Dnevne novine 30. april 2019.

KONFUZNA POLITIÄŒKA SITUACIJA U KOTORU

Jokića preŞalili, sada bi htjeli da vrate SDP

â– 5

SJUTRA SPECIJALNI DODATAK

Rezervat prirode UTORAK, 30. 4. 2019. BROJ 2363 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ZAVRĹ EN SAMIT U BERLINU

Merkel: RjeĹĄenje za Kosovo i Srbiju ne moĹže biti na ĹĄtetu drugih PODGORICA: BRUTALNA LIKIVIDACIJA

SOLILA JP „Morsko dobro“ ■2 3

Ä?ukanović, Merkel i Makron juÄ?e u Berlinu

PREDSJEDNIK OPĹ TINE DR SINIĹ A KUSOVAC ZA DN

UBICA U MILA ILIĆA Tivat je veliko gradiliťte ■18 ISPALIO 13 METAKA PROŠLE GODINE U PRVOM KVARTALU

â– 13

LijeÄ?enje van Crne Gore drĹžavu koĹĄtalo oko 4,3 miliona eura â– 14 15

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

U Pljevljima proizvedena 431.000 tona uglja â– 6

+382 20 252 900

2

politika

johanes han o zapadnom balkanu

U EU neće svi zajedno, već po zaslugama

Evropski komesar za pro- je dodao, predstavlja i poziširenje Johanes Han izjavio tivan signal za investitore, je da će nastaviti da se za- a smanjenjem nezaposlelaže za proširenje Evropske nosti kod mladih u regionu unije (EU) na Zapadni Bal- se smanjuje i rizik od mokan jer smatra da je to i in- gućnosti regrutovanja radikalnih ili čak terorističteres Unije.

On je poručio da se neće kih pristalica.

“Balkanske zemlje su naumoriti od zalaganja za proširenje EU. ši susjedi, ne može i ne smi“Ne radi se samo o ljudi- je da nam bude svejedno ma u Jugoistočnoj Evropi, kakva je njihova politička i već i o našim sopstvenim ekonomska situacija”, rekao interesima. Ili ćemo izvoziti je Han, prenose agencije. stabilnost ili ćemo uvoKao najveći uspjeh na ziti nestabilnost”, Balkanu Han vidi rekao je Han, rješenje spora između Sjeuoči samita o verne MaZapadnom kedoniBalkanu u je i Grčke, Berlinu. a ukazuUpitan je da su da li ima se tokom smisla da d u ž e g EU primi vremenbalkanske skog perizemlje ododa mnovojeno, zavige stvari u resno od njihoHan gionu pozitivno vog napretka ili bi bilo bolje da se sve razvijale. prime u jednom bloku kaKako ocjenjuje, ima i kosnije, Han kaže da bi teoret- raka unazad koji se kasnije ski zajedničko pristupanje nadoknade. bilo bolja mogućnost, ali ne “Trvenja između Srbije i i praktično.

Kosova su primjer za to. Na “To u praksi ne ide, jer mi kraju stoji napredak. Naime, ocjenjujemo napredak ze- danas predsjednici uzmu temalja pojedinačno. Ona ze- lefon i direktno razgovaramlja koja se brže približava ju, iako je dijalog uz posreEU, ne smije da trpi što su dovanje EU trenutno prekidruge zemlje sporije. Nad- nut”, rekao je on. metanje i među državama Han smatra i da Bregzit je dobro i podsticajno”, ka- neće imati neposredan utizao je Han. caj na proširenje EU, ni poProces pristupanja, kako zitivan, ni negativan.

Pismo pokreta “Odupri se” Angeli Merkel

Pokret Odupri se uputio je juče njemačkoj kancelarki Angeli Merkel pismo zbog još jednog u nizu sastanaka zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu na kojem, kako se navodi, kao “faktor stabilnosti i mira” učestvuje i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

“U Crnoj Gori se od početka februara organizuju građanski protesti, upravo zbog nezadovoljstva građana uzrokovanog 30 godina dugom vladavinom Đukanovića i partije na čijem je čelu”, navodi se u pismu.

Iz pokreta Odupri se sa-

vjetuju Merkel da pažljivije biraju “koga nazivaju faktorom stabilnosti na Balkanu”.

“Podsjećamo Vas da „faktor stabilnosti“ iz Crne Gore ima „krvave ruke“ iz balkanskih ratova 90-ih, ruke uprljane švercom cigareta u zemlje EU (optužnica italijanskog tužilaštva), spregu kriminala i vlasti (izvještaji EU), razgranatu mrežu šverca narkotika po vašim teritorijama, neriješena ubistva i napade na novinare, opljačkanu zemlju kroz pljačkaške privatizacije i nepotizam”, navodi se u pismu.

utorak, 30. 4. 2019.

u berlinu juče održan sastanak li

Đukanović: rj i kosova blag

P

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nakon sastanka sa liderima zemalja Zapadnog Balkana i čelnicima Francuske i Njemačke u Berlinu, saopštio je da je potencirao koliko je važno beskompromisno ispuniti standarde i realizovati reforme za članstvo u EU, jer će se samo tako sve buduće, punopravne članice, osjećati ugodnije.

Berlinski sastanak se održava na zajedničku inicijativu njemačke savezne kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Crnogorski predsjednik je dodao da je ukazao i na to da EU mora otkloniti neke nesaglasnosti u svojim stavovima.

“Sastanak je sam po sebi bio dragocjen, jer je označio fazu u kojoj će dvije ključne zemlje, Njemačka i Francuska dati značajniji pečat daljem putu integracije zemalja Zapadnog Balkana. Bila je to prilika da iz ugla naših država, svi koji smo učestvovali, ukažemo na važnost tog procesa,” rekao je Đukanović. Đukanović kaže da je insistirao i na tome da EU treba da ima jasan, kako je kazao, akcioni plan za rješavanje nekih ključnih deficita, čijim otklanjanjem će zemlje stvoriti uslov za punu integraciju.

“Mislim prije svega na infrastrukturni deficit, to je važno da pomogne se ljudima sa Zapadnog Balkana da jasnije vide evropsku perspektivu, takođe preduzećima iz naših država ali i investitorima da ulože svoj kapital i pomognu nam da zaposlimo više ljudi.

Takođe i da nam pomognu da

obezbjedimo dovoljno radnih mjesta, dovoljno visoke stope rasta, i da nam pomognu da otklonimo deficit u kvalitetu znanja,” rekao je Đukanović.

Istakao je da je današnji razgovor u Berlinu pomogao da se otvori put za prevazilašenje blokade dijaloga između Beograda i Prištine.

“Ja mislim da je ovo sudbnosan trenutak, da je ovo prilika, da se taj prastari problem prevaziđe, da obje države prevaziđu probleme i da se uspostavi dijalog pod pokroviteljstvom Evropske unije, da Njemačka i Francuska učestvuju u tome, da bi se pokazalo da li imamo potencijal da u ovoj generaciji taj prastari problem riješimo,” zaključio je Đukanović, dodajući da bi to bilo blagotvorno za stabilnost reigona.

Sastanak o Zapadnom Balkanu u Berlinu završen je sinoć oko 23 sata, pet sati nakon što su se lideri - učesnici sastali iza zatvorenih vrata u sjedištu njemačke kancelarke Angele Merkel u Berlinu.

Predsjednik Kosova Hašim Tači rekao je da je sastanak u Berlinu bio “izuzetno težak” i da je završen bez konkretnog rezultata.

Tači je, nakon završetka sa-

stanka, novinarima rekao da je zajednički zaključak učesnika samita da zamrznuti konflikt između Beograda i Prištine treba da se prevaziđe.

“Jedina opcija je dijalog.

Pozicija Kosova je jasna, neće biti uslovljavanja dijaloga”, poručio je Tači.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, nakon sastanka, da ne misli da je “bilo šta propalo”, navodeći da je bolje kada ima razgovo-

Saradnja u okviru Berlinskog procesa U Berlinu je objavljen nacrt deklaracije koji je trebalo da bude usvojena na sastanku lidera Zapadnog Balkana, ali koja, očigledno, nije naišla na odobravanje svih zainteresovanih strana. deklaracija je naglašavala važnost dogovora o potpunoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije za stabilnost regiona i evropsku perspektivu te dvije države, a učesnici sastanka su saglasni da bilo kakav dogovor te

vrste mora biti sveobuhvatan, politički održiv i mora doprineti regionalnoj stabilnosti.

“Svi učesnici su potvrdili opredeljenje da sarađuju u okvirima Berlinskog procesa i složili su se da će unaprediti saradnju kako bi spriječili radikalizaciju i kako bi se borili protiv terorizma i nedozvoljene trgovine oružjem kao i neregularnih migracija”, kaže se u deklaraciji.

Deklaracija je naglašavala ne-

pokolebljivu posvećenost demokratiji, vladavini prava, dobrom upravljanju, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i jačanju uloge civilnog društva i nezavisnih medija.

“Održive reforme su ključ za evropsku perspektivu regiona i jačanje otpornosti društava protiv izazova današnjeg vremena, a ponovo su potvrdili posvećenost stabilnosti regiona”, zaključuje se u nacrtu.

utorak, 30. 4. 2019.

politika

3

idera zapadnog balkana na inicijativu Merkel i Makrona

ješenje problema srbije gotvorno za region

Mogerini: Crnogorski predsjednik ima rejting

ra, nego kad ga nema.

Vučić je, odgovarajući na pitanje novinara po završetku samita u Berlinu, rekao da je angažman Angele Merkel i Emanuela Makrona veoma važan i da pokazuje njihovu opredjeljenost da čuvaju mir na Zapadnom Balkanu jer time čuvaju i mir u Evropi.

“A, da li očekujete čuda? Čuda se u životu ne dešavaju. Jedanput, ili dva puta se dogodi da tim iz istočne Evrope uzme Kup šampiona 1990. i 1991. i to, ovog puta na penale, i to se neće ponoviti u narednih 30 ili 50 godina...Tako da pustite čuda, ovo je relanost, vidi se da se nalazimo u teškoj i ozbiljnoj sitaciji i moramo da se ponašamo odgovorno i da vodimo računa o budućnosti našeg naroda”, rekao je Vučić.

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da konačno rješenje za Kosovo i Srbiju “ne može biti na štetu ostalih u regionu” i da o svim izazovima treba razgovarati

iskreno i otvoreno.

Uoči početka skupa Merkel je naglasila da konferencija ni na koji način nema namjeru da zamijeni Berlinski proces niti pregovore koji se vode između Srbije i Kosova.

Ona je ocijenila da se radi o događaju gdje će se iskreno i otvoreno razgovarati o svim izazovima.

Makron je, uoči sastanka, poručio da će se razgovarati o potrebi obnavljanja dijaloga Beograda i Prištine, i to, kako je istakao, bez tabua i propisivanja rješenja. “Želimo da sagledamo sva rješenja, da spustimo strasti u debati i omogućimo napredak bez tabua”, poručio je Makron.

Francuski predsjednik kaže da svi dijele odgovornost da rade zajedno kako bi se nastavio dijalog Beograda i Prištine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je juče da je jedan od razloga što je sastanak u Berlinu organizovan

želja evropskih zemalja da Zapadni Balkan bude dio velike demokratske porodice. Želimo da budete dio Evropske unije. Znamo da u većini zemalja Zapadnog Balkana postoje različite političke situacije, ali mi želimo dobre susjedske odnose. Zato smo, na neki način, medijatori. Dijelićemo odgovornost za region Zapadnog Balkana, jer na neki način osjećamo odgovornost za to što se dešava u našem dvorištu. Na drugoj strani, predsjednik Srbije je kazao da je spreman na kompromis, ako neko izađe “sa pametnom idejom”, kao i da je spreman na dijalog, ali nakon što Kosovo ukine takse na uvoznu robu. Predsjednik Kosova Hašim Tači, međutim, smatra da su takse legitimna i legalna mjera, a ako Srbija nastavi sa agresivnom politikom, Kosovo će ići dalje i uvesti mjere reciprociteta.

“Bez SAD nema sporazuma, jer je EU nesposobna da vodi ovaj proces”, kazao je Tači.

M.P. - A.N.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je juče da sastanak lidera Zapadnog Balkana u Berlinu može biti dobar impuls da se evropska perspektiva regiona drži otvorenom, a po dolasku u Berlin sastao se sa visokom predstavnicom Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Federikom Mogerini.

“Mogerini je izrazila zadovoljstvo susretom sa Đukanovićem, uoči večerašnjeg sastanka, imajući u vidu predsjednikovu upu-

ćenost u ovu tematiku i rejting koji ima kod regionalnih partnera”, kaže se u saopštenju. Đukanović je zahvalio Mogerini za kontinuiranu posvećenost evropskoj perspektivi regiona Zapadnog Balkana i izrazio nadu da Berlinski susret može biti dobar impuls naporima da se ta perspektiva drži otvorenom. Đukanović i Mogerini razgovarali su o situaciji u regionu i ukazali na značaj regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.

predsjednik srbije aleksandar vučić:

“Đukanović bio korektan”

Vučić je takođe rekao da su svi tražili ukidanje taksi koje je Srbiji uvela Priština. Naveo je i da su predstavnici Hrvatske i Slovenije bili korektni i da ne može ništa da im se zamjeri.

“Pored minimalnog neslaganja, ne bismo imali šta da zamjerimo ni predstavmicima Crne Gore i Ðukanoviću.

Bio je korektan, imajući u vidu da je Crna Gora priznala Kosovo”, rekao je Vučić. On je najavio da će novi sastanak biti održan u Parizu, 1. ili 2. jula ove godine.

Radna večera produžena je, prema prištinskim medijima, znatno preko predviđenog vremena, jer je francuski predsjednik Emanuel Makron, kako navodi Koha, insistirao

na napretku na Zapadnom Balkanu ka EU. List piše da se kosovski premijer Ramuš Haradinaj našao pod snažnim pritiskom da ukine takse na robu iz Srbije i BiH, kao preduslovom za nastavak dijaloga.

Radnu večeru, koja je počela je oko 21 sat, za lidere iz regiona su priredili domaćini - Angela Merkel i Emanuel Makron. Prethodno su tokom pauze između sastanka i večere, lideri iskoristili priliku za direktnu razmjenu mišljenja i konsultacije.

Samit je, inače, zamišljen kao razmena mišljenja, bez, kako je kancelarka Merkel objasnila, formalnih odluka ili zaključaka, ali se očekuju izjave lidera po završetku.

4

POLITIKA

UTORAK, 30. 4. 2019.

DRUGI KONGRES PARTIJE

Demokrate biraju predsjednika i novi saziv partije 25. maja Demokratska Crna Gora će na drugom kongresu, koji će biti održan 25. maja, izabrati predsjednika partije u naredne četiri godine i novi saziv stranačkih organa. Kako je saopšteno, Demokrate su već otpočele organizacione i tehničke pripreme za održavanje najvišeg partijskog skupa i završene su unutarpartijske pripreme na svim nivoima organizovanja.

U svim opštinskim organizacijama Demokrata završen je kandidacioni postupak predlaganja kandidata za organe partija u novom sazivu (Glavni odbor, predsjednik, Statutarna komisija i Nadzorni odbor), nakon čega su opštinski odbori jednoglasno utvrdili kandidatske liste.

“Potom je na sjednici Glavnog odbora jednoglasno utvrđena lista od 900 delegata koji će 25. maja birati Glavni odbor Demo-

Sa sjednice Opštinskog odbora u Mojkovcu

Sa prvog kongresa Demokrata

ODRŽANA SJEDNICA OPŠTINSKOG ODBORA SNP

Sve veći broj Mojkovčana vraća se u našu partiju

krata u narednom četvorogodišnjem mandatu”, navodi se u saopštenju.

Glavni odbor će brojati 122 člana, od čega se 90 bira na Kongresu, a 32 su članovi po funkciji, shodno Statutu Demokratske Crne Gore.

“Novi predloženi saziv Glavnog odbora čini 33 odsto članova mlađih od 30 godina, 31 odsto članova

manje zastupljenog pola, 71 odsto visokoškolaca, osam doktora, deset profesora, pet magistara, 12 studenata i 43 člana koji do sada nijesu bili članovi Glavnog odbora”, kaže se u saopštenju.

Ukupan broj učesnika Kongresa biće oko 1.400, a osim delegata Demokratske Crne Gore, biće prisutni gosti iz zemlje i regiona.

R.P.

U Mojkovcu je juče održana sjednica Opštinskog odbora SNP-a na kojoj je izabran Izvršni odbor Opštinskog odbora koji broji petnaest članova, a koga čine prepoznatljivi pojedinci u tom gradu i čije ime i dosadašnji rad garantuju budućnost SNP-a u Mojkovcu, saopšteno je iz partije.

“Sastankom je rukovodio predsjednik Opštinskog odbora Milisav Ćorić, koji je upoznao članove sa aktuelnim političkim zbivanjima u Crnoj Gori i jasnom namjerom ru-

kovodstva SNP-a da daju puni doprinos smjeni aktuelne vlasti”, saopšteno je iz partije.

SNP posebno raduje što se sve veći broj Mojkovčana vraća u tu partiju, “ohrabren konstantnim pozitivnim iskoracima u posljednjem periodu”.

“Vjerujemo i radićemo na tome da Socijalistička narodna partija ponovo bude dominantna, jer personalni sastav, uz znanje i odgovornost naših članova su naše najvažnije vrijednosti”, saopštili su iz SNP-a.

R.P.

politika

Utorak, 30. 4. 2019.

5

konfuzna politička situacija u kotoru

Jokića prežalili, sada bi htJeli da vrate sdp Nakon smjene predsjednika Opštine Vladimira Jokića, političke partije u Kotoru, vaskršnje praznike iskoristile su za pregrupisavanje snaga i vršenje pritiska na Socijaldemokratsku partiju, ne bi li je zadržali u koaliciji i sačuvali vlast.

Prema saznanjima Dnevnih novina, većina koja je smijenila Jokića, bila je planirala da danas održi sjednicu SO, na kojoj bi se raspravljalo o ključnim problemima u gardu, ali iz Ministarstva javne uprave nije stiglo tumašenje rješenja Jokićeve smjene, pa će

Kotor

sjednica biti održana narednih dana.

U kotorskim političkim kuloarima se govori da bi danas trebalo da se održi sastanak lokalnog odbora SDP kojem će prisustvovati i funkcioneri iz centrale partije iz Podgorice. Očekuje se da će biti govora o mogućnosti da SDP ostane u vladajućoj koaliciji, a već je predloženo da se nikako ne ulazi u koaliciju sa demokratskom partijom socijalista. Sasvim je sigurno da je jedno potpuno izvjesno - Jokić više nije poredsjednik Opštine i svi su digli

ruke od njega. Zato je aktuelno vršenje pritiska na SDP, da bi se spasilo što se spasiti može. Najavljene ostavke, zbog smjene Jokića, opštinskih funkcionera iz doskorašnje vladajuće koalicije, nijesu realizovane, pa je nepoznato da li ti funkcioneri rade ili ne.

Na drugoj strani, situacija “na terenu” pokazuje da u Kotoru sada postoji nova, čvrsta većina od 18 odbornika, koji su već nagovijestili da će tražiti da se ispita kompletno poslovanje opštine u posljednje dvije godine.

M.P.

inicijativa za smjenu predsjednice Skupštine Kako nezvanično saznajemo, predsjednica kotorske skupštine Dragica Perović, iako je najavila, nije podnijela ostavku, ali će uskoro uslijediti inicijativa i za njeno razrješenje. To pitanje će pokrenuti Demokratska partija socijalista.

Predsjednik OO DPS-a Željko Aprcović optužio je Perović da medijskim mani-

pulacijama želi da obesmisli volju većine u lokalnom parlamentu.

“Na osnovu Vaših tvrdnji postavlja se logično pitanje – zašto se većina odbornika koalicije na vlasti nije pojavila na sjednici, već su glavom bez obzira pobjegli, vodeći politiku na ulici? Ako već tvrdite da postoji većina od 17 odbornika iz vladajuće

koalicije, zakažite sjednicu i potvrdite mandat Vašem predsjedniku Jokiću. Ili važi ono Vaše obećanje da ćete za Jokićem i Vi podnijeti ostavku na svoju funkciju, pa više ne možete da zakazujete sjednice? Odbornici su rekli svoje, a i građani Kotora će vas brzo staviti na mjesto koje vam pripada”, kaže Aprcović.

ministar odbrane predrag bošković za novu m

EU intEgracija Balkana oBEzBijEdićE mir Učlanjenje Crne Gore u NATO je jedan od najvećih dostignuća Crne Gore kao nove države na mapi svijeta, ali i kao jedne tradicionalne stare države, koja je postojala i koja ima hiljadugodišnju tradiciju, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković.

Upitan koji je glavni doprinos naše zemlje Alijansi, Bošković je kazao da je evroatlantska i evropska integracija Zapadnog Balkana nešto što je nasušno potrebno da bi se obezbijedio mir.

“Da bi Evropa bila mirna

onda mora biti miran i Zapadni Balkan. Zbog toga mislim da se upravo kroz tu integraciju Crne Gore i vrlo vjerovatno buduću Sjeverne Makedonije, Zapadni Balkan integriše. Mislim da je tu najveći doprinos Crne Gore Alijansi”, kazao je Bošković.

Na pitanje šta je glavni fokus Ministarstva odbrane, kada su u pitanju aktivnosti vezane za NATO, Bošković je rekao da je Crna Gora, i prije nego što je postala članica NATO saveza, pristupila ozbiljno tom poslu i reformi be-

zbjednosnog sektora, aktivne participacije u međunarodnim misijama.

“Crna Gora je danas prepoznata ne samo u NATO, već i u EU i UN kao neko ko nesebično daje sebe za promociju mira daleko od prostora Zapadnog Balkana. Učestvujemo u dvije misije pod okriljem NATO-a, dvije misije pod okriljem UN-a i dvije pod okriljem EU. To nije korisno samo za kolektivni sistem bezbjednosti već i za oružane snage bezbjednosti”, navodi Bošković.

Bošković

Bošković je rekao i da to što je brzom reakcijom spriječeno krijumčarenje 60 kilograma kokaina na brodu Jadran, dokaz da Vojska Crne Gore i Ministarstvo odbrane rade u interesu i za dobro građana, te da je na taj način podignut ugled same institucije i čitavog sistema bezbjednosti.

Onima koji traže njegovu ostavku, Bošković je poručio da ta inicijativa najbolje govori o njima, te da bi o nečijem radu trebalo da sude građani.

R.P.

6

EKONOMIJA

BIVŠI RADNICI FABRIKE ELEKTRODA

NE ODUSTAJU OD ISPLATE ZARADA Bivši radnici Fabrike elektroda Piva (FEP) iz Goranskog kod Plužina podržavaju planirano pokretanje proizvodnje, ali uz obaveznu isplatu zaostalih 30 zarada, saopštio je predstavnik zaposlenih te fabrike Veselin Radović.

On smatra da problem prilikom pokretanja proizvodnje može biti što većina radnika neće da radi dok im se ne isplate zaostale zarade ili barem dio dugovanja.

“Riječ je o specifičnim radnim mjestima za koja su potrebni kvalifikovani radnici upravo iz FEP-a. Nadamo se pronalasku rješenja kako bi počela proizvodnja na zadovoljstvo svih”, kazao je Radović Mini biznis.

Neisplaćene zarade za 105 radnika je, kako smatra, do sada najveći problem koji su pokušali da prevaziđu pregovorima, okupljanjima, razgovorima u Ministarstvu ekonomije i uz podršku predsjednika opštine Plužine Mijuška Bajagića i novog vlasnika fabrike Luke Mićkovića.

Od 105 radnika koji su ostali bez posla, oko 40 je uspjelo da se penzioniše. FEP je prodat Luki Mićkoviću iz Nikšića na 17. oglasu za 115.000 eura

“Nadležni su tvrdili da je te plate jedino bilo moguće naplatiti iz stečajne mase, što nije moglo, s obzirom da se raspolaže sa svega 115.000 eura, a da dugovanja iznose oko 1,1 milion. Nadu zaposlenima dao je nedavni sastanak u Ministarstvu ekonomije, koji je uslijedio nakon što smo zahtjev predali Vladi, kada nam je predočeno da je novi vlasnik voljan da pokrene proizvodnju. Biznis plan urađen je prije nekoliko dana po nalogu vlasnika, a koji će da plati opština Plužine, na osnovu koga je predviđeno da bude uposleno oko 45 radnika”, rekao je Radović agenciji Mina biznis.

On dodaje da biznis plan treba da se preda nadležnima u Vladi kako bi se konkurisalo za sredstva namijenjena razvoju sjevera države, neophodna za pokretanje proizvodnje. Radović se nada da će Ministarstvo ekonomije ili neki od državnih fondova pomoći da FEP naplati dio potraživanja.

Proizvodnja u FEP-u zaustavljena je 2014. godine zbog dugovanja za struju. Poreska uprava je uvela stečaj u fabriku 2015. godine zbog duga za poreze i doprinose od oko milion eura.

Od 105 radnika koji su ostali bez posla, oko 40 je uspjelo da se penzioniše.

FEP je prodat Luki Mićkoviću iz Nikšića na 17. oglasu za 115.000 eura.

R.E.

Sa jednog od protesta radnika FEP-a

UTORAK, 30. 4. 2019.

POSLOVANJE RUDNIKA U PRVOM KVARTALU

U PLJEVLJIMA PROIZVEDENA SKORO 431.000 TONA UGLJA Najviše uglja, tačnije 398.853 tone, isporučeno je Termoelektrani (TE), što je 9,4 odsto veća količina nego u prvom kvartalu prošle godine

Rudnik uglja Pljevlja

UTORAK, 30. 4. 2019.

EKONOMIJA

Cijena struje neće rasti

Basen Maoče u blizini Pljevalja ima oko 109 miliona tona. Shodno navedenom, sasvim je jasno da RUP nema potrebu za uvozom uglja, jer ima dovoljno rezervi na kojim posjeduje koncesije, kao i mogućnost dobijanja novih koncesija na način kako je to zakonski uređeno, naveli su u RUP-u

⌦ Danica Janković Rudnik uglja Pljevlja (RUP) je u prva tri mjeseca ove godine proizveo ukupno 430.979 tona uglja, što je devet odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je Dnevnim novinama u pljevaljskom preduzeću.

Najviše uglja, tačnije 398.853 tone, isporučeno je Termoelektrani (TE), što je 9,4 odsto veća količina nego u prvom kvartalu 2018.

“Mart je bio jedan od rekordnih mjeseci u proizvodnji otkrivke u dugoj istoriji Rudnika. Dobre vremenske prilike i nabavka nove mehanizacije pomogle su da Rudnik ostvari dobre rezultate na otkrivci koji su

74,6 odsto bolji od rezultata u istom periodu prethodne godine”, istakli su u RUP-u.

Isporuka uglja za tržište široke potrošnje, kako su dodali, bolja je oko četiri odsto u poređenju sa prvim tromjesečjem 2018.

“To smatramo posebnim uspjehom, jer je zbog izrazito tople zime i proljeća, tržište široke potrošnje u regionu u značajnom padu”, kazali su predstavnici Rudnika.

■ PROFITIRALI 4,23 MILIONA EURA

Pljevaljsko preduzeće, koje je od jula prošle godine u vlasništvu Elektroprivrede (EPCG), od početka godine do kraja marta pro-

127

HILJADA TONA UGLJA PRODAO JE RUDNIK PROŠLE GODINE, DOK OVE GODINE PLANIRAJU PRODAJU 140.000 TONA

Mart je bio jedan od rekordnih mjeseci u proizvodnji otkrivke u dugoj istoriji Rudnika.

Dobre vremenske prilike i nabavka nove mehanizacije pomogle su da Rudnik ostvari dobre rezultate na otkrivci koji su 74,6 odsto bolji od rezultata u istom periodu prethodne godine, istakli su u RUP-u

fitiralo je 4,23 miliona eura, što je skoro 30 odsto više od dobiti u prvom kvartalu prošle godine, kada je profit bio 3,30 miliona eura.

Prihod RUP-a iznosio je 12,3 miliona eura.

“Zahvaljujući stabilnom radu TE Pljevlja i realizovanoj prodaji na tržištu široke potrošnje, ostvareni ukupni prihodi su iznosili 12.364.706 eura, što je 13,3 odsto više nego u prva tri mjeseca 2018. godine. Ostvareni uporedni troškovi u prvom kvartalu su iznosili 8.128.278 eura i bili su 519.677 eura ili 6,8 od-

Dekarbonizacija neće ugroziti poslovanje RUP-a i Termoelektrane Obnovljivi izvori energije, kako su istakli u RUP-u, u dogledno vrijeme će se značajnije pozicionirati na elektroenergetskom tržištu, u cilju usklađivanja klimatskih i energetskih politika sa politikama EU. “Međutim, uzimajući u obzir značaj koji TE Pljevlja ima za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori i činjenicu da je TE

7

Pljevlja bazna elektrana smatramo da RUP i TE imaju nesumnjivu ulogu u crnogorskoj energetici i u narednim decenijama. Procesi koje je počela EPCG, od ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja, preko kupovine RUP, pa sve do intenzivnog uključivanja u izgradnju vjetro i solarnih elektrana pokazuju da realna i održiva strategija

postoji i da budućnost i stabilnost energetskog sistema CG neće biti ugrožena”, ukazali su u RUP-u.

Oni objašnjavaju da Termoelektrana znači energetsku stabilnost, te da alternativni izvori na sunce i vjetar, pored prilično velike snage koju obezbjeđuju, ne mogu biti oslonac stabilnosti.

sto viši u odnosu na isti period prošle godine”, naveli su u RUP-u.

Kompanija je u posljednje četiri godine utrostručila proizvodnju na tržištu široke potrošnje sa 30.000 tona iz 2014. na više od 120.000 tona na kraju 2017. godine.

“Prošle godine smo prodali 127.000 tona. Plan za ovu godinu je još ambiciozniji, prodaja 140.000 tona.

Od toga više od 70 odsto ide na izvoz u zemlje regiona.

Povećanje prodaje na tržištu široke potrošnje je u našem stalnom fokusu”, kazali su u RUP-u.

■ BEZ KONCESIJE 120 MILIONA TONA

RUP posjeduje koncesije na rezerve uglja u iznosu od oko 60 miliona tona uglja, dok u ovom trenutku koncesije nema za više od 120 miliona tona.

“Samo basen Maoče u blizini Pljevalja ima oko 109 miliona tona. Shodno naveTermoelektrana

Cijena uglja za TE ugovorena je na pet godina i ne predviđa promjene. Stoga, kako su kazali Dnevnim novinama, cijena te sirovine ne bi trebalo da utiče na povećanje cijene struje.

“Kao i prethodnih godina, Rudnik će za korisnike u kategoriji domaćinstva obezbijediti posebne sezonske popuste, tako da za domaćinstva koja ugalj nabavljaju pravovremeno cijena će biti i niža od trenutne”, rekli su u RUP-u.

Cijene po asortimanima uglja, bez uračunate akcize i PDV-a, kreću se od 36 do 48,27 eura, odnosno sa uračunatom akcizom i PDVom od 45,80 do 61,13 eura.

Asortimani uglja koje RUP ima u ponudi za široku i industrijsku potrošnju su orah, komad, sitni komad i kocka. denom, sasvim je jasno da RUP nema potrebu za uvozom uglja, jer ima dovoljno rezervi na kojim posjeduje koncesije, kao i mogućnost dobijanja novih koncesija na način kako je to zakonski uređeno”, naveli su u RUP-u.

Kada je riječ o reprogramu poreskog duga, kompanija je do sada po tom osnovu uplatila 7,3 miliona eura.

“Rudnik uglja uredno izmiruje obaveze iz reprograma poreskog duga, ali i sve druge obaveze. U dijelu obaveza iz reprograma, od ukupnog duga, koji je u trenutku reprograma iznosio oko 13,4 miliona, Rudnik je do sada izmirio 7,3 miliona eura”, kazali su u RUP-u.

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

ekonomija

9

Centar za obuku Crnogorskog elektrodistributivnog sistema

zaposleni će učiti kroz teoriju i rad na terenu

C

entar za obuku, koji je dio Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) počeo je sa radom, saopšteno je iz kompanije.

Formiranje Centra uslovilo je, kako su istakli u CEDISu, podizanje kvaliteta procesa rada, kao i stručno i usmjereno osposobljavanje novih kadrova za rad na specifičnim poslovima za koje je neophodno posebno znanje i vještine. Razlog je i prenošenje dugogodišnjih iskustava u radu na energetskim objektima sa krajnjim ciljem poboljšanja uslova za rad i zaštita života i zdravlja zaposlenih.

“Ideja vodilja u formiranju Centra za obuku u okviru Operativne direkcije prvenstveno je bila da se zaposleni, na pravilan način, obuče za rad na elektroenergetskim objektima. Centar je mjesto gdje će se u kontinuitetu usavršavati stečena znanja i vještine uz potpunu primjenu mjera za zdrav i bezbjedan rad”, kazali su Dnevnim novinama u CEDIS-u.

Zaposleni će, kako su dodali, sticati teorijska znanja u učionicama, dok će u hali i na specijalno konstruisanom poligonu imati praktičnu nastavu, potrebnu za siguran rad na visini i u elektroenergetskim objektima.

■ Kompletno

opremljeni

U okviru Centra se nalaze učionica i zatvorena radionica koje su opremljene elementima elektrodistributivnog sistema, postrojenjima svih naponskih nivoa na kojima elektromonteri inače rade u realnim situacijama na terenu, instrumentima, alatima, sredstvima zaštite na radu i opremom sa kojom će se zaposleni srijetati tokom rada.

“U Centru imamo i poligon na kojem će se monteri obučavati za rad na vazdušnim vodovima i gdje će biti u prilici da se

Obučavaće se zaposleni iz Operativne direkcije CEDIS-a

obuče na najkvalitetniji način, a sve s ciljem da broj povreda na radu bude minimalizovan”, rekao je našem listu šef Centra za obuku Rajko Radošević.

Predviđeno je da obuku prođu zaposleni CEDIS-ove Operativne direkcije, tačnije radnici tri sektora-održavanje, mjerenje i upravljanje. Njihov posao podrazumijeva terenski

rad pod otežanim uslovima.

Službe mjerenja najvećeg konzuma u Crnoj Gori koji obuhvata Podgoricu, Cetinje i Danilovgrad Vladimir Ivanović smatra da je obuka vrlo bitna, jer će se kandidati u Centru obučiti za sve ono sa čim se mogu suočiti na terenu, “Sve u Centru vođeno je pod nadzorom vrlo iskusnih inženjera i poslovođa. Iskustvo je pokazalo da novozaposleni na početku rada pokazuju zavidno teorijsko znanje, ali koje ne prati i praktično.

Nažalost, u nekim situacijama to može imati i tragične posljedice. Zbog toga, Centar za obuku smatram bitnom kockicom koja je nedostajala mozaiku, da bi se kompletirao rad u Operativnoj direkciji”, ukazao je Ivanović.

Poslovni uspjeh CEDIS-a, kako ističu njegovi predstavnici, potpun je samo ako iza njega stoji rad bez povreda.

“U CEDIS-u imamo prekaljene znalce svoga zanata ko-

ji su dugogodišnjim radom na energetskim objektima stekli znanja i iskustva koja se ne mogu ni u jednoj školi naučiti. Oni su spremni da to znanje dijele kako bismo, na naj-

Zaposleni će sticati teorijska znanja u učionicama, dok će u hali i na specijalno konstruisanom poligonu imati praktičnu nastavu, potrebnu za siguran rad na visini i u elektroenergetskim objektima

■ obuKa i za radniKe

SeKtor a mjerenja

On dodaje da će kroz Centar proći i zaposleni iz Sektora za mjerenje.

“Obučavaćemo ih da steknu kako teorijska tako i praktična znanja vezana za sve vrste i tipove brojila, njihovo ispravno očitavanje, montažu, demontažu, kontrolu, isključenje. Kandidati će se na poligonu obučavati i za rad na obezbijeđenoj i neobezbijeđenoj visini, u radionici će takođe proći i obuku za kontrolu brojila specijalizovanim uređajem ZERA koji se koristi u te svrhe”, objasnio je Ivanović.

U CEDIS-u govore da zaposleni na zahtjevnim poslovima održavanja moraju biti vrsni u profesiji i dobri po-

Povrede svesti na najmanju mjeru

manju moguću mjeru, sveli povrede naših zaposlenih koji su svakodnevno izloženi riziku pri radu sa opasnom stvari kakva je električna energija”, naglasili su u kompaniji.

znavaoci timskog rada, precizni, oprezni i odgovorni. Kako ističu, u Centru će steći osnovu potrebnu za kvalitetan rad.

“U okviru obuke iz dijela održavanja elektrodistributivne mreže polaznici će steći praktična znanja iz bezbjednog rukovanja korpom uz pravilno korišćenje ličnih i kolektivnih sredstava za rad. Naučiće i pravilno penjanje na drveni i betonski stub. Proći će obuku za vizuelni pregled stuba, pregled penjalica, alata i ostalih sredstava za rad”, kazali su Dnevnim novinama u Službi za održavanje.

Polaznici su prije Centra za obuku, prošli i obuku iz zaštite na radu u Sektoru za zaštitu i usluge.

“Obuku koja je usklađena i pripremljena za svako pojedinačno radno mjesto u Operativnoj direkciji kreirali su stručnjaci CEDIS-a sa dugogodišnjom praksom u radu na održavanju elektrodistributivnog sistema. Polaznici će, nakon obuke, dobiti i uvjerenje o obučenosti, tehnološkog procesa i bezbjednosti na radu”, zaključili su u CEDIS-u.

D.J.

10

hronika

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

izvještaj osnovnog državnog tužilaštva u

Podneseno 879 kr Prijava, najviše z

Tokom prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnesene su krivične prijave protiv 654 poznata punoljetna lica, prema 23 poznata maloljetna lica i 202 prijave protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela - odnosno ukupno je podneseno 879 krivičnih prijava.

Kako se navodi u godišnjem Izvještaju o radu ovog Tužilaštva, uz krivične prijave koje su ostale neriješene iz ranijeg perioda, Tužilaštvo je imalo ukupno u radu 1.686 krivičnih prijava.

“Od prijavljena 654 punoljetna lica - 583 lica ili 89,1 odsto su muškog pola a 71 lice ili 10,9 odsto ženskog pola, 98,2 odsto su državljani Crne Gore a 1,8 odsto su strani državljani. Od ukupnog broja prijavljenih lica 3,4 odsto su maloljetnici. Najviše prijavljenih lica je zbog krivičnih djela protiv imovine i krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Broj prijavljenih lica zbog krivičnog djela protiv imovine veći je nego u 2017. godini za 34,9 odsto a veći nego u 2016. godine za 55,3 odsto, dok je broj prijavljenih lica za krivično djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja manji nego u 2017. godini za 12,1 odsto i manji za 35,2 % nego u 2016. godi-

39

odsto manje prijava protiv maloljetnih izvršilaca krivičnih djela bilo je u prošloj godini u odnosu na 2017. godinu

ni”, stoji u Izvještaju.

Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću u toku prošle godine pokrenulo je izviđaje protiv 591 lica, istrage protiv 37 lica, donijelo rješenja o odbačaju krivičnih prijava protiv 232 lica, a optuženja protiv 399 lica, navodi se u godišnjem Izvještaju.

Ovo Tužilaštvo podnijelo je u odnosu na 17 maloljetnika zahtjeve za pokretanja pripremnog postupka, a uz to i predloge za kažnjavanje.

“U 2018. godini broj prijavljenih punoljetnih izvršilaca krivičnih djela veći nego u 2017. za 2,2 odsto i veći nego u 2016. godini za 7 odsto, broj prijavljenih maloljetnih izvršilaca krivičnih djela manji za 39,5 odsto nego u 2017. i za 46,5 odsto manji nego u 2016., a broj prijavljenih ‘’NN1’ izvršilaca manji za 20,5 odsto nego u 2017. godini i za 4,3 odsto manji nego u 2016. godini. Odnosno broj ukupno podnijetih prijava u 2018. godini je manji za 5,7 odsto u odnosu na broj podnijetih krivičnih prijava u 2017. a za 1,6 odsto veći nego u 2016.”, stoji u Izvještaju za 2018. godinu.

Kako se ističe, tužioci i savjetnici ovog Tužilaštva zastupali su optužne akte na 1.824 pretresa pred Osnovnim sudom u Nikšiću.

■ 205 prijava

za djela protiv imovine

Najviše prijavljenih lica u prošloj godini je za krivična djela protiv imovine - 205 lica.

“Zatim za krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja - 94 lica, za krivična djela protiv javnog reda i mira - 72 lica, za krivična djela protiv života i tijela - 59 lica, za krivična djela protiv braka i porodice - 57 lica, za krivična djela

protiv sloboda i prava čovjeka i građanina - 40 lica, za krivična djela protiv uređenja prostora i životne sredine - 33 lica, za krivična djela protiv službene dužnosti - 22 lica, za krivična djela protiv pravosuđa - 18 lica.

Dok je za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja prijavljeno 15 lica, za krivična djela protiv pravnog saobraćaja jedno manje, za krivična djela protiv državnih organa - 11 lica, za krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine sedam lica.

Za krivična djela protiv izbornih prava prijavljena su tri lica, za krivična djela prava iz rada dva lica i po jedno lice za krivična djela protiv polne slobode i za krivično djelo protiv zdravlja ljudi”, precizirano je u

Izvještaju.

Kada su u pitanju odbačaji krivičnih prijava, u 2018. godini odbačeno je krivičnih prijava protiv 232 lica ili 32,3 odsto od ukupnog broja prijava u radu.

“O svakom odbačaju obaviješteni su oštećeni uz pravnu pouku u smislu čl. 59 ZKP-a, a uz obavještenje je dostavljen i primjerak rješenja o odbačaju.

O odbačaju krivičnih prijava u svim slučajevima obaviještena je i policija, ako je bila podnosilac prijave”, stoji u Izvještaju.

■ donijeto 448

presuda, 94% osuđujućih

U izvještajnom periodu protiv 421 lica donesene su osu-

U 2018. godini sud je protiv 421 lica donio osuđujuće presude. U strukturi osuđujućih presuda 131 lice (31,1%) je osuđeno na kaznu zatvora, 10 lica (2,4%) na novčanu kaznu, protiv 228 lica (54,1%) izrečena je uslovna osuda

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

hronika

11

u niKšiću za prošlu godinu

rivičnih zbog krađe Od OdlOženOg gOnjenja naplaćenO 10.147 eura Kako se navodi u Izvještaju ODT-a u Nikšiću, u prošloj godini su protiv 43 lica prijave odbačene nakon što je sproveden i završen postupak odloženog gonjenja.

“U toku postupka odloženog gonjenja naplaćeno je i u korist humanitarnih organizacija, javnih ustanova i oštećenih uplaćeno je 10.147,00 eura”, navodi se u Izvještaju. Dodaje se da je u izvještajnom periodu zaključeno je sedam sporazuma o priznanju krivice.

U prošloj godini donesene su naredbe za sprovođenje istrage protiv 37 lica, dok je iz prethodne godine bilo u radu istraga protiv pet lica. Istrage protiv 35 lica završene su podizanjem optužnice, protiv jednog lica obustavom, protiv jednog takođe je đujuće presude, oslobođeno je od optužbe 16 lica, dok su protiv 11 lica donesene odbijajuće presude.

“Dakle u 2018. godini sud je donio 448 presuda, odnosno riješeno je 69 odsto optuženja, dok je protiv dva lica postupak obustavljen nakon optuženja.

Izraženo u procentima u ukupnom broju donesenih presuda osuđujuće učestvuju sa 94 odsto, oslobjadajuće sa 3,6 odsto i odbijajuće sa 2,4 odsto”, podaci su Izvještaja.

Na kraju 2018. godine kod suda je ostalo neriješeno 202 optuženja i to - iz 2015. godine protiv jednog lica, iz 2016. godine protiv osam lica, iz 2017.godine protiv 26 lica i iz 2018. godine protiv 167 lica.

“U 2018. godini sud je protiv

421 lica donio osuđujuće presude. U strukturi osuđujućih presuda 131 lice (31,1%) je osuđeno na kaznu zatvora, 10 lica (2,4%) na novčanu kaznu, protiv 228 lica (54,1%) izrečena je uslovna osuda. Protiv osam lica (1,9%) sudska opomena, protiv 41 lica (9,7%) rad u javnom interesu i protiv 3 lica (0,7%) izrečena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja”, navodi se u godišnjem Izvještaju.

Kako se ističe, izjavljivanjem žalbi tužilaštvo nastoji da utiče na pooštravanje kaznene politike, posebno za teža krivična djela iz svoje nadležnosti.

“Drugostepeni sud od riješenih žalbi protiv 38 lica u 2018. godini uvažio žalbe protiv 16 lica a protiv 22 lica odbio žalbe. Inače na presude je izjavlje-

ustupljena istraga, a protiv pet lica ostale su neriješene na kraju godine.

U 2018. godini zabilježen je porast prijava protiv pravnih lica tako je prijavljeno sedam pravnih i sedam odgovornih lica što je u odnosu na 2017. godinu više prijavljenih pravnih lisa za 75 odsto i odgovornih lica za 40 odsto, a u odnosu na 2016. godini više pravnih i odgovornih lica za 250 odsto.

“Prijave protiv pet pravnih lica i pet odgovornih lica su podnijete zbog krivičnih djela krađa, prijava protiv jednog pravnog i jednog odgovornog lica zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privednom položaju, te prijava protiv jednog pravnog i jednog odgovornog lica zbog krivičnog djela neizvršenje sudske odluke”, navodi se u Izvještaju. no žalbi protiv 45 lica, od kojih protiv 29 lica zbog odluke o krivičnoj sankciji a protiv 16 lica iz drugih razloga. Na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno izjavljenih žalbi protiv 25 lica i sve su iz 2018. godine”, zaključuje se u Izvještaju. Bo.B.

32

odsto krivičnih prijava je odbačeno u toku prošle godine, odnosno odbačene su krivične prijave u odnosu na 232 lica

nesreća na brdu iznad Kotora

Poljak pao sa kotorskih bedema i poginuo Poljski državljanin Pavel Janezek stradao je preksinoć nakon što je iz za sada neutvrđenih razloga pao sa kotorskih bedema i poginuo na lice mjesta. Kako nezvanično saznaje Skala radio, Poljak je pao sa visine od 15 metara. On je, kako se pretpostavlja, sa prijateljem obilazio tvrđanu San Đovani u kasnim večernjim satima.

Kako je za Skala radio kazao komandir Službe zaštite i spašavanja Kotor Maksim Mandić, istraga će utvrditi šta se tačno dogodilo. On je saopštio da je dežurni spasilac u Službi dobio dojavu

u 21 sat i 50 minuta da je sa bedema blizu tvrđave Sveti Ivan jedna osoba pala u prostor prema selu Špiljari i da je sa njim još jedno lice. Na lice mjesta se uputilo 11 spasilaca sa potrebnom opremom. Sa njima su bile i dvije patrole policije. „Nakon dolaska u Špiljare ustanovili smo da je jedno lice smrtno stradalo prilikom pada, a da je drugo neozlijeđeno. U ovom trenutku se čekaju krim tehničari koji će obaviti uviđaj na licu mjesta i odlučiti o daljim koracima istrage“, kazao je Mandić.

R.C.H.

viši sud preinačio presudu

Vidmaru pola godine manje

Viši sud u Podgorici preinačio je prvostepenu presudu podgoričkog Osnovnog suda kojom je Miloš Vidmar osuđen na dvogodišnju kaznu zatvora zbog prenošenja i držanja improvizovane eksplozivne naprave, i umjesto dvije godine zatvora, okrivljenog osudio na godinu i šest mjeseci.

Podsjet i m o, V i d mar je uhapšen 14. decembra 2017. godine, kada su službenici policije u naselju Zagorič pregledom vozila “golf 4” kojim je upravljao optuženi primijetili ispod njegovog sjedišta crni predmet za koji se ispostavilo da je eksplozivna naprava. Kritičnog dana na mjestu suvozača bio je Miloš

Radović. Tužiteljka ODT-a u Podgorici Ana Radović je prilikom davanja završnih riječi izmijenila optužnicu, te umjesto riječi “izradio” eksplozivnu napravu stavila “prenosio i držao’. Ona je u završnim riječima kazala da, iako je Vidmar samoinicij a t i v o pokušao da dodirne eksplozivnu napravu ispod svog sjedišta nako n š t o s e policija pojavila, čime bi opravdao prisustvo svog biološkog materijala za koji je pretpostavio da se nalazi na napravi, dokazi mu ne idu u prilog.

Vidmar je i u završnim riječima ponovio da nije kriv, te da nije “malouman da vozi bombu po gradu ispod svog sjedišta”.

Bo.B.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

hronika

13

Foto: Iva Mandić

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

Ubica U ilića ispalio trinaest metaka

Podgoričanin Milo Ilić (28), ubijen je juče hicima iz pištolja usred dana u prometnoj ulici Oktobraske revolucije u glavnom gradu naočigled brojnih slučajnih prolaznika, ali i djece koja su se igrala na obližnjem platou između zgrada. Na njega je, dok je prilazio vozilu marke “jeep” koje je bilo parkirano uz ulicu, više hitaca iz pištolja ispalila zasad nepoznata mlađa muška osoba koja je na glavi imala kačket, a koja je nakon likvidacije pobjegla pješice u pravcu Gintaša. Ilić, koji prema navodima policije pripada “kavačkom klanu”, još jedna je u nizu žrtava rata koji traje već duže od dvije godine između dvije zavađene kotorske grupe.

Prema saznanju Dnevnih

novina, Ilić je bio blizak sa Veselinom Kalezićem, koji je na sličan način ubijen u novembru 2018. godine. Takođe navodno je bio i kum ubijenog Miloša Šakovića. Hapšen je sredinom 2017. godine zajedno sa Vidojem Stanišićem koji je pokušao da pobjegne iz zemlje.

Prema navodima očevidaca, Ilić se oko 16.20 časova dovezao bijelim džipom, koji je parkirao uz ulicu i otišao da uplati tiket u obližnju kladionicu. U trenutku kada se vraćao prema automobilu, bočno mu je prišao mladić sa kačketom na glavi, i pištoljem u ruci. Ubica je ispalio odmah pet, šest hitaca od kojih je većina promašila Ilića, koji je zatim pokušao da pobjegne.

Međutim, ubica je krenuo za

njim i ispalio još pet, šest hitaca. Ilić je ostao nepomično da leži pored automobila nasred ulice, dok je ubica trčeći pobjegao u pravcu Gintaša.

Očevici tvrde da ubica nije bio sam, odnosno da je došao sa automobilom marke “porše” u kojem su bile još dvije osobe. Navodno, napadači su pratili Ilića i čekali najpogodniji trenutak da izvrše napad, pritom ne obazirući se na djecu koja su se igrala na obližnjem platou. Nakon pucnjave dvojica napadača su se odvezla automobilom u pravcu autobuske stanice, dok je ubica pješice pobjegao u pravcu Gintaša.

Kako je za Dnevne novine saopštio jedan od očevidaca koji živi u obližnjoj zgradi, u trenutku pucnjave bio je na nekih tridesetak metara od

Foto: Iva Mandić

brutalna likividacija usred dana u podgorici

ubijenog Ilića, kojeg je poznavao od ranije.

“Išao sam do obližnje prodavnice kad sam začuo rafalnu paljbu, mislim pet, šest hitaca, mislio sam da neko slavi rođenje djeteta. Nijesam odmah shvatio odakle dolaze pucnji, a zatim nakon par sekundi uslijedila je još jedna rafalna paljba. Dvojica dječaka su protrčala pored mene vičiću ubiše nekog, tada sam primijetio nedaleko ispred mene, pored bijelog džipa, tijelo nesrećnog mladića. Bio je još živ”, kazao je jedan od očevidaca.

On ističe da je policija stigla u veoma kratkom roku, kao i hitna pomoć, ali mladiću nije bilo spasa. Tokom uviđaja, kojom je rukovodio Viši državni tužilac Miloš Šoš-

kić, na licu mjesta nađeno je 13 čaura, izuzeti su snimci sa kamera, kao i izjave brojnih očevidaca. Uviđaju je prisustvovao i pomoćnik direktora policije Enis Baković.

Kako je saopšteno iz policije, ubijeni Ilić je pripadao organizovanoj kriminalnoj grupi.

“M.I. je, shodno policijskim evidencijama, pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe. Na licu mjesta se vrši uviđaj kojim rukovodi državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Službenici Uprave policije, u koordinaciji sa tužilaštvom, preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikovanju lica koje je počinilo ovo krivično djelo i rasvjetljavanju događaja”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

N.P.

na putu bileća - berkovići

Uhapšen crnograc zbog šverca azilanata Na putu Bileća-Berkovići uhapšen je crnogorski državljanin P.D. (39), osumnjičen za krijumčarenja šest državljana Iraka, saopšteno je iz Granične policije BiH. Državljani Iraka koji su ilegalno ušli iz Crne Gore u BiH otkriveni su u subotu, 27. aprila, u automobilu “reno megan”, kojim je

upravljao P.D. P.D. je predat Tužilaštvu BiH, a ilegalni migranti biće predati Službi za poslove sa strancima BiH. “S povećanim pritiskom migranata na granicu BiH, Granična policija je pojačala aktivnosti s ciljem otkrivanja krivičnih djela u vezi s krijumčarenjem ljudi”, do-

daje se u saopštenju.

Pripadnici Granične policije su u 2018. godini evidentirali 66 krivičnih djela krijumčarenje ljudi, te osam organizovanje grupe ili udruženja za vršenje krivičnih djela krijumčarenje migrantima, a nadležnom tužilaštvu podneseni su izvještaji protiv 135 osoba.

14

DRUŠTVO

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

PROŠLE GODINE NA PR

Liječenje koštalo

Od ukupnih troškova za liječenje naših pacijenata u inostranstvu, čak 87,50 odsto čine troškovi za liječenje u srbijanskim zdravstvenim ustanovama Tokom prošle godine na liječenje, kontrolu i dijagnostiku u zdravstvene ustanove van Crne Gore upućeno je 3.202 osiguranika, što je za 23,69 odsto ili za 994 građanina manje u odnosu na 2017. godinu. To je državu koštalo oko 4,3 miliona eura.

“Finansijski posmatrano u 2018. godini, za ambulantno i bolničko liječenje osiguranika upućenih preko Prvostepene ljekarske komisije Fonda, fakturisan je iznos od 4.317.983,13 eura, što je u odnosu na 2017. godinu manje za 995.000 eura ili za 18,72%”, navodi se u analizi Fonda za zdravstveno osiguranje u koju su DN imale uvid.

■ ZA LIJEČENJE U SRBIJI 3,7 MILIONA

Najviše naših pacijenata, njih 3.159, upućeno je na liječenje u zdravstvene ustanove u Srbiji. Ipak, podaci govore da je broj crnogorskih osiguranika upućenih na liječenje u ovoj zemlji manji za 24,71 odsto nego 2017. godine.

Od ukupnih troškova za liječenje naših pacijenata u inostranstvu, čak 87,50 odsto čine troškovi za liječenje u zdravstvenim ustanovama u Srbiji, odnosno 3.778.046,06 eura.

“U zdravstvene ustanove Austrije u 2018. godini upućeno je pet osiguranika (dvoje na liječenje, jedan na kontrolu i dvoje na dijagnostiku), u Hrvatsku 35 osiguranika (21 na liječenje, pet na kontrolu i devet na dijagnostiku), dok je u Italiju upućeno tri osiguranika (dva na liječenje i jedan na kontrolu)”, ističe se u izvještaju Fonda.

Najviše pacijenata upućeno je iz Podgorice i to 1.246 osiguranika, što čini 38,91 odsto ukupno upućenih i za 20,18 odsto manje nego u 2017. godini.

■ NAJVIŠE OSIGURANIKA UPUĆENO IZ PODGORICE

Najviše pacijenata upućeno je iz Podgorice i to 1.246 osiguranika, što čini 38,91 odsto ukupno upućenih i za 20,18 odsto manje nego u 2017.godini.

Iz Nikšića je upućeno 345 osiguranika, što je za 26,28 odsto manje nego prethodne godine. Na liječenje, kontrolu i dijagnostiku van zemlje upućen je 221 Baranin ili 6,90 odsto od ukupnog broja upućenih i to predstavlja smanjenje od

35 CRNOGORSKIH OSIGURANIKA UPUĆENO JE NA LIJEČENJE U HRVATSKU

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

DRUŠTVO

15

ROCEDURE U INOSTRASTVU UPUĆENO 3.202 PACIJENTA, NAJVIŠE U SRBIJI

e van Crne Gore državu o oko 4,3 miliona eura 22,18 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Od ukupnog broja upućenih, 218 osiguranika upućeno je iz Bijelog Polja, 138 iz Budve, 129 iz Herceg Novog, te 122 iz Pljevalja.

“Iz ostalih filijala Cetinje, Danilovgrad, Berane, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Plav, Šavnik, Rožaje, Petnjica, Plužine, Tivat, Ulcinj, Žabljak i Andrijevica na liječenje, kontrolu i dijagnostiku upućeno je 783 osiguranika ili 24 odsto od ukupno upućenih”, navode iz Fonda zdravstva.

■ NAJČEŠĆE LIJEČENI OD TUMORA

Najviše osiguranika upućeno je na liječenje zbog bolesti iz grupe tumora, odnosno 929 osiguranika, što čini 29,01 odsto od ukupno upućenih. Zbog urođene deformacije i hromozomske abnormalnosti na liječenje u

Najveći broj upućen u KC Srbija, evidentno smanjenje u “Miloš klinici” Najviše osiguranika na liječenje, kontrolu i dijagnostiku u zdravstvene ustanove u Srbiji prošle godine je upućeno u Klinički centar Srbije. Riječ je o 966 osiguranika, što čini 30,58 odsto ukupno upućenih u Srbiju. To je, pak, za 35,73 odsto (537) manje nego u 2017. godini. Takođe, na Vojno medicinsku akademiju (VMA) je upućeno 330 osiguranika, što čini 10,45 odsto ukupno upućenih u Srbiju i manje je za 29,94 odsto u odnosu na 2017. godinu. Veliki broj osiguranika poslat je i na liječenje na očnu protetiku MB Gamma trade (139), te na Institut za transfuziju (118). Ipak, u ovoj klinici je zabilježeno smanjenje broja upućenih za 29,76 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, na Institut za onkologiju i

radiologiju upućeno je 103 osiguranika, što je za 7,21 odsto manje nego u 2017. godini. Evidentno je smanjenje broja upućenih osiguranika u SB „Miloš klinika“ Beograd gdje je u 2018. godini upućeno dva osiguranika, što je za 61 ili za 96,83% manje u odnosu na 2017.godinu. Kako su iz FZO objasnili, najveći broj osiguranika se sada liječi u privatnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori koje imaju zaključen ugovor sa Fondom, “a uz to Fond od 2017.godine ima sklopljen ugovor sa „MB Gamma Trade“- očnom protetikom u koji je u 2018. godini na liječenje upućeno 94 osiguranika, isto kao i 2017.godine”.

S druge strane, došlo je do značajnog povećanja broja upućenih osiguranika u Institut za

mentalno zdravlje. U ovu ustanovu je prošle godine na liječenje, kontroli i dijagnostiku poslato 38 osiguranika što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje za 72,73 odsto.

Na klinike za dječije bolesti upućeno je 962 djece ili 30,45 odsto od ukupnog broja upućenih u Srbiju. Tako je na Dečju kliniku - Tiršova na liječenje, kontrolu i dijagnostiku upućen 371 osiguranik, na Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Beograd upućeno je 246 osiguranika, a na Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora upućeno je 212 osiguranika.

Na Kliniku za neurologiju i psihijatriju djece i omladine Beograd u 2018. godini upućeno je 101 dijete, dok je u Institut za neonatologiju upućeno 32 djece.

inostranstvo je upućeno 384 osiguranika ili 12 odsto ukupno upućenih, zbog duševnih poremećaja 314 osiguranika (tj. 9,81% ukupno upućenih), zbog bolesti oka 282 osiguranika, a zbog bolesti nervnog sistema 187 osiguranika ili 5,84 odsto upućenih. Zbog ostalih bolesti, u zdravstvene ustanove van Crne Gore, preko Prvostepene ljekraske komisije Fonda, u 2018. godini, upućeno je 1.106 osiguranika ili 34,54 odsto.

■ ODOBRENO 639

UPUTA INOSTRANIH KOMISIJA

Tokom prošle na liječenje vani upućeno 994 građanina manje u odnosu na 2017. godinu

Na liječenje u inostranstvu preko Komisije za liječenje u inostranstvu, osiguranicima Fonda u 2018. godini odobreno je 639 uputa.

“Od 639 izdatih uputa za liječenje, kontrolu i dijagno-

U 2018. GODINI, PREKO PRVOSTEPENE LJEKRASKE KOMISIJE FONDA, UPUĆENO JE 1.943 OSIGURANIKA NA LIJEČENJE, 766 NA KONTROLU, A 493 OSIGURANIKA NA DIJAGNOSTIKU. stičke procedure u zdravstvene ustanove u inostranstvu, 345 uputa ili 54,00% odnosi se na zdravstvene ustanove u Turskoj; 97 ili 15,18% od ukupno upućenih odnosi se na broj upućenih u Srbiju, 60 ili 9,39% upućeno u Hrvatsku, 37 ili 5,79% u Njemačku, dok je 27 ili 4,23% u Sloveniju i Republiku Srpsku. U zdravstvene ustanove u ostalim državama upućeno je 46 ili 7,20% od ukupnog broja upućenih”, navodi se u izvještaju.

Za liječenje u inostranstvu, po uputu inostranih komisija, u 2018. godini utrošeno je 3.151.341,66 eura, što je manje za 608.149,09 eura ili za 16,18% u odnosu na 2017.godinu. Ukupna sredstva za liječenje, putne troškove i dnevnice data su u sljedećoj tabeli.

M.I.

Najviše osiguranika upućeno je na liječenje zbog bolesti iz grupe tumora, odnosno 929 osiguranika, što čini 29,01 odsto od ukupno upućenih. Zbog urođene deformacije i hromozomske abnormalnosti na liječenje u inostranstvo je upućeno 384 osiguranika ili 12 odsto ukupno upućenih, zbog duševnih poremećaja 314 osiguranika (tj. 9,81% ukupno upućenih), zbog bolesti oka 282 osiguranika, a zbog bolesti nervnog sistema 187 osiguranika ili 5,84 odsto upućenih

16

Društvo

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

Traže povećanje minimalca i penzija, nova radna mjesta Savez sindikata Crne Gore (SSCG) zahtijeva povećanje minimalne zarade i najniže penzije, otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mlade radne snage, bezbjedna radna mjesta koja će biti i adekvatno plaćena i poštovanje kolektivnih ugovora i Zakona o radu. U Prvomajskom proglasu Savez sindikata Crne Gore traži ažurniji i odgovorniji odnos inspekcijskih organa, jači socijalni dijalog, što hitnije usvajanje Zakona o radu i Izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, produženje važenja Opšteg kolektivnog ugovora i poštovanje svih kolektivnih ugovora, suzbijanje rada na crno i jačanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga.

U saopštenju se navodi da u susret Međunarodnog

U Prvomajskom proglasu Savez sindikata Crne Gore traži ažurniji i odgovorniji odnos inspekcijskih organa, jači socijalni dijalog, što hitnije usvajanje Zakona o radu i Izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, produženje važenja Opšteg kolektivnog ugovora i poštovanje svih kolektivnih ugovora, suzbijanje rada na crno i jačanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga

praznika rada 1.maja, a u godini kada se obilježava stogodišnjica osnivanja Međunarodne organizacije rada, i danas ostaju isti i nepromijenjeni zahtjevi usmjereni na zaštitu i unapređenje položaja zaposlenih.

U uslovima visoke nezaposlenosti, kako se ukazuje u saopštenju, lošeg ekonomskog, socijalnog i životnog standarda, niskih zarada i penzija, a što sve oslikava ukupnu sliku privrednog i ekonomskog položaja zaposlenih, teško da postoji realan i objektivan motiv i povod za proslavu Praznika rada.

SSCG čestitao je Praznik rada svim građanima, uz poruku da će nastaviti da se bori dosljedno i uporno za bolji položaj svih zaposlenih, a za uspješnu mladost i dostojanstvenu starost.

R.D.

Foto:Vedran Ilic

Prvomajski Proglas saveza sindikata Crne gore

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

Društvo

17

temperature ispod prosjeka

Kiša još sedam dana, u nedjelju moguć snijeg U narednih sedam dana očekuje nas uglavnom nestabilno vrijeme, dok je u nedjelju na sjeveru moguć i snijeg, kazao je meteorolog Vučina Popović.

Popović je Televiziji Crne Gore kazao i da će u Crnoj Gori danas biti promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno sa kišom ili pljuskovima praćenim grmljavinom. Prestanak padavina se očekuje, kaže Popović, sjutra veče.

“U srijedu i četvrtak nešto bolje vrijeme, ali je u kontinentalnim predjelima moguća kiša popodne”, navodi Popović.

U petak promjenljivo, biće uslova za kišu, naročito u južnim predjelima. U su-

U srijedu i četvrtak moguća kiša popodne

Posteri na poklon KCCG

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) je odlučilo da u susret Svjetskom danu borbe protiv pušenja, dio postera sa izložbe “Vi i CDPR u borbi za zdrav život” pokloni Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u Podgorici. Stoga je direktoru KCCG Jevtu Erakoviću uručen na poklon dio uramljenih velikih postera koji se odnose na do sada održane Crnogorske konferencije o kontroli pušenja, tj. posteri koji se odnose na probleme po zdravlje koje donosi pušenje.

“Svrha postera je da ukrašavaju zidove i time prostor bolnice, ali i opominju na štetnosti po zdravlje koje uzrokuju duvan i pušenje, jer je to glavni dokazani uzrok za dobijanje kancera pluća, ali i mnogih drugih vrsta kancera”, saopštili su iz CDPR. R.D.

botu bi, kako kaže Popović, veći dio dana moglo da bude suvo.

“U nedjelju nas očekuje jedan jači proces, sa ciklonom sa sjevera koji će donijeti dosta padavina i zahlađenje. Prvo nas očekuje jak južni vjetar, a onda i sjeverni. Sjeverni vjetar očekujemo krajem dana u nedjelju i u ponedjeljak. Na sjeveru u nedjelju veče može pasti i snijeg. Dok će početkom naredne sedmice doći do razvedravanje i prestanka padavina”, naveo je Popović.

Kaže i da su temperature ispod prosjeka za ovo doba godine.

“Ovo više liči na jesenje, nego do proljećnje vrijeme”, saopštio je Popović. R.D.

potpredsjednik udruženja studenata političkih nauka svetozar Šćekić:

Upisnu politiku uskladiti sa tržištem rada Nadležne institucije bi trebalo da unaprijede postojeći pravni okvir koji se odnosi na pitanje neusklađenosti ponude i tražnje na tržištu rada i to drugačijom upisnom politikom, saopštio je potpredsjednik Udruženja studenata političkih nauka (MAPSS), Svetozar Šćekić.

“Neophodna je nešto drugačija upisna politika još kod

upisivanja u srednje škole, kako bi mlade ljude orijentisala prema potrebama tržišta, ne zadirući u njihovo pravo da se opredijele za željenu školu”, rekao je Šćekić agenciji Mina.

On smatra da bi i na fakultetima trebalo poboljšati upisnu politiku kako bi se poboljšala postojeća situacija, u kojoj sa jedne strane postoji hipeprodukcija u određenim

Sa jednog od treninga

oblastima, a sa druge nema nikakve pozitivne promjene u dijelu popunjavanja deficitarnih radnih pozicija. Šćekić je kazao i da bi trebalo preduzeti mjere jačanja interesovanja i stvaranja svijesti kod studenata za obavljanjem prakse.

“Razloga za to je mnogo, od primjenjivanja postojećeg znanja do sticanja novog, sticanja iskustva i kompetentnosti, obo-

gaćivanja biografije, a samim tim i konkurentnosti na tržištu rada”, naveo je Šćekić.

On je dodao da bi trebalo ohrabrivati privatni, javni, ali i nevladin sektor da ostave prostora za prijem studenata na određeno vrijeme, jer samo tako oni mogi steći iskustvo i potrebno znanje za obavljanje poslova u struci.

R.D.

treninzi o zaŠtiti lGBtiQ osoBa

Nasilje problem Nasilje nad LGBTIQ osobama je svakodnevan i sveprisutan problem, ali je uspostavljena otvorena komunikacija o metodama suzbijanja nasilja i efikasnijeg djelovanja policije u manjim sredinama. To je ocijenjeno tokom tematskih treninga o prihvatanju i zaštiti LGBTIQ osoba na lokalnom nivou. Treninge je organizovala nevladina fondacija Građanska alijansa u

partnerstvu sa LGBTIQ Socijalnim centrom, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, Vrhovnim državnim tužilaštvom, Upravom policije i podršku LGBT Foruma progres. Treninzima su prisustvovali službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi, Odjeljenja bezbjednosti Kotor i Tivat, kao i tužioci osnovnih državnih tužilaštava u Herceg Novom i Kotoru.

R.D.

18

CRNA GORA

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE TIVAT DR SINIŠA KUSOVAC Z

TIVAT JE VELIKO GRA

„Tivat je danas, kako smo najavljivali krajem prošle godine, veliko gradilište. Realizuju se brojni infrastrukturni projekti ukupne vrijednosti između četiri i pet miliona eura, ali u tom zbiru nijesu ulaganja u II fazu saobraćajnice MR 1, koja iznosi 2,9 miliona eura, kao ni asfaltiranje saobraćajnice od kružnog toka do Radovića“, kazao je za Dnevne novine predsjednik opštine Tivat, dr Siniša Kusovac.

DN: Po tim najavama, među prioritetima su i ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.

Kusovac: Trenutno su u toku radovi na izgradnji trotoara, postavljanju ivičnjaka i asfaltiranju ulica u centru grada kroz koje je kompletno prošla vodovodna i kanalizaciona mreža i više neće biti prekopavanja. Taj bi se posao trebao završiti do kraja maja, kada će se pristupiti postavljanju horizontalne signalizacije.

Uporedo sa ovim poslovima na saobraćajnicima u gradu, rade se projektni zadaci za ulice u svih šest mjesnih zajednica iznad magistrale. Radi se o ulicama u kojima je završena kanalizaciona i vodovodna mreža, koje su nesporne i po Detaljnom urbanističkom planu i po imovinsko-pravnim odnosima. Namjera nam je da se prije ljeta raspiše tender i odaberu ponuđači, kako bi u septembru krenuli sa asfaltiranjem. Za sve ove poslove budžetom je predviđeno oko milion i 500.000 eura.

DN: Za ovu godinu planiran je i početak izgradnje tri kružna toka, jednog na Jadranskoj magistrali kod skretanja za Gradiošnicu, drugog u centru grada kod zgrade „stare opštine“ i trećeg kod bivšeg kluba Vojske na Seljanovu.

Kusovac: Procijenjeno je da ta tri mjesta predstavljaju najveća uska grla na saobraćajnici. Projektna do-

U Krašićima imamo 12 ulica u kojima treba uraditi kanalizacioni sistem, za što imamo građevinske dozvole, ali pred nama je turistička sezona, pa smo planirali da se tokom ljeta obavi sondiranje, a da se sa postavljanjem cijevi krene poslije sezone. kumentacija je završena i nadam se da će tokom maja doći do raspisivanja tendera za izbor jednog izvođača radova za sva tri toka, čime bismo ušli u izgradnju bulevara. Izbor jednog izvođača radova je racionalniji i efikasniji, a, iskreno se nadam, da će ovaj posao krenuti u septembru ove godine.

Osim projektno-tehničke dokumentacije, izdati su urbanističko-tehnički uslovi i sada se projekat „p r e k l a p a“ sa imovinskopravnim odnosima da se utvrdi da nismo ušli ni u čiju privatnu imovinu, da bismo izbjegli sporove po svakom osnovu.

Dr Siniša Kusovac

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

CRNA GORA

19

ZA DNEVNE NOVINE

ADILIŠTE DN: Kada se kreće sa realizacijom projekta izgradnje sekundarne mreže u višim zonama grada?

Kusovac: Trenutno smo u završnim pregovorima sa firmom „Jedinstvo“ iz Užica, koja je izvođač radova na kanalizacionoj mreži u Krašićima, da se ti radovi tokom ljeta obustave, a da se krene u izgradnju sekundarne mreže u višim zonama grada: Gornjem Seljanovu, Kalimanju, Mažini i Marićima. U Krašićima imamo 12 ulica u kojima treba uraditi kanalizacioni sistem, za što imamo građevinske dozvole, ali pred nama je turistička sezona, pa smo planirali da se tokom ljeta obavi sondiranje, a da se sa postavljanjem cijevi krene poslije sezone. Planirali smo da se najveći dio posla u višim zonama obavi do septembra, želimo da „Jedinstvo“ pojača broj ekipa na terenu, zajedno sa podizvođačem, tivatskom fir-

mom „Samcommerc“.

Da bismo ovo realizovali treba da se potpiše aneks ugovora sa KfW bankom, odnosno da se ispoštuju njeni standardi. Dio sredstava KfW banke, namijenjenih za izgradnju kanalizacione mreže u Krašićima, biće usmjeren za izgradnju sekundarne mreže u višim zonama, za što je banka dala saglasnost.

DN: Da li je riješen problem sa radovima na kanalizacionoj mreži u Donjoj Lastvi?

Kusovac: Taj posao je bio zaustavljen zbog problema na terenu, gdje je bilo neophodno tunelovanje, pa se moralo tražiti drugo rješenje. Nakon što je problem prevaziđen radovi, koje izvodi podgorička firma „Civil Engineer“, idu svojim tokom. Ostalo nam je da pratimo izvođače i nadzor kako bi se posao što prije završio.

Završetak radova očekuje se i na objektima kulture. Privode se kraju radovi na rekonstrukciji sale Centra za kulturu, kao i zgrade Muzeja i galerije. U objekte kulture uložićemo oko 1,5 miliona eura.

DN: Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta čulo se da ima problema sa Postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor.

Kusovac: Imamo proKusovac bleme, kako sa preduzećem tako i sa opštinom Kotor. Sjednice Upravnog odbora se ne održavaju, pa se ni odluke ne donose, nije usvojena ni sistematizacija ni organizaciona struktura, pa se ne mogu zapošljavati radnici, koje treba edukovati. To treba urgentno rješavati, uputili smo dopise opštini Kotor i nadležnom ministarstvu, a sa Ministarstvom turizma

Tivat smo u stalnoj komunikaciji kako bi se ti problemi riješili. Sve ide na teret opštine Tivat, a to sebi ne smijemo dozvoliti.

DN: U posljednje vrijeme intenzivne su i primjedbe mještana Krtola na neprijatan miris.

Kusovac: Ovo je treća godina u kojoj glavni izvođač WTE treba da uradi kompletan remont obje centrifuge i taj posao mora da bude do septembra kompletiran kako bi se ispunili svi preduslovi i uslovi za tehnički prijem. Tehnička ispravnost objekta podrazumijeva radove u kojima treba da se riješi problemi neprijatnog mirisa i ovih šest mjeseci je presudno i za tehničku ispravnost i za zaposlenje ljudi da bi mogla da se izvrši njihova obuka, da kada WTE, poslije tri godine upravljanja, napusti objekat zaposleni u potpunosti budu obučeni i spremni da nastave posao.

DN: Hoće li se u tom periodu riješiti i problem odla-

ganja mulja koji se trenutno odvozi u Albaniju kao privremeno rješenje?

Kusovac: Intenzivno radimo na tome, je se može doći u poziciju da se i ta mogućnost prekine i dovede nas u nezgodnu situaciju. I po jednom i po drugom osnovu jedan od glavnih prioriteta nam je Pogon.

DN: Obavljaju li se kontrole izgradnje stambenih objekata, jer je evidentno da se u Tivtu sve više gradi?

Kusovac: U novembru prošle godine opština je inicirala dolazak inspekcije da iskontroliše kompletnu teritoriju opštine Tivat i utvrdi koji su objekti urađeni sa projektno-tehničkom dokumentacijom, a koji ne. Moramo priznati da postoje određeni objekti koji nemaju odgovarajuću dokumentaciju, ili su probili gabarite, određeni koeficijent zauzetosti ili stepen izgrađenosti.

Opština će reagovati tako što će ponovo uputiti dopis nadležnom ministarstvu i inspekcijama koje

trebaju brzo da reaguju po tom pitanju. Naša Komunalna inspekcija i Komunalna policija u zakonu imaju utemeljenje da po saznanjima reaguju, da iskontrolišu objekat i sačine zapisnik koji prosljeđuju nadležnoj inspekciji i u tom dijelu zaista pratimo i što je u našoj moći trudimo se da uradimo.

DN: Da li je razlog ekspanzije gradnje to što u Tivtu nema glavnog gradskog arhitekte?

Kusovac: Nije glavni, ali jedan od razloga jeste. Moram naglasti da smo obavili razgovore sa ljudima koji imaju stručne kvalifikacije za taj posao i koji ispunjavaju veoma zahtjevne uslove za to radno mjesto, ali oni nisu željeli da se prihvate tog posla. U zakonu postoji mogućnost da se sa nekom od primorskih, ili nekom drugom opštinom sklopi ugovor da njen gradski arhitekta bude na usluzi našoj opštini, pa razmatramo i tu mogućnost. Zora Krstović

20

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

PREDSEZONA ZNATNO BOLJA OD OČEKIVANE

U Herceg Novom za skoro trećinu više turista nego lani

U hercegnovskim hotelima i privatnom smještaju uskršnje praznike i posljednji aprilski vikend provodi 5065 gostiju, što je 29 odsto više nego lani. Prema podacima Turističke organizacije u hotelima je 3242, a kod stanodavaca je prijavljeno 1823 posjetioca.

Jedan od hotela koji je radio tokom cijele zime i bio partner za više programa Praznika mimoze je kompleks Lazure Marina&Hotel u Meljinama.

Prema riječima izvršne direktorke, Anne Martynove, ovdje je sezona uveliko počela, mimo očekivanja. Luksuzni Boutique hotel sa 24 smještajne jedinice, delux sobe i apartmanima, kao i jednim king apartmanom, pun je od sredine aprila. Stalno je na odmoru oko 50 gostiju.

“Imamo odličan ‘buking’ za maj i jun. Radili smo dobro od početka godine. Sada se više ne plašimo, jer znamo da će posjeta biti dobra. Naši restorani su takođe stalno puni. Za Uskrs posebno. Ne stižemo da zaposlimo dovoljno radnika.

Tražimo konobare, šankere i drugo osoblje, prije svega iz Herceg Novog, ali je veoma malo zainteresovanih”, kazala je Martynova za Radio Jadran.

U toku je tehnički prijem za Lazure Marinu sa 156 vezova za brodove dužine između pet i 30 metara. Otvoren je i moderan

U novom i starom dijelu Instituta Igalo trenutno je oko 700 gostiju, domaćih pacijenata osiguranika Fonda PIO, Norvežana, dok bi soliter starog zdranja trebalo da bude otvoren 13. maja

Spa i fitness centar, za sada samo za goste hotela, a od sredine maja i za sve zainteresovane.

Depadans hotel, koji će imati 150 soba i apartmana za iznajmljivanje, se uveliko gradi, ali u junu će biti obustavljeni radovi do septembra.

I u ostalim hotelskim zdanjima solidna je posjeta u predsezoni. U hotelu Palmon Bay u Igalu bilježe odličnu posjetu u predsezoni, pa su hotelski kapaciteti popunjeni sa skoro 80%. Dominiraju gosti iz Njemačke i skandinavskih zemalja.

Hotel Lighthouse u Igalu popunjen je preko 50%, a usluge smještaja koriste sportske vaterpolo i odbojkaške ekipe iz Izraela, Grčke, Bjelorusije i Crne Gore.

U hotelu je trenutno oko stotinjak gostiju.

U hotelu Sun resort na Toploj, mađarske kompanije Hunguest, danas boravi 250 gostiju, Finaca i Ho-

lanđana. Hotel je otvoren od 20. aprila.

U hotelu ACD u Meljinama trenutno je 90 gostiju, od mogućih 125, koliko hotel ugosti u špicu sezone.

Hotel bi do 10. maja trebalo da bude popunjen skoro sto odsto. Kad je riječ o strukturi gostiju, najviše ih je iz Austrije, Belgije, Hrvatske, Polsjke, Slovenije, Srbije, Njemačke i Ukrajine.

Hoteli Delfin i Park biće otvoreni 1. maja i odmah očekuju od 700 do 800 gostiju iz Njemačke, Francuske i Engleske.

Hotel Novi na kraju Igala sezonu počinje danas, a prvi gosti biće grupa od četrdesetak libijskih turista.

Od većih hotela u Herceg Novom, jedino u Hotelu Plaža, Vektra Boke, trenutno nema gostiju, a prvu veću grupu očekuju sredinom maja, eventualno početkom juna.

Inače, u novom i starom dijelu Instituta Igalo trenutno je oko 700 gostiju, domaćih pacijenata osiguranika Fonda PIO, Norvežana, dok bi soliter starog zdranja trebalo da bude otvoren 13. maja.

Prema posljednjoj statistici opštinskog Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo, koju su radili krajem 2018. godine, u Herceg Novom je 2.893 registrovanih izdavalaca smještaja – odnosno 6.453 jedinice sa 11.800 kreveta. Registrovana su dva kampa sa 30 mjesta.

Foto:Darko Jovanović

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Herceg Novi

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

Crna Gora

21

biJelo polJe: izvJeštaJ parking servisa

“Pauk” služba nosi samo gubitke

P

auk služba koja postoji već tri godine u Bijelom Polju i radi u sastavu Parking servisa, prema finansijskom izvještaju, koji je nedavno prezentiran na sjednici lokalnog parlamenta, konstantno bilježi gubitak.

U izvještaju je konstatovano da “pauk” lani nije ispunio očekivane rezultate, predviđene planom i programom ove gradske službe, a koji se tiču premještanja nepropisno parkiranih vozila.

U prošloj godini je, kako stoji u izvještaju, ukupni prihod te službe bio 6.609 eura ili 16,52 odsto manje od planiranog.

Konstatovano je i da je lani promijenjen sistem naplate parkinga i uvedeni savremeni automati za naplatu parkinga, kao i sistem kontrole plaćanja parkinga.

U izvještaju piše da su sa četiri kontrolora, koji sankcionišu korisnike koji su prekoračili dva, odnosno tri sata u zonama u kojima su parkirali, povećali broj slobodnih mjesta za stalne

pretplatnike.

Najviše mjesta za parking u Bijelom Polju se tražilo u periodu od 10 do 14 časova.

U izvještajnoj godini Parking servis ostvario je ukupan prihod od 244.372 eura, što je za 9,66 manje od planiranog.

“Ne računamo 33.260 eura, jer nismo bili u mogućnosti da izdamo fakture zbog nepotpunih podataka.

Rashodi su 266.068 eura, odnosno 0,29 odsto manji u odnosu na plan. Plan ostvarenih prihoda, kako se navodi, je premašen kada je u pitanju prodaja parking karti u gradskoj garaži i iznosi oko 80.000 eura, umjesto planiranih 45.000. Prema visini prihoda slijede oni od prodaje parking karti na zonskim parkiralištima od fizičkih lica, 50.300 eura, za

“Pauk” već dva mjeseca miruje Inače, već gotovo dva mjeseca “pauk” u Bijelom Polju nije aktivan na odnošenju nepropisno parkiranih vozila. Mnogi građani to odobravaju, ali ima i onih koji “jedva čekaju” da se “pauk” ponovo pojavi i nastavi da obavlja svoju namjensku djelatnost.

Sagovornici iz Parking servisa i Komunalne policije objasnili su da je “pauk” trenutno u povlašćeno korišćenje parking mjesta (44.000 eura), a od pravnih za iste svrhe

mirovanju, jer je u toku reorganizacija u Komunalnoj policiji.

“Radnicima ove službe prilikom odnošenja nepropisno parkiranih vozila, do nedavno su asistirali saobraćajni inspektori koji su bili pri Komunalnoj policiji. Novom reorganizacijom, tačno će se definisati ko će ubuduće asistirati radnicima službe”, kazali su sagovornici.

12.300 eura, dok je prihod od prodaje parking karti po zonskim parkiralištima

iznosio 50.300 eura”, navodi se u izvještaju.

Kada je u pitanju struktura rashoda, za gorivo je potrošeno 2.700 eura, koliko i na službena putovanja i dnevnice, dok je za stavku materijal potrošeno 7.500 eura. Za naknade članovima Borda direktora isplaćeno je 4.000 eura, koliko su bili i troškovi za PTT usluge.

Nenaplaćena potraživanja u preduzeću koje broj 21 zaposlenog, zaključno sa 31. decembrom iznosila su 59.029 eura.

B.Č.

Javni oglas Ministarstva odbrane Crne gore

Kadeti će se obrazovati u Turskoj, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj

Ministarstvo odbrane raspisalo je javni oglas za izbor devet kadeta za potrebe Vojske Crne Gore (VCG) za obrazovanje na vojnim akademijama Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Turske. Oglas je otvoren je do 9. maja.

Kandidati treba da su crnogorski državljani,, da su zdravstveno sposobni za službu u VCG, da zadovoljavaju kriterijume fizičke i psihičke sposobnosti. Uslovi su da su završili ili su u završnom razredu četvorogodišnje srednje škole, da nijesu osuđeni na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, te da ne postoje bezbjednosne smetnje za izbor za kadeta.

“Posebni uslovi su da nisu stariji od 21 godine, da nisu oženjeni/udati ili razvedeni, da nisu u drugom stanju i da nemaju zakonsku obavezu izdržavanja djece, da su u trećem i četvrtom razredu

tivat: na područJu rezervata solila

Registrovana zaštićena gljiva - zimska pušnica srednje škole, a maturanti u trećem razredu i prvom polugodištu četvrtog razreda, postigli najmanje vrlodobar uspjeh i najmanje ocjenu 4 (vrlodobar) iz engleskog jezika i matematike”, stoji u javnom oglasu.

Ministarstvo će izabrati dva kadeta radi obrazovanja na Vojnoj akademiji “General Mihailo Apostolski” u Skoplju. Obrazovanje traje četiri

godine, a prije početka obrazovanja kandidati će pohađati kraći kurs makedonskog jezika. Obrazovanje počinje u septembru, u Zagrebu traje četiri, a u Splitu pet godina. Ministarstvo će izbrati i dva kadeta radi obrazovanja na Vojnoj akademiji kopnene vojske u Ankari.

Obrazovanje traje pet godina, s tim što je prva godina pripremna, jer će kadeti izučavati samo turski jezik.

Na području rezervata Solila u Tivtu tokom ove godine vrši se monitoring gljiva, za koji su u Morskom dobru angažovali mikologa, dr Gordanu Kasom, koja je već obavila više terenskih istraživanja.

Tako je po prvi put u rezervatu registrovana zaštićena vrsta gljive - zimska pušnica (Tulostoma brumale, Pers 1794), navode iz javnog preduzeća.

Kako se ističe, ta vrsta je u našoj zemlji zakonom zaštićena i nalazi se na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore i na Crvenoj listi

ugroženih gljiva Evrope. Ona je do sada registrovana samo na sedam lokaliteta: na brdima Gorica i Ljubović u Podgorici, u selu Zabrđe na Cetinju, na ostrvu Ada Bojana, na Platamunima, brdu Vrmac i sada na Solilima.

“Zimska pušnica živi kao saprob, na krečnjačkom pjeskovitom zemljištu, u travi, ili ćešće u mahovini, na supstratu bogatom humusom. Najćešće se može naći uz rubove cesta u mahovini”, navode iz Morskog dobra koje upravlja rezervatom prirode. Z.K.

22

svijet

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

izbori u španiji: za formiranje vlade biće potrebna koalicija

Neubjedljiva pobjeda socijalista u ŠpaNiji Na parlamentarnim izborima u Španiji, vladajući socijalisti obezbijedili su pobjedu osvojivši 29 odsto glasova. To im ipak neće biti dovoljno da samostalno formiraju vladu.

Najveći dobitnici su desničarska partija Voks što je prvi put od kraja vojne vladavine sedamdesetih godina da takva stranka ulazi u španski parlament. Na drugom mjestu je Narodna stranka čiji lider je obećao da će njegova partija biti glavna opoziciona snaga Socijalistima u parlamentu. Pobjeda, ali bez potpunog slavlja. Iako su dobili 122 mesta u parlamentu od 350, koliko ih ima u skupštini, Socijalisti ipak ne mogu biti potpuno zadovoljni jer će morati da se formira koaliciona vla-

da. Pred svojim pristalicama lider te stranke Pedro Sančez kazao je da su njegovi jedini uslovi za formiranje koalicije poštovanje Ustava i uspostavljanje socijalne pravde.

“Neću postavljati bezbjednosni kordon u razgovorima”, poručio je Sančez. “Socijalistička partija je dobila opšte izbore što znači da je budućnost pobijedila, a prošlost poražena. To je jasna poruka.

Time smo jasno pokazali šta želimo. Dobili smo izbore i upravljaćemo Španijom. Gledaju nas i izvan granica Španije, u Evropi slušaju šta pričamo. Mi ćemo formirati proevropsku vladu kako bismo učvrstili, a ne oslabili i iznurili Evropu”, rekao je Sančez.

Veliki pad u odnosu na

Slavlje lidera socijalista Pedra Sančeza ispred sjedišta stranke u Madridu protekle izbore doživela je nekada vladajuća Narodna stranka, sada drugoplasirana, osvojivši samo 16,7 odsto podrške Španaca, 66 mjesta u parlamentu prema 137 na prošlim izborima. Ipak, lider stranke Pablo Kasado kazao je da će odgovorno predvoditi opoziciju i poboljšati učinak u oblastima gdje je ranije bio loš. “Želim da izrazim najprije zahvalnost špan-

skim biračima jer njih četiri miliona i dalje najviše vjeruje Narodnoj stranci, koja će biti glavna opoziciona snaga desnog centra. Čestitam Socijalistima na pobjedi. Nadam se da će oni postići sporazum o fomiranju koalicione vlade bez potrebe da traže podršku partija koje su za nezavisnost Katalonije. Ipak, treba priznati, rezultat na ovim izborima je veoma loš, a Narodna stranka voli uvijek da pobjeđuje”, rekao je Kasado. Lider krajnje desničarske stranke Voks, koja je protiv multikulturalizma, feminizma i prekomjerne migracije, Santijago Abaskal, euforično je proslavio rezultat uz konfete u bojama te partije - zelenu i bijelu. Dobili su 10 odsto

podrške Španaca.

“Dvadset četiri naša poslanika služiće Španiji i njenoj slobodi. Dvedestet četvoro nacionalista predstavljaće ponosne Špance u skupštini i neće ćutati kada zakonodavac krši Ustav, kada se smije španskoj zastavi ili pokušava da uništi nacionalno jedinstvo”, rekao je Abaskal.

Jedna od postizbornih kombinacija jeste i udruživanje Socijalista i lejvičarske partije Unidas Podemos koji su dobili 42 mjesta u skupštini. Ipak, u tom slučaju nedostojaće 11 mjesta za fomiranje većine u parlamentu, a to je 176 mesta. Odziv birača je bio 75 odsto, najveći u posljednje vrijeme a za 10 procenata veći nego na izborima 2016. godine.

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

23

svijet

sumnjiva smrt u turskom zatvoru

Ubio se osumnjičeni špijun iz UAE Jedan od dvojice osumnjičenih da su špijunirali za Ujedinjene Arapske Emirate, izvršio je samoubistvo u turskom zatvoru, saopštilo je tursko Ministarstvo pravde. Dvojica osumnjičenih uhapšeni su 19. aprila i priznali su da su špijunirali za Ujedinjene Arapske Emirate, a Turska istražuje da li je jedan od njih povezan sa ubistvom saudijskog novinara Džamala Kašogija, prenio je Rojters. Ministarstvo je navelo da je jedan od osumnjičenih izvršio samoubistvo vješanjem. Dvojica uhapšenih sumnjiče se za međunarodnu, političku i vojnu špijunažu i nalazili su se u zatvoru Silivri u zapadnom dijelu Istanbula.

Jedan od dvojice muškaraca stigao je u Tursku u oktobru 2018. godine nakon što je Kašogi ubijen u kon-

zulatu Saudijske Arabije, rekao je jedan zvaničnik, dodajući da je drugi stigao kasnije da pomogne svom kolegi sa posla.

Saudijski novinar i dopisnik Vašington posta Džamal Kašogi ubijen je u kon-

zulatu Saudijske Arabije u Istanbulu. Nakon višednevnog demantovanja optužbi, Saudijska Arabija je priznala da Kašogi jeste ubijen u njenom istanbulskom konzulatu, navodno nakon neplanirane “svađe i tuče”.

Uhapšeno je 18 osoba i smijenjen je visoki zvaničnik saudijske obavještajne službe. Kašogi je nestao 2. oktobra, a posljednji put je viđen kako ulazi u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu.

Ruska Pacifička flota stigla u Kinu Pripadnici ruske Pacifičke flote stigli su u kinesku luku Kingdao, kako bi učestvovali u zajedničkoj rusko-kineskoj vojnoj vježbi Pomorska Saradnja 2019. godine. U ruskom vojnom saopštenju se navodi da je Pacifička flota, predvođena raketnom krstaricom Varjag, juče stigla u kinesku luku Kingdao kako bi učestvovala u rusko-kineskoj vojnoj vježbi, prenio je Tass.

Ruski i kineski mornari će imati vježbe zajedničkog manevrisanja i komunikacije, kao i lansiranje raketa i otvaranje artiljerijske vatre na morske i vazdušne mete, uz operacije traganja i spašavanja na moru.

U vježbi će učestvovati i avijacija kineske mornarice, kao i podmornice obje države.

projekat na dalekom istoku

Putin bi mostom da veže Rusiju i Sjevernu Koreju

SAD u 2018. godini na vojsku potrošile 649 milijardi dolara Sjedinjene Američke Države potrošile su 2018. godine na vojsku 649 milijardi dolara, što je porast od četiri odsto u poređenju s prethodnim razdobljem, a to je 36 odsto ukupne svjetske potrošnje, pokazao je najnoviji izvještaj Međunarodnog instituta za mirovne studije u Stokholmu (SIPRI).

Na drugom mjestu nalazi

se Kina, koja troši oko 250 milijardi dolara, što je 14 odsto ukupne svjetske potrošnje, dok je na trećem mjestu Saudijska Arabija koja troši 67,6 milijardi dolara, uprkos smanjenju troškova za gotovo šest odsto, prenio je Tanjug. Dalje na listi su Indija i Francuska, dok je Rusija pala na šesto mjesto, sa potrošnjom

od oko 61,4 milijardi dolara.

To je prvi put od 2006. godine da najveća zemlja na svijetu nije među prvih pet potrošača.

Institut je listu napravio na osnovu podataka iz 155 od ukupno 168 zemalja svijeta, a na osnovu troškova plata, misija, operacija, kupovine oružja i opreme, kao i istraživanja razvoja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zadužio je Ministarstvo za razvoj dalekog istoka i Arktika da prouči projekt izgradnje saobraćajnog mosta koji bi povezao ruski region Primorski i Sjevernu Koreju, izjavio je juče izaslanik predsjednika za okrug dalekog istoka Juris Trutnjev.

Prema njegovim riječima, o tome se razgovaralo tokom nedavno održanog samita Putina i sjevernokorejskog lidera Kim Džong-

una, ali nije precizirao kada bi projekat mogao da bude gotov, prenio je Tanjug. Granica između Ruske federacije i Sjeverne Koreje dugačka je 39,4 kilometra, od čega su oko 22 kilometra vodena granica i to je ujedno i najkraća ruska međunarodna granica. Dvije države povezane su vazdušnim putem i željezničkim mostom preko rijeke Tumen. Dva lidera su razgovore iz prošle sedmice nazvali “temeljnim” i “konstruktivnim”.

SVINJSKI BUT BEZ KOSTI KG

Srećan Vaskrs!

3

2eu

PONUDA VAŽI 25.04 - 28.04.2019.

PRŠUTA

DIMLJENA PEČENICA

LOPATICA SJEČENA

ZRNOŽIT KG

GORANOVIĆ KG

PIK KG

4

59 eur

9

99 eur

SUVI BUT BEZ KOSTI

PEČENICA MARTEX KG

6

99

BUDIMSKA KOBASICA

ŠUNKA U OMOTU SLJEME

PRIMATO P KG

PIK KG

99 eur

99 eur

MLJEVENI KEKS

4

9e

MLIJEKO 2,8%MM IMLEK 2X1L

VITANOVA 300G

JAJA 30KOM + SLIČICE + BOJE + OBUCI JAJE

0

99 eur

3

80 eur

KUPOVINOM MLJEVENOG KEKSA VITANOVA, STONI MARGARIN VITAL 250G DOBIJATE

GRATIS

BIJELO VINO RUBIN

ČOKOLADA ZA KUVANJE

1L

PIONIR 200G

+ CRNO VINO RUBIN

1

NIKŠIĆKO PIVO 20 X 500ML + 2X PEPSI 1,5L

25.04 - 02.05.2019.

1L

0

99 eur

KUPOVINOM ČOKOLADE ZA KUVANJE PIONIR 200G, MLIJEKO K PLUS 2.8%MM 1L DOBIJATE

GRATIS

1

99 eur

+

POVRATNA AMBALAŽA

+

10

99 eu

DO ISTEKA ZALIH

MARINIRANI KRAP, MARINIRANA PASTRMKA

25. TROSTRUKI 04. SUPER BODOVI

UKUSI KRAJA MOGA 300G

PASTRMKA NEOČIŠĆENA KG

29 ur

IZ PIVSKOG JEZERA

4

99 eur

SIR

3

TOPSY ALPENLAND KG

49 eur

ULJE

GRATIS

TUNA KOMADIĆI 160G MMS

ISKON 1L

0

59 eur

49 eur

PŠENIČNO BRAŠNO

KUPOVINOM NEOČIŠĆENE PASTRMKE KG I VIŠE, HVATALJKE ZA RIBU DOBIJATE

KRASTAVCI

T-400 K PLUS 1KG

KORNIŠONI VORI 720G

ŠEĆER K PLUS 1KG

COCA COLA 2X1,5L

99 eur

9

ur

HA

0

79 eur

COCA COLA

1,5L

FANTA 1,5L

35

0

45 eur

VOĆNI NEKTAR

0 2 79 eur

BRESKVA LA VIVA 1L +

2

GRATIS DO ISTEKA ZALIHA

GRATIS

VINO

VOĆNI NEKTAR

80 eur

KUPOVINOM COCA COLE 2X1,5L, COCA COLU 1,5L DOBIJATE DO ISTEKA ZALIHA

VRANAC PLANTAŽE 1L

JABUKA LA VIVA 1L

KUPOVINOM COCA COLE 1,5L I FANTE ORANGE 1,5L, COCA COLU 1,5L DOBIJATE

80 eur

0

+

69 eur

2

19

eur

26

DRUGI MEDIJI

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

ZAPADNOBALKANSKI SAMIT U BERLINU NA INICIJATIVU FRANCUSKE I NJEMAČKE

HLADNORATOVSKO RJEŠENJE ZA SRBIJU I KOSOVO?

Z

apadnobalkanski samit u Berlinu sazvan je sa ciljem „razmjene mišljenja“. Ali zapravo će se sve vrtjeti oko pokretanja dijaloga na relaciji Beograd-Priština. A tu se spominju i neka rješenja iz prošlosti.

Zapadnobalkanski samit na koji su pozvali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, odmah je nakon sazivanja otvorio čitav niz pitanja.

Neuobičajeni sastav učesnika (drugačiji od formata zapadnobalkanskog Berlinskog procesa), vrijeme održavanja i kontradiktornost očekivanja strana pozvanih u Berlin, podgrijavali su znatiželju medija širom Evrope, posebno u dijelu kontinenta na koji se on odnosi. Gotovo da nije bilo dana a da neki od medija nije izbacio neku novu teoriju o tome šta bi u Berlinu 29. aprila u stvari moglo da se desi.

■ NJEMAČKO-NJEMAČKI MODEL

Sada se pojavila i jedna nova teorija o tome da bi Nemačka mogla da vrati suprotstavljene strane za pregovarački sto. Kako Dojče vele (DW) saznaje iz krugova bliskih njemačkoj vladi, kao moguće rješenje budućih odnosa između Beograda i Prištine u igru je ušao jedan istorijski model: Sporazum o temeljima za međusobne odnose koji je 1972.

Da me pitate da li bih htjela da Srbija sutra uđe u Evropsku uniju, ja bih rekla ne. Jer Srbija nije spremna

sklopljen između tadašnje Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike. Sporazum je donesen u jeku politike približavanja tadašnjeg kancelara Vilija Branta, a otvorio je mogućnost za sprovođenje nekih rješenja po principu „vuk sit, ovce na broju”, u okviru kojeg su zemlje koliko-toliko normalizovale odnose, a da nisu službeno priznale jedna drugu. Ali da li taj model može da se primjeni u slučaja Srbije i Kosova? Diplomatski izvori za DW procjenjuju da je teško za očekivati da će predsjednik Vučić staviti svoj potpis ispod dokumenta koji Srbiji brani blokiranje zahtje-

va za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, jer bi to de fakto značilo i priznanje. Srpski predsjednik Vučić ionako već danima pokušava da smanji očekivanja od samita u Berlinu, a u tome ga prati i njegova premijerka. Ana Brnabić je još prilikom posljednje posjete Berlinu, u novembru prošle godine, na Privrednoj konferenciji lista Zidojče cajtung istakla da članstvo u Evropskoj uniji za sada i nije tako važno. „Da me pitate da li bih htjela da Srbija sutra uđe u Evropsku uniju, ja bih rekla ne. Jer Srbija nije spremna”, rekla je tada premijerka. Rano umanjivanje štete od onoga što bi moglo da nastane ako Srbija i dalje odbije da popusti u slučaju Kosova? Ni signali iz Prištine uoči berlinskog susreta nisu baš ohrabrujući. Predsjednik Tači je izjavio da od samita ne bi trebalo očekivati mnogo, a njegov premijer Haradinaj je u posljednjem razgovoru pred odlazak u Berlin od Srbije zatražio isplatu ratne odštete, što baš i ne djeluje kao deeskalacija.

■ ZAKOPATI IDEJE O RAZMENI TERITORIJA

Međutim, jedan od najvažnijih zadataka današnjeg samita za Berlin je da se napokon zakopa ideja u razmjeni teritorija, kao mo-

guće rješenje blokade pregovora. To je jasan stav Angele Merkel od samog početka, ali očigledno je da još

uvijek postoje glasovi koji se zalažu za tu opciju pa to treba na berlinskom sastanku i suzbiti. I to je poruka koja

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

JEDAN OD NAJVAŽNIJIH ZADATAKA DANAŠNJEG SAMITA ZA BERLIN JE DA SE NAPOKON ZAKOPA IDEJA U RAZMJENI TERITORIJA, KAO MOGUĆE RJEŠENJE BLOKADE PREGOVORA. TO JE JASAN STAV ANGELE MERKEL OD SAMOG POČETKA, ALI OČIGLEDNO JE DA JOŠ UVIJEK POSTOJE GLASOVI KOJI SE ZALAŽU ZA TU OPCIJU PA TO TREBA NA BERLINSKOM SASTANKU I SUZBITI. I TO JE PORUKA KOJA NIJE SAMO UPUĆENA U SMJERU BEOGRADA I PRIŠTINE, NEGO I OSTALIH CENTARA MOĆI U REGIONU.

nije samo upućena u smjeru Beograda i Prištine, nego i ostalih centara moći u regionu. Kandidata koji bi mo-

gli lakomisleno da posegnu za tim mehanizmom na žalost ima dovoljno. Član spoljnopolitičkog

odbora Bundestaga, Kristijan Šmit, koji se nedavno vratio iz Beograda i Prištine, gdje je pripremao teren za berlinski susret na vrhu, za DW je nedvosmisleno dao do znanja da Berlin ni u kom slučaju neće da pristane na promjenu granica na Balkanu. „Očekujem novu dinamiku za rješavanje neriješenih problema suživota na zapadnom Balkanu, a promjene granica sigurno ne spadaju u ta rješenja. Zamisao etnički čistih država na jugoistoku Evrope je nemoguće ostvariti”, rekao je Šmit za DW. Njegova očekivanja od

DRUGI MEDIJI

zapadnobalkanskog samita, kao i kod većine onih koji su se o tom susretu izjasnili posljednjih dana, nisu velika. „Očekujem da će učesnici susreta da se dogovore oko transparentnih pregovora sa jasnim rasporedom što bi na kraju dovelo do cilja, a to je dogovor iza kojeg stoje svi”, rekao je Šmit.

On je objasnio i šta smatra preprekama konačnom dogovoru: „Uvođenje posebnih taksi i pitanje pravnog statusa ne bi trebalo da stoji na putu ka rješenju”. I Šmit je jasno ukazao na to da njemački politički vrh smatra da je došlo vrijeme da EU na čelu sa Njemačkom i Francuskom stvari preuzme u svoje ruke. „Pronalazak rješenja zahtjeva aktivno učestvovanje Evropske unije, Francuske i Njemačke”, rekao je Šmit.

Jasna poruka Briselu, ali i jasna poruka Vašingtonu i Moskvi: mi smo ti koji odlučuju o budućnosti Evrope i o procesu proširenja Evropske unije.

■ BERLIN LJUT NA BRISEL

Povodom uloge EU, kako za DW kažu poznavaoci prilika u Briselu, kancelarka Merkel je „izuzetno ljuta” na visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federiku Mogerini zbog njenog po-

27

državanja ideje o razmjeni teritorija. Kako piše Radio Slobodna Evropa, Mogerinijeva zbog toga uopšte nije ni bila pozvana na samit, već predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Ali zbog njegove spriječenosti, Federika Mogerini ipak dolazi, ali u funkciji Junkerove zamjenice, tj. potpredsjednice Evropske komisije. U Berlin nije pozvan ni komesar Evropske komisije za pregovore o proširenju Johanes Han. Službeno on nije pozvan jer se „u Berlinu neće raspravljati o proširenju”.

■ RAZOČARENJE ZA SKOPJE?

Ali to nije sasvim tačno jer će se kancelarka Merkel prije samog samita sastati na odvojenim razgovorima sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevim i Edijem Ramom. Njemačku kancelarku tu prije svega očekuje nezahvalan zadatak da Zaevu objasni da od otvaranja pristupnih pregovora na samitu EU u junu neće biti ništa. U najboljem slučaju, kako tvrdi izvor u Briselu, Sjeverna Makedonija bi pokretanje pregovora eventualno mogla da dobije tek na samitu EU u decembru. Razlog za to je žestoko protivljenje Francuske svakoj novoj naznaci proširenja.

Dojče vele

28

KULTURA

FILMSKE PROJEKCIJE U 55 GRADOVA EVROPE

Mladi iz Crne Gore glasaju za najbolji evropski film

Treći “EFA Young Audience Award Day”, u okviru kojeg će mladi članovi žirija iz Podgorice i Nikšića, zajedno sa vršnjacima iz 55 evropskih gradova, glasati za jedan od tri filma koje je nominovala Evropska filmska akademija, biće održan 5. maja.

Ono što ovu nagradu EFAe čini posebnom jeste to što je mladima data rijetka prilika da otkriju evropske filmove visokog kvaliteta u bioskopu, a zatim mogućnost interakcije djece nakon gledanja filmova sa vršnjacima iz 34 zemlje.

U 55 gradova Evrope istovremeno će biti prikazana tri filma (“KIK-bokserka”, “Los bando” i “Stari momci”) za djecu uzrasta od 12 do 14 godina, nagrađivana na recentnim evropskim i svjetskim festivalima. Djeca će se tog dana naći u ulozi žirija, a rezultati će na kraju dana biti objavljeni u prenosu uživo, uz istovremeno uključenje učesnika iz svih gradova koji će podijeliti svoje odluke.

U pauzama između projekcija, djeca će imati priliku da na otvorenim diskusijama i radionicama steknu osnovno znanje o analizi filma, što će im olakšati pristup ulozi žirija koju će imati toga dana. Preko online platforme koju obezbijeđuje EFA, omogućena je komunikacija sa ostalim gradovima – učesnicima u ovom programu, pa će stoga odabrani žiri imati priliku da sa svojim vršnjacima iz ostalih gradova Evrope formira konačnu odluku.

Mladi iz Crne Gore koji će učestvovati u glasanju, biće izabrani putem javnog poziva, a ovogodišnji događaj održaće se u Podgorici (Cineplexx) i Nikšiću (Cinema 213).

Nagradu mlade publike EFA već osmi put organizuje i predstavlja Evropska filmska akademija i EFA Productions uz podršku Mitteldeutsche Medienförderung-a (MDM) i Kreativne Evrope – MEDIA programa Evropske unije.

R.K.

ª ĐORĐIJANAº NA VELIKOJ SCENI KIC A

Deset džez standarda u prepjevu na crnogorski

Mlada crnogorska vokalna i multimedijalna umjetnica Iva Kostić premijerno će večeras od 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” predstaviti svoj novi projekat “Đorđijana”, na samoj završnici manifestacije Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori.

Za osnovu novog projekta Iva Kostić je izabrala deset poznatih džez standarda, koje je obradila i aranžirala miješa-

jući aktuelne žanrove, a u saradnji s pjevačicom Kajom Milačić prepjevala na crnogorski jezik i time im dala još jednu domaću notu. Cilj projekta je da se mlađoj generaciji slušalaca u Crnoj Gori i regionu približi džez muzika kroz neke od najpoznatijih standarda, te da se pokažu kreativne snage nove generacije džeza, njihove ideje, stvaralačke i izvođačke sposobnosti.

R.K.

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

INTERVJU: OPERSKA PJEVAČICA

OPERSKA KU BI ODSKOČNA ZA NAŠE UM

⌦ Marija Roganović

P

revashodni cilj moje knjige “Inkarnacija nacionalne tematike u operskoj umjetnosti Crne Gore” je pokazati tradiciju u našoj operskoj umjetnosti, za koju smo do skoro živjeli u ubjeđenju da uopšte i ne postoji, kaže DN operska pjevačica i doktor muzikologije Sara Vujošević.

Crnogorska operska pjevačica Sara Vujošević, nedavno je predstavila knjigu “Inkarnacija nacionalne tematike u operskoj umjetnosti Crne Gore”, u izdanju ministarstva kulture Ruske Federacije, koja za temu prevashodno ima tradicionalno muzičko stvaralaštvo Crne Gore i način njegovog implementiranja u našoj operskoj umjetnosti.

Vujošević u razgovoru za DN ističe da joj je glavni podsticaj za objavljivanje knjige bila nedovoljna istraženost muzičkog nasljeđa Crne Gore, tačnije nepostojanje preciznih podataka u objavljenim materijalima, ali i brojnim arhivskim spisima, kao i knjigama novijeg izdanja.

■ NEDOVOLJNO

ISTRAŽEN KULTUROLOŠKI IDENTITET

“Nedostajali su podaci prvenstveno na temu našeg kulturološkog identiteta, tačnije, svega onog što se smatra dijelom našeg folklora, a potom i na naučnoistraživačkoj osnovi, tj. na polju same muzikološke obrade naših najznačajnijih operskih djela nacionalnih razmjera, odnosno, kako je u istim implementirano sve ono što označava duh, kulturu i istoriju crnogorskog naroda”, pojašnjava Vujošević, koja je inače i doktor muzikologije.

Prvobitno izdanje ove knjige ujedno je i njena doktorska disertacija, na kojoj je, kako kaže, permanentno radila pet godina, a koja je izvorno pisana na ruskom jeziku.

“U prvom dijelu knjige ‘Muzička kultura Crne Gore/ istorijska retrospektiva’ prikazana su tri razdoblja, u kojima se dosljedno razmatra razvitak crnogorske muzike, počevši od nacionalnog folklora do savremene profesionalne umjetnosti. Opis folklornog stvaralaštva i tradicije Crne Gore osnovan je na publikovanim radovima istoričara umjetnosti, istoričara književnosti, muzikologa, etnomuzikologa, folklorista, etnografa, intervjuima sa savremenim crnogorskim kompozitorima, umjetničkim stvaraocima, istraživačima, književnim autorima… Opisana je nacionalna muzička tradicija, povezana sa epskim pjevanjem pod pratnjom narodnog instrumenta gusala, plesom kolo, oro, tužbalicama, sevdalinkama, koje će potom biti obrađene i primijenjene u partituri crnogorskih operskih djela. Takođe, prikazana je i sadržajna analiza umjetničkog i muzičko-scenskog života Crne Gore s kraja XIX i samog početka XX vijeka, kao i analiza savremene muzičke kulture Crne Gore”, otkriva ova operska pje-

vačica, dodajući da se naredna tri poglavlja knjige koncentrišu mahom na opere sa ovog prostora.

■ CILJ KNJIGE POKAZATI SVE NACIONALNE TRADICIJE

“Drugi dio knjige kompletno je posvećen prvoj nacionalnoj crnogorskoj operi ‘Balkanska carica’ - Dionizija de Sarna San Đorđa po drami Nikole I Petrovića, sljedeći operi oratorijumu ‘Gorski vijenac’ Nikole Hercigonje po istoimenoj poemi Petra II Petrovića Njegoša, dok je ujedno i posljednji dio usmjeren ka TV operi ‘Paštrovski vitez’ - Mihovila Logara, kao i novim tendencijama razvitka nacionalne operske umjetnosti druge polovine XX vijeka”, kaže Vujošević, koja smatra da je ova tematika u kulturološkom smislu uvijek aktuelna, te da je cilj knjige bio da pokaže sve nacionalne tradicije u našoj zemlji, ali i samo razmatranje žanra.

“Zasigurno je da bi problematika iste

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

SARA VUJOŠEVIĆ

UĆA BILA A DASKA MJETNIKE trebalo da bude uvijek aktuelna, s obzirom na to da je prevashodni cilj knjige upravo pokazati nacionalne tradicije i autentično sprovođenje istih u operskoj umjetnosti Crne Gore, za koju smo do skoro živjeli u ubjeđenju da uopšte i ne postoji. Kako bi se postigao željeni rezultat, u knjizi se rješava niz problema koji su s jedne strane, povezani s našom istorijskom muzičkom umjetnošću (otkrivanje tematskih pravaca u nacionalnoj umjetnosti Crne Gore, karakteristika stvaralačke djelatnosti operskih kompozitora ХIХ-ХХ v.). S druge strane, tu je i razmatranje žanra - inovativne dramaturgije sa muzikološkog, etnomuzikološkog, teoretskog aspekta muzičkog jezika, ali i stilističke specifike sadržaja i kompozicione partiture operskih djela otkrivanje karakterističnih oblika crnogorskog muzičkog folklora i njihova realizacija u tri operske partiture, kao i otkrivanje specifike interpretacije književnih praizvora u libretu navedenih opera”, ističe ona.

“U PRVOM DIJELU KNJIGE ‘MUZIČKA KULTURA CRNE GORE/ ISTORIJSKA RETROSPEKTIVA’ PRIKAZANA SU TRI RAZDOBLJA, U KOJIMA SE DOSLJEDNO RAZMATRA RAZVITAK CRNOGORSKE MUZIKE, POČEVŠI OD NACIONALNOG FOLKLORA DO SAVREMENE PROFESIONALNE UMJETNOSTI

■ AUTORSKI PROJE-

KAT “BLAGO CRNE GORE” U PRIPREMI

Što se pak tiče razvoja opere u Crnoj Gori, potvrđuje da je glavna problematika neistraženost same materije, ali i nedovoljna upućenost u kulturološki značaj pomenutog muzičkog pravca, koji se svuda u svijetu karakteriše kao značaj nacionalnih razmjera. Dok je, s druge strane, za interpretatorski dio nužna izgradnja kuće opere. “Što se tiče izvođačkog dijela, odnosno interpretatora operskog stvaralaštva - logično je da bez operske kuće, koja bi bila odskočna daska za obrazovane operske umjetnike, nema osnovne baze da bi se isti i zadržali u matičnoj zemlji, u slučaju da im je želja djelovati isključivo na operskoj sceni”, ocijenjuje Vujošević, kojoj je promocija knjige na nedavno okončanom Sajmu knjiga, samo uvertira za mnogobrojne ovogodišnje poduhvate.

“Posebno bih izdvojila veoma značajan projekat, a to je ‘Međunarodni muzički festival moskovskog državnog orkestra’, koji će se održati krajem avgusta, gdje ću nastupati sve tri večeri zaredom u različitim ansamblima i kao solo izvođač. Takođe, ovih dana ruske kolege i ja razmatramo ponude vezane za moj autorski projekat ‘Blago Crne Gore’, koji je takođe veoma značajna stavka u mom dosadašnjem djelovanju i budućoj promociji kulture naše divne zemlje”, zaključuje ova operska pjevačica i doktor muzikologije.

KULTURA

29

30

Kultura

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

POČELO SNIMANJE KRATKOG FILMA MILIJE ŠĆEPANOVIĆA

OrlOvskO gnijezdO dvOjice pOdgOričkih milenijalaca

Rezervacija za Leonarda

Sa snimanja “Orlovog gnijezda”

N

Izložba posvećena Leonardu da Vinčiju, koja će na jesen biti organizovana u pariskom Luvru povodom 500 godina od smrti velikog renesansnog umjetnika, biće dostupna jedino posjetiocima koji unaprijed budu imali rezervaciju, saopštila je uprava francuskog muzeja.

Svaka osoba koja bude željela da se divi djelima umjetnika u galerijama Luvra moraće da rezerviše vrijeme posjete, naveo je muzej i dodao da će posjetioci imati na taj način određenu udobnost bez gužve koja ponekad onemogućava da se djela dobro pogledaju.

Rezervacije su moguće onlajn od 18. juna i odnose se i na one koji imaju besplatan ulaz u muzej.

R.K.

a nekoliko lokacija u glavnom gradu ovih dana se odvija snimanje filma “Orlovsko gnijezdo”, u režiji Milije Šćepanovića, prema scenariju Ratka Radunovića.

Film “Orlovsko gnijezdo”, predstavljaće omaž jednoj generaciji, vremenu, djetinstvu i odrastanju “milenijalaca”, kulturi VHS-a i kućnog videa, video-klubova i uopšte pop kulturi na prelasku u novi milenijum.

Producent film je Open box studio na čijem su čelu Biljana Vušović i Ilija Brkanović.

To je priča o prvom koraku ka odrastanju posljednjeg naraštaja tzv. Petar Pan generacije (milenijalaca) koji će svojevrsnu ozloglašenost, između ostalog, zaraditi zahvaljujući pretjeranoj zavisnosti od moderne tehnologije i “brzog načina života”. Određeni kontrast ovoj tvrdnji pojačava činjenica da se ovaj kratki film dešava 1999. godine, i to još u Podgorici, kada digitalna tehnologija kakvu danas poznajemo, ne samo što nije postojala, nego se pomenuto razdoblje i dalje oslanjalo na zamirućoj VičkeHS tehnologiji koju najnovije podgoričke generacije mladih na neki način teško da uopšte i mogu da zamisle. Centralni motiv “Orlovskog gnijezda” je, uprkos svim događajima na ondašnjem Bal-

kanu, sedma umjetnost. Za dva nerazdvojna jedanaestogodišnjaka, Dina i Nišu, ne postoji ništa drugo do uzbudljiv eskapizam u obliku dinamičnog filma. Budući da se radi o pripadnicima sasvim različitih materijalnih klasa podgoričkog drušmog oca”, “Nemanjići”... istatva, Niša i Dino se generalno kla je da joj se jako dopada ne druže ni sa kim, izuzev scenario. sa svojim video-rekorderi“Igram maćehu jednog ma i tek djelimično s vlasniod glavnih junaka, Beogracom velikog lokalnog videođanku koja je došla u Podkluba, Ivonom, ali samo zagoricu zbog ljubavi. Napisali su takvu ulogu da ja to jer su, silom prilika, prinisam morala previše da nuđeni na to.

Uloge u ovom ostvase trudim. Veoma sam renju povjerene su srećna što imam Ani Vučković, priliku da radim Jeleni Gavrikratki film. Ralović, Srđadimo detaljno, nu Grahovali imam sjajcu, a glavne partnere i ne protazaista užigoniste ove vam”, kazala je popularna priče, dječake Dina i Niglumica. šu tumače PeProducentkitar Kažić i Planja filma Biljana Gavrilović Vušović rekla je da men Brnović, polaim je cilj da naprave film znici škole glume “Prazan prostor”, profesora Petra koji nije namijenjen samo Pejakovića. crnogorskom tržištu već ciSrpska glumica Jelejelom regionu i internaciona Gavrilović, koju publinalnom tržištu. ka pamti po ulogama u se“Nadamo se potencijalnoj rijama “Istine i laži”, “Ubice koprodukciji sa Srbijom jer

“Treći krug” u Smart caffeu nam je direktor fotografije iz Srbije, kao i jedan dio ekipe.

Bila je potrebna velika hrabrost da uđemo u ovaj projekat, ali uz podršku Filmskog centra Crne Gore, kao i nekoliko firmi čija je dobra praksa društveno odgovornog poslovanja prepoznala obostrani interes u davanju podrške u kreiranju i razvoju crnogorske kinematografije, vjerujem da ćemo po završetku snimanja i postprodukcije, dobiti kvalitetan film, kao dobar rezultat svih uloženih napora”, kazala je Vušović.

Film će se snimati i narednih nekoliko dana na različitim lokacijama u Podgorici, a autorski tim se nada da će film premijerno biti prikazan na Montenegro film festivalu 2019. u Herceg Novom, odakle će težiti da se nađe u selekciji kratkog filma na svim regionalnim i internacionalnim festivalima.

R.K.

Četvrta samostalna izložba crteža Tamare Radusinović Txamap, pod nazivom “Treći krug”, biće otvorena sjutra veče od 19 časova u umjetničkom klubu “Smart Cafe” u Podgorici.

Kako je umjetnica već najavila, ovo je posljednja u nizu predstavljanja crteža postavke “Krug”.

Inače, crtež “Krug”, koji je i zaštitni znak istoimene izložbene postavke, izabran je nedavno među 100 najboljih i biće predstavljen na Rospigliosi Art Prize Exhibition koji će se održati u Rimu, u periodu od 5. do 18. maja.

Radusinović je učesnica mnogobrojnih foto izložbi i konkursa, a prvu samostalnu izložbu crteža, pod nazivom “Thamar”, imala je 2016. godine u Podgorici.

Izložba crteža “Treći krug” biće otvorena do 15. maja.

R.K.

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

četiri savjeta

kuvar

31

Zadržite kilažu i nakon praznika S obzirom na to da je Uskrs i da praznici sa sobom nose i uživanje u bogatoj trpezi, svakome od nas dobro bi došao savjet o tome, kako da i pored uživanja u hrani, ipak ne nabacimo nekoliko kilograma više.

Zato smo za vas danas pripremili nekoliko savjeta, koji će vam pomoći da tokom praznika održite balans u ishrani, kako biste i nakon nekoliko dana izgledali sjajno, bez viška naslaga na stomaku: 1. Jedite samo kada ste gladni Tokom praznika, hrane je

u izobilju i gotovo je nemoguće da svaki čas ne probate neko novo jelo, ili poslasticu, ali ako mislite da ostanete vitki i nakon praznika, jedite samo kada osjetite glad i prestanite kada osjetite da ste isti. Zaista ne morate probati sve, posebno ako ne želite da vidite posljedice u vidu viška kilograma.

2. Nađite vremena za fizičku aktivnost Naravno, praznici su vrijeme za odmaranje, ali pokušajte da tokom praznika ipak prošetate, kako biste razmrdali tijelo i pokrenuli metabolizam. Dvedeset minuta

šetnje podstaći će vaš organizam na brže sagorijevanje kalorija.

3. Balansirajte ishranu Naravno da ćete uživati u mesu, ali nađite balans i potrudite se da vaš obrok uključuje što više povrća. Povrće je bogato antioksidantima, pa će vam pročistiti organizam od unesenih masnoća i toksina.

4. Smanjite alkohol Tokom praznika, možete nazdraviti za zdravlje porodice i popiti čašu vina, ali vodite računa da ne pretjerate, jer su alkoholna pića bogata nepotrebnim kalorijama.

32

zabava

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

ČLANOVI D MOLLA SPREMNI ZA PUT U IZRAEL I PORUČUJU:

Najvažnije je da zemlju predstavimo kako dolikuje

⌦ Filip Jovović Članovi grupe D-moll Tamara Vujačić, Mirela Ljumić, Ivana Obradović, Rizo Feratović, Željko Vukčević i Emil Franca za tri dana kreću na evrovizijsko putešestvije u Tel Aviv.

Prema onome što su članovi grupe iznijeli na jučerašnjoj pres koferenciji, reklo bi se da su jedra spremna za još jedno muzičko putovanje izabranika naše zemlje, a Dejan Božović, autor numere “Heaven” koju će D moll u Tel Avivu izvesti u prvoj polufinalnoj večeri 14. maja, na konferenciji se osvrnuo na reakciju publike na dorađenu verziju pjesme i procijenio da su uspjeli u zamisli.

“Vrijeme pred nama za nastup na Monteviziji bilo

je mnogo kraće nego što je bilo ono koje nam je ostalo da napravimo ‘revamp’. Stilski smo se odredili drugačije, tako da smo napravili pjesmu u potpuno drugom duhu. Dodali smo neke elemente koji su fokusirani na našu teritoriju, uzeli elemente iz svjetske muzike, jer smo htjeli da napravimo globalnu priču sa etnom zvukom, ali da ga upakujemo modernije”, ispričao je Božović.

Mirela Ljumić nije krila pozitivnu tremu pred put u Izrael.

“Mi smo veoma uzbuđeni.

Daćemo sve od sebe da ispunimo očekivanja, idemo pozitivnim duhom i trudimo se da tu energiju prenesemo. Nama je najvažnije da predstavimo našu zemlju kako dolikuje. Kakav će biti plasman to ćemo da vidimo,

Sa jučerašnje pres konferencije nadamo se najboljem”, poručila je ona, dok je Tamara Vujačić rekla da su već imali odlično iskustvo u ovoj zemlji tokom snimanja evrovizijske razglednice: “Zaista nosimo predivne utiske, oduševljeni smo i nadamo se da ćete i vi biti oduševljeni razglednicom koju smo napravili”.

A promociju numere “He-

aven” imali su u Amsterdamu, Moskvi i Madridu.

“Bili smo na tri predžurke, prvo u Amsterdamu, kasnije Madrid pa Moskva. U Amsterdamu smo bili svi, čitava grupa, a u Madridu smo se prepolovili. Pola je išlo u Madrid, pola u Moskvu iz razloga što je organizacija plaćala troškove samo za troje. Nezaboravno iskustvo,

mnogo medija, mnogo fanova. Dali su nam, osjećaj kako je biti na samoj Evroviziji”, navela je Ivana Obradović. Članovi D-mola nijesu otkrili detalje nastupa u Tel Avivu, ali su poručili da će biti drugačiji od onoga što smo vidjeli na Monteviziji.

“Nažalost, ne možemo otkriti unaprijed. Za naš stajling će biti zadužena Olivera Čolović u saradnji sa prijateljima iz Barbose koji su ujedno zaduženi i za izgled muškog dijela grupe za crveni tepih. Takođe želimo da se zahvalimo našem timu iz studija Zoran”, naveo je Željko Vukčević, Kako je već poznato, za nastup D Molla zadužen je čuveni srpski reditelj Gorčin Stojanović, dok će koreografiju raditi Staša Stojanović.

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

zabava

33

NOVOSADSKI FESTIVAL PROŠIRIO LISTU IZVOĐAČA

Dvojac The Chainsmokers pojačao ovogodišnji Exit Nakon što su ovogodišnju impresivnu listu Exit hedlajnera otvorili muzički giganti The Cure, upravo je objavljeno da na Petrovaradinsku tvrđavu stižu i možda trenutno najpopularnije svjetske zvijezde nove generacije, američki hit sastav The Chainsmokers. Njihova popularnost u samo posljednjiih pet godina donijela im je vrtoglavih deset milijardi Jutjub pregleda, te nevjerovatne 24 nagrade, uz čak 76 nominacija, od čega jednu Gremi, tri MTV i čak sedam Bilbord na-

Osvetnici srušili sve rekorde u bioskopima

NOVI TERmIN ĆE OBjAVITI NAKNADNO

Z.B.R.K.A. odložena zbog vremenskih (ne)prilika val izgubi na kvalitetu, kao i osnovni koncept. Nevrijeme nije nešto što po pravilu utiče na održavanje nekog rok festivala, ali zbog mjesta održavanja i samog koncepta, festival Z.B.R.K.A. Ima svojih specifičnosti koje nas obavezuju da ne smijemo praviti kompromise koji mogu ići na štetu izvođačima, posjetiocima, tehničkoj podršci, sponzorima i prijateljima festivala ali i samom konceptu manifestacije. Kako se festival održava na terenu koji je veoma udaljen od grada, kako je jedna od osnovnih ideja i besplatno

ri i činjenica da je čak i čuveni Coldplay pristao da im gostuje kao drugopotpisani u planetarnom hitu “Something Just Like This”! Chainsmokersi se tako pridružuju zvjezdanom programu ovogodišnjeg izdanja Exit festivala, koji uz The Cure, predvode vodeće reokenrol, hip-hop i elektronske zvijezde današnjice, Greta Van Fleet, Carla Cox, Skepta, DJ Snake, Paul Kalkbrenner, Dimitri Vegas i Like Mike, Solomun, Desiigner, Amelie Lens, Boris Brejcha i mnogi drugi.

Fi.J.

1,2 mILIjARDE DOLARA U PRVOm VIKENDU

(Ne)suđena lokacija festivala - Glava Zete

Festival Z.B.R.K.A., koji je trebalo da bude održan sjutra i prekosjutra na Glavi Zete, odložen je brog najavljenog nevremena. Prema Fejsbuk objavi organizatora, niske temperature i obimne padavine ugorzile bi koncept festivala, kvalitet programa i bezbjednost svih učesnika.

“Najava obimnih padavina u periodu 1. i 2. maja je za posljedicu već imala otkazivanje jednog broja televizijskih ekipa, a svako dalje insistiranje na održavanju festivala pod navedenim okolnostima dovodi u rizik da festi-

grada. Sve to uspjeli su uz samo dva studijska albuma, kao i 34 singla, od čega je njih 19 dobilo i svoj video spot, čime ovaj ultimativni hit duo svojim uspjesima iza sebe ostavlja i zvijezde poput Lady Gage, Calvina Harrisa i drugih.

Osvojili su podjednako sve vodeće globalne muzičke top liste, kao i naslovnice najtiražnijih svjetskih medija, dok ih je Los Angeles Times nedavno predstavio kao najveće pop zvijezde Amerike. Koliki je velik njihov međunarodni ugled govo-

kamp naselje u kom će posjetioci boraviti u toku festivala, te da je naš festival i u svom imenu namijenjen i bajkerima, donijeta je odluka da promijenimo termin održavanja festivala”, rekli su iz organizacije i dodali da će novi termin održavanja festivala biti poznat uskoro, a da će kupljene ulaznice važiti i u novom terminu, te da svi koji iz bilo kog razloga ne budu mogli ili željeli da iskoriste kupljene ulaznice u novom terminu, mogu kontaktirati sa organizatorima radi povraćaja novca.

Fi.J.

Najnoviji nastavak Marvelove sage “Osvetnici: Kraj igre”, ušao je u istriju zaradivši 1,2 milijarde dolara u prvom vikendu prikazivanja u američkim i svjetskim bioskopima.

Blokbaster iz “Diznijeve” producentske kuće postao je najnovije filmsko ostvarenje koje je premašilo zaradu od milijardu dolara i to samo u pet dana prikazivanja.

“Kraj Igre” je 22. nastavak Marvelove sage o superherojima. Početak prikazivanja najnovijeg dijela srušio je rekord prethodnog nastavka “Osvetnici: Rat Beskraja”, koji je na otvaranju zaradio 640 mi-

liona dolara.

Samo u SAD, film “Osvetnici: Kraj igre” je zaradio 350 miliona dolara. U Kini je zarada već premašila 330 miliona dolara...

Saga o “Osvetnicima” počela je prvom filmskom ekranizacijom čeličnog čovjeka 2008. godine, takozvanog Iron Mana, koji je do posljednjeg nastavka glumio Robert Dauni Džunior.

Od ostalih glumaca kroz sagu su se istakli Kris Evans (Kapetan Amerika), Skarlet Johanson (Crna Udovica), Kris Hemsvort (Tor), Džeremi Rener (Oko sokolovo) i Mark Rufalo (Nevjerovatni Hulk).

34

kuvar

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

OpOjni miris celera

UKUSNO

SAVRŠENA VEGETARIJANSKA MJEŠAVINA Potrebno je: 100 g šampinjona, 400 g krompira, 100 g šargarepe, 100 g celera, 100 g graška, 20 g putera, 2 kašike prezli, univerzalni začin, crni mljeveni biber, ulje za prženje. Za bešamel sos: 50 g putera, 50 g brašna, 250 ml mlijeka, jaje, 2 kašike rendanog parmezana, muskatni oraščić.

Za paniranje: 2 jajeta, 50 g brašna, 50 g prezli.

Očistite, operite i na listiće isjeckajte šampinjone, pa ih sa malo univerzalnog začina prodinstajte na puteru.

Skuvajte krompir, ogulite ga i propasirajte. Skuvajte zajedno u malo posoljene vode očišćenu šargarepu, celer i grašak, pa ocijedite i usitnite. Na zagrijani puter sipajte brašno, promiješajte, dodajte mlijeko i sve kratko prokuvajte. Sos malo ohladite pa umiješajte jaje, parmezan i muskatni oraščić. Zatim dodajte pripremljene šampinjone, krompir, ostalo povrće i prezle. Prema potrebi posolite, pobiberite i dobro izmiješajte. Od dobijene smjese oblikujte male pljeskavice, uvaljajte ih u brašno, umućena jaja i na kraju prezle. Pržite u dobro zagrijanom ulju, pa služite sa tartar sosom, jogurtom ili kisjelom pavlakom.

PILETINA NA KINESKI NAČIN Potrebno je: 200 g pilećeg filea, 200 g šargarepe, 3 kašičice gustina, kašika univerzalnog začina, 50 ml ulja, 50 ml vode, kašičica sjeckanog bijelog luka, 2 kašičice sjeckanog đumbira, prstohvat crnog mljevenog bibera, 50 ml bijelog vina, bjelance, 4 celera srednje veličine, kašičica susamovog ulja.

Isijecite celer i šargarepu na štapiće duge 3 cm i prokuvajte oko 2 minuta. Poseb-

no pomiješajte đumbir i bijeli luk, pa dodajte bijelo vino, vodu, 2 kašičice gustina, univerzalni začin i biber. Meso isijecite na rezance. Kratko umutite bjelance pa u njega stavite preostali gustin. U ovu smjesu uvaljajte meso, lagano ga propržite na ulju, izvadite i uklonite višak masnoće.

Potom mješavini đumbira i bijelog luka dodajte celer, šargarepu i meso, pa sve zajedno kratko prokuvajte. Na samom kraju u jelo stavite susamovo ulje. Ovako spremljenu piletinu služite uz kuvani pirinač.

JUNEĆI GULAŠ SA ŠAMPINJONIMA Potrebno je: 500 g junetine, 100 g šampinjona, 60 g putera, 60 g suve slanine, 100 g šargarepe, 40 g celera, kašika mješavine za gulaš i paprikaš, veza peršuna, 100 ml kisjele pavlake.

Na 30 g ugrijanog putera stavite sitno sjeckanu slaninu i na kocke isječeno meso. Propržite, dodajte sjeckanu šargarepu i usitnjeni celer, pa sve dinstajte oko pola sata, dolivajući povremeno malo vode. Zatim dodajte mješavinu za gulaš i paprikaš razmućenu u malo vode i dolijte još oko 350 ml vode, pa dinstajte dok meso ne omekša.

U međuvremenu na preostalom puteru prodinstajte šampinjone i umiješajte ih u gotov gulaš. Na kraju dodajte sjeckani peršun i kisjelu pavlaku. Gulaš služite sa pireom od krompira, širokim rezancima ili pirinčom.

FINI BOGATI NAMAZ Potrebno je: srednje veliki korijen celera, 3 kašike majoneza, 3 kašike kisjele pavlake ili jogurta, so i biber, sok od limuna, 3-4 tvrdo kuvana jajeta, crne masline, što stariji hljeb za tostiranje.

Skuvajte dopola korijen celera, pa ga ogulite i izrendajte kao jabuke. Odmah ga

po ukusu zakisjelite limunovim sokom, dodajte majonez i pavlaku, pa posolite i pobiberite. Jaja oljuštite i takođe narendajte kao jabuke.

Potom tostirajte hljeb i mažite ovim bogatim domaćim namazom.

ZAPEČENA PAŠTETA Potrebno je: 500 g korijena celera, crni luk, šoljica vode, 125 g putera, 2 čena bijelog luka, kocka povrtne supe, so, biber, šoljica prezli, 3 jajeta.

Luk i celer očistite i krupno narendajte. U lonac sipaj-

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

te vodu, dodajte rendani luk i celer, puter isjeckan na listiće, sitno sjeckan bijeli luk, povrtnu kocku. Posolite i pobiberite po ukusu. Mješavinu stavite da provri, pa na tihoj vatri kuvajte još pola sata, povremeno miješajući. Sklonite sa ringle i ohladite, a zatim u ohlađenu masu stavite prezle i jaja. Sve dobro izmiješajte i sipajte u nauljen i prezlama posut pleh za pečenje. Pecite na 180 stepeni 90 minuta, zatim paštetu izvadite i ohladite do sobne temperature. Stavite je još 3 sata u frižider da se dobro ohladi i služite sjeckanu na komadiće. (Novosti.rs)

kuvar

35

Rižoto Potrebno je: 300 g pirinča, 5 kašika ulja (najbolje maslinovog), čen bijelog luka, 2 tvrda paradajza, žuta paprika, patlidžan, sjeckana šargarepa na trake, 1/2 rendanog ili sjeckanog celera, 1/2 glavice crnog luka, 2 tikvice, 30 g putera, 100 ml bijelog vina, 1 l povrtne supe (može kocka), parmezan za posipanje na kraju, so, biber, začini po želji (mješavina mediteranskih začina ili bosiljak, peršun, vlašac, ruzmarin).

Na kockice isjeckajte paradajz, tikvice, patlidžan i papriku.

U teflonskom tiganju zagrijte ulje sa nasjeckanim čenom bijelog luka, a zatim dodajte prethodno kratko prokuvano povrće. Sve izmiješajte i sklonite da bude na toplom. U tiganju posebno zagrijte puter i ubacite celer, šargarepu i crni luk. Dodajte pirinač i sve zajedno dinstajte. Dodajte omiljene začine i vino. Kada vino ispari dovršite kuvanje postupnim dolivanjem povrtne supe. Kada je pirinač gotov, smjesu sjedinite sa povrćem koje ste držali na toplom, a na kraju pospite parmezanom.

Celer sadrži i supstance koje djeluju relaksirajuće na arterije, omogućavajući im da se šire, smanjuju količinu hormona stresa, koji, takođe, utiče na kontrakciju krvnih sudova

Celer smanjuje i koncentraciju lošeg holesterola, a zbog obilja vitamina C pomaže da se smanje simptomi prehlade i poboljša odgovor imunog sistema

kuvar

Desert

36

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

I ukrasno I ukusno šumsko voće

Probajte: švarcvald tortu, čizkejk u čaši ili činiji, slatke korpice, crni rolat, pitu sa grizom. ŠVARCVALD TORTA Potrebno je za koru: 4 jajeta, 100 g šećera, 50 g prezli, 30 g mljevenih oraha, 25 g kakaa Za fil: 3 kisjele pavlake, 200 g šećera u prahu, 6 kesica šlaga + 2 za dekorisanje, 3 šoljice mlijeka, 500 g šumskog voća Dobro umutite žumanca sa šećerom, dodajte prezle, mljevene orahe i kakao. Posebno umutite bjelanca, sjedinite sa ostalim sastojcima i ispecite ukupno dvije kore. Mikserom umutite kisjelu pavlaku i šećer u prahu, posebno šlag i mlijeko, pa sve zajedno pomiješajte. Fil stavite otprilike pet minuta u zamrzivač da se malo stegne. Šumsko voće i šećer po potrebi stavite na ringlu, kad proključa sklonite sa šporeta i procijedite sok iz voća.

Na tanjir za tortu stavite koru i natopite je sokom od šumskog

voća, namažite polovinu fila, pa poređajte deo voće. Stavite drugu koru, preko nje sok, zatim drugu polovinu fila i voće. Tortu ukrasite sa dva umućena šlaga. ČIZKEJK U ČAŠI ILI ČINIJI Potrebno je za koru: 50 g mljevenog keksa, 25 g maslaca Krem: 100 g grčkog jogurta, 50 g svježeg krem sira, 75 g slatke pavlake, 1 kašika šećera u prahu Preliv: 250 g šumskog voća, 1 kašika šećera, kašika svježe cijeđenog soka od limuna Mljeveni keks pomiješajte s maslacem, zatim stavite kao podlogu u tri činije ili čaše i neka odstoji u frižideru dok pripremite ostale sastojke. Slatku pavlaku umutite sa šećerom u prahu u čvrstu smjesu. Jogurt pomiješajte sa svježim sirom, dodajte umućenu slatku pavlaku i lagano miješajte dok se dobro ne sjedini. Krem dodajte preko mljevenog keksa i sve ponovo vratite u frižider bar još sat vremena. U

međuvremenu sitno nasjeckajte šumsko voće, stavite u posudu, dodajte šećer i limunov sok i kuvajte na laganoj temperaturi desetak minuta uz neprestano miješanje. Smjesu ostavite da se ohladi, a zatim stavite preko bijelog krema.

SLATKE KORPICE Potrebno je za tijesto: 200 g oštrog brašna, 100 g maslaca, 80 g šećera, 1 jaje Fil: 2-3 kašike džema, 250 g šumskog voća, 3 kašike vode Umijesite tijesto od maslaca, brašna, šećera i jaja i ostavite u frižideru oko 30 minuta. Ohlađeno tijesto razvucite oklagijom debljine 0,5 centimentra. Kalupčiće namažite maslacem, stavite preko brašno a zatim tijesto. Pecite ih na 200 stepeni 10-15 minuta. Pečene korpice izvadite iz kalupa i ostavite da se ohlade.

Dno korpica premažite sa malom džema, a zatim ih napunite dobro opranim i ocijeđenim

voćem. Preostali džem pomiješajte sa vodom i stavite na ringlu, neprestano miješajući dok gotovo ne prokuva. Tako pripremljen džem kašičicom prelijte preko voća u korpicama. Poslasticu dobro ohladite i poslužite sa šlagom.

PITA SA GRIZOM Potrebno je: 500 g tankih kora za pitu, 800 g šumskog voća, 300 g šećera, 3 kašike griza, ulje Odmrznuto i procijeđeno šumsko voće pošećerite i ostavite da odstoji oko 20 minuta. Zatim stavite griz. Poređajte tri kore jednu preko druge, premažite uljem, a preko svake treće stavite voće. Zatim ih urolajte, stavite u podmazani pleh i premažite uljem. Pitu pecite oko 30 minuta na 200 stepeni dok ne porumeni. Kada je gotova, poprskajte je umjereno zašećerenom vodom i prekrijte krpom da se ohladi.

Prije serviranja, pospite preko šećer u prahu.

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

kuvar

37

ČIZKEJK U ČAŠI ILI ČINIJI Potrebno je za koru: 50 g mljevenog keksa, 25 g maslaca Krem: 100 g grčkog jogurta, 50 g svježeg krem sira, 75 g slatke pavlake, 1 kašika šećera u prahu Preliv: 250 g šumskog voća, 1 kašika šećera, kašika svježe cijeđenog soka od limuna

CRNI ROLAT Potrebno je za koru: 6 jaja, 7 kašika šećera, 2 vanilin šećera, 6 kašika mlijeka, 8 kašika ulja, 2 kašika kakaa, 8 kašika brašna, 1 prašak za pecivo Voćni fil: 450 g zamrznutog šumskog voća, 100 g šećera, 60 g gustina, 50 g maslaca ili margarina Krem od vanile: 6 dl mlijeka, 2 pudinga od vanile, 100 g šećera, 1 vanilin šećer, 125 g maslaca ili margarina Umutite jaja, šećer i vanilin šećer, dodajte ulje, mlijeko, kakao, pecivo i brašno i sve dobro promiješajte. Koru pecite 15-ak minuta na 180 stepeni. Kada se ispeče izvadite je iz pleha i

okrenite na vlažnu kuhinjsku krpu. Preko ohlađene kore premažite fil od vanile, a preko voćni fil i uvijte u rolat. Smrznuto voće stavite u lonac, dodajte šećer i ostavite da se istopi i pusti sok.

Zatim ga polako zagrijte dok ne prokuva. U međuvremenu gustin razmutite sa šest kašika vode, lagano dodajte u voće i kuvajte neprestano miješajući dok se ne zgusne.

U topao fil stavite maslac i sve ponovo promiješajte dok se maslac ne istopi. U vrelom mlijeku skuvajte puding sa šećerom i vanilin šećerom. Kada se krem od vanile ohladi, dodajte umućeni maslac.

SLATKE KORPICE Potrebno je za tijesto: 200 g oštrog brašna, 100 g maslaca, 80 g šećera, 1 jaje Fil: 2-3 kašike džema, 250 g šumskog voća, 3 kašike vode

38

ENIGMATIKA

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

FOTO UBOD

Šahovski sto

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Urbana džungla, Tajvan

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3080

6

3

8

5 8 4

5

8

8

5

9

6

5

7

4

7

4

4 8

9

Daily Sudoku puzzle No. 3081

5

8

5

1

2

9

4

3

6

7

6

2

7

8

5

3

4

9

1

1

6

9

3

8

5

2

7

4

4

8

2

7

6

1

9

5

3

7

3

5

4

2

9

6

1

8

9

1

6

5

3

8

7

4

2

2

2015-03-21

9

7

7 8 2

6

1

9

2

7

5

6

8

3

8

5

2

6

3

9

7

1

4

3

7

6

8

4

1

2

5

9

8

7

6

3

9

5

2

1

4

8

5

2

8

4

1

7

9

3

6

5

1

9

4

3

8

6

5

7

2

6

8

1

5

9

3

4

2

7

9

3

5

7

2

4

8

6

1

2

4

7

1

6

8

3

9

5

8

5

3

3 7 6

2

5

2

5 7 3 9 4 2 1 8 6 Sudoku puzzle No. 2826 2014-07-09 4

Medium level

2

1

2 4 8Puzzle 1 7 solution: 6 5 3 9

7

6

Sudoku puzzle No. 2825 2014-07-08

www.sudokukingdom.com 3 9 4 6 1 7 8 2 7

9

Medium level

5

1

3

Play sudoku online at:

2015-03-20

9

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

8

3 9

6

4

5

2 3

7

7 1

9

PONEDEJELJAK, 30. 4. 2019.

Word Search Puzzle #O660WD

H

F

R

O

G

S

M

A

E

L

G

N

A

D

C

A

C

T

I

N

A

N

E

S

N

E

D

B

H

P

Y

R

A

M

I

D

E

R

O

T

O

M

A

R

E

E

S

C

O

R

T

C

M

R

P

U

L

O

L

G

N

I

N

R

O

D

A

E

I

S

I

P

P

A

E

V

I

T

A

T

U

P

E

T

C

E

S

L

V

G

V

O

I

D

S

X

S

Y

E

L

T

H

I

N

K

O

M

B

E

E

T

L

L

S

T

A

V

I

N

G

P

R

D

D

B

R

S

K

N

E

E

S

E

V

A

E

L

C

O

U

S

M

E

A

R

I

L

P

C

A

N

O

E

B

U

V

R

I

V

U

E

O

T

D

E

L

I

F

T

L

M

F

O

R

T

E

S

T

I

B

A

H

Y

E

V

Z

P

B

R

O

T

H

T

R

I

M

Adorning Adorning Among Boded Among Breadth Boded Broth Bruising Breadth Burly Broth Cacti Canoe Bruising Cedes Burly Chalice Cleaves Cacti Dangle Canoe Dense Dopiest Cedes

Early

Dangle Emirs

Escort Dense

Expert Dopiest Filed EarlyFortes Frogs EmirsGleams Habits Escort Impacts Expert Inane FiledKnees Mirth Fortes Motored FrogsMusty

Chalice

Gleams

Cleaves

Habits

Orations

Impacts Prepare Propels Inane

Revive

Knees

Smear

Mirth Motored Musty Orations Prepare Propels Putative

Putative Pyramid Regal Revive Slosh Smear Space Staving Think Tussle Voids Yelps

Slosh

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Promjenljivo stanje koje vlada u vašem poslovnom okruženju na neki način može da vam unese osjećaj nesigurnosti. Uskoro ćete imati priliku da se upoznate sa osobom o kojoj ste čuli dosta lijepih stvari.

BIK Nemate dovoljno koncentracije na ovom polju i možete veoma lako da budete skloni pravljenju grešaka. Pojavila se nova osoba u vašem životu. Spremni ste da joj se posvetite kako bi vam odnos napredovao.

BLIZANCI Trudite se da pokrenete promjene na poslovnom polju, ali vam ništa ne polazi za rukom. Očekuje vas zanimljivo poznanstvo koje bi kasnije u budućnosti polako moglo da vas vodi do nove ljubavne veze.

VAGA Nemate dovoljno strpljenja i brzopleto rješavate neke konflikte, pa zato stvarate još veći haos na poslovnom polju. Trenutno niste zainteresovani za udvarača koji pokušava. Povećajte unos kalcijuma.

ŠKORPIJA Moguće je da će vam se neočekivano pojaviti ponuda za posao i saradnju sa osobom od koje možete mnogo toga da naučite. Očekuje vas povoljan dan sa osobom do koje vam je stalo.

Poradite na koncentraciji.

STRIJELAC Možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite ono što ste želejli tokom dana i da ćete biti zadovoljni. Moguće je da razmišljate o braku ili početku zajedničkog života sa osobom do koje vam je stalo.

Space Staving Think Tussle Voids Yelps

Pyramid

RAK Moguće je da vam je motivacija na dobrom nivou i da ste maksimalno posvećeni poslu. Imate određene realne ciljeve. Osjećate da partner želi promjene i da je nezadovoljan. Povećajte unos magnezijuma.

JARAC Imate povjerenje u one sa kojima radite i spremni ste da se oslonite na njih još više. Dolazi vam novo poznanstvo sa osobom koja će vam odmah pokazati osjećanja. Sa zdravljem nemate probleme.

Regal REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron March 24, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ne odustajete od svojih ideja i potrudićete se da realizujete sve što imate u planu. Nije vam lako da se pomirite sa osobom koju volite jer bi to značilo da ćete zgaziti svoj ponos. Prijaće vam fizička aktivnost.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Stare muštikle

Uz dovoljno kreativnosti, možete da dođete do novog poslovnog projekta koji će vam biti značajan u velikoj mjeri. Imate prevelika očekivanja od osobe koja vam se dopada. Nemojte da se forsirate previše.

VODOLIJA Slušajte svoju intuiciju i donosite ispravne odluke na ovom polju. Možete da očekujete generalno dobar dan. Vrijeme je da odaberete osobu sa kojom želite da ostanete. Imate šansu da napravite dobar izbor.

RIBE Pojavile su vam se komplikacije kojima morate ozbiljno da se posvetite ako želite poslovno napredovanje. Ako ste već u braku, možete da očekujete lijepo slaganje s partnerom. Stres zbog posla.

petak,

40

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 30.4.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara.

Beli. Imam i za prodaju.

Kolekcionar.

Tel: 069/051-526

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

OBAVJEŠTENJE Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

malog oglasa do

MALI OGLASI

20 riječi slati na:

DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

   20   1  1 

za objavljivanje

marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično

radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Aprilski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 30.4.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42

UTORAK, 30. 4. 2019.

TOTENHEM I AJAKS VEČERAS 21.00H U PRVOM MEČU POLUF

ČIJA BAJKA ĆE SE NAS NA METROPOLITANU U M

Možda se radi o neočekivanom polufinalu, ali ova dva meča za finale Lige šampiona odmah bi potpisali svi oni koje vole fudbal... Totenhem i Ajaks - toliko tehnike, majstora, lijepog i napadačkog fudbala na jednom mjestu.

Međutim, mjesta u velikom finalu ima samo za jedne, samo jedna bajka će se nastaviti i u utakmici godine 1. juna na “Metropolitanu” u Madridu.

Majstori koji uživaju u fudbalu večeras (21.00h) će se sudariti u prvom meču polufinala - na novom “svemirskom” stadionu Totenhema. Jedno je sigurno očekujte atomski fudbal Poketinovih i Ten Hagovih momaka.

■ PONAŠAJMO SE

KAO VELIKI KLUB

Totenhem, tim koji je posljednji put šampon Engleske bio prije skoro 60 godina, veoma je blizu da bez obzira na to ove godine bude prvak Evrope.

Klub iz sjevernog Londona je gladan uspjeha, ali i da ponovo bude ono što je bio krajem pedese-

TOTENHEM

Ljoris Tripije Aldervajreld Vertongen Dejvies Eriksen Dajer Ali Rouz Ljorente Moura Trener: Maurisio Poketino

AJAKS

Onana Veltman De Ligt Blind Mazrui Šene De Jong Zijaš Van de Bek Nereš Tadić Trener: Erik ten Hag

LONDON - Stadion Totenhema. Kapacitet: 62.062. Sudija: Antonio Mateu Lahoz (Španija). Asistenti: Pau Sebrijan Devis i Roberto del Palomar (Španija).

Početak: 21.00h. Arena sport 1.

tih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka kada je osvojio i jedine dvije titule u Engleskoj i kada je jedini put do sada igrao u polufinalu Lige (Kupa) šampiona.

“Moramo da se ponašamo kao veliki klub i da vjerujemo da možemo do kraja”, poručio je trener “sparsa” Maurisio Poketino. “Niko od nas se nije zadovoljio plasmanom u po-

34

GOLA I 15 ASISTENCIJA JE UČINAK DUŠANA TADIĆA NA 51 MEČU KOLIKO JE OVE SEZONE ODIGRAO ZA AJAKS

lufinale, već od Sitija razmišljamo o novom poglavlju u istoriji Totenhema”.

Totenhem je u polufinalu Lige šampiona, ali daleko da je od top forme - za vikend je upisao prvi poraz na svom novom stadionu (od Vest Hema), a od posljednjih 13 mečeva dobio je svega pet.

Ipak, sve

to je manje bitno, jer živi bajku u evropskoj eliti, a sigurno drži i treće mjesto u Premijer ligi.

“I dalje nikome nije jasno kako smo odigrali toliko loše protiv Vest Hema, pa je jasno da ćemo protiv Ajaksa morati da budemo daleko bolji”, istakao je heroj četvrtfinala Fernando Ljorente. “Međutim, možda

nam je taj poraz došao u pravom trenutku da se probudimo pred mečeve sezone”.

■ STAV AJAKSA SE NE MOŽE KUPITI

Šmek iz Amsterdama ponovo opija Evropu - i to u godinama mo-

v

Sport

2 4 6

43

UTORAK, 30. 4. 2019.

FINALA LIGE ŠAMPIONA

STAVITI I MADRIDU dernog fudbala, kada timovi koji se oslanjaju na svoju školu i nemaju mnogo šansi protiv bogatih klubova.

Međutim, Ajaks je velikan i tako se ponaša i ove sezone osim što igra i možda najljepši fudbal u Evropi.

“Ovdje su svi u svakom trenutku potpuno uvjereni u uspjeh - takav stav ne možete da kupite”, istakao je jedan od rijetkih iskusnijih majstora u Ajaksu Dušan Tadić. “Nije mi strano da vidim tako hrabre i samouvjerene mlade igrače čak i pred polufinale Lige šampiona. To je u Ajaksovoj DNK. Ovdje nema pritiska, a jedino kada će trener biti ljut je ako ne dajete sve od sebe”.

Genijalac iz Srbije koji igra sezonu života tako se vraća na Ostrvo, gdje je no-

sio dres Sautemptona - zanimljivo na jug Engleske stigao je baš u trenutku kada je Maurisio Poketino napustio “svece” i preuzeo Totenhem.

“Dopada mi se kako Maurisio utiče na igrače, kako im pomaže da napreduju - slično kao Pep Gvardiola”, Gvardiola pohvalio je trenera protivnika Tadić. “Igrao sam protiv Harija Kejna i Dele Alija i sada kada ih gledam znam da su mnogo bolji igrači nego prije. Vjerujem da je to Poketinova zasluga”.

Totenhem će ponovo morati bez Harija Kejna (engleski mediji tvrde da bi mogao da bude spreman za eventualno finale), dok je na drugoj strani pod znakom pitanja Argentinac Nikolas Taljafiko Taljafiko.

Madrid čeka - ko će od večeras biti bliži prijestonici Španije i velikom finalu.

K.B.

PUTA SU SE DO SADA SASTALI TOTENHEM I AJAKS - OBA MEČA ODIGRANA SU 1981. U 1. KOLU KUPA POBJEDNIKA KUPOVA I U OBA SU SLAVILI “SPARSI”

BIVŠA IGRAČA AJAKSA NASTUPIĆE VEČERAS ZA TOTENHEM - KRISTIJAN ERKSEN, JAN VERTONGEN, TOBI ALDERVAJRELD I DAVINSON SANČEZ

EVROPSKIH PEHARA OSVOJIO JE AJAKS (ČETIRI LŠ I PO JEDAN KPK I KUP UEFA), DOK TOTEHNEM IMA TRI (DVA KUPA UEFA I JEDAN KPK)

160

GOLOVA POSTIGAO JE AJAKS OVE SEZONE U SVIM TAKMIČENJIMA ŠTO JE ČAK I PRIJE KRAJA SEZONE EVROPSKI REKORD

Virdžil van Dajk

SJUTRA VEČE BARSA DOČEKUJE LIVERPUL

Da li može najbolji igrač Premijer lige da zaustavi Mesija?

Finale prije finala u Ligi šampiona igraće se sjutra veče u srcu Katalonije - prvi favorit Lige šampiona leteća Barselona dočekuje lepršavi Liverpul.

I pitanje koje od juče mnogi postavljaju - može li Virdžil van Dajk (zvanično proglašen za najboljeg fudbalera Premijer lige) da zaustavi čarobnjaka Lionela Mesija.

“Kako da ga zaustavim?

Iskreno ne znam, vidjećemo, ali siguran sam da će utakmica Liverpula i Barselone biti veliki izazov za sve nas”, poručio je Van Dajk.

Holandski štoper, međutim, dobro zna da nije sve samo do njega i Mesija.

“Jasno je da ćemo sve morati da uradimo zajedno.

Niti sam ja Liverpul, niti je Barselona samo Mesi - iako se radi o najboljem fudbaleru današnjice”, jasan je Van Dajk. “U svakom slučaju moraćemo da budemo ujedninjeni - fudbal nikada nije samo ‘jedan na jedan’, nikada nije samo moj okršaj protiv određenog napadača. Uvijek smo mi protiv ostalih i vjerujem da ćemo

BARSELONA NIKADA NIJE ELIMINISALA LIVERPUL IZ EVROPSKIH TAKMIČENJA

8 PUTA SU SE BARSELONA I LIVERPUL SRELI U EVROPSKIM TAKMIČENJIMA - REDSI SU DOBILI TRI MEČA, BLAUGRANA DVA, DOK SU TRI ZAVRŠENA BEZ POBJEDNIKA

zajedno uspjeti da zaustavimo i Mesija i sve ostale igrače Barselone”.

Inače, Liverpul stiže u Barselonu samo par dana nakon što su Mesi i društvo na istom mjestu proslavili 26. titulu u Španiju.

“Znali smo da nas u srijedu čeka meč sa Liverpulom, ali željeli smo da proslavimo ovaj pehar. Neću da lažem, popio sam pivo i želio sam još jedno”, istakao je vezista Barse Ivan Rakitić.

“Naravno, mnogi od nas su imali glavobolje zbog toga, ali bićemo spremni za meč Lige šampiona”.

K.B.

44

SPORT

UTORAK, 30. 4. 2019.

REPREZENTATIVAC ČEŠKE PREMINUO NAKON SAOBRAĆAJNE NESREĆE

A trebalo je da igra protiv Crne Gore - poginuo Šural

Tipuje na kolektiv Sutjeske: Marko Vučić igra odličnu sezonu

OD LIJEVOG BEKA DO KRILA MARKO VUČIĆ

Tragedija u Turskoj - minibus koji je prevozio fudbalere Alanje je u noći između nedjelje i ponedjeljka sletio sa puta, a smrtno je stradao reprezentativac Češke Jožef Šural.

Momak koji je trebao da igra protiv naše reprezentacije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.

Alanja je kao najprijatnije iznenađenje turske Superlige prekjuče igrala na gostovanju Kajzeriju (1:1), trener Sergen Jalčin je dao igračima dva slobodna dana, a sedmorica fudbalera Stiven Kolker, Papis Sise, Bajano, Đalma, Ajzak Seki, Velinton i nesrećni Šural su odlučili da iznajme privatni minibus sa dva vozača i vrate se ranije u 570 kilometa-

Od Jozefa Šurala su se oprostili gotovo svi sadašnji i bivši reprezentativci Češke, a to je preko društvenih mreža uradio i naš Vladimir Jovović iz Jabloneca, koji je vodio bitke sa 29-godišnjim napadačem dok je Šural igrao za Spartu

ra udaljenu Alanju.

Išli su autoputem Antalija - Alanja, kada je minibus pet kilometara prije centra grada sletio sa puta. Svih sedmorica igrača su povrijeđeni i preveze-

ni u bolnicu, a 29-godišnji napadač je bio u najtežem stanju i odmah je operisan. Ipak, ljekari nisu uspjeli da mu spasu život. Reprezentativac Češke (20 utakmica, jedan gol) je iza sebe ostavio suprugu i dvije ćerke. Šural je ponikao u Brnu, igrao za Slovan iz Libereca, prašku Spartu i od januara za Alanju. Predsjednik turskog prvoligaša je saopštio da se sumnja da su obojica vozača minibusa zaspali u kobnom trenutku, a sa lakšim povredama su zadržani u policiji. Što se ostalih povrijeđenih fudbalera tiče, Seki je polomio ruku, Veliton ima posjekotine, dok su ostali prošli sa lakšima povredama i svi su van životne opasnosti.

B.T.

CRVENA ZVEZDA ĆE NA LJETO MORATI DA TRAŽI NOVOG TRENERA

Jovanović umjesto Milojevića?

Crvena zvezda će na ljeto - sve su prilike - morati da potraži novog šefa stručnog štaba: 49-godišnji Vladan Milojević je blizu odlaska iz Ljutice Bogdana 1a, a “Sportski žurnal” javlja da bi mogao da ga naslijedi Ivan Jovanović.

Generalni direktor Zvezdan Terzić i sportski direktor Mitar Mrkela u liku 56-godišnjeg Jovanovića vide idealnu zamjenu za Milojevića, ali se razmišlja i o mnogo skupljoj - i nerealnijoj varijanti - Siniši Mihajloviću.

Jovanović je slobodan od prošlog decembra kada

je dobio otkaz u Al Nasru, a najveće uspjehe u karijeri je ispisao sa kiparskim APOEL-om sa kojim je igrao Ligu šampiona, dok je 2011. dobio “Zlatnu loptu” Fudbalskog saveza Srbije za trenera godine.

Milojević “troši” drugu godinu u Beogradu, a u Zvezdi je već ostavio dubok trag uzeo je titulu, igrao šesnaestinu finala Lige Evrope, grupnu fazu Lige šampiona, a sada je na putu da osvoji “duplu krunu” - prvu za “crveno - bijele” od sezone 2006/2007.

B.T.

Nije bitno na igram, važan ⌦ Bojan Topalović Sutjeska je nadomak odbrane trona!

Aktuelni šampion pet kola prije kraja sezone ima sedam bodova više nakon što je za vikend demolirao ekipu Rudara (4:0), a najglasniji izazivač Budućnost se okliznuo u Kotoru kao gost Lovćena (1:1).

Međutim, “plavo-bijeli” iz Nikšića ne pomišljaju da hlade šampanjac, jer ih iskusni strateg Nikola Peco Rakojević drži na oprezu.

“Sigurno je da ništa nije gotovo. Imamo lijepu prednost, znamo da je ostalo pet kola do kraja, ali razmišljamo od utakmice do utakmice. Kao i do sada”, rekao nam je Marko Vučić.

A 22-godišnji ljevak je u trijumfu nad “rudarima” kraj Bi-

5

GOLOVA NA 29 UTAKMICA U PRVENSTVU JE POSTIGAO MARKO VUČIĆ strice postigao dva gola. Treći u 26. minutu i četvrti 26 minuta kasnije...

“Naravno da sam srećan, ali je najbitnija pobjeda ekipe. Dva gola će mi značiti na samopouzdanju pred finiš sezone u prvenstvu i Kupu”, govori nam mladi repre-

NAŠ AS STRIJELAC PROTIV ORENBURGA

ŠESTI POTPIS ĐORĐEVIĆA Luka Đorđević je još jednom pogodio, ali je Arsenal iz Tule remizirao!

Ruske “tobdžije” su podijelile bodova sa Orenburgom na strani (1:1), 24-godišnji reprezentativac Crne Gore je doveo svoj tim u vođstvo u 62. minutu, ali je 15 minuta kasnije stvari na početak vra-

tio Alves. Tako je i ostalo... Đorđević je tako došao do svog šestog gola u sezoni na 22 utakmice, prvog od 29. marta i utakmice sa Samarom, a Arsenal je poslije 26. kola ostao na šestom mjestu sa bodom manje od petoplasiranog Spartaka, koji čuva mjesto koje vodi u Evropu. B.T.

UTORAK, 30. 4. 2019.

SPORT

45

Van Dajk i Sterling bez premca PORUČUJE DA TITULA JOŠ NIJE OSVOJENA

kom mjestu n je kolektiv zentativac Crne Gore, koji je u Telekom 1. CFL potpisao pet pogodaka na 29 utakmica.

Vučić je prošle sezone igrao lijevog beka, ostavio je odličan utisak u šampionskoj godini, a u aktuelnoj 13. sezoni domaćeg loptanja igra krilo.

Poziciju koju je pokrivao u mlađim kategorijama...

“Nije bitno na kojoj poziciji igram. Važna je ekipa, a na meni je da odgovaram zadacima trenera u svakom trenutku”, jasan je Vučić, koji poručuje da je najveća snaga Nikšićana - zajedništvo.

“Glavna snaga Sutjeske je sigurno kolektiv. To je od početka tako i daje rezultata. Držimo se u svemu zajedno”.

A kolektiv bi mogao da odigra veliku ulogu u polufinalu Kupa - Sutjeska sjutra (1. maj)

KO S KIM DO KRAJA 32. kolo, 4. maj Iskra - Sutjeska Budućnost - Zeta 33. kolo, 11. maj Sutjeska - OFK Titograd Petrovac - Budućnost 34. kolo, 15. maj Zeta - Sutjeska Budućnost - Grbalj 35. kolo, 19. maj Sutjeska - Grbalj Rudar - Budućnost 36. kolo, 25. maj Budućnost - Sutjeska

u revanšu dočekuje Budućnost kraj Bistrice i ima šansu da se dočepa finala, jer je u Podgorici bilo 0:0.

“Daćemo sve od sebe da prođemo dalje. Međutim, šanse su nam podjednake, jer je derbi uvijek derbi”, podvukao je Marko Vučić.

Udruženje profesionalnih fudbalera Engleske (PFA) su rekli jedno, a Udruženje fudbalskih novinara (FWA) nešto sasvim drugo...

Dvadesetsedmogodišnji štoper Liverpula Virdžil van Dajk je proglašen za najboljeg igrača Premijer lige od saigrača, dok su novinari titulu najboljeg fudbalera, ali i najboljeg mladog igrača dali 24-godišnjeg napadaču Mančester sitija Rahimu Sterlingu.

Tako je sjajni Holanđanin zasjenio velike zvijezde poput Edena Azara, Sterlinga, Mohameda Salaha, Kevina de Brujnea, Kuna Agera... Van Dajk je prvi defanzivac koji je dobio tu nagradu još od 2005. godine kada su kolege izabrale Džona Terija.

A “sedma sila” nije imala dilemu - za njih je reprezentativac Engleske najbolji!

Sterling je nagradu osvojio zbog činjenice da je na pragu nove titule sa “građanima”, kao i zbog brojki - reprezentativac “gordog Albiona” je potpisao 17 golova u prvenstvu, 23 u svim takmičenjima, a dopisao je još 17 asistencija.

Zanimljivo - drugi najbolji igrač po mišljenju novinara je upravo Van Dajk.

B.T.

OTVOREN KAMP REALA U HERCEG NOVOM

Najveći klub na svijetu okupio oko 150 talenata Real Madrid u Herceg Novom - na terenima FK Obilić Herceg Novi otvoren je kamp slavnog španskog velikana, koji je okupio oko 150 dječaka i djevojčica.

Kamp će trajati do 3. maja, organizovan je za djecu uzrasta od šest do 17 godina koja su podijeljena po starosnim kategorijama, a sa klincima rade tri sručnjaka iz “kraljevskog kluba” uz asistenciju trenera iz Obilića Radovana Ralevića, Nikole Mrdovića i Željka Vujačića.

A svi učesnici prestižnog kampa će dobiti na poklon značku Real Madrida, opremu i diplomu o učestvovanju, dok će najtalentovanijoj djeci biti uručen poziv da prisustvuju kampu u junu

koji se organizuje u Madridu.

Kamp u Herceg Novom su zajedno organizivali “fondacija Real Madrid”, kompanije “Carine” i “Be Free Fotball”, te FK Obilić Herceg Novi. B.T.

46

Sport

utorak, 30. 4. 2019.

superliga (3.kolo) - tandem bez greške

Favoriti silni pred okršaj u topolici

Trebalo je da bude derbi, ali je to ostao samo na papiru - razigrani Mornar je uništio Sutjesku u Topolici 106:87 (26:21, 31:27, 28:20, 21:19), upisao treći trijumf u Superligi i napravio idealnu uvertiru za derbi protiv Budućnosti, već sjutra u Baru. Ekipa Mihajla Pavićevića letjela je na krilima sjajnog Marka Mugoše (23 poena), a odličan posao odradili su i Strahinja Mićović (15), Ivan Jelenić (12) i Uroš Luković (13). Radosav Spasojević je bii najefikasniji u redovima Sutjeske sa 18, 13 je postigao Boris Lalović, a po 12 Nikola Pavlićević i Miloš Vujović.

Silan je bio šampion, ali i vicešampion i najveći favorit za osvajanje krune - Budućnost je već u prvoj četvrtini završila posao protiv Ulcinja 110:63 (33:17, 21:8, 31:15, 25:23), pa je strateg plavih Petar Mijović ponovo mogao da kombinuje, pruži šansu talentovanim klincima, isproba neke nove taktičke zamisli...

Kapiten Suad Šehović postigao je 20 poena, 17 je ubacio Zoran Nikolić, uz 13 skokova, po 13 Sead Šehović i Danilo Nikolić, a 12 Fedor Žugić. U ulcinjskim redovima odskočio je dvocifreni su bili Miloš Džaković i Brajs Džons (po 12 poena), te Adnan Mirković sa 10.

A do prvog trijumfa nakon dva teška poraza stigao je Lovćen - tima Mija Kadije je bez problema izašao na kraj sa Jedinstvom 98:71 (23:13,

Blistao protiv Ulcinja: Dabl-dabl učinak Zorana Nikolića

SUPERLIGA

1. Budućnost VOLI 2. Mornar 3. Sutjeska 4. Lovćen 1947 5. Ulcinj 1976 6. Jedinstvo 1950

3-0 3-0 2-1 1-2 0-3 0-3

6 6 5 4 3 3

Naredno kolo: (1. maj): Sutjeska - Jedinstvo 1950, Ulcinj 1976 - Lovćen 1947, Mornar - Budućnost Voli.

20:22, 27:21, 28:15). Mašan Vrbica je ubacio 24 poena uz devet asistencija, Aleksa Popović je upisao 20, Milan Hajduković 16, a Miloš Popović 11 uz 9 skokova. Kod borbenih gostiju istakao se tandem Vladimir Tomašević i Miloš Milošević koji su kombinovano ubacili 47 poena (24+23).

M.A.

povratak na mjesto uspjeha - naša bom

Kaća Bulatović Karijere sa pe Katarina Bulatović se vratila tamo gdje je osvojila svoju treću titulu u Ligi šampiona - reprezentativka Crna Gore i do ove sezone rukometašica Budućnosti juče je potpisala za Đer. Ugovor je na jednu godinu.

Mađarski velikan uskoro će braniti krunu na fajnal-foru u Budimpešti, ali čini se da naredne sezone neće imati moćan sastav kao do sada, s obzirom na to da će klub na kraju sezone napustiti velike zvijezde poput Nore Merk i Nike Grot.

Ipak, gdje je Kaća tu su često stizali pehari Lige šampiona, pošto Bulatovićeva osim pomenute krune sa Đerom ima još tri zvjezdice Lige šampiona dvije u dresu Budućnosti i jednu sa Slagelseom.

“Veoma sam motivisana, pomalo sam vođena i primjerom Anje Althaus koja je u Đer stigla u posljednjoj sezoni karijere i uspjela je da osvoji Ligu šampiona”, rekla je Kaća na predstavljanju u Đeru.

Dama koja igra na poziciji desnog beka istakla je kako nije imala dilemu oko izbora novog kluba.

“Nisam puno razmi-

Kaća je nakon potpisivanja ugovora dobila dres Đera sa svojim brojem 32

impresivan nastup jadranaša na tur

Dominacija klinaca Fenomenalan vikend je iza klinaca Jadrana - ekipa sastavljena od igrača rođenih 2007. godine osvojila je zlatnu medalju na devetom Memorijalnom turniru “Tomo Udovičić”, koji je održan u Duborvniku.

Novljani su u grupnoj fa-

zi redom topili zagrebačku Mladost (12:2), mađarski Solnok (11:4) i zagrebački Medvešćak (13:2). U četvrtfinalu je ponovo pao Solnok (14:6), dramatično polufinale protiv italijanske Rome završeno je 7:6, da bi dominacija potvrđena u finalu kada je

24

ekipe iz Mađarske, italije, Španije, Hrvatske, srbije, njeMačke, Grčke i Crne Gore učestvovalo ja na turniru u Dubrovniku

UTORAK, 30. 4. 2019.

47

SPORT

MBARDERKA POTPISALA ZA ĐER

Ć ŽELI KRAJ 1997.

EHAROM LŠ

4

TROFEJA LIGE ŠAMPIONA OSVOJILA JE KATARINA BULATOVIĆ - DVA U DRESU BUDUĆNOSTI (2012. I 2015) I PO JEDAN SA SLAGELSEOM (2007) I ĐEROM (2014) šljala da li da prihvatim poziv Đera, jer se radi o najboljem klubu na svijetu. Odlično znam i trenera Gabora Danjija i srećna sam što ću sarađivati sa njim”, dodala je Katarina.

Na mjestu Katarine Bulatović za Budućnost će u narednoj sezoni igrati (ukoliko ne bude još pojačanja) Barbara Lazović i Sanja Premović.

K.B.

76

Jugoslavija- Španija 1:1, derbi kvalifikacija za Mundijal 1998. Golovi pali sa penala (Jero 19. i Mijatović 87. minut), ali na tom meču nije dosuđen čist penal nad Savićevićem.

SK 1 CG 02:00

NBA: Milvoki - Boston

SK 2 20:30

Košarka: Bajern - Brose

ARENA SPORT 1 21:00

LŠ: Totenhem - Ajaks

očitana lekcija Salernu 13:5.

Uz impresivnu gol razliku 74 data i svega 26 primljenih golova - jasno je da izabranici Dušana Ivanovskog nisu imali premca na krajnjem jugu Hrvatske.

“Od prve utakmice smo pokazali najviše, a u finalu je sve bilo riješeno nakon prve četvrtine. Mislim da je utisak svih trenera da je ova Jadranova generacija daleko ispred svih”, istakao je Ivanovski.

A osvajači zlatne medalje su: Miljan Bošković, Vladan Gardašević, Jovo Knežević, Đorđe Koprivica, Aleksa Mandić, Nema-

Iako je već osvojio titulu PSŽ će imati motiv da se na jugu Francuske iskupi za neuspjeh u finalu Kupa Francuske.

Fudbal: Sero - Kahamarka Fudbal: Kolo Kolo - U. Katolika

ARENA SPORT 2 12:00 18:00 01:00 03:30

Hokej: Koreja - Slovenija ABA: Zadar - MZT NHL: Boston - Kolumbus WRC Argentina

ARENA SPORT 3 19:00

Liga 1: Monpelje - PSŽ

ARENA SPORT 4 18:00 01:00

Odbojka: Arkaš - Fenerbahče MLB: St. Luis - Vašington

EUROSPORT 1 NE PROPUSTITE: ZA KORAK BLIŽE MADRIDU - Totenhem u prvom meču polufinala LŠ dočekuje Ajaks. TV Arena sport 1 od 21.00h.

GOLOVA POSTIGLI SU KLINCI JADARANA, A PRIMILI SVEGA 26 NA ŠEST UTAKMICA

nja Motika, Marko Nikezić, Vasilije Pakaški, Nikola Petrović, Slobodan Radanović, Vuk Radović, Danilo Stupar, Luka Todorović, Aleksandar Vavić, Ognjen Vučetić i Strahinja Gojković koji je izabran za najboljeg igrača turnira.

M.A.

00:15 02:30

2 PSŽ

Furija se provukla na Marakani

RNIRU ª TOMO UDOVIČIĆº U DUBROVNIKU

A JADRANA

MONPELJE

11:00-19.30

Snuker, Šefild

EUROSPORT 2 16:00

Biciklizam, Švajcarska

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

zbog problema sa ª softveromº za prepoznavanje lica

Student tužIo “epl” I tražI mIlIjardu dolara

Student iz Njujorka, Usman Bah (18) tužio je Kompaniju „Epl“ i zatražio nadoknadu od milijardu dolara, tvrdeći da ga je softver za prepoznavanje lica te tehnološke kompanije pogrešno identifikovao i povezao sa nizom krađa u četiri „Eplove“ prodavnice. Bah je u tužbi naveo da je posljednji put uhapšen u novembru prošle godine u svom domu u Njujorku. Tada je optužen za krađu u „Eplovoj“ prodavnici, a nalog za hapšenje je uključivao fotografiju osobe koja uopšte nije ličila na njega, prenio je Blumberg. Pošto je snimak sa nadzornih kamera iz pomenute prodavnice pregledan, detektivi njujorške policijske stanice su ipak zaključili da u pritvoru imaju pogrešnu osobu. Kako se navodi, problem bi mo-

izgradnja nove prijestonice

IndonezIja dobIja novI glavnI grad gao da bude u „Eplovom“ bezbjedonosnom sistemu, koji je instaliran u njihovim radnjama za slučajeve provala, a koristi softver za prepoznavanje lica. Pretpostavlja se da je greškom prepoznao drugu osobu koju je povezao sa imenom Usma-

na Baha.

Bah je u tužbi naveo da je prije toga zbog Eplovog programa prepoznavanja lica, bio hapšen još tri puta, i to u Bostonu, Nju Džersiju i Delaveru. Zbog toga je pretrpio veliki stres, jer je morao da se brani od lažnih optužbi.

Višedecenijska indonežanska debata o izgradnji novog glavnog grada je uznapredovala. Predsjednik Džoko Vidodo je odobrio dugoročni plan da vlada napusti prenaseljenu, tonuću i zagađenu prijestonicu Džakartu. Ministar za prostorno planiranje Bambang Broddžonegoro je rekao da je Vidodo na posebnoj sjednici vlade odlučio da se glavni grad iz-

mesti s Jave, najmnogoljudnijeg indonežanskog ostrva. Još nije saopštena lokacija nove prijestonice, ali se kao favorit često pominjao region Palangkaraja na ostrvu Borneo. Broddžonegoro je rekao da bi novi glavni grad zahtjevao područje od 30.000 do 40.000 hektara i 1,5 miliona stanovnika.

Džakarta sa predgrađima ima oko 30 miliona stanovnika.

ª pitanje nacionalne bezbjednostiº

Šri Lanka zabranila burke Šri Lanka je zabranila pokrivanje lica u javnosti, poslije niza samoubilačkih napada u kojem je poginulo najmanje 250 ljudi, a stotine ih je ranjeno, prenio je “Bi-Bi-Si”. Predsjednik Šri Lanke izjavio je da

britanka ajlin nobl

Istrčala maraton u 84. godini!

lejla

Ajlin Nobl, ima 84 godine i istrčala je maraton u Londonu, u vremenskom intervalu od 6 sati, 28 minuta i 7 sekundi. Iako je najstarija učesnica, iza sebe je ostavila trkače više decenija mlađe od nje. U maratonu je učestvovala i prošle godine. Trči od svojih 50-ih godina i do sada je učestvovala na 18 maratona. Više od tri decenije trči četiri puta sedmično i kaže da je to čini srećnom.

zabrana po hitnom postupku stupa na snagu od ponedeljka.Iako se izričito ne spominje nakib ili burka, koje nose muslimanske žene, iz saopštenja je jasan kontekst.

“Svaki dio odjeće koji

‘ometa identifikaciju’ biće zabranjen kako bi se osigurala nacionalna bezbjednost”, saopšteno je iz kancelarije predsjednika. Od 21 miliona stanovnika na Šri Lanki nešto manje od 10 odsto čine muslimani.