Dnevne novine 13. maj 2019. by Dnevne Novine

PUKOVNIK ALEKSANDAR PANTOVIĆ, NAČELNIK ŠTABA GENERALŠTABA VOJSKE CRNE GORE:

INTERVJU: MILOŠ JOVANOVIĆ

INVESTICIJE U TURIZMU VRIJEDE TRI MILIJARDE EURA ■ 6 7

SINJAJEVINA NEMA ALTERNATIVU

■ 22 23

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019. BROJ 2372 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ČESTITKE STUDENTIMA KOJI SU DOBILI PONUDE AMERIČKIH UNIVERZITETA ■ 5

Diplomci američkih univerziteta su lideri i inovatori širom svijeta ANALITIČAR SRĐAN VUKADINOVIĆ O NOVIM RAZMIRICAMA MEĐU OPOZICIONIM PRVACIMA

Bečić bi da postane lider razjedinjene opozicije ■ 2 3

MATURSKI FOTO ZAPIS

Proslava podgoričke gimnazije ■ 30 31 ZA NAJBOLJE PONUDE:

PODGORICA ■ 18 19

Manifestacija Dan patišpanja juče na Trgu marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

U REZIDENCIJI NA CETINJU

Đukanović danas prima akreditive ambasadora Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primiće danas u rezidenciji na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović će primiti akreditive ambasadora Egipta, Saida Hindama i Gruzije, Zala Gogsadžea. Akreditivna pisma crnogorskom p r e d sjedniku Đukanović

predaće i ambasadori Indonezije Mohamad Čandra Vidje Juda, Brazila Eduardo Botelja Barbosa, kao i Vijetnama Dang T r a n Phong. R.P.

NA POZIV KOLEGE LASLA KOVERA

BRAJOVIĆ U MAĐARSKOJ Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović otputovao je u zvaničnu bilateralnu posjetu Mađarskoj na poziv predsjednika Narodne skupštine Lasla Kovera. Kako je najavljeno, predsjednici dva parlamenta potpisaće Okvirni sporazum o partnerstvu sa ciljem intenzivnije saradnje i jačanja administrativnih i dru-

gih kapaciteta Skupštine u evropskom integracionom procesu, a biće potpisan i Sporazum o saradnji stručnih službi. Predsjednik Skupštine sastaće se i sa predsjednikom Mađarske Janošom Aderom, kao i sa predstavnicima devet nerezidentnih ambasada koje Crnu Goru pokrivaju iz Budimpešte. R.P.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

ANALITIČAR SRĐAN VUKADINOVIĆ O NOVIM RAZMIRICA

BEČIĆ BI DA BUD RAZJEDINJENOJ ⌦ Mili Prelević

ider Demokrata Aleksa Bečić neće da sjedne za isti sto sa predsjednikom SDP Rankom Krivokapićem, pa danas neće biti najavljenog sastanka opozicionih partija i predstavnika pokreta “Odupri se”.

Demokrate Crne Gore juče nijesu htjele zvanično da komentarišu informaciju koju su objavili mediji da sastanka neće biti, ali su nezvanično Dnevnim novinama kazali da to nije ništa neočekivano. “Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić je to najavio, nakon smjene predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića i svi su znali da se on, niti bilo ko iz Demokrata, neće pojaviti na sastanku”, rekao nam je sagovornik iz Demokrata koji je želio da ostane anoniman. Do otkazivanja sastanka, či-

ji je domaćin ovoga puta trebalo da bude Građanski pokret URA, došlo je nakon što je Demokratska Crna Gora Alekse Bečića, organizatora podsjetila na ranije iznijet stav da sa socijaldemokratama Ranka Krivokapića više ne žele da razgovaraju, budući da su prekršili Sporazum o budućnosti. Prema nezvaničnim informacijama Televizije Vijesti, Džemal Perović iz pokreta Odupri se, pokušaće danas u odvojenim razgovorima sa predstavnicima Demokrata i SDP-a da pronađe izlaz iz ove situacije. Nakon toga, trebalo bi da bude poznato hoće li planirani sastanak biti održan i u kom sastavu. I politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da je odluka Alekse Bečića da ne sjedne za isti sto sa predsjednikom SDP Rankom Krivokapićem očekivana, jer lider Demokrata želi da ostane dosljedan svojim izjavama. “Pored dosljednosti tu ima i dosta političke praktičnosti. Sadašnja situacija odgovara De-

Nema te sile da ga natjera da sjednu za isti sto

Brajović

“Od danas, saglasno odluci Glavnog odbora, Demokrate više Ranka Krivokapića ne smatraju partnerom nigdje i nema te sile koja me može natjerati da sjednem sa njim kao partnerom za isti sto i da se dogovaram. Davno sam vam rekao, opozicija se mora raščistiti da bi se pobijedila DPS.

I sport i politika su me naučili, bolje je u borbu da ideš sa tri poštena igrača, nego sa 10, od kojih je jedan špijun, a jedan izdajnik. Zato je sazrelo vrijeme da se radi na formiranju bloka koji ne obuhvata DPS, ali ni njihove satelite, pomagače i izdajnike opozicionih birača”, kazao je Bečić u Kotoru.

SKUPŠTINA CRNE GORE

Poslanici o unutrašnjoj trgovini, odbrani...

Poslanici Skupštine Crne Gore će na sjednici koja počinje u četvrtak raspravljati o 19 tačaka dnevnog reda, između ostalog, i o Predlogu strategije odbrane Crne Gore i izmjeni Zakona o Vojsci Crne Gore. Poslanici će se izjasniti o predloženim zakonima o

lokalnoj samoupravi, unutrašnjoj trgovini, komunalnoj policiji, zaradama zaposlenih u javnom sektoru, državnim službenicima i namještenicima. Na dnevnom redu su i godišnji izvještaji o radu Sudskog i Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva. R.P.

mokratama i zbog činjenice da je Bečić dugo izbjegavao saradnju i sa Demokratskim frontom. Sada svi deklarativno daju podršku DF-u, ali će se svi povući i jednostavno “pobjeći” od njih. Jedno je kada sarađujete sa nekim sa kime se politički ne slažete, a sasvim drugo je kada treba da odete u politički savez sa nekim ko je osuđen. Zbog toga treba očekivati i osipanje glasova DF-a, koji će dominantno ići Demokratama. Odbijajući da se sastane sa Krivokapićem, Bečić pokazuje i da ima kapaciteta da bude lider opozicije, i treba očekivati da Demokrate imaju najveći broj glasova u opoziciji”, kaže Vukadinović. On, međutim, smatra da je to

ĐUROVIĆ I VUKSANOVIĆ ZA NOVU M

NEĆEMO DUGO ČEKA

Đurović

Stabilnost Balkana značajna je za stabilnost same Evropske unije, pa se na dalje proširenje Unije ne bi trebalo predugo čekati, poručila je predsjednika Crnogorske Panevropske unije Gordana Đurović. “Iako je evropska agenda tako zgusnuta, za Zapadni Balkan se mora napraviti prostor”, istakla

je Đurović za Novu M. Poslanik HGI i potpredsjednik Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović smatra da bi Crnu Goru, kao lidera u regionu u pogledu evropskih integracija, trebalo s pažnjom tretirati. “Mora se cijeniti sve ono što je Crna Gora uradila na njenom evropskom putu i to nije samo

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

POLITIKA

AMA MEĐU OPOZICIONIM PRVACIMA

DE LIDER U J OPOZICIJI

Krivokapić i Bečić, iz vremena kada su mogli za isti sto mač sa dvije oštrice. “Da bi Bečić postigao cilj mora da nastavi sam, kao što je i do sada radio, ali ovakve njegove odluke ruše jedinstvo opozicije, koja samo jedinstvena može da se suprotstavi Demokratskoj partiji socijalista. Od danas, od odbijanja da se održi sastanak, opozicija je mnogo dalje od jedinstva

nego što je to ikada bila. Bečić je u više navrata pokazivao da je dosljedan. Sjetimo se da je on jedini nastavio da bojkotuje rad parlamenta. Oni vidi priliku u tome da zbog svoje dosljednosti bude prva politička snaga u opoziciji”, kaže Vukadinović. Podsjetimo, Aleksa Bečić je nakon smjene predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića kazao da je Ranko Krivokapić, čija je partija inicirala tu smjenu, pucao u jedinstvo opozicije i u Sporazum o budućVukadinović nosti.

ATI NA PROŠIRENJE EU jedna tehnička informacija. Kad kažem da se mora cijeniti, mislim da se mora cijeniti njena opredijeljenost ka evropskom, prozapadnom civilizacijskom krugu”, poručio je Vuksanović. Đurović je podsjetila i na nedavni sastanak o Zapadnom Balkanu, održanom u Berlinu, a koji su inicirali njemačka kancelarka Ange-

la Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, a na koji je bio pozvan i lično predsjednik Đukanović. Đurović je poručila da je sastanak bio dobar signal za politiku proširenja. Đurović je kazala da su poruke jasne - potrebno je sačuvati stabilnost Balkana i raditi više na unapređenju bilateralnih odnosa. R.P.

Darmanović i Pendarovski u Skoplju

DARMANOVIĆ NA INAUGURACIJI PREDSJEDNIKA PENDAROVSKOG

Crna Gora odan partner Sjevernoj Makedoniji

Odnosi i saradnja Sjeverne Makedonije i Crne Gore biće kontinuirano unapređivani i u narednom periodu, te dodatno osnaženi budućim savezništvom u Alijansi, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović u Skoplju na svečanoj sjednici na kojoj je inaugurisan novoizabrani predsjednik Stevo Pendarovski. Svečanom izjavom pred narodnim poslanicima, članovima vlade, vjerskim poglavarima, diplomatskim korom, šefovima država i drugim visokim zvaničnicima, zvanično je otpočeo njegov petogodišnji mandat. Pendarovski je prvi predsjednik Sjeverne Makedonije nakon promjene imena države u skladu sa Prespanskim sporazumom. Nakon inauguracije, upriličen je susret crnogorskog šefa diplomatije sa novoizabranim predsjednikom Sje-

verne Makedonije. Darmanović je tom prilikom uputio čestitke povodom rezultata predsjedničkih izbora, uz uvjerenje da će Sjeverna Makedonija nastaviti put daljeg napretka u pogledu evropske agende, socio-ekonomskog razvoja i prosperiteta države i njenih građana. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Darmanović je pozdravio stupanje na snagu Prespanskog sporazuma i potpisivanje Protokola o pristupanju NATO, te izraženu odlučnost Vlade Sjeverne Makedonije da, kroz ustavne izmjene i sveobuhvatni pravno-društveni proces, riješi višedecenijski otvoreni bilateralni spor sa Republikom Grčkom. “Darmanović je naglasio da će Crna Gora nastaviti da bude partner i čvrsta podrška Sjevernoj Makedoniji na putu ka formalizovanju punopravnog

članstva u NATO i inteziviranje evropske integracije”, navodi se u saopštenju. Pendarovski je istakao značaj regionalne saradnje i konstruktivnog pristupa rješavanju otvorenih pitanja u cilju jačanja stabilnosti i prosperiteta Zapadnog Balkana. Kako se navodi, Pendarovski je zahvalio na kontinuiranoj podršci Crne Gore, naročito u kontekstu pridruživanja NATO-u i reformskim procesima na liniji učvršćivanja evropskog puta Sjeverne Makedonije. Darmanović je na marginama svečane sjednice Sobranja razgovarao sa predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem, Bugarske Rumenom Radevim, Albanije Ilirom Metom i Kosova Hašimom Tačijem. Takođe, upriličen je niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima Sjeverne Makedonije i drugih država regiona. R.P.

ODBOR ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU

Raspravljaju o izmjenama i dopunama Zakona o vojsci Odbor za bezbjednost i odbranu raspravljaće sjutra o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vojsci Crne Gore, koji je Vlada utvrdila na sjednici koja je održana 7. marta. Ministar odbrane Predrag Bošković ranije je podsjetio da je važeći Zakon o Vojsci Crne Gore donijet je 2017. godine. Bošković je kazao da su razlozi za njegove izmjene

i dopune usaglašavanje sa strategijskim dokumentima u oblasti bezbjednosti i odbrane, propisivanje službe u rezervnom sastavu Vojske Crne Gore, vojne obaveze građana Crne Gore, poslova Generalštaba Vojske, nadležnosti ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske, ocjenjivanja i disciplinskog postupka za lica u službi u Vojsci, kao i pravnotehničko poboljšanje teksta važećeg zakona.

“Novi zakon bliže uređuje službu u rezervnom sastavu Vojske Crne Gore na način što se propisuje da se rezervni sastav Vojske sastoji iz ugovorne i strategijske rezerve”, pojasnio je Bošković. Prvi put uvode se počasni činovi, koji se mogu dodjeljivati građanima Crne Gore koji su bili oficiri Vojske Crne Gore ili vojski ranijih država, zbog zasluga za razvoj odbrane. A.N.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

POLITIKA

ČESTITKE STUDENTIMA KOJI SU DOBILI PONUDE AMERIČKIH UNIVERZITETA

Diplomci američkih univerziteta su lideri i inovatori širom svijeta

Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD u Podgorici

⌦ Džudi Rajzing Rajnke Želim da čestitam svim studentima u Crnoj Gori koji su dobili ponude za upis na neku od više od 4.700 akreditovanih visokoškolskih ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama za školsku 2019/20. godinu. Diplomci američkih univerziteta postali su lideri i inovatori u mnogim oblastima širom svijeta i trebalo bi da budete ponosni na poziv da se pridružite toj posebnoj i odabranoj grupi mladih ljudi, čiji će se životi zauvijek promijeniti dinamikom, otvorenošću i kvalitetom života u kampusima širom Sjedinjenih Američkih Država. Ponude za upis su proizvod pomnog razmatranja i napornog rada kako od strane studenata koji se prijavljuju tako i od strane američkih koledža i univerziteta koji ozbiljno analiziraju te prijave.

■ POZDRAVLJAMO ENERGIJU I KREATIVNOST

Pozdravljamo energiju i kreativnost koje ste uložili u eseje o vašim snovima i idejama, naporan rad potreban za pripremu engleskog jezika i druge ispite, kao i obaveze koje ste ispunili i u vezi sa društvenokorisnim radom i vannastavnim interesovanjima. Više od milion stranih

studenata, uključujući 115 crnogorskih državljana, studira u ovom trenutku na visokoškolskim ustanovama u SAD, održavajući dugogodišnju poziciju Sjedinjenih Država kao vodeće svjetske zemlje domaćina za strane studente. Ovo svjedoči o kvalitetu bez premca američkog visokog obrazovanja u očima stranih studenata i njihovih porodica. Strani studenti jačaju veze između Sjedinjenih Država i zemalja širom svijeta, razvijajući odnose između ljudi i zajednica koje su potrebne za rješavanje globalnih izazova. Sjedinjene Države cijene uključivanje i aktivno podržavaju studente iz različitih sredina u našim kampusima. Fakulteti i univerziteti širem SjedinjeIlustracija

nih Država vrednuju strane studente zbog jedinstvene i različite perspektive koju pružaju u učionici i van nje. Američki univerziteti i zajednice imaju koristi od znanja i talenta stranih studenata, što sve nas priprema za zajedničku, uspješnu budućnost u međusobno povezanom svijetu. Američki koledži i univerziteti ponosni su što pružaju sigurno i prijatno okruženje svim svojim studentima, i želim da naglasim koliko ste dobrodošli u SAD. Mnogi američki univerziteti poslali su poruke dobrodošlice studentima širom svijeta putem kampanje #YouAreWelcomeHere ( h t t p s : / / w w w. y o u a rewelcomehereusa.org). Pridružujem im se u dobro-

došlici vama u SAD, gdje naši koledži i univerziteti nude vrijedne obrazovne mogućnosti da vam pomognu da ostvarite svoje životne i profesionalne ciljeve. Konzularni službenici u Američkoj ambasadi u Crnoj Gori i američkim ambasadama i konzulatima širom svijeta nastavljaju marljivo da rade na obradi zahtjeva za vizu studenata, a informacije o postupku dobijanja viza su dostupne na https://travel.state.gov/ content/visas/en.html ili na web stranici Ambasade: https://me.usembassy.gov. Savjetnici EducationUSA širom svijeta spremni su da odgovore na pitanja o studiranju u Sjedinjenim Državama. Savjetodavni centar u Crnoj Gori mo-

žete naći u našem Američkom uglu, u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici ili onlajn na: https://educationusa.state.gov/centers/ educationusa-montenegro.

■ ŽELIMO VAM

DOBRODOŠLICU

Za vas koji još razmatrate mogućnost studiranja u Sjedinjenim Državama, savjetnici EducationUSA mogu vam pružiti vrijedne informacije kako bi vam pomogli u formiranju odluke. Medju više d 4.700 akreditovanih institucija u svih 50 američkih država vjerujem da postoji koledž ili univerzitet koji je pravi za svakoga. Postoje mogućnosti studiranja na mnogim mjestima, po različitim cijenama, uključujući i koledže i modele &quot;2 plus 2&quot; koji kombinuju studij na koledžu i četvorogodišnjoj instituciji kako biste stekli diplomu. Američki koledži i univerziteti vam žele dobrodošlicu, isto kao što to čini američki narod i lokalne zajednice širom naše zemlje. Kao američka ambasadorka u Crnoj Gori čestitam vam lično i ohrabrujem vas koji ste primili ponude za prijem da prihvatite ovu priliku, koja može imati ključni uticaj na vaš život, i pridružite se svojim vršnjacima kako biste iskusili jedinstvenu vrijednost američkog visokog obrazovanja.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

INTERVJU: DIREKTOR AGENCIJE ZA PROMOCIJU S

InvestIcIje u turIzmu vrIjede trI mIlIjarde

Bruto priliv SDI u prvom kvartalu 2019. je iznosio oko 182 miliona eura i porastao je oko 31,5 odsto, dok je neto priliv bio oko 83 miliona i veći je čak 63 odsto nego u istom periodu prošle godine

je javnih finansija, povećanja kredibilnosti političkog i ekonomskog prosperiteta i pojačanja prakse vladavine prava. Analize će pokazati da su postojećim investicijama stvorene i pretpostavke za razvitak konkretnih kapitalnih grinfild investicija, koje će u određenoj mjeri doprinijeti već velikom ekonomskom razvoju. S obzirom na činjenicu da su SDI dobar pokazatelj vjere u ekonomiju, njenog rasta, zapošljavanja, transfera tehnologije i porasta produktivnosti, možemo projektovati da će i u narednom periodu nastaviti rast ovih uzajamno zavisnih varijabli.

TO savezu je uticalo veoma pozitivno na porast SDI. Prvi i glavni efekat je inhibiran činjenicom da se potencijalni i postojeći investitori osjećaju mnogo sigurnije prilikom potencijalnog investiranja ili reinvestiranja u Crnu Goru. Naime, odvija se veliko takmičenje između zemalja na globalnom nivou u privlačenju SDI. Potencijalni investitori ulažu u zemlje u kojima će njihove investicije biti sigurne i u kojim neće izgubiti novac. NATO savez je donio sigurnost našoj zemlji, a uz već harmonizovano zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU i ojačanu vladavinu prava, investitori se lakše odlučuju na ulaganje u Crnu Goru. Odluke na lakše ulaganje u Crnu Goru doprinose porastu SDI-ja, što u najdirektnijem efektu utiče na porast BDP-a i porast ekonomije. Ekonomija Crne Gore raste najbrže u regionu, a i jedna je od najbrže rastućih ekonomija u Evropi.

DN: U kojoj mjeri je članstvo Crne Gore u NATO uticalo na priliv SDI? Jovanović: Članstvo u NA-

DN: Ko su trenutno najveći strani investitori u Crnoj Gori? U koje oblasti se najviše ulaže?

⌦ Bojana Despotović Investicije koje se danas razvijaju u crnogorskom turizmu vrijede tri milijarde eura, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama direktor Agencije za promociju stranih investicija Miloš Jovanović. Osim u turizmu, kako je istakao, do kraja naredne godine najveća ulaganja će biti u oblasti saobraćaja i energetike, a postoji interesovanje i za gradnju gasne elektrane u našoj državi. DN: Koliko iznosi priliv SDI od početka godine? U odnosu na isti period 2018. je li zabilježeno povećanje ili smanjenje priliva? Jovanović: U prvom kvartalu 2019. zabilježen je znatan porast SDI u odnosu na isti period prošle godine. Bruto priliv SDI je iznosio oko 182 miliona eura i porastao je oko 31,5 odsto, dok je neto priliv bio oko 83 miliona i veći je čak 63 odsto u odnosu na prvi kvartal 2018. godine. Značajan rast priliva SDI dolazi kao rezultat dodatnog poboljšanja biznis ambijenta, stabilizaci-

OčekujemO razvOj nOvih kapitalnih investicija u Oblasti energetike, prevashOdnO u sektOru ObnOvljivih izvOra energije kaO štO su vjetrO, sOlarna i hidrOenergija

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Ekonomija

STRANIH INVESTICIJA (MIPA) MILOŠ JOVANOVIĆ Loša infrastruktura glavna biznis barijera DN: Kako ocjenjujete biznis ambijent u Crnoj Gori i šta treba unaprijediti kako bismo privukli još investitora? Jovanović: Možemo reći da je Crna Gora sigurna, održiva, ekonomski i politički stabilna zemlja Jugoistočne Evrope, koja se smatra liderom ekonomskog i biznis ambijenta na Balkanu. Biznis ambijent u Crnoj Gori je veoma pozitivan i stimulativan. Ove tvrdnje potvrđuje činjenično stanje koje

se ogleda u većem prilivu domaćih i stranih direktnih investicija, porastu broja firmi koje se otvaraju, porastu broja turista, porastu odluka postojećih stranih investitora da reinvestiraju u Crnu Goru, porastu broja mladih ljudi koji pokreću biznise i sveukupnom ekonomskom razvoju koji se na godišnjem nivou približava stopi od pet odsto. Rekao bih da je glavna biznis barijera, na čijem se odstranjivanju konstantno ra-

di, sama infrastruktura koja treba biti poboljšana, kako bi se privuklo više investitora u sektoru proizvodnje, pogotovo na sjeveru Crne Gore. Tek ćemo uvidjeti velike direktne i indirektne benefite koje donosi izgradnja auto-puta, ali i rad na poboljšanju ostale infrastrukture, čiji se napredak vidi iz dana u dan. U Crnoj Gori svi investitori imaju jednaka prava u tržišnoj utakmici koja doprinosi razvoju zemlje.

Jovanović: Najveći strani investitori u Crnoj Gori su trenutno u oblasti turizma, preciznije u oblasti turizma na jugu zemlje. Investitori koji grade Porto Novi, Porto Montenegro, Lušticu i ostale kapitalne projekte u oblasti turizma, predstavljaju glavne promotere Crne Gore kao prestižne i sigurne destinacije za investiranje. Oni su svjetski poznati igrači, koji investiranjem kapitala i vremena u Crnu Goru, pokazuju i drugim velikim svjetskim investitorima da je naša država sigurna destinacija za investiranje. Danas imamo investicije u vrijednosti od oko tri milijarde eura, koje se razvijaju u sektoru turizma. Ukupne investicije koje su trenutno u fazi razvoja i koje će se najviše razvijati do 2020. godine pripadaju sektorima turizma, saobraćaja i enegetike. Konkretno, na osnovu sadašnjeg stanja i projekcija, turizam učestvuje sa oko 32 odsto, saobraćaj sa oko 30 odsto i energetika sa oko 22 odsto u ukupnim investicijama na kojima se temelji ekonomski rast. U skladu sa ovim ukupnim investicijama, koje podrazumijevaju domaće i strane investicije, očekujemo sličan

trend konkretno i u stranim investicijama. Očekujemo porast u sektoru saobraćaja, koji će ići u skladu sa novim zakonom koji tangira privatno javno partnerstvo, ali i u sektoru energetike, koji će ići u skladu sa novim projektima koji će se razvijati u oblasti energetike.

zvile i koje su u procesu razvoja, a koje su stavile Crnu Goru na svjetsku mapu poznatih turističkih destinacija i kreirale imidž prestižne turističke destinacije. Imamo najave za nove turističke skijaške rizorte na sjeveru Crne Gore, koje se mogu svrstati u potencijalne velike investicije. Očekujemo razvoj novih kapitalnih investicija u oblasti energetike, prevashodno u sektoru obnovljivih izvora energije kao što su vjetro, solarna i hidro energija. Takođe, po-

Najveći strani investitori u Crnoj Gori su trenutno u oblasti turizma na jugu zemlje. Investitori koji grade Porto Novi, Porto Montenegro, Lušticu i ostale kapitalne projekte u oblasti turizma, predstavljaju glavne promotere Crne Gore kao prestižne i sigurne destinacije za investiranje. Oni su svjetski poznati igrači Jovanović

DN: Ima li u najavi novih velikih investicija i o čemu je riječ? Jovanović: Imamo velike potencijalne investitore koji su zainteresovani za kapitalne projekte koji su predviđeni Planom privatizacije za ovu godinu. Takođe, imamo u najavi potencijalne velike investicije u turizmu na jugu, ali i na sjeveru naše zemlje. Postojeći veliki investitori u Crnoj Gori nijesu samo donijeli novac i doprinijeli ekonomskom razvoju, već su i prenijeli znanja i tehnologije, koje su od velikog značaja. Jug se faktički sam od sebe razvija uz pomoć velikih investicija koje su se ra-

63 odsto povećan je neto priliv sdi u prvom kvartalu ove godine

stoji krug renomiranih investitora koji su zainteresovani i za izgradnju drugog bloka termoelektrane i izgradnju gasne elektrane u Crnoj Gori. Očekujemo velika ulaganja i u sektoru infrastrukture, pogotovo iz razloga što se očekuje uskoro usvajanje zakona o privatno-javnom partnerstvu, koji bi trebalo da olakša, konkretizuje i valorizuje posebno projekte u oblasti infrastrukture. DN: Koliko su investitori zainteresovani za ulaganje u sjever Crne Gore? Jovanović: Naš prioritet je ekonomska promocija sjevera Crne Gore. Ogromni neiskorišteni potencijali mogu biti valorizovani uz pomoć kapitala, znanja i tehnologija kredibilnih stranih investitora. Već smo uvidjeli efekte koje donosi kredibilni strani investitor na primjeru Opštine Tivat, tako da olakšava mentalitetsku barijeru u prihvatanju pravih i validnih stranih investitora i na sjeveru Crne Gore. Naveo sam da imamo kredibilne potencijalne investitore koji su zainteresovani za razvoj skijaških rizortova, međutim mislim da će ih biti sve više, tajmingom paralelno sa razvitkom infrastrukture na sjeveru. Razvoj poljoprivrede na sjeveru doprinosi stvaranju preduslova za razvitak novih velikih projekata u oblasti poljoprivrede i u oblasti turizma, koji su u isto vrijeme veoma povezani, naročito u oblasti proizvodnje organske hrane. Porto Montenegro

ekonomija

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA REgulATORNE AgENcIJE zA ENERgETIKu SAOPšTIO

Elektroprivreda (EPCG) je trebalo ranije da ponudi više tarifnih modela, ponuđeni tarifni modeli su legalni, a da li će se njihovim uvođenjem ostvariti željeni cilj i hoće li biti primamljivi za kupce u Crnoj Gori, pokazaće vrijeme, kazao je predsjednik Odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku (RAE) Branislav Prelević. On je naveo da iskustva iz ostalih sistema pokazuju da se kupci teško odlučuju da mijenjaju osnovni paket, kao i da vjeruje da se neki potrošači mogu prepoznati u ponuđenim tarifnim paketima. “Sa stanovišta regulatora, dobro je da postoji mogućnost izbora, mada smatramo da je EPCG trebalo ranije da krene sa medijskom kampanjom kojom bi svakom kupcu električne energije u Crnoj Gori bilo jasno šta koji paket konkretno znači”, rekao je Prelević u intervjuu li-

Foto:Dejan Lopičić

EPCG jE trEbalo ranijE da Ponudi višE tarifnih modEla

Prelević

stu Elektroprivreda. Prelević je ukazao i da Crnogorci plaćaju najnižu cijenu struje zasnovanu na ekonomskim principima, te da bi u suprotnom došlo do potrošnje resursa i štete. “Svi koji imaju nižu cijenu od nas, nemaju cijenu zasnovanu na ekonomskim principima, pa dolaze u opasnost da neracionalno troše resurse, uništavaju svoje elektroenergetske kompanije i time sebi prave dugoročno štetu”, kazao je Prelević. Cijena struje za domaćinstva u Crnoj Gori, kako je istakao, jednaka je u Bugarskoj i Moldaviji, oko 30 odsto niža nego u Hrvatskoj, a više nego upola niža od prosječne u EU. Prelević je kazao i da nije čuo da je bilo ko sa stručne strane ocijenio da je struja u Crnoj Gori najskuplja u Evropi, ukoliko se uzmu u obzir standard i platežna moć kupaca. D.J.

Izrečeno 200 eura kazni Inspektori su u okviru kampanje Budi odgovoran prošle nedjelje evidentirali sedam pritužbi na osnovu kojih su izrečene kazne od po 100 eura. Evidentirana je i jedna pohvala, koja se odnosila na novootvoreni kafić Room56 u Nikšiću. Inspekcija je sa po 100 eura kaznila kafanu u Tuzima i pekaru uUulici Pera Ćetkovića u Podgorici, nakon što je utvrđeno da ne posjeduju opštu poresku registraciju. U oba objekta zabranjeno je obavljanje djelatnosti i izdati su prekršajni nalozi. Građani su prošle nedjelje žalili i na parking, ali i na šinski prelaz u nikšićkom naselju Straševina. R.E.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

ekonomija

USPOSTAVLJENE KANCELARIJE ZA KONTAKT SA KORISNICIMA

CEDIS prošle godine primio 1.960 zahtjeva građana

rnogorski elektrodistributivni sistem prošle godine je primio 1.960 zahtjeva građana koji se tiču održavanja mreže, stanja distributivne infrastrukture, kao i problema u distributivnoj infrastrukturi, saopšteno je Dnevnim novinama u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).

posebne kancelarije za kontakt sa korisnicima, u regionalnim centrima, gdje korisnici mogu dobiti potrebne informacije i pomoć u popunjavanju propisanog obrasca za podnošenje prigovora što ubrzava proces rješavanja zahtjeva”, istakli su u CEDIS-u.

Predstavnici kompanije dodaju da su česti i građanski zahtjevi građana koji se odnose na izmještanje elektroenergetskih objekata, uklanjanje rastinja u trasi, zahtjevi koji se tiču kvaliteta napona, kao i prigovori za obračun neovlašćene potrošnje. “Zahtjevi koji su u nadležnosti Službe za odnose sa krajnjim korisnicima su građanski zahtjevi. Njih je prošle godine je pristiglo 1.960 od kojih je na 1.601 ili 81,74 odsto odgovoreno podnosiocu, dok je 96 zahtjeva ocijenjeno neosnovanim”, precizirala je rukovodilac Sektora za odnose sa regulatorom, energetskim subjektima, državnim institucijama i krajnjim korisnicima distributivnog sistema Sava Ostojić. Predstavnici CEDIS-a navode da su u 2018. primljena i 83 prigovora korisnika posredstvom inspekcija, Regulatorne agencije za energetiku i državnih institucija, te da su svi predmeti odrađeni. “U cilju unapređenja usluge i pružanja većeg komfora korisnicima, početkom februara ove godine uspostavljene su i

Ostojić govori da su nadležnosti službe i priroda prigovora koji se podnose jasno definisani i razgraničeni. “Zakonom o energetici propisano je da se prigovori koji na direktan ili indirektan način imaju veze sa visinom računa za struju podnose nadležnom snabdjevaču - Elektroprivredi (EPCG), koja je dužna da uređuje kompletan postupak podnošenja te vrste prigovora i uspostavlja pravila za odlučivanje po njima”, objasnila je Ostojić. Ona je Dnevnim novinama kazala da je EPCG prošle godine, preko Službe za odnose sa energetskim subjektima, zatražila pružanje podrške pri rješavanju 3.660 takvih prigovora. “Adekvatna podrška CEDISa je pružena u više do 93,4 odsto slučajeva, a samo je 6,6 odsto odsto ostalo neriješeno u zadatom roku. Posebno naglašavamo da je više od 70 odsto prigovora kupaca, koji po bilo kom osnovu imaju veze sa visinom računa ocijenjeno neosnovanim, što ukazuje na podizanje kvaliteta mjere-

■ podršku za 3.660 prigovora

CEDIS kontinuirano radi na unapređenju odnosa sa korisnicima nja i očitavanja utrošene električne energije, čemu je svakako u znatnoj mjeri doprinijela ugradnja pametnih brojila kroz Projekat AMM čija treća faza se realizacije i u ovoj godini”, naveli su u CEDIS-u.

■ obavezan prijem reklamacija

Prema Zakonu o energetici, obaveza operatora distributivnog sistema je organizacija prijema reklamacija i prigovora kupaca, kao i korisnika sistema. CEDIS je dužan i da obezbijedi nediskriminatorno odlučivanje u rokovima utvrđenim zakonom, te da uspostavi i vodi

Softver za lakšu obradu prigovora CEDIS je implementacijom novog softvera Bitrix, u kojem su sistematizovani svi zahtjevi, omogućava njihovo praćenje kroz od obrade do konačne realizacije sa svom pratećom dokumentacijom. “Koliko je CEDIS posvećen unapređenju odnosa sa korisnicima govori i podatak da je za prioritet pri implementaciji Bitrixa, koji i u drugim oblastima pruža veli-

ke mogućnosti, upravo odnos sa korisnicima pozicioniran kao prioritet. Generisanje cijelog posla sa korisnicima preko tog softvera, uspješno je završen u februaru”, naveli su u kompaniji. Bitrix pruža uvid i praćenje prigovora i zahtjeva korisnika od početne faze prijema na arhivi pa sve do konačne faze davanja odgovora preko arhive.

“U svakom momentu može dobiti informacija u kojoj fazi obrade se nalazi zahtjev. Mogućnost uvida i praćenja imaju zaposleni u lokalnim i centralnoj kancelariji kao i osobe određene kao kontakt tačke u ostalim organizacionim djelovima CEDIS-a. On nam omogućava i informaciju o završetku posla vezano za svaki predmet ponaosob”, naglasila je Ostojić.

Korisnici mogu dobiti potrebne informacije i pomoć u popunjavanju propisanog obrasca za podnošenje prigovora što ubrzava proces rješavanja zahtjeva, istaKli su u cedis-u registar primljenih žalbi i prigovora. Zato je u okviru sektora formirana Služba za odnose sa krajnjim korisnicima. Predstavnici CEDIS-a navode da njihova kompanija kontinuirano radi na unapređenju odnosa sa korisnicima i konstantno teži da stvori dvosmjernu komunikaciju. Ključnu ulogu u tom procesu, kako su kazali, ima Sektor za odnose sa regulatorom, državnim institucijama i korisnicima distributivnog sistema. “U djelokrugu poslova sektora je uspostavljanje i održavanje saradnje i komunikacije sa navedenim institucijama i drugim subjektima, a u cilju poštovanja zakonske uređenosti i propisanog načina poslovanja CEDIS-a. Ovaj sektor

jedna je od tri korporativne funkcije CEDIS-a, pored Operativne direkcije i Direkcije za razvoj”, rekli su u kompaniji. Kako dodaju, savremeni trendovi poslovanja i zakonska regulativa koja je usaglašena sa evropskom, uslovile su da se u okviru organizacione strukture kompanije formira odgovarajući organizacioni oblik koji se, između ostalog, bavi pitanjima korisnika sistema. “Prevashodni cilj je podizanje kvaliteta usluge distribucije električne energije na zadovoljstvo korisnika”, istakli su u kompaniji i dodali da je najbolje da korisnici zahtjeve podnose online. Zahtjev se može pronaći na na internet stranici CEDIS-a, a može se slati i lično, poštom na arhivu kompanije, na arhivama kancelarija u regionalnim centrima kao i slanjem popunjenog formulara na email adresu korisnik@cedis.me. “Ovom sektoru ne mogu predavati zahtjevi u koje spadaju sudski podnesci, zahtjevi za izdavanje rješenja o saglasnosti za priključenje i prijavu kvara, već oni podnose nadležnim sektorima po ustaljenoj proceduri”, zaključili su u CEDIS-u. D.J.

Hronika

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

izvještaj o radu tužilačkog savje

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 20.05.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Budva Inženjering DOO Budva koja je upisana u listu nepokretnosti br. 3430 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 381/5, PD 16, spratnost P3, površine 193 m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 250.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Vujović Đorđija na dan 28.06.2018. godine iznosi 12.212,30 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 31.05.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Bianca“ na adresi Mirka Vešovića bb, Kolašin. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Vlahović Veljka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 222 KO Vlahovići i Bulatovići, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 2597, plan 13, skica 100, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 20927 m2, - Katastarska parcela broj 2991, plan 14, skica 840, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 283 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 22 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 15 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 2991, u osnovi površine 22 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor površine 15 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 10 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na V prodaji iznosi 32.528,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Vlahović Veljka na dan 08.11.2018. godine iznosi 18.220,80 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 30.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Zbog nedostavlj kažnjena tri r T

ri rukovodioca državnih tužilaštava u Crnoj Gori kažnjena su sa po 20 odsto plate u trajanju od tri mjeseca, jer nijesu u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa prošle godine dostavili podatake o imovini i prihodima.

Kaznu je izreklo Disciplinsko vijeće Tužilačkog savjeta koje je smtra da su tru rukovodioca osnovnih tužilašatva počinili teži disciplinski prekršaj iz člana 108, stav 3, tačka 8 Zakona o Državnom tužilaštvu. Inače, Diciplinsko vijeće prošle godine je imalo u radu četiri predmeta povodom utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih tužilaca. U tri predmeta Disciplinsko vijeće je utvrdilo odgovornost tri državna tužioca, odnosno rukovodioca, dok je u jednom slučaju Vijeće odbacilo predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Shodno Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2018. godinu, Tužilački savjet je u oktobru 2018. godine donio odluku da se jedan državni tužilac privremeno udalji od dužnosti vršenja tužilačke funkcije, do okončanja krivičnog postupka protiv imenovanog zbog krivičnog djela iz člana 252, stav 4. u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. U pitanju je viši državni tužilac Grujo Radonjić, protiv kojeg je u toku suđenje zbog krivičnog djela zelenašenje.

žavnih tužilaštva u pogledu zakonitosti rada, dok je 10 pritužbi prenijeto u rad iz 2017. godine, tako da je bilo ukupno u radu 107 pritužbi. “Komisija za razmatranje pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada razmatrala 73 predmeta povodom pritužbi u pogledu zakonitosti rada državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, a na kraju 2018. godine kod komisije su ostale u radu 34 pritužbe koje su podnijete u 2018. godini”, navodi se u izvještaju. Tokom 2018. godine, Tužilački savjet je razmatrao ukupno 53 pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštva u pogledu zakonitosti rada. “Povodom podnijetih pritužbi, Tužilački savjet utvrdio da je 50 pritužbi neosnovano, dok su tri pritužbe osnovane, o čemu su podnosioci pritužbi uredno obaviješteni, a Tužilački savjet je naložio postupajućem tužilaštvu da preduzme radnje u skladu sa utvrđenim razlozima osnovanosti pritužbe”, ističe su u Izvještaju.

■ PODNIJETO UKUPNO

■ ETIČKA KOMISI-

97 PRITUŽBI

Tokom 2018. godine, Tužilačkom savjetu je podnijeto ukupno 97 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca dr-

73 predmeta razmatrana su povodom pritužbi u pogledu zakonitosti rada tužilaca

JA U RADU ČETIRI INICIJATIVE

Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca je tokom 2018. godine imala u radu četiri inicijative radi utvrđivanja da li je ponašanje državnih tužilaca u skladu sa Etičkim kodeksom državnih tužilaca. Povodom tri inicijative Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca je donijela odluku kojom je utvrdila da državni tužioci nijesu učinili povredu Etičkog kodeksa državnih tužilaca, dok u jednom predmetu do kraja izvještajnog perioda nije donijeta odluka, te se isti nalazi u radu kod Komisije za Etički kodeks.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Hronika

eta i državnog tužilaštva za 2018. godinu

janja podataka o imovini rukovodioca tužilaštva Komisija za razmatranje pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada razmatrala 73 predmeta povodom pritužbi u pogledu zakonitosti rada državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, a na kraju 2018. godine kod komisije su ostale u radu 34 pritužbe koje su podnijete u 2018. godini”, navodi se u izvještaju.

Komisija za ocjenjivanje je formirana na sjednici Tužilačkog savjeta u maju 2018. godine, a nakon stupanja na dužnost članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Ova komisija, na osnovu više izvora ocjenjivanja, te predloga vijeća za ocjenjivanje, na objektivan način vrši procjenu stručnosti i etičnosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca.

■ POSTUPAK

OCJENJIVANJA

Shodno Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2018. godinu, Tužilački savjet je u oktobru 2018. godine donio odluku da se jedan državni tužilac privremeno udalji od dužnosti vršenja tužilačke funkcije, do okončanja krivičnog postupka protiv imenovanog zbog krivičnog djela iz člana 252, stav 4. u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. U pitanju je viši državni tužilac Grujo Radonjić, protiv kojeg je u toku suđenje zbog krivičnog djela zelenašenje.

U 2018. godini utvrđene su ocjene rada za 10 državna tužilaca u postupku redovnog ocjenjivanja, sedam državnih tužilaca izabranih na mandat, poslije dvije godine rada i sproveden postupak ocjenjivanja rukovodilaca državnih tužilaštava (ukupo 15). Naime, Komisija za ocjenjivanje je u junu 2018. godine utvrdila ocjenu rada za šest državnih tužilaca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, dva državna tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, jednog državnog tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama i jednog državnog tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Herceg Novom. Zatim, utvrđena je ocjena rada za državne tužioce izabrane na mandat, poslije dvije godine rada i to za tri državna tužioca u Osnovnom

državnom tužilaštvu u Podgorici, jednog državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama i tri državna tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru. Tužilački savjet je, tim povodom, obrazovao dvadeset Vijeća državnih tužilaca u cilju ocjenjivanja rada ovih tužilaca, te odredio prosječna mjerila kvantiteta rada za sve kategorije državnih tužilaštava, i to: za osnovna državna tužilaštva do pet državnih tužilaca, za osnovna državna tužilaštva od 5 do 10 državnih tužilaca, za osnovna državna tužilaštva preko deset državnih tužilaca, u određenoj vrsti predmeta na nivou dvije i tri godine, kao i za Specijalno državno tužilaštvo i viša državna tužilaštva na nivou tri godine. Takođe, donijet je i Plan ocjenjivanja državnih tužilaca.

■ STAROSNA PENZIJA ZA TRI TUŽIOCA

Odlukama Tužilačkog savjeta dva državna tužioca, i to jedan državni tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva tokom cijele 2018. godine i jedan državni tužilac iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 18. aprila 2018.godine, na zahtjev Glavnog specijalnog tužioca, bili su upućeni u Specijalno državno tužilaštvo, na određeno vrijeme radi obavljanja poslova hitne prirode ili povećanog obima posla, uz pisanu saglasnost državnog tužioca, odnosno radi postupanja u konkretnim predmetima. Tužilački savjet je u februaru 2018. godine, donio odluku o prestanku funkcije rukovodiocu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, u maju 2018. godine odluku o prestanku funkcije jednom državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ostavkom, dok je u septembru 2018. godine, donijeta odluka o prestanku funkcije jednom državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, ispunjenjem uslova za starosnu penziju. N.P.

Hronika

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 31.05.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Rosaks Trade DOO Nikšić koje su upisane u listu nepokretnosti br. 3363 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja zgrade u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, površine 424 m2, - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište, površine 206 m2, - katastarska parcela br. 4732, plan 16, skica 53/04, koja po načinu korišćenja predstavlja građevinsku parcelu, povrsine 1284 m2 i - zgradu u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 2996, spratnost P, povrsine 340 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na X prodaji iznosi 73.282,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Rosak Trade DOO Nikšić na dan 30.10.2017. godine iznosi 45.832,18€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 30.05.2019. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Džordža Vašingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

potvrđena optužnica protiv cetinjanina, suđenje u junu

Konataru se sudi za ubistvo košarkaša Jovanovića

Suđenje Cetinjaninu Aleksandru Konataru, koji se tereti da je krajem juna 2011. godine ubio košarkaša Ljubomira Jovanovića na Cetinju počinje 12.j una 2019. u Višem sudu u Podgorici. Predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Vladimiru Novoviću. Podsjetimo, 24. septembra prošle godine policija je uhapsila Konatara zbog sumnje da je prije sedam godina u rodnom gradu pucao na mladog košarkaša. Tada je iz policije saopšteno da je tokom višegodišnje istrage utvrđeno da je saizvršilac u ubistvu Jovanovića Nikola Vuletić koji je, prema sumnjama istražitelja, čuvao stražu ispred kladionice “Lutrije Crne Gore” u koju je Konatar tokom oružane pljačke ubio Jo-

vanovića. Prema saznanjima istražitelja, Konatar i Vuletić su došli do trga gdje su iskoristili vremenske nepogode te noći, jer je padala jaka kiša. Vuletić je, navodno, imao zadatak da čuva stražu u portunu koji se nalazi iza kazina, dok je Konatar ušao u kazino sa pištoljem. “Uperio je pištolj u više lica, zatim repetirao i prošao iza pulta gdje je otuđio 350 eura. Kod ulaznih vrata se susreo sa Jovanovićem i ispalio jedan metak koji ga pogađa u grudi, od čega je i preminuo na putu do bolnice. Čak su i automobil smišljeno ostavili na mjesto koje je van domašaja nadzornih kamera, a oni su kroz neosvijetljeni portun nakon nemilog događaja pobjegli”, naveli su ranije iz policije. Iz tužilaštva je

nakon hapšenja Konatara saopšteno da su podnijete krivične prijave protiv Konatara i Vuletića zbog sumnje da su počinili krivično djelo razbojništvo i ubistvo. Jovanović je, kako se sumnja, bio slučajna žrtva teškog razbojništva, a u kladionicu “Lutrije” koja se nalazi na Balšića pazaru u centru Cetinja, sa drugom iz reprezentacije se sklonio od kiše. Tada je maskirani pljačkaš sa fantomkom na glavi i pištoljem upao u kladionicu u kojoj je bilo nekoliko gostiju i osoblje. Metak je opalio, rikošetirao i pogodio Jovanovića u grudi. Kada je pucao u njega, pljačkaš ubica je pobjegao ulicom iz centra Cetinja, ali nijedna druga kamera na brojnim prodavnicama, bankama i lokalima nije ga “uhvatila”. N.P.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 31.05.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u Vašoj svojini koje su upisane u listu nepokretnosti br. 236 KO Mikra njiva, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - Katastarska parcela broj 427, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 920 m2, - Katastarska parcela broj 428, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 1. klase površine 8483 m2, potok površine 121 m2 i pomoćnu zgradu površine 147 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 428, spratnost P, povrsine 147m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na VI prodaji iznosi 69.232,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Musić Brajana na dan 12.10.2018. godine iznosi 21.431,60€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 30.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

viši sud potvrdio presudu osnovnog

Pravosnažno oslobođen optužbi da je seksualno uznemiravao kćerku

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu podgoričkog Osnovnog suda, čime je državljanin Srbije V.Đ. (44) sada i pravosnažno oslobođen optužbi za nedozvoljene polne radnje nad kćerkom, potvrdio je Dnevnim novinama njegov branilac, advokat Ranko Radonjić. Naime, krajem februara sudija Osnovnog suda u Podgorici Goran Đuković oslobodio je optužbi V.Đ. za seksualno uznemiravanje kćerke, a na takvu presudu žalbu je uložilo Osnovno tu-

žilaštvo, ali takvu žalbu Viši sud odbio je kao neosnovanu. Prema navodima optužnice, V.Đ. se teretio da je počinio krivično djelo nedozvo-

ljene polne radnje. On je ranije pred tužiocem ispričao da ga je kćerka prijavila jer nije podržavao njenu emotivnu vezu. Policija je tada saopštila da je riječ o seksualnom uznemiravanju, te i da su istražitelji posumnjali poslije izjave koju je djevojčica dala nakon što je pobjegla od kuće. Djevojčica je u prisustvu radnice Centra za socijalni rad ispričala da je napustila kuću jer je otac krajem 2016. godine u njihovoj porodičnoj kući dodirivao rukama po tijelu. Bo.B.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

HRONIKA

Sveštenik Kotorske biskupije teško je povrijeđen u eksploziji, koja se u subotu oko pet časova izjutra dogodila, u kući u vlasništvu Crkve u Kaluđerovini kod Tivta. Iz policije je saopšteno da je eksploziju izazvalo curenje plina.

EKSPLOZIJU IZAZVALA PLINSKA BOCA?

PREMINUO SVEŠTENIK POVRIJEĐEN U POŽARU Sveštenik Jakov Jurendić (71) preminuo je juče ujutro u Kliničkom centru u Podgorici od posljedica povreda koje je zadobio u požaru koji se dogodio 11. maja, saopšteno je iz Kotorske biskupije. Podsjećamo, sveštenik Kotorske biskupije teško je povrijeđen u eksploziji, koja se u subotu oko pet časova izjutra dogodila, u kući

u vlasništvu Crkve u Kaluđerovini kod Tivta. Iz policije je saopšteno da je eksploziju izazvalo curenje plina. “Tivatska služba zaštite i spašavanja primila je u 5.19 časova poziv da je u kući u Kaluđerovini došlo do eksplozije i požara. Na licu mjesta vatrogasci su zatekli povrijeđenu osobu i požar u razbuktaloj fazi”, saopšteno

je iz Službe zaštite i spašavanja Tivat. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Tivat Zoran Barbić je rekao da su vatrogasci veoma brzo stavili požar pod kontrolu, a gašenje je trajalo do sedam časova. “Ekipa Hitne pomoći zbrinula je povrijeđenog, a pripadnici policije iz Tivta obavljaju uviđaj”, kazao je

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV DVOJICE PODGORIČANA

Uz prijetnju nožem opljačkali sugrađanina

Osnovni sud u Podgorici potvrdio je optužnicu podignutu protiv okrivljenog M.T. i E.U., zato što su izvršili krivično djelo - razbojništvo. Optužnicom je predstavljeno da su okrivljeni 31.decembra 2018. godine, oko 20 časova, u Podgorici krivično djelo razbojništvo izvršili dok su se nalazili u vozilu kojim je upravljao oštećeni S.C. Okrivljeni M.T., koji je sjedio na mjestu suvozača, izvadio je nož dužine sječiva 20 centi-

metara, okrenuo ga u pravcu oštećenog prijeteći da će ga zaklati, zatim oduzeo i prisvojio mobilni telefon “samsung J3” vrijednosti 52 eura. Okrivljeni E.U., koji je sjedio na zadnjem sjedištu automobila, sa instrument table vozila oduzeo je i prisvojio novčanik oštećenog u kom je bilo 200 eura novca. Okrivljeni su nakon izvršenja krivičnog djela pobjegli. Po predlogu tužioca, okrivljenima je produžen pritvor. N.P.

Barbić. U požaru je pričinjena znatna materijalna šteta. Iz policije je saopšteno da preduzimaju aktivnosti na utvrđivanju činjenica kako je došlo do eksplozije. “Dosadašnje mjere i radnje ukazuju na to da je do požara došlo usljed zapaljenja plina koji je prethodno iscurio, u momentu kada je

Jakov Jurendić pokušao da koristi plinsku bocu. Tada je došlo i do manje detonacije usljed koncentracije plina u prostoriji. Plinska boca nije eksplodirala”, navode u Upravi policije. Vatrogasci veliku zahvalnost duguju mještaninu Tonćiju Franceskoviću koji je prvi pritekao u pomoć tada teško povrijeđenom Jurendiću. N.P.

VIŠI SUD ODBIO ŽALBU

Vođa “varvara” ostaje u pritvoru do daljnjeg

Osumnjičenom za napada na službena lica početkom aprila ove godine tokom utakmice Sutjeska- Budućnost, Aleksandru Čaki Ivanoviću produžen je pritvor, nakon što je Viši sud u Podgorici odbio žalbu njegovog advokata Srđana Lješkovića. Do incidenta je došlo kada su se navijači sukobili sa policijom, a Ivanović je tom prilikom zado-

bio teže tjelesne povrede, kao i nekoliko policajaca. Ivanović je na saslušanju u tužilaštvu negirao krivicu, tvrdeći da nikoga nije napao, već da je on dobio batine kada je pokušao da odbrani maloljetne navijače koje su policajci udarali. Tada je, kako je objasnio, sišao s tribina, a jedan od policajaca ga je odmah udario pendrekom u glavu, usljed čega je odmah počeo da krvari. N.P.

društvo

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

ŠKOLE U CRNOJ GORI: ª DRUGa OsNOvNa ŠKOLaº U BUDvI-INDIvIDUaLN

EKO ŠKOLA KOJA INSISTIRA NA DJEČIJIM PRAVIMA I KRITIČKOM MIŠLJENJU

“Druga osnovna škola” je osnovana Odlukom o osnivanju od 18. septembra 2008. godine, a počela je da radi 2. februara 2009. godine kada škola i proslavlja svoj rođendan. S obzirom da je u Budvi postojala samo jedna osnovna škola, odlučeno je da se drugoj izgrađenoj školskoj zgradi da naziv “Druga osnovna škola”. Od dana otvaranja školske zgrade direktor škole je Zorica Stanković. Škola raspolaže sa 6.000 metara kvadratnog prostora. Ima moderno opremljene kabinete i fiskulturnu salu sa svom pratećom opremom. Raspolaže veoma opremljenom bibliotekom, zbornicom sa pet kancelarija. Na početku školske 2008/09. godine u školi je bilo 963 učenika raspoređena u 35 odjeljenja, dok danas škola broji preko 1.000 učenika raspoređenih u 45 odjeljenja.

1.000

Sa Škole u prirodi

UČENIKA SJEDI U KLUPAMA BUDVANSKE “DRUGE OSNOVNE ŠKOLE”

dvogodišnji međunarodni program EKO škole koji se sprovodio od oktobra 2016. godine i svrstava nas među 17 obrazovnih ustanova u Crnoj Gori koje su dobile ovo prestižno priznanje. Uspješno implementiraju i projekat “Škola za 21. vijek” koji se tiče primjene microbit računara u Školi, i učestvovali su u realizaciji “Otvorenih dana nauke” u našoj školi. U okviru javne i kulturne djelatnosti škole organizuju se predavanja i interaktivne radionice, postoji saradnja sa mnogim nevladinim i međunarodnim organizacijama, kao i aktivno uključivanje škole u sve humanitarne akcije. “Škola takođe radi i svoj školski list simboličnog naziva “Klio”. Vizije kojima smo

■ BROJNE

AKTIVNOSTI

U školi se realizuju razne školske i vanškolske aktivnosti, kao i sekcije: likovna, ekološka, kreativne radionice, dramska sekcija, recitatorska, micro:bit sekcija, sportske sekcije... U školi se održavaju razni događaji i manifestacije, školska takmičenja kao i stručno usavršavanje nastavnog kadra. Kako je polaznim ciljevima škole istaknuto, jedna od bitnijih tačaka je stručno usavršavanje nastavnika koje zauzima ključno mjesto u vaspitno-obrazovnom procesu. Individualno stručno usavršavanje je potkrijepljeno brojnim seminarima ko-

ji se organizuju kako u našoj školi tako i u gradovima užeg i šireg regiona. Jedna nastavnica škole je dobitnica državne nagrade “Oktoih”. “Druga osnovna škola” ima podršku i odličnu saradnju sa lokalnom zajednicom. Uspješnu saradnju sa školama u okruženju pokazuje i Povelja o bratimljenju sa školom “Hristo Uzunov” iz Ohrida. Dobitnici su “Zelene zastave” i ovim činom uspješno je akreditovan

Akcija sadnje

posvećeni su: insistiranje na multidisciplinarnosti, uočavanje i praćenje nadarenih učenika i obrazovanje kroz insistiranje na pravim vrijednostima. Školu pohađa veliki broj stranih državljana; poznati smo po njegovanju multikulturalnosti i poštovanju dječijih i ljudskih prava i sloboda”, navode iz ove vaspitno-obrazovne ustanove.

■ OBRAZOVANJE PRI-

LAGODITI SAVREMENOM DOBU

Prema riječima direktorice Zorice Stanković danas, kada su društvene promjene veoma brze, obrazovnu praksu moraju intenzivno prilagođavati zahtjevima savremenog doba. “Potrebno je da se razvoj obrazovnog sistema istovremeno prilagođava i modernim izazovima, ali i savremenom učeniku, kako bi se postiglo prihvatanje nastavnih programa i kvalitetno realizovali ishodi učenja. Važno je naglasiti da obrazovanje i učenje nijesu samo funkcija škole. Kako bi se adekvatno odgovorilo na zadatke XXI vijeka, neophodan je kontinuiran rad i učenje, cjeloživotno obrazovanje i neprekidno

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

DRUŠTVO

NO STRUČNO USAVRŠAVANJE POTKRIJEPLJENO BROJNIM SEMINARIMA

Lučonoše iz Druge osnovne škole u Budvi Učenici Druge osnovne škole u Budvi na Demokratskoj radionici

Potrebno je da se razvoj obrazovnog sistema istovremeno prilagođava i modernim izazovima, ali i savremenom učeniku, kako bi se postiglo prihvatanje nastavnih programa i kvalitetno realizovali ishodi učenja. Važno je naglasiti da obrazovanje i učenje nijesu samo funkcija škole. Kako bi se adekvatno odgovorilo na zadatke XXI vijeka, neophodan je kontinuiran rad i učenje, cjeloživotno obrazovanje i neprekidno usavršavanje usavršavanje. U školi se promovišu razni oblici aktivnog učenja u skladu sa evropskim kriterijumima. Razvijaju se sposobnosti kod učenika kao sto su: znati učiti i komunicirati, kreativno misliti, znati postavljati ciljeve i rješavati probleme, razvijati timski rad, primjenjivati stečeno znanje u novim situacijama, podsicati razvoj kritičkog misljenja, usvajati istinske moralne vrijednosti, razvijati međusobno poštovanje i uvažavanje različitosti”, kazala je Stanković. Paralelno sa obaveznim nastavnim aktivnostima, radili su, dodaje i na kvalitetnijem planiranju i organizaciji vaspitno-obrazovnog rada, podizanju kvaliteta nastave i uslova za rad, stvaranje atmosfere za bolju motivaciju i socijalizaciju učenika, kao i na profesionalnom razvoju nastavnika, odnosno njihovom stručnom usavršavanju.

■ USTANOVA KOJA PRUŽA MNOGO

Učenica IX razreda naše škole Zorana Crvenica iznijela je utiske o svom devetogodišnjem obrazo-

Dodjela Microbit - a

vanju u našoj ustanovi. “Š ko l a j e o b ra z ov n a ustanova koja nam pruža mnogo toga. Osim novih informacija stičemo i nove prijatelje. Za ovih devet godina koje sam pro-

vela u školi, prošavši kroz niz kreativnih i poučnih radionica, druženje sa svojim i drugim odjeljenjima, shvatila sam da mi je sve to koristilo i da mi dalje koristi. Na zidovima naše ško-

le mogu se primijetiti plakati koji su najčešće rađeni u grupama. I to je jedna vrsta radionice preko koje stičemo novo znanje na jako zanimljiv način. Biće mi teško kada se bude približio kraj svih ovih dešavanja i druženja u našoj dragoj porodici”, kazala je ona. Učenici ove budvanske škole su postigli izuzetno zapažene rezultate kako na školskim i opštinskim, tako i na državnim i regionalnim takmičenjima. S obzirom da škola postoji nepunih desetak godina očekuju da će njihovi negdašnji učenici, mahom srednjoškolci i studenti, na osnovu dosadašnjih postignutih rezultata puno dostići u budućnosti i imati blistave karijere. Školske 2017/18. na muzičkom konkursu “Zlatna lira” učenice Sara Labib i Ena Sajkić, osvojile su I mjesto. Na opštinskom takmičenju u sportu, učenici su ekipno osvojili I mjesto u fudbalu i rukometu, u bacanju kugle I mjesto je osvojio Luka Nikolić, u atletici Mihajlo Mihajlović. U prvoj pomoći, u kategoriji podmlatka I mjesto je osvojio Luka Nikolić. Na opštinskom takmičenju recitatora I mjesto je osvojila Jovana Andrović. Na regionalnom takmičenju u sportu, učenici ove škole su zauzeli I mjesto u fudbalu. Na opštinskom takmičenju u rukometu osvojeno je I mjesto, i još puno toga.

društvo

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

obilježen 12. maj - Dan svetog vasilija ostroškog

Hiljade građana pod Ostrogom Svetom arhijerejskom liturgijom i svečanom litijom koja je okupila hiljade građana, u Nikšiću je obilježen 12. maj - Dan Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, duhovnog zaštitnika ovog grada. Litiju su predvodili mitropoliti crnogorsko-primorski SPC Amfilohije i termopoljski i kremenitski Sergije iz Ukrajine, episkopi jurijevski Ruske pravoslavne crkve Arsenije, istočno američki Irinej, pakračko-slavonski Jovan, bihaćko-petrovački Sergije, dioklijski Metodije, buenosajreski i južnoamerički Kirilo, zahumsko-hercegovački Dimitrije i budimljansko-nikšićki Joanikije sa sveštenstvom i monaštvom. Ulicama Nikšića pronijet je jastuk Svetog Vasilija, koji se čuva u nikšićkom Sabornom hramu. Svečana litija je centralni događaj tradicionalne duhovno-kulturne manifestacije

iZ nvo PHiren amenCa UPoZoravajU

Veliki broj romske djece van obrazovnog sistema U Crnoj Gori je veliki broj romske djece van obrazovnog sistema, koja rade i žive na ulici, ocijenili su iz nevladine organizacije Phiren Amenca i dodali da osnovno obrazovanje završi nešto više od polovine ukupnog broja djece tog uzrasta. Izvršni direktor te NVO Elvis Beriša kazao je da je obrazovanje romske djece jedna od njihovih prioritetnih oblasti rada. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je od potpisivanja Dekade Roma, koji je je bio najznačaniji dokument za integraciju roma u Crnoj Gori, fokus na kvantitetu obrazovanja romske djece. “Nažalost, znatan broj rom-

ske djece, posebno djece koja pohađaju prigradske škole u Podgorici, nije elementarno opismenjena iako su čak u višim razredima”, ukazao je Beriša agenciji MINA i dodao da je to posljedica toga što su se prethodnih godina djeca upisivala u segregisano područno odjeljenje osnovne škole “Božidar Vuković Podgoričanin” u kampu 2 na Koniku. Tu su, kako je pojasnio, nastavu pohađala samo romska djeca do četvrtog razreda, a nakon toga su premješteni u druge progradske škole. Od prošle godine, rekao je on, to odjeljenje je zatvoreno, ali će posljedice, smatra on, biti izražene još dugo. R.D.

“Dani Svetog Vasilija Ostroškog” koju organizuje Eparhija budimljansko-nikšićka i Crkvena opština Nikšić. Mitropolit Amfilohije kazao je da je Ostrog najbolji primjer da “nerodna pustinja može biti rodnija od one koja rađa” jer Sveti Vasilije Ostroški nije imao tjelesne djece, a opet ne postoji neko ko je toliko djece “izrodio” i ko je uspio da “sabere sveštenike, episkope i narod iz čitavog svijeta”. On je izrazio nadu da će biti obnovljene i crkve u Parizu i Njujorku i one na Kosovu, kao i želju “da Bog urazumi savremene Evropljane da se vrate onoj izvornoj staroj Evropi, Evropi svetih apostola Petra i Pavla, svetih rimskih apostola, Evropi velikih ljudi, poput Dantea i Šekspira”. Mitrolopit Amfilohije se dotakao i NATO-a, naglašavajući da Alijansa “ne predstavlja istinsku i pravu Evropu, već onu koja je skrnavi-

la hrišćanski narod na pravoslavnom istoku”. “Daće Bog da se ovi naši koji su na vlasti ponovo vrate Svetom Petru Cetinjskom i Svetom Vasiliju. A kome će drugom da se vrate ako ne njima”, rekao je Amfilohije na liturgiji u Manastiru Ostrog. Praznik svetog Vasilija obilježen je prvo ponoćnim bdenijem, a potom i liturgijom u manastiru Ostrog gdje su se svetiteljevim moštima poklonile hiljade vjernika iz brojnih zemalja. Sveti Vasilije Ostroški rođen je 28. decembra 1610. godine u selu Mrkonjići u Hercegovini kao Stojan Jovanović, a zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija Presvete Bogorodice. U Ostrog je došao nakon razaranja Manastira Tvrdoš gdje je živio i radio kao arhijerej. Zbog svojih isceliteljskih moći proglašen je za sveca i čudotvorca. M.R.

monstat

Prošle godine srušeno deset stanova U Crnoj Gori, prema podacima Monstata, 2018. godine porušeno je 10 stanova, od čega osam zbog izgradnje novih građevina, a dva zbog dotrajalosti. Prosječna površina ukupno porušenih stanova, kako su naveli iz Monstata, iznosi 78,2 metara kvadratnih. Najviše stanova srušeno je 2016. godine, 24, dok u 2017. godini nije bilo rušenja. “Prošle godine nije bilo rušenja zgrada sa stanovima zbog nelegalne gradnje ili elementarnih nepogoda. Godišnji izvještaj o porušenim zgradama sa stanovima i adaptaciji stambenog prostora popunjava Ministarstvo održivog razvoja i turizma na osnovu dokumentacije o rušenju. Izvještaj se popunjava samo za potpuno srušenu zgradu u kojoj se nalazilo jedan ili više završenih stanova. Nijesu obuhvaćene oštećene zgrade sa stanovima koje se namjeravaju popravljati ili porušene zgrade u kojima nije potpuno završen nijedan stan”, kaže se u saopštenju Monstata. J.V.Đ.

UnHCr

U Crnoj Gori utrostručen broj tražilaca azila U Crnoj Gori je u protekle dvije godine utrostručen broj tražilaca azila, ali je znatno niži broj ljudi kojima je dodijeljena međunarodna zaštita, saopštila je šefica kancelarije UNHCR-a u Podgorici Roberta Monteveki, dodajući da podaci nijesu alarmantni. Ona je kazala da je u 2017. godini 849 ljudi apliciralo za azil u Crnoj Gori, dok je prošle godine, nakon promjena u zakonu, situacija bila drugačija. “Imamo dva podatka: ukupno 4.722 ljudi je izrazilo namjeru da traži azil,

što predstavlja novi korak, a od njih je 3.104 apliciralo za azil. Ako to uporedimo sa zahtjevima u 2017. godini, broj je zaista utrostručen, iako i dalje to nijesu veliki brojevi”, kazala je Monteveki u intervjuu agenciji MINA. Ona je istakla da je, sa druge strane, znatno niži broj ljudi kojima je dodijeljena međunarodna zaštita u Crnoj Gori. “Prošle godine samo 14 ljudi je dobilo međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, što je 0,45 odsto od ukupnog broja ljudi koji su aplicirali za azil”, saopštila je Monteveki. R.D.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MAJSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

crna gora

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Podgorica: Manifestacija ª dan PatišPanjaº na t

Sačuvati tradicionalne Specijalitete od zaborava T

uristička organizacija Glavnog grada pokušala je da oživi pomalo zaboravljeni crnogorski kolač - patišpanj, pa je četvrtu godinu zaredom u Podgorici održana manifestacija “Dan patišpanja”, na Trgu nezavisnosti u okviru proljećnog pazara. Građani glavnog grada, posjetioci i turisti bili su tokom vikenda u prilici da uživaju u ukusima i mirisima patišpanja koji su služili mlade Podgoričanke i Podgoričani u crnogorskoj nošnji, a doživljaj su upotpunili nastupi dječjeg ansambla KUD-a Rumija i kvarteta Lanterna.

■ DIO BOGATE GASTRO PONUDE

Direktorica Turističke organizacije Glavnog grada Podgorice Tatjana Popović istakla je da je patišpanj samo dio bogate gastro ponude grada, te da se nada da će kroz ovu inicijativu naći svoje mjesto u svakodnevnoj ponudi ugostiteljskih objekata na teritoriji Podgorice. Ona je istakla da su se građani potrudili da na način, kako se to nekada radilo i ono što je nekada krasilo trpezu naših baba, tokom ove manifestacije bude na stolu. “Ovo je za mene najljepši kolač i nešto što me vraća u djetinjstvo. Smatram da ova vrsta poslastice treba da bude nešto što i dalje treba da krasi naše trpeze i da to bude na svim stolovima crnogorskih

ugostiteljskih objekata, kao i da naši ugostitelji znaju da je to dio naše gastro ponude ili jednog turističkog proizvoda”, kazala je Popović. Na pitanje Dnevnih novina da li je patišpanj prisutan u crnogorskim ugostiteljskim objektima, Popović navodi da upravo iz tog razloga i organizuju manifestaciju kako bi podsjetili najmlađe ili one koji ne znaju - da je ovo nekada bila nezaobilazna poslastica na stolovima u Crnoj Gori. Prema njenim riječima, ovo je i podsticaj za građane, ali i ugostiteljske objekte da dodatno promovišu ovaj proizvod, te da je veoma važno što je sačuvan u nacionalnom crnogorskom restoranu.

■ ZA VUČELJIĆ PRVA NAGRADA

Prvu nagradu za najljepši patišpanj osvojila je Boba Vučeljić, koja je, kako navodi, tek drugi put spremala

Ovo je za mene najljepši kolač i nešto što me vraća u djetinjstvo. Smatram da ova vrsta poslastice treba da bude nešto što i dalje treba da krasi naše trpeze i da to bude na svim stolovima crnogorskih ugostiteljskih objekata

Zaboravljeni proiZvodi dio kulture naroda

Bisera Mustafić, koja je organizator manifestacije “Podgoričko proljeće”, koja upravo oživljava domaće specijalitete, navodi da su Podgoričani, ali i u ostalim gradovima, mnoge kolače prepuštili zaboravu. “Trudim se da nekako sačuvamo tradicionalne crnogorske proizvode od zaborava, otkrivajući tajnu domaćicama koje su zainteresovane, jer su u pitanju ukusna jela i kolači. Tempo života je u dobroj mjeri uslovio da se neki proizvodi zaborave, jer proces rada pravljenja znatno duže traje nego današnja ‘savremena’ jela. Ipak, to je dio kulture našeg naroda i moramo sačuvati stara jela i kolače”, istakla je Mustafić.

Pirjan je, kako kaže, jedno od jela, koje je bilo izuzetno popularno u Podgorici prije mnogo decenija, ali sada u dobroj mjeri zaboravljeno. “U pitanju je kisjelkasta čorba, a može biti i riba u prijanu, piletina u pirjanu ili pirjan sam za sebe. Sada pojedini kažu ‘riba u tavu’, što je moderniji naziv, ali nema sličnosti sa ukusom pirjana. Zbog toga i organizujemo manifestaciju ispred Sahat kule, gdje upravo želimo da sačuvamo od zaborava sve te specijalitete. Osim pirjana, podsjetićemo i na podgoričke specijalitete kao što su riba u mlijeku, marinirana riba, spič, čambur...”, kaže Mustafić.

patišpanj. “Moram da priznam da je ovo bila velika sreća, jer da budem iskrena tek drugi put spremam patišpanj i to prema savjetima gospođe Mustafić, koju sam gledala u emisiji na TV-u kako sprema patišpanj, a uz to me je i savjetovala drugarica, Staropodgoričanka, koja često sprema ovaj kolač. Primijenila sam to što sam čula i vidjela i pojavila se na takmičenju”, kazala je DN Vučeljić. Mara Adžić, koja je osvojila drugo mjesto, ističe da patišpanj sprema po receptu svoje majke. “Ovaj kolač, da bi bio ukusan, mora se spremati sa domaćim jajima, kako sam ga i sada napravila. Nema puno tajne kada je ovaj proizvod u pitanju i svako može veoma lako da ga napravi. Koliko jaja, toliko i kašika šećera i brašna, ali kuvar mora znati i da ispeče kolač, a veoma bitan je i šporet na kojem se sprema. Ne zavisi sve od kuvara, kao i kod ostalih kolača”, kazala je DN Adžić, potvrdivši da je i u njihovom domaćinstvu pomalo zaboravljen ovaj stari crnogorski kolač. Lidija Bajković osvojila je treće mjesto, a u razgovoru za DN navodi da se ovaj “zaboravljeni” kolač često može naći na trpezi ovog domaćinstva. “Baš često spremam patišpanj, jer ga svi volimo, ali rijetko čujem da ga neko drugi sprema. Takođe, ni u restoranima nikad nisam vidjela da neko nudi u svojoj ponu-

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

trgu nezavisnosti

be Vučeljić bio najukusniji, ali i najljepšeg izgleda, kao i patišpanj Mare Adžić, koja je osvojila drugo mjesto. Ističe da nikad ne sprema po receptu, ali da uvijek ima nekih sitnih tajni, koje se i ne trudi da sakrije, kao što je to slučaj sa većinom kuvara. Prema njenim riječima, zapostavljeni su mnogi kolači, među kojima i patišpanj, koji se, kako kaže, može spremiti za manje od pola sata, a dobija se ukusan kolač. “Patišpanj je jedan od najukusnijih suvih kolača, a ujedno je i podloga za mnoge druge kolače i torte. Uvijek sa ponosom ističem da je prije patišpanja postojala i revanija, kolač sličan patišpanju, koji je sigurno i mnogo ukusniji i kvalitetniji. Na prvi pogled nema mnogo razlike u izgledu, ali u ukusu i te kako ima. Podgoričanke su zbog dužeg procesa spremanja revanije prešle na pa-

■ JEDNOSTAVNO I LAKO SPREMANJE

Bisera Mustafić, jedna od članova žirija, navodi da je veoma teško bilo odlučiti koji je patišpanj bio najljepši, ali da je gotovo jednoglasna odluka bila da je patišpanj Bo-

Bogata ponuda na štandovima i u kulturno-zaBavnom programu

Prvi podgorički proljećni pazar otvoren je 1. maja, a trajaće do 21. maja, kada će na uglu Njegoševe i Bokeške ulice biti održan veliki koncert, gdje će nastupiti turski DJ Mahmut Orhan, Danijel Čehranov, hrvatska grupa “Nipplepeople” i Kiril Džajkovski. Organizatori ove manifestacije su Glavni grad, Turistička organizacija Podgorice i Culture Club. Iz Glavnog grada navode su zbog velikog interesovanja građana, da se ponovo organizuje manifestacija slična Novogodišnjem pazaru, donijeli odluku da to bude već u maju, ali da će i naredni mjeseci biti bogati kulturnim manifestacijama i događajima. Novina na ovom pazaru su sadržajniji kulturno umjetnički i zabavni program, ali i značaj-

di, dok priganice mogu svugdje da se naruče. Potrebno je samo malo prakse i za veoma kratko vrijeme dobija se lijep kolač”, kazala je Bajković, koja je po profesiji kuvar.

crna gora

no bogatija ponuda u prodajnim objektima. Tokom trajanja pazara naći će se sadržaji kao što je knjižara sa čitaonicom, zelena pijaca, igrališe za djecu, a u saradnji sa Filmskim centrom biće organizovano i prikazivanje filmova na otvorenom. Na štandovima, postavljenim na glavnom gradskom trgu, najviše ima prodaje domaćih proizvoda. Vlado Radoman iz Virpazara, koji se više od pola vijeka bavi proizvodnjom meda, predstavio je med iz Crmnice. Tegla meda je 12 eura, a njegova supruga Senka, navodi da građani znaju da prepoznaju kvalitet i da kada uvide o kakvom medu je riječ, ponovo se vraćaju i ta cijena, za koju i sama kaže da je nešto “jača” nego što je to uobičajeno, ne

predstavlja problem. “Problem je kada kupite med koji košta pet eura i odmah ga bacite, a kod nas se to nikad nije desilo i mora da postoji razlika u cijeni kada su u pitanju kvalitetni proizvodi i takva roba, koja je sve češća. Med je sa tri lokacije iz NP Skadarsko jezero, što je veoma važno, jer nema prskanja i hemije. Za nas je to spoj ljubavi i posla, jer od toga i živimo, a i čini se da ljudi znaju da cijene naš trud”, kazala je Radoman. Osim toga, na raznim štandovima se mogu kupiti sve vrste kafa, alkoholnih pića, koktela, domaćih sokova, kao i hrane sendviča, roštiljske kobasice, kuvanog klasa, američkih krofnica, kokica, šećerne vune, kao i majice, dukserice i zastave sa crnogorskim simbolima.

Pobjednica takmičenja Vučeljić tišpanj, zbog čega je još više zaboravljen i ovaj kolač”, kazala je DN Mustafić. Građani Podgorice zadovoljni su što se u okviru Proljećnog pazara organizuju ovakve manifestacije. Sta-

riji su bili oduševljeni što su mogli da uživaju u ukusu patišpanja. “Odličan je osjećaj kada bukvalno posle više od deceniju ponovo jedem kolač, koji je bio glavni specijalitet kada smo bili mlađi. Često se mogao naći na stolu u našem, ali i ostalim domaćinstvima i gosti su se dočekivali sa ovim kolačima. U to vrijeme je to bio specijalitet, ali ga i sada rado jedem”, kaže Stefan Nedić. Ipak, mlađi sugrađani većinom prvi put probaju ovaj kolač, navodeći da je ukusan, ali i nedovoljno sočan, odnosno previše suv. “Dan patišpanja” organizuje se četvrtu godinu zaredom u cilju očuvanja tradicije kroz prezentaciju lokalnih proizvoda, te isticanja gastro ponude kao izuzetno važnog segmenta ukupne turističke ponude Podgorice. M. Medenica

Crna Gora

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Bijelo Polje: Mještani Protiv izgradnje Male hidroelektrane

Lještanica zaslužuje da bude zaštićeno područje Male hidroelektane osim negativanog uticaja na životnu sredinu, predstvljaju i socijalni problem, jer su njime najviše pogođeni stanovnici koji žive u blizini rijeka na kojima su planirane ili izgrađene mHe

rijeka Lještanica rijeka koja zaslužuje da bude zaštićeno područje, najmanje spomenik prirode. “Poglavlje 27 je otvoreno i u skladu s tim po Okvirnoj direktivi o vodama svaka voda koja ima dobar ekološki status mora da se zaštiti. Ovdje je pitka, pijaća voda, čiji status nije potrebno ni dokazivati. U narednom periodu predaćemo inicijativu da se ovaj slučaj otvori ispred Sekretarijata Energetske zajednice”, kazala je Kovačević. Ističe da su u prethodnom periodu prikupljali potpise za peticiju, kojom traže uvođenje trajnog moratorijuma na izgradnju mHE, a koja će tokom ove sedmice biti predata Skupštini Crne Gore. Mještanin sela Lijeska Danilo Mrdak navodi da je sama odluka o davanju koncesije, koju je donijela Vlada Crne Gore, donesena na osnovu dvije studije urađene iz kancelarije bez izlaska na teren. “Jedini zaključak koji te studije donose je da između

ovog mjesta na kom mi danas stojimo i ušća Lještanice u Ljuboviđu postoji hidropotencijal. Takav pristup je neodgovoran i lakomislen. Ugovor o koncesiji Ministarstvo ekonomije uporno odbija da nam dostavi. U samoj Lokalnoj studiji lokacije se uporno navodi da Lještanica izvire na Šljemenima, što apsolutno nije tačno. Zašto se to radi? Zato što je lokacija planiranog vodozahvata zapravo na samom izvoru Lještanice. Ono što nisu otvoreno napisali, ali što je činjenica po njihovom planu, Lještanicu treba zacijeviti na samom izvoru. Mi smo na javnoj raspravi ukazali da Lještanica ne izvire na Šljemenima (što je kilometrima odavde), nego na Lještanskoj glavi, na šta nam je odgovoreno da u nekom udžbeniku piše gdje izvire Lještanica”, kazao je Mrdak. Ističe da su inicirali i hidrometrijska mjerenja koja jasno ukazuju da iznad planiranog vodozahvata nema vode koja teče i dostavili taj dokument nadležnima iz opštine, ali da su potpuno ignorisani. Mještanin Milun Damjanović je istakao da će se svim legalnim sredstvima boriti i neće dozvoliti da se voda vodi cijevima pet kilometara od izvora. Navodi da niko nema pravo da budućim generacijama uskrati ovu rijeku. Na ovoj lokaciji planirane su dvije hidroelektrane i sa postojećom mHE Vrelo nizvodno znače osiromašenje voda u kompletnom vodotoku Lještanice.

PotPisan sPorazuM kolašina i loveča

Saradnja usmjerena na šest ključnih oblasti Predsjednik opštine Kolašin Milosav Bulatović i gradonačelnica bugarskog Loveča Kornelija Marinova juče su potpisali sporazum o saradnji između ova dva grada. Potpisivanju sporazuma, koje je održano u okviru obilježavanja 11. maja - Dana Loveča, prisustvovala je i ambasadorka Crne Gore u Bugarskoj Snežana Radović, dok su kolašinsku delegaciju činili i predsjednik SO Milan Đukić i Radmila Šuković. Sporazumom je predviđeno da se ostvari saradnja koja će omogućiti potpisivanje Povelje o p obratimljenju dva grada. Planirani su kontakti među institucijama, organizacijama i firmama Loveča i Kolašina. Saradnja će biti usmjerena u šest ključnih oblasti – obrazovanju, kulturi, sportu, turizmu, ekonomiji i nevladinom sektoru. Uspostaviće se partnerski odnosi između obrazovnih i privrednih institucija, a organizovaće se zajednički događaji iz oblasti turizma, kulture i sporta. Oba grada imaće timove koji će raditi na primjeni i realizaciji potpisanog sporazuma. Delegacija iz Kolašina je tokom boravka prisustvovala svečanoj akademiji, kao i ostalim događajima kojima

je obilježen Dan Loveča. Posjetili su i štampariju Nikolaja Dimitrova, koja je raznovrsnošću usluga grafičkim dizajnom jedna od najmoderinijih u ovom dijelu Evrope. Koliko su uvaženi gosti iz Kolašina svjedoči podatak da je na jarbolu ispred Štamparije, postavljena crnogorska zastava. Predsjednik Bulatović je bio zadovoljan posjetom i stvorenim uslovima za dalju saradnju. Ističe da su im objasnili da je Kolašin manji grad od Loveča, ali da ima i tradiciju i potencijale, kao i ambiciju da bude ravnopravan u zajedničkim projektima. “Jedni u drugima smo pronašli prijatelje, ali sam siguran da ćemo pronaći i saradnike koji će zajedničkim kreacijama povezivati naša dva grada i naše dvije države. Važno je da se našom saradnjom, stvore novi prostori koji treba da iskoriste naši građani. Sporazum je precizirao šest oblasti, ali mi imamo mandat i da ih proštujemo. Ponosni smo što ovim učinkom Kolašina bivaju potvrđene poruke o Crnoj Gori kao lideru u integracijama, lideru u pregovorima, ali i razumijevanju Evrope i njenih standarda”, kazao je Bulatović. Z.B.

⌦------------------------------------------Saradnja će biti uSmjerena u šeSt ključnih oblaSti – obrazovanju, kulturi, Sportu, turizmu, ekonomiji i nevladinom Sektoru

⌦-------------------------------------------

NVO Green Home sa mještanima sela Lijeska, koje je od Bijelog Polja udaljeno 30 kilometara, organizovala je okupljanje građana pod nazivom “Otpor mještana izgradnji planirane male hidroelektrane na rijeci Lještanici”. U selu Lijeska okupilo se više od 50 mještana, koji su jednoglasni u stavu da ne žele izgradnju male hidroelektrane na rijeci “Lještanici”. Iz ove organizacije navode da su se i mještani Bukovice i Plava pridružili okupljanju i dali podršku mještanima Lijeske, jasno istakavši da će pružiti podršku u borbi protiv gradnje mHE, te da je lokalno stanovništvo jednoglasno i da neće dozvoliti dalje oduzimanje i uništavanje rijeka. Iako se, kako kažu, male hidiroelektrane smatraju obnovljivim izvorom energije, njihov proces planiranja i realizacije u Crnoj Gori u suprotnosti je sa principima integralnog korišćenja rječnih tokova i nije zasnovan na principima održivog razvoja. Osim toga, uticaj gradnje mHE na biodiverzitet je višestruk, te može dovesti do trajnog narušavanja vodotoka i gubitka kako biljnih tako i životinjskih staništa. “Male hidroelektane osim negativanog uticaja na životnu sredinu, predstvljaju i socijalni problem, jer su njime najviše pogođeni stanovnici koji žive u blizini rijeka na kojima su planirane ili izgrađene mHe”, navode iz ove organizacije. Nataša Kovačević iz NVO Green Home je istakla da je

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Crna Gora

tivat: kiNeske NoviNarke u posJeti

Kineski novinari u posjeti Tivtu

Jan: Ostala bih u Crnoj Gori do kraja života

Grupa kineskih novinara boravila je u Crnoj Gori ne skrivajući veoma pozitivan utisak o ljepotama i razvoju Crne Gore i Luštice Bay kao najvećeg investicionog projekta u turizmu u ovom dijelu jugoistočne Evrope. Iz kompanije Luštica Development navode da su interesovanja investitora sa kineskog tržišta za Crnu Goru i projekat Luštica Bay sve izraženija. “Život kakav treba da bude. Značenje ove rečenice ćete u potpunosti spoznati tek kada posjetite Crnu Goru i Lušticu Bay i iskusi-

te njenu prirodu i način života. Nikada nijedna zemlja nije na mene ostavila tako dubok utisak kao Crna Gora. Priroda koja oduzima dah i zdrav životni stil čine da osjećam da je ovo pravo mjesto na kojem bih željela da provedem život”, kazala je kolumnistkinja kineskog izdanja magazina Forbs Šen Jan, koja je specijalizovana za izvještavanje o luksuznim rezidencijalnim projektima. U sklopu inicijativa koje u okviru marketinških aktivnosti realizuje na terito-

riji Narodne Republike Kine, kompanija Luštica Development organizovala je posjetu i boravak novinara iz Pekinga i Šangaja, te kineskih publikacija koje se pripremaju i objavljuju u Ujedinjenom Kraljevstvu. U novom gradu na Jadranu boravile su i novinarka Zeng Lingđing /Lingjing/ iz Nouvelles d’Europe (European Times), najveće kineske publikacije koja se distribuira u velikom broju

evropskih zemalja; Vang Donglej /Wang Donglei/, urednica lista UK Chinese Times, najuticajnijeg kineskog lista iz UK; novinarka renomiranog medija China Business Network Ćian Tongksin /Qian Tongxin/ i reporterka Global Time-a specijalizovana za globalna kretanja i putovanja Ksu Lingđu /Xu Lingjue/. “Posjeti je prethodila saradnja kompanije sa Nacionalnom tuirstičkom orga-

nizacijom tokom sajma turizma u Pekingu, te godišnji prijem Udruženja kineskih direktora i preduzetnika IOD prošle nedjelje u Londonu. U sklopu godišnjeg plana, kompanija će tokom ovog i narednog mjeseca realizovati još jedan prijem u Pekingu i nastup na prestižnom sajmu Luxury Property Showcase”, najavila je marketing menadžerka u Luštici Development Slavica Milić. Z.K.

Herceg Novi: Još JedNo lJeto sa istim problemima

Izgradnja garaža naredne godine veliki skup u JablaNici

Bitka na Neretvi primjer gerilskog ratovanja U Jablanici, kod Memorijalnog kompleksa “Bitka za ranjenike na Neretvi”, u organizaciji antifašista Bosne i Hercegovine, juče je priređen veliki skup podsjećanja na jednu od najvećih bitaka II svjetskog rata, koju je vodio i pobijedio Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije. Predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novi Branislav Božović je podsjetio da su u seriji bitaka oko Bugojna, Vakufa, Prozora, Konjica, Jablanice u dolini Neretve, partizani prvo nanijeli teške gubitke Italijanima, a nakon proboja iz osovinskog obruča, prešli Neretvu i rasturili četničke snage Draže Mihailovića i oslobodile veće djelove Istočne Hercegovine i Crne Gore. “Naredbom Tita ‘Ranjeni-

ke ne smijemo ostaviti’, počela je najhumanija borba čovjeka i primjer ljudskosti i etičnosti prema ranjenim saborcima, gdje se masovno ginulo da se spase preko 4.000 ranjenika. Ostvaren je briljantan vojnički uspjeh kada su partizanski komandanti potpuno nadmudrili visokopozicionirane generalštabne oficire njemačkog Vermahta i italijanske vojske i umjesto očekivanog proboja na Bosnu izvršile prelaz na lijevu stranu Neretve, gdje su na krilima junaštva, herojstva boraca porazile više od 90.000 neprijateljskih vojnika. I danas najprestižnije vojne akademije izučavaju bitku na Neretvi kao primjer neprevaziđenog gerilskog i partizanskog ratovanja”, kazao je Božović.

Opština Herceg Novi i ovog ljeta imaće velike probleme kada su u pitanju saobraćajne gužve i nedostatak parking mjesta. Novljani već duže vrijeme ukazuju na potrebu izgradnje garaže, što je jasno i lokalnoj vlasti. Najveći problem je parkiranje u centru grada, odnosno u crvenoj zoni, gdje tokom radnih dana čak 70 vozila zaposlenih u lokalnoj administraciji zauzima parking mjesta potencijalnim turistima. Zbog toga je Parking servis uveo novu, plavu zonu, kako bi parkiranje u crvenoj zoni bilo graničeno na dva sata, kao i da prošire kapacitete na Savini, Toploj i u Meljinama i uvedu naplatu putem parkomata. Na nedavnoj sjednici SO, odbornici opozicije su zamjerili što su planirani rashodi Parking servisa na niovu prihoda, koje se uglavnom troše na plate. Odbornik Zoran Kovačević je pitao u čemu je interes opštine da ustupi površine na korišćenje, ako prihod ide samo na plate, predloživši da Parking servis u saradnji turističkom organizacijom kreira određene privilegije za turiste, kao model afirmacije za izdavaoce koji uredno prijavljuju smještaj. Direktor Parking servisa

Miladin Vidaković potvrdio je, kako prenosi RadioJadran, da je pokrenuta procedura za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju garaža na lokaciji kod rent-a-vila na Škveru i parceli između “Floride” i “Volija” u Meljinama, što je već definisano PUPom i DUP-om. Ovaj projekat bi mogao da bude priveden kraju do po-

četka naredne ljetnje sezone. Vidaković je kazao i da postoji incijativa za izgradnju garaže na platou ispred zgrade Opštine. Dugoočekivana Studija saobraćaja, koja je u izradi, takođe bi trebalo da riješi mnoge nedostatke u saobraćajnoj komunikaciji, infrastrukturi i parkiranju kroz hercegnovsku opštinu.

U fokUsU

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

PUKOVNIK ALEKSANDAR PANTOVIĆ, NAČELNIK ŠTABA GENERALŠ

Sinjajevina nema alte Da bi Vojska imala sposobnosti da, pored čisto vojničkih zadataka, realizuje i projekte od opšteg interesa, mora imati i poligon za obuku i vježbe

Država mora imati osposobljenu vojsku, a Vojska Crne Gore, da bi bila osposobljena, mora imati vježbovni poligon. Nakon analiza i izviđanja terena Crne Gore iz vazduha i kopna pronađena je, vojničkim jezikom rečeno, odgovarajuća zemljišna prostorija, u državnom vlasništvu, koja bi se koristila kao poligon za vježbe jedinica. Riječ je o istočnoj strani planine Sinjajevina. Ipak, vlasnici katuna i mještani sela u podnožju Sinjajevine protive se namjeri Vlade da baš tu bude stacioniran vojni poligon za potrebe Vojske najavljujući proteste. Njihovi glavni argumenti su da bi izgradnja vojnog poligona uništila planinu na koju stočari iz Bjelopavlića duže od 140 godina izdižu stoku od maja do septembra, a tu je i strah od zagađenja životne sredine. Na drugoj strani, iz Ministarstva odbrane stižu uvjeravanja da će se poligon koristiti za bojeva gađanja, najviše dva puta godišnje u periodu kada se ne koriste katuni. Tokom ostalog perioda bi se radila obuka bez gađanja. Njihov kontraargument je i da bi korist za građane bila mnogostruka – od izgradnje infrastrukture, odnosno probijanje puteva do katuna, uređenja terena do regulisanja vodosnabdijevanja.

■ URAĐENA ANALIZA “Jedan od ključnih preduslova za realizaciju vježbi i razvoj sposobnosti Vojske jeste poligon za kolektivnu obuku i vježbe jedinica. Vojska Crne Gore već duži period nema takav poligon, što predstavlja problem u osposobljavanju jedinica”, objašnjava pukovnik Alek-

sandar Pantović, načelnik Štaba Generalštaba Vojske Crne Gore. Zbog toga je, kaže, donesena odluka da se izvrši analiza i izviđanje terena Crne Gore iz vazduha i kopna kako bi se pronašla, rečeno vojničkim jezikom, odgovarajuća zemljišna prostorija, u državnom vlasništvu, koja bi se koristila kao poligon za vježbe jedinica. “Tokom tog procesa, koji je trajao više godina, sagledan je i analiziran niz faktora koji se tiču pristupačnosti terena, bezbjednosnih uslova, postojeće infrastrukture i tako dalje. Takav prostor, koji odgovara svim pomenutim zahtjevima, a koji je adekvatan za potrebe realizacije vježbi i gađanja, pronađen je na istočnoj strani planine Sinjajevina, sa dimenzijama 18x6 kilometara”, objasnio je pukovnik Pantović.

niŠta od nato baza Ministar odbrane Predrag Bošković nedavno je poručio da se poligon na istočnoj strani planine Sinjajevina neće koristiti za izgradnju NATO baze, niti za uništavanje municije, viška naoružanja, kao ni zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava, što je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe je istakao da neće doći do uništavanja biodiverziteta i vodenih potencijala.

■ VJEŽBE JEDNOM GODIŠNJE

Važno je, ističe, napomenuti da bi Vojska na tom prostoru izvodila vježbe i gađanja u trajanju oko mjesec godišnje. “Poligon je prilično udaljen od naselja, što je ključno u pogledu bezbjednosti, a sami teren obezbjeđuje neophodne uslove za manevar jedinica i različite vrste uvježbavanja. Takođe, postojeća putna infrastruktura se može relativno brzo sanirati i dodatno unaprijediti, s obzirom da je taj prostor ranije koristila i Jugoslovenska narodna armija. Pored toga što će Vojska dobiti adekvatan poligon za kolektivnu obuku, opštine i stanovništvo koje gravitira ovim predjelima imaće takođe bene-

Životna sredina bezbjedna Vojska Crne Gore danas, kao i u prošlosti, izvodila je i izvodiće vježbe u rejonu planine Sinjajevina, te ni tada, kao ni danas, svojim aktivnostima neće ugroziti životnu sredinu tog rejona, kazao je nedavno ministar odbrane mr Predrag Bošković. Inače, važno je istaći da su vojni objekti izuzeti iz Zakona o zaštiti životne sredine, što znači da u svakom slučaju taj prostor ne podliježe odredbama toga zakona.

fite, jer će Vojska angažovati svoje kapacitete za opravku i održavanje puteva”, kazao je Pantović. Kako bi cijeli proces učinilo što transparentnijim, Ministarstvo odbrane se obratilo institucijama koje se bave pitanjima životne sredine i opštinama, na čijim teritorijama se nalazi navedeni prostor, iako se odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ne primjenjuju na projekte namijenjene odbrani. To je i stav koji su u resoru odbrane zvanično dobili na upit od Agencije za zaštitu životne sredine.

■ RAZLIČITA MIŠLJENJA, CILJ JEDAN

Komenatrišući neslaganje dijela građana oko izbora lokacije za vojni poligon, Pantović kaže da je prirodno da ima različitih mišljenja i pogleda na sva pitanja koja su od javnog značaja, pa tako i na ovo. Međutim, u jed-

nom se, poručuje, moramo svi složiti – a to je da su stabilnost, bezbjednost i ekonomski razvoj ključne karike u funkcionisanju svake države. “Moramo biti svjesni da bezbjednost nije kategorija koja je zagarantovana po automatizmu. Zbog toga i postoje institucije koje

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

U FOKUSU

ŠTABA VOJSKE CRNE GORE:

Foto: Agencija Mina

ERNATIVU

Foto: Agencija Mina

se bave pitanjima odbrane i bezbjednosti. A da bi te institucije uspješno odgovorile zadacima, koji se postavljaju pred njih, moraju realizovati obuku i vježbe i tako razvijati sposobnosti do nivoa zahtijevanih standarda”, kazao je Pantović. Jedna od od tri misije Vojske je i pružanje pomoći ci-

vilnim institucijama, što podrazumijeva da se kapaciteti i efektive Vojske po potrebi angažuju za pomoć stanovništvu. U prethodnom periodu imali su, dodaje, više situacija kada su skoro sve raspoložive kapacitete i sposobnosti angažovali u saniranju posljedica prirodnih nepogoda, poplava, požara, sniježnih padavina, u kojima je bila neophodna kao i medicinske evakuacije...

MJEŠTANI KAO I DO SADA DO KATUNA Mještani koji imaju svoje katune, imaće kao i uvijek pristup njima, a upravo će im kroz poboljšanje infrastrukture biti omogućen lakši i jednostavniji pristup katunima i Sinjajevini.

■ NEMA GOVORA O DEVASTACIJI

Poligon je prilično udaljen od naselja, što je ključno u pogledu bezbjednosti, a sami teren obezbjeđuje neophodne uslove za manevar jedinica i različite vrste uvježbavanja. Takođe, postojeća putna infrastruktura se može relativno brzo sanirati i dodatno unaprijediti, s obzirom da je taj prostor ranije koristila i Jugoslovenska narodna armija.

sada realizovala brojne projekte na izgradnji i popravci lokalnih puteva u mnogim opštinama. Tako da ćemo ukupno kao društvo imati koristi od razvoja sposobnosti Vojske, jer ćemo biti spremni da efikasno i kvalitetno reagujemo na izazove koje savremeni svijet nosi sa sobom. Pripadnici Vojske razumiju brigu pojedinaca i organizacija, ali ćemo i mi,

ne samo kao profesionalci, nego i kao građani ove države voditi brigu o tom prostoru, sigurno i jače i posvećenije od drugih. Svjesni smo ljepote i prirodnih potencijala, tako da je neosnovana i primisao da će prisustvo vojske na tom prostoru devastirati životnu sredinu”, kazao je Pantović. Kao inžinjerijski oficir, dodaje, imao je priliku da godinama radi u mnogim krajevima Crne Gore. Zajedno sa svojim vojnicima bio je, kaže u prilici da za potrebe izgradnje i opravke puteva u najnepristupačnijim predjelima aktiviraju na desetine tona eksploziva, i nije mu poznato da je bilo prigovora u vezi sa štetnim uticajem eksploziva na životnu sredinu. “Da bi Vojska imala sposobnosti da, pored čisto vojničkih zadataka, realizuje i projekte od opšteg interesa, mora imati i poligon za obuku i vježbe”, zaključuje načelnik Štaba Generalštaba Vojske Crne Gore.

“Pored toga, naša inžinjerijska jedinica je do

Foto: Agencija Mina

Pantović

SVIJET

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

IZAŠAO ŠOKANTAN DOKUMENTARAC O PEDOFILIMA MEĐU KATOLIČKIM KLEROM U POLJSKOJ

Crkva se izvinila žrtvama, Kačinjski najavio strože kazne za pedofile

oglavar Poljske katoličke crkve, nadbiskup Vojćeh Polak izvinio se svim žrtvama pedofila među katoličkim sveštenicima, duboko potresen novim dokumentarnim filmom o pedofilima u mantijama “Samo ne pričaj nikome”.

“Duboko sam potresen time što sam vidio u filmu Tomaša Sekjelskog. Ogromne patnje žrtava bude bol i stid. U ovom momentu su mi pred očima takođe drame ljudi koje sam sreo lično. Hvala svima koji imaju hrabrosti da govore o svojim stradanjima. Izvinjavam se za svaku ranu ko-

ju su nanijeli ljudi crkve”, poručio je nadbiskup Polak u saopštenju povodom subotnje premijere novog dokumentarnog filma o pedofiliji u Poljskoj katoličkoj crkvi. Primas Poljske katoličke crkve, istovremeno i delegat Episkopata za zaštitu djece i omladine, poručio je da crkva nema drugi put nego da zaista zaštiti mlade i da istraga provjeri sve slučajeve seksualnog zlostavljanja djece od strane sveštenika. “Pokazuje se koliko su

PRIPREMILI SMO IZMJENE U KRIVIČNOM ZAKONU GDJE ĆE TI ZLOČINI BITI KAŽNJAVANI SUROVO, ZNATNO OŠTRIJE NEGO DO SADA. DANAS VRLO ČESTO PADA USLOVNA KAZNA, PRAKTIČNO NIKAKVA KAZNA. ZNAČI NEĆE BITI USLOVNIH KAZNI, BIĆE SUROVE KAZNE, MOŽDA ČAK DO 30 GODINA ZATVORA važne odredbe novog dokumenta pape Franje. Niko u crkvi ne može da bježi od odgovornosti”, poručio je Polak. Predvodnik

Konferencije episkopata Poljske katoličke crkve, nadbiskup Stanjislav Gadecki zahvalio je autorima što su snimili taj mučni film, u ime Episkopata zamolio za oproštaj sve žrtve i izrazio je nadu da će zahvaljujući tom filmu još oštrije biti osuđena pedofilija kojoj nema mjesta u Poljskoj katoličkoj crkvi. “Neki slučajevi iz filma su poznati, neki nisu. One poznate treba još jed-

nom temeljno analizirati, a, u do sada nepoznatim, treba povesti istragu prije svega tako da žrtva bude zaštićena”, kazao je nadbiskup Gadecki. U filmu “Samo ne pričaj nikome” Sekjelski je snimio ispovjesti žrtava sveštenika pedofila, a skrivenom kamerom i one koji su odlučili da se nakon godina, sada kao odrasli, suoče sa svojim zlostavljačima.

■ “SVIDJELO TI

SE, ŠTO SE SADA BUNIŠ”

Dva slučaja napastvovanja djece od strane sveštenika do sada nisu bila poznata, za Poljake šokantan slučaj bivšeg kapelana sindikata Solidarnost i ispovjednika nekadašnjeg predsjednika Leha Valense, Franćiška Cibule koji, suočen sa žrtvom, nudi pare u zamjenu za ćutanje, a žrtvu još optužuje da mu se seks svidio i “što se sada buni”. Drugo suočavanje sveštenika pedofila i njegove žrtve autori filma su snimili u domu za penzionisane sveštenike, penzionisanog sveštenika koji je napastvovao djevojčice koje su dolazile kao ispomoć i koga sada odrasla Anja Miševič pita nakon tolikih godina šta bi mu na to Bog rekao. “On potvrđuje sve, potvrđuje, da, ‘nisam napastvovao samo tebe’. U filmu on govori - ‘ali ja sam samo djevojčice, nisam dječake’, jer dječaci mu se nikada nisu sviđali. Anji sveštenik objašnjava, to je bilo neko očinsko osjećanje koje se izrodilo u fizički instinkt, objašnjavao je da su to muške stvari, da je đavo požnjeo svoju sjetvu”, kazao je televiziji Polsat režiser filma Tomaš Sjekelski. Dvočasovni dokumenta-

rac “Samo ne pričaj nikome” odmah nakon premijere u subotu postavljen je na JuTjub i izazvao je veliko interesovanje, posebno što je vladajuća poljska konzervativna stranka Pravo i Pravda odbranu Poljske katoličke crkve i katoličke tradicionalne vrijednosti od liberalne ideologije i navodne seksualizacije djece još od kolijevke, postavila u centar kampanje pred majske izbore za Evropski parlament. Lider konzervativaca Jaroslav Kačinjski čak je kazao da ko diže ruku na Poljsku katoličku crkvu diže je na samu Poljsku.

■ KAČINJSKI: KRIVI POJEDINCI, NE CIJELA CRKVA

Lider poljske vladajuće konzervativne stranke Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski najavio je u Šćećinu drakonske kazne za pedofile. Kačinjski je zatražio da se zbog sveštenika pedofila ne napada cijela Poljska katolička crkva kao takva. “Da li djela malobrojnih sveštenika mogu da opravdaju napad na Poljsku katoličku crkvu? Napad na katolike? Ne, molim vas. To nije nikakvo opravdanje”, kazao je Kačinjski na izbornom skupu u Šćećinu na sjeveru Poljske. Kačinjski je najavio uvođenje i do 30 godina zatvora za pedofile i drakonsko pooštravanje kazni za seksualno zlostavljanje djece, posebno za one kojima je povjerena briga o njima, kao što su među ostalima i sveštenici i slavne javne ličnosti. “Pripremili smo izmjene u Krivičnom zakonu gdje će ti zločini biti kažnjavani surovo, znatno oštrije nego do sada. Danas vrlo često pada uslovna kazna, praktično nikakva kazna. Znači neće biti uslovnih kazni, biće surove kazne, možda čak do 30 godina zatvora”, rekao je Kačinjski.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

SVIJET

SAVJET AMERIČKIM INDUSTRIJALCIMA

Zaboravite na Kinu, proizvodite dobra u Americi

Više od 250 milijardi dolara uvoza podložno je kaznenim carinskim tarifama, koji su u petak prešle s 10 na 25 odsto za 200 milijarda dolara. Donald Tramp je naredio tokom večeri pokretanje procedure određivanja carina za oko preostalih 300 milijardi kineskog uvoza

Američki predsjednik Donald Tramp je radi izbjegavanja viših carinskih tarifa zatražio od američkih industrijalaca da proizvode u Sjedinjenim Državama umesto da uvoze kineske proizvode. “Kako izbjeći plaćanje carina? Proizvodnjom naših proizvoda u našoj dobroj staroj Americi. Jednostavno!”, napisao je američki predsjednik na Tviteru. Tramp je istovremeno savjetovao je Kinu da pregovora s njim u cilju postizanja trgovinskog sporazuma, jer će situacija biti gora ako pregovori moraju da se nastave tokom njegovog eventualnog drugog predsjedničkog mandata 2020. godine. Američki predsjednik rekao je da Kina vjeruje da može da sačeka do narednih izbora 2020. godine misleći da će imati sreće i da će pobijediti demokrate na predsjedničkim izborima u SAD. Dodao je da bi u

američkim kompanijama i potrošačima. Te carine su fakturisane američkim uvoznicima kineskih proizvoda, a ne kineskim izvoznicima i odraziće se na njihovim prodajnim cijenama. Američka srednja klasa će plaćati skuplje brojne proizvode široke potrošnje. Organizacija Trejd Partneršip izračunala je da bi carine koje su stupile na snagu u petak poskupjele godišnju potrošnju jedne četvoročlane porodice za 767 dolara. Peking tvrdi da neće popustiti prijetnjama. “Kina neće kapitulirati pod pritiskom”, rekao je porptaprol kineskog ministarstva trgovine Gao Feng. Kineskoamerički pregovori u četvrtak i petak u Vašingtonu nisu završeni dogovorom. Razgovori koje je predsjednik Tramp ocijenio “iskrenim i konstruktivnim” trebalo bi da se nastave još neutvrđenog datuma.

takvoj situaciji Kina nastavila da “krade od SAD” oko 500 milijardi dolara godišnje. “Jedini je problem što oni ne znaju da ću ja pobjediti i da će postizanje sporazuma biti mnogo teže postići tokom mog drugog mandata. Bilo bi za njih mudro da sada reaguju”, rekao je Tramp. Više od 250 milijardi dolara uvoza podložno je kaznenim carinskim tarifama, koji su u petak prešle s 10 na 25 odsto za 200 milijarda dolara. Donald Tramp je naredio tokom večeri pokretanje procedure određivanja carina za oko preostalih 300 milijardi kineskog uvoza. Ako dođe do novog povećanja ono će stupiti na snagu tek za nekoliko mjeseci, ali omogućuje stezanje obruča oko Kine u teškim trgovinskim pregovorima koji su u toku. Ta bi mjera trebalo da obeshrabri uvoz iz Kine i poskupi njihove proizvode, ali mogla bi da se obije o glavu

KOMANDAT VAZDUŠNIH SNAGA IRANSKE REVOLUCIONARNE GARDE

SAD su prošlog vikenda ka Persijskom zalivu uputile svoj nosač aviona “USS Abraham Linkoln”

Ako američka vojska napravi pogrešan potez udarićemo ih pravo u glavu Američka vojna prisutnost u Persijkom zalivu prije je nekada bila ozbiljna prijetnja, ali sada je prilika, rekao je u nedjelju zapovjednik elitne iranske Revolucionarne garde. “Nosač aviona koji na sebi ima najmanje 40 do 50 aviona i 6.000 vojnika na sebi bila je ozbiljna prijetnja u prošlosti, ali sada su se te prijetnje pretvorile u priliku”, poručio je Amirali Hajizadeh,

komandant vazdušnih snaga Garde. “Ako Amerikanci naprave potez udarićemo ih pravo u glavu”, dodao je on. SAD su prošlog vikenda ka Persijskom zalivu uputile svoj nosač aviona “USS Abraham Linkoln”, a Pentagon je najavio da će poslati i “USS Arlington” i postaviti sistem projektila Pejtriot uslijed porasta napetosti s Iranom. U američku bazu u Kataru stigli su i bombar-

deri B-52, objavilo je američka centralna vojna komanda (CENTCOM). Iran je jačanje vojne prisutnosti SAD u regionu Bliskog istoka ocijenio kao “psihološki rat” i zastrašivanje, a istaknuti iranski klerik je u petak upozorio da “američ-

ka flota vrijedna milijardu dolara može biti uništena jednom raketom”. Napetosti između dviju država porasle su nakon što je Teheran prošle sedmice objavio da će započeti povlačenje iz ključnih dijelova nuklearnog sporazuma iz 2015., čiji

je cilj da se Iran spriječi da razvije nuklearnu bombu. Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je prošle godine da se povuče iz nuklearnog sporazuma koji je sa Iranom potpisala administracija njegovog prethodnika Baraka Obame.

KULTURA

ª DNEVNIK ČITANJAº U DVORCU PETROVIĆA

Omiljena lektira dočarana kroz crteže, slike i kolaže

Izložba radova učenika Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada i profesora Miroslava Minića, pod nazivom “Dnevnik čitanja” biće otvorena večeras od 19 sati u prostorijama Fondacije Petrović Njegoš u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Izložba “Dnevnik čitanja” nastala je kao rezultat rada profesora Miroslava Minića sa učenicima Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” na časovima Crnogorskog jezika i književnosti i njegove potrage za pedagoškim pristupom u radu sa mladima. Profesor je podstakao učenice i učenike, da nakon čitanja književnog djela i obrade na času, kao i nakon pisanja dnevnika čitanja, zajedno izraze znanje i sopstvene doživljaje u obliku kolaža. Radove su pravili od crteža, fotografija, fotokopija, isječaka iz novina, tkanina, do-

stupnih i u toku nastajanja stvorenih materijala... Nakon uspješne dvije izložbe nazvane “Dnevnik čitanja” (2016) i “Novi Dnevnik čitanja” (2017) u Dvorcu Petrovića u Podgorici, učenice i učenici četiri odjeljenja – IV1, IV2, IV4 i IV5 danilovgradske Gimnazije su tokom časova književnosti i nakon škole zajedno sa profesorom Miroslavom Minićem napravili kolaže: “Hamlet”, “Romansa mjesečarka”, “Derviš i smrt”, “Instrukcija maslini”, “Ponoć mene”, dva rada “Enciklopedija mrtvih”, Borhesove priče, Poezija Alekse Šantića, Poezija Branka Miljkovića, Poezija Artura Remboa, “Sonetni vijenac” i “Šeširići”. Izložbu će otvoriti književnica Lena Ruth Stefanović. Sve tri izložbe je finansijski podržala Fondacija Petrović Njegoš. R.K.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

KOMAD ª VISOŠKA HRONIKAº IZVEDEN NA CETINJU

LOV NA VJEŠTICE JE I DANAS I TE KAKO ŽIV

etvrtog dana MIT-a publika je imala priliku da uživa u slovenačkoj predstavi “Visoška hronika”, reditelja Jerneja Lorencija. Autorski tim i ansambl, nakon trosatne izvedbe, nagrađeni su aplauzom i sa više poziva na bis.

“Hamlet”

ª MAJSTORI FILMSKE REŽIJE IIº U KIC U

Reviju otvara ostvarenje “Pet lakih komada” Drugo izdanje revije “Majstori filmske režije” u KIC-u “Budo Tomović” otvoriće večeras od 20 sati u sali Dodesta, ostvarenje Boba Rafelsona - “Pet lakih komada” (1970). Glavne uloge u ovoj drami o čovjeku koji u borbi s vlastitim talentom i nestalnom prirodom tumače Džek Nikolson i Karen Blek. Film “Grad izobilja” (1972) Džona Hjustona, o dva bok-

sera koji se suočavaju sa životnim i poslovnim problemima, biće prikazan sjutra veče, dok je projekcija filma Roberta Altmana “Kalifornijski poker” (1974) planirana za srijedu, 15. maj. Reviju će u četvrtak, 16. maja zatvoriti jedan od najpoznatijih filmova Sidnija Lumeta “Kritična tačka” o nuklearnom napadu Amerike na Sovjetski savez. Ulaz je besplatan. M.Rog.

Drama Slovenskog narodnog gledališča u Ljubljani postavka je istorijskog romana “Visoška kronika” Ivana Tavčara. Roman je objavljen 1919. godine u nastavcima u časopisu Ljubljanski zvon. U cjelini je štampan 1921. godine, a smatra se kanonom slovenske književnosti. Radnja je smještena u 17. vijek, a u njenom središtu je porodica iz dvorca Visoko kraj Škofje Loke u doba Tridesetogodišnjeg rata i progona vještica. Boreći se protiv netrpeljivosti i socijalne zaostalosti Tavčar veliča patriotizam i ljubav pojedinca prema svojoj zemlji. Ono što povezuje to davno vrijeme sa današnjim jeste zapravo čovjekova nepromijenjena suština, bila ona dobra ili loša. Uspjeh predstave svakako treba povezati i sa činjenicom da svaka nova generacija ovu priču prepoznaje kao svoju, onda kada se okrenemo i u trenu doživimo ljubav, što je u predstavi maestralno dočarala glumica Tamara Avguštin, ili onda kada

prepoznamo da u našem vremenu i te kako još živi lov na vještice. “Svi nosimo neki teret, znamo što znači griža savjesti i svi čeznemo za ljubavlju. To što nas sputava na putu prema ljubavi to je ta griža savjesti, to su ti mali zločini, tako da mislim da to iskustvo imamo, nažalost, svi. Ja, na prvom mjestu, znam tačno što znači griža savjesti i ljubav kojoj ne mogu dati prostora zato što sam premali i neljudski”, rekao je nakon predstave reditelj Jernej Lorenci nakon izvođenja u Zetskom domu. U predstavi koja sasvim sigurno ne pripada dominantnim pozorišnim, šire – čak i televizijskim trendovima koji forsiraju spektakl i iluziju, Lorenci vraća teatru imaginaciju koja je njegova suština. U predstavi u kojoj protagonisti publici direktno prepričavaju roman, kao i iskustva sopstvenog čitanja, potrebno je mnogo glumačke energije. Premda je tekst obiman i arhaičan, reditelj Jernej Lorenci svojim nači-

nom rada glumcima gradi prostor u kome se osjećaju dobro. “Pozorište je za mene samo susret među ljudima. Unutrašnji doživljaj je jedini važan. Dam glumcima zadatke, imrovizacije, oni donose materijal, pratim ih i kada nešto zamiriše, onda se bavimo tim potencijalom. Nikako ne ulazim sa konceptom. Imam okvir, ali više je to osjećaj. Cilj pozorišta je u tome da se nešto dogodi, a svjestan sam da se može nešto dogoditi samo tada kad sam ja što otvoreniji da prihvatim glumce kao ljude sa kojima čekam da se nešto dogodi, za nas, lično.

KULTURA

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Foto: Duško Miljanić

PREMIJERA PREDSTAVE ª AURAº U NIKŠIĆU

Komad o generacijskom buntu i nepristajanju Priča o Joy Division i Ianu Curtisu na sceni teatra Predstava “Aura” po dramskom tekstu Sare Đurović i u režiji Nevene Rajković biće večeras od 20 časova premijerno izvedena na Velikoj sceni Nikšićkog pozorišta. U predstavi igraju studenti II godine glume u klasi profesora Branislava Mićunovića: Stevan Vuković, Pavle Prelević, Jelena Laban, Jelena Šestović, Jovan Krivokapić i Vukan Pejović. Predstava je smještena u sedamdesete godine prošlog vijeka u Velikoj Britaniji, i bavi se stvaranjem novog muzičkog pokreta – post panka, tačnije jednim od najznačajnijih predstavnika ovog pravca, sastavom Joy Division. “U našoj predstavi, mi prikazujemo Ijana Kertisa kao autentičnu ličnost, osjetlji-

Onda to može postati zanimljivo i za publiku. Bez toga, sumnjam da se može nešto pokrenuti”, kazao je Lorenci. Ansambl predstave čine: Klemen Janežič, Nina Ivanišin, Tamara Avguštin, Aljaž Jovanović i Janez Škof. Visošku hroniku u Sloveniji svi poznajemo, još iz doba srednje škole, ističe glumac Klemen Janežić. “Znamo da se bavi progonom vještica i danas vidimo u medijima da postoji i dalje lov na vještice. Lik Isidora vidim kao značajan jer je riječ o čovjeku koji ima mogućnost da donese odluku i

on donosi pogrešnu. To svi radimo, u svakom vremenu, tako da je čovjek isti u 17. vijeku i sad, i to je vrlo snažno jer može da dođe do publike. Kada igramo u Ljubljani imamo interakciju, razgovaramo sa publikom, ona se smije. Ovo je savršeno djelo, iako je predstava duga, kada dođu srednjoškolci oni uživaju, ima nečega u njoj. I danas smo imali odličnu publiku, zahvaljujem se na tome”, kazao je Janežič. Glumica Nina Ivanišin kazala je da su tokom rada na ovom komadu puno radili na samoj suštini. “Materijal je na taj način sam ulazio u nas. Nije sve to predstavljalo problem jer je kod Jerneja Lorencija uvijek tako da prethodno pripremi autorsku ekipu i glumce. Tavčar kada je pisao djelo vratio se još unazad u odnosu na svoje vrijeme, u srednji vijek, koristeći jezik koji se čini arhaičnim, ali je zapravo veoma ritmičan”, istakla je Ivanišin. Predstava je učestvovala na 53. teatarskom festivalu u Mariboru “Borštnikovo srečanje” gdje je osvojila Nagradu za ulogu (Aljaž Jovanović), Nagradu za mladog glumca (Tamara Avguštin), Nagradu za dramaturgiju (Matic Starina) i Nagradu

za najbolju originalnu kompoziciju (Branko Rožman). Scenograf u predstavi je Branko Hojnik, kostimograf Belinda Radulović, dizajn svijetla potpisuje Pascal Merat, a koreografiju Gregor Luštek. Slovensko narodno gledališče iz Ljubljane na ovogodišnjem MIT-u predstavilo se ponovo sinoć i to predstavom “Prokleti pušači”, koju je prema tekstu Svetlane Makarovič režirao Tin Grabnar. MIT festival biće nastavljen izvođenjem predstava “Odbačen” (Sjeverna Irska, režija: Ema Džordan), “Katalonac”, (Hrvatska, režija: Ivan Penović) i “Krvave svadbe” (Crna Gora i Srbija, režija: Igor Vuk Torbica). Nakon izvođenja predstava organizovani su okrugli stolovi kojima će moderirati profesor Janko Ljumović, a u bifeu Zetskog doma publika ima priliku za nastavak teatarskog druženja na MIT žurkama. Ovogodišnji MIT festival trajaće do 17. maja kada će biti izveden koncert violiniste Stefana Milenkovića i Crnogorskog simfonijskog orkestra. Na kraju Festivala biće dodijeljena “Balkanska carica”, nagrada za najbolju predstavu. R.K.

vog čovjeka teške naravi i idejnog vođu benda, i težimo rasvjetljivanju mehanizama koji dovode takvu jednu ličnost do samoubistva. Bavimo se temom društva naspram pojedinca, pitanjem ljubavi, stvaralaštva, zajednice, odnosa unutar zajednice, pitanjem odgovornosti, stradanja i mladosti koja je svojom svojstvenom energijom spremna da ruši sve granice. Glavni fokus ove predstave je na mladim ljudima, njihovim željama, njihovim dostignućima, njihovom padu i stradanju”, stoji u opisu predstave. Ovaj projekat predstavlja rezultat koprodukcione saradnje JU “Zahumlje” iz Nikšića i Fakulteta dramskih umjetnosti - Cetinje, Univerziteta Crne Gore. R.K.

KNJIŽEVNA ZAJEDNICA ª MIRKO BANJEVIĆº

Književno veče povodom četiri decenije postojanja

Književno veče povodom 40 godina postojanja književne zajednice “Mirko Banjević” biće priređeno večeras od 19 časova u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Ova književna zajednica koja nosi ime poznatog crnogorskog pjesnika i revolucionara osnovana je 1979. godine. Književna zajednica “Mirko Banjević” ima 35 stvaralaca koji pišu pjesme, prozu, kritiku, esejistiku, aforizme. U okviru njihove edicije “Zavjet” objavljuju se knjige poezije, proze, aforizama i esjistike, a u ediciji “Posebna izdanja” objavljena je knjiga “Pobune uma” Mir-

ka Banjevića kao ponovljeno izdanje, ali i neka druga značajna djela. Ustanovljena je i književna nagrada “Mirko Banjević”, koja se dodjeljuje za poeziju i prozu na nivou države Crne Gore. O književnom djelu Mirka Banjevića govoriće mr Aleksandar Ćuković, a svoje stihove govoriće pjesnici Književne zajednice: Radislav Gardašević, Ana Pejović, Milica Bakrač, Radule Rakočević, Milka Nikolić, Mileta Bulatović, Jelena Jovanović, Tatjana Kostić-Vujović, Slobodanka Đikanović, Jelena Mušikić. Moderator večeri je Radislav Gardašević. R.K.

ZABAVA

DOMAĆI BENDOVI SAGLASNI NAKON SVIrKE

Obrati pažnju zaslužuje da nastavi koncertni život

Završni čin prvog serijala muzičke emisije RTCGa “Obrati pažnju”, odnosno istoimeni koncert, preksinoć je na podgoričkom Trgu nezavisnosti opravdao očekivanja i brojne publike i bendova koji su se predstavili na velikoj bini. Muzički događaj, organizovan u okviru Proljećnog pazara i uz podršku Glavnog grada, okupio je bendove Neon, Freedom, Crveno i crno, Beauty and the Beasts, VIS Tetra, Bubnjivi i Psi, Rudolf i Highway, koji su, između ostalih, demonstrirali umijeće u minulom periodu - upravo u pomenutoj emisiji. Pored autorske pjesme, bendo-

vi su svirali obradu strane, domaće i izvorne crnogorske numere. Noć je zaključio bend Crveno i crno, čiji je Mihailo Miha Radonjić, u ime najiskusnijih, ocijenio da je Podgorici neophodno više sličnih okupljanja, po ugledu na nekadašnju Gitarijadu, da bi rokenrol i dalje odzvanjao ulicama glavnog grada. Takođe, svi učesnici događaja saglasni su da bi bio grijeh ukoliko “Obrati pažnju” ne preraste u tradicionalno okupljanje, s obzirom na to da su ovakve prilike za relativno mlade i neafirmisane domaće bendove zlata vrijedne. D.B.

Sa koncerta “Obrati pažnju”

SINGL ZVIJEZDE SEA DANCEA

“All This love” je novi Šulcov poTez Vodeći njemački DJ i pro- no i najavljuje nove projekducent Robin Šulc, koga te Šulca, pošto se završava ćemo uskoro gledati na fe- uz dobro poznat slogan - “to stivalu Sea Dance, obrado- be continued” (nastaviće se). vao je fanove još jednim Domaćini Sea Dance festisinglom, poručuju iz tima vala podsjećaju da Šulc iza našeg najpopularnisebe ima više od 15 mijeg festivala. Riječ liona prodatih alje o pjesmi “All buma i singlova, This Love”, koa može se poju Šulc potpihvaliti i sa česuje u saradtiri milijarde strimonji sa pjevačicom i tekva, uz preko stopiscem 250 zlatnih Džesikom i platinastih Karpov alitiraža širom jas Harloe, iza svijeta. koje su projekti “Sve to donijelo Šulc sa, između ostalih, mu je i četiri najpreBritni Spirs i Keli Klarstižnije njemačke ECHO kson. Numera je i ekrani- nagrade te nominaciju za zovana - spot je snimljen u najvažniju svjetsku Gremi Bangkoku, prati misterio- nagradu”, zaključuju orgaznu ljubavnu priču, a ujed- nizatori. D.B.

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

TrI NOVE BALADE PJEVAČICE ANE

“Izgubljeno p za one kojI kvalItetnu m ⌦ Danilo Brajković

na Stanić postigla je het-trik na muzičkom terenu. Pop pjevačica predstavila je maksi singl “Izgubljeno proleće”, a na pomalo zaboravljenoj formi oglašavanja mjesto su našle tri balade: “Dužan si mi ostao”, “Slepo” i “Bolesni”. “Holivud”, singl-spot iz septembra prošle godine, na fenomenalan način pripremio je teren za nove poduhvate Ane Stanić. Mada je srbijanska pjevačica kvalitetne popularne muzike još tada najavila da će se znatno aktivnije posvetiti izdavaštvu, poslije perioda određenog zatišja, malo je ko očekivao da će već ovog proljeća u orbitu lansirati čak tri pjesme odjednom. Učinila je to na krilima nekada popularne forme maksi singla, a “Izgubljeno proleće”, kako i dolikuje, premijerno je predstavila nedavno u Beogradu - pred brojnim gostima, prijateljima... No, ne tako davno, priznaje nam Stanić, izglednije je bilo da će publici ponuditi samo jednu baladu. Ipak, muzika je polje u kome svi planovi često padaju u vodu, a u slučaju naše sagovornice - plan B zapravo je podrazumijevao i bolje rješenje. “Drago mi je što sam odlučila da objavim maksi singl, iako sam sve vrijeme planirala da objavim samo jednu baladu. Dvoumila sam se između neke nove i starije pjesme, pa sam u međuvremenu napravila još jednu i onda sam se prosto sjetila maksi singla. Nekada smo ga praktikovali, zvao se EP, odnosno ‘easy play’. Čini mi se da se publika dublje poveže sa baladama, one duže traju, a dugo nisam imala kvalitetnu i raduje me što su ljudi odlično reagovali na ove koje

sam im ponudila”, ističe Stanić za Dnevne novine.

■ Sve ove godine Slijedim Sebe

Nekada je prosječnog slušaoca karakterisalo strpljenje, pa je jedva čekao da neki muzičar objavi album ili pomenuti maksi singl kako bi uživao u obilju novog materijala. Danas, veći dio publike, nažalost, jedva smogne snagu da pažljivo posluša singl od početka do kraja, čega je svjesna i Stanić. Ipak, vjeruje da tri pjesme istovremeno nisu previše, a na praktičnom primjeru uvjerila se

da njeni vjerni fanovi jednako tretiraju numere “Dužan si mi ostao”, “Slepo” i “Bolesni”. “Primijetila sam da do te zatrpanosti dođe u slučaju albuma. Uvijek isplivaju tri, četiri pjesme, a ostale, na neki način, budu bačene, osim za one koji baš posvete pažnju cijelom albumu. Mislim da je ovo odlična forma. Za beogradsku promociju, odnosno živu svirku novih pjesama i nekih starih, organizovala sam izazov za fanove. Tačnije, ko se prvi javio i otpjevao stih ili pustio svoju omiljenu pjesmu od ove tri, dobio je specijalnu priliku da dođe. Zanimljivo, stizao je maltene jednak broj poruka za sve tri. Možda se ‘Slepo’ izdvojila za nijansu. Uz raniji singl ‘Ono što smo mi’, pa pomenuti ‘Holivud’, sada ove nove - dovoljne su mi još tri ili četiri pa da ih sve objednim na albumu, koji će ostati zauvijek”, otkriva nam Stanić dio planova. Pjevačica je autor i muzike i teksta svih pjesama, što je i ranije često bio slučaj, ali ovog puta aktivnije je ispratila proces produkcije, kako bi projekat finiširala u skladu sa početnim zamislima. Naročito je ponosna na to što publika može čuti zvuk živih instrumenata. “Srećna sam što sam izgurala do kraja da budu živi gudači, gitare, dakle puno živih instrumenata. Kompjuter u glasu nije nešto što mi se sviđa i u čemu bih se oprobala. Sve što je odsvirano sam ispratila do kraja da bi bilo onako kako želim. Obraćam se publici koja razumije kvalitetnu muziku. Takva svjetska produkcija i mene pronađe, pa je prirodno da se obraćam i takvima na našem podneblju. Sve ove godine radim

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

ZABAVA

STANIĆ NA MAKSI SINGLU

proleće” je razumIju muzIku najbolje kako umijem i slijedim sebe. Prije 20 godina je to bio mejnstrim, sada je to alternativa u pop razmjerama domaće muzike. Nikada mi nije vodilja aktuelni zvuk, već ono kako doživim pjesmu i kako želim da predstavim sebe. No, to ne znači da nisam sklona koketiranju s aktuelnim trendovima”, priznaje Stanić.

■ Sava centar, “Divljan”, pa možDa i poDgorica

Veliko priznanje za sve što je dosad učinila u karijeri na adresu naše sagovornice nedavno je stiglo od organizatora koncerta u čast pokojnog velikana Arsena Dedića. Naime, beogradski Sava centar 30. maja ugostiće koncert “Sve bilo je muzika i biće muzika”, a među učesnicima biće upravo Stanić, rame uz rame sa našim Sergejom Ćetkovićem, zatim Petrom Grašom, Gabi Novak... Nakon toga, pjevačicu očekuju i nove dvorane, a crnogorska publika rado bi je vidjela u pratnji u novookupljenog benda, gudačkog kvarteta, di-džeja... “Zakazan je već moj beogradski solistički koncert i to 24. oktobra u Centru za kulturu ‘Vlada Divljan’. Prije toga, imam još neke svirke sa tim proširenim sastavom od 12 muzičara, gudačkim kvartetom, saksofonistom, di-džejem. Moraju da se stvore uslovi za nastup u Crnoj Gori, mada dugo nisam svirala u Podgorici i zaista bi to bilo divno. Ne mogu obećati ništa, jer se ne bavim konkretno tim dijelom, ali sugerisaću onima koji su zaduženi za to”, zaključuje Stanić.

Ana Stanić

MATURE

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Proslava Gimnazije “Slobodan Škerović” FOTO-ZAPIS: MATURA, PODGORICA

Foto: Iva Mandić

Foto:

Učenici A smjene Gimnazije “Slobodan Škerović” proslavili su završetak školovanja u podgoričkom hotelu Hilton

Foto:

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

MATURE

KUVAR

UKUSNO

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Mesni zalogaji

Rolat od spanaća Potrebno je: 500 g mljevenog mesa po izboru, 2 žumanceta, 2 kašike prezli potopljenih u vodu, univerzalni začin, biber po ukusu, 2 barena jajeta, 500 g spanaća, šunka po potrebi, feta sir po želji. Meso posolite i pobiberite po ukusu, dodajte prezle i žumanca, pa sve dobro izmiješajte. Rastanjite na alu-foliji premazanoj uljem. Spanać poparite, ocijedite, sitno isjeckajte i propržite na malo ulja uz dodavanje mlijeka. Po rastanjenom mesu poređajte šunku, spanać, sitno sjeckana jaja i izdrobljeni feta sir. Uvijte u rolat, stavite u podmašćen pleh i pecite 40-45 minuta na 200 stepeni. Sočne lazanje Potrebno je: pakovanje lazanja, 800 g mešanog mleve-

nog mesa, 3 kašičice univerzalnog začina, glavica crnog luka, 200 ml belog vina, 300400 ml pasiranog paradajza, 400 g sira gaude, 500 ml bešamel sosa (kupovnog ili domaćeg) Mleveno meso propržite na luku, dodajte univerzalni začin, vino i pasirani paradajz, pa kuvajte dok se ne zgusne. U dublju tepsiju slažite redom malo bešamela, red lazanja, mleveno meso, rendanu gaudu. Postupak ponovite 3 puta, a na kraju prelijte preostalim bešamel sosom. Pecite na 220 stepeni 30 minuta. Ukrčkani krompir Potrebno je: 500 g krompira, 350 g mljevenog mesa, crni luk, šargarepa, 2 crvene paprike, 500 ml vrele vode, 200 g pasiranog paradajza, 50 ml pavlake za kuvanje, univer-

zalni začin, peršun, aleva paprika, biber. Isijecite krompir na četvrtine, luk što sitnije, šargarepu na kocke ili kolutove, papriku po želji. U odgovarajućoj posudi zagrijte ulje, propržite mljeveno meso i odmah ga začinite. Dodajte mesu crni luk i pustite da se dobro uprži, stalno miješajući. Potom dodajte krompir, pa opet miješajte nekoliko minuta, a zatim stavite pasirani paradajz, peršun i šargarepu, po potrebi sipajte vodu i pustite da se tako dinsta 15 minuta. Dodajte zatim alevu papriku, ako treba još začinite, sipajte preostalu vodu, pavlaku za kuvanje i ostavite na laganoj temperaturi da se krčka dok krompir ne bude gotov. Služite uz salatu. Taljatele sa ćufticama Potrebno je: 400 g mlje-

venog mesa, crni luk, 120 g krem sira, 100 ml supe od povrtne kocke, ulje, so, biber, peršun i začini po želji, 300 g taljatela. Pomiješajte meso sa sitno sjeckanim lukom, solju, biberom i drugim začinima. Napravite ćuftice i propržite ih na ulju dok ne uhvate boju sa svih strana. Izvadite ih, pa u tiganj sipajte supu i krem sir. Dobro promiješajte vodeći računa da se ne zalijepi za dno, a potom vratite ćuftice, dodajte sitno sjeckani peršun i kuvajte na laganoj vatri oko 10 minuta. U međuvremenu skuvajte taljatele i ocijedite ih. Možete da ih stavite u tiganj sa mesom i sve dobro sjedinite, a možete i da ih stavite na tanjir i po njima sipate ćufte sa sosom. (Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

KUVAR

Zbog velikog prisustva obilja minerala i vitamina, spanać zovu “kraljem povrća”

ČORBA I ROLAT ZELENA ČORBA Potrebno je: - 1/2 kg spanaća - 2 krompira - glavica crnog luka - 3 čena bijelog luka - 2 jajeta - 3 kašike kisjele pavlake - ulje i so po potrebi - 1 šoljica mlijeka - 1 kašika brašna Operite spanać i skuvajte ga u posoljenoj vodi a zatim dobro ocijedite. Skuvajte zajedno krompir, crni i bijeli luk i sve to sa spanaćem usitnite u sjecku. Propržite brašno na ulju, nalijte vodu u kojoj se kuvao krompir sa lukom. Dodajte ispasirano povrće, posolite i kuvajte otprilike 15 minuta. Umutite jaja sa pavlakom, dodajte kašiku-dvije čorbe, umutite sve zajedno i time začinite čorbu.

ROLAT SA KREM SIROM Potrebno je: - 4 jajeta - 4 kašike brašna - 1 prašak za pecivo - so - 1 kašika prezli - 400 g spanaća - 200 g krem sira Operite spanać, skuvajte ga u vodi nekoliko minuta i dobro ocijedite. Umutite žumanca, dodajte malo soli, prezle, pecivo, brašno, spanać i sve promiješajte. U to dodajte bjelanca umućena u čvrst snijeg i sve sjedinite. Koru pecite u plehu podmazanom uljem 10-12 minuta na 180200 stepeni. Ispečenu koru umotajte u vlažnu krpu. Kada se ohladi, skinite krpu, premažite koru krem sirom i napravite rolat. Uvijte u foliju i stavite u frižider da se malo stegne.

Spanać treba jesti i zbog vitamina K, važnog saveznika u održavanju zdravlja kostiju

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

FOTO UBOD

Jež na dlanu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Kreativni tata Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2628

2013-12-23

Medium level

5 3

9 2

9 5

Daily Sudoku puzzle No. 2629

4 6

2013-12-24

Puzzle solution: 9 4 3 8 6 2

3 9

3 1

Medium level

4 3 8 6 2 7 5 1 9 Sudoku puzzle No. 3320 2015-11-15

5 1

Sudoku puzzle No. 3174 2015-06-22

www.sudokukingdom.com 8 2 6 5 9 1 4 3 7

TEŽA

8 2

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

Word Search Puzzle #D682UO

Morgue Myriad Peered Meteor Plasma Moods Pleats Pursued Morgue Recites Myriad Ribbed Snipe Peered Spirals Plasma Toyed Voids Pleats Wiped Pursued Yielding

Aches Aches Bitterly Bitterly Boded Boded Borne Bravo Borne Brawl Bravo Buggies Cipher Brawl Cling Buggies Clips Cower Cipher Employs Cling Frieze Clips Goats

Frieze Grossed

Cower

Leers

Recites

Employs

Lends

Ribbed REBUS

GoatsHandmade

Holidays Grossed Honest Inert Handmade Initials Holidays Jollies Lawful Honest Leers Inert Lends Lexical Initials Meets Jollies Meteor Lawful Moods

Lexical

Snipe

Meets

Spirals

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Partner vas provocira i iskušava. Ako odreagujete previše žustro, može vam u afektu izletjeti nešto što ste želeli da prećutite. Budite odmjereni da veza ne bi završila raskidom.

BIK Bježite iz realnosti tako što se prepuštate sanjarenju. Pogrešno tumačite ljubaznost jedne osobe koja vam svojim blagonaklonim ponašanjem šalje signal da vas poštuje.

BLIZANCI Potrebna vam je promjena, ali nemate ideju da je sprovedete sami, a sujeta vam ne dozvoljava da to prepustite partneru. Prihvatite poziv i prepustite se slatkom predahu.

VAGA Pronađite balans između poslovnog i porodičnog života. Previše pričate o onome što treba da bude samo vaša intima, a to može biti signal da vas muči nekakva griža savjesti.

ŠKORPIJA Predstoje vam prijatni poslovni razgovori. Iako ste u tajnosti povlačili neke poteze, vaš trud i zalaganje na radnom mjestu nisu prošli neopaženo.

STRIJELAC Partner vas provocira i iskušava, pa vam, u afektu, izlijeće nešto što ste željeli da prećutite. Sve može kulminirati odlukom od koje strijepite. Nalazite se u nezavidnom položaju.

Toyed Voids Wiped Yielding

RAK Vaš odnos prema obavezama nije na najvišem nivou. Saradnici vas pokrivaju, ali to neće trajati vječno. Promijenite stav, obavljajte posao odgovornije.

Okruženi ste ljudima koji vam aplaudiraju. Zbog pristojne finansijske situacije u mogućnosti ste da ih animirate. Usljed sopstvene euforičnosti ispuštate iz vida realnost.

DJEVICA Za vas je najpametnije da izbjegnete sve situacije u kojima biste vodili glavnu riječ. Ako ste učesnik u saobraćaju, ne krećite nigdje prije nego što provjerite ispravnost automobila.

Rješenje iz prethodnog broja: Sil neguje dobro dete

JARAC Brzopleti ste pa zbog toga nije dobar trenutak za bilo kakve konačne odluke, naročito ako se odnose na porodične, bračne ili ljubavne odnose.

VODOLIJA Brojke su vam naklonjenije nego pisana riječ. Poslije napornog vikenda na moru, prijaće vam predah. S osmijehom, vašim tajnim oružjem, prebrodite sve izazove. Prepustite se zanimljivom dopisivanju.

RIBE Raspoloženje vam je nestabilno, ovo je jedan od onih dana kada je bolje da se povučete i provedete sate u samoći. Pravi uzrok svemu tome je hronična neispavanost.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK , 13. 5. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem imanje 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno! 29 km od Nikšića, Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel: 067/898-614

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u

Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno 30 km od Nikšića . Donja Brezna-selo Bajovo Polje! Tel: 067/898-614

prostorijama Dnevnih novina

Prodajem dvosoban dan na Starom Aerodromu. Povoljno. Tel:069/537- 091

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10%

Izdavački projekat Dnevnih novina

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK , 13. 5. 2019.

37 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

PONEDJELJAK, 13. 5. 2019.

33. KOLO

LISTA STRIJELACA

13 12 10 9 8 7 5 4

Sutjeska - OFK Titograd 1:2 (Marković 33’ - Mendi 14’, Pavićević 89’) Petrovac - Budućnost 0:0 Grbalj - Zeta 0:0 Lovćen - Rudar 0:1 (Đalović 90’+1’) Mornar - Iskra 1:3 (Račić 8’ - Boričić 51’, Nikač 55’, 83’)

Nikola Krstović (ZETA) Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST)

Božo Marković (SUTJESKA), Radomir Đalović (RUDAR) Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD) Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Vladan Kordić (GRBALJ), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Goran Vujović (LOVĆEN) Šo Jamamoto, Miloš Kalezić (PETROVAC), Stefan Đorđević (GRBALJ), Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Darko Nikač (ISKRA) Mihailo Perović, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Dejan Kotorac (GRBALJ). Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković (BUDUĆNOST), Milan Đurišić (ISKRA), Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Dejan Račić (MORNAR) Vasko Kalezić, Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Elom Nijaveđi (RUDAR), Jovan Vučinić, Marko Kažić, Boris Kopitović (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil, Zakarija Alharaiš (SUTJESKA), Stefan Milić, Draško Božović (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Balša Boričić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA) Filip Kalačević (MORNAR), Halil Muharemović (PETROVAC), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan, Petar Čavor (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Miloš Zečević, Ivan Racković, Milija Golubović (RUDAR), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Goran Burzanović (ISKRA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ), Vladan Bubanja (SUTJESKA)

34. KOLO SRIJEDA, 15. maj Budućnost - Grbalj Zeta - Sutjeska OFK Titograd - Mornar Iskra - Lovćen Rudar - Petrovac

UTAKMICA ZAREDOM BUDUĆNOST NE ZNA ZA PORAZ U PRVENSTVU I KUPU. ALI PLAVI TAKOĐE NA POSLJEDNJA ČETIRI MEČA NE ZNAJU ZA TRIJUMF

KO SA KIM DO KRAJA

34. KOLO Zeta - Sutjeska Budućnost - Grbalj 35. KOLO Sutjeska - Grbalj Rudar - Budućnost 36. KOLO Budućnost - Sutjeska

1. SUTJESKA