Dnevne novine 25. jul 2019. by Dnevne Novine

ANDRIJA ĐUKIĆ ZA DN O PUTU DUGOM 900 KM ZA DJECU FONDACIJE ª BUDI HUMANº

■ 14 15

Pobijedio sam sebe, nisam odustao ni kad je bilo najteže

AKTUELNO: VELIKOSRPSKI SPINOVI O UGROŽENOSTI SRBA U REGIONU

ŠUBARA BEZ GLAVE ■ 4 5

ČETVRTAK, 25. 7. 2019. BROJ 2433 GODINA VIII Autor: Mihailo Terzić

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

GLAVNI UREDNIK PORTALA IN4S IPAK DOBROVOLJNO BIO U POLICIJI

RAIČEVIĆ NITI PRIVOĐEN, NITI HAPŠEN, VEĆ JE SAM DOŠAO NA RAZGOVOR

■ 11

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA

Vlada danas o koncesiji za Aerodrome ■ 6 TIVAT ■ 8

Magnolija će ugostiti i do 15.000 gostiju

NASTAVLJA SE POLITIČKI RAT U BUDVI, DEMOKRATE TVRDE:

Carević inkasirao dva miliona samo od asfalta

■ 2 3

EKO KATUN VRANJAK OMILJENO MJESTO ZA UŽIVANJE NA PLANINI

Spoj zdrave hrane i turizma je istinska šansa sjevera

■ 8 9

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

SASTANAK ZENKA GAŠPARKOVA

JOŠ MNOGO IZAZOVA NA PUTU KA EVROPI

Iako je vidljiv napredak u razvoju, pred Crnom Gorom je i dalje mnoštvo izazova na putu ka Evropskoj uniji, saopštio je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka na sastanku sa stalnom predstavnicom UNDPa u Crnoj Gori Danijelom Gašparkovom. Zenka je kazao da Vlada Crne Gore sa UNDP radi na poboljšanju dobrog upravljanja i njegovanju demokratskog društva koje u potpunosti poštuje i štiti ljudska prava kroz vladavinu prava. “Ženska politička mreža je odličan primjer saradnje između svih političkih partija, te da još treba raditi da se poveća broja žena na izbornim listama”, istakao je on. Tokom sastanka resorni ministar je kazao da je Vlada Crne Gore odlučna da stane na kraj nasilju nad ženama i nasilju u porodici, kao jednom od ključnih izazova u društvu.

Pohvalivši dosadašnju saradnju, Gašparikova je istakla da su pitanja rodne ravnopravnost veoma bitan činilac u demokratizaciji društva, te da ljudska prava i generalno vladavina prava ostaju prioriteti za UNDP. “Istinski smo posvećeni postizanju rodne ravnopravnosti, naročito u domenu borbe nasilja nad ženamai smatramo da je neophodno i dalje doprinositi političkom i ekonomskom osnaživanju žena. Takođe, smatramo da rodne politike treba kreirati i sprovoditi na svim nivoima vlasti i u tom smislu je važno jačati kapacitete svih ministarstava”, saopštila je Gašparikova. Ministar iskazao spremnost za dalje unapređenje saradnje i da smatra doprinos UNDP značajnim za dalji razvoj Crne Gore, kako za proces EU integracija, tako i za zaštitu i promociju ljudskih prava. R.P.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

Krapović i Carević

NASTAVLJA SE POLITIČKI RAT KOALICI

DEMOKRATE: CAREVI DVA MILIONA SAMO

⌦ Mili Prelević

emokrate Budve su juče saopštile da je sramno da predsjednik Opštine Marko Carević optužuje njih za Kotor, a da ne pominje da je u pitanju protivzakonito djelovanje DPS-a i otvorena politička korupcija, nastavljajući sa brojnim optužbama na njegov račun.

Zenka i Gašparkova

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

DEJAN IVANOVIĆ PREDSJEDNIK OO DPS Na sjednici Opštinskog odbora DPS Andrijevica za predsjednika je jednoglasno izabran Dejan Ivanović. On je do sada obavljao poslove sekretara Izvršnog odbora DPS Andrijevica i odbornik je u Skupštini opštine Andrijevica. Sjednici je prisustvovao koordinator u ime Izvršnog odbora DPS Crne Gore Drago Čantrić, kao i članovi radne grupe. Ivanović je zahvalio na

pruženoj podršci Predsjedništvu Demokratske partije socijalista Crne Gore, kao i za jednoglasno povjerenje koje mu je ukazano od strane članova Opštinskog odbora DPS Andrijevice. Istakao je da će zajedno sa svim članovima OO da radi na povećanju podrške politici DPS-a, i uz podršku Vlade Crne Gore i lokalne samouprave nastaviti sa unapređenjem i daljim razvojem opštine Andrijevica. R.P.

Do nove krize budvanske vlasti je došlo jer se već dva puta dešava da na sjednicama SO Demokrate budu preglasane glasovima Demokratskog fronta i DPS-a. Demokrate, komentarišući Carevićevu izjavu da je sazvao dva koaliciona sastanka i da se njihovi stavovi znaju, ističu da nije rekao da otkad je on

na čelu Opštine, skoro da i nemaju koalicionih sastanaka. “Osim kada su njemu potrebni kako bi pokušao da manipulacijom prikrije saradnju sa DPS-om i realizaciju sumnjivih projekata („MIA Investment“) kao i da saopšti kako svi koalicioni partneri navodno prihvataju i afirmišu ovakve stavove predsjednika Op-

štine. Da građani znaju - dok je Krapović bio na čelu opštine Budva, imali smo svakog petka u 16 časova koalicioni sastanak u kabinetu predsjednika Opštine i Krapović je prisustvovao svakom sastanku od 16. oktobra do maja ove godine”, poručuju Demokrate. Marko Carević juče nije odgovarao na pozive iz Dnevnih novina, ali je prije dva dana portalu CDM saopštio da Demokrate prave opstrukciju od prvog dana. “Nijesu preboljeli one dječje bolesti. Teško im je pada ta rotacija, još nijesu preboljeli tu odluku. To čine još mnogo prije mog postavljenja. Žalimo

Nema potrebe da peremo prošlost

Demokrate su se osvrnule i na tvrdnju Carevića da peru svoju prošlost, te su ga pozvali da javno objavi šta su oni to loše i nezakonito uradili, pozivamo ga da, bez odlaganja, sve objavi. “Ne, Careviću, nemamo mi potrebu da peremo svoju

prošlost. Pa nismo mi puleni Sveta Marovića, nije nama DPS dao kamenolome, platoe, plaže bez tendera, legalizaciju nelegalnih objekata, poslove i dilove nismo završavali kao vi nekada sa Svetom, a danas sa Milom. Nama moral-

ne lekcije neće dijeliti Bato Carević, ni moralne, ni političke. Vi izvolite nastaviti ovu polemiku, ako vam basta, pošto žalite što ste sa nama koaliciji, učinićemo da zažalite što ste nas ikad i upoznali”, zaključile su budvanske Demokrate.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

POLITIKA

PREMIJER MARKOVIĆ PRIMIO AMBASADORA STANIŠIĆA

Raditi na unapređenju odnosa sa BiH

Premijer Duško Marković razgovarao je juče sa novim ambasadorom Crne Gore u Sarajevu Obradom Mišom Stanišićem i saopštio da mu je drago da će Crna Gora imati ambasadora koji dobro razumije region i njegove specifičnosti. “Jutros sam razgovarao sa Obradom Stanišićem, našim novim ambasadorom u BiH. Drago mi je da ćemo u susjednoj i prijateljskoj zemlji imati ambasadora koji dobro razumije naš region i njegove specifičnosti i koji će na najbolji način raditi na tome da odnosi budu još sadržajniji”, objavljeno je na Twitteru Vlade. R.P.

IONIH PARTNERA U BUDVI

IĆ INKASIRAO OD ASFALTA što imamo takvog koalicionog partnera”, kazao je Carević. Odgovarajući na ove tvrdnje Demokrate kažu da je Carević prve dvije godine gdje “god stane kukao i plakao” kako ga neće pustiti da bude predsjednik Opštine, te svaku odluku oko koje se nisu složili okarakterisao kao pokušaj da se izbjegne rotacija. “Svi u Crnoj Gori znaju, Careviću, da smo zatekli katastrofu u opštini Budva krajem 2016. godine, da je u samo dvije godine opština konsolidovana i postavljen sistem koji vam je predat u skladu sa dogovorom i u dobroj vjeri sa pozamašnom sumom na računima. Izuzetno smo ponosni na ono što je Krapović uradio, izuzetno smo ponosni što smo održali riječ. Rotacija je u Crnoj Gori mnogo puta dogovarana, ali nikada, do sada, ni na jednoj funkciji, nije realizovana. To dovoljno govori građanima”, kažu u toj partiji. Prema njihovim riječima, Carević se, takođe, drznuo da kaže da su ih vidjeli u Kotoru i kako su vodili Kotor. “Smatramo sramnim da Ca-

rević optužuje nas za Kotor, a da ne pominje da je u pitanju protivzakonito djelovanje DPSa i otvorena politička korupcija. To ne pominje, već abolira DPS i pokušava da krivicu prebaci na nas”, poručuju Demokrate Budva. Ukazuju da Carević kaže da se plaše njegovog uspjeha. “Tu nam ne preostaje ništa drugo nego da se nasmijemo, jer to kaže predsjednik Opštine koji u SO Budva nije jednu jedinu riječ progovorio od imenovanja, predsjednik Opštine koji se nije pojavio ni na jednoj javnoj raspravi, nije podržao i zaštitio kolege i saradnike, koji donira platu od hiljadu i kusur eura dok kamerama snima one koji su, nažalost, u stanju potrebe i na njihovoj muci skuplja političke poene, dok je na drugoj strani inkasirao preko dva miliona eura samo od ugradnje asfalta u Budvi, do sada, za vrijeme ove vlasti. Takvog predsjednika se niko ne plaši, plašljivog i neiskrenog generala niko u bitku ne prati, Careviću”, dodaju Demokrate.

Marković i Stanišić

SASTANAK ALEKSANDRA DRLJEVIĆA I ROBERTE MONTEVEKI

Unaprijeđen zakonodavni okvir u oblasti migracija Crna Gora je spremna da doprinese realizaciji regionalnih inicijativa usmjerenih na jačanje svijesti o pitanjima migracija i azila, imajući u vidu uticaj tih oblasti na pristupne pregovore sa Evropskom unijom, ali i sveukupnu bezbjednosnu situaciju u regionu, saopšteno je tokom sastanka glavnog pregovarača Aleksandra Drljevića sa šeficom kancelarije UNHCR-a Robertom Monteveki. Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, Drljević je sagovornici prezentovao stanje u pre-

govaračkom procesu, istakavši značaj uvezivanja integracionih prioriteta sa UN Agendom održivog razvoja do 2030, u prvom redu vladavine prava, zaštite životne sredine i socijalne politike. “Mi smo znatno unaprijedili zakonodavni okvir u oblasti upravljanja migrantskim tokovima i politikom azila i poboljšali smještajne kapacitete, kako bi svima kojima je međunarodna zaštita potrebna, pružili adekvatne uslove za boravak”, istakao je glavni pregovarač. Ukazao je da upravljanje migracijama i azilom u di-

rektnoj vezi sa ispunjavanjem obaveza u okviru poglavlja 24, ali, što je još važnije, sa bezbjednošću ovog regiona i njegovih građana. “Zato smo spremni da pružimo konkretan doprinos realizaciji regionalnih inicijativa koje imaju za cilj jačanje svijesti o značaju ovih pitanja”, naveo je Drljević. Monteveki i Drljević su ukazali na značaj unapređenja kapaciteta za prihvat stranaca, s posebnim osvrtom na smještajne strukture na Božaju i u Spužu. Monteveki je podsjetila na aktivnosti koje je kancelarija UNHCR realizovala u prethodnom periodu, naročito kad je u pitanju rješavanje pravnog statusa raseljenih i interno raseljenih lica. U kontekstu rješavanja njihovog stambenog pitanja, pohvalila je rezultate realizacije Regionalnog stambenog programa u Crnoj Gori i ukazala na prioritet zatvaranja kampa Konik. Najavila je i da će 17. i 18. decembra Drljević i Monteveki u Ženevi biti održan Globalni forum za izbjeglice. R.P.

POLITIKA

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

VELIKOSRPSKI SPINOVI O UGROŽENOSTI SRBA U REGIONU

Jonica i Ćatović juče u Skupštini Crne Gore

ŽENSKA POLITIČKA MREŽA

Više žena na listama, više novca za stranke

Delegacija Ženske političke mreže juče je prisustvovala sjednici Radne grupe 5 Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Zadatak ove radne grupe je rad na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornh kampanja. Koordinatorka programa za političku participaciju Marija Ćatović, nakon sjednice skupštinske radne grupe kazala je da je politička mreža Crne Gore koju čine političarke iz 16 političkih partija iz vlasti i opozicije, uputila predlog izmjena ovog zakona još u decembru 2017. godine, svim političkim partijama, kao i međunarodnim organizacijama. “Nakon toga, ŽPM je imala sastanke sa liderima političkih partija i predlog ovog zakona je dobio podršku svih političkih partija sa čijim liderima smo razgovarali u prisustvu predstavnika UND i delegacije EU u Podgorici. Danas smo naš predlog obrazložile radnoj grupi koja radi na izmjeni ovog zakona”, navela je ona. Snežana Jonica je navela da je Ženska politička mreža danas dobila podršku u radnoj grupi 5 za svoj predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. “Zadovoljstvo nam je bilo da čujemo da je naš predlog jedini oko kojeg su se složili svi učesnici u radu Radne grupe, dakle i poslanici i predstavnici akademskog i civilnog sektora. Naš Predlog izmjena i dopuna zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ima za cilj da stimuliše političke partije da prilikom formiranja izbornih lista i utvrđivanja redosljeda na njima pozicioniraju žena na način koji će obezbijediti značajno povećanje bro-

ja žena na mjestima odlučivanja, naglašavajući da kada kažemo jedna od tri, to ne mora da znači svaka treća, nego i svaka prva ili druga… Prema našem predlogu, svaka partija koja bi imala veći broj izabranih žena imala bi srazmjeno tome i veći iznos sredstava unutar ukupnog iznosa koji se izdvaja za finansiranje partija”, istakla je Jonica. Napominje kako bi na ovaj način partije, ne samo ojačale kadrovske kapacitete na mjestima odlučivanja, već bi zahvaljujući povećanom broju žena dobile i povećan iznos sredstava za finansiranje. “Osim ovog, predložile smo da se zakonom propiše da ukoliko se 0,6 odsto operativnog budžeta izdvaja za finansiranje rada političkih partija, dodatnih 0,06 odsto bude izdvojeno za rad ženskih organizacija u političkiim partijama, i da sredstva moraju biti namjenski korišćena za rad i osnaživanje ženskih organizacija u političkim partijama, što bi se potvrđivalo finansijskim izvještajem o namjenskoj upotrebi ovih izdvojenih sredstava”, navela je Jonica. Prema njenim riječima, činjenica da je ovaj predlog naišao na punu podršku u radnoj grupi, te da će se naći u tekstu predloga koji će ova radna grupa uputiti Odboru je očekivani ishod. “Moramo naglasiti da nas posebno raduje što dodatno potvrđuje da se ranije date garancije svih naših sagovornika (političkih lidera), da će podržati naš predlog, sada pretvaraju iz riječi u djela. Svakako naš predlog je integralno podržan i rečeno nam je da je jedini predlog koji je dobio podršku svih učesnika u radu radne grupe”, zaključila je Jonica. R.P.

ŠUBARA BEZ GLAVE Piše: Mihailo Terzić

Onomad delegat u Skupštini Srbije, pravosnažno osuđen za ratne zločine, doktor prava Vojislav Šešelj, na redovnoj sjednici Skupštine pozva „braću četnike“ da nađu neobrijanog i mjesec dana neokupanog četnika da bude seksualni „trener“ povjerenici za zaštitu ravnopravnosti Brankici Janković, zbog toga što je štitila novinarku Danas-a, koja je komentarisala neprimjeran odnos države Srbije prema genocidu u Srebrenici i zbog toga je i ona bila izložena javnim uvredama Šešelja. Mogao je četnički vojvoda Šešelj da upotpuni pomalo zaboravljeni avetinjski lik četnika koji je ostao u crnom nasljeđu i crnogorske istorije i sjećanja potomaka njihovih žrtava. Likova sa kamom u zubima, znojave i okrvavljene ljudske nakaze koji ostaviše pogan trag beščašća i užasa, od Cuca do Plava i od Žabljaka do Pljevalja. A po zlu ih znaju i potomci njihovih žrtava širom avnojske Jugoslavije. A eto u 21. vijeku, ratni zločinac sjedi u najvišem zakonodavnom organu evropske države Srbije, koja se kune u

Terzić

evropske vrijednosti, a istovremeno pogleduje na sve četiri strane bez jasnih namjera. Razapeta između tamnog vilajeta i modernih izazova, između Dušanova carstva i savremenih građanskih sloboda, između nebeske Srbije i zemaljske stvarnosti. Između percepcije obmane i samoobmane, sopstvenom veličinom i realnom stvarnošću sopstvenog političkog ništavila. Kao da vozi po unutrašnjem pasu kružnog toka sa upaljena sva četiri žmigavca bez jasnog stava na koji će izvoz krenuti. Sama zbunjena, zbunjuje svo-

ČINI SE, DA SU NAJDUBLJI OŽILJAK NA VELIKOSRPSKOM PROJEKTU UČINILI CRNOGORSKI PATRIOTE REFERENDUMSKOM ODLUKOM O OBNAVLJAJU MILENIJUMSKIH TEMELJA CRNOGORSKOG DRŽAVOTVORNOG NASTAJANJA I POSTOJANJA I OPREDJELJENJE ZA VIZIJU, U DRUŠTVU SLOBODNIH I SAVREMENIH DRŽAVA, DALEKO OD ZLOĆUDNOG UTICAJA TAMNOG VILAJETA

je političke i ekonomske partnere i saradnike. Kažu, da brodu koji ne zna u koju luku plovi, nijedan vjetar nije povoljan. A možda politički otac aktuelnog predsjednika Srbije, po dogovoru, ispaljuje probni ćorak za procjenu tajminga odbrane „ugroženog srpstva“ i dana „D“ za bojevi pucanj i konačno „oslobađanje“ „srpskih zemalja i srpskog roda“.

■ VELIKOSRPSKI SPIN MAJSTORI

A srpstvo u regionu je, kažu velikosrpski spin majstori, svakog dana sve više ugroženo? Mjeru te ugroženosti oni mjere uspjehom njihovog ugrožavanja ustavnog poretka države u kojoj žive. Najveća ugroženost Srba bila je kada im nije uspio pokušaj državnog udara u Crnoj Gori!? Nedavno rekoše pravni organi Srbije da će, nakon dvije decenije, pokrenuti tužbu za zločine, protiv Milana Kučana, bivšeg predsjednika Slovenije. Nakon toga, desi se politički konflikt sa predsjednikom Bugarske, nije zbog krave Penke, nego zbog javno izrečenog mišljenja o Kosovu. Tako se zatvorio krug palanačke nepodnošljivosti Srbije sa svim državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, jer svi ugrožavaju Srbe i u CG, BiH, Hrvatskoj i Makedoniji eto i u Sloveniji…a tek Kosovo! I tu na misao dođe istinitost

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

politika

5 Foto: Picasa 2.0

Samo u Beogradu još ne vide propast velikosrpskog projekta starog vica: Dobio Srbin premiju na loto igri. Ogroman novac. I pitaju srećnog dobitnika šta će sa tolikim novcem, a on kao iz topa: „Ma, prvo ima sve da’i tužim“. Srbija nije dobila premiju, ali ubrzano nabavlja raketne sisteme, obnavlja avijaciju, protiv oklopna oruđa; NORe, „Dušane“ i Lazare“, ima suficit u budžetu, ima; partnere, prijatelje, strateške partnere, istorijske prijatelje, strane investitore. Jača materijalna baza odbrane Srbije. Kažu, da bude spremna ako je neko napadne? A šta ako Srbiju niko ne napadne? Teško će se u 21. vijeku ponoviti Nemanjićka istraga Bogumila, a dežurna tema izmišljene „ ugroženosti srpstva“ u regionu, uvijek je zgodan razlog da se pokrene mašinerija za odbranu; srpskog roda, srpskih zemalja i srpskih grobova. Da se vaskrsne nebeska Srbija uz svetosavski zavjet i blagoslov SPC. A prolazi četvrt vijeka, prosjek kada je Srbija u prošlom vijeku ratovala. Kažu ratove je dobijala ali mir je gubila. Otac srpske nacije Ćosić, kaže da je to sve laž – „državna laž“, laž koja samo u Srbiji, na kraju, može da postane istina. Pred usijanim glavama, a’la Šešeljeva, u kojima se rađa geneza političkog zla i patokratskom subvezivnom kadrovskom pratnjom, javlja se realan problem.

■ Neće više

roditelji slati jediNce da braNe sulude ideje

Srbija nema potrebnu živu silu spremnu za novo žrtvovanje suludim idejama. Najsposobniji napuštaju državu, a svoje sinove jedince, roditelji više nijesu spremni da žrtvuju za deluzivne Projekte Velikog Zla. Većina građana Srbije želi da živi u uređenom demokratskom društvu, a mjesto u „nebeskoj Srbiji“ prepušta onima koji uporno tamo druge šalju, a oni se lagodno baškare u zemaljskoj Srbiji.

Sve veći broj javnih medija u Srbiji, programskim sadržajima, kontinuirano i uz pomoć velikosrpskih nacionalista i pseudo eksperata nacionalističkog zanimanja, pričaju zavodljive „lažne priče“ i stvaraju simulaciju fikcije pogrešne percepcije stvarnosti sa ciljem, da od nedovoljno informisanih građana stvore potrebnu kritičnu masu žive sile, koja će biti žrtvovana za sulude ciljeve „nebeske Srbije“.

Uzalud se vrši masovna indoktrinacija i psihološka mobilizacija patriotske javnosti Srbije, da su im svi u regionu činili zla, da ih mrze i da su nevini srpski sinovi uludo ginuli od Slovenije do Makedonije i Kosova. A najgore je to, što su sva ta zla „pravim“ Srbima, prema njihovoj „fejk story”, činili bivši Srbi-bivša braća. Pokatoličeni, pocrnogorčeni, islamizirani, pomakedončeni…a dio i poslovenčeni (Bela krajina) - BIVŠI SRBI? Širi se strategija šeherezade o elitizmu srpske nacije u regionu, koja je u fikciji velikosrpske ideologije DEMIURG za sve nacije i etnicitete na jugozapadnom Balkanu. To je prostor gdje , kao kaže bivši predsjednik Srbije Nikolić „deca treba da se rađaju sa srpskim genetskim materijalom i sa srpskim kodom“. Ta baksuzna ideološka matrica „krvi i tla“, sa povampirenim četničkim prividom velikosrpskih iluzionista, ponovo prijeti miru među balkanskim narodima! Prijeti spoj, šubare, kokarde i Glave?!

■ cG Najdublji

ožiljak Na velikosrpskom projektu

Čini se, da su najdublji ožiljak na velikosrpskom projektu učinili crnogorski patriote referendumskom odlukom o obnavljaju milenijumskih

temelja crnogorskog državotvornog nastajanja i postojanja i opredjeljenje za viziju, u društvu slobodnih i savremenih država, daleko od zloćudnog uticaja tamnog vilajeta. Neki su tvrdili da je to bio „posljednji ekser u mrtvački kovčeg velikosrpstva“. Čini se, da će trebati još eksera? No zvaničnici aktuelne Srbije, zbog palanačke sujete, sada tvrde da su oni dozvolili da im CG izmakne ispod velikosrpskih hegemonističkih kandži. Da su premalo učinjeli da stimulišu podaničko potiskivanje crnogorskog subjektiviteta. Premalo su proizveli Mefista i Efijalta koji pate od beogradskog kompleksa više vrijednosti. Tako kreatori Projekta Velikog Zla, indirektno saopštavaju crnogorskim patriotima, da je njihova sloboda „data“ a osamostaljenje „dozvoljeno“, što bi trebalo da znači, da ono što je dato i dozvoljeno može biti oduzeto i zabranjeno. Sve veći broj javnih medija u Srbiji, programskim sadržajima, kontinuirano i uz pomoć velikosrpskih nacionalista i pseudo eksperata nacionalističkog zanimanja, pričaju zavodljive „lažne priče“ i stvaraju simulaciju fikcije pogrešne percepcije stvarnosti sa ciljem, da od nedovoljno informisanih građana stvore potrebnu kritičnu masu žive sile, koja će biti žrtvovana za sulude ciljeve „ne-

beske Srbije“. Ljudi koji kreiraju masovne prevare lažnim pričama, zapravo, nemaju ciljeva, oni imaju, par keselans, dijagnoze psihopata, koji se liječe konzervativnim populizmom i unesrećivanjem nevinih ljudi.

■ spriječiti Novo

zlo je izazov za sve u reGioNu

Za sada se jasno uočava - šubara sa kokardom, kao prepoznatljiv anticivilizacijski znak, bez identiteta Glave u kojoj se kreira geneza novog političkog Zla u regionu. Spoj ova dva deluzivna čudovišta rađa patokratsku kombinaciju koja će da izazove civilizacijski sunovrat u regionu jugozapadnog Balkana i stvoriti, već viđenu, situaciju u kojoj „patokratski predatori postaju korisni idioti“. Zamislite horor: tuce Šešeljevski mislećih glava sa pripadajućom ikonografijom kako uspostavljaju demokratiju u regionu jugozapadnog Balkana? To spriječiti je izazov intelektualnoj, naučnoj i stručnoj javnosti svih vjera i nacija u regionu. Ne treba smetnuti sa uma misao L.Greenfeldove: „Doba nacionalizma nije prošlo, mi tek ulazimo u fazu neo nacionalizma“. Zar savremeni dominantni politički trendovi u svijetu to, već, ne potvrđuju.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.11400 0.89143 120.410 1.09820 70.3192 117.806 7.38600

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

au = 1,427.65

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

aG=16.59

ministaRstvO saOBRaĆaja KOmPletiRalO analizU

Vlada danas razmatra koncesioni akt za Aerodrome Crne Gore

Naziv BUDR SOBS LUKO PLAP INSM

Najveći promet CijeNa 6,0000 1,8000 7,8000 0,1200 27,5000

KoličiNa 1.000 2.000 300 14.000 10

obim u € 6.000,0000 3.600,0000 2.340,0000 1.680,0000 275,0000

PromjeNa 0,00% 0,00% -2,50% 8,11% 4,60%

U obilasku radova

Revitalizacija mReže važna za sjeveR

Na današnjoj sjednici Vlade biće razmatran koncesioni akt za Aerodrome Crne Gore, čiji je tekst stavljen na javnu raspravu 6. avgusta prošle godine. Vlada se, podsjetimo, opredijelila da aerodrome valorizuje putem koncesije, “prepoznajući da je dobra aerodromska infrastruktura odnosno avio-dostupnost Crne Gore bitan preduslov za ubrzani razvoj u turizmu, odnosno za razvoj naše države kao visokokvalitetne turističke destinacije i cijele ekonomije zemlje”. Kako se navodi u analizi Ministarstva saobraćaja, ekonomske analize pokazale su da je projekat davanja aerodroma na koncesije ekonomski isplativiji model od zadržavanja postojećeg stanja odnosno upravljanja aerodromima od strane države. Koncesija se daje na 30 godina, a ciljevi koje Vlada kroz ovaj aranžman želi da postigne jesu da se, između ostalog, ojača konkuretno pozicioniranje crnogorskih aerodroma kako bi potpomogli razvoj Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije u Evropi, da se iskoriste investicije privatnog sektora, povećaju standardi kvaliteta usluga... Kako se navodi u dokumentu koji će se naći pred kabinetom premijera Markovića, Vlada očekuje najbolji mogući ishod iz koncesije za svoje građane. Predviđena je visoka avansna uplata (očekuje se najmanje

100 miliona), visok udio ukupnih prihoda u vidu varijabilne koncesione naknade najmanje 10% godišnje nadoknade od ukupnih prihoda), zatim oko 200 miliona investicija tokom perioda trajanja koncesije. U prve tri godine, koliko traje prva faza realizacije, očekuje se najmanje 80 miliona investicija. Prava prema radnicima bi bila ispoštovana shodno kolektivnom ugovoru. Prva faza na Aerodromu Podgorica podrazumijeva proširenje, odnosno izgradnju putničkog terminala, izgradnju remena poletno-sletne staze, kao i proširenje postojećeg prostora za parking aviona. Što se tiče Aerodroma Tivat, koncesionim aktom je predviđena je izgradnja vodnog terminala za prevoz putnika morskim putem, uključujući i pristupne saobraćajnice, zatim izgradnja Marine Air Terminala za prijem putnika koji za dolazak na aerodrom koriste prevoz morskim putem, reparaciju postojeće poletno-sletne staze... Tokom druge faze, kako je precizirano dokumentom koji će danas biti na sjednici Vlade, Aerodrom Podgorica dobio bi dodatno proširenje dijela pristanišne platforme, zatim platforme za generalnu avijaciju, kao i proširenje i izgradnju remena rulnih staza u skladu sa važećom planskom dokumentacijom. Slični radovi predviđeni su i za tivatski Aerodrom. R.E.

Broj putnika stalno raste

U analizi Ministarstva saobraćaja i pomorstva se navodi da je od 2012. do 2017. godine broj putnika na aerodromima u Podgorici i Tivtu povećan za 65% odnosno 55%, te da taj broj u kontinuitetu raste. „Na aerodromu u Podgorici 2012. godine opsluženo je 639.352 putnika, 2013. godine 690.690, godinu kasnije 701.596 putnika, 2015. godine 748.899, dok je 2016. bilo 873.278 putnika. Godine 2017. godine, kada je zabilježen rekordan rast u turizmu, na aerodrom u Podgorici opslužio je 1.055.142 putnika. Slična je situacija i kada je Aerodrom Tivat u pitanju – u kontinuitetu raste broj putnika koji su brojniji nego u vazdušnoj luci u Podgorici i to - 2012. godine 725.392 putnika, 2013. godine 868.343 putnika, 2014. godine 910.534 putnika, 2015. godine 895.006, 2016. godine 982.558 odnosno 2017. godine 1.129.720 putnika“, navodi se u analizi Ministarstva saobraćaja i pomorstva. U skladu sa zvaničnim podacima MONSTAT, u prvih 10 mjeseci 2018. godine, u kolektivnim i individualnim smještajnim kapacitetima boravilo je oko 2,1 miliona turista, što čini 9,9% više nego u istom periodu 2017. godine.

Sekulić obišla radove na dalekovodu u Beranama Projekat revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže, koji realizuje Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), predstavlja jednu od najznačajnijih investicija u distributivni sistem tokom prethodnih nekoliko decenija i značajno će podstaknuti pozitivne procese u sjevernim opštinama, saopštila je ministarke ekonomije Dragica Sekulić. Ona je juče sa predstavnicima CEDIS-a i izvođača radova obišla dionicu dalekovoda Dolac u Beranama na kojoj je rekonstrukcija u toku. “Vjerujem da će nakon realizacije ovog projekta i ostalih investicionih aktivnosti CEDIS-a, planiranih za naredne tri godine, korisnici distributivnog sistema u Crnoj Gori imati značajno kva-

litetnije napajanje električnom energijom, naročito na ruralnom području”, rekla je Sekulić. Kako je navela, CEDIS prema trogodišnjem planu investicija, u primarnu i sekundarnu mrežu na području Crne Gore treba da uloži oko 80 miliona eura od kojih oko 50 miliona u revitalizaciju i rekonstrukciju postojeće mreže i 30 miliona u izgradnju novih distributivnih objekata. Izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović rekao je da CEDIS i Vlada, projektom revitalizacije, pokazuju opredjeljenje za strateško bavljenje distributivnim sistemom. “Sa sanacije posljedica, došli smo na nivo strateškog planiranja i izgradnje distributivnih objekata i mreže”, poručio je Đukanović. R.E.

miliona eura, prema trogodišnjem planu investicija cedis-a, iznose ulaganja u primarnu i sekundarnu mrežu na području crne gore

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

Naziv PLAP INSM SOBS BUDR LUKO

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

0,1200 27,5000 1,8000 6,0000 7,8000

14.000 10 2.000 1.000 300

1.680,0000 275,0000 3.600,0000 6.000,0000 2.340,0000

PromjeNa 8,11 4,60 0,00 0,00 -2,50

Naziv LUKO BUDR SOBS INSM PLAP

ekonomija gubitnici

CijeNa 7,8000 6,0000 1,8000 27,5000 0,1200

KoličiNa 300 1.000 2.000 10 14.000

obim u € 2.340,0000 6.000,0000 3.600,0000 275,0000 1.680,0000

PromjeNa -2,50 0,00 0,00 4,60 8,11

POSLANICI ZAVRŠILI RASPRAVU O PREDLOGU ZAKONA

Fiskalizacija će povećati državne prihode do 17 miliona

redlog zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, koji bi trebalo da počne sa primjenom od naredne godine, mogao bi doprinijeti rastu državnih prihoda između 13 i 17 miliona eura na godišnjem nivou, saopšteno je tokom jučerašnje rasprave u Skupštini. Ministar finansija Darko Radunović kazao je da su u Vladi optimistični rokom za početak primjene zakona. “Rok 1. januar naredne godine je vrlo optimističan. Sigurno nećemo krenuti u ovoj posao, a da ne budemo za njega spremni. Potrebne su obuke službenika, a veliki napor je trenutno i na softveraše Poreske uprave, ali mislim da smo na dobrom putu”, naveo je Radunović i dodao da će se obaviti i probni period da bi se znalo kako čitav sistem funkcioniše. Ministar je naveo i da će sistem fiskalizacije državu i poreske obveznike koštati od četiri do 4,5 miliona eura. “Ukupna reforma Poreske uprave po kreditnoj liniji košta 14 miliona. Ovo će biti najveći serveri koji su do sada nabavljani u Crnoj Gori. To moraju biti serveri ogromnih kapaciteta, koji mogu da obrade milion transakcija u jednom danu i moraju biti brzi i imati ve-

liku propusnu moć”, objasnio je Radunović.

■ Uskoro objava tendera

Ministar finansija je, odgovarajući na pitanje poslanika, kazao da će velike privrednike, koji već imaju modernizovanu opremu, sistem koštati oko 150, dok je za male procijenjeno da će trošak iznositi od 300 do 350 eura. On je kazao i da će tender, koji Vlada priprema sa Svjetskom bankom, biti realizovan vrlo brzo i da mora podrazumijevati opremu najvećeg kvaliteta. Raspravi o predloženom aktu, o kojem će se parlamenet izjasniti naknadno, prisustvovali su poslanici vladajuće koalicije i dijela opozicionih partija. Poslanik SD-a Boris Mugoša smatra da je zakon sistemski važan, jer će zamijeniti zastarjeli sistem koji se zasniva

na fiskalnim kasama. “Moramo se fokusirati na prihodnu stranu budžeta i ogroman izvor u zoni sive ekonomije koji je na nivou nekih milijardu eura. Prema projekcijama, sistem fiskalizacije doprinijeće povećanju budžetskih prihoda od 13 do 17 miliona na godišnjem nivou. Kroz ovaj sistem imaćemo mnogo jasnije podatke koje ćemo moći da uparujemo i efikasniji inspekcijski nadzor”, ukazao je Mugoša. Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da su povećanje prihoda i stabilniji i bolji uvod u ono što je promet svih kompanija u Crnoj Gori, ključne prednosti predloženog rješenja. “Imaćemo u realnom vremenu sve fakture koje su izdate, a PU će imati puni uvid u svaku kompaniju”, rekao je Rakočević.

■ riješiti problem dUplih kasa

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović saopštio je da ga raduje povećanje prihoda koje bi predloženi zakon mogao da obez-

Radunović u Skupštini

Efikasnija proizvodnja podataka

Poslanici su završili i raspravu o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike. Ministar finansija je objasnio da se izmjenom omogućava Monstatu, Centralnoj banci i drugim zvaničnim proizvođačima statistike da pristupe podacima sa identifikatorima o pojavama koje istražuju. Direktorica Uprave za statistiku Monstat Gordana radojević kazala je da predložena izmjena ima za cilj bržu i efikasniju proizvodnju podataka, naročito u dijelu koji se odnosi na kvalitet života i karakteristike stanovništva. bijedi, ali da problem i dalje ostaje siva ekonomija. “Trećina naše ekonomije je u sivoj zoni. Ključne su dvije stavke - da pokušamo da onemogućimo fiktivne faktu-

re i riješimo drugo bolno pitanje – pitanje duplih kasa”, smatra Damjanović. Poslanik DF-a Branko Radulović poručio je građanima da uzimaju fiskalne račune. “Onaj ko vam uzme PDV, ili ne da račun, ili prodaje robu na divlje, on uzima od vašeg zdravstva i školstva, a pare ulaže u svoje vile”, rekao je Radulović. Poslanik SDP-a Raško Konjević naveo je da će ta partija glasati za predloženi zakon, jer će se njime stvoriti veći red i uvećati budžetski prihodi. S druge strane, kako je dodao, treba da znamo da imamo i drugih oblasti u kojima moramo promijeniti način ponašanja i zavesti red. “Ministarstvo s pravom hvali da je u prethodnih nekoliko godina uspjelo da poveća prihode za 200 miliona, ali da su u istom periodu rashodi po tekućoj budžetskoj potrošnji bili takođe veći. To što smo ubrali nijesmo uspjeli da sačuvamo i trošili smo na način koji nije bio racionalan”, ukazao je Konjević. D.J.

TURIZAM

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

U TIVATSKOM HOTELU ZADOVOLJNI OVOGODIŠNJOM POSJETOM

Magnolija će ugostiti i do 15.000 gostiju Kapaciteti tivatskog hotela Magnolija ovih dana su izuzetno dobro popunjeni i to na nivou od čak 90 odsto. Kako je Dnevnim novinama kazao direktor ovog smještajnog objekta Nemanja Ćuković, zadovoljni su trenutnim interesovanjem i popunjenošću, jer oni pokazuju da broj gostiju i noćenja konstantno raste iz godine u godinu. „Tokom maja i juna zabilježili smo rast za oko 10 do 15 odsto, a dešavalo se da nemamo ni slobodnih mjesta. To nam daju nadu da će sezona i postsezona biti uspješne. Na godišnjem nivou ostvarimo oko 13.000 noćenja, a ove godine smo planirali i do 15.000“, naveo je Ćuković. On je istakao da je ovakva posjeta posljedica smanjenja cijene aranžmana za ovu sezonu, te da očekuju skoro potpuno popunjen hotel i tokom septembra. Ćuković kaže da se ove, u odnosu na prethodne godine, bilježi promjena strukture gostiju. Pored tradicionalnih gostiju iz Srbije i Rusije, u Magnoliji ove godine bilježe porast broja turista prije svega sa područja Skandinavije, Zapadne Evrope, Španije, ali i Kine, Izraela. „Gosti sa azijskog tržišta uglavnom zbog povoljnosti bezviznog režima u regionu,

dolaze na Balkan preko turoperatora iz Srbije. Tokom boravka obilaze Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Na jednoj destinaciji zadržavaju se dva do tri dana i to su gosti koji su u predsezoni veoma zahvalni. Na osnovu anketa koje radimo, Tivat ostavlja najbolji utisak“, rekao je direktor hotela i podsjeća da stalni gosti ističu konstantnu uređenost i dobru ponudu u svakom segmentu. Sa željom da još bolje predstave ne samo Tivat, već širu okolinu grada, pa i Crnu Goru, u sklopu hotela posluje Turistička agencija Primavera. U osmišljavanju razno-

vrsnih programa za tri, pet i sedam dana ključni cilj je bio da gosti imaju što više noćenja u hotelu. „S obzirom da je Tivat mali grad sa malom rivijerom, gosti brzo požele da vide nešto drugo. Mi smo to prepoznali i od prošle godine počeli sa izletničkim turama. Crna Gora je destinacija za aktivni turizam, a iz Tivta se vrlo brzo stiže do Budve, Njeguša, Lovćena, drugih bokeljskih gradova. S druge strane, ima povoljnu poziciju zbog blizine aerodroma, jer grad povezuju avionske linije do brojnih destinacija u Evropi“, zaključio je Ćuković. Z. Krstović

EKO KATUN VRANJAK JEDNO OD OM

SPOJ ZDRAV JE ISTINSKA

Idealna lokacija u centru Tivta

ZAVRŠENA STANICA ZA LJUBITELJE SPLAVARENJA NA TARI

Novo polazište za rafting U dijelu doline Tare koji pripada Nacionalnom parku Durmitor, ovih dana je završena rekonstrukcija stanice za ljubitelje sportskog i turističkog spuštanja kanjonom i vodotokom „suze Evrope“.

U ponudi obilazak planine na konjima

Riječ je o radovima na ostatku nekadašnjeg objekta kvadratne osnove, na čijoj je osnovi planiran i izgrađen novi od 99 kvadratnih metara.Kako su naveli iz Uprave javnih radova, Žugića luke sa povr-

Prirodni materijali za obnovu objekta

šinom od skoro 4.100 metara kvadratnih, predstavljaju stanicu za raftere koji se i sportski i turistički spuštaju niz Taru. Prepoznate su potreba i mogućnost turističke valorizacije ovog lokaliteta i to kroz uređenje reprezentativnog kompleksa tradicionalne arhitekture. Vlada je za izdvojila 103.000 eura za izgradnju novog rafting centra na ovom lokalitetu u opštini Pljevlja. Trenutno je u toku procedura tehničkog prijema, nakon koje će objekti biti predati na korišćenje ovom nacionalnom parku. K.J.

Prvi crnogorski Eko katun Vranjak, od 1992. godine je jedno od omiljenih mjesta za boravak turista zbog čvrste veze zdrave hrane i specifičnog smještaja u ambijentu planinskih koliba. Kako kaže vlasnik Miki Bulatović, vremenske prilike donekle su uticale na sami početak sezone, ali je ukupna posjeta na nivou prošlogodišnje, čime je izuzetno zadovoljan. „S obzirom na to da se nalazimo na planini nadmorske visine od 1.800 metara, ni kada kiša pada ne možete imati isti doživljaj kao kada ste u gradu. Ovdje je odmah mnogo hladnije. Konkretno, tokom maja je ovdje čak tri puta padao snijeg. Ipak, to nije spriječilo ni nas, ni goste da uobičajeno funkcionišemo“, kazao je on. Raznovrsnu ponudu katuna u osnovi čini smještaj u nekoj od 25 koliba, i to kao polupansion, noćenje s doručkom ili samo noćenje. Hrana je isključivo domaća, tu napravljena, a gosti se mogu zabaviti jahanjem,

Privlači turiste od 1992. godine

pješačenjem, raftingom, obilaskom planine džipom, vožnjom bicikala u neposrednoj blizini dva najljepša jezera - Peći i Ursulovačkog. Sve što danas gosti mogu da iskuse na Vranjaku, u ponudi je katuna od prvog dana njegovog postojanja. „To su, svakako, zdrava hrana, pristupačne cijene i raznovrsne aktivnosti prilagođene svim generacijama. To je prava formula za uspješno poslovanje“, isti-

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

TURIZAM JUL

25 KALENDAR DOGAĐAJA ■Od 21h

20. PODGORIČKO KULTURNO LJETO AUTORSKO VEČE MILORADA NIKČEVIĆA

MILJENIH MJESTA ZA UŽIVANJE U PLANINSKOJ HRANI I SMJEŠTAJU

AVE HRANE I TURIZMA A ŠANSA SJEVERA če Bulatović i dodaje da takav princip rada imaju od prvog dana. Kao prvi u ovom kraju koji je katun pretvorio u turistički potencijal, kaže da su bile potrebne decenije dok drugima nije uspio da objasni kako su tijesna veza zdrave hrane i turizma istinska šansa sjevera. „I samo ovdje može svijetu da se ponudi taj spoj. Danas je dosta ljudi iz Kolašina koji su

prepoznali tu šansu i bave se sličnim poslom, uz našu svestranu pomoć naravno. Konkretno, od 1992. godine kada je počeo da radi naš objekat Vila Jelka u Kolašinu, mi smo u Trebaljevu prozvodili domaću hranu i nosili je tamošnjim gostima. Moj otac Darko i ja smo u tom prvom privatnom pansionu zatvorenog tipa forsirali upravo ovu priču koja danas ubira svoje plodo-

Preporuke su naša najbolja reklama Način na koji privređuju od nastanka katuna do danas, prema riječima Bulatovića, iziskuje naporan i posvećen rad cijele porodice. „Strani turisti prepoznaju Eko katun Vranjak kao mirnu oazu i bazu za izlete i pješačke ture, kao i za rafting ture i jahanje. Već nekoliko godina nemamo potrebu za reklamom, niti trošimo novac na marketing, jer je

dovoljan broj ljudi već prošao ovuda. To je danas naša najbolja reklama“, kaže vlasnik ovog planinskog turističkog centra. Postoji još jedan bitan razlog zbog kojeg naš sagovornik ima uspjeha u turizmu, bez obzira koji gosti su u pitanju. „Čujem da svi kukaju kako nemaju turista. Takvi goste smatraju sredsvom velike zarade na brzinu, i to dok je vri-

jeme lijepo. Čim se vrijeme pokvari, oni zbog visoke cijene i manjka sadržaja više nemaju goste. Međutim, turisti biraju mjesta gdje su cijene prikladne i gdje znaju da neće biti prevareni, da će dobiti ono što žele za taj novac. I to se prepoznaje u ovakvim vremenima. Godinama radimo kvalitetno i zato nikada nemamo manjak gostiju“, dodaje Bulatović.

ve. Mnogo više zdrave hrane se proda gostu kroz smještaj, nego kada ga prodaješ na pijaci“, kazao je Bulatović. Sagovornik Dnevnih novina dodaje i kako su – pored ovoga – pokretači Puteva sira, u okviru kojeg su povezani sa još dva proizvođača hrane: Milijankom Puletić iz Lipova i Farmom meda Šćepanović u Selištima. Bulatović ističe da imaju dobru saradnju i sa Skijalištem Kolašin 1600. Žičara prolazi pored samog katuna, pa tako šalju goste jedni drugima i uzajamno dopunjuju ponudu Bjelasice. „Mogu reći da 99 odsto turista čine stranci. Kao i prethodnih godina, i sada dominiraju Francuzi i Belgijanci. Ali ono što nas posebno raduje je povećan broj domaćih gostiju. Čini se da se napokon okreću planini, tako da vikende radije provode kod nas nego na moru“, zaključio je on. Z. Bulatović

Plato ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” Podgorica

■Od 25. do 27. jula

17. INTERNACIONALNI FESTIVAL TAMBURAŠKIH ORKESTARA KALIOPI MOSTAR SEVDAH REUNION

Gradski trg Bijelo Polje

■Od 25. do 28. jula

WAVEUL FESTIVAL Aloha Kite Beach Club Velika plaža Ulcinj

■Od 26. do 28. jula

INART FESTIVAL ULIČNIH PERFORMERA Šoping mol Delta City Podgorica

hronika

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

APELACIONI SUD DONIO PRESUDIO

MURATOVIĆIMA PREINAČENA PRESUDA

Radonjić

mINIStARStVO PRAVDE UPUtIćE zAmOLNICU zA EkStRADICIjU

Traže izručenje jednog od navodnih vođa kavčana Ministarstvo pravde Crne Gore će od nadležnih organa Republike Hrvatske zatražiti izručenje Kotoranina Miloša Radonjić, koji je uhapšen 18. jula 2019. godine u Republici Hrvatskoj zbog krivičnog djela krivotvorenje isprave i ovjeravanje neistinitog sadržaja, saopšteno je Dnevnim novinama iz tog ministarstva. Kotoranin Miloš Radonjić, jedan od navodnih vođa “kavačkog” klana, za kojim je crnogorska policija raspisala Interpolovu potjernicu, uhapšen je u četvrtak u Slavonskom Brodu u hotelu u kojem je odsjeo. On je pomoću lažnih dokumenata predao zahtjev za izdavanje pasoša u Novoj Gradiški, nakon čega je priveden na Županijski sud u Slavonskom Brodu, gdje mu je u petak određen istražni zatvor. Kako su saopštili iz Ministarstva pravde za Radonjićem je raspisana međunarodna potjernica po naredbi Višeg suda u Podgorici, radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i u saizvršilaštvu krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga , a po naredbi o sprovođenju istrage Spe-

cijalnog državnog tužilaštva. Protiv ovog lica izdata je i naredba Osnovnog suda u Kotoru radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora od četiri mjeseca, na koju je osuđen presudom Osnovnog suda u Kotoru zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja

Radonjić navodno slovi za visokopozicioniranog člana “kavačkog klana” i dosad je preživio četiri pokušaja atentata

i eksplozivnih materija Radonjić navodno slovi za visokopozicioniranog člana “kavačkog klana” i dosad je preživio četiri pokušaja atentata. Posljednji se dogodio prije tri godine u Kotoru, a Radonjić u policiji nakon napada nije želio otkriti imena osoba koje su ga pokušale ubiti. Malo prije toga, Radonjića su u kotorskom naselju Dobrota sačekala dvojica napadača. Prišli su mu dok je par-

kirao automobil ispred zgrade u kojoj žive njegovi roditelji. Napadači su pucali prema njemu, a Radonjić je nepovrijeđen uspio ući u blindirani “audi A8”, što mu je spasilo život. Desetak dana ranije, teško je ranjen u Tivtu ispred kuće u kojoj živi. Dok je parkirao auto, napadači su iz heklera zapucali u njegovom pravcu. Tada je pogođen u rame i vrat, a jedan hitac mu je izašao kroz oko. Teško ranjen iskočio je iz automobila i uspio pobjeći. Mjesec prije toga, preživio je još jednu sačekušu. Dok je bio u autu s prijateljem, trojica muškaraca su pucali u njih iz heklera. Uspio je otvoriti vrata i pobjeći. U posljednjih pet godina, kada je započo krvavi rat između pripadnika tzv. “kavačkog” i “škaljarskog” klana, ubijeno je oko 30 ljudi. Ozbiljan udarac klanovima je zadala policija nakon što su u septembru prošle godine uhapsili trojicu, navodnih, vođa ovih klanova, Slobodana Kašćelana i Vojina Stupara koji je uhapšen prije 20-ak dana, a obojica su pripadnici “kavačkog klana”, te Jovicu Vukotića iz “škaljarskog klana”.

Apelacioni sud preinačio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju akterima obračuna u Rožajama kojom prilikom je ubijen Anes Kalač. Rožajac Adis Muratović (26), kome se sudilo u odsustvu, osuđen je na 20 godina zatvora, zbog ubistva sugrađanina Kalača, dok su u pomaganju izvršenja tog krivičnog djela MuratovićiAnes, Elmin, Jasmin i Mirsad osuđeni na po godinu i osam mjeseci zatvora, a Elvis pet mjeseci. Prvostepenom presudom Višeg suda u Bijelom Polju, koju je Apelacioni sud preinačio, Adisu Muratoviću je izrečena ista zatvorska kazna, Anes Muratović zbog pokušaja ubistva osuđen je tada na tri godine zatvora, dok je Elminu Muratoviću izrečena osuda od tri i po godine za pomaganje u izvršenju krivičnog djela. Ostali od sedmorice optu-

ženih Muratovića oslobođeni su u tom prvostepenom postupku. Prema navodima optužnice, Muratovići su 27. jula 2014, oko 23.30, na benzinskoj pumpi Eko petrol u Rožajama, nakon fizičkog obračuna koji se dogodio oko podneva istog dana, po ranijem dogovoru i razrađenom planu, kako bi ostvarili odluku da sa umišljajem svojim radnjama doprinesu izvršenju krivičnog djela ubistvo i liše života sugrađane Anesa Kalača, Armina Kalača, Kemala Nurkovića, Elvisa Jahovića i Šabana Tarhaniša. Adis Muratović je tom prilikom ispalio više hitaca iz automatske puške, od kojih je jedan pogodio Anesa Kalača i nanio mu teške tjelesne povrede opasne po život. Usljed zadobijenih povreda, Kalač je, nakon tri dana, 30. jula 2014. preminuo u Kliničkom centru. B.Č.

U VIšEm SUDU U PODgORICI

Danas počinje suđenje u premetu Primorka U Višem sudu danas počinje suđenje grupi u predmetu „Primorka“, koja se tereti da je državni budžet oštetila za 6.651.611 eura u korist NLB banke. Tužilaštvo je kao organizatora grupe označilo bivšeg direktora NLB Črtomira Mesariča, koji se tereti da je državnu pomoć i kredit NLB, predviđene za oživljavanje proizvodnje u “Primorci”, usmjerio za otplatu kredita privatnim preduzećima “Krismi motors” i “Krismi trejd”. Osim Mesariča, na optužnici su osnivač preduzeća “Melgonia Primorka” Nebojša Bošković, izvršni direktor “Primorke” iz Bara Svetozar Marković, izvršni direktor preduzeća “Melgonia Primorka” Vinko Marović i Milenko Marković, koji je rukovodio “Krismom motors”, izvršna direktorica “Krisme trejd” Biljana Bošković kao i banke kojom je rukovodio. Mesarič

i NLB banka, prema osnovanim sumnjama istražitelja, formirali su grupu, čiji su članovi postali Nebojša Bošković, Svetozar Marković, Biljana Bošković, Milenko Marković i Vinko Marović s ciljem sticanja nezakonite dobiti. Prema optužnici, Mesarič je kao organizator trebalo da odustane od plana restrukturiranja “Primorke“ a.d. Bar za šta je dobijena državna pomoć i kredit NLB banke. N.P.

Privođenje Boškovića

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

hronika

Glavni urednik portala in4S ipak doborovoljno bio u policiji

Raičević niti privođen, niti hapšen, sam došao na razgovor Glavni urednik portala IN4S Gojko Raičević nije privođen niti hapšen prije desetak dana, kako je to objavio portal čiji je urednik i prenijeli domaći i strani mediji, već je dobrovoljno bez pratnje policije došao na informativni razgovor na osnovu poziva koji je dobio, saopšteno je Dnevnim novinama iz Uprave policije. Podsjetimo, prije osam dana ovaj portal je objavio da je podgorička policija privela na informativni razgovor glavnog urednika portala IN4S Gojka Raičevića, kome je to jutro uručen poziv za saslušanje u policiji u vezi objavljivanjanezakonito snimljenih privatnih telefonskih razgovora bivšeg ambasadora u Moskvi Milana Roćena. Nakon što je primio poziv da dođe u policiju portal IN4S je objavio da je Raičević kazao policijskom službeniku da se “neće odazvati na poziv kriminalnih organizacija koje se predstavljaju kao crnogorska policija i crnogorsko tužilaštvo jer još nisu identifikovani kriminalci u uniformama koji su nasrtali na mene dok sam u oktobru 2015. obavljao novinarski posao”. Međutim, očigledno je da se Raičević ipak predomislio i ispunuo građansku dužnost i odazvao se pozivu policije i to samovoljno, čime je pogazio prethodno datu izjavu. Da bi opravdali njegov boravak u policiji,

Raičevićev portal je odmah objavio informaciju da je on priveden, što je mnogima nazovi borcima za slobodu i pravdu poslužilo da se oglase i osude taj “nasilnički” čin, koji u stvari nije ni postojao. Portal IN4S je nakon saslušanja plasirao i vijest da su državni organi “ovog puta pokazali profesionalni odnos i ljubazno ga vratili na mjesto odakle je pošao”. IN4S je pisao i da je Raičević više puta pozivan od specijalnog policijskog tima, Specijalnog tužilaštva kao i Osnovnog tužilaštva povodom informacija koje je IN4S objavljivao vezano uglavnom za sudski proces “državni udar”.

Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Uprave policije da pozovu na razgovor urednika IN4S” radi davanja obavještenja po zahtjevu Osnovnog državnog tužioca u Podgorici kbr. br. 921/19”. Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je nedavno predmet povodom više objava na portalu IN4S, a u kojima, kako oni tvrde, bivši ambasador u Moskvi Milan Roćen telefonski razgovara sa više osoba. “U Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet povodom objava na portalu IN4S: Ekskluzivno: Deripaska i Ro-

ćen oko KAP-a: Pregovori oko “tričavih” tri miliona dolara, Ekskluzivno: Lidija Đukanović: Ja branim ovu državu kad mi muž otputuje, Ekskluzivno: Đukanović i Roćen: Tajni sastanci sa Deripaskom, sprdanje na račun Karića, ko su Medojevićevi izvori, “ideje” sa tajnih sastanaka i Ekskluzivno: DK propituje Roćena kao “malog” od palube i traži mu da pogura ugovor od 170 miliona”, saopšteno je iz tužilaštva. Oni takođe ispituju i da li su ostvareni elementi nekog od krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti, a koja se odnose na neovlašćeno snimanje i prisluš-

kivanje visokog državnog funkcionera. Napominju da Osnovno državno tužilaštvo preduzima sve mjere i radnje u cilju provjere navoda iznijetih na portalu. “ Na ko n u t v r đ i va n j a svih relevantnih činjenica u konkretnom slučaju Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici će, u okviru nadležnosti, donijeti odluku i tome obavijestiti javnost”, zaključili su u ODT-u. IN4S i dalje objavljuje audio snimke privatnih telefonskih razgovora Roćena sa više osoba. N.P.-E.H.

Siledžijski čin policije?!

“Nezakonit i siledžijski čin policije”, “Urednik portala IN4S Gojko Raičević priveden na informativni razgovor”,”Priveden Gojko Raičević, oštre osude slobodnih intelektualaca i građana”,”Umjesto Roćena, saslušavaju urednika”,”Udar režima na nezavisne medije: Policija privela Gojka Raičevića” “Raičević pušten na slobodu nakon policjske torture” , “Umjesto Roćena, Đukanovića, Mugoše, policija privodi Raičevića”, samo su neki od naslova koji su se pojavili nakon navodnog hapšenja urednika IN4S.

Gojko Raičević

Suđenje za pokušaj ubiStva počinje u oktobru

Sina izbola nožem

Suđenje državljanki Srbije Mariji Pančić, koja se sumnjiči da je pokušala da ubije sedmogodišnjeg sina, zakazano je za 8. oktobar u Višem sudu u Podgorici. Predmet je zadužilo vijeće kojim poredsjedava sudija Vesna Moštrokol. Pančićeva se sumnjiči da

je kuhinjskim nožem izbola sina, kojeg je prethodno zlostavljala i udarala ga po glavi i tijelu. U naredbi za sprovođenje istrage navodi se da je osumnjičena 4. decembra prošle godine, u porodičnoj kući na Rijeci Crnojevića, sina više puta ubola nožem u

predjelu vrata, grudnog koša i natkoljenica, nanoseći mu povrede opasne po život. Komšije optužene ispričale su istražnim organima da su tog dana čuli Pančićevu kako govori sinu: „Nemoj da umreš”. Jedan od komšija je ispričao da je čuo viku, nakon čega se uputio ka ku-

Privođenje Pančić ći Pančićeve, ali su vrata bila zaključana. Kada je počeo da ih doziva, okrivljena je izašla, držeći u naručju

sina, kojeg je zaklonila kao da želi da ga sakrije i nije se obazirala na njegovu ponudu da joj pomogne. N.P.

HRONIKA

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

Povodom Pokušaja bjekstva adžovića iz Pritvora

Uprava analizira da li je došlo do greške stražara Povodom pokušaja bjekstva pritvorenika Anesa Adžovića iz Istražnog zatvora Podgorica prošlog petka, iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija kazali su Dnevnim novinama da su u toku aktivnosti nadležnih u UIKS-u koje se odnose na analizu događaja. “Analizom je obuhvaćeno i postupanje službenika koji su navedenog dana obavljali poslove obezbjeđenja u cilju utvrđivanja eventualnih propusta u radu ovih službenika i eventualnog pokretanja discipinskog postupka”, kazali su iz UIKS-a. Podsjetimo, pritvorenik Anes Adžović, koji je smješten u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Istražni zatvor Podgorica, pokušao je prošlog petka da pobjegne iz zatvora. “Pritvorenik je, oko 14 i 50 sati, za vrijeme boravka na

O navedenom događaju obaviještena je Uprava policije OB Danilovgrad radi preduzimanja radnji i mjera iz njihove nadležnosti, a protiv ovog pritvorenika biće sproveden i disciplinski postupak radi utvrđivanja njegove disciplinske odgovornosti. Takođe, u konkretnom slučaju ispitaće se da li je u postupanju službenika obezbjeđenja bilo propusta u radu”, kazali su iz UIKS-a

otvorenom prostoru, tj. korišćenja prava na šetnju u ovoj organizacionoj jedinici, pokušao da pobjegne tako što je preskočio bedeme UIKS-a koji su visoki oko pet metara”, kazali su tada iz Uprave. Kako su naveli, pravovremenom intervencijom službenika obezbjeđenja spriječeno je Adžovićevo bjekstvo. “O navedenom događaju obaviještena je Uprava policije OB Danilovgrad radi preduzimanja radnji i mjera iz njihove nadležnosti, a protiv ovog pritvorenika biće sproveden i disciplinski postupak radi utvrđivanja njegove disciplinske odgovornosti. Takođe, u konkretnom slučaju ispitaće se da li je u postupanju službenika obezbjeđenja bilo propusta u radu”, kazali su iz UIKS-a. E.H.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

HRONIKA

NakoN pucNjave u TivTu

Policija pokreće disciplinski postupak protiv Živkovića Protiv službenika policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat Danijela Živkovića trenutno u toku je pokretanje disciplinskog postupka, zbog njegovog postupanja suprotno zakonu, odnosno osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, zbog čega ga je policija i lišila slobode, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave policije. “On će biti suspendovan nakon donošenja odluke o pokretanju disciplinskog postupka, koja odluka je u proceduri. Disciplinski postupak i krivični postupak su odvojeni postupci i vode se zasebno. Kada je u pitanju disciplinski postupak, Disciplinska komisija, u slučajevima kada nađe osnov za to, u postupku izriče disciplinsku mjeru ka službeniku ili službenici protiv kojeg/je je vođen postupak. Ishod disciplinskog postupka

protiv Živkovića ne možemo prejudicirati. Policija će svakako sprovesti sve mjere koje

donese Disciplinska komisija”, naveli su iz policije. Podsjetimo, službeniku po-

licije Odjeljenja bezbjednosti Tivat Danijelu Živkoviću koji je uhapšen zbog sumnje da je pokušao da ubije Novosađanina Stefana Abrlića (30) tokom obračuna koji se dogodio u tivatskoj diskoteci „Vin“ 18. jula ove godine. Njemu se sada na teret stavlja krivično djelo pokušaj teškog ubistva, jer je pucnjavom ugrozio život ne samo ranjenom Abriću, nego i osobama koji su bile u njegovoj blizini. Kako je saopšteno iz policije, oko 02.40 sati, Živković je, kada nije bio na dužnosti, u diskoteci “Vin“ u Tivtu, nakon verbalnog konflikta i tuče više lica, upotrebom vatrenog oružja nanio povredu Abrliću nakon čega se udaljio sa lica mjesta. Policija je preduzela niz operativno-taktičkih mjera i radnji koje su rezultirale rasvjetljavanjem krivičnog djela u kratkom roku i lišenjem slo-

bode osumnjičenog lica. Iz policije navode i da je njihov kolega Živković, shodno zakonu, bio dužan da, iako nije bio na dužnosti, suzbije radnje koje mogu da naruše javni red i mir, kao što je bila tuča koja je prethodila ranjavanju mladića iz Novog Sada. Dodaju da je Živković o situaciji u kojoj se našao, bez odlaganja trebalo da obavijesti neposrednog rukovodioca, što on nije učinio, već je, kako se sumnja, počinio navedeno krivično djelo. Teške povrede u fizičkom obračunu u diskoteci “Vin“ u četvrtak veče zadobio je i radnik obezbjeđenja B.V. dok je uhapšen Miloš Jakovljević iz Vrbasa koji se obračunavao sa obezbjeđenjem udaravši ih čekićem. Novosađanin je nakon ranjavanja smješten u risansku bolnicu gdje su ljekari konstatovali prostrijelnu ranu glave. E.H.

nađena marihuana prokrijumčarena iz Albanije u Crnu Goru, te da je Pejović ovu drogu nabavio u namjeri da je stavi u promet. On je uz krivičnu prijavu, juče priveden u Više državno tužilaš-

tvo u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave. E.H.

poTvrđeNa opTužNica proTiv podgoričaNiNa

Pejović Prošvercovao 51,1 kg marihuane Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva od 24. juna protiv okrivljenog Nemanje Pejovića, zbog izvršenja krivičnih djela - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i falsifikovanje isprave. “Okrivljeni Pejović je 21. maja 2019. godine u Ulcinju, neovlašćeno radi prodaje prenosio opojnu drogu marihuanu, neto mase 51,1 kilogram da je, istog dana, koristio lažne javne isprave – registarske oznake. Okrivljeni je vozilom marke “Opel Movano” na koje je stavio lažne registarske oznaka, prenosio

dvije platnene torbe u kojima se nalazilo 51 PVC pakovanje opojne droge marihuane, koja je bila namijenjena daljoj neovlašćenoj prodaji”, navodi se u optužnici, koja je potvrđena 12.07.2019. godine. Podsjetimo, službenici Uprave policije – Stanice granične policije Ulcinj uhapsili su Podgoričanina Nemanju Pejovića zbog sumnje da je krijumčario 51,1 kilograma marihuane iz Republike Albanije u Crnu Goru, preko rijeke Bojane. Naime, službenici ulcinjske policije su prekjuče, postupajući shodno operativnim saznanjima, u mjestu Sutjel – op-

ština Ulcinj kontrolisali tmv – kombi „opel movano“ kojim je upravljao Pejović. “Pregledom unutrašnjosti kombija pronađene su i oduzete dvije veće torbe u kojima se nalazila biljna materija za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, težine 54,4 kilograma. Provjerom preko Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj utvrđeno je da registarske oznake na ovom vozilu pripadaju drugom vozilu. N.P. je potom lišen slobode. Službenici OB Ulcinj su na licu mjesta izvršili uviđaj” saopšteno je iz policije. Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je pro-

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

MLADI PODGORIČANIN ANDRIJA ĐUKIĆ ZA DN O PUTU DUGOM 900 KILOME

POBIJEDIO SAM SEBE, NISAM ODUSTAO NI KAD JE BILO NAJTEŽE

⌦ Jelena Vađon Đurišić

etnaestogodišnji Andrija Đukić, dobitnik hodočasničke diplome Compostele danas će stići u Finestere najzapadniju tačku u Evropi i tako zaokružiti 900 kilometara dugo putovanje. Iako je na put krenuo sa željom da pomogne da se skupi novac za liječenje djece iz fondacije “Budi human” Andrija nije zadovoljan, jer kako kaže za DN, iako je dao cijelog sebe novca nije skupljeno koliko je očekivao. Ipak, ne kaje se i ponovo bi krenuo u tu pustolovinu.

Mladi Podgoričanin Andrija Đukić na put dug 900 kilometara krenuo je sa majkom Jelenom 20. juna iz Pamplone sa plemenitim ciljem da kroz humanitarnu akciju “Milion koraka” pomogne da se skupi novac za liječenje djece iz fondacije Budi human. Ovaj hrabri momak je prije nekoliko dana došetao u Santiago de Komposelu u Španiji koji je od Pamplone, odakle je krenuo na svoj hodočasnički put udaljen oko 800 kilometara i zasluženo dobio Compostelu - hodočasničku diplomu koju dobijaju hodočasnici kada uspješno stignu do cilja. Za Camino su, priča Andrija za Dnevne novine, znali nekoliko godina i želja njegove majke je bila da ga pređe, jer su joj njeni prijatelji Tripo Janković i Sanja Vujošević koji su prošli put pričali o tome i prenijeli joj njihova iskustva. Andrija je znao sve o tome i ideja mu se svidjela od starta, ali, kako kaže, nije vjerovao da može to da “izgura” dok nije odgledao film “The Way” koji je na njega ostavio jak utisak.

■ INSPIRACIJA FILM “THE WAY”

“Sama priča, pejzaži koji obiluju, ali i poruka koju nosi film ostavili su na mene jak utisak. Samo sam rekao, idem na Camino! Osjećao sam se pozvanim da idem, i htio sam, odnosno želio da put posvetim djeci”, prisjeća se Andrija i dodaje da je ranije razmišljao kako i na koji način bi mogao da pomogne i, nakon filma, došao na ideju da hoda za djecu kojoj je potrebna pomoć. Sve to je, kaže, ispričao upravi škole “Sergije Stanić”, i oni su mu pomogli da napravi akciju pod nazivom “Milion koraka” za djecu fondacije “Budi human”. “Ovom avanturom želio sam da testiram prvenstveno sebe, svoju snagu, da dokažem sebi da to mogu, jer često sam odustajao kada to nije trebalo. Želio sam da ispitam sebe i vidim gdje su moje granice i ako je moguće da ih pomjerim”, priča Andrija. Znao je da je mentalna snaga presudna i, kako kaže, plašio se da neće uspjeti, jer je znao da mnogi nijesu. “Ujedno moja želja je bila i da pomognem na bilo koji način djeci i to onoj kojoj je pomoć najpotrebnija. Ujedinio sam te svoje želje, ali svo vrijeme sam bio nesiguran, iako sam želio od srca da uspijem”, iskren je Andrija.

■ DA JE LAKO NE BI IMALO SMISLA

Za Camino se, kaže, odlučio jer je to najstariji hodočasnički put, ali i najteži. “Nijesam želio da bude lako, jer onda sve ne bi imalo smisla. Drugo, gledao sam film

Andrija na lokaciji El Camino de Santiago - Hontanas

koji me oduševio i inspirisao. U njemu sam našao sve, i simboliku i avanturu i znao sam da je put poseban, a ispostavilo se da sam bio u pravu”, ističe Andrija. Na put je krenuo 20. juna iz

Pamplone, što je, dodaje, nekih 60 kilometara kraće, jer im je let kasnio u startu i čitav plan je morao da se promijeni. “Zapravo još uvijek nijesam postigao sve, jer je plan da dođem do Finistere, a trebaće mi

još dva dana do tamo”, naglašava Andrija. Zadovoljan je, kaže, samim sobom, jer je uspio da pobijedi sebe, da ne odustane kada je bilo najteže. “Uspio sam, iako su mnogi

Očekivao je da će sakupiti više novca Andrija ističe da nije zadovoljan u potpunosti, jer, kaže, nije ispunio svoja očekivanja i skupljeno je do prekjuče nešto manje od 1.300 eura. “Očekivao sam da ću uspjeti da sakupim više novca za djecu, da će ljudi prepoznati moj trud, jer dao sam cijelog sebe. Sve što sam mogao da uradim uradio sam, ali oče-

kivanja nijesam ispunio. Zato sam i pomalo razočaran, ali opet, znam da nije do mene. Mislim da mnogo ljudi nije znalo za moj put i da je to razlog što je samo djelimično uspjelo”, rekao je Andrija i dodao da je do srijede veče skupljeno 1.260 eura. Nada se, kako kaže, nekom čudu i da će se nešto promijeniti do

31. jula, do kada i traje akcija milion koraka. Računi za akciju “Milion koraka” otvoreni su zaključno sa 31. julom, a novac možete donirati slanjem SMS poruke sa brojem 30 na 14543, putem žiro računa 520-38928-79 ili deviznog računa 520042000001493133. Još nije kasno, ostalo je još bekoliko dana.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

ETARA ZA DJECU FONDACIJE ª BUDI HUMANº

mnogo stariji i jači odustali. Zadovoljan sam, jer sam učinio nešto za šta sam smatrao da je nedostižno za mene i što sam postao bolji čovjek. Ovaj put me učinio boljim, makar ja tako mislim i tome se nadam”, kazao je ovaj hrabri momak.

■ PRED KRAJ

NAJLJEPŠE

Najljepša dionica bila mu je posljednja, jer se bližio kraj i znao je da će uspjeti. “Osjećao sam da mogu i da neću iznevjeriti ni sebe, ali ni druge koji su vjerovali u mene. Osim toga, Galicija je prelijepa, podsjećala me svo vrijeme na moju zemlju, i to mi je davalo dodatnu snagu”, ističe Andrija. Najteži su, prisjeća se, bili prvi dani. “Za put kažu da je prvi dio najteži, jer se tijelo prilagođava na te napore, ali i samo buđenje u pet i hodanje po mraku mi se nije sviđalo. Sve mi je bilo čudno, i iskren da budem, mislio sam da sam precijenio sebe. Naravno tu je i Meseta koja mi je teško padala zbog temperatura koje su bile preko 40 svaki dan, a nije bilo nigdje hlada. Znao sam da hodam po 20 kilometara, a da ne vidim nigdje hlad”, priča Andrija. Sada kada pogleda unazad, naglašava, sve bi uradio ponovo. “Ni jednog trenutka ne žalim, iako je bilo trenutaka kada sam pomišljao šta mi je sve ovo trebalo, i zašto sam sebe doveo u ovakvu situaciju. Mislim da ne postoji niko ko nije o tome razmišljao na Caminu. Ali nikada nijesam pomislio da odustanem, bilo bi me sramota i pred sobom i pred drugima. Osjećao bih da sam izdao sebe i djecu ko-

joj sam želio da pomognem”, smatra Andrija.

koji smo živjeli svi zajedno, prijateljstva koja su neprocjenjiva i veze koje su toliko jake da to ne može da se opiše riječima. Makar ja ne mogu”, naglašava Andrija. Imao je, ističe, ogromnu podršku od svih, svi su ga bodrili i podržavali i bili oduševljeni što je uopšte krenuo na takav put. “Pošto sam tamo bio najmlađi, njihova podrška mi je mnogo značila. Bili su još dvoje Amerikanaca od 16 i 18 godina, brat i sestra, koji su hodali sa majkom. Upoznao sam bolje sebe, jer na Caminu ima puno vremena za razmišljanje i shvatio sam da sam srećan i privilegovan što uopšte mogu da hodam i što sam zdrav i imam porodicu koja me voli i podržava u svemu. To je ujedno i moj najveći uspjeh”, zaključio je Andrija.

■ USLOVI NEVJE-

ROVATNI, PODRŠKA OSTALIH HODOČASNIKA

Uslovi na Caminu su, dodaje, nevjerovatni. “Spavao sam u posebnim spavaonicama sa po 20-40100 ljudi, neuslovno i prljavo često. Nekada je bilo nemoguće spavati, a san je neophodan ako želiš da hodaš 25 kilometara dnevno. Bilo je tu svega, ali ipak ono što je najljepše i najvažnije za mene su ljudi koje sam upoznao, život

Jedna specijalna Compostela koju sam posvetio djeci iz fondacije “Budi human”, a pokloniću je mojoj školi “Sergije Stanić” da je čuvaju kao uspomenu, objavio je juče Andrija na fb strani “Milion koraka” uz poruku pošaljite 30 na broj 14543

DRUŠTVO

PROGLASIO IH NEOSNOVANIM

Evropski sud u Strazburu odbacio 70 žalbi majki Sa protesta majki sa troje i više djece u Podgorici

Evropski sud u Strazburu je kao neosnovane odbacio 70 predstavki majki sa troje i više djece, koje su se žalile zbog umanjenja naknada. To je za TVCG saopštila zastupnica Crne Gore u Strazburu Valentina Pavlićić. Ona vjeruje da će se na isti način odlučivati i o ostalim predstavkama u tom slučaju. Evropski sud za ljudska prava je po riječima Pavličić, odlučio o velikom broju prestavki majki sa troje i više djece koje su se žalile zbog umanjenja naknada. “Evropski sud je u junu 2019. već u 70 predstavki odlučio. Evropski sud je takve predstavke odbacio kao neprihvatljive, proglasivši ih kao očigledno neosnovane”, kaže Pavličić. Pavličić navodi da je to konačna odluka suda, protiv koje nije predviđena žalba, i objašnjva šta znači očigledna neosnovanost. “To su situacije kada sud iz spisa predmeta utvrdi da nema postupka protiv države”,

navela je Pavličić. Punomoćnik majki kaže da je zbog zauzetosti proslijedio majkama tipski formular, koji je trebalo da popune ličnim podacima. “Tu je nažalost došlo do grešaka, jer se radi o neukim osobama, koje su propustile da se potpišu na oba mjesta u predstavki. Sud u Strazburu insistira na svakoj sitnici”, navodi advokat majki Budimir Minić. On u narednom periodu očekuje duplo više prestavki. “U fazi prethodnog ispitivanja sud je odbacio, koliko ja znam 10 – 15 predstavki, ostale idu državi na izjašnjenje, nakon toga znaće se kakve su šanse za ovaj dio predmeta”, kaže advokat Minić. Zastupnica Crne Gore u Strazburu Valentina Pavličić objašnjava kako je Evropski sud zauzeo stav da svaka država sama mora urediti socijalnu politiku. Što se tiče predstavki majki, Pavličić kaže da će se i o ostalima odlučivati na isti način. R.D.

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

Stomatološka služba će primati hitne slučajeve Zbog izvođenja radova na adaptaciji objekta Stomatološke poliklinike Kliničkog centra Crne Gore, od 1. avgusta stomatološka služba Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) zbrinjavaće hitne slučajeve iz domena sekundarnog i tercijarnog nivoa stomatološke zdravstvene zaštite. Rad će se obavljati u prostoru Medicinskog fakulteta, u prizemlju postojeće polikli-

nike, saopštili su juče iz KCCG. Kako ističu, timovi ljekara će raditi u dvije smjene. “Prva smjena od sedam do 14 časova: maksilofacijalni hirirg, oralni hirurg i spec. dječje i preventivne stomatologije. Druga smjena od 14 sati do 21: oralni hirurg i stomatolog”, naveli su u Kliničkom centru, zamolivši pacijente za razumijevanje i strpljenje. R.D.

zapošljavanje

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE SPROVODI PROGRAME U CILJU

Prilika za 500 lica iz e

Tokom prvih šest mjeseci 2019. nastavljeni su pozitivni trendovi na tržištu, započeti prije dvije godine. “U Crnoj Gori je već duži period, prisutan trend snižavanja stope registrovane nezaposlenosti. Prema posljednjem izvještaju Zavoda za zapošljavanje u državi se nalazi 34.597 nezaposlenih. Stopa registrovane nezaposlenosti pala je ispod 15 odsto i ona sada iznosi 14,91 odsto odnosno tri procenta je niža nego prošle godine u ovom periodu”, saopštio je direktor Zavoda Suljo Mustafić. On je na Konferenciji za medije kazao i da Zavod za zapošljavanje, sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, daje punu podršku namjeri da se unaprijedi tržište rada.

■ dva programa

osposobljavanja

Smanjenju nezaposlenosti, u narednom periodu, doprinijeće i programi “Osposobljavanje za rad kod poslodavca” i “Osposobljavanje za samostalan rad” vrijedni 834.000 eura. Konkursi za ta dva porograma otvoreni su do 6. avgusta 2019. godine do 15 časova a zainteresovani se o svemu mogu informisati u

Biro rada Podgorica biroima rada kao i na sajtu Zavoda www.zzzcg.me . Kroz ta dva programa biće angažovano 500 lica iz evidencije nezaposlenih, precizirali su iz ZZZ. Program “Osposobljavanje za rad kod poslodavca” namijenjen je nezaposlenim licima iz evidencije Zavoda kojima je nedostatak praktičnih znanja i vještina identifikovan kao prepreka u zapošljavanju. Ciljevi ovog programa, koji će

U prvom polugodištu 2019. godine, u programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih uključeno je 413 nezaposlena lica

se u saradnji sa Zavodom biti realizovan u trajanju od tri mjeseca, su povećanje zaposlenosti i zapošljivosti učesnika programa i zadovoljenje kadrovskih potreba poslodavca. Program “Osposobljavanje za samostalan rad” trajaće šest mjeseci a namijenjen je nezaposlenim licima sa stečenim srednjim obrazovanjem (III i IV nivo obrazovanja), bez radnog iskustva u nivou obrazovanja.

■ programske aktivnosti

Akcionim planom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za 2019., utvrđene su mjere i aktivnosti usmjerene ka ostvarivanju prioriteta i ciljeva definisanih Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020 godina. Pa d u n e z a p o s l e n o s t i doprinijelo je niz proje-

Za veću Zapošljivost osi Zavod za zapošljavanje, kroz programe, plasira značajna finansijska sredstva za unapređivanje zapošljavanja u Crnoj Gori. Tako je, početkom sedmice, zaključio ugovore sa izvođačima projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom, za šta je izdvojeno 2,641,025 eura - bespovratnih sredstava. “Kroz projekte, koji se reralizuju u saradnji sa 40 poslodavaca iz realnog i 15 iz nevladinog sektora,

uključeno je 383 lica sa invaliditetom. Realizacijom potpisanih ugovora planira se otvaranje novih i, nadamo se, održivih radnih mjesta čime će se, vjerujem, na dugoročnom planu riješiti pitanje njihove nezaposlenosti”, istakao je direktor ZZZ Suljo Mustafić nakon potpisivanja ugovora sa izvođačima projekata. Izvođači grant šema, projekata za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, očekuju da će obuke

biti veoma značajne te da će doprinijeti povećanju konkurentnosti OSI na tržištu rada, a što če u krajnjem uticati na smanjenje nezaposlenosti lica sa invaliditetom. “Želja nam je da šest lica sa invaliditetom obučimo za profesionalno bavljenje nekretninama, odnosno agent za nekretnine. To je inače deficitarno zanimanje u Crnoj Gori. Osim edukacije mi ćemo napraviti brošuru koja će ubu-

Sa potpisivanja ugovora sa izvođačima grant šema

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

U POVEĆANJA ZAPOSLENOSTI

evidencije

14,9 kata koje Zavod realizuje godinama. U prvom polugodištu 2019. godine, u programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih uključeno je 413 nezaposlena lica. Programi sticanja stručnih kvalifikacija realizuju se za 304, a programi sticanja znanja i vještina za 109 nezaposlenih lica. Kroz Program Stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem, koji se organizuje se po sedmi put, obuhvaćeno je 3.298 visokoškolaca, od kojih 1.610 u javnom i 1.688 u privatnom sektoru. Polazeći o d programskih zadataka utvrđenih na osnovu potreba i mogućnosti lica otežanog zapošljavanja i potreba korisnika programa od javnog interesa, Zavod za zapošljavanje, i u ovoj godini, u okviru raspoloživih sredstava za ove namjene, realizuje programe javnih radova. Za prvih šest mjeseci u javnim radovovima zaposleno je 510 lica, iz

duće služiti drugim našim konkurentima u onom pozitivnom smislu”, poručila je Edita Dautović iz Agencije Mileniju. I Jasmin Omerhodžić iz Štamparije Mercator kaže da će projektom pružiti priliku za šest osoba sa invaliditetom. “Ako praksa i tržište pokaže da je isplativo, najvjerovatnije ćemo svih šest zadržati. To je naš plan, jer mi u našoj firmi već imamo pet stalno zapošljenih osoba sa invaliditetom, već duže vrijeme. Tu ima dosta manuelnog rada, koji je prilagođen njima, prilagođeni su uslovi rada, tako da se sve to po-

odsto je stopa registrovane nezaposlenosti prema posljednjem izvještaju zavoda, što je tri procenta niže nego prošle godine u ovom periodu

evidencije Zavoda. Zavod za zapošljavanje i ove godine radi na suzbijanju rada na crno. Vođeni iskustvom prethodne tri sezone, Zavod i četiri crnogorske uprave: Poreska, Uprava za inspekcijske poslove, Policije i Uprava carina i ove godine realizuju program “Stop sivoj ekonomiji”, za 190 mladih visokoškolaca do 30 godina života, sa radnim iskustvom u najkraćem trajanju od devet mjeseci. Zavod je, u prvih šest mjeseci, isfinansirano 25 kredita vrijednih 170 hiljada eura, čime je otvoreno 34 nova radna mjesta.

Smanjenju nezaposlenosti, u narednom periodu, doprinijeće i programi “Osposobljavanje za rad kod poslodavca” i “Osposobljavanje za samostalan rad” vrijedni 834.000 eura.

kazuje u pravom pravcu da je dosta dobra stvar”, kazao je Omerhodžić. U cilju dugoročnijeg zapošljavanja osoba sa invaliditetom, Zavod za zapošljavanje je uveo obavezu zapošljavanja nakon završetka projekata, a koji uključuju i nabavku opreme i materijala. Zavod je do sada objavio osam javnih poziva za finansiranje projekata zapošljavanja OSI, vrijednih 13,5 miliona eura. Do sada su, sredstvima Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, finansirana 252 projekta, odnosno uključeno je preko hiljadu osoba.

zapošljavanje

Zavod i ove godine posreduje za sezonsku radnu snagu u Plantažama

Javna kampanja države “Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi”, koju je realizovao Zavod i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, doprinijela je povećanju interesovanja domaćih radnika da rade na sezonskim poslovima. U Crnoj Gori je već angažovano više od deset hiljada radnika na sezonskim poslovima. Zavod za zapošljavanje svake godine posreduje u zapošljavanju licima sa evidencije nezaposlenih za rad kod poslodavca “13. jul Plantaže”. “I ove godine Plantaže su oglasile slobodna radna mjesta za potrebe berbe breskve i grožđa, kao i za sortiranje i pakovanje voća. Naši biroi rada su intenzivno radili u dijelu informisanja i motivisanja lica sa evidencije Zavoda da ove godine rade sezonski kod ovog poslodavca. Za potrebe sortiranja i pakovanja voća već smo obezbijedili kandidate. Takođe, značajan broj domaćih radnika već radi na berbi breskve”, kazala je načelnica Odsjeka za rad sa poslodavcima Sonja Ivano-

Uslovi: Smještaj i tri obroka

Trenutno je na berbi angažovano između 35 i 40 radnika. Što se tiče njihovih uslova Kompanija im obezbjeđuje smještaj i tri obroka. Vodeći računa o vremenskim uslovima i visokim temperaturama radnici počinju sa radom oko pet sati, odnosno čim svane, i negdje oko podne završavaju poslove. Kad je upitanju zarada, plaćeni su po učinku. Na berbi breskvi i nektraine, za plastičnu gajbu od osam kilograma, plaća se 30 centi. Radnici u prosjeku mogu da zarade 30 do 40 eura dnevno, u zavisnosti od dinamike berbe prije svega, ali i od njiovih radnih sposobnosti i iskustva na berbi koje su imali do sada, precizirala je Marija Gašović. vić i dodala da sada slijedi berba grožđa. “Plantaže su već prijavile potrebu za 100 radni-

ka. Zavod u kontinuitetu animira nezaposlena lica da prihvataju ove poslove. Još jednom apel svim zainteresovanim licima da se prijave za sezonski rad u našim biroima rada. Uslovi su bolji nego proteklih godina”, poručila je Ivanović. Kompanija “13. jul Plantaže”, godinama u saradnji sa Zavodom, zapošljava sezonsku domaću radnu snagu. “Trenutno je na berbi angažovano između 35 i 40 radnika. Sredinom avgusta, očekujemo početak najvećeg vinogradarskog posla u Evropi, berbu vinskog grožđa za koju ćemo vjerovatno oglasiti potrebu za mnogo većim brojem radnika. Biće nam potrtebno i do 700 radnika. Posebno želim da istaknem da nam je veoma dobra saradnja sa Zavodom za zapošljavanje, u dijelu posredovanja za sezonsku radnu snagu. Vjerujem da će i ove godine što više nezaposlenih ljudi doći da se oproba na poslovima Kompanije “13. jul Plantaže”, kazala je PR Marija Gašović.

crna gora

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

plAv: MinistAr šehović svečAno otvorio

Sa potisivanja ugovora za žensko preduzetništvo

tivAt: potpisAni ugovori iz progrAMA zA žensko preduzetništvo

Dogodine više sredstava za ovaj vid podrške Potpisivanje ugovora o bespovratnoj finansijskoj podršci korisnicama programa „Žensko preduzetništvo“ koji sprovodi Sekretarijat za turizam i preduzetništvo opštine Tivat upriličeno je juče u kabinetu predsjednika opštine dr Siniše Kusovca. Odlukom o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2019. godinu su podržani biznis planovi dva porodična preduzeća iz Tivta i to: “Vual sistem” d.o.o. Tivat sa 3.000€ i “Porto Bjelila” d.o.o. sa 2.500€, a ugovore su potpisali predsjednik Kusovac i direktorke Vual sistema i Porto Bjelila, Sanja Jevtović i Ana Marija Lakičević. Kusovac je kazao da je na području Balkana, prema statističkim podacima žensko preduzetnišvo prilično zanemareno u odnosu na sjevernu, najavljujući da će u narednoj godini opština Tivat uložiti još više sredstava za ovaj vid podrške. Prema riječima Jevtovićeve, „Vual sistem“ posluje pet sezona i ovo je prva podrška i finansisjki stimulans koji su dobili, dok je Lakičević bila i dio besplatnog programa mentorstva koje malim i srednjim preduzećima pruža licencirani mentor Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo. „Zadovoljstvo je što su opština Tivat i Sekretarijat ove godine akcenat stavili na žensko preduzetništvo. Tivat je među šest opština koje su prepoznale

važnost inicijative da se u lokalnoj samoupravi izdvoji posebna budžetska linija za pomoć ženskom preduzetništvu. Opština Tivat je prepoznala da bi doprinos razvoju ženskog preduzetništva, kroz model podrške biznis planova, značio i određene benefite u vidu smanjenja nezaposlenosti samim otvaranjem mogućnosti angažovanja žena, kao i pokretanje interesantnih i inovativnih biznisa i širenja postojećih“, rekao je Vujović dodajući da su sve više u fokusu interesovanja Opštine za razvoj malih porodičnih preduzeća jer se Tivat opredijelio za razvoj elitnog nautičkog turizma koji, sa druge strane, isključuje mogućnost velikih industrijskih kapaciteta na ovom području. Podrškom „Vual sistemu“ i „Porto Bjelila“ je realizovano 55 odsto sredstava od ukupno 10.000€ koje je opredijelila Opština Tivat. Preostalih 45 odsto će biti realizovano kroz novi javni poziv koji će biti raspisan nakon turističke sezone. U toku raspisanog Javnog konkursa koji je objavljen 23. aprila, održan je i II Info dan o ženskom preduzetništvu, u prisustvu sedam zainteresovanih preduzetnica a omogućene su im u individualnom terminu i konsultacije sa službenicima Sekretarijata, koji su im pomogli i u načinu pisanja prijave biznis ideje/biznis plana. Na Javni konkursu blagovremeno su podnešene tri prijave, do kojih je jedna odbijena.Z.K.

Moderni sportsk u vrijednosti od Svečano su otvoreni sportski tereni u kompleksu Osnovne škole “Hajro Šahmanović” u Plavu, a investicija je vrijedna oko 250.000 eura. Riječ je o terenima koji će, prema riječima ministra Damira Šehovića, još jednom pokazati da u Ministarstvu prosvjete grade prostore koji daju zamah mjestima u kojima se nalaze. Izgrađeni su na najsavremenijim podlogama pogodnim za razne ekipne sportove, a tribine su kapaciteta preko 200 mjesta. Završetak investicije obilježen je i početkom plavskog kupa u malom fudbalu upravo na toj lokaciji, u kome učestvuje 36 ekipa i koji se može svrstati među najveće kupove na sjeveru. Šehović je istakao i da su nedavno završeni ili planirani obrazovni projekti u plavskoj opštini ukupno vrijedni skoro dva miliona eura. “U školi u Vojnom selu radovi totalne rekonstrukcije vrijedni preko 200.000 eura se privode kraju. Planirana je izgradnja novog plavskog vrtića vrijednog preko milion eura. Ne manje važna je i planirana rekonstrukcija sale Srednje mješovite škole ‘Bećo Bašić’ vrijedna oko 120.000

eura, koja je i centralna sportska sala u opštini Plav. Što znači da je, uz nekoliko drugih, manjih investicija, vrijednost nedavno završenih ili planiranih projekata Ministarstva prosvjete u Plavu nešto ispod dva miliona eura”, rekao je Šehović. Na svečanosti je poručeno i da je važno da investicije u školstvo podstiču zdrave na-

vike i unesu dinamiku u život tog područja. “Teren OŠ ‘Hajro Šahmanović’ gradili smo sa namjerom da pomogne u stvaranju dobrih navika. Školi, koja će generacijama svojih đaka, baš na ovom mjestu, dati smjernice za zdrav psihofizički razvoj. Rekreativcima da bude mjesto gdje će, uz druženje, naviknuti sebe da budu fizički aktivni

Montenegro Airlines ukinuo plAstične čAše nA letoviMA

U Upotrebi papirne čaše Prateći aktuelne trendove iz oblasti zaštite životne sredine crnogorska nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines je ukinula upotrebu plastičnih čaša na svim svojim letovima. Sva bezalkoholna i alkoholna pića te tople napitke Montenegro Airlines servira u papirnim čašama proizvedenim po ISO standardima uz neophodne sertifikate o kvalitetu. Navedeno predstavlja jednu od mjera kojom kompanija želi

da potvrdi svoju trajnu opredijeljenost održivom razvoju u različitim segmentima poslovanja. Praćenjem aktuelnih trendova te zakonskim zahtjevima koji se odnose na očuvanje zaštite životne sredine, nacionalna avio-kompanija smanjiće generisanje otpada i putnicima ponuditi kvalitetniji nivo usluge. Kako je MA brend Crne Gore, te dio nacionalnog turističkog proizvoda, tokom

pripreme hrane koriste se autohtone namirnice i domaći proizvodi zaštićeni na nacionalnom nivou.. Kao i u svim svjetskim avio-kompanijama i u MA se posebna pažnja posvećuje specijalnim obrocima, a oni mogu biti vegetarijanski, obroci za dijabetičare, obroci sa niskim procentom masti i sl. i oni se takođe mogu besplatno poručiti 48 sati prije leta prilikom rezervisanja karte, navode iz MA. R.C.G.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

SAVREmENE ŠKOLSKE TERENE

ki poligoni 250.000€

Sa otvaranja novih poligona i budu veliki, kao u pobjedi, tako i u porazu. A onima koji će se sjutra baviti sportom, da bude baza iz koje će postići velike uspjehe”, kazao je on. Direktor škole Igor Vukanić rekao je da su za više od 900 učenika škole obezbijeđeni najmoderniji uslovi za nastavu fizičkog vaspitanja, rad sportskih sekcija i vannastavnih aktivnosti.

“Učenici će biti u mogućnosti da razvijaju talente, čija će nadogradnja podstaći bavljenje sportom u klubovima, a onda ćemo, nadam se, dobiti vrhunske sportiste na koje ćemo biti ponosni. Omladina je sama dala ocjenu ove investicije, time što je poligon pun od ranih jutarnjih sati do u noć. Zahvalni smo Ministarstvu prosvjete što je imalo sluha za potrebe naše djece i što su svi koji su radili na projektu bili maksimalno posvećeni cilju. Preostao nam je jedan, ne manje važan zadatak: da čuvamo ovu značajnu investiciju”, rekao je Vukanić. Lejla Srdanović i Dorentina Hakaj, učenice 9. razreda škole “Hajro Šahmanović”, poručile su da je za njih kao i za njihove ostale vršnjake iz kraja ovo je veliki trenutak. “Naši vršnjaci iz drugih gradova pričaju kakve sve sadržaje imaju i kako troše svoje vrijeme. Sada i mi možemo reći da imamo nešto najljepše i najmodernije, što će u budućnosti omogućiti da se i naš grad ponosi fudbalerima, košarkašima i rukometašima”. Svečanosti je prisustvovao i predsjednik opštine Plav Mirsad Barjaktarević, koji je rekao da je investicija od neprocjenjive vrijednosti za Plav. R.C.G.

crna gora

DIREKTOR UPRAVE ZA DIJASPORU URUČIO POVELJU PEROJcImA

Crnogorci iz Peroja tri i po vijeka čuvaju svoj identitet Protekle subote direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović boravio je u radnoj posjeti gradu Peroju, u okviru koje je prisustvovao tradicionalnoj godišnjoj ceremoniji posvećenoj 362. godišnjici od dolaska prve enklave crnogorskih iseljenika u ovaj grad. Pored direktora Mitrovića, ceremoniji su prisustvovali poslanici i članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Luiđ Škrelja i Miloš Nikolić, te savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj Milovan Lučić i gradonačelnik Opštine Vodnjan Klaudio Vitasović. Organizator događaja Društvo perojskih Crnogoraca “Peroj 1657”, predstavlja najstariju crnogorsku enklavu u svijetu, koja je preko tri i po vijeka, udaljena stotinama kilometara daleko od svoje matice, istrajno čuva svoje crnogorsko ime, etnički, kulturni i vjerski identitet. Peroj je jedinstvena čestica crnogorskog nacionalnog i kulturnog bića koja traje na radost domovine Hrvatske i na sreću Crne Gore - postojbine i otadžbine perojskih Crnogoraca. Cijenivši nemjerljiv doprinos Društva perojskih Crnogoraca “Peroj 1657”, Uprava za dijasporu je odlučila da udruženju dodijeli Povelju u znak priznanja za očuvanje crnogorskog kulturnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori. Ovo je prvi put od osnivanja da Uprava za dijasporu dodijeli nekom udruženju ovu vrstu povelje što dovoljno govori o značaju koji perojski Crnogorski imaju za matičnu državu Crnu Goru.

U svečanom dijelu programa prisutnima su se obratili predsjednik Društva perojskih Crnogoraca “Peroj 1657” Miodrag Popović i direktor Uprave za dijasporu.

Sjećanje i povezanoSt perojSkih CrnogoraCa Sa Crnom gorom je bila toliko jaka, da je uSpješno odoljela Svim aSimilatornim izazovima i kretanjima Sa kojima Se neizbježno Suočava Svaka iSeljenička enklava daleko od Svoje matiCe “Ni znatno brojnije nacionalne zajednice, koje su se igrom istorijske sudbine našle van granica svoje domovine, ne mogu se pohvaliti dužinom trajanja i opstojnosti kao što to možete vi ovdje u Peroju, a sve zahvaljujući izuzetnoj predanosti i posvećenosti očuvanju svog etničkog bića, kao i kulturnog i duhovnog identiteta kroz vjekove. Sjećanje i poveza-

nost perojskih Crnogoraca sa Crnom Gorom je bila toliko jaka, da je uspješno odoljela svim asimilatornim izazovima i kretanjima sa kojima se neizbježno suočava svaka iseljenička enklava daleko od svoje matice. Vaša istorija na ovim prostorima je naša zajednička crnogorska hronika koja nas vječno spaja”, kazao je Mitrović prilikom uručenja Povelje. U okviru radne posjete Peroju, on je imao niz sastanaka sa Društvom perojskih Crnogoraca “Peroj 1657” na kojim je bilo razgovora o realizovanim aktivnostima, kao i planovima udruženja za naredni period. Naši iseljenici izrazili su zadovoljstvo značajnom podrškom koju im Uprava za dijasporu pruža na putu realizacije svojih aktivnosti. Mitrović se u ime Uprave za dijasporu zahvalio članovima udruženja na predanom radu na polju očuvanja kulturnog identiteta i pripadnosti matičnoj državi, a manifestaciju je pratio bogat kulturno-umjetnički program. R.C.G.

Uručenje povelje Perojskim Crnogorcima

FESTIVAL ULIČNIH PERFORmERA U DELTA cITY-JU

Tri dana za perormanse

Novitet: Papirne čaše u avionima MA

U šoping-molu Delta City od 26. do 28 jula biće održan Festival uličnih performera InArt. Tokom tri dana posjetioci mola imaće priliku da vide nastupe nekih od najrenomiranijih uličnih umjetnika današnjice. Pilko Pilko čini duo iz Njemačke i Škotske koji je svu svoju energiju usmjerio na

to kako da zabavi najmlađe, njihov nastup planirani je za 26. jul u 19:30. Companie Depaso (CHL & IT) dvojac koji je nastupajući na trapezu spojio ples i cirkuske vještine u jedinstvenu umjetnost, a posjetioci Delta City-ja mogu uživati u ovom neobičnom performansu 27. jula u 19:30. Vojo

Cvetanovski, učesnik ovogodišnjeg svjetskog prvenstava na Festivalu živih statua u Holandiji, predstaviće se 27 i 28 jula u 19:30, dok će Peppino Marabita, italijanski komičar koji svojim nastupom, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, pokazati svoje vještinr 27. jula u 20:30 i 28 jula u 19:30. R.C.G.

crna gora

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

Bijelo Polje: FeSTiVAl TAMBURAŠA

Učestvuju orkestri iz sedam zemalja Na gradskom trgu u Bije- ti poslanik u Skupštini Crlom Polju danas počinje se- ne Gore Tarzan Milošević, damnaesti Internacional- predsjednik Odbora direkni festival tamburaških or- tora d.o.o Monteput Alekkestara koji će trajati do 27. sandar Žurić, predsjednik jula. Opštine Bijelo Polje Petar U okviru tri festivalske Smolović, kao i generalni večeri nastupiće četrna- direktor Direktorata za inest renomiranih tambu- vescije razvoj MSP i upravraških orkestara iz ljanje EU fondovima sedam država. Radosav Babić, P r e d s t av i ć e predsjednik se ansambli Privredne koiz Turske, more Crne Ukrajine, Gore VlaHrvatske, stimir GoBiH, Malubović, kedoničlan Odboje, Srbije i ra direktoCrne Gore. ra Hipotekarne banke Specijalni gosti ovogodišnjeg Crne Gore Esad Bijelo Polje festivala su poznati Zaimović, redovni profesor na Ekonomumjetnici muzičke scene makedonska pop diva Kali- skom fakultetu Univerziteopi i bosanskohercegovač- ta Crne Gore prof. dr Mika muzička grupa Mostar livoje Radović, predsjedSevdah Reunion. nik konzorcijuma ‘’Gulsan’’ Prve festivalske večeri, u prof. dr Meko Akova-Hodokviru afirmacije i očuvanja žić , predsjednik poslovnog muzičkog nasljeđa Crne Go- sistema ‘’Swisslion Takovo’’ re, kroz priču i pjesmu pro- Rodoljub Drašković, kao i jektom ‘’Hamdiji Šahinpaši- predsjednik Savjeta za ekoću u spomen’’, autora profe- nomski razvoj Opštine Bisora Senada Gačevića, pu- jelo Polje Hasan Ramović. blika će se podsjetiti života i Takođe, biće upriličena i djela jednog od posljednjih modna revija sa crnogorskim etno motivima, auusmenih priovjedača. Kao i prethodnih i ove torke Milice Varagić. godine će biti uručena naPokrovitelj festivala je grada ‘’Dr Sabro Šabano- Opština Bijelo Polje, izvić’’. U okviru festivala, bi- vršni producent Centar za će održan i prvi ‘’Bjelopolj- kulturu Bijelo Polje, meski biznis forum’’ (BBF) koji dijski sponzori su RTCG i će okupiti privrednike, go- Radio Bijelo Polje. Prijateste iz dijaspore i eksperte iz lji festivala su kompanioblasti ekonomije. je ‘’Put-Gross’’ i ‘’MesoproNa Forumu će učestvova- met Franca’’. B.Č.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – sitan inventar i priručni alat procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01 - 4531 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 24. 07. 2019. godine. Lice za davanje informacija Ksenija Vavić, telefon 033 452 562, e-mail ksenija.vavic@komunalnobd.me.

Na osnovu člana 62, stav I Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/1 1, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO SPORTSKI CENTAR CETINJE oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Otvoreni postupak nabavke hrane ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1193/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 23.07.2019 godine. Lice za davanje informacija Miroslav Pejović, telefon 068018231, e-mail sportski.centar@cetinje.me.

Promocija volonterizma

NikŠić: VoloNTeRi AlFA CeNTRA PRoMoViSAli SVoj klUB

Sve više mladih ljudi Spremno da volontira Kako bi upoznali širu zajednicu sa aktivnostima, povećali članstvo i na taj način napravili sinergiju među svima koji žele da doprinesu boljem kvalitetu života u Nikšiću, volonteri ALFA Centra juče su na Trgu slobode promovisali svoj klub i urađeno u protekla tri mjeseca. Podsjetivši da je volonterski klub osnovan na predlog mladih ljudi u apriliu ove godine koordinatorka Marina Došen, u aprilu ove godine istakla je veliki broj akcija koje su od tada realizovane. “Prva aktivnost nam je bila za Dan planete - akcija uklanjanja nepropisno postavljenog reklamnog materijala u centru Nikšića, u saradnji sa Komunalnom policijom. Zatim imali smo aktivnost promocije turističkih potencijala opštine Nikšić u regionu,

studijska posjeta Mostaru i Sarajevu, gdje su naši volonteri i volonterke promovisali šta to turisti mogu obići, šta mogu vidjeti u našem lijepom gradu. Imali smo i dvije humanitarne akcije, a prije 20 dana volonteri su pružili pomoć organizatoru 8. Sun Reggae festivala na Slovenskoj plaži”, istakla je Došen. Sve više mladih prepoznaje značaj volonterizma, pa se samim tim svakodnevno javljaju sa ciljem da postanu članovi volonterskog kluba koji trenutno broji 40 članova. “Svaki mladi čovjek ima dovoljno slobodnog vremena koje ne umije iskoristiti na pravi način. Dajući to vrijeme zajednici, on daje vrijeme i sebi. Kroz volonterizam stičemo razne vještine i znanja, koja i te kako kasnije možemo iskoristiti u radnom od-

nosu. Svakodnevno smo bogatiji za bar jedno iskustvo”, naglasila je Došen. Plan aktivnosti za naredni period već je pripremljen. “Već za avgust mogu najaviti akciju dobrovoljnog davanja krvi, zatim veliki broj akcija u cilju očuvanja životne sredine, pomoć socijalnougroženim porodicama na teritoriji opštine Nikšić u saradnji sa privrednim subjektima našeg grada i svakako podrška kulturnim dešavanjima, kako na lokalnom tako i na centralnom nivou”, rekla je koordinatorka Volonterskog kluba i dodala da imaju podršku Fondacije za aktivno građanstvo (FAKT) u okviru programa „De Facto Razvoj“ a koji finansira EU kroz program IPA 2016 Instrument za civilno društvo. M.R.

TiVAT: ZABRANA VožNje BiCikAlA i elekTRičNih TRoTiNeTA

Nove mjere zbog sigurnosti šetača Sekretarijat za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat saopštio je da se na gradskom šetalištu obala Pine, Ulici Maršala Tita i šetalištu Iva Vizina od 19 do 23 časa svakog dana zabranjuje saobraćaj za bicikle i električne trotinete. “Navedena mjera se sprovodi usljed povećanog broja korisnika gorenavedenih prevoznih sredstava na šetalištu, koji se kreću velikom brzinom i time

ugrožavaju bezbjednost šetačima, a naročito izazivaju opasnost za djecu”, ista-

BIciklisti na Pinama

kli su u Opštini Tivat. U toku je, dodaju, postavljanje vertikalne saobraćajne signalizacije kojom se definiše navedena zabrana i po kojoj će postupati nadležni organi. “Ovom prilikom molimo korisnike navedenih prevoznih sredstava za razumijevanje, jer cilj nam je prvenstveno bezbjednost, kako djece i šetača, tako i samih korisnika ovih prevoznih sredstava”, poručuju iz Opštine Tivat.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

crna gora

mještani gornje morače za proBleme sa Divljim svinjama oKrivljuju lovce

Poharale im bašte i oštetile usjeve

Divlje svinje poharale su mnoge usjeve i bašte u gornjomoračkim selima, a ne libe se ni do kućnog praga doći. Mještani smatraju da je za to odgovorno lovačko društvo Manastir Morača i lovački Savez Crne Gore, te da ako neko od nadležnih organa uskoro ne riješi trenutno stanje biće prinuđeni da se odsele sa ognjišta. Kako je kazao Mirko Rnković, mještanin sela Dragovića Polje, sve što se posijalo svinje su prerovile i uništile sve od zasada voćki, krompira pa do ostalog povrća. Lovci u zimskom periodu u blizini kuća prave hranilice za svinje i prosipaju žito po selu, tako da su se one bukvalno, kako Rnković kaže, nastanile na ovim prostorima. „Već dvije-tri godine kako je pomenuto lovačko društvo ubacilo na ovom području nekolike ženke divlje svinje pa su se sad toliko namnožile da taj broj danas iznosi preko 150 jedinki. Mještani ovog i ostalih su-

Krompiri koje su izrovale divlje svinje

sjednih sela obraćali su se i lovačkom društu, Lovačkom savezu Crne Gore kao i Ministarstvu poljoprivrede, ali niko na nas glave ne obrće, nego nas vrte ukrug prosleđujući nas od lovaca do ministarstva pa sve tako. I dalje se prave lovni zabrani, mještanima oko kuća i imanja. Tako da smo sada prinuđeni da napuštamo ognjišta, jer sve što se posadi od voća i povrća to svinje unište. Jednostavno nemamo više od čega živjeti i na velikom smo gubitku od tih štetočina“, kazao je Rnković. On je takođe istakao da postoji bojazan da se stoka zarazi jer su divlje svinje poznate kao prenosioci raznih zaraznih bolesti. „Po selima se prave zabrani i sipa se žito za vrijeme zime i to u centrima sela. Svinje bukvalno ispred kuće rovare. Pedeset šljiva i jabuka sam proljetos zasadio i sve su povadile. Znači, bacio sam novac i od zdrave hrane nema ništa. Od 80 kg sjemena krompira što sam po-

sadio ni jedna ‘kućica’ nije ostala ili je izrovljena ili otkrivena, tako da od toga više koristi nema. Ministarstvo poljoprivrede apeluje da se vratimo životu na selu, a evo šta nas je snašlo. Obraćali smo se i lovcima, ali oni nas uslovljavaju da odgrađujemo njive i objekte, i da oni nijesu odgovorni za štetočine, ali takođe da po njivama i imanjima mogu da love. Traže da se stoka ne pušta kad je vrijeme lova do 10h, da se drva takođe ne smiju sjeći, jer se divljač plaši. Očigledno da lovačka društva i lovački savez rade na tome da nas jednostavno isele. Nas sa ovih ognjišta nikad niko nije mogao istjerati ni neprijateljske vojske od vremena Turaka, pa do posljednjeg svjetskog rata, ali izgleda hoće divlje svinje. Zbog ovakvih dešavanja sa lovcima i divljim svinjama ljudi su prinuđeni da svoja imanja stave na prodajne oglase i da jednostavno napuste svoja sela“, ocijenio je Rnković. Z.B.

Foto:Roditelji.me

KonKurs za DoDjelu grantova za inovativne projeKte

infodan za buduće korisnike U Nikšiću je juče organizovan još jedan Infodan o Konkursu za dodjelu grantova za inovativne projekte od strane Ministarstva nauke a u saradnji sa Inovaciono-preduzetničkim centrom TEHNOPOLIS. Predstavnici Ministarstva su govorili o detaljima Konkursa, pravu učešća i raspoloživim sredstvima i bliže upoznali sve prisutne, potencijalne korisnike granta sa svim pojedinostima ovog Konkursa. Načelnica Direkcije za inovacije i infrastrukturu

Sa infodana u Nikšiću

mr Marijeta Barjaktarović Lanzardi je podsjetila da je Vlada Crne Gore krajem juna usvojila kolaborativni program za inovacije u periodu 2019-2024. godine i da će biti podržani inovativni projekti u skladu sa prioritetnim oblastima iz Strategije pametne specijalizacije koji se tiču održive poljoprivrede i lanca vrijednosti hrane, energije i održive životne sredine, održivog i zdravstvenog turizama kao i informaciono-komunikacione tehnologije kao horizontalni

sektor. Marina Roganović, samostalna savjetnica za podršku realizaciji inovativnih programa i projekata i vođenje registara subjekata koji obavljaju inovativnu djelatnost je govorila o procedurama upisa u registar inovativnih organizacija, a dr Ivan Tomović, samostalni savjetnik za transfer tehnologija i realizaciju saradnje u okviru EU platformi za inovacije, je pojasnio proces evaluacije projekta i faze evaluacije. M.R.

’’JU ‘’Dnevni centar Budva’’

pomoć za ª Dnevni centar BuDva' '

Za prozorsku foliju 300€ Javna ustanova ‘’Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju JU ‘’Dnevni centar Budva’’ se zahvalila Turističkoj organizaciji Opštine Budva zbog donacije u iznosu od 300 eura koja nam je omogućila pokrivanje velikog prozora zaštitnom folijom. “Ovom folijom je omogućen veći stepen privatnosti naših korisnika, jer je u pitanju prostorija koja je namijenjena za njihov boravak a koja je okrenu-

ta prema ulici. Osim toga, ovom folijom je prostorija zaštićena i od sunčevih zraka - te možemo reći da smo uspjeli da cio prostor prilagodimo neometanom boravku i radu osoba sa smetnjama u razvoju”, naveli su iz ove JU. Oni su podsjetili da je u toku prijem dokumentacije za upis korisnika koje se podnose Sekretarijatu za društvene djelatnosti. Početak rada Dnevnog centra očekuje se za dva do tri mjeseca.

SVIJET

KONTROVERZNI MARKETINŠKI GURU

Direktor kampanje za Bregzit novi Džonsonov savjetnik

Boris Džonson, koji je sinoć zvanično preuzao funkciju britanskog premijera, imenovao je za svog savjetnika Dominika Kamingsa. Kamings je kontroverzni direktor kampanje za Bregzit tokom referenduma 2016. godine o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz članstva u Evropskoj uniji (EU). Kamings, malo poznat široj javnosti, bio je direktor kampanje “Glasaj za odlazak” (Vote Leave). Smatra se da je igrao značajnu ulogu pošto je vodio kampanju pretežno na društvenim mrežama, a ne tradici-

onalno na političkim mitinzima. Zbog toga su postupci te kampanje dovedeni u pitanje, posebno zbog upotrebe varljivih slogana i ciljanih političkih reklama. Kamings već tri godine nastavlja kritike protiv strategije vlade o Bregzitu koje objavljuje u centrističkom nedeljniku Spektator (The Spectator). On je u filmu “The Uncivil War” (Negrađanski rat) emitovanom u januaru na kanalu Čenel 4 (Channel) opisan kao samoproglašeni agitator koji koristi taktike opisane u djelu “Umeće ratovanja” Sun Cua.

OSTAVKA BRITANSKOG MINISTRA FINANSIJA

Hamond ispunio obećanje

Britanski ministar finansija Filip Hamond ispunio je obećanje i djuče podnio ostavku, prenio je Rojters. Saopštavajući tu odluku, Hamond je posavjetovao nasljednika da mudro donosi odlike u vezi sa javnom potrošnjom i smanjenjem poreza. Hamond je ranije najavio da će podnijeti ostavku, prije nego što mu, prema očekivanjima, novi premijer Boris Džonson uruči otkaz kada pre-

uzme kabinet. “Ja sam siguran da neću biti otpušten, zato što ću podnijeti ostavku prije nego što do toga dođe. Pod pretpostavkom da Boris Džonson postane premijer, shvatam da bi uslovi za služenje u njegovoj vladi obuhvatali prihvatanje izlaska iz EU bez sporazuma 31. oktobra. To nije nešto što bih ja ikada mogao da potpišem”, rekao je ranije Hamond u emisiji “Bi-Bi-Si”-ja.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

NAPAD U AVGANISTANU NA VOZILO HRVAT

HRVATSKI VOJNIK POGINUO U NAPADU TALIBANA

rvatski vojnik Josip Briški, jedan od trojice ranjenih pripadnika hrvatske vojske u jučerašnjem napadu talibana u Kabulu, preminuo je u bolnici. Vozilo hrvatske vojske u Kabulu juče rano ujutro je napao bombaš-samoubica na motociklu trokolici. Tri vojnika su teško ranjena, a Briški, koji je zadobio najteže povrede, kasnije je preminuo u američkoj bolnici u Bagramu. Prema posljednjim informacijama, preostala dvojica ranjenih vojnika nisu u životnoj opasnosti. “Pripadnik 10. Hrvatskog kontingenta koji se nalazio u NATO misiji podrške miru u Avganistanu, preminuo je danas oko podneva, od teških povreda opasnih po život zadobijenih rano jutros tokom napada na vozilo Hrvatske vojske u Kabulu”, saopšteno je iz hrvatskog Ministarstva odbrane. Napad se dogodio u okolini aerodroma u Kabulu kada je, prema izjavama očevidaca, došlo do zalijetanja trokolice motocikla s bombašem samoubicom u blindirano, neborbeno vozilo u kojem su se nalazili trojica pripadnika Hrvatske vojske. Ministar odbrane Hrvatske Damir Krstičević rekao je da se radi o izolovanom napadu i dodao da su ostali pripad-

nici hrvatskog kontigenta na sigurnom. “U ovim najtežim trenucima za Hrvatsku vojsku i Ministarstvo obrane u ime svih pripadnika Hrvatske vojske, zaposlenih Ministarstva obrane i u svoje lično ime izražavam iskreno saučešće. Ovu tužnu vijest primio sam s boli i težinom u srcu. Ovaj trenutak duboko pogađa svakog pripadnika porodice Hrvatske vojske i hrvatski narod. Zaista, ne postoje riječi utjehe i ono što može vratiti mladi život. Hrabro i časno u vječnost je otišao naš sin, vojnik, muž i otac i stao uz rame najvećih velikana i ratnika. Počivao u miru”, prenosi se u saopštenju Ministarstva obrane Krstičevićeva poruka. Saučešće porodici stradalog vojnika izrazila je i predsjednica Kolinda Grabar Kitraović. “Izražavam duboku tugu i saučešće porodice poginulog vojnika Josipa Briškog koji je na žalost podlegao povredama. U ovom teškom trenutku nadam se kako će poro-

dica stradalog Josipa pronaći snagu utjehe. Iskreno vjerujem u uspješni oporavak ostalih povrijeđenih vojnika, te kako ćemo ih ubrzo vidjeti u Hrvatskoj”, navela je hrvatska predsjednica u poruci saučešća, prenio je Index.hr.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

SVIJET

TSKE VOJSKE, JOŠ DVOJICA VOJNIKA TEŠKO POVRIJEĐENA

Ministarstvo odbrane Crne Gore izrazilo je najiskrenije saučešće porodici nastradalog hrvatskog vojnika. “Ovo je veliki gubitak i za nas koji, zajedno sa vama, daleko od naših domovina, pokušavamo pomoći u uspostavljanju mira i međunarodne sigurnosti”, naveli su iz MO, objavljeno je na Tviter nalogu. Iz Ministarstva je saopšteno i da su svi pripadnici desetog kontingenta Vojske Crne Gore u misiji “Odlučna podrška” u Avganistanu zdravi i bezbjedni.

mu maksimalna medicinska pomoć u američkoj bolnici u Bagramu, ali zbog težine povreda ljekari nisu uspjeli da mu spasu život. Druga dvojica ranjenih vojnika su iz Osijeka i Vinkovaca. Jedan od njih je 1987. godište i u sastavu Hrvatske vojske je već 12 godina, a treći je takođe 1992. godište i on je u sustavu HV-a takođe 5 godina, rekao je ranije juče ministar Krstičević. Iz Ministarstva pdbrane Hrvatske su istakli da su sva trojica prošli svu potrebnu obuku za operacije u kojima učestvuju u Avganistanu i da su imali svu propisanu i zaštitnu opremu.

■ O OPERACIJI “ODLUČNA MISIJA”

■ KOD KUĆE OSTAVIO

SUPRUGU I SINA OD GODINU DANA

Briški je rođen 1992. godine. Kako piše Jutarnji list, u sastavu Hrvatske vojske bio je pet godina, a misija u Av-

ganistanu bila mu je prva međunarodna misija. Bio je pripadnik 10. Hrvatskog kontingenta koji se nalazio u NATO misiji “Odlučna podrška” u Avganistanu. Tamo je bio angažovan na poslovima savjetovanja Avgani-

stanskih bezbjednosnih snaga. Prema saznanjima Jutarnjeg, Briški je u roditeljskom domu u Sesvetama ostavio suprugu i sinčića koji je nedavno napunio godinu dana. Poginuo je od teških povreda, a nakon napada pružena

Hrvatski vojnici borave u Avganistanu od marta ove godine u sklopu NATO misije “Odlučna podrška”, koja broji ukupno 104 pripadnika, od kojih je 14 žena. Mirovna misija “Odlučna podrška” u Avganistanu zapravo je nastavak operacije ISAF zadužene za obezbjeđenje mira nakon rušenja talibanskog režima 2001. godine. Misija ISAF je završena 2014. godine. Hrvatska je učešće u misiji počela 2003. godine, kada je u Avganistan upućeno 50 ljudi. Od početka misije ISAF do danas u Avganistanu je bilo više od 5.000 hrvatskih vojnika. U tom periodu Hrvatska je bila među rijetkim zemljama sa značajnijim brojem vojnika u misiji koja nije imala ljudskih gubitaka. Godine 2006. jedan vojnik je bio ranjen i bilo je nekoliko napada na hrvatske snage bez posljedica. Pripadnici hrvatske vojske imali su različite zadatke. Bili su u ulozi savjetnika, ali su i obezbjeđivali objekte i ljude. ISAF je prvo djelovao u Kabulu, a potom u cijeloj zemlji. Na vrhuncu misije u Avganistanu je bilo 130.000 vojnika iz 50 zemalja. To je misija NATO sa najviše gubitaka. Prije četiri godine počela je operacija “Odlučna podrška”. Ostalo je ukupno 12.000 vojnika zaduženih za savjetovanje i obučavanje avganistanskih snaga. Među njima je najviše vojnika iz SAD, čak oko 9.000. Na drugom mjestu po zastupljenosti su Njemci sa 850 pripadnika. Pored hrvatskih, u Avganistanu su i vojnici iz Crne Gore, BiH, Sjeverne Makedonije i Slovenije.

23 Haradinaj se branio ćutanjem U Specijalnom sudu za ratne zločine koje su počinili pripadnici OVK sa sjedištem u Hagu juče je saslušan premijer prištinskih institucija u ostavci, Ramuš Haradinaj, koji je poziv dobio kao osumnjičeni. Haradinaj je novinarima ispred zgrade tužilaštva rekao da je na saslušanje pozvan kao osumnjičeni i da mu je tužilaštvo savjetovalo da ne govori o toku ispitivanja. Istakao je da će se vratiti na Kosovo, kao i sve druge kolege u politici, da služi građanima.

Pregovori mogu, predaja nikad Iranski predsjednik Hasan Rohani naveo je da je ta zemlja spremna za pregovore, ali ne ako oni podrazumevaju predaju. Riječi Hasana Rohanija verovatno se odnose na pregovore sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o prošlogodišnjem istupanju Amerike iz Sporazuma o Iranskom nuklearnom programu, naveo je Rojters. “Sve dok sam u izvršnoj vlasti, potpuno smo spremni da na legalan i iskren način razgovaramo o rješavanju problema, ali u isto vrijeme, ne želimo pregovore koji podrazumjevaju da se predamo čim sjednemo za sto”, poručio je iranski predsjednik.

Grom ubio 20 ljudi Najmanje 20 osoba stradalo je od udara groma tokom nevremena sa obilnim kišama na istoku Indije. Zvaničnik indijske vlade Amod Kumar Šaran rekao je da su se nezgode dogodile u utorak čime je broj nastradalih od munja i od poplava u državi Bihar premašio 100 od početka monsunske sezone u junu. Samo u nedjelju u državi Utar Pradeš od udara groma poginula su 33 farmera dok su radili na polju.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

KULTURA

Priča o kontroverznom usponu dječje mafijaške grupe – naoružane grupe povezane s Gamorom – i njenog vođe, mladog Nikolasa Fjorila. Dok na gradskim krovovima vježbaju pucanje iz kalašnjikova ciljajući satelitske antene, dok siju strah na napuljskim ulicama, malo-pomalo osvajaju četvrti preotimajući ih suparničkim grupama, sklapajući saveze sa iskusnim bosovima čija je karijera na zalasku.

REPERTOAR DANAS 25.7.2019.

FILM

SPAJDERMEN DALEKO OD KUĆE 15:00 / 17:30/ 20:00 / 22:30h REŽIJA: Džon Vots

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 25.7.2019.

FILM

KRALJ LAVOVA

16:00 / 17:00 / 18:15 / 19:15 / 20:30/ 21:30h

REŽIJA: Džon Favro

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

BARSKI LJETOPIS: MILAN MARIĆ NAKON PREDSTAVE ª ROMAN O LONDONUº

Potrebno nam je više političkog teatra

redstava “Roman o Londonu” Beogradskog dramskog pozorišta i “Beo Art”-a, u režiji Ane Đorđević, odigrana je preksinoć u punoj sali barskog Doma kulture kao dio pozorišne selekcije ovogodišnjeg “Ljetopisa”. Zasnovan na ličnom iskustvu pisca, “Roman o Londonu” Miloša Crnjanskog je priča o tegobnom životu emigranata u tuđini. Prati život dvoje izbjeglih Rusa, bračnog para, koji u Londonu u godinama poslije Drugog svjetskog rata, jedva sastavlja kraj sa krajem u nepoznatom, negostoljubivom, stranom gradu. Dileme i krize koje preživljavaju Rjepnin i njegova supruga Nađa, glavni likovi u romanu Crnjanskog, govore da ma koliko uslovi života bili surovi, razarajući po golu egzistenciju i po duševno zdravlje, čovjek može i mora da zadrži dostojanstvo i pravičnost spram svijeta u kome živi, i ljubav prema ljudima uopšte, najdaljem koliko i najbližem. Ostati nepokolebljivo objektivan, odmjeren, protivan svakom revanšizmu, mržnji i na-

Teško da postoji literarno djelo koje nadahnutije govori o životu u stranoj zemlji, o čežnji za sopstvenom, i očajanju usljed saznanja da je život u njoj ultimativno nemoguć

silju, u odnosu na svoj narod, ali i druge narode, ostati nepotkupljiv i kada si gladan. Ulogu Rjepnina na scenu je donio izuzetni Milan Marić, jedan od istaknutih srpskih glumaca mlađe generacije. Marić smatra da svako vrijeme ima svoje izazove i svog Rjepnina, te da je važno što se igra ovakva priča. Časni

i dostojanstveni ljudi, kakav je knez Nikolaj Rjepnin nisu po prirodi samotnjaci, već ih društvo odbacuje, ističe Marić. “Ako postanu samotnjaci onda ih društvo napravi introvertnim ljudima. Jednostavno ljudska pohlepa, to ljudsko gaženje principa, gaženje preko mrtvih da bi se došlo do svog cilja. A ciljevi su uglavnom banalni i materijalne prirode da to od ljudi koji imaju jak etički kod zapravo pravi samotnjake i izolovane ljude koji ne mogu da prihvate kakav svijet postaje”, kazao je on. Teško da postoji literarno djelo koje nadahnutije govori o životu u stranoj zemlji, o čežnji za sopstvenom, i očajanju usljed saznanja da je život u njoj ultimativno nemoguć. Kada se razmišlja o najizraženijim društvenim problemima koji su potresali i potresaju ovu sredinu dvije decenije unazad, “Roman o Londonu” se nameće kao jedno od onih djela koja ih definišu na mnogo različitih načina i nivoa. Iako naizgled jedan tea-

tarski klasik, ova predstava i te kako ima svoj politički kontekst, jer kako Marić kaže, ako pozorište nije političko onda je besmisleno. “Ako je pozorište apolitično onda postoji samo radi zabave. Mislim da je nama potrebno više političkog teatra i mislim da je ova predstava užasno politička. Vrijeme u kojem živimo danas gdje je zaista ‘para vrti gdje burgija neće’ najbolja parola, živimo u jednom koruptivnom sistemu poremećenih vrijednosti. Ljudi koji žele da svojim znanjem na prirodan način napreduju sreću traže daleko od svoje rodne zemlje jer se ovdje radi sve da se taj prirodan put sistematski uništi”, zaključio je Marić čiji je talenat publika iznova stajaćim aplauzima pozdravljala. Pored njega ovaj maestralni ansambl čine velikani srpskog glumišta: Branko Cvejić, Milica Zarić, Ljubinka Klarić, Milan Čučilović, Ivana Nikolić, Dragiša Milojković i Aleksandar Vučković. R.K.

kultura

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

DRAMA ª TRI ZIMEº JASNE ĐURIČIĆ IZVEDENA U BUDVI

Priča o građanskoj porodici u četiri vremenska razdoblja Nakon scene na Zavali, gdje je izvedena predstava “Hinkeman” Igora Vuka Torbice, ovogodišnji Grad teatar promovisao je još jedan novi scenski prostor, amfiteatar manastira Stanjevići, gdje smo imali priliku da vidimo izuzetnu dramu “Tri zime” Tene Štivičić, u režiji glumice Jasne Đuričić. Riječ je o tekstu jedne od najnagrađivanijih i najizvođenijih hrvatskih savremenih dramatičarki u regionu, koji nam kroz priču zagrebačke građanske porodice osvjetljava društvene, socijalne, političke prilike na ovom prostoru u periodu od gotovo čitavog vijeka. Kroz iskustva četiri generacije žena, vidimo vrijeme i istorijske prilike u kojima se Jugoslavija stvarala sa svim nadama i iluzijama, doba bivše velike Jugoslavije koju su mnogi, uprkos jednopartijskom sistemu i njegovom političkom mehanizmu ipak zapamtili kao socijalnu državu jednakih, kao i slom te zemlje, ratove devedesetih godina, pa sve do današnjeg vremena u kojem su

stvoreni represivni, autoritarni režimi… Kompleksnu u svakom smislu, i glumački vrlo zahtjevnu dramu Tene Štivičić, čija je praizvedba bila u Londonu, sjajno su iznijeli studenti glume u klasi profesorke Jasne Đuričić kao diplomsku predstavu, u produkciji Akademskog pozorišta “Promena” iz Novog Sada. U likovima glavnih junaka vidjeli smo Nikolu Kneževića, Isidoru Vlček, Vanju Kovačević, Kseniju Mitrović, Tamaru Šustić, Anu Rudakijević, Stefana Beronju, Bojana Milanovića, Stašu Blečić, Miloša Lazića, Miloša Lučića i Rastka Mićića. Kako je nakon izvođenja “Tri zime” istakao Nikola Knežević, iako je ova predstava već gostovala na brojnim festivalima i dobila priznanja, za sve njih je velika čast što su imali priliku da je odigraju na Gradu teatru, i to u takvom ambijentu kao što je amfiteatar manastira Stanjevići. “Ova priča se tiče svih nas na ovim prostorima, pa i ge-

neracije kojoj mi pripadamo, iako ne pamtimo nekadašnju Jugoslaviju i kako se život tada odvijao. Ali, mnogo puta smo imali prilike da čujemo pitanje šta bi se sa svima nama dogodilo da se ona nije raspala, da nije bilo tih ratova. Priča naše predstave se odvija paralelno u tri razdoblja, bitnim za ove naše prostore – 1945, 1990. i 2011, i mislim da svaki gledalac u njoj može pronaći zrno sopstvene porodične priče”, rekao je Knežević. Za Isidoru Vlček, drama Tene Štivičić je izuzetno važna za ovaj naš region. “’Tri zime’ ne samo da pričaju o tom vremenu partizana, NDH, bivše Jugoslavije, devedesetim godinama, nego su, po meni, prije svega podsjetnik da građanstvo na ovom prostoru i danas postoji, ali je potisnuto banalnim desničarenjema, jeftinim politikanstvom, primitivizmom dojučerašnjih anonimaca, kojima smo dozvolili da nam kroje sudbinu. U tome je njen bunt i angažman”, istakla je Isidora Vlček. R.K.

O miševima i ljudima večeras Dramski program ovogodišnjeg festivala nastavlja se večeras na sceni između crkava, sa početkom u 21 čas, izvođenjem predstave “O miševima i ljudima”, u režiji Dina Mustafića. Predstava je koprodukcija Barskog ljeto-

pisa i Gradskog pozorišta iz Podgorice. U predstavi igraju: Mišo Obradović, Miloš Pejović, Branko Ilić, Pavle Ilić, Vule Marković, Marija Đurić, Dejan Đonović i Božidar Zuber.

NOVA PROMOTIVNA PUBLIKACIJA

IZLOŽBA RADOVA U GRADSKOM MUZEJU

Ikone pravoslavnIh svetaca Narodni muzej publikovao kojI se slave u crnoj GorI vodič na više jezika Izložba radova “Ikone najpoznatijih pravoslavnih svetaca/ica koji se slave u Crnoj Gori”, biće otvorena večeras od 21 čas u Gradskom muzeju “Mirko Komnenović”, u Herceg Novom. “U danas uobičajenoj terminologiji pojam ikone se prvenstveno odnosi na ostvarenja iz domena štafelajnog slikarstva karakteristična, dominantno za umjetnost pravoslavnog Istoka proizašle iz grandiozne slikarske tradicije vizantijske umjetničke kulture. Zlatno doba umjetnosti izrada ikona predstavljao je period srednjeg vijeka. Nakon propasti Vizantijskog carstva i turskih osvajanja djelova jugoistočne Evrope, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ikona u novim političkim okolnostima ne gubi

karski kvalitetna i sa notom ličnog pečata - koja se predstavljaju publici u prostoru Gradskog muzeja ‘Mirko Komnenović u Herceg Novom”, napisao je u predgovoru kataloga istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov. Izložbu će otvoriti potpredsjednica opštine Herceg Novi Danijela Đurović. R.K.

na značaju o čemu svjedoče brojna djela nastala tokom Novog vijeka. Umjetnost slikanja ikona aktuelna je i danas o čemu svjedoče i djela - kanonski opravdana, sli-

U danas uobičajenoj terminologiji pojam ikone se prvenstveno odnosi na ostvarenja iz domena štafelajnog slikarstva karakteristična, dominantno za umjetnost pravoslavnog Istoka proizašle iz grandiozne slikarske tradicije vizantijske umjetničke kulture

Narodni muzej Crne Gore priredio je publikaciju “Vodič kroz muzeje”, u kojem su predstavljeni Muzej kralja Nikole, Njegošev muzej Biljarda sa lapidarijumom i reljefnom kartom Crne Gore, Istorijski, Umjetnički i Etnografski muzej, kao i Njegoševa rodna kuća na Njegušima. Osim na crnogorskom, vodič je preveden na još osam svjetskih jezika. Namijenjen je posjetiocima koji na jednom mjestu mogu pronaći najvažnije informacije o muzejima i zbirkama. Svaki muzej predstavljen je tekstom koji govori o zdanjima u kojima se nalaze, zbirkama i najvrednijim eksponatima, fotografijama i korisnim informacijama kao što su radno vrijeme, adrese i kontakti. Pored brojnih informacija, bogato je ilustrovan sa više od 100 fotografija, kao i tlocrtima zgrada u kojima se nalaze stalne po-

stavke. Osim u muzejskim suvenirnicama, novi promotivni materijali biće distribuirani širom Crne Gore, u svim većim hotelima, aerodromima, kao i turističkim organizacijama, kako bi se i na inostranim sajmovima na kvalitetan način predstavilo crnogorsko kulturno nasljeđe. Cijena vodiča koji ima 292 strane je pet eura. R.K.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

kultura

PRESTIŽNO KNJIŽEVNO PRIZNANJE BIĆE DODIJELJENO U OKTOBRU

Rušdi i Atvud ponovo su kandidati za Bukerovu nagradu

anadska autorka nominovana je šesti put za Bukera i to za roman “The Testaments”, koji će biti objavljen10. septembra, dok je Rušdi nominovan za djelo “Quichotte” nspirisano vanvremenskim “Don Kihotom”. Na juče objavljenoj listi još je 11 autora. Bivši dobitnici Bukerove nagrade Salman Rušdi i Margaret Atvud ponovo su nominovani za tu prestižnu nagradu u žanru fikcije. Rušdi je nagradu osvojio 1981. za knjigu “Djeca ponoći”, a Atvud je 2000. godine pobijedila s knjigom “Slijepi ubica”. Ovo je šesti put da je ova kanadska autorka nominovana za Bukera, a sve što znamo o radnji romana “The Testaments”, koji će biti objavljen 10. septembra je da je smješten 15 godina nakon “Sluškinjine priče”. S druge strane, Rušdijev “Quichotte”, koji će biti objavljen narednih dana, inspirisan je vanvremenskim “Don Kihotom”. Putujući tr-

govac u godinama se zaljubljuje u televizijsku zvijezdu i prelazi pola Amerike u nadi da će osvojiti njeno srce. Žiri je ovaj roman nazvao “avanturističkim opisom savremene Amerike, sa svim strahovima i ludilima”. Osim Rušdija, i Atvud na juče objavljenoj listi nalazi se još 11 nominovanih za Bukerovu nagradu. U uži izbor za Bukera ušla je Dženet Vinterson za njenu reinterpretaciju “Frankenštajna” Meri Šeli “Frankissstein”, Džon Lančester sa distopijskim romanom “The Wall”, Bernadin Evaristo sa romanom u stihu “Girl, Woman, Other”, Maks Porterova knjiga “Lanny”, o nestalom

dječaku, i “The Man Who Saw Everything” Debore Levi. Takođe, nakon prošlogodišnjih tenzija vezanih za američke autore, ove godine nominovana je samo jedna američka spisateljica - Lusi Elman. Njen “D ucks, Newburyport” je monolog domaćice iz Ohaja na 1000 strana koji se skoro u cjelosti sastoji od jedne rečenice. Lista od 13 autora uključuje i turskog romanospisca Elifa Šafaka i njegovo djelo o istanbulskoj prostitutki čiji je leš nađen u kanti za smeće “10 Minutes 38 Seconds in This Strange World”, irskog autora Kevina Berija sa djelom “Night Boat to Tangier”, i Čigozie

Obiomu, iz Nigerije, čiji se roman “An Orchestra of Minorities” temelji na “Odiseji”. I meksičko-italijanska autorka Valerija Luiseli je nominovana za svoju prvu knjigu na engleskom jeziku “Lost Children Archive”, o porodici iz Njujorka, koji na svom izletu susrijeću grupu meksičke djece koja pokušavaju da pređu granicu. Samo jedan debitant je zabilježen, ujedno i najmlađa, tridesetjednogodišnja nigerijsko-britanska autorka Ojinkan Braitvajt sa svojim komičnim trilerom “My Sister, the Serial Killer”. Svih 13 knjiga su “mogući pobjednici”, kazao je predsjednik žirija i ujedno organizator čuvenog Hay festi-

vala, Piter Florens. “Ovi pisci nam nude radost i nadu. Slave bogatu kompleksnost engleskog kao globalnog jezika. Oni su strogi, ali i ujedno prosvetljujući i zabavni”, kazao je Florens. Podsjećanja radi, žiri, koji osim Florensa sačinjavaju još i Liz Kalder (izdavač i urednik), romanopisac Xiaolu Guo, pisac Afua Hiršči i muzičarka Džoana Mekgregor, je od 151 romana odabrao 13 autora. Osnovana 1969, Bukerova nagrada koja iznosi 50.000 funti dodjeljuje se piscima iz cijelog sveta koji pišu na engleskom jeziku. Imena šest finalista biće objavljena 3. septembra, a pobjednik proglašen 14. oktobra. M.Rog.

PODGORIČKO KULTURNO LJETO

Autorsko veče MilorAdA NikčevićA ispred biblioteke

Autorsko veče prof. dr Milorada Nikčevića, akademika i člana Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, biće održano večeras na platou ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u 21 sat u okviru manifestacije “Podgoričko kulturno ljeto”. O stvaralaštvu i radu profesora Milorada Nikčevića govoriće: Aleksandar Radoman, Nela Savković-Vukčević, Sofija Kalezić i Boban Batrićević. Gošća večeri je violončelistkinja Teodora Uskoković. Medijator programa

je Marijana Terić. Profesor Nikčević je cijeli radni vijek proveo na univerzitetu u Osijeku, pa je neprocjenjiv njegov doprinos na povezivanju crnogorskih i hrvatskih institucija i priređivanju naučnih skupova u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Posebno se ističe njegov doprinos izradi prve Istorije crnogorske književnosti i njegova obrada perioda od 1852. do 1918. godine. Takođe je osnivač i potpredsjednik prvog Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” (1990),

Nacionalne zajednice Crnogoraca (1993), predsjednik je Crnogorskog društva “Montenegro–Montenegrina” u Zagrebu (1995–1997), Crnogorskog kulturnog društva “Montenegro – Montenegrina” u Osijeku (1997. god. do sada) i Demokratskog saveza Crnogoraca Republike Hrvatske (2006 – 2014). Sada je potpredsjednik Hrvatskocrnogorskog društva prijateljstva “Croatica Montenegrina” RH (2000. god. do sada). Već u dva saziva, član je Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima. R.K.

DRUGI PIŠU

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

DEMOKRATSKE KONGRESMENKE IMIGRANTSKOG P

ČETIRI TRNA U OKU DONALDA TRAMPA

at između Donalda Trampa i četiri kongresmenke Demokratske stranke ne jenjava. Retorika kojom se služi predsjednik SAD bez presedana je u modernoj američkoj političkoj istoriji. Iako bi neki rekli da su sve četiri članice “Ekipe”, kako su prozvane, ostvarile američki san, Tramp tvrdi da one nisu dovoljno Amerikanke i da mrze zemlju čije su poslanice. Izbori za Kongres krajem prošle godine donijeli su većinu demokratama u Predstavničkom domu, ali i u političku arenu SAD ubacili novu generaciju gladijatora – samoprozvanih “Pravednih demokrata” (Justice Democrats), čiji je glavni motiv iskorjenjivanje uticaja novca na političare u Vašingtonu. Agresivno napadajući politički establišment, ljevičarska grupacija, koja je u Predstavnički dom došla zalažući se za rušenje statusa kvo, nametnula je

nove teme u učmali i uspavani donji dom. Četiri kongresmenke, Aleksandrija Okasio-Kortez, Rašida Tlaib, Ilhan Omar i Ajana Presli, posebno su se istakle u napadima na republikanske kolege, a više puta su se sukobile i sa vođstvom Demokratske partije. Od kada su preuzele pozicije u januaru, ulile su novu energiju u progresivno krilo stranke, ali i postale prilično kontroverzne figure zbog žestokog kritikovanja odnosa SAD i Izraela. Zbog toga, a i svog po-

Tlaib, Omar, Okasio-Kortez i Prisli na konferenciji za novinare

rijekla, stekle su centralno mjesto u Trampovom obračunu sa “neprijateljima SAD”.

■ KO SU ČETIRI

KONGRESMENKE

Vjerovatno najpoznatija od sve četiri je Aleksandrija Okasio-Kortez, koja je u žižu medija dospjela kada je prošle godine u 14. distriktu Njujorka pobijedila Džoa Kraulija, jednog od najmoćnijih ljudi u Demokratskoj stranci. Iznenađujuća pobjeda tada 28-godišnje konobarice portorikanskog porijekla (sa diplomom Bostonskog univerziteta), koja se nikada prije toga nije bavila politikom, donijela joj je veliku medijsku pažnju, koju je ona pametno iskoristila da predloži progresivne ciljeve,

“Samo kažem, njihov je izbor. Mogu da se vrate kad god hoće, ali vi znate da one ne vole ovu zemlju. U nekim slučajevima mislim da je mrze”, rekao je Tramp, nakon čega je čitava sala ponovo počela da viče: “Pošalji je nazad, pošalji je nazad!”

poput Zelenog nju dila – plana po kojem bi se SAD sveobuhvatno uhvatile u koštac sa proble-

mom globalnog zagrijevanja. Kao ljevičarka podržava reformu zdravstvenog sistema, podizanje cijene rada na 15 dolara po satu (što je prije neki dan usvojeno u Predstavničkom domu) i otpisivanje studentskih dugova, koji su ove godine dostigli nevjerovatnu brojku od 1,6 biliona dolara. Harizma i činjenica da je pripadnica generacije milenijalaca omogućili su joj je da komunikaciju sa biračima prebaci na društvene mreže, gdje ima milione pratilaca. Njena koleginica Ajana Presli prva afroamerička kongresmenka iz Masačusetsa, a do svoje fotelje u Predstavničkom domu došla je pobjedivši u sedmom okrugu Bostona Majka Kapuana (koji je 20 godina držao tu poziciju). Za razliku od Okasio-Kortez, Presli je iskusna političarka, koja je čitavu deceniju prije prošlogodišnje pobjede bila u gradskoj skupštini Bostona, u koju je ušla kao prva Afroamerikanka. Zagovornica je reforme pravosudnog sistema, a javno je govorila o tome da joj je tokom većeg dijela detinjstva otac bio u zatvoru i da je žrtva silovanja. Velika je protivnica trenutnog odnosa prema migrantima i među prvima je govorila o teškim uslovima zatvorenih migranata i, prema njenim riječima, humanitarnoj katastrofi na granici sa Meksikom. Rašida Tlaib izabrana je 2018. kao prva Amerikanka palestinskog porijekla u Kongresu, a ona i koleginica Ilan Omar takođe su i prve muslimanke u vrhovnom za-

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

DRUGI PIŠU

PORIJEKLA GLAVNA META PREDSJEDNIKA AMERIKE konodavnom tijelu SAD. Predstavlja 13. okrug u Mičigenu i bila je i prva muslimanska poslanica u toj američkoj državi. Ima 14 braće i sestara, a prva je u svojoj porodici koja je završila srednju školu i koledž. Poput svih članova progresivnog krila Demokratske stranke, predvođenog Bernijem Sandersom, Tlaib je zagovornica sistema univerzalnog zdravstvenog osiguranja, podizanja cijene rada, brisanja studentskih dugova i reforme imigracione politike. Takođe je velika kritičarka politike SAD prema palestinskom pitanju i uticaju izraelskog lobija u Vašingtonu. Za razliku od njene tri koleginice, Ilhan Omar nije rođena u SAD, već je tu došla kao izbjeglica iz Somalije prije više od 20 godina. Sa 17 godina, početkom novog milenijuma, dobila je državljanstvo, a prošle godine je pobijedila na izborima za predstavnika petog okruga Minesote u Kongresu. I ona je pobijedila uz podršku “Pravednih demokrata”, upozoravajući na uticaj koji velike korporacije i bogati donori imaju na političare i promovišući iskorjenjivanje korupcije. Osim univerzalnog zdravstvenog osiguranja, podizanja cijene rada, brisanja studentskih dugova, reforme krivičnog pravosuđa i politike prema migrantima, Omar je i velika kritičarka odnosa prema Palestincima, poredeći Izrael sa aparthejd državom. Burne reakcije je izazvala prije par mjeseci kada je kritikovala uticaj moćne proizraelske lobi grupe “Ajpak” (AIPAC) u Vašingtonu. Takođe je i jedna od najglasnijih kritičarki despotskog režima u Saudijskoj Arabiji i nekoliko puta je pozivala da se Rijadu uvedu sankcije.

■ “AKO IM SE NE SVIĐA, NEK SE VRATE ODAKLE SU DOŠLE”

Kampovi za prihvat migranata na granici sa Meksikom, čiji su surovi uslovi držanja ljudi u kavezima obišli svijet prilikom posjete američkog potpredsjednika Majka Pensa, doveli su do oštre reakcije demokrata. Međutim, poslije nekog vremena i dosta prepucavanja i uvreda sa obje strane, establišment Demokratske partije polako je počeo da ublažava kritike i distancira se od lijevog, progresivnog krila, kojem pripadaju i četiri mlade kongresmenke. Uvidjevši da neće dobiti bolju priliku da se obračuna sa četiri popu-

larne mlade zvijezde, Tramp je prošle nedjelje osuo paljbu. Kritike na svoj račun prebacio je na čitavu zemlju, predstavljajući da su napadi na njega u stvari napadi na SAD. “Vrlo je zanimljivo vidjeti progresivne demokratske kongresmenke, prvobitno iz zemalja čije su vlasti potpuno katastrofalne, najgore, najkorumpiranije i najnesposobnije na svijetu (ukoliko uopšte imaju funkcionalnu vlast), sada glasno govore narodu SAD, najvećoj i najmoćnijoj naciji na svijetu, kako da vodi svoju državu. Zašto se ne vrate i poprave potpuno pokvarena i kriminalom opustošena mjesta iz kojih su došle. Onda nek se vrate i pokažu nam”, naveo je Tramp na Tviteru. Izgleda da niko nije rekao američkom predsjedniku da su tri od četiri kongresmenke koje je napao rođene u SAD. Da se njegovoj glasačkoj bazi dopalo šta je rekao pokazao je miting u Sjevernoj Karolini, kada je masa uzvikivala parole: “Pošalji je nazad, pošalji je nazad.” Na njihove povike američki predsjednik rekao je: “Neka odu. Uvijek nam govore kako da vodimo (državu). Kako da uradimo ovo ili ono. Znate šta? Ako im se ne sviđa, recite im da odu.” “Samo kažem, njihov je izbor. Mogu da se vrate kad god hoće, ali vi znate da one ne vole ovu zemlju. U nekim slučajevima mislim da je mrze”, rekao je Tramp, nakon čega je čitava sala ponovo počela da viče: “Pošalji je nazad, pošalji je nazad!” Retorika američkog predsednika izazvala je reakcije i van granica SAD. Kanadski premijer Džastin Trudo, bivša britanska premijerka Tereza Mej, evropski parlamentarci - svi su ustali u odbranu američkih kongresmenki. Čak je i njemačka kancelarka Angela Merkel bez okolišanja novinarima rekla: „Bez pogovora, odbacujem (komentare Donalda Trampa) i solidarno stojim uz napadnute kongresmenke.” Iako je isprva oklijevao i pokušao da se distancira govoreći da nije srećan i da se ne slaže sa povicima koje je čuo, Tramp je vrlo brzo ponovo novinarima rekao da su svi njegovi glasači velike patriote i da imaju pravo na svoje mišljenje. Ironično, Tramp napada demokratske kongresmenke zbog toga što kritikuju postojeće stanje, a baš je on na sloganu da Amerika više nije velika (Učinimo Ameriku ponovo velikom) pobijedio na izborima. Dušan Drenovac, RTS

zabava

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

POVRATAK NA VELIKE EKRANE

U planu novi Simpsons film

Tvorac popularnih animiranih junaka The Simpsons Met Groning, potvrdio je da se, nakon veoma uspješnog prvog filma, planira i drugi filmski nastavak originalnog serijala The Simpsons. Ipak, na nedavno održanom Comic-Conu, Groning je takođe otkrio da novi film neće biti tako brzo gotov i da još ne može da najavi kada bi mogla biti premijera. Prvi film o Simpsonima na velikim platnima prikazan je 2007. godine. Dok se s jedne strane slavilo jer je debitantsko filmsko izda-

nje postalo najisplativiji dugometražni film inspiriran nekom animiranom TV emisijom, Groning je objasnio da je tako veliki uspjeh filma skoro “ubio” izvorni oblik: “To je prava istina. Prvi The Simpsons film skoro nas je ubio. Nismo imali drugu ekipu koja je radila film: film su radili svi isti ljudi koji su pisali, animirali, sinhronizirali i stvarali muziku za nastavke animirane serije. To je bilo 2007. Treba na još malo da se oporavimo od toga, još samo malo”, rekao je Groning.

SAJSI MC, PRVA ŽENA HIP-HOPA NA BALKANU, NAKON NASTUPA NA EXITU ZA DN:

Autocenzurišem se, ne morAju svi znAti štA mi se motA po glAvi

⌦ Filip Jovović Svetica, a pokvarenica, vjerovatno najcjenjenija reperka na balkanskom prostoru MC Sajsi, nedavno je nastupila na Exit festivalu, a prema mišljenju medija, ali i posjetilaca, bio je to jedan od najeksplozivnijih koncerata ovogodišnjeg novosadskog festivala. Ima armiju slušalaca u svim bivšim republikama, pa tako i u Crnoj Gori. Šira publika upoznala je nakon dueta sa Severinom i numere “Silikoni”, a oni upućeniji u underground scenu i hip hop dobro su je znali i prije deceniju. Beograđanka Ivana Rašić u desetak godina postala je prva žena hip hopa na ovim prostorima.

Kakve utiske nosiš sa Exita, mnogi mediji su u izvještajima tvoj nastup prenijeli kao jedan od najboljih sa ovogodišnjeg festivala? Na tako velikim i kvalitetnim binama je zadovoljstvo raditi, dosta puta smo nastupali na Exit festivalu i svaki put je bilo uzbudljivo i to prvenstveno zbog publike, jer je sastav zbog prirode festivala jako raznovrstan. Feedback je uvijek bio na najvišem nivou, a to je nama jako bitno. Posljednje numere “Pevaljka”, “Gepekirana”, “Laapdance fo Free” makar po naslovu imaju sličan senziblitet kao neke numere iz tvog rani-

jeg perioda. Šta se promijenilo u međuvremenu, tj. koliko se ove numere razlikuju od ranijih radova, kada nisi sarađivala sa IDJ Tunes? Kako je važno da se shvati da redosljed po kojim izlaze pjesme ne znači da su one tad napisane, mnoge pjesme dobiju ekranizaciju nakon par godina ili dobiju vizuelni identitet mnogo kasnije. Smatram da postoji kontinuitet u pisanju, dok se na polju vizuelnog mijenja. Na čemu trenutno radiš i šta ćeš sljedeće predstaviti publici? Planiram malo da promijenim zvuk i vrlo uskoro ćete čuti o čemu se radi, nadam se da će vam se svidjeti. Da li uskoro možemo očekivati i

neki koncert u CG? Kakva su sjećanja prošlogodišnji Sea Dance? Crna Gora je teritorija koju nismo dovoljno pokrili, imali smo malo nastupa kod vas, to moramo da promijenimo. Gdje, odnosno kako sebe vidiš danas - alternativa, anderground, mejnstrim? Svuda, vidim sebe svuda... Delegiram pjesme malo u andergraund, malo u mejnstrim. Izborila sam se da mogu da šetam u okviru te podjele, a da ne ugrožava moj umjetnički intergritet. Danas, poslije desetak godina regionalne borbe lakše je govoriti o temama o kojima si pjevala tada. Misliš li da se muzika i “hrabri” stavovi

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

zabava

rast prodaje audio-kaseta u 2019. godini

Renesansa ne jenjava Prodaja audio kaseta u Velikoj Britaniji je i ove godine na vrhuncu, gledano deset godina unazad. Predviđa se da će do kraja godine biti prodato još 75.000 primjeraka. Kad je riječ o povratku tog analognog nosača zvuka, nema astronomskih zarada, ali ima velikih skokova u prodaji. Prisutan je konstantni rast iz godine u godinu, što je dokaz da zaljubljenici u audio-kasete ne spadaju u kategoriju kratkotrajnih trendova, bar je tako u Velikoj Britaniji.

o tabu temama danas prave i iznose iz pravih pobuda ili prostog pridobijanja pažnje i poena više? Nažalost, uvidjela sam da mnogi manipulišu i iz pogrešnih pobuda spajaju svoju muziku sa gorućim socijalnim temama, misleći da će im to donijeti poene kod određene zajednice. Opasno je i budalasto raditi to, publika te uvijek provali na kraju. Kada si sebe posljednji put autocenzurisala i zašto? Često to moram, ne moraju svi da znaju šta mi se mota po glavi. Često se potežu priče “šta to sluša omladina” zbog Basivitija i Balkatona. Kako bi ukratko prokomentarisala to?

Omladina sluša šta joj se sluša, vazda bilo. Šta se ovih dana nalazi na tvojoj plejlisti, šta slušaš u kolima? Često u kolima slušam rok radio, a moja trenutna plejlista je potpuni retro, tako će biti dok Rijana ne izda album.

Svuda, vidim Sebe Svuda... delegiram pjeSme malo u andergraund, malo u mejnStrim. izborila Sam Se da mogu da šetam u okviru te podjele, a da ne ugrožava moj umjetnički intergritet

Foto: Aleksandar Crnogorac

Foto: Exit foto tim Sa nastupa na Exit festivalu

Prema podacima koje donosi British Phonographic Industry (BPI), u 2019. je prodato 35.000 primjeraka kaseta, što je gotovo duplo naspram 18.000 primjeraka prodatih u prvoj polovini prošle godine. BPI objašnjava da audio kaseta ima minimalni udio u prodaji nosača zvuka, svega 0,2%, što je daleko manje od puno respektabilnijeg udjela od 12% koliko drži vinil. Ipak, za ljubitelje slušanja muzike preko magnetizovane trake i ovo su dobre vijesti. Fi.J.

ZABAVA

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

“Iz različitog ugla” i Lake pripremili vrijedne nagrade

EURA OSVOJIĆE POBJEDNIK KONKURSA “IZ RAZLIČITOG UGLA”

Foto: Marko Ristić

800

RASPISAN KONKURS ZA IZRADU AFTERMOVIEA

⌦ Danilo Brajković

od okriljem umjetničkog programa, organizatori nikšićkog Lake festa, petu godinu zaredom, raspisali su međunarodni konkurs “Iz različitog ugla”, čija je ideja izrada kratkometražnih autorskih filmova o festivalu. Deveto izdanje Lake festa biće održano na nikšićkom jezeru Krupac od 8. do 10. avgusta, a takozvani “aftermovie project” već godinama privlači zainteresovane autore i iz Crne Gore i van granica. Organizatori konkursa saopštili su da će se, nakon završetka Lake festa, održati mini-festival kratkih video formi “Lake movie”, koji obuhvata nagrađivanje najbolja tri filma, za koje je obezbijeđen nagradni fond, a projekcija svih takmičarskih filmova očekuje nas po završetku izbora najboljih. “Rok za prijavljivanje i izbor kandidata je 5. avgust. Dolazak takmičara i pripremni sastanak na programu je 8. avgusta, a snimanje od 8. do 10. avgusta. Posljednji termin za slanje radova je septembar, kada će biti upriličeni dodjela nagrada i mini-festival ‘Lake movie’. Pobjednik dobija 800 eura, drugoplasirani 500, a trećeplasirani 300 eura.

Svim takmičarima biće obezbijeđeni smještaj, hrana i boravak na čitavom festivalskom prostoru. Organizator nije dužan da obezbijedi opremu za snimanje. Svi kratkometražni filmovi biće korišćeni u svrhe promocije festivala. Minimalno trajanje filma je pet minuta, a maksimalno 10 minuta. Svaki film mora sadržati logo festivala, a svaki takmičar je dužan da se potpiše na svom radu. Mogu se prijaviti i individualci i timovi (maksimum tri člana). Izborna komisija će odrediti finaliste i pobjednike konkursa”, navode iz Lake festa, uz napomenu da prijave treba slati na mejl adresu: lakefest.media@gmail.com. “U prijavi je neophodno napisati: ime takmičara, mjesto boravka, kontakt mejl i telefon, uz poslatu fotografiju i dosadašnje reprezentativne radove (neodređen broj), po kojima će komisija odrediti finalne takmičare”, zaključuju čelnici Lake festa.

Sa prošlogodišnjeg Lake festa

Foto: Miloš Cetković

TRI NOVA FILMA I PREMIJERA U BIOSKOPU CINEPLEXX

PO DVIJE KARTE ZA DVA NAJBRŽA ČITAOCA Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za tri nova filma, a uskoro stiže i premijera. To su: “Dječja igra”: savremena verzija horor klasika iz 1988. godine prati život samohrane majke Keren, koja sinu Endiju poklanja lutku, potpuno nesvjesna zla koje se u njoj krije; “Plan bjekstva 3”: jedna od najvećih akcionih zvijezda svih vremena Sil-

vester Stalone vraća se na velike ekrane u ulozi Reja Breslina; “Hrabri mališan”: nova animirana avantura za najmlađe sinhronizovana na naš jezik - ; i premijera “Paklene ulice: Hobs i Šo”: biće održana 31. jula u 20 časova, u okviru događaja Action night - film eskplozivno otvara novo poglavlje u filmskom univerzumu “Paklene ulice”, rasprostirući se širom

planete, od Los Anđelesa do Londona i od toksičnih predjela Černobilja pa sve do raskošne ljepote Samoe. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. D.B.

VEČERAS JALA I BUBA NA TOP HILLU

Poklanjamo ulaznice

Budvanska diskoteka Top Hill sezonu gostovanja najvećih zvijezda iz regiona, pod okriljem programa “Balkan Soul”, nastavlja večeras i to nastupom za koji će biti zaduženi Jala Brat & Buba Corelli. Dva najbrža čitaoca, koja

danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Top Hill”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Top Hill nagrađuju sa po dvije karte za nastup pomenutih izvođača.

ZABAVA

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

DVOMINUTNI SAŽETAK PETOG IZDANJA FESTIVALA

City Groove aftermovie u znaku završne noći

Sa festivala City Groove

Tačno mjesec nakon završetka petog izdanja muzičkog festivala City Groove u Podgorici, organizatori su juče na zvaničnom Jutjub kanalu i Fejsbuk stranici objavili aftermovie. Tokom dvominutnog snimka, autori su prikazali najupečatljivije detalje četvorodnevnog okupljanja na Stadionu malih sportova. Očekivano, dominiraju snimci publike koja je preplavila fe-

RADULOVIĆ PREKO ª MEĐEº DO RUSIJE

stivalski prostor tokom posljednje večeri, kada su, po želji 1.500 anketiranih maturanata Gimnazije “Slobodan Škerović” i Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović” iz Podgorice, nastupili reperi Fox, Surreal, Rasta i pjevačica Sara Jo. S druge strane, snimci sa nastupa izvođača kao što su: Vill & Vash, Jude & Frank, Kurd Maverick, Zoster, Letu štuke, Prljavo kazalište, Boris

NIKADA DO SADA NISAM IMALA TOLIKU ZASTUPLJENOST, NITI TOLIKO SNIMAJUĆIH DANA. SREĆNA SAM ŠTO ĆE MI SE NA POSLOVNOM PLANU DOGODITI NOVE STVARI, JEDVA ČEKAM DA SE SMJESTIM I POČNEM S PRIPREMAMA

Milena Radulović (lijevo)

renju “Balkanske međa” približila i crnogorskoj publici. U filmu je njen lik tijesno sarađivao sa Rusima, a upravo se u njihovu domovinu seli zbog rada na novom projektu. Naime, kako je Radulović otkrila za magazin Story, glavna ženska uloga očekuje je u trileru sa elementima horora. “Nikada do sada nisam imala toliku zastupljenost, niti toliko snimajućih dana. Srećna sam što će mi se na poslovnom planu dogoditi nove stvari, jedva čekam da se smjestim i počnem s pripremama”, istakla je Radulović pred selidbu u Moskvu. D.B.

Štok, S.A.R.S. i Dubioza kolektiv, tokom kojih je, u odnosu na završnu noć, bilo znatno manje posjetilaca, uglavnom su usmjereni na zvijezde večeri i prve redove u publici. Pred Stadionom malih sportova je renoviranje, tako da je upitno hoćemo li i šesto izdanje popularnog festivala dočekati na toj lokaciji ili će organizatori biti prinuđeni da sele kapije. D.B.

OBJAVLJENE NOMINACIJE ZA MTV VIDEO MUSIC AWARD

NIKADA NISAM BILA DOMINACIJA TOLIKO ZASTUPLJENA

Perspektivna srbijanska glumica Milena Radulović pažnju publike u domovini stekla je, prije svega, rolama u serijama “Besa”, “Državni službenik” i “Pet”, da bi je glavna ženska uloga u ovogodišnjem filmskom ostva-

Geta

GRANDE I SVIFT, NAGRADU JURI I GETA

Ceremonija dodjele priznanja MTV Video Music Award (MTV VMA) biće održana 26. avgusta u areni “Prudential Center” u Nju Džerziju, a organizatori su objavili imena nominovanih svjetskih zvijezda u čak 20 kategorija. Prednjače dame, tačnije - Ariana Grande i Tejlor Svift nominovane su u čak 10 kategorija, a prate ih Bili Ajliš (devet) i Lil Nas X (osam). Osim njih, među nominovanim u šarenolikim kategorijama su i Kanje Vest, Drejk, Ledi Gaga, Trevis Skot, Rosalia... Ljubitelje Sea Dance festivala obradovaće vijest da Dejvid Geta, koji će nastupiti na ovogodišnjem izdanju spektakla na Buljarici, juriša na nagradu u kategoriji - najbolja dens pjesma, i to zahvaljujući hitu “Say My Name”. Zanimljivo, organizatori su odlučili da specijalno za ovu dodjelu uvrste dvije nove kategorije. U oblasti K-Popa

Ariana Grande

nominovani su: “Boy With Luv” (BTS. ft. Holzi), “Kill This Love” (Blackpink), “Who Do You Love” (Monsta x ft. Frenč Montana), “Cat & Dog” (Tomorrow x Together), “Regular” (NCT 127) i “Tempo”(EXO). Takođe, u kategoriji “Video for good” (oblast koja podra-

zumijeva društveno odgovorne teme) nominovani su: “Nightmare” (Holzi), “Land of the Free” (The Killers), “Runaway Train,” (Džejmi Komons, Skajlar Grej ft. Gallant), “Preach” (Džon Ledžend), “Earth” (Lil Dicky) i “You Need to Calm Down” (Svift). D.B.

ODNOSI

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

ODREĐENE SITNICE NARUŠAVAJU VAŠ SAVRŠEN ODNOS

Okidači za raskid dobre veze

Ukoliko primjećujete da se vaš odnos promijenio, to ne mora da znači da je vaša veza zapala u krizu. Možda određene sitnice narušavaju vaš savršeni odnos. Šta je potrebno za rad na poboljšanju veze i ponovnom zbližavanju? 1. Stalna kritika Zlatni standard komunikacije: 80 odsto pozitivno, 20 odsto negativno ili kritičko (izbaci smeć e, promijeni košulju, ‘kakvu si to glupost kupio). Ali, ponekad je ravnoteža preki-

nuta, a jedan partner stalno kritikuje i čak ponižava drugog. Ovo je loše za odnose i zajednički život. 2. Razlika u sposobnosti argumentovanja Ako je jedna osoba u stanju da razumno prenese svoju poziciju, a druga ne može, prva ima prednost, a druga uvijek gubi u svađama. Ko bi ovo volio... 3. Nedostatak empatije Nešto neprijatno se dogodilo jednom od vas, a druga strana nije mogla ispravno da podrži prvu. Na kraju su oboje nesreć-

ni. Ako se ovo stalno dešava, možda ćete poželjeti da nađete utjehu negdje drugo. 4. Ignorisanje žalbi Ako neko nije zadovoljan jednom stvari sve vrijeme u vezi (i sa pravom), a drugi partner ne obraća pažnju na to, komunikacija će biti prekinuta. Najčešće se odnosi na seks ili emotivnu intimnost. 5. Tehnofilija Jednostavno rečeno posvećenost svom telefonu. Zbog toga, jedan sluša drugoga sa pola srca i odgovara

nasumično i ovo je veoma neprijatno. Neophodno je uvesti pravilo: kada komu-

nicirate - telefon je daleko, po mogućnosti u drugoj sobi. (Ženski magazin.rs)

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

PSIHOLOGIJA

ŠTA SVE TREBA DA KAŽETE PRED SPAVANJE

Zaustavite tok negativnih misli Zašto smo, svaki put kad uveče legnemo u krevet, odjednom preplavljeni negativnim mislima i najgorim mogućim scenarijima, kao i velikom listom stvari koje moramo da uradimo sljedećeg dana? Iako bi

dobar i kvalitetan san trebalo da bude na vrhu liste naših prioriteta, mozak nekako uvijek pronađe način da ovo postane nemoguća misija, a beskrajne analize i negativnost mogu dovesti do nesanice i konstantnog

psihičkog i fizičkog umora, piše Stil. Ipak, stručnjaci dijele mišljenje o tome kako na dobar san utiču stvari koje sebi govorimo prije nego što zaspimo. Ovo su stvari koje bi trebalo da ponavljati sebi

svake večeri kad legnete u krevet. 1. Zahvalana sam zbog ... Praktikovanje zahvalnosti povećava nivo sreće, utiče pozitivno na vaš imuni sistem i jača vaše veze, a takođe vam može pomoći da postignete kvalitetniji i bolji san. Stoga, svake noći kad legnete u krevet, prisjetite se svega na čemu ste zahvalni. Ili, još bolje, zapišite to. 2. Puštam stvari da idu svojim tokom Znate za onu izreku - nikad u krevet ne idite ljuti? Istraživanja su pokazala da nam negativne emocije koje sa sobom nosimo u krevet onemogućavaju dobar i kvalitetan san. To ne znači da nužno morate da riješite svaki problem prije spavanja, nekad je bolje prespavati i učiniti to hladne glave, ali svakako bi trebalo da se riješite anksioznosti i pritiska prije nego što utonete u san i postignete mir nekim od mentalnih tehnika. 3. Ja sam jaka, dobra, hrabra... Poenta je u tome da se fo-

kusirate na svoja dostignuća, snagu i pozitivne osobine. Prihvatanje sebe je ključ za srećan život, a opet to tako rijetko praktikujemo. 4. Šta mogu da učinim da ovo poboljšam? Bilo da imate određeni problem ili se nalazite u teškom periodu života, postavljanje konkretnog pitanja sebi prije nego što krenete na spavanje može da pomogne. Autor Stiven Kotler kaže da rješenje određenog problema leži upravo u lucidnim snovima, u podsvjesnom, onom momentu u kojem odjednom jasno vidimo rješenje situacije. 5. Pronaći ću mir Ako se u krevetu prevrćete neko vrijeme i ne možete da zaspite, možda može da pomogne jedna fraza koju ćete ponavljati. Slavni Dipak Čopra ističe važnost ponavljanja ove mantre u sebi. Ukoliko opet u trenutku izgubite fokus i počnete da razmišljate negativno, lagano se vratite na ovu mantru i ponavljanje ove fraze. (Stil)

zdravlje

Zašto ste umorni ujutru

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

Spavanje je samo dio slagalice

Ako ste već dovoljno i lijepo spavali, bilo bi logično da se nakon toga osjećate odmorno i puni energije. Umjesto toga, vi ne možete da prestanete da zijevate, nemate koncentraciju i umorni ste? Pa, spavanje je samo jedan dio velike slagalice, odnosno, i druge stvari su, pored spavanja, važne da biste se osjećali odmorno. Na primjer, loše navike u ishrani mogu da budu krivac za stalni umor, pa recimo manjak gvožđa u organizmu može da učini da se osjećate slabo, umorno, nervozno... Gvožđe se nalazi u spanaću, jajima, pasulju, govedini. Osim toga, ako često jedete brzu hranu, i to može da bude uzrok vašeg umora, bez ozbira na to koliko ste spavali. Brza hrana je puna prostih uglje-

nih hidrata i šećera, što dovodi do naglog rasta nivoa šećera u krvi, a zatim naglog pada – i onda uslijedi umor. Stres može da bude jedan od razloga zašto ste stalno umorni. Stres vas mentalno iscrpljuje, pa i ako ste dovoljno spavali, posljedice stresa mogu da se osjećaju i narednog dana. “Preskakanje” doručka takođe može biti krivac za umor - jako je važno da doručkujete, kako biste se ujutro napunili energijom za dan pred vama. Ako tada ne unesete važne nutrijente, vrlo brzo ćete se osjećati umorno i pospano. Imajte na umu da i alkohol može da bude uzrok umora. Možda mislite da su čaša ili dvije vina pred spavanje dobar način da se opustite, ali zapravo su razlog zašto ste umorni i

letargični narednog dana. Nema ništa loše u tome da ponekad popijete neku čašu alkohola, ali znajte da je moguće da se zbog toga budite tokom noći. Akohol i dehidrira tijelo, što je još jedan od potencijalnih razloga zašto ste umorni i nakon što ste se naspavali. A evo i šta možete da uradite da biste imali više energije. Budite aktivniji Sjedjenje utiče na to koliko duboko dišemo, a takođe i usporava rad srca. Budite aktivniji, istećite mišiće i radite nešto fizički – pokrenite se! Dremnite Ako ste umorni, kratka dremka od pola sata tokom popodneva “dopuniće” vam energiju, pa ćete biti budniji, koncentrisaniji, produktivniji.

Pijte vode Nedovoljan unos vode može da bude razlog za umor čak i gubitak tečnosti od samo dva odsto može da rezultira nedostatkom energije. Ne dozvolite da se to desi, pijte dosta vode. Doručkujte Doručak je najvažniji obrok koji obezbjeđuju energiju za tijelo, od ujutru do uveče. Probajte da jedete jaja, ovsenu kašu ili voće. Hranite se zdravije Kao što smo rekli, brza hrana dovodi do naglih promjena šećera u krvi, a samim tim i do promjena energije. Trudite se da jedete zdravije i raznovrsno – voće, povrće, mahunarke, žitarice, orašaste plodove... (Mondo.rs)

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

zdravlje

Ako ste umorni, kratka dremka od pola sata tokom popodneva “dopuniće” vam energiju, pa ćete biti budniji, koncentrisaniji, produktivniji

Uradite nešto za sebe Ako i vi pokušavate da balansirate između hiljadu obaveza i hiljadu uloga koje imate u životu, vjerovatno se osjećate iscrpljeno i pod normalnim okolnostima. Kad to pomnožite sa temperaturama… Možda je vrijeme da uradite nešto za sebe prije nego što se onesvijestite od umora i vrućine negdje, žureći s posla, u vrtić, u nabavku ili već gdje god da morate da idete da završite “samo još nešto”. Dobra vijest je što postoji nekoliko jednostavnih stvari koje možete da uradite odmah, već danas, koje će vam pomoći da se osjećate malo bolje. Naravno, ideja je da se riješite potencijalnih stresora prije nego što počnu da vam prave probleme, malim promjenama u svakodnevnim navikama koje su poznate i kao “mikrokoraci”. Evo šta možete da pokušate, pošto su naučna istraživanja pokazala da “radi”, u takvim situacijama. Prestanite da radite više stvari u isto vrijeme Kad ste iscrpljeni, pokušajte da uradite više stvari istovremeno - može djelovati primamlji-

vo. U teoriji, “što prije sve uradite, prije ćete moći da se odmorite, pa možda nije loše da uradite što više možete istovremeno” ne zvuči kao loša ideja. U praksi, multitasking ne daje rezultate. Kad pokušavate da radite više od jedne stvari u isto vrijeme, samo će vam biti teže da se koncentrišete, griješićete i bićete pod još većim stresom. Ako ste već iscrpljeni, nemojte mučiti sami sebe i radite stvari jednu po jednu. Provedite malo vremena u prirodi Kad ste “na rezervi”, vjerovatno je sve što želite samo da vas svi ostave na miru, i nije vam ni na kraj pameti bilo kakva aktivnost koja nije nužna. Ali, istraživanja su pokazala da će vam dvadesetak minuta u nekom parku pomoći da se bolje osjećate. Predahnite Iako se možda osjećate kao da je popodnevna dremka luksuz koji sebi ne možete da dozvolite, trebalo bi da prilegnete kad ste iscrpljeni. Samo dvadesetak minuta će vam pomoći da se regenerišete, a kad se probudite bićete kreativniji, efikasniji i produktivniji.

Nedovoljan unos vode može da bude razlog za umor - čak i gubitak tečnosti od samo dva odsto može da rezultira nedostatkom energije. Ne dozvolite da se to desi, pijte dosta vode

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

FOTO UBOD

Cvijeće u pustinji

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Parče plastike bačeno u okean 1976. godine i dalje nije ni blizu da se razloži

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3387

3 7 9

www.sudokukingdom.com 2 6 1 8 2 4 9 7 3

7 6

1 2

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3391 2016-01-25

2016-01-21

4 8

8 9

2 5

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 3388

2016-01-22

Medium level

7 1

2 4

8 9

Sudoku puzzle No. 2611 2013-12-06

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

8 4

7 7

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

Word Search Puzzle #J126HJ

Rivets Sadly Pounce Scenes Shreds Privy Sighs Pursues Singed Smugly Relays Teaks Respites Toucan Rivets United Vistas Sadly Vividly Scenes Warnings Wrangler Shreds

Accrues Accrues Barley Barley Blimps Capture Blimps Clasp Capture Crest Disown Clasp Drums Crest Exhaust Disown Globules Glove Drums Goblets Exhaust Grasping Grudge Globules Guilty

Homiest Grasping

Hostel Grudge Impels GuiltyLaces Lease Homiest Loose Lousy Hostel Ninth Impels Oared LacesPeels LeasePounce Privy LoosePursues LousyRelays Respites

Peels

Goblets

Oared

Singed

Glove

Ninth

Smugly Teaks Toucan

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Zadovoljni ste okolnostima koje imate i niste spremni za bilo kakve promjene. Potrudićete se da održite postojeće stanje. Očekuje vas zanimljiv susret sa osobom koja vam se dopada već duže vrijeme. Potrebno je da unosite više tečnosti.

BIK Veoma ste odlučni na ovom polju i sigurni ste da možete da ostvarite sve ono što poželite. Moguće je da ćete sa voljenom osobom ostvariti dobar odnos i da vaša veza može da krene u dobrom pravcu. Prijala bi vam masaža.

BLIZANCI U sebi imate mir koji vam je bio potreban da donesete ispravnu odluku vezanu za posao. Moguća je prolazna avantura. Zasad nemate pokazatelje za početak ozbiljne veze ili stabilnijeg odnosa. Veoma ste osjetljivi danas.

VAGA Pred vama je prilika da se pozabavite nekim poslovima koje je odavno trebalo da obavite. Sa voljenom osobom imate lijepe trenutke u kojima uživate. Prija vam romantična i nježna atmosfera na ljubavnom planu. Izbjegavajte stres.

ŠKORPIJA Moguće je da vam je stabilnost na poslovnom polju skoro pa zagarantovana i srećni ste zbog toga. Imate utisak da vam voljena osoba na neki način samo unosi tenziju i da vam nimalo ne pomaže. Moguća je glavobolja.

STRIJELAC Ukoliko sarađujete sa osobom koja vam se pritom i na emotivnom polju dopada, imaćete neke komplikacije na poslu. Imate stabilan odnos sa voljenom osobom ako ste u braku. Mogući su problemi sa kičmom.

United Vistas Vividly Warnings Wrangler

Sighs

REBUS

RAK Moguće je da ni sami niste sigurni u kom smjeru bi trebalo da krenete na poslovnom polju, ali znate da vam trebaju promjene. Možete da očekujete pozitivnu situaciju sa voljenom osobom ako ste u braku. Potrebno vam je više sna.

Možete da se nadate ostvarenju pozitivnih promjena. Uložili ste mnogo energije i truda u svoj posao. Spontano dolazite do novog poznanstva koje vas vodi do početka veze. Nervna napetost je naglašena kod vas.

DJEVICA

Rješenje rebusa iz prethodnog broja: Ko reši šarade

Čekate da vam se otvore nove mogućnosti kako biste mogli da napredujete na poslu. Dopada vam se osoba sa kojom je komunikacija počela nekako nestabilno ili sa kojom imate različitosti. Problemi sa tahikardijom.

JARAC Povratak saradnika iz prošlosti može vam donijeti korisne prilike za nova poslovna dešavanja. Očekuje vas susret sa osobom koja bi mogla da bude baš za vas. Na prvi pogled osjećate jaku privlačnost. Zdravlje vam je dobro.

VODOLIJA Moguće je da vam očekivani novac ne dolazi na vrijeme i da vam mnogi planovi ne idu onako kako ste željeli. Voljena osoba nije otvorena prema vama i intuicija vam govori da se iza toga nešto krije. Pazite na slijepo crijevo.

RIBE Potpisivanje novog poslovnog ugovora moglo bi da vam donese pozitivne promjene. Iako je partner često tvrdoglav, spremni ste da mu oprostite jer u sebi gajite iskrena osjećanja prema njemu. Problemi sa aknama.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 25.7.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Poš tov a ni koris n ic i oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@ dnovine.me POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707 Butiku GRANOFF, Porto Montenegro, u Tivtu potrebna radnica. Tel: 068/185-502

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE

MALI OGLASI DO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

20 RIJEČI -1 DAN

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

1 EURO

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem i proizvodim zimzelene biljke: buksuz, tuje, loniceru, ruzmarin, lavandu. Razne veličine, žbunovi, sve u saksijama i žive ograde. Tel: 069/081-507

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 25.7.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

Ä&#x152;ETVRTAK, 25. 7. 2019.

PETAR GRBIÄ&#x2020; Ä&#x2020;E BITI SPREMAN ZA REVANĹ

Da publici poklonimo evropsku BuduÄ&#x2021;nost Petar GrbiÄ&#x2021; se oporavlja od povrede, veÄ?eras neÄ&#x2021;e biti u konkurenciji za sastav - za revanĹĄ se oÄ?ekuje da pomogne ali se pojavio na konferenciji da kao jedan od najiskusnijih prenese oÄ?ekivanja iz plave svlaÄ?ionice. â&#x20AC;&#x153;Puno mi je srce kada vidim da se grad budi, da diĹĄe za BuduÄ&#x2021;nost, da se osjeÄ&#x2021;a euforija evropskog meÄ?a. Na nama je da navijaÄ?ima poklonimo evropsku BuduÄ&#x2021;nostâ&#x20AC;?, kaĹže GrbiÄ&#x2021; i dodaje: â&#x20AC;&#x153;Bilo bi lijepo da pobijedimo bez primljenog gola. I sreÄ&#x2021;a je izuzetno bitan faktor, nadam se da Ä&#x2021;e biti na naĹĄoj strani, a da ne vjerujemo u prolaz ne bismo se ni bavili ovim poslom. Svako ko nosi ovaj dres, mora da bude svjestan odgovornosti koju imaâ&#x20AC;?. O Zarji, kao i svi u BuduÄ&#x2021;nosti, vrlo malo zna, s obzirom na brojne promjene u odnosu na prethodnu sezonu i Ä?injenicu da Ä&#x2021;e im gostovanje pod Goricom biti prvi takmiÄ?arski meÄ? u novoj sezoni. â&#x20AC;&#x153;Po tome ĹĄto smo mogli da vidimo, a i u analizi struke - igraju u atipiÄ?nom sistemu za naĹĄe uslove. Kvalitet sigurno imaju, ali imamo i mi adute. Ne smijemo dozvoliti da n a s p o nese atmosfera, jer im je kontranapad najjaÄ?e oruĹžje. Ovo je tek prvi meÄ?, ne rjeĹĄava se ovdje prolaz, nego u Ukrajini. Uvijek nam u podsvijesti mora biti da se igra i 90 minuta u ZaporoĹžjuâ&#x20AC;?, zakljuÄ?ak je tridesetogodiĹĄnjeg ofanzivca â&#x20AC;&#x153;plavihâ&#x20AC;?. M.A.

PETAR GRBIÄ&#x2020; Ne smijemo dozvoliti da nas ponese atmosfera, jer je kontranapad najjaÄ?e oruĹžje Ukrajinaca.

3 EURA JE CIJENA JE ULAZNICE ZA MEÄ&#x152; 2. KOLA KVALIFIKACIJA ZA LIGU EVROPE BUDUÄ&#x2020;NOST - ZARJA, I TO ZA OBJE TRIBINE - ZAPADNU I ISTOÄ&#x152;NU. KARTE SE PRODAJU ISKLJUÄ&#x152;IVO NA Ĺ ALTERIMA SC â&#x20AC;&#x17E;MORAÄ&#x152;Aâ&#x20AC;?, DANAS OD 10 DO POÄ&#x152;ETKA MEÄ&#x152;A

MEÄ&#x152; SEZONE ZABLISTAÄ&#x2020;E

BUDUÄ&#x2020;NOST VEÄ&#x152;ERAS 20.45H DOÄ&#x152;EKUJE ZARJU BRAN

â&#x152;Ś MiloĹĄ AntiÄ&#x2021;

Tek je kraj jula, nacionalna prvenstva nisu ni poÄ?ela, a BuduÄ&#x2021;nost je na jednom od ispita sezone. Pred izabranicima Branka BrnoviÄ&#x2021;a je utakmica koja moĹže da predstavlja prekretnicu - â&#x20AC;&#x153;plaviâ&#x20AC;? veÄ?eras (20:45h) u podgoriÄ?kom paklu, u meÄ?u drugog kola kvalifikacija za Ligu Evrope doÄ?ekuju ukrajinsku Zarju. Sa jasnom namjerom, da daju makar jedan gol, a saÄ?uvaju mreĹžu... â&#x20AC;&#x153;MoĹžda je ovo i naĹĄ meÄ? sezone. Ako preskoÄ?imo Ukrajince, siguran sam da Ä&#x2021;emo zablistati u Evropi. Mislim da je ovo teĹži protivnik od narednog (CSKA ili Osijek)â&#x20AC;?, rijeÄ?i su Branka BrnoviÄ&#x2021;a. Strateg â&#x20AC;&#x153;plavihâ&#x20AC;? svjestan je da njegovu (desetkovanu) ekipu bez GrbiÄ&#x2021;a, VujaÄ?iÄ&#x2021;a i IvanoviÄ&#x2021;a, Ä?eka teĹĄkih 180 (moĹžda i viĹĄe) minuta sa ekipom koja je proĹĄlu sezonu zavrĹĄila na petom mjestu ukrajinske lige, igrala polufinale Kupa... â&#x20AC;&#x153;Nisu odigrali nijedan zvaniÄ?an meÄ?, to nam je komplikovalo skeniranje... Ne znamo da li Ä&#x2021;e igrati sa visokim, izuzetno

BRANKO BRNOVIÄ&#x2020;

Najbitnije je da ne primimo gol, a ubijeÄ&#x2018;en sam da moĹžemo da damo gol-dva svakome. Ne smijemo meÄ&#x2018;utim biti nestrpljivi, ni mi na terenu, ni publika. nezgodnim napadaÄ?em (prim. aut. Pilip Budkivski) ili laĹžnom devetkom... Ono ĹĄto znamo je da su hitri, nezgodni za Ä?uvanje, da imaju boÄ?ne igraÄ?e koji se non stop ubacuju naprijed. TakoÄ&#x2018;e, vidjeli smo da vole da igraju sa golmanom, volio bih da probaju i protiv nas na sliÄ?an naÄ?in, uvjeren sam da iz naĹĄeg presinga moĹžemo da im napravimo probleme. U svakom sluÄ?aju, oÄ?ekujem ispitivanje snaga prvih 15-20 minuta, a onda Ä&#x2021;e se igrati po naĹĄim notamaâ&#x20AC;?. Dakle - BuduÄ&#x2021;nost Ä&#x2021;e napadati... â&#x20AC;&#x153;Sigurno! Ali ne smijemo srljati i iÄ&#x2021;i svi u napad. To je neka navika iz naĹĄe lige, ali sada mo-

MiloĹĄ DragojeviÄ&#x2021;: I 0:0 nam daje ĹĄansu u revanĹĄu

MiloĹĄ DragojeviÄ&#x2021; Ä&#x2021;e biti posljednja prepreka za Ukrajince tridesetogodiĹĄnji Ä?uvar mreĹže je protiv Trans Narve u nekoliko situacija pokazao da je u dobroj formi i da pozicija rezerve Milanu MijatoviÄ&#x2021;u u prethodnoj sezoni nije uticala na njegovo samopouzdanje... â&#x20AC;&#x153;Zbog blagog opuĹĄtanja kompletne ekipe imao sam malo posla protiv Estonaca, ali sam odradio sve ĹĄto je do mene. Ne smiju nam se takve stvari ponavljati, moramo imati fokus svih 90 minutaâ&#x20AC;?, istiÄ?e

DragojeviÄ&#x2021; i najavljuje meÄ? sa Zarjom: â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;eka nas ozbiljan protivnik, pun iskustva, ali spremni smo. Svjesni smo da je ovo tek prvo poluvrijeme, ali vjerujem da moĹžemo da damo gol, a da saÄ?uvamo mreĹžuâ&#x20AC;?. I meÄ? bez golova mogao bi da bude dobar rezultat za â&#x20AC;&#x153;plaveâ&#x20AC;? pred revanĹĄ u ZaporoĹžju. â&#x20AC;&#x153;NapadaÄ&#x2021;emo, to je naĹĄ stil, ali ne i srljati. To bi bilo pogubno. Mislim da bi i 0:0 moglo da na da veliku ĹĄansu u revanĹĄuâ&#x20AC;?, kaĹže DragojeviÄ&#x2021;.

ra pametnije, taktiÄ?ki bolje. Moramo da vodimo raÄ?una o odbrani, posebno Ä?etvorka pozadi, uz MirkoviÄ&#x2021;a koji Ä&#x2021;e imati specijalne zahtjeve... Ono ĹĄto je jasno - BuduÄ&#x2021;nost Ä&#x2021;e morati mnogo bolje da odigra nego protiv Trans Narve, ukoliko Ĺželi u narednu rundu. Iz prostog razloga ĹĄto su Ukrajinci mnogo jaÄ?i i ĹĄto neÄ&#x2021;e praĹĄtati greĹĄke kakve su â&#x20AC;&#x153;plaviâ&#x20AC;? pravili u revanĹĄu pro-

Sport

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

E, AKO PROĐEMO EMO U EVROPI

NKO BRNOVIĆ I PLAVI OPTIMISTI UOČI PRVOG POLUVREMENA PROTIV OPASNIH UKRAJINACA

BUDUĆNOST

Dragojević Vučić Milić Damjanović Boljević Mirković Božović Mijić Bakić Stoiljković Perović Trener: B. Brnović

ZARJA

Ševčenko Timčuk Vernidub Čerebko Hana Čajkovski Ivanisenija Lunjov Komhenovski Budkivski Gromov Trener: S. Skripnik

PODGORICA - Stadion: Gradski: Kapacitet: 10.800. Sudija: M. Irati. Pomoćnici: L. Manganeli i G. Paganezi (svi iz Italije). Početak: 20:45h (RTCG 2).

BUDUĆNOST U EVROPI KAO DOMAĆIN 15 UTAKMICA SAMO 4 TRIJUMFA Kvalifikacije za LŠ Budućnost – Tampere Budućnost – Slask Budućnost – Partizan

1:1 0:2 0:0

Kvalifikacije za LE Budućnost – Hajduk 1:1 Budućnost – Polonija 0:2 Budućnost – Baku 1:2 Budućnost – Brondbi 1:2 Budućnost – Fljamurtari 1:3 Budućnost - Folgore 3:0 Budućnost – Omonia 0:2 Budućnost – Spartaks J. 1:3 Budućnost - Rabotnički1:0 Budućnost - Genk 2:0 (penalima 2:4) Budućnost – Trenčin 0:2 Budućnost – T. Narva 4:1 *U sezoni 2014/2014 Budućnost nije dobila licencu za evropska takmičenja

tiv Estonaca. “Ne smijemo da dozvolimo da 15 minuta ne postojimo na

terenu. Igrači kvaliteta Mijića, Mirkovića i Božovića moraju da zagospodare sredinom.

4,20

JE KVOTA NA TRIJUMF BUDUĆNOSTI VEČERAS PROTIV ZARJE. IKS SE PLAĆA 3,30, DOK POBJEDA ZARJE VRIJEDI 1,85. PO KLADIONICAMA - JASNO JE KO JE FAVORIT.

Od njih da sve zavisi. Ako tako bude, a vjerujem da hoće, onda nema brige. Najbitnije je da ne primimo gol, a ubijeđen sam da možemo da damo goldva svakome”. Da li ste toliki optimizam uspjeli da prenesete na ekipu? “Vjerovatno, jer su oni sada veći optimisti od mene. Kažu mi ‘Šefe ne brinite, biće sve u redu’. Da idem ja onda u ložu pa

da gledam meč na miru (osmijeh). Šalu na stranu, uz podršku publike možemo mnogo zaista. Zbog ambijenta ovakvih utakmica vratio sam se ovdje. Vjerujem da nam mogu dati krila da dođemo do rezultata koji priželjkujemo”, jasan je Brnović. Budućnost u prošlosti nije pružila navijačima mnogo evropskih radosti. Posebno u svom hramu fudbala. Možda se od večeras istorija mijenja...

BUDUĆNOST JE KAO ČLAN SFRJ, SRJ I SICG LIGE IGRALA SAMO U INTERTOTO KUPU: NA SEDAM DOMAĆIH MEČEVA (1982, 1996 I 2006. GODINE) OSTVAREN JE UČINAK OD TRI POBJEDE (ODENZE 4:2, ESTERS 3:1 I DEPORTIVO 2:1), DVA PORAZA (VAKER 1:2 I OFI 3:4) I DVA REMIJA (NEA SALAMIS 1:1 I VALETA 2:2)

sport

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

marko ćetković će biti spreman za revanš u nik

Šteta, ali ne od ⌦ Miloš Antić

Sa treninga ukrajinskog predstavnika pod Goricom

ukrajinci jure pobjedu, ali...

Zarja: Ako bude remi, neka bude sa golovima Zarja je u Podgoricu stigla da obezbijedi zalihu pred revanš u Zaporožju, gdje igraju kao domaćini umjesto u svom Luhanjsku koji je zahvaćen vihorom rata - Ukrajinci su uoči sinoćnjeg treninga pod Goricom potencirali pobjedu kao jedino o čemu razmišljaju. “Želimo da pobijedimo, da kontrolišemo meč svih 90 minuta”, poruka je trenera Zarje Viktora Skripnika, čovjeka koji je tokom karijere predvodio i letonsku Rigu i slavni Verder iz Bremena Da li prihvatate 0:0? “Ako mora da bude remi, neka bude sa golovima”, napomenuo je četrdesetdevetogodišnji stručnjak koji

cijeni Budućnost. “Gledao sam dva njihova meča protiv Estonaca, vidi se da vole da imaju loptu u svom posjedu, da igraju napadački. Očekujem težak meč, ali vjerujem da možemo da ga riješimo u našu korist”, jasan je Skripnik. A slične zamisli ima i Igor Čajkovski, vezista kluba koji je davne 1972. godine bio prvak SSSR-a. “Biće ovo uzbudljiv meč”, dobro je bio raspoložen Čajkovski. “Čuo sam da nas čeka vatrena atmosfera, ali ne strahujemo od toga, uostalom ne igraju navijači fudbal, već nas je dolje na terenu ‘11 protiv 11’. Moramo biti disciplinovani, fokusirani - jedino tako možemo do trijumfa”. M.A.

nakon hrvatske, dokazivanje u jermeniji

Burzanović u Pjuniku Budućnost, Mladost (Titograd), Rudar, Inter Zaprešić i sada Pjunik - Marko Burzanović novi je igrač vicešampiona Jermenije. Dvadesetjednogodišnji ofanzivac pokušaće da rehabilituje karijeru u nekadašnjoj članici SSSR-a. “Izuzetno sam zadovoljan novom sredinom. Pjunik je ambiciozan i kvalitetan klub. Je dva čekam da vidim saigrače na djelu protiv Jabloneca”, rekao je marko za Sportklub uoči meča njegovog novog tima sa češk i m p r e d s t av n i ko m u

drugom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. U slučaju da Pjunik preskoči Jablonec našeg Vlada Jovovića, Marko bi mogao da debituje protiv Vulverhemptona. “Pored toga, ambicije Pjunika u sezoni koja slijedi su da se bori za duplu krunu. Moje ambicije su da se izborim za mjesto u timu i da maksimalno pomognem ekipi na putu ka ostvarenju velikih ciljeva“, zaključio je Marko. U Jerevanu ga čeka još jedan Crnogorac - golman Andrija Dragojević. M.A.

Kada neće - onda zaista neće. Sutjeska je nadigrala Apoel u prvom meču druge runde kvalifikacija za Ligu šampiona, kiparski šampion povijao se pred uraganskim naletima razigrane nikšićke družine, ali gosti kući nose ogromnih 1:0. Gol sa penala De Visentija, koji nažalost svih u Crnoj Gori nije uspio da poništi sa istog mjesta Stefan Nikolić, razdvojio je rivale, ali ostavio nadu da naš prvak u vatrenoj atmosferi GSP stradiona u Nikoziji može do novog podviga. “Nije još ništa gotovo. Nisu pokazali da su bolji od nas. Biće teško posebno bez Marka Ćetkovića, ali pokušaćemo”, nakon meča je poručio Nikola Rakojević. Dvadesetak sati kasnije stanje Marka Ćetkovića, koji je napustio teren u 40. minutu - nekoliko desetina sekundi prije penala za Kiprane - je mnogo bolje. Toliko, da je uvjeren da će zaigrati i u Nikoziji. “Mnogo je, srećom, bolje sada, nego što se učinilo u prvi mah. Zadnja loža još zateže, ali očekujem da će do utorka veče sve biti kao treba. Sličnu povredu imao je nakon Slovana i Nedić, pa je uspio da odigra meč sa Kipranima. Vjerujem da će slična priča biti i sa mnom”, kaže za Dnevne novine nakon odrađene terapije iskusni ofanzivac. Mladi Milutin Osmajić koji je ušao umjesto njega odradio je fantastičan posao, predstavljao konsantnu opasnost za Apoel, istakao kandidaturu za startnih

MARKO ĆETKOVIĆ IgRA Iz pRVOg MEčA KRAj BIsTRIcE MI ulIVA nAdu dA I u REVAnšu IMAMO šTA dA KAžEMO. dA TAj MEč nEĆE IĆI jEdnOsMjERnOM ulIcOM, KAKO su KIpRAnI zAMIslIlI. nEMAM šTA dA IzguBIMO, A MOglI BIsMO MnOgO dA dOBIjEMO”. 11, ali jasno je da samo prisustvo, da ne govorimo o kvalitetima Marka Ćetkovića

mnogo znači ekipi Peca Rakojevića. Kako sada nakon prvih 90 minuta bitke gledaš na Apoel? “Nijesu me impresionirali, nisu napravili praktično ništa, ispada da je Slovan bio mnogo teži protivnik. Dominirali smo, čak i u posjedu, što je atipično za nas, jer smo disciplinovana ekipa, koja iz defanzivnog bloka i brze transformacije naprijed, kontranapada i prekida pravi probleme protivniku. Imali smo i šanse, ali...”. Šteta što rezultat nije

Često sami sebe potcjenjujemo, a razlika nije tolika Marko Ćetković je uz izlete u Srbiju, Poljsku, Tajland, Bosnu i Albaniju (Partizan, Lači, Partizani Tirana, Podbeskidze, Jagielonija, Sarajevo, Buriram) karijeru proveo u Crnoj Gori. I vrlo dobro zna koliko vrijedi naš fudbal. I igrači koji nastupaju za naše klubove. “Mnogo više nego što mogu i sami igrači da zamisle. Često sami sebe potcjenjujemo. Vidjeli smo da igrač Apoela koji prima milione, ne može da pretrči našeg koji igra za 500 eura. I kod nas se igra fudbal i naravno da me radu-

je to što smo igrom i rezultatima skrenuli pažnju. Vjerujem da će ova euforija trajati, da ovo evropsko ljeto bude pokretač nečeg lijepog u domaćem fudbalu, da budu punije tribine, da se više ulaže, da se prave igrači za reprezentaciju...”, ističe Ćetković. Podsjetio ga je meč kraj Bistrice na onaj iz 2007. kada je Zeta (sa njim u timu) zavrtjela glavu Glazgov Rendžersu, ali je poražena 2:0 na Ajbroksu. I sada je crnogorski tim dominirao protiv mnogo moćni-

jeg rivala... “Ima sličnosti i to me raduje. Malo je primjera kada naši klubovi mogu da se isprse pred nekim jačim rivalom (prim. aut. još Budućnost protiv Genka, pa Petrovac protiv Anortozisa, Mladost protiv Videotona i Šturma...). Vidjeli smo da nije velika razlika između nas i Apoela. I oni treniraju kao mi, i njih je 11 kao i nas na terenu. Sve je stvar samopouzdanja. I vjere. Kada vjeruješ u ono što radiš i nemoguće postaje moguće”, objašnjava Ćetković.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

sport

koziji, povreda nije teže prirode

dustajemo Čekaju ih nove evropske bitke: Ekipa Sutjeske koja je počela meč sa Kipranima

crna gora danas dobija petog selektora u istoriji

IO promoviše Hadžibegića Crna Gora je 7. juna ostala bez selektora nakon što je Ljubiša Tumbaković sramotno odbio da vodi reprezentaciju protiv Kosova, tačno 48 dana kasnije hrabri sokolovi dobiće novog predvodnika. Peti selektor hrabrih sokolova biće Faruk Hadžibegić, a potvrda ekskluzive Dnevnih novina očekuje se na današnjoj sjednici Izvršnog odbora FSCG.

ispratio tako dobru igru? “Velika šteta. Imali smo brojne šanse, penal kao najveću priliku u fudbalu, ali eto - dešava se da smo sve promašili. Ipak, ta igra mi nekako uliva nadu da i u revanšu imamo šta da kažemo. Da taj meč neće ići jednosmjernom ulicom, kako su Kiprani zamislili. Nemam šta da izgubimo a mogli bismo mnogo da dobijemo”. Bez obzira na rezultat revanša, Nikšićanima se otvaraju evropski horizonti ovog vrelog ljeta... I sve je to pro-

izvod prave politike kluba angažovanja pravih pojačanja, koji poznaju sistem rada Peca Rakojevića, ali i produžetka ugovora sa nosiocima igre iz prošle, šampionske sezone. “Nije bilo rasprodaje, stigli su pravi igrači i napravio se kompaktan tim koji igra moderan fudbal. Otvara nam se ozbiljna šansa u Ligi Evrope, ali ne odustajemo još od Lige šampiona. Vidjeli smo da možemo, ostalo je još 90 (možda i više) minuta bitke u Nikoziji”, zaključuje Ćetković.

Marko Ćetković u duelu sa Jakolikosom iz Apoela

Nekadašnji reprezentativac SFR Jugoslavije, dugogodišnji trener (Valensijen, Sošo, Arl, Betis, Troa, Nior, Bastija, Dižon, Red Star, Denizli, Dijarbakir, reprezentacija BiH) koji je bio glavni kandidat za upražnjeno selektorsko mjesto debitovaće u prijateljskom meču sa Mađarskom 5. septemrba pod Goricom. Pet dana kasnije čeka ga vatreno krštenje i u kvalifikacijama -

kada u Podgoricu stiže Češka. Biće to jubilarni 100. meč naše fudbalske reprezentacije u istoriji. Nakon četiri meča u grupi A, naš tim ima dva boda (dva poraza i dva remija), ispred su Bugarska sa istim brojem bodova, ali boljom gol razlikom, Kosovo sa pet (ali i utakmicom manje), Češka i Engleska sa po šest (Englezi su odigrali dva meča, a Česi tri). M.A.

Jamamoto u Subotici Nakon odličnih partija u Petrovcu (prije toga u Rudaru) dugo je bio na meti Budućnosti, ali se ipak odlučio za odlazak na krajnji sjever Srbije - Šo Jamamoto je novi igrač subotičkog Spartaka. Dvadesetdvogodišnji japanski vezista potpisao je ugovor do kraja sezone. “Pokazao je da se radi o kreativnom igraču koji nam sigurno može pomoći da izborimo plej-of u ovoj sezoni”, naveli su iz subotičkog kluba. M.A.

nikola potpisao na dvije godine

Nakon 20 godina Sevilja ima Gluščevića juniora

Nekada je za Sevilju sa uspjehom igrao njegov otac Igor (sada poznati menadžer), sada je vrijeme za njega - Nikola Gluščević, talentovani crnogorski ofanzivac novi je član kluba sa Sančez Pichuan stadiona.

Osamnaestogodišnji, sada već bivši član Grblja i Mogrena, potpisao je ugovor na dvije godine i igraće za mladu ekipu Sevilje. Naravno, cilj mu je da se u naredne dvije sezone izbori sa konkurencijom i debituje za A tim. M.A.

SPORT

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

TURNIR U RUMUNIJI

Mornar sa Fenerom

Košarkaški klub Kluž će 14. i 15. septembra biti domaćin sjajnog turnira na kome će pored domaćina, kojeg predvodi Duško Vujošević učestovati Partizan, Fenerbahče i Mornar. Crnogorskom vicešampionu, koji se osjetno pojačao u tekućem prelaznom roku, mečevi sa pometnim timovima poslužiće kao idealna priprema za sve izazove koje ih očekuju ove sezone u ABA ligi i Fiba Ligi šampiona. M.A.

ŽRK BUDUĆNOST

Kreću plave šampionke

Rukometašice Budućnosti večeras tradicionalno zajedničkom večerom počinju novu sezonu u koju ulaze sa visokim ambicijama i željom da se nakon dvije godine ponovo nađu na finalnom turniru Lige šampiona u Budimpešti. U pauzi između dvije sezone, dvostruki šampion Evrope angažovao je šest pojačanja – uz crnogorske reprezentativke i povratnice u dres Budućnosti Jovanku Radičević i Majdu Mehmedović, na vjernost plavom klubu obavezale su se Slovenka Barbara Lazović Varlec, reprezentativka Srbije Sanja Vujović (eks Damjanović), norveška golmanka Emili Stang Sando, kao i najbolja mlada igračica Bosne i Hercegovine Jovana Ilić. Nakon trodnevnog boravka u Podgorici gdje će biti obavljena testiranja, izabranice Dragana Adžića putuju za Berane, gdje će odraditi uvodni dio priprema. Već početkom avgusta kreće serija pripremnih mečeva – u Podgorici su planirani dueli protiv Bresta, Ramniku Vlčee i Astrahana, sredinom mjeseca, u Brestu, provjere protiv Meca, CSM Bukurešta i Đera, a krajem osmog mjeseca, rivali u Grudama su Bjelovar i Podravka. Nova sezona Lige šampiona počinje prvog vikenda oktobra, kada će u Podgorici gostovati francuski Brest. Rivali u grupi su još rumunska Ramniku Vlčea i njemački Bitighajm, a u glavnu rundu plasiraće se tri prvoplasirana tima iz grupe.

GODINU DANA PRED POČETAK OI U TOKIJU PROMOVISANE MEDALJE

Odličja od recikliranih telefona

odinu pred početak Olimpijskih igara u Tokiju premijerno su predstavljene prve medalje napravljene od recikliranih mobilnih telefona.

Nakon što su senzacionalno uspjeli da sakupe dovoljnu količinu odbačenih uređaja i iz njih izvuku adekvatnu količinu plemenitih metala za izradu medalja, Japanci su i zvanično napravili prve primjerke Tokio 2020 medalja za Olimpijske igre. Na takmičenju za dizajn medalja pobijedio je Junići Kavaniši, koji izabran među više od 400 dizajnera iz cijelog svijeta, među kojima je bilo i mnogo poznatih imena, ali su ona ostala skrivena od javnosti. Medalje su prečnika 85 milimetara i na najtanjem dijelu su

tanke 7,7, a na najdebljem 12,1 milimetar. Zlatna medalja sadrži do 6,5 grama zlata izvučenog iz mobilnih telefona, PDA uređaja, gedžeta i sličnih uređaja. Zlatom se preliva čisto srebro, pa su zlatne medalje, zapravo više srebrne, nego zlatne. S druge strane, srebrne medalje su napravljene od čistog srebra izvučenog, takođe iz mobilnih telefona i računara posebno, dok su bronzane medalje napravljene od legure cinka i bakra. Bronzane medalje su najlakše obezbijeđene, jer mnogi uređaji koriste ova dva metala u svojim

Akcija prikupljanja iskorišćenih uređaja za izradu medalja pokrenuta je u aprilu 2017. godine, nakon čega je do sredine ove godine prikupljeno oko 79 tona takvih uređaja. Prikupljeno je preko 6,1 milion mobilnih telefona iz kojih je izvučeno 32 kilograma zlata, 3.500 kilograma srebra i preko 2.200 kilograma bronze komponentama. Akcija prikupljanja iskorišćenih uređaja za izradu medalja pokrenuta je u aprilu 2017. godine, nakon čega je do sredine ove godine prikupljeno oko 79 tona

takvih uređaja. Prikupljeno je preko 6,1 milion mobilnih telefona iz kojih je izvučeno 32 kilograma zlata, 3.500 kilograma srebra i preko 2.200 kilograma bronze. Za OI u Londonu za izradu medalja utrošeno oko 9,6 kilograma zlata, oko 710 kilograma srebra i čak 1,3 tone za bronzane medalje, a u Japanu su tokom 2014. godine prijavili čak 143 kilograma zlata, preko 1,5 tona srebra i 1.112 tona bronze dobijenih reciklažom telefona. U Japanu se odbaci oko 650.000 tona elektronskih uređaja godišnje, dok tek nešto preko 100.000 bude iskorišćeno ponovo. Japanci, inače, stari elektronski otpad najviše koriste kako bi napravili nove uređaje. M.A.

SVJETSKO PRVENSTVO U PLIVANJU U KVANGŽUU ZLATO I REKORD ZA KRISTOFA MILAKA

Mađarska senzacija i Felps odlazi u istoriju

Deset godina je rekord Majkla Felpsa na 200 metara leptir stilom bio nedostižan, a onda se u Kvangžuu pojavio Kristof Milak i legendarni Amerikanac je otišao u istoriju. Devetnaestogodišnjak iz Mađarske je do titule svjetskog prvaka stigao rezultatom 1:50.73 minute što je za gotovo jednu sekundu bolje od rezultata Felpsa (1:51.51).

Milak je u prvih 100 metara zaostajao za braniocem titule Južnoafrikancem Čadom le Klosom, a onda je ubacio u brzinu koju niko nije mogao da isprati. Srebrnu medalju osvojio je Japanac Daija Seto (1:53.86), a Le Klos se na kraju morao zadovoljiti bronzom (1:54.15). Mađar je, inače, evropski prvak na ovoj dionici. M.A.

ČETVRTAK, 25. 7. 2019.

SP U RITMIČKOJ GIMNASTICI

VELIKO ISKUSTVO ZA LANU I EMINU

Lana Damjanović i Emina Đekić u društvu predsjednice Saveza Vesne Radonić i trenera Kristine Radonjić

SPORT

Desetka za sva vremana

1998. MALATIJA

OLIMPIJA

Il Pirata pokorio Francusku Lana Damjanović i Emina Đekić zauzele su 80. i 86. mjesto u konkurenciji 136 takmičarki iz 61 zemlje na Svjetskom juniorskom prvenstvu u ritmičkoj gimnastici koje je od 19. do 21. jula održano u Moskvi. Crnogorske trinaestogodišnjakinje, kao najmlađe učesnice prvenstva, u prijestonici Rusije su pokazale kvalitet, sakupile dragocjeno iskustvo i dokazale da je pred njima blistava budućnost. “Ovo je veliki rezultat za našu zemlju. Lana i Emina

su pokazale da se sa 13 godina može dosta toga uraditi. Bilo je naporno i fizički i psihički, držati koncentraciju do kraja vježbi, koje su pune sitnih detalja i teških rizika, ali uspjele su. Znamo na čemu još treba da radimo da sljedeći put budemo bolji”, poručila je Vesna Radonić, predsjednica Gimanstičlkog saveza Crne Gore koja je u društvu nekadašnje reprezentativke Kristine Radonjić, sada trenera, sačinjavala našu ekspediciju u Moskvi. M.A.

136

RTCG 2 06:50 08:25 09:50 11:20 12:55 20:45

SK 5 Vaterpolo SP: 5 - 8. mjesto Vaterpolo SP: 5 - 8. mjesto Vaterpolo SP: Španija - Hrvatska Vaterpolo SP: Mađarska - Italija Plivanje SP 2019. Budućnost - Zarja, fudbal

SK 1 CG TAKMIČARKI IZ 61 ZEMLJE UČESTVOVALO JE NA SOP ZA JUNIORKE U RITMIČKOJ GIMNASTICI KOJE JE ODRŽANO U MOSKVI

TENIS EP DO 16 GODINA U MOSKVI

DANILO MEĐU 16 NAJBOLJIH KLINACA

Crnogorski reprezentrativac Danilo Raičević plasirao se u osminu finala prvenstva Evrope do 16 godina koje se održava u Moskvi. Raičević je u 1/16 finala bio bolji od Britanca Luja Maksteda 2:0 (6:3 6:3) i za plasman među osam najboljih igraće sjutra protiv Francuza Mehdija Sadouija. Prije toga čeka ga dubl bitka za četvrtfinale sa kolegom Milom Gazivodom protiv bugarske kombinacije Nestorov/Penev. Duel Divne Ratković i Ukrajinke Anastasije So-

Legendarni italijanski biciklista Marko Pantani osvojio Tur de Frans - samo četrdesetak dana nakon što je isto učinio i na svom “Điru”.

13:35 15:30 18:30 21:00

Fudbal: Totenhem - M. junajted ATP Hamburg ATP Hamburg Rukomet U21 (M) SP, 1/4 finale

SK 2 11:30 17:00 19:00

ATP Hamburg Fudbal U19 (Ž): Njemačka - Holandija Fudbal: Hofenhajm - Trabzon

SK 3 18:45 20:30

Turski tim ima odličan tim i vjerjemo da će kvalitet dokazati na terenu pred 25.000 navijača na novoj prelijepoj Malatia areni.

Rukomet U21 (M) SP, 1/4 finale Fudbal U19 (Ž): Francuska - Španija

18:45 21:00

Rukomet U21 (M) SP, 1/4 finale Rukomet U21 (M) SP, 1/4 finale

SK HD 15:15-19:00

Fudbal na pijesku, Moskva

ARENA SPORT 1 06:50 08:25 09:50 11:20 12:55 19:00 21:00 03:00

Vaterpolo SP: 5 - 8. mjesto Vaterpolo SP: 5 - 8. mjesto Vaterpolo SP: Španija - Hrvatska Vaterpolo SP: Mađarska - Italija Plivanje SP 2019. Fudbal LE: Lehija G - Brondbi Fudbal LE: Torino - Debrecin Plivanje SP 2019.

ARENA SPORT 2 17:30 20:45 02:30

Fudbal: Fenerbačhe - Herta Fudbal LE: Strazbur - Makabi H. Fudbal: Korintijans - Vonderers

EUROSPORT 1 11:00

Tur de Frans, 18. etapa

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Raičević baleve zbog kiše je pomjeren za danas - naša reprezentativka sanja plasman u 1/8 finala. M.A.

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

američka bolnica pristala na nagodbu sa članovima porodice kosmonauta

Milionska odšteta porodici nila arMstronga zbog greške u liječenju Bolnica u kojoj je operisan i liječen čuveni astronaut Nil Armstrong nagodila se sa njegovom porodicom da plati šest miliona dolara odštete zbog pogrešne tvrdnje o uzrocima smrti astronauta. Nil Armstrong umro je poslije

hirurške intervencije 2012. godine. Bolnica je prihvatila nagodbu iz straha od negativnog publiciteta zbog tvrdnji porodice da je astronaut neuspješno operisan. Povjerljivim sporazumom bolnica je platila šest miliona dolara kako bi

izbjegla optužbe da su postoperativne komplikacije dovele do smrti čuvenog astronauta prije sedam godina, pokazuju sudska dokumenta, piše britanski Gardijan. Novac će podijeliti deset članova astronautove porodice koji su

njegovi zakonski nasljednici. Riječ je o njegova dva sina, bratu, sestri i šestoro unučadi. Većinu novca, 5,2 miliona dolara, podijeliće Armstrongovi sinovi, dok će brat i sestra astronauta dobiti po 250.000 dolara. Svako od šest unučadi

dobiće 24.000 dolara. Vijest o nagodbi objelodanjena je samo dva dana nakon proslave 50 godina otkako je Nil Armstrong načinio prve korake na Mjesecu. Nil Armstrong umro je 25. avgusta 2012. godine.

zbog skandala sa kembridž analitikom

FejsbuK plaća Kaznu od pet Milijardi dolara

Mira

Fejsbuk je juče pristao da plati pet milijardi dolara za poravnanje u skandalu sa Kembridž analitikom. To je najveća kazna u vezi sa privatnošću ili bezbjednošću podataka ikada izrečena bilo gdje u svijetu, saopštila je juče Trgovinska komisija SAD. Osim toga, gigant društvenih mreža obavezao se da će poboljšati svoju poslovnu praksu u pogledu zaštite podataka. Fejsbuk je saopštio da će taj sporazum od kompanije iziskivati “fundamentalnu promjenu” nači-

na na koji posluje jer uključuje mnogo strože procese identifikacije rizika po privatnost. Od Fejsbuka se oče-

kuje izvještaj o incidentu u kom su podaci 500 ili više korisnika kompromitovani, zajedno sa izvještajem o mjerama koje je kompanija preuzela u vezi sa time, a dokumentacija o tim pitanjima treba da bude dostavljena u roku od 30 dana. Kompanija je takođe navela da je riješila problem sa tekućom istragom Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), prema kojoj joj je takođe nametnuta promjena poslovne politike i dodatna kazna od 100 miliona dolara.

hladovina od dva eura

Mjesto u hladu na ostrvu KrK posebno se plaća U mjestu Punat na ostrvu Krku, u Hrvatskoj, objavljen je cjenovnik za naplaćivanje boravka u hladu. Najavljeno je da će se pisati kazne za sve one koji borave u hladovini kampa, a da nisu unaprijed platili. Na jednom drvetu u kampu Maslinik na Krku objavljen je cjenovnik zakupa ležaljki, ali i mjesta

u hladu. Zakupac plaže je turiste obavijestio da ležaljka košta 30 kuna, što je oko četiri eura. Mjesto u hladu se posebno naplaćuje i košta 15 kuna za odrasle, što je dva eura, a za djecu je 10 kuna. Cjenovnik je izazvao mnoštvo negativnih komentara, ali ima i onih koji brane zakupaca plaže. Na Fejsbuk

stranici “Otok Krk” jedan korisnik je pitao šta se desi ako se stavi peškir na sunčano mjesto, koje kasnije pokrije hlad? Da li se to doplaćuje ili ne. Drugi, pak, pitaju zašto bi neko na tuđem posjedu stavljao peškire i dodaju da čovjek samo naplaćuje korišćenje onog što je zakupio.