Dnevne novine 8-9. jun 2019. by Dnevne Novine

PREMIJER MARKOVIÄ&#x2020; U MOJKOVCU

Za infrastrukturu grada 30 miliona SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019. BROJ 2394 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

â&#x2013; 25

CRNOGORSKI PREDSJEDNIK MILO Ä?UKANOVIÄ&#x2020; NA GLOBSEC FORUMU U BRATISLAVI

DIJALOG O KOSOVU NASTAVITI U INTERESU OBJE STRANE â&#x2013; 8 9

INTERVJU: PROF. DR Ĺ˝ARKO KORAÄ&#x2020;

AMFILOHIJE JE VODEÄ&#x2020;I OPOZICIONI POLITIÄ&#x152;ARU CRNOJ GORI

â&#x2013; â&#x20AC;&#x153;Problem je ĹĄto SPC u Crnoj Gori

â&#x2013; 5 7

potpuno politiÄ?ki nastupa pa mitropolit RadoviÄ&#x2021; govori na opozicionim skupovima. Time ona suĹĄtinski odbacuje svoje vjernike Crnogorce ĹĄto Ä&#x2021;e dugoroÄ?no imati loĹĄe posljedice za njen poloĹžaj u druĹĄtvu.â&#x20AC;?

RETROVIZOR

DELIJE

â&#x2013; 3

OÄ&#x152;EKUJU SE POZITIVNI REZULTATI ISTRAĹ˝IVANJA

Prve naftne buĹĄotine u februaru

â&#x2013; 12

JuÄ?e u Privrednoj komori

BUDVA: â&#x2013; 3

Otvoren â&#x20AC;&#x153;Key Westâ&#x20AC;?

NOVINARKA DUBRAVKA JOVANOVIÄ&#x2020;, Ĺ˝ITELJKA PORTO MONTENEGRA I NJENE VOLONTERSKE AKCIJE

AKO NE MOGU DA IZMIJENIM SVIJET, MOGU DA NAPRAVIM MOJ MIKROSVIJETâ&#x2013; 30 31 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

●NEZVANIČNO

Ovi iz DF su sad u braku sa DPS-om. Sa nama iz URE više niko neće, ka da smo gubavi. Ne voli nas ni Lekić, čak nas je i Bečić napustio, a i ovi Dakini nijesu nas zvali da svi imamo… Ojdosmo mi na Tajvan…

Što je ovo, ljudi? Aleksa nije bio ođe dok smo snimali o vodi u Egiptu... On je stvarno svemogući naš guru. Može da bude i đe nije bio... Ajde, mrdni malo Aleksa, nemoj samo da bečiš... Viđeće da si umontiran...

Suada, Suada, da li si ikad mene voljela…

UREDNIK PORTALA STANDARD SE OBRATIO JAVNOSTI

Vučićev kadar NOVA naziva plaćenicima

Kiša otežala poljoprivrednu Intervju sa proizvodnju

Sinđelićem razlog za manipulisanje i širenje neistina

Neuobičajeno dug kišni period tokom maja i početkom juna, kada je po kvadratu padalo i do 40 litara kiše, a prosječne maksimalne temperate dostizale 21,9 stepeni, dovešće do kašnjenja ovosezonske poljoprivredne proizvodnje.

● 14-15

SUBOTA

NEDJELJA

TEREZA MEJ PODNIJELA OSTAVKU

Skaline čistilo više od 150 ljudi

Jačanje svijesti ključno je za zaštitu životne sredine, prirode i njeno očuvanje kroz lični primjer najveći su doprinos koji svaki pojedinac može dati u zaštiti životne sredine, poručeno je tokom akcije čišćenja obale rijeke Morače, na podgoričkim Skalinama, u kojoj je učestvovalo više od 150 ljudi. ● 26

Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama moguća magla a u planinskim oblastima, u popodnevnim satima, ponegdje kratkotrajno kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih smjerova, tokom noći ponegdje pojačan. Jutarnja temperatura vazduha 9 do 19, najviša dnevna 25 do 34 stepena.

Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama moguća magla, a tokom dana umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 11 do 20, najviša dnevna 23 do 35 stepeni.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

BUDVA: U OKVIRU KOMPLEKSA DUKLJANSKI VRTOVI

OTVOREN EKSKLUZIVNI RESTORAN “KEY WEST” Na jednoj od tri plaže u okviru kompleksa Dukljanski vrtovi (Dukley Gardens) u Budvi juče je otvoren ekskluzivni restoran “Key West” kao dio međunarodnog brenda Nikki Beach. Key West donosi jedinstven Nikki beach koncept prepoznatljiv po svojoj latino atmosferi, vrhunskoj karipskoj kuhinji i zabavama koje svakog dana počinju sa zalaskom sunca. Osim posebnih koktela, gosti će biti u prilici da probaju i specijalitete poznatog Nikki Beach šefa kuhinje Olivijea Hiltona. “Veoma sam uzbuđen zbog saradnje između Nikki beach-a i Dukley-ja. Po mom mišljenju, oba brenda predstavljaju budućnost ove industrije, tako da na ovu saradnju gledam

kao na jedinstveni proizvod dva trendsetera u oblasti ugostiteljstva”, rekao je Olivije. Stratex grupa je otvaranjem Key West restorana u okviru kompleksa Dukley Gardens ozvaničila početak saradnje sa ekskluzivnim lancem hotela Nikki beach sa kojim je potpisan ugovor u januaru ove godine. U Stratexu su saopštili da je Key West restoran samo početak saradnje sa Nikki Beach i da će ubrzo u Crnoj Gori zajedno otvoriti Nikki Beach Hotel i Nikki Beach klub koji će doprinijeti visokom rejtingu Crne Gore na svjetskoj turističkoj mapi. Key West i Dukley Hotel and Resort, kako je saopšteno, od subote, 8. juna otvara vrata za sve posjetioce.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE PRELOMILE

Turska izbačena iz programa F-35 Pentagon je obavijestio Tursku da će poništiti ugovor o prodaji lovaca F-35 ako turska vlada sprovede kupovinu ruskog protivvazdušnog sistema S-400, javljaju svjetske agencije. Vršilac dužnosti američkog ministra odbrane Patrik Šenahan je Ankaru obavijestio da će 31. jula prestati obuka turskih pilota i da svi turski državljani povezani sa programom razvoja F-35

moraju napustiti SAD do kraja jula. U Šenahanovom pismu turskom kolegi Hulusi Aki navodi se i da Turskoj neće biti isporučena posljednja četiri aviona F-35 koje je ta zemlja kupila. Pismo je najnovija etapa u tekućem sporu oko turske odluke da kupi ruski protivvazdušni sistem S-400. SAD su više puta upozoravale Ankaru da se ruski sistem smatra prijetnjom za F-35.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

DELIJE Ljubiša Tumbaković, selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore i njegov pomoćnik Janković, nijesu sinoć sjedjeli na klupi pod Goricom na utakmici protiv reprezentacije Kosova, a crnogorski reprezentativni dres nijesu htjeli (ili nijesu smjeli) da obuku ni Marko Ivanić i Filip Stojković, fudbaleri Crvene zvezde. Ovaj blam i degradacija svih vrijednosti koje baštini sport, desio se, kažu, pod do sada neviđenim nacionalističkim pritiskom navijača beogradskog kluba, koji sebe nazivaju “delije”. Ovo se dešavalo, vidi čuda, istog dana kad je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Bratislavi sjedio za istim stolom sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem. Između njih je bio samo predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, pokušavajući da, u interesu svih, sugeriše rješenje koje Balkan opet neće pretvoriti u bure baruta. Ova dešavanja, međutim, samo su novi prilozi za tezu o deformitetu kolektivne svijesti kod “nebeskog” srpskog naroda, čije simptome možemo pratiti kroz vjekove. Eklatantan primjer su baš pomenute “delije”. Ovi navijači očigledne četničke provenijencije još su odani ljubitelji kluba koji ponosno za zaštitni znak crvenu zvijezdu petokraku, nesporni komunistički simbol?! Uz to, oni se diče imenom “delije” iako etimologija tog naziva kazuje da su delije bili pripadnici elitnog dijela vojske Osmanlijskog carstva. Sama riječ delije potiče od turske riječi “deli” što u prevodu na srpski jezik znači “hrabar, lud ili drzak”. Na Balkanu su se prvo pojavili u Bosni, a zatim i u Srbiji. Regrutovani su iz redova islamizovanog stanovništva na teritorijama koje su bile pod vlašću Osmanlija. Gazi Husref-beg je u to vrijeme, po nekim izvorima, imao vojsku od 10.000 delija. Veliki veziri su imali ličnu stražu od 400 do 500 delija, a neke paše čak i do 2.000 delija. “Igrale se delije, na sred zemlje Srbije, sitno kolo do kola vilo se do Stambola.” Ovo je srpska narodna pjesma?! Ima još takvih primjera, ali da ne prećerujemo. No, imamo i mi u Crnoj Gori svoje delije. Isto kao što ovi iz Srbije prijete “našim” Srbima, ovdašnje delije ruže beogradske Srbe. Poput portparola Nove srpske demokratije Marka Kovačevića koji je nagrdio zamjenika gradonačelnika Beograda i jednog od najbližih Vučićevih saradnika Gorana Vesića, označivši ga kao „plaćenika Mila Đukanovića, koji je asistirao u krađi izbora u Crnoj Gori“. Džaba Vučićevi milioni za Srpsku kuću u Podgorici, gdje su Mandić i ekipa ugostili osuđene ratne zločince Momčila Krajišnika i Radovana Karadžića, kad je Vesić za „najvećeg srpskog pjesnika“ Matiju Bećkovića javno (i tačno) rekao „kako 30 godina truje javnost, propagira luk, strijelu i srednji vijek”. Đe da dira jednog od najistaknutijih “terazijskih Crnogoraca”. Ali tu se ne završava međusrpska netrpeljivost ovdašnjih delija. U Novoj su ljuti i na druge intelektualce iz Srbije koji ponešto prozbore na “crnogorskim ustaškim medijima”. Pa nabrajaju: Trifunović, Dragišić, Milić, Biserko, Samardžić, Perović… Mržnja do Tokija! P.S. Nakon svega, otvara se pitanje: Ako srpske delije ne daju Srbima da igraju PROTIV Kosova, šta bi se, tek, ovim fudbalerima desilo da igraju ZA Kosovo? Koje je, je li, po srpskoj ustavnoj preambuli “neotuđivi sastavni dio Srbije”…

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

USKORO U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

INTERVJU

PROF. DR ŽARKO KORAĆ

AMFILOHIJE JE VODEĆI OPOZICIONI POLITIČAR U CRNOJ GORI

■ “Odnosi Crne Gore i Srbije su dosta hladni, a tabloidi u Srbiji vode konstantnu brutalnu kampanju protiv crnogorskog rukovodstva. Oni uglavnom izražavaju ono što vlast misli. Pritom treba uzeti u obzir da su neki od njih izrazito proruski orijentisani”. ■ “Problem je što SPC u Crnoj Gori potpuno politički nastupa pa mitropolit Radović govori na opozicionim skupovima. Time ona suštinski odbacuje svoje vjernike Crnogorce što će dugoročno imati loše posljedice za njen položaj u društvu.” ■ “Smeta mi što je nepravosnažna presuda u Podgorici u većini medija u Beogradu protumačena kao isključivo politička. Čak sa izvjesnom zluradošću i podsmijehom. To je vrlo opasno jer je cijela ta priča oko neuspjelog organizovanja puča i neprihvatanja izbora u Crnoj Gori uz pomoć dijela strane obavještajne službe ozbiljna lekcija i za samu Srbiju”.

INTERVJU

⌦ Vesna Šofranac

rpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori potpuno politički nastupa, pa mitopolit Radović govori na opozicionim skupovima. Time ona suštinski odbacuje svoje vjernike Crnogorce što će dugoročno imati loše posljedice za njen položaj u društvu. Kao što neko ko se nacionalno izjašnjava kao Srbin može biti za samostalnu Crnu Goru, tako se i vjernik SPC može nacionalno smatrati Crnogorcem”, kaže u intervjuu Vikend novinama čovjek ogromnog političkog iskustva, univerzitetski profesor, nekadašnji potpredsjednik Vlade Zorana Đinđića, prof. dr Žarko Korać. Korać ističe da će se vlast u Srbiji naći pod velikim pritiskom kada je riječ o rješavanju vjerskog pitanja u Crnoj Gori, da će SPC insistirati na oštroj reakciji, a možda i na prekidu odnosa sa Podgoricom. Prof. dr Žarko Korać komentariše aktuelna dešavanja u Evropi, regionu, Crnoj Gori, ocjenjujući da su odnosi na relaciji Podgorica - Beograd dosta hladni, te da tabloidi u Srbiji vode konstantnu brutalnu kampanju protiv crnogorskog rukovodstva. VN: Nedavno su završeni izbori za Evropski parlament čiji rezultati izazivaju različite komentare i prognoze kretanja Evrope u narednom periodu, sa dosta pesimističnim prognozama kada je riječ o proširenju. Kako Vi vidite rezultate izbora za EP? Šta može da očekuje region i kakve posljedice po region mogu nastati ukoliko proširenje EU ne bude u fokusu briselske administracije? KORAĆ: Katastrofične prognoze izbora za Evropski parlament se na sreću nisu ostvarile. Nezadovoljstvo birača pomoglo je zelenima i liberalima, a ne toliko desnici. Ideja evropskog jedinstva još je vrlo živa uprkos Brexitu i vlasti nacionalista u nekoliko evropskih zemalja, prije svega Italiji i Poljskoj. Pored ostalog, i zato jer alternativne političke ideje zapravo i nema koja ne bi vodila potpunoj političkoj i ekonomskoj marginalizaciji Evrope. To je odlična vijest za naš region. Ono što nije dobro je da nas koče naši nerazriješeni problemi u regionu, prije svega Srbija - Kosovo, ali i pitanja granica, funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, odnosa Hrvatska - Srbija i drugi. Takođe, Albanija i Sjeverna Makedonija još nisu ni dobile datum početka pristupnih pregovora sa EU. To se, po najopti-

mističnoj prognozi, može desiti tek ovog mjeseca. VN: Odnosi Srbije i Kosova su gorući problem ne samo za dvije države, nego i region. Očekujete li da će novi sastanak lidera Zapadnog Balkana u Parizu donijeti neki napredak u rješavanju ovog pitanja? KORAĆ: Nažalost, ne očekujem neki veći napredak u Parizu. Dobro je da dvije velike evropske zemlje vide značaj odnosa Kosovo - Srbija za cio region, ali trenutno nema prave želje na Kosovu i Srbiji za sporazum. Kosovska strana se prilično radikalizovala u ovim započetim pregovorima i očigledna je politička kriza na Kosovu, a Srbija iz meni nejasnih razloga misli da joj to ide u korist. Posljednji izvještaj EK o uspjehu Srbije u evropskim integracijama je obojen i dosta negativnim ocjenama (sem djelimično ekonomije) i Srbija daljim čekanjem samo gubi. EU vrši pritisak na kosovske vlasti kočenjem vizne liberalizacije, ali to očigledno nije dovoljno. Kosovo želi uključenje SAD u pregovore iako Trampova administracija pokazuje skoro nikakakvo interesovanje za taj konflikt. VN: Kako vidite odnose Podgorice i Beograda? KORAĆ: Odnosi Crne Gore i Srbije su dosta hladni, a tabloidi u Srbiji vode konstantnu brutalnu kampanju protiv crnogorskog rukovodstva. Oni uglavnom izražavaju ono što vlast misli. Pritom treba uzeti u obzir da su neki od njih izrazito proruski orijentisani. VN: Kako će na te odnose u budućnosti uticati donošenje zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica kojeg je nedavno utvrdila Vlade CG i koji već izaziva oštre reakcije dijela crnogorske opozicione političke scene, ali i Mitropolije crnogorsko-primorske i SPC? KORAĆ: Mislim da će novi zakon u Crnoj Gori dodatno pogoršati međudržavne odnose. Vidjeli ste da je srpski patrijarh rekao da je položaj Srba u Crnoj Gori gori nego u NDH. Rovovi su već iskopani i paradoksalno, glavna žrtva tog sukoba će biti vlast u Srbiji jer će se naći pod velikim pritiskom SPC da oštro re-

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

aguje, možda čak i sasvim prekine političke odnose sa Podgoricom. Srbija je obnovila ambicije da bude neka vrsta mentora Srbima u regionu i to prije svega u Bosni i Hercegovini, ali i u Crnoj Gori. Što se tiče Crne Gore, to se pojačalo posljednje dvije godine i prosrpske stranke u Crnoj Gori vrše konstantan pritisak na Beograd da ih “zaštiti”. To je naročito izraženo u odnosu na sudski postupak koji je upravo završen u Podgorici. Potpuno nekritički se prenose riječi optuženih da je proces usmjeren protiv srpskog naroda u Crnoj Gori iako je optužnica potpuno individualizovana i odnosi se na sasvim određena krivična djela. Teško da Beogradu prija taj pritisak jer se on tiče i određenih djelova službi bezbjednosti

“Još su duboke političke podjele u Crnoj Gori da bi nejaki pomiritelji uspjeli. Nadao sam se da će obnovom državnosti bar ta tema otići u istoriju, ali ona i dalje dominira. To nije produktivno za opoziciju jer je izgubila već niz izbora držeći se te teme uz podršku crkve”.

Ruske Federacije koji su obuhvaćeni optužnicom. Uostalom, jedna od optuženih se i danas nalazi u Ambasadi Srbije u Podgorici.

EVROPA JE PRED VELIKIM POLITIČKIM ISKUŠENJEM

VN: Mnogi analitičari se slažu u ocjeni da je evidentna kriza liderstva i u Evropi i u svijetu i da cijena toga može biti previsoka. Ima li Evropa lidere sposobne da riješe krize koje postoje na Starom kontinentu, prije svega na Balkanu? KORAĆ: Evropa se nalazi pred jednim od svojih većih političkih iskušenja. Trgovinski rat Kine i SAD, nastojanje SAD da ekonomski izoluju Rusku Federaciju, čitav niz neriješenih političkih kriza u svijetu poput onih u Venecueli, na Bliskom istoku

ili u Iranu, prijete stabilnosti. Pored toga neprekidni pritisak ilegalne emigracije na EU čine da ona mora da relativno brzo nađe odgovor na te događaje. Za sada, odgovor je parcijalan i nepotpun. Evropa ima krizu liderstva i posljednji koji je ponudio nešto kao rješenje je francuski predsjednik Makron, ali nažalost uz suštinski privremeni moratorijum na proširenje. S obzirom da se zemlje kandidati nalaze u našem regionu to jeste udarac svima nama.

VN: U jednom od ranijih intervjua rekli ste da je SPC u Crnoj Gori potpuno javno politizovana i praktično identifikovana sa DF, te da će njena ideja, da samo ljudi koji se u Crnoj Gori osjećaju Srbima mogu biti njeni vjernici, imati dugoročno loše posljedice za sve. Na šta ste konkretno mislili? KORAĆ: Ja sam uvijek mislio da je vodeći opozicioni političar u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije Radović koji sasvim dosljedno odbacuje ne samo državnost Crne Gore i njeno članstvo u NATO, već i njeno političko opredjeljenje za EU integracije. Treba samo pogledati šta on govori o savremenoj Evropi koja je “izgubila dušu”. Iako mu se to neće dopasti, tu zaista liči na vladiku (sveca) Nikolaja Velimirovića koga je ovakva kritika Zapada odvela u mračne političke vode.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

CRNA GORA JE IMALA HRABROSTI DA IZABERE SVOJ PUT U BUDUĆNOST

VN: Crnogorska opozicija uporno ignoriše poruke iz Evrope, da je naša država lider u procesu evropskih integracija... KORAĆ: Crna Gora je najdalje u regionu otišla u procesu EU integracija. To pokazuju objektivni podaci - otvorila je najviše poglavlja i neke i zatvorila. Opozicija to ne može da ignoriše. Njen doprinos bi mogao da bude u konstruktivnim prilozima i kritici tog procesa. Ona bi morala Ne vidim nikakav problem u tome da ideja nezavisne Crne Gore ima podršku bar dijela birača srpske nacionalnosti, i DF i druge slične stranke ne mogu

tako da pokaže veću sposobnost da vodi državu. Svakako bi time ubrzala proces EU integracija. Ali ako vam je Moskva politička uzdanica, i ne samo politička, onda vi Crnoj Gori nudite sasvim drugi model države i njenog položaja u svijetu. I sama Srbija se teško nosi sa svojim proruskim političkim partijama i ruskom medijskom ofanzivom koja je veoma vidljiva u tiražnim tabloidima. Zašto bi se Crna Gora vraćala na istorijsku tačku sa koje je već monopolisati te glasove. Nezavisnost Crne Gore nije sama po sebi protivna njihovim interesima. Posebno ako Crna Gora bude uspješna u ekonomskom i društvenom razvoju. Da, smeta mi ponekada kada vidim u Crnoj Gori glasove koji traže njihovu marginalizaciju. VN: Šta je problem? KORAĆ: Problem je što SPC u Crnoj Gori potpuno politički nastupa, pa mitopolit Radović govori na opozicionim skupovima. Time ona suštinski odbacuje svoje vjernike Crnogorce što će dugoročno imati loše posljedice za njen položaj u društvu. Kao što neko ko se nacionalno izjašnjava kao Srbin može biti za samostalnu Crnu Goru, tako se i vjernik SPC može nacionalno smatrati Crnogorcem. Crkva tako samo produbljuje jednu duboku podjelu u društvu i to svjesno radi stavljajući jednakost između vjere i nacije, šaljući poruku da je SPC isključivo nacionalna crkva iako ona to u istoriji uprkos nastojanjima nikada nije bila u potpunosti. VN: Naredne godine u Crnoj Gori su parlamentarni izbori. Opozicija će, to je već izvjesno, insistirati na tehničkoj vladi. Predsjednik

otišla? Svi sem Srbije i BiH zbog blokada RS u BiH, žele da se u potpunosti okrenu EU. U procesu EU integracija upravo zato je Crna Gora uspješnija od Srbije. Ona je izabrala svoj politički put. Pokazalo se da je za to imala hrabrosti. Niti idealizujem crnogorsko društvo niti sam slijep na njegove probleme od korupcije do nepotizma. Ali bitno je da je ona umjesto traljave sadašnjosti izabrala budućnost.

“MISLIM DA ĆE NOVI ZAKON U CRNOJ GORI DODATNO POGORŠATI MEĐUDRŽAVNE ODNOSE. VIDJELI STE DA JE SRPSKI PATRIJARH REKAO DA JE POLOŽAJ SRBA U CRNOJ GORI GORI NEGO U NDH. ROVOVI SU VEĆ ISKOPANI I PARADOKSALNO, GLAVNA ŽRTVA TOG SUKOBA ĆE BITI VLAST U SRBIJI JER ĆE SE NAĆI POD VELIKIM PRITISKOM SPC DA OŠTRO REAGUJE”. Crne Gore i lider DPS je poručio da partija na čijem je čelu uporno poziva na dijalog, ali da je to opozicija odbijala, jer ih jedino zanimaju ostavke čelnih ljudi u državi, prije svega Đukanovića. Kako Vi vidite crnogorsku opozicionu scenu? KORAĆ: Crnogorska opoziciona scena uz izvjesne izuzetke, stalno je na poziciji preispitivanja odluke o državnoj nezavisnosti. Do sada se pokazalo da to većina birača odbacuje. I to je glavni problem. Bojkot skupštine iz mog iskustva ne donosi mnogo iako pod drugim okolnostima to upravo radi i opozicija u Srbiji.

INTERVJU Mislim da će opozicija u Crnoj Gori biti pred dilemom da li da bojkotuje izbore iako to vodi samo slabljenju demokratije u državi. Bolje je pregovarati sa strankom na vlasti o izbornim uslovima. Uostalom, opozicija u Skupštini je u mnogo boljem položaju da pred kamerama iznosi svoje političke poglede. VN: Šta su još karakteristike naše opozicione scene? KORAĆ: Opozicija u Crnoj Gori čini mi se nikada nije temeljno analizovala uzroke svojih izbornih neuspjeha. Ad hok koalicije, smjene neučestvovanja i učestvovanja u radu parlamenta nisu odgovori. Kao ni organizovanje uličnih protesta. Mislim da je odgovor u opsesivnom povratku na staro najvećih opozicionih stranaka, stalnom traženju preispitivanju odluke o nezavisnosti. A nove stranke koje uviđaju problem izabrale su da o njemu ćute, kao da će tako da nestane. Crnogorskoj opozicionoj sceni tek predstoji političko raslojavanje. Neki počeci se već vide. VN: Na političkoj sceni imamo nove političke saveze, poput Demokratske Crne Gore i Crnogorske, na čijem čelu je bivši poslanik u srpskom parlamentu Vladimir Pavićević. Javnosti se predstavljaju kao “pomiritelji” podijeljene Crne Gore... KORAĆ: Još su duboke političke podjele u Crnoj Gori da bi nejaki pomiritelji uspjeli. Nadao sam se da će obnovom državnosti bar ta tema otići u istoriju, ali ona i dalje dominira. To nije produktivno za opoziciju jer je izgubila već niz izbora držeći se te teme uz podršku crkve. Mislim da će opozicija u Crnoj Gori biti u sasvim drugom položaju ako se okrene realnim problemima crnogorskog društva i ponudi alternativu. Ovako će kao u antičkoj drami biti vječiti gubitnik izbora.

Zašto bi se mijenjala partija koja dobija, kada se ne mijenjaju oni koji gube VN: Mnogi opozicioni poslanici nijesu ni ušli u parlament tri godine? KORAĆ: U bojkotu je, po mom mišljenju, više opravdavanje vlastitog neuspjeha na izborima pred svojim biračima, nego neke dublje strategije. Uvijek ističu pred strancima da je vlast u Crnoj Gori bez promjene dugi niz godina kao glavni ar-

gument protiv političkog sistema. Iako ni to nije sasvim tačno oni nikada ne kažu da je uprkos nizu izbornih neuspjeha i opozicija takođe dugi niz godina manje-više ista. Tako da se postavlja zanimljivo pitanje: zašto bi se suštinski mijenjalo rukovodstvo stranke koja dobija izbore kada se ne mijenja rukovodstvo stranke koja te izbore konstantno gubi?

Pokušaj puča u Crnoj Gori lekcija i za Srbiju

VN: Prije mjesec Viši sud u Podgorici donio je presudu u slučaju pokušaja terorizma u oktobru 2016. u Crnoj Gori. Lideri DF koji su okrivljeni i osuđeni, istina još ne i pravosnažnom presudom, otvoreno prijete predsjedniku države, čelnicima tužilaštva... KORAĆ: Nezavisni pravosudni sistem je osnova civilizovane države. To suđenje je bilo javno, čak ga je prenosila televizija, ništa nije sakriveno. Radi se o veoma teškim optužbama. Presude su donijete i prijetnje sudu i tužiocu liče na neka hajdučka vremena kada se to moglo raditi. Imaju pravo žalbe, vidjećemo dalje. Ali ostaje opor utisak da neko misli da su politički pučevi mogući uz pomoć stranih država umjesto pobjede na izborima. Srbija ima vrlo teško iskustvo vojnog puča iz 1903. godine, kada su ubijeni kralj, kraljica, predsjednik vlade i neki ministri. Mnogo godina je trebalo kraljevini Srbiji da spere tu ljagu. U današnjoj Evropi takve stvari su, nadam se, nezamislive. Niko to ne bi podržao. Ali mi smeta što je nepravosnažna presuda u Podgorici u većini medija u Beogradu protumačena kao isključivo politička. Čak sa izvjesnom zluradošću i podsmijehom. VN: To o čemu govorite je i dalje vrlo primjetno. KORAĆ: Tako je. To je vrlo opasno jer je cijela ta priča o neuspjelom organizovanju puča i neprihvatanja izbora u Crnoj Gori uz pomoć dijela strane obavještajne službe ozbiljna lekcija i za samu Srbiju. Očigledne su geostrateške igre velikih sila i u našem regionu, gdje se članstvo u NATO vidi kao centralna tema. To su potvrdili i događaji u Makedoniji. Varaju se oni u Srbiji koji misle da su ovakve igre isključene i u njoj samoj. Uostalom, natezanje oko statusa Ruskog humanitarnog centra u Nišu to jasno pokazuju.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

crnogorski predsjednik milo đukano

Sa sjednice Odbora

odbor za međunarodne odnose

Dijalog o Koso u interesu ob

podrška ivaniševiću za ambasadora Francuske R

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike jednoglasno je podržao predlog da Ivan Ivanišević bude ambasador Crne Gore u Francuskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Parizu. Predsjednik Odbora Andrija Nikolić kazao je da je riječ o kandidatu koji predvodi novi generacijski talas karijernih diplomata države. “Pred njim je izuzetno zahtjevna obaveza - da podigne vidljivost Crne Gore u Francuskoj na veći nivo, i dodatno osvijetli neophod-

nost učlanjenja naše države u Evropsku uniju”, kazao je Nikolić. Odbor će o pozitivnom mišljenju o Ivaniševiću, u najkraćem roku informisati predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore imenuje ambasadore na osnovu predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog Odbora. Ivanišević je generalni direktor Direktorata za multilateralne poslove i regionalnu saradnju Ministarstva vanjskih poslova. R.P.

sekretarka rcc majlinda bregu

EU nijE komplEtna bEz zapadnog balkana

Evropska unija nikada pe. Ovakav pristup pomoneće biti kompletna bez ći će da se održi stabilnost Zapadnog Balkana, porui uticaj u sopstvenom, pročila je generalna sekretarblemima opterećenom dvoka Savjeta za regionalnu rištu“, smatra Bregu. saradnju (RCC) MajlinOna je poručila da Bregu. da Zapadni BalO n a j e, n a kan pripada GLOBSEC foevropskom rumu u Bralancu vritislavi, kajednosti, i da zala da se mora ne močvrsto že pretostati postaviti na puda će uotu debičajeni m o angažman kratije, obezbijedisloboda, ti stabilnost prava pojena Zapadnom Bregu dinaca i održiBalkanu, i da bi EU trebalo da zauzme mnovog razvoja. go čvršći politički i strateš“Ako je EU posvećena ki pristup u regionu. zajedničkoj budućnosti, i ako su ekonomije Zapad„EU mora biti spremna nog Balkana takođe tome da Zapadni Balkan zaista posvećene, nema razloga postavi kao svoj geopolitički prioritet, i da politički suda proces integracije bude kob u tom regionu oblikuje ograničen ili zaustavljen“, kao borbu za ili protiv Evrokazala je Bregu. R.P.

ješenje pitanja Kosova važno je za regionalnu stabilnost, ali i za Evropu, a do rješenja treba doći kompromisom i uvažavanjem interesa obje strane, poručio je predsjednik države Milo Đukanović u Bratislavi, na panelu u okviru GLOBSEC 2019 foruma.

liku odgovornost u ovom problemu. Ovo je par ekselans bezbjednosno pitanje za Evropu i Evropa je ovdje sa punim pravom”, poručio je Đukanović.

Forum je posvećen dijalogu Beograda i Prištine, a na njemu su učestvovali i predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači, kao i direktorka za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan i Tursku u Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst. Đukanović je kazao da je riječ o pitanju koje značajno nadilazi interese samo Srbije i Kosova. Crnogorski predsjednik je naglasio da je problem nemoguće riješiti unilateralno. “Ovo je bilateralno pitanje i ono se mora riješiti kompromisom, uvažavanjem interesa jedne i druge strane. Uzdam se u to da će Vučić i Tači nastaviti dijalog. Mislim da je najvažnije nastaviti dijalog, vratiti se za sto”, rekao je Đukanović.

Đukanović je, govoreći na drugom panelu u okviru foruma u Bratislavi, istakao da je Crna Gora veoma jasno trasirala put evropske i evroatlantske integracije, ostvarila članstvo u NATO i da ispred drugih aspiranata grabi u procesu pregovora ka članstvu u Evropskoj uniji. On je istakao da su se pojavili novi igrači na geopolitičkoj sceni. “Rusija, Kina i drugi traže svoje mjesto na Balkanu. Da li će ga dobiti, zavisi od toga koliko će im to dopustiti EU i NATO. To je moj poziv EU i NATO da rade svoj posao na ovom prostoru. Da ne ponavljamo samo da su vrata otvorena. Da je tako mi bismo već prošli. Ali, nismo prolazili kroz vrata, već najčešće glavom kroz zid, plaćajući dramatičnu cijenu zaostajanja za Evropom i pada životnog standarda”, rekao je Đukanović.

■ Evropa da prEpo-

zna odgovornost

Crnogorski predsjednik je kazao da se nada da je moguće prevazići probleme koji su u međuvremenu udaljili dvojicu predsjednika od pregovaračkog stola. “Ne mora se odmah naći rješenje za svaku posljedicu koja se u međuvremenu dogodila, nego je moguće uspostaviti moratorijum, suspendovati određena rješenja na jedan period koji će obezbijediti da se razgovor nastavi, da se pokuša doći do kvalitetnog, cjelovitog rješenja koje će onda učiniti besmislenim barijere koje su se u međuvremenu podigle”, rekao je Đukanović. On je ocijenio da pitanje Kosova nije samo regionalni, nego i širi problem. “Mislim da je važno da Evropa prepozna svoju ve-

■ novi igrači na

gEopolitičkoj scEni

■ stratEgija

ujEdinjEnE EvropE

Crnogorski predsjednik je naglasio da treba nastaviti sa dosljednom implementacijom strategije ujedinjenja Evrope. “Mislim da treba nedvosmisleno učiniti vjerodostojnom doglednu perspektivu svih zemalja Zapadnog Balkana u EU. Sve ostalo smatram potpuno pogrešnom politikom. Ne mislim da treba kreirati prečice da bi neko došao do članstva u EU, a da prethodno ne realizuje reforme i ne ispuni standarde. Ali, upozoravam da EU mora

voditi računa i o reformskom procesu, usvajanju standarda, geopolitičkim aspektima ovog pitanja. Ne očekujem da nam neko kaže sada - te i te godine ćete biti članica. Ali još manje očekujem da nam kažu ono što su nam rekli prije neku godinu - “u sljedećih pet godina nećete biti” ili “sad nije na dnevnom redu proširenje zato što je na dnevnom redu konsolidacija”, rekao je Đukanović.

■ iluzija

altErnativnE pErspEktivE

On je ocijenio da je to poziv svima onima koji žele da zavedu Zapadni Balkan da još jednom izgubi vrijeme, “kreirajući neku iluziju o alternativnoj perspektivi”. “Pokušavam da dokučim tu alternativnu perspektivu. Ne vidim ni elemente te ponude. Sve što vidim danas na sceni na Zapadnom Balkanu, kroz penetraciju interesa trećih zemalja je zapravo pokušaj rušenja evropske perspektive, pokušaj rušenja koncepta Ujedinjene Evrope i pokušaja rušenja evropskog sistema vrijednosti. Nema alternativne ponude”, naglasio je Đukanović.

Crna Gora prim

Riker i Đukanović

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

ović na globsec forumu u bratislavi

Darmanović i Plenković Foto: Saša Matić

ovu nastaviti bje strane

Tači, Đukanović i Vučić On je rekao da nije zastupnik monopola. “Ne bi nimalo smetalo da čujem i neku alternativnu ponudu, ali je nema. Ako EU ne reaguje i ne prepozna kao svoj interes da bez zastoja nastavi proces integracija Zapadnog Balkana, onda mora biti svjesna da preuzima odgovor-

nost za ustupanje svoje prioritetne zone interesima zemlja koje nastupaju sa platformi suprotstavljenih evropskom sistemu vrijdnosti”, kazao je predsjednik Đukanović. Đukanović je na kraju prvog dana bezbjednosnog foruma GLOBSEC u Bratislavi razgovarao s potpredsjedni-

kom Vlade i ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom, predsjedavajućim OEBS-om. Ocijenjeno je da bi bilo izuzetno važno i za EU i za region da politika proširenja na Zapadni Balkan bude visoko na agendi nove evropske administracije. A.N.

marno zainteresovana za stabilnost regiona Crna Gora ostaje odlučna da nastavi demokratski i ekonomski razvoj, ali primarno je snažno zainteresovana za stabilnost regiona i rješavanje preostalih otvorenih pitanja, poručio je predsjednik Milo Đukanović na sastanku sa vršiocem dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Filipom Rikerom. Sagovornici su se saglasili da je za budućnost regiona i rješavanje preostalih pitanja neophodno jako prisustvo SAD, zajedno sa Evropskom unijom. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, konstatovan je od-

ličan nivo bilateralnih odnosa i zajednički interes da se u sljedećoj fazi saradnje posebna pažnja posveti nadogradnji ekonomskih veza, “sa primarnim ciljem unapređenja investicione klime i stvaranja ambijenta koji će sve više privlačiti američke investicije“. Navodi se da je Riker visoko ocijenio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u integracijama i na planu reformi. “Ono što ste uradili, a što su SAD snažno podržavale, jeste očigledno. Danas je Crna Gora članica NATO-a koja doprinosi bezbjednosti i vrijedan saveznik, a to je ostavština za budućnost i ga-

rant stabilnosti i Crne Gore i regiona”, kazao je Riker. Đukanović je ponovio uvjerenje da je integracija regiona temelj njegove stabilnosti, uz ocjenu da Zapadni Balkan izvan konteksta evropske i evroatlantske perspektive ostaje napušten i rizičan region. “Crna Gora ostaje odlučna da nastavi demokratski i ekonomski razvoj, ali primarno je snažno zainteresovana za stabilnost regiona i rješavanje preostalih otvorenih pitanja. Evropeizacija regiona je kapitalno važna i moramo ga vratiti evropskoj kući“, istakao je Đukanović.

darmanović u posjeti hrvatskoj

Odnosi dodatno osnaženi savezništvom u NATO-u

Odnosi Crne Gore i Hrvatske su prijateljski i otvoreni, a dodatno su osnaženi savezništvom u okviru NATO-a, ocijenjeno je tokom posjete ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića Zagrebu. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Darmanović je u zvaničnoj posjeti Zagrebu boravio na poziv hrvatske koleginice Marije Pejčinović-Burić. Navodi se da je tokom susreta sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović iskazano zadovoljstvo prijateljskim i otvorenim odnosima između dvije države, koji su dodatno osnaženi savezništvom u okviru NATO-a, i čvrsto povezani saradnjom i zajedničkim nastojanjem da kreiramo stabilniji, bezbjedniji i prosperitetniji region. U razgovoru sa premijerom Andrejem Plankovićem, Darmanović je istakao značaj hrvatske podrške evropskoj integraciji Crne Gore i strateškog savezništva dvije države. On je naglasio da Crna Gora snažno promoviše evroatlantske vrijednosti i principe saradnje i ponovio da članstvo u Evropskoj uniji predstavlja primarni vanjskopolitički prioritet naše države. Plenković je posebno ukazao na značaj nastavka politike proširenja EU i dodao da očekuje da će Samit koji će biti organizovan u maju sljedeće godine u Hrvatskoj biti tome posvećen. “Proces pristupanja država Zapadnog Balkana Uniji treba biti brži“, rekao je Plenković. U razgovoru sa Pejčino-

vić-Burić ocijenjeno je da je politički dijalog dvije zemlje sadržajan i dinamičan. Darmanović je ukazao i na značaj ekspertske pomoći Hrvatske u procesu evropske integracije Crne Gore. “Crna Gora, svojom istorijom i kulturom i posvećenošću demokratskim vrijednostima odavno pripada Evropi, stoga smo danas opravdano na poziciji predvodnika procesa evropske integracije, uvjereni da smo prva naredna članica Evropske unije“, kazao je on. Pejčinović-Burić je ocijenila da su odnosi dvije države veoma dobri, i dodala da vjeruje da će dobra saradnja biti nastavljena u cilju pronalaska zajedničkih rješenja za sva otvorena pitanja. „Hrvatska daje snažnu podršku evropskom putu Crne Gore i zalaže se za kredibilnu politiku proširenja, utemeljenu na individualnim dostignućima, a Crna Gora je najnaprednija u tome“, istakla je Pejčinović-Burić. Darmanović je razgovarao i sa Domagojem Ivanom Miloševićem, predsjednikom Odbora za evropske poslove u Hrvatskom saboru. “Tokom sastanka je ocijenjeno da integracija Zapadnog Balkana u EU predstavlja neophodnost”, navodi se u saopštenju Darmanović je u Zagrebu položio vijenac na vječnu kuću istaknutog profesora Radovana Vukadinovića, koji je svojim naučnim stvaralaštvom, istančanim smislom za međunarodne odnose, bezbjednost i diplomatiju dao veliki doprinos i razvoju akademskih institucija u Hrvatskoj i Crnoj Gori. R.P.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

MANDIĆEVA PARTIJA KRENULA U NAPAD NA SRPSKE NAPREDNJAKE

VUČIĆEV KADAR NOVA NAZIVA PLAĆENICIMA

Sve jasnija podrška zvanične Srbije crnogorskom biznismenu Miodragu Daki Davidoviću i njegovom političkom savezu “Da svako ima” i izostanak reakcije nakon izricanja presuda u slučaju “državni udar”, sve češće izaziva nervozu u Demokratskom frontu, a naročito u partiji Andrije Mandića. Tako se zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i jedan od najznačajnijih saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića našao na udaru Nove srpske demokratije zbog riječi upućenih na račun Matije Bećkovića. Portparol NOVE Marko Kovačević kaže da je Vesić plaćenik Mila Đukanovića, koji je asistirao u krađi izbora u Crnoj Gori. “Brutalni napad Gorana Vesića na akademika Matiju Bećkovića ogavan je i neukusan i primjer je najobičnijeg licemjerstva. Ne može nekadašnji potrčko Zorana Đinđića i plaćenik Mila Đukanovića da tvrdi kako Ma-

tija Bećković 30 godina truje javnost, propagira luk, strijelu i srednji vijek i optužuje ga za gubitak Manastira Ostrog”, kazao je Kovačević. Vesić je Bećkovića pominjao na sjednici Skupštine grada Beograda. “Ja sa Bećkovićem ne mogu da polemišem jer živim u 21 a on u Srednjem vijeku. On misli da treba da se ukinu kola, struja, da treba sve da uništimo... I da se vrati despot Stefan. To je možda njegov san, ali nije realan”, rekao je, između ostalog, Vesić. U NOVOJ smatraju da bi Vesić umjesto što zlonamjerno i pogrešno analizira ulogu Matije Bećkovića u srpskoj kulturi i politici, mogao da kaže kakva je bila njegova uloga u “čuvanju Ostroga pošto je poznato da je bio sluga Mila Đukanovića u periodu od 1997. do 2000. godine”. “Tada je bez ikakvog stida, a za sitan bakšiš radio na zatiranju Srpstva u Crnoj Gori, učvršćivao koaliciju Mila Đukano-

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Kovačević

vića sa Albancima udarajući temelje današnjoj antisrpskoj tvorevini koja zabranjuje ulazak Matiji Bećkoviću i drugim našim intelektualcima iz Srbije. Takođe je i razvijao strategiju krađe na izborima u korist Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima 1997. koja se i dan danas koristi da na vlasti drži neprijatelje Srpstva i podržavaoce separatista iz Prištine”, kazao je portparol Nove srpske demokratije. M.P.

Ima dosta najamnika u Srbiji

U ovoj partiji prozivaju i druge intelektualce iz Srbije naglašavajući da nije nova pojava da “najamnici Mila Đukanovića iz Beograda pokušavaju da bacaju drvlje i kamenje na Matiju Bećkovića i njegove sunarodnike koji žive u Crnoj Gori”. “Umjesto da se izvini srpskom narodu i da se pokaje što je pomagao srpskog izdajnika i neprijatelja Mila Đukanovića, on se obrušio na najvećeg živog srpskog pjesnika. Nažalost, nije on jedini koji se tako ponaša jer su crnogorski ustaški mediji zasuti sličnim nastupima raznih Milovih plaćenika poput izvjesnih Trifunovića, Dragišića, Milićki, Biserko, Samardžića, Perovića i sličnih”, zaključuje Kovačević.

IZ KOTORSKOG SDP A PORUČILI

Jokiću bolje da se bavi svojom partijom

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Umjesto neprestanog iznošenja neistina na račun SDP-a Vladimir Jokić bi trebalo da se pozabavi onim što Demokrate misle o njegovom radu i pozicijom u sopstvenoj partiji, poručili su iz SDP-a Kotor, nakon što ih je Jokić optužio da su sa DPS-om izazvali haos u Kotoru. Iz kotorskog SDP su istakli da su Demokrate pokazale šta misle o Jokiću na Kongresu, kada je “jedva uspio da postane 36. član Predsjedništva”.

“Uzalud se Jokić junačio da jedini ne mora da nosi crvenu kravatu, jer mu je Boris Bogdanović pokazao da u tom slučaju može samo da aplaudira Bečiću, za šta kravata nije neophodna. Pretjerano i neutemeljeno veličanje sopstvenog znanja i pameti teško može funkcionisati u okviru bilo kog sistema gdje nijeste prvi, pa ne čudi što Jokić ide Bečićevim stopama i priprema teren za formiranje sopstvene partije”, istakli su iz SDP-a.

Naveli su da, uprkos neistinama koje iznosi, žele biti fer prema njemu. “Jokić ipak to ne bi uradio nikad, jer se on, kao i svi koji su rasli u blizine Dobrote, u mladosti nagledao ljudi koji su imali probleme mesijanstva i viška veličine, kakve je Bečić pokazao na spotu i gnuša se takvog „marketinga“. Ipak, ni to ne smije reći javno, mogao bi izgubiti mjesto 36. mjesto člana Predsjedništva”, zaključuju u kotorskom SDPu. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

aktuelno

Nastavlja se kriza u Budvi, predsjedNik sO krstO radOvić tvrdi

⌦ Mili Prelević

redsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, kazao je juče da će podnijeti neopozivu ostavku, ako se utvrdi da je prilikom zakazivanja hitne sjednice lokalnog parlamenta, na kojoj je trebalo da se raspravlja o Protokolu o donaciji koju je predsjednik opštine Marko Bato Carević zaključio sa turskim investitorima, prekršio Poslovnik. Radović, koji je član Demokrata, je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, saopštio da istu reakciju očekuje i od Carevića ako se bude utvrdilo da je prekršio ovlašćenja ili zloupotrijebio službeni položaj. Do neodržavanja sjednice, koju je po hitnom postupku, na zahtjev 12 odbornika iz redova Demokrata, Crnogorske i GP URA, zakazao Radović, nije došlo u utorak, jer nije usvojen dnevni red, pošto su protiv bili odbornici DF, opozcionih DPS i SD, kao i nezavisni odbornici Stevan Džaković i Goran Pejović. Carević je optužen da je izbjegao skupštinsku raspravu oko

sumnjivog protokola o donaciji, dok su sa druge strane Radović i skupštinska služba optuženi da su prekršili Poslovnik prilikom sazivanja sjednice, te da je to bio razlog zbog čega nije usvojen dnevni red. “Kada sam zakazao hitnu sjednicu SO Budve nisam očekivao njeno, ali nažalost sproveden scenario za urušavanje predstavničke vlasti na čijem sam čelu. Naprotiv, očekivao sam konstruktivnu raspravu i argumentovane diskusije, međutim, stari-novi režiseri su uspjeli da naprave ‘rijaliti šou’. Kao što je javnosti Budve i Crne Gore poznato, dobio sam niz ne-

Sa jučerašnje pres konferencije gativnih kvalifikacija i uvreda od DF Budve, kao i od Carevića”, naglasio je Radović. Prema njegovim riječima svima je jasno da su odbornici DF Budve glasali suprotno volji građana koja je iskazana na oktobarskim izborima 2016. “Sada svjesni činjenice da je otvoreni politički flert predsjednika Carevića prerastao u veliku ljubav sa DPS-

Carević: Laži i prevare ne vode daleko

Predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević kazao je za Vikend novine da su sve što je do sada rekao činjenice, koje ne može da promijeni. On ističe da je angažovao nekoliko pravnika, s kojima se konsultovao, kako ne bi donio pogrešnu odluku. “Mislim da nijesam pogriješio. Imali smo istu situaciju kada je bio u pitanju plan Budva centar, kada je moj prethodnik, iako je bio rekao da neće, dao dozvolu da se radi, jer ga je zakon tjerao na to. Potpuno ista situacija je i sa Mia Investment. Spreman sam da, ako sam nanio ili nanesem štetu Budvi, to platim iz svog džepa. Imam odakle i sve ću apsolutno nadoknaditi”, ističe Carević, koji je siguran da ne nanosi štetu i ne krši zakon. “Možda je moja priča politički štetna za moju partiju, ali znam da su pravda i pravo na mojoj strani. Sva njihova priča

je dnevna politika i za jednokratnu upotrebu. Činjenice su jedno, a želje drugo. Moji koalicioni partneri treba da pojasne svoje postupke. Ako smatraju da je nešto nezakonito ili da investitor nije dobar, treba to da dokažu, a ne mene da pitaju”, jasan je Carević.

Carević On poziva tužilaštvo da ispita i ovaj slučaj. “Spreman sam stalno da objašnjavam svoje stavove i uspjeću u tome i pored medijske hajke koja traje protiv me-

ne. Jedva čekam da mi kažu šta sam radio suprotno zakonu ili da kažu da Budvi ne treba vrtić. Turska kompanija me nije odobrovoljila doniranjem vrtića. Isto bih uradio i da ga nijesu donirali, jer je zakon na njihovoj strani”, rekao je Carević. On kaže da je prvi koji je napao DPS u Budvi i da su zbog njegovih krivičnih prijava pokrenute mnoge istrage. “Početak rušenja DPS-a u Budvi počinje od mene. Oni su sarađivali sa DPS-om i tek ćemo analizirati ko je od njih i šta radio. Upravo oni svojim postupcima idu na ruku DPSu. Njihov nerad je flertovanje sa građevinskim lobijem i koriste matricu DPS-a. Laži i prevare su strategije koja nikoga neće dovesti daleko. Ne znam zašto ti mladi ljudi žele da ovaj grad predaju DPS-u kao Kotor. DF i ja lično ćemo uraditi sve da do toga ne dođe”, zaključuje Carević.

om, pojedinci iz DF na čelu sa Carevićem su se okomili na mene lično i instituciju koju predstavljam, koristeći se neistinama, podmetačinama, zamjenom teza, a sve u cilju spinovanja javnosti sa problematičnih tema”, naglasio je Radović. Potpredsjednica Skupštine opštine Anđela Ivanović iz Crnogorske kazala je da se, kao neko ko je “znanje i obrazovanje upregao u svrhu društveno korisnog rada i kao mlada osoba“, osjeća degradirano. “Vjerovatno bih više poštovanja dobila u štalama gospodina Carevića”, poručila je Ivanović, dodajući da šteta koja je nastala može da postane trostruka. “Prvo, šteta je u odnosu na našeg predsjednika opštine, Carevića, jer je u javnosti stvorena slika, dakle ne od nas nego od predstavnika NVO sektora da je on u nekom ‘sumnjivom’ poslu. Žao mi je što Carević nije prepoznao našu dobru namjeru, jer mu ne želimo sudbinu njegovih prethodnika iz perioda prije 2016. godine. Drugo, svi članovi koalicije su pretrpjeli političku štetu jer su se obavezali u predizbornoj kampanji da će štititi prostor koji je ostao. Nesporno je da se gradilo i da će se graditi, ali mi moramo dati sve od sebe da bar nešto prilagodimo potrebama opštine, građana i održivog razvoja. Treće, šteta je pričinjena javnom inte-

resu, spriječena je javnost da sazna sve činjenice o Protokolu koji je predsjednik opštine potpisao, a prostor je i dalje u opasnosti od akata koje predsjednik opštine potencijano može da potpiše“, istakla je Ivanović. Prema njenim riječima, Carević je tužbe je već pokušao da povuče, a sve radi jedne opomene pred utuženje, dobijene donacije i njegovog predosjećaja da sigurno u tom sporu gubimo. “Svaki građanin treba do u detalj da sazna o čemu se u ovom poslu radi i mi na tome insistiramo. Dakle, kulturnim i transparentnim prijedlogom akta (jer je dan poslije dostavljanja u skupštinu poslat predsjedniku opštine na mišljenje) smo se suprotstavili arbitrarnosti predsjednika opštine, a zauzvrat smo dobili diskriminaciju mladosti i potcjenjivanje naših sposobnosti i vrijeđanje najniže vrste. Ova mladost nije njega podržala zato što je vrhunski retoričar ili intelektualac, već zato što je ostvario rezultat na izborima i što je do sada, makar sa nama iz Crnogorske imao korektnu komunikaciju i pokazivao dobru volju za dogovorom. Sada se to očigledno promijenilo. I ne razumijem ko mu je napravio animozitet prema sopstvenoj profesiji, pa se stalno pravda ko je i šta je, a odgovorno vam tvrdim da mi iz Crnogorske nikada o tome nijesmo ni razgovarali”, rekla je Ivanović.

Foto: RTV Budva

Carevićev flert prerastao u veliku ljubav prema DPS-u

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

PKCG i iK očeKuju Pozitivne rezultate istraživanja uGljovodoniKa

Dubljević na konferenciji u PKCG

Prve naftne bušotine narednog februara

Početkom februara planirano je da počne bušenje na dvije lokacije u crnogorskom podmorju, koje istražuju kompanije Eni i Novatek i Energan, kazao je direktor Uprave za ugljovodonike, Vladan Dubljević. On je na skupu Privredne komore Crne Gore i Strukovne komore mašinskih inženjera pri Inženjerskoj komori, kazao da će jedna bušotina tražiti naftu na dubini od 6,5 kilometara, a druga gas na 1,5 kilometara. „Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom naredne godine. Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi

mjesto bušenja, a naredne sedmice doći će brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja“, dodao je. Dubljević smatra da Crna Gora treba da ima proizvodnju i nafte i gasa, jer je međunarodna agencija Mackenzie Boothe našu zemlju svrstala među 20 najperspektivnijih vjerovatnih novih nalazišta ugljovodonika. „Naftne kompanije koje se bave istraživanjem mnogo rizikuju, ali zato ostvaruju i veće rezultate nego one koje bave trgovinom ugljovodonicima. Eni i Novatek su, za potrebe seizmičkih istraživanja crnogorskog podmorja, tokom novem-

novi roK za PovjerioCe atlas banKe

Potraživanja će rješavati do 8. jula Stečajni odbor Atlas banke, u koju je 5. aprila Centralna banka Crne Gore uvela stečaj, produžila je za 30 dana rok za rješavanje pitanja o potraživanjima povjerilaca. Kako je navedeno u zvaničnom obražanju Stečajnog odbora, za povjerioce je 8. jul novi termin za rješavanje potraživanja. „S obzirom na veliki broj prijavljenih potraživanja, kao i na složenost postupka, Stečajni

odbor je donio ovakvu odluku“, precizira se u saopštenju. Podsjećamo, Savjet CBCG uveo je stečaj u banku koja pripada Atlas grupi Duška Kneževića, nakon što u dva navrata nije uspjela dokapitalizacija. Za stečajnog upravnika imenovan je ekonomista Mirko Radonjić. Ukupni depoziti banke 31. marta bili su 189,9 miliona eura, dok su garantovani - iznad 50.000 – bili 89 miliona. K.J.

Crnoj Gori barem 62 odsto dobiti Dubljević je kazao da je kreirana zakonska regulativa koja propisuje pravila ponašanja nafnih kompanija i valorizacije ovih resursa. „Crnoj Gori će priprasti od 62 do 68 odsto neto dobiti od valorizacije ugljovodonika, po osnovu poreza, koncesione i bra i decembra prošle izdvojili 2,1 milion eura samo za gorivo“, precizirao je on. On smatra da je veoma bitno da države mudro upravljaju ugljovodonicima, jer

Premium Shopping Day

‘surface’ naknade. Napravili smo preciznu regulativu da bismo definisali pravila, te da ne bismo pregovarali o tome sa moćnim naftnim kompanijama, čiji su poslovni rezultati veći od bruto domaćeg proizvoda Crne Gore“, rekao je on. je riječ o resursu koji se troši, a koji će još dugo biti nezamjenljiv, bez obzira na alternativne izvore energije koji su sve zastupljeniji. Potpredsjednik PKCG, Da-

nilo Gvozdenović, istakao je kvalitetnu saradnju sa Inženjerskom komorom i najavio da će partnerstvo tih asocijacija biti još intenzivnije. Predsjednik Inženjerske komore, Srđan Laković, ocijenio je da stručni skup sa osvrtom u prošlost i pogledom u budućnost „doprinosi prepoznavanju pravaca djelovanja u toj oblasti“. Takođe je istakao spremnost tog esnafskog udruženja da doprinese kreiranju kvalitetnih zakonskih rješenja, naglašavajući potrebu implementacije međunarodnih standarda u domaću legislativu. R.E.

Visokoškolci će raditi u četiri uprave

ProGram stoP sivoj eKonomiji

Hipotekarna banka, Crnogorski Telekom, Turistička organizacija Podgorice i Modna komora Crne Gore najavljuju Premium Shopping Day 12. juna u Podgorici. Korisnici Premium kartice tokom čitavog dana - od 9 do 22 časa - na lokacijama preko Morače, u centru grada i u robnoj kući Paradiso imaće posebne uslove kupovine. Popuste od 15 do 50 odsto naći će na više od 150 prodajnih mjesta kod partnera Premium programa u Podgorici. R.E.

Posao za 190 mladih Za 190 nezaposlenih mladih sa stečenim visokim obrazovanjem i radnim iskustvom od najmanje devet mjeseci, u ponedjeljak počinju sa radom u četiri državne uprave, u okviru programa Stop sivoj ekonomiji. Direktor Zavoda za zapošljavanje, Suljo Mustafić, kazao da je ovim projektom „ispunjavaju zacrtane ciljeve – veće zapošljavanje mladih i smanjenje neformalnog poslovanja“. „Namjera nam je da doprinesemo podizanju svijesti da je neformalno poslovanje društveno neprihvatljivo ponašanje. Za svaku državu zaposleni

predstavljaju ključ uspjeha, jer bez zadovoljnih radnika nema ni dobrih rezultata, niti napretka“, istakao je Mustafić. Nosilac programa je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a realizovaće ga ZZZ i četiri uprave. Za pružanje tehničke podrške i pomoći službenicima, u Poreskoj upravi biće angažovano 80 visokoškolaca, u Upravi za inspekcijske poslove njih 60, Uprava policije projektno će raditi sa 40 učesnika, a Uprava carina sa deset. Mjesečna zarada, u neto iznosu je 300 eura, za što je Zavod ukupno opredijelio 696.000 eura. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

AKTUELNO

NOVE PODSTICAJNE MJERE NTO ZA OBLAST TURIZMA

Za marketing 250.000 eura Nacionalna turistička organizacija pomoći će sa 250.000 eura marketing aktivnosti na emitivnim tržištima i aktivnosti na sjeveru zemlje, navodi se u Programu podsticajnih mjera u oblasti turizma u 2019/2020. godini. U dokumentu, u koji su Vikend novine imale uvid, precizira se da će taj iznos biti podijeljen kroz javne pozive za dvije mjere koje nisu realizovane u programu za prethodni period. Naime, ukupan iznos koji je namijenjen za podršku programskih aktivnosti u 2018/2019 godini, iznosio je 645.000 eura. Podrazumijevao je pomoć turističkoj privredi i organizatorima različitih događaja kroz četiri mje-

Novac i za organizaciju događaja na sjeveru

re. Vlada je zato na prethodnoj sjednici zadužila NTO da od sredstava prvobitno namijenjenih za prethodni period, opredijeli po 50.000 eura za podršku marketing aktivnostima u Izraelu i za organizaciju do-

gađaja na sjeveru Crne Gore. „Zadužuje se NTO da objavi Javni poziv za Podršku za sprovođenje zajedničke kampanje sa turoperatorima, u ukupnom iznosu od 150.000 eura“, dodaje se u zaključku Vlade. K.J.

VUJANOVIĆ GOST FORUMA GRADONAČELNIKA MEHANIZMA 16+1

Crna Gora sa partnerima iz Kine ostvaruje najznačajniji projekat u svojoj istoriji – autoput od obale do granice sa Srbijom, koji je veza sa centralnom i zapadnom Evropom, ocijenio je raniji crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Kao specijalni gost na svečanom otvaranju Foruma gradonačelnika Kine i Centralne i Istočne Evrope koji se odražava u Nangbou, podsjetio je da kineska EXIM banka dominan-

tno kreditira, a auto-put gradi kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Vujanović je ocijenio da su odnosi Crne Gore i Kine izvanredni u svim oblastima, te da je naša zemlja „ponosna na svoj doprinos takvom razvoju“. „Glavni grad Podgorica bio je domaćin vrlo uspješnog drugog Foruma gradonačelnika, održanog u septembru 2017. godine. Prepoznata su i dogovorena ključna načela i prio-

foto:

Sa Kinom u najznačajniji projekat u istoriji riteti za unapređenje saradnje svih glavnih gradova Mehanizma 16+1“, rekao je i podsjetio da je tom prilikom potpisano deset sporazuma o saradnji. „Oni su osnova za dalje podsticanje investicionog potencijala na području obrazovanja, industrijske proizvodnje, prerade, energije, zaštite životne sredine, saobraćajne infrastrukture, turizma i poljoprivrede“, zaključio je Vujanović. R.E.

REZULTATI TRGOVINE NA MONTENEGROBERZI TOKOM MAJA

PROMET 74,83 MILIONA EURA Ukupan majski promet na Montenegroberzi iznosio je 74,83 miliona eura i bio je oko 37 odsto manji u odnosu na april, pokazuju podaci te institucije. „U poređenju sa majem prošle godine, promet je veći 7,25 odsto. Prosječan dnevni promet iznosio je 4,16 miliona eura, a oko 99 odsto ostvareno je na slobodnom tržištu“, navodi se u Biltenu Montenegroberze.

Tokom 18 dana trgovanja, zaključena je 389 transakcija, od kojih je 43 odsto zaključeno na MTP ME tržištu. „Trgovinom akcijama 27 kompanija, ne uključujući akcije fondova, ostvareno je 554.430 eura ili jedan odsto ukupnog prometa i zaključeno 343 transakcija“, dodaje se u Biltenu. Trgovinom akcijama fondova sklopljeno je 15 poslova, što je oko jedan odsto uku-

pnog broja, i ostvaren promet od 2.980 eura. Indeks MNSE10 pao je u prošlom mjesecu 2,78 odsto i posljednjeg dana trgovanja našao se na vrijednosti od 812,47 poena. MONEX je pao 1,3 odsto - na 10.549,9 bodova. Ukupna tržišna kapitalizacija akcija posljednjeg dana maja iznosila je 3,18 milijardi eura i bila je oko 6,18 odsto veća u odnosu na isti period prošle godine. R.E.

AKTUELNO

euobičajeno dug kišni period tokom maja i početkom juna, kada je po kvadratu padalo i do 40 litara kiše, a prosječne maksimalne temperate dostizale 21,9 stepeni, dovešće do kašnjenja ovosezonske poljoprivredne proizvodnje. O tome svjedoče iskustva crnogorskih farmera koji štetu na gazdinstvima teško mogu nadoknaditi, a trenutno ne mogu procijeniti njen tačan iznos. Voćar Dragan Vujošević do sada bi, kako kaže, da su to vremenske prilike dozvolile, ubrao pet tona jagoda. Međutim, na gazdinstvu u Matagužima ubrao je oko 3.700 kilograma tog voća. On u razgovoru za Vikend novine ukazuje da je ovogodišnje proljeće počelo nerazumno za poljoprivrednike. “Voće se moglo prskati do 29. aprila. Međutim, od tada počinju kiše i neprilike za nas poljoprivrednike. Problem je i u okruženju. To je veliki udar na poljoprivredu”, naglašava Vujošević, koji uzgaja i 450 stabala šljive, krušku, malinu, kupinu. On navodi da se hemijskim preparatima može zaštiti do 40 odsto voćke, dok ostatak propada. “Ko se nije zaštitio, sada nema ništa”, upozorava Vujošević i dodaje da su usljed kiše prskanja nemoguća, zbog čega se kod voćki razvijaju gljivice koje prouzrokuju trulje-

nje trešanja, višanja i jagoda, naročito ranih sorti.

■ ČESTE BILJNE BOLESTI

I stručna saradnica za zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Dragana Radunović upozorava da su česte i svakodnevne kiše povoljne za razvoj gljivičnih oboljenja čiji su uzročnici fitopatogene gljive. “To su plemenjače na povrću i vinovoj lozi, čađava pjegavost lista i kastavost plodova jabuke i kruške, pjegavost na koštičavom voću, bolesti na jagodastim vrstava, a osim gljivičnih, vremenski uslovi pogoduju i razvoju bakterijskih oboljenja. U prvom redu to je bakteriozna plemenjača koja je posebno značajna na jabučastim vrstama u sjevernom regionu, zatim brojna oboljenja na koštičavom voću”, precizirala je Radunović u izjavi za naš list. Plemenjača, osim voćkama, prijeti i povrtarskim kulturama kod kojih se razvija na dovoljnoj količini vlage i temperaturi od 18 do 22.

Moguć uticaj na rast BDP-a Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ukazuje da će usporena poljoprivredna proizvodnja uticati i na rast ovogodišnjeg bruto društvenog proizvoda (BDP). “Imajući u vidu da je učešće poljprivredne proizvodnje u formiranju BDP značajno, razumljivo je da će to imati odraza i na rast BDP Crne Gore u ovoj godini i uticati na njegovo smanjenje, odnosno sporiji rast”, ističe Kostić koji je i profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom. On je Vikend novinama kazao da to smanjenje ipak ne-

će biti drastično. “Kvalitativne posljedice će biti značajnije od kvantitativnih i njima treba posvetiti ozbiljniju pažnju. Naime, kako se radi o malim poljoprivrednim proizvođačima sa vrlo malim kapacitetima, ograničenim resursima i prilično krhkim performansama, svaki ovakav ishod predstavlja ozbiljan udarac za njihovu proizvodnu sposobnost. Nastala situacija je vrlo značajna sa aspekta daljeg razvoja crnogorske poljoprivredne proizvodnje i Vlada je treba pažljivo procijenjeniti”, smatra Kostić.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

NEPOVOLJNE VREMENSKE PRILIK DONIJELE NEVOLJE FARMERIMA

KIŠA OTEŽALA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU

KE A

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

“Plemenjača može značajno uticati na smanjenje prinosa i kvaliteta i proizvoda. To je oboljenje koje se kod nas javlja svake godine na mnogim povrtarskim kulturama, prije svega na paradajzu, krompiru, paprici, salati, krastavcu i luku. Najveći značaj ova bolest ima na krompiru i paradajzu, s obzirom da su to kulture koje se kod nas najviše gaje”, ukazala je stručna saradnica Ministarstva poljoprivrede.

■ LOŠ PRINOS Farmer iz Berana Slobodan Đurišić jedan je od mnogih koji se prethodnih mjeseci suočava sa problemima u povrtarskoj proizvodnji. On navodi da su kiša i vlaga uticale na loš prinos krompira, boranije, graška. “Krompir koji je trebalo danas da bude okopan, nije još ni nikao. Postojio dio koji će dati prinose, ali su to manje količine graška, boranije. Istruliće i moraće ponovo da se preore. Prošlo je 25 dana od kada je zasađeno i doći će do truljenja, jer još nije niklo. I pšenicu je uhvatila velika korov. Kad je loše vrijeme ona se ne može prskati”, govori Đurišić koji se, pored uzgoja povrća, već 40 godina bavi stočarstvom i voćarstvom. On naglašava da će loše vrijeme uticati na kvalitet proizvoda, ali i na finansijsku štetu na njegovom gazdinstvu. “Ako je bruto dohodak 5.000 eura, od 40 do 60 odsto će biti gubitak ove godine”, navodi Đurišić. Da će nepovoljno proljeće loše uticati na proizvođače voća, povrća i žitarica na otvorenom, ukazuje i rukovodilac Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj u gradskoj opštini Golubovci Gavro Kaluđerović. On dodaje da se proizvodnja odvija po planu kod farmera koji dobra uzgajaju u plastenicima. “Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, prosječne minimalne temperature u maju su iznosile 12,4, a maksimalne prosječne 21,9 stepeni. Broj padavinskih dana je bio 18, a maksimalna dnevna količina padavina 40 litara po metru kvadratnom. Ti parametri ukazuju da će vremenski uslovi u poljoprivredi usporiti proizvodnju”, kazao je Kaluđerović.

■ FAKTORI RAZLIČITI U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da uticaj lošeg vremena zavisi od sektora proizvodnje i geografskog

AKTUELNO

Zetska imanja bez štete Rukovodilac Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj u opštini Golubovci Gavro Kaluđerović navodi da do sada nije bilo prijava štete na gazdinstvima u Zeti. “Nije bilo prijava šteta u poljoprivredi na području Zete usljed pomenutih vremenskih uslova. Proizvođači su dobro upoznati da štete na gazdinstvima mogu prijaviti nadležnoj Komisiji za procjenu štete nastalih od elementarnih nepogoda Glavnog grada. Nadležna Komisija vrši procjenu i nadoknadu dijela štete”, kazao je Kaluđerović. Situaciju na terenu svakodnevno prate službe Ministarstvo poljoprivrede. “Savjetodavne službe su na terenu i u komunikaciji sa poljoprivrednim proizvođačima, kako bi im pomogli da pravovremeno primijene moguće agrotehničke mjere”, rekli su u tom resoru. područja, te da se nadaju da ono neće prouzrokovati velike gubitke i da će sezona ipak biti uspješna. “Ne može se iznijeti generalna procjena da će vremenske prilike imati negativne posljedice na poljo-

Farmer iz Golubovaca Radovan Vujačić ne očekuje da sijeno značajno poskupi, dok Slobodan Đurišić smatra da će cijena bale sa 1,5 eura porasti na više od dva eura za sljedeću kosidbu

privrednu proizvodnju, posebno kada je riječ o biljnoj, jer ovakve vremenske prilike različito utiču u zavisnosti od proizvodnje, nadmorske visine, fenofaze razvoja pojedinih biljaka i drugih faktora. Na neke kulture u pojednim područjima kiša je uticala pozitivno, na nekim će pretpostavljamo doći do smanjenja prinosa, što u konačnom ne mora da znači gubitak za poljoprivrednog proizvođača”, smatraju u Ministarstvu. Oni ukazuju da se krompir već prodaje u Tuzima po cijenama dobrim za proizvođače, dok na Žabljaku još nijesu zasađene sve planirane površine tog povrća. “Dok je kiša negativno uticala na prinos i kvalitet jagode i ranih sorti trešnje, veoma pozitivno se odrazila na

rast i razvoj ozimih i jarih strnih žita koje obećavaju dobar rod ukoliko se vremenske prilike stabilizuju u narednih deset dana. Kiša i niže temperature su uslovile kasniju sjetvu i sadnju povrća što će značiti da će na tržište dospjeti za oko mjesec, odnosno u špicu turističke sezone, pa se očekuje lakši plasman i bolja realizacija na tržištu”, kazali su Vikend novinama u Ministarstvu poljoprivrede. Voćarstvo je, kako dodaju, specifična oblast, pa se trenutna situacija može odraziti na prinos i kvalitet, kada je riječ o kontinentalnim voćnim vrstama.

■ MOGUĆE POSKUPLJENJE SIJENA

Stočari se, kako ukazuju u Ministarstvu, nadaju da godina sa aspekta prinosa sijena neće biti loša, te da će imati vremena da pripreme hranu za stočni fond. Farmer iz Golubovaca Radovan Vujačić ne očekuje da sijeno značajno poskupi, dok Slobodan Đurišić smatra da će cijena bale sa 1,5 eura porasti na više od dva eura za sljedeću kosidbu. “Za razliku od prošle godine, kasni se sa košenjem i spremanjem hrane. Velike padavine negativno utiču na sijane trave koje je već trebalo da budu pokošene drugi put. Zbog toga, trava gubi na kvalitetu i trune. Prolazi vegetacija i hrana za stoku neće biti kvalitetna, ali mislim da to

Najteže posljedice za pčelare

Pčelarstvo, kako ističu u Odjeljenju za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji, trenutno trpi najveće posljedice. “Vjerujem da će pčelari tokom juna i jula uspjeti da prikupe nešto meda, ali mislim da će ova godina po prinosu biti slabija od prošle. Pčele su tokom proljeća imale dovoljno polena, nektara i kada je trebalo dodavati nastavke za prikupljanje meda, pčelari su se suočili sa ozbiljnim problemima”, ukazao je zaposleni u Odjeljenju Ministarstva poljoprivrede Nebojša Veličković. ne bi trebalo da utiče na cijenu sijena”, rekao je u Vujačić. On brine o skoro 40 grla stoke, dok Đurišić od maja do oktobra na katun Lokve izvodi jednu junicu, sedam muznih krava i 15 ovaca. “Mokro je i vlažno. Svaka krava treba dnevno da provede osam sati na suncu kako bi proizvela dovoljnu količinu mlijeka. Ja imam stočne štale, neću osjetiti gubitak, dok drugi koji ih nemaju, hoće. Kako vrijeme bude loše, moramo da se borimo”, zaključuje Đurišić. D.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

UREDNIK PORTALA STANDARD SAMIR RASTODER SE O

INTERVJU SA SINĐELIĆEM R MANIPULISANJE I ŠIRENJE Samir RASTODER urednik portala Standard

Urednik portala Standard Samir Rastoder obratio se javnosti, povodom više napisa i političko-medijskih manipulacija u vezi sa, kako je naveo, “slučajem Samira Rastodera”, kako je to kreativno nazvao DF. On se oglasio i povodom manipulacija i širenja laži, nemuštih tekstova medija kojima činjenice nijesu toliko važne i u tekstu, koji prenosimo, pojasnio šta se zaista desilo, a čega sa druge strane nije bilo. “Nijesam ‘nosio pare’ Sinđeliću, nijesam htio da ga u filmskoj akciji ‘prebacim u Crnu Goru’, nijesam ‘protjeran’ iz Srbije, nijesam ‘pao’ u akciji koju je organizovalo Tužilaštvo Crne Gore ili ANB ili bilo ko. Zaustavila me je policija na ulazu u Kraljevo i opkolilo pet policijskih automobila, što je portal Standard objavio. Pretresan sam više puta i skidan do gole kože bez ikakvog objašnjenja u kraljevačkoj policijskoj stanici. Isleđivali su me od policije, preko inspektora kriminalistike do agenata BIA-e”, naveo je Rastoder. Prema njegovim riječima, niko mu, ni u jednom trenutku, nije pomenuo ime Saše Sinđelića, niti ga je ko pitao za njega. “Nakon oko šest sati isleđivanja, ispratili su me do ulaznih vrata stanice policije i pitali da li su kolege bile korektne, uz sugestiju da u kafani preko puta stanice policije sačekam taksistu i opet

bez riječi objašnjenja zašto sam zapravo bio isleđivan i zadržan. I na kraju pod 10, vratio sam se nazad u Crnu Goru”, poručio je Rastoder. Odgovor na to kako je zaslužio toliku pažnju tajnih i javnih službi Srbije i angažovanja tolikog broja ljudi na praćenju, isleđivanju, a kasnije i na plasiranju neistina, možda možemo, kako navodi Rastoder, dobiti iz intervjua koji je, nekoliko dana prije presude za pokušaj državnog udara i poslije njegovog poziva na broj službenog telefona, uradio sa Sašom Sinđelićem i to iz kancelarije Standarda. “Kratku priču o tome Standard je objavio dan nakon presude, kako ne bih ni na koji način, uticao na proces koji je u toku. Sa Sinđelićem je nastavljena komunikacija, a s obzirom na to da je u razgovoru saopštio niz vrlo ozbiljnih optužbi, kao i zbog toga što neki djelovi intervjua nijesu bili dovoljno razgovjetni, odlučio sam da se lično sretnem s njim i uvjerim se u autentičnost izrečenog, kao što bi to, vjerujem, uradio svaki novinar”, kazao je Rastoder. U nastavku prenosimo dio intervjua. STANDARD: Mene interesuje u kakvoj si ti situaciji sad? SINĐELIĆ: Ma sad ću ti objasniti, skratiću ja priču ovu, nego bitno je ovo da znaš zbog nekih stvari da me ne bi u međuvremenu skembali, pa da ne znaš, jer je situacija mnogo nategnuta. Shvatićeš zašto je nategnuta iz ove priče. I čim smo se razišli ja sam iskoristio prvu priliku i sa svjedocima otišao kod advokata, tj. advokatice i udradio unaprijed izjavu na koji način pokušavaju prislino da me natjeraju da ja promijenim izjavu. A cijela priča se svodi, ne zanima njih da oni vade ove jadnike, ove Srbe, Dikića i ove, to njih ne interesuje. Njih interesuje da se okrene priča za ovu bandu iz DF-a.

Ja njima kažem otvoreno tad, jel vi znate da vadite američke ljude i on mi kaže znamo, ali kaže mi nemamo druge ljude osim njih, kao moramo da ih izvučemo. Ja kažem jel znate šta su radili protiv nas protiv mene, ma kaže znamo mi

sve al ljudi se brane ovo ono.. Znaš, maltene da mene kao izmiri sa njima. Ja kažem nemoj slučajno, znači ja kad bi ih vidio glavu bi im otkinuo. Ma kao nema potrebe za tim i tako. Poenta priče obećava se novac, samo da ja mijenjam

izjavu i puna (nerazgovjetno) u Srbiji. I čak šta više čim dam izjavu ću da dobijem 800 eura i po 200 eura mjesečno, ne računajući plus nagradu glavnu koju treba da dobijem naknadno, odnosno malo veću cifru. Ja kažem nije tu stvar u

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

OBRATIO JAVNOSTI

RAZLOG ZA NEISTINA novcu, ljudi ovo ono, ja uglavnom, ja kupim vrijeme samo da se izvučem do advokata. I onda ja to sve napišem lijepo kod advokata, na sedam stranica izjavu pisao, rukom potpisane stranice, datum sve.

S TA N DA R D : K o j e g advokata? SINĐELIĆ: Ne smijem ovako da govorim, tražili su da nahvataju tog advokata posle. Bukvalno su bili spremni na sve da otmu izjavu, jer to bukvalno će da izbije mnogo veliki skandal zbog ovoga, ovo će da bude gore nego ovo 16. jer su se oni umiješali u to i sad ćeš da vidiš gdje njima ispada spembara. Ja sam tu izjavu napravio i pravio se lud. I postupao sve kako oni kažu, i kažu oni koju priču ja treba da pričam tu kod Marića, sve se ugovora, a Marić mene ne zove u međuvremenu. Ali sam ja dobio telefon od službe i služba me zove na njihov telefon i tu se ugovara i emisija kod Marića, to sve ima u porukama, imaju pozivi, kad, šta. Ugovora se kad da mi se da novac, da se napravle lažni snimci. Znači oni navodni tajni snimci što su napravljeni, napravljeni su u dogovoru sa njima, ko da se pozove, gdje da se sjedi, kad da se dođe, šta da se snimi i šta da se priča. I da to izgleda kao da je taj. Zato što oni za svo vrijeme njihovog rada, koliko su pokušavali da me prevare i nahvataju nešto tajno nisu uspjeli i na kraju su morali da vrbuju mene da ja budem udbaš kao ovi iz DF-a, ali da moj prvi udbaški zadatak bude da špijuniram sam sebe, ako me razumiješ. Sad shvataš koliki je to skandal. I da plus moraju da me plate za to, da bi izvukli svoje ljude iz DF-a koji su mene izdali i ove ljude. To je skandal da nema gdje. A sve to ima kroz telefone, poruke i sve. Ovdj mi je i koverta od para od jedne ture od 200 eura. Jer sam posle dobio dvije koverte kad sam išao na ta snimanja, dvije koverte sa po 200 eura. Jedna od tih koverti je tu, drugu sam spalio. Jer sam vi-

dio da prate šta ću radim i onda sam ja namjerno spalio, kao tu kovertu prvu, od tih prvih 200 eura. I ima tamo sve kad sam predavao fleške sa snimcima tim kao tajnim snimcima. Što je najgore po njih što recimo potvrda da je ovo što pričam sve istina je upravo u tome što se ti snimci nalaze u rekordu u mom telefonu. Znači to su snimci od po nekoliko sati. Dva - tri takva snimka, navodna takva snimka cijela. STANDARD: U čijem interesu radi Marić, po tebi? SINĐELIĆ: Ama čovječe nema šta po meni, čovjek je bukvalno pripadnik službe. Oni su sve ugovorili s njim i meni je samo poslata poruka da sjutra, ne znam u koliko, u 12 -1 ne znam ni ja sad, što je fora što ja ne smijem te telefone da diram sad ništa.

S TA N D A R D : D a , d a razumijem. SINĐELIĆ: Sjutra u tolko i tolko da se pojaviš kod Marića. A paralelno sa tim su uklopili da ja dobijem sudski poziv za onu iz Obrenovca, da se kao pojavim na sudu. I šta su onda uradili, kako sam se ja pojavljivao kod Marića, a to je isti dan i isti sat, a on je znao da ja imam ovaj poziv, taj iz službe. I ja mu kažem to, a on mi kaže slušaj namjerno ćemo da ti raspišemo potjernicu, a ja tad nisam još toliko klavirio šta je poenta priče. Kao namjerno ćemo da ti raspišemo potjernicu preko ovog iz Obrenovca za nepojavljivanje u sudu da ispadne kao da država vrši pritisak na tebe. Kapiraš. Šta sam ja htio. Ja sam sve htio da postupim. Napravio sam prvo izjavu šta oni hoće i šta će da urade pa sam onda postupio upravo tako kako sam naveo u izjavi i odnosno dokazao sam kroz tu izjavu kako služba dovodi ljude u emisiju. Jer sam takvim nastupom htio da dokažem kako su ljudi dovođeni na silu da pričaju priče protiv mene, da mijenjaju izjave koje su dali u Crnoj Gori i druge stvari. I onda sam ja to odradio profesionalno. R.C.H.

AKTUELNO

PRETRESI U PODGORICI, BIJELOM POLJU I CETINJU

PRONAĐENO ORUŽJE, DROGA I 85.000 EURA

Policija je u Podgorici, Cetinju i Bijelom Polju pretresla stanove koje koriste bezbjednosno-interesantne osobe, dva lica su uhapšena, a protiv dvojice osumnjičenih podnešene su krivična i prekršajna prijava. Policijski službenici su u Podgorici tokom pretresa pronašli 85.000 eura i 11 sredstava komunikacije sa tehničkim uređajima visoke kripto zaštite, za koje se sumnja da su koriščeni za pripremu i organizovanje vršenja krivičnih djela. Osim toga, pronađena je i oduzeta droga i bankovne kartice za koje se sumnja da su korišćene za prebacivanje i pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima. Oduzeto je i šest pušaka, pištolj marke “Zastava M57”, četiri optička nišana i veća količina municije različitog kalibra u ilegalnom posjedu. Iz Uprave policije je saopšteno da je protiv R.K. (50) policija podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je protiv A.Š. podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

Podgorička policija je prije nekoliko dana takođe pretresla stanove koje koriste bezbjednosno interesantna lica i u tzv. štek stanu koji koristi E.R. (21) pronašli i oduzeli četiri kalašnjikova, automatski pištolj “Škorpion“, dva pištolja, municiju, marihuanu i sredstva komunikacije. E.R. je uhapšen zbog počinjena dva krivična djela. Na Cetinju policija je pretresla stan koji koristi N.B. (62) iz Cetinja i pronašla pištolj marke „Crvena zastava“ sa tri okvira i 16 komada municije.

Saopšteno je da cetinjska policija pojačano kontroliše bezbjednosno interesantna lica u više ugostiteljskih objekata na teritoriji Cetinja. Na Cetinju je u prethodnom periodu kontrolisano 85 bezbjednosno interesantnih lica sa područja Cetinja, Podgorice, Nikšića i Budve, a sankcionisano je šest. Takođe, bjelopoljska policija je pretresla stan N.Š. (30) i pronašla pištolj sa obušenim serijskim brojem i tri metka u okviru. N.Š. je uhapšen i priveden tužioci uz krivičnu prijavu. E.H.

U ZIKS U REALIZOVAN PROJEKAT ª KREATIVNE RADIONICE NITº

Zatvorenice i maloljetnici pravili nakit, šalove...

Udruženje starih zanata i vještina “Nit” iz Podgorice, uz finansijsku podršku Ministarstva pravde, realizovalo je projekat “Kreativne radionice Nit” u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Spuž, po konkursu koji se odnosi na prioritetne oblasti od javnog interesa - Unapređenje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Spuž u pogledu infrastrukture, kao i u pogledu unapređenja zdravstvene zaštite i tretmana u cilju resocijalizacije i reintegracije zatvrenika i zatvorenica. “U Odjeljenju za žene uče-

šće je uzelo 13 zatvorenica. Učešće su uzele i dvije zaposlene u ZIKS-u. Održane su kreativne radionice: pletenja, izrade brojanica i narukvica prijateljstva, izrade suvenira od novinskog papira i kanapa, dekupaž. Radionice dekupaža i pletenja su izazvale najveće interesovanje i oduševljenje korisnica. Kao i molbu da se ovakve radionice produže”, kažu iz tog udruženja. Kreativne radionice “Nit” u Odjeljenju za maloljetnike trajale su od 15.3. do 1.5.2019. godine. “Učešće je uzelo svih se-

dam zatvorenika. Radionicama su prisustvovala i dva psihologa, zaposlena u ZIKS-u. Maloljetna lica lišena slobode učestvovala su na radionicama: izrade brojanica i narukvica prijateljstva, izrade suvenira od novinskog papira i kanapa, dekupaž”, kazali su iz udruženja. Na radionicama su, kako navode, nastali kreativni upotrebni predmeti i suveniri: šalovi, trake za kosu, ramovi za slike, kutije za nakit, brojanice, narukvice i sl. Štampana je brošura o rezultatima projekta. E.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

za ubistvo novljanina navodno se sumnjiče dvije osobe

Šarović pogođen u predjelu vrata, grudnog koŠa i stomaka Dvojica muškaraca, koji se sumnjiče da su u četvrtak veče ubili Novljanina Stefana Šarovića (31), najvjerovatnije su dobro poznavali žrtvu, jer ih je upravo on pustio u naselje i doveo u dvorište vile u kojoj je boravio, obzirom da je kompleks zatvorenog tipa. Istražitelji sumnjaju da je likvidacija bila planirana, obzirom da su napadači imali oružje sa sobom i obezbijeđena sredstva za bjekstvo. Jedan od napadača ispalio je u Šarovića više hitaca koji su ga pogodili u predjelu vrata, potom grudnog koša, podlaktice, nogu i stomaka, nakon čega je ubica zajedno sa napadačem napustio lice mjesta motorom, koji je kasnije pronađen. Izuzeti su svi snim-

ci na osnovu kojih je policija utvrdila da se radi o dvije osobe i policija ima detaljan opis počinioca. Podsjetimo, Šarović je ubijen u četvrtak u poslijepodnevnim satima u naselju Počukac u Đenovićima, u dvorištu vile “Akacija”. U policijskim evidencijama Šarović se vodio kao osoba bliska pojedinim pripadnicima kavačkog klana iz tog primorskog grada. Navodno je važio za lice koje je bilo blisko osobama okupljenim oko familije Roganović. Ubrzo nakon ubistva, koje se desilo juče oko 15 sati, policija je blokirala čitavo područje oko naselja Đenovići, što je izazvalo zastoje od trajekta do centra grada. Komšije su kazale da u vrijeme pucnjave nisu ništa

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „TIM COMPANY” d.o.o., ul.Vuka Kneževića bb, Pljevlja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju tehničkog građevinskog kamena iz ležišta „Otilovići“, na katastarskim parcelama br. 97, 98/2 i 103/3 KO Otilovići u zahvatu PUP-a Opštine Pljevlja do 2020. godine - prostorno plansko rješenje (“Sl. list CG” opštinski propis br. 11/11), Opština Pljevlja. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, kancelarija broj 216, radnim danima od 8 do 11 časova i u prostorijama Opštine Pljevlja, Sekretarijat za uređenje prostora Služba za zaštitu životne sredine, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 18.06.2019.godine.

Na osnovu člana 25 Statuta preduzeća Obnova -Premis A.D. Igalo sazivam Redovnu skupštinu akcionara Obnove Premis A.D. Igalo Skupština će se održati dana 28.06.2019. godine u 9 časova u prostorijama preduzeća.

Dnevni red

- Usvajanje završnog računa - Usvajanje revizorskog izvještaja - Razno Igalo 07.06.2019.g

Predsjednik Odbora direktora Branko Marinović

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Vodovod i kanalizacija-Cetinje“, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 18.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 2168 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 07.06.2019. godine. Lice za davanje informacija Milica Krstićević, telefon 041231-221, e-mail milica.krsticevic@vikct.me.

čuli, kao i da nisu znali da Šarović tu stanuje. Iz vrha Uprave policije je rečeno da je tijelo Novljanina pronađeno u dvorištu

Vila u kojoj je ubijen Šarović

vile u kojoj je živio. Prema nezvaničnim saznanjima Šarović, koji je važio za bezbjednosno interesantno lice, usmrćen je iz vatrenog

oružja. Izvori bliski Šaroviću istakli su da je Novljanin radio kao instruktor u jednoj teretani i da je ranije privođen zbog nasilničkog ponašanja, zbog čega mu je bilo i zakazano suđenje za 21. jun. Policija je pokrenula istragu, a sprovode se i kontrole vozila na magistrali. Iz Uprave policije saopšteno je da rade na rasvjetljavanju slučaja. “O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Na licu mjesta se vrši uviđaj. Policijski službenici preduzimaju koordinirane i intenzivne mjere i radnje na identifikovanju počinioca i potpunom rasvjetljavanju krivičnog djela”, navodi se u saopštenju UP. E.H.

priznanje Crnoj Gori za doprinos međunarodnoj saradnji

Đurović izabran za člana Evropskog komiteta Interpola

Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Đurović izabran je za člana Evropskog komiteta Interpola, na 47. Evropskoj regionalnoj konferenciji Interpola koja je održana u gradu Katovice u Poljskoj. Đurović će u mandatu od četiri godine u ovom tijelu Interpola zastupati interese Crne Gore i država bivše Jugoslavije. “Ovo je prvi put od članstva Crne Gore u Interpolu da Crna Gora ima predstavnika u nekom Interpolovom tijelu i predstavlja priznanje našoj zemlji i NCB Interpolu Podgorica za doprinos u Interpolovoj saradnji i implementaciji strateških i operativnih ciljeva i zadataka. Čestitke Đuroviću na izboru za člana Evropskog komiteta Interpola uputio je i generalni sekretar Interpola Jirgen Štok”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Ove go dine, na 47. Evropskoj regionalnoj

konferenciji Interpola, održanoj od 29. do 31. maja u Katovicama, birana su dva predstavnika za Evropski komitet. Kandidature za dva mjesta u Komitetu istakli su Ujedinjeno Kraljevstvo, Crna Gora i Ukrajina, a izabrani su predstavnici Ujed i njen o g K r a ljevstva i Crne Gore. Kandidata Đurović Crne Gore Dejana Đurovića, osim država regiona Zapadnog Balkana, ubjedljivom većinom podržale su države članice Evropske unije, te je u odnosu na protivkandidata iz Ukrajine imao 78% osvojenih glasova.

“Države članice EU za mjesta u Interpolu inače podržavaju samo one države van Evropske unije ukoliko u njima prepoznaju pouzdanog partnera koji će raditi na jačanju međunarodne policijske saradnje. Kako bi se prepoznale potrebe i unaprijedio rad Interpola na području Evrope, te adekvatno zastupali evropski biroi Interpola, u okviru Interpola formiran je Evropski komitet, sastavljen od osam članova, koji se biraju na evropskim regionalnim konferencijama na mandat od četiri godine. Evropski komitet zasijeda tri puta godišnje”, precizirano je u saopštenju. R.C.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Za Leonom Drešajem raspisana potjernica

petnaestodnevna operacija graničnih policija regiona:

Spriječen ulazak 92 migranta i oduzeto 300 kg marihuane cijski inspektor u Odsjeku za nadzor državne granice Uprave policije Velibor Vučinić, unazad dvije sedmice 93 policajca nadzirala su granicu Crne Gore i Albanije – od Komova do ušća rijeke Bojane, od toga su 63 policajca bili službenici crnogorske Uprave policije. “Od ukupnog broja lica, koji su pokušali nezakonito da pređu granicu, 78 lica je vraćeno nadležnim organima Albanije, njih 11 zatražilo je azil i zaštitu u Crnoj Gori, dok je troje zadržano u migrantskim centrima. Spriječili smo krijumčarenje tri lica sa sirijskim državljanstvom i tom prilikom su uhapšena dva albanska državljanina koji su pokušali da ih nelegalno prevezu preko granice”, precizirao je Vučinić. Tokom ove operacije spri-

ječen je i švec marihuane tipa “skank”, i tom prilikom su uhvaćena četiri lica koja su iz Albanije pokušali da prokrijumčare 228 kilograma skanka, dok su dvije osobe bacile teret od 75 kilograma iste opojne droge i pobjegli. Uhvaćen je državljanin Albanije koji je pokušao da uđe sa vozilom marke “bmw”, na kojem je bio falsifikovan broj šasije. Vučinić je istakao i da je 19 lica prekršilo Zakon o strancima, na način što nijesu prijavili boravak. Načelnik Odsjeka za nadzor državne granice Vojislav Dragović istakao je da su ove operacije potvrda da se zajedništvom, kvalitetnim međusobnom povezanošću graničnih policija regiona, na efektan način mogu suzbijati svi vidovi prekograničnog kriminala. R.C.H.

vijeĆe viŠeg sUda U BijeloM poljU

ĆATOVIĆU PRODUŽEN PRITVOR Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju produžilo je za još dva mjeseca pritvor Bjelopoljcu Elvisu Ćatoviću (32), optuženom za ubistvo Željka Pavkova iz Sombora. Nedavno je odloženo pripremno ročište i termin je određen za 4. jul, jer nije došao Ljubomir La-

prije dvije noĆi pUcao na nikoliĆa

Granični prelaz Dobrakovo

Granična policija Crne Gore je u prethodnih 15 dana uhvatila 92 migranta koji su na nezakonit način pokušali da iz Albanije uđu u našu državu. Za isti period spriječen je i šverc oko 300 kilograma marihuane na graničnim prelazima, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji povodom zajedničke operacije graničnih policija reagiona DCAF-a pod nazivom “Tuzi II i Sukobin I”. Pomenute operacije graničnih policija regiona sprovedene u okviru Programa za bezbjednost regiona, koji finansira i realizuje Ženevski centar za upravljanje u bezbjednosnom sektoru (DCAF). Upravo ova operacija je do sada najuspješnija operacija sprovedena u regionu, ocijenio je juče direktor DCAF-a u Ljubljani Anton Travner. Kako je pojasnio viši poli-

aktuelno

zić (46) iz Zemuna, koji odgovara zbog pokušaja ubistva Ćatovića. Lazićev advokat Vidomir Bošković je obavijestio sud da Lazić nije uredno pozvan na suđenje. Prema optužnici državnog tužioca Milosava Veličkovića, Ćatović se tereti za teško ubistvo u pokuša-

ju, u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija. Prema tom tužilačkom aktu, Ćatović je 13. avgusta 2018. godine, oko 23.30 sati, u neposrednoj blizini porodične kuće, u mjestu Potkrajci, lišio života Željka Pavkova iz Sombora. Prema navodima optužnice, Ćatović je iz pištolja, koji je neovlašćeno nosio, ispalio više hitaca u pravcu oštećenih. Piše da je jedan projektil pogodio Pavkova i nanio mu teške tjelesne povrede, od kojih je nastupila smrt. Jedan projektil je pogodio Lazića i lakše ga povrijedio. U tom obračunu i Ćatović je lakše povrijedjen. B.Ć.

Podgorička policija raspisala je potjernicu za Leonom Drešajem, koji se sumnjiči da je u četvrtak veče, oko 22 sata ispred poslastičarnice “Fantazija” u Tuzima pucao na sugrađanina Franja Nikolića (37). Drešaj je, kako se sumnja, odmah nakon pucnjave, iz Tuzi pobjegao u Albaniju. Viši državni tužilac u Podgorici kvalifikovao je krivično djelo kao “ubistvo u pokušaju”, jer je Nikolića pogodio u gornjem dijelu noge. Drešaj je od ranije poznat policiji po krivičnoj evidenciji, a inspektori podgoričkog Centra bezbjednosti trenutno rade na rasvjetljavanju okolnosti tog događaja. Drešaj se u policijskim evidencijama tretira kao bezbjednosno interesantno lice i ima “debeo” dosije. On je prošle godine privođen u akciji kada je policija kontrolisala njega i još neke osobe od ranije poznate organima. U avgustu 2006. godine Drešaj je uhapšen sa bratom Viktorom i još petoricom zbog krijumčarenja droge na granici sa Albanijom. Kod njih je tada pronađeno šest kilograma kokaina i 50 kilograma marihuane. Kako je kasnije istraga pokazala, oni su tada nadgledali primopredaju droge među kuririma u selu Drešaj kod podgoričkog naselja Tuzi. U pretresu kuće Drešajevih nađeno je više od 20 kilograma marihuane, kao i izvjesna količina heroina, a vještačenjem je potvrđeno

da je riječ o drogi velike čistoće. Takođe, više puta su saslušavani u istragama i o brojnim teškim krivičnim djelima, a istražitelji sumnjaju da se godinama bave švercom narkotika. Drešaj je hapšen i u Roterdamu, kada je holandska policija kod njega pronašla 20 hiljada eura i kriptovani “blackberry” telefon. On je odmah nakon saslušanja pušten na slobodu. Leon Drešaj je prije toga privođen i nakon ubistva vlasnika i urednika dnevnih novina “Dan” Duška Jovanovića u maju 2004. godine. Uhapšen je i zbog bombaških napada na luksuzni hotel “Splendid” u Bečićima, koje je istraživao policijski funkcioner Slavoljub Šćekić. Drešaja je hapsila i albanska policija, i to zbog šverca kilogram i po heroina. E.H.

dvije saoBraĆajne nezgode U podgorici

Povrijeđena žena, vozač udario dječaka i pobjegao

U saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć oko 20.30 sati dogodila u Ulici žrtava fašizma u Podgorici povrijeđena je Anita Kujović (31). Iz za sada neutvrđenih razloga došlo je do kontakta između vozila “reno” i “pežo”, oboje podgoričkih registarskih oznaka. Kujović je odmah transportovana u Urgentni centar, gdje joj je konstatovana povreda ramena i upućena je na odjeljenje ortopedije. Na lice mjesta nez-

gode službenici policije obavili su uviđaj nakon kojeg će biti jasnije kako je došlo do nezgode. U blizini Tržnog centra Palada u Podgorici juče se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđen dječak. Njega je, kako je saopšteno iz policije, udario automobil čiji je vozač pobjegao sa mjesta nezgode. Dječak nije životno ugrožen, a policija traga za vozačem. E.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Direktorica hemijske škole ljeposava vuk

Budući srednjoškol koji će Biti traženi Budući srednjoškolci i njihovi roditelji trebalo bi prije upisa da razmisle koje su razvojne oblasti u Crnoj Gori, kazala je za VN direktorica Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“. Ona ističe da se od naredne školske godine uvode novi profili, koji će, smatra, biti traženi na tržištu rada.

⌦ Marina Ilić U JU Srednja stručna škola „Spasoje Raspopović“ od iduće školske godine biće uvedeni novi obrazovni programi, među kojima su tehničar hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja, kao i operater hemijskih procesa i ispitivanja, kazala je Vikend novinama direktorica ove obrazovne ustanove Ljeposava Vuksanović. Ovi, kao i drugi obrazovni profili ove škole, vjeruje ona, biće veoma traženi na tržištu rada. „Ranije su kroz proces modularizacije prošli i ostali programi za koje smo licencirani: poljoprivredni tehničar, tehničar metalurgije, prehram-

beni tehničar, grafički tehničar, tehničar modnog dizajna“, kazala je Vuksanović.

■ Saradnja Sa

Plantažama

Ona ističe da je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Centrom za stručno obrazovanje rađeno na osavremenjavanju obrazovnih programa, kako bi ih prilagodili potrebama tržišta rada. Tako će od iduće godine u dualni sistem ući još jedan obrazovni program - proizvođač prehrambenih proizvoda. „Od uvođenja dualnog sistema obrazovanja naša škola je dio tog sistema. Prve dvije godine u dualni si-

stem uključili smo programe pekar, frizer, obrađivač plemenitih metala. Za narednu školsku godinu najavljujem novi obrazovni program koji će ući u dualni sistem proizvođač prehrambenih proizvoda, kod renomiranog poslodavca kompanije Plantaže ‘13. jul’“, istakla je Vuksanović. Ona naglašava da je saradnja sa poslodavcima izvanredna, a ogleda se u sprovođenju sistema dualnog obrazovanja, organizovanja stručnih posjeta, realizacije časova kod poslodavaca, realizacije profesionalne prakse. „Istakla bih izvanredne uslove za obavljanje praktične nastave za program modni

krojač – i u školskoj radionici i kod poslodavca – u ateljeu naše poznate kreatorke Marine Banović. Na nedavno održanoj manifestaciji Dan poslodavaca - svi poslodavci koji su u dualnom sistemu Inpek Ad, „13.jul“ Plantaže, Nemesis doo – Astorija grupa, Centre Ville Hotel, pekara Maroši, Modni frizerski saloni iz sistema frizera Zorana i novih poslodavaca koje smo iz te oblasti uključili u dualni sistem – ističu izvanrednu saradnju sa školom, a samo njihovo interesovanje govori o tome da na tržištu rada postoji potreba za kadrovima za koje mi školujemo učenike i to bi trebalo da bude ključna informacija budućim srednjoškolcima i nji-

hovim roditeljima pri odabiru budućeg zanimanja“, napominje Vuksanović. Osim poslodavaca koji su u sistemu dualnog obrazovanja, ona izdvaja i one kod kojih se realizuje profesionalna praksa učenika i obavezni sadržaji za programe IV stepena u toku školske godine, a to su Zavod za hidrometeorologiju Crne Gore, Plantaže AD, Zavod za meterologiju Crne Gore, Centar za ekotoksikološka ispitivanja CETI. U program su uključene i kompanije Inpek AD Podgorica, KAP-Podgorica, Rasadnik „Jovović“, Ekoplant, Dress Press, Simtex, Marina Banović Atelier, DPC štamparija, GOLBI, MONTIMPEX, AP print, Veletex- Kalia, Ekoplant, Kuća mode i ljepote „Zoran“, frizerski saloni. „Imamo odličnu saradnju sa Metalurško-tehnološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore (UCG), Faklutetom vizualnih umjetnosti Univerziteta Mediteran i fakultetom za Prehrambenu tehnologiju i bezbjednost hrane Univerziteta Donja Gorica (UDG). Česti su zajednički projekti naših grafičkih tehničara sa studentima FVU koji rezultiraju zanimljivim grafičkim rješenjima i proizvodima“, rekla je Vuksanović.

■ akcenat na

ekologiji, reciklaži i modnoj induStriji

Učenici škole “Spasoje Raspopović” imaju redovnu praktičnu nastavu kod poslodavaca

Stoga ona poručuje budućim srednjoškolcima, kao i njihovim roditeljima da razmišljajući o odabiru srednje škole, uzimu u obzir što su razvojne oblasti Crne Gore. „Znamo da su strateške grane razvoja Crne Gore poljoprivreda, turizam a da se

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

aktuelno

ksanović o novim smjerovima iDuće goDine

lci da Biraju profile i na tržištu rada Zanimanja podrumar i filigran iZumiru, vinogradari traženi

u oblasti hemijske i metalskoprerađivačke industrije dešavaju promjene koje stavljaju akcenat na ekologiju i oblast reciklaže. Modna scena u Crnoj Gori je u ekspanziji“, smatra Vuksanović. U svim ovim oblastima, ističe ona, škola „Spasoje Raspopović“ nudi zanimanja koja će mladima dati šansu da se uključe na tržište rada ili da nastave školovanje. „Sigurna sam da će veliki broj njih, u obrazovnim programima koje nudi naša škola prepoznati interesovanja i da će tokom školovanja, u opuštenoj, kreativnoj i radnoj atmosferi razviti sposobnosti, lične potencijale, steći znanja, vještine, ključne kompetencije koje će im omogućiti da se uspješno uključe u svijet rada“, poručuje Vuksanović. Podsjećamo, program dualnog

obrazovanja je počeo da se sprovodi prije dvije godine kao model koji podrazumijeva paralelno učenje u školi i obuku kod poslodavca uz naknadu. Takođe, kampanja “Stručno je ključno” koju je pokrenulo Ministarstvo prosvjete ima za cilj da na stručne škole usmjeri one đake koji imaju talenat u nekoj od oblasti koje se izučavaju u stručnim školama. Kako je nedavno saopštio ministar prosvjete Damir Šehović, 2017. godine u dualnom obrazovanju je bilo 270 učenika koji su se školovali i sticali praktičnu nastavu kod 111 poslodavaca. Godinu kasnije 580 učenika koji stiču praktična znanja i vještine kod 200 poslodavaca, dok za narednu školsku godinu najavljuje oko 1.000 učenika u dualnom sistemu obrazovanja i 280 poslodavaca.

34 voćarsko vinogradrska tehničara i 1 lice sa zanimanjem vinogradar – ii sss zaposlena su u periodu od 1. januara do 7. juna ove godine, podaci su zavoda za zapošljavanje

634 radnika, zaposleno je 47 inženjera i 37 tehničara, među kojima je i zanimanje tehničar vinogradar-voćar. Međutim, kako iz ove kompanije napominju za VN, na crnogorskom tržištu rada nema velikog interesovanja za ovu vrstu poslova.

„Dobra vijest je, svakako, činjenica da će od naredne školske godine Srednja mješovita škola u Golubovcima upisati dva odjeljenja stručnog obrazovanja poljoprivredne struke, koja će praksu odađivati u našoj kompaniji. Crna Gore je u svijetu prepoznata po vrhunskom kvalitetu njenih vina. Nagrade za kvalitet crnogorskih vina – vina Plantaža stižu sa najprestižnijih svjetskih takmičenja, što potvrđuje da je vinogradarstvo, kao poljoprivredna djelatnost, perspektivno i da Crna Gora ima sve preduslove za uspješno bavljenje ovom djelatnošću“, ističu u kompaniji „ 13.jul-Plantaže“. Vinogradarsvo se u školi „Spasoje Raspopović“ obrađuje kroz smjer proizvođač prehrambenih proizvoda i poljoprivredni tehničar.

Foto: Dejan Lopičić

Učenici škole “Spasoje Raspopović” osvojili su prvo mjesto u ukupnom plasmanu na Međunarodnom šampionatu frizera

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG), od početka godine do 7. juna, sa evidencije nezaposlenih zaposleno je 34 voćarsko vinogradrska tehničara, kao i jedno lice sa zanimanjem vinogradar – II SSS. S druge strane, zanimanja kao što su podrumar i filigran, prema ovim podacima izumiru. „U periodu od 1. januara 2016. do 7. juna 2019., na evidenciji nezaposlenih ZZZCG nije bilo lica sa zanimanjima podrumar i filigran. U periodu 1.1.7.6.2019. oglašena je tražnja za jednim voćarsko vinogradarskim tehničarem i jednim podrumarom, dok za ostalim posmatranim zanimanjima nije bilo tražnje“, naveli su iz ZZZCG. U vinogradarsko-voćarskom sektoru kompanije „ 13.jul-Plantaže“, od ukupno

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

PotPisan sPorazum o saradnji

Ljekari KCCG će se usavršavati u prestižnoj austrijskoj bolnici Ljekari Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) moći će da se stručno usavršavaju u prestižnoj austijskoj bolnici Allgemeines Krankenhaus (AKH), jednoj od najvećih u Evropi, precizirano Sporazumom o saradnji u oblasti usluga zdravstvene zaštite, edukacije i naučno-istraživačkog rada. Sporazumom, koji su u Beču potpisali direktor KCCG Jevto Eraković i Peter Frigo ispred AKH-a, biće uspostavljeni i drugi vidovi saradnje između dvije zdravstvene ustanove. Iz KCCG je saopšteno da je dogovoreno da se organizuju jednomjesečne studijske posjete doktora i specijalizanata Kliničkog centra AKH-u, kao i polugodišnji radni angažmani iz oblasti hirurgije. Nakon toga će, kako se navodi, crnogorski ljekari dobiti sertifikate o završenoj obuci iz te oblasti.

Ilustracija

Panel diskusija

Mediji treba da budu društveno angažovani

Sa potpisivanja sporazuma „Biće organizovana razmjena doktora između dvije zdravstvene ustanove na period od 12 mjeseci i stručna predavanja Friga i ostalih eminentnih stručnjaka u KCCG“, dodaje se u

saopštenju. U delegaciji KCCG je, pored Erakovića, bila medicinska direktorica najveće zdravstvene ustanove u državi Marina Ratković. R.D.

Mediji bi trebalo da budu društveno angažovani, objektivni i nezavisni, da rade bez uticaja bilo koje politike ili interesne grupe, a mladi treba da steknu vještine koje će im omogućiti da znaju kome od medija mogu, a kome ne mogu da vjeruju. To je poručeno na panel diskusijama o medijskoj pismenosti koje su nevladina organizacija (NVO) Juventas i agencija MINA sprovele u 30 crnogorskih srednjih škola u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, koji je finansijski podržala Ambasade SAD-a.

Iz Juventasa su kazali da je cilj diskusija da se mladi upoznaju sa konceptom, tehnikama i aspektima medijske pismenosti, analizom i evaluacijom medijskog sadržaja, ali i prirodom medija, kao i da se od mladih dobije povratna informacija o njihovim potrebama i navikama. „Pored toga, srednjoškolci su imali priliku da sa iskusnim novinarima i urednicima razgovaraju o novinarstvu, ulozi medija, položaju novinara, slobodi medija i brojnim drugim temama“, saopšteno je iz Juventasa. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

aktuelno

SPUCG traže izmjenU zakona o viSokom obrazovanjU

I apsolventima omogućiti polaganje jednog ispita u septembru Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) uputio je Ministarstvu prosvjete inicijativu za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju koji se odnose i na bliže definisanje pravila polaganja ispita u septembarskom ispitnom roku. Iz SPUCG su saopštili da su tokom primjene pojedinih odredbi pomenutog zakona, predstavnici studenata uočili da postoji prostor za njihovo unapređenje, odnosno izmjene i dopune, kojima bi se odgovorilo na zahtjeve studenata. „Predložene izmjene zakona odnose se na bliže definisanje pravila polaganja ispita u septembarskom ispitnom roku, broj ECTS kredita koji se mogu prijaviti u jednoj studijskoj godini“, na-

vodi se u saopštenju. Izmjenama se traži i davanje mogućnosti studentima završne godine osnovnih studija, sa jednim nepoloženim ispitom po završetku septembarskog ispitnog roka, da isti polažu prije početka nove studijske godine i time steknu pravo upisa na specijalističke studije. „SPUCG je uputio predlog da se izmjenama zakona definiše da student u septembarskom ispitnom roku ima pravo da integralno polaže sve provjere znanja (testovi, kolokvijumi i završni ispit) i to iz oba semestra, osim onih predispitnih obaveza za koje nije moguće organizovati ponovno ispitivanje (laboratorijske vježbe, grafički radovi, praktična nastava

Univerzitet Crne Gore koja se boduje)“, precizira se u saopštenju. Uzimajući u obzir situaciju iz prethodnih studijskih godina i činjenicu da je bilo različitih tumačenja u pogledu mogućnosti polaganja testova i kolokvijuma u septembarskom ispitnom roku, smatraju da je potrebno precizno definisati šta student može polagati u tom ispitnom roku. „Studentima treba omogućiti da u septembarskom ispitnom roku mogu polagati ispit u cjelini, odnosno završni ispit, te sve predispit-

radioniCa za omladinSke radnike

Neophodna edukacija za rad sa OSI

Programi edukacija o modelima pristupa invaliditetu i načinu rada sa osobama sa invaliditetom (OSI) treba da budu dio redovnih programa formalnog i neformalnog obrazovanja, ocijenjeno je na radionici za omladinske radnike o izjednačavanju mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom. Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) kazali su da su omladinskim radnicima potrebne edukacije i obuke o ophođenju, načinu rada i pružanju podrške osobama sa invaliditetom, kako bi ih na adekvatan način uključili u rad svojih organizacija. Ove edukacije se, objasnili su iz UMHCG-a, treba da budu organizovne za šire ciljne grupe kako bi postale dio redovnih programa imajući u vidu da izostaju iz procesa formalnog obrazovanja, ili su temelji

ne obaveze, osim onih za koje nije moguće organizovati ponovno polaganje, kao što je slučaj sa laboratorijskim vježbama, predajom grafičkih radova, praktičnom nastavom koja se boduje“, naveli su iz SPUCG. Predložili su i da student može prijaviti do 60 ECTS kredita u studijskoj godini, bez obzira na broj ECTS kredita prijavljenih za određeni semestar. Prema njihovim riječima, na organizacionim jedinicama UCG, studenti su obavezni da po semestru prijave

do 30 ECTS kredita. „Na taj način, student je već prilikom prijave ispita ograničen, jer nije u mogućnosti da prijavi veći broj kredita u jednom semestru, a da zbirni broj ECTS kredita za studijsku godinu, ne prelazi zakonom dozvoljenih 60 ECTS kredita“, istakli su iz SPUCG. Oni su dodali da je praksa pokazala da student zbog jednog nepoloženog ispita, može da dođe u situaciju da ne može da prijavi isti, jer ne ulazi u kvotu od 30 ECTS kredita po semestru. M.I.

Sa jučerašnjeg potpisivanja sporazuma

nikolić i kUmar PotPiSali SPorazUm

Obezbijeđena saradnja sa Indijskim institutom nauke Ilustracija takvih edukacija iz već prevažiđenih modela pristupa invaliditetu. „Namjera je bila da u toku radionice omladinski radnici i oni koji rade s mladima dobiju informacije o posmatranju invaliditeta s

aspekta ljudskih prava, modelima pristupa invaliditetu, terminologiji i načinima za izjednačavanje mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom u svim važnim aktivnostima i procesima“, navodi se u saopštenju. R.D.

Rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić i direktor Indijskog instituta nauke Anurag Kumar potpisali su juče Sporazum o akademskoj saradnji, u Bangaloru, u Indiji. “Univerzitet Crne Gore i Indijski institut nauke su postavili temelje za uspostavljanje čvrstih i efektivnih akademskih veza, kulturnih odnosa i saradnje na polju naučnoistraživačkog i visokoobrazovnog rada. Sporazum će otvoriti vrata za raz-

mjenu eskpertize, znanja, ideja, ali i zajedničke, interkulturalne razmjene i sa Institutom koji je rangiran u prvih 100 svjetskih instituta”, kazao je juče Nikolić. Potpisivanjem Pisma namjere o saradnji, 27. marta, napravljen je prvi korak u uspostavljanju saradnje sa Indijskim institutom nauka iz Bangalora, a koja omogućava obuku i razmjenu akademskog osoblja i studenata, a prije svega studenata na doktorskim studijama. R.D.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Bolji uslovi u Domu zDravlja rožaje

Fasada i termoizolacija za bolju energetsku efikasnost

U crnogorskim zdravstvenim objektima počela je realizacija druge faze Projekta energetske efikasnosti, vrijedna šest miliona eura, a u Domu zdravlja Rožaje, u okviru mjera za poboljšanje energetske efikasnosti, radi se spoljna fasada i termoizolacija što će poboljšati uslove rada i boravka zaposlenih i građana. To je saopštio ministar zdravlja Kenan Hrapović, koji je juče u Domu zdravlja Rožaje obišao radove. On je kazao da je vrijednost radova na Domu zdravlja Rožaje 148.000 eura. „Kvaliteti su mnogostruki, prije svega za naše građane, koji će imati još komfornije uslove kada borave u ovome zdravstvenom objektu. Za zaposlene, to je neprocjenjivo u smislu komfora i boljih uslova za rad. I naravno, za drža-

vu, jer se kroz takve projekte vrši ušteda sredstava, za zagrijavanje ovoga objekta, koji je na sjeveru a znamo koliko dugo ovdje traju zime i koliko su hladne“, istakao je Hrapović. Druga faza Projekta energetske efikasnosti, kako je naveo, obuhvata 18 zdravstvenih objekata, a to su 13 domova zdravlja, dvije opšte, dvije specijalne bolnice i jedna zdravstvena stanica. „Projekat je vrijedan šest miliona eura. Vlada Crne Gore je potpisala ugovor sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj o kreditu za realizaciju druge faze ovog projekta u čiju realizaciju su uključeni Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije“, rekao je Hrapović. Prema njegovim riječima, u provoj fazi projekta je utroše-

no sedam miliona eura, kada je, kako je rekao, uspješno rekonstruisano i adaptirano 16 zdravstvenih objekata. „Rezultati sprovedenog socijalnog monitoringa, koji je obuhvatio sedam bolnica i skoro 800 korisnika zdravstvenih objekata, pokazali su da su uslovi komfora, odnosno boravka pacijenata i rada medicinskog osoblja značajno poboljšani“, rekao je Hrapović. On je istakao da je zadovoljstvo pacijenata unutrašnjim komforom, nakon primjena mjera energetske efikasnosti, povećano na preko 95 odsto, a medicinskog osoblja na preko 85 odsto. Prema njegovim riječima, kroz slične projekte se sredstva, koja se uštede, refinanisraju za druge zdravstvene ustanove u cilju rea-

Radovi na fasadi

lizacije Projekta energetske efikasnosti. Direktor Doma zdravlja Rožaje, Hajran Kalač, kazao je da se na tom zdravstvenom objektu radi cjelokupna spoljna stiroporna fasada, sa svim izolacionim materijalima, kao i lamperija sa metal-

nom konstrukcijom, dodajući da su radovi od velikog značaja za zaposlene i korisnike jer su u gradu zime duge, po osam mjeseci, a temperature niske. Projektom je predviđeno da radovi budu završeni za 100 dana, od čega je proteklo 30-ak. I.F.R.

zmija skrivena u motociklu

Intervenisali vatrogasci Vlasnik motora pozvao je juče vatrogsce zbog zmije koja se zavukla u dvotočkaša kojeg je parkirao kod Gradskog stadiona u Podgorici. Ova scena privukla je pažnju prolaznika, a vatrogasci su nakon desetak minuta izuvkli zmiju, te napo-

foto: cdm.me

Plan i izgled škole u Golubovcima

menuli da nije riječ o otrovnici, navoci cdm.me. Oni su zmiju vratili u prirodno stanište. Ovaj period godine je uobičajen kada je riječ o pojavi zmija, a u Crnoj Gori ima 15 vrsta zmija, od kojih su poskok, šarka i šargan otrovnice.

škola u GoluBovcima prve učenike primiće u septemBru

Spremna za 750 đaka Nova srednja škola u Golubovcima u čiju izgradnju je uloženo preko 4,5 miliona eura, prve đake primiće u septembru. “Od septembra učenici će biti u prilici da se u toj školi obrazuju za četvorogodišnje programe - opšti smjer gimnazije, ekonomski tehničar i poljoprivredni tehničar, kao i trogodišnje programe – kuvar, konobar i frizer”, najavio je ministar prosvjete dr Damir Šehović. Objekat Škole ukupne

bruto površine 5.478,86 m2, moći će da primi oko 750 učenika, a izgrađena je i fiskulturna sala sa 480 mjesta u gledalištu. Objekat se sastoji iz četiri lamele u kojima je smješteno 12 učionica opšte namjene, dva kabineta, dvije učionice za informatiku i preduzetništvo, laboratorija, radionice za frizere, biblioteka sa čitaonicom, prostorije za upravu, nastavnike i ostalo osoblje, kao i fiskulturna sala.

“Ovaj projekat je od velikog značaja za obrazovni sistem i Gradsku opštinu Golubovci, čija omladina će dobiti priliku da se obrazuje u potpuno novom objektu sagrađenom u skladu sa najmodernijim standardima. Pored toga što će značajno olakšati školovanje učenicima ove opštine, početak rada Škole uticaće i na rasterećenje kapaciteta srednjih škola u Podgorici”, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Vatrogasci u spretno izvukli zmiju

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

aktuelno

Mojkovac: PreMijer Marković otvorio radove na Pasareli i transfer stanici otPada

Uložićemo 30 miliona eura u infrastrukturu grada Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković položio je juče u Mojkovcu, u prisustvu velikog broja građana, kamen-temeljac za transfer stanicu sa reciklažnim dvorištem i za pasarelu preko magistrale – između gradskog jezgra i Sportsko-rekretivne zone – projekte vrijedne po dva miliona eura. Pješački most – pasarela – biće dug 63 i širok sedam metara. Na kraju mosta planirana je silazna spiralna rampa širine pet metara. Ugovor je potpisan 29. marta, rok za završetak radova je sedam mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Ceremonijama je prisustvovao veliki broj građana Mojkovca i okoline. Premijer je rekao da se projekat transfer stanice u Rudnici radi po najvišim evropskim standardima i da je usmjeren ka zaštiti životne sredine. „Na ovaj način rješavamo

Premijer Marković u radnoj posjeti Mojkovcu pitanje komunalnog i čvrstog otpada u opštini Mojkovac po najvišim ekološkim i drugim standardima. Ovaj projekat ne samo što rješava pitanje komunalnog otpada za grad Mojkovac i njegovu okolinu, već nam stvara pretpostavke da konačno riješimo jedno teško ekološko pitanje – loka-

cije odlagališta čvrstog otpada na obali rijeke Tare u Podbišću“, rekao je premijer nakon otvaranja. Transfer stanica sa reciklažnim dvorištem biće zbirno mjesto za papirni i kartonski otpad, miješanu ambalažu (PET, ostala plastika, tetrapak, limenke i sl.), staklo, kabasti otpad (stari na-

tivćani U hrvatskoj i sloveniji

Sa školske proslave

MogUćA SArADnJA nA VIŠE poLJA

Bijelo Polje: Škola ª Marko Miljanovº oBiljeŽila jUBilej

ULAZAK U SVIJET MLADALAŠTVA Uz bogat kulturno –umjetnički program OŠ ”Marko Miljanov” obilježila je 40 godina uspješnog postojanja i rada. Bila je to prilika da se direktorica Jasmina Kalić osvrne na minule godine, istakavši da je ova škola iznjedrila brojne ljekare, prosvjetne radnike, arhitekte, ekonomiste, glumce i mno-

mještaj i sl.), električni i elektronski otpad, akumulatore, baterije, sijalice, pneumatike za vozila i zeleni baštenski otpad). Marković je obišao novoasfaltirani put od Rudnice do Pržišta, gdje je razgovarao sa mještanima, i katun Žarski – baznu stanicu jednog od budućih skijališta u okviru Ski

kompleksa Bjelasica. „Ovdje se izvode radovi na putnoj infrastrukturi od Vragodola do katuna Žarski. Istovremeno, stvaraju se pretpostavke da za tridesetak dana počnu radovi na baznoj stanici. Već smo ugovorili i dobili ponuđača za gradnju žičare na ovoj lokaciji“, rekao je predsjednik Marković. Premijer je najavio u narednih petnaestak dana raspisivanje tendera za put Mojkovac – Lubnice koji uključuje i novi most na Tari vrijedan jedanaest miliona eura. „Sve ukupno mi ćemo u naredne tri godine u Mojkovcu realizovati oko 30 miliona eura u putnu i drugu infrastrukturu koja će doprinijeti razvoju ovog kraja, razvoju sjevera, razvoju Crne Gore i naravno novim radnim mjestima“, rekao je premijer iskakavši zadovoljstvo aktivnostima lokalne samouprave i Uprave javnih radova. R.C.G.

ge druge. “Danas, modernizovani opremom, sa još većim brojem učenika i nastavnika slavimo 40 godina postojanja”, naglasila je Kalić. Obraćajući se polumaturantima kazala je da su oni dostigli prvi stepenik u svom školovanju. “Prošlo je vaše djetinjstvo i sada ulazite polako u svi-

jet mladalaštva. Nastavite i dalje stazama obrazovanja, koračajte samouvjereno, odrastajte u dobre ljude i budite naš ponos”, poručila je Kalić. Na svečanosti kojoj je prisustvovao i predsjednik opštine, Petar Smolović, najboljim učenicima uručene su diplome Luča. B.Č.

Delegacija Opštine Tivat u sastavu potpredsjednik Opštine Tivat Dejan Maslovar, glavna administratorka Marija Sijerković i šefica kabineta Blaženka Pajović boravili su kraćoj posjeti opštinama Opatija, Rijeka i Pazin u Hrvatskoj i Piran u Sloveniji, saopštili su iz Opštine. Susreti sa čelnicima ovih opština organizovani su u cilju razmjene iskustava i dobre prakse, te konkretizacije aktivnosti na polju buduće saradnje. Među oblastima u kojima je najprije moguće uspostaviti saradnju su zajedničko apliciranje za evropske prekogranične projekte, projekti iz oblasti kulture, te povezivanje sa opatijskim Fakultetom za menadžment u ugo-

stiteljstvu i turizmu. Delegacija Tivta predstavila je informacije o ubrzanom razvoju tivatske opštine u posljednjoj deceniji, pozicioniranju Tivta kao svjetske nautičke destinacije, te usmjerenosti na turizam kao determinante razvoja koja je karakteristična i za opštine domaćine. Tivat se profilisao kao vodeće crnogorsko turističko odredište i destinacija za visokoplatežne goste. Potpredsjednik Maslovar je pozvao predstavnike ovih opština da uzvrate posjetu, 21. novembra, kada se obilježava Dan Opštine Tivat. Tokom ovih uzvratnih posjeta bili bi dalje definisani modeli saradnje kroz potpisivanje ugovora ili povelja o međunarodnoj saradnji. Z.K.

Delegacija Tivta u Opatiji

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

PODGORICA: AkCIjOm čIšćenjA ObIlježen SvjetSkI DAn zAštIte žIvOtne SReDIne

Skaline čistilo više od 150 ljudi J

ačanje svijesti ključno je za zaštitu životne sredine, prirode i njeno očuvanje kroz lični primjer najveći su doprinos koji svaki pojedinac može dati u zaštiti životne sredine, poručeno je tokom akcije čišćenja obale rijeke Morače, na podgoričkim Skalinama, u kojoj je učestvovalo više od 150 ljudi.

Predstavnici Vlade, Zajednice opština Crne Gore, Glavnog grada, Vojske Crne Gore (VCG), Uprave policije, diplomatskog kora i civilnog sektora učestvovali su juče u akciji čišćenja Skalina, povodom obilježavanja Svjetskog dana životne sredine. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je kazao da nije dovoljno organizovati akcije čišćenja samo na neke međunarodne dane. On je kazao da će u roku od godinu biti završeni neki od projekata sanacija najvećih zagađenja koja su bila u Crnoj Gori. „Dakle, i Kombinata aluminijuma Podgorica, Pljevalja, flotacionog jalovišta i mjesta gdje se odlagao pepeo iz Termoelektrane, brodogradilište Bijela, grit iz Bijele“, naveo je Radulović, ocjenjujući da je stanje svijesti ključ zaštite životne sredine.

Skaline su juče bile stjecište brojnih aktivista

radulović je kazao da će u roku od godinu biti završeni neki od projekata sanacija najvećih zagađenja koja su bila u crnoj gori Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić kazala je da su intenzivirane aktivnosti kada je riječ o primarnoj selekciji otpada. Izražavajući zadovoljstvo odazivom velikog broja Podgoričana akciji, ona je apelovala na sugrađane da čuvaju životnu sredinu i ot-

pad odlažu na mjestima koja su za to adekvatna. Takođe će se, prema njenim riječima, učiniti napori da se uvijek uključe i najmlađi sugrađani u slične akcije, ne bi li ih na taj način usmjerili na pravi put. Komandir voda u Posebnoj jedinici Uprave policije Igor Razić kazao je da su pripadnici policije pomogli u čišćenju korita rijeke Morače jer su pred dolaskom ljetnih mjeseci Skaline, jedno od ljepših izletišta i simbola Podgorice, dok je potporučnica u VCG Marija Knežević rekla je je prva

klasa dobrovoljnog služenja vojnog roka došla na Skaline kako bi doprinijeli u očivanju prirode i ekološke Crne Gore. Obilježavanje Svjetskog dana životne sredine organizuju Generalni sekretarijat Vlade, Zajednica opština Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Istovremeno, u 20 crnogorskih opština predstavnici lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, ali i svi zainteresovani građani, zajedno će, akcijama čišćenja i uređenja prostora, kao

i sadnjom stabala raznog drveća, urediti prostor u kom žive i borave. U akciji će učestvovati opštine Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tivat, Tuzi, Ulcinj, Cetinje i Šavnik. Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se u cijelom svijetu raznim aktivnostima i kampanjama, s ciljem skretanja pažnje javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. R.C.G.

bjelOPOljCI IzlOženI OPASnOStI OD kRPeljA

LJEKARI PREPORUČUJU OPREZ Hitnoj službi u Bijelom Polju poslednjih dana sve češće se javljaju građani zbog uboda krpelja. Odgovorni ljekar te službe Besim Kadić savjetuje da oni kojima se to desi insekt ne uklanjaju sami. “Preporučljivo je prilikom uboda krpelja doći u hitnu službu kako bi se insekt na adekvatan način odstranio. Osim toga, pacijentu se daje koristan savjet kako sam da ukloni krpelja iz tijela a taj savjet on može prenijeti i drugima ukoliko nijesu u mogućnosti da posjete zdravstvenu ustanovu”, kazao je

dr Kadić. On međutim navodi da na bjelopoljskom području kao i na sjeveru Crne Gore nema indicija da je ovaj insekt zaražen bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest. Kao posljedica uboda krpelja može se javiti ta bolest, koja je bezopasna ukoliko se na vrijeme otkrije, a klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenilom na mjestu i oko uboda u period od 3 do 32 dana nakon uboda. Lokalno crvenilo uglavnom nije bolno. Kod nekih pacijenata identične promjene se mogu javiti i na drugim

dijelovima tijela, a kod nekih kožne promjene mogu i da izostanu. Pored promjena na koži mogu da se jave temperature, malaksalost, glavobolja i uvećanje limfnih žlijezda. Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi nakon nekoliko nedjelja se razvija drugi stadijum, kada se pojavljuju bolovi u zglobovima i kardiološki simptomi. Ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne liječi nakon izvjesnog perioda i više mjeseci bolest ulazi u treću fazu sa neurološkim simptomima“, objasnio je dr Kadić. B.Č.

Dr Kadić

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

NOVINARKA DUBRAVKA JOVANOVIĆ, ŽITELJKA PORTO MONTE

AKO NE MOGU DA IZMIJENIM SVIJET, MOGU DA NAPRAVIM MOJ MIKROSVIJET

⌦ Zora Krstović

Žiteljka naselja Porto Montenegro u Tivtu, Dubravka Jovanović ovih dana je skrenula pažnju Tivćana aktivnostima vezanim za ekologiju pokazujući tako da je ekologija pitanje savjesti pojedinca. „Prije pet godina kupili smo stan u nautičkom naselju i do sada smo ostajali po dva-tri dana, a sada sam sa mlađim sinom Dijegom tu više od mjesec dana i organizovali smo se da volonterskim akcijama doprinesemo poboljšanju životne sredine“. Rođena Beograđanka odrasla u Poljskoj, završila medicinu i DIF u Beogradu, a pred kraj studiranja ratna dešavanja na prostoru bivše države odvela su

je u novinarske vode. Radila je za CNN, pa u ABC News..., a onda se upoznala sa španskim diplomatom, udala se i krenula sa njim po svijetu. Što poslom, što zbog turističkih putovanja svijetom, obišli su brojne destinacije i svuda je Dubravka željela da ostavi pečat. Tako je bilo i u Bosni i Herecgovini gdje, kako nam je ispričala, uticala na stanovnike jednog mjesta.

■ UNIJELA VEDAR DUH U MALO MJESTO

„Živjeli smo u selu pored Sarajeva, deset minuta od grada. Tu smo došli odmah poslije rata i samo jedna kuća je imala fasadu. Rekli su mi da to ima istorijsko značenje jer na tim prostorima u vrijeme Turaka svi koji nisu imali fasadu na kući plaćali su ma-

Bilo je najviše pikavaca, ali i ostalog otpada koji smo skupili u plastične kese i odložili u kontejner. Očistili smo i sami prilazni put tako da je sada pravo zadovoljstvo vidjeti čisto kupalište Djeca su se u velikom broju odazvala eko akciji u dvorištu škole

nji porez i to je ostalo do danas. Objašnjavali su mi da ne gubim vrijeme jer je to nemoguće promijeniti, a i ljudi nemaju sredstava..., ali na kraju, kad smo poslije tri godine odlazili, sve kuće su u tom selu imale fasadu. I ne samo to, došla je moja sestra bliznakinja i donijela žardinjere sa sadnicama cvijeća, koje smo podijelili po selu za prozore i terase. I to je počelo kao pozi-

tivna energija da se širi i svi su počeli da stavljaju cvijeće na prozore i balkone, čak i u susjednim selima“. Dubravka je sa svojim sinom Dijegom samoinicijativno očistila plažu i prilazni put u kompleksu Župa. Ističe da je veoma bitno dati primjer djeci na djelu, a ne samo pričati. „Moj sin je naviknut da mi svuda po svijetu idemo i uvijek želimo da napravimo naš

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

REPORTAŽE

ENEGRA S USPJEHOM ORGANIZUJE VOLONTERSKE EKO AKCIJE

Akcija čišćenja školskog dvorišta mikro svijet. Ako ne možemo da izmijenimo svijet, želimo da naš mikro svijet bude nešto ljepši nego što jeste“, objasnila je i navela da je od oca naučila da svaka aktivnost daje na kraju rezultat.

■ OČISTILI

PLAŽU U ŽUPI

Sa četrnaestogodišnjim Dijegom, njegovim vršnja-

kom Maksimom Iščenkom, Maksimovim dvanaestogodišnjim bratom Antonom i njihovom sestrom Sonjom, koja ima devet godina, organizovali su se i očistili plažu na Župi. „Bilo je najviše pikavaca, ali i ostalog otpada koji smo skupili u plastične kese i odložili u kontejner. Očistili smo i sami prilazni put tako da je sada pravo zadovolj-

stvo vidjeti čisto kupalište“. Dubravka ističe da je zavoljela Tivat i da bi željela da i ubuduće organizuje slične aktivnosti. „Tivat mi je gradić po mjeri, sviđa mi se što može kilometrima da se šeta uz obalu. I to mi je omiljeni grad u Crnoj Gori, ali moglo bi se malo manje graditi jer je najelitnije ljetovalište u Španiji, Marbelja, zato što se ne smi-

Dubravka sa djecom prilikom akcije u Župi je graditi više od tri sprata“, kaže ona. Privrženost Tivtu stanovnica Porto Montenegra pokazala je i prije neki dan čišćenjem prostora oko pomoćnog stadiona Arsenala i tzv. „mini pič“ fudbalskog terena u gradskom parku. I u toj akciji su bili njen sin Dijego, djeca njihovih prijatelja iz Rusije, ali i nekoliko mališana RE populacije koji su se sami pri-

družili akciji čišćenja. „Na taj način provodimo vrijeme u korisnoj aktivnosti na vazduhu bez mobilnih telefona i računara”, objašnjava Dubravka koja je i juče inicirala ekološku akciju u dvorištu OŠ „Drago Milović“. Iako su joj podršku nudili iz Komunalnog i škole, Dubravka je sama donijela kese i rukavice, objašnjavajući da će im trebati za naredne akcije u školi. Njoj i đacima četiri odjeljenja šestih, sedmih i osmih razreda u čišćenju dvorišta pomagao je penzionisani prosvjetni radnik tivatske škole, Ivan Knežević. Dubravka iz Tivta planira put u Grčku, tako da će i tamo, kako ističe, nastaviti ekološke volonterske akcije.

Tivat mi je gradić po mjeri, sviđa mi se što može kilometrima da se šeta uz obalu. I to mi je omiljeni grad u Crnoj Gori, ali moglo bi se malo manje graditi jer je najelitnije ljetovalište u Španiji, Marbelja, zato što se ne smije graditi više od tri sprata Ekološka akcija u dvorištu OŠ „Drago Milović“, kojom je Dubravka rukovodila

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

RUSKI PREDSJEDNIK VLADIMIR PUTIN NA EKONOMSKOM FORUMU U SANKT PETERBURGU:

SLUČAJ “HUAVEJ“ BI MOGAO BITI POČETAK NOVOG TEHNOLOŠKOG RATA Vladimir Putin i kineski predsjednik Si Đinping juče na forumu u Sankt Peterburgu

Moskva i Peking su se dogovorili o izgradnji još četiri nuklearna postrojenja u Kini koja će projektovati Rusi, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu SPIEF u Sankt Peterburgu. “U Kini su izgrađene četiri nuklearne elektrane “Tijanvan” uz učešće Rusije”, rekao je Putin na sastanku sa učesnicima rusko-kineskog energetskog foruma u okviru SPIEF

Foto: Valery Sharifulin

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi pokušaji SAD da izguraju kineskog giganta „Huavej“ sa svjetskog tržišta mogli biti prvi znak dolaska novog tehnološkog rata. „Uzmite situaciju u vezi sa kompanijom ’Huavej‘. Postoje pokušaji ne samo da se ona osujeti, nego da se golom silom izgura sa globalnog tržišta. U nekim krugovima to nazivaju prvim tehnološkim ratom predstojeće digitalne ere“, rekao je Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu koji je u petak održan u Sankt Peterburgu. Predsjednik Rusije je podsjetio na suprotstavljanje pojedinih zemalja projektu izgradnje gasovoda „Sjeverni tok 2“ i naveo da je takva destruktivna tendencija, prema kojoj je sve dozvoljeno, ugrozila ne samo tradicionalna tržišta – energetsko, sirovinsko, robno, nego i nove sektore. Ministarstvo trgovine SAD je sredinom maja upisalo kinesku kompaniju „Huavej“ na crni spisak, na osnovu kojeg onemogućava kompaniji da kupuje komponente i tehnologiju američ-

kih proizvođača. „Huavej“ se nalazi i na spisku kompanija kojima je zabranjeno da posluju s američkim preduzeć ima bez odgovarajućih licenci. „Gugl“ je već obustavio saradnju s kineskom kompanijom u sferama koje se tiču prenosa opreme i tehničkih usluga. U međuvremenu, kompanija „Fejsbuk“, kako je ja-

vio Rojters, zabranila je „Huaveju“ da ubacuje aplikaciju za ovu društvenu mrežu na svoje telefone prije prodaje. To predstavlja nastavak pritisaka američkih kompanija na kineskog tehnološkog giganta od kada je stavljen na „crnu listu“. Zabrana je stupila na snagu odmah, a kako su potvrdili čelnici „Fejsbuka“, takođe se od-

SAUDIJSKA ARABIJA SPREMA SE ZA IZVRŠENJE SMRTNE KAZNE NAD DJEČAKOM

Prijeti mu pogubljenje zbog Molotovljevog koktela i protesta u kojem je učestvovao kao desetogodišnjak Samo u aprilu u Saudijskoj Arabiji je izvršeno 37 smrtnih kazni, uglavnom nad muškarcima šiitske vjeroispovesti. Murtadži Kvereirisu, koji je od 2013. godine u zatvoru, prijeti smrtna kazna zbog djela koje je, navodno, počinio kada je imao samo 10 godina. Dječak je, a sada osamnaestogodišnjak,

prema optužnici, 2011. godine predvodio je grupu djece na biciklima, koja je uzvikivala da hoće ljudska prava. Kada je reagovala policija, Murtadža je navodno sa starijim bratom napao policijsku stanicu molotovljevim koktelima. Brat mu je tom prilikom ubijen, a on je uhapšen dvije godine kasni-

je, kada je sa porodicom putovao u Bahrein. Pod torturom priznao je terorističko udruživanje i sada ga, izvjestio je Si-En-En, čeka odsjecanje glave. Protiv ove presude ustale su brojne svjetske organizacije, pa i UN. Međutim, kako ističe Si-EnEn, glavni prijatelji režima u Rijadu ostali su nijemi.

nosi na aplikacije za Votsap i Instagram, kao dio Zakerbergove poslovne grupacije. Iz korisničkog ugla, ovo neće činiti preveliku razliku jer će i dalje moći da preuzmu Fejsbuk, Votsap i Instagram iz Plejstora, kao i da dobijaju unapređene verzije aplikacija. Ipak, biće to još jedna sitnica koja bi „Huavejove“ proizvode mogla da učini

manje atraktivnim za kupce. Dospjevanjem na „crnu listu“, kineski proizvođač mobilnih uređaja izgubio je mogućnost da kupuje i ugrađuje djelove američkih kompanija u svoje proizvode bez posebne dozvole Vlade SAD. Prvi koji su objavili prekid saradnje sa kompanijom „Huavej“ bili su „Intel“ i “Qualcomm”. Najveći udarac „Huavej“ je pretrpio kada je „Gugl“ povukao dozvolu za korišćenje operativnog sistema Android.

INCIDENT U FILIPINSKOM MORU

Umalo sudar ruskog i američkog broda

Razarač ruske mornarice zamalo se sudario sa američkim ratnim brodom u Filipinskom moru, saopštila je Američka ratna mornarica, prenio je Rojters. Incident je mornarica SAD okarakterisala kao “nebezbjedan i neprofesionalan”. “Dok je vršio operacije u Filipinskom moru, ruski razarač klase Udaloy I DD 572 izveo je nebezbjedan ma-

nevar u odnosu na američki brod ‘Čanselorsvil‘“, rekao je portparol Sedme flote američke mornarice, zapovednik Klejton Dos. Dos je opisao rusku tvrdnju da je američki brod opasno postupio kao “propagandu”. Prema njegovim riječima, ruski razarač se približio ‘Čanselorsvilu‘ na udaljenost između 15 i 30 metara, prenio je Rojters.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

svijet

vodiće britansku vladu do izbora novog premijera krajem jula

Tereza Mej podnijela osTavku

Britanska premijerka Tereza Mej podnijela je juče ostavku na funkciju predsjednika Konzervativne partije. Ostavka automatski znači i njeno povlačenje sa premijerske funkcije, ali će Mej nastaviti da vodi vladu dok Torijevci ne izaberu njenog nasljednika. Ona je ostavku najavila prije dvije nedjelje, rekavši da duboko žali zbog toga što nije uspjela da izvede Britaniju iz Evropske unije. Kazala je da je učinila sve što je mogla da proba da ubijedi poslanike da podrže dogovor o povlačenju koji je ispregovarala sa Evropskom unijom, ali da je sada trenutak da novi premijer proba da sprovede Bregzit. Za nje-

nog nasljednika na funkciji predsjednika stranke, a samim tim i premijera, za sada ima 11 kandidata, a pobjednik će biti poznat posljednje nedelje u julu. Zvanično registrovanje kandidata zakazano je za ponedeljak, a četiri kruga glasanja zakazana su za 13, 18, 19. i 20. jun. Glasaće poslanici Konzervativne partije. Na kraju će ostati dva kandidata, o kojima će glasati šire članstvo Torijevaca. Glasanje će početi 22. juna, a pobjednik će biti poznat u posljednjoj nedelji jula. Kako će sledeći premijer izgurati sporazum o Bregzitu kroz parlament i da li će članovi tog tijela pristati na izlazak iz EU bez dogovora su za sa-

da glavna pitanja u kampanji. Predlog Dominika Raba na sastanku prošle nedelje o tome kako bi bio spreman da zatvori parlament - proces koji je poznat kao odlaganje - kako bi osigurao da Britanija 31. oktobra napusti EU je naišao na kritike suparnika. Govornik donjeg doma parlamenta Džon Berkov je izjavio da se to “jednostavno neće desiti”. Takmičar za lidera

konzervativaca Majkl Gov je izjavio da Britanija ne sme da bude ograničena “fiksiranim” datumom ukoliko je potrebno malo više vremena da postigne dogovor. Drugi, kao što su Rab i bivši šef diplomatije Boris Džonson, insistiraju da Britanija mora da napusti EU 31. oktobra, bez obzira na to da li je odobrila dogovor sa Briselom ili ne.

Bivši ministar trgovine Lord Digbi Džons je apelovao na nasljednika Tereze Mej da donese veću “stabilnost” za britanske kompanije u odnosu na Bregzit. On je izjavio za Bi-Bi-Si da će bi trebalo da sledeći premijer osigura da Britanija napusti Evropsku uniju 31. oktobra, “po mogućstvu sa sporazumom - ali i bez njega, radije nego da ne izađe iz EU”.

identifikovani posmrtni ostaci pet osoba koje traži komisija za nestala lica

Posmrtni ostaci biće Prebačeni iz Prištine i sahranjeni u crnoj Gori

Posmrtni ostaci pet osoba, koje su identifikovane na Institutu za sudsku medicinu u Prištini, a nalaze se na Listi nestalih lica koju vodi Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore, u dogovoru sa porodicom, preuzeće se od Vladine komisije za nestala lica Kosova i njihovo sahranjivanje izvršiće se u Crnoj Gori, objavio je portal CdM. To je dogovoreno na zajedničkom sastanku Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore i delegacije Kosova, koji je održan na poziv predsjednika Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore Dragana Đukanovića u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. “Ova identifikacija predstavlja rezultat saradnje tokom protekla četiri mjeseca, kako vladinih komisija Crne Gore i Republike Kosovo,

tako i Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) i Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije“, kazao je Đukanović. Kako navodi CdM, on je dodao da će konač-

nim preuzimanjem posmrtnih ostataka naprijed navedenih, broj nestalih koje potražuje Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore iznositi 52 lica. Đukanović je podsjetio da su prethodno lica

koja su nestala u oružanim sukobima na području bivše Jugoslavije, a koje potražuje Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore, uključivala 57 crnogorskih državljana ili lica čiji su tražitelji, u

vrijeme kad su prijavili njihov nestanak, imali prebivalište u Crnoj Gori, od čega na teritoriji Kosova 44 lica, na teritoriji Bosne i Hercegovine 10 lica i na teritoriji Republike Hrvatske tri lica. “Rasvjetljavanje sudbine nestalih lica predstavlja civilizacijsku, pravnu i moralnu obavezu prema žrtvama i njihovim porodicama, koja protekom vremena nije i ne može biti manja. To je ujedno i pitanje ljudskih prava, jer porodice imaju pravo da znaju sudbinu svojih najmilijih, ali i u političkom smislu, kao značajnom indikatoru stvarne demokratizacije društva i države i njene spremnosti da se suoči sa posljedicima kršenja ljudskih prava izazvanih oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije“, naglasio je Đukanović.

KULTURA

PRVI CJELOVITI PREVOD DJELA NA NAŠ JEZIK

Lorensovi eseji o klasicima američke književnosti

Knjiga “Studije iz klasične američke književnosti” Dejvida Herberta Lorensa biće predstavljena večeras od 18.30 časova u Klubu kulture Soba u Podgorici, u organizaciji izdavačke kuće Arto. Riječ je o posljednjem izdanju izdavačke kuće Arto i ujedno prvom cjelovitom prevodu ovog djela na srpskohrvatski (BCHS) jezik. Beskompromisno kritičke i oštroumne Lorensove Studije tretiraju klasike američke književnosti i kulture, kao što su Hotorn, Melvil, Po, Kuper, Vitman, Dejn, ali i istovremeno oslikavaju duh Amerike i njenih mitova i klišea, svijesti i podsvijesti njenih stanovnika, istorije i geografije Novog svijeta. Otuda su ovi eseji danas sve

više dio programa humanističkih studija i društvenih nauka, pa slove i kao korisno štivo antropolozima i studentima političkih nauka. D. H. Lorens pisao je prozu, poeziju, eseje, a slavu je stekao naslovima “Ljubavnik ledi Četerli”, “Zaljubljene žene”, “Pruski oficir”, “Duga”, “Sent Mor”... Pogovor knjige i redakturu prevoda potpisuje prof. dr Marija Krivokapić, lekturu Jelena Marković, grafičko oblikovanje Adela Zejnilović. Razgovore će voditi prevodilac Milovan Novaković, lorensolog i anglistkinja Marija Krivokapić, kao i urednik Artoa Ognjen Savić. Publikovanje je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

INTERVJU: GLUMICA ANA VUJOŠ

MALO JE TUŽN PRVI PUT RADI U NACIONALN Svi likovi u “Hamletu” gore, sagorijevaju od svojih želja, ambicija, strasti i na koncu od svojih ludila

⌦ Marija Roganović

NA DANAŠNJEM PROGRAMU UNDERHILLFESTA

“Lake lekcije” Dorroty Zurbo u međunarodnoj selekciji Ostvarenje Lesli Tomas “Tužioci” biće prikazano večeras od 21 čas na terenu KK Budućnost u Njegoševom parku u okviru vantakmičarske selekcije 10. UnderhillFesta. Ovaj film se prikazuje u saradnji sa Ambasadom SAD kroz program American Film Showcase. “Tužioci” je dokumentarni film o tri posvećena pravnika koji se bore da slučajevi silovanja tokom rata ne ostanu nekažnjeni. Sniman više od pet godina na tri kontinenta, film vodi publiku od Konga, Bosne i Hercegovine do Kolumbije na dugo putovanje ka pravdi. U okviru međunarodne selekcije od 22.50 časova bi-

će prikazan film “Lake lekcije” Dorroty Zurbó. Film prikazuje život Kafije koja ima 17 godina. Prije dvije godine pobjegla je iz Somalije u Mađarsku kako bi izbjegla dogovoreni brak. Od tada živi u državnom domu za nezbrinutu djecu u Budimpešti. Uči jezik, ide u srednju školu, priprema se za mađarsku maturu i počinje manekensku karijeru. U ponoć, u okviru programa “Rok u ponoć”, biće prikazan film “Carmine Street Guitars” Rona Manna. Uz istaknute umjetnike i muzičare, film obuhvata pet dana života jedne radnje u centru Grinič Vilidža, koja ostaje otporna na gentrifikaciju. R.K.

Glumica Ana Vujošević, nakon premijere prvog crnogorskog “Hamleta” gdje tumači ulogu Hamletove majke, Gertrude, u razgovoru za Vikend novine ističe da je jako zadovoljna rezultatom, koji je iznijet zajedničkim snagama, jer je u pitanju bio naporan i stresan projekat. S obzirom na to da je Hamlet intrigantno napisano djelo koje je doživjelo ko zna koliko izvođenja širom svijeta, kao, uostalom i sva druga Šekspirova djela primarno je bilo odlučiti se što je najvažnije što postavkom ovog komada želimo da poručimo. “Ono što je mene oduševilo je precizna i direktna adaptacija, koju publika jako dobro i lako može da isprati. Sve glatko teče, pa će gledaoci moći da se prepuste, bez ikakvih dilema. Fokus je na vizuelnom efektu, na glumačkim dostignućima, na energiji, stra-

KOD HAMLETA JE FOKUS NA VIZUELNOM EFEKTU, NA GLUMAČKIM DOSTIGNUĆIMA, NA ENERGIJI, STRASTI, ŠTO UOSTALOM I JESTE LJEPOTA SVAKE PREDSTAVE, A TO JE NA KONCU I ESTETIKA I KOMPLETAN UGOĐAJ. REALIZACIJOM I PROCESOM PREDSTAVE SAM ZADOVOLJNA. BILO JE ZANIMLJIVO, ALI I IZUZETNO NAPORNO.

sti, što uostalom i jeste ljepota svake predstave, a to je na koncu i estetika i kompletan ugođaj. Realizacijom i procesom predstave sam zadovoljna. Bilo je zanimljivo, ali i izuzetno naporno...Zahvalna sam svima, na strpljenju, i odličnoj saradnji. Bio je izazov raditi na ovako velikoj, simboličnoj scenografiji, koja daje vjetar u leđa”, kazala je Vujošević.

■ SVAKA ULOGA NOVI JE IZAZOV

Gertruda, kraljica Danske, koju u komadu Ane Vukotić, tumači, udajom za muževljevog brata Klaudija, izaziva gnijev kod mladog kraljevića Danske. Ipak, ona svoj lik vidi kao intrigantan, prije negoli omražen, baš kao i samog Hamleta. Štaviše, ne smatra da je ijedan ženski ili muški lik omražen u književnosti, samo manje ili više privlačniji ili zanimljiviji za igranje. “Sve su to izazovi za nas glumce. To je jedan korpus različitosti jako bitan za stvaranje i pozorište uopšte. U svim Šekspirovim djelima, konkretno, Hamletu, psihološka pozadina svih likova je vrlo komplikovana i kada bismo zašli dublje i tražili neke uzroke, možemo da nađemo 100 verzija i 100 mogućnosti za svaki od ovih karaktera. To je jako važno. Gertruda može da bude opasna, stroga, hladna, može da bude strašno nježna, putena i zapravo samo malo raskalašna. Hamletov otac, s druge strane, ne znamo kakav je bio, možda je samo iz Ha-

mletovog ugla bio divan otac i dobar kralj. Sve je to diskutabilno i zato je to djelo uvijek izazov, za reditelje prije svega, ali i za glumce, jer sve te kontradiktornosti mi smo dužni da rješavamo u pozorištu i da im dajemo oblike kakve mislimo da treba”, pojašnjava Vujošević.

■ AMBIVALEN-

TNOST JE SUŠTINA GERTRUDE

Svi likovi u predstavi, kaže ova glumica, gore, sagori-

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

KULTURA

ŠEVIĆ

U ulozi Gertrude

Fpto: Duško Miljanić

NO DA PO IMO HAMLETA NOM TEATRU Moja Gertruda je putena, i pomalo sebična majka, ali istinski voli svog sina, na njoj svojstven način

jevaju od svojih želja, ambicija, strasti i na koncu od svojih ludila. “Moja Gertruda je putena, i pomalo sebična majka, ali i majka koja istinski voli svog sina, na njoj svojstven način. Ambivalentnost je njena suština. Ona svom sinu

želi dobro i to što radi, radi da bi očuvala njegovu sigurnost, i olakšala mu, ne razmišljajući mnogo o suptilnosti njegovih osjećanja i potreba. Tu je tragična zamka”, kaže glumica. U pozorištu, ali i u životu, jako je bitno vraćati se klasicima kao što je Šekspir. Međutim, u slučaju Nacionalnog teatra, “za sve postoji prvi put”, što nam nikako ne služi na ponos. Neophodno je na repertoaru uvijek imati i Čehova, Šekspira, Gorkog, Ibzena, Ostrovskog i Tenesi Vilijamsa, što sa nama, nažalost, nije slučaj.

■ OZBILJNO KASNIMO U PROMIŠLJANJIMA TEATRA

“Osjećam se postiđeno i pomalo tužno jer danas u 2019. godini ispisujemo istoriju, po prvi put radimo Hamleta u Crnogorskom pozorištu. To je za mene strašno, jer govori o kontinuiranoj, višedecenijskoj, inertnosti crnogorskog teatra, neangažovanosti, i nepromišljanju crnogorske kulture uopšte. Da već nemamo iza sebe skoro sva Šekspirova djela postavljena ili bar ona najpoznatija i najpopularnija, kao što su ‘Ričard treći’, ‘Bogojavljenska noć’, ‘Kralj Lir’… poražavajuće je. To samo pokazuje da mi zaista ozbiljno kasnimo, kada su u pitanju teatarska promišljanja, angažmani, ozbiljan rad, koncepti pozorišnih politika...”, ističe Vujošević. Karijeru u Crnoj Gori shvata na specifičan način, jer ovVujošević dje nema nikakve žurbe, “teš-

ko čovjek može išta da propusti”. Apsolutno je zadovoljna svojim dosadašnjim radom i angažmanima u pozorištu. Iako su iza nje godine iskustva, priznaje da nikada nije imala velika očekivanja.

■ APSURDNO JE U CRNOJ GORI IMATI VELIKA OČEKIVANJA

“Apsurdno je u Crnoj Gori imati velika očekivanja. Kada je u pitanju stvaranje, žalim što televizijskih i filmskih projekata nema više i što očigledno ne postoje materijalna sredstva koja se mogu izdvojiti za te projekte, jer mislim da je to dragocjeno i da bi puno koristilo odličnim i darovitim glumcima kojih ovdje imamo u izobilju i koji su spremni na ozbiljan rad. Imajući u vidu da je televizija zauzela primat, kao i to da je filmska industrija u regionu takođe u ekspanziji, bilo bi jako važno da se ovo ostvari”, kaže ona, dodajući da bi voljela da se više poradi na saradnji sa pozorištima iz regiona, u smislu razmjene glumaca. U njenoj bogatoj pozorišnoj biografiji, posebno se izdvajaju predstave “Smrtni grijesi”, “Ajmo na sex”, kao i “Malograđanska svadba”, koje su joj donijele prestižne nagrade crnogorskog pozorišta. Međutim, u svakoj ulozi, osjeća se podjednako dobro. Ako bi pak morala da neku izdvoji kao najomiljeniju, ta čast bi uvijek pripala Marti iz predstave “Beauty Queen”, jer je uz nju kao glumica sazrije-

vala, imajući u vidu da je predstava već punih 13 godina na repertoaru.

■ NAJBOLJE SE

OSJEĆAM U OZBILJNIM DRAMSKIM ULOGAMA

“Uvijek sam sebe posmatrala kroz taj komad, upoređivala izvođenja iz 2004, 2007. itd, i uz to koliko sam napredovala, oslobađala se, šta sam još kod sebe istraživala, koje novo sredstvo upotrijebila...U principu, svaka uloga mi je izazov i volim da se prepustim, ozbiljno posvetim i dam sve od sebe. Nisam tip glumice koja misli da može da radi sve. Možda se najbolje osjećam u ozbiljnim dramskim ulogama, psihološki začudnim ženskim likovima”, kaže Vujošević. Smatra da Podgorici nedostaju minimum još dvije scene za izvođenje, jer je i sama svjesna da bi dvije teatarske zgrade bila nemoguća misi-

ja. Institucija kao što je Zagrebačko kazalište mladih, ali i nezavisna scena, koja će gajiti plesni teatar, su više nego neophodne.

■ NEDOSTAJE

NAM KABAREA I MJUZIKLA

“Imamo Ballo, koji je sjajan, ali nije u mogućnosti da dalje napreduje, razvija se i ima više projekata iza sebe jer nema svoj prostor za izvođenje i sale za probe. U tom plesnom teatru mogli bismo da gajimo žanrove koji ovdje nažalost , nikad nismo realizovali, a to su mjuzikli, kabarei, i razne vrste drugih pozorišnih projekata, koji su našoj publici neophodni. U tom smislu mislim da je naša teatarska scena i dalje dosta siromašna, bez obzira na velike želje da obogatimo naš repertoar, ali i ambicije i trud koje ulažemo i prenosimo na publiku”, zaključuje glumica.

Detalj iz “Hamleta”

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

PREDSTAVLJENA KNJIGA ª PORTRETI KNJAZA DANILA I PETROVIĆA NJEGOŠAº

VLADARSKI PORTRET ISTORIJSKI JE DOKUMENT PRVOG REDA Knjiga Saše Brajović “Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša”, u izdanju Matice crnogorske, predstavlja značajan doprinos razumijevanju epohe knjaza Danila, rečeno je na promociji knjige

⌦ Jelena Boljević Knjiga Saše Brajović “Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša”, publikovana u izdanju Matice crnogorske povodom jubileja sto pedeset godina Danilovgrada, predstavljena je u četvrtak u sali Skupštine opštine Danilovgrad. Pored autorke, o knjizi su govorili predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović i istoričar Živko Andrijašević, a medijator večeri bio je Branislav Miko Stanišić, predsjednik Ogranka MC u Danilovgradu. Knjiga Saše Brajović “Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša” predstavlja značajan doprinos razumijevanju epohe knjaza Danila, istakao je Dragan Radulović. “Uza sav rizik da mi neko zamjeri što upotrebljavam termin epoha da bih označio vremenski kratak period vladavine knjaza Danila – a riječ je od svega devet godina vlasti! – istrajaću na tom terminu i nastojaću da ga objasnim upravo u duhu knjige o kojoj večeras govorimo. Autorica u svojoj knjizi o knjazu Danilu osvjetljava prostor za postavljanje nekoliko značajnih pitanja: Kako se društva sjećaju? Kako društva sebe razumijevaju – i održavaju živim! Kroz sopstveno sjećanje na prošlost? Kako se vladar kroz samorazumijevanje onoga što radi predstavlja drugima? Da li vladajućim ljudima i dominantnim državama u njegovom svijetu i vremenu, a do čijeg mu je mišlje-

Profesorica Saša Brajović je temeljni poznavalac struke, a uz to i ozbiljna spisateljica, koja veoma vješto upravlja značenjima koja upisuje u svoj rukopis. Njena knjiga zahtijeva obaviještenu čitalačku pažnju i veoma aktivnu olovku u ruci, ali sasvim sigurno nije dosadna

Sa promocije u Danilovgradu nja stalo, mora prilagoditi način predstavljanja nacije koju zastupa da bi ga uopšte razumjeli? Najzad, da bi ga politički pomogli, ukoliko ga priznaju i prihvate ravnim sebi! Takođe, kako naša sadašnjost ocjenjuje takvo vladarevo prikazivanje sebe? Pitanja je puno, i sva pristižu jedno za drugim. Vidjećete i sami kada budete čitali knjigu, neću da vam kvarim zadovoljstvo odgonetanja, naveo je Radulović. On je ocijenio i da autorka knjige Saša Brajović na neka od navedenih pitanja odgovara direktno i bez oklijevanja, dok su neka samo naznačena i odgovor moramo pažljivo iščitavati između redova, a neka se sama nameću da ih sebi postavimo u plodnom dijalogu sa knjigom. “To je jedna od ključnih odlika dobrog pisca: on ne vlada samo sopstvenim tekstom, već i našim očekivanjem od bogate razuđenosti različitih značenjskih slojeva koje su sadržane u njemu. A profesorica Saša Brajović temeljni je poznavalac struke, a uz to i ozbiljna spisateljica, koja veoma vješto upravlja značenjima koja upisuje u svoj rukopis.

Njena knjiga zahtijeva obaviještenu čitalačku pažnju i veoma aktivnu olovku u ruci, ali sasvim sigurno nije dosadna”. Epoha knjaza Danila u ovoj knjizi, dodao je on, nije prikazana samo kroz analizu knjaževih portreta – iako to sačinjava njen glavni dio - već je rezultat naučnog osvjetljavanja iz nekoliko bitnih uglova. “Autorica portrete koje tumači, u prvom redu razumijeva kao politički i nacionalni konstrukt državne reprezentacije vladara: u rasponu o d ‘p o javio se još jedan egzotični knjaz na Balkanu’ kako ga je u početku predstavljala tadašnja štampa u Evropi, do izvještaja o audijenciji kod francuskog cara Napoleona III, i činjenice da zvanični atelje u Parizu, od dvora ovla-

šćen za portretisanje tadašnjeg plemstva i careve porodice, pravi portret knjaza Danila. Da bi na valjan način autorica uspjela da prikaže svoje čitanje transformacije vladarskog značaja knjaza Danila – koji su oličeni u njegovim službenim portretima – ona ih je povezala sa njegovim političkim, diplomatskim, ratnim i zakonodavno emancipatorskim postignućima. A ona su bila golema”, kazao je Radulović. Prema riječima autorke, susret s portretima ohrabrio je uvjerenje da se o vladarskoj ličnosti knjaza Danila i njegovim pregnućima može razmišljati iz vizure njegovih portreta, kao i vizuelnih i verbalnih slika koje su mu posvetili njegovi savremenici. “Posmatrajući te slike,

shvatila sam da one, gotovo same za sebe, svjedoče o razvoju jedne izuzetne vladarske ličnosti. One vizuelno dopunjuju razumijevanje transformacije koju je za izuzetno kratko vrijeme, od 1852. do 1860. godine, prošla Crna Gora zahvaljujući svom, nakon Crnojevića, prvom svjetovnom vladaru, zakonodavcu, političkom i vojnom strategu i reformatoru ukupnog života – od institucionalnog do običajnog i svakodnevnog. Većina portreta koji se u knjizi razmatraju nedovoljno su poznati ili nepoznati i gotovo sasvim neproučeni. Istoriografi, tradicionalni i savremeni, vizuelnu kulturu uglavnom doživljavaju kao vrstu dekoracije, pa im nijesu poklonili posebnu pažnju. Savremena istorija umjetnosti, međutim, zna da je vizuelna kultura precizni zapis ukupnog konteksta. I da je vladarski portret prvorazredni istorijski dokument koji fiksira socijalni i nacionalni habitus. Sem toga, slika vladara jeste oblikovana društvenim vrijednostima, ali je, istovremeno, i njihov aktivni i moćni kreator, zaključila je Brajović.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

JEDAN OD NAJVEĆIH SVJETSKIH DI-DŽEJEVA BORIS B

Besmisleno je puštati tuđu muziku na setu

⌦ Filip Jovović

Njemački di-džej i producent Boris Brejcha zakazao je i ove godine druženje sa regionalnom i svjetskom publikom na Petrovaradinu, odnosno novosadskom Exit festivalu i to drugi put zaredom. Prva izdanja “Monster” i “Yellow Kitchen” objavio je 2006. godine, a ubrzo ga je svjetska publika prepoznala po trakama “Die Maschinen Sind Gestrandet”, “My Love” i “Lost Memory”. Sopstveni pravac “high-tech minimal” oformio je 2012, a izdavačku kuću naziva “Fckng Serious” 2015. godine, sa idejom promovisanja kvalitetne muzike i dobrih žurki širom planete. Među najdraže momente prethodne godine ubraja nastupe na događajima kao što su Tomorrowland, Awakenings, Time Warp i Exit, a nastup na ovogodišnjem novosadskom festivalu najavio je Vikend novinama. Maska koja je sa tobom od 2006. godine, ujedno je i tvoj vizuelni zaštitni znak. Kako ona utiče na nastup, publiku i koja su to dva lica Bori-

5 album naziva “22” je objavio je 2016. godine, a kritičari ga smatraju jednim od najboljih brejchinih izdanja

Nastup Na Exitu pamtim po ludoj ENErgiji. sjEćam sE situacijE vEoma dobro. stigli smo u srbiju privatNim avioNom i moj fotograf jE pravio NEkE sNimkE iz avioNa dok sam ja skakao sa avioNskog krila, što jE NijE bila dobra idEja - lošE sam doskočio i izvrNuo Nogu. prijE toga smo imali dva Nastupa, Exit jE bio trEći i svi smo bili vEoma umorNi. kada smo počEo sEt, trEbalo mi jE pola sata da NađEm pravi vajb, ali od tog momENta, bilo jE vEoma NEvjErovatNo puštati muziku za vas. publika u srbiji jE stvarNo posEbNa. sa Brejche? Da, otprilike bi se tako moglo reći - iza maske sam siguran i mogu da radim šta hoću. U kombinaciji sa muzikom koju stvaram maska pravi veoma posebnu atmosferu, što naročito volim. Ipak, ne postoji razlika između Borisa koga vidite iza pulta i Borisa u privatnom životu. Uvijek samo isti i ukratko - samo običan momak koji voli da producira muziku. Ime tvoje etikete je “Fckng Serious” (Je*eno ozbiljno). Zašto baš ovaj naziv i u kom odnosu su procentualno ove dvije riječi zastupljene u etiketi? Ovo ime je došlo slučajno. Sjedio sam sa prijateljem u studiju, bili smo u potrazi za narednom pjesmom - u tom momentu pojavio se ovaj naziv. Tada sam i dalje bio u potrazi za dobrim imenom etikete i “Fckng Serious” je došlo u pravom trenutku. Kako bih razdvojio ove dvije riječi u nazivu etikete - reći ću da smo donekle ludi, ali radimo vrlo ozbiljno. Sopstvenim žanrom stvorio si specifičan stil. Da li je danas moguće postati dobar di-džej bez produciranja sopstvene muzike? Mislim da je moguće postati di-džej bez stvaranja sopstve-

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

zabava

BREJCHA ZA VN PRED NASTUP NA EXIT FESTIVALU:

ne muzike, ali pretpostavljam da je mnogo teže, iz razloga što je muzika koja se producira danas neka vrsta sopstvenog marketinga. Ukoliko želite da postanete popularni intenacionalno, lakše je to ostvariti kada producirate sopstvenu muziku. Zašto bih na sopstvenom setu davao prostor muzici drugih izvođača, publika dolazi na moju zabavu jer zna šta Boris pušta. Zašto bih onda puštao trake drugih izvođača - to nema smisao ni poentu... Možeš li sa nama podijeliti neku od zanimljivih situacija tokom nastupa koja je promakla publici? Desilo se prošle godine u Francuskoj. Skoro sam završio set, mislim da je bilo ostalo 15 minuta do kraja, a ludački mi se išlo u toalet, toliko da nisam ni mogao ostati koncentrisan na muziku. Skakutao sam kao beba po bini. Kada je prošla i posljednja traka, mahnuo sam samo jednom publici za “doviđenja” i potrčao iza pozornice da završim što se završiti moralo

2017.

godine Fckng SeriouS je bila prva muzička etiketa koja je autobuSom i Sa poSadom putovala evropom i priredila 10 naStupa za 12 dana - nisam mogao da stignem do toaleta, bio je predaleko. Sve u svemu, bilo je smiješno. Kakvi su utisci sa prošlogodišnjeg nastupa na Exitovoj Dance Areni? Šta mislite o sinergiji i energiji same Dance arene, tj. kako ste osjetili publiku na ovom nastupu? Nastup pamtim po ludoj energiji. Sjećam se situacije veoma dobro. Stigli smo u Srbiju privatnim avionom i moj fotograf je pravio neke snimke iz aviona dok sam ja skakao sa avionskog krila, što nije bila dobra ideja - loše sam doskočio

i izvrnuo nogu. Prije toga smo imali dva nastupa, Exit je bio treći i svi smo bili veoma umorni. Kada sam počeo set, trebalo mi je pola sata da nađem pravi vajb, ali od tog momenta, bilo je veoma nevjerovatno puštati muziku za vas. Publika u Srbiji je stvarno posebna. Šta je po tvom mišljenju definicija dobre, vrijedne i kvalitetne elektronske muzike? To je veoma jednostavno. Nema loše muzike, u pitanju je samo ukus. Dakle, ako volite neku pjesmu, onda je to dobra pjesma za vas.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 8. 6. 2019.

GRUPA LUTKE NA KONCU (KUD IDIJOTI MADE IN CHINA) PORUčUJE

Nikšić voli kvalitetNu muziku - a to su idijoti Sviramo preko 30 pjesama KUD Idijota, a mislim da ih se i publika uželjela, jer već nekoliko godina bend ne postoji - dakle, tu je potreba sa obje strane za ovakvim nastupima, ističu Lutke za VN

Sa nastupa grupe Lutke na koncu

⌦ Danilo Brajković Nikšićani su opet raspoloženi da uživaju u dobroj muzici i prisjete se nekih ljepših vremena - tamošnji The House pub sjutra veče (početak u 22 časa, ulaz dva eura - na dan koncerta tri eura) ugostiće Lutke na koncu, grupu iskusnih beogradskih muzičara, koji u formi tributea čuvaju od zaborava numere legendarnih Kud Idijota, pulskog sastava čije bogato stvaralaštvo krasi nekoliko vanserijskih albuma, kao što su “Mi smo ovdje samo zbog para”, “Glupost je neuništiva”, “Istra mi materina”... Nažalost, nakon smrti vokala Branka Črnca Tuste 2012. godine bend se povukao, a sastav Lutke na koncu, Vikend novinama otkriva Vladan Vasiljević, jedan od članova, formiran je na krilima ogromne ljubavi prema stvaralaštvu Idijota. Ipak, Vasiljević priznaje da

2012.

GODINE BEND KUD IDIJOTI SE POVUKAO, NAKON SMRTI VOKALA BRANKA ČRNCA - TUSTE na početku ništa nije slutilo na to da će “morati” dodati tribute u naziv grupe, ali snažan odjek prvih nastupa i reakcija publike učinili su svoje.

■ Uvijek bUde dobro “Mi to zovemo KUD Idijoti made in China, samo da nije tribute ili cover, jer je to sve krenulo iz druge pobude. Htjeli smo da organizujemo veče posvećeno KUD Idijotima u Beogradu, ali poslije toga čovjek vi-

še nije mogao da zaustavi ponude za nastupe. Tako je krenulo. Na kraju, da bi se znalo kako je i šta je, morali smo dodati to - tribute, da ljudi znaju gdje dolaze, jer Lutke na koncu baš nije ni specijalno poznat ni jasan naziv. Ljudi čak, možda, i ne vole to tribute i cover. Opet, mi volimo sve te pjesme, uvijek bude dobro na nastupima, a mislim da se i publika uželjela pjesama, jer već nekoliko godina KUD Idijoti ne postoje. Dakle, postoji potreba

sa obje strane za ovakvim nastupima”, objašnjava Vasiljević. Biće ovo premijerni nastup Lutki na koncu u Crnoj Gori, ali Vasiljević podsjeća da je grupa sastavljena od nekoliko muzičara koji su sa raznim bendovima dolazili na naš teren. Dobro znaju šta mogu očekivati od nikšićke publike, a poručuju joj da neće izostati kvalitetna svirka.

■ Članovi idijota nas cijene

“Planiramo da sviramo sat i po do dva, ali se to skoro uvijek produži. Ne može se zaustaviti baš tako lako. Sviramo preko 30 i nešto pjesama, a ljudi vole razne. Ima bar 10 koje ne možeš da zaobiđeš nikako. Upoznati smo veoma dobro sa Nikšićem, imamo tamo dosta prijatelja, volimo da dođemo i bez poziva (smijeh). Znamo da

Nikšić voli dobru muziku”, ističe Vasiljević. A koliko dobro Lutke na koncu odrađuju dio svog posla govori i podatak da su od Nenada Marjanovića alijas dr Frica, bivšeg basiste kultnog benda, dobili poziv da nastupe na nekoliko promotivnih skupova u Srbiji povodom promocije njegove knjige “Život s idi(j)otima”. Regionalnoj muzičkoj sceni definitivno ne fali sličnih tribute sastava, ali brojni ne uspijevaju da na pravi način promovišu muziku originalnih postava. Vasiljević cijeni da sve zavisi od pristupa i publike. “Fricov poziv dovoljan je pokazatelj koliko članovi benda cijene naš rad. Coveri i tribute bendovi ne bi opstali da ih publika ne traži. Mi smo krenuli iz totalno drugačije pobude, spontano, a došli smo čak i do tog Fricovog poziva”, zaključuje Vasiljević.

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

zabava

Igor Vince

Bojana će imati premijerni nastup u Crnoj Gori upravo na Bedemu i veoma se raduje. Vince je neko čije vrijeme tek dolazi i uvjereni smo da će nastup sjajnog muzičara i njegovog neobičnog benda, u kome dominiraju pripadnice ljepšeg pola, predstavljati pravo osvježenje

NIKŠIĆKI BEDEM JAČI ZA SRBIJANSKE MUZIČARE

Vunturišević i Vince za osvježenje u vrelim noćima ⌦ Danilo Brajković

ajnovija pojačanja ovogodišnjeg Bedem festa stižu iz Srbije. Bojana Vunturišević, iza koje stoje fantastičan glas, posvećenost i posebna energija, i Igor Vince, čije vrijeme tek dolazi, obećavaju nezaboravan provod, poručuju iz nikšićke festivalske ljepotice. Jubilarno 10. izdanje Bedem festa na programu je od 2. do 4. avgusta na istoimenoj tvrđavi. Organizatori su nedavno promovisali ideju Bedema širom regiona, a iz Ljubljane, Zagreba, Zaboka, Skoplja, Sa-

rajeva, Novog Sada i Beograda stigli su komplimenti, pa je tako na talasima pozitivne energije direktor Petar Šundić obradovao ljubitelje festivala najavom dolaska Bojane Vunturišević i Igora Vincea.

“Bedem je mjesto ekskluzivnih i premijernih nastupa, pa nastavljamo u tom pravcu. Bojana će imati premijerni nastup u Crnoj Gori upravo na Bedemu i veoma se raduje. Riječ je o veoma autentičnoj ženi, iza koje stoje fantastičan glas, posvećenost, posebna energija - inspirativna naročito za mlađe posjetioce, što je i smisao našeg festivala. Vince je neko čije vrijeme tek dolazi i uvjereni smo da će nastup sjajnog muzičara i njegovog neobičnog benda, u

Bojana Vunturišević kome dominiraju pripadnice ljepšeg pola, predstavljati pravo osvježenje u vrelim i sparnim ljetnim večerima tokom Bedema”, navode domaćini. Zanimljivo, potvrda nastupa Vunturišević stigla je nekoliko časova nakon što je objavila novi singl i spot “Promašaj”. “To je posljednja u nizu pjesama koje sam napisala za drugi album, koji, za sada, nosi ime ‘Sama’. Pjesma je lirički inspirisana jednim instant poznanstvom, prijateljstvom.

Zvuči poznato, zar ne? Željela sam da kroz prizmu klasične ljubavne priče opišem momenat sadašnjice, u kojoj smo okruženi instant prijateljima i odnosima. Muzika je nastala tačno prije godinu - na mom iPadu. Željela sam da najaktuelnije savremene elemente muzičke produkcije prilagodim svom muzičkom izrazu i ukusu”, istakla je Vunturišević, uz napomenu da joj pri pisanju stihova asistirala dramaturškinja, rediteljka i pesnikinja Minja Bogavac.

DANIJELA MARTINOVIĆ 16. JUNA U TIVTU

Biće to poseban koncert

Danijela Martinović

Hrvatska pjevačica Danijela Martinović održaće koncert na platou ispred podmornice u Porto Montenegru 16. juna (20 časova, ulaz besplatan), u okviru kulturno-edukativnog projekta Putevima bokeljskih Hrvata. Tokom stominutnog muzičkog programa, navode domaćini, izvešće hitove iz bogate karijere, ali i neke od pjesama iz Boke Kotorske. “Boka Kotorska je u mom srcu. Vezana sam za nju porodično. Moja tetka je dugo godina bila časna sestra u samostanu u Boki. Ovaj pre-

divni zaliv posjetila sam već nekoliko puta i svaki put otkrivam neke nove ljepote. Koncert u Porto Montenegru biće poseban za sve nas. Nakon dugo vremena imam priliku da nastupim pred crnogorskom publikom. Izvesćemo neke od najvećih hitova koje sam pjevala u grupi Magazin te iz moje samostalne karijere”, kazala je Martinović, prije čijeg će koncerta, u muzeju “Zbirka pomorskog nasljeđa”, biti otvorena izložba fotografija “Razglednica iz Zagreba”, snimatelja i fotografa Filipa Popovića. D.B.

42 LAKŠA

ENIGMATIKA SKAKATI PREKO NEČEG

ELEKTRIČNA ENERGIJA

DONJI DIO POSUDE

2. I 1. VOKAL

OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

LUKA NA NARODNI HEROJ JUNAČKI SJEVEROISTOKU KERŠOSPJEV KINE VANI

KOJI NIJE GLADAN

FOTO UBOD

ITALIJANSKI FUDBALER, ĐUZEPE

GAJE RIBE U AKVARIJUMU

DVOCIFRENI BROJ ADIDAS ILI PUMA ČINITI NEŠTO ŠARENIM

FILM SRĐANA DRAGOJEVIĆA OBIM AMERIČ. GLUMAC SA KARIKATURE

MEĐUNARODNA OZNAKA ŠPANIJE

SIDRO POSREDNIK U PREGOVORIMA

ŠKOLA ITALIJAN. TENOR, LUČANO INDUST. BILJKA JAKO BOGATI LJUDI

INICIJALI GLUMICE HAJEK

SIMBOL AKTINIJUMA SUDJELOVANJE SVIJETLO OKO TIJELA ŽENSKO IME

GOMILE, HRPE

ITALIJANSKI POZDRAV

NEVJERNI HRISTOV APOSTOL

BIVŠI PREDSJEDNIK MOK, BARON

ŽITELJ ESTONIJE

Bil Gejts ima periodni sistem elemenata sa uzorkom od svakog u svojoj kancelariji

UPITNA RIJEČ

DREVNA DRŽAVA U AZIJI

ŠAMPION

JAPANSKA MARKA AUTOMOBILA

NARODNO MUŠKO IME ITALIJA PRVO SLOVO AZBUKE

PRKOSITI

SLOBODAN (ENG.) RUSKI NAPITAK

UPIŠITE NULU ATMOSFERSKA POJAVA ROBERT REDFORD ALBANSKA MONETA

ŠIFROVANI KLJUČ

MJERA ZA POVRŠINU

IZVOR, ZDENAC

Play sudoku online at:

MJESTO NA KOME NEKO ŽIVI ILI RADI

www.sudokukingdom.com

DEDALOV Play sudoku online at:

SIMBOL SUMPORA

Play sudoku online at:

SIN

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Usta ajkule “Heterodontus portusjacksoni”

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ŠPAJZ, ŠKAMP, VODA, SKUTER, ZI, PORTALI, DIN MARTIN, H, OTRANTO, ATV, SRASTI, ITEA, TOSTER, RIST, ANTIRASISTI, VIOLINIST, T, LJ, DO, ILI ILI, ANE, ČAR, IC, CRV, ATO.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3371

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3042 2015-02-10

2016-01-05

4 6

7 5

1 8

4 5

www.sudokukingdom.com 4 3 7 1 8 6 2 9

2 7

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Puzzle solution:

3 5

Sudoku puzzle No. 3043 2015-02-11

7 5 6

Daily Sudoku puzzle No. 3363

2015-12-28

Medium level

9 1

1 8

5 3

1 7 2

4 1 5

4 5

9 9

1 5

5 1

FOTO UBOD

TEŽA

KOJE JE SLOVO NAJBROJNIJE U NAZIVU VULKANA POPOKATEPETL

DIJELITI EKSPERT SE NA ZA GRANE POLITIKU

IMA GA AMEARA, A RIČKI IMA GA GLUMAC I ORO MARFI

TIŠINA

JUŽNO VOĆE

DIJELOVI URLICI, OTPLATE VRISKOVI DUGA

NJEMAČKI PISAC, ERIH MARIJA POPUNITI TUNISKA POVRŠINU MONETA NESUUSTATI VISLIM RANO, CRTAMA PORANITI

PRODUKCIJA GRAMOFONSKIH PLOČA ITALIJANSKA MARKA AUTOMOBILA GRČKO SLOVO

RIMSKI BROJ 1000

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

AMERIČ. GLUMAC

RAŠČLANJIVATI (LAT.) SRPSKI FUDBALER MIHAJLOVIĆ

MREŽA U TENISU

INTEGRAL (SKR.)

STRANO M. IME JEDAN VOKAL HRVATSKI ROKER, DADO

STRANO ŽENSKO IME OKRENUTOST OKO OSE

BOGINJA U HINDUIZMU INICIJALI SLIKARA KOKOŠKE MJESTO KOD OPATIJE

GRAD U ŠPANIJI

Lobanja mamuta pronađena ispod njive

ITALIJANSKI FUDBALER, MAURO NATJERATI NEKOG DA SE ISELI OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE

STOTI DIO KUNE ISLAND NJEMAČKI GRAD TONA ILI TEMPO NULA

OSOBE KOJE DRŽI OTMIČAR PULT U TRGOVINI ZA IZLAGANJE ROBE

SPOZNAJA O ČEMU

FRANCUSKI SLIKAR, ŽORŽ GIGABAJT ČESTA POSLJEDICA NERVIRANJA

NJEMAČKO JEDAN ZANATLIJA KOJI DONOSI SREĆU

Play sudoku online at: SIMBOL UGLJENIKA

Kanjon na Islandu

TEŽA

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3371 2016-01-05 1

7 3

Puzzle solution:

5 2

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2650

2014-01-14

Medium level

1 4

3 2

7 1 5

8 6

7 4

Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

3 1

4 www.sudokukingdom.com 9 5 7 2 6 3 8 1 4 1

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: PEDESET OSAM, RANE, PATIKE, E, O, Š, KOTVA, SH, PAMUK, AC, KAMARE, AURA, ARIVEDERČI, KILANIN, EST, ASIRIJA, ŠTO, TOJOTA, AĆIM, INATITI SE, A, FRI, O, KOD, RR, VRELO, ADRESA, S, IKAR.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-02-06

Play sudoku online at:

VRSTA RIBE

www.sudokukingdom.com

RADNO MJESTO ORAČA RIMSKO 5

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 3038

NAGLASITI GLAVNI SASTOJAK TEKILE

3 1

6 2 4

marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Crna Gora

Crna Gora Ministarstvo ekonomije SAOPŠTENJE MINISTARSTVA EKONOMIJE Ministarstvo ekonomije je, na osnovu člana 21 Zakona o koncesijama (“Sl.list CG”, br. 08/09), u “Službenom listu Crne Gore”, broj 21/19, od 31. maja 2019. godine, oglasni dio i na sajtu Ministarstva www.mek.gov.me, objavilo Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju pojave mineralne sirovine tehničko- građevinskog kamena “Pogled”, Opština Rožaje; Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraižvanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Stupne“, Opština Kotor; Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Ledenice“, Opština Kotor. Podgorica, 24.05.2019. godine Broj: 970-151/2019-2 Na osnovu člana 21 Zakona o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 8/09), Ministarstvo ekonomije objavljuje JAVNI OGLAS ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA DODJELU UGOVORA O KONCESIJI ZA DETALJNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJU POJAVE MINERALNE SIROVINE TEHNIČKO GRAĐEVINSKOG KAMENA “POGLED”, OPŠTINA ROŽAJE 1. Uvod Ministarstvo ekonomije Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovana lica da se prijave na Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju pojave mineralne sirovine tehničko- građevinskog kamena “Pogled”, opština Rožaje (u daljem tekstu: Javni oglas). Davanje koncesija se sprovodi na osnovu javnog nadmetanja u otvorenom postupku na način definisan Zakonom o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 8/09) i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). 2. Predmet koncesije i opis lokacije Predmet koncesije su detaljna geološka istraživanja i eksploatacija pojave mineralne sirovine tehničko - građevinskog kamena „Pogled“, opština Rožaje. Istražno-eksploatacioni prostor „Pogled“ administrativno pripada Opštini Rožaje. Koordinate graničnih tačaka i površina istražno-eksploatacionog prostora su dati u sljedećoj tabeli:

Tačka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

Koordinate

Površina (ha)

4 746 901,745 4 746 957,730 4 747 013,715 4 747 030,733 4 747 047,751 4 747 048,592 4 747 038,076 4 747 003,764 4 746 891,306 4 746 778,848 4 746 745,905 4 746 712,962 4 746 735,473 4 746 761,867 4 746 781,906 4 746 822,622 4 746 856,446 4 746 877,112 4 746 902,932 4 746 929,705 4 746 938,452 4 746 937,897 4 746 932,681 4 746 921,463 4 746 911,400 4 746 907,425 4 746 903,450

7 437 601,906 7 437 595,576 7 437 589,247 7 437 641,076 7 437 692,905 7 437 767,408 7 437 807,395 7 437 859,097 7 437 938,025 7 438 016,954 7 437 964,422 7 437 911,891 7 437 897,773 7 437 874,304 7 437 860,707 7 437 833,372 7 437 811,013 7 437 796,270 7 437 777,723 7 437 753,874 7 437 735,906 7 437 725,207 7 437 713,649 7 437 697,192 7 437 670,969 7 437 643,976 7 437 616,983

6 ha

3. Osnovni elementi Koncesionog akta Koncesioni akt o pojavi mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena “Pogled”, opština Rožaje (u daljem tekstu: Koncesioni akt) je osnovni dokument, na osnovu kojeg se pokreće postupak dodjele koncesije, a koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 25. aprila 2019. godine. Koncesioni akt definiše, odnosno sadrži: predmet koncesije, tehnički izvještaj o ležištu „Pogled“, rok trajanja koncesije, osnovne parametre za ocjenu opravdanosti investicije, mjere za zaštitu životne sredine, opis postupka rekultivacije, unaprjeđenje eneregetske efikasnosti, minimalni početni iznos koncesione naknade, kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu, osnovne elemente tenderske dokumentacije i spisak propisa koji su primenjuju u postupku davanja koncesije i vršenja koncesione djelatnosti. 4. Pravila i kriterijumi za učešće na Javnom oglasu Postupak javnog nadmetanja u otvorenom postupku je bliže definisan Zakonom o koncesijama, kao i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). Takođe, postupak javnog nadmetanja je detaljnije objašnjen i u Uputstvu za podnošenje ponuda (u daljem tekstu: Uputstvo). Pravo učešća na javnom nadmetanju za dodjelu Ugovora o koncesiji za eksploataciju ima domaće ili strano privredno društvo ili drugo pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice, konzorcijum ili neki drugi oblik poslovnog povezivanja koji ispunjava uslove vezane za podobnost za učešće na javnom nadmetanju u skladu sa Zakonom o koncesijama. Shodno članu 23 Zakona o koncesijama nepodobni da učestvuju na javnom nadmetanju za dodjelu ugovora o koncesiji su:  privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, osim postupka reorganizacije u skladu sa zakonom kojim je uređena insolventnost privrednih društava;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u vršenju profesionalne djelatnosti;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja imaju neizmirene poreske obaveze I obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog oglasa. 5. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Kriterijumi na osnovu kojih se vrši vrednovanje ponuda su sljedeći:

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Tačke A B C D E

X 4 710 999,1505 4 711 180,7947 4 711 304,3235 4 711 303,3259 4 711 235,0000

Y 6 557 140,1288 6 557 177,7941 6 557 134,7522 6 556 893,5247 6 556 717,0000

marketing

Površina

7.8 ha

3. Osnovni elementi Koncesionog akta Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Ledenice“, opština Kotor (u daljem tekstu: Koncesioni akt) je osnovni dokument, na osnovu kojeg se pokreće postupak dodjele koncesije, a koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 31. januara 2019. godine. Koncesioni akt definiše, odnosno sadrži: predmet koncesije, tehnički izvještaj o lokalitetu “Ledenice”, rok trajanja koncesije, osnovne parametre za ocjenu opravdanosti investicije, mjere za zaštitu životne sredine, opis postupka rekultivacije, unaprjeđenje eneregetske efikasnosti, minimalni početni iznos koncesione naknade, kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu, osnovne elemente tenderske dokumentacije i spisak propisa koji su primenjuju u postupku davanja koncesije i vršenja koncesione djelatnosti. 4. Pravila i kriterijumi za učešće na Javnom oglasu Postupak javnog nadmetanja u otvorenom postupku je bliže definisan Zakonom o koncesijama, kao i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). Takođe, postupak javnog nadmetanja je detaljnije objašnjen i u Uputstvu za podnošenje ponuda (u daljem tekstu: Uputstvo). Pravo učešća na javnom nadmetanju za dodjelu Ugovora o koncesiji za eksploataciju ima domaće ili strano privredno društvo ili drugo pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice, konzorcijum ili neki drugi oblik poslovnog povezivanja koji ispunjava uslove vezane za podobnost za učešće na javnom nadmetanju u skladu sa Zakonom o koncesijama. Shodno članu 23 Zakona o koncesijama nepodobni da učestvuju na javnom nadmetanju za dodjelu ugovora o koncesiji su:  privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, osim postupka reorganizacije u skladu sa zakonom kojim je uređena insolventnost privrednih društava;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u vršenju profesionalne djelatnosti;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja imaju neizmirene poreske obaveze I obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog oglasa. 5. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Kriterijumi na osnovu kojih se vrši vrednovanje ponuda su sljedeći:

br.

KRITERIJUMI

Broj bodova

9.1 9.2 9.3 9.4 9.5 9.6

Ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade Ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje Reference ponuđača Finansijski aspekt-prosječni bruto prihod u posljednje tri godine Finansijski aspekt-prosječni profit u posljednje tri godine Kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekononomski razvoj

30 30 20 5 5 10

6. Tenderska dokumentacija Tendersku dokumentaciju čine Javni oglas, Koncesioni akt, Uputstvo za podnošenje ponuda, Nacrt ugovora o koncesiji, sa svim pripadajućim prilozima i obrascima. Tenderska dokumentacija je javno dostupna na internet stranici Ministarstva ekonomije www.mek.gov.me Ponuđači koji žele učestvovati na javnom nadmetanju moraju prethodno otkupiti Tendersku dokumentaciju od Ministarstva. Cijena, postupak otkupa i preuzimanja tenderske dokumentacije je bliže definisan u Uputstvu. 7. Bankarska garancije ponude Kao dokaz objezbjeđenja ponude prilaže se bankarska garancija ponude na iznos od 5.000,00 € (slovima: pet hiljada eura), plativa na prvi poziv, bez prava prigovora, u formi datoj u Uputstvu. Bankarska garancija ponude mora imati rok važenja najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. 8. Rok za podnošenje ponuda, povlačenje ponuda i javno otvaranje Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku. Ponude moraju pristići u arhivu Nadležnog organa najkasnije do 18. jula 2019. godine do 12:00 časova, što je krajnji rok za podnošenje ponude (u daljem tekstu: Krajnji rok). Ponude se dostavljaju na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora Ponude se predaju lično u zatvorenom omotu. Predajom se podrazumijeva fizički prijem od strane arhive Nadležnog organa. Nadležni organ izdaje potvrdu, odnosno evidentira prijem Ponude sa jasno naznačenim datumom i vremenom prijema ponude. Prispjele ponude se otvaraju 18. jula 2019. godine u 13:00 časova u Konferencijskoj sali Nadležnog organa, Rimski trg broj 46, Podgorica. Ovlašćeni predstavnici ponuđača koji prisustvuju javnom otvaranju ponuda su dužni da prezentuju ovlašćenje za prisustvovanje otvaranju ponuda, kao i lični dokument za identifikaciju. Sve ponude moraju da imaju važenje najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. Podnesene ponude se mogu povući uz pisani zahtjev ponuđača najkasnije do krajnjeg roka za podnošenje ponuda. Ponuda koja je primljenja nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenom. Takođe, zahtjev za povlačenje ponude prispio nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenim. Neblagovremene ponude ili zakašnjeli zahtjevi za povlačenje ponuda neće se razmatrati i biće odbačeni. 9.Komunikacija Pitanja koja se odnose na tendersku dokumentaciju, zahtjeve za dobijanje dokumenata, plaćanje naknada i druge upite treba uputiti Ministarstvu na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora TEL: +382 20 482 300; FAX: +382 20 482 300; Kontakt lice: Nebojša Koprivica E-mail: nebojsa.koprivica@mek.gov.me Radno vrijeme: 10:00-15:00 UTC+01 Ministarstvo će na dobijena pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom odgovoriti u roku od pet radnih dana, licima koja su otkupila Tendersku dokumentaciju. Odgovori Ministarstva na pitanja biće dostavljena i drugim licima koja su izvršila otkup tenderske dokumentacije bez navođenja strane koja je postavila pitanje. Ministarstvo neće odgovarati na pitanja koja prispiju pet radnih dana prije krajnjeg roka za podnošenje ponuda ili kraće, kao ni na pitanja koja postave lica koja nijesu otkupila Tendersku dokumentaciju. Ministarstvo nije u obavezi da odgovori na sva pitanja.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA , 8 I 9. 6. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

OBAVJEŠTENJE Poštovan i

prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

20 riječi slati na:

20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

   20   1  1 

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

kori sn i ci oglasnog

APARATI/OPREMA

MALI OGLASI DO

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

marketing@ dnovine.me Tel: 020 252 900

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje

Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Junski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 8. I 9. 6. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SOKOLIĆI NASTAVILI PRIPREME ZA KAZAHSTAN

Gruzija i neriješen rezultat u prijateljskom meču bez pravih šansi i golova je arhiviran, skeniran, izvukle su se pouke... I sada se mlada reprezentacija Crne Gore u miru sprema za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2021. godine u Mađarskoj i Sloveniji. “Sokolići” svoj prvi meč grupe 6 igraju pod Goricom protiv Kazahstana (utorak 11. jun, 20.30), a svi u taboru Miodraga Mikija Vukotića su optimisti, svjesni da posjeduju kvalitet. Tako razmišlja i 21-godišnji Lazar Vučićević... “Pred nama je zahtjevna utakmica, jer je Kazahstan ozbiljna ekipa. Vidjeli smo to protiv Farskih Ostrva, pošto su taj meč riješili u svoju korist sa 1:3. Biće teško, jer Kazahstan dolazi pun samopouzdanja”, jasan je igrač Mladosti iz Lješkopolja, prvaka Druge lige i novog prvoligaša.

■ GRUZIJA JE BILA DOBAR TEST

Kazahstan je svoj početak u kvalifikacijama za EURO odradio sjajno (Farska Ostrva - Kazahstan 1:3, to je bio jedini meč za sada u grupi 6), ali... “Ukoliko budemo na sto odsto svojih mogućnosti, mislim da ćemo upisati pobjedu. Moramo dobro da se spremimo, a uvjeren sam da će selektor i stručni štab odraditi sve na najbolji način”. Igra protiv Gruzije ne uliva sigurnost, ali Mikijevi učenici su se malo štedjeli, a na terenu nije bio najjači sastav, već kombinovan. “Gruzija je bila dobar protivnik uprkos tome što na papiru nije neka ozbiljna reprezentacija. Pokazala je da ima kvalitet, ali mi smo imali par šansi da riješimo meč, ali ni-

smo uspjeli. Definitivno, to je bila dobra provjera za nas”, jasan je Vučićević.

■ DOBRI SMO

KAO CJELINA

Jedan od najboljih fudbalera Mladosti iz Lješkopolja je po vokaciji desno krilo, ali selektor Vukotić ga je prebacio na desnog beka usljed povreda pojedinih igrača, a poslije Gruzije je javno pohvalio 21-godišnjeg brzanca. “Deficitni smo na poziciji desnog beka, selektor je odlučio da meni pruži priliku, a mislim da sam korektno odradio posao. Na šefu je da odluči koga će staviti protiv Kazahstana”, rekao je strijelac pet golova na 23 meča u Drugoj ligi. “Crveni” će se u grupi 6 takmičiti sa Kazahstanom, Farskim Ostrvima, Makedonijom, Izraelom i favoritom Španijom. Devet prvoplasiranih ekipa iz devet kvalifikacionih grupa ide direktno na EP, dok će se dvije najbolje drugoplasirane ekipe plasirati u baraž. “Mislim da je ovo jedna od najboljih mladih reprezentacija u posljednje vrijeme. Nemamo sada nekog ekstra kvalitetnog igrača iz velikog kluba, ali smo dobri kao cjelina. Nadam se da će nas to odvesti na Evropsko prvenstvo”, jasan je Vučićević. B.T.

MISLIM DA SMO JEDNA OD NAJBOLJIH MLADIH REPREZENTACIJA U POSLJEDNJE VRIJEME. I DOBRI SMO KAO CJELINA. NADAM SE DA ĆE NAS TO ODVESTI NA EVROPSKO PRVENSTVO

Startnih 11 pred meč sa Gruzijom: Lazar Vučićević nosi broj 20

CRNA GORA ODIGRALA NERIJEŠENO CRNA GORA

Mugoša 69’

Mijatović Marušić Vujačić Simić Tomašević (71’ Boljević) Šćekić (59’ Bakić) Kosović Janković (85’ Jovović) Vešović Mugoša Bećiraj Selektor: Miodrag Džudović

KOSOVO

Foto: Dejan Lopičić

Protivnik je ozbiljan, ali sve od nas zavisi

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Rašica 24’

Murić Vojvoda Rahmani Aliti Pačarada (69’ Kololji) Halimi Voka Rašica Zenjeli (39’ Žegrova) Selina (78’ Rašani) Murići Selektor: Bernar Šalan

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Igralo se bez prisustva publike. Sudija: Danijele Orsato (Italija). Pomoćnici: Lorenco Manđaneli (Italija), Đorđo Pereti (Italija).

Džudović: Remi je realan rezultat. Kosovo se pokazalo kao ozbiljna ekipa, a ja se nadam da ćemo iz ove situacije da izađemo jači.

REMI U HAOTI I MINIMALNE

⌦ Bojan Topalović

Haotičan dan u kome je politika pobijedila fudbal (Tumbaković, Stojković i Ivanić više neće biti članovi “hrabrih sokolova”) je ostavio traga na reprezentaciju Crne Gore! Nije se desio pozitivan šok, ali ni previše negativan. Međutim, nije stigla ni toliko željena pobjeda... Crna Gora je pod Goricom, pred praznim tribinama, remizirala sa Kosovom (1:1). A to znači da je naša reprezentacija predvođena Miodragom Džudovićem (uskočio u Tumbino odijelo) napravila korak nazad na putu ka Evropskom prvenstvu, pošto je drugo mjesto sada miljama daleko. A u ponedjeljak u Olomu-

cu igramo sa probuđenom Češkom...

■ NISMO POSTOJALI

PRVO POLUVRIJEME

Do temelja uzdrmana Crna Gora nije imala ideju. Ni igru. Ni pravi pas. Ni lidera. Lopta je uglavnom išla nazad, linije tima su bile daleko jedna od druge, a prazan prostor koji se otvarao na sredini nije imao ko da iskoristi. Jednostavno, Aleksandar Šćekić i Nebojša Kosović nisu taj tip fudbalera... Međutim, prva dobra šansa je viđena u režiji momaka u “crvenom“ - Vešović je pronašao Šćekića, visoki vezista je lijepo glavom na ivici peterca

meča uzastopno Crna Gora nije slavila kod kuće - remi (Kosovo) i tri poraza (Srbija, Rumunija, Engleska) vidio Stefana Mugošu, ali je napadač loše zahvatio “bubamaru“. Kapiten Fatos Bećiraj i agilni Marko Vešović (Vešo sredinom prvog dijela odabrao šut umjesto asistencije) su u dva navrata samo zagrijali bivšeg mladog reprezentativ-

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

O PROTIV KOSOVA POD GORICOM 1:1 MIJATOVIĆ: BOD NAM ZNAČI, JER SMO CIJELO VRIJEME JURILI ZAOSTATAK. NA KRAJU SMO MOGLI DA PREOKRENEMO. MOJA PARTIJA? BILO JE DOBRO, A TU SAM DA UVIJEK DAM SVE OD SEBE ZA REPREZENTACIJU

GRUPA A 1. KOLO - 22. mart 2019. Bugarska - Crna Gora Engleska - Češka

1:1 5:0

DA LI STE ZNALI?

2. KOLO - 25. mart 2019. Kosovo - Bugarska Crna Gora - Engleska

1:1 1:5

Pet utakmica zaredom Crna Gora ne zna za pobjedu - dva remija, tri poraza

3. KOLO - 7. jun 2019. Češka - Bugarska Crna Gora - Kosovo

2:1 1:1

4. KOLO - 10. jun 2019. 20.45 Bugarska - Kosovo 20.45 Češka - Crna Gora

Ponovo pokazao kako se igra srcem za Crnu Goru: Stefan Mugoša proslavlja gol za 1:1 pored razočaranog Murićija

Mugoša: Prvo poluvrijeme je bilo loše, ali smo u drugom izašli u boljem raspoloženju, postigli smo gol, ostaje žal što nismo upisali tri boda. Idemo sada u Češku da osvojimo neke bodove

IČNOM DANU ŠANSE ZA EP ca Crne Gore Arijaneta Murića, ali - ruku na srce - na tužno praznoj podgoričkoj areni u prvom dijelu za sve se pitalo Kosovo. Za razliku od nas, učenici Bernara Šalana su znali šta hoće - direktni, agresivni i sa jasnom vizijom kako postići gol. Prvo su probali udarcima Zenjelija i Rašice koje je Mijatović neutralisao, a onda je mreža “hrabrih sokolova“ pocijepana u 24. minutu. Zenjeli je napravio dar-mar u našem šesnaestercu, lopta se nekako odbila do Rašice, Žarko Tomašević se ukopao neznajući da li da ide u blok ili da očisti prostor, a taj poklon je vedeta Verdera iz Bremena bez pogovora prihvatila. Crna Gora nije da nije želje-

la i htjela, ali jednostavno noge su joj bile vezane.

■ REAKCIJA I DEJOVE SUGESTIJE

Drugi dio - nešto druga priča. Kao da su riječi predsjednika FSCG Dejana Savićevića, koji je posjetio reprezentativce u poluvremenu u svlačionici, pomjerile “sokolove“ sa mrtve tačke. Nije to bila igra koja opija, ali jeste sa ciljem! Makar smo direktno krenuli na gol protivnika. Mugoša je udarcem sa distance probudio nadu, Mijatović je sa dvije perfektne odbrane kada su svi vidjeli 2:0 za Kosovo dao vještačko disanje “hrabrih sokolovima“, a onda smo konač-

no počeli da koliko – toliko kontrolišemo stvari na terenu. I odmah je stigao pogodak Marko Janković je u 69. centrirao sa desne strane, a na drugoj stativi je bio Mugoša. Za poljubac grba na dresu kao dokaz da se Crna Gora ne predaje. Naravno, naše otvaranje i potraga za preokretom je dala priliku Kosovu za kontre, ali rivalu nije išlo... A “sokolovi“ su se trudili, sa sve Savićevićem na čelu, koji je iz lože sugerisao Džudoviću oko treće izmjene, koji je savjetovao igrače, raspravljao se sa Danijelom Orsatom na italijanskom... Međutim, za totalni preokret nam je nedostajalo još jedno poluvrijeme. To prvo, koje smo praktično prespavali.

5. KOLO - 7. seprembar 2019. 18.00 Kosovo - Češka 18.00 Engleska - Bugarska 6. KOLO - 10. septembar 2019. 20.45 Crna Gora - Češka 20.45 Engleska - Kosovo 7. KOLO - 11. oktobar 2019. 20.45 Češka - Engleska 20.45 Crna Gora - Bugarska 8. KOLO - 14. oktobar 2019. 20.45 Bugarska - Engleska 20.45 Kosovo - Crna Gora 9. KOLO - 14. novembar 2019. 20.45 Češka - Kosovo 20.45 Engleska - Crna Gora 10. KOLO - 17. novembar 2019. 18.00 Bugarska - Češka 18.00 Kosovo - Engleska

TABELA 1. Engleska

2 2

0 0 10:1

2. Češka

2 1

0 1

2:6

3. Kosovo

2 0

2:2

4. Bugarska

3 0

2 1

3:4

5. CRNA GORA

3 0

2 1

3:7

EURO 2020. se održava od 12. juna do 12. jula u 12 država i 12 gradova – Amsterdamu, Bakuu, Bilbau, Briselu, Bukureštu, Budimpešti, Kopenhagenu, Glazgovu, Londonu, Minhenu, Rimu i Sankt Peterburgu

Zanimljivo, prvi put u kvalifikacijama igraju sve 54 selekcije članice Uefe među kojima su i zemlje domaćini prvenstva, pa postoji mogućnost da se prvi put šampionat Evrope održi u državi koja ne učestvuje na EP

Na Evropsko prvenstvo 2020. godine će se plasirati po dvije najbolje plasirane selekcije iz 10 grupa, plus četiri selekcije preko Lige nacija

Četvrtfinalne utakmice se igraju u Sankt Peterburgu, Minhenu, Bakuu i Rimu, a polufinalni mečevi i finale će se igrati na Vembliju u Londonu

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Najljepša fudbalska priča: Slavlje igrača Kardif Meta

MEMORIJALNA UTAKMICA U NEDJELJU

Da se Saša Bošković nikada ne zaboravi Saša Bošković, bivši fudbaler Koma, Grblja, Iskre, Lovćena, Bokelja i Budućnosti, je nedavno iznenada preminuo. Ali, njegovi bivši saigrači su odlučili da se Sašino ime nikada ne zaboravi. Na Zlatici u nedjelju (18.00) će se održati memorijalni turnir u čast nekada sjajnog igrača i još boljeg čovjeka, a nastupiće veterani Koma. Na starom terenu kluba na Zlatici, na terenu će se u Sašinu čast, naći: Boris Raičević, Andrija Radović, Igor Mijović, Ljubiša

Ivanović, Bato Vlahović, Vanja Krkeljić, Stevica Urošević, Željko Ćetković, Zdravko Ivanović, Darko Ivanović, Sreten Šofranac… “Prijatelji se nikada ne zaboravljaju, a Bole je bio jedan od takvih i prije svega jedan od nas. Nadam se da će ovaj memorijal uspjeti, da će odziv igrača biti veliki, kao i da će navijači doći u što većem broju da ovo podrže”, rekao je jedan od ogranizatora memorijala i nekadašnji igrač Koma Boris Raičević. B.T.

PRIZNANJE OD UEFE ZA PLJEVALJSKI KLUB

Breznica domaćin kvalifikacija za LŠ

Prethodne dvije godine je sa desetkom položen ispit pred važnim ljudima Uefe zaduženim za ženski fudbal, a evropska kuća fudbala nije imala dilemu kome da povjeri da ponovo organizuje turnir... Ženski fudbalski klub Breznica će treći put zaredom biti domaćin kvalifikacija za Ligu šampiona! Aktuelni šampion naše zemlje je kvalitetnim radom to zaslužio, još se ne znaju rivali u kvalifikacijama, ali se zna da će se utakmice igrati u PodVuković gorici i Nikšiću,

te da će turnir biti organizovan vjerovatno krajem avgusta. “Tako to radi najbolji sportski kolektiv. Kad UEFA sve prepoznaje - rad, organizaciju i ljude u klubu. Breznica je opet domaćin kvalifikacija za Ligu šampiona, to nas čini ponosnim. Hvala svima na podršc i , F S C G, Ministarstvu sporta i mladih i opštini Pljevlja”, rekao je Zoran Vuković, trener i osnivač FK Breznica. B.T.

PRIČA GODINE KARDIF MET JE PRVI STUDENTSKI KLUB U EVROPI

KNJIGA I FUDBAL SU SAVRŠENI SPOJ

Kada politika umiješa prste u sport dobijemo poražavajuću i provincijalsku dramu kao pred utakmicu Crna Gora - Kosovo, ali kada fudbal ostane igra i uživanje, onda prisustvujemo bajci iz pera Hansa Kristijana Andersona... Kardif Met - studentski klub iz Velsa - izborio je istorijsku evropsku avanturu: Velšani će igrati u kvalifikacijama za Ligu Evrope ovog ljeta! To je prvi put da će neki britanski studentski klub igrati kvalifikacije za neko evropsko takmičenje, a mogući rival simpatičnim Velšanima u kvalifikacijama za Ligu Evrope je naša Budućnost. Većina prvotimaca “najljepše priče evropskog fudbala” je trenutno na postdiplomskim ili doktorskim studijama, a neki od njih uskoro imaju ispite...

■ UMJESTO BO-

NUSA, PLAĆA SE ČLANARINA

I što je još nevjerovatnije - Kardif Met je od plasmana u 1. kolo kvalifikacija zaradio 230.000 eura, ali prvotimci neće dobiti bonuse, već će morati da plate po 150 funti na ime članarine kako bi nastavili da igraju. Kao i do sada! “Jasno mi je da većina ljudi ne shvata činjenicu da moraš da platiš članarinu da bi igrao za neki klub. Ali niko nije ovdje po kazni. Ljudi ovdje dola-

230 HILJADA EURA ĆE ZARADITI KARDIF MET OD UČEŠĆČA U EVROPI, ALI IGRAČI NEĆE DOBITI BONUS ZA REZULTAT, VEĆ ĆE NASTAVITI DA PLAĆAJU ČLANARINU

ze upravo zato što znaju kakva su pravila kluba. Znaju šta je uslov da budeš dio ovog kluba. I svi cijene činjenicu da je nama jednako važno njihovo obrazovanje i igranje fudbala na visokom nivou”, rekao je Kristijan Edvards, trener Kardif Meta, koji svojim igračima svakodnevno ponavlja ‘učenje je na prvom mjestu, fudbal na drugom’. “Mi im pružamo šansu da se razviju kao mladi ljudi, imaju dobre izglede da naprave sjajne karijere, a uz to imaju prili-

150 FUNTI JE ČLANARINA ZA IGRAČE KARDIF META, KAKO BI IGRALI ZA TAJ VELŠKI STUDENTSKI KLUB

ku da igraju fudbal. Ne možemo da platimo igrače, ali možemo da im ponudimo da igraju evropski fudbal”, poručio je Edvards za BBC.

■ PRVO UČENJE... Kardif Met je prethodne dvije godine zaustavljan u plej ofu, ali je sada uspio i svi u klubu to doživljavaju kao veliki uspjeh Univerziteta. Velšani su ove sezone zauzeli sedmo mjesto u tamošnjoj Premijer ligi, obezbijedili su razigravanje za Evropu i na kraju su - uspjeli. Uprkos ispitima... “Većina igrača je na postdiplomskim ili doktorskim studijama, nemaju klasične ispite, ali imaju veoma važne zadatke koji moraju da budu završeni uspješno i na vrijeme”, objasnio je Edvards, čovjek koji je doktor nauka i profesor na velškom Univerzitetu. “Nekoliko mlađih igrača je imalo ispite pred razigravanje, uspješno su ih položili i zbog toga su pohvaljeni, jer nije bilo lako fokusirati se i na učenje i na fudbal. Ali, imaju dobar balans, veoma dobro znaju kada šta da rade i šta je na prvom mjestu, a to je uvijek učenje. Fudbal je na drugom mjestu. Ipak, posljednjih nekoliko dana su bili takvi da nismo mogli da spriječimo da fudbal svima bude prioritet, takva je priroda igre”, podvukao je trener Kardif Meta. B.T.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2 15:00

Rolan Garos

SK 1 CG 11:00 Fudbal U18: Polufinale A 13:00 Fudbal U18: Polufinale B 15:00 Fudbal EP 2020: Hrvatska - Vels 17:00 F1 Kanada, trening 3 18:00 Fudbal EP 2020: Finska - BiH 20:00 F1 Kanada, kvalif. 22:10 Odbojka (M): Srbija - Australija

SK 2 11:40 13:30 18:00

Odbojka (M): Japan - Brazil Odbojka (M): Kina - Francuska Fudbal EP 2020: Estonija - S. Irska 20:45 Fudbal EP 2020: Turska - Francuska 01:10 Odbojka (M): Kanada - Njemačka

SK 3 10:00 Odbojka (M): Poljska - Bugarska 13:40 Touring Car Europe 15:00 Fudbal EP 2020: Island - Albanija 18:00 Fudbal EP 2020: Azerbejdžan Mađarska 20:45 Fudbal EP 2020: Grčka - Italija

SK 4 18:00 Fudbal EP 2020: Moldavija - Andorra 20:45 Fudbal EP 2020: Bjelorusija Njemačka

SK 5 13:25 18:00

DTM: Misano - 1. trka Fudbal EP 2020: Rusija - San Marino 20:45 Fudbal EP 2020: Belgija - Kazahstan

● NE PROPUSTITE

SK 6

18:00

Fudbal EP 2020: Jermenija Lihtenštajn 20:45 Fudbal EP 2020: Škotska - Kipar

SK HD 13:00 16:00 20:30

Portugal i Holandija za istoriju: Koga će istorija pamtiti kao prvog osvajača UEFA Lige nacija? Ronaldo ili Van Dajk, selesao ili lale - u finalu najmlađeg reprezentativnog fudbalskog takmičenja. SK 2 od 20.45h.

Odbojka (M): Italija - Portugal Odbojka (M): Rusija - SAD Bajern - Vehta, košarka

ARENA SPORT 1 13:15 21:00 01:30

Barselona - Mursija, futsal Real M - Valensija, košarka Filadelfija - Njujork RB, fudbal

ARENA SPORT 2 10:00 18:30 20:15 21:30 03:00

Snuker, veterani Vaterpolo (ž), SL - Polufinale 2 Vaterpolo (Ž), SL - Polufinale 2 San Hoze - Dalas, fudbal WRC Portugal

ARENA SPORT 3 20:00 03:00

Tekvondo, Rim Kolorado - Minesota, fudbal

ARENA SPORT 4 17:00 19:00

Plivanje, Monako Tampa Bey - Boston, bejzbol

EUROSPORT 1 15:00 17:15 19:00 21:20

Rolan Garos (Ž) - finale Rolan Garos (M), parovi - finale Tenis: Gejm, Šet i Mats Konjički sportovi

EUROSPORT 2 13:50

Superbajk

● NE PROPUSTITE

Bitke za euro 2020:

Subota će biti dan kvalifikacija za EP, a na istoku Evrope se igraju dva derbija - Turska dočekuje svjetskog šampiona Francusku, a Grčka Italiju. Iz regiona Hrvatska napada Vels, a BiH gostuje u Finskoj. Sve na kanalima Sport kluba.

NEDJELJA RTCG 2 15:00

Rolan Garos

SK 1 CG 08:10 11:50 13:00 16:00 20:10 22:10 01:30

Odbojka (M): Argentina - Brazil Touring Car Europe Fudbal U18 - FINALE Odbojka (M): Rusija - Italija F1 Kanada - TRKA Odbojka (M): Kanada - Srbija Fudbal: Meksiko - Ekvador

SK 2 Odbojka (M): Bugarska - Francuska 13:00 Odbojka (M): Portugal - SAD 15:00 LN za 3. mjesto: Švajcarska Engleska 20:45 LN FINALE: Portugal - Holandija

17:30 Odbojka na plaži (Portugal): Za 3. mjesto (M) 18:45 Odbojka na plaži (Portugal): FINALE (Ž) 20:00 Odbojka na plaži (Portugal): FINALE (M)

ARENA SPORT 1 15:00 17:00 21:00 02:00

ARENA SPORT 2

10:00

SK 3 11:40 Odbojka (M): Japan - Iran 13:00 Odbojka (M): Kina - Poljska 16:00 Košarka (G1): Efes - Fenerbahče 19:10 Odbojka (M): Australija Njemačka

SK 4 15:00 17:00 20:30

Košarka (G3): Oldenburg - Alba Univerzitatea- Hermanstadt Tenerife - Saragosa, fudbal

10:00 15:00 16:45 21:00

DTM: Misano - 2. trka NASCAR: Mičigen

SK 6 13:00

15:00 Bitighajm - Gumersbah, rukomet 17:00 Plivanje, Monako 20:00 Tekvondo, Rim

ARENA SPORT 4 14:00 20:15

16:15 Odbojka na plaži (Portugal): Za 3. mjesto (Ž)

Triatlon (Ž) Vaterpolo (Ž), SL finale

ARENA SPORT 5 14:00

EŠ snuker, finale

EUROSPORT 1 11:25 15:00 18:00

Rolan Garos (Ž) dubl, finale Rolan Garos (M), finale Tenis: Gejm, Šet i Mats

EUROSPORT 2

Odbojka (M): Kina - Poljska

SK HD

EŠ snuker, polufinale Bergišer - Flensburg, rukomet Triatlon (M) Brazil - Honduras, fudbal

ARENA SPORT 3

SK 5 13:25 20:00

Kil - Hanover, rukomet Atletika, Hengelo Barselona - Saragosa (G2), košarka Boston - St. Luis (G6), hokej

10:50 12:05 12:55 14:00 16:00

Superbajk, Heres Supersport, Heres Motociklizam, Ošersleben Biciklizam: Kriterijum Dofinea Motociklizam, Ošersleben

SPORT

PROMIJENILI KLUBOVE, NE I ZEMLJU

LIPOVINA I VASKO IMAJU NOVE KLUBOVE

Rukometaše Crne Gore uskoro očekuju odlučujući mečevi u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, a prije njih dvojica “lavova” završili su obaveze oko svoje klupske budućnosti. Vasko Ševaljević novi je igrač francuskog Istra, u koji je stigao iz Tremblea, dok je Vladan Lipovina iz Rajn-Nekar Levena prešao

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

Na šljaci se zna ko je kralj: Sa jučerašnjeg duela Nadala i Federera

u Balingen. “Vladan će nam donijeti mnogo golova sa devet metara, što nam je toliko nedostajalo u posljednje vrijeme”, rekao je predsjednik Balingena Volfgang Štrobel. “Dovesti takvog igrača nešto je posebno”. Ova igrača potpisala su dvogodišnje ugovore. K.B. Vladan Lipovina

DOM CRNO BIJELIH NEREDNIH PET GODINA

Arena je Partizanova Košarkaški klub Partizan od naredne sezone igraće sve svoje mečeve u beogradskoj “Štark” areni, objavili su crno-bijeli na svom sajtu. Kako se navodi, dogo-

vor sa rukovostvom najveće dvorane na Balkanu, kojom od nedavno rukovodi bivši košarkaš Partizana Goran Grbović, postignut je na period od pet godina.

TAKO SE TO RADI U NBA LIGI

Kazna od pola miliona za ispad u parteru Finalna serija ABA lige pokazala nam je (i u Podgorici i u Beogradu) da je na ovom prostorima i dalje moguće da se uskače na teren i vrijeđaju gostujući igrači, a da se prođe bez kazne. NBA je, ipak, nešto drugo. Rukovodstvo ove lige ka-

znilo je jednog od direktora Golden Stejta Marka Stivensa sa pola miliona dolara i godinom zabrane ulaska na NBA terene, jer je tokom trećeg meča finala verbalno prijetio i odgurnuo košarkaša Toronta Kajla Laurija. Tako se to radi u NBA ligi. K.B.

ROLAN GAROS: NADAL 12. PUT U FINALU, KOJE

RAFA ODUVAO STA NEVRIJEME ZA TIM Možda je to klasik na nekoj drugoj podlozi, ali na šljaci Pariza sigurno nije. Šesti put, najtrofejniji teniseri svih vremena Rafael Nadal i Rodžer Federer, sreli su se na Rolan Garosu. Epilog je opet bio isti - i šesti put je slavio “bik sa Majorke”. Ovog puta u polufinalu sa ekspresnih 3:0 - 6:3, 6:4, 6:2. Španska legenda tako se 12. put plasirala u finale Otvore-

RASPORED SUBOTA Finale (Ž) 15.00h Barti - Vondrošova Polufinale (M) 12.00h Đoković - Tim (2:6, 6:3, 1:3) NEDJELJA 15.00h Finale (M)

nog prvenstva Francuske i u RODŽER nedjelju će se boriti za 12. kruFEDERER nu Rolan Garosa. A ko će mu biti rival u finaRafa je najbolji igrač na lu biće poznato tek danas, pošto je drugo polufinale izme- šljaci svih vremena, tako đu Novaka Đokovića i Domi- da poraz nije problem. nika Tima zbog povremene kiše i neprijatnog vjetra prekinuto i zakazamo za danas u podne. U trenutku prekida bilo je 1:1 u setovima (2:6, 6:3) i 3:1 za Tima u trećem setu. Kada je u pitanju duel Nadala i Federera, španski majstor je mnogim sjajnim poenima podsjetio na svoje najbolje dane u karijeri. “Već određeno vrijeme dobro igram, a današnji uslovi su bili veoma teški”, rekao je nakon meča Nadal. “Mislim MEČEVA ODIGRALI SU NAda u početku meča nijedan DAL I FEDERER NA ROLAN od nas dvojice nije bio perGAROSU - SVAKI JE DOBIO fektan, ali poslije pet ili šest ŠPANSKI TENISER gemova igra je bila na mnogo

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 8. I 9. 6. 2019.

U sUbotU završnica četvrte sezone eKo mini odbojKe

Festival odbojke na trgu Sjajna priča nastavlja da živi... Završnica četvrte sezone “EKO mini odbojke”, takmičenja koje okuplja djecu uzrasta 9-12 godina, održaće se danas (subota) na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Spektakl kreće od 17.20h. Organizator je Odbojkaški savez Crne Gore, uz sponzorstvo kompanije Jugopetrol AD, EKO benzinske stanice i podršku Ministarstva sporta i mladih i Sekretarijata za kulturu i sport Podgorice. “Ove sezone ‘EKO mini odbojka’ imala je rekordan broj učesnika - tokom deset vikenda odigrano je 235 utakmica, a nastupilo je ukupno 650 djevojčica i dječaka, odnosno 56 ekipa iz 19 klubova! Na ceremoniji zatvaranja svim učesni-

650 cima takmičenja biće podijeljene medalje”, poručili su iz OSCG. Uz predsjednika OSCG Cvetka Pajkovića, na zatvaranju će biti prisutni i član Razvojnog sektora CEV Rikardo Ljeite, izvršni direktor Jugopetrola Antonis Semelides, direktor Direktorata za sport u Ministarstvu sporta Miloš Lalević i predstavnik Sekretarijata za kulturu i sport Podgorice Nela Tatar, te kapiteni naše muške i ženske seniorske odbojkaške reprezentacije

djevojčica i dječaka, odnosno 56 ekipa iz 19 klubova, ove sezone su bili dio eko mini odbojke

sa posljednjih Igara malih zemalja Evrope, na kojima smo osvojili zlatne medalje – Nikoleta Perović i Aleksandar Minić. “Odbojkaški savez Crne Gore je kroz ‘CEV School Project’, koji realizuje u saradnji sa Evropskom odbojkaškom konfederacijom (CEV) i Ministarstvom sporta i mladih, donirao lopte svim učesnicima ‘EKO mini odbojke’ i školskog takmičenja u organizaciji Ministarstva sporta”, dodali su iz OSCG. K.B.

će biti Kompletirano danas

aRog Rivala, ma i novaka višem nivou, bilo je sjajnih poena. Iskreno, to kako smo odigrali je sjajno, kada se uzmu u obzir uslovi koji su bili veoma teški”. S druge strane, Federer i nije bio previše razočaran... “Ne mislim da sam igrao loše uz ovaj današnji vjetar. Teško je, pogotovo na šljaci. Morate da igrate i poluvoleje. Rafa je najbolji igrač na šljaci svih

vremena, tako da poraz nije problem”, istakao je Fedeks. Danas pada odluka o drugom finalisti, a onda je nedjelja rezervisana za još jedno veliko finale. “Kralj šljake” protiv starog dobrog rivala Đokovića ili nove senzacije Tima. “Ko god da dođe biće teško, jer su to trenutno moji najteži rivali”, dodao je Nadal. K.B.

Barti i VondrošoVa u senzacionalnom finalu

Rolan Garos će danas (subota, 15.00h) dobiti svoju novu kraljicu, dvije dame koje su se pomalo senzacionalnon plasirale u finale boriće se za svoj prvi Gren slem trofej. Ešli Barti i Marketa Vondrošo-

va igraće u velikom finalu Otvorenog prvenstva Francuske. Barti je osma nositeljka, ali bez većih uspjeha u dosadašnjoj karijeri, dok je 19-godišnja Vondrošova nova velika nada češkog tenisa.

I ove godine će biti zanimljvo na Trgu nezavisnosti

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

izdavač: dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORT

DA SE NAUČIMO PAMETI POLITIKA OPET NADJAČALA SPORT, ALI I POKAZALA GDJE GRIJEŠI FSCG

Neozbiljno, neljudski, kukavički, a nama za nauk - za vazda Tog hladnog drugog decembarskog dana u Dablinu, legendarni Irac Robi Kin iz činije je izvukao ceduljicu sa natpisom Kosovo i smjestio ovu selekciju u grupu A kvalifikacija za Evropsko prvenstvo sa Engleskom, Češkom, Bugarskom i što je za nas bilo najbitnije - Crnom Gorom. Dobili smo najnezgodnijeg rivala iz najlošijeg šešira, selekciju u usponu, ali i utakmice izuzetno problematične na planu organizacije. Htjeli to da priznamo ili ne, tek - znalo se da će mečevi sa Kosovom sa sobom zbog političke situacije u regionu donijeti tenziju. I ogroman pritisak. Mislilo se da će na neki način dosta toga “splasnuti” jer se igra pred praznim tribinama, ali prevarili smo se. Politika je opet odradila svoje, teren je opet postao mjesto obračuna političkih struktura na kojem je sport ko zna koji put - patosiran. E pa - od tog početka decembra pa do sedmog dana juna - dakle pola godine (i kusur dana) - reprezentativci Mirko Ivanić i Filip Stojković imali su vremena da razmisle da li žele da budu dio tih, delikatnih mečeva. I dio crnogorskog projekta na putu ka EURU. Da su tada rekli “Ne želimo da igramo protiv Kosova, zbog toga što osjećamo da je to dio Srbije” vjerovatno je mali broj onih koji bi im zamjerili. Za tandem iz Bačkog Jarka i Ćuprije možda je tako i prirodno. Na kraju krajeva FSCG bi imao vremena da na adekvatan način reaguje.

Politika je opet odradila svoje, teren je opet postao mjesto obračuna političkih struktura na kojem je sport ko zna koji put - patosiran.

Odlučili su međutim da ćute, odigraju još koji minut za reprezentaciju, podignu sebi rejting i na dan meča odbiju da nose dres sa nacionalnim grbom. Neozbiiljno, neljudski, kukavički,kao i Drinčić nekada - bez obzira na sve ucjene, prijetnje, pritiske i sve čemu su bili izloženi (a

bilo je svega, čak su im kako saznajemo i životi bili ugroženi) i oni i njihove porodice prethodnih dana. Moralo je drugačije - zbog ostatka ekipe sa kojom su dijelili dobro i zlo prethodnih godina, zbog činjenice da im je Crna Gora dala mnogo više nego oni njoj, zbog navijača, naroda...

Tumba je htio, ali ga je Dejo poštedio problema u Beogradu Preuzeo je reprezentaciju u februaru 2016. i nakon tri i po godine vrijeme je za rastanak,nažalost iz razloga koji nemaju apsolutne veze sa fudbalom - Ljubiša Tumbaković više nije selektor Crne Gore,potvrđeno je na sinoćnjoj sjednici Izvršnog

odbora FSCG. U pitanju je moralna odluka 66-godišnjeg stručnjaka, proistekla iz dogovora sa predsjednikom FSCG Dejanom Savićevićem,nakon strahovitih pritisaka koje je prethodnih dana trpio iz Srbije. Popularni Tumba

je kako, saznajemo, na kraju želio i da vodi ekipu protiv Kosova, ali ga je Savićević na neki način poštedio problema u svojoj zemlji. Hrabri sokolovi u ponedeljak gostuju Češkoj, ekipu će kao i sinoć predvoditi Miodrag Džudović.

Možda samo da bace pogled ka Fatosu Bećiraju, kojem je vjerovatno mnogo teže bilo sinoć da igra protiv “svojih”. A biće mu još teže u Prištini. Ili ka “svojima” Marušiću, Savićeviću ili Simiću. Morao je međutim i FSCG na vrijeme reagovati i spriječiti ovu blamažu. Predsjednik FSCG Dejan Savićević je vjerovatno iz najb olje namjere p o te nc irao dolazak igrača sa strane, jasno je međutim da smo sa njima (izuzev pojedinaca) vrlo malo dobili. Mnogo više nam je oduzeto, pokazao je to i ovaj slučaj. Ovako - desio se najveći udarac za crnogorski fudbal u istoriiji, šamar nakon ko-

jeg ostaje nada da ćemo se brzo oporavi. Reprezentacija se trenutno raspada, a mislili smo da imamo kult, da je reprezentacija svetinja. Nekima svakako da, ali nekima daleko od toga. Nekima je zabava, šansa da podignu sebi cijenu, obezbijede transfere... Nikada očigledno nije ni bila njihova. Kada takve stvari nismo spriječili na vrijeme, desilo nam se ovo. “Put pod noge” što bi rekli stari... I ne okrećite se. I ko god razmišlja na sličan način poruka je identična. Ko ne osjeća taj grb na grudima, taj nema šta da traži ovdje. A mi - pamet u glavu. Da naučimo nešto za neke naredne bitke. Da pokušamo da krenemo naprijed, a ne konstantno nazad kao kompletan, ukleti region. Vječito bure baruta u okovima politike. Jer, bolje je da budemo kao neki ponosni San Marino ili Gibraltar, koji kada postignu gol slave danima, organizuju veselja. Čistije je, ljepše, a i dolazi iz srca. Nego da jurimo neke nerealne stvari, sa polovnjacima iz Srbije, koji su Crnu Goru izabrali ne iz pretjerane ljubavi, već iz prostog razloga što reprezentaciji Srbije nisu mogli da privire... M.A.