Dnevne novine 22-23. jun 2019. by Dnevne Novine

PRIJEDLOG ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI ■ 11

Pozitivno mišljenje Venecijanske komisije

SINOĆ NA CETINJU: OBILJEŽEN DAN DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

ĐUKANOVIĆ: DPS JE BILA I OSTALA STOŽER DRŽAVE

■ 8 9

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019. BROJ 2406 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■3 RETROVIZOR ■3

Bez tapija, do Tokija

DRAMATIČNA NOĆ U BIJELOJ KUĆI

Tramp naredio napad na Iran, pa se predomislio

■ 38 39

INTERVJU: DRAGAN RADULOVIĆ, PREDSJEDNIK MATICE CRNOGORSKE

SPC je posljednji politički relikt iz 1918. godine

PROF. DR NADEŽDA BASARA ZA VN

HUO JUŽEN, VISOKA KINESKA FUNKCIONERKA ZA VN ■ 20 21

Crna Gora može biti još privlačnija kineskim turistima

Ako ima lijeka za mog pacijenta, ja ću ga naći ■ 20 21 ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 5 7

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

Starovaroške džade dobijaju kaldrmu

Ove godine Agencija za izgradnju i razvoj pripremiće projekte za još četiri ulice u Staroj varoši, koje će biti rekonstruisane naredne godine po modelu kako je nedavno urađena Ulica braće Zlatičanin.

● 24-25

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

Više nemamo para za ove proteste, pa ćemo da se registrujemo kao NVO. Onda ćemo se napuniti kao MANS, CGO i ostale zvijezde granta... Pa ćemo svako veče da šetamo!

Eto nas se skupilo ka na Trojičin dan, preko 20.000... Samo da nam Amfilohije da blagoslov, Milo će da padne za 24 sata.

PREMIJER NA SNIMANJU SERIJE ª BISER BOJANEº

Minimum tri godine zatvora i za svjedoka saradnika

Odlična prilika za brendiranje naše zemlje kao filmske destinacije

SUBOTA

NEDJELJA

TIVAT

Besplatni udžbenici za prva tri razreda osnovne škole

Elemental sve radi s osmijehom, a Crna Gora nam uvijek uzvrati Nema pravila na našim koncertima, osim te pozitive koja se uvijek dogodi. Razmjena energije sa publikom je dosta dobra. Koliko god da smo socrealisti, nema kod nas negative - uvijek je sve s osmijehom, poručuju Shot i Remi.

● 42-43

Opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti obezbijediće komplete udžbenika za učenike prvog, drugog i trećeg razreda osnovnih škola sa područja opštine Tivat. ● 26

Pretežno sunčano i veoma toplo. Tokom jutra na sjeveru po kotlinama magla, a poslijepodne u kontinenetalnim predjelima mjestimično umjeren razvoj oblačnosti i mala mogućnost za rijetku pojavu kratkotrajne nestabilnosti. Vjetar uglavnom slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 22, najviša dnevna 25 do 36 stepeni.

Na jugu duži sunčani intervali, na sjeveru promjenljiva oblačnost, a u kontinentalnim predjelima i na području Boke, mjestimično se očekuje kiša ili pljusak i grmljavina. Tokom jutra na sjeveru po kotlinama moguća magla. Vjetar povremeno umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 11 do 23, najviša dnevna 21 do 33 stepena.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

LIDER LSV POZVAO PREMIJERKU SRBIJE DA REAGUJE

Brnabić da smijeni Popovića zbog izjava o Crnoj Gori Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) pozvala je srpsku premijerku Anu Brnabić da smijeni ministra za inovacije Nenada Popovića zbog, kako su kazali, izjava koje predstavljaju govor mržnje prema Crnoj Gori i uvredljivih kvalifikacija na račun crnogorskog predsjednika Mila Ðukanovića. U saopštenju koje je potpisao lider LSV Nenad Čanak navodi se da su ratnohuškačke izjave Popovića veoma loša politička poruka, jer vode širenju mržnje i izazivanju sukoba u regionu. „Rasistički i huškački pokliči biznismena i ministra Nenada Popovića od regiona čine ponovo bure baruta, a Srbiju guraju u sukob sa prvim susjedima”, ističe se u saopštenju, prenosi Tanjug. Čanak je optužio Popovića da je neskrive-

ni lobista ruskih interesa u Srbiji, i upozorio premijerku da “nije mudro u sam vrh države stavljati one koji su spremni da intrerese našeg društva podrede tuđim interesima zbog svoje materijalne koristi”. “LSV podsjeća premijerku da dok ona izjavljuje u Velikoj Britaniji da EU nema alternative u politici Srbije, u Vladi Srbije je ministar Nenad Popović koji se protivi ulasku Srbije u EU i svojim ekstremističkim izjavama “podriva svaku evropsku politiku Vlade čiji je član”, navodi se u saopštenju. Popović je ranije, povodom najavljenog usvajanja zakona o slobodi vjeroispovesti u Crnoj Gori, rekao da je „režim crnogorskog predsjednika Mila Ðukanovića neprijatelj Srbije i zločinački”, i da je Đukanović „poznat kao najveći kriminalac u Evropi“.

SRPSKI, KOSOVSKI I FRANCUSKI PREDSJEDNIK POTVRDILI:

Neće biti samita u Parizu 1. jula Samit u Parizu koji je bio zakazan za 1. jul, a na kom je trebalo da se sastanu najviši predstavnici Kosova i Srbije sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel,, neće biti održan. To su juče u posebnim izjavama potvrdili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Ramuš Haradinaj, ali i kabinet predsjednika Francuske Emanuela Makrona. Haradinaj juče u Kosovu Polju, govoreći članovima svoje stranke, nije dao više detalja zbog ćega neće biti sastanka u Parizu, ali je kazao da “ako pripreme idu dobro, sigurno će se održati, ali, ako pripreme ne budu završene može se desiti da će se odložiti”. Haradinaj je go-

vorio i o sastanku delegacija Kosova i Srbije za tehnički dijalog, održanom pre nekoliko dana u Berlinu i rekao da to “nije bio nikakav tajni sastanak”, jer ga je sazvao kabinet nemačke kancelarke Angele Merkel. “Bilo je sastanka delegacija za tehnički dijalog. O tome sam informisao koalicione partnere i međunarodne predstavnike (na Kosovu). Ne može biti tajni sastanak kada ga saziva kabinet kancelarke Merkel”, kazao je Haradinaj. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio u Minsku da neće biti sastanka u Parizu, a odlaganje tog sastanka je objavio njemački servis vesti “Dojče vele” na osnovu potvrde koju je dobio od press-službe Vlade Njemačke. Kabinet predsjednika Francuske Emanuela Makrona potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da neće biti održan sastanak u Parizu.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

BEZ TAPIJA, DO TOKIJA Zanimljivu dijagnozu aktuelne histerije u srpskim crkveno-nacionalističkim krugovima povodom crnogorskog predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, dao je srpski analitičar Boško Jakšić. On podsjeća da je predsjednik Crne Gore Đukanović precizno objasnio kako taj zakon treba da ispravi nepravde koje su se dogodile 1920. godine, kada je Crnogorska crkva izgubila autokefalnost, ali da se takvi argumenti u Beogradu do sada nijesu čuli, pa je samim tim onemogućena bilo kakva debata da bi se, na osnovu istorijskih činjenica, ti argumenti mogli priznati ili osporiti. Brojni su simptomi koji upućuju na ovu dijagnozu. Tako Selaković za Crnu Goru kaže da je “klasična srpska država”, Popović veli da je “kriminalna država na čelu sa predsjednikom kriminalcem”, Dačić se pita: “Zar neko stvarno misli da će zauzeti Ostrog i oteti ga od SPC-a?”, Vučić se nada kako “neće biti uzurpacije srpske imovine u Crnoj Gori”, a više srpskih popova hoće da “golim životima brane svetinje”, ili da “ponesu Svetog Vasilija Ostroškog u Hercegovinu”?! Niko tamo, dakle, a posebno ne srpski mediji, koji su ogrezli u razvijanju mržnje prema svemu crnogorskom, ne pominje ni 1918. ni 1920. godinu, bilo kakve istorijske, niti pravne fakte. Ili, nijesu čuli za njih, kako veli Jakšić, ili prosto ne žele da znaju. Ako je u pitanju virus neznanja, ljekovito bi bilo primijeniti Hristov vapaj sa krsta: Oprosti im, Oče, ne znaju što čine! Ali ako namjerno ignorišu istorijske činjenica, ili ih falsifikuju, onda je riječ, ne o akutnoj, već o hroničnoj paranoji o “ugroženosti svega srpskog”. Posebno imovine SPC, kao infrastrukture velike Srbije, koja je Crnoj Gori “na sablju oteta” (N. Čanak). Srpska pravoslavna crkva, u tom kontekstu, doživljava se kao državotvorni čimbenik i posljednji branitelj velikosrpskog projekta na prostoru bivšeg nam kraljevstva i potonje nam zajednice Južnih Slovena. Ili, kako bi rekao predsjednik Đukanović, čuvar infrastrukture Velike Srbije. U kojoj nema mjesta za Crnu Goru, Crnogorce i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Jer, zaboga, svi su Srbi na ovim prostorima, samo neki to neće da priznaju. Histerija iz susjedne države, nažalost, proizvela je i neke primitivne kontrapunkte u Crnoj Gori. Pa je izvjesna “prva savjetnica” iz naše Ambasade u Turskoj prosula neumjerenu količinu primitivizma i mržnje prema vjernicima SPC na svom fb profilu, a poslije nje nešto slično uradio je i jedan crnogorski glumac. On se, u međuvremenu, svima izvinio, “prva savjetnica” je suspendovana, a protiv nje je pokrenut disciplinski postupak u Ministarstvu vanjskih poslova. Mada bi valjalo disciplinski postupak pokrenuti i protiv onih koji ovakve likove imenuju za tako odgovorne dužnosti u crnogorskoj diplomatskoj mreži. Žestinom mržnje ne stiče se prednost. Naprotiv. Ili, što bi rekao veliki srpski pjesnik Jovan Dučić: “Naše mržnje škode nama, više nego našem protivniku.“ PS: Ima jedan crnjak: Pošla tri Srbina na Mjesec. Kad su sletjeli jedan poteže pištolj i ubi drugog. Treći ga upita: Šta to radiš, čovječe? A on mu odgovara: Gdje su srpski grobovi, tu su srpske zemlje! Bez tapija, do Tokija.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

INTERVJU: DRAGAN RADULOVIĆ, PREDSJEDNIK MATICE CRNOGORSKE

SPC JE POSLJEDNJI POLITIČKI RELIKT IZ 1918. GODINE ■ Mnogo je najrazličitijih pritisaka na Crnu Goru. Standardan repertoar kletvi i političkog vještičarenja. Čudovište koje je naša vlast njegovala punih trideset godina, i hranila dobro, na kraju je poraslo, i želi da gospodari zemljom

■ Ono što me posebno zabrinjava jeste duboka tradicija povlačenja crnogorske vlasti pred kleronacistima iz SPC, pa je sada teško iskazati potrebnu odlučnost i oduprijeti se ■ Podjele u Crnoj Gori nijesu dominantno etničke i nacionalne prirode, iako se od raznih mešetara pokušavaju predstaviti kao takve. Sve naše podjele su u prvom redu političke prirode, i rješavaće se političkim sredstvima

AKTUELNO

⌦ Vesna Šofranac

ukob koji sekularna država Crna Gora ima sa SPC je realan, i mora se riješiti ukoliko namjeravamo sačuvati državu. Ta vjerska zajednica je u posljednjih trideset godina od sebe uspjela da načini brutalno oružje u osporavanju svega što je crnogorsko. I predstavlja posljednji politički relikt iz 1918. godine, kaže u intervjuu Vikend novinama predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Radulović ističe da je Crna Gora država koja se neprekidno suočava sa realnim izazovima koji na grub i otvoren način dovode u pitanje njen opstanak. Efekti takvog djelovanja mogu se pametnom politikom donekle ublažiti, ali se njihovi izvori ne mogu ukloniti. VN: Prije četvrt vijeka osnovana je Matica crnogorska, kako ste nedavno kazali: „čvrsta i pouzdana institucija čiji je cilj da doprinosi napretku domovine sa posebnim akcentom na očuvanju crnogorskog nacionalnog identiteta“. Koji su danas najveći izazovi pred državom Crnom Gorom? RADULOVIĆ: Crna Gora je država koja se neprekidno suočava sa realnim izazovima koji na grub i otvoren način dovode u pitanje njen opstanak. Efekti takvog djelovanja mogu se pametnom politikom donekle ublažiti, ali se njihovi izvori ne mogu ukloniti. Osobenost naše domovine jeste i to teško breme koje nosimo, uza sva iskušenja savremenog svijeta sa kojima se suočavamo, ali to je istorijska izvjesnost koje moramo biti svjesni i protiv koje se moramo boriti. Jer i sama pomisao koliko bi se naših neprijatelja obradovalo nestanku i uništenju Crne Gore, podstiče na otpor i uliva snagu. Bez ob-

zira koliko vatreno oni ubjeđivali sebe da je država Crna Gora „istorijski incident“, nešto „kratkotrajno i privremeno“, tek beznačajno iskliznuće sa puta ostvarenja srpskog velikodržavnog projekta, ili beznačajna prepreka ostvarenju nečijeg velikodržavnog projekta, svejedno je. Ništa od toga nije tačno, državnost Crne Gore je istorijski utemeljen „proces dugog trajanja“. To nas ne može puno politički odbraniti samo po sebi, ali predstavlja izvor snage i zalog je za budućnost, čvrsti temelj za izgradnju kvalitetnog identiteta i nacionalnog samopoštovanja. VN: Kako čuvamo taj temelj o kojem govorite? RADULOVIĆ: Ono što državu Crnu Goru brani i čuva, jesu institucije sistema i patriotska platforma na kojoj počivaju. U kojoj mjeri nam je stalo do države najbolje se vidi na primjeru koliko radimo na učvršćivanju njenih institucija, i koliko se staramo da one obavljaju posao od javnog značaja u skladu sa zakonom i na opštu korist. Ako o tome ne vodimo računa, ili da zlo bude gore: ako radimo na njihovom urušavanju – mi u stvari obavljamo posao neprijatelja, bez obzira na količinu patriotskog grudobusanja koju pritom ispoljavamo. Pravna država čuva sebe čuvaju-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

ći institucije. Ništa se u našoj stvarnosti ne mijenja, svi crnogorski izbori su uvijek bili jednostavni i lako razumljivi: ili ćemo preživjeti kao narod dostojan svojega imena i prošlosti, sa nadom u budućnost koju sami tvorimo, u zajedništvu sa drugima koji žive sa nama u istom svijetu i životu, i u prijateljstvu sa onima pored nas u susjednim državama, ili ćemo nestati poput pepela sa zgarišta koji neko u šaci spršti i oduva u ništavilo? Ali to priželjkivano nestajanje Crne Gore bilo bi preskupo za sve. U prvom redu za one koji se od tog poduhvata nadaju političkom dobitku. Jednostavno, nema ga. Bar nas je prošlost tome naučila. VN: Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvao je žestoki otpor Srpske pravoslavne crkve i dijela crnogorske opozicione scene. Šta sve možemo očekivati? RADULOVIĆ: Mnogo najrazličitijih pritisaka na Crnu Goru. Standardan repertoar kletvi i političkog vještičarenja. Čudovište koje je naša vlast njegovala punih trideset godina, i hranila dobro, na kraju je poraslo, i želi da gospodari zemljom. SPC se ne zadovoljava da obavlja crkvi pripadajući poziv, nego već odavno pokušava preuzeti kontrolu nad političkim životom zajednice. A kako ne može postojati „jedna zemlja sa dva gospodara“, izvjesno je kako će se taj sukob okončati. Ono što me posebno zabrinjava jeste duboka tradicija povlačenja crnogorske vlasti pred kleronacistima iz SPC, pa je sada teško iskazati potrebnu odlučnost i oduprijeti se. A i teško je nakon toliko go-

dina popuštanja uvjeriti ljude da vlast misli ozbiljno. Previše su dugo igrali zajedno i namještali jedni drugima šanse, da bi im se lako povjerovalo u razvod. No, vidjećemo. VN: Šta dalje? RADULOVIĆ: Sukob koji sekularna država Crna Gora ima sa SPC je realan, i mora se riješiti ukoliko namjeravamo sačuvati državu. Ta vjerska zajednica je u posljednjih trideset godina od sebe uspjela da načini brutalno oružje u osporavanju svega što je crnogorsko. I predstavlja posljednji politički relikt iz 1918. godine. Da, smatram da je vrijeme bezuslovne ljubavi i sinergije prošlo. Pogotovo nakon terorističkog pokušaja od prije par godina. Ničija se uloga u tom događaju ne zaboravlja i ne oprašta. VN: Šta je sa crnogorskom intelektualnom elitom? Često čujemo zamjerke na njihov račun da ćute o pitanjima o kojima bi bilo za očekivati da se oglase kao što su pokušaji prekrajanja i prisvajanja naše istorije, negiranja crnogorske države, nacije i crkve… RADULOVIĆ: Crnogorska intelektualna elita nam je ista kao i politička, poslovna, umjetnička... Kakvi smo svi zajedno, takve su nam i elite. A zašto se ne oglašavaju? Razloga je mnogo. I nije samo kukavičluk u pitanju, jer mnogi od onih koji ćute po-

Identitet nije prazna apstrakcija, nego životni pojam VN: Program Matice crnogorske „Crna Gora pred izazovima budućnosti“ (1999.) bio je i prvi cjeloviti nacionalni program crnogorskog naroda. Na čemu ćete istrajavati u budućnosti? RADULOVIĆ: Na to pitanje smo strateški odgovorili sljedećim Programom iz 2013. godine: „Crna Gora na evropskom putu“. Maticu crnogorsku zanima crnogorski nacionalni i kulturni identitet, ali za nas to nije prazna apstrakcija, stereotipna floskula podložna svakovrsnoj političkoj upotrebi, nego životni pojam ispunjen kon-

kretnim sadržajem. Da prevedem, pozivanjem na skorašnje događaje. Obilježili smo izložbom u Podgorici, u plodnoj saradnji sa Ministarstvom kulture i Glavnim gradom, jubilej crnogorskog ćirilskog štamparstva: 525 godina Oktoiha i 500 godina štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, što je izložba koju bi crnogorskoj vlasti bilo pametno u Strazburu ili Briselu da postavi.

rani smo, zajedno sa Zajednicom Crnogoraca Albanije, a uz pomoć matičinih povjerenika za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, organizovali izložbu o knezu Vladimiru, uz katalog koji smo štampali na crnogorskom i albanskom jeziku, što je bio događaj koji su pratili glavni albanski i crnogorski mediji u udarnim terminima, a kojemu je prisustvovala zamjenica ministra kulture Albanije, za razliku od VN: U Tirani ste orga- crnogorske ambasade konizovali izložbu o knezu ja nije poslala nikoga. PriVladimiru... je desetak dana predstaviRADULOVIĆ: Tačno, u Ti- li smo u Danilovgradu od-

ličnu knjigu Saše Brajović „Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša“ i time doprinijeli obilježavanju jubileja 150 godina osnivanja Danilovgrada. To je samo dio onoga što smo nedavno uradili, a za jesen planiramo nove poduhvate. To je onaj konkretni sadržaj crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta o kome sam govorio, a koji je jedini stvaran i od vrijednosti. Sve ostalo je samo prazna priča, a njome se Matica crnogorska ne bavi.

kažu znatnu hrabrost kada ih se problem lično dotiče. Neko ne reaguje zbog toga što je saglasan sa nasrtajima na Crnu Goru, koji u tome ne vidi ništa sporno. Neko drugi u miru okopava intelektualnu bašticu, potpuno nezainteresovan za zbivanja u oblasti politike i političkog. Postoje i oni koji u zavjetrini čekaju da sve prođe, posmatraju i prate, ali usta ne otvaraju, jer smatraju da je ćutanje znak mudrosti. Mogao bih detaljnije razvijati tipologiju crnogorskih pametara, ali to je besmislen posao. U njima postoji nešto nepodnošljivo nihilističko. Ako ih i ovom karakterizacijom nijesam previše častio, jer nihilizam je umska kategorija. Matica crnogorska saopštenjima reaguje na pojave u društvu koje smatra štetnim i za koje vje-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

ruje da ne doprinose opštem dobru. Činimo to preciznim argumentima i jasno iznijetim stavom. Mogu ljudi da se saglašavaju ili ne sa onim što kažemo, ali smo sigurni da niko nema dilemu koje je naše mišljenje o nekom društve-

AKTUELNO

Sve naše podjele su u prvom redu političke prirode

VN: Region Zapadnog Balkana je i dalje izvor nestabilnosti, ali je i u takvom okruženju Crna Gora uspjela da realizuje strateška opredjeljenja… Međutim, duboke podjele su i dalje prisutne. Kako izaći iz tog vrtloga? RADULOVIĆ: Oprezom, strpljenjem i političkom razboritošću pri izboru strateških ciljeva i saveznika. Kao i uvinom, političkom ili kulturnom fenomenu. Pojam intelektualnog angažmana uključuje javnost, a nama je do crnogorske javnosti veoma stalo. VN: Kakve su kadrovske i materijalne mogućnosti Matice crnogorske da odgovori na izazove, tačnije: pruži podršku državi da zaokruži pitanje crnogorskog identiteta? Skromne, veoma skromne. Iako ljudima može izgledati, na osnovu onoga što radimo i postižemo, i koliko smo akcijama prisut-

jek do sada, jer kada god smo nešto u crnogorskoj istoriji postigli da valja o tome smo vodili računa. Malobrojni narodi ne mogu sebi dopustiti luksuz pogrešnih i nepromišljenih odluka, jer oni se ne mogu osloniti na silu inercije koja će ih na kraju kakotako nepovrijeđene dovesti do obale. Podjele u Crnoj Gori nije-

su dominantno etničke i nacionalne prirode, iako se od raznih mešetara pokušavaju predstaviti kao takve. Sve naše podjele su u prvom redu političke prirode, i rješavaće se političkim sredstvima. A da po tome nijesmo nikakav izuzetak među narodima, evo jedna mentalna vježba: mislite li da su identitetske podjele i razlike u Ve-

ni u javnosti, da raspolažemo ogromnim sredstvima i velikim brojem zapošljenih ljudi – to ne odgovara činjeničnom stanju. Nedostatak sredstava nadomještamo dodatnim entuzijazmom i elanom, tako da smo dobri na kraju. Sarađujemo odlično sa mnogim ustanovama države, a u posljednje vrijeme sa Ministarstvom kulture posebno dobro na nekoliko projekata. Smatramo da radimo na postizanju zajedničkog cilja, i radujemo se međusobnom razumijevanju.

ključke? Sada se već redovno događa da mladi čovjek maturira gimnaziju a da ne zna šta je pojam, sud, zaključak, dokazivanje, opovrgavanje, indukcija, dedukcija, koji su izvori i kriterijumi saznanja, koje postoje teorije istine i kako se unutar njih određuje šta je istina, a šta su logičke greške i kako nastaju... Jer ništa od toga nije učio. Nije imao gdje. Nije izabrao logiku kao izborni predmet, a kao obavezni mu je ukinut. Ne možete razvijati kritičko mišljenje, ako

VN: Koliko se ideja pripadnosti državi njeguje u Crnoj Gori? Kako u tom kontekstu vidite ulogu obrazovnog sistema? Koliko se zapravo posvećuje pažnje mladima u Crnoj Gori? RADULOVIĆ: Radim u školi, u gimnaziji predajem filozofiju preko dvadeset godina, i na ovo pitanje ću vam odgovoriti iz neposrednog iskustva. Sistem koji je logiku izbacio kao obavezan predmet iz gimnazije, veliko je pitanje da li na valjan način razumijeva pojmove obrazovanja i kritičkog mišljenja, tačnije: Ali ko zna šta je cilj sistema obrazovanja, ako već nije slobodan i misleći pojedinac, kritički okrenut prema sebi i svijetu, sposoban da misli i izvodi za-

likoj Britaniji nastale u ovih par godina nakon Bregzita, manje ili veće nego u Crnoj Gori? Možda će vas iznenaditi moj odgovor, ali neuporedivo su manje u Crnoj Gori. Šteta što nemam prostora da valjano argumentujem iznijetu tezu, nego je bez podrobnog elaboriranja moram ostaviti kao refleksivni izazov vašim čitaocima. ste mladom čovjeku uskratili osnovno oruđe mišljenja. Bez obzira čime želi da se bavi u životu. No dobro, ono što je valjalo civilizaciji Zapada 2.500 godina, očigledno ne valja sadašnjem obrazovnom sistemu Crne Gore. I to traje, evo već desetak godina. A umjesto da poprave načinjeni propust, oni ga zatrpavaju novim glupostima. Nijesam pobornik teorija zavjere, ali ovdje sam u ozbiljnom iskušenju da neku od njih prihvatim kao plauzibilnu.

Puno je 100 godina nacionalnog satiranja i za brojnije narode VN: Kada se govori o rješavanju vjerskog pitanja uglavnom se misli na imovinu, a zapostavlja da je to suštinsko identitetsko pitanje... RADULOVIĆ: Srpska pravoslavna crkva je ukazom kralja Aleksandra iz 1920. godine otela imovinu Crnogorske pravoslavne crkve, to nije uradila ni muslimanska ni katolička vjerska zajednica. I to je razlog zbog kojega se SPC osjeća posebno pogođenom. Imovina je novac, a novac je moć i politički uticaj. Od toga se ne odriče. A što se tiče upliva na vjernike, tu vam ne mogu biti od pomoći. Nijesam praktični vjernik, niti me

zanima ono što se u crkvi dešava. Ali ne mogu ostati ravnodušan kada crkva – kao politički subjekt – ulazi u javni diskurs crnogorskog društva i govorom proizvodi otrovne političke posljedice. U tom smislu jednu stvar moram da primijetim: neshvatljivo mi je sa koliko samoponiženja ljudi koji se nacionalno osjećaju kao pripadnici crnogorskog naroda, aktivno učestvuju u životu Srpske pravoslavne crkve, a ona ih svakodnevno vrijeđa i nipodaštava. Uostalom, i to je identitetska stvar, ne treba imati iluzija: puno je 100 godina nacionalnog satiranja i za brojnije narode nego što je crnogorski.

aktuelno

preDala akreDitive penDarovskoM

Petrović ambasadorka u Sjevernoj Makedoniji Ambasadorka Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji Marija Petrović predala je juče akreditivna pisma predsjedniku te države Stevu Pendarovskom, čime je stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora na rezidentnoj osnovi. Iz Ministarstva vanjskih poslova saopšteno je da je Petrović, u razgovoru sa Pendarovskim, rekla da je uvjerena da će njen mandat biti u funkciji daljeg snaženja inače odličnih bilateralnih odnosa i prijateljskih veza između dvije države. Ona je, ocjenjujući da odnosi Crne Gore i Sjeverne Makedonije nesumnjivo služe kao primjer uspješne regionalne saradnje, naglasila da podudarni vanjskopolitički prioriteti predstavljaju dobar temelj za dalje jačanje međudržavnih

veza u svim segmentima, prvenstveno u dijelu ekonomije i infrastrukture. Petrović je istakla da očekujhe da će integracioni put Sjeverne Makedonije u Evropsku uniju biti jednako uspješan kao i proces pristupanja NATO-u, ponovivši spremnost Crne Gore da pomogne kroz prenos iskustva. Pendarovski je čestitao ambasadorki Petrović stupanje na dužnost, te prenio interes za daljim intenziviranjem i produbljivanjem bilateralnih odnosa između dvije prijateljske države u svim oblastima od zajedničkog interesa. On je saopštio da je snažna i bezrezervna podrška Crne Gore evropskoj i evroatlantskoj perspektivi Sjeverne Makedonije posebno značajna.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

DeMokratska partiJa soCiJal

DPS bila i oStala Stožer Države ⌦ Amra Nikočević

emokratska partija socijalista obilježila je juče na Cetinju svoj dan, a njen lider Milo Đukanović saopštio je da je DPS partija koja je u čitavom prethodnom periodu bila i ostala stožer državne politike Crne Gore, pokazujući da je na pravoj strani i da njene strateške odluke i dobar izbor, donose benefite građanima.

Petrović sa Pendarovskim

Filipović sa Dženet Mils

Crna Gora je pouzdan saveznik u NATO savezu Crna Gora je značajno napredovala prije članstva u NATO i sada je pouzdan i kredibilan saveznik u okviru Alijanse, ocijenila je guvernerka savezne države Mejn, Dženet Mils. Mils je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, na sastanku sa državnim sekretarom Slobodanom Filipovićem u Augusti ukazala na ulogu Programa državnog partnerstva za jačanje veza i prijateljstva između dvije države, ističući da saradnju treba proširiti i u oblasti turizma, ekonomije i obrazovanja. Filipović je rekao da je zadovoljan kvalitetnom saradnjom Vojske Crne Gore i Nacionalne garde savezne države Mejn i ukazao na značaj odbrambenih projekata i prijateljstva između pripadnika

oružanih snaga dvije države, koje traje 13 godina. Prema njegovim riječima, za dvije godine članstva Crne Gore u NATO, Ministarstvo odbrane je pokazalo istrajnost da Vojsku modernizuje i opremi u skladu sa najvišim standardima, a kako bi adekvatno odgovorila na savremene bezbjednosne izazove. On je upoznao sagovornicu sa prioritetima Ministarstva, kao i sa angažmanom Vojske u okviru međunarodnih mirovnih misija. “Sagovornici su zaključili da su bilateralni odnosi Crne Gore i SAD-a u oblasti odbrane sadržajni i sveobuhvatni, kao i da članstvo Crne Gore u NATO predstavlja podstrek utemeljenju dugoročnog mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik DPS je kazao da se rejting najjače političke partije u državi, na osnovu dva mjerenja tokom posljednjih nedjelju dana kreće od 41 do 42 odsto, te da treba raditi na njegovom dodatnom popravljanju. “Svi napori tokom prethodne godine da se ošteti rejting DPS, tradicionalno proizvodeći afere, pokazali su se kao očajnički i ne-

Marković, Đukanović i Milošević

uspješan pokušaj. Danas je naša konkurencija još lošija nego što je bila prije godinu. DPS je, prema dva mjerenja koja smo imali u posljednjih nedjelju dana, sa rejtingom od 41 do 42 odsto. Nakon što, tokom ove godine, završimo kongres, sljeduju nam izbori, na kojima ćemo pokušati da rezultatima, prije svega izvršne vlasti, dodatno popravimo ugled naše politike

u očima crnogorske javnosti i ostvarimo još bolji rezultat od onog što su istraživanja javnog mnjenja”, kazao je Đukanović. Lider DPS je istakao da je za ovom partijom jedna teška godina, ali da se partija “uspješno suočila sa opstrukcijama opozicije”. “Prethodna godina je bila sve samo ne mirna, već puna političkih izazova... Nažalost, tokom svih godina našeg djelovanja nailazili smo na kontinuiranu opstrukciju, ne samo vlasti, već države Crne Gore. Prethodnu godinu je dominatno obilježilo takve djelovanje naše konkurencije. To su bili kontinuirani pokušaji da se, najprije opstruk-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

aktuelno

LISTA OBILJEŽILA DAN PARTIJE, đuKANOvIć PORuČIO Pokazati suPtilnost u rješavanju Problema

“Kritikuju nas zbog čega se mi kao politička partija bavimo pitanjima koja, kako kažu, nijesu politička. DPS je partija koja je u kompletno prethodnom periodu stožer državne politike Crne Gore. Za nas nema pitanja za koje nijesmo nadležni, a koja se tiču bolje sadašnjosti i budućnosti Crne Gore. Mi odnos prema pitanju crkve ne vidimo prevashodno kroz prizmu ispravljanja istorijskih nepravdi, već kao na mogućnost da savladavamo neka teška organičenja Crne Gore danas i ubuduće. Jedno od teških organičenja su istorijske podjele. Jedna od tih podjela tiče se korpusa pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori. Mislimo da ima raznih faktora koji su do toga doveli, i istorijskih i aktuelnih, a da se iz odgovornosti za ono što danas imamo kao problem nipošto ne može izuzeti ni Srpska pravoslavna crkva ili njene filijale koje djeluju u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović.

Sa prijema na Cetinju cijom državnih institucija, a kasnije, već tradicionalno, konstruisanjem afera, oslabi DPS, dovede u pitanje stabilnost naše vlasti i da se na taj način ostvare politički ciljevi naših oponenata. Ono što je dobro u svemu tome jeste da smo pokazali dodatnu zrelost, sposobnost da rješavamo te izazove, bez ozbiljnijih potresa”, rekao je, između ostalog, predsjednik DPS, naglašavajući da se na dešavanja u regionu, na politički uzdrmanom Balkanu, “najdemokratskije, najhladnokrvnije, najgospodstvenije” reagovalo u Crnoj Gori. “To nas ispunjava ponosom, jer pokazujemo da nijesmo slučajno tamo gdje

jesmo - u NATO savezu, zemlja lider na putu ka EU integracijama, da smo bitno unaprijedili kapacitete i da pokazujemo sposobnost da rješavamo izazove sa kojima se suočava društvo kakvo je danas crnogorsko”. Lider DPS se posebno osvrnuo na godinu koja slijedi, a koja će, kako je kazao, biti godina brojnih izazova, posebno na široj evropskoj sceni. “Ipak, dominantna su tri zadatka - prije svega, imamo izbornu godinu u našoj partiji, a za otprike godinu dana i u cijeloj zemlji. Pri kraju smo organizacije izbornih konferencija. DPS je partija zrelih i odgovornih ljudi. Naš program je ostva-

rivanje nacionalnih interesa Crne Gore”, istakao je Đukanović. Sljedeći cilj je realizacija

daljih razvojnih projekata, uz zadržavanje i ako je moguće unapređivanje tempa ekonomskog rasta i demokratskog razvoja društva. “Izvršna vlast je obavila odličan posao, realizujući razvojne projekte, obezbijedila je visok nivo ekonomskog rasta. To je jedan od najvažnijih ciljeva državne politike Crne Gore. Svaka odgovorna vlast za svoj najvažniji zadatak ima da stvori uslove kojima će obezbijediti unapređenje kvaliteta života ljudi. Mi se u Crnoj Gori suočavamo sa posljedicama teškog nasljeđa i zaostajanja za nivoom životnog standarda u razvijenoj Evrope. Ukoliko želimo da dostignemo kvalitet života građana Evrope 21. vijeka, nema drugog puta do dinamičnog ekonom-

Lider DPS je poručio da ova pitanja ne pokreću da bi zaoštravali probleme, već da bi ih rješavali. “Sva rješenja na koja smo fokusirani pretenduju da prevazilaze podjele. Platforma sa koje mi gledamo budućnost Crne Gore je platforma multietničke multivjerske, multireligiozne Crne Gore. Mislim da možemo biti zadovoljni onim što smo ostvarili na tom planu. Ubijeđen sam da ćemo i na ovom zadatku pokazati jednaku odgovornost, kao i u svakom od prethodnih, da ćemo pokazati potreban nivo suptilnosti da te probleme rješavamo na najbolji mogući način koji će biti u prilog savladavanju ograničenja koji su do sada usporavali naš ekonomski rast i demokratski razvoj i da će to biti dodatan faktor dogledno boljoj budućosti naše države”, poručio je lider DPS. skog rasta. Što taj rast bude bolji, to će kraće trajati naše sustizanje evropskog kvaliteta života. Sa ovakvim nivoom ekonomskog rasta, koji je u zoni između 4,5 i pet odsto, mi smo zaista u odličnoj šansi da skratimo taj period sustizanja”, ocijenio je Đukanović. Lider DPS je poručio da se mora raditi vrijedno, prije svega politički, ne kampanjski i da se taj jaz koji postoji premosti kontinuiranim dobrim planskim radom, kroz nove razvojne projekte. “Ne želimo da naš ekonomski rast bude sezonski uzlet, već stabilan srednjoročni trend koji će obezbijediti da u dogledno vrijeme svaki naš građanin živi evropskim kvalitetom života”, rekao je Đukanović.

zaokruživanje crnogorskog identiteta Govoreći o prioritetima, Đukanović je kazao da će treći cilj u narednom periodu biti, kako je kazao, zaokruživanje crnogorskog identiteta. “Mislim da smo prethodne poslove dobro obavili. Zahvaljujući dobrom upravljanju, političkim procesima 21. maja 2006. smo obnovili državnu nezavisnost, nakon toga smo dobro odabrali strateški kurs evropskog i evroatlantskog razvoja, jako dobro poradili na učvršćivanju svijesti o nacionalnom, kulturnom identitetu, učvrstili smo multietnič-

ki sklad kao najvažniji dio crnogorskog identiteta. Sada je vrijeme da se ta priča polako zaokružuje”, rekao je lider DPS. Đukanović je, govoreći o vjerskim pitanjima, kazao da se i u tom dijelu pokazalo da je DPS “kao i u svim prethodnim politikama koje imaju strateški karakter na pravoj strani”. Očekivanja političkih konkurenata bila su da će Crna Gora izgubiti podršku međunarodne zajednice kada se radi o rješavanju vjerskih sloboda. To se nije dogodilo. “Očekivali su da će država već

na prvoj provjeri, koja se, sticajem okolnosti, dogodila danas na Venecijanskoj komisiji, izgubiti podršku međunarodne zajednice. Vidjeli ste da je to bila još jedna u nizu pogrešnih procjena naše političke konkurencije, što samo potvrđuje da naša vlast radi ozbiljno, odgovorno, udubljeno, neeuforično, da radimo ono za šta smo ubijeđeni da je zasnovano na istorijskim faktima i da to radimo na način koji je potpuno kompatibilan sa evropskim demokratskim standardima”, poručio je Đukanović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

VLADIMIR JOKIĆ POZVAO NADLEŽNE INSTITUCIJE DA REAGUJU

VLADA DA RASPUSTI SO KOTOR I VRATI MANDAT GRAĐANIMA Foto: PR Centar

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić pozvao je Vladu da u ponedjeljak održi hitnu sjednicu, raspusti Skupštinu opštine i vrati mandat građanima, jer bi sve drugo predstavljalo “legitimisanje političke korupcije i beskrupulozno gaženje ustavno-pravnog poretka kao metoda preuzimanja i formiranja vlasti mimo izborne volje”. Sjednica SO Kotor, koju je inicirala nova većina predvođena DPS-om, zakazana je za ponedjeljak, a na njoj se očekuje da Jokić ponovo bude smijenjen. Jokić je na jučerašnjoj pres konferenciji, povodom aktuelne političke situacije u SO Kotor, pozvao nadležne državne institucije, tužilaštvo i Vladu Crne Gore da preduzmu mjere iz njihove nadležnosti i da, kako je rekao, spriječe pravnopolitičko nasilje i dalje moguće vršenje krivičnih dijela. Jokić je kazao da najava grupe odbornika predvođenih odbornicima DPS u Kotoru predstavlja nezabilježen “kršenje Ustava, Zakona, Statuta i Poslovnika, udar na ustavno-pravni poredak, na sudstvo, a samim tim i na državu Crnu Goru“. On je istakao da je akt, kojim se sekretar OO DPS Kotor Željko Avramović, kako je kazao, lažno predstavlja kao predsjedavajući Skupštine i kojim od-

Sa pres konferencije

PEROVIĆ: JAVNI BLAM Predsjednica SO Kotor Dragica Perović kazala je da je podnijela krivičnu prijavu protiv sekretara OO DPS-a Željka Avramovića, jer on pored nje kao aktuelne predsjednice SO zakazuje sjednicu što predstavlja „čisto silovanje prava i zdravog razuma“. Ona je rekla da je „ovakav javni blam“, saopštenjem indirektno podržalo Ministarstvo bornici traže nastavak sjednice, koju su sami zaključili nakon što su donijeli odluku o njegovoj smjeni, van zdravog razuma.

Što prije izabrati članove Savjeta ASK-a

javne uprave na čelu sa ministarkom Suzanom Pribilović. „Ministarskim saopštenjem pokušavaju da mi, kao lošem đaku, ukažu da je trebalo da uradim ono što sam već uradila, a to je da u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Poslovnikom SO Kotor sazivam nove i nastavljam sa radom zakazanih i započetih sjednica“, navela je Perović. „Upravni sud je tu odluku proglasio nezakonitom, a Avramovića proglasio neovlašćenim licem za vođenje sjednice i za potpisivanje odlu-

ka. Uprkos ovakvoj odluci suda, gospodin Avramović opet potpisuje akte iz nadležnosti Skupštine i opet se predstavlja kao predsjedavajući“, rekao je Jokić, prenosi PR Centar. Kako je istakao, takvo postupanje predstavlja nepoštovanje presude suda, ponižavanje sudske vlasti i ruganje pravdi po principu „neka sud poništava naše akte kao nezakonite, mi ćemo opet tražiti nastavak sjednice“. Na pitanje šta će Jokić preduzeti ukoliko na sjednici zakazanoj za ponedjeljak ponovo bude smijenjen, on je odgovorio da okupljanje odbornika ne može predstavljati zakonitu i legitimnu sjednicu SO Kotor. A.N.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pozvala je Skupštinu da u najkraćem roku izabere pet članova Savjeta ASK-a i time obezbijedi kontinuitet u radu tog tijela. Odbor za antikorupciju pokrenuo je postupak za izbor članova Savjeta raspisivanjem javnog konkursa u aprilu, koji je okončan bez rezultata. Odbor je na posljednjoj sjednici u srijedu poništio konkurs, na koji se prijavilo 12 kandidata, od kojih je uslove oglasa ispunio samo jedan, i raspisao novi javni poziv. Agencija je uputila dopis Skupštini u kojem traže da parlament da u najkraćem roku izabere pet članova Savjeta ASK-a, kako bi se obezbijedio kontinuitet u radu tog tijela. U dopisu se navodi da Savjet Agencije nije radio u punom sastavu od druge polovine 2017. godine. Mandat akutelnim članovima Savjeta ASK-a ističe 26. juna.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

AKtuelno

Prijedlog zakona o slobodi vjeroisPovijesti

Pozitivno mišljenje venecijanske komisije

enecijanska komisija je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici usvojila pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, konstatujući da predloženi zakonski tekst donosi značajne pozitivne promjene postojećeg zastarjelog zakonodavstva.

Kako je saopšteno iz Vlade, Venecijanska komisija je u mišljenju pozdravila “istinske napore crnogorskih vlasti” da novim zakonom bude zamijenjen zastarjeli Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine. Venecijanska komisija ocjenjuje pozitivnim opredjeljenje da predloženim zakonom bude garantovana ne samo sloboda vjeroispovijesti, već i sloboda nereligijskih uvjerenja, pozdravljajući liberalan pristup u odredbama kojima se propisuje procedura registracije vjerskih zajednica, poštuje njihova autonomija i garantuju prava na vjersku pouku i osnivanje vjerskih škola. U Mišljenju se pozdravlja i zakonsko rješenje po kojem registracija vjerskih zajednica nije propisana kao obavezna. “Pristup koji je zauzet u Prijedlogu zakona i koji su vlasti zauzele je dobrodo-

Sa sjednice Venecijanske komisije

šao. Pored toga, Venecijanska komisija naglašava da dobrovoljni karakter registracije ne znači da vjerske zajednice mogu djelovati izvan pravnog sistema. U modernim demokratijama, ustavna ograničenja

ovlašćenja države nad vjerskim zajednicama ne mogu se smatrati preprekom za potvrđivanje autoriteta demokratske države. Vjerske zajednice se ne nalaze iznad ili izvan nacionalnog pravnog poretka: one imaju

svoje mjesto - iako posebno, garantovano i zaštićeno posebnim temeljnim pravima - u okviru tog poretka”, navodi se u dokumentu. Venecijanska komisija je, kako se kaže, ovim mišljenjem podržala ključno opre-

Predložena rješenja se oslanjanju na pravni poredak Crne Gore Komentarišući pitanje imovine vjerskih zajednica, Venecijanska komisija je istakla da su rješenja predložena u ovom Prijedlogu zakona oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka.

“Venecijanska komisija razumije zabrinutost crnogorskih vlasti u pogledu uvođenja pravne sigurnosti i rješavanja pitanja moguće nezakonite/ zloupotrebom izvršene registracije na ime vjerskih zajednica tokom 1990-ih godi-

na niza vjerskih objekata koji mogu biti dio kulturne baštine Crne Gore. Tim prije zato što država, prema članu 78 Ustava, ima dužnost da štiti prirodnu i kulturnu baštinu zemlje. Venecijanska komisija pozdravlja u tom pogle-

reagovanje MitroPolije crnogorsko - PriMorske

Džomić: Tvrdnje o pozitivnom mišljenju VK najobičniji spin Iz Mitropolije crnogorsko-primorske kazali su da Venecijanska komisija nije usvojila pozitivno mišljenje o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ističući da je u pitanju „najobičniji spin“.

djeljenje Vlade da predloženim zakonom svakom građaninu Crne Gore bude garantovana sloboda da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, afirmišući pravo države da zaštiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i da obezbijedi da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države. Delegacija Vlade Crne Gore koja je učestvovala u radu plenarne sjednice Venecijanske komisije, koju je predvodio ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, izrazila je zahvalnost Venecijanskoj komisiji na datom stručnom mišljenju, saopštivši da će sugestije i preporuke za dalje unapređenje i preciziranje određenih zakonskih odredbi biti pažljivo razmotrene i inkorporirane u finalni tekst Prijedloga zakona koji će biti upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje. A.N.

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Džomić kazao je da je usvojeno mišljenje, a koliko je „pozitivno“ dovoljno govori činjenica da ima 23 stranice. „Jako je važno da znamo da je u pitanju mišljenje koje na 23 stranice sadrži na

desetine negativnih komentara, kritika, obavezujućih uputstava i kada ga čitaoci budu pažljivije čitali, kada bude objavljeno u ponedjeljak, vidjeće o čemu se zapravo radi“, kazao je Džomić. Kako je naveo, uočljiva je činjenica da je Vlada dala saopštenje o tome i kvalifi-

kaciju prije nego što je VK usvojila svoj dokument. Pokazalo se, naveo je on, da bez sudske i administrativne procedure, upravno– pravne procedure, koja je propisana zakonom nema preknjižavanja crkvene i druge vjerske imovine. „To je ključna poruka VK“. R.P.

du to što se rješenja predložena u ovom Prijedlogu zakona oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka i ne zasnivaju se na ad hoc pravilima, specifičnim za ovu situaciju“, navodi se u dokumentu.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

IZNOS BDP-A U PRVOM KVARTALU 876,5 MILIONA

ekonomija crne gore porasla tri odsto

ruto društveni proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem kvartalu je iznosio 876,5 miliona eura, saopštila je direktorica Monstata Gordana Radojević.

Prema preliminarnim podacima, realna stopa rasta BDP od početka godine do kraja marta iznosila je tri odsto. “U apsolutnom iznosu stvoreno je dodate vrijednosti više za oko 40 miliona, u odnosu na isti kvartal prošle godine. Nominalna stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu iznosila je 4,4 odsto. Najznačajniji rast zabilježen je u turizmu, 38 odsto kada je riječ o dolascima turista i 22,4 odsto kada su u pitanju noćenja. Po tom osnovu prihodi od turizma povećani su u prvom kvartalu osam odsto i prema podacima Centralne banke iznosili su 47,3 miliona eura”, navela je Radojević na konferenciji za novinare. Ona je dodala i da je rast od 20,3 odsto ostvaren u sektoru usluga, tačnije u hotelima i restoranima, deset odsto u saobraćaju, a u sektoru informisanja i komunikacija i trgovini na malo 7,9, odnosno 5,5 odsto. Građevinarstvo je, mjereno vrijednošću izvršenih građevinskih radova, zabilježilo rast od 12,4 odsto. “Pozitivan trend proizvodnje u prvom kvartalu evidentan je i u sektoru poljoprivrede. Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva povećan je jedan odsto

Brković

Radojević

PORESKA UPRAVA OBJAVILA CRNU LISTU

Firma Vektra Jakić i dalje najveći dužnik

Izvoz porastao 12,8 odsto Pomoćnica direktorice Monstata Branka ŠušićRadovanović navela je da je izvoz robe i usluga u prvom kvartalu nominalno porastao 12,8 odsto, a uvoz sedam, dok su bruto investicije ostvarile nominalni rast od u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal. Pad proizvodnje, najviše zbog sezonskog uticaja, zabilježen je u sektoru industrijske proizvodnje u iznosu od 14,4 odsto”, precizirala je Radojević. Posmatrano po kategorijama potrošnje BDP-a, rastu ekonomske aktivnosti, kako je istakla, najviše je doprinijela lična potrošnja koja je u prvom kvartalu rasla 5,1 odsto. Kada je riječ o neto stranim direktnim investicijama, one su prema podacima CBCG u pr-

1,6 odsto. “Bruto investicije u osnovna sredstava porasle su oko 4,5 miliona eura”, rekla je Šušić-Radovanović i dodala da je BDP u tekućim cijenama iznosio 876 miliona, a u stalnim 865 miliona eura. vom kvartalu povećane 62,9 odsto ili 32 miliona eura. “Pozitivan doprinos rastu BDP-a u tržišnim cijenama dolazi od naplaćenih poreza, PDV-a, akciza i carina. Prema podacima Ministarstva finansija, u prvom kvartalu porezi su naplaćeni u iznosu od 187 miliona eura, što je 13 odsto više u odnosu na uporedni period. I tržište rada u prvom kvartalu, prema anketi o radnoj snazi bilježi pozitivna kretanja”, zaključila je Radojević. D.J.

Kompanija Vektra Jakić, biznismena Dragana Brkovića, i dalje je prva na listi od 200 najvećih poreskih dužnika sa ukupnim dugom od 7,64 miliona eura. Prema listi koju je Poreska uprava (PU) objavila juče, na drugom mjestu je i Brkovićeva Vektra Montenegro sa dugovanjem od 4,57 miliona eura. Za obje firme ranije je donijeto rješenje o ukidanju reprograma. “Na novoj listi PU i Ministarstva finansija, sa presjekom stanja na april, nalazi se 200 poreskih obveznika sa najvećim iznosom duga po osnovu neplaćenog PDV-a, poreza na dobit, promet nepokretnosti i koncesija”, saopštili su u PU. Država od ukupno 200 preduzeća potražuje 71,15 miliona eura, od čega je 24,34 miliona obuhvaćeno reprogramom poreskog du-

ga. Rješenje o reprogramu je ukinuto za 29 firmi koje ukupno duguju 17,96 miliona. Nakon Brkovićevih firmi, slijede Tehnoput, Fablive, Family shop Bar, Vuk & petrol, podgorički A-kop, Old town invest group, Cijevna komerc i Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju. Prema listi 100 najvećih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa iz i na lična primanja prednjači Montenegro Airlines sa 20,46 miliona eura. Slijede Rudnika uglja, Željeznički prevoz, Vektra Boka, Galenika, Privatna zdravstvena ustanova Meljine i Plantaže. PU je saopštila i bijelu listu preduzeća koja se ističu po urednosti izmirivanja dospjelih obaveza. Prvi na listi su Monteput, Elektroprivreda, Bemax, Trebjesa, Luštica Development. D.J.

71,5

miliona eura potražuje država od ukupno 200 preduzeća od čega je 24,34 miliona obuhvaćeno reprogramom

DRžAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA KONTROLISALA MINISTARSTVO FINANSIJA

Utvrđena neusklađenost finansijskih transakcija

Ministarstvo finansija

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Ministarstvo finansija nije u svim aspektima uskladilo poslovne aktivnosti, finansijske transakcije i informacije sa zakonima i drugim propisima, te u skladu sa tim, na reviziju pravilnosti je izrazila uslovno mišljenje. Predmet revizije, kako se navodi u izvještaju koji je DRI juče objavila, su izdaci Ministarstva vrijedni 31,97 milio-

na eura. Osnov za utvrđivanje uslovnog mišljenja je to što je resor, kojim rukovodi Darko Radunović, isplatio 4.513 eura za ugovore o djelu zaključene sa licima koja nemaju zasnovan radni osnov i to sa računa koji se tiče ostalih naknada, a ne iz sredstava sa grupe koji se odnose na izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu. Konstatovano je i da su izdaci za gorivo plaćani na osnovu zbirnih naloga

zbog čega nije moguće utvrditi potrošnju po službenom vozilu. “Subjekat revizije je plaćao usluge zakupa parking mjesta za vozila, dok prema evidenciji i podacima iz popisa imovine koristi tri službena automobila”, navodi se u reviziji koju je sproveo rukovodilac kolegijuma DRI i njen senator Radule Žurić i senator i član kolegijuma Zoran Jelić. Kontrolom blagajničkog

poslovanja Ministarstva je utvrđeno i da se pravdanje avansa ne vrši prema ekonomskoj klasifikaciji. Kada je riječ o finansijskoj reviziji, utvrđeno je da je Godišnji finansijski izvještaj Ministarstva finansija za prošlu godinu, u svim materijalno značajnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način u skladu sa propisanim okvirom finansijskog izvještavanja. D.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

doGoVoREN TuRISTIČkI PRoJEkAT duE MARI

pRomocija tuRizma Osnovni elementi projekta Due Mari, čiji je cilj izrada interaktivnog sajta koji će promovisati turističku ponudu Crne Gore, Albanije i italijanskih regija Pulja i Moliza, dogovoreni su na radnom sastanku projektnih timova u Tirani. Cilj projekta je izrada interaktivnog sajta za promociju turističke ponude tri države kroz zajedničku platformu,

na kojoj će biti označeno od 300 do 500 lokaliteta od posebne kulturne, istorijske i druge važnosti za Crnu Goru. “Planirano je i kreiranje novih turističkih kulturnih ruta koje će povezivati tri regije i to na temu religijskog turizma, UNESCO lokaliteta i kulturne baštine. , kazali su u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. R.E.

oČEkuJu PoMoĆ EVRoPSkE BANkE

Regulativa pRivatnojavnog paRtneRstva

Crna Gora će uskoro imati uobličenu pravnu regulativu u vezi sa privatno-javnim partnerstvom, zbog čega će joj biti neophodna pomoć u jačanju kadrovskih potencijala, saopštila je državna sekretarka u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Angelina Živković. Ona je na jučerašnjem sastanku sa direktorom Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD) Jaapom Spreyom

istakla da se ta pomoć očekuje od referentnih institucija kakva je EBRD. “Na sastanku su razmatrane podobnosti i spremnosti infrastrukturnih projekata da se realizuju na osnovu privatno-javnog partnerstva, kao i mogućnosti da EBRD pruži podršku jačanju kapaciteta za realizaciju tako kompleksnih projekata”, saopšteno je iz Ministarstva. R.E.

Aktuelno

U posjeti Karizminom hotelu

Isplata dividende u četvrtak Isplata dividende akcionarima Jugopetrola počeće u četvrtak, 27. juna, saopšteno je iz kompanije. Ukupan bruto iznos koji se isplaćuje akcionarima iznosi 4,5 miliona eura, dok bruto dividenda po akciji iznosi 0,97, a neto dividenda 0,88 eura. Pravo na dividendu imaju akcionari koji su bili upisani u spisak akcionara Jugopetrola kod Centralnog klirinškog depozitarnog društva 28. maja, na dan donošenja odluke o isplati dividende. R.E.

Jugopetrol

U – M I T I N Z L AT

PREMIJER duško MARkoVIĆ PoRuČIo

I ova sezona biće uspješna Popunjenost prestižnog turističkog kompleksa Holiday Villages Montenegro kompanije Karisma, svjedoči da će i ova turistička sezona biti uspješna, ocijenio je premijer Duško Marković tokom posjete tom hotelskoturističkom kompleksu. On je rukovodstvu čestitao na novim objektima i što u predsezoni imaju 80 odsto popunjenih kapaciteta. “Marković je obišao novi dio kompleksa, otvoren prije nepun mjesec, koji uključuje 96 prostranih luksuznih apartmana, dva nova baze-

na, jedan za odrasle i jedan za djecu i ostale sadržaje”, kazali su iz Vladine službe za odnose sa javnošću. Holiday Villages Montenegro je prije nepune dvije godine zakupio dio imovine Hotelsko turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera uz ugovor koji uključuje investiciju veću od 30 miliona eura adaptacije hotela i modernizaciju i kreiranje novih turističkih sadržaja. Kompanija, kako je najavljeno, nastavlja da investira u dalji razvoj hotelsko-turističkog kompleksa. R.E.

2 M A T I R I T H VA

RE? O G E N R C REDE V I R P O R T O: ELEK M A A J M I N T A L G K O L AT N MU, U J U N U P O Z N A L Č E RIT VO J RGIJU T E M S N O N E I N T Ć U A N A L Č I M Z LEKTR E VA Š E D O S A M O Z A VA S U A Z U N U RAČ A A

- E LY C n e o r t i C UTOMOBIL

SEE

V A 5 0 E U R A N A 1 5 0 D O M AĆ IN S TA Z

x 150

O B IJAT E D N U Č A R AKO SK I, ELEKTRON M V EĆE! A V U S E S ŠAN Pozovite besplatno 19100, posjetite našu Facebook stranicu ili www.epcg.com za Pravila nagradne igre! *važi samo za kategoriju domaćinstva

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

EKSKLUZIVNO: HUO JUŽEN, SPECIJALNA PREDSTAVNICA ZA SA Možemo da operišemo na daljinu U okviru saradnje Crne Gore i Kine kroz mehanizam 17+1, posebno mjesto zauzima medicina. Za početak, u vašoj zemlji smo osnovali Centar za kinesku medicinu. Naša namjera je da u budućnosti uspostavimo i nekoliko kompanija koje bi se bavile uzgajanjem bilja u medicinske svrhe, njihovom preradom, te proizvodnjom ljekova za potrebe tretmana u kineskoj medicini. Kada je riječ o konceptu pametnih gradova, on nam može koristiti i za liječenje brojnih oboljenja. Ovakve platforme u Kini već nam pomažu da liječimo pacijente udaljene i više od 5.000 kilometara od našeg bolničkog centra. To se ne odnosi samo na preglede i propisivanje terapija, već se na isti način mogu vršiti i operacije. Time štedimo i vrijeme i energiju, a cijeli proces predstavlja mnogo prikladniji način da pomognemo ljudima.

CRNA GORA MOŽE BITI JOŠ PRIVLAČNIJA KINESKIM TURISTIMA

⌦ Kristina Jerkov

Smatram da saradnja na gradnji auto-puta ima najveću vrijednost za Crnu Goru, ali i za ostale balkanske zemlje. S druge strane, bez pomoći Kine šta mislite koliko bi bilo potrebno i Crnoj Gori i drugim zemljama regiona da izgrade takav ili neki drugi značajan infrastrukturni projekat?

ozvolite da izrazim zahvalnost na tome što ste otvoreni za kineske turiste, što ulažete napore da ih privučete i ugostite. Crna Gora može biti još privlačnija turistima iz naše zemlje. Nisu baš svi zainteresovani za aktivni turizam, ali svi žele da vide mjesta pod zaštitom UNESCO-a, kaže ambasadorka Huo Južen.

Mehanizam saradnje zemalja centralne i istočne Evrope sa Kinom, danas je jedan od najaktuelnih oblika povezivanja 17 država Starog kontinenta sa izuzetno velikim potencijalima Dalekog istoka. Među njima su neke članice Evropske unije i one koje tome teže, ali čije su nade takođe usmjerene ka inicijativi Pojas i put kao dijelu mehanizma saradnje 17+1. Ambasadorka Huo Južen dobro poznaje ovaj dio svijeta. Bila je u diplomatskim misijama svoje zemlje u Čehoslovačkoj, a zatim i na čelu ambasada u Češkoj i Rumuniji. Danas je specijalna predstavnica za saradnju Kine sa zemljama centralne i istočne Evrope, s misijom da širi postojeće i nađe nove oblike povezivanja. Kada je u pitanju Crna Gora, za nju nema dileme u čemu možemo najbolje da sarađujemo. „Iz ugla Kine - velike kulture i velike zemlje koja baštini tu kulturu – sa Crnoj Gorom posebno želimo da ostvarimo saradnju u oblasti turizma. To bi doprinijelo kako razmjeni među našim kulturama, tako i među ljudima obje zemlje“, istakla je ona. U ekskluzivnom razgovoru

za Vikend novine osvrnula se i na moguće nove oblasti povezivanja naše i najmnogoljudnije države svijeta. „Različite zemlje imaju različite potrebe. Zemljama na Balkanskom poluostrvu želimo da pomognemo u gradnji auto-puteva – kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, ali i mostova i elektrana u drugim zemljama“, precizirala je Huo Južen. VN: Posljednjih nekoliko godina u region jugoistične Evrope stiže sve više turista iz Kine. Iako po površini izuzetno mala, Crna Gora im pruža najrazličitiju turističku ponudu – od aktivnog odmora na sjeveru, do uživanja u suncu i kupanju na jugu. Šta je to što posjetioci iz Kine najviše žele da vide i dožive tokom boravka u našoj zemlji? HUO JUŽEN: Prije osam godina ustanovili smo mehanizam saradnje zemalja centralne i istočne Evrope sa Kinom, koji je danas poznat kao 17+1. Taj model je sada usavršen i sazreo, i podrazumijeva povezivanje na najrazličitijem nivou u dvadeset oblasti. Iz ugla Kine - velike kulture i velike zemlje koja baštini

tu kulturu – sa Crnoj Gorom posebno želimo da ostvarimo saradnju u oblasti turizma. To bi doprinijelo kako razmjeni među našim kulturama, tako i među ljudima obje zemlje. Zato mi dozvolite da prvo izrazim zahvalnost na tome što ste otvoreni za kineske turiste, što ulažete napore da ih privučete i ugostite. Crna Gora može biti još privlačnija turistima iz naše zemlje, naročito onima koji su zainteresovani za specifične vidove aktivnog turizma poput skijanja. Upravo je to jedan od načina na koji želimo da se razvija naša buduća saradnja i dobar početak povezivanja kroz sportski turizam. Međutim, nisu baš svi turisti zainteresovani za aktivni turizam. Ali zato svi žele da vide mjesta pod zaštitom UNESCO-a. Kinezi su veoma zainteresovani za zaštićenu baštinu, pa bi veći broj ovakvih atrakcija dodatno privukao pažnju naših građana. Turisti iz Kine izuzetno cijene sve ono što je priznato širom svijeta, bez obzira da li pripada prirodnoj ili kulturnoj baštini UNESCO-a. VN: Kina se često pominje kao partner na infra-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

AKTUELNO

ARADNJU KINE SA ZEMLJAMA CENTRALNE I ISTOČNE EVROPE Ambasadorka Huo Južen, domaćin delegaciji novinara centralne i istočne Evrope

Smatram da Crna Gora ima odlične mogućnosti da osnuje ekološki koordinacioni centar koji bi se bavio saradnjom u oblasti zaštite životne sredine svih zemalja koje su uključene u model saradnje 17+1.

strukturnim projektima u zemljama koje su priključene inicijativi Pojas i put. U Crnoj Gori, konkretno, kompanija China Road and Bridge Construction (CRBC) radi prvu dionicu auto-puta Bar – Boljare, za koji je kredit dala Uvozno-izvozna banka Kine (EXIM Bank). Zbog čega se odlučujete na takve projekte? HUO JUŽEN: Različite zemlje imaju različite potrebe. Zemljama na Balkanskom poluostrvu želimo da pomognemo u gradnji auto-puteva – kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, ali i mostova i elektrana u drugim zemljama. Glavni razlog zbog kojeg je saradnja između Kine i pojedinih balkanskih zemalja u oblasti infrastrukture tako uspješna jeste taj što one još nisu članice Evropske unije. Dakle, u tim državama mo-

žemo lakše da poslujemo i ne moramo da brinemo o spornim pravilima. Teško je ući u države EU, ali postoje i pozitivni primjeri. Tako, na primjer, već imamo uspješnu saradnju sa Hrvatskom u oblasti infrastrukture, za koju smatramo da je dobar početak nečeg većeg. VN: Zbog čega su kineske kompanije toliko orijentisane na rad van granica države koja je izuzetno velika? HUO JUŽEN: Za kineske kompanije je izuzetno značajno da imaju mogućnost angažmana van granica države. Neki od razloga zbog kojih to žele jeste da spoznaju i dostignu internacionalne standarde, da steknu što više iskustva i dobiju na kvalitetu kroz međunarodnu saradnju. Uz to, moći će da zadovolje uslove koje

nameću tržišta drugih država. Ipak, to nisu glavni razlozi zbog kojih se kompanije odlučuju na poslvanje van Kine. Na prvom mjestu je naša namjera da svima pokažemo koliko je Kina prijateljska zemlja. U osnovi onoga što mi nudimo su harmoničnost, zajednički benefiti i poštovanje. Trudimo se da pomognemo drugima da se što bolje razvijaju i u tome nema nikakve političke pozadine. Smatram da saradnja na gradnji auto-puta ima najveću vrijednost za Crnu Goru, ali i za ostale balkanske zemlje. S druge strane, bez pomoći Kine što mislite koliko bi bilo potrebno i Crnoj Gori i drugim zemljama regiona da izgrade takav ili neki drugi značajan infrastrukturni projekat? Ovakvi vidovi povezivanja mogu se posmatrati i kao projekti komplementarne saradnje. U vašem slučaju riječ je o infrastrukturnom projektu koji nam može pomoći da nađemo i druge oblasti kooperacije. No, u ovom trenutku još nemamo definisane ciljeve, niti smo našli konkretne oblasti u kojima bismo to ostvarili. Ali, evo primjera kojim bih ilustrovala našu viziju saradnje. Kina se razvija izuzetno brzo i naša tehnologija je prilično napredna. Kroz projekte komplementarne saradnje možemo pokazati svijetu do koje mjere

smo napredovali. Povezivanje s drugim državama moguće je upravo zahvaljujući razvijenim tehnologijama koje imamo i koje imaju izuzetnu vrijednost na globalnom nivou. VN: U okviru mehanizma saradnje 17+1 u zemljama regiona već su formirani koordinacioni centri za različite oblasti saradnje. Da li Crna Gora ima kapaciteta da postane sjedište jednog takvog tijela? HUO JUŽEN: Kada je u pitanju Crna Gora, smatram da imate odlične mogućnosti da osnujete ekološki koordinacioni centar koji bi se bavio saradnjom u oblasti zaštite životne sredine svih zemalja koje su uključene u model saradnje 17+1. Urbanizacija i prostorno planiranje, te zaštita životne sredine imaju posebno mjesto u našim razvojnim planovima na svim nivoima – od državnog do opštinskog. U mnogim kineskim gradovima postoje velike površine pod zelenilom. U prefekturi grada Čangša ona iznosi oko 55 odsto, a veliki su i vodni resursi koje čine brojne rijeke i jezera. Ipak, situacija u ovom gradu je mnogo bolja nego u Pekingu, jer je stepen zaštite životne sredine mnogo veći u južnom nego u sjevernom dijelu zemlje.

Sezonsko oslobađanje od viza bilo bi odličan potez Drago nam je što ste uveli posebni vizni režim za sve one koji imaju kineske pasoše. Međutim, moram primijetiti da je Srbija bila prva u regionu

koja je uvela bezvizni režim za sve naše državljane, bez obzira na tip pasoša koji posjeduju. Zatim je to isto uradila Bosna i Hercegovina. Trenut-

no je u Albaniji na snazi privremena mjera prema kojoj kineski državljani ne moraju tražiti vizu za ulazak na nekoliko mjeseci. Mislim da bi ne-

ki vid sezonskog oslobađanja od viza bio odličan potez i da bi Crna Gora trebalo da slijedi trend koji su zemlje regiona već započele.

VN: Sa sve većim brojem stanovništva koji živi u urbanim krajevima Kine, porastao je broj naprednih korisnika tehnoloških sredstava. Sve češće se pominje koncept pametnih gradova čija je svrha da olakša život kako stanovnicima, tako i gostima jedne oblasti. Zbog čega se ovaj koncept sve više koristi širom Kine? HUO JUŽEN: Koncept pametnih gradova se u našoj zemlji primjenjuje već cijelu deceniju. Uopšteno govoreći, može se reći da su pametni gradovi ključna poveznica u cjelokupnom razvoju zemlje. Kina na taj način želi da poveže državnu vladu i administraciju sa onima na lokalnom nivou. Takođe, ovaj koncept povezuje gradove i sve unutar gradova, čineći ih boljim mjestom za život. Na primjer, domovi se međusobno povezuju upravo kroz projekat pametnih gradova. Domaćinstva imaju posebne pogodnosti, jer se kroz ovaj sistem s posla može podesiti vrijeme za, recimo, pranje veša, suđa ili kuvanje, umjesto da te obaveze sačekaju povratak kući. Teoretski govoreći, kroz projekt pametnih gradova možemo učiniti mnogo toga. Možemo predvidjeti proizvodnju određene opreme, uvoz i izvoz, kao i kupoprodaju konkretne robe. Takođe, koristan je i za turizam, jer se neke potrebe potencijalnih gostiju mogu zadovoljiti putem interneta. Koncept pametnih gradova je ključni pravac rada kineske Vlade, i izuzetno je značajan za sve oblasti života i rada.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

USKLAĐIVANJE SA EVROPSKIM NALOGOM ZA

UHAPŠEN NAKON NAPADA U KCCG

PACIJENT PRETUKAO MEDICINSKO OSOBLJE Podgorička policija uhapsila je D.P.(38) nakon što je, kako se sumnja, u prostorijama KCCG fizički napao doktorku i medicinsku sestru i vrijeđao i prijetio drugoj doktorki. Incident se odigrao juče u 12.30 časova u Klinici za psihijatriju KCCG, kada su fizički napadnute psihološkinja N.P. i medicinska sestra M.L., od bivšeg pacijenta, koji je prije dva dana otpušten s bolničkog liječenja s iste klinike a koji je došao po terapiju. Kako su saopštili iz policije, pacijent je najprije verbalno, a zatim fizički napao dvije zaposlene na Klinici za psihijatriju i pritom im zadao povrede, zbog kojih su zadržane u Urgentnom centru, a zatim verbalno vrijeđao i doktorku T.P.J. “O događaju je obaviješten nadležni tužilac koji će se izjasniti o kvalifikaciji događaja nakon prikupljanja potrebnih obavještenja”, saopšteno je iz policije. Povodom incidenta uslijedilo je reagovanje iz Kliničkog centra u kojem se najoštrije osuđuje bilo koji vid napada na zdravstvene radnike, jer je nedopustivo da su zdravstveni radnici, koji obavljaju izuzetno težak i odgovoran posao, gotovo svakodnevno izloženi napadima, uvredama i fizičkim nasr-

tajima nesavjesnih pojedinaca, što ukazuje na njihov nezavidan bezbjednosni položaj na radnim mjestima. “Budući da se takvi incidenti sve češće događaju i da smo svjedoci nepoštovanja naše izuzetno teške i odgovorne profesije, očekujemo da će nadležne institucije preduzeti sve zakonom raspoložive mjere kako bi zaštitili lični i profesionalni dignitet i obezbijedili sigurnost na radnom mjestu svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Najoštrije osuđujemo takvo neprimjerno ponašanje građana i svaki oblik nasilja nad zdravstvenim radnicima, koje može imati dalekosežne posljedice zbog odgovornosti ljekara za sve one koji dođu i zatraže pomoć. Stoga upozoravamo i opominjemo da nećemo tolerisati fizičko i svako drugo nasilje prema ustanovi i svim zaposlenima, već ćemo se kategorično i odlučno boriti da svi zdravstveni radnici budu zaštićeni u svakom smislu, da se ovakve nemile scene ne dešavaju ni u jednoj zdravstvenoj ustanovi i da se zdravstvenim radnicima omogući da dostojanstveno i profesionalno obavljaju svoj posao, za dobrobit svih građana”, saopšteno je iz KCCG. N.P.

MINIMUM TRI GODINE ZATVOR I ZA SVJEDOKA SARADNIKA

Usklađivanje našeg Krivičnog zakonika sa odredbama Evropskog naloga za hapšenje značiće povećanje zaprijećene kazne zatvora za 12 krivičnih djela, između ostalog i kazne za svjedoka saradnika. Time će, umjesto zatvorom do jedne godine ili oslobađanjem od kazne kako to sada važi, svjedok saradnik biti kažnjen sa minimum tri godine zatvora. Advokat Sava Kostić u razgovoru za Vikend novine kazao je da bi takve dopune bile jako dobro rješenje u našem pravnom sistemu. “Jer će se onda vidjeti koliko će biti svjedoka saradnika i kako će se demistifikovati odnos tužioca i svjedoka saradnika”, istakao je Kostić. I njegov kolega, advokat Damir Dado Lekić dijeli isto mišljenje, dodajući da bi se u tom slučaju institut svjedoka saradnika zasigurno manje koristio. “Ovim izmjenama bio bi otežan položaj lica koje kao pri-

padnik kriminalne organizacije doprinese otkrivanju te kriminalne organizacije, jer bi to lice podleglo krivičnoj sankciji, što do sada nije bio slučaj. U ovom trenutku, svjedok saradnik i pored činjenja najtežih krivičnih djela za koje je propisana kazna i do 40 godina zatvora, se abolira kada doprinosi otkrivanju kriminalne organizacije”, naveo je Lekić.

■ PRAVNO

NEDOZVOLJENA TRGOVINA

Naime, trenutno je članom 401a stav 4 KZ propisano da će pripadnika kriminalne organizacije koji otkrije kriminalnu organizaciju ili doprinese njenom otkrivanju kazniti zatvorom do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne. Ministarstvo pravde je kroz Pregovaračko poglavlje 24 u Programu pristupanja Crne

Gore Evropskoj uniji 2019-2020 planiralo izmjene i dopune Krivičnog zakonika u cilju usklađivanja normi sa elementima bića krivičnih djela iz Evropskog naloga za hapšenje, koja nijesu usklađena u dijelu postojanja i visine zaprijećene kazne. S tim u vezi donešen je Zakon o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije („Službeni list Crne Gore“, broj 85/18), koji je stupio na snagu 4. januara 2019. godine, a primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Po važećim odredbama, pojasnio je advokat Kostić, svjedok saradnik dobija benefite doprinoseći rasvjetljavanju krivičnog djela. “Biva oslobođen od daljeg krivičnog gonjenja iako je sam počinio teška krivična djela i dobija druge pogodnosti. U našem pravu tužilaštvo i svjedok saradnik preduzimaju pravno nedo-

U našem pravu tužilaštvo i svjedok saradnik preduzimaju pravno nedozvoljenu trgovinu na način što svjedok saradnik tužiocu ispriča ono što je bitno tužilaštvu za podizanje optižnice protiv organizatora kriminalne grupe i članova iste pa makar iskaz svjedok ne odgovarao istini

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

aktuelno

a hapšenje donosi strože kazne

ra nika dominira nad materijalnim dokazima.

■ pogodnosti

za svjedoka saradnika

Upravo je, kako je istakao Kostić, dominantna uloga svjedoka saradnika u krivičnim postupcima pokazatelj

Foto: CDM

zvoljenu trgovinu na način što svjedok saradnik tužiocu ispriča ono što je bitno tužilaštvu za podizanje optižnice protiv organizatora kriminalne grupe i članova iste pa makar iskaz svjedoka ne odgovarao istini”, naveo je Kostić, dodajući da primjena institut svjedoka saradnika postaje zabrinjavajuća kada iskaz svjedoka sarad-

nedovoljnog rada nadležnih organa na rasvjetljavanju krivičnih djela. U našem pravnom sistemu Zakonikom o krivičnom postupku Crne Gore regulisan je institut svjedok saradnik, a to je okrivljeni koji kao pripadnik kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe dobija pogodnost, pojasnio je

Veće kazne za još 11 krivičnih djela Krivični zakonik Crne Gore traba da uskladi kazne za još 11 krivičnih djela sa evropskim standardima. Tako će kazna od tri godine i više biti primijenjena i za počinioce krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, za koje je do sada bila propisana novčana kazna ili zatvor do dvije godine. Ni za krivična djela navođenje na protivzakoniti uticaj i prikrivanje nije ispunjen uslov o visini zaprijećene kazne iz Evropskog naloga za hapšenje, odnosno da kazna zatvora bude u trajanju od tri ili više godina za sve oblike djela. Stoga, neophodno je uskladiti ova krivična djela sa zahtjevima Evropskog naloga za hapšenje. Kod krivičnog djela prevara, u stavu 2 koje se odnosi na počinioca koji ovo djelo učini samo u namjeri da drugog ošteti, predviđena je kazna od novčane do zatvora do šest mjeseci. U cilju primjene Evropskog naloga za hapšenje neophodno je da kazna zatvora bude u trajanju od tri ili više godina.

I za počinioca koji je lažan novac primio kao pravi, pa saznavši da je lažan, stavio u opticaj ili ko zna da je načinjen lažan novac ili da je lažan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi predviđeno je povećanje kazne sa zasad predviđenih maksimum godinu, na minimum tri godine zatvora. Shodno zahtjevima Evropskog naloga za hapšenje neophodno je propisati i veće kazne zatvora za krivična djela oštećenje računarskih podataka i programa, pravljenje i unošenje računarskih virusa, računarska prevara i zloupotreba uređaja i programa. Izmjenama će kazna za ova krivična djela minimum tri godine zatvora. Neophodno je propisati veće kazne zatvora i za krivična djela zagađenje životne sredine, zagađenje životne sredine otpadom, nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine, oštećenja objekata i uređaja za zaštitu životne sredine, oštećenje životne sredine, zloupotreba genetički modifikovanih organizama, uni-

štenje biljaka, ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihvog staništa, uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra, kako bi u potpunosti uskladili kazne za ova krivična djela sa zahtjevima Evropskog naloga za hapšenje. Povećanje kazne predviđeno je i za one koji bez propisane dozvole pređu ili pokušaju da pređu granicu Crne Gore, naoružani ili upotrebom nasilja, za krivično djelo protivpravno lišenje slobode, za krivična djela povreda moralnih prava autora i interpretatora, neovlašćeno korišćenje tuđeg patenta, neovlašćeno korišćenje tuđeg dizajna. Zbog usklađivanja sa evropskim zakonima biće inicirana izmjena Krivičnog zakona i za krivična djela krivično djelo falsifikovanje novca, krivično djelo falsifikovanje hartija od vrijednosti, falsifikovanje znakova za vrijednost, pravljenje, nabavljanje i davanje drugome sredstava i materijala za falsifikovanje. Za sva ova krivična djlea predviđena je minimalna kazna zatvora od tri godine zatvora.

Lekić Kostić. “On važećim odredbama ne može biti krivično gonjen i sankcionisan pod uslovima da pruži iskaz kojim će znatno doprinijeti dokazivanju postojanja kriminalne organizacije, krivičnih djela članova kriminalne organizacije, radi otkrivanja tih krivičnih djela i sprečavanja novih a da je iskaz svjedoka saradnika u tom dijelu pretežniji od štetnih posljedica krivičnog djela koje je on počinio”, kazao je Kostić u razgovoru za VN, uz isticanje da je uslov za zadržavanje statusa svjedoka saradnika pričanje istine - u suprotnom može izgubiti tu ulogu. U tom slučaju tužilac predlaže sudu da se svjedoku saradniku ukine staj status i postupak nastavi prema njemu kao okrivljenom. “U praksi se to gotovo nikad ne dešava”, istakao je

Kostić. Predlog za dodjeljivanje statusa svjedoka saradnika nekom licu podnosi tužilastvo a odluku o tome vijeće suda kada nađe da su za to ispunjeni zakonski uslovi. Nerijetko se u praksi dešava da svjedok saradnik daje iskaz kako to odgovara tužilaštvu u pravcu dokazivanja svojih optužbi, iako to ne odgovara realnom stanju i događajima kako su se desili, pojasnio je Kostić. “Na takav način se postiže nelegalan i nepravedan kompromis i pravna trgovina zarad obostranih interesa a to je da svjedok saradnik dobija slobodu, a tužilaštvo osudu za okrivljene zbog iskaza svjedoka saradnika koji je često lažan”, naveo je Kostić, dodajući da u zadnje vrijeme nema krivičnog postupka organizovanog kriminala gdje ne postoji jedan ili više svjedoka saradnika. Bo.B.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

nezgoda na brajićima

Jedna osoba teže povrijeđena U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče oko podne na putu Budva - Cetinje u mjestu Brajići teške tjelesne povrede zadobio je P.E. (45) iz Tivta, dok je R.B. (45) prošao sa lakšim povredama. Kako navode iz policije, oko 12 časova, nedaleko od novog tunela na Brajićima pod još nerazjašnjenim okonostima došlo je do kontakta dva automobila koja su se kretala u suprotnim smjerovima. Od silne udara automobili su pretpjeli znatnu materijalnu štetu, dok su oba vozača prošla sa povredama. Zbog uviđaja koji je rađen na

podnijeto 20 krivičnih prijava zbog navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja

Oštetili državni budžet za 223.950,13 eura

Policija je u saradnji sa službenicima centara bezbjednosti Podgorica, Berane, Nikšić, Herceg Novi i Pljevlja podnijela 20 krivičnih prijava protiv 23 lica zbog sumnje da su nezakonitostima pričinila materijalnu štetu budžetu u iznosu od ukupno 223.950,13 eura, saopšteno je iz Uprave policije. Zbog sumnje da su počinili krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja ili krivično djelo falsifikovanje isprave, krivične prijave podnijete protiv Tanje Milačić iz Podgorice, osnivača firme „MMB Commerce“ i Marka Šćepanovića iz Danilovgrada, osnivača firme „Nerro azzuri“ Prijave su podnijete i protiv Beranaca Rafeta Mandžukića i Jasmine Mandžukić, osnivača firme „Zvezda Comerc“, Saše Labudovića, osnivača firme „Las – company“, te Rožajaca Ramiza Dacića, osnivača firme „D&A Trans export import“ , Muhruše Dacić i Ismeta Dacića, osnivača firme „Dendopromet“, Seada Pepića, osnivača firme „LCW“, Seada Kurtagića i Nazahete Kurtagić, osnivača firme „Ingrus comerc“ Krivične prijave podnijete

su protiv Nikšićanki Vujadinke Krsmanović, osnivača firme „Ram commerce“, Vukice Perović osnivača firme „Ra-

Oni su, kako se sumnja, u svojstvu osnivača i izvršnih direktora privrednih društava, navela notare da ovjere izjave u kojima je navedeno da su izmirene sve obaveze koje je su ta privredna društva imala prema povjeriocima

ul com“ i Desimirke Mitrović osnivača firme „Inspirit“. Takođe, prijave su podnijete i protiv Novljana Mile Šabović, osnivača firme „Bono“, Mirjane Narančić, osnivača firme „HN-Mirelli“, Milanke Bjelice, osnivača firme „Vrbica“ i Draška Vodovara, osnivača firme „Vodovar“, ali i Pljevljaka Stane Unković, osnivača firme „Unko-prom“ i Strahinje Grujičića , osnivača firme „Ukras univer“, te Novljanki Angelina Pavlović iz Herceg Novog, osnivača firme

„Ap-Sara“ i Tanje Vujnović, osnivača firme „Bovet“. Prijava je podnesena i protiv S.K. iz Podgorice, osnivača firme „Taramont”. Oni su, kako se sumnja, u svojstvu osnivača i izvršnih direktora privrednih društava, navela notare da ovjere izjave u kojima je navedeno da su izmirene sve obaveze koje je su ta privredna društva imala prema povjeriocima, zaposlenima i Poreskoj upravi, iako su znala da su podaci u izjavama neistiniti, dodaje se u saopštenju Uprave policije. Zatim su takve izjave sa neistinitim sadržajem upotrijebila kao prave prilikom podnošenja zahtjeva Poreskoj upravi za pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije privrednih društava čiji su osnivači i izvršni direktori, pri čemu je pričinjena ukupna šteta prema budžetu u iznosu od 223.950,13 eura. Aktivnosti u sklopu plana aktivnosti Operativnog tima za sprečavanje i otkrivanje počinilaca krivičnih djela utaja poreza i doprinosa, nedozvoljena trgovina i krijumčarenje, kao i operativnog plana „Evazija” se nastavljaju, zaključuje se u saopštenju.

licu mjesta saobraćaj na ovoj dionici je bio u prekidu skoro sat vremena, što je stvorilo ogromnu kolonu vozila. N.P.

francuska donacija policiji

Sistemi za osmatranje vrijedni 51.800 eura Francuska je crnogorskom Sektoru granične policije donirala dva sistema za noćno osmatranje ukupne vrijednosti 51.800 eura. Pomoćnik direktora Uprave policije Vesko Damjanović se zahvalio prvom savjetniku Ambasade Francuske u Podgorici Loranu Gonkalvesu na vrijednoj donaciji. Kako je saopšteno iz UP, on je izrazio zahvalnosti i kolegama iz Francuske koji su sproveli specijalizovanu obuku crnogorskih službenika koji će koristiti doniranu opremu. Nih dvojica potpisali su Protokol o primopredaji donacije između Republike Francuske i Uprave policije. Damjanović je istakao

da naša policija ostvaruje intenzivnu saradnju sa francuskom policijom koja je prije svega profesionalna i kvalitetna, posebno u dijelu koji se odnosi na ilegalne migracije. On je naglasio da će ova donacija značajno doprinijeti efikasnosti obavljanja zahtjevnih poslova granične policije, posebno na graničnim prelazima koji su pod rizikom od ilegalnih migracija. Loran Gonkalves je izrazio zadovoljstvo zbog realizovane aktivnosti od značaja za našu policiju i istakao da su odnosi policija dvije države partnerski, zasnovani na profesionalnosti i kolegijalnosti, a koji će se u narednom periodu razvijati i unapređivati. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

Žarko Pavićević Počeo da izdrŽava kaznu Suđenje bivšem predsjedniku opštine Bar i nekadašnjem vlasniku Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Žarku Pavićeviću, koji se tereti da je sa još dva lica zloupotrebom položaja oštetio Poštu Crne Gore za više od dva miliona eura, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici zbog odsustva optuženog Pavićevića. Kako je pojasnio njegov branilac, advokat Dušan Lukšić, obaviješten je dan prije jučerašnjeg ročišta da je optuženi Pavićević na izdržavanju kazne zatvora. “Čuo sam se sa sinom optuženog Pavićevića, i on mi je kazao da se moj branjenik trenutno nalazi na izdržavanju kazne, prethodno izrečene u drugom postupku koji se vodio pred ovim sudom”, kazao je advokat Lukšić, dodajući da je od 17. juna u ZIKS-u, te da mu je osta-

lo još šest mjeseci i 11 dana da odleži. U ovom postupku, osim Pavićevića, zbog zloupotrebe položaja optuženi su i nekadašnja izvršna direktorica ZIB-a Danijela Krković i procjenitelj Rafail Vreteničić. Oni se terete da su u poslovima izgradnje stambeno-poslovnog prostora oštetili Poštu Crne Gore za 2.247.882,40 eura.

Čuo sam se sa sinom optuženog Pavićevića, i on mi je kazao da se moj branjenik trenutno nalazi na izdržavanju kazne, prethodno izrečene u drugom postupku koji se vodio pred ovim sudom

Podsjetimo, krajem 2017. godine Žarko Pavićević pravosnažno je osuđen na godinu zatvora, zbog zloupotrebe službenog položaja, čime je oštetio opštinski budžet za više od dva miliona eura. Istom presudom Danijela Krković osuđena je uslovno četiri mjeseca na dvije godine zbog zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja i produženog krivičnog djela falsifikovanje službene isprave. Pavićević je uhapšen u septembru 2015. godine, zato što je bez odobrenja o zaduživanju i davanju garancija Skupštine opštine Bar, sa ZIB-om zaključio ugovor o finansiranju izgradnje stambeno-poslovnog objekta u Baru, kako bi se riješilo stambeno pitanje zaposlenih u više državnih institucija. On je u pritvoru bio pola godine, tako da je polovinu kazne odležao. Bo.B.

19 Foto:Vedran Ilić

odloženo suđenje bivšem predsjedniku opštine bar

hronika

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

PROF. DR NADEŽDA BASARA, JEDAN OD VODEĆIH STRUČNJAKA U

Ako imA lijekA zA mog pAcijentA, jA ću gA nAći ⌦ Jelena Vađon Đurišić

Porijeklom Crnogorka, prof. dr Nadežda Basara stručnjak svjetskog glasa u liječenju najtežih bolesti, iza koje stoji 2.200 transplantacija, za koju njeni pacijenti kažu da se kod “Nade ne umire”, govori za Vikend novine o svom radu, metodama liječenja, terapiji matičnim ćelijama u čemu je postala jedan od vodećih stručnjaka na planeti, ali i o vezama sa Crnom Gorom, poručujući da je uvijek spremna da pomogne. Tajna uspjeha terapije koju sprovodi je, kaže primjena savremenih protokola i najnovijih naučnih dostignuća iz oblasti hematologije i onkologije. Za Basaru ne postoji izgovor “lijek nije na listi”. “Ako znam da na svijetu po-

stoji lijek koji mome pacijentu može da pomogne, angažujem se da ga dobijem gratis za tog pacijenta u okviru kliničkih studija i do sada nikada nisam imala problema”, poručuje Basara. VN: Jedan ste od dobitnika državnog priznanja Crne Gore koje se dodjeljuje istaknutim pripadnicima dijaspore – pojedinicima i organizacijama. Vama je pripala nagrada za doprinos u oblasti nauke. Šta za Vas predstavlja nagrada koju Vam dodjeljuje Crna Gora? BASARA: Predstavlja novi podsticaj, novu energiju i želju, da sa svojim stečenim znanjem i umjećem, pomognem svojim kolegama iz Crne Gore u izlječenju što većeg broja

Često Čujem od kolega iz Crne gore “lijek nije na listi”! ako znam da na svijetu postoji lijek koji mome paCijentu može da pomogne, angažujem se da ga dobijem gratis za tog paCijenta u okviru kliniČkih studija i do sada nikada nisam imala problema. pacijenata oboljelih od hemato/onkoloških bolesti. Ja sam prijatno iznenađena da se politika prema naučnoj dijaspori Crne Gore okrenula u pravom smjeru, smjeru u kom se pita koliko si spreman da preneseš i pokloniš svojoj zemlji ono što

je najvažnije, ono što ti je u glavi, a ne u džepu. VN: Vaše ime je poznato u svijetu, javnost je imala prilike da sazna o Vašim uspjesima ne samo kroz informa-

cije u naučnim krugovima, već i kroz iskustva Vaših pacijenata koja se prepričavaju, o kojima ima dosta priča u medijima. Kako i kada je došlo do saradnje sa Crnom Gorom?

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

aktuelno

U SVIJETU U LIJEČENJU NAJTEŽIH BOLESTI zA VIKEND NOVINE

Veze sa Crnom Gorom neraskidive

VN: Javnost zna mnogo o Vama kao stručnjaku svjetskog glasa. Ali, Vaša životna biografija je veoma zanimljiva. Ko je prof. dr Nadežda Basara? Da li je tačno da ste porijeklom iz Crmnice? Kakve su Vaše veze sa Crnom Gorom? Da li su Vaši budući planovi vezani za dublju saradnju sa našom državom? jama, tu je bilo i crnogorskih samofinansirajućih pacijenata, pozvala sam ih da vide kako radim i da napravimo dogovor. Došle su dvije hrabre i izuzetne žene, gospođe Novak i Cvijanović, obje nisu ljekarke, ali su prije svih htjele da se bore za crnogorsku mladost. Dogovaramo se o svemu na njihovo veliko zadovoljstvo. Sljedeće godine mi šalju 10 mladih pacijenata na prvu transplantaciju, što je sa već primljenim 17-godišnjim Đorđem Lubardom, čije je troškove preuzeo Fond zdravstva, činilo 11 mladića i djevojaka. Sve sam ih poslije uspješne transplantacije i posttransplantacionog boravka u Flenzburgu poslala nazad kući. Evo prošlo je četiri godine, samo jedan pacijent je poslije godinu borbe sa leukemijom preminuo, dok sam sa njih desetoro, koji se i dandanas pridržavaju uputstava koje sam im dala pri povratku kući, non-stop u kontaktu. Kada pacijent napuni pet godina poslije dijagnoze, može da smatra da je izliječen. Ove godine je Đorđe Lubarda napunio pet godina poslije transplantacije od nesrodnog donora i on je 100 odsto izliječen. VN:Kakva je ta saradnja danas? BASARA: Nažalost, već sljedeće godine, zdravstvo Crne Gore mijenja svoju politiku, zanemaruje se ostvareni svjetski uspjeh od preko 90 odsto uspješno transplantiranih i pacijenti se ponovo šalju u druge klinike.

BASARA: Saradnja je počela iznenadnim pozivom gospođe Novak krajem 2014. iz Fonda zdravstva Crne Gore. Molila me je da počnem da primam na transplantaciju matičnih ćelija, uglavnom

mlade bolesnike iz Crne Gore, jer im se niko sa jedne klinike van Crne Gore, gdje su ih sve do tada slali, ne vraća! Vi znate šta to znači! Iako sam Fondu bila već poznata po uspješnim transplantaci-

VN: Jedan ste od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u svijetu, direktor ste interne medicine na Malteser St. Franziskus bolnici u njemačkom gradu Flenzburgu. Vaši pacijenti kažu da se kod Vas ne umire. U čemu je tajna uspjeha terapija koje sprovodite? Koliko se kancer danas može

BASARA: Prof. dr Nadežda Basara, rođena je Ivović, po ocu dr Hrvoju Ivoviću, hirurgu rođenom u Beranama, đedu Jovanu Ivoviću, profesoru filozofije (diplomirao 1927. u Beogradu), koji je bio direktor Gimnazije u Beranama i Danilovgradu i nosilac ordena Svetoga Save, rođenom u Gornjim Seocama, kao i prađedu Đuru

Matične ćelije su najmoćnije i najsposobnije ćelije u našem organizmu. Samo jedna matična ćelija iz koštane srži pravi bilione ćelija crvene loze (eritrociti), bijele loze (granulociti i limfociti) i krvnih pločica (trombociti)

uspješno liječiti? Od čega to zavisi? BASARA: Tajna uspjeha terapija koje sprovodim je primjena savremenih protokola i najnovijih naučnih dostignuća iz oblasti hematologije i onkologije. Osim toga, svaki pacijent je za mene poseban izazov i pokušavam u svakom slučaju da mu odredim najbolju terapiju. Često čujem od kolega iz Crne Gore “lijek nije na listi”! Ako znam da na svijetu postoji lijek koji mome pacijentu može da pomogne, angažujem se da ga dobijem gratis za tog pacijenta u okviru kliničkih studija i do sada nikada nisam imala problema. VN:Vaša specijalnost je liječenje matičnim ćelijama. Zašto matične ćelije? Koje bolesti se mogu izliječiti transplantacijom matičnih ćelija? Imate li evidenciju koliko ste pacijenata izliječili transplantacijom matičnih ćelija? BASARA: Matične ćelije su najmoćnije i najsposobnije ćelije u našem organizmu. Samo jedna matična ćelija iz koštane srži pravi bilione ćelija crvene loze (eritrociti), bijele loze (granulociti i limfociti) i krvnih pločica (trombociti). Matične ćelije imaju osobinu da se samoobnavljaju, znači kada se matična ćelija podijeli, jedna se odmah “sakriva” u svojoj “niši ili bunkeru” koja se nalazi u koštanoj srži,

Ivoviću koji je bio sudija na Cetinju i u Baru, rođenom takođe u Gornjim Seocama, ali i mnogim drugim rođacima koji žive u Beranama, Cetinju, Baru i Seocama, je Crnogorka. Moje veze sa Crnom Gorom i mojom crnogorskom familijom su neraskidive i kao i do sada stojim na raspolaganju Crnoj Gori za dalju saradnju. tako da je citostatici ne mogu uništiti. Takođe, imaju osobinu da se dalje dijele i sazrijevaju i na taj način prave razne krvne ćelije. Kada one obole i postanu leukemijske matične ćelije, jedina metoda koja može da ih izliječi je da se zamijene sa zdravim matičnim ćelijama koje su imunološki moćne i bore se protiv sakrivenih i bolesnih matičnih ćelija. Maligne bolesti koje se liječe matičnim ćelijama su: leukemije, limfomi, mijelomi, mijelodisplastični sindromi, ali i benigne ali teške hematološke bolesti kao što su aplastična anemija ili talasemija. Do sada sam transplantirala preko 2.200 pacijenata u tri centra u Njemačkoj, od toga 1.900 od nesrodnih donora. Što se tiče evidencije izliječenih pacijenata transplantacijom matičnih ćelija, ona se vodi dvije godine poslije transplatacije i vođena je na UniKlinici u Lajpcigu: 83 odsto, i sad se vodi na Klinici u Flenzburgu: 87 odsto. Poslije te dvije godine evidencija nije potpuna, jer pacijenti nisu više obavezni da dolaze na kontrole i tek kad napune pet godina poslije dijagnoze smatraju se izliječenim. VN:Koliko ste imali pacijenata iz Crne Gore? Kakva je situacija u Crnoj Gori i regionu kada je riječ o malignim bolestima? BASARA: Iz Crne Gore sam imala sigurno preko 30 pacijenata sa malignim bolestima. Broj malignih bolesti u Crnoj Gori mi nije poznat, ali pretpostavljam da je sličan kao i u ostalim evropskim zemljama. Do broja oboljelih od malignih bolesti se dolazi preko registra bolesnika sa malignim bolestima koji je npr. u Njemačkoj i Danskoj zakonski regulisan. Statistika kaže da je broj novooboljelih na godišnjem nivou recimo u Njemačkoj 0,6 odsto ukupnog broja stanovništva, što je čak i nešto više od broja oboljelih u nekim balkanskim zemljama.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

IV LjETNjI VOjNI kamp U pONEdjELjak

Završnica pomorska obuka na “Jadranu” Četvrti Ljetnji vojni kamp za mlade u organizaciji Ministarstva odbrane počinje u ponedjeljak 24. juna i trajaće do 8. jula. Ove godine Kamp će okupiti 41 djevojku i mladića iz Crne Gore i sedam iz Republike Sjeverne Makedonije. “Riječ je o učenicima II i III razreda srednjih škola koji će tokom trajanja Kampa boraviti u jedinicama Vojske u Danilovgradu, Kolašinu i Pljevljima. Novina je da će ove godine završnica Kampa biti

održana na školskom brodu ‘Jadran’ gdje će učesnici imati priliku da prođu osnove obuke iz pomorstva i navigacije”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Cilj projekta je promocija Vojske i vojnog poziva. “Učesnici Ljetnjeg vojnog kampa proći će vojnu obuku prilagođenu njihovom uzrastu. Kroz kulturno-zabavne aktivnosti i druženje razvijaće timski duh, disciplinu i liderske sposobnosti”, navodi se u saopštenju. J.V.Đ.

UNIVERZITET CRNE GORE

Na CETINjU ObILjEžEN mEđUNaROdNI daN

Konkurs za upis u utorak, dan ranije na FCJK - Cetinje Konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija, za studijsku 2019/2020 godinu, koji se finansiraju iz budžeta, biće raspisan u utorak 25. juna i objavljen u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore (UCG). “Konkursom je predviđeno 3.486 budžetskih mjesta, na 19 fakulteta UCG. Prijave na konkurs podnosiće se 26. i 27. juna 2019. godine”, saopštila je prorektorica za nastavu UCG prof. dr Đurđica Perović. Pravo prijave na Konkurs za upis na studije imaju, kako je objasnila, crnogorski državljani i stranci, u skladu sa zakonom, koji su stekli odgovarajuću kvalifikaciju IV-1 podnivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija. “Uz prijavu za upis, kandidat prilaže originalnu diplomu o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu; originalna svjedočan-

stva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja; diplomu “Luča” ili ekvivalentnu diplomu; kopiju biometrijske lične karte, a za strance odgovarajuću ličnu ispravu koja se izdaje u skladu sa posebnim propisom; diplomu (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom ili međunarodnom takmičenju iz predmeta koji su od značaja za nastavak obrazovanja”, kazala je prorektorica Perović i dodala da stranac podnosi i dokaz o poznavanju jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju kada je završio srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Fakultet za crnogorski jezik i književnost – Cetinje konkurs za prijem 40 brucoša za studijsku 2019/2020 raspisaće dan ranije, u ponedjeljak 24. juna, a prijave se mogu podnositi 26, 27. i 28. juna. J.V.Đ.

Dodijeljene nagrad službenicima u min

Foto: Dejan Lopičić

Ministarstvo javne uprave, u saradnji sa Kancelarijom programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori obilježilo je juče Međunarodni dan javne uprave pod motom “Moja. Tvoja. Naša uprava” i najboljim službenicima u ministarstvima uručilo nagrade. Nagrade su dobili Farisa Kurpejović iz Ministarstva finansija za najveći doprinos transparentnosti javne uprave, Ljubo Janković iz Ministarstva pravde za najveći doprinos digitalizaciji i razvoju eUprave, Jelena Konatar iz Ministarstva prosvjete za najinovativniji projekat iz oblasti pružanja usluga i Jelena Pejović i Jovana Nišavić iz Ministarstva javne uprave za najveći doprinos reformi javne uprave u 2018. godini. “Međunarodni dan javne uprave treba da nas podsjeti na našu obavezu da svakodnevno unapređujemo sistem javne uprave za dobrobit naših građana. Jer svaka naša misija, zadatak i obaveza u javnoj upravi treba da doprinesu da naši građani svaki dan imaju bolji kvalitet usluga od onog prethodnog. Fokus našeg rada bio je usmje-

ren na proces reorganizacije državne uprave, unapređenje stanja u oblasti elektronskog pružanja usluga, unapređenje službeničkog sistema, kao i jačanje transparentnosti državne uprave na svim nivoima”, istakla je ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

■ KoraK bliže cilju Crna Gora Međunarodni dan javne uprave, kako je rekla, obilježava za korak bliže ka ostvarenju postavljenog cilja – da crnogorska javna uprava u punom kapacitetu bude servisno orjentisana prema građanima, da njen rad karakterišu principi ekonomičnosti, efikasnosti i povjerenje građana, ali i da u njoj rade profesionalni službenici. “Našu kuću - javnu upravu čine naši zaposleni i kao ministarka javne uprave zahvaljujem se svim zaposlenim u javnoj upravi koji svakodnevno daju puni doprinos ispunjenju ovih ciljeva i koji posvećeno, predano, marljivo, sa osjećanjem časti i zadovoljstva, rade na različitim poslovima”, istakla je Pribilović. Danas odajemo priznanje,

kazala je stalna predstavnica UNDP-a Daniela Gašparikova, onima koji su svakodnevno na usluzi građanima.

Međunarodni dan javne uprave treba da nas podsjeti na našu obavezu da svakodnevno unapređujemo sistem javne uprave za dobrobit naših građana, istakla je Pribilović

“Ljekari, medicinski tehničari, nastavnici, policija, vojska, vatrogasci, ali i službenici javne uprave – podjednako, pružaju usluge koje su neophodne u našem svakodnevnom životu. Njihov predani rad nam pruža mogućnost da se mi, kao građani, fokusiramo na naše svakodnevne poslove i život, i da se oslonimo na njihove usluge kada nam zatrebaju”, istakla je Gašparikova. Pitanja efikasne, inkluziv-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

aktuelno

ZAVRŠEN HERIC PROJEKAT OD 12 MILIONA

Visoko obrazoVanje Vidno unaprijeđeno

N JAVNE uPRAVE

de najboljim nistarstvima ne i odgovorne institucije, kako je rekla, od ključnog su značaja ne samo u procesu pridruživanja EU, već i u dostizanju Ciljeva održivog razvoja i ispunjenju Agende 2030 – čijim se usvajanjem Crna Gora obavezala da će njegovati inkluzivno društvo i da nikoga neće ostaviti na margini društva. “Zato je za nas u UNDP-u i privilegija i obaveza da aktivno podržavamo reformu javne uprave, sa fokusom na digitalizaciju javnih usluga, optimizaciju broja državnih službenika, rodnu ravnopravnost i kreiranje politika zasnovanih na činjenicama”, zaključila je Gašparikova.

■ prioritet reforma javne uprave

Direktorica Uprave za kadrove Svetlana Vuković kazala je da je jedan od prioriteta i reforma javne uprave koja mora odgovarati savremenom konceptu demokratske države i omogućiti aktivno učešće pojedinaca i institucija u vršenju poslova za gradjane i privredne subjekte. Modernizacija i reforma, kako je istakla, znače organizovano uvođenje najboljih standarda i promje-

na, sa namjerom da trajno podižu nivo efikasnosti, efektivnosti i zakonitosti u radu javne uprave, a za to je potrebno aktivno učešće, odgovoran odnos i efikasan rad državnih službenika i namještenika. Otvarajući izložbu “Moja. Tvoja. Naša uprava” fotografa Marka Ilića i Balše Rakočevića, ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakao je da izložba predstavlja svojevrsni rezime jednog, za javnost uglavnom nevidljivog, suštinski važnog posla za funkcionisanje državnog aparata. “Sadržaji izloženog foto materijala pokazuju nam razgranatost javne administracije, njenu kompleksnost i usmjerenost ka servisnom konceptu, čime se crnogorsko društvo ukazuje u novom svijetlu - onom koje svjedoči o sve vidljivijem uspostavljanju standarda najrazvijenijih djelova svijeta. Upravo na tom planu, vide se suštinske promjene savremene Crne Gore, u kojoj se od obnovljene nezavisnosti sve jasnije prepoznaje koncept države kao servisa svih građana, što jeste mjera emancipacije i demokratizacije našeg društva”, kazao je Bogdanović. J.V.Đ.

Projekat “Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost” (HERIC), nakom sedam godina uspješne realizacije, vidno je unaprijedio visoko obrazovanje u Crnoj Gori, poručili su juče ministar prosvjete Damir Šehović, ministarka nauke Sanja Damjanović i šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas. Projekat, vrijedan 12 miliona eura, partnerski su realizovala ministarstva prosvjete i nauke iz kredita Svjetske banke. Na HERIC projekat, kazao je Šehović, bile su naslonjene brojne reforme u crnogorskom visokom obrazovanju. “Projekat je velikim dijelom bio usmjeren na obezbjeđenje kvaliteta, razvoj kadrova i uspostavljanje okruženja za istraživanja. Prema njegovim riječima, HERIC projekat je na najdirektniji način doprinio ostvarenju misije Ministarstva prosvjete usmjerene na jačanje crnogorske ekonomije kroz razvoj ljudskog kapitala i društva zasnovanog na znanju”, navodi se u saopštenju. “Sa ponosom možemo reći da dobar dio realizovanih aktivnosti može poslužiti kao primjer zemljama iz regiona, ali i šire. Najbolji primjer za to Zakon o akademskom integritetu koji je

usvojen ove godine, a za koji je inicijativa došla upravo iz HERIC projekta i analizu o plagijarizmu. Donošenjem ovog zakona, pokazali smo naše opredjeljenje za očuvanje akademske časti”, istakao je Šehović. Kroz projekat je urađena i, kako je rekao, eksterna institucionalna evaluacija od Evropske asocijacije univerziteta, što Crnu Goru svrstava u mali broj zemalja koje su prošle kroz taj proces. “Nije zanemarljiva ni činjenica da smo upravo kroz HERIC projekat omogućili prilagođavanje četiri fakulteta osobama sa invaliditetom: Građevinski i Pravni u Podgorici, Filozofski u Nikšiću i Fakultet za turizam i hotelijerstvo iz Kotora, ukupne vrijednosti 233.000 eura”, kazao je Šehović. Prije početka HERIC projekta ulaganje u nauku i istraživanje je bilo znatno manje u odnosu na danas, kazala je ministarka Damjanović i dodala da je HERIC postao dominantan izvor finansiranja naučnoistraživačkih projekata za koje je izdvojeno oko šest miliona eura. “Glavni element reforme koji je donio HERIC projekat je bilo ciljano finansiranje krupnih projekata, multidisciplinarnih uz učešće privrednog i akademskog sektora i podsticanje ko-

mercijalnih aspekata kako bi se obezbjedila njihova održivost”, kazala je Damjanović i podsjetila da je iz HERIC-a finansiran prvi Centar izvrsnosti (BIO-ICT) za koji je izdvojeno više od tri miliona eura, kao i osam krupnih grantova ukupne vrijednosti 2.6 miliona eura, kao i da je dodatno rađeno na izgradnji kapaciteta stipendiranjem doktoranada i postdoktoranada koji su se usavršavali u prestižnim institucijama. Iz sredstava HERIC-a, kako je rekla, urađen je i glavni projekat Naučnotehnološkog parka, koji je osnovala Vlada uz partnerstvo sa Univerziteta Crne Gore. Salinas je naglasio da se uvijek ponovo iznenadi kada vidi rezultate HERIC projekta, jer je, kako je ocijenio, sredstvima iz projekta urađeno mnogo na podizanju kvaliteta visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Tokom svečanosti prikazan je kratak film o rezultatima ostvarenim u okviru projekta. J.V.Đ.

Projekat je velikim dijelom bio usmjeren na obezbjeđenje kvaliteta, razvoj kadrova i usPostavljanje okruženja za istraživanja

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

VUKOVIĆ NAJAVIO REKONSTRUKCIJU ČETIRI

STAROVAROŠK DOBIJAJU KA “Ove godine Agencija za izgradnju i razvoj pripremiće projekte za još četiri ulice u Staroj varoši, koje će biti rekonstruisane naredne godine po modelu kako je nedavno urađena Ulica braće Zlatičanin. To su ulice Gojka Radonjića, Sava Lubarde, Predgrad ulica i Keše Đurovića, tako da ćemo 2020. godine imati nekih 850 metara ulica koje će biti rekonsturisane u duhu Stare varoši, sa kaldrmom“, kazao je gradonačelnik Glavnog grada Podgorica dr Ivan Vuković tokom razgovora sa stanovnicima mjesne zajednice Stara varoš. On je istakao da su turska agencija Tika i glavni grad Turske, Ankara, ponudili pomoć prilikom rekonstrukcije Stare varoši, po ugledu na način kako je to urađeno sa starim dijelom grada u Ankari.

■ PJEŠAČKI MOST ZA OŽIVLJAVANJE STARE VAROŠI

Drugi veliki projekat na kome će Glavni grad insistirati je pješački most koji bi trebalo da poveže Staru varoš sa platoom ispod Sportskog centra Morača. „Opredijelili smo se za to jer sve dok ljudi ne počnu da cirkulišu kroz Staru varoš, teško

Vuković juče sa mještanima Stare varoši možemo govoriti o oživljavanju ovog dijela grada. Dakle, prvo moramo da vratimo ljude u Staru varoš, a onda će svima biti lakše da na ovom prostoru realizuju neki svoj interes. Nedavno smo dobili od Ministarstva održivog razvoja i turizma urbanističko-tehničke uslove za taj most i trenutno smo u fazi pripreme projektnog zadatka i očekujem da u narednih nešto više od pola godine imamo gotov projekat, sa kojim ćemo moći da idemo ka međunarodnim partnerima“, kazao je Vuković. Gradonačelnik je dodao

da dok taj most ne bude izgrađen, gradska uprava će raditi na tome da mijenjamo ambijent Stare varoši i da ga prilagođava trenutnom izgledu Ulice braće Zlatičanin.

■ MALI TRG I PARKING PROSTOR

„Od ostalih investicija u ovom dijelu grada imamo opremanje lokacije u okviru DUP-a Stara varoš, kroz izgradnju nove saobraćajnice sa parking prostorom, vrijednosti 150.000 eura. Imamo najavu iz-

DELEGACIJA GLAVNOG GRADA PODGORICA U POSJETI LJUBLJANI

Janković: Raduje infrastrukturni i eko

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Vešović i Janković u Ljubljani

Delegacija Glavnog grada Podgorica, predvođena zamjenikom gradonačelnika Časlavom Vešovićem, boravila je u dvodnevnoj radnoj posjeti Ljubljani, na poziv gradonačelnika slovenačke prijestonice Zorana Jankovića. Predstavnici Glavnog grada Podgorica su se upoznali sa iskustvima Ljubljane u oblastima poslovnih zona, ekoloških projekata, organizacije lokalne uprave i gradskih preduzeća, prikupljanja i tretma-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

ke džade aldrmu

dili Most žrtava 5. maja, upravo motivisani time i želimo da i onaj dio prema Trgu Božane Vučinić prilagodimo činjenici da uskoro Podgorica dobija najsavremeniju koncertnu dvoranu, kroz izgradnju neke zelene površine, malog trga i parking prostora. Imamo obećanja da bi narednih dana mogli da dobijemo ovlašćenja od MORT-a i odmah nakon toga ćemo raspisati konkurs za najbolje arhitektonsko rješenje“, kazao je Vuković.

■ ŠetaliŠte uz rijeke 2020. godine

gradnje kratke ulice preko puta Doma vojske, koja bi trebalo da košta 80.000 eura. Jedna neuraglična tačka, za koju znam da ste zainteresovani, je Trg Božane Vučinić. Obratili smo se MORT-u sa zahtjevom da na Glavni grad prenese ovlašćenja kako bismo dobili konkursna rješenja za uređenje tog trga, jer smo na par mjeseci od toga da dobijemo na upotrebu novi Muzički centar, nekadašnji Dom vojske i hoćemo odgovorno da se odnesemo prema toj činjenici i da sredimo ono što je okolina. Nedavno smo sre-

On je istakao da će do kraja godine biti spremna i projektna dokumentacija za šetalište uz Ribnicu i Moraču, što bi značilo da Glavni grad već 2020. godine ulazi u realizaciju tog projekta. Vuković je građane informisao i o rješavanju zahtjeva koji su upućeni Glavnom gradu preko mjesnih zajednica, a odnose se na postavljanje kontejnera, klupa, rasvjete, zelenila i drugih konkretnih pitanja. On je pozvao građane da maksimalno koriste mjesne zajednice kako bi na najbolji način kanalisali svoje zahtjeve prema Glavnom gradu i na taj način učestovali u radu gradske uprave. R.C.G.

onomski razvoj Podgorice na otpada, korišćenja evropskih fondova, prostornom planiranju. Zamjenik gradonačelnika Vešović se zahvalio slovenačkim kolegama na pozivu i istakao dugogodišnje dobre odnose dva grada i dvije države, koji za rezultat imaju obostranu korist za građane Podgorice i Ljubljane. Tokom posjete je naglašeno da dostignuća Ljubljane, naročito u procesu sticanja prestižnog priznanja Zelena prijestonica Evrope, mogu služiti kao uzor, ne samo Podgorici, već i

mnogo većim i razvijenim gradovima starog kontinetna. Janković, kao dokazani prijatelj Crne Gore, istakao je da ga raduje infrastrukturni i ekonomski razvoj Podgorice, čemu je i sam više puta svjedočio i naglasio da je ljubljanska lokalna uprava spremna da pruži svaku vrstu ekspertske i iskustvene podrške Podgorici, kako bi glavni grad Crne Gore mogao da nastavi da se razvija u skladu sa načelima održivosti i u interesu savremenog života svih građana. R.C.G.

Završena obuka I klase dobrovoljnog služenja vojnog roka

Bošković: Ugradili ste dio sebe u rast i razvoj Crne Gore

Pripadnici prve klase dobrovoljnog služenja vojnog roka ušli su u istoriju Crne Gore, jer su pokazali ličnu odvažnost i hrabrost da se prijave za jednu odgovornu dužnost kao što je vojni poziv, ali i da ugrade dio sebe u rast i razvoj svoje države ocijenio je juče ministar odbrane Predrag Bošković na ceremoniji povodom okončanja tromjesečne obuke prve klase vojnika u Centru za obuku u Danilovgradu. On je naglasio da su Ministarstvo odbrane i cijela država zadovoljni pokazanim u toku obuke u Danilovgradu, te da je riječ o dobrom timu koji zavređuje pažnju bez obzira da li će neko od njih pokazati volju i da nastavi vojnu karijeru. “Pokazali ste svijest i odgovornost prema svojoj drža-

vi koju zajednički stvaramo. Iskazujem svoje poštovanje i zato što ste se opredijelili da uđete u nešto nepoznato, ne samo za vas, već i za vaše komandire koji su vas obučavali”, naglasio je Bošković i izrazio uvjerenje da će se komandiri i dalje srijetati sa svima njima, koji će biti dio rezervnog sastava Vojske, ali i nadu da vojnu uniformu nikada neće morati da obuku u cilju odbrane države od spoljnog neprijatelja. Za najbolje u prvoj klasi dobrovoljnog služenja vojnog roka proglašeni su Milorad Bojović, Dimitrije Došljak i Tea Idrizović i njima je ministar Bošković uručio diplome. Bojović se u ime klase zahvalio Ministarstvu odbrane i Vojsci na prilici koja im je ukazana. “Zbog slavne vojničke tra-

dicije koja je iz istorijskih razloga veoma jaka u Crnoj Gori, smatram da današnje mlade generacije ne mogu odabrati časniji poziv od ovog”, kazao je Bojović i obećao da Vojska i u narednom periodu, gdje god je to potrebno, može računati na njih. Zamjenik načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore pukovnik Svetozar Brajković rekao je da nijedan pojedinac ne može napraviti herojsko djelo, onako kako to može učiniti kolektiv. “Naš cilj bio je uspostavljanje kolektivnog duha i u tome smo uspjeli”, poručio je pukovnik Brajković. Svečanosti su prisustvovali i direktor Direktorata za ljudske resurse Mihailo Volkov i komandant Centra za obuku potpukovnik Igor Knežević. J.V.Đ. Foto: SasaMatic

I ulICe u duhu stare varošI

aktuelno

Sa svečanosti u Danilovgradu

saradnja Crvenog krsta CetInja I Crvenog krsta skoplja

PotPisali su memorandum o međusobnoj saradnji

Crveni krst Cetinja i Crveni krst Skoplja potpisali su memorandum o međusobnoj saradnji, kojim se inicira otvaranje novih polja za razvoj obje organizacije, međusobnu razmjenu pozitivnih iskustava i promociju naših gradova, saopšteno je iz Crvenog krsta Cetinje. Kako se ističe, dokument su u glavnom gradu Sjeverne Makedonije potpisali predsjednica Crvenog krsta Cetinje Sonja Radojičić i predsjednik Crvenog krsta Skoplje Stefan Todorov. “Tokom posjete predstavljen je rad Crvenog kr-

Sa potpisivanja memoranduma sta grada Skoplja, program i projektne aktivnosti, a organizovana je i posjeta dnevnim centrima “Button”, sta-

nici za beskućnike, stanici za spašavanje u Vodnom i Negja centru”, naveli su u CK Cetinje.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

rekonstrukcija puta rožaje - Štedim

dužina trase 7,2 kilometra Vlada Crne Gore obez- izvođača u posao. Riječ je o završnoj fazi izbijedila je kroz Kapitalni budžet 1.09 miliona eugradnje puta u ukupnoj ra za rekonstrukdužini od 7,2 kilociju dijela puta metra, koji voRožaje-Štedi do Štedidim, u okvima, lokacije ru pete fana kojoj je ze radopredviđeva na ovoj na izgraddionici. nja bazne Ugovor o stanice za radovima novi skicentar na potpisala je Hajli. Realijuče Uprava zacijom ovog javnih radoPut vodi do bazne projekta stvarava sa rožajskim stanice na Hajli ju se uslovi za popreduzećem “Tofi”. Rok za završetak radova je četak pripreme za izgrad150 dana od dana uvođenja nju skijališta. R.C.G.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14 i 42/17) naručilac Doo” Agencija za izradnju i razvoj Berane”-Berane, Ul. IV Crnogorske br. 11, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

za nabavku građevinske mehanizacije (finišer za asfalt, kombinovani valjak za asfalt) po partijama Izbor najpovoljnije ponude za nabavku građevinske mehanizacije ( finišer za asfalt , kombinovani valjak za asfalt ) po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 170.000,00 € .Tenderska dokumentacija broj 6/19 A objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 21.06.2019. godine. Lice za davanje informacija ,Tatjana Vujović, telefon 068/826-431 , e-mail agencija.ba@t-com.me .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU „Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović” Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka hrane, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.000,00 € (slovima: pedesethiljada eura sa uračunatim PDVom). Tenderska dokumentacija broj 1192 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 21.06.2019. godine. Lice za davanje informacija Vojslav Kaluđerović , telefon: 032/325-095, e-mail: surdomonte@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

Nikšić

ambasadorka sad-a džudi rajzing u posjeti nikŠiću

Razgovarali o mogućim investicijama u Nikšiću Predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović i ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, juče su u Nikšiću, razgovarali su o mogućim investicijama. Grbović je u razgovoru sa Rajzing Rajnke, istakao oblasti za koje bi, moguće, bili zainteresovani i američki investitori. Grbović je Razing Rajnke, kako navodi rtcg.me upoznao sa resursima, potencijalima i budućim strateškim razvojnim projektima lokalne zajednice. Predstavio je gošći privrednu, ekonomsku i turističku

osobenost Nikšića, a riječi je bilo i o kapitalnim infrastrukturnim projektima koji su završeni i koji će biti realizovani u narednom periodu. Predsjednik opštine iskoristio je priliku da informiše ambasadarku o mogućim investiranjima u Nikšiću i istakao oblasti za koje bi moguće bili zainteresovani i američki investitori. Ambasadorka SAD-a uz zahvalnost za gostoprimstvo čestitala je predsjedniku Opštine i lokalnoj upravi na naporima koje ulažu u realizaciji značajnih projekata i strateških planova za budu-

ći period. Takođe, predsjednik Grbović izrazio je zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama na puženoj podršci kako u procesu pridruživanja NATO zajednici, tako i procesima demokratizacije i ekonomskog osnaživanja Crne Gore. Ambasadorka Rajzing Rajnke izrazila je želju da ponovo posjeti Nikšić i razgovara o mogućnostima saradnje Ambasade SAD-a i opštine Nikšić. Na kraju sastanka obostrano je iskazana spremnost za nastavak prijateljskih odnosa i saradnje na partnerskoj osnovi.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Servisiranja termo-tehničkih instalacija na objektima MO i VCG CPV (50720000-8) ukupne procijenjene vrijednosti 20.000,00 € sa PDVom. Tenderska dokumentacija broj 80705-5050/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn.gov.me, dana 21.6.2019. godine. Kontakt Slađana Miletić, telefon +382 020 483 403, +382 67 634 367 e-mail: sladjana.miletic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11,57/14, 28/15, 42/17) naručilac Fakultet za crnogorski jezik i književnost , Cetinje,ul. vladike Petra I bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izbor najpovoljnijeg ponuđača, za otvoreni postupak javne nabavke za usluge štampanja knjiga, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 462 od 21.6.2019.godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://portal.ujn. gov.me dana 21. 6. 2019. godine. Lice za davanje informacija Milena Radulović, telefon 067/031 091, e-mail milena.radulovic@fcjk.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka knjiga za potrebe Centralne univerzitetske biblioteke Univerzitet Crne Gore- Rektorat ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30 000, 00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-800 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 21.06.2019. godine. Lice za davanje informacija Ognjen Savić telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

podrŠka tivatskog sekretarijata za kulturu najmlađima

BesplatNi udžBeNici za pRva tRi RazReda osNovNe škole Opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti obezbijediće komplete udžbenika za učenike prvog, drugog i trećeg razreda osnovnih škola sa područja opštine Tivat. Za razliku od prethodnih godina, kada je Opština na ovaj način pružala podršku đacima prvacima, školske godine 2019/2020 biće obuhvaćeni svi učenici prvog ciklusa, odnosno prva tri razreda osnovne škole. Učenici pripadnici RE populacije dobiće besplatne udžbenike kao vid podrške nadležnog ministarstva, kao što je bila praksa i do sada. Z.K.

Knjige

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

aktuelno

kolašin: Gospava vujisić traži poništenje uGovora o zakupu suvenirnice

Objekat vratiti prvobitnoj namjeni

dbornica Grupe građana Gospava Vujisić na posljednjoj sjednici SO Kolašina, tražila je da se poništi ugovor o zakupu za suvenirnicu u centru grada, koja je ranije bez skupštinske odluke izdata privatnom licu, odnosno da se prostor vrati prvobitnoj namjeni.

Naime, suvenirnica je poslovala u sklopu Centra za kulturu, sve do dolaska na čelo opštine Željke Vuksanović, koja je taj prostor dala u zakup privatnom licu. Smatrajući odluku i situaciju spornom, Vujisić je ocijenila da suvenirnica treba da se vrati pod okrilje Centra za kulturu Kolašin. Ona je za Dnevne novine rekla da nije zadovoljna od- Suvenirnica u centru Kolašina govorom izvršne vlasti, vezano za pomenutu probleVujisić je od predsjednimatiku. Takođe navodi da ka opštine tražila da hitno zakupac kojem je “prostor ukine takav nezakoniti ugoizdat od 5.07.2017 godine do vor, posebno stoga što je, kaaprila mjeseca 2019. godine ko navodi, u predizbornom nije plaćalo struju. U odgo- programu DPS-a precizirano voru se ne navodi da li će to vraćanje suvenirnice prvolice ikad platiti potrošenu bitnoj namjeni. Pored ostaelektričnu energiju, na teret log ona je nezadovoljna čigrađana i Centra za kulturu”. njenicom da je istom licu bilo

omogućeno preuzimanje suvenira, odnosno njihova otplata na rate, kao i zbog toga što, kako je kazala porostor sada više liči na “buvljak”. Direktorka Centra za kulturu Gorica Ilinčić je pojasnila da su dosadašnja dugovanja zakupa prostora suvenirnice 1.069 eura, doda-

jući da je dogovoreno da se dug plati u tri rate, podsjećajući da se dugovanja odnose na otkup suvenira. Ukupan dug za otkup suvenira je bio 1.469 eura, a izvršena je uplata od 400 eura. Dugovanja za električnu energiju će biti utvrđena nakon angažovanja sudskog vještaka.

„Mjesečni zakup se plaća redovono, a navedeni dug se odnosi na otkup suvenira. Mjesečni zakup koji je definisan ugovorom je 360 eura i kao što smo naglasili plaća se redovno. Dogovoreno je da se dug za otkup suvenira plati u tri rate, od kojih je jedna realizovana. Kašnjenje u ispunjavanju plaćanja otkupa suvenira je obrazloženo lošom prodajom suvenira. Dosadašnja dugovanja po osnovu potrošene električne energije ćemo utvrditi nakon angažovanja sudskog vještaka. Obrazloženje zakupodavca je bilo da su tokom tri godine besplatno omogućivali korišćenje kućica sa kojima su se organizovali Božićni bazar i na taj način učestvovali u turističkoj ponudi grada. Ugrađivanjem kontrolnog sata će se ubuduće precizirati potrošnja električne energije koja se odnosi na prostor Suvenirnice. Budući odnos sa zakupcem prostora, dogovarćemo i rješavati na osnovu člana 8. Ugovora o zakupu koji predviđa da se eventualni sporovi rješavaju dogovorom“, kazala je Ilinčić. Z.B.

komunalcima povećan obim posla

Više otpada nego lani Radnici Komunalnog doo u maju i tokom ovog mjeseca na dnevnom nivou pokupe i odvezu na barsku deponiju oko 50 tona otpada što je, u odnosu na isti period prošle godine, povećanje za oko 6 -7 posto, rekao je šef Službe komunalija, Miloš Tripinović. U cilju što kvalitetnijeg održavanju komunalne higijene grada u Službi su prešli na ljetnje radno vrijeme. Od 18 sati uvedena je druga smjena uz korišćenje

malog kamiona koji obilazi „udarne“ lokacije u užem centru grada. Na području opštine, zajedno sa podzemnim i kontejenrima od 1,1 kubik ima preko 600 posuda za odlaganje komunalnog otpada. U susret sezoni Komunalno je kupilo novih 30 kontejnera kojima su zamjenjene oštećene posude u užem centru grada. S obzirom na to da je sezona uveliko u toku, povećan je obim posla pa su u Službi komunalija uveli i ljetnji režim vo-

Radnik Komunalnog Tivat uređuje priobalje

žnje. U odvoz otpada uključeno je pet velikih kamiona od po 16 kubika plus dva mala kamiona, od 5 i 2,5 kubika. Jedan manji kamion uključen je u svakodnevni obilazak nezakupljenih plaža kojih je na tivatskom dijelu obale oko petnaestak, navode iz Službe komunalija. Sa tih plaža se svakodnevno pokupi i odveze oko sedam kubika različitog otpada koje ostavljaju kupači, ali i otpada koje izbaci more. Komunalcima problem predstavlja i odlaganje građevinskog otpada, što je posebno izraženo na području Krašića. Građevinski materijal se odlaže pored kontejnera ili u kontejnere, što stvara ružnu sliku, posebno za obalni dio u Krašićima. Iz Komunalnog apeluju na građevinare da tu vrstu otpada ne odlažu u kontejnere. Što se nelegalnog odlaganja otpada tiče tu se stanje nije mnogo promjenilo. Z.K.

promocija autohtone kuhinje

Pijaca dOmaćih PrOizvOda u POrtu U cilju promovisanja crnogorske autohtone gastro tradicije, Pijaca domaćih proizvoda – Farmers Market, počela je juče i traje do nedjelje 23. juna, na glavnoj promenadi od zgrade Teuta kroz nautičko naselje Porto Montengro od 18 sati do ponoći. Posjetioci će moći da degusttiraju organske autohtone proizvode iz svih krajeva Crne Gore: sušenom kandiranom voću i

voćnim rakijama, specijalitetima od maslina, pršutu i sirevima, medu pomiješanom sa cimetom, tamnom čokoladom i orahom, vinima ... Novitet i kuriozitet je da će se u nedelju predstaviti izlagači rukotvorina inspirisanim Crnom Gorom i motivima kulturnog nasljeđa. Sledeća edicija Pijace domaćih proizvoda u nautičkoma nselju zakazana je za 4, 5 i 6.jul. Z.K.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

Vremešni BulatoVići i u desetoj deceniji žiVota

Nijesmo imali Ništa ⌦ Zorica Bulatović

ukovnik u penziji, diplomirani pravnik Milorad Bulatović (96) i njegova supruga Julka (90) rođeni su Kolašinci, koji u Zagrebu žive od kada su formirali porodicu, ali se i u desetoj deceniji života svake godine rado vraćaju svom Kolašinu. Godine ih nijesu ophrvale, naprotiv, energični su, sretni i zadovoljni. U septembru pune 73 godine braka, a posljednjih 25 godina taj datum obilježavaju u prisustvu cijele porodice.

dobio čin kapetana, tako da smo na jedan obrok, obično ručak, išli u Dom JNA. Nijesmo bukvalno imali ništa ali smo bili sretni. Vrlo brzo sam sve poslove naučila kada je kuhinja u pitanju”, prisjeća se uvijek vedra i nasmijana Julka. Kada je ostala u drugom stanju, Julka se vratila u Kolašin kako bi tu rodila prvo dijete. “Tada je bio običaj da snaha bude kod svekrve, odnosno kod muževljevih roditelja, ne daj bože da ode kod svoje majke, takva su to bila vremena, znalo se za red i poštovanje. Moj suprug je radio bukvalno dan–noć i nije značilo da će imati zbog toga veću platu. I tako u Kolašinu rodim prvu kćerku i ostanem dva mjeseca, a onda mi suprug javlja da je do-

Zavičajni muzej u Kolašinu čuva dokumenta sa imenom Miloradovog oca koji je bio učesnik Božićnog ustanka

foto: Darko Jovanovic

Najsretniji su zbog svog brojnog potomstva. Naime, imaju tri kćerke, petoro unučadi i šestoro praunučadi. Za njih je recept za dobar brak, ljubav, razumijevanje i beskrajna pažnja, a uvjereni su da ukoliko muž udari ženu samo jedan put, od tog braka neće biti ništa. S druge strane današnji način života im je poprilično stran jer, kako kažu, iako ljudi imaju više nego dobre uslove za život, stalno se žale. Julka je tokom svih godina od početka zajedničkog života bila stub familije i snagom, strpljivošću, dobrotom ali i umješnošću dala veliki doprinos braku. Imala je svega 17 godina kad se udala, a kako kaže, kad su trebali da krenu za Zagreb iz Kolašina, ništa svog životnog saputnika nije pitala, ni kako će ni gdje idu. “Naš brak je divan, uvijek smo brinuli jedno o drugom, što činimo i sad i u lijepim trenucima i onim najtežim. No pošto sam imala 17 godina tada se moralo dobiti sudsko rješenje za sklapanje braka. Kad smo došli u Zagreb živjeli smo u takozvanoj djevojačkoj sobi, nijesmo imali bukvalno ništa, osim jednog jorgana, jastuka, presvlake i rešoa. To je bilo poslijeratno vrijeme 1946. godine, jedva se preživljavalo, a nije se imalo bog zna šta ni skuvati. I tada nijesam znala te kuhinjske poslove. Tada je moj muž bio oficir a potom vrlo brzo

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

reportaže

a sVako ljeto iz zagreBa dolaze u rodni kolašin

a ali smo bili srećNi

Bulatovići u bašti bio stan u Zagrebu i da dolazim”, sjeća se vremešna Kolašinka. Ali taj stan, kako objašnjava Milorad, po tadašnjim pravilima dijelili su sa još jednim kolegom. “I te kako smo bili zadovoljni i sretni, tad nije bilo da dobijete novac za koji možete da kupiti kao danas šta hoćete. Svakog prvog dobijali ste sledovanje, brašno, ulje, šećer. I to nije bilo tako samo za nas, to je bilo pravilo koje je važilo za sve”, prisjetio se naš domaćin. On je želio da Julka nastavi sa školovanjem, ali čim su dobili prvu kćerku ona je je bila kategorična u namjeri da se posveti djetetu i kućnim obavezama. “Brzo sam se ja snašla i oko djeteta. Svu garderobu za nju šila sam i plela ruč-

no. I ništa mi nije teško padalo. Kada smo kupili prvi rešo, onaj sa žicom, činilo mi se kao da smo ne znam što kupili. Svemu sam se veselila, sa svim što smo imali a tada smo imali malo, ali smo bili jako sretni kao evo i danas. Naša djeca se nikad nijesu razlikovala od druge djece. Savršeno su bili obučeni. Tako sam kad kupim neku odjeću za curice shvatila da mi ode pola plate, pa onda kad je već tako, rekoh sebi bolje kupi šivaću mašinu. I bi tako. Nekako mi je šivenje išlo odlično, vjerovali ili ne sve sam djevojčicama šila od kaputa, pantalona pa nadalje, čak sam im i vjenčanice kad je vrijeme za to došlo sašila. Šila sam i prijateljicama, ali to nije bila neka određena cijena, bolje reći to je bilo pola od prave cijene”, smješkajući se pripovijeda Julka. Ona se pohvalila i time da je kapetan svu platu davao njoj da ona raspolaže novcem. I bila je pravi majstor kako uštedjeti sa jedne strane i kako naučiti djecu da poštuju zarađeni novac. “Nikad me muž nije pitao šta sam učinila sa tim novcem. Onda sam taj novac od šivenja koji dobijem stavljala u običnu flašu od rakije. I tada bih curicama rekla da kad im treba za užinu uzimaju taj novac, jer se od plate moralo živjeti do prvog. To im je bio kao neki džeparac. Tome se, kad se sjetimo, uvijek smijemo”, kaže naša domaćica. Njihove kćerke su, kao i većina djece u tim poratnim godinama, odgajana da budu ateisti. Milorad se prisjetio kako su njegova djeca imala dvije drugarice sa kojima su išle u školu, te kako su kad je bio Uskrs sva djeca sem njihove imala obojana jaja. “Meni se tada učinilo da su one tužne zbog toga pa sam odmah uzeo i skuhao jaja. I kažem ‘Evo, i vi sada imate jaja”, nakon toga svake godine bez obzira na naše vjersko opredjeljenje jaja se za Uskrs obavezno kuhaju i farbaju u našoj kući”, kaže čika

Kolašinu se uvijek vraćamo, svake godine smo ovdje, samo smo jedno ljeto preskočili i to za vrijeme posljednjeg nesretnog rata. Dolazila su sa nama i unučad i to sad i dalje čine

Milorad. Sjećajući se boravaka u Kolašinu dok su bili mladi, Julka napominje da su djecu tada odgajali prema ne-

Julka ne prepušta mlađima poslove oko kuće ni u desetoj deceniji

kim zacrtanim pravilima od kojih se nije odstupalo. “Malo mi je nezgodno reći, ali mi se ne dopada ponašanje sadašnje omladine. Moju djecu nijesam tako vaspitala. Kad smo ovdje dolazili djeca su se sa svima igrala i družila, a nikad im nije palo na pamet da u 22 sata idu u kafane. Znali su ovdje da nalože vatru, peku klasove, pjevaju i vesele se. Danas je sasvim drugo vrijeme. U 22 sata se spremaju i idu u grad. Za našu djecu dok su bila mlađa u Zagrebu, kada bi pošla na rođendan i ako bi ostala do 23 h, uvijek bi neko od naših kolima išao po njih. I svi danas kukaju kako im nije dobro, a bukvalno imaju sve“, s ponosom na svoj način vaspitanja i ta vremena sjeća se Julka. Pukovnik je objasnio da su nekad u jednom kolašinskom prigradskom naselju

živjeli najsiromašniji stanovnici grada, ali ih nikad niko nije čuo da zbog toga kukaju. “Nijeste to mogli nikad čuti od njih, a bilo je i sramota reći da se nema. I oni se nikad nijesu žalili. Danas je izgleda postala moda da se žale ljudi i to ne sirotinja nego oni mnogo imućniji. Nama dvoma, eto ni danas nakon toliko godina braka nije dosadno, znamo se poljutiti ali to ne traje duže od 15 minuta. Nikad nijesam digao ruku na ženu, to se nije radilo ni kod mojih roditelja i u ta vremena žena se poštovala. Ako nema poštovanja i ljubavi zalud onda svo bogatstvo svijeta. A ako muž jednom udari ženu od tog braka neće biti ništa”, ujeren je u svoj stav Milorad. Ispričali su da su poslove i u kuhinji i van nje uvijek dijelili. Sve su radili zajedno i uz dogovor. Tako su u Kolašinu i kuću napravili, a nijesu htjeli da to bude nasljedsvo od roditelja, već da to bude ono što će oni sami sagraditi. Pukovniku ostaje, kako kaže, jedini žal što nikad nije dobio crnogorsko državljanstvo, odnosno što uz hrvatsko nema i državljanstvo zemlje u kojoj je rođen, vjenčao se i dobio prvo dijete. Njegov je otac bio učesnik Božićnog ustanka, zbog čega je kasnije robijao u Zenici, a u kolašinskom muzeju postoje pisani dokumenti o tome. “Kolašinu se uvijek vraćamo, svake godine smo ovdje, samo smo jedno ljeto preskočili i to za vrijeme posljednjeg nesretnog rata. Dolazila su sa nama i unučad i to sad i dalje čine. Ali me zaista boli što sam bezbroj zahtjeva poslao, a nijesam dobio državljanstvo zemlje u kojoj sam rođen i odrastao. I to zbog arhive koja se zapalila. Posjedujemo i dokument da smo se ovdje vjenčali. I danas sam doživio da u svoj rodni grad dolazim kao stranac, dok mi je otac kao učesnik Božićnog ustanka robijao u zeničkoj tamnici”, sa iskrom tuge kazao je vremešni pukovnik.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

INTERVJU: GLUMICA JELENA GA

Marković sa glumcem Mimom Karadžićem na setu serije

PREMIJER NA sNIMANJU sERIJE ª BIsER BOJANEº

Ovo je odlična prilika za brendiranje naše zemlje kao filmske destinacije

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković posjetio je juče mjesto snimanja nastavka serije “Biser Bojane” na Velikoj plaži gdje je razgovarao sa glumcima i autorima serije. Glumac Milutin Mima Karadžić, koji je na čelu ekipe autora serije, i reditelj Miodrag Karadžić upoznali su predsjednika Vlade sa aktivnostima. Premijer Duško Marković iskazao je zadovoljstvo viđenim i ocijenio da su promotivni benefiti serije po našu zemlju ogromni. “Serija nam daje priliku za promociju kulturnih i turističkih potencijala Crne Gore. Takvi filmski poduhvati su od posebnog značaja za brendiranje naše zemlje kao filmske destinacije i za razvoj svakog vida turizma, pa i specifičnog ‘filmskog turizma’”,

ocijenio je premijer Duško Marković. Podsjećanja radi, “Biser Bojane” je savremena, romantična akciona komedija. Njena priča počinje u Beogradu i Trstu, ali se završava u Crnoj Gori, u starom Ulcinju, i na Adi Bojani. Realizovaće se osam novih epizoda koje će biti emitovane na nacionalnim televizijama u državama regiona. Snimanje serijala koštaće 560.000 eura. Vlada Crne Gore i Radio i televizija Crne Gore participiraće značajno u tom iznosu. Sastanku sa premijerom prisustvovali su generalni direktori Radio i televizije Crne Gore Božidar Šundić i Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević, kao i predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić i poslanik Luiđ Škrelja. R.K.

Sa rediteljem Miodragom Karadžićem na snimanju

Baviti se umje samo je za on Jedna od najtalentovanijih srbijanskih glumica mlađe generacije, Jelena Gavrilović, našla se u jednoj od glavnih uloga u nadolazećem kratkometražnom igranom filmu crnogorskog reditelja Milije Šćepanovića “Orlovsko gnijezdo”. U razgovoru za Vikend novine, glumica ističe da je rad na ovom ostvarenju, uprkos inicijalnim preprekama, bio pravo zadovoljstvo, te da ju je ovom projektu privukao najprije sjajan scenario. “Milija me je pozvao i poslao mi scenario, koji je zaista sjajan. Međutim, kako sam ja bila u nekoj gužvi između snimanja, isprva sam pomislila da ću jako teško naći vremena za odlazak u Crnu Goru i snimanje. Kako to obično biva, vrijeme se nekako samo ukazalo, i meni je jako drago što sam dio ovog filma”, kazala nam je Gavrilović.

radnja dešava u nekoj određenoj epohi. “Možda je smiješno što sada kažemo da je era VHS kaseta epoha, ali zaista jeste. Ja i dalje imam neki stari video-rekorder, a današnja djeca ne znaju šta je CD, a kamoli šta drugo. Sve se gleda preko interneta, tako da je to sve njima potpuna nepoznanica. Ali eto, tada smo na taj način kući gledali filmove koji su nam se dopadali. Mislim da tačno znam koje kasete nijesam po dvije nedjelje vraćala i kada su me majka i tata grdili. Meni je ta draž da odem u video klub i da biram film bila fenomenalna, nekako imam utisak da je obilježila moje djetinjstvo”, prisjeća se ona. Sama radnja filma dešava se dan pred bombardovanje, a Gavrilović se tim povodom osvrće na činjenicu da se u posljednjih 20 godina u regionu snimaju uglavnom ratni filmovi.

■ DOBAR SCENARIO

■ “ORLOVSKO GNIJEZ-

U Šćepanovićevom ostvarenju Gavrilović tumači ulogu maćehe, koja joj, kako priznaje, nije nimalo teško pala. “Tu ima dosta delikatnih scena i uvijek je rad sa mladim glumcima donekle komplikovan sam po sebi. Od prvog dana snimanja svima nam je bilo jako uzbudljivo na setu. Generalno, jako je značajno za mene i moju karijeru da igram što različitije uloge i da istražujem u svakom smislu, tako da mi je ova rola bila jako interesantna i mislim da mi je otvorila neki novi prostor u kojem mogu da istražujem”, smatra glumica. “Orlovsko gnijezdo” je omaž jednoj generaciji, kulturi VHSa i video klubova, koji su današnjim mladim generacijama nepoznanica, pa je i te kako bitno snimati više takvih ostvarenja, posebno u današnje vrijeme. A Gavrilović ističe, da voli kada glumi u filmovima u kojima se

“Sjajno je kada se umjetnici bave nekim drugim temama, jer mislim da mi i te kako imamo drugih tema osim ovih ratnih. Fali malo više ljubavi, i sitnih, običnijih priča, koje mogu da budu zanimljivije i pristupačnije, u smislu pronalaženja sredstava za snimanje, tako da autori treba da budu samo kreativni. Ljude treba približiti nekim drugim dešavanjima. Kao da nije dovoljno depresivno sve što se do sada dešavalo u istoriji ovih prostora, pa da nas treba stalno podsjećati na to. Ne mora da znači da sam u pravu, ali to je moje mišljenje”, pojašnjava ova glumica. Centralni motiv “Orlovskog gnijezda” svakako je neprolazna sedma umjetnost. A poistovjetiti se s glavnim junacima Dinom i Nišom, veoma je lako, jer svaka generacija ima neke svoje nove heroje. “Naravno da možemo svi da

⌦ Marija Roganović

FILMA MILIJE ŠĆEPANOVIĆA PRESUDIO

DO” SE BAVI SPOZNAJOM I BUĐENJEM

Nikada Ne zNate gdje će i kada će da vam se ukaže prilika. zato ja uvijek kažem da je bolje kreNuti iz evrope ka americi, kao veliki i ozbiljaN evropski glumac, Napraviti karijeru, Nego Na Nekom mjestu Nositi tacNe. pouku izvucite sami se poistovjetimo. Meni je na primjer potpuno razumljivo gledanje filmova po nekoliko puta. Hičkokovu ‘Rebeku’ sam gledala sigurno preko 50 puta. Postoje filmovi koje možeš da gledaš svaki dan. Ostavila bih onima koji pogledaju ovaj film da izvuku pouku. Ja ću samo reći da je ovo film koji se bavi sazrijevanjem, odrastanjem, jednom spoznajom, buđenjem... Ja ga nekako doživljam kao i pozorišnu predstavu koju sam voljela – ‘Buđenje proljeća’”, kaže Gavrilović.

■ MIŠO OBRADOVIĆ -

JEDAN OD NAJBOLJIH CRNOGORSKIH GLUMACA

Mišljenja je da kvalitet uvijek presudi, bez obzira odakle potičete, a kao najbolji primjer za to navodi svog kolegu iz klase – crnogorskog glumca Milivoja Miša Obradovića. “Akademiju sam upisala u klasi profesorke Vide Ognjenović, koja je posle otišla da bude ambasador u Norveškoj. U mojoj klasi je bilo fenomenalnih glumaca, među njima je bio i Milivoje Mišo Obradović. Svi smo bili djeca i niko ništa nije radio u Beogradu. Prosto smo išli s kastinga na kasting, pokušavali da glumimo u nekim predstavama. Sjećam se da sam Mišu jednom rekla: ‘Mišo, zašto ne odeš u Crnu Goru i postaneš najveći crnogorski glumac?’ Ubrzo posle to-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

AVRILOVIĆ

etnošću ovdje ne hrabrije ga on se vratio u Crnu Goru i sada gledajući predstave u kojima on igra mogu slobodno da kažem da sam jako ponosna i da mislim da je jedan od najboljih mladih crnogorskih glumaca. Nebitno je gdje ste, kvalitet uvijek ispliva prije ili kasnije na površinu”, cijeni ona. Priznaje da je bavljenje glumom pomalo i lutrija, prava igra na sreću, u najmanju ruku, ali da je na koncu za sve potrebno ulaganje, veliko odricanje i puno rada. “Nikada ne znate gdje će i kada će da vam se ukaže prilika. Zato ja uvijek kažem da je bolje krenuti iz Evrope ka Americi, kao veliki i ozbiljan evropski glumac, napraviti karijeru, nego na nekom mjestu nositi tacne. Pouku izvucite sami”, poručuje srbijanska glumica. Prethodnih nekoliko godina imali smo priliku da je gledamo mahom u serijama, kao što su “Istine i laži”, “Ubice mog oca” i “Nemanjići – rađanje jedne kraljevine”. A po svemu sudeći, i ova godina neće biti izuzetak, s tim što će to biti projekat na mnogo većem nivou, jer je u pitanju američka serija, koja će premijeru imati krajem jula.

■ ULOGA U AMERIČKOJ SERIJI “PREDSTRAŽA”

“Ovaj posao je dosta nepredvidljiv. Imam puno ponuda, uglavnom se tiču onih vezanih za film i televiziju, zbog čega sad nažalost nemam previše vremena da radim u pozorištu. Ono što će publika moći uskoro da gleda je američka serija ‘The Outpost’ ili ‘Predstraža’, koja se radi za CW Network. U pitanju je vrlo interesantna serija, naučna-fantastika, koja malo podsjeća na ‘Igru prestola’. Ulogu sam dobila na kastingu, uopšte nisam očekivala angažman, tako da je moj primjer samo pokazatelj onoga što sam već rekla bezbroj puta – nikada ne znate kada i koja će vam se vrata otvoriti“, podsjeća uspješna umjetnica. Osim toga, nada se i skorašnjoj premijeri dugoočekivanog filma “Balada o Pišonji i žugi”, nastalom prema legendarnoj pjesmi sarajevskog benda Zabranjeno pušenje, a čija se produkcija već neko-

liko godina odlaže, usljed finansijskih poteškoća. “Trebalo bi ove godine da se završi. Mislim da su uspjeli da urade finansijsku konstrukciju, ali, moja lična želja je da taj film završimo prije svega zato što ga radimo sa prijateljima. Osim toga, to je tema koja i te kako zavrjeđuje da bude ekranizovana”, priča ona. Što se tiče kinematografije regiona, “u nekim stvarima ne možemo da se poredimo sa ostatkom svijeta”. S druge strane, iako smo u deficitu s novcem za ulaganje u filmsku umjetnost, srećom, to nije slučaj sa dobrim idejama i talentovanim rediteljima koji ih realizuju.

■ UMJETNI-

CI NAJBOLJI AMBASADORI

“Mi smo male zemlje i imali smo tu tradiciju fenomenalne kinematografije, zahvaljujući Titu, za koju ne mogu reći da je uspjela da se održi do dana današnjeg. Studiji su uništeni, ne znam gdje su nestale sve te scenografije, sve je nestalo bez traga, ali na kraju krajeva to sad nije ni bitno. Vrijeme prosto učini svoje. Ratovi, krize...Ono što je sigurno je to da su umjetnici danas superheroji. U ovom vremenu, baviti se filmom i umjetnošću, u zemljama u kojima mi živimo je samo za neke hrabrije. Svaki put se radujem kada vidim da je država podržala neki projekat, da su imali sluha da izdvoje novac za tako nešto. Mislim da je jako važno da se i na taj način upišemo na mapu svijeta. Na kraju krajeva, pored sportista koji nas fanstastično predstavljaju, umjetnici su najbolji ambasadori naših zemalja”, zaključuje Gavrilović.

KULTURA

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

KNJIŽEVNO PRIZNANJE BUDVA GRAD TEATRA SLOVENAČKOM PIScU

Dragu Jančaru nagrada Stefan Mitrov Ljubiša

lovenački pisac Drago Jančar dobitnik je nagrade za književno stvaralaštvo “Stefan Mitrov Ljubiša” za 2017/2018 godinu, koju dodjeljuje festival Budva “Grad teatar”. Ovo značajno književno priznanje Jančaru će biti dodijeljeno na XXXIII festivalu “Grad teatar”, 18. avgusta, uz prisustvo članova žirija.

Žiri za dodjelu Nagrade “Stefan Mitrov Ljubiša” – koji čine Nadežda Čačinović, Slavica Perović i Mihajlo Pantić (predsjednik) – na završnoj sjednici održanoj 1. juna 2019. godine jednoglasno je odlučio da je dobitnik te nagrade za 2018. godinu romansijer, pripovjedač, dramski pisac i esejista Drago Jančar, stoji u obrazloženju žirija. “Već odavno potvrđen i u matičnoj, slovenačkoj kulturnoj sredini, i u Evropi i svijetu, kao inventivan i inovativan autor, Drago Jančar i novijim ostvarenjima osnažuje takav sud. U središtu njegovog obimnog, žanrovski razuđenog, tematski širokog i raznostranog opusa uvijek je čovjek, po pravilu zatečen i nesnađen u lavirintu sopstvene sudbine i

huci istorije kojoj se opire, uprkos saznanju o nemoći, odnosno o neminovnosti kraja. Jančarevi romani, pripovjetke i drame, praćene jasnom, samosvesnom esejističkom artikulacijom, uvijek su dijalog sa epohom, sa širom slikom svijeta, i uvijek su aktivni odgovor dobu u kojem živimo”, mišljenje je članova žirija. Često okrenute istoriji, ističe se u obrazloženju, od koje se jedino može naučiti da se iz nje ništa ne može naučiti – Jančarove pripovjedne i scenske fikcije snažno se suprotstavljaju ideologiji apsurda koja je premrežila prošli književni vijek; pisac po prirodi zapitanog mišljenja neizbježno konstatuje besmislenost i bezizglednost modernog svijeta, ali se ne zaustavlja na tom saznanju. Naprotiv, on u samom pripovjednom činu iznalazi smisao, on pripovijedanjem osmišljava i iskupljuje taj i takav svijet, suprotstavlja se beznađu, represiji, nasilju, zlu... “Pozdravljajući snagu i značaj umjetnički oblikovane riječi u vremenima koja se neskriveno trude u pokušaju da tu snagu i taj značaj poreknu, i saglašavajući

se sa nagrađenim autorom, koji svojim djelom svjedoči uvjerenje ‘da je književnost jedna od onih tačaka na kojima možemo zasnovati smisao vlastitog života’, Žiri za dodjelu nagrade ‘Stefan Mitrov Ljubiša’ čiji je osnivač Grad teatar – Budva, čestita Dragu Jančaru”, zaključuje se u obrazloženju. Drago Jančar najprevođeniji je savremeni slovenački pisac. Redovni je član Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. Studirao je pravo, radio kao novinar i filmski dramaturg. Od njegovih značajnijih djela ističu se romani “Galiot”, “Severna svetlost”, “Podsmešljiva požuda”, “Drvo bez imena”, drame “Veliki briljantni valcer”, “Posle Godoa”, zbirka priča “Smrt Marije Snežne”, esej “Razbijeni krčag” i mnogi drugi... Dobitnik je Evropske nagrade za kratku prozu (1994), Prešernove nagrade (1993), Rožančeve nagrade za esej (1993), Sterijine nagrade za najbolju dramu (1982, 1985), Herderove nagrade (2003), Nagrade “Žan Emeri” za esej (2007), Nagrade “Hemingvej” (2009), Nagrade “Mediteran” (2009)... R.K.

MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP ANGLISTA 27. I 28. JUNA NA cETINJU

Misli na zavičaj, iz tuđine Petnaesti međunarodni naučni skup anglista, na temu “Misli na zavičaj, iz tuđine” u organizaciji Studijskog programa za engleski jezik i književnost, Filološkog fakulteta u Nikšiću, održaće se 27. i 28. juna u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju. Na ovom naučnom skupu učestvovaće anglisti iz evropskih zemalja i iz Sjedinjenih Američkih Država. Počasni gost skupa je prof. dr Krištof Kožak, direktor Instituta za američke studije, na Karlovom Univerzitetu u Pragu. Profesor Kožak se bavi odnosima Meksika i Sjedi-

njenih Američkih Država u političkom i kulturalnom kontekstu. Pored njega na ovom skupu će kao počasna gošča učestovati nagrađivana američka pjesnikinja Ališa Džo Rejbins (Portland, Oregon) koja će govoriti o svojoj poeziji i čitati pjesme iz svoje dvije objavljene zbirke. Rejbins u poeziji piše o savremenom svijetu i onim aspektima koji ga ugrožavaju, ali posebnu ulogu u njenim pjesmama imaju žene iz jevrejske istorije o kojima piše iz posebne perspektive. Čuven je njen mjuzikl o aferi Mejdof, koja se desila 2009. godine, kada je

uhapšen Berni Mejdof i razotkrivana njegova piramidalna shema koja je dovela do finansijskog potresa u Sjedinjenim Američkim Državama. Među mnogobrojnim učesnicima ovog naučnog skupa ističu se Majkl Holington (Kembridž), Džejmi Korsmo (Džordžija), Ksenija Kondali (Sarajevo), Timoti Petet (Oklahoma), Tom Filips (Bat), Donia Asajad Elkavaš (Beograd), Stefania Mikeluči (Đenova) i mnogi drugi. Tokom ovog naučnog skupa, biće održana i promocija časopisa “The Balkan Poetry Today” koji se izdaje u Velikoj Britaniji. R.K.

Američka pjesnikinja Ališa Džo Rejbins je počasna gošća petnaestog izdanja

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

svijet

gostoprimstvo ruskom poslaniku ga koštalo funkcije

Predsjednik skuPštine Gruzije POdniO Ostavku

Najmanje 240 ljudi, od čega 80 policajaca, povrijeđeno je u sukobima ispred gruzijskog parlamenta koji su izbili zbog zvanične posjete ruskog poslanika Sergeja Gavrilova.

Predsjednk Skupštine Gruzije Irakil Kobakidze podnio je juče ostavku, dan poslije nasilnih protesta oko zgrade parlamenta. To je saopštio generalni sekretar vladajuće stranke Gruzijski san Kaha Kaladze, prenio je Rojters. Više od 200 ljudi povređeno je u sinoćnjim protestima u Tbilisiju, kada je policija upotrijebila suzavac i gumene metke, saopštio je gruzijski ministar zdravlja Zaza Bokua i dodao da je polovina povrijeđenih još u bol-

nici. Njegovo saopštenje je izdato ubrzo nakon što je predsjednica Saloma Zurabišvili rekla da će skratiti posjetu Bjelorusiji i da će se vratiti u Tbilisi zbog krize koja je izbila zbog dolaska ruskog poslanika Sergeja Gavrilova u gruzijski parlament, prenosi AP. Masa ljudi isprovocirana posjetom ruskog poslanika pokušala je u četvrtak veče da upadne u parlament Gruzije u Tbilisiju, probivši kordon policije i bacajući flaše, na šta su policajci odgovo-

rili suzavcem. Neredi su izbili iznenada, nakon govora poslanika Donjeg doma ruskog parlamenta. Ruski uticaj u Gruziji ostaje politički osjetljivo pitanje, navodi Rojters i podsjeća da je ova zemlja, saveznik SAD, vodila i izgubila kratkotrajni rat sa Moskvom 2008. Rusija i Gruzija od tada nemaju diplomatske odnose, a Moskva priznaje nezavisnost dva otcjepljena regiona, Južne Osetije i Abhazije, gdje su sada stacionirane ruske trupe.

članice eu jednoglasne:

Junker: Neće biti novih pregovora o Bregzitu

velika eksplozija u američkoj rafineriji nafte

Tresla se čitava Filadelfija

Snažna ekspolozija dogodila se juče ujutro u rafineriji nafte u Filadelfiji, nakon što je u postrojenju buknula vatra, a lokalni mediji javljaju da su se tresle kuće u krugu od nekoliko kilometara. Snimci pokazuju da je vatra progutala filadelfijsku rafine-

riju “Enerdži solušns” koja je proizvodila 335.000 barela dnevno, prenio je Rojters i podsjetio da je u ovoj rafineriji požar izbio i prije 11 dana. Lokalni ogranak En-Bi-Sija za Filadelfiju izvjestio je da se eksplozija čula čak do Nju Džersija. Zvaničnici

kažu da je požar lokalizovan. Obližnji putevi su zatvoreni, a gust dim je prekrio veći dio centralne i južne Filadelfije, dok vatrogasci mole stanovnike i zaposlene koji se nalaze istočno od lokacije požara da odu u zaklon do daljeg obavještenja.

pres-služba njemačke vlade potvrdila

Otkazan sastanak O kOsOvu u Parizu

Odlaže se samit u Parizu na kome je trebalo da se susretnu najviši predstavnici Srbije i Kosova u prisustvu predsjednika Francuske Emanuela Makrona i njemačke kancelarke Angele Merkel. To je za Dojče vele potvrdila pres-služba nje-

mačke vlade. “Tačno je da će sastanak najavljen za 1. jul biti odložen”, navodi se u odgovoru pres-službe njemačke vlade na upit Dojče velea. “Njemačka i Francuska ostaju u bliskom kontaktu sa Kosovom i Srbijom”.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker rekao je da je 27 država članica jednoglasno u odluci da nema ponovnih pregovara o Sporazumu o Bregzitu. Lideri tih zemalja, bez Tereze Mej, diskutovali su o procesu Bregzita koji je sada u zastoju i odbili ideju da bi novi britanski premijer mogao da započne nove pregovore o izlasku te države iz EU.

“Jednoglasno smo ponovili da neće biti ponovnih pregovora o postojećem sporazumu”, rekao je Junker. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk ostavio je otvorenu mogućnost da bi politički sporazum koji je priložen sporazumu o pravnom povlačenju mogao biti predmet razgovora. Velika Britanija bi trebalo da napusti EU 31. oktobra.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

dramatična noć u Bijeloj kući, Bliski istok na i

Tramp naredio na na iran, pa ga oTk u posljednjem Tren

Američka vojska bila je na korak od udara na mete u Iranu, avioni su već bili u vazduhu, a onda je predsjednik Donald Tramp odlučio da u posljednji čas otkaže napade, pišu američki mediji. Situaciju još komplikovanijom čine navodi da su iranski vojni zvaničnici preko omanskih diplomatskih kanala primili poruku da će SAD napasti. Sudeći prema pisanju američkih medija, prije svega Njujork tajmsa, u noći između četvrtka i petka u Bijeloj kući odvijala se možda i najveća drama od dolaska Trampa na vlast.

■ NYT: Američki

AvioNi već bili u vAzduhu

Njujork tajms navodi da je Tramp odobrio vojne udare na ciljeve u Iranu kao odgovor na obaranje američkog

Avio-kompanije zabranile letove preko iranske teritorije Američka savezna uprava za kon što je avio-kompanija “Jucivilno vazduhoplovstvo (FAA) u četvrtak je izdala hitan nalog kojim zabranjuje američkim kompanijama letove iznad djelova iranske teritorije zbog pojačanih napetosti u tom području. Nakon odluke FAA, uslijedile su slične odluke više drugih avio-kompanija. Nalog za zabranu letova iznad djelova Perzijskog zaliva i Ormuskog moreuza izdat je nekoliko sati na-

drona vrijednog 130 miliona dolara, ali se iznenada predomislio i otkazao akciju. Prema pisanju njujorškog lista, mete američkih aviona, trebale su da budu radarske baterije i raketni sistemi, a plan je bio da se akcija sprovede rano u petak

najted Erlajns” otkazala letove između vazdušne luke Njuark u Nju Džerziju i glavnog indijskog financijskog središta Mumbaja, koji lete kroz iranski vazdušni prostor, zbog bezbjednosne procjene nakon što je Iran oborio američku bespilotnu letjelicu. Sličnu odluku donio je i holandski “KLM”, australijski “Kvantas”, njemačka “Lufthanza” i britanski “Britiš Ervejz”. ujutro kako bi se izbjegao rizik da budu pogođeni civili ili vojnici. Navodi se da su američki avioni već bili u vazduhu, da su brodovi bili u poziciji za napad, ali da nijedna raketa nije ispaljena jer je naprasno došlo naređenje da su napadi, makar

privremeno, otkazani. Nije jasno da li se Tramp jednostavno predomislio ili je odluka o otkazivanju napada došla uslijed logističkih ili strateških nedostataka, curenja informacija iz Bijele kuće, ili nekog drugog razloga. Takođe, nije jasno da li su napadi potpuno isključeni kao opcija ili samo odloženi. Njujork tajms piše i o sukobu unutar Trampovog najužeg kruga saradnika o načinu odgovora Iranu. Navodno, američki državni sekretar Majk Pompeo, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton i direktorka CIA-e Đina Haspel bili su za vojnu akciju, dok su visoki zvaničnici Pentagona izrazili bojazan da bi napad na Iran pokrenuo spiralnu eskalaciju nasilja širom Bliskog istoka koja bi mogla da ugrozi američke trupe u tom regionu.

■ TeherAN zNAo dA počiNje NApAd

Iranski zvaničnici naveli su da je Teheran tokom dramatične noći dobio poruku od predsjednika SAD Donalda Trampa preko Omana da je napad na Iran neminovan, prenijela je agencija Rojters. “Tramp je u poruci rekao da je protiv rata sa Iranom i da želi da razgovara sa Teheranom o različitim pitanjima. Američki predsjednik je dao kratak vremenski rok da se odgovori na poruku. Odgovor Irana je, međutim, bio da je na vrhovnom vođi Ali Hamneiju da odgovori na ta pitanja”, izjavio je jedan od

Rusija: SAD podstiču tenzije Portparol Kremlja Dmitrij

Peskov pozvao je obje strane da se suzdrže i dodao da je Moskva zabrinuta zbog podignutih tenzija između Vašingtona i Teherana. Rusija je prethodno optužila SAD da namjerno podstiče negativne tenzije oko Irana i gura situaciju na ivicu rata, prenio je Rojters, pozivajući se na Ria novosti. Zamjenik ministra spoljnih poslova, Sergej Rjabkov, pozvao je Vašington da procijeni moguće posljedice konflikta sa Iranom i naveo da je Njujork tajms pokazao da je situacija bila ekstremno opasna. zvaničnika koji je želeo da ostane anoniman, dodao je Rojters. “Razjasnili smo da je vođa protiv ikakvih razgovora, ali da mu je poruka proslijeđena da donese odluku... Ipak, rekli smo omanskom zvaničniku da će bilo kakav napad protiv Irana imati regionalne i međunarodne posljedice”, rekao je drugi iranski zvaničnik birtanskoj agenciji. Kulminacija višemjesečnih tenzija između Vašingtona i Teherana kulminirala je u četvrtak rano ujutro nakon što je Iran saopštio da je oborio američki dron RQ-

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

svijet

ivici katastrofe:

apad kazao nuTku 4, skupu špijunsku “igračku” Pentagona čija se vrijednost procjenjuje na oko 130 miliona dolara. Iran tvrdi da je letilica oborena u iranskom vazdušnom prostoru i da za to ima “neoborive dokaze”, dok Pentagon odbacuje te navode i garantuje da je dron u trenutku kada ga je pogodila iranska raketa bio u međunarodnom vazdušnom prostoru. U prilog tvrdnji Teherana, iranska državna televizija objavila je snimke na kojima se vidi da je dron pao na teritoriju Irana. Da nema namjeru da ustukne Iran je dokazao i juče provokativnom objavom da je njihova

PVO u četvrtak na nišanu imala i američki špijunski avion Posejdon u kom se nalazilo 35 ljudi, ali da su se uzdržali od gađanja te letilice.

Merkel se nada diplomatskom rješenju Kancelarka Njemačke Angela Merkel izjavila je da se evropske zemlje još uvijek nadaju da može biti političkog rješenja napetosti između SAD i Irana. Ona je rekla novinarima u Briselu da su politički savjetnici evropskih vlada susreli na marginama sastanka Evropskog savjeta da diskutuju o napetosti u regionu. “Prirodno je da brinemo o situaciji i mi računamo na diplomat-

ske pregovore za političko rješenje vrlo napete situacije”, rekla je kancelarka. Merkel nije ulazila u detalje ali je njena portparolka ranije juče pozdravila izvještaje da je predsjednik SAD Donald Tramp očito donio odluku protiv vojnih udara u znak odmazde za obaranje američke bespilotne letilice. Portparolki Martini Fic je postavljeno pitanje o izvještajima da je Tramp odobrio vojne udare

i onda odlučio da ih na pokrene. “Što se tiče predsjednika Trampa mogu reći da postoji mnogo izjava i nagovještaja da bi američki predsjednik želio da izbjegne vojni sukob i mi naravno to pozdravljamo. Merkel poziva obje strane da smanje napetost u regionu. Mi pozdravljamo sve korake koji mogu da doprinesu deeesklaciji”, rekla je portparolka.

“Iran je u ponedjeljak oborio dron koji je letio iznad internacionalnih voda. Bili smo spremni da tokom noći napadnemo tri mete, a onda sam pitao - koliko će ljudi poginuti?. General mi je rekao da će biti 150 žrtava”, naveo je Tramp juče na Tviteru i dodao: “Deset minuta prije napada povukao sam naređenje i stopirao akciju. To ne bi bilo proporcionalno obaranju vojnog drona. Ne žuri mi se, naša vojska je obnovljena, nova i spremna za akciju, najbolja je na svijetu”.

porodica

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

Sedam dokaza da ste odlična majka Psiholog otkriva

Klinički psiholog Nadene van der Linden otkriva koje situacije pokazuju da ste se odlično snašli u ulozi majke. Roditeljstvo je najljepši, ali i najteži zadatak kojim teži svako od nas. Ali u današnje vrijeme, roditelji se često brinu da li odgajaju dobro svoju djecu i imaju više standarde. Na tom putu lako upadaju u zamke, upoređujući se s drugim roditeljima ili traže spoljašnje znakove svog uspeha. Dijete pokazuje različite emocije pred vama Možda vam ponekad izgleda da nema potrebe da dijete izražava sve emocije pred vama, ali njegova sposobnost da izrazi ljutnju, tugu ili strah je dobar znak jer se osjeća sigurno. Izbjegnite da se dijete zatvara i ne ometajte izražavanje njegovih osjećanja. Umesto toga, obratite pažnju i budite zahvalne zbog toga. “Vidjela sam kako si udarao u zid i da si bio veoma ljut. A ti si mi rekao da je to zato što ti tvoja sestra nije dopustila da se igraš”, ovom rečenicom pokazujete djetetu da možete da podnesete i razumijete njego-

ve osjećanja. Dolazi kod vas kad se povrijedi ili ima neki problem Na taj način ste osigurali sigurnu luku u koju dijete dolazi kada mu treba pomoć. Slušanje njegovih problema, bilo da su mali ili veliki stvara divan i otvoren odnos između majke i djeteta o stvarima koje su teške u životu i za koje treba pomoć oko rješavanja. Može da razgovara o mislima i osjećanjima bez straha Riječ je o pozitivnom znaku prihvatanja otvorenog i fleksibilnog odnosa. Neki roditelji nesvjesno svojim ponašanjem ograničavaju komunikaciju sa svojim djetetom. To rade kada pretjerano reaguju na misli ili osjećanja koji im se ne sviđaju ili one koje dovode u pitanje njegovo ponašanje kao roditelja. Drugi roditelji su toliko krhki da ih djeca žele da ih opterećuju svojim mislima i osjećajima. Zabrinuta sam kad roditelj kaže: “Moje dijete je moja stijena”. Roditelji su stijene, a djeca to nikad ne bi trebalo

da budu. Možete podržati misli i osjećaje djeteta bez obzira na ko ste. Ako vam je potrebna dodatna podrška, uradite to s odraslom osobom, ali ne s djetetom. Povratna informacija nije kritična ili ne označava dijete Dobri roditelji izbjegavaju oznake poput “loš”, zao”, “pohlepan” i “lijen”. Ako je vaše dijete pojelo sav čokoladni keks i nije podijelilo sa drugima, dobra mama će se ukazati na ponašanje. “Pojeo si keks, a da nisi podijelio sa sestrom i bratom. Kako misliš da bi se mogao iskupiti svojoj porodici?”. Ovo je puno drugačije od rečenice: “Ti si pohlepna djevojčica. Idi u svoju sobu”. Podstičete djetetove interese i talente Razvijanjem interesa i talenata dijete razvija vještine i postiže rezultate. Divno je napredovati u nečemu što volite. Ponekad, roditelj upravlja djetetovim interesom kako bi ispunio svoje snove i potrebe, a to nikako nije dobro. Takvi postupci mogu da dovedu do toga da se dijete osjeća

neuspješno. Takođe, djeca nose teret razočaranog roditelja i vlastitog razočaranja. Stvarate granice kako bi dijete bilo sigurno Dobri roditelji će uvijek usmjeravati djetetovo ponašanje postavljanjem granica i ograničenja. Ako im ne postavljate granice i pravila, često će upadati u nevolju. Granice pomažu da se osjećaju voljeno i cijenjeno, čak i

ako ponekad ne vole granice. Neki od primjera dobro postavljenih granica su: rutina spavanja i pristojno izražavanje prema porodici. Ispravljate svoje greške Biti u stanju popravljati odnos s djetetom znak je dobrog roditelja. Ne vičite na dijete, već gledajte da razgovorom riješite situaciju, objašnjavajući da i vama treba pomoć oko svojih osjećanja.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

zabava

MUZIČKI DOGAĐAJ NA GLAVI ZETE

I THCF sTIže na Zbrka FesT Zbrka fest, koji je zakazan za 5. i 6. jul na Glavi Zete, lajnapu u kom su Riblja čorba, Silente, SevdahBABY, Iskaz, Mortal Kombat, Brat, Ivan Ivanović (Bubnjivi), Punkreas, Niggor, Esid radio i LoupGarou i Goblini dodali su još jedan sastav - beogradsku rep grupu THC La Familija (THCF). Hip-hop duo domaćoj publici koja nije u rep vodama poznat je zbog numere “Ideš za Kanadu”, urađenu sa Cobijem, regional-

nog hita prije nekoliko godina, sa 44 miliona pregleda na Jutjubu. Posljednji album “THCF je više od repa” objavili su 2017. godine. Organizatori festivala su ranije odlučili da će ovo i svako naredno izdanje biti jedinstveno po tome što će broj posjetilaca ograničiti na 3.000. Ulaznice koje su kupljene ranije važiće za 5. i 6. jul, a informacija o novim prodajnim mjestima biće objavljena uskoro. Fi.J.

BUDVA

SINGL ª MONEYº U DISKO RITMU

Kivanuka nastavlja da radi dobru muziku

Mostar sevdah reunion otvorio terasu u Mogrenu Koncertom grupe Mostar Sevdah Reunion otvorena je koncertna sezona na gornjoj terasi hotela “Mogren”. “Publika je imala priliku da uživa u izvrsnom programu i šarenolikom repertoaru majstora sevdaha i sevdalinki koji su dotakli srce i dušu. Već 27. juna, na istom mjestu nastupiće regionalna zvijezda Kaliopi za čiji nastup vlada veliko interesovanje, što i ne čudi ako se zna, da je ova umjetnica poznata po spektakularnim koncertima i posebnoj energiji koju prenosi na publiku”, stoji u saopštenju organizatora. R.Z.

Popularni pjevač i miljenik regionalne publike je na oduševljenje brojnih slušalaca predstavio singl “Money” na kom mu se pridružio talentovani gitarista i kantautor Tom Miš. Pjesma je premijerno predstavljena kao Hottest Record In The World u Annie Mac showu na BBC Radiju 1. “Publika će na prvo slušanje steći utisak kako je u ovoj pjesmi riječ o tome koliko volim novac, ali zapravo ‘Money’ govori o tome koliko opsjednutost novcem može biti opasna”, objasnio je Kivanuka koji s Tomom dijeli ljubav prema disko muzici.

PJEVAČ GRUPE RADIOhEAD

Jork najavljuje album misterioznim porukama Pjevač grupe Radiohead, Tom Jork najavljuje novi album “Anima Technologies” misterioznim porukama u Londonu, Milanu i novinama Dallas Observer. Poruke obećavaju da će vam pomoći da se sjetite svojih snova nečime što se zove “kamera snova”. Na oglasu takođe stoji broj telefona (916-619-6192), sa koga se može čuti snimljena poruka koja tvdi da “su vla-

sti naredile da Anima Technologies prestanu da se bave poslom koji oglašavaju”. Nakon toga kreće neobjavljena Jorkova pjesma “Not the News”. Na sajtu Anima Technologies nalazi se slična poruka. U intervjuu za “Crack”, Jork je rekao da je novi album inspirisan njegovom anksioznošću, kao i strahom od događaja širom svijeta. Fi.J.

“Zaključili smo da moramo pokušati da snimimo pjesmu koja bi imala disko ugođaj. Nije nam dugo trebalo da pronađemo inspiraciju, svi su elementi vrlo brzo došli na svoje mjesto”, komentarisao je Tom Miš, ujedno zaslužan i za produkciju pjesme. “Money” donosi kombinaciju Majklovog prepoznatljivog vokala i disko ritma, a jedinstvenom je čini i Tomov prepoznatljiv zvuk gitare. Kao prateći vokal gostuje Gremijem nagrađena YEBBA, dok je za miks zaslužan Russel Elevado (D’Angelo, Kamasi Washington). Fi.J.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

MIRELA PRISELAC REMI I LUKA T

Nina Badrić i Slavko Sobin - sa snimanja spota

ª VOLIM TE, VOLIMº UDRUŽILA UMJETNIKE

ElEmEntal sv a Crna Gora ⌦ Danilo Brajković

Čarolija Badrić i N SoBina na Hvaru

Fenomenalna hrvatska pop pjevačica Nina Badrić na idealan način ispratila je proljeće i poželjela dobrodošlicu ljetu. Naime, posljednjeg proljećnog dana u ovoj godini Badrić je vjernoj publici poklonila novu numeru i spot “Volim te, volim”, sa izdavačkim potpisom Aquarius recordsa. Pjevačica ovog puta potpisuje muzički i tekstualni dio noviteta, aranžman i produkciju povjerila je Predragu Martinjaku, dok je za aranžman gudača zadužen Ante Gelo. “Najdraži, uživajte u predivnoj ljubavnoj priči, u kojoj su dvoje ljudi prepoznali susret za život”, kratko je poručila Badrić.

Pjevačica je dugo intrigirala publiku najavama za spot na društvenim mrežama, a čekanje se isplatilo reditelj je Dario Radusin, Hvar se pokazao kao idealno mjesto za ekranizaciju, a ulogu Nininog partnera odlično je tumačio glumac Slavko Sobin, inače prepoznat i kao pobjednik nedavno završenog hrvatskog izdanja šou-programa “Ples sa zvijezdama”. Hrvatskim medijima naročito je zanimljiv dio spota u kom Badrić i Sobin razmjenjuju nježnosti, a gledaoci su ocijenili da su na veoma lijep i pristojan način, dakle bez pretjerivanja, dočarali poentu balade. D.B.

CITY GROOVE UZ KAZALIŠTE, ŠTUKE, ZOSTER

Stari jugoslovenski rok večeras drma Podgoricu Stadion malih sportova u u zvuku starog jugoslovenPodgorici večeras će ugosti- skog rokenrola, a naročito ti bendove Zoster (21.30), Le- su istakli nastup Prljavog tu štuke (22.30) i Prljavo ka- kazališta - zahgrebački rok zalište (ponoć), u okviru velikani, predvođeni Jasendruge večeri petog kom Hourom, u Podizdanja festivagoricu stižu nakon la City Grooviše od tri decenive. Za uverje. Za razliku od tiru (21 čas) njih, Letu štuće se poke i Zoster čebrinuti došće su viđeni maće snana našem tege - nikšićrenu, a njihovi ki bend Džalideri Dino ŠaJasenko num, a karta ran odnosno MaHoura za drugo veče rio Knezović obekošta 10 eura. Orćali su Podgoričanima ganizatori poručuju publici da ni ovog puta neće izostada će biti u prilici da uživa ti beskompromisna svirka.

ema pravila na našim koncertima, osim te pozitive koja se uvijek dogodi. Razmjena energije sa publikom je dosta dobra. Koliko god da smo socrealisti, nema kod nas negative - uvijek je sve s osmijehom, poručuju Shot i Remi. Elemental, energična hiphop postava iz Zagreba, za razliku od brojnih ranijih sezona, ovog ljeta, po svemu sudeći, neće nastupiti na nekom od crnogorskih festivala. Tu vijest armija poštovalaca Elementala u našoj državi sigurno neće olako prihvatiti, jer su muzičari odavno stekli reputaciju rado viđenih gostiju na našem terenu - prije svega, zbog beskompromisnih svirki i izuzetno profesionalnog pristupa, bez obzira na povod. U to su se mogli uvjeriti gosti CRIB & BEER Marienplatza u Podgorici, u kom je, prije dvije večeri, pod okriljem odlično osmišljene zvanične prezentacije nikšićkog IPA piva, novog proizvoda pivare “Trebjesa”, Elemental još jednom potvrdio klasu. Istina, svirka benda razlikovala se od onih uobičajenih - intiman ambijent prosto nije dozvoljavao previše eksperimentisanja, ali je prisutnima omogućio da se još jednom uvjere u suštinu Elementalove muzike, odnosno britke stihove, osvrt na uvijek aktuelnu ljubavnu i društveno angažovanu tematiku i problemtiku, numere “Priroda i društvo”, “Goli i bosi”, “Prokleta ljubav”..., istančan vokal Mirele Priselac Remi i Luke Tralića Shota, svojevrsnih predvodnika benda. Na krilima pristupa koji podrazumijeva maksimalno zalaganje u svakom trenutku, Elemental je ove godine zakoračio u treću deceniju, pošto je u decembru 2018. zaokružio 20 godina postojanja - kroz nekoliko projekata kao što su: slavljenički koncerti, best of album “XOXO”, biografsku knjigu “Sve, samo ne

romantika”, s potpisom Marka Podruga. Iako je sasvim dovoljno povoda da i ove godine Elemental uživa u slavljeničkoj atmosferi, prije svirke u Podgorici, Shot i Remi zajedničkim snagama poručili su nam da ne pripadaju grupi bendova koji vole da miruju, pa su tako proslavu dvije decenije odavno arhivirali. U 2019. već su stigli da objave video-album “B strane”, na kom su “probrali anti-singlove, izgubljene dragulje sa svih sedam albuma, pjesme koje nikad nisu dobile dovoljno pažnje - iz ko zna kojih razloga”.

■ Želimo nova iskustva

“Super je bilo. Obilježili smo jubilej, a bilo je potrebno da napravimo i veće koncerte - u Beogradu i Zagrebu. Imali smo sreću da je Marko napisao knjigu o bendu i sve je to ispalo sjajno. Ipak, dogodilo se i rekli smo - idemo dalje. Opet smo se zatvorili u prostoriju za probe, radimo neke nove pjesme. Želimo da ih pustimo u etar, da ide sve to dalje svojim tokom. Na kraju balade, super je taj dio djelovanja benda u javnosti, ali mi ovo radimo prvenstveno radi sebe. Želimo nova iskustva, a potplatićemo Marka da napiše novu knjigu kada budemo slavili 40 godina”, s osmijehom će Shot za Vikend novine. Muški MC i vokal benda podsjetio nas je da je Elemental prvi nastup u Crnoj Gori, prije, kako kaže, “puno puno godina”, odradio baš u Podgorici. Ispostaviće se da je probijanje leda bilo i te kako uspješno, pošto nared-

Na naše pitanje otkud toliko dodirnih tačaka između Elementala i crnogorske publike - Remi je okrenula leđa, nasmijala se i pokazala nam tetovažu kopca, koja neodoljivo podsjeća na orla, koji krasi zastavu Crne Gore. “Možda je do ovoga”, kazala je Remi

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

TRALIĆ SHOT ZA VN NAKON SVIRKE U PODGORICI:

Foto: Zdravko Bajzek

vE radi s osmijEhom, a nam uvijEk uzvrati nih godina nije falilo poziva s adresa različitih organizatora manifestacija, festivala... Kopča svih okupljanja su odlična energija i zapažena posjećenost, a na naše pitanje otkud toliko dodirnih tačaka između Elementala i crnogorske publike - Remi je okrenula leđa, nasmijala se i pokazala nam tetovažu kopca, koja neodoljivo

Shotov utisak: Nikšićko IPA jeU super nikšićkom IPA pivu, po-

Sa svirke benda Elemental u CRIB & BEER Marienplatz

slije prezentacije u gradu pod Trebjesom, uživali su partneri i prijatelji pivare “Trebjesa” u Podgorici, a jedna od najvažnijih inovacija u ovoj godini, podsjećaju iz pivare, zasniva se na tome što se ovo ejl pivo od drugih razlikuje po upotrebi drugačijeg kvasca, kvasca gornjeg vrenja i dodavanju većih količina hmelja - a prepoznatljivo je po karakterističnoj aromi, drugačijoj, tamnijoj boji u odnosu na lager piva. “Naša IPA ima tri vrste aromatičnog hmelja, a cijeli tim pivarskih stručnjaka radio je vrijedno na razvoju prvog ejla iz ‘Trebjese’. Ukupno, razvoj proizvoda i cijelog kreativnog koncepta Nikšićko IPA trajali su oko godinu i po. Zato smo posebno ponosni na rezultat koji dijelimo sa svima vama. Ako volite drugačije stilove piva, nikšićko IPA je nešto što morate probati”, između ostalog, istakla je Jelena Pavićević, marketing menadžer u pivari “Trebjesa”. Ni Shot nije štedio komplimente na račun nikšićkog IPA piva. “Prije koncerta smo već probali malo. Generalno, nikšićko pivo je veoma dobro. Nije to samo da ga pijemo u Crnoj Gori, već i u regionu. Najezda je ovih alternativnih piva. Super je ovo, meni je to dobro”, zaključio je Shot.

podsjeća na orla, koji krasi zastavu Crne Gore. S druge strane, priznaje i da nije bilo lako promovisati misiju benda dok internet nije učinio svoje. “Možda su ljudi nekako osjetili Elemental. Bez obzira na to što u Crnoj Gori nije bilo prodaje naših CD-ova, a ni mi nismo isticali toliko taj komercijalni dio, ljudi su nas pronašli preko Interneta, čuli su našu muziku i eto - dolaze na koncerte”, cijeni harizmatična Remi.

■ Razmjena eneRgi-

je je uvijek dobRa

Teško je pronaći dva identična nastupa Elementala, pošto se svi u bendu zalažu da svaki naredni bude makar za nijansu svježiji. Remi objašnjava da prostor u kom sviraju veoma utiče na kompletan utisak, a jedino što nikada ne izostaje je - pozitiva. “Nekada je više alternativniji prostor, pa je publika drugačija, traži druge pjesme. Ovako u barovima ili na otvorenom je potpuno druga dinamika. Nema pravila, osim te pozitive koja se uvijek dogodi. Razmjena energije sa publikom je dosta dobra. Koliko god da smo socrealisti, nema kod nas negative - uvijek je sve s osmijehom. Tako je i sa carinicima, čak nas ponekad i prepoznaju”, upravo u tom šaljivom maniru nastavlja Remi, nadovezujući se na Shotovu konstataciju da su carinici evoluirali i više ne traže CD riječima kako - “mita i korupcije nema više na Balkanu”, naravno, uz ironičan osmijeh. Početak svirke u CRIB & BEER Marienplatzu se bližio, a ostalo je tek toliko vremena da nam Shot i Remi preporuče da ćemo tačne datume o ljetnjim nastupima benda pronaći na zvaničnom sajtu, jer ih pamćenje služi samo za one koji slijede za desetak dana. Nažalost, na sajtu nije bilo lijepih vijesti za nas - potvrđeni su Hrvatska, BiH, Slovenija, Srbija, ne i Crna Gora. Za sad...

astrologija

Tranzitni mjesec u Ribama

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

Vrijeme koje donosi malo pasivniju energiju Ovo su dani kada Univerzum dvostruko čuje želje vašeg srca. Pa, poželite! Tranzitni Mjesec je ušao u znak Riba. Ovo je Mjesec u nebeskoj, božanskoj duši, Mjesec ljubavi, Boga i spiritualne energije, ranjivi Mjesec, empata, onaj koji je na usluzi drugima, onaj koji pruža emociju, riječ, savjet, zagrljaj. Mjesec u ovom prostoru donosi malo pasivniju energiju, umor, iscrpljenost, pospanost i želju za samo svojim svijetom dal e ko o d očiju javnosti. Naredni dani su povoljni za odmor, regeneraciju kroz san, prikupljanje energije koja će nam biti potrebna u danima koji slijede. Energiju ovog Mjeseca osjećaćemo u narednom periodu, kada ćemo se usredsrediti i posvetiti stvarima koje smo započeli, a nijesmo završili. Emocije su naglašene i jake, postaju prioritet, a razum sklanjamo sa strane, makar u

danima koji su ispred nas. Ono u šta vjerujete ima moć Zato, sve važne odluke i poslove koji zahtijevaju logiku i zdrav razum

odložite za druge dane. Inspiracija je naglašena, pa su ovo idealni dani za kreativne poduhvate, meditaciju, pisanje, muziku i umjetnost uopšte. Obratite pažnju na svoje snove i svoju intuiciju, jer nose poruku. Mjesec se nalazi u istom zna-

ku sa Neptunom, pa ono u šta vjerujete, o čemu sanjate, što priželjkujete ili čemu se nadate, danas ima moć. Ne gubite se u strahovima, ispunite svoje vrijeme nečim novim, opustite se uz neki dobar film ili knjigu, zaboravite na brige i pustite mašti na volju. Ovo su dani kada Univerzum dvostruko čuje želje vašeg srca. Pa, poželite. Ovo je povoljno vrijeme i za porodična pitanja Mjesec ide u aspekt trigona sa Marsom u Raku, pa snagu i podršku Univerzuma dobijamo najviše na emotivnom planu. Ovo je povoljno vrijeme i za porodična pitanja, rješavanje problema unutar iste, rekonstrukciju stambenog prostora, dobre prilike na polju finansija. Mjesec je u sekstilu sa Uranom u Biku. Ovaj aspekt daje, ovog jutra, neka iznenadne vijesti, vjetar u ledja novim počecima, posebno na ljubavnom planu. Svi odnosi u koje ste u prethodnom periodu uložili trud i strpljenje, sada imaju priliku da se konkretizuju i dobiju stabilnost. Pobijedite stare zablude i iluzije, pustite ono što ne možete promijeniti i krenite u nove, ljepše početke.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

astrologija

Jovanka Blagojević, autorka današnjeg teksta i astrolog

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

FOTO UBOD

Gazela i paukova mreža između rogova

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

Medium level

2 7

2 3 1 9

8 6

2 8

2 7

4 8

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2015-04-16

Sudoku puzzle No. 2320 2013-02-18 8

Daily Sudoku puzzle No. 3108

6Play 1 sudoku 4 2 7online 9 5at:3 7 5 3 6 9 1 8 4

4 3 9 5 8 1 6 2 7 www.sudokukingdom.com 5 9 2 7 1 4 3 6 8

2 8

7Puzzle 1 4 solution: 8 5 3

Medium level

1 8

4 9

9 5 3 6 7 2 8 4 1 Sudoku puzzle No. 2321 2013-02-19 6

2015-04-17

Dječak i mrmot

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

5 4

8 9

FOTO UBOD

MUZIČKI SASTAV IZ BiH

TEŽA

BIVŠI BUGARSKI NASUTI FUDBALER BALAKOV

ILIJA ODMILJA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

ETNOLOGIJA (SKR.)

OZNAKA ZA JUG

ORTAK, JEDAN KOMPAPRIJEDLOG NJON

LJUTIT, SRDAN

OBILJEŽAVANJE VRSTA INSEKTA, STRANICA KNJIGE ZOLJA (LAT.)

VRSTA FOTOGRAFSKOG OBJEKTIVA RUSKO ŽENSKO IME NEMORALAN

NJEMAČKI FILOZOF, JOHANES

VOLKSWAGEN AUDI GROUP NASILNIK

STARA GRČKA MJERA ZA TEŽINU SARAJEVSKA FABRIKA METALNE INDUSTR.

ITALIJA OBLAST JEDNOG IMAMA

MAJKA IZRAELSKI FUDBALSKI KLUB ČOVJEK IZ TIMOČKE KRAJINE ŠPANSKI FUDBALSKI KLUB

ŠKOLA

OZNAKA ZA MILIAMPER SNAŽNI

BROD SA TRI TRUPA IKARSKI KOMUNIST PORTUGALSKI FUD. KLUB

OZNAKA ZA UŽICE

Ritualni ples plemena Čimbu koji živi na Papua Novoj Gvineji

PJEVAČICA JASNA MILENKOVIĆ BIZMUT

DOMINIKANSKI PJESNIK, MANUEL DE STIJENA NA ULAZU U ĐERDAP ONAJ KOJI PRAVI LUTKE

TVORAC REJTINGA U ŠAHU, ARPAD FILM SIDNIJA POATJEA VOJNI SAVEZ JUGOISTOČNE AZIJE GRAD NA FIDŽIJU ČUVENA FRANCUSKA PJEVAČICA PJAF GRAD U RUSIJI

Play sudoku online at: MEKSIČKO ŽENSKO IME

www.sudokukingdom.com LEŽAJ POKOJNIKA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Fredi Merkjuri i Dejvid Boui na Live Aid-u 1985. godine

6 2

Medium level Play sudoku online at:

2016-02-23

9 4

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com 3 8 7 5 6 2 9 4

3 7

3 4

7 8

2 2 6

7 1

9 8

3 4

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: DAČIJA LOGAN, UVEDEN, MAMA, BATEZ, MELEM, IKI, IKONARI, OSNOVAN, MIR, Z, AKATOLICI, AKRA, ALATIV, KA, MUNICIJA, OPREMATI, UT, LIONAC, OSMI, ESTI, KLOT, TADI, IRIS, VENE.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3420

Play sudoku online at:

9 1 3

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3419

Puzzle solution:

Medium level

5 8

6 1

Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17 9

2016-02-22

2 2

5 4

7 2

1 8

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

GRAĐEVINSKE USLUGE

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

OBAVJEŠTENJE Pošt ov ani kor i sni c i oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Junski popust!

Za fizička lica 10% DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

VISOKI CENTARFOR BUDUĆNOSTI JOŠ LIJEČI PROBLEMATIČNU POVREDU TRBUŠNOG ZIDA

Vujačić upitan za Trans Narvu Do 1. jula na terapijama u Beogradu: Aleksandar Vujačić

KVALIFIKACIJE ZA LŠ

Breznica saznala protivnice

Šampion Crne Gore u ženskom fudbalu se sjajno kotira kod Uefe, učenice Zorana Vukovića će treći put zaredom biti domaćin kvalifikacionog turnira za Ligu šampiona, a sada je poznato sa kim će Pljevljakinje ukrstiti koplja... Breznica će igrati u kvalifikacionoj grupi 2, protivnice će joj biti rumunska Univerzitatea Kluž, Mitrovica sa Kosova i bugarska NSA iz Sofije. To je odlučeno jučerašnjim žrijebom u Nionu. Kvalifikacioni turnir u Crnoj Gori će se održati od 7. do 13. avgusta, vjerovatno u Podgorici i Nikšiću, dok će plasman u narednu rundu izboriti samo prvoplasirana ekipa. B.T.

Tatar

OFK TITOGRAD

Roganović na meti Slobode, stigao Tatar OFK Titograd je spreman za rokadu na desnom beku Marko Roganović je na pragu Slobode iz Tuzle, dok je Boris Tatar novi član “romantičara”. Dvadesettrogodišnjeg Roganovića (igrao još za Budućnosti) samo potpis dijeli od prelaska u Slobodu, a u Tuzlu odlazi sa 32 utakmice u nogama iz prošle sezone u dresu Titograda. A dvadesetšestogodišnji Tatar se vraća na Stari aerodrom, gdje je igrao u sezoni 2012/2013. Pored Titograda, bivši đak Budućnosti je nastupao za Kom, Zabjelo, Otrant, australijski Bentlejg, finske klubove Ekanes i Lahti i japansku Mačidu. B.T.

Budućnost će evropsku avanturu otvoriti protiv letonske Trans Narve u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope (11. jula pod Goricom, revanš sedam dana kasnije u Letoniji), ukoliko opravda ulogu favorita u 2. kolu kvalifikacija će odmjeriti snage sa ukrajinskom Zorjom, ali Branko Brnović na startu Evrope moža neće moći da računa na prvog napadača Aleksandra Vujačića. Visoki centarfor ima problema sa trbušnim zidom, posljednji meč u “plavom” je

odigrao 4. maja protiv Zete pod Goricom (0:0), a od tada muku muči sa pomenutom povredom. I nikako ne uspijeva da je zaliječi. A to se reflektovalo na rezultate u finišu prethodne sezone... Kako Dnevne novine saznaju, 29-godišnji Baranin je bio na terapijama u Zagrebu koje nisu dale željeni efekat, a od prije nekoliko dana se preselio u Beograd, gdje će biti na terapijama do 1. jula. I tek tada će stručni štab znati kakvo je stanje zahvalnog golgetera i da li će moći da igra protiv

35 UTAKMICA JE ODIGRAO ALEKSANDAR VUJAČIĆ PRETHODNE SEZONE, POSTIGAO JE 12 GOLOVA

Trans Narve. Vujačić je prethodnu sezonu jesen proveo u Petrov-

cu (20 utakmica, četiri gola), da bi tokom proljeća za “plave” upisao 15 utakmica i osam pogodak. Budućnost se juče iz Podgorice preselila na Zlatibor, gdje će odigrati tri prijateljske utakmice, a jedna od njih je protiv Partizana 25. juna. Da podsjetimo - “plavi” su u dosadašnjem prelaznom roku ostali bez Miloša Krkotića, Ivana Delića, Stefana Filipovića, Ilije Tučevića, Periše Pešukića i Milivoja Raičevića, dok su ekipu pojačali Miloš Vučić i Petar Grbić. B.T.

REPREZENTATIVAC CRNE GORE PREDSTAVLJEN U STANDARDU IZ LIJEŽA

Aleksandre, dobro došao Dobrodošli, Aleksandar Boljević - tako je Standard na svom zvaničnom sajtu predstavio reprezentativca Crne Gore kao novog igrača belgijskog tima. Dvadesettrogodišnji ofanzivac je sa velikanom iz Liježa potpisao četvorogodišnji ugovor, a “crveni” su ga Vaslandu iz Beverena platili 2,5 miliona eura. Tako je nekadašnji đak Zete postao četvrti Crnogorac u dolini rijeke Meze nakon Ljubomira Radanovi-

103 UTAKMICE ODIGRAO JE BOLJEVIĆ ZA VASLAND U PRETHODNE TRI GODINE - UPISAO JE SEDAM GOLOVA I 19 ASISTENCIJA

ća, Srđana Blažića i Nebojše Kosovića, a predstavljen je u društvu svog menadžera Igora Gluščevića. Momak koji je upisao 10

nastupa u dresu “hrabrih sokolova” je doveden da pravi razliku, Standard vjeruje da je ugrabio novu zvijezdu u usponu, pošto ga je pratio

od 2016. kada je stigao u Vasland - Boljević je u Beverenu odigrao 103 utakmice, postigao sedam golova i imao čak 19 asistencija. B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

SPORT

FERNANDO TORES OBJAVIO DA JE ZAVRŠIO KARIJERU

IMAM NEŠTO VAŽNO DA VAM SAOPŠTIM SJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA U UTORAK

“Slučaj Kosovo” i budućnost selekcije u fokusu FSCG

Sedma sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore biće održana u utorak, 25.06.2019. godine, u Kući fudbala FSCG sa početkom u 12 časova. A u fokusu našeg Saveza će biti “slučaj Kosovo” zbog koga su Ljubiša Tumbaković, Filip Stojković i Mirko Ivanić udaljeni iz tabora, kao i razmatranje ko bi mogao da zamijeni Tumbu. Pored toga, za sjednicu je predviđen sljedeći dnevni red - Usvajanje Dnevnog reda; Usvajanje Zapisnika sa V i VI sjednice Izvršnog odbora FSCG; Verifikovanje odluka Odbora za hit-

na pitanja FSCG; Izvještaj o finansijskom poslovanju FSCG u 2018. godini sa izvještajem revizora; Predlog za izbor revizora FSCG za 2019. i 2020. godinu; Izvještaji o proljećnjoj polusezoni 2018/19; Predlog kalendara takmičenja za jesenji dio sezone 2019/20; Predlog Propozicija FSCG za sezonu 2019/20; Predlog Odluke o taksama i troškovnicima za sezonu 2019/20; Pravilnici, Predlozi Pravilnika i izmjena i dopuna Pravilnika FSCG; Informacija o Redovnoj Skupštini FSCG; Informacija o aktuelnostima u “A” reprezentaciji Crne Gore; Ostala pitanja. B.T.

DANILOVGRAĐANI DOVELI POJAČANJE

Camaj za jaču Iskru

Driton Camaj Poslije Budućnosti, Intera iz Zaprešića, Dečića, Budućnosti i Lovćena na redu je Iskra - Driton Camaj je prvo pojačanje prvoligaša iz Danilovgrada. Dvadesetdvogodišnji krilni napadač je u očajnoj sezoni Lovćena (ispao

iz lige, izgubio finale Kupa) bio jedan od najboljih igrača sa šest golova na 39 utakmica. Međutim, pošto su prijestoničani ispali iz lige, bivši mladi reprezentativac je odlučio da ostane u eliti, a Iskra je to odmah iskoristila. B.T.

Kao klinac je odbijao da se preseli u Real Madrid o kome svaki igrač sanja, a upravo je kraljevskom klubu prkosio u dresu najvoljenijeg Atletiko Madrida... Kao napadač Liverpula je oduševljavao planetu, jedini je čovjek koji je od Nemanje Vidića pravio nižerazrednog štopera, ali u dresu “redsa” za koji je emotivno vezan su mu takođe nedostajali veliki trofeji kao u prijestonici Španije... A onda je uslijedio Čelsi (Liga šampiona 2012, Liga Evrope 2013), pa Milan, opet Atletiko (Liga Evrope 2018), pa japanski Sagan Tosu za kraj, ali to nije bio pravi - El Ninjo. Fernando Tores, jedan od najboljih španskih napadača u istoriji, definitivno je fudbalski penzioner. “Imam nešto važno da objavim. Poslije 18 uzbudljivih godina, vrijeme je da završim svoju fudbal-

298

VELIKIH TROFEJA JE OSVOJIO TORES U KARIJERI - JEDNO SP, DVA EP, JEDNU LŠ I DVIJE LE

GOLOVA JE POSTIGAO FERNANDO TORES U KARIJERI

Fernando Tores je u karijeri igrao za Atletiko Madrid, Liverpul, Čelsi, Milan i Sagan Tosu, a zanimljivo ni sa jednim timom nije uspio da osvoji nacionalno prvenstvo sku karijeru”, rekao je 35-godišnji Tores. I na kraju najslađe - sa svojom “furijom” je osvojio Svjetsko prvenstvo 2010. godine i dva Evropska šampiona 2008. i 2012. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

U MINSKU SINOĆ OTVORENE DRUGE EVROPSKE IGRE

SPEKTAKL U SRCU BJELORUSIJE Pedeset zemalja Starog kontinenta, čak 4.082 sportista koji će se nadmetati u 15 sportova u narednih devet dana juriće slavu na Evropskim igrama u Minsku. Ponosna prijestonica Bjelorusije i Nacionalni olimpijski stadion Dinamom sinoć su svjedočili spektakularnoj ceremoniji otvaranja drugog izdanja najmađeg olimpijskog takmičenja. Zastavu Crne Gore na ceremoniji otvaranja no-

10 SPORTISTA PREDSTAVLJA CRNU GORU NA EVROPSKIM IGRAMA U MINSKU

sio je džudista Srđan Mrvaljević, a Igre su svečano otvorene nakon pozdravnog govora pred-

sjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Crnu Goru će u Minsku predstavljati Stefan Savković (boks), džudisti Nebojša Gardašević, Nikola Gradašević, Srđan Mrvaljević i Danilo Pantić, karatisti Mario Hodžić i Nikola Malović, strijelci Jelena Pantović, Nemanja Obradović i Mina Šibalić koja je u jučerašnjim kvalifikacijama nakon lošeg drugog dijela programa zauzela 45. mjesto. M.A.

PREDRAG MIJATOVIĆ, LEGENDARNI CRNOGORSKI FUDBALER U INTE

DA NIJE BILO R SMO UZ FAKTOR BUDEMO PRVA

“Tokom karijere sam imao sreću da mi se ostvari najveći dio snova”, rekao je legendarni crnogorski fudbaler Predrag Mijatović u intervjuu za BBC na srpskom. Budućnost, Partizan, Valensija, Real, sa kojim je pokorio Evropu, Fiorentina, Levante. Zlatni Čileanac, uz fenomenalne partije u dresu reprezentacije Jugoslavije. “Poštujem sve velike klubove u Evropi, ali san svakog kada počne da se bavi fudbalom je da obuče dres Reala jednog dana. Ko kaže da nije

O MEČU CRNA GORA - KOSOVO

„Nisam razgovarao sa glavnim akterima te situacije, ali vidim da su mediji puni te priče. Znam koliko i vi, ali uskoro ću razgovarati i sa Savićevićem i sa Tumbakovićem. Volio bih da čujem obje strane prije nego što donesem sud”. tako, vjerovatno baš i ne govori istinu. Real je najveći klub koji nosi i ogroman pritisak, to igrači moraju da shvate čim dođu. Ne postoji klub koji na bolji način može da vas lansira u fudbalsku orbitu od Reala. Ali zato kada ne ide, onda je prava katastrofa”, istakao je Mijatović, koji je među legende kraljevskog luba ušetao nakon gola za

pehar Lige šampiona 1998. godine protiv Juventusa. “Doživio sam mnogo lijepih trenutaka u karijeri, ali to je najveći. Momenat koji je bio veoma značajan za istoriju Reala”. Svega mjesec kasnije Mijatović je doživio i najgori trenutak u karijeri. Zvuk lopte kojom pogađa prečku iz penala protiv Holandije na Svjetskom prvenstvu i dalje povremeno zuji u ušima. „Teško je bilo svariti ga, ali, ‘ajde, sad je već prošlo više od 20 godina. Shvatiš da moraš da ideš dalje. Milijardu puta sam gledao snimak. Sjećam se tog prvog momenta kada sam shvatio da lopta nije ušla... Odvratan osjećaj”. Često se sjeti i 1987. godine kada su omladinci Jugoslavije postali prvaci svijeta na Mundijalu u dalekom Čileu. “Ta titula bila je jedna od najpozitivnijih stvari u istoriji

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

NBA draft: Očekivano Zion, Goga ide u Indijanu

Naš tim uoči otvaranja Igara u Minsku

ERVJU ZA BBC NA SRPSKOM

RATA MOGLI R SREĆE DA ACI SVIJETA jugoslovenskog fudbala. Imali smo sreće da smo bili formirani u jakoj jugoslovenskoj ligi, pa smo se i poslije Čilea još nekoliko godina zadržali u zemlji. Nisam osoba koja žali za stvarima iz prošlosti, ali da smo ostali zajedno, vezali bi tri, četiri velika takmičenja i uz veliku dozu sreće, vjerovatno bismo osvojili neku titulu”.

O ZIDANU I MURINJU „Zizu je napravio fenomenalan uspeh. Zna kako da motiviše igrače. Ovaj drugi mandat je mnogo komplikovaniji, jer je došlo do smjene generacija, ali vjerujem u njega. Ipak, mislim da je Žoze Murinjo najbolji trener današnjice”.

O RONALDU “RONALDO JE PREDSTAVLJEN 2009. U JUNU, ALI CIJELI POSAO SMO ZAVRŠILI JOŠ U DECEMBRU 2008. KAD SE PRISJETIM, SKORO GODINU DANA SMO RADILI NA TOM TRANSFERU KOJI JE BIO JEDAN OD NAJVEĆIH U ISTORIJI FUDBALA I SVAKAKO MOJ NAJBOLJI POSAO NA MJESTU SPORTSKOG DIREKTORA”. Mijatović je uvjeren da bi stvaranje regionalne lige podiglo kvalitet fudbala, ali i da u ovom trenutku to nije realna opcija. „Fudbal je drugačiji od ostalih sportova, nije lako kontrolisati ljude na stadionima kao u halama. Treba razmišljati u tom pravcu, ali ne vjerujem da će doći do toga u bliskoj budućnosti”, rekao je između ostalog Mijatović.

NBA draft nije donio iznenađenje - Nju Orleans je išao na sigurno, Zion Vilijamson prvi je pik na ovogodišnjoj lutriji. Momak koji je oduševio igrajući za Djuk na NCAA i kome se predviđa karijera superstara bio je očekivani izbor Pelikansa. Memfis je sa drugog mjesta birao Dža Moranta, što je bilo logično nakon što je trejdovao Majka Konlija. Njujork je birao sa trećeg mjesta Ar Džeja Bareta. Lejkersi su imali četvrti izbor, koji su trejdovali u dogovoru za Entonija Dejvisa. Pelikansi su četvrti izbor proslijedili Atlanti koja je birala Deandrea Hantera. Bivši igrač Budućnosti i MVP prethodne sezone ABA lige Gruzijac Goga Bitadze će u Indijanu koja ga je birala sa 18. mjesta.

SPORT PRVA TITULA NAKON 10 GODINA

EFES PRVAK TURSKE

Kostas Slukas i družina nisu imali rješenje za Šejna Larkina Deset godina su čekali i konačno dočekali - Efes je prvak Turske nakon trijumfa u sedmoj utakmici finala plej-ofa nad Fenerbahčeom 89:74. Do 14. titule u klupskoj istoriji popularne pivare vodio je isti čovjek koji im je donio i pehar 2009. godine - Ergin Ataman, koji je kao i u polufinalu Evrolige u ovoj uzbudljivoj seriji nadmudrio trofejnog Željka Obradovića. Fenomenalni Šejn Larkin je kao i u Vitoriji odigrao nestvaran meč i uba-

cio čak 38 poena, odličan je bio i Vasilije Micić sa 20, dok su u redovima Fenera na nivou bili samo Kostas Slukas (21) i Nikola Kalinić (19).

14 TITULA U KLUPSKOJ ISTORIJI OSVOJIO JE EFES

MORNAR ĆE NASTUPATI U FIBA TAKMIČENJU

Tri opcije za Vučevića Nikola Vučević želi karijeru da nastavi u Orlandu, ali ukoliko ponuda magičnih ne bude po volji našeg asa, sjajni centar mogao bi karijeru da nastavi u jednoj od dvije kultne NBA franšize. Novinar ESPN-a Adrijan Vojnarovski, koji važi za najboljeg poznavaoca NBA prilika, tvrdi da su Lejkersi i Seltiksi ozbiljni kandidati da dovedu Vučevića, koji je od 1. jula slobodan agent. “Ova dva tima imaju mnogo motiva da obezbijede dolazak Vučevića, ako se on ne dogovori sa Orlandom”, kazao je Vojnarovski. Pregovori sa slobodnim agentima počinju 1. jula.

Dvije prepreke do LŠ Nakon sezone u Evrokupu, košarkaši Mornara će u predstojećoj sezoni nastupati u FIBA Ligi šampiona. Barani će na putu ka grupnoj fazi ovog takmičenja, morati da prođu dva kruga kvalifikacija. Potencijalni rivali u prvom kolu kvalifikacija su Baken (Danska), Balkan (Bugarska), Oradea (Rumunija), Donar (Holandija), Friburg (Švajcarska), Inter Bratislava (Slovačka), Kapfenberg (Austrija), Karhu (Finska), Keravnos (Kipar), Kijev-Basket (Urajina),

Legija (Poljska), Sedertalje (Švedska), Cmoki (Bjelorusija), Z-Mobile Priština (Kosovo) i prvak Mađarske. Ukoliko preskoče prvu prepreku, izabranici Mihaila Pavićevića će u narednoj rundi igrati sa Litkabelisom (Litvanija), Nižnjim Novgorodom (Rusija), Varezeom (Italija), Torunom (Poljska), Burgosom (Španija), Bonom (Njemačka), Antverpenom (Belgija) ili Ventspilsom (Letonija). Barani će ime rivala saznati na žrijebu 4. jula.

sport

EHF pozIvnIca za raboTnIk Iz bITolE

Radović u LŠ, Popović i Pelidija u novim bojama

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

Rukometašice Crne Gore

Mirko Radović u društvu golmana Mijuškovića Sjajne vijesti za momka koji uvijek ostavlja srce za “lavove” i Crnu Goru. Juče su makedonski mediji javili da je Rabotnik dobio EHF pozivnicu da nastupa u Ligi šampiona, što znači da će naše desno krilo Mirko Radović, koji nosi dres tima iz Bitole, voditi bitke za najboljim rukometašima Evrope. Kada su ostali “lavovi” u pitanju - Milan Popović i Admir Pelidija imaju nove klu-

bove, s tim da naše lijevo krilo nije mijenjalo državu, dok pivot jeste. Popović, koji je u prošloj sezoni nosio dres Pelistera i bio jedan od boljih krilnih igrača u Makedoniji, od sada će nositi dres Metalurga, dok se Pelidija iz Španije seli nešto sjevernije - na jug Francuske. Nakon avantura u dresu Alkonbendasa naš pivot prešao je u Bijer, koji nastupa u Prvoj ligi Francuske. K.B.

rukomETašIcE crnE GorE saznalE ImEna rIv

Dobar žrijeb na pu

Pokazala talenat: Anja Drašković

ITF TurnIr - JovanovIć odlIčan u dublu

Anja osvojila Banja Luku Mlada crnogorska teniserka još jednom je pokazala talenat. Anja Drašković je osvojila juniorski ITF turnir “Banja Luka open”. Na istom mjestu naš teniser Petar Jovanović trijumfovao je u dublu. Anja Drašković je u finalu savladala Slovenku Noku Jurić sa 6:1, 6:3. Još jedna crnogorska nada Divna Ratković poražena je u četvrtfinalu istog turnira od treće nositeljke Anđele Lopičić iz Srbije 6:3, 6:3. Divna je u dublu sa Bojanom Petrović iz Srbi-

je igrala i u polufinalu dubla gdje su poražene od češko-hrvatske kombinacije Kubikova - Zalukar 6:3, 6:0. U pomenutom muškom dublu - Petar Jovanović i Hrvat Josip Erceg slavili su protiv kombinacije Bosančić (Austrija) - Kubik (Češka) sa 6:4, 2:6, 10:8. To je prvi trofej na ITF turu za Jovanovića koji je u singlu izgubio u osmini finala od kasnijeg finaliste turnira Vanje Dobrnjca iz Srbije 7:6, 7:6. K.B.

Kada se zna da su u grupapa A i B ostale velesile poput Norveške, Holandije, Francuske i Brazila, jasno je da je Crnu Goru pratila sreća na žrijebu za Svjetsko prvenstvo. Kuglice su odlučile - naše rukometašice igraće u grupi C sa Rumunijom, Mađarskom, Španijom, Senegalom i Kazahstanom. Dalje prolaze tri najbolje, a ukrstiće sa grupom D - još jednom koja se čini lakšom od pomenute dvije, pošto se u njoj nalaze Rusija, Švedska, Japan, Kina, Argentina, DR Kongo. Teško ili nešto lakše - čini se da to mnogo ne opterećuje selektora Pera Johansona i njegove djevojke. Mnogo bitniji je

PER JOHANSON Svjetsko prvenstvo je takmičenje od izuzetnog značaja za nas zbog konačnog cilja - a to je borba za Olimpijske igre u Tokiju.

krajnji cilj - a on je ovog puta čak i veći od samog rukometnog Mundijala u Japanu. “Svjetsko prvenstvo je takmičenje od izuzetnog značaja za nas zbog konačnog cilja - a to je borba za Olimpijske igre u Tokiju”, bio je jasan nakon žrijeba Johanson. “Primarni cilj je, dakle, da osiguramo jedno od mjesta koja vode na kvalifikacioni turnir”. Slično razmišlja i kapitenka Jovanka Radičević... “Sistem takmičenja je promijenjen i sigurno je da imamo težak put do cilja, a to je mjesto koje će nam ostaviti šansu da se borimo za plasman na Olimpijske igre”, dodala je Radičevićeva. Da više nema lakih rivala za “lavice” pokazala je Češka u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo - zbog toga i kapitenka upozorava. “Dobili smo tešku grupu, činjenice je da smo mogli da dobijemo i težu, ali i lakšu. Idemo u Japan sa željom da se bori-

Kako do Igara?

Sve je jasno - rukometašice Crne Gore moraće da budu među sedam najboljih reprezentacija na Svjetskom prvenstvu kako bi stekle pravo da nastupe na jednom od kvalifikacionih turnira za Olimpijske igre u Tokiju 2020. Dakle, dame Pera Johansona najprije će morati da budu među tri najbolje u svojoj C grupi, a onda će se u novoj (u kojoj ukrštaju sa grupom D) boriti za polufinale. Naravno plasmanom u borbu za medalje automatski bi stekle i pravo na olimpijske kvalifikacije, ali će biti važno i da u novoj grupi budu najmanje na 3. ili 4. mjestu kako bi obezbijedile utakmice za konačan plasman od 5. do 8. mjesta. Znajući da ni grupa D sa kojom “lavice” ukrštaju nije previše teška jasno je da će Crma Gora imati čemu da se nada u Japanu - možda i polufinalu.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 6. 2019.

PriPreme za SP: vaterPoliSti crne gore Poraženi od italije 8:5

Ajkule čeka dosta plivanja do prave forme za Koreju

Setebelo u boljoj formi: Đuro Radović u duelu sa Di Fulviom

vala na SvjetSkom PrvenStvu

utu za tokio JOVANKA RADIČEVIĆ

Idemo u Japan sa željom da se borimo u svakoj utakmici, jer znamo da možemo da igramo sa svima mo u svakoj utakmici, jer znamo da možemo da igramo sa svima. To je ono po čemu je Crna Gora prepoznatljiva i tako će biti u budućnosti”, istakla je Jovanka. Rumunija (pitanje je u kakvoj formi će biti povrijeđena Kristina Neagu), Španija, Mađarska i Crna Gora vodiće veliku borbu za prva tri mjesta u grupi i plasman u grupu glavne faze. “Da, u grupi su četiri dobre reprezentacije koje će se boriti za ta tri mjesta. Rumunija, Mađarska i Španija imaju dobre sastave, ali smatram da imamo realne šanse da se plasiramo u glavnu rundu”, potencirao je Johanson. Švedski stručnjak će imati dovoljno vremena da “lavice” spremi za najvažnije bitke u posljed-

njih nekoliko godina. “Imamo više od pet mjeseci da se kvalitetno spremimo, nekoliko duela u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo i to će biti dobre provjere i prilika da prikupimo sve potrebne informacije o protivnicima”, istakao je švedski stručnjak. “Najvažnije je da podignemo nivo igre, da budemo na potrebnom nivou i da u svakom meču damo maksimum”. SP će se održati od 30. novembra do 15. decembra. K.B.

Možda je bilo očekivano da nakon teškog prvog dijela priprema prvi kontrolni meč odigraju perfektno, ali je jasno da Vladimira Gojkovića i njegove momke čeka još mnogo posla do početka Svjetskog prvenstva. Vaterpolisti Crne Gore poraženi su juče na prijateljskom turniru u njemačkom Potsdamu od Italije sa 8:5 (po četvrtinama 3:1, 3:0, 2:1, 0:3) i taj rezultat se čak čini odličnim kada se zna da su “ajkule” na poluvremenu gubile 6:1, kasnije i 7:1, a da su u posljednju četvrtinu ušle sa 8:2. Ipak sa tri vezana gola u posljednjih osam minuta naši momci su uspjeli da ublaže poraz.

Crna Gora je na poluvremenu gubila 6:1, kasnije i 7:1, a u posljednju četvrtinu ušla je sa 8:2. Po gol za našu selekciju postigli su Dimitrije Obradović, Aleksandar Ivović, Uroš Čučković, Bogdan Đurđić i Nikola Murišić. Kod Italijana istakao se Fran di Fulvio sa tri gola, a po jedan su postigli Stefano Luongo, Alesandro Veloto, Vinćeno Rencuto-Jodiće, Mateo Ajkardi i Vinćenco Dolće. Crna Gora turnir nastavlja danas (subota, 17.45h) sa

SP JAPAN 2019. GRUPA A: Holandija, Norveška, Srbija, Slovenija, Angola, Kuba. GRUPA B: Francuska, Danska, Njemačka, Južna Koreja, Brazil, Australija. GRUPA C: Rumunija, Mađarska, CRNA GORA, Španija, Senegal, Kazahstan. GRUPA D: Rusija, Švedska, Japan, Kina, Argentina, DR Kongo.

Vidović u Ortiđi

Crnogorski vaterpolista Stefan Vidović Mađarsku je zamijenio Italijom. Nekadašnji igrač Jadrana od sljedeće sezone nosiće kapicu Ortiđe u koju je stigao iz Debrecina. Vidović je sa timom sa Sicilije potpisao jednogodišnji ugovor. Inače, Ortiđa je u sezoni za nama igrala polufinale Evrokupa, gdje je ispala od kasnijeg osvajača Marseja.

Grčkom, dok je za nedjelju zakazan duel sa domaćinom Njemačkom od 12.45h. Svjetsko prvenstvo počinje 15. jula u Južnoj Koreji. K.B.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SK 1 CG 12:00 13:00 15:00 17:00 20:00 23:00 02:05

SUBOTA

ARENA SPORT 1

F1 Francuska, trening ATP Hale F1 Francuska, kvalif. Odbojka (M): Poljska - Srbija Odbojka (M): Italija - Argentina Odbojka (M): Bugarska - Rusija Fudbal: SAD - Trininad

SK 2 12:30 WTA Birmingem 14:00ATP Kvins i Hale, WTA Birmingem 15:30ATP Kvins i Hale, WTA Birmingem 21:00 Odbojka (M): Kina - Japan 23:35 Fudbal: Gvajana - Panama 02:30 Odbojka (M): SAD - Kanada

SK 3 11:00 Fudbal: Kobe - Oita 13:00Odbojka (M): Francuska - Portugal 15:00 - 17:00 Basket 3X3, SP 19:00 - 21:15 Basket 3X3, SP

SK 4 11:30 16:00 02:00

Fudbal: Peking G - Gvangžu RF Odbojka (M): Iran - Australija Basket - Big 3

SK 5 14:45ATP Kvins i Hale, WTA Birmingem 17:10 Porše Karera kup

SK 6 15:00

● NE PROPUSTITE

Biciklizam: Tur de Svis

SK HD 14:00ATP Kvins i Hale, WTA Birmingem

10:00 11:45 15:00 16:45 19:00 21:00 01:30 04:00

BITI ILI NE BITI ZA GAUČOSE Argentina protiv Katara juri pobjedu kojom bi izbjegla senzacionalnu eliminaciju u grupi Kopa Amerike. Međutim i gost iz Azije ima svoje računice. TV Arena sport 3 od 21.00h.

Vaterpolo, SL za plasman Vaterpolo, SL za plasman Vaterpolo, SL polufinale Vaterpolo, SL polufinale Fudbal KAN: Nigerija - Burundi Fudbal KOPA: Peru - Brazil Fudbal: Sinsinati - LA Galaksi Fudbal: Vankuver - Kolorado

ARENA SPORT 2 15:30 Skokovi u vodu, Portugal 21:00 Fudbal KOPA: Bolivija - Venecuela 03:00 WRC Italija

ARENA SPORT 3 18:00

Fudbal KAN: Nigerija - Burundi

ARENA SPORT 4 21:00

Futsal: Mursija - Barselona

ARENA SPORT 5 20:00

MLB: La Angels - St. Luis

EUROSPORT 1 10:45 13:15 15:00 18:00 22:20

WTCR, Nirburgring Biciklizam: Tur Slovenije Biciklizam Formula E, Bern Konjički sportovi, Portugal

EUROSPORT 2 10:50 13:30 17:50

Superbajk: Misano Formula E: Bern Mačevanje: EP Njemačka

● NE PROPUSTITE

SK 1 CG 13:00 15:10 18:00 21:00 00:05 02:35

NEDJELJA 17:00

ATP Hale - FINALE F1 Francuska - TRKA Košarka (G3): Bajern - Alba Fudbal: Majorka - Deportivo Fudbal: Kanada - Kuba Fudbal: Martinik - Meksiko

SK 2 12:00 WTA Istborn 14:30 ATP Kvins - FINALE 17:00 Odbojka (M): Argentina - Srbija 20:00 Odbojka (M): Italija - Poljska 23:00 Odbojka (M): Njemačka - Bugarska

SK 3 14:10 - 16:00 Basket 3X3, SP 17:45 - 18:30 Basket 3X3, SP 23:30 Odbojka (M): SAD - Kina

SK 4 13:00 Odbojka (M): Portugal - Australija 16:00 Odbojka (M): Iran - Francuska 19:00 Basket - Big 3

SK 5 12:00 19:00

Subota donosi polufinalne duele vaterpolo Svjetske lige u Beogradu - ko će u finale, ko će biti za korak bliže plasmanu na Olimpijske igre. TV ARENA SPORT 1 - 15.00h i 16.45h.

13:00 17:00 21:00

Biciklizam: Tur de Svis WTA Istborn NASKAR

SK HD 14:30

ARENA SPORT 1 10:00 Vaterpolo, SL za 7. mjesto 11:45 Vaterpolo, SL za 5. mjesto 15:00 Vaterpolo, SL za 3. mjesto 16:45 Vaterpolo, SL finale 19:00 Fudbal KAN: Senegal - Tanzanija 21:00 Košarka (G5): Real M - Barcelona 23:30 Fudbal: Kolumbus - Sporting

ARENA SPORT 2 15:00 21:00

Fudbal: Valerenga - Sarpsborg Fudbal KOPA: Kolumbija - Paragvaj

ARENA SPORT 3 21:00 Fudbal KOPA: Katar - Argentina

ARENA SPORT 4 18:00 20:00

Fudbal: Tromso - Rozenborg Fudbal: Brann - Lilestrem

EUROSPORT 1 WTA Istborn Odbojka (M): Kanada - Japan

SK 6 SUPER ZAVRŠNICA NA TAŠU

Američki fudbal: SBB Vukovi Blue Dragons

WTA Birmingem - FINALE

10:50 12:05 13:00 15:00

Superbajk SP Misano Supersport SP Misano Biciklizam: Tur Slovenije biciklizam

EUROSPORT 2 13:00 14:00 16:00

Motokros SP Njemačka Superbajk: SP Misano Motokros: SP Njemačka