Dnevne novine 1-2. jun 2019. by Dnevne Novine

TURSKI BIZNISMENI, VLASNICI KOMPANIJE MIA INVESTMENT, ZA VN O PROJEKTU MIA BUDVA

POŠTUJEMO ZAKONE CRNE GORE, NE ZANIMAJU NAS BUDVANSKE POLITIČKE IGRE

ĐUKANOVIĆ NA 2BS FORUM U BUDVI

■ 12 13

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019. BROJ 2388 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

■ 8 9

INTERVJU: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ

Ljudi sa tri prsta

Amfilohije hoće da od Crne Gore napravi svoju krstionicu

Bah: Lijepo je biti u Crnoj Gori

■ 56 59

Zlato za košarkašice i Ljiljanu Matović

Prelomni trenutak da naš region postane Evropa

■ 5 7

ŠEKSPIR NA SCENI CNP PREMIJERNO 4. JUNA

“Hamlet” je glad za slobodom ■ 38 39

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

BUDVA ■ 10 11

Demokrate ne ruše Carevića već njegove odluke?! +382 20 252 900

2 ●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

Neka vi priče, izljubite se pa da idemo...

Priliv stranih direktnih investicija veći 62 odsto

Čim sam čuo da si ti bez dileme Srbin, ni ja nijesam imao više dilemu da napravim koaliciju sa Crnogorskom. URA i Dritan mi više ništa ne trebaju...

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Znaš ti, Aleksa moj, kako je to. I ti si nekad bio u tim srpskim partijama, pa si ih napustio

Želim da vas obavijestim da smo mi u „Odupri se“ održali sastanak. Na tom sastanku jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se nova šetnja održi 1. juna. Ako ni poslije te šetnje režim ne padne, organizovaćemo hitno novi sastanak...

CRNOGORSKI NOVINAR MALTRETIRAN U SRBIJI:

Rastodera hapsili agenti BIA i skidali do gole kože Urednik portala Standard Samir Rastoder uhapšen je prije dva dana nedaleko od Kraljeva i tako zaustavljen u obavljanju radnog zadatka nakon čega su, kako je prenio ovaj portal, ga službenici srbijanske policije i agenti BIA-e neosnovano maltretirali punih šest sati, isljeđivali i skidali do gole kože. Tom prilikom, Rastoder je nezakonito pretresan, a oduzet mu je i mobilni telefon, koji je cijelo vrijeme njegovog zadržavanja bio u rukama agenata, koji su ga po svemu sudeći, detaljno pregledali. Prema pisanju portala Standard, Rastoder je pušten prije dvije noći, nakon što je uredništvo nestanak prijavilo crnogorskoj policiji i uputilo poruke na njegov broj da će slučaj tretirati kao otmicu.

● 16-17

SUBOTA

NEDJELJA

Tri farme, veliki rad i trud

Uskoro konkurs za oko 7.000 polumaturanata

Konkurs za upis 6.985 polumaturanta, koliko ih ove godine završava osnovnu školu, u prvi razred srednje škole biće raspisan narednih dana, saopštili su Vikend novinama iz Ministarstva prosvjete. ● 20-21

Nakon diplome plata od 1.000 eura u ª Volijuº

U južnim predjelima duži sunčani periodi, Promjenljivo i nestabilno, povremeno ponegdje ima uslova za kratkotrajnu kišu se očekuje kiša ili pljusak sa grmljavii grmljavinu, prvenstveno u kontinentalnom, uglavnom od sredine dana. Vjenim predjelima i u planinskom zaleđu Boke. Na sjeve- tar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarru promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno kinja temperatura vazduha 6 do 16, najviša dnevna ša ili pljusak sa grmljavinom. Jutarnja temperatura 15 do 25 stepeni. vazduha 5 do 15, najviša dnevna 14 do 26 stepeni.

Porodica Durutović iz nikšićkog naselja Gornje polje uspješno se bavi stočarstvom već decenijama. Durutovići zahvaljujući zajedničkom radu, posvećenosti i strpljenju, kako to samo porodica može, uzgajaju krave, koze i ovce i od toga lijepo žive. ● 32-33

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

PREDSJEDNIK MOK A TOMAS BAH U RAZGOVORU SA ĐUKANOVIĆEM ISTAKAO

Crna Gora može da organizuje najveća takmičenja Crna Gora je pokazala da je sposobna da se nosi i sa organizacijom najvećih i najzahtjevnijih međunarodnih takmičenja, rekao je predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Tomas Bah. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović razgovarao je juče sa Bahom, koji boravi u Crnoj Gori povodom održavanja 17. Igara malih zemalja Evrope. Đukanović je zahvalio Bahu na podršci koju je MOK pružio za organizaciju Igara malih zemalja i njegovom ličnom doprinosu i prisustvu zatvaranju ove manifestacije. “Organizacija ovakvog sportskog događaja prilika je da se Crna Gora dodatno afirmiše, imajući u vidu da smo prije 13 godina obnovili svoju nezavisnost, iako smo svoju državnost njegovali gotovo milenijum”, rekao je Đukanović. Crnogorski predsjednik je ocijenio da je sport najbolja prilika da se kvaliteti jedne zemlje i njenog naroda predstave međunarodnoj zajednici i svojim partnerima, znatno brže nego na bilo kom drugom polju. Kako se saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je upoznao Baha da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti postala članica NATOa i da je najviše odmakla u pregovorima sa EU. “U svemu tome posebnu čast nam predstavlja što je odmah nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora postala dio porodice Međunarodnog olimpijskog komiteta. U svim svojim stremljenjima, za ekonomskim napretkom, jačanjem kvaliteta života građana, izgradnjom infrastrukture i integracionim procesima, nijesmo zaboravili potrebe konstantnog ulaganja u sport”, kazao je predsjednik Đukanović.

EDITORIJAL

GORAN POPOVIĆ

LJUDI SA TRI PRSTA Posebno priznanje za predsjednika Đukanovića Predsjednik MOK-a Tomas Bah uručio je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću posebno priznanje, povodom 125 godina od osnivanja MOK-a, koje se dodjeljuje šefovima država koji su dali izvanredan doprinos razvoju sporta. Bah je, tokom sastanka sa Đukanovićem, pohvalio kvalitetnu koordinaciju i proaktivno djelovanje Crnogorskog olimpijskog komiteta i Ministarstva sporta. Đukanović je ukazao na Strategiju razvoja sporta Crne Gore koja sadrži jasne ciljeve i smjernice daljeg unapređenja, kao i na činjenicu da prednjačimo po ulaganjima u sportsku infrastrukturu, imajući u vidu broj stanovnika i sportista. Predsjednik MOK-a Tomas Bah zahvalio je Đukanoviću na prijemu, kao i na dugogodišnjem doprinosu razvoja sporta u Crnoj Gori i ukazao na kvalitetnu organizaciju Olimpijskih igara malih zemalja Evrope. “Istakao je da mu uvijek posebno zadovoljstvo pričinjava kada državu vodi lider, koji ima afinitete prema sportu, što je simbol posvećenosti disciplinovanosti i požrtvovanja”, navodi se u saopštenju. Bah je pohvalio uspjehe koje je Crna Gore postigla u ispunjavanju svojih vanjskopolitičkih prioriteta i posebno istakao sportske rezultate, kao najreprezentativniju afirmaciju naše zemlje u svijetu. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Duško Simonović i ministar sporta Nikola Janović. A.N.

PRILIKOM PRELIJETANJA NAŠE TERITORIJE

Papa Franjo uputio pozdrave Đukanoviću i narodu Crne Gore Rimokatolički poglavar papa Franjo uputio je pozdrave predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i narodu Crne Gore, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta. Kako se navodi, papa je prolazeći juče preko teritorije Crne Gore, uputio ove pozdrave. “Na mojem putu ka Rumuniji prolazeći kroz vazdušni prostor Crne Gore, želim sve najbolje Vašoj ekselenciji i narodu Crne Gore uz moju molitvu za mir i dobrobit nacije”, dodao je on.

AKTUELNO

Dvije bezbjednosno-interesantne osobe, osuđene prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici na višegodišnji zatvor, uletjele su u četvrtak, vozilom u vlasništvu države Crne Gore, u kolonu automobila navijača cetinjskog „Lovćena“, dok su stizali na finale Kupa pod Goricom. Jedna od tih osoba, kažu očevici, izašla je iz vozila i Cetinjanima „junački“ pokazala tri prsta. Troprstaško junaštvo, međutim, nije dugo trajalo, jer su isprovocirani Cetinjani reagovali, a pomenuto bezbjednosno-interesantno lice se hitro vratilo i zaključalo u vozilu u državnom vlasništvu. Onda je, njega i drugu bezbjednosno interesantnu osobu iz pomenutog vozila, crnogorska policija zaštitila i spriječila teži incident. Da bi četnički vojvoda Andrija Mandić nešto kasnije, iste večeri, putem tv-stanice u vlasništvu odbjeglog biznismena Duška Kneževića, nazvao Cetinjane „najnižom sirotinjom“ i osobama koje „imaju dozvolu da diluju drogu“. Narednog dana, opet, portparol Nove srpske demokratije, izvjesni Kovačević, saopštio je da Mandić ima „bolje mišljenje o Cetinjanima nego Đukanović“ ili, recimo, Peko Dapčević. Usput je falsifikovao činjenice i saopštio da su Cetinjani napali Mandića i Čađenovića, a ne kako je bilo, da je incident nastao zbog nasilničkog ponašanja ljudi sa tri prsta. U priču se zatim uključio izvjesni kolumnista Milošević na portalu IN 4S. (Ostaje otvoreno pitanje: Zašto je IN „četiri“, a nije „tri“ S?) On je elaborirao fenomen uzvišene nacionalne potrebe za dizanjem tri prsta i zaključio da su Srbi u Crnoj Gori zbog toga „obilježeni žutim trakama“?! No, zaboravio je da pozdrav sa tri prstа vodi porijeklo iz 4. vijekа nove ere, kada još nije bilo pravoslavlja, u vrijeme svetogа Meletijа Antiohijskog, a koristio se u toku borbi hrišćаna s arijаnskim jereticimа, te da su ga tokom 20. vijeka koristila njemačka vojska, kao i oružane snage HND, i sam Ante Pavelić, a kopirajući SS-ovce, ovaj pozdrav, osim ustaša, preuzeli su i ostali fašisti i nacisti širom Evrope. Zato ostaje nejasno zašto su taj pozdrav do danas zadržali samo Srbi i zbog toga moraju da “nose žute trake”. Neki drugi ljudi sa tri prsta hapsili su u četvrtak kolegu Samira Rastodera u Srbiji, maltretirali ga tamo šest sati, a pomenuti portal IN4S je ekspresno dobio “pouzdanu” informaciju od državnih organa Srbije da je “balkanski špijun Samir 007” nosio 1.500 eura Saši Sinđeliću i “pokušao da organizuje njegov ilegalni prelazak u Crnu Goru”. Ni Gebels u svoje pero nije imao efikasniju propagandnu mašineriju. Nedavno je, sjećate se, drugi crnogorski novinar Šeki Radončić takođe bio zadržan na srpskoj granici kao “sumnjivo lice” i ispitivan duže od dva sata. Plava riba, kljukana dinastija i ostale gluposti… P.S. Andrija Mandić izjavio je, takođe, da crnogorska vojska nikad neće biti njegova, dok opet ne postane srpska. Ona što je bježala “tamo daleko” dok su Crnogorci ginuli na Mojkovcu. A fakat je da su, gdje god da je prolazila vojska sa uzdignuta tri prsta, baš Srbi najgore prošli. Slično onim “ljudima sa četiri prsta” iz paralelnog svijeta Miodraga Bulatovića… Prst, više-manje...

JUN

24.

slavi rođendan!

-20%

na sve račune u SUPER VOLIJU (City kvart, Podgorica)

SVAKOG STOTOG KUPCA U SVIM NAŠIM MARKETIMA OČEKUJE

POKLON!

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ

Amfilohije bi od Crne Gore da napravi svoju krstionicu ■ Srpska pravoslavna crkva de facto nije priznala državno osamostaljenje Crne Gore. Ona drži da je osamostaljenje privremenog karaktera, dok se “ne steknu” povoljni istorijski uslovi da se Crna Gora vrati tamo đe dobar dio njenog klera misli da joj je mjesto, dakle, u bezdanu jamu ■ Vjerujem da od vremena kad su paganski Sloveni preobraćani u hrišćane, na ovim prostorima nije bivalo takvoga ribara ljudskih duša kao što je Risto Radović

■ Događaj sa Karadžićem i Krajišnikom zasluživao da odgovarajući organi države Crne Gore trajno stave katanac na “Srpsku kuću,” bez obzira kakvu bi političku buru to izazvalo! Jer, priređivanjem takvih događaja se “nogama gazi sami osnov humanosti” (Hegel)

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

AmbivAlentnih 13 godinA nezAvisnosti DN: Prošlo je 13 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Kako Vi gledate na protekli period? PEROVIĆ: Ovaj period ispunjen je velikim ambivalencijama. Zato se o njemu ne mogu izricati jednodi-

⌦ Goran Popović

iko razuman i dobronamjeran ne može osporavati pravo države Crne Gore da cjelokupnu sakralnu pravoslavnu baštinu zakonski vrati u vlasništvo. A ako onaj, koji je nepravedno prisvojio državno vlasništvo, pa biva zakonom prisiljen da ga vrati, drži da mu se čini golema nepravda, onda to ne spade u pravo ni u politiku, nego u političku patologiju ili kleptomansku manipulaciju, kaže za Vikend novine prof. dr Milenko Perović. VN: Crnogorski poslanici uskoro će se izjašnjavati o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica koji je utvrdila Vlada, a koji već izaziva oštre reakcije dijela opozicione političke scene i Mitropolije crnogorsko – primorske. Oni kažu da su nova rješenja donijeta kako bi se “pljačkala imovina” SPC. Kako Vi na to gledate?

Treba već jednom razoriti smisao manipulantskog i mistifikatorskog mita o “dubokim podjelama u crnogorskom društvu”. Za ovaj se mit hvata dobar dio parlamentarne opozicije, kao i Srpska pravoslavna crkva, na svaki čin kojim se učvršćuje crnogorski suverenizam

menzionalni sudovi. Crna Gora je načinila nekoliko velikih koraka prema savremenom zapadnom svijetu, u prvom redu spoljašnjom politikom. U mnogim elementima unutrašnje politike takvog napretka nije

bilo ili je bio neznatan. Ova se ocjena bez teškoća može dokazivati na brojnim poljima života države i društva, posebno na pitanjima identitetskih politika, u prvom redu jezičke, vjerske, obrazovne, kulturne i na-

PEROVIĆ: Neobično je da se predlog ovog zakona stavlja u oficijelnu proceduru cijelih trinaest godina poslije referendumske obnove državne samostalnosti Crne Gore. Nije moguće dokučiti valjan politički razlog zašto entuzijazam suverenističke pobjede na referendumu nije iskorišćen da se ovaj zakon donese odmah poslije donošenja državnog Ustava. Zakonsko rješavanje statusa pravoslavnih vjerskih zajednica po svojim duhovnim, političkim i moralnim posljedicama u crnogorskom društvu po važnosti je dolazilo odmah po vrijednosti ustavne verifikacije crnogorske državne nezavisnosti. Po mom sudu, gledano sa stanovišta crnogorskog suverenizma, izgubljeno je dragocjenih trinaest godina. Te godine je iskoristio Amfilohije Radović da agresivno, lukavo i vješto ukorijeni interese Srpske pravoslavne crkve i da joj u Crnoj Gori obezbijedi poziciju kakvu ona nikada prije nije imala. Od Crne Gore on je načinio golemu krstionicu.

učne politike. Neke od ovih politika zapravo i ne postoje, nego se umjesto njih nude surogati, improvizacije, stranačke nagodbe, frazerski oportunizmi i slične vragolije pseudo-političkih i činovničkih umova.

VN: S obzirom na duboke podjele u crnogorskom društvu, kakve sve posljedice mogu nastati donošenjem tog zakona, a kakve ukoliko bi se, eventualno, od njegovog usvajanja odustalo, odnosno ukoliko bi se izašlo u susret zahtjevima da se predlog zakona povuče?

PEROVIĆ: Treba već jednom razoriti smisao manipulantskog i mistifikatorskog mita o “dubokim podjelama u crnogorskom društvu”. Za ovaj se mit hvata dobar dio parlamentarne opozicije, kao i Srpska

Jedini valjani kriterijum po kome se ima prosuđivati postojanje društvenih podjela je u tome da li one imaju potencijal da generiraju ozbiljnije društvene sukobe

pravoslavna crkva, na svaki čin kojim se učvršćuje crnogorski suverenizam. Poteže ga i vladajuća struktura svaki put kad sračuna da joj trenutno nije politički probitačno ono što bi još više učvrstilo crnogorski suverenizam, crnogorsku državu i identitete. Nije sporno da postoje različiti oblici podjela u crnogorskom društvu. A koje savremeno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

AKtuelno

Evropa poslije izbora izgledaće kao i prije izbora DN: Upravo su završeni izbori za Evropski parlament. Kako će izgledati Evropa nakon ovih izbora? Šta da očekuje region? Šta da očekuje Crna Gora? PEROVIĆ: Evropa po-

društvo nije podijeljeno? Jedini valjani kriterijum po kome se ima prosuđivati postojanje društvenih podjela je u tome da li one imaju potencijal da generiraju ozbiljnije društvene sukobe. Vrijeme je pokazalo da crnogorske podjele u referendumskom procesu i nakon njega – kada je na duže staze rješavana politička sudbina Crne Gore i kada je ona napokon vratila izgubljenu državnost - nemaju potencijal za izazivanje ozbiljnih društvenih sukoba. Slijedom te logike, može se zaključiti da je još manje vjerovatno da bi činjenica da Crna Gora ovim zakonom u vlasništvo vraća uzurpiranu i nepravedno otetu sakralnu pravoslavnu baštinu mogla stvoriti potenciju ozbiljnih društvenih sukoba. Povlačenje zakona iz procedure imalo bi izuzetno štetne posljedice po cjelokupno društveno biće Crne Gore. Ono bi pokazalo da u Crnoj Gori postoji sila koja je jača od države! VN: Što je ključno za rješavanje pitanja crkvene imovine u Crnoj Gori? Može li se pojaviti problem kod dokazivanja vlasništva n a d c rkve nim

slije izbora izgledaće kao Evropa prije izbora. Evropski parlament – ko god ga činio – nije bitan politički činilac. Na jednoj strani, Evropa živi pod američkim diktatom koji traje od

Zakonsko rješavanje statusa pravoslavnih vjerskih zajednica po svojim duhovnim, političkim i moralnim posljedicama u crnogorskom društvu po važnosti je dolazilo odmah po vrijednosti ustavne verifikacije crnogorske državne nezavisnosti

objektima? PEROVIĆ: Ključni orijentir u rješavanju tzv. pravoslavnog pitanja u Crnoj Gori morao bi se graditi na promišljenoj procjeni šta je u strategijskom interesu suverenističke Crne Gore. Francuska država je početkom 20. vijeka, čuvenim Kombovim zakonom, rješavala pitanje odnosa s Katoličkom crkvom. Da bi opstala kao država u svojoj spoljašnjoj i unutrašnjoj suverenosti, francuska država je konačno morala naći odlučni odgovor na činjenicu da je u njoj ta crkva cijelih stotinu godina radila protiv njenog republikanskog, građanskog i sekularnog karaktera, a u

1945. godine s diskretnim pokušajima većih evropskih država da malo rasterete težinu toga diktata. Na drugoj strani, filistarska Evropa stalo samu sebe plaši strahom od Rusije. Za

korist restauracije feudalnog monarhističkog apsolutizma! Nije teško povući paralelu. Strategijski je interes Crne Gore da u njoj Srpska pravoslavna crkva više nikada ne bude para-politička organizacija ni glavni štab velikosrpstva, nego da joj se odlučno postavi jasan politički i pravni okvir u kome će ona egzistirati kao jedna od vjerskih zajednica koja služi zadovoljavanju vjerskih interesa jednog dijela građana Crne Gore. Niko razuman i dobronamjeran ne može osporavati pravo države Crne Gore da cjelokupnu sakralnu pravoslavnu baštinu zakonski vrati u vlasništvo. Takvim vraćanjem sasvim izvjesno neće biti ugroženo bilo čije zakonski i pošteno stečeno pravo pośedovanja. Zakonski vraćeno vlasništvo država onda može, po jasno utvrđenim kriterijima, davati na korišćenje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i Srpskoj pravoslavnoj crkvi! Međutim, kada onaj koji je nepravedno prisvojio državno vlasništvo, pa biva zakonom prisiljen da ga vrati onome kome je izvorno pripadalo, drži da mu se čini golema nepravda, onda to ne spade u pravo ni u politiku, nego u političku patologiju ili kleptomansku manipulaciju.

Balkanska geopolitička patologija VN:Srbija i Kosovo su, nakon posljednjih dešavanja, ponovo u fokusu međunarodne zajednice. Kako Vi vidite daljnji tok događaja na relaciji Beograd – Priština? Od čega zavisi? PEROVIĆ: Kumanovskim sporazumom iz 1999. godine ključni igrači na geopolitičkoj sceni svijeta riješili su pitanje odnosa Srbije i Kosova. Kao i sva dosadašnja rješenja tzv. kosovskog pitanja, ono se odmah po-

to vrijeme, usred Evrope trasira se kineski “Put svile.” Crna Gora nema kud drugo, nego da zaroni u takvu evropsku kašu. Sve druge mogućnosti mnogo su lošije.

kazalo lošim. Ponajviše time što je stavljajući granicu jednom velikodržavlju, podstaklo drugo velikodržavlje, indukujući gomilu političkih patologija na svakoj strani. Neuputno je prosuđivati šta će biti na području na kome se ukršta više sučeljenih interesa i varijabli pomenutih političkih patologija. Jedino je izvjesno da sudbina odnosa između Srbije i Kosova neće zavisiti ni od Beograda ni od Prištine.

VN: U jednom od ranijih intervjua rekli ste da je Amfilohije Radović “bio i ostao igračka u rukama velikosrpskog hegemonizma”, da je sve što je po Crnoj Gori “gradio, pregrađivao, ograđivao, devastirao i uništavao činio s namjerom da načini trajnu i efikasnu mrežu političkih i regrutnih centara za širenje pravoslavnog fundamentalizma i velikosrpstva”. O kakvim “regrutnim centrima” govorite? PEROVIĆ: Srpska pravoslavna crkva de facto nije priznala državno osamostaljenje Crne Gore. Ona drži da je osamostaljenje privremenog karaktera, dok se “ne steknu” povoljni istorijski uslovi da se Crna Gora vrati tamo đe dobar dio njenog klera misli da joj je mjesto, dakle, u bezdanu jamu! Amfilohije Radović aktivno čeka, tj. ide u susret nastanku tih željenih istorijskih uslova. Ide vrlo efikasno, jer mu niko ne stoji na putu niti smeta u poslu svetosavizacije i srbizacije Crne Gore. Vjerujem da od vremena kad su paganski Sloveni preobraćani u hrišćane, na ovim prostorima nije bivalo takvoga ribara ljudskih duša kao što je narečeni Radović! Država crnogorska mu u tome poslu ne samo da nije smetala, nego je još i prisluživala! Pogledajmo samo šta, koga sve i u koju svrhu Radović kontroliše u Crnoj Gori pa će odgovor na pitanje o “regrutnim centrima” sam od sebe doći. VN: Bili smo svjedoci da su početkom maja u Srpskoj kući u Podgorici “gostovali” haški osuđenici Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik, što je s jedne strane naišlo na osudu dijela crnogorske javnosti, dok organizatori u tome nijesu vidjeli ništa sporno. Šta je svrha takvih tribina? PEROVIĆ: Događaj je zasluživao da odgovarajući organi države Crne Gore trajno stave katanac na

Evropa poslije izbora izgledaće kao Evropa prije izbora. Evropski parlament – ko god ga činio – nije bitan politički činilac

“Srpsku kuću,” bez obzira kakvu bi političku buru to izazvalo! Priređivanjem takvih događaja se “nogama gazi sami osnov humanosti” (Hegel). Najgora moguća stvar koja se može desiti jednom društvu je gubljenje ośećaja za razlikovanje dobra i zla. Dvije tradicije koje se bitno odredile zapadnu civilizaciju – helenska i judeohrišćanska – u temeljima imaju spoznaju da je najkapitalnije određenje sadržano u sposobnosti ljudi da razlikuju dobro i zlo. Na njoj počiva svaka smislena ljudska zajednica. Država i postoji primarno zbog toga da svim zakonskim sredstvima održava tu razliku. Đe se ta sposobnost relativizira i poništava, tu prestaje ljudsko društvo i počinje životinjsko carstvo. Kada jedna država dopusti da po njoj – in vivo ili digitalno, svejedno – paradiraju ljudi koji su osuđeni kao ratni zločinci, dakle, kao oni koji su trajno uništili razliku između dobra i zla, onda ta država – u ime “demokratske” opuštenosti sekundira u vlastitom pretvaranju u zvjerinjak. Kada se jedno društvo prepusti vrijednosnom indiferentizmu pod parolom “Sve je dopušteno,” onda će se sve i činiti, pa i najneljudskije stvari! VN: I u regionu se dešavaju slične stvari. U Bileći će, kako je najavljeno, ovih dana biti podignut spomenik Draži Mihailoviću…. PEROVIĆ: To je samo još jedan jadni primjer iste mentalne poremećenosti kojom se hoće biti “s one strane dobra i zla.” U ovom slučaju ona se manifestuje kao najgluplji i najlažljiviji mogući istorijski revizionizam. Ko sebi za junaka bira čovjeka koji je bio dokazani i osuđeni ratni zločinac, te sluga italijanskih fašista i njemačkih nacista, samo pokazuje volju i namjeru da danas i ubuduće slijedi svoga idola.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Nema alternativ i EU su uz Zapa

premijer duško marković na otvaranju de

Đukanović i Rajzing Rajnke

I SAD nuDe pomoć

đukanović sa ambasadorkom rajnke

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović susreo se u Budvi, tokom 2BS Foruma, sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke i tom prilikom poručio da je naša zemlja odlučna da otkloni sve deficite na daljem putu integracije u EU, prije svega u interesu kvaliteta života naših građana, u čemu podrška SAD ima poseban značaj. Kako je saopšteno iz kabineta Predsjednika, ambasadorka je istakla da SAD izuzetno cijene partnerstvo Crne Gore i njen evroatlantski pravac. “Ona je izrazila punu spremnost za ekspertsku pomoć reformama koje sprovodimo, polazeći od upravo objavljenoj Izvještaja EK o napretku”, navodi se u saopštenju. Predsjednik Đukanović je zahvalio ambasadorki Rajnke na učešću na Forumu, kao i porukama podrške u njenom izlaganju evroatlantskoj perspektivi regiona i Crne Gore i

visokim ocjenama za reagovanje institucija na izazove poput nedavne presude Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma 2016. Uz ocjenu da Crna Gora nastavlja da bude postojano posvećena ostvarenju strateških ciljeva, Đukanović je kazao da je uvjeren u potencijal demokratskog i ekonomskog razvoja i spremnost da budemo odgovorna članica NATO. “Više od toga, spremni smo da veoma posvećeno promovišemo vrijednosti euroatlantizma u regionu, svjesni značaja očuvanja tih vrijednosti, posebno u ovom vremenu”, rekao je Đukanović. Sagovornici su se saglasili sa visokim kvalitetom bilateralnih odnosa dvije države, uz obostranu opredijeljenost za dalje unapređenje ekonomske saradnje, kroz animiranje kredibilnih partnera koji će osim investicija, na ovaj prostor donijeti i nova znanja i standarde. A.N.

Vilson impresioniran Predsjednik Milo Đukanović juče je u okviru 2BS Foruma sa razgovarao sa izvršnim potpredsjednikom Atlantskog savjeta Dejmonom Vilsonom, kao i sa brojnom delegacijom administracije američkog Senata u okviru programa koji ima za cilj da unaprijedi poznavanje regije Balkana. Đukanović je istakao značaj kontinuiteta pažnje SAD prema regionu u kojem su, kako je naveo, i dalje suprotstavljena dva politička koncepta, jedan koji želi da balkanska društva uvede u zajednicu evropskih i evroatlantskih vrijednosti, i drugi, koji je okrenut balkanskoj prošlosti. “Ukazao je i na potrebu nastavka procesa ujedinjenja Evrope, i zajedničku posveće-

nost snaženju euroatlantizma, kao najboljeg odgovora na politike kojima je glavni cilj rušenje našeg sistema vrijednosti”, kaže u saopštenju. Vilson je istakao da je veliko olakšanje doći u Crnu Goru nakon posjete zemljama koje imaju ozbiljne izazove, kao i da je impresioniran postignućima koje smo ostvarili. “Upozorio je na potrebu ažurnije reakcije Evrope na globalni razvoj koji se odvija izuzetnom brzinom, i u tom kontekstu naglasio značaj politike proširenja”, navodi se u saopštenju. Vilson je kazao da je Savjet spreman da i dalje snažno podržava pozitivne političke procese i reforme koje treba sprovoditi.

ako značaj koji NATO i EU imaju za Zapadni Balkan ne treba detaljnije obrazlagati, važno je naglasiti značaj njihove zajedničke posvećenosti ovom regionu koji je još u raskoraku između prošlosti i sadašnjosti, kazao je premijer Duško Marković na otvaranju devetog To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi. Važno je, istakao je on, da se održi podrška demokratskim snagama, a posebno imajući u vidu da su integracioni procesi upravo srž i glavni pokretač demokratskih i reformskih procesa. “Važno je sa svih adresa poslati jasnu poruku da ne postoje alternative i da NATO i EU stoje zajedno s državama Zapadnog Balkana na ovom putu. Svako odsustvo jasno iskazane posvećenosti ostavlja prostor za treće države koje pokazuju interesovanje za ovaj region da iskoriste ranjivosti država i sistema i ugroze njihov integracioni put”, rekao je Marković. U godini kada NATO obilježava 70 godina postojanja, a 12 saveznica godišnjice članstva, Alijansa ima pred sobom punu agendu suočavanja sa novim i

Kentera: Niko nas ne može uplašiti Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera kazao je da je NATO „utabao put mnogim zemljama na putu ka EU. On je naglasio da Crnu Goru niko ne može uplašiti i skrenuti sa puta evropskih integracija. Prema njegovim riječima, vrijeme je da se preispitaju neka savezništa i u kom pravcu Alijansa treba da ide. “NATO je opstao zahvaljujući jedinstvu. Postojali su i postoje jasna pravila unutar Saveza kojih su se članice uvijek pridržavale. Istorija nas uči da je snaga u jedinstvu i upozorava da moramo prevazići razlike“, naveo je Kentera. On je rekao da vjeruje da je dijalog ključ svih problema.

starim izazovima, uz promijenjenu geopolitičku situaciju. Premijer je istakao da je posebnu pažnju, za nas veoma bitnu, Alijansa u proteklom periodu posvetila regionu Zapadnog Balkana. Premijer se osvrnuo i na zemlje regiona i izrazio uvjerenje da će Sjeverna Makedonija uskoro postati 30. članica NATOa. Veoma je značajno, dodao je predsjednik Marković, i što je Bosna i Hercegovina pozvana da dostavi svoj prvi Godišnji nacionalni program NATO-u. “Kao još uvijek najmlađa članica Alijanse, Crna Gora aktivno zastupa i promoviše politiku otvorenih vrata. To radimo kako kroz bilateralnu podršku, BiH i Sjevernoj Makedoniji, tako i u okviru regionalnih inicijativa i mehanizama saradnje, kakve su Američko–jadranska povelja i Jadranska trilaterala. Spremni smo da nastavimo da pomažemo svim susjedima i aspirantima s kojim želimo da dijelimo iskustva i naučene lekcije iz procesa pristupanja”, kazao je Marković. On je govorio i o pristupanju Crne Gore EU i rekao da, svjesni obimnosti i dugotrajnosti procesa, održavamo motivaciju i posvećenost cilju. “Vlada je na dnevnom nivou usredsređena na reforme i razvojnu agendu, ne kako se ponekad misli, samo zbog članstva u EU, već zbog vrijednosti demokratskog i slobodnog društva koje su nam potrebne da bi obezbijedili napredak i prosperitet državi i građanima”, kazao je premijer. On je ocijenio da je Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori realno sagledao stanje napretka i potrebe za daljim rezultatima. Raduje nas da se primjećuje ukupan rad, posebno Vlade i njenih organa, robustan rast ekonomije ili rezultati ostvare-

Marković na otvaranju To Be Secure ni u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. “Prepoznajući, takođe, značaj individualnog napretka svakog kandidata na osnovu sopstvenih zasluga, zalažemo se za što veći napredak svih država regiona. Nadamo se da će predstojeći Savjet usvojiti datum za otvaranje pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Isto tako, nadamo se nastavku dijaloga Beograda i Prištine, čiji bi pozitivan ishod otvorio njihov put ka evropskoj i evroatlantskoj porodici razvijenih država”, kazao je predsjednik Vlade. Deveti 2BS se održava pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, a učesnici će razgovarati o pitanjima od suštinskog značaja za bezbjednost evroatlantske zajednice, uključujući i pitanja Zapadnog Balkana, jedinstva Alijanse, uticaja trećih država, kao i novih bezbjednosnih izazova, koji su sve više, s pravom, prisutni kao tema. Marković kaže da, iako stalno postoje spekulacije ili ana-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Aktuelno

ve, NATO adni Balkan

Foto: Saša Matić

devetog to Be secure ForuMa

e Foruma lize koliko je snažno EU prisutna u kom momentu u regionu ili posvećena politici proširenja, mi cijenimo mnoge načine na koje Unija jeste prisutna – kroz ulaganja, donacije ili podršku u pregovaranju. “Ali jeste pri svemu tome važno imati na umu širu sliku i kontekst ujedinjenja Evrope i njene trajne stabilizacije integracijom ovog njenog dije-

la gdje još uvijek postoje ‘neriješeni poslovi’, i upravo zato smo uvjereni da pored svih ozbiljnih pitanja kojima se Unija svakodnevno bavi, neće posustati ni u odnosu na najuspješniju politiku EU – politiku proširenja”, rekao je Marković i dodao da u tom pravcu ide naša nada i očekivanje ka budućem sazivu Evropskog parlamenta i Evropske komisije. M.P.

Rajnke: Crna Gora lider Američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke je, na otvaranju To Be Secure Foruma, kazala da je NATO alijansa mnogo jača zahvaljujući doprinosu Crne Gore, kao i da je “više nego ikada važno da imamo prijatelje koji mogu da čuvaju naša leđa”. Kako je navela, rješavanje raznih izazova zahtijeva liderstvo. “Crnu Goru vidim kao lidera. Vrijeme, liderstvo i saradnja su ključni. Lideri treba da istupe i da

zajednički ostvarimo bezbjednosne izazove“, poručila je Rajnke. Rajnke je kazala da presudu u slučaju „Državni udar“ posmatra kao pobjedu vladavine prava u Crnoj Gori. “Kada je u pitanju Rusija, SAD su spremne da nalaze zajednički teren sa tom državom. Nastojanja da se podrije demokratija ne odobravamo i moramo imati protivmjere za to”, istakla je Rajnke.

Đukanović na 2BS Forumu

predsjednik Milo Đukanović na 2Bs ForuMu u Budvi

Prelomni trenutak da naš region postane Evropa

Veoma je važno da Evropa nastavi sa politikom proširenja, jer će to doprinijeti stabilnosti kontinenta, a Crna Gora će nastaviti i dalje da igra ulogu ozbiljnog promotera evropskih i evroatlantskih vrijednosti u regionu, jer njen prioritet ostaje puna evropska integracija, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Đukanović je, govoreći u Budvi na To Be Secure (2BS) Forumu, na panelu pod nazivom “Upravljanje kormilom Evrope usred jake plime i vjetrova promjena” rekao da sve što je saopšteno na prošlom forumu jednako je zastupljeno danas kao i tada. “Takvu ocjenu temeljim, prije svega, na osnovu utisaka sa, rekao bih, tri važna događaja na evropskoj i evroatlantskoj političkoj bezbjednosnoj sceni tokom protekle godine. Imam, prije svega, u vidu Briselski samit NATO-a gdje me osnovni tonovi nijesu uvjerili da ključni akteri na evroatlanskom prostoru dobro razumiju da smo na početku nove etape geopolitičke arhitekture. Na početku smo nove faze gdje oživljavaju ambicije ranijih globalnih igrača, a javljaju se i novi globalni igrači, što mora biti inspiracija za sve”, rekao je Đukanović. On je kazao da, nakon nedavno završenih izbora za Evropski parlament (EP), Evropa nastavlja da živi u stanju strateške konfuzije koja je izazvana krizama i koja

je sputava da odgovori na pitanje proširenja Evrope. “Sputava da odgovori i na pitanje koje se odnosi na nedovoljnu profilaciju evropskog identiteta na vanjskopolitičkoj i bezbjednosnoj temi. Mogli bi biti zadovoljni onim što vidimo u regionu - započelo je i rješavanje kosovskog pitanja, što je veoma važno”, rekao je Đukanović. On je istakao da se na Balkanu prelama pitanje - da li ćemo kao Evropa i kao NATO odbraniti evropski i evroatlantski sistem vrijednosti ili ćemo Balkan prepustiti uticaju trećih strana koje ovu konfuziju na našem prostoru pokušavaju iskoristiti za penetraciju svojih politika i vrednosnih sistema koji su, definitivno u ovom trenutku, dijametralno suprotstavljeni evropskom i evroatlantskom sistemu vrijednosti?! To je, smatra on, kapitalo važno pitanje za stabilnost regiona. “Izbori za EP završeni su povoljnije nego što se očekivalo. Nijesu ojačale radikalne partije, desničarske. Možemo konstatovati da Evropa ostaje na svom političkom strateškom kursu. Skoro 51 odsto evropskih birača je učestvovalo na izborima za EP”, naveo je Đukanović. On smatra da je jako važno da Evropa nastavi sa politikom proširenja jer će to doprinijeti stabilnosti kontinenta. “Vrijeme je da Evropa jasnije profiliše spoljnu i bezbjednosnu politiku”, kazao

je Đukanović. Govoreći o evroatlantskom partnerstvu kazao je da treba da se nastavi sa politikom pune odgovornosti prema savezu. “Euroatlantizam je definitivno nakon Drugog svjetskog rata donio stratešku superiornost i ogromne pogodnosti čitavom čovječanstvu. Tako da poruke koje su se mogle čuti u međuvremenu s jedne i s druge strane Atlantika, čini mi se da nedovoljno respektuju tu osnovu i taj temelj na kojem su Evropa i Amerika izgradile superiornost u prethodnom periodu. Moramo otvorenih očiju pogledati na to da počinje nova faza geopolitičke arhitekture, da se pojavljuju novi igrači i da te druge igrače kao euroatlantski savez ne smijemo gledati preko nišana, ne smijemo gledati kao apriorne naše političke protivnike, ali jednako tako moramo i napustiti ideju da možemo jednostavno izvoziti svoje formule društvenog razvoja na druge prostore”, naveo je Đukanović. Kako je rekao, kada je u pitanju region, treba da se rješavaju pitanja koja su prenijeta iz vremena postojanja Jugoslavije. “Pokazalo se da kada postoji jako liderstvo nema nikakve sumnje da će se doći do očekivanog epiloga. Crna Gora će nastaviti da igra onu ulogu ozbiljnog promotera evropskih i evroatlantskih vrijednosti u regionu”, rekao je Đukanović. M.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Foto: Saša Matić

Sa 2BS Foruma u Budvi

PREDSJEDNIK SLOVENIJE NA TO BE SECURE FORUMU U BUDVI

SJEDNICA BUDVANSKOG PARLA

Demokrate odluke, ali n

⌦ Mili Prelević

P Pahor: EK ne treba da zanemari proces proširenja Predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao je juče na 2BS Forumu u Budvi da novi sastav Evropske komsije treba da ima na umu da proširenje postoji, da taj proces ne treba zanemarivati i da je to izuzetno bitno za dobrobit svih, i regiona i EU. Ipak, on smatra da proces proširenja neće biti glavna tema na agendi nove Evropske komisije. Prvi uslov je, rekao je on, da svakoj članici EU mora biti jasno da je proširenje Unije na Zapadni Balkan u stvari geopolitičko pitanje, koje je kompleksno. Kako je istakao, proces mora da se nastavi. “Za svaku zemlju regiona, ali i za Brisel bi bilo dobro da se region posmatra kao cjelina. Na osnovu iskustva koji imam, bilo bi dobro ukoliko bi Brisel region posmatrao kao cjelinu, a za to je potreban malo drugačiji stav svih u regionu”, rekao je Pahor. On smatra da je to jedini mogući put. “Ukoliko zemlje u regionu pokušaju snažnom političkom voljom da rješavaju pro-

bleme onda bi šansa postojala kroz pet, deset ili 15 godina da ima evropsku perspektivu Zapadnog Balkana u konačnom. Niko ne očekuje da će EK forsirati proces”, rekao je Pahor. Kako je rekao, bilo bi mudro da se Zapadni Balkan posmatra kao paket i da se nadahnu zemlje u regionu da rjesavaju bilateralna pitanja. “Ključna zemlja je BiH. Snažno podržavam dijalog Beograda i Prištine. Bosnu treba da imamo na agendi i da podstaknemo političke snage u toj zemlji da nastave u reformama i napreduju”, rekao je Pahor. Ministar odbrane Njemačke Tomas Silberhorn rekao je da brzinu napredovanja ka EU određuju same države, a ne EK. Jasno je, kako je kazao, da treba da postoji zajedničko evropsko interesovanje da se jasno pokaže šta znači evropski koncept partnerstva. On je kazao da postoji uzdržanost u nekim članicama EU po pitanju proširenja, ali da je poslata jaka poruka sa izbora za EP, jer je zabilježen rast učešća građana, posebno

omladine. “Zapadni Balkan će imati jaku podršku njemačke vlade. Postoje jake poruke u izvještajima o napretku država“, poručio je Silberhorn. Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Mađarske Peter Staraj kazao je da treba imati u vidu strateški značaj Zapadnog Balkana. “Državama Zapadnog Balkana su potrebne konkretne nagrade za dobre rezultate. Svaka država je ostvarila neki napredak na evroatlantskom putu. Veoma nam je drago što je Crna Gora članica NATO-a“, rekao je Staraj. Igor Lukšić, direktor PricewaterhouseCoopers (PwC) za Jugoistočnu Evropu, kazao je da je razočaran „nedostakom apetita za proširenje“, te da se proces proširenja ne smije razumjeti kao tehnički. “EU je izuzetno važan prirodni partner regiona”, dodao je Lukšić. Izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza Dejmon Vilson kazao je da nema previše opcija i puteva kojima se može ići. A.N.

redsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović zakazao je po hitnom postupku 28. sjednicu lokalnog parlamenta za utorak, 4. jun, a na dnevnom redu će se naći inicijativa 12 odbornika Demokrata, Crnogorske i GP URA, koji žele da ponište odluku predsjednika opštine Marka Bata Carevića o gradnji hotela kompanije Mia investmens.

Dio odbornika vladajuće koalicije predao je Skupštini opštine Budva predlog zaključka o zaštiti prostora, kojim traže da se poništi protokol između opštine i turske firme kojim je predviđeno da ispred Jadranskog sajma bude izgrađen hotel sa pet zvjezdica. Predlog zaključka o unapređenju i zaštiti prostora predalo je osam odbornika Demokratske Crne Gore, troje odbornika Crnogorske i jedan odbornik Građanskog pokreta URA. Poznavao ci p olitičkih prilika u Budvi smatraju da je ovo početak još jedne političke krize vladajuće koalicije. U kuloarima se priča da postoje dva pravca razvoja događaja. Po jednom Demo-

Darmanović: Evropi potreban NATO Svaka kriza pomaže članicama da shvate da je postojanje NATO-a važnije od nesporazuma i razlika u gledištima, rekao je ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović, učestvujući na 2BS Forumu u Budvi. Darmanović je na panelu Nova slika bezbjednosti: čelična posvećenost transatlantskom savezu je na testu, rekao da živimo u komplikova-

nim vremenima. “Postoje eksterni i interni izazovi koji testiraju koheziju i posvećenost Alijansi. Sve krize pomažu članicama da shvate da je postojanje NATO-a važnije od nesporazuma i razlika u gledištima”, rekao je Darmanović. On smatra da prošla dešavanja na Balkanu jasno pokazuju da je Evropi potreban

NATO. “Crna Gora je je trenutno na 13. mjestu po izdvajanju u odbranu. NATO danas funkcioniše u složenom okruženju, revizionistička politika Rusije obilježava ovaj period. Države koje nijesu stabilne posebno su osjetljive na napade. Alijansa treba da nastavi otvoreni evroatlantski dijalog”, poručio je Darmanović.

Krapović

krate, Crnogorska i GP URA će izglasati poništenje Carevićevih odluka, ali neće tražiti raspravu o njegovom povjerenju. Drugi pravac je da nakon što “padnu” njegove odluke, Carević zatraži glasanje o njegovom povjerenju. U tom slučaju, kako nezavnično saznajemo, Demokrate, Crnogorska i GP URA neće prisustvovati toj sjednici. To bi sve dodatno moglo da zakomplikuje odnose u vladajućoj koaliciji. Juče nijesmo uspjeli da dobijemo izjavu Carevića, ali je on prije dva dana u razgovoru za Dnevne novine kazao da partneri u budvanskoj vladajućoj koaliciji žele da ga disciplinuju pokušavajući da ponište njegove odluke, pa je tražio da se na nared-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

AKTUELNO

AMENTA PO HITNOM POSTUPKU U UTORAK

ruše Carevićeve ne i Carevića? Dio odbornika vladajuće koalicije predao je SO Budva predlog zaključka o zaštiti prostora, kojim traže da se poništi protokol između opštine i turske firme kojim je predviđeno da ispred Jadranskog sajma bude izgrađen hotel sa pet zvjezdica

noj sjednici Skupštine opštine Budva raspravlja o njegovom povjerenju. “Moje odluke su u interesu građana Budve. Pitam se šta će predsjednik opštine ako neko drugi donosi odluke. Zato je pošteno, ako već hoće da ponište moje odluke, zatraže i preispitivanje povjerenja Marku Careviću. Mislim da ta dva procesa treba da idu paralelno. Oni kažu da ne traže preispitivanje mog povjerenja, a hoće da ponište odluke koje donosim. Kako mogu da povučem tu

svoju odluku? Nikako”, kaže Carević. Na Carevićeve izjave reagovao je i potpredsjednik Demokrata, bivši predsjednik opštine Budva Dragan Krapović, koji je kazao da nije sporno Carevićevo povjerenje već odluke koje je donio. “Vi imate pravo na viđenje stvari i odluke koje Vam pripadaju, ali nemojte zaboraviti da predstavljate i da Vas je izabrala SO Budva, uključujući i 12 odbornika koje danas optužujete za rušenje vlasti i ne znam šta, iako smo Vam i neposredno stavili do znanja da nam to nije namjera. Za našu zabrinutost dovoljna je činjenica da ne znamo ko je investitor, a i sama njihova po-

Odložena redovna sjednica Zasijedanje 27. sjednice Skupštine opštine Budva, zakazane za ponedjeljak, 3. jun odloženo je do daljnjeg. Umjesto ove redovne sjednice, u čiji dnevni red je trebalo da bude uvrštena i inicijativa 12 odbornika, sjutra će biti održana vanredna sjednica. treba da ostanu sakriveni na Djevičanskim ostrvima kod nas izaziva brigu”, dodao je Krapović. On je kazao da Carević nema šta da spočitava Demokratama, a naročito ne rušenje vlasti. “Nije dobro testirati našu riješenost jer biste se mogli iznenaditi dokle smo spremni da idemo. Mi smo radom, rezultatima i odlučnošću doveli do toga da DPS u Budvi danas politički ne postoji, i budite sigurni da se neće vraćati, u ovoj, ili onoj formi”, zaključio je Krapović.

Carević

Sa kongresa Demokrata

DRUGI KONGRES DEMOKRATA

Izjavom časti obavezali se da neće sa DPS-om Izjavom časti koju su potpisali na drugom kongresu partije održanom 25. maja, Demokrate su se obavezale da neće nikada sa DPS-om. Funkcioneri Demokrata su se Izjavom časti moralno i politički obavezali da će tokom obavljanja funkcije, slijedeći najviša načela politike kao težnje vrlini i javnom dobru, čuvati ugled partije, poštovati statut, odluke i sprovoditi program i politiku Demokrata. “S tim u vezi, svojom čašću i ličnim integritetom oni su garantovali da nikada neće podržati Demokratsku partiju socijalista Crne Gore, niti će, radi vršenja vlasti, biti u koaliciji ili činiti skupštinsku većinu sa DPS-om”, navode Demokrate. Potpisnici Izjave časti potvrdili su da će u svojoj najdubljoj odanosti principu poštovanja ljudskog dosto-

janstva i zapovijestima čovječnosti, najiskrenije i najistrajnije promovisati i baštiniti ideale slobode, jednakosti, mira, solidarnosti, tolerancije i pomirenja. Takođe, Demokrate su potpisanom Izjavom časti na Drugom kongresu poručile da u borbi za slobodno društvo, pravdu i prosperitet za sve ljude, držeći da je moralnost u ponašanju vječita dužnost, nikad ni za milimetar neće odstupiti od etičkih ideala čojstva i principa čovječnog odnosa prema drugom i drugačijem. “Kao što je navedeno u samoj Izjavi, Demokrate će u cjelokupnom djelovanju biti privrženi ideji časti i držanju date riječi kao vrhovnim moralnim regulatorima politike, koju shvataju kao ljudski poziv usmjeren na vrlinu i javno dobro”, saopštili su iz Demokrata. R.P.

ZBOG OSJEĆAJA UGROŽENOSTI

Dragica Perović traži od policije da je zaštiti

Predsjednica Skupštine nja kako bi se usvojio budžet opštine Kotor Dragica Pero- i počelo sa isplatom zarada vić obratila se Odjeljenju zaposlenima u toj opštinbezbjednosti Kotor, skoj službi. zbog, kako je kaKao razlog njenog obraćanja zala, osjećaja ugroženosti. Odjeljenju bePerović zbjednosti Pese obratila rović je naOdjeljenju vela osjećaj bezbjednougroženosti i sinhronizosti Kotor povodom saopvanog političštenja predkog pritiska kosjednika Sindiji je, kako je kazala, prepoznala u kalne organizacije Perović tom dopisu i u aktivSlužbe zaštite i spašavanja (SZIS) Kotor, Josipa nostima odbornika DPS-a Markovića, u kojem se, iz- Željka Avramovića, Željmeđu ostalog, traži održa- ka Aprcovića i Jova Suđivanje skupštinskog zasijeda- ća. R.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Turski biznismeni, vlasnici kompanije mia inves

Poštujemo zakone Cr Gore, ne zanimaju na budvanske Političke

⌦ Vesna Šofranac

urska kompanija Mia investments izazvala je proteklih dvadesetak dana interesovanje javnosti, nakon što je njen projekat Mia Budva, kao i donacija koju su ponudili, postao predmetom političkog prepucavanja u lokalnom parlamentu. Za osnivače i vlasnike Mia investments-a, turske biznismene na čelu sa Habipom Arikanom, posljednja dešavanja su bila neprijatno iznenađenje, budući da se radi o poznatoj i priznatoj internacionalnoj kompaniji koja gradi u 14 zemalja svijeta i koja ni u jednom detalju nije uradila ništa što je protiv zakona Crne Gore. U razgovoru za Vikend novine, Arikan i njegov poslovni partner, inače najpoznatiji turski arhitekta Murat Kader, iznose detalje projekta, planove koje imaju u Budvi i

Ovdje smo došli zato što imate predivnu prirodu, predivne ljude, ali i zato što ovdje ima mnogo stranih investitora koji stoje iza Porto Montenegra, Porto Novog, Luštice, Dukljanskih vrtova... To nas je ohrabrilo

Crnoj Gori, uz poruku da ne žele da ih iko stavlja u bilo kakav politički kontekst, jer su oni ugledni biznismeni internacionalnog ranga, koji rade samo u skladu sa zakonima.

Kada odlučujemo da investiramo, kako u Turskoj, tako i bilo gdje drugo, uvijek predvidimo i donaciju, kao dokaz društveno odgovornog poslovanja

■ Donacije su Dio

našeg poslovnog imiDža

„Građanima Budve želim da kažem sljedeće: Mi smo međunarodni investitori, nijesmo političari. Niko u našim porodicama nije u politici. Moja porodica, Arikan porodica, odavno je poznata u obrazovnom sektoru u Turskoj, svi u mojoj porodici otac, stric, ujak... su profesori. Početkom 60-ih prošlog vijeka počeli smo sa investicijama u obrazovanju. Arikan porodica ima više od 150 škola širom Turske, izdavačke kuće, Univerzitet, internacionalne škole... Kada odlučujemo da investiramo, kako u Turskoj, tako i bilo gdje drugo, uvijek predvidimo i donaciju, kao dokaz društveno odgovornog poslovanja. Odlučili smo da to, zajedno sa partnerima, uradimo i u Budvi i to još prije godinu i kao dokaz naše namjere potpisali protokol u kojem jasno piše da Mia investment želi da Budvi donira vrtić. Nema ništa u pozadini, niti skriveno. Uradili smo sve što radimo i u drugim zemljama u kojima investiramo – obratili smo se Opštini, rekli što nam je namjera, a protokol je samo iskazivanje naše želje“, kaže turski biznismen Habip Arikan. Arikan ističe da Opština Budva nije ništa tražila, već da je to bila njihova ponuda

Murat Kader

Mi zakone ne pišemo, ali ih čitamo i poštujemo

Na naše pitanje da prokomentarišu polemiku koja se među budvanskim odbornicima pojavila oko spratnosti hotela, Arikan odgovara da su i u tom dijelu u potpunosti ispoštovali propise. „Pitaju nas zašto podižete zgradu od 15 spratova, zašto ste blizu mora? To nijesu pitanja za ozbiljnog investitora, a mi to jesmo. Mi nijesmo pisali vaše zakone, ali smo ih pročitali i u skladu sa njima se ponašamo.

Projekat hotela „Mia Budva“, ima dvije kule od po 15 spratova, u potpunosti je legalan i urađen samo na osnovu parametara iz planske dokumentacije koje nam je dostavilo Ministarstvo održivog razvoja kroz urbanističko- tehničke uslove. Nijesmo projektovali ni kvadrat više od dozvoljenog nijesmo uradili ništa loše, niti pogrešno, i vrlo smo ponosni na svoju investiciju“, naglašava Arikan.

i da im nije jasno kako se to odjednom donacija pojavljuje kao problem. „Nešto što je naš poslovni imidž, što dolazi iz srca, predstavlja se tako kao da mi nešto skriveno radimo, da trgujemo, da nešto dobijamo u zamjenu, odnosno da kupujemo pravo da gradimo na zemljištu koje smo ranije kupili. To je nije tačno. Mi ne kupujemo prava, ona su napisana u crnogorskim zakonima, koje mi poštujemo. Ovo je poklon iz srca“, kaže Arikan. Turski biznismen objašnjava da su firmu Mia investments u okviru koje se realizuje projekat Mia Budva osnovala tri poslovna partnera i prijatelja – on , Murat Kader i Ozan Sener. „Mia investments“ smo mi, nas tri partnera, dugogodišnja prijatelja, koji zajedno razvijamo biznis u svijetu. Jedan sam ja, drugi je Murat Kader, koji je najbolji arhitekta u Turskoj. Treći partner je Ozan Sener, njegova kompanija je čuvena „Sera group“, jedna od najvećih graditeljskih kompanija u Tur-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

AKTUELNO

STMENT, ZA VIKEND NOVINE O PROJEKTU MIA BUDVA

skoj... Dakle, to je Mia investments, a ovdje smo došli zato što imate predivnu prirodu, predivne ljude, ali i zato što ovdje ima mnogo stranih investitora koji stoje iza Porto Montenegra, Porto Novog, Luštice, Dukljanskih vrtova... To nas je ohrabrilo, jer smo razumjeli da su strani investitori dobrodošli, kao što su dobrodošli u svakoj državi koja želi da se razvija i napreduje. Crna Gora mora još snažnije da otvori vrata investitorima. Jer, ovdje će, s obzirom na vaše zakone, doći da ulaže samo dobar i iskusni investitor“, ističe Arikan.

■ DESET MJESE-

CI ČEKAJU DA SE OGLASI GRADSKI ARHITEKTA

Imajući sve ovo u vidu, kao i nespornu činjenicu da Mia investment nije prekršila niti jedan crnogorski propis, da

Tokom gradnje biće angažovano više od 2.000 radnika iz Crne Gore „Samo građevinski radovi koštaće više od 73 miliona. Tokom tih radova više od 2.000 ljudi će raditi iz Crne Gore, a kada kompletno realizujemo projekat biće zaposleno oko 300 osoba, i to će biti lokalno stanovništvo“, kaže Arikan.

Foto: Iva Mandić

RNE AS IGRE

Habip Arikan je donacija koju su ponudili Budvi dio njihovog poslovnog imidža, veoma ih je neprijatno iznenadilo kada su vidjeli da se njihova kompanija, projekat Mia Budva i donacija – dječji vrtić - dovode u vezu sa političarima, da postaju predmet političkog prepucavanja. „Prvi moj kontakt sa budvanskom administracijom bio je u avgustu prošle godine, kada smo predali idejni projekat. Nijesmo ni znali do tada gdje je zgrada Opštine. Nama niko od političara nije trebao i ne treba. Mi smo poslovni ljudi koji poštuju zakone i pravila zemalja u koje investiraju. Legalno smo kupili zemljište od firme iz Londona „Safiro beach“ i šokirani smo informacijama koje smo vidjeli u medijima i pokušaje da nas povežu sa politikom. Razumijem da se političari, zbog raznih političkih interesa svađaju, to rade svuda u svijetu, dakle, mogu da budu u sukobu sa političkim protivnicima, ali ne mogu da budu u sukobu sa našim projektom. Mi smo poznati i priznati međunarodni investitori koji su u Crnoj Gori tri godine, koji su ispoštovali sve crnogorske zakone i znamo svoja prava i na lokalnom i na međunarodnom nivou“, ističe Murat. Naši sagovornici ne kriju da su razočarani odugovlačenjem sa donošenjem odluke o projektu koji, kako naglašavaju, nikako ne može biti sporan, jer ni u jednom segmentu nijesu prekršeni crnogorski zakoni, nije predviđen niti jedan metar kvadratni više od dozvoljenog, niti su prekršena pravila o spratnosti.

Svi detalji o kompaniji predati CBCG

„Da li možete da zamislite nekog političara koji se krije iza nas. Naše kompanije, kao i kompanije Arikan stare decenijama? To je nevjerovatno, to je smiješno i pomisliti. Lako je provjeriti ko smo. Predali smo sva dokumenta Centralnoj banci Crne Gore, predstavili ko smo, šta smo, gdje sve investiramo, kako radimo, znaju svaki detalj. Očigledno da to nije dovoljno zato smo željeli i da na ovaj način, preko medija, kažemo crnogorskoj javnosti sve o investiciji, kompaniji, donaciji, da znaju da smo ozbiljni ljudi koji rade samo u skladu sa crnogorskim zakonima.” „Ne možete naći nijednu zemlju u svijetu u kojoj se na informaciju od lokalne uprave, posebno od glavnog gradskog arhitekte, čeka deset mjeseci. U Turskoj odgovor mora da se dobije u roku od

30 dana inače se ide na sud. Ali, nama nije namjera da od naše investicije pravimo problem. Hoćemo ovdje da ostanemo dugoročno, da živimo, radimo, ulažemo. Finalizovaćemo mi projekat Mia Budva, pa će građani Crne Gore, Opštine Budva vidjeti o čemu se radi, i koliko će ova investicija doprinijeti promociji vaše države, promociji Budve i koliko će značiti za lokalno stanovništvo koje će u tom novom objektu moći da se zaposle”, kaže turski biznismen Arikan, naglašavajući da koliko mu je poznato, glavni budvanski arhitekta nije našao zamjerku projektu.

■ PRIJE PROJEK-

TA SVE DETALJNO PROVJERILI

Naglašava da projekat “Mia Budva” prati siluetu Budve, što se tiče visine, odnosno spratnosti. Detaljno objašnjava šta su sve uradili prije nego što su se odlučili da investiraju. „Napravili smo naš idejni projekat početkom avgusta prošle godine, predali poznatoj svjetskoj kući Deloitte“, koja nas prati u svim našim in-

vesticijama, i kada smo dobili zeleno svijetlo, predali smo dokumentaciju opštini. Prošlo je 10 mjeseci od tada i još čekamo informaciju. Prije idejnog projekta dobro smo iščitali vaše zakone, a onda počeli da gledamo zemljišta. Kad smo se kupili zemljište okupili smo ekipu da pripremimo projekat. Pozvali smo planere, advokate, stručnjake Deloitta, kako bismo provjerili da li je zemljište na kojem hoćemo da gradimo opterećeno nekom hipotekom i da li postoji bilo kakva zakonska prepreka za gradnju. Nakon što smo dobili sve papire, odnosno kompletirali dokumentaciju, nakon što su nam dvije konsultantske kuće dale zeleno svijetlo, odlučili smo se da uđemo u ovu investiciju”, kaže Arikan. Podsjetimo, idejnim projektom, hotel „Mia Budva“ će imati ima dvije podzemne etaže, prizemlje i 15 spratova, a podzemne etaže imaće 13.371 kvadrat neto površine, dok nadzemne 33.942 kvadrata. Prema idejnom projektu, planirane su 352 hotelske sobe u kojima će moći da boravi 770 gostiju.

Sve naše iskustvo donijeli smo ovdje Sagovornici Vikend novina žele da crnogorska javnost zna da su veoma ozbiljna i i velika kompanija, kako u Turskoj tako i na međunarodnom nivou. Radimo projekte u 14 zemalja. „Više od više od 700 projekata realizujemo u inostranstvu. Više od 40 miliona metara kvadratnih smo izgradili u tim država-

ma. Gradili smo vile, rezidencije, aerodrome, hotele, oblakodere... Tih 40 miliona kvadratnih metara iskustva donijeli ovdje u Crnu Goru, u Budvu, kako bismo napravili nešto na tom zemljištu, kako za sebe tako i za Budvu“, kažu turski biznismeni. Projekat “Mia Budva” su prošle godine predstavili na interna-

cionalnom sajmu MIPIM u Kanu, inače najvećem sajmu nekretnina u svijetu. Pokazali smo Budvu i Crnu Goru. Bila je to, kako kažu turski biznismeni, dobra prezentacija, predstavnici drugih zemalja su dolazili i pitali šta je to, gdje radite, što se tamo dešava…

AKTUELNO

MINISTARKA EKONOMIJE SAOPŠTILA

Vlada ne pregovara o hidroelektrani na Morači

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Vlada u ovom trenutku ne razgovara ni sa jednim investitorom, niti je pokrenula bilo kakav proces pripreme izgradnje hidroelektrana (HE) na Morači, saopštila je juče u Skupštini ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Ona je istakla da je neophodno provjeriti isplativost izgradnje tih objekata i proizvodnje struje, kao i sagledati ograničavajuće faktore. “Vlada je riješena da na ispravan način realizuje valorizaciju hidroenergetskog potencijala. Trenutno se ne razmatra realizacija tog projekta, ne vode razgovori, niti bilo ko radi na novoj projektnoj dokumentaciji. Vje-

RAZMATRAN PREDLOG ZAKONA

Savjet podržao elektronsku fiskalizaciju

rujem da se, ukoliko se bude razgovaralo o Morači, moraju uzeti u obzir svi aspekti od manastira, preko životne sredine, do troškova izmještanja puteva, eksproprijacije i izgradnje elektroenergetske mreže”, rekla je Sekulić u odgovoru poslaniku DF-a Branku Raduloviću. Ministarka smatra i da je dokumentacija u vezi sa izgradnjom energetskih objekata na Morači stara i da se ne može koristiti. Ona je ukazala i da je gradnja HE na toj rijeci projekat sa ozbiljnim ograničenjima, što znači da ga je jedino moguće realizovati uz visok oprez i sprovođenje mjere koje bi otklonile moguće

Sa sjednice savjeta

Elektronska fiskalizacija treba da zamijeni postojeći sistem fiskalnih kasa, omogući interakciju poreskog organa, obveznika i građana, saopšteno je nakon sjednice

Savjet za konkurentnost podržao je juče Predlog zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga kojim se uređuje postupak gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja, sadržaj fiskalnog računa i obveznici fiskalizacije, što bi trebalo da bude u primjeni od iduće godine, saopšteno je nakon sjednice. Premijer i predsjednik Savjeta Duško Marković smatra da je riječ o transformacionom projektu. “Pored direktnog uticaja na poresku disciplinu, projekat doprinosi i promjeni svijesti i standarda, kao i unapređenju poslovne etike”, ukazao je Marković koji je predsjedavao jučerašnjom sjednicom. Elektronska fiskalizacija treba da zamijeni postojeći sistem fiskalnih kasa, omogući interakciju poreskog organa, obveznika i građana kroz prenos i praćenje podataka kroz efikasniju kontrolu transakcija. “Slične sisteme već koriste brojne države u okruženju i inostranstvu i u svakoj od država

Pored direktnog uticaja na poresku disciplinu, projekat doprinosi i promjeni svijesti i standarda, kao i unapređenju poslovne etike, ukazao je Marković

registrovani su značajni efekti u vidu uvećanih i pravovremenih poreskih prihoda, smanjenja neformalne ekonomije i povećanja transparentnosti, a na srednji rok i smanjenje poreske administracije”, konstatovali su članovi Savjeta. Oni su razmatrali i dokument Savjeta stranih investitora Crne Gore o izazovima u poslovanju u oblasti vladavine prava koji se odnosi na kompanije Jugopetrol, Terna Cr-

na Gora, Addiko banku, Porto Montenegro, Crnogorski Telekom, Telenor, Delta City i Ocean Montenegro. Na naftno preduzeće Jugopetrol se odnose problemi u vezi sa poreskim postupcima, dok su kod firmi Karanović/ Partners, NLB banke i Terne Crna Gora registrovane generalne primjedbe. U poslovanju Addiko banke je registrovan postupak inspekcijskog nadzora, dok je kod Porto Montenegra riječ o okončanju sudskog spora o prodaji nepokretnosti, kod Port of Adria kršenje ekskluzivnog prava pretovara kontejnera, a kod Crnogorskog Telekoma i Telenora regulacija cijena roaminga, odnosno poreski postupak poreza na dodatu vrijednost na prodaju telefona ispod tržišne cijene, tačnije po povlašćenim cijenama. U dokumentu je konstatovan i zahtjev Delta Citija za izuzeće iz nacrta Zakona o radu koji predviđa neradnu nedjelju i očuvanje pravne predvidivo-

sti i zaštite javnog interesa u slučaju predloga za usvajanje Koncesionog akta za pružanje lučkih usluga u Luci Bar koji se tiče kompanije Ocean Montenegro. “U svim slučajevima usvojene su preporuke nadležnih resornih institucija. Usvojeno je i Izjašnjenje resornih institucija na preporuke iz Bijele knjige 2018. u okviru koje je identifikovana 41 preporuka državnim institucijama, a prihvaćeno je njih 17”, kazali su iz Savjeta koji je usvojio i Izvještaj o uključenosti privatnog sektora u proces izrade zakona od januara do maja. Izvještaj sadrži informaciju resornih ministarstava o javnim raspravama i drugim oblicima uključivanja predstavnika privatnog sektora u proces donošenja propisa. Savjet je preporučio resornim ministarstvima da ažurno i bez izuzetaka obavljaju konsultacije sa privredom prilikom izrade zakona koji imaju uticaj na poslovni ambijent. D.J.

uticaje na životnu sredinu. Sekulić je podsjetila da Elektroprivreda priprema tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta gradnje HE Komarnica, dok se radi i projektna dokumentacija za HE Kruševo. Ministarka ekonomije je u Skupštini odgovarala i na pitanje poslanika DF-a Nebojše Medojevića koji smatra da je prodaja većinskog paketa akcija Insituta “Simo Milošević” za deset miliona eura, konzorcijumu češke kompanije Philibert i petrovačkog hotelsko-turističkog preduzeća, biznismena Žarka Rakčevića, ponižavajuće niska. Sekulić je objasnila da to što je

Raspisan tender za privatizaciju Instituta za crnu metalurgiju Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte raspisao je tender za prodaju 51,11 odsto akcija nikšićkog Instituta za crnu metalurgiju (ICM). Pismo o namjerama treba dostaviti na adresu Savjeta najkasnije do 28. juna u podne. Privatizacija Instituta predviđena je Planom privatizacije za ovu godinu metodom prodaje akcija ili dokapitalizacijom. “Cilj privatizacije je povećanje konkurentnosti i efikasnosti funkcionisanja društva, obezbjeđivanje novih radnih mjesta i zapošljavanje, pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu”, kazali su iz Savjeta. Strukturu kapitala ICM čini 20,42 odsto državnih akcija, dok je 19,03 odsto u svojini Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja. Ukupno 6,34 odsto dionica je u vlasništvu Zavoda za zapošljavanje, dok njih 5,3 odsto pripada Fondu za obeštećenje. D.J.

Cilj privatizacije je povećanje konkurentnosti i efikasnosti funkcionisanja društva, obezbjeđivanje novih radnih mjesta i zapošljavanje

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Dragica Sekulić u Skupšini

Tenderska komisija prihvatila ponudu, predstavila je Savjetu za privatizaciju i dobila mandat da pristupi pregovorima, ne znači da će ugovor biti potpisan. “Postoje elementi o kojima se razgovara u toku pregovaračkog procesa. Ponuđeni investicioni program nije mogao biti niži od deset miliona, odnosno 25 miliona eura. Tenderskoj komisiji je dostavljena jedna ponuda od češko-crnogorskog konzorcijuma, koja je ispunila sve uslove tražene tenderskom dokumentacijom”, objasnila je Sekulić. D.J.

MINISTAR SAOBRAĆAJA NA FORUMU U KINI

Nurković sa čelNicima crBc-a i exim BaNke

AKTUELNO

ODRŽANA SJEDNICA SAVJETA ZA FINANSIJSKU STABILNOST

Priliv stranih direktnih investicija veći 62 odsto

Ukupan neto priliv stranih direktnih investicija je, prema preliminarnim podacima, od januara do marta iznosio 82,7 miliona eura, što je povećanje od 62,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je na jučerašnjoj sjednici Savjeta za finansijsku stabilnost. Kada je riječ o aktivi banaka, ona je na kraju prvog kvartala iznosila 4,4 milijarde, što je neznatno povećanje u poređenju sa krajem prošle godine. “Aktiva je, posmatrano na godišnjem nivou, ostvarila rast od 6,6 odsto. Ukupni krediti su tokom prvog kvartala porasli 3,4 odsto, dok je učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim, na kraju marta iznosilo 5,9 odsto. To je umanjenje od 0,8 procenata u odnosu na posljednji kvartal 2018. Registrovan je i pad kamatnih stopa”,

Centralna banka

Ukupan neto priliv stranih direktnih investicija je, prema preliminarnim podacima, od januara do marta iznosio 82,7 miliona eura

kazali su u Centralnoj banci. Savjet je konstatovao i da je stabilnost finansijskog sistema na kraju prvog kvartala bila na blago višem nivou u poređenju sa istim razdobljem prošle godine. “Izvornih prihodi budžeta su za 8,3 odsto viši u odnosu na plan, dok je iznos budžetskih rashoda do kraja marta niži 15,3 odsto”, konstatovano je na sjednici. D.J.

GRANI BIRAJU TARIFNE MODELE ZA ELEKTRIčNU ENERGIJU

Nurković na forumu Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković razgovaraće narednih dana, tokom posjete Makau, sa zvaničnicima kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) i predstavnicima Exim banke. Nurković, kako je saopšteno iz njegovog resora, učestvuje na Internacionalnom forumu za infrastrukturu i građevinske investicije. “Crnogorska delegacija je

ostvarila kontakte sa nekoliko zainteresovanih investitora. Narednih dana planirani su susreti i razgovori sa zvaničnicima CRBC-a i kineske EXIM banke”, rekli su predstavnici Ministarstva saobraćaja. Tema ovogodišnjeg foruma, koji okuplja više od 1.800 predstavnika iz regiona i više od 60 zemalja, je promovisanje kvaliteta i održivog razvoja međunarodne infrastrukture. R.E.

NakNada za obNovljive izvore ukida se daNas

BUDVANSKA RIVIJERA ISPLAĆUJE AKCIONARE

isplata dividende 15. juna

Hotelska grupa Budvanska rivijera počeće 15. juna isplatu dividende u neto iznosu od 14,59 centi po akciji, saopšteno je iz kompanije. Dividenda će akcionarima biti isplaćivana preko filijala Crnogorske komercijalne banke. “Pravo na isplatu dividende imaju akcionari koji su upisani u spisak kod Centralnog klirinškog depozitarnog društva na dan 24. april”, kazali su u hotelskom preduzeću.

Kompanija je u prošloj godini ostvarila 2,6 miliona eura dobiti, a njen većinski vlasnik je Vlada sa 41,64 odsto. R.E.

14,6 eura je dividenda po jednoj akciji

Ilustracija Naknada za obnovljive izvore energije (OIE) 1, koju su građani do sada plaćali preko računa za struju, ukida se danas, a EPCG građanima od 1. juna nudi i izbor između osnovnog, plavog, crvenog ili zelenog tarifnog modela snabdijevanja električnom energijom. Plavi model namijenjen je kupcima koji mjesečno troše do 150 kilovat-sati struje u višoj i nižoj tarifi i nudi dva odsto nižu cijenu računa od

prethodne, dok se svaki kilovat-sat preko 150 obračunava po novoj cijeni. “Crveni model nudi istu cijenu energije 24 sata, svakog dana u sedmici, bez podjele na viši u nižu tarifu. Taj model može biti interesantan kupcima koji dominantno električnu energiju troše u periodu više tarife, odnosno tokom dana. Zeleni model podrazumijeva potrošnju energije isključivo iz obnovljivih-zelenih izvora, po cijeni osnov-

nog modela uz dodatnih 0,2 centa po kilovat-satu. Osnovni model predviđen je za kupce koji ne izaberu nijedan od preostala tri”, saopštili su ranije iz EPCG. Kupci električne energije će samo jednom tokom kalendarske godine moću da izaberu tarifni model. EPCG je na svom zvaničnom sajtu objavila i kalkulator putem kojeg domaćinstva mogu izračunati iznos računa na osnovu ostvarene potrošnje. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

UREDNIK STANDARDA MALTRETIRAN U SRBIJI:

RASTODERA HAPSILI AG BIA I SKIDALI DO GOLE K

Urednik portala Standard Samir Rastoder uhapšen je prije dva dana nedaleko od Kraljeva i tako zaustavljen u obavljanju radnog zadatka nakon čega su, kako je prenio ovaj portal, ga službenici srbijanske policije i agenti BIAe neosnovano maltretirali punih šest sati, isljeđivali i skidali do gole kože. Tom prilikom, Rastoder je nezakonito pretresan, a oduzet mu je i mobilni telefon, koji je cijelo vrijeme njegovog zadržavanja bio u rukama agenata, koji su ga po svemu sudeći, detaljno pregledali. Prema pisanju portala Standard, Rastoder je pušten prije dvije noći, nakon što je uredništvo nestanak prijavilo crnogorskoj policiji i uputilo poruke na njegov broj da će slučaj tretirati kao otmicu. Rastoder je bio na radnom zadatku i na proputovanju kroz Kraljevo, zaustavljen je oko 14.30 časova, kada ga je policija opkolila sa pet automobila i u nalik na filmsku akciju izvukla iz vozila njega i vozača jedne taksi firme, koju je angažovao portal Standard. Urednik Standarda prešao je granicu na prelazu Dračenovac i preko Novog Pazara, Raške, Kopaonika, stigao do Kruševca. Međutim, tokom putovanja primijetio je više nepoznatih vozila, koja su ga konstantno pratila i kretala se ispred i iza automobila u kojem su se nalazili on i vozač. U konsultaciji sa glavnom i odgovornom urednicom Jasminom Muminović, Rastoder je odlučio da odustane od zadatka i da se vrati u Crnu Goru. Ipak, u tom trenutku nepoznata pratnja nije odustajala, već je napravila obruč u kretanju na putu između Kruševca i Kraljeva, gdje se u jednom trenutku pojavila saobraćajna patrola i zaustavila vozilo. U momentu zaustavljanja, pored dva vozila sa policijskim oznakama, taksi auto u kojem su bili Rastoder i vozač opkolila su još tri automobila uz upaljene rotacije. Tada su im naredili da izađu iz vozila, stave ruke na

haubu i rašire noge, kako bi ih pretresali. Sve se to odigravalo naočigled brojnih prolaznika, od kojih su neki i snimali neuobičajenu akciju. Poslije pola sata držanja raširenih ruku, nogu i detaljnog pretresa vozila, Rastoder i vozač su privedeni u zgradu policije u Kraljevu, a auto odvezeno u garažu iste zgrade. Uprkos upornom insistiranju da mu se objasni povod takvog postupanja, Rastoder nije mogao dobiti odgovor od brojnih policajaca i inspektora, koji su ih „opservirali“.

■ NASTAVAK TORTURE Nakon ulaska u prostorije policije, kako piše ovaj portal, uslijedio je nastavak torture, koja je trajala više od pet sati. “U nekoliko kancelarija i na više spratova mijenjali su se inspektori kriminalističke policije i agenti BIA-e, koji su kroz razna pitanja pokušavali da iznude odgovore Rastodera, od povoda dolaska u Srbiju do stavova o trenutnoj političkoj situaciji u toj susjednoj državi”, piše Standard. Interesovali su se za rutu kretanja, stajanja, fotografisanja, komunikacije i poznanstava u Srbiji, na Kosovu i u Crnoj Gori. Kako su vidjeli da njihova unakrsna ispitivanja nemaju efekat, koji su željeli da ostvare tako je i njihova nervoza bila vidljivija. “Ajmo! Ja ću da ti kažem zašto si ovde, ali ti ćeš prije toga skoncentrisano i iskreno da kažeš gde si bio, šta si radio i zašto si u Srbiji“, tako je počelo višesatno ispitivanje od četvorice agenata BIA-e u posljednjoj u nizu kancelarija, kroz koje je Rastoder prošao. U jednoj od kancelarija gdje su Rastodera isljeđivali inspektori kriminalističke policije, natjerali su ga da izuje cipele, provjeravali mu đonove, a onda tražili i da svuče svu garderobu, koju su detaljno ispipali sve do šavova. Rastoder je detaljno opisao rutu puta, razloge putovanja,

Rastoder: Očekujem reakciju nadležnih Urednik portala Standard Samir Rastoder kazao je za Vikend novine da očekuje reakciju nadležnih. “Očekujem da će reagova-

ti nadležni organi kako se ovo što se meni dogodilo ne bi ponovilo nekom drugom ko je na radnom zadatku. O događaju sam obavijestio nadležne i cr-

nogorsko Ministarstvo vanjskih poslova. Takođe sam podnio krivičnu prijavu protiv kraljevačke policije i srpske BIAe”, kazao je Rastoder.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

genti kože

način angažovanja taksiste. “Nemoj da nam vrijeđaš inteligenciju, nego lijepo ajmo ponovo“, rekao je drugi agent BIAe. Rastoder je ponovio istu priču više puta, do detalja gdje je odlazio u toalet. Agente BIA-e je interesovalo zašto je izabrao baš tu rutu, da li je imao komunikaciju sa bilo kim u Srbiji i da li zna bilo koga u toj državi.

■ “Šta će se desiti ako si lagao”

Nakon što su ga pitali „ko je ukucavao rute u navigaciji“ i odgovora Rastodera „da je on to radio“, agenti su postavili pitanje – da li je ukucavao koordinate, na šta su dobili negativan odgovor. “Ako mi sada pregledamo navigaciju i utvrdimo da si lagao, šta će se desiti“, pitao je agent. Na to je Rastoder odgovorio da mu nije poznato da se na navigaciji mogu ukucavati koordinate i da nema pojma o čemu pričaju, a da ako ga uhvate u laži, svako samo radi svoj posao. Zatim su se raspitivali da li je nešto snimao ili slikao tokom proputovanja kroz Srbiju. “Ne, nijesam ništa slikao i ako sam imao namjeru da slikam prelijepu prirodu na Kopaoniku“, rekao je Rastoder. Međutim, njima to nije bilo dovoljno, već su uzeli njegov telefon, natjerali ga da isti otključa i ponijeli ga u drugu prostoriju. Uslijedila je serija pitanja o tome šta urednik Standarda misli o političkoj situaciji u Srbiji, šta misli o Vučiću, Brnabić, zatim šta misli o priznanju Kosova od Crne Gore te o mišljenju o prijemu Crne Gore u NATO. Agenti su pažljivo slušali političku analizu Rastodera uz povremene komentare. Isljednike je takođe interesovalo kada je Rastoder išao na Kosovo, te zašto i on nije otišao iz Crne Gore kada su to uradile njegove sestre i brat. Sve ovo navodi na zaključak da je interesovanje agenata BIA-e imalo sasvim drugu pozadinu od one koju su šturo saopštili da se navodno sumnjivo kretao rutom gdje je prolazila štićena ličnost.

Pokušaj montaže portala IN4S Uprkos svim ovim činjenicama na portalu IN4S pojavila se informacijama da je Rastoder uhapšen jer je navodno nosio 1.500 eura Saši Sinđeliću, svjedoku saradniku u postupku za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine, što je notorna neistina. Rastoder je kod sebe imao svega 500 eura za putne troškove, što je konstatovala i kraljevačka policija. Iako je taj portal dobio lične podatke o Rastoderu, vozaču i vozilu, što ukazuje da su izvor informacije službe bezbjednosti Srbije, ipak sve ostale informacije navedene u spornom tekstu su čista montaža, kako bi te službe u javnosti pokušale da opravdaju način nezakonitog postupanja prema Rastoderu. U prilog tome ide i činjenica da niko od brojnih inspektora i agenata tokom ispitivanja nijednom nije pomenuo ime Saše Sinđelića.

■ Bez oBjaŠnjenja

zaŠto ga ispituju

Sve to vrijeme, uredniku Stadarada nije bilo konkretno objašnjeno zašto ga saslušavaju i drže u policijskim prostorijama, a nije mu bila ni data mogućnost da bilo kome javi gdje se nalazi. “Molim Vas, dajte mi telefon da pred vama zovem suprugu, jer će ona da poludi“, kazao je Rastoder, ali je na to dobio eksplicitan odgovor da to „nije moguće“. Uredništvo Standarda je pozivalo Rastodera na njegov broj, ali je se agenti BIA-e, koji su telefon držali u rukama nijesu odazivali. “Ako se ne javiš u narednih pola sata, smatraću da te neko oteo! Moraću sve da alarmiram“, glasila je poruka, koju je Rastoderu u 17:49 časova uputila glavna urednica Standarda, koju su agenti pročitali. Kako odgovora nije bilo u datom roku, slučaj je prijavljen pripadnicima crnogorske policije. Tek u 20:13 časova, Rastoder se javio i kratko kazao da je tek izašao iz policije i da kreće odmah ka Crnoj Gori. Sve radnje koje su juče sprovedene nad Rastoderom i njegovim saputnikom izvedene su na nezakonit način, o čemu svjedoči i činjenica da je pušten iz policije bez objašnjenja zašto je zadržavan i bez kopije zapisnika o saslušanju. E.H.

AKtuelno

Ministar nuhodžić o izvještaju evropske koMisije

EU prepoznala rezultate u oblasti policijske saradnje

Komentarišući izvještaj Evropske komisije o napretku naše zemlje, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić je kazao da je Evropska unija prepoznala rezultate u oblasti međunarodne policijske saradnje. “Ohrabruju ocjene koje je Crna Gora dobila u Izvještaju Evropske komisije u oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Prepoznati su naši rezultati u borbi protiv globalnih bezbjednosnih prijetnji kao što su organizovani kriminal, nezakonite migracije i terorizam”, kazao je Nuhodžić. U Izvještaju je, dodaje, konstatovano da je unaprijeđena međunarodna policijska saradnja daje rezultate. “U prilog tome govore i brojne akcije sa policijskim službama iz regiona i Evrope, koje su rezultirale hapšenjem i zaplijenom narkotika, što je i uočeno od briselske administracije. Kada je u pitanju saradnja sa evropskim agencijama, posebno se izdvaja saradnja sa EUROPOL-om i FRONTEKSom”, podsjetio je Nuhodžić.

Takođe, ukazano je i na izazove koji Crnoj Gori predstoje u narednom periodu, posebno kada je riječ o borbi protiv krijumčarenja, trgovine ljudima, pranja novca, finansijskim istragama i oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. “Preporuke Evropske komisije koje dobijamo kroz neposrednu komunikaci-

ju i partnerske dokumente smatramo konstruktivnim i dobronamjernim, kako bismo bili još proaktivniji. Stoga je nesporna odlučnost i opredijeljenost Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije da nastave sa aktivnostima na zaštiti i bezbjednosti granice i suzbijanju svih oblika kriminala”, zaključio je Nuhodžić. E.H.

policija podnijela četiri krivične prijave

Osumnjičeni za utaju poreza i bespravnu sječu šume Policija je u Herceg Novom i Pljevljima podnijela četiri krivične prijave protiv lica osumnjičenih za djela iz privrednog kriminaliteta. Hercegnovska policija podnijela je prijavu protiv pravnog lica “Bistro more“ i odgovornog lica u ovom restoranu M.B. (45) zbog sumnje da su utajili porez. “Sumnja se da su krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju počinili na način što u namjeri da izbjegnu plaćanje pripadajućih poreskih obaveza tokom poslovne 2017. i 2018. poreskom organu nisu predali obavezne prijave o stečenom prihodu u iznosu od 57.838 eu-

ra koji je ostvaren u restoranu koji je poslovao u okviru navedenog pravnog lica, na koji način su izbjegli plaćanje poreza na dodatnu vrijednost u ukupnom iznosu od 9.538 eura”, navode iz Uprave policije. Sumnja se i da prikazali ostvarenu dobit u iznosu od 22.561 eura, na koji način su izbjegli plaćanje poreza na dobit u iznosu od 2.030 eura. Pljevaljska policija je podnijela dvije krivične prijave protiv S.G., S.U. i pravnog lica „Ukras univer“ zbog sumnje da su počinili dva krivična djela navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja. “Oni su izjavu sa neistinitim sadržajem upotrijebili

kao pravu prilikom podnošenja zahtjeva PU za pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije privrednog društva, pri čemu je pričinjena ukupna šteta prema budžetu Crne Gore u iznosu od 16.919 eura”, ističe se u saopštenju. Nadalje, službenici CB Pljevlja su podnijeli krivičnu prijavu protiv N.B. (29) iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi, jer je propuštanjem nadzora koji je bio dužan da sprovede u gazdinskoj jedinici „Maočnica” došlo do bespravne sječe, kada je posječeno 224,357m3 četinara i 4,442 m3 lišćara, ukupne vrijednosti 18.242 eura. E.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

UDARIO JE AUTOMOBIL NA PJEŠAČKOM

ADVOKATSKI TIM ATLAS GRUPE

Krivične prijave protiv svojih službenika Advokatski tim Atlas grupe podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivične prijave protiv službenice Atlas banke, Ljiljane Dragičević i brokerke Marine Mauer, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebe službenog položaja pomaganjem. Krivična prijava je podnijeta i protiv službenice Atlas banke, Olge Bogdanović, zbog zloupotrebe službenog položaja. Iz Press centra Atlas grupe saopšteno je da je Dragičević, kao organizator kriminalne organizacije, većem broju preduzeća korisnika e-komerc servisa, koji podrazumijeva prodaju proizvoda i usluga putem interneta prihvatanjem platnih kartica i sistema Visa International i MasterCard, organizovala postavljanje odgovornih osoba u novoregistrovanim firmama. “Ona je na taj način vrbovala odgovorne osobe, angažujući članove svoje porodice, prijatelje i poznanike, kao i druge građane preko broker posrednice Marine Mau-

Pesnicama na sugra anina Protiv T.P. (20), R.Đ. (24) i D.P. (25) nikšićka policija je podnijela krivične prijave zbog sumnje da su krajem aprila pesnicama udarali P.B. (27), takođe iz Nikšića. Iz Uprave policije je saopšteno da su osumnjičeni prvo upotrebom elektrošokera P.B. onesposobili za odbranu, a zatim ga udarali stisnutim šakama po glavi i tijelu. P.B. je lakše povrijeđen i ukazana mu je ljekarska pomoć u medicinskoj ustanovi. R.C.H.

er. Naplaćivala je nezakonite provizije suprotno internim aktima Atlas banke i obavljala kontrolu postupanja imenovanih izvršnih direktora kao novih članova kriminalne organizacije u realizaciji kriminalnog plana i usmjeravala kriminalne aktivnosti mimo znanja odgovornih u banci“, objašnjeno je iz Atlas grupe. Ona je, kako navode, u kontinuitetu angažovala osobe iz bliskog okruženja koji bi formalno bili registrovani kao izvršni direktori u novoosnovanim preduzećima, te je sa ostalim NN članovima kriminalne organizacije prikrivala tačne podatke koji su od značaja za pravilno prikazivanje strukture ostvarenog prometa. “Organizovala je lažno prikazivanje podataka u vezi sa prometom novčanih sredstava, kao i druge podatke i informacije, stekavši pritom veliku protivpravnu imovinsku korist, čime je akcionarima banke nanijeta ogromna imovinska šteta”, navodi se u krivičnoj prijavi, koju je podnio advokat Zdravko Đukanović.

U saobraćajnoj nezgodi žena teško povrijeđena Olga Ninošević (58) teško je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi na Bulevaru 13. jul u Nikšiću kada je, dok je prelazila ulicu na pješačkom prelazu, automobilom udario M.K. (33). Kako saznaje agencija MINA, Ninošević je automobilom, marke „opel“ registarskih oznaka NKBA913 uda-

Krivična prijava protiv Bogdanović podnijeta je, jer je, obavljajući funkciju direktora Sektora za plasman u Atlas banci, dok je Tanja Terić bila privremeni upravnik, neovlašćeno iznosila podatke i poslovne tajne banke, koje su joj povjerene na čuvanje. Ona je, kako se navodi, organizovala obavljanje kompenzacionih plaćanja na nezakonit način u ukupnom iznosu od 21,5 miliona eura, zajedno sa Terić i guvernerom Centralne banke (CBCG), Radojem Žugićem. Na taj način je pričinjena velika šteta akcionarima banke. “Bogdanović je, umjesto da postupa savjesno i u granicama ovlašćenja zbog očuvanja aktive banke, obavila nezakonita, kompenzaciona plaćanja, a zajedno sa Žugićem i Terićem zaustavila najveći dio komercijalnih aktivnosti banke i u velikoj mjeri ugrozila njenu aktivu“, navodi se u prijavi. Na taj način su preduzete radnje kojima je akcionarima prouzrokovana šteta od 21,5 miliona eura. E.H.

AKCIJA PODGORIČKE POLICIJE

Rasvijetljeno devet krađa Podgorička policija uhapsila je S.K. (26) iz tog grada zbog sumnje da je počinio osam krađa. Kako je saopšteno, Podgoričanin se sumnjiči da je od 18. marta do 20. maja provaljivao u unutrašnjost objekata i kuća odakle je ukrao tri televizora, računar, alat, četiri bicikla i druge predmete. Kotorska policija je rasvijetlila krađu počinjenu 25. maja ove godine u kojoj su iz jedne kuće u naselju Kavač ukradene stvari vrijedne 3.000 eura.

“Službenici OB Kotor su identifikovali lica osumnjičena za ovo krivično djelo, K.V. (19) i M.L. (17) iz Kotora. K.V. je uhapšen i uz krivičnu prijavu je priveden državnom tužiocu u ODT u Kotoru, dok je protiv maloljetnog M.L. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku”, navodi se u saopštenju. Policija u Kotoru je pronašla i vlasnici vratila dio ukradenih stvari i predmeta, dok se preduzimaju aktivnosti na pronalasku ostalih ukradenih stvari. R.C.H.

rio M.K. (33) iz Nikšića, vozeći iz pravca Kličeva ka gradu. Ninošević je u teškom stanju prevezena u Klinički centar u Podgorici. Uviđaj su obavili osnovni državni tužilac, Željko Pejović, saobraćajni policajci Centra bezbjednosti u Nikšiću i vještak saobraćajne struke. E.H.

UHAPŠEN PODGORIČANIN

Bježeći od policije Pejović bacio pištolj Podgoričanin Željko Pejović (45), koji u policijskim evidencijama slovi za bezbjednosno interesantnu osobu, uhapšen je juče nakon što je vještačenjem ustanovljeno da odbačeni pištolj koji je policija zaplijenila prije 20 dana pripada njemu. Podsjećamo, policija je prije dvadeset dana kontrolisala Pejovića u Ulici žrtava fašizma u Podgorici. Kad je ugledao policiju, Pejović je pokušao da pobjegne, ali su ga policijski službenici sustigli i pretresli. Tom prilikom kod nje-

ga nijesu pronađene nedozvoljene stvari i predmeti. Međutim, pretragom terena u pravcu u kom je Pejović bježao, policija je pronašla odbačeni pištolj marke “Pietro Berreta“ cal. 9mm, sa devet metaka u okviru i jednim metkom u cijevi, za koji su sumnjali da pripada njemu, što se kasnijim vještačenjem ispostavilo tačnim. “Pejović je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz Uprave policije. E.H.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

USKORO U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

UNIVERZITET DONJA GORICA

Promocija knjige i novog studijskog programa “Kineske studije” Na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) juče je održana promocija knjige “Internationalization of Studies at the UDG, Example of Cooperation with China”, autora prof. dr Veselina Vukotića i prof. dr Zorana Đikanovića, a takođe je predstavljen i novi studijski program “Kineske studije”, koji će biti realizovan u okviru Fakulteta za kulturu i turizam. Knjiga “Internationalization of Studies at the UDG, Example of Cooperation with China” je rezultat višegodišnje saradnje Univerziteta sa Kinom. Vukotić je istakao da je Kina velika ekonomska i tehnološka sila sa izuzetno obrazovanim stanovništvom, te da će nesumnjivo uticati na “našu istoriju budućnosti”. “Pojas i put” inicijativa je zapravo otkriće novog kontinenta – Evroazije, kao što je Kolumbo otkrio novi kontinent – Ameriku. Ova inicijativa spaja evropsku modernu fiziku i azijski misticizam, kao i dva načina razmišljanja – evropski i azijski”, kazao je Vukotić. Liu Jin, ambasador NR Kine u Crnoj Gori, kazao je da je riječ o prvoj publikaciji i saradnji crnogorskog i kineskog univerziteta. “Nadam se da će kineske studije postati popularnije u Crnoj Gori. Najuzbudljiviji rezultat je vaša ljubav prema kineskim studijama kao

Moj drugar je svirao na festivalu, na platou Doma revolucije u bendu Uzemljenje. Super nam je i odlučili smo da ostanemo do kraja

predmet na UDG-u. Prijateljstvo između ove dvije zemlje nastaviće oni koji razumiju jedne druge. Vjerujem da će Kineske studije poslužiti da se to prijateljstvo nastavi”, kazao je Liu Jin. Đikanović, inače koordinator UDG saradnje sa Kinom, objasnio je da je internacionalizacija studija na UDG-u na primjeru saradnje sa Kinom predstavljena kroz knjigu čiji sadržaj čine dokumeta i fotografije sa svih događaja u oblasti saradnje Univerziteta i Kine. Dr Marija Orlandić, dekanica studijskog programa „Kineske studije“, navela je da je cilj ovog programa sticanje znanja, vještina iz oblasti kineskog jezika, kineske kulture, ekonomije, turizma... Ovaj studijski program je u procesu akreditacije. R.D.

Narednih dana k oko 7.000 polum

IZ MINISTARSTVA PROSVJETE PORUČILI DA ĆE

■ VIŠE MJESTA NEGO ĐAKA

Juče na UDG-u

“Konkurs za upis u prvi razred srednje škole biće raspisan ovih dana, i u njemu će biti navedeni svi detalji. Ono što je najvažnije jeste da će, ukupno gledano, biti mjesta za sve. Naime, ove godine školu završava 6.985 osnovaca, a ukupni broj mjesta u školama će svakako biti veći. Podrazumijeva se takođe da se isto odnosi i na opštine, odnosno da će u srednjim školama na teritoriji jedne opštine broj mjesta za prvake biti veći

od broja polumaturanata na teritoriji te opštine”, kazala je PR prosvjetnog resora, Milica Lekić. Na konkurs za upis u I razred srednje škole prijavljuju se kandidati koji su završili osnovnu školu i koji u vrijeme podnošenja prijave nijesu stariji od 17 godina. Dokumentacija i procedura će i ove biti biti ista kao i prethodnih godina, odnosno podnosiće se prijava na Konkurs i originalna svjedočanstva posljednja tri razreda.

■ KRITERIJUMI ZA UPIS

“Naglašavamo da izvod iz matične kljige rođenih nije potreban”, poručila je Lekić. Za učenike koji planiraju da upišu opštu gimnaziju vrednuje se opšti uspjeh u posljednjem ciklusu osnovne škole, zatim uspjeh na eksternoj provjeri znanja na

OVE GODINE ŠKOLU ZAVRŠAVA 6.985 OSNOVACA, A UKUPNI BROJ MJESTA U ŠKOLAMA ĆE SVAKAKO BITI VEĆI. PODRAZUMIJEVA SE TAKOĐE DA SE ISTO ODNOSI I NA OPŠTINE, ODNOSNO DA ĆE U SREDNJIM ŠKOLAMA NA TERITORIJI JEDNE OPŠTINE BROJ MJESTA ZA PRVAKE BITI VEĆI OD BROJA POLUMATURANATA NA TERITORIJI TE OPŠTINE kraju osnovnog obrazovanja, kao i uspjeh iz crnogorskog ili maternjeg jezika, matematike i predmeta značajnih za sticanje obrazovanja u posljednjem ciklusu osnovne škole. Takođe, vrednuju se i rezultati sa državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno priznanja. Specijalističke gimnazije imaju dodatne, posebne kriterijume. “Upis učenika u prvi razred stručne škole vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: op-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

OŠ ª PAVLE ROVINSKIº U POSJETI VLADI

OSNOVCI SJELI U MINISTARSKE FOTELJE

konkurs za maturanata Juventas: Pojačati mjere za

E MJESTA BITI ZA SVE OSNOVCE

Dvadeset učenika petog razreda Osnovne škole “Pavle Rovinski” sa razrednom starješinom posjetilo je juče Vladu Crnu Gore, gdje ih je ugostila generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić. Poželjevši im srdačnu dobrodošlicu u sali u kojoj se održavaju sjednice Vlade, Pešić je izra-

zila zadovoljstvo zbog prilike da ugosti i provede vrijeme sa najmlađim pripadnicima našeg društva. Nakon što ih je upoznala sa načinom rada Vlade, razgovarali su o interesovanjima u vezi sa školskim programom. “Pored tema koje se odnose na položaj djece u druš-

tvu, Pešić je naglasila važnost suzbijanja vršnjačkog nasilja, zamolivši učenike za posebnu odgovornost po tom pitanju”, saopšteno je iz Vlade. Osnovci su, osim sale u kojoj se održavaju sjednice Vlade, posjetili i kabinet predsjednika Vlade i pres centar. R.D.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV DUVANSKOG DIMA

šteg uspjeha u posljednjem ciklusu osnovne škole, uspjeha na eksternoj provjeri znanja na kraju osnovnog obrazovanja, uspjeha iz dva nastavna predmeta u posljednjem ciklusu osnovne škole koji su značajni za sticanje obrazovanja, rezultata sa državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodjele priznanja. Ukoliko

je obrazovnim programom kao poseban uslov za upis određena provjera posebne nadarenosti, odnosno sposobnosti, primjera radi umjetničke škole, umjesto vrednovanja uspjeha iz dva nastavna predmeta od značaja za sticanje obrazovanja, vrednuje se posebna nadarenost, odnosno sposobnost”, objašnjava Lekić. M.I.

Tokom trajanja upisa škole će svakodnevno ažurirati rang liste Od ove godine, škole su u obavezi da u toku trajanja roka za podnošenje prijava za upis u školu svakodnevno ažuriranu rang listu prijavljenih kandidata radi njihovog informisanja o mjestu na rang listi. “Ono što je važan novitet od prošle godine jeste da u toku trajanja roka za podnošenje prijava za upis u školu, škola je dužna da svakog dana objavi ažuriranu rang listu prijavljenih kandidata radi njihovog informisanja o mjestu na rang listi. Rang

lista se objavljuje na oglasnoj tabli škole i sadrži za svakog kandidata ime, ime roditelja, odnosno staratelja, prezime, ostvareni broj bodova pojedinačno po kriterijumima koji se vrednuju za upis i ostvareni ukupan broj bodova”, objašnjava Lekić. Time se, vjeruju u Ministarstvu prosvjete, značajno povećava transparentnost čitavog procesa, jer u svakom momentu učenici i roditelji mogu da vide koju poziciju djeca zauzimaju na rang listi.

smanjenje potrošnje duvana U Crnoj Gori je prethodne godine, od kracinoma pluća oboljelo 418 građana, a donosioci odluka bi trebalo da se značajnije zalažu za smanjenje potrošnje duvana i angažovanje svih aktera koji mogu dati svoj doprinos u kontroli duvana, ocijenio je Jovan Dašić iz NVO Juventas. Dašić, koji je saradnik na javno-zdravstvenim projektima u Juventasu, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv duvanskog dima, kazao je da je ove godine cilj da se skrene pažnja na negativni uticaj duvana na pluća. „Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije prethodne godine je u Crnoj Gori od kracinoma pluća oboljelo 418 građa-

na, što svrstava ovu bolest u najučestalije slučajeve smrti od maligne neoplazije. Zato je važno da se donosioci odluka značajnije zalažu za smanjenje potrošnje duvana i angažovanje svih aktera koji mogu dati svoj doprinos u kontroli duvana“, istakao je Dašić u intervjuu za PR Centar. R.D.

418 Dašić

GRAĐANA PROŠLE GODINE OBOLJELO JE OD KARCINOMA PLUĆA

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

ª Unapređivanje praksi lokalnih medija U borbi protiv korUpcije i organizovanog kriminalaº

Novinari istraživači da dobiju status službenih lica Istraživačkim novinarstvom moguće je doprinijeti promjenama svega što u Crnoj Gori treba da se mijenja, a vrlo je važno da novinari koji se bave tom vrstom novinarstva dobiju status službenih lica, saopšteno je na pres konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) povodom predstavljanja rezultata projekta “Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori. Projektni koordinator (CEDEM) Marko Pejović, kazao je da je cilj projekta doprinos evroatlantskim integracijama Crne Gore, kroz povećanje kvaliteta vjerodostojnosti istraživačkog novinarstva u oblasti korupcije i organizovanog kriminala. “Svrha projekta je bila jačanje kapaciteta lokalnih no-

vinara koje bi rezultiralo profesionalnijem pristupu istraživačkom procesu, kao i kredibilnijem izvještavanju u oblasti korupcije i organizovanog kriminala. Ono što čini posebnost ovog projekta jeste što su bili uključeni lokalni javni emiteri, kao i komercijalni, pa smo obuhvatili deset novinara iz tri lokalna javna emitera i četiri komercijalna u Pljevljima, Kotoru, Ulcinju, Baru i Beranama”, rekao je Pejović. Prema njegovim riječima, novinari istraživači moraju mijenjati svakodnevnicu i boriti se za bolje društvo, i to je ono što čini ključnu razliku između svakodnevnog novinarstva i istraživačkog novinarstva. On smatra da ovakvi projekti treba da budu odgovor na tabloidizaciju novinarstva u Crnoj Gori i jačanje svih struktura koji će, kako je naveo, zajednički promovisati

ideju istraživačkog novinastva i doprinijeti jačanju borbe za vladavinu prava i demokratizaciju društva. “Projekat je započet radnim sastancima predstavnika pravosuđa i medija, u Baru, Beranama i Kotoru. Ocijenjeno je i da je vrlo važno da imamo zajednički cilj, a to je kredibilno i objektivno izvještavanje i da bude što manje spekulisanja sa različitim informacijama i da kao rezultat imamo blagovremene i tačne informacije za sve ono što javnost ima pravo da zna”, kazao je Pejović. Sa druge strane, kako je dodao, predstavnici sistema pravosuđa su ukazali na važnost poznavanja terminologije u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, “na čemu je CEDEM intenzivno radio prethodnih mjeseci, u saradnji sa predstavnicima Insajdera i novinarkom Mirjanom Jevtović”. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

aktuelno

Promocija najboljih studenata najboljim Poslodavcima, 59 godina ekonomskog fakulteta

Nakon diplome posao sa početnom platom od 1.000 e u kompaniji Voli

U prisustvu velikog broja zvanica, predstavnika Vlade, diplomatskog kora, Univerziteta Crne Gore i uspješnih privrednika, juče su na Ekonomskom fakultetu dodijeljene nagrade najboljim studentima kojih je ove godine bilo 25. Na svečanosti, organizovanoj povodom 59 godina od osnivanja Ekonomskog fakulteta, predsjednik borda direktora kompanije Voli trade, Dragan Bokan istakao je da će njegova kompanija, osim novčane nagrade kojom je darivala 25 studenata, ponuditi i zaposlenje u trajanju od pola godine sa platom od čak 1.000 eura. Bokan je prisutnim studentima opisao početak i razvoj svog privatnog biznisa u vremenu koje, kako je kazao, nije bilo naklonjeno preduzetnicima, motivišući ih da od prvog dana unapređuju vještine i radne navike. U ime najboljih studenata prisutnima se obratio Nikola

Promocija najboljih studenata najboljim poslodavcima – nakon diplome zaposlenje sa početnom platom 1.000 eura u kompaniji Voli Radanović koji je zahvalio Ekonomskom fakultetu zbog njegovanja lijepe tradicije nagrađivanja najboljih studenata, kao i zbog povezivanja fakulteta sa privredom, jer “ta saradnja pozitivno utiče na mogućnosti studenata za lakše zaposlenje nakon stica-

nja diplome”. On se zahvalio u ime svih studenata i kompaniji Voli zbog prilike da karijeru otpočnu u toj kompaniji uz izuzetne uslove. Dekan, prof. dr Nikola Milović je istakao da je za sve 31. maj poseban dan koji priziva snažna sjeća-

donacija komPanije ª voliº vrijedna 30.000 eura

Novi kabiNet za praksu u školi “sergije staNić” Privreda i obrazovanje u Crnoj Gori počeli su ozbiljno partnerstvo, poručeno je na jučerašnjem otvaranju kabineta za tehničare prodaje i prodavače u školi “Sergije Stanić”, koji je finansirala kompanija “Voli”. Događaj je organizovan u okviru kampanje “Stručno je ključno – alati budućnosti su u vašim rukama”. Ministar prosvjete Damir Šehović na otvaranju je poručio da je ova investicija simbol sve kvalitetnije saradnje obrazovnog sistema i tržišta, odnosno dokaz pozitivnih promjena na polju stručnog obrazovanja, a na koje je ukazala i Evropska komisija u po-

sljednjem izvještaju. “Takvim, partnerskim odnosom, a ne izolacijom obrazovnog sistema od društvenih potreba, stvaramo mlade koji znaju da je kvalitetno obrazovanje, koje uključuje i praktična znanja, put do samoostvarenja i finansijske stabilnosti. Naša saradnja sa privatnim sektorom je sve, samo ne deklarativna. Oko 280 očekivanih poslodavaca koji će od naredne godine biti uključeni u sistem dualnog obrazovanja pokazuju još jednom da je privreda Crne Gore počela da prepoznaje obrazovni sistem kao partnera, koji proizvodi konkurentne i

tražene kadrove. Takođe, 16 novih, modularizovanih programa koji će početi da se primjenjuju od naredne školske godine u stručnim školama, rađeni su upravo sa poslodavcima i uvažavajući njihove sugestije”, kazao je Šehović. Direktor škole “Sergije Stanić” Darko Vukčević, najavio je da će od naredne školske godine prodavači iz ove škole biti uključeni u sistem dualnog obrazovanja i izrazio uvjerenje da će ostvarena saradnja sa kompanijom “Voli” biti dugoročna. Dragan Bokan, vlasnik kompanije “Voli” rekao je da je cilj opremanja kabineta

nja na prethodne generacije nastavnika, saradnika i studenata i na njihova izuzetna dostignuća. “Na ljude koji su tokom 59 godina gradili ugled ove institucije. Na one koji treba da budu i koji jesu naš uzor, a čija su djela motivacija budućim generacija-

ma. Siguran sam da ćemo se saglasiti da Ekonomski fakultet za Crnu Goru ima posebnu vrijednost i značaj kao izvor sa kojeg su poticale ideje slobode i jezgro crnogorske ekonomske misli skoro šest decenija. Sve svoje napore ulažemo u to da tako i ostane”, kazao je on. Povodom nagrađivanja najboljih studenata Akademskih studija ekonomije i Primijenjenih studija menadžmenta, Milović je prisutnima saopštio da na Ekonomskom fakultetu ne školuju kadar za biro, već za tržište rada. “Činjenica na koju smo ponosni je da se naši studenti nakon završetka Fakulteta brzo zapošljavaju i da je zadovoljstvo poslodavaca evidentno. To nas podstiče da nastavimo putem stalnog unapređenja i modernizacije nastavnih sadržaja kako bi u budućnosti zadržali poziciju lidera u obrazovanju ekonomista”, poručio je Milović. R.D.

Cilj opremanja kabineta pružanje mogućnosti djeci da se u najsavremenijim uslovima obrazuju

pružanje mogućnosti djeci da se u najsavremenijim uslovima obrazuju za neke od traženih profila. On je istakao da je ulaganje u djecu i obrazovanje najvrednija investicija. Investicija u školski kabinet vrijedna je 30.000 eura. Kontinuitet u

saradnji kompanije “Voli” sa školom “Sergije Stanić” ogleda se i u ovogodišnjim ulaganjima u vidu namirnica vrijednim više hiljada eura, i ta investicija je tokom ove školske godine bila korišćena za praksu. R.D.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Simović u Bijelom Polju

SIMOVIĆ U BIJELOM POLJU O REZULTATIMA IPARD P

Postignuti ohrabruj „Crna Gora u oblasti poljoprivrede postiže značajne iskorake. Najavili smo početkom godine nove zamahe u razvoju naše poljoprivrede. Sada sa zadovoljstvom možemo da kažemo da se oni ostvaruju i da imamo ohrabrujuće rezultate. To potvrđuju investicije u poljoprivredi od preko 35 miliona eura koje su već realizovane u ovoj godini ili je njihova realizacija u toku. A to postižemo zajedno i vrijedni domaćini i preduzetnici i odgovorne institucije i posvećena administracija, uz podršku naših EU partnera“, ocijenio je danas u Bijelom Polju potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, koji je prvog dana četvorodnevne posjete Crnoj Gori predstavio rezultate prvog javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji, u okviru IPARD Programa. On je započeo četvorodnevnu radnu posjetu Sjeveru Crne Gore sa ciljem neposrednog praćenja realizacije i sagledavanja rezultata udruženih napora za razvoj sektora poljoprivrede, koje ulaže Vlada, zajedno sa EU partnerima, vrijednim domaćinima i preduzetnicima te odgovornim lokalnim samoupravama kakva je bjelopoljska.

■ NOVI IZVJEŠTAJ EK

PREPOZNAO DOBAR NAPREDAK

Rezultati IPARD poziva, upravo potvrđuju napredak koji se postiže u ovom sektoru, a koji je prepoznat i od strane EU koja je nedavno objavila ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore. „I ovaj, kao i svi dosadašnji izvještaji, za nas je objektivni partnerski pogled u kojem nadležne institucije pozitivne ocjene doživljavaju kao ohrabrenje i priznanje za urađeno, a date preporuke kao važna usmjerenja i podsticaje za buduće aktivnosti. Te preporuke su važni putokazi za odgovorne institucije u savladavanju završnih - najzahtjevnijih dionica na našem evropskom putu“, kazao je Simović, ističući zadovoljstvo zbog ocjena da je u poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlju Bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarna politika, ostvaren dobar napredak. Simović je podsjetio da je Crna Gora 2017. godine završila proces akreditacije za IPARD program i dobila ovlašćenje za upravljanje sa 39 miliona eura, sredstava EU. Tokom 2018. godine objavljena su dva javna poziva – za bespovratnu podršku investicijama u primarnu pro-

izvodnju i preradu, na koje je pristiglo 434 zahtjeva poljoprivrednih proizvođača. Do sada je potpisano 20 ugovora za podršku preradi, ukupne vrijednosti investicija od 11,8 miliona EUR i očekivanom bespovratnom podrškom od oko 4,9 miliona EUR. Ovim investicijama će se, kako je danas podsjetio Simović, osigurati brojna postojeća radna mjesta i otvoriti preko 80 novih i osigurati siguran plasman za preko 7.000 kooperanata.

■ POTPISANO 140 UGOVORA IZ 18 OPŠTINA

Predstavljajući aktuelne rezultate javnog poziva za podršku primarnoj proizvodnji, Simović je saopštio da je od pristiglih 389 zahtjeva do danas potpisano 140 ugovora o podršci za poljoprivrednike iz 18 opština. Ukupne investicije za sada iznose 5,2 miliona eura dok očekivana podrška iznosi oko 2,9 miliona eura. Kako je kazao, ovi rezultate predstavljaju se u Bijelom Polju iz dva razloga. Od ukupnog broja odobrenih ugovora najveći broj je iz Bijelog Polja (36 odnosno 25,7%) i drugo, zato što od ukupnog broja odobrenih ugovora više od 62% su iz sjevernog regiona. „Ovim investicijama 140 po-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

AKTUELNO

SOCIJALNI RADNICI U POSJETI PORODICI KOJOJ JE IZGORJELA KUĆA

Vukovićima stigla pomoć za sanaciju posljedica

PODRŠKE PRIMARNOJ PROIZVODNJI

ujući rezultati ljoprivrednika nabaviće 120 novih traktora, 130 komada priključne mehanizacije, izgraditi nove objekte i podići nove višegodišnje zasade, čime će osigurati i unaprijediti prihode svojim domaćinstvima“, kazao je Simović ističući da se prema projekcijama Ministarstva, očekuje da će još 100 poljoprivrednika zadovoljiti uslove javnog poziva do sredine jula tekuće godine, i da ćemo imati ukupno 240 potpisanih ugovora s ukupnom vrijednošću investicija od 14,5 miliona eura, odnosno podrškom u iznosu od 7,8 miliona eura. „Dakle, kroz ova prva dva Javna poziva kroz 260 ugovora realizovaće se investicije vrijedne preko 26 miliona eura uz bespovratnu podršku od skoro 13 miliona eura, od čega je 75% evropskih i 25% sredstava iz nacionalnog budžeta“, kazao je Simović. On je, takođe, farmerima koji nijesu ispunili uslove ovog Javnog poziva iz različitih razloga da spremaju dokumentaciju, jer će brzo objaviti nove javne pozive. Simović je najavio i nove javne pozive kroz IPARD i to tokom ljeta za preradu, a nakon toga za primarnu proizvodnju. Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic čestitao je brojnim aplikantima koji su bili proaktivni i napra-

vili značajne napore da se prijave, ali i Ministarstvu na efikasnostii ohrabrio zaposlene u Ministarstvu da ubrzaju procedure ugovaranja, aplikante da imaju još malo strpljenja. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović istakao je da prepoznaje napore Vlade i evropskih partnera na razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u toj opštini i izrazio zadovoljstvo što je veliki Bjelopoljaca ostvario pravo na podršku kroz IPARD, ali i druge, brojne mjere podrške. R.C.G.

U posjeti Kući voća u Andrijevici Simović je posjetio i Andrijevicu gdje je obišao radove na izradnji Kuće voća, zajedno sa predsjednikom Opštine Srđanom Mašovićem, direktorom Uprave javnih radova Rešadom Nuhodžićem, sa saradnicima, kao i predstavnicima izvođača radova. On je tom prilikom poslao poruku da treba ubrzati građevinske radove. Prema riječima Simovića, obezbijeđena su sredstva za nabavku opreme, kroz MIDAS projekat koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom.

Nakon što je Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak putem javnog informisanja upoznat, da je u požaru u potpunosti izgorjela porodična kuća Ljuboja Vukovića koja se nalazila u selu Prenćani, opština Pljevlja, predstavnici Centra za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak su posjetili porodicu Vuković. “Sa članovima porodice su obavili osnažujući informativni razgovori tom prilikom ih informisali da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja na predlog Centra za socijalni rad obezbijedilo 1000 € za nabavku građevinskog materijala kojiće se koristiti za izgradnju nove kuće kako bi se stvorili povoljini i nesmetani uslovi za dalji život i stanovanje porodice”, saopšteno je iz Centra za socijalni rad. Podsjetimo, u jutarnjim časovima 24. maja Službi zaštite i spašavanja opštine Pljevlja prijavljen je požar na porodičnoj kući LjubojaPila Vukovića u udaljenom pljevaljskom selu Premćani (Premćansko brdo). Po dolasku na lice mjesta pripadnici službe spašavanja su

uspjeli da ugase požar koji je nažalost bio u završnoj fazi na porodičnom objektu Vukovića. Materijalna šteta na dvospratnom objektu je velika jer je kuća izgorela do temelja kao i kompletno pokućanstvo. U požaru lakše je

povrijedjen vlasnik objekta. Pošto se radi o seoskom domaćinstvu koje se bavi poljoprivredom redakcija PV Informer-a je uputila apel za pomoć šire društvene zajednice u makar djelimičnom saniranju velike materijalne štete. (Pv Portal)

USKORO REKONSTRUKCIJA SAOBRAĆAJNICE PREMA ŽUPI

Radovi počinju za koji dan

Radovi na rekonstrukciji glavne saobraćajnice u nikšićkoj Župi na dionici od Rubeža do brane na Liverovićkom jezeru terbalo bi da počnu za nekolika dana, kazao je nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Nikšić i firme Uniprom metali predsjendik MZ Župe Dragoljub Radulović. Na sastanku koji je održan juče dogovorena je i dinamika rekonstrukcije glavne saobraćajnice od brane na Liverovićkom jezeru pa do sela Morakovo. “Sve strane su iskazale kooperativnost u iznalaženju najboljeg rješenja kako bi došlo do realizacije ovog projekta, a ujedno i rješavanja jednog od zahtjeva mještana Župe Nikšićke. Zaključeno je da se do proljeća 2020. godine izradi projekat za na-

vedenu dionicu, kao i da se do sredine naredne godine počne sa radovima. U realizaciji projekta učešće će uzeti firma Uniprom metali i Opština Nikšić”, kazao je Radulović. Predstavnici Savjeta MZ zajednice, po tvrdnjama Radulovića, predočili su predstav-

nicima lokalne uprave i firme Uniprom metali da će istrajati na zahtjevu da koncesiona sredstva od eksplatacije rude u Župi u narednim godinama budu opredijeljena za potrebe projekata u MZ, te da će se po tom pitanju obratiti i Vladi Crne Gore. M.R.

Župa Nikšićka

Aktuelno

Dan krapa u neDjelju na plavnici

Jela od ribe za degustaciJu

Tradicionalna manifestacija Dan krapa održaće se u nedjelju sa početkom u 10 sati, na Plavnici. Posjetioci će moći da degusiraju raznovrsna jela od krapa i druge specijalitete specifičnih za ovaj region, a biće organizovana i besplatna vožnja čunom, kao autohtonim sredstvom prevoza. Drugi dio programa biće takmičarskog karaktera, gdje će kulinari po tradicionalnoj recepturi pripremati jela i čorbe od krapa, a za najbolje su obezbijeđene vrijedne nagrade. Čitav doživljaj biće upot-

punjen i bogatim kulturnozabavnim programom tokom kojeg će nastupiti Folklorni ansambl Crna Gora, Kvartet Lanterna i Šćepan Stojanović sa bendom. Manifestacija se organizuje petu godinu zaredom, u cilju isticanja kulturnih, ambijentalnih i tradicionalnih vrijednosti, te turističkih potencijala Skadarskog jezera, a ujedno i najave početka ljetnje turističke sezone. Manifestaciju organizuju Turistička organizacija Podgorice, Opština Golubovci i NP Skadarsko jezero.

tivat: oD 19 sati na rivi pine

P(i)jat od žućenice Petnaesto izdanje ‘’ P(i)jata od žućenice ‘’, u sklopu Žućenica fest-a 2019. okupiće rekordan broj izlagača. Na tivatskoj rivi Pine danas od 19 sati, svoje delicije od žućenice predstaviće 23 ekipe, sa preko 250 kuvara amatera i profesionalaca. Članice Organizacije žena Tivat, koja je organizator ove velike gastro fešte, odlučile su da se priključe akciji „Pomozimo Nikoli“, dječaku kome predstoji operacija u Turskoj, a za koju treba obezbijediti 33.000 eura. U toku trajanja gastro fešte ‘’P(i) jat od žućenice ‘’ na rivi Pine biće postavljene kutije za prikupljanje humanitarnih priloga. Iz ove organizacije mole sve učesnike fešte da doniraju prilog kako bi se akcija Pomozimo Nikoli što prije okončala, a Nikola otputovao za Tursku. Pored ekipe iz Poljske i organizatora Žućenica festa, Organizacije žena Tivat,

učešće su prijavili Kolo srpskih sestara iz Tivta, Organizacija žena Risan, NVO ‘’Harlekin’’ iz Donje Lastve, NVO „Bonaca’’ Zelenika, Srednja i viša ugostiteljska škola „Sergej Stanić“ iz Podgorice, NVO „Fešta“ iz Baošića, NVO „Ruke“ Herceg Novi, NVO Bokobran, Forum žena Socijaldemokrata CG Tivat, Kavačka alla maka, Bokeški forum, Srednja mješovita škola ‘’ Mladost ‘’ Tivat, OŠ ‘’ Drago Milović ‘’ Tivat , Vodena kočija, Udruženje tivatskih ugostitelja i hotelijera, Bokeški izrazi, Pršutara Batričević Njeguši, Hotel ‘’ Pine ‘’, Luštica bay i hotel The Chedi, Udrženje žena ‘’ Male sirene ‘’ iz Đenovića i posada ŠB ‘’Jadran ‘’. Žućenica fest organizuju članice Organizacije žena Tivat i opštinska Turistička organizacija uz pokroviteljstvo Opštine Tivat. U zabavnom programu učestvije Glazbeno prosvjetno društvo Tivat i pop zvijezda Ana Kokić. Z. K.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

GraDonačelnik vuković sa G

Kad izgrade uKloniće sta G radonačelnik Glavnog grada Podgorica Ivan Vuković na sastanku sa mještanima MZ „1. maj“, Gornja Gorica i Dajbabe rekao je da je ono što je najvažnije za svaki dio grada i bez čega nema ni infrastrukturnog ni svakog drugog razvoja su detaljni urbanistički planovi.

“Mi smo od septembra do decembra prošle godine usvojili 37 planskih dokumenata. Za Gornju Goricu danas imamo sve DUP-ove koji su važeći, a DUP za Sadine smo delegirali prema Ministarstvu održivog razvoja i turizma, sa još nekoliko planova, kao prioritetne za dalji razvoj Glavnog grada“, kazao je Vuković. On je naveo da su u MZ „1. maj“ izvođeni radovi u ulicama Arsenija Boljevića, Cetinjski put, Radničkoj, vojvode Maša Đurovića, Vukašina Markovića, te da su „Vodovod i kanalizacija“ radili u Studenstkoj, Srednjoškolskoj i Radničkoj, a da su „Putevi“ iskoristili njihove radove da presvuku asfalt u tim ulicama. „Samo u toku 2018. za komunalno opremanje utrošeno je 250.000 eura“, kazao je juče tokom susreta sa građanima Gornje Gorice gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. Gornja Gorica je dobila 3,2 kilometra nove putne infrastrukture, u Sitničkoj, Kosmajskoj, Ličkoj, Borisa Kidriča, Kragujevačkoj, Berskoj, Vojvođanskoj, saniran je put do ustanove „Komanski most“, a u višenamjenski dom u Gornjoj Gorici, koji je otvoren prošle godine uloženo je 245.000 eura. Dajbabe su dobile kilometar i po nove putne infrastrukture, krakovima Dajbabske ulice i u Evropskoj ulici, a do kraja godine dobiće i novo sportsko igralište. „Dobili smo vašu inicijativu sa izmještanje kolektora. To je najznačajniji projekat u istoriji Glavnog grada i ono što je autoput za Crnu Goru, to je sistem za prečišćavanje otpad-

nih voda za Podgoricu. Dobićemo pet kilometara nove kolektorske mreže i 20 kilometara nove kanalizacione mreže, prevešćemo otpadne vode sa jedne na drugu obalu Morače, iz starog ka novom postrojenju i staro postrojenje će biti srušeno onog momenta kad novo bude u funkciji, dakle za tri i po do četiri godine od danas. Tenderi su već raspisani, radi se po najsavremenijim svjetskim standardima i kad dobijemo to postrojenje nećemo morati da razmišljamo o tome narednih 50 godina. Dakle, to nije važno samo zbog mjesne zajednice „1. maj“, nego i zbog rijeke Morače, zbog Dajbaba, podzemnih voda, Skadarskog jezera, vodoizvorišta Boljesestre“, istakao je gradonačelnik Vuković. On je dodao da će uskoro biti nastavljena izgradnja Baku

ulice koja će značajno rasteretiti saobraćaj u ovom dijelu grada, jer su konačno riješeni imovinsko-pravni odnosi koji su kočili taj posao. „Bilo je mnogo interesovanja i za izgradnju škole i vrtića u Siti kvartu. Vlada Crne Gore je otkupila parcele za vrtić i školu, a ono što je obaveza Glavnog grada je da dovedemo infrastrukturu do te parcele i mi već radimo na tome. Glavni grad je već otkupio dvije parcele, a biće ih još, jer moramo

Dobićemo pet kilometara nove kolektorske mreže i 20 kilometara nove kanalizacione mreže, prevešćemo otpaDne voDe sa jeDne na Drugu obalu morače

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Aktuelno

Građanima u GOrnjOj GOrici

novi sistem ari KoleKtor

Vuković sa građanima Gornje Gorice Otvoreni bazen u Podgorici

OtvOreni bazen danas pOčinje sa radOm

Na bazenu se može provesti do pet sati

da dovedemo ulicu do mjesta gdje će za par godina biti škola i vrtić. Rokovi za izgradnju škole i vrtića ne zavise od Glavnog grada, već od Ministarstva prosvjete. Do kraja ove godine, u nastavku Tološke šume i u nastavku Baku ulice, dobićemo potpuno rekonstruisanu novu rekreativnu zonu, koja će biti najljepše mjesto za boravak te vrste u Podgorici. Imamo donaciju jedne privatne kompanije i mi trenutno radimo na planskim pretpostavkama da se ta investicija desi do kraja ove godine, i biće vrijedna oko 600.000 eura. Raskrsnica ulica Ljubomira Rašovića i Vukašina Markovića gdje se stvaraju gužve predstavlja veliki problem i na tom mjestu planiramo da izgradimo mali kružni tok, jer po svemu sudeći nema drugog rješenja. Za rekonstrukciju ulice Arsenija Boljevića glav-

ni projekat je spreman, ostaje da se riješe imovinski odnosi, što često predstavlja problem i usporava realizaciju projekata. Za Gornju Goricu je najznačajnije što ćemo raditi potpuno novi bulevar od kružnog toka do Komanskog mosta, ono što zovemo Gornjogorički bulevar i Zapadnu obilaznicu, to su dva kapitalna projekta koja ćemo raditi na ovom prostoru. Na prostoru Dajbaba rekonstruisaćemo cjevovod u dužini od 2, 5 kilometara i dobićemo 1,5 kilometara nove kanalizacione mreže. Rekonstrukcija ulice Miloja Pavlovića, opredijeljeno 400.000 eura, i već naredne sedmice biće raspisan tender za taj posao“, kazao je Vuković. Vuković je na sastanku u MZ „Nova Varoš“ i „Gorica“ upoznao građane sa tekućim investicionim ciklusom od 200 miliona eura ulaganja u kapi-

talne infrastrukturne projekte u Glavnom gradu, među koje spadaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, jugozapadna obilaznica, donjogorički bulevar, ugradnja led rasvjete, izgradnja doma za stare, bulevar prema Zeti, vrtić na Starom Aerodromu, srednja stručna škola u Golubovcima, zgrada Gradskog pozorišta, zapadna obilaznica, bulevar između Podgorice i Danilovgrada, novi bulevar u Gornjoj Gorici, bulevar prema Tuzima, rekonsturkcija starog puta ka Danilovgradu, izgradnja istočne tribine Gradskog stadiona, proizvodnja električne energije iz biogasa i mnogi drugi. Gradonačelnik Vuković sa saradnicima će i tokom narednih nekoliko sedmica razgovarati sa građanima u svim mjesnim zajednicama na teritoriji Podgorice. R.C.G.

Otvoreni olimpijski bazen građani mogu koristiti već od danas. Za razliku od zatvorenog vaterpolo bazena, na kojem je moguće rekreativno plivanje od sat vremena, otvoreni olimpijski bazen moći će da se koristi i do pet sati. Otvoreni olimpijski bazen radiće svakog dana od 7h do 12h i od 14 do 19h. Pauza je od 12h do 14h. Luks termin rezervisan je od 7h do 8h. Prva smjena za građane je od 8 do 12h. Druga smjena za građane od 14 do 19h. Dnevna ulaznica za odrasle kupače iznosi 2,5 eura u prvoj smjeni. Tri eura u drugoj smjeni. Cjelodnevna ulaznica od 8 do 19h košta pet eura. Za dijete starosti do pet godina u pratnji roditelja ulaz je besplatan. Mjesečni paket za 30 ulaza u prvoj smjeni košta 50 eura 8h -12h, a u drugoj 60 eura 14h – 19h. Za cjelodnevno kupa-

Svaki mjesečni paket sa određenim brojem ulazaka na oba bazena znači da na jednu ulaznicu u istom terminu može ući više ljudi (porodica), koliko dozvoljavaju ograničenja karte.

nje za mjesec u obje smjene potrebno je izdvojiti 70 eura, s tim što su moguća dva ulaza dnevno. Mjesečni paket od 30 ulaza po sat vremena kupanja za osobe sa hendikepom košta 15 eura. Luks paket sa 30 ulaza po sat korišćenja bazena u dva termina košta 70 eura. Svaka ulaznica važi mjesec od dana kupovine i važi na donosioca. Takođe, svaki mjesečni paket sa određenim brojem ulazaka na oba bazena znači da na jednu ulaznicu u istom terminu može ući više ljudi (porodica), koliko dozvoljavaju ograničenja karte. Korišćenje ležaljki i suncobrana je besplatno. Napominjemo da je u toku prošle godine otvoreni Olimpijski bazen koristilo oko 20.000 posjetilaca. Informišemo korisnike da zatvoreni vaterpolo bazen radi tokom čitave godine, svakoga dana. Takođe za sve zainteresovane posebno za djecu, u okviru Sportskih objekata organizovan je rad škole sportskog plivanja koju mogu pohađati djeca koja su savladala bar jednu tehniku plivanja. Sa djecom u školi sportskog plivanja rade instruktori plivanja - profesori fizičke kulture, a rad škole kordinira prof. dr Drago Milošević. M.M.

STRUČNO JE KLJUČNO! ZAPOSLI SE, ZARADI I SEBE IZGRADI

Dragi đaci i roditelji, Na kraju osnovnog obrazovanja djeca razmišljaju o izboru srednje škole i donose važne odluke koje će ih usmjeriti ka školama u kojima će prema svojim sklonostima i interesovanjima sticati znanja i pripremati se za budućnost. Kroz srednju školu, oni će postati mladi ljudi koji će svojim znanjem, djelima, a kasnije inovacijama i postignućima, kreirati našu stvarnost. Upravo tu, na pragu jednog novog životnog poglavlja, potrebno im je pravilno usmjerenje, koje će biti vođeno konkretnim informacijama o školama i izvornim talentima djeteta. Zato, djeco, srednju školu birajte pažljivo, vođeni sopstvenim željama

ALATI BUDUĆNOSTI SU U VAŠIM RUKAMA!

i sklonostima. Razgovarajte iskreno sa roditeljima. Pokušajte da zajedno odaberete zanimanje kroz koje biste mogli da ostvarite svoj potencijal. U toku pravljenja tih izbora, imajte na umu da nema netalentovanih ljudi, već samo onih koji jesu ili nijesu imali sreće da otkriju svoj talenat. A ako svoj profesionalni život kreirate u skladu s talentima, sjutra ćete se baviti poslom koji volite. Kada se posao radi s ljubavlju, uspjeh je mnogo izvjesniji. I posljedično, s vašim ličnim uspjehom i naše društvo će rasti. U prethodnom periodu pokušali smo da vam prenesemo jednu važnu poruku: da ni jedno zanimanje samo po sebi nije loše ili izuzetno, već je loš ili izuzetan način na koji obavljate svoj posao, koji god da je. A, izuzetnost postižete samo kada radite ono što volite. Upravo zbog toga insistiram u svim svojim obraćanjima ovim povodom da u životnim izborima, poput izbora škole, morate imati integritet. I morate biti dovoljno pametni da prije takvih odluka tražite prave informacije, i zahtijevate od nas, obrazovnih ustanova i institucija, da vam damo putokaz, smjernice i podatke. Dakle, naše je da vam damo sve informacije koje tražite i kreiramo ambijent u kome ćete imati brojne opcije

i u kome vaše opredjeljenje za određenu profesiju neće biti rezultat prinude, već lične želje i mogućnosti izbora. Vođeni time, između ostalog, uradili smo reformu srednjeg obrazovanja, kojom su načinjeni iskoraci u gimnazijskom obrazovanju, ali i uvedeni brojni novi, modularizovani programi u srednje stručne škole, te opremljeni kabineti dijela stručnih škola. Ovaj dodatak samo je jedan od načina da vam ponudimo cjelovitu i razumljivu informaciju o onome što vas čeka pri izboru srednje škole. Zato informišite se, ne dozvolite predrasudama da usmjeravaju vaš život, osluškujte svoje talente. Neka izbor srednje škole bude vaš i neka bude najbolji za vas. Samo tako ćemo svi imati koristi od vašeg školovanja: vi, jer ćete učiti ono što vas zanima, vaši roditelji, gledajući vas zadovoljne, mi u obrazovnom sistemu, jer ćete ga učiniti efikasnijim i na kraju, društvo u cjelini, jer ćete ga vještinama stečenim u školi nesumnjivo unapređivati. Želim vam da uvijek pravite pametne izbore. Ako vaš izbor bude srednja stručna škola, uvjeren sam da nećete pogriješiti! Ministar prosvjete dr Damir Šehović

www.mps.gov.me

DUALNO OBRAZOVANJE

Koliki je iznos naknade učenicima?

•

U prvom razredu naknada učeniku je najmanje 50 eura mjesečno.

Dualno obrazovanje je sistem u kome učenik teorij-

•

sku nastavu pohađa u školi, a kompletno praktično obrazovanje obavlja kod poslodavca. Dakle, u dualnom obrazovanju učenik uči uz rad. Ministarstvo prosvjete i poslodavac obezbjeđuju naknadu učenicima u dualnom obrazovanju.

U drugom razredu naknada učeniku je najmanje 70 eura mjesečno.

•

U trećem razredu naknada učeniku je najmanje 101 euro mjesečno.

Što je dualno obrazovanje?

Koji su benefiti za učenika u dualnom obrazovanju? Učenik uči i razvija vještine uz podršku najboljih majstora instruktora praktičnog obrazovanja. Nakon završetka obrazovanja, učenik je u mogućnosti da samostalno radi poslove u profesiji za koju se obrazovao, pri čemu postoji i značajna mogućnost za zaposlenje.

Mogu li se svi obrazovni programi realizovati kroz dualno obrazovanje? Dualno obrazovanje se može realizovati po trogodišnjim obrazovnim programima stručnih škola – tzv. treći stepen. To su za sada programi: Kuvar, Konobar, Poslastičar, Pekar, Prodavač, Frizer, Automehaničar, Zavarivač, Instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, Bravar, Limar-autolimar, Obrađivač plemenitih metala, Elektroinstalater, Monter elektronske komunikacione infrastrukture, Stolar, Rasadničar-cvjećar, Voćar-vinogradar-podrumar, Ratar-povrtar, Prerađivač mlijeka i Proizvođač prehrambenih proizvoda.

Postoji li u svim crnogorskim opštinama mogućnost za dualno obrazovanje? Za sada u većem dijelu, a spisak škola koje realizuju dualno obrazovanje dat je u nastavku.

Koliko vremena učenik provodi kod poslodavca? •

U prvom razredu učenik provodi nedjeljno jedan dan kod poslodavca.

•

U drugom razredu učenik provodi nedjeljno dva dana kod poslodavca.

•

U trećem razredu učenik provodi nedjeljno tri dana kod poslodavca.

www.mps.gov.me

Kolika je mogućnost za zaposlenje nakon školovanja po dualnom sistemu? Zemlje u kojima je nizak procenat nezaposlenosti mladih kao što su Njemačka, Austrija i Danska imaju razvijeno dualno obrazovanje. Kroz dualno obrazovanje poslodavac kod koga se učenik obučava priprema mlade ljude za tržište, pa je mogućnost zaposlenja kod tog poslodavca značajna. Mogu li nakon završenog dualnog obrazovanja da nastavim školovanje? Naravno. Potrebno je položiti diferencijalne ispite, koji predstavljaju razliku nastavnih predmeta između obrazovnog programa u trogodišnjem i četvorogodišnjem trajanju.

Kako se prijaviti za dualno obrazovanje? Prije Konkursa za upis učenika u prvi razred srednje škole učenicima će biti dostupne informacije o obrazovnim programima koji će se realizovati kroz dualno obrazovanje i u kojim školama. Učenik koji želi da se obrazuje u dualnom obliku prijavljuje se školi u kojoj konkuriše za upis u prvi razred. Broj upisnih mjesta zavisi od interesovanja poslodavaca za obrazovanje učenika u dualnom obliku obrazovanja. Učenik, odnosno njegov roditelj i poslodavac potpisuju ugovor o praktičnom obrazovanju.

Mogu li učenici drugog i trećeg razreda preći na sistem dualnog obrazovanja? Učenici drugog i trećeg razreda mogu sa školskog preći na dualni oblik obrazovanja, naravno, ako postoji interesovanje poslodavaca.

Opština

Škola

Broj telefona

E-mail adresa

Andrijevica

JU Srednja mješovita škola

051 230 770

skola@sms-an.edu.me

JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

030 315 508

skola@eus-br.edu.me

JU Srednja poljoprivredna škola

030 302 785

skola@polj-br.edu.me

JU Srednja stručna škola

051 230 014

skola@sss-ba.edu.me

JU Srednja stručna škola “Vukadin Vukadinović”

051 230 390

skola@svv-ba.edu.me

JU Srednja elektro-ekonomska škola

050 486 618

skola@ees-bp.edu.me

JU Srednja stručna škola

050 433 231

skola@sss-bp.edu.me

Budva

JU Srednja mješovita škola “Danilo Kiš”

033 451 963

skola@sms-bd.edu.me

Cetinje

JU Srednja stručna škola

041 233 508

skola@sss-ct.edu.me

Herceg Novi

JU Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić”

031 344 007

skola@sms-hn.edu.me

Kolašin

JU Srednja mješovita škola “Braća Selić”

020 865 224

skola@sms-kl.edu.me

Mojkovac

JU Srednja mješovita škola “Vuksan Đukić”

050 472 380

skola@sms-mk.edu.me

JU Prva srednja stručna škola

040 212 801

skola@pss-nk.edu.me

JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

040 235 640

skola@eus-nk.edu.me

JU Srednja stručna škola

040 212 100

skola@sss-nk.edu.me

Plav

JU Srednja mješovita škola “Bećo Bašić”

051 251 046

skola@sms-pl.edu.me

Petnjica

JU Srednja mješovita škola

069 248 635

sms-petnjica@live.com

Pljevlja

JU Srednja stručna škola

052 301 288

skola@sss-pv.edu.me

JU Srednja elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić”

020 237 319

skola@ets-pg.edu.me

JU Srednja građevinsko-geodetska škola “Inž Marko Radević”

020 237 363

skola@ggs-pg.edu.me

JU Srednja stručna škola “Ivan Uskoković”

020 246 767

skola@siu-pg.edu.me

JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić”

020 624 289

skola@sss-pg.edu.me

JU Srednja stručna škola “Spasoje Raspopović”

020 237 361

skola@ssr-pg.edu.me

Bar Berane Bijelo Polje

Nikšić

Podgorica

JU Srednja mješovita škola Golubovci Rožaje

JU Srednja stručna škola

051 271 709

skola@sss-ro.edu.me

Tivat

JU Srednja mješovita škola “Mladost”

032 674 613

skola@sms-tv.edu.me

Tuzi

JU Gimnazija “25. maj”

020 875 095

skola@gimt-pg.edu.me

Ulcinj

JU Srednja mješovita škola “Bratstvo jedinstvo”

030 401 630

skola@sms-ul.edu.me

Žabljak

JU Srednja mješovita škola “17. septembar”

052 360 090

skola@sms-zb.edu.me

Gdje se može dobiti više informacija o mogućnostima za dualno obrazovanje? Informacije o dualnom obrazovanju mogu se dobiti od škole (kontakt podaci škola su u tabeli) i na br. telefona: 020 410 151, 020 410 147, 020 664 713 ili putem e-maila: mps@mps.gov.me ili cso@cso.gov.me.

www.mps.gov.me

STRUČNO OBRAZOVANJE

Naziv obrazovnog programa

Nivo

Građevinski tehničar za visokogradnju

IV1

Građevinski tehničar za niskogradnju i hidrogradnju

IV1

Izvođač građevinskih radova

III

Pekar

III

Poslastičar

III

Veterinar

IV1

Kozmetički tehničar

IV1

Kozmetičar

IV1

Muzički izvođač

IV1

Muzički saradnik

IV1

Kakvo je interesovanje za upis učenika u stručne škole?

Tehničar za logistiku, špediciju i carinu

IV1

Tehničar hemijsko-faramceutskih procesa i ispitivanja

IV1

Interesovanje učenika za upis u stručne škole je veliko. Stručno obrazovanje nudi mogućnost zaposlenja nakon završetka obrazovanja, ali i nastavak obrazovanja na ustanovama visokog obrazovanja. Trenutno se po programima gimnazije i stručnog obrazovanja obrazuje 27.978 učenika. Od toga, po programima stručnog obrazovanja obrazuje se 19.036 učenika. U dualni oblik obrazovanja je u školskoj 2018/2019. godini uključeno 577 učenika.

Operater hemijskih procesa i ispitivanja

III

Kuvar (prilagođen program učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama)

III

Frizer (prilagođen program učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama)

III

Pomoćnik frizera (prilagođen program učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama)

Kakva je obrazovna ponuda u stručnom obrazovanju? Obrazovnu ponudu srednjeg stručnog obrazovanja trenutno čini 17 obrazovnih programa u trogodišnjem trajanju i 50 obrazovnih programa u četvorogodišnjem trajanju. U muzičkim školama realizuju se programi iz oblasti muzičke umjetnosti.

Upisuju li se u stručne škole uglavnom đaci sa slabijim uspjehom u učenju? Stručne škole upisuju i odlični učenici, pobjednici državnih takmičenja u znanju, nosioci diplome „Luča“. Učenici stručnih škola pobjednici su i međunarodnih takmičenja u znanju i preduzetništvu. Pokretači su različitih inovativnih ideja na takmičenjima za mlade talente. Na primjer, učenici JU Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ Podgorica uradili su spot za kampanju promocije stručnog obrazovanja za Ministarstvo prosvjete, za školsku 2017/18. godinu.

Mogu li nakon stručne škole da se upišem na fakultet? Stručne škole imaju prohodnost ka srodnim fakultetima. Sa druge strane, nakon stručne škole već ste osposobljeni da se zaposlite tj. da samostalno obavljate posao, a možete raditi i na tome da pokrenete sopstveni mali biznis.

Mogu li stručne škole da ponude uslove za učenje i profesionalni razvoj? Naravno. Pored pripreme novih, savremenih obrazovnih programa, u stručnom obrazovanju radi se na obuci nastavnika i opremanju školskih radionica i kabineta. U prošloj godini uloženo je skoro 350.000 eura u opremu radionica u osam stručnih škola.

Za koje obrazovne programe vlada najveće interesovanje učenika? Najveće interesovanje učenika je za programe: Ekonomski tehničar, Pravno-administrativni tehničar, Zdravstveni tehničar, Farmaceutski tehničar, Fizioterapeutski tehničar, Turistički tehničar, Tehničar drumskog saobraćaja, Nautički tehničar, Kuvar i dr.

Hoće li u školskoj 2019/2020. godini biti novih obrazovnih programa? Hoće. Pregled novih modularizovanih programa dat je u tabeli:

www.mps.gov.me

Imaš prohodnost ...sa druge strane, ka srodnim nakon srednje fakultetima... stručne škole već si osposobljen da se zaposliš, tj. da samostalno obavljaš posao...

...a možeš raditi i na tome da pokreneš sopstveni mali biznis.

Kome mogu da se obratim za više informacija?

Informacije o upisu u stručne škole mogu se dobiti u školi u koju učenik želi da se upiše ili na br. telefona: 020 410 151, 020 410 147 i 020 664 713.

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

PORODICA DURUTOVIĆ IZ NIKŠIĆKOG GORNJEG POLJA PRIMJER USPJEŠNOG BAVLJENA STOČARSTVOM

TRI FaRME, VELIKI RaD I TRUD, aLI I DOBRI REZULTaTI

⌦ Mira Rovčanin

orodica Durutović iz nikšićkog naselja Gornje polje uspješno se bavi stočarstvom već decenijama. Durutovići zahvaljujući zajedničkom radu, posvećenosti i strpljenju, kako to samo porodica može, uzgajaju krave, koze i ovce i od toga lijepo žive.

Odluku da se sa supugom i djecom bavi uzgojem krava, ovaca, a kasnije i koza Predrag Durutović, kako kaže, nije donio slučajno. Tim poslom u mjestu u kojem je odrastao, a kasnije i zasnovao porodicu bavili su se i njegovi roditelji, ali na način koji je Durutović želio da unaprijedi i usavrši u čemu je i uspio zahvaljujući supruzi i djeci.

Naravno, radni dan Durutovića počinje u ranu zoru. Krave i koze uzgajaju se po štalskom sistemu, kao i ovce koje ljeto provedu u selu Presjeka. Sve to iziskuje veliki rad, trud i posvećenost. “Moji roditelji su se bavili stočarstvom. Čini mi se da su davne 1983. godine bili prvi u Crnoj Gori po proizvodnji mlijeka, a treći u bivšoj Jugoslaviji. Nakon poslova u trgovini, odlučio sam se da nastavim tu porodičnu tradiciju i da se oprobam u uzgoju stoke. Na sreću od tada je prošlo dvadeset godina i do sada uspješno se bavim sa svojom porodicom tim poslom”, naglašava Durutović.

■ POČETAK I IZAZOVI

Kozje mlijeko uspješno distribuiraju stalnim otkupljivačima

Kao i svaki početak, ni počeci bavljenja stočarstvom porodice Durutović nije bio lak. “Sve smo morali sami. Nabavljati stoku, učiti kako da ih uzgajamo na pravi način. Tada nije bilo podrške države, kao što je to sada. Bilo je mnogo teže. Krenuli smo sa kreditom koji smo dobili preko Biroa rada. Počeli smo sa pet grla krava, kasnije kupujemo ovce i prije par godina uzgajamo i koze”, ističe Durutović. Kako je vrijeme prolazilo tako su se i farme proširivale. Durutovići su imali umijeća da farme održe i da ih unapređuju, a onda je na red došla i podrška države kroz razne programe podsticaja. “Uspjeli smo da kupimo neophodnu mehanizaciju, uvezemo neke junice iz Češke. To je sve proces i rad ne smije da izostane ne u jendom mo-

Iako su uspjelI da se Izbore za tržIšte I proIzvedeno kravlje I kozje mlIjeko uspješno dIstrIbuIraju stalnIm otkupljIvačIma, durutovIćI kažu da I danas moraju da rade kao I prvog dana kako bI IstrajalI u kvalItetetu. mentu”, kaže naš vrijedni sagovornik. Iako su uspjeli da se izbore za tržište i proizvedeno kravlje i kozje mlijeko uspješno distribuiraju stalnim ot-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

reportaže

Farmer iz Gornjeg Polja: Durutović

Predrag je koze posljednje počeo da uzgaja

kupljivačima, Durutovići kažu da i danas moraju da rade kao i prvog dana kako bi istrajali u kvalitetu. “Bilo je teško i dan danas je teško. Tu je mnogo rada, mnogo posla i mnogo odricanja, ali pošto mi to porodično radimo nalazimo tu neku zaradu. Ko ne radi porodično teško je zaraditi”, objašnjava vrijedni farmer.

■ KVALITET MLIJEKA DOVODI DO KUPCA

I pored toga što praktično imaju tri farme, Durutovići su se odlučili samo za proizvodnju kravljeg

i kozjeg mlijeka i ovčjeg mesa. Trenutno farma krava broji oko 40 grla, dok koza i ovaca ima oko 150. Prosječno jedna krava dnevno daje od 22 do 25 litara, a koza oko 2,2 litra. “Saradnja sa mljekarama koje otkupljuju mlijeko je dobra, mada moram reći da je i kvalitet mlijeka jako dobar. Zadovoljni smo premijama i da nije tih premija ne bi imali neku računicu sve to da radimo. Proizvodnja na dnevnom nivou je oko 400 litara kravljeg mlijeka i oko 100 litara kozjeg. Mi ovaj posao radimo godinama. Sve što imamo stvorili smo zahvaljujući ovom poslu. Dan-noć se radi, ali može da se živi samo ko hoće da radi”, kaže Durutović. Mogućnosti za preradu mlijeka postoje, no domaćin kaže da očekuje da tu ‘brigu’ u narednom period preuzmu sinovi.“ Nadam se da će sinovi početi time da se bave u budućnosti. Mislim da bi trebalo iskoristiti ove mogućnosti koje daje Ministarstvo poljoprivrede na 50, 60, čak i 70 odsto povraćaja. To je velika povoljnost. Nadam se da će sinovi to iskoristiti”, kaže Durutović.

■ ZNANJA NIKAD DOSTA

Durutovići su krenuli sa kreditom dobijenim preko Biroa rada, prvo su kupili pet grla krava

Kako bi bio u korak sa vremenom i novim tehnologijama u uzgoju i proizvodnji, Durutović se stalno usavršava. “Znanja nikad nije dosta. Posjećujem seminare,

Zadovoljni smo premijama i da nije tih premija ne bismo imali neku računicu sve to da radimo. Proizvodnja na dnevnom nivou je oko 400 litara kravljeg mlijeka i oko 100 litara kozjeg. Dan-noć se radi, ali može da se živi samo ko hoće da radi

čitam i edukujem se. Želim da čujem novija iskustva kako bi se dodato edukovao i na još kvaltetniji način razvijao farme”, kaže Durutović. Sve one koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom Durutović savjetuje da iskoriste benefite koje daje Ministarstvo poljoprivrede. “Od ovog posla može da se živi i mladima bih savjetovao da je bolje da se stacioniraju u svoja rodna mjesta i da budu svoji na svome i sami sebi gazde, nego da rade kod privatnika za mizerne plate. Samo ako hoće da rade, pod uslovom da se edukuju i rade onako kako treba, a ne kako su radili naši preci, onda će uslijediti i rezultati”, poručio je Durutović.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

američki arhiv nacionalne bezbjednosti objavio tajne izvještaje

Dokumenti CIA otkrili zločine argentinske vojne hunte Agenti argentinske vojne diktature su 20. avgusta 1976. dinamitom raznijeli tijela 30 ljudi koji su bili zatvoreni kao disidenti, a ostaci su eksplozijom rasuti na velikom prostoru. Mučni detalji o eksploziji kojom su uništena tijela 10 žena i 20 muškaraca pogubljenih u gradu Pilar pronađeni su u izvještaju američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) koji je nedavno postao dostupan javnosti. Izvještaj je na sajtu juče objavila nezavisna američka organizacija Arhiva nacionalne bezbjednosti. Hiljade ljudi je mučeno, ubijeno i oteto u “prljavom ratu” koji je argentinska vojna hunta vodila protiv ljevičara od 1976. do 1983. U izvještaju se navodi da je eksplozija iz 1976. za cilj imala da “pošalje krvavu poruku drugim navodnim ekstremistima da prestanu sa aktivnostima pet

mjeseci poslije puča”. Izvori CIA su rekli da je šef hunte, general Rafael Videla, bio “iznerviran jer su leševi bili tako vidno izloženi”. Kako se navodi, Videla ih je sve želio mrtve, samo mu se nije svidjelo što je sve učinjeno toliko očigledno. Objavljeni dokumenti su mali dio projekta skidanja oznake tajnosti s dokumenata o Argentini, što je najveći takav poduhvat u američkoj istoriji, odobren od tadašnjeg predsjednika Baraka Obame. Projekat je završen prošlog mjeseca, a dokumenti detaljno opisuju “brutalne metode” koje je primenjivala argentinska vojska. “Neprestano dobijamo veoma kredibilne izvještaje da je mučenje uobičajeno prilikom ispitivanja zatvorenika”, rekla je tadašnjem državnom sekretaru njegova pomoćnica za ljudska prava Patriša Derijan

Hiljade ljudi je mučeno, ubijeno i oteto u “prljavom ratu” koji je argentinska vojna hunta vodila protiv ljevičara od 1976. do 1983. U izvještaju se navodi da je eksplozija iz 1976. za cilj imala da “pošalje krvavu poruku drugim navodnim ekstremistima da prestanu sa aktivnostima pet mjeseci poslije puča

u izvještaju za 1979. U njenom izvještaju se navodi da je “omiljeno oruđe po svoj prilici električna

‘pikana’, nešto poput naelektrisanog štapa za stoku”, a da se primjenjuje i “podmornica”, odnosno guranje glave zatvorenika u kadu s vodom, urinom, fekalijama, krvlju ili mješavinom svega toga. “Više nema nikakve sumnje da je Argentina najgora po pitanju ljudskih prava u Južnoj Americi”, pisala je tada Derijan. Organizacije za zaštitu ljudskih prava procjenjuju da je oko 30.000 ljudi ubijeno ili nestalo tokom vladavine argentinske vojne hunte. Neke od njih su bile trudnice koje su nestale odmah pošto bi se porodile u tajnim mučilištima. Krađa beba razlikuje Argentinu od svih drugih vojnih diktatura koje su u

to vrijeme vladale u Južnoj Americi. Žene su često bile mete seksualnog nasilja. Derijan je izvestila da su neke bile mučene pacovima ili su bile držane u mraku toliko dugo da im je “koža postala zelenkaste boje”. “Priče američkih obavještajnih službi o onome što zovem vojna mašina za ubijanje stvarno izazivaju jezu. CIA ima precizne detalje kako je ta mašina radila i bila organizovana. Dokumenti koje smo otkrili rasvjetljavaju slučajeve desetina žrtava, jedinice kojima su pripadale ubice i okolnosti zločina koje je počinila hunta”, rekao je Karlos Osorio, zvaničnik Arhiva nacionalne bezbjednosti.

tvrdnje južnokorejskog lista čousin ilbo:

Izaslanik Sjeverne Koreje za SAD pogubljen poslije neuspješnog samita u Hanoju?

Kim Hjok Čol je sarađivao sa američkim izaslanikom za Sjevernu Koreju Stivenom Bajiganom tokom priprema samita Kim-Tramp. Južnokorejsko Ministarstvo za ujedinjenje nije željelo da komentariše navode lista.

Južnokorejski mediji prenijeli su da je Pjongjang pogubio specijalnog izaslanika za SAD poslije neuspješnog drugog samita između lidera Sjeverne Koreje Kim Džong Una i američkog predsjednika Donalda Trampa održanog krajem februara u Hanoju. List Čosun Ilbo prenio je da je Kim Hjok Čol, koji je pripremio samit i putovao do glavnog grada Vijetnama u privatnom vozu sa liderom Sjeverne Koreje, strijeljan jer je “izdao vrhovnog vođu”.

“Kim Hjok Čol je pogubljen u martu na aerodromu Mirim zajedno sa još četiri visoka zvaničnika Ministarstva inostranih poslova poslije sprovedene istrage”, naveo je list pozivajući se na neimenovane izvore. List nije naveo imena ostalih pogubljenih osoba. Kim Hjok Čol je sarađivao sa američkim izaslanikom za Sjevernu Koreju Stivenom Bajiganom tokom priprema samita Kim-Tramp. Južnokorejsko Ministarstvo za ujedinjenje nije željelo da

komentariše navode lista. Čosun Ilbo je prenio i da je prevodilac sjevernokorejskog lidera Šin Hje Jong poslata u zatvorski kamp zbog greške tokom samita. Ona nije prevela novu ponudu Kim Džong Una dok je Tramp rekao da nema dogovora i napustio pregovarački sto, naveo je list pozivajući se na diplomatske izbore. Kim i Tramp su skratili samit u Hanoju na kojem nisu postigli dogovor, čak nisu usvojili ni zajedničku deklaraciju.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Svijet

35 Foto: RJ Sangosti

američki profesor alan lihtman:

Tramp pobjeđuje na izborima 2020.

Politički istoričar Alan Lihtman je razvio sistem od 13 “ključnih faktora” koji pomažu da se predvidi da li će predsjednik ostati u Bijeloj kući Američki profesor, koji je ispravno predvidio devet predsjedničkih izbora, kazao da će kako stvari sada stoje aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp pobijediti i na izborima 2020. godine. Politički istoričar Alan Lihtman je razvio sistem od 13 “ključnih faktora” koji pomažu da se predvidi da li će predsjednik ostati u Bijeloj kući. Faktori se kreću od toga da li vladajuća stranka ima predsjednika koji ostvaruje kratkoročne i dugoročne ekonomske ciljeve, do uspjeha spoljne politike. Ukoliko stranka izgubi šest ili više faktora, Lihtman tvrdi da će izgubiti i vlast. Profesor Lihtman smatra

da je administracija aktuelnog američkog predsjednika do sada “pala” kada je riječ o tri ključna faktora – republikanci su izgubili na izborima na polovini mandata, nedostatak spoljnopolitičkog uspjeha i Tramp koji nije sasvim po volji birača. Ističe da bi demokrate imale priliku da uđu u Bijelu kuću samo ukoliko bi pokrenule proceduru “impičmenta” tj. postupak opoziva Trampa, nazivajući tu odluku ustavno i politički ispravnom nakon istrage specijalnog savjetnika Roberta Milera o ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016. godine. Dodao je i da bi pokreta-

nje procedure “impičmenta” i javno suđenje koje bi nakon toga uslijedilo moglo da košta Trampa četvrtog faktora – faktora skandala i podsjetio da je upravo skandal bio centralni faktor u porazu Al Gora na predsjedničkim izborima 2000. godine.

Tarife od pet odsto na svu robu iz Meksika U iznenađujućoj objavi predsjednik SAD Donald Tramp nametnuo je tarifu od pet odsto na meksičku robu, kako bi izvršio pritisak na tu zemlju da učini više na suzbijanju talasa migranata iz Centralne Amerike koji pokušavaju da pređu granicu sa

SAD. Objasnio je kako će se taksa postepeno povećavati sve dok se ne riješi problem ilegalnh migracija, prenio je AP. “SAD će od 10 juna nametnuti tarifu od pet odsto na svu robu koja iz Meksika stiže u našu zemlju, sve dok ilegalne migracije iz te države u

našu zemlju ne budu zaustavljene”, rekao je Tramp. Predsjednik SAD optužio je meksičku vladu da ne radi dovoljno na zaustavljanju talasa migranata koji dolaze iz zemalja Centralne Amerike Salvadora, Hondurasa i Gvatemale.

talačka kriza u cirihu

Muškarac ubio dvoje taoca pa presudio sebi Švajcarska policija saopštila je da je naoružan muškarac juče uzeo dva taoca u stanu, a da su nakon pucnjave sve tri osobe pronađene mrtve. Muškarac star 60 godina uzeo je rano juče ujutro dvije žene kao taoce i policajcima poručio da će ih ubiti ako se ne povuku, prenijela je agencija AP. Nakon tri sata, Švajcarac je rekao da će se predati, ali se ubrzo po-

ruski ministar spoljnih poslova sergej lavrov

Priština se otrgla kontroli svojih zaštitnika Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da su zapadni zaštitnici dali predstavnicima Prištine utisak nekažnjivosti, a oni su se otrgli kontroli “onih koji su se pretvarali da ih kontrolišu”. “U stvari, oni nikada nikoga nisu slušali. I EU i SAD su pokušale da ih kontrolišu, ali je to dovelo do žalosnih rezultata za pokrovitelje sa Zapada, što je kosovskim vlasti-

ma dalo osjećaj nekažnjivosti i popustljivosti”, rekao je Lavrov u Tokiju, prenijela je agencija Tas. Govoreći o ponašanju kosovskih vlasti prema ruskom članu misije UN na Kosovu, izjavio je da to ničim ne može da bude opravdano i dodao da su pokušaji Prištine da ga liše statusa ozbiljno pitanje na koje treba da reaguju predstavnici UN, prenio je Sputnjik.

Prema njegovim rečima, šef misije UN na Kosovu i Metohiji Zahir Tanin je po tom pitanju zauzeo principijelan stav i neće da ohrabruje takvo ponašanje Prištine. Lavrov je naveo i da su predstavnici Prištine mnoge svoje obaveze prekršili, a prije svega one na koje su se obavezali još prije četiri godine, a to je osnivanje Zajednice srpskih opština.

tom čulo nekoliko pucnjeva iz stana u kome se zabarikadirao. Policija je upala u stan i pronašla muškarca i dvije žene sa smrtonosnim povredama. Policija je zaplijenila pištolj koji je očigledno korišćen u pucnjavi. Nije bilo neposrednih informacija o mogućem motivu. Žene su imale 34 i 38 godina. Njihova nacionalnost do sada nije objavljena.

Svijet

ª antivakseriº glavni uzrok

Najviše slučajeva boginja u SAD od 1992. godine

U Sjedinjenim Američkim Državama u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je 971 slučaj malih boginja, što je najveći broj od 1992. godine. Bolest je zvanično proglašena iskorijenjenom 2000. godine, podsjetila je agencija Rojters. Kako se navodi, najviše oboljelih ima među školskom djecom čiji su roditelji odbili da ih vakcinišu (tzv. antivakseri). “Boginje mogu da se sprije-

če, a način da se spriječi njihovo izbijanje jeste da se osigura da su sva djeca i odrasli koji mogu da se vakcinišu, vakcinisani”, izjavio je direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfild. Prije nego što je vakcinacija postala obavezna, u SAD je godišnje od malih boginja oboljevalo tri do četiri miliona ljudi godišnje, a umiralo 400 do 500.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („ Sl.list CG“ , br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Crnogorski Telekom AD, Moskovska 29 Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju bazne stanice mobilne telefonije „Slijepač most“, na dijelu kat.parcele br. 1111 KO Jabučno, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje. co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU OŠ“Dašo Pavičić“ Herceg Novi, Put partizanskih majki br 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga – organizovanje i izvođenje ekskurzije za učenike IX razreda školske 2019/20. godine u periodu 15.-19.10.2019. godine u trajanju od 5 (pet) dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 23.925,00 €. Tenderska dokumentacija broj 146/JN objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2019. godine. Lice za davanje informacija Tanja Knežević, telefon 031 324 570, e-mail tanjak@t-com.me.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirod i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću „Durmitor Hotel and Villas“ d.o.o. sa Žabljaka, Vuka Karadžića bb, Zgrada „Razvršje“, Ulaz 3, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI731/6 od 30.05.2019.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Turističkog naselja na UP1, koju čini dio katastarske parcele broj 3286 KO Žabljak I u zahvatu Državne studije lokacije „Ivan do“, Opština Žabljak. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. „Durmitor Hotel and Villas“ d.o.o. sa Žabljaka, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „Durmitor Hotel and Villas“ d.o.o. sa Žabljaka, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja.“

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

angela Merkel suptilnoM k

MoraMo sru tvrdoglavost

jemačka kancelarka Angela Merkel održala je govor pred apsolventima američkog Harvarda. I u njemu kritikovala sve aspekte politike Donalda Trampa, bez da ga ijednom spomene.

Njemačka kancelarka Angela Merkel dobila je titulu počasnog doktora američkog elitnog Univerziteta u Harvardu i priznanje za svoju politiku prema migrantima. Harvard je posebno pohvalio njenu krilaticu „Uspjećemo!“ kojom je odgovarala na brojne kritike onih koji su bili protiv nekontrolisanog priliva izbjeglica u Njemačku. Njeno obraćanje studentima Harvarda, koje mediji nazivaju „obračun sa Donaldom Trampom“, okončano je gromoglasnim aplauzom. „Protekcionizam i trgovinski sukobi ugrožavaju svjetsku trgovinu i zato su opasnost za naše blagostanje“. Najkasnije kod te rečenice i posljednjem slušaocu u publici bilo je jasno koga je to njemačka kancelarka u četvrtak uzela na zub pred oko 20.000 apsolvenata elitnog Harvarda. Angela Merkel je u govoru na Harvardu uspjela da izvede – kako je to nemač-

Protekcionizam i trgovinski sukobi ugrožavaju svjetsku trgovinu i zato su opasnost za naše blagostanje“. Najkasnije kod te rečenice i posljednjem slušaocu u publici bilo je jasno koga je to njemačka kancelarka u četvrtak uzela na zub pred oko 20.000 apsolvenata elitnog Harvarda

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

kritikoM DonAlDA trAMpA oDuševilA HArvArD

ušiti zidove ti i neznanja

20 ki „Špigel“ nazvao - „diplomatsku špagu“: ona je redom pokopavala gotovo sve aspekte politike američkog predsjednika Donalda Trampa, bez da ga je spomenula ijednom rečju. Publika je zahvalna. Harvard važi ne samo za jedan od najelitnijih svjetskih univerziteta – on je i sinonim za liberalne i napredne SAD koje se ne mire sa činjenicom da u Bijeloj kući sjedi Donald Tramp. A sam američki predsjednik, iako je dolazak Angele Merkel najavljen još krajem prošle godine, nije našao vremena za

visoku gošću iz Njemačke. „Tog dana predsednik neće biti u Vašingtonu“, saopštila je nedavno Bijela kuće. Tramp je u to vrijeme govorio pred apsolventima Vazduhoplovne akademije u Kolorado Springsu.

■ Kućno vaspitanje i političKe teme

Nakon napada na Trampov protekcionizam i program „America first“, na spisku političkih tema koje je kancelarka obradila u svom govoru našla se i borba za zaštitu klime. „Promjena klime

predstavlja opasnost za život svih ljudi na ovoj planeti. Spas je još uvijek moguć, ali samo ako svako dâ svoj doprinos“, rekla je Merkelova imajući u vidu američkog predsjednika koji uporno negira postojanje bilo kakvih klimatskih promjena. Cilj njenih suptilnih kritika postao je najočigledniji u trenutku kada se više nije u toj mjeri radilo o globalnoj politici, već više o kućnom vaspitanju. „Ne bismo smjeli da reagujemo na prvi impuls. Ponekad je potrebno na trenutak zastati i razmisliti. A u to spada i da laži ne nazivamo istinama, a istine lažima“, rekla je Angela Merkel pred oduševljenim apsolventima i profesorima Harvarda.

■ tešKo protiv zidova

Uoči govora u Harvardu Merkelova je dala intervju Si-En-En-u, (još jedan šamar Trampu koji ne krije svoj prezir prema tom mediju) u kojem je rekla da namjerava da studentima Harvarda kroz svoju životnu priču pruži i „neke pouke“.

hiljada apsolvenata američkog harvarda prisustvovalo je govoru angele merkel u kojem je kritikovala sve aspekte politike donalda trampa

Posljednji šef neke njemačke vlade koji se obraćao apsolventima Harvarda bio je Helmut Kol, politički mentor Angele Merkel. Bilo je to 1990, odmah nakon pada Berlinskog zida. Merkelova je objasnila da je Berlinski zid odredio dobar dio njenog života. „Berlinski zid je tada vrlo ograničavao moj život u DDR-u, ali on nikada nije uništio moje čežnje i snove“, rekla je Angela Merkel. I nastavila: „Ponovo imamo zidove, zidove u glavama, zidove sačinjene od tvrdoglavosti i neznanja... Moja je želja da srušimo te zidove.“ Poznato je da američki predsjednik Tramp želi da izgradi zid prema Meksiku kako bi zaustavio ilegalne useljenike koji su za njega „silovatelji i lopovi“. Nekako u isto vrijeme kada je Merkel držala svoj govor u Harvardu, Tramp je najavio novu političku bombu. On planira da poveća carine na svu robu iz Meksika za pet odsto. I one će ostati povećavane sve dok Meksiko ne zaustavi „rijeku neregistrovanih useljenika u SAD“. Dojče vele

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

ŠeKsPIROV KOMAD nA sCenI n

“Hamlet” je ⌦ Marija Roganović

MORIs I Alen nOVA IMenA hsf-A

Crtači svjetskog glasa gosti u Herceg Novom

Hercegnovski strip festival (HSF) specijalnim gostima ovogodišnjeg izdanja dodao je još dva istaknuta umjetnika Alena Morisa i Raula Alena. Belgijski pisac i crtač stripova, Morise trenutno radi za jednu od dvije najjače američke i svjetske izdavačke kuće – DC Comics, za koje crta Betmena i Supermena. Morise je u prošloj godini radio i na još jednom izuzetno popularnom projektu – “Star Wars Adventures”, za koje je crtao godišnjak “The Lost Eggs of Livorno” i četiri posebne priče. Raul Alen iz Valjadolida, dobitnik je značajnog broja nagrada za svoj rad, među kojima i godišnja nagrada na 49. smotri Udruženja ilustratora u Njujorku. Njegov rad na stripu ogleda se u angažmanima za najznačajnije svjetske izdavačke kuće poput DC Comics, Marvel, Valiant, Dynamite za

koje je učestvovao u realizaciji takvih strip karaktera poput Wonder Woman, Secret Avengers, Hawkeye, Immortal Iron Fist. A još jedna potvrda da je Hercegnovski strip festival (HSF) u društvu najvažnijih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti stigla je u vidu posvete koju je kao predgovor kapitalnom djelu “Smart girl: I-matter” u izdanju Evolution comicsa, napisao autor, sjajni španski umjetnik, Fernando Danjino. Zahvaljujući se najbližim saradnicima i svima koji su mu pomogli u dvogodišnjoj realizaciji djela, Danjino se zahvalio i, kako je naveo, sjajnim fanovima, umjetnicima i organizatorima koje je upoznao na strip festivalima u Klermonu, Nici, Marseju, Lionu, Parizu, Edinburgu, Njujorku, Alikanteu i Herceg Novom. R.K.

U PODGORICI POčInje UnDeRhIll fest

Dokumentarac o životu Bergmana na otvaranju

demije. U ovom filmu fokus je na 1957. godini u kojoj je talentovani reditelj postao “veliki Ingmar Bergman” i snimio svoja remek djela “Sedmi pečat” i “Divlje jagode” i režirao čak četiri velika pozorišna komada. U okviru festivala biće prikazana dvadeset i dva filma u tri selekcije, a tročlani žiri u sastavu Rada Šešić, Hrvoje Mabić i Ivan Bakrač posljednjeg dana festivala, 9. juna, dodijeliće nagrade Maslačak u međunarodnoj i regionalnoj kategoriji. M.Rog.

Rediteljka Ana Vukotić, koja je ujedno i adaptirala čuvenu tragediju Vilijama Šekspira za Veliku scenu, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, istakla je da je ova predstava rezultat jednog zajedničkog promišljanja. “Sa ovako sjajnim ansamblom osjetili smo da imamo jake snage za postavljanje komada. Ono što je bilo u fokusu u adaptaciji i rediteljskom postupku jeste politički koncept i kontekst koji nas na neki način sve determiniše u društvu, koje je na prekretnicama. I zaista, imamo odličan rezultat koji je sinergija sjajnog autorskog tima i glumačke ekipe”, kazala je Vukotić. Za dramaturga predstave, Boža Koprivicu, “Hamlet” je glad za slobodom, “zvjerska, mladićka glad”. “To je potreba da se prekorači sopstvena biografija, da se izađe, rizikuje u susretu sa grozom, licemjerstvom, okrutnom vlašću. Sva lica u ovoj drami su na pragu toga. Mislim da smo radeći predstavu postali plemenitiji. ‘Hamlet’ je borba

■ PRIVILEGIJA IGRATI I ŽIVJETI HAMLETA

“Nije bilo lako, nije nikad, niti treba da bude, ali nikad nije bilo teže...Trudio sam se da pronađem ljubav, strast, iskrenost, pa i mržnju, ako on uopšte mrzi, pa onda da gradim neki karakter, da gradim ulogu. Dokle sam stigao i šta sam napravio, vidjećemo. Sam proces ove predstave mi je prošao brzo. Ali, mislim da se proces predstave ne završava premijerom, nego će trajati dok se god predstava bude igrala. Privilegovan sam da igram Hamleta i da ga živim makar svega nekoliko puta mjesečno”, rekao je Otašević. U ulozi Laerta, našao se Petar Burić, koji je svog junaka vidio kao revolucionara, već na samom početku, i to ne samo protiv Klaudija, već i protiv pređašnje vlasti. Međitim, i Hamleta i Laerta vidi kao dvije strane jednog

U pitanjU je precizna i odlično osmišljena dramatizacija, koja U prvi plan izvlači drUštveni mehanizam politike, korUpcije, prevare...ova predstava će nam slUžiti na ponos i svojevrsna je prekretnica U repertoarU crnogorskog narodnog pozorišta

Foto: Duško Miljanić

Projekcijom filma “Bergman - godina života” rediteljke Džejn Magnuson, sjutra veče sa početkom od 21 čas, na terenu KK Budućnost u Njegoševom parku, svečano će biti otvoreno deseto, jubilarno izdanje međunarodnog festivala dugometražnog dokumentarnog filma - UnderhillFest. Ostvarenje Magnuson, proglašeno je najboljim dokumentarnim filmom na 31. dodjeli Evropskih filmskih nagrada u organizaciji Evropske filmske aka-

ekspirov “Hamlet” u režiji Ane Vukotić, po prvi put će biti izveden na crnogorskom jeziku u Crnogorskom narodnom pozorištu, 4. juna sa početkom od 20 časova, čime će ujedno biti i okončana ovogodišnja pozorišna sezona u Nacionalnom teatru. Reprizna izvođenja “Hamleta” zakazana su 5. i 6. juna.

protiv tiranije, i što je za mene mnogo važno, ‘Hamlet’ je borba protiv fašizma”, kazao je Koprivica. Glumački ansambl na čelu sa Momčilom Otaševićem koji tumači ulogu danskog kraljevića, čine i Dejan Ivanić, Ana Vujošević, Ana Vučković, Zoran Vujović, Petar Burić, Aleksandar Radulović, Petar Novaković, Dušan Kovačević, Aleksandar Gavranić, Sonja Vukićević i Jelena Minić. Igrajući Hamleta, ističe Otašević, trudio se da pronađe iskrenost, “da prvo nađem sebe, pa Hamleta”.

Burić, Vujović i Ivanić

heroja. “S tim što Laertu fali ono što Hamlet ima - i strpljenje i mogućnost da istu temu sagleda sa više aspekata, a Laert s druge strane, ima možda ono što Hamletu fali, a to je odlučnost i spremnost za akciju. Ja i Momčilo smo zajedno napravili našeg heroja”, objasnio je Burić. Zoran Vujović, koji igra Polonija, otkrio je prisutnima kako se oduvijek nadao da će glumiti Hamleta, ali da mu je velika čast što radi na predstavi ovog kalibra u Nacionalnom teatru. A koli-

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

kultura

NACIONALNOG TEATRA PREMIJERNO 4. JUNA

Foto: Dejan Lopičić

e glad za slobodom Prema njegovim riječima, raditi neku umjetnost ili kreaciju, a nemati vrstu moralnog kompasa je jalovo. Umjetnost bez jasne moralne i etičke poruke je kič – potraga za nečim što je lijepo zbog ljepote. Živimo u slomu između čovjekovog nemorala i nezajažljive potrebe za ličnim napretkom i dobitkom, što je rezultiralo uništavanjem planete. Time se i vodio prilikom komponovanja muzike za “Hamleta” Ane Vukotić.

■ EKOLOGIJA CEN-

TRALNA IDEOLOGIJA - HAMLET NAJVEĆI EKOLOG

Otašević, Vukotić i Koprivica na konferenciji za novinare Foto: Dejan Lopičić Kralj, Sošić, Rambo Amadeus, Kulaš i Jonke ko je značajan komad poput Hamleta u današnje vrijeme, sumirao je jednom rečenicom iz same tragedije: “Je l’ ljepše u duši trpjeti, praćke i strijele sudbe objesne ili na oružje protiv mora bijeda koje su se u Crnoj Gori baš nagomilale, dići se i bor-

bom učiniti im kraj. U toj nekoj letargiji digli smo ruke od sebe i moralno postali ljudski nepismeni. Mnogo toga se nagomilalo iz čega pojedinac mora da izađe kao neko ko će stati na raskrsnici, odreagovati, probuditi se iz usnulosti... I zbog svega toga treba

da živi ova predstava”, jasan je bio Vujović. Ova predstava je okupila značajni autorski tim, vrsne umjetnike i pozorišne profesionalce, među kojima je i kompozitor Antonije Pušić, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus.

“Muzika koju sam radio je ilustracija te industrijskokompjuterske epohe informatičkog doba u kojoj smo danas, stavljajući Hamleta u kontekst da su čovjekove mane zapravo i dovele do toga da je planeta danas na ivici izumiranja. Uopšteno, šta god da radim idem u pravcu osviještavanja ljudi, da moramo da promijenimo naše navike, našu etiku, da bi mogli da ostavimo budućim generacija šansu da prežive”, smatra Pušić, ističući da smrt jednog društva ili homo sapiensa počinje onog trenutka kada pojedinac postaje indiferentan. “Nakon sloma svih ideologija došli smo do trenutka kada ekologija mora da bude naša centralna i strateška ideologija. Glavni uzrok uništavanja planete su čovjekova pohlepa i nemoral, a Hamlet ustaje protiv toga, što ga čini najvećim ekologom”, zaključuje on. Direktorica Nacionalnog teatra, Zorana Kralj, podsjetila je da je ovo prva postavka “Hamleta” u toj kulturnoj instituciji, te da se u današnje vrijeme i te kako treba baviti ovim komadom. “Odluka da uvrstimo u repertoar i da radimo jednu od najčuvenijih, najizvođenijih, najintrigantnijih drama svjetske dramaturgije, za svako pozorište je veliki zadatak, rizik i sigurno velika odgovornost, ne samo prema publici, već i sebi, jer podrazumijeva suoča-

vanje i sagledavanje sa sopstvenim snagama i kapacitetima. Nadamo se da je dobra i opravdana odluka uvrštavanje Hamleta u repertoar ove kuće. Ovo je trenutak kada se treba baviti Hamletom i on ujedno predstavlja rediteljsku zrelost i hrabrost Ane Vukotić da nađe jedan novi ugao gledanja i samim tim komad koji će korenspodirati sa duhom i atmosferom vremena u kojem živimo. Ovo je komad koji će i intelektualno i emotivno komunicirati sa publikom”, rekla je Kralj, ističući da su okupljanje oko zajedničke ideje i prepoznavanje zajedničke misli suština svakog dobrog pozorišnog procesa i samim tim rezultat svake dobre predstave.

■ SVOJEVRSNA

PREKRETNICA U REPERTOARU

I umjetnički direktor ove institucije, Željko Sošić smatra da je prvo izvođenje Hamleta poseban dan za Crnogorsko narodno pozorište, iz više razloga. “Postavljanje Hamleta je, ne samo hrabra odluka, već i odluka koja govori o kreativnoj, produkcijskoj, glumačkoj i ujedno društvenoj zrelosti kolektiva, umjetničke energije koja se stvorila u pozorištu. U pitanju je najsloženije, najcitiranije i najviše analizirano dramsko djelo koje lično smatram i najvećim umjetničkim djelom naše civilizacije. U pitanju je precizna i odlično osmišljena dramatizacija, koja u prvi plan izvlači društvene mehanizme politike, korupcije, prevare... Ova predstava će nam služiti na ponos i svojevrsna je prekretnica u repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta”, kazao je Sošić. Uz to, on je otkrio da je u okviru rada na predstavi, urađen i prvi prevod “Hamleta” na crnogorski jezik, “što je od posebnog značaja, ne samo za predstavu, već i za cjelokupno društvo u našoj zemlji”. Prevod će biti objavljen u toku ove godine, u okviru izdavačke djelatnosti Crnogorskog narodnog pozorišta.

K IC

jun 2019.

Velika sala - 19h

Godišnji koncert učenika baletskog odsjeka

Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”

poneđeljak

Velika sala - 10h

Edukativna radionica Žarka Vučinića

„Priroda, djeca, mašta - učimo uz puha Đorđa“

Koncept radionice je da se kroz promociju knjiga mladima (od 5 do 11 godina), na savremen i originalan način približi značaj prirode, prijateljstva i ljubavi.

Velika sala - 19h

LJETNJI KONCERT

srijeda

Godišnji koncert Škole za muzičke talente “Andre Navara”

Velika sala - 19h

četvrtak

Godišnji koncert učenika Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”

petak

KIC

PROZOR OČINSKE KUĆE autorke Lidije Vukčević

Velika sala - 20h

Premijera koreobajke

PROBUĐENA LJEPOTICA Velika sala - 19h

KKC “Akord”, Jevrejska zajednica CG, UBNOR i antifašisti NK

Predstava

DNEVNIK ANE FRANK

Dramatizacija Cvetin Aničić / Adaptacija i režija Dragan Knežević Uloge: Tijana Krivokapić, Andrija Spaić, Svetozar Raičević, Milan Eraković, Nikolina Radulović…

Sala DODEST - 20h

utorak

KIC

Gudački kvartet “Doclea” iz Podgorice izvešće muziku Feliksa Mendelsona (gudački kvartet op. 80 br. 6), a gudački kvintet Franca Šuberta, poznatiji pod naslovom “Čelo kvintet”, izvešće u društvu violončelistkinje Ane Dulović.

Velika sala - 20h

Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore

Koncert

ART MIX MONTENEGRO Učestvuju: Veselice, Slobodan Marunović, duo Classico i Šukrija Žuti Serhatlić.

Multimedijalna sala - 19h

petak

poneđeljak

Promocija knjige

Treba mi riječ

KIC, Jazz Art i Francuski institut

Velika sala - 20h

Gregory Privat Trio (Francuska)

petak

Džez pijanista je bio nominovan za prestižnu nagradu "Victoires du Jazz 2015" u kategoriji “Džez otkriće godine”. Njegova muzika otvara nove horizonte, predstavlja refleksiju kulturoloških različitosti stanovništva ostrva Martinik, odakle potiče. Pored Privata u triju sviraju Kris Dženings, kontrabas i Tilo Bertolo, bubnjevi.

Velika sala - 20h

25.

KIC POP HOR, NVU Kutak i KIC

Popularni hor izvešće novi pop repertoar pod dirigentskom palicom prof. Saše Barjaktarovića.

MAJSTORI FILMSKE REŽIJE III Bani Lejk je nestala - Bunny lake is missing (1965)

Sala DODEST - 20h

poneđeljak

Režija Oto Preminger / Uloge: Keir Dulea, Lorens Olivije

Upoznati Forestera - Finding Forester (2000)

utorak

Režija Gus Van Sent / Uloge: Šon Koneri, Rob Braun, F. Marej Abraham

Krupna riba - Big fish (2003)

srijeda

Režija Tim Barton / Uloge: Juan Mekgregor, Albert Fini, Bili Krudap

Goli u sedlu - Easy Rider (1969)

četvrtak

Režija Denis Hoper / Uloge: Piter Fonda, Denis Hoper, Džek Nikolson

Ciklus filmova na temu problema zavisnosti od psihoaktivnih supstanci

American Corner - 19h

www.kicpodgorica.me

21.

GODIŠNJI KONCERT

utorak

KIC revija

17.

autora Željka Sekulovića Praznik muzike

e-mail: kicpress@gmail.com

11.

Kamerna muzika njemačkih romantičara

srijeda

21.

10.

poneđeljak

Baletska trupa Allegro

poneđeljak

12.

Izložbeni hol -19h

Izložba fotografija

10.

utorak

Plesni centar “Akademija plesa” Podgorica

American Corner - 19h

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga prikazaćemo dva američka filma koji sjajno opisuju ovu problematiku.

facebook: KICPodgorica

instagram: kic_budotomovic

INFO - 020 664 237

24. 25. 26. 27.

28. i 29. jun

KIC zadržava pravo izmjene programa

- KIC premijere

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

KUltUra

IZlOŽBA ª eROS, KRV I SVeTOSTº PReDSTAVlJenA U RIMU

Ekces ženskog u mitu i istoriji

ovodom 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Italije i 13 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, u Rimu je otvorena izložba radova “Eros, krv i svetost”, autora Dimitrija Popovića i dr Anastazije Miranović.

Riječ je o multidisciplinarnom umjetničko-modnom projektu koji je prošle godine predstavljen crnogorskoj publici na Cetinju i koji sadrži istoimenu izložbu slika Dimitrija Popovića, njegovu knjigu posvećenu biblijskim ženama – Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni, kao i namjenski rađenu kolekciju istoričarke umjetnosti i modne kreatorke dr Anastazije Miranović. Na otvaranju izložbe govorili su ministar kulture Crne Gore, Aleksandar Bogdanović, ambasadorka Crne Gore u Italiji, dr Sanja Vlahović i viceministarka vanjskih poslova Republike Italije, Emanuela Claudia del Re. “Korespodencija između likovnih radova Dimitrija Popovića i modnih kreacija Anastazije Miranović, odvija se u punktiranju simboličkih i arhetipskih tačaka u trouglu erotskog, tjelesnog i sakralnog, a sve to u kontekstu reinterpretacije ekcesa ženskog, kako u mitu tako i u istoriji”, kazao je, otvarajući izložbu, ministar Aleksan-

dar Bogdanović. On je istakao kako je Dimitrije Popović značajnim djelom svog opusa pokazao posebnu zainteresovanost za sve one pojavnosti ženskog principa u kojima su upravo krv i eros remetili često isuviše naglašenu transcedentnost velikih priča, čineći da se pojam svetosti razlije u sam život. “Dimitrije Popović jeste umjetnik koji jasno referira na bogato nasljeđe takvih umjetničkih subverzija, ali se isto tako u njegovim radovima otkrivaju i sve one spekulativne provokacije koje su tijelo učinile jednom od najprisutnijih tema dvadesetovjekovne teorije, što posebno nalazimo u radovima Mišela Fukoa. Zato se može reći da Popović pripada onoj provokativnoj liniji savremene likovnosti u kojoj

je na umjetnički način realizovana svojevrsna semiotika tjelesnog”, naglasio je Bogdanović i dodao da su u njegovim radovima vidljive one delikatne relacije između tijela i istorije, iz kojih nam se tijelo ukazuje kao remetilački faktor svakoj moći koja je težila monolitnosti, a žensko tijelo je u takvim težnjama podlijegalo najvećem stepenu cenzure. Ministar kulture Crne Gore naveo je kako je Anastazija Miranović ovu Popovićevu pobunu protiv dogmatskih zadatosti, oličenu u odbrani ženskog kao remetilačkog, transponovala u kreacije koje amblematičnošću unose neophodnu dozu provokacije u proklamovanu suzdržanost

ženske pojavnosti, na čemu su insistirali kako patrijarhat i puritanstvo tako i svi ostali konzervativni ideološki koncepti. “Zato se ovi odjevni predmeti mogu doživjeti kao svojevrsno dopisivanje mukotrpne priče ženskog iskoraka iz svedenog prostora privatnosti, koji su joj omeđile jednako istorija i tradicija. Kreacije Anastazije Miranović

upečatljiv su označitelj ženske individualnosti, a njene korijene, između ostalog, nalazimo upravo u sudbinama Judite, Salome i Marije Magdalene, čije su akcije poslužile Dimitriju Popoviću da stvori svojevrsni registar ženskog subjektiviteta i subverzivnosti”, zaključio je Bogdanović. Događaj je organizovan uz pomoć i podršku Ambasade Crne Gore u Rimu. R.K.

BUGARSKA AMBASADORKA MeGlenA PlUGČIJeVA POSJeTIlA MATICU CRnOGORSKU

“Crnogorsko ćirilsko štamparstvo” u Sofiji krajem godine

Povodom Dana slovenske azbuke, bugarskog obrazovanja i kulture, ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčijeva posjetila je Maticu crnogorsku. Ambasadorku Plugčijevu je primio Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske sa svojim saradnicima. U okviru posjete razgovarano je o projektima koje je Matica crnogorska započela i realizovala u saradnji sa nacionalnim institucijama kulture Republike Bugarske, a posebno o izložbi “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo”. Rukovodstvo Matice crnogorske je ambasadorku Plugčijevu informisalo o saradnji sa Nauč-

nim arhivom Bugarske akademije nauka i predstojećoj posjeti čelnice ove prestižne institucije. Njena ekselencija ambasadorka Plugčijeva je najprije izazila zadovoljstvo uspostavljenom saradnjom i istakla spremnost da pomogne u komunikaciji i realizaciji započetih projekata. Posebno je pozdravila i podržala dogovore oko gostovanja izložbe “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo” u Sofiji, krajem godine. Matica crnogorska je na poklon dobila izbor knjiga koje osvjetljavaju istoriju i tradiciju Bugarske i na isti način uzvratila izborom reprezentativnih naslova iz svoje izdavačke produkcije. R.K.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

HIP-HOPERI OPET POGODILI PRAV

Sa snimanja spota “Znam”

ª ZNAMº SNIMLJEN U BONDOVSKOM STILU

“Đedovina” je dUa WHo see,

⌦ Danilo Brajković

Massimo 007 “ulovio” S kradljivicu dijamanata Massimo Savić izabrao je numeru “Znam” sa prošlogodišnjeg albuma “Sada” za novu ekranizaciju, a reditelj Radislav Jovanov Gonzo, sa kojim jedan od najcjenjenijih hrvatskih pjevača godinama sarađuje veoma uspješno, odlučio je da Massima predstavi u bondovskoj ulozi tajnog agenta, dok je rola opasne dame pripala Tatjani Jurić - radijska i televizijska voditeljka ovog puta uskočila je u ruho kradljivice dijamanata. “Divno je bilo snimati sa Tatjanom. Oboje smo pažljivo slušali Gonzove savjete i stvarno je izvukao najbo-

lje od nas. Baš sam zadovoljan, jer je ova pjesma dobila sasvim drugi oblik uz spot”, ističe Massimo, čija je partnerka ubijeđena da je učinila dobru stvar kada je prihvatila poziv. “Snimanje sa ovom ekipom i ovako ozbiljnijom radnjom i glumom bio je jedinstveno iskustvo i veliki izazov. Pristala sam zato što sam znala da mogu imati potpuno povjerenje u sve učesnike. Moram zahvaliti Gonzu, jer kažu da te reditelj ili proslavi ili upropasti, a ja sam veoma zadovoljna kako je sve ispalo”, dodaje Jurić. D.B.

TREĆA PJESMA SA BRUSOVOG ALBUMA

“tucson train” vozi do “Western starsa” Američki rokenrol zna- zičar je, priznaje, bio naročilac Brus Springstin nezau- to inspirisan kalifornijskim stavljivo hita ka albumu “We- pop zvukom šezdesetih i sestern Stars”, a na Jutjubu već damdesetih godina, a 13 pjemožemo uživati u tri pjesama, u kojima je obrasme koje će krasidio teme poput ti izdanje. Brus je auto-puteranije objavio va, napuštenih “Hello Sunshimjesta, izolacije, podsjene” i “There ćaju u MeGoes My Minartu, za koracle”, a prije dva dana ljuji, zajedno sa bitelje njegoColumbia reve muzike pocordsom, izčastio je premijedaje album, sniSpringstin rom singla “Tucson mljene su u SprinTrain” (Voz iz Tusona). gstinovom studiju u Nju Kompletan album biće objav- Džerziju. ljen 14. juna, a riječ je o 19. iz“Ova ploča je povratak danju Springstina, odnosno mojim solo snimcima, kaprvom studijskom albumu u rakternim pjesmama”, cijeposljednjih pet godina. Mu- ni muzičar. D.B.

vježa numera i spot “Đedovina”, u kojima je Who See na sebi svojstven način analizirao čest okidač međugeneracijskog razdora i porodičnih trzavica na našem terenu, objašnjava Dejan Dedović Dedduh za Vikend novine, trenutno je najkompletnija priča iz bogatog materijala koji će graditi nadolazeći album, pa je zaslužila da probije led. Aduti “Pamidora”, i dalje najaktuelnijeg albuma našeg hip-hop dua Who See, uz ranije objavljene radove, nešto manje od dvije godine zastupaju interese Marija Đorđevića Noyza i Dejana Dedovića Dedduha, a osvježenje je zakucalo na vrata prije dvije večeri. Iz izdavačke kuće Lampshade media, koja će opet biti zadužena za projekat Who See tima, ponosno su saopštili da je duo obradovao publiku singlom i spotom “Đedovina”, uvertirom za novi album. Muziku potpisuju Noyz i Django Hi Fi, tekst su zajedničkim snagama pisali Dedduh i Noyz, koji je zaokružio i aranžmansku cjelinu. Dedduh, koji je već godinama glasnogovornik Who Seeja, Vikend novinama, nakon premijere, kaže da su Noyz i on već uspjeli u prvobitnoj namjeri, a to je da “Đedovina” u život krene pod vedrim nebom, što ove sedmice, imajući u vidu vremenske neprilike u Crnoj Gori, nije bilo nimalo lako.

na nego obično da je objavimo, ali zadovoljni smo kako se odvija situacija. Po navici iz neiskusnih i mladih dana, ‘legli’ smo da vidimo kakvi će biti komentari i koliko ćemo imati pregleda na Jutjubu. Lijepo to ide za sad”, počinje Dedduh. Sa muzičkog aspekta gledano, isplatilo se čekati skoro dvije godine. Pošto je riječ o najavnoj pjesmi novog projekta, ne bi bilo dobro da se Who See pojavio identičan kao prije, a slušaoci naslućuju i zvuk živih instrumenata, poput trombona, koji je donio Andrija Petrović. “Neka promjena se definitivno desila. U odnosu na dosadašnje radove, ubacili smo više live instrumenata, a ranije su to uglavnom bili digitalni bitovi. Fora je da smo zadržali naš ukus, koji je, otprilike, negdje između hip-hopa i regea. Ostali smo Who See onakav kakav ljudi znaju”, tvrdi Dedduh da novo ruho nije narušilo temelje. A zašto baš “Đedovina” prije svih drugih pjesama? “Tema je, iz mog ugla, dakle subjektivno, veoma interesantna. Imalo se tu šta ispričati. To nam je najkompletnija priča dosad, od svih 30-40 novih pjesama koje imamo i od kojih ćemo birati. Iz tog razloga smo išli na to da je prvu izbacimo”, objašnjava Dedduh.

■ kumare i mi? Dobar Tim

Who See, kako reče naš sagovornik, pogodio je savršen tajming za premijeru, a nema dileme da je i oda-

■ Dočekali

smo sunce

“Tempirali smo da objavimo pjesmu i crno-bijeli spot tokom prvog sunčanog dana ove godine, tako da smo ‘uboli’. Uspjeli smo u namjeri da rastjeramo oblake. Trebalo nam je nešto više vreme-

Po navici iz neiskusnih i mladih dana, ‘legli’ smo da vidimo kakvi će biti komentari i koliko ćemo imati Pregleda na JutJubu. liJePo to ide za sad

Scena u kojoj se pojavljuju Kumare

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

ZABAVA

VO U METU - DEDDUH ZA VN O POZADINI NOVOG SINGLA

e najkompletnija slika Crne Gore i reGiona Sa nedavnog nastupa hip-hop dua Who See na podgoričkom Proljećnom pazaru

Album do kraja godine Riječ-dvije o albumu. Teško je prognozirati u muzici, ali Dedduh vjeruje da nasljednik “Pamidora” stiže do kraja godine. S druge strane, sigurno je da će stići u punom sjaju. “Možda se desi nešto i prije, ali ne vjerujem da ćemo se potruditi da bude prije oktobra-novembra. Najbitnije je da mi budemo zadvoljni sa tim što izbacujemo, pa tek onda potrošač. Jasno je da treba svi da očekuju Who See. Tehnički dobar MC-ijing, dobri bitovi, zanimljive priče prije svega - to je priotitet”, jasan je Dedduh.

Tema je, iz mog ugla, dakle subjekTivno, veoma inTeresanTna. imalo se Tu šTa ispričaTi. To nam je najkompleTnija priča dosad, od svih 30-40 novih pjesama koje imamo i od kojih ćemo biraTi. iz Tog razloga smo išli na To da je prvu izbacimo bir teme numere pun pogodak. Povod za međugeneracijski razdor, porodične trzavice, raspodjela imovine - rebus je čije rješenje decenijama muči i Crnu Goru i region, a Who See obradio ga je na sebi svojstven način. Baš kao i u slučaju “Naselja”, Dedduh ponavlja da teme ne treba tražiti, dovoljno je samo osvrnuti se oko sebe. “Tako je kod nas i danas. Ako se uopšte i mijenjaju stvari, to se dešava veoma sporo. Ne bih imao šta da dodam u odnosu na taj komentar u vezi sa ‘Naseljem’”, kratko i jasno će Dedduh. Iza režije se opet krije Noyzov potpis, a iza produkcije - Rudnik film. I opet su momci bili u komšiluku. Spot je snimljen u selu Sasovići, iznad Herceg Novog, a iz mnoštva brojnih aktera lako je prepoznati Srđana Dida Stanojevića i Miodraga Migu Manerika, popularne Kumare. Ukratko - porodični sastanak oko đedovine pretvorio se u haotičan skup. “Vizuelni dio je ispao bolje nego što sam mislio, jer sam pomalo pratio kako se spot gradio. Imali smo puno problema, ali prevazišli smo ih. Kada je u pitanju Noyz, nikada ne treba sumnjati u njega. Nekoliko puta sam posumnjao, pa sam se uvjerio da ne treba to raditi. Sada već znam to definitivno. Imao je podršku lokalnih mještana. S oduševljenjem su nas prihvatili, tretirali su nas kao superzvijezde,

pa nije bilo teško da sve odradimo za dan. Kumare su nam priskočile u pomoć. Iskoristili smo njihovu svježu aktuelnost, a njima je, s druge strane, dobrodošlo da se pojave s nama. Dobra je to kombinacija. Inače ih pratimo, divimo im se kako uspijevaju da nasmiju namrgođeni narod”, primjećuje Dedduh.

■ Lijepo je vidjeti

dobar komentar

A “Đedovina” je obradovala sve fanove Who Seeja - uzduž i poprijeko zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, što je očito i u komentarima na Jutjubu. Spot je već juče bio prvi u trendingu, odnosno “osvojio” je region. “Nije to mjerodavno, ali uvijek je lijepo vidjeti dobar komentar ispod spota. Od najbližih ljudi dobili smo poruke da su vidjeli i da su zadovoljni time što radimo. Ali, nije ni to mjerodavno, jer su nam prijatelji, pa nas možda lažu (smijeh). Ne smiju da nam kažu da im se ne sviđa. Suština je da se ljudi jave, da prepoznaju. Da ne zatvaramo krug samo na Crnu Goru, već da se malo proširimo kada nam već govorno područje to dozvoljava. Uvijek je dobro kada reaguju u Dalmaciji, Zagrebu, BiH, Srbiji i tako dalje”, nastavlja Dedduh, ocjenjujući da je teško odgovoriti na pitanje - garantuje li spot duži život? “Pitanje je šta je uspjeh. I za koga. Mi se držimo jednog recepta - ne treba se opterećivati i umjetnik treba da bude slobodan, da razmišlja kako će napraviti sliku ili pjesmu. Da li će pjesma doći do publike? Ako je dobra, hoće - i bez spota. Dobra će živjeti sigurno. Moderne tehnologije i trendovi imaju svoju logiku i diriguju na svoj način. Pitanje je hoće li to biti dugovječno, hoće li za 10 godina biti u trendu, kao što se danas vraćaju nekadašnje frizure i modeli cipela. Sve je to čudno danas”, zaključuje Dedduh.

MAture

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

FOTO-ZAPIS, POLUMATURA

proslava oš “vuko jovović”

Foto:

Foto: Iva Mandić

Učenici Osnovne škole “Vuko Jovović” iz Danilovgrada nedavno su proslavili završetak školovanja u restoranu SC “Morača”

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

MAture

Numerologija

Mjesečni broj 9

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

Prognoza za jun u z od bioritamskog br Jun je u znaku broja 9, što na opštem planu donosi završetke bilo koje vrste, kraj odnosa, veze, posla, bilo čega što mora i što je dobro da se narednih dana okonča. Ovo će biti i karmički mjesec, gdje će se mnogo sudbinskih stvari dešavati, čak i onih za koje smo mislili da se nikada ne bi mogle dogoditi. Slušajte šta vam govori vaš unutrašnji glas, vodite računa o potrebama svojih bližjih i budite otvorenog i širokog uma. Svako od nas će se naći u mjesecu svog bioritamskog broja, gdje će se karakteristike istog dodatno pojačati. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 30. marta izračunava se na sljedeći način: 30+3=33=3+3=6. Bioritamski broj 1: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazo-

vanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste planirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji će se od vas tražiti. Bioritamski broj 2: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite da budete strpljivi i čekajte, jer će se neke stvari sporo odvijati. Bioritamski broj 3: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti

novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 4: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene nabolje dolaze već u septembru. Bioritamski broj 5: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim biznisom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje po-

slovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost. Bioritamski broj 6: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Moguće su i porodične svađe, stoga se potrudite da ih na vrijeme izbjegnete. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

zavisnosti roja

Numerologija

Jana Luković, numerolog i autorka današnjeg teksta

Od sedam do devet Bioritamski broj 7: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu nego u društvu drugih ljudi. To vrijeme iskoristite na najbolji način tako što ćete preispitati prioritete u svom životu. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Bioritamski broj 8: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru orga-

nizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticjem dobrih aspekata. Igre na sreću vam mogu donijeti novac pod uslovom da i u tome budete umjereni. Bioritamski broj 9: Osobama sa bioritamskim brojem 9 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

48 MuŠkarac-žena

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

ODNOSI

Kompromis nije uvijek dobar plan Često se nađemo u situacijama da naš partner želi jedno, a mi drugo, pa smo prinuđeni na kompromis. Ipak, ne možemo se uvijek naći na pola puta Pnekad je potrebno žrtvovati se za partnera i napraviti onako kako bi on želio, ali treba biti siguran da je veza vrijedna žrtvovanja. Da bi se izbjegao takav preokret u događajima, važno je znati kada treba poslušati partnera, a kada ne treba pristati na kompromise. Predstavljamo vam nekoliko osnovnih situacija u kojima kompromisi mogu biti opasan manevar. Partner određuje vaš stil oblačenja Promjena stila oblačenja je nešto što treba najočiglednije da vam ukaže na njegove prave namjere. Ako ste bili seksi tigrica kada ste počeli da se zabavljate, zaista nema smisla da, kada ste osvojili njegovo srce, postanete amiš djevojka. To što on cvili da mu tako dotjerana djelujete zainteresovano za druge muškarce, jeste zahtjev na koji treba da mu odgovorite da volite da se tako oblačite zbog sebe i da nema razloga za brigu.

Zabranjuje vam da imate prijatelje Ukoliko vaš partner cilja ka tome da vam upropasti odnose sa prijateljima ili vam zabranjuje da se družite sa određenim osobama, možda samo pretjerano brine za vas, plaši se da ne budete povrijeđeni. Ali opet, on nema pravo da vam zabrani da komunicirate i vidite one koji su vam dragi. Pokušajte da mu sta-

vite do znanja da je vaš prijatelj fina osoba ili čak bolje da ih upoznate, možda nađu zajednički jezik. Ako ne ide, onda je vrijeme da nađete novog partnera, jer prijatelj je ipak neko ko je s vama proveo veći dio života i bio tu za vas, dok partner u većini slučajeva to nije.

mu na brizi i tjerajte dalje. Miješa se u vaš odnos sa roditeljima Parovi se svađaju zbog različitih stvari. Međutim, prepirke često mogu nastati i ukoliko se vaš partner ne slaže sa stavovima vaše porodice i vrlo često je sklon tome da se miješa u vaš odnos sa njima. Trudite se ako možete na bilo koji način da uskladite odnose između njih, jer nema razloga da vi zbog svog partnera i njegovog nezadovoljstva rušite mostove koje ste izgradili sa svojom porodicom. Oni nisu u obavezi da budu prijatelji, ali neko uzajamno poštovanje treba da postoji, izbjegavajući u što većoj mjeri međusobne konflikte, kritične situacije i ultimatume. (Cosmopolitan.hr)

Insistira na tome da promijenite posao Karijera je veoma važan i sastavni dio našeg života. Ako vaš partner ne podržava vaš posao ili još gore govori vam da se odreknete svog posla, pravo vrijeme je da se zapitate o daljem ishodu i razvoju vaše veze. Sa njim dijelite život, planove, finansije... Vrlo je važno da vas podrži i razumije vaše razloge. Za početak morate da mu stavite do znanja da je u pitanju nešto što vi volite i čime želite da se bavite. Saslušajte ga, sagledajte stvari i iz njegovog ugla, pitajte ga šta je to što ga najviše brine i zbog čega vas ne podržava. Ukoliko i dalje insistira i pokušava da ograniči vaše odluke i prije Neke veze vam pomognu da svega životne ciuvidite svoje greške i na čemu biljeve, vrijeme je ste mogli da poradite, ali kada neda prekinete tako pokušava potpuno da vas promikvu vezu. Ne treba da budete sa jeni, to je znak da odete i pronađenekim ko predte nekog kome ćete se vi svidjeti stavlja prepreku takvi kakvi jeste i neće mu bina putu do vašeg ti prioritet da mijenja vas sna i zbog koga ćete morati da se odrekneili vaše navike. te nečega što volite samo zato što se vašem partneru to ne sviđa. Zahvalite

Promjene

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

MuŠkarac-žena

Karijera je veoma važan i sastavni dio našeg života. Ako vaš partner ne podržava vaš posao ili još gore govori vam da se odreknete svog posla, pravo vrijeme je da se zapitate o daljem ishodu i razvoju vaše veze

Parovi se svađaju zbog različitih stvari. Međutim, prepirke često mogu nastati i ukoliko se vaš partner ne slaže sa stavovima vaše porodice i vrlo često je sklon tome da se miješa u vaš odnos sa njima

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

FOTO UBOD

Brčkanje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2823

8 3 5 2 9 6 7 4 www.sudokukingdom.com 1 1 9 4 7 5 3 2 8

6 4

3 9

6 4

1 4 6

5 3 1

7 2

1 6

Puzzle solution:

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3364

2015-12-29

7 4

1 2 4

Medium level

2 5

Sudoku puzzle No. 2624 2013-12-19

1 7

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2625 2013-12-20

2014-07-06

Ručak spreman

6 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

FOTO UBOD

Padaju zvijezde

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Dremka

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2046

2012-05-20

6 1 2

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2062

2012-06-05

4 7

4 9

3 8 7

6 9

3 5

Medium level

Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29

9 7

5 5

Sudoku puzzle No. 2823 2014-07-06

3 9 6 4 2 8 5 1 4 www.sudokukingdom.com 2 8 4 2 7 5 1 3 9

5 4

Medium level

Play sudoku online at:

4 5

2 9 4

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 1 I 2. 6. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO mail: marketing@ dnovine.me

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10%

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 1 I 2. 6. 2019.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT Maurisio Poketino (gornji red: drugi sa lijeva na desno) i Branko Brnović (donji red: prvi sa desna na lijevo) u dresu Espanjola

BRANKO BRNOVIĆ ZA DN O POKETINU

PRISNOST! Totenhem je sanjao, ulagao, živio... I konačno doživio finale Lige šampiona. Prvi put u istoriji. Jednu od najljepših stranica “pjevaca” iz Londona ispisao je trener koji je kao igrač igrao štopera - Maurisio Poketino. A 47-godišnji Argentinac je kao uzdanica Espanjola šest godina dijelio svlačionicu sa šefom Budućnosti i bivšim selektorom Crne Gore Brankom Brnovićem - od 1994. do 2000. godine. Kakav je bio kao igrač i da li se naslućivalo da će postati jedan od najboljih stratega u Evropi? “Došli smo zajedno u Espanjol, a od prvog dana je pokazivao žustrinu. Tehnički nije mnogo znao, ali kada se zalijepi za protivničkog igrača, taj se nije mogao naigrati pored njega”, rekao je 51-godišnji Podgoričanin za Dnevne novine, a onda se nadovezao... “Uvijek ga je sve interesovalo, ostao je u Barseloni da živi nakon igračke karijere, trenirao mlađe kategorije Espanjola, Espanjol B i otvorila mu se prilika da uzme prvi tim Espanjola. Naravno, u fudbalu morate da imate sreće, ali je Poketino sve zaslužio svojim radom i odnosom. Pravi je profesionalac. Kao igrač je uvijek dolazio i radio prije treninga, a i poslije. Mislim da ni on nije vjerovao da će doseći ove visine, ali je napravio karijeri i rezultate za poštovanje. Ne sumnjam da će još da napreduje”. A u lijepim danima u prijestonici Katalonije, Espanjol je letio pod dirigent-

skom palicom Hozea Antonija Kamača! Brna je najviše naučio od njega, a Poketino? “Čini mi se da je njegov fudbalski otac Marselo Bijelsa, ali sigurno ima uticaja Kamača. Sa njim je u stručnom štabu i Antonio Himenez koji je bio sa nama u Espanjolu, vidim da su prisni sa igračima, a takav je bio Kamačo”. Igrao je defanzivca, a fudbal mu je - ultranapadački! “I to je pečat Kamača, jer je Hoze mnogo ofanzivniji od Bijelse. Vidim da voli napadački fudbal, volim ga i ja, a na sve to prisan je sa prvotimcima. Na prvu nervozu, odreaguje zagrljajem, vodi igrače na zajednički ručak i druženje... I to igrači cijene. Naravno, pored Kamača i Bijelse sigurno je kupio fore od mnogo argetinskih trenera”, jasan je Brnović. Za koga navijate u finalu Lige šampiona? “Iskreno, draži mi je Liverpul, ali samo zbog Poketina bih volio da Totenhem osvoji Ligu šampiona”, podvukao je Branko Brnović. B.T.

BRNOVIĆ: POKETINO JE U NEKU RUKU KOMBINACIJA BIJELSE I KAMAČA. UVIJEK GA JE SVE INTERESOVALO, UVIJEK JE BIO PROFESIONALAC OD GLAVE DO PETE. ISKRENO, DRAŽI MI JE LIVERPUL, ALI SAMO ZBOG POKETINA BIH VOLIO DA TOTENHEM OSVOJI LIGU ŠAMPIONA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

EVROPA DOBIJA NOVOG VLADARA TOTEN Kucnuo je čas. Sunčani Madrid i svemirski “Metropolitano” spremni su za veliku ostrvsku bitku, za okršaj juga i sjevera Engleske - za praznik fudbala. Dva tima, nedovoljno dobra za Englesku, gdje decenijama čekaju titulu, večeras (21.00h) će se u prijestonici Španije boriti za mnogo prestižniju evropsku krunu. Totenhem i Liverpul - “oči u oči” u finalu Lige šampiona. Vladar Starog kontinenta može biti samo jedan - “sparsi” prvi put u svojoj istoriji ili “redsi” šesti.

■ POKETINO: SMIJAO SAM SE MNOGIM PROZIVKAMA

Nakon ulaska u finale mnogi su, iz ko zna kojih razloga, željeli da umanje nevjerovatan uspjeh Totenhema, pa se išlo do toga da su “sparsi” u Madridu samo zahvaljujući sreći. “Smijao sam često svim tim pričama. Samo to - jer ne zaslužuju komentar”, nije se mnogo obazirao na sve Poketino. Stručnjak iz Argentine smatra da nijedan dosadašnji duel njegovog tima i Liverpula neće imati veze sa finalem. “Ovo sada je nešto potpuno drugačije. U velikom finalu pobjednika odlučuju emocije - one će biti presudne, a ne taktičko nadmudrivanje”, jasan je Poketino, koji će za finale biti jači za prvog napadača Harija Kejna, koji se oporavio, ali će najvjerovatnije početi sa klupe. O kruni sanja i majstor Kristijan Eriksen. “Već osjećamo dodir ruku na peharu Lige šampiona. Sanjamo, ali znamo da moramo još mnogo toga da napravimo”, jasan je Danac.

POSLJEDNJI PUT LIVERPUL JE ŠAMPION ENGLESKE BIO 1990, A TOTENHEM 1961. REDSI IMAJU PET PEHARA LŠ (POSLJEDNJI IZ 2005), SPARSI NIJEDAN, A POSLJEDNJI EVROPSKI TROFEJ OSVOJILI SU 1984 - KUP UEFA.

NEDOVOL DOBRI Z ENGLESK PREMOĆ ZA EVRO

TOTENHEM JE OSMI ENGLESKI KLUB KOJI ĆE IGRATI U FINALU LŠ - NAKON ARSENALA, ASTON VILE, ČELSIJA, LIDSA, LIVERPULA, MANČESTER JUNAJTEDA I NOTINGHEM FORESTA. JEDINO LIDS I ARSENAL NISU BILI ŠAMPIONI EVROPE.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

SPORT

NHEM I LIVERPUL OČI U OČI U FINALU LŠ

LJNO ZA KU, ĆNI OPU

FOTO PRIČA

KOGA BRIGA ZA SKUPE KARTE, KAD ŠKODA OD 40 FUNTI MOŽE DO MADRIDA

Navijač Liverpula Sajmon Vilson izrevoltiran poskupljenjem avionskih karata (oko 700 eura) za Madrid u danima kada je finale Lige šampiona odlučio je da do Španije krene autom. I to starom škodom koju je kupio za 40 funti.

Dragolju Stepanović i Jirgen Klop u ekipi Rojt Vajs Franfurt

DRAGOLJUB STEPANOVIĆ ZA DN O KLOPU ■ KLOP: ŠEST FINALA? SADA IMAM NAJBOLJI TIM

Niko nikada nije dobio Jirgena Klopa u dva meča nokaut faze evropskih takmičenja od kada je 2015. stigao u Liverpul, ali prokletstvo finala donio je sa sobom iz Dortmunda, pa je već u nizu od šest izgubljenih zaredom mečeva za pehar. “Volim sve timove koje sam trenirao u prethodnim finalima, ali mislim da nijednom ranije nisam imao toliko dobar kao što je ovaj”, istakao je Klop. Pojedini novinari kao da su željeli da se neukusno našale sa Klopom, pa su ga pitali da li je finale Lige šampiona (večerašnje će mu biti treće) njegov najveći uspjeh u karijeri. “Mislim da nije. Veći uspjeh je bio kad sam sa Majncom ušao u Bundesligu. Možda promijenim mišljenje ako sada slavimo”, šmekerski je odgovorio Klop. “Možete da pišete i da sam rekorder po broju dobijenih polufinala (smijeh)”. Nesrećno, sa 97 osvojenih bodova, izgubljena Premijer liga je zaboravljena... “ N e ra zmišljamo o

TOTENHEM Ljoris Tripieje Aldervaireld Vertongen Rouz Sisoko Vanjama Ali Eriksen Son Moura Trener: Mauriso Poketino.

LIVERPUL Alison AleksanderArnold Matip Van Dajk Robertson Fabinjo Henderson Vajnaldum Mane Salah Firmino Trener: Jirgen Klop.

MADRID - Stadion “Vanda Metropolitano”. Kapacitet: 67.829. Sudija: Damir Skomina (Slovenija). Asistenti: Jure Praprotnik i Robert Vukan (Slovenija). Početak: Subota, 21.00h. SK 1 CG i AS1.

FINALA ZAREDOM IZGUBIO JE JIRGEN KLOP - SA DORTMUNDOM LŠ I DVA DFB KUPA, A SA LIVERPULOM LŠ, LE I LIGA KUP ENGLESKE tome - jedina misao svih nas je da finale protiv Totenhema odigramo na pravi način”, poručio je štoper Virdžil van Dajk, koji bi večeras mogao da potpiše Zlatnu loptu ukoliko Liverpul slavi. Totenhem ili Liverpul? Jedno je sigurno Evropu čeka sjajno fudbalsko veče. K.B.

MOTIVACIJA!

Potpisao je drugo finale sa Liverpulom u posljednje dvije godine, vratio je osmijeh u grad Bitlsa, isprofilisao se kao jedan od najboljih i najharizmatičnijih trenera na svijetu. Jednostavno, Jirgen Klop je priča za sebe! A ka o i g ra č j e b i o prosječan... “Mislio sam da će poslije karijere da postane menadžer, a ne trener. Bio je rječit, volio je sa svima da priča, govorili su mi da će mi prvi doći glave oko politike dovođenja igrača”, govori za Dnevne novine Dragoljub Stepanović, koji je sa šefom “redsa” sarađivao u njemačkom trećeligašu Rojt Vajs Frankfurt na relaciji trener - igrač u sezoni 1989/1990. “Doveo sam ga kao lijevo krilo, jer mi se dopao, ali poslije par utakmica nije to bilo to, pa sam ga poslao u drugi tim, gdje takođe nije igrao. Međutim, nisam odustajao od njega, vratio sam ga na polusezoni i stavio ga u špic, a tamo je briljirao. Osvojili smo Kup pokrajine Hesen, igrali za ulazak u Drugu ligu, ali nismo uspjeli. Na kraju sezone je otišao u Majnc i postao je desni bek”. Da li se negdje osjećalo da bi mogao da postane ono što je danas? “Jeste, jer nikada nije odustajao ni od čega. Uvijek je bio pozitivan, znao je sa svakim da izađe na kraj. I mislim da je pravo vrijeme da osvoji trofej. Sa Majncom mu je dva nedostajao samo gol, ne bod, da uđe u Bundesligu, ali je uspio iz trećeg puta. Pa sjetite se Dortmunda, treba-

STEPANOVIĆ: KLOP JE NEVJEROVATAN MOTIVATOR. I NA SJAJAN NAČIN BRINE O IGRAČIMA. LIVERPUL JE PUN REPREZENTATIVACA, A REPREZENTATIVCI SU NEZADOVOLJNI KADA SJEDE NA KLUPI. MEĐUTIM, MOTIVACIJOM IH DRŽI BUDNE lo mu je par sezona i onda je osvojio titulu. To je ta njegova upornost”. A vidite li možda nešto Vaše u Klopovoj igri? “Klop je Klop, pokupio je vjerovatno od svih trenera sa kojim je radio nešto, ali je to nadogradio na svoj način. Mi smo u Frankfurtu igrali taj presing i uvijek sam govorio igračima da ostanu pet deset sekundi kod protivničkog igrača čim preda loptu, jer mu je možda saigrač vrati. Eto, možda to. Samo što je to kod Klop na mnogo većem nivou”, govori nam Stepanović, koga 51-godišnji Njemac podsjeća na legendu jugoslovenskog fudbala... “Klop je nevjerovatan motivator. Iskreno, takav pristup sam sreo jednom u životu i to kod Miljana Miljanića”. Za ko g a navijate u finalu? “Naravno za Liverpul i Klopa. Digao je Englesku na noge, a sa Ligom šampiona bi obradovao gotovo sve ljubitelje fudbala. I vrijeme je da osvoji trofej. A ako uzme LŠ, siguran sam da sljedeće godine osvaja Premijer ligu”, podvukaoje popularni Stepi. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

DOMINACIJA CRNE GORE U TIMSKIM SPORTOVIMA NA IGRAMA MALIH ZEMALJA EVROPE

Jedno zlato je tu, danas potvrda za još tri Kada su u pitanju ekipni sportovi Crna Gora je klasa za sebe na Igrama malih zemalja. Od četiri timska sporta koja su u programu Igara ove godine košarkašice su kolo prije kraja “zagrizle” zlato, dok bi trebalo da se desi pravo čudo, pa da danas nova najsjajnija odličja ne potvrde njihove kolege košarkaši, kao i odbojkašice i odbojkaši. Svi su bez poraza u dosadašnjem dijelu Igara.

■ ŠKERIN SUPER DEBI Košarkašice Crne Gore na Igrama se pripremaju za Evropsko prvenstvo, a turnir u Baru bio je i odlična prilika da nova selektorka Jelena Škerović debituje na pravi način. Tako je i bilo, pa se Crna Gora prošetala do zlata, koje je potpisala sinoćnjom pobjedom nad Luksemburgom - 68:50. Našu selekciju sinoć je do trijumfa vodila Snežana Aleksić sa 19 poena, 13 je upisala Jelana Vučetić, a 10 Milena Jakšić.

■ DANAS FINALE

ZA KOŠARKAŠE

I košarkaši Crne Gore do posljednjeg kola bili su bez greške, ali bio je i Luksemburg, pa će danas (17.30h) ove dvije selekcije u direktnom duelu odlučiti ko će zgrabiti zlatnu medalju. Naravno, protiv ovakvih selekcija Crna Gora je ogroman favorit bez obzira u kojem sastavu nastupa. Inače, sinoć su momci Dušana Dubljevića savladali Maltu (97:84), a najefikasniji su bili Emir Hadžibegović sa 28 poena i Nikola Pavlićević sa 20.

Košarkaši Crne Gore do posljednjeg kola bili su bez greške, ali bio je i Luksemburg, pa će danas (17.30h) ove dvije selekcije u direktnom duelu odlučiti ko će osvojiti zlatnu medalju

■ ODBOJKA - DVA

ZLATA SU BLIZU

Odbojkašice i odbojkaši Crne Gore takođe su upisali sve pobjede do posljednjeg kola, ali zbog set količnika još nisu matematički obezbijedili zlatne medalje. Dame će imati nešto teži posao protiv Islanda (11 h), ali znaju da je sve u njihovim rukama i da pobjeda donosi prvo mjesto, dok odbojkaši ne bi trebalo

Zlato na debiju: Jelena Škerović pored klupe bodri Milenu Jakšić i drugarice

da imaju problema protiv Monaka (13 h), koji do sada ima samo jedan trijumf. Momci Veljka Bašića mogli bi da osvoje zlato čak i u slučaju senzacionalnog poraza danas, u zavisnosti od drugih rezultata. Kapitenka Nikoleta Perović sa 18 poena predvodila je juče dame do pobjede nad Luksemburgom (3:0, po setovima 25:14, 25:12, 25:21), dok je Nemanja Peruničić upisao devet poena protiv San Marina (3:0, po setovima 25:18, 25:18, 25:16).

NAŠA TENISERKA DANAS 10H ZA TITULU PROTIV MOLINARO SIMON

VLADICA BABIĆ JURI ZLATO

Odigrala sjajan meč: Vladica Babić

Sjajan meč u jutarnjem terminu juče na centralnom terenu teniskog kompleksa Slovenska plaža - naša Vladica Babić je nakon velike borbe savladala Kipranku Raluku Serban 2:1 (4:6, 7:6, 6:0) i plasirala se u finale Igara malih zemalja Evrope. Dvadesettrogodišnja Podgoričanka za najsjajnije odličje boriće se danas (10h) protiv Luksemburžanke Eleonore Molinaro Simon, koja je lako preskočila Elenu Đenoveze sa Malte 2:0 (6:3, 6:0). “Mislim da je presudila moja veća želja. Htjela sam

da opravdam očekivanja svih, borila sam se do kraja i stiglo je finale”, rekla je Vladica. A nije sve krenulo prema zamislima naše teniserke dvije godine mlađa Kipranka, koja je nedavno igrala kvalifikacije za Rolan Garos, a u svojoj karijeri ima skalpove najboje crnogorske teniserke Danke Kovinić, čak i poznate Italijanke Sare Erani osvojila je prvi set, i u drugom bila nadomak trijumfa (4:0 u gemovima, na dva poena od pobjede), ali je Vladica znala da odgovori. Uvela je meč

u svoj ritam, uspjela u napetom taj-rejku drugo seta da slomi protinicu, a treći je bio poezija... “Čekala sam svoj trenutak, nakon tog preokreta u drugom setu poraslo mi je samopouzdanje. Hvala navijačima, bili su sjajni, nadam se da ću ovakvu podršpku imati i u finalu”, zaključila je Babić, koja će se danas boriti za još jednu zlatnu medalju - u miks dublu sa Rezartom Cunguom nakon trijumfa u polufinalu nad kombinacijom Monaka - 2:0 (7:6, 6:2), čekaju ih Kiprani.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

SPORT

MEDALJA OSVOJILI SU SPORTISTI LUKSEMBURGA NA DAN DO KRAJA IMZE - NAJVIŠE OD SVIH. PRATE IH KIPA SA 56, ISLANDA SA 52, MONAKO SA 41 I CRNA GORA SA 27

PET MEDALJA ZA ATLETIČARE

Zlatna Ljiljana Matović, dva srebra i dvije bronze

Dušan Simonović u društvu Tomasa Baha juče u Masteralu

TOMAS BAH U CRNOJ GORI NA POZIV NAŠEG OLIMPIJSKOG KOMITETA

IGRE ZA UŽIVANJE

Tomas Bah u Crnoj Gori - prvi put od kada je na čelu Međunarodnog olimpijskog komiteta, od 10. septembra 2013. godine, prvi čovjek svjetske olimpijske porodice došao je u zvaničnu posjetu našoj zemlji. Povod, naravno - Igre malih zemalja koje se održavaju u pet crnogorskih gradova (Budva, Podgorica, Tivat, Cetinje i Bar). Ugostio ga je u hotelu Maestral predsjednik olimpijskog komiteta Dušan Simonović, a tokom radne večere kojoj su prisustvovali predsjednici Olimpijskih komiteta svih zemalja učesnica Igara malih zemalja Evrope, prvi

DA LI STE ZNALI? Tomas Bah je 1976. godine na Olimpijskim igrama u Montrealu (Kanada) kao dio njemačkog mačevalačkog tima osvojio zlatnu medalju

čovjek MOK-a je zahvalio Simonoviću na toplom prijemu. “Sport je za uživanje, ovo su Igre za uživanje i tako ih doživljavamo. Lijepo je biti prvi put u Crnoj Gori”, poručio je Bah. Bah se prije dolaska u Budvu, odmah po slijetanju na podgorički aerodrom, sreo i

sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, te ministrom sporta i mladih Nikolom Janovićem. “Velika nam je čast što imamo priliku da ugostimo prvog čovjeka Međunarodnog olimpijskog komiteta”, rekli su tom prilikom Janović i Simonović. Šezdesetpetogodišnji Njemac će danas posjetiti Olimpijsko selo u okviru kompleksa Slovenska plaža, družiti se sa sportistima, kratko razgovarati sa novinarima... Za uveče je planirano da isprati svečanu ceremoniju zatvaranja Igara malih zemalja, gdje će dijeliti medalje najboljim sportistima u odbojci, košarci i tenisu.

RASPORED ZA DANAS

Odbojka (ž): Island - Crna Gora, 11h, MSC Budva Odbojka (m): Monako - Crna Gora, 13h, MSC Budva Košarka (ž): Crna Gora - Monako, 15:15h, SC Topolica, Bar Košarka (m): Crna Gora - Luksemburg, 17:30h, SC Topolica, Bar Stoni tenis: 10-16h, SC Župa, Tivat Tenis: Vladica Babić - Eleonora Molinaro, 11h, Slovenska plaža, Budva Tenis: Miks dubl - finale, 14h

Priredili: M.A. - K.B.

Očekivalo se možda više, ali je pet medalja posljednjeg atletskog takmičarskog dana rezultat za ponos Crne Gore. Zlatom se okitila Ljiljana Matović - u disciplini troskok ona je do najsjansijeg odličja došla sa rezultatom od 12 metara i 82 centimetra, ispred Maltežanke Klare Azopardi (12,3) i Islanđanke Irme Gunarsdotir (12,09). Kristina Rakočević je u disciplini “bacanje diska” ostvarila rezultat od 52.94 metra, što je bilo bodoljno samo za srebro - ispred nje se našla Kipranka, Androniki Lada sa 54.6 metara, dok je bronzu osvojila Kristin Karlsdotir sa Islanda (49,t77). Srebro je osvojila i naša muška štafeta u sastavu: Luka Rakić, Kristijan Subotić, Edin Erović, Srdan Marić - oni su trku na 4x100 metara istrčali za 42.51 sekunde. Zlato je otišlo u San Marino (42,24), a bronza na island (42,54). Do medalje, ali bronzane stigao je i Darko Pešić dvadesetšestogodišnji Cetinjanin trku na 110 metara sa preponama završio je za 14 sekundi i 86 stotinki. Zlato je pripalo Luksemburžaninu Frankoi Graileu (14,52), a

srebro Isaku Trastasonu sa Islanda sa rezultatom 14,85. I za kraj - Slađa Perunović. Nakon razočaravajućeg sedmog mjesta na 5.000 metara, Nikšićanka je uspjela da stigne do bronze na duplo dužoj dionici. Slađana je trku istrčala u vremenu 36:23.62, iza Lize Bezini sa Malte (35:39.01) i Ane Handžlik sa Kipra (35:49.54).

Matović

STRELJAŠTVO JOŠ DVIJE MEDALJE ZA CG

BOŽOVIĆ UPUCAO ZLATO, BRONZANI OBRADOVIĆ

Crna Gora ima nove medalje u streljaštvu - nakon Jelene Pantović i Nevene Šaranović, do odličja su posljednjeg dana pucačkih takmičenja stigli i muškarci. U disciplini vazdušna puška Miloš Božović je osvojio zlato, a Nemanja Obradović bronzu.

Dvadesetjednogodišnji Božović je do najsjajnijeg odličja došao sa pogođenih 240,1 krugova, dok je osamnaestogodišnjem Obradoviću 217,1 krugova donijelo bronzu. Srebro je pripalo Kipraninu Andreasu Haralambusu (238,8 krugova).

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2019.

BARAŽ ZA ELITU

Rudar ovjerava opstanak Rudar u nedjelju dočekuje (17.30) Bokelj pod Golubinjom u revanš utakmici baraža za opstanak u Telekom 1. CFL! “Rudari” su u Kotoru slavili sa 2:0 protiv “bokelja”, stekli su kapitalnu prednost, tako da kod kuće imaju šansu da ovjere opstanak u eliti. Ili će Bokelj potpisati čudo i epski preokret. “Rezultat je odličan, nemamo veliki pritisak, ali nije sve gotovo. Moramo da se potvrdimo u revanšu, jer je Bokelj kvalitetan tim i igra dobar fudbal”, rekao nam je Miloš Zečević, čovjek koji je zajedno sa Elonom Nijaveđijem “sredio” Kotorane u Drevnom gradu. Utakmicu pod Golubinjom će suditi Miloš Savović iz Podgorice, a pomagaće mu Marjan Paunović iz Berana i Nikola Radulović iz Podgorice. B.T.

Zečević

FK BUDUĆNOST

Navijači, hvala vam! Budućnost je pobijedila Lovćen u finalu Kupa Crne Gore (4:0), osvojila je drugi trofej u masovnijem takmičenju, a atmosfera koju su napravili Podgoričani i Cetinjani na stadionu pod Goricom je bila - sjajna. I to je ostavilo utisak na upravu “plavih”... “Hvala našim vjernim navijačima, a posebno Varvarima na bezrezervnoj podršci tokom cijele sezone, a posebno u finalu Kupa. Atmosfera u kojoj je mogla da uživa cijela sportska javnost ne bi bila ista bez navijača Lovćena, koji su ostavili nezaboravan utisak”, stoji između ostalog u saopštenju Budućnosti u kome se dodaje... “Iskreno se nadamo da će slika iz finala Kupa, koja je obišla region, postati nešto što ćemo moći da gledamo češće na našim stadionima. Crnogorski fudbal to zaslužuje, a prije svega navijači zbog kojih se i igra. Brzo nas čekaju novi izazovi u Evropi - nova šansa da napunimo stadion i pokažemo svi koliko volimo našu Budućnost”. B.T.

Zlatne lavice pred početak utakmice protiv Češke u Mostu

RUKOMETAŠICE CRNE GORE PORAŽENE OD ČEŠKE U PRVOJ UTAKMICI BARAŽA 26:24

SP je još daleko, odluka u Nikšiću “Zlatne lavice” Pera Johansona su izgledale blijedo u prvoj utakmici baraža za Svjetsko prvenstvo, rukometni Mundijal koji se igra u Japanu u decembru je trenutno daleko, ali naravno ništa još nije izgubljeno. Naprotiv! Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore je izgubila u Mostu sa 26:24 od Češke, a to znači da će odluka o plasmanu na SP pasti u revanšu u Nikšiću 5. juna. Grad “piva i čelika” će sigurno biti sjajan domaćin, atmosfera će biti uzavrela, a naše “lavice” odlučne da napadnu Svjetsko prvenstvo, koji može da donese vizu za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine. “Utakmica je bila teška sa dosta oscilacija u napadu i od-

ČEŠKA - CRNA GORA 26:24 (15:13) MOST - Dvorana: “Banjik”. Gledalaca: 700. Sudije: Mandak i Rudinski (Slovačka). Sedmerci: Češka 3 (1), Crna Gora 6 (6). Isključenja: Češka 8, Crna Gora 8 minuta. SATRAPOVA (11 odbrana), Kudlačkova, KNEDLIKOVA 1, Kovaržova, Konečna, Mika 1, Kvašova, KORDOVSKA 1, HRBKOVA 7, Šustkova, ADAMKOVA 1, Marčikova 3 (1), Stelnerova, Zahova 3, JERŽABKOVA 5, MALA 4 (1).

MEHMEDOVIĆ: IGRALE SMO SA DOSTA OSCILACIJA, ALI SADA JE SVE NA NAMA. ODBRANA JE KLJUČ, VJERUJEM DA ĆEMO U REVANŠU BITI BOLJE I DA ĆEMO PROSLAVITI PLASMAN NA SP

Rajčić (osam odbrana i dva sedmerca), Babović, NENEZIĆ (dvije odbrane), N. Bulatović, RADIČEVIĆ 6 (6), JAUKOVIĆ 2, A. BULATOVIĆ, A. Klikovac 1, Premović, K. BULATOVIĆ 2, Pavićević, RAMUSOVIĆ 4, B. Klikovac, MEHMEDOVIĆ 5, Despotović 4, Grbić.

brani. Na kraju sam srećna što je dva razlike, jer definitivno nismo bile na nivou. Dva razlike nije mnogo, znam da možemo bolje, svi smo svjesne toga”, rekla je Majda Mehmedović poslije utakmice. A u Mostu, “crvene” su koliko - toliko kontrolisale utakmicu u uvodnih 19 minuta (10:8), ali su onda Jovanka Radičević i drugarice neobjašnjivo povu-

kle ručnu. Domaćin je iskoristio kočnicu favorita, zaigrao bolje u odbrani, a to se reflektovalo na napad - Češka je došla do 14:11, da bi na poluvremenu bio ispisan rezultat 15:13. Predah nije donio ništa dobro “lavicama”, nastavile su da igraju u problemu, dok su Čehinje sjajnom energijom u 41. minutu povele prvi put sa četiri razlike - 20:16. Marina Rajčić je odbranila dva penala, Crna Gora je brzo prišla na gol zaostatka (22:21), ali naše greške su opet odvele Češku na “plus tri” (24:21). Jelena Despotović je dva puta vraćala minimalnu razliku, ali Češka se preko Mahaele Hbrkove vratila na plus dva (26:24), da bi Bobanu Klikovac stativa u finišu spriječila da potpiše “minus jedan”. B.T.

VAJLD KARD GARANTUJE TRI GODINE IGRANJA U VATERPOLO ELITI

LEN zove Jadran u LŠ, da li će Novljani prihvatiti?

Poziv za dobijanje vajld karda za vaterpolo Ligu šampiona stigao je na Škver, a da li će Jadran Carine prihvatiti poziv u elitu znaće se najkasnije do 10. juna. Zvuči možda malo čudno da bi poziv u elitu mogao da se odbije, ali tako je to u vaterpolu, gdje Liga šampiona osim prestiža ne donosi finansijsku korist. Ukoliko čelni ljudi sa Škvera prihvate poziv Jadran bi naredne tri godine imao zagarantovano mjesto u Ligi šampiona - pored Barselonete, Pro Reka, Olimpijakosa, Ferencvaroša, Dinama iz Moskve, Špandaua, Stea-

ue, Marseja, Juga i Hanovera, koji će biti organizator završnog turnira 2019. i 2021. godine. Pozivnica omogućava navedenim kubovima da preskoče kvalifikaci-

one turnire i plej-of, koji su Jadran često posljednjih godina koštali nastupa u eliti. Prihvatanjem poziva klub mora da ispuni ozbiljne organizacione i fi-

nansijske zahtjeve, u vidu kotizacije, organizacije TV prenosa utakmica koje se igraju kod kuće, brendiranje bazena i niza drugih tehničkih obaveza... “Pozivnica predstavlja veliku čast za klub i potvrdu dugogodišnjeg sistematičnog i kvalitetnog rada koji je prepoznat od strane LEN. Želja kluba je da se pitanje TV prenosa realizuje sa javnim servisom Crne Gore (RTCG), te da će grad ovo prepoznati kao priliku za, ne samo sportskim proizvodom, već načinom da se dodatno Herceg Novi i Crna Gora promovišu na međunarodnoj sportskoj sceni”, poručili su iz Jadrana. K.B.

PriPremio: B.T.

SPORTSKI EKRAN suBoTa

RTCG 2

11:00 Rolan Garos, tenis 15:05 Crna Gora - Monako, košarka (ž), IMZE 17:20Crna Gora - Luksemburg, košarka, IMZE 19:15 Rolan Garos, tenis

SPORT KLUB 1 07:00 10:00 14:00 16:00 19:00 21:00 23:10 02:10

Saporo - Hirošima, fudbal Italija - Njemačka, odbojka Brazil - Australija, odbojka Japan - Rusija, odbojka Srbija - Francuska, odbojka Totenhem - Liverpul, fudbal Kanada - Portugal, odbojka Argentina - Bugarska, odbojka

SPORT KLUB 2 09:00 09:55 10:55 12:35 13:30 14:10 15:05 17:00

Moto 3 Muđelo, trening 3 Moto GP Muđelo, trening 3 Moto 2 Muđelo, trening 3 Moto 3 Muđelo, kvalifikacije Moto GP Muđelo, trening 4 Moto GP Muđelo, kvalifikacije Moto 2 Muđelo, kvalifikacije SAD - Poljska, odbojka

SPORT KLUB 3 13:35 17:00

Šandong - Điangsu, fudbal Fenerbahče - Tofaš, košarka

SPORT KLUB 4 16:30

Moto ruki, Muđelo

● ne propustite

SPORT KLUB HD

14:00

Kina - Iran, odbojka

ARENA SPORT 1 09:30 21:00 02:00

WRC Portugal, automoto Totenhem - Liverpul, fudbal Boston - Sent Luis, hokej

15:15 18:00 23:00 01:00 04:30

Vesprem - Kelce, rukomet Barselona - Vardar, rukomet Montreal - Orlando, fudbal Njujojrk - Real Solt Lejk, fudbal Portland - Los Anđeles, fudbal

Najbolji sportista Crne Gore u 2018. godini se bori na Trgu nezavisnosti za titule prvaka Evrope u verzijama WBO i IBF! Predrag Radošević napada Jamu Saidija. TV VIJESTI, ARENA SPORT 2, 21:00

ARENA SPORT 2

ARENA SPORT 4 13:15 16:00

Interior - Mursija, futsal Gimnastika, Koper

ARENA SPORT 5 16:00

WRC Portugal, automoto

nedjelja

EUROSPORT 1 10:55 13:00 17:15 19:00

Rolan Garos, tenis Điro d’Italija, biciklizam Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis

RTCG 2

11:00

Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2

TV VIJESTI

Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis Rolan Garos, tenis

21:00 Predrag Radošević - Jama Saidi, boks

10:55 13:00 15:00 17:00 19:00

● ne propustite Finale Lige šampiona i dva engleska tima u borbi za ušati pehar! Totenhem ili Liverpul? Uživanje je zagarantovano... SPORT KLUB 1, ARENA SPORT 1, 21:00

SPORT KLUB 1

10:00 14:00 16:00 19:00 21:00 00:10 02:00

Njemačka - Iran, odbojka Kina - Italija, odbojka Japan - Francuska, odbojka Rusija - Srbija, odbojka Francuska - Bolivija, fudbal Argentina - Kanada, odbojka Toronto - Golden Stejt, košarka

12:20 14:00 15:00 17:00 20:00

Moto 3 Muđelo, trka Moto GP Muđelo, trka AIK - Hamarbi, fudbal Šturm - Rapid, fudbal Turska - Uzbekistan, fudbal

12:35 13:35 14:00 15:00 17:00 21:10

SPORT KLUB 2

SPORT KLUB 3 , 13:05

Basket 3X3, Kina Basket 3X3, Kina, kucanje Basket 3X3, Kina Oldenburg - Alba, košarka Brazil - Poljska, odbojka Portugal - Bugarska, odbojka

SPORT KLUB 4

13:35 Tianđin Teda - Peking Guan, fudbal 16:00Beograd - Jagodina, američki fudbal

nenad amidŽiĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoViĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

14:00 18:00 20:00

SPORT KLUB HD Australija - SAD, odbojka Bajern - Vehta, košarka Albasete - Malaga, fudbal

ARENA SPORT 1 12:30 Saragosa - Baskonija, košarka 15:15LŠ za treće mjesto, rukomet 18:00 LŠ finale, rukomet 21:00 Toti - Figo, fudbal 23:45 Tigre - Boka, fudbal 04:30 LA Galaksi - Nju Ingland, fudbal

ARENA SPORT 2 10:00 13:00 16:00 19:00

WRC Portugal, automoto WRC Portugal, automoto Gimnastika, Koper Crvena zvezda - Mega Bemax, košarka 21:00 Predrag Radošević - Jama Saidi, boks

ARENA SPORT 3 18:00 Dižon - Lens, fudbal 20:00 Spartak - Crvena zvezda, fudbal (ž) 22:00 Minesota - Filadelfija, košarka

ARENA SPORT 4 20:00

Čikago - Sent Luis, bejzbol

ARENA SPORT 5 17:00 Panatinaikos - Peristeri, košarka 19:00 Huventud - Barselona, košarka 20:45 Dižon - Lens, fudbal

Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@dnovine. me) Hronika: Nataša pajović (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana pejović (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: ivanka RastoDeR (crnagora@dnovine.me), Kultura: jelena BoLjević (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MijUŠKović (svijet@ dnovine.me), Zabava: Filip jovović (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš aNtić (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LopiČić (foto@dnovine.me)

SPORT

DOVIĐENJA DO ANDORE 2021. VEČERAS SE U BUDVI ZAVRŠAVAJU XVIII IMZE

DOMAĆI ZADATAK ZA NAREDNE ORGANIZATORE Spektakularna ceremonija otvaranja, pa pet dana takmičenja i druženja, sada je vrijeme za kraj - večeras će se u Budvi zatvoriti XVIII Igre malih zemalja Evrope. Zavjesa će se zvanično spustiti prigodnom ceremonijom na bazenu Rondo, u okviru olimpijskog sela - kompleksa Slovenska

sporta. Preko 2.000 gostiju uživalo je i pored lošeg vremena u prvoj polovini sedmice u čarima olimpijskog sela, ali i gradova domaćina (Budva, Podgorica, Bar, Tivat i Cetinje), sportisti su se u duhu fer-pleja borili za medalje, neko sa više, a neko sa manje uspjeha. Rezultati u suštini na ovim Igrama nisu najbitniji - poenta je bi-

plaža, kada će predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović pred očima predsjednika MOK-a Tomasa Baha simbolično predati zastavu Igara, samim tim i naredno domaćinstvo prvom čovjeku Olimpijskog komiteta Andore Haumeu Martiju. A Crna Gora je protekle sedmice zaista bila centar

la da Crna Gora gostoprimstvom, toplinom i širinom pošalje pravu sliku u svijet, ali i da dokaže da baštini tradicionalne olimpijske vrijednosti, njeguje izvorni olimpijski duh. I uspjeli smo u potpunosti. Misija je kompletirana. Narednim organizatorima zadat je težak domaći zadatak da nas nadmaše. M.A.

BOKSERSKI SPEKTAKL NA TRGU NEZAVISNOSTI U NEDJELJU 20.30H , BORBA VEČERI RADOŠEVIĆ SAIDI

Pod otvorenim nebom za dva evropska pojasa

Danas u podne (vinski podrum Šipčanik, Plantaže) je zakazano zvanično mjerenje, a sjutra (nedjelja, oko 23h) spektakl pod otvorenim nebom crnogorski bokser Predrag Radošević i Njemac libijskog porijekla Jama Saidi boriće se na Trgu nezavisnosti u Podgorici za objedinjavanje pojasa u WBO i IBF verziji. “Saidi je težak protiv-

nik, ali spreman sam. Nakon napornih treninga, vjerujem da mojim sugrađanima mogu da pripredim lijepo veče i pobjedu na poklon”, istakao je aktuelni šampion Evrope u WBO verziji. Radošević (34 godine) ima skor od 33 pobjede i dva poraza, dok je Saidi (25) neporažen na 15 mečeva u karijeri. “Uvjeren sam da ću za-

POBJEDE I DVA PORAZA U PROFI RINGU IMA PREDRAG RADOŠEVIĆ, A JAMA SAIDI JE BEZ PORAZA U DOSADAŠNJIH 15 MEČEVA

bilježiti i 16. trijumf i da ću oba šampionska pojasa prvaka Evrope odnijeti u Njemačku”, sa puno optimizma je naglasio 25-godišnji Saidi. Zahvaljujući pokroviteljstvu Glavnog grada, publika će besplatno moći da uživa u bokserskom spektaklu. U uvodnim borbama (početak zakazan za 20:30h) sastaće se Mitrović (BiH) - Stefan Savković (CG), Laci (Ita) - Čikotić (Hrv), Mukulišvili (Gru) - Milovan Sekulović (CG), Gorbiš (Mađ) - Siala (Njem), Postiti (Fra) - Nikola Sjekloća (CG). M.A.