Dnevne novine 6-7. jul 2019. by Dnevne Novine

NA CEREMONIJI U SARAJEVU

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ NA SAMITU U POZNANJU ■ 8 9

NAGRAĐENI CRNOGORSKI MENADŽERI ■ 11

VIZIJA PROŠIRENJA EU NA ZAPADNI BALKAN JE ŽIVA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019. BROJ 2418 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: ZORAN OSTOJIĆ, BEOGRADSKI NOVINAR, , BIVŠI POSLANIK LDP ■ 5 7

RETROVIZOR ■ 3

Na izbore ili ne, pitanje je sad

OTVOREN EXIT ■ 41

Kiša nemoćna pred više od 56.000 fanatika

Kojebioprotiv nezavisnosti Crne Gore sad je protiv autokefalnosti

MENADŽER GLAVNOG GRADA PODGORICE MARJAN JUNČAJ ■ 14 15

ZAHVALJUJUĆI INVESTITORIMA PODGORICA POSTAJE NOVA ZVIJEZDA NA EVROPSKOJ MAPI

JEDINSTVENATURISTIČKA PONUDA NA JADRANU

Rambova edukacija na solarnom REPORTAŽE IZ KINE ■ 32 33 jedrenjaku Za uspjeh ključni umijeće, tehnologija, vrijeme ■ 13 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

Ja stvano ne mogu da ti dam više od tri poslanička mjesta, pa ti viđi što ćeš...

Oj●NEZVANIČNO NEZVANIČNO doh ja kod

Dake, kod njega „svi imaju“, ka u komunizmu. A kod tebe je sve nejasno...

OD TIVTA DO HERCEG NOVOG

Brže morem nego putem

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Ja ću, bogomi, opet da zakazujem sjednice, pa ko dođe – dođe. Neće mi ova većina određivat ko je vlast u Kotoru... Vidite kakvi su, slomili su mi katanac...

SIMOVIĆ U PLUŽINAMA

Za gradnju vodovoda Vlada dala milion eura

Novljanka Nataša Bajat otvorila pomorsku liniju od Tivatskog aerodroma do Herceg Novog za one koji bi da izbjegnu gužve na drumu ● 24-25

Dug boravak na vrućini može biti koban

Ekstremno visoke temperature vazduha meteorolozi u Crnoj Gori najavljuju i narednih dana kada će živa u termometru biti blizu 40 podioka Celzijusove skale. Zato, ljekari upozoravaju na oprez, jer pretjerano izlaganje visokim temperaturama može ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi. ● 20-21

SUBOTA

NEDJELJA

Saša Sinđelić ostaje u ekstradicionom pritvoru

Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovanu žalbu branioca svjedoka saradnika u prvostepeno okončanom postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine Saše Sinđelića, na rješenje o određivanju ekstradicionog pritvora ●18

Durmitor i Kotor ostaju na UNESCO listi svjetske baštine Pretežno sunčano i veoma toplo. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama kratkotrajno moguća magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 22, najviša dnevna 25 do 37 stepeni. Podgorica: Pretežno sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 22, najviša dnevna do 37 stepeni.

Pretežno sunčano i veoma toplo. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama kratkotrajno moguća magla a u popodnevnim satima slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima, tokom popodneva umjeren do pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 11 do 23, najviša dnevna 26 do 37 stepeni. Podgorica: Pretežno sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 22, najviša dnevna do 37 stepeni.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

PAŽIN URUČIO DIPLOME MLADIM DIPLOMATAMA

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

Diplomatija jedan od ključnih faktora obnove nezavisnosti Crnogorska diplomatija dala je presudnu podršku odlučnosti građana Crne Gore da isprave tešku istorijsku nepravdu i obnove državnu nezavisnost 2006. godine, poručio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, dodajući da je od tada diplomatija bila jedan od ključnih faktora svakog međunarodnog uspjeha obnovljene crnogorske države. On je na ceremoniji uručenja diploma polaznicima Ljetnje škole za mlade diplomate „Gavro Vuković“ sinoć u Podgorici rekao da multilateralizam, koji je glavna tema ovogodišnjeg programa Ljetnje škole, prirodan izbor i vanjskopolitički fokus savremene Crne Gore, kao zemlje koja baštini vrijednosti

mira, solidarnosti i kulturne, etničke i vjerske tolerancije. „Budući ciljevi Crne Gore tijesno su povezani sa multilateralizmom, imajući u vidu naše nastojanje da obezbijedimo viši kvalitet života naših građana, sprovodeći reforme koje će nas pripremiti da postanemo prva nareda članica Evropske unije,“ istakao je Pažin. On je dodao da je integracija čitavog regiona Jugoistočne Evrope u Evropsku uniju jedini način za ostvarenje istorijske misije širenja mira i prosperiteta na čitavom evropskom kontinentu. Članstvo u NATO, ocijenio je on, donijelo je Crnoj Gori trajni mir i bezbjednost.

„Pristupajući NATO-u, postali samo dio zajednice demokratskih država spremnih da obrane i zaštite jedni druge i naše zajedničke vrijednosti,“ rekao je Pažin. Prema riječima stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori, Daniele Gašparikove, multilateralna saradnja je sa pravom odabrana kao glavna tema ovogodišnje Ljetnje škole, budući da u vremenu brzih promjena i neizvijesnosti države ne mogu sebi priuštiti luksuz da djeluju zatvorene u sopstvenim nacionalnim granicama. Program 12. Ljetnje škole za mlade diplomate „Gavro Vuković“ pohađalo je oko 50 mladih diplomata iz više od 30 zemalja.

FRENSIS FUKUJAMA ZA PRVU TV

Evropa je najbolji put za Crnu Goru Evropa je najbolji put za Crnu Goru, jer je alternativa Rusija u kojoj je nivo korupcije i kleptokratije mnogo veći, kazao je za Prvu televiziju američki politikolog, pisac i profesor Frensis Fukujama. Kada bi razmišljao o političkoj strategiji jedne male zemlje poput Crne Gore, Fukujama kaže da bi se ona ogledala u nastavku procesa pristupanja Evropskoj uniji. “Mala zemlja kao što je Crna Gora mora da bude dio velikog ekonomskog sistema ako zaista želi izlazak na tržište, to je bitno zbog prosperiteta. Tako da pitanje zaista nije da li je Evropska unija najbolji mogući sistem, pitanje je šta su alternative. Kao što sam rekao, alternativa je biti usisan u rusku orbitu u kojoj je nivo korupcije i kleptokratije mnogo viši”, rekao je on. Vladimira Putina nazvao je kumom populista, a slič-

Fukujama no mišljenje ima i o Donaldu Trampu. “Ne, on je definitivno populista. Tu nema dileme. Ne mislim da previše vjeruje u demokratiju, liberalnu demokratiju. Veoma je neuobičajeno da imate predsjednika koji voli Ši Đinpinga ili

Kim Džong Una ili Vladimira Putina više nego što voli Džastina Trudoa ili Angelu Merkel. Mislim da je to potpuno nečuveno da mu se više dopadaju svi ovi diktatori od demokratski izabranih vođa, ali, eto, i to se dešava”, kaže Fukujama. R.P.

NA IZBORE, ILI NE, PITANJE JE SAD Što bi ovima momcima iz „Odupri se“, te ne šetaju više? I gdje je onaj „Sporazum o budućnosti“ što ga javno potpisaše svi opozicioni poslanici zajedno sa „šetajućim građanima“? U tom futurističkom sporazumu pisalo je, pored ostalog, da niko neće izlaziti na bilo kakve izbore dok ne popadaju Đukanović, Marković, i tako redom... Ali vrijeme redovnih parlamentarnih izbora se neumitno približava, pa su opozicionari, izgleda, odlučili da se više ne zabavljaju o jadu sa vizijom budućnosti Džemala Walkera, već su, vrlo pragmatično, počeli da zauzimaju (pred)izborne startne pozicije. I tako definitovno riješili šekspirovsku dilemu: Na izbore ili ne, pitanje je sad! Intenzivna predizborna prestrojavanja na opozicionoj sceni potvrda su tog novog političkog kursa. Istina, još poneko od njih „prijeti“ bojkotom narednih parlamentarnih izbora, no je očigledno da opozicionog jedinstva na tu temu nema. Frontovci su ovih dana tu priču potencirali i kod srpskog predsjednika, ali ih je Vučić kulturno iskulirao, izjavom kako ne želi da se miješa u „unutrašnja pitanja Crne Gore“. No, da je riječ o političkom blefu DF-a, najbolje govori činjenica da su oni još ranije „izdali“ opozicioni dogovor o bojkotu parlamenta. Suočeni sa rapidnim padom rejtinga, odlučili su da se vrate u skupštinske klupe i direktne prenose plenarnih zasijedanja iskoriste kao besplatan predizborni marketing. Neka istraživanja, naime, pokazuju da se, Front sada vratio na 10-11 odsto podrške birača, što je bila konstanta Mandićeve Nove prije ulaska u savez sa Pokretom za promjene i DNP. Zato je otvoreno pitanje zašto bi Mandić dijelio „svoja“ poslanička mjesta sa Medojevićem i Kneževićem. Pukotinu u ovom političkom savezu proširio je i Janko Vučinić, napuštajući Front, nezadovoljan vlastitim statusom. Bečić je ostao dosljedan bojkotu parlamenta, ali je ulogu „opozicionog izdajnika“ preuzeo učešćem na izborima u Tuzima. Iako je u međuvremenu uzeo dio biračkog tijela DF-a, smatraju analitičari, lider Demokrata je, svojom političkom ekvilibristikom, odsustvom jasnog političkog koncepta, problematičnim odnosom sa političkim partnerima i katastrofalnim „vladanjem“ u Budvi i Kotoru, takođe već uradio mnogo toga u korist svoje štete. Njegov pokušaj za obnavljanje odnosa sa Abazovićem pouzdan je indikator kako i Bečiću „gori pod nogama“ i da usamljen ima slabe izglede na narednim izborima. SNP, odbjegli frontovac Vučinić i grupa nezavisnih poslanika okupljaju se trenutno oko Dake Davidovića. Svjesni da pojedinačno nemaju nikakvu šansu da se domognu makar izbornog cenzusa, krenuli su u avanturu stvaranja nekog novog „ključa“. Kakvu će izbornu sinergiju postići teško je procijeniti, ali je jasno da se ozbiljno spremaju za izbore. Što je i logično, jer rejting DPS-a ne pada. Vrlo stabilan je na 41- 42 odsto podrške birača, pa opozicionarima opet preostaje tek da pojedinačno pokupe što više „mrvica oko stola“ . P.S. Motiv je jasan: Bolje opoziciono poslaničko mjesto u ruci, nego ministarsko na grani. A plata je, praktično, ista. Pa i kad ne ulaze u Skupštinu. I još da zapjevaju na kraju: Alaj volim ovaj režim, plata ide, a ja ležim!

Politika

novi predsjednik so kotor jovo suđić

Sad Se pitam ja, a ne dragica perović

Skupština opština će biti organizovana tako da se svi radni zadaci završavaju bez odlaganja i neće biti privilegovanih, rekao je novi predsjednik Skupštine Opštine Kotor Jovo Suđić, kojeg je prije dva dana skupštinska većina izabrala na tu funkciju. Bivša predsjednica SO Dragica Perović je prije smjene zakazala sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o njenom razrješenju za srijedu, 10. jula. Upitan kako će reagovati ako Perović krene da održi sjednicu u prostorima SO, Suđić je odgovorio da je Skupština dom svih odbornika i građana Kotora i da njena vrata nikada više neće biti zabravljena. “Što se tiče pomenute sjednice, ona ne može da se održi u prostoru SO, jer gospođa Perović više nije predsjednica i nema pravo da zakazuje sjednice ovog visokog doma. Ovdje se ja pitam kao predsjednik izabran voljom većine odbornika i imam odgovornost da maksimalno poštujem zakone ove države koji su definisali i ovu oblast“, rekao je Suđić za Skala radio. On vjeruje da neće doći do incidenta, jer su sve to ozbiljni ljudi koji su shvatili da le-

Sa ranije sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu

Radiću po slovu zakona javno i tRanspaRentno i biti otvoRen za sve koji konstRuktivno žele da saRađuju i inteResu gRada i gRađana, kaže suđić galna većina po zakonu radi. “Iz svih problema moramo izaći prije svega kao čestiti i kulturni građani. A svako nosi svoju odgovornost” rekao je Suđić. Upitan da li će se političke partije koje tvore vlast miješati u njegov rad, Suđić je za Skala radio kazao da na njega niko ne može da vrši pritisak. “Radiću po slovu zakona javno i transparentno i biti otvoren za sve koji konstruktivno žele da sarađuju i interesu grada i građana. Iskustvo mi ne dozvoljava da trpim nikakav pritisak. Ono što mislim, javno kažem”, jasan je Suđić. Kada su u pitanju aktivnosti u narednom periodu, Suđić je kazao da će tokom ovog mjeseca održati više sjednica SO nego što ih je lokalni parlament imao za ove dvije i po godine. R.P.

Suđić

sjedniCA odBorA ZA BeZBjednost i odBrAnu

VCG u misijama doprinosi međunarodnom ugledu

Učešće pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama, operacijama i drugim aktivnostima u inostranstvu značajno doprinosi međunarodnom ugledu Crne Gore i ima pozitivan uticaj na proces modernizacije, interoperabilnosti i izgradnje operativnih sposobnosti Vojske, konstatovano je na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kojoj je prisustvovao načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Dragutin Dakić. Odbor je juče, na sjednici zatvorenoj za javnost, razmotrio i prihvatio Izvještaj o učešću pripadnika VCG u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za prošlu godinu. “Odbor, uz uvažavanje

Odbor posebno pohvaljuje planirano povećanje učešća pripadnika VCG u međunarodnim misijama, operacijama i drugim aktivnostima u inostranstvu

preporuka NATO partnera i na temelju pozitivnih iskustava iz prethodnih godina, u kontekstu daljeg unaprjeđenja, posebno pohvaljuje planirano povećanje učešća pripadnika VCG u međunarodnim misijama, operacijama i drugim aktivnostima u inostranstvu”, navodi se u zaključcima.

Ocijenjeno je značajnim zajedničko učešće pripadnika VCG sa pripadnicima oružanih snaga zemalja regiona u misijama „Resolute Support“ i „ATALANTA“, koje pruža puni doprinos regionalnoj stabilnosti, unapređenju bilateralne saradnje i daljoj izgradnji dobrosusjedskih odnosa. “Na temelju prezentovanog finansijskog izvještaja za 2018. godinu se konstatuje da je planirani finansijski okvir obezbijedio potpuno funkcionisanje snaga, te da nije bilo potrebe za dodatnim korekcijama, čime je potvrđen nastavak trenda kvalitetnog planiranja i racionalizacije utroška finansijskih sredstava, saglasno raspoloživim kapacitetima”, navodi se u zaključcima. A.N.

Front i SDP traže SaSlušanje naDležnih zbog tajnog naDzora

u nedjelju

KongreS Biram Bar Biram Bar će u nedjelju u svečanoj sali Skupštine opštine Bar održati Kongres, saopšteno je iz te partije. “Na Kongresu će odlučivati oko 200 delegata koji će birati predsjednika, potpredsjednike i članove predsjedništva partije, članove Glavnog odbora, Sta-

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

tutarne komisije i Nadzornog odbora”, naveli su iz te stranke. Delegati Kongresa Biram Bar će, takođe, usvojiti Izmjene i dopune Statuta partije, ali i programsku deklaraciju koja će odrediti pravac djelovanja partije u predizbornom periodu. R.P.

Članovi Odbora za bezbjednost iz Demokratskog fronta (DF) i Socijaldemokratske partije zatražili su da se održi sjednica Odbora za bezbjednost jer su, na osnovu mjera tajnog nadzora, Vrhovni državni tužilac i Glavni specijalni tužilac na zvaničnim sajtovima u julu 2017. godine objavili telefonske i sms komunikacije. Oni tvrde da su objavlje-

ni i “montirani razgovori iz podgoričkog kafića poslanika DF-a”. Zahtjev su podnijeli Andrija Mandić, Nebojša Medojević, Predrag Bulatović i Ranko Krivokapić i traže da se saslušaju čelnici tužilaštva, ministarstva unutrašnjih poslova, policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prije početka jučerašnje sjednice Odbora za bezbjed-

nost i odbranu, u ime predlagača, član Odbora Predrag Bulatović je dodatno informisao članove o tom zahtjevu. „Mi želimo ovim saslušanjem da unaprijedimo parlamentarni nadzor nad tajnim praćenjima uopšte, a posebno poslanika i opozicionih političara“, kaže se u zahtjevu. Poslanici DF-a i SDP-a traže da se sjednica Odbora održi do 31. jula.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

INTERVJU: ZORAN OSTOJIĆ, BEOGRADSKI NOVINAR, UREDNIK, BIVŠI POSLANIK LDP

Ko je bio protiv nezavisnosti Crne Gore, sad je protiv autokefalnosti ■ „Odnosi između Srbije i Crne Gore nažalost nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu. Mada bih rekao da su i ovakvi kakvi su ti odnosi ipak bolji nego sa Koštunicom i Tadićem. Samo suđenje za pokušaj terorizma, gdje su glavni dokazi došli iz Srbije to pokazuje“. ■ “Ono što se događalo tokom krvavog raspada Jugoslavije 90ih nije za cilj imalo stvaranje “velike Srbije”, kao moderne države vladavine prava i integrisane u evroatlantske integracije, već stvaranja marionetske države koja bi očuvala uticaj Moskve na teritorijama gdje su Srbi (i Crnogorci) većina”. ■ Zakon o slobodi vjeroispovijesti treba da zamijeni zakon iz Titovih vremena i regulisaće imovinu vjerskih zajednica. Mišljenje Venecijanske komisije se mora poštovati, ako država iskreno hoće da jačanjem vladavine prava uđe u društvo onih kojima je to vrhunska vrijednost. ■ „ Najava vlasti u Crnoj Gori da želi da obnovi autokefalnost Mitropolije crnogorske ne pogađa druge vjerske zajednice. Ako i kad do toga dođe SPC će izgubiti mnogo više od nekih manastira i svetinja sagrađenih prije 1918“.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

⌦ Vesna Šofranac „Primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je sada u formi predloga postaviće pred Crnu Goru dvije vrste izazova. Prvi su svjetovni, politički, drugi kanonski. Isti oni koji osporavaju ili negiraju obnovu crnogorske državnosti, u suštini, ti krugovi, domaći i strani, nisu zadovoljni vašom željom da kroz evroatlantske integracije izgradite državu na vladavini prava. Ne napadaju oni Crnu Goru kao državu, iako to tvrde, već njenu politiku“, kaže u razgovoru za Vikend novine ugledni beogradski novinar, urednik, bivši poslanik LDP Zoran Ostojić. Ostojić smatra da su odnosi Crne Gore i Srbije, najavom rješavanja vjerskog pitanja kod nas, ponovo uzdrmani, da nijesu na nivou na kojem bi trebalo da budu, ali da su, ipak, bolji nego što su bili u vrijeme Tadića i Koštunice. Ugledni beogradski novinar kaže da je priča o “velikoj Srbiji” završena 1918. godine. “Ono što se događalo tokom krvavog raspada Jugoslavije 90-ih nije za cilj imalo stvaranje velike Srbije, kao moderne države vladavine prava i integrisane u evroatlantske integracije, već stvaranje marionetske države koja bi očuvala uticaj Moskve na teritorijama gdje su Srbi (i Crnogorci) većina”, kaže Ostojić. VN: Odnosi između Podgorice i Beograda ponovo su uzdrmani nakon što je objelodanjeno da Crna Gora ulazi u rješavanje vjerskog pitanja. Kako Vi gledate na odnose Crne Gore i Srbije u svijetlu novog zakona? OSTOJIĆ: Nažalost, odnosi nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu odnosi dvije države koje bi trebalo da budu bliske ne samo zbog 70 godina zajedničkog života, već i zbog bliskosti dva naroda. To pokazuje i činjenica da nijedan od dva predsjednika još nije bio u zvaničnoj posjeti susjednoj zemlji. Ohrabruju smirujući tonovi poslije prvog „udara“, posebno ponavljanje formulacije „da ne treba dolivati ulje na vatru“. I ponavljanje uzajamnih poziva da najzad dođe do zvaničnih predsjedničkih posjeta. Mada bih rekao da su i ovakvi kakvi su ti odnosi ipak bolji nego sa Koštunicom i Tadićem. Samo suđe-

Kako Srbima objasniti da „koristi” koje je SPC dobila stvaranjem Jugoslavije (ujedinjenje u SPC raznih crkava i eparhija 1922) moraju da se izgube sa nestankom te države. Po pravoslavnim kanonima

nje za pokušaj terorizma, gdje su glavni dokazi došli iz Srbije, to pokazuje. VN: A Zakon o slobodi vjeroispovijesti? OSTOJIĆ: Zakon o slobodi vjeroispovijesti treba da zamijeni zakon iz Titovih vremena i regulisaće imovinu vjerskih zajednica. Mišljenje Venecijanske komisije se mora poštovati, ako država iskreno hoće da jačanjem vladavine prava uđe u društvo onih kojima je to vrhunska vrijednost. VN: Pojedine eparhije SPC u Crnoj Gori nemaju centar u crnogorskoj državi, nego u Hercegovini ili Srbiji. Za mnoge u Crnoj Gori, takav raspored eparhija je crtanje granica velike Srbije. Šta Vi mislite? OSTOJIĆ: Mislim da je projekat “Velike Srbije” pogrešno shvaćen. Sa njim je završeno 1918. kada su raspadom Austrougarske nastale nove države, uključujući i Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kao Kraljevina Jugoslavija, obnovljena poslije Drugog svjetskog rata kao komunistička Jugoslavija. Ono što se događalo tokom krvavog raspada te države 90-ih nije za cilj imalo stvaranje velike Srbije, kao moderne države vladavine prava i integrisane u evroatlantske integracije, već stvaranje

marionetske države koja bi očuvala uticaj Moskve na teritorijama gdje su Srbi (i Crnogorci) većina. Tačnije, sa zapadnom granicom na liniji Karlobag, Ogulin, Karlovac, Virovitica. Ni akade-

Srpska politika, nažalost, talac SPC VN: Da li je i u kojoj mjeri u ovom trenutku srpska politika talac SPC i njenih interesa? OSTOJIĆ: Nažalost, jeste. Zbog odluka koje u sljedećim mjesecima stoje pred Srbijom u vezi sa potpisivanjem Pravno-obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine (tako će se zvati). Za to je Vučiću potrebna podrška SPC. Ili bar prećutna saglasnost. Prije svega, zbog vjerovatnog referenduma.

To će Vučić, uvjeren sam, obezbijediti. Ali mu zato, moje je mišljenje, smeta „tajming otvaranja“ crkvenog pitanja u Crnoj Gori. I to Milo i on treba što prije da riješe. Mislim na „tajming“. Postoji drugi veći problem poslije toga. Kako Srbima objasniti da „koristi” koje je SPC dobila stvaranjem Jugoslavije (ujedinjenje u SPC raznih crkava i eparhija 1922) moraju da se izgube sa nestankom te države. Po pravoslavnim kanonima.

mici koji su pisali Memorandum SANU, ni Milošević nisu bili nacionalisti, već komunisti pod kontrolom staljinističkih krugova u Moskvi. VN: Kojih krugova? OSTOJIĆ: Onih koji su bili protiv Gorbačovljeve perestrojke i potom i Jeljcinovi protivnici. Jer su i ovi naši i sami bili staljinisti, a ne titoisti. Njih, titoiste, porazili su na 8. sjednici SK Srbije. Oni bi rekli “vratili smo im milo za drago za 1948”. Uostalom, nisu komunisti “operisani” od nacionalizma. Kada “internacionalizam” nije mogao da da rezultate, uvijek je tu bio “nacionalizam”. Sjetite se popova na Radiju Moskva 1941. Ili protjerivanja 340.000 Turaka iz Bugarske od strane Todora Živkova 1989.

godine. VN: A Milošević… OSTOJIĆ: Miloševićevo ”Srpstvo i Pravoslavlje” je bilo samo instrument za mobilisanje širokih masa za tu politiku, jer otvoreno priznanje da želite da budete “ruska marioneta ili gubernija” nije bilo popularno zbog, tada, dominantne svijesti u narodu da se Jugoslavija izborila za nezavisnost 1948. godine. Relikti te politike i danas opstaju u politici SNS, ali i dobrom dijelu opozicije u Srbiji. Kod vas u Crnoj Gori, srećom po vas, samo u najglasnijem dijelu opozicije. VN: Rješenja koja su predviđena Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti nijesu, barem za sada, izazvala nikakve nega-

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Iskrenost Vučića na ispitu VN: Sa jedne strane imamo izjave srpskog predsjednika da je spreman da ugosti predsjednika Crne Gore, ta da neće da se miješa u unutrašnje stvari naše države, a sa druge izjave pojedinih srpskih ministara u kojima vrlo teškim riječima vrijeđaju Đukanovića? Da li postoji iskrena želja za popravljanjem odnosa između dvije države, ako se to dešava? OSTOJIĆ: Ako Vućić ostane na tzv. evropskom putu, odgovor je da, postoji iskrena želja Vučića da popravi odnose sa Crnom Gorom. Izjave koje smetaju su taktika, ne strategija. Ali ako Vučić odustane od tog puta, a to će objaviti (ako to odluči) u sljedećoj izbornoj kampanji, onda će svima biti jasno da to nije bila iskrena želja.

tivne komentare od strane drugih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, osim SPC... Kako to komentarišete? OSTOJIĆ: Mislim da se kao i uvijek u politici radi o moći, uticaju i parama. Gubitak imovine znači nužno i gubitak svega ovoga. Ali nije ovdje čak ni imovina u prvom planu, već najava vlasti u Crnoj Gori da žele da obno-

ve autokefalnost Mitropolije crnogorske. To druge vjerske zajednice ne pogađa. Ako i kad do toga dođe SPC će izgubiti mnogo više od nekih manastira i svetinja sagrađenih prije 1918. Jer „po crkvenim kanonima svaki narod, kada stekne državnu nezavisnost, može da zatraži autokefalnost za svoju crkvu“- citirao sam stav Sinoda Kiparske pravoslavne crkve iz februara ove godine. On se doduše odnosi na davanje autokefalnosti Ukrajinskoj pravoslavnj crkvi, ali svakako važi i za druge. Posebno što Ukrajinska crkva nije bila autokefalna, već je imala autonomiju, kada je tomosom iz 17. vijeka predata Ruskoj crkvi. Tomos dao, tomos uzeo, ako ćemo po kanonima pravoslavlja, dok je Crnogorska (Cetinjska) mitropolija bila autokefalna do 1920. Uostalom, po istim kanoninima je Beogradska mitropolija, autokefalna od 1879. na teritoriji Kraljevine Srbije poslije

Berlinskog kongresa, tada dobila tomos da se ujedini sa autokefalnim mitropolijama Karlovačkom i Cetinjskom, kao i dalmatinskim i makedonskim eparhijama u Jedinstvenu srpsku pravoslavnu crkvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. VN: Za Crnu Goru je pitanje vjerskih sloboda jedno od suštinskih pitanja zaokruživanja crnogorskog identiteta. Sa kakvim se sve izazovima država može susresti u rješavanju tog pitanja? OSTOJIĆ: Sa dvije vrste problema. Prvi su svjetovni, politički. Isti oni koji, tako vama izgleda, osporavaju ili negiraju obnovu crnogorske državnosti. U suštini, ti krugovi, domaći i strani, nisu zadovoljni vašom željom da kroz evroatlantske integracije izgradite državu na vladavini prava. Ne napadaju oni Crnu Goru kao državu, iako to tvrde, već njenu politiku. Zamislimo potpuno obrnutu situaciju. VN: Obrnutu... OSTOJIĆ: Tako je. Zamislite da je u Crnoj Gori, poslije Miloševićevog odlaska sa vlasti, ostao neko ko nastavlja njegovu antizapadnu politiku služenja Putinovim interesima. A u Srbiji je Đinđić preživio i vodi Srbiju brzo ka EU i NATO-u. Da li bi oni koji danas osporavaju obnovu crnogorske državnosti, to i tada radili? Jok more. Bili bi najglasniji zagovornici obnove države i crnogorske crkve. Kako bi se otkačili od „prodanih duša, izdajnika, plaćenika i marioneta zapada iz Beograda“. A „terazijski Crnogorci“ bi postali najglasniji „zelenaši“ i „suverenisti“. Suvereniteti da se Rusiji da baza u Boki. Svakako bilo bi i onih koji bi nas u Srbiji učili kako su oni, Srbi, iz Crne Gore „pravi“ Srbi, a mi „neki nekvalitetni Srbi“ i da je Crna Gora „srpska Sparta“. Takve je najlakše prepoznati. Oni

MAKRON JE U PRAVU ŠTO INSISTIRA NA SREĐIVANJU ODNOSA UNUTAR EU

VN: Koji će, po Vama, biti najveći izazovi za region, a koji za Crnu Goru u narednom period? Zašto? OSTOJIĆ: Muke u koje su zapali Evropljani. U pravu je Makron kad kaže - “Dok mi,

nas 28, ne sredimo naše odnose, ne primamo nove”. Jugoslavija je imala šest ili osam država koje nisu mogle da se dogovore. Zamislite da je tada, negdje 80-ih Albanija rekla “ja bih sa vama

da budem sedma ili deveta“. Sve tadašnje republike (i pokrajine ) bi rekle – “moraćete malo da sačekate, trenutno ni mi možemo da se dogovorimo među sobom – kako dalje. Samo nam još vi falite.”

AKTUELNO

Kriza liderstva u Evropi VN: Mnogi analitičari smatraju da je najveći problem Evrope kriza liderstva. Da li i Vi dijelite takvo mišljenje? OSTOJIĆ: Apsolutno je to tačno. Evo primjera. Uporedite Mogerinijevu, sa Ketrin vam u debati, kada kažete da ste za NATO, obično kažu – „znaš li ti da NATO hoće da okruži Rusiju“. Na odgovor, „znam, a što im ne pomognemo, već se namještamo da dobijemo po glavi (bombardovanje, sankcije, nezavisno Kosovo...) odgovor je – „ti si izdajnik“. Jasno je da ta definicija važi za onoga kome su tuđi interesi važniji od svojih, sopstvenih. I oni to otvoreno priznaju pomračeni izdajom kao „patriotizmom“. VN: Koji je drugi izazov? OSTOJIĆ: Drugi izazov pred kojim stoji Crna Gora u želji da obnovi autokefalnost crkve je kanonski. O tome oni koji se u to ne razumiju, ne bi trebalo da zauzimaju stavove. Čak i ako su vjernici, jer o tome malo znaju. Ostavimo to učenim crkvenim ljudima pravoslavlja. Jer oni su ti koji odlučuju. Kada je 2002. godine u Nišu parafiran Nacrt sporazuma između SPC i MPC, Ljupčo Georgijevski je bio predsjednik Vlade Makedonije. Makedonska javnost je bila veoma nezadovoljna tim papirom, te od njega kasnije nije bilo ništa. Umjesto da stekne političke poene (bila je u toku kampanja za izbore koje je izgubio), on je izjavio: „O sporazumu mogu da govorim samo kao vjernik, ne kao predsjednik Vlade. A kao običan vjernik MPC priznajem da ne znam crkvene kanone. To ostavljam onima koji o tome znaju više od mene“. A šta danas imamo? Dok Amfilohije „gunđa“ što se Milo, ateista, miješa u crkvena pitanja, iz Srbije su o tome najglasniji baš deklarisani ateisti (Dačić, Vulin, Popović). VN: Oglašavao se i Vučić... OSTOJIĆ: Za Vučića zaista ne znam šta je. Formirao se politički u stranci Vojislava Šešelja („vojvode“), koji je bio „četnik, ali republikanac, a ne monarhista“ (prvi takav zabilježen u istoriji),

Ešton. Pet - nula za Ketrin. Pa nju, Ketrin sa Solanom, pet - nula za Solanu. I onda zamislite Solanu i Mogerinijevu. Šta su bili, šta su radili, šta su ostvarili… I sve jasno. Da ne idemo do Monea i 50-te. koji slavi Staljinov rođendan (po sopstvenom priznanju), a koji je kao ateista (član Partije od 18. godine) poslanike tjerao da se u crkvi „zaklinju“ da neće da „odnesu mandat drugoj stranci“. I jedini Srbin sa „pismenom potvrdom da je Srbin“ (Izdao mu sadašnji ambasador Srbije u Moskvi Anđelko Terzić, tada u SANU). Ali ne mogu Vučiću da osporim trud da iz ovog nasljeđa iskorači. Djelima, koja me više zanimaju od riječi. VN: Šta bi donio susret dvojice predsjednika u ambijentu kakav je danas u crnogorsko-srpskim odnosima? OSTOJIĆ: Baš ovo što sam maloprije pomenuo. Tajming. Ako je Milu Đukanoviću stalo da Srbija riješi kosovski problem, može da pomogne Vučiću. Da pauzira. A Vučić može da pomogne Milu i “degažira” mu Amfilohija. I sebi skine bijedu sa grbače, a Đukanoviću podari Autokefalnog. Ali obojica znaju kome se takav “dil” neće dopasti. E, o tome moraju njih dvojica da se dogovore. A pita se i treći u ovom trouglu. Auto, Risto. VN: Koliko se situacija u regionu komplikuje nakon neslaganja oko proširenja EU? Kakve to posljedice može da izazove po region, posebno po rješavanje srpsko-albanskih odnosa? OSTOJIĆ: Manje nego što “katastrofičari” plaše narod. Dok se oni, Evropljani, ne dogovore o svojoj reformi EU, mi ćemo imati dovoljno vremena da uradimo naše domaće zadatke na putu ka ispunjenju kriterijuma za punopravno članstvo u EU. Pošto će sigurno biti “regata” (prvi ne čeka drugoga) ostaje Srbija i Kosovo da se “sapliću” i zaostaju. Ne bih bio iznenađen da na kraju 2020. Sjeverna Makedonija ima isti broj otvorenih poglavlja koliko i Srbija tada.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

aselborn u razgovoru sa brajovićem

Luksemburg podržava otvaranje poglavlja 8 Luksemburg će bez odlaganja dati saglasnost da Crna Gora otvori preostalo pregovaračko poglavlje osam koje se odnosi na oblast konkurencije, rekao je juče ministar vanjskih poslova Luksemburga Žan Aselborn, na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Ivanom Brajovićem. Brajović i Aselborn razgovarali su o prilikama u Crnoj Gori, regionu i evropskim institucijama, istakavši značajnim što većinu novog sastava Evropskog parlamenta čine promoteri koncepta Evropske unije. Kako je saopšteno iz Skupštine, na sastanku sa predsjednikom i generalnim sekretarom PS OEBS Džordžom Ceretelijem i Robertom Montelom istaknuta je posvećenost i aktivan odnos Skupštine Crne Gore u ovoj organizaciji, kao i da se sa pažnjom prate reformski procesi u našoj zemlji.

Sa specijalnim predstavnikom PS OEBS-a za Jugoistočnu Evropu Markom Pritčardom bilo je riječi o tome da PS OEBS veoma cijeni što je Crna Gora uložila dosta kapaciteta u pružanje podrške regionalnoj stabilnosti, što se od naše zemlje očekuje i u budućnosti. Brajović se sreo i sa Doris Barnet, predsjednicom Grupe socijalista i kandidatkinjom sa predsjednicu PS OEBS. Predstavnike crnogorske dijaspore u Luksemburgu, Brajović je upoznao sa aktuelnostima u matičnoj državi, a bilo je riječi i o konkretnim pitanjima bolje povezanosti iseljenika koji žive u Luksemburgu sa gradovima u Crnoj Gori iz kojih potiču. Brajović je rekao da svi zvaničnici Luksemburga akcentuju dobru integrisanost crnogorske dijaspore, koja je procentualno značajno zastupljena u strukturi stanovništva ove države Beneluksa. R.P.

Šefovi država i vlada zemalja članic

Vizija proši zapadni Bal

a Samitu u Poznanju potvrđena je jasna evropska perspektiva Zapadnog Balkana, što je poruka koja je stigla i iz EU i od država članica Unije, kazao je premijer Duško Marković.

Foto: Igor Sljivancanin

Lideri zemalja članica Evropske unije juče su se na Samitu saglasili da agenda povezivanja u okviru Berlinskog procesa daje rezultate i da je integracija regiona Zapadnog Balkana izvjesan politički epilog u okviru politike proširenja koja ne treba da ima alternativu. „Nema nikakve dileme da je politika proširenja jedna od najboljih politika EU, doprinosi stabilnosti napretku i razvoju. Bilo bi nemoguće da 18 miliona građana Zapadnog Balkana ostavimo van evropskog prostora. Nema ni logike ni opravdanja. Danas je jasno saopšteno da je vizija proširenja na Zapadni Balkan živa i da mi na Zapadnom Balkanu treba da nastavimo da radimo na ispunjavanju obaveza”, rekao je Marković nakon završetka Samita predsjednika država i vlada zemalja Zapadnobalkanske šestorke u okviru Berlinskog procesa, koji je juče održan u Poznanju.

■ infrastrukturno Brajović sa Aselbornom

srpski ministar ivica dačić

Zahvalnost Mićunoviću na dobroj saradnji

Odlazeći ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Mićunović bio je juče u oproštajnoj posjeti ministru spoljnih poslova Ivice Dačića. Kako je saopšteno, Dačić i Mićunović su razgovarali o stanju međudržavnih odnosa i izrazili “nadu da će u narednom periodu biti dodatno unaprijeđeni. Ministarstvo je istaklo da je “razgovor protekao u pri-

jateljskoj i konstruktivnoj atmosferi” i da je Dačić zahvalio Mićunoviću “na dobroj višegodišnjoj saradnji i poželio mu sreću i uspjeh u daljem radu”. U saopštenju piše da je tom prilikom potpisan međuvladin “Sporazum o obavljanju plaćene djelatnosti određenih članova porodica članova diplomatsko - konzularnih predstavništava”.

povezivanje

Kako je dodao, šesti Samit Zapadnog Balkana potvrdio je viziju njemačke kancelarke Angele Merkel kao nadogradnje politici proširenja. Marković je rekao da je Berlinski proces doprinio novoj vrijednosti Zapadnog Balkana u cjelini i svakoj zemlji pojedinačno. “Posebno smo se fokusirali na realizaciju agende povezivanja i na to da je infrastrukturno povezivanje ključ za ukupan razvoj Balkana, posebno svake zemlje pojedinačno. Iskazali smo zadovoljstvo stepenom realizacije infrastrukturnih projekata, odobrenih sredstava. Crna Gora je sama povukla preko 170 miliona eura i naravno dogovor je da na takav način nastavimo i u budućnosti”, rekao je Marković. Premijer je istakao da je Sa-

mit za Crnu Goru posebno važan, jer je potpisan Memorandum za stvaranje pretpostavki za izgradnju Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi. “Crna Gora je inicijator tog projekta, dobili smo podršku CERN-a, Evropske komisije i komesara za nauku. Ozbiljan napor Vlade, prije svega Ministar-

Ne treba nam podizanje tenzija Na pitanje novinara da li je sa premijerkom Srbije Anom Brnabić razgovarao o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, premijer Duško Marković je rekao da je otvorio to pitanje. “Koleginica Brnabić me pitala o čemu se radi. Rekao sam da se radi o pripremi zakona kao programskoj i ustavnoj obavezi Vlade, da je zasnovano na standardima i principima ne samo nacionalnog zakonodavstva, već i Savjeta Evrope”, rekao je Marković i podsjetio da je pitanje vjerskih zajednica u Crnoj Gori trenutno uređeno Zakonom iz 1977. godine. “Nema razloga da na tom pitanju postoji konfrontacija između dvije države i dogovorili smo se da u narednom periodu o tim i drugim pitanjima koja mogu zavrijediti interesovanje jedne i druge javnosti razgovaramo direktno, na institucionalnom nivou i da ne dajemo povoda da se podižu tenzije između dvije države jer nam to ne treba”, istakao je Marković. Premijer je jučerašnji kratak razgovor sa premijerkom Brnabić ocijenio korisnim i iskazao uvjerenje da će se u narednim danima stvoriti pretpostavke da i o tim pitanjima razgovaraju kao dvije susjedne i prijateljske države.

stva nauke, dao je puni rezultat i to je dokaz da Zapadni Balkan snažno korača prema EU”, naglasio je Marković. Ranije juče, premijer Marković, koji je na samitu predvodio crnogorsku delegaciju, kazao je da se jake veze sa susjednim članicama EU nadovezuju na interne veze zemalja Zapadnog Balkana. “Zbog toga je institucionalni okvir koji garantuju evropske institucije i vlade država regiona, od presudnog značaja za povezivanje, saradnju i konačno – našu integraciju u Evropsku uniju”, rekao je Marković.

■ konkretni rezultati

Premijer je istakao da je još finalnom deklaracijom samita u Berlinu konstatovano da je politika proširenja EU odigrala ključnu ulogu u značajnim postignućima zemalja regiona na polju stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, osavremenjavanja uprave, razvoja ekonomije i društva u cjelini. On je istakao da je povezivanje zajednički interes i kada je u pitanju međusobno povezivanje država regiona, ali i povezivanje sa državama članicama i EU, te je veoma važno da ta poruka, opstane i dodatno dobije na snazi. Prema njegovim riječima, agenda povezivanja daje

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Aktuelno

ca eU na SamitU U PoznanjU SaglaSni

irenja eu na lkan je žiVa

Sa Samita u Poznanju

rezultate. “Dinamika možda jeste sporija od očekivane, ali su rezultati konkretni i opipljivi. Vjerujem da već danas svi možemo podijeliti po neki primjer projekta finansijski podržanog na jednom od prethodnih samita, koji se uspješno privodi kraju. Crna Gora, upravo ovih dana završava prvu fazu transbalkanskog elektroenergetskog koridora, povezujući elektroenergetske sisteme našeg regiona sa Italijom i još jednom potvrđujući da regionu podjednako trebaju i interne veze, koliko i jake veze sa susjednim članicama EU. Zato je jako važno da ne gubimo fokus sa uspješnih segmenata ovog procesa, nekritičkim širenjem na sve veći broj oblasti koje bi dobile naše formalno pokroviteljstvo. Regionalna ekonomska saradnja jeste veoma važna tema, ali čak ni nju ne moramo uvijek posmatrati potpuno odvojeno od infrastrukturnog povezivanja. I nema razloga da uspješnu priču i koncept Agende povezivanja ne širimo na oblasti koje identifikujemo kao posebno bitne”, rekao je Marković. Prema njegovim riječima, zajednički interes se mora ostvarivati kroz oblike tješnje saradnje institucija EU i vlada država regiona. Uzor treba tražiti u modelima Energetske i Transportne zajednice i unapređivati ih. “Nekritičko umnožavanje inicijativa, uz rizik da budu prepuštene same sebi i ličnoj kreativnosti pojedinaca, umjesto jasnih smjernica i institucionalnog okvira koji garantuju zvanične adrese iz regiona i EU, moglo bi stvoriti nepotrebnu konfuziju i relativizovati nesumnjivo pozitivan doprinos Berlinskog procesa”, rekao je Marković. Na plenarnoj sesiji, pored Markovića i premijera iz regiona Zapadnog Balkana, učestvovali su predsjednik i premijer Poljske Andržej Duda i Mateuš Moravjecki, kao domaćin, kancelarka Njemačke Angela Merkel, visoka predstavnica EU Federika Mogerini i kancelarka Austrije Brižit Birlajn. A.N.

Darmanović i de Monšalen

darmanović-de monšalen

Intenzivirati političke kontakte sa Francuskom

Potrebno je dodatno intenzivirati političke kontakte na najvišem nivou, posebno u svijetlu obilježavanja 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Francuske u decembru ove godine, ocijenjeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića sa državnom sekretarkom za evropske poslove Francuske Ameli de Monšalen u Poznanju. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, na marginama sastanka šefova diplomatija Zapadnog Balkana, Darmanović je informisao sagovornicu o postignutim rezultatima Crne Gore u procesu pregovora sa Evropskom unijom i ukazao na značaj nastavka politikog proširenja EU na države Zapadnog Balkana, uprkos izazovima sa kojima se suočava Unija.

“De Monšalen je kazala da je Crna Gora ostvarila dobar napredak u procesu evropske integracije, te istakla da je potrebno nastaviti sa ispunjavanjem kriterijuma za članstvo u EU. Takođe, obostrano je iskazano zadovoljstvo saradnjom dvije države u okviru NATO koje se bazira na zajedničkim vrijednostima i ciljevima”, naveli su u Ministarstvu. Kako dodaju, konstatovano je da postoji prostor za unapređenje saradnje Crne Gore i Francuske u brojnim oblastima. “Na toj liniji, de Monšalen je prenijela Darmanoviću interesovanje francuskih kompanija za ulaganje u Crnu Goru, pri čemu je ukazala na značaj uspostavljanja intenzivnije komunikacije u cilju identifikovanja potencijalnih oblasti za investiranje”, ističu u Ministarstvu. R.P.

Saradnja u oblasti savremenih tehnologija Premijeri Crne Gore, Bugarske, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Duško Marković, Bojko Borisov, Edi Rama, Ramuš Haradinaj, Zoran Zaev i Denis Zvizdić potpisali su u Poznanju Memorandum o okviru saradnje za Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) ko-

ji je inicirala Vlada Crne Gore. “Riječ je o krupnoj istraživačkoj infrastrukturi baziranoj na savremenim tehnologijama, koja je potrebna regionu JIE, kao podsticaj naučnoj izvrsnosti, inovacijama, mobilnosti, transferu znanja, razvoju komplementarnih tehnologija, a posebno zbog smanjenja odliva talenata”, navode u Vladi.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

BLAGOTA RADULOVIĆ IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE APELOVAO NA BANKARE

BANKE DA OTVORE VRATA ZA POLJOPRIVREDNIKE

Interfood otkupljuje maline za 1,25€

Vidljiva su ulaganja u stočarstvo, ali postoji prostor da se investira u biljnu proizvodnju Banke treba da otvore vrata za poljoprivrednike i aplikante koji su stvorili uslove da investiraju u primarnu proizvodnju, ocijenio je generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja Blagota Radulović.On je na Odboru udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori (PKCG) kazao da trenutno u okviru IPARD-a postoji 205 ugovora za 19,3 miliona eura investicija. “Od tih 205 ugovora, 75 korisnika je počelo sa investiranjem, a vrijednost tih projekata iznosi 9,1 milion. Riječ je o velikom investicionom talasu u sektoru poljoprivrede. Nadam se da će ovih 9,1 milion eura privući pažnju banaka, prema agraru”, rekao je Radulović. Treći IPARD javni poziv za investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja će, kako je kazao Radulović, objaviti do kraja mjeseca, dok će do kraja godine biti raspisan poziv za investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava. “Poručujem svima koji planiraju da se prijave po javnom pozivu za investicije za preradu da počnu odmah da pribavljaju potrebnu dokumentaci-

Radulović

ju, izradu glavnih revidovanih projekata ako je investicija građevina, kao i biznis planova”, naveo je Radulović. On je kazao da se u Crnoj Gori taj projekat implementira preko godinu. IPARD nije fleksibilan i karakteriše ga ozbiljan sistem kontrola podnijetih zahtjeva koji se moraju poštovati. “Poljoprivrednici su ti koji

nose proces IPARD-a uz podršku nadležnih. Sama činjenica da je tokom prva dva poziva za IPARD bilo više od 400 zahtjeva u vrijednosti od preko 50 miliona eura potražnje investicija, dovoljno govori o tome gdje se naš sektor poljoprivrede i prerade nalazi u ovom momentu”, kazao je Radulović.

Vidljiva su, kako je istakao, ulaganja u stočarstvo, ali postoji još mnogo prostora da se investira u biljnu proizvodnju i preradu. Predsjednik Odbora Milutin Đuranović kazao je da IPARD nudi brojne prednosti, ali da je prije svega neophodno da ulaganja budu opravdana i održiva sa aspekta profita, jer kredite treba vraćati. R.E.

Firma Interfood iz Rožaja, vlasnika Boža Bulatovića, spremna je da je otkupi sve maline sa sjevera po cijeni od 1,25 eura za kilogram. “Prošle godine, kao i ove, odlučio sam da sa područja Plava, Gusinja, Andrijevice, Berana, Petnjice i Rožaja otkupim sve ponuđene količine maline. Mi smo formirali otkupnu cijenu prema beraču, bez obzira gdje se on nalazi, na bilo kojoj udaljenosti, a ona iznosi 1,25 eura po kilogramu”, kazao je CdM-u Bulatović. Pojedine opštine, kao Andrijevica, uvele su subvencije za maline – 10 centi po kilogramu. Ko transportuje maline do Interfooda, Bulatović će mu, kaže, nadoknaditi trošak. Bulatovićeva firma ima poslovne centre u Mojkovcu, Bijelom Polju i Pljevljima. “Ukoliko malinari budu zainteresovani, oni mogu dati malinu tim centrima, ista je cijena otkupa”, naglašava Bulatović.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

SIMOVIĆ BORAVIO U POSJETI PLUŽINAMA

Za gradnju 31 vodovoda Vlada daje milion eura

đunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede. “Na lokalitetu Potprisoja u Breznima urađena je istražna bušotina, koja je testiranjem pokazala kapacitet preko tri litra u sekundi, što je opravdalo dalje aktivnosti na izgradnji ovog vodovoda. Na osnovu pozitivnih rezultata istraživanja, Ministarstvo je prošle godine opredijelilo opštini Plužine 15.000 eura za početak radova na vodovodu Brezna. Sa ciljem što bržeg početka radova Ministarstvo je u saradnji sa mještanima pokrenulo niz aktivnosti, a rezulta-

Juče u Plužinama

Simović je obilježio početak radova, vrijednih 70.000 eura, na vodovodu Gornja Brezna Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović juče je obilježio početak radova na izgradnji vodovoda Gornja Brezna u Plužinama, za koje je Vlada opredijelila 70.000 eura. Vodovod Gornja Brezna jedan je od 31 seoska vodovoda širom Crne Gore za čiju izgradnju je Vlada opredijelila više od milion eura u ovoj godini. Pored ovih sredstava, kako je naveo Simović, obezbijeđeno je dodatnih 900.000 eura za izgradnju vodovoda u ruralnom području u saradnji sa Me-

Aktuelno

Dodijeljeni novi grantovi te tog zajedničkog rada vidimo danas na terenu”, kazao je Simović. On je dodao da projekat predviđa izgradnju bazena zapremine od 100 kubika, postavljanje 15 kilometara primarne i više od kilometar sekundarne vodovodne mreže, te da će vodovod biti izgrađen u dvije faze. Ove godine će se, kako je najavio, završiti prva faza za koju je opredijeljeno 70.000 eura, dok će se naredne godine obezbijediti sredstva za drugu fazu izgradnje

Simović je juče uručio rješenja o dodjeli grantova u okviru drugog javnog poziva za Program malih grantova projekta “Upravljanje vodama u slivu Drine”. Dodijeljeno je novih 79.000 eura bespovratnih sredstava u okviru drugog javnog poziva. Simović je kazao da su jedni od ko-

vodovoda. “Realizacijom ovoga projekta otvorićemo mogućnost za vodosnabdijevanje i Donjih Brezana, gdje već postoji izgrađen cjevovod i dva

risnika granta i predstavnici Brezana, koji su aplicirali za bespovratnu podršku sa ciljem uspostavljanja kvalitetnog informisanja o lokalitetima poljoprivrednih proizvođača kroz izradu i postavljanje info tabli, zašititu voda od zagađenja i unapređenja eko turizma. rezervoara. Nastavićemo sa daljim istraživanjima, kako bi obezbijedili dovoljne količine vode i uredno vodosnabdijevanje čitavih Brezana”, poručio je Simović. R.E.

NA CEREMONIJI U SARAJEVU

Nagrađeni crnogorski menadžeri

Crnogorski menadžeri, njih sedam, dobitnici su nagrada Evropskog udruženja menadžera, Direkcije za izbor najmenadžera jugoistočne i srednje Evrope, održane u četvrtak u Sarajevu. Nagrade su, u različitim kategorijama, dobili vlasnik restorana Jadran i Beer & Bike kluba Krsto Niklanović, kao i direktori hotela Splendid Mirjana Mrkalj, Poreske uprave (PU), Miomir M.

Dobitnici priznanja

Nagrade su dobili Krsto NiKlaNović, MirjaNa MrKalj, MioMir M. Mugoša, daNilo orlaNdić, veseliN Pejović, Nebojša šćeKić i velibor ZolaK Mugoša i Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić. Dobitnici nagrada su i direktori Uniproma Veselin Pejović, Sava osigura-

nja Nebojša Šćekić i AMC Communications, Velibor Zolak. Priznanje je dodijeljeno i Poreskoj upravi Crne Gore zbog, kako su saopštili, odličnih rezultata postignutih u sprovođenju reforme Poreske uprave, naplati javnih prihoda i povećanju stepena poštovanja poreskih propisa, te jačanja saradnje na nivou poreskih uprava regiona. R.E.

PRIHODI PORASLI 6,8 ODSTO OD JANUARA

Carinici za pola godine naplatili 370 miliona eura Uprava carina je u prvih pola godine naplatila 369,4 miliona eura, što je 6,8 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Kako je saopšteno, nastavljen je kontinuirani rast naplate prihoda, premašena je ostvarena naplata iz prethodne godine kao i plan naplate prihoda, čime se značajno doprinosi uvećanju ukupnih budžetskih prihoda. “Izvršen je povraćaj sredstava u iznosu od 5,54 miliona eura, i time ostvarena neto naplata od 363,86 miliona, što je tri odsto više u odnosu na plan prihoda”, naveli su u Upravi.

Ostvarena naplata poreza na dodatu vrijednost pri uvozu iznosila je 252,88 miliona eura, što je više 8,5 odsto. Naplata prihoda po osnovu akcize iznosila je 102,28 miliona, čime je ostvaren rast prihoda od 2,8 odsto više nego u prošloj godini. “Ostvarena naplata po osnovu carine, odnosno poreza na međunarodne trgovine i transakcije, iznosila je 13,18 miliona eura, što je 7,5 odsto više u odnosu na uporedni period, dok su prihodi od poreza na kafu naplaćeni u iznosu od 1,02 miliona”, precizirali su u Upravi carina. R.E.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

javno preduzeće za upravljanje morSkim dobrom poStavlja info panoe na Svako kupalište

Uskoro table sa terminom naplate

Služba za kontrolu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom intenzivirala je obilaske plaža, pa zakupci sada mogu svakodnevno da očekuju ovu pojačanu kontrolu. Kako su istakli iz JPMD, kontrolori na terenu evidentiraju da li su zakupci ispunili uslove organizaciju kupališta koji su im propisani. Uz to, biće provjeravana i ispunjenost ostalih obaveza iz Ugovora o zakupu morskog dobra. „Podsjećamo da će u narednih nekoliko dana na svim informativnim tablama biti postavljene nove

grafičke folije koje je izradilo JPMD. Na njima će posebno biti istaknut broj ležaljki i suncobrana koji se mogu postaviti na kupalištu, informacije o spasilačkoj službi i radno vrijeme kupališta, sa naznakom vremena do kada se plažni mobilijar naplaćuje“, precizirali su iz tog javnog preduzeća. Oni navode da će zakupcima biti pisane opomene u slučajevima kada kontrolori evidentiraju kršenje ugovora. Takođe, ako zakupac ne otkloni nepravilnosti, JPMD će otpočeti procedure raskida ugovora.

Kotor

Svi detalji biće na tabli

Sezona Se zahuktava u najzapadnijoj opštini

U Herceg novom 23.000 gostiju

Prijave boravka na dva mjesta

Turistička organizacija Kotor ima kancelarije za prijavu i odjavu boravka i naplatu boravišne takse u dva kotorska naselja sa novim radnim vremenom. Podružnica u Mjesnoj zajednici Muo otvorena je radnim danima od osam do 15 časova. Kancelarija za prijavu i odjavu boravka i naplatu boravišne takse u Mjesnoj zajednici Prčanj je produženo. Sada radi svakog dana od osam do 17 časova. K.J.

Podsjećamo, direktor JPMD Predrag Jelušić najavio je da se ove godine plažni mobilijar može naplatiti do 17 časova, što su naveli u ugovorima koje su potpisali zakupci kupališta. Uprava za inspekcijske poslove je protekle sedmice primila veliki broj prijava za nepoštovanje takvih uslova, ali i navela da je postojećom zakonskom regulativom definisano da zakupci plaža sami određuju termin naplate mobilijara. Ovom odlukom JPMD želi da jasno stavi do znanja da se potpisani ugovori u svim njegovim djelovima moraju poštovati. K.J.

Muo

Projekcije pokazuju da u je u Herceg Novom na jučerašnji dan odmaralo oko 23.000 turista, čime su turistički poslenici u toj primorskoj opštini izuzetno zadovoljni. Kako je kazao menadžer za razvoj u turističkoj organizaciji tog grada Dalibor Vuković, gostujući u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore, to je pokazatelj da se sezona zahuktava nakon dugog kišnog perioda. „Očekuje se da je 23.000 gostiju brojno stanje u ovom momentu. To je sedam do deset odsto više i

možemo biti zadovoljni sezonom. Brojke su pozitivne“, rekao je on. Što se tiče strukture gostiju, Vuković je precizirao da je u hotelskom smještaju najviše turista iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Poljske i Rusije. S druge strane, u individualnom odnosno privatnom smještaju, najviše je gostiju iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Herceg Novi ove godine želi da stavi naglasak na drugačiju turističku ponudu. Pokušavaju da aktiviraju zaleđe, budući da se grad nalazi ispod plani-

ne Orjen. Kad je u pitanju jedan od najvećih turističkih projekata u Boki, rizort Portonovi u Kumboru, Vuković smatra da će biti „revolucionarni poduhvat ne samo za Herceg Novi, već i za cijelu državu“. „Njegova prva faza biće otvorena 1. avgusta. Ona obuhvata marinu, plaže i neke od poslovnih objekata. Imaćemo nove ugostiteljske objekte, a naredne godine je najavljeno otvaranje hotela One & Only. Herceg Novi se kreće ka elitnom i nautičkom turizmu“, zaključio je on. RTCG

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

JEDINSTVENA TURISTIČKA PONUDA NA JADRANU

Rambova edukacija na solarnom jedrenjaku Nakon nekoliko godina vođenja sezonske škole jedrenja na mikrotoneru Pomidora, jedan od regionalno najpoznatijih muzičara i aktivista za zaštitu životne sredine Rambo Amadeus ima novi program edukacije. Skoro godinu i po trajao je rad na solarnom retro jedrenjaku Boka. Prošlog ljeta postojao je samo reparirani trup, a istovremeno je autor ovog jedinstvenog projekta u regionu dobio novčanu podršku brojnih ljudi da zaokruži svoju priču. Specijalno rađeni djelovi jedrenjaka stizali su proteklih godinu za njegov novi izgled. Konačno, brod je 25. juna krenuo na svoju prvu zvaničnu plovidbu. „Solarni jedrenjak Boka porinut. Korito tipa Cutter, u kombinaciji sa jedriljem Schooner, treba da mu obezbijedi brzu, stabilnu plovidbu. Dvokrilna, profilna kobilica - patent Ivana Edrevič-

Boka na prvom putovanju kog - izvanrednu okretnost, a solarni paneli i elektromotor kojim se pokreće, dovoljnu autonomiju, pa ovaj brod i oficijalno možemo proglasiti prvim ‘zero emision’ na Jadranu, a možda i šire“, napisao je poznati muzičar na društvenim mrežama. Ko se odluči na školski program sa Rambom Ama-

deusom, neće dobiti samo „team building“ za zaposlene u kompaniji ili kurs jedrenja za znatiželjne, već će saznati mnogo toga o Herceg Novom, Boki i svemu onome što je neophodno da jedini fjord na Mediteranu bude sačuvan od negativnih uticaja prije svega ljudi. K.J.

Bolja naplata takse

Jedan od najpoznatijih luksuznih hotela u Crnoj Gori, Regent Porto Montenegro, odlučio je da zamijeni plastične slamke onima od celuloze. U pitanju je kontinuirani proces u svim hotelima ovog ekskluzivnog brenda, kojim namjeravaju da u potpunosti eliminišu plastiku iz ovih objekata. „Ovaj korak u skladu je s odlukom IHG grupacije kojoj pripadamo, a koja je u oktobru prošle godine najavila uklanjanje plastike iz svih 5.400 hotela kojima upravlja“, kazao je generalni menadžer hotela Kaj Dikman. K.J.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

U BUDVI ZADOVOLJNI REZULTATIMA

CELULOZA UMJESTO PLASTIKE

AKTUELNO

Do kraja prošlog mje- predstavlja prihod Naseca, Uprava lokalnih cionalne turističke orjavnih prihoda Opštine ganizacije, a preostaBudva naplatila je skoro lih 80 gradske turističke milion na osnovu bora- organizacije. višne takse, iako je ovo„Planiramo da kontrole u privatnom godišnja sezona počela gore od prethodne. smještaju buVršilac duždu do kraja nosti direkseptemtora ovog bra, dok opštinćemo skog sekhotele tora Pekontar Odžić trokazao je l i s at i tokom za Primorčitave s ke n ov i godine. I ne da im je po ovom osnopored veliBudva vu do sada uplaćekih napredaka u naplati, prono 935.239,83 eura, što je skoro 133.000 eura vi- stor sive zone još je veše nego u istom perio- liki, ali zajedničkim nadu prošle godine. Od tog porima lokalne i državne iznosa, na boravak u pri- turističke inspekcije, truvatnom smještaju odno- dićemo se da je svedemo si se 433.651,1 euro. na minimum“, zaključio Odžić je podsjetio da je Odžić. Primorske novine 20 odsto boravišne takse

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

MENADŽER GLAVNOG GRADA PODGORICE MARJAN JUNČAJ O

Zahvaljujući investitorima Podgorica postaje nova zvijezda na evropskoj mapi

odgorica je nedavno dobila specifičan vodič namijenjen onima koji bi investirali u glavni grad nove članice NATO-a i zemlje najbliže pridruživanju članicama Evropske unije. Nova uprava Glavnog grada ima namjeru da ulagače zainteresuje izuzetno jednostavnom procedurom.

Kako bi privukli što veće interesovanje, menadžer Glavnog grada Podgorice, Marjan Junčaj kaže za Vikend novine da su napravili brošuru o investicionim potencijalima u štampanoj i onlajn formi, a cijelu proceduru za odobravanje projekata sveli na samo četiri koraka. On potcrtava da svaki kapital „traži stabilno i brzo rješenje za ostvarivanje planova“, zbog čega je nova uprava Glavnog grada pojednostavila procedure sa ciljem da privlačenja investitora. „Zato u administrativnom smislu omogućavamo da investitori na jednom mjestu brzo dobiju svu potrebnu podršku. Jer, potrebno je sprovesti niz osmišljenih zajedničkih aktivnosti da bi se u vrlo oštroj globalnoj konkurenciji potencijalnim investitorima nametnuli kao atraktivna i dobra biznis prilika“, zaključuje sagovornik Vikend novina. VN: Glavni grad nedavno je predstavio brošuru o mogućnostima ulaganja u različite sfere života Podgorice i njenih građana. Kome je ona prevashodno namijenjena? Junčaj: Glavni grad Podgorica je grad dinamičnog razvoja sa izuzetnim geografskim položajem, dobro razvijenim saobraćajnicama i predstavlja sko-

ro idealan ambijent za investiranje. Razloge za takvu tvrdnju nalazimo u ukupno stvorenom stabilnom ambijentu, koji je rezultat spoljnopolitičkih napora Vlade kroz ispunjavanja obaveza u sistemu kolektivne bezbjednosti, te procesa pristupanja Evropskoj uniji. Iskreno vjerujemo da naše članstvo u NATO paktu donosi poželjnu stabilnost stranim investitorima, a pozicija Crne Gore kao lidera u procesu pristupanja EU, našu zemlju - a samim tim i teritoriju Podgorice koja je crnogorski centar politike, biznisa i kulture - čini dodatno atraktivnom destinacijom. Prvi put smo kroz jedinstveni dokument predstavili sve investicione potencijale na razumljiv i atraktivan način. On je namijenjen stranim i domaćim investitorima za dva bitna oblika ulaganja. U pitanju su grinfild (greenfield) aktivnosti koje su najpoželjniji vid ulaganja u nove kapacitete, jer donose eksplozivni rast privrede i nova radna mjesta, i braunfild (brownfield) aktivnosti koje podrazumijevaju revitalizaciju napuštenih ili nedovoljno iskorišćenih građevinskih površina i objekata u izuzetno širokom spektru - od energetike do turizma. Sajt koji prati brošuru dostupan je na adresi www.investinpodgorica. com, a u skoroj budućnosti biće aktivna i aplikacija koja će naše ideje učiniti još pristupačnijim i bližim potencijalnim investitorima. Ova prezentacija je primarno namijenjena stranim investitorima, ali i domaći imaju svoje mjesto. U pitanju je prva verzija kroz koju smo uspjeli da identifikujemo trenutno najatraktivnije i najspremnije projekte za investiranje, koji nude povoljnu poslovnu pri-

liku potencijalnom investitoru. Takođe, planiramo da napravimo set manjih verzija prezentacije po industrijskim sektorima, koji će dalje biti distribuirani onlajn biznis kanalima, kao i putem društvenih mreža.

no je sprovesti niz osmišljenih zajedničkih aktivnosti da bi se u vrlo oštroj globalnoj konkurenciji potencijalnim investitorima nametnuli kao atraktivna i dobra biznis prilika.

VN: Na koji način sekretarijati Glavnog grada mogu pomoći potencijalnim investitorima u odluci o ulaganju? Da li želite podjednako i pod istim uslovima da privučete domaće i strane investitore? Junčaj: Investiranje je značajno pojednostavljeno i sastoji se od samo četiri koraka: pisma namjere, razmjene podataka, pregovora odnosno učešća na tenderu, i potpisivanja ugovora. Odgovori gradske uprave, odnosno sekretarijata, na pismo o namjerama koje obično pristiže sa biografijom investitora, kao i dalji koraci do konkretizacije interesovanja i same realizacije najčešće se koordiniraju elektronskim putem. Pisma o namjerama ozbiljnih potencijalnih investitora, uglavnom su naslovljena na gradonačelnika i sa te adrese se delegiraju na odgovarajuće djelove uprave. U određenim slučajevima u pregovore sa potencijalnim investitorom uključeno je više sekretarijata ili gradskih preduzeća. Svaki kapital traži stabilno i brzo rješenje za ostvarivanje svojih planova. Nova gradska uprava, svjesna tih činjenica, želi da pojednostavi sve procedure sa ciljem da privuče investitore koji realizacijom projekata mogu da ubrzaju razvoj grada. Zato u administrativnom smislu omogućavamo investitorima „one-shop-spot“, odnosno jedno mjesto na kome brzo mogu da dobiju svu potrebnu podršku. Jer, potreb-

VN: Kojim principima ste bili rukovođeni prilikom kreiranja novih biznis zona u Podgorici. Šta očekujete od njihovog aktiviranja? Junčaj: Otvaranje novih radnih mjesta jedan je od ključnih razloga aktiviranja biznis zona. Nove

odluke o osnivanju biznis zona biće u skladu sa globalnim trendovima, kako bi se na taj način privukli svi zainteresovani investitori, dok će neke biti na bazi postojećih inicijativa. S obzirom

Marjan Junčaj

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

aktuelno

o PotencijalniM investicijaMa i PlanoviMa za razvoj Investicioni forum – šansa za grad i ulagače

Junčaj za Vikend novine najavljuje izuzetno značajan događaj - Podgorica Investment Forum, koji je planira za jesen ove godine. „Podgorica je ove godine spremna da ugosti međunarodne aktere iz sektora nekretnina, turizma, finansija, investicija, industrije, biznisa i drugih profitabilnih

na to da se grad konstantno širi, u fokusu je i upotpunjavanje nedostajućih sadržaja za bolji kvalitet života koji pruža Podgorica. Biznis zone nude atraktivne povlastice da kroz dugoročni zakup zemljišta projekat bude i finansijski izvodljiv za investitora. VN: Uz dokument o investicionim potencijalima, Podgorica je prošle godine predstavila i koncept razvoja kao prvog budućeg pametnog grada (smart city) u regionu. Na koji način su povezane ideje privlačenja investitora i kreiranja pametnog grada? Junčaj: Razvoj Glavnog grada temeljimo na sinergiji nauke, dobre prakse i biznisa. Vjerujemo da takav spoj, baziran na odgovornoj strategiji koja ima utemeljenje i u evropskim i Vladinim politikama, predstavlja idealan osnov za humanocentričan razvoj čiji je cilj uspostavljanje sinteze između postulata održivog razvoja i razvoja novih tehnologija. Naša vizija Podgorice može se slikovito opisati kao mala velika metropola. U globalnim razmjerima - mala po broju stanovnika, a velika po otvorenosti za nove ideje i inicijative. Metropola - jer posjeduje i

posjedovaće sve sadržaje koje ima svaka metropola u Evropi. Podgorica je dio evropske platforme Grow Smarter koja podrazumijeva da gradovi primjenom pametnih rješenja u oblasti energetike, infrastrukture i transporta odgovore na potrebe građana i smanje negativan uticaj na životnu sredinu, i budu spremni za objedinjenu pametnu, održivu Evropu. Vjerujemo da ćemo u narednom periodu osjetiti konkretne benefite od članstva u tom programu. Svjesni svih izazova razvoja i tendencija ubrzane urbanizacije, želimo da u ovom momentu iskoristimo mogućnosti koje pružaju nove tehnologije i da tako učinimo Podgoricu pametnim gradom. Taj koncept podrazumijeva izuzetnu humanocentričnost u pristupu: želimo da se Podgorica razvija u potpunosti u skladu sa potrebama njenih sadašnjih i budućih stanovnika. Koncept pametnog upravljanja može da doprinese izuzetnom poboljšanju gotovo svih aspekata gradskog života, od saobraćajne do energetske efikasnosti. Želim da istaknem da postoje velika interesovanja stranih investitora da nam u skorijoj budućnosti pomognu u realizaciji takvih

Izgradnjom auto-puta Podgorica postaje jedna od glavnih raskrsnica regiona, kako za proizvode, tako i za ljude od znanja. Dovoljno je stvoriti jedan proizvod ili aplikaciju sa logom „Made in Montenegro“ i - otvaraju se nove mogućnosti.

planova kroz „e-bike sharing“ koncept. U pitanju je potpuno novi servis za građane, baziran na povoljnom rentiranju električnih prevoznih sredstava, a u ovom slučaju - bicikala. Vjerujemo da će realizacijom tog projekta izgrađene biciklističke staze biti u potpunosti iskorištene, što predstavlja konkretan doprinos konceptu mobilnosti na elektronski pogon kao oblika borbe protiv štetnog uticaja klimatskih promjena. Takođe, planiramo da u saradnji sa investitorima postepeno elektrificiramo javni prevoz sa istim ciljem.

VN: Šta su prvi koraci ka transformaciji Podgorice u pametni grad i na koji način će to doprinijeti boljem životu građana? Junčaj: Najistaknutije međunarodne organizacije, poput Evropske investicione banke (EIB), Francuske agencije za izgradnju, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ), nude sadržajne studije koje će identifikovati šanse, ali i izazove kako bi Podgorica postala pametan grad. Cilj pametnih gradova bi trebalo da bude iskorištavanje dobrobiti života u velikim zajednicama, kao i suzbijanja njenih negativnih uticaja na svakog pojedinca kroz upotrebu informaciono-komunikacione tehnologije. Upravo zato je bitno da se ovaj koncept što više razvije i inkorporira u sve sfere rada uprave Glavnog grada. Iza nas su brojni koraci na ovom polju. Pokrenut je pilot projekat uvođenja savremenih tehnologija koje se, između ostalog, odnose na promociju korišćenja solarne energije. Postavljeno je šest „pametnih klupa“ nove generacije, koje kroz instalirane solarne panele akumuliraju sunčevu energiju. Kreirane su mobilna aplikacija i internet platforma „Klik Podgorica“, gdje su objedinjene informacije značajne za građane Podgorice i turiste. Napravljena je i studija „Smart City Podgorica – Razvoj energetski efikasne infrastrukture i servisa“, kao i pa-

Amerikanci zainteresovani za sajamski centar Često se postavlja pitanje da li će Podgorica skoro dobiti nove hotelske kapacitete, naročito one namijenjene poslovnoj klijenteli, uz mogućnost održavanja većih skupova. „Veliki broj stranih investito-

ra, primarno iz Sjedinjenih Američkih Država, ali i drugih djelova svijeta, interesuje se za izgradnju Expo centra sa smještajnim kapacitetom, koji je već predviđen urbanističkim planom. Očekujemo dolazak renomiranih

hotelskih brendova u Podgoricu. Investitori takođe pokazuju veliko interesovanje za nove oblike smještaja, poput koncepta glamuroznog kampovanja – glampinga, koji bi trebalo uskoro da zaživi na Kučkim planina-

ma. On podrazumijeva smještaj u objektima izrađenim od ekomaterijala, koje pružaju izuzetan komfor i u potpunosti su uklopljene u ambijent arhitektonsko-urbanističkim rješenjima“, kazao je Junčaj.

grana. Forum će takođe biti šansa da domaći biznismeni predstave svoje potencijale i to baš u Podgorici. Vjerujemo da je to prvi korak na putu pozicioniranja Podgorice i kao sajamskog grada, što je takođe jedan od naših ciljeva i vizija njegovog razvoja u budućnosti“, istakao je naš sagovornik. metni parkinzi sa senzorima koji putem interaktivnih displeja i mobilne aplikacije obavještavaju korisnike o slobodnim mjestima za parkiranje. Imamo jasnu viziju i precizne planove da implementacijom strategija i studija izvodljivosti „prevedemo“ idejna rješenja u praktična ostvarenja. I sigurni smo da će građani i svi gosti Podgorice biti pozitivno iznenađeni stepenom promjena koji će im život i boravak ovdje učiniti lagodnijim. VN: Na čemu bi trebalo u najvećoj mjeri da se zasniva razvoj Podgorice u narednih pet i deset godina? Junčaj: Kao nova uprava, svakim danom pospješujemo i servise i regulativu, koja će stvoriti pretpostavke da se realizuju projekti koji nedostaju Glavnom gradu, a ujedno i generišu nova radna mjesta čime bi se dostigao poželjan nivo zaposlenosti stanovnika Podgorice. Vjerujemo da će novootvorena radna mjesta tražiti i specifična znanja i vještine koje naši građani imaju, a za uzvrat ponuditi adekvatan novčani stimulans. Izgradnjom auto-puta Podgorica postaje jedna od glavnih raskrsnica regiona, kako za proizvode, tako i za ljude od znanja. Dovoljno je stvoriti jedan proizvod ili aplikaciju sa logom „Made in Montenegro“ i - otvaraju se nove mogućnosti. Podgoricu u budućnosti vidimo kao najdinamičniji centar u regionu i mjesto u kome se primjenjuju nove tehnologije, na kome se realizuju nove investicione ideje bazirane na promišljanju akademske zajednice, kreativaca, biznismena, uprave, stanovnika Glavnog grada. I iskreno vjerujemo da će Podgorica biti nova zvijezda na evropskoj mapi, da se u evropskim vijestima neće spominjati isključivo kao grad sa najvećom temperaturom u ljetnjem periodu. K.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

PREDSJEDNICA PLJEVALJSKOG OSNOVNOG SUDA RADINKA GAČEVIĆ ZA VN:

SUD U PLJEVLJIMA PREUZEO 171 PREDMET IZ BIJELOG POLJA

⌦ Elhana Hamzić

U 2018. godini u Osnovnom sudu u Pljevljima primljeno je ukupno 2002 predmeta svih vrsta. Iz 2017. godine prenijeto je 240 predmeta, tako da je u radu bilo ukupno 2042 predmeta. U 2018. godini iz Osnovnog suda u Bijelom Polju ovom sudu je delegiran 171 parnični predmet, što je doprinijelo povećanju priliva, ali prema riječima predsjednice pljevaljskog suda Radinke Gačević ova ustanova nije bila preopterećena. “Predmeti iz bjelopoljskog suda su delegirani u Pljevlja, jer mi nismo imali dovoljan broj predmeta u prošloj godini, a kod njih je bilo preopterećeno. Pljevaljski sud je preuzeo 171 predmet iz Bijelog Polja da bi se izjednačilo”, kazala je Gačević. Prema njenim riječima, kada su u pitanju parnični predmeti sudije su ispunile normu, ali je krivičnih predmeta bilo manje.

■ SMANJEN BROJ KRIVIČNIH PREDMETA

“Broj krivičnih predmeta je smanjen jer istrage, prema izmjenama zakona, prešle su u tužilaštvo, postoji odloženo gonjenje, priznanje krivice, tako da je broj smanjen. Za ovoliki broj predmeta, računajući i delegirane iz Bijelog Polja, dovoljan je broj sudija”, kazala je Gačević. Prema podacima iz Izvještaja, sudije su prosječno bile opterećene sa po 373,67 pred-

meta, a po sudiji je završeno 321,50 predmeta. “U ovom sudu riješeno je ukupno 1929 predmeta svih vrsta u 2018. godini ili oko 86,13 % ukupnog broja predmeta. U odnosu na priliv riješeno je oko 96,35 %. Ostalo je neriješeno 311 predmeta svih vrsta ili oko 13,80 %. Delegirano je 445 predmeta od čega notaru 443 predmeta, a drugim sudovima 2 predmeta”, navodi se u Izvještaju. U izvještajnom periodu donijeto je ukupno 1448 odluka

I U OVOJ IZVJEŠTAJNOJ GODINI AKTUELAN JE PROBLEM KOJI SE TIČE IZVRŠENJA MJERA BEZBJEDNOSTI OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LIJEČENJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI. ZBOG NEDOSTATKA PROSTORA ZDRAVSTVENE USTANOVE NIJESU PRIMALE LICA PREMA KOJIMA SU IZREČENE OVE MJERE, VEĆ SE ISTA NALAZE NA ČEKANJU

od čega 603 presuda, 837 rješenja, 48 predmeta je završeno poravnanjem, dok su 33 predmeta završena na drugi način. “Po pravnim lijekovima ispitivane su ukupno 352 odluke, od kojih je: 289 potvrđeno, sedam preinačeno, četiri djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto i ukinuto 52 odluke”, stoji u dokumentu. U krivičnoj materiji kvalitet rada u 2018. godini je, prema Izvještaju, poboljšan u odnosu na 2017., dok je u gra-

đanskoj materiji kvalitet lošiji u odnosu na 2017. U parničnim predmetima “P” od 276 odluka koje su bile u postupku po žalbi ukinuto je 12 odluka ili 14,33 %, u predmetima male vrijednosti “P.mal” od 16 odluka koje su bile po žalbi ukinute su četiri odluke ili 25 %, a u vanparničnoj materiji “Rs.” od 28 odluka koje su bile u postupku po žalbi ukinuto je njih osam ili 28,57 %. “U 2017. godini procenat ukinutih odluka iznosio je 6,03 % od ukupnog broja od-

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Izlivanje kanalizacije najveći problem

Poseban problem, kako je istakla u razgovoru za Vikend novine, stvara izlivanje podzemnih voda u podrumsku prostoriju sudske zgrade, koje je prisutno od 1978. godine. “Ovaj problem do sada je ublažavan uz pomoć DOO “Vodovod” i DOO “Čistoća” koji su povremeno vršili crpljenje vode iz podrumskih prostorija. Međutim, u avgustu 2018. ovaj problem je povećan jer je prilikom rekonstrukcije Tršove ulice, u kojoj je smještena zgrada suda, došlo do oštećenja kanalizacione mreže usljed če-

ga je došlo do izlivanja fekalija u podrumske prostorije suda, zbog čega je došlo do obustave rada. Kako se radilo o periodu kada su zaposleni u sudu kolektivno koristili godišnje odmore ova obustava nije se odrazila na ažurnost u radu. DOO “Vodovod” je pokušao da riješi problem saniranjem šahti na kanalizacionoj mreži. Iz podrumskih prostorija su uklonjene fekalije i izvršena dezinfekcija”, pojasnila je Gačević. Međutim, kako je dodala, krajem prošle godine opet je uomateriji, nijesu ispunile godišnju normu iako su im dati u rad svi predmeti male vrijednosti (“P.mal”), vanparnični predmeti (“R”) i predmeti ostavina (“O”). Sudije koje su postupale u građanskoj materiji ostvarili su godišnju normu. Na dan 31.12.2018.godine u ovom sudu nije ostao u radu ni jedan predmet stariji od tri godine (predmeti crvenih omota)”, navodi se u Izvještaju.

Broj krivičnih predmeta je smanjen jer istrage, prema izmjenama zakona, prešle su u tužilaštvo, postoji odloženo gonjenje, priznanje krivice, tako da je broj smanjen. Za ovoliki broj predmeta, ■ ODLUČNA SARADračunajući i delegirane NJA SA CB PLJEVLJA iz Bijelog Polja, izvještajnoj godini ovaj dovoljan je broj sudija sudU nije imao problema u saluka koje su bile u postupku po žalbi. Zbog smanjenog priliva i malog broja krivičnih predmeta u radu dvoje sudija, koji postupaju u krivičnoj

radnji sa zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova-CB Pljevlja, jer su isti blagovremeno izvršavali sve naredbe koje su se odnosile na privođenje lica na glavni pretres ili u zatvorsku ustanovu radi izvršenja kazne zatvora,

čeno izlivanje iz kanalizacione mreže, što ukazuje na nepotpuno i nestručno izvedene radove pri rekonstrukciji kanalizacione mreže u Ulici Tršovoj, a što će i u buduće praviti probleme u radu zaposlenih u sudu. “Sama zgrada je dotrajala, tako da bi trebalo izvršiti rekonstrukciju i adaptaciju iste. Potrebno je zamijeniti stolariju, izvršiti termo izolaciju vanjskih zidova, zamijeniti telefonske, toplovodne i elektro instalacije, na što je ukazivano i u prethodnim izvještajima, a u ovom se ponavlja”, zaključila je Gačević.

AKTUELNO

373

kao i naredbe za raspisivanje potjernica za licima koja se nalaze u bjekstvu. “I u ovoj izvještajnoj godini aktuelan je problem koji se tiče izvršenja mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi. Zbog nedostatka prostora zdravstvene ustanove nijesu primale lica prema kojima su izrečene ove mjere, već se ista nalaze na čekanju”, navodi se u dokumentu. U pljevaljskom Osnovnom sudu nije izvršena jedna odluka iz 2016. godine kojom je izrečena mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi. “Nije bilo problema ni sa sudskim vještacima, jer su se svi određeni vještaci uredno odazivali na pozive suda i blagovremeno sudijama dostavljali nalaze i mišljenja u skladu sa nalozima datim od sudija. U izvještajnoj godini ovaj sud nije imao problema sa korišćenjem PRIS-a, jer je ovaj sistem poboljšan u pogledu brzine i u isti su unijete nove opcije, tako da se većina podataka koji se odnose na rad suda mogu izvući iz ovog sistema”, navodi se u Izvještaju. Podaci unijeti u PRIS u potpunosti se slažu sa podacima iz ručnih upisnika koji se vode kod ovog suda.

PREDMETA U PROSJEKU POJEDINAČNO SU ZADUŽILE SUDIJE OSNOVNOG SUDA U PLJEVLJIMA

■ ZGRADA STARA I DOTRAJALA

Probleme u radu pljevaljskog Osnovnog suda, prema Izvještaju, stvarale su dotrajale telefonske instalacije u sudskoj zgradi, tako da su telefonske linije često bile u prekidu, što je onemogućavalo otpremu i primanje pismena preko fax aparata. “Uslovi rada u sudu, gledano na radni prostor i opremljenost sudnica i ostalih prostorija su zadovoljavajući. Međutim sama sudska zgrada ne pruža optimalne uslove za rad, što je isticano i u izvještajima iz prethodnih godina. Sudska zgrada napravljena je i useljena 1958. godine, tako da je dotrajala. U zgradi ne postoje niti se mogu adaptirati posebne prostorije za saslušanje maloljetnih lica, ni prostorije za smještaj tužilaca, advokata i drugih stranaka, već se kao čekaonica koristi hodnik spratnog dijela zgrade. Nije omogućen pristup invalidnim licima niti se isti, zbog veličine i rasporeda prostorija, može omogućiti u postojećoj zgradi. Lica u invalidskim kolicima mogu prići samo do sudske portirnice, ali ne i do sudskih pisarnica i sudnica”, kazala je predsjednica suda.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

OSNOVNO TUŽILAŠTVO U PODGORICI

Formiran predmet, ispituju objave IN4S-a

VIŠI SUD ODBIO ŽALBU NA RJEŠENJE SUDIJE ZA ISTRAGE

Saša Sinđelić ostaje u ekstradicionom pritvoru Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovanu žalbu branioca svjedoka saradnika u prvostepeno okončanom postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine Saše Sinđelića, na rješenje o određivanju ekstradicionog pritvora. Podsjetimo, početkom sedmice Sinđelić je uhapšen po međunarodnoj potjernici Interpol Zagreb nakon čega mu je sudija za istrage odredio ekstradicioni pritvor. Naime, Hrvatska ga je

potraživala zbog izdržavanja dvadesetjednogodišnje kazne zatvora po tamošnjoj pravosnažnoj presudi za ubistvo i tešku krađu. Sinđelić je, nakon što je uhapšen, podnio zahtjev za azil Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, a taj resor shodno zakonu ima rok od 21 mjesec da odgovori na podnijeti zahtjev. Kako su ranije pisale Dnevne novine, kada se odredi ekstradicioni pritvor kreće postupak - to je neki rok do šest mjese-

Sinđelić ci, a najduže može da se produži i još dva mjeseca. U tom periodu Hrvatska mora da dostavi zamolnicu putem međunarodne pravne pomoći u roku do 40 dana od dana pritvaranja. Potom se saslušavaju državni tužilac, branilac, i sve radnje sprovodi sudija za istragu i dostavlja nadležnom vijeću prvostepenog suda koje donosi rješenje u kojem stoji da li su ili nijesu ispunjeni uslovi za izručenje. No, krajnja odluka je odluka ministra pravde. Bo.B.

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet povodom objava na portalu IN4S o navodnim telefonskim razgovorima nekadašnjeg ambasadora Srbije i Crne Gore u Moskvi, Milana Roćena. Tužilaštvo, kako su saopštili, preduzima sve mjere i radnje u cilju provjere navoda objavljenih na portalu. Nakon utvrđivanja svih relevantnih činijenica, Tužilaštvo će, naglašavaju, u okviru svoje nadležnosti, donijeti odluku i o tome obavijestiti javnost. Konkretno, formiran je predmet povodom tekstova sa sljedećim naslovima: “Ekskluzivno: Deripaska i Roćen oko KAP-a: Pregovori oko “tričavih” tri miliona dolara”, “Ekskluzivno: Lidija Đukanović: Ja branim ovu državu kad mi muž otputuje”, “Ekskluzivno: Đukanović i Roćen: Tajni sastanci sa Deripaskom, sprdanje na račun Karića, ko su Me-

dojevićevi izvori, “ideje” sa tajnih sastanaka” i “Ekskluzivno: DK propituje Roćena kao “malog” od palube i traži mu da pogura ugovor od 170 miliona”. Iz dobro obaviještenih izvora TVCG saznaje da Tužilaštvo ispituje i da li su ostvareni elementi nekog od krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti, a koja se odnose na neovlašćeno snimanje i prisluškivanje visokog državnog funkcionera. Bo.B.

Zgrada ODT-a u Podgorici

Na osnovu čl.134 i čl.135 Zakona stečaju,stečajni upravnik DOO“ALU LINE“ u stečaju, blagovremeno obavještava stečajnog sudiju,sve povjerioce i sva lica koja imaju zalog,pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo,o namjeri prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika i objavljuje

10. O G L A S o javnoj prodaji imovine DOO“ALU LINE“ u stečaju putem prikupljanja pisanih ponuda

Mjesto i adresa na kojoj se nalazi imovina: Mojkovac,Rudarsko naselje,bb Predmet prodaje,detaljan opis imovine i početna cijena: Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika DOO“ALU LINE“ u stečaju koju čine: 1.Poslovna zgrada u privredi,Plan Skica 15 44/45,Potes Mojkovac,i to suteren objekta 259 m2 i prizemlje objekta 605 m2 na kat.parceli 467/17,LN 706 KO Mojkovac.Početna cijena 16.200,00 eura.2. 2. Uređeno građevinsko zemljište površine 3.830 m2,LN 706 KO Mojkovac,kat.parcela 467/17,početna cijena 5.000,00 eura. 3. Trafostanica DTS-10/0,4 1x630 kVA,objekat sa pripadajućim zemljištem na kat.parceli 467/36,LN 706 KO Mojkovac,početna cijena 7.400,00 eura. 4. Oprema fabrike prema popisnim listama,početna cijena 3.400,00 eura. Ukupna najniža cijena za kupovinu oglašene imovine ( zbir najnižih cijena za imovinu pod rednim brojem 1.do 4. ovog oglasa ) iznosi 32.000,00 eura. Način prodaje: Prodaja imovine vrši se jedinstveno u cjelini u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju. Ponude se podnose za kupovinu cjelokupne imovine i za jedinstvenu cijenu,pri čemu ponuda ne može biti niža od pojedinačno ponuđenih cijena za pojedinu imovinu,dakle,ukupna ponuda mora biti veća od zbira minimalno određenih početnih cijena za pojedinačnu imovinu.Ponuđač u ponudi mora navesti ukupno ponuđenu cijenu te ponuđenu cijenu za pojedine dijelove imovine određene pod brojem 1 do 4 ovog oglasa.Ponude se ne mogu podnijeri za kupovinu samo dijela imovine. Uslovi i postupak prodaje: Postupak javnog otvaranja pisanih ponuda će se sprovesti dana 05.08.2019. u 10,30 časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici,kancelarija br.30.Pravo učešća imaju domaća i strana fizička i pravna lica..Zainteresovana lica dužna su da do 02.08.2019.godine do 12,00 časova dostave pisanu ponudu u zapečaćenoj koverti na adresu:PRIVREDNI SUD CRNE GORE,ulica IV Proleterske br.2,neposredno na arhivi suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom,sa naznakom St.br.583/17 „PRIJAVA NA OGLAS ZA UČEŠĆE U POSTUPKU PRODAJE IMOVINE DOO“ALU LINE“ U STEČAJU“ – NE OTVARAJ,koja mora da sadrži sve identifikacione podatke za pravno ili fizičko lice koje će učestvovati u postupku prodaje, uz dokaz o uplati depozita u iznosu od 3.200,00 eura na žiro račun: DOO“ALU LINE“ u stečaju broj 510-96132-25 kod CKB banke. Izbor ponuđača:Ponuđač koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu biće tretiran kao najpovoljniji ponuđač.Neblagovremene i neuredne prijave neće se razmatrati. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača i proglašenju kupca: Odluku će donijeti stečajni upravnik u roku od 8 dana od dana sprovedenog postupka otvaranja ponuda o čemu će obavijestiti ponuđača/e i stečajnog sudiju. Ugovor o kuporodaji: Proglašeni kupac je dužan da najkasnije u roku od 2o dana po proglašenju isplati kupovnu cijenu u koju se uračunava vrijednost uplaćenog depozita,kao i da pristupi zaključenju posebnog kupoprodajnog ugovora. Sve troškove nastale u vezi kupopodaje snosi kupac. Povraćaj depozita: Učesnicima u postupku prodaje koji nijesu proglašeni kupcem izvršiće se povraćaj depozita u roku od 3 dana o dana proglašenja kupca. Stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca i da zbog toga ne snosi posledice,što znači da ponuda učesnika u postupku prodaje ne obavezuje. Razgledanje imovine stečajnog dužnika omogućeno je radnim danima u vremenu od 08 – 15 sati. Bliže informacije o uslovima i predmetu prodaje mogu se dobiti na telefon :+382 67 301 881.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE računara, računarske opreme za krajnje korisnike i rezervnih djelova za računarsku opremu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 140.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-5433/19-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 03.07.2019. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon +382 20 020 483 270, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Velje brdo bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Oprema za ishranu i napajanje živine, ukupne procijenjene vrijednosti 17.000,00 € sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj Z-RJN 44/19-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 05.07.2019. godine. Lice za davanje informacija Valentina Perović, telefon 020/241-183, e-mail: tina.perovic@ziks.me

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

aktuelno

sudija za istragu višeg suda u podgorici odlučio:

Nišavići i Ljumović u pritvoru do 30 daNa

Zgrada Višeg suda u Podgorici

Advokatici Mirjani Camović - Nišavić, njenom suprugu Milanu Nišaviću kao i Lazaru Ljumoviću, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Podgorici određen je pritvor do 30 dana zbog krvičnog djela kriminalno udruživanje i prevaru. Nišavići i Ljumović uhapšeni su u srijedu, u akciji Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da su htjeli da prevare jednog od organizatora kriminal-

ne grupe uhapšenog u akciji “Klap” Ivana Vukovića. Naime, njih su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva lišili slobode pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije i prevara u produženom trajanju. Sumnja se da su njih troje od porodice Vukovića zahtijevali 50.000 eura kako bi omogućili da prođe sa

blažom kaznom u postupku koji se vodi protiv njega. Prije nego li su uhapšeni uspjeli su da od porodice osumnjičenog uzmu 5.000 eura. Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su početkom maja, u predmetu kodnog naziva „Klap“, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapsili 16 osoba zbog sumnje da su utajom poreza oštetili državni budžet za više od pet miliona eura. Bo.B.

sporazuM našeg i ukrajinskog forenzičkog centra

Saradnja u otkrivanju međunarodnog kriminala Crnogorski i ukrajinski forenzički centri sarađivaće u otkrivanju kriminala, posebno međunarodnog prekograničnog kriminala, saopšteno je juče iz Uprave policije. Naime, načelnik Forenzičkog centra Uprave policije Aleksandar Ivanović je sa zamjenikom direktora Forenzičkog instituta iz Harkova Aleksandrom Sviderskim potpisao Sporazum o saradnji Forenzičkog centra Uprave policije Crne Gore sa Forenzičkim institutom Ministarstva pravde Ukrajine iz Harkova. Ivanović i Sviderski su nakon potpisivanja Sporazuma obišli sve linije rada Forenzičkog centra

Ivanović i Sviderski

sa ciljem prezentovanja i upoznavanja kadrovskih i tehničkih potencijala i mogućnosti Forenzičkog centra Uprave policije. “Rukovodioci grupa našeg Forenzičkog centra i članovi delegacije iz Ukrajine su održali sastanak na kojem su zaključili da će razmjene iskustava iz oblasti forenzičkih analiziranja, ispitivanja i vještačenja biti intenzivirane. Osim toga, dogovoreno je da u narednom periodu budu realizovane razmjene stručnjaka radi upoznavanja sa tehnologijama rada iz oblasti forenzike sa posebnim akcentom na obuke iz oblasti kompjuterske forenzi-

ke i naprednih obuka iz oblasti balistike, ispitivanja eksploziva i mehanoskopije kao i iz oblasti DNK ispitivanja, daktiloskopije, forenzičke analitike i kontrole kvaliteta”, saopšteno je iz policije. Kao značajan aspekt buduće saradnje, kako se dodaje, istaknuta je potreba za sprovođenjem zajedničkih naučnih istraživanja kao i razmjenom informacija i materijala iz oblasti razvoja, novih metoda, tehnika i literature iz oblasti forenzike. Oba centra su članovi ENFSI što znači da se forenzička ispitivanja i analize izvršene u jednoj priznaju u drugoj državi. R.C.H.

Sa sastanka u Poznanju

Ministar nuhodžić u poznanju:

jačamo stratešku i operativnu policijsku saradnju sa Njemačkom Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić i državni sekretar Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke Marko Vandervic saglasili su se na sastanku u Poznanju da pojačaju stratešku i operativnu policijsku saradnju dvaju ministarstava sa ciljem suprotstavljanja globalnim bezbjednosnim izazovima. Ocijenjeno je da je MUP Crne Gore ostvario značajne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala te da je Crna Gora važan partner SR Njemačkoj. “Crna Gora je postigla dobre rezultate na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a to ujedno doprinosi i većoj sigurnosti i bezbjednosti ne samo u regionu Zapadnog Balkana, već i u Evropi. Prepoznajemo napore koje ulažete u borbi protiv teškog i organizovanog krimina-

la i, s tim u vezi, spremni smo da još intenzivnije sarađujemo sa crnogorskom policijom”, saopštio je Vandervic. Ministar Nuhodžić je ukazao na snažnu posvećenost MUP-a Crne Gore i drugih organa za sprovođenje zakona borbi protiv ilegalnih migracija, kriminala i terorizma “Zadovoljstvo nam je što su naši njemački partneri prepoznali naše napore i profesionalan rad MUP-a i Uprave policije Crne Gore. Crna Gora kao naredna članica Evropske unije već se dokazala kao pouzdan i odgovoran partner. Sastanci poput ovoga korisni su kako bismo još bliže definisali naše naredne oblike saradnje i nastavili da usvajamo najnovije tehnologije i znanja po ugledu na najrazvijenije evropske zemlje”, rekao je ministar Nuhodžić na sastanku. R.C.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

NA VEOMA VISOKIM TEMPERATURAMA NEOPHODNE D

Dug boravak na vru

⌦ Jelena Vađon Đurišić

kstremno visoke temperature vazduha meteorolozi u Crnoj Gori najavljuju i narednih dana kada će živa u termometru biti blizu 40 podioka Celzijusove skale. Zato, ljekari upozoravaju na oprez, jer pretjerano izlaganje visokim temperaturama može ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi.

Produženo ili intenzivno izlaganje visokim temperaturama, objašnjava za Vikend novine specijalista porodične medicine dr Milena Cojić-Rovčanin, može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje, pa čak i do smrti. “Ljudsko tijelo tokom izlaganja visokim temperaturama pokušava da održi normalnu tjelesnu temperaturu znojenjem, ali nekada to nije dovoljno naročito ako je prisutna visoka vlažnost vazduha. Kada se to desi mogu se javiti: iscrpljenost vrućinom, toplotni grčevi, osip i toplotni udar”, kazala je Cojić- Rovčanin. Iscrpljenost, odnosno sunčanica, kako je objasnila, nastaje kada tijelo znojenjem izgubi veliku količinu tečnosti i soli naročito tokom teškog fizičkog rada ili vježbanja na velikim vrućinama. “Gubitak tečnosti dovodi do problema sa cirkulacijom i moždanim funkcijama. Ako uz to dođe do gubitka kalijuma i magnezijuma javljaju se iznenadni jaki grčevi u nogama i rukama što je takođe jedna od posljedica izlaganja tijela visokim temperaturama”, pojasnila je Cojić- Rovčanin. Osipi, dodaje, nastaju usljed iritacije kože zbog preobilnog znojenja i najčešće se javljaju kod male djece uglavnom na vratu, ispod grudi, na preponama. “Toplotni udar spada u najozbiljniju posljedicu izlaganja tijela visokim temperaturama koja može dovesti i do smrtnog ishoda. Uglavnom se javlja kao nastavak tegoba poslije iscrpljenosti i toplotnih grčeva, ali se može javiti i bez prethodnog upozorenja. Tada, dio mozga koji je zadužen za regulaciju tjelesne temperature ne funkcioniše kako treba tako da tjelesna temperatura raste i do 41 C”, upozorila je

Cojić-Rovčanin. Tada se, dodaje, mogu javiti delirijum, konvulzije, koma, a ako stanje potraje mogu se javiti i trajnja oštećenja nervnog sistema. “U ovakvoj situaciji organizam se brani sistemskom reakcijom koja može dovesti do stanja šoka zato je neophodno zatražiti pomoć ljekara. Simptomi su vrtoglavica, žeđ, slabost, prestanak znojenja, suva i crvena koža, slab i ubrzan puls”, objasnila je Cojić-Rovčanin.

■ NAJUGROŽENIJI DJECA, STARI I HRONIČARI

Najugroženije grupe ljudi su, kako je rekla, djeca, stariji i pacijenti sa hroničnim bolestima zbog čega je potrebno posebno obratiti pažnju na njih i zaštiti ih koliko je moguće. “U danima kada je temperatura visoka savjetuje se da se djeca izvode u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima. Ne treba ih utopljavati, ali je važno da uzimaju dovoljno tečnosti”, savjetovala je Cojić-Rovčanin. Starije ljude je, kaže, potrebno redovno obilaziti naročito ako su slabije pokretni i borave u prostorijama koje nisu klimatizovane. “Pacijenti koji pate od hroničnih bolesti često uzimaju lijekove koji mogu pogoršati uticaj toplote na organizam ili je zbog svog hroničnog stanja oslabljen adekvatan odgovor organizma na vrućinu. U ovu grupu spadaju srčani bolesnici, pacijenti sa mentalnim oboljenjima, gojazni i oni koji imaju problema sa cirkulacijom”, pojasnila je Cojić-Rovčanin. Ona objašnjava da je ljeti, prilikom izlaganja organizma visokim temperaturama, srce pod velikim op-

“Ljudsko tijeLo tokom izLaganja visokim temperaturama pokušava da održi normaLnu tjeLesnu temperaturu znojenjem, aLi nekada to nije dovoLjno naročito ako je prisutna visoka vLažnost vazduha. kada se to desi mogu se javiti: iscrpLjenost vrućinom, topLotni grčevi, osip i topLotni udar

terećenjem jer mora da radi znatno brže i jače kako bi pumpalo krv na površinu kože i na taj način pomoglo u rashlađivanju tijela. “Za ljude koji već imaju srčane bolesti ove promjene mogu preopteretiti srce i rezultovati srčanim udarom”, upozorila je Cojić-Rovčanin i istakla da uzimanje lijekova kao što su beta blokatori i diuretici u kombinaciji sa velikim vrućinama dovode organizam u situaciju da brže gubi tečnost i ometa sposobnost srca da se prilagodi spoljnim temperaturnim

uslovima. Zato je, kako kaže, jako bitno da pacijenti koji su u riziku budu pod kontrolom ljekara i prate sva uputstva kako bi se zaštitili od mogućih posljedica po zdravlje. “Ovakvim pacijentima se savjetuje da se uzdrže od zahtjevnijih fizičkih aktivnosti dok vrućine ne prođu, da borave u rashlađenim prostorijama, da uzimaju dovoljno tečnosti i jedu laganu hranu”, kazala je Cojić-Rovčanin. Ona naglašava da se sve posljedice po zdravlje, koje nastaju usljed visokih tem-

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

aktuelno

DODATNE MJERE PREVENCIJE, LJEKARI UPOZORAVAJU:

Foto:Vedran Ilic

ućini može biti koban peratura, mogu prevenirati. “Potrebno je da boravite u rashlađenim prostorijama, uzimate dovoljno nealkoholne tečnosti bez obzira da li ste žedni ili ne i bez obzira na nivo fizičke aktivnosti, nosite laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala, ukoliko morate da izađete napolje planirajte da to bude u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima, jedite laganu hranu, jer varenje masne, začinjene “teške” hrane će proizvesti dodatnu toplotu u našem organizmu”, savjetuje Cojić- Rovčanin. Ukoliko se usljed izlaganja velikim vrućinama jave iscrpljenost, grčevi, toplotni udar potrebno je, kaže, smjestiti osobu u rashlađenu i zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. “Postepeno je rashlađivati laganim polivanjem vodom i hladnim oblogama koji se stavljaju na potiljak i glavu. Potrebno je kontrolisati tjelesnu temperaturu i pacijenta rashlađivati sve dok temperatura ne dođe na normalne vrijednosti. Osobi koju je

pogodila sunčanica treba davati hladne napitke (ne kafu i alkohol), ukoliko se javi poremećaj ili gubitak svijesti obavezno zatražiti ljekarsku pomoć”, naglasila je Cojić-Rovčanin.

Potrebno je da boravite u rashlađenim prostorijama, uzimate dovoljno nealkoholne tečnosti bez obzira da li ste žedni ili ne i bez obzira na nivo fizičke aktivnosti, nosite laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala, ukoliko morate da izađete napolje planirajte da to bude u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima, jedite laganu hranu, jer varenje masne, začinjene “teške” hrane će proizvesti dodatnu toplotu u našem organizmu

■ IZBJEGAVATI

BORAVAK NAPOLJU OD 11 DO 17 SATI

Sunce i boravak napolju treba izbjegavati od 11 do 17 sati, a ukoliko smo primorani da se izložimo vrućini neohodno je, kaže, nositi kačket ili šešir sa obodom koji će dobro zaštititi glavu od vrućine, nositi odjeću od prirodnih materijala što svjetlije boje, prethodno dobro hidrirati organizam i ne izlaziti napolje bez flašice sa vodom. “Ishrana bi trebalo da bude uravnotežena bogata vitaminima i mineralima. Trudite se da tokom kretanja koristite najkraću moguću putanju i hladovinu. Ukoliko idete kolima koja su prethodno stajala na suncu, prije polaska potrebno je Foto: Mirko Savović

otvoriti vrata da se vazduh izmijeni. Nakon što sjednete u auto i uključite klimu, počnite da vozite sa otvorenim prozorima nekoliko sekundi, jer klima neće odmah početi da proizvodi hladan vazduh. Nakon što osjetite da klima hladi zatvorite prozore”, savjetovala je Cojić-Rovčanin. Sa tropskim danima stigle su i tropske noći tokom kojih ne stižemo da se odmorimo i napunimo baterija za novi dan. “Istraživanja su pokazala da kada je temperature tokom noći visočija od idealne potrebno je mnogo više vremena da se uspavamo, a san bude lošijeg kvaliteta. Da bismo osigurali kvalitetan san potrebno je preko dana zamračiti sobe u kojima se spava. Prozore otvoriti tek u kasnim večernjim časovima. Prije spavanja korisno je istuširati se i na taj način rashladiti organizam. Tokom noći isključiti sve elektronske uređaje koji mogu proizvoditi toplotu i ukoliko je potrebno staviti vlažne čaršave na prozor”, zaključila je Cojić-Rovčanin. Toplotni udar spada u najozbiljniju posljedicu izlaganja tijela visokim temperaturama koja može dovesti i do smrtnog ishoda

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Predaja dokumenata za drugi uPisni rok na univerzitetu Crne gore je 9. jula

Medicinski popunjen u prvom roku, na Ekonomskom preostalo sedam mjesta Na svim studijskim programima na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, sva mjesta su popunjena u prvom upisnom roku, kazala je prodekanica za nastavu Medicinskog fakulteta UCG Aleksandra Vuksanović-Božarić. Ona je dodala da je u skladu sa očekivanim, interesovanje za upis na Medicinski fakultet u I upsinom roku bilo ogromno, za sve studijske programe - Medicina, Stomatologija, Farmacija, Visoka medicinska škola u Beranama i Primijenjena fizioterapija u Igalu. “Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore upisuju najbolji đaci sa završenim srednješkolskim obrazovanjem. Za upis na Medicinski fakultet, na svim studijskim programima sa diplomom Luča 1 prijavilo se 83 kandidata, sa diplomom Luča 2 prijavilo se 63 učenika. Najveće interesovanje je za studijske

Na Mašinskom ima mjesta za drugi rok

Dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Igor Vušanović navodi da je upis u prvom roku na ovom fakultetu za 66 % bolji nego prethodne godine, na oba studijska programa, Mašinstvu i Drumskom saobraćaju. Upis se završava danas, a sadašnja statistika ukazuje da će na oba programa biti slobodnih mjesta u drugom roku.

Arhitektonski takođe popunjen u prvom roku, razmatra se mogućnost proširenja liste programe Medicina, Farmacija i Stomatologija”, saopštila je ona. Vuksanović-Božarić je istakla da je veliko interesovanje najboljih učenika reprezent statusa Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u obrazovnom procesu viso-

koškolskih instutucija u Crnoj Gori. Na Ekonomskom fakultetu ostalo je samo sedam upražnjenih mjesta u prvom roku, na osnovnim akademskim studijama Ekonomija, saopštila je prodekanica za nastavu Ekonomskog fakulteta Zdenka Dragašević.

“Tradicionalno među maturantima vlada veliko interesovanje za Ekonomski fakultet što je potvrđeno i ove godine”, saopštila je Dragašević utiske o upisu koji se završava danas, do 16.00 sati. Ove godine na Ekonomskom fakultetu UCG je bi-

lo ukupno 390 mjesta i to na Ekonomiji 240 mjesta, na Menadžmentu 100 mjesta, a u Bijelom Polju 50 mjesta. Od toga popunjeno je 233 mjesta na Ekonomiji, 100 mjesta na Menadžmentu i 51 mjesto na Osnovnim primijenjenim studijama u Bijelom Polju. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

aktuelno

23 Foto: Vedran Ilić

ZAKLJUČCI NACIONALNOG SAVJETA ZA SREDNJE OBRAZOVANJE

AnAlizirAće reformu i sAgledAti stAtus istorije i geogrAfije

Preispitati metodologiju za izradu obrazovnih programa i napraviti analizu reformskih rješenja u obrazovnom sistemu na svim nivoima, što podrazumijeva i analizu programa istorije, geografije i sociologije, za sljedeću školsku godinu, neki su od zaključaka sa jučerašnje sjednice Nacionalnog savjeta za srednje škole. Takođe, dogovoreno je da se istorija i geografija predlože u I razredu srednjih stručnih škola, pa ako ih učenici ne izaberu u prvom da im se omogući da ih biraju u II razredu, što nije bilo predviđeno do sada, kao i da se smanji broj ponuđenih izbornih predmeta. Iz Ministarstva prosvjete su kaza-

li da je atmosfera bila konstruktivna, da su za ovu školsku godinu programi prošli, ali da su se dogovorili, pored ostalog, da se zajednički sagleda status istorije i geografije u obrazovnom sistemu. Predsjednik podgoričkog Sindikata prosvjete Slobodan Savović zadovoljan je ishodom sastanka, navodeći da su programi usvojeni kako ne bi blokirali školsku godinu, ali da će od septembra predstavnici Udruženja nastavnika društvenih nauka, Ministarstva, Akamedije nauka i umjetnosti napraviti analizu reformskih rješenja. Podsjetimo, profesori istorije i geografije, zatražili su od Nacionalnog savjeta za obrazovanje da na sljede-

ćoj sjednici donesu odluku, odnosno da preispitaju ranije usvojenu metodolo-

Predsjednik podgoričkog Sindikata prosvjete Slobodan Savović zadovoljan je ishodom sastanka, navodeći da su programi usvojeni kako ne bi blokirali školsku godinu, ali da će od septembra predstavnici Udruženja nastavnika društvenih nauka, Ministarstva, Akamedije nauka i umjetnosti napraviti analizu reformskih rješenja.

giji za izradu programa za srednje stručno obrazovanje. U zahtjevu, koji je potpisalo 38 profesora, navodi se da očekuju od Nacionalnog savjeta za obrazovanje da naloži Ministarstvu prosvjete izradu sveobuhvatne stručne analize reformskih rješenja nastave u osnovnim školama. U Centru za stručno obrazovanje objasnili su da pet osnovnih opšteobrazovnih

predmeta crnogorski, matematika, strani jezik, informatika i fizičko ostaju u bukvalno svim programima, a da pored njih svi imaju kao obavezan još jedan od predmeta društvene grupe. Ostali se raspoređuju u skladu sa osnovnom oblašću smjera. Takođe, poručuju da nijedan profesor neće ostati bez posla, ali ni norme časova koja će se moći nadoknađivati. Bo.P.

mINISTARSTVO NAUKE OBJAVILO

mONSTAT

za naknade socijalne Konkurs za inovativne zaštite 724 miliona projekte od 700.000 eura

Za naknade socijalne zaštite u 2017. godini izdvojeno je oko 724 miliona eura, što predstavlja 97 odsto od ukupnih troškova za socijalnu zaštitu, podaci su Monstata. Statističari su saopštili da je godinu ranije, odnosno 2016, taj iznos bio oko 719 miliona eura, što je iznosilo 97,2 odsto od ukupnih troškova za socijalnu zaštitu. “Prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udio u ukupnim troškovima za naknade socijalne zaštite imali su troškovi za starost, i to u 2017. godini oko 277 miliona (39,5%), a u 2016. oko 285 miliona eura (38,6%)”, navodi se u Izvještaju o socijalnoj zaštiti za 2016. i 2017. godinu. Za bolest, odnosno zdravstvenu zaštitu, tokom 2017. godine izdvojeno je oko 201 milion eura, a godinu ranije, odnosno 2016. na tu stavku utrošeno je oko 188,8 miliona eura.

Udio troškova socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu Crne Gore u 2017. godini iznosio je, kako se ističe, 17.4 što je smanjenje za 1,3 procentna poena u odnosu na 2016. godinu “Prema vrsti socijalnih naknada u različitim funkcijama socijalne zaštite u Crnoj Gori, najveći udio su imale novčane naknade u obje godine, i to u 2016. godini 72,4%, dok je u 2017. godini taj procenat iznosio 70,5%. U odnosu na ukupan iznos izdvojenih naknada prema funkcijama, udio ukupnih troškova za socijalne naknade koje se dodjeljuju bez provjere materijalnog stanja u 2016. i u 2017. godini iznosio je 97,3%. Najveći udio socijalnih naknada koje se dodjeljuju bez provjere materijalnog stanja u 2016. i u 2017. godini se odnosio na funkcije bolest/zdravstvena zaštita, invaliditet i nezaposlenost”, piše u izvještaju. D.R.

Zbog pozitivnih efekata prošlogodišnjeg Programa za dodjelu grantova za inovativne projekte 2018-2020 u smislu podsticanja novih zapošljavanja u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija, unapređenja uspostavljanja partnerstava nauka-privreda, te širih partnerstava aktera u sistemu inovacija, ali i podsticanja strateški prioritetnih oblasti razvoja, Ministarstvo nauke juče je objavilo novi Konkurs. Opredijeljeno je 700.000 eura za sufinansiranje inovativnih projekata iz prioritetnih oblasti S3 pametne specijalizacije za mala, srednja i velika preduzeća i naučne institucije. Vrijednost sufinansiranja po projektu iznosi do 100.000 eura za period od dvije godine. Predmet Konkursa je dodjela grantova za inovativne projekte, koji su u skladu sa prioritetim oblastima utvrđenim u Strategiji pametne specijalizacije (20192024) i to: Održiva poljopri-

vreda i lanac vrijednosti hrane; Energija i održiva životna sredina; Održivi i zdravstveni turizam i Informaciono-komunikacione tehnologije kao horizontalni sektor. “Kroz ovaj Konkurs želimo da utičemo na jačanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća kroz sufinansiranje razvoja inovativnih tržišno-orijentisanih proizvoda, usluga i tehnologija, koji imaju veliki potencijal za komercijalizaciju i tržišnu primjenu; pružimo podršku prenosu inovativnih ideja iz na-

učnoistraživačkih ustanova na tržište, kroz saradnju sa partnerima iz privrede ili kroz otvaranje novih preduzeća/spin-off kompanija u Crnoj Gori; i doprinesemo jačanju ljudskih resursa i kreiranju novih radnih mjesta. S tim u vezi troškovi zapošljavanja visokokvalifikovanog kadra na puno radno vrijeme tokom trajanja projekta biće finansirani u punom iznosu (100 odsto)”, saopšteno je iz Ministarstva nauke. Konkurs će biti otvoren do sredine septembra. R.D.

AKTUELNO

ODBOR LPCG PODNIO PREDLOG SAVJETU ZA DAVANJE PREDLOGA NAZIVA NASELJA

Da ulica nosi ime mitropolita CPC Antonija Abramovića

Odbor LPCG Glavnog grada ca kralja Nikole, narodnom Podgorica juče je podnio predvoljom, izabran za duhovnog log Savjetu za davanje predlopoglavara obnovljene CPC. Taj ga naziva naselja, ulica i trgočin označio je nastavak rada va da jedna od neimenovaCPC, koja je nasilno ukinunih ulica u Podogrici dobije ta dekretom Aleksandra Kaime mitropolita Crnogorske rađorđevića 30. avgusta 1920. pravoslavna crkve Antonija godine. Abramovića. Ulica bi nosila “Ukidanje CPC je izvršeno naziv Ulica mitropolita Antoprotivno volji naroda, sveštennija Abramovića. stva, vlasti crnogorske, Ustava U saopštenu LSCG se Svetoga Sinoda i Ustava Knjaževine Crnavodi da je mitropolit bio prvi mitropone Gore. To je bila prirodlit obnovljene Crna posljenogorske pradica nezavoslavne crkve i istinski pamćenog duhovnik i veukidanja crnogorliki čovjek, te da da bi Glavske države, nacije i sveni grad makar i kroz naziv jedne ga crnogorskog. Danas ulice trebao da sajedan vijek kačuva sjećanja na pr- Jovan Rabrenović vog mitropolita obnovsnije, na simboličan ljene Crnogorske pravoslavnačin davanjem imena ulici ne crkve. koja će nositi ime mitropolita Pored ostalog, u saopštenju Crnogorske pravoslavne crkve se navodi da je na Lučindan Antonija Abramovića odaje1993. godine, na dan crnogormo priznanje i počast velikoj skog svetitelja i utemeljivača žrtvi ovoga čovjeka, svih Crmoderne crnogorske države nogoraca i Crnogorske pravoSvetog Petra Cetinjskog, arhislavne crkve”, navodi se u samandrit Antonije na Crnogoropštenju, koje potpisuje Jovan skom saboru na Cetinju, u orRabrenović, odbornik u Skupganizaciji Odbora za obnovu štini Glavnog grada Podgoriautokefalne Crnogorske praca i Predśednik Odbora LPCG voslavne crkve, ispred dvorGlavnog grada-Podgorica.

PLJEVLJA

Ćehotina bijela kao mlijeko

foto: cdm.me

Rijeka Ćehotina nizvodno od TE “Pljevlja” od juče ujutro je potpuno bijela kao mlijeko, piše PV Informer, a prenosi CdM. Iz ribolovnog društva “Lipljen” iz Pljevalja je saopšteno da je nastao veliki pomor ribe i da je šteta neprocjenjiva. Na cjevovodu jalovišta TE “Pljevlja” je otvoren ventil i puštene hemikalije, pepeo i šljaka u Vezičnicu, a iz Vezičnice otrovni materijal je otišao

direktno nizvodno u rijeku Ćehotinu. Iz ekološkog društva “Breznica” saopštavaju da je “primjetan i viši vodostaj Ćehotine jer su iz TE “Pljevlja” vjerovatno pustili više vode sa brane Otilovići kojom upravljaju, sa namjerom da se tako brže otarase otpada”. Vaso Knežević iz ribolovnog društva “Lipljen” iz Pljevalja je saopštio da je nastao veliki pomor ribe i da je šteta neprocjenjiva. Kako je rekao, uzeti su uzorci vode i uginule ribe. Obaviješteno je Ministarstvo poljoprivrede, kao i inspektor za vode koji je na putu za Pljevlja. Uzorke ribe i vode je uzela i inspekcija za poljoprivredu.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

TIVAT: NOVLJANKA OTVORILA POMORSKU LINIJU ZA ONE KOJI BI DA IZBJEGNU GUŽVE NA DRUMU

VOZE PUTNIKE SA AERODROMA DO NOVOG ZA 20 MINUTA Nataša Bajat koja od 1997. godine živi i radi u Njujorku, posljednjih godina, kako kaže, ljeta provodi kuci u Novom, a prošle sedmice je započela biznis uspostavljajući morsku liniju na relaciji Herceg Novi - Tivat, koju gliserom prelaze za 20 minuta. Naime, ona je vlasnica hercegnovske firme „Montenegro Boat charter“ kroz koju je pokrenula ovu zanimljivu ponudu. „S obzirom da često putujem nije bilo teško doći na ovu ideju. Uvijek sam, kad bi sletjela na tivatski aerodrom, razmišljala kako bi bilo lijepo morem doći do Novog i evo ta želja mi se i ostvarila“, kaže Nataša. Trenutno je u funkciji jedno plovilo Sea Ray 240 Sundeck- „The Wizard“, kapaciteta 10 mjesta, a od naredne sedmice uključiće se još jed-

no sa sedam sjedišta čime je ruta pokrivena na svakih sat vremena u oba pravca. Polasci su na svaki neparni sat iz Herceg Novog, a sa aerodroma na parni. Prvi polazak iz Herceg Novog je u sedam, odnosno sa Aerodroma Tivat u 8 sati ujutru. Neophone su rezervacije, koje primaju putem Vibera, WhatsApp kako bi mogli da se jave i putnici i gosti iz inostranstva. „Akcenat je na prevozu putnika i turista do aerodroma s ciljem da se izbjegnu saobraćajne gužve od Herceg Novog do Tivta, ali stajemo i vršimo prevoz na svim lokacijama po zahtjevima putnika, uključujući i tivatski zaliv, Krašiće, Krtole, kompletnu lijevu i desnu strana zaliva do Igala, kao i Rose i Njivice. Po zahtjevima otvoreni smo da uključimo i Perast, odnosno taj dio kotorskog zaliva, obja-

snila je vlasnica firme i istakla da, zahvaljujući društvenim mrežama, već imaju upate i rezervacije. Karta u jednom pravcu iznosi 19 eura, ali planiraju i popuste za povratne karte, kao i povoljnosti za stalne putnike i goste. Bajat je naglasila da su otvoreni i za turiste putnike koji ne idu na aerodrom nego žele da dođu u Tivat ili iz Tivta u Herceg Novi. Mulo gdje plovilo pristaje, dovozeći odnosno primajući putnike je 350 metara udaljeno od aerodroma, odnosno četiri-peta minuta šetnje od aerodromskog terminala do restorana Marina, a dogovorena je i saradnja sa taksistima, opcija Car pool. „Ova sezona je pilot projekat kako bi se uvjerili kako će sve to da funkcioniše i bilo bi lijepo da u zalivu zaživi plov-

KUD TEKSTILAC OBILJ

Za uspjeh zas

KUD “Tekstilac”

Bjelopoljsko Kulturno umjetničko društvo ”Tekstilac” obilježilo je 55 rođendan velelepnim koncertom u sportskom centru “Nikoljac”. Predsjednik KUD-a Tomislav Timotijević kazao je da je kulturno-umjetničko društvo dokaz da je ljepotom pjesme i igre moguće pobijediti prolaznost, smanjiti unutrašnju tjeskobu i širiti vidike za radost, sreću i optimizam i zahvalio se svima koji su dali doprinos da “Tekstilac” postane

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

AKTUELNO

20. DŽIP RELI ¹ MONTENEGRO TROPHYª KRENUO IZ NIKŠIĆA

DŽIPADŽIJE KRENULE U NOVU AVANTURU

ni prevoz. Ne moraju biti velike cijene jer se sve to može lijepo upakovati i na taj način da oslobodimo drumski saobraćaj“, objasnila je Bajat. Firma trenutno broji pet zaposlenih, ženskog i muškog kapetana, hostesu koja na aerodromu dočekuje putnike i upućuje ih prema mulu ako žele da stignu šetnjom, kao i dva mornara. Bajat je u Njujork otišla sa razmjenom studenata iz Novog Sada gdje je studirala filozofiju. Šesnaest godina je bila u turizmu, radeći za jednu svjetsku korporaciju restorana i hotelijera gdje je ostala konsultant, sada je u nekretninama, a onim zašto se školovala nije se bavila. „Međutim, filozofija je u svakom segmentu našeg života: filozofija turizma, pomorstva, nekretnina..., tako da se to sve negdje složilo i sklopilo

kockice“, kaže Nataša koja od 2000. godine upravlja i plovilima jer je to, naglašava, njena ljubav i pasija od malena. „Voljela bih da što duže ostanem uz tu priču jer onaj ko je odrastao na moru ne može da živi bez mora i turizma, a Njujork je jedna betonska džungla koja je predinamična i prebrza. Ima naravno svoje čari i obožavam ga jer sam tamo više od pola života, a posljednjih nekoliko godina sam kao frilenser u nekretninama, radim za jednu agenciju. Taj način rada mi omogućava da se organizujem, tako da sam veći dio godine tamo, ali ne propuštam svoja ljeta u Novom gdje sam spojila lijepo s korisnim, što je prava kombinacija u ostvarivanju najboljih rezultata“, kaže Nataša koja želi da se jednog dana vrati u svoj Novi i Boku. Z.K.

poštovano i cijenjeno kulturnoumjetničko društvo i nakon 55 godina trajanja. “Za ovakav uspjeh zaslužni brojni entuzijasti i donatori, počev od veterana doajena dr Rajka Stevovića, svih direktora Vunka, umjetničkih rukovodilaca Željka Cvijovića i Emira Mehonjića, kostimografkinje Jasmine Cvijović, do orkestra i igrača. Ponosni smo što smo okupili ovu mladost da se napaja na izvorima tradicije i tako oplemenjuje dušu i što je

KUD „Tekstilac” postao sastavni i neizostavni dio na mapi kulturnog miljea Bijelog Polja”, istakao je Timotijević. On je podsjetio da je od osnivanja 12. juna 1964. godine, pod okriljem Vunarskog kombinata, pa do današnjih dana, kroz arhiv KUD-a “Tekstilac” evidentirano više od dvije i po hiljade aktivnih igrača i članova. Danas KUD ima više od 300 članova, razvrstanih u sedam grupa, zavisno od uzrasta i obučenosti. B.Č.

koji barem ja nijesam toliko prolazio. Idem sa prijateljem. Ovo je spoj lijepog i korisnog, druženje, obilasci, planina, vožnja, sve što je neophodno za dobar provod”, kazao je Labudović. Filip Milić već pet godina učestvuje u manifestaciji vožnej terenaca. “Imam 22 godine i odlučio sam da idem jer volim avanture i volim da upoznajem te ljepote Crne Gore koje samo sa terencima možemo da vidimo”, kaže Milić. Džip reli će ove godine prvi put gostovati u dvije crnogorske opštine, Plužine i Šavnik i povezaće pivski i drobnjački kraj. Trasa puta koja očekuje džipadžije duga je 350 kilometera, od čega je 250 kilome-

tara makadama. Prvog dana karavan će krenuti preko Duge, Nozdara, kroz Goliju preko Višnjića Dola, kroz Latično, Bundos, Zaborje, Rudinice, Presjeku, Smriječno, Muratovicu, Orah, Ravno odakle se pruža predivan pogled na Bosnu i Hercegovinu i Plužine gdje se završava prvi dan relija. Učesnici će noćiti u Plužinama, gdje ih očekuje i organizovana zabava uz muziku uživo. Sljedećeg dana planirana vožnja kreće iz Plužina, preko Kruške, Unča, Barnog Dola, Šarića, Trsa, Pišče, Prijespe, Komarnice gdje će biti organizovan ručak, zatim Godijelja, Ivica, Dobra Sela, Previš i završava se u Šavniku gdje je organizovano noćenje, kao i zabava. M.R.

OBILJEŽAVANJE 78. GODIŠNJICE DONOŠENJA ODLUKE O DIZANJU USTANKA PROTIV FAŠISTA

Svečanost u Piperima

JEŽIO 55 GODINA POSTOJANJA

služni entuzijasti i donatori

Džipadžije na startu u Njegoševoj ulici

Tivat U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 6.531 gost što je 17 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Turističke organizacije u privatnom smještaju odmara 5.582 gosta, u hotelima 849, u odmaralištima 80 i u kampovima 20 turista. Među turistima 6.498 je iz inostranstva a 33 iz Crne Gore.

Udruženja boraca NOR-a i antifašista Pipera održaće 8. jula u Ravnom lazu u Piperima svečanost povodom donošenja Odluke o dizanju ustanka Crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu. «U ponedjeljak u 10 časova, kod spomenika će biti održana svečanost u organizaciji Udruženja boraca i antifašista Crne Gore, grada Podgorice i Pipera, kao i ostalih koji će prisustvovati ovoj najvećoj svečanosti. Ovo je 78 godina od kada je donijeta navedena Odluka a koja je bila prva u porobljenoj Evropi kako je zapisano u literaturi Drugog sjetskog rata. Tog dana obilježićemo ovaj veličanstveni datum naše države, i podsjetiti

se velikana KPCG i bivše Jugoslavije, koji su donijeli ovu odluku, a rat je počeo 13. jula, širom Crne Gore», navodi se u saopštenju. Na svečanosti će govoriti Milutin-Milan Ljumović, predsjednik Udruženja boraca i antifašista Pipera, i Milojica Dakić, član Predsjedništva Saveza udruženja boraca NOR-a Crne Gore.

foto: Majevica miX

Nataša na plovilu kojim prevozi putnike

Jubilarni, 20. Džip reli „Montenegro trophy“, koji je ove godine okupio oko 40 posada, krenuo je juče iz Njegoševe ulice u novu avanturu. Srećan put i lijep provod učesnicima je poželio državni sekretar u Ministarstu održivog razvoja i turizma, Damir Davidović istakavši da je Džip reli jedinstvena prilika za promociju turističkih potencijala i mogućnost stvaranja ekonomskog života, što je i obaveza, kako organizatora i učesnika, tako i Vlade i Ministarstva održivog razvoja i turizma. „Ovo je za vas nekoliko dana u kojima uživate, u kojima iskazujete entuzijazam, družite se sa prijateljima, prolazite kroz jedinstvene i prelijepe predjele na koje smo svi ponosni. Sa druge strane, ovo u čemu vi učestvujete danas jeste jedan turistički proizvod za koji mi u Ministarstvu održivog razvoja i turizma vjerujemo da apsolutno nije dovoljno iskorišćen“, istakao je Davidović. Jedan od čalnova posade je i Predrag Labudović iz Nikšića koji kaže da godinama učestvuje u Džip reliju. “Ovo je 20 jubilarni Džip reli i to ima poseban značaj. Nadam se da će biti lijepa tura. Sjever, Plužine, Šavik, dio

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

DIREKTORICA TURISTIČKE ORGANIZACIJE PODGORICE TAT

GLAVNI GRAD TURISTIČKI DOPADLJIV, TURISTI SE SVE VIŠE ZADRŽAVAJU

Podgorica je grad koji je godinama bio prepoznat i pozicioniran kao destinacija za poslovni i kongresni turizam, ali u posljednje vrijeme postaje dopadljiv i u turističkom smislu, kao glavni grad

države kojoj je turizam glavna ekonomska snaga i strateško opredjeljenje. Direktorica Turističke organizacije Podgorica Tatjana Popović kazala je Dnevnim novinama da se Podgori-

Kada govorimo o Podgorici kao turističkoj destinaciji, zadovoljstvo je istaći da glavni grad postaje dopadljiv i u turističkom smislu

ca posmatra sa aspekta grada koji nema izraženu sezonalnost, te grada koji je dinamičan tokom cijele godine, otvoren za sve posjetioce u duhu crnogorske tradicionalne dobrodošlice i gostoljubivosti.

“Profilacija glavnog grada je MICE destinacija, a dominantan profil posjetilaca su upravo biznis turisti, po čemu Podgorica sve više postaje prepoznatljiva. Kada govorimo o Podgorici kao turističkoj destinaciji, zadovoljstvo je istaći da glavni grad postaje dopadljiv i u turističkom smislu”, kazala je Popović. To potvrđuje, kako kaže, i posjeta u ovoj godini, gdje je za prvih pet mjeseci Podgoricu posjetilo 57.040 turista, što

ter, teži se i oblikovanju novih sadržaja turističke ponude, shodno zahtjevima turista, njihovim ukusima i trendovima turističkog tržišta.

■ INOVATIVNI PRISTUP

Prema riječima Popović, ono što nedostaje glavnom gradu, jeste potreba inovativnog i kreativnog pristupa u osmišljavanju organizovanih programa posjeta, kako za individualce, tako i za grupe. “Podgorica ima šansu u kreiranju dodatne vrijednosti ponude, kada su u pitanju incentive/podsticajni programi u formi izleta i upoznavanja zanimljivosti i atrakcija grada, kroz autentičan doživFoto:Iva Mandić

■ MICE DESTINACIJA

je za 4,47 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, dok je ostvareno 97.344 noćenja, što je za 13,16 odsto više. “Ovakvi statistički podaci, odnosno evidentan rast broja noćenja govori u prilog tome da se turisti sve duže zadržavaju u našem gradu, te da Podgorica postaje sve sadržajnija turistička destinacija”, istakla je Popović. Ona je izrazila zadovoljstvo ostvarenim turističkim progresom u glavnom gradu, za posljednjih nekoliko godina, što je, kako kaže, uslovio niz faktora razvoja, među njima i razvoj turističkog proizvoda Podgorice. Svi segmenti, kako kaže, u lancu vrijednosti i ponude u glavnom gradu sve više imaju sinergetski karak-

Popović

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

tjana PoPović za vikenD novine

Ljeto u znaku “Ajmo na Moraču” Ono što obilježi svaku sezonu tokom ljetnjih mjeseci svakako jeste i tradicionalna manifestacija “Ajmo na Moraču”, koju organizuje Turistička organizacija Podgorice i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada. “Za ovu godinu, a imajući u vidu da se manifestacija organizuje već peti put zaredom, pripremamo drugačiji koncept, koji ćemo uskoro i objaviti. U cilju dodatne promocije i afirmacije rijeke Morače, ali i njenih potencijala za razvoj selektivnih oblika turizma i brojnih sportova, u periodu kraj avgusta - početak septemljaj lokalne kulture, tradicije, te gastro i vinske ponude”, navodi Popović. Glavni grad je prošle godine postao članica Asocijacije European Cities Marketing (ECM), 110 evropskih gradova - kongresnih destinacija, što bi trebalo dodatno da doprinese pozicioniranju grada kao sve atraktivnije MICE destinacije (pojedinci ili grupe ljudi koji putuju na određene destinacije u poslovne svrhe). “Statusom članstva u ECM, Podgorica se našla u društvu

bra, organizovaćemo i Regionalno takmičenje u kajaku, koje će okupiti veliki broj ljubitelja ovog sporta”, kazala je Popović. Manifestacija “Ajmo na Moraču”, kao i prethodnih godina biće održana u avgustu. Takođe, veliku pažnju Podgoričana, ali i brojnih turista, koji su boravili u našem gradu, privukli su promotivni izleti “Subotom na Duklju”, koje je organizovala lokalna turistička organizacija. Tokom juna svake subote bili su organizovane besplatne bus ture do areheološkog lokaliteta Duklja, a posljednje subote i pje-

statusom članstva u ecm, podgorica se našla u društvu evropskih glavnih gradova i poznatih turističkih regija, što umnogome doprinosi njenom imidžu i dodatnoj promociji crne gore evropskih glavnih gradova i poznatih turističkih regija, što umnogome doprinosi njenom imidžu i dodatnoj promociji Crne Gore. Kako je riječ

šačko-planinarsku turu stazom Gorica - Malo brdo - Duklja, u cilju dodatne afirmacije i promocije formi aktivnog odmora. “Zaista raduje veliko interesovanje za posjetu arheološkom lokalitetu Duklja, tako da ćemo i u narednom periodu organizovati slične akcije u cilju dodatne promocije brojnih turističkih potencijala grada”, navodi Popović. U tom dijelu, u petak, 12. jula, u susret Danu državnosti Crne Gore, Turistička organizacija Podgorice organizovaće i besplatnu promo turu panoramskom rutom “Krug oko korita”. o renomiranoj asocijaciji koja dodatno profiliše MICE destinacije, respektabilno je naći se u jednoj takvoj asocijaciji i biti u prilici razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse destinacija, koje su u samom vrhu turistički poželjnih destinacija. Ujedno, to je i prilika za privlačenje novih potencijalnih turista sa tržišta i regija koje do sada nijesu obuhvaćene sajamskim nastupima, te predstavljaju dodatan izazov za promociju Crne Gore i glavnog grada”, kazala je Popović.

aktuelno

Bogat muzički, kulturni, filmski i pozorišni program

Turistička organizacija glavnog grada je ove godine u svom sadržaju imala i jednu novinu - Podgorički pazar, u zimskoj i proljećnoj varijanti manifestacije, koja je privukla najveću pažnju posjetilaca i ispostavilo se kao sadržaj koji je nedostajao glavnom gradu. “Podgorički pazar je na pravi način oživio centar grada i dao potpuno novi duh Podgorici, a upravo ovakve manifestacije i sadržaji ovog tipa umnogome doprinose kreiranju potpunijeg proizvoda i privlačenju još većeg broja turista da posjete naš grad”, kazala je Popović. Ona navodi da Podgorica iz godine u godinu privlači sve veću pažnju i tokom ljetnjih mjeseci, uprkos visokim temperaturama, upravo zbog brojnih sadržaja i manifestacija u tom periodu. Tu se, kaže Popović, naročito izdvaja Podgoričko kulturno ljeto, koje programski sadrži segmente iz svih oblasti umjetnosti - muzike, pozorišta, filma, književnosti, likovne umjetnosti... Sve do 21. septembra, u okviru ove manifestacije, sugrađani i posjetioci Podgorice će biti u prilici da uživaju u

13 hiljada turista posjetilo je podgoricu za prvih pet mjeseci ove godine

brojnim predstavama, izložbama, promocijama knjiga, koncertima. U subotu, 6. jula, održaće se Party bus kod spomenika Svetog Petra Cetinjskog, od 11. do 14. jula Međunarodni festival folklora za djecu i mlade “Skoči kolo da skočimo”, a 19. jula koncert Muzika na vodi, koji će se održati na Sastavcima. U okviru proslave Dana državnosti, građani Podgorice i turisti mogli su da uživaju u nastupima James Zabiele, Marka Louisa, Beat at Joes i Freedom-A. Tokom 72 dana ovogodišnje manifestacije “Podgoričko kulturno ljeto” biće predstavljeno 46 programa, od toga osam likovnih, 16 muzičkih, tri filmska, osam književnih i 11 pozorišnih, na različitim lokacijama u Podgorici. Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Ana Medigović je istakla da su ovi programi i festivali visoko pozicionirali Podgoricu na mapi kulturne i turističke ponude, te da se svih ovih godina manifestacija vodi konceptom kvaliteta i raznovrsne ponude, tačnije, interaktivnim i interesantnim programima namijenjenim svim uzrastima.

odsto više noćenja ostvareno je u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

REPORTAŽA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

NOVINARI IZ ZEMALJA CENTRALNE I ISTOČNE EVROPE U POSJETI PEKINGU I PROVINCIJAMA ŠANDONG I HUNAN 2

ZA USPJEH U KINI KLJUČNI SU UMIJEĆE, TEHNOLOGIJA I - VRIJEME ⌦ Kristina Jerkov

a nešto više od stotinu miliona stanovnika, Šandong je druga od 22 provincije u Kini, ali je sa 158.000 kvadratnih kilometara površine na kopnu i isto toliko na moru tek osma. Njena srčana arterija je čuvena Žuta rijeka.

Ipak, to je zemlja sa četiri mjesta na UNESCO-voj listi svjetske baštine i još deset destinacija kulturnog turizma posvećenih, prije svega, Konfuciju i njegovom učenju. Kinezi je smatraju jednom od kolijevki svog nasljeđa, jer prvi tragovi ljudskih naseobina datiraju prije više od 400.000 godina. Za nju se vezuju prva grnčarija i svila, prvi znakovi kineskog pisma i najstariji dio Kineskog zida. Glavni grad Đinan, od 10.244 kvadratnih kilometara, ima 8,7 miliona stanovnika. Za njega bi se moglo reći - sasvim prosječan spram ostalih kineskih gradova. No, ako u njega stižete nakon 22 časa i to brzim vozom koji

je za nepuna dva sata prešao distancu pruge Bar - Beograd, pomislićete da ste stigli u udaljenu zonu bez ljudi. Široki hodnici željezničke stanice su potpuno prazni, a na vratima stoji upozorenje: „Željeznička stanica ne radi od 22.40 do pet časova. Molimo vas da je na vrijeme napustite“. Za grupu novinara koji dolaze iz Evrope, to je nesvakidašnja situacija, ali rijetko i ljubazno obezbjeđenje koje pokazuje put ka najbližem izlazu potvđuje da moramo što prije da napustimo stanicu. Iako se nalazi u dijelu Kine koji je zbog velike industrijske aktivnosti izuzetno zagađen, ni Đinan nije ono što se

Delegacija novinara u posjeti Inspuru

obično može vidjeti u izvještajima iz ovog dijela svijeta - sumorni grad u kome se Sunce ne vidi od smoga a ljudi nose maske. Naprotiv, zelenila je još više nego u Pekingu. Grad se konstantno širi, pa nastaju sve veći novi blokovi stambenih nebodera koji se sve manje razlikuju... Šire se bulevari, petlje i auto-putevi, kako bi primili sve više automobila, mahom limuzina. Ipak, između svega već viđenog možete naići i na kvartove niskih zgrada sa bezbroj prodavnica lokalnih proizvoda – od hrane do odjeće i kućnih aparata. To su mjesta koja prilično podsjećaju na djelove istočnoevropskih gradova; samo treba da zamijenite kineski sa reklama na neki drugi jezik.

■ TV NA MOBILNOM Televizija provincije Šandong je jedna od najznačajnijih u Kini, ne samo zbog

Kontrola kvaliteta Fabrika Đinđing za proizvodnju stakala specijalne namjene ne predstavlja kuriozitet među industrijskim postrojenjima. To znači da, ako ste dio zvanične delegacije, nećete biti u mogućnosti da vidite sve radnike na djelu, već samo odabrane. Ostali su, zvanično ili ne, na pauzi... Proizvodi fabrike Đinđing nalaze se na najrazličitijim mjestima širom svijeta: od velikih solarnih elektrana najnovije generacije, preko čuvenog nebodera Budrž kalifa u Dubaiju, do automobila poput „lamborginija“. Upravo su šoferšajbne za ove luksuzne četvorotočkaše nastajale pred očima novinara, a zatim i kontrolisana posebnom tehnikom. Naime, nakon procesa proizvodnje u sterilnoj i potpuno zaštićenoj komori, staklo stiže do kontrolora koji vizuelno pregleda svaki njen djelić. I tek nakon njegovog odobrenja jedan „lamborgini“ može da dobije svoje staklo.

veličine auditorijuma, već i zbog brzine kojom prihvataju promjene na medijskoj sceni. Svjesni da je televizija u svojoj klasičnoj formi u izumiranju, okrenuli su se interaktivnim sadržajima i onome što predstavlja budućnost medija – sadržaji koji se prate putem mobilnog telefona. Ukratko, programi su svedeni na vijesti, kratke video-forme poput podkasta i mnogo priloga sa lica mjesta. Na sadržaj utiču sami gledaoci sugerišući teme, javljajući šta se i gdje dogodilo, učestvujući u živoj komunikaciji – video ili porukama – sa novinarima, tražeći reprize programa. Čak se i serije prave tako da ih možete pratiti na mobilnom telefonu. Televizori služe još samo kao reklamni panoi... Medij koji u svakom trenutku prati najmanje 80 miliona ljudi, ima samo jedan centralni studio veličine oko 100 kvadratnih metara iz kojeg se rade sve emisije uživo, počev od jutarnjeg programa do kasnih večernjih vijesti. Sve je automatizovano, kamerama i osvjetljenjem se upravlja iz sobe za tehniku, a reflektori se koriste samo kada nema prirodne svjetlosti. Naime, ovaj studio je jedan od prvih u zemlji koji za snimanje najvećim dijelom koristi prirodno svijetlo i okolinu kao scenografiju. A kada zaposleni žele da odmore od posla i posvete koji trenutak rekreaciji, na raspolaganju im je mini-teretana u holu zgrade. Čini se da bi takva povoljnost u mnogim crnogorskim firmama imala dodatne negativne posljedice na radne rezultate...

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

REPORTAŽA

Đinan je srce Šandonga

■ SVE NA JEDNOM

Dobrodošli, investitori

MJESTU

Tehnološki napredak medija u Šandongu okretanjem ka sadržajima koji više liče na objave na društvenim mrežama nego na informisanje nije slučajnost. Đinan je dom Inspura, elektronskog giganta na čijim je serverima, može se slobodno reći, cijela Kina. Pa i šire. Treći u svijetu, prvi u najmnogoljudnijoj zemlji, ovaj proizvođač najvećih „mašinerija“ za prikupljanje, obrađivanje i čuvanje podataka s ponosom ističe da su praktično u svakom kineskom domu, firmi i instituciji. Njihovi klijenti su najveće kompanije koje se bave hardverskim i softverskim rješenjima za obradu i bezbjednost podataka, kao što su Cisco, Intel, Microsoft, Accenture, Apple, Alibaba, LG, Fujitsu, Tencent... Podatke koje prikupljaju – a to je bukvalno sve što se u podatak može pretvoriti – klasifikuju i čuvaju. Na osnovu njih stvaraju bazu za razvoj takozvanih pametnih gradova čijim stanovnicima će sve biti dostupno putem mobilnog telefona. Moći će „na daljinu“ da spreme ručak, operu veš, uključe klimu, konsultuju se sa trgovcem, pa i ljekarom. S druge strane, podaci o onome što i kako rade pomoći će u planiranju bukvalno cjelokupne proizvodnje – od kućnih aparata, preko namirnica, do ljekova. Planiraće se i saobraćajni špic, jer podaci govore i o tome kada neko dolazi i odlazi sa posla. Ali, to je tek početak. Što se više usavršava prikupljanje podataka, šira je i baza podataka o svakom pojedincu...

Ovdje se najbolje može vidjeti kako iz tradicije nastaju vrhunski savremeni trendovi u mnogim industrijskim granama. Uz to, Kinezi o svojim dosadašnjim uspjesima ne prestaju da govore na svakom koraku, trudeći se da sa što više detalja opišu planove za narednih pet, deset i više godina. Provincija

Šandong je pravi primjer takvog napretka, u kome nemalim dijelom učestvuju stranci sa uloženih 11 milijardi eura ili deset odsto bruto domaćeg prihoda. Očekuju da će veliki ulagači tek stići, pa nude cijele industrijske zone i ističu da će svakome izaći u susret. Zvuči poznato...

Televizija ima nove načine komunikacije sa gledaocima

■ KOLIJEVKA FUDBALA

Ako je Đinan centar naprednih tehnologija koje nam skraćuju „put u budućnost“, Cibo sa 4,7 miliona stanovnika i udaljen oko 140 kilometara od glavnog grada, predstavlja centar starih zanata. Mjesto koje Kinezi s ponosom ističu, jer je ovdje prije 3.000 godina formirana kraljevina Ći iz koje je nastala današnja Kina. Čuva ostatke grada Linzu koji je bio prijestonica dinastije Žou od 1046. do 256. godine prije nove ere. Takođe je jedna od pet prijestonica kineskog porcelana, ali i rodno mjesto najvažnije sporedne stvari na svijetu - fudbala. Živjeti u ovom dijelu Šandonga znači čuvati tri hiljade godina istorije. Porcelan i danas ima značajno mjesto u razvoju grada i njegove industrije. Nacionalna keramika Huaguang je fabrika iz koje su izlazile možda najpoznatije šolje za bijelu kafu na svijetu, one sa natpisom „Nescafe“. A predsjednik ove kompanije, Su

Tongćijang, precizira da je svaki treći Amerikanac koristio šolju iz njihove radionice. Osam hiljada godina istorijskog i kulturnog nasljeđa vezanog za keramiku, posljednjih 50 godina su u posebnom inovativnom Institutu za razvoj keramike pretvorili u vrhunske predmete od porcelana. Huaguang danas pravi servise, vazne i umjetničke predmete za prijeme na najvišem državnom nivou i poklone zvaničnicima stranih zemalja. U muzeju fabrike možete kupiti skoro sve što se ovdje proizvodi. Imate jedinstvenu priliku da kompletan servis za 12 osoba platite oko 350 eura kupite ili barem tri puta jeftinije nego negdje u Evropi. Ili, pak, malenu šoljicu i za čaj i čajnik za istu cijenu... Iz doma najfinijeg ručnog oslikavanog porculana, izgledalo je da odlazak u novu provinciju i grad ne može dati ništa bolje. Ali Hunan i njegov glavni grad Čangša je više od bilo čega što možete očekivati u Kini.

Kao kod nas

Živjeti u pametnim gradovima Pametni gradovi nisu izum Kine. Ni prikupljanje „bezazlenih“ podataka kao što su kome najčešće šaljete elektronsku poštu i poruke ili šta pratite na društvenim mrežama. Kada u sve to uključite, recimo, kamere koje prate frekvenciju saobraćaja ili one na ulazima u institucije i kompanije, teško da ostaje mnogo aktivnosti koje nisu „pokrivene“. I sve to se pohranjuje u baze pametnih gradova koji su – htjeli mi to ili ne – već označeni kao budućnost civilizovanog (su)života. Dakle, Kina je u tome samo poštenija i otvorenija, jer javno govori o svakom podatku koji je prikupila ili će prikupljati.

U Inspuru nastaju serveri

AKTUELNO

IZLOŽBA RADOVA UROŠA TOŠKOVIĆA

Umjetnik - ratnik protiv klišea i konvencija Izložba umjetničkih radova nedavno preminulog crnogorskog slikara i crtača Uroša Toškovića, otvorena je u Dvorcu kralja Nikole u sklopu ovogodišnjeg Barskog ljetopisa. Ovaj osobenjak smatrao se jednim od najvećih crnogorskih, pa i evropskih umjetnika današnjice, a prema ocjeni internacionalnih kritičara važio je za jednog od najboljih svjetskih crtača XX vijeka. Njegovi radovi nalaze se u mnogim kolekcijama, a upravo u Dvorcu izložena su djela iz privatnih kolekcija JovanaJoca Radovića i Nenada Radovića, kao i iz Legata Uroša Toškovića, koji je zavještan Galeriji “Velimir A. Leković” kao poklon poznatog kolekcionara, Momčila-Moše Todorovića. Slikao je i crtao uljem, pastelima, olovkom, lakom, pijeskom. Njegov životni i umjetnički put kretao se između svijetla i tame, kao da je živio vječitu dramu koja je tragala za savršenstvom. “Dosljedan nedosljednosti, iščekivali smo Uroševu neočekivanost, lucidnost, vrcavost, koja istovremeno plaši i plijeni. Osvajao je i odbijao. Svakako uznemiravao i činio nezaboravnim sebe – hodajuću umjetnost, živi crtež, crn, ugljenisan, kao da se namjerno družio sa smrću ne bi li je spoznao i oslobodio je se, jer strahujemo od onog što ne poznajemo. A Uroš se sa smrću sreo u ranom, ratnom djetinjstvu. Ona je bila njegov pratilac i učitelj, njegov neprijatelj i saborac”, rekla je dr Anastazija Miranović otvarajući izložbu.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Koncert Big Benda RTS “Mimo od Budve” otvorio Grad teatar

Naše nasilje i vaše nasilje

Program 32. “Barskog ljetopisa” nastavlja se večeras kada će se na Ljetnjoj pozornici Doma kulture odigrati predstava “Naše nasilje i vase nasilje” autora i reditelja Olivera Frljića. Ovaj komad, nastao u međunarodnoj koprodukciji nekoliko evropskih pozorišta i festival, širom otvorenih očiju posmatra Evropu naivno zatečenu izbjegličkom krizom, Evropu koja spremno zaboravlja na svoju kolonijalnu prošlost dok jednako tako spremno zatvara granice hiljadama onih koji bježe upravo pred posljedicama evropske i američke politike. Uloge tumače: Barbara Babačić, Daša Doberšek, Uroš Kaurin, Dean Krivačić, Jerko Marčić, Nika Mišković, Draga Potočnjak, Matej Recer i Blaz Šef. Selektorka likovnog programa Barskog ljetopisa istakla je još da, ako je u savremenoj crnogorskoj umjetnosti postojao umjetnik koji je živio umjetnost, kod kojeg je bila nevidljiva granična linija odvajanja umjetnika od čovjeka, onda je to bio Tošković. Ovaj umjetnik-ratnik, kako ga je Miranovićeva nazvala, ostaće upamćen po kontraverznim i neuobičajenim nastupima, po “odbacivanju poželjnih društvenih konvencija”, i otporu prema izložbama. Izložba radova Uroša Toškovića biće otvorena za posjetioce do 18. jula. R.K.

REDITELJ BORIS LIJEŠEVIĆ OTVORIO 33

JOŠ ČEKAMO DA S VRATI SVOJOJ KUĆ

vogodišnji, 33. festival Grad teatar Budva, koji prvi put u istoriji nosi prestižnu evropsku oznaku EFFE, svečano je otvoren preksinoć spektakularnim koncertom Big Benda RTS “Mimo od Budve”, koji je posveta legendarnom džez umjetniku Nikoli Mimu Mitroviću. A jedno od najambicioznijih i najdužih izdanja Grada teatra, koje će trajati do 30. avgusta, proglasio je otvorenim, zajedno sa publikom, pozorišni reditelj Boris Liješević.

Reditelj Boris Liješević, jedan od najuspješnijih u regionu i neodvojivi dio ovoga festivala, pozdravio je sugrađane i goste Grada teatra upravo sjećanjem na početke festivala. “Prošlo je već mnogo godina od kad sam kao dječak iščekivao svaku predstavu na ovom festivalu, kad sam sjedio u zadnjim redovima ovih ili onih gore tribina, i volio festival, i divio mu se, i zavidio mu, jer je on bio veliki, i lijep, i značajan, i prestižan, i nedostižan, i mislio sam da mu nikada neću dorasti. Kada sam dobio ovaj poziv prije nekoliko nedjelja, shvatio sam da je došlo vrijeme da se sretnem sa tim dječakom koji nešto mudruje u tim zadnjim redovima, a zapravo, skriva

osjetljivost, nesigurnost, i da mu kažem: prihvati ovaj poziv, odrastao si, dorastao si, stasao, iza tebe je već neka karijera koja je počela baš ovdje, i baš zbog ovog ovdje”, rekao je Liješević, ističući da za njega ovo nije samo jedan govor, nego najljepša noć svečana, sveta, noć u kojoj se sreću stid, strah, suočenje, prelazak, odrastanje, čast, privilegija, dokaz, potvrda, ljubav i povratak.

“A znamo to i mi, koji smo ovdje večeras, i koji godinama čekamo da se ovaj festival vrati kući, tvrđavi Citadeli, sa koje je otjeran. Nije više važno čijom krivicom, i greškom, ono što je važno je da onaj ko uspije da vrati Citadelu ovom festivalu, i da Citadeli vrati pozorište bez kojeg je ona ništa, da će taj dobiti mjesto u aleji velikana ovog grada. Da će biti zlatnim slovima upisan u srca svih

■ PUBLIKA LJUBAVLJU ODRŽAVA FESTIVAL

“Povratak, jer svaki put kad prođem pored one masline koju je nekad davno tu posadio veliki slikar Dragan Mojović, označivši time centar svijeta, a vjerujem da se mnogi među vama sjećaju tog performansa, i kad se približavam ovim tribinama, ja se vraćam i kući. Onoj kući koju sam napustio prije tačno četvrt vijeka”, prisjetio se on. Povraci kući, prema Liješevićevim riječima, nisu uvijek lijepi, nostalgični, sjetni, sentimentalni, jer oni bude sjećanja lijepa, ali i gorka, i znao je to i Krleža sa svojim povratnicima, Filipom Latinovićem, Leoneom Glembajem, znali su to Šekspir, Džojs, a i najveći među njima, Homer, čiji su povraci kući najdramatičniji.

Boris Liješević

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

AKTUELNO

AFIRMATIVNA ODLUKA MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Durmitor i Kotor ostaju na UNESCO listi svjetske baštine

3. IZDANJE GRADA TEATRA

SE FESTIVAL ĆI - CITADELI ljudi koji iz godine u godinu svojim prisustvom, interesovanjem i ljubavlju održavaju ovaj festival”, zahvalio se publici Liješević.

■ SVE MANJE PROSTORA ZA TRADICIJU I KULTURU

Prije oficijelnog otvaranja festivala, prepunom gledalištu scene Između crkava obratio se Marko Carević, predsjednik opštine Budva, koja je osnivač Grada teatra. “Budva je odavno prepoznata kao kolijevka kulture, što potvrđuje i renome ovog festivala koji traje više od trideset godina. Vrijeme u kojem živimo je doba brzih promjena, u kojima sve manje prostora ima za kulturu i za tradiciju. Ipak, i u ovom vremenu postoje određeni izuzeci – festival Grad teatar Budva je jedan od njih. Za nas je Grad teatar postao tradicija kulture i mjesto okupljanja svih ljubitelja umjetnosti. Pozorišta nema bez publike, zato ste vi koji tri decenije s radošću posjećujete ovaj festival najzaslužniji za njegovo trajanje”, istakao je Carević. Grad - pozornica je smišljen kako bi vratio ljude u porušeni grad, podsjetio je Carević. “Danas možemo reći da je misija Grada teatra obrnuta – da je njegov zadatak da vrati grad

ljudima. Grad kao ideju da dijelimo prostor za koji smo zajednički odgovorni, da se u tom prostoru susrećemo, zabavimo, učimo jedni od drugih, postajemo bolji. Da imamo više razumijevanja jedni za druge, za sebe, za one koje volimo, za one koji su drugačiji od nas. U to ime želim vam da i u narednih pedeset osam dana užuvate u kulturi koja uvijek ima svoje prestižno mjesti u našem gradu”, poručio je predsjednik opštine Budva.

■ VAŽNOST UMJETNOSTI I UMJETNIČKOG ČINA

Ceremoniju otvaranja festivala vodila je Svetlana Ivanović, selektorka Književnog programa Grada teatra, koja je u ime zaposlenih u ovoj javnoj ustanovi poželjela dobrodošlicu publici, ističući da je i ovog ljeta, u svim selekcijama, očekuje uzbudljiv i značajan program. “Ovogodišnje idejno polazište festivala preispituje fenomen i značaj umjetničkog djelovanja u vremenima koje ni umjetnostima, time ni ljudima, nisu naklonjena. Stoga ćemo u narednih pedeset osam festivalskih dana pokušati da pokažemo da su umjetnost i umjetnički čin u svim vremenima važni - i nama, i gradu u kojem živimo”, rekla je Ivanović.

Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, kao i Nacionalni park Durmitor ostaju na listi svjetske kulturne baštine u Crnoj Gori, odluka je ovogodišnjeg Komiteta za svjetsku baštinu, koji se održava u Azerbejdžanu. Iz Ministarstva kulture navode da odluka koja se odnosi na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora predstavlja jednu od najafirmativnijih odluka Komiteta koje se odnosi na područje Kotora. “Posebno od 2003. godine, kada je područje uklonjeno sa Liste svjetske baštine u opasnosti, na kojoj je sve do tada bilo zbog posljedica razornog zemljotresa iz 1979. godine. Ipak, od tog trenutka počinju i upozorenja Komiteta povodom opasnosti od nagle i nekontrolisane urbanizacije i turističkog pritiska, koji prijeti očuvanju izuzetnih univerzalnih vrijednosti koje su osnov upisa na Listu svjetske baštine”, navodi se u saopštenju. Odluke Komiteta su, kako se podsjeća, bivale sve oštrije,

do Odluke iz Istanbula 2016. godine, nakon čega je napravljen niz konsultacija sa UNESCO, koje su rezultirale usvajanjem Akcionog plana za postizanje ove Odluke od strane Vlade Crne Gore. “Od februara 2017. godine, kada je Akcioni plan usvojen, do ovogodišnjeg Komiteta, sprovedeno je niz aktivnosti koje su rezultirale Odlukom koja pozdravlja napore ‘države članice u mnogo oblasti, uključujući izradu Nacrta PUP-a Kotor, pripreme Izmjena i dopuna Zakona o Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, iniciranju revizije Menadžment plana, reviziji HIA za Područje…”, stoji u saopštenju. Štaviše, pozdravlja se odluka države da odustane od predloženog projekta žičare od Starog grada do tvrđave San Đovani i turističkog kompleksa Glavati Prčanj, kako bi se zaštitile izuzetne univerzalne vrijednosti. “Država se ohrabruje da dalje nastavi da unapređuje proces procjene uticaja, traži

se HIA za turistički kompleks u Morinju i most na Verigama, prije bilo kakvog obavezivanja od strane države za realizaciju ovih ideja. Zahtijeva se da revidovani Menadžment plan uključi preporuke Reaktivne monitoring misije iz 2018. godine. Posebno se traži da Menadžment plan tretira pitanja upravljanja i smanjenja rizika i upravljanja turizmom”, obrazložili su iz Ministarstva kulture. Odluka koja se tiče NP Durmitor odnosi se na pitanja koja su bila predmet Savjetodavne misije iz novembra 2018. godine. Odlukom se, kako se pojašnjava, potvđuju nalazi Savjetodavne misije koja je u Crnoj Gori boravila u novembru, a kojom se traži niz aktivnosti koje bi država trebalo da preduzme u narednom periodu u saradnji sa UNESCO i savjetodavnim tijelima. Na Komitetu u Bakuu učestvuje generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, Milica Nikolić. R.K.

ODLUČENO NA SJEDNICI VLADE

Andrijašević i Čirgić istaknuti kulturni stvaraoci

Vajaru Krstu Andrijaševiću i redovnom profesoru Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Adnanu Čirgiću, dodijeljen je status istaknutih kulturnih stvaraoca, saopšteno je iz Vlade nakon održane sjednice. Status istaknutog kulturnog stvaraoca može da se

dodijeli umjetniku ili stručnjaku u kulturi, čija su djela i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore. “Na predlog Ministarstva kulture, Vlada je donijela rješenja o dodjeli statusa ‘istaknuti kulturni stvaralac’ Krstu Andrijaševiću, vajaru iz Nikšića i prof. dr Adnanu Či-

rgiću, redovnom profesoru Fakulteta za crnogorski jezik i književnost”, saopštili su iz Vlade. Na osnovu dodijeljenog statusa, umjetnici imaju pravo na doživotnu mjesečnu naknadu, u visini jedne i po prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori. R.K.

Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

u KraljevsKom pozorištu zetsKi dom

Počele probe za novu predstavu “Balkan boys”

Kraljevskom pozorištu Zetski dom počele su probe za predstavu “Balkan boys”, koja predstavlja dio međunarodnog ADNICH projekta i koncepta Art Geto. Premijera predstave zakazana je za 7. avgust, a reprizna izvođenja su 8, 9, i 10. avgusta.

Predstava “Balkan boys” nastaje po motivima teksta “Ladies night” Antony Mekkartena i Stivena Sinklera, kao i filmskog scenarija “The Full Monty” Stivena Bofoja. Adaptaciju i režiju komada potpisuje Siniša Evtimov (Sjeverna Makedonija). Ovaj reditelj je od ranih devedesetih aktivan na kulturnoj sceni. Režirao je preko dvadeset pozorišnih predstava, kako u svojoj zemlji, tako i u regionu. U Kraljevskom pozorištu Zetski dom režirao je uspješnu predstavu “Bog masakra”. Međunarodni tim glumaca čine: Atanas Atanasovski i Valentin – Tino Kostadinovski (Sjeverna Makedonija), Peđa Marjanović (Srbija), Mak Čengić (Bosna i Hercegovina), kao i: Julija Milačić Petrović Njegoš, Stevan Vuković, Pavle Prelević i Lara Dragović (Crna Gora). Kostimograf u predstavi je Lina Leković. Premijera je zakazana za 7. avgust,

a reprizna izvođenja su na repertoaru 8. 9. i 10. avgusta. Tokom radnog ljeta u Kraljevskom pozorištu u procesu stvaranja su još dvije predstave -“Razgovori o ljubavi” i “Tri sestre”. Rad na koprodukciji “Razgovori o ljubavi”, koja predstavlja autorski projekat jednog od najznačajnih reditelja ovih prostora, Jerneja Lorencija, počeo je tokom maja u Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani, a biće nastavljen u Zetskom domu od 21. avgusta do 14. septembra 2019. godine, kada će biti premijera u Crnoj Gori. Repriza igranja ove predstave biće na repertoaru do 18. septembra. U okviru koncepta Art Geto, u predstavi igra međunarodni ansambl: Maruša Majer, Zvezdana Novaković, Janez Škof, Srđan Grahovac, Karmen Bardak, Jelena Laban, Krist Lleshi, Matia Llupa, Barbara Folchitto i Daniele Gaggianesi.

Počele pripreme za premijeru u avgustu

Tokom radnog ljeTa u kraljevskom pozorišTu u procesu sTvaranja su još dvije predsTave -“razgovori o ljubavi” i “Tri sesTre” Baš kao i predstava „Balkan boys“, i ova koprodukcija realizuje se u okviru interregionalnog projekta ADNICH (IPA CBC Italija-Albanija-Montenegro), koji se sprovodi u periodu 2018-2020. i bavi se pr-

venstveno zaštitom i promocijom regiona južnog Jadrana. Projekat ADNICH okuplja pet partnera iz tri pomenute zemlje, a Kraljevsko pozorište Zetski dom je lider. Još jedno ostvarenje čiji je početak rada planiran za avgust je “Tri sestre”, po tekstu Antona Pavloviča Čehova, a ovu predstavu režiraće istaknuti crnogorski reditelj Branislav Mićunović. Prva faza rada odvijaće se od 9. do 20. avgusta, a nastavak rada na projektu zakazan je za period od 16. septembra do 7. okto-

bra. Dio ansabla ove predstave biće: Nada Vukčević, Ana Vučković, Julija Milačić, Jelena Laban, Dejan Ivanić, Petar Novaković, Miloš Pejović, Vule Marković, Omar Bajramspahić, Pavle Prelević i Stevan Vuković. Nakon niza društveno angažovanih predstava, Kraljevsko pozorište upravo ovim ostvarenjima ući će u novi ciklus. Tema će biti ljubav, a njome će se kroz brojne projekte stvaraoci baviti iz raznih uglova, sa različitim fokusima i pristupima.

ljetNja umjetNiČKa šKola u Kotoru od 7. do 14. jula

Savremeni umjetnički jezik inspirisan dragocjenim nasljeđem Ljetnja umjetnička škola ArtQuake Kotor biće organizovana od 7. do 14. jula u Kotoru. Škola je inspirisana dragocjenim kulturnim nasljeđem grada Kotora, u kome su se vjekovima susretale i prožimale kulture Istoka i Zapada, oblikujući ga kao mjesto izuzetne ljepote, autohtonog i neponovljivog kulturnog i umjetničkog nasljeđa. Grad Kotor i njegovo područje su 1979. godine proglašeni za prirodno i kulturno-istorijsko dobro i uvršteni na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESKO. Te 1979, Kotor je stradao u

snažnom zemljotresu. Iako su vremenom oštećenja sanirana i spomenicima kulture vraćen pređašnji izgled, razaranje izazvano zemljotresom ostalo je utkano u kolektivno sjećanje grada. Poput umjetničke ekspedicije, Ljetnja škola će u ovom jedinstvenom rezervatu prirodnog i umjetničkog blaga pronalaziti i mapirati nove kreativne podsticaje. Koristeći savremeni umjetnički jezik, studenti će, kroz individualni i interdisciplinarni rad, moći da ispolje i svoj lični umjetnički senzibilitet i pretoče ga u savremeni

koncept. Nasuprot razornim i rušilačkim silama zemljotresa, ovaj projekat nastoji da podstakne i afirmiše umjetničke i stvaralačke potrese. ArtQuake je, dakle, fenomen koji se događa unutar samog umjetničkog bića, potres unutrašnjih organa kao reakcija na spoljašnji nadražaj, tektonsko podrhtavanje tijela u trenutku kad se nađe pred prizorom nesvakidašnje ljepote, saopštili su organizatori. Organizatori ljetnje škole su Univerzitet umjetnosti u Beogradu u saradnji sa JU Kulturnim centrom “Nikola Đurković”. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

svijet

žan klod junker o načinu na koji je izabran njegov nasljednik

Proces nije bio transParentan

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker kritikovao je proces imenovanja svog nasljednika, odnosno nasljednice njemačke ministarke odbrane Ursule fon der Lajen, navodeći da on nije bio transparentan. Na konferenciji za novinare u Helsinkiju sa finskim premijerom Anti Rineom, komentarišući način na koji su lideri EU ove nedjelje imenovali novog predsjednika Evropske komisije, Žan Klod Junker je rekao da “proces nije bio baš transparentan”. Istakao je da je on prije pet godina imenovan na transparentan način nakon kampanje na evropskim iz-

borima, prenio je Rojters. “Nažalost, to nije postalo tradicija. Bio sam prvi i posljednji vodeći kandidat”, izjavio je Junker. Rekao je da je dobro što Finska preuzima predsjedavanje Savjetom EU, jer su liderstvo i stabilnost tipične karakteristike te zemlje. “Imamo puno razloga da budemo optimisti, jer je Helsinki uvijek slijedio evropski put”, poručio je Junker, prenijela je italijanska ANSA. Naveo je da je saglasan sa programom finskog predsjedavanja, posebno u pogledu klimatskih promejna, koje su za Helsinki jedan od glavnih prioriteta.

stradali u požaru u ruskoj nuklearnoj podmornici

VladimiR PuTin PoSThumno odlikoVao Poginule moRnaRe

Predsjednik Rusije Vladimir Putin posthumno je odlikovao 14 mornara koji su poginuli u požaru u istraživačkoj podmornici, saopštio je Kremlj. Prema ukazu ruskog predsjednika, četiri mornara nagrađena su medaljom Heroja Rusije, a ostali Ordenjem za hrabrost, pre-

nijela je agencija Tas. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je 14 mornara umrlo od posljedica udisanja otrovnih produkata vatre koja je izbila u ponedjeljak, dok je podmornica za istraživanje dubokih voda sprovodila vojni nadzor u ruskim teritorijalnim vodama. Ruski mi-

nistar odbrane Sergej Šojgu izvjestio je Putina da je u pitanju nuklearna podmornica. On je ranije pohvalio posadu podmornice za “herojsku” akciju, rekavši da su žrtvovali svoje živote kako bi spasili civilnog stručnjaka i podmornicu nakon izbijanja požara.

incident možda povezan sa terorizmom

zamjenik ruskog šefa diplomatije sergej rjabkov:

Rusija će ojačati oružane snage Venecuele Rusija planira da preduzme korake u cilju jačanja oružanih snaga Venecuele, javio je Rojters. Agencija se poziva na izvještaj RIA, koji je prenio riječi zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Rjabkova. “Želim da naglasim da govorim konkretno o radu

sa opremom koja je isporučena u Venecuelu”, rekao je Rjabkov. Rusija je saveznik venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i podržala ga je zajedno sa Kinom, dok je većina zapadnih država podržala opozicionog lidera Huana Gvaida.

Troje Sirijaca poginulo u eksploziji u Turskoj Tri osobe su poginule pošto je bomba eksplodirala u petak u automobilu na jugu Turske, blizu granice sa Sirijom. U eksploziji u gradu Rejhanliju, na jugu Turske, poginulo je troje Sirijaca, prenio je Rojters. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan naveo je da je u automobilu eksplodirala bomba. Erdogan je dodao i da su prva saznanja u istrazi pokazala da je eksplozija možda po-

vezana sa terorizmom. Bezbjednosni izvori kažu da je jedan od putnika u automobilu bio bombaš-samoubica, čija je eksplozivna naprava prerano detonirana. Izvori navode i da se istražuju moguće veze putnika iz automobila sa Islamskom državom, kao i da je u eksploziji jedna osoba ranjena. Rojters navodi da se u Rejhanliju nalazi više hiljada izbjeglica iz Sirije.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

teheran bijesan nakon zaplijene njihovog tankera kod gibraltara:

Naša je dužnost da zaplijenimo britanski tanker Iran “dimi” od bijesa nakon što su pripadnici britanske Kraljevske mornarice zaplijenili supertanker koji je iz Irana prevozio naftu za Siriju, piše agencija Rojters. Tanker je zaplijenjen na Gibraltaru u četvrtak, na osnovu kršenja EU sankcija nametnutih Siriji. Kako je prenijeto u četvrtak, tanker je zaplijenjen u vodama Španije zbog čega je pokrenuta istraga da li je tanker povrijedio suverenitet te zemlje budući da nije imao dozvolu za ulazak u španske vode.

Taj “dramatičan potez” izazvao je bijes Teherana i sada bi mogao sukob Irana i Zapada mogao zaista da eskalira, piše dalje Rojtes. Iranski ministar spoljnih poslova odmah je pozvao britanskog ambasadora na hitan sastanak na kom je rekao da je akcija Velike Britanije nelegalna i neprihvatljiva. Ta reakcija prvog čovjeka iranske diplomatoje otklonila je svaku sumnju da je riječ o iranskom tankeru, iako je zvanično javljeno da je tanker plovio pod zastavom Pana-

me i da je registrovan na ime singapurske kompanije. Reagovao je i general-major Revolucionarne garde Mohsen Rezai. “Ako Britanija ne oslobodi iranski naftni tanker, dužnost je vlasti da zaplijene britanski naftni tanker”, naveo je Rezai na svom nalogu na Tviteru, a prenio je Rojters. On je dodao da Iran u proteklih 40 godina nikada nije inicirao razvoj neprijateljstava

u bilo kakvim sukobima, ali je istakao i da Iran nikada nije oklijevao da odgovori na nasilje. Potom su panamske pomorske vlasti saopštile da taj tanker, “Grejs 1” nije na spisku u registru još od 29. maja. Tanker je zaplijenjen po nalogu SAD, a EU zvaničnici su u četvrtak pozdravili taj potez, uz ocjenu da se svako kršenuje sankcija mora kazniti. Potom se oglasio i američki

savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton koji je akciju Britanaca ocijenio kao izvrsnu vijest. “Amerika i njeni saveznici nastaviće da sprječavaju Teheran i Damask da profitiraju od nezakonite trgovine”, dodao je Bolton. Međutim, Rojters navodi da prema podacima koje poseduje, sirova nafta koju je prevozio zaplijenjeni tanker možda nije iz Irana nego iz Iraka.

sedmoro poginulo, među žrtvama i američki biznismen kris klajn i njegova ćerka

Milijarder stradao u padu helikoptera kod BahaMa

Sedam osoba je izgubilo život u padu helikoptera u blizini Bahama, a američki mediji javljaju da je u ovoj nesreći stradao milijarder Kris Klajn, kao i njegova ćerka. Svi stradali su Ameri-

kanci i njihova tijela se prenose u grad Friport. Policija još nije saopštila koji je uzrok nesreće. Kris Klajn je bio milijarder i filantrop koji je bogatstvo stekao na uglju. Sa njim je u helikopteru u tre-

nutku nesreće bila i njegova ćerka. “Izgubili smo superstara Zapadne Virdžinije i ja sam izgubio veoma bliskog prijatelja”, napisao je na Tviteru guverner te savezne američke države Džim Džastis. Klajn potiče iz porodice rudara – njegovi otac i deda su radili u rudniku. Njihovim stopama je pošao kada je imao 22 godine, a deceniju kasnije je osnovao kompaniju za razvoj energije, “Klajn grupu”. “’Klajn grupa’ je brzo prepoznata kao pouzdan snabdjevač ugljem i poželjan poslodavac koji vodi računa o zdravlju i bezbjednosti svojih rudara – odlike koje su dovele do današnjeg uspjeha”, navodi se na sajtu kompanije. “Klajn grupa” se bavila podzemnim rudnicima u Zapadnoj Virdžiniji, da bi nekoliko godina kasnije svoj fokus premjestila na “Forsajt enerdži”, kompaniju koja se bavi rudarstvom u Ilinoisu. Prodajom uglja “Forsajt enerdži” je prošle fiskalne godine zaradio 1.097 milijardi dolara.

zbog zataškavanja krađe oružja

Afera Tankos: Optužen bivši portugalski ministar odbrane Bivši portugalski ministar odbrane, Žoze Alberto Aseredo Lopes, rekao je juče da je optužen zbog uloge u zataškavanju afere krađe vojnog oružja i municije. Ministra je ova afera koštala funkcije u vladi. “Juče sam optužen u okviru afere Tankos”, rekao je on u izjavi za agenciju Lusa. Tankos je ime vojne baze iz koje je ukradeno oružje i municija. Mediji navode da je Lopes optužen za “ometanje pravde”. Krajem septembra prošle godine uhapšeno je više zvaničnika vojne policije i žandarmerije, osumnjičenih da su u saradnji s lopovima koji su nastojali da pobjegnu vlastima organizovali povraćaj ukradenog

oružja i municije. Optuženo je 24 ljudi, osumnjičenih lopova i saučesnika. Politički oslabljen skandalom, Lopes je oktobra prošle godine podnio ostavku, iako je negirao da išta zna o “bilo kakvoj operaciji zataškavanja”. Međutim, navode mediji, jedan od zvaničnika vojne policije je svjedočio da je Lopes dobio izvještaj s opisom operacije vraćanja ukradenog oružja i municije. I dalje nepoznata lica su krajem juna 2017. provalila u vojno skladište u bazi Tankos i odnela 150 ručnih bombi, 44 protivtenkovske granate, 18 šok-bombi i 1.450 metaka. Zahvaljujući anonimnoj prijavi, sve sem metaka je nađeno nedaleko od skladišta.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

svijet

njemačka štampa o konferenciji o zapadnom balkanu

Putujući cirkus Eu u Poznanju

ta je sa pristupnim pregovorima sa zemljama Zapadnog Balkana? Evropska unija opasno dugo oteže, ocjenjuje njemačka štampa povodom konferencije o Zapadnom Balkanu u poljskom Poznanju. „ B a l ka n s ka p o l i t i ka Evropske unije funkcioniše po principu putujućeg cirkusa. Svakih nekoliko mjeseci se negdje održi po jedan samit o Zapadnom Balkanu – u blistavom ambijentu i sa mnogo magije. No, na kraju su sve to samo providni trikovi“, komentariše Peter Minh u minhenskom dnevniku Zidojče cajtung. „Prijem Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova u EU, koji je u izgledu još od 2003, ne napreduje a da se obećanja samo prebacuju na novu predstavu.“ „Sada je putujući cirkus

u Poznanju, gdje je zapravo reč o tzv. Berlinskom procesu. Proces je inicirala Angela Merkel 2014. kako bi se poboljšala saradnja između balkanskih zemalja i EU. Ali, izgleda da ni njemačka savezna vlada danas više ne može da se sjeti starih obećanja. Jer, i Berlin snosi dio odgovornosti zato što je odgođen početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koji je bio planiran za jun. Pri tom je Evropska komisija u maju potvrdila da su obje zemlje ispunile uslove. To je frustrirajuće za zemlje kandidatkinje i istovremeno opasno, zbog toga što ova politika otezanja samo jačaju nacionaliste“, zaključuje Peter Minh u listu „Zidojče cajtung“.

■ Balkan ostaje Bure Baruta

O samitu u Poznanju piše i Drugi kanal njemačkoj javnog servisa ZDF na svo-

joj onlajn stranici. Najprije citiraju njemačkog ministra spoljnih poslova Hajka Masa koji je rekao da „nije svejedno, jer se radi o bezbjednosti u komšiluku“. Mas je to izjavio u Varšavi tokom priprema za samit u Poznanju, piše ZDF i ocjenjuje: „To je tačno, naravno, jer uvijek je dobro da se dobro razumijete sa komšijama. No, ovdje se radi o tome da se ti susjedi ne okrenu drugim susjedima – na primjer Rusiji, Turskoj ili državama sa strogim tumačenjem islama. A i Kina je počela da investira i takođe želi da sebi obezbijedi moć i uticaj.“ Zbog toga je i pokrenut tzv. Berlinski proces, jer bi tako trebalo da se zemlje Zapadnog Balkana zadrže u čekaonici Evropske unije, kako se čuje u diplomatskim krugovima u Varšavi. U svakom slučaju, zemlje Zapadnog Balkana nisu homogena trupa. Nakon građanskih ratova u regio-

nu 1990-ih, granični konflikti, nacionalističke tendencije i etnički konflikti tema su i danas. Zbog toga Zapadni Balkan i dalje ostaje bure baruta.“

■ PoseBno ugro-

žen dijalog srBije i kosova

„Šest balkanskih država nemaju povjerenja jedna u drugu, a u zemlji kao što je Bosna i Hercegovina situacija je posebno komplikovana zbog različitih etniteta. U toj zemlji koja broji 3,5 miliona stanovnika, skoro polovina stanovništva su muslimani, onih koji govore srpskim jezikom i mahom su pravoslavni je oko 30 odsto, a katoličkih Hrvata ima 15 procenata.“ U tekstu se naglašava da je posebno je ugrožen dijalog između Srbije i Kosova: „Srpska manjina na sjeveru Kosova osjeća da pripada Srbiji, a albanska u Srbiji Ko-

Sada je putujući cirkus u Poznanju, gdje je zapravo reč o tzv. Berlinskom procesu. Proces je inicirala Angela Merkel 2014. kako bi se poboljšala saradnja između balkanskih zemalja i EU. Ali, izgleda da ni njemačka savezna vlada danas više ne može da se sjeti starih obećanja sovu. Tu još dolazi i aktuelni carinski spor; na Kosovu se bojkotuju srpski proizvodi.“ „S druge strane u Albaniji se i dalje sanja o Velikoj Albaniji u koju bi, pored Kosova, bio uključen i dio Severne Makedonije. Albaniji na putu ka EU još stoji organizovani kriminal, poslovi sa drogom u velikom stilu i upletenost političara u mafijaške strukture“, piše u tekstu ZDF-a u kome se na kraju zaključuje da će i ovaj samit biti samit sa parolama da se istraje, jer se radi o tome da se Zapadni Balkan veže za EU kako zemlje ne bi tražile druge partnere.

■ Zaev „Pronašao Prave riječi“

I internet-portal Juronjuz (Euronews) na njemačkom prenosi upozorenja političkih analitičara (Florijan Biber i Nikolaos Cifakis) o tendencijama u balkanskim zemljama da izgrađuju veze sa novim partnerima. „Tako se Kina u prvoj liniji zanima za izgradnju privrednih veza, dok Rusija i Turska ulažu veće napore u izgradnju političkih i društvenih veza na Balkanu.“ Juronjuz je razgovarao i sa predsjednikom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim koji je, kako pišu, „našao prave riječi za Berlinski proces“. „Ne postoji alternativa ni za jednu zemlju, ja mogu doduše da govorim za svoju zemlju. Ne postoji druga alternativa, do potpuna integracija u Evropsku uniju. Ali, jedno moram da kažem: mi ne očekujemo da odmah postanemo članica EU. Mi samo očekujemo da Evropska unija i dalje ostane motivisana i da se koncentriše na našu zemlju, na naše građane, kako bi naše države dostigle sljedeći cilj koji budemo zaslužili. A sada zaslužujemo jedan: početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom“, istakao je Zaev za Juronjuz. Dojče vele

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Foto: Pauline Darley

Sa ranijeg nastupa Disco opere

POČINJE DVODNEVNI MUZIČKI FESTIVAL

Luštica Groove u znaku Disco opere i Klamarana ⌦ Danilo Brajković

laža Luštica Bay ovog vikenda biće domaćin muzičkog festivala Luštica Groove. Večerašnji program, poručuju organizatori, obilježiće spektakularna crnogorska premijera Disco opere, dok će sjutra veče nastupiti francuski DJ Antoan Klamaran.

Disco opera, podsjećaju organizatori muzičkog festivala Luštica Groove, rezultat je fantastične saradnje novosadskog Big Benda i orkestra Opere Srpskog narodnog pozorišta, uz podršku vokalnog sastava “Disco

Top Hill Poklanjamo karte Budvanska diskoteka Top Hill sezonu gostovanja najvećih zvijezda iz regiona otvara sjutra veče i to nastupom Dženana Lončarevića i Dejan Petrović Big Banda. Dva najbrža čitaoca, koja danas (subota) tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail. com, sa naznakom “Top Hill”, imenom i brojem telefona, Vikend novine i Top Hill nagrađuju sa po dvije karte za nastup pomenutih izvođača.

Sisters” i izvodi se prvi put u Crnoj Gori. Kada je riječ o repertoaru koji članovi Disco opere preferiraju, tu su neki od najboljih predstavnika autora disko talasa sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka - između

ostalih, ABBA, Boney M, Bee Gees, Majkl Džekson, Stivi Vonder, Dona Samer, Areta Frenklin... Premijera Disco opere na programu je u 21.30 časova. “Klasični žanr operske muzike napao je gotovo sve aspekte popularne kulture. Posebno dvije bitne sfere popularne kulture, koja je ostala relativno imuna na operski uticaj, su rok i disko muzika. Zato smo odlučili da malo eksperimentišemo i eksperiment je uspio.

DJ Antoan Klamaran Najvažnije je da u orkestarskom sastavu imate visoko profesionalne muzičare, sa velikim iskustvom u radu sa različitim muzičkim stilovima. U zajedničkom radu obraćamo pažnju na detalje partiture, agogiku izvođenja i dinamiku dešavanja djela. Postoje samo dvije vrste muzike: dobra i loša”, naglasio je maestro Fedor Vrtačnik, pod čijom palicom se izvodi Disco opera. A dobar provod na festivalu, poručuju iz Luštica Groove festivala, obećao je i An-

toan Klamaran (nastup počinje takođe u 21.30 časova). Francuski DJ dolazi direktno iz dva najpopularnija kluba iz Pariza: Les Bains Douches i Le Queen, a crnogorska publika u njegovo umijeće mogla se uvjeriti prije dvije godine u Podgorici, kada je nastupio na festivalu City Groove. Dvodnevna ulaznica za Luštica Groove festival košta 18 eura, a informacije o kartama i rezervacijama publika može dobiti slanjem mejla na adresu events@lusticabay.com.

ZANIMLJIVA OKUPLJANJA VEČERAS

Party Bus u Podgorici, Zbrka na Glavi Zete Neće faliti uzbudljivih muzičkih sadržaja prvog dana vikenda. Jedinstvena manifestacija Party Bus, koja je prije dvije večeri počela u Plužinama, a sinoć posjetila Bar, večeras se završava u Podgorici. Na platou ispred spomenika Svetog Petra Cetinjskog nastupiće kolašinski bend Rudolf (21.30), beogradski Električni orgazam (22.30) i Prti Bee Gee (00.15), a ulaz je besplatan.

Takođe večeras, ali na Glavi Zete, na programu je završnica festivala Zbrka. U 19 časova počinje finale demo bendova, a zatim slijede: Bubnjivi & Psi, Punkreas, Loup-Garou, Čovek bez sluha, Iskaz, THCF i Brat. Ulaznica košta sedam eura. Informacije o prodajnim mjestima i organizovanom prevozu do festivala dostupne su na zvaničnoj Fejsbuk stranici Zbrke. D.B.

41 NAJPOSJEĆENIJA NOĆ U ISTORIJI NA OTVARANJU EXITA SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

zABAVA

kiša nemoćna pred više od 56.000 fanatika Punokrvni, cjelovečernji koncert grupe The Cure, od preko dva i po sata, upisao se u najsvjetlije trenutke Exita, ali i kompletne muzičke istorije na ovim prostorima

Ceremonija otvaranja

Vatromet obasjao Petrovaradinsku tvrđavu

■ leKcija iz eleKFoto: Exit

tronsKe muziKe

⌦ Iz Novog Sada: Filip Jovović Najavili su organizatori novosadskog Exita da će 19. izdanje festivalske ljepotice pomjeriti granice i oboriti brojne rekorde, a već na otvaranju, prije dvije večeri, na spektakularan način prolavili su prvu brojku za pamćenje - tokom 13 sati programa, na 40 bina i zona širom Petrovaradinske tvrđave, više od 56.000 posjetilaca prošlo je kroz kapije, a riječ je o najposjećenijoj noći u istoriji Exita.

■ Kiša pojača-

la razmjenu emocija

Prvo veče, izvještavaju iz Exita, obilježile su vanvremenske pjesme jedne od najvećih muzičkih grupa svih vremena - The Cure. “Punokrvni, cjelovečernji koncert od preko dva i po sata upisao se u najsvjetlije trenutke Exita, ali i kompletne mu-

zičke istorije na ovim prostorima. Među skoro 30 pjesama koje su Robert Smit i ekipa odsvirali našle su se i ‘Friday’, ‘I’m In Love’, ‘Just Like Heaven’, ‘Close to Me’, kao i brojne druge, koje su se horski pevale na glavnoj bini ispunjenoj do posljednjeg mjesta. Prvi fanovi svoja mjesta ispred festivalskih kapija zauzeli su čak sedam sati prije otvaranja. Fantomska kiša, koju nije prikazao nijedan radar čak ni u trenutku dok je padala na početku koncerta, samo je pojačala razmjenu emocija publike i benda”, podsjećaju domaćini, uz napomenu da je istorijski dan nazvan - Opens day, kako bi Exit zajedno sa stranim i domaćim posjetiocima proslavio titulu omladinske prijestonice Evrope, koju ove godine nosi Novi Sad. “Svi gosti mogli su da vide spektakularni vatromet, uz koji je završena ovogodišnja ceremonija otvaranja, čija je tema zaštita Zemlje, a u okviru koje su se publici obratili

Pogled na glavnu binu iz vazduha

Dance arena društveni aktivisti iz sjevernoameričkog plemena Standing Rock, ogranka Sijuksa, čiji su članovi danas na prvoj liniji borbe za očuvanje života

na Zemlji, ali Henri Amar, pozvavši posjetioce da šire mir i ljubav i tako započnu globalnu ‘revoluciju svijesti”, segmenti su sa otvaranja.

Naravno, sa svih bina odzvanjala je kvalitetna muzika. “Belgijska superzvijezda Lost Frequencies uzburkao je publiku uz hitove ‘Melody’, ‘Are You With Me’ i druge, nit zaraznog provoda nastavio se uz ruske partimejkere Filatov & Karas i belgijski sastav Two Pauz. Naizgled nenadmašna ljestvica koju je prošle godine postavila Dance arena ponovo je podignuta, prvenstveno zbog prave lekcije iz elektronske muzike na završnici prvog dana, koju su održali Carl Cox i Maceo Plex u zasebnim setovima, ali i u b2b nastupu - koji će se prepričavati isto koliko i nestvarna slika izlaska sunca iznad masivnog rova, u kom je smještena arena. U atmosferi koja je prštala od pozitivnosti, Coxovom i Plexovom nastupu prethodili su maestralni setovi imena među kojima su bila trenutno veoma tražena DJ zvijezda Charlotte de Witte i techno majstor Monika Kruse”, zaključuju u Exitu.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

INTERVJU: BORISAV BORA ĐORĐEVIĆ, LIDER RIBLJE ČORBE, O ČETIR

O Nikšiću i policiji Možda je najluđi nastup bio prvi u Nikšiću, na Stadionu malih sportova. Policija na jednu stranu, narod preskače na drugu, pa zamijene strane. Sjedim u garderobi, otvaraju se vrata sa ulice, ulazi policajac, za njim, u koloni po jedan, jedno stotinak ljudi. Zaprepašćen - zovem menadžera. Pita policajca na kraju kolone šta se dešava, a on kaže: đe ćeš njima naplatiti - rođaci.

MUZIKA IMA VEZIVNU MOĆ, ZNA SE KO SVAĐA NARODE

Talenat, veliki rad i medijska potpora mogu da pomognu, ali ako ne vrijediš - mediji mogu od tebe da naprave kratkotrajnu senzaciju, prolaznika. Kvalitet i sreća te zadržavaju 40 godina na vrhu, konstatuje frontmen Riblje čorbe

⌦ Danilo Brajković

Tačno je da nove tehnologije unazađuju muziku i da ništa ne može da zamijeni dobru staru LP ploču. Odavno pričam da je USB degradacija umjetnosti. Mediji posvećuju pažnju nekakvim hibridima, poput Raste, Džale, Bube i polugolim kravama

Foto:Marina Pešić

Sa nastupa Riblje čorbe

Beogradski restoran “Šumatovac” 15. avgusta 1978. godine postao je dio istorije, pošto je baš pod njegovim krovom osnovana danas već legendarna beogradska rokenrol grupa Riblja čorba. Poslije Suncokreta i Ranog mraza, nemirni duh Borisava Bore Đorđevića odlučio je da se skrasi u bendu koji je favorizovao tvrđi zvuk, a da je donio pravi potez pokazalo se još u prvim godinama postojanja - uvodne numere “Lutka sa naslovne strane” i “On i njegov

BMW”, zatim album prvijenac “Kost u grlu” i koncerti u Srbiji i okolini kao da su predodredili kakav put očekuje Riblju čorbu. Borin, kako priznaju autori biografije benda na zvaničnoj Fejsbuk stranici, neuvijen jezik, beskompromisno zalaganje za svoje stavove, čak i u trenucima kada su cenzura i pritisak političkih i drugih organizacija konstantno bili za vratom, rijetko su kada izvlačili deblji kraj, a potpomognuti nevjerovatnom podrškom publike, odakle god ona stizala - Bora i kolege danas su svjedoci trenutka u kom najavljuju 20. album, obilježavanje 41. rođendana, dok tvrde da sviraju više i bolje nego ikad. Tokom pomenute četiri decenije, važna stanica na koncertnoj turneji Riblje čorbe uvijek je bila Crna Gora, a tako je i ove godine. Grupa je nedavno žestoko svirala na budvanskom Beer festu, kasno sinoć na programu je bio nastup na festivalu Zbrka, na Glavi Zete, a tokom ljeta Čorba će se družiti i sa posjetiocima Top Hilla. Sumirajući plodonosno stvaralaštvo, Đorđević, u intervjuu za Vikend novine, priznaje da niko u bendu na početku nije ni slutio da će imati ovako veliku karijeru, zaključujući da su kvalitet i sreća dva osnovna razloga koja vode na vrh, dok im je najviše muka zadavao njegov, kako

kaže, lajavi jezik, ujedno i faktor prepoznatljivosti. U Crnoj Gori se, podsjeća, osjeća kao kod kuće, za koju ga vežu brojne anegdote, a uprkos tome što se nikada neće odreći ni rodnog Čačka ni Srbije - klima, vazduh, mir i sređenost koju Slovenija ima doprinijeli su da Ljubljanu, u koju se uputio zbog ljubavi, smatra svojim domom. VN: Činjenica da ste ove godine, za sada, dobili već dva poziva sa adrese organizatora festivala iz Crne Gore, jasno ukazuje na to da ste, i poslije toliko decenija karijere, i dalje među onim bendovima zbog čijeg se angažmana domaćini i te kako ponose, podjednako kao i publika. Jeste li ponosni na to što tako kvalitetan i iskren odnos odolijeva zubu vremena? ĐORĐEVIĆ: I ove godine i proteklih dobijali smo pozive iz Crne Gore da se pojavimo na tamošnjim festivalima. Za Novu godinu smo svirali veoma uspješno u Herceg Novom, gdje smo, i pored velike konkurencije, imali veliki broj posjetilaca i izuzetne domaćine. Ranije smo svirali na Lake festu u Nikšiću, u Bijelom Polju, Budvi... Dolazimo uskoro i na Top Hill. Nastup na Zbrka festu u Danilovgradu, tačnije na Glavi Zete, za nas je po-

sebna čast, jer je podno Ostroga i dolazimo prvi put. Trajemo preko 40 godina i veoma smo srećni što ljudi prepoznaju prave vrijednosti. Uvijek smo rado dolazili i rado ćemo dolaziti u Crnu Goru. VN: Široko je polje za nastupe širom zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, ali za sve bendove, naročito tokom ljetnje sezone, Crna Gora oduvijek je bila među poželjnijim odredištima, još ukoliko se spoji lijepo i korisno, recimo - planina i more. Kako se Vi osjećate kada dođete na naš teren? Pamtite li, možda, i neke nastupe u Crnoj Gori, koji su, po nečemu, zabilježeni u almanasima Riblje čorbe? ĐORĐEVIĆ: U Crnoj Gori se osjećam kao kod kuće, jer je moj otac 30 godina imao kuću u Mišićima, gdje sam i ljetovao, čak sam i kupio parče zemlje iznad Jaza, ali su me okolnosti spriječile da tamo nešto izgradimo. Naravno da se sjećamo mnogih nastupa u Crnoj Gori. Znali smo da napunimo Sportski centar Morača u svoje vrijeme, dok se tamo sviralo. Možda je najluđi nastup bio prvi u Nikšiću, na Stadionu malih sportova. Policija na jednu stranu, narod preskače na drugu, pa zamijene strane. Sjedim u garderobi, otvaraju se vrata sa

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

ZABAVA

RI DECENIJE NEZAUSTAVLJIVE MAŠINERIJE I AKTUELNIM TEMAMA Foto:Marina Pešić

Borisav Bora Đorđević

U našim rijalitijima je najgori mogući šljam VN: Regionu, a naročito Srbiji i Crnoj Gori, treba život bez rijalitija i sličnih, kako rekoste u pjesmi “Veruj samo sebi”, programa koji i dalje ispiraju mozak. Siguran sam da toga ima i u Sloveniji, ali da li i tamo odjekuju kao kod nas i jesu li na naslovnicama slični “junaci”? Vidite li rješenje tog problema? ĐORĐEVIĆ: Rijaliti progra-

ulice, ulazi policajac, za njim, u koloni po jedan, jedno stotinak ljudi. Zaprepašćen - zovem menadžera. Pita policajca na kraju kolone šta se dešava, a on kaže: đe ćeš njima naplatiti - rođa-

ci. Najmasovniji nastup je bio u Beranama, gdje je došlo oko 30.000 ljudi da nas čuje. VN: Vaše kolege za muzičke festivale često kažu da su poput božijeg lijepka, koji spaja

Foto:Dušan Petković

1978.

GODINE OSNOVANA JE GRUPA RIBLJA ČORBA

je, ali baš ove godine obilježavate četiri decenije od prvog albuma “Kost u grlu”, čije su numere svježe kao da su snimljene juče. Jeste li tada uopšte slutili da će 40 godina kasnije kost biti i dalje u grlu? ĐORĐEVIĆ: Nismo ni slutili da ćemo imati veliku karijeru. Sve je to prošlo strašTrajemo preko 40 gono brzo i evo nas dina i veoma smo srećmatori, snimili ni što ljudi prepoznaju 20. album i sviraprave vrijednosti. Uvimo više i bolje nejek smo rado dolazigo ikad. li i rado ćemo dolaziti u VN: To izdanje, Crnu Goru da ne pominjemo i sva ostala, kao od šale je bilježilo vrtoglav tiraž, muzika je bila važan dio života, zabilježen na ploči. Danas, smještaju je na CD-ove, a i to im je bilo previše, pa je stigla do malenih USB-ova ili popularnih fleški, uz to da se podrazumijeva da je besplatna. Kao pripadniku stare muzičke garde ili škole, je li Vam teško da posmatrate ono u šta se danas pretvorila muzika, a bez dileme to je postao unosan biznis. Hoće li se ikada taj točak, kao onaj Vaš u pjesmi sa Legendama, zavrtjeti unazad? ĐORĐEVIĆ: Tačno je da nove tehnologije unazađuju muziku i da ništa ne može da zamirazličite nacionalnosti, senzi- jeni dobru staru LP ploču. Odavbilitete, ukuse i poglede na ži- no pričam da je USB degradacivot - a sve pod istim muzičkim ja umjetnosti. Mediji posvećuju krovom. Jeste li saglasni da je pažnju nekakvim hibridima, to upravo ono što treba našem poput Raste, Džale, Bube i poregionu u ovom trenutku? lugolim kravama. ĐORĐEVIĆ: Muzika ima deVN: Da za ovih 40 godina finitivno tu vezivnu moć. Među niste snimili apsolutno ninama muzikantima nikada ni- šta, opet biste imali o čemu da je bilo većih problema, pa, mo- pričate. Nakon svega, u kom že se reći - ni među ljudima. Zna momentu Vam je bilo najteže? Šta ili ko je Ribljoj čorbi se ko svađa narode. VN: Uskoro Riblja čorba na- bio najveći neprijatelj? vršava 41 godinu postojanja, ĐORĐEVIĆ: Da za ovih 40 gopa je logično da ne fali ni datu- dina nismo snimili ništa - ne bima ni povoda za lijepe jubile- smo ostavili nekakav trag u kul-

mi u Sloveniji su smiješno naivni i čedni u odnosu na ove naše. Tamo su učesnici neki obični, simpatični ljudi, koji imaju problemčiće koje dijele sa publikom, a ovdje najgori mogući šljam i polusvijet. Samo čekam da se dogodi ubistvo uživo da bi se pojačala gledanost, pa da se neko sjeti da te imbecile i nemoralne nakaze skine s programa.

turi, koji, pretpostavljam, ostavljamo. Najveći neprijatelj Riblje čorbe je svakako moj lajavi jezik, koji nas je dovodio i do medijske izolacije, a s druge strane - da nije tog lajavog jezika pitanje je koliko bismo bili prepoznatljivi i svoji. VN: Brojne muzičare zanimao bi Vaš odgovor na pitanje - koja je formula za uspješnu karijeru. S druge strane, volio bih da čujem Vaše mišljenje na temu - sreće. Jeste li spoznali šta to znači biti srećan i zbog čega to mnogima danas baš sreća izmiče iz ruku? ĐORĐEVIĆ: Ne postoji recept za uspješnu karijeru. Talenat, veliki rad i medijska potpora mogu da pomognu, ali ako ne vrijediš - mediji mogu od tebe da naprave kratkotrajnu senzaciju, prolaznika. Kvalitet i sreća te zadržavaju 40 godina na vrhu. VN: Ne krijete da je odlazak u Sloveniju produžio Vaš život. Prije toga, a niste ni prvi ni posljednji muzičar kome se to desilo, dosta ste kuburili sa “dobrim” starim porocima - alkoholom i cigaretama. Kako izgleda život bez njih, u čistoj Sloveniji? ĐORĐEVIĆ: U Sloveniju sam otišao, prije svega, zbog ljubavi. Naknadno se ispostavilo da mi prijaju klima, vazduh, mir i sređenost koju Slovenija ima. Naravno da volim da skitam po svijetu i pjevam svuda gdje ima struje. Nikada se neću odreći rodnog Čačka i Srbije, ali Ljubljanu osjećam kao svoj dom. VN: Za kraj, ubijeđen sam da u notesu imate dosta novog materijala. Jeste li naoštreni da nam ga uskoro predstavite i koje su Vas misli zaokupile? ĐORĐEVIĆ: Novi album je gotov i jedva čekamo da te pjesme dođu do onih kojima su namijenjene.

astrologija

Merkur u Lavu

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

Čovjek samo srcem dobro vidi

Tranzitni Merkur započeo je tranzit kroz znak Lava, gdje će biti sve do 29. avgusta, uz period retrogradnog kretanja (od 7. jula do 1. avgusta) kada će se ponovo vratiti u znak Raka i u istom boraviti od 19. jula do 11. avgusta. Merkur (glasnik) u Lavu (hrabrost i ljubav) - ubjedljiv je, topao, strastven i ima otvoreno srce. Ne plaši se da kaže šta misli i stoji hrabro iza svojih riječi. Ego je jako izražen, pa eto nama dana u kojima ćemo svaku priču počinjati sa - ja, ja i ja… Ovo je Merkur koji svoje mišljenje ističe po svaku cijenu, pa nekad zna da bude naporan i nametljiv okolini, no ne treba zanemariti njegovu srdačnost i toplinu. Ovo su ljudi koji su svim srcem posvećeni onome što vole i što ih interesuje. Ljudi koji lijepo pišu i koji ljubav prenose na papir, ali i ono što ih boli, zasmijava, što je njihova istina. Često će vam oni sa ovom natalnom postavkom djelovati kao da sve znaju, jer odaju utisak da vladaju znanjem, čak i onda kada je pozadina druga-

čija. Imaju sigurnost u govoru, vole da nastupaju, da se javno promovišu i da ističu svoje mišljenje, katkad ne dozvoljavajući drugima da dođu do riječi. Jako se uvrijede kada njihovo mišljenje ne naiđe na uvažavanje okoline. Što ih više hvalite, njihova sreća raste i motiviše ih ka putu slave. Njeguju pozitivno razmišljanje i vrlo često imaju ležernost kada treba riješiti neke bitne stvari, jer im nedostaje objektivnost. Rijetko kada priznaju da su pogriješili (opet nedostatak objektivnosti), žele da budu uvijek u pravu (čak i kada nisu), ali je činjenica da će svi zavidjeti njihovom dostojanstvu, stilu i širini sa kojom se rađaju. Ovaj Merkur se ne povlači pred svojim izborima, najbolje odluke donosi srcem, zauzima se za sebe, ne sluša slijepo mišljenje drugih i ne odustaje lako od izazova, ma koliko bili teški. Merkur koji za sebe traži najkvalitetnije - od papira do osobe kojoj će posvetiti vrijeme. Ovo je Merkur koji je svu elokventnost, in-

teligenciju i duhovitost naslijedio od oca ili očeve linije, pa se upravo njemu uvijek dokazuje. Ovo je Merkur koji traži priznanja, ambiciozni intelektualac, vječiti takmičar, onaj koji govori, recituje, piše, nastupa, drži govor, stiče diplome. Za vrijeme ovog tranzita povoljno je da promovišete neki svoj posao ili ideju. Što više reklamirate i govorite o svojim idejama, veće su šanse da one pronađu put do ostvarenja. Budite spontani, budite vođa, budite hrabri. Hvalićete sebe sigurno, ali hvalite i druge, posebno djecu. Ukoliko imate dijete sa natalnim Merkurom u Lavu, stalno ga motivišite pohvalom. Doduše, ovo je dijete koje neće ni kriti da mu pohvale i priznanja i te kako gode. Dok Mekur tranzitira znakom Lava, otvorite svoje srce, pokažite harizmu, budite ubjedljivi i zabavni, igrajte se, smijte se, pokažite ljubav. Pustite srce da priča umjesto vas. I neka se dive vašem humoru, ubjedljivosti, kreativnosti, harizmi i

hrabrosti. Ovo je vrijeme kada će estrada posebno biti predmet naše priče, ali i sport, politika, zabava, odmori i ljubav - kao ključna. Ovo je povoljno vrijeme da sa svojim nadređenima uspostavite dobru komunikaciju, pa ukoliko ste planirali da pitate za neke nove poslovne planove, izazove, predočite svoje ideje, ovo je prilika da im se približite i dobijete njihovu naklonost. Čuvajte se da ne pretjerate u hvaljenju sebe i čuvanju samo svoga stava. Potrudite se da budete objektivniji i da saslušate i mišljenje sagovornika. U ovom periodu doći će do promjene u komunikaciji, koja biva drugačija. Merkur u Lavu sve uljepšava, a ovoga puta to su razgovori, komunikacija koja je obojena osjećanjem ljubavi, dopadanja, divljenja. Ljubavne izjave i udvaranja u ovom periodu su nezaboravna, jer su sada riječi kao pozlaćene. Eto prilike da se zaljubimo u nečije riječi, nečiji stil i nastup.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

astrologija

Živjela ljubav Više nego obično razmišljaćete o ljetovanju, provodima, druženju, ljubavnim avanturama, ljetnjim kursevima. Mogući su prijatni susreti na javnim mjestima, lijepa komunikacija sa suprotnim polom i upoznavanje ljudi koji nam mogu biti srećni i od kojih možemo nešto korisno naučiti. Povoljne prilike otvoriće se onima koji se bave pisanjem, trgovinom, umjetnošću, diplomatijom ili rade sa djecom. Merkur će biti retrogradan od 7. jula do 1. avgusta (od 19. jula do 11. avgusta biće u Raku). Navikli ste već da retrogradni Merkur donosi otežanja u komunikaciji, pisanju, dogovorima, susretima kao i kvarenje tehnike i svih sredstava komunikacije, kolaps u saobraćaju, izgubljenost u prostoru, zbunjenost i zaboravljanje, odlaganje i čekanje na realizaciju. Svaka retrogradna planeta je ujedno i retrospekcija, pa energiju iste treba iskoristiti za uvid u sopstveni život, preispitivanje i nešto dublje analiziranje. Izbjegavajte bilo koji vid dogovora, kupovinu mobilnih telefona, tehnike ili automobila. Mentalno ćemo biti opterećeni, koncentracija prilično smanjena, a nesređenost misli i rasijanost na snazi. Pod uticajem Lava razmišljaćemo o ljubavi i odlukama donijetim na tom planu, skoncentrisati se na želje srca, još jednom se vratiti nekoj staroj priči, da bismo konačno iskočili iz zone komfora nekom novom idejom ili novim izborom. Pružiće se prilika da se isprave neke stare greške u odnosima. Kreativnost i inspi-

racija će biti blokirani, ali je povoljno vrijeme da se neke kreativne aktivnosti koje su započete u prošlosti, a nijesu završene, ponovo aktiviraju. Vraćaćemo se na neke stare aktivnosti, odgledati neki film koji smo već gledali, pročitati knjigu koju smo već čitali, posjetiti mjesto na kome smo već bili, rješavati nedovršene situacije koje su bile aktivne u periodu Jupitera u znaku Lava (druga polovina 2015. i prva polovina 2016). Mars je konačno izašao iz znaka Raka i pridružio se Merkuru u Lavu. Konjunkcija ove dvije planete može donijeti impulsivnost, netoleranciju, svojeglavost, nestrpljivost, aroganciju u govoru, brze riječi i ideje, ali i impulsivne i nepromišljene odluke. Potencijalna opasnost u saobraćaju, prebrza vožnja, saobraćajni prekršaji, jake glavobolje, visok krvni pritisak. Praznite svoju energiju kroz fizičku aktivnost. Merkur će biti u aspektu trigona sa Jupiterom u Strijelcu. To znači da je baš tada idealno vrijeme da se sklope dogovori, ugovori, sporazumi. Sa drugima će vas najviše zbližiti riječi. Sjajna prilika za putovanje ili planiranje istog, sticanje znanja, avanture i širenje vidika. Povoljne prilike za novčane transakcije, ali i rast u oblasti podučavanja, trgovine, menadžmenta, komunikacije, pisanja, saradnje sa strancima. Ovo je vrijeme raznih svečanosti, festivala i javnih nastupa na kojima se odvija mnogo toga što podstiče dobro raspoloženje, ljubav ili sreću. Neka živi druženje, zabava i ljubav! Srećno!

Jovanka Blagojević, autorka današnjeg teksta i astrolog

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

FOTO UBOD

Raskošan let

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Noćna mora za fotografe

Puzzle solution:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3361

2015-12-26

7 2

7 7

4 6

6 5 9

Sudoku puzzle No. 3262 2015-09-18

www.sudokukingdom.com 4 1 7 2 8 5 6 9

3 4

Medium level

2 4 8

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

3 1

6Puzzle 1 5 solution: 8 4 3

9 5

Daily Sudoku puzzle No. 3362

7 6

Medium level

8 5

3 3

9 9

3 7

1 4 8 7 3 6 9 5 2 Sudoku puzzle No. 3263 2015-09-19 3

2015-12-27

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

FOTO UBOD

Razgibavanje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Markhor - rijetka vrsta koze

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2629

6 5

8 2 9 4 1 6 5 7 www.sudokukingdom.com 3 7

1 5 6

6 3

8 2

8Puzzle 6 5 solution: 3 4 9 5

Daily Sudoku puzzle No. 2628

2013-12-23

Medium level

5 3

9 2

4 9 3 7 2 8 1 6 5 Sudoku puzzle No. 3362 2015-12-27

1 1

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3361 2015-12-26

2013-12-24

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 7

1 6

5 1

9 5

4 6

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 6 I 7. 7. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Poš t ova n i ko ris n ici oglas n og prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me

APARATI/OPREMA

RAZNO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • •

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

• • • •

osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 6 I 7. 7. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

U nedjeljU (22.00h) U rio de žaneirU se igra finale Kopa ameriKe

Krunisanje na Marakani - Brazil ili Peru? Nasri stigao kod Kompanija Nekada veliki majstor pri kraju karijere odlučio je da ode kod svog nekadašnjeg kapitenom. Francuski fudbaler Samir Nasri dogovorio je trensfer u belgijski Anderleht, gdje će sarađivati sa nekadašnjim saigračem iz Mančester sitija, a sada trenerom tima iz Brisla Vensanom Kompanijem. Bivši fudbaler Marseja, Arsenala, Manečster sitija, Sevilje, Antalije i Vest Hema stiže kao slobodan igrač, pošto mu je ugovor sa “čekićarima” iz londona zvanično istakao 1. jula ove godine. Nasri je odigrao svega 14 zvaničnih utakmica u prethodne dvije sezone, pa će mu boravak u Briselu biti prilika da ponovo oživi igračku karijeru.

NajNgolaN i 10 milioNa za matića

Konte i Matić Antonio Konte želi Nemanju Matića i za njega neće žaliti ni novac, a ni igrače... Kako javlja ESPN Inter je Mančester junajtedu poslao ponudu od deset miliona funti, plus belgijskog vezistu Rađu Najngolana za srpskog vezistu. Matić je prethodne dvije sezone proveo u na “Old Trafordu”, kada je u transferu vrijednom 40 miliona funti došao iz Čelsija. Reprezentativac Srbije je na Ostrvo došao 2009. godine, kada je u Čelsi stigao iz slovačkih Košica. “Plavci” su ga 2011. prodali Benfiki za šest miliona funti, a onda, dvije godine kasnije, otkupili za oko 30 miliona. Dugo je bio jedan od boljih zadnjih veznih u Premijer lige, ali se u posljednje dvije sezone uklopio u sivilo Mančester junajteda. Inter je takođe zainteresovan za dovođenje Romelua Lukakua, napadača Junajteda.

Čuvena Marakana, Rio de Žaneiro i fudbal... Južnoamerički kontintent vibrira (moto Kopa Amerike), a kulminacija sezone u vom dijelu planete desiće se u nedjelju veče. Kopa Amerika je stiga do samog kraja - još meč i dobiće svog novog vladara. Domaćin Brazil će deveti put “nakriviti krunu” ili će kralj kontinenta treći put biti simpatični Peru - veliko finale u nedjelju počinje u 22 h po našem vremenu. Brazil je do sada opravdao sve što se od njega očekivalo - ulogu favorita, ali i činjenicu da nikada ne gubi na Kopi kada je domaćin, pošto je u prethodna četiri slučaja kada je organizovao šampionat Južne Amerike na kraju bio i šampion. “Da, dočekao sam i to - da konačno vodim Brazil na Marakani. Dobro znate da se ovdje vrednuje samo ako ste nešto napravili na ovom stadionu”, podsjetio je selektor “selesaoa” Tite. Brazil je u grupnoj fazi “razbio” Peru sa 5:0, a tada je malo ko i vjerovao da će momci Rikarda Gareke ići dalje od četvrtfinala, ali... Paolo Gerero i društvo najprije su eliminisali najuspješniju naciju Kope Urugvaj, a potom i detronizovali Čile u polufinalu. “Mnogi su mislili da je Peru gotov nakon našeg meča u grupi, ali mi nismo. Iako smo ubjedljivo slavili i u tom duelu se vidjelo da ti momci imaju nešto. Sada će nam biti mnogo teže”, dodao je Tite. Kako god da se završi finale Peru će biti najljepša priča ovogodišnje Kopa Amerike, a u Brazilu je nastavljen uspon ove selekcije pod argentinskim stručnjakom Garekom, koji je Peruance odveo i na Mundjal prošle godine. “Volim ovu zemlju i ovaj

Ko će ovog puta dominirati na sredini terena: Duel Artura i Kristijana Kueve na nedavnom meču u grupi

Puta je Brazil Bio šaMPion južne aMeriKe (Posljednji Put 2007), doK je Peru u dva navrata Bio najBolji (1939. i 1975)

Tek ih čeka veliko finale, ali štampa u Peruu je znala na pravi način da isprati trijumf svoje zemlje u polufinalu narod, a kada je tako nije teško ni voditi ove momke oni su najzaslužniji što smo se našli u finalu”, poručio je Gareka. “Finale? Znamo koliko će biti teško, vidjeli smo to najbolje u prvom meču, ali ova ekipa je pokazala da je sve moguće”.

Inače, Gareka je poslije 36 godina vratio Peruance na scenu Svjetskog prvenstva, a ovog ljeta će njegova selekcija poslije 44 godine igrati u finalu Kopa Amerike. Brazil devetu titulu Kopa Amerike čeka od 2007, a Peru treću od 1975. godine. K.B.

MESI ZA TREĆE MJESTO

Najtužniji meč na ovogodišnjem izdanju Kopa Amerike odigraće se danas (subota, 21.00h) između selekcija koje su na prethodna dva šampionata igrale finale. U meču za treće mjesto Lionel Mesi i Argentina napadaju sada već bivšeg šampiona Čile.

Vikend sa još dva velika finala

Nova stranica velikog rivalstva: Krsitijan Pulišić i Andres Gvadrado

Neće samo Južna Amerika ovih dana dobiti vladara - još dva velika fudbalska finala igraće se ovog vikenda. Vječiti rivali Meksiko i Sjedinjene Američke Države u finalu Gold kupa boriće se za krunu Srednje i Sjeverne Amerike. Ovaj meč na programu

je u noći između nedjelje i ponedjeljka po našem vremenu od 03.00h u Čikagu. Takođe u nedjelju i dame će dobiti svjetskog šampiona - u finalu Mundijala za žene od 17 sati u Lionu sastaće se Sjedinjene Američke Države i Holandija.

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

SPORT

KO JE ŽOAO FELIKS ČETVRTI NAJSKUPLJI FUDBALER PLANETE

DJEČAK OD 126 MILIONA

Aleksandar Čeferin

ZAŠTITITI KLUBOVE KAO AJAKS

Nokaut faza obezbjeđuje LŠ i naredne sezone

Nova ideja predsjednika Uefe Aleksandra Čeferina - ovog puta je u pitanju Liga šampiona. A za sve je “kriv” holandski velikan Ajaks. Prvi čovjek evropske kuće fudbala predložio je da ekipe koje prođu u nokaut fazu takmičenja automatski obezbijede učešće u Ligi šampiona za narednu sezonu. Ova ideja je iznijeta prije svega da bi se izbjegla situacija koja se desila ove godine gdje Ajaks, koji je igrao polufinale Lige šampiona, mora kroz kvalifikacije da traži šansu za naredno izdanje ovog takmičenja. “Želimo da zaštitimo timove poput Ajaksa ove godine, jer se oni sada nalaze

u situaciji da prodaju svoje najbolje igrače, pošto ne znaju ni da li će uopšte u novoj sezoni igrati u Ligi šampiona”, rekao je Čeferin za britanski Tajms. Predsjednik Uefe je govorio i o ostalim idejama i opcijama kako bi se spriječile ovakve situacije. “Mislim da ne treba da zaštitimo previše klubova, jer onda takmičenje postaje zatvoreno, ipak neki se moraju zaštititi. Jedna od ideja je da ekipa koja dođe do određenog kola takmičenja obezbijedi direktno učešće za narednu godinu. U septembru se organizuje sastanak sa predstavnicima klubova, gdje ćemo više pričati o ovome”, dodao je Čeferin. K.B.

Ko god je da tokom prošle sezone uspio da uhvati TV prenos utakmica Benfike bio je ubijeđen da je u tom trenutku gledao buduću super zvijezdu svjetskog fudbala - dječaka od 19 godina od kojeg u Portugalu više očekuju nego što su svojevremeno od velikog Kristijana Ronalda. Njegovo ime je Žoao Feliks, tinejdžer nevinog i nasmijanog lica, jedan od onih za kojeg biste rekli da živi za fudbal - bilo da se igra na najvećoj sceni ili sa društvom ispred zgrade. I da - zaista je majstor. Lepršav, perfektne tehnike i ubitačnog pasa, pa iako i dalje izgleda krhko i nejako loptu mu je prakično nemoguće uzeti. Upravo taj klinac, za kojeg i dalje mnogi nisu čuli, ovih dana je za 126 miliona eura (dobro ste pročitali) prešao iz Benfike u Atletiko Madrid, našeg Stefana Savića. Od kada postoji fudbal, samo trojica fudbalera su plaćena skuplje od njega Nejmar, Filipe Kutinjo i Kilijan Mbape.

■ NEDOVOLJNO JAK ZA PORTO

Poznato je rivalstvo u Portugalu između Benfike i Porta, a upravo zbog ovog momka ovih dana u Portu ne mogu mirno da spavaju. Prvi Feliksov klub u mlađim kategorijama bio je upravo velikan sa “Do Dragao” stadiona, ali su u Portu tada procijenili da “mršavko” nikada neće biti dovoljno jak za ozbiljan fudbal. Benfika je iskoristila priliku, dovela je malog majstora i sada vjerovatno i čelni ljudi ovog kluba u nevjerici broje novac koji su dobili za dječaka koji iza se-

Kristijano vidio najboljeg fudbalera Portugala

Žoao Feliks je očekivano već debitovao i za Portugal, bilo je to u polufinalu Lige nacija protiv Švajcarske - zajedno uz “ikonu” ove zemlje Kristijana Ronalda. Međutim, Kristijano je imao priliku mnogo ranije da se uvjeri u kvalitete nasljednika. Kapiten Portugala prisustvovao je derbiju između “svog” Sportinga i Benfibe ima samo jednu ozbiljnu sezonu.

■ NAJMLAĐI STRIJELAC HET-TRIKA

Iako su u Lisabonu još na startu sezone tvrdili da u svojom redovima imaju igrača od 100 miliona, tek ovog proljeća fudbalski svijet je na pravi način upoznao Feliksa. Njegova Benfika je u meču Lige Evrope dočekala Ajntraht, a Feliks je sa tri gola, asistencijom i mno-

15 GOLOVA I DEVET ASISTENCIJA UPISAO JE ŽOAO FELIKS U ŠAMPIONATU PORTUGALA U PROŠLOJ SEZONI - NJEGOVOJ DO SADA JEDINOJ U PROFESIONALNOJ KARIJERI

ke i imao je šta da vidi - Feliks je u pobjedi svoje ekipe (4:2) proglašen za najboljeg igrača utakmice nakon što je postigao gol i iznudio penal za svoj tim. “Najbolji fudbaler Portugala je danas bio na stadionu - i baš lijepo od Kristijana što je došao da ga gleda”, našalio se nekadašnji potpredsjednik Benfike Rui Gomeš da Silva. gim super potezima uništio “orlove” iz Frankfurta (4:2). Het-trik je upisao njegovo ime pored još jednog rekorda - postao je najmlađi strijelac het-trika u istoriji evropskih takmičenja sa svega 19 godina i 152 dana.

■ MOŽE DA IGRA

NA SVAKOJ POZICIJI U NAPADU

Za mnoge Žoao Feliks je klasična “desetka”, ali ono što je možda njegov i najveći kvalitet je što ovaj momak može da igra na više pozicija. Od pomenute “desetke”, napadača, preko “lažne devetke” ili krila. Gdje god je igrao u napadu pokazao je klasu. Možda je sada mnogima i jasnije zbog čega je Dijego Ćolo Simeone odlučio da ovog ljeta troši kao nikada do sada. Već ga porede sa mnogim legendama - prije svih sa Kakom, Rui Kostom, Pablom Aimarom... Ipak, Žoao je i dalje samo dječak zaljubljen u fudbal. Bila bi prava šteta ukoliko preveliki novac koji se vrti oko njega uništi jednu od potencijalno najljepših priča ikada. K.B.

FOTO PRIČA

AJAKS PREKO NOVINA POŽELIO SREĆU DE JONGU Tako to rade velikani. Ajaks je ovog ljeta ostao bez svog čuda na sredini terena Frenkija de Jonga (koji je pojačao Barselonu), ali mu je na pravi način poželio srećan put u novi klub. Tako što je zakupio po jednu stranu novina u katalonskim medijima. Barsa, uživaj (u budućnosti) kao što smo mi - bio je naslov. K.B.

Čudo iz Portugala: Žoao Feliks

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

U SUBOTU POČINJE 106. IZDANJE NAJPO

176 ZA MNOGE

JAHAČE JE 34 OVO - SAD ILI NIKAD 1935. VOZAČA UČESTVUJE NA OVOGODIŠNJEM TUR DE FRANSU. ODNOSNO, 22 TIMA SA PO OSAM ČLANOVA.

POBJEDE JE NA TUR DE FRANSU OSTVARIO EDI MERKS – REKORDER JE PO TOM PARAMETRU.

GODINE DESIO SE PRVI SMRTNI SLUČAJ NA TUR DE FRANSU KADA JE POGINUO FRANCISKO SEPADA IZ ŠPANIJE.

500 HILJADA EURA DOBIĆE BICIKLISTA KOJI ZAVRŠI TUR DE FRANS NA PRVOM MJESTU. POBJEDA NA ETAPI VREDNUJE SE SA 11.000 EURA.

⌦ Specijalno za DN: Uroš Radulović

Povodom 50 godina od prvog trijumfa u Francuskoj, po mišljenju mnogih, najboljeg bicikliste svih vremena Belgijanca Edija Merksa, ovogodišnje izdanje Tur de Fransa kreće iz „glavnog grada Evrope“ - Brisela! Od Belgije, kroz 21 etapu u kojoj će biti hronometra, alpskih etapa i onih koji liče na klasike, pa sve do Pariza – biciklista koji u najbržem vremenu prevali 3.500 kilometara ulazi u besmrtnu knjigu biciklističkog sporta.

DA LI STE ZNALI?

Da je posljednji francuski biciklista koji je pobijedio na Tur de Fransu Bernar Ino. Ino, koji je posljednji put slavio 1985. godine, uz Merksa, Induraina i Anketila ima po pet osvojenih trka oko Francuske. dnu petu titulu u Francuskoj. Ono u šta smo se uvjerili kada je u pitanju Frum jeste da je ipak čovjek, s obzirom da je doživio, i na svu sreću preživio, ozbiljne povrede nakon što je udario u zid na zagrijavanju pred početak Kriterijum Dofinea. Ako se uz to podvuče da nema ni prošlogodišnjeg vicešampiona Toma Dumulena, koji se povrijedio na Điru, onda postaje jasno da mnogi „jahači“ ovu šansu vide kroz parolu:

■ NEMA FRUMA – ŠANSA ZA SVE!

I, baš je ove godine želio da se nađe na naslovnoj strani te knjige, rame uz rame sa Merksom, Inoom, Anketilom i Indurainom, ali Krisa Fruma je spriječila povreda da krene u jurnjavu po rekor-

TOMAS GERANT

NAIRO KINTANA

JAKOB FUGLSANG

„I dalje ne mogu da opišem kakav je to bio osjećaj kada sam slavio prošle godine – želim da se to ponovi.“

„Mislim da je kompletan tim stigao u dobroj formi. Naporno smo se spremali za Tur. Najveće rivale vidimo u vozačima tima Ineos.“

„Do sada, imao sam veoma dobru sezonu. Vjerujem i nadam se dobrom rezultatu. Potpuno relaksiran ulazim u trku.“

TIBO PINO „Gorim od želje i jedva čekam start trke. Nadam se da ću uspjeti da odgovorim izazovu na najbolji mogući način.“

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

OPULARNIJE BICIKLISTIČKE TRKE TUR DE FRANS Legendarni Edi Merks

DA LI STE ZNALI? Devetnaestog juna ove godine žuta majica proslaviće 100 godina postojanja. Prvi je obukao Žan Rosiju iz Belgije.

kušati da sruše prokletstvo od 1985. godine, kada je i posljednji put slavio domaći takmičar. Uzdanice su Tibo Pino, Roman Barde i prvak Francuske Varen Bargil, koji je kao i pomenuta dva zemljaka, brdski vozač. Iz sjenke mogao bi da zaprijeti Rigoberto Uran. Njegov „Education First Drapac“ dolazi u izuzetnom sastavu – Ti Džej Vangarderen se povampirio, a Majkl Vuds je letio na Svjetskom prvenstvu i Vuelti. Ukoliko pronađu hemiju sve je moguće.

■ SPRINTERSKA ŽURKA

„sad ili nikad“! Favorit broj jedan je Tomas Gerant – Velšanin je prošle godine planiran kao prvi asistent Frumu, ali Britanac rođen u Keniji imao je određene probleme, pa je dozvolio Gerantu da odleprša do titule. Tim Ineos (donedavni Skaj) pored aktuelnog šampiona imaće i Egana Bernala koji je u strahovitoj formi – pobijedio je Pariz-Nica i Tur Švajcarske. Jakob Fuglsang, pobjednik Kriterijum Dofinea, vozi kao nikad u životu – pobijedio je i u Andaluziji, a bio je treći na Tirenu Adriatiko. Član Astane

imaće i dobre pomoćnike i defnitivno puca na vrh!

■ FRANCUZI

PATE OD 1985.

Tu je i trozubac Movistara o kojem se stalno priča Kintana – Valverde – Landa. Valverde je neumoran, nikada nije imao manje kilograma, aktuelni je šampion svijeta. Landa u ovoj trojci ima najmanje pedigrea, a problem Kintane je što godinama nema napretka. Nikad se ne zna šta će biti sa Vinćencom Nibalijem, sjetite se da je „ajkule iz Mesine“ bila i na Điru, a Francuzi će po-

Kod sprintera dosta promjena, a prva je ta što Peter Sagan poslije osam godina dolazi da vozi u „normalnoj majici“. Nije učestvovao na prvenstvu Slovačke, pobjedu je prepustio bratu Juraju i juriće zelenu boju u Francuskoj koja predstavlja vozača sa najviše sakupljenjih bodova na sprinterskim prolazima. U sprintu nećemo vidjeti mnoga imena, Marsel Kitel je objavio pauzu, Mark Kevendiš nije izabran od tma, a nema Degenkloba, Gavirije, ni Buhanija. Borba za najboljeg sprntera biće neizvjesna, a Dilan Gronevegen iza sebe ima deset pobjeda ove sezone, gladan trijumfa je i Elija Vivijani nakon lošeg Đira. Prve tri etape biće žestoke – već na uvodu brdo sa 13 odsto nagiba, kaldrma i očekuje se nervoza. Nije isključeno da će biti padova, jer na Turu, nažalost, uvijek se neko “razbije”. Već na šestoj etapi vidjećemo od čega su momci satkani, a kada su u pitanju oni brutalni alpski ciljevi, čak sedam puta će se ići na preko 2.000 metara nadmorske visine!

123.900 KALORIJA IZGUBI BICIKLISTA TOKOM TUR DE FRANSA, A TO JE EKVIVALNET 252 HAMBURGERA IZ ČUVENOG LANCA BRZE HRANE MEKDONALDS.

SPORT

RASPORED LAVICA NA SP

Ziceri prije derbija

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

SEMAFOR M ĐOKOVIĆ HURKAČ 7:5, 6:7, 6:1, 6:4 PELJA ANDERSON 6:4, 6:3, 7:6 RAONIĆ OPELKA 7:6, 6:2, 6:1 GOFAN MEDVEDEV 4:6, 6:2, 3:6, 6:3, 7:5 BAUTISTA AGUT HAČANOV 6:3, 7:6, 6:1 VERDASKO FABIJANO 6:4, 7:6, 6:4 PER VESELI 5:7, 7:6, 6:3, 7:6

3:1 3:0 3:0 3:2 3:0 3:0 3:1

SEMAFOR Ž HERCOG GOF 6:3, 6:7, 5:7 HALEP AZARENKA 6:3, 6:1 ŽANG VOZNJACKI 6:4, 6:2 K. PLIŠKOVA SU VEJ SE 6:3, 2:6, 6:4 MUHOVA KOTAVEIT 7:6, 6:3 SVITOLIJNA SAKARI 6:3, 6:7, 6:2 JASTREMSKA GOLUBIĆ 7:5, 6:2

1:2 2:0 2:0 2:1 2:0 2:1 2:0

Kori Gof

KORI GOF 15 STIGLA DO OSMINE FINALA VIMBLDONA

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore na startu Svjetskog prvenstva u Japanu igraće sa Senegalom, 30. novembra, objavljeno je na zvaničnom sajtu Svjetske rukometne federacije. Rasporedom je utvrđeno da se crnogorske rukometašice, dan kasnije, sastaju sa Kazahstanom. U naredna tri kola rivali izabranicama selektora Pera Johansona biće Mađarska (3. decembra), Rumunija (4. decembra) i

Španija (6. decembra) Plasman u glavnu rundu izboriće tri prvoplasirane selekcije iz grupe. Šampionat u Japanu biće odigran u regionu Kumamoto od 30. novembra do 15. decembra. Svjetsko prvenstvo je kvalifikaciono za Olimpijske igre u Tokiju, a crnogorskoj reprezentaciji za učešće na kvalifikacionom turniru neophodan je plasman među osam najboljih. M.A.

Od sada saigrači: De Kolo i Jan Veseli

VELIKO POJAČANJE ZA TURSKI TIM

BAJKA DJEVOJČICE SA FLORIDE TRAJE Možda je pobjeda na startu protiv Venus Vilijams bilo iznenađenje, ali u drugom i trećem kolu 15-godišnja senzacija sa Floride pokazala je da je već sada najljepša stvarnost svjetskog tenisa. Kori Gof je u osmini finala Vimbldona, a do njega je stigla epskom pobjedom nad Polonom Herceg - 2:1, po setovima 6:3, 6:7, 5:7. I to nakon što je u drugom setu pokazala koliko je i sa 15 godina mentalno zrela - pošto je preživjela 5:2 i meč loptu rivalke. “Bio je ovo moj prvi meč na Centralnom terenu i zaista je nevjerovatno”, iskatkla je Gof, koju sada čeka duel sa Simonom Halep. “Apsolutno nisam vjerovala da ovo mogu da napravim, ali dešava se i uživam da igram”. Dva sata je Hurbert Hurkač “mučio” Novaka Đokovića, ali je onda najbolji teniser planete ubacio u brzinu vi-

Šampion Vimbldona Novak Đoković prvi put se mučio, ali je u četiri seta eliminao Poljaka Hurkača. Međutim, prošlogodišnji vicešampion se juče oprostio - Kevin Anderson poražen je od Gvida Pelje. še i Poljak to više nije mogao da prati -najteži meč na dosadašnjem Vimbldonu Nole je dobio sa 3:1, po setovima 7:5, 6:7, 6:1, 6:4. Novak će u narednom kolu igrati protiv boljeg iz duela koji je završen kasnije sinoć - Feliksa Ože-Alijasima ili Iga Umbera. U svakom slučaju Đokoviću nastavlja da se “čisti put” do finala, a nove zasluge za to idu na račun Gvida Pelje, koji je šokirao Kevina Andersona - prošlogodišnji finalista i

četvrti nosilac nije imao šanse protiv rasploženog Argentinca 3:0 (6:4, 6:3, 7:6). “Bez obzira na to što nisam dovoljno igrao prije Vimbldona, Pelja je zaista nezgodan protivnik. Sezona na travi za mene nije najbolja, ali je pozitivno to što sam se vratio i što sam u prilici da igram”, rekao je prošlogodišnji vicešampion nezvaničnog prvenstva svijeta. A do osmine finala na impresivan način stigao je Miloš Raonić - momak rođen u Podgorici koji nastupa za Kanadu preslišao je visokog Amerikanca Rajlija Opelku - 3:0 (7:6, 6:2, 6:1). Miloša u borbi za četvrtfinale čeka upravo duel sa Gvidom Peljom. U osminu finala plasirao se i David Gofan i to nakon spektakla sa Danilom Medvedevim. Belgijanac je savladao Rusa poslije tri sata i 33 minuta borbe - 3:2 - 4:6, 6:2, 3:6, 6:3, 7:5. K.B.-M.A.

NANDO DE KOLO JE GUŠIĆ PORAŽEN ZA BRONZU NA UNIVERZIJADI U NAPULJU KAPITALAC FENERA Marko stao na korak od medalje

Čekao je dobru NBA ponudu, ali je nakon poziva Željka Obradovića odlučio da prekine čekanje i ode u Tursku - Nando de Kolo je novi igrač Fenerbahčea. Sjajni francuski plejmjker, jedan od najboljih igrača Evrope sa Fenerom je pot-

pisao je ugovor na dvije godine, uz mogućnost produžetka saradnje na još jednu. Tokom karijere tridesetdvogodišnjak iz Sent Katewrine, grada na sjeveru Francuske, igrao je za Šole, Valensiju, San Antonio, Toronto i CSKA. M.A.

Šteta - crnogorski džudista Marko Gušić zastao je na korak od medalje na Univerzijadi u Napulju. On je na kraju završio kao petoplasirani pošto je u meču za treće mjesto i bronzanu medalju poražen od

Kikmatiloha Turajeva iz Uzbekistana. Gušić je u grupi pobijedio Hiteša Sainija iz Indije i Džonadana Espadasa iz Meksika, dok je u meču za polufinale poražen od Hidajeta Hajdarova iz

Azerbejdžana. Borbu za medalju izborio je pobjedama u repesažu protiv Abdelrahmana Mohameda iz Egipta i Hidejukija Išigoku iz Japana. U drugom kolu juče je eliminisana Jovana Peković.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 6. I 7. 7. 2019.

selektor zvezdan mitrović objavio spisak za pripreme sp

Vučević i Ivanović na listi Prva zvijezda reprezentacije Nikola Vučević i njegov imenjak Ivanović, koji je propustio skoro cijelu prethodnu sezonu zbog teže povrede, nalaze se na skraćenom spisku košarkaške reprezentacije Crne Gore za Svjetsko prvenstvo u Kini (31. avgust-15. septembar). Selektor Zvezdan Mitrović juče je objaviio imena 20 igrača koji bi trebalo da se pojave na pripremama 25. jula u Podgorici. U stručnom štabu, pored Mitrovića, biće treneri Boško Radović, Dušan Dubljević, Vladimir Todoro-

20 ODABRANIH

Nikola Ivanović - Budućnost Voli Derik Nidam - Mornar Ognjen Čarapić - Mega Bemax Petar Popović - Budućnost Voli Nemanja Vranješ - Mornar Suad Šehović - Budućnost Voli Sead Šehović - Mornar Aleksa Popović - Lovćen 1947 Dino Radončić - Mursija Nemanja Đurišić - Ostende

vić, kondicioni trener Milovan Ljubojević, doktor Aleksandar Radović, fizioterapeuti Periša Čagorović i Petar Stojović, te ekonom Darko Savić. Nakon prvih nekoliko da-

Nemanja Radović - Saragosa Milko Bjelica - Mornar Nikola Vučević - Orlando Bojan Dubljević - Valensija Marko Todorović - Huventud Blagota Sekulić - Gipuckoa Jovan Kljajić - Gran Kanarija Marko Simonović - Olimpija Pavle Đurišić - SAD Igor Drobnjak - Budućnost Voli

na u Podgorici reptrezentacija će trenirati u Kolašinu, a formu će testirati na turnirima u Francuskoj i Kini. Rivali u grupi na Svjetskom prvenstvu su Grčka, Novi Zeland i Brazil. M.A.

žrijeb za evrokup 12. jula u barseloni

Plavi u trećem šeširu

Košarkaši Budućnost Volija iz trećeg šešira čekaće rivale u žrijebu grupne faze Evrokupa za sezonu 2019/20. “Plavi” su u rangu sa Cedevitom Olimpijom, Tofašom i Ulmom. Učesnici Evrokupa - njih 24, podijeljeni su u šest šešira sa po četiri tima, a na žrijebu će se izvući četiri grupe sa po šest ekipa. S obzirom na pravilo da timovi iz iste lige ne mogu biti u istoj grupi, Partizan iz petog šešira ne može biti u grupi Buduć-

nosti ili Cedevite Olimpije. Žrijeb je 12. jula u Barseloni. Prvi šešir: Patras, Darušafaka, Unikaha, Lokomotiva Kuban. Drugi šešir: Uniks, Makabi Rišon, Galatasaraj, Litvos Ritas. Treći šešir: Budućnost Voli, Cedevita Olimpija, Tofaš, Ulm. Četvrti šešir: Andora, Huventud, Oldenburg, Limož. Peti šešir: Partizan, Trento, Monako, Breša. Šesti šešir: Nanter, Rejer Venecija, Virtus, Arka Gdinja. M.A.

Petra Popovića i družinu ove sezone čeka takmičenje u Evrokupu

Nemanja Gordić u dresu Partizana tokom sezone 2012/13

partizan doveo iskusnog plejmejkera iz budućnosti

Crno-bijeli nemanja Gordić

Dugo se o tome pričalo, raskidom saradnje sa crnogorskim prvakom pola posla je obavljeno, a od juče je i zvanično - Nemanja Gordić naredne sezone igraće za Partizan.

Iskusni plejmejker (30 godina) vraća se u klub za koji je nastupao u sezoni 2012/2013, kada su crno-bijeli osvojili ABA ligu. Sem Budućnosti (sa kojom je osvojio titulu 2018.

godine i bio MVP finalne serije), nekadašnji bosanskohercegovački reprezentativac igrao je i za Igokeu, Cedevitu, Azovmašu i rimskoj Lotomatici. M.A.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

RTCG 2 12:00 17:50 19:00 20:20

SUBOTA

SK HD

Vimbldon Košarka (ž) EP: Francuska - V. Britanija Vimbldon Košarka (ž) EP: Španija - Srbija

SK 1 CG 12:00

Vimbldon

SK 2 13:35 Fudbal: Šangaj SIPG - Šanghaj Š. 16:15 Košarka U18 (Ž) EP: Srbija Rusija 18:30 Košarka U18 (Ž) EP: Letonija BiH 20:15 Fudbal: Olimpija - Partizan

SK 3 09:00 Moto GP Zaksenring, tren. 13:30 Moto GP Zaksenring, tren. 17:00 Košarka U19 (M) SP: Polufinale A 20:45 Košarka U18 (Ž) EP: Hrvatska Njemačka 23:00 Džudo, Montreal 01:30 NASKAR: Dajtona 400

SK 4 12:00

Vimbldon

SK 5 12:00 Vimbldon 20:00 Fudbal: Kalćo legende - Primera legende

SK 6 13:25 16:15 17:30 20:30

● NE PROPUSTITE

DTM, Njemačka F1 H2O (gliseri) Odbojka (M) Ljubljana Odbojka (M) Ljubljana

SPEKTAKL U RIJU

U finalu Kopa Amerike sudariće se domaćin Brazil i najljepše iznenađenje Peru. Od 22.00h po našem vremenu na TV Arena sport 1.

09:00 Odbojka (Ž), F6 Lige nacija 13:30 Odbojka (Ž), F6 Lige nacija 19:30 Košarka U19 (M) SP: Polufinale B

ARENA SPORT 1 10:30 Odbojka na pijesku SP, 1/4 finala 13:00 Odbojka na pijesku (Ž), SP za 3. mjesto 15:15 Odbojka na pijesku (Ž), SP finale 18:00 Fudbal KAN: Nigerija - Kamerun 21:00 Fudbal KOPA: Argentina - Čile 01:00 Fudbal: Filadelfija - Orlando 04:30 MLS: Los Anđeles - Vankuver

ARENA SPORT 2 11:00 12:00 13:00 14:00 17:00 21:00

Rukomet na pijesku EP (Ž) Rukomet na pijesku EP (M) Rukomet na pijesku EP (Ž) Rukomet na pijesku EP (M) Odbojka na pijesku, SP Fudbal KAN: Egipat - J. Afrika

ARENA SPORT 4 14:00 16:30 20:30

Triatlon (Ž), Hamburg Triatlon (M), Hamburg MLB: Teksas - Minesota

EUROSPORT 1 11:55 17:05 19:05

Tur de Frans, 1. etapa Tur de Frans ekstra Konjički sportovi, Šantili

EUROSPORT 2 12:00

Vimbldon

● NE PROPUSTITE

RTCG 2 16:45 20:20

NEDJELJA SK HD

Fudbal (Ž), SP finale Košarka (Ž), EP finale

SK 1 CG 10:00 11:00 12:20 14:00 15:00 17:00

Moto-E Zaksenring Moto 3 Zaksenring - TRKA Moto 2 Zaksenring - TRKA Moto GP Zaksenring - TRKA Fudbal: Norčeping - Haken Košarka U19 (M) SP - za 3. mjesto 19:30 Košarka U19 (M) SP - FINALE 23:00 Basket 3x3: Polufinale A 23:30 Basket 3x3: Polufinale B 23:55 Basket 3x3 - zakucavanja 00:25 Basket 3x3 Meksiko Sity FINALE 03:15 Fudbal GK FINALE: Meksiko - SAD

SK 2 07:00 Fudbal: Saporo - Matsumoto 14:00 Košarka U18 (Ž) EP: Bjelorusija - Srbija 18:30 Košarka U18 (Ž) EP: BiH - Litvanija 20:45 Košarka U18 (Ž) EP: Belgija - Hrvatska

SK 3 09:00Odbojka: Liga nacija (Ž) - za 3. mjesto 13:30 Odbojka: Liga nacija (Ž) - FINALE 17:00 Američki fudbal: Kragujevac WB - SBB Vukovi 20:30 Odbojka (M), Ljubljana - FINALE 23:00 Džudo, Montreal

SK 4

SK 5 U petak je krenula osmina finala Kupa Afričkih nacija, a subota donosi dva derbija: Nigerija - Kamerun (18.00h, AS 1 ) i Egipat - Južna Afrika (21.00h, AS2).

08:20 Moto GP Zalsenring - Warm Up 15:30 Moto GP ruki kup: Zaksenring

SK 6 14:00

ARENA SPORT 1 09:30 Triatlon, Hamburg 14:00 Odbojka na pijesku, SP finale 18:00 Fudbal KAN: Madagaskar - DR Kongo 22:00 Fudbal KOPA: Brazil - Peru 00:30 Fudbal: Njujork siti - Portland

ARENA SPORT 2 13:00 Mountain bike 16:00 Rukomet na pijesku, EP finale (Ž) 17:00 Rukomet na pijesku, EP finale (M) 21:00 Fudbal KAN: Alžir - Gvineja

ARENA SPORT 3 17:00 20:00

Rallycross: Švedska

Fudbal: PSV - Nica Fudbal: Atlanta - Njujork RB

ARENA SPORT 4 14:00

13:25 DTM, Njemačka 15:00 F1 H2O (gliseri) 17:30 Odbojka (M), Ljubljana - za 3. mjesto

ZAVRŠNE BITKE ZA KRUNU AFRIKE

12:45 Fudbal na pijesku (M): Danska - Gruzija 14:00 Fudbal na pijesku (M): Bugarska - Norveška 15:30Fudbal na pijesku (M): Ukrajina - Poljska 16:45 Fudbal na pijesku (M): Azerbejdžan - Turkska 18:00 Fudbal na pijesku (M): Španija - Rusija 19:15 Fudbal na pijesku (Ž) - FINALE 20:30 Fudbal na pijesku (M): Portugal - Švajcarska

Rukomet na pijesku, za 3. mjesto

EUROSPORT 1 10:55 14:20 16:45 18:00

WTCR, Viljareal Tur de Frans, 2. etapa Tur de Frans ekstra Univerzijada, plivanje

EUROSPORT 2 11:00 15:00 16:15

Motokros: SP Indonezija Superbajk: SP Donington WTCR Viljareal