Dnevne novine 16. maj 2019. by Dnevne Novine

PREMIJER MARKOVIĆ ZAVRŠIO RADNU POSJETU BERLINU ■ 2 3

CRNA GORA POUZDAN PARTNER U ODBRANI EVROPSKIH VRIJEDNOSTI DPS: HITNO ZAKAZATI VANREDNU SJEDNICU LOKALNOG PARLAMENTA

ČETVRTAK, 16. 5. 2019. BROJ 2375 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

HAOS U KOTORU, ŠTO PRIJE IZABRATI PREDSJEDNIKA ■ 5

POTPREDSJEDNIK VLADE MILUTIN SIMOVIĆ BORAVIO U POSJETI BEČU ■ 6

Crna Gora otvorena za investitore iz Austrije IZ KABINETA JOHANESA HANA SAOPŠTENO DNEVNIM NOVINAMA

Zvanični Brisel nije zakazao dolazak pokreta “ODUPRI SE”■ 3

PRIVREDNI SUD: NALOŽENO VJEŠTAČENJE

Barski Vodovod tužio MUP zbog duga za vodu ■8

ZA NAJBOLJE PONUDE:

UMRO MIŠA JANKETIĆ

Odlazak barda glumišta ■ 25

marketing@dnovine.me

ISTRAŽIVANJE

Studenti kupuju i ispite i diplome

■ 14

+382 20 252 900

politika

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

premijer Duško marković završio

Sa ceremonije potpisivanja protokola u Sarajevu

Sarajevo: Crna Gora, Srbija i bih potpiSale Sporazum o Graničnoj tački

Tromeđa Zelena Glava poTvrda dobrih susjedskih odnosa Predstavnici Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije potpisali su juče u Sarajevu Protokol o određivanju tromeđne granične tačke između triju država, čime je završena još jedna faza u demarkaciji granica između ovih država. Tromeđa se nalazi na mjestu zvanom Zelena Glava, između Pljevalja, Priboja i Čajniče. Protokol su potpisali ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore Dragan Pejanović i generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović. Pejanović je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem protokola tromeđne tačke, ocjenjujući da je on potvrda kvalitetnih susjedskih odnosa. “Šaljemo još jednu dobru poruku da zemlje Zapadnog Balkana mogu samostalno da rješavaju ovakve dileme, sopstvenim kapacitetima. Tromeđna granična oznaka će biti postavljena, a oblik i dimenzije usaglasili su stručnjaci sve tri potpisnice protokola”, kazao je Pejanović. Prema njegovim riječima, EU neće uvoziti bilateralne sporove. “Doprinijeće stabilizaciji, poštovanju teritorijalnog suvereniteta i integriteta. Verujem da će potpisivanje današnjeg protokola dodatno podstaći za rješavanje drugih sporova i jačati naše bratske, dobrosusjedske odnose i saradnju”, istakao je Pejanović. Osmanović je kazao da potpisivanje protokola ide u prilog jačanju međusobne saradnje i uvažavanja triju država. “Potpisivanje protokola je zalog za buduće generacije dr-

žava potpisnica, da se njihovi građani u skladu s međunarodnim pravom slobodno kreću, cijeneći mir kao vrhunsko dostignuće”, kazao je Osmanović, ocjenivši da je protokol potpisan i radi punopravnog članstva u EU. On je naveo da sve zemlje Balkana, koje priželjkuju članstvo, moraju da se obavežu na prevladavanje nasleđa prošlosti, postizanja pomirenja i rješavanja otvorenih pitanja, naročito graničnih sporova. “Uvjeren sam da će se ovaj protokol, čije je zaključivanje logičan slijed, uskoro implementirati i doprinijeti jačanju prijateljskih odnosa država članica”, rekao je Osmanović. Odalović je naveo da je Srbija apsolutno stavila u prioritet rješavanje regionalnih pitanja. “Svi smo zajedno prepoznali da sva pitanja zahtijevaju ovakav pristup rješavanja. Ovakvim činovima ćemo stvoriti preduslov za jednu mnogo kvalitetniju zajedničku saradnju”, rekao je Odalović. BiH i Crna Gora su 25. avgusta 2015. godine u Beču potpisale sporazum o granici, a sada komisije intenzivno rade na implementaciji tog međunarodnog ugovora. Potpisivanjem protokola o određivanju tromeđne granične tačke između BiH, Crne Gore i Srbije stvoriće se pravni okvir za materijalizaciju i označavanje navedene tromeđne tačke. Time se završava još jedna neophodna faza u konačnoj demarkaciji državne granice između BiH, Srbije i Crne Gore, a sve u skladu s propisima unutrašnjeg zakonodavstva te tri susjedne države, kao i u skladu sa međunarodnim pravom. R.P.

Crna Gora savezn civilizacijskih vr

“Njemačka je partner Crnoj Gori na viziji ostvarenja demokratskih i razvojnih prioriteta”, poručio je predsjednik njemačkog Bundestaga Volfgang Šojble u razgovoru sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, koji je juče završio dvodnevnu radnu posjetu Berlinu. Premijer je u izjavi za medije nakon okončanja posjete Njemačkoj, kazao kako je nesumnjivo da Crna Gora ima podršku i predsjednika i Bundestaga”, te da dolazi sa novim i “značajnim ohrabrenjem za Crnu Goru i njenu administraciju ne samo na putu EU integracija nego i jačanja bilateralnih odnosa dvije države”.

■ Njemačka partNer i savezNik

Marković je naveo da je razgovor sa Šojbleom bio izvanredan razgovor o saradnji Crne Gore i Bundestaga, EU integraciji i o napretku Crne Gore. Ocijenjeno je i da je Crna Gora danas partner i saveznik na svakom mjestu na kojem se brane civilizacijske vrijednosti i demokratska dostignuća. Crnogorski premijer je prethodno razgovarao sa poslanicima Bundestaga gdje je predstavio razvojne planove naše zemlje. “Bilo je veliko interesovanje, veliki broj pitanja, sat i po je trajao dijalog između mene i njemačkih parlamentaraca. Dobili smo i priznanje, kao i određena upozorenja kako stvari u našim politikama treba da unapređujemo i činimo ih efektivnijim”, kazao je Marković. Ranije juče, premijer je u njemačkom saveznom parlamentu – Bundestagu razgovarao sa poslanicima Odbora za evropske po-

Marković i Šojble

KRihbAum: izVAnREdAn nApREdAK CRnE GoRE

“Crna Gora će postati članica Evrope. Moramo nagraditi izvanredan napredak koji je postignut”, poručio je u izjavi za medije predsjednik Odbora za evropske poslove Ginter Krihbaum nakon sastanka sa premijerom Markovićem slove, gdje je poručio da Evropska unija mora da bude više prisutna u javnosti država Zapadnog Balkana i da mora slati jasne poruke našim građanima koliko EU ula-

Krihbaum je kazao da je ostalo još dosta toga da se uradi, ali da je Crna Gora postigla izvanredan napredak u protekom periodu, podsjećajući da je u pregovaračkom procesu sa EU otvorila 32 poglavlja, te da je ostalo još samo jedno poglavlje. že u naš razvoj i njihov bolji život. Govoreći o investicijama koje dolaze iz EU, Marković je podsjetio da su zapadne zemlje najveći ulagači i donatori na Zapadnom

Ekonomski rast premašio sva očekivanja Govoreći o politici Vlade, premijer Marković je rekao da najvažnijim dostignućem u protekle dvije godine mandata smatra ekonomski rast koji je premašio sva očekivanja. Prema njegovim riječima, već dvije godine bilježimo stabilnost javnih finansija i tekuću potrošnju

finansiramo iz izvornih prihoda. “Crna Gora je u ovom trenutku veliko gradilište sa veoma značajnim projektima u kapitalnoj infrastrukturi i za naše prilike velikim prilivom stranih direktnih investicija - preko milijardu i petsto miliona eura. Prepolovili smo budžetski deficit i

ne postoji bojazan za održivost naših javnih finansija. Cilj nam je da obezbijedimo kontinuitet ovako visokih stopa rasta, da u 2020. godini ostvarimo budžetski suficit, obezbijedimo opadajući trend javnog duga, povećamo zaposlenost i standard stanovništva”, rekao je Marković.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

politika

raDnu posJetu berlInu

nik u odbrani rijednosti SudStvo dokazalo da je imuno na pritiSke Premijer je informisao Odbor o

Balkanu. “Iz regiona često čujemo glasove kako EU mora biti prisutnija na Zapadnom Balkanu. A evo kako to izgleda u posljednjih deset godina: više od osam milijardi investicija, trgovina udvostručena i prelazi preko 49,5 milijardi. EU je glavni trgovinski partner regiona i čini 73 odsto njegove trgovine, a region je povećao i izvoz u EU za 142 odsto. Poruke o vladavini prava nijesu jedine važne poruke koje se, s pravom, moraju slati – ali naš građanin želi, prije svega, da bolje živi i osjeti te benefite. EU mora da bude više prisutna u javnosti u ovom smislu i šalje jasne poruke našim građanima koliko ulaže u naš razvoj i njihov bolji život”, rekao je Marković.

■ Crna Gora ne kalkuliše

Predsjednik Vlade se zahvalio Njemačkoj na podršci našim reformama i rekao da nas raduje sve veće interesovanje i prisustvo investitora iz Njemačke, te da Crna Gora želi Njemačku kao partne-

reformama koje Crna Gora sprovodi, pri čemu se posebno zadržao na pravosuđu i borbi protiv organizovanog kriminala. “Evidentno je da organizovani kriminal gubi bitku sa državom, institucije su sve jače i efikasnije: ta borba u državi kakvu gradimo ne može i neće biti ravnopravna. Želim da zahvalim vašoj zemlji na podršci u jačanju vladavine prava koja će uskoro rezultirati slanjem vaših eksperata u Ministarstvo pravde i crnogorsku policiju, a koju smo u Ministarstvu pravde imali i u prethodnim godinama”, rekao je Marković, dodajući da je sudska vlast ojačala kapacitete i podigla nivo efikasnosti i ažurnosti. Premijer je kazao da je izricanja presuda u procesu za pokušaj terorizma, odnosno destabilizacije Crne Gore u cilju odvraćanja od puta u NATO dokazalo da je sudstvo imuno na pritiske spolja i da je profesionalno obavilo posao u najkompleksnijem sudskom procesu u novijoj istoriji našeg pravosuđa. ra, ali i uzor i objektivnog posmatrača prilika. “Ne želimo partnerstvo sa Njemačkom samo zbog podrške i investicija nego zbog demokratskih vrijednosti, uključujući i one koje se tiču korporativnih i poslovnih standarda u cilju jačanja domaće poslovne kulture koja još trpi posljedice starog sistema”, rekao je Marković. Govoreći o procesu naše evropske integracije, Marković je rekao da Crna Gora ne kalkuliše. “Naša orijentacija i kurs je jasan. Mi smo zemlja koja se u svim slučajevima pridružuje zajedničkoj, vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i koja se pokazala kao odgovorna članica i pouzdan saveznik u NATO-u”, poručio je predsjednik Vlade. A.N.

Sjedište Evropske komisije u Briselu

Iz kabIneta Johanesa hana saopšteno DnevnIm novInama

Zvanični Brisel ne zna za dolazak pokreta “Odupri se” ⌦ Amra Nikočević Formalni susret predstavnika pokreta “Odupri se - 97.000” i evropskih zvaničnika u Briselu nije zakazan, potvrđeno je Dnevnim novinama iz kabineta evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana. Delegacija pokreta „Odupri se – 97.000”, na čelu sa Džemalom Perovićem, otputovala je juče u Brisel, gdje će, prema najavama, ostati do subote. U delegaciji su i Omer Šarkić i Nikola Grdinić, a iz pokreta nijesu precizirali da li će se i sa kim će od evropskih zvaničnika sastati, već su najavili samo da idu “kod svojih međunardonih partnera”. “Evropske institucije nijesu organizovale posjetu predstavnika “Odupri se” Briselu i ne možemo govoriti o mogućem ishodu razgovora”, saopšteno je Dnevnim novinama. Predstavnici pokreta “Odupri se” u Briselu bi trebalo da predstave Sporazum o budućnosti koji su potpisali sa opozicionim poslanicima i zatraže podršku EU za “rješavanje političke krize u Crnoj Gori”. Perović je kazao da za Brisel putuju na poziv svojih partnera sa kojima su još ranije uspostavili kontakt, a o detaljima će, kako je najavio, govoriti po povratku u Crnu Goru. Predstavnici pokreta “Odupri se - 97.000” očekivali su da će za Brisel otputovati mnogo ranije. Sa šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Aivom Oravom razgovarali su 9. aprila i tom prilikom kazali da će insistirati da se što prije sastanu sa Hanom u Briselu, ka-

paralelne aktivnosti opozicije

Niko od lidera opozicije nije otišao sa predstavnicima pokreta “Odupri se” koji su juče otputovali u Brisel, ali su najavili “paralelne međunarodne aktivnosti”. To je prema pisanju Vijesti potvrdilo više predstavnika opozicionih partija. Iz Demokratskog fronta kazali su da će član Predsjedništva Nebojša Medojević tokom naredne nedjelje imati razgovore sa stranim zvaničnicima kako bi upozorio na jačanje političke krize. Na prethodnim sastancima lidera opozicije i pokreta “Odupri se” bilo je dogovoreno da u delegaciji budu i predstavnik Demokrata i Medojević, ali od toga, očigledno, nema ništa. ko bi ga upoznali sa svim akcijama koje su već preduzete i koje tek planiraju, a tiču se Sporazuma o budućnosti koji vodi do smjene vlasti. Podsjetimo, jedan od lidera pokreta “Odupri se” Džemal Perović je nakon sastanka sa Oravom kazao da su mu preni-

Perović je najavio da će o detaljima Posjete briselu govoriti tek Po Povratku u Crnu goru

jeli stav dogovoren na sastanku sa liderima opozicije da u Brisel treba da otputuju dva lidera najvećih opozicionih partija i jedan predstavnik pokreta „Odupri se”, iako iz EU uporno insistiraju na jednom predstavniku opozicije. “Imali smo dug razgovor sa Oravom. Bilo je puno pitanja i potpitanja i sa jedne i sa druge strane. Svi smo imali ponešto da kažemo, a i Orav je bio veoma znatiželjan. Mi smo pojasnili svoju poziciju i istakli da je vrlo važno da sada to isto pojasnimo i na najvišim adresama u Briselu, mada ćemo insistirati da taj razgovor bude na najvišem nivou, odnosno sa Johanesom Hanom. Svakako da prijem očekujemo ovog mjeseca, a Oravu smo prenijeli i zaključak sa sastanka sa liderima opozicije da u Brisel otputuju dva predstavnika opozicije i jedan iz pokreta „Odupri se”, iako EU uporno insisistira na jednoj opozicionoj adresi. Orav je kazao da će taj naš stav prenijeti”, rekao je tada Perović. On je nakon sastanka u Delegaciji EU u Podgorici kazao i da su šefu Delegacije EU predočili da su “institucije u Crnoj Gori zarobljene”, te da im je on rekao da Crna Gora kao članica NATO-a i kao zemlja koja insistira na ulasku u EU treba više da vjeruje u institucije. Perović je na konferenciji za medije, održanoj 16. aprila, kazao da nijesu dobili odgovor iz Brisela, ali da “ima i drugih adresa”. Pokret „Odupri se – 97.000” do sada je organizovao 11 građanskih protesta protiv režima, a naredni je zakazan za 21. maj.

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE IVAN BRAJOVIĆ PORUČIO

Zajednički ulazak u EU nije pošten pristup Crna Gora najviše je odmakla u pregovorima sa EU i nemoguće je čekati da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Evropsku uniju, a to nije ni pošten politički stav, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. “Hiljadu puta saopšten stav Crne Gore jeste da se mi zalažemo da se poštuje princip regate. Mi svakako želimo da sve zemlje Zapadnog Balkana budu jednog trenutka u Evropskoj uniji, ali prosto ne mogu da zamislim način da one zajedno uđu u Evropsku uniju, zato što su na različitom stepenu integracionog procesa”, naveo je Brajović u intervjuu mađarskom javnom servisu. Brajović kaže i da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima - otvorila 32 poglavlja, Srbija je otvorila duplo manje 16, Albanija i Makedonija tek očekuju poziv za početak pregovora, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su još daleko i od toga. “Tako da je gotovo nemoguće čekati da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Evropsku uniju, a ja mislim da to nije ni pošten politički stav. Pošteno politički i principijelno je-

Brajović

ste da se svaka zemlja ocjenjuje prema onome što je ona sama postigla u integracionom procesu i zato mislim da Crna Gora jeste zaista po svim objektivnim sagledavanjima prva sljedeća članica Evropske unije”, rekao je Brajović. Brajović očekuje da će novi sastav Evropskog parlamenta i novi sastav Evropske komisije, nakon izbora, zadržati proširenje Evropske unije visoko na listi prioriteta. “U suprotnom bi se onda vjerovatno stvarao dodatni evroskepticizam u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana, što nikako ne bi bilo dobro”, ocijenio je Brajović u intervjuu ma-

đarskom javnom servisu. Brajović kaže da je veoma važno da svakog dana usvajamo standarde kojim život naših građana činimo kvalitetnijim i da usvajamo standarde koji nas približavaju najrazvijenijim društvima Evrope. “Ja zaista mislim da Crna Gora jeste lider u regionu, mi smo ubjedljivo najviše odmakli u integracionoj priči, otvorili smo 32 poglavlja, preostalo nam je samo još jedno poglavlje 8 Konkurencija. Očekujemo da ubrzo dobijemo i završna mjerila za poglavlja 23 i 24 a onda ćemo ući u značajniju fazu zatvaranja pojedinih poglavlja”, naveo je Brajović. R.P.

NA KONFERENCIJI U BUDVI OCIJENJENO

Razvoj integriteta i prevencija korupcije prioriteti u daljem radu

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Ministarstvo odbrane prepoznalo je izgradnju integriteta kao značajno područje rada za jačanje državnih institucija, kazao je Generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ivica Ivanović. Ivanović i zamjenik direktora Centra za integritet u sektoru odbrane Kraljevine Norveške (CIDS) Tore Kvolvik otvorili su juče u Budvi regionalnu konferenciju povodom početka implementacije norveškog projekta “Izgradnja integriteta na Zapadnom Balkanu”.

Ivanović je kazao da izgradnja integriteta i prevencija korupcije, kao neraskidivi dio dobrog upravljanja, predstavljaju jedan od prioriteta u radu. “Ivanović je naveo da je taj resor čvrsto opredijeljen da nastavi sa daljim jačanjem svojih kapaciteta u ovom domenu, ali i da stečena znanja i iskustva razmjenjuje sa saveznicima i partnerima”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Kvolvik je naglasio da izgradnja i jačanje integriteta predstavlja izazov svakog

savremenog društva, dodajući da se CIDS bavi promocijom i unapređenjem profesionalnog integriteta i dobrog upravljanja u oblasti odbrane i bezbjednosti. “Aktivnosti obuhvataju organizaciju obuka koje su usmjerene ka izgradnji neophodnih kapaciteta, podizanja svijesti o integritetu i smanjenju rizika za nastanak korupcije. U određenim zemljama, takođe realizuju i projekte u saradnji sa ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova”, kaže se u saopštenju. R.P.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

politika

DPS: hitno zakazati vanreDnu SjeDnicu lokalnog Parlamenta

Haos u Kotoru, što prije izabrati predsjedniKa

dbornici Demokratske partije socijalista u Skupštini opštine Kotor insistiraće da predsjednica SO Dragica Perović hitno zakaže sjednicu lokalnog parlamenta, a najkasnije u roku od deset dana, kako je i predviđeno propisima.

Kotor

Foto: vedran ilic

Ukoliko ona to ne uradi, većina u lokalnom parlamentu, može zakazati i održati sjednicu. Jedina tačka vanredne sjednice lokalnog parlamenta biće izbor predsjednika opštine koji će biti iz te partije.

■ Aprcović:

Hitno odblokirAti grAd

Predsjednik kotorske DPS Željko Aprcović kazao je za Dnevne novine da će se danas ponovo obratiti predsjednici lokalnog parlamenta i tražiti održavanje kolegijuma, kako bi odmah dogovorili datum održavanja sjednice. Kaže da grad mora biti što prije odblokiran i da više nema čekanja. Inicijativa DPS-a uslijedila je nakon što je Predsjedništvo Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije Kotor prije dva dana donijelo odluku o isključivanju odbornice Brune Lončarević, zbog njene namjere da “suprotno jednoglasnoj odluci organa SDPa, na opštinskom nivou uđe u saradnju sa DPS-om”. U Demokratskoj Crnoj Gori juče su ocijenili da je postupak isključenja Lončarević iz

SDP-a “nastavak pokušaja da se politička korupcija kamuflira nekim navodnim političkim principima te partije”. “Mislili smo da od Pozitivne i Draga Đurovića ne može gore. Međutim, izgleda da smo pritom žestoko potcijenili kapacitete Ranka Krivokapića i SDP-a da politički djeluju na najneprihvatljiviji mogući način”, navode Demokrate. Ocjenjuju da su Ranko Krivokapić i SDP priredili crnogorskoj javnosti komediju u tri čina. „U prvom je supruga Krivokapića podnijela Inicijativu za smjenu Jokića prikupljajući potpise podrške od odbornika DPS-a. U drugom, pri smjenjivanju Jokića, bila je uzdržana, da bi u trećem isključili Lončarević. Smiješno i providno“, navode

Demokrate. Demokrate ističu da zapanjuje činjenica da su neki politički subjekti oćutali “gnusno i bezobzirno prekrajanje izborne volje građana Kotora”.

■ Sdp: JoničinA dJecA iz demokrAtA

Na ove tvrdnje Demokrata reagovali su iz SDP-a, navodeći da osjećaju odgovornost što je sa njihove liste izabrana odbornica za koju postoji mogućnost da mimo volje građana i partijskih odluka promijeni većinu u Kotoru. “Svjesni objektivne odgovornosti, iako je Lončarević isključena iz članstva, a svih 36 članova OO SDP Kotor jednoglasno zaključilo da nema saradnje sa DPS-om, zbog či-

Perović: U Kotoru politička korupcija

Predsjednice SO Kotor Dragica Perović poručila je da je za rješavanje problema u kotorskoj opštini u ovom trenutku nadležan Upravni sud, te da bi donošenje drugih odluka, prije sudske, bilo bezakonje. Perović navodi da je od političkih subjekata dobila zahtjeve različite sadržine, ali sa istim ciljem da sazove sjednicu SO Kotor u roku kraćem od

10 dana. “Naravno da ću sve podnijete zahtjeve sa dužnom pažnjom razmotriti i da ću u odnosu na iste postupiti u skladu sa zakonom i poslovnikom, a o čemu će podnosioci, kao i javnost, biti blagovremeno i adekvatno obaviješteni”, navodi Perović. Govoreći o dešavanjima u SO Kotor i smjeni predsjednika opštine, Perović kaže da

je u pitanju klasična politička korupcija. “To treba da znaju glavni akteri, kao i kotorska i crnogorska javnost. Naprosto, treba da se zna da je u Kotoru volšebno došlo do prekompozicije vlasti, mimo izborne volje kotorskih glasača”, ističe Perović. Ona je poručila da DPS ničim zasluženo pokušava da uzme vlast u Kotoru.

njenice da je Lončarević birana sa naše liste, predsjednik Krivokapić je najavio povlačenje sa čela partije, djelima pokazujući da to nije politika SDP-a”, kazali su iz te partije. Kako su saopštili, niska saopštenja Joničine djece iz Demokrata, a koji su i sami nastali pokušajem razbijanja SNP-a, kojima pokušavaju čitavu partiju okriviti za postupanje jedne osobe, pokazuju njihove stvarne namjere i da im je obračun unutar opozicije jedini cilj. “Ne postoji opoziciona partija koju nekada nije napustio odbornik i djelovao mimo partijske politike, i nijednoj zbog toga nije doveden u pitanje opozicioni legitimitet. I niko nije djelima pokazao odgovornost kao SDP”, tvrde u toj partiji. SDP je preporučila Aleksi Bečiću da “saradnike UDBE potraži u svom najbližem okruženju ili priupita Snežanu Jonicu o kome se radi”. “Ako je vjerovati Jonici iz vremena SNP kongresa upravo je Aleksa i njegovo okruženje na listi udbaškog razbijanja SNP-a”, saopštili su iz SDP-a.

■ Snp: dA preSudi uprAvni Sud

Rješenje za prevazilaženje krize u Kotoru predlo-

Ministarstvo: Odgovornost na lokalnoj vlasti

Povodom krize u lokalnom parlamentu u Kotoru, juče se oglasilo i Ministarstvo javne uprave. “Stvaranje uslova za normalno i redovno funkcionisanje opštine Kotor i lokalnih organa i službi i prevazilaženje aktuelne situacije, u skladu sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, isključivo je u nadležnosti lokalnog parlamenta”, saopšteno je iz MJU. Oni su kazali da je za trenutnu situaciju u opštini Kotor odgovorna lokalna vlast. “Vlada Crne Gore i Ministarstvo javne uprave pomno prate dešavanja u opštini Kotor i kada se stvore zakonski uslovi za to, Vlada će preduzeti odgovarajuće mjere”, navode iz ovog Vladinog resora.

žio je i nosilac izborne liste Socijalističke narodne partije Branko Baćo Ivanović i javno pozvao sve političke subjekte u Skupštini opštine Kotor za podršku predlogu kojim se omogućava odblokiranje rada opštine Kotor. Kako je istakao, predlažu da se po hitnom postupku zakaže sjednica i u Skupštini opštine donese odluka o odlaganju primjene odluke o razrješenju predsjednika opštine do donošenja odluke suda. “Sigurni smo da je naš predlog najbrži i jedini pravno utemeljen i politički legitiman način da se razblokira rad opštine, te da mora biti prihvatljiv svim političkim subjektima, odnosno odbornicima koji žele dobro Kotoru”, rekao je Ivanović. Odbornički klub Demokrata u SO Kotor podržao je inicijativu Ivanovića. A.N.

ekonomija 1.11830 0.86820 122.240 1.12760 72.4794 118.005 7.41830

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

au = 1,299.09$

monTEnEgRo berza

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

aG=14.81$

Naziv LUBA TREN-O TECG PREN MIGF

Najveći promet CijeNa 0,1900 0,0365 1,6100 0,7160 0,1200

KoličiNa 20.000 55.000 1.015 1.250 1.272

obim u € 3.800,0000 2.007,5000 1.634,1500 895,0000 152,6400

PromjeNa 2,15% -1,08% -4,17% 2,29% 0,00%

POTPREDSJEDNIK VLADE MILUTIN SIMOVIĆ BORAVIO U POSJETI BEČU

crna gOra OtvOrena za ulaganja iz austrije Region karakteriše ekonomska stabilnost, ocijenio je Simović koji je pozvao Austriju da podrži Crnu Goru na evropskom putu Vlada Crne Gore otvorena je za saradnju sa kompanijama iz Austrije na uvećanju trgovinske razmjene i na polju direktnih ulaganja austrijskih investitora u Crnu Goru, istakao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović. On je, tokom jučerašnje posjete Beču, kazao da region karakteriše ekonomska stabilnost, te da Crna Gora očekuje razumijevanje za ono što su potrebe Zapadnog Balkana u dijelu evropske perspektive. “U našem regionu se može konstatovati određena ekonomska stabilnost i u tom dijelu je Crna Gora lider po svim parametrima, OčekujemO da preOa l i stalO pregOvaračkO ekonompOglavlje 8 – kOns k a kurencija, OtvOrimO

stabilnost, napredak i razvoj nijesu mogući bez političke stabilnosti regiona”, rekao je Simović, dodajući da je uloga Austrije na Zapadnom Balkanu veoma važna. Potpredsjednik Vlade je u razgovoru sa poslanicima austrijskog parlamenta i članovima vanjskopolitičkog odbora Martinom Engelbergom, Nikolausom Berlakovičem, Gudrun Kugler i Hermanom Garom naglasio da je Crna Gora bila i ostala čvrsto opredijeljena za članstvo u EU. “Da smo na dobrom putu potvrđuje činjenica da smo otvorili 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Očekujemo da preostalo pregovaračko poglavlje 8 – Konkurencija, otvorimo tokom ove godine, budući da smo prošle ispunili sve uslove za otvaranje tog poglavlja”, naveo je Simović koji se sastao i sa predsjednikom Nacionalnog vijeća Austrije Volfgan-

tOkOm Ove gOdine, najaviO je simOvić

Simović sa saradnicima i Sobotkom u parlamentu Austrije

gom Sobotkom, ministrom za EU medije i kulturu Gernotom Blumelom. Sobotka je ukazao da Crna Gora napreduje, sprovodi reformske mjere i da treba da nastavi tako. “Crna Gora će u Austriji i dalje imati pouzdanog prijatelja i partnera koji će pružati snažnu podršku njenoj evropskoj perspektivi”, istakao je Sobotka. Ministar Blumel je ohrabio potvrdio je da austrijska vlada posebnu pažnju pridaje daljim integracijama Zapadnog Balkana. “U vremenu u kojem jedna zemlja napušta članstvo u EU, veoma je važno da pošaljemo poruku da je proces proširenja živ, da je ideja ujedinjene Evrope još jača, a upravo će se daljim napretkom Crne Gore i priznavanjem onoga što je Crna Gora do sada postigla ove poruke potvrditi i u realnosti”, naglasio je Blumel. D.J.

MINISTARSTVO NASTAVLJA PRODAJU HARTIJA

Druga emisija državnih obveznica 27. i 28. maja

Ministarstvo finansija realizovaće 27. i 28. maja drugu tranšu državnih obveznica, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Emisija petogodišnjih obveznica, vrijednih 115 miliona eura, biće obavljena preko Montenegroberze, a hartije će se moći kupiti kod ovlašćenih brokera ili putem kastodi odeljenja kod komercijalnih banaka. Predviđena kamata je tri odsto, dok je cijena jedne obveznice 1.000 eura. “Kao i u prvoj emisiji, obveznice će biti dostupne svim fizičkim i pravnim, domaćim i stranim licima. Pozivamo sva zainteresovana lica da uzmu učešće u emisiji obveznica”, istakli su u

Ministarstvu. Prva tranša državnih obveznica, ukupno vrijednih 190 miliona eura, emitovana je krajem aprila. Tada su emitovane dvije serije obveznica, i to od 140 i 50 miliona eura, na period od pet i sedam godina, uz kamatu od tri i 3,5 odsto. “Od petogodišnje emisije je realizovano oko 25 miliona eura, dok je sedmogodišnja emisija otkupljena u punom iznosu. Potražnja za sedmogodišnjom emisijom bila je veća nego sama ponuda, pa je na kraju, cijena po kojoj su akcije prodate bila i veća od nominalne, zbog čega je država prihodovala 150.000 eura”, naveli su u Ministarstvu. Bo.D.

ELEKTROPRIVREDA DUŽNA DA ISPLATI HRVAT

ObOren tender O ekOlO

Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki poništila je tender Elektroprivrede (EPCG) koji se tiče izrade idejnog projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja. EPCG je, u skladu sa odlukom Komisije, obavezna da hrvatskoj firmi Ekonerg i slovenskoj Esotech, na ime naknade za vođenje žalbenog postupka isplati po 8.000 eura, dok će troškovi državne energetske kompanije na ime sastava žalbe iznositi po 484 eura. Ustavni sud je u martu ove godine poništio prvo rješenje Državne

komisije iz 2017. o ništavosti javnog poziva EPCG. Sud je u odluci tvrdio da nijesu navedeni razlozi da je neusaglašenost dokumentacije tendera zakonom mogla da dovede do diskriminacije ponuđača ili do ograničenja tržišne konkurencije. “Postupajući po navednoj presudi, koja je dostavljena 24. aprila ove godine, Državna komisija je u ponovnom postupku izvršila uvid u spise predmeta i donijela rješenje o obustavljanju postupka javne nabavke iz razloga što nije dostavljena nijedna ispravna ponuda”, navodi se u rješenju Komisije. D.J.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

NAZIV PREN LUBA MIGF TREN-O TECG

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

0,7160 0,1900 0,1200 0,0365 1,6100

1.250 20.000 1.272 55.000 1.015

895,0000 3.800,0000 152,6400 2.007,5000 1.634,1500

2,29 2,15 0,00 -1,08 -4,17

NAZIV TECG TREN-O MIGF LUBA PREN

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 1,6100 0,0365 0,1200 0,1900 0,7160

KOLIČINA 1.015 55.000 1.272 20.000 1.250

OBIM U € 1.634,1500 2.007,5000 152,6400 3.800,0000 895,0000

PROMJENA -4,17 -1,08 0,00 2,15 2,29

INVESTITORI IZ TURSKE PRISUTNI OD 2007.

TURCI ULOŽILI 165 MILIONA EURA U CRNU GORU Priliv investicija iz Turske u konstantnom je porastu, a samo je u prošloj godini iznosio 53 miliona

Investitori iz Turske su od 2007. do kraja prošle godine u Crnu Goru ukupno uložili 165.300.904 eura, saopšteno je Dnevnim novinama iz Agencije za promociju stranih investicija. Priliv stranih direktnih investicija iz Turske u konstantnom je porastu, a samo je u prošloj godini iznosio 53 miliona eura. “To Tursku svrstava na peto mjesto na listi država prijema stranim direktnim investicijama, odmah iza Italije, Rusije, Srbije i Mađarske”, kazali su iz Agencije.

■ OSNOVALI

2.162 FIRME

U Crnoj Gori je, kako su dodali, trenutno 2.162 preduzeća koja su osnovali investitori iz Turske. Najveći broj njih obavlja djelatnost izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, konsultantskih usluga, trgovine na veliko i malo i ugostiteljstva. “Turska preduzeća pokazuju poseban interes za sektore turizama, poljoprivrede, energetike, infrastrukture i bankarstva, kao i za korišćenje Luke Bar - formi-

TSKI EKONERG I SLOVENAČKI ESOTECH

ranje proizvodnih kapaciteta u slobodnoj zoni, odnosno pretovar roba iz Turske i distribuciju ka zemljama regiona”, naveli su predstavnici Agencije.

■ GLOBALNI IGRAČI Imajući u vidu činjenicu da je Turska zauzima osmo mjesto u svijetu po proizvodnji namještaja i prvo mjesto u Evropi po proizvodnji pločastih panela, ekonomska saradnja bi se mogla intenzivnije ostvarivati i u sektoru drvoprerade.

TURSKA PREDUZEĆA POKAZUJU POSEBAN INTERES ZA SEKTORE TURIZAMA, POLJOPRIVREDE, ENERGETIKE, INFRASTRUKTURE I BANKARSTVA, KAO I ZA KORIŠĆENJE LUKE BAR “Ima dosta ljudi iz Turske koji se predstavljaju kao kredibilni investitori, ali nemaju dovoljno kapaciteta. Sa druge strane, ima i ogromnih potencijalnih i kredibilnih kompanija koje konstantno iskazuju interesovanje i koje imaju puni kapacitet za realizaciju kapitalnih projekata. Neke kompanije su veliki igrači na globalnom nivou, a poslovanjem i razvitkom prevazilaze mnoge

evropske gigante”, istakli su u Agenciji, dodajući da kompanije iz Turske posebno cijene to što je Crna Gora lider u ekonomskom razvoju na Balkanu, prvi kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji, korisnica eura kao valute i članica NATO saveza. Investicioni talas iz Turske doživio je bum prošle godine kada su u Crnoj Gori otvorena predstavništva brojnih turskih kompanija. U Podgorici su otvoreni objekti turskih brendova Dogtaš i LC Waikiki, a najavljena je i gradnja hotela sa pet zvjezdica. Bo.D.

SJEDNICA ODBORA REGULATORNE AGENCIJE ZA ENERGETIKU

OŠKOJ REKONSTRUKCIJI Farmediji oduzeta licenca za trgovinu Termoelektrana

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) oduzela je podgoričkoj firmi Farmedia CO licencu za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima, odlučio je Odbor RAE na jučerašnjoj sjednici. Kompaniji je naloženo da tri dana od prijema odluke vrati licencu. “Oduzima se licenca za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima, koja je izdata

za DOO Farmedia CO”, navodi se u odluci. Odbor je usvojio i zahtjeve za izmjenu licenci podgoričkim firmama Petrol i IK Real. U licenci za firmu Petrol Crna Gora dodata je benzinska stanica Marina u Baru, dok su transportna sredstva kompanije IK Real dopunjena jednom cistijernom. Izmjena licenci za obje firme važi od 14. maja ove i do 15. aprila iduće, odnosno do 5. marta 2024. godine.

Odbor RAE je razmotrio i Metodologiju za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora tržišta električne energije. Donijeta je i Odluka o odobravanju formularnog ugovora o kupoprodaji obaveznog proporcionalnog udjela struje otkupljene od povlašćenih proizvođača, koji je Crnogorski operator tržišta električne energije dostavio RAE. D.J.

ekonomija

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

U SPORU PRED PRIVREDNIM SUDOM NALOŽENO VJEŠTAČENJE

Barski Vodovod tužio MUP zbog duga za vodu

Ostojić

Tužbom se od Ministarstva potražuje 2.101 euro duga

Foto: Iva Mandić

Barski Vodovod tužio je Ministarstvo unutrašnjih poslova zbog duga za utrošenu vodu u iznosu od 2.101 euro. Dug je napravljen u periodu od 1. novembra 2017. do 31. jula prošle godine. Tužba je podnijeta Privrednom sudu, pred kojim je juče održano drugo pripremno ročište u ovom postupku na kojem je naloženo vještačenje kojim treba da se utvrdi je li barski Vodovod pravilno obračunavao utrošenu vodu. “Prihvata se predlog punomoćnika tužioca i za vještaka hidrogradjevinske struke se određuje Veselin Perović iz Podgorice. Zadatak vještaka je da na osnovu knjigovodstvene dokumentacije kojom raspolažu stranke u sporu i izlaskom na lice mjesta utvrdi da li je tužilac, za period od 1.11.2017. pa do 31.7.2018. godine, vršio pravilan obračun utrošene vode kod tuženog”, kazala je sutkinja Senada Hasanagić. Nova rasprava zakazana je za 18. jun. Bo.D.

Dug je napravljen od 1. novembra 2017. do 31. jula prošle godine, a sud je naložio vještačenje kojim će se utvrditi je li ispravno obračunata utrošena voda

Platni promet 1,69 milijardi Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u aprilu iznosila je 1,69 milijardi eura, što je 33 odsto više nego u martu, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Od toga je 95,67 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu. U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu. Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa iznosio je 43.960 eura, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 75,39 miliona. R.E.

U oblasti obnovljivih izvora krenulo se sa “mrtve tačke” Crna Gora ima dovoljno stručnog i naučnog potencijala koji može pomoći da se u energetskom sektoru krene dinamičnije, posebno u oblasti hidropotencijala, ocijenio je predsjednik Crnogorskog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne mreže (CG KO CIGRE) Milutin Ostojić. On je, na otvaranju savjetovanja CG KO CIGRE, ukazao da se u oblasti obnovljivih izvora energije “krenulo sa mrtve tačke”. “U 2017. godini pušteno je u rad 26 vjetrogeneratora na Krnovu, ukupne instalisane snage 72 megavata i planirane godišnje proizvodnje 200 gigavat sati. Prva iskustva o radu vjetroelektrane Krnovo su izuzetno povoljna. Pored toga, počela je

Sjedište MUP-a

PODACI CB ZA APRIL

OTVORENO SAVJETOVANJE CIGRE

probna proizvodnja vjetroelektrane Možura”, kazao je Ostojić. Učesnici savjetovanja, koje je počelo u utorak, predstaviće stručnoj javnosti posljednja stručna i naučna znanja i iskustva iz oblasti proizvodnje, prenosa, distribucije i potrošnje električne energije i zaštite životne sredine. Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Đoko Krivokapić siguran je da će ovogodišnje savjetovanje rezultirati zaključcima i idejama koje će dati snažan impuls razvoju elektroenergetskog sektora. “Upravo je to od posebne važnosti za elektroenergetski sektor, koji je na pragu velikih energetskih projekata”, istakao je Krivokapić. D.J.

ISPLATA DIVIDENDE UOČI SPAJANJA BANKE SA CKB-OM

Akcionari Societe dijele 5,3 miliona

Akcionari Societe General banke Montenegro podijeliće 5,33 miliona eura dividende, što je polovina ukupnog prošlogodišnjeg profita te finansijske institucije, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Skupštine akcionara. Najveći akcionar banke je francuska centrala Societe Generale grupe u čijem je vlasništvu 90,55 odsto akcija banke, te će joj pripasti oko 4,8 miliona eura dividende. Odluka o podjeli dividende, petu godinu zaredom, došla je uoči spajanja sa Crnogorskom komercijalnom bankom (CKB) koje se

očekuje do kraja godine. Na sjednici je usvojen i godišnji izvještaj o poslovanju banke, sa mišljenjem nezavisnog spoljnog revizora. “Banka je i u 2018. godini zabilježila odlične komercijalne i finansijske rezultate, što je odraz i povećanog broja klijenata, kao i uspjeha u svim segmentima poslovanja - sa građanima, malim i srednjim preduzećima, javnim sektorom i privredom. Ostvareni rezultati, kao i internacionalne nagrade, potvrđuju da Societe Generale banka Montenegro drži jednu od vodećih pozicija na

Katnić

tržištu i da je prepoznata kao banka posvećena klijentima”, saopšteno je iz banke. Spajanje sa CKB-om sačekaće postojeći saziv Odbora direktora Societe General banke Montenegro, u kojem su predsjednik Odbora direktora Milorad Katnić, direktor Finansijske divizije Societe Generale Grupe za Evropu Antoine Alexis, regionalni direktor za Balkan JeanPhilippe Guillaume, direktorica Finansijske divizije Societe Generale banke Srbija Sonja Miladinovski i direktorica Plantaža Verica Maraš. Bo.D.

HRONIKA

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

SDT POKRENULO JOŠ JEDNU ISTRAGU PROTIV DIREKTORA ATLAS BANKE

NIKOLIĆ DANAS KOD ISTRAŽNOG SUDIJE

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici danas će saslušati bivšeg direktora Atlas banke Marka Nikolića kojem se na teret stavlja krivično djelo zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju. On je uhapšen u okviru nove istrage u vezi sa poslovanjem Atlas banke, a zajedno sa njim slobode je lišena i Dijana Zečević koja je bila zamjenica izvršnog direktora za sredstva i platni promet u zemlji. Nikoliću je nakon saslušanja kod Specijalnog tužioca određeno zadržvanje do 72 sata, dok je Zečević pušten da se bran isa slobode. Nikolić je pred Specijalnim tužilaštvom negirao krivično djelo tvrdeći da je sve radio po zakonu. Naime, Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragi zbog sumnji u sporne malverza-

cije oko tri miliona depozita Aerodroma Crne Gore, koji se nalazio u Atlas banci. Naime, prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, Nikolić je sklopio dogovor sa Aerodromima da oni oroče u Atlas banci veću sumu novca, međutim u međuvremenu započeta je istraga u ovoj banci i sredstva su ostala zarobljena. On je već jednom hapšen, krajem prošle godine, ali je pušten da se brani sa slobode. Nikolić je 28. decembra prošle godine uhapšen sa još nekoliko lica u istrazi SDT-a o navodnom pranju novca i nezakonitom poslovanju Atlas grupe. Sa njim su tada uhapšeni i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić, službenici Brankica Bašović i šefica računovodstva Atlas banke Biljana Bašović. Oni su osumnjičeni da su

ODLOŽENO SUĐENJE MEDOJEVIĆEVOJ GRUPI

Svjedocima nijesu uredno dostavljeni pozivi

preko kompanije “Global karbon”, čiji je osnivač IBM, uzimali novac iz te banke, raspodjeljivali ga u firme kojima su upravljali ili bili ovlašćena lica, a kredite nijesu vraćali. Ovu šemu su, kako se sumnja, sprovodili u periodu od 2008. do 2010. godine. Grupa se tereti da je po nalogu odbjeglog biznismena predavala zahtjeve za kredite kod IMB i Atlas mont banke. Garancije su bili depoziti iz firmi “Mega Gulf”, “Fiesta investments” i “Holdings limitid”. Istražitelji vjeruju da je taj novac potom završavao kod Kneževića i nekih osumnjičenih, a vraćan je od depozita tri firme koje su bile garant. Specijalno policijsko odjeljenje mjesecima je provjeravalo poslovanje Atlas banke zbog navodnog pranja novca i trenutno se vodi više istraga. N.P.

Na osnovu člana 35 i 36 Zakona o privrednim društvima (Sl.list RCG br. 06/02; Sl.list CG br.17/07, 80/08,40/10, 36/11 i 40/11), člana 26 i 32 Statuta HTP „Atlas Hotels Group“ AD Bar i Odluke Odbora direktora br. 019-05/XII sj.T2 od 14.05.2019.godine, saziva se

IX REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA HTP „ATLAS HOTELS GROUP“ AD BAR Skupština akcionara održaće se 17.06.2019.godine u hotelu “Princess“ u Baru, Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 11.00 časova, sa sljedećim

D n e v n i m r e d o m: 1. Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od Centralnog klirinškog depozitarnog društva i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; 2. Usvajanje Zapisnika sa VIII redovne Skupštine akcionara od 19.06.2018.godine; 3. Razmatranje i usvajanje Osnovnih finansijskih iskaza, Izvještaja menadžmenta i Izvještaja o poslovanju – važni poslovni događaji u 2018.godini; 4. Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog revizora o reviziji finansijskih iskaza za 2018. godinu; 5. Donošenje Odluke o razrješenju nezavisnog revizora; 6. Donošenje Odluke o izboru nezavisnog revizora za 2019.godinu; 7. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora; 8. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora; 9. Donošenje Odluke o utvrđivanju naknade članovima Odbora direktora. Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili su zastupani putem punomoćnika pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija. Materijali po navedenim tačkama dnevnog reda staviće se na uvid akcionarima u sjedištu Društva, na adresi hotel Princess, Jovana Tomaševića 21 Bar, svakog radnog dana od 09-13 časova, 20 dana prije održavanja Skupštine. Prijavljivanje akcionara vršiće se na dan održavanja sjednice, od 10.30 do 11.00 časova. Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a punomoćnika akcionara na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave punomoćnika. Dodatne informacije: kontakt tel. + 382 30 311 177. Predsjednik Odbora direktora Branislav Krtinić,s.r

Suđenje optuženom lideru PzP-a Nebojši Medojeviću i njegovoj navodnoj kriminalnoj grupi koja se tereti za pranje novca, juče je odloženo u Višem sudu u Podgorici jer niko od šest pozvanih svjedoka nije došao na zakazano ročište. Kako je pojasnila predsjednica vijeća, sutkinja Vesna Pean, u spisima nema dokaza da su svjedoci uredno primili poziv. Naredni pretres zakazan je za 29. maj. Kao šef dvanaestočlane kriminalne grupe, prema optužnici SDT-a, označen je Medojević. Drugooptuženi u ovom predmetu je biznismen iz BiH Momir Nikolić. Svih 12 optuženih prethodno je negiralo krivicu, naglašavajući da je optužnica isključivo politički motivisana radi dis-

kreditacije Demokratskog fronta, odnosno partija koje su njeni konstituenti. Pored Medojevića i Nikolića, na optuženičkoj klupi nalaze se i direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, v.d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, sin funkcionera DF-a Slavena Radunovića, sinovac funkcionera Predraga Bulatovića Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, funkcioner Demokratske narodne partije Aleksandar Sekulić, član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović i ulični diler deviza Gordan Konatar. Bo.B.

U ROŽAJAMA RASVIJETLJENE TRI KRAĐE

Oduzete cigarete vrijedne oko 13.000 € Rožajska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv A.M. iz ovog grada, nakon što je pretresla njegov lokal i kiosk Žurnal i pronašla 8.930 paklica cigareta bez akciznih markica. Cigarete su ukupne vrijednosti oko 13.000 eura. Rožajska policija je rasvijetlila i tri krivična djela teška krađa. Zbog sumnje da je počinio jedno krivično djelo teška krađa policija je podnijela krivičnu prijavu protiv maloljetnog D.H. (17). Za druga dva krivična djela slobode je lišeno pet lica, i to za jedno su

osumnjičeni A.N., H.Š. i S.N., a za drugo su osumnjičeni J.C. i D.H. Svih pet lica je privedeno nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu. Prekršajne prijave zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga policija je nadležnom Sudu za prekršaje podnijela protiv D.M. iz Plava, kod kojeg je pregledom pronađen zamotuiljak sa sadržajem kokaina, i protiv L.L. iz Berana kod kojeg je pregledom pronađen zamotuljak sa sadržajem marihuane. R.C.H.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

hronika

sud prihvatio sporazum okrivljene i odt-a

Mišolić pristala na pola godine kućnog zatvora Podgoričanka Andrija- kog Osnovnog suda Larisa na Mišolić (28) pristala je Mijušković-Stamatović. na pola godine kućnog Podsjetimo, Mišolić je zatvora uz uplatu uhapšena početkom 5.000 eura u huaprila kada je policija pretresom manitarne svrhe, odnosno Kliničstana u kojem je kom centru Crboravila pronašne Gore, zbog li olovku pištolj krivičnog djeu ilegalnom pola nedozvolje- Pištolj olovka prona- sjedu sa jednim metkom koji se no držanje oruž- đen kod Mišolić nalazio u cijevi. ja i eksplozivnih materija. Juče je sporazum Policija Mišolić tretira kao okrivljene Mišolić i tužio- pripadnicu takozvane ženca ODT-a u Podgorici po- ske bande i povezuje je sa tvrdila sutkinja podgorič- “zagoričkim klanom” i ška-

ljarskom grupom. “Službenici CB Podgorica, uz prethodno pribavljenu naredbu od nadležnog sudije za istragu, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi Andrijana Mišolić. Pretresom je pronađeno oružje sa metkom u cijevi koje je bilo u ilegalnom posjedu ove ženske osobe. Policijski službenici lišili su slobode Andrijanu Mišolić i ona je, uz krivičnu prijavu, privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pod-

Mišolić (DESNO) gorici, zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija” saopšteno je tom prilikom iz Uprave policije. Od Mišolić je takođe radi provjere privremeno oduzeto vozilo „VW golf VII” kao i skupocjeni sat „rolex”

radi provjere porijekla. Pretres stana koji je Mišolić koristila izvršen je radi eventualnog pronalaska predmeta i tragova u vezi sa izvršenim krivičnim djelima. Mišolić je ranije terećena za nasilničko ponašanje kao i za krađu bundi i haljina. Bo.B.

akcija u herceg novom i Beranama

Povrijeđene dvije žene Dvije ženske osobe su povrijeđene u udesu koji se dogodio juče na magistralnom putu u Kotoru, saopšteno je Dnevnim novinama iz OKCa Uprave policije. Kako su nam kazali, jedna osoba ima teške tjelesne povrede u vidu preloma ključne kosti, dok je druga zadobila lakše povrede. Udes se dogodio u mjestu Kostanjica, a prijavljen je u 10 sati i 10 minuta. Prilikom udesa jedno vozilo je završilo u moru. E.H.

Pronađeno oružje, municija i eksploziv Policija u Herceg Novom i Beranama pronašla je oružje, municiju i eksploziv, saopšteno je juče iz Uprave policije. Kako ističu, policija u Herceg Novom je kod N.K. (51) iz te opštine pronašla pištolj „VZOR“ kalibra 7,65 milimetara sa 44 metka istog kalibra i 23 puščana metka. “Pronađeni pištolj i municija biće upućeni u Forenzički centar radi vještačenja. Protiv N.K. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksploziv-

nih materija”, navode u Upravi policije. U Beranama je, dodaju, pretresena kuća koju koristi L.O. (20) iz tog mjesta, a policijski službenici su pronašli pištolj „blow“ kalibra devet milimetara i tri štapina eksploziva. “Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da eksploziv pripada R.O. (67) iz Berana. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama. Pronađeni i oduzeti predmeti biće upućeni u Forenzički centar radi vještačenja”, naglasili su u policiji. R.C.H.

Oduzeto oružje, Berane

Oduzeti pištolj, Herceg Novi

projekat traje od 25. decemBra do 25. maja

Kreativne radionice “Nit” za žene i maloljetnike u ZIKS-u Udruženje starih zanata i vještina “Nit” iz Podgorice, uz finansijsku podršku Ministarstva pravde, organizuje “Kreativne radionice Nit” u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Spuž, namijenjene ženama i maloljetnicima. Kako je saopšteno iz tog udruženja, projekat se realizuje od 25. decembra prošle do 25. maja ove godine.

“U Odjeljenju za žene, učešće je uzelo 13 zatvorenica i dvije zaposlene u ZIKS-u. Održane su kreativne radionice pletenja, izrade brojanica i narukvica prijateljstva, izrade suvenira od novinskog papira i kanapa, dekupaž. Radionice dekupaža i pletenja su izazvale najveće interesovanje i oduševljenje korisnica. Kao i molbu da

se ovakve radionice produže”, navode u Udruženju starih zanata i vještina “Nit”. Kako ističu, u kreativnim radionicama u Odjeljenju za maloljetnike učestvovalo je svih sedam zatvorenika. “Radionicama su prisustvovala i dva psihologa, zaposlena u ZIKS-u. Maloljetna lica lišena slobode učestvovala su na radionicama

izrade brojanica i narukvica prijateljstva, izrade suvenira od novinskog papira i kanapa, dekupaž”, dodaju u udruženju. Na radionicama su nastali šalovi, trake za kosu, ramovi za slike, kutije za nakit, brojanice, narukvice… “Trenutno je u toku izrada brošure koja će prezentovati rezultate ovog projekta.

Smatramo da ovaj i slični projekti umnogome doprinosi unapređenju tretmana i kvalitetnijoj resocijalizaciji i reintegraciji zatvorenika i zatvorenica u ZIKS-u”, kažu u Udruženju starih zanata i vještina “Nit”, zaključujući da im je Zavod za izvršenje krivičnih sankcija Spuž pružio svu neophodnu podršku. R.C.H.

HRONIKA

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.05.2019. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama hotela „Berane“, na adresi Ivangradska 1, Berane. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Joksimović Stamene koje su upisane u listu nepokretnosti br. 235 KO Buče I, Uprave za nekretnine PJ Berane i to: - Katastarska parcela broj 1326/1, plan 6, skica 5, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu površine 64 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na ktastarskoj parceli broj 1326/1, površine 51 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na V prodaji iznosi 18.387,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Joksimović Stamene na dan 22.06.2018. godine iznosi 10.034,51€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 25.05.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Franca“ na adresi Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Kljajević Miluna koje su upisane u listu nepokretnosti br. 179 KO Moračko Trebaljevo, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 496, plan 6, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 5228 m2, - Katastarska parcela broj 541, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4714 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 66 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 1, površine 12 m2, - Katastarska parcela broj 542, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 850 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 1 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, površine 12 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, u osnovi površine 66 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade, spratnost 1P, površine 20 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 48 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 53 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na V prodaji iznosi 41.699,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Kljejević Milunana dan 23.11.2018. godine iznosi 16.000,30 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 24.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

PONOVNO SUĐENJE PRIPADNICIMA SAJ A, SVJEDOČIO STARJEŠINA POSEBNE JEDINICE:

Martinović psovao policiju i govorio “Milovi kerovi”

Pripadnicima Specijalne antiterorističke jedninice (SAJ) Boru Grguroviću i Goranu Zejaku, koji se terete za brutalno prebijanje Milorada Mija Martinovića na opozicionim protestma 24. oktobra 2015, ponovo se sudi pred podgoričkim Osnovnim sudom, a na jučerašnjem ročištu svjedočio je starješina Posebne jedinice Igor Razić. On je kazao da im je oštećeni Martinović spornom prilikom upućivao psovke “p**de jedne”, “Milovi kerovi” a zatim krenuo i vozilom ka njima. “Stajali smo u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, je-

dan mercedes tamne boje krenuo je prema nama velikom brzinom, ja sam mu dao znak da prođe ulicom Svetozara Markovića, međutim, on je ušao u kontrasmjer u traku u kojoj smo mi blokirali saobraćaj i zaustavio se. Ja sam mu opet dao signal da nastavi kretanje, ali je on počeo da upućuje psovke, krenuo prema nama, pokazao nam srednji prst i ostao tu još 15 do 20 sekundi vjerovatno kako bi nas isprovocirao”, naveo je Razić, dodajući da ne zna zašto Martinović nije procesuiran zbog tog događaja. Po njegovom sjećanju, iz

medija je saznao za prebijanje Martinovića od strane pripadnika SAJ. Podsjetimo, prvostepenomm odlukom sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Nade Rabrenović, Grgurović i Zejak osuđeni su na po godinu i po zatvora zbog mučenja i nanošenje teške tjelesne povrede bivšem bokseru. Takvu presudu Viši sud u Podgorici je ukinuo i vratio postupak na ponovno suđenje. S druge strane, Viši sud je potvrdio oslobađajući dio presude, a to je da pripadnici SAJ-a nijesu krivi za razbijanje Martinovićevog automobila. Bo.B.

JEDAN UHAPŠEN, PROTIV DVOJICE KRIVIČNE PRIJAVE

Prevarili službenika Poreske uprave Podgorička policija rasvijetlila je dva krivična djela – prevaru i navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, te je zbog sumnje da su ih počinili jednu osobu uhapsila, a protiv dvije podnijela krivične prijave. Kako je saopšteno iz Uprave policije, M.V. iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je počinio prevaru, kada je, 10. aprila ove godine, dovodeći u zabludu službenike Poreske uprave – Centralnog registra privrednih subjekata, na osnovu falisifkovane dokumentacije obavio statusne promjene u kompaniji Multimat. “Potom je, sumnja se, na osnovu donesenog rješenja, 12. aprila promijenio kartone deponovanih potpisa kod Prve banke i sa poslovnog računa navedene firme podigao 2.400 eura i tako za sebe pribavio pro-

tivpravnu imovinsku korist”, naveli su u policiji. Osim toga, policija je podnijela krivičnu prijavu protiv G.A. (24) iz Podgorice i Dž.G. (51) iz Kosova, nastanjenog u Podgorici, zbog sumnje da su počinili krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja. “Sumnja se da su 31. jula 2018. godine prijavili policiji da se u Podgorici dogodila saobraćajna nezgoda u ko-

joj su oni učestvovali. Tom prilikom su na licu mjesta, sumnja se, lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu službenike Uprave policije da na osnovu navedenog sačine zapisnik o uviđaju saobraćajne nezgode. Na osnovu tako sačinjenog zapisnika osumnjičeni su pokušali da naplate štetu od osiguravajućeg društva u iznosu od 30.362 eura”, saopštili su iz Uprave policije. R.C.H.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

Stanković na Sjednici odbora za politički SiStem, pravoSuđe i upravu

hronika

Sa sjednice Odbora

Lani zaključeno 298 sporazuma o priznanju krivice Crnogorski tužioci prošle godine zaključili su 298 sporazuma o priznanju krivice, što je za 58 sporazuma više nego 2017, saopštio je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Članovi odbora iz DPS-a primijetili su da se Tužilaštvo u posljednje vrijeme suočava sa velikom pritiskom medija i javnosti, na šta je Stanković odgovorio da je to očekivano, ali da oni nastavljaju da rade svoj posao, sviđalo se to nekome ili ne. Stanković je zadovoljan radom u prethodnoj godini. Posebno ističe visok stepen potvrđenih optužnica, koje su dale očekivane rezultate.

“Po optuženjima osnovnih, viših i specijalnog državnog tužilaštva, osuđujućom presudom riješeno je 90,98 odsto optuženja, oslobađujućom 3,65 odsto, i odbijajućom presudom 1,98 odsto”, kazao je Stanković. Državni tužioci imali su pune ruke posla i kada je u pitanju primjena instituta odloženog krivičnog gonjenja, a takvih predmeta bilo je 617. Sporazum o priznanju krivice potpisalo je gotovo 300 učinioca teških krivičnih djela. “Da li je to mali ili veliki broj, šta dobijamo sa tim, da li se imovinska korist koja je stečena izvršenjem krivičnih djela upravo vraća tamo gdje bi trebalo da bude vraćena?”, pitao je poslanik DPS-a Želj-

ko Aprcović. “U 2016. oduzeto je po osnovu imovinska korist u iznosu od preko 29 milona eura, u 2017. imovinska korist preko šest miliona eura. Moramo istaći da u istoriji crnogorskog pravosuđa nijesmo imali odluka možda nekih sitnih da se vraća imovinska korist koja je stečena krivičnim djelom”, kazao je tužilac Veljko Rutović. Članovi skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe primijetili su da sve te rezultate tužilaštvo postiže u prilično otežanim uslovima. “Nikad nije bilo teže raditi

u tužilaštvu, jer velika je izloženost pritisku javnosti”, smatra poslanica DPS-a Jovanka Laličić. “Borba protiv organizovanog kriminala je veoma teška i to je borba sa ljudima koji imaju veliku moć, koji imaju uticaj koji mogu da imaju uticaj i kod medija, tako da ovo nije ništa neočekivano”, odgovorio je Stanković. Jedno od pitanja bilo je i kako su u tužilaštvu zadovoljni nakon donošenja Zakona o državnom tužilaštvu, koji je znatno proširio njihove nadležnosti.

“Trebalo bi da budemo mnogo maliciozni da se ne prizna da je danas državno tužilaštvo nekoliko koraka naprijed u odnosu na prije par godina”, poručio je Stanković. “Moj utisak je da se na tom planu postiglo mnogo i da je to jedan ozbiljan iskorak koji je makar i na nivou percepcije sa strane javno vidljiv”, ističe poslanik DPS-a Miloš Nikolić. Tužioci odluke donose u neuslovnim prostorijama, ali to, kako su poručili, ne može biti izgovor za eventualne propuste u radu. E.H.

deSet privrednika oSumnjičeno za falSifikovanje

Uprava policije i Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije podnijeli su krivične prijave protiv deset privrednika iz Bara, Bijelog Polja i Herceg Novog zbog sumnje da su lažno ovjeravali isprave i falsifikovali dokumenta. Prijave su podnešene protiv E.M. iz Bara, osnivača firme „Edison“ d.o.o. Bar, V.L. iz Bara, osnivača firme „Limingtours“ d.o.o. Bar, R.F. iz Bijelog Polja, osnivača firme „Danšped“ d.o.o. Bijelo Polje, V.N. iz Bijelog Polja, osnivača firme „Professional group“ d.o.o. Bijelo Polje, D.Z.

Oni su naveli notare da ovjere neistinite izjave u kojima je navedeno da su izmirene sve obaveze koje su ta privredna društva imala prema povjeriocima, zaposlenima i Poreskoj upravi. iz Mojkovca, osnivača firme „DND“ d.o.o. Bijelo Polje, R.I. iz Herceg Novog, osniva-

ča firme „Ivović invest“ d.o.o. Herceg Novi, S.M.P. iz Herceg Novog, osnivača firme „Montemedica“ d.o.o. Herceg Novi, D.M. iz Herceg Novog osnivača firme „Milović DM“ d.o.o. Herceg Novi, A.S. iz Zagreba, sa boravištem u Herceg Novom, osnivača firme „Celebrus“ d.o.o. Herceg Novi i M.P. iz Herceg Novog, osnivača firme „Perović trade“ d.o.o. Herceg Novi. Oni su, kako se sumnja, naveli notare da ovjere neistinite izjave u kojima je navedeno da su izmirene sve obaveze koje su ta privredna društva imala prema povjeriocima, zaposlenima i Poreskoj upravi. Zatim su takve izjave sa neistinitim sadržajem upotrijebili prilikom podnošenja zahtjeva Poreskoj upravi za pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije privrednih društava čiji su osnivači, pri čemu pričinjena ukupna šteta prema budžetu u iznosu od 88.811 eura. E.H.

Foto:Iva Mandić

Falsifikovanim dokumentima oštetili budžet za 88.811 €

Privođenje Lješnjaka

Suđenje Stamatoviću i grupi odloženo

Tužilac opravdano izostao U Višem sudu u Podgorici juče je odloženo suđenje optuženom Stevanu Stamatoviću i njegovoj navodnoj kriminalnoj grupi, koju SDT tereti da je 20. maja 2017. godine pokušala likvidaciju Radojice Zekovića, zbog izostanka specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Naime, on je ranije obavijestio sud da nije u mogućnosti da prisustvuje zakazanom ročištu. Podsjetimo, sud je ranije naložio saslušanje supruge oštećenog Zekovića, Aleksandre Zeković u svojstvu svjedoka, a nakon što je od vještaka sudske medicine Miodraga Šoća dobio potvrdu da

je ona procesno sposobna. Sutkinja Ana Vuković ranije je istakla da sud nikada nije naložio njeno privođenje, ali da neće odustati od njenog saslušanja, te da će se ona saslušati nakon porođaja. Prvookrivljeni Stamatović je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu, a na optuženičkoj klupi nalaze se okrivljeni Aleksandar Bojović, Stefan Balević, Đorđije Božović, Milan Lješnjak i Dejan Deletić. Prema tvrdnjama SDT-a, Stevan Stamatović je oformio kriminalnu grupu koja je, između ostalog, pokušala likvidaciju Radojice Zekovića 20. maja 2017. godine. Bo.B.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

ISTRAŽIVANJE KONSULTANTKINJE SE O AKADEMSKOM INTEGRITETU

Polovina studenata i 13 odsto profesora smatraju da je kupovina ispita česta pojava, a dva procenta budućih akademaca je priznalo da su za vrijeme studija kupili ispit. To je pokazalo online istraživanje o crnogorskom akademskom integritetu koje je od 2017. do 2019. uradila konsultantkinja Savjeta Evrope (SE) Sonja Bjelobaba na uzorku od 150 studenata i 131 nastavnika. Bjelobaba, koja je rezultate istraživanja predstavila na završnoj konferenciji “Jačanje integriteta i borba protiv korupcije u visokom obrazovanju“, je pojasnila da su ankete bile anonimne. U njima je učestvovalo 54% studenata državnog i 46 odsto sa privatnih, kao i 87 odsto profesora sa državnog univerziteta i 13% sa privatnog. Na pitanje da li ste bili učesnik kupovine diplome, oko jedan odsto se izjasnio potvrdno, dok je nešto više, oko 1,5 odsto, reklo da su, takođe, bili učesnici pojave prodaje diplome. Polovina anketiranih studenata

NEŠTO VIŠE OD 40 POSTO ČLANOVA FAKULTETA I BLIZU 70 POSTO STUDENATA REKLO JE DA JE POJAVA KORIŠĆENJA SLUŠALICA ILI SLIČNIH ALATKI TOKOM ISPITA ČESTA ILI JAKO ČESTA

smatra i da je prisutna pojava kupovine diploma, a da se često ili jako često dešavaju slučajevi prodaje diplome odgovorilo je oko 10 odsto profesora i nešto više od 40 posto studenata.

■ VARANJE NA ISPITIMA

Nešto više od 40 posto članova fakulteta i blizu 70 posto studenata reklo je da je pojava korišćenja slušalica ili sličnih alatki tokom ispita česta ili jako česta. Pojava prodaje eseja, domaćeg ili slično, drugom studentu je, takođe, prisutna u ovoj mjeri - reklo je 30 posto profeso-

ra i 60 odsto studenata. Ispitanici, 40 posto profesora i više od 70 odsto studenata, reklo je, takođe, da je u u ovoj mjeri zastupljena i kupovina nečijeg rada, eseja... Da postoji u ovoj mjeri plagiranje eseja, domaćeg zadatka ili slično, reklo je oko 50 posto profesora i više od 60 odsto studenata. Istraživanje je takođe pokazalo da postoji neusklađenost između stavova o akademskom integritetu između zaposlenih na fakultetima i studenata, kazala je Bjelobaba. “Zato je potrebna bolja komunikacija na relaciji nastavno osoblje studenti, ali

Foto: www.ucg.ac.me

STUDENTI KUPUJU I ISPITE I DIPLOME

Sa jučerašnje konferencije i više obrazovanja za obje grupe ispitanika, kao i upotreba softvera za podudaranje tekstova”, kazala je ona i dodala da su pitanja bila zasnovana na anketama sprovedenim u Švedskoj.

■ ZAKON ĆE UREDITI OBLAST

Da je naše društvo spremno da se bori protiv korupcije u obrazovanju i svih oblika kršenja akademskog integriteta pokazuje to što je Crna Gora prva država koja je oblast akademskog integriteta uredila kroz poseban zakon, istakla je generalna direktorica Direkci-

je za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje Arijana Nikolić-Vučinić. “Vrijeme koje je pred nama će pokazati kvalitet zakona i spremnost da sistem učinimo boljim”, naglasila je Nikolić-Vučinić. Ona je podsjetila da crnogorske ustanove od 2017. godine koriste softver za utvrđivanje plagijata što je, kako je rekla, još jedno sredstvo uz zakon koje treba da doprinese kvalitetu obrazovnog sistema Crne Gore. “Etički komitet, čije je formiranje planirano, zajedno sa organima ustanova visokog obrazovanja, kao i svim članovima akademske zajednice vršiće monitoring i pratiti promjene i napredak u ovoj oblasti”, kazala je Nikolić-Vučinić. Jedna od najznačajnijih aktivnosti koje je Univerzitet Crne Gore realizovao uz podršku Savjeta Evrope je cjelokupan proces pripreme dokumentacije i organizacije promotivnih aktivnosti u cilju sertifikacije u oblasti akademskog integriteta što je rezultiralo da Univerzitet, kazao je rektor Danilo Nikolić, u aprilu ove godine dobije sertifikat u oblasti akademskog untegriteta od strane Međunarodnog instituta za istraživanje i rad na sprečavanju nečasnog akademskog ponašanja i plagijata pri Univerzitetu u Ženevi (IRFPA). J.V.Đ.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

društvo

Do lista nepokretnosti i preko notara Foto: Vedran Ilic

Crnogorski građani će ubuduće moći da do lista nepokretnosti dođu na jednostavan način – odlaskom kod notara kojima je omogućeno da koriste novi servis Uprave za nekretnine i automatski preuzimaju podatke iz katastarskih evidencija u formi digitalno potpisanog elektronskog lista nepokretnosti. Novi servis je testiran mjesecima, a osim notarskim kancelarijama biće uskoro dostupan i drugim korisnicima kojima su podaci iz katastarskih evidencija potrebni za obavljanje zakonom propisanih djelatnosti. Takav način preuzimanja zvaničnih dokumenata Uprave za nekretnine bitno će skratiti vrijeme potrebno za sklapanje pravnih poslova kod notara, jer će se eliminisati lično podizanje dokumenata na šalterima Uprave i čekanje u redovima, a pristupaće se trenutno ažurnim

Novi servis je testiran mjesecima, a osim notarskim kancelarijama biće uskoro dostupan i drugim korisnicima kojima su podaci iz katastarskih evidencija potrebni za obavljanje zakonom propisanih djelatnosti.

podacima. Normativno uređenje elektronskog pristupa podacima Uprave za nekretnine od notara bila je i tema nedavnog sastanka u Ministarstvu pravde kojem su prisustvovali predstavnici Direktorata za građansko

Uprava za nekretnine zakonodavstvo i nadzor u ovom resoru, direktor UZN Dragan Kovačević sa saradnicima, kao i predstavnici Notarske komore. Kako navode u Upravi za nekretnine, akcenat je stavljen na zaštitu ličnih podataka koji će se razmjenjivati putem ovih servisa. “Sagledani su različiti aspekti budućeg funkcionisa-

nja te razmjene, a učesnici su se složili da zaštita ličnih podataka treba da bude prioritet, kao i da predloženo softversko rješenje, uglavnom zadovoljava sve propise i preporuke Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u ovoj oblasti”, navode u Upravi za nekretnine. R.D.

Leković

povučeN zahtjev za discipliNski

Leković neće biti kažnjen Direktor Televizije Crne Gore Slavko Đurđić povukao je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv autora emisije “Okvir” Zorana Lekovića. Đurđić je ocijenio da je razlog odbijanja emisije sa nametnutim gostima nesporazum u komunikaciji, te da Leković nije odbio izvršenje radne obaveze. Podsjetimo, Leković se obratio javnosti nakon što je, kako je tada kazao, emisiju “Okvir” čije je emitovanje planirano za 17. režirao neko van Javnog servisa ali uz učešće i direktnu odgovornost menadžmenta. R.D.

Foto: portalanalitika.me

Novim softverom olakšaN pristup dokumeNtaciji uprave za NekretNiNe

zapošljavanje

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

Javni poziv za dodJelu sredstava Fonda za proFesionalnu rehabilitaciJu i zapošlJavanJe lica sa

Grant šema u iznosu od tri miliona eura

Do 3. juna otvoren je osmi po redu Javni poziv Zavoda za zapošljavanje za dodjelu sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Grant šema iznosi tri miliona eura. Cilj poziva je unapređenje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom. Pravo učešća imaju pravna i fizička lica. Projekti će se sprovoditi na terito-

riji Crne Gore. Poziv, sa pratećim dokumentima, dostupan je na adresi: http:// www.zzzcg.org Sredstvima Fonda mogu se finansirati sljedeće aktivnosti: mjere aktivne politike zapošljavanja - obrazovanje i osposobljavanje odraslih, osposobljavanje za rad kod poslodavca, mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije, prila-

gođavanje radnog mjesta i uslova rada, otvaranje novih radnih mjesta za lica sa invaliditetom, nabavka opreme i materijala u svrhu otvaranja novih radnih mjesta, otklanjanje barijera pristupu radnom mjestu. Očekuje se uključivanje u projekte najmanje 350 lica sa invaliditetom, od čega najmanje 40 odsto žena sa invaliditetom. Pozivom je

Stalni sezonac - sigurnost radniku i poslodavcu primJer dobre prakse: iskustvo hrvatske primJenlJivo u crnoJ Gori

Imajući u vidu da je Crna Gora u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, znanja i iskustva stečena u HZZ-u, biće putokaz našem Zavodu, pa ćemo nastojati da razradimo neke modele i mogućnosti primjene na našim prostorima, kaže Suljo Mustafić

U Zavodu za zapošljavanje Crne Gore smatraju da bi, po uzoru na Hrvatsku, trebalo uvesti mjeru “Stalni sezonac” namijenjenu sezoncima koji su najmanje šest mjeseci radili kod istog poslodavca i koji će kod njega raditi najmanje još jednu sezonu. Primjer dobre prakse objašnjen je crnogoskoj delegaciji, koju je predvodio direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, prilikom nedavne radne posjete Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

■ Benefiti Kako je objašnjeno, u HZZ-u ta mjera podrazumijeva benefite i za sezonca i za poslodavce. “Predviđena je za osobe koje su kontinuirano radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu. Poslodavcu se uplaćuje 100 odsto troška produženog osiguranja za prvih tri mjeseca, dok se naredna tri mjeseca uplaćuje 50 odsto”, objasnile su hrvatske kolege. Cilj ove mjere, kako su dodali, je financijska podrška radnicima – sezoncima u periodu kada ne rade, a time se osigurava potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti, koji to-

kom ostatka godine imaju smanjen obim posla zbog sezonskog karaktera djelatnosti. “Imajući u vidu da je Crna Gora u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, znanja i iskustva stečena u HZZ-u, biće putokaz Zavodu za zapošljavanje u budućem periodu. Čuli smo da državne Potpore za zapošljavanje daju najbolje rezultate pa ćemo, s obzirom na geografski pložaj dvije zemlje, nastojati da razradimo modele njihove moguće primjene na našim prostorima. Takođe, po ugledu na Hrvatski zavod za zapošljavanje smatramo da bi trebalo uvesti mjeru “Stalni sezonac” namijenjenu sezoncima koji su najmanje šest mjeseci radili kod istog poslodavca i koji će kod njega raditi najmanje još jednu sezonu”, kazao je Mustafić.

■ Deficit I Hrvatskoj nedostaju konobari, kuvari, pica majstori, sobarice, higijeničarke, recepcioneri, ali i menadžeri u turizmu. Tamošnji nedostatak radne snage u većini sektora i odlazak ljudi iz Hrvatske iziskuju hitne mjere za rješavanje tog problema. Problem je posebno osjetan u turističkom sektoru, gdje sezona traje gotovo cijelu godinu. “Kako se ove godine očeku-

Učesnici radnog sastanka u Zagrebu je dalji rast turističkog prometa i otvaranje novih objekata, povećana je potreba za radnom snagom. Procjene su da nam je potrebno 15.000 radnika”, kazao je direktor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar. Cilj im je, kako je dodao, da aktiviraju neaktivne, ali i da privuku domaću radnu snagu. Zato su i svi kapaiciteti angažovani na popularizaciji zanimanja i mogućnosti prekvalifikacija. Na stručnom sastanku je govoreno o prekograničnoj sa-

radnji, mjerama aktivne plitike zapošljavanja, digitalnim uslugama za tražioce zaposlenja i poslodavce, a predstavljen je i model statistički potpomognutog profilisanja (StAP), koji se još ne primjenjuje u Crnoj Gori. I u HZZ-u, u ovoj godini, nastavljaju s mjerama aktivne politike zapošljavanja. Ko i u Crnoj Gori one imaju za cilj aktiviranje nezaposlenih građana, posebno za rad u turističkoj sezoni, koja je za-

dnjih godina deficitarna radnom snagom u obje države.

■ Mjere APZ Mjere aktivne politike zapošljavanja, iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, obuhvataju: potpore za zapošljavanje, potpore za zapošljavanje za sticanje prvog radnog iskustva, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

a invaliditetom traJe do 3. Juna predviđeno zaposlenje tokom trajanja projekta za najmanje 60 odsto učesnika. Projekcije su i da bude realizovano najmanje 30 odsto projekata koji za rezultat imaju zapošljavanje nakon projekta najmanje dva lica sa invaliditetom, u najkraćem trajanju od devet mjeseci. Ciljna grupa poziva su lica

sa invaliditetom sa evidencije Zavoda za zapošljavanje kojima je status utvrđen propisima iz oblasti obrazovanja, propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju ili o boračko - invalidskoj zaštiti, te licima kojima je status utvrđen na osnovu rješenja nadležne komisije za profesionalnu rehabilitaciju Zavoda.

nagrađeni učenici

Hrvati podržali program “Stop sivoj ekonomiji” Kolege iz Hrvatske su, kao jedan od primjera dobre prakse Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, prepoznali program “Stop sivoj ekonomiji”, kojima se aktiviraju mladi visokoškolci u suzbijanju sive ekonomije na crnogorskom tržištu rada. Podsjetimo, taj Program je završen krajem godine. Visokoškolci, mlađi od 30 godina, njih 180, šest mjeseci su radili na sprečavanju neformalnog poslovanja, odnosno asistirali su inspektorima. Bili su raspoređeni u Poreskoj upravi, Upravi za inspekcijske poslove i Upravi policije. Zavod za zapošljavanje, za ovaj program, opredijelio je 555.000 eura, a učesnici programa imali su mjesečnu nadoknadu u iznosu od 300 eura. radnom mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni rad, kao mi, i mjeru stalni sezonac. I dok se Potporama za zapošljavanje podstiče zapošljavanje osoba sufinansiranjem troška plate poslodavcima (do 50 odsto godišnjeg troška bruto plate radnika ili 75 odsto za osobe s invaliditetom) Potpore za samozapošljavanje se dodjeljuju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla. Direktori Mustafić i Lončar ukazali su, takođe, na izvanrednu saradnju između dvije institucije koja se odvija u okviru djelatnosti Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope (CPESSEC), Svjetskog udruženja javnih službi za zapošljavanje (WAPES) i prekograničnih projekata.

Oslikali i opisali željene profesije Radovi Natalije Zloković, Tare Radulović, Tamare Radošević, Lune Supić, Ane Brajković i Poline Manine bili su najbolji na Konkursu “Moje buduće zanimanje” u organizaciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Nagrađeni su učenici IX razreda osnovnih škola “Orjenski bataljon”, “Ilija Kišić”, “Drago Milović” i “Milan Vuković” iz opština Herceg Novi, Kotor i Tivat. Prigodne nagrade, knjige i diplome, nagrađenim učenicima i njihovim mentorima, dodijelila je samostalna savjetnica za profesionalnu orijentaciju u Birou rada Herceg Novi Vesna Čikarić. “Željene profesije jedni su oslikali u likovnom, a drugi su opisali u literarnom radu. Učenici su pisanom riječju i kistom i bojom iskazali svoja profesionalna interesovanja i predstavili zanimanja kojima će se u budućnosti baviti”, kazala je Čikarić. Prispjelo je 30 literarnih i 45 likovnih radova učenika IX razreda osnovnih škola sa područja Boke Kotorske.

Sa uručivanja nagrada u Birou rada Herceg Novi

zapošljavanje

ove godine angažovano duplo više domaćih sezonaca

Mustafić: Nacionalna kampanja već daje rezultate Na sezonskim polovima, od početka godine, već je angažovano više od 3.500 nezaposlenih sa evidencije Zavoda. Toj statistici snažan doprinos dala je nacionalna kampanja “Zaposlimo domaće - da Crna Gora radi”, kaže direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, ističući očekivanja da će na sezonskim poslovima, sa evidencije Zavoda, ove godine biti zaposleno 11.000 radnika. “Ohrabruje podatak o broju angažovanih lica sa naše evidencije, domaćih radnika, na sezonskim poslovima na primorju, tim prije ako ga uporedimo sa prošlom godinom, kada je u ovo vrijeme bilo zaposleno oko 1.800 domaćih sezonaca. Znači, ove godine ih je dvostruko više”, analizira Mustafić. Direktor podsjeća na cilj i namjeru Ministarstva rada i socijalnog staranja i Zavoda da se, kroz kampanju “Zaposlimo domaće - da Crna Gora radi”, obezbijedi što više kvalitetne radne snage. “Nastojimo da ove godine preko Zavoda, sa naše evidencije, uposlimo nekih 11.000 lica, što je, s obzirom na strukturu nezaposlenih značajna brojka, posebno

ako uzmemo u obzir da je držati na sezonskim poslona našoj evidenciji više od vima i tokom sezone i čitave 10.000 osoba sa invalidite- godine i naravno obezbijeditom. Ako u planu uspijemo, ti ga za narednu godinu”, popremašićemo prošlogodiš- ručuje Mistafić. On tvrdi da bi nam pomonju brojku od desetak hiljada”, ističe prvi čovjek Zavoda. gao model Hrvatske, koja Poznato je da je Crnoj Go- ima institut Stalnog sezonri u sezoni neophodno ca, kako bi sezonskog radnika motivisali i do 20.000 radnida ostane vezan ka. Iako se svaza poslodavke g o d i n e ca tokom čisa evidentave godine, cije Zavokroz plaćada za zanje određepošljavanih poreza i nje angažuje veliki doprinosa, u broj domaperiodu kada ćih radnion i ne radi. ka, u javnosti Poslodavcima iz turističke se često čuje da Mustafić privrede fali stručnaši ljudi nijesu zani kadar, svake godine na interesovani za sezonske tržištu se pojavljuju nova poslove. Po riječima direktora, rad- zanimanja. nici kada se vrate sa sezon“Svjesni smo tog probleskih poslova najčešće se ža- ma. Trudimo se da našim, le ne na platu koju dobiju svake godine unaprijeđeza obavljeni posao, nego na nim, mjerama utičemo da uslove rada, prekovremeni osposobljavanjem i obukarad, loš smještaj … ma nezaposlenih dijelom “Neophodno je da poslo- nadomjestimo nedostajuća davci mijenjaju svijest o to- zanimanja. Moramo pratiti me, moraju nuditi bolje uslo- impulse iz privrede i od pove rada domaćem radniku. slodavaca i na njih brže reaSa druge strane, kao Zavod govati. Tražićemo nove moi država moramo tražiti no- dele da te obuke budu efikave uslove, kako radnika za- snije”, zaključuje Mustafić.

počinJe realizaciJa programa obrazovanJa odraslih

Obuka za zaštitare, kuvare, računovodstvene tehničare Počinje realizacija programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih, u koje je uključeno blizu 900 lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Nadležna komisija Zavoda birala je programe saglasno interesovanju nezaposlenih, s jedne strane, a s druge, vodila se zahtjevima tržišta rada. Direktor Zavoda Suljo Mustafić potpisao je ugovore sa licenciranim provajderima obrazovanja, koji sprovode programe u svim crnogorskim opštinama. Programe obrazovanja za sticanje stručnih kvalifikacija poha-

đa 461 nezaposleno lice. Oni se obučavaju za: zaštitara, računovodstvenog tehničara, rukovaoca građevinskim mašinama, frizera, kuvara, konobara, kozmetičara, keramičara, administratora, turističkog vodiča... Ključne vještine sticaće 435 nezaposlenih. Oni se osposobljavaju za vozače, svih kategorija, za rad na računaru, uče jezike: engleski, njemački, ruski i italijanski. Cilj programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih, kao jedne od mjera aktivne politike zapošljavanja, jeste eliminisanje obrazov-

nih prepreka nezaposlenih čije stečene kvalifikacije u formalnom obrazovanju ne odgovaraju potrebama na tržištu rada. Obuke traju tri mjeseca. Nezaposleni, za to vrijeme, od Zavoda dobijaju novčanu pomoć, u iznosu od 115 eura, mjesečno. Odlukom Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje za realizaciju programa opredijeljeno je 430.000 eura. Od tog iznosa 330.000 eura biće utrošeno za programe sticanja stručnih kvalifikacija, a 100.000 eura za usvajanje ključnih vještina.

crna gora

travel channel Poland u crnoj gori

Snimaju “Moj vodič” Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je domaćin novinarske ekipe TV Travel Channel Poland koji u našoj zemlji borave od 13-16. maja. Travel Channel Poland je jedna od najpoznatijih televizija koja se bavi temom putovanja i promocijom destinacija, čija je gledanost preko 5.4 miliona. U Crnoj Gori se snima jedna od njihovih naj-

popularnijih emisija pod nazivom “Moj vodič po…”, a po želji urednika biće snimani kadrovi Skadarskog jezera i pelikana, Kotora, stare masline u Baru, Velike plaže u Ulcinju, ručne izrade suvenira, spremanje nacionalnog tradicionalnog jela i vinograda Plantaža. Emitovanje emisije i kraćih priloga je predviđeno za jun.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE potrošnog materijala, opreme za vez brodova, boje i rezervnih djelova za plovne objekte, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 50.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-4019/19-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.05.2019. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon +382 20 020 483 270, e-mail bojana.lucic@mod.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, PC Kula A, Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge - injektiranje palmi – endoterapija sa preparatom Revive ili ekvivalentno, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 23.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 10-3916 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.05.2019. godine. Lice za davanje informacija Željka Petrović, telefon: +38269/414423, e-mail: petroviczeljka0@gmail.com.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 25.05.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela „Franca“ na adresi Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Durović Nurka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 127 KO Korita, Uprave za nekretnine PJ Bijelo pole i to: - Katastarska parcela broj 1597 plan 21, skica 239 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 2111 m2, - Katastarska parcela broj 1605/2 plan 21, skica 239 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 2959 m2, - Katastarska parcela broj 1655/3 plan 22, skica 238 koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 4247 m2 i - Katastarska parcela broj 1700 plan 22, skica 237 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 30303 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na V prodaji iznosi 82.944,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Durović Mersa na dan 06.12.2018. godine iznosi 4.677,56 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 24.05.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

u Budvi i Baru Predviđena kuPališta za

Plaže će imati Pse i sPasilačk

budvanskoj opštini uređene su tri plaže na kojima će moći da se kupaju kućni ljubimci, tzv. Pet friendly plaže. To je u skladu sa Planom Morskog dobra koje je od ove sezone prvi put uvelo tipizaciju kupališta na crnogorskom primorju, javlja radiojadran.com.

Prema riječima PR Morskog dobra, Ivane Lazović, jedna lokacija biće na centralnom dijelu Slovenske plaže, kupalište u Buljarici na krajnjem istočnom dijelu, kao i još jedna lokacija koja neće biti klasično kupalište za pse, ali će imati takvu namjenu. “Važno je da kupališta moraju imati svu neophodnu infrastrukturu za kućne ljubimce, posebno za pse. Atlasom crnogorskih plaža je propisano da moraju imati i tuševe za pse, posebne kante za otpatke, instrumente za čišćenje, posude za hranu i vodu, istaknutu tablu i ostalu infrastrukturu koju kupališta moraju da imaju – tuševe, spasilačku službu, kante i drugo“, precizirala je Lazović. Ona je podsjetila da je Morsko dobro radilo na strategiji upravljanja crnogorskim plažama, gdje su korišćeni uspješni modeli iz regiona i zemalja Mediterana. “Cilj je bio da prepoznamo stanje na terenu, da svakoj plaži damo kategoriju, pa

će tako turisti lakše moći da odaberu mjesto za uživanje u moru i suncu. Sva će kupališta na tablama imati obilježje tipa, pa će ljudi znati gdje mogu doći sa djecom, porodicom, gdje imaju restoranski sadržaj, koje su romantične plaže sa mirnijim sadržajima, uz mogućnost organizovanja proslave rođendana i slično“, kazala je Lazović. Uz navedene, povećaće se broj party-plaža kakve su

Pet friendly kupališta organizuju se prvi put u Crnoj Gori, a osim tri lokacije u Budvi, postojaće i jedno i u Baru

Kamenovo, Movida, Almara beach, zatim izletničke plaže bez infrastrukture za roštilje, piknike, adrenalinska kupališta za kajt, wind surfing i drugo. Pet friendly kupališta orga-

nizuju se prvi put u Crnoj Gori, a osim tri lokacije u Budvi, postojaće i jedno i u Baru. Krajnja namjera Morskog dobra je da ovaj vid kupališta, ako ne ove, zaživi narednih godina, kao što je slučaj u Hrvatskoj, gdje na pet friendly plažama postoje baldahini za pse, sladoledi, takmičenja i slično.

Budva: Panel o arhi

Značajan im

Sa jučerašnjeg skupa u Budvi

Međunarodni konkurs za urbanističko-arhitektonsko rješenje šetališta u Budvi može biti novi impuls uobličavanja urbanizacije i izgleda grada, zaključeno je na panelu koji je na ovu temu organizovan na festivalu investicija FREI 2019 u Budvi. Na panelu su govororili Dušan Vuksanović, glavni državni arhitekta, Ana Samardžić, glavni gradski arhitekta Budve, Slobodan Bobo Mitrović, arhitekta, Veljko Radulović, profesor Arhitektonskog fakulteta i Dragan

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

crna gora

Morsko dobro je napravilo korak naprijed organizacijom kupališta za pse, ocijenila je direktorica NVO Arka Montenegro, Darinka Daya Ljubiša. “Vidjećemo kako će to sve funkcionisati, ali veliki broj i mještana i turista koji dolaze sa kućnim ljubimcima imaju veliki problem – gdje sa živo-

tinjama koje dovedu. Do sada to nije bilo moguće“, kazala je Ljubiša. Smatra da bi pet friendly kupališta trebalo da posjeduje svaki grad na primorju, ne samo Budva, a da bi na kraju svake plaže trebalo da bude neki dio i za kućne ljubimce sa svim sadržajima.

iteKtonSKom rješenju šetališta

mpuls urbanizaciji grada Marković, pomoćnik direktora JP Morsko dobro. Vuksanović je naglasio da je osnovni cilj realizacije projekta šetališta, koje bi trebalo da bude rađeno kao promenada karakteristična za primorsko mediteransko naselje, „pješačka komunikacija“. Aspekti koji će biti uzeti u obzir su prvenstveno funkcionalni, urbani, sociološki, inženjerski i arhitektonski. Funkcionalni aspekti su uređeni tokovi pješačkih komunikacija i fizičko povezivanje sadržaja i fizičkih struktura.

Očuvanje i potencijalna obnova plaža, uzimajući u obzir djelovanje mora u susretu sa obalom i plažom, bitni su inženjerski aspekti na koje se mora računati. Vuksanović je istakao da će arhitektonsi aspekti uzeti u obzir oblikovne elemente, materijale i dizajn materijala. Panelisti su se saglasili da je javni razgovor na ovu temu veoma značajan i da je arhitektonski konkurs instrument za dolazak do optimalnog rješenja za šetalište koje treba biti dominantna urbana tačka Budve. R.C.G.

Kolašin: na Sinjajevini će Se graditi po Standardima

Vojni poligon neće ugroziti životnu sredinu

Predsjednik opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović kazao je juče DN da će se na planini Sinjajevini graditi vojni poligon po standardima koji ne ugrožavaju životnu sredinu, a istovremeno će omogućiti obuku jedinica Vojske Crne Gore. On je takođe istakao da na pomenutoj planini neće biti ni NATO baza, ni NATO vježbi, već će biti prisutne NATO jedinice sa grbom Vojske Crne Gore na uniformi, te poručio da se ne podliježe zloupotrebama i politikantstvu. Bulatović je, kako kaže, upoznat sa najavljenim skupom na planini Sinjajevini koji je zakazan za 19. maj kod crkve Ružice i smatra legitimnim da se mještani okupe i izraze svoj stav. „Do sada sam sa njima imao dosta kontakata i uvijek preporučivao da se upoznaju sa zvaničnim procjenama nad-

ležnih institucija kada je u pitanju uticaj na životnu sredinu gradnje vojnog poligona na Sinjajevini. To im i ovoga puta poručujem da zajednički, timski, sa utemeljenim naučnim procjenama, pratimo tok aktivnosti VCG na Sinjajevini. Da se ne podliježe zloupotrebama i politikantstvu. Poligon na Sinjajevini će se graditi po standardima koji ne ugrožavaju životnu sredinu, a istovremeno omogućavaju obuku jedinica Vojske Crne Gore“, kazao je on. Prisustvo VCG, prema Bulatovićevim procjenama, omogućiće benefite lokalnom stanovništvu prije svega u modernizaciji i održavanju putne infrastrukture. „Korišćenje vojnog poligona biće organizovano u mjesecima kada stočari nijesu na katunima, gađanja će biti organićena prostorom i količinom, tako da mještani nemaju razloga da se plaše bilo ka-

kvih posljedica ovog strateškog projekta Vojske Crne Gore na Sinjajevini. Kao predsjednik opštine Kolašin, kao predsjednik svih građana, nikada ne bih dozvolio da se potencijal planine Sinjajevine ugrozi bilo kakvim radnjama i gradnjama. Kada kažem potencijal Sinjavine, onda mislim i na poljoprivredni, stočarski, ali i turistički potencijal jer prava turistička valorizacija Sinjajevine tek predstoji“, kazao je Bulatović, dodajući da se u brojnim komunikacijama i na radnim sastancima sa stručnim predstavnicima VCG, uvjerio da ono što će se graditi na Sinjavini neće ugroziti životnu sredinu. “Članstvo Crne Gore u međunarodnim institucijama, podrazumijeva ispunjavanje obaveza kojima promovišemo svoje partnerstvo, a ne ugrožavamo svoje interese”, zaključio je on. Z.B.

Snijeg napadao u više opština na Sjeveru Crne gore

Žabljak, Berane i Petnjica se zabijelili Iako je sredina maja, u Petnjici je napadao snijeg. Majski snijeg nije izazvao neke posebne probleme ali je pobudio pažnju Petnjičana. Takođe, slab snijeg zabilježen je i na Žabljaku, Beranama i ostatku sjevera. Građani su ponovo obuli čizme i navukli zimske jakne. Kako kažu mještani, a javlja radiopetnjica.me veje kao usred januara. Vrijeme nije uobičajeno za ovaj period godine, ali se nije desilo ništa što već nijesmo imali. “Nije prvi put da snijeg padne u maju. Padao je i u junu, ali rijetko. Sjećam se i snjegova i poplava ljeti. Ka-

kav je narod danas i kako se ponaša, ne bi me začudilo da nam više nikada ne ugrije sunce” kazao je jedan od mještana. Na Žabljaku je juče pao snijeg a temperatura u tom gradu, u sedam sati, iznosila je nula stepeni. Snijeg na Žabljaku

Snijeg na Žabljaku padao i početkom maja ove godine. U narednim danima se očekuje nestabilno vrijeme, sa padavinama, dok će, prema procjenama meteorologa, do stabilizacije vremena i porasta temperature doći u petak. Foto: rtcg.me

Ilustracija

Sinjajevina

Foto: Hollywood, FL

tuševe za ku službu

Foto: en.wikipedia.org

a Kućne ljuBimCe

crna gora

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

Kasne pripreme za ljetnju turističku sezonu

Na sastanku Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone u Budvi, kojem su prisustvovali predstavnici TO, JP Morsko dobro, policije i javnog sektora inspekcijskih službi, konstatovano je da se sa pripremama za predstojeću turističku sezonu evidentno kasni, kao i da je neophodna bolja i operativnija komunikacija među službama. Takođe, zakon i ostale državne procedure ne idu na ruku lokalnim samoupravama od kojih se traže samo pozitivni rezultati, a kako se moglo čuti, ne treba zanemariti ni loše vremenske uslove. Predsjednik opštine Budva Marko Carević navodi da je krajnji rok za rješavanje problema desetak dana, kako bi ova destinacija zadržala atraktivnost i na najbolji način dočekala najavljene turiste. “Znajući sve probleme sa kojima se sve ustanove i službe susreću, mogu reći da sam zadovoljan koliko je urađeno. Činjenica je da se moglo više uraditi, ali ne smije se zaboraviti da je moglo i manje, tako da treba biti realan, a realna procjena može nam dati snagu i energiju, kao i sinhronizaciji između svih”, kazao je Carević. Na osnovu detaljnog izvještaja o radu javnih službi konstatovano je da su najveći obim posla imali Sekretarijat za investicije i Sekretarijat za komunalno-stambene poslove. Sekretar Sekretarijata za investicije Mladen Mikijelj navodi da je u prethodnom periodu završen glavni infrastrukturni projekat u cen-

Budva - Stari grad

Krajnji rok za rješavanje problema je desetak dana, kako bi ova destinacija zadržala atraktivnost i na najbolji način dočekala najavljene turiste

tru grada, takozvani atmosferski kanal. “Uključili smo se nakon što nam je javnost ukazala na problem u Petrovcu, iako problem nijesmo stvorili, kako bismo stručno i operativno kroz koordinaciju uspjeli da pomognemo i da iz Petrovca izađemo što ranije”, kazao je sekretar Mikijelj. Pored navedenog u nadležnosti ova dva sekretarijata pristupilo se sanaciji šetališta, što podrazumijeva asfaltiranje šetališta, sanaciju jednog dijela ograde uz pješačku stazu i zamjena 300 kvadrata armiranih ploča u jednom dijelu zone šetališta. Radovi na obnovi horizontalne saobraćajne signalizacije odlažu se zbog kiše i povećane vlažnosti vazduha. Semafori na bulevaru kod zgrade opštine biće pušteni u rad do kraja naredne sedmice, jer je potrebno dobiti saglasnost CEDIS-a za priključak na napajanje električnom energijom. Direktorica Turističke organizacije Budva Maja Liješević je kazala da su u prethodnom periodu sproveli niz promotivnih aktivnosti u zemlji i regionu, a kao jedinu sugestiju iznijela je rješenje za izletničke autobuse, odno-

sno naplatu izletničke takse za ulaz u Stari grad. “To je rješenje za ovu godinu i nadamo se da ćemo naredne naći neko bolje rješenje. Obavijestili smo turističke agencije iz zemlje i regiona, koje se bave dovođenjem turističkih autobusa u naš grad, da je uvedena turistička taksa i mogućnost da TO sprovede naplatu izletničke takse”, kazala je Liješević. Iz TOB-a su saopštili da će turistički infopunktovi biti aktivni već od 1. juna. Takođe, iz preduzeća Vodovod i kanalizacija su saopštili da neće biti problema sa nedostatkom vode. Predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Dragan Ivančević ističe da najveći problem u otpočinjanju turističke sezone, a koji će tek biti aktuelan ukoliko se ne donesu neka prelazna rješenja, jeste procedura dobijanja upotrebnih dozvola, koja je doživjela administrativni napad. Neophodno je, kako kaže, uputiti apel Ministarstvu turizma da se napravi neki međuprostor, jer će u suprotnom ovog ljeta siva ekonomija biti u porastu. Predstavnik turističkih organizacija Branko Kaženegra kazao je da Budva prevashodno mora biti prihvatljiva kao grad za dobar život sopstvenim stanovnicima, te da bi se onda manje govorilo o pripremi turističke sezone, jer se problemi građana prenose i na turiste. Kaženegra je istakao da turizam treba izmjestiti iz zone Morskog dobra i proširiti ga na cijeli grad, jer zaleđe ima veći potencijal od prve zone.

Sa jučerašnje konferencije

Foto:RadioJadran

Budva: Sjednica Koordinacionog tima

Herceg novi: Stopirani radovi na izgradnji poStrojenja u meljinama

Za godinu se niko nije pojavio na gradilištu

Njemačka kompanija Dahlem, glavni konsultant i nadzor pri realizaciji projekata izgradnje kanalizacione infrastrukture i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama nema utvrđen rok za završetak obaveza u opštini Herceg Novi, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji u “Vodovodu i kanalizaciji”. Predsjednik Odbora direktora Vodovoda Milan Zarić kazao je da je isplaćeno skoro pet miliona eura za posao koji je ta firma obavila u Herceg Novom. Od momenta kada su, kako kaže, savjetovali da se raskine ugovor sa Mas Gintašem, za proteklih oko godinu, Dahlem je naplatio preko 250.000 eura, a da se niko od njih nijednom nije pojavio na gradilištu. “Nijedan jedini dokument za veoma skupu opremu koja je ugrađena nemamo. Na postrojenju je pet pumpi, koje bi trebalo da rade besprekorno 10 godina. Nama su četiri bile neispravne već nakon prve godine rada”, objašnjava Zarić. Ističe da Vodovod, ali ni Opština, nijesu dobili nijedan garantni list, zbog čega nije bilo moguće ni upućivati reklamacije na ugrađenu opremu. Postrojenje, dizajnirano da radi “na dugme”, nikad nije bilo 100% operativno. Danas funkcioniše samo zahvaljujući timu od devet ljudi, na čijem je čelu Nenad Konjević, dok na računu nema sredstava ni za osnovne popravke. Prema riječima Zarića, naplaćena garancija na postrojenju je oko 1,75 miliona eura, te da su sredstva na računu u KfW banci. Međutim, bez Dahlema koji je dužan da sprovede tendere i angažuje

izvođače, sanaciju nije moguće sprovesti. Zarić je kazao da taj novac do Nove godine mora biti potrošen ili će grad bez njega ostati. Rukovodilac radne jedinice postrojenja Nenad Konjević podsjetio je da je početak izgradnje postrojenja bio u julu 2012. godine, a ugovor sa turskom kompanijom Mas Gintaš raskinut je u novembru 2017. godine. Njime od tada upravlja osoblje preduzeća Vodovod i kanalizacija. “Postrojenje u Meljinama je nekompletno, nezavršeno, jer je raskinut ugovor, nebezbjedno i djelimično funkcionalan objekat. Usljed tehničkih parametara i prirode djelovanja postrojenje ne može biti konzervirano ili stavljeno van pogona. Zbog toga, u vrlo teškim uslovima osoblje Vodovoda daje sve od sebe da održi funkcionalnost postrojenja”, kazao je Konjević. Ključni rizik, kako je kazao, za održiv rad postrojenja predstavlja nefunkcionalna oprema i SCADA – sistem za upravljanje i regulaciju. Kako bi prevazišli urgente probleme i smanjili rizik, Skupština opštine je angažovala kopanije CMC za popravke pumpi i Biogest inženjering za popravku sistema za ispuštanje. U toku je zamjena tri pokvarene pumpe i remont kompresora. U planu je raspisivanje novih, urgentnih tendera za SCADA sistem. Konjević je kazao da je ugovoreni rok za završetak radova bio dvije godine, a akumulirano kašnjenje je pet godina. Ugovorena cijena bila je 8,9 miliona, a do raskida je isplaćeno 8,7 miliona. Naplaćena garancija je 1,75 miliona.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

crna gora

podgorica: gradonačelnik Skoplja petre Šilegov u poSjeti glavnom gradu

U Skoplju uskoro Podgorička ulica

Šilegov i Vuković

radonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, sa saradnicima, primio je juče delegaciju grada Skoplja na čelu sa gradonačelnikom Petre Šilegovim, koja boravi u zvaničnoj posjeti glavnom gradu.

Gradonačelnik Vuković je naglasio da je ova posjeta prijateljska u duhu činjenice da su Podgorica i Skoplje već odavno gradovi pobratimi. U znak prijateljstva dva grada gradonačelnik Skoplja je poklonio gradonačelniku Podgorice tablu sa natpisom Podgorička ulica, jer će jedna od ulica u Skoplju uskoro nositi to ime. “Naša saradnja u proteklom periodu je veoma intenzivna i izuzetno smo zadovoljni njenim rezultatima tako da sa sa optimizmom gledamo i na buduće produbljivanje i intenziviranje odnosa Skoplja i Podgorice, kao i realizaciju dogovorenih aktivnosti i projekata”, istakao je Vuković. On je izrazio zadovoljstvo posjetom Šilegova, naglašavajući da je on jedan od najuspješnijih gradonačelnika u regionu, iako je na funkciji godinu i po dana i da ši-

ra regija prepoznaje njegov rad, kao i konkretne rezulte rada, što posebno inspiriše upravu Glavnog grada da unaprjeđuje saradnju sa gradom Skopljem. Vuković je čestitao velike uspjehe Sjeverne Makedonije u proteklom periodu i poslednje uspješno organizovane predsjedničke izbore koji su prekretnica na putu te države ka EU. “Očekujemo da će najodgovorniji u sistemu EU prepoznati napore koje je društvo u Sjevernoj Makedoni učinilo u prethodnom periodu, a koji su bili ogromi i istorijski, ne samo za tu zemlju, nego i za region Zapadnog Balkana i taj ukupan trud nagraditi skorim početkom pristupnih pregovora sa EU”, istakao je Vuković i dodao da se iskreno nada da ćemo već do kraja ove godine našoj prijateljskoj Sjevernoj Makedoni poželjeti do-

brodošlicu u NATO, što će biti značajan doprinos jačanju bilateralnih odnosa dvije države. Šilegov je izrazio zadovoljstvo posjetom, naglašavajući da su dva glavna grada odavno gradovi pobratimi. “U proteklih godinu ovo je naš treći međusobni susret što ukazuje na intenzivnu saradnju i komunikaciju dva grada, a sa za-

dovoljstvom želim da konstatujem da je na veoma zavidnom nivou i saradnja između gradskih administracija”, istakao je Šilegov. Naglašava da je tema susreta bila razmjena iskustava dva grada, a konkretno o implementaciji različitih projekta koji su u interesu razvoja dva grada. “Grad Skoplje sva svoja iskustva stavlja na raspolaganje gradu Podgorici, po-

sebno kada je u pitanju rješavanje problema gradskog saobraćaja, tretmana komunalnog otpada, subvencije električnih bicikala”, istakao je gradonačelnik Skoplja. On je istakao da oba grada dijele iste probleme i suočavaju se sa istim ili sličnim izazovima koje u narednom periodu na bazi razmjene iskustava treba rješavati na kvalitetan i održiv način. M.M.

tivat: obnavljanje voznog parka

U susret sezoni vozila za Komunalno i Službu zaštite podgorica: otvorene SportSke igre

Jačanje saradnje između dva naroda Sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica Ana Medigović i gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov otvorili su juče sportske igre “Susrete srednjih škola Podgorice i Skoplja”. Medigović navodi da je ovaj događaj odlična prilika da za osnaživanje veze i saradnje između dva naroda, kao i podsticanje razvoja sportskih disciplina. “Najmlađi učesnici koji se predstavljaju ovdje, ambasadori su svojih zemalja. Ovakvim i sličnim manife-

stacijama, podstičemo djecu na druženje i sklapanje novih prijateljstava”, istakla je sekretarka Medigović. Ona je dodala da je saradnja pretočena u ovo takmičenje, povezala učesnike, ali i otvorila prostor za nova i buduća djelovanja. Gradonačelnik Šilegov je zahvalio administraciji Glavnog grada Podgorice koja je predano radila na pripremama za realizaciju ovog takmičenja, izražavajući uvjerenje da će Skoplje biti u prilici da

sljedeće godine uzvrati gostoprimstvo podgoričkim srednjoškolcima. Na otvaranju takmičenja na drugoj lokaciji prisutne su pozdravili savjetnica za sport Nela Tatar i direktorica Gimnazije iz Skoplja Sonja Glidžarska. Incijativa za organizovanje ovog takmičenja potekla je od strane gradonačelnika grada Skoplja gospodina Petrea Šilegova, a podržao je gradonačelnik Glavnog grada Podgorice dr Ivan Vuković.

Tivatskom Komunalnom ovih dana treba da stignu dva polovna specijalna vozila za odvoz komunalnog otpada marke “mercedes” sa nadgradnjom rotopress, kapaciteta 22 kubika, vrijednosti 116.160 eura sa PDV-om. Iz Komunalnog navode da su se opredijelili za roto sistem sabijanja smeća zato što ima jako malo ili skoro nimalo curenja tokom odvoza otpada što je, posebno u ljetnjem periodu, veliki problem s obzirom da se komunalni otpad vozi na deponiju Možura u Baru udaljenu 90 kilometara. Mašine – čistilica i kombinovana građevinska mađina rovokopač - utovarivač su u tenderskom postupku i uskoro će biti nabavljene. Vrijednost kombinovane građevinske mašine je 96.000 eura, a

čistilice 35.000, uključujući PDV. Opština je u nabavku specijalnih i ostalih vozila opredjelila ukupno 247.000 eura, dok je Komunalno sopstvenim sredstvima nabavilo presu za papir i karton. Njena vrijednost je 14.798 eura. Odvoz komunalnog otpada iz Tivta na barsku deponiju “Možura” Komunalno do sada je vršilo sa četiri kamiona zimi, a zbog povećanih količina ljeti se u tu svrhu koristilo pet kamiona. I Služba zaštite i spasavanja Opštine dobila je specijalno protivpožarno vozilo – hidraulična korpa za spašavanje i gašenje požara na višespratnicama, vrijedna skoro 100.000 eura, koje je obezbijedila Opština. Vozilo je polovno, ali je malo korišćeno u Vatrogasnoj brigadi grada Ljubljane. Z.K.

svijet

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

zapadne zemlje povlače diplomatsko osoblje

Ko je “zapalio vatru

Tenzije u regionu Bliskog istoka ponovo rastu, ovog puta zbog Irana. SAD su objavile da povlače osoblje iz svoje ambasade u Iraku zbog “eskalacije tenzija sa Iranom”, dok su Njemačka i Holandija odlučile da obustave vojnu obuku u Iraku, a Kuvajt da podigne pripravnost vojske na najviši nivo. Do porasta napetosti došlo je nakon što je američka ambasada u Iraku saopštila da je od Stejt departmenta dobila naređenje da sve osoblje, koje nije neophodno, odmah napusti tu zemlju zbog pojačanih tenzija sa Iranom. Upozorenje je uslijedilo nakon što je Vašington prošle nedjelje saopštio da je otkrio nove prijetnje iz Irana, čije snage u regionu, kako su naveli, targetiraju Amerikance i američke interese, prenio je AP. Potom je portparol njemačkog Ministarstva odbrane saopštio da ta zemlja obustavlja vojnu obuku u Iraku zbog povećanih tenzija u regionu, tvrdeći da Berlin ima određene naznake da postoji rizik od napada koji bi imao podršku Irana. Njemačkoj se pridružila Holandija, koja je suspendovala misiju u Iraku, čiji je cilj bio pružanje bezbjednosne pomoći lokalnim vlastima. Naime, osoblje holandske vojske je u saradnji sa drugim stranim trupama pomagalo u obuci iračkih snaga u Erbilu na sjeveru Iraka, prenio je Rojters. Oglasio se i emir Kuvajta Sabag al-Ahmed alDžabir al-Sabah, koji je poručio da kuvajtska vojska mora da bude spremna zbog konflikata na Bliskom istoku, koji su doveli do stanja nesigurnosti i smanjene bezbjednosti. On je rekao da ima potpuno povjerenje u vojsku da će “biti spremna da odbrani naciju od svih opasnosti” i poručio da vlada Kuvajta neće štedjeti na razvoju oružja i na obucu oružanih snaga. Međutim, nijedna od navedenih zemalja nije precizirala kakve to prijetnje dolaze iz Teherana. Njihovi potezi uslijedili su, inače, nakon posjete američkog državnog sekre-

tara Majka Pompea Briselu tokom koje je, prema riječima predstavnika Stejt departmenta Brajana Huka, izvjestio o iranskim prijetnjama zvaničnicima NATO. Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini poslije tog sastanka pozvala je na “maksimalnu uzdržanost”, dok je uoči održavanja sastanka poručila da će predstavnici država članica EU, koje podržavaju nuklarni sporazum sa Iranom, iz kojeg su se SAD povukle, nastaviti s podrškom.

EU žEli da očUva sporazUm Evropske zemlje, naime, nedavno su saopštile da žele da očuvaju nuklearni sporazum s Iranom, ali su odbacile “ultimatume” Teherana, nakon što je Iran smanjio ograničenja vezana za nuklearni program i zaprijetio potezima koji bi se mogli smatrati kršenjem međunarodnog pakta iz 2015. godine. Prošlonedjeljna objava Irana o smanjenju ograničenja u pogledu skladištenja nuklearnih materijala bila je odgovor na američke sankcije koje su nametnute nakon što je predsjednik Donald Tramp povukao tu zemlju iz sporazuma sa Teheranom prije godinu dana. Pompeo je u utorak boravio u Sočiju, gdje se sreo sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom i predsjednikom Vladimirom Putinom, kojima je prenio da SAD žele da izbjegnu rat sa Iranom. Lavrov je na zajedničkoj konferenciji za novinare izrazio nadu da su glasine da su SAD poslale 120.000 vojnika na Bliski istok neosnovane, s obzirom na to da, kako je naveo, u regionu već ima dosta konflikata. Naime, Njujork tajms je nedavno objavio da je na sastanku glavnih savjetnika za bezbjednost predsednika SAD Donalda Trampa prošlog četvrtka vršilac dužnosti ministra odbrane Patrik Šenahan predstavio “osvježeni” vojni plan koji predviđa slanje

do 120.000 američkih vojnika na Bliski istok u slučaju da Iran napadne snage SAD ili ubrza rad na stvaranju nuklearnog oružja.

sUmnjivi incidEnti sa saUdijskim tankErima Tramp je upozorio Teheran da će mnogo patiti ako samo pokuša da uradi išta što liči na napad. Obraćajući se u utorak novinarima u ovalnom kabinetu Bijele kuće, Tramp je, upitan o incidentu u kome su učestvovali saudijski tankeri kod obala UAE i sumnji da je u pitanju sabotaža, rekao da će biti velikih problema za Iran ako se išta nepredviđeno desi. Saudijska Arabija nedavno je saopštila da su naoružane bespilotne letilice pogodile dvije crpne naftne stanice za Istočno-zapadni naftovod, što je nazvano “kukavičkim terorističkim činom”, a uslijedilo je samo dva dana nakon što su saudijski naftni tankeri pretrpeli “sabotažne napade” u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata. Jedan zvaničnik SAD, blizak američkoj obavještajnoj službi, izjavio je da je Iran glavni osumnjičeni za ovu sabotažu, dok Iran odbacuje takve tvrdnje. Oglasio se i iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji je, u istom govoru u kojem je rekao da “niko ne traži rat”, zaprijetio da Islamskoj republici ne bi bilo teško da obogati uranijum na nivou oružja usred rastućih tenzija sa Amerikom, o čemu su juče izvjestili iranski državni mediji. Šef iranske diplomatije Mohamad Džavad Zarif rekao je da “ekstremni pojedinci” u američkoj vladi sprovode opasnu politiku, usred “rata riječima” koji Teheran duže vrijeme vodi s Vašingtonom zbog američkih sankcija. U međuvremenu, irački ambasador u Rusiji Hajdar Mansur Hadi poručio je da Bagdad neće dozvoliti Vašingtonu da iskoristi iračku teritoriju za vojnu akciju protiv Irana.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

svijet

iz iraka zbog rasta tenzija između sad i irana

u” na BlisKom istoKu

Grupa američkih borbenih brodova koja štiti nosač aviona “Abraham Linkoln” prolazi kroz Suecki kanal prošlog vikenda

Prije nekoliko dana saudijski naftni tankeri pretrpjeli su “sabotažne napade” u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Pripadnici iranske Revolucionarne garde

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MAJSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

KULTURA

Nije se moglo tek tako glumiti pored Miše Janketića

BARD JUGOSLOVENSKOG GLUMIŠTA PREMINUO U 81. GODINI

Kada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se zaštitili od nesreće, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo - u Crvenom se uvijek smrt solidno osjećala, i nikad nije otišla bez ičega. Jedini izlaz iz stepeničkog lavirinta po kojem smrt šenluči je - lift marke Schindler. (Buybook knjižara Karver)

REPERTOAR DANAS 16.5.2019.

FILM OSVETNICI: KRAJ IGRE 15.00/ 16.40/ 19.20/ 21.00h

REŽIJA: Entoni i Džo Ruso MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 16.5.2019.

FILM DŽON VIK 3 - PARABELUM

18.30/20.30/ 22.15h

REŽIJA: Čed Stahelski MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Bard jugoslovenskog glumišta Mihailo Miša Janketić preminuo je u Beogradu u 81. godini, saopštilo je Jugoslovensko dramsko pozorište (JDP). Umjetnički direktor Jugoslovenskog dramskog pozorišta Gorčin Stojanović je za srbijanske medije kazao da je otišao jedan od najznačajnjih glumaca koji su obilježili drugu polovinu 20. i početak 21. vijeka. “Od kada je 1961. godine postao dio ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta Janketić je demonstrirao odanost glumi, bez obzira u kakvoj se ulozi nalazio na pozorišnoj sceni, bila ona najsitnija i najlakša ili glavna, nikada nije pojeftinjavao glumački poziv. Bio je korektiv i putokaz za sve kolege. Nije se moglo tek tako glumiti pored Miše Janketića ili režirati neku pozorišnu predstavu jer je njegovo prisustvo obavezivalo na pun aganžman”, rekao je Stojanović. I mnogobrojne kolege i poštovaoci njegovog rada oprostili su se od slavnog glumca. “Otišao je jedan veliki, značajan glumac i dobar čovjek. Poradio je veliki posao, bio je vrijedan glumac i vri-

Otišao je jedan veliki, značajan glumac i dobar čovjek. Poradio je veliki posao, bio je vrijedan glumac i vrijedan čovek... Apsolutan glumac, i cijela njegova porodica je sjajna umjetnička porodica. Pamtiću ga kao najsjajnijeg mogućeg čovjeka. Uvijek kada bismo se sreli imali smo o čemu da razgovaramo. Ovo je velika tuga jedan čovek... Apsolutan glumac, i cijela njegova porodica je sjajna umjetnička porodica. Pamtiću ga kao najsjajnijeg mogućeg čovjeka. Uvijek kada bismo se sreli imali smo o čemu da razgovaramo. Ovo je velika tuga. Upravo šaljem telegram njegovoj porodici”, kazala je za srbijanske medije Mira Banjac. Njegov kolega Voja Brajović je u razgovoru za Blic rekao da će sve ono što je predstavljao Janketić, s ponosom nastaviti njegova djeca. “Ostali smo uskraćeni za talenat, energiju i ljubav prema teškoj profesiji kao što je gluma po čemu je Janketić bio poznat. Vjerujem da će tu baklju odanosti profesiji

nastaviti njegov sin Marko”, kazao je Brajović. Gorica Popović se prisjetila rada sa Janketićem, kojeg pamti kao velikog čovjeka. “To je bio jedan divan glumac i čovjek. On ima fantastičnu porodicu, djecu koja su divni glumci. Ja sam igrala sa njim, on je uskočio umjesto Petra Kralja u predstavi koja se igrala u Ateljeu 212 i bila sam oduševljena njegovom tačnošću i divnom igrom. Bio je jedan svestran čovjek, načitan, erudita. Ono što je on odigrao ostaviće veliki trag. Zaista veliki čovjek”, kazala je Popović. Mihailo Miša Janketić je u bogatoj karijeri odigrao više od stotinu uloga u pozorištu, najviše u JDP-u, a ogroman trag ostavio je i na filmu, televiziji i radiju. Dobitnik je svih najznačajnijih glumačkih i društvenih priznanja, uključujući Dobričin prsten, Oktobarsku nagradu, četiri Sterijine nagrade, nagradu “Pavle Vuisić” za životno djelo… Bavio se pedagoškim radom kao profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Datum sahrane i komemoracije biće naknadno objavljeni. M.Rog.

Rekordan iznos za platno Monea Jedna od legendarnih slika plastova sijena francuskog impresioniste Kloda Monea dostigla je rekordnih 110,7 miliona dolara na aukciji u Sotbiju u Njujorku. Mone (1840-1926) je ciklus koji čini 25 platna naslikao nedaleko od svoje kuće u francuskom selu Živerniju od ljeta 1890. do žetve 1891. U Sotbiju kažu da je to rekord za neko djelo ovog umjetnika i prvi rad nekog impresioniste koji je prešao sumu od 100 miliona dolara na aukciji, prenosi AP. Slika iz 1890. godine jedna je od samo četiri djela iz Moneove čuvene serije “Plastovi” koja će se u ovom vijeku naći na aukciji, i jedan od samo osam primjeraka koji su i dalje u privatnom vlasništvu. Ostalih 17 nalazi se u muzejima, uključujući i njujorški Metropoliten i Umjetnički institut u Čikagu. Prethodni vlasnici su kupili sliku 1986. godine za 2,53 miliona dolara. Sotbi nije dao nikakve detalje o novom kupcu. R.K.

RADOVI KRISTINE PIRKOVIĆ U BUDVI

Izložba radova umjetnice Kristine Pirković biće otvorena večeras od 20 časova u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u Budvi. Na izložbi će biti predstavljeno 20 radova rađenih u kombinovanoj tehnici na papiru i platnu. Radovi pripadaju serijama koje nose nazive “Lament nad Uzvišenim”, “Pad čoveka” i “O Zapovestima i padu”. Kristina Pirković je učestvovala na mnogobrojnim izložbama u Srbiji i inostranstvu. Ovo će biti njena 12. samostalna izložba, a prva u Crnoj Gori. Izložbu će otvoriti umjetnica Milica Milović, dok je kustoskinja izložbe mr Senka Subotić. R.K.

kultura 26 SVEČANO OTVORENA SVEOBUHVATNA IZLOŽBA RADOVA V ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

djelo dada Đurića legat je naše ali i evropske baštine

⌦ Marija Roganović

edinstvena izložba radova jednog od najistaknutijih crnogorskih umjetnika obuhvata vremenski raspon od 1949. do 2008. godine, a prvi put se podgoričkoj i crnogorskoj javnosti stavljaju na uvid radovi iz privatnih kolekcija kolekcionara iz Crne Gore. Postavka u prostoru JU Muzeji i galerije Podgorice može se pogledati do 5. juna.

Kolekcionari čine i većinu radova u samoj postavci, uključujući tri kapitalna rada na ovoj izložbi iz kolekcija galerista i kolekcionara Danijela Kordijea i Pjera Nahona. Ovo nije prva izložba koja se organizuje u Muzejima i galerijama Podgorice, ali je svakako najsveobuhvatnija i najznačajnija, istakao je na otvaranju direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Sead Đokaj, nazivajući Đurića umjetnikom, čije djelo predstavlja legat cjelokupne evropske baštine. Štaviše, njegova specifičnost u izrazu, boje i pokreti kojima se lako predstavlja, te sadržajnost motiva i odabir tema čine ga izuzetnim umjetnikom.

■ POSEBNO MJESTO U SAVREMENOJ UMJETNOSTI

“Cilj izložbe je da se izrazi zahvalnost Dadu Đuriću i uputi na važnost njegove pojave u savremenoj umjetnosti. Dado kao umjetnik, vizionar, predstavlja fenomen, jer je svojim radom i djelom odgovorio duhu vremena i zauzeo posebno mjesto u savremenoj umjetnosti. O Dadu su pisali mnogi ugledni teoretičari, istoričari umjetno-

Bilo je i ranije kvalitetnih izložbi, ali obuhvatanja ovolikog vremenskog raspona i raznih faza Dadove poetike, do sad nije zabilježeno. Ovo je nivo kapitalnog državnog projekta

sti, filozofi, pjesnici, galeristi, umjetnici savremenici”, kazao je Đokaj ujedno ukazujući na značaj kolekcionara. “Kolekcionari nijesu ništa manje značajni čuvari od zaborava lika i djela umjetnika, tim prije što institucionalna zaštita počiva i na obavezi, za razliku od privatne kolekcije, koja je isključivo materijalizacija umjetničkog senzibiliteta i poštovanja. Zato bih ovom prilikom i pozvao sve kolekcionare da u saradnji sa Muzejima i Sa svečanog otvaranja

galerijama prikažu umjetničko blago Crne Gore”, rekao je direktor ove ustanove. Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Ana Medigović, podsjetila je prisutne da Sekretarijat za kulturu i sport aktivno radi na promociji kulturnih događaja koji svojim značajem jačaju našu kulturnu svijest i kulturni identitet Crne Gore. “Ova impozantna izložba Dada Đurića je jedan od takvih projekata”, rekla je Me-

digović, nazivajući Đurića jednim od najvećih crnogorskih umjetnika. “Dado je svojim slikarskim izrazom i specifičnim formama i kompozicijama trasirao nove forme u umjetnosti. Svojom invencijom, spretnošću izrade i tehnikom, izdvojio se na umjetničkoj sceni i ostavio prepoznatljiv trag. Malo je onih koji su se i istoriji slikarstva potpuno predali činu kreacije, a zasigurno je Dado jedan od takvih umova”, zaklju-

čila je Medigović.

■ VELIKI RASPON UMJETNIČKE POETIKE

Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, Dnevnim novinama je kazao da je ova izložba “možda i najbolja izložba u Crnoj Gori koja je do sada održana”. “Bilo je i ranije kvalitetnih izložbi, ali obuhvatanja ovolikog vremenskog raspona i raznih faza Dadove poetike, do sad nije zabilježeno. Ovo je jedan nivo kapitalnog državnog projekta. Svaka čast organizatorima i svima koji su učestvovali u realizaciji”, istakao je Čilikov. I direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

Foto: Dejan Lopičić

veLikana uMjetnosti

kazala je za Dnevne novine, da je ova izložba vanredni događaj, “ne samo za Podgoricu, već i za Crnu Goru u cjelini, i njen kulturni prostor”. “Ovdje su sabrana brojna djela našeg velikana umjetnosti iz raznih perioda, u različitim medijima. I ova posjećenost govori koliko je ovo veličanstven događaj i da ovakve izložbe treba praviti”, kazala je Miranović, i otkrila da će i Narodni muzej u narednom periodu organizovati izložbe posvećenu velikanu crnogorske umjetnosti. “Mogu da najavim da 14. juna Narodni muzej realizuje izložbu Dada Đurića, kao i Božidara i Slobodana Pura Đurića u Muzeju za umjetnost i obrt Hrvatske, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Hrvatskoj.

Takođe, sljedeće godine, u znak obilježavanja desetogodišnjice od smrti velikog Dada, napravićemo zaista jednu velelepnu izložbu u Narodnom muzeju”, otkrila je Miranović. Djela Dada Đurića, slike i crteže malog i velikog formata iz različitih perioda umjetnikovog stvaralaštva za ovu izložbu odabrao je dekan Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja Ratko Odalović. U katalogu, koji prati izložbu nalaze se izabrani tekstovi značajnih ličnosti koji su dali osvrt na Dadovo stvaralaštvo, a među njima su: Danijel Kordije, Anri Mišo, Zerment Vait, Žil Delez, Gaetan Pikon, Alen Boske, Andre Dešamp, a od domaćih autora uvršteni su Mladen Lompar, Olga Perović i Slobodan Puro Đurić.

kultura

Monografija Matica crnogorska 1993-2018.

Predstavljanje jubilarnog izdanja u kotorskom ogranku Monografija Matica crnogorska 1993-2018. biće predstavljena večeras od 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru. O monografiji govore Mileva Pejaković-Vujošević, predśednica Ogranka Matice crnogorske Kotor, Dragan Radulović, predśednik Matice crnogorske i Marko Špadijer, glavni urednik časopisa “Matica”. Medijatorka večeri je Jasna Jeknić-Stijović, a u muzičkom dijelu večeri nastupiće flautistkinja Andrea Živković. U proglasu Osnivačke skupštine Matice crnogorske objavljenom 22. maja 1993. godine navodi se da je pokrenuta kulturna i naučna ustanova Crnogoraca i pripadnika drugih naroda koji Crnu Goru drže za svoju domovinu. “U vrijeme kada je naš narod protjeran iz svijeta, kada je zlo među nama, odlučili smo se da osnujemo jedno pribježište svima onima koji Crnoj Gori žele napredak ili u njoj traže svoje izvore i nadu da sačuvaju samopoštovanje. Matica crnogorska izraz je potrebe da se stvori jedna kulturna zadruga, moderna i

prilagodljiva, koja će čuvati i njegovati duhovnu baštinu i sarađivati sa svim institucijama koje u tom duhu budu radile. Ona će nastojati da okupi što više umnih i vrijednih ljudi i da ozbiljnošću svojih stavova i programa postane uzoran kulturni pokret. Želimo da Matica crnogorska pomogne savremenim naraštajima da upoznaju Crnu Goru, zagledaju se u dubinu njenog postojanja i u njoj nađu pouzdan oslonac za budućnost. Multikulturni splet u našoj zemlji, raznovrsnost i bogatstvo, predstavljaju bazu za razvoj moderne kulture crno-

gorskog naroda”, navodi se u proglasu. “Matica će njegovati supstrate svih kultura u crnogorskom nasljeđu i osobito sve novo što iz tog nasljeđa nastaje. Matica će nastojati da crnogorske vrijednosti u kulturi, umjetnosti i nauci postanu poznate i da se njihovi dometi mjere evropskim kriterijumima. Ovakve ustanove nastaju u tišini, a njihovo trajanje taloži plemenite slojeve kulture i prosvjete, čime stiče ljubav u svome narodu i poštovanje drugih.” Organizator večeri je Ogranak Matice crnogorske Kotor. J.B.

koMad ª krvave svadbeº večeras u ZetskoM doMu

Pjesnički jezik u teatarskom okviru

Predstava je rađena po tekstu Federika Garsije Lorke Predstava “Krvave svadbe” u režiji Igora Vuka Torbice, u koprodukciji Grad teatra iz Budve i Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, biće izvedena večeras u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, sa početkom od 19.30 sati, u okviru MIT festivala. U komadu igraju: Varja Đukić, Milica Grujičić, Ivana Mrvaljević, Pavle Popović, Branka Stanić, Vukašin Ranđelović, Miroslav Fabri, Draginja Voganjac, Maja Stojanović, Dušan Vukašinović, Filip Đuretić i Nenad Pećinar. Predstava je nastala po tekstu Federika Garsije Lorke, koji je, kako je objasnio reditelj Igor Vuk Torbica, bio njegov prvi izbor, “ne samo zbog neospornog mjesta u cjelokupnoj evropskoj i svjetskoj pjesničkoj tradiciji,

nego i stoga što je jedan od rijetkih autora koji je uspio prenijeti svoj pjesnički jezik u teatarske okvire”. “Usred naših posljednjih ratova, u gradu koji je bio pod rafalnim paljbama i sukobima, znalo se noću čuti kako negdje iz nekog stana, neko, bez izričite ambicije,

svira violinu, sasvim tiho i za sebe. Oni koji su mogli čuti instrument i koncentrisati se na zvuk melodije, bar nakratko bi osjetili odsustvo straha. Kad o tome razmišljam, volio bih da ova predstava izazove sličan osjećaj”, rekao je o predstavi reditelj. R.K.

drugi pišu

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

žuti prsluci u

Prote

fajnenšl tajms o evropskoj perspektivi regiona:

“EU bi mogla da učini jednu istorijsku grešku na Balkanu” EU ne bi trebalo da odustane od Balkana, a neispunjena obećanja o članstvu bi mogla da oslabe umjerene i reformske struje u regionu, ocijenio je “Fajnenšel tajms”. EU bi mogla da učini jednu istorijsku grešku na Balkanu, jer lideri Unije na samitu u junu treba da odluče o pristupnim pregovorima sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Odluka treba da bude jednoglasna, ali neke zemlje poput Francuske i Holandije oklijevaju sa narednom fazom proširenja Unije, naveo je FT. Francuzi žele da se EU fokusira na svoje reforme, jačanje zone eura i izbjegavanje mjera koje bi mogle da jačaju nacionalističke i populističke struje. Međutim, to bi moglo da se okrene protiv Unije, koja smatra da Balkan drži pod kontrolom, smatra FT. Britanski list navodi primjer rješavanja spora između Sjeverne Makedonije i Grčke, čime je Skoplje pokazalo da odustaje od ultranacionalizma prethodnika. Narod Sjeverne Makedonije možda će se zapitati da

Ako vrata EU ostanu zatvorena, umjerene struje mogu da budu diskreditovane. Međutim, postoji i opasnost da vrata budu otvorena Severnoj Makedoniji, a Albanija bude ostavljena da još čeka. Takva inicijativa bi bacila ulje na vratru panalbanskog nacionalizma

li će EU ikada otvoriti svoja vrata ako hrabra diplomatija i vješto upravljanje nacionalnim dimenzijama konflikta oko imena ne budu nagrađeni pristupnim pregovorima, naveo je list. Takvo kašnjenje bi odložilo reforme u Severnoj Makedoniji, potkopalo borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a to bi moglo da oživi i makedonski šovinizam, ocenjuje list. “Ako vrata EU ostanu zatvorena, umjerene struje

mogu da budu diskreditovane. Međutim, postoji i opasnost da vrata budu otvorena Severnoj Makedoniji, a Albanija bude ostavljena da još čeka. Takva inicijativa bi bacila ulje na vratru panalbanskog nacionalizma”, navodi FT i dodaje da bi postojao rizik od eksplicitnijeg oživljavanja ideje “velike Albanije”. Britanski list u daljoj analizi smatra da bi takav scenario dodatno podrio napore o rješavanju pitanja između Beograda i Prištine i pojačalo tenzije između Bošnjaka, Hrvatska i Srba u BiH. “Ako se pojača regionalna nestabilnost zbog stidljivosti EU, tada će se stvoriti pogodno tlo za strano miješanje”, dodaje list navodeći uticaje Rusije, Turske i Kine. Oni koji kritikuju proširenje EU u pravu su kad kažu da je u balkanskim zemljama kvalitet demokratije i pravne države niži u odnosu na norme EU. Ali će povjerenje regiona u EU i entuzijazam njenog naroda za teške reforme neophodne za članstvo, biti umanjeni ako EU na samitu u junu ne uputi pozitivan signal, dodao je britanski list.

Protesti Žutih prsluka u Francuskoj traju već 26 nedjelja i nema naznaka da bi mogli da prestanu. Predsjednik Francuske Emanuel Makron nije uspio da izgladi stvari svojim najnovijim obećanjima. Demonstranti mu ne vjeruju. Od novembra prošle godine, demonstranti u žutim prslucima svake subote izlaze na ulice. I dok je povod za protest bio povećanje cijena benzina, zahtjevi demonstranata su se postepeno proširili na sve oblasti koje tangiraju radne ljude. To je i inspirisalo Georga Blumea, pariskog dopisnika magazina Špigel, da napiše da su „u stvarnosti žuti prsluci svuda. To su novi autsajderi, mali ljudi bez novca, ne beskućnici ili nezaposleni, već oni koji rintaju za 1500 eura mjesečno, i pored toga ne mogu da priušte sebi odmor na Majorki; to su oni koji očekuju male penzije i strahuju od starosti u siromaštvu.”

Žuti prsluci i sindikati zajedno U demonstracijama stalno ima čarki sa policijom, koje ponekad prerastaju u žestoke sukobe. Još krajem novembra prošle godine, bulevar Šanzelize u Parizu je izgledao kao bojno polje; izvještaji o ranjenim demonstrantima i policajcima su postali nešto normalno. Mejnstrim-mediji nisu pokazali veliku sklonost da emituju video-snimke ili pokažu fotografije tih sukoba, pa su ti materijali počeli da se munjevito šire društvenim mrežama. Što francuska policija kritikuje. „Slike našeg djelanja se na društvenim mrežama seciraju, sudi nam se i presuđuje u istoj sekundi; za nas ne važi pretpostavka nevinosti“, požalio se tako nedavno novinarima Monda jedan policajac. Povodom Prvog maja, u oko 240 francuskih gradova demonstriralo je oko 300.000 ljudi

– bitno više nego proteklih godina – a na demonstracijama su zajedno učestvovali sindikati, ljevičarske organizacije i Žuti prsluci. U Parizu, Tuluzu i Lionu je došlo do žestokih sukoba policije i demonstranata. To nije bio prvi put da sindikalci i Žuti prsluci iznose zajedničke zahtjeve, ali je ovaj put u toj kombinaciji došlo i do dosad najžešćih sukoba, što pokazuje, kao što to konstatuje dnevnik Tagescajtung, da „sve veće zbližavanje Žutih prsluka i radničkog pokreta za državno rukovodstvo

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

drugi pišu

francuskoj protestuju već 26 sedmica

Foto: Christophe Ena

esti bez kraja

predstavlja više od pukog problema reda”.

Usleijdila sU obećanja U međuvremenu se povećao i pritisak na novinare. „Kada prilikom demonstracija Žutih prsluka policija maltretira više od 70 novinara – a to su samo prijavljeni slučajevi – i kada 35 pripadnika medija preda zajedničku tužbu zbog policijskog nasilja, onda više ne može da se govori o izuzeci-

ma koji su za žaljenje”, rekao je šef francuskog sindikata novinara SNJ Vansen Lanije. Posljednjeg četvrtka u aprilu, Makron se preko televizije obratio naciji govorom u kojem je pokušao da smiri situaciju. No, to mu nije uspjelo prije svega zbog najave da će nastaviti svoju reformsku politiku. Najavio je i ustupke demonstrantima. Tako je rekao da hoće da „bitno“ smanji porez na dohodak i da mu je stalo da bude olakšana „situacija onih koji rade“, te najavio – ali samo kao mo-

gućnost – i ponovno uvođenje poreza na imetak koji je u velikoj mjeri ukinuo. Riječ je o meri koja će biti „ispitana sljedeće godine“. Takođe je obećao da će penzioneri sa malim penzijama dobiti dodatak za kompenzaciju inflacije.

demonstranti ne vjerUjU makronU Predsjednik je obećao i neke promjene na poli-

tičkom planu, na primjer, da bi broj poslanika parlamenta trebalo da bude smanjen, ali i da bi izborni sistem trebalo da bude izmijenjen tako da bolje odražava različite partije. No, to nije zadovoljilo predstavnike Žutih prsluka i sindikata. Oni su Makronovu priču nazvali uglavnom nepouzdanim obećanjima koji ne doprinosi prevazilaženju socijalne krize u državi. Aktivistkinja Žutih prsluka Žaklin Muro rekla je za Cajt da su „siromašni radnici i selja-

ci potpuno zaboravljeni“. A ljevičarska stranka „Nepokorna Francuska” i Socijalisti su saopštili da Makronov govor smatraju samo „inscenacijom” i da predsjednik „nema nikakve vizije za rješenje socijalne krize i ekološke apokalipse.” Portparol desničarskog pokreta nacionalnog okupljanja Sebastijan Šeni na Tviteru je napisao da „Makron ne mijenja svoj kurs: još gore – on ga ubrzava.” U takvoj atmosferi, ne može se očekivati jenjavanje protesta. Dojče vele

zabava

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

IVAN MAKSIMOVIĆ ZA DN NAKON JOŠ JEDNOG

TRI NOVA FILMA U BIOSKOPU CINEPLEXX

Po dvije ulaznice za dva najbrža čitaoca Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za tri filma i to: “Prevaranti”, “Džon Vik - Parabelum” i “Pokemon detektiv Pikachu”. U novom nastavku hita iz 2014. godine, legendarni plaćeni ubica Džon Vik bježi zbog dva razloga. Love ga jer mu je raspisana potjernica od 14 miliona dolara i zato što je prekršio osnovno pravilo hotela Continental, a to je ‘Ne ubij u hotelu’. Ne samo to, već je žrtva bila član društva

koje je naručilo Vikovu smrt, pa su stoga sve ubice svijeta Viku za petama. Holivudska glumica Hali Beri pridružuje se Kijanu Rivsu u novom nastavku. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. Fi.J.

Posljednjih go Periferije sve t

⌦ Filip Jovović

osljednjih godina postavljeni su veoma visoki standardi i sve teže postaje sa muzičke periferije, odnosno iz zemalja koje su manje platežne moći napraviti ozbiljan rezultat. To je sve dio šou programa gdje neko u trci na sto metara ima prednost u odnosu na vas već u startu od 10 metara, istakao je između ostalog Maksimović. Crnogorski predstavnik na Eurosongu, grupa D-moll , nije uspjela da se domogne finala u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga sa numerom “Heaven”. Konkurencija, nastup koji nije mogao da izgleda onako kako su priželjkivali, sindrom male zemlje, kvalitet numere - sve su to (ne)mogućnosti koje ostaju u vazduhu kao pitanja nakon četvrtog neuspjeha naše zemlje zaredom da se domogne finala ovog takmičenja - od 2016. pokušavali su Highway Trio, Slavko Kalezić i Vanja Radovanović. Mlada ekipa pjevača iz D-molla nakon nastupa poručila je da su na sceni dali sve od sebe. “Ponosni smo, za nas, za vas, za naš tim mi smo pobjednici. Mi smo s ovoliko malo godina postigli puno”, rekao je Željko Vukčević.

■ POSLALI SMO KOMPLETAN PROIZVOD

ROžER DALTRI, PJEVAč GRUPE THE WHO

Na koncertu psovao fanove koji puše “travu” Rožer Daltri frontmen kultnog britanskog benda The Who ne podnosi kad se na njegovim koncertima puši “trava”. Čovjek je doslovno alergičan na to, budući da mu dim šteti grlu i onemogućuje pjevanje. Prije nekoliko godina pretio je prekidanjem koncerta u Njujorku kad je neko u blizini pozornice zapalio džoint, poručivši mu da ga “zabije u je*enu guzicu”,

a sinoć je u istom gradu ponovno poludeo kada se odigrao isti scenario. “Svi koji pušite travu u prvim redovima, užasno sam alergičan na to. Ne šalim se, ko god to bio, sje*ali ste mi noć. Alergičan sam, to mi sje*ava glas, je*ite se!”, rekao je on. Možda djeluje kao poluzafrkancija, ali ako idete na njegov koncert, vjerovatno je pametnije da se suzdržite od trave.

Ipak, utiske, razloge i mišljenja sabrali smo sa šefom naše evrovizijske delegacije Ivanom Maksimovićem. “Momci i djevojke su bili tužni i sjetni, emotivno pomjereni iz ležišta u kome su posljednja dva, tri mjeseca. Došli su u Izrael sa veoma lijepom energijom i raspoloženjem i vjerovali su u sebe. Potom je krenula kob loših rezultata - analiza nastupa i projekcije za prolaz”, počinje priču Maksimović i ističe da nema potrebe za pravdanjem: “Mi smo poslali kompletan crnogorski proizvod, u smislu izvođača, autora, aranžera itd., to je ono što je Crna Gora sa RTCG-om odabrala na Monteviziji. Da li je to savremeno i u trendu sa svim ostalim pjesmama koje se takmiče na Evroviziji može biti stvar neke dublje

analize - možda u muzičkim krugovima. Mislim da su generalno dobro izgledali na sceni, dobro pjevali, od koreografije do kostima koji su nosili i ne možemo biti ljuti na njih što nisu ostvarili uspjeh”.

■ NASTUP JE TRE-

BALO DA IZGLEDA DRUGAČIJE

A da li bi uspjeh došao da je izgledalo sve onako kako su zamišljali članovi naše delegacije, ostaje pitanje, na koje je mogao odgovoriti samo mnogo veći budžet za pripremu i realizaciju nastupa. “Prva ideja mentora grupe Danijela Alibabića bila je da scena izgleda kao na Monteviziji. Ipak, tada je sve jedna improvizovana situacija i postavka, a na Evrovizijskoj sceni imate svega 35 sekundi da postavite kompletnu scenografiju. Za konstrukciju koja bi ličila na notni sistem i bila lagana za unošenje i iznošenje organizatori su tražili 50.000 eura, od čega smo odmah odustali. Nismo imali budžet za neke prevelike scenske atrakcije i efekte, tako da smo odlučili da nji-

hova vedrina, mladost i šarm budu nosioci nastupa uz izvježbanu koreografiju koja je bila u skladu sa numerom. Ono što je Gorčin Stojanović izrežirao, to smo manje-više izveli - a da li je to izgledalo perfektno, nije, ali mislim da nije bilo ni loše. Dobi-

Raspored učesnika večerašnjeg polufinala

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

zabava

G NEUSPJEHA NAŠE ZEMLJE DA SE PLASIRA U DRUGI KRUG NA EUROSONGU:

odina Zemlje sa muZičke teže dolaZe do finala gačije raditi. “Da li je dobro učestvovati na takmičenju nekoliko puta i ne proći u finale? Nije. Da li je dobro ne učestvovati na takmičenju na kom je većina evropskih zemalja? Nije. Da li bi ubuduće neke troškove trebalo prerasporediti i uložiti više u samu produkciju i nastup nego što je sada urađeno, to nije moja stvar, već organizacije i nekih viših nivoa u državi, kao i ljudi koji se bave muzikom i kulturom”, konstatuje šef naše delegacije u Izraelu i ističe da Makedonci imaju mnogo lošije rezultate, ali da ne odustaju od ovog tamičenja

■ MAKEDONCI - SAMO JEDNO FINALE U 11 GODINA

“Ako pričamo o tome da li je neuspjeh četiri puta zaredom ne plasirati se, moram napomenuti da smo dva puta prije toga obezbijedili finale, a isto tako reći da su naše komšije Makedonci u posljednjih 11 godina uspjeli samo jednom da se

domognu finala i to 2012, kada ih je Kaliopi predstavljala. Sa druge strane, treba reći da su male i uspješne zemlje Island i Kipar, ali očigledno je da imaju neku drugu vrstu produkcije, dugoročnije ulaganje, potragu za atraktivnim izvođačima uz osluškivanje trendova. Ljudi prosto glasaju za nešto što je atraktivno, skupo i drugačije. Sve se svodi na istu rečenicu na kraju - koliko para, toliko muzike”, kaže Maksimović. Pripreme za evrovizijski nastup dugo su trajale - a nije jednostavno, naročito za mlade muzičare kada 90 dana nadanja i priprema sruši nešto više od 90 minuta živog programa. “Nakon tri mjeseca priprema i ulaganja u projekat ne možemo vam biti svejedno što niste prošli. Ipak, za naše mlade ljude iz D-molla ovo bi trebalo da bude odskočna daska - vidjeli su najbolje produkcijski i scenski što Evropa i svijet mogu ponuditi u ovom momentu i to im može biti samo plus u nekoj daljoj karijeri”, zaključio je Ivan Maksimović.

Naša delegacija u evrovozijskoj loži

li smo ono što je bilo najpraktičnije, koliko su dozvoljavale naše mogućnosti, ideje i mogućnosti režije i produkcije”, objašnjava Maksimović i dodaje da je svjestan da su nastupi određenih zemalja zasjenili sve ostale.

■ KOLIKO PARA - TOLIKO ANIMACIJE

“Ne možemo nikome ništa zamjeriti niti reći da nas je oštetio, urađeno je sve što je bilo potrebno - a da li je to bilo dovoljno da neko ostane bez daha, sigurno da nije - naročito pored nastupa kakve su imale Australija ili Kipar, sa animacijama, vatrometom i efektima koji koštaju veoma mnogo. Koliko para, toliko videa, rekao bih u ovom slučaju. To naravno nije opravdanje, ali je definitivno pomjeranje i šire-

nje vizije koju trenutno imamo na našem prostoru - na svjetskom nivou muzika se mnogo više gleda nego što se sluša. Posljednjih godina postavljeni su veoma visoki standardi i sve teže postaje sa muzičke periferije, odnosno iz zemalja koje su manje platežne moći napraviti ozbiljan rezultat. To je sve dio šou programa gdje neko u trci na sto metara ima prednost u odnosu na vas već u startu od 10 metara”.

■ NEKE STVARI SE MORAJU MIJENJATI

A komentara nakon neuspjeha, naročito na društvenim mrežama i u medijima je mnogo - a Maksimović ne želi da odbacuje mišljenja, kaže da su svi u pravu, ali i da neke stvari ubuduće moramo dru-

ZABAVA

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

MODELING: USPJEH ADUTA CRNE GORE U TURSKOJ

Priznanja za Viktora i Anđelu

Viktor - najljepši na svijetu

Sa svjetskog takmičenja “Miss and Mister World 2019”, koje je prije dva dana održano u Turskoj, predstavnici Crne Gore i aduti modne agencije Top 3 Models Montenegro vraćaju se bogatiji za dva priznanja. “Lentu najljepšeg dječaka svijeta ‘Little Mister World’ i ‘Best of the Best’ ponio je Viktor Uković Đukić (3) iz Berana, najmlađi član agencije. On je učestvovao i na Internacionalnom dječjem Fashion weeku, predstavio se u tradicionalnoj crnogorskoj nošnji, noseći zastavu Crne

Gore. Iako trogodišnjak, uspješno je savladao sve što se zahtijeva od mistera svijeta. Takođe, naša Anđela Vukadinović (18) iz Kotora, na izboru za ‘Miss 7 Continents’ i ‘Photomodel of the World’ plasirala se među pet najljepših djevojaka, osvojivši lentu četvrte pratilje i lentu mis šarma, a noseći haljinu modnog kreatora Lazara Ilića”, navodi se u saopštenju modne agencije, uz napomenu da su u toku pripreme djece za svjetsko takmičenje “Prince and Princess World”, koje je na programu u septembru. D.B.

Anđela Vukadinović

BOŽO VREĆO SPREMAN ZA DVA KONCERTA U KIC U PRED VOLJENIM PODGORIČANIMA

POSEBNO SAM INSPIRISAN DA SE MEĐUSOBNO RASPLAČEMO

⌦ Danilo Brajković

nterpretator sevdaha Božo Vrećo, pred dva rasprodata koncerta u KIC-u “Budo Tomović”, priznaje da je počastvovan velikim interesovanjem publike, kojoj poručuje da će Veliku salu napustiti i uplakana i nasmijana, ali prije svega - slobodna.

Prvi koncert Boža Vreća, u pratnji Kadira Dogana (perkusije i bubnjevi) i Marka Nikolića (harmonika i klavir), na programu je večeras u 20 časova, dok je repriza zakazana sjutra veče u istom terminu. Mada su karte za obje večeri odavno rasprodate, direktorica KIC-a Snežana Burzan, na jučerašnjoj konferenciji za medi-

je u podgoričkom hotelu CentreVille, s osmijehom je istakla da telefoni i dalje zvone, što je, između ostalog, dovoljan pokazatelj koliko crnogorska publika cijeni Vrećov rad. “Bilo je sigurno dovoljno interesovanja i za treći koncert. Božo je umjetnik koji širom svijeta promoviše ljubav i slobodu. Raširenih ruku i otvore-

nog srca prihvaćen je na svim meridijanima, a Podgoricu naziva svojim biserom. Božo, hvala ti na ljubavi kojom zračiš i koju nam pružaš”, istakla je Burzan.

■ DOČEKALI STE ME S LJUBAVLJU

Vrećo, koji ne krije da mu je podgorička publika među najomiljenijim, naročito nakon brojnih ranijih trijumfalnih druženja, aplauza i suza, zahvalio je Crnogorcima na srdačnom dočeku, naglasivši da je spreman za oba koncerta. Umjetnik dobro zna šta ga očekuje u Velikoj sali, a gosti-

ma je poručio da će biti povoda i za suze i za osmijeh, između ostalog, i uz note pjesama sa novog albuma “Melek”. “Počastvovan sam jer su koncerti rasprodati u rekordnom periodu. Vijest me je dočekala u avionu za Beograd, išao sam na koncerte u Nišu i Novom Sadu. Toliko sam se rasplakao od radosti. Suludo bi bilo raditi samo jedan koncert, prošle godine nismo mogli odgovoriti mnogima koji su tražili karte, nismo mogli da ih utješimo. A opet, lijepo je ostati i dužan publici, pa da vas uželi. Stojim iza riječi da je Podgorica biser. Čine je ljudi sa toliko ljubavi. Posebno sam inspiri-

san za ova dva koncerta. Napravim uvijek neki koncept i onda pet minuta pred koncert promijenim mišljenje. Moram da vidim narod, osjetim energiju. Koncert ne bi trebalo da traje duže od sat i po, ali znajući i mene i vas - sigurno je da ćemo imati jedan-dva bisa. Biće izazovno. Rasplakaću vas, a i vi ćete mene. Znam i da ćemo se nasmijati, veseliti, zaigraćemo...”, najavljuje Vrećo.

■ SLOBODA RAĐA UMJETNOST

Bog ga je, kaže, usmjerio na pravi put, pa je tako danas i srećan i zadovoljan što je

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

ZABAVA

PROSLAVA 20. I 21. MAJA UZ MAROVIĆA, PEJOVIĆA...

Šaroliko na Cetinju i u Podgorici

Bojan Marović - učesnik događaja na Cetinju i u Podgorici

Crnogorska kulturna mreža (CKM) organizovaće 20. i 21. maja proslavu Dana nezavisnosti na Cetinju i u Podgorici, a glavni izvođači biće D-moll, Indira Forza, Bojan Marović i Aco Pejović. “Proslava 20. maja na Dvorskom trgu u Prijestonici zamišljena je kao doček Dana nezavisnosti. Mladi crnogorski izvođači promovisaće multietničnost, multikulturalnost i odnos poštovanja prema državi, a koncerte će održati Marović i Indira, dok će specijalni gosti biti članovi benda Dmoll, koji će u ponoć otpjevati pjesmu o 21. maju, koju naša organizacija, u

čast decenije rada, poklanja Crnoj Gori. Centralna proslava će se održati 21. maja u Podgorici, na Trgu Svetog Petra Cetinjskog (20 časova), na kojoj će koncerte održati Pejović i Marović, kome će ovo biti prvi koncert u Podgorici poslije 12 godina. Nastupiće i polaznici škole pjevanja D-moll i njihova grupa, kao i djeca koja će izvoditi poznate crnogorske pjesme. Tokom obje večeri će nastupiti Vojni orkestar, što daje poseban nivo proslavi”, navodi se u saopštenju CKM-a, uz napomenu da je slogan ovogodišnje proslave - Crna Gora iznad svih. D.B.

Vrećo

na sceni, a nikako mu to nije tjeskobno. Tako je i van scene - njegov život i stvaralaštvo su, ponavlja, slika čiste slobode, bez podilaženja, a poželio je i da se tako osjeti publika kada napusti koncert. “Rođen sam za scenu. Sve dok se bavim ovim, srećan sam. Biti umjetnik i pjevač ne znači samo stati ispred mikrofona i pjevati, pa da vam neko kaže Bože, kakav slavuj, dobro pjeva. Za mene, to je mrtva priroda. A morate pokazati strast, ljubav. Toga meni ne manjka. Pa, redovno nosim potpetice da se sređuju nakon koncerta. Dam 100 odsto sebe i to publika voli. Svaki put otpjevam pjesmu na drugačiji način. Morate biti vispreni muzičari. Iznenadiću vas uvijek. Sa mnom nije lako svirati, ali je poučno, jer iz te slobode se rađa

Foto: Mirel Mašić

Sa jučerašnje konferencije za medije u Podgorici umjetnost. Ako je isti koncert i ovdje i u Varšavi, onda za mene to nije inspiracija, već nešto dosadno”, ocjenjuje Vrećo.

■ ZETSKI DOM ŽELJA ZA 2020.

Ni ovog puta, interpretator sevdaha nije zaboravio da nam prenese pozdrave njegove majke, rođene Crnogorke, zbog koje, priznaje, razmišlja da iduće godine na koncertnu mapu uvrsti i Cetinje. “Potajna je želja da se desi i Zetski dom na Cetinju, pošto je moja mama sa Cetinja. Ona je toliko srećna zbog ovih koncerata. Osjeća ovu lozu, krv, iz tog ponosa vam i ja prenosim ljubav”, zaključio je Vrećo, ostavljajući opširniju priču o novom albumu, koji stiže pred Novu godinu, za neku narednu priliku.

Sa jednog od ranijih koncerata Vreća

Matura

Proslava Gimnazije “Slobodan Škerović” FOTO-ZAPIS, MATURA, PODGORICA

Učenici B smjene Gimnazije “Slobodan Škerović” proslavili su završetak školovanja u podgoričkom hotelu Hilton

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

Ä&#x152;ETVRTAK, 16. 5. 2019.

Matura

Kako se ponašaju srećni parovi

odnosi

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

Sedam navika zaljubljenih Nije dovoljno samo da budete suđeni jedno drugome, potrebno je da praktikujete ovih sedam malih tajni u svojoj svakodnevici. Najsrećniji ljubavni parovi ne moraju da budu samo ljudi koji su suđeni jedno drugome ili koji se u svemu savršeno slažu. Najsrećniji parovi su i oni koji imaju svoje male tajne i navike zbog kojih je njihova ljubavna veza uspješna. 1. Idu da spavaju u isto vrijeme Istraživanje univerziteta u Pitsburgu pokazalo je da su u braku srećnije one žene čiji se raspored spavanja 90 odsto vremena preklapa sa suprugovim rasporedom spavanja. Žene koje su bile manje zadovoljne u braku u 50 odsto vremena išle su da spavaju u isto vrijeme kada i njihovi supruzi. Istraživanje je tokom 10 dana pratilo 46 bračnih parova

i tražilo povezanost između navika spavanja i zadovoljstva u vezi. Objašnjenje može da leži u tome da prije spavanja partneri imaju veću potrebu za bliskošću i sigurnošću. Niste li u mogućnosti ići da spavate u isto vrijeme, pokušajte tokom dana naći trenutke da se povežete s partnerom, savjetuju stručnjaci. 2. Ne plašite se da odete u krevet ljuti Pokušavajući po svaku cijenu riješiti sukob ili razmiricu prije nego odete u krevet može rezultirati time da izgovorite riječi zbog kojih ujutru možete da zažalite. Tajna je u tome da problem pokušate riješiti idućeg dana bistre glave, a ne da ga ignorišete ili pokušate da zaboravite na njega. Istraživanja su pokazala da se najsrećniji parovi gotovo nikada ne prave da problem oko kog su se svađali s partne-

rom prije spavanja, ujutru više ne postoji. 3. Oboje imaju bliske prijatelje Izlasci s prijateljicama, odnosno prijateljima osnažuju ljubavnu vezu i odnos među partnerima. Ljudi s puno prijatelja srećniji su u vezama od onih koji se u potpunosti fokusiraju samo na partnera. To je zato jer partneri koji imaju prijatelje nisu toliko izolovani i zavisni jedno od drugog. Dakle, prijatelji ne ‘smetaju’ ljubavnoj vezi već je obogaćuju. 4. Nisu brutalno iskreni U vezi je važno govoriti istinu, ali iskren treba biti s normalnim tonom glasa (dakle ne vikati) i ne biti bezobrazan. Partneri u najsrećnijim vezama na obazriv način jedno drugome saopštavaju ono za šta misle da će partneru biti možda teško ču-

ti, odnosno, najjednostavnije rečeno – imaju obzira prema partnerovim osjećanjima. Formula je jednostavna – s partnerom u privatnosti razgovarajte istim tonom i načinom na koji razgovarate s dobrim prijateljem u javnosti. 5. Kada djeca odu na spavanje, posvete se jedno drugom Parovima koji fokusiraju svu energiju na djecu teško je da pronađu vremena koje će posvetiti partneru i pružiti mu pažnju. Zato im vrijeme nakon što djeca odu da spavaju postaje vrlo dragocjeno. Kada uveče ostanete sami stišajte mobilni i nemojte se samo zabuljiti u TV. Ukoliko ne želite da propustite omiljenu seriju, iskoristite to za maženje s partnerom na kauču ispred TV-a i opušteni razgovor.

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

odnosi

Obraćaju pažnju na lijepe stvari 6. Grle se u javnosti i drže za ruke Najsrećniji parovi najčešće se grle u javnosti i drže za ruke. Držanje za ruke smanjuje napetost i nivo hormona stresa kortizola, a i svađati se u isto vrijeme dok se držimo za ruke nam je nekako neprirodno. Grljenje i držanje za ruke služi kao ponovno potvrđivanje da ste par i tim, podsjetnik da niste sami. 7. Pamte i obraćaju pažnju na dobre stvari Konstantno primećivanje svega što partner radi pogrešno može biti vrlo štetna navika za vezu, ali primećivanje dobrih stvari može pokrenuti ciklus lijepih gesta od strane oba partnera. Obraćate li pažnju na partnerove lijepe i pažljive geste rezultiraće time da i vi zauzvrat poželite da učinite nešto lijepo za njega.

Pokušavajući po svaku cijenu riješiti sukob ili razmiricu prije nego odete u krevet može rezultirati time da izgovorite riječi zbog kojih ujutru možete da zažalite. Tajna je u tome da problem pokušate riješiti idućeg dana bistre glave, a ne da ga ignorišete ili pokušate da zaboravite na njega

38 DN

ENIGMATIKA FENJER, SVJETILJKA

VODENA PARA U ATMOSFERI

PJEVAČ SA SLIKE

NA NADNICU

AMERIČKA GLUMICA

KONJI U PJESMAMA

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

PRAVITI IVICU

BIVŠI SRPSKI MANEKEN, LAZAR

MJESTO U FRANCUSKOJ

CELZIJUS

FOTO UBOD

AMERIČ. FILMSKI SCENARIST, DŽO

HVATANJE JEDNE DIVLJE ŽIVOTINJE

Kućni balkon za pravo uživanje SJEVER

KOJI SE ODNOSI NA ABLATIV

NA KRAJU, POTKRAJ

MLADALAČKI IZGLED ŽENE KOJE IMAJU PADAVICU ALKALOID IZ KORIJENA JEDIĆA

ROBERT REDFORD ŠILJAK RADIO OSNOVNA DIFUZNA TARIFA ORGANI- MOTOR ZACIJA NA (SKR.) VAZDUH

GRAM 5. I 16. SLOVO LATINICE

ŠKOLA

AUTOR: B. NIKIĆ

IGRA NA 64 POLJA DŽEK PALANS

CREPAR VJEŠTAK U LIJEPOM PISANJU

SAVREMENI FRANC. KNJIŽEV. FILIP

ZVUK PADA NEČEG TEŠKOG IRSKI ROKER GALAGER MJESTA ODRONJAVANJA

PRVO SLOVO

LIČNA ZAMJENICA FRANC. SLIKAR RENOAR

LOGARITAM (SKR.) NARJEČJE NEKOG KRAJA

RAKOVI

STRANO MUŠKO IME MEKO SKUVANA (JAJA)

Play sudoku online at: SOCIOLOGIJA (SKR.)

ANDRIJEVICA

www.sudokukingdom.com

LITAR

Play sudoku online at:

PREČIŠĆAVAČI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BAKALARI, IP, OPAKOST, SZR, JALA, TITANI, ASIRKA, ALAV, NION, LITIJA, MONA LIZA, MT, ANINA, ARŠIN, RAČARI, ISTI, OTAC I SIN, IK, VOR, S, I, IST, ĆG, IA, NJUTN, SINAK, LOARA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3391

2016-01-25

7 2

7 4

8 5

3 7

6 8 7

TEŽA

Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25 Daily Sudoku puzzle No. 3392

www.sudokukingdom.com 3 9 5 8 7 2 1 6

4 3

Medium level

Selfi

Puzzle solution:

Medium level

9 5

5 8

4 8

8 3

1 5

9 1

7 2

2 8 puzzle 4 1 No. 6 3027 7 3 2015-01-26 5 9 Sudoku 3

2016-01-26

3 5

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

Word Search Puzzle #L227JO

Avert Avert Beets Biding Beets Caffeine Biding Choosy Corny Caffeine Crummy Choosy Denim Doodle Corny Doping Crummy Dotes Exude Denim Flaws Doodle Frown Gross Doping

Gruffs

Flaws Gyrate

Minibus

Indecent Gross Jaunting Knows Gruffs Maker Gyrate Manhole Matte Inches Minibus Indecent Moors Mutant Jaunting Nerves Knows Older Pawed Maker

Moors

Dotes

Manhole

Repress

Exude

Matte

Inches Frown

Mutant Nerves Older Pawed Python Rabbi Reaper

Python Rigged Rabbi Reaper Roles Refute Repress Ruler RewardedShorten Rigged Stained Roles Ruler Timed Shorten Stained Wiggle Timed Wingers Wiggle Wingers

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Pripazite na troškove, neophodno je da pažljivo i temeljno rasporedite svaki dinar. Nezaposleni treba da se obrate svojim prijateljima za pomoć.

BIK Nikako da stignete do cilja koji ste zacrtali. Situacija se neočekivano mijenja, sve ukazuje na to da će nepovoljne vijesti odložiti dugo pripremane planove.

BLIZANCI Iznenađuje vas priča o saradniku kome ste beskrajno vjerovali. Nepotrebno se nervirate, jer informacije uglavnom nisu istinite. Bolje obratite pažnju na ishranu.

RAK Disciplinovano dajete sve od sebe da završite obaveze koje ste, nespretno, preuzeli na sebe. Rezultati su neizvjesni, ali vas ne napušta optimizam.

VAGA Morate se vratiti u realnost. Iako ste timski igrač, nekada morate djelovati sami za sebe, bez podrške ljudi za koje vjerujete da su vam prijatelji.

ŠKORPIJA Neobično ste kreativni i iz vas izbija ogromna samouvjerenost. Toliko ste puni sebe da to preti da preraste u umišljaj velike nadmoći nad drugim ljudima.

STRIJELAC Odnosi s voljenom osobom su pod znakom pitanja. Kao da je došao posljednji čas da stvari postavite na svoje mjesto. Predstoji vam neprijatan razgovor.

JARAC Napetost može prouzrokovati otvorene sukobe sa osobama koje su vam prijatelji. Posesivno ponašanje voljene osobe dodatno otežava sve vaše pokušaje.

Refute

Rewarded REBUS

Dobijate informaciju koja nosi putokaz u kom smjeru treba da ide vaš profesionalni razvoj. Na prvi pogled to vam ne djeluje primamljivo, ali se mogu razviti u sjajne mogućnosti.

DJEVICA Za vas je ovo dan kao i svaki drugi. Umorni ste od tempa kojim ste pritisnuti već neko vrijeme, uz to ni voljena osoba vam nije po volji. Ne krivite druge što je sve na vama.

Rješenje iz prethodnog broja: Izabra Vesna Gator

VODOLIJA Dan je obilježen neprijatnostima kojima će vas izložiti službena lica, bez obzira na to da li ste krivi ili ne. Budite pažljivi, sve što radite neka to bude pošteno.

RIBE Kako na ljubavnom, tako i na poslovnom planu, pred vama je dan pun rizičnih situacija. Ovo vam iziskuje dosta energije, koja vam, inače, manjka.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK , 16. 5. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO mail: marketing@ dnovine.me

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Donja Brezna selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: O67/898-614

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

   20   1  1 

OBAVJEŠTENJE Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10% Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 34 mm 110 €

81 x 65 mm

220 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK , 16. 5. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42 LISTA STRIJELACA

14 12 11 10 9 8 7 5

Nikola Krstović (ZETA) Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST)

Božo Marković (SUTJESKA)

Radomir Đalović (RUDAR), Vladan Kordić (GRBALJ), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD) Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD) Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN), Darko Nikač (ISKRA) Šo Jamamoto, Miloš Kalezić (PETROVAC), Stefan Đorđević (GRBALJ), Mihailo Perović, Igor Ivanović (BUDUĆNOST) Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Dejan Kotorac, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković, Draško Božović (BUDUĆNOST), Milan Đurišić (ISKRA), Marko Miličković, Zoran Petrović (OFK TITOGRAD), Dejan Račić (MORNAR) Vasko Kalezić (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Elom Nijaveđi (RUDAR), Jovan Vučinić, Marko Kažić, Boris Kopitović (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil, Zakarija Alharaiš (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Balša Boričić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA) Filip Kalačević (MORNAR), Halil Muharemović, Nenad Vujović (PETROVAC), Ivan Vukčević (ZETA), Zvonko Pamić, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan, Petar Čavor (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves, Miloš Zečević, Ivan Racković, Milija Golubović (RUDAR), Nikola Karaklajić, Vladislav Rogošić, Goran Burzanović (ISKRA), Vladan Bubanja (SUTJESKA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ), Dejan Zarubica (LOVĆEN/BUDUĆNOST) Stefan Denković, Veljko Vuković, Darko Bulatović, Bojan Ciger, Aleksa Marušić, Milutin Osmajić, Stefan Stefanović (SUTJESKA), Mirko Radišić, Miloš Stevović, Marko Draganić, Matija Pejović (LOVĆEN), Zdravko Dragićević, Predrag Kašćelan, Nedeljko Vlahović, Nikola Popović, Ze Markos, Ivan Mijušković (GRBALJ), Ilija Tučević, Dušan Bakić, Miloš Krkotić, Slavko Damjanović, Milivoje Raičević (BUDUĆNOST), Dejan Jovančov, Lazar Lalošević, Stevan Marković, Kristijan Škrelja, Luka Klikovac (MORNAR), Martin Prenkčević, Zoran Mikijelj (PETROVAC), Balša Sekulić, Ognjen Gašević (OFK TITOGRAD), Goran Milojko, Lazar Lambulić, Igor Vujačić, Nemanja Sekulić (ZETA), Marko Vuković, Janko Gogić (RUDAR), Miomir Đuričković, Nikola Zvrko, Igor Burzanović, Deni Piranić, Irfan Šahman, Bogdan Milić (ISKRA), Armin Bošnjak (RUDAR/ZETA)

4 3 2

ČETVRTAK, 16. 5. 2019.

BORBA ZA TITUL

SUTJESKA REMIZIRALA SA ZETOM, BUDUĆNOST OKRENULA GR

Sutjeska je na povratku Nikole Rakojevića na klupu remizirala sa Zetom na “Trešnjici” (1:1), a Budućnost je nakon preokreta pod Goricom odradila Grbalj (5:3), pa je borba za titulu dostigla vrhunac dva kola prije kraja šampionata... Razlog - razlika na tabeli je četiri boda! Aktuelni prvak i lider ima priliku da u narednom kolu protiv Grblja u nedjelju pobjedom potpiše drugi uzastopni šampionski lovor, a četvrti u istoriji. A, bilo koji drugi rezultat odlaže odluku za lovor za posljednje kolo kada Sutjeska gostuje Budućnosti. Naravno, sve to pod uslovom da učenici Branka Brnovića slave u 35. kolu pod Golubinjom protiv Rudara...

■ NIJE GOTOVO! “Plavo - bijeli” iz Nikšića su bili dosta nervozni u Golubovcima, a to je iskoristio Nikola Krstović u smiraj prvog poluvremena - budući napadač Crvene zvezde je poentirao i učvrstio se na prvom mjestu liste strijelaca.

Pogodio mrežu Sutjeske, ali je to bilo dovoljno za remi: Krstović je vodio žestoke duele sa Cigerom Sutjeska se vratila u drugom poluvremenu, Božo Marković je pogodio u 57, a Branislav Janković je u 76. morao ranije na tuširanje zbog drugog žutog kartona. Međutim, Nikšićani su se ponašali kao da su ravnopravni, ali ni Pecovi učenici, ni “vukovi” nisu uspjeli da dođu do gola.

1. SUTJESKA