Dnevne novine 29-30. jun 2019.

PREMIJER MARKOVIĆ NA KONFERENCIJI CGO A š SEDAM GODINA CG PREGOVORA SA EUª

â– 4

EU je naĹĄ najvaĹžniji spoljnopolitiÄ?ki cilj

VLADA O NAVODNOM INCIDENTU U OŠª DRAGIŠA IVANOVIĆº ■9

Stati na put ĹĄirenju nacionalne mrĹžnje

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019. BROJ 2412 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: KLIFORD VALAS, SUDIJA AMERIÄŒKOG APELACIONOG SUDA

RETROVIZOR

Sto godina laĹžavine

â– 3

JOĹ NEMA PROĹ IRENJA KOALICIJE ÂŞ DA SVAKO IMAÂş

LEKIĆ BI SA DAKOM, DANILOVIĆ MU NE DA

â– 8

Svjedok sam promjena u vaťem pravosuđu, i srećan sam zbog toga

EKSKLUZIVNO: BIVĹ A ÄŒLANICA PINK PANTERA ZA VN â– 16 17

Ćirković: Jak si tek kad uspijeť da prevaziđeť najteŞi trenutak ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

â– 5 7 GLOBALNI INDEKS OTVORENOSTI EKONOMIJE

Crna Gora najbolja u regionu â– 12

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Jes’, a sad te sud vrati na funkciju, iako su te smijenili...

To ti je pravna država. Sad im zaključajte skupštinu, pa neće moći opet da vas smijene...Džaba im većina

Alo, ništa mi nije jasno...

Ja pričam kako je Venecijanska komisija obalila zakon ovih Crnogoraca, a ti, Srbine Backoviću, glasaš protiv u Veneciji. Ja ovamo argumentovano lažem, a ti me nagrdiš, pa sad naš napaćeni srpski narod ne zna da li da vjeruje meni ili majci Srbiji. Čuješ li me, alo, alo... Prekide!

Nema ove države na svijet, pustiše me da budem gradonačelnik iako sam bio srpski državljanin...

MOMIR MATOVIĆ O MONOGRAFIJI ª CRNOGORSKI FILMSKI PLAKATIº

Svjedočanstvo o uspjehu crnogorske kinematografije SARAJEVO

Dušanu Šilju određen ekstradicioni pritvor Dušanu Šilju (21), koji je uhapšen u Istočnom Sarajevu po međunarodnoj potjernici Interpola Podgorica, osumnjičenog za ubistvo Šarovića i nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih naprava, sud Bosne i Hercegovine odredio je ekstradicioni pritvor. ● 24-25

Monografija “Crnogorski filmski plakati” sineaste Momira Matovića, nedavno je predstavljena u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. “Crnogorski filmski plakat”, pruža nam informaciju o nivou opšte i komercijalne kulture iz jednog perioda našeg kulturnog nasljeđa.

Sadrži 96 plakata filmova iz Matovićeve jedinstvene kolekcije, koji su nastali u crnogorskim studijima: Lovćen film, Filmski studio, Zeta film, filmskih plakata inostranih koprodukcija snimljenih u Crnoj Gori, plakata novije crnogorske produkcije, kao i plakata dugometražnih dokumentarnih filmova. ● 32-33

SUBOTA

Dijete najbolje, najbrže i najlakše uči od djeteta

NEDJELJA

REPORTAŽA

Tišinu Vranštice remeti tek zvuk kapljica vode Jedno do najvrednijih speleoloških lokaliteta opštine Kolašin svakako je pećina Vranštica ispod samog podnožja planine Maganik, u selu Mrtvo Duboko na nadmorskoj visini od 580 m. Duga je 750 m, a duboka 45 m. ● 28-29

Socijalne, emocionalne i druge potrebe dijete može najbolje da razvije u vrtiću i zbog toga treba insistirati da djeca idu u predškolske ustanove, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović na završetku kampanje “Zablistajmo u vrtiću”, čiji je cilj povećanje obuhvata predškolskim vaspitanjem, a na kome insistira i Evropska komisija u svim izvještajima ● 16-17 za Crnu Goru.

PUTOPIS

Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru ujutru moguća kratkotrajno magla ili niska oblačnost. Vjetar sjevernih smjerova, mjestimično umjeren do pojačan, krajem dana i tokom noći pojačan i jak. Jutarnja temperatura vazduha 11 do 26, najviša dnevna 20 do 34 stepena.

Pretežno sunčano i veoma toplo.

Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća kratkotrajno magla. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, ujutru ili prijepodne umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 26, najviša dnevna 23 do 36 stepeni.

SA ZIDA SE NAJBOLJE VIDI VELIČINA KINE Kada imate priliku da vas u svojoj zemlji ugosti delegacija visokih zvaničnika Kine i njene dvije provincije – Šandong i Hunan – možete mnogo toga da očekujete. Ali ne i sve sa čime se, na kraju, možete susresti. ● 14-15

Foto: Dejan Lopičić

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

ĐUKANOVIĆ NA TVITERU

Posvećeni smo principima UN Crna Gora ostaje trajno posvećena načelima i principima Ujedinjenih nacija i multilaterizma, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. On je to napisao na Tviter nalogu, povodom 13 godina otkad je Crna Gora postala članica UN. “Na današnji dan 2006. odlukom Generalne skupštine UN Crna Gora je postala 192. članica Svjetske organizacije. Crna Gora ostaje trajno posvećena načelima i principima Ujedinjenih nacija i multilateralizma”, kazao je Đukanović.

Đukanović

POTPREDSJEDNICA BUGARSKE ILIJANA JOTOVA U CRNOJ GORI

Bezbjednost Evrope nije moguća bez stabilnosti Zapadnog Balkana

Marković i Jotova

Foto: BOJANA CUPIC

Marković: Odnosi dviju država teško mogu da budu bolji

Odnosi Crne Gore i Bugarske su tradicionalno dobri, posebno u kontekstu podrške našim integracionim aspiracijama, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, koji je juče razgovarao sa potpredsjednicom Bugarske Ilijanom Jotovom.

Jotova je istakla da je mjesto Crne Gore je u EU, kao i postepeno ostalih država Zapadnog Balkana. Đukanović je tokom razgovora ukazao na značaj integracije regiona, za njegovu stabilnost, ističući da nema stabilnosti Balkana bez njegove evropeizacije, ni stabilnosti i konkurentnosti Evrope bez stabilnog Balkana.

Predsjednik je istakao značaj kontinuiranog dijaloga za kvalitet međudržavne saradnje što, kako je naveo, Crna Gora i Bugarska u praksi dosljedno potvrđuju.

Jotova je iskazala punu podršku za proces integracije Crne Gore, uz ocjenu da je napredak Cr-

Odnosi Crne Gore i Bugarske su prijateljski i partnerski, posebno osnaženi kontinuiranom bugarskom podrškom našoj zemlji tokom našeg pristupa NATO-u i sada u procesu evropske integracije, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića sa potpredsjednicom Bugarske Ilijanom Jotovom.

“Naši odnosi teško da mogu biti bolji, moguća je samo snažnija ekonomska saradnja”, rekao je Marković.

Jotova je najavila nastavak snažne podrške procesu evropske integracije Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana, posebno naglasivši da Bugarska insistira na politici regate odnosno na zasebnom vrednovanju uspjeha svake države kandidata. ne Gore značajan i istakla da je zajednički zadatak ne samo vratiti temu proširenja na dnevni red EU, već je pretvoriti u njen glavni vanjskopolitički prioritet.

Jotova se saglasila sa Đukanovićem da bezbjednost Evrope nije moguća bez stabilnosti Zapadnog Balkana i istakla da integrisanje regiona predstavlja garant za njegov razvoj i napredak.

Sa Jotovom su razgovarali i crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrijom Nikolićem.

A.N.

PREDSJEDNIŠTVO SUBNOR A I ANTIFAŠISTA CRNE GORE

SLOBODA ZA SVE VJERE

“Multietična i multikonfesionalna Crna Gora vjekovima živi na temeljima slobode za sve vjere, nacije i narode. Novija zbivanja vezana za vjerska pitanja taj sklad su narušila i ozbiljno prijete unutrašnjoj stabilnosti i crnogorskom evropskom putu. Zato borci i antifašisti u potpunosti podržavaju nastojanje Vlade da zakonom uredi pitanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravni položaj vjerskih zajednica”, navodi se u saopštenju Predsjedništva SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

Kako navode, energično zahtijevaju od državnih organa da istraju u rješavanju svih pitanja od slo-

bode vjeroispovijesti do vlasništva nad vjerskim objektima i prije svega na obnovi autokefalnosti crnogorske crkve bez obzira na drugačija kanonska mišljenja.

“Ne tražimo što nam ne pripada, već da ono što su gradili naši preci bude naše, da se uklone nelegalno podignuti vjerski objekti, da se zaustavi dalja izgradnja i novokomponovano skrnavljenje svetinja. I ranije se obećavalo pa stalo, sada se po svaku cijenu mora istrajati, jer ovo je jedno od najvažnijih državotvornih pitanja”, poručuju iz SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

STO GODINA LAŽAVINE Njegovo preosveštenstvo, slava mu i milost, vaseljenski patrijarh Vartolomej, pismom koje je poslao na pogrešnu adresu, pokazao je da se u slučaju Crne Gore baš ne snalazi najbolje u povjerenim mu ovozemaljskim „božjim poslovima“.

Tek što je dao tomos Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, kako pravoslavni Ukrajinci ne bi morali da se mole u ruskim crkvama, pravoslavnim Crnogorcima je sugerisao kako im je jedini kanonski „pastir“ Amfilohije, te da moraju da se mole u srpskim crkvama. Zašto su mu Crnogorci manje važni od Ukrajinaca? Možda zato što isti taj „brat“ Risto Radović, po svemu što čini, ne priznaje ni Crnu Goru kao državu, ni Crnogorce kao naciju, objašnjavajući to bizarnom teološkom dogmom kako “neki misle da su Crnogorci samo zato što su se, kao i volovi, rodili u Crnoj Gori”.

Pošto se dotični Risto rodio u Crnoj Gori, pretpostavlja se da vlastitu autoprojekciju vola, pokušava da izbjegne time što je postao Srbin. Mada je u jednom intervjuu slovenačkoj “Mladini” (1988), rekao kako mu je brat Crnogorac. (Da li i jedan od volova?) U istom intervjuu odao je priznanje majci: „Ti si srećna majka! Druge majke rode dva sina, a ti si rodila dva naroda!“ Dva naroda, veli Amfilohije! No, odmah zatim, u svom stilu, pravi logički salto mortale pa kaže: “Ako Crnogorci stvarno nijesu Srbi, onda Srba, takvo je moje mišljenje, uopšte nema”?!

Poslije sto godina lažavine Amfilohije se opredijelio da Srba, ipak, ima, ali da zato uopšte ne može biti Crnogoraca. No se, na njegovu žalost, desio referendum 2006. godine. Crna Gora je postala nezavisna država, ozbiljan međunarodni faktor i počela, vrlo obzirno i civilizovano, da ispravlja istorijske nepravde. Jedna od njih je i nasilno ukidanje autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića 1920. godine. Sto godina svakovrsne crkveno-nacionalističke lažavine tu više ne mogu pomoći ni Irineju, ni Ristu, ni Atanasiju, ni Joanikiju… Koliko god svojima kandilima pokušavali da zamagle istorijske činjenice i kod vaseljenskog partijarha.

Prvi korak je na pomolu – novi zakon o slobodi vjeroispovijesti. Uz blagoslov Venecijanske komisije. Pa kako bude svima drugima, neka tako bude i pravoslavnim Crnogorcima.

I dok se srpski popovi spremaju da “golim životima” brane “svoje” crnogorske svetinje, jedan drugi bivši srpski državljanin, kotorski gradonačelnik Vladimir Jokić, inače Bečićev pulen, zajedno sa predsjednicom lokalnog parlamenta Dragicom Perović, patentirao je novi demokratski model za odbranu svoje funkcije – zaključavanje zgrade opštinske skupštine?! Osim što će ostati upamćen po stavljanju katanca na vrata opštinskog parlamenta, Jokić će biti i jedini gradonačelnik koji će u svom mandatu najmanje dva puta biti smjenjivan.

Ali kasno!

P.S.: Tolerancija je kultura, zapisao je negdje u svojim romanima Erih Maria Remark. Po toj formuli naša država je jedna od najkulturnijih, ako je sposobna još da toleriše svu lažavinu SPC. Ili Jokićevo zaključavanje demokratije…

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Premijer marković na konferenciji cGo-a ¹ Sedam Godina cG PreGovora Sa eUª

EU jE naš najvažniji spoljnopolitički cilj

P

redsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković ocijenio je juče da su ciljevi naše zemlje podudarni sa ciljevima procesa proširenja, da pouzdano napredujemo ka Evropskoj uniji iako se prvi put primjenjuje novi, zahtjevniji model pregovora, kao i da neke politike sprovodimo kao da smo već članica EU.

Marković je juče otvorio konferenciju “Sedam godina crnogorskih pregovora sa EU”, koju je organizovala nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje, uz podršku Ministarstva javne uprave, njemačke fondacije Fridrih Ebert i Kancelarije za evropske integracije Vlade. „Regionalna saradnja, dostizanje evropskih standarda i promovisanje demokratskih vrijednosti i vladavine prava uz ekonomski razvoj su u srži procesa proširenja. To je ono što nas pokreće i što smatramo najvećom vrijednošću kako za Crnu Goru, region Zapadnog Balkana, ali i za EU”, rekao je Marković.

■ podrška

22 članice eu

Prema njegovim riječima, Crna Gora pouzdano napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji.

“Započeli smo pregovore po novom modelu koji je prvi put primijenjen na Crnu Goru, novim i zahtjevnim principima nastojali da proces učinimo obavezom i vlasništvom cijelog društva”, rekao je crnogorski premijer, dodajući da Crna Gora snažno promoviše evropske vrijednosti kroz ispunjavanje obaveza na putu ka članstvu u EU. “To jeste naš najvažniji vanjskopolitički cilj. Na to nas obavezuje i pozitivan odnos naših građana prema EU. Prema najnovijim istraživanjima, pristupanje Crne Gore u EU podržava dvije trećine građana”, rekao je Marković.

Sa događaja Premijer je podsjetio da je Crna Gora otvorila 32 od 33 pregovaračka poglavlja, i da već ima podršku 22 članice EU za otvaranje posljednjeg preostalog poglavlja.

■ ekonomski uspjesi i saradnja sa nvo

Govoreći o ekonomskom razvoju, Marković je rekao da Crna Gora konstantno bilježi rast bruto domaćeg proizvoda, a da je stopa rasta BDP-a u prošloj godini bila na nivou od oko 4,8 odsto, po čemu je naša država na trećem mjestu u Evropi, iza Poljske i Malte, te da je stopa nezaposlenosti sa 20 odsto u 2012. godini spuštena na 15,3 odsto.

Predsjednik Vlade je istakao da mnoge analize pokazuju da je u posljednjih deset godina EU u region uložila više od osam milijardi eura.

“Da li to naš prosječni građanin zna? Takvi podaci su često u sjenci drugih, više birokratskih poruka, koje iako same po sebi takođe važne, ne ukazuju na pravi obim posvećenosti Unije regionu Zapadnog Balkana i Crnoj Gori”, rekao je Marković.

Marković je kazao da je saradnja sa nevladinim organizacijama važan dio procesa.

“U posljednje vrijeme Vlada trpi konstantne kritike, pa i ja lično, da smo otupili oštricu te saradnje. Organizovaćemo sastanke sa svim NVO

koji rade u radnim grupama i drugim relevantnim NVO, kako bismo povratili povjerenje i sinergiju u ovom ključnom procesu za nas. Vlada je ako pogriješi spremna da prizna svoju grešku kao što je nesporno i spremna za saradnju”, rekao je Marković.

■ uvijek može bolje i više

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević kazao je da se Crna Gora od početka pregovora suočava sa pitanjem da li se moglo više i bolje i da li je dinamika pristupanja EU zadovoljavajuća. „Svakako da uvijek može i bolje i više. Uzimajući u obzir

Orav: Kritikujemo da bismo pomogli Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da u procesu pregovaranja sa Unijom nema kompromisa.

On je kazao da je povjerenje u izborni sistem nešto što još nedostaje u Crnoj Gori, i podsjetio da u oktobru naredne godine slijede izbori, a da partije koje su u Briselu predstavile svoj plan, kako je rekao sada same ne žele da ga sprovedu.

“Potrebno je nešto kako bi se povratilo to povjerenje. Privremeni odbor za izbornu reformu je uspostavljen i to je najbolje mjesto za politički dijalog“, kazao je Orav.

Orav je rekao i da nada da će izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori svake godine biti kraći.

“Ne kritikujemo da bismo kritikovali, već da bismo po-

mogli. Rasprava o tome da li je Izvještaj EK o Crnoj Gori dobar ili loš ne vodi državu u EU. Moramo ubijedi članice koje su skeptične da Crnu Goru prime u članstvo. Nije isključeno da među članicama bude referenduma da li da se primi Crna Gora. Mogu reći: ‘Hvala, mi ne želimo ovu državu’. Mi ukazujemo šta treba popraviti”, kazao je Orav.

kontekst u kom se nalazimo, možemo biti zadovoljni onim što je urađeno. Da li treba da budemo apsolutno zadovoljni i stanemo? Apsolutno ne. Mi danas dokazujemo da uspostavljeni sistem već proizvodi rezultate u praksi i upravo ti praktični rezultati pokazuju koliki je napredak crnogorsko društvo ostvarilo tokom proteklih sedam godina“, rekao je Drljević.

Na konferenciji je govorio i direktor Regionalne kancelarije fondacije Fridrih Ebert Maks Brendle, koji je istakao da države u Evropi, bilo da su članice EU ili ne, zavise jedna od druge.

“Crna Gora je dio Evrope, evropskog razvoja, i kao takva pripada Uniji”, rekao je Brendle.

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je da je posljednji Izvještaj EK daje ozbiljno poljuljanu sliku crnogorskog kredibiliteta u pregovaračkom procesu, te da je potreban ozbiljan zaokret.

Ona najveću odgovornost za to vidi u izvršnoj vlasti kao nosiocu procesa pregovora i jer je taj proces stavila iza partijskog i partikularnog interesa, ali je istakla i odgovornost zakonodavne i sudske vlasti.

A.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

INTERVJU: KLIFORD VALAS, SUDIJA AMERIČKOG APELACIONOG SUDA

SVJEDOK SAM PROMJENA U VAŠEM PRAVOSUĐU, I SREĆAN SAM ZBOG TOGA

■ Desio se ogroman napredak u periodu od mog prvog dolaska u vašu zemlju do danas, pogotovu kada se radi o Vrhovnom sudu. Sada treba ići dalje, uvijek imajući u vidu prioritete

■ Ponekad očekujemo previše, prebrzo. Ali, bitno je da znate pravac, da imate strategiju, kao što imate. Planovi se donose za našu djecu i unuke. To je moj pristup. Žrtve se podnose danas, a blagodeti dolaze kasnije ■ U Africi sudi se na otvorenom, ispod drveta, jer vlasti procjenjuju da je bolje graditi mostove nego ulagati u pravosuđe. Ali, mostova nema bez investicija, a investicija nema bez kvalitetnog pravosudnog sistema.

Zato je ulaganje u pravosuđa ulaganje u budućnost ■ Moraju se sagledati sve poteškoće, kako bi se razumjelo zašto je nešto danas takvo kakvo je. Promjene se ne dešavaju na osnovu bilo čijih procjena, već kada se stvore uslovi. Pravosuđe je specifično, i nije podložno brzim promjenama, ali se promjene moraju dešavati

AKTUELNO

5

6

aktuelno

⌦ Vesna Šofranac

P

ravosuđe je specifično, i nije podložno brzim promjenama, ali se promjene moraju dešavati. Koje je to vrijeme u kojem se mogu dešavati, zavisi od zemlje do zemlje, od uslova, specifičnosti, objektivnog sagledavanja problema. Što se Crne Gore tiče, desio se ogorman napredak u periodu od mog prvog dolaska u vašu zemlju do danas, pogotovu kada se radi o Vrhovnom sudu. Sada treba ići dalje, uvijek imajući u vidu prioritete. Neke stvari su danas potrebnije od drugih, sa nekima moramo sačekati da se stvore uslovi, kaže u razgovoru za Vikend novine Kliford Valas (Clifford Wallace) dugogodišnji sudija SAD-a, sudija i predsjednik Apelacionog suda 9. okruga, konsultant čije mišljenje se traži i uvažava na svim krajevima planete.

Sudija Valas ističe da kvalitet pravosuđa donosi sigurnost građanima, investitorima, donosi siguran poslovni ambijent, što privlači strani kapital, a sve to zajedno donosi nova radna mjesta, viši BDP, samim tim bolji kvalitet života.

Valas je bio jedan od učesnika konferencije predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca posvećene međunarodnom terorizmu i migracijama, za koju kaže da je bila izuzetno korisna i da je Crna Gora pokazala da je otvorena zemlja, što može samo da joj donese benefite.

VN: Ponovo ste u Crnoj Gori…

VALAS: Da, ovo je treći put da sam u Crnoj Gori.

Prvi put sam bio prije nekoliko godina, a povod je bilo predavanje o jednoj knjizi. U to vrijeme u Crnoj Gori je bio i američki vrhovni državni tužilac. Tada sam upoznao gospođu Vesnu Medenicu, koja je u to vrijeme bila državni tužilac, i

od tada traje naša saradnja i prijateljstvo.

VN: Vaše iskustvo je ogromno. Pratite rad pravosudnih sistema u mnogim državama svijeta…

VALAS: Jako puno proučavam i pratim pravosudne sisteme širom svijeta. To mi je posao. Trenutno radim sa oko 90 pravosudnih sistema u svijetu. Jesam sudija, ali sam uvijek bio posebno zainteresovan da vidim kako funkcionišu pravosudni sistemi, šta je dobro, a šta nije i kako to šta nije dobro može da se mijenja. Pravosuđe je jedna ogromna mašinerija koja nije podložna brzim promjenama.

VN: Kako ocjenjujete dosadašnje efekte reforme pravosuđa kod nas? Kakva je danas situacija u Crnoj Gori?

VALAS: Prvo da kažem da su moja saznanja, što je i razumljivo, dosta ograničena, ali na osnovu mojih zapažanja, kada uporedim ovo danas i vrijeme kada sam prvi put došao u Crnu Goru, dakle prije nekoliko godina, razlika je ogromna.

Vrhovni sud u periodu moje prve posjete vašoj državi, nije funkcionisao kako bi trebalo. Da budem precizan, nijesu na najbolji način koristili mehanizme koje su mogli da koriste da bi

Za bilo kakvu ocjenu potrebno je objektivno sagledavanje svih aspekata funkcionisanja pravosudnog sistema, uzimajući u obzir probleme sa kojima se ovdje srijeće pravosudni sistem. Moraju se sagledati sve poteškoće, kako bi se razumjelo zašto je nešto danas takvo kakvo je.

Promjene se ne dešavaju na osnovu bilo čijih procjena, već kada se stvore uslovi

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Iskustvo u Kini “Nakon revolucije u Kini ja sam bio prvi sudija koji je ušao u taj sudski sistem i malo ga proučio. Njima su sudovi u tom periodu bili u apsolutnom haosu.

Oni su sve sudije i advokate poslali na polja krompira da rade, a stavili su neke druge ljude.

Tada sam pričao sa potpredsjednikom Vrhovnog suda u Kini, on je bio inženjer po struci, ja sam ga pitao šta bih mogao da uradim da im pomognem, a on mi je rekao: “Molim vas gospodine Valas, pomozite nam da izgradimo sud koji će nam pomoći da privučemo strane investicije”.

Ovome ne treba komentar.

postigli rezultat kakav su željeli.

Dakle, imali su prilično problema. Razgovarao sam sa sudijama, čuo njihova zapažanja, problem, i pomislio sam: Ovom sistemu pravosuđa je potrebna modifikacija. Onda kada sam drugi put došao, vidio sam da su se desile značajne promjene. Tada sam na čelu Vrhovnog suda zatekao gospođu Vesnu Medenicu, koju sam ranije upoznao kao državnu tužiteljku.

VN: Imate li preporuke za naše sudije i čelne ljude u našem sudstvu?

VALAS: Da se razumijemo, ne dajem preporuke.

Zapravo, prenosim iskustva raznih drugih pravosudnih sistema, pričam o stvarima koje sam vidio u nekim državama za koje mislim da bi mogli funkcionisati kada bi se primijenile i u drugoj sredini i sistemu. Tako sam uradio i u slučaju Crne Gore. Prenio sam vašoj predsjednici Vrhovnog suda moje ideje i iskustva, ona ih je pažljivo saslušala. A kako je ona

Budite dobar “lopov” i pokupite najbolje ideje

VN: I dalje ste vrlo aktivni, neumorni… Šta biste preporučili kolegama?

VALAS: Pedeset godina pomažem u razvoju različitih sudskih sistema. Osim toga, svake godine idem na četiri do šest konferencija i uvijek čujem neke nove ideje i naučim nešto novo. Jako sam srećan i

što sam naučio i shvatio da ne moram da imam neku genijalnu i originalnu ideju, dovoljno je da budem dobar “lopov” i sve te ideje pokupim.

VN: To znači da i mi treba tako da radimo?

VALAS: Naravno. Nema nikakve kazne ako pokupite do-

bre ideje. Putujem po svijetu i stalno prikupljam te nove dobre ideje. Možda je neka iz Kine ili Japana dobra da se primijeni ovdje, i ako procijenim da je tako ja ću tu ideju donijeti ovdje, a ostalo je na vama - da odlučite da li je zaista dobra za vas, u kom obimu, da li je održiva…

Valas na konferenciji na Cetinju 26. juna žena bistrog uma, vrlo brzo je procijenila koje su od tih ideja dobre i za crnogorski pravni sistem.

Na osnovu tog iskustva, na osnovu želje da se stvari poboljšaju, ja sam zaključio da je Crna Gora država za koju bih volio da radim, odnosno da su tu ljudi sa kojima je zahvalno raditi.

Bio sam tako svjedok promjena u vašem pravosudnom sistemu i srećan sam zbog toga.

VN: Crna Gora je prije 13 godina obnovila nezavisnost. To je kratak period koji je bio pun izazova. Naši međunarodni partneri, u izvještajima o napretku Crne Gore, ukazuju na probleme u oblasti vladavine prava, očekujući brža rješenja… Kako vi na to gledate?

VALAS: Za bilo kakvu ocjenu potrebno je objektivno sagledavanje svih aspekata funkcionisanja pravosudnog sistema, uzi-

majući u obzir probleme sa kojima se ovdje srijeće pravosudni sistem. Moraju se sagledati sve poteškoće, kako bi se razumjelo zašto je nešto danas takvo kakvo je. Promjene se ne dešavaju na osnovu bilo čijih procjena, već kada se stvore uslovi. Kao što sam već rekao, pravosuđe je specifično, i nije podložno brzim promjenama, ali se promjene moraju dešavati.

VN: Šta je ključno?

VALAS: Da zadržite tempo koji imate, kako bi se sistem razvijao i unapređivao. Kada sam bio predsjednik suda koji je najviši Apelacioni sud u Sjedinjenim Američkim Državama, stalno sam radio na novim stvarima. Moji saradnici su znali da me pitaju - zar ne možete održati ni jedan sastanak, a da nemate neku novu ideju, novu sugestiju za neku promjenu. U principu, sve moje opservacije,

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

aktuelno

7

Žrtve se podnose danas, blagodeti dolaze kasnije VN: Prije otprilike godinu, ekspert Svjetske banke Haider Malik uradio je studiju o uslovima u kojima rade crnogorske sudije (od kojih se očekuje veća efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije) i sredstvima koja su potrebna da se obezbijede adekvatni uslovi za rad. Jeste li upoznati s tim dokumentom?

VALAS: Radio sam sa ekspertom Svjetske banke o kojem govorite, u Centralnoj i Južnoj Americi i u Africi. On je čovjek koji razumije probleme. Zna šta treba. A znate i vi.

Uslovi su jako bitni ako hoćete kvalitet, a taj kvalitet u pravosuđu odražava se na sve – od odluke su već na vodećim ljudima u sudstvu, u slučaju Crne Gore na gospođi predsjednici Vrhovnog suda. Uloga predsjednika Vrhovnog suda je da vodi taj sistem, da obezbijedi da se taj sistem stalno kreće, da se zna pravac. To je vrlo težak i odgovoran posao i ja samo imam komplimente na račun kako predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore to radi.

Ko je Kliford Valas

Kliford Valas (Clifford Wallace) je 1970. godine izabran za sudiju SAD-a u južnom okrugu Kalifornije, a u julu 1972. za sudiju Apelacionog suda SAD za deveti okrug.

Kasnije je postao predsjednik tog suda, od februara 1991. do marta 1996. Bio je član Sudske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, u Izvršnom odboru i još tri odbora.

Autor je 42 stručna članka objavljena u raznim publikacijama, uključujući i publikaciju „Ko je ko u Americi”. Sudija Valas je imao zaduženje od sudske vlasti SAD da pripremi studiju o budućnosti pravosuđa uz ideje, upravo su sa stanovišta nekoga ko je bio u takvoj situaciji, ko zna, ko je vidio kako se te stvari dešavaju i rješavaju i u SADu i u mnogim drugim državama svijeta. Računam

odgovarajuće preporuke. U dugogodišnjoj praksi bio je Viši savjetnik za pravne sisteme i pravosudnu upravu Azijske fondacije. Predavao je sudskoj administraciji SAD-a, kao i na međunarodnom nivou. Dobio je počasne diplome i prestižno nacionalno priznanje, kao što je Devitova nagrada koja se dodjeljuje svake godine za istaknuti doprinos pravdi. Konsultovao je 60 sudija širom svijeta i uradio koncept Konferencije glavnih sudija Azije i Pacifika…

Pomogao je u formalizaciji Konferencije glavnih sudija Centralne i Istočne Evrope, kao i u razvoju Pravosudnog vijeća Tihog okeana…

da to može biti od koristi i drugima. Naravno, to su samo ideje koje treba razmotriti. Možda se ne uklapaju u određeni pravosudni sistem, možda nije trenutak da se realizuju… Te

VN: Pravac i prioriteti…

VALAS: Tako je. Predsjednik Vrhovnog suda, mora da stalno da vodi računa o prioritetima. Neke od ideja mogu biti sjajne, ali ako imate dvije sudnice u Višem sudu, kao što je u Crnoj Gori, onda su vam prioriteti stvaranje uslova, pa nešto drugo. A to drugo, što takođe treba, treba odložiti za malo kasnije. Dakle, mora stalno da se vodi računa o prioritetima, jer neke stvari se moraju uraditi danas, a neke će biti moguće uraditi za deset godina. Prvo od čega se polazi jeste šta je to što nam treba danas i koji je to budžet koji će omogućiti da se ti prioriteti ostvare.

VN: U Crnoj Gori je od 24. do 26. juna održana konferencija predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca posvećena međunarodnom terorizmu i ilegalnim migracijama, čiji ste i Vi bili učesnik.

Koliko su ovakvi skupovi značajni?

VALAS: Ovo su izuzetno značajni skupovi. Niko nije najpametniji i niko nema rješenje za svaku situaciju i problem. Zato su kon-

sigurnosti građana do sigurnosti investicija. Crna Gora je država koja se ubrzano razvija, koja hoće da to bude još brže. To ne može bez investicija, a one ne dolaze gdje nema dobrog pravosudnog sistema.

VN: Dakle…

VALAS: Prvo i osnovno jeste, kao što sam rekao, da se uspostave prioriteti. U Africi, recimo, vidite sudije koji sjede ispod drveta i tu se suđenje odvija. Jer tamošnje vlasti kažu da im ne treba da troše pare na sudije, već na mostove i puteve. Međutim, mostova i puteva nema bez investicija, a investitori neće u države gdje nije sigurno. Zato, ako želite

Otvorenost je put da se izborite sa teškoćama. Ali ako se ne otvorite prema vani nikada nećete saznati koje to dobre ideje i stvari imaju oni izvana koje mogu podijeliti sa vama, koje mogu biti od koristi i koje možete upotrijebiti u vašoj sredini. Crna Gora nema taj problem, ovo je otvorena zemlja i to je prednost

ferencije poput ove koju je organizovala Crna Gora, odnosno Vrhovni sud, odličan način da se razmijene iskustva i ideje. Dobijete priliku da čujete čujete o izazovima sa kojima se suočavaju druge zemlje, ali i priču o rješenjima koje su te zemlje upotrijebile da se nose sa tim izazovima. To pomaže da izaberete ideje i rješenja koja bi mogla u vašem sistemu da funkcionišu.

Otvorenost je put da se izborite sa teškoćama. Ali ako se ne otvorite prema vani nikada nećete saznati koje to dobre ideje i stvari imaju oni izvana koje mogu podijeliti sa vama, koje mogu biti od koristi i koje možete upotrijebiti u vašoj sredini. Crna Gora nema taj problem, ovo je otvorena zemlja i to je prednost.

investicije, morate imati kvalitetan pravosudni sistem, a da biste to postigli, sudije moraju da imaju uslove za rad.

Dakle, u pravosuđe mora da se ulaže ako hoćete kvalitet.

Taj kvalitet obezbijediće vam strane investicije, nova radna mjesta, veći BDP, bolji rejting države…

VN: Sve to traži vrijeme…

VALAS: I to je tačno. Ponekad očekujemo previše, prebrzo. Ali, bitno je da znate pravac, da imate strategiju, kao što imate. Planovi se donose za našu djecu i unuke. To je moj pristup. Žrtve se podnose danas, a blagodeti dolaze kasnije.

VN: Kakve utiske nosite sa ove konferencije? Kakvi smo domaćini?

VALAS: Konferencija je bila sjajno organizovana i na jednom jako prijatnom mjestu. Bila je jako prijatna atmosfera, i osjećam se sito, ali ne od hrane nego od ideja koje sam čuo.

Ja sam se bavio naletom migranata i terorizma i govorio sam o iskustvu SAD. Kad sam završio izlaganje, pričao sam sa jednim gospodinom iz Italije i vidio da imamo slična iskustva i probleme. On je shvatio da sam se jako dobro pripremio i tražio je da mu ustupim materijal na osnovu kojeg sam izlagao, računajući da mu mogu pomoći u rješavanju njihovih problema. Znate, ne dolazimo na ove konferencije samo da upoznamo nove ljude, već da naučimo nove pristupe, da zapravo nađemo ljude koji nam mogu pomoći da riječimo lakše svoje probleme jer su možda oni već slične imali i riješili.

VN: Kada ćete ponovo doći u Crnu Goru?

VALAS: Kad god me pozove predsjednica Vrhovnog suda, ja dolazim. Jako volim da sarađujem sa njom, jer ona je osoba kod koje nema da nešto ne može. Ona zna kako se radi posao.

Ja sam neko ko predlaže neke ideje, ona je ta koja umije da odluči. Uvijek se sretnemo jednom godišnje na konferenciji predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Jugoistočne Evrope, ja uvijek tamo izlažem, a ona neizostavno bude prisutna kao učesnica.

8

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

crnogorski zvaničnici sa durmišijem

Podrška nastavku evroPskog Puta kosova

Đukanović i Durmiši

Crna Gora nastaviće da podržava stabilnost i prosperitet Kosova i njegovu dalju evropsku integraciju, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je juče primio u oproštajnu posjetu ambasadora Kosova u Crnoj Gori Skendera Durmišija. Đukanović je Durmišiju zahvalio na odličnoj saradnji tokom njegovog diplomatskog mandata i doprinosu unapeđenju odnosa između dvije države.

“Stupanje na snagu Sporazuma o granici, otvaranje Razvojnog centra Crnogoraca na Kosovu, kao i imenovanje počasnog konzula, procesi su koji su učvrstili povjerenje i unaprijedili saradnju”, ocijenio je Đukanović. Đukanović je naveo da podržava obnovu dijaloga između Beograda i Pri-

još nema proširenja koalicije ª da svako imaº

P

redsjednik Demosa Miodrag Lekić razgovarao je nedavno sa crnogorskim biznismenom, koji živi u Beogradu, Miodragom - Dakom Davidovićem, o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, saznaju Dnevne novine iz više relevantnih izvora.

Detalji ovog razgovora nisu poznati, ali se pretpostavlja, u svijetlu najava o proširenju, iz političkog saveza “Da svako ima”, da je bilo riječi i o eventualnom ulasku Demosa u ovaj savez.

Politički savez Da svako ima, koji čine Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora (UCG), Radnička partija (RP) nastao je u Bijelom Polju 1. maja. Sporazum koji predviđa saradnju ovih partija potpisali su Goran Danilović (UCG), Vladimir Joković (SNP), Janko Vučinić (RP) i Aleksandar Damjanović (Klub nezavisnih

poslanika).

Prema saznanjima Dnevnih novina, Miodrag Lekić i njegov Demos najvjerovatnije neće biti dio saveza “Da svako ima”, jer se tome protivi Ujedinjena Crna Gora.

Podsjetimo lider Ujedinjene Goran Danilović bio je potpredsjednik Demosa, ali je došlo do njegovog neslaganja sa liderom Miodragom Lekićem, prije dvije godine.

Danilovićeva struja u Demosu održala je čak i Skupštinu partije u Mojkovcu 2017. na kojoj je on izabran za predsjednika partije. Naravno, Lekić se nije predao, pa je poslije tužbi, Upravni sud presudio u korist Danilovića, ali je Vrhovni sud preinačio presudu i saopštio da je Lekić predsjednik partije.

“Miodrag Lekić se mjesecima lažno predstavlja kao predsjednik Demosa, “koji je sa šačicom istomišljenika uzurpirao imovinu stran-

Foto:Darko Jovanović

Lekić bi sa Dakom, DaniLović mu ne Da

Iz vremena zajdeničkog političkog djelovanja: Lekić i Danilović

Prema saznanjima Dnevnih novina, Miodrag Lekić i njegov Demos najvjerovatnije neće biti dio saveza “Da svako ima”, jer se tome protivi Ujedinjena Crna Gora

ke i nezakonito prisvojio novac poreskih obveznika koji je predviđen za finansiranje redovnog rada naše političke organizacije”, saopštili su tada iz Danilovićevog tabora, reagujući na ovu odluku suda.

Danilović je kasnije osnovao novu partiju “Ujedinjenu Crnu Goru”. Prema saznanjima Dnevnih novina, upravo je ovaj sukob razlog što se Ujedinjena protivi

eventualnom ulasku Demosa u savez “Da svako ima”.

Podsjetimo, mediji su objavili da je glavni finansijer političkog saveza “Da svako ima” Miodrag Daka Davidović, što je on i potvrdio.

On je beogradskim medijima izjavio da je jedan od organizatora pokreta “Da svako ima”, a saopštio je da bi prihvatio i predsjedničku trku protiv aktuelnog crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Mediji su objavili i da Davidović želi da ima stranku, ili u ovom slučaju savez, prosrpski orijentisan, na koji može da računa i prije izbora 2020. ako bude potrebno politički da djeluje u Crnoj Gori. “Da svako ima” je idealan kandidat, jer Davidović dobija na tacni nekoliko poslanika u državnom parlamentu.

Očekuje se da će Davidović ispoštovati stav Ujedinjene Crne Gore kada je Demos u pitanju, jer je Goran Dani-

lović jedan od političara na koje ovaj biznismen najviše računa.

M.P.

Razgovori o proširenju još ne počinju Lideri SNP i Radničke partije Vladimir Joković i Janko Vučinić najavili su nedavno da će uskoro početi razgovori sa političarima, intelektualcima i zainteresovanim NVO o proširenju političkog saveza “Da svako ima”. Kako saznajemo razgovori još nisu počeli i možda će biti odloženi do jeseni. Za razliku od političkih lidera očigledno je da Miodrag Daka Davidović ne gubi vrijeme i intenzivno radi na svom političkom angažovanju.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

štine u najskorijem roku, kako bi se pokazala odgovornost prema regionu i njegovoj evropskoj perspektivi. “Naglasio je da Crna Gora nastoji da bude konstruktivan partner, svjesna delikatnosti tog pitanja i njegovog značaja za stabilnost regiona u cjelini”, navodi se u saopštenju.

Durmiši je istakao da mu je bila privilegija i čast da bude prvi ambasador Kosova u Crnoj Gori, gdje je, kako je kazao, naišao na izuzetan prijem i saradnju crnogorskih insitucija, te da se raduje uspjesima Crne Gore i da visoko cijeni doprinos Crne Gore regi-

onalnom napretku.

U oproštajnu posjetu Durmišija je primio i predsjednik parlamenta Ivan Brajović, a sagovornici su se saglasili da su odnosi dvije države prijateljski, bazirani na principima uzajamnog povjerenja, dobrosusjedstva i zajedničkim evropskim i evroatlantskim ciljevima. U razgovoru sa ministrom vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem, Durmiši je ocijenio da će iskustvo Crne Gore u integracionim procesima koristiti Kosovu koje takođe ima neupitno opredjeljenje prema zapadnim vrijednostima. A.N.

srpski predsjednik sa srbima iz regiona

Vučić: poštujte Srbe koliko mi cijenimo VaS Srbija neće ponavljati greške iz prošlosti i neće nikome nametati svoju volju, ali neće ni dozvoliti da bilo ko ugrožava identitetska prava srpskog naroda, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je juče razgovarao sa predstavnicima Srba iz regiona i izrazio zadovoljstvo što je, kako je kazao, pokazano jedinstvo.

“Zahvalan sam svim ljudima, iako oni ne predstavljaju uvijek iste političke opcije, jer smo pokazali jedinstvo srpskog naroda i želju da očuvamo srpski jezik, kulturu, tradiciju i da se za naše ciljeve borimo mirnim sredstvima, ne ugrožavajući integritet bilo koje zemlje u regionu, ali poštujući pravo na očuvanje posebnosti naših nacionalnih, vjerskih prava”, rekao je Vučić.

On je dodao da su sastanku prisustvovali predstavnici Srba iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Vučić je kazao da Srbija nikome ne predstavlja pro-

blem, već šansu za sve i dodao da je vrijeme da se na Srbiju koja pobjeđuje “naviknu i svi drugi”.

“Od vas ne tražim ništa više osim toga da Srbe u vašim zemljama poštujete baš onoliko koliko mi cijenimo vas”, istakao je Vučić.

Naveo je da su razmatrali poziciju Srba u svakoj zemlji, kao i način na koji država Srbija može da pomogne.

“Radićemo mnogo kao Srbija i pomagaćemo našem narodu, a posebno ćemo da radimo na identitetskim pravima, očuvanju srpskog jezika i pisma”, naglasio je Vučić, prenosi Tanjug.

Vučić je kazao da sastanak nije bio lak, da se govorilo o problemima, a da “posebno nije bio lak” kada se govorilo o situaciji u Crnoj Gori.

Srbija će, poručio je on, poštovati sve druge države, ali će uvijek podržavati borbu za ostanak i opstanak srpskog naroda na vjekovnim ognjištima i to će činiti u skladu sa zakonima drugih država u regionu.

R.P.

aktuelno

9

vlada o navodnom incidentu u oŠ ª dragica ivanovićº

Stati na put širenju nacionalne mržnje

Vlada Crne Gore i Ministarstvo prosvjete oštro su reagovali na informaciju koju je juče prenio portal IN4S, a preuzela Agencija Tanjug, da je u Osnovnoj školi “Dragiša Ivanović” u Podgorici došlo do incidenta u kojem su bili napadnuti učenici srpske nacionalnosti, što je uprava škole demantovala i obavijestila javnost da ništa od navoda nije istina i da nikakvog incidenta u toj obrazovnoj ustanovi nije bilo.

“Najoštrije osuđujemo lažne medijske objave kojima je cilj širenje mržnje i netrpeljivosti. Izmišljotina i podvala o navodnom incidentu u podgoričkoj školi koju je objavio portal IN4S, a prenijela srpska agencija Tanjug, dio je osmišljene propagande usmjerene protiv Crne Gore i svih njenih građana. Posebno smo zabrinuti što takvi ataci ne zaobilaze ni djecu u našim školama, koje su primjeri suživota i tolerancije koja krasi našu zemlju. Pozivamo Tužilaštvo da odlučno reaguje i stane na put širenju nacionalne mržnje i netrpeljivosti čiji je jedini cilj

ugrožavanje mira i stabilnosti u Crnoj Gori”, navodi se u regovanju Vlade.

Portal IN4S objavio je tekst pod naslovom: “Hrvatski pir u OŠ “Dragiša Ivanović” - mrš, Srbi, napolje”, tvrdeći da “antisrpska histerija” u crnogorskom društvu nije zaobišla ni škole, te da su učenici srpske nacionalnosti verbalno, ali i fizički napadnuti, a da uprava škole i nastavnici nijesu na to reagovali.

Prema pisanju pomenutog medija, glavni akter bila je učenica osmog razreda, koja je navodno prvo pjevala ustašku pjesmu “Čavoglavu” ispred zbornice i to u prisustvu dežurnog nastavnika koji nije reagovao. U tekstu se navodi i da je u školu donijela i nož koji je stavila pod grlo drugoj učenici, te da je dijelila letke sa prijetećim porukama usmjerenim prema djeci “srpske nacionalnosti”.

Uslijedilo je reagovanje i demant uprave škole “Dr Dragiša Ivanović” iz koje je saopšteno da događaja o kojem piše IN4S uopšte nije bilo u toj školi, te da plasirane informacije nijesu istinite.

“Nadamo se da će mediji u cilju objektivnog informisanja javnosti, a posebno u cilju zaštite maloljetne djece, ubuduće mnogo više povesti računa da tekstovi koje plasiraju budu tačni i provjereni iz relevantnih izvora”, piše u demantiju uprave škole. Kako dalje navode, plasiranje potpuno neistinih informacija je strašno, a još strašnije kada su u njega upletena djeca.

“Zato apelujemo, kako na medije tako i na sve nadležne organe da zaštite škole od plasiranja neistinitih informacija, koje ugrožavaju naš rad i dobrobit djece. Slažemo se da na nasilje treba hitno reagovati, ali ukoliko se desi. U našoj školi djeca su bila i biće zaštićena u dijelu naših nadležnosti, ali bi svi, pa i predstavnici medija, takođe djecu trebalo da štite. Od sebe samih, pa nadalje”, poručili su iz Uprave škole.

Informaciju IN4S prenijela je i srpska agencija Tanjug pod naslovom: “Verbalni i fizički napadi na učenike srpske nacionalnosti”, koja je kasnije prenijela i demantij škole. R.P.

Ministarstvo prosvjete: Obrazovni sistem nikad više da ne bude zloupotrijebljen

Sa sastanka u Kraljevu

Povodom navodnog incidenta na nacionalnoj osnovi u školi “Dragiša Ivanović” oglasilo i Ministarstvo prosvjete, koje je potvrdilo da, prema informacijama dobijenim od škole, nikakvog incidenta te vrste nije bilo.

“Stoga insistiramo da nadležni državni organi hitno reaguju i preduzmu sve zakonom predviđene mjere i radnje, u cilju brzog otkrivanja i sankcionisanja svih onih koji na ovakav način uznemirava-

ju javnost, kako naš obrazovni sistem više nikad ne bi bio zloupotrijebljen sa bilo koje domaće ili međunarodne adrese, radi širenja nacionalne i vjerske netrpeljivosti”, saopštili su iz Ministarstva prosvjete.

10

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

REZULTATI POSLOVANJA U 2018

DOBIT PLANTAŽA 2,7 MILIONA EURA Kompanija„ 13.Jul-Plantaže“ je nacionalni i regionalni lider u vinskoj industriji, gignat koji svojim kapacitetom i potencijalom pretenduje na mjesto u samom vrhu evropskog i svjetskog vinarstva i vinogradarstva.

U 2018 godini kompanija je ostvarila poslovne rezultate koji ukazuju na kontinuirano ostvarenje strateškog cilja koji se ogleda u dugoročnom stabilnom rastu i razvoju , pa će i jubilarna - 55 godina za Plantaže biti upamćena kao godina značajnih rezultata.

PROIZVODNJA Plantaže su uspjele da ostvare veoma dobre proizvodne rezultate i pored činjenice da vremenske prilike nijesu bile naklonjene poljoprivrednoj proizvodnji, koja se iz godine u godinu suočava sa velikim izazovima koje klimatske promjene nose sa sobom, i zavrijede visoke ocjene za kvalitet, počevši od vrhunskih vina, stonog grožđa, breskve, loznog sadnog materijala, ribe sve do maslinovog ulja.U svim segmentima proizvodnje ne samo da su ostvareni ciljevi definisani Planom i programom rada, već su u najvećem dijelu planirani rezultati premašeni, pa je tako u 2018 godini realizovano: 19,9 mil.kg. vinskog grožđa - 10% više od plana i 40% više u odnosu na 2017.godini; 2,1 mil.kg. stonog grožđa – 2 % više od plana; 683.000 kg. breskve i nektarine - 21% više od plana; 355.000 komada loznih kalemova – 39 % više od plana; 75 tona ribe; 40 tona maslina i 6.000 litara extra djevičanskog maslinovog ulja; 13,2 mil. flaširanih proizvoda vina i rakija.

Ostvareni prihod od 32,4 mil.€ je za 6% veći u odnosu na 2017. i 12% veći u odnosu na 2016. godinu, dok ostvarena dobit iznosi oko 2,7 mil € i 11 % je veća u odnosu na 2017. godinu.

U budžet države i lokalne uprave, po raznim osnovama, uplaćeno je 10,6 mil.€.

INVESTICIJE Kao odgovor kako na svojevrsne zahtjeve tržišta, tako i na istinsku potrebu da se sa optimizmom gleda na budućnost, kompanija Plantaže je u poslednjih deset godina, u različite projekte, investirala preko 40 miliona eura. Brižljivo planiranje razvoja nastavljeno je i u prethodnoj godini, pa je u proizvodno-prerađivačke kapacitete investirano 4,7 mil.€ bez pdv-a. Jednom od najznačajnijih investicija u poslednjih 15 godina smatra se nabavka i instalacija nove linije za flaširanje efektivnog kapacieta 10.000 flaša na sat, čija vrijednost iznosi 2.6 mil.€ bez pdv-a.

Instalirana linija je sklop 13 mašina, 5 renomiranih italijanskih proizvođača, ukomponovanih u jedan funkcionalan sistem i kao takva predstavlja najveću liniju za flaširanje u regionu.

Instalaciji nove linije za flaširanje prethodila je investicija adaptacije prostora flaširnice vrijednosti 400.000€ bez pdv-a. U prethodnoj godini nastavljeno je sa podizanjem i krčenjem zasada vinograda i voćnjaka u ukupnom iznosu od 1,2 mil.€ bez pdv-a, dok su ulaganja u opremu i radove radnih jedinica „Vinogradarsko-voćarska“ proizvodnja i Prerada iznosila 186.000€ (bez pdv-a) i 324.000€ (bez pdv-a).

Vino Plantaža je godinama među vodećim crnogorskim izvoznim proizvodima.

Izvoz za poslednjih 10 godina prelazi cifru od 180 miliona eura, pri čemu naša država u robnoj razmjeni sa inostranstvom ostvaruje suficit u iznosu od 140 mil.€ • Plantaže su jedina crnogorska kompanija koja 80% ukupnog prihoda ostvaruje od stranaca • Plantaže godišnje angažuju oko 1.100 zaposlenih i za njihova primanja izdvajaju preko 13 miliona eura.

Nova linija za flaširanje

Ćemovsko polje najveći vinograd u Evropi

Tečno zlato sa Ćemovskog polja Masline predstavljaju najmlađu biljnu kulturu koja se gaji u kompaniji. Plantaže trenutno broje 13.000 stabala masline, na površini od oko 30 ha, a u narednih par godina planira se formiranje najvećeg maslinjaka u Crnoj Gori sa ukupno 20.000 stabala. Povećanim brojem zasada razvija se i raste količina godišnje proizvodnje maslinovog ulja u Plantažama. Pažljivom njegom i isključivo ručnom berbom, uz najsavremeniju preradu na presama za hladno cijeđenje, dobijeno je zlatno–zeleno ulje raskošnog mirisa i skladnog, pikantnog plemenitog ukusa u količini od 6.000 lit, deklarisano kao ekstra djevičansko. Plantaže imaju za cilj da uzgojem ove kulture Crna Gora, domovina najstarije masline na svijetu, ponovo zauzme mjesto koje joj pripada u svijetu maslinarstva, zaokružujući svoju autentičnu vinsko – gastronomsku priču.

Cio svijet tržište Plantaža Plantaže su danas moderna, tehnološki sofisticirana vinarija koja u svom posjedu ima najveći vinograd u jednom kompleksu, impresivne površine od 2.300 hektara, što predstavlja polovinu Luksemburga, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Godišnje se plasira između 15-16 miliona flaširanih proizvoda vina i prirodnih rakija u 43 zemalje, na gotovo svim kontinentima. Uz to, ne postoji zemlja u koju ide samo jedan proizvod. Čak 60 % ukupne godišnje proizvodnje realizuje se van Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, dolazi se do podatka da 80% godišnje proizvodnje vina Plantaža konzumiraju strani državljani. I u ovom segmentu, godinu za nama obilježili su: rast prodaje, rast strateški važnih kao i otvaranje novih tržišta za vrhunska vina Plantaža sa geografskom oznakom porijekla. Najveći rast u prethodnoj godini ostvarilo je tržište Kine od 25%, čime se Crna Gora svrstala u prvih 20 najvećih izvoznika vina u Kini. Znajući značaj i veličinu ovog trži-

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

šta, ostvareni rezultat se smatra velikim uspjehom. I pored sve većeg uvoza vina, domaće tržište je u prethodnoj godini ostvarilo rast prodaje od 5 % , što je potvrda dobre prodajne i marketinške strategije. Prodajni rezultati smataju se veoma dobrim, imajući u vidu da su ostvareni bez prodaje na tržištu Ruske federacije, koja je u martu 2017. godine uvela zabranu uvoza vina Plantaža, čime je u momentu eliminisano drugo po veličini izvozno tržište (poslije tržišta Srbije), koje je na godišnjem nivou dosezalo izvoz u vrijednosti do 5 mil.€

NOVI PROIZVODI U cilju praćenja trendova na tržištu i zadovoljavanja zahtjeva potrošača kompanija kontinuirano radi na poboljšanju kvaliteta postojećih proizvoda i obogaćivanju asortimana.

Prateći svjetske tržišne tendencije i pomjeranje ukusa domaće publike koji su sve zahtjevniji, Plantaže su u 2018. svoju paletu proizvoda obogatili sa: pjenušavim vinom Rose Val, roze vinom Regina Jelena Savojska i crvenim vinom Epoha koja su za kratko vrijeme osvojila vinsku publiku i našla svoj put do restorana, prodavnica i vinoteka širom regiona.

Odgovoran odnos prema zajednici

MARKETING

VINSKI TURIZAM Hedonizam u svim čulima: bojama, mirisu i ukusu Dinamičnim razvojem vinskog turizma Plantaža, Crna Gora je postala i veoma zanimljiva vinska turistička destinacija, a vinski put

godine u godinu ponude i sadržaji vinskog puta obogaćuju i posjetiocima, bilo da je riječ o ljubiteljima vina, profesionalcima ili samo zna-

Plantaža jedan od najtraženijih i najpopularnijih turističkih proizvoda u zemlji. Iz godine u godinu broj gostiju i prihodi od vinskog turizma

tiželjnim turistima, pružaju brojne mogućnosti u zavisnosti od afiniteta. U pažljivo kreiranim vinskim turama, birajući programe prema

rastu. Ako je suditi prema dosadašnjim pokazateljima, godina pred nama će biti rekordna, jer je sve više zainteresovanih koji žele da posvjedoče onome o čemu su slušali od svojih prijatelja, o

sopstvenom ukusu, posjetioci su u prilici da: turističkim vozićem obiđu najveći i najljepši vinograd u Evropi, uživaju u jedinstvenom ambijentu podruma Šipčanik, otkriju čudesan svijet

čemu su čitali na društvenim mrežama i za šta su dobili brojne preporuke zadovoljnih gostiju.

Vinski put Plantaža dao je novu dimenziju crnogorskom turizmu i postao strateški važan za

vina i gastornomije, upoznaju Vranac kao sortu koja trijumfuje na svim svjetskim takmičenjima, posjete najstariji podrum Plantaža u kome nastaju specijalne serije i gdje se kreiraju najbo-

kompaniju.Podrumi Šipčanik i Stari podrum postali su mjesta susreta gdje se granice potiru, a restorani Plantaža postavili su nove standarde

lja vina, a u jedinstvenim ambijentima restorana “13.Jul” i “Jezero”, kroz unikatne menije bazirane na kombinaciji crnogorske i internacionalne

kada je vinska kultura u pitanju. Stoga se iz

kuhinje i bogate vinske karte, kreiraju nezaboravne uspomene.

Društveno odgovorno poslovanje u Plantažama podrazumijeva da se sve aktivnosti u kompaniji sprovode odgovorno, ne samo prema akcionarima, već i prema zaposlenima, klijentima, zajednici, kao i životnoj sredini.

Posebna pažnja i odgovornost u prošloj godini bila je usmjerena prema lokalnoj zajednici, posebno kada su u pitanju gradske opštine Tuzi i Zeta, na čijem području se odvija proizvodna djelatnost kompanije. U 2018. godini Plantaže su ulagale u brojne projekte vezane za zdravstvo, obrazovanje, zaštitu djece i razvoj sporta, a donacijama i sponzorstvima podržale mnoge kulturne, naučne i sportske događaja, u cilju promocije i afirmacije Crne Gore kao visoko kvalitetne vinske turističke destinacije.

Spektakularni koncet Gorana Bregovića u srcu vinograda Povodom obilježavanja velikog jubileja 55 godina komapnije, Plantaže su u protekloj godini, u srcu vinograda na Ćemovskom polju, organizovale muzički događaj koji će ostati upamćen u regionu. Bio je to koncert poznatog muzičara Gorana Bregovića i simfonijskog orkestra, pod naslovom” Tri pisma iz Sarajeva”, koji se po produkcijskim i tehničkim efektima svrstao u pravi muzičko-scenski spektakl. Nakon dvočasovnog koncerta Goran Bregović je izjavio da nema mnogo ovakvih mjesta na svijetu i da je privilegija imati koncert u srcu najvećeg vinograda Evrope.

REKORDAN BROJ MEDALJA ZA VRHUNSKI KVALITET U jubilarnoj 55. godini Plantaže su ostvarile rekord po broju osvojenih nagrada i priznanja. Među desetinama hiljada vina iz svih svjetskih vinogorja, koja učestvuju na pojedinim takmičenjima, vina Plantaža se uvijek izdvoje i budu nagrađena najsjajnijim odličjima. Svaki takmičatski uzorak, ma gdje poslat bio, vratio se u Podgoricu sa nedvosmislenom potvrdom kvaliteta. Tako su u 2018. osvojene rekordne 44 medalje na najvećim svjetskim vinskim takmičenjima poput: Decanter World Wine Awards, Mundus vini, AWC Vienna, Decanter Asia Wine Award, BIWC Sofija i drugim. Posebno važna i velika nagrada u 2018.

stigla je iz Njemačke, gde je crveno vino Plantaža, „Epoha“ iz berbe 2012, osvojilo veliku zlatnu medalju, i to u konkurenciji od gotovo 7.000 vina iz svih djelova svijeta. Uz dobro potvrđen kvalitet crvenih vina, najnovije nagrada i priznaja svjedoče i o vrhunskom kvalitetu bijelih vina Plantaža. Danas, kada je svakom kupcu praktično cio svijet na dlanu, Crna Gora spada u zemlje koje svjetskom tržištu vina mogu da ponude nešto novo, plemenito i sasvim autentično.Medalje sa važnih vinskih takmičenja još jedan su snažan pokazatelj da Plantaže ne prestaju da nude beskompromisan kvalitet u svim segmentima svog rada.

11

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

PRIHODI MONTENEGRO AIRLINES A U 2018.

IZUZETNI REZULTATI REKORDNE GODINE

NOVA LISTA GLOBALNOG INDEKSA OTVORENOSTI EKONOMIJA

Crna Gora najbolja u regionu Crna Gora je na 48. mjestu najbolje plasirana zemlja regiona na ovogodišnjoj listi globalnog indeksa otvorenosti ekonomija koji objavljuje britanska fondacija Legatum Institute.

Istraživanje je obuhvatilo 157 država, rangiranih prema stepenu otvorenosti i faktorima koji utiču na trgovinsku sposobnost na domaćem i međunarodnom nivou. Naša zemlja napredovala je četiri pozicije u odnosu na 2018. godinu. U oblasti infrastrukture i pristupa tržištu nalazimo se

na 49. mjestu, po investicionoj klimi na 50, uslovima poslovanja na 51. i vladavini prava na 52. mjestu“, precizira se u izvještaju.

Poređenja radi, Hrvatska je na 49. mjestu ove liste, Sjeverna Makedonija na 59, Srbija 65, Bosna i Hercegovina na 93. mjestu, dok podaci za Kosovo nijesu obuhvaćeni ovim istraživanjem. „Shodno nalazima izvještaja Crna Gora je u desetogodišnjem periodu, kontinuirano unapređivala otvorenost svoje ekono-

mije i nalazi se na drugom mjestu po uspješnosti desetogodišnje promjene u odnosu na ostale zemlje rangirane izvještajem“, precizirali su iz Vlade i podsjetili da je naša zemlja 2009. godine bila na 59. mjestu i od tada kontinuirano bilježi rast na listi.

Na svjetskom nivou, prvo mjesto ima Hong Kong, Singapur i Holandija su na drugom odnosno trećem mjestu, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo na sedmom mjestu, a SAD na devetom mjestu.

R.E.

U – M I T I N Z L AT

Poslovni prihodi Montenegro Airlines-a u 2018. su za 245.000 eura veći od poslovnih rashoda, ali je zbog ranijih dugova kompanija završila godinu sa gubitkom od 1,97 miliona eura, saopšteno je na jučerašnjoj skupštini akcionara.

Kako su istakli, u pitanju je najbolji bilans u posljednjoj deceniji i u godini u kojoj je kompanija ostvarila istorijski rekord u broju prevezenih putnika od 645.000.

I pored brojnih problema, najavljena je pozitivna tendencija upravljanja kompanijom, čiji je Odbor direk-

245 HILJADA EURA VEĆI SU POSLOVNI PRIHODI OD POSLOVNIH RASHODA MONTENEGRO AIRLINES-A U 2018. GODINI

tora ostao isti i sa profesionalnom funkcijom predsjednika.

Akcionari su izrazili očekivanja da će ove godine, uz podršku većinskog vlasnika, biti završene finansijska konsolidacija i razvojna strategija sa obnovom flote i restrukturiranjem.

R.E.

2 M A T I R I T H VA

RE? O G E N R C REDE V I R P O R T O: ELEK M A A J M I N T A L G K O L AT N MU, U J U N U P O Z N A L Č E RIT VO J RGIJU T E M S N O N E I N T Ć U A N A L Č I M Z LEKTR E VA Š E D O S A M O Z A VA S U A Z U N U RAČ A A

- E LY C n e o r t i C UTOMOBIL

SEE

V A 5 0 E U R A N A 1 5 0 D O M AĆ IN S TA Z

x 150

O B IJAT E D N U Č A R AKO SK I, ELEKTRON M V EĆE! A V U S E S ŠAN Pozovite besplatno 19100, posjetite našu Facebook stranicu ili www.epcg.com za Pravila nagradne igre! *važi samo za kategoriju domaćinstva

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

AKTUELNO

Radunović, Žugić i Seshadri

Nastavljaju konsultacije

MISIJA MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA DALA PROCJENU ZA 2019. GODINU

ISKORISTITE POTENCIJALE TURIZMA I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Međunarodni monetarni fond očekuje rast crnogorske ekonomije od tri odsto na srednji rok, ali se javni dug mora smanjiti.

To je juče saopštio šef misije te finansijske institucije za Crnu Goru Srikant Seshadri na kraju redovne godišnje posjete našoj zemlji. Takođe je naveo da zbog kompleksnih ekonomskih događaja postoje rizici da će rast biti manji od projektovanog. Prema njegovim riječima, pored turizma neiskorišćeni su i potencijali obnovljivih izvora energije. Fiskalna prilagođavanja su pospješila saldo budžeta što je rezultiralo prelaskom iz deficita od jedan odsto u suficit od dva odsto bruto domaćeg proizvoda ako se

13

Jačaće regulativu i finansijski okvir Guverner Centralne banke Radoje Žugić, saopštio je da je institucija na čijem je čelu u prošloj godini prepoznala brojne ranjivosti i ojačala regulatorni okvir. „Dvije od tri ranjive banke su danas u stečaju, pri čemu je finansijski sistem ostao na zdravim osnovama, dijelom i unaprijeđen“, rekao je guverner CBCG i dodao da je treća rizična banka ulaganjem u sopstveni kapital obezbijedila sigurnost.

Naveo je da će CBCG nastaviti da prati njen rad, jer ne žele da ponovo dođe do ranjivost sistema kao u prethodnom periodu.

Ministar finansija Darko Radunović istakao je da je MMF „prepoznao značaj snažnog ekonomskog rasta zemlje“ i preporučio da se dinamika investicionih planova - naročito za velike projekte kao što je druga dionica auto-puta - uskladi sa trendom jačanja javnih finansija. „Vlada će raditi na stvaranju tih preduslova, analizirajući moguće modele finansiranja“, poručio je Radunović i dodao da će fiskalna politika biti usmjerena na smanjenje budžetskog deficita i javnog duga na 60 odsto BDP-a u 2022. godini.

izuzmu rashodi za auto-put. „Međutim, nivo javnog duga od 79 odsto BDP-a, uk-

ljučujući garancije, i je dalje visok. To ograničava prostor Vladi da reaguje na moguće

SKUPŠTINA AKCIONARA PLANTAŽA JUČE ODLUČILA

buduće padove u ekonomskoj aktivnosti“, ocijenio je Seshadri i poručio da troškovi i benefiti narednih faza auto-puta treba da budu pažljivo analizirani.

Crnogorska ekonomija, ipak, nije „kula od karata“ i prema njegovim riječima, situacija nije ni previše ružičasta ni katastrofalna, već je istina između tih krajnjih mogućnosti.

Bankarski sistem ocijenio je likvidnim, profitabilnim i stabilnim, a zatvaranje dvije banke nije imalo uticaja. „Potrebno je uložiti dodatne napore da se osnaži finansijski sistem, unaprijedi kontrola banaka i sprečavanje pranja novca, a CBCG ide u pravom smjeru u svim ovim oblastima“, zaključio je Seshadri. K.J.

Ministarstvo finansija ostaje otvoreno za saradnju za Prijedlog zakona o javnim nabavkama, te poziva nevladine organizacije i druge zainteresovane da dostave komentare i sugestije.

Naime, Ministarstvo je 10. juna počelo sedmodnevne javne konsultacije o teksta budućeg zakona, koji je izmijenjen u odnosu na predlog sa javne rasprave održane početkom prošle godine. Komentare i prijedloge dostavili su predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Montenegro biznis alijanse, Američke privredne komore i određenih obveznika primjene zakona. „Kao što smo i do sada svaku sugestiju razmotrili, bez obzira da li je dostavljena u roku, otvoreni smo da svaki dostavljeni stav nevladinog sektora sagledamo sa posebnom pažnjom“, istakli su iz MF i još jednom pozvali sve zainteresovane na dodatne razgovore i direktne konsultacije. R.E.

MVP PRIMILO VRIJEDNU DONACIJU

Dobit od 2,7 miliona ide u razvoj MK GROUP USTUPILA Kompanija 13. jul – Plantaže završila je 2018. sa dobiti od 2,7 miliona eura, što je za 11 odsto više nego godinu ranije, a akcionari su na jučerašnjoj skupštini odlučili da taj iznos ne bude raspoređen već opredijeljen za razvoj. Prema procjeni uprave, proteklu godinu obilježili su rast prodaje, strateški važnih i otvaranje novih tržišta za vrhunska vina sa geografskom oznakom porijekla. Planirana proizvodnja je uglavnom premašena. Čak 60 odsto ukupne godišnje proizvodnje ili oko 16 miliona flaširanih proizvoda vina i prirodnih rakija u 43 zemlje. Prihodi

OBJEKAT U VRBASU

Sa jučerašnje sjednice su iznosili 32,4 miliona eura i bili su za šest odsto su veći nego 2017. Ukupni troškovi su bili 30,7 miliona eura i jedan odsto viši od plana, dok su istovremeno ukupne investicije vrijedile 4,7 miliona eura.

U Odboru direktora u narednom periodu biće Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Dušan Perović, Đorđije Rajković, Anica Hajduković, Sead Šahman i Samo Jovićević.

K.J.

MK Group Miodraga Kostića ustupila je Ministarstvu vanjskih poslova na trajno korišćenje 430 kvadrata poslovnog prostora i 856 kvadrata zemljištu u centru Vrbasa.

Tim povodom ambasador naše zemlje u Srbiji Branislav Mićunović izrazio je zahvalnost na gestu ove kompanije i izrazio uvjerenje da će to biti novo mjesto okupljanja.

Direktor MK Group Jo-

van Purar podsjetio je da, osim u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, ova kompanija aktivno posluje i u Crnoj Gori, i to u oblasti agrara, turizma i bankarstva. „Cilj nam je da svojim djelovanjem podržimo unapređenje ekonomskih aktivnosti, ali i kulturnog života u Vrbasu, a kao prijateljski gest prema državi u kojoj i te kako uspješno poslujemo“, dodao je Purar.

R.E.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

PUTOPIS: NOVINARI IZ ZEMALJA CENTRALNE I ISTOČNE EVROP

9,9 SA ZIDA SE MILIONA GOSTIJU POSJETI NAJPOZNATIJI DIO KINESKOG ZIDA KOJI SE NALAZI U BLIZINI PEKINGA

Patka sa sertifikatom Među brojnim atrakcijama, Peking s ponosom pokazuje svoju Hercegovačku ulicu – pješačku zonu Ćijanmen kroz čiju glavnu ulicu voze dva mala restaurirana tramvaja, a u bočnim ulicama se može naći mnoštvo radnji uključujući i one gdje zanatlije pred vama prave tradicionalne predmete. Uz ulaze se nalaze bronzane statue koje dočaravaju uobičajene scene s početka prošlog vijeka u ovom dijelu grada.

Osim butika i prodavnica koji su kako sadržajima, tako i cijenama namijenjeni upravo onima koji turistički dolaze u glavni grad Kine, ova zona „krije“ i restorane u koje su dolazili poznati političari, privrednici, glumci... džet-set. Jedan od njih je Ćuanđude, mjesto koje s ponosom njeguje tradiciju recepture i pripremanja pekinške patke još od 1864. godine.

Svaka patka uzgaja se na poseban način, a kao dokaz autentičnosti ima i svoj sertifikat.

NAJBOLJE VIDI VELIČINA KINE

⌦ Kristina Jerkov

K

ada imate priliku da vas u svojoj zemlji ugosti delegacija visokih zvaničnika Kine i njene dvije provincije – Šandong i Hunan – možete mnogo toga da očekujete. Ali ne i sve sa čime se, na kraju, možete susresti. Samo let avionom do glavnog grada najmnogoljudnije države traje pola dana, pa 45-minutno slijetanje i još pola sata rulanja po pistama aerodroma u Pekingu dodatno doprinose nestrpljenju uz koje očekujete prvi susret sa domaćinima.

Predstavnici Ministarstva vanjskih poslova Kine zaduženi za saradnju sa zemlja-

Restoran Ćuanđude priprema patku pred gostima

ma centralne i istočne Evrope (CEE) kroz mehanizam 17+1 te inicijativu Pojas i put, već od prvog trenutka su se potrudili da svaki minut boravka bude u potpunosti ispunjen. Program osmišljen za delegaciju 28 novinara iz 16 zemalja regiona počeo je večerom sa specijalnom predstavnicom za saradnju Kine sa zemljama CEE, ambasadorkom Huo Južen, i hranom prilagođenom probirljivom evropskom nepcu.

Kako je upoznavanje drugačijih kultura i nepoznatih gradova mnogo privlačnije od privikavanja na novu vremensku zonu, uslijedio je prvi susret sa kineskom prijestonicom. Na samo pola sata hoda, nalazio se Soho siti, novi, atraktivni poslovno-stambe-

ni blok sa više i manje tradicionalnim lokalima i prodavnicama. Smjenjivali su se restorani sa stranim i domaćim kuvarima, oni sa karaokama i sa skupim evropskim pićima, saloni za masažu i za igre na sreću. Mladi i bogati ovdje provode svoje večeri, u odjeći poznatih brendova, uz skupe telefone i još skuplje automobile. A kako ostajanje do kasnih večernjih sati nije uobičajena slika u Pekingu, rijetki su oni koje ćete nakon 22 časa susresti na ulicama.

■ POJAS I PUT Novinari su prije početka upoznavanja sa (ne)skrivenim čarima Kine bili u prilici da iz akademskog ugla čuju više o kineskoj ekonomiji. O ključnim idejama na kojima je nastala inicijativa Pojas i put govorio je profesor Vang Jivei, direktor za Centra za evropske studije na Univerzitetu Renmin i nekadašnji član kineske misije pri Evropskoj uniji. Uz sve privredne i kulturne veze koje div sa Dalekog istoka želi da ostvari sa svakom od zemalja iz ovog dijela svijeta „koliko god ona mala bila“, jedan zaključak je upečatljiv. „Želimo da svaki stanovnik Kine nauči neki strani jezik i spozna neku stranu kulturu, koliko god ona bila daleka ili mala u odnosu na našu zemlju“, kazali su nam i zvaničnici i Kinezi.

Da bi to ostvarili, priliku prvo pružaju najboljima. Učenici koji

Kinezi slobodno vrijeme provode u parkovima ili na izletima - iako će prije odabrati da uz redovan obavljaju još jedan posao

su obrazovni segment do fakulteta prošli sa najboljim uspjehom imaju priliku da se upišu na strane jezike, kao preduslov za budući posao u diplomatiji.

Takvi učenici, mahom, ne postavljaju pitanje da li je to smjer u kome su željeli da se obrazuju i provedu svoj radni vijek; oni su izuzetno počastvovani mjestom koje im je dodijeljeno i objeručke ga prihvataju! Zato će biti sasvim logično kada za nekoliko godina u Podgorici sretnemo studenta nekog od jezika regiona, željnog da razgovara isključivo na crnogorskom.

■ PLANINE I RAVNICE Boravak u Pekingu – i u Kini, uopšte – nemoguće je zamisliti bez posjete Kineskom zidu.

Njegov najpoznatiji dio je Badaling, a zbog blizine glavnom gradu i njegovog istorijskog značaja ujedno je najposjećeniji. Samo u 2018. godini, godine tu je prošetalo 9,9 miliona gostiju – ili četiri i po puta više nego cijelu Crnu Goru u istom periodu. Ma-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

15

PE U POSJETI PEKINGU I PROVINCIJAMA ŠANDONG I HUNAN 1 Mutijanju je jedan od najbolje sačuvanih djelova zida

VELIKI ILI MALI Kineski zid nastajao je 2.300 godina, tokom vladavine sedam dinastija i zaraćenih kraljevstava. Ukupno se prostire na oko 21.196 kilometara, od čega najduži segment ima 8.850 kilometara, a visok je između pet i osam metara. Sve ovo su samo impresivne brojke dok se stvarno ne susretnete sa najvećim ljudskim građevinskim poduhvatom. Tada vam izgleda sasvim obič-

no dionica zida od 573 kilometara koji se nalazi na obodu glavnog grada i nedostaje joj samo 41 kilometar da pokrije cijelu kopnenu granicu Crne Gore. A da ne govorimo o prostranstvu Pekinga sa 23 miliona stanovnika i površinom koja je 3.000 kvadratnih kilometara veća od naše cijele države... Kinezi, pak, na sve to kažu: „Ljepota je u malim stvarima“.

Željeznička stanica za brze vozove

Stambene zgrade je teško razlikovati

Soho City, mjesto za mlade i bogate

Studenti pekinškog univerziteta BISU sa novinarima

Želimo da svaki stanovnik Kine nauči neki strani jezik i spozna neku stranu kulturu, koliko god ona bila daleka ili mala u odnosu na našu zemlju“, kazali su nam i zvaničnici i Kinezi

nje posjećeni dio zida, Mutijanju, od 5,4 kilometra takođe je odlično očuvan. Sa 22 kule-stražare i oko dva i po kilometra vijugave dionice zida dostupnih turistima, pruža se neponovljiv pogled na okolna prostranstva kineskih planina koja podsjećaju na zelene talase.

Putovanje kroz Peking i njegovu okolinu otkriva još jedan detalj koji može izgledati nevjerovatan. Gradovi u Kini su zeleniji nego najveći dio onih u Evropi. Drvoredi i visoko rastinje su uz svaku saobraćajnicu, bilo da je ulica na periferiji, bulevar ili auto-put. Između zgrada postoje brojni mali parkovi.

Uz to, Kinezi se prema svom zelenilu brižno odnose. Pa iako zelenila ima na svakom koraku, blokovi zgada viših od 20 spratova mnogo više privlače pažnju. Naselja u kojima je nemoguće razaznati razliku između dva nebodera i isto takvi djelovi gradova u nastajanju pokazuju način života običnih građana.

Oni na to nemaju zamjerku, naprotiv, i s ponosom ističu da su čak i najveće fabrike iseljene iz gradskih jezgara. Nameće se pitanje: otkud je onda u Pekingu vazduh toliko zagađen da se ne može disati? Pa, kada je jedan megalopolis veći od Crne Gore i sa više od 20 miliona stanovnika smješten na tlo sušne kli-

me i okružen planinama, vazduh ostaje isti, nepromijenjen duži period. Zato Kinezi slobodno vrijeme provode u parkovima ili na izletima - iako će prije odabrati da uz redovan obavljaju još jedan posao.

■ 300 KM NA ČAS Kao najveći centar, u i iz Pekinga se može putovati brzim vozom, onim koji se kreće brže od 300 kilometara na čas. Željeznička stanica podsjeća na aerodrom, pa su i mjere bezbjednosti slične. Ljubazni mladi službenik uputiće vas na skener kroz koji će proći svaki komad vašeg prtljaga. I sama vožnja može se uporediti sa letom avionom, ali bez polijetanja, slijetanja, turbulencija... Tako izgleda i unutrašnjost vagona kroz koji svakih pola sata prolaze stjuardese i nude osvježenja. A kada nakon nekoliko sati vožnje stignete u neki od glavnih gradova okolnih provincija – poput Đinana u Šandongu koji ima više od sedam miliona stanovnika – nemojte se iznenaditi što tamošnja stanica ima radno vrijeme.

Boraviti u Kini znači otkrivati sasvim nove načine putovanja i upoznavanje gradova sa hiljadugodišnjom istorijom koju ćete najbolje sami spoznati.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

INTERVJU: BIVŠA ČLANICA PINK PANTERA ZA VIKEND NOVINE

Ćirković: Jak si tek onda kada uspiješ da prevaziđeš najteži trenutak ⌦ Elhana Hamzić

D

a izlazak iz zatvora ne mora baš uvijek da znači povratak u kriminal pokazala je cijelom regionu, ali i svijetu Olivera Ćirković, nekadašnja članica i organizator grupe Pink Panter i bivša košarkašica. U intervjuu za Vikend novine Ćirković, koja je sada uspješna spisateljica i slikarka, ispričala je životnu priču, kako se od vrha do dna stiže u nevjerovatno kratkom roku, ali i o tome kako je ona uspjela sa dna da ponovo dođe do vrha, ovaj put legalnim tokovima.

VN: Prvo hapšenje, šta se tada dešava u vašoj glavi, jeste li svjesni situacije? ĆIRKOVIĆ: Prvo hapšenje nije bilo apsolutno iznenađenje za mene, zato što sam tada već bila organizator Pink Pantera i generalno sam dosta realna, nisam neko ko živi u izmišljenom svijetu. Čim živiš u realnom svijetu, a baviš se time čime sam se ja bavila, negdje u svijesti imaš određenu dozu znanja da možeš da budeš uhapšen. Naravno, to nikako ne očekuješ, ali se desilo i u tom trenut-

ku prvi osjećaj je totalni šok.

Sjećam se prvog dana u pritvoru, kad sam se probudila na betonu, ako sam uopšte i spavala, a mislim da nisam, nisam tražila advokata, nisam imala svijest o tome da se bez advokata ne može ništa. Sve to radi moj prijatelj, koji je “pao” sa mnom i već je iskusan. Dolazi mi advokat, ali ja još ne vjerujem da će mi biti propisan pritvor.

Imam u tom momentu dobre papire, bila sam sportski direktor u Crvenoj zvezdi, imam blistavu sportsku karijeru, pokrivena sam, igram tu igru u dva svijeta dosta dobro. Još sam se pri-

Radionica u ZIKS-u revolucija VN: Koliko su, prema Vašem mišljenju, uspješne radionice koje održali, uz saradnju sa nvo “identitet”, koji su ovo organizovali? ĆIRKOVIĆ: Radionice sa zatvorenicima u ZIKS-u su prve koje radimo, ovo je presedan.

Zaslužuje promociju u cijelom regionu i Evropi, jer se ovo još nije dešavalo. Bivša zatvorenica se toliko visoko izdigla iz blata, i sada radi sa zatvorenicima na njihovom samopouzdanju.

To što se prijavilo 250 zatvorenika da učestvuje na radionici,

jeste revolucija. Zatvorenici su inače jako uspavana populacija, imaju svoj svijet, teško reaguju na radionice. Ovdje su reagovali, jer sam ja neko njihov, imaju veće povjerenje u mene.

Kad im otvorim dušu, a mnogo sam više otvorena s njima, nego na javnim nastupima, i oni me razumiju, dok me javnost ne razumije.

Koliko god je teško, ako prevaziđeš prve trenutke, pobijedio si. Poenta je da okreneš igricu i shvatiš da nije sramota biti građan, jer postoji ta ne-

ka prestupnička čast, i kad kroz nju gledaš, ako postaneš obični građanin predao si se i izdao si. Treba promijeniti percepciju.

I ja sam tako gledala, bila sam buntovna, nisam ništa prihvatala, odmah sam se vratila u kriminal, ništa me nije umirlo, ni zatvor ni kazne, naprotiv. Kad pobijediš sebe, pobijedio si kriminal. Ja sam rekla nema više kriminala, hajde da budem građanin, a to je jako teško. Tu se lomiš, pitaš se da li da odradim pljačku, ili da budem normalni građanin.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

VN: Šta vam je bila prva pomisao nakon što ste postali svjesni situacije? ĆIRKOVIĆ: Šok mi nije bio zbog mene, ja sam u tom momentu veoma jaka psihički, ali me lomio šok zbog djeteta. Tada je imao devet godina i to mi je bila najveća opasnost. Do tada smo bili jako vezani, iako sam živjela dvostruki život, stizala sam sve, da budem dobra majka, da on gleda babu, da trenira, imali smo porodičnu idilu uz dosta novca. Plašila sam se njegove reakcije, bio je jako mali. Samo sam o njemu

razmišljala, ni trunke o sebi. On je tada bio u Srbiji, kod bake, sa očeve strane. Ona je odigrala tada veliku ulogu, i uvijek ću joj biti zahvalna na tome. Odrastao je u ispravnog momka, ona je došla iz Valjeva u Beograd, nastavila da ga odgaja kao što sam ja do tada, nastavio je školovanje u istoj školi, išao na treninge, dakle ništa mu se nije promijenilo.

Odmah sam mu rekla istinu, od malena imamo takav odnos, uvijek sam bila otvorena prema njemu. Rekla sam mu da sam u zatvoru, ali mu nisam rekla da sam ja organizator svega, već da je moj prijatelj, koga je on znao, imao problem i da sam se ja zadesila s njim VN: Bilo je teških trenutaka, posebno onih za vrijeme tamnovanja... Šta Vam je davalo snagu da izdržite? Da lj je taj duh sportiste i vrhunske košarkašice u Vama bio glavnI pokretač ili je jos nešto bilo potrebno da ostanete jaki i ne posustanete? ĆIRKOVIĆ: Genetski sam dosta jaka ličnost, a na to se dovezala i sportska karijera.

To je disciplina, nadmetanje, konkurencija. Sve te godine razvijala sam još više karatker, naučila sam da funkcionišem u kolektivu, što mi je posle bilo od koristi u zatvoru. Znala sam da budem konkurentna i borbena, nikako zavidna.

Imala sam više trenutaka, i mimo zatvora, neke čak teže nego dok sam bila zatvorena. Jak si onda kada prevaziđeš trenutak, trenutak je veći od vječnosti, i duži od vremena, jer su oni ti koji te lome. A ja sam u tim trenucima najbolja, da ga pobijedim kad je najgore. Kad prevaziđeš trenutke, dolazi vrijeme.

A kad pobijediš vrijeme, pobijedio si i zatvor. Odmah sam to ukapirala i napravila dobru organizaciju. Volim da sam organizovana, takva sam bila u sportu, ali i u kriminalu. Volim da mi se zna raspored dana od jutra do mraka, i tako sam planirala dane u zatvoru. Dan je kretao od pola osam, ja sam od devet ujutru na trčanju, do deset, nakon toga sam radila pola sata vježbe snage. Tako je počinjao svaki dan, sport mi je dao snagu, i danas me održava. U zatvoru otrkivam da znam da slikam, dosta sam talentovana za rad u skici, poslije prelazim i na boje. Sve što vidim okom preslikam realno.

17 Foto:Dejan Lopičić

krivala iz moje sportske strane, i ne mogu da vjerujem da će sve to dobro što imam tako lako da padne u vodu, jer ja nisam izvršilac djela. Organizator sam, ali taj momak koji je sa mnom uhapšen, moj je blizak saradnik i znam da me neće izdati. Znam i da će me zaštititi, on je izašao sa najrealnijom pričom, a sud prihvata ono što hoće. Prihvataju da je žena uvijek kolateralna šteta i žrtva, i da je to ljubavna veza, i on je tako i rekao, da smo bili par, da ja ništa o tom krivičnom djelu nisam znala... Ja sam pratila tu priču, ali ništa od toga, bila je lijepo zamišljena priča, ali ništa od toga. Sudije su jako zaplašeni ljudi u svakoj zemlji, oni koji nam određuju sudbinu su najuskogrudiji i najuplašeniji ljudi na planeti. Zašto je to tako ne znam, ali mislim da oni čuvaju svoje položaje. Ne vole sumnjive situacije, a one se stvaraju čim si u medijima.

Ja sam bila veoma eksponirana u grčkoj javnosti kao košarkašica, bila sam prvi strijelac prvenstva godinama. Tako da je to za novinare bio veliki bum.

AKTUELNO

Novinarke Vikend novina u razgovoru sa Oliverom VN: Kako počinjete život nakon odslužene kazne? Jeste li se osjećali odbačeno, izolovano, nepoželjno? ĆIRKOVIĆ: Nakon izlaska iz zatvora ja sam druga žena.

U zatvoru se čovjek, htio ili ne htio, zatvara u sebe. Lede se emocije i to ne radiš svjesno, organizam se brani, duša se čisti zatvranjem, zato što je to ogromna količina nesreće na jednom mjestu. Ja sam se zatvarala emotivno u zatvoru, i taj prvi trenutak kad izlazim, a nisam svjesna toga, čini mi se da sam ja i dalje ja, slijećem na beogradski aerodrom, čeka me moj sin, smisao mog postojanja, sve što sam ja to je i on, on me održao u najtežim trenucima, i ja se spremam silne godine za taj trenutak. Dolazim, vidim da me čeka, drhti mu brada, sprema se da plače, a pri tom je momak od dva metra koji teško plače, ja ga grlim, on me steže, a ja ništa ne osjećam.

Nisam se obradovala, nisam šokirana, ne osjećam da volim, ništa ne osjećam. Samo jedna velika rupa i praznina.

Srećem sestru, koja plače, opet ništa ne osjećam. Potom dolaze meni dragi ljudi iz prošlosti, prave mi iznenađenje, ja i dalje ništa ne osjećam, simuliram sreću, prave mi slavlje, koje je za mene bilo pogreb, a ja sam se osjećala kao preplašena srna. Ništa nisam osjećala, samo sam čekala kad ću otići kući.

Takvo stanje je trajalo dugo, počela sam da se iskreno smijem i da osjećam poslije nekih godinu dana, ali se nikad nisam vratila na onaj moj iskreni osmjeh i osjećanja.

VN: Je li glavni faktor nakon odslužene kazne uticaj okoline? ĆIRKOVIĆ: Nakon izlaska

nije bilo nikoga osim moga sina tu za mene, ja sam izabrala da se izolujem, ne želeći da me vide bespomoćnu.

To rade svi bivši zatvorenici, bježe od očiju drugih, čekaju priliku da ponovo odu u kriminal i zablistaju tamo gdje su najbolji.

Najvažnije je imati jak karakter, jer dok neko sam ne odluči da će prestati sa kriminalom, niko mu ne može pomoći. Bez ikakve podrške sam se vratila, odbila sam sve od sebe, ponovo otišla u kriminal, kako ja to volim da kažem skočila sam lastu u beton. Ali sam preživjela, nisam otišla u zatvor opet, i onda sam tako poništena vratila i shvatila da sam dotakla dno.

Kada sam vidjela sina, koji je u očima imao sumnju, to je bio moj najveći životni poraz.

Tada sam razmislila šta dalje, da li postoji išta što mogu da radim mimo kriminala. Nisam se nadala u knjigu, ona je bila izraz bunta, da budem jedina zatvorenica koja je napisala knjigu.

Na početku sam se sprdala sa knjigom, ponižavala sam je u vezi sa zaradom, jer iz moje prestupničke perspektive, sve je to bilo neozbiljno. Nakon toga sam krenula u javnost, imala sam nastupe, pa sam zainteresovala neki obični svijet, ne prestupnike. Počeli su da mi čestitaju i shvatila sam da žele da me čuju. To je bio znak da mogu da ispromovišem i sebe i knjigu, jer neće niko kupiti knjigu tek tako. Bila je to igra život smrt, i igrala sam je jako dobro i pobijedila. Iako su mnogi mislili da sam sve unaprijed isplanirala. Nakon pola godine stigli su prvi rezultati, i kad sam vidjela prvi izvještaj od prodaje moje knjige, to je već bila ozbiljna suma, i bila sam zadovoljna.

VN: Kad podvučete crtu i sve prelistate u glavi, šta biSTE uradili drugačije i biSTE li uopšte nešto mijenjali? ĆIRKOVIĆ: Ništa ne bih mijenjala, vjerujem da sve što se desilo je tako trebalo da bude. Ovo je moj put i sve je imalo razloga. Možda je moj put bio upravo ovo što sad radim, da radim sa ovim zatvorenicima, da im prenesem moju snagu, koju nemaju. Šaljem jaku poruku u smislu pobjede, nikakve veze sa kriminalom to nema. Kriminal je samo primjer do koje sam mjere pala u blato, koliko sam se žigosala, pa se izdigla. To je paradigma strašnog leta, pobjede. Mislim da je sve to što se dešavalo, nepravde i pravde, greške, naučila sam mnogo, karakter mi se smirio, umirila sam se, možda sam izgubila snagu, pa sam sad obična žena.

Vjerujem da ću uraditi nešto dobro, već sad su neki koraci na putu.

VN: Šta bi bila Vaša glavna poruka onima koji će se uskoro naći na slobodi, kako da nastave dalje život, a da ne budu povratnici? ĆIRKOVIĆ: Pobijedite sebe, nisu nam protivnici sudije, stražari, advokati, stražarske službe, iako nas jako nerviraju, ima jako puno loših stvari, i sve to shvatam.

Ali hajde da se zatvorenici više ne bave time, nego neka se bave sami sobom, neka rade na sebi, umjesto što troše energiju razmišljajući o sistemu. Ja sam sebe izliječila i riješila se svih nepravdi, jer kad pobijediš sebe i odlučiš da više nećeš biti kriminalac, to je pobjeda. Težak je put, ali jedino tada se može pokazati da si dovoljno jak.

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

IZREČENA PRESUDA BERANCIMA KOJI SU PRETUKLI TOMKIĆA

PETRIĆU I RADEVIĆU UKUPNO TRI GODINE I ČETIRI MJESECA ZATVORA

OSUMNJIČEN ZA UBISTVO ŠAROVIĆA

DUŠANU ŠILJU ODREĐEN EKSTRADICIONI PRITVOR

Dušanu Šilju (21), koji je uhapšen u Istočnom Sarajevu po međunarodnoj potjernici Interpola Podgorica, zbog teškog ubistva i nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih naprava, sud Bosne i Hercegovine odredio je ekstradicioni pritvor.

“On je uhapšen zahvaljujući kvalitetnoj koordiniranoj saradnji koju je crnogorska policija, u cilju pronalaska i hapšenja ovog lica, ostvarila sa policijom Republike Srpske. Nadležni sud je za Šilju odredio ekstradicioni pritvor. Slijedi dalja komunikacija nadležnih organa Bosne i Hercegovine i Crne Gore radi izručenja ovog lica našoj državi”, saopšteno je iz Uprave policije.

Dušan Šilj, zvani Duka, dovodi se u vezu sa ubistvom Stefana Šarovića koji je likvidiran 6. juna ove godine u vili “Akacija hil” u Đenovićima kod Herceg Novog. Šarović je likvidiran sa šest hitaca 6. juna ove godine u vili “Akacija hil” u Đenovićima. Sa ovim ubistvom još se dovodi u vezu i Nikola Ivović državljanin Crne Gore. Šarović je prije likvidacije sjedio sa dvije osobe u lokalu nedaleko od mjesta gdje je kasnije ubijen. Te osobe koje su bile u društvu Novljanina sumnjiče se da su odgovorne za njegovu egzekuciju. Tijelo mladića pronađeno je u dvorištu, unutar velikog kompleksa vila.

E.H.

OPTUŽNICA PROTIV DRAŽENA DELEVIĆA VRAĆENA NA DOPUNU ISTRAGE

Nelegalno prevozio 233 kilograma marihuane Predsjednik vanpretresnog vijeća Višeg suda u Bijelom Polju, sudija Radoslav Konatar vratio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju podnesenu protiv okrivljenog Dražena Delevića (29) iz Berana zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, da u roku od dva mjeseca dopuni istragu.

Beranac je uhapšen 23. marta ove godine na Graničnom prelazu Ranče nakon što je u njegovom vozilu pronađeno oko 233 kilograma marihuane.

U optužnici piše, da su službenici CI Ranče i službenici OGB Pljevlja su, na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali vozilo “mercedes – sprinter”, nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljao Delević.

“Carinici i policajci su kontrolom vozila u specijalno izrađenom bunkeru pronašli i oduzeli 218 PVC pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se ustanovilo da je opojna droga marihuana ukupne težine oko 233 kilograma”, navodi se u optužnici.

B.Č.

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Beranama Novak Petrić (19) osuđen je na godinu i devet mjeseci zatvora, a Miloš Radević (25) na godinu i sedam mjeseci zatvora jer su 18. marta nanijeli teške tjelesne povrede Igoru Tomkiću.

Petrić i Radević su od kraja marta u pritvoru, a njima je teret stavljeno krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, izvršeno u saizvršilaštvu.

Napadi na Tomkića traju već duže vrijeme, a nakon što je njegovu ispovijest o problemima s kojima se suočava u gradu na Limu, u kojem je rođen, prenijeli mediji 18. marta, pretučen je i teško povrijeđen.

Podizali novac lažnim platnim karticama Policijski službenici CB Podgorica su identifikovali i lišili slobode albanske državljane I.M. (29), Dž.S. (33) i S.B. (29). Njih trojica se sumnjiče da su iz Albanije u našu državu unijeli tzv. skimovane platne kartice (duplikate pravih kartica) pomoću kojih su na više bankomata u Podgorici neovlašćeno podigli novac u vlasništvu deset fizičkih lica, u ukupnom iznosu od 21.050 eura.

R.H.

Tomkić Dvojica nasilnika ubrzo su uhapšeni, ali Tomkić, koji u Beranama živi sa suprugom i kćerkom, ponovo se našao na meti huligana samo deset dana nakon što je pretučen, zapaljena mu je radnja od koje žive. To se

dogodilo iako su Tomkići i njihova imovina bili pod nadzorom policije. Beranska policija krajem marta uhapsila je Aleksandra Savovića, koji je osuđen na 14 mjeseci zatvora zbog paljenja trafike.

N.P.

KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV MAKEDONACA

UTAJILI 100.936 EURA POREZA? Službenici policije CB Herceg Novi su lišili slobode državljanina Sjeverne Makedonije I.A. (45), zbog sumnje da je počinio krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Za isto krivično djelo se sumnjiče i O.O. (51), takođe državljanin Sjeverne Makedonije, i pravno lice „Amir Co“ d.o.o. Tivat.

Protiv ova dva fizička i pravnog lica je državnom tužiocu u ODT u Kotoru podnijeta krivična prijava. Osumnjičeni I.A. i O.O.,

koji su bili izvršni direktori pravnog lica „Amir Co“ od aprila 2012. do januara 2014. odnosno od januara te godine do danas, i ovo pravno lice se sumnjiče da, u cilju izbjegavanja poreskih obaveza, nadležnom organu nijesu prijavili zakonito stečene prihode koje se odnose na pružanje usluga jednom privrednom društvu, čime su utajili poreze i doprinose u ukupnom iznosu od 100.936,67 eura. R.H.

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BJELOPOLJCA

Optužen za šverc 45 grama heroina Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podiglo je optužnicu u predmetu protiv okrivljenog Nikole Stjepanovića iz Bijelog Polja zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Stjepanović je osumnjičen da je 30. aprila ove godine oko 22 časa u mjestu Dapsići Berane, u putničkom vozilu marke “reno senik”, neovlašćeno radi prodaje prenosio iz Rožaja prema Bijelom Polju opojnu drogu heroin u količini oko 45 grama upako-

vanu u najlonskoj kesi.

Drogu je stavio između nogu na sjedištu, a pokušao da je uništi u momentu kada je kontrolisan od strane ovlašćenih policijskih službenika.

Kako je saopštila portparolka Višeg suda u Bijelom Polju mr Aida Destamović, vijeće tog suda produžilo je pritvor prema okrivljenom do dalje odluke. Takođe je navela da će predsjednik vijeća Radoslav Konatar zakazati ročište u zakonskom roku o kontroli i potvrđivanju optužnice.

B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

aktuelno

19

INSPEKTORI UPRAVE ZA BEZBJEDNOST HRANE TOKOM MAJA IMALI PUNE RUKE POSLA

Spriječeno Stavljanje na tržište 26,6 tona paprika zbog peSticida

Inspektori Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su tokom prošlog mjeseca zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima zabranili uvoz 10 pošiljki paprika ukupne težine gotovo 25 tona, dok su jednu pošiljku papriku od 1.894 kilograma uništili.

Razlog je utvrđeno prisustvo pesticida. Takođe, zabranjen je uvoz dvije pošiljke hrane za životinje u količini od oko 50 tona, zatim 1.860 kilograma ananasa, 557 komada maslina, dok je stopirana ijedna pošiljka sadnog materija ukrasnog bilja u količini od 510 komada. Zabranjen je uvoz i oko 21 tonu bijelog vina i oko 64 kilograma ječmenog integralnog hljeba. Takođe, inspektori su tokom maja uništili i 500 kilograma sjemenskog

Jedna pošiljka paprika uništena, a jedna vraćena krompira.

“Fitosanitarna inspekcija je u maju izvršila pregled ukupno 1.862 pošiljki

i to: 1.246 pošiljki pri uvozu, 52 pošiljki u provozu, 61 pošiljki za reexport, 483 pošiljki za izvoz i tri ovjere

carinskih deklaracija. Izdato je 15 rješenja o zabrani uvoza pošiljki i 2 rješenja za uništenje pošiljki. Fito-

sanitarna mjera fumigacije naređena je za pet kontejnera zbog prisustva štetnih organizama. Ukupno je uzeto 373 uzoraka pri uvozu od čega je za 13 uzoraka laboratorijski utvrđeno da ne odgovaraju propisanim zahtjevima”, navodi se u mjesečnom izvještaju Uprave.

U unutrašnjoj kontroli u izvještajnom periodu izvršen je nadzor u 235 objekata u kojima se obavlja poslovanje hranom. U kontrolisanim objektima utvrđeno je 32 nepravilnosti koje su se odnosile na neodržavanje higijene uređaja, prostorija, opreme, nehigijensko rukovanje hranom tokom obrade i čuvanja hrane, zatečenu hranu u prometu isteklog roka upotrebe... Izrečeno je 3.180 eura prekršajnih naloga.

Bo.P.

fILANTROPIJA U CRNOJ gORI

građani svjesni svoje uloge u akcijama za opšte dobro

gENERALNI DIREKTOR RTCg BOžIDAR ŠUNDIć NAKON POTPISIVANJA SAOPŠTIO: Detalj sa potpisivanja ugovora

kolektivni ugovor za bolji Standard radnika rtcg

Potpisivanje novog Kolektivnog ugovora znači povećanje standarda zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG), a osnovna premisa u budućnosti biće nezavisan Javni servis svih građana, ocijenio je generalni direktor RTCG Božidar Šundić.

Kolektivni ugovor RTCG danas su, osim Šundića, potpisali ministar kulture Aleksandar Bogdanović i predsjednice dva sindikata naše medijske kuće Jadranka Drobnjak i Slavica Kruščić.

“Svaki zaposleni u Javnom

servisu, kroz novu optimizaciju, dobiće svoje radno mjesto prema školskoj spremi i znanju. Završetkom digitalizacije svaki zaposleni konačno će dobiti svoje pravo radno mjesto, koeficijent koji mu pripada, kao i opis poslova i radnih zadataka koje mora da realizuje na mjesečnom nivou. Konačno u Nacionalnom javnom servisu mora da zaživi maksima - rad, red i disciplina”, ocijenio je Šundić.

Ministar kulture je kazao da se potpisivanjem Kolektivnog ugovora stvaraju

pretpostavke na kojima počiva i ono što je glavna uloga Nacionalnog javnog servisa - da svim građanima na objektivan i profesionalan način pružimo što kvalitetniji sadržaj. “Šaljemo i poruku trogodišnjom finansijskom podrškom Vlade Javnom servisu, od oko 50 miliona eura, i potpisivanjem Kolektivnog ugovora da naš cilj nema alternativu - a to je puna institucionalna, politička nezavisnost Javnog nacionalnog emitera”, saopštio je Bogdanović.

R.D.

Građani u Crnoj Gori skloniji su da volontiraju i doniraju za opšte dobro, a skoro 70 odsto ispitanika u istraživanju “Filantropija u Crnoj Gori” kazali su da su u budućnosti spremni da učestvuju u akcijama davanja za opšte dobro. Poređenje rezultata posljednjeg istraživanja iz 2018. i prethodnog, iz 2012. godine, pokazuje da postoji rast ličnog angažovanja u akcijama za opšte dobro i povjerenja u fondacije koje se bave raspodjelom doniranih sredstava.Nacionalni forum o filantropiji, na kojem su predstavljeni rezultati i zaključci istraživanja o davanju za opšte dobro, održan je juče u Hotelu Podgorica u organizaciji Fonda za aktivno građanstvo fAKT. “Iako se pod davanjem za opšte dobro dominantno po-

drazumijeva finansijska i materijalna pomoć, te različiti oblici humanitarnih akcija, u oba istraživanja primijećen je rast percepcije volontiranja kao filantropske aktivnosti i to u iznosu od 4% u odnosu na 2012”, navodi se u saopštenju.

Prema zaključcima istraživanja, koje je sproveo Ipsos, crnogorska javnost ipak nije dovoljno informisana o davanju za opšte dobro, ulogama pojedinaca, institucija/organizacija i sektora, te koristima za cjelokupno društvo. Kao glavni razlog zbog kojeg građani ne učestvuju u akcijama davanja, u istraživanju je navedena njihova nezavidna materijalna situacija, nedostatak vremena, kao i nedostatak povjerenja, koje bi se moglo povećati uvidom u način trošenja prikupljenog novca.

R.D.

20

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Roditelji u CRnoj GoRi sve svjesniji zna

Dijete najbolje i najlakše uči o

Stupar-Đurišić

Razvijaju toleRanciju i Razumijevanje Govoreći o značaju vrtića za dijete i njegovo odrastanje, psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić kaže da mališani uče da nijesmo svi isti kada je u pitanju vrijeme koje je potrebno za izvršenje nekih zadataka. tako se, objašnjava, razvija tolerancija i razumijevanje za različitosti i u pogledu spretnosti i umješnosti. Daje se mogućnost, objašnjava ona, i prilika da vještiji pomognu onim manje vještima, a da manje vješti svojim trudom pokažu kako ne treba odustajati i onda kada zadatak izgleda teško i nesavladivo. “u vrtiću se djeca uče da pitaju i da pričaju na takav način da budu razumljivi svima, a ne samo roditeljima. uče kako da najbolje izraze svoja mišljenja i težnje sa ciljem da ih ostvare. uče kako da se ophode prema autoritetima i uče kako da pokažu na adekvatan način i ona mišljenja koja su u suprotnosti sa onim što taj autoritet kaže. niko ne želi da ima poslušno djete koje će bespogovorno izvršavati naloge. Svima je interes da razvijamo dječju radoznalost i da oni svojim razmišljanima i pogledima una-

pređuju i sistem obrazovanja i način života uopšte. ali da bi se došlo do toga, moramo ih prvo naučiti kako da ono što im se ne dopada i ono što smatraju za “nepravedno” iskažu na način koji će biti prihvatljiv za sve učesnike u razgovoru”, objašnjava Stupar-Đurišić.

Grupni rad, kaže, obezbjeđuje da djeca nauče da obavljaju naloge nevezano za sitnu buku u učionici. “nauči ih da se koncentrišu na svoj rad uprkos tome što ih nešto možda ometa. nauči da izdrže tugu ili ljutnju koja ih zadesi kada vide da je neko bolji od njih. Saznanje da nijesu najbolji uvijek i u svemu od velikog je značaja za mentalno zdravlje čovjeka. Kada djeca nauče da u miru, emocionalnom miru, žive sa ovom istinom dajemo im snažan temelj za razvijanje akademske ambicije ili bilo koje druge ambicije, sportske, umjetničke… ne moraš biti najbolji da bi bio zadovoljan, voljen, cijenjen i poštovan. Budi najbolji mogući i to je dovoljno dobro. Dovoljno dobro za sve nas koji te volimo jer si važan”, poručuje Stupar-Đurišić.

21

hiljada djece je u prošloj godini pohađala predškolsko vaspitanje i obrazovanje

Socijalne, emocionalne i druge potrebe dijete može najbolje da razvije u vrtiću i zbog toga treba insistirati da djeca idu u predškolske ustanove, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović na završetku kampanje “Zablistajmo u vrtiću”, čiji je cilj povećanje obuhvata predškolskim vaspitanjem, a na kome insistira i Evropska komisija u svim izvještajima za Crnu Goru.

Među ciljevima Evrope jeste upravo obuhvat od 95% djece uzrasta od tri godine do polaska u školu. To, kaže PR prosvjetnog resora Milića Lekić za VN, nije slučajno.

■ OBUHVAT DJECE DO TRI GODINE 73%

“Sve studije pokazuju da je dinamika razvoja mozga takva da kognitivni razvoj dostiže vrhunac upravo u predškolskom uzrastu, da bi do 16. godine on završio svoj najintenzivniji, osnovni razvojni ciklus. Upravo zato Ministarstvo prosvjete pokrenulo je kampanju “Zablistaću u vrtiću” kojom pokušavamo da podstaknemo roditelje na upis djece. Očigledno i sami roditelji postaju sve svjesniji koristi od pohađanja vrtića, pa bilježimo značajan rast upisa. Preciznije, prije 2016. godine u vrtićima je porastao obuhvat djece preko tri godine na preko 50%. Između 2015/16. do tekuće školske godine porastao je obuhvat djece preko tri godine na oko 70%. A prema najnovijim podacima, stopa obuhvata djece preko tri godine je skoro 73%”, kazala je Lekić.

Iako još nije dostignut “idealan” nivo obuhvata djece u vrtićima, činjenica je da roditelji u Crnoj Gori iz godine u godinu shvataju značaj predškolskog obrazovanja.

■ RIJEČ RODITELJA “Pošto živimo u vremenu koje zahtijeva mnogo odricanja, a kao roditelju kojem je veoma važno da moje dijete

odrasta u sigurnom i podsticajnom okruženju, smatram da je vrtić najbolje rješenje i to iz više razloga. Vaspitačice u svakodnevnom radu sa mojim djetetom, i drugom djecom, podstiču pravilan razvoj govora, uče ih da vode brigu o sebi i uključuju u različite aktivnosti koje stimulišu saznanje o svijetu oko sebe.

Uz to, pošto se moje dijete nalazi u grupi vršnjaka, razvijaju se njegove socijalne i emocionalne vještine na način što se uči da poštuje pravila, uvažava potrebe drugih vršnjaka i uči se da prepoznaje i reguliše svoja osjećanja. Sve ovo se radi kroz igru, jer je djeci to i najpotrebnije”, kazao je jedan od roditelja Miloš Bulatović.

Kao prednost ističe i prisustvo medicinskih sestara koje vode računa o zdravstvenom stanju djece, njihovim indivi-

Sve studije pokazuju da je dinamika razvoja mozga takva da kognitivni razvoj dostiže vrhunac upravo u predškolskom uzrastu, da bi do 16. godine on završio svoj najintenzivniji, osnovni razvojni ciklus. Upravo zato Ministarstvo prosvjete pokrenulo je kampanju “Zablistaću u vrtiću” kojom pokušavamo da podstaknemo roditelje na upis djece

dualnim potrebama koje se odnose na ishranu, kao i tome da vode računa, zajedno sa vaspitačima, da djeca imaju vremena za podnevni odmor.

“Sve ovo je bitno kao priprema za ono što slijedi, a to je ne samo odlazak u školu, već i za život tako što se uče karakternim osobinama. Važno

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Aktuelno

21

ačaja vRtića za mališane

e, najbrže oD Djeteta

je da istaknem da svi- vaspitačice, medicinske sestre, psihološko-pedagoška služba i menadžment vrtića, funkcionišu kao skladan tim koji je okupljen u funkciji dobrobiti djeteta, što je nama roditeljima važno jer se i mi osjećamo kao dio tog tima. Kada vidim da moje dijete radosno ide i

dolazi iz vrtića, i ja sam onda radostan”, poručuje Bulatović.

Da svako dijete treba da ide u vrtić, jer je značaj boravka u grupi sa vršnjacima višestruk, smatra i Anđela Todorović koja nije imala dilemu “vrtić ili bake”.

“Djeca u vrtiću uče prva pravila ponašanja u grupi,

razvijaju radne navike, uče kroz igru, uče da prevazilaze konflikte uz pomoć vaspitača. Sigurna sam da sve ono što djeca nauče u vrtiću će biti od velike koristi za polazak u školu i njihov dalji razvoj.

Izuzetno sam zadovoljna odnosom vaspitača prema djeci, kao i sa svim onim što je moje dijete naučilo tokom boravka u vrtiću, počev od pjesmica, pričica do crteža koji su uz pomoć vaspitača sada mnogo sadržajni nego ranije”, kazala je ona.

Majka dvojice dječaka Elena Remiković priznaje da je odlazak njene djece u vrtić bio propraćen strahom, koji su se ipak, tvrdi pokazali neosnovanim.

“Imam dva sina i obojica su krenuli u vrtić „Sunce“ kada su napunili dvije godine. Njihov odlazak u vrtić je bio pro-

praćen mojim strahom da neko drugi neće moći bolje da se brine o njima nego što to činim ja. Moji strahovi su se pokazali neosnovanim jer je uticaj vrtića na razvoj moje djece bio veoma značajan. Socijalizacija sa drugom djecom ih je učinila samostalnijim i slobodnijim, i nisi više stidljivi pri upoznavanju novih ljudi. Naučili su u kontaktu sa vršnjacima kako da rješavaju svakodnevne konflikte i da se suočavaju sa problemima koje donosi interakcija sa drugim osobama”, pojašnjava Remiković.

Takođe, dodaje, u vrtiću su od vaspitačica stekli mnoga znanja koja od nje kao roditelja nisu htjeli tako lako da usvoje. Kao primjer navodi učenje pjesmica i crtanje.

“Sa mnom nisu imali koncentracije ni strpljenja da nauče pjesmice ili da ih učim raznim tehnikama crtanja i slikanja, dok su iz vrtića skoro svakodnevno dolazila sa poznavnjem nove pjesmice. U vrtiću su vaspitači posvećeni edukaciji djece i učenju lijepom ponašanju, tako da meni predstavljaju veliku pomoć.

Djeca uče kako da rade sa raznim materijalima i da stvaraju sami, i time u vrtiću podstiču njihovu kreativnost. Vrtić često organizuje priredbe kada djeca recituju i pripremaju predstave. Moj stariji sin se oslobodio treme od javnog nastupa i stekao samopouzdanje koje ranije nije imao, i mislim da je odlično pripremljen za školu, kako u dijelu obrazovanja i ponašanja, tako i u dijelu socijalne interakcije”, poručuje Remiković.

■ SOCIJALNA

INTERAKCIJA

Direktorica JPU “Ljubica Popović” Slavica Luburić za VN kaže da presudnu ulogu u razvoju djeteta ima socijalna interakcija koja se ispoljava u saradnji, kroz zajedničke aktivnosti komplemetarno djelovanje, opoziciju, konflikte i partnerstvo.

“Predškolska ustanova omogućava djeci da rastu sa vršnjacima, da prolaze kroz sve razvojne faze i da sami biraju s kim će se družiti i igrati i ko im odgovara. Činjenica je da dijete najbolje, najbrže i najlakše uči od djeteta. Boravak u jaslicama/ vrtiću doprinosi razvoju sigurnosti i osjećaja kod djece da se, zavisno od potrebe, mogu osloniti i na osobe van užeg porodičnog kruga”, kaže Luburić.

Kroz navedene ciljeve razvija, dodaje, se ukupni potencijal djeteta i napredovanje u svakom od njegovih aspekata, uz proširivanje, odnosno, kvalitativno usavršavanje svih domena koje je već osvojilo.

“Težimo formiranju emancipovane ličnosti, svjesne sebe i svojih potencijal, svoje društvene i prirodne sredine, ličnosti koja je otvorena, komunikativna, konstruktivna i kreativna, zadovoljna, koja se rukovodi humanim vrijednostima i težnjam, kod koje su uravnotežena intelektualna, emocionalna i socijalna svojstva, razvijene lične karakterne crte kao i individualne sklonosti i sposobnosti”, kazala je ona.

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

podgorica: iZgradnja nastavka bUlevara vilija branta

Glavni grad će da bude maksimalno angažovan

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović sastali su se sa Aleksandrom Žurićem, predsjednikom Odbora direktora „Monteput“, Jonuzom Mujevićem, izvršnim direktorom i Goranom Vujovićem, direktorom PJ Autoput BarBoljare, kako bi razgovarali o izgradnji nastavka Bulevara Vilija Branta na Zlatici, odnosno petlje koja počinje na Bulevaru Vilija Branta kružnim tokom, nastavlja se nadvožnjakom preko željezničke pruge, zatim platoom za naplatne rampe 500m ka Kolašinu odakle će ići skretanje za auto-put.

“Veoma je važno da se na pravi način do kraja dovede postupak koji je ostao na Zlatici u sklopu završetka prve faze auto-puta. Grad-

ska uprava taj momenat mora dočekati spremna.

Ovo je projekat koji ne samo da pruža priliku ljudima sa sjevera koji će se bolje povezati s glavnim gradom, već ima i ekonomsku perspektivu. Mi već imamo interesovanja jednog broja ozbiljnih investitora za razvoj biznisa na Zlatici. Grad je maksimalno angažovan po ovom pitanju. Apsolutno smo spremni da naše kadrovske i finansijske resurse, u skladu sa našim nadležnostima, u partnerstvu sa “Monteputem” i Vladom Crne Gore, stavimo u funkciju izgradnje auto-puta i pristupnih saobraćajnica, uključujući Bulevar Vilija Branta”, istakao je gradonačelnik Vuković.

Predsjednik Odbora direktora Žurić kazao je da

Razgovori o izgradnji nastavka Bulevara Vilija Branta na Zlatici

ovaj projekat ima i ekonomske efekte, koji se odražavaju na otvaranje novih radnih mjesta.

Predstavnici Monteputa istakli su da je raspisan međunarodni tender koji će značiti širu mogućnost elektrosnabdijevanja i za periferni dio glavnog grada i za sjever zemlje. Za glavni grad ovo je veoma bitno, jer će kroz ovaj projekat nastojati da se riješi višedecenijsko pitanje kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom na ovom dijelu teritorije Podgorice.

“Na tom potezu radi se 110-kilovatna trafostanica koja sa svojim karakteristikama obezbjeđuje duplo napajanje za Zlaticu i skoro pola Podgorice, a i sigurnost napajanja će se na taj način povećati”, istakao je Mujević.

R.C.G.

Potpisivanje memoranduma

Zajednice opština i UdrUženja Za Unapređenje vodosnabdijevanja

Potpisan memorandum Memorandum o saradnji, između Zajednice opština Crne Gore i Udruženja za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda Crne Gore juče je potpisan u Podgorici. Ovaj dokument predstavlja rezultat iskazane potrebe za unapređenjem saradnje, a asocijacije su se njime obavezale da će se saradnja u svim fazama aktivnosti ostvarivati na principima otvorenosti, transparentnosti i uzajamnog povjerenja.

Među ciljevima saradnje koji su njime definisani su pored ostalog zajedničko zastupanje interesa svojih članica pred državnim organima i međunarodnim institucijama i organizacijama, odnosno jačanje kapaciteta

Zajednice opština i Udruženja vodovoda i njihovih članica kroz regionalne i druge dostupne platforme. Radiće se i na umrežavanju i saradnji sa asocijacijama i njihovim članicama zemalja regiona i šire, kao i na jačanju kapaciteta za efikasno korišćenje sredstava iz EU i drugih međunarodnih fondova.

Memorandum je ispred Zajednice opština potpisao generalni sekretar Refik Bojadžić, a u ime Udruženja vodovoda predsjednik Izvršnog odbora, Milan Bulatović. Dvije asocijacije su, između ostalog, dogovorile zajedničko djelovanje na davanje predloga kada je riječ o novim zakonskim rješenjima u oblasti komunalne djelatnosti i pružanja vodnih usluga.

R.C.G.

Medenica i jelUšić obišli reZervat prirode tivatska solila

Postaviće Privremeni centar za Posjetioce Direktori JP Morsko dobro i Agencije za zašititu prirode i životne sredine, Predrag Jelušić i Nikola Medenica sa saradnicima obišli su posebni rezervat prirode Tivatska solila i održali radni sastanak, kome su se pridružili potpredsjednik opštine Tivat Dejan Maslovar i predstavnici Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, kao i konsultant Andrej Sovinc iz Sovenije. Cilj posjete i sastanka bio je razmatranje mogućnosti za unapređenje uslo-

va za posjetioce u rezervatu postavljanjem privremenog Centra za posjetioce u okviru kojeg bi se formirao prostor za informisanje posjetilaca, izložbeni prostor i prostor za održavanje edukativnih radionica, te prostor za posmatranje ptica na ravnom krovu objekta gdje će biti instalirani durbini za posmatranje ptica. Centar će biti postavljen na postojećem platou na ulazu u rezervat i služiće i kao svojevrsna barijera između magistrale i rezervata. Sovinc

je ukazao na neophodnost formiranja uslova za boravak i gniježđenje ptica, te opstanak staništa halofitne vegetacije - habitata koji se nalaze na Aneksima Direktive EU o staništima, što ujedno kandiduje Tivatska solila za potencijalno Natura 2000 područje. Riječi je bilo i o rješavanju pitanja dotoka bujičnih voda u rezervat, koji, zbog urbanizacije u zaleđu, ne dospijevaju do Solila i time uzrokuju poplave dijela puta prema Luštici.

Z.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

aktuelno

23

Tradicionalni način uzgoja ne garantuje dobar rod

nekomPetentni istuPi iskrivljuju sliku u stanju malinarstva

Direktor Biotehničkog centra iz Bijelog Polja agronom Dejan Zejak navodi da su u posljednje vrijeme učestali istupi nekompetentnih činilaca u sektoru malinarstva koji doprinose iskrivljenju slike o trenutnom stanju u malinarstvu.

“Posebno je važno sagledati činjenice u posljednjih pet godina i istaći da je otkupna cijena samo finalni dio životnog ciklusa jedne plantaže. Na uspjeh malinjaka utiče kvalitet sadnog materijala sa kojim se zasniva, kontinuirana njega i stručna primjena agrotehničkih mjera, što je sigurno najslabija karika u lancu, je ove mjere uslovljavaju rod plantaže i njegov kvalitet”, navodi naš sagovornik, dodajući da tradicionalni način proizvodnje u 21. vijeku ne garantuje uspjeh.

“Suština proizvodnje jagodastog voća je na što manjoj parceli postići veći prinos kvalitetnog ploda. To daje profit farmi i u godini kada je cijena ploda niža od višegodišnjeg prosjeka”, pojašnjava Zejak dodajući da su, kada se analizira ekonomija malinjaka površine 0,2 do 0,5ha u gazdinstvu koje ima svoju radnu snagu, domaćini bili zadovoljni.

“Međutim, iako je ovih proizvožača gotovo 90% u

Zejak

Ilustracija Bijelom Polju i na sjeveru Crne Gore gdje se malina i gaji, oni i njihovi stavovi o sektoru su zanemareni, a u javnosti provijava glas veli-

kih plantažera koji se bave ovom proizvodnjom svega nekoliko godina i na način koji sigurno može biti bolji.

Posljednjih pet godina cije-

na ploda maline ili drugog jagodastog voća kod nas nije bila niža od cijene u regionu. Zato je ovaj sektor počeo da se širi. Podsjetiću, u

Bijelom Polju su sredinom šezdesetih godina postojali zasadi malina. Postojala je Zadruga koja je vršila otkup plodova i sistem koji je bio vezan za čuvenu “Budimku” iz Požege, Srbija, što govori o tradiciji i iskustvu u sektoru u Crnoj Gori”, ističe Zejak.

Posmatrano na duži period, on smatra da gajenje jagodastog voća koncipirano na optimalnim površinama i usmjereno na sortiment i vrste, kao što su jagoda, malina, borovnica, čija je sezonalnost različita, omogućavaju porodičnom gazdinstvu kontinuirani prihod i perspektivu od prodaje plodova.

“Samo ovakav pristup sektoru može dati pozitivan ishod i obezbijediti očekivani uspjeh”, zaključuje Zejak.

B.Č.

OSNIVAČKA SKUPŠTINA SAVJETA ZA JAGODIČASTO VOĆE TRI DRŽAVE bIĆE 4. JULA U ČAJETINI Kako je najavio Zejak, Osnivačka skupština regionalnog Savjeta za jagodičasto voće Srbije, Bosne

i Hercegovine i Crne Gore, biće održana 4. jula u sali Opštine Čajetina, sa ciljem da zajedničkim djelovanjem

unaprijede sektor, povežu činioce u lancu, osnaže sopstveni nastup na međunarodnom tržištu i zajednič-

ki djeluju na buduće pravce razvoja ovog važnog segmenta agrara u sve tri države.

Bijelo Polje: oBilježen Dan BorBe Protiv narkomanije

UVEĆAVA SE BROJ ZAVISNIKA

Na tribini o borbi protiv narkomanije aktivisti iz kluba mladih Euromost su predstavnicima lokalne uprave kao i državnih institucija iznosili svoja mišljenja o problemima narkomanije kod mladih, ujedno im postavljali pitanja.

Sekretarka za lokalnu samoupravu Saida Čikić istakla je da u okviru Sekretarijata postoji Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti, čije aktivnosti se sprovode u cilju preventivnog djelovanja na svim poljima, kako edukacije o problemima zloupotrebe droga i drugih

psihoaktivih supstanci.

Operativac za borbu protiv droga u CB Bijelo Polje Asmir Šabanović saopštio je da se broj zavisnika i izvršilaca krivičnih djela uvećava u čitavoj Crnoj Gori, te da je takva situacija i u Bijelom Polju. „Međutim, mnogo je veći broj i zavisnika i izvršilaca u nekim gradovima u okruženju, tako da mi nijesmo u nekoj „crnoj zoni“ u odnosu na Berane, Podgoricu i primorske gradove“, rekao je Šabanović, istakavši da je prioritet posla Jedinice za borbu protiv droge u Bije-

lom Polju i Crnoj Gori hvatanje izvršilaca, odnosno lica koja se bave prodajom opojnih droga. „Smatram da je potrebno zaposliti više službenika, kako bi rad naše jedinice bio efikasniji, jer je i stav Uprave policije od prethodne godine da se prioritet stavi na uličnu prodaju u svim gradovima u Crnoj Gori“, poručio je Šabanović.

Tokom trajanja tribine mlade je interesovalo zašto u Bijelom Polju nema ustanove koja bi se bavila kolektivnom psihoterapijom, koja bi prema njima bila mno-

Tribina u Bijelom Polju go uspješnija od samostalne psihoterapije. Takođe ih je interesovalo zašto nema više radionica za roditelje i zašto su roditelji slabo uključe-

ni u prevenciji, šta planiraju lokalne i državne institucije u budućnosti da rade kada je riječ o prevenciji narkomanije kod mladih.

B.Č.

28

REPORTAŽE

⌦ Zorica Bulatović

J

edno do najvrednijih speleoloških lokaliteta opštine Kolašin svakako je pećina Vranštica ispod samog podnožja planine Maganik, u selu Mrtvo Duboko na nadmorskoj visini od 580 m. Duga je 750 m, a duboka 45 m. U njoj se nalaze dva jezera, manje i veće sa prozračno plavom vodom. Pored jezera, tu su brojni stalaktiti i stalagmiti, koji ukrašavaju njenu unutrašnjost.

Dvočlana ekipa Aleksandar Vukajlović (27) speololog, spasilac i alpinista i reporterka Vikend novina, iz Kolašina prema Mrtvom Dubokom uputili su se terencem u ranim jutarnjim satima u susret novoj avanturi.

Mrtvo Duboko daleko je od Kolašina nekih 30-40 km, a zbog lošeg puta, putovali smo oko sat vremena. Do pećine se ne može vozilom, pa smo se zaustavili ispod samog sela kod stare škole, a odatle nakon obilaska posljednjih kuća još pola sata pješke kozjom stazom do odredišta.

Ispod pećine gdje nas je, kao prepreka, čekalo nekoliko visokih stijena, zastali smo da se pripremimo za ulazak.

Aco je davao posljednje instrukcije uz nekoliko objašnjenja šta nas čeka na ulazu. On je među prvim speleolozima koji su prošli cijelu pećinu. „Bila nam je potrebna kompletna i posebna oprema kao i gumeni čamac za prolazak kroz pećinu, dosta ima vode i stijene su klizave, ali mi krećemo uz ono što imamo a to

su obavezne lampe i dobre cipele. Ovdje se i prezuvamo, moramo obući i šuškavce s obzirom na to da je jako hladno u pećini. Gmizavaca unutar nje nema, tako da je to jedna od olakšica za one koji ih se plaše“, objašnjava mladi alpinista-speleolog Aco.

■ DOČEKALE NAS OVCE

Kad smo se popeli uz posljednju barijeru, pored samog ulaza iznenadili smo se prizorom. Upravo tu neki je stočar napravio ograđen tor za ovce. Aco se prisjetio da katkad mještani sela znaju tu da zatvore stoku jer im je, kaže, bilo najbezbjednije. Stoga smo odlučili da na povratku obiđemo ljude iz sela i čujemo priču i o tome.

Ulazeći u pećinu oči su se privikavale na mrak. Ipak, upalili smo lampe i krenuli da se spuštamo. Talas hladnoće i veliku razliku u temperaturi osjetili smo i prije ulaska u podzemlje. Strujanje vjetra, po riječima mog vodiča, ukazivalo je na to da

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

VIKEND NOVINE U OBILASKU PEĆI MAGANIKA, U SELU MRTVO DUB

TIŠINU VRANŠT REMETI TEK ZV KAPLJICA VODE PADAJU NA TLO

Jedan od uzanih prolaza kojima pećina obiluje

Ulaz u Vranšticu

INE ISPOD BOKO

TICE VUK E DOK O

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

pećina ima izlaz.

Početak spuštanja nije bio težak, ali nakon tek nekoliko pređenih metara svijet pred vama se naglo mijenja. Velika dvorana blizu ulaza odjednom prelazi u uzani prostor.

Slijedi uspon uz stijene, koji vodi u dubinu pećine. Aco me upućuje u vještine osvajanja prostora, kako i kojom nogom kročiti na koju površinu, te kako raspoređivati težinu tijela na ruke u zavisnosti od izgleda stijene. U glavi mi je bila samo jedna misao, kako ću se vratiti nazad preko tih silnih klizavih i oštrih stijena.

Na nekim mjestima morali smo koristiti užad kako bismo se bezbjedno spustili, odnosno popeli. Ako se pećina u narednom periodu stavi u turističku ponudu grada, moraće se razmišljati o postavljanju stepenica na pojedinim mjestima.

mjesta panici“, ohrabrujući me kaže moj vodič.

■ PEĆINSKI UKRASI

■ POTPIS ZA

Naredna barijera koja nas je čekala bio je veoma uzan prolaz zgodan samo za bočno kretanje uz stijene, dok ranac sa leđa mora preći u ruke. No, nagrada za trud se isplatila, jer smo nakon uskog prolaza kročili u veću dvoranu bogatu ukrasima.

Aco objašnjava kako ukrasi - stalaktiti nastaju od kalcijum-karbonata, odnosno kapljica vode koje klize sa svoda, dok stalagmiti nastaju od nataloženog kalcijum-karbonata iz kapljica vode koje padaju na tlo.

“Prostije rečeno, stalaktiti se stvaraju sa pećinske tavanice, a stalagmiti sa poda, dok se njihovim spajanjem stvara pećinski stub“, napominje Aco. Dok koračamo dalje oko nas je tišina i samo se čuju kapljice vode dok padaju oko naših nogu. Za one koji su klaustrofobični, dio puta koji je bio pred nama ne bi bio ugodan. Aco pravi prvi korak objašnjavajući da se ranac gura ispred sebe, dok se puzi ispod stijena. Bukvalno ste priljubljeni za podlogu. On je već izašao na drugu stranu dok je meni u glavi odzvanjalo „šta ako se zaglavim i ugušim se“. Aco kao da je čitao moje misli, veselim tonom je objasnio da nema mjesta panici, da razmišljam o tome kako je pećina predivna i da ubrzo stižemo do prvog jezera. „Pa ja sam spasilac, mnoge sam živote spasio, nema

29

Ukrasi u Vranštici

USPOMENU

Dolazimo u veliku prostoriju gdje nailazimo na potpis izvjesnog Đura Bulatovića koji je tu ostavio svoj trag, kako piše 2009. godine. Posegosmo i mi za komadom uglja koji se tu našao i potpisasmo se da se zna.

Ovdje nas je opet čekalo jedno od najtežih spuštanja, pogrešan korak i ishod bi mogao biti fatalan. Bilo potrebno uže, a uz Acovu pomoć sve je bilo lakše. Nakon stotinjak metara čekalo nas je usamljeno jezero. Spustili smo se skroz do njega.

Aco kaže da je ovo jezero na nekih 300 metara udaljenosti od ulaza u pećinu, dok je drugo odmah iza. No, za osvajanje drugog jezera morali bismo imati čamac i pneumatsko odijelo. Zbog nedostatka opreme ovdje smo morali odustati.

Na kraju prvog jezera nalazi se stijena ispod koje se, ukoliko se planira preći u drugo jezero, mora zaroniti i izroniti u drugo jezero. Pao je dogovor da sačekamo manji vodostaj u narednih 20 dana, pa da ponovo sa opremom dođemo i svu pećinu pređemo.

Aco je ispričao i legendu kako je nastalo jezero u pećini, da je opet jedno jezero u Nikšiću potonulo i na vrata od te pećine izbacilo šporete, verige i ostale stvari iz domaćinstava, koja su tu nekad stradala.

Naše putovanje kroz pećinu trajalo je nekih sat i po.

Napokon smo krenuli natrag riješeni da porazgovaramo sa nekim od mještana koji možda znaju još neku priču o pećini i jezeru.

■ PRIČA STARINE ĐURA

Kako je Aco često spašavao ljudske živote na ovom području, upoznao je gotovo

sve stanovnike sela, pa je preporučio da svratimo kod jednog od domaćina koji najbolje poznaje pećinu, Đura Bulatovića (83). On nam ispriča da je on taj koji se 2009. godine potpisao na zidu pećine, a čiji zapis smo i našli. „Po priči naših starih dva puta je voda provirala u toj pećini od jezera prema izlazu i izbacivala je djelove od sprave za tkanja što u selu još čuva neko od mještana, a drugi put je voda izbacila kokota. Pretpostavlja se da je od Nikšića jedno jezero provrelo, sad se zove Gračanica. Vranštica je nekad služila za konake stoke, obično ovce i koze. A uz samu pećinu su bili stanovi (kuće) koji su služili da bi bili bliže ispaši odnosno šumi, jer koza neće u voćnjak u selu nego u goru. U pećini su se ovce i jagnjile, kad je kiša i nevrijeme tamo su bile zaštićene i sve do unazad nekoliko godina. No, svi sad odoše u gradove, moji sinovi sa stokom u Pipere i to osta pusto“, kazao je naš domaćin.

On smatra da bi cijelo selo imalo koristi da se pećina stavi u turističku ponudu Kolašina, jer tada bi turistima i planinarima mogli prodavati i svoje proizvode. Nekad su tu dolazili da kampuju, ali se, kako starina kaže, nađoše neki mještani koji samo ljeti tu dolaze da zabrane prolazak do pećine. „Nikad se nijesam bunio da se pećina istraži i to je velika stvar za turizam a ujedno i za nas. Niko vala od njih blago iz pećine nije iznio. Ali eto pojedinci koji i ne žive ođe stalno, bez ljeti, zabraniše to“, objasnio nam je Bulatović.

30

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

u osaki počeo samit 20 naj

putinov intervjuu fajnenšl privukao veliku pažnju

Liberalni svjetski poredak je prevaziđen

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da su liberalne vrijednosti prevaziđene jer ih odbacuje većina građana zapadnih država. Putin je u razgovoru za “Fajnenšl Tajms” rekao da je njemačka kancelarka Angela Merkel učinila kardinalnu grešku odlučivši se za liberalnu politiku spram imigracija s Bliskog istoka.

“Liberalna ideja pretpostavlja da se ništa ne treba činiti. Migranti mogu nekažnjeno da ubijaju, pljačkaju i siluju jer njihova prava kao migranata treba štititi.

Koja bi to bila prava? Svaki zločin mora imati svoju kaznu”, rekao je Putin u razgovoru. “Liberalna ideja postala je zastarjela. Došla je u sukob s interesom velike većine stanovništva”, rekao je. Putin je istakao da Rusija nije homofobna, ali da mu se spremnost zapada da prihvati ho-

moseksualnost i rodnu neodređenost čini pretjeranom.

“Tradicionalne vrijednosti su stabilnije i važnije miionima ljudi nego ta liberalna ideja koja, prema mom mišljenju, zapravo nestaje”. Putin je takođe rekao da ima utisak da liberalni krugovi nastoje da koriste probleme kroz koje prolazi katolička crkva kako bi uništili crkvu. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk rekao je da se “uopšte ne slaže” s izjavom ruskog predsjednika da su progresivne ideje zapadnih demokratija “prevaziđene”.

Tusk, koji se nalazi u Japanu zbog samita G20, rekao je novinarima da mu je nesanica zbog vremenske razlike omogućila da pročita cio intervju ruskog predsjednika.

“Moram reći da se uopšte ne slažem s tezom da je progresivizam prevaziđen. Kao Evropljani, mi ovdje snažno

i bezuslovno branimo progresivističku demokratiju.

Ko god kaže da je progresivistička demokratija prevaziđena istovremeno kaže i da su slobode prevaziđene, da je pravna država prevaziđena i da su ljudska prava prevaziđena”, izjavio je Tusk.

Predsjednik Evropskog savjeta je naveo da je za Evropljane “riječ o suštinskim i trajnim vrijednostima” i dodao da su “autoritarizam, kult ličnosti i zakon oligarha prevaziđeni, iako ponekad mogu djelovati efikasno”. Razmena oštrih izjava je u tonu sa samitom u Osaki, na kom se očekuju sporovi oko trgovine, spoljne politike i klimatskih promjena.

Istovremeno, predsjednik SAD Donald Tramp, koji je počeo s kritikama američkih saveznika još prije dolaska u Japan, zauzeo je pomirljiviji stav.

U skladu sa članom 33 Statuta Montenegro Express Group AD Budva i članovima 36 i 39 Zakona o privrednim društvima, Odbor direktora Društva na sjednici održanoj dana 27.06.2019. godine, donosi sledeću:

ODLUKU o sazivanju XIX ponovljene redovne Skupštine akcionara Montenegro Expres Group AD Budva

Skupština akcionara će se održati dana 08.07.2019. godine u poslovnim prostorijama Društva, na adresi Trg Sunca br. 2, u Budvi, sa početkom u 11 časova, sa sljedećim

DNEVNIM REDOM

1. Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; 2. Usvajanje zapisnika sa XVII redovne Skupštine akcionara održane 25.06.2018. godine; 3. Usvajanje zapisnika sa XVIII vanredne Skupštine akcionara održane 24.12.2018. godine; 4. Usvajanje zapisnika sa XVIII vanredne Skupštine akcionara održane 04.01.2019. godine; 5. Razmatranje i usvajanje osnovnih finansijskih iskaza i Izvještaj menadžmenta za 2018. godinu; 6. Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog revizora o reviziji finansijskih izvještaja za 2018. godinu; 7. Donošenje Odluke o razrješenju nezavisnog revizora; 8. Donošenje Odluke o izboru nezavisnog revizora za 2019. godinu; 9. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora; 10. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora i utvrđivanju naknade za članstvo u istom.

Prijavljivanje akcionara će se vršiti istog dana od 10.30-11.00 časova. Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a punomoćnika akcionara na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave punomoćnika.

Materijal za Skupštinu akcionarima će biti stavljen na uvid u zakonskom roku u prostorijama Društva u Budvi, na adresi Trg Sunca br. 2 , radnim danima od 09.00- do 15.00 časova.Kontakt tel. za informacije 067/339-780.

U Budvi, dana 27.06.2019. godine Broj:01-148/1 Predsjednik Odbora direktora Branislav Krtinić

Prijateljs tonovi na Početku samita G2

Samit 20 ekonomski najrazvijenijih država svijeta počeo je juče u japanskom gradu Osaki. Četrnaesto po redu okupljanje u ovom formatu (predstavnici 19 država + EU) počelo je u prijateljskoj atmosferi, a iznenađujuće raspoložen bio je američki predsjednik Donald Tramp koji je svoju, uglavnom grubu i agresivnu retoriku, zamijenio diplomatskim tonom i prijateljskim vibracijama prema onima koje je do sada najčešće kritikovao i napadao. Štaviše, agencija Rojters javila je da su Vašington i Peking dogovorili privremeno primirje u trgovinskom ratu što je ohrabrujući znak uoči sastanka Trampa sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u subotu.

Pred početak sastanka u Osaki, održan je bilateralni sastanak američkog predsjednika i predsjednika Rusije Vladimira Putina, koji je trajao sat i po.

■ Tramp u šali puTi-

nu: nemoj da se miješaš u naše izbore

Tramp je u šali ruskom predsjedniku rekao da se ne miješa u izbore u Americi, dok je Putin kazao da je susret dobra prilika za nastavak rusko-američkog dijaloga na najvišem nivou.

Dvojica predsjednika su se prvi put direktno srela poslije samita u Helsinkiju prije godinu dana. Odnosi dvije zemlje su godinama u lošem stanju, a pogoršani su poslije ruske aneksije Krima i podrške sirijskom

predsjedniku Bašaru el Asadu.

“Velika mi je čast što sam se sreo sa predsjednikom Putinom. Imamo o mnogo čemu da razgovoramo, uključujući trgovinu i razoružanje. Veoma su nam dobri lični odnosi. Unaprijed se radujem što ćemo ovdje zajedno provesti neko vrijeme. Dosta pozitivnih stvari može proizaći iz naših ličnih odnosa”, rekao je američki predsjednik Tramp. Putin je dodao da se, povodom tema sastanaka, slaže sa Trampom.

“Razgovaraćemo o različitim temama koje su ovdje pomenute. Nismo se vidjeli od sastanka u Helsinkiju. Naši timovi su radili na pripremi ovog sastanka i pružili su nam priliku da nastavimo razgovore. Hvala našim timovima na tome”, istakao je Putin.

■ “merkel je fanaTsTična osoba”

Dok je sjedio na sjednici s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koju je često kritikovao zbog kupovine energenata od Rusije i neuspjeha da ispuni obećanje o povećanju izdvajanja za obranu NATO-a, američki predsjednik bio je veseo.

“Ona je fantastična osoba, fantastična žena i vrlo mi je drago da je imam kao prijatelja”, rekao je Tramp hvaleći trgovinske odnose između SAD i Njemačke. Istovremeno nije bilo znakova Trampovih primjedbi izrečenih ranije ove ne-

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

SVIJET

31

AJRAZVIJENJIH DRŽAVA SVIJETA, ODRŽAN SASTANAK TRAMPA I PUTINA

SKI A

20

djelje da je bezbjednosni savez s Japanom u neravnoteži te da, dok bi SAD branile azijsku zemlju, Tokio bi čekao hoće li SAD biti napadnute, a događaje gledao preko “televizora Soni”. Umjesto toga Tramp je pozdravio trgovinske veze s Japanom te obećao da slijede novi dogovori. Na putu za samit Tramp se okomio na Indiju zbog “neprihvatljivih” tari-

G20 je neformalni je forum koji okuplja 19 najrazvijenijih zemalja svijeta i Evropsku uniju

fa za SAD, ali u Osaki je obećao “vrlo obuhvatan trgovinski sporazum” s Indijom, na početku susreta s indijskim premijerom Narendom Modijem. Tramp, japanski premijer Šinzo Abe i Modi čak su imali i trilateralni prvi susret na samom početku zajedničkog samita, koji se čini kao blok protiv Kine.

■ IŠČEKIVANJE

SASTANKA TRAMPA I SIJA

Sastanak Grupe 20 počeo je radnim ručkom. Svi učesnici skupa su bili saglasni – najvažnije pitanje je trgovina. Domaćin samita Šinzo Abe založio se za promjene unutar Svjetske trgovinske

organizacije.

“Tenzije u oblasti trgovine i geopolitički rizici su u porastu. Grupa 20 je odgovorna za preduzimanje neophodnih koraka radi prevazilaženja tih rizika. Odlučni smo da iskoristimo sva sredstva na raspolaganju kako bismo ostvarili rast. Recipročne mjere trgovinskih sankcija ne donose korist nikome. Svi koraci u sferi trgovine moraju biti u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Članice G-20 moraju uputiti snažnu poruku radi nastavka i jačanja slobodne i fer trgovine”, naveo je Abe. Predsjednik Kine Si Đinping, u razgovoru s japanskim kolegom Abeom, naglasio je da svijet prolazi kroz duboke promjene koje nisu viđene u posljednjih 100 godina, i da najjače svjetske privrede imaju sve više zajedničkih interesa, ali i briga. Kineski predsjednik u subotu u 11:30 po lokalnom vremenu trebalo bi da se sastane s Trampom na najiščekivanijem događaju na ovogodišnjem samitu. Stručnjaci su podijeljeni u pogledu toga mogu li Si i Tramp postići dogovor ili barem pauzu u trgovinskom ratu. Svjetski privredni rast mogao bi se zaustaviti zbog njihovog sukoba, koji se intenzivirao zbog američkih sankcija kineskom tehnološkom divu Huaveju. Američki predsjednik je u četvrtak rekao da je trgovinski dogovor sa Sijem mo-

Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je svog američkog kolegu Donalda Trampa da doputuje u Moskvu kako bi prisustvovao 75. godišnjici pobjede u Drugom svjetskom ratu, na šta je predsjednik SAD pozitivno odreagovao, izjavio je pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov.

“Pozvali smo Trampa da prisustvuje paradi povodom 75. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu, 9. maja naredne godine. Tramp je odreagovao krajnje pozitivno, nakon čega je uslijedio razgovor o tome koliko je koja zemlja izgubila tokom cjelokupnog trajanja tog rata“, rekao je on nakon sastanka dvojice lidera tokom samita G20 u Osaki.

guć već ovog vikenda, ali da je on spreman da nametne tarife na bukvalno sav preostali kineski izvoz ukoliko se spor nastavi. “Srećan sam sa sadašnjom situacijom. Uzimamo bogatstvo i, iskreno, to nije baš dobro po Kinu ali je dobro po nas”, rekao je Tramp. On je ukazao na važnost postizanja trgovinskog sporazuma, ali je takođe rekao da su tarife dobre po američku ekonomiju.

Kina i SAD su već nametnule carine do 25 odsto na robu vrijednu 250 milijardi dolara u trgovinskom ratu koji traje

skoro godinu dana.

“Ja gledam na tarife drugačije nego većina drugih ljudi”, rekao je Tramp, dodajući da je američka ekonomija otkako su nametnuli te tarife “probila plafon”.

“Oni žele dogovor više nego ja”, ocijenio je predsjednik SAD. Sukob Vašingtona s Iranom najteža je međunarodna kriza u ovom trenutku. Kina je saveznica Teherana i jedan od glavnih uvoznika iranske nafte. Evropska unija i Rusija pozivaju da se poštuje međunarodni nuklearni sporazum sklopljen s Iranom 2015, za koji Tramp više ne želi ni da čuje, a kojeg sada želi da se riješi i Iran. Domaćin sastanka G20, Japan, pokušao je da posreduje u tom sukobu, ali to mu nije uspjelo. Tramp je ocijenio, prilikom dolaska na samit G20 u Osaki, da “nema žurbe” u rješavanju tenzija između SAD i Irana, koje izazivaju strah od sukoba u Persijskom zalivu.

“Imamo mnogo vremena.

Nema žurbe, koliko god im treba. Uopšte nema hitnosti”, naveo je Tramp poslije niza incidenata (napadi na tankere i rušenje američkog drona) i uvreda između Vašingtona i Teherana. On je izrazio nadu da će se situacija popraviti. “Ako se stvar riješi, utoliko bolje. Ako ne, čućete”, izjavio je predsjednik SAD. Takve pomirljive izjave su u suprotnosti s ratobornim tonom iz prethodnih dana.

32

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

INTERVJU: MOMIR MATOVIĆ O

POČINJE 32. BARSKI LJETOPIS

Simfonijski orkestar i hor RTS-a na otvaranju

Koncertom Simfonijskog orkestra i Hora RTS-a, sjutra veče sa početkom od 21.30 časova na Šetalištu kralja Nikole, svečano će biti otvoreno 32. izdanje festivala Barski ljetopis.

Biće to ujedno prvi put da Simfonijski orkestar i Hor RTS, pod palicom jednog od najistaknutijih dirigenata u regionalnoj muzici današnjice, maestra Bojana Suđića, okarakterisani kao prestižni izvođački aparati spremni za najviše umjetničke domete, nastupaju u Baru. Tom prilikom, izvešće repertoar koji obuhvata djela nekih od naj-

značajnijih kompozitora kao što su Verdi, Čajkovski, Vagner, Orf i drugi.

Festival će zvanično proglasiti otvorenim ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a prisutnima će se na otvaranju obratiti i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

Ovogodišnje izdanje Barskog ljetopisa, u realizaciji Kulturnog centra Bar, trajaće do 18. avgusta do kada će biti ostvareno 60 programskih sadržaja iz domena pozorišne, muzičke, likovne, književne i filmske umjetnosti.

R.K.

UDRUŽENJE ª VISOKO Cº NA KOTORARTIĆU

Mocartova “Čarobna frula” za najMlađe Adaptirana opera Volfganga Amadeusa Mocarta “Čarobna frula”, u režiji Branislava Cvijića, biće izvedena u dva termina 23. jula, na Pjaci od Kina u Kotoru, u okviru ovogodišnjeg KotorArtića, namijenjenog najmlađoj publici.

U izvođenju “Čarobne frule” za djecu učestvovaće muzičari iz Udruženja umjetnika “Visoko C” Marija Cvijić, sopran, Branislav Cvijić, tenor, Ivan Nikolić, bariton, i Marina Mikić, klavir.

Istog dana, u prijepodnevnim časovima, u okviru serijala programa Luke umjetnosti gostujući pjevači će nastupiti na više kotorskih pjaca, pjevajući operske arije.

“KotorArtić je veoma bitan program našeg festivala kojim njegujemo našu najmlađu publiku. Djeci je potrebno, od najranijeg uzrasta, pružiti kvalitetan program, koji je nenametljiv, dobro adaptiran i prijemčiv. Nadamo se da će ovogodišnjim programom djeca po prvi put uploviti u svijet opere i uživati u izvođenju jednog od najgenijalnijih djela klasične muzike Mocartove opere ‘Čarobna frula’, a radujemo se i planiranju turneje sličnih programa sa važnom edukativnom i umjetničkom komponentom po čitavoj Crnoj Gori u drugoj polovini godine”, istakli su iz PR službe festivala.

R.K.

SvjedočanStv uSpjehu crnog Sakupljanje filmskih plakata počelo je usputno, ali vremenom se formatiralo u ozbiljan preokret kojem sam svakodnevno, sistematično prilazio

⌦ Marija Roganović Monografija “Crnogorski filmski plakati” sineaste Momira Matovića, nedavno je predstavljena u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. “Crnogorski filmski plakat”, pruža nam informaciju o nivou opšte i komercijalne kulture iz jednog perioda našeg kulturnog nasljeđa.

Sadrži 96 plakata filmova iz Matovićeve jedinstvene kolekcije, koji su nastali u crnogorskim studijima: Lovćen film, Filmski studio,

Zeta film, filmskih plakata inostranih koprodukcija snimljenih u Crnoj Gori, plakata novije crnogorske produkcije, kao i plakata dugometražnih dokumentarnih filmova.

U razgovoru za VN Matović priča o izložbama koje su prethodile samoj monografiji, vrijednoj zbirci filmskih postera koje pasionirano sakuplja već nekoliko decenija, ali i kinematografiji na ovim prostorima.

VN: Kako ste došli na ideju da objedinite filmske plakate iz vaše kolek-

Kinematografija sa ovim početnim veliKim K, veoma organizovana, naglašavala se u vremena filmsKe jugoslavije. Danas to K – ne postoji. pominje se oD slučaja Do slučaja, onaKo ispoD glasa. u Crnoj gori, ma i u regionu se to i te KaKo osjeća cije u monografiju? Otkad datira strast prema sakupljanju filmskih plakata?

Momir Matović: Ideja za jednu ovaku monografiju je krenula od samog početka mojeg “nauma” da se pored kontinuiranog filmskog posla, bavim sakupljanjem filmskih plakata crnogorske kinematografije. Počelo je onako usputno, ali vremenom se to formatiralo u ozbiljan preokret kojem sam svakodnevno, sistematično prilazio. Radovao sam se svakom novom otkrivenom i otkupljenom filmskom plakatu koji me neizostavno vraćao i podsjećao na vremena početka, zaleta i uspjeha crnogorske kinematografije. Kolekcionari su uglavnom posebna fela i nerado daju uvid u ono “što prikrivaju, okruženi svojim eksponatima”. Nijesam od te sorte jer hoću da svima pokažem, ukažem, pomjerim tamu i svima nama, dobronamjernima osvijetlim jedan zaboravljeni crnogorski kulturni segment. Ova monografija sa 96 plakata na 83 strane je samo početak.

VN: Tokom kojeg vre-

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

KULTURA

33

O MONOGRAFIJI ª CRNOGORSKI FILMSKI PLAKATIº

VO O POČECIMA, ZALETU I GORSKE KINEMATOGRAFIJE

Sa predstavljanja monografije u Podgorici menskog razdoblja ste prikupljali ove plakate i koji je najstariji koji posjedujete u vašoj zbirci?

Momir Matović: Najstariji filmski plakat je svakako, prvi poslijeratni crnogorski film “Lažni car” (1955) reditelja Velimira Stojanovića, a najnoviji “Lijenština” (2018) Alekse Stefana Radunovića. Kolekciju sačinjavaju plakati dugometražnih i kratkih dokumentarnih filmova, zatim filmova koji su kao inostrane koprodukcija snimani na prostoru Crne Gore. Takođe, imam odabranu kolekciju plakata jugo filmova gdje me privukla likovnost i ekspresija. Zatiranjem “Ze-

ta filma” i kino Kulture bio sam u mogućnosti da pristupim njihovim fondovima. Odvojio sam i sistematizovao blizu 1.000 filmskih plakata. Postoje internet platforme na kojima je ponuda filmskih plakata i te kako bogata, počesto sa zahtjevnim cijenama, ali dogovorima se ipak obavi posao. Bio sam srećan kada sam poslije višegodišnjeg traganja nevjerovatnom slučajnošću otkupio od jednog ponuđača sa juga Srbije za pozamašnu svotu plakat “Lažni car”.

Uporedo sam tragao i uspio da u velikoj mjeri nabavim remasterizovana DVD izdanja pojedinih filmova kao što su:”Kapo”, “Zvezda

putuje na jug”, “Nasilje na trgu”, “Trojanski rat”, “Orazi e curiazzi”, “Okus nasilja”, “Mongoli”...

VN: Zašto je upravo sada bio pogodan trenutak izdavanja monografije?

Momir Matović: Prije ove monografije priredio sam izložbu sa istoimenim naslovom koju su sačinjavali reprint fotografije u originalnoj veličini na 11 velikih panoa, koja je priređena u Budvi, Nikšiću, Podgorici, a sljedeća postavka će biti u Mojkovcu tokom održavanja njihovog filmskog festivala.

Posjeta je bila iznad svakog očekivanja tako da je došao trenutak za objavljivanje ove jedinstvene monografije kako bi se proširili “vidici” svima zainteresovanima. A i podrška mi je došla, bezrezervno od Grada Budve, Sekretarijata za kulturu i sport Grada Podgorice i Ministarstva kulture Crne Gore.

VN: U predgovoru monografije zapisano je da je “Crnogorska kinematografija nezaobilazni segment sagledavanja kulturne baštine”. U kojoj mjeri?

Momir Matović: U kulturološkom okruženju, gdje svako sebe i svoje djelo nekritički, autoritativno ističe “Crnogorska kinematografija kao nezaobilazni segment sagledavanja kulturne baštine” je dugi niz godina bila u tami. Nije bilo referentnih istraživača ili jednostavno poklonika koji bi svojim referatima i saznanjima pokrenuli ovu izdavačku tematiku ili pak vizuelizaciju onoga što ima po arhivima.

Svakako ovaj veliki posao je preusmjeren na Crnogorsku kinoteku koja je uspjela da omogući izdavanje veoma značajnih i interesantnih publikacija (knjige G. Kastratovića i L. Milunovića). Nadam se intenzivnijem poletu i finansijskoj podršci.

VN: Kinematografija ne-

kad i sad? Koliko je u današnje vrijeme teže/lakše praviti filmove u Crnoj Gori, ali i regionu?

Momir Matović: Kinematografija sa ovim početnim velikim K, veoma organizovana, naglašavala se u vremena filmske Jugoslavije. Danas to K – ne postoji. Pominje se od slučaja do slučaja, onako ispod glasa.

U Crnoj Gori, ma i u regionu se to i te kako osjeća. Film je jedna kompleksna, teška stvar, uvijek bila i ostaće jer kako je zaživio, kako je postavljen, tako je i danas i pored horskog prenaglašavanja “razvoja tehnologija”.

Danas, imam utisak filmski debitant, lako, nonšalantno startuje u jednoj neizvjesnoj avanturi. Uznesen “aktuelnim temama”, sa tzv. ad – hoc producentima koji godinama preživljavaju od donacija Filmskog centra Crne Gore, ako čudom bude neke crkavice (veliki uspjeh) sa strane, često uslovljeni opremom i ekipama koje dolaze iz regiona i otkinu veliki dio kolača. Potom dolazi ona najneizvjesnija, višegodišnja mora postprodukcije. A vrijeme protiče i autor gubi koncentraciju, primoran je da se povinuje producentskim zahtjevima i kompromisima koji su i te kako primjetni na projekciji.

A, nekad, predložiš temu postojanom producentu (Zeta film). Usvaja je umjetnički savjet, scenario se šalje na recenziju eminetnim poznavaocima filma i stručnjacima. Dobro je, sredstva su na raspolaganju. Ton… kamera… akcija.

VN: Da li ste zadovoljni kulturnom politikom i odnosom prema kulturi u našoj sredini?

Momir Matović: I ovo malim slovima… kulturnom politikom i odnosom prema kulturi u našoj sredini?

Ma, presrećan sam…

34

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

PREKINUT BEOGRADSKI KONCERT WHITESNAKE

Oluja ostavila publiku bez bisa Koncert benda Whitesnake prekinut je prije dvije noći pred sam kraj na stadionu Tašmajdan zbog nevremena koje je zahvatilo Beograd.

Jaka kiša prekinula je koncert pred sam bis, ali su članovi sastava ipak na pljusku do kraja odsvirali “Still of the night”, a kiša im nije smetala ni da se nekoliko puta poklone publici.

Predgrupa Whitesnake bio je Nikola Pejaković Kolja sa svojim bendom, a slavni rok sastav je u prvom dijelu koncera odsvirao numere sa novog albuma, nakom čega su napravili kratku pauzu i vratili se na binu sa starim hitovima.

Iako je nastup benda trajao sat i 20 minuta, publika je uspjela da čuje hitove poput “Here I go again”, “Is This Love”, “Fool For Your Loving”…

“Volimo vas, hvala vam”, poručili su publici članovi benda prije odlaska sa bine.

Koncertu je prisustvovalo više od 8.000 ljudi.

Jaka kiša prekinula je koncert pred sam bis, ali su članovi sastava ipak na pljusku do kraja odsvirali “Still of the night”

ODJECI ALBUMA PODGORIČKOG REPERA PEPEA ª RANO JE DO 12º

ODA STUDENTSKOM ŽIVOTU KROZ VESELE I OPUŠTENE TEME

⌦ Filip Jovović Podgorički reper Petar Žugić, publici poznatiji kao Pepe, nedavno je objavio debi album “Rano je do 12”. Publika je ovog momka prepoznala sredinom prošle godine kroz numeru “U očima metropole”, za koju je uradio i spot, a studijsko izdanje je došlo tačno nakon godinu. Za VN govorio je o novom o odjecima novog albuma, planovima i boravku u SAD tokom ljeta.

Možes li reći nešto više o samom albumu i konceptu? Kakva tematika ga zaokružuje?

Album je nastao spontano tokom prošle godine. Želio sam da odradim album, ali u planu je bilo da još prošlog ljeta uradim spot za jednu sasvim drugu pjesmu. Nisam stigao, a kasnije su dolazile nove ideje, drugačiji flow i instru-

mentali. Kada sam sakupio dovoljno materijala odlučio sam da sve objedinim u album, s obzirom na to da mi jedna pjesma nije bila dovoljna - album ima tematsku i muzičku cjelinu koju sam htio da predstavim publici. Koncept i ideja albuma su osvrt na studentski život. Htio sam da sve to predstavim kao pogled na njega u nekom opuštenijem tonu. Teme su uglavnom veselijeg karaktera, i mnogo više sam pazio na vajb i na flow, jer mi je energija pjesama bila bitnija od tematike istih.

Na šta si najviše obratio pažnju tokom stvaranja ovog izdanja, tj. šta očekuješ da privuče slušaoca?

Najbitnije mi je bilo da ne upadnem u repersko filozofiranje i ostanem dosledan vajbu u kojem sam pisao cijeli album i da ne

idem u nešto preozbiljno. Tako da vjerujem da će opuštenost tekstova i jednostavnost koja je u ovom slucaju bila s namjerom privući

Koncept i ideja albuma su osvrt na studentski život.

Htio sam da sve to predstavim kao pogled na njega u nekom opuštenijem tonu.

Teme su uglavnom veselijeg karaktera, i mnogo više sam pazio na vajb i na flow, jer mi je energija pjesama bila bitnija od tematike istih

slušaoce.

Na albumu nema saradnji, da li će ih biti u budućnosti?

Iskreno, htio da ostvarim što više saradnji, ali jednostavno se vrijeme sa nekim kolegama nije pogodilo i ostalo je ovako da mi samo sestra Srna Žugić gostuje na jednoj pjesmi i to na pratećim vokalima, kojima sam prezadovoljan.

Nadam se da će ih biti u budućnosti, vidjećemo, ja sam uvijek otvoren za sve vrste saradnje.

Odlučio si se za koncept albuma u vremenu singlova, zašto?

Još od kad sam počeo da radim muziku, želja mi je bila da odradim album s jedne strane, s druge strane pjesme su konceptualno povezane i mislim da ne bi bilo drugog načina da ih objavim osim ovako.

Da li ima dovoljno ljudi u CG

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

ZABAVA

35

NOVA IMENA NO SLEEP BINE NA SEA DANCE FESTIVALU

Hauff i Kleijn predvode ekipu

Helena Hauff

U SAD se radi sa manje pritiska nego kod nas Trenutno si u SAD? Da li je to bolji izbor od naše zemlje i regiona za rad tokom ljeta?

Jesam. Iskreno da, trenutno mi se sviđa, polako se navikavam na takav način funkcionisanja i dobro je što čovjek može da izabere da radi što god mu odgovara i što nema tu vrstu pritiska koju ima kad radi u našoj zemlji. Na kraju krajeva, nije to samo rad, ima i druženja, upoznao sam ljude sa svih strana svijeta. Trenutno sam zadovoljan.

koji slušaju rep, tj. da li postoji kritična masa publike?

Pa iskreno, cilj mi je cjelokupna eks Ju scena, da se to čuje gdje god razumiju naš jezik. Samo Crna Gora mi nije dovoljna... U zadnjih nekoliko godina ima mnogo, mnogo više, čak sam se u jednom momentu i začudio koliko ljudi sluša iste pjesme kao ja, ali svakako da tu ima još posla i prostora za napredak. Ono gdje mi se čini da zaostajemo jesu nastupi, vjerujem da bi trebalo da bude mnogo više nastupa po cijeloj zemlji. Tako da, mislim da ima publike, samo nedostaje organizovanih događaja.

Da li planiraš snimanje spotova za neke od numera?

U dogovoru sam za snimanje spotova, nadam se da će biti. Ukoliko uradim makar za jednu pjesmu spot, zadovoljan sam skroz.

Udarnom lajnapu tehno titana koji od 30. avgusta do 1. septembra donosi najveći elektronski spektakl na Jadran i već ranije najavljenim Sven Vathu, Richie Hawtinu, Reconditu, Gaiseru, premijernim nastupom na No Sleep bini Sea Dance festivala, pridružiće se tehno hedlajner vodećih festivala i liderka njemačke elektronske scene Helena Hauff. Sa njom na No Sleep binu stiže i renomirana holandska zvijezda Eelke Kleijn, multitalentovani producent i moderni kompozitor koji je zavrijedio hvale renomiranih svjetskih izvođača poput Fatboy Slima, Pete Tonga, Loco

Dice, Rudimentala i brojnih drugih. No Sleep ekipi na Sea Dance festivalu pridružiće se miljenica domaće i svjetske publike Tijana T. Pored nje, stiže i veliki doajen regionalne scene sa više od 200 izdanja za svjetske labele Marko Nastić, koji će ove godine zavrtjeti na No Sleep bini. Snagu domaće i regionalne scene pokazaće i mostarski house mag Mili Sefić, progressive maestro iz Koprivnice Kraundler, tuzlanski majstori miksa Vanyanoi Facho, ali i neki od najistaknutijih crnogorskih producenata i disk džojea Audiostorm, Mr. Lekka, Rayo i Double Needle Project.

Fi.J.

numerologija

Prognoza za jul

36

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Idealno je vrijem sklapanje novih v Jul je u znaku broja 1, što na globalnom nivou donosi sprovođenje svega onoga što ste isplanirali, uz nalaženje pravog metoda po kome ćete raditi. Oslobodite svoju kreativnost, imate podršku univerzalnih vibracija u svemu.

Idealno je vrijeme za sklapanje novih veza i prijateljstava, kao i za brisanje nesuglasica sa starim partnerima. Zaboravite i oprostite, ne osvrćite se na stare greške i ne držite se prošlosti, jer vas to može spriječiti da krenete naprijed. Ne budite lijeni i nemojte se lako obeshrabriti, jer ako na pravi način iskoristite energiju koja je ovog mjeseca u vama, niko neće moći da vas zaustavi. Ipak, vodite računa o tome da ne pretjerate i ne opteretite se obavezama, jer time možete upropastiti sve dobre šanse koje ovaj mjesec nudi.

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i

mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj.

Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 21. septembra izračunava se na sljedeći način: 21+9=30=3+0=3.

Bioritamski broj 1: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak.

Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec.

Bioritamski broj 2: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u

uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli.

Bioritamski broj 3: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi.

Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca.

Bioritamski broj 4: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh

ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost.

Bioritamski broj 5: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost.

me za veza

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

numerologija

37

Jana Luković, autorka današnjeg teksta i numerolog

Brojevi od šest do devet

Bioritamski broj 6: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti sami nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija.

Bioritamski broj 7: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih aspekata.

Bioritamski broj 8: Osobama sa bioritamskim

brojem osam ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas.

Bioritamski broj 9: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu pred vama.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

38 LAKŠA

ENIGMATIKA RASIP ROBE

PROKOP U MJESTO U ZEMLJI ZA GLUMAC SLOVENIJI ODVOD SA SLIKE VODE

PRŽENI ŠEĆER

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

ENGLESKI GRAD NA OSNOVNA FILOZOF, ZAPADU LUZONA TARIFA DŽON (FILIPINI)

PRIVREMENI ODBORI (LAT.)

NEPROVODNIK ELEKTRIČNE STRUJE

FOTO UBOD

RAZGOVARATI

FILM DUŠANA MAKAVEJEVA PRISTALICE ATANATOLOGIJE HRV.PJES. JANKO POLIĆ NOVINSKO -IZDAVAČ.

DJELATN. GLUMICA JOVOVIĆ AMERIČ.

PJEVAČICA MINAŽ

FRANCUS. PISAC I NOVINAR, ALBER (18841932) ZADIVLJEN IZBAČEN IZ DALJEG TAKMIČENJA INSEKT SA DVA PARA TANKIH KRILA SJEDINJAVATI PROTIVNICI NEKOG TABORA

OPERATIVNI CENTAR

SIMBOL FOSFORA

AMERICAN AIRLINES

SIMBOL AZOTA

NAUTIČKA MILJA PREVIŠE DRAGA

PRERIJSKI VUK UDARATI BATINOM ZRNCA IZ ŠKOLJKI BIVŠI GOLMAN FK BORCA, SLOBODAN

NAUKA O SVJETLOSTI (GRČ.)

Bolnica u Sremskoj Mitrovici Dolina spomenika, granica između saveznih država Juta i Arizona, SAD

KOJI IMA KRILA

GOVORNICI (LAT.)

IMUĆAN, BOGAT

ZIDARSKA SPRAVA

ALAV, POMAMAN

Play sudoku online at:

VRSTA PTICE (MN.)

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SUHA GORA, FA, TORBICA, DAN, ABIOTROFIJA, KRSMAN, ISTA, LATERIT, KES, AZIJATI, ORL, RIN, IRANKA, ATAKA, SITAN, IPONI, ORET, LIPOMI, ANOLIS, DAVIČO, ARIJAN, RIĆANI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3211

8

2015-07-29

3 6

6

7

2

2

9

7

4

3

9

9

1

1

5

5

1

3

7

9

6

8

2

7

3

4

8

6

2

7

3

4

5

9

1

6

3

7

1

5

8

9

4

2

9

4

1

2

7

6

3

8

5

1

9

6

8

2

5

4

7

3

7

5

3

4

2

8

3

6

7

1

5

9

Play sudoku online at: 4 5 1 9 2 6 8

Daily Sudoku puzzle No. 3210

4

3 9 8

1

1

8

4

7

5

3

9

1

6

5

1

7

6

2

9

3

4

8

9

6

3

1

8

4

5

7

2

6

9

1

5

7

2

4

8

3

3

4

8

9

1

6

7

2

5

7

2

5

3

4

8

1

6

9

1

5

9

2

6

7

8

3

4

8

3

6

4

9

1

2

5

7

4

7

2

8

3

5

6

9

1

5 2 6

1 7 5

6

7

8

7

5

4 7

2 3

6

4 1

6

Medium level

9 8

Puzzle solution: 4 9 1 8 2 6

2

2015-07-28

3

Sudoku puzzle No. 1893 2011-12-19

4

2 9

Sudoku puzzle No. 1894 2011-12-20

8 www.sudokukingdom.com 2 8 5 9 4 3 6 1 7

3

4 2

5

Medium level

5 2

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

4

3 3 8

1 7

FOTO UBOD

MAŠINSKI ELEMENT

TEŽA

VRAG, ĐAVO

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

PRISTAMASA LICE SIMBOL ARIJA- DOBIJENA KALAJA NIZMA TOPLJENJE

TENISKI STAVLJANJE U SAVEZ MAKEDO- OKOVE NIJE (MN.)

OZNAKA ZA OBIM

VEZE, KOPČE

SKLADIŠTE ORUŽJA (MN.)

TEŽE STRELJAČKO ORUŽJE

TROCIFRENI BROJ PORED VOĆKA SLIČNA LIMUNU

GRAD U RUSIJI OPROŠTAJ

AMERIČKI GLUMAC JANG

GLUMICA SA SLIKE OSNIVAČ KIBERNETIKE, NORBERT 7. I 9.

SLOVO

NADIMAK PJEVAČA SEIDA MEMIĆA GLAVNI GRAD ČADA JEDAN PRIJEDLOG

DRUGE, OSTALE

ANATOLIJ LJADOV JEDAN PRIJEDLOG

VOĐENJE NA NEŠTO

Jahta u Dubaiju

AUTOR: BANE

KRATKE KONJIČKE DOLAME VARALICE (ITAL.)

RIJEČNA OSTRVA ŽITELJKE LAOSA

OZNAKA ZA ALT SLOVA NAKON ’’K’’ I ’’B’’ KOJI JE OKER BOJE

16. I 4.

SLOVO ŠALJIVDŽIJA

ARAPSKO MUŠKO IME

MUZIKA SA JAMAJKE RAZDANJIVANJE

ČETVRTI I PRVI VOKAL

PLETAČ KORPI PARADNI OFICIRSKI POJAS (FRANC.) RASTRGAN

GRAD NA MADAGASKARU

Play sudoku online at: STEPENIK

www.sudokukingdom.com FILM JOVANA ŽIVANOVIĆA IZ 1958.

Play sudoku online at:

Najčistija fotografija Marsa ikada napravljena www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: KOKA KOLA KID, ATANATOLOZI, LONDR, KAMOV, OČARAN, MILA, ELIMINISAN, OC, JEDINITI, P, AAL, KOJOT, N, NM, BISERI, OPTIKA, KRILAT, RETORI, IMAŠAN, LIBELA, ALOVIT, CARIĆI.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3212

8

5

7

Medium level

8

5

9

4 2

1

9

1

7 5 2 1

8

4

7

2

9

5

2

1

7

6

3

4

8

3

6

7

8

4

2

9

1

5

6

2

8

7

5

1

4

9

3

4

9

3

6

2

8

1

5

7

1

7

5

3

9

4

8

2

8

6Puzzle 9 1 solution: 5 7 3

6

2 7

4

1

2

8

3

5

6

3 1

3

6

8

7

4

3 1

2015-07-27

Medium level

7

9

8

6

6

9

5

4

5

9

5 3 9 4 6 7 2 8 1 Sudoku puzzle No. 3210 2015-07-28

5

9

Sudoku puzzle No. 3211 2015-07-29 Daily Sudoku puzzle No. 3209

www.sudokukingdom.com 8 1 4 5 3 9 6 7

7

4

LAKŠA

Play sudoku online at:

2015-07-30

6

Play sudoku online at:

4

8

3

7

5

2

9

1

6

2

5

9

1

8

6

4

7

3

7

1

6

4

3

9

2

5

8

8

4

1

3

6

7

5

9

2

3

9

5

8

2

4

1

6

7

6

2

7

5

9

1

8

3

4

1

6

8

2

7

5

3

4

9

5

7

2

9

4

3

6

8

1

9

3

4

6

1

8

7

2

5

6

8

7 2

7 9

8

6

3

5 3 2

2

2 4

9 1

5

7

8

petak,

40

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

GRAĐEVINSKE USLUGE

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

OBAVJEŠTENJE Pošt ov ani kor i sni c i oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Junski popust!

Za fizička lica 10% DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: B.T.

SUBOTA

RTCG 2 14:50 18:20

Italija - Holandija, fudbal (ž) Njemačka - Švedska, fudbal (ž)

15:30 20:30

SPORT KLUB 2

ARENA SPORT 2 SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku

ARENA SPORT 3

SP Lester, bilijar SP Lester, bilijar

18:00 Rozenborg - Kristijansund, fudbal 22:00 Minesota - Sinsinati, fudbal

SPORT KLUB 4

ARENA SPORT 4

SPORT KLUB HD 09:55 10:55 12:35 13:30 14:10 15:05 17:30

16:00 17:00 18:00 19:15 20:30

SPORT KLUB 3

London, tenis Cage warriors, London Moto GP, trening 3, Asen Moto 2, trening 3, Asen Moto3, kvalifikacije, Asen Moto GP, trening 4, Asen Moto GP, kvalifikacije, Asen Moto 2, kvalifikacije, Asen Njemačka - Poljska, odbojka

Finale Evropskog prvenstva mladih reprezentacija je došlo do kraja: ko ima talentovaniju generaciju saznaćemo u finalu - Španija ili Njemačka?

(RTCG 2, 20:35)

ARENA SPORT 1

Argentina - Rusija, odbojka F1 Austrija, trening 3 F1 Austrija, kvalifikacije SAD - Srbija, odbojka Francuska - Italija, odbojka Haiti - Kanada, fudbal Meksiko - Kostarika, fudbal

11:00 Australija - Kina, odbojka 13:30 WTA Istburn, tenis 14:00 ATP Antalija, WTA Istburn, tenis 16:00 ATP Istburn, tenis 19:40 Bugarska - Iran, odbojka 01:00 Brazil - Kanada, odbojka 05:00 Kina - Rusija, odbojka 14:30 19:30

Portugal - Japan, odbojka

13:00 SP Hamburg, odbojka na pijesku 14:00 SP Hamburg, odbojka na pijesku 15:00 SP Hamburg, odbojka na pijesku 16:30 Crvena zvezda - Zenit, fudbal 19:00 Kamerun - Gana, fudbal 21:00 Urugvaj - Peru, fudbal 00:00 Atlanta - Montreal, fudbal 02:00 DC junajted - Toronto, fudbal

SPORT KLUB 1 08:00 12:00 15:00 16:00 22:00 01:05 04:05

20:30

● NE PROPUSTITE

20:30 22:30

Montreal sprint (ž), triatlon Montreal sprint (m), triatlon

EUROSPORT 1 06:55 12:00 13:25 20:05

Svjetski kup Kina, snuker Svjetski kup Slovenija, kanu Svjetski kup Kina, snuker Svjetski tur Monako, konjički sportovi

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA

RTCG 2 14:20 20:35

00:00

Češka - Crna Gora, košarka (ž) Španija U21 - Njemačka U21, fudbal

SPORT KLUB 1 08:00 11:00 12:20 14:00 15:10 17:00 19:40 02:35

Australija - Argentina, odbojka Moto 3, trka, Asen Moto 2, trka, Asen Moto GP, trka, Asen F1 Austrija, trka Poljska - Portugal, odbojka Srbija - Bugarska, odbojka SAD - Kurakao, fudbal

SPORT KLUB 2 11:00 Kobe - Nagoja, fudbal 13:35 Šandong - Peking Guan, fudbal 16:00 Iran - SAD, odbojka 18:30 Italija - Slovenija, košarka (ž) 20:00 Švedska - Francuska, košarka (ž) 22:00 Dijamantska liga, atletika

SPORT KLUB 3 12:00 14:30 19:30 23:35

Ukrajina - Velika Britanija, košarka SP Lester, bilijar (1/2 finale) SP Lester, bilijar (finale) Jamajka - Panama, fudbal

Brazil - Italija, odbojka

ARENA SPORT 1 13:00 14:00 15:00 16:00 18:00 21:00

SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku Madagaskar - Nigerija, fudbal Uganda - Egipat, fudbal

ARENA SPORT 2 17:00 18:00 19:15 20:30

SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku SP Hamburg, odbojka na pijesku

ARENA SPORT 3 18:00 20:00

Mjondalen - Viking, fudbal Molde - Bran, fudbal

ARENA SPORT 4 16:00

Njujork - Boston, bejzbol

EUROSPORT 1

06:55 Svjetski kup Kina, snuker

SPORT KLUB 4 Urugvaj ili Peru - ko će se plasirati u polufinale 46. izdanja Kopa Amerike? Urusi su favoriti na papiru, ali ponosni Inki se nikada ne predaju...

(Arena sport 1, 21:00)

15:00 21:00

12:00 Porše Superkup, Austrija 13:25 Svjetski kup Kina, snuker (finale) AIK - Malme, fudbal 15:55 Motosportovi, Francuska Čikago, Naskar

SPORT KLUB HD 14:00 16:00 21:00

Njemačka - Japan, odbojka Mađarska - Turska, košarka (ž) Kanada - Francuska, odbojka

EUROSPORT 2

12:00 14:00 17:30

Svjetski kup Slovenija, kanu Biciklizam, Francuska Superbajk, šampionat Britanije

44

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

DENI HOČKO POTPISAO TROGODIŠNJI UGOVOR SA BELGIJSKIM MUSKRONOM

DO LAKŠE ADAPTACIJE UZ DRUGOVE IZ BIVŠE SFRJ DA LI STE ZNALI? Deni Hočko je debitovao za reprezentaciju Crne Gore na prijateljskoj utakmici protiv Bosne i Hercegovine (0:0) u Zenici, a to mu je za sada jedini nastup u dresu “hrabrih sokolova”.

Đalović

ZVANIČNO

Romantičar Đalović: Da pomognem Sada je zvanično - Radomir Đalović je predstavljen kao novi fudbaler OFK Titograda!

Iskusni 36-godišnji centarfor je zadužio dres sa brojem 99, stigao je iz Rudara kao slobodan igrač (38 utakmica, 10 golova), a priliku da debituje za “romantičare” će imati na evropskoj sceni kada “crveni” ukrste koplja sa sofijskim CSKA (9. jula u Bugarskoj, a 16. u Podgorici).

“Zadovoljan sam. Ljudi iz Titograda su me zvali, bili su korektni, lako smo se dogovorili. Ekipa je dosta mlada, tako da mislim da mogu dosta da pomognem svojim iskustvom”, rekao je napadač, koji je u karijeri nastupao za matično Jedinstvo, Crvenu zvezdu, Železnik, Zagreb, Arminija, Kajzeri, Rijeku, Rapid iz Bukurešta, Amkar, iranski Sepahan, Šangaj, tajlandske Tero Sasanu i Bangkok, Budućnost i Rudar.

B.T.

65 UTAKMICA JE ODIGRAO DENI HOČKO ZA FAMALIKAO U PRETHODNE DVIJE SEZONE, POSTIGAO JE JEDAN GOL

Ofanzivac “hrabrih sokolova” Marko Bakić je otkupljen za milion eura, a drugi reprezentativac Crne Gore je stigao kao slobodan igrač - Deni Hočko je novi vezista belgijskog Muskrona.

Dvadesetpetogodišnji Cetinjanin je potpisao trogodišnji ugovor sa 97-godišnjakom stacioniranog u regionu Valonija, koji igra na stadionu Kanonije kapaciteta 10.800 gledalaca.

Bivši vezista Lovćena, Budućnosti i portugalskog Famalikaa je trenirao desetak

dana sa Belgijancima čekajući papire, a prvi utisci su - odlični...

“Prezadovoljan sam dolaskom u Muskron. Organizacija kluba je na visokom nivou. Sve je postavljeno na svoje mjesto”, rekao je Hočko za Dnevne novine nakon autograma na ugovor.

Reprezentativni vezista se rastao Famalikaom nakon što je sa klubom izborio elitu poslije 26 godina, a Muskron je definitivno sljedeći izazov...

“Klub je stabilan, ali nema

nekih prevelikih obećanja.

Međutim, upravo iz takvih situacija možda proizađe nešto veće”, govori Hočko, novi igrač tima Bernda Štorka, koji je prošle sezone osvojio 10. mjesto u belgijskoj eliti...

“Moja želja je da se na treninzima pokažem što bolje, da se nametnem treneru i da budem u konkurenciji za startnih 11”.

Hočko se polako adaptira na novu sredinu, a pored saigrača iz reprezentacije Bakića u tome mu pomažu kolege

iz komšiluka - Srbin Nikola Antonov, Rijad Sadiku i Mićo Kuzmanović iz Bosne i Hercegovine... Muskron je praktično SFRJ u malom.

“Dvije godine u Portugalu nisam imao igrača sa naših prostora. Sada je tu Marko koji mi je pomogao puno, pričao mi je o svemu i prije nego što sam došao. Isto tako, ne mogu da zaboravim Antonova, Sadikua i Kuzmanovića. Mislim da će mi adaptacija u sistem igre uz njih biti mnogo lakši”, poručio je Hočko.

B.T.

SPUŠTENA ZAVJESA NA ĐETIĆ LIGU FSCG ZA SEZONU 2018/19. U SPORTSKOM KOMPLEKSU DADEX

foto: fscg.me

KALĆO DOMINANTAN, SLAVILI JOŠ JEZERO I FORTUNA Još jedna uzbudljiva i lijepa priča Đetić lige - takmičenja u fudbalu za najmlađe u Crnoj Gori - je ispričana! I pobijedili su osmijesi djece i fudbal...

A u tek završenoj sezoni Đetić lige, koja je pokrenuta prije skoro deceniju, takmičila su se djeca rođena 2007, 2008, 2009. i 2010. godine.

Na finalnom turniru igrača rođenih 2007. godine najuspješnije je bilo plavsko Jezero Kalćo sa peharom u konkurenciji Koma sa Zlati-

ce i Arsenala iz Tivta, a igralo se po sistemu svako sa svakim. Što se tiče konkurencije igrača rođenih 2008. godine, najubjedljiviji je bio “Kalćo” - podgorička ekipa je u finalu savladala Breznicu sa 6:0 golovima Pejovića (dva), Jovanovića (dva), Anđića i Pavićevića.

A Kalćo je bio najbolji i u konkuenciji dječaka rođenih 2009. godine, s tim što je utakmica za titulu bila krajnje

uzbudljiva - pao je Dadeks rezultatom 2:1. Pogotke za Kalćo su postigli Vujovići Rakčević, a strijelac za Dadeks je bio Đukić.

I na kraju najmlađi - klinci od devet godina - podgorička Fortuna je bila najbolja za fudbalere rođene 2010. godine.

Fortuna je u finalu igrala protiv budvanskog Sportinga, slavila je sa 2:1 golovima Pavićevića, dok je strijelac za Budvane bio Vukoje.

B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Stigao kao veliko pojačanje: Petar Vukčević

SPORT

45

KOPA AMERIKA BRAZIL IGRA PROTIV ARGENTINE U POLUFINALU

ESENCIJA FUDBALA U BELO HORIZONTEU Heroji Brazila: Žesus i Alison

PETROVAC ANGAŽOVAO DVA FUDBALERA

Vukčević i Kalačević pod Malim brdom Poslije Luke Klikovca, Blaža Rajovića i Andrije Ražnatovića pod Malo brdo su stigla još dva fudbalera - ofanzivca - Petar Vukčević iz Grblja i Filip Kalačević iz Mornara.

Tridesetjednogodišnji Vukčević je poslije četiri godine napustio tabor “trikolora”, stigao je kao veliko pojačanje među “nebeskoplave”, a prethodne sezone je upisao 34 utakmice i postigao četiri gola.

Vukčević je u karijeri pored Grblja igrao još za Budućnost, Fljamurtari i OFK Titograd...

Sa druge strane, Kalačević se vraća u Petrovac, gdje je igrao u sezonama 2015/16. i 2016/17.

Dvadesetpetogodišnji Kalačević je ponikao u Zeti, igrao je još za Sinđelić, a u Mornaru je prošle sezone odigrao 25 utakmica i postigao dva gola.

Da podsjetimo - Petrovac su napustili Stefan Popović, Martin Prenkočević, Kristijan Vuljaj, Pjeter Ljuljđuraj, Benjamin Kacić, Marko Kažić, Šo Jamamoto, Velizar Janketić i Zoran Mikijelj.

B.T.

UDG UZ ŠAMPIONKE CRNE GORE BREZNICU

Nagrada za uspjehe: Da opravdamo povjerenje

Ženski fudbalski klub Breznica je ubjedljivo najorganizovaniji klub u državi, a veliki rad i ogroman trud je prepoznao Univerzitet Donja Gorica, koji je poznat kao univerzitet koji pomaže klubove i sportiste iz naše države.

A UDG je sklopio ugovor sa Breznicom za studentsku godinu 2019/20 - dvije igračice, Tamara Tošić i Jovana Nestorović su dobile mogućnost da studiraju, a sve troškove će snositi sam Univerzitet.

“UDG je prepoznao kvalitetan i naporan rad šampionki. Iz uprave Univerziteta su oslobođeni predrasuda da fudbal nije za žene, vjeruju u nas, vjeruju da možemo da napravimo korak naprijed, prate naš rad i nagrađuju nas za uspjehe”, rekao je Zoran Vuković, trener i osnivač Breznice.

B.T.

Pogurao Argentinu: Lautaro Martinez Esencija fudbalskog rivalstva u polufinalu Kopa Amerike u Belo Horizonteu, gdje su “karioke” isprašene u polufinalu Svjetskog prvenstva 2014. od Njemačke sa 7:1...

Dakle, za finale 46. izdanja šampionata Južne Amerike će igrati Brazil i Argentina 2. jula! Derbi svih derbija smo dobili nakon što je Brazil eliminisao Paragvaj poslije jedanaesteraca (0:0, 4:3 penalima), te poslije trijumfa “gaučosa” nad Venecuelom (2:0).

“Karioke” su u Porto Alegreu cijelo vrijeme “jurili” Paragvajce, promašivali nemoguće, dodatno pritiskali nakon

crvenog kartona Fabijana Balbuene u 58. minutu (tada pokazano na kreč, ali je VAR poništio tu odluku), ali lopta nije htjela u gol... Čak ni u 91. minutu kada je Vilijan bio tako blizu, ali je pogodio stativu.

I otišlo se na penale - prva serija: Alison brani Gomezu, Vilijan pogađa, druga serija: Almiron pogađa, Markinjos pogađa treća serija: Valdez pogađa, Kutinjo pogađa, četvrta serija: Rohas pogađa, Firmino promašuje, peta serija: Gonzales promašuje, Žesus pogađa. I kraj.

A u Rio de Žaneiru, Argentina je sredila Venecuelu (2:0)

golovima Lautara Martineza u 10. i Đovanija Lo Selsa u 74 - prvi je pogodio na asistenciju Serhija Agera, a drugi nakon šuta napadača Mančester sitija i greške protivničkog golmana. Argentina opet nije briljirala, posebno je strijepila kod rezultata 1:0, ali se provukla. Kao i grupnoj fazi Kope...

Derbi sa Brazilom će biti pravi test šampionskog karaktera...

Drugi polufinalni par Kopa Amerike izgleda ovako: bolji iz meča Kolumbija - Čile (kasno sinoć) i Urugvaj - Peru (subota, 21.00).

B.T.

VELIKAN IZBAČEN IZ LIGE EVROPE, ZAMIJENIĆE GA ROMA

Milan ne može u LE i ne ljuti se

Vlasnici iz Kine su dočekani u euforiji, ali umjesto rezultata zadali su samo glavobolje navijačima Milana!

Ne samo što nisu uspjeli da vrate rosonere u vrh evropskog fudbala, već su zbog finansijskih malverzacija i kršenja Uefinog fer-pleja i zvanično izbačeni iz

Lige Evrope.

UEFA je takvu odluku donijela još ranije, ali se čekala potvrda Suda za arbitražu u sportu iz Lozane. Sad se i CAS oglasio i više nema dileme: Milan neće na međunarodnu scenu!

Međutim, u italijanskom klubu nisu nezadovoljni, pristali

su još ranije na ovakvu kaznu kako ne bi snosili druge finansijske troškove, pa nisu ulagali ni žalbu. Sada će dobiti godinu dana da se finansijski konsoliduju pod novim vlasnicima iz SAD. Umjesto velikana iz grada mode - mada nije još zvanično - direktno u grupnu fazu Lige Evrope će Roma, dok će Torino neočekivano u kvalifikacije za slabije evropsko takmičenje.

B.T.

46

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

Crna GOra ubjedljivO pOražena u 2. kOlu

Uskoro zajedno u plavom: Mejers i Suad Šehović

prOmjene u budućnOst vOliju

Francuska je drug juriš na plus 12 p

Gordić out, Mejers in Jedan momak koji je donio toliko radosti Podgorici više neće nositi plavi dres, dok drugi, koji je u februaru sa selekcijom Letonije tugovao u “Morači”, stiže u naš glavni grad.

Budućnost je juče objavila da Nemanja Gordić više nije igrač crnogorskog košarkaškog šampiona, a istovremeno i da je dovela zvučno pojačanje letonskog centra Martinša Mejersa.

Gordić, jedan od heroja u osvajanju ABA lige prošle godine, imao je ugovor sa “plavima”, ali je on očigledno raskinut, pa kako javlja

poznati portal “Sportando”, blizu je prelaska u Partizan.

S druge strane, Mejers je u dosadašnjoj karijeri nastupao za letonske klubove Ventspils i Rigu, njemački Miteldojčer i za ruske klubove Uniks i Jenisej. Redovan je član reprezentacije Letonije, a upravo je u kvalifikacijama za Mundobasket bio najbolji igrač svoje selekcije na mečevima sa Crnom Gorom.

Narednih dana treba očekivati još pojačanja, a pominju se Čarls Dženkins i Klemen Prepelič.

K.B.

OdbOjka - juniOri Crne GOre prvaCi

Balkan je osvojen Sjajni klinci Crne Gore bez premca su u regionu juniorska odbojkaška selekcija naše zemlje osvojila je Balkansko prvenstvo u Tirani.

Crna Gora je u finalu bila bolja od Grčke 3:1 - po setovima 25:20, 24:26, 25:21, 25:15.

Prije “helena”, naša selekcija očitala je lekcije i Bosni

i Hercegovini, Rumuniji, Srbiji i Albaniji. Šampioni Balkana su: Danilo Dubak, Marko Joksimović, Milutin Pavićević, Đorđe Jovović, Nemanja Peruničić, Miljan Kastratović, Stefan Radević, Benjamin Hadzisalihović, Miodrag Jelić, Dalibor Lečić, Petar Lečić, Ivan Vlahović i selektor Zoran Vukčević.

K.B.

Protiv Češke moraće mnogo bolje: Jelena Škerović sa svojim igračicima tokom meča sa Francuskom Možda su jednim dijelom meča naše dame pokazale da mogu da odgovore na igru vicešampiona Evrope, ali uglavnom je juče bilo jasno da je Francuska dimenzija više u odnosu na Crnu Goru. Uostalom, to i konačan rezultat najbolje potvrđuje.

Košarkašice Crne Gore poražene su i 2. kolu Eurobasketa u Letoniji i Srbiji - ovog puta ubjedljivo sa 88:53.

Dva poraza na startu (u 1. kolu od Švedske) ne znače i oproštaj od Evropskog prvenstva, pošto će djevojke Jelene Škerović u nedjelju u posljednjoj rundi igrati protiv Češke, a pobjeda veća od 12 razlike donijela bi Crnoj Gori plasman u osminu finala. Međutim, pitanje je koliko je sve to realno, s obzirom na to da su Čehinje juče “odradile” Švedsku, a da su do posljednje četvrtine bile ravnopravan rival Francuskoj.

“Moramo u tom meču da pokušamo da napadamo preko centara, jer je to naša prva opcija u napadu. Uz to bekovi moraju da budu efikasniji, djevojke to zna-

CRNA GORA

fRANCuskA

53 88

13 12 13 15 24 22 21 21 Pašić 10 Vučetić 4 Popović Živković 4 Aleksić 2 Mujović 12 Jakšić Kovačević 9 Jovanović 6 Lazarević 2 Matović Džonson 4 Selektor: Jelena Škerović.

Epupa Bankole 4 Fatu 4 Mijem 10 Šarteru 9 Gruda 11 Ajaji 12 Ruper 2 Hartli 9 Žoanes 15 Badian 5 Ševažon 7 Selektor: Valeri Garnije.

RIGA - “Arena Riga”.

Gledalaca: 1.000. Sudije: Ozlem Jalman (Turska), Emi Boner (SAD), Tamaš Foldhazi (Mađarska).

ju i vjerujem da ćemo uspjeti sve da posložimo za posljednji duel u grupi”, poručila je iz Rige selektorka Škerović. “Moramo da uđemo u meč sa željom da pobijedimo, jer drugačije se ne može to ostvariti”.

■ Božica za jedini doBar period

Kada je u pitanju jučerašnji meč, jedini period kada je Crna Gora bila ravnopravan, čak i bolji rival, desio je u drugoj četvrtini. U tim trenucima raspoložena je bila Božica Mujović, koja je diktirala igrom naše selekcije, pa su “crvene” sa “minus 15” stigle na 26:20, ali...

Selektorka Francuske Valeri Garnije zatražila je tada tajmaut, Škerovićeva je morala da odmori Mujovićevu, a Fracuska je nakon minuta odmora pogodila tri vezane trojke i već tada “slomila” Crnu Goru. Na odmoru je bilo 46:25, sve do konačnih “minus 35”.

“Koliko god Francuska bila

47

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 29. I 30. 6. 2019.

u eP, nada za osminu još živi

ga dimenzija, protiv Češke eurobasket

GRUPA A (Riga) Letonija - Ukrajina 82:74 Španija - V. Britanija (petak veče) 1. Letonija 2 1-1 3 2. Španija 1 1-0 2 3. V. Britanija 1 1-0 2 4. Ukrajina 2 0-2 2 Nedjelja, 3. kolo 12.00h Ukrajina - V. Britanija 17.30h Letonija - Španija GRUPA B (Riga) Češka - Švedska 71:64 Crna Gora - Francuska 53:88 1. Francuska 2 2-0 4 2. Češka 2 1-1 3 3. Švedska 2 1-1 3 4. Crna Gora 2 0-2 2 Nedjelja, 3. kolo 14.30h Češka - Crna Gora 20.00h Švedska - Francuska GRUPA C (Niš) Slovenija - Turska Italija - Mađarska 1. Mađarska 2 2-0 4 2. Slovenija 2 1-1 3 3. Italija 2 1-1 3 4. Turska 2 0-2 2 Nedjelja, 3. kolo 16.00h Mađarska - Turska 18.30h Italija - Slovenija

kvalitetna, mislim da je 35 poena prevelika razlika”, dodala je selektorka Škerović. “Vjerujem da su naše košarkašice dale maksimum koji mogu trenutno i sada pokušavamo da se zajedno izborimo, da zaboravimo ovaj duel i da se koncentrišemo za ono što nam predstoji protiv Češke”.

■ Dan oDmora Prva dva kola odigrana su u svega 48 sati, pa će danas (subota) košarkašice Crne Gore ima-

TEŠKO I ZA BOŠKOVIĆA Ukrajina koju vodi naš stručnjak Goran Bošković takođe je upisala dva poraza na startu, pa će u nedjelju morati da se iskupi protiv nezgodne Velike Britanije

GRUPA D (Zrenjanin) Belgija - Bjelorusija Srbija - Rusija (petak veče) 1. Bjelorusija 2 1-1 3 2. Belgija 2 1-1 3 3. Srbija 1 1-0 2 4. Rusija 1 0-1 1 Nedjelja, 3. kolo 17.45h Bjelorusija - Rusija 20.30h Belgija - Srbija

ti prvi dan odmora na Eurobasketu - čini se više nego potreban pred meč odluke sa Češkom u nedjelju.

“Moramo što prije da izbrišemo meč sa Francuskom, jer je protiv Češke odlučujuća utakmica, tako da se moramo dobro pripremiti.

Imamo slobodan dan i moramo ga iskoristiti”, istakla je Dragana Živković”. “Imamo vremena da razmislimo o svemu, pa onda da pružimo maksimum, da se borimo do kraja i ostavimo srce na terenu”.

Posljednji međusobni meč na Eurobasketu Crna Gora i Češka odigrale su 2015, kada su naše dame u Temišvaru “razbile” rivalke sa 71:52.

Međutim, od tada se mnogo toga promijenilo - posebno u našoj selekciji koja je sada mnogo mlađa i neiskusnija.

K.B.

Prštaće i u Gracu: Vladan Lipovina i Igor Karačić na ranijem duelu Crne Gore i Hrvatske

Hrvatska, srbija i ª uljezº bjelorusija rivali ª lavovaº na eP

YU grupa za žurku u Gracu Grac - grad koji su proslavili Arnold Švarceneger i Ivica Osim, grad u kojem živi mnogo ljudi sa ovih prostora dočekao je, čini se, idealnu grupu za Evropsko prvenstvo.

Rukometaši Crne Gore na šampionatu kontinenta igraće u grupi A sa još dvije selekcije iz bivše Jugoslavije - Hrvatskom i Srbijom. Jedini “uljez” biće Bjelorusija.

Rivali dobro poznati, na prvi pogled čini se se teški, ali jasno je i da “lavovi” mogu da igraju protiv svakog.

“Zbog blizine Graca, ta strana žrijeba je povoljna. A što se tiče grupe, moglo je da bude bolje, ali opet ne možemo da budemo nezadovoljni”, poručio je direktor reprezentacije Draško Mrvaljević, koji je prisustvovao žrijebu u Beču.

“Ovo su selekcije koje poznajemo i tražićemo našu šansu - treba da se pripremimo na pravi način”.

“Lavovima” će za prolazak ovog puta biti potrebne dvije pobjede...

“Hrvatska je apsolutni favorit u grupi, ali uz kvalitetnu pripremu mislim da imamo šanse protiv svake selekcije.

Svakoga možemo da pobijedimo, ali i da od svakoga izgu-

ZORAN ROGANOVIĆ Ranije sam rekao da smo na putu da napravimo nešto veliko i učinićemo sve da prođemo dalje. bimo”, dodao je Mrvaljević.

Za selektora Zorana Roganovića mnogo su bitniji njegovi momci, nego imena rivala.

“Iskreno, nije mi toliko bitno koga smo izvukli, jer smo napravili dobru i homogenu re-

prezentaciju. Bićemo spremni za svakog protivnika, grupa je teška, a naravno nadamo se prolasku”, jasan je Roganović.

Crna Gora će tako imati nove tri šanse za prvu pobjedu u istoriji na evropskim prvenstvima.

“Ranije sam rekao da smo na putu da napravimo nešto veliko i učinićemo sve da prođemo dalje. Najvažnije je da ne poletimo i da ne počne priča da idemo na medalje”, zaključio je selektor Crne Gore.

Evropsko prvenstvo “lavovi” će otvoriti protiv Hrvatske 9. januara, dva dana kasnije čeka ih okršaj sa Srbijom, a 13. januara i sa Bjelorusijom. K.B.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠofRANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORT

Ako želite trenera šampiona dođite u naš glavni grad

PRVAKE FRANCUSKE, NJEMAČKE I JAPANA U KOŠARCI PREDVODE TRENERI IZ PODGORICE

Blok 5, momišićki soliteri i naselje kod Osnovne škole “Maksim Gorki” - dio našeg glavnog grada kojeg Podgoričani zovu Preko Morače.

Vjerovatno nikome u svijetu to mjesto ne znači mnogo, ali ako biste nekome rekli da su na tako malom prostoru rođeni i odrasli Zvezdan Mitrović, Dejan Radonjić i Luka Pavićević nema sumnje da bi dugo slušali priče o dijelu Podgorice preko Morače. Posebno u Francuskoj, Njemačkoj i Japanu.

U razmaku nešto većem od jednog mjeseca pomenuta trojica košarkaških stručnjaka sa svojim trimovima postali su šampioni država u kojima rade.

Najprije je Pavićević na klupi Alvark Tokija drugu godiiu zaredom osvojio Japan, pa je prije par dana isto uradio i Radonjić u Njemačkoj sa Bajernom, da bi ko-

šarkaški šmek iz Podgorice u Francusku donio Mitrović koji je Asvelu “prišio” 19. šampionsku zvjezdicu.

“Dejan Radonjić i ja smo kumovi i prijatelji - počeli smo da igramo košarku još u osnovnoj školi. Naravno, tu je i Luka Pavićević, ali i mnogi drugi, tako da postoji ta neka linija koja je krenula sa tog mjesta”, pričao je nedavno u intervjuu Dnevnim novinama Zvezdan Mitrović. Šampion Francuske uvijek je posebno isticao uticaj jednog čovjeka na sadašnju generaciju košar-

IME I PREZIME: Dejan Radonjić DATUM ROĐENJA: 2. februar 1970.

MJESTO: Podgorica KLUB: Bajern TRENERSKI USPJESI: Po tri puta šampion ABA lige i Srbije, dva puta Njemačke.

KUMOVSKI OKRŠAJ U EVROLIGI

Dejana Radonjića i Zvezdana Mitrovića u narednoj sezoni očekuju nastupi u Evroligi, pa je jasno i međusobni okršaji u najjačem klupskom takmičenju Evrope.

IME I PREZIME: Zvezdan Mitrović DATUM ROĐENJA: 19. februar 1970.

MJESTO: Podgorica KLUB: Asvel TRENERSKI USPJESI: Šampion Francuske i Ukrajine (Krivbas), dva puta najbolji trener francuskog šampionata.

kaških trenera iz Podgorice i Crne Gore.

“U osnovnu školu košarke uveo nas je Goran Poli Bojanić, koji je u nas usadio rad, navike i profesionalan odnos”, dodao je Mitrović.

I dok se Pavićević odlučio za avanture pod nešto manjem košarkaškom podneblju, Mitrović i Radonjić bistaju na najvećoj mogućoj sceni kada je Evropa u pitanju, tako da će u narednoj sezoni obojica biti dio košarkaškog krema Evrolige.

Kraj ove sezone bio je u znaku pomenute trojice, ali tu se i ne završava lista sjajnih košarkaških stručnjaka iz Crne Gore, pošto su Duško Ivanović, Duško Vujošević, Igor Jovović, ranije Bogdan Tanjević, ali i mnogi drugi dobro poznata imena u svijetu košarke.

Toni Parker, košarkaška legenda i predsjednik Asvela, prije par dana je otkrio kako je Zvezdanu Mitroviću pred start prošle sezone poručio da ako želi da postane šampion mora doći u Asvel.

A ako želite trenera šampiona? Onda dođite u Podgoricu - pomenuti “super trio” je pokazao zašto. K.B.

U osnovnu školu košarke uveo nas je Goran Poli Bojanić, koji je u nas usadio rad, navike i profesionalan odnos Zvezdan Mitrović

IME I PREZIME: Luka Pavićević DATUM ROĐENJA: 17. jun 1968.

MJESTO: Podgorica KLUB: Alvark Tokio TRENERSKI USPJESI: Dva puta šampion Japana, jednom Njemačke sa Albom.