Dnevne novine 1,2-3. maj 2019. by Dnevne Novine

PODACI ZA PROTEKLE TRI GODINE ■ 6 7

EU dodijelila Crnoj Gori 106 miliona eura podrške DANAS SPECIJALNI DODATAK

Rezervat prirode

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019. BROJ 2364 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ZA DN GOVORE: DIREKTOR FONDA PIO, DUŠAN PEROVIĆ

■ 14

Penzije će i dalje biti redovne

PREDSJEDNIK OPŠTINE, VESELIN VUKIĆEVIĆ

Žabljak će biti centar regiona ■ 18 19

SOLILA JP „Morsko dobro“

DUŠAN JANJIĆ ZA DN: ODJECI BERLINSKOG SAMITA

Đukanović i Crna Gorasunajvažniji igrači u regionu ■ 2 3

SOCIOLOG KULTURE, RATKO BOŽOVIĆ

Intelektualci danas djeluju karikaturalno ZDRAVKO BEGOVIĆ, PREDSJEDNIK ADVOKATSKE KOMORE

Lani bilo 49 pritužbi na rad advokata

■ 10

Janjić

HAJKA NA CRNOGORSKI OPREDIJELJENENOVINARE

Radončić pod nadzorom srpskih službi?!

SERGEJ ĆETKOVIĆ ZA DN

■5

Porodična sreća je moj najveći uspjeh ■ 32 35

SLJEDEĆI BROJ DNEVNIH NOVINA IZLAZI U SUBOTU 4. MAJA

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

NAČELNIK GENERALŠTABA VCG DAKIĆ

Sa sastanka u Berlinu

Foto: FOS media

Prostor na Sinjajevini nema alternativu

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

Dakić Vojska, da bi bila osposobljena, mora imati vježbovni poligon, a prostor na Sinjajevini nema alternativu, ocijenio je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Dragutin Dakić, dodajući da je taj prostor prepoznat kao jedini adekvatan, između ostalog i zato što je kompletno u državnom vlasništvu. Dakić je pojasnio da je suština vojničkog posla da se svakodnevno sprovodi obuka vojnika kako bi se nivo osposobljenosti unaprijedio ili zadržao na odgovarajućem nivou. “Vrste obuke koje vojnici sprovode predstavljaju široku lepezu nivoa osposobljenosti koju vojnici moraju da dostignu. Osim opšte vojne i specijalističke obuke, vojnici se obučavaju i za podršku civilnim institucijama, što je treća misija Vojske Crne Gore”, kazao je Dakić. Prema njegovim riječima, da bi se takvi vidovi obuke mogli sprovesti koriste se učionice, radionice, kasarne i poligoni. “VCG nema poligon. Prije nekoliko godina Ministarstvo odbrane pokrenulo je postupak za iznalaženje adekvatnog prostora, na kojem bi se primarno izvodila obuka jedinica do ran-

ga čete”, podsjetio je Dakić. On je rekao da je takva lokacija, koja odgovara potrebama i standardima VCG, a koja je u potpunosti u državnom vlasništvu, pronađena na istočnoj strani planine Sinjajevine, na prostoru koji administrativno dijele opštine Mojkovac, Kolašin i Šavnik. “Navedenu lokaciju za istu namjenu koristila je i Jugoslovenska narodna armija”, naveo je Dakić. Kako je rekao, VCG vodi računa o zaštiti životne sredine i nema namjeru da na tom području gradi stalne objekte, već će se logistički oslanjati na Kasarnu “Breza” u Kolašinu. Dakić smatra da su negodovanja kada je u pitanju poligon na tom prostoru u najvećoj mjeri politički motivisana. “Institucija na čijem sam čelu u službi je interesa države i njenih građana. Podsjetiću da VCG pomaže razvoju cijele Crne Gore. Naša Inžinjerijska četa pomaže lokalnoj samoupravi na gradnji i rekonstrukciji puteva i mostova, pri čemu se uvijek sa lokalnim stanovništvom kreira odnos uzajamnog poštovanja i povjerenja”, poručio je Dakić. R.P.

“Sačuvajmo Sinjajevinu”: Potreban referendum

Učesnici Građanske inicijative “Sačuvajmo Sinjajevinu” smatraju da bi o izgradnji vojnog poligona na Sinjajevini građani trebalo da se izjasne na referendumu. Oni su ocijenili da principi održivog razvoja i zaštita životne sredine ne bi smjeli da imaju alternativu u Crnoj Go-

ri i smatraju da navodi Dakića izazivaju zabrinutost i ogorčenje, ali i kršenje ustavne definicije Crne Gore. “Istina je da je država vlasnik prostora na Sinjajevini, ali je još veća istina da su građani vlasnici države, pa samim tim i Sinjajevine“, navodi se u saopštenju.

POLITIČKI ANALITIČAR I PREDSJEDNIK FORUMA ZA E

CRNA GORA I ĐUK NAJVAŽNIJI IGRAČ

⌦ Mili Prelević

olitički analitičar i predsjednik Foruma za etničke odnose dr Dušan Janjić kaže da je pred Zapadnim Balkanom, do jula i sastanka lidera u Parizu, period odgovornosti, jer će Evropska unija dobro izmjeriti šta je urađeno i koja su od datih obećanja ispunjena.

Janjić je u razgovoru za Dnevne novine, govoreći o efektima sastanka, koji su organizovali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, istakao da su iz Berlina upućene jasne poruke, koje sve objedinjuje zahtjev da rješenje odnosa Kosova i Srbije ne smije da šteti bilo kome drugom u regionu. “Lideri Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Albanije su vraćeni par koraka unazad, i ponovo postavljeni za sto. Jedan od ciljeva sastanka je i da se zaustavi priča o promjenama granica, ali i da pored EU obaveze o stabilnosti na Balkanu preuzmu i države iz našeg regiona”, kaže Janjić. On u svemu tome posebno ističe ulogu Crne Gore i njenog predsjednika Mila Đukanovića. “Crna Gora nema nekih posebnih problema, ali je Đukano-

vić pozvan u Berlin kao čovjek od uticaja, i kao predsjednik države koja je članica NATO, koja je priznala Kosovo i koja ima spoljnu politiku koja u potpunosti korespondira sa politikom Evropske unije. Ona je našla model kako da NATO i evropske vrijednosti približi građanima. Valjda je svima jasno da nema ulaska u Evropsku uniju bez ulaska u NATO”, kaže Janjić.

Janjić

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nakon sastanka sa liderima zemalja Zapadnog Balkana i čelnicima Francuske i Njemačke u Berlinu, saopštio je da je potencirao koliko je važno beskompromisno ispuniti standarde i realizovati reforme za članstvo u EU, jer će se samo tako sve buduće, punopravne članice, osjećati ugodnije. “Sastanak je sam po sebi bio dragocjen, jer je označio fazu u kojoj će dvije ključne zemlje, Njemačka i Francuska, dati značajniji pečat daljem putu integracije zemalja Zapadnog Balkana. Bila je to prilika da iz ugla naših država, svi koji smo učestvovali, ukažemo na važnost tog procesa,” rekao je Đukanović. Janjić kaže da se upravo u ovim Đukanovićevim riječima vidi koliko je značajna uloga Crne Gore u regionu.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

POLITIKA

NIKOLIĆ RAZGOVARAO SA AMBASADORKOM RAJNKE

ČVRSTO SAVEZNIŠTVO IZMEĐU SAD I CRNE GORE

ETNIČKE ODNOSE DR DUŠAN JANJIĆ

KANOVIĆ SU ČI U REGIONU “Crna Gora treba da bude mjesto susreta lidera regiona, jer je najviše napredovala i trenutno je najvažniji igrač u regionu. Đukanović ima ulogu da ohrabri lidere zemalja Zapadnog Balkana na dijalog, pomirenje i dogovor. On može da utiče na sve, a prije svega, na Beograd da promijeni svoj stav prema Evropskoj uniji i NATO, da urade ono što je uradila Crna Gora, odnosno da jasno pokažu da su za evroatlantske integracije. Zato Crna Gora treba da bude mjesto susreta”, kaže Janjić. On smatra da su dometi berlin-

skog sastanka veliki i značajni za Crnu Goru. “Nijesu slučajne poruke nekih regionalnih lidera koji se pozivaju na Sjedinjene Američke Države. SAD interesuje NATO i one najbolje sarađuju sa državama članicama Alijanse. Zato su Crnoj Gori sada vrata otvorena na mjestima gdje se donose najvažnije odluke. Podgorica i predsjednik Đukanović su, očigledno, dobili, prije svega zasluženo, mjesto posrednika među regionalnim liderima i državama. Kada kažem da je Đukanović važan igrač u regionu, mislim, upravo na tu ulogu”, kaže Janjić.

U Parizu polaganje računa

Dušan Janjić smatra da do novog sastanka, koji će biti održan u Parizu, zemlje Zapadnog Balkana treba da odrade dosta posla. “Data su obećanja koja bi trebalo da budu ispunjena. U Parizu slijedi polaganje računa, ali je već sada jasno da neki lideri nijesu spremni na punu saradnju

koju su obećali. Ako ne ispune obećano, siguran sam da slijede i neke vrste sankcija prema tim zemljama. To može biti na primjer ukidanje viza za građane Kosova, smanjivanje ekonomske pomoći državama koje nijesu ispunile obećano... U svakom slučaju snosiće odgovornost”, kaže Dušan Janjić.

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države su dvije prijateljske nacije koje imaju odnose čvrstog savezništva, ocijenili su predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić i ambasadorke SAD u našoj zemlji Džudi Rajzing Rajnke. Nikolić je kazao da Crna Gora izuzetno cijeni kontinuiranu podršku SAD u najturbulentnijim vremenima novije crnogorske istorije, kada je trebalo očuvati građanski mir i odbraniti pravo da sami odlučujemo o državnom pitanju. “On je posebno zahvalio na doprinosu Vašingtona u promociji temeljnih vrijednosti demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Skupštine. Kako se dodaje u saopštenju, ambasadorka Rajnke rekla je da posebno cijeni konstruktivnu regionalnu ulogu Crne Gore, koja u kontinuitetu doprinosi mirnom rješavanju sporova na Balkanu. Nikolić je upoznao ambasadorku sa rezultatima i

Nikolić i Rajnke najvažnijim aktivnostima Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Jedna od tema sastanka bila je i aktuelna politička situacija u Crnoj Gori. Nikolić i Rajnke su tokom razgovora posebnu pažnju posvetili mogućnostima za intenziviranje parlamentarne saradnje dvije države, posebno u formatu skup-

štinskih odbora za vanjske poslove. “Sagovornici su takođe bili saglasni u ocjeni da je crnogorska dijaspora u SADu važan faktor povezivanja dvije države, te da Odbor za međunarodne odnose i iseljenike predstavlja važnu kariku u crnogorskom sistemu kada je u pitanju politika prema iseljeništvu”, zaključuje se u saopštenju. R.P.

DIO OPOZICIJE POTPISUJE SPORAZUM O SARADNJI

Interes najšireg sloja društva da bude prioritet Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija i dva člana Posebnog kluba poslanika potpisaće danas politički sporazum, u cilju saradnje bliskih subjekata oko ispunjavanja ciljeva Sporazuma o budućnosti, kazao je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović. Prema njegovim riječima, ta saradnja će jačati u narednom periodu i osim stvaranja uslova za fer i slobodne izbore, treba da na crnogorskoj političkoj sceni pokaže da je moguće sarađivati u okviru tema

koje su od interesa za najširi sloj društva, a u čijem su fokusu ekonomsko-socijalna pitanja i povećanje životnog standarda građana. “U narednom periodu ideja je da se razgovara sa još jednim brojem respektabilnih političkih subjekata i pojedinaca, u cilju čvršćeg političkog strukturiranja koje treba da obezbijedi ozbiljnu političku snagu, koja će dati puni doprinos neminovnim političkim promjenama i konkretnoj realizaciji slogana koji promovišemo - “Da svako ima””, kazao je

Damjanović Damjanović za agenciju Mina. Kako je naveo, osnovna politička misija u Crnoj Gori je da se svakom obezbijedi jednaka šansa na školovanje, posao, puna sloboda izražavanja političkih i građanskih stavova. “To jeste i ključni razlog za političko objedinjavanje koje je započelo i sjutra dobija dodatnu težinu činom potpisivanja političkog sporazuma, čime se stvaraju i formalne pretpostavke za ozbiljno pozicioniranje na crnogorskoj političkoj sceni”, zaključio je Damjanović. R.P.

Decenija povjerenja, vjekovi iskustva! 10 godina u Crnoj Gori, 200 godina tradicije.

VaĹžno je koja je VaĹĄa banka.

POLITIKA

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

NASTAVLJA LI SE HAJKA NA CRNOGORSKI OPREDIJELJENE NOVINARE

Na graničnom prelazu između Crne Gore i Srbije, Dobrakovo, srbijanska policija je juče, nakon legitimisanja, naredila crnogorskom publicisti i novinaru Šekiju Radončiću da se parkira sa strane i da ne izlazi iz auta, te da čeka dalje upute. Tek nakon sat i po, Radončiću su vraćena dokumenta i saopšteno mu je da je zadržan zbog toga što je stavljen pod mjere nadzora i kontrole srbijanske policije, te da može da nastavi put. Inače, kako saznaju DN iz svojih meritornih izvora, mjera nadzora i kontrole podrazumijeva 24-satno fizičko praćenje, kao i prisluškivanje telefona osobe pod nadzorom. Iako je za takve mjere policiji potreban nalog sudije, ali srbijanske službe ga, po pravilu, ne traže kada su u pitanju

strani državljani. Radončić je za DN potvrdio ovu informaciju. “Na graničnom prelazu Dobrakovo srbijanskom policajcu sam, negdje oko 15,30, dao dokumenta na uvid. Nakon ukucavanja podataka u kompjuter, izašao je iz ‘kućice’ i povišenom tonom mi naredio da se parkiram sa strane. To mi se prvi put desilo na bilo kojem graničnom prelazu, a tuda sam prošao na stotine puta. Parkirao sam se i izašao iz auta, ali mi je policajac rekao da se vratim u kola i da ne izlazim”, kaže Radončić. “Naravno, nakon nekog vremena sam izašao iz kola, ušao u njihov objekat, objasnio da sam novinar i pitao da li sam uhapšen i zašto mi je uskraćena sloboda kretanja. Rekli su da čekaju dalje naredbe od pretpostavljenih”, priča

Foto: Dejan Lopičić

Radončić pod nadzorom srpskih službi?!

Radončić Radončić. “Nakon nekih sat i po, pozvao me policajac da uđem unutra. Vratio mi je dokumenta i rekao da mogu da nastavim put. Na moje pitanje po kom osnovu sam zaustavljen i ovako šikaniran rekao mi je da sam, kako pokazuje i kompjuter, stavljen na mjere nadzora i kontrole. I da ništa dalje od toga ne može reći. Zanimljivo je da mi nijesu pretresali auto. Okrenuo sam se i vratio u CG”, kaže Radončić. “Pošto nikada u životu nijesam počinio bilo kakvo krivično djelo, niti sam član bilo kakvih mafijaških klanova, niti sam dio tog miljea, postavlja se logično pitanje da li je, nakon crnogorskih političara i sportista, sada započela hajka i na nezavisne i crnogorski opredijeljene novinare”, zaključio je Radončić. G.P.

MORNARICA VOJSKE CRNE GORE U ISTANBULU

POSJETILI BRODOGRADILIŠTE I MORNARIČKU AKADEMIJU

Tokom posjete školskog broda “Jadran” Istanbulu, predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore (VCG), na čelu sa komandantom, kapetanom bojnog broda Veskom Tomanovićem obavili su niz radnih i protokolarnih aktivnosti, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Crnogorska delegacija imala je bilateralne razgo-

Sa sastanka u Istanbulu

vore sa predstavnicima Turske ratne mornarice, posjetila brodogradilište “Istanbul” i mornaričku akademiju “Deniz Harp Okulu”. Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu primio je u posjetu delegaciju sa školskog broda Jadran, na čelu sa komandantom broda, kapetanom korvete Zoranom Ivanovskim.

„Tokom razgovora sa predstavnicima Turske ratne mornarice, crnogorska strana je prezentovala potrebe za remontnim kapacitetima, obrazovanjem i obukom kadra, dok je turska strana ponudila kapacitete u navedenim oblastima. Bilo je riječi i o rješavanju statusa brodova Mornarice VCG, P33 i P34”, kaže se u saopštenju. Crnogorska delegacija, na čelu sa komandantom Veskom Tomanovićem, tokom posjete brodogradilištu Turske mornarice „Istanbul” obišla je brodograđevne i remontne kapacitete i patrolni brod klase Tuzla, koji se nalazio na suvom doku. Tom prilikom, razmatrana je mogućnost saradnje mornarica dvije zemlje u oblasti remonta i održavanja. R.P.

IZ KOTORSKOG ODBORA DPS PORUČILI

POČELE PROMJENE, ALI BEZ DEMOKRATA

Iz kotorskog DPS-a juče su kazali da se Kotor budi poslije dvogodišnje agonije i da su “samozvani reformatori iz redova Demokrata toliko prizivali „proljećne promjene“ da su ih, naposlijetku i dobili”. “Vjerovatno još uvijek nijesu prihvatili činjenicu da su samo u svojim glavama bili oslobodioci, a da su zapravo tipični tamničari grada, koji su ga prisvojili poput lične svojine i okupirali ga svojim neznanjem, manjkom obrazovanja i histerijom masovnog zapošljavanja svojih partijskih saboraca. U duhu samovolje su upravljali i Skupštinom, koju su sveli na nivo trivijalnog okupljanja i degradirali kotorsku upravu do toliko niskog nivoa da će trebati mnogo energije da se povrati. A samozvani „vlasnik“ grada, sad već bivši predsjednik Opštine Jokić je, na zaprepaštenje desetak lojalnih pristalica – smijenjen”, navode iz DPS-a. Kako dalje kažu, posljednji spomenik sumanute vladavine, vrlo simbolično, su plakati protiv smjene Jokića, izlijepljeni po gradu. “Demolirana su autobuska stajališta, stubovi za rasvjetu, znakovi, kontejneri i plakati su na njima i dan danas, ostavljajući utisak nereda i nemara. Nezapamćeno je i skandalozno da jedna lokalna vlast uništava sopstvene komunalne objekte, ostavljajući grad neurednim i oštećenim. Ovo ruglo do sada nije uklonila ni komunalna policija ni komunalna inspekcija – što ih čini saučesnicima u ovom ruganju sa gradom. Epilog velikih predizbornih obećanja je činjenica da je najveća investicija ove vlasti besprizorno „ulaganje“ u manipulaciju medijima, koj su za njihov nerad neuspješno tražili krivce, a njiKotor

Jokić podnio tužbu Upravnom sudu Doskorašnji predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić i Klub odbornika Demokratske Crne Gore u Skupštini opštine tog grada podnijeli su juče tužbu Upravnom sudu radi poništenja odluke o njegovoj smjeni na sjednici lokalnog parlamenta. Kako su saopštili iz Demokratske Crne Gore, podnosioci tužbe su istakli zahtjev da se odloži izvršenje “nezakonite odluke do donošenja pravosnažne sudske odluke”. “Takav zahtjev je u javnom interesu, iz razloga što bi nevršenjem nadležnosti predsjednika Opštine mogle nastati izuzetno teške posljedice u funkcionisanju lokalne samouprave i ostvarivanju prava i sloboda u opštini Kotor”, naveli su iz te partije. Demokrate očekuju da sud neće podleći političkom pritisku i da, kako navode, neće nastaviti bezakonje koje je flagrantno izvršilo 18 odbornika nove - stare koalicije Socijaldemokratske partije i Demokratske partije socijalista i njegovih satelita. hove pravne i finansijske marifetluke uspješno sakrivali od javnosti”, tvrde u DPS-u. Sa druge strane, kako dodaju, epilog protesta od 14, kao i 24. aprila se graniči sa histerijom malobrojnih okupljenih iz svih gradova Crne Gore, a najmanje iz Kotora, jesu ostaci plakata po stajalištima i blamaža pred građanima. “Ništa manja od blamaže neprihvatanja odluke skupštinske većine u gradu kojim je do juče samovoljno isti Jokić stolovao”, navode iz DPS-a. A.N.

Ekonomija

NAREDNI OBRAČUN ZAKAZAN ZA 13. mAj

Cijene goriva bez promjene Cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene u narednih 14 dana, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Cijena eurosupera 95 i 98 će u naredne dvije sedmice iznositi 1,37, odnosno 1,41 euro, dok će eurodizel i lož ulje za veleprodaju koštati 1,25, odnosno 1,22 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 16. aprila, kada su eurosuper 95 i 98 poskupili po tri centa. U Ministarstvu naredni obračun

1,25 eura će u naredne dvije nedjelje koštati eurodizel

najavljuju za 13. maj, dok će eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiti od 14. maja. R.E.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

OD POČETKA GODINE DO KRAjA mARTA

krnovu za podstiCaje isplaćeno 3,59 miliona eura

Kompaniji Krnovo Green Energy, u čijem je vlasništvu vjetropark Krnovo, od početka godine do kraja marta isplaćeno je 3,59 miliona eura po osnovu podsticaja za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, pokazuju podaci Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE). Firmama Hidroenergija Montenegro, Sinergy, Igma Energy, Kronor, Hydro Bistrica i Nord Energy je za ukupno 13 malih hidroelektrana (mHE), kako su naveli predstavnici COTEE, u prva tri mjeseca ove godi-

PODACI U PROTEKLE TRI GODINE

EU dodijElila Crnoj Gori 106 miliona EUra podrškE

Našoj državi je od Evropske komisije dodijeljeno da indirektno i samostalno upravlja i sprovodi programe koji se odnose na različite sektore, ukupne finansijske vrijednosti oko 166 miliona

Evropska unija je od 2016. do 2018. godine Crnoj Gori kroz pretpristupnu podršku dodijelila ukupno 106 miliona eura, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija. U protekle tri godine, ka-

ko su kazali, našoj državi je od Evropske komisije dodijeljeno da indirektno i samostalno upravlja i sprovodi programe koji se odnose na sektore demokratije i vladavine prava, životne sredine, konkurentnosti i

inovacija, obrazovanja, zapošljavanja i socijalne politike, kao i na sektore poljoprivrede i ruralnog razvoja, regionalne i teritorijalne saradnje čija je ukupna finansijska vrijednosti oko 166 miliona.

PRvO sAmOsTALNO PREDsTAvLjANjE NACIONALNE TURIsTIČKE ORGANIZACIjE NA BERZI U DUBAIjU

Crna Gora ima šansi za poziCiju na arapskom tržištu

Sa sajma

Crna Gora, kao turistička destinacija sa bogatom i raznovrsnom ponudom, ima veliku šansu da se pozicionira na arapskom tržištu i privuče turiste tog regiona, istakli su predstavnici Nacionalne turističke organizacije (NTO) koja se prvi put samostalno predstavila na Arapskoj turističkoj berzi u Dubaiju. Turisti tog podneblja, kako su kazali u NTO, preferiraju ponudu sjevernog dijela Crne Gore. “Kao posebna prednost na tom planu istaknuti su izuzetno dobri međudržavni odnosi, krupni in-

vesticioni projekti i direktna linija između Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Crne Gore, kao i činjenica da nije potrebna viza kako građanima UAE za boravak u Crnoj Gori, tako ni građanima Crne Gore za boravak u UAE”, rekli su u NTO. Izvršni direktor Flydubai-a Ghaith Al Ghaith je na sastanku sa izvršnim direktorom Aerodroma Crne Gore Danilom Orlandićem i novoimenovanom ambasadorkom Crne Gore u UAE Dušankom Jeknić razgovarao o mogućnostima da linija Tivat-

Dubai-Tivat, koja će se tokom ove turističke sezone realizovati dva puta sedmično, zaživi tokom cijele godine. Delegaciju Crne Gore, koju su oid 28. aprila do 1. maja predvodili državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović i direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić, primio je i generalni direktor Turističke organizacije Dubai Helal S.K. Almarri. On je istakao da je spreman da pomogne Crnoj Gori u promociji na arapskom tržištu, prije svega kroz razmjenu znanja i iskustva. Z.K.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

ne isplaćeno 604.110 eura podsticaja. Kompaniji Hidroenergija Montenegro, u čijem su vlasništvu bernaske mHE Bistrica, Jezerštica, Orah, Rmuš, Spaljevići i Šekular, u prvom kvartalu je dobila 287.530 eura. “Kronor je za mHE Jara i Babino polje dobio 121.660 eura. Slijedi Igma Energy, koja je od pogona u Andrijevici, Bradavec i Piševska rijeka prihodovala 63.250 eura i podgorička kompanija Sinergy kojoj je po osnovu rada mHE Vrelo u Bijelom Polju isplaćeno

410.510 eura”, kazali su Mini biznis iz COTEE. Kompaniji Hydro Bistrica, u čijem je vlasništvu bjelopoljska mala hidroelektrana Bistrica, isplaćeno je 58.230 eura, dok je Nord Energy iz Andrijevice za mini centralu Šeremet potok od podsticaja u prvom kvartalu prihodovao 31.920 eura. Podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora počelo je 1. maja 2014. i od tada je do kraja prošle godine, kako je COTEE ranije izvijestio, proizvođačima uku-

pno isplaćeno 20,77 miliona eura. Ministarstvo ekonomije je početkom godine utvrdilo novu visinu jedinične naknade od 0,94 centi po kilovatsatu koja važi za mjesečne račune veće od 30 eura, odnosno obračunava se nakon potrošenih 300 kilovatsati struje. Premijer Duško Marković nedavno je da najavio da će Vlada od 1. juna ukinuti naknadu za obnovljive izvore energije (OIE 1) na računima za struju, zbog čega će biti oni biti manji između 1,5 do 5 odsto. D.J.

16 “Dodijeljena finansijska pomoć rezultat je napora i ulaganja administracije i saradnje Ministarstva finansija sa relevantnim resorima”, istakli su u Ministarstvu.

■ OdObren i prOgram iz saObraćaja

Program iz oblasti saobraćaja ukupne vrijednosti 16 miliona, od čega pomoć Evropske unije iznosi oko 13,5 miliona eura, odobren je krajem prošle godine. U resoru ministra Darka Radunovića navode da su u toku intenzivne aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje preduslova za nove

Ekonomija

miliona eura je ukupna vrijednost programa iz oblasti saobraćaja, od čega pomoć evropske unije iznosi oko 13,5 miliona eura

programe. Oni će, kako su naveli, imati za cilj poboljšanje sektora pravosuđa, poljoprivrede i zdravstva. “Podrška u svim ovim sektorima važna je iz razloga ostvarivanja daljeg napretka u pregovaračkom procesu. Cilj je i unapređenje ambijenta u cilju što bolje pripreme za mnogo veću finansijsku podršku kroz strukturne i kohezione fondove, ali i stvaranju uslova za dodatno rasterećivanje nacionalnog budžeta na strani planiranih troškova za pojedinačne projekte iz različitih oblasti”, rekli su našem listu u Ministarstvu.

Vjetropark Krnovo

■ administracija

Ojačala kapacitete

Vlada i Ministarstvo finansija su tokom 2017. i 2018. godine, kako ističu u nadležnom resoru, stvorili adekvatan ambijent za proaktivniji tretman politika i procedura u oblasti IPA fondova. Oni navode da se to prioritetno odnosi na stvaranje i održavanje preduslova za samostalno upravljanje pretpristupnom podrškom, kao i na sprovođenje proje-

U resoru ministra Darka Radunovića navode da su u toku intenzivne aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje preduslova za nove programe koji će imati za cilj poboljšanje sektora pravosuđa, poljoprivrede i zdravstva

kata iz različitih oblasti čiji je cilj dodatna vrijednost zajednici. Crnogorska administracija je, kako su kazali, u prethodne dvije godine značajno ojačala kapacitete i posvetila se aktivnostima u oblasti upravljanja pretpristupnom podrškom Evropskoj uniji, dostupnoj kroz IPA fondove. “Ministarstvo finansija se u svakom trenutku trudi da ohrabri zainteresovanu javnost za dostupnost programa podrške i uključivanje zajednice u partnerski odnos u okviru prepoznatih politika finansiranih od strane Evropske unije. Razvoj crnogorske zajednice kroz korišćenje IPA podrške kao i širenje dijapazona mogućih mjera i prioritetnih osa u finansiranju ostaju dominantne sfere od interesa u pretpristupnom razdoblju, što je ujedno i prepoznati orjentir kroz pregovaračko poglavlje 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata”, zaključili su u Ministarstvu. D.J.

SUOČENI SA vElIkOm kONkURENCIJOm STRANIH PROIZvODA

Bolje pozicionirati domaću hranu

Ilustracija

Domaća proizvodnja hrane suočena je sa velikom konkurencijom stranih proizvoda, zbog čega privrednici smatraju da im je potrebna pomoć države za bolje pozicioniranje domaće gastroponude Cjelokupno spoljnotrgou turističkoj, kao vinsko poslovanje Crne i za jačanje konGore karakteriše pokrikurentnosti, ocivenost uvoza izvozom, jenjeno je iz Privisoka uvozna zavisnost vredne komore i rastući deficit, smatra- (PKCG). ju u PKCG U PKCG ukazuju da uvozimo do-

sta proizvoda za koje imamo komparativne prednosti, kao i instalisane kapacitete za proizvodnju. “Domaća proizvodnja hrane suočena je sa velikom konkurencijom stranih proizvoda. Privrednici su svjesni da moraju da povećaju proizvodnju i proizvedu proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet, kao i cijenu koja mora biti konkurentna kako na domaćem tako i na stranom tržištu”, rekli su Mini biznis iz Stručne službe PKCG. Oni dodaju da cjelokupno

spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore karakteriše pokrivenost uvoza izvozom, visoka uvozna zavisnost i rastući deficit. To je naročito slučaj kada je riječ o prometu hrane koji je u direktnoj vezi sa rastućom turističkom tražnjom. “To zahtijeva i veći uvoz hrane naročito ljetnjim mjesecima, jer često instalisani kapaciteti ne mogu da podmire zahtjeve turista, što potvrđuje i podatak da se oko četvrtina ukupnog uvoza hrane odnosi na jul i avgust”, naveli su u PKCG. R.E.

Poslovne vijesti iz svijeta

turski tok do kraja godine

ljanje cijevi na dnu mora, a trenutno se završavaju radovi na prijemnom terminalu. Gasprom sa partnerom, kompanijom Botas, obavlja radove na izgradnji kopnene tranzitne dionice. Napredak je prilično opipljiv, u Turskoj su već počeli radovi na zavarivanju i izgradnji cijevi, tako da ne sumnjamo da će projekat proraditi krajem ove godine”, kazao je Khandoga.

kinezi aktivnije poslovali u aprilu Aktivnost kineskih fabrika porasla je u aprilu uprkos tarifnom ratu sa Vašingtonom, pokazuju istraživanja objavljena juče. Kako prenose mediji, to je mogući pokazatelj da je usporavanje druge najveće svjetske ekonomije možda dotaklo dno i da kreće uzlaznom linijom. “Fabrička aktivnost je u aprilu slabije porasla u odnosu na pret-

ekonomija

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

PLAN PORESKE UPRAVE tOKOm AVgUStA i SEPtEmbRA

očekuju da naplate 100 miliona prihoda

Tokom ljetnjih mjeseci više od 80 poreskih inspektora će biti na terenu, od čega najviše gdje je sezona najosjetljivija

Gasovod Turski tok Gasovod Turski tok trebalo bi da počne da radi do kraja godine, saopštio je zamjenik načelnika Odjeljenja za spoljnoekonomsku aktivnost kompanije Gasprom Dmitry Khandoga. On je kazao da su, što se tiče Turskog toka, u toj kompaniji uvjereni da će projekat biti pušten u rad do kraja ove godine. “Što se tiče morskog dijela, već je završeno postav-

hodni mjesec, ali je bila bolja nego u februaru, kada su pokazatelji o proizvodnji pali na trogodišnji minimum. Aprilski indeks fabričke aktivnosti koji objavljuje državna Kineska federacija za logistiku i kupovinu iznosio je 50,1 poen, neznatno iznad linije od 50 bodova, što ukazuje da se aktivnost ubrzava”, navodi se u istraživanju.

General Motors

Predstavnici Poreske uprave (PU) očekuju da će u avgustu i septembru naplatiti oko 100 miliona eura, dok bi naplata prihoda u junu i julu trebalo da iznosi od 82 do 90 miliona eura, saopštila je portparolka PU Milica Vuletić. Ona je navela da u PU očekuju da će trend uspješne naplate iz prva dva kvartala biti nastavljen u trećem, kao i da će zacrtani planovi biti ostvareni i premašeni. “Za to je potrebna dobrovoljna poreska disciplina, odnosno dobrovoljnost poreskih obveznika u izmirivanju obaveza. Najveći dio poreskih obvezni-

najviše inspektora će biti u gradovima i opštinama gdje je najosjetljivija turistička sezona, ali obezbijedićemo pokrivenost cijele teritorije crne gore, tako da će se na one koji ne budu regularno poslovali primjenjivati zakonom propisane mjere kako bi se sankcionisali, najavila je vuletić.

ka uredno izmiruje svoje obaveze, dok će za onaj manji dio, koji posluju u sivoj zoni, PU nastojati da primjenom prinudnih mjera obezbijedi sve pripadajuće obaveze”, rekla je Vuletić Mini biznis. Portparolka PU istakla je i da postoji rizik od rasta sive ekonomije tokom ljetnjih mjeseci, ali da u PU, očekuju da će sankcionisati njen značajn segment. “Tokom ljetnjih mjeseci više od 80 poreskih inspektora će biti na terenu i to 24 sata. Najviše će ih biti u gradovima i opštinama gdje je najosjetljivija turistička sezona, ali obezbijedićemo pokrivenost cijele teritorije Crne Gore, tako da će se na one koji ne budu regularno poslovali primjenjivati zakonom propisane mjere kako bi se sankcionisali”, najavila je Vuletić. Ljetnja turistička sezona, kako je dodala, predstavlja važan period za ukupnu privredu, ali i PU, imajući u vidu da se zbog pojačanog obima poslovne djelatnosti i rada preduzeća očekuju znatno veći prihodi u odnosu na ostatak godine. Vuletić ističe da je u tom smislu važno da PU i sve njene službe obezbijede da poreski obveznici prijave i

82 miliona eura do 90 miliona trebalo bi da iznosi naplata prihoda u junu i julu

uredno izmire sve obaveze koje dospijevaju po osnovu prihoda koje ostvare tokom sezone. “PU je, kao i u prethodne tri godine, organizovala kampanju pod nazivom Poreski karavan, kako bi poreske obveznike upoznala sa pravima i obavezama koje proističu iz poreskih propisa, rastumačila im nedoumice i podsjetila ih na potrebu dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa. Tu su i naše inspekcijske službe koje će u sezoni biti zadužene da obezbijede uredno poslovanje svih obveznika, odnosno da oni koji ne posluju regularno budu sankcionisani zarad zaštite budžetskih prihoda, lojalne konkurencije i fer tržišne utakmice”, naglasila je Vuletić. R.E.

opala prodaja vozila Rezultati poslovanja General motorsa u prvom kvartalu ove godine slabiji su od očekivanja analitičara, a glavni uzrok je pad prodaje vozila. Amerikanci su u prvom kvartalu vozila General motorsa plaćali skuplje, ali su rezultati poslovanja te kompanije podbacili u odnosu na očekivanja analitičara, jer je ukupna prodaja opala. “U SAD je isporučeno više od 665.000 vozila čija je prosječna cijena dostigla najviši nivo u bi-

lo kom kvartalu u istoriji kompanije. Prodaja modela “chevrolet silverado” i lakih kamiona “GMC siera” porasla je 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a koštali su skoro 5.800 dolara više od modela koje su zamijenili”, saopštili su iz General Motorsa. Ipak, ukupna prodaja vozila te kompanije u SAD je pala. Opala je i prodaja njihovih automobila u regionu Azije i Pacifika, Bliskog istoka i Afrike, sa ranijih 1,1 milijardi komada na 947.000 jedinica.

Ilustracija

hronika

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

predsjednik advokatske komore zdravko

Klijenti u prethod 49 pritužbi na rad

U godini za nama klijenti su uložili 49 pritužbi na rad advokata, a one su se najčešće odnosile na određene neurednosti u preduzimanju radnji od strane advokata u određenom postupku, ili zbog eventualnog mimoilaženja u načinu koncepcije prilikom zastupanja advokata i klijenta, kazao je u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović. “Jedan manji broj prijava se odnosi na neraščišće-

ne odnose između advokata i klijenta u pogledu nagrade za rad advokata, kada klijenti smatraju da je advokatu pripala nesrazmjerno velika nagrada u odnosu na radnje koje je preduzeo”, naveo je Begović. Za veliki broj podnešenih prijava karakteristično je to što, kako dodaje, većina na dan podnošenja već bude zastarjela, pa je time disciplinski tužilac je prinuđen da donese rješene kojim se ta prijava odbacuje.

“A sve iz razloga što klijenti podnose prijavu protiv advokata nekoliko godina nakon samog spornog događaja, a apsolutni rok zastarjelosti pokretanja disciplinskog postupka je dvije godine”, ističe Begović. Kako naglašava, disciplinski tužilac, kao organ koji je nadležan za postupanje po disciplinskim prijavama, često je u neposrednom kontaktu i sa podnosiocem prijave i sa prijavljenim advokatom, jer nastoji da popravi njihove poremećene međusobne odnose, kada je to moguće. “Tako da u nekim određenim slučajevima on ima i

ulogu medijatora, a ne samo pukog, formalnog organa Komore, i praksa je pokazala da je takvo djelovanje disciplinskog tužioca vrlo djelotvorno, jer je na taj način riješen veliki broj nesuglasica između advokata i klijenata”, ističe Begović.

■ najoštrija mjera - brisanje iz imenika advokata

Na pitanje koje se disciplinske mjere mogu izreći advokatu, ukoliko se u disciplinskom postupku utvrdi da je učinio neku od povreda advokatskih dužnosti, Begović je u razgovoru za Dnevne novine kazao da to zavisi od toga da li je učinjena povreda lakša ili teža. “Izriču se opomena, novčana kazna, privremeno brisanje iz Imenika advokata i brisanje iz Imenika advokata. Najlakša od navedenih je svakako opomena, koja se izriče kod nekih lakših povreda Kodeksa profesionalne etike, dok je najstrožija mjera koja se može izreći brisanje iz Imenika advokata, za povrede advokatskih dužnosti gdje je prisutan visok stepen svijesti i volje advokata da određenu povredu učini”, pojasnio je Begović. Istče da je disciplinska mjera koja se najčešće izriče advokatima novčana kazna, pa su tako u periodu od

novčane kazne u proteklih godinu dana izrečene su advokatima zbog povrede kodeksa profesionalne etike

Ono što je karakteristično za veliki broj prijava jeste činjenica da su one danom podnošenja zastarjele, odnosno disciplinski tužilac je prinuđen da donese rješenje kojim se ta prijava odbacuje, a sve iz razloga što klijenti podnose prijavu protiv advokata nekoliko godina nakon samog spornog događaja, a apsolutni rok zastarjelosti pokretanja disciplinskog postupka je dvije godine godinu dana unatrag izrečene tri novčane kazne advokatima zbog povrede Kodeksa profesionalne etike.

■ za godinu dana

upisano 36 novih advokata

U proteklih godinu dana upisano je 36 advokata, kazao je Begović, a ukupan broj advokata u Crnoj Gori na današnji dan je 903. Advokatskih pripravnika, upisanih u Imenik, trenutno ima blizu 600. “Ovom prilikom ističem da je u posljednjih nekoliko godina u Advokatsku komoru upisan veliki broj mladih pravnika, koji nakon položenog pravosudnog ispita, nemaju mogućnosti da nađu zaposlenje, pa su dijelom i prinuđeni da se upisuju u Imenik advokata i makar na taj način pokušaju naći svoje mjesto pod suncem, kada je posao u pitanju. Mi, u Advokatskoj komori smo sve te mlade ljudi dočekali raširenih ruku, dajući im šansu da novčani iznos na ime upisnine, uplate na rate, i pored toga što smo svjesni či-

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

HRONIKA

O BEGOVIĆ U RAZGOVORU ZA DNEVNE NOVINE:

DNOJ GODINI ULOŽILI D ADVOKATA

903 njenice da je svaki novi advokat konkurencija za one već upisane, ali smo ipak shvatili da tim mladim ljudima u ovim vremenima nije baš lako naći neki drugi posao i time pokazali otvorenost naše profesije i jednu vrstu patriotizma, s obzirom da bi u protivnom ti mladi ljudi ostali na biroima kao nezaposleni pravnici”, kazao je Begović. Osim upisa novih advokata, u prethodnom periodu bilo je i brisanja advokata iz Imenika Advokatske komore. “To je najčešće bilo na njihov lični zahtjev, i razlozi su različite prirode. Jedan određeni broj advokata, nakon sticanja i ostvarivanja prava na starosnu penziju je nastavio da se bavi advokaturom, s obzirom da po zakonu na to imaju pravo, sa skraćenim radnim vremenom, dok opet, s

ADVOKATA TRENUTNO JE UPISANO U ADVOKATSKU KOMORU, A OD TOGA BROJA U PROTEKLOJ GODINI UPISANO JE NJIH 36

druge strane, imamo advokate koji sticanjem prava na penziju, prestaju da se bave advokatskom profesijom”, kazao je Begović. Dodaje da razlozi prestanka bavljenja advokaturom, takođe mogu biti i zbog izbora na neku funkciju, javnu, ili na neke određene funkcije u pravosuđu, ali u svakom slučaju, razlozi su različite prirode. “Nažalost, određeni broj advokata je, usljed bolesti, bio prinuđen da prestane da se bavi advokatskom profesijom”, zaključuje Begović.

dana, Advokatska komora sklopila neformalni dogovor sa Vrhovnom sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvom da se na sajtovima sudova i tužilaštava evidentiraju imena advokata koji su po redu za odbrane po službenoj dužnosti. “Tako da uvidom u određeni sajt, advokat zna kada će otprilike stići na red za odbranu po službenoj dužnosti, dok se, s druge strane, tim javnim objavljivanjem izbjegavaju bilo kakve zloupotrebe u pogledu privilegovanja pojedinih advokata za odbrane po službenoj dužnosti”, istakao je on. Bo.B.

■ JAVNI SPISKOVI ZA

ODBRANE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

Važno je istaći kod odbrana po službenoj dužnosti, navodi Begović, da je unatrag skoro godinu

Nadležni da omoguće nesmetano obavljanje posla Kao predsjednik Advokatske komore Begović napominje da su u posljednje vrijeme učestali napadi na advokate i na njihovu imovinu. “U nekoliko slučajeva advokatima su zapaljena vozila, javno su im upućene prijetnje, i ne samo njima, nego i članovima njihovih porodica. Čak je jedan advokat i fizički napadnut od nepoznatih izvršilaca, što sve upućuje da je posao advokata vrlo rizičan, te da nadležni državni organi moraju preduzeti sve mjere i radnje kako bi advokati, bez bilo kakvih pritisaka, mogli nesmetano da obavljaju svoj posao”, poručio je Begović.

Podsjetimo, krajem februara prošle godine poznatom podgoričkom advokatu Veliboru Markoviću zapaljeno je vozilo. On je tom prilikom kazao da osoba na koju sumnja da je podmetnula požar dobro poznaje njegovu maršrutu kretanja, te da je događaj vjerovatno povezan sa jednim parničnim postupkom. Naime, njegovo vozilo zapaljeno je na parkingu u blizini Osnovne škole “Maksim Gorki”, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 19.30 sati i tom prilikom pričinjena je veća materijalna šteta. Automobil je prvo poliven benzinom, a zatim zapaljen.

⌦-----------------------------------------------------------------------IZRIČU SE OPOMENA, NOVČANA KAZNA, PRIVREMENO BRISANJE IZ IMENIKA ADVOKATA I BRISANJE IZ IMENIKA ADVOKATA. NAJLAKŠA OD NAVEDENIH JE SVAKAKO OPOMENA, KOJA SE IZRIČE KOD NEKIH LAKŠIH POVREDA KODEKSA PROFESIONALNE ETIKE, DOK JE NAJSTROŽIJA MJERA KOJA SE MOŽE IZREĆI BRISANJE IZ IMENIKA ADVOKATA, ZA POVREDE ADVOKATSKIH DUŽNOSTI GDJE JE PRISUTAN VISOK STEPEN SVIJESTI I VOLJE ADVOKATA DA ODREĐENU POVREDU UČINI

------------------------------------------------------------------------⌦

Marketing

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 17.05.2019. godine, sa početkom u 15h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, - parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2. Početna kupoprodajna cijena na XXXIX prodaji iznosi 22.124,45 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Preduzetnika Marine Bojović na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 16.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 90756001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.05.2019. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica. Predmet prodaje je nepokretnost upisana u listu nepokretnosti br. 584, KO Podgorica II, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - poslovni prostor u vanprivredi koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 3781, PD5, spratnost P1, površine 40 m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 40.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Višnjić Mihaila na dan 11.09.2018. godine iznosi 24.790,91 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.05.2019. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

HRONIKA

ISTRAŽITELJI U POSJEDU SNIMKA OSOBE ZA KOJU SE SUMNJA DA JE UBILA MILA ILIĆA

Policija: Ako prepoznate osumnjičenog sa slike prijavite ga Policija je juče objavila slike i snimak osobe za koju se sumnja da je prekjuče, oko 16.30 časova u Ulici oktobarske revolucije u Podgorici, hicima iz pištolja ubila Mila Ilića (28). Policija je ujedno zamolila građane da ukoliko prepoznaju osobu sa slike i snimka, o tome ih obavijeste. Naime, policijski službenici su, u koordinaciji i po nalogu tužilaštva, preduzeli mjere i radnje na rasvjetljavanju ovog događaja, kojim su došli do fotografija i snimka na kojoj je jedno za sada nepoznato muško lice. Osoba na sli-

ci je visoka oko 1,90 cm, crne kraće kose, srednje građe. Na glavi je imao kačket tamne boje. “Postoje sumnje da je ovo lice, na čijem identifikovanju preduzimamo intenzivne aktivnosti, izvršilo krivično djelo ubistvo na štetu M.I. Policijski službenici, u koordinaciji i po nalogu nadležnog tužioca, preduzimaju mjere i radnje na identifikovanju pomenutog lica koje se nalazi na fotografijama i snimku, a koji se nalaze u prilogu, kao i utvrđivanju svih činjenica u cilju potpunog rasvjetlja-

vanja događaja. Ukoliko neko od građana prepozna ovo lice sa fotografija i snimka molimo da to saopšti policiji pozivom na broj 067/184-

840 ili na besplatni broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način. Građani svoja saznanja o ovom licu policiji, pozivom na ove brojeve, mogu saopštiti i anonimno”, saopštili su iz policije. Prema navodima očevidaca, Ilić se oko 16.20 časova dovezao bijelim džipom, koji je parkirao uz ulicu i otišao da uplati tiket u obližnju kladionicu. U trenutku kada se vraćao prema automobilu, bočno mu je prišao mladić sa kačketom na glavi, i pištoljem u ruci. Ubica je ispalio odmah pet, šest hitaca od kojih je većina promašila

Ilića, koji je zatim pokušao da pobjegne. Međutim, ubica je krenuo za njim i ispalio još pet, šest hitaca. Ilić je ostao nepomično da leži pored automobila nasred ulice, dok je ubica trčeći pobjegao u pravcu Gintaša. Ilić, koji prema navodima policije pripada “kavačkom klanu”, još jedna je u nizu žrtava rata koji traje već duže od dvije godine između dvije zavađene kotorske grupe. Prema saznanju Dnevnih novina, Ilić je bio blizak sa Veselinom Kalezićem, koji je na sličan način ubijen u novembru 2018. godine. N.P.

NOVI TERMIN ZAKAZAN ZA 13. MAJ

KNEŽEVIĆEVI ADVOKATI TRAŽILI IZUZEĆE TUŽIOCA I SUDIJE

Razmatranje optužnice protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića i njegovog nekadašnjeg saradnika – bivšeg izvršnog direktora Atlas banke Đorđa Đurđića, zbog sumnje da su nezakonito izdali garancije ove banke na iznos od 12.500.000 eura, juče je odgođeno za 13. maj. Kneževićeva odbrana je tražila izuzeće sudije Borisa Savića i specijalne tužiteljke Stojanke Radović, jer sumnjaju u njenu pristrasnost, s obzirom da ih nije obavijestila da je finansijsko vještačenje završeno. Kne ževićev advokat Zdravko Đukanović kazao je da odbrana nije imala vremena da se pripremi za razmatranje optužnice zbog obimne dokazne građe. “Tražimo izuzeće vijeća jer odbijaju da odgode ročište i nije nam omoguće da adekvatno pripremimo odbranu, jer se radi o obimnom materijalu od osam registara. Drugi razlog je

što ste Kneževića pozvali na adresi na kojoj on ne boravi. Sud je sada obaviješten da se on nalazi u Londonu”, kazao je Đukanović. Prema riječima specijalne tužiteljke Stojanke Radović, advokat Đukanović je više puta obaviješten da dostavi adresu Kneževića kako bi ga saslušali, makar i putem video-linka. Ona je istakla i da nijesu imali zakonsku obave-

zu da advokate obavijeste o finansijskom vještačenju, s obzirom da je Knežević u bjekstvu. Đukanović je reagovao na ove navode, rekaiši da nijesu tačni. “Nije tačno da branioci nijesu predlagali da se sasluša i putem video-linka, nego tužilaštvo to nije htjelo”, dodao je Đukanović. Advokati odbrane su tražili odgađanje ročišta jer tehnički nijesu mogli da se pripreme. E.H.

BUDVA: POLICIJA UHAPSILA B.P. SA KOSOVA

Oduzeta dva pištolja sa prigušivačem, heroin... Policija je u Budvi uhapsila B.P. (30) sa Kosova, kod koga je pronašla i oduzela dva pištolja sa punim okvirima i prigušivačem, municiju, heroin. Policija je, kako su saopštili, pretresla stan koji koristi B.P. “Tom prilikom policijski službenici su pronašli i oduzeli automatski pištolj Škorpion sa montiranim prigušivačem i punim okvirom, pištolj marke Glock 17 sa punim okvirom, 109 komada pištoljske mu-

nicije, manju količinu heroina i dva mobilna telefona od kojih jedan sa kripto zaštitom”, navode u Upravi policje. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. “B.P. je uhapšen i uz krivičnu prijavu prveden državnom tužiocu u VDT u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz Uprave policije. R.C.H.

DRUŠTVO

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

DIREKTOR FONDA PIO, DUŠAN PEROVIĆ U INTERVJUU DN PORUČIO DA DE Najviše penzije u iznosu od 1.164,28 € ima 101 penzioner Najviši iznos penzije, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, definisan je vrijednošću ličnog koeficijenta osiguranika, koji ne može biti veći od četiri. Ovo znači da, na primjer, osiguranik koji ima limitiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža, za 2019. godinu prima penziju u iznosu od 1.164,28 eura. “Ovim Zakonom nije ograničena dužina penzijskog staža koji utiče na visinu penzije, tako da se prilikom izračuna uzima i penzijski staž duži od 40 godina i po tom osnovu ovaj iznos može da bude i veći. Prema podacima iz isplatne baze, za mart 2019. godine, 101 penzioner je primio pen-

ziju u iznosu od 1.164,28 eura i više”, objasnio je Perović. Sa druge strane, Perović objašnjava da najniža penzija iznosi 128,14 eura. “Iznos najniže penzije propisan je Zakonom o PIO na način da najniža vrijednost ličnog koeficijenta može iznositi 0,5. Iznos najniže penzije za 2019. godinu iznosi 128,14 eura. Prema podacima iz isplatne baze, za mart 2019. godine, 11.088 penzionera prima penziju u najnižem iznosu”, saopštio je Perović.

1.600 PENZIONERA ĆE BITI VIŠE U 2019. GODINI NEGO LI GODINU RANIJE, PROJEKCIJE SU FONDA PIO.

Perović

NOVCA D PENZIJE DALJE Budžet Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) za 2019. godinu, obezbijeđena su sredstva u iznosu od 435,38 miliona eura što je za 0,80 odsto više u odnosu na godinu ranije. Iako je deficit Fonda za 2019. godinu projektovan na nivou od 25 odsto, odnosno na oko 109 miliona eura, prvi čovjek Fonda PIO Dušan Perović u intervjuu Dnevnim novinama kaže da novca ima dovoljno za nesmetanu i redovnu isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. U

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

DRUŠTVO

EFICIT OD OKO 109 MILIONA EURA NEĆE UGROZITI ISPLATE KORISNICIMA

DOVOLJNO, E ĆE BITI I REDOVNE Crnoj Gori pravo na penziju ostvaruje 130.515 građana, uključujući i 10.112 korisnika prava van Crne Gore. Najniža penzija u našoj zemlji je oko 128 eura, dok najviša premašuje 1.100.

DN: Koliko iznosi budžet Fonda PIO za 2019. godinu i koliko je on veći nego godinu ranije? PEROVIĆ: Budžetom Fonda PIO za 2019. godinu, koji je sastavni dio Zakona o budžetu Crne Gore za 2019. godinu, obezbijeđena su sredstva u iznosu od 435,38 miliona eura što je za 0,80 odsto više u odnosu na Budžet u prethodnoj godini. Za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja planirana su sredstva u iznosu od 429,03 miliona eura i veća su za 0,79 odsto. Sredstva obezbijeđena Budžetom za 2019. godinu su dovoljna za nesmetanu i redovnu isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kojima je obuhvaćeno kako redovno usklađivanje penzija u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima, tako i planirano

Od ukupnog broja korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji se isplaćuje u Crnoj Gori 114.831 je penzionera i 5.572 korisnika ostalih prava (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu)

povećanje broja penzionera u 2019. godini. DN: Da li će i za koliko procenata biti uvećane penzije tokom 2019? PEROVIĆ: Zakonom o PIO propisano je da se usklađivanje penzija, vrijednosti penzije za jedan lični bod i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, shodno trenutno važećim zakonskim rješenjima, vrši se od 1. januara tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, u procentu koji predstavlja zbir 75 odsto procenta rasta, od-

Sredstva obezbijeđena Budžetom za 2019. godinu su dovoljna za nesmetanu i redovnu isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kojima je obuhvaćeno kako redovno usklađivanje penzija u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima, tako i planirano povećanje broja penzionera u 2019. godini

Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 289,07 eura. nosno pada potrošačkih cijena i 25 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada. U izuzetnom slučaju, ako procent koji predstavlja zbir 75 odsto procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 25 odsto procenta rasta, odnosno pada zarada, doveo do negativnog usklađivanja, vrijednost penzije za jedan lični bod i penzije se ne usklađuju, odnosno ne dolazi do smanjivanja penzija, što je od velikog značaja za zaštitu materijalnog položaja penzionera. Prema zvaničnim podacima Monstata, rast potrošačkih cijena u 2018. godini u odnosu na prethodnu 2017. godinu iznosi 2,60 %, a rast zarada zaposlenih u Crnoj Gori za 2018. godinu veći je za 0,10 % nego prethodne godine. Primjenom postojeće zakonske formule penzije, vrijednost penzije za jedan lični bod i druga prava iz PIO usklađuju se za 2,00%. Dakle, usklađivanje penzija je izvršeno od 1. januara 2019. godine za 2,00%. DN: Koliko je u prošloj godini iznosio deficit, a na koliko je projektovan za 2019? PEROVIĆ: Fond PIO je, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, budžetski korisnik, koji je uključen u sistem trezora i posluje na principima trezorskog poslovanja, što podrazumijeva da se sve finansijske transakcije odvi-

Više od 1.000 eura prima 405 korisnika Prema podacima iz isplatne baze, za mart 2019. godine, broj penzionera koji prima penziju iznad 1.000 eura je 405, dok je 10.409 korisnika koji primaju penziju na nivou ili više od prosječne zarade u Crnoj Gori (prosječna zarada u Crnoj Gori za februar 2019. godine je 514 eura).

jaju preko Državnog trezora, odnosno preko Glavnog državnog računa trezora. Fond se dominantno finansira iz izvornih, odnosno namjenskih prihoda koje čine prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostali izvorni prihodi, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda Budžeta. Za finansiranje izdataka po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2018. godini iz opštih prihoda državnog budžeta izdvojeno je 102,51 miliona eura ili 24,38 odsto, koliko iznosi i deficit Fonda PIO. Deficit Fonda PIO za 2019. godinu projektovan je na nivou od 25 odsto. DN: Koliko trenutno ima penzionera u CG i da li će se taj broj povećavati u 2019?

PEROVIĆ: Prema statističkim podacima broj korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su ostvarili pravo shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju koje je Crna Gora zaključila, a koje isplaćuje Fond PIO Crne Gore je 130.515, od čega u Crnoj Gori 120.403, a van Crne Gore 10.112 korisnika prava. Od ukupnog broja korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji se isplaćuje u Crnoj Gori 114.831 je penzionera i 5.572 korisnika ostalih prava (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Strukturu ukupnog broja penzija čine starosne 65.183 ili 56,76%, invalidske 20.772 ili 18,09% i porodične 28.876 ili 25,15%. Van Crne Gore se isplaćuje 10.015 penzionera i 97 korisnika ostalih prava. Prema projekcijama Fonda PIO, u 2019. godini broj korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja će se povećati za 1.600. DN: Koliko iznosi prosječna penzija u Crnoj Gori i da li je ona veća u 2018. i ako jeste, za koliko? PEROVIĆ: Prosječna penzija u Crnoj Gori, za mart 2019. godine, iznosi 289,07 eura. U odnosu na prosječnu penziju za decembar 2018. godine, prosječna penzija za mart 2019 godine uvećana je 1,85 procenata. Bo.P.

zapošljavanje

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108- A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 17.05.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, - katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, - katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na X prodaji iznosi 23.653,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Zorana na dan 31.07.2018. godine iznosi 11.800,82 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 16.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzodrza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 16.05.2019. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama Hotela Princes Montenegro, Jovana Tomaševića br. 21, Bar. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovović Bose koje su upisane u listu nepokretnosti br. 432 KO Stari Bar, Uprave za nekretnine PJ Bar i to: - Katastarska parcela broj 1781, plan 4, skica 1867, ukupne površine 289 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja društveno stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 49 m2 i dvorište površine 240 m2 i - Drušveno stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, povrsine 49 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na VII prodaji iznosi 24.516,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovović Jelene na dan 10.10.2018. godine iznosi 20.016,07 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

Pravilan oda ključan za k

SAVJETNICE CIPS-A POČELE OBILASKE Z

Savjetnice centara za informisanje i profesionalno savjetovanje počele su sa obilascima završnih razreda srednjih i osnovnih škola u Crnoj Gori kako bi mlade osobe podsjetile na važnost pravilnog odabira karijernog puta.

■ Sticanje znanja primjenljivih u prakSi

Savjetnica za profesionalnu orjentaciju Alisa Dizdarević ističe da izbor srednje škole ne bi trebalo da predstavlja samo nastavak obrazovanja, već školovanje za zanimanje i sticanje znanja primjenljivih u praksi, koja će pomoći mladoj osobi da se lakše uključi na tržište rada. “Bliži se kraj školske godine, bliži se početak ljetnje turističke sezone, učenici se nalaze pred velikom karijernom dilemom, šta dalje? Veliki broj osnovaca i srednjoškolaca baš u ovom periodu donosi važnu odluku o nastavku daljeg školovanja ili prvog zapošljavanja. Profesionalna orijentacija je proces u karijernom razvoju, čiji je cilj da kroz sistematsku analizu psihofizičkih sposobnosti i osobina ličnosti, usmjeri osobu na oblasti rada u kojima bi imala najviše uspjeha i zadovoljstva, i njom se bave savjetnice u CIPS-u, u lokalnim biroima rada”, precizira Dizdarević. Ona navodi da je obilazak završnih razreda škola u Crnoj Gori samo jedna od njihovih aktivnosti. “Kroz posjetu osnovnim školama promoviše se i “Informator - kuda nakon osnovne škole” koji se svake godine priprema, štampa i distribuira svim učenicima završnih razreda osnovnih škola u organizaciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Informator nudi informacije o tome kako izbor škole utiče na dalji razvoj karijere, nudi korisne savjete kako mladi mogu prepoznati svoje sposobnosti, interesovanja

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

zapošljavanje

abir zanimanja je kasnije zaPošljavanje

ZAVRŠNIH RAZREDA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA U CRNOJ GORI

i vrijednosne sisteme, i kako ih dovesti u vezu sa željenim zanimanjem. Značajan dio je i upoznavanje mladih sa svijetom rada, kroz upoznavanje sa opisom i zahtjevima zanimanja, i mogućnostima zapošljavanja. Poseban dio Informatora čine informacije o srednjim školama, maturskom i stručnom ispitu, učeničkim domovima, CIPS kontaktima i kori-

snim linkovima. Kako veliku ulogu u odabiru buduće škole i profesije imaju roditelji, predavači i vršnjaci, preporuka je da zajedno prelistaju Informator”, savjetuje Alisa Dizdarević.

■ SezonSkim radom

do bogatijeg CV-ja

Ona, takođe, dodaje da učenicima završnih razreda, na-

ročito srednjih stručnih škola, konstantno ukazuju na mogućnost zapošljavanja na sezonskim poslovima. “Motivišemo ih da posjećuju sajmove zapošljavanja, gdje u direktom kontaktu sa poslodavcem mogu naći odgovarajuće zanimanje za sebe. Na taj način bi ušli u svijet rada, pokazali zrelost i odgovornost prema radnim obavezama, upravljanju svojim vremenom i finansijama. Sezonskim zapošljavanjem stiču praktična radna iskustva, imaju bogatiji CV, kao i preporuku za dalje zapošljavanje”, navela je Dizdarević. Za sve mlade, neodlučne osobe u razvoju karijere postoji mogućnost i individualnog savjetovanja u CIPSu, kroz popunjavanje testova profesionalnih interesovanja, i dobijanja informacija o mogućnostima školovanja i zapošljavanja.

UPRAVNI ODBOR ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE ODLUČIO

U programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih biće uključeno 896 nezaposlenih Kroz programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih biće uključeno 896 lica sa evidencije nezaposlenih, odlučio je Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Od tog broja 461 polaznik će sticati stručne kvalifikacije, dok će njih 435 sticati ključne vještine. Programe će realizovati 33 izvođača, a za tu namjenu Zavod je opredijelio 429.952,67 eura. Odlukom Upravnog odbora Zavod je objavio Javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom u iznosu od 3.000.000 eura. Osmi javni poziv biće otvoren do 3. juna 2019. godine, a namijenjen je pravnim i fizičkim licima koji doprinose

unaprjeđenju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Odlukom Upravnog odbora odobrena su i tri zahtjeva za kredit za samosapošljavanje iz Inoviranog programa

za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori. Za tu namjenu opredijeljeno je 20.000 eura što će omogućiti otvaranje četiri nova radna mjesta i to u Podgorici, Baru i Ulcinju.

crna gora

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE

Vratićemo regionaln

Vukićević

Opština ne duguje nikome ni cent

Vukićević navodi da je Opština finansijski stabilna, te da s ponosom ističe činjenicu da, na današnji dan, Opština ne duguje nikome ni cent, što je, kako kaže, u današnje vrijeme rijetkost. Prema njegovim riječima, Opština ima optimalan broj zaposlenih i sva radna mjesta su popunjena u skladu sa aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. “Domaćinski odnos prema budžetskim sredstvima, briga o svakom evru, doveli su nas u poziciju da možemo reći da je finansijska situacija sasvim stabilna. Jedini problem predstavlja podatak da imamo određena sredstva u Atlas banci. Nadamo se da ćemo, kroz stečajni

postupak, uspjeti da naplatimo potraživanja”, navodi Vukićević. Usvajanjem izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave opštine na sjeveru će dobiti više novca, što je, kaže Vukićević, od izuzetnog značaja za razvoj sjevera. “Svjedoci smo migracija mladih ka Podgorici i primorju, tako da se nadam da će ovaj potez pomoći da se stvore uslovi da znatno poboljšamo ekonomske parametre. Novi Zakon će nam donijeti značajne finansijske benefite. Na osnovu poreza na dohodak fizičkih lica planiran je primitak od 400.000 eura, što je u odnosu na prošlu godinu skoro

četiri puta veći prihod. Takođe, po osnovu istog Zakona, promjenom Pravilnika za dodjelu sredstava iz egalizacionog fonda, planiran je transfer opštini Žabljak u iznosu od 800.000 eura. Poređenja radi, prošle godine, po ovom osnovu, opština Žabljak je dobila oko 600.000 eura. To je povećanje prihoda u iznosu od pola miliona eura, što je za naše uslove izuzetno značajna suma”, kazao je Vukićević. Ova sredstva će, kako kaže, biti usmjerena na poboljšanje ukupne infrastrukture u gradu i prigradskim naseljima, kako bi podigli nivo kvaliteta života naših sugrađana, ali i stvorili preduslove za nove investicije u naš grad.

Predsjednik opštine Žabljak Veselin Vukićević tvrdi da se mogu pohvaliti brojnim realizovanim projektima, kao i onim koji su u fazi pripreme, a koji će dodatno razviti opštinu i u krajnjem vratiti gradu epitet regionalnog turističkog centra. Vukićević u razgovoru za Dnevne novine navodi da se u Opštini trude da unaprijede putnu, vodovodnu i komunalnu infrastrukturu, kako bi na taj način stvorili preduslove za realizaciju krupnih investicija, u prvom redu u ugostiteljske kapacitete najviše kategorije. Vukićević je podsjetio da su stvoreni preduslovi za rješavanje pitanja upravljanja čvrstim i tečnim otpadom, kao i da je reciklažni centar stavljen u pogon, te da je završena prva faza prečistača otpadnih voda, a najveći dio gradskog jezgra povezan je na kanalizacionu mrežu. “Za ovu godinu planirali smo priključenje na kanalizacionu mrežu više gradskih ulica. Planirana je izgradnja sanitarne kade, a kako je evidentno da će Žabljak biti mjesto intenzivne građevinske aktivnosti, u planu je izgradnja deponije za građevinski otpad”, kazao je Vukićević.

JAVNA GARAŽA I GRADSKI TRG Poseban izazov za lokalnu samoupravu, kako kaže, predstavlja i jačanje infrastrukture, s obzirom da Žabljak iz godine u godinu bilježi značajan porast turista, naročito tokom ljetnje sezone. “Jedan od problema jeste nedostatak parking mjesta. S tim u vezi, raspisan je tender za izgradnju javne garaže, koja će imati oko 140 mjesta. Realizacijom ovog projekta, značajno ćemo relaksirati centar grada. Takođe, raspisan je tender za rekon-

strukciju trotoara u užem gradskom jezgru. U planu je i raspisivanje konkursa za idejno rješenje uređenja gradskog trga”, istakao je Vukićević. Navodi da su svjesni da je bez kvalitetne saobraćajne infrastrukture nemoguće razvijati turizam, pa su stoga realizovani brojni projekti. “Prošle godine završen je put do skijališta Savin kuk, kao i parking prostor za dnevne skijaše. Na potezu Vlajkova krivina-Usijek, izgrađen je trotoar i postavljena nova rasvjeta. Završeni su radovi u Ulici Baja Pivljanina, kao i na saobraćajnici do Spomen parka. Na proljeće počinju radovi na rekonstrukciji Ulice vojvode Mišića. Prošle godine počeli su radovi na izgradnji ulice od gradske tržnice do Ravnog Žabljaka, čiji nastavak očekujemo vrlo brzo. U toku je projektovanje saobraćajnice od Ravnog Žabljaka do hotela Durmitor. Radovi se izvode i na izmještanju dionice lokalnog puta ŽabljakTepca, kako bi jedno od splavišta na Tari, koje se nalazi u Tepcima, učinili dostupnijim turistima. Značajna sredstva su utrošena na rekonstrukciju asfaltnog zastora”, kazao je Vukićević. Ističe da nije zapostavljena ni lokalna putna infrastruktura. Preko projekta “Razvoj klastera i transformacija ruralnih područja” asfaltirano je 800 metara puta u MZ Poščenski kraj. Ove godine, kroz isti projekat, kandidovano je 10 aplikacija za asfaltiranje putnih pravaca, ukupne dužine oko 6,5

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

crna gora

E ŽABLJAK VESELIN VUKIĆEVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

o Žabljaku epitet nog turističkog centra

Kroz projekat rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanja Žabljak, stvaraju se preduslovi za vještačko osnježavanje, formiranjem vještačke akumulacije na Savinom kuku, u koji će biti dovedena voda sa preliva Modrog jezera, a 70% radova na izgradnji akumulacije je već realizovano

kilometara. U saradnji sa Vojskom Crne Gore, rekonstruisan je oko 21 kilometar makadamskih puteva u seoskom području. Vojska je izvršila proboj makadamskih puteva, u dužini od 1.850 metara, a izvršeno je i nasipanje putnog pravca u katunu Dobri do.

RAZVOJNE ŠANSE Vukićević ističe da su poljoprivreda i turizam definisani kao razvojne šanse, i stoga je gro aktivnosti lokalne samouprave usmjeren ka poboljšanju uslova

miliona eura uložiće kompanija Adriatic Properties u izgradnju novog-starog hotela (izgled hotela Durmitor će biti identičan onom starom)

Uskoro turistički kompleks na mjestu “Mediterana” Opština Žabljak najavila je ranije da će biti valorizovan lokalitet bivšeg vojnog odmarališta “Mediteran”, koji predstavlja jednu

za razvoj ove dvije privredne grane. “Opština, u saradnji sa resornim ministarstvom, ulaže značajna sredstva u seosku infrastrukturu. Tako su prošle godine završeni radovi na vodovodu Zminica, kao i radovi na prvoj fazi rekonstrukcije vodovoda u Njegovuđi. Ove godine slijede radovi u okviru druge faze, čime će rekonstrukcija ovog vodovoda biti okončana. Završeni su radovi u okviru prve i druge faze na izgradnji vodovoda Krš. Realizacijom treće faze, koja je planirana u ovoj godini, završiće se ovaj izuzetno značajan projekat. Opština je treću fazu kandidovala kroz projekat ‘Razvoj klastera i transformaci-

od najatraktivnijih lokacija na Žabljaku. “Mogu da vas informišem da je potpisan ugovor o dugoročnom zakupu ovog odja ruralnih područja’, koji realizuju Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i IFAD. Takođe, kroz isti poziv kandidovali smo projekat izgradnje vještačke akumulacije u Šarancima”, kazao je Vukićević. Kroz budžet za ovu godinu, Opština je značajno povećala stavku Izdaci za poljoprivredu. Potpisan je ugovor o sufinansiranju premije osiguranja za osiguranje poljoprivredne proizvodnje registrovanih poljoprivrednih proizvođača, koji predviđa učešće Opštine od 30% iznosa premije. Resorno ministarstvo plaća 50%, a poljoprivrednici 20% premije. Takođe, Opština učestvuje u sufinansiranju otkupa

Ispoštovana želja građana

Prvi čovjek opštine Žabljak pozdravio je jednoglasan stav odbornika lokalnog parlamenta da se povuče Plan privremenih objekata u NP Durmitor, koji je prouzrokovao mimoilaženje u stavovima Opštine građana se jedne i Ministarstva održivog razvoja i turizma sa druge strane. “Opština Žabljak je, u prvom redu, servis građana Žabljaka i smatram da su se građani, preko izabranih predstavnika, decidno izjasnili po ovom pitanju. Više puta sam objasnio da Opština nema neka velika ovlašćenja kada su u pitanju ovakvi i slični projekti. Opet ističem da Plan pri-

vremenih objekata donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na predlog JP Nacionalni parkovi i NP Durmitor. Nadležni sekretarijat Opštine daje mišljenje na taj plan, koje nije pravno obavezujuće. Na kraju, pozdravio bih spremnost Ministarstva održivog razvoja i turizma da povuče pomenuti Plan, i na taj način ispoštuje volju građana Žabljaka. Ne smatram da je razlika u stavovima bila dramatična”, objašnjava Vukićević. On je mišljenja da je i Ministarstvu i građanima javni interes u prvom planu, samo što taj interes treba zajednički, kroz dijalog, da se definiše.

marališta. Ove aktivnosti su u nadležnosti Vlade i Savjeta za privatizaciju. U toku je izrada potrebne dokumentacije, i vrlo brzo očekujemo mlijeka, tokom zime i proljeća, kako se otkup ne bi prekidao. Prošle godine, učestvovali smo u nabavci 10 solarnih panela za domaćinstva koja izdižu na katune. Opština je finansirala 50 odsto troškova, a domaćinstva i UNDP učestvovali su sa po 25%.

UNAPREĐENJE TURIZMA Prioritet Opštine u narednom periodu, kako kaže Vukićević, biće i da se Žabljaku vrati epitet zimskog regionalnog centra, što će pokušati da se uradi u saradnji sa Vladom. “Pored pomenutog putnog pravca do skijališta Savin kuk i parkinga, u toku je projektovanje za izgradnju žičare šestosjeda i četiri kilometra novih skijaških staza”, kazao je Vukićević. Kroz projekat rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanja Žabljak, stvaraju se preduslovi za vještačko osnježavanje, formiranjem vještačke akumulacije na Savinom kuku, u koji će biti dovedena voda sa preliva Modrog jezera, a 70% radova na izgradnji akumulacije je već realizovano. Osim toga, Opština je finansirala izgradnju nordijske ski-staze, kao još jedan segment zimske turističke ponude. Ova staza je dobila sertifikat Međunarodne skijaške federacije, što znači da se na njoj mogu or-

početak radova na izgradnji turističkog kompleksa, što će značajno obogatiti našu turističku ponudu”, kazao je Vukićević. ganizovati takmičenja pod okriljem ove institucije. Vukićević je najavio da očekuje skori početak radova na izgradnji hotela na mjestu nekadašnjeg hotela “Durmitor”. U izgradnju novog-starog hotela (izgled hotela će biti identičan onom starom), kompanija Adriatic Properties uložiće oko 20 miliona eura. Opštine sa sjevera imaju veliki problem sa migracijom, pa ni Žabljak nije pošteđen u tom pogledu. Stoga, lokalna samouprava pokušava da obezbijedi uslove za investicije, koje bi otvorile nova radna mjesta, i na taj način, dale mogućnost mladim Žabljačanima da ostanu u svom rodnom gradu, ali i privukle mlade iz drugih gradova. “Brojne najavljene investicije obezbijediće nova radna mjesta. Vrlo brzo očekujemo otvaranje Aroma tržnog centra. Predstavnici ove kompanije su već obavili intervjue sa zainteresovanim strankama. Očekujemo skoro otvaranje i savremene benzinske pumpe na novoj lokaciji. Najavljena ulaganja u hotelske kapacitete prestavljaju izvanredne mogućnosti za naše mlade da svoju perspektivu vežu za Žabljak. Takođe, izuzetno su izdašne podsticajne mjere resornog ministarstva koje su usmjerene na razvoj poljoprivrede. Raduje nas činjenica da sve više mladih vidi svoju šansu u poljoprivrednoj proizvodnji”, kazao je Vukićević. Mladen Medenica

crna gora

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 16.05.2019. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama restorana Astorija, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Marković Ivane, Marković Une i Marković Luke u idealnom dijelu od po 1/6, kao i susvojina Marković Sima u idealnom dijelu od 1/2, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 2131 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - Katastarska parcela broj 1022, plan 8, skica 8, ukupne površine 448 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 140 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 32 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3, površine 6 m2 i dvorište površine 270 m2; - porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P1, u osnovi površine 140 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 112 m2 i PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 112 m2; - pomoćna zgrada, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 32 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade površine 26 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 6 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 4 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na VII prodaji iznosi 180.522,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Marković Nebojše na dan 12.10.2018. godine iznosi 90.472,44 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 16.05.2019. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Camaj Štjefana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 703 KO Vuksan Lekić, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - Katastarska parcela broj 642, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 128 m2, garažu, broj zgrade 2 površine 65 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3 površine 49 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 4 površine 39 m2, pašnjak 4. klase površine 1219 m2, dvorište površine 500 m2, - Katastarska parcela broj 643, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 4. klase, površine 8802 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 2351 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 5241 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 200 m2, - Garaža, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 65 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 49 m2 - Pomoćna zgrada, broj zgrade 4, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 39 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na VI prodaji iznosi 99.856,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Camaj Leonarda na dan 11.10.2018. godine iznosi 17.704,85€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

kolašiN: privatNo prihvatilište za pse

Svaka pomoć za u azilu je dobro

anijela Vuksanović iz NVO “Rikijevo carstvo”, koja vodi prihvatilište za napuštene životinje na svom imanju, kaže da i pred obećanja koje je prije izbora dobila iz Opštine Kolašin, da će joj pomoći oko brige za 140 pasa koje zajedno sa suprugom drži na svom imanju, do sada nije mnogo učinjeno. Briga o psima traži i velika ulaganja, pa je Vuksanović zatražila pomoć opštine i dobila obećanja da će joj pomoći. Ona nam je rekla da joj je Opština do sada uplatila ukupno 1.500 eura namijenjenih za životinje, ali da konkretnog dogovora nema i da te uplate nijesu mjesečnog karaktera, već su sporadične. “Prije samih izbora čelnici kolašinske opštine obećali su da će učestvovati u ovome što ja radim i da će se zainteresovati i odraditi ono što je do njih. Međutim, i dalje nema većih pomaka. Zahvalna sam za novac koji su mi uplatili, ali to nije dovoljno i ovako ne možemo da funkcionišemo. Opština će morati da mi kaže da neće uplaćivati novac za prihvatilište jer ispada da je to neka milostinja od njih, ili će mjesečno učestvovati sredstvima za kupovinu hrane za pse. Tako da mi moramo znati na čemu smo”, kazala je ona. Uprkos višednevnim pokušajima Dnevnih novina da saznaju šta će iz opštine Kolašin preduzeti da pomognu jedinom azilu u gradu na Tari, do danas smo ostali uskraćeni za odgovore.

Vuksanović je takođe u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja predala zahtjev za upotrebnu dozvolu, kako bi prihvatilište bilo registrovano. “Predala sam zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za upotrebnu dozvolu, veterinarska inspekcija već je obišla prihvatilište i uslovi su zadovoljajući s obzirom na projekat koji smo prošli prethodne godine. Urađeno je sve što je trebalo i sada smo predali zahtjev za novi projekat da bismo ispunili uslove za registraciju“, objasnila je Vuksanović. Prema riječima naše sagovornice, za mandata prethodne vlasti postojao je dogovor koji je opština potpisala sa azilom u Beranama, koji je podrazumijevao novčanu nadoknadu od 120 eura beranskim šinterima da uhvate psa, odnosno 100 eura za mjesečni boravak životinje u azilu u Beranama. Iako su Vuksanovići NVO ”Rikijevo carstvo” osnovali sa zadatkom zaštite pasa i praćenja rada azila, usljed činjenice da opština nije osnovala azil, oni su sami napravili prihvatilište

Danijela Vuksanović

NacioNalNi parkovi crNe Gore daNas otvaraju kapije za lju

Ove gOdine Očekuje se pOla m NP Durmitor

Foto:Vedran Ilic

Nacionalni parkovi Crne Gore danas zvanično otvaraju kapije kada tradicionalno počinje turistička sezona u svih pet zaštićenih područja, saopštno je iz NPCG. „U Nacionalnim parkovima Crne Gore broj posjetilaca raste dva puta brže nego što je to na ukupnom nivou u Crnoj Gori. Tokom protekle četiri godine dupliran je broj onih koji su odlučili da borave i uživaju u prirodnim i kulturnim vrijednostima ovih zaštićenih područja, dok je u periodu od 2017. do 2018. godi-

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

crna gora

e očekuje podršku opšTine

a 140 paSa odošla Azil za pse na imanju Vuksanovića

Postrojenje za prečišćavanje voda

Berane: TesTiraju sisTem za prečišćavanje voda

Probni rad trajaće šest mjeseci

za napuštene životinje. „Nijesmo zaduženi da spasavamo kučiće i mačiće, za to je zadužena opština i to je njihova obaveza. Takođe im je obaveza da naprave azil, a time bi se onda moji troškovi smanjili. Sve smo od sopstvenog novca suprug i ja napravili, na našem imanju, a neka imanja smo i prodali, da bismo životinjama obezbijedili sve što je potrebno. Svakodneno su nam zaduženja velika, dugujemo 200 eura mimo hrane, a za hranu da i ne govorim. Psi moraju svaki dan da jedu. Mi nemamo ni volontere već sve sami radimo, a eto opština je mogla kod

nas i nekog da zaposli, i to bi bila dobra reklama i za njih. Zato se nadam da bismo trebali da dođemo do nekog zajedničkog rješenja”, kazala je Vuksanović i dodala da ni prethodna vlast koja je imala dogovor sa opštinom Berane o preuzimanju pasa lutalica iz Kolašina i odvođenju u njihov azil nije vodila dokumentaciju o tome. Kako tvrdi, često se pribjegavalo trovanju i ubijanju pasa, a i sada se puca na pse, dok počinioci još nijesu pronađeni. Mnogo novca je, kako kaže, takođe otišlo na prijave sugrađana koje su psi lutalice napali. Z.B.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Beranama, krajem protekle sedmice počelo je probni rad koji će trajati šest mjeseci, navodi se u saopštenju Poreske uprave. Nakon testiranja, kako su kazali, postrojenje će biti predato na korišćenje lokalnoj upravi. Ukupna vrijednost projekta iznosi 12 miliona eura, od čega se 85

odsto finansira iz IPA fondova Evropske unije. “Kako je rečeno nedavno tokom posjete visoke predstavnice Evropske komisije, programskog menadžera IPA fondova prekogranične saradnje, Magali Lenoel, privodi se kraju izgradnja nove kanalizacione mreže, a u toku su i ispitivanja stanica za potrebe vodo-

vodne mreže”, navodi se u saopštenju. Projektom koordinira stručni tim Uprave javnih radova, u saradnji sa izvođačem, nadzorom i nadležnim službama lokalne uprave. Izgradnja postrojenja realizuje se u okviru projekta “Unapređenje sistema vodosnabdijevanja, izgradnja kanalizacione mreže i PPOV”.

uBiTelje zašTićenih područja

miliOna pOsjetilaca ne ostvaren rast posjeta od 30 odsto. U ovoj godini, JPNP Crne Gore očekuje obaranje rekorda i broj od pola miliona posjetilaca zainteresovanih za boravak u zaštićenim područjima. Kolika je važnost nacionalnih parkova govori i činjenica da, osim što privlače impresivan broj posjetilaca, direktno doprinose ekonomskom rastu i razvoju najruralnijih područja u kojima se nalaze. Posmatrajući gore navedene brojke i rezultate u prethodnih nekoliko godina, kada je u pitanju unaprijeđenje turistič-

ke ponude parkova, mogu reći da je razvoj pet Nacionalnih parkova Crne Gore veoma ohrabrujući,“ kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica. Sigurni da će sezona i posjeta parkovima biti dobra, u cilju pripreme i stvaranja što boljih uslova za kvalitetniju turističku ponudu, realizovali su kažu niz aktivnosti u svih pet zaštićenih područja. Nacionalni parkovi Crne Gore obuhvataju 7,7 odsto državne teritorije i karakteristični su po svojim prirodnim, ekološkim i drugim vrijednostima.

Tivat

TivaT: Tradicionalna 26. akcija TurisTički cvijeT

Za viZuelni identitet grada

Turistička organizacija Tivat tradicionalno, 26. godinu za redom, organizuje akciju “Turistički cvijet”. Akcija ima za cilj animiranje građana Tivta da daju svoj doprinos vizuelnom identitetu grada u hortikulturnom smislu i to: uređenjem svojih dvorišta, balkona, kao i zelenih površina ispred stambenih i poslov-

nih objekata – saopšteno je iz Turističke organizacije. Stručni žiri, angažovan od strane Turističke organizacije Tivat, obilaziće područje opštine od 8. maja do 1. juna. Ocjenjivaće se i najljepše stablo magnolije, kreativni detalj, a posebna nagrada biće dodijeljena za višegodišnji doprinos u hortikulturnom uređenju grada. Ak-

cija “Turistički cvijet” završiće se svečanom dodjelom nagrada koja će biti organizovana 10. juna. Iz TO su pozvali sve zainteresovane da uzmu učešće u akciji. Prijave se mogu obaviti u prostorijama Turističke organizacije u centru grada ili putem telefona 032/671-324, najkasnije do 15. maja, saopšteno je iz TOT. Z.K.

Las kare kg

419 eur

Pileći file Madi kg

KUPOVINOM ĆEVAPA KG I VIŠE, PEPSI 1L DOBIJATE

GRATIS

Pršuta

KUPOVINOM PILEĆEG FILEA MADI 2KG I VIŠE, ĆUMUR DOBIJATE

Svinjska pečenica

Zrnožit kg

dimljena Goranović kg

GRATIS

99 eur

cijena za kg

Šunka u omotu Sljeme PIK kg

99 eur

Marinirani krap, Marinirana pastrmka Ukusi kraja moga kg

99 eur

Ulje

59 eur

Pšenično brašno

Iskon 1l

99 eur

Krastavci

T-400 K plus 1kg

kornišoni Vori 720g

Voćni nektar breskva La Viva 1l +

Voćni nektar

79 eur

35 eur

079 eur

jabuka La Viva 1l

069 eur

Tuborg

Iskošteni batak

20x500ml +

Madi kg

Ćevapi 1kg

povratna ambalaža

299 eur

99 eur

Rolovani ćevapi u slanini kg

Budimska kobasica Primato P kg

Sječena lopatica PIK kg

99 eur

Suvi but Martex kg

99 eur

Mlijeko

Suva pečenica

2.8%mm Imlek 2x1l

699 eur

Mineralna voda Rada

Martex kg

99 eur

45 eur Vino

Osvježavajuće piće

6x1,5l +

Voda Suza

višnja Next Joy 1,5l

6x1,5l

99 eur

Bijelo vino O SAM I Rubin U IDE 1l

Vranac Plantaže 1l

Crno vino

Rubin 1l

99 eur

+ 1 99 eur

Za moguće štamparske greške se izvinjavamo. Fotografije proizvoda su simbolične. Ponuda važi dok traju zalihe. Akcija važi za sv sve PJ Idea.

eur

MARKETING

K I C maj-jun

2019.

MAJ

Zavod za školstvo, Ministarstvo prosvjete i Predsjedništvo UNICEF-a u Crnoj Gori Izložbeni hol - 19h

Izložba radova učenika

KIC

Izložbeni hol - 18h

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

MOJE VRIJEDNOSTI I VRLINE

Izložba slika

BRZINA, BOJA I POKRET

Sala DODEST - 20h

autorke Renan Ertosun iz Istanbula

poneđeljak

Ambasada Hrvatske i KIC

Velika sala - 19h

Koncert dječijeg hora

“Klinci s Ribnjaka” i hora mladih “Ex klinci”

poneđeljak

Promocija zbirke poezije

ALBUM ZA PROGNANE Pozorišna radionica DODEST-a

Velika sala - 20h

Premijera predstave

SUŠTINA PREVARE

Po tekstovima Branimira Džonija Štulića / Adaptacija i režija Sejfo Seferović igraju polaznici Pozorišne radionice DODEST

Multimedijalna i Velika sala

srijeda

d.o.o. Vibea production

Učestvuje dvanaest regionalnih komičara. Više info na www.opucfest.me

Promocija zbirke poezije

Multimedijalna sala - 19h

SANJIVO MEČE

autora Zorana Mićovića Multimedijalna sala - 19h

13.

petak

Književno veče

Jubilej - 40 godina

Koncert italijanske muzike

poneđeljak

KIC

Izložbeni hol - 19:30

Izložba slika

Sala DODEST - 20h

30.

Dramatizacija Dragana Tripković / Režija Stevan Bodroža / Uloge Nada Vukčević i Vanja Jovićević

Članovi Foruma mladih pisaca KIC-a organizuju javno čitanje poezije i pozivaju publiku da im se pridruži čitanjem svojih ili stihova omiljenih pjesnika.

Velika sala - 19h

poneđeljak

Velika sala - 10h

Koncept radionice je da se kroz promociju knjiga mladima (od 5 do 11 godina), na savremen i originalan način približi značaj prirode, prijateljstva i ljubavi.

5. 7.

Velika sala - 19h

srijeda

petak

Promocija zbirke pjesama

14.

LJETNJI KONCERT

Velika sala - 19h

četvrtak

Godišnji koncert učenika Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” KIC

autorke Lidije Vukčević

IDILA SE U SNU SNILA

10.

poneđeljak

Baletska trupa Allegro

poneđeljak

Režija Bob Rafelson / Uloge: Džek Nikolson, Karen Blek, Bili Grin Buš

Velika sala - 19h

DNEVNIK ANE FRANK

Grad izobilja - Fat city (1972)

utorak

Režija Džon Hjuston / Uloge: Stejsi Kič, Džef Bridžiz, Suzan Tajrel

Kalifonijski poker - California Split (1974) Režija Robert Altman / Uloge: Džordž Segal, Eliot Guld, En Prentis

srijeda

Režija Sidni Lumet / Uloge: Henri Fonda, Volter Matau, Fric Viver

četvrtak

Kritična tačka - Fail-safe (1964)

13. 14. 12. 15. 16.

Dramatizacija Cvetin Aničić / Adaptacija i režija Dragan Knežević Uloge: Tijana Krivokapić, Andrija Spaić, Svetozar Raičević, Milan Eraković, Nikolina Radulović…

Sala DODEST - 20h

srijeda

Velika sala - 20h

Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore

Koncert

ART MIX MONTENEGRO Učestvuju: Veselice, Slobodan Marunović, duo Classico i Šukrija Žuti Serhatlić.

MAJSTORI FILMSKE REŽIJE III Bani Lejk je nestala - Bunny lake is missing (1965)

Koncert

poneđeljak

Krupna riba - Big fish (2003)

Popularni umjetnik nastupiće u pratnji Kadira Dogana (perkusije i bubnjevi) i Marka Nikolića (harmonika i klavir).

Veče melodrame

četvrtak

NVO TNT

Goli u sedlu - Easy Rider (1969)

Promocija zbirke poezije

KIC, Jazz Art i Francuski institut

petak

Virtuoznost harmonike

Sala DODEST - 20h

www.kicpodgorica.me

facebook: KICPodgorica

25.

utorak

instagram: kic_budotomovic

KIC POP HOR, NVU Kutak i KIC

American Corner - 19h

INFO - 020 664 237

21.

GODIŠNJI KONCERT

Popularni hor izvešće novi pop repertoar pod dirigentskom palicom prof. Saše Barjaktarovića.

Ciklus filmova na temu problema zavisnosti od psihoaktivnih supstanci

poneđeljak

27.

petak

Džez pijanista je bio nominovan za prestižnu nagradu "Victoires du Jazz 2015" u kategoriji “Džez otkriće godine”. Njegova muzika otvara nove horizonte, predstavlja refleksiju kulturoloških različitosti stanovništva ostrva Martinik, odakle potiče. Pored Privata u triju sviraju Kris Dženings, kontrabas i Tilo Bertolo, bubnjevi.

Velika sala - 20h

Ovaj projekat populariše harmoniku spajanjem savremenog i tradicionalnog stila u novom "ruhu". Mlada umjetnica je rodom iz Podgorice, diplomirala je i magistrirala na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. U okviru studija se usavršavala na Muzičkom konzervatorijumu Đuzepe Tartini u Trstu i Muzičkoj akademiji u Ljubljani.

e-mail: kicpress@gmail.com

24.

Ciklus posvećen obilježavanju mjeseca nasljeđa američkih jevreja u okviru kojeg će biti prikazana tri filma ovih značajnih filmskih autora.

Amela Frljučkić

Gregory Privat Trio (Francuska)

Multimedijalna sala - 19h

autora Veljka Veljovića

Velika sala - 20h

Praznik muzike

Filmovi braće Koen KIC

17. 18. 19. 20.

20.

ROKUMENTARNI DANI

NEMIRI LUTAJUĆEG PJESNIKA

27-29. maj

četvrtak

Režija Denis Hoper / Uloge: Piter Fonda, Denis Hoper, Džek Nikolson

Biće prikazana tri filma iz slovenske LP trilogije: “Buldožder - Pljuni istini u oči” (2017), “Pankrti - Dolgcajt” (2006), “Laibach” (2018).

American Corner - 19h

17.

poneđeljak

Umjetnice su dobitnice III nagrade u interpretaciji melodrame na međunarodnom takmičenju “Zdeněk Fibich” u Pragu. Program koncerta čine djela: Fibiha, Lista, Hajnriha i Dušeka, koja su nastala po književnim djelima velikih pjesnika, na čije tekstove su kompozitori kasnije stvarali melodrame.

23.

srijeda

Režija Tim Barton / Uloge: Juan Mekgregor, Albert Fini, Bili Krudap

Velika sala - 20h

Anđelija Rondović, naracija i Tamara Jašović, klavir

Sala DODEST - 19h

utorak

Režija Gus Van Sent / Uloge: Šon Koneri, Rob Braun, F. Marej Abraham

Božo Vrećo

poneđeljak

Sala DODEST - 20h

Režija Oto Preminger / Uloge: Keir Dulea, Lorens Olivije

KIC

11.

Kamerna muzika njemačkih romantičara

Upoznati Forestera - Finding Forester (2000)

16. i 17. maj

utorak

KIC

Gudački kvartet “Doclea” iz Podgorice izvešće muziku Feliksa Mendelsona (gudački kvartet op. 80 br. 6), a gudački kvintet Franca Šuberta, poznatiji pod naslovom “Čelo kvintet”, izvešće u društvu violončelistkinje Ane Dulović.

KIC revija

Velika sala - 20h

10.

Premijera koreobajke

KKC “Akord”, Jevrejska zajednica CG, UBNOR i antifašisti NK

Sala DODEST - 20h

PROBUĐENA LJEPOTICA

poneđeljak

Predstava

MAJSTORI FILMSKE REŽIJE II Pet lakih komada - Five easy pieces (1970)

Izložbeni hol -19h

PROZOR OČINSKE KUĆE Velika sala - 20h

utorak

Plesni centar “Akademija plesa” Podgorica

Godišnji koncert Škole za muzičke talente “Andre Navara”

autora Milana Gajića

KIC revija

Godišnji koncert učenika baletskog odsjeka Edukativna radionica Žarka Vučinića

Velika sala - 19h

31.

Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” „Priroda, djeca, mašta - učimo uz puha Đorđa“

utorak

TREĆE VEČE

petak

JUN

Velika sala - 20h

Tekst i režija Dragan Koprivica / Uloge: Adriana Žolja Bošković i učenici Gimnazije „Slobodan Škerović“

utorak

American Corner - 19h

Forum mladih pisaca KIC-a “Budo Tomović”

JAVNO ČITANJE POEZIJE

29.

Predstava

Izložba fotografija

Studentski teatar Podgorica

Multimedijalna sala - 20h

ATAK, Centar za kulturu Bijelo Polje i KIC

PERSONA

Jasminke Bogićević

poneđeljak

Premijera predstave

14.

13.

srijeda

MAGBET

Tekst Vilijam Šekspir / Režija Luka Mihovilović / Igraju: Miloš Isailović, Dejan Kolarov, Ana Ignjatović - Zagorac, Nataša Gvozednović, Tamara Pjević, Jelena Bulatović, Miona Petrović i Branko Mitrović / Koreografija Miloš Isailović

Velika sala - 19h

Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić”

13.

10.

Književne zajednice "Mirko Banjević"

poneđeljak

Velika sala - 20h

Bitef teatar i Centar za kulturu Tivat

OPUČ STAND-UP FESTIVAL

8 -10. maj

Svetlana Studen i Vesna Anastasja Božović

četvrtak

autorke Rebeke Čilović

srijeda

MUZIKA, DUHOVNE I DREVNE KULTURE INDIJE

utorak

Plesna predstava

Regionalno poznat dječiji hor iz Zagreba izvodiće zabavnu dječiju muziku domaćih autora i prevedene popularne strane hitove.

Multimedijalna sala - 18h

28.

utorak

Koncert

American Corner - 19h

Povodom 26. juna, Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga prikazaćemo tri američka filma koji sjajno opisuju ovu problematiku.

KIC zadržava pravo izmjene programa

- KIC premijere

26 -28. jun

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“ SPECIJALNI DODATAK

Puna podrška zaštićenim područjima

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

Danas su Solila primjer održivog razvoja područja najugoroženih staništa uz jadransku obalu. Radi se na inventarizaciji stanja, praćenju i poznavanju biodiverziteta, što će pomoći kod pripreme mjera za upravljanje rezervatom

Dom za 114 vrsta ptica

Djelo prirode i čovjeka

INTERVJU: STRUČNI KONSULTANT NA PROJEKTU ZAŠTITE I UNAPREĐENJA SOLILA ANDREJ SOVINC

Primjer održivog razvoja ugroženih staništa Jadrana

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

1, 2. I 3. 5. 2019.

www.morskodobro.com

PREDRAG JEL

Puna podrška Tivatska Solila prva je zaštićena močvara na Crnogorskom primorju

PODRUČJE MEĐUNARODNOG ZNAČAJA Lokalitet Solila je 2008. godine zaštićen kao poseban (specijalni) rezervat prirode “Tivatska solila”, radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica. Ovaj rezervat prirode, površine oko 150 hektara nalazi se u močvarnom dijelu priobalnog pojasa Krtoljskog zaliva u opštini Tivat i prvo je zaštićeno područje takve vrste na crnogorskoj obali i jedno od ključnih odmorišta ptica na njihovom migratornom putu (Adriatic Flyway). Solila su Emerald stanište Bernske konvencije, kao i Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori - IBA područje. Od 2013. godine, rezervat Solila upisan je na listu močvara od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji. Zbog značaja i raznovrsnosti stanišnih tipova, ovo

područje nalazi se i na preliminarnoj Natura 2000 listi. Ovo područje nastalo je taloženjem sedimenta na slivu Široke rijeke i rijeke Koložun, kao i radom čovjeka koji je, uz pomoć sunca i vjetra, u bazenima sa morskom vodom dobijao so. U arhivskim dokumentima ovo područje prepoznaje se kao značajno za uzgoj soli još iz srednjeg vijeka. Nakon prestanka proizvodnje soli u 18. vijeku, 60-ih godina prošlog vijeka, posljednji put je pokušano ponovno uspostavljanje proizvodnje soli na ovom području. Od 2014. godine ovim rezervatom upravlja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Krajem 2018. godine rezervat je postao i članica Asocijacije “Parkovi Dinarida” koji okuplja preko 90 zaštićenih područja iz osam zemalja Dinarskog luka.

pravljanje zaštićenim područjima je nova nadležnost za JP Morsko dobro i smatram da smo se pokazali uspješnim i na ovom zadatku.

Naša ozbiljnost u namjeri da Solila i dalje razvijamo kao jedinstveni rezervat prirode koji će ujedno biti i svojevrsna turistička atrakcija, svakako se ogleda u značajnim sredstvima koja svake godine ulažemo, brojnim aktivostima koje sprovodimo tokom cijele godine, kao i u saradnji sa renomir a n i m stručnim saradnicima i mrežom zaštićenih područja iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije i Francuske. Sa našim partnerima razvili smo dva međunarodna projekta, za koja očekujemo finansiranje kroz IPA

fondove, i koji će biti fokusirani na formiranje i opremanje Centra za posjetioce te nabavku i postavljanje druge opreme u rezervatu za birdwatching, rekreaciju i edukaciju. Model i iskustva u upravljanju Solilima primijeniće-

mo i u ostalim zaštićenim područjima koja su nam povjerena, nakon revizije njihovog statusa. Svakako, poseban izazov predstavljaće upravljanje zaštićenim područjima na moru, čije proglašenje takođe očekujemo u narednim godinama.

Aleksandra Ivanović, rukovoditeljka Službe za održivi razvoj u Javnom

Primjer uspješnog upr Logo asocijacije sve zemlje.indd 1

Aleksandra Ivanović

Iza postignutih rezultata i uspješnog upravljanja rezervatom Solila stoji velika posvećenost, entuzijazam i svakodnevni rad tima ljudi, kao i znatna finansijska ulaganja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Od početka upravljanja, uspostavljen je partnerski odnos sa Opštinom Tivat koja je 2008. godine inicirala zaštitu ovog rezervata, Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Turističkom organizacijom Tivta i Mjesnom zajednicom Krtoli. Prvi koraci pokrenuti su u

okviru međunarodnih projekata u okviru kojih se uspostavila ornitološka staza u rezervatu i započelo sa promotivim aktivnostima. Angažovanjem stručnog konsultanta Andreja Sovinca i zapošljavanjem kolege koji radi u samom rezervatu uspostavili smo čvrstu podlogu za dalje preduzimanje neophodnih radnji za unapređenje rezervata, ali i za njegovu promociju. Kako je područje više od 60 godina bilo zapušteno došlo je do poremećaja vodnog režima u rezervatu što je uzrokovalo

smanjenje močvarnog staništa, zbog čega smo izradili studiju regulacije vodotoka radi uspostavljanja boljih uslova za razvoj močvarnog ekosistema. S obzirom da se, osim za ptice, na Solilima dugi niz godina nije pratio biodiverzitet, već tri godine vršimo istraživanja flore i faune kako bismo sakupili nove podatke o stanju rezervata. Preliminarni podaci pokazali su veliko bogatstvo biljnim i životinjskim vrstama, ali i prisustvo invazivnih vrsta poput plavog raka i malog indijskog mungosa. Svjesni kulturnog i istorijskog 5/6/15 7:37 AM

Rezervat prirode

Solila JP „Morsko dobro“

rezervat_prirode_solila Tivatska solila/Tivat salina

1, 2. i 3. 5. 2019.

lušić, direktor JP Morsko dobro

zaštićenim područjima Tim JPMD koji se stara o rezervatu Solila

Jelušić

150

m preduzeću za upravljanje morskim dobrom

ravljanja rezervatom nasljeđa na ovom području, kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara inicirali smo da se Solila zaštite i kao kulturno dobro, na osnovu nalaza Studije kulturne baštine u rezervatu prirode “Tivatska Solila”. U rezervatu sprovodimo i edukativne aktivnosti kao što su radionice ili organizovani obilasci rezervata i posmatranje ptica za djecu školskog uzrasta. Posjeta Solilma postaje nezaobilazni izlet u sklopu škole u prirodi koje se realizuju na Primorju. Popularnost Solila posljed-

Na ulazu u rezervat dočekaće vas kolega Aco od koga ćete dobiti mapu, brošure i dodatne informacije o rezervatu, a za posjetu preporučjujem rane jutarnje sate ili period dana neposredno prije zalaska sunca

njih godina porasla je i zbog promocije putem Facebook stranice Tivatska Solila/Tivat Salina i Instragram profila rezervat_prirode_solila, na kojima redovno obavještavamo o aktivnostima i događajima, a posjetioci mogu da uživaju u fantastičnim fotografijama i video snimcima kojima nas redovno snabdjeva fotografornitolog Miloš Mitkić. Njegovi nevjerovatni video snimci uzletanja ždralova i orla ribara u rezervatu privukli su veliku pažnju ljubitelja ptica i prirode, a prenijeli su ih i lokalni mediji.

hektara je površina rezervata Solila

BeSplatan ulaz Svakog dana Rezervat je otvoren za posjetioce svakog dana od 7 do 20 časova i ulaz se ne naplaćuje. Na raspolaganju je 2.400 metara pješačkobiciklističke staze opremljene klupama za odmaranje. Osnovne informacije o rezervatu nalaze se na osam informativnih tabli duž staze, a posjetioci mogu preuzeti i audio vodič putem aplikacije za mobilni telefon “IZItravel”. U Info punktu na ulazu u rezervat dočekaće vas kolega Aco od koga ćete dobiti mapu, brošure i dodatne informacije o rezervatu, a za posjetu preporučjujem rane jutarnje sate ili period dana neposredno prije zalaska sunca i sigurna sam da će vam doživljaj Solila ostati u dugom sjećanju.

4 1, 2. I 3. 5. 2019.

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

www.morskodobro.com

INTERVJU: STRUČNI KONSUL

Solila su održivog najugrož staništa N

a Solila sam prvi put došao prije 15 godina i tada sam jedva našao ulaz i nijesam mogao da se prošetam. Danas su Solila primjer održivog razvoja područja najugoroženih staništa uz Jadransku obalu, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine slovenački stručnjak za upravljanje ugroženim rezervatima Andrej Sovinc. On je angažovan kao stručni saradnik Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom na očuvanju tivatskih Solila. DN: Jedan ste od zaslužnih ljudi koji su uspjeli da ožive Secovljensku salinu i Piranske soline, danas rijetka slana područja na sjevernom Mediteranu. Kakva su Vaša iskustva na putu zaštite i valorizacije nekada zapuštenih slanih močvara? Sovinc: Kod revitalizacije i očuvanja slanih staništa, pogotovo aktivnih ili napuštenih solila, moramo znati da se radi o polu-prirodnim područjima. To znaći da ih je čovjek uz pomoć prirode formirao, ali čovjek treba i da ih održava. U pri-

rodnim područjima, recimo u šumama Prokletija, jedina je aktivnost, koja je potrebna za njihovo očuvanje, da se u njima ne dozvoli komercijalna sječa šume, ostalo će uraditi priroda sama. Na solilima čovjek je taj, koji održava hidrološki sistem, znači ono što je najbitnije za očuvanje ekološkog karaktera takvog područja. Ako ima uslova za pokretanje proizodnje soli ili razvoj područja za posjetu, to puno olakša napor za očuvanje takvih staništa jer se uz ovakve aktivnosti generišu prihodi za održavanje i upravljanje poluprirodnih staništa. DN: Javno preduzeće Morsko dobro angažovalo Vas je kao stručnog konsultanta na projektu zaštite i unapređenja Solila, šta je do sada urađeno?

Rezervat prirode

rezervat_prirode_solila Tivatska solila/Tivat salina

SOLILA JP „Morsko dobro“

1, 2. I 3. 5. 2019.

LTANT NA PROJEKTU ZAŠTITE I UNAPREĐENJA SOLILA ANDREJ SOVINC

u primjer g razvoja ženijih Jadrana OGROMAN POTENCIJAL Solila imaju ogroman potencijal kako u ekološkom, tako i u razvojnom pogledu. Važnost preostalih očuvanih obalnih močvarnih staništa za ptice, druge životinje i biljni svijet svakog dana je sve veća, jer je u posljednjim decenijama u Evropi nestalo skoro 80 odsto takvih predjela, a na preostalim se bilježi velika koncentracija vrsta

Sovinc: Na Solila sam prvi put došao prije 15 godina i tada sam jedva našao ulaz i nijesam mogao da se prošetam. Danas su Solila primjer održivog razvoja područja najugroženijih stani-

šta uz Jadransku obalu. Na Solilima se radi na inventarizaciji stanja, praćenju i poznavanju biodiverziteta, što će pomoći kod pripreme pogodnih mjera za upravljanje rezervatom. Urađene su pješačke i biciklistička staza, vidikovci, mali info punkt... što sve omogučava posjetu i doživljavanje prirode. Održava se hidrološki režim time da se čiste kanali i pušta sviježa voda sa puno hrane za različite organizme. Sve to ne bi moglo da se postigne, da nema podrške lokalnog stanovništva koje razumije da ovakva područja predstavljaju dopunu uobičajnoj ponudi turističkih centara. Sve više turista, pored sunca, plaža i mora, traži i dodir sa prirodom i imaju želju da se upoznaju sa lokalnom kulturom i kulturnom

Na Solilima se radi na inventarizaciji stanja, praćenju i poznavanju biodiverziteta, što će pomoći kod pripreme pogodnih mjera za upravljanje rezervatom. Urađene su pješačke i biciklistička staza, vidikovci, mali info punkt... što sve omogučava posjetu i doživljavanje prirode

štaj, lokalni produkti, lokalni vodiči), što uz razvoj omogućava i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Tivat je preko Porto Montenegro dobio široku afirmaciju među turističkim destinacijama, a Solila su jednako prepoznate na evropskom nivou kao posebno vrijedno područje, pogotovo za ptice selice na Jadranskom migracionom putu.

baštinom. DN: Vodeći se iskustvima iz Slovenije, kakva je perspektiva razvoja tivatskih Solila? Sovinc: Solila imaju ogroman potencijal kako u ekološkom, tako i u razvojnom pogledu. Važnost preostalih očuvanih obalnih močvarnih staništa za ptice, druge životinje i biljni svijet svakog dana je sve veća, jer je u posljednjim decenijama u Evropi nestalo skoro 80 odsto takvih predjela, a na preostalim se bilježi velika koncentracija ugroženih vrsta. Sa druge strane, takva područja su prilika za razvoj lokalne zajednice preko ponude različitih usluga (smje-

Sovinc

ODSTO OBALNIH MOČVARNIH STANIŠTA NESTALO JE U EVROPI

6 1, 2. I 3. 5. 2019.

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

www.morskodobro.com

ARHITEKTA KONZERVATOR ALEKSANDRA KAPETANOVIĆ

Djelo prirode i čovjeka U z sve specifične i izuzetne prirodne vrijednosti i različite segmente kulturne baštine, Solila su značajna jer nam omogućavaju sagledavanje kako istorijske proizvodnje soli, tako i različitih segmenata istorije i razvoja ovog područja, ali i da iz veoma zanimljivog ugla razumijemo i doživimo jedinstveni kulturni pejzaž Boke, kaže arhitekta konzervator Aleksandra Kapetanović.

Ona ističe da su Solila kulturni pejzaž izuzetne vrijednosti. “Kao dio zaliva Boke Kotorske, ona doprinose raznovrsnosti, bogatstvu i ukupnoj vrijednosti ovog područja koje je prepoznato kao Svjetska baština. Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora se nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske baštine zbog izuzetne univerzalne vrijednosti koju posjeduje i koja se ogleda prije svega u harmoničnom odnosu između graditeljskog nasljeđa i prirodnog okruženja, a Solila su jedan od najznačajnijih elemenata njegove zaštićene okoline koja obuhvata cijeli Bokokotorski zaliv. Solila na najbolji način ilustruju ono što nazivamo kulturnim pejzažem - za-

Kao dio zaliva Boke Kotorske, Solila doprinose raznovrsnosti, bogatstvu i ukupnoj vrijednosti ovog područja koje je prepoznato kao Svjetska baština

Arhivska fotografija Solila

Rad na terenu: Andrej Sovinc i Aleksandra Kapetanović sa mještanima

Prostor Solila izuzetnim položajem i karakteristimama daje naznake o mogućoj proizvodnji soli na ovom području još u antičkom periodu, a brojni istorijski podaci i sačuvani elementi graditeljske baštine svjedoče o postojanju veoma značajne srednjevjekovne solane, kao i o obnovi solane sredinom 20. vijeka jedničko djelo prirode i čovjeka”, navodi Kapetanović, koja je i izvršna direktorica nevladine organizacije Expeditio. Pored nespornih prirodnih vrijednosti, Solila, kako naglašava, posjeduju i značajne kulturno-istorijske vrijednosti. “Prostor Solila izuzetnim položajem i karakteristikama daje naznake o mogućoj proizvodnji soli na ovom području još u antičkom periodu, a brojni istorijski podaci i sačuvani elementi graditeljske baštine svjedoče o postojanju veoma značajne srednjevjekovne solane, kao i o obnovi solane sredinom 20. vijeka. Uz sve specifične i izuzetne prirodne vrijednosti i različite segmente kulturne baštine, Solila su značajna jer nam omogućavaju sagledavanje kako istorijske proizvodnje soli, tako i različitih segmenata istorije i razvoja ovog područja, ali i da iz veoma zanimljivog ugla razumijemo i doživimo jedinstveni kulturni pejzaž Boke”, zaključuje Kapetanović.

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

rezervat_prirode_solila Tivatska solila/Tivat salina

7 1, 2. I 3. 5. 2019.

MJEŠTANIN PETAR KLAKOR O ŽIVOTU U BLIZINI SOLILA

Osam decenija pored rezervata

olila se danas mjere kvadratnim metrima, a nekada je to činjeno drugačije. Kako je 1893. godine Mladen Crnogorčević u “Starinaru” zapisao, duga bijahu pola sata, a široka četvrt sata hoda. Zabilježio je on u toj studiji o Miholjskom zboru i ko je vlasništvo u tom Soliockom polju imao. Pominje Klakore, a jedan od potomaka, sedamdesetsedmogodišnji Petar Klakor, došao je da se prisjeti vremena kada je kao dječak dolazio na Solila. “Od pete godine dolazio sam sa ocem na imanje, a koristili smo put koji je počela da gradi Austrougarska monarhija i koji je završen 1922. godine. Solila su u gornjem dijelu bila obradiva, uzgajalo se voće i povrće, kukuruz i pšenica. Močvarni dio nije bio velik, a donji se koristio za lov, ribolov i za mrestilište. Dio Solila koji se spaja sa Mrčevim poljem je hranio Boku. U ovom dijelu ima sliv slat-

kih voda, Odoljen i Simiša iz Grblja, koji ide sredinom polja, a riba se u kanalima, kad dođe plima, lovila mrežama. Kralju Nikoli nosila se ćabra, vrlo kvalitetna riba iz porodice brancina, koje ima i danas, ali u mnogo manjem broju”, kazuje Petar, dodajući da se na tom području kupila i so i da je tu rasla trava krvavac, koju ni stoka nije mogla da pase koliko je bila slana. Prisjetio se Petar i godine 1963, kada je građena solana. “Zahvatila je dio oranica, a druga i treća faza nikad nijesu urađene tako da solana nije stavljena u punu funkciju. Solana je bila puštena u probni rad, ali u vrijeme privredne krize-reforme sve je stalo jer država nije imala novca. Za kvadrat zemlje su plaćali tadašnjih 19 dinara, a ja i društvo pođemo u kafanu kod Botice i slanu ribu koja je stizala iz Dalmacije plaćamo 20 di-

nara! Izgradnjom industrijske zone došlo je do devastacije Solila, napadnuta su prljavom industrijom, a bistrog dotoka vode više nema. Rezervat je ugrožen, ali od kada o njemu brine Morsko dobro dosta je urađeno na njegovoj zaštiti”, naglasio je Klakor.

Od pete godine dolazio sam sa ocem na imanje, a koristili smo put koji je počela da gradi Austrougarska monarhija i koji je završen 1922. godine. Solila su u gornjem dijelu bila obradiva, uzgajalo se voće i povrće, kukuruz i pšenica

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

1, 2. I 3. 5. 2019.

www.morskodobro.com

Godišnje se u uređenje tivatskih Solila uloži do 100.000 eura

Od deponije za otpad do zaštićenog rezervata K

ada je JP Morsko dobro preuzelo upravljanje tivatskim Solilima stanje u ovom rezervatu bilo je zapušteno. Nažalost, Solila su dugi niz godina bila nelegalna deponija za smeće, šut i drugi otpad i otpadne vode, a ujedno i aktivno lovište . Prve godine znatna sredstva su uložena u čišćenje rezervata od otpada, čišćenje kanala i potoka radi uspostavljanja cirkulacije vode i postav- NEKAD ljanje ograde radi sprečavanja daljeg nelegalnog deponovanja otpada. Od 2011. godine JP Morsko dobro je godišnje izdvajalo od 50.000 do 100.000 eura za unapređenje stanja i infrastrukture za posjetioce. Poslovi su obuhvatili sanaciju 12 mostova, sanaciju starog austrougarskog puta i nasipa, kao i adaptaciju pješačko-biciklističke staze u dužini od 2.400 metara. Uređen je prilaz rezervatu, postavljen info-punkt i prostor za posjetioce, zatim dvije kule osmatračnice za ptice u rezervatu, a uređen je i plato - vidikovac uz magistralSAD ni put odakle se pruža pogled na cijeli rezervat.

Solila su dugi niz godina bila nelegalna deponija za smeće, šut i drugi otpad i otpadne vode, a ujedno i aktivno lovište

Duž staze za posjetioce postavljene su klupe, kante za otpatke i informativne table sa osnovnim podacima o isoriji kulturi i prirodnim vrijednostima Solila. U narednom periodu investicije će biti fokusirane na postavljanje zapornica i regulaciju kanala radi uspostavljanja boljeg režima voda u rezervatu, što je osnov za unapređenje stanja biodiverziteta.

NEKAD

U narednom periodu investicije će biti fokusirane na postavljanje zapornica i regulaciju kanala radi uspostavljanja boljeg režima voda u rezervatu, što je osnov za unapređenje stanja biodiverziteta

Rezervat prirode

rezervat_prirode_solila Tivatska solila/Tivat salina

Aleksandar Brinić, saradnik u rezervatu prirode Solila

RADITI NA SOLILIMA JE PRIVILEGIJA

ivjeti u blizini Solila, a pogotovo raditi tu jeste biti privilegovan. Od jula 2017. godine radim u ovom posebnom rezervatu prirode. Kad sam počeo, nijesam znao šta sve Solila nude i koje su vrijednosti ovog lokaliteta. Iz dana u dan sam se upoznavao sa nečim novim, a i kolege iz naše Službe za održivi razvoj su često sa mnom bili na terenu i obučavali me u pojedinim oblastima.

Danas na Solilima svakodnevno radim monitoring stanja u rezervatu i posebno pratim određene vrste ptica, pratim i mjerim vodostaj, evidentiram pozicije gdje se potencijalno gnijezde ptice ili borave druge životinje, i brinem se o očuvanju lokacija na kojima rastu zaštićene vrste biljaka i gljiva. Ujedno, vodim i računa o bezbjednosti cjelog rezervata. Pored toga, tu sam da pružim sve potrebne informacije posjetiocima i

Pozvao bih sve ljubitelje prirode da nas posjete, biće nam zadovoljstvo da im pokažemo sva prirodna blaga koja Solila kriju.

ČESTO NAS POSJETE MJEŠTANI I LJUDI KOJI SU NEKADA RADILI NA OVOM PODRUČJU PA DOBIJEMO INTERESANTNE INFORMACIJE I PODATKE O DOGAĐAJIMA I OBIČAJIMA IZ PROŠLOSTI SOLILA

SOLILA JP „Morsko dobro“

1, 2. I 3. 5. 2019.

podijelim informativni materijal koji imamo o rezervatu. Često nas posjete mještani i ljudi koji su nekada radili na ovom području pa dobijemo interesantne informacije i podatke o događajima i običajima iz prošlosti Solila. Posebno uživam kada u rezervatu imamo organizovane posjete za djecu iz škola i kada zajedno sa osmatračnica dvogledima posmatramo ptice. Pozvao bih sve ljubitelje prirode da nas posjete, biće nam zadovoljstvo da im pokažemo sva prirodna blaga koja Solila kriju.

Brinić

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

1, 2. I 3. 5. 2019.

Bojan Zeković Zeković, ornitolog CZIP-a

Ostrvo u moru haosa Tivatska Solila su sačuvano ostrvo u moru haosa nastalog kroz proces neadekvatne urbanizacije

našeg primorja. Od svih mjesta koje posjećujemo kroz monitoring ornitofaune na primorju jedino na Solilima ne očekujemo probleme. Solila jesu mala, ali uvijek kriju pozitivna iznenađenja.

Čaplja kašikara

www.morskodobro.com

SOLILA JEDNO OD RIJETKIH STAN

DOM ZA VRSTA PT Solila su jedna od rijetkih preostalih močvarnih priobalnih staništa za ptice na istočnoj obali Jadrana Od nekada brojnih obalnih močvarnih staništa na Mediteranu, danas su opstala samo rijetka. Većinu njih zamjenile su plaže, marine i hoteli. Na preostalim obalnim lagunama i vodenim staništima danas se okupljaju ptice močvarice na njihovom migracionom putu ka Africi i obratno. Do danas je na Solilima registrovano oko 114 vrsta ptica od ukupno 330 vrsta koje

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je 2009. godine uspostavio redovni monitoring ptica u rezervatu prirode, a rezultati pokazuju sve veći broj registrovanih vrsta koje borave na Soilima tokom migracije

Crna roda

Mala bijela čaplja

Pače patke katikare

Marija Šoškić, ornitolog CZIP-a

Pero sove kukuvije Jedno od mojih prvih iskustava u radu na močvarnim područjima sa CZIP-om bilo je upravo na Solilima. Solila su ujedno jedno od posljednjih preostalih močvarnih područja na Jadranu čiji značaj je veoma veliki, naročito za ptice u periodu migracije. Na Solilima sam tokom terenskih istraživanja doživjela mno-

go nezaboravihnih trenutaka, jedan od najposebnijih je kada smo našli pera sove kukuvije (Tyto alba), jedne od najrjeđih vrsta u Crnoj Gori, o čijem rasprostranjenju jako malo znamo.

Patka gluvara

se redovno mogu vidjeti u Crnoj Gori. Prisustvo 11 vrsta iz Aneksa I EU Direktive o zaštiti divljih ptica, dovoljano govore o značaju ovog područja za ornitofaunu Evrope. Solila su jedna od rijetkih preostalih močvarnih priobalnih staništa za ptice na istočnoj obali Jadrana koja su, zbog izobilja hrane u plitkoj vodi, stanište ptica tokom zimovanja i odmorište na seobi ptica iz sjeverne i istočne Evrope. U plitkoj morskoj vodi ispred Solila česti su kormorani, gnjurci, galebovi, baljoške i pojedine vrste pataka. U plićacima redovno se hrane ptice šljukarice i više vrsta čaplji, od kojih siva, velika bijela i mala bijela čaplja se viđaju tokom cijelog ljeta. Makija, šikara i otvorene površine, u proljeće i na jesen, privlače brojne vrste manjih ptica pjevačica između koji posebno su brojne i redovne pliske, bijelke, travarke, više vrsta lastavica i pojedine vrste ptica grabljivica,

Rezervat prirode

solila JP „Morsko dobro“

rezervat_prirode_solila Tivatska solila/Tivat salina

pogotovo eje. Za vrijeme gniježđenja na proljeće i ljeto broj ptica se smanjuje. Dno bazena nekadašnje solane presuši tako da ptice vodenih i močvarnih staništa nemaju uslova za opstanak. Ali zato gnijezde se tipične vrste mediteranskog priobalja, između kojih se izdvajaju pojedine vrste svračaka, strnadica, grmuše i druge. Prošle godine prvi put je registrovano i mladuče patke kašikare što govori da je ovo nova vrsta koja je izabrala Solila za gnjiježđenje. Februara 2018. godine na u rezervatu je prvi put registrovano i jato od preko 100 ždralova koji su izabrali Solila za bezbjedno odmorište na migratornom putu. Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je 2009. godine uspostavio redovni monitoring ptica u rezervatu prirode tivatska Solila, a rezultati pokazuju sve veći broj registrovanih vrsta koje borave na Soilima tokom migracije. Takođe, Solila su jedna od lokacija u Crnoj Gori na kojoj se vrši i Međunarodni zimski census ptica močvarica, kao dio najstarijeg svjetskog monitoriga ptica koji se sprovodi više od 50 godina.

Sova Velika ušara

Mitkić

a 114 tica

1, 2. i 3. 5. 2019.

Miloš Mitkić, fotograf-ornitolog

Foto zapis rijetkih vrsta To što me je privuklo da se stalno vraćam tivatskim Solilima i da shvatim njihov nevjerovatan značaj za očuvanje ne samo ptica, nego i sveukupnog biodiverziteta, jeste to što sam na njima uslikao Crnu rodu (Ciconia Nigra). Ova rijetka ptica je 2017. godine konak pronašla upravo na Solilima, gdje je prvi put primijećena na ovim prostorima nakon 17 godina. Zatim je na Solilima uslijedilo i fotografisanje najveće sove Evrope- Velike ušare (Bubo Bubo), kao i njene najmanje stanarke - Vatroglavog kraljića (Regulus ignicapilla). Imao sam i tu čast da otkrijem i ovjekovječim objektivima pr-

vo gniježdenje Patke kašikare (Anas clypeata) u Crnoj Gori. Izdvojio bih još da sam prošle godine kamerom uspio zabilježiti nevjerovatan i rijedak događaj kada se na tivatskim Solilima odmaralo jato od oko stotinjak ždralova (Grus Grus), od dugog puta iz Afrike ka sjeveru Evrope. Vjetar u leđa za fotogrfisanje ptica na Solilima sam dobio i kroz nesebičnu podršku Morskog dobra sa kojim sam uspostavio odličnu saradnju. Do sada sam registrovao i ovjekovječilo oko 130 vrsta ptica na Solilima, što svjedoči o nespornoj vrijednosti ovog prirodnog rezervata.

Žuta pastirica

Vodomar

Veliki trstenjak

Vlastelica

Foto: Miloš Mitkić

NiŠTa Na JaDRaNU

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

1, 2. I 3. 5. 2019.

www.morskodobro.com

Aleksandar Joksimović, naučni savjetnik UCG – Institut za biologiju mora Kotor

Marina Radonjić, biolog

Dom za 15 vrsta sisara Solila su specifikum obalnog područja Crne Gore, koje se odlikuje fuzijom jedne od posljednjih močvarnih slanih staništa i radom stvorenih kulturnih vrijednosti. Predstavlja pravi primjer uspostavljanja balansa između očuvanja prirode i prezentacije tih prirodnih vrijednosti posjetiocima. Idealno je mjesto za sprovođenje vježbi iz terenske biologije i edukaciju o ekologiji uopšte. Na Solilima je prvi put prošle godine sprovedeno intenzivno i siste-

matično istraživanje faune sisara i tom prilikom je registrovano 15 vrsta sisara. Solila su područje na kojem je prisutna raznovrsna fauna sisara, posebno kada su u pitanju sisari srednje veličine (lisica, šakal, jazavac, divlja mačka i slično), ali i različite vrste slijepih miševa. U posljednjih šest godina, rad na unapređivanju i očuvanju reprezentativnosti ovog specifičnog habitata opravdava dobijeni status specijalnog rezervata.

Šakal

Plavi rak uspostavio populaciju Fauna insekata na području tivatskih Solila je izuzetno bogata. Terenskim istraživanjima sprovedenim tokom prošle godine evidentirano je 183 vrste insekata, samo iz šest istraživanih grupa - vilinih konjica, leptira, vodenih stjenica, tvrdokrilaca, pravokrilaca, bogomoljki. Tivatska Solila predstavljaju “vruću tačku” biodiverziteta za viline konjice, jer ovo područje naseljava 62 odsto vrsta koje žive u Crnoj Gori. Takođe su prisutne dvije vrste sa Aneksa 2, Natura 2000 i jedna vrsta zaštićena po Bernskoj konvenciji. Solila su izuzetno značajno područje za leptire. Tri vrste leptira koje su na Aneksima II i IV Natura 2000 mreže zaštićenih područja, kao i dvije vrste koje su zaštićene nacionalnom le-

gislativom su dominantne. Rezultati inventarizacije krovnih vrsta ukazuju na značaj tivatskih Solila kao zaštićenog područja. Na teritoriji koju obuhvataju Solila utvrđeno je prisustvo

Danijela Stešević, biolog

ﬂora BILJNI SVIJET

Žbunasta caklenja veni kolorit i predio oboji vatrenim tonovima. U kontekstu međunarodno važnih staništa, to je zona NATURA 2000: 1310 (jednogodišnja vegetacija caklenjača- Salicornia na mulju i pijesku) i 1420 (Mediteranske i termo-atlanske halofitne zajednice žbunaste caklenjače Sarcocornetea fruticosi). Uzdignutom zonom van domašaja plime, gospodari morski pelim, dok se na mjestima miješanja slane i slatke vode razvijaju zajednice sitova. Ovi tipovi vegetacije određuju još jedan međunarodno važan tip staništa NATURA 2000: 1410 Mediteranske slane močvarne livade

16 endemskih vrsta od čega je jedna jadranski, šest su balkanski, četiri mediteranski i pet vrsta su evropski endemi. Na tivatskim Solilima nađena je i jedna reliktna vrsta, dvije vrste ograničenom distribucijom i dvije rijetke vrste. Na globalnoj ICUN crvenoj listi nalazi se jedna vrsta u kategoriji NT, na evropskoj je pet vrsta u kategoriji NT i jedna vrsta u kategoriji VU. Na crvenoj listi Odonata Mediterana su tri vrste u kategorijama NT i jedna u VU. Sve navedene vrste su od izuzetnog značaja i njihovo prisustvo ukazuje na važnost tivatskih Solila kao jednog od centara biodiverziteta Crne Gore i Balkana.

Susret Lovćena

Kraljevstvo neobičnih rijetkih biljaka Sa stanovišta jednog botaničara, Solila su svojevrsno kraljevstvo neobičnih, raznolikih, u Crnoj Gori rijetkih, a samim tim i dragocjenih biljaka, koje su se oblikom, građom i funkcijom tijela prilagodile uslovima slanih i fiziološki sušnih staništa i naselile upravo mjesto susreta mora i muljevite obale. Tako su neke od njih bezlisne i sočne (caklenjače), neke pepeljsto sive i aromatične (morski pelim), a neke tvrde i bodljaste (sitovi). Prvim i najslanijim distriktom ovog tivatskog kraljevstva, tj. zonom domašaja plime, zagospodarile su dvije caklenjače- zeljasta i žbunasta. Najraskošnije i najupadljivije su u kasno ljeto i na jesen, kada njihovo tijelo poprimi cr-

Plavi rak

(Juncetalia maritimi). Specifičnost prostoru Solila daju i trašćaci i šaševi, koji se javljaju uz kanale i na zabarenim mjestima, kao i fragmenti makije i plavnih šuma i šikara. Kao istraživač koji je dobio zadatak da napravi popis biljnih vrsta na Solilima, u ovom trenutku vam ne mogu dati tačan podatak, jer će terenska istraživanja trajati do sredine oktobra. Ali sa vama mogu podijeliti jedan lijepi utisak o ovom Prirodnom rezervatu. On glasi da ga mještani tivatskog zaliva i posjetioci doživljavaju kao svoj i da ga sa upravljačima čuvaju i štite.

Jedinstvenost Solila se ogleda u susretu vode sa Lovćena i vode Bokokotorskog zaliva čije prožimanje daje uslove za život brojnih biljaka i životinje. Ako hoćete istovremeno da vidite more i rijeku, sve boje prirode, osjetite miris soli, sunce juga i hladan vjetar sa Lovćena i posmatrate neke od najatraktivnijih i najugroženijih evropskih životinja onda su to Solila. Na jednom kvadratnom kilo-

Rezervat prirode

Tivatska solila/Tivat salina

Bogić Gligorović entomolog, hidrobiolog

Leptir Lastin repak

1, 2. I 3. 5. 2019.

Katarina Ljubisavljević

Grčki mali mrmoljak među vodozemcima

Više od 183 vrsta insekata Izuzetno je važno da u Crnoj Gori imamo jedan tako poseban ekosistem kao što su tivatska Solila. Solila, uz Ulcinjsku solanu, predstavljaju dvije langune koje Crna Gora ima i koje svakako zavređuju pažnju i sa stanovišta turizma, ali i sa stanovišta raznih istraživanja koje se mogu sproviti u tim, da kažem, živim laboratorijama. Naša istraživanja koja smo proteklih godina sproveli u saradnji sa JP Morsko dobro u tom interesantnom živom sistemu su se fokusirala na istraživanje živog svijeta, prvenstveno faune. Naši rezultati su poka-

SOLILA JP „Morsko dobro“

rezervat_prirode_solila

zali, između ostalog, da se na Solilima pojavio, i u velikoj mjeri razmnožio i uspostavio populaciju, plavi rak, jedna nova vrsta za Jadransko more i za Crnogorsko primorje. Negdje smo ujedno pokušali da tu vrstu, iako novu, predstavimo kao nešto što nije baš tako opasno i koja se svakako može koristiti za ljudsku upotrebu, te smo edukovali ribare da koriste vrše a ne mreže za ulov ovog raka kako bi ga što više izlovili i na taj način kontrolisali populacije plavog raka. Svakako, treba i dalje pratiti pojavu i ulazak novih vrsta i riba i rakova, jer će toga svakako biti u budućnosti, ali je zato i važno da se ovom ekosistemu posvećuje sve veća pažnja. Solila će i ubuduće zauzimati bitno mjesto u budućim naučnim aktivnostima Instituta za biologiju mora, jer svakako želimo da ovaj poseban dragulj na našoj obali naučno istražimo i valorizujemo i damo mu još neke smjernice za bolje i održivo korišćenje.

Za vodozemce, grupnu životinju koju sam proučavala na tivatskim Solilima, najbitniji je unutrašnji, zamočvareni dio solane sa nizom malih lokvi, oivičen potokom i Širokom rijekom. Ovaj dio naseljava pet vrsta vodozemaca. Dok sjedim pored lokvi u kojima pliva balkanska en-

fauna

demična vrsta - grčki mali mrmoljak, osluškujem žabe. Najglasnije su kreketuša i velika zelena žaba. Smatra se da zbog svojih osobina vodozemci mogu biti pokazatelji očuvanosti životne sredine i dobro je kada ih ima. U tom smislu, tivatska Solila su od izuzetnog značaja i za

ŽIVOTINJSKI SVIJET

diverzitet vodozemaca Crne Gore. Međutim, istražujući ovu grupu životinja shvatila sam da zaštićeno područje tivatskih Solila ne možemo posmatrati nezavisno od okoline i da se niz prijetnji po vodozemce Solila nalazi neposredno oko ovog područja, npr. divlje deponije smeća i kanalizacija. Po meni, najbitnije je da ljudi shvate vrijednost očuvane prirode i da promijene navike i ponašanje.

Počeo prvi monitoring gljiva dr Gordana Kasom, biolog-mikolog

Vuk Iković, biolog

t vode a i Boke metru prisutne su: slana močvara, laguna, makija, rijeke i potoci obrasli ljutićem. One su odmaralište crnog ibisa, reproduktivni centar barske kornjače i običnog mrmoljka. Solila su lijevak koji prima slatku vodu i hranjive materije sa čitavog područja Grblja. Zato očuvanje i korišćenje Solila zavisi od pametnog korišćenja Grbaljskog polja.

Posebni rezervat prirode tivatska Solila s razlogom predstavljaju pravi dragulj prirode na našoj obali. Na relativno malom prostoru od 150 hektara nalazi se nevjerovatno veliki broj nacionalno i međunarodno značajnih vrsta iz gotovo svake taksonomske grupa organizama ptica, biljaka, gmizavaca, vodozemaca, insekata... Ove godine se prvi put radi monitoring gljiva na

Solilima. Shodno životnoj strategiji gljiva i njihovoj vezanosti za određeni tip supstrata i tip staništa očekujemo registrovanje značajnog broja vrsta. I upravo, dobijeni rezultati u dosada sprovedenom monitoringu ukazuju da će ovo područje biti i te kako značajno i za ovu taksonomsku grupu organizama. Dosta razloga da volimo i čuvamo ovaj dragulj prirode.

Registrovana zimska pušnica Tokom istraživanja gljiva na Solilma, registrovana je zimska pušnica (Tulostoma brumale Pers. 1794) vrsta koja je zaštićena zakonom u Crnoj Gori, a nalazi se na Preliminarnoj crvenoj listi makromiceta Crne Gore i na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope, u grupi C. Živi kao saprob, na krečnjačkom pjeskovitom zemljištu, u travi ili ćešće u mahovini, na supstratu bogatom humusom. Najćešće se može

uz rubove cesta u mahovini. Plodonosna tijela se javljaju pojedinačno u većim grupama, tokom zimskih mjeseci, otuda i narodni naziv zimska pušnica. Razlozi ugroženosti ove vrste su malobrojnost populacije i ugroženost staništa na kojem se javlja. Na tivatskim Solilima vrsta je registrovana ove godine uz rub glavne pješačke staze, u mahovini, na više lokacija.

Zimska pušnica

14 1, 2. I 3. 5. 2019.

Sara Markovski, devet godina

Utočište za mrave

Rezervat prirode

SOLILA JP „Morsko dobro“

www.morskodobro.com

EDUKACIJE U REZERVATU SKORO SVAKODN

Đaci na Solilima UČE O PRIRODI avno preduzeće Morsko dobro organizovalo je 19. aprila na Solilima kros za oko 80 učenika Osnovne škole “Branko Brinić” iz Radovića. Đaci su se takmičiti u četiri kategorije, a najbržima su uručene medalje, diplome, zahvalnice i prikladni pokloni.

Obožavam prirodu. Često posjećujem Nacionalni park Lovćen i učestvujem u Koprivijadi, danima nacionalnih parkova, ekološkim akcijama... Najviše volim da dolazim na Solila jer je na jednom mjestu pravi doživljaj za oči i uši. Rezervat za ptice, insekte, žabe i biljke koji su okruženi slanom vodom. Donosim hranu za mraviće i pripremam im poklone. Puževe i razne insekte sakupljam i donosim na Solila. Ne volim kada vidim da ljudi bacaju smeće i uvijek se trudim da pokupim i odložim gdje mu je mjesto. Voljela bih da bude još više klupa i kanti za odlaganje smeća. Upoznala sam brojne ljubitelje prirode i uvijek me obraduje kad sretnem tetu Aleksandru, čika Aca i tetu Gordanu.

Neki od učesnika krosa

Atletskog kluba u Krtolima nema, pa bi ovaj kros, koji se održao po drugi put, mogao biti onaj početni, osnivački impuls. Ako ne klub, onda neka sekcija jer, očito je bilo, osnovci su uživali na stazi. Najmlađi pobjednik Stefan Stanjević to je potvrdio. “Volim da igram fudbal, ali volim i da trčim, pa se često trkam sa dru-

Foto:

Donosim hranu za mraviće i pripremam im poklone. Puževe i razne insekte sakupljam i donosim na Solila

govima”, govorio je Stefan nakon pobjede u katergoriji prvog razreda. Iza njega, kao trećeplasirana, trku je završila Mija Lakičević. “Prošle godine je moja drugarica Jovana bila pobjednik, pa sam htjela da vidim kako je to na trci. Nije bilo mnogo teško, ali bilo bi da smo trčali sa starijima”, prozborila je Mija, iskreno prizna-

jući da od trčanja više voli plivanje i vožnju biciklom. Nakon dodjele nagrada održane su radionice tokom kojih su đaci istraživali biljni i životinjski svijet rezervata prirode, posmatrali i brojali ptice, pravili životinje origami tehnikom, a domaćini iz Morskog dobra su ih upoznali i sa istorijskom i kulturnom baštinom ovog područja. “Djecu najviše zanimaju ptice i pitaju gdje su flamingosi, ali ovdje mogu da vide mnoge druge vrste ptica jer su flamingosi rjeđe prisutni na tivatskim Solilma. U prirodnom rezervatu Solila mogu da vi-

Rezervat prirode

rezervat_prirode_solila Tivatska solila/Tivat salina

SOLILA JP „Morsko dobro“

1, 2. I 3. 5. 2019.

NEVNE, NEDAVNO UPRILIČEN I DRUGI KROS

Nezaobilazni školski izlet U rezervatu sprovodimo i edukativne aktivnosti kao što su radionice ili organizovani obilasci rezervata i posmatranje ptica za djecu školskog uzrasta. Posjeta Solilma postaje nezaobilazni izlet u sklopu škole u prirodi koje se realizuju na Primorju.

de bijele i sive čaplje, razne vrste kormorana, razne vrste lasta”, kazala je Marija Bajković, saradnik za zaštitu životne sredine JP Morsko dobro, naglašavajući da su edukacije đaka odvijaju skoro svakodnevno. Na Solilima je ove godine počeo monitoring biljaka i gljiva. “U toku su terenska istraživanja, a očekujemo da će se naći primjerci koji su zakonom zaštićeni”, rekla je Bajković, naglašavajući da su mališani izuzetno zainteresovani za sve što se radi na Solilima. Među njima posebno je istakla mlađanu Saru

Markovski, koja mnogo češće od drugih boravi u rezervatu prirode. “Sve što je u vezi Solila nju zanima. Čak je iz dvorišta kuće donijela mrave i pustila ih ovdje, jer na Solilima, kako je objasnila, imaju više prostora i više slobode”, sa neskrivenim oduševljenjem kazivala je Marija o najmlađoj “saradnici”.

Djecu najviše zanimaju ptice i pitaju gdje su flamingosi, ali ovdje mogu da vide mnoge druge vrste ptica jer su flamingosi rjeđe prisutni. U prirodnom rezervatu Solila mogu da vide bijele i sive čaplje, kormorane i razne vrste lasta

Izdavač: direktor: Nenad Amidžić Odgovorni urednik: Vesna Šofranac Urednik dodatka: Bojana Despotović Novinar: Zora Krstović

dizajn: Adi Kerović Lektura: Svetlana Baošić Foto: Arhiva JPMD, Miloš Mitkić, Gordana Kasom Obrada fotografija: Predrag Bošković

MAJ 3 4 6

7 8 9 10 11 13

SEZONA 2018/19

PET 20:30h

Cinema Studio - filmski program

SCENA STUDIO

Režija Ali Abasi

GRANICA (Švedska, Danska)

SUB 20:30h

Cinema Studio - filmski program

SCENA STUDIO

Režija Ali Abasi

PON 20h VELIKA SCENA UTO 20h VELIKA SCENA SRI 19h CENTAR ZA KULTURU ČET 20:30h SCENA STUDIO PET 20:30h SCENA STUDIO SUB 20:30h SCENA STUDIO PON 20h VELIKA SCENA

GRANICA (Švedska, Danska)

ŽENIDBA

Nikolaj Vasiljevič Gogolj Režija Egon Savin

GORSKI VIJENAC

Petar II Petrović Njegoš Režija Diego de Brea

14 15 16 17

UTO 20:30h SCENA STUDIO SRI 20h VELIKA SCENA ČET 20h VELIKA SCENA

PET 18h

DANZEN

Bertolt Breht Režija i adaptacija Damjan Pejanović Koprodukcija CNP i Festival Internacionalnog Alternativnog Teatra (FIAT), Podgorica

ŠĆERI MOJA

Maja Todorović Režija i adaptacija Ana Vukotić

ČEKAJUĆI GODOA Semjuel Beket Režija Diego de Brea

INTERAKCIJA: Svijet umjetničkih profesija

Pozorište u doba novih medija: O pozorišnoj fotografiji U saradnji sa FDU Cetinje

CNP GOSTUJE U PLJEVLJIMA

REVIZOR

Nikolaj Vasiljevič Gogolj Režija Veljko Mićunović

THE BEAUTY QUEEN

Martin Makdona I Režija Ana Vukotić

17 18

ISTI

PET 20:30h SCENA STUDIO SUB 20:30h SCENA STUDIO

Sara Đurović Režija Damjan Čitkušev

Koprodukcija CNP i Makedonski narodni teatar, Skoplje

OTVOREN KRAJ

Jovana Bojović Režija Petar Pejaković

PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA

Ivo Brešan I Režija Luka Kortina

4 5

Koprodukcija CNP i Međunarodni festival Kotor Art

UTO 20h VELIKA SCENA SRI 20h VELIKA SCENA ČET 20h VELIKA SCENA

SMRT I DJEVOJKA

Arijel Dorfman I Režija Goran Bulajić

SMRT I DJEVOJKA

Arijel Dorfman I Režija Goran Bulajić

JUN PREMIJERA

HAMLET

Vilijam Šekspir Režija i adaptacija Ana Vukotić

HAMLET

Vilijam Šekspir Režija i adaptacija Ana Vukotić

HAMLET

Vilijam Šekspir Režija i adaptacija Ana Vukotić

Biletarnica 078 111 075 Radno vrijeme 09.00h - 20.00h

www.cnp.me cnpozoriste

film

crnogorskonarodnopozoriste

50% popusta za đake, studente i penzionere za sve programe u produkciji CNP-a CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE MJESEČNOG REPERTOARA

SVIJET

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

ª OPERACIJA SLOBODAº : OP

SAD PODRŽAVAJU PUČ

Američki državni sekretar Majk Pompeo izjavio je juče da američka vlada podržava poziv venecuelanskog opozicionog lidera Huana Gvaida na pobunu vojske protiv vlade Venecuele. Pompeo je na Tviteru naveo da SAD “potpuno podržavaju” Gvaidov poziv na početak “Operacije Sloboda”. Prema njegovim riječi-

ma, SAD stoje uz narod Venecuele “u njegovoj potrazi za slobodom i demokratijom”. Vlada predsjednika Donalda Trampa od januara poziva strane zemlje da priznaju Gvaida za predsjednika Venecuele. Podršku Maduru su izrazile Kuba i Bolivija, dok je Kolumbija pozvala vojsku Venecuele da podrži Gvaida.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Prodaja će se održati dana 17.05.2019. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Popović Žarka u idealnom dijelu od ½, Popović Danice u idealnom dijelu od 3/8 i Popović Vukosava u idealnom dijelu od 1/8, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 135, KO Zagrad II, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - Katastarska parcela broj 590, plan 4, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 16337 m2, - Katastarska parcela broj 767, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4719 m2, porodičnu stambenu zgradu površine 46 m2, pomoćnu zgradu površine 28 m2 i dvorište površine 500 m2, - Katastarska parcela broj 768, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 520 m2, - Katastarska parcela broj 769, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase, površine 1329 m2, - Katastarska parcela broj 770, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 5. klase, površine 799 m2, - Katastarska parcela broj 771, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 480 m2, - Katastarska parcela broj 908/2 plan 5,6, skica 19/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase, površine 1307 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 767, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 37 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 767, površine 28 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 41.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Popović Željka na dan 25.03.2019. godine iznosi 15.720,95 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 16.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzodrza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu sa sjedištem u ulici Serdara Jola Piletića bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluga putničkih agencija - hotelske usluge, usluge iznajmljivanja sala, usluge organizacije seminara, usluge nabavke avio karata i usluge transfera (broj 01/19), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 140.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-12/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.04.2019. godine. Lice za davanje informacija Gordana Gagović, službenik za javne nabavke, telefon 020 675 209, e-mail: gordana.g@t-com.me.

GVAIDO IZVE L

ider opozicije i samoproglašeni predsjednik Venecuele Huan Gvaido juče je objavio da kreće posljednja faza rušenja Nikolasa Madura, takozvana “Operacija sloboda” i pritom je pozvao narod Venecuele da ga podrži. Uz Gvaida su se nalazili neki pripadnici Nacionalne garde, dok je ministar obrane Vladimir Padrino objavio da je vojska lojalna Maduru i da “gasi pokušaj puča od strane grupice desničarskih izdajica”.

RAZMJENA VA TRE U KARAKASU Na ulicama Karakasa čuje se pucnjava, mediji javljalju da je ispred vojne baze La Karlota došlo do otvorenog sukoba pripadnika Nacionale garde koji su uz Gvaida i vojnika koji su i dalje vjerni Maduru. Gvaido je, okružen vojnicima i političkim saveznicima, u video-snimku objavljenom na društvenim mrežama poručio da se obraća iz vazduhoplovne baze “Fransisko de Mirabda”, vojnog aerodroma poznatog kao “La Karlota” u centralnom Karakasu. “Danas su hrabri vojnici, hrabre patriote, hrabri ljudi vezani za Ustav, pratili naš poziv”, rekao je Gvaido. Pozvao je građane

da u što većem broju izađu na ulice, poručivši kako računa na njihovu podršku. “Aktivirajte se odmah, izađite na ulice Venecuele, Prvi maj počinje danas, konačni kraj uzurpacije počinje danas. Računamo na građane Venecuele, danas je vojska na strani naroda, na strani ustava, lojalni su ustavu, lojalni narodu, njihovim porodicama, budućnosti i napretku“, rekao je Gvaido. Iza njega, koji se u januaru proglasio za privremenog predsjednika zemlje, stajao je opozicioni lider Leopold Lopez, član njegove stranke koji je dobio zatvorsku kaznu od skoro 14 godina nakon što je 2014. organizovao proteste i koga je vlada držala u kućnom pritvoru. Lopez nije govorio u video-snimku, ali je na Tviteru objavio poruke o tome da su ga vojnici pustili na slobodu. “Vojska me je pustila po nalogu predsjednika Gvaida i Ustavu. Vrijeme je da se osvoji sloboda”, napisao je u svom prvom postu na Tviteru od 2017. godine.

REŽIM: POKUŠAK PUČA ESKTRE MNE DESNICE U međuvremenu, Rojters je javio da su se na skupu začuli pucnji. Prema tvrdnjama svje-

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

svijet

pozicija u venecueli započela državni udar

eo vojsku na ulicu

doka, došlo je do razmjene vatre muškaraca u vojnim uniformama koji su bili u pratnji Gvaida sa vojnicima koji podržavaju predsjednika Nikolasa Madura. Prethodno je jedan od očevidaca rekao britanskoj agenciji da su be-

zbjednosne snage Venecuele ispalile suzavac na opozicionog lidera Huana Gvaida, dok je stajao sa grupom uniformisanih ljudi u vazduhoplovnoj vojnoj bazi. Ipak, već iz samog pozivanja naroda da izađe na ulice i pruži podršku “puču” daje se naslutiti da opozicioni lider zapravo i nema podršku oružanih snaga, barem ne u mjeri koja bi mu omogućila da Madura sruši s vlasti. Naravno, i sama vlast je

vrlo brzo reagovala na Gvadovu objavu pa je tako ministar informisanja Horhe Rodrigez na Tviteru poručio da vlast rješava “malu grupicu vojnih izdajica” koja bi željela da započne puč. “Ovo je ubilačka ekstremna desnica koja poziva na vojni puč”, rekao je Rodrgez i pozvao narod da stane uz “slavne Oružane snage Venezuele”. Puno značajnija je objava ministra odbrane Venecuele Vladimira Padrina koji je preko Tvitera poručio da su oružane snage vjerne Maduru, a ljude koji žele svrgnuti Madura nazvao je “kukavicama i izdajicama”. Padrino je kazao da su oružane snage odane odbrani ustava i legitimnih vlasti te da

je u kasarnama širom zemlje stanje „normalno“.

Vašington i MoskVa prate situaciju Istovremeno, i SAD i Rusija pomno prate situaciju u zemlji - Amerikanci su uz Gvada kojeg su priznali kao predsjednika države, dok Rusi drže stranu Nikolasu Maduru koji je vlast u zemlji preuzeo nakon što je umro Hugo Čavez. Kako piše Gardijan, ruski predsjednik Vladimir Putin je o situaciju u Venezueli već diskutovao sa svojim savjetnicima za bezbjednost.

Gvaido, lider venecuelske Nacionalne skupštine koju nadzire opozicija, u januaru se pozvao na ustav kako bi preuzeo dužnost privremenog predsjednika nakon što je ponovni izbor predsjednika Nikolasa Madura 2018. proglasio nelegitimnim. Gvaida kao legitimnog predsjednika Venecuele priznaje pedesetak država. Maduro naziva Gvaida marionetom SAD-a koji pokušava da svrgne režim državnim udarom. Vlada je uhapsila njegovog glavnog pomoćnika, ukinula Gvaidov parlamentarni imunitet, a otvoreno je i nekoliko istraga protiv njega. Takođe su mu zabranili odlazak iz zemlje, što je Gvaido otvoreno prekršio ranije ove godine.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MAJSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

kultura

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

CAFE bAr SKETCH OTVOrIO VrATA UMJETNICIMA

Želimo da postanemo mali centar kulture

⌦ Marija Roganović

Veče humora uz dvojac Kumare

adimo na tome da se izdvojimo kao svojevrsni mali centar kulture, u kojem će svi ljudi dobre volje rado dolaziti i promovisati svoju umjetnost, bilo da je riječ o književnosti, likovnom stvaralaštvu, glumi ili plesnom pokretu, kazali su DN iz cafe bara Sketch.

Ne tako davno kafane su bile stjecište društvenog i kulturnog života, gdje su se igrale pozorišne predstave, pokretale novine, formirali književni kružoci i politički se agitovalo. Čini se da se taj kulturni segment vraća na velika vrata u umjetničke krugove. Izuzetak tome nije ni Podgorica. Posljednji u nizu kafića koji se prepustio ovom trendu je cafe bar Sketch, koji je, kako za DN ističe organizatorka kulturno-umjetničkog programa ovog cafe-bara Ljiljana Grbović, sasvim spontano došao na ovu ideju.

■ IZVAN UOBIČAJENIH OKVIRA

“Jednostavno smo osjetili potrebu da još nečim obogatimo sadržaj ustaljene, uobičajene ponude karakteristične za kafiće, koja se prije svega vezuje za DJ večeri i žive svirke, kako bismo naše goste zainteresovali i za druge vidove provođenja vremena u kafiću. Izuzetno je zanimljivo ponuditi jedan takav oblik komunikacije gostima, u prilici su da u opuštenoj, pozitivnoj atmosferi, uz kafu i piće, razgovaraju s nekim interesantnim ljudima, neobičnim po svom zanimanju ili pak javnim ličnostima i tako ih upoznaju iz nekog drugog ugla, a, ako je riječ o nekoj tematskoj večeri, učestvuju u debati, razmijene mišljenje s ostalima. Umjetnost je opet poseb-

na priča kojom možete da oplemenite, utičete, razvijate sumnju, intrigirate, razbijate stereotipe, a ujedno širite radost i pozitivnu stranu svakodnevice”, pojasnila nam je Grbović. Tako su posjetioci ovog cafe bara imali priliku da uživaju u poeziji Tanje Rađenović-Stanojević, Lene Ruth-Stefanović, Tanje Bakić, Miljana Nikolića, Braca Subotića, Katarine Sarić... Bilo je tu i večeri sreće, plesa i poezije, ali i humora, karikature i aforizma, sa gostima kao što su psiholog Bojana Miletić, karikaturista Goran Šće-

Rađenović-Stanojević

kić, aforističar Dragan Koprivica, kao i popularni humoristički dvojac Kumare. Na ovaj način, Sketch želi da “kroz umjetnost i propagiranje i podsticanje takvih sadržaja doprinese stvaranju radosnijeg, zadovoljnijeg pojedinca”.

“Danas je to neophodno crnogorskom društvu, koje je, nažalost, podijeljeno po svim mogućim pitanjima. Zadovoljan, radostan čovjek je danas rijetkost. Kukanje i nezadovoljstvo su naša

svakodnevica, baš kao i nekultura, bahatost, nevaspitanje. Ne poštujemo granice onog drugog i to postaje sve vidljivije. Ujedno, postali smo društvo forme, ne suštine. Promjene često tražimo, tačnije, vapimo za promjenama, ali kao da nijesmo svjesni da do onih pravih, suštinskih, ne dolazi spolja, već iznutra: moram ja postati bolji, da bi društvo postalo bolje. Svaka suštinska promjena ide korjenito, dubinski: od pojedinca, ka društvu”, smatraju iz Sketcha, dodajući da nam popularizacija kulture i uopšteno umjetnosti svima mora postati cilj. A ko-

Stefanović

Sarić

■ KAFANA UMJETNIČKI TEREN

je je bolje mjesto za to nego kafana, koja je inspirisala i oblikovala neke od najvećih autora svjetske književnosti. “Mjesta koja u pozitivnoj atmosferi okupljaju umjetnike, a nijesu nužno neke institucije kulture, odnosno kulturni centri su mjesta koja oplemjenjuju i nadahnjuju. Upravo je kafić mjesto u kojem pojedinac, možda i nezainteresovan za određeni vid umjetnosti, razvije takva interesovanja. Posjeta našim umjetničko-zabavnim večerima je dobra, ali cilj nam je da budu još posjećenije. Konstantno radimo na tome da se izdvojimo kao svojevrsni mali centar kulture, u kojem će svi ljudi dobre volje rado dolaziti i promovisati svoju umjetnost, bilo da je riječ o književnosti, likovnom stvaralaštvu, glumi ili plesnom pokretu. Uvijek smo otvoreni za novo i drugačije”, kaže organizatorka kulturno-umjetničkog programa Sketcha, koja je ovom prilikom uputila poziv svim mladim neafirmisanim umjetnicima da se priduže njihovom programu.

■ PRILIKA ZA NEAFIRMISANE STVARAOCE

U skladu s tim za naredni period planirano je nekoliko promocija romana, prije svega, još neafirmisanih crnogorskih književnih stvaralaca. Međutim, to nije sve... “Očekuje nas promocija djela epske fantastike, Cetinjanina Dušana Jabučanina ‘Lovac na tamu’, kao i prvi roman dramaturga Maje Simonović ‘Poziv’. Kada je o likovnoj umjetnosti riječ, ugostićemo jedno od najznačajnijih imena savremene crnogorske likovne scene, ali i svjetski priznate umjetnice Vasilise Radojević. Takođe, u planu je i promocija zbirke pjesama priznate umjetnice, prof. dr Sonje Tomović-Šundić, ‘Dlanovi’”, otkriva Grbović.

KULTURA

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

INTERVJU: RATKO BOŽOVIĆ, SOCIOLOG KULTURE

NOVOKOMPONOVANI INTELEKTUALCI DJELUJU KARIKATURALNO

⌦ Sonja Ičević

alkanski mrak, prije svega i svih, moramo osvijetliti iznutra, balkanskom svjetlošću. Kultura je siguran most kojim će se logikom stvaralačkih vrijednosti i jezikom mira stizati i do sebe i do drugih, i u regionu i šire, ističe u razgovoru za Dnevne novine ugledni profesor sociologije kulture Ratko Božović. Sa Božovićem, autorom više od 300 naučnih i 150 stručnih radova, među kojima su značajne studije poput “Metamorfoze igre”,”Iskušenja slobodnog vremena”, “Nedoumice oko kulture “ i “Kulture”, razgovarali smo o mjestu i uticaju intelektualaca na današnjem Balkanu, tranziciji, nacionalizmu, medijima, ali i odlasku mladih sa ovih prostora… Prostor Balkana, navodi Božović, „u kazivanjima brzopletih evropskih i svjetskih tumača nevolja i zaraćenosti balkanskih naroda, često sa previše umišljene superiornosti” opisivan je kao „drugo” u odnosu na Evropu i civilizovan svijet, te kao mjesto na kome vla-

da hrišćanska netrpeljivost prema islamu i obratno. Zbog toga ga i prati pogrdna odrednica – balkanizam. Takva stanovišta, kao i tvrdnje da Balkan ne pripada Evropi, ističe naš sagovornik, nijesu prihvatljivi.

■ BALKANSKE AUTENTIČNE VRIJEDNOSTI NIJESU POZNATE

“Stereotip o primitivnom Balkancu, u vrijeme sveopšte globalizacije, vrijedilo bi temeljno preispitati. U pitanju je neplodni i krivotvorni stereotip. Balkanske autentične vrijednosti nijesu dovoljno poznate svijetu, niti su dovoljno od svijeta priznate. To je već dovoljno za velike nesporazume”, smatra Božović. Ostatak svijeta bi ovaj region morao drugačije da sagledava, ali, ističe Božović, “i svijet balkanski mora da shvati da živi na zajedničkom poluostrvu”. “Neophodno je da se međusobno sporazumijevamo i dogovaramo. Tako ćemo razumjeti i sebe i druge. Ako se to ne dogodi neće nestati ni predrasude o balkanstvu. Kulturu vidim kao siguran most kojim će se logikom stvaralačkih vrijednosti i jezikom mira stizati i do sebe i do drugih, i u regionu i šire”,

navodi priznati profesor. Ovakvom evropskom viđenju Balkana nesumnjivo su doprinijeli burni događaji sa kraja prošlog milenijuma, a u njihovoj je osnovi, napominje Božović, bio “neadekvatno osporavani i nezgrapno branjeni” nacionalizam. “Branjen je i onda kada je imao šovinističku formu i kad je primio otrovne sokove šovinizma. Prije toga, vatreni komunisti nijesu samo postali gorljivi antikomunisti, već žestoki nacionalisti. Preko noći ateisti su postali vjernici. Utemeljen je novi tip političara koga je ‘krasila’ nacionalistička strast. Stvorene su pretpostavke za šovinističko manitanje, koje se i dogodilo. Ostali su krvavi tragovi, mržnja i netrpeljivosti”, navodi Božović. Ponovo se, dodaje, pokazalo da je fanatizam ukorijenjen u kolektivnoj narcisoidnosti. “O superiornosti, posebnosti i nemjerljivim vrijednostima svoje nacije govorilo se i govori se neumjereno i gromoglasno. To je govor i bez logike i bez razložnosti i bez argumenata. Ipak, preko njega se uspostavljala mitologizacija prošlosti i vršila njena nasilna ‘obnova’. Folklorno – mitomanska ikonografija djelo-

vala je kao snažna stihija, kao vještački pejzaž i vulgarni kič. Mitologizovana istorija stvarala je pretpostavke za pogubni povratak u zatvoreni svijet prošlosti”, kaže Božović, napominjući da se na taj način “nacionalna frustracija pretvorila u šovinističku agresiju”.

■ OPASNO JE PRI-

HVATITI NACIJU KAO ALFU I OMEGU VRIJEDNOSTI

“Bio je to način gubljenja koraka s vremenom, oblik osporavanja identiteta modernosti. U svakom slučaju, pokazalo se da je opasno prihvatiti naciju kao alfu i omegu vrijednosti, dovoljan ‘okvir’ za utemeljenje kulture, posebno kritičke svijesti”, navodi naš sagovornik. Božović podsjeća na riječi čuvenog pisca Marija Vargasa Ljose, koji je kazao da je nacionalizam nespojiv sa ‘idejom slobode’. “On tvrdi da je nacionalizam ar-

haična i restriktivna doktrina. Štaviše, po mišljenju ovog nobelovca, nacionalizam je ‘u kontradikciji sa demokratskom kulturom i idejom slobode’”, navodi Božović. Na primjeru naše sredine dokazalo se i da između nacionalizma i kulture nema saglasnosti. “Nacionalista najčešće nema distancu prema obožavanoj na-

“Odliv mozgova” govori o našoj sveopštoj rasijanosti i izgubljenosti “Danas u Srbiji, ali i ostalim državama, ne prestajemo da govorimo o ‘odlivu mozgova’. Odlasci se nastavljaju i to bez izgleda da se zaustave. Ne postoje podaci koliko je desetina hiljada školovanih napu-

stilo zemlju. Zar i to ne govori dovoljno o našoj sveopštoj rasijanosti i izgubljenosti? Već od devedesetih godina mladi nijesu hteli da prihvate nacional-šovinistička orgijanja i političke horor-sage. Sve što

im je preostalo moglo bi se označiti strategijom individualnog spasavanja. I preostali, teško će pristati da ostanu u zemlji izrazite stagnacije u kojoj im je priređeno vrijeme bez perspektive. Dio tog uža-

sa anticipirao je Boris Dežulović kad je izjavio da će roditelji biti srećni ako im ćerke sa završenim fakultetima uspiju da rade kao sobarice u evropskim hotelima. Ako je to njihova perspektiva, onda per-

spektive i nema. Bilo bi nepravedno ne pomenuti da su se mnogima koji su otputovali ostvarili životni i profesionalni snovi. Tu se najčešće radi o odlascima, ali bez povratka...”, navodi Božović.

KULTURA

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

ciji, zato nema ni dovoljno razumijevanja za različitosti tuđih mu nacija, rasa, vjera i manjina. U balkanskim okolnostima većinski narod gledao je na manjinu kao na strano tijelo, kao na ‘remetilački’ faktor. Nažalost, ukorijenjene predrasude i stereotipna mišljenja teško se mijenjaju, naročito kada skliznu u bolesnu osjećajnost, u patologiju. ‘Nacionalizam je gadna forma jednakosti’, zapaža

Za aktuelni odlazak mladih razloge treba vidjeti u nemogućnosti da se ovdje potvrde, u ekstremnom siromaštvu, ekonomskoj oskudici i neostvarenoj socijalnoj mobilnosti

Mirko Kovač. Tu se gube individualne razlike i identitet ličnosti. Nije slučajno Danilo Kiš zapisao: ‘Nacionalizam je, prije svega, paranoja. Kolektivna i pojedinačna paranoja’. Sa paranojom se teško izlazi na kraj”, kaže uvaženi profesor. Cijeli radni vijek Božović je proveo u neposrednom kontaktu sa studentima. Osvrnuvši se na promjene koje je studentska populacija doživjela kroz vrijeme, Božović kaže da je neophodno pomenuti studentski pokret 1968. godine, ali i proteste koji su se u nekoliko navrata dešavali tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Danas su, kako kaže, studenti sasvim drugačiji. “Kad se vratimo malo unazad, neophodno je pomenuti studentski pokret 1968. godine, kada je talas svjetskih nemira student-

ske populacije podstakao beogradske studente da se pridruže ovoj snažnoj pobuni, doista sa nešto specifičnosti vezanih za ‘crveni univerzitet’ i ‘izvorni marksizam’. Žestoko su se obrušili protiv crvene buržoazije koja je iznevjerila ideale revolucije. Kritika sistema prvi put je bila prisutna kao izraz nepristajanja na vladajuće deformacije društva. Nažalost, nije dobila vjerodostojne posljedice u suštinskim promjenama”, kaže Božović. No, studenti sada ne predstavljaju jednako snažnu grupaciju. “Danas se studentski aktivizam sveo na utilitarne i pragmatske interese vezane za ispitne rokove! To je užasna degradacija nekadašnjih snaga civilizacijskog otpora“, ističe Božović. Kada se o mladima sa ovih prostora danas govori neizbježno je, ističe Božović, skrenuti pažnju na činjenicu da sve više ljudi trajno napušta naše države. Nezavidna ekonomska situacija jedan je od glavnih razloga zbog kojeg mladi donose odluku da napuste domovinu. “Za njihov aktuelni odlazak razloge treba vidjeti u nemogućnosti da se ovdje potvrde. U ekstremnom siromaštvu, ekonomskoj oskudici i neostvarenoj socijalnoj mobilnosti trebalo bi tražiti razloge za masovne odlaske. O tome kako se neobrazovaniji s lakoćom zapošljavaju, ako su pristalice ili članovi vladajuće partije ne vrijedi ni govoriti jer je to dobilo razmjere neobuzdane stihije, koja se kosi i s pravičnošću i s moralom. Na taj način, dovedena su u pitanje elementarna ljudska prava. Kao zatvoreno društvo koje se sporo mijenja, suštinski ostalo je i dalje zatvoreno za stvaranje društvenih pretpostavki, za kreiranje adekvatnog ambijenta, za život i uspijeće mladih. Na putu do kakve-takve Evrope, bez kreativnog potencijala mladih, slabi su izgledi da se napravi i korak do održivog društva”, smatra naš sagovornik.

■ BEZ USPRAVLJANJA SREDNJEG SLOJA NEMA NAPRETKA

Današnje stanje, dodaje, jeste rezultat tranzicije, tokom koje se srednji sloj „survao u bezdan”, a za nastanak bilo kakve elite u kulturi nije postojala ni najmanja mogućnost. “Najveći problem je bio i ostao što je srednji sloj pretpostavka za svaku suštinsku promjenu društva propadao, a bez njegovog snažnog uspravljanja i dinamičkog prisustva zagarantovana je stagnacija, pa i regresija društva. Takozvani elitizam novokomponovanih intelektualaca djeluje i humorno i karikaturalno. Mnogi od njih su se domogli visokostatusnih diploma, sumnjivih doktorata i važnih društvenih položaja. Što je najgore, ovu ‘elitu’ ne određuju intelektualne i tvoračke vrijednosti. Stoga nije neobično što i sada novu kvazielitu čini novokomponovana estrada. Neprestana stranačka „uvezanost” intelektualnih zavisnika od politike i intelektualna autonomija ne idu zajedno. Zavisnici od pragmatske politike slijedili su put od ideološke podobnosti, demagoškog populizma i lakomislene estrade. U veseloj estradi gubili su svojstva izuzetnosti kao i stvaralački autoritet. Paktirati sa onima koji imaju političku moć i novac - i to samo zbog toga - to je istovremeno značilo nemati kritički odnos prema društvu i produbljivati krizu svih vrijednosti”, kaže Božović. Na kraju, u takvom društvu medijski prostor za izjašnjavanje intelektualaca o svemu društveno relevantnom se suzio, a javna debata i kritička javnost doživjeli su „potpuni debakl”. “U društvu u kome praznina odzvanja ličnom i neograničenom vlašću, bezakonjem i demagogijom, teško je povjerovati da intelektualci od integriteta mogu na bilo koji način uticati na aktuelne političke procese, utoliko prije što relevantne institucije ili ne postoje ili nijesu autonomne,” zaključio je Božović.

Politika je danas postala najbliža estradi “Politika je doživjela estradizaciju, pa je kao politička estrada i postala najbliža estradi - kič zabave i razonode. Ove dvije estrade bliske su po simulaciji i praktikovanju

primitivizma i najnižeg ukusa. Javno mnjenje je daleko i od pouzdanih saznanja i od kritičkog mišljenja. U ovom trenutku, vlast je bezmalo zagospodarila svim medijima

za masovno opštenje jer se pomoću njih bezbjedno vlada. Zato su gotovo nevidljivi oni koji pale svijetlo u pomrčini naše stvarnosti”, smatra profesor Božović.

Danas se studentski aktivizam sveo na utilitarne i pragmatske interese vezane za ispitne rokove! To je užasna degradacija nekadašnjih snaga civilizacijskog otpora

ZABAVA

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2, I 3. 5. 2019.

SERGEJEVIH 20 MUZIČKIH GODINA: NAJUSPJEŠNIJI CRN

PORODIČNA SREĆA JE NAJVEĆI USPJEH DJEČAK OMAĐIJANOG MUZIKOM

⌦ Danilo Brajković

ajponosniji sam na to što sam i dalje, u suštini, ostao onaj isti dječak koga je muzika povela na nezaboravno putovanje i njegov život učinila posebnim, na neke pjesme koje će ostati i poslije svih nas, a najviše na to što sam, uporedo sa karijerom, stvorio divnu porodicu, bez koje ne bih bio to što jesam, ni ovdje gdje sam danas, ističe Sergej. Sergej Ćetković, najuspješniji crnogorski pjevač popularne muzike, ove godine obilježava dvije decenije trijumfalne karijere. Tim povodom, potrudiće se da do kraja godine kompletira i objavi novi al-

bum, kako bi na najbolji način još jednom zahvalio najvjernijoj publici na srdačnoj podršci koju mu pruža, ujedno i odškrinuo vrata nove decenije. Do tada, poklonicima njegove muzike neće biti teško da pronađu razonodu, pošto je iza Sergeja više nego plodonosno razdoblje - čega se god fanovi late, albuma, singlova, dueta, spotova, koncertnih snimaka, DVD-ija, podsjetiće ih na izvjesnu fazu karijere svog ljubimca, a koju god da izaberu - svakako će je karakterisati kvalitet, konstantna okosnica njegovog rada. Dok nam je o aktuelnim danima Sergejeve karijere dosta toga nadohvat ruke, glavni junak naše priče za praznično izdanje Dnevnih novina rado nas je poveo u svojevrstan obilaOvako je izgledao omot Sergejevog prvog albuma “Kristina”

zak uspomena koje su izgradile njegovih prvih 20 godina. Prve su stvorene davno, kada je Sergej, u dječačkim patikama, koračao ulicama tadašnjeg Titograda - i odmah sa sjetom konstatuje da tih slika nedostaje današnjoj Podgorici i njenoj djeci.

■ KO TO TAMO SA-

DA ZIJEVA, TO NAM SERGEJ SADA PJEVA

“Prve muzičke korake napravio sam na manifestacijama poput Majske smotre i na mnogim muzičkim priredbama i javnim časovima. Njih, nažalost, više nema, iako su bili dobra odskočna daska za upoznavanje muzičkog svijeta. Današnjoj djeci nedostaje druženja i mašte, sve je ograničeno i usmjereno ka tehnologiji. Mi smo u djetinjstvu izmišljali razne igre i bili smo zadovoljni malim stvarima, koje su nas činile mnogo srećnijim nego što su djeca danas”, ocjenjuje Sergej. Priča nas, zatim, vodi u obližnji, a i danas aktuelni hor, uz takođe aktuelni festival, koji su skupa zaslužni za Sergejev prvi nastup. I naravno - odmah je ukrašen nagradom. “Da, bilo je to davne 1986. godine. Nastupio sam sa pjesmom ‘Naša radost’ u čuvenom horu Zvjezdice, među skoro 30 djevojčica i osvojio drugo mjesto. Kompoziciju je za mene napisao naš kućni prijatelj Mišo Marković. Još pamtim najavu koja je prethodila mom nastupu: ‘Ko to tamo sada zijeva, to nam Sergej sada pjeva’. Već sam bio u nižoj

NIKADA NISAM RAZMIŠLJAO O TOME DA TENDENCIOZNO PRAVIM VELIKE STVARI, NITI SAM IMAO NEREALNE AMBICIJE. SVE JE IŠLO KORAK PO KORAK, NADOVEZIVALO SE JEDNO NA DRUGO I, JEDNOSTAVNO, KAD UĐEŠ U SVIJET MUZIKE I POSVETIŠ MU SE NA NAČIN NA KOJI SAM JA TO URADIO, ONDA SAMO PRATIŠ NJEN PUT I TRUDIŠ SE DA OPRAVDAŠ SVAKI APLAUZ muzičkoj školi, zadivljen magijom muzike, koja me od tada više nikada nije napustila”, nagovještava Sergej da, uprkos tome što u tom uzrastu djeca često svakodnevno mijenjaju interesovanja i hobije, polako već shvata da muzici neće tako lako okrenuti leđa. “Sve je išlo postepeno. Kao i sva djeca, i ja sam uživao u raznim igrama, sportu, nestašlucima, svemu što zdravo i srećno djetinjstvo nosi. Ipak, muzika je oduvijek bila u meni, i kada sam postao svjestan da je to ono što me okupira više nego bilo šta drugo - krenuo

Foto: Želimir Križov

sam tim putem. Nisam pogriješio”, uvjerava nas pjevač. Škola “Vasa Pavić” iznjedrila je mnoge muzičke znalce. Dane školskog muzičkog sazrijevanja Sergej pamti po tome što je već tada stvoren jak temelj za sve ono što dolazi. Ne zaboravlja ni neke velikane… “Učio sam od ljudi koji su tada mnogo značili u muzičkom svijetu Crne Gore, kao što su, recimo, grupa Makadam, Entuzijasti i mnogi drugi. Puno sam naučio od pokojnog Igora Perazića, vanserijskog pjevača i instrumentaliste, od čitave te generacije koja je iznjedrila veoma dobre muzičare. To znanje mi i danas mnogo pomaže u muzici”, ocjenjuje pjevač.

■ ”KRISTINE” SE I DANAS SJEĆAJU

Prije početka solo karijere, Sergej je okušao sreću u ne-

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2, I 3. 5. 2019.

ZABAVA

NOGORSKI POP PJEVAČ ZA DN ª KOPAº PO USPOMENAMA

KA M

koliko bendova. Ostaće zapisano da je zabilježio role u Vatrenom srcu i Amfiteatru. Ipak, promjena kursa, tvrdi pjevač, bila je ispravna. “Nisam na to gledao kao na usputne stanice, nekako je jedno vodilo ka drugom. Pet ljudi u bendu znači i pet različitih mišljenja, i uvijek treba mnogo toga da se poklopi da bismo svi bili na istoj talasnoj dužini. Vremenom, kroz odrastanje i sazrijevanje, u jednom trenutku shvatiš da bi, možda, mogao da kreneš sam. To je, u mom slučaju, bila ispravna odluka”, nastavlja Sergej. Sunčane skale, kao u

slučaju većine naših pop muzičara, a ranije i regionalnih, bile su idealna prilika da Sergej prvi put osjeti čari velike scene. Nešto stariji sjetiće se numere “Bila si ruža” i te 1998. Da li je već tada nazirao da je vrijeme za velike stvari? “Nikada nisam razmišljao o tome da tendenciozno pravim velike stvari, niti sam imao nerealne ambicije. Sve je išlo korak po korak, nadovezivalo se jedno na drugo i, jednostavno, kad uđeš u svijet muzike i posvetiš mu se na način na koji sam ja to uradio, onda samo pratiš njen put i trudiš se da opravdaš svaki aplauz”, objašanjava nam Sergej šta ga je pokretalo na početku. Ubrzo je kucnuo čas za prvi album. “Kristina” nam 2000. donosi, između ostalog, i danas rado slušane “Dani, sati, godine”, “Zaustaviću vrijeme”, “Podgorica”... “Raduje me što me ljudi pamte i po prvom albumu koji je, po mom mišljenju, bio veoma kvalitetan, jer se u to vrijeme sve svodilo na jednu snimljenu pjesmu koju si mogao da predstaviš samo u okviru nekog festivala ili u novogodišnjem programu. Na tom albumu sam se, gotovo stidljivo, pojavio kao autor, više prostora sam davao drugima, ali sam vremenom naučio da publika, ipak, više voli pjesme sa mojim potpisom, tako da sam na svim narednim albumima, sebi, kao autoru, dao maksimalnu slobodu”, prisjeća se Sergej. Album je, između ostalog, jasno stavio do znanja svima da Crna Gora dobija ozbiljnog aduta na polju pop muzike, a Sergej je bio spreman da se uhvati ukoštac sa izazovom. “Oduvijek sam bio veoma odgovoran prema svom poslu i svojoj publici. Tako je i danas. Moj pristup muzici je uvijek bio ozbiljan i profesionalan, ali nikada karijeru nisam gradio na silu, ni razmišljao o velikim uspjesima.

Došli su sami, jer iza njih stoji ogroman trudi i rad, koji bez odgovornosti ne bi bili mogući”, smatra pjevač.

■ BEOGRAD PRI-

JE LONDONA ILI EVROPE

Dvije godine kasnije, stiže CD “Budi mi voda” (pjesme: “Ostaću sam”, “Srećna si znam”, “Pisma”...), da bi “Kad ti zatreba” iz 2005, osim nekolicine ozbiljnih hitova (“Pogledi u tami”, “Prokleta bila”, “Prsten na sto”...) donio i Sergejev prelazak na beogradsko tržište i u izdavačku kuću City records. Je li bilo teško prelomiti? “Beograd je, poslije Podgorice, za mene uvijek bio veliki izazov, ali je muzika presudila kao i pozitivne reakcije, koje su, u tom periodu, stizale sa svih strana. Moje preseljenje u Beograd je bio pokušaj da vidim da li je to zaista tako, da se uvjerim i dobijem potvrdu da sam na dobrom putu, iako sam u tom trenutku razmišljao o preseljenju u London ili neki drugi evropski grad. Ispostavilo se da je to bio pravi izbor”, cijeni Sergej. Crnogorac u Beogradu, s namjerom da zauzme važno mjesto na tamošnjoj sceni - zvuči kao da nije bilo nimalo lako. “Svako ima uspone i padove u životu, pogotovo ako govorimo o ozbiljnijim karijerama. Ipak, išao sam naprijed i nisam dozvolio da me to sputa. Nije bilo lako, ali je vrijedjelo. Svaki korak, svaki koncert i komentar koji sam dobijao za svoj rad i muziku tih godina samo je doprinio tome da istrajem i budem sigurniji u namjeri da predstavim sebe i svoju muziku na najbolji mogući način. I Srbiji i Crnog Gori, kao i ostatku regiona, dugujem veliku zahvalnost na povjerenju i podršci”, nema dilemu Sergej.

Nastavak na sljedećoj strani

1986.

Sergej Ćetković

GODINE SERGEJ ĆETKOVIĆ ZABILJEŽIO JE PRVI NASTUP, NA FESTIVALU “NAŠA RADOST” U PODGORICI OSVOJIO JE 2. MJESTO

ZABAVA

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

Sa koncerta 2013. godine na krcatom Stadionu malih sportova u Podgorici

Koncerti u beogradskom Sava centru za svakog muzičara oduvijek su bili više nego stvar prestiža. Prosto, pod svodom te dvorane ne može zapjevati bilo ko, a intimna atmosfera i nešto neopisivo u vazduhu, onaj nevidljivi dodir izvođača i publike - krunišu karijeru. Sergej je prvi ispit u kultnoj dvorani položio 2006, a godinu kasnije u izuzetnom naletu predstavlja i album “Pola moga svijeta” (“Ako te nije pronašla ljubav”, “Kad bi htjela ti”, “Ako Boga znaš”...), i turneja kuca na vrata. Sergej postaje svjestan da se ona rola ozbiljnog igrača sa crnogorskog terena sada prenosi i na kompletan region, rame uz rame sa već vrhunskim izvođačima.

■ Nisam veći Ni

bolji od drugih

“Svjestan sam toga, ali oduvijek pokušavam da sa obje noge budem na zemlji, da realno posmatram život i karijeru, i da sebe ne gledam tuđim očima, jer me drugi, uglavnom, gledaju kroz uspjeh i popularnost. Meni to nikada nije bio cilj, niti sam ikad dozvolio sebi da postanem nešto što

Kad sebi postaviš određene ciljeve i standarde u smislu kvaliteta, onda moraš da ih pratiš i tu nema odstupanja. Trudim se da svakom novom pjesmom opravdam ukazano povjerenje i budem još bolji, da sebe predstavim muzički zrelijeg i ozbiljnijeg, u skladu sa godinama i iskustvom, ali i mnogo opuštenijeg i neposrednijeg, kakav sam u privatnom životu, što mi u početku nije polazilo za rukom nisam i da pomislim da sam veći i bolji od drugih kolega ili ‘običnih’ ljudi, koji se bave nekim drugim poslovima”, tvrdi pjevač. “Dva minuta”, koja traju već devet godina - tako bismo mogli opisati album iz 2010. Pjesme “Znam da moja si”, “Ljuska oraha”, “Da l’ me oči varaju” rađaju se u doba kada Sergej već nema pravo na grešku. Nevjerovatno da svako novo

izdanje ne zaostaje za prethodnim i da sve one za koje smo mislili da su vrh brijega, dobijaju dostojne nasljednike. “Kad sebi postaviš određene ciljeve i standarde u smislu kvaliteta, onda moraš da ih pratiš i tu nema odstupanja. Trudim se da svakom novom pjesmom opravdam ukazano povjerenje i budem još bolji, da sebe predstavim muzički zrelijeg i ozbiljnijeg, u skladu sa godinama i iskustvom, ali i mnogo opuštenijeg i neposrednijeg, kakav sam u privatnom životu, što mi u početku nije polazilo za rukom”, priznaje Sergej.

■ eurosoNg je

zeNit dotadašNje karijere

Nastup na Eurosongu i reprezentativni dres uljepšali su 2014. Prvi put u nezavisnoj Crnoj Gori, Sergej nam donosi finale i ostavlja numeru za ponos - “Moj svijet”. “Eurosong je veliko iskustvo i ponosan sam na to što mi je Crna Gora ukazala povjerenje i podržala me na mom putu u Kopenhagen. U ta tri minuta pjesme stao

2014.

GODINE SERGEJ ĆETKOVIĆ PREDSTAVLJAO JE CRNU GORU NA EUROSONGU U KOPENHAGENU

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

ZABAVA

Foto: Veri Veroza

“Pogledi u tami”, “Kristina” i Sava centar na tronu Sergej je za čitaoce Dnevnih novina, iz plodonosne karijere, izdvojio favorite u kategorijama: najvažnija pjesma, album i koncert. “’Pogledi u tami’ je pjesma koja mi je otvorila skoje sav moj dotadašnji rad, moj muzički i privatni svijet, i vjerujem da je to moglo da se osjeti i prepozna. Zenit dotadašnje karijere, možda, jeste bio, ali mi je drago što su se i poslije toga desile veoma lijepe i velike pjesme i što je moja karijera dobila drugačiju dimenziju”, prisjeća se Sergej. Mnogi bi ga rado vidjeli opet sa zastavom Crne Gore. “Pripreme za to takmičenje zahtijevaju mnogo vremena i ulaganja u smislu inspiracije, truda i rada, jer predstavljanje na Eurosongu nije samo otići i vidjeti, već treba napraviti posebnu pjesmu, ostvariti dobar plasman i ostaviti lični pečat. Za sada ne razmišljam o tome, ali, ništa nije nemoguće”, ostavlja nam Sergej prostor da se nadamo.

■ Novi album biće dostojaN jubileja

Album “Moj svijet”, i dalje aktuelno izdanje, Sergej

ro sve puteve. Album ‘Kristina’ je bio prekretnica ka velikoj karijeri, a prvi koncert u Sava centru 2006. trenutak kada sam shvatio da moja muzika i sve što radim ima smisla”

Eurosong jE vEliko iskustvo i ponosan sam na to što mi jE Crna gora ukazala povjErEnjE i podržala mE na mom putu u kopEnhagEn je objavio 2015. Četiri godine kasnije, na korak smo do novog izdanja. Već znamo dio numera, a izgleda da ćemo do kraja godine kompletirati slagalicu. “Vjerujem da će album na dostojan način zaokružiti jubilej. Pjesma ‘Ljubav’ je uvod u tu priču i sudeći po reakcijama, siguran sam da će i ostale pjesme koje će se naći na novom albumu opravdati očekivanja publike i na lijep način zaokružiti mojih prvih 20 muzičkih godina. Nadam se da ćemo krajem ove godine zajedno slušati i pjevati nove pjesme”, najavljuje Sergej. Na kraju priče i posli-

je svega navedenog, nema tačnije konstatacije od te da je 20 godina ovakve karijere jubilej za dubok naklon. Na šta je, u moru uspjeha, prvi igrač naše muzičke scene najponosniji? “Na to što sam i dalje, u suštini, ostao onaj isti dječak koga je muzika povela na nezaboravno putovanje i njegov život učinila posebnim. Na neke pjesme koje će ostati i poslije svih nas, a najviše na to što sam, uporedo sa karijerom, stvorio divnu porodicu, bez koje ne bih bio to što jesam, ni ovdje gdje sam danas. Zahvalan sam na ogromnoj sreći koju imam u životu. To je, zaista, privilegija”, aludira Sergej na porodično blago - suprugu Kristinu, kćerke Milu i Lolu, čiju je privatnost, uprkos velikoj želji dobrog dijela medija da zavire u svaki kutak, naročito najintimniji, sačuvao.

■ PorodičNi mir Nema cijeNu

“Skladan i miran život preduslov je za sve uspjehe koje sam ostvario. Davno sam postavio prioritete kada su moj privatni život i porodica u pitanju, jer to nema cijenu. Moj najveći uspjeh i sreća su ljubav, mir i harmonija koje imam u svom domu uz Kristinu, Lolu i Milu. Zbog njih je svaki uspjeh na poslovnom planu još veći i značajniji”, zaključuje Ćetković.

Sa nastupa na Eurosongu 2014. godine

zabava

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

remI IZ eLemeNTALA

Bilo bi tužno da nakon 20 godina nismo mejnstrim Muzičarka Mirela Priselac Remi, pjevačica benda Elemental, ocijenila je da bi “nakon 20 godina na sceni, bilo tužno da nisu mejnstrim”. “Meni je zbog toga drago, jer smo uspjeli ući u domove i glave ljudi do kojih ne bismo mogli dopreti da smo ostali žanrovski specifičan bend”, rekla je ona. Kako je rekla, na svakom albumu nekoliko je pjesama koje su singlovi, koje do-

biju spotove, a te pjesme ne moraju nužno biti one pjesme koje su bendu najdraže ili najbolje. “Na albumima imaš nekoliko pjesama za koje u retrospektivi shvatiš da su formativne, da su definisale tvoj zvuk. Prolazeći kroz sedam albuma koje smo objavili, odlučili smo neke skrivene bisere dići iz naftalina i ponovo ih odsvirati s bendom, jer su naša prva dva albuma rađena sa semplo-

pjesma “me!”

Tejlor SvifT obara rekorde

Tejlor Svift oborila je nekoliko Jutjub rekorda s nedavno objavljenim muzičkim spotom za najnoviju pjesmu “ME!”, koji je uradila zajedno s Brendonom Uriem iz grupe Panic! at the Disco, piše Bilbord. Prema saopštenju objavljenom na servisu Jutjub u subotu, spot za pjesmu “ME!” je zabilježio rekordnih 65,2 miliona prikaza u prvih 24 sata od objavljivanja pjesme 26. aprila. Iz Jutjuba su potvrdili da je ovaj podvig učinio Tejlor Svift ženskom solo umjetnicom s najvećim brojem pregleda u prva 24 sata u istoriji ove platforme za reprodukciju video materijala.

BUDImPeŠTANSKI FeSTIvAL

Macklemore i Michael Kiwanuka zaokružili Sziget Objavljena su i tri posljednja izvođača koji kompletiraju program na najvećoj festivalskoj bini ovogodišnjeg Szigeta. U pitanju su Macklemore, Michael Kiwanuka i 6LACK. Višestruki dobitnik Gremi nagrada Macklemore je napravio proboj još 2012. godine zaraznim hitom “Thrift Shop”. Nakon toga, imao je veliki broj No.1 singlova na listama, a sada sa diskografijom prepunom popularnim pjesmama obećava nastup koji ne bi trebalo propustiti.

Ricardo Valdez Valentine aka 6LACK je reper koji dolazi iz Atlante. U dosadašnjoj karijeri objavio je dva studijska albuma, a aktuelni “East Atlanta Love Letter” posebno je naišao na pozitivne kritike kako ostalih kolega repera, tako i publike. Nedavno je najavljeno da će britanski muzičar Michael Kiwanuka nastupati u Šibeniku, a prije koncerta na Jadranu, tvorac velikih soul hitova poput “Cold Little Heart” i “Black Man in a White World” sviraće i u Budimpešti.

vima pa smo starije pjesme prvi put stavili u bendovski aranžman. Na neki način, to je selekcija koje bi bend objavio kao ‘best of””, rekla je. Bend je obilježio 20 godina postojanja. “Počeli smo kao klinci. Zaista smo tu muziku radili po svom unutrašnjem osjećaju, ne zato što smo kalkulisali. To nam je bilo super, bili smo dio te neke hip-hop ekipe koja je učestvovala u stvaranju scene”, rekla je ona.

OTKAZAN WOODSTOCK, INveSTITOrI reKLI Ne:

Produkcija nije dorasla ovom velikom brendu

Woodstock 50 – festival kojim je trebalo da se obilježi 50. godišnjica legendarnog muzičkog festivala – otkazan je. Iako je najavljeno desetine aktuelnih zvijezda, ulaznice za festival nisu ni puštene u prodaju. Prodaja je otkazana u aprilu, zbog prijavljenih problema sa dozvolom. Međutim, u ponedjeljak, japanska kompanija Dentsu, jedan od glavnih investitora festivala, objavila je da neće nastaviti finansiranje Woodstocka 50, zajedno sa suorganizatorom originalnog događaja Majklom Langom. “San je svake agencije da radi sa poznatim brendovima i da bude povezana sa značajnim pokretima”, kaže Dentsu u izjavi.

“Imamo jaku istoriju proizvodnje iskustava koja okupljaju ljude oko zajedničkih interesa i uzroka, zbog čega smo izabrali da budemo dio festivala 50. godišnjice Woodstocka”, saopštila je kompanija i nastavila: “Ali, uprkos našem ogromnom ulaganju vremena, truda i posvećenosti, ne vjerujemo da se produkcija festivala može realizovati kao događaj vrijedan brenda Woodstock, istovremeno osiguravajući zdravlje i bezbijednost umjetnika, partnera i učesnika. Kao rezultat toga i nakon pažljivog razmatranja, Dentsu Aegis Network’s Amplifi Live, partner Woodstocka 50, odlučio je da otkaže festival. Koliko god da je teško, smatramo da je ovo najpametnija odluka za sve uključene strane”.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

OSJEĆATE SE UMORNO I NERVOZNO

KOFEIN MOŽE DA IZAZOVE ZAVISNOST

Najčešći simptom nedostatka uobičajene količine jutarnje kafe jeste glavobolja. Uglavnom je srednjeg intenziteta i traje dan-dva nakon što prestanete da unosite kofein. Ako želite da se odviknete od kofeinskog napitka, neprijatnost možete očekivati narednih nekoliko dana, posle čega će tegobe same od sebe nestati. Kofein je snažan stimulans, brzo stiže do mozga i blokira adenozinske receptore koji su zaduženi za uspavljivanje. Zato poslije jutarnje šolje kafe osjećate nalet energije i imate osjećaj da vam je lakše da se skoncentrišete. To pomaže da bolje obavite određene zadatke, koji zahtijevaju pojačanu pažnju. Ali kofein ima i lošu

Kofein je snažan stimulans, brzo stiže do mozga i blokira adenozinske receptore koji su zaduženi za uspavljivanje. Zato poslije jutarnje šolje kafe osjećate nalet energije i imate osjećaj da vam je lakše da se skoncentrišete

stranu. To je, između ostalog, osjećaj koji vas obuzme kad preskočite svoju “uobičajenu dozu”. “Ako kafu pijete redovno, unapred očekujete pojačanu moždanu aktivnost poslije jutarnje šolje. Kada je

ne popijete, imate utisak da ste “smlaćeni” i bez energije. Osim toga, kofein može da izazove zavisnost, jer kada ne dobijete ono na šta ste navikli, osjećate se umorno i nervozno. Na kafu možete da se “navučete” za samo tri dana redovnog konzumiranja”, rekla je Meri Lorin sa Univerziteta u Ohaju. Simptomi su snažniji ako ste pili ogromne količine kafe pa iznenada prestali s tim. Ali javljaju se i kod onih koji su pili samo jednu šolju kafe u toku dana. Minimalna količina kofeina dovoljna je da glavobolja potpuno nestane, pa ako želite da prestanete da pijete kafu, imajte u vidu da samo jedan “srk” u početku može da ublaži neprijatan osjećaj.

ZDRAVLJE

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

ENIGMATIKA

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

FOTO UBOD

Glumica Sofija Vergara 20 godina razmaka, 1996. i 2016. godine

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

Ako ste mislili da je vaš posao težak, powww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

sao ovog čovjeka je da čisti Mont Everest

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3354

2015-12-19

Medium level

3 2

9 5

8 5

8 7

3 6

5 7

Sudoku puzzle No. 3080 2015-03-20

6 3 8 9 5 2 4 7 www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

9Puzzle 6 7 solution: 3 1 4

Daily Sudoku puzzle No. 3353

TEŽA 4 3 3 6

Medium level

1 2

7 9

7 4 3 8 1 5 6 9 2 Sudoku puzzle No. 3081 2015-03-21 4

2015-12-18

5 3

9 9

5 8

ENIGMATIKA

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

FOTO UBOD

Urbana džungla, Tajvan

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3364

7 9 6

Sudoku puzzle No. 3354 2015-12-19 3

9Puzzle 5 8 solution: 2 6 1

8 6 2 1 4 7 3 9 5 Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18

5 1

7 6

Play sudoku online at:

5 1 7 2 6 9 4 8 www.sudokukingdom.com

Medium level

2 5

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-12-29

www.sudokukingdom.com

Ljepotica i zvijer

6 7

Daily Sudoku puzzle No. 3363

2015-12-28

Medium level

9 1

1 8

5 3

1 7 2

4 1 5

4 5

9 9

1 5

5 1

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2 I 3.5.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Te l : 0 6 9 / 2 21- 9 74 , 020/683-880

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

Dajem časove maternjeg jezika. Tel: 067/401-375

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.Telefon:069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Prodajem imanje 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno! 29 km od Nikšića, Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel: 067/898-614 Prodajem stan u centru Herceg Novog od 80m2. Cijena 130 000,00 eura.Tel: 069/205-914 Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2 I 3.5.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

NAŠ AS DENI HOČKO SE SA FAMALIKAOM PLASIRAO U PRIMEIRU

Emocija iznad svega Navijači Famalikaa su znali da proslave povratak u elitu

Vila Nova de Famalikao, grad smješten na sjeveru Portugala, u okrugu Braga. Ljubav prema fudbalu ogromna, ali simpatični Famalikao je samo šest puta u istoriji igrao u portugalskoj eliti. Posljednji put u sezoni 1993/94. A nakon 26 godina pauze zvjezdice portugalske Primeire će se opet zavijoriti na skromnom stadionu “22 jun” od sezone 2019/20 - Famalikao je ponovo u eliti, a veliki udio u uspješnoj sezoni je imao reprezentativac Crne Gore Deni Hočko. Dvadesetpetogodišnji Cetinjanin je bio okosnica na sredini terena... “Osjećaj je fenomenalan. Cijelu sezonu smo odigrali na visokom nivou, postigli smo najviše golova i sasvim zasluženo smo obezbijedili mjesto koje vodi u Prvu ligu”, raportirao je Hočko za Dnevne novine iz Portugala.

■ LJUDI LUDI ZA FUDBALOM

Klub koji je osnovan 21. avgusta 1931. godine je tri kola prije kraja ušao u elitu - obezbijedili su drugo mjesto sa 63 boda, treći je Eštoril sa 51, dok lider Pakoš Fereira ima 67. A definitivni povratak je potvrđen u velikom stilu - pobjedom kod kuće nad Vitorijom Gimaraeš B od 4:1. “Sve je bilo spremno za slavlje, jer smo imali devet bodova prednosti u odnosu na Eštoril, a trijumfom nad Gimaraešom B smo potvrdili elitu”, govori nam Hočko, koji je za vikend ušao u igru u 57. minutu... “Poslije utakmice je počelo veliko slavlje, trajalo je do

jutarnjih časova. Grad živi za klub, ljudi obožavaju fudbal. To je emocija koju kod nas nisam doživio”. Ponikao je u matičnom Lovćenu, četiri godine je proveo u Budućnosti, a onda se na ljeto 2017. godine preselio u Famalikao... “Grad je miran, nalazi se između Brage i Porta. Sjajan je za sportski život. Prelazak u Portugal je definitivno pravi potez, samim tim što sam igrama ovdje zaslužio poziv selektora Ljubiše Tumbakovića”, jasan je Hočko.

■ NISAM ZNAO

GDJE IDEM, ALI...

Reprezentativni vezista je za Famalikao do sada odigrao 29 utakmica (28 u prvenstvu, jednu u Kupu), na 24 je bio starter, a to znači da je bio jedan od najstandardnijih igrača... “Sezonom sam prezadovoljan. Za dvije godine smo promijenili četiri trenera i kod svakog sam imao odličnu minutažu što na kraju pokazuje da vrijedim”, poručio je 25-g o dišnji Hočko, koji priznaje da “nije znao gdje ide”... “Iskreno, nisam znao, nisam znao kakva je liga, kakav je

klub... Međutim, nakon par treninga sam vidio o čemu je riječ. Liga je na mnogo većem nivou od naše, igra se brzo, agresivno, tempo je jak, a o infrastrukturi da ne pričam. Uostalom, većina utakmica svakog vikenda se prenosi na njihovoj televiziji. Kod nas portugalska liga nije ispraćena, tako da ljudi ne znaju kakav je to nivo”. A našem “hrabrom sokolu” na kraju sezone ističe ugovor sa Famalikaom... “Treba da sjednemo i razgovaramo o nastavku saradnje. Ima i drugih ponuda, ali navikao sam se na Portugal, naučio jezik, ne bježim od toga da ostanem ovdje”, podvukao je Deni Hočko, koji je u dresu A selekcije upisao jedan nastup. B.T.

Deni Hočko

SUTJESKA I BUDUĆNOST 16.30H N

Da bude i p

⌦ Miloš Antić

rvi dan maja - praznik rada, ali i praznik fudbala kraj Bistrice! Sutjeska i Budućnost nakon mršavih 0:0 u Podgorici kada su ostali dužni publici, kraj Bistrice biju bitku za veliko finale.

Pred vjerovatno dobro popunjenim tribinama stadiona u Nikšiću, najveći crnogorski klubovi imaju istu želju - da dobrom igrom, ali prije svega rezultatom kupe ulaznicu za veliko finale u Podgorici 30. maja. Za najljepšu utakmicu našeg fudbala. “Očekujem dobru utakmicu, vjerujem da će biti sjajna atmosfera. Budućnost će sve karte baciti na Kup, jer im titula izmiče, ali mi želimo duplu krunu”, optimista je Vlado Giljen, golman Sutjeske. Nakon remija bez golova pod Goricom, jasno je da će i jedan i drugi tim morati da budu oprezni, jer svaka greška se skupo plaća... “Iskreno, iako se kreće od nule, mnogo nam znači što

meč odluke igramo pred našom publikom, prijatnije se osjećamo u svom gradu, igramo sa više samopouzdanja. Ovo je finale prije finala, ulog je veliki i uvjeren sam da imamo snage da idemo dalje”, jasan je kapiten Nikšićana, čiji strateg Nikola Peco Rakojević neće moći da računa na povrijeđenog Miljana Vlaisavljevića. Na drugoj strani, htjela to

I JEDAN I DRUGI TIM IZA SEBE IMAJU IMPRESIVNE SERIJE REZULTATA - DOMAĆIN NIJE PORAŽEN NA 23 UZASTOPNE UTAKMICE, BUDUĆNOST JE NA KOTI OD 15 MEČEVA BEZ PORAZA.

4 SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

SPORT

NEBESKOPLAVI ILI CRVENI 16.30, PRVI MEČ 1:1

Petrovac priziva 2009, a prijestoničani 2014. Presudiće borba na sredini terena: Kalezić i Petričević

PUTA SU SUTJESKA I BUDUĆNOST IGRALI OVE SEZONE - TRI PUTA U PRVENSTVU (2:1, 1:1, 2:2) I U PRVOM MEČU POLUFINALA KUPA KADA JE BILO 0:0

26 Veliki derbi daje putnika u finale Kupa: Miloš Mijić i Stefan Cicmil u duelu

PUTA U NEZAVISNOJ CRNOJ GORI SU SUTJESKA I BUDUĆNOST IGRALI KRJA BISTRICE - DOMAĆIN IMA 8 POBJEDA, GOST 9, UZ 9 NERIJEŠENIH ISHODA

NAKON PODGORIČKIH 0:0 TRAŽE KARTU ZA FINALE

praznik fudbala da prizna ili ne, Budućnost je pod pritiskom. “Plavi” su se od titule praktično oprostili prethodnog vikenda nakon kiksa protiv Lovćena, a eventualnom eliminaciijom iz Kupa drugu sezonu uzastopno ostali bi bez trofeja. Priča o lijepoj igri na taj način bi bila potisnuta u drugi plan... “Ne bi bio smak svijeta ni da ostanemo bez trofeja, ali bi bilo neprijatno, jer smo da juče bili u igri za oba pehara”, riječi su Branka Brnovića, stratega “plavih”, koji je svjestan da plave nakon podgoričkih 0:0 čeka zahtjevan duel: “Šanse su podjednake, ali ja vjerujem u ekipu. Odgovaraju nam dva rezultata, ali ne idemo na remi, probaćemo da dobijemo utakmicu”, naglasio je Brnović. I jedan i drugi tim iza sebe imaju impresivne serije rezultata - domaćin ni-

SUTJESKA

BUDUĆNOST

PRVI MEČ 0:0

Giljen Ciger Cicmil Nedić Bulatović Bubanja Janković Ćetković Alharaiš Vučić Marković Trener: Nikola Rakojević

Dragojević Pešukić Milić Damjanović Boljević Mijić Krkotić Božović Stoiljković Zarubica Vujačić Trener: Branko Brnović

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Jovica Tatar (Podgorica). Početak: srijeda, 16.30, Arena sport 3.

je poražen na 23 uzastopne utakmice, Budućnost je na koti od 15 mečeva bez poraza.

“Tako je to kada se uđe u pravi ritam, dobije se samopouzdanje. Bili smo blizu da ih dobijemo prije mjesec dana u Nikšiću, imali smo 2:0, trebali da dobijemo 4:1 ili 5:1, a desio nam se gol u samom finišu. Sutjeska je od tada napredovala, čvrsti su izuzetno, teško primaju golove, a bivši reprezentativci Ćetković i Janković nose ekipu. Sada je u formi i Božo Marković”, zna Brnović odakle njegovom timu prijeti najveća opasnost. “Plavi” će finale pokušati da izbore bez standardnih Luke Mirkovića i Igora Ivanovića, pa će ogroman teret u vezi pasti na iskusnog Draška Božovića. “Veliki hendikep je izostanak oba igrača. Čeka nas velika borba, ulog je ogroman - učešće u najljepšoj utakmici našeg fudbala. Mislim da možemo do rezultata koji nas vodi u finale”, poručio je Božović.

Petrovac ili Lovćen - ko će uspjeti da se plasira u treće finale Kupa Crne Gore? I ko će pokušati da napadne svoj drugi trofej u masovnijem takmičenju? Odgovor staje u 90 minuta pod Malim brdom - Petrovac u revanšu polufinala Kupa dočekuje (srijeda, 16.30) Lovćen, nakon što je na Zlatici - gdje su prijestoničani bili domaćini - u prvoj utakmici ispisan rezultat 1:1. “Nebeskoplavi” su u prednosti zbog gola u gostima, ali... “Taj pogodak nam znači puno, ali ne mora da bude važan. Lovćen će sigurno rizikovati, ali ni mi se nećemo braniti, već ćemo tražiti pobjedu”, rekao nam je Rudolf Marčić, koji neće sjedjeti na klupi zbog kazne, pa će ga mijenjati Željko Mrvaljević... “Imamo kvalitet da savladamo protivnika, ali će nam za plasman u finale trebati i nezaobilazna sreća”, nadovezao se trener Petrovca. Klub sa Malog brda i najstariji naš tim su se ove sezone sastali četiri puta (tri pobjede Petrovca, jedan remi), a Petrovčani se rado sjećaju 2009. godine kada su igrali finale i osvojili trofej upravo protiv Lovćena rezultatom 1:0. “Moramo da budemo pametni i agresivni, jer je Lovćen tim koji zna da igra na rezultat, pošto u svom sastavu ima dosta kvalitetnih igrača. Pokazali su to u posljednje vrijeme”, jasan je Marčić, koji ne može da računa na Jovana Vučinića i Luku Medigovića. A dok Petrovac priziva 2009. (u finalu Kupa igrao još 2015), Lovćen sanja da se ponovi 2014. kada je igrano finale i osvojen Kup protiv Titograda sa 1:0. Cetinjani su igrali i to finale 2009... “Mislim da je Petrovac u prednosti zbog toga gola. Plus, ima dobru ekipu i dobre pojedince. Znamo da će dati sve u predstojićih 90 minuta”, rekao nam je

PETROVAC

LOVĆEN

PRVI MEČ 1:1

Popović Vujović Pajović Mikijelj Kajević Tačibana Kalezić Marković Ljuljđuraj Jamamoto Kopitović Trener: Željko Mrvaljević

Janjušević Radunović Rajović Radišić Igumanović Kaluđerović Petričević Eraković Camaj Pejaković Vujović Trener: Aleksandar Miljenović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Srđan Jovanović (Bar). Početak: srijeda, 16.30, TV MNE SPORT.

Aleksandar Miljenović, koji se ne predaje tako lako... “Došli smo u polufinale i uradićemo sve da se plasiramo u finale”, jasan je Miljenović, koji u sastavu neće imati Jovana Vujovića i Petra Čavora zbog povreda. Ulog u Petrovcu je ogroman... “Znamo to i mi i oni, a kada je tako uvijek odluči sitnica. Neki detalj. Moramo da budemo koncetrisani do kraja utakmice, a sigurno je da će želja da bude na željenom nivou”, podvukao je Miljenović. B.T.

17 PUTA SU SE SASTALI PETROVAC I LOVĆEN POD MALIM BRDOM - DOMAĆIN JE UPISAO 12 POBJEDA, GOST DVIJE, DOK JE TRI PUTA BILO NERIJEŠENO

SPORT

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

PLANETA ČEKA ATOMSKI FUDBAL BARSELONA U 1. MEČU POLUFINALA LŠ DOČEKU

ČAROBNJACI NA DJ Može li ljepše? Na jednoj strani Mesi, Suarez, Dembele i ostali čarobnjaci iz Gaudijevog grada, na drugoj mađioničari iz grada Bitlsa Salah, Mane, Firmino i mnogi drugi... Planeta očekuje spektakularan fudbal i na “Nou Kampu”, ali i u revanšu na “Enfildu” prvi meč polufinala Lige šampiona između

Mohamed Salah je postigao 68 golova i upisao 29 asistencija na 100 mečeva za Liverpul

Barselone i Liverpula igra se večeras od 21 sat u srcu Katalonije.

■ KLOP: ONI ĆE DODAVATI DUGO, DUGO...

Od kada je Jirgen Klop preuzeo Liverpul “redsi” nijednom nisu ispali iz evropskih takmičenja kada su u pitanju nokaut mečevi. Nakon Lige Evrope i prošle godine u Ligi šampiona, sjajni Njemac želi još jedno finale sa timom sa “Enfilda”. Međutim, do sada nikada nije vodio neki tim u zvaničnim mečevima sa Barselonom. “Gledao sam toliko njihovih utakmica, ali nikada nisam igrao protiv njih takmičarski meč. Uvijek sam smatrao da će biti interesantan test za mene jednom kada se sastanemo”, istakao je Klop.

PRETHODNA DUELA NA NOU KAMPU LIVERPUL NIJE BIO PORAŽEN - DVA PUTA JE SLAVIO, A DVA MEČA SU ZAVRŠENA BEZ POBJEDNIKA

Posljednji meč na Nou Kampu i “golfer” Belami Posljednji okršaj Barselone i Liverpula u Kataloniji desio se prije tačno 12 godina u osmini finala Lige šampiona. Slavili su tada “redsi” u prvom meču na “Nou Kampu” sa 2:1, a taj duel obilježila je proslava gola Krega Belamija.

Velšanin je tada imitirao kako igra golf, a sve zbog stvari koje su se desile par dana ranije. Liverpul je bio na priprema u Portugalu, gdje se Belami malo više opustio i nakon par piva izudarao je golf palicom saigrača Jon Arne Risea.

Naravno, Norvežanin mu je nakon gola i sada već čuvene proslave na “Nou Kampu” sve oprostio, a upravo je on postigao drugi gol za tadašnju ekipu Rafe Beniteza. Liverpul je kasnije prošao u finale, gdje je poražen od Milana.

BARSELONA Ter Štegen Serđi Roberto Pike Lengle Alba Rakitić Buskets Artur Mesi Suarez Dembele Trener: Ernesto Valverde.

LIVERPUL Alison Aleksander-Arnold Matip Van Dajk Robertson Henderson Fabinjo Vajnaldum Salah Firmino Mane Trener: Jirgen Klop

BARSELONA - Stadion “Nou Kamp”. Kapacitet: 99.354. Sudije: Bjorn Kujpers (Holandija). Asistenti: Mario Diks i Ervin Zeinstra (Holandija). Početak: Srijeda, 21.00h. SK 1 i Arena sport 1.

Iskusni stručnjak dobro zna gdje leži šansa njegovog tima... “Ključ je u tome da naša odbrana bude na visokom nivou i da imamo hrabrosti da igramo fudbal onda kada nam se šansa za to ukaže”, jasan je Klop. “Kada oni imaju loptu, ključno je da ostaneš strpljiv i da ne budeš frustriran. Oni će se dodavati dugo i dugo, ali to mora da se prihvati. A onda će doći momenti kada ćemo dobiti loptu i tada im moramo biti najveća prijetnja koju mogu zamisliti”.

■ VALVERDE:

STRAŠAN RIVAL

Barselona je za vikend na svom terenu proslavila 26. titulu u La ligi, samo par dana kasnije želi još jednu

feštu na istom mjestu. Ipak, trener Ernesto Valverde upozorava da to neće biti baš tako jednostvano. “Liverpul je strašan rival na mnogo načina”, nema dilemu Valverde. “Znamo da je riječ o timu koji ima opasno dobre napadače. Sposobni su da rivala stave pod pritisak, drže visok ritam igre - istu ideju je Klop sprovodio i u Dortmundu. Igraćemo protiv ekipe koja ima samo jedan poraz u Premijer ligi, a to mnogo govori o njima”. Stručnjak iz Ekstremadure zna i gdje njegovom timu prijeti najveća opasnost... “Moramo da odgovorimo na pokušaje Liverpula da nas gurne na našu polovinu. Duboko igraju odbranu i pokušaće da nam ukradu loptu. Ako pronađu prostora, mogli bi da nam naškode”, jasan je Valverde. Trener Barselone ima tri dileme pred večerašnji duel - Serđi Roberto ili Nelson Semedo, Ivan Rakitić ili Arturo Vidal i Filipe Kutinjo ili Osman Dembele. S druge strane, Roberto Firmino i Fabinjo juče su trenirali i biće spremni da nastupe za Liverpul. K.B.

UJE LIVERPUL, SRIJEDA OD 21.00H

JELU Lionel Mesi je postigao 46 golova za Barselonu na 45 utakmica ove sezone

PUTA SU SE BARSELONA I LIVERPUL SRELI U NOKAUT FAZI EVROPSKIH TAKMIÄ&#x152;ENJA SVAKI PUT DALJE SU PROĹ LI REDSI

SRIJEDA, Ä&#x152;ETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

SPORT

KSENIJA IVANOVIÄ&#x2020; ZAVRĹ ILA KARIJERU, A ZA DN JE PORUÄ&#x152;ILA

Kucnuo je Ä?as za kraj, ali Ĺželim joĹĄ da dam odbojci

Iako je Ä&#x2021;e za dvadesetak dana napuniti tek 33 godine, iako je jasno da je joĹĄ mogla da igra na vrhunskom nivou, jedna od najboljih crnogorskih odbojkaĹĄica od obnove nezavisnosti odluÄ?ila je da je bilo dosta. Ksenija IvanoviÄ&#x2021; je zavrĹĄila igraÄ?ku karijeru, a posljednji meÄ? odigrala je u dresu BekeĹĄÄ?abe, sa kojom je bila ĹĄampion MaÄ&#x2018;arske. Za mnoge moĹžda iznenaÄ&#x2018;ujuÄ&#x2021;a odluka, ali Ksenija smatra da je kucnuo pravi Ä?as. â&#x20AC;&#x153;VeÄ&#x2021; 14 godina sam van Crne Gore, promijenila sam dosta klubova i zemalja, ostvarila velike uspjehe i smatram da je doĹĄlo vrijeme da se povuÄ?emâ&#x20AC;?, istakla je IvanoviÄ&#x2021;eva za Dnevne novine i poruÄ?ila. â&#x20AC;&#x153;Planiram joĹĄ puno toga da dam odbojci samo ne viĹĄe kao igraÄ?icaâ&#x20AC;?.

â&#x2013; SJEÄ&#x2020;AM SE SVEGA... Osim za reprezentaciju Crne Gore, Ksenija je nastupala za mnogo klubova - Podgoricu, BuduÄ&#x2021;nost, Zrenjanin, Klek, Ĺ arlrou, Visbaden, Valensijen, Telekom iz Bakua i BekeĹĄÄ?abu. â&#x20AC;&#x153;Koji momenat u karijeri je bio najljepĹĄi? Jako teĹĄko je izdvojiti samo jedan, jer ih je bilo veoma punoâ&#x20AC;?, rekla je Ksenija. â&#x20AC;&#x153;Igranje Lige ĹĄampiona, osvajanje titula sa ekipama Telekoma, BekeĹĄÄ?abe, igranje finala Kupa pred 10.000 ljudi u NjemaÄ?koj. Naravno, ra-

Ksenija IvanoviÄ&#x2021;

OSTAJE Ĺ˝AL Ĺ TO SA REPREZENTACIJOM CRNE GORE NIKAD NISAM OTIĹ LA NA NEKO VELIKO TAKMIÄ&#x152;ENJE. do se sjeÄ&#x2021;am i poÄ?etka karijere kada sam sa ekipama BuduÄ&#x2021;nosti i Podgorice osvajala titule u Crnoj Goriâ&#x20AC;?. Da li ima neĹĄto zbog Ä?ega Ksenija Ĺžali? â&#x20AC;&#x153;Ostaje Ĺžal ĹĄto sa reprezentacijom Crne Gore nikad nisam otiĹĄla na neko veliko takmiÄ?enjeâ&#x20AC;?. Ipak, dama koja je igrala na poziciji primaÄ?a servisa, vjeruje da Crna Gora u buduÄ&#x2021;nosti moĹže viĹĄe. â&#x20AC;&#x153;Raduje Ä?injenica ĹĄto je Ĺženska odbojka sve popularniji sport u Crnoj Gori. Smatram da uz kvalitetan rad i dobru

edukaciju trenera postoji potencijal da se Ĺženska odbojka podigne na viĹĄi nivo kako na klupskom tako i na reprezentativnom nivouâ&#x20AC;?, ocijenila je IvanoviÄ&#x2021;eva.

â&#x2013; OD DUCA DO GAJIÄ&#x2020;A Ksenija je istakla da planira joĹĄ mnogo toga da pokloni odbojci - da li kao trener ili... â&#x20AC;&#x153;Svakako bih voljela da ostanem u odbojci. Od svakog trenera sam nauÄ?ila dosta toga, poÄ?ev od prvog trenera Avdulaha Duca RadonÄ?iÄ&#x2021;a, uz kog sam zavoljela odbojku, do Zorana GajiÄ&#x2021;a (sa kojim je radila u Bakuu, prim. aut) koji je krem svjetske odbojke. Nadam se da Ä&#x2021;u svoje znanje i iskustvo prenijeti mlaÄ&#x2018;im generacijamaâ&#x20AC;?, zakljuÄ?ila je Ksenija IvanoviÄ&#x2021;. K.B.

MEÄ&#x152; LOPTA JADRAN SRIJEDA, 18.30H DOÄ&#x152;EKUJE BUDVU

JADRAN ZAVRĹ AVA POSAO? GODINA BARSELONA NIJE IZGUBILA NA SVOM TERENU U LIGI Ĺ AMPIONA - U TOM PERIODU VEZALA JE 31 POBJEDU

Jadran je na korak od nove ĹĄampionske krune - ĹĄeste zaredom u Crnoj Gori, a devete ukupno. Samo veliko Ä?udo Budve danas bi odloĹžilo veÄ&#x2021; viÄ&#x2018;eno slavlje na Ĺ kveru. TreÄ&#x2021;i meÄ? finala plej-ofa za prvaka Crna Gore igra se u Herceg Novom od 18.30h - momci Vladimira GojkoviÄ&#x2021;a vode 2:0 u seriji. VeÄ&#x2021; godinama je Jadran dominantan u Crnoj Gori, tako je bilo i ove sezone,

FINALE Prvi meÄ? Jadran - Budva 15:12 Drugi meÄ? Budva - Jadran 3:7 TreÄ&#x2021;i meÄ? (srijeda) 18.30h Jadran - Budva *Eventualni 4. i 5. meÄ? - 4. i 8. maj.

pa je veÄ&#x2021; odbrabio pehar u Kupu Crne Gore, a danas Ä&#x2021;e imati ĹĄansu da osvoji joĹĄ jednu duplu krunu.

Budva Ä&#x2021;e najvjerovatnije i ove sezone, ĹĄesti put zaredom, izgubiti finale protiv istog rivala, ali nakon teĹĄkih godina u klubu sa bazena â&#x20AC;&#x153;Dragan TrifunoviÄ&#x2021;â&#x20AC;? mogu da budu zadovoljnim napretkom koji su pokazali ove sezone. Ekipa Draga PejakoviÄ&#x2021;a izborila je povratak u Regionalnu A1 ligu, a u prethodna dva duela finala i pokazala da razlika izmeÄ&#x2018;u Budve i Jadrana viĹĄe nije toliko velika. K.B.

sport

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

šampionska majica šeta svijetom: jedan od omiljenih stranaca podgorice ne zaboravlja plave

Neraskidiva veza Lendrija i Budućnosti

Proveo je samo jednu sezonu u dresu Budućnosti, bio dio ekipe koja je osvojila istorijsku titulu ABA lige, pa će s pravom zauvijek ostati u sjećanju navijača plavih, kao primjer idealnog stranca. Ni Kajl Lendri očigledno ne zaboravlja prelijepu podgoričku avanturu. Tridestrogodišni Kanađanin je nakon osvojene titule regionalnog šampiona, pomogao re-

prezentaciji Kanade da se plasira na Mundobasket, a nakon toga je završio karijeru i odlučio da ubuduće pika basket. Putuje svijetom, igra turnire “tri na tri” i sanja odlazak na Olimpijske igre (na Igrama u Tokiju naredne godine basket posaje olimpijski sport). I sve to radi u majici Budućnosti. Istoj onoj koju je navukao 14. aprila prošle godine nakon pobjede nad Crvenom

zvezdom za 3:1 u finalnoj seriji. “Nevjerovatno iskustvo, veoma sam uzbuđen zbog nadolazećih izazova”, napisao je Lendri nakon prvi ozbiljnih turnira u Šangaju i Vuksiju na kojima je njegova ekipa osvojila četvrto i drugo mjesto. A ispod fotografije, gdje je Lendri u plavoj majici “Budućnost šampion”, Kanađanin je u komentarima dobio “ovaci-

je” velikog broja simpatizera Budućnosti. Kajl Lendri je nakon koledž košarke u dresu Sjeverne Arizone, igrao u Poljskoj (Inovroclav), Belgiji (Deksija), Češkoj (Prostejov), Rusiji (Trijumf i Zenit), da bi tačku na karijeru stavio u dresu Budućnosti. U sezoni 2017/18. u ABA ligi i Evrokupu prosječno je bilježio 7,5 poena po meču, uz 4,5 sko-

ka. Po brojkama bi se reklo - mizeran učinak, ali je Kanađanin svaki minut na parketu odrađivao perfketno. Nije “bildovao statistiku”, igrao je za tim i pokazao kako bi trebalo profesionalac, još stranac u nekom klubu, da se ponaša na parketu... Budućnost je sa njim prošle sezone pogodila, ove sezone većina igrača sa strane su bili apsolutni promašaji. M.A.

NBA i dAlje os

od tomaševa preko sad do evrope - gligorije rakoČ

⌦ Bojan Topalović

Moje vrijeme tek dolazi: Gligorije Rakočević

Iz Tomaševa se 2013. godine preselio u Los Anđeles, nakon dvije sjajne sezone u dresu srednje škole “Kantvel - sejkred hart” (prve godine: 10,5 poena i 8,6 skokova, druge godine: 19,2 poena i 10,5 skokova) uslijedila je selidba na univerzitet Oregon Stejt. A poslije četiri godine je spreman za povratak u Evropu, ali Sjedinjene Američke Države ne zaboravlja. Ukratko - to je Gligorije Rakočević, 23-godišnji centar visok 211 centimetara... “Dvije godine u Los Anđelesu i četiri u Oregonu su mi promijenile život. Uspio sam da ostvarim mnoge životne ciljeve, koje ne bih bio u prilici da nisam došao u Ameriku”, govori za Dnevne novine momak koji će 7. avgusta napuniti 24 godine... “Za šest godina sam napredovao fizički i mentalno, a to iskustvo me je pripremilo za jedan od mojih životnih ciljeva. U Oregonu sam stekao životne prijatelje, neki su me zvali za kuma, tako da sam ostavio pozitivan utisak na ljude i čitavu instituciju”. Prve sezone (2015/16) na Oregonu 1,5 poena i 1,3 skoka, druge sezone (2016/17) 4,6 poena i 3,7 skokova, treće sezone (2017/18) 2,7 poena i 2,2 skokova, a četvrte (2018/19) 5,2 poena i 2,8 skokova... “Mogao sam da ostavim još veći trag, ali povrede i druge

394

poena i 289 skokova upisivao je Rakočević na oRegonu na 112 utakmica za četiRi godine okolosti na koje nisam mogao da utičem kao igrač su učinile svoje. Bila mi je čast i zadovoljstvo igrati za Oregon”.

■ Krenuo sa

Karateom...

Sve je krenulo iz Tomaševa. I to od karatea! “Sestra Kristina i ja smo trenirali karate u Tomaševu, a bilo mi je teško da se odlu-

čim za samo jedan sport. Prve košarkaške korake sam napravio u nekadašnjem KK Centar iz Bijelog Polja koji su vodili Goran Rika Vojinović i Nebojša Nešo Vojinović. Tu sam pronašao strast i ljubav prema košarci”, prisjeća se Rakočević, koji se nadovezuje... “Otišao sam u Ameriku, jer mi je bio cilj da diplomiram i da u isto vrijeme igram

Želim da dobijem šansu da igram za svoju zemlju

Gorostasni centar Gligorije Rakočević se našao na širem spisku Crne Gore selektora Bogdana Tanjevića za Eurobasket 2017. godine, a sa pažnjom je ispratio senzacionalan plasman učenika Zvezdana Mitrovića na Mundobasket. “To je veliki uspjeh za našu zemlju. Momci su jakim radom i velikim odricanjem zaslužili plasman na Svjetsko prven-

stvo. Imamo dobru ekipu, nadam se da ćemo ostaviti dobar utisak u Kini”, rekao je 23-godišnji Rakočević, koji se u budućnosti nada novom pozivu... “Posljednjih nekoliko godina nisam bio u mogućnosti da pružim maksimum i priključim se reprezentaciji zbog obaveza prema fakultetu. Moj cilj i želja su da u narednih nekoliko godina dobijem šansu da branim boje naše zemlje”.

Kajl Lendri sa ekipom basketaša u Šangaju

SUPERLIGA (4.KOLO) - SVE U ZNAKU DERbIJA U TOPOLIcI

Neka bude lijepa košarka Prvi majski dan donosi superkošarkaški sudar u Topolici, Mornar i Budućnost sa istom željom ulaze u derbi 4. kola Superli-

stAje cilj

OČEVIĆ SPREMAN ZA NOVU AVANTURU

košarku u jednoj od najjačih konferencija. Na početku sam moje košarkaške priče i nadam se da ću jednog dana dobiti šansu da zaigram u nekoj od NBA ekipa”. A put do najjače košarkaške lige na planeti vodi preko Starog kontinenta gorostasna “petica” je spremna za Evropu. “Plan je da igram u Evropi, a cilj je da se uz veliki rad vratim u Ameriku i igram u jednoj od najjačih liga na svijetu. Moje je da radim i napredujem, a zajedno sa svojim menadžerima Đorđem Vujisićem i Harisom Papadopulosom iz agencije Life Sports International i porodicom ću odlučiti gdje i u kom klubu ću nastaviti karijeru”, poručio je Rakočević, koji ne tipuje ni na jednu zemlju, niti klub... “Plan je da napredujem i na najbolji način predstavim svoju igru. Što se tiče zemalja, to mi nije bitno, jer sam se navikao na sve i svašta posljednjih šest godina”.

■ OvO je samO pOčetak za pOrOdicu rakOčević

Mnogi se nakon povratka sa koledža ne snađu na parketima širom Evrope, ali za stasitog Crnogorca to neće biti problem... “Povratak u Evropu neće biti puno težak za mene, jer se vraćam kući gdje sam napravio prve korake. Amerika mi je pomogla da razvijem i

Iskreno, mIslIm da se sa mladIm IgračIma bolje radI u evropI, jer Igrač Ima vIše vremena I prostora za napredak. međutIm, što se tIče uslova za Igru I fakulteta, rekao bIh da je amerIka najbolja opcIja za razvoj mladog košarkaša unaprijedim košarkaške sposobnosti”, jasan je Rakočević. Gligorije se sa karatea “prešaltao” na košarku, a sestra Kristina je otišla na atletiku. I već ima rezultate, a sa 20 godina je velika nada Crne Gore u bacanju diska. “Za sestru ne mogu da nađem prave riječi. Ponosan sam na nju i na sve što je uspjela da ostvari u posljednjih par godina. Kristina je svjetski fenomen i njeno vrijeme tek dolazi. Ovo je samo početak za porodicu Rakočević”, rekao nam je 23-godišnji košarkaš, koji dodaje... “Bodrimo se međusobno i savjetujemo jedno drugo. Daleko smo jedno od drugoga, ali postoji velika veza koja nam daje snagu i motiv. Otac Igor, majka Milica i najmlađa sestra Anja su uvijek tu za nas i bez njih mnoge stvari ne bi bile moguće. Mnogo nam znači da imamo nekoga za koga znamo da je uvijek tu”, podvukao je Gligorije Rakočević.

sport

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK, 1, 2. I 3. 5. 2019.

3 puta su mornar I budućnost IgralI ove sezone I sva trI puta boljI su bIlI podgorIčkI plavI (dva puta u aba lIgI 99:95 I podgorIcI 102:71) I jednom u polufInalu kupa cg (92:82).

ge - da trijumfom ostanu neporaženi, samim tim i usamljeni na čelu superligaške kolone. “Volio bih da naši mečevi opet budu neizvjesni, ali - teško je to očekivati, jer smo mi mnogo ispod prošlogodišnjeg nivoa, a Budućnost mnogo iznad”, realan je Mihajlo Pavićević, ali i siguran da njegov tim, posebno u Topolici, neće tako lako istaći bijelu zastavu: “Daćemo sve od sebe da pružimo dostojan otpor i ljubiteljima košarke u Crnoj Gori podarimo jedan fin događaj, kako bismo svi zajedno uživali. Bitno je da se vrati priča o košarci, jer sve drugo ne želim da komentarišem”, zaključio je Pavićević. Meč pod Rumujim prvi je od potencijalnih sedam koje bi barski i podgorički plavi mogli da odigraju u nastavku sezone (dva u ligaškomm dijelu, uz potencijalnih,

superliga 19.00h Sutjeska - Jedinstvo 1950 19.00h Ulcinj 1976 - Lovćen 1947 19.00h Mornar - Budućnost Voli 1. Budućnost VOLI 2. Mornar 3. Sutjeska 4. Lovćen 1947 5. Ulcinj 1976 6. Jedinstvo 1950

3-0 3-0 2-1 1-2 0-3 0-3

6 6 5 4 3 3

maksimalnih pet u finalu). Strateg plavih Petar Mijović svjestan je da njega i njegove izabranike čeka najteži ispit do sada kada je crnogorsko tlo u pitanju. “Mornar je ozbiljan rival, branilac titule, ali naš cilj i u ovom i u svim mečevima je jasan - pobjeda”, ističe Mijović. U ostalim mečevima prvomajskog kola Sutjeska ima zicer protiv bjelopoljskog Jedinstva, dok će Ulcinj pokušati da iznenadi Lovćen i uključi se u borbu za mjesto koje vodi u plej-of. M.A.

Zaustavljanje Edvina Džeksona biće jedan od prioriteta Strahinje Mićovića i barske družine Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Ekonomija: Bojana DESPoToVIć (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJoVIć (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJoVIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASToDER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BoLJEVIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKoVIć (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JoVoVIć (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LoPIČIć (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SRIJEDA

RTCG 2 18:20

BITKE ZA BAKU - Vrijeme je za polufinale Lige Evrope u fudbalu - Ajntraht 09:00-10:55 dočekuje Čelsi (SK 1 CG, 21.00h), a 13:10-15:05 Arsenal - Valensiju (AS 2, 21.00h). 18:00

Vaterpolo: Jadran - Budva

SK 1 CG 15:00 19:00 21:00 04:05

Košarka: Frankfurt - Miteldojčer Evroliga: Efes - Barcelona LŠ: Barselona - Liverpul LŠ (finale): Monterej - Tigres

SK 2 18:00 20:30

PETAK

● NE PROPUSTITE

Odbojka: Novara - Koneljano Odbojka: Peruđa - Lube

21:00 02:00

Moto GP Španija, trening 2 Moto GP Španija, trening 2 Atletika DL, Doha Premijer: Everton - Barnli NBA: Boston - Milwaukee

14:00 19:00

ATP Estoril ATP Estoril

18:00 20:00

Košarka: Ankara - Darušafaka Fudbal U17 EP: Engleska - Francuska

17:35 19:00 21:00

Atletika Doha - Disk (M) Atletika Doha - Kugla (M) La liga: Sevilja - Leganes

18:00 20:00

Atletika Doha - Skok udalj (Ž) Fudbal U17 EP: Irska - Grčka

17:20 20:15

Atletika Doha - Skok motkom (M) Futsal: Maribor - Dobovec

19:30

Fudbal: Sivaš - Bašakšehir

18:30 21:15 01:00

FIBA LŠ: Virtus - Brose FIBA LŠ: Tenerife - Antverpen NHL: Njujork I - Karolina

SK 2 SK 3 SK 4

ARENA SPORT 1 16:00 18:00 21:00 00:15 02:30

Fudbal: Vojvodina - C. zvezda Fudbal: Partizan - Mladost LŠ: Barselona - Liverpul Fudbal: Sol de Amerika - Mineros Fudbal: Deportivo B - Independijente

ARENA SPORT 2 15:30 18:00 01:00 03:30

Hokej: Japan - Estonija Košarka: FMP - Borac NHL: Njujork I - Karolina WRC Argentina

ARENA SPORT 3 16:30 19:00

Kup CG: Sutjeska - Budućnost Liga 1: Ren - Monako

ARENA SPORT 4 17:30

Rukomet: Flensburg - Lajpcig

ČETVRTAK

EUROSPORT 1 11:00-19:30

Snuker, Šefild

SK 1 CG

EUROSPORT 2 16.00

Biciklizam, Njemačka

● NE PROPUSTITE

16:45 21:00

Fudbal: Celje - Olimpija LE: Ajntraht - Čelsi

ARENA SPORT 1 21:00 02:30

LE: Ajntraht - Čelsi Fudbal: Guaraní - Dep. Kali

ARENA SPORT 2 12:00 16:00 21:00 01:30

Hokej: Belorusija - Slovenia Fudbal: Jagielonia - Lehia G. LE: Arsenal - Valensija NHL: Boston - Kolumbus

ARENA SPORT 3 15:30 18:00 22:00

Hokej: Ukrajina - Rumunija Košarka: Mega - Novi Pazar Fudbal: Est. de Merida - Argentinos

ARENA SPORT 4 17:00

Odbojka: Eczacibasi - Vakifbank

EUROSPORT 1 13:45-19:30

SPEKTAKL NA NOU KAMPU - Dva leteća tima oči u oči u polufinalu Lige šampiona. Barselona ili Liverpul - direktno na SK 1 CG i AS 1 od 21.00h.

Snuker, Šefild

EUROSPORT 2 16:00 17:30

Biciklizam, Švajcarska Biciklizam, VB

SK 1 CG

SK 5 SK 6

SK HD

ARENA SPORT 1 ARENA SPORT 2

11:00-17:00 20:30 01:00 18:00 20:45 02:10

ATP Minhen Serija A: Juventus - Torino MLB: Minnesota - Njujork J.

ARENA SPORT 3 Fudbal: Rudeš - Gorica Liga 1: Strazbur - Marsej Fudbal: Union - Tigre

ARENA SPORT 4

17:30 21:00

Odbojka: Fenerbahče - Arkaš Košarka: Barselona - Baskonija

15:30 20:30

Hokej: Mađarska - Slovenija Fudbal: Genk - Antverpen

20:30

Bundesliga: Majnc - RB Lajpcig

ARENA SPORT 5 EUROSPORT 2

● NE PROPUSTITE KO ĆE OSVOJITI FIBA LIGU ŠAMPIONA U petak u Antverpenu počinje fajnal-for, a četiri tima su u igri - uz domaćina, još i Virtus, Brose i Tenerife.