Dnevne novine 18-19. maj 2019. by Dnevne Novine

PROŠLA GODINA REKORDNA ZA DRŽAVNO PREDUZEĆE ■ 14 15

AERODROMI OSTVARILI DESET MILIONA DOBITI

INTERVJU: ŽARKO RADULOVIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019. BROJ 2377 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Bog nam je poklonio Crnu Goru i moramo imati viziju njenog razvoja ■ 5 7

RETROVIZOR ■ 3

(Para)politički (avan)turizam PODRŽAN PREDLOG VLADE

Minimalna zarada od 1. jula 222 eura ■ 13 ITALIJA: UHAPŠENA DVA CRNOGORSKA DRŽAVLJANA

MEĐU JABUKE SAKRILI DVIJE TONE CIGARETA ■ 17

PREMIJER MARKOVIĆ NA CETINJU PRIREDIO PRIJEM POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

Prije13godinasmo mudrompolitikom ispravili istorijsku nepravdu ■ 8 9 PODGORICA: GRADONAČELNIK VUKOVIĆ U DONJOJ GORICI ■ 24 25

Lješkopolje primjer dinamičnog razvoja ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO Ko će to platit, moj Džemale... Poćerasmo Di Keja i ove iz Fronta, a kod njih su pare.

Mi ojdosmo u Brisel jer od ovih šetnji izgleda nema vajde. Kad se vratimo, viđećemo kako dalje..

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

Batalio sam saradnju sa Frontom. Sad sam našao ove dobre momke i okupio ih „Da imaju svi“. Jes da oni svi zajedno ne mogu preći cenzus, ali za 4-5 godina , kad budu svi imali, mene će izabrat za predsjednika Crne Gore, pa ću se vratit iz Beograda.

Dako tamo neko bude šćeo pričat s nama...

TRAGEDIJA U NIKŠIĆKOM NASELJU KLIČEVO

PIŠTOLJEM UBIO MAJKU, A ZATIM PRESUDIO SEBI

● 23

SUBOTA

MATURANTI PLESALI NA TIVATSKIM PINAMA

Rajan Striković

NEDJELJA

Vrećo i Podgorica - taj trenutak vrijedi doživjeti

Prva ª Balkanska caricaº komadu Jerneja Lorencija Nagrada “Balkanska carica” za najbolju predstavu MIT festivala, Promjenljivo oblačno sa sunčanim inustanovljena ove godine, dodijetervalima. Na sjeveru ujutru po kotliljena je komadu “Visoška hroninama magla. Vjetar mjestimično umjeka”, Slovenskog narodnog gleda- ren do pojačan, južni i jugoistočni. Jutarnja tempelišča iz Ljubljane, u režiji Jerne- ratura vazduha 2 do 11, najviša dnevna 16 do 25 ja Lorencija. ● 34-35 stepeni.

Osamdeset maturanata Srednje mješovite škole „Mladost“ i Srednje muzičke škole učestvovalo je u najvećoj evropskoj manifestaciji maturskog izvođenja plesa „Kvadril“, manifestaciji sa porukom mira, tolerancije i prijateljstva. Događaj su organizovali Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat i SMŠ „Mladost“. ● 34-35

Malo do umjereno oblačno uz duže sunčane intervale. Na sjeveru tokom jutra po kotlinama magla ili sumaglica. Vjetar umjeren do pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 4 do 13, najviša dnevna 18 do 26 stepeni.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

DELEGACIJA CRNE GORE NA MINISTARSKOM SASTANKU U BRISELU

Strukturne reforme u funkciji daljeg rasta investicija

Delegacija Crne Gore, predvođena ministrom finansija, Darkom Radunovićem učestvovala je juče u Briselu na ministarskom sastanku u okviru ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, na sastanku su usvojene zajedničke preporuke u okviru ministarskog dijaloga za svaku od zemalja Zapadnog Balkana i Tursku u cilju izrade Programa ekonomskih reformi za 2020. godinu. Predstavnici Ministarstva finansija su na ministarskom sastanku predstavili makroekonomska i fiskalna kretanja u Crnoj Gori, istaknuvši nastavak snažnog ekonomskog rasta od 4,9 odsto u prošloj godini. “Takođe su diskutovali u okviru posebne teme sastanka koja se odnosila na značaj strukturnih reformi za privlačenje stranih direktnih investicija u zemlje regiona Zapadnog Balkana, istaknuvši da je sprovođenje druge generacije strukturnih reformi od značaja za nastavak snažnog priliva stranih direktnih investicija u zemlju”, navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva finansija je istaknut značaj stranih direktnih investicija za ekonomski rast i razvoj, a one su u posljednjih deset

Sa ministarskog sastanka u Briselu

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

PARA POLITIČKI AVAN TURIZAM

godina prosječno godišnje iznosile 14,4 odsto bruto domaćeg proizvoda. Tokom posjete Briselu, Radunović se susreo sa generalnim direktorom Direktorata za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala (DG FISMA) u Evropskoj komisiji, Olivier Guersentom, na temu reformi u finansijskom sektoru i procesa usaglašavanja seta nacrta novih finansijskih zakona sa EU acquis. DG FISMA je, kako se navodi, pozdravila napore u procesu reformi finansijskog sektora, naglasivši da će u najskorijem roku analizirati pripremljenu regulativu sa aspekta njene usaglašenosti sa evropskom regulativom. Radunović je tokom posjete Evropskoj komisiji, održao sastanak i sa generalnim direktorom Direktorata za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR) Christian Danielsonom. Na sastanku je razgovarano o makrofiskalnim kretanjima u Crnoj Gori. Posebno je istaknut i značaj izgradnje auto-puta, kao najvećeg razvojnog projekta za Crnu Goru, a razgovarano je i o aktivnostima na pronalaženju optimalnog modela finansiranja izgradnje njegove druge dionice. R.P.

NIJE ŽELIO DA KOMENTARIŠE RAZLOGE

Mirko Đačić podnio ostavku

Predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić potvrdio je CdM-u da je podnio ostavku, ali nije želio da komentariše razloge. “Podnio sam ostavku”, kratko je CdM-u kazao Đačić. Prema nezvaničnim informacijama CdM-a, Đačić je razočaran finansijskom situacijom u pljevaljskoj lokalnoj upravi. Kako tvrdi izvor CdM-a, od Vlade je očekivao izdašniju pomoć, ali to se nije desilo. Đačić navodno posljednjih dana nije dolazio na posao, nezadovoljan odnosom Vlade prema ovom gradu. Đačić je prethodnog mjeseca govorio o problemima koje je Vektra-Jakić prouzrokovala opštini Pljevlja dugovanjem od preko šest mi-

AKTUELNO

liona eura za koncesione naknade, zbog čega je budžet opštine posljednjih mjeseci više puta blokiran na ukupan iznos od 400. 000 eura. Đačić je izrazio strah od odlaska Vektre-Jakić u stečaj, smatrajući da bi opština trebalo da bude prva u naplatnom redu ukoliko do toga dođe. Đačić je iznio svoj raniji stav da bi dug VektreJakić za koncesione naknade opštini Pljevlja – trebalo država da riješi kroz otpisivanje poreskog duga opštini Pljevlja, te da dug po osnovu reprograma za poreze i doprinose padne na teret Vlade. (CdM)

Građanin Džemal Perović, u društvu sa građanima Omerom Šarkićem i Nikolom Grdinićem, otputovao je u Brisel kako bi i na međunarodnom planu verifikovao svoju parapolitičku misiju smjene vlasti u Crnoj Gori. Još se ne glaskaju otud, no se u međuvremenu oglasio kabinet Johanesa Hana iz kojeg je našoj redakciji saopšteno da nema zvanično zakazanih sastanaka Pokreta „Odupri se“ sa zvaničnicima EU. No, viđećemo kad se vrnu šta je bio sadržaj njihovog briselskog (avan)turizma i čiju su podršku dobili za smjenu Đukanovića i drugih crnogorskih glavara. Kako bi to nježno rekao N. Medojević: ”Perović je častan čovjek, ali nema iskustva za ovakve situacije i visoku politiku.” Ili, u prevodu-diletant. Ne nedostaje nam ni pravog političkog avanturizma ovih dana. Tako su se posvađali Demokrate i SDP u Kotoru, pa je tamo smijenjen predsjednik opštine Jokić. Onda je Ranko isključio Brunu iz svoje partije, tako da su sad ostali samo on, Raško i Draginja. Draginja je, takođe, ranije potpisala da smjenjuje svog muža Ivicu, a Raško se nada da bi on mogao da naslijedi Ranka, jer ovaj više neće da bude na čelu SDP. Potrošio se u tumaranju između vlasti i opozicije. Sad sa njim više niko neće da sjedne za sto. Čak ni Bečić. Kotorska avantura uslijedila je nakon budvanske, gdje su frontovci zamijenili Demokrate na čelnoj gradskoj funkciji. Jedni bi da ruše uz šetalište, drugi ne bi, a treći bi samo sa jedne strane. Osim toga, Carević se upustio i u avanturu angažovanja jedne pripadnice DPS-a u opštinsku vladu, što su mu koalicioni partneri jedva oprostili. A možda i nijesu?! U novu avanturu krenuli su, takođe, Goran Danilović (UCG), Vladimir Joković (SNP), Janko Vučinić (RP), Aleksandar Damjanović (Klub nezavisnih poslanika) i Anka Vukićević. Iako se na prvi pogled činilo da se radi o rezolutnom “novom početku” političara koji su godinama lutali šumom opozicionih partija, učlanjivali se, napuštali ih i na kraju osnivali neke nove, beogradski biznismen Daka Davidović otkrio je u jednom intervjuu kako je zapravo on inicijator projekta “Da svi imaju” u cilju stvaranja pretpostavki da se kandiduje na narednim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori. Ali i to je tek još jedna (para)politička avantura, jer odabrani mu saveznici, svi zajedno, jedva da mogu dostići izborni cenzus i na lokalnim izborima. Stvarno, što su ovi biznismeni krenuli u političare. Prvo Di Kej, pa Daka… Samo još da dođu ovamo! Pa da svi imamo. Dokazani politički (avan)turista Dritan Abazović nekako se izgubio u raznim koalicionim kombinacijama, pa u posljednje vrijeme kao da niko više od opozicionara ne računa ozbiljno na njega. No, on vazda ima gdje da pođe. Na Tajvan, recimo. PS: Neki zli jezici govore kako bi Jokić mogao opet da uzme srpsko državljanstvo i sa stečenim iskustvom u Kotoru postane, recimo, predsjednik beogradske opštine Palilula, gdje je 2013. godine bio upisan u knjigu državljana Srbije. Tek to bi bio pravi (para)politički (avan)turizam…

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: ŽARKO RADULOVIĆ, PREDSJEDNIK CTU I SUVLASNIK HG “MONTENEGRO STARS”

BOG NAM JE POKLONIO CRNU GORU I MORAMO IMATI VIZIJU NJENOG RAZVOJA ■ Crna Gora ove godine od turizma može da prihoduje oko milijardu i 100 miliona, a već u prva četiri mjeseca ove godine bilježi se rast turističkog prometa od 10 odsto u odnosu na prošlu godinu.

■ Stranci ne prate detaljno ko je šta rekao u Crnoj Gori i ko je kome prijetio ili nije prijetio... oni se ne bave nama toliko da bi znali našu političku svakodnevnicu. Njihova percepcija je ispravna i oni nas smatraju stabilnom i bezbjednom destinacijom. ■ Golim okom se vidi šta znači članstvo u NATO za crnogorski turizam, a to se osjeća po novčaniku, vidi na ulicama, broju i strukturi gostiju. ■ Crnoj Gori je neophodan veliki kongresni centar koji može da primi i do 7. 000 učesnika. Toliki broj ljudi bi spavao i u hotelima i zimi i ljeti.

AKTUELNO

⌦ Mili Prelević

ko ne bude nekih nepredviđenih okolnosti, u smislu nekih momenata koji bi odbili turiste da dođu kod nas, ova sezona će, sigurno, biti bolja od prethodne. Za prva četiri mjeseca ove godine bilježimo rast od 10 odsto u odnosu na prošlu godinu, a po jutru se dan poznaje, pa očekujem da čitava ljetnja turistička sezona bude bolja za 7 do 10 odsto nego prethodna. Od ove godine očekujem da prihod od turizma bude milijardu i 100 miliona, i čak nešto više”, kaže radulović u intervjuu za Vikend novine. On ističe da neke političke turbulencije, kojih je bilo u posljednjih nekoliko mjeseci, za sada, ne plaše turiste, jer smo mi politički stabilna zemlja. “Stranci ne prate detaljno ko je šta rekao u Crnoj Gori i ko je kome prijetio ili nije prijetio... Oni se ne bave nama toliko da bi znali našu političku svakodnevicu. Njihova percepcija je ispravna i oni nas smatraju stabilnom i bezbjednom destinacijom. Mi to stvarno i jesmo. To je dobro. Ne daj Bože da se dese neka politička dešavanja koja bi uznemirila strance. To bi imalo dugoročne posljedice i vratilo bi nas nekoliko godina nazad”, kaže Radulović. VN: U posljednje vrijeme se sve više govori o benefitima koje nam je, kada je turizam u pitanju, donijelo članstvo u NATO. Da li su ti benefiti već vidljivi? RA D U LOV I Ć : G o l i m okom se vidi šta znači članstvo u NATO za crnogorski turizam. To se osjeća po novčaniku, vidi na ulicama, broju i strukturi gostiju. Dobar primjer za to je BICE (Biusiness International Conference), a to su kongresi, seminari, razni skupovi... U hotelu Splendid je rast od 10 odsto u odnosu na prošlu godinu samo u ova prva četiri mjeseca ove godine. Prošle godine smo imali oko 400 raznih događaja te vrste, a ove godine ćemo, ako se ovako nastavi, a izgleda da hoće, imati sigurno 450 do 460. To je drastična razlika. Ranije smo od svih tih dešavanja imali tri - četiri godišnje koji su imali veliki značaj i obično se radilo o događajima vezanim za Rusiju, eventualno Ukraji-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

nu i nešto malo vezano za region, odnosno za bivše republike Jugoslavije. Bilo je i nešto domaćih seminara. Sada je više od 60 odsto tih događaja vezano za Zapadnu Evropu. To je jedan od najdrastičnijih primjera gdje se može dokazati da je ulazak Crne Gore u NATO otvorio i taj put. A kako dolazi do toga? NATO ne govori organizatorima: Idite i držite kogrese u Crnoj Gori. Ne. To ćemo tek da vidimo narednih godina, jer se po difoltu mijenjaju destinacije kongresa i to iz godine u godinu. Sada se pojavila jedna nova destinacija koja odgovara tim organizatorima, a to je Crna Gora. Zbog toga ćemo mi u narednih pet do deset godina da profitiramo jako dobro, jer postajemo

Potrebni su bolji aerodromi

VN: Od nedavno se otvoreno govori o tome da nam i aerodromi nije su najbolji za visoki turizam kojem težimo. Šta možemo tu da uradimo i da možemo na pravi način dočekamo visokoplatežne turiste, koji su, poznato je, navikli na mnogo bolje uslove? RADULOVIĆ: Ni tu nijesmo spremni i daleko smo od toga. Potrebno je vrijeme i prava strategija da to poboljšamo, odnosno vizija da tačno znamo šta moramo da uradimo da bismo i mi i naši gosti bili zadovoljni. To znači da ne treba da izmišljamo toplu vodu već samo da preslikamo iskustva onih koji su kroz to već prošli. To možemo vidjeti i na aerodromima iz okruženja, da ne idemo dalje. Aerodrom mora da ima pristupne rampe da gosti ne idu preko piste. Ako to nije moguće treba obezbijediti autobuse koji će ih prevoziti do aerodromske zgrade, a u zgradi mora imati dovoljno šaltera i prostora za putnike ako slijeće ili polijeće četiri - pet aviona u kratkom vremenskom razmaku. Putnicima ljeti treba rashlađen prostor, a zimi ugrijan, a ne da, kao sada, idu po kiši preko piste ili po najvećem suncu. To su elementarne stvari. Za početak - nije teško shvatiti da su one potrebne, ali to još niko ne završava.

Blagodeti Crne Gore ćemo iskoristiti tek onda kada budemo shvatili šta treba, u lancu usluga, organizovati, počev od aerodroma, puteva, kontrola na putevima, carine, servisa u hotelima i restoranima, taksi službe...

jedna od uobičajenih destinacija gdje se održavaju značajni kongresi. VN: I ta vrsta turizma dovodi visokoplatežne goste u Crnu Goru. O tome se stalno govori. Mi treba da budemo top destinacija koju će posjećivati bogati ljudi. Da li smo spremni za to?

RADULOVIĆ: Nažalost nijesmo, jer još ne promišljamo dobro i ne predviđamo šta se u ovoj oblasti događa. Crnoj Gori je nepohodan veliki kongresni centar. Bilo bi dobro da je u okviru hotela, ali je malo takvih u svijetu. Treba nam kongresni centar koji može da primi i do 7.000 učesnika. Toliki broj ljudi bi spava o i u hotelima i zimi i ljeti. To bi značajno povećalo broj noćenja u Crnoj Gori i dalo nam ogromne mogućno-

sti. Mi i sada idemo prema organizatorima takvih događaja, ali, srećom, oni više idu prema nama. Sami nam dolaze jer smo atraktivni. Ali ima tu problema. Evo sada čujemo da su Aerodromi Crne Gore doveli Lufthanusu, njemačkog avio-prevoznika. Naravno da ih nijesu oni doveli. Lufthansa je prepoznala naše tržište. Ona je sama došla, jer, naravno, nema putnika koji sjede doma i čekaju da im avioprevoz n i k j av i gdje mogu da putuju. Oni ra-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

ZA SPLENDID SEZONA TRAJE 365 DANA

VN: I vaši hoteli su spremni za turističku sezonu. Koliko će ona ove godine trajati? RADULOVIĆ: Za ovu turističku sezonu smo se pripremili još prošle godine, a sada se aktivno pripremamo za sezonu 2020. godine. Nama je sezona počela 1. januara, a završiće se 31. decembra. Prošle godine smo preko šest mjeseci bili 100 posto popunjeni, a očekujemo ove godine da takva popunjenost de ozbiljne analize i projekcije, i njihov biznis plan je pokazao da im se isplati da organizuju letove za Crnu Goru, jer je to tržište koje raste i koje će imati sve više putnika. Isti princip je za sve drugo pa i za kongresni turizam. VN: Bezbjedna smo destinacija, politički stabilna, sa ogromnim prirodnim ljepotama. Da li je to d ovo l j n o p a da turisti p ohrle ka nama?

bude sedam ipo mjeseci. Polako idemo prema tome da sezona traje 365 dana i da popunjenost uvijek bude 100 posto. Da li ću ja to doživjeti ne znam, ali radimo da tako bude. Samo treba raditi. Iza ovih podataka i statistike stoji ogroman svakodnevni rad. Kada su me pitali, prilikom gradnje Splendida, kada ću završiti hotel, rekao sam: Nikada! I neću nikada dovrišti ni njega ni Montenegro,

CRNOJ GORI JE NEOPHODAN JEDAN VELIKI KONGRESNI CENTAR KOJI MOŽE DA PRIMI NEKOLIKO HILJADA LJUDI I KOJI BI BIO VAN HOTELA, JER BI TO PRIVLAČILO ORGANIZATORE KONGRESA, A VI NJIHOVI UČESNICI BI POPUNJAVALI HOTELSKE KAPACITETE I ZIMI I LJETI RADULOVIĆ: Imamo sreću da je tako. Mi smo prelijepa destinacija. Mi smo država koja je, stvarno, jedan od najljepših dijelova Mediterana. Zelena, razuđena, zaleđe koje ima šta da pokaže i tako je blizu... Na primjer, kada se rade kongresi ili manifestacije toga tipa obavezni su izleti. Niko na Mediteranu ne može za 3-4 sata organizovati izlet kakav se može organizovati u Crnoj Gori. Dubrovnik, koji je nesumnjivo top

ni Blu star ili neki sljedeći. Uvijek treba ulagati i širiti se. Mi, inače, svake godine, investiramo od milion do milion i 700 hiljada eura u održavanje hotela. Mijenjamo imobilijar, renoviramo sobe, ulažemo u edukaciju... Sve to iz tekućeg poslovanja. Hoteli i restorani se nikada ne završavaju. To je takva vrsta posla iza kojeg stoji orgroman rad i trud. Drugačije nema napretka. destinacija, kao najatraktivniji izlet nudi turu do Kotora, pa preko Njeguša do Cetinja, a onda preko Budve nazad u Dubrovnik. To su najprodavaniji izleti već decenijama, iako dugo traju jer kreću iz Hrvatske. Mi to nudimo, ali kao nekoliko sati kraći izlet što se boravka u autobusu tiče. Mi imamo dobitnu kombinaciju koju nam je Bog poklonio. Iskoristićemo je tek onda kada budemo shvatili šta treba, u

1,1 MILIJARDU EURA PRIHODA CRNA GORA MOŽE OČEKIVATI OD OVOGODIŠNJE TURISTIČKE SEZONE

AKTUELNO tom lancu usluga, organizovati. Počev od aerodroma, puteva, kontrola na putevima, carine, servisa u hotelima i restoranima, taksi službe... Kada sve to uklopimo onda ćemo biti razvijena i sigurno uspješna destinacija. Kada kažem uspješna to znači i da ćemo finansijski bolje proći svi. Od toga će, u prvom redu, koristi imati državni budžet, a kada država ima koristi onda benefite ima i običan građanin, kroz socijalu, zdravstvo, školstvo, kapitalne investicije... To sve jedno drugo vuče. VN: Zalagali ste se da budu uklonjeni privremeni objekti na budvanskog šetališta. Nakon njihovog uklanjanja ostala je ružna slika, koja će, izgleda, dočekati i špic turističke sezone. Kako to komentarišete? RADULOVIĆ: Tačno je da sve to loše izgleda. Lokalna samouprava, ali i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, nijesu imali dobru strategiju i uradili su sve traljavo. Bio sam i sada sam za uklanjanje tih privremenih objekata, ali ne na ovakav način kako je sada urađeno. Ne može se raditi sa tim ljudima tako. Držali su ih do marta u neizvjesnosti. Svi koji su držali te objekte željeli su da nastave jer je to jako profitabilan posao. Tu su se okretale ogromne sume, a paušalno je oporezivano. Država je gubila

MI IMAMO DOBITNU KOMBINACIJU KOJU NAM JE BOG POKLONIO. ISKORISTIĆEMO JE TEK ONDA KADA BUDEMO SHVATILI ŠTA TREBA, U TOM LANCU USLUGA, ORGANIZOVATI mnogo, a najviše je profitirao pojedinac. U stvari, narod je najviše gubio. Nadam se samo da taj profit nije iznošen van granica Crne Gore. Trebalo je reagovati još u martu prošle godine. Ako žele, dozvoliti im da rade još jednu sezonu, ali da daju i bančine garancije da će u oktobru ukloniti objekte. Tu bi bio kraj, iako bi bilo vike i nezadovoljstva. Ali to bi garantovalo da ćemo sezonu 2019. dočekati sa uređenim lijepim budvanskim šetalištem. Nije pošteno što je, ove godine, sve rađeno u posljednjem trenutku. Nije pošteno prema tim ljudima koji su godinama radili taj posao. Bolje je bilo da je izgubljena još jedna godina, i da im je dozvoljeno da rade i ovu sezonu nego što nas onakav lom dočekuje u epicentru crnogorskog turizma. Siguran sam da ne bi bilo više problema za uklanjanje tih objekata. Kada kažem da je prihod od turizma milijardu i 100 miliona, on je možda i milijardu i 400 miliona, s tim što je ova razlika otišla u “lijevi ili desni džep”. Bojim se da je veći dio toga novca otišao van Crne Gore i da nije ostao ovdje.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

premijer duško marković na ce

Prije 13 godin smo isPravili

Sa otvaranja izložbe

pažin otvorio izložbu na cetinju

Vrijednosti Bokeljske mornarice nadilaze granice Uvjereni da vrijednosti Bokeljske mornarice, za koju se smatra da je najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu, nadilaze i nacionalne i regionalne granice, kandidovali smo ovo kulturno dobro za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, kao prvu nominaciju Crne Gore za upis na ovaj prestižan popis, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin otvarajući sinoć na Cetinju izložbu „Bokeljska mornarica Kotor - 1210 godine istorije, duhovnosti i kulture“. Pažin je ocijenio da su upravo članovi Bokeljske mornarice, njihove porodične istorije i tradicije lokalne zajednice, zaslužni da je ovo kulturno dobro sačuvano za generacije koje dolaze uprkos svim izazovima sa kojima se prostor Boke tokom istorije susretao. Kako je podsjetio, više od dvanaest vjekova Bokeljska mornarica uspjela je da odoli snažnim uticajima koji su se preko ovog prostora preplitali, ocjenjujući da je tradicija pomorstva koja ga je trajno obilježila, istinska i temeljna vrijednost same organizacije. Potpredsjednik Pažin je naglasio da je suštinska vrijednost Bokeljske mornarice nematerijalna. “Ona koja nadilazi sve materijalne tragove, koja se prenosi sa generacije na generaciju i koja je ključna kulturna vrijednost koja je ovu organizaciju preporučila za status kulturnog dobra Crne Gore od nacionalnog značaja”, rekao je Pažin. Potpredsjednik Vlade oci-

jenio je da samo očuvanjem lokalnih zajednica, podrškom njihovom identitetu i inicijativama koje od njih dolaze, takve vrijednosti mogu biti

Više od dvanaest vjekova Bokeljska mornarica uspjela je da odoli snažnim uticajima koji su se preko ovog prostora preplitali

očuvane i prenošene budućim generacijama. “Uvjereni da vrijednosti Bokeljske mornarice, za koju se smatra da je najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu, nadilaze i nacionalne i regionalne granice, kandidovali smo ovo kulturno dobro za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, kao prvu nominaciju Crne Gore za upis na ovaj prestižan popis”, naveo je Pažin. Prema njegovim riječima, ova inicijativa potekla je od same organizacije, a proces kandidature vođen je u skladu sa njenim osnovnim principima koji ukazuju da Bokeljskoj mornarici može pristupiti svaka osoba koja prihvata njen Statut, bez obzira na njen etnički, religijski, ili bilo koji drugi identitet. Pažin je kazao da je riječ o organizaciji usmjerenoj na poštovanje ljudskih prava i međusobno poštovanje vjerskih, nacionalnih i kulturoloških različitosti. R.P.

redsjednik Vlade Duško Marković poručio je sinoć, povodom trinaeste godišnjice obnove nezavisnosti naše zemlje, da je 21. maja 2006. ispravljena stogodišnja istorijska nepravda i da je Crna Gora vraćena na svjetsku političku mapu, te da se tada okrenula budućnosti, umjesto mitomanskoj prošlosti. Marković je sinoć priredio prijem u Vladinom domu na Cetinju, povodom Dana nezavisnosti i ugostio predstavnike zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora i zvanice iz javnog i kulturnog života države. Premijer je kazao da su svi događaji koji su uslijedili potvrdili ispravnost našeg strateškog opredjeljenja - da Crnu Goru integrišemo u najnaprednije zajednice modernog svijeta Sjevernoatlantsku alijansu i Evropsku uniju. “Danas proslavljamo trinaestu godišnjicu istorijskog referenduma. Referenduma, na kojem je Crna Gora nakon gotovo cijelog jednog vijeka obnovila prirodno pravo – da bude svoja na svome. Hrabrom, mudrom i strpljivom državnom politikom, s jedne strane, i demokratskom snagom svih građana da mirno i do-

Sa sinoćnjeg prijema na Cetinju

stojanstveno donesu istorijsku odluku – ispravili smo stogodišnju nepravdu i tog 21. maja 2006. godine vratili ime svoje zemlje i svog naroda na svjetsku političku mapu. Na bolnom iskustvu kroz koje je Crna Gora prošla kroz istoriju naučili smo najvažniju lekciju - da naša nezavisnost obnovljena na referendumu 21. maja nije jednom za svagda data. I da je njena dugoročna garancija, pripadnost zajednici najrazvijenijih zemalja današnjice, koje ne samo baštine već i čuvaju vrijednosti slobodnog i demokratskog društva. To su vrijednosti tolerancije, suživota i građanske države, kao temeljnih principa ne samo opstanka, već i razvoja svake zemlje”, rekao je Marković. Prema njegovim riječima, sve što se događalo u prethodnih trinaest godina potvrdilo je ispravnost našeg strateš-

9 etinju Priredio Prijem Povodom dana nezavisnosti SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

Aktuelno

na mudrom Politikom i istorijsku nePravdu Atak na institucije - atak na državu

Premijer Duško Marković je rekao da je naša zemlja vidno ojačala institucije za šta je potvrda i nedavna presuda u najkompleksnijem sudskom procesu u našoj istoriji. “Na djelu je demonstrirano ono što u teoriji zovemo ‘snagom institucija’. Jer, svaki atak na naše institucije, u

Marković kog opredjeljenja - da Crnu Goru integrišemo u najnaprednije zajednice modernog svijeta Sjevernoatlantsku alijansu i Evropsku uniju. “Okrenuli smo se budućnosti umjesto mitomanskoj prošlosti – ne zaboravljajući pritom najsvjetlije tradicije na kojima je u balkanskim olujama opstala duhovnost, kultura i prepoznatljivost našeg naroda; tradicije koje su iznjedrile slobodarstvo i antifašizam kao moralne vertikale društva, koje su nam i omogućile da 21. maja započnemo izgradnju nove Crne Gore – dostojne i vrijedne pošto-

Crna Gora danas i Crna Gora prije trinaest Godina – ne liče jedna na druGu! to su rezultati koji ne moGu – a da se ne vide. moGu jedino – da ne žele da se vide

vanja svakog njenog građanina, ali i svakog njenog saveznika i partnera”, rekao je premijer Marković. Predsjednik Vlade je podsjetio na uspjehe koje je naša zemlja postigla pri čemu je posebno istakao članstvo u NA-

TO-u i odlične rezultate na ekonomskom planu. “Ponosni smo i na stope ekonomskog rasta koje su već treću godinu zaredom među najvećima u Evropi. Samo na temelju tako dinamičnog rasta ekonomije možemo garantovati bolji životni standard svih naših građana. Jednako i na jugu, i na sjeveru, kao rezultat ravnomjernog regionalnog razvoja i snažnog investicionog zamaha. Sljedeće godine pustićemo u saobraćaj prvu dionicu našeg najvećeg infrastrukturnog poduhvata, auto-puta od Smokovca do Mateševa, i odmah zatim krenuti u nastavak radova na ostalim dionicama”, rekao je Marković. Crnogorski premijer je istakao da je naša zemlja veliko gradilište, a istovremeno i prestižna turistička i rastuća investiciona destinacija. “Dakle, Crna Gora danas i Crna Gora prije trinaest godi-

ovom slučaju na sudstvo, zapravo je atak na državu i njeno postojanje. Potvrdili smo, dakle, da je Crna Gora država koja ima sposobnost i moć da odbrani sebe i od najtežih terorističkih prijetnji koje su se bile nadvile nad njom, kao i da počinioce takvih djela privede pravdi”, rekao je predsjednik Vlade. na – ne liče jedna na drugu! To su rezultati koji ne mogu – a da se ne vide. Mogu jedino – da ne žele da se vide”, rekao je premijer. Premijer je na kraju obraćanja pozvao sve političke aktere da rade zajedno za dobrobit države i društva. “I ovom prilikom pozivam sve političke aktere, među kojima su i oni koji dosljedno ne žele da budu sa nama kad slavimo datum obnove naše države, da zajedno radimo za njeno dobro i dobro njenih građana. Da bismo postigli taj cilj, potrebno je samo ono što je svojstveno svakom čovjeku širom planete – da voli i poštuje svoju državu – jer će je jedino na taj način cjelovito poštovati i svi drugi”, zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković na prijemu koji je povodom 13. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore priredio na Cetinju. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

DEL TODO RAZGOVARAO SA BRAJOVIĆEM

Crna Gora napreduje na svim poljima DARMANOVIĆ NA SJEDNICI KOMITETA MINISTARA SE U HELSINKIJU

Posvećeni smo očuvanju vrijednosti Savjeta Evrope Naša je dužnost da se posvetimo nasljeđu Savjeta Evrope u godini obilježavanja 70. godišnjice njegovog postojanja i da doprinesemo uspješnom odgovoru na izazove i promjene čiji smo svjedoci u današnjoj Evropi, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope (SE) u Helsinkiju. On je kazao da je Crna Gora snažno posvećena očuvanju zajedničkih vrijednosti evropskih naroda. Iz Ministarstva vanjskih poslova saopšteno je da su u fokusu diskusije bili aktuelni izazovi, modaliteti za jačanje djelovanja Savjeta Evrope, obezbjeđivanje dugoročne efikasnosti sistema

Evropske konvencije o ljudskim pravima i saradnja između SE i Evropske unije. Darmanović je ponovio našu čvrstu privrženost temeljnim principima Savjeta Evrope, te ukazao na veliki doprinos SE reformskim procesima Crne Gore i izgradnji insititiucionalnih kapaciteta. “Savjet Evrope je doprinio uspostavljanju ključnih vrijednosti na evropskom kontinentu, u prvom redu u pogledu jačanja vladavine prava i demokratskih principa”, poručio je crnogorski šef diplomatije. Na sjednici Komiteta ministri su naglasili potrebu za koordiniranim djelovanjem, kako bi ojačali sposobnost Organizacije da re-

aguje u situacijama u kojima država članica krši svoje zakonske obaveze ili ne poštuje standarde, temeljna načela i vrijednosti koje podržava SE. Francuska je juče preuzela polugodišnje predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope. “Darmanović je istakao da će Crna Gora nastaviti da doprinosi prioritetima francuskog predsjedavanja, među kojima su jačanje sistema Evropskog suda za ljudska prava, zaštita najugroženije populacije i dalja promocija Istanbulske konvencije”, saopšteno je iz Ministasrtva. Šef crnogorske diplomatije prisustvovao je juče i obilježavanju 70. godišnjice od osnivanja Savjeta Evrope. A.N.

Ambasador Kube Gustavo Trista del Todo kazao je juče u razgovoru sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem da je Crna Gora stabilna država koja napreduje na svim poljima i sa kojoj Kuba želi da razvija prijateljske odnose. Brajović je juče sa Del Todom razgovarao o mogućnostima za unapređenje odnosa i saradnje u oblastima od obostrane koristi za dvije zemlje.

Brajović je naglasio da je Crna Gora posvećena razvoju prijateljskih odnosa koji se temelje na međusobnom uvažavanju sa svim državama i posebno istakao posvećenost razvoju parlamentarne saradnje. Ambasador Del Todo je predstavio planirane događaje u Podgorici, koji za cilj imaju bliže upoznavanje crnogorskih građana sa djelima kubanske kulture. R.P.

EVROPSKE SD PISALE ĐUKANOVIĆU

Podrška proširenju Grupa socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu uputila je pismo predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću u kojem izražava podršku politici proširenja EU na Zapadni Balkan. “Grupa SD u Evropskom

parlamentu, završavajući mandat u aktuelnom sastavu, uoči evropskih izbora, usvojila je dokument „Zašto je važno proširenje EU na Zapadni Balkan“, koji je takođe dostavljen predsjedniku Đukanoviću na upoznavanje.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

aktuelno

crnogorska delegacija boravila u hagu

Holandija želi da pomogne na putu Crne Gore ka eU Crna Gora je pokazala snažnu posvećenost u sprovođenju reformi i Vlada Kraljevine Holandije je spremna da pruži svu potrebnu podršku u nastavku procesa pristupanja EU, poručeno je na sastancima koje je crnogorska delegacija imala u Hagu sa predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva pravde. Crnogorska delegacija, koju je predvodio glavni pregovarač Aleksandar Drljević, imala je više sastanaka u Hagu, s ciljem predstavljanja najnovijih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. “Dosljedna primjena evropskih standarda u oblasti zaštite i promocije sloboda, prava i sigurnosti građana, kao i kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, te ostvareni rezultati u oblasti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pranja

novca i privremenog oduzimanja imovine, su osnova za očekivanje da će postignuti napredak biti prepoznat u predstojećem izvještaju EK o Crnoj Gori. Uvjereni smo da će, na temelju dobrih rezultata koje ostvarujemo, EK uskoro pristupiti definisanju mjerila za privremeno zatvaranje ovih poglavlja”, rekao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević sagovornicima u Hagu. Predstavnici crnogorske delegacije su prenijeli da su sve institucije, u punom kapacitetu, posvećene ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24. Delegacije su činili članica Pregovaračke grupe za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije Enis Baković i pomoćnik direktora Agencije za sprečavanje korupcije Savo Milašinović. A.N.

Nastaviti sa dobrim rezultatima Predstavnici holandskih ministarstava vanjskih poslova i pravde su pozdravili doprinos Crne Gore NATO-u i jasnu opredijeljenost članstvu u EU. “Pohvalili su usaglašenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, rezultate ostvarene u okviru policijske saradnje i rad na unapređenju položaja LGBT populacije. Poručili su da je u narednom periodu potrebno nastaviti sa proizvodnjom rezultata u oblasti borbe protiv korupcije, jačanja nezavisnosti pravosuđa i slobode medija za šta Crna Gora može računati na punu podršku holandskih institucija”, saopšteno je iz Generalnog sekretarijata Vlade.

Sa sastanka u Hagu

lp predložila izmjenu poslovnika

NoVčaNo kažNjaVati poslaNike za Nerad

Liberalna partija podnijela je Skupštini Predlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika, kojim je predviđeno da poslanik koji neopravdano ne učestvuje u aktivnostima Skupštine na redovnom zasijedanju duže od 30 dana kazniće se novčanom kaznom u visni od 60 odsto plate poslanika. Kako se navodi u obrazloženju, neopravdani nedolasci poslovnika na zasijedanje Skupštine biti sankcionisani po uzoru na mnoge evropske i svjetske parlamente. “Tako bi se djelimično ispravila dugogodišnja nepravda prema biračima koji su ih neposredno birali, ostalim poslanicima i široj javnosti, da poslanici koji u dužem periodu zanemaruju svoje dužnosti primaju jednake zarade kao i oni koji ih savjesno i odgovorno obavljaju”, navodi se

u obrazloženju poslanika LP Andrije Popovića. Kako se dodaje, 27 država Evrope propisuju jasne novčane i druge sankcije za poslanike koji u kontinuitetu ne prisustvuju sjednicama Skupštine i radnih tijela. Sankcije se kreću od procentualnog umanjenja novčanih naknada za poslanike preko potpunog ukidanja zarade do oduzimanja mandata poslanicima koji bojkotuju ili na bilo koji drugi način neopravdano i u kontinuitetu ne izvršavaju obaveze u Skupštini. “Nedvosmislen zaključak jeste da su sve države uredile ovaj segment funkionisanja nacionalnih parlamenata, a kao rezultat imaju stalno prisustvo svih poslanika i vlasti i opozicije, u radu skupština, izuzev u vanrednim, opravdanim slučajevima”, kaže Popović. R.P.

Sa sastanka

nikolić sa šeficom misije oebs-a u crnoj gori

Vlast pokazala političku zrelost Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva nije prekidao aktivnosti na podizanju povjerenja građana u izborni proces, iako predstavnici parlamentarne opozicije ne učestvuju u njegovom radu, rekao je predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić na sastanku sa šeficom Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije. Time je, poručio je Nikolić, vladajuća koalicija još jednom pokazala političku

zrelost i odgovornost prema domaćoj i međunarodnoj javnosti. Kako je saopšteno iz Skupštine, Nikolić je konstatovao da je OEBS važan strateški partner u procesu učvršćivanja mira, demokratije i bezbjednosti u regionu Zapadnog Balkana, ali i jedan od najozbiljnijih partnera u evropeizaciji crnogorskog društva. “Prepoznavajući značaj pomoći koju OEBS pruža Crnoj Gori u sprovođenju refor-

mi i demokratskom razvoju, Nikolić je izrazio uvjerenje u nastavak uspješne saradnje koja ima konkretne rezultate u dosadašnjim reformskim i integracionim procesima”, kaže se u saopštenju. Ambasadorka Davije je pohvalila blisku saradnju sa Skupštinom Crne Gore, koja je vidljiva kroz podršku Odboru za izborno i drugo zakonodavstvo, stalnim radnim tijelima i kroz kontinuirane obuke za jačanje parlamentarnih kapaciteta. R.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

AKCIONARIMA Veleprodaje a.d. Nikšić Na osnovu člana 25 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16) Miloš Vučurović, sa jmbg:0706989710079, Njegoševa 93, Herceg Novi, Crna Gora, (u daljem tekstu: Sticalac) objavljuje PROSPEKT ZA PREUZIMANJE akcija akcionarskog društva Veleprodaja a.d Nišić, sa sjedištem u Nikšiću Miloš Vučurović, jmbg:07069897170079, br.lk.:936490206, Njegoševa 93, Herceg Novi, Crna Gora vlasnik je ukupno 12742 akcija akcionarskog društva Veleprodaja a.d. sa sjedištem Školska bb u Nikšiću (u daljem tekstu: emitent), što predstavlja 38,7189% od ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa. Emitent je, do dana podnošenja zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje, emitovao ukupno 32909 akcija sa pravom glasa. Sticalac svim ostalim vlasnicima akcija emitenta sa pravom glasa upućuje javnu ponudu da kupi 20167 preostalih otplaćenih akcija emitenta sa pravom glasa. Predmet ponude: Predmet ove ponude su sve otplaćene akcije emitenta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Sticaoca, tj. 20167 akcija sa pravom glasa. Ponuđena cijena akcija: Za svaku akciju na koju se odnosi ova ponuda Sticalac se obavezuje da plati iznos od 3,00€ po akciji. Vrijeme trajanja ponude: Prihvat ponude može se dati u roku od 15 dana , od dana objavljivanja ovog prospekta u dnevnim štampanim medijima. Način i mjesto dostavljanja prihvata ponude: Akcionari emitenta koji žele da prihvate ovu ponudu i prodaju svoje akcije Sticaocu, obavezni su da, do isteka roka važenja ponude, dostave prihvat ponude davanjem pisane izjave o prihvatu ponude i naloga za prenos akcija. Akcionar prihvat ponude dostavlja Centralno Klirinško Depozitarnom Društvu u Podgorici, Novaka Miloševa bb, lično ili preko drugog lica na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom. Data izjava o prihvatu ponude je osnov Centralno Klirinško Depozitarnom Društvu da akcije koje su predmet prihvata vodi u izdvojenoj evidenciji prihvata ponude za preuzimanje, a dati nalog osnov je Centralno Klirinško Depozitarnom Društvu za prenos akcija sa računa prodavca na račun sticaoca. Odustanak od ponude: Do isteka roka važenja ove ponude, akcionar može odustati od prihvata ponude za preuzimanje i povući akcije koje su predmet prihvata iz izdvojene evidencije. Povlačenje iz izdvojene evidencije obavlja se dostavljanjem pisane izjave o odustanku od prihvata ponude, na isti način na koji je izvršen prihvat ponude. Objava rezultata javne ponude: Sticalac će objaviti rezultate javne ponude, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala CG o okončanju javne ponude za preuzimanje, u istim dnevnim štampanim medijima u kojima je objavljen ovaj prospekt. Isplata cijene: Isplatu cijene ponuđene u ovom prospektu izvršiće na račun prodavca akcija Centralno Klirinško Depozitarnom Društvu, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala CG o okončanju javne ponude za preuzimanje. Obezbjeđenje plaćanja akcija koje su predmet javne ponude: U svrhu obezbjeđenja plaćanja Sticalac je u Centralno Klirinško Depozitarnom Društvu deponovao novčana sredstva na iznos koji je potreban za plaćanje svih akcija na koje se odnosi javna ponuda za preuzimanje. Svrha ponude: Poslovni cilj sticanja akcija ovom ponudom je: Konsolidacija vlasništva i poslovanja, unapređenje poslovanja. U slučaju spora koji nastane u vezi sa sprovođenjem postupka za preuzimanje, nadležan je Privredni sud u Podgorici. Za sva dodatna obavještenja o objavljenoj javnoj ponudi za preuzimanje, zainteresovani akcionari emitenta mogu dobiti na tel. 020 205366 ili na e-mail:igorvojinovic7@gmail.com , odnosno od Igora Vojinovića kao lica ovlašćenog od strane Sticaoca. ZA STICAOCA Miloš Vučurović

Na osnovu čl.135 Zakona stečaju,stečajni upravnik DOO“ALU LINE“ u stečaju,nakon izvršene procjene cjelishodnosti prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika,blagovremeno

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju,sve povjerioce i sva lica koja imaju zalog,pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo,o namjeri prodaje cjelokupne imovine DOO“ALU LINE“ u stečaju,i istovremeno na osnovu čl.134 Zakona o stečaju objavljuje

9. O G L A S o prodaji imovine DOO“ALU LINE“ u stečaju putem javnog nadmetanja Predmet prodaje: Imovina DOO“ALU LINE“ u stečaju,izložena prodaji po cjelinama. Mjesto i adresa na kojoj se nalazi imovina: Mojkovac,Rudarsko naselje,bb Detaljan opis imovine i početna cijena: 1.Poslovna zgrada u privredi,Plan Skica 15 44/45,Potes Mojkovac,i to suteren objekta 259 m2 i prizemlje objekta 605 m2 na kat.parceli 467/17,LN 706 KO Mojkovac.Početna cijena 26.400,00 eura.

Atlas banka

ZBOG SMANJENJA DEPOZITA U ATLAS BANCI

Krivična prijava protiv Žugića i Tanje Terić Atlas grupa podnijela je krivičnu prijavu protiv guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića i bivše privremene upravnice u Atlas banci Tanje Terić, jer su, kako je saopšteno, suprotno zakonu umanjili depozite za 21,8 miliona eura. “Postoje osnovi sumnje da su Žugić i Terić izvršili krivično delo zloupotrebe službenog položaja, dok je više NN osoba obavilo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja”, piše u krivičnoj prijavi, koju je predao advokat Zdravko Đukanović. Iz pres centra Atlas grupe je saopšteno da je Zakonom o bankama propi-

sano da Centralna banka može, na predlog privremenog upravnika, izdati i nalog za privremenu obustavu plaćanja obaveza banke pod privremenom upravom, odnosno moratorijumom, na period do 90 dana, sa mogućnošću produženja do 90 dana. “U toku trajanja moratorijuma privremeni upravnik obustavlja sva plaćanja, izuzev po osnovu potraživanja koja se odnose na zarade i druga lična primanja povjerilaca banke, naknade štete nastale po život i zdravlje i tekućih troškova koji su neophodni za redovno funkcionisanje banke”, navodi se u saopštenju. R.E.

2.Uređeno građevinsko zemljište površine 3.830 m2,LN 706 KO Mojkovac,kat.parcela 467/17,početna cijena 8.000,00 eura. 3.Trafostanica DTS-10/0,4 1x630 kVA,objekat sa pripadajućim zemljištem na kat.parceli 467/36,LN 706 KO Mojkovac,početna cijena 12.000,00 eura. 4. Oprema fabrike prema popisnim listama,početna cijena 5.600,00 eura. Način prodaje:Prodaja imovine vrši se javnim nadmetanjem po cjelinama.Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju. Uslovi i postupak javnog nadmetanja:Postupak će se sprovesti dana 18.06.2019. u 12,00 časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici,kancelarija br.30.Pravo učešća imaju domaća i strana fizička i pravna lica..Zainteresovana lica dužna su da do 17.06.2019.godine do 12,00 časova dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju uz opečaćene koverte na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE,ulica IV Proleterske br.2,neposredno na arhivi suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom,sa naznakom St.br.583/17 „PRIJAVA NA OGLAS ZA UČEŠĆE U JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU IMOVINE DOO“ALU LINE“ U STEČAJU“ – NE OTVARAJ,koja mora da sadrži sve identifikacione podatke za pravno ili fizičko lice koje će učestvovati u javnom nadmetanju uz dokaz o uplati depozita u visini 10% od početne prodajne cijene na žiro račun: DOO“ALU LINE“ u stečaju broj 510-96132-25 kod CKB banke. Izbor ponuđača: Učesnik javnog nadmetanja koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu biće tretiran kao najpovoljniji ponuđač.Neblagovremene i neuredne prijave tretiraće se kao nekvalifikovane za učešće u javnom nadmetanju. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača: Donijeće je stečajni upravnik u roku od 7 dana od dana sprovedenog javnog nadmetanja i o tome u roku od 10 dana obavijestiti stečajnog sudiju. Ugovor o kuporodaji: Zaključiće se sa učesnikom javnog nadmetanja koji je ponudio najpovoljniju cijenu i istu uplatio najdalje za 21 dan od dana pravosnažnosti Odluke,a prethodno uplaćeni depozit će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.Za slučaj da izabrani ponuđač odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita a stečajni upravnik za kupca može proglasiti drugog po redu najpovoljnijeg ponuđača.Sve troškove nastale u vezi kupopodaje snosi kupac. Povraćaj depozita: Učesnicima koji nijesu uspjeli u nadmetanju izvršiće se u roku od 3 dana o dana donošenja Odluke o izboru kupca. Stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca i da zbog toga ne snosi posledice,što znači da ponuda učesnika javnog nadmetanja ne obavezuje. Razgledanje imovine stečajnog dužnika omogućeno je radnim danima u vremenu od 08 – 15 sati. Bliže informacije o uslovima i predmetu prodaje mogu se dobiti na telefon :+382 67 301 881.

MENADŽMENT INSTITUTA IGALO TVRDI

IzmIrene obaveze prema radnIcIma Menadžment Instituta “Simo Milošević” u potpunosti je ispunio sve obaveze prema zaposlenima koje predviđa kolektivni ugovor, saopštila je izvršna direktorica te zdravstvene ustanove Gordana Rajović. Ona je kazala da je to potvrđeno i na sjednici Odbora direktora Instituta. “Konstatovali smo da postoji namjera neodgovornih pojedinaca da umiješaju menadžment u problem koji je isključivo u ruka-

ma Sindikalne organizacije preduzeća”, navela je Rajović u saopštenju. Podsjetila je da je u novembru prošle godine obavljena posljednja uplata, kao i da su sve ingerencije u vezi sa upotrebom sredstava stambenog fonda bile isključivo u rukama Sindikalne organizaciju Instituta. Rajović je poručila da će menadžment Insituta i dalje poštovani zakonske i ugovorne odredbe u skladu sa najboljom praksom. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

aktuelno

PODRŽAN PREDLOG VLADE

13 Keković

MiniMalna zarada od 1. jula 222 eura

Cilj sindikalaca je da uđu u pregovore o daljem povećanju minimalca do kraja godine Socijalni partneri podržali su predlog Vlade da minimalna zarada od 1. jula bude 222 eura, umjesto dosadašnjih 193, a do kraja godine će nastaviti pregovore o njenom povećanju do ciljanog iznosa, odnosno 50 odsto prosječne plate. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković kazao je da su socijalni partneri postigli konsenzus na sjednici Socijalnog savjeta. “Saglasili smo se da podržimo predlog Vlade da minimalna zarada od 1. jula bude 222 eura. Pratićemo efekte povećanja minimalne zara-

de”, rekao je Keković, dodajući da je cilj sindikalaca da uđu u pregovore o daljem povećanju minimalca prije nego se krene u pripremanje zakona o budžetu za narednu godinu. “Analiziraće se efekti, a onda ući u pregovore. Do kraja godine ćemo imati jasan stav da li ćemo izađi na 50 odsto prosječne zarade. U ovom trenutku smo našli neku mjeru kompromisa”, naveo je Keković. Socijalni partneri su u toku rasprave o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) donijeli zaključak da

Nije postignut dogovor o uvođenju tarifnih paketa za električnu energiju, pri čemu će svaki sindikat saopštiti stav i proslijediti ga Vladi i Elektroprivredi

Ministarstvo rada i socijalnog staranja kao predlagač u drugom kvartalu uputi Vladi taj tekst na usvajanje u formi predloga. “Prethodno će se obaviti rasprava na nivou Socijalnog savjeta, što je redovna procedura, tako da se očekuje vrlo brzo vanredna sjednica Socijalnog savjeta isključivo po pitanju usaglašenog teksta izmjena i dopuna o PIO”, ukazao je Keković. Nije postignut dogovor o uvođenju tarifnih paketa za

PRIVREDNICI ZADOVOLJNI UČEŠĆEM NA NOVOSADSKOM SAJMU

Edita Dautović

Crnogorskim proizvođačima 164 priznanja u novom Sadu

Crnogorski proizvođači zavrijedili su 164 priznanja na Novosadskom sajmu i zadovoljni su nastupom i postignutim uspjehom, kazao je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. On je ocijenio da je Novosadski sajam, koji je završen juče, manifestacija koja znatno doprinosi rastu prometa proizvoda i usluga iz Crne Gore sa Vojvodinom i cijelom Srbijom. “Rezultati prošlogodišnjeg nastupa na sajmu su vidljivi. Robna razmjena sa Srbijom povećana je skoro 40 odsto, a sa Vojvodinom više od 20 odsto”, naveo je Golubović. Posjetioci sajma pokazali su veliko interesovanje za proizvode i usluge crnogorskih kompanija Plantaže, Eko Per Diva voda, poljoprivredno gazdinstvo Macanović, mesne industrije “Goranović”, Martex i Niksen

električnu energiju, pri čemu će svaki sindikat saopštiti stav i proslijediti ga Vladi i Elektroprivredi. “Dva sindikata su bila protiv uvođenja tarifnih paketa, jer za gro domaćinstava oni, ipak, podrazumijevaju povećanje cijene električne energije. Mislimo da nije trenutak ni za kakvo povećanje, kao i da će se to odraziti na cijene robe i usluga, kako to uvijek biva kad poskupe energenti”, kazao je Keković. R.E.

EDITA DAUTOVIĆ O PREDUZETNIŠTVU

Ženama potrebna podrška u biznisu

Crnogorski štand na sajmu Trade Čavor, rakija Trnovača – gazdinstvo Krvavac, Veterinum, Institut “Simo Milošević” i Montecargo. Plantaže su osvojile šampionski pehar i priznanje lider u regionu u oblasti

Plantaže su osvojile šamPionski Pehar i Priznanje lider u regionu u oblasti vinogradarstva

vinogradarstva. “Za Plantaže je, poslije crnogorskog, Srbija najveće i najznačajnije tržište, gdje realizujemo preko pet miliona flaširanih proizvoda godišnje i imamo jako dobru prodaju stonog grožđa, breskve i nektarine”, rekla je direktorica Plantaža Verica Maraš, dodajući da su više nego zadovoljni nastupom na sajmu i pozicijom koju imaju na tržištu Srbije. R.E.

Žene se u Crnoj Gori uglavnom bave uslugama i proizvodnjom i imaju ideje, ali im je potrebna dodatna podrška u smislu grantova, saopštila je predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore, Edita Dautović. Ona je kazala da žene imaju ideje, koje možda nijesu inovativne, ni tehnološke. “Ženama je u smislu tih srodnih djelatnosti kojima se pretežno bave – usluga-

ma i proizvodnjom, potrebna podrška, ali ne samo za start up. Mnogo se priča o start up-u, ali ne treba zanemarivati već postojeću kvotu gdje imamo 24,3 odsto žena u biznisu. I njima treba neka vrsta podrške”, rekla je Dautović agenciji Mina-biznis. Ona je juče u Podgorici učestvovala na konferenciji “Mož žene”, u okviru koje je organizovan i Sajam ženskog preduzetništva. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

PROŠLA GODINA REKORDNA ZA DRŽAVNO PREDUZEĆE

AERODROMI OSTVARILI DESET MILIONA EURA DOBITI

Preduzeće posluje profitabilno, nema problema sa likvidnošću, zaduženost mu je niska, a najveći rizik i dalje predstavlja dug nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines od 27,95 miliona eura

⌦ Bojana Despotović Aerodromi Сгnе Gоге ostvarili su u prošloj godini 10.045.190 eura profita prije oporezivanja, što je za čak 95 odsto bolji rezultat u odnosu na 2017, pokazuje izvještaj o poslovanju državne kompanije koja čeka Vladinu odluku o davanju u zakup. Osim dobrog finansijskog rezultata, Aerodromi su u prošloj godini zabilježili i rekordne saobraćajne pokazatelje kada je u Podgorici i Tivtu ukupno opsluženo 14.775 aviona i 2.454.524 putnika. Preduzeće je počelo veliki investicioni ciklus izgradnjom novog terminala za odlazeće putnike na Aerodromu Tivat, koji će ove godine biti nastavljen u

Podgorici gradnjom tri privremena objekta, a najveći rizik i dalje mu predstavlja dug nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines u iznosu od 27,95 miliona eura.

■ PROFITABILNO POSLOVANJE

Ukupni prihodi Aerodroma u prošloj godini su porasli devet odsto na 37,44 miliona eura, dok su rashodi smanjeni šest procenata i iznosili su 27.234.436 eura. Avijacijski prihodi bili su 32,71 milion eura, a neavijacijski 4,73 miliona. Od duty free šopova Aerodromi su prihodovali 2,18 miliona eura, od ugostiteljstva 621.343, zakupa 407.344, parkinga 270.797, biznis putnika i VIP salona 212.742, reklamnih panoa 126.500 eura. Kada je riječ o rashodima, na njihovo smanje-

nje dominantno su uticali manji troškovi ispravke vrijednosti potraživanja, zbog utuženja Montenegro Airlines-a, koje Aerodromi prošle godine nijesu imali, а koji su 2017. iznosili 8.462.593 eura. “Ostale stavke koje čine

U 2018. godini je nastavljen problem naplate od kompanije Montenegro Airlines na način što nijesu plaćali usluge zemaljskog opsluživanja i nijesu prenosili sredstva od putničkog servisa

ukupne rashode preduzeća su porasle, prije svega zbog rasta troškova zarada za 3.340.268 eura zbog povećanja brоја zaposlenih, posebno sezonskih radnika, i rasta ostalih poslovnih rashoda za 832.465 eura”, navodi se u izvještaju koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici u četvrtak. Preduzeće posluje profitabilno, nema problema sa likvidnošću, zaduženost mu je niska, a finansijske obaveze mаnје su od deset odsto vrijednosti ukupne imovine. Najveći dio obaveza odnosi se na kredit kod Evropske investicione banke, dok je zajam uzet od Evropske banke za obnovu i razvoj u potpunosti isplaćen u novembru prošle godine.

■ DUG MA NAJVEĆI PROBLEM

Najveći rizik po kompaniju je, kako se konstatuje u izvještaju, mogućnost da dužnici ne izmire u potpunosti i na vrijeme dugo-

U BUDŽET RASPOREĐENO 6,7 MILIONA Dobit koju su Aerodromi ostvarili prošle godine Vlada je rasporedila na način što je 70 odsto novca u iznosu od 6.707.085 eura transferisala u budžet Crne Gore. “Ostatak dobiti 25 odsto, u iznosu od 2.395.387 eura, transferiše se u neraspoređenu dobit akcionarskom društvu Aerodromi Crne Gore. Pet odsto, u iznosu od 479.077 eura, raspoređuje se za podršku sportskim, obrazovnim, kulturnim, naučno-istraživačkim, humanitarnim i drugim potrebama tokom 2019. godine, po odluci Odbora direktora Aerodromi Crne Gore, u skladu sa pristiglim zahtjevima i shodno prioritetima”, navodi se u odluci koju je potpisao premijer Duško Marković.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

Aerodrom Podgorica

poslenih. Iznos od 2.867.893 eura se odnosi na putnički servis, а ova potraživanja pokrivena su mjenicama”, navodi se u dokumentu. Montenegro Airlines je 31. decembra kasnio više od 30 dana sa uplatom 19.632.325 eura duga Aerodromima, dok se kašnjenje manje od 30 dana odnosilo na iznos od З04.599 eura. “Ako se izuzme nacionalni avio-prevozпik, društvo је dio ostalih potraživanja obezbijedilo novčanim depozitima, primljenim avansima i bankarskim garancijama dok se drugi dio potraživanja odnosi na inostrane avio-kompanije koje imaju redovne linije i sa kojima društvo ima dugogodišnju

Zanimljivo je da je broj putnika u Podgorici porastao 15 odsto, a u Tivtu deset, dok je broj aviona na tivatskom aerodromu bio veći osam odsto, a u Podgorici šest odsto, a u Tivtu deset, dok je broj aviona na tivatskom aerodromu bio veći osam odsto, a u Podgorici šest. “U odnosu na 2017. godi-

zivale Сrnu Goru sa 13 destinacija i obavile su 991 let nа kojima је prevezeno 330.654 putnika. Kada је u pitanju promet aviona nа Aerodromu Podgorica, redovni prevoznici učestvovali su sa 66 odsto, dok su čarter letovi činili 34 odsto ukupnog prometa. Na Aerodromu Tivat dominantan je bio čarter saobraćaj sa 53 odsto učešća, dok je redovan saobraćaj pokrivao preostalih 47 odsto. “U ukupnom saobraćaju u 2018. godini nа crnogorskim aerodromima učestvovalo је 56 avio-kompanija, od kojih 11 u redov-

U kompaniji 815 zaposlenih, 69 više nego 2017. godine

2,45

vanja, što bi rezultiralo finansijskim gubitkom za Aerodrome čiji je glavni dužnik Montenegro Airlines sa dugom od 27.952.130 eura. “To ukazuje i na najveći kreditni rizik društva posebno ako se ima u vidu nestabilna likvidnost domaćeg avio-prevoznika i ро tom osnovu enormna prekoračenja ugovorenog roka plaćanja. U 2018. godini је nastavljen рrоblеm naplate od kompanije Montenegro Airlines nа način što nijesu plaćali usluge zemaljskog opsluživanja i nijesu prenosili sredstva od putničkog servisa, koji је kroz putnu kartu Montenegro Airlinesa naplaćen od putnika, а prihod је aerodromskog preduzeća”, ističe se u

MILIONA PUTNIKA OPSLUŽILI SU AERODROMI U PROŠLOJ GODINI

izvještaju. Nacionalni avio-prevoznik je Aerodromima prošle godine uplatio 2.175.024 eura, dok је dug od 2.862.324 eura otpisan na osnovu ugovora о opsluživanju. “Preostali dug za 2018. godinu iznosi 3.216.494 eura od čega za 348.601 eura ne postoji obaveza plaćanja već taj iznos služi za kompenzaciju avio-karata za-

U Aerodromima, na čijem je čelu Danilo Orlandić, je posljednjeg dana prošle godine ukupno bilo zaposleno 815 radnika, 69 više nego 2017. Od toga je 685 njih imalo ugovor za stalno, na određeno vrijeme radilo je 110 zaposlenih, dok je 20 lica angažovano za obavljanje privremenih i povremenih poslova. “U odnosu nа isti period prethodne godine, konstatuje se роvеćаnје brоја zaposlenih i to rast zaposlenih nа nеоdrеđеnо vrijeme koji iznosi 29 zaposlenih, nа određeno vrijeme 40 poslovnu saradnju i koje od prvog dana redovno izmiruju obaveze”, kaže se u izvještaju.

■ RAST

SAOBRAĆAJA

Drugu godinu zaredom oba aerodroma su premašila brojku od milion putnika, dok se saobraćaj odvijao ka 30-ak država i 68 destinacija. Na Aerodromu Podgorica je od 1. januara do 31. decembra prošle godine opsluženo 7.959 vazduhoplova i 1.208.525 putnika, a na Aerodromu Tivat 6.815 aviona i 1.245.999 putnika. Zanimljivo je da je broj putnika u Podgorici porastao 15

zaposlenih, te uvođenje privremenih i povremenih poslova ро kojem osnovu је 20 angažovanih lica”, navodi se u izvještaju. Povećanje broja radnika pratio je rast troškova zarada i to u iznosu od 3,34 miliona eura. Većina zaposlenih u kompaniji su muškarci što je, kako se ukazuje u dokumentu, posljedica prirode poslova koji se pretežno obavljaju па aerodromima. nu, Сrnа Gora је preko aerodroma u Podgorici i Tivtu povezana sa 14 novih destinacija - Minhenom, Lajpcigom, Štutgartom, Vroclavom, Geteborgom, Birmingemom, Nantom, Ajndhovenom, Lincom, Bakuom, Košicama, Popradom, Grodinom i Brive La Gaillardeom”, ukazuje se u izvještaju. Znatan doprino s rastu saobraćaja, роsеbnо nа Aerodromu Podgorica, dalo је, kako se konstatuje, prisustvo niskobudžetnih avio-kompanija, čije se učešće u ukupnom saobraćaju konstantno povećava. U 2018. godini tri nisko tarifne kompanije - Ryaniar, Wizziair i EasyJet su pove-

! RUSIJA I SRBIJA DOMINANTNE Rast u prometu putnika prošle godine je ostvaren nа skoro svim destinacijama, а deset najvećih tržišta su Rusija, Srbija, Turska, Njemačka, ltalija, Ukrajina, Velika Bri-

tanija, Austrija, Francuska i Belgija. Dominantna tržišta su Rusija i Srbija, sa kojima se obavi oko 47 odsto ukupnog prometa putnika nа našim aerodromima.

“Taj рrосеnаt učešća u posljednje dvije godine se smanjuje, iz razloga rasta učešća u prometu putnika sa zemljama zapadne i srednje Evrope”, konstatuje se u izvještaju.

Orlandić nom saobraćaju. Sa obа aerodroma se saobraćalo ka ukupno 70 destinacija”, ukazuje se u izvještaju. Najveće učešće u prometu vazduhoplova imali su Моntеnеgго Airlines 26,51 odsto, Air Serbia sa 11,38 odsto učešća, dok је nа trećem mjestu bio Turkish Airlines sa 3,76 odsto učešća. Montenegro Airlines bio je lider i u prometu putnika sa učešćem od 25 odsto, Air Serbia je imala 10 odsto, Ryaniar 6,12, Wizz Air 5,47 i Turkish Airlines 5,43 odsto. Prošlu godinu obilježio je dolazak Lufthanse, jednog od najznačajnijih avioprevoznika na svijetu, koji je uveo letove od Tivta ka Minhenu i Frankfurtu. Vlada planira da ponudi aerodrome u Podgorici i Tivtu u zakup na 25 do 30 godina, uz startnu naknadu od 100 miliona eura. Koncesioni akt, koji je postao predmet nesuglasica u vladajućoj koaliciji, ove sedmice je treći put vraćen na doradu.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MAJSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

TRAGEDIJA U NIKŠIĆKOM NASELJU KLIČEVO

U ITALIJI UHAPŠENA DVOJICA CRNOGROSKIH DRŽAVLJANA ZBOG ŠVERCA

Pištoljem ubio majku, a zatim presudio sebi

Među jabuke sakrili dvije tone cigareta Dva crnogorska državljana, vozača šlepera, uhapšena su juče nadomak Napolija u Italiji, nakon što je lokalna finansijska policija u njihovim kamionima pronašla dvije tone nelegalnih cigareta, marke “Monte”, koje navodno potiču iz Crne Gore. Kako prenose italijanski mediji, cigarete su bile pakovane u kartonske kutije, bile su “skrivene” među gajbama jabuka, koje su prema propratnim papirima za robu vozači prevozili. Naime, na osnovu dojave pripadnici italijanske finansijske polici-

je u opštini Nola, koja se nalazi u blizini Napolija identifikovali su dva zglobna šlepera sa stranim registarskim tablicama, koji su bili parkirani u blizini nekih skladišta namijenjenih za skladištenje kvarljivih namirnica. “Vozači su čekali istovar ‘robe’ kada su im službenici policije prišli. Pregledom šlepera ubrzo je otkriveno da se iza dva prva reda gajbi jabuka, koje su očigledno služile kao paravan, krije velika količina paketa u kojim su se nalazile cigarete koje su proizvedene u

AKTUELNO

Nikšićanin Rajko Striković, inače službenik granične policije, juče je u naselju Kličevo, kako se sumnja, ubio majku, a zatim izvršio samoubistvo. Tragedija se dogodila oko 16 časova u zadnjem dvorištu kuće u kojoj je Rajko živo sa majkom, kada je službenim pištoljem prvo presudio majci, a zatim sebi. Šta je prethodilo tragediji, da li su majka i sin imali razmirica i slično otkriće istraga. Kako saopštavaju iz Uprave policije, Centru bezbjednosti Nikšić je danas oko 16:15 časova prijavljeno da se iza porodične kuće nalaze beživotno tijelo Strikovića, inače policijskog službenika Sektora graCrnoj Gori, sa nazivom ‘Monte’. Tekst na cigaretama bio je na crnogorskom, a i na njima je pisalo da su proizvedene u Crnoj Gori. Ukupno je zaplijenjeno dvije tone cigareta, a vozači šlepera, crnogorski državljani, su odmah uhapšeni i sprovedeni u istražni zatvor ‘Pođoreale’ u Napoliju”, navode italijanski portali. Zbog sumnje da se radi o organizovam švercu policija je osim cigareta, zaplijenila i dva zglobna šlepera kao i svu robu koja se nalazila u njima ukupne vrijednosti više od milion eura. N.P.

nične policije, i tijelo njegove majke S.S. “Policijske mjere i radnje koje su do sada preduzete ukazuju na sumnju da je R.S. upotrebom pištolja lišio života majku S.S. a zatim upotrebom pištolja izvršio samoubistvo. Policija je obezbijedila lice mjesta. Na licu mjesta pronađen je pištolj koji je, kako se sumnja, korišćen prilikom izvršenja ubistva i samoubistva”, saopšteno je iz Uprave policije. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Izviđajne mjere i radnje su u toku, kao i utvrđivanje svih činjenica u ovom događaju. N.P.

Rajan Striković

POJAČANE KONTROLE POLICIJE

Podgoričanin lišen Presudu neće komentarisati oni slobode zbog pištolja PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA PORUČILA:

koji nikad nijesu ušli u sudnicu

Foto: Dejan Lopičić

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica saopštila je juče da neće dozvoliti da sudske presude komentarišu oni koji, kako kaže, nikada nisu ni ušli u sudnicu. Ona je komentarišući suđenje za pokušaj terorizma

na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, rekla da je sudija Višeg suda u tom postupku Suzana Mugoša tokom cijelog procesa doživljavala uvrede. “Vidjeli ste da smo iznijeli vrlo težak predmet, prvi put crnogorsko sudstvo se susrije-

će sa takvom vrstom predmeta – pokušaj terorizma, i vidjeli ste da smo omogućili da šira javnost u cjelosti prati tok tog postupka”, istakla je Medenica na sastanku sa predstavnicima ambasada, prenosi portal RTCG. Ona je saopštila da je transparentnost kiseonik svake demokratije, pa i crnogorskog sudstva. “Želimo da svako vidi šta mi to radimo, a da li to radimo dobro to će ocjenjivati više sudske instance. Nećemo dozvoliti da nam daju ocjene neki koji apsolutno nikada nijesu ušli u sudnicu i ne znaju sadržinu dokaza, a daju sebi za hrabrost da ocjenjuju odluku ili da je kvalifikuju”, zaključila je Medenica.

Podgorička policija juče je uhapsila A.R. (34) iz Podgorice kod kojeg su pronašli i oduzeli pištolj i municiju u ilegalnom posjedu. Naime, službenici Centra bezbjednosti Podgorica su, sprovodeći pojačane kontrole, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi A.R. Policija je pronašla i oduzela pištolj marke CZ M70 cal. 7,65mm sa dva

okvira i četiri komada municije u ilegalnom posjedu. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se A.R. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

Izvještaj o radu vrhovnog suda Crn

KonferenCIja šefova polICIja u rImu

Crnogorska policija doprinijela hapšenju kriminalaca u inostranstvu

Crnogorska policija je informacijama koje je pružila kolegama u inostranstvu u velikoj mjeri doprinijela lociranju i hapšenju vođa organizovanih kriminalnih grupa, ocijenio je juče direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović tokom Konferencije šefova policija zemalja Balkanskog regiona u Rimu „Foro di Roma“, koja će biti dobra platforma za snaženje međunarodne policijske saradnje. Kako je saopšteno iz Uprave policije, šefovi policija balkanskog regiona na konferenciji su razgovarali o jačanju strateške i operativne saradnje u borbi protiv međunarodnog kriminala, a teme su bile i zajedničke aktivnosti u oblasti evropskog projekta ATENA, koji treba da doprinese efikasnijoj razmjeni informacija od značaja za borbu protiv savremenih bezbjednosnih rizika i prijetnji među kojima je i terorizam, organizovani kriminal sa akcentom na krijumčarenje droga, kao i ilegalne migracije i djelovanje stranih boraca. Veljović se tokom Konferencije susreo sa generalnim direktorom Nacionalne policije Italije Frankom Gabrijelijem. Njih dvojica saglasni su da crnogorska i italijanska policija ostvaruju kvalitetnu profesionalnu saradnju koja je do sada imala mjerljive rezultate u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala. “Direktori su konstatovali da su zajedničke akcije i

konkretne projektne aktivnosti doprinijele dostizanju standarda crnogorske policije u procesu evropskih integracija koji jačaju povjerenje i bezbjednost građana naših država, ali i porodice evropskih naroda”, navode u Upravi policije. Tokom sastanka sa generalnim sekretarom Interpola Jirgenom Štokom, potvrđena je izuzetna saradnja crnogorske policije sa Interpolom, a posebno je pohvaljen doprinos naše policije ažuriranju Interpolovih baza podataka, kao i njeno aktivno učešće u projektima koje je inicirao Generalni sekretarijat Interpola. Veljović je potvrdio otvorenost i spremnost crnogorske policije da zajednički djeluje sa policijama drugih zemalja i da dalje unaprjeđuje rezultate rada i opravda ocjene relevatnih međunarodnih organizacija koje Upravu policije prepoznaju kao značajnog faktora jačanja bezbjednosti regiona. “Štok je istakao da Crna Gora postiže odlične rezultate u odnosu na kvalitet razmijenjenih informacija, čime je potvrdila spremnost da bude uključena u globalnu zajednicu agencija za sprovođenje zakona na svim nivoima, počevši od primjene nove tehnologije do brze razmjene podataka, pa time ima ključnu ulogu u operacijama lociranja i hapšenja međunarodnih bjegunaca, te značajno doprinosi suzbijanju međunarodnog organizovanog kriminala”, dodaju u Upravi policije.

Priliv Predmeta godini najveći zabilježen do s

Vrhovni sud Crne Gore je u 2018. godini primio 70 odsto više predmeta nego u izvještajnoj 2017. godini, a prema statističkoj slici priliv predmeta u prošloj godini je najveći koji je zabilježen do sada. “U prethodnoj godini Vrhovni sud Crne Gore je imao ukupno u radu 8.013 predmeta, dok je priliv iznosio 7.572. Ukupan broj predmeta u radu je povećan za 71,1 odsto u odnosu na izvještajnu 2017. Od ukupnog broja predmeta u radu, riješeno je 90,07 odsto (7217), a 31.12.2018. godine ostalo je neriješenih 9,93 odsto predmeta (796). U odnosu na priliv, riješeno je 95,31 odsto”, navodi se u Izvještaju o radu Vrhovnog suda Crne Gore za 2018. godinu. Vrhovni sud Crne Gore je, u prethodnoj godini, ostvario ažurnost, efikasnost i blagovremenost u radu, uprkos značajnom porastu priliva predmeta. “U odnosu na priliv, Vrhovni sud je riješio 95,31 odsto predmeta. Vrhovni sud je u 2018. godini imao ukupno u radu 8.013 predmeta, što predstavlja povećanje od 71,1 odsto, u odnosu na izvještajnu 2017”, navodi se u izvještaju.

■ povećan broj zaostalih predmeta

Broj neriješenih predmeta iz

prethodne godine iznosi 796 i povećan je za 80,4 odsto, što je direktna posljedica povećanog priliva predmeta u sud. U izvještajnoj 2017. godini, sud je imao 441 neriješen predmet. “Prosječno trajanje postupka pred Vrhovnim sudom Crne Gore iznosi 43 dana. U najvećem broju predmeta - 6.408, postupak je trajao do tri mjeseca, u 655 predmeta, postupak je trajao do šest mjeseci, u 132 predmeta postupak je trajao do devet mjeseci. U 21 predmetu postupak je trajao najduže godinu dana, a u samo jednom predmetu postupak je trajao preko godinu dana”, navodi

se u izvještaju. Prema navodima iz izvještaja, Vrhovni sud blisko prati kaznenu politiku u različitim pravnim oblastima, naročito kada je u pitanju razvoj, dinamika kriminaliteta i njegov uticaj na društvo. “U 2018. godini izvršena je analiza kaznene politike za krivična djela protiv polne slobode, koja su učinjena prema maloljetnim licima u cilju pružanja doprinosa unapređenju poštovanja prava maloljetnih lica, a posebno djece, koja moraju uživati najveću podršku i najširu zaštitu u društvu kada je riječ o ozbiljnom na-

Neosnovano 133 predstavki građana

Crnogorski sudovi su intenzivno sprovodili aktivnosti na smanjenju broja nezavršenih predmeta i u značajnoj mjeri su se oslobodili “crvenih omota”, a rasprave se zakazuju i zaključuju u mnogo kraćim rokovima, što je uticalo na smanjenje nezadovoljstva kod stranaka zbog rada sudova, a što se ogleda u padu podnijetih predstavki.

“U prethodnoj godini postupljeno je u 143 predmeta, koji su formirani prema predstavkama građana. Upoređujući podatke o broju predstavki sa izvještajnom 2017. godinom, može se zaključiti da je došlo do značajnog pada u podnošenju predstavki, i to za 51 odsto. Od 143 predstavki, deset predstavki su ocijenjene kao osnovane,

dok su 133 predstavke neosnovane”, navodi se u izvještaju. Sadržina predstavke se, prema dokumentu, u najvećem dijelu odnosi na negodovanje stranaka povodom odluka nižestepenih sudova, dok se manji dio odnosi na neažurnost postupanja pojedinih sudija u predmetima stranaka koje su podnijele predstavke.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

ne gore za 2018. godInu

a u Prošloj i koji je sada

silju nad njima”, navodi se u dokumentu. Pored toga, Vrhovni sud Crne Gore je krajem 2018. godine započeo aktivnosti na izradi posebne Analize u dijelu sagledavanja kaznene politike za određena krivična djela iz Glave krivičnih djela protiv državnih organa - krivična djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz čl. 375 Krivičnog zakonika Crne Gore i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti iz čl. 376 Krivičnog zakonika Crne Gore.

■ veća

transparentnost

Imajući u vidu da je otvorenost rada Vrhovnog suda Crne Gore, jedan od načina za postizanje povjerenja koje građani imaju u rad sudova, kao i način demokratske kontrole nad radom sudova, prethodne godine je posvećena pojačana pažnja realizaciji planiranih aktivnosti na polju odnosa sa javnošću. Otvorenost sudske vlasti, volja za saradnjom i kreativ-

nost najvišeg suda u državi, ispoljeni su na svakom planu sprovedenih aktivnosti. “U cilju unapređenja odnosa Vrhovnog suda Crne Gore sa javnošću razmatran je Komunikacioni protokol sudova na Opštoj sjednici Vrhovnog suda. Za Glavnog sudiju portparola, odnosno sudiju portparola Vrhovnog suda Crne Gore, određena je sudija Vesna Jočić”, navodi se u dokumentu. U decembru 2018. godine održan je konsultativni sastanak sa predstavnicima medijske zajednice u cilju predstavljanja novog načina komunikacije sudstva i medija, koji će biti uspostavljen na osnovu posebnog dokumenta - Komunikacionog protokola sudova u Crnoj Gori (KOPS). “Protokol je po prirodi jedinstven u regionu i očekuje se da doprinese promovisanju efikasnosti rada sudova, jačanju autoriteta, ugleda suda i povjerenja javnosti u pravično, nezavisno i kompetentno sudstvo. Protokolom se detaljno reguliše komunikacija sa medijima, kao najznačajnijim kanalom komunikacije sa javnošću. Imajući u vidu da će na ovaj način mediji aktivno učestvovati u primjeni Protokola, predstavnici medija su na sastanku iznijeli svoje mišljenje o dosadašnjoj komunikaciji sa sudskom vlašću i iznijeli sugestije za unaprjeđenje saradnje u budućnosti”, stoji u izvještaju. Transparentnost, efikasnost i djelotvornost svog rada, Vrhovni sud Crne Gore je obezbijedio i u predmetima formiranim po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. “U 2018. godini podnijeto je 17 zahtjeva, od kojih je sedam usvojeno, sedam odbijeno, u jednom je pruženo obavještenje o objavljenoj informaciji, a dva zahtjeva su ustupljena drugom organu”, navodi se u dokumentu. E.Hamzić

aktuelno

dana iznosi prosječno trajanje postupka pred VrhoVnim sudom Crne Gore

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

HILJADU STUDENATA TRAŽI POVLAČENJE ZABRANE PREDROKOVA ZA ONE KOJI PUTUJU

UCG: ª MEDIJSKI NAVODNI ISPITNI ROKOVIº NIJESU PREPOZNATI U ZAKONU

Odluka Univerziteta Crne Gore kojom se ukida pravo polaganja ispita aprilskog roka svim studentima koji idu na “Work and Travel” program i tokom sezone rade izazvala je negodovanje i nezadovoljstvo među studentima koji idu na ovaj program jer dolazi svega 10 dana pred polazak. Iz najveće visokoobrazovne ustanove poručuju da u vezi sa navedenim rokovima nijesu dobili zvaničan zahtjev nijedne organizacione jedinice, te da je sve po zakonu. I dok Studentska inicijativa traži povlačenje zabrane predloga koji je godinama ranije bio praksa na fakultetima, što je potpisalo 1.000 studenata, Studentski parlament poziva studente koji putuju da se prijave svojim povjerenicima, kao i da im dostave spisak predmeta iz kojih im je potreban predrok kako bi to pitanje pokrenuli pred nadležnima na Univerzitetu. Menadžer Karijernog centra Ivica Todorović uputio je studentima otvoreno pismo u kojem ističe da ništa što je propisima ili odlukama predviđeno nije ukinuto nijednom studentu, jer u sistemu visokog obrazovanja u Crnoj Gori nije moguće da postoje predrokovi, a ni redovni rokovi sve dok se ne završi nastava.

demskim kalendarom za studijsku godinu. Akademski kalendar za studijsku 2018/19 godinu je usvojio Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici 8. maja 2018. godine. Studentska prava i obaveze su, pored navedenih akata precizno definisane i Ugovorom o studiranju. Sedmice završnih i popravnih ispita počinju 27. maja i traju do 30. juna. Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom UCG, sa kojima su usaglašena i Pravila studiranja i Akademski kalendar za tekuću godinu, precizirani su rokovi: januarski, junski i septembarski”, navodi se u reagovanju UCG. Takođe se konstatuje da “medijski navodni ispitni rokovi” nijesu prepoznati u Zakonu o visokom obrazovanju, Statutu i Akademskom kalendaru. “U vezi sa navednim ‘rokovima’ nijesmo do danas dobili zvaničan zahtjev nijedne organizacione jedinice. Zvanično rokove prije rokova nije tražio ni Studentski parlament. Logično slijedi da o navedenom nije odlučivao Senat UCG jer nije bilo zahtjeva”, zaključuju iz Univerziteta.

■ UCG: SVE JE

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore pozvao je sve studente koji putuju u Sjedinjene Američke Države (SAD) da se prijave povjerenicima i da im dostave spisak predmeta iz koje im je potreban predrok, kako bi imali kompletnu informaciju za

PO ZAKONU

“Univerzitet Crne Gore organizuje ispitne aktivnosti u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilima studiranja i usvojenim Aka-

■ SP POZVAO STU-

DENTE DA SE JAVE POVJERENICIMA

sve studente. Kako su naveli, po dobijanju tih podataka, SPUCG će to pitanje pokrenuti pred nadležnim organima Univerziteta, gdje će, putem predstavnika, nastojati da se bori za interes studenata koji učestvuju u Work&Travel programu. “Obavještavamo sve studente UCG da SPUCG aktivno radi na preduzimanju mjera kako bi problem sa predrokovima za studente učesnike Work&Travel problema bio pozitivno regulisan u najkraćem mogućem roku”, navode oni.

■ NA UCG NEMA

PREDROKOVA

Menadžer Karijernog centra Univerziteta Crne Gore Ivica Todorović pojašnjava da je zakonom propisano da student polaže ispit po završetku nastave iz tog studijskog predmeta na način predviđen studijskim programom u skladu sa statutom ustanove, da student polaže ispit neposredno po završetku nastave iz tog predmeta, te da su ispitni rokovi januarski, junski i septembarski. “Na Univerzitetu Crne Gore tekuća nastava se odvija do 24. maja 2019. godine. Svako polaganje ispita koje se ne sprovodi u redovnim terminima i prije nego što se završi nastava bilo bi nezakonito i dovelo bi same studente u nezavidan položaj. Postavlja se pitanje, kako neko može da polaže cjelokupan ispit, u sistemu obrazovanja gdje se prikupljaju bodovi, odvija praktična nastava i preda-

1.000 POTPISA SAKUPILA JE JUČE STUDENTSKA INICIJATIVA I PREDALA IH REKTORU DRŽAVNOG UNIVERZITETA ZAHTIJEVAJUĆI HITNO POVLAČENJE ZABRANE ISPITNIH AKTIVNOSTI U PREDROKU. vanja predmetnih profesora, dok se svi ti elementi nastave još uvijek izvode. Nije fakultet večernja škola niti kurs. Makar ne bi trebalo da bude”, istakao je Todorović. On

je studentima poručio da zna da ne idu u Ameriku turistički, već da bi mukotrpno radili tokom cijelog ljeta, te da zbog toga treba imati razumijevanja i sluha za njihove potrebe.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

AKTUELNO

KCCG: ZA HITNE PACIJENTE NEMA ČEKANJA

Djeca na magnetnu rezonancu čekaju dva mjeseca

■ STVORITI USLOVE DA MLADI RADE U CG

“Ali to nikako ne smije biti u suprotnosti sa zakonom, jer bi onda i te ocjene i vaše diplome imale sumnjiv kvalitet. Ono što treba da urade svi koji su nadležni je da vam organizuju ispite odmah nakon završetka nastave, a nastava se završava 24. maja 2019. godine. I takva inicijativa će biti podržana, vjerujem u to. A vi, ukoliko morate da doplaćujete za promjenu avio-karata, sredstva tražite od onih koji su vas doveli u zabludu da predrokovi postoje i da će ih biti”, kazao je Todorović. To što nema predrokova, dodaje, ne sprečava studente da idu

na programe Work&Travel, jer se na te programe može ići i tokom skoro cijelog juna. “Da se razumijemo, treba stvoriti uslove da mladi ljudi rade i stvaraju u Crnoj Gori. Nisu za masovni odlazak tokom sezone u USA krivci studenti. Ja se samo plašim da će i oni i neki novi studenti ići sve više na ove programe, ukoliko se ne bude ozbiljno gledalo na problem njihovog sezonskog zapošljavanja, a i zapošljavanja uopšte. Stoga, apelujem na sve nadležne, a posebno na Zavod za zapošljavanje, privredu, prije svega turističku privredu, da stvore uslove da ljudi iz Crne Gore rade u Crnoj Gori”, poručio je Todorović. J.V.Đ.

Snimanja magnetnom rezonancom u Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) obavljaju se u roku od dva mjeseca, dok za hitne pacijente nema čekanja, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji. Mediji su ranije objavili da roditelji djece sa neurološkim oboljenjima kažu da na snimanje magnetnom rezonancom u Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore moraju da čekaju više od tri mjeseca, jer nema slobodnih termina do kraja jula, što znatno otežava liječenje najmađih. “Nijesu tačne tvrdnje roditelja djece da se za MR dijagnostiku u IBD-u KCCG čeka više od pola godine”, odgovaraju iz KCCG. Kako navode, u IBD-u za hitne pacijente kao i za pacijenta sa ranije završenom dijagnostikom kod kojih

je došlo do pogoršanja u kliničkom statusu, nema čekanja za MR dijagnostiku. Za djecu čije zdravstveno stanje ne zahtijeva hitan pregled, termini su, kako poručuju iz KCCG, zakazani do kraja jula. “Podvlačimo da je klinički status i mišljenje ordinirajućeg doktora ključni kriterijum za hitnost pregleda. Dakle, za elektivna stanja djeca obave pregled u roku od dva mjeseca. Pored sistema za centralno zakazivanje, RTG tehničari na dnevnom nivou ažuriraju spisak i za pacijente koji otkažu pregled, pozivaju drugu djecu sa zakazane liste”, saopšteno je iz KCCG. Kako navode, sa ponosom naglašavaju da IBD KCCG raspolaže sa najsavremenijim MR aparatom od 1,5T za dijagnostiku najmlađih pacijenata, kao i savremeni aparat za anesteziju koji omogućava

pregled u opštoj anasteziji. To je, kako su saopštili iz KCCG, posebno važno kod dijagnostike djece najmlađeg uzrasta kao i djece sa smetnjama u razvoju. “Na ovaj način KCCG je omogućio tehnički visokokvalitetne preglede i dijagnostiku vulnerabilne kategorije djece, prema protokolima i vodičima dobre kliničke prakse, zbog kojih su ranije bili upućivani van Crne Gore. Osim kvalitetne dijagnostike, od sada smo omogućili našim najmlađim pacijentima i niihovim roditeljima, veći komfor, jer pregled obavljaju u svojoj državi, a crnogorskom zdravstvenom sistemu uštede finasijskih sredstava”, saopšteno je iz KCCG. Navode i da nalaze MR pregleda ne očitava neurolog već radiolog kojih ima dovoljno, a izdaju se u periodu od dva do pet dana. J.V.Đ.

INOVACIJE ZA ŽIVOT

Damjanović: Uz pomoć inovativnih ideja do poboljšanja stanja u saobraćaju

Sistem Ujedinjenih nacija i Ministarstvo nauke, u saradnji sa NVO Digitalizuj.me, organizovali su juče skup “Inovacije za život” povodom Globalne sedmice bezbjednosti u saobraćaju na kojem su predstavljena četiri inovativna rješenja za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju koja su razvijena kroz serijal hakaton takmičenja za inovacije koje je NVO Digitalizuj.me sprovela na jugu, u centralnom dijelu i na sjeveru zemlje. Skup su otvorili rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni, ministarka nauke dr Sanja Damjanović i stalna predstavnica Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama dr Milica Pejanović-Đurišić. Projekat “Bezbjednost u saobraćaju” od velike je važnosti jer nudi inova-

tivna rješenja koja, kazala je Damjanović, mogu biti od koristi u cilju poboljšanja stanja u saobraćaju, dodajući da “rad mladih ljudi po principu projektnog pristupa rješavanju problema jeste metoda koja mora da prožme čitav obrazovni sistem kako bi to postao način razmišljanja i kreiranja”. Kroz programe Horizont2020 i EUREKA finansirani su samo neki inovativni i istraživački projekti

u oblasti saobraćaja, kazala je ona ukazujući na važnost apliciranja i korišćenja sredstava koji su nam dostupni. Mekluni je podsjetila da svake godine u saobraćaju nastrada više od 1.2 miliona ljudi, od čega su polovina pješaci, kao i da su saobraćajni udesi vodeći uzrok smrtnosti mladih uzrasta 14 do 29 godina. “Upravo zbog tako zabrinjavajuće statistike, bezbjednost na putevima je prioritet Ujedinjenih nacija i razlog što je taj problem uvršten u Agendu održivog razvoja do 2030. sa jasnim smjernicama državama članicama usmjerenim ka ostvarivanju cilja iz te agenda da se do 2030. godine broj saobraćajnih udesa u svijetu smanji za pola”, kazala je Mekluni. J.V.Đ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

PRIPREMLJEN BOGAT PROGRAM

Sedmi montenegro prajd 21. Septembra u podgorici Sedmi Montenegro prajd, koji će biti održan 21. septembra u Podgorici, pozvaće na ujedinjavanje naroda u zajedničkoj borbi za jednakost, pravdu i slobodu, saopštili su juče predstavnici Organizacionog odbora, navodeći da prava LGBTIQ osoba moraju biti prepoznata i poštovana. Ove godine, prema riječima Hane Konatar, 40 osoba aktivno učestvuje u Organizacionom odboru. “Još od marta pripremamo bogat program, koji ćemo organizovati tokom juna, mjeseca ponosa LGBTIQ osoba, kao i uoči samog Prajda, tokom Neđelje ponosa u septembru”, kazala je ona. Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije, 17. maj, kazao je Nikola Ilić, “za nas je od posebne važnosti, jer je to dan na koji slavimo našu borbu protiv društvene opresije nad

POvOdOM dANA NEzAvIsNOsTI

Oko 90 vojnika doniralo krv

LGBTIQ osobama”. Mjesec borbe protiv homofobije i transfobije, kako je kazao, obilježen je različitim aktivnostima i dešavanjima, kao što su prajdaonice, umjetničke radionice, filmske večeri i radionice za osnaživanje zajednice. “Te aktivnosti će se nastaviti i do kraja mjeseca, ali i tokom međunarodnog mjeseca ponosa u junu, tako da pozivamo sve zainteresova-

ne da ih posjete, a informacije o događajima možete naći na društvenim mrežama organizacija Kvir Montenegro, Asocijacija SPEKTRA i NVO Juventas”, kazao je Ilić. Potrudili su se, kako kaže, da aktivnosti budu pogodne za sve, za mlađe i starije, za sve pripadnike i pripadnice LGBTIQ zajednice, za njihove porodice i prijatelje, partnere, saradnike i kolege. J.V.Đ.

U susret 21. maju, Danu nezavisnosti, oko 90 pripadnika Vojske Crne Gore dobrovoljno je dalo krv u Centru za transfuziju krvi u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Baru i Pljevljima. “Jučerašnje dobrovoljno davanje krvi još jedna je u nizu uspješno realizovanih akcija Vojske, u saradnji sa Centrom za transfuziju krvi. Pripadnici Vojske Crne Gore redovno se odazivaju na pozive Centra za transfuziju,

kako u organizovanim akcijama tako i u pojedinačnim hitnim slučajevima”, kaže se u saopštenju Ministarstva odbrane. J.V.Đ.

oko 90 pripadnika Vojske Crne Gore dobroVoljno je dalo krV u Centru za transfuziju krVi u podGoriCi, daniloVGradu, nikšiću, baru i pljeVljima

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

AKTUELNO

OPREČNE REAKCIJE NA PRIJEDLOG ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

CPC zadovoljna, za Mitropoliju prijedlog Vlade politički pamflet Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica koji je Vlada utvrdila izazvao je juče oprečne reakcije kod pripadnika vjerskih zajednica u Crnoj Gori. I dok u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi pozdravljaju njegovo donošenje, iz Mitropolije crnogorsko primorske upozoravaju da je riječ o jednostranom dokumentu koji “nema veze sa međunarodnim konvencijama, Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore, te vjerom, vjernicima, crkvama i vjerskim zajednicama”.

■ CPC: DOBRO RJEŠENJE

Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti dobro i pravedno je riješio sva pitanja koja se tiču slobode vjeroispovijesti i uvjerenja, uključujući i najvažnije, imovinsko, ocijenjeno je juče iz Crnogorske pravoslavne crkve (CPC). Jednim njegovim članom, rekao je potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić riješe-

Vučinić

IMAMO UNILATERALNI PRIJEDLOG ZAKONA KOJI JE ISKLJUČIVO VEZAN ZA VLADU I VEĆ JE TO NEŠTO ŠTO JE SPORNO I ŠTO OPTEREĆUJE ČITAV TAJ PROCES. S DRUGE STRANE, OČEVIDNO JE DA SU VOĐENI NEKAKVI SEPARATNI RAZGOVORI KOJI SU VIŠE SLUŽILI DA BI SE POKUŠALO DA SE ZADOVOLJI NEKA FORMA, A U STVARI DA JE TEKST SKRIVAN OD SUBJEKATA NA KOJE ĆE SE ON EVENTUALNO ODNOSITI, KAZAO JE DŽOMIĆ no je da se sva nezakonito upisana imovina na Srpsku pravoslavnu crkvu ponovo uzakonjuje na crnogorsku državu. “Ukupna imovina koja je nezakonito ispisana s države iznosi 12 kvadratnih kilometara zemljišta, više desetina manastira i nekoliko stotina crkva. Upravo taj član koji rješava to pitanje, odnosno njegova sadržina, od oktobra 2016. godine do danas, uzrokovala je dva svojevrsna ustanka protiv ustavnog poretka”, kazao je Vučinić. Prvi je, dodaje, u konačnici trebalo da ima oružanu formu. “Protagonistima je suđeno pred Okružnim sudom u Podgorici u predmetu Državni udar i presuđeno i m

skoro 70 godina zatvora, i drugi, u obliku masovnih protesta, svakodnevno se očituje po ulicama crnogorskih gradova”, naveo je Vučinić. On je dodao da je država imala snage i volje da sankcioniše veleizdajničko ponašanje dijela opozicije i protivustavnu djelatnost stranih državljana. “Oni su pokušali da oružanim putem svrgnu vladu, pa ne vidim razloga da ne uklone i njihov uzrok, odnosno donesu taj zakon i Crnogorskoj crkvi vrate domicilni status sa svim konsekvencama koje iz toga proističu”, rekao je Vučinić i dodao da je nesporno da će se Srpska crkva, i tajno i javno, podržana od visokih adresa iz Beograda, opirati njegovom donošenju.

■ UNILATERALAN DOKUMENT

Protojerej stavrofor Velibor Džomić koordinator pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske za Vikend novine ističe da je “u ovom momentu jasno da je riječ o jedinom predlogu zakona iz oblasti ljudskih prava, koja je inače osjetljiva oblast društvenog života, koji je sačinjen bez prava zainteresovanih strana i nevladinih organizacija da učestvuju u radnoj grupi”. “Imamo unilateralni prijedlog zakona koji je isključivo vezan za Vladu i već je to nešto što je sporno i što opterećuje čitav taj proces. S druge strane, očevidno je da su vođeni nekakvi separatni razgovori koji su više služili da bi se pokušalo da se zadovolji neka forma, a u stvari da je tekst skrivan od subjekata na koje će se on eventualno odnositi. Ono što u ovom momentu mogu da kažem jeste da ponuđeni tekst više liči na jedan politički pamflet nego na predlog zakona kakav bi trebalo da bude Zakon o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajed- Džomić nica”, kazao je Džomić.

On dodaje i da obrazloženje koje je objavljeno uz Prijedlog zakona nije u korespodenciji sa činjenicama. “Ima dosta neistina. Ima dosta netačnosti. Sama rješenja su pravnički i nelogično postavljena da se prosto čovjek pita šta je cilj sa ovakvom varijantom. Očevidno da postoji neka politička potreba koja nema veze sa konvencijama, ustavom, vjerom, vjernicima, ckvama i vjerskim zajednicama. Smatram da je ovo je tekst uperen u suštini protiv crkava i vjerskih zajednica i to onih tradicionalnih u Crnoj Gori”, istakao je

Džomić. Mitropolija crnogorsko-primorska će, kako je rekao, pažljivo razmotriti sve odredbe koje se nalaze u predlogu zakona i, kao i do sada, argumentovano, civilizovano i stručno ukazivati na sve što smatraju da nije usaglašeno sa, prije svega, međunarodnim aktima, Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore i društvenom realnošću u Crnoj Gori. Od predstavnika katoličke i islamske zajednice u Crnoj Gori juče nijesmo uspjeli da dobijemo komentar na Prijedlog zakona. Podsjetimo, Prijedlogom zakona je predviđeno da svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca 1918 godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, budu prepoznati kao državna imovina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Tamo gdje takvih dokaza nema imovina će biti upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore. J.V.Đ.

AKTUELNO

KVALITET ŽIVOTA RE POPULACIJE U GLAVNOM GRADU UNAPRIJEĐEN

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

Vuković juče u Lješkopolju

Preduzeti krupni koraci u svim oblastima

Kad je riječ o radu sa RE populacijom, Glavni grad prepoznaje značajnu ulogu lokalnih samouprava i zato bi trebalo da bude i lider i primjer kada se radi o ovoj oblasti, poručila je juče zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić. Ona je razgovarala sa predstavnicima Savjeta Evrope i civilnog sektora o uslovima života RE populacije u Podgorici. “U tom smislu, posebno nam je važna oblast obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, kao i dostupnost socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Posebnu pažnju pridajemo i zaštiti od svih vidova diskriminacije kada je ova grupa stanovništva u pitanju. Već smo preduzeli krupne korake u svim navedenim oblastima, a posebno želim da istaknem da je Grad za potrebe rješavanja pitanja stanovanja ustupio zemljište i oslobodio investitora obaveze naknade za komunalno opremanje, čime je dobar dio RE populacije dobio značajan kompleks objekata za stanovanje”, dodala je Vujačić. Podsjetila je da je nedavno odlukama Skupštine Glavnog grada ustupljeno zemljište za izgradnju Romskog kulturnog centra. “Smatramo da značajan Sa skupa o RE populaciji

napredak moramo postići i kada je u pitanju unapređenje kulture i edukacije svih naših sugrađana. Ono čime se takođe možemo pohvaliti, a što nije manje značajno je i rad našeg Sekretarijata za socijalno staranje u ovoj oblasti, tako da su svi naši socijalni servisi svakodnevno dostupni, kao i naš kadar koji kvalitetno radi u ovoj oblasti”, istakla je ona. Menadžer regionalnog programa ROMACTED Savjeta Evrope Markoš Andrade naglasio je da se i grad i Savjet suočavaju sa istim izazovima, ali i da je bitno da su zajedno na istom zadatku. „Smisao ovog programa je da lokalnim samoupravama pruži pomoć u savladavanju ovih izazova. Ono najvažnije što treba da postignemo je da radimo na poboljšanju saradnje i dijaloga između jedinica lokalnih samouprava i romske populacije, da ustanovimo zajedničku metodologiju. Naša je obaveza da definišemo prioritete kojim treba da se bavimo i da iznađemo najbolje pristupe, kako bi se ti prioriteti rješavali. Mi na regionalnom nivou u svakoj lokalnoj samoupravi uspostavljamo institucionalnu radnu grupu koja se bavi svim važnim pitanjima ove populacije“, istakao je Andrade.

PODGORICA: GRADONAČELN U POSJETI MJEŠTANIMA U D

LJEŠKOPOLJE P DINAMIČNOG

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, sa saradnicima, razgovarao je preksinoć u Donjoj Gorici sa građanima Lješkopolja o realizovanim projektima i budućim planovima gradske uprave u tom dijelu grada. Građanima su se obratili i predsjednici mjesnih zajednica: Donja Gorica Miomir M. Mugoša, Lješkopolje Radomir Radunović, Barutana Milenko Vukčević, Gradac Zdravko Burzanović, Beri/Krusi Luka Bojanović i predsjednik MZ Komani Vukašin Radulović. „U rješavanje problema lješanskog vodovoda ove godine će biti uloženo pola miliona eura i Glavni grad je dobio izvođača za projekat rekonstrukcije primarnog cjevovoda na prostoru Bigove i Brežina u dužini od 2,5 kilometara, a radovi će početi oko 20. maja i važno je da dobijemo potpuno novu vodovodnu mrežu na tom prostoru i to je projekat koji vrijedi 118.000 eura. Već 27. maja otvaraju se ponude za rekonstrukciju sekundar-

ne mreže u tom dijelu Lješanske nahije u dužini od 5,5 kilometara, a vrijednost tog posla je 110.000 eura“, istakao je gradonačelnik. On je dodao da će do kraja juna biti spremna projektna dokumentacija za potpuno novu vodovodnu mrežu koja će koristiti potencijale novootkrivenog vodoizvorišta Kaluđerovo oko i prva faza povezivanja tog vodoizvorišta sa mjesnim centrom na Barutani odakle će se u narednim fazama ta vodovodna mreža širiti na gotovo čitavu Lješansku nahiju. Vuković je naglasio da je ulaganjem 25 miliona eura u izgradnju Jugozapadne obilaznice i Donjogoričkog bulevara ovaj dio Podgorice mnogo bolje saobraćajno povezan sa ostalim djelovima grada. „Tu nećemo stati. U Komanima se gradi i tokom juna će biti završena rekonstrukcija vodovodne mreže u dužini od 4 km, vrijedna 50.000 eura. Ono što nas koči kad je dalji razvoj Donje Gorice u pitanju je nevažeći DUP i ja sam

danas potpisao odluku koja će već sjutra biti upućena nadležnom ministarstvu kako bi se taj plan oživio. Tako ćemo dobiti uslove da dobijemo nove infrastrukturne projekte i otvara se prostor za nove investicije“, kazao je Vuković, naglašavajući da će oživljavanje tog DUP-a omogućiti da ulice Arhonta Petra, Rista Ratkovića, Dušana Duće Mugoše i Bora Tamindžića dobiju tokom naredne godine atmosfersku kanalizaciju, čiji nedostatak sada predstavlja veliki problem za stanovnike. On je istakao da će do početka nove školske godine Glavni grad srediti i prilaz osnovnoj školi „Vlado Milić“. „Mada je uređenje pristupnih saobraćajnica bila obaveza investitora koji je gradio stambene zgrade u okolini, jer ga je Glavni grad oslobodio plaćanja komunalija uz ugovornu obavezu da taj novac uloži upravo u pristupne puteve, u ovom slučaju nećemo bježati od odgovornosti i preuzećemo na sebe sređiva-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

AKTUELNO

ORGANIZACIJA OSOBA SA INVALIDITETOM

Ojačaće saradnju sa svim pravosudnim institucijama

NIK IVAN VUKOVIĆ DONJOJ GORICI

PRIMJER RAZVOJA nje tog dijela puta kako bi djeca nesmetano mogla da krenu u školu“, kazao je Vuković. On je govorio i o mogućim rješenjima za pojedinačne i grupne inicijative koje su stanovnici ovih šest mjesnih zajednica pokrenuli prema Glavnom gradu, a koje se uglavnom odnose na rekonstrukcije sportskih terena, obnove fasada na seoskim školama, održavanje i postavljanje ulične rasvjete… Takođe, bilo je razgovora i o rješavanju ostalih infrastrukturnih pitanja koja su od značaja za svakodnevni život stanovnika mjesnih zajednica Donja Gorica, Barutana, Gradac, Komani, Lješkopolje i Beri/Krusi. Gradonačelnik Vuković je govorio i o tekućem investicionom ciklusu od 200 miliona eura ulaganja u kapitalne infrastrukturne projekte koji obuhvataju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, Jugozapadna obilaznica, Donjogorički bulevar, ugradnja LED rasvjete, izgradnja Doma za stare, bulevar prema Zeti,

vrtić na Starom Aerodromu, Srednju stručnu školu u Golubovcima, zgradu Gradskog pozorišta, Zapadnu obilaznica, bulevar između Podgorice i Danilovgrada, novi bulevar u Gornjoj Gorici, bulevar prema Tuzima, rekonstrukciju starog puta ka Danilovgradu, izgradnju istočne tribine Gradskog stadiona, proizvodnju električne energije iz biogasa i mnoge druge. Na kraju sastanka zaključeno je da su upravo građani ti koji treba da kroz rad mjesnih zajednica kojima pripadaju kanališu i pospješuju rad gradske uprave, te da zajedno treba raditi kako na realizaciji velikih projekata, tako i na širenju svijesti da svaki pojedinac u velikoj mjeri doprinese razvoju svoje mikro zajednice, a samim tim i čitavog grada. Gradonačelnik Vuković i njegovi saradnici iz gradske uprave tokom narednih nekoliko sedmica razgovaraće sa građanima u svim mjesnim zajednicama na teritoriji Podgorice. R.C.G.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Udruženje za podršku osoba s invaliditetom Bijelo Polje potpisaće Memorandum o saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore, Advokatskom komorom i Ministarstvom pravde, u cilju unapijeđenja komunikacije pravosudnih institucija sa osobama sa invaliditetom (OSI). Aktivistkinja za prava OSI Marina Vujačić saopštila je, a prenosi rtcg.me na otvaranju treninga “Pristup pravdi i jednako priznanje pred zakonom”, da je Memorandum već usaglašen i da će biti potpisan u narednih mjesec dana, a kojim će se, kako je istakla, unaprijediti informisanost zaposlenih u institucijama pravde o načinima komunikacije za OSI. „Memorandum definiše djelokrug saradnje, odnosno aktivnosti i ciljeve naših organizacija, Vrhovnog suda na jednoj strani i Advokatske komore na druge strani, kada je u pitanju zaštita prava OSI, posebno u segmentu koji definiše Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima OSI i crnogorsko zakonodavstvo, ali i ovakve vrste treninga i obuka sa ciljnim grupama, odnosno

U UMHCG smo od januara pružili savjete za 54 OSI ili članove njihovih porodica, s tim što su za neke od OSI pružani savjeti o različitim pravima. Godišnje se desi da je prosjek otprilike 150 osoba za koje u kontinuitetu pružamo besplatno pravno savjetovalište ili besplatnu pravnu pomoć

advokatima i sudijama“, pojasnila je Vujačić. Ona je kazala da je taj trening, koji je namijenjen sudijama i zaposlenim u pravosudnim institucijama, organizovan u okviru projekta „Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“. „Ovo je jedna od tri obuke koje su predviđene projektom, koji realizujemo u saradnji sa Udruženjem za podršku OSI Bijelo Polje, uz finansijsku podršku Ministarstva pravde. Prva je bila namijenjena OSI i organizacijama koje se bave zaštitom prava OSI, a naredna, treća, namijenjena je notarima i zaposlenim u

institucijama pravde i osobama zaduženim za komunikaciju sa javnošću“, rekla je Vujačić. Ona je kazala da je trening organizovan sa namjerom da se unaprijedi informisanost zaposlenih u institucijama pravde o načinima komunikacije s OSI, kao i obezbjeđivanje razumnih i proceduralnih adaptacija. „Cilj ovog treninga je da razgovoramo o komunikaciji sa OSI, u postupku pred sudom odnosno pristupu pravdi, o zakonodavnom okviru, kao i o zaključnim razmatranjima Komiteta Ujedninenih nacija o pravima OSI koja su Crnoj Gori upućena u septembru 2017. godine“, pojasnila je Vujačić. Ona je istakla da UMHCG i Udruženje za pružanje podrške OSI Bijelo Polje, u okviru projekta, pružaju beplatnu pravnu pomoć OSI. „U UMHCG smo od januara pružili savjete za 54 OSI ili članove njihovih porodica, s tim što su za neke od OSI pružani savjeti o različitim pravima. Godišnje se desi da je prosjek otprilike 150 osoba za koje u kontinuitetu pružamo besplatno pravno savjetovalište ili besplatnu pravnu pomoć“, navela je Vujačić. Na skupu o OSI

aktuelno

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je „Durmitor Hotel and Villas“ d.o.o. sa Žabljaka, Vuka Karadžića bb, Zgrada „Razvršje“, Ulaz 3, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za izgradnju Turističkog naselja na UP1, koju čini dio katastarske parcele broj 3286 KO Žabljak I u zahvatu Državne studije lokacije „Ivan do“, Opština Žabljak. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine kancelarija broj 216, na sajtu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me i u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak, radnim danima od 9 do 12 časova Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 27.05.2019.godine.“

Na osnovu člana 54 Statuta Odbor direktora „Bokakomerc“ AD Radanovići – Kotor saziva

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA za dan 21.06.2019. godine u 11 časova u prostorijama „Bokakomerc“ AD Radanovići - Kotor. Za Skupštinu je predložen sljedeći

DNEVNI RED 1.Otvaranje Skupštine i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika. 2. Razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja za 2018. godinu, Iz vještaja menadžmenta za 2018. godinu i Izvještaja revizora Društva za 2018. godinu. 3. Donošenje Odluke o razrješenju i izboru članova Odbora direktora Društva. 4. Donošenje Odluke o izboru revizora Društva za 2019. godinu. Dodatne informacije i materijali za sjednicu su na raspolaganju zainteresovanima u prostorijama Društva svakog radnog dana od 10-13h, od 21.05.2019. godine. Predsjednik Odbora direktora

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JPU „Bambi” Tivat, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Roba za ishranu djece na period od 12 mjeseci, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 90.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 314 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.05.2019. godine. Lice za davanje informacija: Branka Terzić, telefon: 032-670-350, e-mail: vrticbambi@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14 ,28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Medicinskog potrošnog materijala ,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 4822 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana.17.05.2019. godine . Lice za davanje informacija Mr Vujović Veselinka, telefon 067211120 i 020226081, e-mail veselinka.zhmpcg@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14 ,28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku Ekg traka za Schiller aparate ,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 4823 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana.17.05.2019. godine . Lice za davanje informacija Mr Vujović Veselinka, telefon 067211120 i 020226081, e-mail veselinka.zhmpcg@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za nadzor osiguranja, ulica Moskovska br. 17A, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga transfera-prevoza, usluga u vezi sa programima obuke i ugostiteljskih usluga, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 03-551/1-19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17. 05. 2019. godine. Lice za davanje informacija Sanda Senić, telefon: 020/ 513-502, e-mail: agencija@ano.co.me.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

NIKŠIĆ: OBUKA FARMERA O RAZVOJU

PRAVILAN UZG USPJEHA ZA FA Kako bi bili uspješni crnogorski farmeri treba više pažnje da posvete pravilnom uzgoju stoke koja podrazumijeva kvalitetnu ishranu, veliku posvećenost i edukaciju, ocijenjeno je na seminaru OFORMI „Obuka farmera o razvoju mliječne idustrije“. Dvodnevni seminar je organizovao klaster proizvođača „Banjani i Rudnine“ u saradnji sa Udruženjem Monteccapra i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja. Sonja Baćević iz Ministarstva poljoprivrede kaže da je trenutno stanje u oblasti koza, ovaca, krava, genetici i ishrani na području Nikšića zadovoljavajuće. “Broj grla koza, ovaca i krava se održava na istom nivou u proteklih nekoliko godina. Nemamo nekih značajnih padova u brojnom stanju. Bilježimo dobro poboljšanje kada je u pitanju genetika. Imali smo nekoliko uvoza u oblasti govedarstva i kozarstva i sav taj uvoz je doprinjeo da se genetika poboljša. Poljoprivredni proizvođači se edukuju po pitanju ishrane kako bi pratili tu genetiku i da bi imali dobre proizvodne rezultate koji su svakako bolji“, istakla je Baćević. Poteškoće sa kojima se farmeri na teritorije opštine Nikšić suočavaju uglavnom

Sa skupa poljoprivrednika

se, kako ističe Baćević, odnose na ishranu stoke i nedostatak radne snage. „Treba raditi na toj edukaciji oko ishrane stoke. Kod nas je veliki problem ishrana. Nikšić je velika opština i različiti su tipovi proizvodnje. U Nikšićkom polju imamo intenzivniju proizvodnju u svakoj oblasti bilo da se radi o govedarstvu ili kozarstvu. Međutim, mi imamo rubne krajeve nikšićke opštine dio Banjana, Golije i Rudina gdje je ekstenzivnija proizvodnja. Ti proizvođači nemaju mogućnost da mnogo intenziviraju proizvodnju. Veliki problem su i ljudski resur-

si. Znamo kakva je struktura na selima i da bi razvijali ovčarski sektor moramo da imamo ljude koji će da gaje ovce na selu. Prirodne potencijale imamo i treba da ih iskoristimo“, poručila je Baćević. Aleksandar Milovanović iz Naučnog instituta za veterinarstvo u Novom Sadu predstavio je izazove sa kojima se suočavaju tamošnji stočari, istakavši značaj reprodukcije i načine na koje se postiže optimalna proizvodnja. Milovanović je pojasnio i koji su to osnovni koraci koje farmeri moraju ispuniti na samom početku.

Na osnovu člana 35 stav 5 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), sticalac „Ražnatović“ preduzeće za trgovinu saobraćaj i ugostiteljstvo d.o.o., sa sjedištem u Podgorici, adresa Ul. Jelene Savojske br.17, objavljuje

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE Komisija za hartije od vrijednosti odobrila je društvu „Ražnatović“ preduzeće za trgovinu saobraćaj i ugostiteljstvo d.o.o., sa sjedištem u Podgorici, adresa Ul. Jelene Savojske br.17 (u daljem tekstu: sticalac) javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva Trgovačko poslovni centar „Ražnatović“ akcionarsko društvo za promet na veliko i malo Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, adresa Trg nezavisnosti bb, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 29 (u daljem tekstu: emitent). Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima „Dnevne novine“ i „Pobjeda“, dana 26.4.2019. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/2-6/2-19 od 25.4.2019. godine. Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom u Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 13.5.2019. godine, prijavljeno je 38.332 akcije sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 6,60 EUR po akciji, što čini 19,32% akcija sa pravom glasa emitenta. Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje sticalac posjeduje 139.504 akcija sa pravom glasa emitenta što čini 70,32% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta. STICALAC Izvršni direktor Radmila Ražnatović

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

aktuelno

u mlijeČne proizvodnje

GOJ KLJUČ ARMERE „Prije svega, neophodno je odabrati rasni sastav koji će da zadovolji region na kom neko drži stoku. Drugo, mora ishrana da se podesi kao bazična stvar. Treće, objekti nijesu toliko bitni za sami početak proizvodnje, a ono što je njabitnij je čovjek. Uvijek je početak i kraj svega čovjek koji to radi i čovjek koji mu pomaže u tome, da li je to stručno- savjetodavno lice ili poljoprivredne i veterinarske stručne službe. Kada se svega toga farmer pridržava to neminovno dovodi do toga da farmer ima recimo optimalne vrijendosti 80 odsto teljenje krava, da ima makar

5-6 hiljada litara mlijeka i takvi farmeri u našim uslovima lijepo žive“, naglasio je Milovanović. Dejan Bugarski iz Naučnog instituta za veterinarstvo u Novom Sadu farmerima je govorio o značaju pravilne ishrane stoke istakavši da je „ključ“ uspjeha u samo proizvođaču, te da se ne može raditi po tehnologiji „tako je radio i moj djed“. „Proizvođač mora sam da razmotri kakvi su uslovi u njegovom uzgoju, šta on i kako radi i šta bi trebalo da promijeni kako bi uklonio gubitke. Proizvođač želi od životinja da zaradi i mora da razmišlja šta treba da joj pruži da bi od nje dobio najviše. Osnovna greška je da se proizvođači vrlo često precjenjuju. Većina naglašava da im trebaju životinje sa većim genetskim mogućnostima, ali te životinje su znatno zahtjevnije. Njima treba dati sve ono da bi se mogle ispoljiti njihove genetske mogućnosti, te životinje zahtjevaju vrlo kvalitetnu i kontrolisanu hranu, a vrlo često stočari to njima ne daju i onda dolazi do razočarenje“, istakao je Bugarski. Učesnici dvodnevnog seminara, koji se završava danas u Velimlju, kažu da će im informacije i iskustva koja su razmijenili biti od velikog značaja za dalji rad. M.R.

Bulatović sa kineskim ambasadorom

KinesKi ambasador u posjeti opštini Kolašin

Saradnja moguća u više privrednih oblasti

U jučerašnjem razgovoru tokom radne posjete ambasadora Kine Liu Jina i predsjednika kolašinske opštine Milosava Bata Bulatović poslata je jasna poruka da se auto-put gradi kvalitetno i biće završen naredne godine. Zaključeno je da postoji prostor za saradnju sa kineskim partnerima u oblasti turizma, ljekobilja, drvoprerade i ekologije. Konkretnu podršku bi trebalo da dobije Služba zaštite i spašavanja kao i Komunalno preduzeće. „Došao sam u Kolašin da izrazim zahvalnost gradu i građanima kako su primili naše radnike na gradilištu auto-puta. Takođe smo precizirali četiri moguća sektora saradnje i to su ljekovito bilje, drvoprerada, turizam i ekologija. Crna Gora je ekološka država, jedina u Evropi i tu možemo razmjenjiva-

ti iskustva. Završetak autoputa će omogućiti da u Crnu Goru, a samim tim i u Kolašin, dolazi sve više kineskih turista koji ovdje imaju raznovrsnu ponudu. Nedavno sam posjetio i Biogradsko jezero i uvjerio se ljepotu prirode. Posebno sam zahvalio predsjedniku i spasiocima koji su prošle zime spasili dvojicu turista iz Kine, pokazujući veliku stručnost i profesionalnost“, kazao je ambasador Kine. Kada su prije četiri godine počeli radovi na auto-putu, Kolašin je bio prvi domaćin kompaniji CRBC i njenim radnicima. Radovi su počeli na četvrtoj dionici gradilišta koja pripada kolašinskoj opštini a jedan od prvih objekata je bio Kamp na Jabuci. Predsjednik opštine Milosav Bulatović kaže da od tada Kolašin živi sa auto-putem, ali i kompanijom

CRBC i njenim radnicima. „Bili smo do sada pravi domaćini, a bićemo i dok se naredne godine ne završi auto-put. Dogovorili smo da naše drvoprerađivače povežemo sa kineskim kompanijama. Posebno su interesantne mogućnosti saradnje u oblasti ljekovitog bilja koja već počela između dvije države. Mi u Kolašinu sa puno razloga mislimo da možemo biti i grad ljekovitog bilja. Takođe su velike mogućnosti saradnje u turizmu koje će biti uvećane sa izgradnjom auto puta. Podsjetili su na čin spašavanja njihovih građana iz sniježnih nameta i obećali nam pomoć u opremanju naše službe. Takođe smo dogovorili da se razmotri mogućnost podrške Komunalnom preduzeću kao servisa turističkog i ekološkog Kolašina“, kazao je Bulatović. Z.B.

tivat: predstavljene izmjene i dopune dsl arsenal tivat

Povećati javne Površine, trgove i Pjace Nacrt izmjena i dopune Državne studije lokacije „Arsenal“ Tivat, koja se nalazi na javnoj raspravi prezentovana je juče u multimedijalnoj sali Opštine. Dokument je rađen u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Prostornim planom područja posebne namjene za Obalno područje, kazao je glavni planer, Mladen Krekić navodeći da se radi o izmjenama starog plana i glavni princip je povećati javne površine, formiranje trgova i pjaca. U skladu sa Prostornim planom posebne namjene stvaraju se mo-

gućnosti rapoređivanja ranije planiranih turističkih kapaciteta, odnosno na malo drugačiji, budući način, organizuje prostor, rekao je Krekić objašnjavjući promjene urbanističke zone gdje je po starom planu bila planirana gradnja hotela od 500 soba, koja i dalje ostaje kao zona određenog kapaciteta hotela, „ali ozbiljne hotelske kapacitete pokušavamo da spustimo na more jer smatramo da je to puno atraktivnija zona u odnosu da je hotel uz bulevar. Jasno je da obalni dio ne može da primi kapacitet od 500 soba i zato smo napravi-

li određenu distribuciju bar u tri, a možda i u četiri hotela, što znači da smo i ostale zone aktivirali“, objasnio je Krekić. Međutim, Krekić je najavio i spratnost do osam etaža, što ne predstavlja spratnost naselja nego se radi o dvije kule, dva elementa, koji naglašavju ulazak u Porto Montenegro, i oni ne mogu da se rašire po prostoru već imaju svoje limitirane površine i služe više kao vizuelni reperi. Na raspravi je iznešena i primjedba o odnosu prema zaštićenim objektima koja je neadekvatna. Z.K.

Sa prezentacije u Tivtu

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

svijet

Evropskim populistima nE trEba donald tramp

poraz predsjednika sad na sledećim izborima ne bi značio i kraj populizma

opulisti u Evropi bili su uspješni i prije Trampovog stupanja na političku scenu. Jeste da oni imaju mnogo toga zajedničkog s njim, ali eventualni izborni poraz predsjednika SAD ne bi značio i kraj globalnog populizma.

Donald Tramp je vjerovatno najmoćniji populista na svijetu i privlači najviše medijske pažnje. To, međutim, ne znači da je on uveo ideju populizma u današnju globalnu politiku. Mnogo prije nego što je Tramp neočekivano ostavio posao s nekretninama i postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, evropski populisti zauzeli su svoja politička mjesta širom kontinenta. Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) stekla je popularnost u toj zemlji devedesetih godina prošlog vijeka i faktički promijenila ustaljeni stranački sistem u toj zemlji. Gotovo istovremeno je i populizam u Italiji dobio svoje ishodište: izborom bivšeg medijskog mogula Silvija Berluskonija za premijera te zemlje prije 25 godina,

prvi moderni populistički vođa preuzeo je političku funkciju u Evropi.

■ Berluskoni kao predznak

„Berluskoni je bio neka vrsta upozorenja“, kaže za Dojče vele Ana GržimalaBuse, profesorka međunarodnih studija s težištem na populizmu sa Univerziteta Stanford. „On je pokazao da je moguće da jedan populista sa haotičnim vođstvom bez koherentnog programa vlada zemljom.“ Jedan od populističkih vođa u Evropi koji je prethodio vremenu Trampa je i Viktor Orban u Mađarskoj. On je inače bio gost u Bijeloj kući početkom ove nedjelje. Orban je prvi put pre-

Orban i Tramp u Bijeoj kući početkom nedjelje

uzeo kabinet predsjednika vlade 1998. godine. Ubrzo nakon toga, počeo je da napada liberalne demokratske institucije u zemlji. Čak je i pooštrio taj svoj politički program otkako je ponovo izabran za premijera 2010. Ta hronologija pokazuje da evropski populisti postoje potpuno nezavisno od Trampa i nije im potrebna njegova podrška, smatra Gržimala-Buse: „Oni su sami uspjeli da steknu popularnost u svojim zemljama.“ Evrop ski p opulizam uglavnom je nastao na domaćem terenu. Često se hrani zloupotrebama u sopstvenoj zemlji i zato se teško prenosi u druge zemlje. Stiv Benon (bivši Trampov savjetnik i glavni kreator njegove predsjedničke kampanje 2016.) to je naučio na sopstvenoj koži kada je pokušao da formira evropsku grupaciju desničarskih populista prije evropskih izbora koji se održavaju krajem maja.

■ „evropskim

populistima ne treBa Benon“

Njegov plan nije uspio. Međutim, to ne iznenađuje, kaže Mabel Berezin, sociološkinja sa Univerziteta Kornel koja je trenutno angažovana u Institutu za napredne studije u Prinstonu. „Njima ne treba Benon“, kaže ona kada govori o evropskim populistima. „Oni se sasvim dobro snalaze i bez njega“. Zato je pogrešno pretpostaviti da bi poraz Trampa na izborima 2020. godine automatski značio i pad populizma u Evropi, kaže Gržimala-Buse. Međutim, postoji nekoliko konkretnih veza između Trampa i evropskih populista, objašnjava Gržimala-Buse. Ni jedna strana nije očigledna, pa i kada se bave nejasnim i širokim političkim pitanjima. „Mislim da dijele istu ideologiju, skeptični su prema međunarodnim savezima i

liberalnoj demokratiji, te tvrde da govore u ime naroda.“

■ rusija kao ele-

ment koji spaja

Najkonkretnija veza između Trampa i evropskih populista – izuzimajući to što imaju istu ideologiju – leži u njihovom međusobnom afinitetu prema Rusiji. „U Rusiji postoje čvorišta. Rusija aktivno finansira populističke pokrete u Evropi. Milerov izvještaj takođe sugeriše da ta zemlja održava veze s predsjednikom Trampom“, objašnjava Gržimala-Buse. „To definitivno daje legitimitet Orbanu i njemu sličnima“, dodaje Gržimala-Buse. „Tramp im takođe pruža i odličan međunarodni legitimitet. Činjenica da ga najveći populista prihvata, Orbana čini još moćnijim i legitimiše ga, ne samo u Mađarskoj, već i širom Evrope.“ Dojče vele

SVIJET

NEĆE DA SVJEDOČI PROTIV ASANŽA

Čelzi Mening ponovo će završiti u zatvoru Nekadašnja analitičarka u američkoj vojsci Čelsi Mening biće vraćena u zatvor po naređenju federalnog suda zbog “ometanja pravde”, budući da je odbila da odgovara na pitanja o osnivaču VikiLiksa Džulijanu Asanžu. Predstavnik njenog advokatskog tima je to rekao juče poslije saslušanja pred sudom u Aleksandriji u SAD. Sudija Entoni Trenga je rekao da bi Mening mogla platiti novčanu kaznu od 500 dolara po danu ako poslije 30 dana zatvora bude i dalje od-

bijala da svjedoči, kao i da bi kazna mogla porasti na 1.000 dolara po danu nakon 60 dana iza rešetaka. Čelsi Mening je u zatvoru provela sedam godina jer je 2010. godine VikiLiksu predala više od 750.000 američkih diplomatskih i vojnih dokumenata, čije objavljivanje je osramotilo Vašington. Ona je 8. marta ove godine poslata u zatvor nakon što je odbila da svjedoči pred istražnom porotom u istrazi o Asanžu, nazvavši tu proceduru “netransparentnom” i nedemokratskom.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14 ,28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI usluga popravki i održavanja medicinske opreme ,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 4824 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana.17.05.2019.godine . Lice za davanje informacija Mr Vujović Veselinka, telefon 067211120 i 020226081, e-mail veselinka.zhmpcg@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14 ,28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore oglašava,

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge zakup objekta uprave Zavoda za HMP CG, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 18.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 4825 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.05.2019.godine. Lice za davanje informacija Mr Vujović Veselinka, telefon 067211120 i 020226081, e-mail veselinka.zhmpcg@gmail.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 ,57/14 ,28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Medicinskih sredstava ,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 4821 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana.17.05.2019.godine . Lice za davanje informacija Mr Vujović Veselinka, telefon 067211120 i 020226081, e-mail veselinka.zhmpcg@gmail.com.

Na osnovu članova 20,23 i 29 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG”, br. 75/18) Sekretarijat za komunalnostambene poslove i zaštitu životne sredine OPŠTINE BAR

OBAVJEŠTAVA

ZAINTERESOVANU JAVNOST - da je »Trojan« d.o.o iz Bara, Zaljevo bb, Bar, podnio zahtev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat >>Fabrika za proizvodnju betona« koji se nalazi na katastarske parcele br. 1898 KO Zaljevo, opština Bar. U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Bulevar Revolucije broj 3, kancelarija broj bb, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova. Javna tribina o predmetnom elaboratu održat će se dana 03.06.2019.god. u 13 časova u Maloj Sali SO Bar.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

ZVECKANJE ORUŽJEM NA BLISKOM ISTOKU

IRAN: ČAK I NAŠE RAKETE KRATKOG DOMETA MOGU POGODITI AMERIČKE BRODOVE

Iranski vojni zvaničnik optužio je Vašington da poziva na razgovore, dok istovremeno “drži pištolj” uperen u Teheran

Zamjenik šefa iranske elitne Revolucionarne garde Mohamad Saleh Džokar kazao je juče da bi čak i iranske rakete kratkog dometa mogle dosegnuti ratne brodove Sjedinjenih Američkih Država koji su stacionirani u Persijskom za-

livu. On je ocijenio da SAD ne mogu seni da priušte novi rat, objavila je poluzvanična iranska novinska agencija Fars. “Čak i rakete kratkog dometa mogu lako da dopru do ratnih brodova u Zalivu”, rekao je Mohamed Saleh Džoker,

zamjenik šefa Garde, prenio je Fars. Prema njegovim rečima Amerika ne može da priušti novi rat, a u lošoj su situaciji u pogledu ljudstva i socijalnih uslova. Ove prijetnje dolaze u trenutku pojačanih tenzija i

MINISTRI INOSTRANIH POSLOVA 47 ČLANICA USVOJILI DEKLARACIJ

RUSIJI VRAĆENO PRAVO GLASA Savjet Evrope usvojio je deklaraciju kojom se Rusiji vraća pravo glasanja u toj organizaciji. Ministri inostranih poslova iz 47 država članica Savjeta su ogromnom većinom podržali deklaraciju u kojoj se navodi da svi članovi treba da imaju “pravo da učestvuju” u dva glavna organa Savjeta Evrope “na ravnopravnoj osnovi”. To znači da je Rusiji vraćeno pravo glasa, prenio je AP.

SVIJET

33 Foto: Mykhailo Markiv

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

PROBLEMI ZA ODLAZEĆEG PREDSJEDNIKA UKRAJINE

RASPAD KOALICIJE PETRA POROŠENKA

zveckanja oružjem između Teherana i Vašingtona, koji je pooštrio sankcije i vojno prisustvo u regionu. Iran je optužio SAD da vodi “psihološki rat”, a iranski vrhovni vjerski lider Ajatolah Hamnei je izjavio je da Teheran neće ponovo pregovarati oko novog dogovora, budući da je Vašington 2015. godine napustio pregovore oko nuklearnog programa. U međuvremenu je visoki iranski vojni zvaničnik optužio američkog predsjed-

nika Donalda Trampa da je nepošten, i istakao da Vašington poziva na razgovore, dok istovremeno “drži pištolj” uperen u Teheran, navela je agencija Rojters. “Postupci američkih vođa u vršenju pritiska i pokretanju sankcija ... dok govore o razgovorima isto su kao držati pištolj na nekome i tražiti njegovo prijateljstvo i pregovore”, rekao je Rasoul Sanai-Rad, politički zamjenik zapovjednika oružanih snaga Irana.

A U SAVJETU EVROPE Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov pozdravio je glasanje i potvrdio obaveze Rusije, uključujući i plaćanje članarine. Lavrov je rekao da Rusija cijeni “pozitivni doprinos” Savjeta Evrope u rješavanju humanitarnih pitanja kao i u poboljšanju ruskog pravosuđa. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je Rusija spremna da sarađuje sa Savjetom Evrope samo dok ima “ravnopravan stav” u svim

mehanizmima za odlučivanje. Ukrajinski ministar inostranih poslova neočekivano je otkazao prisustvo sastanku u Finskoj u posljednjem trenutku, očekujući pozitivan ishod za Rusiju. Ukrajinski ambasador pri Savjetu Evrope Dmitro Kuleba napisao je na svom Tviter nalogu da su Ukrajina i još pet zemalja glasale protiv predloga, koji je opisao kao rezultat “cinične diplomatije” da bi se spasao “dugoročni partner”.

Ukrajinska vladajuća koalicija se raspala, nakon što je partija Narodni front napustila frakciju odlazećeg predsjednika Petra Porošenka. Time se stvara potencijalna mogućnost da novi predsjednik Volodimir Zelenski raspiše vanredne parlamentarne izbore, prenijela je agencija Rojters. Maksim Burbak, lider frakcije Narodnog fronta, rekao je u Parlamentu da su objavili povlačenje iz dosadašnje koalicije i prestanak njenih aktivnosti. “Objavljujemo inicijativu za formiranje nove koalicije sa novim planom”, naveo je Burbak.

■ MOGUĆI

VANREDNI IZBORI

Vrhovna Rada sada ima mjesec dana da formira novu koaliciju, inače predsjednik može da raspusti parlament i raspiše vanredne parlamentarne izbore. Volodimir Zelenski je pobijedio Porošenka prošlog mjeseca, ali njegova novoformirana stranka nema predstavnike u parlamentu naveo je Rojters. Vanredni izbori bi vjerovatno odgovarali Ze-

lenskom, zbog njegove trenutne velike popularnosti. U ponedeljak se održava predsednička inauguracija Zelenskog, koji nema prethodno političko iskustvo.

■ POROŠENKU

PRIJETI ZABRANA IZLASKA IZ ZEMLJE

U međuvremenu, oblasni sud Kijeva objavio je pokretanje istrage sa ciljem da se visokim državnim zvaničnicima zabrani izlazak iz ze-

mlje, među kojima je i odlazeći ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. U saopštenju suda se navodi da je istraga pored Porošenka obuhvata i predsjednika parlamenta Andreja Parubija, premijera Volodomira Grojsmana i predsjednika odbora “Naftogasa” Andreja Korobljeva, prenijela je agencija Unijan. Na listi se nalazi više od 50 poslanika Porošenkove stranke, preko 40 članova vlade, sudije Vrhovnog suda...Tužilac je zatražio od suda da zabrani najvišim zvaničnicima putovanja van Ukrajine poslije predsjedničkih i predstojećih parlamentarnih izbora. U tužbi se navodi da je nečinjenje državnih zvaničnika dovelo do “organizovanog kriminala među političkim činiocima koji bi mogli biti podložni korupciji”. Kijevski oblasni sud 26. aprila pokrenuo je postupak po prijavi novinara Oleksandra Dubinskog koji je zatražio da se državnim zvaničnicima zabrani izlazak iz zemlje na godinu dana po završetku predsjedničkih i parlamentarnih izbora.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

PRELIJEPA PLAŽA ZATVORENA DO 2021. GODINE

Maya bay se mora oporaviti

Plaža na Tajlandu

foto: jutarnji.hr

Tajlandska uvala koja je postala poznata širom svijeta nakon filma “Laguna” ostaće zatvorena do 2021. jer je teško narušena njena okolina zbog prevelikog broja posjetilaca. Kao rezultat, većina korala je uginula. Vlasti su sada produžile zabranu za posjetioce na još dvije godine kako bi dale više vremena ekološkom oporavku uvale Maya. Plaža je ključno mjesto radnje filma u kojoj glavnu ulogu ima Leonardo DiCaprio. Otkad je uvala zatvorena prošle godine, viđeno je da u njenim vodama plivaju grebenski morski psi.

Profesor Thon Thamrongnawasawat, koji savjetuje tajlandsko ministarstvo za nacionalne parkove, rekao je za BBC u januaru da će broj posjetilaca kada se uvala ponovno otvori biti ograničen a čamci se neće smjeti sidriti u njenim vodama. Lokalne turističke agencije rekle su da se oslanjaju na tu plažu. Predsjednica lokalnog turističkog saveza Wattana Rerngsamut za AFP je rekla da bi se trebala sprovesti javna rasprava kako bi “lokalno stanovništvo moglo zaraditi za život”.

TIVAT: OSAMDESET MATURANATA NA PINAMA PLESAL

BUDITE VJERNI SEBI, SLIJEDITE PUT UPORNOSTI I BUDUĆNOST JE NA VAŠOJ STRANI

samdeset maturanata Srednje mješovite škole „Mladost“ i Srednje muzičke škole učestvovalo je u najvećoj evropskoj manifestaciji maturskog izvođenja plesa „Kvadril“, manifestaciji sa porukom mira, tolerancije i prijateljstva. Događaj su organizovali Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat i SMŠ „Mladost“.

Istovremeno sa vršnjacima iz oko 50 evropskih gradova tivatski maturanti u podne su na gradskoj rivi Pine izveli najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Quadrille” i pridružili se ostalim evropskim gradovima kako bi zajedno pokušali da obore Ginisov rekord za najveći simultani ples na svijetu. Korake maturantske „kvadrile“ u kojoj Tivćani učestvuju 12. put sa maturantima je uvježbavala instruktorka Verica Urošević. Plesu koji je izazvao veliku pažnju gosti-

ju i posjetilaca je prethodio maturski defile kroz grad, od SMŠ „Mladost“ do rive Pine. Sa palube školskog broda “Jadran” maturantima se obratio predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac podsjećanjem da čitav život predstavlja proces učenja. „To je put. Na tom putu vas prate četiri znaka. Prvi znak su roditelji, i ja vas molim da ih poštujete. Drugi je znak srca, neka se pita i zna gdje vas vodi. Treći je znak znanje, kao nepresušni izvor bogatstva. I četvrti je znak praštanja – da znate da pra-

štate jer ste tada veliki. U vašem srcu mora biti mjesta i za jednu malu luku – Tivat i pozivam vas da kada obiđete svijet, kada završite sa sticanjem znanja, da nam se vratite i tim znanjem nam ovdje pomognete“, poručio je predsjednik. Maturanti su, po riječima direktorke SMŠ „Mladost“ Jovanke Vujačić, jučerašnjim plesom simbolički završili „četvorogodišnji hod stazom znanja, radosti, ljepote i iskustva, licem i snovima okrenuta prema širokim prostorima budućnosti“. „Želim vam da uspješno otplešete „kvadrilu“ i da vaš budući životni ples bude ispunjen uspjesima i radostima. Koristim priliku da zahvalim i Opštini Tivat koja svake godine daje pun doprinos održavanju maturantske parade“, kazala je Vujačić.

Predsjednik opštine Kusovac prilikom obraćanja maturantima

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

REPORTAŽE

NAJSKUPLJA KAFA NA SVIJETU, 75 DOLARA PO ŠOLJICI

Cvjetnog ukusa nalik čaju od jasmina

Ilustracija

U ponudi kalifornijskih kafića od skoro se nalazi i najskuplja kafa na svijetu po cijeni od 75 dolara po šoljici, javlja AP. Kafići “Klač kofi Rosters” u svojim ograncima u Južnoj Kaliforniji i San Francisku u ponudi imaju ekskluzivnu Elida Natural Gejša 803 kafu, koja je, prema njhovim riječima, najskuplja kafa na svijetu. Broj 803 u imenu kafe označava rekordnu cijenu koja je plaćena za funtu organskog zrnevlja kafe na aukciji u Panami. Zbog ograničene ponude je izbio pravi “rat” u nadmetanju

za rijetku “Arabiku” iz Paname koja ima cvjetni ukus čaja nalik na jasmin. U prodaji je bilo samo 100 funti tj. 45 kg kafe, od čega je najviše završilo u Japanu, Kini i Tajvanu. Prema pisanju sajta Klač Kofi Rostersa, taj kafić je kupio 4,5 kg, što je prema njihovom objašnjenju dovoljno za 80 šoljica kafe. “Bio sam iznenađen da uopšte postoji kafa od 75 dolara za šoljicu, ali je iznenađujuće dobra”, rekla je Loren Svenson, jedna od mušterija koje su probale tzv. najskuplju kafu na svijetu.

LO ¹ KVADRILª

Čaroliju plesa na Pinama ispratili su brojni mještani i gosti

Pine su juče zasijale ljepše nego ikada kada su na njima maturanti zaigrali ples „Neka koraci današnje „kvadrile“ budu koraci vašeg novog početka. Ne plašite se, ne odustajte, nema neuspjeha jer neuspjeh u jednoj prilici možete iskoristiti kao povod da krenete u novom pravcu. Budite vjerni sebi, slijedite put upornosti, i budućnost će biti na vašoj strani“, poručila je direktoka Srednje muzičke škole Pina Bubanja. Đak generacije Veljko Hercegovac govorio je u ime maturanata. „Nakon četiri godine tokom kojih smo stasavali, sticali nova znanja i iskustva, sklapali nova prijateljstva, okrećemo novo poglavlje. Iako se najljepšem i najbezbrižnijem periodu bliži kraj siguran sam da smo spremni da zaplovimo u nove životne pobjede“, rekao je Hercegovac zahvalivši roditeljima, profesorima, razrednim starješinama i direkto-

rici Vujačić. „Bez svih vas ne bismo stasali u mlade ljude koji žele graditi budućnost vlastitim rukama“, rekao je Hercegovac dodajući da veliku zahvalnost duguju i lokalnoj samoupravi na podršci svima tokom školovanja. Događaj su podržali Centar za kulturu Tivat, Komunalno preduzeće doo, Ministarstvo unutrašnjih poslova – OB Tivat i Služba zaštite i spašavanja. Sekretarijat za kulturu posebno zahvaljuje Vojsci Crne Gore – Školskom brodu “Jadran”, na ukazanom gostporimstvu i podršci. Matursko veče za 111 maturanata SMŠ Mladost i Srednje muzičke škole će biti priređeno 25. maja, a Opština Tivat će finansijski podržati organizaciju ovog događaja. Zora Krstović

Tivatski maturanti su istovremeno sa maturantima još 50 gradova svijeta otplesali “Kvadril” u pokušaju da obore Ginisov rekord

kultura

U PRODUKCIJI ª LJETOPISAº I GRADSKOG POZORIŠTA

urbanoV “don kihot” premijerno 20. jula

Urban Komad “Don Kihot”, u režiji jednog od vodećih reditelja regiona Andraša Urbana, biće premijerno izveden 20. jula u sklopu 32. izdanja Barskog ljetopisa. Dramatizaciju i dramaturgiju ove predstave, inspirisane remek-djelom španske i svjetske književnosti, koja nastaje kao kooprodukcijsko ostvarenje ovogodišnjeg “Ljetopisa” i Gradskog pozorišta iz Podgorice, potpisuje Vedrana Božinović. Glumačku postavu predstave čine crnogorske umjetnice: Branka FemićŠćekić, Kristina Stevović, Branka Stanić, Jelena Simić, Sanja Popović, Vanja Jovićević i Anđelija Rondović. Urbanovo viđenje Servantesovog djela, koje se po mnogim tumačenjima smatra prvim modernim romanom svjetske književnosti, odnosi se na prepoznavanje donkihotovskog u sebi i u društvu oko nas kao na obračun sa samim sobom i sa odredjenim društvenim licemerjem i manipulacijama. Prema njegovim riječima, borba za ideale potkovana čvrstom moralnom vertikalom je u samom startu osuđena na propast, na apsurd, pa samim tim i na ismijavanje. “Čovjek koji se bori ubjeđuje se od strane normalnog, konvencionalnog svijeta da to što vidi u svojoj paralelnoj stvarnosti je samo privid, to što misli je ludilo. Ideali i realnost su su-

Čovjek koji se bori ubjeđuje se od strane normalnog, konvencionalnog svijeta da to što vidi u svojoj paralelnoj stvarnosti je samo privid, to što misli je ludilo

kob. Misliti drugačije je ludilo. Izražavati se metaforično je ludilo. Živjeti život sanjara je klinička dijagnoza. Plemenitost i plemeniti bunt je osuđen na propast. Uzaludan je. Voditi borbu unaprijed osuđenu na propast. Borba za rodnu ravnopravnost je uzaludan. Vrijednosti svakodnevnog i profanog su zabetonirani. Uloge su zabetonirani. Svijet se ne mijenja. Ali borba traje (a vizure se mijenjaju)”, istakao je Urban. Za scenografiju je zadužena Smiljka ŠeparovićRadonjić, muziku potpisuje Irena Popović, dok je kostim djelo Line Leković. I ovogodišnjom produkcijom “Ljetopis” afirmiše već utemeljenu ideju o saradnji Festivala sa profesionalnim domaćim pozorišnim subjektima, angažmanu isključivo crnogorskih glumaca i pozorišnih djelatnika, kao i njihovoj saradnji i povezivanju sa renomiranim i regionalno priznatim rediteljskim imenima. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

DODJELOM NAGRADA ZAVRŠEN PETO IZDANJE MIT FESTIVALA

PRVA “BALKAN CARICA” KOM JERNEJA LOREN

agrada “Balkanska carica” za najbolju predstavu MIT festivala, ustanovljena ove godine, dodijeljena je komadu “Visoška hronika”, Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane, u režiji Jerneja Lorencija. U trci za nagradu, našlo se sedam pozorišnih ostvarenja iz zemlje i regiona, a “Visoška hronika” na ovom festivalu trijumfuje dvostruko – svojim umjetničkim vrijednostima, ali i na najbolji način predstavljajući slovenačku teatarsku tradiciju, koja njeguje posebnost vlastite baštine, smještajući je uspješno u okvir evropskih teatarskih vrijednosti, stoji u obrazloženju Žirija u sastavu Radmila Vojvodić, rediteljka, Nikola Ristanovski, glumac i Željko Hubač, dramski pisac. “Jednoglasno smo odlučili da ‘Balkanska carica’ pripadne Slovenskom narodnom gledališču, predstavi ‘Visoška hronika’. Ova predstava odiše jednim posebnim kvalitetom, a njen tretman nacionalne baštine, tretman literature uopšte, jedinstven je u teatru. U jednom posebnom teatarskom istraživanju četvorosatne predstave dobili smo jedinstven iskaz. Ta minucioznost, rafinman glumačkog, u smislu naracije i igre, to treniranje i razvijanje pažnje publike na četvorosatnom putovanju kroz jedno ogromno vrijeme, pretvorilo se u jedno jako zanimljivo scensko vrijeme, koje u izvjesnom smislu atakuje i prodire u intimu publi-

“Visoška hronika” odiše jednim posebnim kValitetom, a njen tretman nacionalne baštine, tretman literature uopšte, jedinstVen je u teatru. u jednom posebnom teatarskom istražiVanju četVorosatne predstaVe dobili smo jedinstVen iskaz. ta minucioznost, rafinman glumačkog, u smislu naracije i igre, to treniranje i razVijanje pažnje publike na četVorosatnom putoVanju ke ovog vremena i pledira na iskrenost i ljubav, na jedan najdelikatniji mogući način, bez patosa, bez atrakcije”, kazala je predsjednica žirija, Radmila Vojvodić, dodajući da kvalitet ovogodišnjih učesnika ide u prilog ovom festivalu.

■ MIT NA MA-

PI EVROPSKIH FESTIVALA

“Ovo je znak festivalu i kući da pouzdano utvrđuje i one koji dolaze u ovu kuću i svoje mjesto na mapi festivala, jer ima kome da ih

predstavlja ubuduće. Kvalitet ove predstave i kvalitet drugih predstava, vodi utvrđivanju MIT-a na mapi regionalnih i evropskih festivala. Mi to u Crnoj Gori moramo prepoznati kao potrebu, ne samo pozorišta Zetski dom, već i Cetinja kao našeg kulturnog središta, ali i Crne Gore koja u ovom trenutku nema festival koji ima tako jasnu, ambicioznu i tako pouzdanu formulu za svoj razvoj”, istakla je Vojvodić.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

KULTURA

NSKA MADU NCIJA “Visoška hronika”

Komad “Visoška hronika”, kako pojašnjava dramski pisac Željko Hubač, u svim elementima je najkompaktniji i najznačajniji. Štaviše, mišljenja je da autori na jako inteligentan način pristupaju temi kasnog romantizma u balkanskim narodima, koji se oslanja na odnos prema državi, odnos prema unutrašnjem patriotskom, što danas može da zvuči anahrono. “Ono što je po meni naj-

Nagrada publike predstavi “Krvave svadbe”

Komadu “Krvave svadbe” Igora Vuka Torbice, pripala nagrada publike

Ostvarenju “Krvave svadbe”, reditelja Igora Vuka Torbice, nastalom prema tekstu Federika Garsija Lorke, u koprodukciji Srpskog narodnog pozorišta, Novi Sad i JU “Grad teatar”, Budva, pripala je nagrada publike. Odmah iza predstave “Krvave svadbe” našao se komad “Visoška hronika”, zatim “Prokleti pušači” - SNG, Ljubljana, “Katalonac” TEATAR&TD, Zagreb, “Odbačen” - Prime Cut produkcija, Belfast, “U ime gospoda” Kosztolányi Dezső, Subotica i “Lišće” - FORTeRESse, Brisel.

značajnije u ovom rediteljskom postupku jeste da pokušavaju da te likove iz romana sagledaju iz više aspekata, da se kritički osvrću ka materijalu. Čitav prvi dio se zasniva na građenju rukopisa same predstave, da bi u punom sjaju predstava profunkcionisala u drugom dijelu, kada puni karakteri, sagledani iz više vizura, kreću u dramsku akciju, izuzetno kritičnu u odnosu na ovo vrijeme. Na neki način je sve ovo inspirativno i za glumce i za publiku. Ta neka atmosfera koju ‘Visoška hronika’ gradi unutar čudnog jedinstva koje se sačini tokom prvog dijela, između publike i aktera na sceni, u drugom dijelu profunkcioniše na katarzičan način i mislim da je jako bitno, upravo da je taj katarzični efekat postignut jednim pristupom koji je riskantan, ali jako uporan”, obrazlaže svoju odluku Hubač.

■ PUTOVANJE U KOLEKTIVNU PROŠLOST

Emotivna linija koju Jernej Lorenci ima, u tom smislu da on zaista voli glumce i da je nerijetko njemu najznačajnije što se događa u biću glumca tokom predstave, što je pretočio i na publiku, razlozi su zbog kojeg je “Visoška hronika” najbolja predstava festivala. Predstava je zasnovana na romanu Ivana Tavčara, koji

je za izvor uzeo hroniku staru dva vijeka, a u kojem se autor bavi temama kao što su tridesetogodišnji rat, progon viještica i protestanata, ali i borbom protiv netrpeljivosti, socijalne zaostalosti, veličanjem patriotizma i ljubavi pojedinca prema svojoj zemlji. Zahvaljujući izuzetnom rediteljsko-dramaturškom postupku “Visoška hronika” je uzbudljivo, bezmalo četvorosatno glumačko putovanje u nacionalnu kolektivnu prošlost, u kojem i akteri i publika polagano ulaze u interakciju intimnog, što na više razina stvara jedinstveno emocionalno teatarsko iskustvo. Tanana organičnost ove igre, u kojoj riječi iskrenost i ljubav postaju sastavni dio koliko glumačkog izraza, toliko i dejstva na publiku, čini literaturu iz sedamnaestog vijeka živom i ona nas se istinski tiče danas. M.Rog.

OVO JE ZNAK FESTIVALU I KUĆI DA POUZDANO UTVRĐUJE I ONE KOJI DOLAZE U OVU KUĆU I SVOJE MJESTO NA MAPI FESTIVALA, JER IMA KOME DA IH PREDSTAVLJA UBUDUĆE. KVALITET OVE PREDSTAVE I KVALITET DRUGIH PREDSTAVA, VODI UTVRĐIVANJU MIT-A NA MAPI REGIONALNIH I EVROPSKIH FESTIVALA

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

KONCERT ª ROMAN & PRIJATELJIº NA KOTORART U

TROČASOVNI MARATON SA DJELIMA ROMANTIZMA Tradicionalni koncert “Roman i prijatelji” biće održan 6. avgusta u Crkvi sv. Duha, u sklopu Kotor Art Don Brankovih dana muzike. Poznata djela epohe romantizma izvešće violinisti Roman Simović i Frančeska Dego, violistkinje Milena Simović i Blajt Teh Engstrem, violončelista Narek Hahnazarjan i pijanista Sajmon Kroford-Filips. “Roman i prijatelji je sada već tradicionalan koncert na našem Festivalu i, svjedočeći po prethodnim godinama, predstavlja vrhunac kamernog muzi-

Simović

ciranja, često i tročasovni maraton nevjerovatnih emocija, virtuoznosti i vrhunske usklađenosti umjetnika. Ove godine Roman Simović okuplja izuzetnu ekipu umjetnika, a posebno nam je zadovoljstvo što ćemo imati prilike čuti i violončelistu Nareka Hahnazarjana koji će dan ranije održati svoj resital. Izuzetna je prilika čuti svjetske umjetnike u različitim ulogama, kao soliste i kao kamerne muzičare. Svako ko je i jednom posjetio ovaj koncert, svjestan je energije koju muzičari ostave na sceni”, istakli su iz PR službe Festivala. R.K.

ŠIROM CRNE GORE OBILJEŽAVA SE MEĐUNARODNI PRAZNIK

DAN I NOĆ MUZEJA SLAVI 13 GRADOVA

eđunarodna manifestacija Dan i noć muzeja biće ovog vikenda obilježena u 13 opština u Crnoj Gori. Centralni događaji biće otvaranje dvije izložbe – „Začarani svijet Marijane i Branimira Gušića“ i „Ambijentalni ukrasi na crnogorskom dvoru“. U okviru programa „Noć muzeja“, sve muzejske jedinice besplatno će otvoriti svoja vrata za posjetioce od 19 do 24 časa. Izložba “Začarani svijet Marijane i Branimira Gušića” biće otvorena večeras od 19 časova u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”, dok će “Ambijentalni ukrasi na crnogorskom dvoru”, biti otvoreni za posjetioce od 20 časova u Biljardi. U Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”, u okviru programa “Cetinje, moj grad, moj muzej”, u 10 i 17 časova, održaće se projekcije filma o Dadu Đuriću, a od 11 do 13 časova radionica za djecu slikanja razglednica sa motivima arhitekture kompleksa Narodnog muzeja Crne Gore pod nazivom “Pozdrav iz muzeja”. U istom prostoru, u 18 časova, organizovaće se predavanje pod na-

zivom “Hasenina logoraška košulja” o životu Hasene Terzić. U JU Muzejima i galerijama Podgorice, aktuelna je izložba našeg istaknutog umjetnika Miodraga Dada Đurića, dok će u izložbenoj galeriji Prirodnjačkog muzeja od 17 časova ministar kulture Aleksandar Bogdanović otvoriti izložbu “Kad priroda priča”. U Muzeju grada Budve večeras u 20 časova biti otvorena izložba “Odlikovanja i oznake crnogorske vojske do 1916. godine” autora mr Marka Janketića, Gorana Bubanje i Violete Folić. I moderna galerija “Jovo Ivanović” biće otvorena do 22 časa za posjetioce koji će moći da uživaju u izložbi “Physica

Curiosa”. akademske umjetnice Kristine Pirković. Spomen-dom “Stefan Mitrov Ljubiša” biće otvoren do 22 časa za posjetioce koji će moći da pogledaju izložbu “Efemera” umjetnice Jovane Vujanović. Spomendom “Reževići” biće otvoren do 20 časova i posjetioci će moći pogledati stalnu postavku “Zavjeni darovi Paštrovića” iz riznice Manastira Reževići kao i stalnu etnografsku postavku o životu Paštrovića do polovine XX vijeka. Spomen-dom “Crvena komuna” i galerija “Marko Krstov Gregović” biće otvoreni do 22 časa za posjetioce koji će moći posjetiti stalnu postavku o prvoj komunističkoj opštini na Jadranu, ali i izložbu skulptura Svetomira Arsića Basare i kolektivnu izložbu slika sa 23. saziva međunarodne likovne kolonije “Buljarica Art”. Muzej i galerije Tivat organizuju pet programa u okviru kompleksa Buća – Lekovići: u prizemlju i prvom spratu galerijskog izložbenog prostora biće uprili-

čena izložba tivatskog slikara Miljenka Sindika; u kapelici Sv. Mihovila biće prezentovana izložba “Tivatske Gospe” koja

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

U OKVIRU PROGRAMA PARTICIPACIJE 2018 2019.

Sa više od 60.000 UNESCO podržao tri projekta Posredstvom Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, generalna direktorka ove organizacije Odri Azule, odobrila je sredstva u ukupnom iznosu od 62.300 američkih dolara za realizaciju tri projekta u Crnoj Gori, u okviru ciklusa Programa participacije 2018-2019. Odobren je projekat JP Nacionalni parkovi Crne Gore “Mi za prirodu – Priroda za nas” u iznosu od 25.000 američkih dolara za realizaciju projekta usmjerenog na na-

bavku opreme za prevencije požara i jačanje svijesti o značaju šumskih ekosistema, na teritorijama nacionalnih parkova Biogradska gora i Durmitor. Projekat NVO Nova – Centar za feminističku kulturu pod nazivom “Nematerijalna kulturna baština žena Crne Gore – transformativni potencijali” podržan je u iznosu od 17.600 američkih dolara, a usmjeren je na izgradnju ljudskih/stručnih kapaciteta za razumijevanje i implementaciju novih pristupa

ovom nasljeđu, u kontekstu politike rodne ravnopravnosti i održivog razvoja, u duhu dokumenata i standarda UNESCO. Takođe, projekat “Štampano kulturno nasljeđe Crne Gore – novi kreativni mehanizmi promocije i valorizacije” NVO Zone kulture, podržan je u iznosu od 20.200 američkih dolara. Cilj projekta je formiranje integrisanog i održivog mehanizma upravljanja i valorizacije štampanog nasljeđa Crne Gore. R.K.

Izložba “Začarani svijet Marijane i Branimira Gušića” večeras od 19 časova u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”

obuhvata sve crkve posvećene Gospi na teritoriji Tivta. U prostorima etnografske zbirke biće upriličene dvije izložbe: u prizemlju izložba pod nazivom “Maslinarstvo u Gornjoj Lastvi”, dok je na prvom spratu izložba “Zmajevići” koja je rađena u saradnji sa Muzejom grada Perasta. Takođe, ovom prilikom će se otvoriti i treća galerija u kojoj će biti stalna postavka “Dizeldorf-Tivtu”. U Muzeju grada Perasta večeras od 18 časova biće otvorena izložba stripa mlade umjetnice iz Kotora Tijane Cvetić. Centar za kulturu u Ulcinju organizuje večeras od 19 časova izložbu “Kneževski grobovi Crne Gore” i prezentaciju na temu “Muzeji kao kulturni centri - budućnost tradicije”, dok će u Kolašinu biti prikazana izložba “Žene slikarke” iz zbirke Zavičajnog muzeja. JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor večeras od 20 časova u palati Grgurina organizuje izložbu pod nazivom “Donacije Pomorskom muzeju Crne Gore u pe-

riodu 2007-2017. godine”. Publika u Pljevljima imaće priliku da vidi izložbu “ ynexeia – continuum – trajanje», posvećenu arheološkim istraživanjima u Risnu, dok će u Bijelom Polju biti prezentovana izložba “Likovno stvaralaštvo učenika osnovnih škola” i promocija bibliografije radova Petra Rudića, autora dr Jova Medojevića. JU Muzej i galerije Nikšić i Muzej iz Rožaja organizuju predavanja i likovne radionice posvećene najmlađima. Međunarodni dan muzeja 18. maj obilježava se od 1977. godine pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM), a sa ciljem afirmacije muzeja i isticanja njihove uloge u promovisanju kulturne različitosti i interkulturalnog dijaloga. Ovogodišnja tema je «Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije» i ona naglašava važnost muzeja u savremenom društvu koje se nalazi pred izazovima tehnološkog napretka. M.Rog.

U JU Muzejima i galerijama Podgorice, aktuelna je izložba našeg istaknutog umjetnika Miodraga Dada Đurića

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

D-moll: scena sa snimanja spota “21. maj”

D-moll: Oduvijek smo željeli da snimamo pjesmu o domovini i srećni smo što nam se i taj san ostvario. Snimanje spota trajalo je dva dana, bilo je malih problema zbog kiše, ali smo uspjeli da završimo dva dana pred odlazak na Eurosong

CKM I D-MOLL POKLONILI ª 21. Majº U ČaST DaNa NEZaVISNOSTI

Vjerujemo da će biti među najljepšim pjesmama ⌦ Danilo Brajković

ovodom decenije rada i skromnog doprinosa domovini, Crnogorska kulturna mreža (CKM) juče je lansirala numeru “21. maj”, koju je, kako ističu, u čast najznačajnijeg datuma novije crnogorske istorije otpjevao bend D-moll.

Na nedavno održanom konkursu za izbor muzike i teksta numere “21. maj”, podsjećaju iz CKM-a, trijumfovali su Minjo Perić (tekstopisac) i Mirsad Serhatlić (kompozitor), dok je Dejan Božović aranžerski zaokru-

žio cjelinu i potrudio se da “numera bude drugačija od svih dosadašnjih”. “Pjesma je rađena u pop fazonu, sa elementima crnogorskog autentičnog zvuka, protkanog guslama, koje su dale poseban zvuk pjesmi.

D-moll je kvalitetnim vokalima dao poseban pečat. Kroz spot, za koji je bila zadužena ekipa Zoom production, a koji je sniman u više crnogorskih gradova, promovisali smo prirodne ljepote naše države. Vjerujemo da će se pjesma dopasti javnosti i da će se svrstati među najljepše koje su posvećene Crnoj Gori”, navode u CKM-u. S druge strane, članovi benda D-moll, koji je minulog utorka eliminisan u prvom polufinalu Eurosonga,

Sa snimanja spota za Vikend novine poručuju da su zanijemili od sreće kada im je mentor Danijel Alibabić saopštio da je postignut dogovor između CKM-a i benda. Nakon pjesme “Heaven”, ovo je druga numera u karijeri benda. “Oduvijek smo željeli da snimamo pjesmu o domovini i srećni smo što nam se i taj san ostvario. Snimanje spota trajalo je dva dana, bilo je malih problema zbog kiše, ali smo uspjeli da završimo dva dana pred odla-

zak na Eurosong. Zahvaljujemo autorima na predivnoj kompoziciji. Nama se svidjela čim smo je čuli i reagovali smo pozitivno svi, vjerujemo da smo uspjeli da prenesmo emociju na publiku i da su doživjeli isto što i mi. Pjesma je drugačija, a opet u vezi sa našom prvom numerom. Čast nam je što smo bili dio projekta”, istakli su Tamara Vujačić, Mirela Ljumić, Željko Vukčević, Ivana Obradović, Emel Franca i Rizo Feratović.

FINaLE 64. EUROSONGa VEČERaS U TEL aVIVU

Holandija favorit, Madonina premijera mamac za gledaoce Evropa večeras dobija novog muzičkog vladara - finale 64. izdanja Eurosonga u Tel Avivu na programu je u 21 čas (prenos na Prvom programu Televizije Crne Gore), a za laskavu titulu boriće se predstavnici 26 država. Među njima, čast bivše Jugoslavije braniće aduti Srbije (Nevena Božović), Sjeverne Makedonije (Tamara Todevska) i Slovenije (Zala Kralj & Gašper Šantl). Kada je riječ o favoritima - sudeći po jučerašnjim prognozama kladionica, idući Eurosong vrlo lako bismo mogli gledati u Holandiji. Naime, njihov predstavnik Dankan Lo-

rens i numera “Arcade” već su viđeni na tronu, a kvota na trijumf je oko 1,7. Slijede predstavnici Australije (sedam), Švedske (12), Švajcarske (13). Od naših komšija, kladioničari najbolje rangiraju Sjevernu Makedoniju - kvota 176 zaslužuje 13. poziciju. Finale Eurosonga tradicionalno je veoma gledano širom svijeta, naročito otkad je i Australija postala dio redovnih učesnika, a očekuje se da 64. izdanje obori rekord gledanosti i zahvaljujući specijalnoj gošći. Konačno je zvanično potvrđeno da će Madona nastupiti u revijalnom dijelu

Dankan Lorens - predstavnik Holandije i favorit za pobjedu po ocjeni kladionica

- američka pop diva otpjevaće hit “Like A Prayer” iz 1989. godine, a zatim će premijerno pokloniti publici novu numeru “Future”, koju je snimila sa reperom Quavom. Biće to njen prvi nastup na Eurosongu, a izvršni supervizor Džon Ola Sand savjetuje učesnicima takmičenja da obrate pažnju na svaki detalj. “Njen nastup će biti poseban trenutak. Vjerujem da će biti inspiracija za mnoge koji planiraju da učestvuju na Eurosongu. Ona je prosto neponovljiva i jedva čekamo da je vidimo”, zaključuje Sand. D.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

ZABAVA

VREĆO I PODGORICA - TAJ TRENUTAK VRIJEDI DOŽIVJETI ⌦ Danilo Brajković

Božo Vrećo pripada umjetnicima uz čije konferencije za medije i novinari i ostali prisutni uživaju, jer važi za veoma pričljivog sagovornika, a neukrotivost njegovih misli i sposobnost da očas “preleti” sa jedne teme na potpuno neočekivano polje navodi nas na slatke muke prilikom odabira naslova. Nego, tako je samo u popodnevnom terminu, pošto se interpretator sevdaha pred večernji izlazak na binu transformiše u umjetnika koji sa riječi pređe na djela - o kojima se dugo priča.

■ KRAJ PRIJE KRAJA

Bili smo svjedoci upravo takvog scenarija prije dvije večeri u Podgorici, na njegovom prvom od dva uzastopna rasprodata koncerta u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”. U otprilike 90 minuta, Vrećo jedva da je sastavio nekoliko rečenica van zvaničnog dijela, odnosno prije koncerta, između numera i nakon spuštanja zavjese nije bilo ni potrebe za tim, pošto je muzika, koju nam je poklonio u pratnji Kadira Dogana (perkusije i bubnjevi) i Marka Nikolića (harmonika i klavir), poput slike - vrednija od hiljadu riječi. Vrećo dobro poznaje svaki pedalj Velike sale, pa ne čudi što je na početku autoritativno otpjevao “Zapjevala sojka ptica” kao vid dobrodošlice publici i da im odmah dočara kako je spreman za sve što personifikuje ta numera - za emociju, katarzu. A oni preko puta njega uzvraćaju na identičan način - aplauzom i skandiranjem glasno podvlače da prihvataju igru. Istina, nakon pojedinih pjesa-

Foto:Dejan Lopičić

NEZAUSTAVLJIVI UMJETNIK NAIŠAO NA ª LUDUº LJUBAV U KIC U

ma bilo je prigodnije samo ćutati i zamišljati daljine u koje Vrećo vodi na krilima “Sahtijana”, “Dragog”, “Pustinje”... Glasovno je radio, žargonski rečeno, šta je htio. A onda preokret. Nezaustavljivo je plesao u haljini, pa će tako nakon podgoričkih koncerata štikle, kao što je i obećao, morati na popravku, što ne bismo mogli reći za njegove kolege sa scene, pošto su i oni i njihovi instrumenti tačno znali da ocijene kada je vrijeme za koji potez, bez greške. Na polovini večeri, a rijetko je vidjeti tu scenu u KIC-u, bar 90 odsto gledalaca ustalo je. Već su poželjeli da se poklone pred Vrećom, kao da je kraj koncerta. Očekivano, gost je zaplakao, zastao na tren, kao da se povlači sa scene, ali su ga “Pašana”, “Crne oči”, Krila”, Pandora”, “Sanjao sam” i druge osnažile da ide do kraja.

■ MOĆ LJUBAVI Premda je, s osmijehom, šeretski predložio da koncert traje do početka drugog (sinoć je bila na programu repriza), “Elma”, “Ko li noćas miluje ti kosu” i “Žute dunje” usmjerile su nas ka završnici priče, koju je Vrećo, hladne glave, naknadno ukrasio iz svoje vizure. Sa cvijećem u ruci. “Podgorica u potpunoj katarzi. Hvala voljeni moji na tolikoj ljubavi, dao sam vam svoje srce i dušu. Kakva sinergija i kakva moć ljubavi, toliko ste me dirnuli i rasplakali kada ste počeli da kličete moje ime i kada ste svi ustali. Nestane sve drugo, postoji samo taj trenutak - kao najvredniji. Obasuli ste me žutim ružama, vašim zagrljajima i poljupcima. Vi sve pjesme napamet znate, vi volite ludo i nezaustavljivo poput mene. Zato ste moji, zato je Podgorica moj biser”, sumirao je Vrećo.

Sa koncerta u KIC-u

mature

FOTO-ZAPIS: MATURA

Proslava Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović” Foto: Dejan Lopičić

Učenici prve smjene SEŠ “Mirko Vešović” proslavili su završetak školovanja u podgoričkom hotelu Hilton

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

mature

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

SEA DANCE NAJAVIO NOVOG HEDLAJNERA

STIŽE SVEN VATH, OTAC GLOBALNOG TEHNO POKRETA

⌦ Filip Jovović Dance Arena, najpoznatija bina Exit festivala, koja važi za jednu od najcjenjenijih elektronskih bina na svijetu, ovog ljeta stiže na Jadran i to prve noći šestog izdanja Sea Dance festivala. Uz spektakularnu produkciju, kao prvi hedlajner u ovom specijalnom morskom izdanju famozne Arene, prvi nastup u Crnoj Gori potvrdio je i jedan od najvećih elektroničara svih vremena, otac globalnog tehno pokreta i trostruki dobitnik nagrade za najboljeg svjetskog di-džeja Sven Väth. Čovjeka koji je ispisao prošlost, sadašnjost, a zasigurno i budućnost elektronske muzike, stvorivši savremeni zvuk nekoliko vodećih muzičkih stilova današnjice, fanovi popularno zovu Papa Sven, priznajući mu tako njegovu istinsku ulogu pokretača i lidera svjetske tehno zajednice. Slavni Njemac iz Fran-

kfurta na glavnu binu pored mora donosi hitove koji su ga učinili simbolom evropskog dens zvuka još ranih devedesetih, ali i najnovija izdanja jedne od najvećih izdavačkih kuća u istoriji “Cocoon” koja već dvije pune decenije oblikuje trendove na svjetskoj elektronskoj sceni objavljujući izdanja producenata kao što su Richie Hawtin, Ricardo Villalobos, Guy Gerber i desetine drugih. A 20 godina rada bez

Čovjeka koji je ispisao prošlost, sadašnjost, a zasigurno i budućnost elektronske muzike, stvorivši savremeni zvuk nekoliko vodećih muzičkih stilova današnjice, fanovi popularno zovu Papa Sven, priznajući mu tako njegovu istinsku ulogu pokretača i lidera svjetske tehno zajednice

prestanka ovog ljeta slave i Cocoon žurke, najdugovječnije i danas potpuno nezaobilazne na Ibici, čuvenom španskom ostrvu i najvažnijoj destinacije za noćni provod. Sven je za ovu veliku proslavu u svoj kalendar uvrstio neke od najvećih festivala na planeti među kojima je ovog ljeta i Sea Dance! Njegov prvi nastup u Crnoj Gori stiže u trenutku kad je veći nego ikad i dok ga danas prate desetine miliona fanova širom svijeta koji su sa njim ušli u svijet elektronske muzike za čiju se konstantu renesansu brine iz godine u godinu, već pune tri decenije. Nestaju ulaznice po promo cijeni od 24,99 eura Kompleti ulaznica za tri festivalska dana mogu se kupiti po promo cijeni od 24,99 eura, što predstavlja čak 50% popusta u odnosu na finalnu cijenu. Pored redovnih ulaznica, za koje vlada veliko interesova-

nje, u prodaji se mogu naći i Vip gold trodnevne ulaznice po cijeni od 100 eura, kao i ulaznice za festivalski kamp po cijeni od 25

eura. Karte se mogu kupiti u prodajnoj mreži GIGSTIX Montenegro na 54 prodajna mjesta u 23 grada Crne Gore.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

njega

Multiaktivni sisteM koji djeluje na celulit i gojaznost

Gipsane bermude - tretman za preoblikovanje tijela

⌦ Jadranka Mugoša Kako pripreme za ljeto uveliko počinju, a kalendarski nam je sve bliže, vrijeme je da razmislite da li ste zadovoljni svojim izgledom tijela. Poznato je da se u zimskim mjesecima potpuno opustimo i prepustimo čarima raznolike trpeze, ali kada odjeća postane tijesna pribjegavamo rigoroznim dijetama i želimo brze rezultate. Danas vam predstavljamo tretman gipsane bermude. Tretman gipsane bermude vam omogućava da na potpuno prirodan način izgubite višak kilograma i smanjite obim tijela. Ukoliko se pridržavate protokola možete smanjiti i čitav konfekcijski broj. Multiaktivni sistem koji djeluje na celulit, gojaznost

i opušten tonus kože omogućava vam veoma brze rezultate. Oligoesenciju čine oligo-

elementi: silicijum - koji ima važnu ulogu u stvaranju kolagena u vezivnom tkivu; ma-

gnezijum – koji učestvuje u održavanju funkcionalnosti i integriteta strukturnog tkiva. Najvažnija komponenta u enzimima reakcijama ugljenih hidrata i proteina; bakar – koji aktivno ušestvuje u prozvodnji elastina; gvožđe kao važan oligoelement u procesima oksidacije tkiva. Koži daje tonus, jača je i učvršćuje; cink – sastavni i suštinski dio odbrambenog sistema ćelije. Posjeduje antioksidativne funkcije. Tretman traje oko sat vremena i veoma je prijatan. Preporuka je da se tokom protokla uradi serija tretmana svakog četvrtog dana. Kontraindikacije su minimalne i odnose se na trudnice, dojilje, osobe sa proširenim i izraženim venama i kod nekih sistemskih bolesti. Indikacije se odnose na osobe

koje imaju višak kilograma, masne naslage, loš tonus kože i celulit. Tok tretmana: na prethodno pripremljenu kožu se nanose oligo preparati. Poželjno je uraditi laganu masažu ili limfnu drenažu, a na djelove tijela koje tretirmo nanosimo preparate sa ciljanim dejstvom (zatezanje kože, redukcija celulita, smanjenje masnih naslaga). Ukoliko osoba ima problema sa proširenim kapilarima, onda se na njih nanosi oligo-blok. Nakon nanošenja svih oligo preparata, nanosi se prethodno pripremljena maska tako da se oblikuje kalup. Djeluje 45 minuta, nakon čega se uklanja sa tijela. Ovaj tretman je moguće kombinovati sa anticelulit masažom, ukoliko želite brze i efikasne rezultate.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

FOTO UBOD

Krzno umjesto čizmi

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

7 5

4 1

7 9 6

5 1

2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1

Daily Sudoku puzzle No. 2627

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25

9 4

Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

1 4 7 5 3 8 9 2 www.sudokukingdom.com 4

Play sudoku online at:

Medium level

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-12-21

Kamuflaža

2013-12-22

Medium level

8 9

4 8

5 7

FOTO UBOD

POMOĆNICA SUDIJE (LAT.)

TEŽA

VRSTA MINERALA

PRŽENI ŠEĆER

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

HRVATSKI POP PJEVAČ

SKRAĆENICA ZA JEDAN EKSPLOZIV

ZBOGOM (ŠPAN.)

ODLOMAK FILMA (LAT.)

SIMBOL MOLIBDENA

OZNAKA ZA PREČNIK

OKOVRATNIK

IZVOĐENJE FINTI (MN.)

RUSKI GLUMAC LIČNA ZAMJENICA SKUPLJAČI LJEKOV. TRAVA

AMERIČKA GLUMICA, SUZAN STRNIŠTE

POLEMIČARI (GRČ.)

JEDNA DIMENZIJA BIV.NJEM. FUDBALER, VOLFGANG ANALITIČKI STRUČNJACI

ČASOVI VRŠITI MASAŽU PRIJATNO PROVESTI VRIJEME

MJERA ZA OTPOR

PREDMET

RAZBORITOST (FR.)

RIJEKA U NJEMAČKOJ LUKA U IZRAELU SIMBOL AKTINIJUMA

VRSTA INSEKTA (MN.) PRODAVAC DJEČJIH BALONA MAKEDON. SLIKAR, VANGEL

OZNAKA JEDINICE ZA MJERENJE STRUJE

Šaroliko

NASTAJANJE VAKUUMA U TEČNOSTI KOJI SU OD KAMENA

ZADNJI DIO KONJA KRAJ KRAJA

AVIONSKA AKROBACIJA MJESTO U REPUBLICI SRPSKOJ 4. SLOVO

MJESTO U DAKOTI (SAD)

RIJEKA U ENGLESKOJ

POZNATA PJESMA ALEKSE ŠANTIĆA

Play sudoku online at: BIVŠI EGIPATSKI DRŽAVNIK GAMAL ABDEL

www.sudokukingdom.com BIVŠI TURSKI POLITIČAR, ISMET

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Tigrica

Play sudoku online at:

Medium level

2 7

9 1 9

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

8 2 6 7 5 3 9 1 www.sudokukingdom.com 4

8 4

6 1

LAKŠA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-01-13

7 7

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: ZAKATANČITI, DVADESETDVA, RAMALA, KIR, ATAMANI, ODS, VARILAC, BOL, KRATITI, LGA, O, TINO, SALT, ČU, RUKSAK, ONIKS, ŽRTVA, LIZATI, IKONAR, ĆAKATI, TORIT, ZALIVI, ANANAS.

Puzzle solution:

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2284

Play sudoku online at:

3 2

5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2

Daily Sudoku puzzle No. 3179

2015-06-27

3 4

2 2

1 7

7 6

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22 5

Medium level

8 6

6 1 3

2 9

4 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 18 I 19. 5. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO mail: marketing@ dnovine.me

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Donja Brezna selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: O67/898-614

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

   20   1  1 

OBAVJEŠTENJE Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10% Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 34 mm 110 €

81 x 65 mm

220 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 18 I 19. 5. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

LISTA STRIJELACA

14 12 11 10 9 8 7 5

Nikola Krstović (ZETA) Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST)

Božo Marković (SUTJESKA)

Radomir Đalović (RUDAR), Vladan Kordić (GRBALJ), Marko Pavićević (OFK TITOGRAD) Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD) Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN), Darko Nikač (ISKRA)

Šo Jamamoto, Miloš Kalezić (PETROVAC), Stefan Đorđević (GRBALJ), Mihailo Perović, Igor Ivanović (BUDUĆNOST) Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Driton Camaj (LOVĆEN), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Dejan Kotorac, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD)

Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković, Draško Božović (BUDUĆNOST), Milan Đurišić (ISKRA), Marko Miličković, Zoran Petrović (OFK TITOGRAD), Dejan Račić (MORNAR)

Vasko Kalezić (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Elom Nijaveđi (RUDAR), Jovan Vučinić, Marko Kažić, Boris Kopitović (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa (ZETA), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil, Zakarija Alharaiš (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Balša Boričić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA)

- Sutjeska ne može da računa na Vladana Bubanju i Branislava Jankovića (kartoni) i povrijeđenog Miljana Vlaisavljevića, a Grbalj na odavno povrijeđenog Aleksandra Milića - Rudar u sastavu neće imati kapitena Miliju Golubovića (kartoni), a Budućnost je oslabljena neigranjem Miloša Mijića (kartoni), te odavno povrijeđenih Miloša Raičkovića i Igora Bašića - Mornar je lišen usluga Nikole Vujoševića zbog kartona, a Zeta povrijeđenog Danila Pešukića - Lovćen ne može da računa na Marka Draganića i Miloša Radunovića (kartoni), te na povrijeđene Nikolu Draganića i Petra Čavora, a OFK Titograd na povrijeđenog Radula Živkovića - Petrovac je lišen usluga povrijeđenih Luke Medigovića i Lazara Pajovića, dok je u taboru Iskre povrijeđen Luka Malešević

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 5. 2019.

RADIĆE TRANZISTORI SUTJESKA DOČEKUJE GRBALJ I SA TRI

PUT SU SE SASTALI RUDAR I BUDUĆNOST POD GOLUBINJOM - “RUDARI” SU UPISALI 10 POBJEDA, “PLAVI” PET, A ŠEST PUTA JE BILO NERIJEŠENO

ZA TITULU! VEĆ A TO JE ZDRAVL

⌦ Bojan Topalović

MEČEVA UZASTOPNO ZETA NIJE PORAŽENA OD MORNARA - PET POBJEDA, ČETIRI REMIJA

12 UTAKMICA ZAREDOM TITOGRAD NE ZNA ZA PORAZ OD LOVĆENA - OSAM TRIJUMFA, ČETIRI REMIJA

Zanimljiva trka za šampionski lovor u 13. sezoni domaćeg loptanja bi mogla da se okonča u 35. rundi u nedjelju (17.00) - kolo prije kraja prvenstva - Sutjeska napada Grbalj kraj Bistrice, a sa tri boda su sigurno novi - stari šampioni Crne Gore. Međutim, ukoliko aktuelni prvak kiksa (remi ili poraz), a Budućnost u Pljevljima protiv Rudara trijumfuje, sve će se odlučivati u posljednjem 36. kolu kada Nikšićani gostuju Podgoričanima pod Goricom. A ukoliko i Sutjeska i Budućnost upišu identičan rezultat (pobjeda, remi ili poraz) slaviće se u gradu “piva i čelika”.

■ ZNAMO ŠTA NAM

TRIJUMF DONOSI

Ali, plavo-bijeli ne razmišljaju o matematici i računici! Najbolji strijelac ekipe Božo Marković (11 golova) i drugovi žele da prekinu niz od tri meča bez pobjede (dva remija, po-

1. SUTJESKA