Dnevne novine 6. maj 2019. by Dnevne Novine

DANAS POČINJE MJESEC RAMAZANA ■ 17

Vjerski radikalizam da pošaljemo u tamu istorije

CRNA GORA NAUTIČKA DESTINACIJA

Fejzić

LUŠTICA BAY USKORO SA 85 VEZOVA ZA BRODOVE

■ 19

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019. BROJ 2366 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

VLADIMIR GOATI ■ 5

ALEKSANDAR VUČIĆ: ■ 24

Najave Fronta za 9. maj su politički nezrele

Kosovo će biti nezavisno, ali ne mojom krivicom

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ U INTERVJUU ZA GLAS AMERIKE

Ako EU ne povuče Balkan, drugi neće sjedjeti skrštenih ruku ■ 2 3 PUCNJAVA U BARU ■ 13

Bošković ranjen u nogu, policija na tragu napadaču

RIM: IZLOŽBA TAMARE RADUSINOVIĆ

EMOTIVNI DOŽIVLJAJ SVIJETA PRETOČEN U APSTRAKTNI CRTEŽ■ 26

PSIHOLOŠKINJA I ČLANICA ŽENSKE POLITIČKE MREŽE NATAŠA VUKOVIĆ ZA DN ■ 10 11

U prošloj godini svaka peta žena pretrpjela neki vid nasilja ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

PREDSJEDAVAJUĆI OEBS A DOLAZI U CRNU GORU

Lajčak sa Markovićem, Brajovićem i Darmanovićem Predsjedavajući OEBS-om i slovački ministar vanjskih i evropskih poslova Miroslav Lajčak doputivaće sjutra u Crnu Goru. Kako je saopšteno iz misije OEBS-a, Lajčak će se susresti sa predsjednikom parlamenta Ivanom Brajovićem, premijerom Duškom Marković em i ministrom vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem, kao i sa predstavnicima nevladinog sektora u Crnoj Gori. “Takođe će biti počasni gost na sastanku ministara

vanjskih poslova Jadranskojonske inicijative u Budvi. Osim toga, Univerzitet Crne Gore će predsjedavajućem OEBS-a Lajčaku dodijeliti počasni doktorat. Ministar Lajčak će direktoru Gimnazije u Pljevljima Draganu Zukoviću predati ček u iznosu od 10.000 eura za renoviranje kupatila u pljevaljskoj gimnaziji. U ime slovačke Vlade, Lajčak će Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u Podgorici donirati bio-mikroskopsku proreznu lampu”, naveli su u saopštenju. M.P.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

PREDSJEDNIK CRNE GORE MILO ĐUKANOVIĆ U INTERVJUU ZA GLAS AMERIKE

AKO EU NE POVUČE BALKAN, DRUGI NEĆE SJEDJETI SKRŠTENIH RUKU Đukanović za Glas Amerike kaže da je Evropska unija lokomotiva evropskog kontinenta, a kako je rekao, kada govori o Evropi, ne zaboravlja na važnost evroatlantskog partnerstva

Lajčak

U PODGORICI U ORGANIZACIJI MVP

KONFERENCIJA POČASNIH KONZULA Konferencija počasnih dar Bogdanović, kao i grakonzula, koju organizuje Midonačelnik Podgorice Ivan nistarstvo vanjskih posloVuković. va (MVP), biće odr“Konferencižana danas i sjuja predstavlja tra u Podgorici. priliku za Konferenprezentaciju će, kaciju aktuelnih ko je najavprojeljeno, otvokata i riti predrazvojsjednik Skupštine nih priIvan Brajoriteta ović i mininaše države, a u star vanjskih cilju daljeg poslova Srđan jačanja priDarmanović. Brajović vredne i kulturNakon njih će, navodi se, govoriti ministri odrne saradnje sa zemljaživog razvoja i turizma Pavle ma iz kojih dolaze počasni Radulović, zdravlja Kenan konzuli”, kaže se u saoptšeHrapović i kulture Aleksannju MVP. M.P.

Evropska unija može i mora ponovo da povuče Zapadni Balkan naprijed, jer druge države neće čekati skrštenih ruku, rekao je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, naglašavajući da je EU potrebna i kako bi Balkan što prije prevazišao jaz istorijskog zaostajanja. Đukanović za Glas Amerike kaže da je Evropska unija lokomotiva evropskog kontinenta, “i ta lokomotiva je kao svaka lokomotiva odgovorna za kretanje i stabilnost svakog, uključujući i posljednji vagon”. “Ako je Zapadni Balkan danas posljednji vagon evropskog kontinenta, onda se podrazumijeva da je Evropska unija ta koja će dati konkretniji doprinos da Zapadni Balkan

što brže savlada taj jaz istorijskog zaostajanja i da uhvati logični, prirodni priključak sa savremenom Evropom”, rekao je Đukanović. Kako je rekao, kada govori o Evropi, ne zaboravlja na važnost evroatlantskog partnerstva. Na pitanje da li se može govoriti o istinskoj demokratiji u Crnoj Gori bez promjene vlasti, Đukanović je naveo da uvijek govori o istinskoj demokratiji ako su rezultati izbora izraz slobodne volje građana. “I jednako tako ne smatram demokratijom ukoliko se bilo koja grupa u toj zemlji osjeća zasićenom jednom politikom ili politikom bilo kojeg pojedinca, pa zbog tog svog osjeća-

RAZUMIJE JED OPOZICIJE

Đukanović je naveo da razumije jed opozicije, “koji je posljedica njihove nesposobnosti da se građanima predstave kao realna alternativa aktuelnoj vlasti”. Đukanović ne strahuje od novog nasilja na Balkanu, ali upozorava da se, imajući u vidu isto-

riju regiona, ne smije dozvoliti da proces integracija krene nizbrdo. Crnogorski predsjednik smatra da je neophodno da Beograd i Priština nastave dijalog i vjeruje u konsenzus međunarodne zajednice u pogledu konačnog rješenja odnosa Srbije i Kosova.

ja sebi priušti pravo da mijenja vlast. To onda nije demokratija. To je onda nasilje”, smatra Đukanović. On je dodao da, s druge strane, jako dobro razumije da poslije izvjesnog vremena dolazi do tog zasićenja. Navodi i da je za demokratsko zdravlje u jednoj zajednici dobro da postoji konkurencija i da se ta konkurencija primjećuje i kroz promjenu odnosa snaga na izborima. Đukanović poručuju da je neko ko priželjkuje moćniju opoziciju. “Definitivno sam ubijeđen da se iz dobre konkurencije porađa novi kvalitet i da bi partija koju ja vodim sigurno bila mnogo bolja da je u prethodnom periodu imala kvalitetniju konkurenciju. Nažalost nije je imala, i zbog toga je pobjeđivala na izborima”, ocijenio je Đukanović. Zato, smatra on, ljudi u Crnoj Gori, zahvaljujući slabostima konkurencije, iskazivali svoje temeljno povjerenje prema politici koju smo vodili. “Nijesu nam oni previđali slabosti, vide oni naše slabosti, vidimo ih i mi, ali imajući u vidu vrijeme kroz koje smo prolazili i iskušenja koja su nam stajala na putu, ljudi su čini mi

Foto: Vedran Ilic

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

U Susret sa državnim tužiocem Arizone Na kraju dvodnevnog boravka u Arizoni, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović susreo se sa državnim tužiocem ove američke države Markom Brnovićem u Fineksu, na njegovu inicijativu. Pošto je saznao da Đukanović učestvuje na „Sedona forumu”, Brnović je izrazio želju da se sretne i upozna s njim. U otvorenom i naglašeno srdačnom razgovoru, Brnović je upoznao Đukanovića o crnogorskim korijenima, ističući da je ponosan na svoje porijeklo, što je prenio i na porodicu, s kojom redovno posjećuje Cr-

nu Goru, saopšteno je iz kabineta Đukanovića. On je inače ugledni pravnik, kao i njegova supruga, sudija federalnog suda, koju je naimenovao predsjednik SAD i potvrdio Senat. Znajući za razlog predsjednikovog boravka u Arizoni, upoznao ga je i o svojim kontaktima sa senatorom Mekejnom, koji je, rekao je Brnović, veoma poštovao Crnu Goru i Đukanovića lično. Sljedeći susret dagovoren je na ljeto ove godine kada Brnovići planiraju da posjete Crnu Goru.

se racionalno odlučivali”, naveo je Đukanović. Ocjene opozicija da nema uslova za slobodne izbore, Đukanović smatra potpuno neodgovornim i neutemljenim. “Kada bih vam ja kazao da je Crna Gora potpuno idealno društvo, da nema kriminala, korupcije i deformiteta, pretpostavljam da mi ne bi ste vjerovali. Hajde da budemo tako kritički nepovjerljivi i prema ovakvim stavovima opozicije, koja ima pravo da bude nezadovoljna jer u kontinuitetu, posljednjih 30 godina gubi”, rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, OEBS je kontinuirano, preko

ODIR-a, davao sugestije kako unapređivati naš izborni sistem. Podsjetio je da ni jedan izborni proces nije protekao da nijesmo imali posmatrače Savjeta Evrope, OEBS/ODIR-a, i raznih država koje su pokazivale interesovanje da isprate kvalitet izbornog procesa. “I na kraju svih tih izbornih procjena bila je jedinstvena ocjena da su ti izbori odrazili ono što je slobodna volja građana Crne Gore. Kako mislite zaista da bi NATO ili Evropska unija u zajednicu primile jednu zemlju koja bi izgledala onakvom kakvom danas i u kontinuitetu opisuje crnogorska opozicija”, kazao je Đukanović. M.P.

POLITIKA

Referendum najvažniji demokratski projekat ĐUKANOVIĆ POSTHUMNO ODLIKOVAO SENATORA DŽONA MEKEJNA

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručio je supruzi pokojnog američkog senatora Džona Mekejna, Sindi, Orden crnogorske zastave prvog stepena, koji je senator posthumno dobio za izuzetan doprinos crnogorskoj nezavisnosti i ostvarivanju ključnih vanjskopolitičkih prioriteta naše zemlje, prije svega učlanjenja u NATO. Đukanović je govorio i na “Sedona forumu”, u Arizoni, gdje je pozvao na odlučnost u odbrani evroatlantskog sistema vrijednosti. Đukanović je, između ostalog, podsjetio na riječi senatora Mekejna da je crnogorski referendum za nezavisnost bio možda i najvažniji demokratski projekat u Evropi nakon rušenja Berlinskog zida. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, ukazao je i na senatorovo istančano razumijevanje bezbjednosnih i političkih izazova sa kojima se Crna Gora i Zapadni Balkan suočavaju. “Ohrabrivao nas je da budemo svijetli primjer za region, i da nastavimo da promovišemo ideale zapadne civilizacije i transatlantske vrijednosti, rekao je Đukanović.

TRAŽENJE ODGOVORA NA SVJETSKE IZAZOVE

Đukanović je prvog dana boravka u Arizoni prisustvovao je otvaranju “Sedona foruma” u istoimenom gradu, na poziv Kurta Volkera, izvršnog direktora “Mekejn instituta za međunarodno liderstvo”. Forum je otvorio izvršni direktor Volker, koji je podsjetio da ovaj značajni bezbjednosno-politički događaj, koji se organizuje sedmi put, tradicionalno okuplja političke lidere, mislioce i predstavnike biznis i akademske zajednice, s ciljem traženja odgovora na sve ozbiljnije savremene izazove u svijetu. Gospođa Mekejn zahvalila je predsjedniku za to što Crna Gora njeguje sjećanje na senatora i istakla da je on uvijek bio veliki prijatelj i podržavalac crnogorskog naroda i naše zemlje. “Hvala Vam što proslavljate njegov život, i što nastavljate ideale za koje se on zalagao”, rekla je ona. Đukanović je govorio na

Đukanović uručuje odlikovanje

Na svečanoj večeri lidera, na kojoj je predsjednik Đukanović među najuvaženijim zvanicama, odata je pošta preminulom senatoru, a goste su, između ostalih, pozdravili guverner Arizone Dag Dejsi i rektor Državnog univerziteta Arizone, dr Majkl Krau. Đukanović je imao i bilateralni susret sa izvršnim direktorom Kurtom Volkerom, koji mu je prenio pozdrave državnog sekretara SAD-a Majka Pompea, kao i izraze podrške Crnoj Gori u rješavanju izazova pred kojima se naša zemlja nalazi na putu ostvarenja strateških ciljeva. panelu “Zašto je američko liderstvo (još uvijek) važno” Sedona foruma u Arizoni, pri čemu se osvrnuo na istorijski važnu ulogu koju su Sjedinjene Američke Države odigrale na Zapadnom Balkanu 90-ih i apostrofirao važnost održanja američke pažnje na regionu, zajedno sa EU, s ciljem uspješnog razrješenja otvorenih pitanja koja opterećuju njegov evropski i evroatlantski put. “Na tom fonu, predsjednik je skrenuo pažnju i na rastuće izazove po sjevernoatlantsko partnerstvo u savremenoj eri, na značaj evroatlantizma za Ameriku, Evropu i cijeli svijet, i pozvao na odlučnost u odbrani evroatlantskog sistema vrijednosti”, kazali su iz Đukanovićevog kabineta. Uvodničar panela bio je bivši senator iz države Arizona Džef Flejk. Pored predsjednika Đukanovića, panelisti su bili Džon Rod, podsekretar za politiku odbrane Pentagona i senator Šeldon Vajthaus iz države Rod Ajland. Diskusiju je moderirala bivša senatorka Keli Ajot iz Nju Hempšira. Na marginama Foruma, predsjednik Đukanović imao je niz neformalnih susreta sa senatorima, kongresmenima i drugim učesnicima Foruma. M.P.

politika

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

potpredsjednik socijalističke narodne partije dragoslav šćekić

ProPali Pokušaji da se sNP margiNalizuje ili ugasi U trenucima kada su konačno propali i posljednji pokušaji da se Socijalistička narodna partija marginalizuje ili ugasi, obično se pojave takozvani nezavisni analitičari, koji sa tobožnjom zebnjom i nevjericom zapitkuju šta je cilj posljednjih opozicionih okupljanja u kojima naša partija daje i davaće nemjerljiv doprinos, saopštio je Dragoslav Šćekić, potpredsjednik SNP-a. “SNP od svog postojanja ima jedan cilj, a to je da mijenjamo život u Crnoj Gori i da omogućimo ljudima da pristojno žive od svog rada. I u tom pravcu smo spremni, sa svim iskrenim opozicionarima, da skupa mijenjamo nešto u ovoj državi. Oni koji dobro poznaju prilike u Crnoj Gori znaju da SNP iz dana u dan bilježi sve veći rast i da sva poznata i urađena istraživanja pokazuju to”, navo-

Šćekić di Šćekić. Poručuje da cenzus ne treba nikoga da opterećuje. “Uostalom, vanredni izbo-

ri pokazaće i to. Ali ne možemo da se ne zapitamo, do kada će ti i takvi bazirati svoje gledište na režimskoj vo-

lji i ćutke gledati kako ovaj režim vodi našu državu u sve veće gubitke i propast. Umjesto toga, svojom energijom bi mogli doprinijeti da se konačno promijeni vlast. I upravo u toj novoj energiji mi vidimo šansu za promjenama”, smatra Šćekić. I građani su na masovnim protestima pokazali da ne žele više mirno da posmatraju ‘ozakonjenu pljačku’ naših građana. Kako drugačije nazvati sve one nove namete, poskupljenja struje, goriva, selektivne stečajeve u pojedinim preduzećima, uz prateći kriminal i korupciju, koji se pominju u svim evropskim izvještajima. Dodaje da se program SNP-a bazira na razvijenoj ekonomiji, u kojoj će investicije biti podjednako raspoređene, kako na primorju i Podgorici, tako i Bijelom Polju, Beranama i Rožajama.

Program SNP-a bazira na razvijenoj ekonomiji, u kojoj će investicije biti podjednako raspoređene, kako na primorju i Podgorici, tako i Bijelom Polju, Beranama i Rožajama “I zato smo jako zabrinuti odlivom mladih kadrova, posebno sa sjevera Crne Gore. I danas izražavam otvorenu zabrinutost da će sljedeći popis pokazati poraznu činjenicu odlaska naše omladine u potrazi za boljim životom. Uradićemo sve da razvijemo i obnovimo privredu i spriječimo njihov dalji odlazak, jer mladi su najveće bogatstvo jedne države. Izbori u Beranama su pokazali da novac, moć i kupovina glasova ne mogu više da utiču na konačan rezultat izbora, već isključivo kvalitet, želja za boljitkom i dobar politički program”, navodi Šćekić u saopštenju. M.P.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

politika

DF neće prijavljivati skup za 9. maj, iako su mogući nereDi

Goati: Najave DF-a su politički Nezrele

“To je neuobičajeno i nisam siguran da je u nekim dobrim demokratskim običajima da se, prije svega, reaguje na sudsku presudu”, poručio je Goati. Goati ističe da bi trebalo odvojiti pravosudni sistem od političkih reakcija. “Sudske presude bi trebalo da budu smjer i izvan su kvalifikacija i ocjena politike”, kazao je Goati. Podsjetimo, Demokratski front, kako je saopšteno, neće prijavljivati nadležnim organima nikakva javna okupljanja za 9. maj, kada će funkcionerima tog saveza biti izrečena presuda u slučaju pokušaja terorizma na dan izbora 2016. “Metode otpora diktaturi će biti značajno drugačije i primjerene aktuelnoj situaciji”, poručuju iz DF-a.

DF još jednom poziva sve odgovorne donosioce odluka, da se, kako navode, ne igraju silom i moći kojom raspolažu. “Svaka sila će biti zaustav-

“Sudske presude bi trebalo da budu smjer i izvan su kvalifikacija i ocjena politike”, kazao je Goati.

ljena otporom našeg naroda koji ne ljubi lance i nepravdu”, stoji u saopštenju DF-a. Kažu da se protiv DF, od 16.10.2016, vodi sistematski i organizovani državni, policijski, tužilački i sudski progon.

Javljaju se dobrovoljci U tom Demokratskom frontu ističu i da su sa njima najodaniji saborci, a, kako navode, stalno se povećava broj dobrovoljaca koji se javljaju da učestvuju u svakoj akciji na koju budu pozvani.

“I narednih dana, ljudi odani našoj tradiciji, istoriji, hrišćanstvu i pravoslavlju će se organizovati i postati dio Fronta koji nikad ne može biti ponižen i poražen”, zaključuje se u saopštenju DF-a.

“U zavisnosti od mogućih scenarija, koje ovih dana razmatraju isključivo braća Đukanović, mi ćemo pripremiti adekvatan odgovor. Znamo da živimo u privatnoj državi i da će presuda biti donijeta privatnom odlukom njih dvojice”, stoji u saopštenju DF-a. Kažu da je istorija Crne Gore puna primjera gdje se neki vlastodržac odlučio

da zloupotrijebi vlast i moć i nasrne na nevine i poštene ljude. “Ali je ta istorija, takođe, puna i primjera kada se vlastodršcima takvo ponašanje direktno obilo o glavu, a to bi trebalo da znaju i oni koji danas donose ovu odluku”, poručuju iz DF-a. Kažu i da se zbog svega toga ovog puta pripremaju vrlo specifične i ciljane mjere i

aktivnosti u cilju zaštite dostojanstva i slobode lidera i funkcionera DF. “Poruka Đukanoviću i njegovoj ekipi je jasna - nevine nas nećete voditi u vaše privatne kazamate. U zatvor treba da završe lopovi i ubice koji mirno šetaju po Crnoj Gori, a nije ih mali broj u Vladi, policiji, tužilaštvu i sudovima”, navodi se u saopštenju DF-a. M.P.

potpisivanje sporazuma sa američkim peace corps

Crna Gora dio globalne mreže

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i direktorica Peace Corps-a (Pis kora) Džodi Olsen potpisaće u ponedjeljak, 6. maja 2019, u Podgorici Sporazum o saradnju između Vlade Crne Gore i ove američke agencije, u okviru kojeg će američki volonteri pružati podršku obrazovanju mladih u Crnoj Gori. Sporazumom o saradnji predviđen je dolazak grupe

američkih volontera, radi podučavanja engleskog jezika u osnovnim i srednjim školama, uglavnom na sjeveru Crne Gore. Potpisivanjem Sporazuma, Crna Gora će postati dio globalne mreže od 142 države svijeta u kojima je američki Peace Corps prisutan. Peace Corps je agencija američke Vlade, osnovana 1961. od

tadašnjeg predsjednika Džona F. Kenedija, sa ciljem promovisanja mira i prijateljstva u svijetu putem slanja američkih volontera koji doprinose ekonomskom i društvenom razvoju zemalja u kojima su angažovani. Nakon događaja, Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore obezbijediće medijima foto i video materijal sa potpisivanja Sporazuma i izjave potpredsjednika Vlade Zorana Pažina i direktorice Peace Corps-a Džodi Olsen. M.P.

Skupština Crne Gore

Diskusija u skupštini crne gore

Vijek od nastanka fašizma – što smo naučili

Povodom Dana pobjede nad fašizmom u Skupštini Crne Gore će 8. maja biti održana diskusija „Vijek od nastanka fašizma – što smo naučili?“. Učesnici diskusije će biti Milan Šćekić,

Hrvoje Klasić, Andrej Nikolaidis, Zuvdija Hodžić, kao i poslanici crnogorskog parlamenta. Domaćini su, predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović i poslanik Dragutin Papović. M.P.

ekonomija

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

IZVRŠNI DIREKTOR MONTEPUTA SAOPŠTIO

Od putarine za Sozinu u prvom kvartalu 1,7 miliona Monteput je u prvom kvartalu prihodovao 1,7 miliona eura od naplate putarine kroz tunel Sozina, saopštio je izvršni direktor kompanije Jonuz Mujević. On je naveo da je kroz Sozinu, od početka godine do kraja marta, ukupno prošlo 473.147 vozila. “Uočava se nešto manji broj prolazaka putničkih i teretnih vozila, a rast broja motocikala i teretnih vozila ispod tri i po tone. Ovakav trend ukazuje na pad privrednih aktivnosti, prije svega pad prometa prevoza robe i ma-

terijala prema luci Bar”, kazao je Mujević agenciji Mina biznis. Direktor Monteputa je istakao da se poslovanje u ovoj godini uglavnom realizuje u projektovanim okvirima i u skladu sa usvojenim finansijskim planom. Mujević je naveo da su bruto prihodi prošle godine iznosili 9,71 milion eura. “Sa aspekta poslovanja Monteputa u prošloj godini možemo biti apsolutno zadovoljni, imajući u vidu da su ostvareni prihodi u granicama planiranih”, naveo je Mujević. R.E.

Sozina

VlADA ZADUŽIlA MINISTARSTVO EKONOMIJE DA RASPIŠ

PODAcI cENTRAlNE bANKE

Rezerva banaka u martu iznosila 252 miliona eura Obavezna rezerva banaka na kraju marta je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 252,1 milion eura. Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 55,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 44,9 odsto. “Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u februaru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,4 milijarde eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 65,7 odsto, a na oročene 34,3 odsto”, naveli su u CBCG.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću većom od jedne godine. Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto. R.E.

U pripremi koncesija građevinski kamen Obaveza koncesionara, koji će dobiti petogodišnju koncesiju, biće da zaposli devet radnika, navodi se u Vladinom dokumentu

Vlada Crne Gore zadužila je Ministarstvo ekonomije da sprovede neophodne aktivnosti za objavljivanje javnog oglasa za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena “Pogled” u Rožajama. Ministarstvo je pripremilo koncesioni akt koji je na posljednjoj sjednici Vlade razmotren i usvojen. “Cilj izrade koncesionog akta je pokretanje postupka javnog nadmetanja za izbor najpovoljnije ponude za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju pojave mineralne sirovine tehničko-

građevinskog kamena “Pogled” u opštini Rožaje. Obaveza koncesionara u pogledu ispunjavanja uslova definisanih aktom je da zaposli devet lica”, navodi se u usvojenom dokumentu. Ponuđač je, kako je predviđeno koncesionim aktom, dužan da dokaže postojanje iskustva u eksploataciji čvrstih mineralnih sirovina i dostavi liste poslova koji su izvedeni ili se realizuju u posljednje tri godine. Dostavljena dokumentacija treba da sadrži rokove i vrijednost izvođenja radova, vrijeme i lokaciju izvođenja, kao i potvrde o izvršenim poslovima i načinu na koji su obavljeni. Bu-

dući koncesionar mora da opiše i poslovni plan za realizaciju koncesije, efekte realizacije koncesije na zapošljavanje i ekonomski razvoj, kao i da opiše planirana investiciona ulaganja za realizaciju koncesije. Mineralna sirovina koja se planira dati na petogodišnju koncesiju, nalazi se oko pet kilometara udaljenosti vazdušne linije od Rožaja u pravcu sjeveroistoka. Površina lokaliteta koje je u državnom vlasništvu, iznosi šest hektara. “Na osnovu raspoloživih podataka, predmetna lokacija se nalazi na povoljnom terenu sa aspekta geoloških

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

Ilustracija

šE JAvNI POZIv ZA DODJELU UgOvORA

a za tehničkon u Rožajama faktora, a zbog prirodnih karakteristika, može se smatrati kao teren povoljan za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena. Potencijalne rezerve tehničko-građevinskog kamena iznose oko šest miliona metara kubnih i biće zahvaćene konturama površinskog kopa”, istaknuto je u Informaciji o pripremi javnog oglasa. Eksploatacija tehničko-građevinskog kamena “Pogled” trajaće četiri godine, dok će godinu biti potrebno za de-

Tržišna vrijednosT rezervi Tehničko-građevinskog kamena, koje se mogu oTkopaTi prema minimalnom godišnjem kapaciTeTu za čeTiri godine, je 1.914.000 eura ili 478.500 eura

taljna geološka istraživanja i izradu rudarske dokumentacije, pribavljanja odobrenja, saglasnosti i dozvola za izvođenje radova. U prvih 12 mjeseci koncesije obaviće se i priprema ležišta za eksploataciju, instaliranje postrojenja i opreme potrebne kao i pribavljanje upotrebne dozvole za izgrađene objekte. “Tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena, koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za četiri godine je 1.914.000 eura ili 478.500 eura. Konstantno povećanje izgradnje građevinskih objekata, te modernizacije postojećih i izgradnje savremenih saobraćajnica rezultiralo je porastom potražnje kamenih agregata, što obezbjeđuje povoljne uslove za nesmetano plasiranje planirane proizvodnje različitih frakcija kamenog agregata na tržište. D.J.

ekonomija

BROJ ŽALBI PORASTAO NAKON STEČAJA U ATLASU I IBM-U

Bankarskom ombudsmanu se obratilo 155 klijenata

Bankarskom ombudsmanu se u prva tri mjeseca ove godine obratilo 155 klijenata i pet jemaca, što je deset odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač. Razlog većeg broja obraćanja, kako je istakao, je uvođenje privremene uprave u Atlas i Invest banku Montenegro (IBM), a zatim i otvaranje stečajnog postupka u tim bankama. “Klijenti i jemci su se žalili na poslovanje sa bankama u oblasi kreditiranja, tekućih računa, kreditnih kartica i overdrafta. Klijenti i jemci IBM i Atlas banke žalili su se na blokadu depozita i nemogućnost rapolaganja tim sredstvima”, rekao je Kalač agenciji Mina biznis i dodao da su klijente interesovala prava tokom privremene uprave i stečaja. Bankarski ombudsman

Kalač je od početka godine do kraja marta procesuirao sedam prigovora, koje su podnijeli klijenti, a odnosili su se na banke. Nije bi-

lo procesuiranih prigovora koji se odnose na jemce, kao ni prigovra koji se odnose na mikrokreditne finansijske institucije.R.E.

NAJvIšE NOćENJA REgISTROvANO U PRIMORSKIM MJESTIMA

Crnu Goru posjetilo 63 odsto više Gostiju Od početka godine 44 odsto više dolazaka

Ukupno 56.220 turista boravilo je u kolektivnom smještaju tokom marta, što je 62,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Monstata. Prema zvaničnim podacima, broj ostvarenih noćenja od 98.660, viši je 29,4 odsto nego u uporednom periodu. “Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smje-

štaju, 77,3 odsto su ostvarili strani turisti, a 22,7 odsto domaći”, kazali su u Monstatu. Od početka godine do kraja marta ostvareno je 44 odsto više dolazaka i 22,5 odsto više noćenja turista nego prvom kvartalu prošle godine. “U strukturi noćenja stranih turista najviše su ostvarili turisti iz Njemačke i to 14,8 odsto, Srbije 12 odsto,

Rusije 8,7, Albanije 8,1, Bosne i Hercegovine 4,5 odsto, Švedske 4,4, a Kine i Hrvatske po 4,1 odsto”, precizirali su u Monstatu. Najviše noćenja u martu, ukupno 69,6 odsto, ostvareno je u primorskim mjestima, dok je u glavnom gradu noćilo 19,4 odsto turista, planinskim mjestima 5,6 i ostalim turističkim mjestima 5,4 odsto turista. R.E.

Poslovne vijesti iz svijeta

INfLAcIjA eurozoNe NA NAjvIšem NIvou

ekonomija

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

REGIONALNI VODOVOD SPREMAN ZA TURISTIČKU SEZONU

Isporučeno 43% više vode nego u istom periodu lani

Uspjeli smo realizovati i poslove čišćenja kaptaže vodozahvata Bolje sestre, kazala je inženjer tehnologije Danijela Kosiž-Žujović Godišnja inflacija u eurozoni u aprilu dostigla je najviši nivo za pet mjeseci, a u rastu cijena prednjačili su energenti i usluge, pokazuju preliminarni podaci Eurostata. Potrošačke cijene mjerene indeksom potrošačkih cijena u aprilu su, prema istom razdoblju prošle godine, uvećane za 1,7 odsto. “To je najviša godišnja

stopa inflacije od novembra prošle godine, kada je iznosila 1,9 odsto. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duvana, takođe je izrazitije ubrzala u aprilu, na 1,2, s 0,8 odsto u prošlom mjesecu. Najviše su u prošlom mjesecu poskupili energenti, za 5,4 odsto”, navodi se u podacima.

Nezaposlenost u SAD najniža u posljednjih 49 godina Stopa nezaposlenosti u SAD u aprilu je pala na najniži nivo u proteklih 49 godina, saopšteno je iz američkog Ministarstva rada. Stopa nezaposlenosti pala je sa 3,8 na 3,36 odsto, što je, prema zvaničnim podacima, najniži nivo još od decembra 1969. godine. “Prosječna primanja rasla su po godišnjoj stopi od 3,2

odsto. Povećanje zapošljavanja primijećeno je u skoro svim sektorima privrede u aprilu. U uslužnoj djelatnosti 76.000 radnih mjesta, u građevinarstvu 33.000, zdravstvu 27.000, socijalnim službama 26.000 i finansijskom sektoru 12.000. Broj ljudi koji rade nepuno radno vrijeme ostao je 4,7 miliona”, pokazuju podaci.

Ilustracija

Danijela Kosić-Žujović, inženjer tehnologije i glavni laborant u laboratoriji „Bolje Sestre”

Kineska firma nastavila da proizvodi lažne Lego kocke Kineska kompanija Lepin je, uprkos sudskoj presudi u novembru, nastavila da proizvodi kopije Lego kocki, koje se ne mogu razlikovati od originala. Mediji prenose da je kineska policija izgubila strpljenje sa tom firmom i uhapsila četiri osobe za koje se sumnja da se nalaze iza proizvodn-

„Ljetnja turistička sezona je na pragu, a uprkos vanrednim uslovima rada zbog blokade računa Regionalnog vodovoda koja traje od 14. avgusta 2018. godine, na današnji dan isporučujemo čak 43 odsto veće količine vode u odnosu na isti period 2018. godine. Dodatno, zahvaljujući podršci poslovnih partnera uspjeli smo i u ovakvim vanrednim uslovima realizovati i poslove čišćenja kaptaže vodozahvata Bolje sestre, kako bi Regionalni vodovod potrošačima na Crnogorskom primorju isporučivao kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu za piće”, saopštila je inžinjer tehnologije Danijela Kosić-Žujović. Žujović je istakla da je i u uslovima blokade računa i najtežih izazova kojima je Regionalni vodovod

je lažnih Lego kocaka. “Lepin je do sada proizveo kocke u vrijednosti oko 200 miliona danskih kruna i prodavao ih je širom cijele Kine. Te kopije gotovo su identične sa originalima, a jedina stvar koja se razlikuje je pravopisna greška na kutiji jedne igračke, pa umjesto Star Wars piše Star Wnrs”, pišu mediji.

izložen u svojoj 43 godine dugoj istoriji, podrška i solidarnost koju dobijaju od poslovnih partnera ukazala da na poslovni ambijent u Crnoj Gori mogu biti ponosni svi, a ne samo zaposleni u Regionalnom vodovodu. „Želim da istaknem da smo u prethodnom periodu sproveli veći broj popravki i intervencija na 130 kilometara dugom cjevovodu i kompleksnim elektrouređajima, što je u navedenim uslovima blokade računa bilo moguće realizovati isključivo zahvaljujući kontinuiranoj podršci naših poslovnih partnera koji su, zajedno sa zaposlenima Regionalnog vodovoda (koji su poslednju platu primili 26. jula 2018. godine), obezbijedili održivu funkcionalnost regionalnog vodovodnog sistema, na čemu smo izuzetno poslovno zahvalni našim partnerima i ponosni na kolege”, poručila je Žujović, naglašavajući da je uspješno realizovano čišćenje podvodnog dijela kaptaže izvorišta Bolje sestre koja je predviđe-

Žujović je istakla da je i u uslovima blokade računa i najteŽih izazova kojima je regionalni vodovod izloŽen, podrška i solidarnost koju dobijaju od poslovnih partnera ukazala da na poslovni ambijent mogu biti ponosni svi na HACCP planom, u cilju obezbjeđivanja svih preventivnih uslova za siguran kvalitet vode. “U ime Regionalnog vodovoda želim da iskoristim priliku i da se zahvalim kompaniji Hidromont inžinjering na podršci da i ove godine, uprkos blokadi računa, obezbijedimo uslove koji će garantovati visok i provjeren kvalitet vode, a sa druge strane tim stavom su i konkretno učestvovali u zaštiti osjetljivih državnih interesa obezbjeđenja kontinuirane isporuke visokokvalitetne vode za piće Crnogorskom primorju tokom predstojeće turističke sezone”, istakla je tehnolog Žujović. R.E.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

PSIHOLOŠKINJA I ČLANICA ŽENSKE POLITIČKE MREŽE NATAŠA VUKOVIĆ U RAZGOVORU ZA DNEVNE NOVINE

U PROŠLOJ GODINI SVA PETA ŽENA PRETRPJELA NEKI VID NASILJA

⌦ Elhana Hamzić

Svaki čovjek u svom životu iskusi neki vid nasilja, bilo da se nađe u ulozi vršioca nasilja, žrtve ili je jednostavno svjedok nasilja nad drugim. Prema riječima Nataše Vuković, psihološkinje i članice Ženske političke mreže, nasilje nas sve pogađa i svi moramo nositi dio odgovornosti. “Kada žrtva prijavi nasilje, prvo sebi a onda i okolini ‘otkrije’ nasilje, onda ne postoji problem u prihvatanju stručne pomoći. Žrtve rodno zasnovanog nasilja prođu put transformacije ličnosti jer nasilnici imaju stalno, kontinuirano, manipulativno djelovanje i tendenciju upravljanja ponašanjem svojih partnerki”, kaže Vukovićeva u razgovoru za Dnevne novine. Prema njenim riječima, Crna Gora je postigla napredak u izgradnji zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, ali kako dodaje, daleko smo od toga da možemo biti zadovoljni. “Nekoliko zakonskih akata, akcionih planova i strategija sada se bavi nekim oblicima

nasilja nad ženama i porodičnim nasiljem. Svaka druga žena je u životu bila žrtva nasilja, a u prošloj godini svaka peta žena je trpjela neki vid nasilja, fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog. To je činjenica koja zabrinjava. To nisu “neke tamo žene”, to su žene oko nas, to su naše prijateljice, koleginice, to su ljudska bića koja neko maltretira samo zato što su žene, što ih neko doživljava kao slabije, manje sposobne i manje vrijedne”, kaže Vukovićeva. Kako navodi, država nije našla adekvatan odgovor na nasilje. “Očigledno da mnogo toga ne funkcioniše. Još uvijek se nasilje posmatra u sferi privatnog, a ne društvenog problema, žrtve nasilja nailaze na niz prepreka, počev od prijavljivanja nasilja, a onda i tokom cijelog procesa, zaposleni u institucijama su često needukovani i nesenzitivni za rad sa žrtvama, institucije ne sarađuju među sobom na pravi način, nedovoljno je servisa za podršku žrtvama nasilja, sankcije za učinioce nasilja su preblage. Sve ovo dovodi do toga da žrtve nemaju povjerenja u institucije, da su, ne rijetko, prepuštene same sebi.

150

EURA IZNOSI NOVČANA KAZNA ZA PREBIJANJE ŽENE Zato država mora raditi više i bolje ne samo kad do nasilja dođe, već i preventivno”, kaže Vukovićeva.

■ NASILJE NIJE

PRIVATNI PROBLEM

Život u crnogorskom društvu, prema mišljenju psihološkinje, predstavlja novi izazov za svaku žrtvu jer još uvijek njegujemo naglašenu patrijahalnu kulturu i odnose. “Zbog toga žrtve duže ostaju u nasilnim vezma, brakovima. Postiđene, uplašene i zbunjene žrtve nasilja i nakon odluke da prijave nasilje i potraže stručnu pomoć moraju da prođu dug put. U zavisnosti od toga koliko stručni radnici, radnici u institucijama, daju žrtvi razumijevanje i pokazuju poštovanje prema njenim odlukama i slobodi, utoliko se sama žrtva može ohrabri-

⌦---------------------------------------------------------------JOŠ UVIJEK SE NASILJE POSMATRA U SFERI PRIVATNOG, A NE DRUŠTVENOG PROBLEMA, ŽRTVE NASILJA NAILAZE NA NIZ PREPREKA, POČEV OD PRIJAVLJIVANJA NASILJA, A ONDA I TOKOM CIJELOG PROCESA, ZAPOSLENI U INSTITUCIJAMA SU ČESTO NEEDUKOVANI I NESENZITIVNI ZA RAD SA ŽRTVAMA, INSTITUCIJE NE SARAĐUJU MEĐU SOBOM NA PRAVI NAČIN, NEDOVOLJNO JE SERVISA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA NASILJA, SANKCIJE ZA UČINIOCE NASILJA SU PREBLAGE.

---------------------------------------------------------------⌦

ti i osnažiti. Izostanak punog razumijevanja za nasilje, pritisak na žrtvu, donošenje odluka u njeno ime, nažalost budu česti dio svakodnevice čak i od stručih radnika i ovo su sve nedopustive okolnosti od kojih zavisi povjerenje žrtve i njen brži oporavak”, pojašnjava Vukovićeva. Puno je uzročnika zbog kojih žrtva trpi nasilje, a jedan dio je, kako je kazala Vukovićeva, svakako struktura ličnosti same žrtve koja se formira pod uticajem duboko ukorijenjenih transgeneracijskih obrazaca ponašanja u našoj sredini. “Zbog

ukorijenjenog shvatanja da je nasilje u porodici privatni problem, da se to rješava u krugu porodice, žrtve se, osim straha od nasilnika, plaše i osude okoline, osjećanja krivice da su one, možda, nekim ponašanjem ‘izazvale’ nasilje. Pored toga, tu je ekonomska nesamostalnost često problem ali i nepoznavanje prava”, kaže Vukovićeva.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

HRONIKA

AKA A ■ KONTROLA ŽRTVE Psihološkinja pojašnjava da nasilnici vremenom uspostave vrstu kontrole nad žrtvom. “Živimo u društvu u kom se dominacija i kontrola muškarca nad ženom cijene. Zatim, uvjerenje da je nasilje jedan od najefikasnijih načina vaspitavanja tj. disciplinovanja djece, pa se taj ‘model moći’ takođe upotrebljava i prema partnerkama. Emocionalno i psihološko nasilje koje se, praktično svakodnevno dešava i koje se zanemaruje, snažno i duboko se uvlači u život i trajno mijenja ličnost, stvarajući nesigurnost, osjećaj bespomoćnosti, bezvrijednosti, krivice”, kaže Vukovićeva, dodajući da se tu radi o stalnim primjedbama

i kritikama, uvredama, omalovažavanju, proglašavanju “ludim”, ljubomornim, emocionalnim prijetnjama i sl. “Žrtve prave neke ozbiljne odluke svakog dana i uglavnom protiv sebe, jer se ‘ćuti i trpi’ stavlja u funkciju spasa porodice, obraza i časti. U osnovi ovog iskrivljenog shvatanja je rodna neravnopravnost i disbalans moći žena i muškaraca u kom se od žena upravo očekuje ‘žrtvovanje’, jer su muškarci, ipak, ‘glave’. Za mnoge žrtve, ovo je zatvoreni krug bez izalaza sa stalnom nadom da će biti bolje. Zato žene trpe i sebe žrtvuju. Upravo zato, svi imamo odgovornost da mijenjamo ovakvo stanje stvari, da mijenjamo društvo, stav prema rodnoj ravnopravno-

Stav Ženske političke mreže je da država mora da demonstrira snažniju posvećenost i opredjeljenje da se unapređuje sveukupni sistem odgovora na nasilje

sti i da pomažemo žrtvi”, kaže Vukovićeva.

■ PRITISAK PORO-

DICE VRATI ŽRTVE NASILNIKU

Ne postoje precizni podaci o tome koliko se često žene, žr-

tve nasilja, vrate nasilniku ali, kako kaže Vukovićeva, dešava se i to najčešće pod pritiskom porodice, prijatelja, “pomiritelja” koji smatraju da žena treba da pritrpi, da se nasilnik pokajao i da ona ne treba sebi da dozvoli da “obruka cijelu familiju”. “Ovakva situacija je, nažalost, i dalje realnost u našem društvu čega sam svakodnevno svjedok u profesionalnom radu. Nerijetko i zaposleni u institucijama, umjesto da pomažu ženi, žrtvi nasilja, da joj pruže institucionalnu i stručnu pomoć, ‘pomažu’ na način da pokušavaju da nagovaraju ženu da se ‘pomiri’ sa nasilnikom, da ‘pomisli’ na djecu i da čuva porodicu”, kaže Vukovićeva. Prema njenim riječima, ukorijenjeni patrijahalni obrazac

Ženska politička mreža radi na stvaranju boljih zakona Crna Gora je potpisala Istanbulsku konvenciju 11. maja 2011. godine, ratifikovala 22. aprila 2013. godine i bila je među prvim državama potpisnicama i time omogućila da počne da se primjenjuje. Prema riječima psihološkinje, Crna Gora se dakle ubraja u zemlje koje su napravile važan formalni iskorak u pravcu ratifikacije Istanbulske konvencije. “Ali ne smijemo zaboraviti činjenicu da smo zemlja u kojoj se još uvijek borimo za dobro zakonodavstvo i da smo jedina država u regionu gdje se prebijanje žena sankcioniše sa 150

eura, a izostanak rodno senzitivnog govora sa 500 eura”, kaže Vukovićeva. Crna Gora je, kako je navela, po mnogo čemu, pa i po odnosu i načinu borbe protiv nasilja nad ženama slična zemljama regiona. “Međutim, ono što danas imamo kao posebnu prednost jeste nastanak Ženske političke mreže i udruženo djelovanje političarki iz 16 različitih političkih partija koje su u politički rad uvrstile temu nasilja nad ženama i odlučno krenule u stvaranje boljih zakonskih okvira. Naš stav je da država mo-

ra da demonstrira snažniju posvećenost i opredjeljenje da se unapređuje sveukupni sistem odgovora na nasilje”, kaže Vukovićeva, dodajući da je Žensku političku mrežu posebno obradovalo da je na nedavno održanoj konferenciji o primjeni Istanbulske konvencije učešće uzelo pet ministara, koji su su iskazali spremnost da zajedničkim naporima unaprijedimo zakone po mjeri potreba i najboljih interesa žrtava nasilja. “Za nas je to javno preuzeta odgovornost na koju ćemo ih stalno podsjećati do ispunjenja cilja – potpune zaštite žrta-

va nasilja i strogo sankcionisanje takvog ponašanja. Predložili smo da se rade izmjene niza zakona i to: Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Krivičnog zakona, Zakona o krivičnom postupku, Zakona o javnom redu i miru, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o sudovima, s tim što su najprioritetnije izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku. Ovom prilikom ću napomenuti da su neki od zakona čije izmjene smo predlagali uvrštene u Plan rada Vlade za 2019. godinu”, kaže Vukovićeva.

ponašanja u porodici, da žena treba da “pritrpi” da bi očuvala porodicu, se prenosi i na institucije. “Iz tog razloga se mora raditi i sa zaposlenima u institucijama da profesionalno i nepristrasno obavljaju posao u najboljem interesu žrtve, jer niko nije dužan da trpi nasilje i ni jedna žena koja ima adekvatnu pomoć ne bi se vratila u pakao nasilja”, objašnjava Vukovićeva. Kako je navela, ne vraćaju se žrtve nasilniku samo zbog psiholoških uzroka. “Najčešće se radi o ženi koja ne radi ili ima minimalna primanja, koja nema nikakvu imovinu na svoje ime, država nema razvijen institucionalni sistem dugoročne pomoći žrtvi (smještaj, nalaženje posla). Naravno, postoje brojni psihološki razlozi koji se tiču strukture ličnosti i naučenih obrazaca ponašanja”, kaže Vukovićeva. Kako je navela, svaka osoba je ličnost za sebe, svaka životna priča žene koja je trpjela ili trpi nasilje je teška i specifična za sebe. “Ono što je važno za mene kao psihološkinju je da pružim adekvatnu podršku i pomoć žrtvi nasilja, da je osnažim i pomognem da, koliko god je moguće, izađe iz problema sa što je moguće manje posledica. Naravno, to ne mogu ni ja i ni jedan pojedinac, čak ni samo jedna institucija. Na nasilje je potrebno dati zajednički odgovor – moramo težiti društvu nulte tolerancije na nasilje”, poručila je Vukovićeva.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA APRILSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

hronika

Bošković ranjen u nogu, policija na tragu napadaču Baranin Vasilije Bošković ranjen je sinoć oko 19 sati u kladionici “Olimp”, u barskom naselju Čeluga. Kako Dnevne novine saznaju napadač, koji je poznat policiji, pucao je Ba raninu u noge, nakon čega je Bošković prebačen u bolnicu i nije životno ugrožen. Bošković je u policijskoj evidenciji označen kao bez bjednosno interesantno lice, a prvi put je pominjan u me dijima kao učesnik tuče sa Milanom Pupovićem. On je tada bio u društvu sa Mi lanom Škerovićem kada je došlo do svađe, koja je kul minirala tučom u jednom od lokala u Šušnju. Nakon tu če, Pupović je napustio lokal. Kada je Škerović izašao napo lje, Pupović ga je udario vozi lom. Škerović je nakon neko liko dana preminuo u bolni ci usljed povreda koje je ta da zadobio. Podsjetimo, Bošković je 2017. godine uhapšen sa

Foto: Dnevne novine

Pucnjava u kladionici u barskom naselju čeluge

Mjesto pucnjave ocem Duškom i bratom Mi lanom, kada im je policija u stanu pronašla kokain, dok se on teretio i za iznudu. Krajem novembra 2016. go dine Boškovića je ranio su građanin Dino Ibrahimović, koji je na njega ispalio neko liko hitaca. Ibrahimović se, dan nakon pucnjave, u Podgorici, uz pri sustvo advokata, prijavio vi

šem tužiocu Maji Jovanović. “Napadač je ispalio neko liko hitaca na Boškovića, ra nivši ga u predjelu donjih ekstremiteta. Bošković tokom saslušanja nije htio ništa da kaže, ali smo došli do identi teta osobe koja je pucala”, ka zali su tada iz barske policije. Kako su tada naveli oče vici, Ibrahimović je ispalio više hitaca u Boškovića, od

kojih ga je jedan pogodio u natkoljenicu. Policija sumnja da je puc njavi prethodila svađa izme đu Boškovića i Ibrahimovića. Bošković je hapšen i 2014. godine, zajedno sa bratom Milanom, a njih dvojica su navodno povezivani sa kri minalnom grupom Veseli na Bujića. Oni se sumnjiče da su u julu 2014. godine pod

metnuli eksplozivnu napravu pod vozilo Alena Peročevića. Iz Uprave policije je tada saopšteno da je barska poli cija rasvijetlila podmetanje i aktiviranje eksplozivne na prave pod vozilo „mercedes S 400” barskih tablica. “Osumnjičeni V.B. i M.B. su, kako se sumnja, 11. jula 2014. godine, oko 22.30, pod vozilo „mercedes S 400 CDI”, koje je koristila N.V.P., a ko je je bilo parkirano na pro širenju ulice, uz dvorišni dio kuće u kojoj živi sa supru gom A.P., postavili i aktivira li eksplozivnu napravu, od čijeg je dejstva na vozilu na stupila veća materijalna šte ta. Od dejstva eksplozije na stala je manja šteta i na fasa di pomenute kuće”, saopšte no je tada iz Uprave policije. Te iste godine Ognjen Bujić i Vasilije Bošković su uhapše ni zbog sumnje da su pretu kli sugrađanina Marka Ra domana. E.H.

ulcinjaninu Potvrđena oPtužnica

Prodao tuđu parcelu i oštetio kupca za 7.000

obilježava se od 6. do 12. maja

Druga globalna nedjelja bezbjednosti saobraćaja posvećena pješacima Druga globalna UN ne djelja bezbjednosti saobra ćaja na putevima traje od 6. do 12. maja i posvećena je si gurnosti pješaka u saobraća ju, saopšteno je iz ALFA cen tra. Kako je navela koordina torka programa bezbjedno sti saobraćaja Sara Đoković i dalje kao društvo, živimo u uvjerenju da se saobraćajne nesreće događaju isključivo drugima. “Pitanje saobraćajne be zbjednosti je tema koja ve oma kratkotrajno i nepod nošljivo tiho okuplja našu pažnju samo onoliko koliko

traje novinska vijest o tragič noj nesreći i žrtvama. U Cr noj Gori nažalost stradaju sve kategorije učesnika u saobra ćaju. U javnosti se uglavnom komentarišu pojedinačni slučajevi i pažnja usmjerava na razloge nastanka nesre ća kao što su nepoznavanje i nepoštovanje saobraćajnih propisa od učesnika u sao braćaju. Najčešće su to vo žnja u alkoholisanom stanju, prekoračenje brzine, upotre ba mobilnog telefona i slično”, navodi ona. Đoković smatra da, iako od 2010. opominje mo, zaključak je da ne posto

ji jasna politička volja za ko načno sistemsko uređenje ove oblasti. “Statistiku možemo tu mačiti na različite načine i tražiti opravdanja u greš kama učesnika u saobra ćaju ali moramo imati na umu da stradaju i nevini. Na ovaj način bi se uspo stavila dobra koordinaci ja, definisale nadležnosti i odgovornosti i stvorili pre duslovi za izgradnju i jača nje funkcionalnog sistema u kojem bi svi faktori imali svoj zadatak i ulogu”, doda je ona. E.H.

Osnovni sud u Ulci nju potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tuži laštva u tom gradu, podi gnutu protiv okrivljenog R.M. iz Ulcinja, zbog kri vičnog djela prevara. Optužnicom je pred stavljeno da je okrivlje ni 5. marta 2009. godine u Ulcinju lažnim prika zivanjem činjenica da je stvarni vlasnik nepokret nosti označene kao kata starske parcele broj 305x (po kulturi livada V klase u površini od 206 m2, sa LN br.416x KO Donji Štoj), nanio štetu u iznosu ko ji prelazi tri hiljade eura, iako je znao da je, kao pu nomoćnik svoje majke, pokojne R.L. predmetnu nepokretnost prodao Š.S.

“Iskoristivši činjenicu da predmetna nepokret nost nije bila upisana na novog vlasnika, okrivlje ni R.M. je doveo u zablu du K.U. iz Bijelog Polja, da sa njom zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti i preda mu na ime kupoprodajne ci jene iznos od 7.000 eura, koja se nakon zaključe nja ugovora upisala u ka tastar nepokretnosti kao vlasnica. Stvarnom vla sniku predmetne nepo kretnosti, oštećenom B.R., koji je predmetnu nepo kretnost kupio od Š.S., na nijeta je šteta vrijednosti 7.000 eura”, navodi se u optužnici. Optužnica je potvrđena 3. maja 2019. godine. E.H.

društvo

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

Šukrija DerviŠević za DN otkriva kako je vježbo

O jOgi čitala tOkOm Odr gusinju, danas ima brO

⌦ Marina Ilić

nstruktorka joge Šukrija Dervišević prešla je trnovit put od djevojčice koja je o ovoj vještini čitala u svom rodnom Gusinju, do učiteljice sa međunarodno priznatim sertifikatom. Za Dnevne novine otkriva da su je mnoge životne situacije odvlačile od ostvarenja tog sna, ali i da je upravo zahvaljujući jogi, od koje nikad nije odustala, uspjela da rješi ozbiljne zdravstvene probleme.

Još kao djevojčica koja je odrastala u idiličnom ambijentu Gusinja, okruženog prirodom, Šukrija Dervišević, instruktorka joge koja danas živi i radi u Podgorici, pokazala je interesovanje za brojne sportske aktivnosti, a naročito za istočnjačke borilačke vještine. Išla je na moderni ples i gimnastiku i često je u časopisima svoje majke čitala isječke o jogi i tehnikama disanja. Za 15. rođendan od svog školskog druga dobija knjigu “Joga sport, joga zdravlje” i tu se rodila ljubav koja i dan danas traje. Sada u Joga studiju na Draču u Podgorici ima brojne članove koji za nju imaju samo riječi hvale. Ipak, njen put do ostvarenja sna i uspjeha je bio dug, a teške i stresne situacije u kojima se našla, dovele su je i do životne opasnosti.

U razgovoru za Dnevne novine otkriva na koji način je uspjela da ih prevaziđe i kako joj je joga u tome pomogla. “Moja ljubav prema jogi se desila još kad sam bila djevojčica. Za 15. rođendan, 1985. godine, dobijam knjigu od mog školskog druga “Joga sport, joga zdravlje”. Bila sam veoma fascinirana tim položajima. Sam tekst koji sam čitala o jogi, balansu, o jedinstvu duha i tijela, bio mi je jako intresantan”, priča Šukrija. U to vrijeme, aerobik je ipak bio popularniji, te, uz pomoć priručnika i video kaseta počinje da se bavi ovom vrstom treninga, dok joga ostaje nešto čemu se uvijek vraćala i što je proučavala. “U Beogradu sam upisala srednju školu, Trinaestu beogradsku gimnaziju. Tamo sam počela aerobikom da se bavim aktivno, išla sam na časove”, kaže Dervišević koja je imala priliku da predvodi grupu koja je predstavljala Crnu Goru na posljednjem sletu u čast Dana mladosti, 1987. godine.

DeveDesetih sve krenulo nizbrDo Međutim, kada se vratila iz Beograda, devedesetih godina, desile su se velike

U okviru Udruženja Roditelji bavim se šivenjem lutkica, a radim i kreativne knjige za djecu. Riječ je o edukativnim knjigama i stranicama. Bliži se Dan roditeljstva gdje ću prikazati svoje radove i proizvode, zajedno sa koleginicom. Takođe imaćemo čas joge na otvorenom

Slobodno vrijeme bih povremeno posvetila vježbanju ali generalno sam napravila pauzu. Nametnule su se brojne stresne situacije, morali smo dosta energije da utrošimo da bi se djeca podigla na što bolji način. Sve je bilo neizvjesno. U jednom momentu sam shvatila da se narušio sav moj sportski život, ali i moje zdravlje

promjene. Teška situacija u zemlji i rat doveli su porodicu koju je tek zasnovala, do čestih selidbi i finansijskih poteškoća. Sve je to učinilo da zaboravi na vježbanje, ali i na svoje zdravlje koje je bivalo sve gore. “Slobodno vrijeme bih povremeno posvetila vježbanju ali generalno sam napravila pauzu. Nametnule su se brojne stresne situacije, morali smo dosta energije da utrošimo da bi se djeca podigla na što bolji način. Sve je bilo neizvjesno. U jednom momentu sam shvatila da se narušio sav moj sportski život, ali i moje zdravlje”, priča Šukrija. Kako kaže, sve je počelo sa anemijom kojoj nije znala uzrok, a onda se pojavio problem sa kičmom i sve češće tahikardije. “Nisam mogla da iskontrolišem rad srca, nisam mogla da spavam. Onda je moj suprug dobio infarkt, pa šećer i to je dodatno doprinijelo da se stvori situacija gdje vam se čini da nemate za šta da se držite”, na-

Šukrija ima i izuzetan talenat za pjevanje te je na njenim časovima joge često možete čuti da pjeva mantre. vodi Šukrija. To ju je navelo da se najprije obrati ljekaru. Otkriće da ima benigni tumor uzdrmalo joj je već narušeno stanje duha. “Taj tumor je rastao i doprinosio još jačoj anemiji. Situacija je bila takva da sam godinu dana sve trpjela, nijesam išla na operaciju. Posle godinu dana, kada je bilo alarmantno stanje sa anemijom i taj tumor je porastao tako da je obuvatio stomačnu šupljinu, odlučila sam da ipak to operišem.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

društvo

om uspjela Da pobijeDi teŠke životNe situacije

rastanja u Ojne pOlaznike za transformaciju. Ljekar mi je rekao da posle četiri mjeseca slobodno mogu da krenem da se bavim nekom blažom fizičkom aktivnošću. Tražila sam neki studio u Podgorici gdje bih mogla da krenem i došla sam do Joga studija na Draču. Bila je jedna divna instruktorka joge Mirjana Bulj iz Beograda i prvi čas mi je bio kod nje. Dopao mi se studio i energija koju sam tamo osjetila”, prisjeća se Šukrija, sada već sa osmjehom.

Transformacija za samo nekoliko mjeseci

Operacija se desila 2011. godine, sve je prošlo kako treba”, otkriva Šukrija. Međutim, ni tu nije bio kraj njenoj patnji. Dva mjeseca po izlasku iz bol-

nice, doživjela je još jedan životni udarac. Preminula joj je majka, nakon čega se po prvi put u životu osjetila sama. “Bio je to pravi momenat

Tehnike disanja kao spas

Dervišević objašnjava da je mnoge teške situacije u životu uspjela da prevaziđe uz pomoć tehnika disanja. “Sa jogom se vraćamo našem prirodnom disanju. Koliko se samo tokom jednog dana promijeni naše disanje, bilo da smo ljuti, iznervirani, radosni. Joga se bavi baš tehnikama disanja uz pomoć kojih se radi na kontroli daha. To je veoma važno za zdravlje. Veoma je

moćna stvar kada možete u velikim stresnim situacijama iskontrolisati dah. To nije neizvodljivo, ja sam to osjetila na sebi. Uspjela sam iskontrolisati dah posle velikih tahikardija. Sada nemam problema sa tim. Držim mnogo časova, imam još jedan posao, plus obaveze u porodici. Pritom se ne zamaram, nemam ubrzan rad srca, sve zahvaljujući jogi”, tvrdi Dervišević.

Ubrzo je krenula i na časove meditacije i već posle nekoliko mjeseci osjećala se mnogo bolje. “Došla bih kući i radila dosta na sebi. Počela sam aktivno da se vraćam jogi. Nije bilo lako. Imala sam mnogo blokada. Osjećala sam šta sve mene boli dok radim, kakva se krutoća meni s godinama desila. Bila sam uporna i ta prva unutrašnja radost je bilo nešto najljepše što mi se desilo u životu”, kazala je Šukrija. Transformacija koju je doživjela, navela je da se već posle pet mjeseci prijavi na obuku za instruktora. “Godinu dana sam mijenjala instruktore, a onda sam počela da radim kao joga instruktor. Ljudi su dolazili, osjetili su energiju. Biti instruktor i imati jedan proces iza sebe na takav način je nešto što se energetski osjeti u prenošenju. Osam godina radim

vježbe za svačiji ukus

Prema Šukrijinim riječima, joga se posljednjih godina sve više uvodi kao terapija i vrhunskim sportistima, zbog mentalnog stanja, da bi se pripremili psihički, da bi se umirili. “Imamo dosta polaznika koji idu i u teretanu i dolaze na jogu zbog istezanja. Isto, ljudi najviše vole tu relaksaciju što jogu čini posebnom. Imamo tu joga nidru, potpunu relaksaciju posle svakog časa joge”, objašnjava Dervišević i naglašava da se polaznicima uvijek preporučuje da stil koji im najviše prija. “Nekome prija dinamična joga kao što je vinjasa koju ja radim, nekome prija hatha joga, neko više voli laganu jogu, na koju se više prijavljuju starije osobe itd. Vinjasa je dinamična joga, dok se radi, imate osjećaj da plešeu joga studiju i toliko je ljudi tu došlo, prošlo”, ponosna je Šukrija.

nikad ne planira časove Među svojim članovima je poznata po tome što nikada ne planira svoje časove joge unaprijed, a za Dnevne novine otkriva da je samo jedan čas do sada isplanirala. “To je bio prvi čas koji sam održala sa Mirjanom Bulj. Isplanirala sam sve i napisala toliko toga. Bio je plan da ja održim pola časa, pola časa ona. Toliko sam toga spremila da do pola časa više nisam znala šta bih ja tu sve predstavila. Mirjana je kao iskusna instruktorka odmah to lijepo preuzela i to je sve do kraja završeno”, kaže Šukrija. Međutim, to je bio prvi i posljednji put da se pripremila za čas jer je, kako ističe, shvatila da je energija svake grupe različita. “Kad dođe grupa, nekad vidim da su ljudi previše umorni, mrzovoljni, nekad osjetim sama da malo više

Uskoro će biti Međunarodni dan joge, koji se svake godine obilježava 21. juna, te se u Joga struju u Podgorici već aktivno pripremaju za brojne aktivnosti tog dana

te. Ona vam daje širinu kreativnosti. Ne postoji određen redosled vježbi nego iz svakog položaja može da se uradi veliki broj varijanti položaja. Vinjasu prati uđaji dah, sklad pokreta i daha se osjeća kroz pokrete kao ples”, pojašnjava Dervišević. S druge strane, navodi ona, ima stilova kao što je aštanga joga, gdje postoji određeni redosled vježbi koje se rade. “Imamo i šivananda jogu koju karakterišu 12 osnovnih joga položaja. Hatha joga sve više poprima odlike vinjase i sve se više govori o modernoj jogi u kojoj se prepliću stilovi. Ja volim vinjasu možda zato što sam se bavila gimnastikom, aerobikom i plesom i volim dainamiku, zato sam se tu najviše pronašla”, kazala je Dervišević. dinamike ili svjesnosti treba da unesemo u čas. Dešava se da instruktor isplanira da odradi jedno, a desi se da u momentu sve to padne u vodu. Zato je meni ovako lakše, prosto to izađe iz mene i povežu se svi položaji. Dovoljno mi je da grupa uđe i to tako krene. Ne znam kako. Grupa mi daje inspiraciju. Najveća je radost kada učitelj raste zajedno sa grupom”, objašnjava Dervišević. Svoje umijeće joga instruktora Šukrija je nedavno unaprijedila, te je stekla sertifikat koji je međunarodno priznat. “Natali Boljević i Marina Đurković su otvorile školu za obuku joga instruktora sa 200 instruktorskih časova. Iako sam ja imala svoje iskustvo toliko godina, one su mi predložile da ja prođem kroz tu obuku, što sam sa zadovoljstvom prihvatila. Nisam bila u mogućnosti da odem u Indiju i moje znanje engleskog jezika nije bilo dovoljno dobro da bih tamo polagala. U školi su bile još neke moje učenice. Dobili smo sertifikate koji su internacionalno priznati i svakom toplo preporučujem obuku. U maju će krenuti nova grupa pa svako ko je zainteresovan, neka se prijavi”, poručila je Dervišević.

DRUŠTVO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

IZVJEŠTAJ O RAZVOJU I ZAŠTITI PRAVA MANJINSKIH NARODA

Osnovno obrazovanje pohađa oko 1.800 Roma i Egipćana

U Crnoj Gori skoro 1.800 Roma i Egipćana (RE) pohađa osnovno obrazovanje, dok svega 135 njih ide u srednju školu, što je manje od 0,5 odsto od ukupnog broja srednjoškolaca u državi. U Izvještaju o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u prošloj godini navodi se da je 2018/19 godine u predškolsko vaspitanje upisano 191 dijete - 105 dječaka i 86 djevojčica. “U osnovnu školu je upisano 1.793 učenika RE populacije, a taj udio u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 2,66 odsto”, piše u dokumentu. Srednje obrazovanje pohađa 135 učenika, a u odnosu na ukupan broj, udio RE je svega 0,48 odsto. U Izvještaju se konstatuje da je 80 odsto učenika RE koji su školske 2017/18 godine završili deveti razred osnovne škole upisalo neku od srednjih škola. Na fakultetima u Crnoj Gori, školske 2017/18 godine, studiralo je 27 pripadni-

ka RE. Ministarstvo prosvjete svim srednjoškolcima RE poluacije, koji podnesu za-

OSNOVNA ŠKOLA ¹ MARKO MILJANOVª

Proslavljaju 50 godina postojanja

U srijedu 8.maja podgorička Osnovna škola “Marko Miljanov” proslaviće jubilej 50 godina postojanja. Direktorica, Edita Šabotić kazala je da škola vaspitno-obrazovnu misiju obavlja još od davne 1969. godine zbog potrebe školovanja djece sa područja MZ Konik. Ova ustanova, kaže, dala je veliki doprinos u obrazovanju stanovništva i u podizanju nivoa opšte pismenosti, širenju multietničkog sklada

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

ODSTO UČENIKA RE KOJI SU ŠKOLSKE 2017/18 GODINE ZAVRŠILI DEVETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE UPISALO JE NEKU OD SREDNJIH ŠKOLA

htjev, mjesečno isplaćuje 60 eura stipendije, a studentima 150 eura, dok besplatne komplete udžbenika obezbjeđuje za učenike prvog, drugog i trećeg razreda osnovnih škola. U cilju motivisanja RE učenika za redovnim pohađanjem nastave i nastavkom školovanja, kontunuirano se realizuje sedmodnevno zimovanje/ljetovanje za najbolje učenike RE završnih razreda osnovnih škola. R.D.

i multikulturalnosti u čijem duhu je živio i stvarao Marko Miljanov, čije ime škola s ponosom nosi. “Jedan od prvih gradonačelnika Podgorice, nacionalni pisac iz plemena Kuči i čovjek koji je pisao o primjerima čojstva i junaštva koje je pronalazio i u tuđem i u svom narodu, bio je njihov najbolji predstavnik i svakako dostojan teme. O njegovim čojstvima i junaštvima postoji mnogo pri-

Osnovna škola “Marko Miljanov”

mjera koji su ušli u legende. Danas se prepričavaju i navode kada se baš želi istaći ili objasniti definicija čovjeka. Njegov književni rad i društvena angažovanost stvorili su mu veliki ugled i poštovanje u Crnoj Gori i šire, ali i doprinijeli da se prosvetiteljski duh njeguje u našem okruženju”, kazala je Šabotić. Podatak da je još 1881. godine na njegovu inicijativu osnovana prva Podgorička čitaonica sa bibliotekom, koja je bila preteča današnje Gradske biblioteke „Radosav Ljumović“ i da je svoje imanje ostavio prosvjetnim institucijama dovoljno govori koliko je, dodaje ona, ovaj naš velikan uviđao značaj razvoja obrazovanja i kulture u našem kraju. “U susret jubileju, kroz niz aktivnosti, naša škola će 8. maja podsjetiti da se ime ovog crnogorskog velikana ne smije zaboraviti”, zaključuje Šabotić. R.D.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

DRUŠTVO

MINISTAR PROSVJETE DAMIR ŠEHOVIĆ: ZA INFORMATIČKU OPREMU TRI MILIONA

DIGITALIZACIJA NIJE HIR Digitalizacija u obrazovanju nije ničiji hir, nego proces koji nema alternativu i realna potreba ukoliko se želi uhvatiti korak sa razvijenim obraz o v nim sistemima, poručio je ministar prosvjete Damir Še-

hović. On je agenciji Mina rekao da će u toku naredne školske godine za sve škole u Crnoj Gori biti opredijeljeno oko sedam miliona eura, i to za kupovinu nove informatičke opreme, nove opreme za srednje stručne škole, kao i za nabavku školskog namještaja. Za informatičku opremu će, precizirao je Šehović, biti izdvojeno oko tri miliona, od čega će najveći dio novca biti usmjeren za kupovinu oko četiri hiljade novih računara koji će biti distribuirani svim školama u Crnoj Gori, kao i nekoliko stotina multifunkcionalnih i mrežnih uređaja. “Opredijeljeni smo da idemo u ovom pravcu, zato što smo svjesni da je to neophodan preduslov za primjenu digitalizacije u obrazovanju, kojoj smo do kraja posvećeni, jer smo svjesni da je to proces koji nema alternativu i koji moramo zaokružiti”, kazao je Šehović. To, kako je naveo, nije jedini projekat koji je vezan za digitalizaciju u obrazovanju. On je rekao da će novih četiri hiljade ra č u -

Ukoliko želimo da hvatamo korak sa razvijenim obrazovnim sistemima, karakterističnim za 21. vijek, moramo ići u tom pravcu. Ne samo mi, nego sve zemlje regiona

nara biti podijeljeni svim školama u Crnoj Gori, pri čemu će se voditi računa o tome da će broj računara koje će Ministarstvo distribuirati zavisiti od broja učenika i nastavnika, kao i o starosti opreme koja već postoji u školama. Odavno se nije ovoliko ulagalo u obrazovanje. Komentarišući kritike da ima i prioritetnijih stvari od digitalizacije, on je rekao da digitalizacija u obrazovanju nije ničiji hir, nego realna potreba. “Ukoliko želimo da hvatamo korak sa razvijenim obrazovnim sistemima, karakterističnim za 21. vijek, moramo ići u tom pravcu. Ne samo mi, nego sve zemlje regiona”, istakao je Šehović. To je, kako je naveo, jedan od razloga koji ih je motivisao da pitanje digitalizacije u obrazovanju postave kao jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva za naredni period. R.D.

RAMAZANSKA PORUKA REISA RIFATA FEJZIĆA

Vjerski radikalizam da pošaljemo u tamu istorije Islam je vjera mira i optimizma u kojoj nema mjesta za očaj, a vjernike krasi osmijeh, lijepa riječ i pružena ruka, naveo je u ramazanskoj poruci reis Rifat Fejzić. Ramazan je nastupio juče zalaskom sunca, a danas je prvi dan posta. Traje do 4. juna kada se obilježava islamski praznik Ramazanski bajram. Reis kaže da dolazi Ramazan - mjesec Kurana i posta, u kojem je Stvoritelj najbliži svome stvorenju. “Ramazan je mir sa Bogom, samim sobom i ljudima oko sebe. To je mjesec oprosta,

udjeljivanja siromašnima, pomaganja bolesnima, pružanja pravde obespravljenima. Ramazanski post je vrelo duhovnosti vjerniku i snaga koja kida okove materijalnog i prolaznog. On ga čini odvažnim i dostojnim Božijeg emaneta na Zemlji. On je svijetlo za dobro a tama za zlo”, poručuje reis. Dok gore Božije kuće i stradaju vjernici u njima, svi se, kako poručuje Fejzić, moramo zapitati kuda ide ovaj svijet. Vjernicima poručuje da je islam vjera mira i optimizma u kojoj nema mjesta za očaj. R.D.

“Vjernika krasi osmijeh, lijepa riječ i pružena ruka”

Bolji uslovi boravka

Spremnost Uprave Doma učenika i studenata da prihvate konkretne predloge i njihova otvorenost za saradnju ohrabruje da će nove generacije imati bolje i savremenije uslove za boravak u toj ustanovi, kazala je predsjednica Upravnog odbora Centra za afirmaciju mladih, Marija Popović. Ta nevladina organizacija (NVO) pokrenula je projekat „Unapređenje uslova života u Učeničkom domu“, a polazna osnova bila je studija koju su sproveli. „Na osnovu studije koju smo sproveli u domu, temeljilo se naše mišljenje. Bilo je veoma važno detaljno i vjerodostojno ispitati situaciju u toj ustanovi“, rekla je Popović agenciji Mina. Ona smatra da će projekat biti od velike važnosti za prosperitet te ustanove, jer postoje konkretni i direktni predlozi. „Spremnost Uprave da radi i mijenja, na čelu sa direktorom Doma, ohrabruje nas dodatno da će sve nove generacije imati bolje i savremenije uslove“, navela je Popović. R.D.

Razgovor o LGBT da bude prihvatljiv Političke partije promovisaće tolerantnost, otvorenost i razumijevanje prema LGBT zajednici onog trenutka kada razgovor o toj temi bude prihvatljiv i dio jednog normalnog, a ne emocionalno obojenog političkog narativa, ocijenio je psiholog, Radoje Cerović. On je kazao da u crnogorskom društvu, koje je pretežno konzervativno, posljednjih godina skoro nijedna partija nije nalazila neki poseban interes da se bavi tim pitanjem, jer su se bojale negativnih emocionalnih reakcija. „Onog trenutka kad bude prihvatljivo razgovarati o toj temi, kada to bude dio jednog normalnog, a ne emocionalno - nabijenog političkog narativa, e onda će biti i te kako onih partija koje će vidjeti jasan interes da tu vrstu tolerantnosti, otvorenosti i razumijevanja promovišu“, rekao je Cerović u intervjuu agenciji Mina. R.D.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

BUDVA: ZAVRŠENE ª KARNEVALSKE MAJSKE VEČERIº

Pod maskama i na kiši najavljena ljetnja sezona

anifestacija “Karnevalske majske večeri” završena je tokom vikenda nastupom plesnih grupa, 17. Međunarodnim karnevalom i 18. Proljećnom noći pod maskama.

Uprkos kiši i lošem vremenu karnevalska povorka je krenula u 19.30 sati, od glavne Pošte do trga ispred Starog grada u Budvi, a program su vodili čuveni “buksovci”. Velika karnevalska povorka imala je, više od 2.000 učesnika iz petnaestak ze-

malja, među kojima su Kuba, Španija, Italija, Austrija, Ukrajina, Rusija itd. “Karneval ne staje, njega kiše ne zaustavljaju”, kazala je direktor Karnevala Marija Pjerotic. Ona je istakla da će energijom rastjerati oblake. Predsjednik opštine Bud-

va Marko Carević kazao je da je ovo najbrojniji karne-

BAR: KRIVINA U NASELJU RATAC VELIKI PROBLEM

Nakon brojnih nezgoda smanjili brzinu kretanja

Na magistralnom putu Sutomore - Bar na krivini kod Ratca tokom vikenda postavljen je saobraćajni znak kojim se brzina kretanja ograničava na 20 kilometara na čas. Portal Jedro.me piše da je nakon velikog broja nezgoda ograničenje brzine vjerovatno privremena mjera, dok se ne utvrdi razlog velikog broja nezgoda na tom potezu magistrale. Tome u prilog ide i činjenica da se na ovom dijelu saobraćajnice ne izvode radovi. Na krivini u naselju Ratac, između Bara i Sutomora, prethodne sedmice dogodila su se dva saobraćajna udesa u razmaku od svega desetak minuta. Do jednog od udesa je došlo nakon što je vozač terenskog

vozila, dok se kretao prema Baru, pod još neutvrđenim okolnostima prešao u suprotnu traku i “zakucao” se u autobus bjelopoljske firme “Zaton” koji se kretao prema Sutomoru. U drugom udesu, na samo stotinjak metara dalje, takođe na Ratcu, koji se dogodio gotovo u isto vrijeme, sudarila su

se dva putnička vozila. Mještani obližnjih naselja tvrde da je ovo mjesto oduvijek bilo rizično za saobraćaj, naročito tokom turističke sezone, dok sa druge strane pojedini mještani tvrde da je na asfaltu prosuto ulje, koje je i uzrok većine saobraćajnih nezgoda na ovom dijelu.

val po broju učesnika do sad, te da je to veoma značajno kao najava ljetnje turističke sezone. “Svi su dali doprinos, opština Budva, lokalna turistička organizacija, NVO Feštađuni, privrednici i hotelijeri koji su spustili cijene u cilju što boljeg početka sezone”, kazao je Carević. Predsjednik Evropske federacije karnevalskih gradova Lars Algell je kazao da je Budva veoma ugledan član federacije. “Četvrti put sam u Budvi, a drugi put na karnevalu. Atmosfera je fantastična, a ja sam veoma ponosan

što sam opet ovdje”, istakao je Algell. Juče je trebalo da se održi i dječiji karneval, koji je, kako navode iz TO Budva, odložen zbog loših vremenskih uslova. Oni napominju da će prvi lijepi dani koji će uslijediti biti iskorišteni za organizaciju dječjeg maskenbala, kako bi se nagradio trud koji su u kreiranje maski uložile brojne školske i predškolske ustanove u Crnoj Gori. Karnevalske majske večeri, koje su se ove godine održavale od 29. aprila do 5. maja, označile su i početak ljetnje turističke sezone u Budvi.

TURISTIČKA PROMOCIJA TOKOM LJETA

Dani Herceg Novog u Beogradu, ali i obrnuto Tokom ljeta i Praznika mimoze biće održane turističke promocije, kako Herceg Novog u Beogradu, tako i Beograda u Herceg Novom, dogovoreno je na sastanku predstavnika TO i opštine Herceg Novi sa predstavnicima turističkih agencija, pobratimske opštine Zemun i predsjednikom opštine Novi Beograd, Aleksandrom Šapićem. Susreti su bili dio manifestacije Dani Herceg Novog u Beogradu protekla dva dana. “Pored sastanaka sa predstavnicima opština i turističkom privredom, Turistička organizacija Herceg Novi je organizovala i promociju sezone 2019. na dva promotivna pulta, jedan u Knez

Mihajlovoj i drugi u Skadarliji, ispred kuće Đure Jakšića. Program Herceg Novog su upotpunili mažoret ansambl Lili i naši umjetnici, Novljani, Svetlana Bubanja i Miloš Cvetković”, saopštavaju iz TO. Ova manifestacija, kako ističu, predstavlja jedan u nizu događaja saradnje i promocije Turističke organizacije Beograda i TO Herceg Novi u oblasti turizma. Od 24. do 26. maja Herceg Novi će predstaviti ponudu na petom Beogradskom Manifestu, nakon čega slijede i promocije u Subotici, Novom Sadu, Kragujevcu i Skoplju u okviru jubilarne “Road Show” regionalne kampanje.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

hronika tivta

Prezentacija crne Gore kao nautičke destinacije

Luštica Bay uskoro sa 85 vezova za brodove

U sklopu plana intenziviranja promotivnih aktivnosti na zapadnoevropskom tržištu, Crna Gora, Tivat i Luštica Bay kao nautičke i jahting destinacije predstavljeni su na svečanom prijemu Luštice Development u organizaciji Royal Thames Yacht Club u Londonu. Predstavnici Luštice Development prezentovali su ponudu destinacije i novootvorene marine Luštica Bay, koja će u ovoj godini biti proširena i nudiće 85 vezova za brodove dužine do 45 metara, u odnosu na trenutni kapacitet od 50 mjesta. “Tokom susreta sa renominarim britanskim medijima, prezentovano im je više informacija o novoj crnogorskoj de-

stinaciji - Luštici Bay, hotelu Chedi, marini, naselju u marini, prodajnoj ponudi novog naselja u izgradnji - Centralu, te kompletnog Luštica Bay projekta. Upriličili smo i prijem za partnere i potencijalne investitore projekta, ali i prijatelje prestižnog lanca restorana Boisdale, čiji je vlasnik, Ranald McDonalds, već posjetio Lušticu Bay i za magazin Boisdale Life nazvao našu lokaciju ‘čuvarom prirodnog blaga Balkana’”, saopštila je marketing menadžerka Luštica Development Slavica Milić. Kompanija je bila sponzor prijema Instituta direktora pod nazivom „City Property Group“, koji je okupio nekoliko stotina zvanica – mahom vodećih preduzetnika iz Veli-

na takmičenju u sarajevu

Tivćanki prvo mjesto u kategoriji mladih pijanista Učenica IX razreda Muzičke škole Tivat, Anja Sekulić, osvojila je prvo mjesto u C kategoriji na Prvom internacionalnom takmičenju pijanista - Memorijal Matusja Blum, koji se od 3. do 5. maja održava u Sarajevu. Sekulić je u konkurenciji od 20 takmičara, u kategoriji mladih pijanista, dobila najveći broj bodova 99,80. Mlada Tivćanka je na nedavno održanom Državnom takmičenju, tako-

đe dobitnik prvog mjesta u disciplini klavir. Pored Anje, iz Crne Gore na takmičenju u Sarajevu učestvovala je i učenica Sara Grejs Ivanović, iz Muzičke škole Budva. Ona je u pretkategoriji klavira takođe osvojila prvo mjesto sa 99,60 bodova. Obje učenice su u klasi profesorice Gabrielle Aksamit. Sara i Anja, kao dobitnice prvih nagrada, sjutra veče sviraju na koncertu najboljih takmičara. Z.K.

ke Britanije i Kine. Ovim spektrom aktivnosti Luštica Development je napravila svojevrstan uvod u predstojeću medijsku posjetu kineskih i britanskih medija koja će uslijediti u narednim danima. Kompanija je inače, u protekloj godini, zabilježila veliki porast interesovanja za projekat iz više od 80 zemalja, a podstrek prodaji dala je značajna marketinška aktivnost na novim tržištima i u zapadnoj Evropi, odakle je u prošloj godini došla četvrtina kupaca prestižnih nekretnina u naselju u marini. Investicioni potencijali Crne Gore i projekat Luštica Bay, predstavljeni su od početka godine poljskom tržištu, Kazahstanu, Azerbejdžanu, Njemačkoj. Z.K.

ª jadranº se vratio sa krstarenja

Obuka studenata u brodskim vještinama Školski brod crnogorske mornarice “Jadran”, pod zapovjedništvom kapetana korvete Zorana Ivanovskog, juče se vratio u matičnu luku Tivat nakon dvonedjeljne rute Tivat - Istanbul - Pirej. Plovidba i prvo ovogodišnje međunarodno krstarenje je organizovano u cilju praktične obuke studenata Pomorskog fakulteta iz Kotora sa nautičkog, brodo-mašinskog i smjera pomorske nauke. Na krstarenju je bilo 35 studenata II i III godine koji su se u pratnji četiri profesora obučavali u brodskim vještinama i vršili pomorsku službu pod nadzorom pripadnika Vojske Crne Gore i posade broda. Tokom boravka u Turskoj i Grčkoj, studenti Pomorskog fakulteta i po-

sada “Jadrana” obišli su niz kulturno-istorijskih spomenika i upoznali se sa bogatom pomorskom prošlošću Istanbula i Pireja. Školski brod se na tom krstarenju u Istanbulu zadržao četiri dana, a tri dana u grčkoj luci Pirej, odakle je krenuo u povratku za Tivat i Crnu Goru. “Školsko krstarenje pod nazivom ‘Plovidba 2019’ vodama Jadranskog, Jonskog i Egejskog mora za studente je bilo prilika da u praksi provjere svoja teorijska znanja, steknu nove pomorske vještine i na brodu rade i daju redovne plovidbene straže na komandnom mostu i u strojarnici, uz nadzor profesora i članova posade školskog broda MVCG”, saopšteno je iz Pomorskog fakulteta Kotor. Z.K.

u hotelu čedi održan sajam umjetnina

Predstavljene vrijedne zbirke Prvi veliki sajam umjetnosti i antikviteta u regionu održao se proteklog vikenda u hotelu Čedi Luštica Bay. Posjetioci su imali priliku da vide kolekcije nekih od najvećih kolekcionara iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije. Na izložbi su predstavljene vrijedne zbirke kolekcionara, ali i rukotvorine visoke umjetničke vrijednosti, kao i djela renomiranih umjetnika likovne i primijenjene umjetnosti, među kojima je i Tivćanin, Ivica Aranđus. Među izlagačima je i Mehmet Lukač, koji je prikazao kolekciju Lazari, Bogdan Krstić iz Antike Art,

Borivoje Vujalica iz Beograda, antikvarnica Stanković, odnosno njen vlasnik

Organizovali smo fantastičnu izložbu na kojoj se publici predstaviljaju najbolji balkanski primjenjeni umjetnici.

Dušan Stanković koji je bio inicijator Sajma aktikviteta i umjetnina u Luštici Bay. Stanković je vlasnik galerije umjetnina i antikvi-

teta u kompleksu na Luštici i ideja mu je da Luštica Bay postane mjesto spajanja prošlosti i sadašnjosti, moderne umjetnosti i vrijednih artefakata iz prošlosti. “Organizovali smo fantastičnu izložbu na kojoj se publici predstaviljaju najbolji balkanski primjenjeni umjetnici. To se ne viđa često, pomješali smo novo i staro, u nadi da će to naši novi sugrađani na Luštici vidjeti i osjetiti”, istakao je Stanković. Tokom dvodnevnog festivala, publici su se predstavili i mladi umjetnici iz organizacije Blatobran iz Beograda, izložbom ekskluzivnih djela savremene umjetnosti. Z.K.

crna gora

Obilježen 5. maj

Odata počast žrtvama bombardovanja Podgorice Povodom obilježavanja 5. maja – Dana savezničkog bombardovanja Podgorice predstavnici Glavnog grada položili su juče vijenac na spomenik u sklopu kompleksa zgrade SDK, koji je posvećen žrtvama bombardovanja Podgorice u Drugom svjetskom ratu. U ime Glavnog grada vijenac su položili zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić, sekretar Skupštine Veselin Vukčevič i odbornik u Skupštini Glavnog grada Mihailo Anđušić. Prije 75 godina, 5. maja, na grad se sručilo 600 bombi teških preko 400 tona.

Tom prilikom poginulo je 600 građana, a više od 200 teže ili lakše ranjeno. Podgorica je u Drugom svjetskom ratu bombardovana je čak 84 puta, iako je tada imala svega 16.000 stanovnika. U razornom bombardovanju poginuo je svaki osmi stanovnik Podgorice. Počev od 23. septembra 1943. godine, kada su saveznici prvi put bombardovali Podgoricu, računa se da je u njenim ruševinama poginulo više od 2.000 građana. Smatra se da je porušeno oko 80 odsto stambenog fonda, a uništena je kompletna gradska infrastruktura.

ekOlOška šetnja na Vrmcu

Čišćenje i upoznavanje prirodne baštine Kotora U okviru projekta ArtEco, Klub zdravlja Boka i KotorArt juče su organizovali ekološku šetnju na Vrmcu. Tura je održana od Dončić krivine do tvrđave na Vrmcu. Akcija je podrazumijevala upoznavanje prirodne baštine Kotora kroz šetnju po prirodi (brdo i tvrđava Vrmac) i čišćenje nakon prvomajskih praznika. Šetnja je ujedno i nastavak prikupljanja sirovina za radionice “Svijet je muzika” u okviru kojih će biti izrađivane umjetničke instalacije i instrumenti. Projekat ArtEco planiran je od aprila do avgusta, kroz tri tipa aktivnosti-Nauči! Aktiviraj se! i Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj

društva. Segment Nauči! donosi interaktivne razgovore o ekologiji kroz ekološke časove, dok se segment Aktiviraj se! zasniva na obilježavanju svjetskih dana planete Zemlje, vjetra i Sunca kroz akcije čišćenja priobalja, kulturno-ekološke šetnje i upoznavanje prirodne i kulturne baštine Kotora i Boke. Segment Stvaraj! podrazumijeva umjetničke radionice u kojima mladi kroz svojevrsnu umjetničku reciklažu prikupljenog otpada, izrađuju umjetničke instalacije, grade neobične muzičke instrumente i pripremaju performans Svijet je muzika 13. avgusta, kojim će se završiti ovogodišnji KotorArt don Brankovi dani muzike.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

DirektOr nVO Prijatelji žiVOtin

Groblje za ku ljubimce potr Glavni Grad i G

rađani Podgorice i nevladine organizacije za zaštitu kućnih ljubimaca saglasni su da je glavnom gradu neophodno groblje za kućne ljubimce, kao i represivnije mjere u borbi protiv onih koji zlostavljaju ili ubijaju životinje.

Nevladina organizacija Prijatelji životinja - Podgorica uputila je nedavno dopis Glavnom gradu, tražeći da se izgradi groblje za kućne ljubimce. Direktor ove organizacije, Dragoje Vlahović, objašnjava da ova inicijativa datira još od ranije, ali da je sada zahtjev upućen nakon ideje da Podgorica uđe u program pametnih i zelenih gradova EBRDa, navodeći da bi i ovo bio sastavni dio tog članstva. Prethodni gradonačelnici Podgorice, kako kaže, nijesu imali sluha za ovu ideju, ali se nadaju da će sadašnji gradonačelnik Ivan Vuković prepoznati značaj takvog projekta. “Sa građanima smo sproveli anketu sa pitanjem - da li je Podgorici potrebno groblje kućnih ljubimaca, na koje je više od 90 odsto građana potvrdno odgovorilo, tvrdeći da je i te kako potrebno”, kazao je Vlahović.

■ EKOLOŠKI PROBLEM

Prema njegovim riječima, ovu ideju potkrepljuje i činjenica da skoro svako drugo domaćinstvo ima kućnog ljubimca i da svi imaju problem - gdje sahraniti životinje koje uginu. “Zbog toga što i ne postoji odgovarajuće mjesto, građani sahranjuju ljubimce po parkovima i zelenim površi-

Vlahović

21 Nja PoDgorica Dragoje VlahoVić za DNeVNe NoViNe crna gora

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

ućne reba za Građane

U ČanjU ponovo Ubijen Čopor pasa

Prema riječima Vlahovića, program “uhvati, steriliši, pusti”, koji se pokazao kao jedini način da se smanji broj pasa lutalica, ne sprovodi se kako treba nigdje, osim u Podgorici. Ističe da su imali brojne dopisa građana, koji tvrde da gradske službe pojedinih opština truju pse, kako bi “riješili” problem velikog broja pasa lutalica. Sredinom prethodne sedmice u Čanju je ubijeno nekoliko pasa, a iz ove organizacije navode da su trovanja i ubijanja pasa u primorskim gradovima

grad će dobiti groblje. Navodi da Ljubljana i Zagreb imaju pozitivna iskustva i da je na ovaj način riješen veliki problem, a samim tim su podstakli vlasnike na odgovorno držanje kućnih ljubimaca.

■ ODGOVORNIJE Foto: Vedran Ilic

DJELOVANJE

ru i prateće objekte. Sa druge strane, grobna mjesta za kućne ljubimce bi se prodavala i u kasu glavnog grada bi se slivala poveća materijalna sredstva, što bi opet moglo da se usmjeri u neke druge projekte vezane za probleme kućnih ljubimaca”, istakao je Vlahović. Glavni grad bi, kako kaže, mogao i da aplicira za ovaj projekat iz evropskih fondova, što bi sigurno bilo prepoznato kao dobra ideja. Od glavnih gradova u regionu Zagreb i Ljubljana već imaju groblje za kućne ljubimce, a ove godine i Beo-

krv sa asfalta i trotoara. To se dešavalo mnogo puta dok nismo reagovali nakon masovnog trovanja pasa lutalica. Slični primjeri su zabilježeni i u Podgorici, Kolašinu, Beranama i mnogim primorskim gradovima, a niko nije odgovarao”, kazao je Vlahović. Iz tog razloga podnijeli su inicijativu da se donese odluka, da se otrov ne može kupovati u poljoprivrednim apotekama bez potvrde koju će svaki poljoprivrednik morati da uzme od ministarstva uz evidenciju lične karte.

samo trećina opština u Crnoj Gori ima azil Vlahović navodi da se na nivou države, odnosno Ministarstva poljoprivrede, dosta toga učinilo, te da su ozbiljno shvaćeni njihovi predlozi i da su pokrenute određene inicijative, ali da se na lokalnom nivou gotovo ništa nije uradilo. Ističe da je najveći problem ogroman broj napuštenih životinja u svim gradovima Crne Gore, odnosno neposto-

nama, što predstavlja i ekološki problem, jer veoma lako može da dođe do zaraze”, navodi Vlahović. Ističe da do sada nijesu dobili nikakvu reakciju iz glavnog grada, ali da ne vide razlog da do toga ne dođe u narednom periodu. Predlog organizacije je da lokacija bude na periferiji grada, što će iziskivati mala utrošena sredstva, da bi Glavni grad mogao da ima samo koristi realizacijom tog projekta. “Ovaj projekat je neophodno realizovati, a veoma malo treba uložiti u infrastruktu-

česta pojava, pogotovo u susret ljetnjoj turističkoj sezoni. Ističu da je lako zaključiti da opštinske službe i turistički radnici na taj način žele da smanje broj pasa lutalica, kako bi ih u toku turističke sezone bilo što manje, umjesto da se taj problem riješi na zakonom propisani način. “U Bijelom Polju su prije par godina, za šta postoje i dokazi, radnici Komunalnog preduzeća ubijali pse pred očima građana, a za njima je išao traktor, koji je kupio leševe, dok je kamion sa šmrkom ispirao

Vlahović ističe da institucije moraju odgovornije i represivnije da reaguju prema neodgovornim vlasnicima. “Kaznena politika mora da se sprovodi bolje, jer građani vide da mogu da rade pojedine stvari i to tako ne valja. Nemamo inspekciju koja će da kontroliše vlasnike kućnih ljubimaca i sankcioniše sve one koji ne budu radili po propisima”, kazao je Vlahović. Prema njegovim riječima zakon, koji je djelimično prepisan od zemalja iz Evrope, je dobar, ali da se ne sprovodi i da nema ko da ga sprovodi. Nadležne gradske službe, Komunalna policija i inspekcija, kako kaže, ne sprovode zakon kako treba, iako gotovo svakodnevno dobijaju prijave i zahtjeve od društava za zaštitu životinja.

janje skloništa za napuštene životinje. “Jedino Podgorica ima azil za napuštene kućne ljubimce, koji ispunjava sve zakonom propisane stavke. U Crnoj Gori imamo još sedam azila, ali nijedan ne ispunjava zakonom propisane odredbe”, kazao je Vlahović. Ističe da su sve opštine imale zakonski rok da do 2011. go-

Zbog toga što i ne postoji odgovarajuće mjesto, građani sahranjuju ljubimce po parkovima i Zelenim površinama, što predstavlja i ekološki problem, jer veoma lako može da dođe do ZaraZe

dine izgrade azil za napuštene kućne ljubimce ili da imaju privatni azil, koji će finansijski pomagati, ali da većina opština nije ispunila odredbe zakona. Azile u Crnoj Gori, osim Podgorice, imaju i Nikšić, Ulcinj, Budva, Pljevlja, kao i regionalni za Boku i u Beranama za nekoliko opština na sjeveru, što nije po zakonu, a i uz to ne ispunjavaju predviđene uslove. “U našem trogodišnjem aktivnom radu nismo imali pozitivan primjer njihovog reagovanja, odnosno sankcionisanja vlasnika, a kao posljedicu imamo neodgovorno i bahato ponašanje vlasnika kućnih ljubimaca. Efikasnija kaznena politika i te kako može da dovede do rješavanja problema. Građani će početi da se navikavaju i shvate šta su njihova prava, te šta mogu ili ne mogu. Od naplate kazni, Glavni grad može dodatno da puni budžet, ali i da zaposli radnike koji bi bili zaduženi za rješavanje ovog problema. Ne ulaže se puno, a dobija se mnogo u svakom smislu”, istakao je Vlahović. M. Medenica

300 eura najveća je izrečena kazna i to za Petnjičanina koji je objesio Psa

SVIJET

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

ZAPALIO SE AVION NA MOSKOVSKOM AERODROMU ª ŠEREMETJEVOº

Poginulo najmanje 13 osoba

Najmanje 13 osoba je poginulo, a šest je povrijeđeno prilikom prinudnog slijetanja putničkog aviona ruske kompanije “Aeroflot” koji se zapalio na moskovskom aerodromu Šeremetjevo. “Prema najnovijim informacijama, 13 osoba je umrlo, šest je povrijeđeno. Jedan broj putnika se vode kao nestali”, rekao je izvor sinoć za rusku agenciju Tas. Incident se dogodio u 18.40 po lokalnom vremenu, a ubrzo se na društvenim mrežama pojavio snimak aviona

u plamenu. U prvim izvještajima sa lica mjesta navedeno je da je stradala jedna osoba, ali je ubrzo postalo jasno da je crni bilans daleko veći. Vatrogasne ekipe su odmah došle na aerodromsku pistu kako bi se borile sa vatrenom stihijom. Uspaničeni putnici pojurili su da se evakuišu iz zapaljenog aviona ruske kompanije “Aeroflot” koji je poletio za Murmansk, ali se nedugo nakon polijetanja vratio na moskovski aerodrom jer mu se u vazduhu zapalio motor.

Snimci objavljeni na društvenoj mreži Tviter prikazuju gust oblak crnog dima koji izlazi iz leta SU1492. U avionu Suhoj Superdžet-100 bila su 73 putnika i šest članova posade. Pretpostavlja se da je požar izazvala munja koja je uletjela u motor letilice. Iz Moskovskog međuregionalnog istražnog odjeljenja za vazdušni saobraćaj navode da se ispituju okolnosti i uzrok incidenta, a aerodrom “Šeremetjevo” je nakon nesreće zatvoren za saobraćaj.

ANKARA: NEMA POPUŠTANJA PRED AMERIČKOM PRIJETNJOM SANKCIJAMA

Turskoj se niko ne može obraćati prijetećim tonom Turska neće popustiti pred “prijetnjom sankcijama” Sjedinjenih Američkih Država zbog ugovora o turskoj kupovini ruskih sistema protivvazdušne i protivbalističke odbrane S-400, rekao je juče zamjenik turskog predsjednika. “Prijetnje sankcijama SAD-a znače da oni ne poznaje Tursku. Niko ne može sarađivati s Turskom obraćajući joj se prijetećim tonom”, rekao je Fuat Oktaj u razgovoru za televizijsku mrežu Kanal 7. “Odluka o S-400 je donesena. Kada potpiše ugovor i preuzme obvezu, Turska poštuje datu riječ”, dodao je on. Prema očekivanjima Ankare, dopremanje prvih sistema S-400, najsavremenijeg sistema protivvazdušne i protivbalističke odbrane, dogodiće se tokom ljeta, u junu ili julu. Vašington se oštro protivi toj kupovini i traži od

Ankare da bira između ruskog odbrambenog sistema i američkih borbenih aviona F-35 koje Turska takođe želi da kupi - stotinu komada. SAD se boji da bi se tehnologija kojom su opremljeni sistemi S-400 mogla iskoristiti za prikupljanje podataka o vojnim avionima NATO. Ako Turska realizuje ugovor o kupnji S-400, mogla bi se naći na udaru američkog zakona prema kojemu se svakoj zemlji koja zaključuje vojne ugovore s ruskim kompanijama uvode sankcije. Šef Pentagona Patrik Šenahan je upozorio u petak da bi SAD mogao da isključi Tursku iz programa proizvodnje F-35 ako Ankara ne odustane od nabave S-400. Turske kompanije u okviru programa učestvuju u proizvodnji F-35 izradom dijelova stajnog trapa i lopatica rotora od titana.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

SVIJET

IZRAEL NASTAVIO NAPADE NA GAZU KAO ODGOVOR NA RAKETIRANJE HAMASA

DESETINE UBIJENIH U GAZI, TRI ŽRTVE I NA JUGU IZRAELA

Izrael je i juče nastavio sa masivnim vazdušnim udarima na pojas Gaze kao odgovor na ispaljivanje raketa na južni Izrael. Izraelske snage od petka izvode žestoke vazdušne napade na Gazu i dosad je u toj palestinskoj enklavi ubijeno najmanje 13, a ranjeno 80 Palestinaca. Među poginulima je 14-mjesečna beba i njena majka trudnica. Izraelska vojska je saopštila da je ubila komandanta Hamasa, Hamada Ahmeda Abeda Kudrija, koji je bio zadužen za transfer novca iz Irana naoružanim pokretima u Gazi. Palestinci koji su svjedočili napadu navode da je Kudri ubijen u vazdušnom napadu, dok se nalazio u svom automobilu. Kažu i da je to prvi takav napad od rata u Pojasu Gaze 2014. godine. Najmanje tri osobe poginule su u padu raketa koje su s područja Gaze ispaljene na teritori-

AMERIČKI DRŽAVNI SEKRETAR MAJK POMPEO IZJAVIO JE DA IZRAELCI IMAJU PRAVO DA BRANE SEBE I SVOJ SUVERENITET. “NADAM SE DA ĆEMO SE VRATITI PRIMIRJU KOJE JE BILO NA SNAZI NEDJELJAMA”, REKAO JE POMPEO ZA FOKS NJUZ.

“Naložio sam jutros Odbrambenim snagama Izraela da nastave s masivnim napadima na teroriste u Pojasu Gaze i dao sam instrukcije da snage oko Pojasa budu pojačane tenkovima, artiljerijom i pješadijom”, navodi se u saopštenju Netanjahua, prenio je Rojters.

ju Izraela. Portparol izraelske policije Miki Rozenfeld saopštio je da su od posljedica pada raketa u južnom izraelskom gradu Aškelonu poginuli državljani Izraela. Izraelski mediji javljaju da su stradali Izraelci bili žrtve dva odvojena raketna napada, a da su preminuli u bolnici u Aškelonu. I juče ujutro je jedan Izraelac poginuo u padu rakete u Aškelonu. Izraelske vlasti ranije su saopštile da je jedna raketa iz Gaze pogodila i kompleks fabrike u Aškelonu i ranila tri izraelska državljanina. Još jedna raketa je pogodila vozilo u pokretu i

600

PROJEKTILA ISPALJENO JE IZ GAZE KA IZRAELU OD SUBOTE

tom prilikom je ranjen 60-godišnji Izraelac. Vojska Izraela je saopštila da je u vazdušnim napadima juče pogodila Gazu više od 210 puta, a da je od subote prema Izraelu ispaljeno više od 600 projektila, od kojih je 510 prešlo granicu sa Pojasom Gaze. Sistem protivvazdušne odbrane “Gvozdena kupola” presreo je 150 raketa. Mnogi projektili su pali na otvorena područja, istakao je portparol vojske, ali je više od 35 raketa pogodilo naseljena mjesta. Veći broj

kuća u Izraelu je uništen, a mnogi stanovnici su pobjegli u skloništa. Škole na jugu zemlje su zatvorene, a izraelska vojska očekuje nastavak sukoba u narednim danima. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je juče izraelskim snagama da pojačaju napade na ciljeve u Pojasu Gaze, kao i svoje prisustvo oko palestinskih enklava nakon dvodnevnog intenziviranja prekograničnih sukoba. “Naložio sam jutros Odbrambenim snagama Izraela da nastave s masivnim napadima na teroriste u Pojasu Gaze i dao sam instrukcije da snage oko Pojasa budu pojačane tenkovima, artiljerijom i pješadijom”, navodi se u saopštenju Netanjahua, prenio je Rojters.

svijet

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

St.br. 648/17 Mješovito društvo za proizvodnju promet i usluge export-import „URALMONT“ DOO Nikšić Ul. Jola Piletića bb, Nikšić; Reg. br. 50119854; PIB 02313421; PDV: Stečajni upravnik; Tel. 067 319 299; Prijem službene pošte: Privredni sud PG, IV Proleterske br.2. Ž.R. 525-6641-06 KOMERCIJALNA BANKA AD BUDVA Podgorica, 06.05.2019. godine. Stečajni upravnik u stečajnom dužniku “URALMONT” DOO Nikšić – u stečaju, u postupku unovčenja imovine stečajnog dužnika, u skladu sa članom 134. Zakona o stečaju (“Sl. list Crne Gore«, br. 001/11, i “Sl. list Crne Gore« br. 053/16), dana 06.05.2019. godine

aleksandar vučić:

Kosovo će biti nezavisno, ali ne mojom krivicom

OG L A Š A V A V JAVNI POZIV ZA UNOVČENJE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA “URALMONT” DOO Nikšić – u stečaju PUTEM PRIKUPLJANJA PISANIH PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, razlučne i stečajne povjerioce, kao i sva druga zainteresovana lica. Predmet prodaje je cjelokupna evidentirana imovina stečajnog dužnika “URALMONT” DOO Nikšić – u stečaju, koja se nalazi u Nikšiću i Budvi, koju imovinu čini :

1. Nepokretnosti - posebni djelovi porodične stambene zgrade izgrađene na katastarskoj parceli 2192/1, broj zgrade 1, evidentirane u LN br. 1929 KO Kličevo, obim prava “svojina 1/1” i to: 1.1. Nestambeni prostor, označen kao: P; PD 1; površine 60 m2, početna cijena 5.079,00 €, 1.2. Stambeni prostor, označen kao: PN; PD 2; površine 58 m2, početna cijena 4.751,00 €, 1.3. Katastarska parcela br. 1291/1, po kulturi njiva druge klase, površine 631 m2, početna cijena 7.754,00 €, i Katastarska parcela br. 1291/2, po kulturi livada treće klase, površine 372 m2, početna cijena 4.571,00 1.4. €. 2. Nepokretnosti – katastarska parcela broj 566/1, po kulturi prirodno neplodno zemljište, evidentiranao u LN.br. 1305 KO Budva, površine 331 m2, u obimu prava “korišćenje 1/1”, u zahvatu DUP-a Dubovica I – sportsko rekreaciona zona, početna cijena 47.452,00 €. 3. Nepokretnosti – katastarska parcela broj 481/35, po kulturi šuma 4 klase, površine 795 m2, i katastarska parcela broj 481/64, po kulturi šuma 4 klase, površine 148 m2, evidentirane u LN.br. 3103 KO Budva, u obimu prava “korišćenje 1/1”, obje u zahvatu DUP-a Dubovica I, Urbanistička parcela br. 7, blok 23, sa mogućnošću gradnje dva stambeno poslovna objekta , 2G+P+3+PK, do max. BRGP 2.291 i 2081 m2, početna cijena 193.126,00 €. 4. Nepokretnosti – katastarska parcela broj 471/2, po kulturi pašnjak 3 klase, površine 346 m2, i katastarska parcela broj 471/3, po kulturi voćnjak 4 klase, površine 294 m2, evidentirane u LN.br. 3203 KO Budva, u obimu prava “korišćenje 1/1”, obje u zahvatu DUP-a Dubovica I, Urbanistička parcela br. 2, blok 15, sa mogućnošću gradnje stambeno poslovnog objekta , G+P+2+PK, do max. BRGP 690 m2, početna cijena 131.072,00 €. Uslovi i postupak prodaje: Uslovi za prodaju (unovčenje) imovine stečajnog dužnika, stekli su se donošenjem Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda Crne Gore, poslovne oznake St.br. 648/17 od 17.04.2018. godine, kojim Rješenjem je proglašeno bankrotstvo stečajnog dužnika “URALMONT” DOO Nikšić – u stečaju. Prodaja (unovčenje) predmetne imovine stečajnog dužnika se obavlja u skladu sa članom 134. stav 3. Zakona o stečaju (“Sl. list Crne Gore”, br. 001/11, i “Sl. list Crne Gore” br. 053/16), JAVNIM PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA. Zainteresovana lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje imovine mogu podnijeti, u skladu sa ovim oglasom, Privrednom sudu u Podgorici, na adresu: Ul. IV Proleterske brigade br. 2, Podgorica, putem pošte ili neposredno na arhivi suda, pisanu ponudu u zatvorenoj koverti na kojoj mora da stoji naznaka : PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE “URALMONT” DOO Nikšić – u stečaju, - NE OTVARAJ - . Ponuda mora da sadrži: 1. za fizičko lice:  lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša),  adresu za dostavu službene pošte  dokaz o uplati depozita,  iznos ponuđenih pojedinačnih cijena po rednim brojevima oglašene imovine, koje cijene ne mogu biti manje od početnih cijena određenih ovim oglasom. 2. za pravno lice:  dokaz o registraciji pravnog lica,  podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponude, sa propisanim punomoćjem,  dokaz o uplati depozita,  iznos ponuđenih pojedinačnih cijena po rednim brojevima oglašene imovine, koje cijene ne mogu biti manje od početnih cijena određenih ovim oglasom. Ponude se mogu dostavljati najkasnije do 29.05.2019. godine, do 11,00 časova. Javno otvaranje ponuda će se obaviti istoga dana u 11,45 časova, u Privrednom sudu CG u Podgorici, kancelarija br. 20. Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imovine po ovom oglasu imaju sva pravna i fizička lica, uz uslov uplate depozita u iznosu od 10 % od početne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda, koja imovina je predmet prodaje po ovom oglasu. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Komercijalne Banke AD Budva, broj 525-6641-06, ili na devizni račun po posebnim instrukcijama. Početne cijene po ovom oglasu su srazmjerno umanjene za 20 % u odnosu na prethodni bezuspješno provedeni javni poziv za unovčenje imovine. Ponude se mogu dostavljati isključivo kao jedinstvene ponude po stavkama r.br. 2 do 5 ovog oglasa. Prednost u odabiru će imati ponuđač koji dostavi ponudu za kupovinu cjelokupne imovine koja je predmetom unovčenja po ovom oglasu. Imovina se prodaje u viđenom stanju, sa postojećim obimom prava. Smatrati će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako, do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda. Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu, u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8 (osam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 13,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do dana otvaranja ponuda, po prethodnoj najavi. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja ponuda nije manja od određenih početnih cijena. Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača i unovčenju imovine stečajnog dužnika, po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od pet dana od dana realizovane prodaje. Odabrani ponuđač (i) je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine, odmah, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana prijema Odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine. Svi troškovi u vezi sa ovom prodajom, u pogledu zaključenja i ovjera Ugovora padaju na teret kupca (kupaca). Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 067 319 299. STEČAJNI UPRAVNIK

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Kosovo u budućnosti dobiti nezavisnost i suverenost na cijeloj teritoriji, ali ne zato što će on da ga prizna, već zato što nije prošlo rješenje koje je on nudio. On, međutim, nije precizirao šta je tačno nudio, ni kome. Vučić je za televiziju Pink rekao da “ono što je nudio nije moglo da prođe zbog strahovitog pritska pojedinih zemalja i njihovih obavještajnih službi koje su pokrenule kompletne agenture po različitim zemljama

političke, medijske i druge”. On je rekao da su oni koji ga kritikuju prvo navodili da nisu čuli nikakvo rješenje ni predlog od njega, ali da su ga ipak napadali. “Vidite kakvo je to licemjerje sveukupno. Kažete niste čuli šta sadrži taj predlog, saglasan sam niste čuli, a što ste ga napadali. Zbog toga ste mi glavu otkinuli metaforično, a niste ni čuli o čemu se radi, a sad kad kažem da je propalo kažete nismo ni čuli. Pa čekajte ljudi, pa što ste napadali onda i rušili sve, a niste ni htjeli da čujte”, pitao je Vučić.

sergej lavrov

SAD DA prekinu SA rušenjem mADurA Svih sedam članova posade poginulo je u padu helikoptera venecuelanske vojske u blizini Karakasa. Helikopter je letio iz glavnog grada u saveznu državu Kohedes u kojoj je bio predsjednik Venecuele Nikolas Maduro. Iz Ministarstva odbrane kazali su da vlasti istražuju uzrok nesreće. Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov, kazao je da Rusija osuđuje kampanju za rušenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, koju sprovode Sjedinjene Američke Države, prenio je Rojters. Lavrov je pozvao Vašington da prekine svoje “neodgovorne” planove. Ruski šef diplo-

matije je to izjavio na početku sastanka u Moskvi sa kolegom iz Venecuele Horheom Areazom. Ruski ministar spoljnih poslova danas putuje u Finsku, gdje se očekuje da će održati razgovor u četiri oka, sa američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom, što predstavlja rijetkost, naveo je Rojters.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

KULTURA

“U tim se trubadurskim pjesmama, najstarijim portugalskim literarnim ostvarenjima, već sabiraju neke od vječnih tema i motiva kojima će se u narednim stoljećima portugalski pjesnici uvijek iznova vraćati. Teme su to ljubavi, uz stalno prisutne motive mora i pomorskog života, a pjesme su prožete luzitanskim osjećajem čeznutljivosti i nostalgije, tihe sjete, osjećajem kojeg objedinjuje neprevodiva riječ saudade, a koja je dan danas neizostavno kulturološko obilježje luzitanskog bića”. (Izdavač OKF - knjižara Karver)

REPERTOAR DANAS 6.5.2019.

FILM

NAUČNI SKUP U CRKVI SVETOG PAVLA U KOTORU

Stare i rijetke knjige, dokumenta i umjetnine Naučni skup pod nazivom “Stare i rijetke knjige, dokumenta i umjetnine na papiru” biće održan sjutra sa početkom od 9 časova u multimedijalnoj dvorani Crkve Svetog Pavla, u Kotoru. U oviru skupa biće priređene tri sesije “Stare i rijetke knjige”, “Dokumenta” i “Umjetnine na papiru i mjere zaštite”.

Izlagači su bibliotekari, konzervatori i arheolozi, naučni radnici i istraživači iz Kotora, Perasta, Cetinja, Dubrovnika i Beograda, kao i predstavnici SPC – Mitropolije crnogorsko primorske i Kotorske biskupije. Nakon stručnih izlaga-

nja, za učesnike je predviđen obilazak Galerije solidarnosti i kotorskog Lapidarijuma uz stručno vođenje arheologa Gojka Andrijaševića i Aleksandre Mićunović iz OJU “Muzeji” Kotor. Učesnicima će na otva-

ranju govoriti direktor OJU Muzeji Kotor, Dušan Medin, konzervatorka – restauratorka OJU Muzeji Kotor – Muzej grada Perasta, mr Maja Uskoković i sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor, Jelena Vukasović. R.K.

U oviru skupa biće priređene tri sesije “Stare i rijetke knjige”, “Dokumenta” i “Umjetnine na papiru i mjere zaštite”. Izlagači su bibliotekari, konzervatori i arheolozi, naučni radnici i istraživači iz Kotora, Perasta, Cetinja, Dubrovnika i Beograda, kao i predstavnici SPC – Mitropolije crnogorsko primorske i Kotorske biskupije

OSVETNICI: KRAJ IGRE 15.00/ 16.40/ 19.00/ 20.00/ 21.00/ 22.20h

REŽIJA: Entoni i Džo Ruso MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 6.5.2019.

FILM

UNIŠTITELJKA 20.15h

REŽIJA: Karin Kusama MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

PREMIJERNO PREDSTAVLJANJE ISTANBULSKE SLIKARKE

Izložba “Brzina, boja i pokret” u KIC-u Izložba slika “Brzina, boja i pokret” istanbulske slikarke Renan Ertosun, premijerno će biti predstavljena danas od 18 časova u izložbenom holu KIC-a “Budo Tomović”. Renan Ertosun od 1987. počinje aktivno da stvara i da se usavršava pridužujući se ateljeima majstora slikarstva poput Mine Arasan, Zerrin Ajrikaja, Bahatin Odabaš, Jusufa Taktaka i Ekrema Kahramana. Tokom devedesetih i u prvoj deceniji 2000tih, imala je 32 zajedničke i 16 samostalnih izložbi, kao i učešće na brojnim umjetničkim sajmovima u Turskoj, ali i van

njenih granica - u Italiji, Švajcarskoj i Americi. Trke, Formula 1, brzi automobili, ali i jahte i avioni ubrzo postaju fokus njenog rada, a ona pažnju usredsređuje na njihov oblik, brzinu, boju, uzbuđenje i adrenalin koji simbolizuju. Moto

“brzina, boja i pokret” postaje prepoznatljiv za njen rad. Renan razvija savremeni stil slikanja, koji odlikuje fuzija živih boja i svjetlosti, ali i dinamični potezi četkicom. Izložba se može pogledati do 12. maja. R.K.

“Ženidba” na Velikoj sceni Predstava “Ženidba”, Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Egona Savina, u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom biće izvedena večeras od 20 sati na Velikoj sceni nacionalnog teatra. Adaptaciju teksta i dramaturgiju uradila je Stela Mišković, kostimografiju Jelena Stokuća, a scenografiju Vesna Popović. U predstavi igraju Nada Vukčević, Zoran Vujović, Dejan Ivanić, Varja Đukić, Nikola Perišić, Slobodan Marunović... R.K.

KULTURA

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

Emotivni doživlja svijeta pretočen u apstraktni crte

RAD TAMARE RADUSINOVIĆ NA IZLOŽBI U RIM

BOGDANOVIĆ SA PRINCEZOM OD SAVOJE

Saradnja na polju kulture jača veze Crne Gore i Italije

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se sa princezom Marijom Gabrijelom od Savoje, kćerkom posljednjeg kralja Italije Umberta II. Tokom susreta na Cetinju, ministar Bogdanović naglasio je značaj njene posjete u kontekstu tradicionalno sadržajne saradnje naše države i Italije. Ta saradnja, kako je on istakao, posebno je plodonosna na polju kulture, gdje dvije države u kontinuitetu zajedno rade na realizaciji više projekata. Princeza Marija Gabrijela od Savoje kazala je kako Crnu Goru doživljava posebno bliskom državom, tim prije jer je ona unuka kraljice Jelene. Iz tog razloga, kako je dodala, posebno joj je drago što Crna Gora i Italija danas imaju izuzetne odnose, ali i što je kultura jedno od polja zahvaljujući kojima posebno jačaju veze dvije države. Ministar Bogdanović i princeza Marija Gabrijela od Savoje detaljni-

je su govorili i o mogućnostima njenog i doprinosa Kluba lidera, procesima koji se tiču kulture u Crnoj Gori. Ministar Bogdanović je na tu temu informisao sagovornicu o ključnim programima i projektima Ministarstva kulture, posebno akcentujući kreativne industrije, koje uz ostalo - podrazumijevaju širok obim internacionalne saradnje i razmjene mladih stvaralaca. Takođe na sastanku je razmatrana i mogućnost izložbe posvećene crnogorskoj princezi, a italijanskoj kraljici Jeleni, iz njenog života nakon udaje, a koju bi dominantno činili predmeti i dokumenta iz zaostavštine porodice Savoja. Princeza Marija Gabrijela od Savoje u Crnoj Gori boravi sa saradnicima iz Kluba lidera, u kojem su uticajni ljudi iz sfere javnog, društvenog i političkog života Švajcarske, Italije i Francuske. R.K.

KOMAD SLOBODANA MILATOVIĆA U TIVTU

Konceptualna komedija o odnosu prema tradiciji

Pozorišni komad Nikšićkog pozorišta “Što je čoek do li biciklista” (sa podnaslovom”...ili filozofija objektivnog biciklizma) u režiji Slobodana Milatovića, gostovaće večeras od 20 časova u Centru za kulturu Tivat. Predstava je nastala po dramskom tekstu “Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori”, Zorana Kopitovića, koji je napisao prije dvadeset jednu godinu za pozorište “Dodest” po motivima svog romana “Amerika-

nac u Parizu”. Reditelj nikšićke, ali i prve (podgoričke) verzije ove pozorišne priče je Slobodan Milatović, rodonačelnik alternativnog i ambijentalnog teatra u Crnoj Gori i preteča pozorišnog performansa u regionu. Glavne uloge su povjerene Velizaru Kasalici i Nebojši Vulanoviću. Ova konceptualna komedija govori o odnosu Crnogoraca prema tradiciji i otkrivanju njihovog mentaliteta i mitomanije. R.K.

⌦ Marija Roganović

podgoričkom smART cafe-u otvorena je četvrta samostalna izložba apstraktnih crteža Tamare Radusinović Thamar pod nazivom 3.krug, kao posljednja u nizu predstavljanja crteža iz postavke Krug. Centralni rad postavke našao se u selekciji 100 crteža na međunarodnom konkursu i do 18. maja biće izložen u okviru “Rospigliosi Art Prize Exhibition” u Rimu. Palazzo Rospigliosi u Rimu, u kojoj se održava ova izložba, ljubiteljima umjetnosti poznata je po tome što je u njoj boravio čuveni Karavađo, gdje je i naslikao neka svoja remek-djela kao što su “La Maddalena” i “Učenici Emausa”. “Organizator izložbe i ujedno nagradnog takmičenja je L’avugi Association i prevashodni cilj je okupljanje stvaraoca iz čitavog svijeta i njihove umjetnosti, na temu ‘Visibile Invisibile’”, priča Dnevnim novinama o izložbi Radusinović, koja se na ovo takmičenje prijavila putem konkursa. “Kao i uvijek pratila sam dešavanja u oblasti umjetnosti, i u skladu sa temom prijavila jedan rad. Ubrzo sam dobila obavještenje da će, uprkos jakoj konkurenciji, moj crtež biti u trci za nagradu na izložbi u Palati Rospiljozi. Iskrena da budem, o nagradi ne razmišljam pretjerano, sam izbor za učešće na ovoj prestižnoj izložbi za mene je čast i svojevrsna nagrada”, objašnjava umjetnica.

■ SITNICE KOJE ŽI-

VOT ZNAČE VJEČITA INSPIRACIJA

Što se tiče postavke “3. Krug” trenutno izložene u Podgorici, imajući u vidu simboliku kru-

Radusinović

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

foto: Gracija.me

ež

ga, ona govori puno o temama i motivima koji ovu umjetnicu inspirišu... “Sam život i sve što me okružuje jesu moja inspiracija. Izmame mi osmjeh sitnice...Predivan je osjećaj koje neke naizgled obične i male stvari mogu da izazovu u čovjeku, a koje zaista i bukvalno život znače, jer je život satkan upravo od njih, podsjećajući koliko je život zaista zanimljiv i probude bezbroj misli i emocija, koje izviru toliko snažno da prosto moram da ih pretočim u crtež”, priča o svojim crtežima Radusinović, koja priznaje da je upravo krug za nju simbol života. A samu postavku “Krug” poistovjećuje sa vanvremenskom istoimenom pjesmom sastava EKV. “Krug je simbol neprekidnog kretanja, beskraja, kosmosa, savršenstva, zapravo i svega što me okružuje, pa su samim tim i moji radovi krajnji produkt baš takve inspiracije i doživljaja. Kao što je veliki poeta i muzičar Milan Mladenović savršeno rekao za svoju istoimenu pjesmu: ‘Pjesma Krug je napravljena 1988. godine i govori o životnom putu koji svako mora da prođe da bi zaokružio svoj

KULTURA

VIJEK OD OSNIVANJA BAUHAUSA

DVA MUZEJA U ČAST STOTOG ROĐENDANA Detalj sa izložbe životni krug, da bi ispunio svoju misiju na ovom svijetu. Svaki život je za sebe, originalan i neponovljiv i u tome je poenta ove pjesme’”, priča umjetnica. Mišljenja je da je umjetnost, kultura uopšteno, malo cijenjena u našoj zemlji, tačnije da joj se “pridaje mnogo manje pažnje u odnosu na mnoge druge oblasti življenja”, što je šteta je Crna Gora iznjedrila mnoge velikane.

■ KULTURNA DEŠAVA-

NJA NE ANIMIRAJU LJUDE U CRNOJ GORI

“Kulturnih dešavanja ne nedostaje, ali mislim da je to nedovoljno da se animiraju ljudi, jer naš narod više voli da posjeti koktel zabave, nego događaje na kojima će se uzdignuti u duhovnom i kulturnom smislu, kroz iskustvo novih saznanja, ali i aktivnim učešćem u kreiranju nekih novih ili osvježavanju već postojećih vrijednosti”, smatra Radusinović, koja otkriva da je nažalost i sama, silom prilika ostala u Crnoj Gori. Međutim, uprkos svemu, srećna je što služi za primjer, ali i ujedno radi i ono što voli. “Vjerovatno sam i nesvjesno, pratila neki svoj unutrašnji glas -glas koji me je uvijek podsjećao, da svako od nas ima svoju misiju na ovome svijetu i da je moja, između ostalog biti tu kada je i teško, ne samo kada je lako i lijepo. Uvijek sam voljela da budem štit drugima, da budem tu kad me trebaju, da učestvujem aktivno u svemu što će imati za rezultat pobjedu dobra. Ako će vaš primjer u bilo čemu biti od koristi društvu, biti od koristi ljudima, kao nauk, kao podstrek, nada ili bilo šta drugo, onda morate biti srećni i zadovoljni, pa iako put nije posut samo cvijećem”, zaključuje umjetnica, koja je ujedno i najavila da će u narednom periodu njen rad ići u pravcu nekih drugih, komercijalnijih oblika primijenjene umjetnosti.

Detalj sa izložbe “Bauhaus i fotografija” u Berlinu Legendarna škola dizajna Bauhaus ovoga proljeća slavi vijek od osnivanja, a njen uticaj je univerzalan iako je postojala samo 14 godina dok je nacističke vlasti nisu ukinule. Za tih 14 godina Bauhaus je bio centar za sve novitete na polju umjetnosti, primijenjene umjetnosti, dizajna i arhitekture i njen uticaj se osjećao i još uvijek se osjeća u tim oblastima. Koncept Bauhausa - svedenost oblika, jednostavnost i funkcionalnost uticao je na sve predmete, od dizajna korica knjiga do kreiranja kućnog osvetljenja, namještaja, uređenja enterijera... Nasljeđe Bauhausa zamijenili su postmodernizam i drugi stilovi, ali sada je ponovo u trendu u cijelom svijetu.

Za 100. rođendan otvorena su dva muzeja posvećena Bauhausu u Vajmaru i Desauu gdje se “rodio” i ima najviše “tragova” od eksterijera do enterijera. Planirano je bezbroj izložbi u mnogim svjetskim centrima, pripremaju se simpozijumi i pišu se novinski tekstovi u kojima stručnjaci nastoje da objasne u čemu je bio značaj ove kulturne institucije. Atraktivnost Bauhausa je djelimično u tome što je nastao ubrzo pošto je proglašena Vajmarska republika, a nacistima je bio jedan od prioriteta da što prije zatvore ovu instituciju jer je prema njihovoj ocjeni bila pretjerano avangardna. Ideja osnvača Bauhausa bila je da objedine sve oblike likovne umjetnosti i da kreiraju sve što je potreb-

no jednom modernom domaćinstvu. To je značilo da umjetnici treba da dizajniraju sve - od pribora za jelo do čitavih novih naselja. Valter Gropijus, prvi direktor i jedan od osnivača Bauhausa, zastupao je stav da ne treba odvajati primijenjenu umjetnost od ostalih vidova umjetnosti. Arhitektura se nije predavala tokom prve polovine postojanja škole, a danas se najviše pominje uticaj Bauhausa baš na projektovanje stambenih objekata. Mnogi danas nazivaju izraelski Tel Aviv pravim “Bauhaus gradom” iako niko od njegovih projektanata nije direktno bio đak ove škole. Ideje Bauhausa, izgleda, imale su više uspjeha i uticaja nakon njegovog zatvaranja nego dok je postojao kao škola dizajna. R.K.

Izložba u Aspenu

DRUGI PIŠU

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

NOVIJE VRSTE DARK TURIZMA OMOGUĆAVAJU SUOČAVANJE LJUDI SA REALNIM PROBLEMIMA DRUGIH

Kontradiktornost dark turizma: Zašto nas privla nesreća drugih ljudi? Interesovanje za vrstom turizma poznatijim kao mračni ili dark turizam oduvijek je postojalo. Nove grane ove vrste turizma posljednjih godina sve su popularnije. Međutim, njihova popularnost povlači sa sobom pitanje, da li je svaki oblik dark turizma edukativan, i gdje bi trebalo biti njegove granice. Instalacija usmrćena Pepeljuga koja visi iz slupane kočije, dok je paparaci fotografišu, zatim čamci puni imigranta koji tonu u Mediteranskom moru ili stravični dvorci koji prikazuju razrušeno Diznijevo carstva, samo su neki od radova kontroverznog britanskog umetnika Benksija, a koji su bili dio umjetničkog projekta Dismaland ili apsurdnog luna parka otvorenog 2015. godine na napuštenoj plaži na jugu Bristola. Kako je tada izjavio umjetnik, cilj ove izložbe koja je trajala pet nedjelja, a koju je posjetilo više od 150 000 ljudi, bio je da pokaže realniju sliku besmislenosti i ljudske gluposti, kao i da suoči posjetioce sa tamnijom stranom njihove radoznalosti. Turističke atrakcije, poput pravog Diznilenda, Ajfelovog tornja ili rimskog Koloseuma, privlače godišnje na milione turiste. Atraktivne turističke destinacije su juče još atraktivnije i sve dostupnije, s obzirom na olakšanu mogućnost kretanja ljudi, kao i zahvaljujući lou kost letovima. Posjetiti više evropskih gradova u toku jedne sedmice ili

se uputiti na neku dalju destinaciju, a kako bi zadovoljili potrebe naše radoznalosti, u prošlosti nije bio dovoljan argument da se krene na put. Generalno, na put se išlo samo iz nužnih razloga. Danas, to više nije tako, a pored turista koji posjećuju turističke ili istorijske lokacije kako bi se divili i naučili nešto o istima, razvija se sve više i takozvani dark turizam, tj. njegove nove grane.

TUŽNA REALNOST DEPRESIVNIH EKSKURZIJA Od kada je Netfliks izbacio 2018. godine novu dokumentarnu seriju “Dark Tourist”, interesovanje za ovakvom vrstom turizma je izuzetno poraslo, ali se i u medijima povela debata o tome da li je svaki oblik dark turizma edukativan i gdje bi trebale biti njegove granice. Mračni ili dark turizam nije novina, u smislu da su i ranije ljudi, a posebno poslije Drugog svjetskog rata, posjećivali logore i mjesta stradanja, kako bi se povezali sa istorijom. Takođe, destinacije poput dvorca grofa Drakule u Rumuniji ili japanske šume Aokigahara, poznatije kao “Šuma za samoubice”, oduvijek su privlačile turiste željne misterije i malo adrenalina. Međutim, kontradiktornost turizma koji posljednjih godina privlači sve veću publiku, jesu njegove

nove grane tj. organizovane ekskurzije mjestima koja ne bi trebalo da izazivaju znatiželju publike, već poštovanje zbog onoga što jesu. Razgledanje siromašnih naselja velikih gradova Azije, posjete sirotištima u Nepalu ili izleti na plažama zatrpane plastikom i toksičnim otpadom samo su neke od destinacija koje se nalaze u katalozima, kao i na sajtovima mnogobrojnih turističkih agencija, koje po veoma povoljnim cijenama nude privatne ili grupne ekskurzije. Ove zemlje koje su se nekada trudile da na sve načine sakriju od turista svoju paradoksalnu realnost između apsolutnog siromaštva i trulog bogastva nekolicine, sada su našle načina da svoju bijedu unovče.

UNOVČAVANJE MIZERIJE Dharavi je jedno od najvećih sirotinjskih naselja na svijetu, koje se nalazi u indijskom gradu Mumbaj. Ovo predgrađe postalo je posebno poznato 2008. godine, poslije svjetskog uspjeha filma “Milioner sa ulice” britanskog režisera Denija Bojla, koji ilustrije priču o Džamalu Maliku, osamnestogodišnjem mladiću iz Dharavija, a koji se sticajem okolnosti pojavljuje u indijskoj verziji kviza “Ko želi biti milioner” i osvaja 20 miliona rupija. Ovaj film nominavan je za deset Oskara, a osvo-

Sirotinjsko predgrađe Mumbaija Dharavi postalo je turistička atrakcija nakon filma “Slumdog Millionaire”, koji je sniman na toj lokaciji

jio ih je osam, i zahvaljujući upravo njegovoj popularnosti, neke indijske turističke agencije došle su na fenomenalnu ideju kako da zarade na račun mizerije. Pa tako posjeta naselja Dharvi ili “Dharavi slum tour” je postala jedna od nezaobilaznih turističkih meta u Mumbaju. Razgledanje dijela grada u kojima ljudi žive bez struje, vode, u improvizovanim kartonskim kućicama i zatrpani tonama smeća, se najčešće organizuje u malim grupama, a cijene se kreću od 10 do 50 dolara. Vodiči grupama turista, najčešće su ljudi iz samog kvarta koji dobro poznaju zonu i garantuju zainteresovanima da neće biti nikakvih neprijatnosti.

Fukušima

Organizovane ture po siromašnim naseljima u velikim gradovima, koje po definiciji spadaju u dark turizam, vremenom su dobile i naziv “slum tourism”. Ovakve slum ture su takođe tražene u Braziliu, gdje se organizuju posete favelama u

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

DRUGI PIŠU

ači

ži, Meksiku i Bangladešu. Međutim, slum turizam nije karakterističan samo za zemllje trećeg svijeta. Možda ne tako popularan, ali on postoji i u Njujorku, Čikagu, u okolini Pariza ili Londona, ili drugim metropolama, gdje se takođe mogu obići crnački ili siromašni kvartovi.

Rio de Žaneiru, zatim obilaženja predgrađa grada Najrobi u Keniji, gdje se nalazi jedno od najvećih ovakvih naselja u Africi ili veoma povoljni turistički paketi koji uključuju razgledanje siromašnih djelova velikih gradova u Kambod-

TURIZAM U SIROTIŠTIMA ZA DJECU Još jedna vrta ekskurzija koje su vrlo tražene, a posebno u Nepalu jesu posjete sirotištima za djecu. Ovakve ture organizuju se uglavnom na volonterskoj osnovi. Međutim u veći-

ni slučajeva riječ je o lažnim sirotištima koja iznajmljuju djecu od siromašnih ljudi, kako bi ih stavili na posmatranje znatiželjnim turistima ili zahvaljujući upravo istoj toj djeci koja žive u užasnim uslovima u samim sirotištima, izazvali što veću pažnju volontera koji osim volontiranja, često i doniraju ovakve institucije. Prema podacima UNHCR-a, čak 85 odsto djece u Nepalu se silom prilika nalaze u sirotištima, tako što su oteta ili iznajmljena od roditelja. Dok po podacima američke nevladine organizacije Next Generation, čak 90 odsto sirotišta u Nepalu nalaze se na turističkim lokacijama, kako bi privukla što veći broj ljudi. Za razliku od ovakvih vrsta turistčkih ponuda koje su poslednjih godina postale biznis vrijedan miliona, i kojima je profit jedan od najvažnijih ciljeva, dark turizam u svom izvornom smislu je prije svega nastao iz razloga povezivanja ljudi sa tamnijom stranom istorije, što nije slučaj sa navedenim primerima.

BEZ ISTORIJSKE ISTINE Profesor na Glasgov Univerzitetu, Džon Lenon, koji je izmislio kovanicu “dark tourism” 1996. godine, kaže da posjete mestima masovnog stradanja ljudi, a najčešče ona koja su povezana sa holokaustom, imaju za cilj stvaranje bliže veze sa isto-

rijskim činjenicama, kao i održavanje sjećanja. “Mnoga mjesta imaju tragičnu prošlost, kao što je Pariz i njegova revolucija ili Berlin kao grad u kojem je nastao nacizam. Međutim, to ne znači da se takva i slična mjesta vremenom ne mijenjaju, ali sjećanja na njihovu mračnu istoriju ostaju”, dodaje profesor Lenon. Dakle, koliko god bolno i emotivno iskustvo bilo prilikom posjeta mjestima stradanja ljudi, cilj istih jeste poštovanje koje se odaje žrtvama, kao i stalno podsjećanje da je potrebno vrlo malo da zlo preovlada dobrim. S druge strane, turističke ture u siromašnim naseljima ili sirotištima širom svijeta, imaju sasvim drugi cilj. Ne postoji nikakva istorijska veza sa ljudima koji žive u prljavštini i bijedi, a cilj ovakvih turističkih tura jeste profitiranje na račun siromaštva, kao i posmatranja tuđe nesreće i patnje. U tom smislu, mračni turizam se zasniva na preokretanju tradicionalne turističke formule. Ako se ljudi koji posjećuju mesta poput Nijagarinih vodopada ili londonskog Big Bena, osjećaju privilegovani i srećni, zato što mogu takva zadovojstva sebi da priušte, novopečene dark turiste generalno prožimaju suprotne senzacije. Oni svoju privilegiju ili smisao života pronalaze upravo gledajući mizeriju drugih ljudi. Piter Hohenhaus, autor veb sajta www. dark-tourism.com koji sa-

drži više od 900 lokacija iz 112 zemalja, kaže da svaki dark turista traži u svojim putovanjima nešto neobično, edukativno ali i mračno. “Mediji često osuđuju ovakav turizam, smatrajući ga etički pogrešnim i nemoralnim. Upravo suprotno tome, novije vrste dark turizma omogućuju suočavanje ljudi sa realnim problemima drugih, kao i upoznavanje sa istima na autentičnim lokacijama”, objašnjava Hohenhaus. Direktor britanskog Instituta za istraživanje dark turizma, profesor Fili Stoun, kaže da su ljudi koji često posjećuju ovakve lokacije jako anksiozni prije same posjete, dok osjećaju veliko olakšanje pri napuštanju istog. “Na taj način, ideju o sopstevnoj smrti, tragediji ili nesreći, dark turisti poistovjećuju sa stradanjem drugog”, dodaje profesor Stoun. I dok se sa jedne strane u medijima govori o nemoralnom aspektu ovakvih putovanja, s druge, mediji su upravo ti koji ih na neki način promovišu. Posljednjih godina se takođe razvija jedan novi fenomen, a to je da mjesta poput strašnih familijarnih zločina ili drugih sličnih tragedija, postaju zanimljive atrakcije. U tom smislu, čini se da je sve veća tendencija ta da dark turizam i njegove podvrste postaju meta svim onim turistima koji više ne vide nikakav smisao u zabavi i lijepim trenutcima nekog putovanja. Tatjana Đorđević Simić Al Jazeera Balkans

zabava

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

ANDREA DEMIROVIĆ EKRANIZOVALA NUMERU ª JA SAM TI SANº I KAžE

Nadam se da spot neće naškoditi “nježnim” srcima Spot je donekle sniman po istinitom događaju jer je Zonjo našao podatak da su neku nesretnu ženu u jednom crmničkom selu prokazali za vješticu prije nekih 150 godina, rekla je Andrea Demirović

⌦ Filip Jovović Pop pjevačica Andrea Demirović ekranizovala je numeru “Ja sam ti san” sa kojom je nastupila na ovogodišnjoj Monteviziji. Poslije atraktivnog i neobičnog nastupa, urađen i prilično zanimljiv spot koji je režirao Zoran Marković Zonjo. Direktor fotografije je Miodrag Marković, a montažu potpisuje Toni Pendo. “Spot je donekle sniman po istinitom događaju jer je Zonjo našao podatak da su neku nesretnu ženu u jednom crmničkom selu prokazali za vješticu prije nekih 150 godina. Nju su potapali u vode Skadarskog jezera provjeravajući njene moći, dok su mene ovom prilikom palili na lomači. Zato nije slučajno izabrano Godinje kao lokacija snimanja jer se upravo nalazi u Crmnici, ali i zbog svoje atraktivnosti jer ga mnogi smatraju najljepšim crnogorskim selom”, kazala je Andrea o motivu da se snimi ovakva priča. Iako više podsjeća na kratki igrani film nego muzički spot, Andrea nije krila zadovoljstvo što je produkcijski odskočio od estetike koju njeguju pop izvođači kod nas i u regionu. “Poslije nastupa na Mon-

U snimanju učestvovao i novinar Željko MIlović

Demirović kao vještica u novom spotu teviziji i kretivne koreografije sa demonom, bilo je oprečnih kritika, a mogu misliti kako će se domaći puritanci pomamiti kad se prikaže kako se u jednoj poštenoj i patrijarhalnoj Crnoj Gori pale žene. Biće to stepen morbidnosti koji neka nježna srca neće moći izržati. Štos je samo u tome da se danas jake i samosvjesne žene mogu izboriti sa pritiscima i maltretiranjima sredine. To je negdje poruka ovog videa, koja je više nego očigledna, ali koju vjerujem

mnogi neće prepoznati”, ističe Andrea. U spotu pored nje glumi i mladi glumac i plesač iz Nikšića Ognjen Damjanović u ulozi demona, ali i muzički kritičar i publicista, Andrein sugrađanin Željko Milović, koji je preuzeo tešku ulogu glavnog inkvizitora u selu. “Pošto sam tokom rada više puta optuživan da sam kritikama ‘izgorio’ nečije projekte, Zonjo mi je sugerisao da je napokon vrijeme da neku pjevačicu stvarno zapalim.

Nadam se da će ova buktinja oko Andree dati podstrek ostalim crnogorskim izvođačima da se odluče za drugačiju vizuelizaciju svojih radova i da se pobjegne od klišea baš kao što je ona u ovom projektu uradila”, kazao je Milović povodom svoje uloge. Specijalnom šminkom su se bavili Ana Ljuljđurović poznatija kao Čedovište i Željko Todorović, a kostimima Darinka Marković i Lazar Ilić. Spot je finansijski podržala TO Bar.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

zabava

NOVA IMENA SONuS fESTIVALA

Stephan Bodzin zaokružio lajnap Sonus festival, koji po dosadašnjem odzivu, planira najuspješnije izdanje do sada, objavio je novih pet imena svjetske elektronske scene. Programu se pridružio trenutno najpoznatiji britanski duo Bicep i jedan od osnivača Detroit techno pravca, Derrick May. Nastup Stephan Bodzina je prema izboru fanova bio jedan od najboljih setova Sonusa prošle godine, tako da je pozvan na festival i ove godine.

Mlada Belgijanka, Charlotte de Witte zvijezda je u usponu svjetske scene koja je već prošle godine na Sonusu dokazala kako izgleda prava zabava, pa i ove godine treba očekivati odličan set. Još jedan novitet na programu kojeg će posjetitelji Sonusa moći po prvi put da čuju u jednom od Open Air klubova, je renomirani njemački producent DJ Koze poznat po ekscentričnim setovima. Fi.J.

SekSepilnija nego ikada

Stoun na naSlovnici voga

Šeron Stoun epitet zvijezde nosi s punim pravom, seksepilna i nasmijana, moćna u svojoj borbi da život bude imperativ, bez obzira da li vam se u njemu dešavaju i ružne stvari, teške nedaće, bez obzira na bolesti… Osvanula je na naslovnoj strani portugalskog, majskog, izdanja magazina Vog. Magazin joj je dodijelio čak dvije prve strane uz intervju, a fotografije su zaista fantastične, crnobijele, koje na jednostavan način prikazuju Šeron u svoj njenoj ljepoti.

Pjesma je posvećena svim ljudima na margini

Pošto je muzički svijet očarala nastupom na Billboard Music Awards i izvođenjem aktuelnog singla “Medellin” ft. Maluma, Madona nastavlja medijsku ofanzivu – i to objavljivanjem nove pjesme. Svijetlo dana ugledala je njena balada “I Rise”, kojom nastavlja predstavljanje novog studijskog albuma “Madame X”, koji će biti objavljen 14. juna. Ovo je druga od ukupno pet pjesama koje će biti predstavljene fanovima uoči objave iščekivanog izdanja. “Napisala sam ‘I Rise’ kako bi svoj glas dobili svi mar-

BEND AKTIVIRAN NAKON 40 GODINA

Rainbow objavljuje novi singl uskoro Grupa Rainbow će objaviti digitalni singl “The Storm” 17. maja. Pjesma je najavljanea kao “rocked-up remake” stare numere Blackmore’s Night sa albuma “Fires At Midnight” iz 2001. Prošlog mjeseca Rainbow je objavio novu verziju starog hita “Black Sheep Of The Family” koja je obrada benda Quatermass iz 1970. i koja se našla na debi materijalu Rainbowa iz 1975. “Ritchie Blackmore’s Rainbow”. Inače bend je prvi novi singl “Waiting For

MADONNA PREDSTAVILA SPOT ZA ª I RISEº

A Sign” objavio marta 2018. Pjesmu je komponovao Ritchie Blackmore na tekst svoje supruge Candice Night i sa vokalima sadaš-

njeg pjevača benda Ronnie Romera. Iako je govorio da ga ne zanima snimanje novog albuma sa svojim starim bendom koji je osnovao po izlasku iz Deep Purple, Blackmore je za japanski magazin Burrn! rekao da je promijenio mišljenje. Osim Blackmorea i pomenutog pjevača, Rainbow danas čine i klavijaturista Stratovarijusa Jens Johansson, bubnjar Blackmore’s Night David Keith, i basista Bob Nouveau, a na pratećom vokalima su Candice Night i Lady Lynn.

ginalizovani ljudi, koji imaju osjećaj da nemaju priliku da kažu glasno svoje stavove”, otkriva Madonna i nastavlja: “Ove godine se obilježava 50 godina Pridea i nadam se da će ova pjesma ohrabriti sve pojedince da budu ono što jesu i da zavole sami sebe”. A upravo je ovog vikenda GLAAD – naveća svjetska organizacija za zaštitu LGBTQ prava, dodijelila Madoni nagradu “Advocate for Change”, za njen poseban doprinos za LGBTQ zajednicu. Nagradu joj je uručena u Njujorku, na 30th Annual GLAAD Media Awards.

KUVAR

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

PLAN ISHRANE

Kuvana jaja su idealna za dijetu

z ovaj režim ishrane unijećete dovoljno proteina, vitamina i minerala. Plan se zasniva na malom broju namirnica, ali iako jednoličan daje dobre rezultate.

Ako vam je od uskršnjih praznika preostalo još jaja, koja se obično tvrdo kuvaju, pa na odgovarajućoj temperaturi mogu da stoje, iskoristite ih za dijetu. Kao često korišćena namirnica u dijetama, jaja sadrže puno proteina, vitamina i minerala kojima se organizam snabdijeva. Lako se vare, veoma su hranljiva, pomažu da se toksini izbacuju iz tijela i pružaju osjećaj sitosti. Jedno veliko jaje sadrži samo 78 kalorija. Istovremeno sadrži gotovo svaki nutrijent koji je potreban organizmu za optimalan rad. Dijeta sa kuvanim jajima sadrži mali broj namirnica, ali se pokazala kao ve-

oma uspješna za ubrzavanje metabolizma i sagorijevanje masnih naslaga. Dok ste na ovoj dijeti, važno je da pijete dosta vode, preporučuje se osam čaša dnevno. Tečnost će pomoći da se vaše tijelo očisti od toksina. Takođe, važno je da vježbate pola sata dnevno da bi rezultati bili još bolji. Važna pravila jesu da nema brze hrane, sokova, alkohola, dok je unos šećera i soli potrebno smanjiti. Ako poslije završene dijete nastavite da se hranite zdravo i raznovrsno, kilogrami se neće vratiti. Doručak je isti svakog dana i uključuje dva kuvana jaja i pola citrusa po izboru

(pomorandže, grejpa ili cijela mandarina). PRVI DAN Ručak: dva manja kuvana krompira i dvije jabuke Večera: velika porcija salate i parče piletine DRUGI DAN Ručak: zeleno povrće i pi-

leća salata Večera: salata od povrća, pomorandža i dva kuvana jaja TREĆI DAN Ručak: niskomasni sir, paradajz i slatki krompir Večera: salata po izboru i parče piletine

ČETVRTI DAN Ručak: voće po izboru Večera: salata i piletina kuvana na pari PETI DAN Ručak: kuvano povrće i dva jaja Večera: salata i dimljena riba

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

kuvar

JOŠ JEDNA DiJEtA

Zdrave masti čuvaju arterije Mnoga ispitivanja pokazala su da postoji povezanost između pretjeranog unosa masti iz hrane i pojave srčanih bolesti povezanih sa smetnjama u cirkulaciji. S druge strane, pravilnim izborom namirnica može da se sačuva i poboljša funkcija krvnih sudova. Masti unesene u razumnim količinama nisu štetne, naprotiv korisne su i neophodne, a pojedine mogu čak i da doprinesu prevenciji problema sa cirkulacijom krvi. Masti koje se nalaze u sardeli, skuši, haringi, tuni i lososu doprinose nestanku ateroma ili sitnih plakova, koji prethode nastanku ateroskleroze. Dokazano je i da bijeli i crni luk, kao i crvena paprika sprečavaju “udruživanje” krvnih pločica trombocita, osnovnih komponenata u zgrušavanju krvi, ali

i potencijalno opasnih elemenata za nastanak tromboze krvnih sudova. Dokazano je da kod osoba koje ih koriste utiču na smanjenje krvnog pritiska i vrijednosti holesterola u krvi. Arterijama i krvnim sudovima odgovara i ishrana na bazi cijelih žitarica, voća i povrća. Ove namirnice svojim vlaknima vezuju holesterol iz hrane i olakšavaju njegovo izbacivanje putem crijeva. Za doručak i međuobrok, svako jutro možete da pojedete dva integralna dvopeka sa nemasnim mliječnim namazom i dijetalnim džemom. Za međuobrok odaberite energetski štapić sa žitaricama, a poslije podne napitak koji sadrži probiotike. PRVI DAN Ručak: tjestenina sa začinima, peršunom i bijelim

lukom, sirovi karfiol i brokoli, pomorandža, čaša soka od borovnice Večera: varivo sa 50 g pirinča i 200 g povrća, 100 g svježeg sira, 150 g salate od rukole i paradajza, parče integralnog hljeba sa sjemenkama, šaka badema, čaj od kamilice DRUGI DAN Ručak: 100 g pečene ćuretine sa roštilja, salata od kuvanog sočiva i 80 g sirovog komorača, voćna salata Večera: pileća supa sa rezancima, kuvani bob sa artičokama i graškom, kukuruzni hleb, puding od vanile, čaj od lipe TREĆI DAN Ručak: špageti sa tikvicama, salata od paradajza i šargarepe, jedna kruška, sok od jabuke Večera: 100 g ribe iz rerne, 100 g krompir salate, ražani hljeb, kompot od trešanja

ČETVRTI DAN Ručak: riba po izboru sa krompirom, kuvana blitva, pomorandža, čaša oligomineralne vode Večera: 100 g variva sa leblebijama, 100 g barene piletine, kukuruzni hleb, jedna jabuka, čaj od

koprive PETI DAN Ručak: 100 g grilovane ćuretine u sosu od limuna, 70 g palente, miješana salata, banana, zeleni čaj Večera: riblja čorba, 100 g barene koprive, ražani hljeb, kesten-pire, čaj od mente.

kuvar

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

Slasna trpez

UKUSNO

Probajte: svinjska rebarca, jagnjetinu sa timijanom, goveđe parmezan kuglice i ražnjiće sa mirisom cimeta SVINjSKA REBARCA Potrebno je: 4 svinjska rebarca, 4 grančice ruzmarina, 4 čena bijelog luka, kašičica tucanog bibera, 4 kašike ulja, so, mljeveni biber, biljni začin Napravite preliv od sitno sjeckanog bijelog luka, ulja i ruzmarina, pa time premažite rebarca, zatim ih pospite tucanim biberom sa obje strane. Začinite ih po ukusu. Zagrijte i podmažite roštilj, pa poređajte meso i pecite ga do deset minuta sa svake strane. Povremeno ga premažite ruzmarinom natopljenim uljem i bijelim lukom. Servirajte meso uz grilovano povrće. JAGNjETINA SA TIMIJANOM Potrebno je: 6 jagnjećih kotleta, 3 čena bijelog luka, 2 kašike maslinovog ulja, 1/2 kašike sjeckanog ruzmarina, 1/2 kašika sjeckanog svježeg timijana, 1/2 kašika tucanog bibera, kašika meda, 2 kašike susama, so, biber, biljni začin Jagnjetinu dobro istucajte i protrljajte mješavinom sitno isjeckanog bijelog luka, ruzmarina, timijana i bibera. Začinite po ukusu i prelijte maslinovim uljem. Na zagrijanom i podmazanom roštilju poređajte kotlete i pecite ih do deset minuta sa svake strane. Gotovo meso premažite medom i pospite susamom koji ste prethodno malo propržili. Servirajte uz pečeni krompir. GOVEĐE PARMEZAN KUGLICE Potrebno je: 500 g mljevenog goveđeg mesa, oko 12 štapića za ražnjiće, čen bijelog luka, 100 g prezli, šaka sjeckanog perušna, 2 glavice crvenog luka, kašičica ljute paprike, 100 g parmezana, 2 jaje-

ta, 5 kašičica mljevenog crnog bibera, kašika maslinovog ulja Potopite ražnjiće u vodu. Pomiješajte sve sastojke osim ulja i crvenog luka, pa od te smjese rukama oblikujte ćufte veličine oraha. Ređajte ih na ražnjiće, a između dvije ćuftice postavite komadić crvenog luka, ponavljajte postupak dok ražnjić ne bude pun. Poprskajte ih sa malo maslinovog ulja i još malo pospite začinima po želji. Pecite ćufte na roštilju 8-10 minuta, odnosno dok ne porumene. Poslužite uz pire krompir. RAŽNjIĆI SA MIRISOM CIMETA Potrebno je: 5 komada pilećih prsa bez kostiju, oko 15 štapića za ražnjiće, 1/4 kašičice mljevenog cimeta, 1/2 kašičice mljevenog korijandera, 1/2 kašičice mljevenog đumbira, 1/2 kašičice svježe mljevenog bibera, 4 glavice crnog luka, tikvica, paradajz, 4 kašike soka od limuna, 3 kašike maslinovog ulja, so, biber, biljni začin Pomiješajte korijander, đumbir, biber i cimet, pa ovu mješavinu zagrijte na minut u šerpici u ugrijanoj rerni. Sipajte i maslinovo ulje, sok od limuna, sitno isjeckani crni luk, promiješajte i ostavite da odstoji u frižideru oko sat vremena. Meso isječeno na komadiće uvaljajte u ovu marinadu, začinite, pa poređajte na štapiće, tako što ćete između svakog komadića mesa stavljati naizmjenično sjeckanu tikvicu i paradajz. Ostavite u frižideru još 60 minuta da odstoji. Zagrijte i podmažite roštilj, poređajte meso i pecite 5-10 minuta sa svake strane, dok ne porumeni. Možete ih kombinovati sa pomfritom.

Jagnjetinu dobro istucajte i protrljajte mješavinom sitno isjeckanog bijelog luka, ruzmarina, timijana i bibera. Začinite po ukusu i prelijte maslinovim uljem. Na zagrijanom i podmazanom roštilju poređajte kotlete i pecite ih do deset minuta sa svake strane.

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

kuvar

za sa roštilja Pileća prsa s mocarelom Potrebno: 600 g bijelog mesa bez kosti), 200 g mocarele, 150 g pančete, 400 g slatko krompira, 300 g poriluka, 50 g maslaca, so, svježe mljeveni biber Priprema Slatki krompir ogulimo i narežemo na tanke rezance. Isto tako narežemo i poriluk. Zatim stavimo sve u jednu posudu, začinimo solju, biberom i dobro izgnječimo. Na ploču ili u tavu dodajemo malo maslaca, pa gore stavljamo male smjese od krompira i poriluka. Lagano pržimo s jedne i druge strane da porumeni. Pileća prsa posložimo na dasku, a gore poređamo listiće mocarele. Sve zajedno omotamo pančetom koju smo prethodno narezali na tanke režnjeve i pečemo na ploči tako da je završetak prvi tj. da se zapeče, zatim okrenemo, malo zapečemo pa stavimo u pećnicu da se dopeče.

RAŽNjIĆI SA MIRISOM CIMETA Potrebno je: 5 komada pilećih prsa bez kostiju, oko 15 štapića za ražnjiće, 1/4 kašičice mljevenog cimeta, 1/2 kašičice mljevenog korijandera, 1/2 kašičice mljevenog đumbira, 1/2 kašičice svježe mljevenog bibera, 4 glavice crnog luka, tikvica, paradajz, 4 kašike soka od limuna, 3 kašike maslinovog ulja, so, biber, biljni začin

JAGNjETINA SA TIMIJANOM Potrebno je: 6 jagnjećih kotleta, 3 čena bijelog luka, 2 kašike maslinovog ulja, 1/2 kašike sjeckanog ruzmarina, 1/2 kašika sjeckanog svježeg timijana, 1/2 kašika tucanog bibera, kašika meda, 2 kašike susama, so, biber, biljni začin

kuvar

isprobajte

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

Trpeza za sla

Komplimenti na vaš račun neće izostati ako ukućanima servirate: domaću pogaču, prazničnu supu, gurmanske jagnjeće kotlete, sarmice od zelja, mimoza salatu sa sardinom, jaja punjena avokadom i proljećni rolat. Gurmanski jagnjeći kotleti Potrebno je: 1 kg jagnjećih kotleta, 4 čena bijelog luka, grančica ruzmarina, kašičica slačice, 2 listića nane, 4 krompira, 4 brokolija, 4 šargarepe, so, biber, peršun, 150 ml ulja U avanu zajedno usitnite bijeli luk, ruzmarin, nanu, slačicu, peršun, so i biber. Dodajte ulje, pa meso premažite pripremljenom smjesom. Očistite povrće i isijecite ga po želji. Stavite meso i povrće u pekač, pokrijte aluminijumskom folijom i pecite sat vremena na 200 stepeni. Skinite foliju i pecite dok meso ne dobije rume-

nu koru. Domaća pogača Potrebno je: 1 kg brašna, 500 ml mlijeka, 50 ml ulja, kašika soli, kvasac. Za posipanje: 50 g susama i lana, jaje, 100 g margarina Od potrebnih sirovina zamijesite tijesto i ostavite da malo odstoji, zbog fermentacije. Razvucite ga na dva dijela i ostavite da se udvostruči na toplom mjestu. Svaki dio razvucite u pravougaonik i premažite žumancetom i margarinom. Uvijte kao štrudlu. Djelove međusobno ispreplićite i savijte u krug, pa prebacite u kalup za pečenje. Ostavite na toplom mjestu da naraste. Premažite pogaču bjelancetom i pospite susamom i sjemenom lana, zatim stavite u hladnu rernu, pa je uključite na 200 stepeni. Pecite dok ne porumeni. Aranžirajte je uskršnjim jajima.

Praznična supa Potrebno je: 300 g jagnjetine sa kostima, 3 šargarepe, paštrnak, 1/2 celera, glavica crnog luka, krompir, so, biber, suvi začin, domaći rezanci za supu Meso dobro operite, stavite u punu šerpu hladne vode i ostavite da se kuva. Očistite šargarepu, paštrnak i celer, isijecite na krupne komade, dodajte ih u šerpu sa mesom 15 minuta od momenta kada je voda proključala. Crni luk operite, presijecite na pola, pa neoljušten propržite na ringli (preko ringle stavite foliju da se ne prlja). Dodajte luk, suvi začin, so i biber, pa lagano kuvajte supu oko sat. Zakuvajte rezance na samom kraju. Ukusne sarmice od zelja Potrebno je: 3 veze zelja, 300 g mljevenog mesa, glavica crnog luka, 200 ml kisjele pavlake, jaje, so, biber, su-

vi začin Meso propržite sa crnim lukom i začinite po ukusu. Listovima zelja odsecite peteljke i poparite sa vrelom vodom. Ocijedite ih, pa

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

kuvar

Jaja punjena avokadom i proljećni rolat

adokusce na listove stavljajte po kašiku smjese sa mesom i zavijajte sarmice. Ređajte u vatrostalni sud. Nalijte čašom vode i stavite u rernu da se krčka na 200 stepeni dva-

desetak minuta. Pri kraju prelijte umućenom pavlakom i jajetom, pa nakratko zapecite. Mimoza salata sa sardinom Potrebno je: konzerva sar-

dine, 2 krompira barena u ljusci, 200 g tvrdog sira, 100 g praške šunke ili dimljenog mesa, 2 kuvana jajeta, glavica crnog luka, 100 g majoneza, 2 kašike senfa, čaša kisjele pavlake, peršun, bosiljak, origano, biber Krompir sa ljuskom i jaja obarite i ostavite da se ohlade. Napravite namaz od majoneza, pavlake i senfa. Narendajte jedno jaje, dodajte ocijeđenu sardinu, šunku isječenu na tanke rezance i sitno sjeckan luk. Lagano promiješajte. U činiju krupno izrendajte oba krompira. Preko toga stavite pola mase od jaja i sardine, narendajte sloj sira. Stavite ostatak namaza, zatim narendani sir. Između pospite peršun, bosiljak, origano i biber. Poravnajte na kraju i ukrasite rendanim žumancima i svježim peršunom.

Jaja punjena avokadom Potrebno je: 10 jaja, avokado, 40 g majoneza, 2 kašičice senfa, 2 čena bijelog luka, perca mladog crnog luka, so, biber, kašičica aleve paprike, 30 g limunovog soka U slanoj vodi skuvajte jaja, pa kada se ohlade, oljuštite ih, presijecite na pola i izvadite žumanca, pa njih usitnite u blenderu ili viljuškom. Pomiješajte avokado, žumanca, senf, majonez, izgnječen bijeli luk, sitno isjeckana perca crnog luka, limunov sok, alevu papriku i začinite, dobro promiješajte, pa filujte polutke bjelanaca. Ukrasite ih po želji. Proljećni rolat Potrebno je: 5 jaja, 500 g kuvanog spanaća, 5 kašika brašna, 1/2 praška za pecivo, kašičica soli. Za fil: 200 g krem-sira, kuvano jaje, 100 g šunkarice, 100 g kačkavalja, 1/2 milerama Umutite jaja sa kašičicom soli, dodajte spanać koji ste dobro ocijedili i isjeckali, brašno i prašak za pecivo. Sipajte u pleh obložen papirom. Kada je kora pečena, odmah je zavijte sa papirom i ostavite da se ohladi, potom rolat odvijte i premažite kremsirom, preko toga izrendajte jaje, a zatim poređajte šunkaricu, premažite mileramom, preko toga stavite kačkavalj. Savijte rolat i ostavite u frižideru da se dobro ohladi.

Praznična supa Potrebno je: 300 g jagnjetine sa kostima, 3 šargarepe, paštrnak, 1/2 celera, glavica crnog luka, krompir, so, biber, suvi začin, domaći rezanci za supu

Mimoza salata sa sardinom Potrebno je: konzerva sardine, 2 krompira barena u ljusci, 200 g tvrdog sira, 100 g praške šunke ili dimljenog mesa, 2 kuvana jajeta, glavica crnog luka, 100 g majoneza, 2 kašike senfa, čaša kisjele pavlake, peršun, bosiljak, origano, biber

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

FOTO UBOD

Genijalac

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Kornjača nakon hibernacije

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2378

9 6

2013-04-17

3 2

9 4

4 7

Sudoku puzzle No. 2823 2014-07-06

www.sudokukingdom.com 3 9 6 4 2 8 5 1

Medium level

3 3

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2001

6 7

Puzzle solution: 8 1 4 7 3 5

7 3 5 2 6 9 4 8 1 Sudoku puzzle No. 2824 2014-07-07

2012-04-05

5 5

2 3 2

2 9

Medium level

6 5

1 3

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

Word Search Puzzle #G592NZ

Absentees Absentees Ashcan Ashcan Burns Burns Clean Coach Clean Consciousnesses Coach Counterattacks Consciousnesses Cricket Cuckoo Counterattacks Decks Cricket Deeds Cuckoo Deeps Dimples Decks Doormen Deeds Deeps

Dimples Foisted

Forsake Doormen Frost FoistedGreen Kernel Forsake Frost Kills Kindle Green Lodge KernelMerit Nastier Kills Nutmegs Kindle Pares LodgePerused Piked Merit

Nastier

Polite Skimped PunditsSorted Pares Restorations Perused Rinse Sparkle Scants Suits Piked ScrupleTrend Polite Shiny Pundits ShoddyUnderground Restorations Skimped Sorted Rinse Sparkle Scants Suits Trend Scruple Underground Nutmegs

Shiny

Shoddy

HOROSKOP OVAN Moguće je da ćete imati priliku da razjasnite situaciju koja vam je u određenom smislu predstavljala problem na poslovnom polju. Komunikacija s voljenom osobom nije onakva kakvu ste željeli. Moguć je prolazni kašalj.

BIK Moguće je da ćete tokom današnjeg dana doživjeti razočarenje na polju posla, ali i da će se kasnije stanje popraviti. Moguće je da nemate priliku da voljenoj osobi pokažete svoje iskreno mišljenje. Povoljan je dan za početak dijete.

BLIZANCI Nije povoljan dan za promjenu posla. Za sada se uzdržite od nekih većih planova na ovom polju. Moguće je da s partnerom nemate dobru komunikaciju i da ćete danas veoma lako doći do novih konflikata. Problemi sa reumom.

RAK Moguće je da pokušavate da ostvarite neki napredak na polju posla, ali je danas mnogo toga protiv vas. Možete da očekujete susret sa osobom prema kojoj već duže vrijeme gajite jaka osjećanja. Izbjegavajte cigarete.

REBUS

LAV Očekuju vas neke manje nesuglasice u poslovnom okruženju, ali ako pokažete dovoljno diplomatije, sve ćete uspjeti da riješite. Djelujete prilično hladno u komunikaciji s partnerom. Zdravlje vam je sasvim dobro.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Deliblato

ENIGMATIKA

Nije povoljan dan za sud ili za rješavanje formalnih i papiroloških pitanja. Moguće je da ćete imati neke komplikacije. Veoma ste zaljubljeni i prema voljenoj osobi se lijepo ponašate, želite da joj ugodite. Osjećate se odlično.

VAGA Moguće je da se u nekim poslovima previše oslanjate na druge ljude a premalo na sebe i svoje instinkte. Pred vama je period promjena na ovom polju. Moguće je da će doći do preokreta kakve ne očekujete. Problemi sa bešikom.

ŠKORPIJA Nije pretjerano povoljan dan za vaš posao. Izbjegavajte rizike, nova ulaganja ili bilo kakve važne razgovore. Biće vam potrebno neko vrijeme da se sasvim stabilizujete s voljenom osobom nakon svih problema. Povedite računa o sinusima.

STRIJELAC Imaćete naporan dan i veliki broj obaveza s kojima nećete baš sasvim lako uspjeti da izađete na kraj. Stabilna situacija sa na polju emocija vas raduje. Uživate kada ste pored voljene osobe i lijepo vam je. Odlično se osjećate!

JARAC Moguće je da ćete tokom današnjeg dana praviti neke manje greške na poslovnom polju i da će vam drugi to zamjerati. Od načina na koji se budete postavili, zavisiće razvoj odnosa s tom osobom. Mogući su problemi sa srcem.

VODOLIJA Moguće je da ćete tokom današnjeg dana doći do preokreta koji će vas iznenaditi i donijeti vam određeni gubitak. Potrudite se da pokažete voljenoj osobi da ste spremni da se mijenjate i prilagođavate. Probava vam je osjetljiva.

RIBE Lako možete da ostvarite nesporazum s poslovnim partnerom. Nemojte danas da potpisujete važna dokumenta. Možete da očekujete zanimljiv flert sa osobom koja će vam dugo nakon toga ostati u mislima. Problemi sa kašljem.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 6.5.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Te l : 0 6 9 / 2 21- 9 74 , 020/683-880

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

Dajem časove maternjeg jezika. Tel: 067/401-375

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392 Mali oglasi 1 dan 1 euro

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče.Telefon:069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Prodajem imanje 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno! 29 km od Nikšića, Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel: 067/898-614 Prodajem stan u centru Herceg Novog od 80m2. Cijena 130 000,00 eura.Tel: 069/205-914 Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 6.5.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

PONEDJELJAK, 6. 5. 2019.

LISTA STRIJELACA

13 12

Nikola Krstović (ZETA)

vić (BUDUĆNOST), Milan Đurišić (ISKRA), Marko Miličković (OFK TITOGRAD).

Aleksandar Vujačić (PETROVAC/ BUDUĆNOST)

Vasko Kalezić, (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Elom Nijaveđi (RUDAR), Jovan Vučinić, Marko Kažić, Boris Kopitović (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil, Zakarija Alharaiš (SUTJESKA), Stefan Milić, Draško Božović (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/ SUTJESKA), Dejan Račić (MORNAR).

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN), Božo Marković (SUTJESKA), Radomir Đalović (RUDAR).

Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Vladan Kordić (GRBALJ), Marko Pavićević, Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Goran Vujović (LOVĆEN)

Šo Jamamoto, Miloš Kalezić (PETROVAC), Stefan Đorđević (GRBALJ), Igor Ivanović (BUDUĆNOST)

Filip Kalačević (MORNAR), Halil Muharemović (PETROVAC), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević, Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan, Petar Čavor (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Miloš Zečević, Ivan Racković, Milija Golubović (RUDAR), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Goran Burzanović, Balša Boričić (ISKRA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ), Vladan Bubanja (SUTJESKA).

Mihailo Perović, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Darko Nikač (ISKRA), Dejan Kotorac (GRBALJ).

Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirko-

1. SUTJESKA