Dnevne novine 1. avgust 2019. by Dnevne Novine

PRELIMINARNI REZULTATI ZA POLA GODINE POTVRĐUJU TREND RASTA

PROŠIRENA ISTRAGA U SLUČAJU POKUŠAJA TERORIZMA ■ 11

Šaviv osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije 2016.

U hotelima već boravilo pola miliona turista ■ 8 9

ČETVRTAK, 1. 8. 2019. BROJ 2439 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Specijalni tužilac Saša Čađenović

KATNIĆ O HAPŠENJU ZA KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI PRIVREDNOG KRIMINALA

Novcem zarađenim od prevare i utaje poreza kupovali vozila i nekretnine

■ 10

NA VANREDNOJ SJEDNICI SKUPŠTINE USVOJENE IZMJENE ODLUKE O REFORMI IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

ZAKASNILI DA IZABERU NOVE ČLANOVE ODBORA ■ 2 3 MILUTIN SIMOVIĆ U DANILOVGRADU ■ 7

Skoro 30 miliona eura investicija u poljoprivredi

STOPIRAN ZAKON O ISTOPOLNIM BRAKOVIMA

SELEKTOR MONTENEGRO FILM FESTIVALA IVAN BAKRAČ ■ 26

SDP i manjine Nova generacija “presudili” gej napravila je pomak brakovima ■ 14 15 u domaćem filmu

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Skupština uSvojila izmjene odluke o obrazovan

Vlast poziva na dijalog, S

kupština sinoć nije popunila odbor članovima Demokrata, jer Administrativni odbor do ponoći nije usvojio predlog Demokrata da u Odbor uđu njihova dva poslanika.

Prema riječima predsjednika Administrativnog odbora Ljujiđa Škrelje posle dužeg vremena Administrativni odbor je radio u punom sastavu a predstavnici DF-a su svojim dugim diskusijama opstruirali rad i odbor nije uspio da završi sjednicu. “Sve je moglo da se završi u pet minuta, da nije bilo opstrukcije, kazao je Škrelja. Nikola Rakočević je objasnio da je predlog Demokrata stigao u 15 minuta do ponoći. “DPS će inicirati vanrednu sjednicu Skupštine, kako bi Odbor bio popunjen iz redova Demokrata”, kazao je Rakočević. Poslanici Skupštine Crne Gore su sinoć usvojili izmjene Odluke o obrazovanju odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Amandman koji su podnijeli poslanici DFa, o formiranju tehničke vlade, nije prošao jer ga nije podržala većina poslanika. Protiv je bio 41 poslanik, a 20 za, dok je jedan bio uzdržan. Poslanici Demokratske Crne Gore i GP URA nijesu bili na sjednici. Formalni predlagač je predsjednik parlamenta Ivan Brajović. Izmjenama bi u Odbor trebalo da budu uključeni predstavnici Demokrata i URA-e, koji su bojkotovali njegov rad. Brajović je kazao da treba omogućiti dalji dijalog i pružiti šansu svima koji žele da učestvuju u radu Odbora.

■ rasprava o

amandmanima

On je rekao da je prihvatio samo amandman koji se odnosio na izmjenu roka rada Odbora (do 15. novembra), a da ostale amandmane nije želio da prihvati, jer smatra da o njima treba raspravljati u plenumu. Predsjednik parlamenta Ivan Brajović predložio je izmjene odluke o Odboru za izborne reforme kojima bi se produžio rok izmjenu zakona, dok su članovi Odbora za politički sistem iz vladajuće koalicije predložili amandmane

kojima se mijenja naziv Odbora, način odlučivanja i nadgledanja implementacije izbornih reformi. Oni su ih predložili nakon što su Demokrate povukle istovjetne amandmane, ali njihovi predstavnici nijesu došli u Skupštinu da ih obrazlože zbog bojkota parlamenta. Predstavnici vladajuće koalicije predložili su amandmane nakon što je šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav juče razgovarao sa Brajovićem zahtijevajući da se usvoje izmjene kako bi se otvorio prostor za ulazak Demokrata i pokreta URA u Odbor za izborne reforme. Sjednici nijesu prisustvovali poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), koji su prethodna dva dana bojkotovali rad parlamenta zbog opomene Rašku Konjeviću. Poslanik Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović rekao je da su članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu iz Demokratske partije socijalista (DPS), „pokušali da sakriju da su oni formalni predlagači amandmana koje su predložile Demokrate“. „Tek su se nakon mog insistiranja identifikovali. Predlagač i neko ko će da zastupa interese Demokratske Crne Gore, gospodin (Željko) Aprcović, biće novi gradonačelnik Kotora“, rekao je Radunović. Aprcović je odgovorio da to nisu njegovi amandmani, već amandmani Odbora. “Odbor je prihvatio amandmane i to je to. Ništa više od toga”, kazao je Aprcović. Poslanik Andrija Nikolić (DPS) kazao je da kroz amandmane žele da uključe u Odbor „sve relevantne političke aktere“. Govoreći o amandmanu DF-a kojim se traži formiranje tehničke vlade, Nikolić je rekao da je to „neutemeljen i politički nelegitiman zahtjev“. Dodao je da je predloženo da se odluke u Odboru donose tročetvrtinskom, umjesto dvotrećinskom većinom. „Traži se formiranje teh-

ničke vlade sastavljene od tri grupacije na paritetnoj osnovi. Prva je opozicija, koja je izgubila izbore, druga je grupa nestranačkih ličnosti koje nijesu učestvovale na izborima, dok bi treću grupu činili predstavnici vladajuće koalicije, pa bi sad iz većine trebalo da pređe u manjinu. Ne treba da napominjem kako smo u Ustavu zapisali da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana. Kao što je poznato, izbori su priznati od strane svih relevantnih međunarodnih organizacija, i nijesu institucionalno osporeni, jer su opozicioni poslanici na svim biračkim mjestima, uredno potpisali zapisnike“, naveo je Nikolić.

■ df: dijalog sa poželjnom opozicijom

Milun Zogović iz DF-a saopštio je da su „kolege Borisa Bogdanovića (Demokra-

te) iz DPS-a preuzele u njegovo ime ili u ime nove koalicije između DPS-a i Demokrata, amandmane i predstavili ih“. Nikola Rakočević iz DPS-a izjavio je da Odbor ima spremne predloge zakona kojima se može unaprijediti izborni ambijent. Dodao je da su predlozi svakoga iz opozicije dobrodošli. Poslanik Fronta Milutin Đukanović ocijenio je da DPS želi dijalog samo s po-

željnom opozicijom. „Prisustvujemo istorijskoj prevari čiji su akteri Demokrate i DPS. Ovim postupcima stavljena je tačka na bilo kakav dijalog s DPS-om. Bečićeve Demokrate bacaju Sporazum o budućnosti pod noge i prihvataju dogovor s DPSom i kao alternativu tehničkoj vladi predlažu neki nadzorni odbor. Da li vas ovo podsjeća na duh Pozitivne Crne Gore i Darka Pajovića? Duh

Jočić: Ko sa djecom spava Marina Jočić (DF) ocijenila je da je zaboden glogov kolac u Sporazum o budućnosti. Ona smatra da “djeca koja su u Demokratama” nanose ogromnu štetu opoziciji. “DPS-u treba odati priznanje. Kada im je najteže uvijek nađu nekog ko će da izda. Ovoga puta to su ova djeca iz Demokrata. Oni su izdali opoziciju i zabili glogov kolac u Sporazum o budućnosti. Ali upozoravam DPS: Ko sa dje-

com spava, zna se kakav se budi”, kazala je Jočić. Ona je prepričala razgovor sa Aivo OPravom. “Pitala sam ga ko je uradio ove predloge, a on mi je odgovorio da je to dogovor DPSa i Demokrata. Na pitanje zašto EU ovoliko podržava Demokrate i GP URA, Orav im je rekao da su ih Bečić i Abazović prevarili. Oni nisu dobri momci, kazao mi je Orav”, rekla je Marina Jočić.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

politika

nju odbora za reformu izbornog zakonodavStva

Front govori o veleizdaji u vlasti „s partijama o kojima govorite sve ovo što govorite“. Danijel Živković (DPS) smatra da nema dobrih izbornih zakona dokle god se u njihovu reformu ne uključi opozicija. Poslanica Fronta Vera Bulatović poručila je DPS-u: „Hajde da napravimo vladu izbornog povjerenja, pa da vidimo ko će koga pobijediti (na izborima)“.

■ DPs vjeruje u nastavak Dijaloga

Pajovića u liku Bečića osjeća se danas ovdje“, poručio je on. Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke (BS) poručio je da pozicija i opozicija moraju da se udruže. On je istakao da svi imamo zajednički cilj, bolji život građana i ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Poslanik Demosa Miodrag Lekić naveo je da će prihvatiti predložene amandmane DPS-a, kao i amandman DF-a o formiranju tehničke vlade. Liberalna partija (LP) nije učestvovala, kaže njen lider Andrija Popović, „u ovoj najnovijoj papazjaniji“. Podvlači da amandmani koji nisu prošli Zakonodavni odbor ne mogu biti na plenumu. „Sigurno je da ih LP neće podržati“, rekao je Popović. Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kaže da mu nije jasno šta su uradile Demokrate. „Danas ste nadmašili sebe. Da su ovo njihovi (Demokrate) amandmani – kao što je bilo u 4 sata – naš klub bi bio na muci, i neke bismo po-

držali, ali mi sad vidimo da su njihovi amandmani vaši (DPS). Vaše amandmane nećemo podržati. Kako neko može da ispostavi tuđe amandmane i da kaže da su to njegovi, a među njima čovjek koji obija kancelarije Demokratske Crne Gore u Kotoru, a ovdje govori u njihovi ime?!“, pitao je Danilović. On je poručio da Posebni klub poslanika neće odstupiti od zahtjeva za formiranjem tehničke vlade. Poslanica DPS-a Marta Šćepanović ocijenila je da su amandmani dobra platforma za zajednički rad vlasti i opozicije. Veljko Vasiljević (DF) podsjetio da je taj politički savez bio u Odboru, ali da je „lopovsko krilo DPS-a spriječilo njihov rad“. DPS, uvjeren je on, može opet prekinuti rad Odbora ako osjeti da je ugrožen. Miloš Nikolić (DPS) pitao je poslanike DF-a koliko je principijelno da u Beranama, Budvi i Herceg Novom ostaju

Miodrag Vuković (DPS) naveo je da njegova stranka iskreno vjeruje u nastavak parlamentarnog dijaloga u Odboru. Većina predloženih amandmana, prema mišljenju Miloša Nikolića, odgovara opoziciji. „Zašto kolege iz DF-a ne žele da podrže ovakva rješenja? Nemam jasan i logičan odgovor, ali nadam se da će se vratiti u Odbor“, dodao je on. Nezavisna poslanica Anka Vukićević istakla je da neće podržati amandmane. „Potpis na Sporazum o budućnosti nas obavezuje na to“, izjavila je ona. Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša poručio je opoziciji, citirajući Abrahama Linkolna: „Ne možemo pobjeći od odgovornosti sjutrašnjice izbjegavajući je danas“. Milun Zogović pitao je da li je amandmane predložio Boris Bogdanović ili Željko Aprcović. Poslanik DPS-a je ponovio da nije predlagač. Potpredsjednik Skupštine i poslanik koalicije „Albanci odlučno“, Genci Nimanbegu, pozvao je sve političke subjekte na dijalog i usvajanje izbornih zakona „za dobrobit građana“. Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović istakao je da je zahvalan ambasadorima EU – bez obzira na, kako je rekao, pozadinu ove sjednice – što su pomogli da se stvari pomjere s mrtve tačke. Dodaje da nadzorno tijelo neće moći da ispuni ulogu tehničke vlade. „To je kao da miševima date da čuvaju sir“, slikovito je ilustrovao Rudović. DPS je, kaže Predrag Sekulić iz te partije, uvijek spre-

Mandić: Možda nećemo učestvovati u radu Odbora Poslanik DF-a Andrija Mandić poručio je da će taj politički savez narednih dana odlučiti da li će učestvovati u radu reformisanog odbora. “Ne znam šta ćete dobiti. Mi

man za „iole suvisle predloge kolega iz opozicije“. Njegov kolega Mihailo Anđušić dodaje da je u Odbor dobrodošao svako. Branka Bošnjak izjavila je da je ponosna što je DF nepoželjna opozicija DPS-u. „Više vam odgovaraju ovi bezlični, đečina infantilna, nedorasla... Da li su vas Demokrate naučile da plagirate amandmane?“, pitala je ona.

■ izDaja oPozicije Član Posebnog kluba poslanika Goran Radonjić smatra da opozicija treba da vrši stalni pritisak na vlast, jer se „separatnim dogovorima ništa neće postići“. Radonjić naglašava da bez tehničke vlade nema slobodnih izbora. Jovan Vučurović (DF) saopštio je da su Demokrate ušle u koaliciju „s kriminalnim režimom DPS-a“. „Isto ovako se ponašala i Pozitivna Crna Gora i legendarni Darko Pajović. Ovo je velika i teška izdaja unutar opozicije“, uvjeren je on. Njegov kolega, Budimir Aleksić, navodi da „DPS uvijek nađe trule daske u opoziciji“. Daliborka Pejović tvrdi da je u interesu njene stranke, DPS-a, da se konačno stavi tačka na ovu priču. „Lakše je izgubiti izbore, nego slušati ovo svakog dana“, ocijenila je ona. Slaven Radunović pita se kako će visoki funkcioneri Demokrata, nakon večerašnje sjednice, pogledati u oči doskorašnjeg predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića. Predrag Bulatović (DF) potcrtava da se DPS poigrao sa Bečićevom strankom. Aleksandar Damjanović rekao je da pet opozicionih poslanika iz Posebnog kluba neće podržati

ćemo narednih dana preispitati učešće u Odboru. Ako nas ne bude moći će vlast sa desetak opozicionih poslanika da radi u Odboru, ali to neće biti nikako dobro”, kazao je Mandić. amandmane Demokrata, koje predstavlja DPS-a. „Ovim se ide korak unazad u odnosu na ono što je definisano u oktobru prošle godine. Nezavisno nadzorno tijelo nema veze s tehničkom vladom i ono krši odredbe Sporazuma o budućnosti. Fer i slobodni izbori jedino se mogu omogućiti prelaznom vladom“, izjavio je on. Branko Radulović (DF) nazvao je Demokrate kukavicama koje ne smiju da dođu u parlament i iznesu svoj stav. „Za te Demokrate bio sam tolerantan – mladost, ludost, opijenost... To što su napravili... Oni koji su izdajnici zovu su Demokrate i onaj (Dritan) Abazović i biće izdajnici svi oni koji uđu u (Odbor) bez prelazne vlade“, izričit je bio on. Njegov kolega, Milan Knežević, kazao je da večeras prisustvujemo sklapanju braka između Mila Đukanovića i Alekse Bečića. „Kum je bio sinoć, donio je darove, i nije ga zaspijevao cijelu noć, a to je Aivo Orav iz EK. I kao što je u staroj Crnoj Gori, u znak nevinosti, mlada morala da pokaže krvav čaršav ujutru, tako će i Demokrate crvene kravate baciti sjutra na sve crnogorske ulice i pokazati da su izgubile nevinost s Đukanovićem“, rekao je Knežević i dodao: „Ubili su Džemala Perovića i Sporazum o budućnosti. Ubili su ga Bečić i Đukanović. Pozivam Katnića, ako ne spava: Tajnovidac, prije nego što pređeš u papsko bivstvo, molim te istraži ovo ubistvo“. Željko Aprcović saopštio je na kraju diskusije da podnijeti amandmani imaju za cilj da se konačno dođe do rješenja, „kako bi opozicija priznala da DPS pobjeđuje na izborima na zakonit način“. (M.P.; portal Analitika)

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

politika

U skUpštini ni jUče nije bilo tropetinske većine

Četiri člana Sudskog savjeta nijesu izabrana Sa jedne od sjednica Sudskog savjeta

Bulatović

nastavljajU se trvenja U vladajUćoj bUdvanskoj koaliciji

Nekada je samo Front vjerovao Crnogorskoj Front ističe da je teško razumjeti kako je Crnogorska shvatila za pola godine, da je pogriješila što je ušla u koaliciju sa Demokratskim frontom, uprkos opšte poznatoj činjenici da je jedino DF Budva vjerovao da žele da mijenjaju prethodnu vlast. “Jedini smo vam iz kompletne nove koalicione vlasti ustupili skoro sva mjesta, za kadrove Crnogorske partije, nakon stvaranja nove koalicije. Kako ste tako tako brzo izgubili vjeru da zajednički možemo biti bolji od prethodne DPS vlasti”, pitaju iz Fronta Bulatovića. DF Budve ističe da su pokazali da im borba za fotelje nije prevashodno politički cilj. “Da li je bilo ko drugi pomjerio ijednog svog lokalnog funkcionera? Mnogo je pitanja, a malo prihvatljivih odgovora. I dalje samo mi vjerujemo u Vašu opozicionu aktivnost. Sjećamo se nekih Vaših starijih saopštenja i epohalnih otkrića kad ste ušli u vlast u Budvi, kao ona o 90 zaposlenih u organu uprave koji redovno primaju plate, a ne dolaze na posao, ili ono o

tome da ste otkrili veliku opštinsku imovinu koja nije nikad uknjižena. Ništa od navedenog ne sporimo, ali mislimo da budvanska javnost zaslužuje da sazna možda poneko ime tako zaposlenih radnika ili barem desetak stanova koji su sada poslije Vašeg angažovanja uknjiženi na Opštinu Budva”, kažu u DF-u. U ovom političkom savezu ističu da više ne treba čekati da se prezentiraju podaci o pregovorima sa WTE o razrješenju i završetku projekta prerade otpadnih voda. “O svim tim pregovorima, pa i onim koje ste vodili vi i predsjednik (Dragan) Krapović neophodno je bilo bar jednom informacijom izvjestiti Skupštinu, a i time cijelu javnost. Ovako sva naknadna saopštenja i kasnija pamet liče na pokušaj ubiranja jeftinih političkih poena. I za to će biti vremena, a mi smo sada zajedno izvršna vlast i imamo radne obaveze i odgovornosti prema građanima koji su nas birali. Nije isto biti opozicija i vršiti vlast”, kažu u Frontu. M.P.

Poslanici u Skupštini Crne Gore ni juče nijesu izabrali četiri člana Sudskog savjeta, koji su ugledni pravnici, jer nije bilo potrebne tropetinske većine. Za izbor četiri člana Sudskog savjeta kandidovani su Ljubinka Popović-Kustudić, Vesna Ratković, Veselin Racković i Rifat Hadrović, a njihovu kandidaturu predložio Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu. Podsjećamo, ovi kandidati nijesu dobili potrebnu podršku ni na skupštinskom zasijedanju koje održano 20. juna. Iz opozicije su juče istakli da neće podržati izbor članova Sudskog savjeta, jer, kako navode, nije bilo dijaloga, kao i da je to pitanje trebalo da riješe u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo. “Smatramo da nema svrhe da se izaberu novi članovi, treba riješiti ovo pitanje, kako i na koji način savršeno je jasno -

Iz opozIcIje su juče IstaklI da neće podržatI Izbor članova sudskog savjeta, jer, kako navode, nIje bIlo dIjaloga, kao I da je to pItanje trebalo da rIješe u okvIru odbora za Izborno zakonodavstvo. kroz dijalog i prije održavanja parlamentarnih izbora, ako se to ne riješi nećemo u Crnoj Gori napraviti ni jedan korak naprijed”, kazao je poslanik DFa Predrag Bulatović. Sličnog stava bio je i Aleksandar Damjanović iz klub nezavisnih poslanika. “Ne možemo podržati ovakav izbor, jer nije bilo dijaloga. Očekujem da ga bude ako bude pameti kod svih nas, već u septembru, jer će se otvoriti teška pitanja”, kazao je Da-

mjanović. Za razliku od njih, poslanik DPS-a Željko Aprcović podsjetio je kolege na raniji dogovor. “Zajednični smo se složili da četiri člana iz reda uglednih pravnika bira parlament dvotrećinskom većinom, kako bismo dobili veći kvantum”, istakao je poslanik DPS-a Željko Aprcović. Popović-Kustudić je advokatica, Ratković i Racković su donedavno bili članovi Tužilačkog savjeta, dok je Hadrović bio rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Odbor je glasovima vladajuće većine predložio njih četvoro od sedam kandidata za članove tog tijela. Jedan od kandidata, dugogodišnji sudija, Sreten Ivanović na početku sjednice je povukao kandidaturu upravo zbog toga što ne očekuje da će bilo koji od kandidata dobiti potrebnu dvotrećinsku ili tropetinsku većinu. N.P.

tatjana stanovčić, nova predsjednica oo dps-a

DPS je zaslužio da bude na vlasti u Kotoru Planovi DPS-a su ambiciozni, a uslijediće određene organizacione promjene koje će unaprijediti rad Opštinskog odbora DPS Kotor i kompletnih partijskih organa, kazala je za Skala radio Tatjana Stanovčić, nova predsjednica OO DPS-a. Na pitanje koji su prioriteti i našto će posebno obratiti pažnju kada je u pitanju kotorski DPS, Stanovčićeva je odgovorila da su obaveze i odgovornost velike.

“Njegovaćemo toleranciju prema različitim idejama, ali i razvijati orgovornost članova na svim nivoima u partiji. Kotorski DPS će krajem avgusta krenuti aktivno, od čestih sastanaka na terenu po Mjesnim odborima kako bi se konkretno čuli problemi iz naroda i uvelo u procedure i evidencija”, kazala je Stanovčić. Ono što se sigurno očekuje i sigurno neće izostati je velika energija i entuzijazam kojim

smo svi skupa krenuli. “Nakon dvije i po godine povratili smo vlast u Kotoru. Sada se očekuje da u narednom periodu lokalna samouprava, predvođena DPS-om, a u saradnji sa koalicionim partnerima, uradi sve da građani Kotora konačno osjete boljitak i prosperitet. Nije lako. Mnogo je zapušteno bilo, a uvidom u skupštinske materijale je očigledno koliko je nagomilanih, neriješenih problema. Za sve loše u Kotoru

u jednom momentu za neke je DPS bio kriv. Naravno da to nije tako, ali nas to ne opterećuje sad, jer imamo svoj cilj da se koliko je moguće propušteno stigne”, kazala je predsjednica kotorskog DPS-a. Prema njenim riječima, svaki nerad ili nedovoljna pažnja prema onome što je važno našim sugrađanima biće kažnjena. “Rad se mora nagraditi u svakom slučaju, kao i nerad kazniti”, kategorična je ona. R.P.

Stanovčić

uSD: gbP: jPy: CHF: Rub: RSD: HRK:

1.11510 0.91623 121.040 1.10410 70.8041 117.752 7.38230

732

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

au = 1,431.48

monTEnEgRo bERza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

aG=16.43

Naziv TECG EPCG JGPK ABSO EURF

Najveći promet CijENa 1,5000 3,8814 12,0232 0,3300 0,0059

KoličiNa 5.664 1.545 250 6.467 140.784

miliona eUra neto dobiti ostvarila je erste grUpa U prvoj polovini godine, zahvaljUjUći najboljem operativnom rezUltatU U prethodnih pet godina, saopštili sU njeni predstavnici

obim u € 8.496,0000 5.996,6900 3.005,8000 2.134,1100 830,7000

PRomjENa 0,00% 3,49% -1,45% -2,94% 18,00%

Uvećana ulaganja u manje razvijena područja i opštine

EKOLOŠKA ObnOvA TERMOELEKTRAnE

Očekuju interesOvanje svjetskih kOmpanija

Nakon sto smo raspisali postupak javne nabavke za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, čija se investicija procjenjuje na 45 miliona eura, očekujemo interesovanje velikog broja renomiranih svjetskih kompanija sa iskustvom u realizaciji tog projekta, kazao je izvršni rukovodilac Funkcionalne cjeline proizvodnja u Elektroprivredi (EPCG) Luka Jovanović. Ukoliko se tenderski postupak, kako je istakao, bude odvijao planiranom dinamikom, potpisivanje ugovora očekuje se do kraja ove, dok bi izvođenje radova trebalo da bude završeno do 2021. godine. “Ekološkom rekonstrukcijom svodimo sve emisije i produkte sagorijevanja uglja i hemijskih procesa koji se odvijaja prilikom proizvodnje struje na granice ispod dozvoljenih”, rekao je Jovanović dodajući da je plan da godišnji zastoji u radu Termoelektrane ne prelaze dva do tri mjeseca. To će se, kako je istakao u

intervjuu listu “Elektroprivreda”, postići organizacijom posla na gradilištu. “Većina radova će se obavljati nesmetano u toku proizvodnog rada. Ovakva dužina zastoja ne bi trebala da napravi velike poremećaje u potrebama za balansiranje sa količinama električne energije. U slučaju izražene potrebe za nepredviđenim dužim zastojima naš Sektor za upravljanje energijom će dobiti pravovremenu informaciju sa ciljem da može na vrijeme, na tržištu, obezbijediti eventualne manjkove energije”, naglasio je Jovanović. EPCG će uložiti i 20 miliona u nastavak korišćenja i faznu rekultivaciju deponije Maljevac. “Za potrebe tog projekta prošle godine utrošeno je skoro devet miliona eura. U ovoj godini će početi radovi na rekultivaciji kasete II na deponiji Maljevac koji će se finansirati iz kredita Svjetske banke u iznosu od četiri miliona”, ukazao je Jovanović. D.J.

Procijenjena investicija 45 miliona

Postavljene naplatne rampe

PRvIH POLA SATA bESPLATnO

Delta siti oD Danas naplaćuje parking Tržni centar Delta siti počinje danas naplatu parkinga, po cijeni od 40 centi po započetom satu. Prvih pola sata, kako su pisale Dnevne novine, biće besplatno, dok će zaposleni šoping mola parking mjesto mjesečno plaćati 30 eura. “Cijene za zaposlene i za posjetioce su formirane na osnovu operativnih troškova. Korekcije su moguće, ali to ćemo razmatrati u kasnijoj fazi kada budemo vidjeli kako cijeli sistem funkcioniše u praksi”, rekli su ranije našem listu u Delti. Na svim predulazima i izlazima postavljene su sa-

monaplatne stanice, zaštitni stubići i ivičnjaci kao i ostrva sa naplatnim rampama. “To će osigurati lakše funkcionisanje i kretanje vozila kroz parking prostor. Odluku razmatramo godinama unazad, jer su problemi u vezi sa parkiranjem registrovani i ranije. Presudila je činjenica da se grad širi u svim pravcima, a parcele oko našeg objekta su jedne od najjatraktivnijih za stanovanje čemu svjedoči izgradnja nekoliko rezidencijalnih kompleksa”, ukazali su u Delti tvrdeći da njihova odluka nije motivisana profitom. D.J.

Vlada u posljednjih deset godina povećava ulaganja u manje razvijena područja i opštine i ona su sada pretežni dio kapitalnog budžeta, ocijenjeno je na sastanku vicepremijera Rafeta Husovića i američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke. Dokaz za to su, kako je istaknuto, izgradnja auto-puta i četiri ski-centra, uz realizaciju većeg broja takođe krupnih projekata u oblasti socijalne, zdravstvene i društvene infrastrukture. “Potrebno je obezbijediti dodatnu podršku biznisu, posebno malim i srednjim preduzećima na sjeveru”, saopšteno je nakon sastanka. Na sastanku je bilo riječi i o aktuelnim političkim prilikama, kao i prioritetima u oblasti ekonomije i regionalnog razvoja. R.E.

dObRI POSLOvnI REzuLTATI zA PRvIH ŠEST MjESEcI OvE gOdInE

plantaže u prvoj polovini godine priho Kompanija Plantaže je u prvoj polovini godine ostvarila 9,7 miliona eura prihoda, što je četiri odsto više nego u prethodnoj godini, saopšteno je iz preduzeća. Prema rezultatima poslovanja, prihodi od prodaje proizvoda i usluga na domaćem tržištu veći su pet odsto. “Prodajom flaširanih proizvoda, odnosno vina i rakija na domaćem tržištu ostvaren je prihod od 4,5 miliona eura, što je tri odsto više u odnosu na prethodnu. To je na nivou

ovogodišnjeg plana”, kazali su predstavnici kompanije. Ukupni troškovi Plantaža su, kako su dodali, u prvih šest mjeseci iznosili 15,2 miproDajom flaširaliona, što je nih proizvoDa, oDuslovljenosno vina i rakija no povećanim inputina Domaćem tržištu ma sa tržišta ostvaren je prihoD oD i teškom po4,5 miliona eura ljoprivrednom godinom. “Ekstremno velika

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Naziv EURF EPCG ULRI TECG PLAP

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

0,0059 3,8814 3,8500 1,5000 0,1200

140.784 1.545 115 5.664 1.750

830,7000 5.996,6900 442,7500 8.496,0000 210,0000

PromjeNa 18,00 3,49 0,00 0,00 0,00

Naziv PUTE ABSO JGPK ULRI TECG

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,5000 0,3300 12,0232 3,8500 1,5000

KoličiNa 1.391 6.467 250 115 5.664

obim u € 695,5000 2.134,1100 3.005,8000 442,7500 8.496,0000

PromjeNa -14,09 -2,94 -1,45 0,00 0,00

SIMOVIĆ U DANILOVGRADU

PoljoPrivrednici realizovali 28,6 miliona eura investicija

kupno 274 poljoprivredna proizvođača i preduzetnika ove godine su realizovala ili realizuju investicije vrijedne 28,6 miliona eura, saopšteno je iz ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Realizacija je, kako je istaknuto na jučerašnjoj konferenciji za novinare u danilovgradskoj Vinariji Velimirović, moguća uz bespovratnu podršku EU i Vlade vrijednu 13,6 miliona. “Cilj je da se na terenu pokaže da evropske integracije donose brojne, vidljive i konkretne benefite za građane sa jasnom porukom da svaki novi iskorak ka EU znači više podrške iz EU fondova, usvajanje viših standarda, veću konkurentnost ekonomije i brigu o životnoj sredini, kao i viši kvalitet života građana”, poručio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

Riječ je, kako su objasnili u Simovićevom resoru, o investicijama u okviru IPARD like 2 projekta i dva javna poziva u okviru velikog IPARD-a. “U okviru IPARD like 2 programa od početka godine rea-

Simović na konferenciji za novinare lizovana su 33 projekta ukupne vrijednosti investicija 3,2 miliona i bespovratnom podrškom od 1,3 milion. Bili smo u prilici da obiđemo i uvjerimo se u kvalitet i obim investicija, koje su za rezultat imale nove pogo-

Ubrzati ugovaranje podrške

Šef Sektora za saradnju u Delagaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic rekao je da je zadovoljan što je imao priliku da posjeti korisnike IPARD podrške. “Impresivan broj aplikacija poljoprivrednika na dva javna poziva pokazuje da su crnogor-

skoj poljoprivredi potrebne investicije. Veliko interesovanje znači da je potrebno više vremena za evaluaciju i odobravanje projekata. Ohrabrio bih institucije da ulože sve napore da ubrzavaju procese ugovaranja podrške”, kazao je Špic.

ne za preradu mlijeka, mesa, ribe, voća i povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja i nove vinarije”, naveo je Simović. On je ukazao i da su u okviru velikog IPARD-a značajne aktivnosti i investicije realizovane kroz pozive za podršku preradi i primarnoj proizvodnji. “Za podršku preradi potpisano je 20 ugovora, a u punom zamahu su i investicije od 11,9 miliona i sa očekivanom bespovratnom podrškom od 4,9 miliona. Realizacijom tih investicija će biti osigurano 766 postojećih radnih mjesta, otvoriće se oko 80 novih i obezbijediti plasman za oko 7.000 kooperanata. Na tih 20 investicionih

adresa širom Crne Gore, podržana je izgradnja i rekonstrukcija objekata i nabavka opreme za sektore prerade mesa, mlijeka, vinarstva i prerade voća i povrća”, naveo je Simović dodajući da će ta ulaganja povećati kapacitete prerađivačke industrije za preradu novih 15 miliona litara mlijeka, proizvodnju novih pet miliona kilograma mesnih prerađevina uz dvije nove klanice, 700.000 kilograma pršuta i 150.000 litara vina. “Procedure nabavke koje sprovode investitori su u toku, a prvi zahtjevi za isplatu podrške očekuju se u septembru”, najavio je ministar. D.J.

pOSLANIcI GLASALI O pOteNcIjALNOM zADUŽIVANjU U 2019.

odovale 9,7 miliona eura Usvojen rebalans ovogodišnjeg budžeta količina padavina i grad, uslovili su rast troškova zaštitnih sredstava za vinograde, breskvu i nektarinu na Ćemovskom polju. Troškovi su porasli i zbog problema u obezbjeđivanju kvalifikovane radne snage. Kada se proizvodni ciklusi u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji završe, krajem trećeg kvartala, slijedi faza stabilizacije bilansa i ulazi se u zonu ostvarivanja pozitivnih finansijskih rezultata, dobiti odnosno profita”, zaključili su u Plantažama. R.E.

Skupština je juče usvojila izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, kao i odluku o potencijalnom zaduživanju do 500 miliona eura. Ministar finansija Darko Radunović saopštio je tokom rasprave da rebalans i eventualno zaduživanje nije vanredna okolnost niti ekskluziva koja pripada samo Crnoj Gori, te da je namjera stvaranje pretpostavki za uštedu. “Nije novo zaduživanje. Obaveze koje dospiju u slje-

500 miliona eura bi iznosilo potencijalno zaduženje crne gore

dećoj godini ne mogu se servisirati iz akumulacije, već se moraju odložiti. Zašto to radimo u ovom trenutku? Zato što su na međunarodnom tržištu povoljni uslovi, a sma-

tramo da ćemo uspjeti da realizujemo, jer imamo relativno dobar bonitet u smislu da nam se budžet puni u planiranim kategorijama, u projektovanim vrijednostima i želimo to da iskoristimo”, saopštio je Radunović u Skupštini. Parlament je usvojio i zakone o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, poreskim savjetnicima i izmjename zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike. D.J.

TURIZAM

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

ISPUNJENI VISOKI STANDARDI

PRELIMINARNI REZULTATI DO KRAJA JUNA

Majestic postao eko hotel

Budvanski hotel Majestic novi je nosilac zelenog pečata - ekološkog znaka Evropske unije. Sada u našoj zemlji posluje 25 smještajnih objekata koji nose ovaj prestižni međunarodni sertifikat za održivo poslovanje u turizmu. „Eko-sertifikat je potvrda da hotel štedi energiju i vodu, da se u objektu racionalno koriste energenti, sredstva za rad i da se njihova provjera vrši po tačno utvrđenim procedurama. Širenje ekološke svijesti među osobljem i gostima hotela cilj je kojem teže svi zeleni hoteli“, ističu iz Kancelarije Programa za razvoj

POMOĆ NA PLAŽAMA UVIJEK DOSTUPNA

Licencirano 620 spasilaca

Spremni da priteknu u pomoć

Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta, određeno je da svako od njih mora imati organizovanu spasilačku službu. Konkretno, tokom jula i avgusta ova služba mora imati najmanje jednog licenciranog spasioca na svakih 50 dužnih metara obale, odnosno jednog na 100 metara ostalih mjeseci kada je kupalište u funkciji. K.J.

U prvih pola godine u crnogorskim hotelima i sličnim smještajnim kapacitetima boravilo je više od pola miliona ili 23,6 odsto više turista, koji su ostvarili milion i po noćenja ili 12,5 odsto preko rezultata iz istog perioda 2018. Novi preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata pokazuju uspješnost sezone kada je u pitanju takozvani kolektivni smještaj u koji spadaju sve vrste hotela, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja i hosteli, bez obzira na loše vrijeme tokom maja i juna. Ukupan broj gostiju bio je 502.744, od kojih 446.548 stranih i 56.196 doFoto: TO Budva

Eko-oznaka za Mažestik

Na plažama duž crnogorske obale Jadranskog mora ove godine je licencu steklo ili obnovilo 620 spasilaca. Crveni krst Crne Gore svake godine u više navrata obučava potencijalne kandidate za ovo izuzetno odgovorno zanimanje. Tako su u 2019. obučena 142 nova spasioca, dok je 478 postojećih uspješno prošlo provjere i ovjerilo licence.

U HOTELIMA VEĆ BORAVILO POLA MILIONA TURISTA

Ujedinjenih nacija (UNDP) koji pomaže u postupcima sertifikacije. Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma obezbjeđuju finansijska sredstva za uvođenje ekoloških sertifikata „TravelLife“ i „EU Ecolabel“, uz partnerstvo UNDP kroz projekat Razvoj niskokarbonskog turizma. Svi vlasnici smještajnih kapaciteta zainteresovani za ovaj vid međunarodne eko-sertifikacije, mogu da se prijave putem internet stranica MORT-a (www.mrt.gov. me) i NTO CG (www.montenegro.travel). K.J.

maćih. Broj noćenja dostigao je 1.523.475, i od tog iznosa 197.620 ostvarili su gosti iz naše zemlje, a stranci 1.325.855. Konkretno, to ukazuje da će broj onih koji su odabrali ovaj vid smještaja tokom boravka u Crnoj Gori već dostigli polovinu rekordnog rezultata iz 2018. godine. Naime, na kraju prošlogodišnjeg juna ukupan broj onih koji su odlučili da borave u našoj zemlji bio je 406.786 koji su imali 1.354.082 noćenja. Ovakav odnos posjetilaca i broja dana koji su proveli u našoj zemlji ukazuje na nastavak još jednog trenda – sve kraćeg boravka, koji je od špica zimske

do početka ljetnje sezone iznosio 3,3 noćenja po osobi. No, to takođe znači da su produženi vikendi sve češći način putovanja kako u svijetu, tako i u našim krajevima.

■ NEPRIKOSNOVENA BUDVA

Budva nastavlja da potvrđuje svoj epitet „prijestonice turizma“. U tamošnjim hotelima u prvih šest mjeseci boravilo je 211.826 ili 42,13 odsto od ukupnog broja gostiju u Crnoj Gori. Kada su u pitanju noćenja, tu je odnos drugačiji: 720.841 noćenje čini 47,32 odsto svih rePrivlačna u svako doba godine

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Foto: Sergej Zabijako

A POTVRĐUJU TREND RASTA

TURIZAM

NOVI RIZORT U KUMBORU OTVORIO VRATA

Marina, rezidencije, plažni barovi i šarm Portonovog

AVG

1 KALENDAR DOGAĐAJA

■ Od 21h

Brojni bazeni u rizortu Sve više turista u Podgorici

U junu 11,4 odsto više gostiju Tokom juna u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori boravilo je 160.395 ili 11,4 odsto više turista u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Takođe je porastao broj noćenja - za 5,4 odsto, na 659.629, a od ukupnog broja 91,2 odsto su ostvarili strani, a 8,8 odsto domaći turisti. „U strukturi noćenja stranih turista, najviše su ostvarili turi-

gistrovanih. Ovakvim rezultatima ne može se primaći niti jedna opština na teritoriji naše zemlje. Po broju turista, na drugom mjestu je glavni grad. Iako izuzetno oskudnih hotelskih kapaciteta, Podgorica je ugostila 75.693 il 15,06 odsto posjetilaca, koji su ovdje proveli 128.617 ili 8,44 odsto registrovanih noći. S druge strane, na drugom mjestu po broju noćenja je Herceg Novi – 275.581 ili 18,09 odsto, koji su postignuti zahvaljujući dolasku 66.793 ili 13,29 odsto turista. Tivat je imao 33.897 gostiju i 77.046 turista, Bar njih 20.404 i 83.929 noćenja, a Ulcinj 20.015 gostiju i čak 85.369 noćenja. U glavnim turističkim centrima na sjeveru, Kolašinu i Žabljaku, od početka godine do kraja juna registrovano je 6,2

Ukupan broj gostiju bio je 502.744, od kojih 446.548 stranih i 56.196 domaćih. Broj noćenja dostigao je 1.523.475, i od tog iznosa 197.620 ostvarili su gosti iz naše zemlje, a stranci 1.325.855

sti iz Rusije - 18,7 odsto, Srbije 11,6, Velike Britanije 7,7, Francuske 7,3, Njemačke 6,2 i Poljske 5,7 odsto. Po vrstama turističkih mjesta, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima - 91,3 odsto, u Glavnom gradu 4,8, planinskim mjestima 2,2 i ostalim turističkim mjestima 1,7 odsto“, naveli su iz Monstata.

odsto ili 31.370 gostiju i 58.932 odnosno oko 3,9 odsto ukupnog broja noćenja.

■ NJEMCI, SRBI, KINEZI Od januara do juna među gostima iz inostranstva, prednjačili su Njemci sa 11,05 odsto ili 49.325 turista, slijedi 9,34 ili 41.717 posjetilaca iz Srbije, a na trećem mjestu su turisti iz Kine i Hong Konga – 6,97 odsto odnosno njih 31.132. Rusa je bilo 6,36 odsto ili 28.383, Francuza 5,72 odsto ili 25.561, Albanaca 5,37 ili 23.959, a Britanaca 4,27 odsto ili 19.069 gostiju. Kada su u pitanju noćenja najviše su ostvarili Rusi - 11,89 odsto ili 157.686. Slijede gosti iz Srbije sa 10,57 odsto ili 140.080, zatim iz Njemačke 9,74 odsto odnosno 129.076, pa iz Francuske sa 9,36 odsto ili 124.088 noćenja. Kinezi i Albanci i dalje spadaju u grupu turista koji kratko borave u našoj zemlji, sa 38.331 odnosno 37.615 registrovanih noćenja. Naredni podaci o broju turista i noćenja registrovanih u hotelima, rizortima i sličnim smještajnim objektima, a koji će obuhvatati i rezultate za jul, biće objavljeni 30. avgusta. Podaci o boravku gostiju u privatnim jedinicama, kao i cjelokupni zbirni podaci za sve vidove smještaja objavljuju se krajem februara za cijelu prethodnu godinu. K.J.

Treći luksuzni turistički rizort na crnogorskoj obali – Portonovi u Kumboru blizu Herceg Novog – danas je zvanično počeo da radi. Prva faza jednog od najprestižnijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope, na kome radi kompanija Azmont Investments, ima 214 rezidencije koje se prostiru na 26 hektara i obuhvata 1,8 kilometara obalnog područja. Slogan pod kojim ovaj rizort predstavljaju svijetu je „Portonovi Montenegro Essence“. Time žele da sugerišu na najljepše trenutke i mogućnosti koje Crna Gora kao zemlja nudi – kako one već poznate tako i one koje će tek biti otkrivene. Kako ističu, Portonovi će biti „sinonim za najviši nivo usluge i nenametljiv luksuz svjetski prepoznatih brendova“. Prvi u nizu je D-Marin Portonovi marina, u koju su već stigli prvi klijenti. Od naredne godine svoja vrata otvoriće i prvi One&Only hotel u Evropi, koji će imati Espace Chenot Health Wellness Spa centar. „Arhitektura naselja Portonovi inspirisana je autentičnim karakterom bokokotorskih sela i povezana sa morem i zalivom. Na ovom

magičnom mjestu ne postoje dva ista iskustva, niti dvije iste priče. U svako doba godine, u svakom dijelu dana, posjetioci će moći da otkriju nešto posebno: od kulinarskih specijaliteta, posebnih i neistraženih mjesta, do različitih ljudi i kultura sa svih krajeva svijeta“, ističu iz uprave rizorta. Ujedno sa rizortom, biće otvoren i plažni bar Portonovi Beach Club, sa specifičnim menijem i drugačijom ponudom pored mora. Tu su i drugi restorani, kafei i italijanska slastičara. Tokom godine, najavljeno je otvaranje novih mjesta i usluga, kako bi nastavili sa obogaćivanjem ponude u rizortu. „Kompanija Azmont Investments, kao glavni investitor, čvrsto vjeruje da Crnu Goru magičnom čine njeni ljudi, netaknuta priroda, duga tradicija i raznolika kultura koja čini da se posjetioci, stanovnici, putnici, ljubitelji prirode, umjetnici i kosmopolite osjećaju dobrodošlima. Posebno smo srećni što Portonovi i život u njemu započinju ove godine. Ujedno, nestrpljivo iščekujemo veliko otvaranje 2020“, zaključili su iz ove kompanije. K.J.

Jedna od plaža

ESPRESSIVO KONCERT: IVAN RUDIN Svečana sala „Ivan Crnojević“ Narodni muzej Crne Gore Cetinje

■ Od 21h GRAD TEATAR IZLOŽBA: MEDITERAN U DJELIMA CRNOGORSKIH SLIKARA II

Crkva Santa Marija Stari grad Budva

Žabljak Crnojevića Utvrđenje na Žabljaku Crnojevića podigli su za vojne potrebe zetski kneževi Vojislavljevići u 10. vijeku. U njoj je, pretpostavlja se, boravila vojska despota Stefana Nemanjića. Kako je u 15. vijeku postala prijestonica, tako su počele žestoke borke oko i za samu tvrđavu. Bila je to tada varoš od 300 kuća, nadomak ušću rijeke Morače u Skadarsko jezero, s razvijenom trgovinom, te važan privredni i trgovački centar. Ivan Crnojević koji je vladao između 1465. i 1490. godine, vodio je za nju bitke s Turcima sve do 1479. godine. Od tada je Žabljak skoro četiri puna vijeka bio pod turskom vlašću. Od tvrđave danas su ostali bedemi visoki do 15 i široki dva metra, sa šest kula. Žabljak je napušten, ali je njegovo podgrađe još živo.

hronika

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Katnić na Konferenciji SDt povoDom hapšenja oSumnjičenih

Novcem zarađeNim od prev poreza kupovali vozila i N

⌦ Elhana Hamzić

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je juče, na konferenciji SDT povodom hapšenja osumnjičenih za krivična djela iz oblasti privrednog kriminala, da su Bojan Petričević, jedan od vlasnika firmi “A Cop” i “PS gradnja”, i Saša Jokić, vlasnik firme preduzeća “Viner Co”, organizatori četrnaestočlane kriminalne grupe koja je oštetila državu za četiri miliona eura. Kako je istakao, sva pravna lica, koja su izdavala fiktivne fakture, radila su to za njihovu korist. U nastavku ove akcije preksinoć i juče rano ujutru uhapšene su još tri osobe Vladimir Mirković, Slavko Vujović i Predrag Mandić, osumnjičene za krivična djela iz oblasti privrednog kriminala. Specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović kazala je da se sumnja da je kriminalna organizacija, čiji su članovi prethodna dva dana uhapšeni, na teritoriji Crne Gore djelovala u periodu od 2011. do kraja 2018. Prema njenim riječima, u organizaciju je bio uključen veliki broj fizičkih i pravnih lica. Ona je juče, na pres konferenciji, saopštila da su osumnjičeni za utaju poreza i prevare na osnovu prikupljenih dokaza stekli protivpravnu imovinsku korist u iznosu od preko četiri miliona eura, na

14 članova ima kriminalna organizacija koja je oštetila državni budžet za četiri miliona eura

štetu države. Novac koji je stečen na taj način osumnjičeni su koristili za izgradnju nekretnina, kupovinu vozila, ličnu potrošnju. Postoje sumnje, kako je kazala, da je ta kriminalna organizacija stvorena na teritoriji Crne Gore i da je djelovala u periodu od 2011. do 2018. godine. Mitrović je kazala da su određena fizička lica, koja su označena kao organizatori kriminalne organizacije, imali plan da osnuju veliki broj pravnih lica, čija je primarna djelatnost izdavanje fiktivnih faktura za robu i usluge, koju ne bi pružili drugim pravnim licima.” “Pa su nakon prethodnog dogovora sa odgovornim licima u pravnim licima - uplatiocima izrađivali fiktivne fakture na iznose koje su prethodno dogovorili, kao i na robu i usluge kojim se ta pravna lica

Sa jučerašnje konferencije pretežno bave. Nakon izrade tih faktura od strane fiktivnih firmi iste su predavane uplatiocima radi knjiženja istih u svojim knjigovodstvima, nakon što bi prethodno izvršili uplatu po takvim fakturama, koja bi istog dana bila podignuta i vraćena uplatiocima na ruke uz zadržavanje provizije, čime su pravna lica-upla-

tioci vršili krivično djelo utaje poreza, a izrađivači faktura utaju poreza putem pomaganja”, kazala je ona. Osnovano se sumnja, kako je navela tužiteljka, da je ta kriminalna organizacija u proširenom sastavu djelovala i na našin što su pravna lica - osnovana u cilju izdavanja fiktivnih faktura sačinjavala i na dese-

tine faktura u velikim novčanim iznosima od po nekoliko stotina hiljada eura. “I predavala ih pravnim licima koja se bave građevinskom kao pretežnom, a po kojima nije izvršeno plaćanje niti je isporučena roba i usluge i takve fskture su kao neplaćene knjižene u knjigovođstvima navodnih naručilaca po nalo-

Katnić: Optužnica u aferi Koverta biće podnijeta kad se prikupe svi dokazi Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da će optužnica u slučaju “Koverta” biti podignuta kada se prikupe dokazi. “Podnijećemo optužnicu kada prikupimo dokaze, tu se još radi na prikupljanju dokaza”, odgovorio je Katnić na pitanje da li će optužnica u ovom slučaju biti podignuta jer danas ističe šest mjeseci od njenog objelodavanja. Katnić je naglasio da

rok nije šest mjeseci, te da će donijeti odluku kada se za to steknu uslovi. “Taj predmet će se naći na sudu ili će se donijeti odluka da se odbaci”, zaključio je on. Afera “Koverat” je pokrenuta nakon što je predsjednik Atlas grupe Duško Knežević, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica kome se na teret stavlja da je počinio više krivič-

nih djela, u januaru objavio video snimak na kome se vidi kako bivšem gradonačelniku Podgorice i funkcioneru Demokratske partije socijalista DPS Slavoljubu Stijepoviću, predaje kovertu sa 97.500 eura. Stijepovića SDT sumnjiči da je time počinio krivično djelo pranje novca putem pomaganja. On je o ovom slučaju dao izjaKatinić vu u SDT-u.

hronika

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

za Krivična Djela iz oblaSti privreDnog Kriminala potvrDio

vare i utaje NekretNiNe

Čađenović

Šaviva sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije

zima odgovornih lica u tim pravnim licima”, kazala je ona. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao je da istraga u Poreskoj upravi traje i da će trajati sve dok postoji osnovana sumnja da je neko počinio krivično djelo. On tvrdi da je Tužilaštvo nepokolebljivo po pitanju pravde, uz napomenu da će prema svakom pojedincu za kojeg se pokaže da je počinio krivično djelo biti primijenjen Krivični zakon. Četiri poreska inspektora koja su prekjuče privedena u akciji SDT, Nevenka Đurović, Slavojka Savić, Brano Magdalinić i Milijana Radonjić pušteni su kućama nakon saslušanja. Podsjetimo, inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja po nalogu SDT-a prekjuče su, u cik zore, uhapsili ukupno 14 lica među kojima i vlasnike nekoliko preduzeća preko kojih su osumnjičeni navodno prali novac. Lisice na ruke stavljene su vlasnicima firmi “A Cop” i “PS gradnja” Deajanu, Bojanu i Ivanu Petričeviću, vlasniku firme “Mićoni” Milošu Mlađenoviću,

privatnih firmi učestvovalo je u pranju novca i utaji poreza preduzeća “Viner Co” Saši Jokiću, Ivanu Vukoviću, kao i juče uhapšenima Vladimiru Mirkoviću, Slavku Vujoviću i Predragu Mandiću. Specijalno državno tužilaštvo izdalo je nalog za hapšenje Dejana Lakića, koji je u bjekstvu. Osim stvaranja kriminalne organizacije Đurovićevu, Magdalinića, Radonjićevu, Savićevu, trojicu Petričevića, Jokića, Lakića i Vukovića tužioci sumnjiče da su učinili i krivično djelo prevara u produženom trajanju.

Specijalni državni tužilac Saša Čađenović saopštio je juče da je proširena istraga za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Kako je kazao, osnovano se sumnja da je Aron Šaviv, državljanin Velike Britanije i Izraela, od jula do oktobra 2016. prihvatio članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je planirala nasilni ulazak u Skupštinu i likvidaciju službenika Uprave policije Crne Gore. “Sumnja se da je A.Š. prihvatio da postupa po naredbama organizatora i članova kriminalne organizacije i da preko firmi koje je osnovao u inostranstvu preuzima novac koji je namijenjen za realizaciju kriminalnog plana koji je uplaćen od strane za sada neidentifikovanih pripadnika kriminalne organizacije. Zatim je primljeni novav prosljeđivao drugim članovima kriminalne organizacije, sam vršio plaćanja u Crnoj Gori i inostranstvu, plaćao račune za sprovođenje političke kampanje. Takođe je sprovodio aktivnost u Crnoj Gori u cilju elektrosnke zaštite pripadnika kriminalne organizacije i fizičkog obezbjeđenja istih”, rekao je Čađenović. Tužilaštvo sumnja da je A.Š. u periodu od jula

do oktobra na ime konsultantskih troškova sa preduzeća na Kipru prenio 100.000 eura na svoju drugu firmu “S strategy and C”. “Na ime dividende na svoj račun u Izraelu je prebacio nešto više od 400.000 eura. Sa računa “DC” LTD vršio je i druga plaćanja prema preduzeću “P.C.” čiji je osnivač okrivljeni Džozef Asada. U periodu od avgusta do novembra za potrebe izrade reklama, ispitivanja tržišta, snimanja spotova i reklamiranja na Fejsbuku, platio je

Šaviv

350.000 eura preduzećima u Beogradu i Slovačkoj, te 46.000 eura firmi “A” doo iz Podgorice, a Fejsbuku u istom periodu 155.000 eura”, objasnio je Čađenović. Do sada prikupljeni dokazi, dodaje Čađenović, ukazuju da je A.S. u periodu njegovog angažovanja u političkoj kampanji za parlamentarne izbore u Crnoj Gori od jula do kraja avgusta 2016. godine od novca prenesenog sa firme čiji su zastupnici državljani Rusije, platio ukupno više od 1.150.000 eura.

hronika Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 € 38 x 65 mm 110 € 38 x 34 mm 55 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac _Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, ul.Rimski trg br.46, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluga održavanja SIZEP-a i geoprostornih podataka za potrebe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 27.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 03/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.07.2019.godine. Lice za davanje informacija Maja Vukašević, telefon 020/482-369, e-mail maja.vukasevic@mpr.gov.me.

Na osnovu člana 40 i 43 Zakona o privrednim društvima (Sl. list RCG br. 06/02; Sl.list CG br.17/07, 80/08,40/10 i 36/11), člana 26 i 32 Statuta HTP „Atlas Hotels Group“ AD Bar i Odluke Odbora direktora br.019-07/II sj.T3, saziva se

XI VANREDNA SKUPŠTINA AKCIONARA HTP „ATLAS HOTELS GROUP“ AD BAR Skupština akcionara održaće se 02.09.2019.godine u hotelu “Princess“ u Baru, Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 11.00 časova, sa sljedećim

D n e v n i m r e d o m: 1. Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od Centralnog klirinškog depozitarnog društva i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; 2. Donošenje Odluke o stavljanju van snage odluka sa IX redovne Skupstine akcionara HTP Atlas Hotels Group AD Bar od 17.06.2019.godine (pod t.10, 11 i 12 dnevnog reda); 3.Donošenje Odluke o promjeni sjedišta Društva; 4.Donošenje Odluke o promjeni naziva Društva; 5.Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Društva; 6.Donošenje Odluke o utvrđivanju naknade članovima Odbora direktora. Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili su zastupani putem punomoćnika pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija. Materijali po navedenim tačkama dnevnog reda staviće se na uvid akcionarima u sjedištu Društva, na adresi hotel Princess, Jovana Tomaševića 21 Bar, svakog radnog dana od 09-13 časova, 20 dana prije održavanja Skupštine. Prijavljivanje akcionara vršiće se na dan održavanja sjednice, od 10.30 do 11.00 časova. Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a punomoćnika akcionara na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave punomoćnika. Dodatne informacije: kontakt tel. + 382 30 311 177. Predsjednik Odbora direktora Vanja Mugoša, s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.42/11, 57/14 i 42/17) naručilac DOO „Komunalno“ Tivat, Luke Tomanovića br.7 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka auto guma F-co Naručilac za potrebe DOO „Komunalno“ Tivat, , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-7/165 objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 31.07.2019.godine. Lice za davanje informacija je Božidar Brinić , tel. + 382 67 338 602.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija, Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br.2, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ministarstvo finansija pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga održavanja SAP licenci, CPV 72222300-0 Usluge vezane za informacione tehnologije, procijenjene vrijednosti 185.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 12-11890 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 31.07.2019. godine. Lice za davanje informacija: Ljeposava Pavlović, tel: 063 202 517, e-mail: ljeposava.pavlovic@mif.gov.me.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Ministarstvo finansija pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga održavanja integrisanog informacionog sistema Državnog trezora - SAP, CPV 72222300-0 Usluge vezane za informacione tehnologije, procijenjene vrijednosti 80.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 12-11889 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 31.07.2019. godine. Lice za davanje informacija: Ljeposava Pavlović, tel: 063 202 517, e-mail: ljeposava.pavlovic@mif.gov.me.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Podgoričanin Pokušao da Pobjegne Policiji

Braković odbacio pištolj, pa brzo sustignut i uhapšen

Podgoričanin Nebojša Braković (29), koji važi za bezbjednosno interesantno lice, uhapšen je prilikom policijske kontrole, sapšteno je iz Uprave policije. Mladić je tom prilikom pokušao da pobjegne, odbacivši pištolj koji je ilegalno posjedovao, ali su ga policijski službenici spriječili u toj namjeri i on je odmah uhvaćen. Sa njim u društvu bio je, bratanić jednog od lidera Df-a Andrije Mandića Danilo Mandić (29),koji se takođe vodi kao bezbjednosno interesantno lice. “Pretragom terena pronađen je i izuzet pištolj CZ M-70, obrušenog serijskog broja, sa šest metaka koji je N.B., kako se sumnja, prilikom pokušaja bjekstva odbacio. Osumnjičeni N.B. je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a zatim sudiji za

891

komad oružja oduzeli su službenici uP, od 1. jula 2018. do 1. jula 2019. godine

istragu koji je za njega donio rješenje o pritvoru po kojom je N.B. potom sproveden u ZIKS”, dodaje se u saopštenju. Službenici Uprave poli-

Oduzeti pištolj

cije su u posljednjih godinu dana, od 1. jula 2018. do 1. jula 2019. godine, pronašli i oduzeli 891 komad oružja od čega 485 komada vatrenog oružja. E.H.

cediS Podnio krivične Prijave Protiv nn lica

Sedma krađa od početka jula, nestalo transformatorsko ulje

Nepoznata lica ukrala su transformatorsko ulje iz trafostanica “Praćevac”, “Lubnice 1” i “Bastahe”, saopštio je Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS). Iz CEDIS-a podsjećaju da ta kompanija sedmi put od početka jula i osamdeseti od avgusta 2015. godine, trpe posljedice krađe elemenata sa distributivne mreže

na području Berana i okolnih opština. “Nepoznata lica iskoristila su beznaponsko stanje na dalekovodu 10 kV ‘Dolac’, uzrokovano kvarom usljed nevremena 26. jula (petak) i otuđila transformatorsko ulje iz trafostanica ‘Praćevac’, ‘Lubnice 1’ i ‘Bastahe’”, saopštio je CEDIS. Nakon stabilizacije vre-

menskih prilika ekipe su obišle dalekovod, dolile nedostajućih 350 litara ulja, nakon čega su trafo-stanice puštene u pogon. “Ovog puta nije bilo značajnijih oštećenja na trafostanicama, jer su ekipe obilaskom otkrile krađu i objekti su uključeni tek nakon dolivanja nedostajuće količine trafo-ulja, u suprotnom, došlo bi do pregorijevanja transformatora”, pojasnio je CEDIS. U kompaniji su zabrinuti što kontinuirano havarisanje objekata na području Berana, Rožaja, Andrijevice, Plava, Petnjice i Gusinja ne rezultira otkrivanjem i sankcionisanjem počinilaca. CEDIS je i ove slučajeve prijavio policiji i podnešene su krivične prijave protiv NN lica. E.H.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

hronika

Ministar nuhodžić i aMbasador orav obišli Graničnu policiju u baru

Kopnenu i morsku granicu kontrolišu po najvišim standardima EU i NATO-a Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić i šef Delegacije Evropske unije u našoj zemlji ambasador Aivo Orav obišli su juče granični prelaz u luci Bar i Komandnooperativni centar Regionalnog centra Granične policije „Jug“ koji od nedavno posjeduje savremenu tehniku za elektronsko osmatranje vrijednu 3,4 miliona eura, nabavljenu donacijom EU. “Povod za naš obilazak je bio da se upoznamo sa opremom i tehnikom koju koristi Granična policija za elektronsko osmatranje državne granice. Uvjerili smo se da je tehnologija koja je ugrađena i koju koristi ovaj granični centar najsavremenija i da omogućava potpuni nadzor i detekciju svih podataka na kopnenoj granici. Ugradnjom televizijskih i termovizijskih kamera uz radare na Crnom vrhu i Obostniku, koji su u skladu sa NATO standardima, obezbjeđuje se puni nadzor i detekcija i plave granice“, rekao je Nuhodžić po obilasku Centra. Ambasador Orav je izra-

zio zadovoljstvo posjetom Baru i radom opreme sistema nadzora granice nabavljene donacijom EU. “Vjerujem da ova donacija ove opreme jačamo kapacitete Granične policije da efikasnije otkriva i da se bori protiv prekograničnog kriminala. EU je najveći donator u Crnoj Gori. Današnja donacija od preko tri miliona je samo mali dio velikog paketa podrške EU u ukupnom iznosu od 20 miliona eura. Evropska unija ne daje samo novac za nabavku opreme i jačanje kapaciteta već pomažemo i Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije u obuci kako bi na bolji način mogli da se bore protiv kriminala, posebno protiv prekograničnog kriminala“, rekao je Orav. Dodao je da je oprema koju smo vidjeli danas rezultat implementacije preporuka Evropske komisije i zahvalio je Ministarstvu unutrašnjih poslova na tome što je prihvatilo sve preporuke EK. Nuhodžić je, govoreći o preporukama Evropske komisije, rekao da je sistem

nadzora i kontrole državne granice sada u potpunosti usklađen sa evropskim standardima te da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije rade u kontinuitetu na ispunjavanju preporuka Evropske komisije kada je u pitanju granična bezbjednost, a da MUP radi i na razvoju integrisanog upravljanja granicom u skladu sa Šengenskim akcionim planom i šengenskim standardima. „Bezbjednost jedne zemlje započinje na njenoj granici. Zato mi u kontinuitetu ulažemo u sredstva i opremu za bezbjednost granice, u kontinuitetu ulažemo sredstva i radimo na edukaciji naše Granične policije da bi naša granica bila bezbjednija, a da bi naši građani i oni koji dolaze kod nas da provedu godišnji odmor bili sigurniji“, zaključio je Nuhodžić. U obilasku graničnog prelaza i regionalnog Komandno-operativnog centra prisustvovao je i pomoćnik direktora Uprave policije sektor Granične policije Vesko Damjanović. E.H.

tužilački savjet donio odluku

Raspisan konkuRs za izboR VRhoVnog dRžaVnog tužioca Tužilački savjet je donio odluku o raspisivanju oglasa za izbor Vrhovnog državnog tužioca, s obzirom da aktuelnom VDT-u Ivici Stankoviću petogodišnji mandat ističe početkom oktobra. Za njegov izbor u parlamentu je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina. Za Vrhovnog državnog tužioca može se prijaviti osoba koja ispunjava opšte uslove za izbor državnog tužioca, ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima i odlikuje se profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima. Rok

uručeni sertifikati u zatvoru u spužu

Pet zatvorenika prošlo obuku za rasadničare za prijavljivanje je 15 dana od dana objavljivanja oglasa u jednom od štampanih medija i Službenom listu Crne Gore. Aktuelni VDT Ivica Stanković izabran je 7. okto-

bra 2014. godine u drugom krugu sa tri petine glasova. Prethodno je bio sudija Vrhovnog suda Crne Gore. Ista osoba može biti birana za Vrhovnog državnog tužioca najviše dva puta.

Pomoćnik direktora Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kemal Zoronjić juče je sa predstavnikom HELP-a Klausom Mockom i predstavnikom ZOPT-a Slavenom Ćipranićem uručio sertifikate o završenoj obuciprogramu obrazovanja za zanimanje rasadničar za pet zatvrenika.

Kako je saopšteno iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, ovo je samo jedna u nizu aktivnosti koje sprovode u saradnji sa NVO HELP. Uprava za izvršenje krivičnih sankcija izražava zadovoljstvo nastavkom saradnjom sa njemačkom nevladinom organizacijom Help. N.P.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

STOPIRAN ZAKON O ISTOPOLNIM BRAKOVIMA: ALBANCI, BOŠNJACI I HGI

SDP I MANJINE “PRESU ⌦ Jelena Vađon Đurišić

akon o životnom partnerstvu osoba istog pola, jedan od onih na čijem donošenju posebno insistira Evropska unija, nije dobio potrebno većinu u Skupštini iako ga je predložila Vlada. LGBT organizacije odmah su poručile da je time poražena demokratija u Crnoj Gori.

Skupština Crne Gore nije juče usvojila Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola, iako ga je predložila Vlada. Za usvajanje zakona bila je potrebna većina od 81 poslanika koliko ih ima u ovom sazivu parlamenta. Za usvajanje je glasalo 38 poslanika DPS-a, SD-a i Liberalne partije, dok su protiv glasali poslanici manjinskih stranaka Ervin Ibrahimović (BS), Nedžad Drešević (BS), Adrijan Vuksanović (HGI) i Genci Nimanbegu (Forca).

■ NVO: PORAŽEN DEMOKRATSKI PROCES

Crnogorske nevladine organizacije ocijenile su da su neusvajanjem Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola poraženi demokratski proces u Crnoj Gori i evropski put. “Neuspjelim usvajanjem ovog zakona, Skupština je poslala jasnu poruku da predstavnici zakonodavne vlasti samo nominalno ba-

štine evropske i evroatlantske vrijednosti, ali da to nije njihovo stvarno i suštinsko opredjeljenje”, saopštili su iz nevladinih organizacija LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar. Bojana Jokić iz LGBT Forum Progres kazala je da se osjeća poraženo, jer se nadala da će, kako je rekla, danas moći da izađe pred LGBTIQ zajednicu i podijeli radost što je taj zakon usvojen. “Ovakav ishod glasanja nije samo poraz za civilno društvo, već i za demokratiju i demokratski proces u Crnoj Gori. Očito je da Crna Gora nije spremna da stane u red razvijenih, demokratskih zemalja Evrope, te da radije bira put diskriminacije i predrasuda, koji vodi u mržnju i netoleranciju. Iz Skupštine je poslata jasna poruka da ne postoji volja i želja da suštinski postanemo dio evropske porodice naroda. Duboko smo razočarani, naše ljudsko dostojanstvo je obezvrijeđeno na najvišem institucionalnom nivou, obezvrijeđena je i naša zajednica”, istakla je Jokić i poručila da neće odustati. Jokić je zahvalila i svim poslanicima i poslanicama koji su podržali taj zakon i poslali jasnu poruku da LGBTIQ zajednica nije sama u svojoj borbi za jednakost.

■ TUŽAN DAN ZA

LGBTIQ ZAJEDNICU

“Nakon današnjeg glasanja u Skupštini, sasvim je jasna poruka koja je upućena

LGBTIQ zajednici i cijeloj javnosti, a to je da mi nismo jednaki građani ove zemlje niti ćemo to biti. Kao društvo nećemo moći da krenemo naprijed dok svi ne budemo suštinski jednaki u očima zakona. Istopolne zajednice, koje do danas nisu prepoznate, zadržaće isti status, jer nam je poručeno da smo manje vrijedni i nepoželjni u vlastitoj zemlji. Danas je zaista tužan dan za sve nas iz LGBTIQ zajednice, ali borba se nastavlja”, poručio je John M. Barac iz LGBTIQ Socijalni Centar. I iz organizacije Queer

Montenegro zahvalili su poslanicima koji su glasali za zakon. “Hvala i onima koji su lične i političke sitne interese stavili ispred osnovnih ljudskih prava građana i građanki Crne Gore i manipulisali našim osnovnim ljudskim pravima. Istorija će vas po tome pamtiti. Veliko hvala svima koji su bili protiv ovog zakona. Vaš otpor nas jača, vaša mržnja nas nikada neće pokolebati, usporiti ni zaustaviti. Pred vašom mržnjom nećemo nikada spustiti glavu. Idemo dalje. Zakon će bi-

LP: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA POGAZILA RIJEČ Socijaldemokratska partija ko zna koji put pogazila je svoju riječ, javno i nezvanično izrečenu, i izdala građane i ljudska prava, oborivši Zakon o partnerstvu lica istog pola, saopšteno je juče iz Liberalne partije. “Da sve bude još gore, SDP potcjenjuje zdravu pamet javnosti i građana, i odmah nakon sjednice na kojoj je zbog njihovog odsustva zakon i pao, daje izjavu u kojoj kažu da će glasati za zakon za koji se već glasalo sat vremena ranije i koji su oborili. Svojim saopštenjem dokazali su da kalkulišu ljudskim pravima i da ih je za evropske standarde briga koliko za lanjski snijeg”, ističu liberali. I Socijaldemokrate su mišljenja da zakon nije usvojen zbog,

kako su saopštili, licemjerstva onih iz opozicije koji već četiri mjeseca obmanjuju građanke i građane Crne Gore izmišljajući razloge da za isti ne glasaju. “Vrijeđa inteligenciju njihovo providno pravdanje da su bili spriječeni da podrže zakon jer su juče napustili zasijedanje. Svima je jasno da je njihovo jučerašnje napuštanje sjednice iscenirano upravo kako bi imali alibi za današnje neglasanje za zakon. Posebno je licemjeran njihov pokušaj da današnje ponašanje opravdaju time što drugi nijesu podržali zakon. Sjetiće se javnost da je glasanje već odlagano u pokušaju da se svima pruži prilika da na djelu pokažu svoj odnos prema poštovanju ljudskih prava i sloboda”, navodi se u saopštenju SD-a.

ti usvojen!”, poručili su iz te organizacije. Iz Akcije za ljudska prava takođe su izrazili juče žaljenje zbog neusvajanja ovog zakona. “U Crnoj Gori, nažalost, još nije prepoznato da svi ljudi imaju pravo na dostojanstven život s osobom koju vole. Oni koji nisu glasali za ovaj zakon nemaju pravo da drugima uskrate prava koja sami uživaju. Takvo postupanje je sebično i šteti javnom interesu zaštite ljudskih prava. Posebno je poražavajuće i to što stranke nacionalnih manjina, čiji su predstavnici glasali protiv ovog zakona, nisu solidarne s drugim manjinama,

LGBT: PORAZ DEMOKRATIJE

RUDOVIĆ: IMAJU MOJ GLAS

Ovakav ishod glasanja nije samo poraz za civilno društvo, već i za demokratiju i demokratski proces u Crnoj Gori. Očito je da Crna Gora nije spremna da stane u red razvijenih, demokratskih zemalja Evrope, te da radije bira put diskriminacije i predrasuda, koji vodi u mržnju i netoleranciju. Iz Skupštine je poslata jasna poruka da ne postoji volja i želja da suštinski postanemo dio evropske porodice naroda.

Glasanju juče nije prisustvovao nezavisni poslanik Nedjeljko Rudović zbog, kako je kazao za DN, privatnih razloga. “Zbog privatnih obaveza nisam stigao da dođem na plenum, a bio sam i informisan da SDP nije u Skupštini. Bez njega ne postoji većina i moj glas, nažalost, ne bi pomogao”, kazao je on i istakao da je njegov glas za taj zakon, kad ponovo bude na dnevnom redu, siguran.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

DRUŠTVO

I U PARLAMENTU GLASALI PROTIV, SDP NIJE PRISUSTVOVAO PLENUMU

UDILI” GEJ BRAKOVIMA

što je senzibilitet koji manjine pokazuju u nekim drugim državama”, istakli su iz Akcije za ljudska prava.

■ DPS KRITIKUJE OPOZICIJU

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je juče na plenumu da je klub te partije nekoliko puta insistirao da se odgodi glasanje za taj zakon ne bi li se, kako je rekao, stekli uslovi i ne bi li razgovarali sa ljudima i urazumili ih da je to dobro za progres Crne Gore i za naše pregovaranje sa Evropskom komisijom, jer je ovo važan zakon iz seta naših evropskih obaveza.

“Demokratska partija socijalista žali što nije došlo do usvajanja Zakona o istopolnom partnerstvu. Ovaj zakon jedan je od temeljnih u oblasti ljudskih pravi i predstavlja važan korak naprijed u procesu usvajanja evropskih standarda i pregovorima sa Evropskom unijom. Naša partija još jednom je pokazala odgovornost i kapacitet za usvajanje zakonskih rješenja koje garantuju dalju afirmaciju ljudskih prava i sloboda. Nažalost, pokazalo se da je političko kalkulisanje kod pojedinih partija jače i od njihovih političkih programa čime su ko zna koji put demonstri-

rali ličnu i partijsku neprincipijelnost”, piše u saopštenju DPS-a. Iako je najavio da će glasati za taj zakon, glasanju ju-

če nije prisustvovao nezavisni poslanik Nedjeljko Rudović zbog, kako je kazao za DN, privatnih razloga. “Zbog privatnih obaveza nisam stigao da dođem na plenum, a bio sam i informisan da SDP nije u Skupštini. Bez njega ne postoji većina i moj glas, nažalost, ne bi pomogao”, kazao je Rudović i istakao da je njegov glas za taj zakon, kad ponovo bude na dnevnom redu, siguran. I nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović nije juče bio na plenumu kada se glasalo, jer kako je rekao za DN, ne želi da pomaže DPS u skupljanju većine. “Od kada sam se vratio u parlament ne učestvujem uopšte u glasanjima. Nije riječ o zakonu o istopolnim zajednicama nego o glasanju uopšte. Neka DPS sam skuplja većinu i neka glasaju”, poručio je Damjanović. Podsjetimo, predloženim zakonom istopolnim parovima u Crnoj Gori je omogućeno da uživaju ista prava kao heteroseksualni parovi, sa-

mo bez mogućnosti usvajanja djece. Zakonom je posebno normirano izdržavanje između partnera, starateljstvo, a detaljno su regulisani imovinski odnosi partnera. Partneri imaju pravo na međusobno nasljeđivanje, a regulisan je i poreski status partnera. Zajednica života podrazumijeva zajedničku i posebnu imovinu, raspolaganje tom imovinom, pravo na nasljeđivanje penzije i imovine partnera koji je preminuo. Partneri su u pogledu prava i obaveza, u sistemu zdravstvenog osiguranja i zaštite, izjednačeni sa pravima svih drugih osiguranika, a isto tako u pogledu prava iz socijalne i dječje zaštite. Predlogom zakona nije bilo omogućeno roditeljstvo, starateljstvo, hraniteljstvo i usvajanje djece. Izdržavanje djeteta moguće je jedino ukoliko drugi partner nije živ ili nema po zakonu živih srodnika koji bi mogli preuzeti izdržavanje.

SDP: SLJEDEĆI PUT SIGURNO GLASAMO Opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) pozvala je juče Vladu da u najkraćem roku ponovo predloži taj zakon, jer bi njeni poslanici glasali za njega da su juče bili u parlamentu. SDP je bojkotovao sjednicu parlamenta u znak protesta zbog prekjučerašnjeg kažnjavanja njenog poslanika zbog

iznesenih političkih stanova čime je, kako tvrde, prekršen poslovnik. “Pozivamo i vladajuću koaliciju da obuzda zloupotrebe i kršenja Poslovnika od strane potpredsjednika Nimanbegua”, dodaje se u reagovanju SDP-a. Iz te partije su poručili da podržavaju Zakon o istopolnim zajednicama i da će ga podr-

žati na prvoj sjednici na kojoj se nađe, kako bi i u toj oblasti Crna Gora usvojila standarde koji garantuju temeljna ljudska prava. “Nama je žao što oni koji su danas na vlasti nemaju u svojim redovima potrebnu većinu za zakone iz oblasti temeljnih ljudskih prava”, zaključuje se u saopštenju.

DAMJANOVIĆ NE GLASA

DPS ŽALI

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović nije juče bio na plenumu kada se glasalo, jer, kako je rekao za DN, ne želi da pomaže DPS u skupljanju većine. “Od kada sam se vratio u parlament ne učestvujem u glasanjima.Nije riječ o zakonu o istopolnim zajednicama nego o glasanju uopšte. Neka DPS sam skuplja većinu i neka glasaju”, poručio je Damjanović.

“Demokratska partija socijalista žali što nije došlo do usvajanja Zakona o istopolnom partnerstvu. Ovaj zakon jedan je od temeljnih u oblasti ljudskih prava i predstavlja važan korak naprijed u procesu usvajanja evropskih standarda i pregovorima sa Evropskom unijom. Naša partija još jednom je pokazala odgovornost i kapacitet za usvajanje zakonskih rješenja koje garantuju dalju afirmaciju ljudskih prava i sloboda. Nažalost, pokazalo se da je političko kalkulisanje kod pojedinih partija jače i od njihovih političkih programa čime su ko zna koji put demonstrirali ličnu i partijsku neprincipijelnost”

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

INICIJATIVA 21 NVO

PREDLAŽU VUČINIĆA ZA OMBUDSMANA Dvadeset jedna nevladina organizacija uputila je inicijativu predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da Skupštini predloži profesora dr Nebojšu Vučinića kao kandidata za novog Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Dosadašnjem zaštitniku Šućku Bakoviću, funkcija je prestala prije mjesec. U inicijativi se navodi da bi predlaganje profesora Vučinića za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda omogućilo Crnoj Gori da dobije ombudsmana međunarodnog renomea, koji ispunjava sve uslove i ima sve osobine da bude Zaštitnik ljudskih prava i sloboda svih građanki i građana Crne Gore, kao i svih drugih koji se

nađu u nadležnosti njenih državnih organa. “Pored njegove bogate biografije, u kojoj se posebno ističe deset godina na funkciji sudije Evropskog suda za ljudska prava, posebno vrijedni pomena su odgovorni javni nastupi profesora Vučinića, u kojima je ukazivao na potrebu usklađivanja prava i prakse u Crnoj Gori sa međunarodnim standardima ljudskih prava. Pored nesporne stručnosti, njegova spremnost da javno iznese mišljenje i kritiku rada državnih organa je karakteristika koja ga posebno preporučuje za funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda”, navodi se u inicijativi 21 NVO. R.D.

Vučinić

KOMPANIJA ¹ RENAULT ALLIANCEª

Još jedna uspješna akcija dobrovoljnog davanja krvi Zaposleni u kompaniji „Renault alliance“, njih više od deset, dali su juče krv u prostorijama Zavoda za transfuziju u Podgorici. To je, kako se navodi u saopštenju Zavoda, njihova dru-

ga akcija dobrovoljnog davanja krvi. Zavod je zahvalio organizatorima i pozvao druge društvene subjekte da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi. R.D.

ZAPOSLENIH U KOMPANIJI „RENAULT ALLIANCE “UČESTVOVALO JE U JUČERAŠNJOJ AKCIJI DOBROVOLJNOG DAVANJA KRVI

MINISTAR ODBRANE OBIŠAO RADOVE

Na Sinjajevini radim što može koristiti Poboljšanjem puteva na Sinjajevini, Vojska Crne Gore (VCG) približiće tu planinu građanima, poručio je ministar odbrane Predrag Bošković. Prvi čovjek odbrane i predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić, obišli su juče radove koje u rejonu Sinjajevine, u selu Polja, izvode pripadnici Inžinjerijske čete Vojske Crne Gore.

■ VOJSKA POMAŽE STANOVNIŠTVU

Kako je saopšteno iz Ministarstva, pripadnici Inžinjerijske jedinice vršiće opravku infrastrukture i rekonstrukciju puta u dužini osam kilometara. Navodi se i da je tokom ove godine VCG bila angažovana u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju, Kolašinu, a prije nekoliko dana počela je radove i u opštini Mojkovac, na lokaciji katuna Ckara. Bošković je kazao da ono što Vojska Crne Gore želi da radi na planini Sinjajevini može biti samo od koristi svim građanima Kolašina, Mojkovca i Šavnika.

“Na ovaj način Vojska će pomoći stanovništvu koje ima katune na ovoj planini, i ovo danas je doprinos tome da kroz izgradnju infrastrukture približimo planinu, ne samo mještanima, već svim građanima Crne Gore i turistima koji bi da posjete Sinjajevinu”, kazao je Bošković. Poručio je i da aktivnosti Vojske u narednom periodu ni na koji način ne mogu da zagade ili devastiraju prirodu, jer će, kako je naveo, vojska pored tih infrastrukturnih projekata za dobrobit građana, dio pla-

NA OVAJ NAČIN VOJSKA ĆE POMOĆI STANOVNIŠTVU KOJE IMA KATUNE NA OVOJ PLANINI, I OVO DANAS JE DOPRINOS TOME DA KROZ IZGRADNJU INFRASTRUKTURE PRIBLIŽIMO PLANINU, NE SAMO MJEŠTANIMA, VEĆ SVIM GRAĐANIMA CRNE GORE I TURISTIMA KOJI BI DA POSJETE SINJAJEVINU.

nine koristiti za vježbovno-nastavne aktivnosti, a to su, tvrdi, potvrdile sve studije koje su rađene u posljednje vrijeme.

■ VCG UVIJEK DOBRODOŠLA NA SINJAJEVINU

Kako je saopšteno iz resora odbrane, radovi koje je prethodnih dana VCG vršila u opštini Kolašin, gdje je prema Sinjajevini prošireno preko 11 kilometara puta, kao i trenutni radovi, samo su jedni od pokazatelja odnosa Vojske prema mještanima i njihovim potrebama. “Nije prvi put da Inžinjerija Vojske pruža pomoć civilnim institucijama i radi na popravljanju puteva u našoj, kao i u drugim opštinama u Crnoj Gori”, istakao je Mišnić. On je zahvalio na nesebičnom angažmanu pripadnika VCG u cilju unapređenja života mještana katuna Ckara i cijele mojkovačke opštine. Predstavnik mještana sela Polja Petar Krgušić zahvalio je za, kako je kazao, veliki

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

DRUŠTVO

POSLANICI USVOJILI ZAKON O UPOTREBI JEDINICA VCG

Crnogorski vojnici i zvanično u obavezi da učestvuju u međunarodnim misijama

E U MOJKOVCU I PORUČIO:

mo samo ono mještanima Bošković juče u Mojkovcu posao koji Vojska čini i napore koje ulaže kako bi stanovništvo Mojkovca, Kolašina i okolnih sela imalo kvalitetniji život, posebno oni koji u ovim krajevima izdižu stoku. On je poručio da je Vojska uvijek dobrodošla na Sinjajevinu. “Krgušić je istakao duh zajedništva i prisnosti između Vojske i građana, podsjećajući da su oni uvijek spremni pomoći u svim situacijama i kada je to potrebno”, piše

u saopštenju. Navodi se da će pripadnici Inžinjerijske čete u narednom periodu biti angažovani u opštini Mojkovac na devet puteva, a radovi će se bazirati na popravci infrastrukture, nasipanju i valjanju puteva. Iz Ministarstva su podsjetili da sa Opštinom Mojkovac imaju ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koji omogućava rekonstrukciju postojećih, ali i probijanje novih puteva na toj teritoriji. M.I.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće obavezni da učestvuju u svim zakonski propisanim aktivnostima u međunarodnim snagama u inostranstvu, predviđeno je Zakonom, koji su juče usvojili poslanici parlamenta. Zakonom o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u medunarodnim snagama i učešću pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama propisuje se da se u međunarodnim snagama u inostranstvu i na vježbama i obuci pored jedinica Vojske mogu upućivati i pojedini njeni pripadnici. “Izmjenom Zakona omogućava se načelniku Generalštaba Vojske da, uz saglasnost ministra odbrane, upućuje jedinice Vojske ranga nižeg od voda, odnosno pripadnika Vojske, ne samo na obuke, već i na vježbe u inostranstvo”, navodi se u obrazloženju. Propisano je da se popuna jedinica Vojske za upotrebu u medunarodnim snagama u inostranstvu za aktivnosti podrške miru, odgovora na krize i u okviru humanitarnih operacija, podsticanja razvoja demokratije, pravne sigurnosti i zaštite ijud-

Izmjenom Zakona omogućava se načelniku Generalštaba Vojske da, uz saglasnost ministra odbrane, upućuje jedinice Vojske ranga nižeg od voda, odnosno pripadnika Vojske, ne samo na obuke, već i na vježbe u inostranstvo

skih prava, na koje se Crna Gora obavezala međunarodnim ugovorima, vrši na dobrovoljnoj osnovi. “A za aktivnost odbrane država saveznica u smislu Sjevernoatlantskog ugovora učešće pripadnika VCG je obavezno”, piše u obrazloženju zakona. Propisuje se obaveznost učešća pripadnika Vosjke Crne Gore u svim Zakonom propisanim aktivnostima u međunarodnim snagama. R.D.

I GRAĐANE ANGAŽUJU U SLUČAJU POTREBE

Poslanici su usvojili izmjene Zakona o odbrani kojim je predviđeno da se građani, u sklopu vojne obaveze, mogu angažovati, ne samo u uslovima ratnog i vanrednog stanja već i u miru. Novim zakonom precizirane nadležnosti između Savjeta za odbranu parlamenta i Vlade, pogotovo u slučaju eventualne potrebe aktiviranja člana 5 na teritoriji Crne Gore. “Na prijedlog Savjeta za odbranu Skupština Crne Gore donosi odluku o pozivu i ak-

tiviranju oružanih snaga zemalja članica NATO-a na teritoriji Crene Gore”, piše u obrazloženju. Precizirana je upotreba i zaštita vazdušnog prostora Crne Gore u uslovima narušavanja vazdušnog prostora, bilo civilnim, bilo vojnim avionima, koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost. “Zakonom je predviđeno da nalog za akciju avionima naših partnerskih država, koje štite naš vazdušni prostor izdaje predsjednik države”, navodi se u obrazloženju.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

NIKŠIĆ: BIVŠI RUDARI TRAŽE OD SDT A DA ODGOVORI NA N

RAZAPEĆE ŠATOR NA PARCELI DO SUDSKE ODLUKE Na placu, koji je pripadao sindikatu preduzeća, trebalo je da se za radnike Boksita gradi deset stambenih zgrada

Bivši radnici nikšićkih Rudnika boksita koji nijesu riješili stambeno pitanje odlučili su da ne dozvole da plac, koji je pripadao Samostalnom sindikatu preduzeća, a na kojem je trebalo da se za njih gradi deset stambenih zgrada, bude prodat dok god im ne bude isplaćeno po oko šest hiljada eura. Od skoro 260 bivših boksitaša na spornom placu okupilo se njih pedesetak zahtijevajući od Specijalog državnog tužioca Milivoja Katnića da odgovori na njihovu tužbu koju su predali prije više od dvije godine. Bivši rudari tvrde da je plac koji se nalazi preko puta upravne zgrade Boksita ponovo dobio novog vlasnika što ukazuje na produžetak krivičnog djela koje je započeto još

Sastanak u opštini Budva

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

2017. godine kada je dospio u ruke firme Ambijent AGM iz Rožaja za 172.000 eura, na ime duga za izradu projekta za iz-

gradnju stambenih zgrada. “Zalud apeli upozorenja, novi vlasnik je počeo radove. Ovdje ne reaguju ni premijer, ni

Pedesetak rudara okupilo se na protestu

SARADNJA OPŠTINA B

Utvrditi i pobo Opština Budva i opštinska Kancelarija za evropske integracije već nekoliko godina ostvaruju dobru saradnju sa UNDP-em. Nakon nekoliko odobrenih i realizovanih projekata kroz podršku održivom razvoju Opština Budva uz partnere iz UNDP-a, Cetinja, Danilovgrada, Kolašina kreće u realizaciju projekta utvrđivanja i poboljšanja stanja javne rasvjete u Budvi. Tom prilikom je juče potpredsjednik Opštine Budva Vladimir Bulatović i sekretar sekretarijata za komunalno-

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

NJIHOVU TUŽBU OD PRIJE DVIJE GODINE

Bivši radnici Boksita juče tokom protesta ministar jedan i drugi, ni Privredni sud, stečajni upravnik, a posebno Specijalno tužilaštvo kojem je upućen zahtjev ima dvije godine i četiri mjeseca gospodinu Katniću, pošto je on glavni za to. Ovo sve ide taktikom da zastari predmet tako da ne možemo da reagujemo. Ko može u ovoj državi da da nekom 300.000 eura bez tendera”, istakao je u ime nezadovoljnih bivših rudara Božidar Đilas. Nezadovoljni bivši rudari tvrde i da je na spornom zemljištu novi vlasnik već započeo radove, što oni neće dozvoliti dok ne dobiju sudsku odluku na koju će čekati još pet dana. “Država se od nas sve naplaćuje. Moramo platiti struju, vo-

du, porez, neka i država plati nama ono što je dužna. Ne tražimo od nje milostinju samo ono što smo zaradili. Ovdje ima ljudi koji su radili 40 godina, pa je li to sramno. Njih pozivam da prekinu radove dok se konačno ne donese sudska odluka. Ukoliko se nastave radovi, u roku od pet dana ćemo da razapnemo šatore dok se ne riješi ovaj slučaj”, poručio je Đilas. Za zemljište koje se nalazi preko puta upravne zgrade Boksita površine oko 18,7 hiljada kvadrata 2008. godine procijenjena vrijednost iznosila je oko 1,8 miliona eura, kada je i postavljen kamen temeljac za gradnju deset stambenih zgrada namijenjenih rudarima. M.R.

BUDVA I UNDP

oljšati stanje javne rasvjete stambene poslove, gospodin Srđan Gregović sa saradnicima i predstavnicima Kancelarije za evropske integracije i saradnju Opštine Budva održao sastanak sa predstavnikom slovenačke firme Cevo, gospodinom Marek Lipom, koja je od strane UNDPa određena da realizuje projekat utvrđivanja stanja i poboljšanja javne rasvjete na teritoriji Opštine Budva. Bulatović je insistirao na tome da javna rasvjeta mora biti kontrolisana na teritoriji čitave opštine, što podrazumijeva prostor od Jaza do Buljarice, Brajića i okolnih mjesta.

Svi učesnici sastanka bili su saglasni da je zbog nedostatka mape, tj. katastra rasvjete neophodno prvo napraviti evidenciju stanja kako stubova tako i sijalica i grla koji su još od žive. Računi koji se plaćaju na godišnjem nivou za potrošnju električne energije rasvjete kao i njeno održavanje predstavljaju veliki izdatak za Opštinu, tako da će nakon realizacije projekta taj izdatak biti znatno manji, a budvanska rasvjeta i svi njeni pripadajući djelovi sanirani i rekonstruisani u skladu sa održivim razvojem i savremenim kriterijumima. I.F.R.

CRNA GORA

CETINJE: POSJETA PREDSJEDNIKA CRNOGORSKE ZAJEDNICE URUGVAJA

Nikolas Klisić: Ovdje se osjećam kao kod kuće

“Nikada nijesmo zaboravili Crnu Goru, niti naše porijeklo. Zato se ja danas, ovdje, osjećam kao kod kuće”, kazao je tokom susreta sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Aleksandrom Kašćelanom predsjednik Crnogorske zajednice Urugvaja, Nikolas – Niko Klisić. Oni su na Cetinju razgovarali o položaju crnogorske zajednice u Urugvaju, aktivnostima koje se preduzimaju radi dodatnog snaženja veza između dijaspore i Crne Gore, ali i o životu Crnogoraca u tom dijelu svijeta, od kojih su neki sedma generacija. Osim kulturnih veza, Crna Gora i njena dijaspora u Urugvaju mogu unaprijediti saradnju i u oblasti ekonomije, saglasili su se gradonačelnik Kašćelan i predsjednik Klisić, koji je podsjetio da je nedavno imenovan za potpredsjednika Savjeta za saradnju sa iseljenicima. „To je velika odgovornost i izazov. Moj cilj je da sarađujem sa ostalim zajednicama u Južnoj Americi“, naveo je on, dodajući da crnogorska zajednica u Urugvaju broji 150 članova. „Organizujemo kurseve crnogorskog jezika. Imamo i filmski festival. Ove godine prvu put smo organizovali ljetnju školu crnogorskog jezika. Model smo utemeljili na osnovu ovoga koji imate ovdje na Lovćenu jer sam imao priliku da prisustvujem sa kćerkama

pretprošle godine“, objasnio je Klisić. On navodi i da zajednica ima dobru saradnju sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost, koji im je pomogao oko metoda rada i nastavnih materijala. Ovaj 45-godišnjak prve riječi na crnogorskom jeziku naučio je još kao dijete, a intenzivno se posvetio učenju jezika prije četiri godine, kako bi inače snažne veze sa Crnom Gorom dodatno učvrstio. „Moj prađed Nikola Klisić je početkom 20. vijeka pošao u Argentinu tražeći bolji život. Jedno vrijeme živjeli su u Ćaku. Moj prađed i njegov brat su osnovali „La Montenegrina“. To je poznata kuća crnogorskih iseljenika. Tamo se upoznao sa mojom prababom, koja je takođe bila Crnogorka iz Kotora - Danica Paskvali. Prađed je 1925. godine dobio priliku da radi u Montevideu i tako su se preselili u Urugvaj“, ispričao je on. Klisić kaže da se njegov prađed nikada nije vratio u Crnu Goru, a da je on, sa ocem, majkom i bratom prvi put vidio domovinu svojih predaka 1984. godine. „Bio sam mali. Imao sam jedanaest godina. Sjećam se da nas je porodica u našem selu Limljani dočekala s plotunima iz pušaka. Bili smo uzbuđeni, jer smo stalno u kući pričali o Crnoj Gori. Mi nijesmo nikada zaboravili Crnu Goru, niti naše porije-

klo. Stalno su nam đed i baba govorili - slušajte mi nijesmo iz Jugoslavije, mi smo iz Crne Gore“, kazao je on. U porodici je jedino njegov stric Danilo stalno govorio na crnogorskom jeziku, priča Niko, dodajući da je i njemu kao djetetu bilo veoma interesantno da uči maternji jezik. Prve riječi koje je tada naučio bile su voda, hvala, zdrav. „Kao zreo čovjek, prije tri ili četiri godine sam intenzivno počeo da učim crnogorski kako bih komunicirao sa ljudima, sa rođacima. To je nevjerovatan osjećaj. Ponosan sam što sam uspio“, rekao je on. Klisić kaže da je njegova porodica oduvijek bila uključena u brojne aktivnosti u Montevideu kako bi se sačuvala tradicija, igre i pjesme iz Crne Gore. Sada je izazov kako to prenijeti na mlade koje interesuju neke druge aktivnosti. On je prve priče o Crnoj Gori iz vremena kralja Nikole, o tadašnjem Cetinju i Kotoru naučio od babe. Učila ga je i stare crnogorske pjesme, kako bi ih u novoj domovini otrgla od zaborava. Tako je Niko još kao dječak naučio pjesme „Kraj Cetinja selo malo“, „Kralj Nikola na umoru“, „Volio bih da sam soko“, koje i danas pjeva. Želja mu je da u Crnu Goru prenese dio uspješnog biznisa koji ima u Urugvaju i da kupi stan u svojoj i domovini svojih predaka. R.C.G.

Klisić i Kašćelan juče u Cetinju

crna gora

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

obišli kolektor u mojkovcu i lokaciju u kolašinu

Kvalitetnim projektima do rješenja pitanja otpadnih voda i fekalne kanalizacije, u cilju optimalnog rada postojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čiju je izgradnju Uprava javnih radova realizovala prije 11 godina. Jedan od osnovnih preduslova da mojkovačka opština dobije oko 15 kilometara nove atmosferske i kanalizacione mreže je izrada adekvatne projektne dokumentacije. U tom smislu, istaknuto je da će projektna dokumentacija biti kompletirana narednih sedmica, nakon čega će biti sagledan najbolji način za njenu realizaciju. Za radove su kandidovana naselja Podbišće, Ravni, Lazine, Juškovića potok, Ambarina, Babića polje, kao i dio centralnog područja grada. Radnom sastanku sa pred-

foto: antenam.net

Kvalitetna priprema projektne dokumentacije, usklađena sa realnim stanjem na terenu, predstavlja osnovni preduslov kako bi opštine Mojkovac i Kolašin na adekvatan i dugoročan način riješile problem otpadnih i atmosferskih voda, stav je predstavnika Uprave javnih radova, Ministarstva razvoja i održivog turizma, lokalnih vlasti i stručnih konsultanata, u okviru IPA projekta. Oni su juče obišli postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda pored jalovišta u Mojkovcu, kao i predloženu lokaciju za postrojenje u Kolašinu, navodi CdM.me. Predstavnici Opštine Mojkovac naglasili su neophodnost razdvajanja atmosferske

stavnicima kolašinske vlasti prisustvovao je i predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović. On je istakao važnost rješavanja pitanja otpadnih voda u cilju daljeg razvoja grada, posebno kada se ima u vidu njegova turistička prepoznatljivost. Predstavnici ekspertskog tima istakli su da su spremni da daju smjernice koje će doprinijeti kvalitetnoj pripremi projektne dokumentacije i kasnije izgradnji samog postrojenja. Naglasili su da je narednih mjeseci neophodno detaljno analizirati svaki segment projekta, od izbora lokacije za postrojenje, načina dovođenja otpadnih voda do njega, do kapaciteta i drugih tehnoloških karakteristika. Postrojenje u Mojkovcu

Raičević i Kavalaris

Posjeta delegacije broda grčke ratne mornarice ¹ ikariaª

Cilj posjete - saradnja sa našom mornaricom

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, sa potpredsjednikom Opštine Radomirom Novakovićem i glavnim administratorom Zoranom Radojičićem, ugostio je delegaciju broda grčke Ratne mornarice „Ikaria“ koju je predvodio komandant HS „Ikaria“ Georgios Kavalaris, kao i glavni oficir Pomoračke podoficirske grčke škole Ionais Gianiotis. Brod „Ikaria“ sa ukrcanim kadetima Podoficirske škole, usidren od 29. jula do 1. avgusta u Luci Bar. Predsjednik Opštine je iskazao zadovoljstvo posjetom i upoznao goste sa karakteristikama grada, njegovim privrednim i turističkim potencijalima istakavši da je siguran da će tokom boravka u Baru biti u prilici da se upoznaju sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima i da se uvjere u tradicionalno gostoprimstvo lokalnog stanovništva. Pred-

bijelo Polje: nove komunalne Posude u mZ bistrica

Odvoziće otpad jednom sedmično Radnici komunalnog preduzeća “Lim” juče su postavili sedam novih komunalnih posuda na području bjelopoljske MZ Bistrica. Kako su saopštili iz tog preduzeća, kontejneri kapaciteta 5 kubika postavljeni su na dionici od mjesta Lozna Luka, u blizini kamenog mosta, do centra Bistrice. “Urađeno je ono što je dogovoreno sa predstavnicima te MZ. Postavili smo kontejnere i ubuduće redovno će se odvoziti komunalni otpad

sa javnih površina. To u cilju zaštite rijeke Bistrice, koja gravitira tim područjem. Usluga odvoženja otpada vršiće se jednom sedmično, odnosno, ukoliko bude potrebe, kontejnere ćemo prazniti češće. Očekujemo od predstavnika MZ da nam dostavi podatke o broju domaćinstava”, saopštio je rukovodilac RJ “Čistoća”, Senad Pačariz. Najavio je, da će komunalci ubuduće odvoziti otpad i iz naselja Džafića brda, odnosno Šurevica, što do sada ni-

je bila praksa. “To će se odvijati sve dok vremenske prilike budu povoljne, sobzirom da se radi o dosta nepristupačnom terenu. Inače, ovih dana postavljamo i kontejnere zapremine 1,1 kubika na području Ravne Rijeke i Slijepča mosta, a komunalne posude zapremine 1,1, i pet kubika biće postavljene i duž magistrale od Bijelog Polja do Bioče, odnosno do granice sa opštinom Berane”istakao je Pačariz. B.Č.

Novi kontejner

sjednik je naveo sličnosti Bara i Crne Gore sa Grčkom, posebno navodeći tradicionalno maslinarstvo u Baru o kojem svjedoči Stara maslina. Posebno je naveo turističke potencijale grada „na dvije čarobne obale“ ističući sve brojnije posjete kruzera u posljednje tri godine. Komandant HS „Ikaria“ Georgios Kavalaris zahvali je lokalnoj upravi na srdačnom prijemu i istakao da je cilj misije razvijanje saradnje sa mornaricom, te da je posjeta Baru i Crnoj Gori jako važna s obzirom na mnogobrojne sličnosti naših zemalja. Posjeta broda “Ikaria” se realizuje u okviru godišnje ljetnje obuke za kadete Podoficirske škole grčke Ratne mornarice. Tokom boravka u Crnoj Gori, delegacija je protokolarno posjetila i Mornaricu Vojske Crne Gore, kapetana bojnog broda Veska Tomanovića. R.C.G.

crna gora

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

radna Posjeta ministra kulture oPštini kolašin

RekonstuRisana zgRada staRe škole biće višenamjenska

Tokom radne posjete opštini prekjuče je Kolašin ministar kulture Aleksandar Bogdanović je najavio da će ministarstvo kojem je na čelu sa 20.000 eura finansirati izradu glavnog projekta rekonostrukcije „stare škole“. Lokalna uprava će uraditi projektni zadatak, kako bi se na taj način stvorili uslovi da se rekonostrukcija „stare škole“, odnosno zgrade u kojoj je novembra 1943. održano zasijedanje ZAVNO-a, uvrsti u kapitalni budžet za narednu godinu a time i počnu radovi na njenoj rekonstrukciji i stavljanje u adekvatnu namjenu. „Razgovarali smo o budućoj namjeni “stare škole” odnosno zgrade u kojoj je održano zasijedanje ZAVNO-a koja ima status kulturnog dobra memorijalnog karaktera. Planirali smo multifunkcionalni sadržaj u objektu koji je od izuzetnog kulturno-istorijskog značaja. Ministarstvo kulture će na osnovu projektnog zadatka koje nam do-

Bogdanović u sa domaćinima iz Kolašina stavi opština Kolašin, uraditi glavni projekat za šta su opredijeljena sredstva u iznosu od 20.000 eura, a nakon toga ćemo rekonstrukciju ovog objekta kandidovati za kapitalni Budžet za narednu godinu”, kazao je Bogdanović.

On je istakao da će rekonstruisana istorijska zgrada imati više sadržaja, više postavki koje će biti značajne i za Kolašin i za Crnu Goru. Formiraćemo radnu grupu u kojoj će biti predstavnici Ministarstva, opštine Kolašin, Foto: Ana Grujicic

Bijelo Polje: donacija oPštoj Bolnici

Posteljine i natkasne u vRijednosti 5.000 euRa U okviru realizacije planiranih aktivnosti sa fondacijom „Hemiias“, te vlasnikom Hajrizom Hačkom Brčvakom, poznatim preduzetnikom koji živi i radi u Njemačkoj, juče je posredstvom fonda „Hilal“ potpisan ugovor o donaciji posteljine i natkasni sa Opštom bolnicom Bijelo Polje. On je donirao posteljinu i inventar za hirurško odjeljenje, ukupne vrijednosti 5.000 eura. Na humanom gestu Brčvaku je zahvalio menadžment te zdravstveOpšta bolnica u Bijelom Polju

ne ustanove, na čelu sa direktoricom dr Biserkom Bulatović. „Hajriz Brčvak, kojem smo duboko zahvalni, najbolji je primjer humanosti, ljubavi prema ljudima i rodnom gradu”, saopštili su iz bjelopoljske bolnice. Iz Hilala navode da treba cijeniti sve dobre ljude koji su na putu humanizma dali doprinos u stvaranju boljih uslova za život naše zajednice. Najavljuju i nove humanitarne aktivnosti u narednom periodu. B.Č.

Ilustracija

Podgorica:

Restrikcija vode Potrošači iz ulica Moskovska i Dalmatinska, Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona, kao i naselja Blok 5 u Podgorici ostaće danas bez vode od devet do 15 sati. Kako je saopšteno iz Vodovoda, restrikcije se uvode zbog izvođenja radova na gradskoj vodovodnoj mreži.

Narodnog muzeja, Dražavnog arhiva i SUBNOR-a koja će se baviti i eksternim uređenjem prostora i stalnim postavkama. „Razgovarali smo o ideji Ministarstva kulture shodno Master planu do 2020.

godine gdje je tadašnjim rješenjem bilo predvđeno osnivanje Državnog instituta za izučavanje crnogorske istorije i valorizaciju državnog identiteta. Druga varijanta inicijativa SUBNOR-a da to bude Dom revolucije sa određenim muzejskim postavkama. Za sada smo bliži ovoj drugoj varijanti, ali će sve biti precizirano projektima koji će se raditi“, kazao je Bogdanović, dodajući da je cilj da Kolašin dobije objekat koji će biti u funkciji njegove promocije. Milosav Bato Bulatović, predsjednik kolašinske opštine, izrazio je zahvalnost Ministarstvu kulture što će „stara škola“ biti još jedna prepoznatljivost Kolašina. Predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina Gojko Vlahović, koji je ovo i inicirao, kazao je da se na ovaj način čuvaju poruke Kolašina kao ratne prijestonice i pamte istorijski događaji koji su se u u njemu desili. Z.B.

Bijelo Polje Prva oPština u kojoj će Biti dostuPna ¹ easy Parkª aPlikacija

lakše i jednostavnije korišćenja javnih parkinga Bijelo Polje je prva opština u Crnoj Gori u kojoj će biti dostupno korišćenje „Easy Park“ aplikacije, koja će građanima omogućiti brže i lakše pronalaženje slobodnog parking mjesta, a potom i plaćanje parkiranja. Riječ je o besplatnoj aplikaciji za mobilne telefone, namijenjenoj za Android i IOS uređaje, koja vozačima, kada se registruju i ukucaju broj registarskih oznaka, na mapi prati kretanje i sugeriše gdje mogu da očekuju slobodno mjesto. Kada vo-

Parking u Bijelom Polju

zač stane, odmah mu se nudi mogućnost plaćanja. “Ona vozačima donosi rješenje problema kako da nađu parking mjesto u gradu i da skrate vrijeme traženja, jer većina vozača troši vrijeme na to. Potom omogućava da ga plati onlajn preko bankovnih kartica”, objašnjavaju iz „Parking servisa“. Sa ovom aplikacijom može se parkirati u više od 1.200 evropskih gradova i ubrzano se širi po cijeloj regiji. B.Č.

svijet

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

kandidati za demokratsku predsjedničku no

Ko strahuje a Ko od obeć smrt multimilionera iz indije

Tijelo indijskog kralja kafe pronađeno u rijeci Dva dana poslije njegovog nestanka, vlasti u južnoj Indiji pronašle su danas tijelo indijskog kralja kafe V.G. Sidarta, koje je plutalo u rijeci, prenio je Rojters. Nestanak Sidarta izazvao je pad akcija njegove firme “Kofi dej enterprajsis” za 20 odsto i spustio vrijednost kompanije na najniži nivo. U pismu koje je Sidarta navodno napisao i uputio Odboru kompanije i zaposlenima, kaže se da je “odustao”, optužujući neimenovanog partnera iz privatnog sektora da ga je pritiskao na otkup akcija, kao i poreske vlasti za “uznemiravanje” i odluke koje su prouzrokovale pad likvidnosti njegove firme. Sidarta u pismu takođe pominje skrivene transakcije, kojih čak ni revizori i viši rukovodioci nisu bili svjesni. Iako autentičnost pisma još nije potvrđena, kompanija je saopštila da se upoznala sa njegovim sadržajem i da će sve detaljno istražiti. Sidarta je u ponedeljak putovao u Mangaluru, lučki grad oko 350 km od indijskog tehnološkog centra Bangalora, kada je od svog vozača tražio da ga sačeka na mostu, dok se prošeta, saopštila je policija. Kada se nije vratio, vozač je obavijestio policiju. “Pronašli smo tijelo na

oko pola kilometra od mora”, rekao je lokalni ribar koji je pomogao u pronalaženju Sidartainog tijela. Vlasti su odbile da kažu da li tretiraju njegovu smrt kao samoubistvo. Sidarta (59) je bio poznat po tome što je kulturu kafića prenio u Indiju, koja uglavnom voli čaj, a takođe i kao jedan od prvih investitora rizičnog kapitala u zemlji. Sidarta, porijeklom iz porodice koja uzgaja kafu, otvorio je svoj prvi kafić 1996. godine, više od decenije prije nego što je svjetski gigant kafe Starbaks počeo da ulazi u Indiju. Njegov lanac kafića ima više od 1.600 lokala koji opslužuju rastuću srednju klasu. Nedavno se suočio sa neisplaćenim dugom, konkurencijom modernijih rivala i kontrolom poreskih vlasti zbog neplaćenih poreza. Njegova porodica i njihove holding kompanije založili su, ili uložili, oko 75,7 odsto svog kapitala na razne pozajmice. Godišnji izvještaj njegove najveće kompanije 2018. godinu pokazuje da je Sidarta lično garantovao većinu pozajmica, a u pismu, koje je navodno ostavio, nalazi se spisak imovine kompanije čija vrijednost prevazilazi njene dugove, i navodi da bi to moglo da bude iskorišćeno za pokrivanje svih dugova.

Deset kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske partije ukrstilo je svoje stavove u debati održanoj u američkom gradu Detroitu, u organizaciji medijske kuće SiEn-En. Od potencijalnih kandidata kojima rezultati istraživanja daju značajne šanse, na debati održanoj u utorak veče, između ostalih, učestvovali su senator iz Vermonta Berni Sanders i senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren, dok je bivši potpredsjednik Džozef Bajden izašao na debatnu binu sinoć. Iako su politički umereniji izazivači oštro kritikovali progresivne ideje poput medicinske zaštite za sve i snažnije borbe protiv klimatskih promjena, označivši ih kao listu lijepih želja i neutemeljena obećanja, SiEn-En zaključuje da su Vorenova i Sanders ostavili dobar utisak na javnost. “Vorenova i Sanders propagiraju lošu politiku i nemoguća obećanja”, kritikovao je bivši kongresmen Džon Dilejni. “Nije mi jasno zašto bi u predsedničku trku ušao neko ko govori samo o tome šta ne možemo da uradimo i za šta se nećemo boriti”, odgovorila je Vorenova. U sličnom tonu, Sanders je rekao da je već umoran od straha od velikih ideja u Demokratskoj partiji.

Ključno pitanje koje se poslije debate nameće jeste da li su Amerikanci spremni za političke i socijalne reforme koje najprogresivniji demokratski kandidati nude i obećavaju, naveo je Si-En-En. “Razumijem. Mnogo toga

je na kocki i ljudi su uplašeni. Ali ne možemo izabrati kandidata u kojeg ne vjerujemo samo zato što se plašimo da uradimo bilo šta drugo”, rekao je Sanders. Vorenova i Sanders naglasili su da Trampovo skretanje

neće u koaliciju sa sad, velikom britanijom i francuskom

Njemačka odbila da se priključi Americi Njemačka je odbila poziv Sjedinjenih Američkih Država da se pridruži njihovoj bezbjednosnoj misiji u Persijskom zalivu, u koju su se uključile Velika Britanija i Francuska. Njemačko Ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da Berlin nema planova da “na bilo koji način doprinese” misiji koju predvode SAD. Ministar inostranih poslova Hajko Mas bio je još jasniji, poručivši da su za Njemačku prioriteti “deeskalacija i diplomatski napori”.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

svijet

ominaciju na debati u detroitu

od ideja, ćanja

pokušali da stignu iz etiopije u jemen

Migranti umrli od gladi i žeđi, brod plutao nedelju dana

Najmanje 15 Etiopljana, pokušavajući da stigne do Jemena, umrlo je nakon što se brod na kojem su se nalazili pokvario, pa su ostali da plutaju na moru nedelju dana bez hrane i vode. Preživjeli sa broda su svjedočili da je dio ljudi umro od gladi i žeđi, a da se dio utopio, sa-

opštila je Međunarodna organizacija za migracije. Migrante su tim brodom prevozili krijumčari iz Džibutija u Jemen. Neki migranti su stigli do Jemena, ali su umrli prije nego što im je pružena ljekarska pomoć, prenio je Rojters. Jemen je više od četiri godine u građanskom

ratu u kojem je ubijeno na desetine hiljada ljudi, a zemlja se nalazi na ivici gladi. Ipak, hiljade migranata, uglavnom sa Afričkog roga, svake godine pokušava preko Jemena da stigne u bogate zalivske arapske zemlje u nadi da će pobjeći od siromaštva i nezaposlenosti.

nakon misteriozne povrede

udesno uz pomoć ekonomskih snaga koje su ga stvorile, otvara prostor za ponovno rađanje liberalizma. U zanimljivoj analizi, Si-EnEn navodi da je Elizabet Voren govorila najduže od svih kandidata, kao i da je 11 puta iz-

u misiji u Persijkom zalivu

“Učešće u američkoj akciji maksimalnog pritiska za nas je potpuno isključeno”, poručio je Mas, prenijela je agencija AFP. Nova ministarka odbrane Nemačke Anegret Kramp Karenbauer za sada se nije izjašnjavala o zvaničnom zahtjevu SAD, ali je prije nekoliko dana rekla da bi svaka odluka u tom pravcu mogla da se donese samo za konkretnu situaciju, a i tada uz vaganje svih činilaca. Rezerve prema učešću Nemače u vojnoj misiji u Persijskom zalivu ima i Socijaldemokrat-

Epštajn vraćen u ćeliju

govorila ime Donalda Trampa, više od bilo kog drugog učesnika debate. Nakon debate u Majamiju, ovo je drugi događaj na kojem su se potencijalni kandidati Demokratske partije predstavili američkoj javnosti.

ska partija, koja je upozorila na očiglednu opasnost od pristupanja koaliciji koju predvode SAD i poručila da bi to samo dodatno uvećalo ionako ogroman rizik od eskalacije stanja. Američka ambasada u Berlinu potvrdila je da je Njemačkoj uručen zvanični zahtjev da se priključi misiji u Persijskom zalivu. Članovi njemačke vlade govore da mora da se štiti slobodna plovidba Persijskim zalivom, a mi ih pitamo ko će to uraditi”, rekla je portparolka ambasade, prenio je magazin Politiko.

Na zapadu Avganistana u pokrajini Farah eksplodirala je nagazna mina na putu. Ubijeno je 34 putnika autobusa, među kojima i djeca. U eksploziji mine stradale su 34 osobe, a 17 je povrijeđeno. “Civili su putovali auto-putem kada je došlo do eksplozije”, rekao je jedan od zvaničnika. Još niko nije preuzeo odgovornost za napad. Autobus je saobraćao na liniji od Herata do Kandahara, javio je AP. Na tom području talibani često koriste bombe postavljene pored puta, radi napada na vladine snage.

Američki finansijer i registrovani pedofil Džefri Epštajn vraćen je u svoju ćeliju pošto je prošle nedelje pronađen sa misterioznim povredama. Nekadaši prijatelj bivšeg i sadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona i Donalda Trampa nalazi se u pritvoru zbog optužbi da je zlostavljao maloljetnice u svojoj vili na Menhetnu i Palm Biču od 2002. do 2005. godine. Kako navodi američka televzijska mreža Si-En-Bi-Si, dan prije nego što je pronađen u ćeliji u polusvjesnom stanju sa tragovima na vratu, Epštajn je primio dokumenta prema kojim mu prijeti nova optužnica za silovanje maloljetnice 2001. godine. Nadležni nisu još utvrdili da li je Epštajn pokušao samoubistvo ili ga lažirao, a postoji mogućnost da ga je napao drugi pritvorenik. Prema novim pravnim dokumentima koje je primio, Epštajnu pri-

jeti optužnica da je 2001. godine silovao u Njujorku tadašnju 15-godišnju srednjoškolku Dženifer Araoz, prenijela je američka televizijska mreža Si-En-Bi-Si. Araozova još nije formalno podnijela tužbu jer je prethodno zatražila od suda da naloži Epštajnu da se izjasni o indentitetu žene koja je “uticala na bogatog finansijera da je prepozna kao potencijalnu metu za seksualno zlostavljanje”. Epštajn (66) je registrovani seksualni prestupnik pošto se 2008. izjasnio krivim u vezi sa optužbama za prostituciju maloljetne devojčice.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

KULTURA

Uprkos ogromnoj popularnosti širom svijeta, ličnost Harukija Murakamija prekrivena je velom tajne. Zato je ovaj autobiografski esej Pisac kao profesija rijedak i dragocjen književni dragulj za njegove čitaoce. U dvanaest poglavlja, on iskreno, potpuno otvoreno, nerijetko i duhovito, govori o pisanju, ali i o potrazi za snovima i srećom u životu.

REPERTOAR DANAS 1.8.2019.

FILM

SPAJDERMEN DALEKO OD KUĆE 15:00 / 17:30/ 20:00 / 22:30h REŽIJA: Džon Vots

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 1.8.2019.

FILM

KRALJ LAVOVA

16:00 / 17:00 / 18:15 / 19:15 / 20:30/ 21:30h

REŽIJA: Džon Favro

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

MATICA: ČASOPIS ZA DRUŠTVENA PITANJA, NAUKU I KULTURU

OBILJE DRUŠTVENIH I ISTORIJSKIH TEMA

Novi broj časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu “Matica” otvara rubrika “Pravo” koja donosi tekst Hamdije Šarkinovića “Ustavno i konvencijsko jemstvo prava svojine”. Šarkinović u tekstu pojašnjava pojam svojine kao pravne kategorije kroz nekoliko slučajeva domaće sudske prakse i Evropskog suda. “Pravo svojine, kao jedno od osnovnih ljudskih prava koja jamče savremeni pravni sistemi ustavnim normama obezbjeđuje prostor za slobodno djelovanje građanskopravnih subjekata na području imovinskopravnih odnosa i predstavlja osnovu životne egzistencije čovjeka i njegpve porodice , koje je temelj i poslejdica njegove vlastite privredne djelatnosti”, ističe on u zaključku. Rubrika “Politikologija” donosi tekstove Bojana Jovanovića “Kritika kritike države”, Vesne Stanković-Pejnović “Manipulativna moć riječi”, Milorada Ražnatovića “Svemoć partitokratije” i Miodraga Vukovića “Kolektivni sistemi bezbjednosti”. M i r j a n a Po pović-Radović u poglavlju “Esej” potpisuje tekst “Kič ili san o sreći” , dok u rubrici “Prizma” Saša Brajović piše na temu “Knjaz Danilo I Petrović Njegoš i kultura sjećanja”. O dukljansko-barskoj nadbiskupiji i crnogorskoj državi u rubrici “Crkva” piše Stevo Vučinić, dok rubrika “Istorija” donosi tekstove Radenka Šće-

Tekst naslovljen “Pekićeva naučnofantastična distopija” u rubrici “Književnost” potpisuje Sofija Kalezić, dok u rubrici “Njegošologija” tekst “Njegoš i Načertanije” piše Sreten Zeković

kića “Crna Gora na prelazu milenijuma (1998-2006), Marijana Premovića “Pismo braće Balšić Dubrovniku 27. juna 1368. godine” i Vukote Vukotića “Prilog izučavanju angažmana Muslimana Crne Gore u Prvom svjetskom ratu” . Tekst naslovljen “Pekićeva naučnofantastična distopija” u rubrici “Književnost” potpisuje Sofija Kalezić, dok u rubrici “Njegošologija” tekst “Njegoš i Načertanije” piše Sre-

ten Zeković. Dio posvećen lingvistici donosi tekstove “Slovo o profesoru Vasu Tomanoviću” Dimitra Pandeva i Draška Došljaka “Iz rječnika govora Gornjeg Bihora”. O finansiranju državnog teatra u Kraljevini Crnoj Gori (1910-1912) u rubrici “Teatar” piše Luka Milunović, dok u rubrici “Film” Žarko Martinović potpisuje tekst “Fantazmatsko u igranom filmu”. U odjeljku posvećenom etnologija Mladen Zadrima piše tekst “Crnogorska narodna nošnja kroz opise stranih putopisaca”, dok “Prilog za imenik starih crnogorskih ženskih imena” potpisuje Radmila Nikčević-Brajović. O Hesoidu i njegovom djelu u rubrici “Drevne kulture” piše Marko Višić, dok poglavlje “Arhiv” donosi tekstove Stevana Konstantinovića “Agitprop u jugoslovenskoj arhivistici do 1949. godine”, te “Pismo Sava Brkovića” Veljku Milatoviću”, koje je priredio Danilo Radojević. Najnoviju “Maticu” zatvara rubrika “Dokumenta” koja donosi Izvještaj Evropske Komisije o napretku Crne Gore za 2019. godinu. J.Boljević

Rubrika “Politikologija” donosi tekstove Bojana Jovanovića “Kritika kritike države”, Vesne StankovićPejnović “Manipulativna moć riječi”, Milorada Ražnatovića “Svemoć partitokratije” i Miodraga Vukovića “Kolektivni sistemi bezbjednosti”.

KULTURA

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

SELEKTOR MONTENEGRO FILM F

Sa prošlogodišnje izložbe

IZLOŽBA ª MEDITERAN U DJELIMA CRNOGORSKIH SLIKARA IIº U BUDVI

NOVA GENER JE POMAK U

Radovi mladih autora i rasnih figurativaca S

⌦ Marija Roganović

Izložba radova “Mediteran u djelima crnogorskih slikara II” u izboru prof. dr Aleksandra Čilikova, biće otvorena večeras od 21 čas u Crkvi Santa Marija u Starom gradu, čime se ujedno i nastavlja likovni program ovogodišnjeg Grada teatra. Izložba predstavlja nastavak projekta realizovanog 2018. godine, kada je publici i stručnoj javnosti bio prezentiran selektivni izbor djela doajena crnogorskog i exjugoslovenskog savremenog slikarstva. U konceptu aktuelnog izložbenog projekta dominantno se tretiraju djela dvije grupe afirmisanih slikara. Prvu zastupaju ostvarenja starije generacije crnogorskih umjetnika, čini se na izvjestan način neopravdano zaboravljenih i pored evidentnih slikarskih kvaliteta. “Njihove kreacije se kreću isključivo u sferama predmetnog slikarstva – realizma Luke Stankovića; ekspresionističkih konotacija u poetikama Ksenije Vujović-Tošić, Danice Danje Đurović, Milenka Sindika i Darka Đurišića; sezanovskih pejzaža Vojislava Đokića i Mirka Kujačića, te prefinjenog kolorita Marija Maskarelija i Mila Pavlovića. Druga slikarska grupacija selektirana je najvećim dijelom iz redova aktuelnih umjetnika koji su egzistencijalno i profesionalno povezani sa primorskim regijama Crne Gore. U duhu

apstraktnih i poluapstraktnih tendencija kreirani su radovi budvanskih slikara Darka Mandića, Dijane Lazović, Đorđija Boljevića, Marice Kuznjecov-Boljević, Jelene Đurašković i Vasa Nikčevića dok je u centru interesovanja Jelene Papović i Sandre Đurbuzović ljudska figura”, kazao je Aleksandar Čilikov. Grupi budvanskih autora apstraktnog izraza priključuju se i poetike dvije mlade autorke porijeklom sa sjevera Crne Gore – Tijane Gordić i Mirjane Marsenić. A među živim primorskim autorima najstariju generaciju predvode rafinirani pejzažista Savo Pavlović i Aljo Smailagić sa magičnim realizmom. “Selekciju ovogodišnje budvanske likovne manifestacije okončavaju dva rasna figurativca, crtača i slikara najplemenitijeg kova, Tivćani Ljubo Popadić i Momčilo Macanović. Selektirani sastav, generacijski i stilski heterogen, u uvodnom tekstu krajnje sažeto opserviran, jedan je od mogućih izbora u okviru predmetne teme kojom su se bavili brojni crnogorski umjetnici – u tom kontekstu možda bi bilo poželjno u budućnosti predstaviti i druge kvalitetne domicilne autore, moguće i preko tretiranja užih tema poput Marina pejzaž, Mediteranska žanr-scena, Morska flora i fauna”, dodao je autor izložbe. Izložba će biti otvorena do 30. avgusta. R.K.

jedne strane je bila olakšica to što ove godine ima čak osam crnogorskih produkcija i koprodukcija koji su automatski ušli u selekciju, ali to je bila ujedno i otežavajuća okolnost, jer sam samim tim morao dobro da se potrudim da izaberem najbolje filmove iz ostalih zemalja regiona, kazao je u razgovoru za Dnevne novine selektor MFFa Ivan Bakrač.

Premijerom ostvarenja “Grudi”, rediteljke Marije Perović, večeras od 21 čas na Kanli-kuli, svečano će biti otvoreno 33. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film festival, pod sloganom “Cijeli dan na filmu”. Do 7. avgusta na tvrđavama Kanli-kula i Forte Mare, u Dvorani Park, amfiteatru Dvorane Park, kao i u Institutu Igalo, biće predstavljeni filmovi u četiri selekcije: dugometražni igrani film, selekcija Kino Evropa, Ponoćne projekcije i Studentska selekcija. Zvaničnu takmičarsku selekciju od 13 filmova potpisuje reditelj Ivan Bakrač, koji je odabrao najuspješnije filmove iz Crne Gore, regiona i Balkana.

■ PROCVAT

RECENTNE KINEMATOGRAFIJE

Bakrač, koji je u okviru prošlogodišnjeg izdanja bio član žirija u kategoriji “Mini pitch”, a nekoliko godina ranije i u žiriju studentskog filma, u razgovoru za Dnevne novine, ističe da mu je prethodno iskustvo selektora na festivalu Slobodna Zona u Beogradu pomoglo da lakše prihvati i ovaj relativno težak zadatak. “S jedne strane je bila olakšica to što ove godine ima čak osam crnogorskih produkcija i koprodukcija koji su auto-

Bakrač

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

kultura

FESTIVALA, IVAN BAKRAČ

racija Napravila u domaćem filmu matski ušli u selekciju, ali to je bila ujedno i otežavajuća okolnost, jer sam samim tim morao dobro da se potrudim da izaberem najbolje filmove iz ostalih zemalja regiona. Kad kažem region mislim na Balkan, jer sam, gledajući sve filmove, zaključio da ima dosta zajedničkih motiva u pričama iz različitih zemalja koje su ove i prošle godine proizvele stilski raznovrsne filmove prikazane na značajnim festivalima”, kazao nam je Bakrač. A, kako pojašnjava ovaj reditelj, vidan je procvat recentne crnogorske kinematografije, što se samim tim i odražava na broj domaćih ostvarenja u ovogodišnjoj selekciji. “Mislim da je nova generacija autora napravila pomak sa svojim filmovima i da je prepoznata izvan granica regiona. Osim toga, procvatu je naravno doprinijelo i uspostavljanje novog zakona o kinematografiji i osnivanje Filmskog centra Crne Gore”, kaže selektor festivala. Štaviše, uzimajući nedavne uspjehe crnogorskih filmadžija u obzir, mišljenja je da bez obzira na malo tržište, kvalitet uvijek presudi i da konačno postajemo ravnopravan takmac zemljama regiona u domenu kinematografije.

■ KVALITET SE NE MOŽE SAKRITI

“Zaista vjerujem da se kvalitet ne može sakriti i da dobri filmovi koji izađu iz jedne male zemlje kao što je naša mogu da budu veoma zanimljivi, da ne kažem egzotični, mnogim inostranim festivalima, a onda i bioskopskim distributerima, podjednako kao i regionalni. Ogromna je stvar što su filmovi i projekti iz Crne Gore počeli da se pojavljuju na festivalima A liste. Nadam se da je ovo čak samo mali zamah, a da procvat tek treba da se desi”, ističe režiser. Ovogodišnje izdanje MFF-a obilježiće, između ostalog, i veliki broj premijera. Nedavno ste-

Zaista vjerujem da se kvalitet ne može sakriti i da dobri filmovi koji iZađu iZ jedne male Zemlje kao što je naša mogu da budu veoma Zanimljivi, da ne kažem egZotični, mnogim inostranim festivalima, a onda i bioskopskim distributerima, podjednako kao i regionalni. ogromna je stvar što su filmovi i projekti iZ Crne gore počeli da se pojavljuju na festivalima a liste čena EFFE oznaka za kvalitet je svakako doprinijela tome, ali nije presudila, kaže Bakrač. “I ranijih godina je hercegnovski festival imao dosta premijera, prije svega regionalnih. Ove godine ih je malo više jer sam zaista insistirao kod Savjeta festivala da mi dozvole da iskoristim što više vremena da pogledam filmove i sa velikih festivala koji su nedavno završeni, kao što je

npr. festival u Karlovim Varima, odakle nam dolaze četiri regionalne premijere”, pojašnjava on. Takođe, osim glavne takmičarske selekcije, potrudio se da regionalne premijere budu zastupljene i u netakmičarskim programima Kino Evropa i Ponoćne projekcije. Međutim, “iako se uvijek čini da je neki presjek trenutne evropske kinematografije lako napraviti jer se na velikim festivalima konstantno pojavljuju novi filmovi najvećih autora”, mišljenja je da publici treba pružiti raznovrsniji repertoar. Tako su i selekcije Kino Evropa i Ponoćne projekcije sačinjene od naslova koji su u proteklih godinu dana bili izuzetno uspješni na renomiranim festivalima.

■ “POSLE ZI-

ME” USKORO U POSTPRODUKCIJI

Imajući u vidu da mnogi ovi filmovi, nažalost, nakon festivala nemaju bioskopsku distribuciju, ili imaju jako kratku, za ovdašnje autore, ali i publiku, presudno je postojanje manifesta-

cija kao što je Montenegro film festival. “To je naravno šteta jer autori najviše žele da čuju utiske svoje publike, a istoj se trenutno nudi neuporedivo mnogo više komercijalnih, često dosta loših, stranih filmova od ovdašnjih autorskih, pa čak i žanrovskih”, cijeni Bakrač. Njegov dugometražni prvijenac “Posle zime”, jedini je bio uvršten u čak dva programa filmova koji podržavaju postprodukciju na festivalu Karlove Vari – FirstCut Lab i Work In Progress. Snimanju se polako nazire kraj, što ga veoma raduje. “Nadamo se da uskoro ulazimo u postprodukciju tako da su pregovori sa distributerima u toku. Utisci su pomiješani jer je rad na ovom ostvarenju počeo prije čak pet godina tako da je bilo raznih uspona i padova, a debitantima je posebno teško da ubijede ljude da vrijedi pružiti podršku za film koji im predstavljate. Utisak koji trenutno dominira je uzbuđenje jer je kraj blizu i naravno nestrpljenje da čujem utiske publike”, zaključuje ovaj režiser.

drugi pišu

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Modna industrija i ljudska prava:

Hoće li iskorišćavanje radne snage postati p

Kada je 1985. godine, Brunelo Kućineli, italijanski dizajner odlučio da svoju proizvodnju preseli u Solomeo, srednjevjekovno selo u centralnoj Italiji, takav potez bio je suprotan tendencijama tog vremena i principima poslovanja italijanske modne industrije. Ekspanzija globalnog proširenja proizvodnje posebno na tržišta poput Istočne Evrope, Kine, Indije ili Bangladeša zaslijepila je mnoga velika imena u modnom svijetu, dok je Kućineli, danas poznatiji kao kralj kašmira, baš u to vrijeme počeo da jača jedan drugi model poslovanja, baziran na neprikosnovenom vjerovanju u “made in Italy” i prije svega na poštovanju svojih radnika. U svojoj knjizi “ Solomeoski san”, koja opisuje razvoj i valorizovanje ovog malog mjesta, a koje je danas centar prozivodnje modnog brenda Kućineli, ovaj dizajner donosi zaključke koji opravdavaju svaki profit koji je u skladu sa etikom i moralnim principima, a posebno kada je riječ o pravima onih koji su za taj profit i najviše zaslužni.

Humani kapital i dostojanstvo radnika U fabrici u kojoj se proizvodi skupocjena odjeća, a najviše ona od kašmira, vlada stimulativna i opuštena atmosfera među radnicima koji su glavna karika u prozivodnom lancu, krojačima i šnajderima. Ovi radnici koji nikada ne rade poslije 17 časova, i koje je zabranjeno zvati ili im slati mejlove u večernjim satima, čak i kada posao trpi, imaju pauzu za ručak od sat i po vremena, zatim besplatan vrtić u krugu fa-

brike za svoju djecu, kao i bonus od 500 eura ili 1.000 eura za radnike sa porodicom, koji mogu iskoristiti za trošak na kulturu, tj. na posjete bisokopima, pozorištima, muzejima ili kupovinu knjiga. A da se Brunelo Kućineli zaista odnosi prema svojim zaposlenima kao prema ljudima sa svojim potrebama i osjećanjima, govori i jedan dobrotvorni gest sa njegove strane. Prije nekoliko godina, baš u vrijeme Božića, Kućineli je odlučio da podijeli sa svojim radnicima, tada njih oko 780, profit od pet miliona eura. I ne baš tako veliko iznenađenje, za zaposlene u modnoj kući Kućineli, koji su navikli na moglo bi se reći i previše dobre uslove. Osim toga, tada je ovaj maestro otvorio i svoju “Akademiju za umjetnost i zanat”, a čiji su prvi studenti dobili punu stipendiju. Za četrdeset godina karijere, Kućineli je kreirao modni brend, danas poznat u svijetu po svom kvalitetu, a za svoj uspjeh zaslužni su ljudi koji rade za njega, a čije dostojanstvo nikada nije doveo u pitanje. Međutim, sa druge strane planete, tj. u realnom svijetu, gdje poslodavci i velike

modne kompanije uglavnom ne dijele utopističku viziju Brunela Kućinelija, stvari su sasvim drugačije.

robovi modne industrije D okumentarni film, “Fashion Victims”, režisera Alesandre Brazile i Kjare Kataneo, prikazan na 29. filmskom festivalu Afrike, Azije i Latinske Amerike – Fescaal, u martu ove godine, donosi priču o uslovima u kojima rade na hiljade žena zaposlenih u indijskoj tekstilnoj industriji. U Tamil Nadu, državi na jugu Indije, nalazi se najveći dio prozivodnje za potrebe internacionalnog modnog tržišta, a u kojima najveći broj žena, često vrlo mladih tj. onih maloljetnih, radi u uslovima koji se mogu opisati kao veoma dramatični. Ove radnice uglavnom dolaze iz jako siromašnih ruralnih krajeva Indije. Uz pomoć posrednika koji ih pronalaze po selima i uz dogovor sa roditeljima, one veoma brzo počinju da rade u ovim fabrikama, a posrednici za svaku novu radnicu dobijaju procenat koji se odbija od plate iste. Ove zapravo djevojčice rade od

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

drugi pišu

e jeftine prošlost 12 do 18 sati dnevno, žive i spavaju u posebnom dijelu fabrike koji je za to namijenjen i nemaju dozvolu izlaska iz kruga fabrike. Na kraju mjeseca, one ne dobijaju naknadu koja iznosi 90 centi na dan, već roditelji dolaze po taj novac, a djevojčicama ostaje minimalno neophodno samo za najosnovnije potrebe. Dobiti posao u tekstilnoj indijskoj industriji, za ove mlade radnice predstavlja način da se iste emancipiju, kao i način da pomognu roditeljima ili braći. Većina njih takođe sanja da će ušteđeni novac iskoristiti kao miraz za udaju. Međutim, prema podacima nevladine organizacije “Social Awareness and Voluntary Education (SAVE)” a kako se navodi u filmu “Fashion Victims”, čak 85 odsto ovih dejvojčica ne uspije da poboljša svoj socijalni i ekonomski status, kao ni da ostvari planove svojih roditelja. Osim što rade za minimalnu zaradu, koja i veoma često kasni ili je nikada ni ne dobiju, ove maloljetnice su u takvim uslovima, često predmet psihičkog, a i fizičkog zlostavljanja. “U istraživanju organizacije Save, došli smo do podataka da zaposlene u ovim fabrikama dobijaju platu manju od one po ugovoru, ili je čak mjesecima ne dobiju. Zatim, često se dešava da u slučaju povrede na radu, nemaju nikakvu zdravstvenu zaštitu, već suprotno, ako više nisu sposobne za posao, bivaju otpuštene. Ono što je najtragičnije je podatak da se mnoge djevojke nikada ni ne vrate kući, jer su takođe subjekti seksulanog zlostavljanja i trgovine ljudima”, naglašavaju režiseri Brazile i Kataneo. U indijskim fabrikama proizvodi se garderoba

robnih marki, poznatijih kao “fast fashion” kao što su Zara, Mango, Tommy Hilfiger, H&M i mnogi drugi, a takođe i mnogi luksuzni brendovi, tu naručuju svoje proizvode. A kako oblačenje danas više nije potreba, već zahvaljujući upravo globalizaciji, oblačenje po posljednjoj modi, dostupno svakom djetetu, tinejdžeru ili čovjeku na zapadu, jeste hir koji je zapravo kazna za sve radnike koji rade u nehumanim i tragičnim uslovima. A kada se 24. aprila 2013. godine srušila fabrika Rana Plaza u Bangladešu, u kojoj se šila garderoba mnogih poznatih brendova, između ostalih, i italijanskog brenda Beneton,i kada je život izgubilo oko 1.200 radnika, činilo se da je konačno došao trenutak da se stvari radikalno promjene.

Globalni pokret protiv iskorištavanja jeftine radne snaGe Mjesec dana posle tragičnog događaja u Bangladešu, na inicijativu više od 200 modnih brendova koji proizvode u ovoj zemlji, potpisan je sporazum o sigurnosti i zaštiti od požara. Od tada, u mnogim fabrikama počelo se sa uvođenjem kontrola uslova pod kojima se radi. Međutim, ovaj sporazum ipak nije doprinjeo većem garantovanju prava radnika u ovom sektoru. Globalnom kampanjom

“Clean Clothes” a čiji je cilj podizanja svijesti u potrošačkim zemljama o izrabljivanju jeftine radne snage, kao i vršenje pritiska na modne marke da utiču na poboljšanje radnih uslova i povećanje cijene rada u zemljama trećeg svijeta, zemljama u razvoju, a ponajviše u Aziji, došlo se do novog sporazuma o tranziciji iz 2018.godine. Ovim sporazumom, udruženje nevladinih organizacija poznatije kao “Cean Clothes Campaign” zahtjevalo je od izvjesnih modnih brendova da garantuju veću sigurnost radnika, kao i njihovo pravo na sindikalno udruživanje, te pravo na zdravstvenu i pravnu zaštitu. Takođe, na inicijativu ove globalne kampanje, osnovan je i fond “Rana Plaza Donors Trust Fund” putem kojeg je sakupljeno 30 miliona dolara za porodice žrtava ove nesreće.

Milionski profiti na račun MiniMalnih dnevnica Zahvaljujući upravo različitim inicijativama posljednjih godina u sektoru tekstilne industrije, a kada je riječ o pravima radnika, po prvi put u istoriji, radnici Bangladeša, njih četiri i po miliona, udružili su se krajem 2018. godine i nedeljama protestovali, zahtjevajući povećanje plata. Iako je na kraju dogovor postignut, i plate povećane na nacionalnom nivou za najstarije radnike na 18 hijada taka

(oko 190 eura), a za nove zaposlene na 8.000 taka (oko 84 eura), to je još uvek daleka cifra od minimalne mjesečne naknade od 36 hiljade taka, a čiju cifru je utvrdila internacionalna organizacija “Asia Floor Wage” Kako kažu nadležni iz ovih udruženja, u narednim godinama prioritet će biti jačanje regulatornog okvira, koji će da favorizuje zakonodavne procese u korist transparentnosti, a zarad postizanja pristojnog nivoa plata i postizanja zdravstvenih i sigurnosnih standarda koji više neće ugrožavati živote radnika u ovim zemljama. Eksploatacija i iskorišćavanje jeftine radne snage, a kada je riječ o modnoj industriji je globalni, ali i strukturirani problem. Razvijanje sveijsti o postajanju ovog problema u zapadnom svijetu, a gdje se posljednjih godina lljudi sve više okreću održivom načinu života, može itekako da doprinese pronalaženju pogodnog rješenja za ovaj problem. Brunelo Kućineli je rijedak primjer da se može postići ravnoteža između poslodavca i radnika, ali ipak ne na globalnom nivou. Iako se stvari polako mijenjaju, pitanje koje ostaje jeste, da li će zaista jeftina radna snaga ikada otići u prošlost i da li je moguće da milionski profiti velikih modnih brendova ostanu netaknuti, a da nije jeftine radne snage koja im takve profite i omogućava. Tatjana Đorđević Simić, Al Jazeera Balkans.

ZABAVA

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

CINEPLEXX: DVA NOVA FILMA I SPECIJAL

Dijelimo ulaznice za Top Hill

Karte za najbrže čitaoce

Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za dva nova filma i specijalnu projekciju - “Bring The Soul: The Movie”. Dva nova filma su: “Paklene ulice: Hobs i Šo” - nakon osam filmova, koji su zaradili skoro pet milijardi dolara širom svijeta, franšiza sada predstavlja potpuno novi projekat, u kom Dvejn Džonson i Džejson Stetam repriziraju svoje uloge Luka Hobsa i Dekarda Šoa, i “Vučji zov” - radnja filma smještena je u bliskoj budućnosti, u kojoj se posada podmor-

Budvanska diskoteka Top Hill sezonu gostovanja regionalnih zvijezda, pod okriljem programa “Balkan Soul”, nastavlja večeras i to nastupom Maye Berović. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Top Hill”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Top Hill nagrađuju sa po dvije karte za pomenuti nastup.

nice suočava sa ozbiljnim problemom. Što se tiče filma “Bring The Soul: The Movie” - BTS grupa trijumfalno se vraća na bioskopsko platno nakon svjetske turneje “Love Yourself”, a dok sijaju jače od svijetla na pozornici članovi grupe pozivaju nas iza kulisa. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. D.B.

POČINJE 10. IZDANJE NIKŠIĆKOG FESTIVALA SA DUŠOM

SLUČAJ GEORGIEV (NE)ĆE UZDRMATI ZIDINE BEDEMA

⌦ Danilo Brajković

ubilarno 10. izdanje nikšićkog Bedem festa počinje večeras (19 časova) na istoimenoj tvrđavi. Obilježiće ga proslava prve decenije, impresivna i probrana lista izvođača, koji u grad pod Trebjesom stižu ili iz Crne Gore ili iz regiona, ali i nerazjašnjena priča oko otkazivanja nastupa Vlada Georgieva. Nikšić je spreman da, prvi put ove godine, pokaže ostatku države i regionu zbog čega godinama unazad važi za vodeći rokenrol festivalski grad u Crnoj Gori. Organizatori 10. izdanja Bedem festa, koga, odmilošte, u gradu pod Trebjesom takođe zovu - festival sa dušom, prethodnih mjeseci potrudili su se da, u skladu sa obilježavanjem vrijednog jubileja, u centar piva i čelika dovedu izvođače koje ne gledamo tako često na našem terenu, a važe ili za prekaljene majstore ili za one čije vrijeme tek dolazi. Tako će večeras nastupiti Dragoljub Đuričić, Bisera Veletanlić, E-Play, Dingospo Dali i Gos-

poda Glembajevi, uz premijeru filma “Nebeska tema”, u čast pokojnog Vlada Divljana, a do ranih jutarnjih časova u ponedjeljak slušaćemo, između ostalih, Partibrejkerse, KKN, Neleta Karajlića, Bojanu Vunturišević, Osmu silu, Darka Rundeka, Đorđa Miljenovića... Ipak, nećemo vidjeti Vlada Georgieva, čiji je slučaj bacio sjenku na ovogodišnji Bedem.

■ VRIJEME LAŽI I SPEKULACIJA

Mada je Petar Šundić, direktor festivala, početkom prošlog mje-

seca za Dnevne novine istakao da je riječ o vrhunskom muzičaru, koji zaslužuje i poziv i drugačiji tretman, aludirajući na činjenicu da je Bedem jedini festival koji ga je pozvao i dodajući da je to uvijek bio festival muzike, dvije sedmice kasnije Gerogiev je na Tviteru objavio da od nastupa na Bedemu neće biti ništa.

EURA KOŠTA JEDNODNEVNA ULAZNICA ZA BEDEM FEST, A 30 EURA ZA ČITAV PROGRAM

“Nećemo se gledati na Bedem festu u Nikšiću, iako smo svi to jako željeli. Ne pitajte mene zašto, jer ne znam odgovor. Samo je rečeno - ne. I meni i organizatorima. Vidimo se drugom prilikom. Hvala svima koji su htjeli da te večeri uživamo u muzici i ljubavi”, napisao je popularni Barba. Brojni su tražili od organizatora Bedem festa objašnjenje. Nisu ga dobili u formi u kojoj su očekivali - iskreno i čisto, po čemu je Šundić prepoznat, što je automatski uticalo na rađanje mnogih spekulacija, od toga da Bedem nema novac da isplati pjevača, do potencijalnog uticaja politike. Georgiev je, zatim, dodatno podgrijao atmosferu jer je, opet na Tviteru, objavio snimak svoje pjesme “Vrijeme laži” i posvetio je građanima Nikšića i organizatorima Bedem festa. Reakcija Šundića opet je izostala.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Foto: Nemanja Đorđević Dušan Kojić Koja

FRONTMEN KIČME HOSPITALIZOVAN U BRITANIJI

Nakon moždanog, Koji treba mir Vijest da je Dušan Kojić Koja, frontmen i osnivač benda Disciplina kičme, doživio moždani udar potresla je ljubitelje popularne muzičke grupe, a kako ne bi dozvolili bilo kakvu vrstu spekulacije o Kojinom trenutnom zdravstvenom stanju, juče su se oglasili i članovi njegove porodice. Zajedno sa Kojinim bliskim prijateljima i saradnicima, zahvalili su svima na brizi, ujedno zamolili da poštuju privatnost porodice i potvrdili da je riječ o moždanom udaru. “Po dolasku u Veliku Britaniju, Koja je osjetio određene zdravstvene probleme. Engleski ljekari su ustanovili da je u

pitanju moždani udar, pa mu je pravovremeno pružena specijalistička pomoć i čeka se da se oporavi. Uz vaše iskrene želje za oporavkom, još jednom apelujemo da je našem Koji i članovima njegove porodice u ovom trenutku najpotrebniji mir”, navodi se u saopštenju porodice Kojić, ne pominjući da li je Koja “uveden u indukovanu komu” odlukom ljekara, o čemu su izvijestile Večernje novosti. Koja je Disciplinu kičme osnovao 1981. godine, nakon gašenja Šarla Akrobate. Posljednji album “Opet”, u formi dvostrukog LP-ija, Kičma je objavila 2015. D.B.

Foto: Miloš Zvicer

Sa prošlogodišnjeg Bedem festa

ZABAVA

Raspored i satnica

■ NIKŠIĆ JE ČESTITI

Darujemo karte

Izvođači 10. izdanja sigurno će isporučiti gostima Bedema kvalitetnu muziku, a upitno je hoće li pomenuti slučaj uticati na dešavanja na tvrđavi. Jedno je sigurno - ako je suditi po ranijim najavama Šundića, festivalski prostor biće ispunjen do posljednjeg mjesta. “Nikšić je čestiti primjer podrške, to nam je dato, to je dio našeg identiteta. To su ritam, Miladin Šobić. Uvijek smo bili predvodnici avangarde, korzoa, prepoznatljivog mentaliteta. Prijatno sam se iznenadio u posljednje dvije godine kada sam vidio koliko poziva stiže na našu adresu, vlada veliko interesovanje, ljudi me zaustavljaju, oduševljeni su. A vrijeme tek radi za nas. Nismo opterećeni prinudama, silama, imamo svoju priču i identitet. Jedva čekamo početak”, kazao je Šundić.

Karte za Bedem možete kupiti na svim Tobacco S Press kioscima u Crnoj Gori i putem onlajn platforme Gigstix-a. Jednodnevna košta 10 eura, a četvorodnevna 30 eura. Dnevne novine i Bedem vas nagrađuju - dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail. com, sa naznakom “Bedem”, imenom i brojem telefona dobiće po kartu za kompletan četvorodnevni program. Takođe, organizatori su pripremili i prevoz. “Na relaciji Podgorica - Nikšić kreće se u 18 časova sa autobuskog stajališta preko puta Delte. Na relaciji Nikšić - Podgorica, kreće se tri časa nakon ponoći, sa platoa ispred Željezničke stanice. Cijena povratne karte je tri eura”.

PRIMJER PODRŠKE

Dragoljub Đuričić večeras otvara Bedem fest

ljepota

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

sve se riješi uz samo malo šminke

Savjeti za konturisanje bez greške Svi smo već čuli za konturisanje, koje je zapravo najjednostavniji način da naše lice korigujemo onako kako se nama dopada. Nema potrebe za bilo kakvim zahvatima, sve se riješi uz samo malo šminke, naravno, ako znamo kako da je nanesemo pravilno. Ukoliko tek učite da konturišete, ili niste sigurni da ste ovu tehniku šminkanja dobro savladali, donosimo vam nekoliko korisnih savjeta za savršene konture. 1. Baza Kako bi vaše konture izgledale kako treba, ne zabora-

vite da prvo pripremite lice za šminkanje, nanošenjem podloge, koja će šminku zadržati na mjestu tokom cijelog dana. 2. Izaberite odgovarajuće proizvode Biranje proizvoda za konture zavisi od efekta koji želite postići. Za prirodniji izgled birajte uvijek kremaste proizvode, a za dramatičniji efekat i jasno vidljiv kontrast, odaberite praškaste proizvode. 3. Konture prema obliku vašeg lica Ukoliko želite da vaše kon-

ture izgledaju dobro, one moraju pratiti oblik vašeg lica. 4. Iscrtajte vaše lice Iako zvuči komplikovano, jednostavno samo treba da označite tamnije i svijetlije dijelove vašeg lica, kako biste proizvode nanijeli kako treba i izblendali ih tako da dobijete savršene konture. 5. Blendajte Ključ savršenih i prirodnih kontura, krije se u blendanju do iznemoglosti, kako bi se ublažile oštre linije i kako bi cijelo lice izgledalo što prirodnije. (Lepota i zdravlje)

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

ljepota

jednostavno i brzo postignite željeni efekat

Trikovi za ljepši izgled

Svaka od nas veoma često istražuje različite bjuti savjete, kako bi svoju rutinu podigle na viši nivo. Većina žena voli da sama radi na svojoj ljepoti, i zato smo mi za vas istražili neke od najkorisnijh trikova, koji će vam promijeniti život.

1. Pričvrstite kosu iza ušiju i pustite je da se prirodno osuši Ovaj trik će vam uštedjeti puno vremena, a dobićete prirodnu i jednostavnu frizuru. Mokru kosu pričvrstite dugačkim šnalama iza ušiju. Previjte je koliko puta želite i pustite da se prirodno

osuši. Dobićete blage talase, bez mnogo truda i za veoma kratko vrijeme. Ovo je jednostavan način da dobijete frizuru za svaki dan, kada nemate vremena. 2. Zamijenite peškir za kosu pamučnom majicom Nakon pranja kose, uvijte je u pamučnu majicu umje-

sto u peškir. Pamuk će sačuvati vašu dlaku, neće oštetiti vaše krajeve kao što to nekad može da se dogodi sa mikrofiberskim vlaknima peškira. Ukoliko počnete da praktikujete ovaj trik, kosa će vam zagarantovano biti zdravija. 3. Kovrdžavu kosu prosušite papirnim ubrusom Da bi vaše lokne dobile na volumenu, izbjegavajte teške peškire. Najbolji način da prosušite vaše lokne je da za to iskoristite papirne ubruse. Pokupite površinski vodu sa vaše kose, a zatim je pustite da se prirodno osuši. Vaša kosa dobiće na volumenu i izgledaće puno “življa”. 4. Preparate za kosu stavite na mokru kosu Čini se da nema neke drastične promjene u tome da li preparate nanosite na vlažnu ili mokru kosu. Ipak, vaše lokne biće definisanije ako preparate stavite na mokru kosu, nakon što isključite tuš. 5. Da šminka stoji duže Koliko god koristili prajmer prije nanošenja sjenke, šminka na očima se često razmazuje. Najbolji način da sve zadržite na svom mje-

stu jeste da i prije i poslije nanošenja sjenke utapkate puder u kamenu, koji će šminku fiksirati na vašim očima. 6. Za prirodne trepavice koristite tanku četkicu Da bi vaše trepavice izgledale prirodnije, izaberite maskaru koja ima malu i tanku četkicu. Pomoću ovakve četkice možete prići kapku sa svih strana i raščešljati svoje trepavice tako da izgledaju gusto i prirodno. 7. Ne čistite četkicu maskare o ivicu bočice Da bi vaše trepavice imale pravi “boom” efekat, ne čistite četkicu o ivicu bočice. Trepavice bolje izgledaju kada se raščešljaju sa debljim slojem maskare od korijena ka gore. 8. Stavite na jagodice sjaj umesto hajlajtera Da biste koži dali prirodan sjaj kada ne želite previše šminke, a ipak želite da se istaknete, umjesto hajlajtera, stavite na vaše jagodice tanak sloj sjaja za usne i lagano ga utapkajte u kožu. Na taj način uz vrlo malo truda izgledaćete blistavo i svježe. (Lepota i zdravlje.rs)

EMOCIJE

34 muškarac-žena

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Gdje je nestala strast i zboG čeGa...

Upoznali ste se, zaljubili, niste mogli da skinete poglede, a ni ruke jedno s drugoga. Potom ste se vjenčali, prošlo je neko vrijeme, a onda ste shvatili da je ona početna strast koja vas je spojila - jednostavno isparila... Mnogi parovi širom svijeta prepoznaju se u ovoj priči, koja je i jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi posjećuju bračne terapeute, tragajući za odgovorom na pitanje: gdje je nestala strast? Traganjem za odgovorom na to pitanje bavio se i psiholog, specijalizovan za emotivnu i seksualnu terapiju sa Univerziteta u Bostonu, doktor Ogi Ogas. “Nedostatak seksualne strasti najčešći je problem među dugogodišnjim pa-

rovima. Najčešće se događa to da su partneri još uvijek emotivno povezani i poštuju se, ali im nedostaje seksualna iskra. Na to se često žale žene kojima mnogo nedostaje strast sa početka veze, ali ni muškarci nisu imuni na isto”, objasnio je on. Mnogi misle da se u pozadini nedostatka seksualne želje kriju neki drugi problemi, ali u većini slučajeva to ipak nije tako. Kako ističe, veliku ulogu kod gubitka strasti u dugim vezama igraju biologija, antropologija i psihologija. Kao ključni element nedostatka strasti najčešće se navodi to što se partneri previše dobro poznaju, ali to je samo dio uzroka. Ogas kaže da su žene, posljednjih godina i decenija, doživjele značajnu evoluci-

ju, zbog čega su muškarci i žene danas jednaki na svim stranama. Ali kada je o seksu riječ, glavnu ulogu preuzima animalni, odnosno primitivni dio mozga u kome su muškarci ti koji su seksualno dominantni, a žene su te koje su pasivnije. I tu dolazi do kratkog spoja, jer takve podjele ni muškarci ni žene više ne žele svjesno da preuzmu, zbog toga dolazi do problematičnih situacija u spavaćoj sobi. Doktor Ogas parovima savjetuje da jednostavno priznaju istinu - nije samo dosada i svakodnevica ono što ubija strast u vezi. Seksualnu želju uništava i to što ne želimo sebi da priznamo da postoje seksualne razlike između muškaraca i žena. To nije ponižavajuće, jer je priroda tako

postavila stvari. Ovdje nije riječ o poretku u društvu, nego o seksu. “Razgovarajte i priznajte svoje najdublje maštarije. Garantujem vam da će tada doći do naglog buđenja strasti”, poručuje on. Ogas napominje da svakodnevica snažno utiče na seksualni život i to na loš način: “I baš zato bi seksualni život trebalo da bude onaj dio u kome će oba partnera otpustiti sve kočnice i prepustiti se svojim animalnim strastima bez straha od osude. U prilog tomu govore i brojna istraživanja. Parovi sa kojima sam radio, i koji su poslušali taj savjet, rekli su mi da su im se seksualni životi značajno popravili”, istakao je on. (Super žena)

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

muškarac-žena

Nedostatak seksualne strasti najčešći je problem među dugogodišnjim parovima. Najčešće se događa to da su partneri još uvijek emotivno povezani i poštuju se, ali im nedostaje seksualna iskra

Onlajn izazOvi Zavođenje se odavno preselilo na društvene mreže i aplikacije za upoznavanje potencijalnih partnera. Ono je oduvijek bilo komplikovano i zahtijevalo bar malo ljubavnog umijeća... Danas, kada možete da birate između barem 1.500 različitih aplikacija i web stranica za upoznavanje, kao i između miliona njihovih korisnika, stvar je postala još komplikovanija. “Što duže tražite partnera, to je vjerovatnije da ćete završiti sami”, izjavila je naučna savetnica Match.coma, doktorka Helen Fišer u razgovoru za Wired. Sa njom se slaže i Lili Vombl, osnivač sajta “Date Brazen”, koja je za InStyle izdvojila najčešće greške koji ljudi prave tokom dopisivanja sa potencijalnim partnerima: 1. Koriste previše

aplikacija Više aplikacija za upoznavanje ne mora nužno da znači više mogućnosti, nego bi vrlo lako moglo da se pretvoriti samo u više frustracija. 2. Na sastanku se vodite mišlju “moram da se vidim sa svima” (Pre)česti odlasci na “dejtove” sa različitim ljudima ne garantuju da ćete brže i lakše pronaći partnera. Štaviše, Lili tvrdi kako je njeno iskustvo pokazalo potpuno suprotno. 3. Stalno “prelistavate” aplikaciju Aplikacije za upoznavanje su zamišljene tako da stvore osjećaj igre, a upravo zato vrlo brzo postanete “zavisni” od njih. Ipak, da biste sebi pružili priliku za stvarnu vezu, morate ograničiti vrijeme koje ćete potrošiti na aplikacije i slanje poruka za upoznavanje.

4. Razgovori koji ne vode nikuda Osim što su razgovori o vremenu ili tome kako vam je bilo na poslu neverovatno obeshrabrujući, oni su i podjednako dosadni, a velike su šanse da takav razgovor bude i posljednji koji ste vodili sa određenom osobom. Ako želite da se istaknete u masi i da stvarno nekoga upoznate, i tako možda steknete budućeg partnera, postavljajte mu pitanja na koja zaista želite da znate odgovor. 5. Predugo se dopisujete sa istom osobom Ako već nedjeljama šaljete jedno drugom poruke, ali ni jedno ne poteže pitanje odlaska na kafu ili večeru, to je jasan znak da se jedno od vas (ili oboje) boji odgovornosti, vezivanja ili odbacivanja. Osim toga, možda ste pronašli osobu koja traži prijatelje, a ne partnerku.

Kao ključni element nedostatka strasti najčešće se navodi to što se partneri previše dobro poznaju

kuvar

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Jedite tikvice što češće

Ishrana

Tikvice potiču iz Meksika, a čovječanstvo ih konzumira od davnina. Zajedno sa dinjama i krastavcima, svrstavaju se u porodicu bundeva, a postoji veliki broj različitih vrsta koje se razlikuju u obliku, veličini, boji i ukusu. Najbolji ukus imaju plodovi koji su dugački do 15 cm. Osim ploda, jestivi su i cvjetovi tikvica, koji se obično pohuju. Spektar nutrijenata koje osiguravaju tikvice poprilično je impresivan. Naime, tikvice su izvanredan izvor mangana i vitamina C, vrlo dobar izvor magnezijuma, vitamina A, kalijuma, prehrambenih vlakana, folne kisjeline, fosfora, bakra i vitamina B2. Magnezijum igra važnu ulogu u prevenciji srčanog i moždanog udara, a zajedno s kalijumom igra ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Antioksidansi vitamin C i beta-karoten, sprečavaju oksidaciju holesterola i posljedično smanjuju rizik za aterosklerozu. Folna kisjelina učestvuje u regulaciji nivoa homocisteina, dok prehrambena vlakna utiču na smanjenje povišenog holesterola. Naime, i povišen nivo homocisteina i povišen nivo holesterola dobro su poznati činioci rizika za razvoj bolesti srca. Ovo povrće sadrži i veoma malu količinu kalorija (17 kalorija na 100 grama) i kao takvo se preporučuje u dijetama za mršavljenje. Osim toga, prirodni je diuretik, pa se u narodnoj medicini koristi za izbacivanje suvišne tečnosti iz organizma, a vjeruje se i da snižavaju holesterol i pročišćavaju krv, a takođe poboljšavaju i koncentraciju. Takođe sadrži znatne količine vi-

Ovo povrće sadrži i veoma malu količinu kalorija (17 kalorija na 100 grama) i kao takvo se preporučuje u dijetama za mršavljenje. Osim toga, prirodni je diuretik, pa se u narodnoj medicini koristi za izbacivanje suvišne tečnosti iz organizma, a vjeruje se i da snižavaju holesterol i pročišćavaju krv, a takođe poboljšavaju i koncentraciju. tamina C. Nutrijenti koje sadrži tikvica blagotvorno djeluju i na zdravlje probavnog sistema. Visok unos prehrambenih vlakana podstiče pražnjenje crijeva, a samim tim i uklanjanje toksina iz organizma, dok, prema nekim studijama, folna kisjelina, vitamin C i beta-karoten pružaju zaštitu stanicama crijeva od spojeva koji su potencijalni karcinogeni. Antioksidansi vitamin C i beta-karoten imaju i protivupalno djelovanje što ih čini blagotvornim kod stanja kao što su upalni procesi, astme, osteoartritis i reumatoidni artritis. Ekstrakt dobijen iz tikvice pokazao se blagotvoran i u ublažavanju simptoma benigne hiperplazije prostate, stanja koje nerijetko zahvata muškarce iznad

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

60 godina, a koje uzrokuje bolno i otežano mokrenje. Tikvice spadaju u malobrojnu grupu namirnica koja ima mjerljivu količinu oksalata, komponenata koje, ako su u tjelesnim tečnostima prisutne u visokim koncentracijama, mogu kristalizovati i uzrokovati zdravstvene probleme. Zbog toga se osobama s narušenim funkcijama bubrega i mokraćne bešike sugeriše izbjegavanje tikvica. Nadalje, oksalati mogu ometati apsorpciju kalcijuma, pa se osobama koje uzimaju suplemente kalcijuma sugeriše da tikvice jedu barem dva-tri sata prije nego što unesu kalcijum. (Zdravahrana.hr)

kuvar

Pohovane tikvice Sastojci: 2 veće tikvice (ili 3 manje) 3 jaja 3 čena bijelog luka 50 g sira (nije obavezno) brašno so ili začin od suvog povrća svež peršun sveže začinsko bilje Priprema: Oljuštiti tikvice (ako su jako mlade dovoljno ih je samo oprati) i narendati. Dodati jaja, ispasirani bijeli luk, nasjeckani svježi peršun i brašno (postepeno). Masa treba da bude malo gušća nego za palačinke. Dodati so ili začin po ukusu i rendani sir (po želji). Kutlačom vaditi masu i pržiti na vrelom ulju. Okretati ih širokom lopaticom. Vaditi na papirni ubris da bi se ocijedile od viška masnoće. Ukrasiti svježim začinskim biljem.

Tikvice su izvanredan izvor mangana i vitamina C, vrlo dobar izvor magnezijuma, vitamina A, kalijuma...

Osim ploda, jestivi su i cvjetovi tikvica, koji se obično pohuju

38 DN

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

FOTO UBOD

MUSLIKANAD. VRSTA GRČKI ŽENSKO GRAD NA MANSKI PRAVAC U ČETVRTI GLUMICA PTICE KOMPO- ONAJ KOJI SIMBOL MADAGA- VJERSKI I PRVI UPUĆUJE IME, BUGAR- ISTOVAR PROPISI FILOZOFIJI VOKAL KOJA ŽIVI SUMPORA ZITOR, PISMO VITOMIRA SKARU SKOG POTRSCI U JANIS (TURC.) RIJEKLA

POKRAJINA U KANADI SPORTSKO DRUŠTVO

OPIS PUTA

OVO BILJEŽNIK (MN.)

JEDINICA ZA ZAPREMINU DRVA

MINERAL PRONAĐEN NA AVALI

HILJADU KILOGRAMA (MN.) 6. SLOVO ŠAMPION TENISERKA IVANOVIĆ

KĆERI KRALJA DANAJA NJAKANJE ARGENT. REVOLUCIONAR, ERNESTO GEVARA

ŽITELJ ORANA ŽITELJ ATIKE VRTLAR, BAŠTO- NESTAJATI VAN POD ZEMLJU

SIMBOL BORA

KOJI JE BOJE ZECA PRODAVNICA U KRUGU KASARNE

RUDARSKO GRAĐEVINSKO PREDUZEĆE

Hijena

SAVRŠEN

TREĆA BETOVENOVA SIMFONIJA BELGIJSKI GLUMAC, ŽAN KLOD NEZASIĆENI UGLJOVODONIK

PRKOS

GLAVNI GRAD AZERBEJDŽANA GLASATI NA IZBORIMA VRLO FINI GIPS

JAPANSKA SABLJA

Play sudoku online at:

ĐUBRIVO OD ŽIVOTINJSKE MOKRAĆE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BESPLATNOST, R, PRIPRAVAN, AVRIL LAVINJ, Ć, ABAIJA, AO, A, TISKARI, L, PRISTANIŠTE, OĐ, LOC, TURA, META, IĐIROT, A, AVAJ, TOR, NA, ENARP, RISTAN, ISKOSA, KOVAN, BENING.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1944

Medium level

7 1

5 4

4Puzzle 7 1 solution: 5 9 3

2012-01-30

4Play 2 sudoku 1 6 7online 8 5at:3 7 5 8 2 4 6 1 9

7 7

Medium level

7 6 1 3 4 9 5 8 2 Sudoku puzzle No. 1944 2012-02-08

Daily Sudoku puzzle No. 1935

6 1 8 5 9 3 2 7 4 www.sudokukingdom.com

Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30 9

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2012-02-08

www.sudokukingdom.com

Vrijeme je za večeru

5 8

3 4 2

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

Word Search Puzzle #H862UH

Active Active Ailment Ailment Alerts Alive Alerts Alkaline Alive Amuse Armpit Alkaline Askew Amuse Axiom Bacteria Armpit Belie Askew Capitals Axiom Cobblers Custom Bacteria Dirge Belie

Capitals

Ditties Cobblers

Edited Custom Eraser DirgeErred Excel Ditties Facial Fetch Edited Finer Eraser Getaway ErredHinge ExcelIdeal Ivies Facial Lakes FetchLowly Lured

Hinge

Getaway

Proton

Finer

Ideal Ivies Lakes Lowly Lured Metes Misty Natty

Metes Misty Natty Onwards Primes Proton Raked Rankle Seats Somber Stickler Underlay Upbeat

Raked

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Partner vas provocira i iskušava, pa vam, u afektu, izlijeće nešto što ste željeli da prećutite. Sve može kulminirati odlukom od koje strijepite. Nalazite se u nezavidnom položaju.

BIK Uključite saradnike i napravite plan kolektivnog rada. Uspjeh je moguć jedino na takav način. Vaš zajednički rad obavljaćete sa velikim zadovoljstvom.

BLIZANCI Otvara vam se šansa da započnete nešto novo što će vam se višestruko isplatiti. Budite brzi jer cio posao bi mogao da vam izmakne.

VAGA Bez obzira na sve što ste planirali, budite spremni da odložite većinu aktivnosti. Precijenili ste svoje mogućnosti, bićete prinuđeni da dio odgovornosti prepustite.

ŠKORPIJA Niste sigurni u kom smjeru da nastavite dalje pa vam ta dilema može izazvati velike glavobolje. Nemate mnogo vremena za kolebanje.

STRIJELAC Muči vas atmosfera u domu pa vam se čini da su svi ostali problemi nevažni. Čini vam se kao da vas niko ne razumije.

Rankle Seats Somber Stickler Underlay Upbeat

Onwards

RAK Imate osjećaj da vas niko ne razumije. Teško je govoriti o takvim stvarima kada vi o sebi nemate visoko mišljenje. Svoju duboku nesigurnost krijete.

JARAC Pred vama je period. Ali, ako se izmaknete i realno sagledate kompletnu sliku, uvidjećete da je u pitanju rijetka prilika koju morate da iskoristite.

Primes

REBUS

Nezadovoljstvo na ljubavnom planu prijeti da postane uzrok ozbiljnog sukoba između voljene osobe i vas. Pravi uzrok svega leži u tome što ste odnos sveli na dopisivanje.

DJEVICA Na početku nešto nije bilo po vašoj volji, a onda ste izgubili interes. Suočavate se s ljudima kojima nije jasno vaše promjenljivo raspoloženje.

Rješenje iz prethodnog broja: Kaparisao sam Perast opet

VODOLIJA Uspješni ste i preduzimljivi, a neki problemi kao da će se riješiti sami od sebe. Nešto se odvija drugačije od onog kako ste navikli u prethodnom periodu.

RIBE Dobijate vijest o dodatnom prihodu na koji niste računali. To je dovoljan razlog da se naoružate novom motivacijom i prionete na posao još poletnije.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 1. 8.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Po š to v ani k o r i s n i ci oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Prodajem plac 20 000 m2 i kuću 70 m2 Donja Brezna, selo Bajovo Polje, 30 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614 Prodajem dvije Dormeo prostirke za bračne krevete, debljine 6 cm. Cijena po dogovoru. Tel: 067/378-640 MALI OGLASI DO 20 RIJEČI -1 DAN 1 EURO

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

BILANS LJETNJEG PRELAZNOG ROKA U TELEKOM 1. CFL PRIREDIO: B.T.

Damir Kojašević Stefan Nikolić Aleksandar Šofranac Nikola Eraković Milovan Petrović Miloš Vučić Šaleta Kordić Zakarija Alharaiš Anto Babić Stefan Stefanović Radule Krulanović Luka Merdović

Petar Grbić Miloš Vučić Vuk Radović Nikola Đurić Milan Mijatović Periša Pešukić Ivan Delić Ilija Tučević Miloš Krkotić Milan Vukotić Ognjen Obradović Milivoje Raičević

Zoran Aković Kođo Nijaveđi Alfonso Sopo Igor Vujačić Nikola Krstović Stanislav Namaško

PRELAZNI ROK U TELEKOM 1. CFL JE ZAVRŠEN U UTORAK U PONOĆ, A NAŠI PRVOLIGAŠI DO KRAJA AVGUSTA IMAJU PRAVO DA DOVEDU JOŠ JEDNOG IGRAČA - POPULARNOG “DŽOKERA”. MEĐUTIM, TAJ FUDBALER MORA DA IMA ČISTE PAPIRE.

Dušan Vlaisavljević Miomir Đuričković Mićo Perović Nemanja Kartal Miloš Zečević Anto Babić Bogdan Rašo Benjamin Kacić Dejan Račić Marko Kordić Ivan Vuković Petar Vukčević Hulian Montenegro Predrag Kašćelan Predrag Jović Rade Pejić Miloš Radulović Zdravko Dragićević Nikola Popović Stefan Đorđević Aleksandar Milić Ze Markos Ivan Mijušković

Petar Vukčević Luka Klikovac Blažo Rajović Vidoje Popović Adrijan Rudović Aleksandar Milić Andrija Ražnatović Nikola Ivanović Stefan Đorđević Filip Kalačević Luka Merdović Zaim Divanović Stefan Popović Lazar Pajović Šo Jamamoto Pjeter Ljuljđuraj Kristijan Vuljaj Velizar Janketić Marko Kažić Benjamin Kacić Martin Prenkočević Zoran Mikijelj Ognjen Bogićević

Miloš Radulović Jovica Blagojević Nikola Dimovski Idriz Toskić Goran Vujović Andrija Kaluđerović Marko Novović Nikola Bulatović Jovan Popović Radivoje Golubović

Dragoljub Đuretić Radomir Đalović Ajana Činedu Luka Merdović Zoran Petrović Marko Pavićević Damir Ljuljanović Miloš Radulović Miloš Ojdanić Balša Sekulić Radoš Dedić Miloš Bakrač Matija Drinčić Zaim Divanović

Ivan Vuković Bogdan Mandić Driton Camaj Stefan Spasojević Ognjen Obradović Milan Vukotić Matija Drinčić Miomir Đuričković Darko Nikač Nikola Zvrko Danilo Tomić Igor Mrvaljević

Edis Mulalić Vule Vujačić Predrag Kašćelan Milivoje Mrdak Velizar Janketić Marko Krasić Ermin Seratlić Igor Ćuković

Nenad Vukčević Alfonso Sopo Kođo Nijaveđi Miloš Zečević Milija Golubović Radomir Đalović Vidoje Popović Nemanja Kartal Jasmin Mecinović Andrija Ražnatović Lazar Vujošević Miloš Vukić

Milija Golubović Šaleta Kordić Danilo Pešukić Nikola Vujnović Luka Maraš Balša Sekulić Nikola Zvrko Darko Đajić Filip Šćekić Jasmin Mećinović Jovan Vujović Milisav Vuksanović Momčilo Dulović Ivan Knežević Željko Krstović Jasmin Muhović Ermin Seratlić

Sport

četvrtak, 1. 8. 2019.

APOEL JE VEĆ ARHIVIRAN - MLADI VEZISTA VLADAN BUBANJA GLEDA UNAPRIJED

Da se psihički vratimo Vučić ide, Ziko blizu povratka

Važno je iskustvo: Bubanja juri Mihajlovića Šampion Crne Gore se u Nikšić iz Nikozije vratio se tri gola u mreži, ali bogatiji za iskustvo koje samo Evropa može da ponudi. I greške u njoj. A ako Sutjeska izvuče pouke - iz prošlogodišnje evropske eliminacije je dosta toga naučila (sačuvan tim, dovedena prava pojčanja...) - može da se očekuje progres iz utakmice u utakmicu. Veliku školu u revanšu 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona protiv APOEL-a (3:0), koji

je planiran za grupnu fazu LE ili LŠ, “platili” su najmlađi. “Jedino za čime žalimo je način na koji smo primili golove, ali potrudićemo se da te stvari ispravimo. Moramo da ih ispravimo”, svjestan je 20-godišnji Vladan Bubanja na naivne greške kod primljenih pogodaka, ali vjeruje u reakciju... “ Na dvo m e č p r o t i v APOEL-a moramo da gledamo kao na veliko iskustvo. Bili smo dobri, ali to

Tako rade ozbiljni klubovi... Dok smo sa ekspedicijom Sutjeske na aerodromu u Larnaki prije dvije noći čekali avion za Podgoricu, pojavilo se poznato lice - Paolo Tramecani. Trener APOEL-a se tu istu noć, kada je eliminisao “plavo-bijele” u 2. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, pojavio u avionu za Baku kako bi skenirao narednog rivala - Karabag. Italijanski strateg je sinoć gledao utakmicu Kara-

bag - Dandalk (3:0), pa se tako na licu mjesta uvjerio u vrijednosti Azerbejdžanaca koji su pobjedom prošli dalje, nakon što je u Irskoj bilo 1:1. Tako to rade ozbiljni klubovi kada žele rezultat, a APOEL ga očajnički želi. Kiprani dobro znaju da video kaseta i oko trenera nije ista stvar. Tramecani je na aerodromu razgovarao sa kolegom Nikolom Rakojevićem o utakmici, putu, planovima...

nije bilo dovoljno, što su Kiprani znali da iskoriste i zasluženo su prošli dalje”. “Plavo-bijeli” su kraj Bistrice bili ravnopravan protivnik, ali na GSP stadionu su bili u podređenom položaju. “Dobro smo počeli, ali nas je prvi gol presjekao. Poslije toga se vidjelo koliko je APOEL dobar tim, rutinski je priveo meč kraju. Iskreno, očekivali smo drugačiju utakmicu u odnosu na Nikšić, jer je sve bilo drugačije - od te-

Evropske utakmice su svojevrsni izlog za naše fudbalere, a dobre predstave na Starom kontinentu bi mogao da naplati Marko Vučić - 22-godišnji ljevak, kapiten protiv Slovana, je na meti neimenovanog švajcarskog drugoligaša. Međutim, Sutjeska je već spremila zamjenu - kako se može čuti, naš šampion želi u svoje redove da vrati 20-godišnjeg Libijca Zakariju Alharaiša. Popularni Ziko je prethodne sezone potpisao 26 utakmica, tri gola i pet asistencija. A odlične evropske nastupe su imali Vladan Giljen i Branislav Janković, za koje takođe postoji interesovanje inostranih klubova. rena koji je brži, do vremenskih uslova...”, jasan je 20-godišnji visoki vezista. Mladi reprezentativac je - čini se - već arhivirao “legende”... “Moramo da zaboravim poraz od Kiprana. Utakmice u Evropi sa Slovanom i APOEL-om su prave, iskustvo je tu najbotnije i to će nam biti od koristi ubuduće. Sada je bitno da se psihički i fizički pripremimo za naredne izazove”, govori Bubanja. A to su prvenstvo i kvalifikacije za Lige Evrope! Četa Nikole Rakojevića u subotu gostuje Titogradu na Starom aerodromu (20.30 časova) na startu Telekom 1. CFL, dok u naredni četvrtak u Podgorici dočekuje Linfild ili Toršavn u prvom meču 3. kola kvalifikacija za LE. “Okrećemo se Titogradu, jer je start uvijek bitan. A poslije toga ćemo razmišljati o narednom protivniku u Evropi. Ko god to bude, imaće naše poštovanje”, poručio je Vladan Bubanja. B.T.

Asano

Asano u Partizanu, čeka se Kopitović Iz Arsenala u Partizan! Dvadesetčetvorogodišnji Takuma Asano je dogovorio trogodišnju saradnju sa “crno - bijelima”, postao je prvi Japanac u dresu “parnog valjka”, a Beograđani su ga “tobdžijama” platili milion eura. Bivši reprezentativac “samuraja” je bio velika želja trenera Sava Miloševića, a sada se čeka dolazak našeg reprezentativca Borisa Kopitovića. Asano je potpisao u junu 2016. za Arsenal, tadašnji menadžer Arsen Venger ga je opisao kao investiciju za budućnost. Međutim, Japanac nije dobio radnu dozvolu za igranje u Premijer ligi, pa je morao da ide na pozajmice - prvo je bio u Štutgartu, pa prošle sezone u Hanoveru. B.T.

Vijali je gazda Sampdorije

Vijali Bio je igračka legenda simpatičnog kluba iz Đenove, a sada je vlasnik - Đanluka Vijali je novi gazda Sampdorije, pošto predvodi konzorcijum koji je platio 140 miliona eura za Samp. Tako je gotova petogodišnja era Masima Ferera, koji je klub preuzeo kada je imao 15 miliona duga, digao ga iz “mrtvih”, a na kraju je i debelo zaradio na prodaji. Međutim, simpatični filmski producent ne namjerava da se povuče iz fudbala, jer namjerava da kupi Palermo. Sa druge strane, Vijali se vraća na mjesto uspjeha gdje je igrao od 1984. do 1992. kada je prešao u Juventus. Legendarni Italijan je za Samp odigrao 223 utakmice, postigao je 85 golova, a osvojio je Seriju A, Kup kupova, tri Kupa Italije i jedan Superkup. B.T.

SPORT

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

ŽARKO TOMAŠEVIĆ POJAČAO ASTANU

KORAK NAPRIJED

Vjeruju u bolji rezultat: Mijić, Božović i Perović na podgoričkom meču protiv Zarje

Šest mjeseci je bio bez kluba, ali je našao angažman - Žarko Tomašević je novi defanzivac kazahstanske Astane! Reprezentativac Crne Gore će danas proći ljekarske preglede, a onda će potpisati ugovor na dvije i po godine. Dvadesetdevetogodišnji štoper/lijevi bek predstavlja ozbiljno pojačanje za najveći kazahstanski klub (pet titula, tri Kupa, četiri Superkupa), koji četiri sezone zaredom igra grupnu fazu Uefinih takmičenja. “Zadovoljan sam što je sve završeno. Dolazim u veliki klub, sa jakim ambicijama i odličnim uslovima. Ovo je korak naprijed u karijeri”, rekao je rođeni Pljevljak, koga u Astani čeka društvo iz bivše Jugoslavije Antonio Rukavina, Marin Tomasov, Luka Šimunović i Marin Aničić. Momak koji je 35 puta u karijeri oblačio dres “hra-

35 UTAKMICA JE ODIGRAO ŽARKO TOMAŠEVIĆ ZA CRNU GORU, POSTIGAO JE ČETIRI GOLA

brih sokolova” je igrao za Nasional, Madeiru, Partizan, dok je prethodnih šest godina proveo u Belgiji - po tri u Kortrajku i Ostendeu. Astana je ispala u 1. kolu kvalifikacija za LŠ od rumunskog Kluža, a danas igra revanš 2. kola kvalifikacija za LE kod kuće - protivnik je Santa Koloma (prvi meč 0:0), a svi očekuju prolaz u narednu rundu i okršaje sa Valetom. Cilj Astane je opet grupna faza Lige Evrope... B.T.

BUDUĆNOST GOSTUJE ZARJI U ZAPOROŽJU 18.00, RTCG 2

(NE)MOGUĆA MISIJA Budućnost je poslije putešestvija koje je startovalo u utorak ujutru (let do Istanbula, spavanje u glavnom gradu Turske, pa let za Zaporožje) spremna za fudbal. “Plavi” u revanš meču 2. kola kvalifikacija za Ligu Evrope gostuju (večeras, 18.00) Zarji u Zaporožju, na stadionu “Slavutič arena”. Zarja igra u Zaporožju umjesto u svom Luganjsku zbog nesigurne političke i vojne situacije. Učenici Branka Brnovića se nalaze u nemogućoj misiji poslije podgoričkog poraza od 3:1, te činjenice da Brna ne može

500 hiljada eura je zaradila Budućnost od Uefe zbog učešća u Ligi Evrope - 240.000 zbog igranja u 1. kolu kvalifikacija, a još 260.000 zbog nastupa u 2. kolu kvalifikacija za LE

DEJAN BOLJEVIĆ

Primili smo dva brza gola kod kuće. Međutim, u posljednjih pola sata smo igrali bolje u Podgorici, vidjeli smo da možemo bolje. Siguran sam da ćemo da popravimo utisak

ZARJA

BUDUĆNOST

PRVI MEČ 3:1

Ševčenko Timčik Vernidub Čeberko Mikailičenko Ivanisenia Kočergin Komčenovski Jurčenko Gromov Budkivskij Trener: Viktor Skripnik

Dragojević Milić Đurić Boljević Mirković Terzić Mijić Božović Stojiljković Grbić Perović Trener: Branko Brnović

ZAPOROŽJE - Stadion: Slavutič arena. Kapacitet: 11.883. Sudija: Nejl Dojl (Irska). Pomoćnici: Daren Kari (Irska), Darag Kigen (Irska). Početak: 18.00, RTCG 2.

da računa na Dušana Bakića, Aleksandra Vujačića, Igora Ivanovića i Slavka Damjanovića... “Zarja je kvalitetna ekipa, ima brze fudbalere i kroz pas igru traži svoju šansu. Nismo igrali dobro u Podgorici, ali očekujem da sada budemo bolji. Učinićemo sve da popravimo utisak iz prvog meča”, rekao je 51-godišnji Brnović. Bivši selektor se pokajao što pod Goricom nije krenuo ofanzivnije, nego je čekao protivnika. Sada je spreman da formaciju 4-3-3 promijeni u 3-43 što je uvježbavao danima. Ali o tome će donijeti odluku pred okršaj sa Ukrajincima. “Pokušaćemo da odigramo što bolje, da damo gol - dva, da zakomplikujemo utakmicu. Nadam se da ćemo da ostvarimo povoljan rezultat. Međutim, teško je najaviti nešto veliko poslije poraza od 3:1”, jasan je trener aktuelnog osvajača Kupa Crne Gore. A ko bude uspješniji u Zaporožju u 3. kolu kvalifikacija za LE će igrati sa pobjednikom duela Osijek - CSKA (prvi meč 0:1)... B.T.

Iz Belgije u Kazahstan: Žarko Tomašević

FIFINI KANDIDATI ZA NAGRADU ª THE BESTº

A GDJE JE ALISON?

FIFA je otvorila karte za nagradu “The Best” - svjetska fudbalska asocijacija je objavila kandidate za naslov najboljih za prethodnu sezonu, ali na toj listi ima “rupa”... FIFA će laureate promovisati 23. septembra u milanskoj operskoj dvorani “Skala”, a previd je napravljen u konkurenciji za “najboljeg igrača”. Na listi se nalaze Kristijano Ronaldo, Matijs de Liht, Sadio Mane, Mohamed Salah, Virdžil van Dajk, Lionel Mesi, Frenki de Jong, Hari Kejn, Kilijan Mbape i Eden Azar. Ako već u konkurenciju nije mogao da uskoči prošlogodišnji laureat Luka Modrić, pravo je čudo ka-

ko među kandidatima nije golman Alison iz Liverpula - osvajač Lige šampiona sa klubom i Kopa Amerike sa reprezentacijom Brazila. U konkurenciji za najboljeg trenera su Jirgen Klop, Pep Gvardiola, Maurisio Poketino, Erik ten Hag i Marselo Galjardo, a za najuspješnijeg selektora Didije Dešam, Fernando Santoš, Tite, Rikardo Gareka i Džamel Belmadi. Što se tiče dama, kandidati za najbolju fudbalerku su Lusi Broz, Elen Vajt, Megan Rapino, Aleks Morgan, Džuli Ertc, Rouz Lavel, Ada Hagerberg, Kerolajn Grem Hansen, Amandin Anri, Vandi Renar, Samanta Ker i Vivijan Midema. B.T.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

sport

U-18 selekcija crne gore poražena od v. britanije 62:77

Britanski šamar i borba za opstanak

stoni tenis - balkanijada

Dame u četvrtfinalu U podgoričkom kompleksu Verde je sinoć počelo Balkansko prvenstvo u stonom tenisu, a plasman u četvrtfinale ekipno izborila je crnogorska ekipa u sastavu: Ivona Petrić, Snežana Ćulafić, Andrea Bajović i Saša Vuletić. Naše dame su grupnu fazu okončale pobjedama nad Sjevernom Makedonijom (3:0), Albanijom (3:2) i porazom od Srbije – 3:0, pa će u četvrtfinalu danas igrati protiv Rumunije. “Zadovoljne smo igrom, s obzirom na to da smo u grupi imale ekipu Srbije, koja je

znatno boje rangirana od nas. Čestitam koleginicama na dobroj igri, nadam se da ćemo ovako nastaviti i u nokaut fazi”, rekla je Snežana Ćulafić. Za razliku od dama, muška ekipa nije uspjela da se plasira među osam najbojih - ekipa u sastavu Irfan Čekić, Filip Radulović, Alan Jašarović i Bojan Cubović upisala je tri poraza - od Slovenije (3:1), Grčke (3:1) i u posljednjem kolu, od Srbije (3:0). Balkansko prvenstvo svečano je otvorio predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore, Ratko Dedić. M.A.

Vrata četvrtfinala bila su otvorena, Crna Gora je sa prve pozicije u grupi dočekala na papiru najlakšeg rivala u nokaut fazi, ali se za 40 minuta u grčkom Volosu srušilo sve - naša juniorska reprezentacija poražena je šokantno, ubjedljivo od Velike Britanije 77:62 (17:14, 25:10, 17:17, 21:18). Izabranici Darka Vujačića odigrali su očajan meč, koji će morati što prije da zaborave, jer ih već danas čeka novi rival - reprezentacija Holandije u borbi za opstanak u A diviziji. Prva četvrtina bila je potpuno ujednačena, ali je od druge krenulo sve po zlu. Britanci su pogodili sve moguće šuteve, a Kljajić, Tomašević i družina počeli da srljaju iz greške u grešku. Za izuzetno agresivnu odbranu atletski jačih Britanaca nije bilo rješenja, pa se na poluvrijeme otišlo sa -18 (24:42). Bilo je jasno da je povratak u meč nemoguća misija - nekoliko puta u toku drugog poluvremena crnogorski klinci hvatali su zalet, ali kad god bi trebalo

Crnogorski tandem Kljajić-Kljajević nije imao rješenje za Britanca Okrosa povezati još nekoliko pravih stvari uslijedio bi bezidejan napad, ili bi Britanci pogodili iz daljine...

Izabranici Darka Vujačića u borbi za plasman od 9. do 16. mjesta već danas igraju protiv Holandije

Kljajić je postigao 11 poena (279 šut iz igre), Kljajević 10, Tomašević 9 (3/17 šut iz igre), po 6 su dodali Vujisić i Marinović, poen manje Milović, po 4 Anđušić i Pajović. Tri je ubacio Živanović, po dva Vučinić i Karamanaga, dok se Bojičić nije upisao u listu strijelaca. M.A.

SPORT

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

MINISTAR MLADIH I SPORTA NIKOLA JANOVIĆ URUČIO PRIZNANJA SREB

ČEKA NAS JOŠ MNOGO BLIST

Ministar Nikola Janović sa igračima i stručnim štabom srebrnih ajkulica

⌦ Miloš Antić

⌦-------------------------------------

Otišli su u Bugarsku na Evropski šampionat tiho, bez previše pompe, a vratili se u Crnu Goru sa srebrnom medaljom i oreolom malih heroja - naša vaterpolo reprezentacija (igrači ispod 15 godina) ostavila je iza sebe sjajan turnir (pet pobjeda i dva poraza) i pokazala da ukoliko bude ulaganja i pravog rada sa njima, za budućnost vaterpola ne treba brinuti. Sa ovim je saglasan i ministar mladih i sporta Nikola Janović. “Iz Crne Gore u Evropu ste odnijeli ponos, prkos i plavetnilo. Plavetnilo mora, slobode i mladosti koja je nezaustavlji-

va. U Crnu Goru ste vratili medalje i uvjerenje da naš sport čeka još mnogo blistavih dana”, poručio je Janović ajkulicama na jučerašnjem prijemu u Vili Gorica prije nego im je uručio zahvalnice. Ministar se osvrnuo na činjenicu da je vaterpolo najtrofejniji sport u Crnoj Gori, konstatujući da je sazrela generacija vaterpolista

NAJMLAĐI VATERPOLISTI OSVAJANJEM SREBRNE MEDALJE NA EVROPSKOM PRVENSTVU OSTVARILI SU STATUS PERSPEKTIVNIH SPORTISTA I STEKLI PRAVO NA JEDNOGODIŠNJU STIPENDIJU MINISTARSTVA SPORTA I MLADIH.

-------------------------------------⌦ koji su dostojni nasljednici generacije koja je u Malagi na debitanstkom takmičenju osvojila zlato. “Tada se Crna Gora svrstala u svjetski vrh vaterpola. Sada, nakon 11 godina pokazali ste da su sazreli nasljednici naših najboljih vaterpolista”, istakao je Janović. U ime igrača prisutnima se obratio kapiten Josip

Rajhel. “Osvajanjem srebrne medalje na našem prvom međunarodnom takmičenju nastavili smo niz uspjeha crnogorskog vaterpola i pokazali da naš sport ima budućnost. Za nas je medalja motiv da radimo više i bolje i da bude pokretač drugima da se mnogo ozbiljnije priđe vaterpolu koji je jedan od obilježja Crne Gore. Pokazali smo u Bugarskoj da nam srce kuca za Crnu Goru. Borićemo se za Crnu Goru i ponosno je predstavljati”, poručio je talentovani Rajhel prije nego što je ministru uručio specijalan poklon - kapicu sa potpisima svih ajkulica.

Janović: Nismo htjeli da čekamo KK i FK Budućnost Prije desetak dana Ministarstvo sporta je zaključilo listu od 12 istaknutih klubova koji će podijeliti 300.000 eura podrške opredijeljene za 2019. godinu.

Interesantno da su mjesta ranije planiranih - Košarkaškog kluba Budućnost Voli i Fudbalskog kluba Budućnost - popunili KK Mornar i FK Sutjeska. Zbog čega je

došlo da nagle promjene kursa? “Jednostavno - ni jedni ni drugi nisu završili zakonsku obavezu, čekali smo ih do jednog trenutka, nakon toga nismo više že-

ljeli da čekamo i na njihovo mjesto su upali oni koji su svojim radom to zaslužili, a koji takođe ostvaruju dobre rezultate i imaju tradiciju”, objasnio je Janović.

ČETVRTAK, 1. 8. 2019.

BRNIM VATERPOLO KLINCIMA

TAVIH DANA Opština Kotor se ne pita gdje ide novac za Primorac

NIKOLA JANOVIĆ Pokazali ste da su sazreli nasljednici naših najboljih vaterpolista.

Janović je tokom prijema govorio i u problemima sa kojima se susrijeću klinci Primorca iz ove generacije (i ostali članovi kotorskog kluba) - naime, treneri velikana iz Drevnog grada su najavili da zbog neisplaćenih zarada od septembra neće biti treninga. “Izuzetno mučna situacija sa Primorcem traje desetak godina. Granice strpljenja po tom pitanju odavno su prošle. Pitanje svih pitanje sa kojim pravom je opština Kotor unazad deset godina, bez obzira ko je bio na čelu, finansirala Primorac sa novcem koji je išao na isplatu dugovanja i sudskih sporova, igračima koji su nekada igrali u šampionskoj ekipi Primorca 2008. godine. Umjesto da taj novac Opštine ide isključivo za programske aktivnosti i za djecu i trenere”, rekao je Janović i predložio: “Ono što očekujem od novog predsjednika opštine je da sjedne sa rukovodstvom kluba, pa i Vaterpolo saveza i da se na tim adresama nađe rješenje. Da gledamo situaciju gdje djeca nemaju trenere, sama se okupljaju na bazenu, takmiče... Na kraju krajeva, na to obavezuju momci koji su sa nama, da se taj problem riješi. Primorac je posljednjih 15 godina privatni klub, a opština se ne pita gdje novac ide”, istakao je Janović. Dokle se stiglo sa rekonstrukcijom kotorskog bazena? “U jednom trenutku je izgledalo da će priča da traje u nedogled. Priča se pokrenula isključivo angažmanom predsjednika Vlade Duška Markovića, novim direktorom Uprave javnih radova i angažmanom Ministarstva sporta i mladih. Radovi idu predviđenom dinamikom, na izvođaču radova je da ono što je obećano, ugovorom potpisano, bude završeno. Imam informaciju da će bazen biti u funkciji do kraja godine i izvođač mora da završi kako zna i umije”, naveo je Janović. Kako komentarišete nove probleme sa kojima se srijeće džudo - paralelne saveze, međusobne prozivke preko medija... zbog čega ispaštaju takmičari? “Nažalost, godinama unazad je tu mnogo problema. U procesu preregistracije stari savez nije ispoštvao proceduru. Očekujem ipak, da se sve riješi, zbog sportista, da oni budu najbitniji, a ne da nacionalni savezi budu nečija prćija”, zaključio je Janović.

SPORT

Desetka za sva vremana

1981.

godine u saobraćajnoj nesreći kod Dubrovnika tragično izgubio život Trifun Miro Ćirković, legendarni trener kojeg mnogi smatraju ocem kotorskog vaterpola.

PARTIZAN KONAHS

1 I 4+

Partizan je u Velsu pokazao da je mnogo kvalitetnija ekipa pa se s pravom večeras u Humskoj očekuje goleada i poslastica za navijače crno-bijelih.

Trifun Ćirković (gornji red, skroz lijevo) sa ekipom Primorca 1976. godine

ARENASPORT 1 21:00h Partizan -Konahs, fudbal 02:30h Libertad - Gremio, fudbal

ARENASPORT 2 19:00h Makabi Haifa - Strazbur, fudbal 22:00h X games, skejtbord (žene) 02:30h Vanderers - Korintijans, fudbal

ARENASPORT 3 19:00h WRC Finska, auto moto

RTCG 2 18:00h Zarja - Budućnost, fudbal

SK 1 20:00h Olimpija - Malatija, fudbal 22:30h ATP Vašington, tenis 02:00h Atlanta - Denver, NFL

SK 2 20:00h WTA San Hoze, tenis 22:30h ATP Vašington, WTA San Hoze, tenis 01:00h ATP Vašington, WTA San Hoze, tenis

SK 3 15:00h Španija - Hrvatska, rukomet (ž) 17:00h Francuska - Crna Gora, rukomet (ž) 19:15h Brazil - Kamerun, fudbal 21:15h Stjarnan - Espanjol, fudbal

SK 4 21:45h Dominikana - Azerbejdžan, odbojka (ž) 01:00h ATP Vašington, WTA San Hoze, tenis

SK 5 01:00h ATP Vašington, WTA San Hoze, tenis 04:00h ATP Vašington, WTA San Hoze, tenis

SK 6 01:00h ATP Vašington, WTA San Hoze, tenis 04:00h ATP Vašington, WTA San Hoze, tenis

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO ª LETEĆI ČOVJEKº NE ODUSTAJE

U nedjelju će Zapata opet pokušati da preleti Lamanš OBJAVILA POTRESAN STATUS NA FEJSBUKU

DAVIDOVA MAJKA OPTUŽILA INSPEKTORA ZA UBISTVO SINA

Suzana Radanović, majka stradalog Davida Dragičevića, na svom Fejsbuk profilu objavila je potresan status kojim je direktno optužila banjalučkog inspektora Dubravka Kremenovića za ubistvo njenog sina. “Inspektor SUP-a Banje Luke, inače u slobodno vrijeme ubija djecu. Koliko još zločina ima na savjesti? Lično odgovoran za ubistvo moga Davida!!! Gorio u paklu ti i tvoje pokoljenje”, napisala je Suzana Radanović. Istraga smrti Davida Dragičevića ni nakon godinu i tri mjeseca nije završena. Na

zahtjev roditelja, Davidovo tijelo je u martu ove godine prevezeno u Austriju gdje je sahranjen po drugi put. Davor Dragičević je više puta za smrt svog sina direktno okrivio vrh Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske te naveo da je zataškavanje bilo u sprezi sa političarima, tačnije da ministrom MUP-a RS Draganom Lukačem i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom. Priča o nerazjašnjenoj smrti Davida Dragičevića i borbi njegovih roditelja i sagrađana za istinom i pravdom obišla je cijeli svijet.

Pronalazač mlaznog „Flajbord Er“ huverborda, Frenki Zapata, koji 25. jula nije uspio da ostvari svoj plan i preleti na svom izumu preko Lamanša, odlučio je da u nedjelju pokuša ponovo. Zapata će opet poletjeti sa plaže Sanžate kod Kalea i nada se da će za 20 minuta uspjeti da stigne do zaliva Svete Margarete kod Dovera, na svojoj neobičnoj letećoj platformi na mlazni pogon. Iako će maršruta leta biti ista, stanica za punjenje goriva će biti na drugoj lokaciji kako bi se izbjegli problemi od prije sedam dana. „Flajbord er” ima dovoljno goriva za desetominutni let i zato Zapata mora da stane na pola puta i promi-

jeni ranac sa kerozinom. U prvom pokušaju Zapata je promašio platformu za slijetanje za svega nekoliko centimetara i pao je u more. Ovoga puta je plan da pista za slijetanje bude postavljena na veći brod u francuskim vo-

dama. Ako uspije u svojoj namjeri, Zapata će postati prvi čovjek koji je preletio Lamanš na mlaznom huverbordu. Francuz već drži svjetski rekord u dužini leta na ovom izumu koji je postavio 2016. godine.

FSB UHAPSIO DVOJE PRIPADNIKA ISLAMSKE DRŽAVE

SPRIJEČEN TERORISTIČKI NAPAD U TATARSTANU

Federalna služba bezbjednosti Rusije (FSB) spriječila je teroristički napad u Tatarstanu, koji su planirala dvojica pripadnika terorističke Islamske države. “FSB je zajedno

sa Ministarstvom unutrašnjih poslova spriječilo teroristički napad na jednu od vladinih zgrada u Tatarstanu”, saopšteno je iz pres službe FSB-a, prenosi TAS. Dvojica uhapšenih su ru-

ski državljani, kako navode ruske službe bezbjednosti, pripadnici Islamske države. Prilikom hapšenja, pripadnici ruske policije zaplijenili su eksplozivne naprave domaće radinosti.

U ZOOLOŠKOM VRTU U KAZAHSTANU

Pijani posjetilac uzjahao žirafu

Helga

Pijani posjetilac zoološkog vrta u Kazahstanu, snimljen je kako preskače ogradu i penje se na žirafu. Poslije kratke „vožnje“ životinja ga je zbacila s leđa, ali njemu izgleda nije bilo dovoljno, pa je “zajahao” žirafu još jednom, da bi ga ona ubrzo ponovo obalila. Pošto se žirafa oslobodila nezvanog gosta koji je je uzjahao, posjetilac vrta je preskočio ogradu i vratio se na sigurno. Policija je saopštila da traga za čovjekom sa snimka kome prijeti hapšenje, piše dailymail.co.uk. Lokalni mediji izvještavaju da je u inciden-

tu učestvovao „pijani ljubitelj životinja“. Zoološki vrt Šimkent u Kazahstanu, jedna od najpopularnijih tu-

rističkih atrakcija u zemlji, prostire se na 130 hektara i ima više od 1.500 životinja, uključujući veliki broj žirafa.