Dnevne novine 27. jun 2019. by Dnevne Novine

NA POZIV AMBASADORKE DŽUDI RAJZING RAJNKE ■ 3

NASTAVLJA SE POLITIČKA KRIZA U KOTORU ■ 4

Đukanović počasni gost za Dan nezavisnosti SAD

DPS: Prljava igra odlazećih manipulatora

ČETVRTAK, 27. 6. 2019. BROJ 2410 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■ 14 15

DODATNA SNAGA CRNOGORSKOG ZDRAVSTVA

KLINIČKI CENTAR POJAČAN SA 37 NOVIH SPECIJALISTA PREMIJER MARKOVIĆ ODGOVARAO NA PITANJA POSLANIKA ■ 2 3

Crnogorska nezavisnost je vječna OD AVGUSTA ■ 6 7

Odšteta za nizak napon ili nestanak struje? ZA NAJBOLJE PONUDE:

Vojska neće ugroziti Sinjajevinu

DIRLJIV NASTUP KIC POP HORA

JUČE U SARAJEVU

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo Šarovića

BOŠKOVIĆ NA SAMITU U BRISELU

“Pod sjajem zvijezda”

Dušan Šilj

marketing@dnovine.me

■ 32 33 +382 20 252 900

POLITIKA

redsjednik Vlade Duško Marković poručio je juče na premijerskom satu da nema nikakvih elemenata koji bi promijenili opštu sliku referenduma o obnovi državne nezavisnosti Crne Gore “kao svijetlog čina, i pregnuća za svaki primjer”. Marković je to kazao odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Milana Kneževića kako komentariše direktni uticaj inostranih elemenata na postupak i ishod „referenduma za otcjepljenje Crne Gore od Srbije, koji je potvrđen objavljenim transkriptom razgovora između Milana Roćena i Olega Deripaske 2005. godine”. Marković je Kneževiću poručio da ima pravo da žali za izgubljenim referendumom, ali da sumnje u obnovu crnogorske nezavisnosti i priželjkivanje vraćanja Crne Gore pod tuđe skute – zaboravi za sva vremena.

■ REFERENDUM ISPRAVNA ODLUKA

Premijer je kazao da je 13 godina od obnove nezavisnosti vremenska distanca koja odvaja istinu od iluzije. “Crnogorska nezavisnost je vječna, kao što je vječna i Crna Gora, prihvatao to neko ili ne”, poručio je Marković. On je dodao da je Crna Gora do referenduma prošla kroz nekoliko etapa, a da su njegovom održavanju prethodili pregovori političkih blokova za nezavisnost, odnosno zajedničku državu, uz moderaciju posrednika Evropske unije. “Dogovoren je, i uz preporuku EU, u Skupštini usvojen Zakon o referendumu. Podsjetiću da je većina neophodna za izglasavanje nezavisnosti postavljena kao uslov od 55 odsto onih koji izađu na glasanje, što je podrazumijevalo pobjedu sa najmanje deset odsto razlike. Sa konačnim rezultatom 55,5 odsto uz izlaznost od 86,5 odsto - ispostavilo se da je Crna Gora ispravno odlučila kad je prihvatila taj takoreći nepravedni uslov – jer ono što je mnogima

ulivalo nadu u naš neuspjeh, zapravo je obezbijedilo visok legitimitet referendumskog rezultata”, istakao je Marković. Predsjednik Vlade je rekao da kada bi neko danas inicirao pitanje referenduma o državnom statusu Crne Gore, pod uslovom da “takva besmislena inicijativa uopšte ima neku prođu”, uslov međunarodne zajednice morao bi biti formulisan sa cenzusom 65 odsto za neku drugačiju odluku. “Ujdurme obavještajnih krugova, ili njihovih djelova, kao slučaj koji ste pomenuli, samo su nove potvrde da su građani Crne Gore 2006. godine donijeli ispravnu odluku da budemo svoji na svome, i da se odluke o našoj zemlji donose u Crnoj Gori, i nigdje drugdje”, rekao je Marković. Marković je na premijerskom satu kazao i da je nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru direktan, realan i koristan presjek stanja u svim pregovaračkim oblastima, da ne ukazuje na stagnaciju, te da naša zemlja i dalje predvodi proces evropske integracije.

■ IZVJEŠTAJ EK NIJE NEGATIVAN

Marković je odgovorio na pitanje poslanika SDP-a Ranka Krivokapića šta će Vlada uraditi kako bi zaustavila negativne trendove u borbi protiv korupcije, vladavini prava i slobode medija, koje je u posljednjem izvještaju o napretku, posebno istakla Evropska komisija. “Izvještaj Evropske komisije nije negativan. Ne ukazuje na stagnaciju, a sasvim sigurno Crna Gora se i dalje nalazi na poziciji predvodnika procesa pregovora sa Evropskom unijom, ispred ze-

U Skupštini uskoro Zakon o slobodi vjeroispovijesti Premijer Duško Marković kazao je da se nada da će Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti biti pred poslanicima do kraja jula. Marković je u Skupštini, na pitanje poslanika Demosa Miodraga Lekića, odgovorio da su o tom zakonu sedmicama pričali ljudi koji ga nijesu pročitali. “Iz Srbije najveći zvaničnici uključujući i predsjednika države, koji ga nije pročitao. Crkveni vjerodostojnici pročitali ga nijesu. Oni koji su se bavili ti zakonom pročitali ga nijesu”, rekao je Marković. Prema njegovim riječima, zakon je urađen po najvećim mogućim standardima i uz saglasnost Savje-

ta Evrope. Kako je kazao, zakon daje slobodu vjeoispovijesti i pravo vjerskog organizovanja, ali u okviru države i po njenim zakonima. “Venecijanska komisija potvrdila je kvalitet zakona. Ona je dala za pravo državi da uredi ovo pitanje na ovaj način. Kao što je VK kazala šta treba da popravimo. I popravićemo ga i imaćemo ga u parlamentu, ja bih volio do kraja jula”, poručio je Marković. Premijer je rekao da ne može o tom zakonu objektivno govoriti vjerska struktura koja ne priznaje Crnu Goru, koja je bila protiv referenduma, koja je bila protiv NATO-a, protiv Evropske unije i svakog evropskog iskoraka.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

PREMIJER ODGOVARAO NA PITANJA POSLANIKA

CRNOGORSKA NEZAVISNOST JE VJEČNA

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Ne postoje otvorena pitanja uPremijer vezi sa Exim bankom Duško Marković rekao je “Period otplate kredita počinje u da ne postoje bilo kakva otvorena pitanja u vezi sa realizacijom kredita uzetog od Exim banke za gradnju dionice auto-puta Bar - Boljare, niti da država kasni sa otplatama, budući da period otplata nije ni počeo. On je rekao da je auto-put investicija u našu budućnost, te da u nju ulažemo svoja i sredstva koja smo pozajmili i to pod najpovoljnijim uslovima, kako bismo obezbijedili održivi rast i razvoj za našu i za generacije poslije nas. malja regiona”, rekao je Marković. Prema njegovim riječima, izvještaj EK ne doživljavamo ni najmanje kao neku osudu ili nazadovanje, već kao partnerstvo. “Mi u Vladi čitamo sve, ne biramo šta nam se sviđa, a šta ne. Svjesni smo nedostataka”, rekao je Marković, dodajući da je Izvještaj direktan, realan i koristan presjek stanja u svim pregovaračkim oblastima. “Za razliku od prošlogodišnjeg Izvještaja, nemamo nazadak ni u jednoj oblasti. Ukazuje se da u nekima nema napretka. Ali je u većini oblasti, potrebno objektivno analizirati sve ono što se konstatuje, jer pokazuje posvećen rad i napore koji se ulažu. A oni nijesu zanemarljivi”, rekao je Marković. Premijer je, govoreći o izazovu korupcije, rekao da Agencija za sprečavanje korupcije ima dobar bilans rezultata i da je to saopštio našim evropskim partnerima. “Uspjeli smo da dođemo do stanja kada korupcija nije na nivou na kojem je bila, a bilo je toga u slabim i uništenim institucijama, kao posljedica nedavne prošlosti čitavog regiona”, rekao je premijer. Marković je, govoreći o Savjetu Radio-Televizije Crne Gore, rekao da članove Savjeta bira Skupština, i da se Vlada ne miješa u taj proces.

■ KLJUČNA VLADAVINA PRAVA

Na pitanje poslanika Miodraga Lekića o procesu evropske integracije i otkazivanju Međuvladine konferencije EU – CG, Marković je u odgovoru odbacio tvrdnje poslanika da je konferencija „iznenada i neuobičajeno otkazana”, i da je „prethodno bila zakazana za kraj juna ove godine”. “Odluku o sazivanju međuvladine konferencije, na liniji podrške Evropske komisije, donosi 28 država članica Evropske unije jednoglasno. Ova procedura podrazumijeva da država koja predsjedava Evropskom unijom pozove državu kandidata, u ovom slučaju Crnu Goru, da dostavi svoju pregovaračku poziciju, nakon čega se ulazi u proceduru organizacije sastanka. Znači, ona nije bila planirana”, rekao je Marković.

julu 2021. godine i iznosiće 66,4 miliona dolara godišnje, tokom 14 godina otplate, a činiće oko jedne petine ukupnog javnog duga”, rekao je Marković u parlamentu tokom premijerskog sata. Marković je, na pitanje poslanika Liberalne partije Andrije Popovića povodom spekulacija o visokom javnom dugu i riziku od takozvanog “dužničkog ropstva” zbog tog kredita, odgovorio da to dotiče i pitanje prisustva kineskog kapitala u Crnoj Gori.

“CRNOGORSKA NEZAVISNOST JE VJEČNA, KAO ŠTO JE VJEČNA I CRNA GORA, PRIHVATAO TO NEKO ILI NE”, PORUČIO JE MARKOVIĆ. Prema njegovim riječima, jasno je da je napredak u poglavljima vladavine prava i temeljnim pravima ključan, i da će odrediti tempo pregovora o pristupanju. Prema njegovim riječima, situacija nije dramatična kakvom je Lekić pokušao predstaviti. Poslanik Demokratske partije socijalista Radule Novović pitao je Markovića koji su konkretni rezultati i efekti reforme obrazovnog sistema i generalno Vladine politike u toj oblasti, odgovorio da je ulaganje u razvoj mladih, kroz obrazovanje jedan od prioriteta. On je rekao da je cilj Vlade da učini obrazovanje dostupnim svima pod jednakim uslovima nezavisno od materijalnog statusa, ali i da uskladi sistem obrazovanja sa tržištem kako bi dobili konkurentna i primjenjiva znanja i vještine. Na pitanje poslanika i potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua dokle se stiglo sa postupkom povraćaja imovine vlasnicima u uvali Valdanos, Marković je rekao da su stavljena van snage planska rješenja koja su predviđala izgradnju velikih turističkih kapaciteta, kojima se oštro protivila lokalna zajednica, a onda je upravo na lokalitetu Valdanos u potpunosti zabranjena izgradnja stambenih i turističkih objekata – te je ovaj prostor rezervisan isključivo za potrebe maslinarstva i u manjem dijelu sporta i rekreacije. Na pitanje poslanice Anke Vukićević, Marković je odgovorio da Vlada u kontinuitetu radi na unapređenju ekonomskog stanja i stvaranju društvenog i socijalnog ambijenta koji će značiti bolji život za svakog građanina Crne Gore. “To su danas opšteprihvaćene i vidljive činjenice iza kojih stoji značajan rezultat“, saopštio je Marković. A.N.

POLITIKA

NA POZIV AMBASADORKE RAJZING RAJNKE

Đukanović počasni gost za Dan nezavisnosti SAD Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na poziv ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke govoriće danas kao počasni gost na prijemu povodom 4. jula - Dana nezavisnosti SAD-a. U pozivnom pismu se, između ostalog, navodi da će to biti prilika da se proslavi i snažno prijateljstvo između Amerike i Crne Gore, kao i partnerstvo naše dvije zemlje i zajednička posvećenost bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana i Evrope. R.P.

Đukanović i Rajzing Rajnke

PRVO SLIJETANJE SAVEZNIČKIH AVIONA

“Tajfuni” dokaz da se Crna Gora doživljava kao partner Crna Gora se u kratkom periodu članstva u NATO-u dokazala kao pouzdana i odgovorna članica Alijanse koja dijeli vrijednosti sa državama partnerima, ocijenili su premijer Duško Marković i državni sekretar za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva lord Hau Frederik Ričard Pen Kurzon. Marković je, nakon zajedničkog obilaska dva “eurofajtera tajfuna” Kraljevskog vazduhoplovstva, koja su u utorak sletjela na Vojni aerodrom „Knjaz Danilo“ u Podgorici, zahvalio Kurzonu na podršci Ujedinjenog Kraljevstva, navodeći da prvo slijetanje savezničkih aviona u Crnu Goru vidi kao dokaz čvrstih i stabilnih međudržavnih odnosa Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva. “Dolazak ovih aviona nije samo simbolika nego suštinska potvrda da je Crna Gora, iako jedna od najmanjih članica Alijanse, i te kako vidljiva unutar NATO-a i da se ona doživljava kao država-partner”, rekao je Marković. Marković je, kako se navodi, informisao sagovornika o strateškim ciljevima i rezultatima Vladinih politika, ocijenivši da crnogorski impozan-

tan privredni rast i ekonomski uspjesi predstavljaju i posljedicu članstva u NATO-u. Marković i Kurzon razmijenili su mišljenja o situaciji u regionu Zapadnog Balkana. Sa britanskim državnim sekretarom i zamjenikom predsjedavajućeg Doma lordova razgovarao je i predsjednik Skupštine Ivan Brajović, a sagovornici su ocijenili da partnerstvo i saradnja u okviru NATO predstavlja važan pokazatelj snage bilateralnih odnosa Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva. Na sastanku je ocijenjeno da formirane grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore i Donjeg doma Parlamenta UK svjedoče o obostranoj spremnosti za jačanje parlamentarne saradnje odnosa

dvije države. “Sagovornici su se saglasili o značaju djelotvornog zakonodavstva za čije sprovođenje su važni napori svih aktera na političkoj sceni”, navodi se u saopštenju. Brajović je, između ostalog, akcentovao kontinuirano dobru saradnju sa Vestminster fondacijom za demokratiju i dalju otvorenost Skupštine za zajedničke projekte. Predsjednik Skupštine je izrazio očekivanje da će Crna Gora i u narednom periodu dobijati podršku evropskih partnera za svoje reformske napore i promociju vrijednosti zapadnih demokratija. Tokom susreta je takođe bilo riječi o bezbjednosnim i političkim prilikama u državama regiona. A.N.

politika

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Foto: Vedran Ilić

nastavlja se politička kriza u kotoru

DPS: Prljava igra odlazećih manipulatora Prljava igra odlazećih manipulatora se nastavlja. Ovog puta dvojac Vladimir Jokić – Dragica Perović je zablistao u formalno-pravnim manipulacijama i sopstvenim interpretacijama, zakazavši sjednicu Skupštine za 10. jul, saopštili su iz kotorskog DPS-a. Oni navode da politikantska igra ovog dvojca “prkosi zdravom razumu”. “Naime, 17 odbornika kotorskog parlamenta je podnijelo inicijativu za razrješenje gospođe Perović 5. juna, a urgenciju za zakazivanje sjednice po hitnom postupku 13. juna. Svima je jasno da zakonski rok od 15 dana za zakazivanje sjednice počinje da teče od 5. juna. Svima, osim pravnim (ne)znalcima naše opštine koji za referentni datum uzimaju 13. jun?! Ovakvo nakaradno „pravno“ tumačenje ima samo jedan cilj: da ponizi odbornike, ne bi li Kotor bio pretvoren u teatar apsurda”, poručuju iz kotorskog DPS-a. Kako dodaju iz lokalnog

DPS-a, “poštovana gospoda bi trebalo da znaju da svaki rok počinje da teče od dana podnošenja zahtjeva, kako je to eksplicitno navedeno i u zakonu”.

Pitamo se što će odlazeća družina sljedeće da zapečati, zaključaju i stave lance i katance, možda vrata od grada kao u srednjem vijeku, pitaju iz kotorskog dPs-a

“Dakle, lako je izračunati da rok koji počinje 5. juna ističe 20. juna. Kako u tom periodu predsjednica Skupštine nije zakazala sjednicu, jasno je da svako naknadno zakazivanje predstavlja flagrantno kršenje zakona. Glavni problem odlazeće družine je što su svjesni da već mjesecima nemaju veći-

nu u lokalnom parlamentu. Pitamo se što će sljedeće da zapečate, zaključaju i stave lance i katance, možda vrata od grada kao u srednjem vijeku”, kažu u OO DPS-a Kotor. Na drugoj strani, predsjednica SO Kotor i predsjednica Demokratske srpske stranke Dragica Perović, predsjednik OO Pokreta za promjene Milivoje Mišo Samardžić i predsjednik OO Demokratske narodne partije Branko Kovačević pridružili su se pozivu predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića Vladi Crne Gore da donese Odluku o raspuštanju lokalnog parlamenta, te da se “vrate mandati građanima kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje grupe odbornika”. Kako su kazali, poziv nije u svrhu očuvanja vlasti i funkcije bilo kog javnog funkcio-

Sjednice će se održati u skladu sa zakonom

Najstariji odbornik u SO Kotor i član Glavnog odbora DPS-a Jovo Suđić kazao je u izjavi za Skala radio da će se sjednica SO Kotor koju su zakazala 17 odbornika DPSa, SD-a, LP-a, HGI-ja i Bruna Lončarević iz SDP-a održati u skladu sa zakonom. Na sjednici će se glasati o razrješenju predsjednice SO Kotor Dragice Perović. “To je parlamentarna većina u Skupštini opštine Kotor, koja je na vrijeme i u sanera opštine Kotor već “poziv da se u skladu sa zakonom trajanje mandata skrati i oni vrate građanima Koto-

glasju sa pravnom procedurom i Zakonom o lokalnoj samoupravi pokrenula inicijativu za razrješenje predsjednice SO Kotor Dragice Perović. Razloga za to je bilo više”, dodao je on. Ukoliko inicijativa za smjenu Perović ne dobije potrebnu većinu, Suđić smatra da treba održati i sjednicu na kojoj bi se glasalo o razrješenju predsjednice SO koju je ona sama zakazala za 10. jul ove godine. ra kako bi mogli da odluče o daljoj političkoj sudbini grada i Opštinu Kotor vrate u legalne tokove”. A.N.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

politika

darmanović postao član evropskog savjeta za međunarodne odnose

evropska perspektiva regiona nema alternativu

Bošković u Briselu

bošković na sastanku u briselu

Vojska Crne Gore neće uGroziti sinjajeVinu

VCG nijednim postupkom neće ugroziti Sinjajevinu, niti bilo koju teritoriju Crne Gore, poručio je ministar odbrane Predrag Bošković i naveo da je na protestima bilo više aktivista političkih partija nego mještana. Bošković učestvuje na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta na nivou ministara odbrane (NAC) koji se održava u Briselu. Crnogorski ministar odbrane je ponovio da na Sinjajevini neće biti gradnje, već da će prostor koji tamo već postoji biti korišćen za vježbu jedinica Vojske Crne Gore. Bošković je rekao da to ni u kojem slučaju ne može ugroziti životnu sredinu, niti biodiverzitet Sinjajevine

i podsjetio da je isti prostor dugo godina, ako ne i decenija, korišćen za vježbe. „VCG će svakako koristiti ne samo Sinjajevinu, nego i cjelokupan prostor Crne Gore za trening i edukaciju pripadnika kako bi mogli da odgovore zadatku, a to je bezbjednost svih građana i države Crne Gore“, kazao je Bošković crnogorskim novinarima na marginama sastanka ministara odbrane u Briselu. Govoreći o poligonu na koji bi trebalo da bude korišćen za uništenje naoružanja, Bošković je objasnio da se time bavi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Bošković je rekao da su sastanci bili dobra prilika da se daju odgovori na neka pitanja, odnosno pri-

Odgovoran pristup ispunjavanju politika NATO Na sastanku je konstatovano da se priroda bezbjednosnih izazova neprekidno mijenja, te da zahtijeva sveobuhvatan i uvezan odgovor svih međunarodnih subjekata. ‘’Još jednom je naglašena važnost usaglašavanja djelovanja NATO i Evropske unije, koja ostaje važan partner Alijanse. Ministri su podsjetili da će se i tokom narednih mjeseci nastaviti realizacija predviđenih zadataka i razmatrati budući oblici saradnje’’, navodi se u saopštenju. Bošković je naglasio zna-

čaj napora koji saveznice ulažu u pravcu prilagođavanja savremenim bezbjednosnim tokovima i istakao važnost jedinstva unutar NATO u pružanju odgovora na prijetnje koje mogu doći iz svih strateških pravaca, te posvećenosti Alijanse zaštiti građana i njene cjelokupne teritorije. Bošković je kazao da Crna Gora odgovorno pristupa ispunjavanju politika NATO, te da ćemo, kao pouzdan saveznik, nastaviti da implementiramo smjernice usvojene na nivou Alijanse.

jedlozi za rješavanje određenih izazova koji postoje pred Alijansom. Prema riječima Boškovića, najvažnije je da ovaj sastanak, kao i onaj u oktobru, potvrdi jedinstvo Alijanse u odgovor na nekoliko ključnih izazova, među kojima je Sporazum o raketama srednjeg dometa (INF), a koji Rusija krši već duže vremena. “Ovo je dobra prilika da zajednički pokažemo jedinstvo u Alijansi i da na taj način pokažemo svima da je bezbjednost i, ono što je najvažnije, sigurnost svih građana u Evropi i evroatlantskoj zajednici nešto što je zagarantovano i što sigurno ne smije biti ugroženo zbog različitih ideja sa određenih destinacija”, istakao je Bošković. Kako je rekao, cilj Alijanse je da nema trke u naoružanju. “Cilj je da zajednički konstatujemo da je budućnost Evrope u miru, suživotu i zajedničkom dijalogu, a nikako u razvoju novih nuklearnih naoružanja koji bi značajno ograničili bezbjednost cijele Evrope”, dodao je Bošković. Tokom prvog dana sastanka u Briselu, ministri su analizirali savremeno bezbjednosno okruženje u cilju razvijanja sposobnosti za pružanje adekvatnog i pravovremenog odgovora na sve potencijalne izazove, u skladu sa NATO težnjama konstantnog prilagođavanja aktuelnim zbivanjima na globalnom planu. A.N.

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović je u okviru radne posjete Portugalu učestvovao na godišnjem sastanku Evropskog savjeta za međunarodne odnose (ECFR) i postao član ovog eminentnog međunarodnog think-tanka, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Darmanović je bio jedan od centralnih govornika na panelu koji je adresirao pitanje politike proširenja i evropske integracije Zapadnog Balkana i tom prilikom kazao da je održavanje kredibilnosti politike proširenja od suštinske važnosti za stabilnost, bezbjednost i dalji ekonomski razvoj regiona, ali i same Evrope. “Evropska perspektiva Zapadnog Balkana predstavlja najbolji okvir koji određuje smjernice za reformske procese i dalju de-

mokratizaciju društava”, istakao je Darmanović. Na toj liniji, kazao je da je potrebno da Evropska unija bude još snažnije prisutna na Zapadnom Balkanu, uvažavajući geopolitički segment proširenja i izražene interese drugih aktera koji su prisutni na ovom prostoru. “Ideja ujedinjene Evrope je kroz istoriju potvrdila superiornost, stoga snažno vjerujemo da ne postoji alternativa punoj integraciji Zapadnog Balkana u zajednicu najrazvijenih evropskih država”, kazao je Darmanović. ECFR predstavlja jednog od vodećih i najrenomiranijih međunarodnih thinktankova, u čijem su fokusu istraživanja u oblasti evropske vanjske i bezbjednosne politike, koji je dobitnik brojnih međunarodnih nagrada. R.P.

Darmanović

potpredsjednik crnogorske poručio

krizu Vlasti u BudVi predVodi CareVić

Budvansku vlast u krizu je uveo predsjednik opštine Marko Bato Carević, poručio je potpredsjednik Crnogorske Miodrag Čučka. “Krizu vlasti u Budvi danas proizvodi predsjednik opštine gospodin Carević koji upravlja opštinom, a da se nije potrudio da se uputi u sadržinu Zakona o lokalnoj samoupravi, koji misli da Demokratski front sa svojih šest odbornika u SO Budva može da radi šta hoće, bez ikakvih ograničenja i kontrole i koji ne poštuje svoje koa-

licione partnere. Za takav način upravljanja javnim poslovima zajednice ne može imati našu podršku”, rekao je Čučka. On je podsjetio Carevića da se nikada ne bi našao na poziciji predsjednika opštine Budva da nije bilo Crnogorske. “Ili će gospodin Carević poštovati principe na kojima smo utemeljeli zajedničko vršenje vlasti u Budvi ili će ‘izvesti’ Crnogorsku iz vladajuće koalicije, a sebe sa funkcije predsjednika opštine Budva”, zaključio je Čučka.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13620 0.89603 122.400 1.11130 71.6399 117.890 7.39560

au = 1,409.14

aG=15.32

OdLuKA AKCIONArA Hg BudVANSKA rIVIJErA

Osnovano preduzeće “Sveti Stefan hoteli” Većinski akcionari Hotelske grupe Budvanska rivijera pozitivno su se izjasnili za restruktuiranje te kompanije, i juče odlučili o osnivanju novog akcionarskog društva Sveti Stefan hoteli. Na 11. vanrednoj sjednici Skupštine akcionara održanoj u hotelu Palas u Petrovcu, prisutni su podržali najavljenu odluku o odvajanju i osnivanju novog društva, kojeg čine hoteli Sveti Stefan i Miločer, sa pripadajućim zemljišnim kompleksom, koji su u dugoročnom zakupu Adriatic Properties-a. Procijenjena je vrijednost nekretnina od 60,76 miliona eura, i tome

dodata gotovina od 25.000 kao dio obaveznog osnivačkog kapitala. Akcije nove kompanije vrijede 25,86 miliona eura, a njihova nominalna cijena je 3,1877. Sjednici je prisustvovalo 11 akcionara i punomoćnika akcionara koji raspolažu sa 7.237.870 ili 89,24 odsto ukupnog broja akcija, a za predlog restruktuiranja pozitivno se izjasnilo 99,97 odsto akcionara. Istovremeno s odlukom o osnivanju, izabran je i prvi saziv Odbora direktora firme, kojeg čine Milan Vučinić, Petar Ivković, Vladimir Sekulić, Savo Jasnić i Slobodan Leković. K.J.

Aman Sveti Stefan dio nove kompanije

dOdATNA SrEdSTVA ZA INFrASTruKTuru

Za pruge tri miliona

Evropska unija dodijelila je Crnoj Gori dodatnih 3,6 miliona eura za pripremu dokumentacije projekata kojima će biti ojačana infrastruktura u oblasti željezničkog saobraćaja i digitalnog sektora. To je odlučeno na sastanku Upravnog odobra Zapadnobalkanskog investicionog okvira, koji je održan u Berlinu, a organizovali su ga Evropska komisija i njemačko Federalno ministarstvo finansija. „Sa tri miliona eura biće finansirana priprema glavnih projekata za rekonstrukciju željezničke dionice Golubovci-

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

Bar“, navodi se u odluci ZBIO. Uz to, EU je sa 600.000 eura prvi put podržala našu zemlju u pripremi projektne dokumentacije za unapređenje infrastruktrure u digitalnom sektoru. „Ova sredstva će biti utrošena na studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi, idejno rješenje i tehničku dokumentaciju za izgradnju infrastrukture neophodne za bolju pokrivenost internetom ruralnih i djelova Crne Gore koji trenutno nijesu u potpunosti pokriveni internetom“, pojašnjavaju iz Kancelarije za evropske integracije. K.J.

Naziv GB16 SOBS BUDR PREN

Najveći promet CijeNa 101,4700 1,7802 6,4479 0,6900

KoličiNa 21 8.300 1.450 2.647

obim u € PromjeNa 213.087,0000 3,91% 14.776,0000 -1,10% 9.349,4000 -11,06% 1.826,4300 -4,96%

POČINJE ISPLATA FINANSIJSKIH KOMPENZA

od avgusta odš napon ili nesta

⌦ Danica Janković

isina finansijskih kompenzacija u slučaju nižeg stepena kvaliteta od propisanog minimuma je 20 eura, naveli su u rae Finansijske nadoknade, koje bi u slučaju nižeg stepena kvaliteta struje sljedovale potrošače, počeće da se primjenjuju za nešto više od mjesec, odnosno u avgustu, saopšteno je Dnevnim novinama u Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE). Visina finansijskih kompenzacija u slučaju nižeg stepena kvaliteta od propisanog minimuma je, kako su naveli, 20 eura. „Izuzetak su kupci koji su priključeni na prenosni sistem i budući korisnici čijem priključenju prethodi izrada elaborata ili sistemska analiza za koje je visina finansijske kompenzacije utvrđena na 200 eura. Nema izmjena u odnosu na ranije najavljenu dimaniku primjene Pravila o minimumu kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom i ona će početi sa primje-

nom za nešto više od mjesec“, kazali su predstavnici RAE. U Agenciji objašnjavaju i da je formiranje budžeta za tu namjenu isključivo obaveza energetskih kompanija odgovornih za struju nezadovoljavajućeg kvaliteta. „RAE je nezavisno tijelo koje raspolaže posebnim budžetom koji je, shodno Zakonu o energetici, namijenjen za rad ovog tijela i ne može se koristiti u druge svrhe, pa ni za isplate finansijskih kompenzacija. Dakle, one ne predstavljaju dio budžeta RAE, već ener-

RAE jE nEzAvisno tijElo kojE RAspolAžE posEbnim budžEtom koji jE, shodno zAkonu o EnERgEtici, nAmijEnjEn zA RAd ovog tijElA i nE možE sE koRistiti u dRugE svRhE, pA ni zA isplAtE finAnsijskih kompEnzAcijA. dAklE, onE nE pREdstAvljAju dio budžEtA RAE, vEć EnERgEtskih kompAnijA

Minimum kvaliteta usluge Pod minimumom kvaliteta usluge se, kako su kazali u RAE, smatra ponovno uspostavljanje napajanja strujom u roku od 24 sata od nastanka prekida, najava prekida 24 sata ranije, kao i izdavanje saglasnosti za priključenje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno četiri mjeseca u slučajevima utvrđenim zakonom. Tu je i priključenje kupca

15 dana od dana izvršenja njegovih obaveza, odgovaranje na prijavu o neispravnosti funkcionisanja mjernog uređaja u roku od pet dana nakon prijema zahtjeva kupca, te izvršavanja provjere ispravnosti obračuna ili mjernih veličina iskazanih na računu. Pod minimumom kvaliteta se smatra i odgovaranje kupcu osam dana od dana prijema zahtjeva.

getskih kompanija“, precizirali su u RAE, dodajući da je nova regulativna mjera i stimulacija da odgovorne firme unapređuju kvalitet usluga koje pružaju kupcima.

■ Uslovi Uslov za sticanje prava na finansijske nadoknade, kako su ranije Dnevnim novinama kazali u RAE, jeste zaključivanje ugovora sa snabdjevačem električne energije, kojem prethodi sklapanje ugovora o priključenju sa Crnogorskim elektrodistributivnim sistemom (CEDIS) ili Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES). “Postojeći i novi korisnici, u zavisnosti od naponskog nivoa na

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

GB16 SOBS PREN BUDR

101,4700 1,7802 0,6900 6,4479

21 8.300 2.647 1.450

213.087,0000 14.776,0000 1.826,4300 9.349,4000

PromjeNa 3,91 -1,10 -4,96 -11,06

Naziv BUDR PREN SOBS GB16

ekonomija gubitnici

CijeNa 6,4479 0,6900 1,7802 101,4700

KoličiNa 1.450 2.647 8.300 21

obim u € PromjeNa 9.349,4000 -11,06 1.826,4300 -4,96 14.776,0000 -1,10 213.087,0000 3,91

acija Za niŽi stepen kValiteta energije

šteta za nizak anak struje?

koji su priključeni, zaključuju ugovor o priključenju na distributivni, odnosno prenosni sistem, a potom i ugovor o snabdijevanju električnom energijom. Ukoliko bi građani željeli da zaključe ugovore o priključenju i snabdijevanju onda treba da se obrate CEDISu i Elektroprivredi (EPCG), kao trenutno jedinom snabdjevaču te kategorije kupaca”, ukazali su u RAE.

■ Prigovor Oni koji imaju sklopljene ugovore, u slučajevima neotklanjanja nenajavljenog prek ida u napajanju, ili odstupanja napona u ro-

200

kovima propisanim pravilima, imaju pravo da podnesu prigovor snabdjevaču električne energije sa kojim su u ugovornom odnosu. “Kad a

eura iznosi naknada u za kupce električne energije koji su priključeni na prenosni sistem

kupac smatra da energetske kompanije nijesu odgovorile na minimum kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom, može podnijeti prigovor snabdjevaču 30 dana od događaja koji za posljedicu ima eventualno neispunjavanje minimum kvaliteta”, naglasili su u RAE.

Česte nelegalne eksploatacije

I komunalna policija kontroliše vodotoke Od uvođenja moratorijuma na eksploataciju riječnih nanosa iz crnogorskih vodotoka 2017. godine, Odsjek za inspekciju za vode izvršio je 353 kontrole, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje je nadležno za ova pitanja. Kako je istaknuto na juče održanom sastanku Koordinacionog tima, Vlada je stvorila pretpostavke da se nastavi sa intenzivnijom kontrolom i zaštitom crnogorskih vodotoka. Takođe je istaknuto da su na planu suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska postignutidobri rezultati, i pokrenuta izrada projekata regulacije vodotoka u skladu sa EU direktivama, ali da ova negativna pojava nije iskorijenjena. „Vlada je nedavno produžila Uredbu o povjeravanju dijela poslova Uprave za inspekcijske poslove Glavnom gradu Podgorici i opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić i Rožaje. Time je komunalnim policajcima i inspektorima dato ovlašćenje da u punom kapacitetu i još efikasnije sprovode monitoring i kontrolu vodotoka u cilju otkrivanja nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska. Komunalni službenici takođe imaju ovlašćenje da pokrenu prekršajne i krivične prijave protiv prekršilaca“, jedan je

od zaključaka juče održanog sastanka. Donijet je novi akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije rječnih nanosa do 2021. godine i izmijenjen sastav Koordinacionog tima koji će pratiti njegovu realizaciju. Na njegovom čelu sada je direktor Uprave za vode Damir Gutić, a članovi su predstavnici MPRR, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave policije, Osnovnog tužilaštva, te komunalnih policija i inspekcija. Kako je istaknuto, od velikog značaja je i učešće građana, odnosno civilnog sektora i sportsko-ribolovnih klubova u prijavljivanju i otkrivanju nelegalne eksploatacije, pa su ponovili poziv da u narednom periodu „nastave sa doprinosom zaštiti crnogorskih vodotoka i prijave sumnju na nelegalne aktivnosti“. „Podsjećamo i da su u prethodnom periodu urađeni ili su u toku interventni regulacioni radovi na više crnogorskih vodotoka. Pripremaju se i projekti regulacije u cilju zaštite od poplava, odbrane stanovništva koje naseljava ugrožena područja i poljoprivrednog zemljišta u dolinama Bojane, Lima i Grnčara. U narednom periodu radiće se na pripremi projektne dokumentacije i za sve druge vodotoke, kako bismo imali uređen i održiv sistem zaštita od voda“, istakli su iz MPRR. K.J.

ekonomija

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Podaci cBcG o kreditima koje su Banake odoBrile u maju

OdObrena zaduženja Od skOrO 90 miliOna

Crnogorske banke odobrile su u maju kredita u ukupnoj vrijednosti od 89,53 miliona eura, od kojih se 47,74 miliona eura odnosi na pozajmice kompanijama, a 37,67 miliona eura je dato fizičkim licima, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore. Pravna lica su najviše novca pozajmila kako bi nadomjestila likvidna obrtna sredstva, i to 26,33 miliona eura. Međutim, banke su građanima dale 28,85 miliona eura u vidu gotovinskih kredita i još 2,28 miliona eura za pokrivanje kreditnih obaveza kod drugih finansijskih institucija. Prema istim podacima, prosječna ponderisana nominalna ka-

Za štednju najviše 1,98 odsto Prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa odnosno kamata na novčane uloge u crnogorskim bankama je iznosila 0,47 odsto. Za firme je taj prosjek bio 0,31 odsto, a za građane 0,63 odsto na godišnjem matna stopa banaka na ukupno odobrene kredite bila je 5,61 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 6,18 odsto. Najviše efektivne kamate bile su one na kredite nedefinisane namjene do jedne godine – 10,74 odsto, dok su najmanje one za finansijske institucije koje će dug vratiti za manje od 12 mjeseci – 1,93 odsto. Kad je u pi-

nivou. Kada je u pitanju ročnost, za depozite po viđenju vlasnici sredstava dobijali su samo 0,2 odsto ukupno uloženog. Najveći prihodi od 1,98 odsto na godinu bili su za štednje i uloge na više od pet godina. tanju namjena korištenja sredstava, najveću stopu na godišnjem nivou plaćaju oni koji novac uzimaju za potrebe obrazovanja 12,41 odsto, do su najmanje za kupovinu akcija i iznose samo 2,39 odsto. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na novoodobrene kredite prošlog mjeseca je bila 5,53 odsto, a efektivna 6,20 odsto. K.J.

Građanima 29 miliona eura u gotovinskim kreditima

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

EKONOMIJA

SASTANAK PREDSTAVNIKA UNIJE POSLODAVACA I MMF A

Ključne novine iz Zakona o radu Sistem penzijsko-invalidskog osiguranja u Crnoj Gori, nedavno povećanje minimalne cijene rada, te porezi i doprinosi na zarade bile su glavne teme sastanka predstavnika Unije poslodavaca Crne Gore i Međunarodnog monetarnog fonda. Sastanku su prisustvovali šef tima MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri, a ispred UPCG generalni sekretar Suzana Radulović, savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog Filip Lazović i

asistentkinja u sektoru za PR i marketing Marina Jovanović. Članovi misije MMF-a inicirali su sastanak sa UPCG u okviru redovnih godišnjih konsultacija. Tom prilikom razgovarano je o ekonomskoj situaciji, uslovima poslovanja i biznis barijerama, kao i legislativi iz oblasti radnog zakonodavstva u našoj zemlji. „Sastanak je protekao u otvorenoj komunikaciji koju je karakterisala zainteresovanost članova misije za

aktuelne teme. Posebno je apostrofirano pitanje novina koje donosi novi Zakon o radu, kao i efekti koje će donijeti spram radnih odnosa i privrede“, precizirano je nakon sastanka. Iz UPCG su naveli pomake u cilju usklađivanja sa trenutnim potrebama poslovanja i stanja crnogorske privrede, ali su predočili i one zahtjeve koji nijesu naišli na potreban stepen razumijevanja Vlade i predstavnika sindikalnih organizacija. K.J.

MMF zainteresovan za uslove poslovanja

OD NAREDNOG MJESECA REGION UJEDNAČEN U CIJENAMA

EKIP: ROMING JEFTINIJI

Herceg Novi među omiljenim gradovima

GOSTI IZ SUSJEDSTVA SE STALNO VRAĆAJU

Turisti iz Srbije ljeti potroše po 437 eura

Prosječni turista iz Srbije koji ljetuje u Crnoj Gori ima 35 godina, zadržava se od osam do deset dana i potroši oko 55 eura dnevno, kazala je PR menadžerka Nacionalne turističke organizacije Nina Vukčević. Predstavljajući dio rezultata istraživanja zadovoljstva turista, ona je precizirala da ovi gosti iz susjedstva najčešće ljetuju s porodicom, na more dolaze automobilom, a smještaj rezervišu telefonom. Njihova interesovanja su uglavnom pasivni odmor i zabava, a tokom boravka potroše oko 437 eura. Omiljene destinacije su im Budva, Herceg Novi i Ada Bojana. „Trenutno je u Crnoj Gori u ekspanziji izletnički turizam, koji nije zaobišao ni turiste iz Srbije. Turista je prevazišao odmor u vidu desetodnevnog ljetovanja na jednoj destinaciji u

državi kakva je Crna Gora, pa turisti iz Srbije vole da odu na izlet do nacionalnih parkova, da probaju krstarenje Skadarskim jezerom, rafting, vinske, gastronomske i kulturne ture“, dodala je Vukčević. Osim privatnog smještaja, kako je kazala, posljednje dvije sezone je sve više onih koji borave u hotelima sa tri plus ili četiri zvjezdice, gdje je noćenje sa doručkom do 45 eura po osobi. Crnu Goru je tokom prva tri mjeseca ove godine posjetilo 18.000 turista iz Srbije ili 44 odsto više nego u istom periodu prošle godine, koji su ostvarili 114.000 noćenja. Trenutno sa 19,5 odsto učestvuju u strukturi stranih gostiju. Vukčević je kazala da je Srbija jedno od najznačajnijih tržišta, te da su turisti iz te zemlje veoma lojalni i stalno se vraćaju u Crnu Goru. R.E.

Crnogorski mobilni operatori od 1. jula će primjenjivati nove tarife za roming, a juče im je to i zvanično naložila Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Regulator je 6. juna donio ovu odluku na osnovu sporazuma koji su 4. aprila u Beogradu zaključila ministarstava nadležna za oblast elektronskih komunikacija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova. Korisnici Crnogorskog Telekoma, Telenora i M:tela plaćaće usluge van zemlje po principu „roa-

ming like at home“. Maksimalna cijenu bez poreza na dodatu vrijednost (PDV) za odlazne pozive prema mrežama u Crnoj Gori biće 8,16 centi po minutu, za dolazne pozive

iz regiona četiri centa, za SMS poruke poslate prema mrežama u Crnoj Gori tri i po centa, dok će za uslugu prenosa podataka plaćati maksimalno 2,62 centa po megabajtu (MB). R.E.

INDEKSI CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U MAJU

Uvozili skuplje, izvozili jeftinije Majske cijene industrijskih proizvoda koje su uvezene u našu zemlju bile su u prosjeku više za 0,4 odsto, a izvezene robe niže za 0,7 odsto u poređenju sa iznosima iz aprila ove godine. Kako pokazuju preliminarni rezultati Uprave za statistiku – Monstata, cijene uvezenih industrijskih proizvoda u maju ove godine bile su dva odsto više spram onih iz istog mjeseca

2018. Za isti uporedni period izvozne cijene crnogorskih industrijskih proizvoda pale su za 4,8 odsto. Uvezeni industrijski proizvodi imali su prosječnu cijenu koja je u periodu od januara do maja 2019. u o dno su na prvih pet mjeseci 2018. godine porasla jedan odsto. Najviše su porasle cijene ruda metala – 17,3 odsto, zatim prehrambenih proizvoda 3,9, te opreme i mašina 3,6 od-

sto. Pale su jedino cijene električne opreme, i to za 0,2 odsto. S druge strane, stopa rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz zabilježila je negativnu vrijednosti od čak tri odsto. Najveći pad cijena robe namijenjene izvozu zabilježen je za pića 7,3 odsto, zatim u segmentu ruda metala 5,3 odsto, te proizvodnji osnovnih metala tri odsto. Jedini koji su zabilježili rast cijena je ugalj za pola odsto i prehrambeni proizvodi za 0,1 odsto tokom petomjesečnog uporednog perioda. K.J.

HRONIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

OPTUŽENI ZA UBISTVO KOŠARKAŠA JOVANOVIĆA

Konatar: Ne namjeravam da se pravdam ikome

Optuženi za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanovića, Aleksandar Konatar branio se juče ćutanjem pred Višim sudom i nije želio da odgovara na pitanja suda i tužioca, navodeći da se “neće pravdati nikome“. “Branilac mi je po službenoj dužnosti Boris Marinović i da sam mislio da mi je potreban drugi advokat ja bih ga angažovao”, kazao je Konatar. Sudija Vladimir Novović juče je pročitao izjavu optuženog Konatara, koju je dao pred višim državnim tužiocem. On je tada dao opširnu izjavu u kojoj je tvrdio da nije počinio ubistvo, da je to uradio izvjesni Aco poštar, ali da ne može da tvrdi. “Apsolutno nemam veze sa tim događajem, ne poznajem ni Vuletića, niti bilo kog ko je u bjekstvu. To se desilo prije sedam godina i ja sam u policiju pozvan na informativni razgovor. Tog dana kada se desilo ubistvo našao sam se sa Acom u parku, koji me pitao za koliko novca mogu da mu nabavim travu. Tu je bio i moj drug Andrija Radunović. Sjećam se i da smo pošli u Tuzi i kupili za 300 eura pola kilograma marihuane. Zaključili smo da je Jovanovića ubio Aco poštar jer se čudno ponašao i imao je oružje, ali ne mogu da tvrdim jer nijesam bio očevidac događa-

ja”, kazao je tada Konatar. Prema onome što je kazao u istrazi, Konatar je tada pomislio da je Aco poštar ubio Jovanovića jer mu je dao 300 eura za marihuanu, koliko je i uzeto iz kladionice. “To smo utvrdili i foto-robotom, ali ne mora da znači da je on. Kada je objavljen foto-robot odliučio sam da zovem inspektora Dejana Gilića. Koliko se sjećam, inspektori su od mene tražili da potpišem da je to uradio Aco poštar, ali ja to nijesam htio, jer nijesam očevidac. Nemam veze sa ovim nedjelom, potpuno sam čist, a i da imam bilo kakve veze, ja bih bio psihopata”, dodao je Konatar tada kod tužioca. Na jučerašnjem pretresu saslušan je i radnik kladionice Mladen Danić, koji je ispričao da je spornog dana radio popodnevnu smjenu od 17 sati do dva

Apsolutno nemam veze sa tim događajem, ne poznajem ni Vuletića, niti bilo kog ko je u bjekstvu. To se desilo prije sedam godina i ja sam u policiju pozvan na informativni razgovor

sata iza ponoći. “Sjedio sam za pultom kada je ušla maskirana osoba sa fantomkom i pištoljem u ruci i povikala “pare“ i udarila me u glavu. Dao sam novčanik u kojem je bio novac za isplatu igračima. Osobe koje su bile za pultom počele su da izlaze, vjerovatno iz straha. Potom je napadač pobjegao, i na ulaznim unutrašnjim vratima kazina sreo se sa Ljubom Jovanovićem i čuo sam, mislim jedan pucanj. Ljubo je pao. Tada sam pozvao šefa i koliko se sjećam policiju. Sa nekoliko osoba sam uspio da unesem u auto Jovanovića i odvezli smo ga u bolnicu”, kazao je svjedok. On je naveo i da je napadač sa fantomkom bio niži od njega. Advokat Boris Marinović, koji zastupa Konatara, nije imao primjedbi na iskaz ovog svjedoka, ističući da njegovo svjedočenje isključuje mogućnost da je to maskirano lice njegov branjenik. Na optužnici je i Nikola Vuletić, a njemu se na teret stavlja razbojništvo, dok se Konatar tereti za razbojništvo u sticaju sa ubistvom. Vuletić je u bjekstvu pa mu se sudi u odsustvu. Jovanović je bio slučajna žrtva, kada se nakon šetnje sa drugom iz reprezentacije sklonio od kiše u kazinu u centru Cetinja, 30. juna 2011. godine. E.H.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

zbog zanemarivanja djeteta

PatrIcIja PObrIć PreD SuDOm za PrekrŠaje

U Sudu za prekršaje u Podgorici sjutra će biti održan glavni pretres u postupku protiv Patricije Pobrić, po prijavi podnijetoj zbog nasilja u porodici. “Uprava policije je dana 24.04.2019. godine, podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv P.P. zbog prekršaja iz čl. 37, st. 1 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Sutkinja

koja je dobila predmet u radu je zakazala prvi glavni pretres za 28.06.2019. godine”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Suda za prekršaje. Član 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici odnosi se na prekršajnu odgovornost za zanemarivanje djeteta.

Član 37 glasi: “Novčanom kaznom od 250 eura ili kaznom zatvora od najmanje deset dana kazniće se za prekršaj član porodice ako ne vodi dovoljno brigu: 1) o ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj zaštiti ili redovnom pohađanju škole ili ne sprečava dijete u štetnom druženju, skitnji, prosjačenju ili krađi ili na drugi način u većoj mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta.

hronika

osumnjičen za ubistvo Šarovića

Dušan Šilj uhapšen juče u Istočnom Sarajevu MUP Republike Srpske uhapsio je juče u Istočnom Sarajevu Dušana Šilja koji se dovodi u vezu sa nedav-

Šilj

nom likvidacijom Stefana Šarovića (31) u Đenovićima kod Herceg Novog. Nakon hapšenja Šilj će biti sproveden u Sud BiH gdje će biti odlučeno o eventualnom ekstradicionom pritvoru. Šilj inače ima državljanstvo BiH. Motiv za ubistvo Šarovića, kako su ranije kazali iz policije, bio je lični sukob. Šarović je likvidiran sa šest hitaca 6. juna ove godine u vili “Akacija hil” u Đenovićima. Sa ovim ubistvom još se dovodi u vezu i Nikola Ivović, državljanin Crne Gore. E.H.

sestra ubijenog policijskog funkcionera reagovala na odluku ustavnog suda

Šćekić: Ovakva odluka nezakonita i protivustavna

Šćekić

Slavica Šćekić, sestra ubijenog visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, reagovala je na odluku Ustavnog suda u vezi sa ukidanjem presude za njegovo ubistvo. Ona je u reagovanju kazala da nigdje i nikada se pravnosnažna presuda za izvršeno teško krivično djelo ne može ukinuti zbog dužine trajanja postupka. “Može se ukinuti samo ukoliko se dokazi dovedu u pitanje. Ja ću podnijeti ustavnu žalbu sa obrazloženjem da se iz razloga koji su navedeni pravnosnaž-

na sudska odluka ne može ukidati niti dovoditi u pitanje. To je nezakonito i protivustavno u svim civilizovanim zemljama. Možda može u Somaliji ili Venecueli, ali u Evropi ne“, navela je Šćekić u reagovanju. Podsjećamo, na sjednici Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o žalbama osuđenih Ljuba Bigovića i Saše Borete odlučeno je da se ukine presuda Vrhovnog suda Crne Gore, izrečena 20. oktobra 2015. godine i da se predmet vrati na ponovni postupak. Odlukom Ustavnog suda su-

đenje će biti vraćeno na ponovni postupak Višem, Apelacionom i Vrhovnom sudu. Ustavni sud je ocijenio da je Saši Boreti i Ljubu Bigoviću povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Osim presude, sudije Ustavnog suda ukinule su i odluku Vrhovnog suda u predmetu za ubistvo Slavoljuba Šćekića kojom je optuženima odbijen zahtjev na podizanje prijedloga za zaštitu zakonitosti. To ne znači da će oni biti oslobođeni krivične odgovornosti jer se Ustavni

sud time nije bavio već samo povredom Ustava i Konvencije o ljudskim pravima i slobodama. Na sajtu Ustavnog suda objavljeno je saopštenje da je “zbog dužine trajanja krivičnog postupka u predmetu Višeg suda u Podgorici Ks.br.l/12 (raniji predmeti Ks.br.10/14, i K. br.6/06) podnosiocima ustavnih žalbi, Saši Boreti i Ljubu Bigoviću, povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana 32 Ustava i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda”. N.P.

filmske potjere podgoričke policije

Jurili bezbJednosno interesantne osobe

Podgorička policija ciljano je juče kontrolisala bezbjednosno interesantne osobe na više lokacija i tom prilikom dvije osobe dale su se u bijeg od policijskih službenika. Prva potjera desila se juče oko 13 sati ispred hotela Hilton kada su inspektori u civilu krenuli da pregledaju automobil u kojem su se nalazila dva mladića. Nakon što su inspektori izašli iz vozila jedan od mladića je pobjegao, a prema riječima očevidaca, nosio je nešto u

ruci. Drugi mladić je mirno sačekao policiju koja je izvršila pregled auta, nakon čega su ga pustili. Podgorička policija je juče trčala kroz kanjon Morače za bezbjednosno interesantnom osobom koja im je prethodno pobjegla kada su pokušali da je kontrolišu. Pripadnici Centra bezbjednosti Podgorica, kako je saopšteno portalu Standard, u drugoj potjeri nedaleko od Vezirovog mosta, zaustavili su automobil u kojem su bila dva muškar-

ca, koji su prema njihovoj evidenciji bezbjednosno interesantni. Dok su provjeravali jednog, drugi je pobjegao ka rijeci. Pretresen je automobil u kojem su bili i u njemu nije pronađeno ništa što bi moglo biti oduzeto, ali s obzirom da je jedan od njih pobjegao, u toku je potraga za njim. Iz policije su saopštili da im je poznat identitet dvojice muškaraca, ali ne i ko su oni. U Podgorici je juče bilo vidno pojačano prisustvo policijskih patrola. E.H.

prijava protiv tivćanina

Pretukao kolegu

Tivatska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv radnika tivatskog Aerodroma S.V. koji je prekjuče poslijepodne pretukao sezonskog radnika M.L. Tuča se, kako prenosi Radio Tivat, odigrala pred putnicima tivatske vazdušne luke, a M.L. je sa potresom mozga primljen u risansku

bolnicu. Nakon što je Osnovno državno tužilaštvo kvalifikovalo djelo, Odjeljenje bezbjednosti Tivat je po službenoj dužnosti protiv S.V. podnijelo krivičnu prijavu zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda. M.L. je nakon pregleda u bolnici Risan otpušten na kućno liječenje.N.P.

hronika

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

sudija za istrage višeg suda u podgorici

Pritvor za pet osumnjičenih za razbojništvo na pumpi Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović odredio je pritvor do 30 dana Marku Rnkoviću (25), Luki Nikiću (26), Vasku Martinoviću (35), Predragu Mirotiću (27) i Željku Lakušiću (31) iz Podgorice zbog sumnje da su u utorak ujutro, uz prijetnju pištoljem opljačkali benzinsku pumpu „Montenegro petrol“ u Ulici Vojislavljevića u Podgorici. Osumnjičeni su se

kao i pred tužiocem branili ćutanjem. Podsjećamo, policiji je u utorak oko 04.40 sati, prijavljeno da je izvršeno krivično djelo razbojništvo, počinjeno uz prijetnju pištoljem, na štetu zaposlenih benzinske pumpe „Montenegro Petrol“ u Ulici Vojislavljevića u Podgorici, kojom prilikom je otuđen novac. Razbojnici maskirani sa fantomkama, silikonskim maskama i kačketi-

ma upali su objekat pumpe i natjerali radnika da im preda novac nakon čega su pobjegli, ukradenim vozilom u pravcu Danilovgrada. Odmah nakon saznanja o krivičnom djelu službenici policije su koordiniranom akcijom svih operativnih jedinica CB Podgorica započeli plansku potjeru za izvršiocima navedenog krivičnog djela, koji su se nakon izvršenja ukradenim automobilom, marke VW Vento, podgoričkih registarskih oznaka, uputili u pravcu Danilovgrada. Tokom potjere na više pozicija izvršioci se nisu zaustavili na policijski znak za zaustavljanje, prilikom čega su ostvarili kontakt sa nekoliko policijskih vozila. Nakon opsežne potjere u mjestu Sladojevo Kopito, Opština Danilovgrad, policijski službenici su sustigli i lišili slobode osumnjičene. N.P.

preminula australijska državljanka

Pozlilo joj tokom obilaska Plave šPilje

Tijelo ženske osobe, državljanke Australije A.S. (50) pronađeno je juče u blizini Plave špilje na Luštici. A.S. je bila sa mužem i porodicom na ljetovanju. Oni su otišli su čamcem u Plavu špilju, na plivanje, ali se A.S. žalila na bol u grudima. Ausrtralijanka je prebačena do Gradske luke u Herceg Novom, gdje je čekala ekipa Hitne medicin-

ske pomoći. Nažalost, konstatovali su samo smrt najvjerovatnije usljed srčanog udara. Kako je kazao direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan za CdM, odmah su po prijavi upućeni spasilački čamci na lice mjesta. “Pokušana je i reanimacija. Uzrok smrti nije poznat, a tijelo je predato nadležnim organima”, dodao je on. E.H.

HRONIKA

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

IZREČENA PRESUDA VOĐI NAVIJAČA VARVARA

Ivanović dobio godinu zatvora, ostaje u pritvoru Vođa varvara Aleksandar Čaka Ivanović osuđen je juče na kaznu zatvora od godinu zbog napada na službenika policije u Nikšiću, nakon fudbalske utakmice između Sutjeske i Budućnosti. Sudija nikšićkog Osnovnog suda Vesna Kovačević je tokom obrazloženja presude istakla da je tokom suđenja nesumnjivo dokazano da je Ivanović napao policijskog službenika koji je obezbjeđivao fudbalsku utakmicu. Ivanović će ostati u pritvoru do daljnjeg. Prije izricanja presude tužilac je u završnim riječima odustao od dijela optužnice, odnosno da je Ivanović nanio povrede službeniku Interventne jedinice Ljubiši Vukoviću, imajući u vidu vještačenje koje je pokazalo da on nije dobio ni laku tjelesnu povredu. Tužilac je ostao pri navodima ostalog dijela optužnice i tražio da se Ivanović oglasi krivim. Za razliku od njega advokat Srđan Ljesković je u završnim riječima kazao da bi sud trebalo da ima uvid u kompletnu sliku događaja jer su za bezbjednost maloljetnih navijača Budućnosti bili odgovorni najstariji navijači po

ustaljenim pravilima navijačkih klubova. “Prvi udarac i pometnju na terenu izazivaju upravo pripadnici MUP-a koji koriste sprej i palice. Na snimku se tačno vidi da moj branjenik ne uzima učešće u ovom događaju sve do momenta kada ga neko od policajaca prvo udara dok se nalazio na ogradi, tada prema njemu biva upotrijebljen sprej i tada on reaguje. Preskače ogradu izvlači iz kandži policije maloljetne navijače Budućnosti iako je taj dio snimka slučajno ili namjerno izostavljen od strane krim tehnike CB Nikšić”, kazao je Lješković. On se ujedno osvrnuo i na povrede koje tom prilikom zadobio njegov branjenik, a koje su po njemu mogle biti smrtonosne, ali i pored toga policija mu nije pružila pomoć i ako su to dužni bili. Takođe, istakao da se u istom sudu vodi postupak zbog nanošenja teških tjelesnih povreda Ivanoviću, ali da do sada nema pomaka u istrazi. Ivanović je tokom suđenja negirao krivicu. Tvrdio je da je sporne prilike vidio kako jedan policajac udara maloljetnog navijača koji je sa

prijateljima nakon utakmice sišao na teren da se javi igračima Budućnosti. Kako bi pomogao dječaku sišao je s tribina kada je zadobio udarac palicom u glavu. Poslije prebijanja na terenu, kako je pojasnio, tukli su ga i ispred autobusa kada je već vidno krvario zbog povrede glave. Nakon utakmice u Nikšiću, Osnovno državno tužilaštvo u tom gra-

PRETRESI U PODGORICI I NIKŠIĆU:

PRONAĐENI ARSENALI ORUŽJA, ČETVORO UHAPŠENO

Podgorička i nikšićka policija je tokom pretresa u ova dva grada pronašla i oduzela 20 komada oružja i 926 komada municije, uhapsila je četiri osobe, a protiv jedne podnijela krivičnu prijavu. U Podgorici su uhapšeni B.L., N.I., D.H. i I.V. nakon što je policija kod njih pronašla 13 komada vatre-

nog oružja, od čega dvije automatske puške, pet pušaka i šest pištolja, 778 komada municije različite vrste i kalibra, tri okvira, dvije opruge, osam zatvarača i dva gasna cilindra za automatske puške, pribor za čišćenje i mobilni telefon. Policija sumnja i da je D.H. ranije prodao više komada vatrenog oružja I.V.

U Nikšiću podnijeta je krivična prijava protiv R.K. (78) nakon što je policija pronašla pušku italijanske proizvodnje, tri lovačke puške, revolver, vazdušnu pušku marke „IŽ 38”, lovački karabin i 148 komada municije različite vrste i kalibra. Pretresene su i lokacije koje koriste M.Đ. (56) i R.K. (48). E.H.

du pokrenulo je istragu kako bi utvrdili ko je Ivanoviću nanio teške tjelesne povrede. Ipak, za sada niko od policijskih službenika nije identifikovan ni osumnjičen. Tužilaštvu su dostavljeni snimci prebijanja Ivanovića koji su nakon utakmice objavljeni na društvenim mrežama kao i u medijima. Policijski službenici koji su saslušani tokom istra-

ge tvrdili su da ne znaju ko je udario Ivanovića na terenu i nanio mu tešku povredu glave. Svi su, kako su pojasnili, vidjeli kako Čaka nasrće na njihovog kolegu, ali ne i nakon čijeg udarca je on počeo da krvari. Taj momenat kada Ivanović na terenu dobija udarac u glavu ne nalazi se na video-snimcima dostavljenim istražnim organima. N.P.

društvo

pRODUžENa pRIMjENa

opšti kolektivni ugovor važiće do kraja 2020. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković i predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Predrag Mitrović, potpisali su juče Opšti kolektivni ugovor o izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora. Navedenim izmjenama potpisnici su se saglasili da se produži primjena Opšteg kolektivnog ugovora do 31. decembra 2020. godine. Podsjećamo da su partneri 20. marta 2014. zaključili Opšti kolektivni ugovor, u trajanju od dvije godine, nakon čega je važenje istog dva puta produžavano. Uni-

ja poslodavaca Crne Gore je u aprilu 2019. godine inicirala i predložila određene izmjene koje se tiču definicije uže porodice. Sa druge strane, Savez sindikata Crne Gore je predložio samo produženje roka važenja OKU. “Nakon pregovora socijalnih partnera, u tom smislu definicija uže porodice proširena je u skladu sa važećim propisima. Na osnovu rezultata pregovora Ministarstvo rada i socijalnog staranja je pripremilo izmjene Opšteg kolektivnog ugovora kako bi njegovo važenje bilo u kontinuitetu u cilju zaštite svih zaposlenih u Crnoj Gori na koje se primjenjuje Opšti kolektivni ugovor”, saopšteno je iz Ministarstva. R.D.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

DODaTNa sNaGa CRNOGORskO

KliničKi centar za 37 novih spe

UNIVERZITET CRNE GORE

Prvog dana upisa prijavilo se 2.425 kandidata Na Univerzitetu Crne Gore (UCG) prvog dana upisa na prvu godinu osnovnih studija, apliciralo je 2.425 kandidata. Prijave se podnose i danas, u studentskim službama Univerziteta Crne Gore. Prijemni ispiti za pojedine fakultete, koji su dodatni uslov za upis, polagaće se prema rasporedu ko-

ji će biti istaknut na oglasnim tablama fakultetskih jedinica, u periodu od 29. juna do 3. jula. Upis kandidata i izdavanje uvjerenja biće do 6. jula. Upravni odbor Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za upis skoro 3,5 hiljada studenata u prvu godinu. R.D.

MINIsTaRsTVO pROsVjETE I TElEkOM

Brzi internet za 150 Područnih jedinica

Ministarstvo prosvjete i Crnogorski Telekom proširiće internet pokrivenost na oko 150 područnih jedinica crnogorskih škola, dogovoreno je na sastanku ministra Damira Šehovića sa predstavnicima te kompanije. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Šehović se juče sastao sa izvršnom direktoricom Crnogorskog Telekoma Dinom Cibulskajom i direktorom Te-

lekomovog Sektora za poslovne korisnike Predragom Perkovićem. “Širenje interneta na područne jedinice će se realizovati u naredne dvije godine, čime će ove ustanove dobiti besplatan pristup mobilnom 4G internetu i brzom protoku podataka”, piše u saopštenju. Navodi se da je potpisivanje sporazuma kojim će se ozvaničiti saradnja planirano ubrzo. R.D.

Ukupan broj ljekara specijalista u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji sada je 297 Klinički centar Crne Gore bogatiji je za 37 novih specijalista, koji su u proteklih nekoliko mjeseci završili specijalizaciju ili užu specijalizaciju i time, istakao je direktor KCCG dr Jevto Eraković stekli pravo da, zajedno sa iskusnim kolegama, obavljaju najodgovornije i najzahtjevnije procedure u medicini. “Kadrovski kapaciteti Kliničkog centra sada su pojačani sa 30 specijalista i sedam užih specijalista, pa sada ukupan broj ljekara specijalista u našoj ustanovi iznosi 297, a užih specijalista 89 iz različitih oblasti medicine. Naši mladi ljekari, kroz obuku koju su završili, sarađivali su, kako sa našim stručnjacima u okviru Kliničkog centra, tako i sa eminentnim stručnjacima iz razvijenih evropskih centara. To će se svakako odraziti na njihov rad, a Klinički centar će, sa novim specijalistima u timu, dodatno unaprijediti kvalitet zdravstvene zaštite i još

ažurnije odgovori na sve radne zadatke”, naglasio je Eraković. On je podsjetio da je dužnost svakog doktora da životno usmjerenje i struku posveti zdravlju ljudi i da u tom djelovanju čuva ugled i dostojanstvo ove veoma značajne profesije. “Da bi se to postiglo, pored znanja i učenja, prosjeka i vještina koje ljekar stekne i koje će steći u toku rada, mora zadržati i razvijati one ljudske kvalitete, raditi vrijedno i predano, ali i imati dobru komunikaciju sa kolegama, a posebno sa pacijentima. Ubijeđen sam da ćete se i vi rukovoditi ovim postulatima tokom svog radnog vijeka, kako bismo svi zajedno dodatno unaprijedili kvalitet zdravstvenih usluga u našoj ustanovi”, kazao je Eraković. Klinički centar će, kako je najavio, u cilju dodatnog pojačanja kadrovskih kapaciteta i kvalitetnije edukacije mladih kolega, u narednom periodu, pored naših uvaženih renomiranih

stručnjaka angažovati vodeće ljekare iz raznih oblasti medicine koji će svoje znanje i iskustvo prenijeti našim doktorima,

Da bi se to postiglo, poreD znanja i učenja, prosjeka i vještina koje ljekar stekne i koje će steći u toku raDa, mora zaDržati i razvijati one ljuDske kvalitete, raDiti vrijeDno i preDano, ali i imati Dobru komunikaciju sa kolegama, a posebno sa pacijentima a sve u konačnom radi najvažnijeg, uzvišenog cilja, a to je dobrobit naših građana i briga o njihovom zdravlju. Država je, naglasio je ministar zdravlja Kenan Hrapović, jasno orijentisana ka zaštiti zdravlja stanovništva kao prioritetu koji nema alternativu.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

r bogatiji ecijalista

“Da je tako, potvrda je i vaš angažman koji slijedi nakon edukacije, a za šta su iz državnog budžeta opredijeljena značajna sredstva. Tako će biti i ubuduće. Vi ste armija koja od danas daje dodatnu snagu najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori. Imali smo i imaćemo sluha za svaki zahtjev koji zdravstvene ustanove upute Ministarstvu zdravlja, a tiče se dodjele specijalizacija i subspecijalizacija ljekarima koji žele da se usavršavaju i ljekarima koji su spremni da ojačaju sistem zdravstvene zaštite u svojoj zemlji”, poručio je ministar. On je naveo da se trenutno na specijalističkom usavršavanju nalazi oko 400 doktora medicine, a na subspecijalističkom 54 ljekara. “I ovo je naša snaga i ovi ljudi su osnovni potencijal sistema zdravstva. Jasnim i nedvosmislenim opredjeljenjem Vlade na edukaciji i ulaganju u kadar, pokazujemo kako Vlada vrednuje najhumaniju među svim profesijama, a samim tim i njene protagoniste, tačnije vas. Od 2012. godine našim ljekarima dodijeljeno je oko 600 specijalizacija, a u istom periodu upošljeno i oko

Foto: Dejan Lopičić

oG zdravstva

1000 medicinskih sestara, što je doprinos države u prepoznavanju potreba crnogorskog zdravstvenog sistema. To je zapravo 1.600 novih radnih mjesta u sistemu, što nas čini najvećom fabrikom koja proizvodi zdravlje”, istakao je Hrapović. Specijalisti će, kazala je medicinska direktorica KCCG prof. dr Marina Ratković, biti promoteri, koji će imati snage i želje da ono što su uradili do sada i nastave. “Kraj specijalizacije jedan je od najtežih ispita u okviru medicine, a sve ostalo se podrazumijeva i čini dubiozan rad”, poručila je ona. Specijalizacija je rezultat dugogodišnjeg školovanja i zalaganja pojedinačno koji, kazala je specijalista pedijatar Milica Gazivoda, obraćajući se u ime kolega, treba da bude prepoznat kao društveni uspjeh. “Nije dovoljan samo individualan angažman za poboljšanje zdravstvenog sistema, već sistemska podrška i razumijevanje, koje se nadam da ćemo dobiti”, istakla je Gazivoda i poručila kolegama da treba zajedničkim snagama da sačuvaju dostojanstvo profesije. J.V.Đ.

društvo

Kadrovski pojačani u 24 oblasti Ljekari Kliničkog centra koji su završili specijalizaciju i užu specijalizaciju od 10. jula 2018. do 20. juna 2019. godine su: dr Marko Albijanić urologija KCCG, dr Muhedin Kadić otorinolaringologija IBD, dr Milena Popović otorinolaringologija IBD, dr Albina Spahić anesteziologija, reanimatologija i intenzivna terapija KCCG, dr Velibor Bulatović pedijatrija IBD, dr Milica Gazivoda pedijatrija IBD, dr Dejan Maraš anesteziologija, reanimatologija i intenzivna terapija IBD, dr Nina Milošević oftalmologija IBD, dr Ivana Radojičić oralna hirurgija, dr Marija Nikolić infektologija KCCG, dr Branka Bulatović infektologija KCCG, dr Aleksandar Popović psihijatrija KCCG, dr Tea Dakić psihijatrija KCCG, dr Filip Uskoković grudna hirurgija KCCG, dr Marija Đurović interna medicina KCCG, dr Jelena Radosavović-Radović oftalmologija KCCG, dr Marko Borovinić ortopedska hirurgija i traumatologija KCCG, dr Gordana Stojanović imunologija KCCG, dr Irena Šubarić interna medicina KCCG, dr Nemanja Golubović oftalmologija KCCG, dr Marinko Paunović II specijalizacija plastična, rekonstruktivna i estetska hirurgija KCCG, dr Branko Lutovac pedijatrija IBD, dr Mira Bakić anesteziologija, reanimatologija i intenzivna terapija KCCG, dr Tijana Mitrić kardiohirurgija KCCG, dr Jelena Boljević klinička biohemija KCCG, dr Dragan Šarić II specijalizacija iz abdominalne hirurgije KCCG, dr Tijana Vukadinović otorinolaringologija KCCG, dr Ljubomir Obrenović radiologija KCCG, dr Biljana Vujović radiologija KCCG, dr Božidar Đurović oralna hirurgija KCCG i dr Nemanja Radojević mr sci. med. specijalista sudske medicine, stručna i naučna edukacija na “Takemi” programu međunarodnog zdravlja na Univerzitetu Harvard u Bostonu. Uže specijalizacije su završili: dr Ivana Milašević molekularno-biološka i imunološka dijagnostika KCCG, dr Milena Adžić dječja fizijatrija IBD, dr Vladimir Jovanović pulmologija KCCG, dr Saša Radović dječja urologija IBD, dr Danko Natalić perinatalna medicina KCCG, dr Ljiljana Globarević klinička neurofiziologija sa epileptologijom IBD, dr Draško Nikčević kardiologija IBD.

Institut za javno zdravlje

institut za javno zdravlje

U Crnoj Gori najčešće korišćena droga heroin U Crnoj Gori je najčešće korišćenja droga heroin, a prema posljednim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ) u potražnji za tretmanom bilo je oko 1.300 zavisnika, kazala je psiholog u IJZ-u Tatijana Đurišić. Ona je povodom 26. juna, Međunarodnog dana borbe protiv droga, kazala da se u Institutu od 2013. godine vodi Registar narkomanije. Đurišić je navela da su u Registru podaci iz javnih zdravstvenih ustanova o korisnicima droga koji su se javili zbog problema povezanih sa upotrebom droga. “Prema podacima iz Registra narkomanije za 2017. godinu, u potražnji za tretmanom bilo je ukupno 1.174 muškaraca i 132 žene, a najčešće korišćena droga je heroin, zbog koje se na tretman javilo 878 muškraca i 87 žena”, kazala je Đurišić agenciji Mina. Ona je objasnila da se podaci za registar sakupljaju samo iz bolničkih i vanbolničkih službi koje pripadaju javnom sistemu, a to su, domovi zdravlja, Odjeljenje za psihijatriju opšte bolnice Nikšić, Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota i Klinika za psihijatriju Kliničkog

centra. Prema njenim riječima, prosječan uzrast prve upotrebe droge bio je 22 godine za muškarce i 19 godina za žene, pri čemu se starosna granica novih registrovanih korisnika posljednih godina pomjera ka starijem uzrastu. “Prosječan uzrast početka tretmana za muškarce bio je 35 godina, a 29 za žene, dok se od navedenog broja u 2017. godini prvi put za tretman javilo 48 muškaraca i pet žena”, rekla je Đurišić. Uzrast prve upotrebe droge, kako je kazala, kod muškaraca bio 23, a kod žena 29 godina. “Godišnji broj novih korisnika prema podacima iz Registra, koji iskazuju potražnju za tretmanom je u padu, ali ukupan broj osoba koje traže tretman usljed upotrebe droga je nešto veći u posljednjih godinu dana što, međutim, nužno ne znači da je došlo do jednostavnog povećanja broja zavisnika”, navela je Đurišić. Ona je naglasila značaj i ulogu vaninstitucionalnih elemenata društva, a posebno porodice i zajednica čije su uloge nezamjenjive u primarnoj prevenciji, liječenju i sprečavanju recidiva. R.D.

273

osobe bile su posjetile su drop in centar u prvoj polovini godine

ZAPOŠLJAVANJE

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

DELEGACIJA ZZZCG I MRSS U POSJETI KOL

Mustafić: Unaprije javnih službi zapo Skoro izjednačene stope Zgrada Zavoda

BLAGI PAD BROJA NEZAPOSLENIH

anketne i registrovane nezaposlenosti U Crnoj Gori skoro su izjednačene stope anketne i registrovane nezaposlenosti. Podaci MONSTAT-a, dobijeni putem Ankete o radnoj snazi, koja je sprovedena u prvom kvartalu 2019. godine, u periodu od januara do marta, pokazuju da stopa nezaposlenosti iznosi 15 odsto, što je manje za 1,1 procenat u poređenju sa prvim kvartalom prošle godine. Anketiranje je obavljeno u 2.108 domaćinstva na teritoriji Crne Gore. Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva (6.181 lice), a za lica starija od 15 godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti (5.332 lica). Anketa se, kako u postup-

cima izbora uzorka, tako i kod definisanja upitnika, oslanja na preporuke Međunarodne organizacije rada. Stopa registrovane nezaposlenosti, prema sedmičnom izvještaju Zavoda za zapošljavanje, od 24.juna, iznosi 15,3 odsto i niža je za 3,05 odsto u odnosu na isti dan prethodne godine. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutno se nalaze 35.503 nezaposlena lica, za 7.079 manje nego lani. U poređenju sa prošlom sedmicom stopa registrovane nezaposlenosti opala je za 0,26 odsto, sa 15,56 na 15,30 procenata. Poslodavci su od početka godine objavili oglase za 17.268 slobodnih radnih mjesta.

STOPA NEZAPOSLENOST U EUROZONI 7.6 %

Najmanje mladih bez posla u Njemačkoj i Holandiji Stopa nezaposlenosti u euro zoni (EZ19), u aprilu 2019. iznosila je 7,6 odsto i smanjena je sa 7,7 odsto u martu 2019 i u odnosu na 8,4 odsto u aprilu 2018. Ovo je najniža zabilježena stopa u euro zoni od avgusta 2008. Stopa nezaposlenosti u EU28 u aprilu 2019. iznosila je 6,4 odsto i stabilna je u odnosu na mart 2019, a niža u odnosu na 7,0 odsto u aprilu 2018. Ovo je i dalje najniža zabilježena stopa nezaposlenosti za EU28 od početka izrade mjesečnih izvještaja EU o nezaposlenost u januaru 2000. Ove podatke je objavio Eurostat, Statistički zavod Evropske unije. Među državama članicama, u aprilu 2019. najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u Češkoj (2,1%), Nje-

mačkoj (3,2%) i u Holandiji (3,3%). Najviše stope nezaposlenosti bile su u Grčkoj (18,5% u februaru 2019), Španiji (13,8%) i u Italiji (10,2%). U poređenju s prethodnom godinom, stopa nezaposlenosti je smanjena u svim državama članicama osim u Luksemburgu i Poljskoj gdje je ostala stabilna, dok je porasla u Danskoj (sa 5,2% na 5,3%). Najveći pad stope nezaposlenost zabilježen je u Grčkoj (sa 20,6% na 18,5% između februara 2018. i februara 2019), Estoniji (sa 6,0% na 4,1% između marta 2018. i marta 2019) i u Španiji (sa 15,6% na 13,8%). Stopa nezaposlenosti mladih u EU 28, u aprilu 2019. iznosila je 14,2 odsto, a u euro zoni 15,8 odsto.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Javna služba Turske za zapošljavanje (ISKUR), prateći politike dvije vlade i veoma dobre uzajamne odnose u gotovo svim oblastima, i u narednom periodu će unapređivati saradnju po pitanju zapošljavanja. To podrazumijeva poboljšanje aktivnih mjera, praćenje zahtjeva privrede, potreba investitora i potreba za radnom snagom kao i uspješnu razmjenu iskustava dobre prakse i podataka u cilju poboljšanja usluga zapošljavanja. To je u Ankari ocijenio direktor Zavoda Suljo Mustafić, tokom dvodnevne radne posjete partnerskoj instituciji ISKURu i Turskoj Agenciji za međunarodni razvoj i koordinaciju (TIKA). Na radnim sastancima u Ankari, pored direktora Mustafića učestvovali su: direktorica Direktorata za tržište rada i zapošljavanje pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja Edina Dešić, pomoćnik direktora Zavoda Sektor za plan, analizu i statistiku Goran Bubanja, kao i samostalna savjetnica za informisanje Danka Rabrenović. “Zavod za zapošljavanje Crne Gore, kao institucija koja sprovodi zacrtane politike Vlade i Ministarstva rada i socijalnog staranja u oblasti aktivnih

politika zapošljavanja, njeguje međunarodnu saradnju sa državama u regionu. Posjeta kolegama u Ankari predstavlja dobar model kako unapređivati aktivne mjere i kako raditi na

Zavod za zapošljavanje Crne Gore, kao institucija koja sprovodi zacrtane politike Vlade i Ministarstva rada i socijalnog staranja u oblasti aktivnih politika zapošljavanja, njeguje međunarodnu saradnju sa državama u regionu

njihovom kvalitetu, poboljšanju i efikasnosti. Istovremeno, usvajajući dragocjena iskustva boljih, izlazimo u susret zahtjevima naše privrede u koju sve više dolaze investitcije iz Turske. U tom smislu je, za učesnike na tržištu rada, veoma značajno jačanje saradnje javnih službi za zapošljavanje Crne Gore i Turske”, poručio je Mustafić. Tom prilikom su razmijenjene informacije o stanju na tržištu rada u obje države. “Kao ISKUR poslujemo od 1946. godine. Brojne su usluge

zaposlenja koje pružamo nezaposlenim licima. Trudimo se da ih konstatno unapređujemo. Programi stručnog osposobljavanja, obuke na radnom mjestu, kao i programi obuka za preduzetnišvo su oblasti u kojima možemo pojačati saradnju i razmjenjivati iskustva”, istakao je pomoćnik direktora Javne službe Turske za zapošljavanje (ISKUR) Bekir Akturk, koji je bio domaćin posjete. Crnogorska delegacija je, tokom boravka u Ankari, posjetila i Tursku Agenciju za međunarodnu saradnju i koordina-

ŠEFA BIROA RADA PODGORICA ALEKSANDAR RAKOČEVIĆ: U CRNOG

Podrška moguća samo ukoliko su dio sistema

Rakočević

zapošljavanje

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

legama iz iskur-a turske

editi saradnju ošljavanja

Detalj iz Podgorice

Šta se podrazumijeva pod ponuđenim zaposlenjem

Okvir – ObrazOvanje, kvalifikacija, iskustvO Individualni plan zapošljavanja sadrži pregled poslova i zanimanja koje nezaposleno lice može obavljati prema njegovim stručnim, radnim i ličnim mogućnostima

Detalj iz Ankare ciju (TIKA), koja je direktno vezana za Vladu Republike Turske. “U saradnji sa resornim ministarstvima, državnim institucijama i lokalnim samoupravama u Crnoj Gori, na dnevnom nivou, se trudimo da ojačamo međusobnu saradnju i realizujemo što više projekata. Realizujemo projekte u više od 100 zemalja svijeta. Od dana osnivanja realizvali smo preko 200 projekata u Crnoj Gori, i nastavićemo i dalje. Crna Gora je za nas posebno značajna i zauzima posebno mjesto u našoj instituciji. Dijelimo sa vama zajedničke korije-

ne. Mi smo institucija koja gradi mostove prijateljstva između zemalja”, kazao je zamjenik predsjednika TIKA-e Birol Četin. Podsjetimo, dosadašnja saradnja Zavoda za zapošljavanje i ISKUR-a se odvijala kroz učešće u međunarodnim projektima koje su realizovali Evropska fondacija za obuku, Međunarodna organizacija rada i drugi, kao i kroz učešće u međunarodnim i regionalnim institucijama: Svjetskoj organizaciji javnih službi za zapošljavanje, te Centru javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Evrope.

Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, precizirano je da se ponuđenim zaposlenjem smatra posao u okviru stečenog nivoa obrazovanja, kvalifikacije i radnog iskustva, odnosno zaposlenje iz utvrđenog individualnog plana zapošljavanja. Zaposlenje se može ponuditi u mjestu prebivališta, odnosno boravka, te izvan mjesta prebivališta, odnosno boravka, udaljenog do 60 km do mjesta rada. Uslov je da poslodavac snosi troškove putovanja sredstvima javnog prevoza ili organizuje prevoz na posao i s posla. Zaposlenje se može ponuditi i izvan mjesta prebivališta, odnosno boravka, bez obzira na udaljenost do mjesta rada, ukoliko je obezbijeđen odgovarajući smještaj. Ponuđenim zaposlenjem, nakon 12 mjeseci od dana prijavljivanja u evidenciju nezaposlenih, smatra se zapo-

slenje koje odgovara njegovim ličnim i profesionalnim sposobnostima, koje je utvrđeno Individualnim planom zapošljavanja. To se ne odnosi na: trudnicu, lice sa invaliditetom, jednog od roditelja djeteta do osme godine života ako je drugi roditelj zaposlen, zatim na jednog od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, ako je drugi roditelj zaposlen, te na jednog od roditelja sa troje ili više maloljetne djece, ako je drugi roditelj zaposlen i roditelja koji se samostalno stara o djetetu do 15. godine života, osim ako na osnovu pisane izjave prihvati zaposlenje. U individualnom planu zapošljavanja definišu se aktivnosti i obaveze nezaposlenog lica i Zavoda, kao i rokovi za njihovo sprovodenje. Zavod, u saradnji sa nezaposlenim utvrđuje individualni plan radi pripreme za zapošljavanje i aktivnog traženja zaposle-

nja, u roku od 45 dana od dana prijave nezaposlenog lica Zavodu. Individualni plan sadrži pregled poslova i zanimanja koje nezaposleno lice može obavljati prema njegovim stručnim, radnim i ličnim mogućnostima, kao i pregled svih aktivnosti koje će nezaposleno lice sprovoditi u cilju zapošljavanja, prema utvrđenim rokovima. Individualni plan se usklađuje sa promjenama vezanim za nezaposleno lice, za koga se plan utvrđuje, kao i sa promijenjenim okolnostima na tržištu rada. Individualni plan je obavezujući dokumenat, koji se sačinjava u dva primjerka i potpisuje od strane savjetnika za zapošljavanje i nezaposlenog, pri čemu se jedan primjerak uručuje stranki, a drugi čuva u predmetu nezaposlenog. U planu se definiše termin ponovnog javljanja i termin dostupnosti nezaposlenog za pozive savjetnika za zapošljavanje.

gorskom druŠtvu visok stepen diskriminacije prema BivŠim zatvorenicima U crnogorskom društvu prisutan je visok stepen diskriminacije prema bivšim zatvorenicima i neophodno je raditi na smanjenju stigme. Po riječima šefa Biroa rada Podgorica Aleksandra Rakočevića, Zavod za zapošljavanje može pomoći osobama koje su odslužile zatvorsku kaznu, samo ukoliko su dio sistema. “U Crnoj Gori, nažalost, nije baš popularno iznijeti istinu o takvom stanju. Za samo 71 lice, u posljednjih 15 godina, u Crnoj Gori imamo podatak da je odslužilo kaznu za-

tvora. To nam značajno otežava mogućnost da pratimo statistiku i kretanja, a onda i da pomognemo tim licima”, rekao je Rakočević. On smatra da bi Zavod mogao brže i efikasnije djelovati ukoliko bi imali potpune informacije o korisnicima, što bi, kako je ocijenio, spriječilo osobe da počine novo krivično djelo i postanu povratnici. Kako je pojasnio, duža socijalna izolovanost prouzrokuje pad samopouzdanja, motivacije za rad, radne sposobnosti, što onemogućava pozicioniranje na tržištu rada. “Kategorija koja je najče-

šće uključena u programe koje sprovodimo predstavljaju ljudi kojima njihovo osnovno zanimanje nije dalo rezultate na tržištu rada. Nezavisno kojoj kategoriji pripadaju, pa i bivši zatvorenici, uključuju

U Crnoj Gori, nažalost, nije baš popUlarno iznijeti istinU o takvom stanjU. za samo 71 liCe, U posljednjih 15 Godina, U Crnoj Gori imamo podatak da je odslUžilo kaznU zatvora

se. Naravno, oni neće imati prioritet sam po sebi, ali zbog stanja u kakvom jesu i ukoliko mi to brzo prepoznamo, uključićemo ih u program”, rekao je Rakočević. On je naveo da nijesu sva krivična djela društveno štetna, da postoji čitav niz djela koja, nakon procesa rehabilitacije, nisu štetna za društvo. “Te osobe, uz stručnu podršku, treba analizirati i pružiti im šansu. Državnom sistemu svakako se isplati da pomogne jednom čovjeku koji je odslužio zatvorsku kaznu, kako ne bi ušao u proces

negativan za društvo”, ističe Rakočević. On kaže da ne postoje stimulativne mjere za poslodavce koji zapošljavaju osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu, jer je moguće da društvo nije razvilo, kako je ocijenio, dovoljan nivo senzibiliteta. “Sve ukazuje da ćemo vrlo brzo to prihvatiti. Zavod za zapošljavanje učesnik je mnogih konferencija na tu temu. Saradnjom sa nevladinim sektorom, kroz različite programe, pomagali smo ljudima i prije izlaska”, naglašava Rakočević.

crna gora

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

gradoNačelNik Podgorice u Posjeti Mz

NaredNe godiNe i povezivaNje Na

Bar: Na lokaciji gdje je treBalo da Bude izgrađeN oBjekat vrtića

Počelo uređenje terena u dvorištu srednjih škola Radnici nikšićkog konzorcijuma “LD Gradnja- IvkonTelemont- Ekoplant- EningLars fire” započeli su raščišćavanje terena u dvorištu Gimnazije/Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, gdje je trebalo da bude sagrađen vrtić. Na ovom lokalitetu planirano je ravnanje terena, rušenje staze od armiranog betona, mašinski iskop zemlje, uklanjanje tamponiranog nasipa na ulazu, nabavka zemlje i ravnanje iskopa, kao i nasipanje zemlje iz iskopa na mjestu širokog iskopa i amfiteatra, popravljanje oštećenja na malom amfiteatru i demontaža unutrašnje i spoljašnje ograde. Takođe, planirano je uklanjanje svih privremenih gradilišnih objekata, sječa drveća niskog kvaliteta, vađenje panjeva i odvoz na deponiju, te rezanje suvih grana i sadnja čempresa i ruzmarina. Ovo je, kako je Bar-Infu saopšteno iz Građanske inicijative, prva faza uređenja dvorišta. Iako je prvobitno ova faza obuhvatala parterno-hortikulturno uređenje, od toga se, kako objašnjavaju iz Građanske inicijative, odustalo, pa prva faza sada podrazumijeva “grube” radove. Čempresi će, prema planu, biti posađeni po rubu dvorišta, sa sjeverne i istočne strane, a ne, kako je prvobitno najavljivano, po cijelom dvorištu. Iz Opštine Bar podsjećaju da je lokalna samouprava “cijeneći potrebu da se prostor nekadašnjeg gradilišta dječjeg vrtića u Baru što prije sanira i dovede u prihvatljivo stanje, iskazala spremnost

da uzme učešće u ovom postupku i stavi na raspolaganje sve svoje stručne i administrativne kapacitete”. Ovo potvrđuje i što su proteklih mjeseci nadležni iz lokalne samouprave aktivno učestvovali u dugotrajnom i komlikovanom procesu pronalaženja adekvatnog rješenja koje će zadovoljiti kako učesnike protesta, tako i najmlađe Barane. Tim povodom su predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i saradnici održali sastanke sa predstavnicima Građanske inicijative. Podsjećamo, Ministarstvo prosvjete, kao investitor, trebalo je da gradi vrtić koji je neophodan gradu zbog prebukiranosti postojećih kapaciteta, uz podršku Banke za razvoj, u iznosu od 2.500.000 eura. Međutim, nakon postavljanja kamena temeljca u oktobru prošle godine, počeli su protesti građana, koji su na kratko obustavljeni nakon sporazumne odluke predstavnika Opštine i Građanske inicijative da se odluka o gradnji vrtića na spornoj lokaciji, još jednom preispita na Skupštini. Na sjednici SO Bar u novembru, kojoj su prisustvovali, i u raspravi učestvovali i predstavnici Građanske inicijative, njihov prijedlog da vrtić bude izgrađen na drugom mjestu, nije dobio potrebnu skupštinsku podršku. Protesti su nastavljeni sve dok nije određena nova parcela za izgradnju predškolske ustanove. Posljednji protest održan je krajem februara. Nova lokacija površine od 6.340 m2 nalazi se u zahvatu DUP-a Topolica-Bjeliši, iza Instituta za suptropske kulture.

radonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković razgovarao je juče sa mještanima Zagoriča i Zlatice, poručivši da se u ovim naseljima naredne godine može očekivati izgradnja i povezivanje na kolektorsku mrežu budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Vuković je istakao da Zagorič predstavlja najveći izazov kada je riječ o legalizaciji objekata, te da su se Glavni grad i država uključili kako bi pronašli najbolje rješenje u smislu finansijske konstrukcije, koja bi ljudima pomogla da plate to zemljište i objekte. On je istakao da je rješenje te situacije prioritet kako bi se konačno završila komplikovana priča o imovinskopravnim odnosima u park šumi Zagorič.

■ SAOBRAĆAJ VELIKI

no sa ostatkom grada”, kazao je Vuković govoreći o planovima za dalji razvoj ovog dijela grada.

PROBLEM

Prema njegovim riječima, najveći problem ovoga dijela grada je saobraćajna povezanost. “Zagorič danas sigurno ima preko 20.000 stanovnika, stanogradnja je i dalje u ekspanziji, tako da će se broj stanovnika povećavati. To predstavlja ozbiljan izazov za gradsku upravu, jer stanje infrastrukture ne prati te demografske trendove. Imamo Ulicu Ludviga Kube i Ulicu Drugog crnogorskog bataljona. Sa obje ulice imamo određene probleme. Najlogičnije bi bilo, ono što ste vi predložili, da se Ulica Drugog crnogorskog bataljona proširi i iz Agencije za izgradnju i razvoj sam dobio informaciju da je to moguće. Ta bi se ulica nastavila na šetalište na Morači, koje planiramo da radimo od Zagoriča do Blažovog mosta, ali bismo na taj način ušli u urbanističku parcelu koja se nalazi preko puta i koja je privatno vlasništvo. Kako ne bismo ugrožavali interese privatnih vlasnika, mislimo da je mnogo bolja ideja – i to smo pokrenuli prema Ministarstvu odr-

Takođe, vrTić u Zagoriču od sjuTra će imaTi fekalnu kanaliZaciju, a već u ponedje- ■ FEKALNA KANALIZACIJA ljak će vodovod počeTi radove na aTmosferskoj kanaGradonačelnik je istakao da liZaciji, kako bi bio omogu- će naredne godine u svim uliu Zagoriču biti urađena ćen nesmeTan prilaZ djeci i cama fekalna kanalizacija, gdje god rodiTeljima, u šTo će biTi in- ne postoji ova infrastruktura. vesTirano 30.000 eura Taj posao će biti urađen u živog razvoja i turizma – da se mijenja PUP za Podgoricu, koji je usvojen prije pet godina. U Ulici Ludviga Kube je nešto bolja situacija, ali nijesmo dobili dozvolu da tamo bilo šta radimo, zbog toga što ulica prolazi duž željezničkog koridora”, kazao je Vuković. Ističe da je Glavni grad opredijelio 450.000 eura za eksproprijaciju, kao i 250.000 eura za prvu fazu rekonstrukcije - od mjesta gdje su zgrade u naselju Gorica C do kraja ove ulice, odnosno objekta Poliklinike Filipović. “Ne zavisi dominantno od nas, ali bez toga ne možemo pričati o Zagoriču kao o naselju koje je kvalitetno veza-

sklopu izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda (kolektora) i od ukupno 20 kilometara pripadajuće kanalizacione mreže, Zagorič će dobiti četiri tokom 2020. godine. Takođe, vrtić u Zagoriču od sjutra će imati fekalnu kanalizaciju, a već u ponedjeljak će Vodovod početi radove na atmosferskoj kanalizaciji, kako bi bio omogućen nesmetan prilaz djeci i roditeljima, u što će biti investirano 30.000 eura. Tokom 2018. godine “Vodovod” je na teritoriji MZ Zagorič investirao oko 130.000 eura, a “Putevi” skoro 200.000 eura. Kada je riječ o zahtjevima građana iz Mjesne zajednice Zlatica, Vuković je istakao da

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

crna gora

Z Zagorič i Zlatica najavio

izgradNja a kolektor SvečanoSt u Dvorcu kralja nikole

Opština Bar nagradila 127 najBOljih učenika

će i u tom dijelu grada biti riješen problem fekalne kanalizacije kroz izgradnju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda, što znači da će tokom naredne dvije do tri godine i taj problem biti riješen. Gradonačelnik Vuković i zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović govorili su i o tekućem investicionom ciklusu od 200 miliona eura ulaganja u kapitalne infrastrukturne projekte u Glavnom gradu. M.M.

Vuković je istakao da će iduće godine biti urađen nastavak Bulevara Vilija Branta na Zlatici u dužini od 500 metara ka Kolašinu, gdje će biti skretanje ka budućem auto-putu

novčane nagrade, nagrađeni učenici su dobili i poklon knjigu monografiju “Barski ljetopis” - prvih 30 godina. Spičanović je istakla da za nju, biti u društvu najboljih, predstavlja privilegiju. “Neka izvrsnost bude vaš moto i rukovodni princip u daljem školovanju i radu. Ali svakako želim da pozdravim i one koji su bili vaše najveće ohrabrenje i oslonac na tom putu,vaše posvećene roditelje i nastavnike koji večeras dijele vaš uspjeh i koji su posebno ponosni na vas. Grad Bar je ponosan na vašu mladost i pregalaštvo. Želim vam da smjelo i samouvjereno koračate kroz život, da nižete uspjehe koje ćemo mi iz Opštine Bar uvijek znati da prepoznamo i na pravi na-

čin cijenimo i nagradimo. Neka Luča koju ste zaslužili i kojom se s pravom dičite zaista bude vaša svjetlost u kosmosu najraznovrsnijih mogućnosti, ali i izazova, iskušenja, prepreka i svega onog što čini savremeno društvo. Ne zaboravite da ona simbolizuje vrijednosti koje su vaše izvorište, u okrilju kojih ste ponikli i vaspitavani i koje treba da nastavite da njegujete - predan rad, disciplinu, poštovanje, slijedjenje pravih uzora i traganje za novim saznanjima! Vjerujem da ćete, ma gdje nastavili svoje školovanje, osjetiti potrebu da se vratite svom gradu, da ga unapređujete, razvijate i činite najpoželjnijim mjestom za život i rad”, kazala je Spičanović.

PoDgorica: Sajam ª montenegro Halal exPo 2019º

Glavni grad daje doprinos za izgradnju vrtića na Zlatici

Vuković je poručio da je Glavni grad podržao inicijativu za izgradnju vrtića, koju su ranije delegirali mještani MZ Zlatica, i o tome je već postignut dogovor sa predstavnicima Ministarstva prosvjete. “Glavni grad će i za taj vrtić dati svoj doprinos u vidu vrijednosti zemlje i komunalija, kako to uvijek radimo kada su u pitanju objekti od opšteg interesa, ali se ti, često milionski ulozi Glavnog grada zaborave pome-

Potpredsjednica Opštine Bar mr Tanja Spičanović sinoć je na svečanosti održanoj u Dvorcu kralja Nikole uručila nagrade najboljim učenicima barskih osnovnih i srednjih škola za školsku 2018/19. godinu. Ove godine je 127 učenika osnovnih i srednjih škola dobilo diplomu “Luča”. Za 62 osnovca dobitnika diplome “Luča” obezbijeđena je novčana nagrada u iznosu od 50 eura. Istu nagradu doblii su i učenici srednjih škola koji su tokom školovanja u osnovnoj i srednjoj školi imali odličan opšti uspjeh i primjerno vladanje, njih 40, dok je 25 srednjoškolaca, koji su tokom cjelokupnog školovanja imali odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta, nagrađeni sa po 100 eura. Osim

nuti”, kazao je Vuković. Kada je riječ o park šumi Zlatica, Glavni grad se opredijelio za model javno-privatnog partnerstva, kako bi ovaj prostor za namjenu sportskih sadržaja dobio kvalitet, a ujedno bilo obezbijeđeno njegovo čuvanje. Vuković je istakao da će iduće godine biti urađen nastavak Bulevara Vilija Branta na Zlatici u dužini od 500 metara ka Kolašinu, gdje će biti skretanje ka budućem auto-putu.

prezentacija halal industrije Udruženje za promociju i razvoj islamske ekonomije u Crnoj Gori, uz podršku državnog Fonda za ostvarivanje i zaštitu manjinskih prava Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorica, organizuju Sajam “Montenegro Halal Expo 2019”, koji ima za cilj prezentaciju proizvoda i usluga halal industrije u Crnoj Gori. “Montenegro Halal Expo 2019” će se održati 27. i 28. juna 2019. godine u 17 sati na platou ispred Sahat-kule (Trg vojvode Bećira-be-

ga Osmanagića), Stara varoš, u Podgorici. Očekuje se oko 20 izlagača iz Crne Gore i regiona. Drugog dana sajma, 28. juna 2019. godine u 14.30 sati u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, biće organizovan seminar na temu “Halal turizam - potencijal za rast i razvoj”, na kojem će predavanje održati rukovodilac Centra za sertifikovanje halal kvaliteta iz Hrvatske doc.dr.sc. Aldin Dugonjić. Halal industrija je širok pojam koji pored hrane obu-

hvata i finansije, farmaciju, turizam, putovanja, modu, zabavu, zdravstvo i obrazovanje. Crna Gora ima puno potencijala za razvoj halal industrije posebno u oblasti turizma i finansija. Halal turizam se sve intenzivnije razvija globalno, te se predviđa da će do 2020. godine vrijednost ovog tržišta iznositi 200 milijardi američkih dolara. Značajan rast razvoja halal turizma postaje sve važniji za zemlje kojima je zarada od turizma glavni izvor privrednog rasta.

crna gora

BIJELO POLJE: SASTANAK MALINARA

Subvencije 10 centi

U Bijelom Polju održan je sastanak predstavnika lokalne uprave, malinara i hladnjačara na temu utvrđivanja cijene maline. Predsjednik Opštine Petar Smolović, sekretari sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj i ruralni i održivi razvoj Džafer Gusinjac i Jasmin Ćorović razgovarali su sa predstavnicima klastera malinara i predstavnicima hladanjačara o ovogodišnjoj cijeni maline. Smolović je upoznao prisutne da će Opština i ove godine subvencionirati proizvođače sa 10 centi. „Uzimajući u obzir značaj ove proizvodnje odlučili smo se da i ove godine pružimo podršku proizvođačima maline i nadamo se da će se broj prozvođača u narednom pe-

riodu povećati, istakao je prvi čovjek opštine. Na sastanku je konstatovano, da je kapacitet hladnjača za dnevni prijem 35 tona, što će, vjerovatno biti uvećano sa dodatnih 12 tona, a očekuje se ukupan rod od 500 tona. Razgovarano je i o unapređenju malinarstva, o razvoju klastera i ovogodišnjoj cijeni koja treba da bude obostrano prihvatljiva kako bi se malinarstvo u Bijelom Polju još više razvilo i kako bismo bili konurentni i eventualno u narednom periodu malinu izvozili i na tržišta Francuske i Italije kada dostignemo potrebnu količinu. Podsjetimo da je u Bijelom Polju prošle godine osnovan prvi klaster maline u Crnoj Gori u kojem su svi veći malinari i hladanjačari. B.Č.

Sa sastanka malinara

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka kompjuterske opreme preko 1000.00 eura za potrebe Univerzitet Crne Gore- Rektorat ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 62 500, 00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1829 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 26.06.2019. godine. Lice za davanje informacija Miodrag Zarubica telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka goriva za putnička vozila za potrebe Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore sa mogućnošću zaključivanja okvirnog sporazuma na period od dvije godine, ukupne procijenjene vrijednosti za prvu godinu sa uračunatim PDV-om 20 000, 00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-835 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 26.06.2019. godine. Lice za davanje informacija Dejan Pejović telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Sa konferencije o besplatnoj pravnoj pomoći

JAČANJE SISTEMA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI u BIJELOM POLJu

Kancelariji za pola godine upućeno 55 zahtjeva

U okviru projekta “Jačanje sistema besplatne pravne pomoći”, koji se realizuje u Bijelom Polju, od početka godine, Kancelariji za besplatnu pravnu pomoć upućeno je 55 zahtjeva koji su se odnosili na pravno savjetovanje i zastupanje na sudu. Predsjednik NVO „Evropski omladinski centar Crne Gore“, Mladen Španjević saopštio je na konferenciji za novinare, da je upravo otvaranje kancelarije i pružanje pravne pomoći građanima Bijelog Polja i najjasniji pokazatelj uspješnosti priče, koju je podržalo i Ministarstvo pravde Crne Gore. “Poznato je da u opštini Bijelo Polje ima mnogo ugroženih ljudi, koji nemaju mogućnosti i sredstava da putem sudskih postupaka ostvaruju svoja prava i upravo zbog njih smo pokrenuli ovaj projekat, kako

bi im omogućili da bez obzira na materijalne i imovinske mogućnosti imaju pristup sudu. Jer, to je i suština ovog instituta, da pomogne ljudima da efikasno zaštite svoja prava, da imaju pravično suđenje i da pristupe sudu ili drugim državnim organima pod jednakim uslovima i bez diskriminacije”, istakao je Španjević. Kako je naveo, iako pri Osnovnom sudu već postoji kancelarija za besplatnu pravnu pomoć, ona nije dovoljno iskorišćena. “Mi smo prije same izrade projektne ideje radili analizu i došli do podataka da je 2016. godine svega 29 ljudi koristilo mogućnost besplatnog pravnog instituta, a tokom 2017. bilo je 19 podnijetih zahtjeva. To je poražavajući podatak, koji nas je i nekako natjerao da promovišemo taj sistem i pokrenemo

ovaj projekat”, istakao je Španjević, dodajući da je razlog takve situacije prije neinformisanost, ali donekle i nepovjerenje građana u ovakve institute pomoći. Advokatica Gordana Femić smatra da se institut besplatne pravne pomoći nedovoljno koristi i zbog strogih zakonskih propisa. “Posebno ukoliko uzmemo u obzir da je veliki broj stanovništva Bijelog Polja, zapravo sa seoskog područja, tako da svi oni manje ili više imaju određene nepokretnosti na svoje ime, a tiču se zemljišta ili porodičnih stambenih zgrada. Sa druge strane, zakonom je određeno da pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju lica bez imovine i lica čija su primanja manja od 30 odsto od minimalne zarade u Crnoj Gori”, kazala je Femić. B.Č.

VIKENd u KOLAšINu BOgAT dOgAđANJIMA

Okupljanja sportista i plesača Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

ISPRAVKA GREŠKE U JAVNOM POZIVU ZA IZGRADNJU PUTNE I VODOVODNE INFRASTRUKTURE U RURALNIM PODRUČJIMA Vrši se ispravka Javnog poziva za izgradnju putne i vodovodne infrastrukture u ruralnim područjima predmetnog Projekta, u Opštinama (Nikšić, Šavnik, Žabljak, Petnjica, Bijelo Polje, Berane i Mojkovac) koji je objavljen u Dnevnim novinama dana 26.06.2019.godine u dijelu gdje se navodi kontakt osoba navedena elektronska adresa maja.vukasevic@mpr.gov. zamjenjuje se sledećom adresom maja.vukasevic@mpr.gov.me

Bogat program za predstojeći vikend privući će po mišljenju zaposlenih u LTO veliki broj turista. Naime, peti Internacionalni košarkaški kamp najznačajnija sportska manifestacija koja se već tradicionalno održava u Kolašinu, u organizaciji naših poznatih košarkaških asova Vlada Šćepanovića i Sava Đikanovića. Zatim slijedi “Mauntain biking Čiker marathon”, a potom i manifesta-

cija “Maratonska tango subota u Kolašinu”. Direktor LTO Aleksandar Vlahović kazao je da je početak kampa planiran za subotu, a trajaće do 11. jula, te da će okupiti veliki broj talentovane djece i edukovanih košarkaški treneri. Opština Kolašin i LTO su finansijski i organizaciono podržali ovu manifestaciju. Osmi po redu „Mountain biking Čiker maraton“, desetodnev-

ni biciklistički maraton koji će ove godine okupiti više od 130 učesnika. Biciklisti su krenuli iz Kraljeva 23.06. a prejko Kolašina i Podgorice u Tivat stižu 2. jula. „Maratonska tango subota u Kolašinu“ u organizaciji tango škola „Tango i tačka“ iz Podgorice i „Tango natural Montenegro“ iz Kolašina, a uz podršku LTO, održaće se u hotelu Bianca Resort i restoranu „Biogradsko jezero“. Z.K.

CRNA GORA

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

UNAPREĐENJE ŠUMARSTVA U KONTEKSTU RURALNOG RAZVOJA

UGLEDATI SE NA SLOVENCE I HRVATE U Bijelom Polju juče je održana radionica na temu “Unapređenje politike šumarstva u kontekstu ruralnog razvoja predvođeno sektorskim organizacijama civilnog društva“. Organizator je Savez udruženja privatnih vlasnika šuma Crne Gore, u okviru sub-granta projekta podržanog od od strane projekta „Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacijama civilnog društva“, finansiran od starne EU i Ministarstva javne uprave. Sastanku su prisustvovali privatni vlasnici šuma i pojedine NVO iz oblasti šumarstva i zaštite životne sredine iz Bijelog Polja, Rožaja, Plava, Gusinja, Mojkovca. Na radionici je predstavljena sveobuhvatna analiza, pripremljena od strane mr Franca Ferlina, angažovanog konsultanta iz Slovenije. U toku diskusije posebno se obratila pažnja na sledeće nedostatke koja se tiču gazdovanja u privatnim šumama.

Sa sastanka posvećenog šumarstvu Bogoljub Turković smatra da je važno da privatni vlasnici mogu shodno zakonu obavljati određene poslove vezane za gazdovanje šumama u svom programu, kako je i u EU i u Sloveniji i Hrvatskoj. Posebno je nagla-

šeno da planovi za gazdovanje privatnim šumama treba da budu jednostavniji i dostupniji, dok je predstavnik udruženja privatnik vlasnika šuma iz Rožaja istakao da je veliki problem nepostojanje jasnih razgraničenja između

šumskih posjeda. Predsjednik Udruženja iz Plava Salko Pejčinović smatra da postojeće stanje treba biti usmjereno u dijelu definisanja granica Nacionalnog parka „Prokletije“ i privatnih šuma u Plavu

i Gusinju. Predsjednik Saveza, Marko Hajduković je istakao da je analiza konsultanta iz Slovenije pokazala da je stanje u sektoru potrebno unaprjeđivati, u smislu sprovođenja komercijalnih aktivnosti od strane privatnih vlasnika šuma, kao što su sakupljanje pečurki i ostalih šumskih plodova. Takođe je razgovarano o mogućnosti uvođenja preduzeća ili licenciranih pojedinaca koji bi vršili doznaku u privatnim šumama, o mogućnostima otpreme na kamionskom putu, kako bi se izbjegli problemi usljed oštećenja pločica koji nastaje usljed transporta drveta iz šume, inventura šuma u privatnim posjedima, kao i dodavanje novih posjeda koji su prerasli u šume tokom zadnjih godina. Posebno je diskutovano o mogućnostima unošenja šumarskih mjera u budući evropski fond za poljoprivredu i ruralni razvojIPARD program. B.Č.

BAR: NEPROPISNO ODLAGANJE SMEĆA

Komunalna izrekla kaznu od 500 eura Oborene pinjole u Vlikom parku

TIVAT: UKLONJENA TRI STABLA U VELIKOM PARKU

Stare pinjole zamijeniće mladima Uz stručnu pomoć alpinista i hidraulične korpe Službe zaštite i spašavanja Tivat, uklonjena su tri stara i nakrivljena stabla pinjola u Velikom gradskom parku, u okviru akcije zamjenske sadnje, na prostoru u neposrednoj blizini parkinga JU OŠ „Drago Milović“ i međunarodne škole Knajtsbridž (Knightsbridge Schools International Montenegro). „Stabla su bila visoka oko

20 metara, pa su usljed toga i specifičnosti lokacije, uklanjanje obavili alpinista Dejan Verigo iz PK „Subra“ u saradnji sa radnicima „Komunalno“ d.o.o. Tivat i Službom zaštite i spašavanja Opštine Tivat, na čemu se svima zahvaljujemo“, saopštio je Igor Mamula, savjetnik u Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj. Oni su posebno zahvalni Službi zašti-

te i spašavanja koja je stavila na raspolaganje specijalizovano vatrogasno vozilo, kako bi rad u tim ekstremno toplim danima u što većoj mjeri ubrzali i olakšali. Ranije su u okviru iste akcije uklonjena četiri stabla. Zamjenska sadnja biće urađena sadnicama istih vrsta borova, koje su pribavljene i smještene u rasadniku “Komunalno” d.o.o. u parku. Z.K.

Obilaskom terena i pojačanim komunalnim nadzorom, službenici Komunalne policije opštine Bar su zatekli A.N. i A.S. iz Bara, kako odlažu kabasti i zeleni otpad van kontejnerskog mjesta u naselju Dubrava pored magistralnog puta Bar – Ulcinj, javlja barinfo.me. Komunalna policija je izrekla novčanu kaznu i izdala prekršajne naloge u visini od po 500 €. “Svakodnevnim obilaskom terena Komunalna policija opštine Bar ulaže velike napore u suzbijanju nepropisnog odlaganja kabastog i drugog otpada, van kontejnerskog mjesta i na javnim površinama. Apelujemo na sve građane da vode računa

Bar gdje i na koji način odlažu otpad, jer će, u suprotnom, Komunalna policija preduzeti zakonom propisane radnje i počinioci će biti sankcionisani. U cilju održavanja komunalnog reda, komunalni policajci će i u narednom periodu svakodnevno obilaziti teren. Još jednom, molimo sve građane ukoliko zateknu lica kako odlažu otpad bilo koje vrste na mjestima gdje to nije predviđeno da se obrate Komunalnoj policiji na broj telefona 060 000 800 ili sačine fotografije koje bi poslali na isti broj, na viber ili whatsapp, kako bi zajedničkim naporima sačuvali lijepu sliku našeg grada”, navode iz Komunalne policije.

svijet

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

izvještaj kancelarije un za borbu protiv narkotika

Proizvodnja kokaina na najvišem nivou do sada

Proizvodnja kokaina dostigla je od 2017. do danas najviši nivo do sada, a heroin se u zapadnu i centralnu Evropu švercovao prije svega iz Avganistana preko Balkana, proizlazi iz godišnjeg izvještaja o narkoticima Kancelarije UN za borbu protiv narkotika i borbu protiv organizovanog kriminala. Kako prenosi Tanjug, širom svijeta je 2017. oko 271 milion ljudi koristio narkotike, a oko 35 miliona, više nego što se očekivalo, bilo je zavisno od narkotika ili se nalazilo pod ljekarskom terapijom zbog narkotika. Broj osoba koje su koristile narkotike je ostao na stabilnom nivou u poređenju s prethodnim izvještajem, ali je u poređenju sa 2009. veći za čak 30 odsto. Kanabis je najrasprostranjenija droga u svijetu, pokazuje izvještaj i ukazuje da je 188 mi-

liona ljudi koristilo ovu drogu 2017. godine. Dok je broj korisnika kanabisa ostao stabilan u posljednjoj deceniji, pada broj zaplijenjenog kanabisa. Oko 53,4 miliona ljudi, odnosno 56 odsto više nego 2016, koristilo je opioide kao što su heroin i opijum. Te droge su sve popularnije i uzrok su za dvije trećine od 585.000 osoba koje su 2017. umrle od konzumiranja narkotika. Sintetička droga “fentanil” navodi se kao jedan od glavnih uzročnika smrti brojnih zavisnika u SAD, i dodaje se da u Evropi raste tržište za ovaj narkotik. Što se tiče proizvodnje kokaina, 2017. je sa 1.976 tona proizvedeno više nego ikada prije. U izvještaju se Kolumbija navodi kao najveći proizvođač kokaina (70 odsto). Prema izvještaju, 18,1 milion ljudi koristio je ovu drogu, pri

čemu je najviše zavisnika u Sjevernoj Americi i Okeaniji. Kokain koji dolazi na tržište Evrope porijeklom je iz Perua, Bolivije i Kolumbije. Heroin, kako se navodi, pretežno se preko zemalja Balkana transportovao do zapadne i centralne Evrope, a nabavljan je uglavnom u Avganistanu, odakle je švercovan preko Irana i Turske do balkanskih zemalja. Darknet, kao glavno mjesto za trgovinu narkoticima, izgubio je na popularnosti, što se dovodi u vezu s brojnim akcijama policije koje su dovele do zatvaranja ključnih velikih tržišta preko interneta. Godišnji izvještaj UN bavio se ovaj put i situacijom u zatvorima, pri čemu je ustanovljeno da postoji potreba za djelovanjem kada je riječ o prevenciji korišćenja narkotika, ali i ponudi za odvikavanje.

istraživanje u sedam zemalja

Evropljani najviše strahuju od ratova i konflikata Građani Evrope tri decenije poslije pada Berlinskog zida zabrinuti su i uznemireni zbog bezbjednosne situacije, pokazalo je istraživanje. Istraživanje njemačke Fondacije “Fridrih Ebert” i Evropskog pokreta u Srbiji “Bezbjednosni radar 2019: Buđenje za Evropu” je pokazalo da najviše strahuju od eventualnog rata i konflikata. Istraživanje je rađeno u sedam evropskih zemalja - Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Letoniji, koje su i članice EU, ali i u Rusiji, Ukrajini i Srbiji .Na pitanje “čega se plaši-

te kada je riječ o bliskoj budućnosti”, 78 odsto ispitanika iz svih sedam zemalja kazalo je da su to rat i konflikti. Istraživanje pokazuje i da je veliki broj građana svjestan pogubnosti klimatskih promjena i neadekvatnog odgovora društava na te promjene, a 75 odsto je zabrinuto zbog terorizma. Prema istraživanju, građani kada razmišljaju o bezbjednosti, kao važne igrače koji tome doprinose vide SAD i Rusiju, i to kada je u pitanju Amerika, 50 odsto je vidi kao prijetnju bezbjednosti, a 43 odsto to vidi u Rusiji.

borba protiv klimatskih promjena prioritet francuske

Makron odredio crvenu liniju o kliMi na saMitu lidera G 20 Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je u Tokiju da je Francuska odredila “crvenu liniju” o klimi i da neće potpisati zajedničku deklaraciju sa samita lidera Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G20) i zemalja u razvoju koji počinje u petak u Osaki ako dokument ne sadrži “ambicije” o borbi protiv klimatskih promjena. “Ako ne budemo govorili o međunarodnom sporazumu o klimi postignutim u

Parizu 2015. i ako ne možemo da branimo klimatske ambicije u sali sa 20 osoba, onda će to biti bez Francuske. Veoma jednostavno”, rekao je Makron obraćajući se francuskoj zajednici koja živi u Japanu. Makron je rekao da ne želi da zajednička deklaracija sa samita lidera G 20 “bude nazadovanje” u borbi protiv globalnog zagrijevanja u odnosu na ranije tekstove potpisane tokom sastanaka G 20. “Nemamo pravo da sa-

mit G 20 bude bez koristi”, rekao je francuski predsjednik koji je o tom pitanju razgovarao sa japanskim premijerom Šinzom Abeom. Lokalni mediji prenijeli su da radna verzija zajedničke deklaracije sa samita G20 ne sadrži djelove o klimatskim promjenama kako bi bila prihvatljiva sa SAD. Američke vlasti su ranije istupile iz međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama, ali to povlačenje stupa na snagu tek 2020. godine.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

SVIJET

MUČNA SUDBINA MIGRANATA: PRIZORI KOJI SU SABLAZNILI SVJETSKU JAVNOST

TIJELA OCA I ĆERKE PLUTAJU RIJEKOM, CENTRI ZA DJECU LIČE NA LOGORE

Fotografija mrtvog oca i djeteta pronađenih na obali rijeke Rio Grande na dijelu američke granice sa Meksikom brutalan je podsjetnik na ono sa čime se mnogi migranti susreću u pokušaju da se domognu Sjedinjenih Američkih Država. Otacj i kćerka iz El Salvadora pronađeni su kako leže sa licem okrenutim prema dolje u rijeci Rio Grande, javio je Si-En-En, a prenio Jutarnji list. Mnogi već mjesecima upozoravaju da će porasti broj mrtvih na granici jer su migranti sada prisiljeni da pokušavaju da granicu pređu na opasnijim područjima, zbog američke politike koja sada otežava dobijanje azila. Vlasti El Salvadora identifikovali su nesretne ljude kao Alberta Martineza i njegovu kći Endži Valeriju Martinez. Oni su se utopili u nedjelju kad su pokušavali da uđu u SAD. Njihova tijela pronađena se u ponedjeljak u blizini Matamorosa u Teksasu, piše Si-En-En i dodaje, pozivajući se na AP, da je djevojčica imala samo dvije godine. Fotografiju je snimila novinarka Džulija Le Duk koja živi u Meksiku. Na njoj se vidi kako je djevojčica uvučena u očevu majicu, a njena desna ruka je oko njegovog vrata. Njihova su tijela doplutala do riječne obale. Ova fotografija podsjeća na onu trogodišnjeg sirijskog dječaka Ajlana Kurdija, čije je tijelo isplivalo na plaži u Tur-

skoj 2015. godine. Nakon ove smrti oca i djeteta salvadorska ministarka spoljnih poslova Aleksandra Hil zamolila svoje sunarodnike da ostanu kod kuće i pokušavaju da sarađuju s vladom u rješavanju ekonomskih problema zbog kojih najčešće pokušavaju da migriraju na sjever. “Naša zemlja opet tuguje. Molim vas, sve porodice, roditelje: nemojte da rizikujete. Život vrijedi puno više”, rekla je. Dodala je i kako sarađuje s meksičkim vlastima na vraćanju posmrtnih ostataka oca i djeteta. Novoizabrani predsjednik El Salvadora Nadžib Bukele izjavio je i kako će vlada finansijski pomoći porodicama čiji su članovi ovako izgubili život.

■ IZMJEŠTANJE DJECE MIGRANATA U SAD

Više od 100 djece migranata vraćeno je u pograničnu stanicu u Klintu, na granici SAD sa Meksikom, samo dan nakon što su odatle premještena zbog kritika da su gladna i da se nalaze u nehigijenskim uslovima. Oko 250 djece izmješteno je iz prepunog centra nakon što su advokati, kojima je sud dozvolio pristup, saopštili da su ona “ozbiljno zapostavljena”, prenio je Bi-Bi-Si. Dalje se navodi da je broj migranata uhvaćenih na granici u maju dostigao najviši nivo od 2006. godine. Njujork tajms je prenio da je 100 dece vraćeno u Klint nakon što su urađene

izmjene kako bi bila ublažena prepretrpanost tog objekta. List navodi da su djeca tamo držana nedeljama. Jedan od pravnika koji su posjetili Klint rekao je za BiBi-Si da su djeca bila zaključana u “strašnim ćelijama”. Prema njegovim riječima, toalet se nalazi na sredini prostorija u kojima djeca jedu i spavaju. “O djeci niko ne brine. Ona se ni ne kupaju redovno”, rekao je profesor Voren Binford sa Unverziteta Vilijamet u Oregonu. Dodao je da je nekoliko stotina djece bilo smješteno u skladištu koje je podignuto u okviru centra. “Ćelije su pretrpane, među djecom je izbila epidemija gripa, a zaražena su i vaškama. Djeca su zaključana, izolovana i bez nadzora odraslih, veo-

ma su bolesna i leže na prostirkama”, naveo je Binford. Elora Mukerdži, još jedan advokat, izjavila je za Si-BiEs njuz da su djeca obučena u istu prljavu odeću u kojoj su i prešla granicu.

■ “POTONULI

SMO U MRAK”

“To je ponižavajuće i nehumano i ne bi trebalo da se dešava u Americi”, istakla je ona. “Potonuli smo daleko ispod standarda njege, u pravi mrak”, rekao je poslanik teksaškog Predstavničkog doma, demokrata Teri Kanales. “Mi smo na tamnom mjestu kao nacija”, ocijenio je Kanales. Pogranične vlasti priznale su u saopštenju da prihvatni centar Klint ne odgovara namjeni. U saopštenju se dodaje da Služba za zaštitu carine i granice koristi ograničena sredstva kako bi obezbijedila najbolju moguću njegu. “Kao što je naše rukovodstvo više puta isticalo, naši centri za kratkoročno zadržavanje nisu namijenjeni za ranjivu populaciju i hitno su nam potrebna dodatna humanitarna sredstva kako bismo se izborili sa ovom krizom”, navodi se u saopštenju. Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je u utorak paket pomoći od četiri i po milijarde dolara za brigu o hiljadama migrantskih porodica i djeci bez pratnje koji su zadržani nakon prelaska granice između SAD i Meksika.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

KULTURA

Kasona je mnogo više od zatvora: to je mikrokosmos u kojem svaki pojedinac, od upravnika zatvora do njegove žene, preko zatvorenika i čuvara, pomirljivo prihvata svoju sudbinu. Religija kao spas, zabranjeni kult posvećen osvetoljubivoj boginji koja namjerava da uništi svijet i kuga, koja će jednako ubiti i bogate i siromašne, ujedinjuju te raznolike osobe u skrivenom kutku svijeta. U ovom virtuoznom romanu s kolektivnim protagonistom autor nas maestralno uvlači u narativni zatvor, razbijajući klasičan način pripovijedanja i potvrđujući svoj status jednog od najosobenijih glasova savremene latinoameričke proze.

REPERTOAR DANAS 27.6.2019.

FILM

JUČE

17:40/ 20:15/ 22:30h

REŽIJA: Deni Bojl

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 27.6.2019.

FILM

ANABEL 3 POVRATAK KUĆI 15:45/ 17:50/ 20:00/ 22:15h

REŽIJA: Geri Dauberman

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

MEĐUNARODNI FESTIVAL KLAPSKOG PJEVANJA TRAJE DO 30. JUNA

Mađarski a kapela sastav otvara Festival klapa Koncertom a kapela grupe Fool Moon iz Mađarske večeras od 21 čas na Pjaci Svetog Nikole u Perastu biće otvoren Festival klapa i ujedno ovogodišnji međunarodni festival KotorArt

Sastav Fool Moon izvodi najveće svjetske hitove i smatra se jednom od najboljih a cappella grupa u Evropi. Sjutra uveče na programu je koncert Trubaduri u Perastu, koji podsjeća na zajedničku muzičku i pjesničku tradiciju Boke i Dubrovnika. Maestro Ibrica Jusić najavljen je kao glavna zvijezda večeri, uz dubrovačke klape Kaše i Subrenum i klape iz Crne Gore. Takmičarski programi su 28. i 29. juna, u kategorijama ženskih

SJUTRA UVEČE NA PROGRAMU JE KONCERT TRUBADURI U PERASTU, KOJI PODSJEĆA NA ZAJEDNIČKU MUZIČKU I PJESNIČKU TRADICIJU BOKE I DUBROVNIKA. MAESTRO IBRICA JUSIĆ NAJAVLJEN JE KAO GLAVNA ZVIJEZDA VEČERI, UZ DUBROVAČKE KLAPE KAŠE I SUBRENUM I KLAPE IZ CRNE GORE

(7) i muških (7) i Nove klapske pjesme (8), među njima dalmatinske Contra, Mriža, Uzorita i Luše, Valdibora i Castrum Vallis iz Istre, Slavić iz Zagreba. Čak 7 klapa iz Crne Gore, Libero iz Srbije a iz klapskog Posušja u BiH dolazi Zvizdan. Ovogodišnje izdanje festivala KotorArt trajaće do 13. avgusta na brojnim

U GRADSKOJ GALERIJI KOTOR

ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke kroz četiri programske cjeline: Festival klapa, Kotorski festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike i Pjaca od filozofa. Tokom 48 festivalskih dana ovogodišnjeg izdanja KotorArt-a više od 1500 umjetnika iz 25 zemalja izvešće preko od 300 programa –

RADOVI VAJARA VLADA KOSTOVA INSPIRISANI PLANETOM ZEMLJOM

Izložba radova makedonskog akademskog vajara Vlada Kostova, “Save the Earth” biće otvorena večeras od 21 čas u gradskoj galeriji Kotor. Vlado Kostov je rođen 1967. godine u Skoplju, gdje živi i radi kao samostalni slikar i vajar. Kostov je 1987. godine završio umjetničku školu DSULUD “Lazar Ličenoski” u Skoplju. Radio je u Hollywood Road production, studiju za animaciju i crtani film, kao crtač od 1987. do 1989. godine.

“Vjerujem da mogu da pokrenem ljudska srca i razum putem moći jedne vrste umjetnosti, koja favorizuje imaginativno mišljenje i percepciju, shvatajući istovremeno važnost zaštite i obnove Zemlje za dobrobit svih. Vjerujem u smanjenje potrošnje i ponovnu upotrebu ili reciklažu materijala, ne samo u ekološkom već i u umjetničkom smislu”, kaže Kostov o izložbi. Imao je više grupnih i samostalnih izložbi u Makedoniji i inostranstvu. R.K.

53 glavna i preko 250 pratećih. Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD) realizovaće se od 1. do 12. jula, pod sloganom “Put na mjesec” i ugostiće izvođače iz 19 zemalja, dok centralni događaj manifestacije Don Brankovi dani muzike tradicionalno počinju na dan državnosti CG, 13. jula, i traju do 13. avgusta. R.K.

KIKINDA

Kavarić na festivalu kratke priče Crnogorska autorka Slađana Kavarić predstaviće se u okviru trodnevnog međunarodnog festivala kratke priče “Kikinda Short”, koji je počeo sinoć. U sklopu festivala, osam učesnika iz osam evropskih zemalja, nakon Kikinde, svoje priče večeras će čitati publici u Zrenjaninu u Gradskoj narodnoj biblioteci, a sjutra u Beogradu u KC Grad. Priče će čitati na svom jeziku, tako da će publika imati priliku da na jednoj književnoj večeri čuje nekoliko različitih jezika. Prevod priča na srpskom i na engleskom jeziku biće projektovan. R.K.

kultura

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

SEDAMDESET GODINA NAKON SMRTI MEKSIčKE uMjETNIcE

Pronađen snimak glasa slavne slikarke Fride Kalo Skoro 70 godina nakon tragične smrti meksičke umjetnice Fride Kalo, istraživači iz Nacionalne biblioteke zvuka u Meksiku pronašli zvučni zapis za koji se vjeruje da se na njemu čuje glas čuvene slikarke. Preslušavajući arhiviranu kolekciju doniranih zvučnih zapisa sa radija, istraživači su naišli na ženski glas koji opisuje umjetnika Dijega Riveru i smatraju da glas pripada Fridi Kalo, prenosi Nacionalna geografija. Audio-zapis dug 90 sekundi iz pilot-epizode meksičkog radio-programa “Neženja” iz 1950. godine opisuje Rivijeru kao: “Veliko i krupno dije-

te, prijateljskog lika i tužnog pogleda”. “Njegove istaknute, tamne i inteligentne oči i pogled teško je zadržati”, čuje se na snimku. Ovaj tekst ispričan je ženskim glasom, za koji se vjeruje da je pripadao Fridi Kalo, supruzi i profesionalnoj partnerki u slikarstvu Dijega Rivere. Audio-zapis datira iz perioda oko 1953. ili 1954. godine, a sagovornica je predstavljena kao slikarka koje više nema. Frida Kalo je preminula malo prije emitovanja radioprograma 13. jula 1954. godine, u 47. godini. Pronađeni audio-zapis mora da prođe podrobnija

istraživanja, u koja će biti uključeni eksperti iz različitih oblasti, poput zvaničnika iz biblioteke zvuka, inženjere, audio-stručnjake, pa čak i žive izvore. “Prije nego što umjetnička zajednica donese bilo kakve zaključke, mora da prođe dug put istraživanja i da u prosuđivanju bude striktna”, rekla je direktorka muzeja “Frida Kalo” Hilda Truhilo. Poznato je da je pred kraj života Frida Kalo bila veoma bolesna, a kao neko ko je bio strastveni pušač i korisnik alkohola, pretpostavlja se da je njen glas u skladu sa tim bio “ispucaliji” i “dublji”. S druge strane, glas koji se čuje na zvučnom zapisu je gladak i nježniji. “Postoji nekoliko faktora koji ukazuju na to da sa-

sekundi traje audio zapis meksičkog radio-programa “neženja” iz 1950. godine u kom slikarka opisuje riveru kao: “veliko i krupno dijete, prijateljskog lika i tužnog pogleda”

u GALERIjI POMORSKOG MuZEjA cRNE GORE

Frida Kalo i Dijego Rivera govornica u radijskom programu nije profesionalac: Pravi pauze kako bi uzela vazduh, što nije odlika profesionalaca, kao i to što pomalo šuška dok govori”, objasnila je Sonja Korona iz španskog dnevnog lista Paz. Rođaka i potomak Fride Kalo, Mara de Anda, istakla je da u porodičnoj arhivi ne postoji ništa slično. Ona vjeruje da je u odnosu na zabiljeležen audio-snimak Frida Kalo imala znatno grublji glas. Frida Kalo je bila jedna od najpoznatijih umjetnica

Meksika. Poznata je po autoportretima i drugim radovima zbog kojih se smatra jednom od ikona feminizma. Kombinovala je nadrealizam sa grafičkim elementima odgovarajući na pitanja o identitetu, polu, rasi i klasama. Kao mlada, dvadesetjednogodišnja umjetnica, platila je da posjeti studio znatno starijeg umjetnika Dijega Rivijere kako bi dobila profesionalne savjete. Njihova kasnija veza bila je burna, s obzirom na Dijegovu sklonost ka aferama. R.K.

KONcERT RuSKOG PIjANISTE BLIZNIuKA

Hrvatska baština u trećoj dimenziji Na programu kompozicije Izložba radova “Hrvatska baština u trećoj dimenziji” biće otvorena u ponedjeljak 1. jula, sa početkom u 20.00 sati, u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore. Na izložbi će govoriti Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja i Rafaela Pina Lazarević, predsjednica HGDCG, a istu će otvoriti Branka Bezić Filipović, voditeljka Hrvatske matice iseljenika-Split. Autor izložbe je firma “Astarta plus” iz Zagreba koja od 1999. savremenim tehnologijama radi na promociji kulturne i prirodne baštine u turizmu.

Hrvatska je izuzetno bogata kulturnim i istorijskim nasljeđem pa je samim tim potencijalno vrlo zanimljiva destinacija u turizmu. Cilj ove izložbe je prezentovati dio tog bogatstva koje se baštini u hrvatskim muzejima. U okviru izložbe koristiće se 3D tehnologija, pa će posjetioci za tu svrhu koristiti i 3D naočare. Izložbu organizuju Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Hrvatska matica iseljenika-podružnica Split i Pomorski muzej Crne Gore Kotor. R.K.

Einaudija, Koena, Tiersena...

Koncert ruskog pijaniste i kompozitora Vitalija Blizniuka biće održan večeras od 21 čas u Spomen domu “Crvena komuna” u Petrovcu. Blizniuk će se budvanskoj publici predstaviti autorskim kompozicijama, ali i poznatim djelima Lenarda Koena, Ludovika Einaudija, Jurume, Fabricija Paterlinija, Jana Tiersena... Vitalij Blizniuk je rođen u Moskvi 1990 godine. Za-

vršio je tehnički fakultet u Moskvi i dobio kvalifikaciju inženjera elektronike. Muzikom je počeo da se bavi u osnovnoj školi. Tokom srednje škole i fakulteta nastupao je u bendu. Muzikom je profesionalno počeo da se bavi 2005. godine, a 2017. je napisao svoju prvu kompoziciju. U 2018. završio je rad na svom prvom albumu u stilu moderna klasika, koji sadrži deset kompozicija. R.K.

kultura

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Sjenke minulog doba, kao što su riječi sjenke misli

NA CETINJU OTVORENA IZLOŽBA RADOVA ANKE BURIĆ ª OTISAK VREMENA - STEĆCI U CRNOJ GORIº

Izložba radova “Otisak vremena - Stećci u Crnoj Gori”, akademika Anke Burić, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Narodnog muzeja “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju. Na izložbi su prikazana 53 rada - frotaža - arheografike, kako sama umjetnica naziva otiske površine stećaka na platno, na kojima je kasnije umjetnički intervenisala, darujući publici jedinstveno iskustvo direktnog susreta sa stećcima u galerijskom prostoru, kao primjer sinergije savremene likovne prakse i srednjovjekovne umjetnosti. Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, istoričarka umjetnosti, dr Anastazija Miranović kazala je da ovo impozantno djelo i naučni rad akademika Anke Burić predstavlja nastavak višedecenijskog dijaloga sa sopstvom, dijaloga sa pratvorcem, dijaloga sa prirodom. Ono što je suština, kako je istakla Miranović, da su stećci kao vanredna kulturna dobra stavljena pod zaštitu UNESCO-a, pokazuje da je Crna Gora uvijek bila dio kulturnog nasljeđa i da

zapravo samo slijedi civilizacijski tok. “Upravo o tom toku i toj procesualnosti svjedoče nam radovi koji vanredno spajaju i kontekstuiraju, zapravo tradiciju u savremenom, običajnu praksu, istoriju, kulturu, antropološko, arheološko, arhitektonsko, lingvističko i semantičko nasljeđe. To su zapravo bili stećci. Za mene kao istoričara umjetnosti ponajmanje nadgrobni spomenici, već prije svega umjetnička djela”, kazala je Miranović. Otvarajući izložbu, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti dr Dragan Vukčević kazao je da se tajna vremena prikazuje kao igra otiska i sjenke vječnosti, kao i da pred jednom takvom igrom sjenki stoji i on sam na izložbi Anke Burić. “Otisci pred kojima stojimo su sjenke jednog minulog doba, isto onako kao što su riječi sjenke misli, a misli sjene ideja. Ta igra čini složeno tkanje duhovnosti. Izvan buke svijeta i daleko od oka svjetine, Anka Burić je kroz naporno tkanje ovih otisaka pred nas iznijela veliku ideju o nezabora-

vu stvaralaštva. Vratila nam je iz dubokog tihovanja zaboravljenu priču pramena jedne civilizacije. I poručila nam je da će možda jednoga dana, u jednom, kako bi to mislilac rekao – još ne vremenu, neki njen daroviti srodnik napraviti otisak i onoga što smo mi

u svojoj prolaznosti priložili našem vremenu”, zaključio je Vukčević. Na izložbi je prikazan dokumentarni film o radu Anke Burić, veliki broj fotografija sa terena, kao i studijska naučno-umjetnička publikacija koja sadrži, između ostalog,

MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP ANGLISTA NA CETINJU

Misli na zavičaj, iz tuđine Petnaesti međunarodni naučni skup anglista, na temu “Misli na zavičaj, iz tuđine” u organizaciji Studijskog programa za engleski jezik i književnost, Filološkog fakulteta u Nikšiću, održaće se danas i sjutra u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju. Na ovom naučnom skupu učestvovaće anglisti iz evropskih zemalja i iz Sjedinjenih Američkih Država. Počasni gost skupa je prof. dr Krištof Kožak, direktor Instituta za američke studije, na Karlovom Univerzitetu u Pragu. Profesor Kožak se bavi odnosima Meksika i Sjedi-

njenih Američkih Država u političkom i kulturalnom kontekstu. Pored njega na ovom skupu će kao počasna gošća učestovati nagrađivana američka pjesnikinja Ališa Džo Rejbins, koja će govoriti o svojoj poeziji i čitati pjesme iz svoje dvije objavljene zbirke. Rejbins u poeziji piše o savremenom svijetu i onim aspektima koji ga ugrožavaju, ali posebnu ulogu u njenim pjesmama imaju žene iz jevrejske istorije o kojima piše iz posebne perspektive. Čuven je njen mjuzikl o aferi Mejdof, koja se desila 2009. godine, kada je uhapšen Berni Mejdof i ra-

zotkrivana njegova piramidalna shema koja je dovela do finansijskog potresa u Sjedinjenim Američkim Državama. Među mnogobrojnim učesnicima ovog naučnog skupa ističu se Majkl Holington (Kembridž), Džejmi Korsmo (Džordžija), Ksenija Kondali (Sarajevo), Timoti Petet (Oklahoma), Tom Filips (Bat), Donia Asajad Elkavaš (Beograd), Stefania Mikeluči (Đenova) i mnogi drugi. Tokom ovog naučnog skupa, biće održana i promocija časopisa “The Balkan Poetry Today” koji se izdaje u Velikoj Britaniji. R.K.

Rejbins

dnevničke zabilješke umjetnice, studijske tekstove Ljiljane Zeković i Miška Šuvakovića, kao i tekstove Mitre Cerović, Ljuba Gligorijevića i Julke Marinković. Anka Burić diplomirala je grafiku na ALU u Sarajevu, u klasi prof. Hozo Dževada, specijalizirala je na Akademiji Výtvarných Umění, u Pragu, u klasi prof. Ladislava Čepelaka, a magistrirala je na FLU u Beogradu, u klasi prof. Branka Miljuša. Izlagala je na preko 40 samostalnih i više od 250 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih značajnih nacionalnih i internacionalnih nagrada za grafiku, crtež i sliku, kao i najvećeg crnogorskog priznanja Trinaestojulske nagrade. Redovni je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Kustoskinje izložbe koja se može pogledati do 5. avgusta su istoričarke umjetnosti Ljiljana Zeković i Ljiljana Karadžić. Izložbu su organizovali Narodni muzej Crne Gore i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. R.K.

DRUGI PIŠU

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

AMERIKA: PRVE TELEVIZIJSKE DEBATE DEMOKRATS

DEMOKRATE POČIN ZA IZBOR TRAMPO

andidati za predsjedničku nominaciju američke Demokratske stranke suočiće se u dvodjelnoj televizijskoj debati, u pokušaju da predstave sebe kao najboljeg protivnika predsjednika Donalda Trampa na izborima u novembru sljedeće godine, pišu američki mediji i ukazuju da bi rasprava mogla da se pretvori u oštar sukob ličnosti i politika.

Kandidati demokrata suočiće se opet krajem jula, a zatim svakog mjeseca od septembra, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

■ NIKAD VIŠE

KANDIDATA

Prva unutarstranačka glasanja po saveznim državama, takozvani prajmaris, počinju u februaru, a završavaju se u junu sljedeće godine. Predsjednički izbori će biti 3. novembra 2020. Prva televizijska debata za manje poznate kandidate biće prilika da se predstave na nacionalnom nivou, dok će oni poznatiji morati da brane svoje ranije kontroverzne politike ili djelove svoje prošlosti, ocjenjuje televizija NBC njuz koja organizuje debatu. Zbog velikog broja kandidata, odlučeno je da se de-

bata podijeli na dva dijela – po deset njih raspravljaće u srijedu i četvrtak, ali i pored toga neće imati puno vremena, ukazuje NBC. Svaki kandidat će imati 60 sekundi za odgovor na pitanje i 30 sekundi da odgovori na potpitanje. Prve večeri će nastupiti senatori Kori Buker, Elizabet Voren i Ejmi Klobučar, zatim članovi Predstavničkog doma Tim Rajan i Tulsi Gabard, bivši članovi Predstavničkog doma Beto O’Rurk i Džon Dilejni, kao i gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio, bivši ministar za stanovanje Hulijan Kastro i guverner Vašingtona Džej Inzli. U četvrtak će na

binu izaći bivši potpredsednik SAD Džo Bajden, senatori Berni Sanders, Kamala Haris, Kirsten Džilibrand i Majkl Benet, te gradonačelnik mesta Saut Bent Pit Butidžidž, član Predstavničkog doma Erik Svalvel, bivši guverner Kolorada Džon Hikenluper, preduzetnik Endru Jang i književnica Marijen Vilijamson. Nekoliko pretendenata neće učestvovati ove nedjelje u debati jer nisu ispunili kriterijume – makar jedan odsto podrške u tri zasebne relevantne ankete ili prikupljanje novca od najmanje 65.000 različitih donatora.

■ BAJDEN VODI SA 32 ODSTO ŠANSI

Prema sajtu Rilklirpolitiks, koji sakuplja rezultate anketa i računa njihov prosjek, Bajden vodi s oko 32 odsto podrške glasača demokrata. Slijede Sanders

sa 16 odsto, Voren sa 14, Haris i Butidžidž sa po sedam, pa O’Rurk sa 3,3, Buker sa dva i Jang i Klobučar s oko jedan odsto podrške. Ostali imaju manje od jedan odsto. Prema opštim ocjenama, senatorka Voren je loše prošla na žrijebu koji je odredio učešće u debati, pošto neće imati priliku da se suoči s najvećim rivalima, Bajdenom i Sandersom, ukazuje portal Hil. Ipak, kako navodi Hil, to bi mogla biti i prilika za Voren pošto će više moći da koristi vrijeme za svoj detaljan politički program, koji je već dobio pohvale i inspirisao jedan od njenih slogana “Voren ima plan za to”. Bajden ulazi u prvu debatu kao favorit i najiskusniji učesnik debata, ali i kao glavna meta rivala koji će se vjerovatno fokusirati na njegove posljed-

nje sporne izjave, ističe Volstrit džurnal. Bivši potpredsjednik treći put je u kampanji u nastojanju da uđe u Bijelu kuću, mada je sada prvi put favorit i najiskusniji učesnik debata – 76-godišnjak je učestvovao u najmanje 16 debata kao predsjednički ili potpredsjednički kandidat, ali, kako piše njujorški list, nikada nije bio toliko podložan napadima više protivnika. Bajden je svoju pažnju do sada fokusirao na Trampa, s upozorenjima da bi aktuelni predsjednik mogao da uništi zemlju ako bude izabran za drugi mandat. Međutim, postavlja se pitanje da li će Bajden moći da potroši većinu vremena u debati napadajući Trampa ili će morati da

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

DRUGI PIŠU

SKIH KANDIDATA ZA PREDSJEDNIČKU NOMINACIJU

NJU DUGU BORBU OVOG PROTIVNIKA brani svoju istoriju tokom četiri decenije u politici, ukazuje Volstrit džurnal. Sada će se Bajden vjerovatno suočiti s pitanjima o nedavnoj izjavi da je u Senatu nekada sarađivao s dvojicom segregacionista, što je opisao kao uljudnost u to vrijeme. Njegovi rivali bi ga mogli napasti i zbog skorašnje podrške – prije nego što je promijenio poziciju – zabrani federalnog finansiranja za neke usluge abortusa. Obje epizode, ističe list, već su izazvale oštru reakciju rivala. Najvažniji događaj rane predsedničke kampanje poslužiće kao mikrokosmos širih pitanja, prije svega da li kandidati treba agresivnije da se međusobno na-

padaju ili da se fokusiraju na predsjednika Trampa, ocjenjuje agencija AP.

■ TENZIJE MEĐU

DEMOKRATAMA

Drugo važno pitanje, navodi AP, jeste tenzija između dva krila Demokratske stranke. Jedno traži odvažno djelovanje po pitanju zdravstvene zaštite i klimatskih promjena, sa zahtjevom da se pokrene postupak za opoziv Trampa, dok drugo traži pragmatični pristup s istom politikom, ali i saradnju s republikancima. Dok bi sukob dva krila i kandidata mogao da eskalira, poznatiji demokratski kandidati priznaju da bi pretjerano agresivan stav mogao negativno da se odrazi, a takođe je nejasno, ukazuje

AP, ko bi imao koristi ako bi Bajden ili neki drugi kandidat s vrha pao nekoliko mjeseci prije nego što počnu prva glasanja. Manje poznati kandidati ne mogu da priušte sebi uzdržanost u debati koja je njihova prva prilika da iznesu stavove u udarnom televizijskom terminu. AP ocjenjuje da i kandidati koji su u sredini po anketama moraju da nađu način da budu primjećeni, ali da ne izgledaju pretjerano agresivni, što mnogima od njih nameće dilemu, imajući u vidu da demokratski glasači žele kandidata koji je dovoljno snažan da pobijedi Trampa. Mada su nepisana pravila do sada sprječavala da demokratsko predsjedničko nadmetanje preraste u sveopšti rat, ta pravila će biti na probi u srijedu i četvrtak. Ipak, ocjenjuje AP, ne očekuje se eskalacija koja

bi demokrate odvela na nivo republikanske predsjedničke debate 2016. godine, ispunjene ličnim napadima. S druge strane, među liderima Demokratske stranke postoji bojazan da će se debata pretvoriti u horor šou, piše portal Politiko i dodaje da će se milioni Amerikanaca ove nedjelje prvi put susresti s nizom demokrata koji pokušavaju da pobijede Trampa, što je upravo strah vrha partije. Dvadesetak izabranih funkcionera demokrata, stranačkih šefova, lidera sindikata i operativaca, otkrilo je u izjavama za Politiko strah da će se debata izobličiti u dvovečernju tuču. Nekoliko je razloga zbog kojih kandidati mogu da pojačaju napade, piše Politiko. Pre svega, Bajdenovi rivali sve više pokazuju spremnost da ga napadnu. Ta- kođe, prva debata dolazi u vrijeme ka-

da je niz kandidata jedva primjetan u anketama i očajno želi svoj veliki trenutak. Početak kampanje može pasti u zaborav kada izbori krenu sljedeće godine. I republikanci su na stranačkim izborima 2016. imali svoj cirkuski spektakl, a Tramp je ipak uspio da uđe u Bijelu kuću, navodi Politiko. Ipak, izgledi za suočavanje s aktuelnim predsjednikom poslije višemjesečnog demokratskog krvoprolića i dalje brinu mnoge u partiji, piše Politiko i ukazuje da polarizujuća kampanja iz 2016. i dalje utiče na brige demokrata o teškoj bitki 2020. godine, pošto strahuju da bi stranački izbori mogli da iznjedre oštećenog kandidata i podijeljenu partiju, pri čemu bi ovonedeljna debata mogla da pokrene upravo takvu vrstu trke. Radio Slobodna Evropa

zdravlje

Radi, jedi, spavaj, pa opet

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Kako stres goji

Radi, jedi, spavaj, pa opet – tako otprilike izgledaju dani prosječne odrasle osobe, što zaista može da bude i jeste stresno. Prema nekim istraživanjima, četvoro od petoro odraslih ljudi je tokom prosječne nedjelje pod stresom, a povišen nivo stresa doprinosi nagomilavanju masti oko organa i na stomaku. I to nije jedini način na koji stres doprinosi gojenju. Nutricionistkinja Kim Pirson objašnjava kako stres goji i kako da riješite taj problem. Taloženje masti Stres znači povećan nivo hormona stresa, kortizola, koji doprinosi skladištenju masti, posebno na stomaku. Stres takođe smanjuje oksidaciju masti, procesa koji omogućava sagorijevanje masti za energiju. To znači da uopšte ne morate da jedete više da biste se ugojili kada ste pod stresom... Da biste to spriječili, preduzimite korake oslobađanja od stresa poput dubokog disanja, kratkih šetnji ili drugih tehnika opuštanja. Usporen metabolizam Stres usporava metabolizam, posebno kod žena. Jedna studija je pokazala da u prosjeku, žena pod stresom sagorijeva 100 kalorija manje dnevno, u odnosu na

one koje nisu pod stresom. Jasno je da to manje sagorijevanje kalorija vremenom dovodi do gomilanja viška kilograma... Održite metabolizam brzim obrocima na bazi zdravih proteina, dovoljno spavajte i redovno vježbajte. E m o c i o n a l n o prejedanje Promjenljiv nivo hormona u periodima kada smo pod stresom uzrok je nervoze, što nerijetko rezultira prejedanjem – o kojem se često govori kao o emocionalnom prejedanju. U tim trenucima, posežemo za grickalicama i hranom kao sredstvu koje će nam ublažiti stres. Da ne bi došlo do toga, prije nego što navalite na hranu i grickalice, zastanite na trenutak i zapitajte se da li ste zaista gladni ili posežete za hranom samo da skrenete misli sa problema i stresa. Želja za brzom hranom Zbog povišenog nivoa adrenalina u trenucima stresa, telo potiskuje funkcije koje smatra manje važnim – poput reproduktivnih, imunih i digestivnih funkcija. Povišen nivo kortizola takođe može da uzrokuje želju za brzom hranom i grickalicama punim šećera i masti. Da ne biste popustili pri-

je iskušenjem, najbolje je da kuhinju očistite od takvih namirnica, te da vam pri ruci budu neke zdravije opcije, poput orašastog voća, kuvanih jaja, povrća... Brzo jedenje Višak energije, tj. nervoza u kombinaciji sa stresom dovodi do toga da jedete brzo. Možda mislite da ćete tako uštedjeti vrijeme, ali time što ne žvaćete hranu dobro, tijelu je teže da je svari, pa se javljaju problemi sa varenjem. Osim toga, što brže jedete, to su manje šanse da tijelo na vrijeme prepozna signal da ste puni, što znači da ćete pojesti mnogo više hrane nego što vam je zapravo potrebno. Rješenje je u tome da izdvojite određeno vrijeme

za obrok, da jedete polako i da dobro žvaćete. Ako ste u žurbi, u tanjir stavite manju porciju i sačekajte barem pola sata nakon toga da vidite da li ste zaista još gladni. Preskakanje obroka Preskakanje obroka možda djeluje kao najbolja opcija kada je tijelo “preplavljeno” adrenalinom, ali to kasnije dovodi do prejedanja ili do posezanja za brzom hranom kako biste utolili glad. Unaprijed isplanirajte šta ćete jesti tokom dana, to će vam pomoći da se držite plana ishrane, čak i kada ste pod stresom. Najbolje je i da unaprijed spremate obroke jer su tako manje šanse i da jedete brzu hranu.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

zabava

MIKRoKoZMA PREDSTAVILA SINGL ª ZAPADNI BALKoNº KAo NAJAVU JESENJEG ALBUMA:

foto: Dalibor Ševaljević

Procvat grada, a nigdje hlada

⌦ Filip Jovović Podgorički bend Mikrokozma, koji čine Nikola Tomić (vokal i bas), Enes Zejnilović (gitara) i Stanislav Nikičević (bubnjevi) objavio je nakon duže pauze numeru “Zapadni balkon”. Upravo ova numera “krivac” je što ih u posljednje vrijeme, tj. od Nove godine nismo mogli čuti uživo, jer aktivno rade na novom izdanju. “Odbili smo sve angažmane u posljednjih nekoliko mjeseci jer aktivno radimo na novom albumu koji će imati oko desetak numera i trebalo bi da bude završen do jeseni”, otkrio je Tomić. Album prvijenac istoimenog naziva Mikrokozma je objavila 2015. godine za Dallas Records, a isti izdavač će se pobrinuti i za novi nosač zvuka. Bend je prije nekoliko godina osim albumom prvi-

jencem i odličnim nastupima skrenuo pažnju domaće, ali i regionalne publike spotom za numeru “Gole grudi”, u kom je član benda i poznati scenograf Stanislav Nikičević uz pomoć sunđera napravio najveće i najefektnije silikonske grudi na Balkanu, a možda i šire. Ko voli da traži značenja, pronaći će ih, a slično je i sa numerom “Zapadni balkon”, kaže Tomić. I bez obzira što je u počet-

Glavna inspiracija tokom pisanja pjesme bio je život u podGorici tokom ljeta. Znamo da se naš Glavni Grad iZGradio, ali uZ iZGradnju malo pažnje se poklanjalo Zelenilu nim stihovima pjesme fokusirana Podgorica, priča se

može prenijeti na bilo koji grad opterećen neodmjerenom upotrebom betona - a oslikano u stihovima numere: - Procvat grada! Procvat grada, nigdje hlada. Procvat grada! Manje stabala više zgrada. “Glavna inspiracija tokom pisanja pjesme bio je život u Podgorici tokom ljeta. Znamo da se naš glavni grad izgradio, ali uz izgradnju malo pažnje se poklanjalo zelenilu. Svi tražimo neko drvo da se sklonimo u hlad, da spas ne bude samo klima-uređaj. Ukratko, zapadni balkon je situacija sa mog balkona, koji stvarno gleda na zapadnu stranu - a ista je situacija i na prostoru Zapadnog Balkana, u većini gradova - tako da i nije slučajna asocijacija i igra riječi - možda je to neko moje viđenje stanja. Ko umije da čita kako treba, shvatiće”, istakao je Tomić i objasnio da su inicijalna ka-

pisla za pisanje pjesme bila jutra poslije svirki provedena na balkonu pomenutog stana i podgorička julska jutra, koja znaju biti vrlo sparna: “Al’ cvrkut ptica daje neodoljiv šarm tom ambijentu. Eto, to je neki pokušaj da se otrgne jedna slika iz stvarnog života”. Numera donosi prepoznatljivu stilsku obojenost rok sastava, s tim što iz benda priznaju da su na uvodu i kraju htjeli da potcrtaju jedan gorštački element, bez dotjeranog pjevanja, dok tok numere prati radnju, odnosno atmosferu samih riječi. Sve u svemu, “Zapadni balkon” je dostupan na Jutjubu, a u iščekivanju novog albuma, spotova i svirki Mikrokozme, možemo sjesti na balkon, ka god kojoj strani bio okrenut i u vrelim danima se, u nedostatku zelenila i kakvog drveta rashladiti dobrom muzikom ovog podgoričkog trija.

ZABAVA

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

ČETIRI NOVA FILMA U CINEPLEXXU

POKLANJAMO KARTE Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za četiri nova filma. To su: “Anabel 3: Povratak kući” - Anabel, zlokobna lutka stiže opet na velike ekrane našeg bioskopa, “Juče” - od reditelja Denija Bojla, dobitnika Oskara, i Ričarda Kertisa, scenariste nominovanog za Oskara, stiže nam rokenrol komedija o muzici, snovima, prijateljstvu i dugom i krivudavom putu koji vodi do najveće ljubavi u životu, “Apollo 11” - pogled na misiju Apolo 11 o slijetanju na

“POD SJAJEM ZVIJEZDA” ZA ONE IZNAD ZVIJEZDA

Mjesec, pod vodstvom komandanta Nila Armstronga i pilota Baza Oldrina i Majkla Kolinsa, i “Tajni agent Mjau” - četiri luckasta antiheroja su u bjekstvu, njihov vođe je nevina i naivna kućna mačka zvana Marni. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. D.B.

DIRLJIVA PREMIJERA PROJEKTA KIC POP HORA

⌦ Danilo Brajković

IC Pop hor jeste amaterski ansambl, ali nakon jubilarnog 40. koncerta, prije dvije večeri u rasprodatoj Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, i emotivne premijere novog projekta “Pod sjajem zvijezda” - zaljubljenici u muziku dotakli su profesionalne okvire. Dirigent Saša Barjaktarović, najavljujući koncert, prije nekoliko dana obećao je publici da će joj članovi hora priuštiti audio-vizuelni ugođaj, kao i da će numere iz mjuzikla i klasični dio koncerta biti najprijatnije iznenađenje za publiku i kruna dosadašnjeg rada hora. A reakcije gledalaca, nakon spuštanja zavjese, potvrdile su da je obećanje ispunjeno, a iznenađenje uspjelo.

■ AUDIO-VIZUELNI ISKORAK Velika sala KIC-a tradicionalno je već nekoliko minuta pred početak koncerta ispunjena do posljednjeg mjesta, a već na osnovu energične dobrodošlice bilo je očigledno da je hor pripremio i nekoliko iznenađenja, na krilima premijere projekta “Pod sjajem zvijezda”. Muzički ugođaj nije izostao ni na

prethodnim druženjima, ali ovog puta je praćen znatno kvalitetnijom i sadržajnijom vizuelnom i produkcijskom podrškom - tako su naslovnu numeru, “Prijatelji stari, gdje ste”, “City of stars”, “Once upon december” (uz plesni par Sonrise) i brojne druge pratili zanimljivi vizuali, svjetlosni i dimni efekti. Krov KIC-a ne prokišnjava, ali su se članovi hora, ipak, latili kišobrana kako bi “zapjevali na kiši” uz “Singing in the rain”, a zatim je i “grmjelo” uz “Ameno”. “Polovecke igre”, uz podršku operske pjevačice Marine Cuce Franović i “Game of thrones” zaključile su prvi dio, a premda najbolje uglavnom vidimo na kraju, uz već izlizani opis - šlag na torti, u slučaju KIC Pop hora emocije su presudi-

le da, ipak, središnji dio bude taj koji će krunisati noć. Naime, tokom izvođenja vanvremenske numere “Volio bih da si tu” od Crvene jabuke, na velikom ekranu iza hora smjenjivale su se fotografije istaknutih predstavnika crnogorske muzičke scene koji više nisu sa nama - “Pod sjajem zvijezda” u tom trenutku odao je počast onima iznad zvijezda, kao što su Ksenija Cicvarić, Bojan Bajramović, Mili Knežević, Rođa Raičević, Tanja Jabučanin, Igor Perazić, Nebojša Saveljić, Svetlana Raičković. Aplauzi i suze nadglasali su muziku. Iz emotivnog sna ušuškanu publiku razbudili su raskošan vokal Renate Perazić i numera “Osloni se na mene”, da bi uslijedile “Zaustaviću vrijeme”, “Si-

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

ZABAVA

E PLAY OBJAVIO SPOT PRED DOLAZAK U CRNU GORU

Scena iz spota benda E-Play

“Pristanište” u magičnom trouglu Peti studijski album “Sloboda”, beogradskog alternativnog benda E-Play, od juče je bogatiji za spot “Pristanište”. Bend, predvođen basistkinjom i pjevačicom Majom Cvetković, koji uskoro stiže na cetinjski Montenegro Beer fest (26. jul) i nikšićki Bedem (1. avgust), još jednom je ukazao povjerenje režiseru Vuku Protiću, koji potpisuje i prethodni spot - “Šamarčina”. Unutrašnji trougao između Kulturnog centra Beograda (KCB), dvorane KCB-a i palate “Albanija”, objašnjavaju muzičari, poslužio je kao idealan prostor za ekranizaciju, pošto je

bend tražio prostor ograđen zgradama - koji bi predstavljao zatvor. “Htjeli smo da predstavimo ograničavanje slobode, koje na kraju uvijek rezultira unutrašnjim nezadovoljstvom. Na preporuku Ratka Rakina iz KCB-a dobili smo magičan prostor. Kod snimanja spota izbor lokacije uvijek igra ključnu ulogu, a ovdje nam se baš posrećilo. Mislim da je to bilo jedino popodne u proteklih mjesec kada nije bilo kiše. Sreća nas je pratila na snimanju spota, a slično je bilo i u studiju”, objasnila je Cvetković. D.B. Foto: KIC “Budo Tomović”

Foto: Dejan Lopičić Uz numeru “Volio bih da si tu” KIC Pop hor odao je počast istaknutim predstavnicima crnogorske muzičke scene koji više nisu sa nama - kao što su Ksenija Cicvarić, Bojan Bajramović, Mili Knežević, Rođa Raičević, Tanja Jabučanin, Igor Perazić, Nebojša Saveljić, Svetlana Raičković

Foto: Dejan Lopičić

Sa koncerta “Pod sjajem zvijezda” vi soko” i “Human” (na pogon soliste Jovana Vukovića), a inostrani hitovi “Someone like you” i “No roots”, čiju je Alis Merton dostojno odmijenila Mila Nikić, vodili su ka završnici, uz “Happy” za efektan kraj.

■ NA VISINI ZADATKA Poslije koncerta, dok na društvenim mrežama oni koji nisu bili na koncertu u nekoliko snimaka mogu vidjeti šta su propustili, Barjaktarović za Dnevne novine ocjenjuje da nije lako zaključiti šta se desilo, ali jasno je da hor položio ispit. “Izuzetno sam ponosan i na hor i na sebe. Hor je pjevački apsolutno bio na visini zadatka, u programu koji nije

nimalo lak, odnosno pjevački je prilično zahtjevan. Ne smijemo zaboraviti da smo mi, ipak, amaterski hor i da smo pružili zaista pravi spektakl, koji smo od početka željeli mi iz Savjeta hora: menadžerka Snežana Burzan, Sanja Radusinović ispred NVU ‘Kutak’ i ja, kao producenti našeg novog projekta”, ističe Barjaktarović, priznajući da aplauz nakon odavanja počasti preminulim muzičarima neće nikada zaboraviti. “Mislim da su svi zadovoljni izašli iz sale. Smatram da je novi projekat kruna rada KIC Pop hora, računajući i naš partizanski repertoar - ‘Antifašizam - bez dileme’. Radujem se ponovnom spektaklu projekta ‘Pod sjajem zvijezda’”, zaključuje dirigent.

Marina Cuca Franović podržala je KIC Pop uz “Polovecke igre”

psihologija

RAZVOD I SREDNJE GODINE

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Kako prebroditi stresnu promjenu Šta ako nakon 30 ili 40 godina braka neko od supružnika pomisli na razvod? Veliki broj razvoda dešava se baš kada par upadne u krizu srednjih godina. Proces razvoda može viti jako stresan i za muškarce i za žene, a evo kako prevazići neprijatne emocije i sačuvati zdravlje. Šta ako nakon 30 ili 40 godina braka neko od supružnika pomisli na razvod? Eto još jednog događaja koji je na skali stresora drugi po jačini, nakon smrti bliske osobe. Danas sve češće čujemo za takve primjere i praksa pokazuje da su razvodi sve češći u zrelom životnom dobu. Razvod je traumatska situacija za cijelu porodicu, posebno za djecu koja su u tom periodu odrasla i možda već imaju svoje formirane porodice, ali ipak im nije prijatno da čuju kako im se roditelji razvode. Razlozi mogu biti različiti, od bolesti partnera, bilo fizičke ili psihičke, preko traženja i isprobavanja nečeg novog. Neko ko se mlad udao ili oženio počinje u poznom dobu da razmišlja o tome šta je sve propustio, i onda po svaku cijenu želi to da nadoknadi. I dok je onaj koji želi da se razvede već sve isplani-

rao, doneo odluku i jedva čeka da se završetak braka brzo obavi, onaj drugi je šokiran zahtjevom, i tek je na početku prihvatanja nove situacije koja može biti i te kako bolna. Sam čin razvoda i sve ono što takav čin nosi sa sobom skraćuje životni vijek, a na to najviše utiče stres. Nije rijetkost da novopečeni slobodni ljudi počnu da praktikuju nezdrava i neobična ponašanja. Upražnjavanje takvih ponašanja u zlatnom dobu čine ih zadovoljnim. Rade sve ono što nisu mogli u braku i razvod im ne pada teško, ali imamo i suprotna ponašanja kada osoba ne može da se pomiri sa činjenicom da se poslije toliko vremena odvaja od nekoga sa kim je provela svoj život. Nema univerzalnog odgovora kome je teže, muškarcima ili ženama. Statistike pokazuju da žene imaju veći rizik od obolijevanja od srčanih bolesti upravo zbog ženske ranjivosti koja je na zavidnom nivou nakon razvoda. Većinu razvoda zatraže žene, a muškarci su ti koji nekako prećutno, kada je riječ o emocijama, odreaguju na razvod i rjeđe zatraže

Razvod je traumatska situacija za cijelu porodicu, posebno za djecu koja su u tom periodu odrasla i možda već imaju svoje formirane porodice, ali ipak im nije prijatno da čuju kako im se roditelji razvode. Razlozi mogu biti različiti, od bolesti partnera, bilo fizičke ili psihičke, preko traženja i isprobavanja nečeg novog

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

pomoć bližnjih. Neprijatne emocije su jače i prisutnije što su supružnici stariji, a tu je i neizbježno osjećanje samoće koje nastupa nakon razvoda. Najbolja terapija koju preporučuju psiholozi jeste grupna podrška i druženje sa osobama koje prolaze isto. Razmjenjivanjem iskustva drugačije percipiramo, osobi bude lakše, jednostavno shvati da nije ni prva ni posljednja koja prolazi kroz razvod u zrelim godinama. Postoje savjeti kako da proces razvoda protekne što je moguće lakše.

psihologija

Važno je preuzeti kontrolu Nakon razvoda važno je preuzeti kontrolu nad svojim životom. Partneri bi trebalo da shvate da su jedino oni odgovorni za svoj život i odlučiti kako će ga nastaviti nakon rastave. Zdrav psihofizički život i briga o zdravlju je ono što se mora održati. Nakon razvoda nije pogodna nikakva izolacija. Druženje s prijateljima i fizička aktivnost smanjiće neprijatne emocije poput napetosti, ljutnje i anksioznosti.

Razmjenjivanjem iskustva drugačije percipiramo, osobi bude lakše, jednostavno shvati da nije ni prva ni posljednja koja prolazi kroz razvod u zrelim godinama. Postoje savjeti kako da proces razvoda protekne što je moguće lakše.

zdravlje

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Ne pijte vodu stojeći potencijalni problemi u najavi

Voda je jako važna za zdravlje cjelokupnog organizma, ali ako je ne pijete na pravi način, može da bude i uzrok problema, upozoravaju stručnjaci. Zato bi trebalo da izbjegavate da vodu pijete stojeći ili u pokretu. Kada stojeći pijete vodu, ona stiže do donjeg dijela jednjaka i oštećuje sfinkter - mišić koji povezuje jednjak sa stomakom. Potencijalni problemi koje pijenje vode stojeći može da izazove su: artritis, problemi sa varenjem, bubrezi ne mogu da filtriraju vodu, povećava se rizik od čireva, a i ostaćete žedni.

Artritis Ispijanje vode stojeći dovodi do disbalansa tečnosti u tijelu, a zglobovi ne mogu da se oslobode viška te tečnosti i dolazi do artritisa. Problemi sa varenjem Ako ne sjedite dok pijete vodu, mišići i digestivni trakt ne mogu normalno da vare hranu i zbog toga se javljaju problemi sa varenjem. Ostaćete žedni Kada stojite dok pijete vodu, i dalje ćete biti žedni. Sjedite i pijte vodu gutljaj po gutljaj, vidjećete kako će vam to bolje utoliti žeđ. Bubrezi ne mogu da filtriraju vodu

Ispijanje vode stojeći onemogućava bubrezima da prečiste vodu, zbog čega toksini ostaju u bubrezima i bešici. To može da dovede do infekcije urinarnog trakta i raznih drugih problema. Kisjelost i čir Konzumiranje vode u stojećem položaju stvara probleme u donjem dijelu jednjaka, zbog čega se stvara i kisjelina. To potencijalno može da dovede i do pojave čira. Na kraju, naučnici sugerišu da je najbolje držati se prirodnog položaja tijela, a kada su jelo i piće u pitanju, sjedjenje je svakako najprirodniji položaj. (Mondo.rs)

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

zdravlje

Svako od naS ima Svoju teoriju

I male stvari nas čine srećnim Mnogima je potrebno dosta vremena da shvate šta je ono što ih stvarno usrećuje, a nerijetko je potrebno i da napravimo neke greške, kako bismo to shvatili. Možda rezultati ovog istraživanja mogu u tome da vam pomognu - ispitano je 2.000 ljudi starosti od 55 ili više godina, a evo šta se sve našlo na listi stvari koje su potrebne za sreću. Na prvom mjestu, za sreću je potreban ljubavni partner, a sreći svakako doprinosi i blizak odnos sa članovima porodica. Svakodnevno smijanje, redovno vježbanje, izlasci i provođenje vremena u prirodni, osam sati sna, kućni ljubimac, novac koji će vam omogućiti da radite šta želite, takođe su važni za sreću. Ovo istraživanje pokazuje da su za sreću važni i posao, ali i igranje sa djecom/ unucima, hobi, bliski prijatelji, mali gestovi ljubaznosti, čitanje knjiga, dobar seksualni život, ali je važno i da svakog dana imate doručak. Sreći doprinose i odlasci na odmore, slušanje muzike, putovanja po svijetu, bri-

ga o sopstvenom izgledu, rad sa ljudima sa kojima se dobro slažete, boravak na suncu, umjereno uživanje u čokoladi i slatkišima, izbjegavanje alkohola, odlazak na duži odmor svake godine. I neke manje stvari mogu da usreće čoveka - rješavanje ukrštenica ili sudokua, sla-

ganje puzli, gledanje omiljene serije, ustajanje rano, svakodnevno kuvanje, opuštanje uz jogu ili meditaciju, uživanje u omiljenoj hrani, spavanje do kad hoćete barem jednom nedjeljno, pomaganje drugima, odlasci na koncerte ili utakmice, bavljenje bilo kakvim ručnim ra-

dom, upućivanje komplimenta drugima, tračarenje, gledanje starih fotografija, crtanje ili slikanje, primanje komplimenta, sviranje muzičkog instrumenta. “Svako od nas ima svoju teoriju o tome šta nas čini srećnim i ispunjenim, ali je fascinantno da čujemo šta

usrećuje druge. Generalno, postoji nekoliko tema koje se provlače kroz ove odgovore o tome šta nas čini srećnim: ljubav, prijateljstvo, kreativnost, dobra hrana i boravak u prirodi”, kaže Džoan Eliot, menadžer Bupa Care Services koja je sprovela istraživanje. (Mondo.rs)

38 DN

ENIGMATIKA VRSTA MALOG PIŠTOLJA

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

PRVA RIMSKA PALAFILMSKA ŽITELJI NORVEŠKI AMERIČKI BOGINJA ISTRANAČKI, GLUMICA DREVNE GLUMAC PLOD- MALOGRA BIVŠE ŽIVAČ, JONIJE JUNOLT NOSTI ROALD -ĐANSKI GOSLAVIJE

AUTOR: BANE

SIMBOL GRAD U BRAZILU FOSFORA

FOTO UBOD

USVOJILAC

BANJA U BELGIJI SIMBOL JODA

STRANO MUŠKO IME

DAMA ŠVAJCARSKA TENISERKA, MARTINA

NAUKA O GRAĐI ŽIVIH BIĆA JEDAN LJEPAK OZNAKA ZA OREGON

UKRAJINSKI KNJIŽEVNIK, EVGEN DODIR DISKUTABILAN

DIVLJE PATKE

NBA KOŠARKAŠ SA SLIKE JAPANSKO OSTRVO AMERIČ. GLUMICA ARČER

STRUČNJAK ZA IRANSKU KULTURU AMERIČ. TRKAČICA EŠFORD UMRIJETI OD TUGE

SABLJASTI LISTOVI NEKIH BILJAKA POSPANOST SPROVODILAC ANKETE

DRUGO, OSTALO

Let balona iznad Kapadokije, Turska GRAD U CRNOJ GORI

OTKAČEN, LUCKAST GRAD U DALMACIJI RIMSKI CAR

OZNAKA ZA TONU POLUDRAGI KAMEN (MN.)

EVROPSKA NEDJELJA KVALIT. MJESTO U MAĐARS.

17. I 9. SLOVO DOTJERIVANJE CRTEŽA (FR.) SIMBOL MAZURIJUMA

Play sudoku online at:

BITI PRIMORAN

www.sudokukingdom.com

PISAC NOBELOVAC, IVO

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: TRANSMISIJA, LABILAN, ĆUP, ARAKANGA, JE, ČIKOVI, OOUR, ITALIJANSKI, TENISER, VAT, ET, NT, APITI, LJ, ZA I PROTIV, JAP, R, SABINA, AGRŠAK, MODEST, ADIKTI, RIC, AK, INATNA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1944

2012-02-08

Medium level

www.sudokukingdom.com 3 9 5 8 7 2 1 6

9 2 3

5 4

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1935

9 6 1Puzzle 5 8 solution: 3 4 7 2

2012-01-30

5 7 7

Medium level

2 8 4 1 6 7 3 5 9 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

6 2

Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

www.sudokukingdom.com Umjetnost na ulicama Padove, Italija

5 8

3 4 2

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

Word Search Puzzle #Y510UQ

Approximately Approximately Benefits Benefits Beside Chill Beside Deafness Chill Devote Drops Deafness Dumps Devote Emigrations Engender Drops Foils Dumps Forum Grasped Emigrations Hangar

Impasse Grasped

Sooty Tolls Spate Redid Tubes Spell Spines Reeds Urine Stagecoaches Ripples Stamps Verses Super Sooty Wasps Swore Spate Tolls Tubes Spell Urine Spines Verses Wasps Stagecoaches

Koala Hangar Logic Mapper Impasse Mercy Koala Miles LogicNephews Never Mapper Oblivion Panel Mercy Peace MilesRedid Reeds Nephews Ripples

Peace

Never

Stamps

Foils

Oblivion

Super

Forum

Panel

Engender

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Izvjesni su iznenadni troškovi, ipak se ne nervirajte jer ćete uspjeti da stabilizujete situaciju. Podršku potražite od prijatelja. Izbjegnite susret sa partnerom.

BIK Neprijatne vijesti vam mogu potpuno pomutiti koncentraciju. Vaša potpuna posvećenost određenoj temi može vas ovih dana mnogo koštati.

BLIZANCI Potrebna vam je promjena, ali nemate ideju da je sprovedete sami, a sujeta vam ne dozvoljava da to prepustite partneru. Prihvatite poziv.

RAK Za vas je svaka aktivnost, u suštini, posao. S radošću se prihvatate organizacije proslave u kojoj će uglavnom učestvovati ljudi s kojima ste poslovno povezani.

VAGA Finansijska pitanja su u prvom planu jer su izostali rezultati na koje ste bezrezervno računali. Ovo je uvod u period stagnacije, pa je za vas bolje da se pripremite.

ŠKORPIJA Manji priliv novca nije dovoljan da pokrijete sve rashode. Oslanjate se na partnera, umjesto da zasučete rukave i izlaz obezbijedite sopstvenim snagama.

STRIJELAC Prije nego što pokušate da mijenjate druge ljude, krenite od sebe. Nesporazume rješavate tako što pokušavate da budete ljubazni prema svima koji imaju nekakve zahtjeve od vas.

JARAC Muče vas finansije. Sa svih strana vam isporučuju račune, pa čak traže i novac na zajam, koji vi nemate. Nemate strpljenja za tuđe probleme jer niste sigurni ni kako da riješite svoje.

Swore REBUS

LAV

Kako na ljubavnom, tako i na poslovnom planu, pred vama je dan pun rizičnih situacija. Ovo vam iziskuje dosta energije, koja vam, inače, manjka.

DJEVICA Brzopleti ste pa zbog toga nije dobar trenutak za bilo kakve konačne odluke, naročito ako se odnose na porodične, bračne ili ljubavne odnose.

Rješenje iz prethodnog broja: Tikvice su za Nadu

VODOLIJA Ne dozvolite da vas loše raspoloženje izoluje iz okruženja u kome ste cijenjeni. Vaša kreativnost nije zatajila, u pitanju je kratkotrajno zasićenje.

RIBE Dan je obilježen neprijatnostima kojima će vas izložiti službena lica, bez obzira na to da li ste krivi ili ne. Budite pažljivi, sve što radite neka to bude pošteno.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

GRAĐEVINSKE USLUGE

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

OBAVJEŠTENJE Pošt ov ani kor i sni c i oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Junski popust!

Za fizička lica 10% DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

LUKA PETRIČEVIĆ

Inostranstvo je prioritet

RASPORED JESENJEG DIJELA PRVEN 1. KOLO (3. avgust) Kom - Zeta Petrovac - Podgorica Budućnost - Rudar Grbalj - Iskra OFK Titograd - Sutjeska 2. KOLO (10. avgust) Zeta - Sutjeska Iskra - OFK Titograd Rudar - Grbalj Podgorica - Budućnost Kom - Petrovac 3. KOLO (14. avgust) Petrovac - Zeta

Budućnost - Kom Grbalj - Podgorica OFK Titograd - Rudar Sutjeska - Iskra 4. KOLO (18. avgust) Zeta - Iskra Rudar - Sutjeska Podgorica - OFK Titograd Kom - Grbalj Petrovac - Budućnost

7. KOLO (14. septembar) Grbalj - Zeta OFK Titograd - Budućnost Sutjeska - Petrovac Iskra - Kom Rudar - Podgorica

5. KOLO (24. avgust) Budućnost - Zeta Grbalj - Petrovac OFK Titograd - Kom

8. KOLO (18. septembar) Zeta - Podgorica

TRANSFER SAMO U SLUČAJU PONUDE KOJA SE NE ODBIJA

Luka Petričević je završio misiju na Cetinju - dvadesetšestogodišnji vezista slobodan je u izboru nove sredine. Nekadašnji kadetski i omladinski reprezentativac Crne Gore je protekle sezone u dresu tima iz prijestonice odigrao 30 utakmica (25 u prvenstvu, uz 5 u Kupu) i sa te strane, s obzirom da je odigrao praktično kompletnu sezonu bez povreda, može da bude zadovoljan. Ipak, rezultat Lovćena, koji je nakon baraž mečeva sa Komom ispao iz elitnog društva, natjerao ga je da napusti Cetinje i okrene se inostranom tržištu. “Definitivno je prioritet odlazak vani i nadam se da ću brzo znati ime novog kluba”, rekao nam je borbeni vezista, koji ljetnje dane koristi radeći individualno, po specijalnom programu, kako bi spreman dočekao novi izazov. Petričević je dijete Budućnosti, a nastupao je za OFK Beograd, PAOK, Agrotikos, Jagodinu, Mogren, američki Orange blues, Mladost (OFK Titograd), Kom i Lovćen. M.A.

30 UTAKMICA U DRESU LOVĆENA PROTEKLE SEZONE ODIGRAO JE LUKA PETRIČEVIĆ

Milić interesantan Partizanu, Budućnost neće da ga proda Budućnost je savladala Partizan u prijateljskoj utakmici na Zlatiboru, trener plavih Branko Brnović mogao je da bude zadovoljan igrom svog tima u prvoj pripremnoj utakmici, ali ono što može da mu pokvari raspoloženje je interesovanje crno-bijelih za kapitena Stefana Milića. Osamnaestogodišnji defanzivac prema pisanju medija iz Srbije i te kako je zanimjiv gigantu iz Humske, koji je ovog ljeta već trgovao u Crnoj Gori - u Beograd su stigli Igor Vujačić iz Zete i Periša Pešukić baš iz Budućnosti. Iako crno-bijeli vide Milića kao idealno rješenje za budućnost (jer će talentovani Svetozar Marković i Strahinja Pavlović biti prodati), kako saznajemo makar do zi-

6. KOLO (31. avgust) Zeta - Rudar Podgorica - Iskra Kom - Sutjeska Petrovac - OFK Titograd Budućnost - Grbalj

Sutjeska - Podgorica Iskra - Rudar

16. KLUB U KARIJERI RADOMIRA ĐALOVIĆA BIĆE OFK TITOGRAD

OFK TITOGRAD DOBIJA P

Milić u duelu sa Partizanovcem Ivanovićem me od trasnfera neće biti ništa. Naime, na odlaske svih igrača, pa tako i Milića, trener Brnović je stavio veto jedino u slučaju ponude koja se ne odbija, Milić bi napustio Podgoricu. Budućnost bi u narednih nekoliko dana mogla i da se

pojača - univerzalac Miroje Jovanović je odavno na listi želja, Vuk Radović se nameće kao rezervno rješenje za golmansku poziciju, a traži se i još jedan štoper, koji će pojačati konkurenciju upravo pomenutom Miliću i Damjanoviću. M.A.

ROMANT OFK Titograd je na korak od rješenja velikog napadačkog problema - iskusni Radomir Đalović, ukoliko se nešto u posljednjem trenutku ne izjalovi, postaće romantičar! Đalović na Stari aerodrom stiže kao slobodan igrač, nakon sezone u Rudaru, u kojoj je na 38 utakmica postigao 10 golova, većinu u proljećnjem dijelu sezone kada su se Pljevljaci borili i

RASPORED JESENJEG DIJELA PR 1. KOLO (11. avgust) Lovćen - Bokelj Drezga - Otrant-Olympic Dečić - Ibar Mornar - Jedinstvo Arsenal - Jezero 2. KOLO (18. avgust) Bokelj - Jezero Jedinstvo - Arsenal Ibar - Mornar Otrant-Olympic - Dečić Lovćen - Drezga 3. KOLO (25. avgust) Drezga - Bokelj

Dečić - Lovćen Mornar - Otrant-Olympic Arsenal - Ibar Jezero - Jedinstvo 4. KOLO (1. septembar) Bokelj - Jedinstvo Ibar - Jezero Otrant-Olympic - Arsenal Lovćen - Mornar Drezga - Dečić 5. KOLO (4. septembar) Dečić - Bokelj Mornar - Drezga Arsenal - Lovćen

Jezero - Otrant-Olympic Jedinstvo - Ibar 6. KOLO (8. septembar) Bokelj - Ibar Otrant-Olympic - Jedinstvo Lovćen - Jezero Drezga - Arsenal Dečić - Mornar 7. KOLO (15. septembar) Mornar - Bokelj Arsenal - Dečić Jezero - Drezga Jedinstvo - Lovćen Ibar - Otrant-Olympic

8. KOLO (18. septembar) Bokelj - Otrant-Olympic

Sport

četvrtak, 27. 6. 2019.

NSTVA TELEKOM 1. CRNOGORSKE FUDBALSKE LIGE Kom - Rudar Petrovac - Iskra Budućnost - Sutjeska Grbalj - OFK Titograd 9. KOLO (22. septembar) OFK Titograd - Zeta Sutjeska - Grbalj Iskra - Budućnost Rudar - Petrovac Podgorica - Kom 10. KOLO (28. septembar) Zeta - Kom Podgorica - Petrovac Rudar - Budućnost

Iskra - Grbalj Sutjeska - OFK Titograd 11. KOLO (5. oktobar) Sutjeska - Zeta OFK Titograd - Iskra Grbalj - Rudar Budućnost - Podgorica Petrovac - Kom 12. KOLO (19. oktobar) Zeta - Petrovac Kom - Budućnost Podgorica - Grbalj Rudar - OFK Titograd Iskra - Sutjeska

13. KOLO (26. oktobar) Iskra - Zeta Sutjeska - Rudar OFK Titograd - Podgorica Grbalj - Kom Budućnost - Petrovac 14. KOLO (2. novembar) Zeta - Budućnost Petrovac - Grbalj Kom - OFK Titograd Podgorica - Sutjeska Rudar - Iskra 15. KOLO (9. novembar) Rudar - Zeta

Iskra - Podgorica Sutjeska - Kom OFK Titograd - Petrovac Grbalj - Budućnost 16. KOLO (23. novembar) Zeta - Grbalj Budućnost - OFK Titograd Petrovac - Sutjeska Kom - Iskra Podgorica - Rudar 17. KOLO (1. decembar) Podgorica - Zeta Rudar - Kom Iskra - Petrovac

Sutjeska - Budućnost OFK Titograd - Grbalj 18. KOLO (5. decembar) Zeta - OFK Titograd Grbalj - Sutjeska Budućnost - Iskra Petrovac - Rudar Kom - Podgorica 19. KOLO (10. decembar) Kom - Zeta Petrovac - Podgorica Budućnost - Rudar Grbalj - Iskra OFK Titograd - Sutjeska

iZbor Fs rusije

Luka Đorđević među elitom

pojačanje, dogovoren isKusni napadač

tičaR Đalović kroz baraž izborili za opstanak u eliti. Đalović je tokom bogate karijere nastupao za matično Jedinstvo, Crvenu zvezdu, Železnik, Zagreb, Arminija, Kajzeri, Rijeku, Rapid iz Bukurešta, Amkar, iranski Sepahan, Šangaj, tajlandske Tero Sasanu i Bangkok, Budućnost i Rudar. Đalović će priliku da debituje u crvenom dresu imati na

evropskoj sceni - kada OFK Titograd ukrsti koplja sa sofijskim CSKA (9. jula u Bugarskoj, a 16. u Podgorici). Romantičari su u ovom prelaznom roku ostali bez Pavićevića, Radulovića, Ojdanića, Dedića, Bakrača, Sekulića, vrlo moguće i Banovića, a Đalović će biti prvo pojačanje za tim novog trenera Dragoljuba Đuretića. M.A.

Crnogorski reprezentativac Luka Đorđević nalazi se na spisku od 33 igrača koji su obilježili proteklu sezonu u Rusiji, objavio je Fudbalski savez ove zemlje. Dvadesetčetvorogodišnji Budvanin imao je odličnu sezonu u Arsenalu iz Tule (postigao osam golova), pa je na pomenutoj listi svrstan među tri najbolja napadača po desnoj strani - zajedno sa Rusom Fjodorom Ćalovim (CSKA), i Irancem iz Zenita, Serdarom Azmunom. Među 33 najbolja igrača 20 su domaći fudbaleri, a Đorđević se našao u društvu sa još 12 najboljih stranaca. Za najboljeg igrača izabran je Artjom Dzjuba, napadač Zenita. Đorđević ima još 12 mjeseci ugovora sa Zenitom, sa kojim je trenutno na pripremama u Austriji, ali je veliko pitanje da li će ostati u velikanu iz Sankt Peterburga. M.A.

potpisan ugovor na četiri godine

Muskron platio milion eura za Marka Bakića Danima unazad se pričalo o tome, sada je i zvanično - Marko Bakić je igrač Muskrona! Klub iz grada na samoj granici Belgije i Francuske za slobodu crnogorskog reprezentativca platio je Bragi milion eura, a dvadesetpetogodišnji Budvanin potpisao je ugovor na četiri godine.

Bakić je odigrao vrlo dobru prethodnu sezonu na pozajmici u dresu belgijskog prvoligaša, nastupio na 27 utakmica, dva puta bio strijelac, tri puta asistent. U dresu reprezentacije Crne Gore bivši igrač Mogrena, Torina, Fiorentine, Specije, Belenenseša, Alkorkona i Brage sakupio je 11 nastupa. M.A.

RVENSTVA 2. CRNOGORSKE FUDBALSKE LIGE Lovćen - Ibar Drezga - Jedinstvo Dečić - Jezero Mornar - Arsenal 9. KOLO (22. septembar) Arsenal - Bokelj Jezero - Mornar Jedinstvo - Dečić Ibar - Drezga Otrant-Olympic - Lovćen 10. KOLO (29. septembar) Bokelj - Lovćen Otrant-Olympic - Drezga Ibar - Dečić

Jedinstvo - Mornar Jezero - Arsenal 11. KOLO (6. oktobar) Jezero - Bokelj Arsenal - Jedinstvo Mornar - Ibar Dečić - Otrant-Olympic Drezga - Lovćen 12. KOLO (13. oktobar) Bokelj - Drezga Lovćen - Dečić Otrant-Olympic - Mornar Ibar - Arsenal Jedinstvo - Jezero

13. KOLO (20. oktobar) Jedinstvo - Bokelj Jezero - Ibar Arsenal - Otrant-Olympic Mornar - Lovćen Dečić - Drezga 14. KOLO (27. oktobar) Bokelj - Dečić Drezga - Mornar Lovćen - Arsenal Otrant-Olympic - Jezero Ibar - Jedinstvo 15. KOLO (3. novembar) Ibar - Bokelj

Jedinstvo - Otrant-Olympic Jezero - Lovćen Arsenal - Drezga Mornar - Dečić 16. KOLO (10. novembar) Bokelj - Mornar Dečić - Arsenal Drezga - Jezero Lovćen - Jedinstvo Ulcinj Otrant-Olympic - Ibar 17. KOLO (17. novembar) Otrant-Olympic - Bokelj Ibar - Lovćen Jedinstvo - Drezga

Jezero - Dečić Arsenal - Mornar 18. KOLO (24. novembar) Bokelj - Arsenal Mornar - Jezero Dečić - Jedinstvo Drezga - Ibar Lovćen - Otrant-Olympic 19. KOLO (1. decembar) Lovćen - Bokelj Drezga - Otrant-Olympic Dečić - Ibar Mornar - Jedinstvo Arsenal - Jezero

SPORT

DANAS U BEČU ŽRIJEB LŠ ZA RUKOMETAŠICE

Plave dame iz drugog šešira čekaju rivale Glavni grad Austrije biće danas centar ženskog rukometa - od 18 sati u Beču kreće žrijeb grupa za grupnu fazu Lige šampiona. Crnogorski šampion Budućnost odluku kuglica čeka iz drugog šešira u kojem se još nalaze Esbjerg, Krim i Vajpers - tim koji je u sezoni za nama zaustavio dame Dragana Adžića na putu ka fajnal-for u Budimpešti. Žrijebom će biti određeni sa-

stavi četiri grupe sa po četiri tima, a po tri prvoplasirana idu u glavnu rundu. Nosioci na žrijebu biće šampion Evrope Đer, Rostov, Mec i rumunski prvak Valčea (nekadašnji Olkim). PRVI ŠEŠIR: Đer, Rostov, Valčea, Mec. DRUGI ŠEŠIR: Budućnost, Vajpers, Esbjerg, Krim. TREĆI ŠEŠIR: Bitighajm, Podravka, Savehof, Lublin. ČETVRTI ŠEŠIR: FTC, Brest, Bukurešt, ekipa iz kvalifikacija. K.B.

Dragan Adžić

ODBOJKA ŽRIJEB ZA EVROPSKA TAKMIČENJA

Budva u Brčkom ili Lisabonu, Luka Bar protiv Vašaša

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

MVP NBA LIGE NEVJEROVATNA ŽIVOTNA PRIČA JANISA ADETOKUMBA

OD PRODAVCA SA PLAŽE DO NAJBOLJEG NA PLANETI

Suze u njegovim očima nisu uspjele da se sakriju, momak od čelika nakon što je zagrlio priznanje za najboljeg košarkaša NBA lige više nije mogao da potisne emocije. Zahvalio je svima, posebno pokojnom ocu kojem je obećao da će jednog dana biti najbolji. Možda je nekome njegovo dugo zahvaljivanje bilo čudno, ali svi koji su znali

MILIONA EURA JE GODIŠNJA PLATA JANISA ADETOKUMBA U MILVOKIJU ŠTO GA ČINI 13. NAJPLAĆENIJIM IGRAČE NBA LIGE

Luksemburg i sjedište Evropske odbojkaške konfederacije bili je juče domaćini žrijeba za evropska klupska takmičenja naredne sezone, a u bubnju se našli i naši timovi. Kada je u pitanju Liga šampiona odbojkaši Budve krenuće od 2. kola kvalifikacija, a rival će im biti bolji iz duela Mladosti iz Brčkog i Benfike iz Lisabona.

Naš predstavnik u ženskoj konkurenciji, ekipa Luke Bar igraće u drugoj rundi protiv ekipe Vašaš Obuda Budimpešta iz Mađarske. Mečevi druge runde na programu su u novembru. Određeni su i parovi Čelendž kupa, a obojkaše Budućnosti u šensaestini finala čeka duel protiv slovačke Njitre. Ovi mečevi na programu su tek u decembru. K.B.

životnu priču Janisa Adetokumba znali su i koliko mu je bio bitan taj trenutak. Tamnoputi migrant, klinac koji je djetinjstvo provodio po grčkim plažama prodavajući turistima naočare, CD-ove, čaše i ručne satove sada je na krovu planete - bogovi sa Olimpa sada su ponosni na njega, američki san zaista postoji. Janis je najbolji primjer.

■ NISMO IMALI NOVCA, ALI BIO SAM SREĆAN

A sve je krenulo 1991. godine kada su Janisovi mama i tata Veronika i Čarls odlučili da napuste Nigeriju ostavljajući najstarijeg sina Frensisa kod babe i djeda u Lagosu. Godinu kasnije rodio se Tanasis (danas košarkaš Panatinaikosa), a 1994. i Janis. Potom i Kostas

i Aleksis - svi su dobili grčka imena kako bi bili prihvaćeni u društvu. Odrasli su u atinskom predgrađu Sepolija, a kako bi preživjeli, kao i hiljade emigrantske djece iz Afrike, prodavali su robu na grčkim plažama. “Da, nismo imali dovoljno novca, ali bili smo srećni. Nije nam novac kvario sreću. Tih dana kada je bilo teško, svi smo živjeli u istoj sobi. Jednoj sobi. Ponekad bismo spavali i po troje u jednom krevetu. Ali bilo je zabavno. Smijali smo se”, otvorio je dušu nedavno Janis američkim medijima. O životu prodavca Adetokumbo je ispričao... “Moram reći da sam bio najbolji, jako dobar u prodaji stvari na plaži. Jednostavno nisam se predavao. Stalno sam ih nešto zapitkivao - i bio sam im sladak. Bio sam mlad”.

Protiv Crne Gore na otvaranju Mundobasketa? Janis Adetokumbo je već igrao za Grčku - bilo je to na Eurobasketu 2015, kao i u kvalifikacijama za Olimpijske igre 2016. Ipak, zbog zabrane Milvokija (uslijedila zbog njegove povrede) nije ga bilo sa Helenima na prošlom EP. Tada se zbog svega digla ve-

lika prašina, pa su svi u Grčkoj ubijeđeni da će ih Janis predvodi ove godine na Mundobasketu u Kini. Uostalom sada i nema prepreka da zaigra u “plavo-bijelom” dresu. Sve to bi značilo da će Crna Gora svoj istorijski prvi nastup na svjetskim prvenstvima

odigrati upravo 1. septembra Nanđingu protiv najboljeg NBA košarkaša i njegove Grčke. Da je veliki patriota Adetokumbo je pokazao upravo i na dodjeli priznanja za najboljeg košarkaša NBA lige kada je unutrašnjost njegovog sakoa bila ukrašena motivima Atine.

SPORT

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

PROMJENE ZA IGRE 2024. U PARIZU

BREJK DENS NA OI, SUMRAK KARATEA

Adetokumbo i danas često igra basket u svom Sepoliju, predgrađu Atine gdje je odrastao

■ BEZ IDENTITETA DO 18. GODINE

Da sve bude još nestvarnije Janis, njegova braća i roditelji dugo nisu imali papire, a heroj naše priče čak do svoje 18. godine ni u kakvim spiskovima građana Atine nije ni postojao. Bio je dječak-duh. Nije imao papire, ni nigerijsko ni grčko državljanstvo, a njegov slučaj prijetio je da dodatno uzdrma već poprilično nestabilnu političku situaciju u finansijski razorenoj zemlji. Čelnici Košarkaške federacije Grčke su urgirali, ali zbog tamo nekog klinca iz predgrađa niko nije želio da rizikuje. A i za košarku se odlučio tek sa 13 godine, a atletske sposobnosti naslijedio je od tate fudbalera i majke koja se bavila skokom u dalj. Iako nije dobijao papire uporno je trenirao, kroz niže

Moram reći da sam bio najbolji prodavac na plaži. Jednostavno nisam se predavao. Stalno sam ih nešto zapitkivao - i bio sam im sladak. Bio sam mlad.

27,7 POENA I 12,5 SKOKOVA BILJEŽIO JE U PROSJEKU ADETOKUMBO NA 72 MEČA OVE SEZONE U NBA LIGI

lige Grčke, jer za reprezentaciju i nešto više nije mogao bez identiteta. Trenirao je uporno i u svojoj Sepoliji, gdje su ljudi u čuđenju gledali momka koji iz par koraka može da preleti cijeli teren, da zakuca sa linije slobodnih bacanja. U Sepoliju se i danas često vraća da sa starim društvom odigra basket.

■ IZ DRUGE LIGE

GRČKE DO NBA

Janis je u grčkoj igrao samo za Filatlitikos, već je bio lokalna zvijezda, a takve atletske sposobnosti ne promiču NBA skautima - u kojem god kutku zemlje da se nalaze. Približavao se NBA draft 2013. i bilo je izvjesno da će momak visok 211 centimetara, koji može da igra sve pozicije, biti visoko plasiran. Problem je bio što je “njegov slučaj” zaturen u nekoj fioci i što

ne može da napusti zemlju. Ipak, poslije niza sastanaka na najvišem nivou, baš pred draft, ubrzanim procesom Janis i njegova braća dobili su identitet i 9. maja 2013. postali su grčki državljani. “San je konačno postao java - mi smo Grci. Ono što smo od rođenja, što smo uvijek bili”, poručila su braća Adetokumbo tada. Direktno sa grčkih drugoligaških parketa Janis je uskočio u dres NBA tima Milvoki Baksa. Adetokumbo je prošle godine produžio ugovor sa Baksima i za četvorogodišnju vjernost će dobiti 100 miliona dolara. Sa platom nešto većom od 24 miliona dolara na trinaestom je mjestu najbolje plaćenih košarkaša u ligi ove sezone. “Greek Freak”, kako su mu Amerikanci dali nadimak, praktično je još na početku karijere, a već može da se pohvali da je prvi igrač Baksa u istoriji koji je sezonu završio u Top 20 u ligi po broju postignutih poena, skokova, asistencija, ukradenih lopti i blokada. Već može da se pohvali da je najbolji u NBA ligi, da je najbolji na svijetu. Bajka ovog momka imala je srećan kraj - svaki drugačiji rasplet ne bi imao smisla. K.B.

Taman kada je konačno dočekao da bude dio Olimijskih igara, karate će biti ekspresno i izbačen sa njih. Ova borilačka vještina poslije mnogo godina biće u programu Igara naredne godine u Tokiju, ali već na sljedećim u Parizu 2024. neće je

biti. Međunarodni olimpijski komitet (MOK) nije dao “zeleno svijetlo” za nastavak olimpijskog života karateu. Da sve bude još čudnije MOK je odlučio da od Pariza dio Olimpijske porodice bude - ni manje ni više - brejk dens. K.B.

EVROPSKE IGRE MLADIH PARAOLIMPIJACA

NAŠ DUO U LAHTIJU Filip Radović

Crnu Goru će na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca u finskom Lahtiju od 27. do 30. juna predstavljati stonoteniser Filip Radović i džudista Adnan Kujović. Radović, koji se takmičio i prije dvije godine u Đenovi, nastupiće u starijoj grupi stonotenisera do 23 godine u kategoriji S10, dok će Kujović debitovati na međunarodnoj sceni u džudou za osobe sa smetnjama vida. “Očekujem da ću ostvariti dobre rezultate u narednom periodu. Čini mi posebno zadovoljstvo što ću na jednom tako velikom takmičenju nositi zastavu svoje države”, ka-

zao je Kujović agenciji MINA i dodao da veliku zahvalnost duguje sparing partneru Matiji Joksimoviću na pomoći tokom priprema. Crnogorski sportisti su prije dvije godine u Đenovi osvojili četiri medalje – po dvije zlatne i srebrne. Zlatni je bio Radović u singlu i ekipno sa Austrijancem Noom Rajnerom, dok je srebrni bio u dublu sa Dancem Mikelom Jensenom - srebrom se okitio i plivač Ilija Tadić. Igre u olimpijskom centru Pajulahti ove godine okupiće više od 600 sportista iz preko 30 država, koji će se takmičiti u osam sportova.

sport

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

EUROBASKET GRUPA A (Riga) 17.30h V. Britanija - Letonija 20.00h Ukrajina - Španija GRUPA B (Riga) 12.00h Švedska - CRNA GORA 14.30h Francuska - Češka GRUPA C (Niš) 16.00h Mađarska - Slovenija 18.30h Turska - Italija GRUPA D (Zrenjanin) 17.45h Rusija - Belgija 20.00h Bjelorusija - Srbija

14 od 16 učesnika EP 2019. nastupilo je i na prošlom Eurobasketu - nova imena su Velika Britanija i današnji rival Crne Gore Švedska

put će Crna Gora nastupiti na EP. Na prethondom je zauzela posljednje mjesto kada je u prosjeku postizala i najmanje poena - 57,7

16 godina je prošlo od kada je neka selekcija na EP postigla više od 100 poena na jednom meču - 2003. je to pošlo za rukom Ukrajini protiv Izraela (107:87)

Spremne za Eurobasket: Košarkašice Crne Gore juče su pozirale za zvanični portal EP

KošarKašice crne Gore danas protiv švedsKe otvaraju eurobasKet

Okršaj tačnO u pOdne Tačno u podne, baš kao i u kultnom vesternu, košarkašice Crne Gore počinju bitke na Eurobasketu u Srbiji i Letoniji. Upravo je našim damama pripala čast da prve osjete magiju Evropskog prvenstva, a za možda i ključnu pobjedu u Rigi Crnogorke će se boriti protiv Švedske. Duge i naporne priopreme su iza djevojaka Jelene Škerović, sada je vrijeme za ono najljepše - vrijeme je utakmice, vrijeme je za najveću scenu. Za mnoge prvi put u karijeri, jer je Crna Gora na šampionat otputovala u podmlađenom sastavu.

■ Brzinom do prvog trijumfa

A prvi rival je čini se i idealan za start i pobjedu koja bio praktično već značila plasman u osminu finala. Švedska nije top klasa, 2013. je stigla do četvrtfinala, a onda je propustila naredna dva takmičenja. “Čeka nas veoma iskusna ekipa, veliki broj švedskih igračica nastupa u jakim ligama. Ipak, mislim

Sastav Crne Gore

5. Jovana Pašić (ACS Sepsi) 6. Jelena Vučetić (Budućnost) 7. Nataša Popović (Strazbur) 8. Dragana Živković (Budućnost) 9. Snežana Aleksić C (Beroe) 11. Božica Mujović (Ekstremadura) 12. Milena Jakšić (Budućnost) 13. Bojana Kovačević (Sant Adrija) 14. Milica Jovanović (Sant Adrija) 19. Violeta Lazarević (Budućnost) 23. Irena Matović (Siudad de los Adelantados) 25. Glori Džonson (Hataj). Selektorka: Jelena Škerović.

da smo se jako dobro pripremile i da će dosta zavisiti od nas i od naše igre”, poručila je iz Rige jedna od iskusnijih Milica Jovanović. “Moramo ispuniti zahtjeve i boriti se na pravi

način”. Gdje su Šveđanke najopasnije, a gdje je šansa Crne Gore u današnjem meču. “Imaju tandem sestara Eldebrink (Elin i Frida) koje igraju dugi niz godina Evroligu i vrlo su iskusne”, ocijenila je Jovanovićeva. “Na ostalim pozicijama imaju visoke košarkašice, pa smatram da brzom igrom možemo protiv njih. U svakom slučaju mislim da je obavezno da odigramo pametno, zajednički i da damo sve od sebe”.

■ Selektorka: lakše je na parketu

Pomenute 2013, kada je

Nijedan šampion u posljednjih skoro 30 godine nije uspio da odbrani titulu na Eurobasketu - aktuelni prvak je Španija.

Švedska stigla do četvrtfinala upravo su i naše dame jedini put igrale protiv ove selekcije na Eurobasketu. Slavile su Skandinavke sa 69:58, a iz tog sastava danas će nastupiti samo kapitenka Snežana Aleksić, Nataša Popović i Milica Jovanović. Igrala je tada i selektorka Jelena Škerović, ali sada će biti u nekoj potpuno drugačijoj ulozi. “Mnogo je drugačije sada”, istakla je Škerovićeva. “Čini mi se da je puno lakše igrati, nego ovako biti sa strane bez mogućnosti da se uđe na parket i pomogne nešto. Ovako se svodi na te kratke momente kada kao trener mogu da utičem”. Ipak... “Za sada sam zadovoljna kako je sve krenulo i vjerujem da će sve ići na bolje”, nema dilemu Jelena Škerović. Crna Gora će mečeve na Eurobasketu igrati u grandioznoj “Areni Riga”, a osim Švedske rivali će joj biti Francuska i Češka. Pobjednik grupe ide direktno u četvrtfinale, a drugoplasirani i trećeplasirani u osminu finala. K.B.

SPORT

ČETVRTAK, 27. 6. 2019.

PARKEROV POGODAK SA MITROVIĆEM

Rekao sam mu: Ako želiš krunu dođi u Asvel

1984. SENEGAL

1 ALŽIR

Prvo slavlje “trikolora”

Šampioni: Toni Parker i Zvezdan Mitrović Tri godine zaredom sa Monakom je bio prvi nakon ligaškog dijela takmičenja, ali nikako nije imao sreće da kroz plej-of “kneževima” donese krunu. Sa istim timom je izgubio i finale Lige šampiona. Na neki način bio je košarkaški Jirgen Klop - sjajan stručnjak, kojem su nedostajali najveći trofeji za potpunu potvrdu toga. A onda je ove sezone, baš kao i kod trenera Liverpula, konačno sve došlo na svoje. Zvezdan Mitrović je vodio Asvel do 19. titule u Francuskoj - prve nakon tri godine posta. “Već u svlačionici sam mu čestitao. Veoma sam srećan zbog njega”, rekao je za čuveni L’Ekip jednako čuveni Toni Parker, sada predsjednik Asvela. “Kada

ZVEZDAN MITROVIĆ JE POSTAO TEK ŠESTI TRENER U ISTORIJI FRANCUSKE KOŠARKE KOJI OSVOJIO SVA TRI NAJVAŽNIJA TROFEJA U ZEMLJI - PRVENSTVO, KUP I LIDERS KUP.

sam prošle sezone otišao u Monako da ga dovedemo rekao sam mu - ako želiš titulu, dođi u moju kuću”. A naš selektor je do krune stigao baš preko bivšeg kluba Monaka. “On radi toliko naporno i uvijek želi da sve bude dobro”, dodao je Parker. Koliko se Mitrović promijenio od kada je stigao u Asvel? “Mislim da je napredovao ove sezone - sada pravi manje tehničkih grešaka”, kroz smijeh je dodao Parker. A šta je na sve rekao čovjek koji je ove godine odveo Crnu Goru na Mundobasket i postao šampion Francuske? “Mislim da ću stvarno shvatiti koliko je ovo veliko tek kad budem kući na moru u Crnoj Gori”, istakao je Zvezdan Mitrović. Našeg selektora sada čeka odmor, a onda duge pripreme i istorijski nastup Crne Gore na Mundobasketu u Kini. Nakon toga i Evroliga sa Asvelom. Dani iz snova nastavljaju se za Zvezdana Mitrovića - velikim radom ih je i zaslužio. K.B.

Fudbaleri Francuske u finalu EP na svom “Parku prinčeva” savladali Španiju (2:0) i prvi put u istoriji postali šampioni kontinneta. Golove postigli Mišel Platini i Bruno Belon.

RTCG 2

18:30

11:50 Košarka EP (Ž): Švedska - Crna Gora 14:20 Košarka EP (Ž): Francuska - Češka 17:50 FudbalEP U21: Njemačka - Rumunija 20:50 Fudbal EP U21: Španija - Francuska

SK 1 CG 14:30 17:45

Bilijar, Lester Košarka EP (Ž): Rusija - Belgija

SK 2 14:00

WTA Istborn

SK 3 16:00 Košarka EP (Ž): Mađarska - Slovenija

Senegal sa Maneom izgleda veoma ubjedljivo - čini se da je bliži pobjedi u derbiju protiv Alžira.

Košarka EP (Ž): Turska - Italija

SK HD 17:30 Košarka EP (Ž): V. Britanija - Letonija

ARENA SPORT 1 19:00 02:30

Fudbal: Senegal - Alžir Fudbal: Brazil - Paragvaj

EUROSPORT 1 13:25

Snuker, Kina

EUROSPORT 2 12:0

Vimbldon, kvalif.

NE PROPUSTITE Polufinale EP U21 dirketno na RTCG 2 - od 18.00h Njemačka - Rumunija, a od 21.00h Španija - Francuska.

DANAS ODLUKA EVROLIGE

Male šanse za plave Sedamnaest imena koja će naredne sezone činiti Evroligu već su poznata, a ko će posljednji završiti u košarkaškom raju konačno će biti poznato danas. Evroliga će odlučiti kome će dodijeliti vajld kar-

tu, u igri je i Budućnost, ali našem šampionu daju se veoma male šanse, pa “plave” čeka Evrokup naredne sezone. Favorit za specijalnu pozivnicu je ruski Zenit, a nakon njega Partizan i Ritas. K.B.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO SKUPŠTINA AKCIONARA LUKE KOTOR

BRANKO IVANOVIĆ NA ČELU ODBORA DIREKTORA Branko Ivanović jednoglasno je juče izabran za predsjednika Odbora direktora Luke Kotor. Prethodno je Skupština akcionara za članove Odbora izabrala, osim Ivanovića, i Branimira Maslovara, Slađanu Živković, Stanislavu Subotić i Radomira Rudanovića. Na Skupštini akcionara Luke Kotor ocijenjeno je da

RESTORAN ARGENTINSKOG ŠEFA MAURA KOLAGRESA

je prošla godina bila značajna i uspješna. Kako je saopšteno, u godini jubileja, 30 godina od osnivanja Luke Kotor, akcionarsko društvo je utrostručilo akcionarski kapital, prvi put se kotiralo na „B“ listi „Montenegroberze“. “Ostvarilo je dobit od 801.207 eura, donijelo odluku o podjeli dividen-

de i u prošloj i u ovoj godini u iznosu od 50 odsto od ostavarene dobiti. Luka Kotor (AD Kotor) je 2018. godinu krunisala krajem decembra dobijanjem od Vlade Crne Gore prvenstvene koncesije za privredno korišćenje lučkog područja luke Kotor, na koju se čekalo deset godina”, navedeno je u saopštenju.

11. DRŽAVA U AMERICI

Restoran Mirazur u Francuskoj Marihuana proglašen najboljim na svijetu legalna u

Francuski restoran Mirazur argentinskog šefa Maura Kolagresa u Mentonu, na jugu Francuske, proglašen je najboljim na svijetu po izboru specijalizovanog britanskog časopisa “Restaurant” na prigodnoj svečanosti održanoj u Singapuru. “Noma” u Kopenhagenu zauzela je drugo mjesto na listi 50 najboljih restorana na svijetu, najuglednijoj u svjetskoj gastronomiji, iza

koje je “Asador Etxebarri” u Baskiji. Četvrto mjesto je pripalo “Gagganu” u Bangkoku. Mauro, koji je na prošlogodišnjem izboru bio na trećem mjestu, jedini je strani šef kuhinje u francuskom vodiču “Mišelinu” okićen trima zvjezdicama. U društvu supruge Julije, Brazilke i osoblja Mirazura, on se nakon proglašenja pobjednika popeo na pozornicu noseći veliku za-

stavu na kojoj su bile četiri manje - argentinska, brazilska, francuska i italijanska. “Ova zastava prikazuje Mirazur i novi način kuvanja u Francuskoj”, rekao je on. Odao je priznanje Francuskoj koja mu je omogućila da se “izrazi” kroz gastronomiju, Argentini za “uspomene iz djetinjstva”, Brazilu koji mu je dao “ljubav njegovog života” te Italiji iz koje dolazi polovina njegovog osoblja.

Ilinoisu

Guverner američke savezne države Ilinois Robert Priker potpisao je zakon o legalizaciji marihuane, čime je Ilinois postao 11. država SAD koja je legalizovala tu vrstu psihoaktivne supstance. Demokratska vlada, prenio je AP, potpisala je zakon koji omogućava

stanovnicima kupovinu i posjedovanje do 30 grama marihuane. Navodi se da nerezidenti sa druge strane kod sebe mogu imati do 15 grama. Američka agencija navodi da je marihuana kao narkotik od 1970. godine zabranjena na federalnom nivou.

AMBER

ISTRAGA AUSTRIJSKOG TUŽILAŠTVA

Narko diler spremao atentat na Štrahea?

Austrijsko tužilaštvo trenutno sprovodi istragu u vezi s mogućim atentatom auto-bombom na bivšeg austrijskog vicekancelara Hajnca Kristijana Sstrahea. Jednom pripadniku Službe za zaštitu ustavnosti i borbu protiv organizovanog kriminala, koji je radio prikriveno, jedan narko diler nudio

je 100.000 eura za teroristički napad na Štrahea, i uz to mu navodio mjesta na kojima se parkira Štraheovo vozilo. Iza planiranog atentata, prema pisanju bečkog dnevnika “Kurir”, stoji Bujar B, koji je prošle godine bio u istražnom pritvoru zbog kršenja zakona u vezi s narkoticima i posjedovanjem ilegalnog oružja.