Dnevne novine 3-4. avgust 2019. by Dnevne Novine

NASTAVLJA SE POLITIČKI RAT DEMOKRATA I FRONTA ● 9

ŽARKO RADULOVIĆ ZA VN

Hotelijeri očigledno znaju da napune kapacitete

VUKADINOVIĆ: NEĆE ZAJEDNO IZDRŽATI NI MJESEC DANA

● 10-11

RETROVIZOR ● 3 SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019. BROJ 2041 GODINA IV Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra br. 5 | 0,50 EUR

FAKE NEWS

INTERVJU: PROF. DR BOŽIDAR ŠEKULARAC, DOBITNIK TRINAESTOJULSKE NAGRADE

● 5-7

U pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, mora i Crna Gora

MIRA BANJAC OTVORILA FILMSKI FESTIVAL U HERCEG NOVOM ● 28-29

Najznačajnije mjesto promocije i afirmacije domaćih stvaralaca

ZA NAJBOLJE PONUDE:

JUBILARNI DESETI BEDEM FEST ● 35

Sa gradskih zidina odjekivali dobri zvuci rokenrola marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

Subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2014.

NEZVANIČNO Od jeseni ćemo opet da šetamo. Sad ne možemo jer trenutno branimo rijeke, šume i more širom Crne Gore.

Što se bune ovi Bečićevi? Do sad nijesu radili ništa za 1.600 eura, a po sad ništa raditi neće za 800 eura...

kapitalne investicije u 2020. godini

Za 29 projekata 91 milion eura iZ budžeta

ministarstvo prosvjete

Novi vrtići rješavaju problem prebukiranosti U Crnoj Gori nema potrebe za uvođenjem subvencije za upis u privatne vrtiće, s obzirom da je izgradnjom novih javnih predškolskih jedinica problem prebukiranosti znatno smanjen, kazala je PR Ministarstva provjete Milica Lekić. 18-19

Subota

tivat

Hipermarket Voli uskoro u Porto Montenegru Nedjelja

alternativne krivične sankcije

Za pola godine 120 osuđenika radilo u javnom interesu 14-15

kotor

Na jugu duži sunčani intervali, ali i uslovi ponegdje za prolaznu kišu i grmljavinu. U centralnim i sjevernim predjelima promjenljivo oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, krajem dana ili tokom noći umjeren sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha 13-24, najviša dnevna 21-34 stepena.

Na jugu pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, na sjeveru duži sunčani intervali i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje umjeren do pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 10-22, najviša dnevna 20-34 stepena.

Stiže Sergej PoluNjiN, NajPoZNatiji baletaN daNašNjice 34

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2014.

IZBOR NOVOG KOMESARA ZA PROŠIRENJE VAŽAN I ZA CRNU GORU

Hanovo mjesto hoće Mađari i Slovenci

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

FAKE NEWS

Ko će naslijediti komesara za proširenje Johanesa Hana, važno je pitanje i za Crnu Goru. Za manje od mjesec dana koliko je ostalo za nominaciju kandidata za budućeg evropskog komesara za proširenje, dvije zemlje su izrazile svoje interesovanje da njihov kandidat bude zadužen za portfolio proširenja, piše European Western Balkans (EWB), prenosi Tanjug. EWB piše da se postavlja pitanje da li će budućeg komesara za proširenje dati Mađarska ili Slovenija. Ovo pitanje važno je za Crnu Goru, državu koja je, prema svim relevantnim ocjenama, najdalje odmakla u reformama potrebnim za članstvo u EU. Crna Gora bi, prema najavama, članica EU mogla postati 2025.godine. Pred državom je dosta posla. Brisel konstatuje da napretka i te kako ima, ali i upozorava da je još dosta posla pred našom zemčjom do članstva. U kontekstu priče o komesaru, treba napomenuti kako Crna Gora ima prijateljske i izuzetno dobre odnose, kako sa Slovenijom, tako i sa Mađarskom. Takođe, valja napomenuti kako je Slovenija godinama unazad iskazala izuzetnu spremnost da podrži evroatlanski put naše zemlje. Ni podrška Mađarske nije izostala svih ovih godina, što je dokazano posjetom mašarskog premijera Viktora Orbana našoj zemlji. Slovenački premijer Marjan Šarec novimovao je Janeza Lenarčiča, šefa slovenačke misije u Evropskoj uniji za novog komesara.

UNUTARSTRANAČKI IZBORI DPS

Laličić na čelu DPS u Tivtu TIVAT - Poslanica Demokartske partije socijalista Jovanka Laličić izabrana je sinoć za predsjednicu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Tivta. Laličić je prije funkcije poslanika obavljala funkciju glavne administratorke u opštini Tivat. R.P.

Poslanica Evropskog parlamenta iz Slovenije Tanja Fajon vjeruje da će on ispoljiti snažnu podršku za pristupanje zapadnog Balkana u EU. „Slovenija ima iskustvo, bliska je regionu i to bi definitivno bila pozitivna stvar za Zapadni Balkan jer će naša zemlja predsjedavati Evropskom unijom 2021. i staviti proširenje na svoju agendu“, izjavila je Fajonova za „Dnevni avaz“. Sa druge strane, Mađarska je nominovala Lasla Torčanjija, bivšeg ministra pravde i člana Evropskog parlamenta. U tekstu EWB, kako Tanjug piše, navodi se da bi bila loša ideja da komesar za proširenje bude iz Mađarske jer tu zemlju Brisel oštro kritikuje zbog nepoštovanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. Profesor studija Jugoistočne Evrope i politike na Univerzitetu u Gracu i koordinator Savjetodavne grupe za Balkan u evropskoj politici (BiEPAG) Florijan Biber vjeruje da, iako, sigurno postoje profesionalni kandidati iz Mađarske koji bi mogli da vode portfolio proširenja, signal da bi komesar za proširenje bio iz Mađarske bio bi koban za zapadni Balkan. „Bilo bi to stalno podsjećanje na zemlje koje su najviše skeptične prema proširenju, poput Francuske i Holandije, na eroziju vladavine zakona i demokratije. Pored toga, izreka sa ovakvim prijateljima … proširenje je u lošim rukama“, smatra Biber. On objašnjava da, iako Mađarska može da podrži proširenje, njen glavni cilj je da oslabi EU sa drugim neliberalnim vladama. R.P.

Imali smo priliku minule nedjelje da pratimo vrlo zanimljivu raspravu u parlamentu. Nakon odbijanja zakona o istopolnim brakovima, usvajanja rebalansa budžeta i uvođenja kazni za poslanike koji se ne pojavljuju u Skupštini, vanredna sjednica, na kojoj se usaglašavao rad Odbora za reformu izbornog (i drugog) zakonodavstva, pokazala je svu raskoš vokabulara kojim raspolažu naši predstavnici naroda – od kriminalci, izdajnici, korumpirani, do prodane duše, režimske nevjeste... Nezadovoljni poslanici demonstrirali su i zavidnu sposobnost za opstrukciju. Tako su, kao na kakvoj fudbalskoj utakmici, DF-ovci odugovlačili „igru“ sve dok sudija (Brajović) nije odsvirao kraj, pa pomenuti Odbor nije mogao biti popunjen dvojicom predstavnika Demokratske Crne Gore. Uslijediće, dakle, produžeci jer je ostalo nejasno ko je „pobijedio“. Naročito poslije serije saopštenja Demokrata u kojima se uglavnom nadmeću sa Frontovcima i ostalim opozicionarima na temu ko je veći protivnik DPS-a i ko ima više, a ko manje političkih aranžmana sa ovom najjačom partijom. Količinom „fake news“ sadržaja, što bi rekao poslanik Andrija Popović, opozicioni političari, svako iz svog ugla, žele da proizvedu nekakvu virtuelnu sliku vlastite važnosti ili neuspješnosti onog drugog u opozicionim formacijama. Pa jedni etiketiraju Bečića da „ruši opoziciono jedinstvo“ i da je pogazio sve ono što je do sada pričao o tome kako nikada neće sjesti za sto sa DPS-om, a drugi da je isti taj Bečić „bacio DPS na koljena“ i „preuzeo lidersku poziciju u crnogorskoj politici“. Onda DF kaže da „Demokratska Crna Gora više nije opoziciona partija“, a Bečić odgovara kako je zapravo "DPS kapitulirao pod velikom upornošću i istrajnošću Demokrata i URA”?! “Fake news”, pa ko se snađe! Ali nije to ništa novo. Ovaj oblik namjernog širenja netačnih ili deformisanih informacija, vrlo često u cilju pravljenja štete ugledu neke ličnosti, institucije ili u cilju sticanja određene koristi, i unošenja pometnje, već je poznat širom planete. Sa ekspanzijom fake news na internetu i društvenim mrežama, međutim, počela je da opada njihova učinkovitost na formiranje javnog mnjenja, a autori i naručioci uglavnom njima postižu kontraefekat, rade u korist svoje štete. Danas najveći broj normalnih ljudi, naime, na “fake news” reaguje sa “fuck off”! P.S. Sve podsjeća na onaj Balaševićev stih: Odlazi cirkus iz našeg malog grada, širokim druumom što izlazi na most. Odlazi cirkus i ja se pitam sada, ko je domaćin , a ko je bio gost… Samo što se u ovom našem opozicionom cirkusu ne zna ko je pobijedio, a ko izgubio. I od koga?

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2014.

INTERVJU: PROF. DR BOŽIDAR ŠEKULARAC, DOBITNIK TRINAESTOJULSKE NAGRADE

U pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, mora i Crna Gora ■ “Natpisi i zapisi, ali i srednjovjekovne povelje vladara i crkvenih velikodostojnika su pouzdani svjedoci istorijskog hoda crnogorske istorije. Istovremeno, crnogorske povelje su bile izložene krivom tumačenju, prilagođavanju svojim interesima, a na štetu istorije Crne Gore i crnogorskog naroda”.

■ “Svaka država, ako je država, a Crna Gora to jeste, mora rješavati sva pitanja unutar svoje teritorije, pa i vjersko. Nijedna crkva ili druga vjerska zajednica ne može imati monopol nad ostalima. Pitanje definisanja statusa vjerskih zajednica u CG se nameće kao aktuelno, jer je to pitanje dio crnogorskog identiteta.” ■ “Istražujući građu za svoje knjige, kod nas i u drugim državama, mogu konstatovati da je porazna činjenica koliko je crnogorskog blaga, spomenika i knjiga odnešeno iz naših crkava, manastira i drugih institucija… Koliko samo naših neprocjenjivih rukopisa krasi vitrine širom Evrope”.

AKTUELNO

⌦ Vesna Šofranac “I “ptice na grani znaju” da je Crnogorsko-primorska mitropolija bila autokefalna i da je ukinuta dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića. Tu nepravdu treba ispraviti i preduzeti sve da Crna Gora zaokruži svoj identitet”, kaže u intervjuu Vikend novinama prof. dr Božidar Šekularac, dobitnik Trinaestojulske nagrade za knjigu “Crna Gora u doba Crnojevića”, koja predstavlja nastavak dugogodišnjih temeljnih istraživanja crnogorske istorije, o čemu je profesor Šekularac pisao u 28 svojih publikacija dajući time ogroman doprinos crnogorskoj istoriografiji. Profesor Šekularac, doktor humanističkih nauka, u razgovoru za naš list govori o svom istraživačkom radu, dokumentima do kojih je došao, o crnogorskom identitetu i rješavanju vjerskog pitanja, naglašavajući da u pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, pa to mora imati i Crna Gora. Govoreći o svojim istraživanjima i dokumentima do kojih je došao, naš sagovornik ističe da su “natpisi i zapisi, ali i srednjovjekovne povelje vladara i crkvenih velikodostojnika pouzdani svjedoci istorijskog hoda crnogorske istorije”, te da je porazna činjenica koliko je crnogorskog blaga, spomenika i knjiga odnešeno iz naših crkava, manastira i drugih institucija. nabrajamo dalje. “Koliko samo naših neprocjenjivih rukopisa krasi vitrine širom Evrope”, naglašava profesor Šekularac. VN: Ovogodišnji ste dobitnik najvišeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade. Kako ste se osjećali kada ste saznali da ste dobitnik ovog priznanja?

ra i naučnih radnika, a procijenio Žiri za Trinaestojulsku nagradu i nagradio moju knjigu “Crna Gora u doba Crnojevića”, izdavač Državni arhiv Crne Gore, dovoljan je bio razlog za zadovoljstvo. Nakon vijesti da sam dobitnik Trinaestojulske nagrade, bio sam ispunjen ponosom što sam baš ja postao laureat najvećeg državnog priznanja i da su stručnjaci i intelektualci prepoznali da sam uradio kvalitetnu studiju o Crnoj Gori i Crnojevićima, trećoj crnogorskoj dinastiji. No, nije samo ova knjiga nagrađena, već je Žiri imao u vidu i moj doprinos crnogorskoj nauci preko tridesetak knjiga, među kojima su: Crna Gora u doba Vojislavljevića (2008), Crna Gora u doba Balšica (2012), Crnogorsko Polimlje u sred-

Srednji vijek u fokusu VN: Veliki dio svog naučnoistraživačkog rada posvetili ste “crnogorskom srednjem vijeku”… ŠEKULARAC: Kada sam počeo da se bavim istorijom prije četrdesetak godina, vidio sam da je period srednjeg vijeka crnogorske države nedovoljno istražen, a kroz obrazovanje iz slavističkih nauka, vidio sam sebe u tom prostoru, posebno korektno poznavanje staroslovenskog jezika, te donekle poznavanje latinskog, koji jezici su uslov da se neko bavi srednjim vijekom. I tako je počelo. Naravno, ispostavilo se da sam pogodio metu. O crnogorskom srednjem vijeku objavio sam desetak knjiga i veliki broj radova.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2014.

njem vijeku (2017, koautor M. Premović)… VN: Tokom radne karijere objavili ste mnogo knjiga u kojima se bavite korijenima crnogorske države, dokumentima koji govore o našem trajanju na ovim prostorima. “Tragovi prošlosti Crne Gore - srednjovjekovni zapisi i natpisi VIII-XVI vijek” jedna je od Vaših knjiga... Pomenuću i knjigu “Valorizacija i upotreba dukljansko-zetskih srednjovjekovnih povelja, kao građa za istoriju crnogorskog naroda”… Do kakvih ste najbitnijih zaključaka došli? ŠEKULARAC: Knjige koje ste citirali su nastale devedesetih godina prošlog vijeka, a Dukljansko-zetske povelje istovremeno kad i doktorska disertacija, odbranjena 1985. godine, pod naslovom koji ste citirali, kojom sam dobio zvanje doktora humanističkih nauka – ISTORIJSKE NAUKE. Natpisi su najsigurniji istorijski izvor, jer svjedoče o vremenu i pravnom činu na egzaktan, tačan način. Na primjer, ko je ktitor neke građevine, datum nastanka i sl. Pomenuta knjiga sadrži blizu 400 natpisa i zapisa u Crnoj Gori, od 800. do 1506. godine. Ova dokumenta jasno potvrđuju dubinu i kontinuitet crnogorske istorije, državnosti, crkvenih prilika ,

kulture, njenih vladara, itd. VN: Šta sva ta građa koju ste sakupili znači za adekvatnije sagledavanje i valorizaciju crnogorskog nacionalnog, državnog, jezičkog i kulturnog subjektiviteta?

ŠEKULARAC: Natpisi i zapisi, ali i srednjovjekovne povelje vladara i crkvenih velikodostojnika su pouzdani svjedoci istorijskog hoda crnogorske istorije. Istovremeno, crnogorske povelje su bile izložene krivom tumačenju, prilagođava-

Š E K U L A R AC : S a m a činjenica da me je predložila ekipa istaknutih profeso-

STIČE SE UTISAK DA NEKOME NE ODGOVARA CRNOGORSKA ENCIKLOPEDIJA VN: Šta je sa projektom Crnogorske enciklopedije? Bilo je mnogo pokušaja, priče, ali još ništa… ŠEKULARAC: Pitanje Crnogorske enciklopedije je već decenija-

ma aktuelno. Država je izdvajala velika sredstva, ali, koliko znam, nije se maklo dalje od abecedara (azbučnika). Bio sam u prilici, prije nekoliko godina da ce upoznam sa azbučnikom CANU. Ta-

da je ministar (D. Kujović) tražio da dostave izvještaj o utrošku i količini sredstava, te o tome dokle se stiglo u izradi Enciklopedije. Tu se stalo poslije nekoliko mjeseci, treba pitati nadlež-

ne zašto? DANU je uradila abecedar i oko 90 posto odrednica, ali se tu stalo zbog statusa i stanja u Akademiji. Podsjetimo se i ukinutog Leksikografskog zavoda i njihovog abecedara, bez realiza-

cije. Bez čvrstog stava Države za utrošena sredstva i preciznih rokova, nikada se neće realizovati ovaj projekat, Stiče se utisak, da to nekome odgovara, da se Enciklopedija nikada ne uradi.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2014.

nju svojim interesima, a na štetu istorije Crne Gore i crnogorskog naroda. Uzmimo za primjer kompleks povelja manastiru Sv. Nikole na Vranjini. One su proglašavane falsifikatima, a samo na osnovu jednog očiglednog falsifikata, tobožnje povelje cara Dušana Kotoranima, sve dok nijesam ja, uz pomoć čuvenog akademika Vladimira Mošina, jasno dokazao da su Vranjinske povelje originali potpisane od vladara koji su ih izdavali u pogodnim prilikama. S druge strane, počev od pečata arhonta Petra, u trajanju od više dva milenijuma, ova građa i natpisi potvrđuju da je crnogorska država imala svoj subjektivitet, čak i pod vlašću Nemanjića, jer su Zetu, kao udionu kneževinu, dobijali raški prijestolonasljednici i udovice vladara. VN: U posljednje vrijeme svjedoci smo napada na Crnu Goru zbog odluke da riješi vjersko pitanje. Da li ste se u Vašim naučnim istraživanjima bavili i crkvenim pitanjem? D o

“Crna Gora u doba Crnojevića”, od rodoslova do štamparije VN: Trinaestojulsku nagradu dobili ste za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“. Recite nam nešto o ovom djelu? ŠEKULARAC: Trinaestojulska nagrada za knjigu “Crna Gora u doba Crnojevića” je rezultat moga višegodišnjeg rada i istraživanja u domaćim i stranim arhivima da se dođe do određenih rezultata. Smatram da sam ovom knjigom doprinio razjašnjenju i predstavljanju države Crne Gore u vrijeme dinastije Crnojevića. Obuhvaćena su sva pitanja vezana kako za državu, tako i za dinastiju Crnojevića, počev od imena i rodoslova, svakog vladara pojedinačno, granice njihove države, a posebno pitanje epohalnog čina kakav je osnivanje prve kakvih ste zapisa, dokumenata, zaključaka došli? ŠEKULARAC: Svaka država, ako je država, a Crna Gora to jeste, mora rješavati sva pitanja unutar svoje teritorije, pa i vjersko pitanje. Nijedna crkva ili druga vjerska zajednica ne može imati monopol nad ostalima. Pitanje definisanja statusa vjerskih zajednica u CG se nameće kao aktuelno, jer je i to pitanje dio crnogorskog identiteta. U pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, pa to mora imati i Crna Gora. Niko ne može sporiti postojanje i drugih crka-

državne štamparije - Štamparije Crnojevića. Imajući u vidu da se posljednji Crnojević, Skenderbeg Crnojević, tituliše kao “sandžak crnogorski i primorski i sve dukljanske zemlje gospodar” to sam iznio mišljenje da treba pomjeriti granicu potpunog pada Crne Gore pod tursku vlast na 1528. godinu, tj. kada ovaj Crnojević nestaje sa političke scene Crne Gore. U knjizi su obrađena pitanja društveno-ekonomskog, privrednog i pravnog stanja u njihovoj državi, zatim odnosi Crnojevića sa Venecijom, Otomanskim carstvom, susjednim gospodarima, kulturne i crkvene prilike u Crnoj Gori, arhitektura, državni simboli, itd. Vjerujem da sam doprinio razjašnjenju svih ovih pitanja.

Počev od pečata arhonta Petra, u trajanju od više dva milenijuma, ova građa i natpisi potvrđuju da je crnogorska država imala svoj subjektivitet, čak i pod vlašću Nemanjića, jer su Zetu, kao udionu kneževinu, dobijali raški prijestolonasljednici i udovice vladara.

va koje su na ovom prostoru postojale nekoliko vjekova, ali “mjesto pod suncem” mora imati i Crnogorska crkva. Za one manje upu-

AKTUELNO ćene, da kažem da je Barska nadbiskupija dio crnogorske istorije, te da je prije raskola bila jedina crkva u Dukljanskoj (crnogorskoj) državi. Ova država mora baštiniti njeno viševjekovno postojanje. U doba Balšića obje vjere hrišćanske su bile ravnopravne u njihovoj državi Zeti, tek će od Crnojevića i Petrovića pravoslavlje preuzeti dominaciju, no ne treba gubiti iz vida teritoriju kojom su vladali, te da je veliki dio Primorja bivao pod raznim okupatorima, ili osvajačima. I “ptice na grani znaju” da je Crnogorskoprimorska mitropolija bila autokefalna i da je ukinuta dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića. Tu nepravdu, naravno treba ispraviti i preduzeti sve da Crna Gora zaokruži svoj identitet. VN: Pokušaji da se ospori postojanje crnogorske države, njene istorije, njenog identiteta, ne prestaju, o čemu svjedoče i reakcije SPC, srpskih političara, istoričara… Da li su crnogorske naučne institucije, počev od Istorijskog instituta, do CANU, DANU… dale adekvatan odgovor na pokušaje prekrajanja ili prisvajanja naše istorije, naše kulturne baštine…? ŠEKULARAC: Pokušaji negiranja crnogorske države, njene istorije, nacije, kulture, crkve, nijesu od juče. Oni traju u kontinuitetu još od vremena “kada Nemanja osvoji Duklju, poruši sve njene gradove, Bar, Ulcinj, Svač…. Sve osim Kotora u kome sagradi svoj dvor”, kako piše u “Žitiju Sv. Simeona”, Stefana Prvo-

vjenčanog. Istražujući građu za svoje knjige, kod nas i u drugim državama, mogu konstatovati: porazna je činjenica koliko je crnogorskog blaga, spomenika i knjiga odnešeno iz naših crkava, manastira i drugih institucija. Evo samo nekih detalja: u Moskovskoj biblioteci, u legatu grofa Pogodina, na margini svake knjige on piše koliko je plaćena svaka od 25 knjiga, u Vijeni, od Vuka Karadžića; sličan je slučaj i sa legatom Radoslava Grujića, u arhivu Patrijaršijske biblioteke, u Beogradu, i da ne nabrajamo dalje. Koliko samo naših neprocjenjivih rukopisa krasi vitrine širom Evrope. VN: Gdje su u toj priči naučne institucije? ŠEKULARAC: Pomenute institucije rade po svojim programima, svaka na svoj način. Znam da je DANU, dok je bila u mogućnosti, učinila mnogo da se ova pitanja definišu i razjasne, povodom kojih su nastale brojne publikacije. Naravno, uvijek može i više i bolje? Istorijski institut je formiran na Cetinju kao “Institut za proučavanje istorije crnogorskog naroda”, da bi kasnije bio preimenovan u Istorijski institut. Umjesto odgovora, samo uzmite katalog izdanja i samo će vam se kazati. O radu CANU nemam informacija, a ono iz štampe je svima poznato. U svakom slučaju, smatram da ova pitanja treba držati stalno aktuelna sve dok su ona svakodnevna pojava. Koliki je doprinos svake od pomenutih institucija neka procijeni onaj ko ih je osnovao i ko ih finansira.

U sistemu studiranja mnogo toga treba mijenjati VN: Višedecenijski ste univerzitetski profesor, bili ste na čelu Savjeta za visoko obrazovanje, učestvovali u reformama… Kako Vam, sve to danas izgleda? Što je dobro, što ni-

je, što može bolje… ŠEKULARAC: Moje iskustvo i mišljenje je da je Bolonja korak nazad u odnosu na prethodno stanje, da je “devastiran” nivo znanja studenata i sistem organizovanja studija. Trebalo je re-

organizovati studije, doraditi ih, a ne vući radikalne rezove, što bi narod rekao “ići s grlom u jagode”. Sada je, poslije dosta godina, nešto bolje, ali, smatram da treba mnogo toga mijenjati u sistemu studiranja.

Primjer Muzeja Crne Gore pokazuje kako se odnosimo prema svom nasljeđu VN: Da li nadležne državne insitucije dovoljno rade na zaštiti i afirmaciji kulturno-istorijskog, duhovnog materijalnog i sakralnog nasljeđa?

ŠEKULARAC: Upravo sam rekao da nadležne institucije države moraju više usmjeravati rad i programe institucija koje finansiraju, usvajati njiho-

ve programe i izvještaje. Uostalom, država osniva institucije da bi je afirmisale, davale doprinos njenom razvoju, štitile njene interese, na unutrašnjem

i spoljašnjem planu i učestvovale u svim aktuelnim događajima. Svjedoci smo, posljednjih godina, koliko se malo radi na zaštiti i afirmaciji kultur-

no-istorijskog, sakralnog i duhovnog nasljeđa Crne Gore. Dovoljno je navesti primjer Državnog muzeja Crne Gore, mijenjanje sakralne arhitekture itd.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

PRVI AMBASADOR CRNE GORE U PALESTINI

ŠĆEPANOVIĆ PREDAO AKREDITIVE ABASU LIBERALNA PARTIJA

DEMOKRATE OBMANJUJU O TROŠKU GRAĐANA

Demokrate već danima agresivno obmanjuju javnost po gebelsovskom sistemu “sto puta ponovljena laž postaje istina”. Koliko je neodrživa njihova priča, govori i to da su svako saopštenje u svakom mediju platili veoma skupo da bi se emitovalo i ubjeđivalo narod da je laž istina, saopšteno je iz Liberalne partije. “Ironija je da Demokrate obmanjuju građane parama tih istih građana koje nemilice troše za propaganda kao jeidni način djelovanja, navedeno je u saopštenju partije. Ovđe se, kako su naveli, postavlja i veoma važno, presudno, etičko pitanje: Da li mediji imaju pravo da emituju udarno lažne vijesti i činjenično lažne i obmanjujuće informacije, pa makar im Demokrate za to papreno platile?!”, navodi se u saopštenju. Mediji su, kako kažu, dužni da izvještavaju javnost isitinito, objektivno i činjenično, a ne da dozvole da budu partijski bilten Demokrata koji jedino ta-

ko i doživljavaju medije i slobodu štampe. U svakoj demokratskoj državi ovakvo djelovanje bilo bi označeno kao lažne vijesti ili čuveni “fake news””. “Demokrate tvrdnjama kako od sada moraju da “rade volonterski u Skupštini” pokušavaju od sebe da naprave žrtvu, a zapravo su oni počinilac nedjela a žrtva građani i država. Izmjenama Poslovnika koje je predložila Liberalna partija nije otkriveno ništa novo. Novčane kazne za poslanike postojale su i do sada, za mjeru udaljenja izrečenu poslaniku, poslanik je gubio 50% zarade, po novome je smanjeno na 40%. Sada će za neopravdan nedolazak na dvije ili više uzastopne sjednice poslanik gubiti 50% zarade. Dakle najviši prekršaj više nije mjera udaljenja sa sjednice parlamenta već neopravdan nedolazak i neispunjavanje svojih dužnosti u Skupštini”, navedeno je u saopštenju LP. Još jedan gebelsovska nei-

stina, kako dodaju, jeste i da je ovo pravilo neviđeno u svijetu. Ovo je čak i najblaža moguća varijanta kazne za one koji ponižavaju Skupštinu i narod. U Austriji, Finskoj, Mađarskoj, Portugaliji ili Turskoj, ovoj gospodi bio bi potpuno oduzet poslanički mandata kada bi se ovako ponašali, a ne samo pola zarade. “No izgleda da je najveća žal za Demokrate što će shodno izmjenama Poslovnika Skupštine, od sada morati da ne rade ništa za 800 umjesto što već tri godine nijesu radili ništa za 1600 eura mjesečno. Očigledno je za njih rad za skoro duplu prosječnu platu građanina zapravo volonterski rad! Demagogija je legitimno sredstvo političkog djelovanja, naročito Demokrata, ali neka prestanu da obmanjuju javnost, plaćenički šire laži i ponižavaju građane i institucije države agresivnom i militantnom propagandom”, zaključuje se u saopštenju. R.P.

Ambasador Milorad Sćepanović, stalni predstavnik Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama predao je juče u Ramali akreditivna pisma predsjedniku Palestine Mahmudu Abasu, kao prvi ambasador Crne Gore u ovoj zemlji na nerezidentnoj osnovi sa sjedištem u Ženevi. Tom prilikom, ambasador

Šćepanović je istakao spremnost i posvećenost Crne Gore jačanju bilateralnih odnosa i intenziviranju kontakata između dvije zemlje. Predsjednik Abas je pozdravljajući postavljenje ambasadora kao prijateljski čin Crne Gore, izrazio punu podršku daljem snaženju saradnje između dvije države u svim oblastima od obostranog interesa. R.P.

Šćepanović i Abas

VLADA SAGLASNA

Dan Tuzi 1. septembar Vlada Crne Gore dala je saglasnost da 1. septembar bude Dan opštine Tuzi, javlja portal Malesia.me Odbornici parlametarne većine u Skupštini Opštine Tuzi 17. juna donijeli su odluka da 1. septembar bude Dan opštine, odbornici DPS bili su uzdržani, dok je odbornik SD glasao protiv.

Opština se opredijelila da se kao praznik obilježava 1.septembar, kao dan sjećanja kada je Opština Tuzi postala samostalna opština, smatrajući da je to izuzetno značajan datum za sve građane Tuzi, koji su nakon ukidanja Opštine Tuzi od 1954. godine ponovo postali samostalna opština. R.P.

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2019.

aktuelno

NASTAVLJA SE POLITIČKI RAT DEMOKRATA I DEMOKRATSKOG FRONTA

Vukadinović: Neće zajedno izdržati ni mjesec dana ⌦ Mili Prelević

Sa zasijedanja skupštine

ukob Demokrata I Demokratskog fronta, zbog osnivanja privremenog Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva i postignuti kompromis, se nastavlja, a DF tvrdi da su Demokrate u koaliciji sa DPS-om I da nisu više opozicija. Na drugoj strain Demokrate odgovaraju da je Milo Đukanović osnivač, mentor i glavni saradnik Demokratskog fronta. Politički analitičar Srđa Vukadinović smatra da su sukob I netrpeljivost unutar opozicije mnogo jači nego što su sukob opozicije I vlasti. “U sukobu su Demokrate i DF, ali I Demokrate i Socijaldemokratska partija. Ti sukobi su mnogo veći nego što je netrpeljivost opozicije prema Demokratskoj partiji socijalista. Jasno je sada da nema ništa od tehničke vlade ili neke vlade izbornog povjerenja. Demokrate imaju problem pošto ponovo izlaze sa svojim maksimalističkim zahtjevima, i neće moći da se ponašaju politički korektno zbog tih zahtjeva. Ne očekujem da će rad odbora, ako svi uđu u njega, trajati ni mjesec dana. To može odmah pući, jer Demokrate neće moći sve to da izdrže. Oni nemaju izborni kapacitet da mogu da diriguju radom kako su planirali”, kaže Vukadinović za Vikend novine. Demokratski front tvrdi da su Demokrate sa DPS-om uspostavili saradnju i da više nijesu opozicija. “Opozicija ne treba da žuri, pogotovo uzimajući u obzir da se u Briselu uspostavljaju novi organi i dolaze novi ljudi za koje vjerujemo da neće imati ovoliko razumijevanja i širine za DPS i Mila Đukanovića, kao što imaju ovi koji odlaze. Svaki razuman građanin se pita čemu ovolika žurba, zašto ambasador Orav i komesar Han ne odu malo na odmor, nego im je ispalo najvažnije pitanje kako da spoje Demokrate i DPS. Nakon spajanja Demokrata i DPS dalji scenario je očigledan- podiže se buka od strane udruženih režimskih i nekadašnjeg opozicionog medija, javljaju se

analitičari, lažiraju se ankete, a sve kako bi se ta prevara opravdala, a posebno da se skrene pažnja sa izdaje Demokrata i početka njihove saradnje sa kriminalnim režimom”, dodaju iz ovog saveza. Prema njihovim riječima, dogovor između DPS i Demokrata izazvao je prezir i ogorčenje u crnogorskoj javnosti, a posebno u opozicionoj koja je ocijenila da je potez Alekse Bečića veća prodaja opozicije nego ona u režiji Darka Pajovića. Tvrde i da je bilo očekivano da dil Demokrata i DPS podrži “jedna dnevna novina, inače oglasna tabla Alekse Bečića, koja je osnovana zbog svetog cilja očuvanja zajedničke države, da bi izdala te principe i zbog svog zaokreta ka režimu danas postala niskotiražno glasilo, koje je prema poslednjim informacijama umiješano u krupne afere i prevare”. “Dakle, kockice su se poklopile i stekli su se svi uslovi da Demokrate dođu pod šapu DPS-a, jer je politika te dvije stranke i ideološki skoro identična. Dobro je da je saradnju DPS i Demokrata snažno osudio svaki relevantni opozicioni činilac, i važno je da se situacija iskrista-

Veber pozdravio osnivanje Odbora Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber pozdravio je osnivanje privremenog Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva liše i da se više ne zavaravamoDemokrate više nisu opozicija. Njihovo društvo su sada Miško Vuković, Marta Šćepanović, Milutin Simović, Obrad-Mišo Stanišić, Ranko Đonović, Miraš Dedeić, Genci Nimanbegu i Stevo Vučinić”, zaključuju u DF-u. Nakon optužbi Demokratskog fronta, reagovale su Demokrate tvrdeći da je liderima DF-a Milo Đukanović osnivač mentor i glavni saradnik.

Demokrate ostaju same Demokrate su usamljene na političkoj sceni I nemaju političkog partnera. GP URA nije partner Bečiću. Njih su formirali neki medijski magnate I tajkuni. Ni oni nemaju izbornog kapaciteta. GŠ URA mnogo više šteti nego što doprinosi Demokratama. Ako se izanalizira crnogorska politička scena jasno je da Demokrate osim slabašne Crnogorske ne mogu naći ni jednog koalicionog partnera”, tvrdi Vukadinović. On ističe da rejting Demokrata stalno pada upravo zbog boj-

kota parlamenta. “Bojkot im je nanio veliku štetu I oni moraju da se vrate. Odbor im je jedini put”, kaže Vukadinović.

Vukadinović

i postignuti kompromis. “Svi politički akteri trebaju da pokažu odgovornost i aktivno učestvuju u radu odbora, u cilju jačanja povjerenja u izborni “Od nekoga ko je, da bi oblatio Bečića i Demokrate, uoči lokalnih izbora u Herceg Novom, bio spreman da podmeće crkvi koju navodno brani, kome je „Srpska kuća“ čiji je dioničar, jedini manastir, džamija i katedrala, za koga su finansijeri stariji od bilo kog mitropolita, reisa i biskupa, nimalo nas ne čude uporni pokušaju da sto puta ponovljenu laž pretvori u istinu. Ima i druga izreka, fatalna po njih, koja kaže: ko jedanput slaže, drugi put mu se ne vjeruje”, navode Demokrate. Iz ove partije ističu da je DF svoje birače i sve građane Crne Gore već izvarao stotinu puta da bi se opet našao neko ko bi im vjerovao. Demokrate navode da zbog svih izdaja koje su počinili u DFu misle da su za sebe pribavili legitimitet da i druge proglašavaju izdajnicima, što je osim njihov, još i manir DPS-a. Demokrate imaju i neka pitanja za Demokratski front. “Da li su Demokrate ili je DF pogazio riječ i bezuslovno se vratio Sinđin parlament? Da li

proces. Svi snose odgovornost za jačanje demokratije u zemlji i uspješnog puta Crne Gore ka Evropskoj uniji”, dodao je on. su Demokrate ili je DF prihvatio radnu grupu za kozmetičke izmjene izbornog zakonodavstva zajedno koju je prošle godine predložio DPS? Da li su Demokrate ili je DF glasao skupa sa DPS-om u Budvi? Da li su Demokrate ili je DF glasao sa DPSom za Ustav? Da li su Demokrate ili je DF glasao za plan Branimira Gvozdenovića? Da li su Demokrate ili je DF podržao prodaju Kotora DPS-u? Da li su se Demokrate ili se DF divio Milu Đukanoviću, čestitajući mu rođendan? Da li su Demokrate ili je DF prodao Nikšić za slobodu svojih poslanika? Da li je funkcioner DF-a ili Demokrata bio na čelu jednog crkvenog odbora CPC? Da li su Demokrate ili je DF vrijeđao crkvene velikodostojnike nazivajući ih UDBOM”, pitanja su koja su postavili opozicionim kolegama. Prema njihovim riječima, sve to ukazuje na činjenicu da dezorijentisani, pripejd opozicionari i decenijski saradnici Mila Đukanovića, ovih dana udaraju glavom o zid napadajući Demokrate.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDELJA, 3. I 4. 8. 2019.

INTERVJU: ŽARKO RADULOVIĆ, PREDS

HOTELIJER DA NAPUN C rna Gora je skupa država. Doprinosi su ogromni za ovako tananu ekonomiju i poslove koje mi u turizmu radimo. Mora se proširiti baza onih koji imaju obaveze prema državi i svi treba da ih plaćaju. Onda bi se spustili pojedinačni iznosi tih doprinosa, a samim tim država bi bila mnogo jeftinija za poslovanje, kaže Žarko Radulović.

Da bi jedna zemlja u potpunosti bila turistička destinacija, neophodno je da i njeni građani shvate kakvim bogatstvom su okruženi. To u Crnoj Gori, ipak, nije slučaj jer više nema dijela gdje nećete naići na otpad koji je neko za sobom nemarno ostavio... Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Hotelske grupe Montenegro Stars, Žarko Radulović Radulović,, za Vikend novine ističe da se moramo što prije mijenjati, jer ni državna ni lokalna uprava nisu dužne da građane „uče“ elementarnoj kulturi. „Ponuda Crne Gore može da bude kompletna i kompetentna samo ako mi, njeni građani, koji imamo kuću u Budvi ili u nekom drugom centru gdje borave turisti, pogledamo i povedemo računa što je u našem dvorištu. Ne može u hotelima biti sve sređeno, a van hotela da je haos. Sve mora da prati jedno drugo i tek onda ćemo biti uređena destinacija“, precizira on. Za njega je dobra popunjenost i rast broja turista koji borave u kolektivnim smještajnim kapacitetima prirodna posljedica dobrog poslovanja ovdašnjih hotela. Kondo hotele smatra neophodnom stepenicom u poboljšanju strukture smještajnih objekata. „Oni su za investitora najbolja

moguća opcija. Međutim, to treba pažljivo pratiti i kada se dostigne potreban nivo ležajeva u takozvanom kolektivnom smještaju - odmah prekinuti tu praksu“, ističe sagovornik Vikend novina. I pored programa ekonomskog državljanstva, prema njegovim riječima, naša zemlja je prilično „negostoljubiva“ za mnoge koji ovdje posluju. Ključni problem su velike finansijski obaveze prema državi. „Kada se proširi baza i spuste pojedinačni iznosi tih doprinosa, i domaći i stranci koji posluju u Crnoj Gori plaćali manje. Time se automatski otvara prostor za povećanje plata svim zaposlenim u našoj zemlji“, zaključuje Radulović. VN: Statistika do sada pokazuje da je popunjenost hotelskih kapaciteta na izuzetnom nivou. Da li je to rezultat povećanja kapaciteta, koje je promijenilo sliku ili su hoteli zaista toliko puni da se ne može se naći slobodan krevet? RADULOVIĆ: Ima uticaja i jednog i drugog. Istina, imamo više kreveta, ali to nisu nikakve spektakularne cifre. Recimo, u hotelima sa pet zvjezdica imamo 150 ili 180 kreveta više nego prošle godine. U objektima sa četiri zvjezdice je isto tako, ali su kreveti uglavnom u manjim hotelima. Hotelijeri očigledno znaju da napune svoje kapacitete. To je osnovna stvar. VN: U poređenju sa situacijom od prije deset godina, da li smo uspjeli da dovedemo našu ponudu na određeni nivo sa kojeg se sada nazire da možemo raditi i na povećanju kompetentnosti u turizmu? RADULOVIĆ: Sigurno je da smo napredovali u ponudi. Međutim, mora da postoji ujednačenost na nivou cijele države. Ta ponuda može da bude komplet-

Subota i nedelja, 3. i 4. 8. 2019.

aktuelno

sjednik Crnogorskog turističkog udruženja o sezoni, gostima i domaćinima

ri očigledno znaju ne svoje kapacitete na i kompetentna samo ako mi, njeni građani, koji imamo kuću u Budvi ili u nekom drugom centru gdje borave turisti, pogledamo i povedemo računa što je u našem dvorištu. I hotel, i ta kuća – sve je to Crna Gora. Ne može u hotelima biti sve sređeno, a van hotela da je haos. Sve mora da prati jedno drugo i tek onda ćemo biti uređena destinacija.

VN: Kada govorite o uređenosti destinacije, uvijek je preduslov infrastruktura. Da li je komunalna infrastruktura jedina slaba tačka u tom dijelu? Radulović: Infrastrukturu imamo, a tvrdnje da je ona loša iznose se iz političkih razloga. Jedna Nica, Monako, Kan imaju istu infrastrukturu kao mi. Tačnije, put između Nice i Monaka je gori nego što su naši putevi. I ne znam koja to komunalna služba, koja gradska odnosno lokalna institucija može da odradi svoj posao do kraja ako svi u tome ne pomognemo?! Jer, ako nemamo kulturu življenja, ako bacamo smeće na svakom ćošku, ako ne uređujemo svoju okućnicu – a ne uređujemo je... O čemu onda pričamo? Nema te lokalne samouprave koja će to da dovede u red svojim službama, ako svi zajedno ne prionemo i ne pomognemo. Pa, u drugim zemljama kažnjavaju ako vam u dvorištu nije podšišana trava. VN: Da li na neodgovoran odnos prema okruženju možda utiče to što određeni broj ljudi na nekoliko mjeseci mijenja svoje mjesto boravka i odlazi u druge

centre da bi radio i zaradio? Radulović: Ne, jer se isto ponašamo i u svojoj kući, i van nje. To je elementarna kultura jednog društva. Ponekad mi se čini da smo društvo pijanih ljudi: nekima je Vlada kriva što su prljave ulice, a ne lokalna samouprava. A lokalna samouprava je kriva što ima građana koje baš briga gdje bacaju smeće, ili rade čak i gore stvari... Svakog građanina Crne Gore izgleda da bi trebalo da prati jedan čistač, ali mislim da bi i tada ljudi svuda bacali smeće. VN: Prije 30-ak i više godina, u nekadašnjem sistemu, građani su znali koji su dani za izbacivanje smeća, novina i stakla za reciklažu. Da li je takav princip, koji danas smatramo izuzetno potrebnim načinom društvene odgovornosti, mogao da ostane princip ponašanja? Radulović: Sigurno da jeste, ali se na to sada gleda politički. Činjenica je da politika ne treba da diktira kako treba da živimo. Nekima danas ništa ne valja, a sjutra kada budu došli neki drugi – sve će im biti idealno. To nije tačno, jer ni danas, ni sjutra ne može biti idealno. Zato moramo realno da otvaramo temu po temu i o njima svi zajedno o njima diskutujemo. Evo, podsjetiću da sam bio „državni neprijatelj“ kada sam se zalagao za dualno obrazovanje. Danas se svi bave tom temom i svi je predstavljaju kao svoju. Sjetite se, zatim, kada sam prije šest-sedam godina zagovarao dolazak niskobudžetnih avio-kompanija. Tadam sam isto bio „dr-

žavni neprijatelj“, jer sam htio da uništim Montenegro Airlines. Danas se svi radujemo što imamo takvih kompanija i svi osjećamo benefite od njihovog dolaska.

VN: Što mislite o najavljenim turističkim projektima koji su dio programa ekonomskog državljanstva, posebno onim na sjeveru Crne Gore? Da li je to ključ za razvoj ovog dijela zemlje? Radulović: O takvim projektima mislim sve najbolje, jer je to inicijalna kapisla razvoja ne samo sjevera, već i ostatka zemlje. Poslije će sve ići samo od sebe. Ekonomski pasoši su prvi korak i sigurno će dati ono što nam je potrebno. Moram reći da mi nismo izmislili taj sistem, radili su to drugi mnogo prije nas. Trebalo je i mi da uradimo još prije desetak godina, ali je takva odluka ukinuta. Godinu dana kasnije, Malta je sprovela svoj program ekonomskog državljanstva i do sada su na taj način dobili milijarde. VN: Postoji li još neki preduslov – poput poreza ili drugih obaveza kompanija prema državi – koji bi mogao da olakša poslovanja? Radulović: Porezi i slični nameti kod nas su veliki. Kad to pogledamo, Crna Gora je skupa država. Doprinosi su ogromni za ovako tananu ekonomiju i poslove koje mi u turizmu radimo. Naplata obaveza prema državi godinama je bila loša. Da bi se to u buduće izbjeglo, mora se proširiti baza onih koji imaju obaveze prema državi i svi treba

U turizmu će raditi samo kompetentni VN: Koja je ključna tendencija u poslovanju u turizmu tokom narednih godina? Radulović: U narednom periodu u turizmu će se tražiti maksimalan stepen vještine.

Dakle, potrebna je izuzetna kompetentnost da biste mogli da radite ovaj posao. Neće biti kao do sada: prodavali ste paprike, dobro radili i zaradili velike pare, i onda napravili hotel kojim sada

upravljate... Dalje više neće moći tako, a to se ne odnosi samo na hotele. Isto je i sa restoranima i svime što ima veze sa turizmom. Sve više će se tražiti kompetentnost u onome što radite.

Što prije ukinuti vize za Kineze

VN: Da li je Crna Gora dovoljno otvorena zemlja za dolazak turista? Radulović: Današnji problem je nepostojanje bezviznog režima za državljane Kine. U ministarstvima unutrašnjih i vanjskih poslova se naoštre kada ih zbog toga napadam. I dalje ću to raditi, jer nisu adekvatno reagovali onda kada je trebalo. Limitirali su nam razvoj kada je u pitanju turizam, jer Kinezi sada iz da ih plaćaju. Onda bi mogli da se spuste pojedinačni iznosi tih doprinosa, a samim tim bi država bila mnogo jeftinija za poslovanje. To takođe znači da bi i domaći i stranci koji posluju u Crnoj Gori plaćali manje, ali – morali bi svi da plaćaju. Ovakvim rješenjima se automatski otvara prostor za povećanje plata svim zaposlenim u našoj zemlji. Ne možete više od 35 odsto bruto prihoda davati za troškove rada, jer će vam u protivnom propasti biznis. Mogu vam dati vlastiti primjer: u Hotelskoj grupi Montenegro Stars dajemo 31 odsto na plate i – i dalje ne mogu biti zadovoljan ukupnim rezultatima poslovanja. Dakle, kada bismo smanjili nivo doprinosa koji sada imamo, to bi se automatski prelilo na plate i povećalo ih. VN: Da li bi posljedica ovakvog rasta plata bila i ta da obrazovani kadar manje napušta Crnu Goru u potrazi za boljim poslom? Radulović: Vjerovatno. Onima koji se sada na to odlučuju želim sretan put i sve najbolje. Ali, u porodici imam takvo iskustvo - brata koji radi i živi u Njemačkoj, koji već 40 godina čeka dan da ode u penziju i vrati se u Crnu Goru. Ne-

godine u godinu sve više dolaze i njihov broj raste po 300 odsto. Vidite i sami da su destinacije iz kojih u Crnu Goru dolazi najveći broj gostiju one zemlje odakle se ovdje dolazi bez viza. Nema drugog načina za dovođenje gostiju, jer ako im treba viza – na njih zaboravite. Kinesko tržište je ogromno, njihovi državljani bi došli, ali ne mogu jer su im potrebe vize... Nikada to nisam mogao da shvatim, niti ću. ka i oni na to računaju. Možda će takvim radom steći više novca, ali neće imati to zadovoljstvo kao da rade u svojoj državi. Patiće i vući će ih nostalgija. Neka se spreme, jer je to jako teško... Kada radite mjesecima, a nemate vremena da odmorite, da izađete, s nekim kafu popijete - jako je teško. Na kraju, to je mjera koliko hoće i na što da pristanu. VN: Da li će se promijeniti struktura popunjenosti hotelskih kapaciteta sada kada smo uveli kondo hotele - što je najsličnije izdavanju privatnog smještaja - u ovaj segment turističkog poslovanja? Radulović: Kondo hoteli su iznuđena i nužna mjera u ovom trenutku, jer nama definitivno nedostaju kreveti u hotelima. Oni su za investitora najbolja moguća opcija, jer ih prodaje i brže vraća ulaganja. Međutim, to treba pažljivo pratiti i kada se dostigne potreban nivo ležajeva u hotelima, treba odmah prekinuti tu praksu. Od tada mogu da se grade samo pravi hoteli. Turistički rizorti su, s druge strane, dobar način turističkog razvoja za sve osim za investitore. To je idealna varijanta ulaganja i za državu i za lokalnu samoupravu. K.J.

aktuelno

Adrenalinska avantura zagarantovana

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2019.

zip-lajn Eko piva jE posEbno iskustvo

dva minuta slobodnog leta iznad Pivskog jezera

Na putu od Nikšića ka graničnom prelazu Šćepan Polje, na samom ulazu u Plužine nalazi se polazište za jednu od najvećih adrenalinskih atrakcija. Odavde počinje najduži zip-lajn u Crnoj Gori, koji se proteže dužinom od 1.400 metara iznad zelenkastog Pivskog jezera, najvećeg rezervoara pitke vode na Balkanu. Avantura počinje kod Gostionice „Eko Piva“, odakle vas prvi dio sajle „vodi“ preko Pivskog jezera. Na suprotnoj obali možete napraviti kratku pauzu, fo-

Na osnovu odluke Skupštine akcionara održane 13/05/2019god. Odbor direktora AD”Lenka" donosi odluku o prodaji imovine metodom javnim prikupljanjem ponuda sa LN br. 392 KO Bijelo Polje kao i sa LN br. 299 KO Lozna po sledećim cijenama i uslovima iz plana reorganizacije i to: Parcela 4/1: - Poslovne zgrade u vanprivredi — površine 26 m2, objekat br. 1 - Poslovne zgrade u vanprivredi — površine 1967 m2, objekat br. 2 - Poslovne zgrade u vanprivredi — površine 35 m2, objekat br. 3 - Poslovne zgrade u vanprivredi — površine 10 m2, objekat br. 4 Zemljište u okviru parcele površine 7836 m2, Cijena za parcele je ukupno = 1.338.000,00 — do 50%. Parcela 4/2 njiva klase I l — površine 47,90m2 po procjeni sudskih procjenjivača od 11/11/2015god. (44,88€/m2) što je ukupno 47,90 x 44,88 = 214.975,20 (- do 20%.) Parcela 4/3 njiva klase I l — iz Geodetskog elaborate površine 83,15m2 po cijeni 2.992,14 kojoj pripada i infrastruktura sa parcele 4/4 i 4/5. Parcela 4/6 njiva klase I l — površine 72,04m2 po procjeni sudskih procjenjivača od 11/11/2015god. (44,88€/m2) što je ukupno 72,04 x 44,88 = 323.315,00 Napomena: Ukoliko ne bude ponuda za kupovinu predmetne imovine za novčana sredstva, označene parcele 4/1,4/2,4/3,4/4 i 4/6 mogu biti predmet namirenja duga od strane dužnika prema svim povjeriocima koji podnesu zahtjev "kroz oblik kompenzacija” duga sa imovine LN 392 KO Bijelo Polje kao I sa LN 299 KO Lozna sve u skladu sa planom reorganizacije kao izvršne isprave odnosno poglavlja 15 stav 3 i poglavlja 9 stav 3. Takođe povjerioci —III- klase uzimajući u obzir i razlučne povjerioce mogu zajedno udružiti svoja potraživanja te za svoj dug preuzeti predmetne parcele 4/3, 4/4 1 4/6 kroz kompenzaciju sa posebnom pogodbom ili novom procjenom odnosno prema procjeni koju je potvrdio Osnovni sud u Bijelom Polju kao I ugovorima vezano za obezbjeđenje nastalog duga prema Vladi Crne Gore -Ponude se dostavljaju putem pošte na adresu AD"Lenka" Industrijska bb. Bijelo Polje. -Oglas ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja.

tografisati prirodu ili samo uživati u njoj. Put nastavljate povratnom sajlom, koja će vas dovesti mosta na Pivskom jezeru.. Pričvršćeni za sajlu, krećete se brzinom i do 65 kilometara na čas. To su dva minuta istiskog osjećaja leta! A organizatori naglašavaju da se bez brige možete prepustiti ovom uživanju, jer je zip-lajn provjeren i sertifikovan, pa je sve sigurno i bezbjedno. U to su se uvjerili svi koji su probali ovu adrenalinsku atrakciju, bez obzira na godine. K.J.

tivat nastavlja sa pozitivniM trEndoM

Turista više za 13 odsto U svim vidovima smještaja širom Tivta juče su registrovana 8.862 gosta. Prema podacima lokalne turističke organizacije ovog grada, to je 13 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Među njima je 8.741 gost iz inostranstva, i 121 iz Crne Gore. Isti podaci pokazuju da u privatnom smještaju boravi 7.463 turista, u hotelima 1.207, u odmaralištima 132, a u kampovima 60 posjetilaca. Z.K.

JAVNI POZIV građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, nevladinim organizacijama, pravnim licima i preduzetnicima i drugim zainteresovanim subjektima, da se uključe u javnu raspravu o Predlogu koncesionog akta za davanje koncesije za korišćenje dijela vode za tehnološke potrebe Rudnika uglja AD Pljevlja za sistem otprašivanja sa rijeke Ćehotine, u skladu sa projektom izmještanja DTO sistema i daju svoj doprinos u razmatranju istog. Komentare, primjedbe, prijedloge i sugestije na navedeni akt možete dostaviti Upravi za vode u pisanoj ili elektronskoj formi, na adresu: “Bulevar Revolucije“ 24, Podgorica, tel: 020 224 593; fax: 020 224 594 ili e-mail: upravazavode@uzv.gov.me Javna rasprava o Predlogu koncesionog akta trajaće od 03.08.2019 do 03.09.2019. godine. Javna rasprava održaće se 02.09.2019. godine, u prostorijama Uprave za vode (sala za sastanke), sa početkom u 11 časova. Zainteresovani subjekti Predlog koncesionog akta mogu preuzeti sa web stranice www.upravazavode.gov.me, kao i u prostorijama Uprave za vode, svakog radnog dana u vremenu od 10-12 časova, izvršiti uvid u navedeni akt i dobiti dodatna pojašnjenja o istom. Obrazac zahtjeva za dostavljanje predloga, sugestija i komentara na Predlog koncesionog akta može se preuzeti sa internet stranice Uprave za vode.

17 Kalendar

Događaja ■ Od 21h LaSTOvSKa FEŠTa Ispred crkve i Doma kulture Gornja Lastva Tivat

■ Od 21h KNJIŽEvNa KOMUNa MUHaREM BaZDULJ SD Crvena komuna Petrovac

■ Od 21h

Pržno Uprava za vode, na osnovu člana 18 tačka 3 Zakona o koncesijama („Službeni list CG“, br.08/09), organizuje javnu raspravu i upućuje

avg

Morsko dobro raspisalo tEndErE

Pržno i Jaz dobijaju nova šetališta pored mora Javno pre duze će za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavilo je juče tendersku dokumentaciju prema kojoj budući izvođač treba da rekonstruiše šetalište u Pržnom. U materijalu se navode detalji potrebni za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za rekonstrukciju šetališta od zapadnog kraja hotelskog kompleksa „Maestral“ do istočnog kraja plaže. Dužina obuhvaćenog šetališta je 270 metara, a ukupna površina projektovanja 1.420 kvadrata. Predlog mo-

ra da sadrži i izrađen elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Kako je precizirano iz JP Morsko dobro, prije dvije sedmice takođe je objavljen tender za buduće uređenje pješačke staze u zaleđu plaže Jaz, duge 375 metara. Ovaj projekat podrazumijeva izvođenje radova na popločavanju, opremanju i hortikulturnom uređenju staze, kao i popravku stubova javne rasvjete. Na ovom potezu takođe su planirani popravka i postavljanje klupa i kanti za otpatke. K.J.

gRaD TEaTaR PREDSTava: KRvavE SvaDBE Scena između crkava Stari grad Budva

■ 4. avgust PREDSTava: gOSPOĐa BOvaRI Amfiteatar Luštica Bay Tivat

■ Do 4. avgusta BEDEM FEST Tvrđava Bedem Nikšić

■ Do 7. avgusta FILMSKI FESTIvaL HERCEg NOvI Kanli-kula Herceg Novi

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2019.

Hipermarket Voli uskoro u Porto Montenegru

preliMinarna lista za kapitalne radove koji počinju 2020.

Za 29 projekata planiran 91 milion eura iz budžeta 10,5 kilometara, te izgradnja bulevara od takozvanih Cetinjskih semafora do Komanskog mosta od 1,6 kilometara sa Zapadnom obilaznicom u Podgorici od 3,5 kilometara. Predlagač je u oba slučaja Uprava za saobraćaj, a vrijednost radova po 12 miliona eura. Skoro dvostruko manje novca – 6,25 miliona eura – treba da bude uloženo u uspostavljanje daljinskog sistema grijanja u Kolašinu. Za nastavak gradnje bulevara koji će u Ulcinju spajati potez od kružnog toka od opštine do Bulevara Teuta, opredijeljeno je pet miliona eura. U Podgorici će, prema najavama, biti i drugih velikih ulaganja u rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture. Za Bulevar Veljka Vlahovića biće opredijeljeno 4,8 miliona eura, Bulevar Vilija Branta 2,53 miliona, Ulicu Zmaj Jove 1,93 miliona, a Vaka Đu-

Bokan i Marguson juče potpisali ugovor

Nastavak radova na putu Nikšić-Vilusi

Lista prioritetnih kapitalnih projekata koji će biti finansirani iz Kapitalnog budžeta za narednu godinu za sada sadrži 29 odobrenih stavki vrijednih 91 milion eura, koje je Vlada odobrila na prošloj sjednici. Sudeći po navedenim predlozima, Uprava javnih radova i Uprava za saobraćaj, koje su zadužene za njihovu provjeru, praćenje i realizaciju, imaće pune ruke posla. Od dvanaest kategorija važnosti, u prve tri se nalazi sedam projekata, a glavni su Rekonstrukcija karaule „Božaj“ u Migracioni centar od 872.000 eura, i izgradnja istočne tribine Gradskog stadiona u Podgorici od 10,5 miliona eura. Dva finansijski najznačajnija projekta su rekonstrukcija tri dionice na magistralnom putu Nikšić – Vilusi u ukupnoj dužini od

aktuelno

rovića 1,38 miliona eura. Igalo bi konačno moglo da dobije novu osnovnu školu, za koju je određen budžet od 4,5 miliona eura. Prirodnjački muzej i Biblioteka za slijepe trebalo bi da dobiju „svoju kuću“ za čiju su izgradnju predviđena 4,22 miliona eura. Herceg Novi će takođe dobiti sanitarnu deponiju Duboki do, a u njenu prvu fazu treba da bude uloženo četiri miliona eura. Uprava javnih radova i Uprava za saobraćaj imaju zadatak da do 15. septembra dostave Ministarstvu finansija končanu procjenu vrijednosti rangiranih projekata, kao i dinamiku realizacije. Nakon toga, Vlada će definisati okvir Prijedloga zakona o budžetu za 2020. godinu koja će uključivati i konačnu listu kapitalnih projekata. Svi odobreni predlozi počeće da se rade u narednoj godini. K.J.

Novi kompleks u sjevernom dijelu rizorta Porto Montenegro imaće ekskluzivni Volijev hipermarket koji će se prostirati na skoro 1.400 kvadratnih metara. To su juče dogovorili predsjednik Volija, Dragan Bokan, i izvršni direktor Adriatic Marinas, Dejvid Margason, potpisivanjem zajedničkog Ugovora o saradnji. Prvi u nizu projekata je izgradnja ovog privremenog objekta, čiji se završetak radova očekuje u narednih pola godine. On će takođe imati specijalizovanu radnju za snabdjevanje jahti. Biće pozicioniran u blizini glavne saobraćajnice, a iz Volija najavljuju bogatu ponudu i povoljne cijene, kao izuzetnu pogodnost za domaće stanovništvo. „U potpunosti sam uvjeren da će u ovom prestižnom jahting rizortu Voli biti pravi reprezent moderne crnogorske trgovine i da će na adekvatan način odgovoriti očekivanjima i najzahtjevnijih potrošača. Logistički sistem koji ćemo postaviti omogućiće efikasno i adekvatno snabdjevanje jahti potrebnim pre-

hrambenim i neprehrambenim artiklima, u skladu sa svim zahtjevima i standardima ove specifične klijentele“, istakao je Bokan i izrazio očekivanja u još bolje rezultate novih partnerstava i razvojnih mogućnosti, u susret obilježavanju četvrt vijeka postojanja kompanije na čijem je čelu. Marguson je kazao da Adriatic Marinas, koja upravlja rizortom, postavlja sve izazovnije ciljeve, zbog čega kontinuirano „traže istomišljenike s kojima modu da pomjere granice konvencionalnog razmišljanja u svim područjima“. „Porto Montenegro je dostigao tačku u svom razvoju gdje nam je potreban novi, snažan, stručan i inovativan partner za širenje maloprodajne trgovine. U Voliju smo pronašli partnera koji je želi da nam se pridruži na našem putovanju, kako bismo istražili nove koncepte i ponude za snabdijevanje našeg brzorastućeg broja vlasnika i posjetilaca, i to proizvodima koji će zadovoljiti njihove svakodnevne potrebe“, zaključio je on nakon potpisivanja ugovora. R.E.

Bokan i Marguson nakon potpisivanja ugovora

neraspoređena doBit jugopetrola Bila 11 Miliona

Za pola godine profitirali 235.196€ Podgorička kompanija Jugopetrol, čija je osnovna djelatnost trgovina naftom i naftnim derivatima, završila je prvu polovinu godine sa profitom od 235.196 eura, pokazuju finansijski rezultati koje je objavila Montenegroberza. Uz to, neraspoređena dobit bila je 11,12 miliona eura. Neto tok gotovine iz re-

dovnih poslovnih aktivnosti bio je čak 14,99 miliona eura, od kojih je 4,6 bilo namijenjeno za ulaganja. S obzirom na to da je kompanija godinu počela sa iznosom od 17,36 miliona, na kraju juna ukupna gotovina iznosila je 23,95 miliona eura. Poslovni prihodi u istom periodu dostigli su 68,15 miliona, od čega je 68,06 mili-

ona eura prihodovano kroz prodaju proizvoda i usluga. Poslovni rashodi bili su 67,59 miliona i najviše se odnosi na nabavnu vrijednost prodate robe – 60,23 miliona eura. Konačni rezultat prije oporezivanja bio je 257.099 eura. Posljednjeg dana juna ukupna aktiva Jugopetrola, bila je 109,75 miliona. K.J.

HRONIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 3 I 4. 8. 2019.

ALTERNATIVNIM KRIVIČNIM SANKCIJAMA S

ZA POLA GODINE 12 JE KAZNU RADA U Za prvih šest mjeseci u našoj zemlji 120 osuđenika izvršilo je kaznu rada u javnom interesu, saopšteno je Vikend novinama iz Ministarstva pravde. Ovaj alternativni vid krivične sankcije, koji je počeo da se primjenjuje prije pet godina donošenjem Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu, uz prosječne troškove za jedan dan koji osuđeno lice provede u zatvoru, kao i vrijednosti radova koji su obavljeni kroz ovu kaznu, donio je veliku uštedu državnom budžetu. Izricanjem alternativnih krivičnih sankcija proporcionalno se smanjuje izricanje zatvorskih kazni, što je samim tim rasteretilo zatvore u smislu prostornih kapaciteta. Ove kazne izvršavaju se na teritoriji cijele države po mjestu prebivališta. Poslodavac omogućava uslove rada i neposredno nadgleda rad osuđenog, dok povjerenik Ministarstva pravde vrši nadzor nad osuđenim licem i o svemu važnom obavještava nadležni sud. Važno je istaći da je kazna rada u javnom interesu dobrovoljna, a u praksi se dešavalo da osuđenici ne pristaju na takvu vrstu kazne ili da su nedostupni službenicima Direkcije za uslovnu slobodu, zbog čega time biraju da kaznu

Poslovi koje osuđena lica obavljaju su pomoćni i zavise od nekih znanja i sposobnosti samih osuđenih lica (npr. ako poznaju zanate mogu biti i zanatski – molerski, keramičarski) i potrebama pravnog lica kod kojeg se izvršava kazna, pojasnili su iz Ministarstva

služe u ZIKS-u.

OSUĐENICI RA DE U VASPITNO OBRAZOVNIM, ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde Vikend novinama, oni imaju saradnju sa Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom javne uprave. "Takođe i da Crvenim krstom Crne Gore, Državnim arhivom, Regionalnim parkom “Piva”, Regionalnim vodovodom “Crnogorsko primorje”, Javnim preduzećem Nacionalni parkovi Crne Gore, Lovačkim savezom Crne Gore, tri nevladine organizacije i sa svim opštinama u Crnoj Gori", ističu iz tog resora. Potpisivanjem sporazuma sa navedenim pravnim licima i opštinama stvoreni su uslovi da se ova alternativna krivična sankcija izvršava u svim vaspitnoobrazovnim, zdravstvenim ustanovama, ali i u preduzećima čiji je osnivač opština, kao i u nevladinim organzacijama. Kada su u pitanju nevladine organizacije, njihova djelatnost vezana je za humanitarne, ekološke i druge slične aktivnosti. "Poslovi koje osuđena lica obavljaju su pomoćni i zavise od nekih znanja i sposobnosti samih osuđenih lica (npr. ako poznaju zanate mogu biti i zanatski – molerski, keramičarski) i potrebama pravnog lica kod kojeg se izvršava kazna", pojasnili su iz Ministarstva.

SLJEDUJE IH PRAVO ZAŠTITE NA RADU

Kako je i zakonom propisano, kazna rada u javnom interesu izvršava se kod pravnog lica koje se bavi djelatnošću od javnog interesa, kao što su humanitarna, socijalna, komunalna, zdravstvena, ekološka ili druga slična

SUBOTA I NEDJELJA, 3 I 4. 8. 2019.

HRONIKA

SMANJUJE SE IZRICANJE ZATVORSKIH KAZNI

20 OSUĐENIKA IZVRŠILO U JAVNOM INTERESU Manja opterećenost budžeta U razgovoru za Dnevne novine advokatica Maja Živković kazal je da ova alternativna krivična sankcija ima svakako pozitivniji uticaj za osuđenika nego kazna zatvora. "Na ovaj način se lice ne lišava slobode, što može mnogo pozitivnije uticati na učinioca krivičnog djela, nego boravak u zatvoru, kako psihološki, tako i sociološki gledano", navela je Živković. Kako je dodala, mišljenja je da izricanje krivične sankcije rad u javnom intresu može u mnogim slučajevima biti cjelishodnije od izricanja ne-

djelatnost. Ministarstvo pravde za svaki pojedinačni slučaj izvršenja kazne rada u javnom interesu zaključuje poseban ugovor sa pravnim licem u koje se osuđeno lice upućuje radi izvršenja te kazne, kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze. Osuđeno lice koje izvršava kaznu rada u javnom interesu nema pravo na naknadu za rad, niti druga prava po osnovu rada, osim prava na zaštitu na radu. Pošto ne mogu svi osuđenici obavljati društveno korisni rad u istom trenutku, mnogi od njih i dalje čekaju na izvršenje kazne. Rad u javnom interesu izvršava se na način koji, prije svega, obezbjeđuje poštovanje ljudskog dostojanstva, osnovnih prava i sloboda i privatnost osuđenog lica. Kako zakon o izvršenju krivičnih sankcija nalaže, on ne smije biti upućen na teške, rizične ili poslove za koje je potrebna posebna stručna kvalifikacija koju osuđeno lice nema. No dešava se i to da osuđenik ne ispunjava radne obaveze ili ih grubo zanemaruje. "U tom slučaju, poslodavac je dužan da u roku od tri dana o tome obavijesti Odsijek za uslovnu slobodu. Ukoliko se to pokaže kao istinito, oni su dužni sa

ke druge krivične sankcije, a naročito u odnosu na kaznu zatvora. "Ovim se za neka lakša krivična djela, u zavisnosti od karakteristika ličnosti učinioca, primjenjuje sankcija na koju okrivljeni sam mora pristati, što je vrlo značajan aspekt, i povećava vjerovatnoću da će biti postignuta svrha izricanja krivičnih sankcija", istakla je Živković. Takođe, Kako je zaključila, primjenom ove alternativne sankcije neminovno se smanjuje opterećenje zakonskih ustanova i budžeta. osuđenikom obaviti razgovor i upozoriti ga na eventualne posljedice njegovog ponašanja. Ako osuđenik i nakon obavljenog razgovora nastavi da se isto ponaša, u smislu da zanemaruje obavljanje zadataka za koje je određen, Odsijek za uslovnu slobodu bez odlaganja o tome mora obavijestiti sud koji je izrekao presudu u prvom stepenu", naveli su ranije iz Ministarstva. Pod grubim zanemarivanjem radnih obaveza podrazumijeva se - nepoštovanje radne discipline i radnog vremena, dolazak na posao pod dejstvom alkohola ili opojnih droga, oštećenje sredstava za rad ili prouzrokovanje druge štete poslodavcu, zaposlenima ili korisnicima usluga poslodavca, nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema zaposlenima ili korisnicima usluga poslodavca.

NEDAVANJE IZDRŽAVANJA, KRAĐA, NASILJE U PORODICI Shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore, konkretno članu 41, propisano je da se rad u javnom interesu može izreći za krivična

djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvor do pet godina. Do sada su ovu alternativnu krivičnu sankciju najčešće izdržavala lica osuđena zbog krivičnog djela krađa, nedavanje izdržavanja, nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, ugrožavanje javnog saobraćaja, nedozvoljeno držanje oružja, nasilje u porodici, građenje objekta bez građevinske dozvole, ugrožavanje sigurnosti, teška tjelesna povreda, šumska krađa. Procedura vezana za obavljanje društveno korisnog rada uređena je zakonom. Poslovi sprovođenja kazne rada u javnom interesu, kontrole i pomoći licu kome je izrečena kazna rada u javnom interesu obuhvataju: upućivanje na izvršenje te kazne, pozivanje i obavljanje razgovora sa osuđenim licem, izradu individualnog programa radnih aktivnosti, vršenje uvida u spise i prikupljanje potrebnih podataka od drugih institucija, nadgledanje obavljanja radnih aktivnosti, sačinjavanje redovnih izvještaja i, po potrebi, izvještaja o izvršenju kazne rada u javnom interesu i dostavljanje tih izvještaja sudu koji je donio presudu u prvom stepenu. Kao u svakom poslu, obje strane potpisnice ugovora imaju prava i obaveze. Tako i osuđenici prilikom obavljanja društveno korisnog rada imaju određena prava. Na primjer u slučaju njegove bolesti, iznenadne teške bolesti ili smrti člana uže porodice, potrebe obavljanja radova izazvanih elementarnom nepogodom usljed čega bi nastala znatna materijalna šteta, a nema drugog radno sposobnog lica u užoj porodici osuđenog, on može ministru pravde podnijeti molbu, potkrijepljenu dokazima da mu se privremeno, najduže do 30 dana, prekine izvršenje kazne rada u javnom interesu. Shodno zakonu, ministar o molbi mora donijeti odluku u roku od 24 časa od njenog prijema. Bo.B.

HRONIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 3 I 4. 8. 2019.

VIŠI TUŽILAC U PODGORICI JE SASLUŠAO OSUMNJIČENOG ZA UBISTVO VULETIĆA

LALATOVIĆU ODREĐENO ZADRŽAVANJE DO 72 SATA

Nikšićaninu Vuku Lalatoviću, koji je osumnjičen da je prekjuče u Nikšiću ubio Ranka Vuletića, nakon saslušanja kod Višeg državnog tužioca određeno je zadržavanje do 72 sata.On se pre tužiocem u prisustvu advokata po služebenoj dužnosti branio ćutanjem. Podsjećama u centru Nikšića, u Njegoševoj ulici u blizini stare Pošte, prekjuče je oko 10 časova hicima iz pištolja, koje je ispalio Vuk Lalatović (20), ubijen Nikšića-

nin Ranko Vuletić (56). Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, počinilac ubistva znao je kretanje Vuletića, sačekao ga i prema njemu ispalio šest hitaca, od kojih je četiri završilo u tijelu nastradalog. Nakon što je ispalio hice, prema riječima očevidaca, ubica nije bježao sa lica mjesta već je sačekao policiju koja ga je i lišila slobode. Vuletić je odmah prevezen u Opštu bolnicu Nikšić kolima hitne pomoći, ali je po riječima doktora Ilije Ašanina primjen bez zna-

kova života. Vuletić je odavno poznat policiji. On je hapšen 2015. godine zbog sumnje da je bacio bombu u neposrednoj blizini nikšićkog lokala "Tani" koji je u vlasništvu Ranka Radulovića. On je tada uhapšen u policijskoj akciji nazvanoj "Onogošt". Prilikom eksplozije bombe, koja je bačena na oko osam metara od lokala, niko nije stradao, ali je pričinjena šteta na sedam automobila parkiranih preko puta „Tanija" Vuletiću se sudilo i za pljač-

SAOBRAĆAJNA NEZGODA

Povrije ena jednogodišnja beba

ku zlatare "Rej gold" u Nikšiću, kada je odneseno više od dva i po kilograma zlata vrijednog preko 100.000 eura. Vuletić je tada osumnjičen da je sa dvije nepoznate osobe 2012. godine počinio razbojništvo, dok se njegova kćerka Ivana (29) i njen suprug Vesko B. Rašković (36) teretili da su pokušali da prikriju to krivično djelo. Međutim, on je usljed nedostatka dokaza oslobođen optužbi. Navodno je i ranije služio višegodišnju zatvorsku kaznu. N.P.

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče u Budvi povrijeđeno je jednogodišnje dijete, holandski državljanin koje je odmah transportovano u Kotorsku bolnicu. Nezgoda se dogodila oko 18 časova u Ulici Kanjoša Macedovića kod kružnog toka kada je na bebu koja je bila u kolicima koja je gurao otac naletjelo vozilo. Prema sazanjima Vikend novina, jednogodišnja beba zadobila je lakše povrede. Na licu mjesta obavljen je uviđaj. N.P.

POLICIJA ISTRAŽUJE DOGAĐAJ U ULCINJU

U zapaljenom vozilu pronađen pištolj i nišan za snajper Zapaljeni "reno megan" koji je nađen juče oko 10.20 časova u Ulcinju , nedaleko od Bojane na putu ka karauli najvjerovatnije je ukraden , kao i tablice koje su bile na njemu. U automobilu je pronađen pištolj i snajperski nišan na zadnjem sjedištu. Zapaljeno vozilo primijetio je jedan od mje-

štana koji je o tome obavjestio vatrogasce i policiju. Tokom gašenja vatrogasci su primjeti oružje na zadnjem sjedištu. Policiji prethodno nije prijavljen nijedan događaj u kojem je korišćeno vatreno oružje, tako da se sumnja da je neko odustao od plana da počini krivično djelo i po-

kušao da uništi tragove paljenjem vozila. Izuzeto oružje je poslato na vještačenje u Forenzički cnetar u Danilovgradu. Policija provjerava da li je zapaljeni automobile možda ranije korišćen za izvršenje nekog krivičnog djela. Istraga o ovom događaju je u toku, a policija utvrđuje sve činjenice i okolnosti. N.P.

PODIGNUTA OPTUŽNICA

OBIJAO KUĆE I KRAO ŠTO JE STIGAO

Osnovni sud u Ulcinju potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju, podignutu protiv okrivljenog Q.A. iz Republike Albanije, zbog produženog krivičnog djela - teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni 29.juna 2019.godine, oko 12.30 časova, u Ulcinju, u naselju Kodre obio kuću vlasništvo oštećene K.M. i tom prilikom oduzeo žensku torbu

sa ličnim stvarima oštećene i 20 eura koliko je pronašao u novčaniku. Istog dana, četiri sata kasnije, u naselju Đerane I, okrivljeni je pokušao da ponovi krivično djelo tako što je prišao prozoru sobe u prizemlju kuće, vlasništvo oštećene K.Š. ušao u sobu, gdje ga je oštećena zatekla. Nakon što mu se obratila okrivljeni je pobjegao kroz prozor i udaljio se u nepoznatom pravcu. N.P.

Subota i nedelja, 3. i 4. 8. 2019.

aktuelno

Podaci instituta za javno zdravlje

U Crnoj Gori 24 odsto majki doji djecu u ranom uzrastu

U Crnoj Gori je porastao procenat djece koja doje u ranom djetinjstvu, što ukazuje na podizanje svijesti majki o značaju dojenja, kazala je specijalista socijalne medicine u Institutu za javno zdravlje (IJZ), Verica Osmanović. Ministarstvo zdravlja, IJZ i Dom zdravlja Podgorica obilježili su juče Svjetsku nedjelju dojenja. Osmanović je saopštila da je procenat djece koja isključivo doje u ranom djetinjstvu u opštoj populaciji porastao sa 14 na 24 odsto, a u romskoj sa 20 na 41 odsto. “To ukazuje na podizanje svijesti majki o značaju dojenja“, istakla je Osmanović. Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Miro Knežević kazao je da je Ministarstvo 2015. godine uradilo Vodič za dojenje namijenjen zdravstvenim radnicima, kao i brošuru za roditelje, kako bi se u Crnoj Gori povećao broj žena koje doje. “Kodeksom za dojenje koji je usvojen 2017. godine, zabranjeno je propagiranja reklamiranje adaptiranih fromula za bebe“, istakao je Knežević. On je dodao da su u okviru svih domova zdravlja otvorene škole za trudnice na kojima se budućim majkama govori o značaju dojenja za njihovo i zdravlje njihove djece.

Ilustracija Ministarstvo je, kazao je Knežević, u saradnji sa UNICEF-om, IJZ i Domom zdravlja Podgorica, pokrenulo program edukacije patronažnih sestara. “Program čiji će nosilac biti Dom zdravlja, počeće od septembra“, rekao je Knežević. Izabrani pedijatar u Domu zdravlja, Dušica Gojković, kazala je da je ta zdravstvena ustanova nastoji da podigne svijest populacije, kako bi shvatili značaj dojenja, koje je kao prirodno

najbolja hrana za bebe. Ona je istakla da je težnja Svjetske zdravstvene organizacije da se do 2050. godine poveća broj žena koje doje svoju djecu na 50 odsto i dodala da je Crna Gora daleko od tog procenta. Svjetska nedjelja dojenja predstavlja globalnu kampanju koja se obilježava u 150 države svijeta, a njen cilj je da jača društvenu svijest o značaju i prednostima dojenja, obezbijedi podršku dojenju i unaprijedi i zaštiti zdravlje majke i djeteta.R.D.

Druženje u parku na Kruševcu Udruženje Roditelji organizovaće danas od 18 sati u parku na Kruševcu u Podgorici, povodom Svjetske nedjelje dojenja, za roditelje i njihove bebe druženje i savjetovanje o dojenju. „Vršnjačke savjetnice za dojenje Udruženja će zainteresovanim mamama govoriće i pokazivati kako da uspješno doje djecu, a sa tatama će razgovarati o nači-

nima podrške partnerkama. Roditelji koji imaju stariju djecu mogu ih povesti sa sobom na druženje jer će i za njih biti organizovan mali Kutak kako bi se zabavljali dok njihove mame i tate razgovaraju sa savjetnicama. Za sve prisutne mame poklone su spremili Mustela, TommeeTippee i apoteka Meditas“, saopšteno je iz Udruženja Roditelji.

u crnoj Gori od raka Pluća Godišnje oboli 400 ljudi, HraPović Privrednicima:

Suština Zakona zabrana pušenja bez kompromisa

Povodom usvajanja Zakona o ograničavanju duvanskih proizvoda u Skupštini Crne Gore i njegove brze implementacije, ministar zdravlja , dr Kenan Hrapović, uputio je pismo na adrese privrednika i poslodavaca u Crnoj Gori. Kako se navodi u dopisu dostavljenom Uniji poslo-

davaca, Privrednoj komori, Američkoj privrednoj komori, Crnogorskom turističkom udruženju, Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori, Asocijaciji poslovnih žena, Montenegro biznis alijansi, te Zanatsko-preduzetničkoj komori, u Crnoj Gori svake godine oko 400 ljudi u Crnoj

Gori oboli od raka pluća, u prosjeku jedan dnevno. „Crna Gora je, nažalost, na prvom mjestu po broju aktivnih pušača u Evropi. Oko 35,4 odsto populacije konzumira duvanske proizvode. Još 18 odsto je do sada probalo ili konzumiralo duvan. U Crnoj Gori svaki deseti ma-

loljetnik od 13-15 godina aktivno konzumira duvan“, ističe se u dopisu koji potpisuje ministar Hrapović. Suština odredbi novog Zakona je, naglašava, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima i to bez kompromisa. „Kao predlagačima zakona, Vladi Crne Gore i Mini-

starstvu zdravlja, nije cilj da kažnjavamo i prikupljamo prihode po osnovu kazni. Stoga i upućujemo ovaj dopis kao još jedan oblik preventive i prilagođavanja privrede novim propisima, uz molbu da isti dostavite svim Vašim članovima“, navodi se u dopisu. R.D.

aktuelno

subota i nedjelja, 3 i 4. 8. 2019.

Subvencije niSu potrebne, izgradnjom novih vrtića vidno Sma

Ministarstvo prosvjete u licenciranje predškolskih

Crnoj Gori nema potrebe za uvođenjem subvencije za upis u privatne vrtiće, s obzirom da je izgradnjom novih javnih predškolskih jedinica problem prebukiranosti znatno smanjen, kazala je PR Minsitarstva provjete Milica Lekić. Takođe, ona napominje da strožijim uslovima Ministarstvo uvodi red u licenciranje predškolskih ustanova.

Na teritoriji čitave Crne Gore je ukupno 136 javnih i oko 30 privatnih predškolskih ustanova, kazala je Vikend novinama PR Ministarstva prosvjete Milica Lekić. „Podrazumijeva se da ima mnogo više državnih nego privatnih predškolskih jedinica. Naime, mi na teritoriji čitave Crne Gore imamo 136 javnih vaspitnih jedinica - objekata, u okviru kojih je organizovana čak 681 vaspitna grupa, plus 37 interaktivnih službi koje u udaljenim područjima vrše funkciju vrtića. Sa druge strane, na teritoriji čitave Crne Gore imamo 30ak privatnih predškolskih jedinica. Najviše ih je naravno u većim gradovima odnosno u gradovima sa više stanovnika“, navela je Lekić. Komentarišući to što je u susjednoj Srbiji uveden sistem subvencija, odnosno roditeljima je omogućeno da upišu dijete i u privatni vrtić ukoliko u državnom nije bilo dovoljno mesta, a da pri tom grad refundira do 80% ekonomske cene, Lekić napominje da prebukiransot nikada nije bila problem svih crnogorskih opština. „Prebukiranost nikad nije ni bio problem svih crnogorskih opština, već uglavnom Glavnog grada i dijela primorskih opština. No, i tamo se prebukiranost značajno smanjila intenzivnom izgradnjom vrtića ili adaptacijom postojećih. Tako smo u prethodne dvije, dvije ipo godine otvorili oko 1 700 mjesta u vrtićima širom Crne Gore, a od toga oko 900 u Glavnom gradu, što je ogroman pomak za relativno kratko vrijeme“, rekla je Lekić.

Ona napominje i da slijedi jedan od najvećih investicionih ciklusa u obrazovanju, koji će se velikim dijelom odnositi na izgradnju vrtića. „Ove godine naime, počinje gradnja 4 vrtića i to u Podgorici, Herceg Novom i Pljevljima, a nedavno je počela i izgradnja rožajskog vrtića, dok je sve ukupno planirana gradnja ili totalna rekonstrukcija njih 17. Od septembra imamo i novi vrtić za mališane koji je nedavno završen i to onaj u Tuzima“, kazala je Lekić. Ona ističe da je politika podrške roditeljstvu kroz izgradnju velikog broja novih javnih predškolskih ustanova, značajno djelovala do sada na rješavanje problema prebukiranosti, koji je vidno smanjen. “Dodatno, Ministarstvo je dalo saglasnost na povećani broj izvršilaca u javnim vrtićima gdje je za tim bilo potrebe, upravo da bi-

30 privatnih predškolskih ustanova ima u crnoJ Gori prema poslJednJim podacima ministarstva prosvJete

smo odgovorili na povećanje broja djece, te poboljšali kvalitet rada u sigurnom okruženju“, istakla je Lekić. Kada je riječ o privatnim ustanovama, od početka godine licencirana je jedna privatna ustanova, dvije su obnovile licencu, a u toku je procedura razmatranja zahtjeva dvije ustanove, ali internacionalnog karaktera, koje planiraju da obuhvate uglavom djecu strane državljane. “U prethodne dvije godine licencirano je nekoliko novih predškolskih ustanova, a što je dijelom i proizvod činjenice da smo unaprijedili Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju 2017. godine. Naime, tada je Zako-

nom previđeno da više neće biti moguće da druga pravna lica - društva sa ograničenom odgovornošću -

obavljaju ovu djelatnost, a da nijesu licencirani kao predškolske ustanove. Što dakle znači da nije svaka novolicencirana privatna ustanova i novootvorena, već upravo da je Ministarstvo prosvjete “uvelo red” u ovu oblast i da, strogim propisima, značajno smanjujemo broj predškolskih ustanova koje su u prethodnom periodu funkcionisale bez licence. Dodatno, i sami ro-

136 Ilustracija

Javnih predškolskih ustanova ima na teritoriJi ciJele crne Gore prema poslJednJim podacima ministarstva prosvJete

subota i nedjelja, 3 i 4. 8. 2019.

aktuelno

anjen nivo prebukiranoSti

uvodi red u h ustanova Prosvjetni inspektori prošle godine naplatili 1.200 € kazni

Ove godine počinje izgradnja četiri vrtića, kazala je Lekić ditelji bi trebalo da vode računa o ovom pitanju pri upisu djece“, napominje Lekić. Privatni vrtići koji su licencirani, objašnjava ona, prošli su kroz propisanu proceduru, te ispunjavaju standarde za rad. „Takođe, kadar mora da ima iste kvalifikacije i da ispunjava iste uslove kao onaj koji radi u javnim ustanovama. Preciznije, podrazumijeva se da privatna predškolska ustanova mora, između ostalog, da: podnese zahtjev za licenciranje, obezbijedi vaspitni kadar koji ima odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit za rad nastavnika, odgovarajući prostor, opremu u skladu sa normativima i standardima, higijensko-tehničke i druge uslove”, rekla je Lekić. Rad ovih ustanova, objašnjava, nakon licenciranja kontroliše Uprava za inspekcijske poslove kao poseban organ koji ima kontrolnu funkciju, uklju-

čujući prosvjetnu isnpekciju, te naravno Zavod za školstvo redovnim nadzorom. “Kada govorimo o tome da li oni mogu kompenzovati i biti ozbiljna dopuna radu javnih ustanova, vraćamo pažnju na prethodno iskazanu brojku da one rad ostvaruju u 30ak jedinica, dok je javnih objekata 136, te da javne ustanove rade u neuporedivo većem broju grupa. Takođe u privatnim ustanovama je obuhvat djece oko 970, a u javnim preko 20 000. Dakle, jasno je da u takvim okolnostima upućivanje djece u privatne vrtiće zahtijeva ozbiljnu analizu ne samo finansijsku, već i u dijelu održivosti, ali, sa ovakvim tempom izgradnje i/ili adaptacije javnih vrtića od strane Ministarstva, pitanje prebukiranosti svakako značajno smanjujemo i to, rekli bismo na strateški, održiviji i dugoročniji način“, dodaje Lekić. M.I.

Lekić navodi da će Ministarstvo prosvjete u narednom periodu održati sastanke sa prosvjetnom inspekcijom na temu kontrole privatnih predškolskih ustanova koje njesu licencirane kao takve. S druge strane, iz Uprave za inspekcijske poslove za VN kažu da tokom 2019. godine nijesu vršene kontrole i nije bilo prijava u vezi sa radom javnih i privatnih predškolskih ustanova. Što se prethodnih godina tiče, oni navode da je vršena kontrola u skladu sa Planom rada odsjeka za Inspekciju za prosvjetu i sport u 2017. i 2018. godini. „U kalendarskoj 2018. godini prosvjetni inspektori izvršili su 11 inspekcijskih nadzora kod privatnih predškolskih ustanova. U postupku nadzora utvrđene su nepravilnosti kod pet ustanova, iz razloga što nisu podnijele odgovarajući zahtjev za licenciranje privatne predškolske ustanove sa pratećom dokumentacijom Ministarstvu prosvjete, tako da im je zabranjen rad do dobijanja potrebne licence od strane resornog Ministarstva“, kazali su iz Uprave. Takođe, kod jedne privatne predškolske ustanove u postupku nadzora su utvrđene nepravilnosti iz razloga jer je ustanova raspisala javni konkurs za zapošljavanje nastavnika bez predviđenog probnog rada.

„Zbog utvrđenih nepravilnosti podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda. Nadležni prekršajni sud je ustanovi izrekao novčanu kaznu u iznosu od 500 eura, a odgovornom licu ustanove novčanu kaznu u iznosu od 100 eura. Kod pet ustanova u postupku nadzora nisu utvrđene nepravilnosti u njihovom radu“, stoji u saopštenju prosvjetne inspekcije. Osim toga, u navedenom periodu prosvjetni inspektori izvršili su devet inspekcijskih nadzora kod javnih predškolskih ustanova. „ Ko d š e s t j av n i h predškolskih ustanova u postupku nadzora su utvrđene nepravilnosti iz razloga jer je ustanova raspisala javni konkurs za zapošljavanje nastavnika bez predviđenog probnog rada. Zbog utvrđenih nepravilnosti podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda. Nadležni prekršajni sud je kod četiri ustanove izrekao novčanu kaznu u iznosu od 500 eura, a odgovornom licu ustanove novčanu kaznu u iznosu od 100 eura, dok se za dvije ustanove čeka odluka nadležnog suda. Kod tri javne predškolske ustanove u postupku nadzora nisu utvrđene nepravilnosti u njihovom radu“, navodi se u saopštenju prosvjetne inspekcije.

U kalendarskoj 2017. godini prosvjetni inspektori su po planu i programu rada izvršili redovan inspekcijski nadzor u 21 javnoj predškolskoj ustanovi i 18 privatnih predškolskih ustanova. „Od ukupno 21 javne predškolske ustanove u postupku inspekcijskog nadzora utvrđene su nepravilnosti kod 10 ustanova, a odnosile su se na: vođenje pedagoške evidencije i rad organa upravljanja i rukovođenja u ustanovi. U ostavljenom roku sve ustanove su postupile po ukazivanju inspektora, tako da je obustavljen postupak u ovoj upravnoj stvari“, naveli su inspektori. Od ukupno 18 privatnih predškolskih ustanova u postupku inspekcijskog nadzora utvrđene su nepravilnosti kod 9 ustanova, a odnosile su se na: trajanje obrazovnog programa, odnosno neposjedovanje licence za realizaciju javno važećeg obrazovnog programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja-primarni program u cjelodnevnom trajanju, već samo u poludnevnom trajanju, vaspitno stručni kadar, vođenje pedagoške evidencije, rad stručnih organa, organa upravljanja i rukovođenja u ustanovi. „U ostavljenom roku sve ustanove su postupile po ukazivanju inspektora, tako da je obustavljen postupak u ovoj upravnoj stvari“, dodaju iz Uprave.

aktuelno

Subota i nedelja, 3. i 4. 8. 2019.

Glavni Grad uložio 50 000 eura u prost

Sa izložbe u Kolašinu

KolaŠin: doKumenti o muziČKoJ i plesnoJ tradiCiJi paŠtroviĆa

Izložba će obilježiti početak 5. Etno-kampa U JU Centar za kulturu Kolašin preksinoć je svečano otvorena dokumentarna izložbe „Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata“, koju su priredili doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja, mr Dušan Medin, arheolog i menadžer u kulturi, i Davor Sedlarević, specijalista vaspitač tradicionalnih igara Marjanović je približila prisutnima osobenosti paštrovske tradicionalne muzike i plesova, a potom i najavila muzički program KUD-a „Mijat Mašković“ iz Kolašina, koji tokom posljednjih nekoliko godina aktivno doprinosi očuvanju narodne muzike i paštrovskog kraja. Predsjednik Skupštine Opštine Kolašin, Milan Đukić, otvorio je izložbu i istakao značaj saradnje lokalnih institucija i organizacija kulture, kao i saradnje sa Ministarstvom kulture Crne Gore, što je ovoga puta uspješno ostvareno. Kazao je i da je Kolašin grad sa značajnim potencijalima, otvoren za nove kulturne aktivnosti, na tragu čega je ova izložba i realizovana. Pomenuta izložba sačinjena je od digitalno uobličenih

KUD „Mijat Mašković“

izložbenih panoa, osmišljena je s idejom da podsjeti stručnu i širu javnost na 12 znamenih autora različitog porijekla i stručnog profila, čiji se radovi vezuju za period od kraja XVIII vijeka do Drugog svjetskog rata. Njima je zajedničko to što su svojim djelom i zalaganjem oteli zaboravu dragocjena znanja o nematerijalnoj kulturnoj zaostavštini Paštrovića. Izložbom će se obilježiti i početak petog Etno-kampa u Kolašinu, koji traje od 1. do 7. Avgusta, a posvećen je istraživanju, dokumentovanju i revitalizaciji narodnih igara i pjesama Kolašinskog, ali i raznih drugoh krajeva iz regiona. Okupljajući profesore i studente muzičkih akademija, članove kulturno umjetničkih društava i ostale dugogodišnje polaznike, Etno-kamp ima za cilj da prepozna, dokumentuje i izuči elemente nematerijalnog kulturnog nasljeđa kojima prijeti nestajanje, ali i one koji su još u funkciji ili se stvaraju u koheziji starog i novog. Članovi Društva za kulturni razvoj „Bauo“, aktivni su učesnici ovog Etno-kampa već petu godinu zaredom. I.F.R.

Podgorica bo tri dječja igr Z amjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić i direktorica DOO Zelenilo Daca Popović otvorile su juče novo dječje igralište u Bloku V.

“Želim da izrazim zadovoljstvo što danas u Bloku V našim najmlađim sugrađanima i njihovim roditeljima predajemo na upotrebu novo igralište, koje je opremljeno najsavremenijim mobilijarom, a naše kolege iz privrednog društva „Zelenilo“ su se potrudile da kompletnu površinu dodatno oplemene i obogate zelenilom“, istakla je zamjenica

Vujačić. Ona je naglasila da je igralište u Bloku V samo jedno od tri igrališta koje je Podgorica dobila dodajući da se drugo nalazi u Ulici Svetozara Markovića, a treće na Bulevaru Ivana Crnojevića ukupne vrijednosti 50 hiljada eura. „Ovo je početak jedne lijepe priče, jer je naša želja da djeci u svakom dijelu grada omogućimo prije svega, adekvatan prostor za igru i razonodu, ali i za socijalnu integraciju i njihov dalji razvoj“, saopštila je Vujačić dodajući da sva igrališta zadovoljavaju i stroge kriterijume kada je u pitanju bezbjednost opreme i mobilijara.

Jedno od tri nova igrališta u Podgorici

„Imam potrebu da posebno napomenem igralište u Ulici Svetozara Markovića koje su djeca i građani koji žive u blizini sami uredili, a Glavni grad je u znak zahvalnosti i odgovornog odnosa učestvovao u njegovoj kompletnoj rekonstrukciji“, istakla je zamjenica gradonačelnika i pozvala građane da čuvaju javne površine, gradski mobilijar i igrališta jer je to imovina svih građana Podgorice, a Glavni grad će znati da cijeni i nagradi odgovoran odnos prema sredini u kojoj žive. Direktorica DOO Zelenilo Daca Popović je izrazla za-

održana redovna sKupŠtina pČelarsKe orGanizaCiJe niKŠiĆ

I porEd lošE godInE nEma razlog

Tradicionalno juče je održana redovna Skupština pčelarske organizacije Nikšić tokom koje su sumirani ostavreni rezultati u predhonoj pčelarskoj godini, a koji nijesu bili dobri, kad ase uporede sa prošlogodišnjim. „ Pčelarska organizacija Nikšić broji sada 220 članova i najveća je u Crnoj Gori. Ovo tradicionalno okupljanje pčelara na kraju pčelarske godine počeli smo skoro prije 30 godina. Šta kazati o ovoj pčelarskoj godini koja nije bila dobra u našoj opštini, ali s ob-

zirom da je prošla bila zaista dobra, onda ne možemo biti nezadovoljni jer ne treba zaboraviti da mi svi ovo radimo zato što volimo pčele i pčelarstvo. Sada se trebamo angažovati za pripremu društva za sledeću pčelarsku sezonu i da ih zaštitomo od raznih bolesti prije svega od krpelja varaoze“, kazao je predsjendik Pčelarske organizacije Nikšić Vojin Đukanović. U Crnoj Gori poslednjih godina došlo je do značajnog razvoja pčelarstva zahvaljujući, kako ističe Đukanoić, velikoj podršci Mi-

nistarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i dobrom radu Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore. „Stvoreni su svi uslovi da se mladi ljudi bave sa ovom vrstom djelatnosti što pokazuje sve veći broj mladih pčelara, a mi smo ove godine dobili njih deset. Nadamo se da će se ovaj trend razvoja nastaviti i u narednom periodu“, kazao je Đukanović dodavši da svim pčelarima želi uspješnu pčelarsku godinu, zdrave pčelinajke i mnogo bolje prinose. Potpredsjenica Skupštine

Subota i nedelja, 3. i 4. 8. 2019.

TORE zA IGRu I RAzONOdu

Igralište u Bloku 5

naša želja je da djeci u svakom dijelu grada omogućimo prije svega, adekvatan prostor za igru i razonodu

ga za nezadoVoljstVo opštine Nikšić Sonja Nikčević istakla je značaj razvoja pčelarstva i podsjetila da doprinos koji je dala loklna samouprava. „ Opština Nikšić u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede je pomagala i podržavala sve što naši vrijedni domaćini rade na terenu, a posebno značajno moram istaći je to što je

urađen veliki broj puteva koji su na seoskom području uz infrastrukturu koja se radi i u centralnim zonama. Ova infrastruktura omogućava da se i sela brojnije osnaže i vrate se oni koji žele tamo stvarati svoj proizvod. To će doprinositi ne smao razvoju poljoprivrede nego i razvoju turizma jer jedno sa drugim daće mnogo više efekata. “, poručila je Nikčević. M.R.

Večeras će se gradom prošetati maškare

Prvog dana avgusta u 21 čas započele su ljetnje karnevalske fešte u Kotoru. Svečanom ceremonijom na Trgu od oružja, otvoren je XVIII Internacionalni ljetnji kotorski karneval. Uz Feštine mažoretke, Gradsku muziku Kotor, posjetioci su uživali i u koncertu hrvatske grupe Trio Gušti. Takođe, od 21.30 na Muljanskoj rivi održana je Ribarska fešta u organizaciji MZ Muo. Uz bogate sadržaje, brojne karnevalske grupe, domaće i furešte, ljetnje karnevalske fešte će trajati do subote, 3. avgusta. Sinoć je na ulicama Starog grada održan program pod nazivom Najmaškaraniji grade – odnosno Veliki Abrum karnevala i predstavljanje inostranih karnevalskih grupa sa početkom u 21 čas. Na Trgu od oružja, održan je koncertu poznate grupe Magazin. Danas će na glavnoj saobraćajnici biti održana tradicionalna XVIII Internacionalna karnevalska povorka od 21 sat, nakon če-

Sa otvaranja karnevala ga će se fešta nastaviti u Starom gradu uz grupu Cubalcanica i bend Tri kvarta Napominjemo da će, od robne kuće Dobrota do bazena Primorca, saobraćaj biti zatvoren u vremenskom periodu od 16h do prolaska karnevalske povorke. Takođe, glavna gradska saobraćajnica od ljetnjeg bazena do kružnog toka biće zatvorena za saobraćaj od 21 sat pa do prolaska karnevalske povorke. Pored karnevalskih grupa iz Kotora i Crne Gore, karnevalu će prisustovati i

grupe iz Italije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Ukrajine i Kube. Osim navedenenih grupa, Karnevalu će prisustovati i predstavnici borda FECC-a i predstavnici iz više evropskih karnevalskih gradova. Organizator XVIII Internacionalni ljetnjeg Kotorskog karnevala je Udruženje “Fešta” iz Kotora, a pokrovitelji manifestacije su: Ministarstvo turizma i održivog razvoja Crne Gore, Opština Kotor, Nacionalna turistička organizacija i TO Kotor. R.C.G.

BudVA dOBILA TRI pAmETNE KLupE

Promovišu smanjenje zagađenja Prirode

Klupe su postavljene u Starom gradu, na šetalištu Slovenska obala i u Rafailovićima i imaju besplatan WiFi, punjače za telefone, mjerač kvaliteta i vlažnosti vazduha, vazdušnog pritiska, temperature te nivoa buke. “Zadovoljstvo nam je što smo kroz ovu inicijativu pomogli da Budva dobije urbani mobilijar kakav imaju najmoderniji gradovi svijeta. Ove solarne, ekološke klupe, promovišu smanjenje zagađenja prirode i korišćenje zelenih tehnologija i obnovljivih izvora energije. Pored toga što su vizuelno doprinijele ljepšem izgledu naše obale, vjerujem da će i građanima i turistima biti korisne i zanimljive u svakodnevnim aktivnosti-

Pametna klupa u Budvi

ma”, rekla je Magdalena Miljanić iz NVO Eko centar Budva. Kroz Budva Zero Waste City inicijativu Budva je ovog ljeta dobila i Interaktivni centar gdje se kroz edukaciju i zabavu prikuplja ambalažni otpad i uči o reciklaži.

Foto: Radio Jadran

dovoljstvo što je privredno društvo na čijem je čelu tokom jula izgradilo tri dječja igrališta i što su na taj način mališani u Bulevaru Ivana Crnojevića, u Bloku V i Ulici Svetozara Markovića dobili nove prostore za igru i zabavu. “Građani Bloka V nijesu dobili samo igralište, već i novi manji park, jer su pored ugrađenog dječijeg mobilijara dobili i

deset novih klupa, deset stabala košćele, dobili i staze od rizle”, istakla je Popović, dodajući da su na igralištu u Ulici Svetozara Markovića ugrađene dvije klupe, šest sprava, da je u planu sadnja novog drveća, kao i da je u Bulevaru Ivana Crnojevića postavljeno devet sprava za mališane namijenjene djeci od 3 do 12 godina i dvije klupe. Ona je, takođe, apelovala na građane da čuvaju mobilijar, jer sredstva koja se ulažu u njegovo održavanje i obnavljanje zbog nesavjesnog odnosa pojedinaca, mogu da budu utrošena u izgradnju novih igrališta u svim djelovima Podgorice. R.C.G.

SVEČANO OTVOREN 18. LJETNJI KOTORSKI KARNEVAL

Foto: radio Kotor

ogatija za rališta

aktuelno

“Dovoljno je da uz dobru volju donesete i plastične flaše i da kroz zabavu osvojite i neku od nagrada. Interaktivni centar nalazi se u parku Stefan Mitrov Ljubiša, na Slovenskoj obali i otvoren je svakog dana od 10 do 22 sata”, navodi se u saopštenju.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 3 I 4. 8. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

BBC

ŠTA ZNAČI RASKID NUKLEARNOG PAKTA Povlačenje Amerike iz nuklearnog pakta koji je sklopljen još tokom Hladnog rata, može da pokrene novu trku u naoružanju. Dok se Amerika sprema za formalno povlačenje iz nuklearnog sporazuma sa Rusijom, mnogi strahuju da će svjetske sile opet početi trku u naoružanju, prenio je BBC na srpskom jeziku. Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) potpisali su 1987. američki presednik Ronald Regan i lider ŠSR-a Mihail Gorbačov, a ovim paktom države su zabranile upotrebu i proizvodnju projektila dometa od 500 do 5.500 km. Međutim, početkom ove godine, zvaničnici Amerike i NATO optužili su Rusiju za kršenje pakta primenom novog tipa krstarećih raketa. Amerikanci su rekli da imaju dokaze da je Rusija uzela više 9M729 raketa, a te optužbe su zatim prenijete NATO saveznicima Vašingtona, koji podržavaju Ameriku. Pred-

sjednik Donald Tramp je u februaru najavio da će se Amerika povući iz sporazuma ukoliko se u Rusiji ne budu pridržavali pakta i postavio rok do 2. avgusta, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin ubrzo nakon toga suspendovao obaveze njegove zemlje prema sporazumu. Propast sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa - jedinog pakta o razoružanju koji je eliminisao čitavu kategoriju nuklearnog oružja, predstavlja korak nazad za zagovornike kontrole naoružanja, a analitičari strahuju da bi kolaps istorijskog sporazuma mogao da dovede do nove trke u naoružanju imeđu Amerike, Rusije i Kine. Putin je još 2007. rekao da sporazum nije u skladu sa interesima Rusije, a pet godina ranije, američki predsjednik Džordž Buš odlučio je da se Sjedinjene Američke Države povuče iz sporazuma o balističkim raketama potpisan između SAD

i ŠSR 1972. godine. Zatim je 2014. godine, nakon što je Rusija navodno testirala krstareće rakete, tadašnji predsednik Amerike Barak Obama optužio Moskvu za kršenje nuklearnog sporazuma, ali se nije povukao iz sporazuma samo zbog pritiska evropskih lidera koji su ga upozoravali da bi takav potez mogao ponovo da pokrene trku u naoružanju. Prošle godine, međutim, optužbama protiv Rusije pridružili su se i zvaničnici NATO-a, koji su optužili Moskvu da je prekršila sporazum. "Saveznici su zaključili da je Rusija razvila i postavila raketni sistem 9M729 kojim je prekršen Sporazum i koji predstavlja značajan rizik po evroatlantsku bezbjednost", navedeno je u saopštenju. Rusija je negirala optužbe, a predsjednik Putin je rekao da su tvrdnje samo izgovor koji zvaničnici SAD-a koriste kako bi napustili pakt.

subota i nedjelja, 3 i 4. 8. 2019.

svijet

Monstruozni zločin u zagrebu

Ubio šestoro, pa sebe

agrebački "Jutarnji list" objavio je da je šestostruko ubistvo u srijedu veče u Zagrebu počinio taksista Igor Nađ (36), porijeklom iz Vukovara. On je, nakon potjere, izvršio samoubistvo. Tridesetšestogodišnji Igor Nađ, koji je tokom hapšenja izvršio samoubistvo, ubio je tri žene, dva muškarca i jedno desetogodišnje dijete u kvartu Kajzerica u Novom Zagrebu. Preživjela je samo dvomjesečna beba koja je, prema pisanju Jutarnjeg lista, dijete ubice. Ovu informaciju potvrdio je i načelnik zagrebačke policije. Nađ je ubio bivšu djevojku sa kojom ima bebu, njenu sestru i momka, roditelje bivše djevojke i desetogodišnjeg dječaka. "Nije bilo prijetnji, porodičnog nasilja od strane počinitelja prema žrtvi. Počinitelj nije ranije evidentiran za kaznena djela, nego samo 2016. i to za počinjenje prekršaja iz područja javnog reda i mira na području Trešnjevke", rekao je načelnik zagrebačke policije Marko Rašić na konferenciji za medije. Policija je na jučerašnjoj konferenciji za novinare potvrdila da je ubica bio taksista iz Vukovara. Infromacijama da je bolovao od PTSP-a policija ne raspolaže, objavio je HRT. Od 2017. godine Nađ je imao prebivalište na adresi gdje se dogodilo ubistvo, u Cimermanovoj ulici. Prema zasad nepotvrđenim informacijama, kao mogući motiv ovog zločina spominje se ljubomora. Igor Nađ je nakon zločina pobjegao, zbog čega je pokrenuta velika policijska potraga. Lociran je poslije nekoliko sati u Brezovici, a kako piše Jutarnji list, nakon što je bio opko-

"U ime vlade izražavam duboko žaljenje i saučešće zbog strašnog zločina koji se dogodio sinoć u Zagrebu. Policija je preduzela sve da brzo otkrije počinitelja teških ubistava i nastavlja istraživati okolnosti monstruoznog čina koji je duboko potresao i uznemirio cijelu Hrvatsku", poručio je Plenković.

ljen policijskim specijalcima, Nađ je pokušao da preskoči ogradu Karitasovog doma. Shvativši da je opkoljen id a nema kud, pucao je sebi u glavu.

■ Prijatelju

najavio zločin

Slobodna Dalmacija je juče objavila kako je ubica u četvrtak bliskom prijatelju dao naslutiti da će napraviti nešto loše. Kako im je ispričao izvor koji je želio da ostane anoniman, sve se odigravalo u jednom kafiću na zagrebačkom Vrbiku, gdje je Nađ došao oko 9 sati, a kad je odlazio, bilo je oko 14. “Vidio sam ga kako ispija nekoliko pelinkovaca. Sjedio je u društvu nekog prijatelja odmah pokraj mene. U jednom sam trenutku čuo kako mu govori: 'Ovo je posljednji put da me vidiš' - rekao je izvor Slobod-

ne Dalmacije, koja je kontaktirala i spomenuti ugostiteljski objekt, ali im niko nije odgovarao na telefonske pozive.

■ Premijer i

Predsjednica izrazili saučešće

Povodom šesterostrukog ubijstva na Kajzerici

hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović juče je izrazila saučešće zbog nevinih žrtava i oštro osudila svako nasilje, pogotovo rješavanje problema obračunima i osvetom. "Zgrožena sam strašnom tragedijom koja se sinoć dogodila u Zagrebu, u kojoj je bešćutno pobijena cijela obitelj. Oštro osuđujem svako nasilje,

a pogotovo rješavanje problema obračunima i osvetom. Iskazujem duboko žaljenje i izražavam saučešće zbog nevinih žrtava. Očekujem od svih nadležnih institucija da preživjelom djetetu osiguraju potrebno staranje", poručila je predsjednica Grabar-Kitarović. Premijer Andrej Plenković izrazio je saučešće u ime vlade.

Ljetnji kamp za kamernu muziku M O N T E N E G R O

Summer Camp for Chamber Music 7.08. 2019. 30. 07 Ivanova , n e ć v korita, Nac ionalni Park Lo st, 2019 u g u -7A y l u a r P k l , a 3 J n 0 atio Ivanova korita, Lovćen N

Završni koncerti:

CETINJE 6.08. Ministarstvo kulture 20:00

PODGORICA 7.08. KIC "Budo Tomović" 20:00

ulaz slobodan

Glavni grad Podgorica

Crna Gora Ministarstvo kulture

8PMHWQLþND ãNROD ]D PX]LNX L EDOHW

“VDVD 3DYLü´ V VDVD 3DYLü´

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

GLUMAČKA DIVA MIRA BA

LIKOVNI PROGRAM GRADA TEATRA

Dvadeset tri djela o Mediteranu Poslije izložbe Dimitrija Popovića kojom je otvoren Likovni program 33. festivala Grad teatar, sakralni prostor crkve Santa Marija od 1. avgusta krase 23 umjetnička rada, tematski objedinjena u drugi dio projekta “Mediteran u djelima crnogorskih slikara”. Ovaj projekat, čiji je autor profesor Aleksandar Čilikov, sa velikim uspjehom započeo je na prošlogodišnjem festivalu, kada su, kako je podsjetio, bila izložena djela majstora, poput Petra Lubarde, Pera Počeka, Fila Filipovića, Mila Milunovića, Voja Stanića, i drugih doajena crnogorskog i ex-jugoslovenskog savremenog slikarstva, koja su izazvala veliko interesovanje likovne publike. “Ove godine, u konceptu

izložbenog projekta “Mediteran u djelima crnogorskih slikara” dominantno se tretiraju djela dvije grupe afirmisanih slikara - prvu zastupaju ostvarenja starije generacije umjetnika, na izvjestan način neopravdano zaboravljenih, čije se kreacije kreću isključivo u sferama predmetnog slikarstva – realizma Luke Stankovića, ekspresionističkih konotacija u poetikama Ksenije Vujović Tošić, Danice Danje Đurović, Milenka Sindika i Darka Đurišića, sezanovskih pejzaža Vojislava Đokića i Mirka Kujačića, te prefinjenog kolorita Marija Maskarelija i Mila Pavlovića”, izjavio je Čilikov otvarajući ovu izložbu. Prema njegovim riječima, tu su i radovi aktuelnih

umjetnika koji su egzistencijalno i profesionalno povezani sa primorskim regijama Crne Gore - budvanskih slikara Darka Mandića, Dijane Lazović, Đorđija Boljevića, Marice Kuznjecov Boljević, Jelene Đurašković, Vasa Nikčevića, Jelene Papović i Sandre Đurbuzović, a njihovom apstraktnom izrazu priključuju se i poetike dvije mlade autorke sa sjevera Crne Gore, Tijane Gordić i Mirjane Marsenić. Pred publikom su i radovi najstarijih živih primorskih autora, rafiniranih pejzažista Sava Pavlovića i Alja Smailagića, a ovu selekciju, kako je naveo Čilikov, okončavaju dva rasna figurativca, crtača i slikara najplemenitijeg kova, Tivćani Ljubo Popadić i Momčilo Macanović. R.K.

LJETOPIS: NJEGOŠ I TESLA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIKA

DVOJICA VELIKANA KAO VJEČITA INSPIRACIJA

Treća izložba likovnog programa 32. „Ljetopisa“ pod nazivom „Njegoš i Tesla u djelima likovnih umjetnika“ otvorena je preksinoć u Dvorcu kralja Nikole. Dvadeset dva izložena djela nekih od najznačajnijih umjetnika poput Kolje Milunovića, Biljane Vilimon, Zorana Krulja i drugih, pripadaju istaknutom kolekcionaru i galeristi Momčilu Moši Todoroviću i njegovoj umjetničkoj galeriji „Radionica duše“. Dr Anastazija Miranović, selektorka likovnog programa na otvaranju je istakla da je ovo samo jedna u nizu saradnji sa ovim istaknutim galeristom. „Uspjeli smo večeras da upriličimo ovdje jednu izuzetnu izložbu koja je posvećena dvojici izuzetnih ličnosti, velikanima i genijima kao što su bili

Njegoš i Tesla. Kako su likovni umjetnici vidjeli lik i djelo ova dva velika genija imaćete prilike da vidite upravo zahvaljujući Momčilu Moši Todoroviću i njegovoj kolekciji. Ovo prilikom želim da kažem da barska galerija Velimir A. Leković zahvaljujući donatorstvu i legatu gospodina Todorovića ima značajnu zbirku od 70 radova cijenjenog Uroša Toškovića“, kazala je Miranović.

„Drago mi je da se zbirka Uroša Toškovića čuva u Baru, ali ne baš na adekvatnom mjestu. Ja bih predložio ovom prilikom da se jedan poseban prostor napravi, osmisli, gdje bi bio legat Toškovića na usluzi Baru i svim gostima“, kazao je Todorović. Izložba radova „Njegoš i Tesla u djelima likovnih umjetnika“, otvorena je za posjetioce do 15. avgusta. R.K.

NAJZNAČA I AFIRMACI

Ovogodišnja dobitnica nagrade Milan Žmukić, diva jugoslovenskog filma Mira Banjac, zajedno sa koleginicama Marijom Škaričić, Dubravkom Drakić, rediteljkom Marijom Perović, ali i svim ženama u filmskoj industriji koje se su preksinoć zatekle na Kanli kuli, svečano je otvoreno 33. izdanje Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival. Nagradu “Milan Žmukić” za izuzetan doprinos afirmaciji Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festival Miri Banjac je na otvaranju uručio poslovni direktor Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro film festivala Zoran Živković. “Časna nagrada jednog časnog čovjeka koji je stub ovog festivala – Milana Žmukića. Zato, ova nagrada zaslužuje da joj čuvamo čast i dostojanstvo i ja se nadam da će tako i biti”, rekla je Mira Banjac i naglasila da je Herceg Novi zaslužio ovakav festival.

■ FESTIVALI NAM NASUŠNO TREBAJU

“Festivali traju, a mi opstajemo. Pitaju se da li nam trebaju festivali? Da, nasušno nam trebaju! Želim vam dobro zdravlje. Hvala vam što ste odvojili vrijeme da provedete ove divne trenutke u ovom divnom gradu, od onih potrebnih, ali svakidašnjih briga koje svi mi imamo. Počastite se jednom lijepom kulturom, lijepim trenucima, koji nisu baš svakidašnji. Moram da kažem da mi je čast što sam dio filma koji će otvoriti ovaj festival. Bilo mi je lijepo, hvala Marija! A sada za mene i izuzetno zadovoljstvo. Marija Škaričić iz Zagreba i crnogorska Melina Merkuri, velika glumica Dubravka Drakić”, pozvala je na scenu svoje koleginice Banjac, nakon čega je uslijedilo i zajedničko otvaranje festivala. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić podsjetio je da Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival

FESTIVALI TRAJU, A MI OPSTAJEMO. PITAJU SE DA LI NAM TREBAJU FESTIVALI? DA, NASUŠNO NAM TREBAJU! HVALA VAM ŠTO STE ODVOJILI VRIJEME DA PROVEDETE OVE DIVNE TRENUTKE U OVOM DIVNOM GRADU, OD ONIH POTREBNIH, ALI SVAKIDAŠNJIH BRIGA KOJE SVI MI IMAMO. POČASTITE SE JEDNOM LIJEPOM KULTUROM, LIJEPIM TRENUCIMA, KOJI NISU BAŠ SVAKIDAŠNJI više od tri decenije promoviše regionalnu i svjetsku kinematografiju, autore i autorke koji svojim umijećem, talen-

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2019.

kultura

anjac otvorila 33. izdanje filmskoG festivala HerceG novi

ajNije mjesto promocije ije domaćih stvaralaca Banjac i Živković

„PELOID“ OTVARA TREĆE VEČE Trećeg dana 33. Filmskog toga u 22.40 sati biće prikazan festivala Herceg Novi – Montenegro film festival, večeras od 21 sat na Kanli kuli biće prikazan film „Peloid“ reditelja Bojana Stijovića u vantakmičarskoj selekciji. A u okviru takmičarske selekcije, od 21.25 časova takođe na Kanli kuli, biće prikazan film „Između dana i noći“ u režiji Andra Martinovića, a u 22.45 časova ostvarenje „Mamonga“ Stefana Maleševića. Na Tvrđavi Forte Mare u 21 sat, u okviru selekcije Kino Evropa, biće održana projekcija filma „Mladi Ahmed“, a nakon

tom i hrabrošću kroz umjetnički iskaz ukazuju na ono što je problematično i jasno vidljivo, ali i ono što je sakriveno od nas, ničijom krivicom, do naše sopstvene. “Posebna je čast što večeras, na otvaranju 33. izdanja festivala imamo svjetske premijere dva crnogorska filma. To pokazuje da razvoj kinematografije u Crnoj Gori ima podršku, ali i da hercegnovski festival filma ostaje najznačajnije mjesto promocije i afirmacije naših stvaralaca”, istakao je Katić i naglasio da film, kao umjetnička sila, sam po sebi

film „Lara“ Jan-Ole Gerstera. U Institutu “Dr Simo Milošević” u 12.30 časova biće održan prateći program 33. FFHN – MFF – „70 godina od osnivanja Lovćen filma“. U programu učestvuju reditelj Andro Martinović, reditelj Branko Baletić i producent Zoran Živković. A od 17 do 18 sati Upravnica i producentknija programa ,,Factory for Directors Fortnight“ festivala u Kanu Dominik Velinski razgovaraće sa studentima umjetničkih fakulteta. nameće napredak – ne samo umjetnosti, već i individualne misli. Ministar kulture u Vladi Crne Gore Aleksandar Bogdanović rekao je da je osobeni ambijent Herceg Novog, stvaran viševjekovnim kulturnim prožimanjem na ovoj živopisnoj kapiji najljepšeg jadranskog zaliva, dobio prije 33 godine ono što možemo nazvati adekvatnim kulturnim sadržajem – filmski festival koji slovi za jednu od najznačajnijih manifestacija ove vrste u regionu.

■ SVE U ZNAKU UM-

JETNOSTI POKRETNIH SLIKA

“Projekcije u amblematičnom istorijskom ambijentu Kanli kule i tvrđave Forte mare, do onih na otvorenim i zatvorenim scenama modernog Herceg Novog, učinile su da cijeli grad tokom održavanja filmskog festivala živi u znaku umjetnosti pokretnih slika, što za brojnu publiku i stručnu javnost predstavlja jedno posebno iskustvo”, istakao je Bogdanović. On je ujedno i naglasio da je realizacijom programskih sadržaja od javnog interesa za domaću kinematografiju, afirmacijom kulturne raznolikosti i interkulturnog dijaloga, kao i stimulisanjem međuregionalnog i međunarodnog

partnerstva i komunikacije, Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival jedna od tri manifestacije koja je zavrijedila status od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. “Zahvaljujući umjetničkim dometima i produkcionim kapacitetima, najveći filmski festival u Crnoj Gori prepoznat je i izvan granica naše države, postavši nezaobilazna adresa ukrštanja stvaralačke sinergije sedme umjetnosti, te prezentacije i promocije recentnog domaćeg, ali i inostranog filmskog stvaralaštva”, rekao je ministar Bogdanović i dodao da treba istaći da okosnicu glavnog programa na Kanli kuli čine najnovija ostvarenja crnogorskih autora, kao i filmovi u kojima je naša država obezbijedila koprodukcioni status.

■ POZITIVNA KRE-

TANJA DOMAĆE KINEMATOGRAFIJE

“Poseban optimizam budi podatak koji nam pokazuje da ćemo na ovogodišnjem izdanju festivala imati priliku da vidimo četiri filmska ostvarenja sa većinskim učešćem crnogorske produkcije. Sve to govori o pozitivnim kretanjima u našoj kinematografiji, na čijoj je revitalizaciji ovaj resor s posebnom pažnjom radio u poslednjoj deceniji, stavljajući je u red djelatnosti koja predstavlja jedan od prioriteta razvoja crnogorske kulture”, zaključio je ministar Bogdanović. Nakon svečanog otvaranja, na Kanli kuli, održane su dvije premijere ostvarenja iz Crne Gore - filma “Grudi” u režiji Marije Perović i filma “Dohvati nebo”, reditelja i scenariste Milutina Dake Darića. Ovogodišnje izdanje Filmskog festivala Herceg Novi Montenegro Film Festivala trajaće do 7. avgusta na nekoliko lokacija u Herceg Novom - Kanli kula, Forte Mare, Dvorana Park, Amfiteatar Dvorane Park i Institut “Dr Simo Milošević”. R.K.

aktuelno

subota i nedjelja, 3 i 4. 8. 2019.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 234/19 od 08.03.2019. godine, stečajna upravnica D.O.O. “SOTTO LA COLLINA” PODGORICA - u stečaju, OBAVJEŠTAVA stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine D.O.O. “SOTTO LA COLLINA” PODGORICA - u stečaju (matični broj:02079003), i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, objavljuje II (drugi) OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136 Zakona o stečaju obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednosti imovine, postupak i uslove za izbor ponuda. Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika, sa sledećim opisom, namjenom i procijenjenom vrijednosti i to: a) DIO I:

DIO I

V r s t a nepokretnosti

Opis

€/m2

Ukupna procijenjena vrijednost

P o s l o v n i prostor

3990

Tološi

1672/10

Poslovni prostor u vanprivredi“siva faza”

737.50

59,000.00

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Dalmatinska ulica, Tološi – Podgorica. b) DIO II:

DIO II

V r s t a nepokretnosti

Opis

€/m2

Ukupna procijenjena vrijednost

Poslovni prostor

3990

Tološi

1672/10

Poslovni prostor u vanprivredi“siva faza”

742.50

59,400.00

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Dalmatinska ulica, Tološi – Podgorica. c) DIO III:

DIO III

V r s t a nepokretnosti

Opis

€/m2

Ukupna procijenjena vrijednost

P o s l o v n i prostor

3221

Tološi

1818/8

11, 17, 18

124

Poslovni prostor u vanprivredi

900.00

111,600.00

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Sava Čelebića, Tološi - Podgorica d) DIO IV:

DIO IV

Vrsta nepokretnosti

Zemljište

479

Bogišići

241/1

Opis

€/m2

Ukupna procijenjena vrijednost

844

Šuma 3. klase

37.40

31,565.60

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Bogišići bb, Tivat. Ukupna procijenjena vrijednost imovine: DIO I + DIO II + DIO III + DIO IV = 261,565.60 €. Slovima: (dvijestotinešezdesetjednahiljadapetstotinašezdesetpeteura+60/100) 2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom D.O.O. “SOTTO LA COLLINA” PODGORICA - u stečaju – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. br. 234/19. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 05.09.2019. godine do 12:00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 05.09.2019. godine, sa početkom u 12.30 časova u kancelariji broj 20 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička (domaća ili strana) lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10 % od procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10 % od procijenjene vrijednosti. Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje, ili za pojedine djelove imovine (DIO I, DIO II, DIO III, DIO IV). U slučaju da ponuđači daju istu ponuđenu cijenu za pojedini dio imovine, prednost će imati ponuđač koji da ponudu za više djelova imovine. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Stečajna upravnica zadržava pravo da u svakoj fazi postupka prodaje poništi predmetni oglas o prodaji. 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. 5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit) i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Stečajna upravnica će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajna upravnica će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajna upravnica će u roku od 15 (petnaest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. 8) Podaci o vremenu i mjestu uvida u imovinu koja je predmet oglasa - Svakog radnog dana od 08:00-15:00 h na naznačenim adresama imovine. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon +382(0)69065145 Stečajni račun Društva je otvoren kod Hipotekarne banke AD Podgorica br. 520-39817-31. stečajna upravnica, Snežana Jović, dipl.prav

GinekoloG dr VojislaV Mi

OdnOs prem rađanju tre prirOdan ka

orba protiv bola nije samo medicinski nego i civilizacijski iskorak. Međutim, kad je riječ o bolu u porođaju, to nije patološko stanje već vrlo značajna karika u samom fiziološkom procesu rađanja, koji pokreće cio mehanizam dešavanja, komunikacije između majke i bebe, koji koordiniraju jedan komplikovan i savršen fiziološki proces rađanja.

U želji za apsolutnom sigurnošću pretvorili smo taj najčešće prekrasni fiziološki proces, u bolest koja zahtjeva intezivnu njegu za majku i dijete. Sa druge strane, savremena prenatalna njega u odnosu na ono kako su trudnoća i porođaj nekada tekli, dovela je do smanjenja stope smrtnosti trudnica i porodilja za 95 odsto, a djece za 90 odsto. Ginekolog dr Vojislav Miketić za Dnevne novine kaže da je svaki porođaj različit iako naoko možda izgleda sličan. “Svaki porođaj, koliko god izgledao sličan je različit, kao što smo i mi svi različiti. Porođaju treba pristipati kao jednom božanskom činu rađanja i donošenja na svijet jednog novog bića, člana porodice i člana našeg društva”, kazao je on, dodajući da postoje bolesti specificne za trudnoću (trudnoćom izazvana hipertenzija, šećerna bolest, kao i bolesti sa kojima trudnica ulazi u trudnoću. “Porođaj ne može biti bolest, u rijetkim situacijama može da bude “izbačen” iz savršenog toka kakvim ga je napravila priroda. Takve situacije su rijetke i u najčešćem broju slučajeva se riješe povoljno po majku i bebu. Nažalost ne postoji “savrsenstvo” jer je ono samo po sebi neprirodno. I u najrazvijenijim zemljama određeni mali procenat porođaja završi se fatalnim ishodom. I to je u ovom slučaju priroda”, smatra naš sagovornik. Upoređujući porođaj nekad i sad, dr Miketić ističe da su se 90-tih godina prošlog vijeka trudnice indukovale

sa 38 nedelja trudnoće da bi poslije 20 godina žene porođaj doživljavale kao traumu zbog iste stope mortaliteta i morbidiliteta, većeg broja povreda u porođaju i većeg broja instrumentalno i operativno završenih porođaja. Zatim dolazi do novog trenda, povratka prirodi i porođaju kao prirodnom i fiziolokom fenomenu. Vazna uloga porođajnog

Priprema za epiduralni porođaj

subota i nedjelja, 3 i 4. 8. 2019.

aktuelno

iketić u razGoVoru za Vikend noVine o bezbolnoM porođaju

ma trudnOći i eba da bude aO i sam fenOmen bola, naglasava naš sagovornik, jasna je, odnosno "kada poremetimo jednu kariku u lancu, kao što je porođajni bol možemo dobiti negativan domino efekat. Načini za ublažavanje istog su različiti a pravo na informisanost i izbor porodilja su od najveće važnosti. “Jako je značajno da trudnica ima pravo na izbor. Vježbama disanja, relaksacijom i drugim metodama trudnica može sebi olakšati porođaj bez upotrebe ljekova. Takođe značajno je da trudnica zna da ima i svoja prava u porođaju i da mora učestvovati u donošenju

Dr Niketić svih odluka. Ona može i treba postaviti sva pitanja koja je zanimaju i donijeti odluku na osnovu svojih želja. Borba protiv bola nije

samo medicinski nego i civilizacijski iskorak. Međutim, kad pričamo o bolu u porođaju, to nije patološko stanje već vrlo značajna karika u samom fiziološkom procesu rađanja, koji pokreće cio mehanizam dešavanja komunikacije između majke i bebe koji koordiniraju jedan komplikovan i savršen fiziološki proces rađanja. O epiduralnoj anesteziji Miketić kaže da se “iskljucivanjem porođajnih bolova uz epiduralnu analgeziju remeti prirodni tok stvari”. “Ljekovi koji se daju u sklopu nje u prevodu na nas jezik zovu se nervni otrovi,

Ilustracija supstanca koja se već poslije nepunog minuta nalazi u cirkulaciji ploda povećava tjelesnu temperaturu trudnice, obara krvni pritisak, kompromituje cirkulaciju na nivou posteljice i materice izaziva kao posljedicnu patnju ploda. Sve ovo iziskuje dodatno uključivanje razlicitih medikamenata da bismo stvari doveli na ono sto je napravila priroda. Epiduralna anestezija statisticki znacajno produžava porođaj, povećava učestalost ekstrakcije ploda uz pomoć vakum ekstraktora. Sve navedeno srećom ne dešava se često, ali je prepoznato da može da se desi tako da podrobna informacija mora da se pruži trudnici a konačna odluka je njena”, jasan je dr Miketić. Crna Gora lider je u Evropi i regionu po najnižoj stopi smrtnosti majke i djece u porođaju. Uz profesionalno osoblje u porodilištu KCCG uz porodilju tokom porođaja, već neko vrijeme može biti i otac djeteta. Prisustvo oca je značajno i poželjno, konsatuje dr Miketic, a protok hormona u organizmu (oksitocin hormon ljubavi) je pravilan i neometan kada je trudnica pored voljene osobe. U porodilištu KCCG je moguće prisustvo oca tokom i dva sata nakon porođaja. Beba se stavlja majci na stomak i na dojku, čime se ostvaruje kontakt kožom na kožu i tek nakon dva sata beba se mjeri i odnosi na odjeljenje terminske novorođenčadi. Pupcanik se prekida minimum minut I po nakon rođenja a idealno bi bi-

lo po prestanku pulsacije (osim kada je trudnica rh negativna). Danas, kako navodi dr Miketić, čin rađanja ima drugačiji socio-kulturološki značaj nego što je to bilo u prošlosti. ”Razlog za to su manje porodice, odluka da se porodica zasniva u kasnijem dobu i jedno pogrešno projektovanje očekivanja da sve mora proći savršeno. Odnos prema trudnoći i prema rađaju trebalo bi da bude kao što je i sam taj fenomen prirodan i uobičajen. Greške se prave u pokušajima dogovaranja termina za porođaj zato što im je doktor dežuran, odlazi na more pa neće biti tu naredno vrijeme, zato što je neki važan horoskopski znak, mužu rođendan. Trudnice treba da znaju da provociranje porođajnih bolova bez jasnih medicinskih indikacija može otvoriti mnoge probleme tokom i nakon porođaja. Priroda je napravila da beba vrlo jasno odašilje signale kada je spremna za vanmaterični zivot i tada se pokrene cijela kaskada savršenih desavanja u organizmu žene i bebe. Ovom prilikom želim da kažem u vezi pomenutih grešaka da u svim porodilištima CG radi izuzetno profesionalno i kvalitetno osoblje koje se ne bi postidjelo da radi u mnogo organizovanijim i boljim zdravstvenim sistemima nego što je naš. Ekipe rade 24 sata 365 dana u godini i uvijek su na usluzi i raspolaganju trudnicama”, zaključuje dr Miketić. IVa POPOVIć

36 32

kuvar KUVAR

PONEDJELJAK, 11. 5. 3. 2015. Subota i nedjelja, i 4. 8. 2019.

Sok od kupina

Napici

Sastojci: 1 kesica konzervansa 5 kg šećera 1 1/2 kesica limuntusa 2l vode 3 kg kupina Priprema: Kupine izgnječiti, dodati im vodu i limuntus, a potom dobro izmiješati. Posudu prekriti i ostaviti na hladnom mjestu da miruje 24h. Nakon tog vremena procijediti kroz gazu i na svaki litar procijđenog soka dodati 1kg šećera. Staviti na šporet i prokuvati da se šećer istopi. Kada se sok dobro prohladi dodati mu konzervans.

Topla čokolada sa đumbirom Sastojci: 100ml vode 10g svježeg đumbira 70g čokolade za kuvanje 30g gorke čokolade (70% kakaa) 200ml slatke pavlake Priprema: Đumbir očistite, isjecite na kolutiće, stavite u ključalu vodu i kuvajte na tihoj vatri 10 minuta poklopljeno. Ocijedite i u vruće umiješajte isjeckanu čokoladu i slatku pavlaku. Zagrijevajte uz miješanje dok ne zakipi.

SubotaPONEDJELJAK, i nedjelja, 3. 11. i 4. 8. 5. 2019. 2015.

KUVAR kuvar

Domaći liker od borovnica Sastojci: 0,75 l crnog vina 500 gr šećera 500 gr borovnica 2 kesice vanilin šećera 1 dl ruma Priprema: Vino i šećer pomiješati i staviti da provre. Kada provre, staviti borovnice i kuvati 15 minuta. Skloniti sa vatre, pa dodati vanilin šećer i rum. Mlako sipati u flaše.

Koktel bananita Sastojci: dvije banane dvije kocke leda čaša mlijeka malo meda Priprema: Sve sastojke ubacite u blender i izmiksajte. Poslužite u čašama za koktel.

Zeleni kašasti sok Priprema: 4 jabuke 2 lista kelja 1/2 svežnja peršuna 2 peteljke celera i par listića 2-3 listića mente 2 šoljice vode 1/2 ocijeđenog limuna Priprema: Dobro izmiksati sve sastojke u multipraktiku (blender), a može i sa štapnim mikserom.

37 33

Od listova borovnice se priprema čaj koji pomaže kod brojnih stanja poput dijareje, upala usne šupljine i ždrijela, te šećerne bolesti. Kao i ostalo bobičasto voće, borovnice imaju niski glikemijski indeks. Nedavna istraživanja pokazala su da dobro utiču na regulaciju šećera u krvi kod osoba koje pate od dijabetesa tipa 2. Redovno konzumiranje borovnica povoljno utiče i na krvni pritisak.

minuta vam treba za pripremu koktela Bananita.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

SMOTRA UMJETNOST I MODA U KOTORU 16. I 17. AVGUSTA:

STIŽE SERGEJ POLUNJIN, NAJPOZNATIJI BALETAN DANAŠNJICE

⌦ Filip Jovović

22.

Roganović, Mandić i Brkanović na jučerašnjoj pres konferenciji

Smotra Umjetnost i moda biće organizovana u Kotoru 16. i 17. avgusta u organizaciji beogradske agencije Fabrika, a u saradnji sa Opštinom Kotor. Direktorka agencije Fabrika Vesna Mandić rekla je na pres konferenciji povodom događaja da će 22. izdanje smotre, biti najveće do sad. Koncept smotre podrazumijeva spoj umjetnosti, mode i tradicije Crne Gore, a program će se tradicionalno odvijati ispred katedrale Svetog Tripuna. „Prvog dana, 16. avgusta, Filippo Laterza, italijanski umjetnik i kreator visoke mode predstaviće performans koji je gest prijateljstva prema Crnoj Gori, pa će samim ti biti prisutni crnogorski umjetnici i crnogorske manekenke. Specijalni gosti ovog performansa bi-

IZDANJE SMOTRE, BITI NAJVEĆE DO SAD PREMA NAJAVAMA ORGANIZATORA

Druge večeri, 17. avgusta, dolazi najveći baletski umjetnik na svijetu Sergej Polunjin sa predstavom Paradox/Sacre/Epilogposvećenje. Za njega kažu da nije baletan već virtuelno biće Filippo Laterza

će slikar Vladimir Jovićević, glumica Tihana Ćulafić i članovi grupe Highway. U drugom dijelu večeri biće prikazana revija Jelene Roganović – Đurić ‘Nekad i sad’, rekla je Mandić, dodajući da će druge večeri program biti rezervisan za jednog od najvećih umjetnika današnjice. „Druge večeri, 17. avgusta, dolazi najveći baletski umjetnik na svijetu Sergej Polunjin sa predstavom Paradox/Sacre/Epilog-posvećenje. Za njega kažu da nije baletan već virtuelno biće. Sa 19 godina bio je prvak Kraljevskog umjetničkog pozorišta u Londonu. Pored njega u predstavi nastupaju Aleksej Lubimov i Dejan Kolarov“, objasnila je Mandić predstavljajući program smotre. Jelena Roganović–Đurić objasnila je da će njena revija biti sastavljena iz dvije

kolekcije. „Želja nam je da uvedemo publiku u glamur s kraja 19. i početka 20. vijeka. Inspiracija su princeze Petrović… U drugom segmentu slijedi kolekcija za savremenu ženu, a inspiracija je ista. Koncept je zamišljen kao modni performans, odnosno, kao svojevrsna predstava“, kazala je Roganović-Đurić. Katica Brkanović je ispred Opštine Kotor vjeruje da je čast imati ovakvu manifestaciju u Kotoru. „Opština Kotor, kao suorganizator, učestvuje u finalnom segmentu gdje, pored obezbjeđivanja finansijskih sredstava, realizuje i niz organizacionih poslova. Želimo da napomenemo da će se, kao i posljednje dvije godine, organizovati prodaja ulaznica za progra, smotre, o čemu će javnost biti detaljnije informisana naknadno“, zaključila je Brkanović.

ZABAVA

Subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2019.

Sa gradskih zidna odjekivali dobri zvuci rokenrola izvještaj sa jUBiLaRNog Desetog Nikšićkog BeDeM Festa

⌦ Mira Rovčanin

ubilarni deseti Bedem festa, pod sloganom “Radujmo se” na gradskim zidinama otvorio je sjajnim nastupom Dragoljub Đuričić, nakon koga je publici prikazan film “ Nebeska tema” o Vladi Divljanu. Za Đuričića je bila čast što je baš on otvorio Bedem fest ove godine, jer je, kako ističe, Nikšić pravi grad za rokenrol. “Ovdje je radnička klasa, a gdje je ona, tu je i rokenrol. U svim gradovima gdje je industrija tu niču dobri rokenrol bendovi u izobilju. Zato što je ta buntovna poruka rokenrola nešto jako posebno. Drago mi je što sam u Nikšiću, čak sam razmišljao da organizujem svoj koncert na Bedemu, jer ovo je jedan od najljepših prostora u Crnoj Gori. Mi smo narod koji zaboravlja da se naslanja na svoju prošlost, a mnogo o tome pričamo, pa ajmo manje pričati, a više raditi”, kazao je Đuračić. Bubnjar poručuje i da bi se mogao napraviti i malo veći vremenski razmak između Bedem i Lake festa, kako bi publika uspjela da se organizuje i posjećuje oba. “Sad kad vidim da imamo dva dobra rok festivala, a evo sad vidim ima i Cetinje Beer fest, mislim da je to jako dobro, samo što kad bih se ja pitao, ja bih to razvukao da ti festivali budu na godinu. Ova nedjelja će biti bogata rokenrolom, a sljedeće nedjelje opet imate bogatu nedjelju rokenrolom, a onda ćete imati 55 nedjelja bez festivala”, kaže Đuričić za DN. Prve festivalske večeri na oduševljenje publike nastupila je Bisera Veletanlić, koja je po drugi put zapjevala na Bedem festu. Za nju je ovoga puta boravak u Nikšiću mnogo prijatniji, a festival je ponovo opravdao očekivanja iako je manji broj posjetilaca. “Željela sam da dođem i

Bisera Veletanlić

Željela sam da dođem i nećete vjerovati, ja volim vaš grad. Prošli put mi se nešto nije dopao, danas mi je nekako prirastao za srce i zato sam rekla da se na sceni osjećam kao kod kuće

nećete vjerovati, ja volim vaš grad. Prošli put mi se nešto nije dopao, danas mi je nekako prirastao za srce i zato sam rekla da se na sceni osjećam kao kod kuće, jer zaista ja ne pričam gluposti, ne idem da vam se uvučem pod kožu, ja sam suprotno od toga. Uglavnom, deset godina je ovog iscrupljujućeg posla koji vodi ekipa i mislim da bi ovaj grad trebalo na neki način da nagradi ove ljude, jer grad se po Bedemu prepoznaje, a i po pivu. Meni je bilo prekrasno, s tim pre što ja

Dingospo Dali

E play

radim sa ljudima koji znaju kako dišem, i onda mogu da idem. Ne znam zašto prošli put je bilo dupke puno, prošli put je bio urnebes, da li zato što je malo hladnjikavo. Ja sam zaista dala sve od sebe, meni je bilo divno, mislim da je dečkima iz benda bilo sjajno, mislim da ste svi vi, zadovoljni nije adekvatna riječ, ispunjeni”, kazala je

Velentanlić. Ambijentom, nikšićkom publikom i organizacijom zadovoljni su i članovi grupe E play. Maja Cvetković tvrdi da je za 10 godina Bedem fest uspio da preraste u veoma važan festival sa tradicijom. “Ovaj festival ima svoj šarm, publika je uvijek sjajna, drago mi je da dođemo, domaćini su super. Mislim

da je super što u Crnoj Gori ima ovoliko festivala, ne znam šta vam se desilo, ali dobro je. Vidim da se neke stvari pomjeraju, da nas ljudi zovu da što više sviramo što nam je najvažnije. Mnogo smo vezani za ovaj festival. Mi dolazimo ovdje i kad ne sviramo, tako da je meni ovo stvarno sjajno. Prvo mi je bilo iznenađujuće da u Nikšiću postoji ovaj festival, a sada je toliko dobra organizacija i sve je nekako na vrijeme. Desilo se nešto da smo svi postali ozbiljniji”, kazala je Cvetković. Na staroj gradskoj tvrđavi prve festivalske večeri nastupili su bendovi Dingospo Dali i Gospoda Glembajevi, dok je publika druge večeri imala priliku da uživa u odličnim nastupima bendova Lagana sreda, Vizant, Kanda, Kondža i Nebojša, Partigrejkers i Svemirko. Večeras će na gradskim zidinama nastupiti Vrulja, Eva Braun, Darko Rundek i ekipa, dr Nele Karajlić i Who See.

NUMEROLOGIJA

Mjesečni broj dva

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

Prognoza za avgust u zavisnosti od bioritamskog broja Avgust je u znaku broja 2 što će dodatno usporiti realizaciju mnogih planova. Moramo da usporimo ritam i više vremena provedemo sa voljenim osobama. Partnerstvo, timski rad, saradnja i ženske osobe će ovog mjeseca igrati važnu ulogu. Nemojte se na silu truditi da promjenite ono što vam ne odgovara i ne dozvolite da vaše neraspoloženje i preosjetljivost pokvare odnose sa dragim ljudima. Pravo je vrijeme za sređivanje finansijske situacije i dobijanje novca od privatnih poslova. Stvari će se sporo odvijati, ali doživjeće srećni završetak. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 7. novembra izračunava se na sljedeći način: 7+11=18=1+8=9. Bioritamski broj 1: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kra-

ća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 2: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čeka vas više obaveza u krugu porodice. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca. Bioritamski broj 3: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim

biznisom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost. Bioritamski broj 4: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću

i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 5: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija, kao i do otežanja realizacije nekih ličnih planova. Bioritamski broj 6: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticjem dobrih

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

NUMEROLOGIJA

Jana Luković, autorka današnjeg teksta i numerlog

BROJEVI OD SEDAM DO DEVET

Bioritamski broj 7: Osobama sa bioritamskim brojem 7 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas.

Bioritamski broj 8: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je u pitanju prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem, i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj pret-

hodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu postavljeni pred vas. Bioritamski broj 9: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks fejsbuk stranice “astroloska i numeroloska analiza”, kao i slanjem poruke na email adresu: astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

38 LAKŠA

ENIGMATIKA SAVREMENI DIO KARTA- PRAŠNIKA MEDICINS- DIO BEOROŠ (BOT.) KI APARAT GRADA (MN.)

BRAZILDOĆI SKA MAKASAJUĆI NEKENKA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

JEDAN VEZNIK

HIGH DEFINITION

AUTOR: BANE

OTPOZADI

FOTO UBOD

BACITI KAO HITAC

UZVIK ČUĐENJA ŽENSKO IME

STROFA OD DESET STIHOVA (GRČ.)

Knjižara u Kini

PRUŽITI, URUČITI OZNAKA ITALIJE

ŽITELJKE OMANA

BAŠTA UZVIK PRI DIZANJU TERETA

KUĆIŠTE MOTORA (MN.) PRIJEMNIK SIGNALA

VESEO, BODAR

ŠPANSKI PISAC, KRISTOBAL

VRSTA ČORBE UZVIK ČUĐENJA

VAZDUŠNA KUPKA U BANJAMA (LAT.)

OZNAKA ZA TOPA U ŠAHU BORAVAK VIKATI ''IJU'’ SPORTISTA U IZOLACIJI POSLATI

SIMBOL TALIJUMA

ENERGIJA KOJI SE TIČE OSNOVA

PREMDA, MADA HRVATSKI PJEVAČ TOPIĆ

Ko razumije, shvatiće... VRSTA BUBNJA (MN.)

SUBJEKT (GRAM.) GRADIĆ U BOKI KOTORSKOJ

POGIBELJNA MARKA AUTOMOBILSKIH GUMA KOJA JE BEZ MOĆI GOVORA

Play sudoku online at:

OTMJEN, ODABRAN (FRANC.) ORGANSKI SPOJEVI IZ KORE DRVEĆA

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: RADIKALISTA, ARIJETA, RIN, DANAJA, PERT, ABART, GATAR, MISA, ZELENA, EST, ZARANAK, LT, SELAM, CO, F, ZANOSAN, L, ANALIZIRATI, LEGITIMITET, KRAN, AVRI, OČIT, ITE, SKIT.

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2460

6 7

2013-07-08

5 1 8 3 7 6 9 2 www.sudokukingdom.com 9

1 9

Sudoku puzzle No. 3147 2015-05-26

5 9

3 4

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Medium levelPlay sudoku online at:

1 3

1Puzzle 4 2 solution: 9 5 3

2013-07-07

5 8 7

Medium level

4 3 7 1 8 5 2 9 6 Sudoku puzzle No. 3148 2015-05-27 1

5 7

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2459

1 7

2 3

3 7

Foto-ubod

TEŽA

SRAMNO

GRAD NA OSTRVU GVADALKANAL U PACIFIKU

ENIGMATIKA

Subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2019.

STARA DRŽAVA U AZIJI

POSLATI NA VIŠE MJESTA

NAŠE ŽENSKO IME

VISOKI KATOLIČKI SVJEŠTENIK

VELIKA SPORTSKI ULTRAGRAD I CENTAR U VIOLETNO LUKA NA RIJEKA U PAKIZEMUNU SICILIJI (SKR.) STANU

JEDAN VOKAL

ISTROŠENI ODJEVNI PREDMET (MN.)

Napad galebova

NAŠ KIKBOKSER STRUGAR DVA VOKALA

DESNA PRITOKA VELIKE MORAVE

PRIJEDLOG ISTURENI DIO ZGRADE

BILJNA BOJA IZ KORIJENA BROĆA AUSTRALIJSKA MANEKENKA SA SLIKE

TURSKO PARNO KUPATILO HRVATSKA OPERSKA PJEVAČICA POLAK OZNAKA ZA DATUM

PRILIČNO NISKI

DRŽAVA U AZIJI

VRSTA ZAČINA TANGENS

AD AKTA RUKOMETAŠICA BULATOVIĆ

SIMBOL AZOTA

HITNO PISMO ONAJ KOJI PRAVI KOLAČE

INICIJALI SLIKARA KOKOŠKE

AUTOR: BANE

PRIJEMNIK SIGNALA STRUČNJACI

DRAGI KAMEN (TURC.) UREĐAJ

GLAVNI GRAD VELSA SPORTSKI KLUB FABRIKA AUTOMOBILA IZ TORINA

ZAVRŠETAK MUZIČKOG KOMADA (ITAL.) GRAD U KONGU

KONJ ARAPSKE RASE AMERIČKI GLUMAC GIR PRIPADNICI NARODA U DACIJI UZ TISU

Play sudoku online at:

POZNATO MOLIJEROVO DJELO

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com RJEŠENJE LAKŠE: DEKASTIH, OH, OMANKE, DATI, KARTERI, VRT, ANTENA, ORAN, SUAREZ, RAGU, AERARIJUM, T, TL,

www.sudokukingdom.com

Svjetionik na vrhu litice Cappo Caccia na Sardiniji, Italija

LaKŠa

Daily Sudoku puzzle No. 2062

Play sudoku online at:

IJUKATI, IAKO, E, DADO, PERAST, OPASNA, DANLOP, MUTAVA, ELITAN, TANINI.

tEža

RjEŠEnjE iz Puzzle solution: pREthodnog bRoja

2012-06-05

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2046

2012-05-20

Medium level

Sudoku puzzle No. 2460 2013-07-08

7 4 7

4 9

3 8 7

Play sudoku online at:

4 5

2 9 4

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2459 2013-07-07

3 5

www.sudokukingdom.com 5 2 7 8 1 6 9 3 4

8 9

7 5

9 7

5 4

4 6

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Po š to v ani k o r i s n i ci oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Prodajem plac 20 000 m2 i kuću 70 m2 Donja Brezna, selo Bajovo Polje, 30 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614 Prodajem dvije Dormeo prostirke za bračne krevete, debljine 6 cm. Cijena po dogovoru. Tel: 067/378-640 MALI OGLASI DO 20 RIJEČI -1 DAN 1 EURO

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

STARTUJE 14. SEZONA TELEKOM 1. CFL

DOBRA STVAR ZA DOMAĆI FUDBAL

Prenos utakmica na RTCG i Areni sport Arena sport je prethodne sezone prenosila Telekom 1. CFL, ali od danas je napravljen korak više: pored regionalne televizije iz Srbije, utakmice u sezoni 2019/2020. će prenositi i nacionalna televzija - RTCG. Dogovorena je zajednička

saradnja, a to je dobra stvar za domaći fudbal... Premijerni meč koji će dvije televizije prenositi zajedno je na programu u ponedjeljak, a sastaju se Budućnost i Rudar u okviru 1. kola. Utakmica je na programu od 19.00 časova, a igra se na Starom aerodromu. B.T.

OFK TITOGRAD POTPISAO PETO POJAČANJE

Brazilac Gomeš je džoker romantičara Dan prije početka nove sezone, OFK Titograd je doveo peto pojačanje: poslije Radomira Đalovića, Ađane Činedua, Luke Merdovića i Igora Vukčevića tabor “romantičara“ sa Starog aerodroma je pojačao Lukas Gomeš Nasimento. Dvadesetpetogodišnji

vezista iz Brazila je “džoker“ Titograda za sezonu 2019/2020! Gomeš je stigao iz brazilskog trećeligaša Boe Ešporte, za koju je prethodne sezone upisao devet nastupa, ali nije imao učinka - nije potpisao ni asistenciju, ni gol. B.T.

SUTJESKA PETI PUT ILI BUDUĆNOST ČETVRTI

Prošlo je tačno 70 dana od spuštanja zavjese na prošlogodišnju sezonu u Telekom 1. CFL, a vrijeme je da se digne za novu predstavu - 14. od kada je Crna Gora obnovila nezavisnost. Vrijeme je za s e zonu 2019/2020! A glavno pitanje je ko će protrčati prvi kroz cilj - Sutjeska (peti put) ili Budućnost (četvrti put) - jer je jasno da nas čeka trka u dvoje što se tiče borbe za šampionski lovor. Svi ostali će tokom sezone biti u zoni između opstanka i Evrope. Kao i svih prethodnih godina - prvak Crne Gore će u kvalifikacije za Ligu šampiona, drugoplasirani i trećeplasirani tim će u kvalifikacije za Ligu Evrope, a tamo će osvajač Kupa ili četvrtoplasirana ekipa ako neko od

OFK TITOGRAD Ivanović Roganović Banović Živković Novović Raičević Nikolić Pavlović Mendi Gašević Đalović Trener: Dragoljub Đuretić

SUTJESKA Giljen Ciger Šofranac Nedić Bulatović Eraković Janković Ćetković Vučić Kojašević Božović Trener: Nikola Rakojević

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Jovica Tatar (Podgorica). Početak: subota, 20.30.

tri prve ekipe osvoji masovnije takmičenje. Posljednjeplasirani tim će se preseliti u niži rang, dok osmo i devet mjesto vode u baraža...

■ ISTORIJA NA STAROM AERODROMU

A na startu 14. sezone - derbi. Istorijski dan na Starom aerodromu - utakmica pod reflektorima - što je u svim drugim državama odavno normalna pojava. OFK Titograd u izmijenjenom sastavu na svom stadionu dočekuje (subota, 20.30) šampiona Sutjesku... “Ne bojimo se Sutjeske. Imamo ekipu za vrh tabele i to nam je cilj u sljedećoj sezoni“, rekao je trener “romantičara“ Dragoljub Đuretić, koji se sa ekipom cijelo

Utakmica Budućnost - Rudar se igra u ponedjeljak (5. avgust) od 19.00 časova na stadionu OFK Titograda na Starom aerodromu, a meč će prenositi RTCG i Arena sport. Razlog zašto su “plavi“ “prognani“ sa stadiona pod Goricom je taj što Sutjeska u utorak veče (6. avgust) dočekuje Linfild u okviru 3. kola kvalifikacija za Ligu Evrope, pa će predstavnik iz Sjeverne Irske u tom vremenu trenirati na podgoričkoj areni.

ljeto spremao u Podgorici. “To nam je donijelo mali hendikep, jer nismo imali jakih prijateljski mečeva, ali smo učestvovali u Ligi Evrope. Spremni smo i vjerujemo u sebe. A obećavamo da ćemo da damo sve od sebe“, jasan je Đuretić. Sutjeska je poslije avantura u Evropi na psihološkom testu. Plavo bijeli su umorni, ali su u obavezi da prvenstvo otvore na pravi način. A tradicija je na strani Nikšićana - na posljednjih pet utakmica protiv “romantičara“ su upisali tri pobjede, remi i poraz. “Sutjeska uvijek ide na trijumf, bez obzira ko joj je rival. Ekipa je psihički i fizički iscrpljena zbog četiri evropske utakmice, ali nadam se da će sve biti u redu protiv Titograda“, rekao je pomoćnik

KOM Pavličić Blagojević Đukić Radulović Milović Kaluđerović Golubović Vlahović Hot Sentoku Vujović Trener: Viktor Trenevski

ZETA Aković Tuzović Baošić Ceklić Sekulić Milojko S. Krstović L. Lambulić Goranović Bošnjak I. Vukčević Trener: Dejan Roganović

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: subota, 17.30

L ČEKA NAS TRKA U DVOJE ZA TITULU Derbi na Starom aerodromu: Giljen, Božović i Pavlović u vazdušnom duelu

Nikole Rakojevića, Ivan Vujačić, koji cijeni “crvene“. - Kom može da računa na najjači sastav, dok u protokolu Zete neće biti pojačanja Sopo i Nijaveđi, koji još nisu stigli u Golubovce - Petrovac je lišen usluga Vujovića i Muharemovića (povrede) i Rudovića (kartoni), a Podgorica ne može da računa na povrijeđene Vučićevića, Božanovića i Tiodorovića - Grbalj ima na raspolaganju sve igrače, a Iskra nema - Boričić je povrijeđen - Pod znakom pitanja u sastavu Titograda je Činedu, a Sutjeska ne može da računa na Markovića zbog upale pluća

PETROVAC Orlić Milić Rajović Kajević Ražnatović Marković Kalezić Tačibana Merdović Vukčević Kopitović Trener: Rudolf Marčić

PODGORICA Agović Šćekić Mećinović Đajić Čelebić Golubović Maraš Zvrko Vujnović Sekulić Kordić Trener: Vojislav Pejović

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Srđan Jovanović (Bar). Početak: subota, 20.00.

“Titograd ima dobre pojedince, svježiji su od nas, ali nadamo se pobjedi. Uvijek je dobro početi šampionat pobjedom, zato smo maksimalno koncetrisani na meč, bez obzira što dočekuje Irce u Podgorici u utorak“, jasan je Vujačić.

■ DVA MEČA NA MORU A uprkos tome što nam je prvenstvo “Taxi liga sa centralom u Podgorici“, na primorju će se odigrati dvije utakmice - Grbalj kraj magistrale čeka (subota, 17.30) Iskru. „Prva utakmica je uvijek najteža, ali smatram da smo pripremni dio odradili kako smo planirali tako da smo spremni“, rekao je kapiten Danilovgrađana Miroje Jovanović, koji najavlju-

4 TITULE U SVOJIM ODAJA IMA SUTJESKA, PRATI JE BUDUĆNOST SA TRI, MOGREN I RUDAR SU PO DVA PUTA BILI ŠAMPIONI DRŽAVE, DOK SU SE ZETA I OFK TITOGRAD PO JEDNOM OKITLI LASKAVOM TITULOM

je trijumf. “Želimo da osvojimo tri boda u Radanovićima. Ne potcjenjujemo ekipu Grblja, jer ima kvalitet i znamo da neće biti lako, ali ako nametnemo svoj tempo rezultat neće izostati“, poručio je kapiten Iskre, koja će tokom prvog dijela sezone igrati van svog stadiona zbog rekonstrukcije stadiona “Braća Velašević“. A drugi okršaj na moru se igra pod Malim brdom - Petrovac pod reflektorima (subota, 20.00) napada novog prvoligaša Podgoricu, koja je okarakterisana kao projekat za budućnost. Pored utakmice OFK Titograd - Sutjeska, još jedan meč se igra u našem glavnom gradu: novi - stari prvoligaš Kom na Zlatici bije bitku (subota, 17.30) sa prvim šampionom Crne Gore Zetom. B.T.

GRBALJ Perović Rašo Kartal Đukanović Merdović Kotorac Kacić Zečević Petrov Stanišić Kordić Trener: Dušan Vlaisavljević

ISKRA Blažić Jovanović Lakić Obradović Malešević Rogošić Šahman Vukotić Karaklajić Camaj Milić Trener: Aleksandar Nedović

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

LINFILD PROTIVNIK SUTJESKE U LE

Amateri na papiru, uslovi bolji nego kod naših profesionalaca

Sutjeska će u 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope igrati protiv Linfilda! Tim iz Sjeverne Irske je u 2. kolu kvalifikacija za drugo po jačini evropsko takmičenje eliminisao HB sa Farskih ostrva ukupnim rezultatom 3:1 – u Torshavnu je bilo 2:2, a u Belfastu 1:0. “Plavo - bijeli“ će rivala u prvom meču dočekati u utorak, 6. avgusta pod Goricom (20.15), dok je revanš na programu 13. avgusta na “Vindsor parku” u Belfastu (20.45). I naravno, gledajući papir naš šampion je apsolutni favorit protiv prvaka Sjeverne Irske, koji se vodi kao amaterski ili poluprofesionalni klub. Međutim, kao što su momci Nikole Peca Rakojevića favoriti na papiru, tako su igrači Linfilda amateri samo na papiru... Dovoljno je pogledati fenomenalni stadion “Vindsor Park“ (na slici) koji ima kapacitet od 18.434 mjesta i uporediti sa činjenicom da Sutjeska mora da se seli iz Nikšića, te da igra pod Goricom zbog toga što teren kraj Bistrice ne zadovoljava Uefine uslove. Amateri iz Sjeverne Irske imaju insfrastrukturu što je najbitnije u fudbalu, dok naši profesionalnci moraju da budu podstanari. Sve staje u to. A Linfild je osnovan davne 1886. godine od strane radničke klčase, a u svojoj bogatoj karijeri su osvojili 53 titula, 43 Kupa i 30 Liga Kupova. Naravno, najtrofejniji su klub Sjeverne Irske. Najveći uspjeh popularni “plavi“ u Evropi su ispisali u sezoni 1967. godine kada su igrali četvrtfinale Evropskog kupa. Tradicionalni klub iz Belfasta je zanimljiv, jer je povukao dva broja iz upotrebe - 11

RADANOVIĆI - Stadion: Mileta Šćepanović (Podgorica). Sudija: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: subota, 17.30.

Vindsor Park

Mogući rivali u plej of rundi

Ukoliko Sutjeska eliminše Linfild u 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope, mogući protivnici u “plej-of“ rundi su poraženi iz dvomeča APOEL - Karabag, PAOK - Ajaks, Maribor Rozenborg, te pobjednici iz utakmica Ludogorets Nju Saints, Sarajevo - BATE Borisov, Astana - Valeta i Slovan - Dandalk. Žrijeb je u ponedjeljak u 13.30 časova. u čast Noela Bajliea koji je cijelu karijeru (1989 - 2011) proveo u Linfildu, te 13 jer donosi nesreću. Sadašnji roster Linfilda je sačinjen od domaćih igrača plus tri stranca (Škot, Francuz i Irac), a trener je Dejvid Hili, tek šesti strateg od 1975. godine. B.T.

KARTE

Ulaznice za utakmicu Sutjeska - Linfild (utorak, 6. avgust, 20.15) će se u prodaji naći u nedjelju 4. avgusta, a karte će se u nedjelju i ponedjeljak prodavati ispred hotela Onogošt u periodu od 9.00 do 13.00 časova i od 17.00 do 21.00. Na istom mjestu, na dan utakmice, ulaznice će se prodavati od 9.00 do 13 časova, dok će prodaja biti organizovana i na blagajni SC Morača u Podgorici - u ponedjeljak 5. avgusta od 16.00 do 21.00 časova i u utorak od 15.00 do 20.00 časova. Cijene ulaznica: zapad - pet eura, istok – tri eura, jug – tri eura.

sport

subota i nedjelja, 3. i 4. 8. 2019.

nesvakidašnja priča napadača veslija moraeša

Teško djetinjstvo, kraća noga, otac sa 15 godina...

Aston Vila se vratila u Premijer ligu i trenutno je vodeća na listi trošadžija kada su u pitanju pojačanja - Vila je potrošila blizu 100 miliona funti i jasno najavila da ne namjerava da se bori za opstanak. A najskuplje ime u svlačionici je Vesli Moraeš, napadač doveden iz Briža za 22 miliona funti što je i rekord kluba, čiji je najveći ulazni transfer prije ovoga bio dovođenje Darena Benta iz Sanderlanda 2011. za 18 miliona engleskih novčanica. Ono što baš i nije poznato javnosti je životna priča 22-godišnjeg brazilskog napadača koju donosi The Guardian. Prije nego što će postati rekordna kupovina Vile, mnogo prije nego što će evropski put započeti u slovačkom Trenčinu i nastaviti ga u Brižu, Moraeš će odrastati

u rodnom Brazilu u teškoj svakodnevici sortirajući zavrtnje u jednoj fabirici. Kada je imao devet godina ostao je bez oca, a kao 15-godišnjak je postao otac.

Sa 16 godina će, sa drugom djevojkom, dobiti drugo dijete. Ni sa njom više nije u vezi, ali sa sinom i kćerkom je redovno u kontaktu. „Izuzutno je dobar, finansira 25 ljudi iz svoje familije. Pametan je, posvećen fudbalu, a već u brižu je uzimao časove engleskog – to govori da je znao gdje će ga put odvesti“, navodi The Guardian riječi njegovog bliskog prijatelja Danija. Ima još jedna stvar u nesvakidašnjem životu najskupljeg pojačanja Aston Vile svih vremena – jedna noga mu je kraća od druge tri centimetra. Ne predstavlja mu to probleme dok igr, iako, navodi se, na trenutke djeluje kao da šepa na terenu. Navodi se i još jedno ime fudbalera koji je imao različite dužine nogu. Njegov zemljak. Garinča mu je bilo ime… M.A.

iZ slovačke U aUsTrijU

Cmiljanić u admiri traži minutažu U Bratislavi se nije naigrao, zbog toga je pozajmica najbolje rješenje – Boris Cmiljanić jse u potrazi za minutima otisnuo u Austriju. Nekadašnji mladi reprezentativac prešao je u Admiru, koja će nakon isteka jednogodišnje pozjamice imati pravo otkupa ugovora za milion eura. Dvadesettrogodišnji

ofanzivac je dijete Budućnosti, kao jedan od velikih talenata sa 16 godina je otišao u PSV (igrao za mladi tim velikana iz Ajndhovena), da bi ga put nakon toga voldio u Huesku i levante. U Slovan je stigao prethodnog ljeta, ali je u dresu slovačkog prvaka odigrao samo 15 utakmica i postigao jedan gol. M.A.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

SPORT

SAO PAULO KAPARISAO NAJBOLJEG DESNOG BEKA U ISTORIJI

Alveš uzeo desetku trikolora Čekao je mig Barselone, nadali su mu se brojni evropski velikani, ali je na kraju presudio poziv iz domovine – Dani Alveš je novi igrač Sao Paula. Iskusni Brazilac sa trikolorima je potpisao ugovor do 2022. godine, a u timu sa Morumbija nosiće dres sa brojem 10. „Mogao sam da biram gdje ću da igram, ali odlučio sam se da se vratim u Brazil. Hoću da igram za svoj narod i klub koji mi je u srcu“, rekao je Alveš. Alveš je najtrofejniji igrač

115

43 TROFEJA U KARIJERI OSVOJIO JE DANI ALVEŠ

UTAKMICA ZA REPREZENTACIJU BRAZILA ODIGRAO JE DANI ALVEŠ - POSTIGAO JE OSAM GOLOVA

u istoriji fudbala sa 43 osvojena trofeja – tokom karijere nosio je dresove Bahije, Sevilje, Barselone, Juventusa i PSŽ, uz naravno nastupe za reprezentaciju Brazila. Vjerovatno najbolji desni bek u istoriji fudbala (uz zemljaka Kafua) najviše trofeja osvojio je u dresu Barselone – čak 23. Pet ih je osvojio sa Seviljom i PSŽ-om, tri sa brazilskom Bahijom i dva sa Juventusom, dok je sa reprezentacijom Brazila osvojio dva Kupa konfederacija, uz dvije Kopa Amerike i Svjetsko prvenstvo za mlade. M.A.

MANČESTER JUNAJTED KUPIO HARIJA MEGVAJERA ZA 80 MILIONA FUNTI

Đavolski transfer: Pao rekord za defanzivce Dogovor je konačno pao – Hari Megvajer je novi igrač Mannčester junajteda. Dvadesetšestogodišnji engleski defanzivac stiže na Old Traford iz Lestera u transferu vrijednom 80.000.000 funti (ili 87.340.000 eura) čime je oboren rekord kada je u pitanju kupovina nekog odbrambenog igrača. Dosadašnji rekorder bio je Liverpul, koji je za dolazak Virdžila van Dajka iz Sautemptona prije godinu ipo iskeširao 75.000.000 funti (84.650.000 eura). Lisice su napravile fenomenalan posao sa visokim defanzivcem, kojeg su 2017. godine dovele iz Hala za obe-

štećenje od 13.700.000 eura. On je ubrzo svojim igrama, kao i načinom na koji je nastupao za nacionalni tim, pokazao da je sazreo za veliku scenu, koju će mu pružiti dolazak u jedan od najvećih klubova na Ostrvu. Megvajer u protekle dvije sezone bio glavni igrač Lestera, za koji je zabilježio 76 nastupa u svim takmičenjima i postigao pet golova. Za Gordi Albion je debitovao 2017. godine, a prošle se u potpunosti ustalio u tim i do sada upisao 20 nastupa. Tokom karijere je još nastupao za Šefild junajted i Vigan. M.A.

IZNENAĐENJE: POZNATI ARBITRI ZA MEČ LIVERPUL ČELSI

Istorija: Dama sudi Superkup Stefani Frapar ulazi u istoriju fudbala - 35-godišnja Francuskinja sudiće meč Super kupa Evrope, između Liverpula i Čelsija. Prvi put će žena suditi utakmicu muških timova u takmičenjima UEFA.

FOTO PRIČA

Avgust je mjesec fudbala. Kreću najjače evropske lige i vrelo ljeto biće izuzetno uzbudljivo.

Stefani Frapar je nedavno vodila finale Svjetskog prvenstva za žene, a debitovala je u francuskom šampionatu - u aprilu je sudila utakmicu Strazbur - Amijen. Frapar će imati i asistentkinje - zemljakinju Manu-

elu Nikolosi i Mišel O’Nil iz Irske. Četvrti sudija biće Turčin Čunejt Čakir. Utakmica se igra 14. avgusta na stadionu Vodafone park, domu Bešiktaša u Istanbulu. M.A.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 8. 2019.

EUSA COMBAT GAMES U ZAGREBU TREÄ&#x2020;A MEDALJA ZA CRNU GORU

SREBRO NOVU RAIÄ&#x152;EVIÄ&#x2020;U

IN MEMORIAN FEHMI HUSENI

Odlazak velikana plemenite vjeĹĄtine

DugogodiĹĄnji trener i osnivaÄ? Bokserskog kluba Herceg Novi Fehmi Huseni preminuo je juÄ?e ujutro, u 47. godini. Nije izdrĹžalo srce ovog plemenitog Ä?ovjeka kojeg su krasile mnogobrojne vrline â&#x20AC;&#x201C; bio je dobar, odgovoran bokser BK Budva zatim Vojvodine, MaÄ?ve (Ĺ abac), BSK Dortmund (NjemaÄ?ka). RoÄ&#x2018;en je 15. marta 1973. godine, a boksom je poÄ?eo da se bavi 1985. godine, kod poznatog trenera Pavla BuÄ?aja. Na prvenstvu Crne Gore postaje viceĹĄampion. Dvije godine kasnije pobjednik je MeÄ&#x2018;unarodne omladinske revije â&#x20AC;&#x17E;OsloboÄ&#x2018;enja Beogradaâ&#x20AC;&#x153;, a iste godine osvaja reviju â&#x20AC;&#x17E;MaÄ&#x2018;ar soâ&#x20AC;&#x153;. ProglaĹĄen je 1987. godine za sportistu Budve, i opet 1989. godine, a te godine osvaja i titulu omladinskog prvaka Crne Gore u poluvelter kategoriji. Dvadeset dana kasnije, na drĹžavnom prvenstvu u Zagrebu, postao je omladinski prvak Jugoslavije u istoj kategoriji. Na reviji mladih ĹĄampiona Jugoslavije osvoji je srebrnu medalju, posle Ä?ega je postao standarni Ä?lan omladinske reprezentacije Jugoslavije. Na meÄ?u u Napulju, izmeÄ&#x2018;u omladinskih reprezentacija Jugoslavije i Italije, osvaja statuu Cezara i plaketu grada Napulja. Boksersku 1989. godinu okonÄ?ava zlatnom medaljom na meÄ&#x2018;unarodnoj reviji â&#x20AC;&#x17E;MaÄ&#x2018;ar soâ&#x20AC;&#x153; u Zrenjaninu. HroniÄ?ari budvanskog sporta zabiljeĹžili su da je od 1986. do 199.0 godine Fehmi Huseni suvereno vladao jugoslovenskim omladinskim boksom u poluvelter kategoriji. Po procjenama svih bokserskih trenera, on je bio najtalentovani mladi bokser u Jugoslaviji. Majicu sa grbom omladinske reprezentacije Jugoslavije oblaÄ?i sa 15 godina. Dvostru-

ki je pobjednik MeÄ&#x2018;unarodne bokserske revije â&#x20AC;&#x17E;MaÄ&#x2018;ar soâ&#x20AC;&#x153;, viĹĄestruki republiÄ?ki i drĹžavni omladinski prvak u bantam kategoriji, osvajaÄ? je â&#x20AC;&#x17E;Zatne rukaviceâ&#x20AC;&#x153;. Na reviji mladih ĹĄampiona Jugoslavije (1989) u Beogradu osvaja srebrnu medalju. Sa omladinskom reprezentacijom Jugoslavije postiĹže vrijedne uspjehe u ringovima ĹĄirom Evrope. Od 1990. godine Fehmi prelazi u Vojvodinu u Novi Sada. Posle tromjeseÄ?nog izleta u Ĺ apcu, gdje boksuje za â&#x20AC;&#x17E;MaÄ?vuâ&#x20AC;&#x153;, krajem 1992. odlazi za Dortmund i boksuje u â&#x20AC;&#x17E;BSKâ&#x20AC;&#x153;. Posle ĹĄest godina vraÄ&#x2021;a se u Herceg Novi. Od 1998. radi kao trener u Herceg Novom gdje osniva BK â&#x20AC;&#x17E;Herceg Noviâ&#x20AC;&#x153;. U vrlo kratkom periodu, kao trener Herceg Novog, lansirao je dvadesetak novih crnogorskih i jugoslovenskih boksera, od kojih su imena Ä&#x152;uroviÄ&#x2021;a, VlaoviÄ&#x2021;a, PetroviÄ&#x2021;a, RoganoviÄ&#x2021;a, VidakoviÄ&#x2021;a i PraĹĄoviÄ&#x2021;a, postigla zapaĹžene rezultate na amaterskom i profesinalnom nivo. Od 1999. godine do 2017., Fehmi Huseni je organizator bokserske revije â&#x20AC;&#x17E;Zlatna mimozaâ&#x20AC;&#x153;. Pored tuge, kojom je ophrvana njegova porodica â&#x20AC;&#x201C; supruga, Ä&#x2021;erke, zet, neizmjerna tuga nadvila se na njegovom bokserskom porodicom. Mada duboko oĹžaloĹĄÄ&#x2021;eni, ponosni smo ĹĄto smo imali sreÄ&#x2021;u da sa njim radimo i uÄ?imo o boksu plemenitosti i Ä?ojstvu. Lik i djelo pokojnog Fehmija Husenia, ostaÄ&#x2021;e za sva vremena u najljepĹĄim sjeÄ&#x2021;anjima svih Ä?lanova kluba Herceg Novi kao i svih sportskih radnika Herceg Novog, Budve, Crne Gore i regiona, koji Ä&#x2021;e ga pamtiti kao izuzetnu ljudsku veliÄ?inu. Sahrana Fehmija Husenia obaviÄ&#x2021;e se u nedelju, 4. avgusta, u 16 Ä?asava na novom groblju â&#x20AC;&#x17E;VjeÄ?nostâ&#x20AC;&#x153; u Sutorini. (Radio Herceg Novi)

Novo RaiÄ?eviÄ&#x2021;, Ä?lan dĹžudo kluba Akademik, osvojio je srebrnu medalju na EUSA Combat Games (takmiÄ?enja Univerziteta u Ä?etiri sporta â&#x20AC;&#x201C; dĹžudo, karate, kik boks i tekvondo) koje se odrĹžavaju u Zagrebu. RaiÄ?eviÄ&#x2021; je na taj naÄ?in donio Univerzitetu Crne Go-

re treÄ&#x2021;u medalju â&#x20AC;&#x201C; nakon dvije bronze, za Ĺženski kata tim u karateu u sastavu Jovana MariÄ&#x2021;, Milica Bjelica i Mia RoganoviÄ&#x2021; i kik boksera Danila JekniÄ&#x2021;a. RaiÄ?eviÄ&#x2021; je u finalu je poraĹžen od akeutlnog svjetskog i evropskog juniorskog prvaka Poljaka Dami-

jana Svarnovickog. Do finala pred naĹĄim borcem su padali njemaÄ?ki, franucski i ĹĄpansaki predstavnik. Od ostalih naĹĄih dĹžudista â&#x20AC;&#x201C;Zvezdan Ä?ukiÄ&#x2021; bio je sedmi u kategoriji do 100 kg, dok je Jovana NikiÄ&#x2021; doĹživjela dva poraza u kategoriji preko 78 kilograma.

STONI TENIS BALKANIJADA

RaduloviÄ&#x2021; u nokaut fazi Crnogorski reprezentativac Filip RaduloviÄ&#x2021; plasirao se u nokaut fazu BalkanskogĹĄampionata u stonom tenisu koje se odrĹžava u Podgorici. RaduloviÄ&#x2021; je juÄ?e u grupnoj fazi savladao Grka Likostratisa 3:2, pa Kosovara Mahmutija 3:1, a poraĹžen je od TurÄ?ina Gunduza 0:3. Od ostalih predstavnika Cr-

ne Gore u singlu â&#x20AC;&#x201C; Irfan Ä&#x152;ekiÄ&#x2021; je i pored dva trijumf au grupi ostao bez plasmana dalje, Bojan CuboviÄ&#x2021; ostvario je jednu pobjedu i tri poraza, dok je Alan JaĹĄaroviÄ&#x2021; upisao tri poraza. U Ĺženskoj konkurenciji, jedinu pobjedu u grupi ostvarila je Ivona PetriÄ&#x2021;, dok su SaĹĄa VuletiÄ&#x2021; i Andrea Baj-

oviÄ&#x2021; takmiÄ?enje zavrĹĄile bez pobjede. U konkurenciji mjeĹĄovitih parova, Alan JaĹĄaroviÄ&#x2021; i Andrea BajoviÄ&#x2021;, kao i Irfan Ä&#x152;ekiÄ&#x2021; i Ivona PetriÄ&#x2021; poraĹženi su u prvom kolu od parova iz Turske po 3:0. SaĹĄa VuletiÄ&#x2021; i Bojan CuboviÄ&#x2021;, uprkos voÄ&#x2018;stvu od 2:0, poraĹženi su od para iz Kosova 3:2.

RUKOMET (Ĺ˝) Âą KADETSKA SELEKCIJA PORAĹ˝ENA OD RUSIJE 19:23

Igra bolja, ali bodova nema I u drugom meÄ?u Evropskog ĹĄampionata za kadetkinje koje se odrĹžava u Sloveniji Crna Gora je doĹživjela poraz â&#x20AC;&#x201C; bolja od izabranica Gabrijele MarkoÄ? bila je reprezentacija Rusije 23:19 (12:11). Crvene su odigrale mnogo bolji meÄ? nego dan ranije protiv Francuskinja kada su pretrpjele ubjedljiv poraz (30:15), bile dugo u igri, ali su ih greĹĄke tokom drugog poluvremena koĹĄtale dramatiÄ?nije zavrĹĄnice, samim tim i boljeg rezultata.

NaĹĄ nacionalni tim ovim porazom izgubio je ĹĄanse da se naÄ&#x2018;e u Glavnoj rundi prvenstva, pa Ä&#x2021;e posljednji meÄ? sa

domaÄ&#x2021;inom Slovenijom (nedjelja, 19h) biti prilika da se popravi utisak iz prethodnih utakmica.

Nenad AMIDĹ˝IÄ&#x2020;, izvrĹĄni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Ĺ OFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIÄ&#x2020;, zamjenik gl. i odg. urednika IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIÄ&#x2020; (mili.prelevic@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIÄ&#x2020; (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: NataĹĄa PAJOVIÄ&#x2020; (hronika@dnovine.me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIÄ&#x2020; (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIÄ&#x2020; (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ&#x2020; (svijet@ dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIÄ&#x2020; (zabava@dnovine.me), Sport: MiloĹĄ ANTIÄ&#x2020; (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIÄ&#x152;IÄ&#x2020; (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Bojan Topalović

SUBOTA

SPORT KLUB 1 09:00 Odbojka (ž): Turska - Češka 12:00 F1: Hungaroring, trening 3 13:30 Touring Car Europe: Oščersleben 15:00 F1: Hungaroring, kvalifikacije 17:00 Odbojka (ž): Srbija – Portoriko 20:45 Holandska liga: Tvente – PSV 01:00 ATP Vašington, tenis 04:00 WTA San Hoze, tenis

SPORT KLUB 2 06:00 ATP Los Kabos, tenis 09:00 Moto GP Brno: Moto 3, trening 3 09:55 Moto GP Brno: Moto GP, trening 3 10:55 Moto GP Brno: Moto 2, trening 3 12:35 Moto GP Brno: Moto 3, kvalifikacije 13:30 Moto GP Brno: Moto GP, trening 4 14:10 Moto GP Brno: Moto GP, kvalifikacije 15:05 Moto GP Brno: Moto 2, kvalifikacije 16:00 Čempionšip: Barnsli – Fulam, fudbal 18:35 Mančester junajted - Milan, fudbal 21:15 Odbojka (ž): Belgija - Italija 23:00 WTA San Hoze, tenis 03:00 ATP Vašington, tenis 05:00 ATP Los Kabos, tenis

SPORT KLUB 3 13:30 Salford - Stivenejdž, fudbal 16:00 Odbojka (ž): Koreja - Meksiko 18:30 Notingem - VBA, fudbal 20:30 Odbojka (ž): Tajland - Poljska 00:00 Odbojka (ž): SAD - Bugarska 03:00 Odbojka (ž): Kazahstan – Argentina

17:30Odbojka (ž): Azerbejdžan - Kamerun 19:00 Odbojka (ž): Rusija - Kanada

SPORT KLUB 5 13:35 18:30

Šandong - Gvangžu, fudbal Vitese - Ajaks, fudbal

SPORT KLUB 6

Šampion protiv vicešampiona, prvi kandidat za novu titulu u Premijer ligi protiv osvajača Lige šampiona – Mančester siti i Liverpul utakmicom u Komjuniti šildu najavljuju još jednu uzbudljivu sezonu u engleskom prvenstvu. SPORT KLUB 2, 16:00

ARENA SPORT 1 11:30 Plivanje: Tokio, 2. dan 13:30 PSŽ - Ren, fudbal 16:00 Vest Hem - Bilbao, fudbal 18:00 Odbojka na pijesku (ž) 20:00 Super liga: Vojvodina - Rad, fudbal 21:55 WRC Finska, automoto 02:00 MLS: Sinsinati - Vankuver, fudbal 04:00 WRC Finska, automoto

ARENA SPORT 2 18:00 20:00

Belgijska liga: Standard Lijež Zulte Varegem, fudbal X GAMES: Finala, 3. dan

ARENA SPORT 3 16:30 Bornmaut - Lion, fudbal 19:00 Švajcarska liga: Tun - Bazel, fudbal 23:00 MLS: Atlanta - LA Galaksi, fudbal

NEDJELJA

ARENA SPORT 4 15:00 16:00 19:00 21:00

WRC Finska, automoto WRC Finska, automoto Istra - Varaždin, fudbal Rijeka - Slaven, fudbal

ARENA SPORT 5 18:00 19:50

SPORT KLUB 4 14:00 Odbojka (ž): Kina - Njemačka 17:00 B. Menhengladbah - Čelsi, fudbal

● NE PROPUSTITE

Od - Lilestrom, fudbal Bohemijans - Viktorija Plzen, fudbal

EUROSPORT 1 12:30 17:30

● NE PROPUSTITE

09:00 11:00 12:20 14:00 15:10 17:30 20:30 23:00 01:00

“Cycling” (ž): San Sebastijan “Cycling”: Poljska

EUROSPORT 2 18:00 20:15

SPORT KLUB 1

“Cycling” (ž): Velika Britanija Borusija D. - Bajern Minhen, fudbal

Odbojka (ž): Češka - Njemačka Moto GP Brno: Moto 3, trka Moto GP Brno: Moto 2, trka Moto GP Brno: Moto GP, trka F1: Hungaroring, trka Čempionšip: Bristol siti - Lids Odbojka (ž): Srbija - Poljska ATP Vašington, tenis WTA San Hoze, tenis

SPORT KLUB 2

16:00 Odbojka (ž): Meksiko - kanada 18:30 Ukrajinska liga: Šahtjor – Karpati, fudbal 20:45 Bordo - Đenova

ARENA SPORT 1 07:30 WRC Finska, automoto 08:30 WRC Finska, automoto 11:30 Plivanje: Tokio, 3. dan 14:30 Kilmarnok - Rendžers, fudbal 20:00 Super liga: Partizan - Mačva, fudbal 01:50MLS: DC junajted - Filadelfija, fudbal 03:40 WRC Finska, automoto

13:20 Touring Car Europe: Oščersleben 16:00 Komjuniti šild: Mančester siti ARENA SPORT 2 Liverpul, fudbal 18:00 Danska liga: Midtjiland - Alborg, 12:00 WRC Finska, automoto fudbal 14:30 Gent - Eupen, fudbal 20:00 Barselona - Arsenal, fudbal 20:00 Valerenga - Kristijansund, fudbal 23:00Odbojka (ž): Kazahstan - Bugarska 22:00 MLS: Minesota - Portland, fudbal

SPORT KLUB 3 14:00 16:05 18:00 20:15

Odbojka (ž): Kina - Turska Totenhem - Inter, fudbal Odbojka (ž): Kenijaa – Belgija Košarka U18, finale

ARENA SPORT 3 14:15 18:00 20:00

ARENA SPORT 4

SPORT KLUB 4 15:00 Rukomet U17 (ž): Švedska - Hrvatska 17:00 Salcburg - Matersburg, fudbal 19:00Rukomet U17 (ž): Crna Gora – Slovenija 21:15 Odbojka (ž): Holandija – Italija

16:25 18:25

SPORT KLUB 5

08:25 12:30 13:30 17:15

08:40 09:10 09:40 15:00 Superkup Njemačke donosi veliki derbi - Borusija Dortmund 18:00 na svom Signal Iduna Parku dočekuje Bajern Minhen, koji je 21:00 prošle sezone osvojio duplu krunu u Njemačkoj. EUROSPORT 2, 20.15

Moto 3 Brno, zagrijavanje Moto 2 Brno, zagrijavanje Moto GP Brno, zagrijavanje Kalmar – Hamarbi, fudbal Košarka U18, za 3. mjesto Nascar

SPORT KLUB 6

Odbojka na pijesku Viking - Molde, fudbal X GAMES: Finala, 4. dan

ČKarvina - Slavija Prag, fudbal WRC Finska, automoto

EUROSPORT 1 Snuker: Kina “Motor Racing”: Mađarska Snuker: Kina “Cycling”: Poljska

EUROSPORT 2 13:00 14:00 15:00

“Motocross”: MX2, Belgija “Motocross”: MXGP, Belgija “Cycling”: Velika Britanija