Dnevne novine 20. avgust 2019. by Dnevne Novine

NESVAKIDAŠNJA PONUDA U AMAN SVETI STEFAN ■ 8

NEIZVJESNO UČEŠĆE NEZAVISNIH POSLANIKA U RADU ODBORA

SOBA SA POGLEDOM NA MORE I PIKASA

Damjanović bi u Odbor, Danilović sa Frontom ■ 2 3

UTORAK, 20. 8. 2019. BROJ 2455 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Danilović

Damjanović

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA

ZA ŠEST MJESECI ZBOG ORGANIZOVANOG KRIMINALA PRIJAVLJENO 87 OSOBA ■ 10 11 DIREKTOR ITALIJANSKE KOMPANIJE BELLA BOKA RIKARDO BONETI ZA DN

EKOLOŠKI BRODOVI OD DANASPLOVE BOKOM ■ 6 7 PRIPREME ZA NOVU ŠKOLSKU GODINU ■ 14 15

Priprema đaka za školu košta i do 200 eura

ZA NAJBOLJE PONUDE:

NIKŠIĆ

Brodovi Graciana i Elettra povezivaće Tivat, Herceg Novi, Perast, Prčanj, Donji Stoliv

VANJA KRGOVIĆ ŠAROVIĆ O FESTIVALU NA ŽABLJAKU

Dom za stare Netaknuta gradiće se u priroda je dvije faze savršena ■ 18 19 pozornica ■ 26 marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

GENERALNI SEKRETAR SDP A VUJOVIĆ

Crna Gora je jača od nacionalista svih boja Crna Gora je utemeljena kao građanska država, sve vjere i nacije su njeno bogatstvo i zato ne smije dozvoliti bilo kakve i bilo čije nacionalističke performanse kojima se ugrožava njeno građansko biće, poručio je generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović. Prema njegovim riječima, građansko biće države je suviše vrijedno obilježje i njena temeljna ustavna, socijalna i politička vrijednost da bi se dozvolilo nacionalistima raznih boja da se prepucavaju preko leđa Crne Gore. “Emancipatorski, antiratni, suverenistički pokret devedesetih godina prošlog vijeka, čiji je jedan od stubova bio SDP, nastao je upravo na odbrani dominantno od jednog nacionalizma, čuvajući dostojanstvo i pravo svakog građanina ove države da bude svoj na svome. Kako je građanska Crna Gora u tom teškom vremenu uspjela da pobijedi nacional-šovinističku politiku jasno je da će i danas, kao dio evroatlantske porodice naroda, izaći na kraj sa svima koji namjeravaju da urušavaju građanske temelje promovišući taj ili neki drugi nacionalizam”, naveo je on. Vujović je istakao da je građansko i multietničko biće koje je građeno vjekovima snažna garancija odbrane od raznih nacionalističkih orgijanja.

NEIZVJESNO UČEŠĆE PREDSTAVNIKA POS U RADU NA SVEOBUHVATNOJ REFORMI IZ

DAMJANOVIĆ BI DANILOVIĆ SA F

⌦ Mili Prelević

D Vujović “Zato je pogrešna kalkulacija nacionalista raznih boja da će kroz delegitimaciju ovakve vlasti, koja širi nepravdu na svakom koraku, obesmisliti i samu suštinu države koju smo obnovili 2006. Crna Gora neće biti talac bilo čijeg nacionalizma. To mora biti jasno kako onima koji su nedavno ‘oslobađali’ naše more tako i onima koji misle da im članstvo u nacionalnoj partiji daje za pravo da ne poštuju zakone ove države ili čak da prave zabrane od djelova teritorije Crne Gore određujući ko jeste a ko nije dobrodošao”, zaključio je on. R.P.

DRITAN ABAZOVIĆ GP URA

Kroz dijalog do promjena Građanski pokret URA ne spada u opozicione partije koje samo kritikuju, već je to partija koja daje konkretne predloge, a reforma ekonomskog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, kao i koncept održivog razvoja njeni su prioriteti, kazao je predsjednik Građanskog pokreta URA. On navodi da URA postaje jedini partner Zelenih u Crnoj Gori. “Nakon što smo imali bilateralne susrete u Briselu, Beču, Bundestagu, očekujem da krajem mjeseca visoka delegacija Zelenih Evro-

UTORAK, 20. 8. 2019.

pe posjeti URU u prvoj zvaničnoj posjeti, koju će imati nekoj političkoj stranci. Naši kontakti sa njima do sada su urodili plodom i podsjetiću da je evropski poslanik Tomas Vajs apalovao u vezi sa rijekom Tarom“, rekao je Abazović za PR Centar. On je kazao da politika zaštite životne sredine dobija sve veći značaj među građanima Crne Gore. Reformski put URA-e je, kako je kazao, ono što je odvaja od drugih i “mi nismo partija, koja samo kritikuje, mi smo partija koja predlaže“. R.P.

uboka neslaganja u Posebnom klubu poslanika u Skupštini Crne Gore dovela su do nove neizvjesnosti, odnosno, do nepoznanice da li će predstavnik ovog kluba, iako bude obezbijeđeno mjesto, učestvovati u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina šef Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović i Goran Danilović, predsjednik Ujedinjene Crne Gore ne slažu se i potpuno različito razmišljaju o ovom Odboru, pa je situacija u ovom klubu došla do usijanja, iako Damjanović ima većinsku podršku kolega iz kluba. Goran Danilović smatra da ne treba učestvovati u njegovom radu bez garancija da će biti formirana tehnička vlada, dok je Damjanović za to da se uđe u Odbor, pa će shodno razvoju situacije odlučiti da li nastaviti rad. U političkim kuloarima se govori da svojim isključivim protivljenjem Danilović ide na ruku Demokratskom frontu, koji je zamrzao svoj rad u Odboru i koji traži način da se iz nje-

ga izvuče, ali da za to bude kriv neko drugi. Frontu odgovara da Poseban klub poslanika nema mjesto u Odboru ili da odbiju da učestvuju u njegovom radu. U tom slučaju DF bi mogao da kaže da većina opozicije odbija rad u takvom Odboru i povuče se iz njega, što bi, možda, dovelo i Demokrate u poziciju da donesu takvu odluku. U Posebnom klubu poslanika koji ima pet poslanika mišljenja po ovom pitanju su podijeljena, ali je većina uz Damjanovića. Mišljenje Gorana Danilovića dijeli njegov partijski kolega Goran Radonjić, dok su za ulazak u Odbor, pored Damjanovića i predsjednik Radničke partije Janko Vučinić i nezavisna poslanica Anka Vukićević.

Po sedam članova iz vlasti i opozicije Opozicioni članovi u od-

boru su Strahinja Bulajić, Predrag Bulatović i Branka Bošnjak iz DF-a, zatim Raško Konjević iz SDP-a, kao i Neđeljko Rudović iz Kluba SNP-Demos. Preostala dva slobodna opoziciona mjesta mogla bi biti jedno za Demokrate, drugo za Posebni klub poslanika, ali to će zavisiti od odluke Posebnog kluba poslanika da li će ući u odbor. Odlukom o formiranju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva predviđeno je da to tijelo ima 14 članova, i to po sedam iz parlamentarne većine i opozicije. Podsjetimo, Aleksandar Damjanović je prije nekoliko dana izjavio da njegovom poslaničkom klubu pripada jedno mjesto u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva i da bi svako drugo rješenje, kao plod raznih dogovora, bilo grubo kršenje zakona. “Odluku o tome da li ćemo i formalno zatražiti to mjesto donijećemo do sjednice Administrativnog odbora”, rekao je Damjanović. Vanredna sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj je predviđeno da se izvrši popuna Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, zakazana je za 23. avgust na predlog poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista. Isti dan bi trebalo da bude održana i sjednica Administrativnog odbora. Kandida-

UTORAK, 20. 8. 2019.

POLITIKA

SEBNOG KLUBA POSLANIKA ZBORNOG ZAKONODAVSTVA

I U ODBOR, FRONTOM ti Demokrata Momo Koprivica i Danilo Šaranović 31. jula nijesu izabrani u odbor, jer Administrativni odbor nije završio raspravu o tome do ponoći, kada je moralo da se završi proljećno zasijedanje. Damjanović, međutim, spori takvu odluku jer u slučaju da njegov klub predloži kandidata Demokrate ne bi mogle kandidovati dva predstavnika u odbor, već jednog. Time bi opozicija imala popunjenih sedam mjesta koja im, po odluci o obrazovanju odbora, pripadaju. “Od sedam opozicionih mjesta tri pripadaju najbrojnijem klubu Demokratskom frontu, a po jedno ostalim opozicionim klubovima kojih je četiri”, rekao je Damjanović. On ističe da stvaranje fer i demokratskih uslova za prve prave slobodne izbore, uz neophodan uslov formiranja prelazne, tehničke Vlade koja bi nadgledala primjenu izbornog zakonodavstva, ne može se svesti na kozmetičke promjene, namijenjene prije svega lojalnim djelovima briselske administracije, odnosno njihovih predstavnika u Crnoj Gori“, rekao je Damjanović. On smatra da je, ukoliko se ne želi dalja politička destabilizacija i bojkot izbora koji bi nanio nesagledive štete političkim procesima u Crnoj Go-

ri, posljednji trenutak za ozbiljan politički dijalog. „Koji bi, uz pitanje tehničke vlade, uključio i krupne izmjene cjelokupnog izbornog zakonodavstva, najkasnije do kraja tekuće godine, kako bi mogli da ga u potpunosti primijenimo, imajući u vidu moguće termine za održavanje redovnih parlamentarnih izbora“, kazao je Damjanović. Na drugoj strani Danilović smatra da su dometi Odbora vrlo slabi i da opozicija ne smije da učestvuje u izbornim reformama bez garancija o formiranju tehničke vlade. “To ne znači da se prvo napravi tehnička vlada pa da onda radimo, nego da se političkim sporazumom vlasti i opozicije obavežemo da će sve usaglašeno na Odboru sprovesti ta vlada”, rekao je Danilović medijima.

Sa 71. sjednice Administrativnog odbora

LJUIĐ ŠKRELJA O NASTAVKU RADA ADMINISTRATIVNOG ODBORA

Odbor zasijeda u petak Nastavak sjednice Administrativnog odbora, na kojoj će se raspravljati o popuni Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, još nije zakazan, a zasijedanje tog skupštinskog tijela najvjerovatnije će biti u petak. Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja kazao je agenciji MINA da još nije određen termin za nastavak sjednice tog tijela. “Kako sada stvari stoje, najvjerovatnije će biti u petak, ali nijesam još zakazao nastavak sjednice”, rekao je on. Demokrate su predložile Moma Koprivicu i Danila Šaranovića za članove Odbora, ali se o predlogu nije glasalo na plenumu, jer Administrativni odbor nije završio raspravu o tome do kraja proljećnjeg zasijedanja. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) optužili su kolege iz Demokratskog fronta (DF) da su opstruirali izbor Koprivice i Šaranovića, jer su “raširili” raspravu kako se ne bi završila 31. jula do ponoći. Odbor se sastao i sjutradan, ali je sjednica odložena dok Iz-

mjene i dopune odluke o obrazovanju Odbora ne budu objavljene u Službenom listu Crne Gore. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević na toj sjednici predložio je da se svim poslaničkim klubovima i vlasti i opozicije, nakon što izmjena Odluke stupi na snagu, pošalje novi zahtjev kako bi se svaki klub poslanika izjasnio ko će biti njegov predstavnik u Odboru. Administrativni odbor na toj sjedinici, koja je održana 1. avgusta, nije se izjasnio o predlogu Konjevića. Na toj sjednici Administrativnog odbora, poslanik DF-a Milutin Đukanović predložio je da taj politički savez ima tri predstavnika u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a poslanički klubovi Demokrate, Socijalistička narodna partija (SNP) - Demos, SDP i Klub nezavisnih poslanika po jednog predstavnika. On je tada naveo da Demokratska Crna Gora predlaže dva svoja člana u Odbor, a ka-

ko je ocijenio, nema prava osim na jednog. “Stanje što se tiče opozicionih predstavnika u Odboru mora da bude sljedeće – DF tri člana, a Demokrate, SNP-Demos, SDP, nezavisni poslanici po jednog”, kazao je ranije Đukanović. Šef Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović kazao je da tom klubu pripada jedno mjesto u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva i da bi svako drugo rješenje bilo grubo kršenje zakona. “Član 5 je potpuno precizan. Od sedam opozicionih mjesta tri pripadaju najbrojnijem klubu DF-u, a po jedno ostalim opozicionim klubovima kojih je četiri”, rekao je Damjanović. Vanredna sjednica Skupštine Crne Gore, na čijem dnevnom redu je popuna Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva zakazana je za petak. Zasijedanje je zakazao predsjednik Skupštine Ivan Brajović, na osnovu zahtjeva poslanika Demokratske partije socijalista. (Mina)

HRVATSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA

JANOVIĆ I DEKOVIĆ POTPREDSJEDNICI

Na sjednici odbora Hrvatske građanske inicijative, a na prijedlog predsjednika HGI-a Adrijana Vuksanovića, izabrano je novo predsjedništvo u sastavu: Ilija Janović, Zvonimir Deković, Josip Gržetić, Blan-

ka Radošević Marović, Ljiljana Velić, Miroslav Franović, Tanja Grabić, Dijana Milošević. Na inicijativu Vuksanovića, a u okviru statutarne mogućnosti, izabrani su i potpredsjednici HGI- ja Ilija

Janović i Zvonimir Deković. “Do sada Hrvatska građanska inicijativa nije imala potpredsjednike te ovaj korak predstavlja još jednu mogućnost za napretkom i timskim radom u cilju jačanja stranke”, ističu u HGI-u. R.P.

UTORAK, 20. 8. 2019.

politika

o SKupu bez državNe zaStave

NimaNbegu i ZeNka: Ništa Nije sporNo

Ministar za ljudska i manjinska prava i predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka ne vidi ništa sporno u tome što je na skupu na Cijevni isticana zastava Albanije, bez državne zastave Crne Gore. Za Antenu M, ističe da je zastava isticana na nacionalnom skupu koji je organizovala albanska dijaspora. „Ne znam zbog čega se diže tolika panika. To je, uostalom i zastava jedne nacionalne manjine u Crnoj Gori“, istakao je Zenka za portal Antena M. Na naše insistiranje: ne vidi li ništa sporno ni u tome što pored albanske zastave nije bila i crnogorska, Zenka nam je kratko odgovorio – ne. Na d a l j e j e napomenuo da su se Albanci deklarisali za državu Crnu Goru i „da ne zna što bi trebalo još da urade.“ Potpredsjednik Skupštine i lider Force Genci Nimanbegu prije dva dana izjavio je da je neprijatno iznenađen informacijom da će Ministarstvo kulture podnijeti prijavu protiv organizatora skupa na Cijevni. Poručuje da su Albanci autohotni na teritoriji Crne Gore i da po Ustavu imaju pravo na isticanje svojih nacionalnih simbola. Pitali smo i Nimanbegua: da li je i kakav bi problem bio da se tamo zavijorila i crnogorska, državna zastava? Nimanbegu insistira na objašnjenju da je na skupu korišćenja zastava albanskog naroda, a ne državna zastava Albanije. „To je naša albanska zastava i mi, po Ustavu, imamo pravo da je upotrebljavamo. Ako je vi nazivate zastavom države Albanije, onda vi griješite. To je zastava Albanaca, autohtonog naroda u Crnoj Gori. Moje izjave se bave time; uporedno isticanje zastave, to je već druga stvar“, kazao je Nimanbegu za Antenu M. Na naše preformulisano pitanje: smatra li, pošto je nošena zastava albanskog

naroda, da nije bilo potrebe da se nosi državna, Nimanbegu je ovako odgovorio: „Morate da shvatite kao i građani - u Tuzima se obilježavao vjerski praznik plemena Gruda gdje je bilo više vjera. Po Ustavu i zakonu, imamo pravo da izražavamo našu etničku pripadnost. To što Zakon o javnom redu i miru to zabranjuje, to je druga stvar“, naveo je Nimanbegu. Nimanbegu je, kazao nam je, imao kratke konsultacije sa ministrima Zenkom i Aleksandrom Bogdanovićem. Narednih dana, predstavnici albanskih partija sastaće se da razmotre kako da prevaziđu dualitet Zakona o slobodnoj upotrebi nacionalnih simbola i Zakona o javnom redu i miru. „Nije u redu kažnjavati ljude zbog isticanja simbola etničke pripadno sti“, rekao nam je Nimanbegu i najavio da će nakon sastanka albanskih partija razgovarati i sa predstavnicima Vlade. Upitali smo ministra Zenku o najavljenom sastanku albanskih partija i preuzimanju neke zajedničke akcije. „Ne znam kakvu bi akciju imali.... niko mi ništa nije javio. Mi smo koalicija Albanci odlučno. U vezi sa tim, niko mi ništa nije javio“, kazao nam je Zenka. Funkcioner Demokratske partije socijalista DPS Halil Duković kazao je da u ovom trenutku nije dobro što albanske partije uslovljavaju koaliciju, ističući da to ne vodi ničemu dobrom, pogotovo ne boljem životu građana kojem, kako je naveo, svi teže. Poručio je i da se zakoni moraju poštovati. On je to saopštio u izjavi za Dan nakon što su iz Albanskog foruma, koji čine Albanska alternativa Nika Đeljošaja i Demokratski savez Albanaca Nikole Camaja, najavili da će na nivou svih nacionalnih partija razmotriti dalje učešće u vlasti čiji je dio ministar kulture Aleksandar Bogdanović. R.P.

Sa jedne od sjednica ranijeg saziva Savjeta

Nova urgeNcija cgo Savjetu aSK-a

Sporna varijabila poSlanika u Skupštini Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je novu urgenciju Savjetu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kako bi dobili informacije o ishodu Inicijative za pokretanje postupka protiv poslanika koji nijesu prijavili tačne podatke u izvještajima o prihodima i imovini za 2017. godinu. Iz CGO su saopštili da su 14. maja prošle godine podnijeli Inicijativu tražeći od ASK-a utvrđivanje odgovornosti i pokretanje prekršajnog postupka protiv 25 poslanika Skupštine koji nijesu prijavili podatke u izvještajima o prihodima i imovini shodno Zakonu o sprečavanju korupcije. To se, kako se navodi, direktno odnosi na varijabilu koju su poslanici dobili u decembru 2017. Iz CGO-a su kazali da su ustanovili da su 24 tadašnja poslanika Skupštine kršili Zakon o sprečavanju korupcije i jedan raniji poslanik koji je u periodu podnošenja Inicijative

postao predsjednik opštine. „Ni nakon godinu i tri mjeseca i niza urgencija i zahtjeva, CGO nije dobio od ASK-a konačne i precizne informacije. Samo smo uspjeli saznati da su pokrenuti postupci protiv osam poslanika na osnovu Inicijative CGO-a, ali nismo dobili ni njihova imena niti što je bio rezultat pokrenutih postupaka“, kazali su iz CGO-a. Kako su naveli, iz ASKa su im objasnili da nijesu pokrenuli postupke protiv ostalih 17 poslanika, jer su provjerili i konstatovali da je devet njih dopunilo izvještaj, dok se u izvještajima ostalih poslanika nalaze mala odstupanja u prihodima. Iz ASK-a su CGO objasnili da su odstupanja od prihoda “posljedica obračuna kriznog poreza na dohodak fizičkih lica u izvještajima Poreske uprave”. Kako su kazali, CGO nije dobio ni imena poslanika po ovim kategorijama, niti objašnjenje kako je mogu-

će da su pojedini poslanici mogli dopunjavati izvještaj nakon roka za njegovo podnošenje i koji je bio nepotpun i netačan. „Zakon o sprečavanju korupcije ne prepoznaje mala odstupanja u prihodima, a CGO želi da vjeruje da novi Savjet ASK-a, iako izabran samo glasovima vladajuće većine, neće imati ograničenje koje takav izbor nosi i da će doprinijeti da se konačno ova Inicijativa do kraja procesuira“, kazali su iz CGO-a. Kako su naveli, oni žele da vjeruju da novi sastav Savjeta ASK-a neće imati selektivan pristup prema javnim funkcionerima, i da će u konkretnom slučaju naći mehanizam da isprati da se ova inicijativa zakonito obradi. Crnoj Gori, kako su objasnili, trebaju jake antikoruptivne institucije koje zakon primjenjuju neselektivno u okviru ovlašćenja i koje nisu pod neprimjerenim političkim uticajem. R.P.

Danas biraju predsjednika Savjeta Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), koji ima pet članova, izabraće danas predsjednika tog tijela. Crnogorski parlament je za članove Savjeta izabrao Gavrila Čabarkapu, Zlatka Vujovića, Momčila Radulovića, Goranku Vučinić i Rifata Hadrovića. Predsjednik nije izabran

na konstitutivnoj sjednici koja je održana 1. avgusta jer na njoj nijesu bili prisutni svi članovi Savjeta. Do izbora predsjednika, rad Savjeta koordinira Gavrilo Čabarkapa. Čabarkapa je tada predložio da za predsjednika bude izabran Radulović koji dolazi iz nevladinog sektora.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je novoizabranim članovima Savjeta ASK poručio da pritisak javnosti ne treba da im bude opterećenje, već podstrek za profesionalniji i posvećeniji rad. Savjet bira Skupština Crne Gore na period od četiri godine, na predlog Odbora za antikorupciju.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.11030 0.91583 118.340 1.08840 74.2984 117.704 7.38700

AU = 1,497.63

AG=16.92

NOVE VRIJEDNOSTI NAFTNIH DERIVATA

Cijene eurosupera niže šest do sedam centi

Eurosuper 95 i 98 od ponoći je jeftiniji šest do sedam centi, dok će cijena eurodizela ostati nepromijenjena, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Cijena eurosupera 95 smanjiće se sedam centi na 1,29 eura, dok će litar eurosupera 98 pojeftiniti šest centi i iznosiće 1,33 eura. “Litar eurodizela građani će plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,21 eura, dok će lož ulje

UTORAK, 20. 8. 2019.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

za veleprodaju koštati 1,19 eura”, naveli su u Ministarstvu. Posljednje promjene cijena goriva bile su 23. jula, kada su eurosuper 98 i 95 poskupili tri do četiri centa. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 2. septembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 3. septembra. R.E.

NAZIV PREN SOBS PLAP BUDR TITI

CIJENA 0,6513 2,0100 0,1089 5,9000 2,3000

KOLIČINA 7.300 1.000 7.641 100 250

OBIM U € 4.754,6000 2.010,0000 832,1500 590,0000 575,0000

PROMJENA -2,79% 0,00% -1,89% 2,61% 0,00%

DIREKTOR ITALIJANSKE KOMPANIJE B

EKOLOŠKI BRODO ELETTRA I GRACIA DANAS PLOVE B

⌦ Danica Janković

M:TEL AKCIJA ZA KORISNIKE M:BOX PAKETA

Poslovnica M:tela

Polasci Gracianom biće organizovani svakog dana od 8.30 minuta sa Pina u Tivtu do Herceg Novog, dok će Gradska luka u 9.15 minuta biti počet-

U ponudi i kupovina televizora na rate

NAJVEĆI PROMET

olarna barka Elettra i hibridni brod Graciana primiće danas prve putnike i zvanično početi da saobraćaju Bokokotorskim zalivom. To je u intervjuu Dnevnim novinama saopštio direktor kompanije Bella Boka Rikardo Boneti.

na stanica od Herceg Novog do Tivta. Karta u jednom pravcu, kako je naveo Boneti, koštaće četiri eura. Elettra i Graciana su ekološki projekat italijanske kompanije Bella Boka čiji je cilj, kako kaže njen direktor i generalni menadžer, čista Boka. “Naši ekološki brodovi počeće da saobraćaju Bokokotorskim zalivom od danas. Mještani Boke i turisti dugo vremena nijesu bili u prilici da koriste javni transport u zalivu. Čista Boka je naša misija i osim brodova za transport jedna brodica će biti zadužena da čisti zaliv od plastičnog otpada”, istakao je Boneti.

■ OD KOTORA DO PE-

RASTA ZA 3,5 EURA

Kompanija M:tel pripremila je akciju za sve koji žele da koriste m:Box paket, a uz to i da kupe TV uređaj. U kompaniji navode da kupce očekuje ponuda JVC televizora u HD rezoluciji na rate. “Uz BOX pakete u ovoj akciji korisnici dobijaju i duplo veće brzine interneta i sve to za jedan euro mjesečno. Pretplata od jednog eura u trajanju od tri mjeseca se odnosi na Box duo 2 i Box trio 2, dok se pretplata jedan euro-šest mjeseci odnosi na pakete Box duo 3, Box trio

2+ i Box trio 3. Iz ponude TV uređaja izdvajamo JVC 32 inča za koji je rata devet eura mjesečno, JVC 43 inča po cijeni od 14,9 eura mjesečno i JVC 55 inča uz ratu od 23,7 eura”, precizirali su u M:telu. Kada je riječ o Box all 4 paketu, on nudi sve četiri usluge M:tel-a: kablovsku televiziju, internet, mobilnu i fiksnu telefoniju. Trenutno je akuelna ponuda za ovaj paket uz pretplatu od 19,99 eura mjesečno u prvih 12 mjeseci”, zaključili su u kompaniji. R.E.

Elettra je solarni brod koji koristi solarne panele za napajanje, dok je Graciana hibridni koji osim dizel motora koristi i električni čime smanjuje emisiju štetnih gasova

Bokom će od danas ploviti i barka Elettra, kapaciteta do 30 putnika i prevoziti mještane i turiste sedam puta dnevno na liniji Kotor-Prčanj-Donji Stoliv-Perast. Cijena karte od Kotora do Perasta je tri i po eura, a na pojedinačnim relacijama od euro do euro i po. “Ovaj projekat je u pilot fazi u koju je uloženo skoro milion i po eura, dok je ukupna vrijednost projekta Bella Boke je 4,7 miliona. Bella Boka je jedinstven projekat ne samo u Crnoj Gori, već i na Medite-

Boneti ranu. Svakodnevno dobijamo mnogo zahtjeva od mještana Boke. Planirano je da sva veća mjesta u Boki budu povezana ovim tipom prevoza”, kazao je Boneti. Direktor i glavni menadžer italijanske kompanije se nada će iduće sezone, uz Gracianu i Elettru, Bokom ploviti još najmanje četiri ekološke barke i na taj način rasteretiti drumski saobraćaj i sma-

NAZIV BUDR TITI SSHO SOBS PLAP

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

5,9000 2,3000 3,0000 2,0100 0,1089

100 250 100 1.000 7.641

590,0000 575,0000 300,0000 2.010,0000 832,1500

PROMJENA 2,61 0,00 0,00 0,00 -1,89

NAZIV PREN PLAP TITI SSHO SOBS

BELLA BOKA RIKARDO BONETI ZA DN

OVI ANA OD BOKOM

njiti emisiju štetnih gasova u zalivu. “Ekološki brodovi su ozbiljan odgovor na savremene izazove, jer su klimatske promjene veliki problem sa kojim se već sada moramo suočiti”, ističe Boneti. Na pitanje Dnevnih novina koju energiju koriste brodovi, Boneti objašnjava da Graciana osim dizel motora, koristi i električni čime se smanjuje emisija štetnih gasova, dok Elettra koristi energiju sunca.

■ POSAO ZA 60 MJEŠTANA

Bella Boka, kako je najavio njen direktor, planira da zaposli 60 radnika iz Boke. Boneti govori i da je ideja o uvođenju redovnog prevoza na moru nastala po uzoru na

Gracianom i od Tivta do Perasta

Graciana će, osim od Tivta do Herceg Novog i obrnuto, saobraćati od Tivta do Kotora, preko Perasta. “Od Tivta do Perasta planirano je pet linija dnevno, a od Perasta do Kotora četiri. Sve detaljne informacije o polascima na tim linijama građani mogu pronaći na saj-

tu www.bellaboka.me, kao i na stanicama Pine u Tivtu, Gradska luka Škver u Novom, gradski park u Kotoru”, kaže Boneti. Kapacitet hibridnog broda Graciana je 60 putnika, a saobraćaće od Tivta do Herceg Novog i obratno po pet puta dnevno. “Prvi polazak od Tivta, sa Pi-

GUBITNICI

CIJENA 0,6513 0,1089 2,3000 3,0000 2,0100

KOLIČINA 7.300 7.641 250 100 1.000

OBIM U € 4.754,6000 832,1500 575,0000 300,0000 2.010,0000

na, za Herceg Novi svakog dana biće u osam sati i 30 minuta, a naredni termini su 12 sati, 15.30, 19 sati i 22 sata i 30 minuta. Od Herceg Novog za Tivat početna stanica biće Gradska luka, a termini za polazak su 9.15, 12.45, 16.15, 19.45 i 23.15 minuta”, precizirao je Boneti.

PROMJENA -2,79 -1,89 0,00 0,00 0,00

PROSLAVILI 109 GODINA POSLOVANJA

EPCG u državni budžet uplatila 100 miliona eura

Noveljić

Veneciju. “Prema našim saznanjima, u Evropi ne postoji sličan projekat koji će biti 100 posto ekološki održiv i integrisan u redovan linijski saobraćaj opština. Ekološki brodovi prošli su sve provjere Uprave za pomorsku sigurnost i ispunjavaju kriterijume za prevoz putnika “, istakao je Boneti. Direktor italijanske kompanije Bella Boka poručuje da je odlučio da investira u Crnu Goru jer, kako kaže, “ima ogromne potencijale i neprocjenjive prirodne ljepote”. “Upravo zbog toga smo odlučili da ulažemo i dalje razvijamo jedinstven vid prevoza. Naš projekat će u velikoj mjeri doprinijeti i daljoj međunarodnoj promociji Crne Gore koja će biti još vidljivija na mapi ekološki osviješćenih država”, zaključio je Boneti.

EKONOMIJA

UTORAK, 20. 8. 2019.

Ulaganjem više stotina miliona eura u izgradnju novih, te rekonstrukciju i modernizaciju postojećih izvora, Elektroprivreda (EPCG) će u narednih nekoliko godina povećati proizvodne kapacitete, produžiti životni vijek, pogonsku spremnost i pouzdanost postojećih objekata, saopšteno je iz EPCG koja je juče proslavila 109 godina poslovanja. Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić navodi da su ova i prošla među najuspješnijim poslovnim godinama u istoriji kompanije. “EPCG grupa-EPCG, CEDIS i Rudnik uglja Pljevlja (RUP) je u dinamičnoj 2018. ostvarila oko 60 miliona eura neto dobiti i u budžet države, po osnovu poreza, prireza, naknada i drugih obaveza, kao i dividende, uplatila ukupno oko 100 miliona eura. EPCG je otkupila i vlasnički udio italijanske A2A u vrijednosti od 66 miliona. Na kraju, pokrenuli smo i investicioni ciklus kojim želimo da obezbijedimo visoku pogonsku spremnost i pouzdanost u radu energetskih postrojenja i, u konačnom, sigurnost u snabdijevanju svih kupaca električne energije”, istakao je Noveljić. On je naveo da EPCG, osim u revitalizaciju i modernizaciju hidroenergetskih kapaciteta, investira i u Termoelektranu Pljevlja. “Počela je rekultivacija deponije na Maljevcu, vrijedna oko 20 miliona eura. Do kraja godine trebalo bi da bude potpi-

60 MILIONA EURA NETO DOBITI OSTVARILA JE EPCG GRUPA PROŠLE GODINE

san i ugovor o realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg termo bloka za šta je opredijeljeno oko 45 miliona eura, a u RUP-u intenzivno rade na nabavci nove opreme”, rekli su u EPCG. Predstavnici EPCG su saopštili da, ukoliko Skupština akcionara krajem avgusta da zeleno svijetlo, potpisaće se ugovor o razvoju vjetroparka Gvozd na Krnovu, vrijednog 60 miliona eura. “U septembru nas očekuje i zaključivanje ugovora sa njemačkom razvojnom bankom KfW, vrijednog 35 miliona, za modernizaciju Hidroelektrane Perućica u koju će u naredne tri godine ulaganja premašiti 60 miliona eura, dok je u Hidroelektrani Piva u toku rekonstrukcija agregata i modernizacija elektro-mašinske opreme po ugovorima vrijednim 15 miliona eura”, naveli su u EPCG, dodajući da im je dodijeljen i projekat izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori, u koju će se uložiti oko 200 miliona eura. D.J.

turizam

UTORAK, 20. 8. 2019.

AmAn Sveti StefAn produžio SpecijAlnu ponudu

Soba S pogledom na more i pikaSa

Gosti hotela Aman Sveti Stefan mogu do 8. septembra da uživaju u posebnom ugođaju – ljetovanju s pogledom na Jadransko more i djela tri čuvena umjetnika na zidovima soba i restorana u kojima borave. Ova nesvakidašnja izložba radova čuvenih ekspresionista učinila je posebno interesantnim biser crnogorske obale, pa je – umjesto prvobitno jednomjesečnog gostovanja – ova postavka produžena do prve sedmice narednog mjeseca. Da biste mogli da vidite ova ostvarenja, morate imati i sreće i biti jedan od gostiju ekskluzivnog rizorta, kojeg čini 58 soba, apartmana i vila na nekadašnjem ribarskom ostrvu koje datira iz 15. vijeka. Onima koji uspiju da

uživaju u ovdašnjim uslugama, uz tri puta veći broj osoblja nego gostiju, imaju jedinstvenu priliku da sasvim izbliza nesmetano posmatraju remek-djela umjetnosti. Destinacija svjetskog džetseta, među kojima su prošlog vijeka bili Merilin Monro i Sofija Loren, nakon kompletnog renovirana 2010. godine danas privlači zvijede poput Breda Pita, Anđeline Žoli i Novaka Đokovića. Na izložbi „Umjetnost na ostrvu: Ateljei, Pikaso, Šagal, Miro“ je više od 60 litografija Pabla Pikasa, Marka Šagala i Huana Miroa, raspoređenih u Vili Miločer, restoranima, barovima i u pojedinim apartmanima na ostrvu. „Zamislite da se budite u Luvru ili šetate kroz Tejt ga-

leriju dok idete na večeru. Luksuzni hoteli su sami po sebi umjetnička djela, a ako se tome dodaju pravi artefakti oni mogu biti ne ponovljivo iskustvo za gosta. A malo je tako jedinstvenih hotela kao Aman Sveti Stefan“, kazao je vlasnik ovog elitnog mjesta, grčki biznismen Petros Statis. „Ovo je jedinstvena prilika da iskusite najbolju uslugu i boravak u rizortu uz neke od najljepših umjetničkih djela prošlog vijeka. Počastvovani smo što smo ugostili izložbu ovakvog kvaliteta i što gostima možemo da ponudimo nešto zaista posebno. Ova izložba ujedno obilježav put Crne Gore i zemalja Balkana ka turističkoj destinaciji najviše klase“, dodao je on. K.J. Umjetnost spolja i unutra

turiStičkA inSpekcijA regiStrovAlA neprAvilnoSti

Kažnjeni sa 68.000 eura zbog spasilaca

Turistička inspekcija od početka ove sezone izrekla novčane kazne u vrijednosti od čak 68.000 eura zbog loše spasilačke službe i još 50.000 eura zbog rada kupališta bez odobrenja. To je za Radio Crne Gore kazala glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin i potcrtala da je registrovan veliki broj nepravilnosti u dijelu organizacije spasilačke službe na plažama. Navela da je dužnost turističke inspekcije da po prijavi nepravilnosti reaguje u roku od 24 sata. Ona je podsjetila da su zakupci plaža ove

godine kasnili sa zaključivanjem ugovora i odobrenjima za rad, pa je samim tim izrečeno više kazni. Zbog pritužbi da polovina plaže nije oslobođeno od mobilijara, izrečeno je još 15.000 eura novčanih kazni, te dodala da je ta nepravilnost manje izražena u odnosu na prethodne godine. Šljivančanin kaže i da je zakupac dužan da navede vrijeme naplate plažnog mobilijara, kao i da zakonom nije predviđeno da to bude do 17 sati. „Zakon ne propisuje vrijeme naplate mobilijara, već isključivo sam zakupac. Inspek-

cija ispituje da li zakupac poštuje onu obavezu koju je sam sebi nametnuo i ona mora biti u skladu sa zakonom“, poručila je Šljivančanin. Ona je kazala da su zakupci kupališta svoj rad podigli na viši nivo, a da isto važi i za hotelijere. Šljivančanin je navela da u Crnoj Gori radi 15 turističkih inspektora za primorje i tri za sjeverni region. „Pokušavamo da sa ovim brojem pokrijemo svu problematiku iz naše nadležnosti“, kazala je ona i dodala da turističkih inspektora nikad nije dovoljno. RTCG

ZAšto hrvAtSkA novinArkA

žensKa p desert i š

ovoj priči zaobilazim Sava Bačića i Budvu na pjeni od mora, te sve znamenitosti po kojima vam je već dobro poznata Crna Gora i fokus stavljam na mjesta koja sam rado posjećivala tokom pet godina i koja su postala moja nezaobilazna destinacija - navodi novinarka hrvatskog Telegrama Tea Bulić u putopisu iz Crne Gore koju je posjetila već više puta

Ranom zorom zazvonio je telefon i na liniji je odjeknula rečenica: „Ja selim u Crnu Goru!“ Nakon muka koji je trajao koju sekundu upitala sam je: „Dobro, Dijo, a što ćeš tamo?“, „Ne znam, idem upoznati Crnu Goru i Crnogorce“, odgovorila je moja najbolje prijateljica koja je zapravo dobila posao u Crnoj Gori. No, ta je rečenica zapravo dobila svoj smisao tek našim prvim dolaskom u Crnu Goru. Tačnije, u onom trenutku kada je pet žena spakovalo stvari u dva kofera i krenulo put Crnogorskog primorja. Dva kofera, pet žena. Možda začuđujuće, ali ne i nemoguće za ženski rod. Od tog dana, ni otkazani letovi niti dugotrajne vožnje busevima nisu prekinuli našu godišnju tradiciju odlaska u simpatičnu zemlju zvanu Crna Gora, koja broji malo manje stanovnika od Zagreba. U ovoj priči zaobilazim Sava Bačića i Budvu na pjeni od mora, te sve znamenitosti po kojima vam je već dobro poznata Crna Gora i fokus stavljam na mjesta koja sam rado posjećivala tokom pet godina i koja su postala moja nezaobilazna destinacija.

■ MEDITERANSKI LUKSUZ

Kažu da ljubav ide kroz želudac, i ja uistinu vjerujem da ako želimo da upoznamo i zavolimo neku zemlju, nema boljeg načina od isprobavanja njene gastronomije. U pet godina odlazaka u Crnu Goru omiljena mi je destinacija nakon svakog slije-

tanja u Dubrovnik postao Porto Montenegro. Sjećam se kad sam došla tamo prvi put. Kao da sam došla u Holivud na snimanje seta. Nama Hrvatima ovakve pomorske luke su prava nepoznanica. No, nakon nekog vremena sam shvatila da bih to mogla da percipiram kao predgrađe Tivta gdje ćeš na jednom mjestu moći biti uslužen čime god poželiš. Tako sam i ja uslužena, pet godina zaredom u restoranu „One“ gdje, osim ugodne atmosfere i simpatičnog osoblja, uvijek dobijate svježe namirnice i ribu. Znam da zvuči iznenađujuće, no u Crnoj Gori je teško pronaći restorane orijentisane na mediteransku prehranu. Crnogorska kuhinja više je spoj grčke i turske kuhinje, i upravo zato kao top destinaciju prije obilaska Crne Gore navodim Porto Montenegro i ovaj simpatično-luksuzni restoran u kojem me ponajprije oduševio raznovrsan izbor predjela, od kojih uvijek rado biram tuna tartar s mangom serviran za odličnu instagram fotku. Moje naj jelo je brancin u papiru s puterom, tikvicama i šargarepom, a uz to svakako ide i crnogorsko vino Arhonto Chardonnay vinarije Krgović. Nakon odlične hrane i druženja, vrijeme je za odlazak u glavni grad Crne Gore. Udaljenost je sat i po, ali prolazite kroz predivan krajolik okružen planinama koje se ogledaju na površini mora.

■ MOSTOVI SPAJAJU Nekada Titograd, danas Podgorica glavni je grad zemlje, pa ne bi bilo fer da ne napišem nešto o mjestu u kojem boravim dvaput godišnje po sedam dana zadnjih pet godina. Grad leži na pet rijeka, spojenih sa 108 mostova, od kojih je 29 u središtu grada. Najpoznatiji i najveći most na rijeci Morači je Milenijum, koji se smatra novim simbolom Podgorice. Što se tiče kulturnih znamenitosti, malo ih je sačuvano, tako da sam šokirana što Podgorica kao drugi

a tea Bulić već pet godina ljetuje u Crnoj gori

plaŽa, savršen šmek podgorice evropski gradovi nema trg ili smo mi toliko naviknuti da se sve događa oko Jelačić placa. Od znamenitosti izdvajam Staru varoš gdje se osjeti osmanlijska ostavština u urbanim i arhitektonskim formama grada, a ostatak odiše socijalističkom arhitekturom masivnosti i nedovršenosti. Kako svaki grad ima neku svoju osobnost, svakako bih za Podgoricu spomenula prepoznatljivost Sahat kule koja je visoka 16 metara i podijeljena na četiri nivoa. U njezinoj blizini smjestio se restoran Pod volat gdje se poslužuje meso vrhunskog kvaliteta, ali i tradicionalno crnogorsko jelo - kačamak. Nakon šetnji i uživanja, vrijeme je i za noćni život Podgorice. Možda nije onako kako smo mi navikli, jer taj grad nema diskoteke, ali svakako treba posjetiti famoznu Bokešku ulicu, omiljeno mjesto Podgoričana. Duga je samo 100 metara, ali obiluje zelenilom i prelijepim drvoredom, pa se u njoj nalaze urbani kafići. Nedaleko od Bokeške nalazi se i Titograd Urban Caffe gdje možete osjetiti stari šmek Podgorice i uživati u super provodu. Vlasnik ovog kafića je ljubitelj hrvatskih vina i rakije, koji su i dio ponude. Kada zaključite da vam je dosta provoda, sjetite se ovoga što vam sad otkrivam – gdjegod krenuli u Podgorici ne morate razmišljati o prevozu, jer je taksi super jeftin i vožnja će vas koštati oko dva eura.

Ovakav noćni život svakako odgovara turistima koji sjutradan moraju na put, pa tako i nama. Nakon ustajanja i kafe, vodimo vas na put prema jugu Jadranskog primorja, na mjesto rezervisano isključivo za žene.

AVG

20 Kalendar događaja ■ 19.30h

WILD BEAUTY ART KONCERT: NOVI KVARTET BALAžA BAđIJA Crno jezero Žabljak

■ U SLUŽBI LJEPOTE Naime, u najjužnijem crnogorskom gradu Ulcinju nalazi se ženska oaza. Sumporna plaža ili kako je domaći zovu „ženska plaža“ pravi je raj za zaposlene žene i ulaz muškarcima nije dopušten. Što zaista može biti ugodno, jer ćete se opustiti i osjećati ugodno u svom tijelu. Pri ulasku na plažu dobijate uputstva kako je zabranjeno fotografisanje i tada shvatate da ćete doživjeti čari mineralnog izvora i nema potrebe da budete na mobitelu. Kupanje u sumporu i mazanje njime za mene je bio doživljaj, a više od doživljaja je legenda o nastanku plaže koju treba doživjeti, a ne čuti. Kad ste već u ovom kraju, svakako posjetite Adu Bojanu i doživite to čudo prirode, ali pojedite i odličnu riblju čorbu i nikako ne preskočite desert zvan treleće (koh). Ako vas ovaj kolač oduševi i odlučite u Ulcinju da kupite sastojke za njega, jer je jednostavan za napraviti, sjetite se da vas taj kolač može pretvoriti u nesposobnu kuvaricu. To vam je poput Saher torte: dobra je samo kada je jedete u Austriji. Tako neka i ostane! Vjeruj-

turizam

UTORAK, 20. 8. 2019.

■ 20h

ETNO VEČERI te mi, probala sam i nisam se proslavila. Nakon napornog dana, shvativši kako noćni život u Ulcinju nije poseban, vraćamo se u Podgoricu. Osim toga, više smo od svakog Ulcinjanina, ipak u Crnoj Gori očekujemo kršne i visoke momke.

■ RASKOŠNE LJEPOTE Crna Gora možda nema bogatu kulturnu baštinu, kakvu ima Hrvatska, ali ovu zemlju krasi njezina divlja priroda koja oduzima dah. Kad putujete Crnom Gorom, imate osjećaj da ste promijenili sva četiri godišnja doba: iz planine uskočili u more, iz mora uplivali u rijeke s najljepšim kanjonima. Definitivno, jedna od preporuka je i plovidba Skadarskim jezerom, koje je upravo savršeno za uživanje i odmor u tišini. Ovo živopisno i jedinstveno jezero je ptičji raj, a zaštitni znak jezera i nacionalnog parka je kudravi pelikan. Svakako savjetujem obilazak jezera koji uključuje i gastronomiju. Moja preporuka je restoran Ploče koji nudi domaći sir i pršut, te riječnu ribu krapa ili po našem - šaran. Nakon vožnje Crnom Gorom i podgoričkih 50+ stepeni, krenuli smo prema Luštici. Dok smo prolazile kroz živopisna primorska naselja, doživjela sam najljepši pogled na

tjesnac, tivatski i hercegnovski zaliv, a nazirala se i Prevlaka i tako smo došli do neotkrivenog crnogorskog bisera.

■ ROSE Potpuno sačuvano mediteransko mjesto gdje vladaju mir i tišina, Rose, raj je za svakog čovjeka. Na Rosama se nalazi veliki broj arheoloških nalazišta, te je oaza ronilaca koji dolaze da istražuju taj dio primorja. Osim toga, svakako se možete prošetati do stare tvrđave, Forte Rose, i popiti kaficu ili nešto pojesti uz najljepši pogled prema Herceg Novom i Boki Kotorskoj. Ovo preslatko mjesto savršeno je za bijeg od užurbanog života, stresa i svakodnevice. Za mene je i jedno od najljepših mjesta u Crnoj Gori, jer odiše svježinom i mirom, a napokon sam u potpunosti doživjela miris mora, borovine, ugledala galeba i čula cvrčka. Naime, jedina mana Crnogorskog primorja je što od pretjeranog urbanizma primorskih gradića i šarolike ponude hrane nekako izgubite osjećaj da ste na Jadranu. No, nije Crna Gora zemlja samo za ljeto, nego i za svako godišnje doba. Otići, posjetiti ili dolaziti u novu zemlju iskustvo je koje nas čini srećnijim i bogatijim jer „ća je život vengo fantažija“. Telegram.me

Između hotela Avala i Mogren Budva

■ 20h

PREDSTAVA: BOKEšKI D-mOL Atrijum Ljetnjikovca Buća Tivat

■ 21h

GRAD TEATAR KONCERT: TRIO PICENO CLASSICA Crkva Svete Marije Stari grad, Budva

■ Do 26. avgusta

LIKOVNA KOLONIJA: SLIKARI LAzOVIćI Bijelo Polje

HRONIKA

UTORAK, 20. 8. 2019.

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA

Za šest mjeseci zbog organizovanog kriminala prijavljeno 87 osoba

Specijalno državno tužilaštvo je tokom prvih šest mjeseci 2019. godine primilo 484 krivičnih prijava protiv učinilaca krivičnih djela, od čega protiv poznatih punoljetnih učinilaca 395, protiv pravnih lica 80 i protiv nepoznatih učinilaca devet. Kako se navodi u polugodišnjem izvještaju Specijalnog tužilaštva na čijem čelu je Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac, u istom vremenskom periodu za krivična djela organizovanog kriminala prijavljeno je 87 lica, što je za 11,53 odsto više u odnosu na isti vremenski interval u prethodnoj godini kada je bilo 78 prijavljenih lica. Prema statistici Specijalnog tužilaštva najviše prijava podnijela je Uprava policije i to protiv 154 lica, drugi državni organi protiv 10 lica, oštećeni građani protiv dva lica, NVO protiv 48 lica, pravna lica protiv 27

učinilaca, fizička lica protiv 146 učinilaca, dok je tužilaštvo po sopstvenoj inicijativi podnijelo svega osam prijava. Od ukupno 128 prijava u radu, donesene su odluke u odnosu na 88 prijavljenih lica, tako da je protiv njih 80 donijeta naredba o sprovođenju istrage, dok su prijave protiv 40 lica riješene odbačajem. U izvještajnom periodu za koruptivna krivična djela prijavljeno je 210 lica, što čini više od pola ukupno prijavljenih lica. Kako je iz prethodnog razdoblja ostalo u radu 486 prijava, to je u ovom izvještajnom periodu bilo u radu ukupno prijava za 696 lica. U odnosu na 2018. godinu došlo je do smanjenja broja prijavljenih za 34 lica, ali je zbog većeg broja neriješenih prijava iz ranijeg perioda ukupno u radu bio približan broj prijavljenih lica”, navodi se u izvještaju.

Od 696 prijava u radu, u izvještajnom periodu riješeno je 205 prijava, odnosno 29,45% prijava za ova krivična djela. U odnosu na 172 lica ili 24,71% riješenih prijava donešena su rješenja o odbačaju krivičnih prijava, naredbe o sprovođenju istrage donijete su za osam lica dok su prijave protiv 25 lica ustupljene drugim tužilaštvima. Neriješeno je ostalo prijava protiv 491 lica.

■ ZAKLJUČENO 27 SPORAZUMA

U izvještajnom periodu specijalni tužioci su zaključili 27 sporazuma o priznanju krivice, o toga 26 sporazuma sa fizičkim licima i jedan sa pravnim licem. “U zaključenim sporazumima o priznanju krivice kazne su zatvorske, s tim što je u nekima kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporedna kazna izricana i novčana kazna i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, dok je u nekim sporazumima dogovorena i novčana uplata u humanitarne svrhe”, saopšteno je iz tog tužilaštva. Uz neriješene istrage iz ranijeg perioda protiv 286 lica, specijalni tužioci su u prvoj polovini godine imali u radu ukupno istraga protiv 441 lica. Nakon završene istrage, postupak je obustavljen protiv tri lica, optužnice su podignute protiv 78 lica, a ostalo je neriješenih istraga protiv 360 lica. “U izvještajnom periodu Specijalno državno tužilaštvo je poslije sprovedene istrage podiglo 11 optužnica protiv 78 izvršilaca krivičnih djela i to: u sedam predmeta protiv 47 lica za krivična djela

organizovanog kriminala, u dva predmeta protiv 20 lica za krivična djela visoke korupcije, u dva predmeta protiv dva lica za krivično djelo pranje novca i protiv devet lica za ostala krivična djela.Uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda protiv 184 izvršioca krivičnih djela (104 za organizovani kriminal, 53 za visoku korupciju, 12 za pranje novca, jedno za krivično djelo ratni zločin, pet za krivično djelo terorizam i devet za ostala krivična djela), u izvještajnom periodu je kod suda bilo u radu optuženja protiv ukupno 262 lica. U odnosu na 2018. godinu kada je bilo 190 optuženja, zabilježen je rast optuženja od 40,45%”, ističe se u izvještaju.

■ POTVRĐENO 50 OPTUŽNICA

U postupku kontrole i potvrđivanja optužnice, sud je donio 51 rješenje kojim se optužnica potvrđuje, dok je optužnice protiv 10 lica vratio na dopunu istrage ili otklanjanje nedostataka, koje su specijalni tužioci nakon sprovedenog postupka dostavili sudu na dalji postupak. Postupajući po optuženjima specijalnih tužilaca, sud je u izvještajnom periodu donio odluke protiv 29 lica. Protiv 24 lica presude su osuđujuće i to na kaznu zatvora, dok su u odnosu na pet lica donijete oslobađajuće presude. Sud je donio presude za 21 lice na osnovu zaključenih sporazuma o priznanju krivice. Na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno optuženja protiv 233 lica (131 lica za organizovani kriminal, 66 lica za visoku korupciju, 12 li-

ca za pranje novca, pet lica za terorizam, jedno lice za ratne zločine i 18 lica za ostala krivična djela), što je u poređenju sa 2018. godinom, kada je

UTORAK, 20. 8. 2019.

ostalo neriješeno 169 optuženja, više za 64 lica odnosno zabilježen je rast od 37,87%. Nezadovoljni kaznenom politikom suda specijalni tužioci su u ovom periodu izjavili žalbe protiv presuda u odnosu na pet lica koje su ostale neriješene na kraju izvještajnog perioda.

■ POSTUPAK OKONČAN U 147 KRIVIČNO PRAVNIH SLUČAJEVA

Osim predmeta u kojima su učinioci krivičnih djela poznati ili nepoznati, u izvještajnom periodu formirano je 169 predmeta u kojima su specijalni tužioci po sopstvenoj inicijativi ili po inicijativi oštećenih građana, drugih zainteresovanih pravnih ili fizičkih lica, kao i po anonimnim prijavama pokreta-

li izviđaj radi provjera indicija i osnova sumnji o eventualnom postojanju krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva i utvrđivanja identiteta učini-

U izvještajnom periodU Specijalno državno tUžilaštvo je poSlije Sprovedene iStrage podiglo 11 optUžnica protiv 78 izvršilaca krivičnih djela i to : U Sedam predmeta protiv 47 lica za krivična djela organizovanog kriminala, U dva predmeta protiv 20 lica za krivična djela viSoke korUpcije, U dva predmeta protiv dva lica za krivično djelo pranje novca i protiv devet lica za oStala krivična djela.

oca. Uz 384 predmeta iz ranijeg perioda u radu je bilo ukupno 553 predmeta. Nakon što su specijalni tužioci u izviđaju preduzeli radnje dokazivanja u cilju provjera sumnji i indicija, postupak je okončan u 147 krivično pravnih slučajeva (službenom zabilješkom 46, ustupanjem drugim tužilaštvima 48, prevođenjem u upisnik za poznate izvršioce 14, prevođenjem u upisnik za nepoznate izvršioce četiri, spajanjem sa drugim predmetima 11 i na drugi način 24 predmeta).Na kraju izvještajnog perioda ostalo je u provjerama 406 slučajeva. U izvještajnom periodu Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete su krivične prijave protiv 80 pravnih lica, tak oda je uz neriješene prijave iz ranijeg perioda protiv 38 lica, u radu je bilo uku-

hronika

128

pno krivičnih prijava protiv 118 pravnih lica. Od toga su protiv dva pravna lica prijave riješene odbačajem, protiv 65 pravnih lica je donijeto 11 naredba o sprovođenju istrage, ustupljene su dvije krivične prijave, dok su prijave protiv 49 pravnih lica ostale nezavršene. Uz pokrenutih 65 istraga, u radu je bilo još 164 istrage iz ranijeg perioda, tako da je u radu bilo ukupno istraga protiv 229 pravnih lica. Istraga protiv jednog pravnog lica je riješena obustavljanjem kri-

prijava u radu je bilo u prvih šest mjeseci ove godine

vičnog postupka, protiv dva lica je podignuta optužnica, dok su istrage protiv 226 pravnih lica ostale neriješene u izvještajnom periodu. Uz dvije podignute optužnice, u radu su bile još četiri optužnice iz ranijeg perioda, tako da je ukupno u radu bilo šest optužnica, od kojih su dvije riješene i to jedna osuđujućom presudom (novčanom kaznom), a jedna oslobađajućom presudom. Optuženja protiv četiri pravna lica ostala su neriješena na kraju izvještajnog perioda. N.P.

marketing

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 06.09.2019. godine, sa početkom u 15h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, -parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2. Početna kupoprodajna cijena na XLIII prodaji iznosi 23.150,30 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Preduzetnika Marine Bojović na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 05.09.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica , sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

HRONIKA

UTORAK, 20. 8. 2019.

TIVAT

HERCEG NOVI: KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV JEDNOG PRAVNOG I ČETIRI FIZIČKA LICA

Utajom poreza i doprinosa oštetili budžet za 500.000 eura?

Službenici Uprave policije u Herceg Novom, preduzimajući aktivnosti u oblasti suzbijanja privrednog kriminaliteta, podnijeli su krivične prijave protiv jednog pravnog i četiri fizička lica zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa oštetili budžet Crne Gore za iznos od 545.520 eura. “Sumnja se da su firma ‘Goratex CO’ Herceg Novi i odgovorno lice R.G. krivičnim djelom utaja poreza i doprinosa, kao i krivičnim djelom prouzrokovanje stečaja, oštetili budžet za 426.720 eura”, saopšteno je iz Uprave policije. V.M. iz Herceg Novog se sumnjiči da je krivičnim djelom utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, kao izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik firme ‘Vusamont’ Herceg Novi, nanio štetu budžetu za

iznos od 47.990 eura, dok se L.A. i B.N. iz Herceg Novog sumnjiče da, kao ulagači

Službenici Uprave policije od početka godine do 1. avgusta, u okviru operativnog projekta “Evazija“, nadležnim tužiocima podnijeli 134 krivične prijave protiv 156 fizičkih i pravnih lica za 147 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala kojima je nastala materijalna šteta po budžet Crne Gore od oko 1.520.000 eura.

kapitala u ortačkoj izgradnji, nisu prikazali oporezivi promet čime su budžet oštetili za 70.809 eura. Crnogorska policija u ovom momentu provjerava poslovanje oko 1.000 privrednih društava. Podsjećamo da su službenici Uprave policije od početka godine do 1. avgusta, u okviru operativnog projekta “Evazija“, koji se odnosi na otkrivanje i procesuiranje krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta u vezi sa nezakonitostima u postupku likvidacije preduzeća kao i utajom poreza i doprinosa, nadležnim tužiocima podnijeli 134 krivične prijave protiv 156 fizičkih i pravnih lica za 147 krivičnih djela iz ove oblasti kojima je nastala materijalna šteta po budžet Crne Gore od oko 1.520.000 eura. R.C.H.

ČETIRI DANA OD PUCNJAVE U HERCEG NOVOM

MARKOVIĆ SE PREDAO POLICIJI Nakon četiri dana od svađe i pucnjave u naselju Nemila, juče oko podne predao se Centru bezbjednosti

Herceg Novi osumnjičeni 30-godišnji Saša Marković koji je ranio u članak Nikolu Buškovića, preno-

Ilustracija

si Radio Jadran. Marković je zadržan u pritvorskim prostorijama i dalju nadležnost preuzima Osnovno tužilaštvo u Herceg Novom, koje može da odredi pritvorsku kaznu od 72 sata, ili da se brani sa slobode. Iz CB Herceg Novi su potvrdili Radiju Jadran da Saša Marković i Nikola Bušković nijesu pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, mada su poznati policiji. Incident i upotreba vatrenog oružja u Nemiloj 15. avgusta oko 22 sata, se može okarakteristi kao izazivanje opšte opasnosti, što će odrediti tužilac.

Plovilo udarilo ronioca U blizini marine Luštica Bay kod Tivta juče popodne povrijeđen je državljanin Njemačke, nakon što ga je udarilo plovilo. Kako je u izjavi za CdM kazao direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan, povrijeđeni nije životno ugrožen i transportovan je u

kotorsku Opštu bolnicu. “U pitanju je naš čovjek, ali njemački državljanin koji je sigurno na privremenom radu u Njemačkoj. Isto plovilo ga je i dovezlo do nas. Na svu sreću nije životno ugrožen, a Hitna pomoć je veoma brzo stigla. Sve se desilo na oko 220 metara ispred marine”, dodao je on.

U SKLADU SA SPORAZUMOM ALBANSKA POLICIJA BORAVILA NA NAŠOJ TERITORIJI

Patrolirali u Crnoj Gori zbog kontrole graničnih oznaka Nakon što su neki mediji objavili da ih je nekoliko građana sela Đuliće u opštini Andrijevica, obavijestilo da su u njihovom kraju prisutne policijske patrole Albanije te da su navodno zbog toga uznemireni, iz crnogorske Uprave policije juče je saopšteno da su prethodnih dana pripadnici albanske policije boravili na teritoriji Crne Gore u skladu sa sporazumom dvije države. “Službenici granične policije Albanije su prethodnih dana boravili na teritorijama opština Andrijevice i Berana u pograničnom dijelu prema Albaniji u skladu sa sporazumom dvije države a zbog kontrole stanja graničnih piramida i oznaka”, naveli su iz Uprave policije.

Naglašavaju da postoji uredna evidencija na Graničnom prelazu Grnčar o ulasku i izlasku albanskih službenika i vozila, kao i o vremenskom periodu njihovog zadržavanja u pograničnom dijelu Crne Gore. “Službenici Uprave policije, u skladu i sa drugim međudržavnim sporazumima, imaju višestruku i kvalitetnu saradnju sa graničnom policijom Albanije, koja se ogleda u brojnim kontaktima i zajedničkom radu u Zajedničkom centru za policijsku saradnju u Plavu, redovne sastanke na centralnom, regionalnom i lokalnom nivou kao i kroz rad zajedničkih graničnih patrola Crne Gore i Albanije u pograničnom dijelu”, zaključuju u Upravi policije. R.C.H.

DRUŠTVO

UTORAK, 20. 8. 2019.

POČELA DISTRIBUCIJA UDŽBENIKA U CRNOGORSKE KNJI

PRIPREMA ZA ŠKOLU PO ĐAKU I DO 200 EURA

Pripreme za polazak đaka u školu već su počele. Knjižare su dobro opremljene školskim priborom, dok se kompleti udžbenika u prodaji očekuju od 26. avgusta. Da bi pripremili za školu samo jedno dijete roditelji treba da izdvoje i do 200 eura, a da bi im olakšali u knjižarama nude mogućnost plaćanja na rate Početak školske godine i opremanje djece za školu dodatni je teret na porodični budžet skoro svakog domaćinstva. Roditelji, naročito oni sa više djece, dovijaju se na razne načine ne bi li što bezbolnije to završili. Sve opcije su na snazi od nasljeđivanja, do kupovine polovnih knjiga ili novih na rate. “Imam troje djece, osnovna, srednja i fakultet i jedva uspijevam i pored rata i kredita da ih pripremim. Tu govorim samo o knjigama, rančevima, olovkama, sveskama, da ne pominjem obuću i odjeću koju svakako moram da im kupim, jer su iz stare izrasli”, kazala je Dragana B. iz Podgorice. Iako je većina opština u Crnoj Gori obezbijedila besplatne udžbenike za prvake da bi bili opremljeni za školu, ne računajući garderobu, roditelji mo-

“ŠKOLSKI PRIBOR JE POTROŠNA ROBA, KAO I RANČEVI. BEZ OBZIRA NA TO KOLIKO STE GA PLATILI, NAKON DVIJE GODINE RANAC NIJE ZA UPOTREBU, A NEKI NE IZDRŽE NI DO KRAJA JEDNE GODINE. A DJECI SVE TO TREBA OBEZBIJEDITI, JER UČITELJI I NASTAVNICI OPOMINJU AKO DIJETE NEMA BOJICE, GUMICU...”, KAŽE DRAGANA.

raju izdvojiti minimum 50 eura, koliko im treba za jeftiniji ranac, pernicu i sveske. Naravno, cijene rančeva idu i do 90 eura, pa u zavisnosti od prohtjeva, priprema za školu prvaka može biti i znatno skuplja. “Školski pribor je potrošna roba, kao i rančevi. Bez obzira na to koliko ste ga platili, nakon dvije godine ranac nije za upotrebu, a neki ne izdrže ni do kraja jedne godine. A djeci sve to treba obezbijediti, jer učitelji i nastavnici opominju ako dijete nema bojice, gumicu...”, kaže Dragana.

■ KOMPLETI JEFTINIJI 3,30 EURA

Distribucija udžbenika za osnovnu i srednju školu u crnogorskim knjižarama počela je juče, a u prodaji će, kazali su Dnevnim novinama u podgoričkim knjižarama, biti najkasnije od 26. avgusta. Cijene kompleta udžbenika niže su za 3,30 eura, jer se, kako su ranije kazali DN iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS), ove godine ne prodaje link za muzičku kulturu. Izuzetak je, objasnili su iz ZUNSa, komplet za sedmi razred, jer je dodat jedan naslov. Cijene kompleta udžbenika za osnovnu školu kreću se od 39,80 koliko košta za I razred do 94,20 eura, koliko treba izdvojiti za komplet knjiga za sedmi razred koji je i najskuplji.

Prodaja polovnih udžbenika počela je u Ulici slobode u Podgorici

DRUŠTVO

UTORAK, 20. 8. 2019.

IŽARE, PRODAJA OD 26. AVGUSTA

PRETEŽNO SUNČANO I VEOMA TOPLO

NAJVIŠA TEMPERATURA DANAS DO 37 STEPENI Danas će u Crnoj Gori biti pretežno sunčano i veoma toplo, saopšteno je iz Zavoda za seizmologiju i hidrometeorologiju. “Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 23, najviša dnevna od 27 do 37 stepeni”, saopštili su iz Zavoda. U Podgorici, takođe, pretežno sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 22, najviša dnevna do 36 stepeni. R.D.

UDRUŽENJE RODITELJI

Priprema za školu mnogima predstavlja udar na kućni budžet

Najskuplje knjige za sedmi osnovne i prvi gimnazije

Komplet udžbenika na crnogorskom, sa engleskim jezikom, za osnovnu školu za prvi razred ove školske godine koštaće 39,80 eura, za drugi 47,50, a za treći 44,40 eura. Roditelji đaka koji idu u četvrti razred za komplet udžbenika moraće da izdvoje 56,30 eura, peti 63,70, a šesti razred 65 eura. Najskuplji je komplet za sedmi razred osnovne koji košta 94,20 eura, cijena kompleta za osmi je 90,90 a deveti 84,90 eura. “Cijena kompleta na albanskom, sa engleskim jezikom, za osnovnu školu za školsku 2019/20 godinu za prvi razred je 50,70 eura, za drugi 58,40, treći 55,30, četvrti 66,90, peZa gimnazijalce komplet udžbenika košta od 50,50, za maturante do 106,80 eura, koliko treba izdojiti za komplet za prvi razred. Iz podgoričkih knjižara poručuju da su dobro opremljeni rancima, sveskama i ostalim školskim priborom po pristupačnim cijenama, uz mogućnost plaćanja na rate.

■ REZERVACIJE POČELE JOŠ U JUNU

“Većina roditelja je rezervisala komplete za djecu još u junu. Kada knjige stignu obavijestićemo ih i oni će moći da dođu i da ih preuzmu”, kazali su u knjižarama i objasnili da ne treba da

ti 74,30, šesti 74,40, za sedmi i osmi po 100,30, dok je cijena kompleta na albanskom sa engleskim za deveti razred osnovne škole 94,30 eura”, kazali su ranije DN iz Zavoda. Slično je i sa cijenama za gimnaziju. “Za prvi razred gimnazije na crnogorskom, sa engleskim jezikom, komplet knjiga košta 106,80 eura, za drugi 88,70, treći 88,20 dok je cijena kompleta za četvrti razred 50,50 eura. Cijena kompleta za gimnaziju na albanskom, sa engleskim jezikom, za prvi razred je 116,20 eura, za drugi 101,50, treći 97,20, a za četvrti 50,50”, kazali su iz Zavoda. brinu oni koji nisu rezervisali komplet, jer ni oni neće ostati bez knjiga. Za sve kupce, kažu, daju mogućnost plaćanja na više rata. “Rezervacijom kompleta olakšavamo roditeljima jer ne moraju da dolaze i čekaju u redu. Njihov komplet ih svakako čeka, a mi imamo u radnjama manje gužve”, objasnili su prodavci. Cijene svesaka, zavisno od formata, malog ili velikog, i poveza, mekog ili tvrdog, kreću se od 0,20 eura do 2,40, za pernicu, zavisno od brenda, treba izdvojiti od 14,99 do 30 eura, a za ranac od 20 do 86,70 eura. Za roditelje sa više djece, kojima je kupovina novih knjiga prevelik teret za kuć-

ni budžet, na raspolaganju su polovne knjige koje se mogu kupiti na podgoričkim ulicama, ali i na društvenim mrežama. Cijene se kreću od euro za knjigu do 15 eura pa naviše za komplet. “Cijena zavisi od toga koliko je knjiga očuvana. Očuvanije su skuplje od onih koje su pohabane”, objasnila je za DN Jovana, koja prodajom svojih starih očuvanih knjiga želi da olakša roditeljima nabavku novih. Na uglu Ulice slobode i Hercegovačke tradicionalno polovne udžbenike prodaju stariji uglavnom preprodavci koji su od djece kupili komplete, kod kojih za jednu knjigu treba izdvojiti od 1,5 do dva eura. Polovne knjige se prodaju i na facebooku. “Prodala sam komplete knjiga za peti, sedmi i deveti razred, da bih olakšala nabavku onih koji su djeci sad potrebna. Iako sam ih skuplje cijenila spuštila sam cijenu, jer niko nije bio zainteresovan da za komplet za peti razred da 30 eura. Zato sam ga prodala za 20 eura. Slično je bilo i sa druga dva kompleta”, kazala je Gordana R. majka dva osnovca, i od ove godine, jednog srednjoškolca. Podsjetimo, nastavna godina u Crnoj Gori počeće 2. septembra, a biće završena 12. juna naredne godine, predviđeno je školskim kalendarom za 2019/2020 godinu. Nastavna godina za učenike završnog razreda, kako su ranije saopštili iz Ministarstva prosvjete, biće završena 20. maja. J.V.Đ.

Besplatne radionice za djecu u Igračkoteci

Ilustracija U Razvojnom centru Udruženja roditelji ove sedmice djeca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta recikliraće stari materijal i učiti o značaju zaštite životne sredine, a radionice će biti održane u Nikšiću. Iz Udruženja su kazali da će danas biti održana kreativno edukativna radionica „Sačuvajmo našu planetu“ za djecu od pet do devet godina. U toku radionice, kako su objasnili, djeca će se upoznati sa tim kako čovjek može pozitivno i negativno uticati na okolinu u kojoj živi. „Cilj radionice je da djeca steknu novi uvid o zaštiti životne sredine, kroz razgovor i kreativnu igru“, saopštili su iz Udruženja. Radionicu će, kako su kazali, voditi diplomirana bio-

loškinja Milica Petrić, a broj mjesta je ograničen na 15. U petak će početi radionica „Upoznajmo čari abakusa“ koju Udruženje realizuje u saradnji sa internacionalnom školom Mentalne aritmetike Malac genijalac. „Djeca će biti u prilici da nauče osnove mentalne aritmetike, upoznaju čudesnu računaljku abakus i zabave se rješavajući zanimljive zadatke“, rekli su iz Udruženja. Radionica je namijenjena djeci od pet do 12 godina, a vodiće je licencirani predavači škole „Malac genijalac“, Mirjana Tomašević i Kristina Rakočević. Broj mjesta ograničen je na 15. Besplatne radionice će se održavati u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra Nikšić. R.D.

društvo

UTORAK, 20. 8. 2019.

Ustavni sUd odbacio žalbU Mitropolije crnogorsko priMorske

Zabranjena liturgija iZ beZbjednosnih raZloga Uprava policije Crne Gore je juče zabranila sveštenstvu Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) da na Preobraženje u crkvi posvećenoj tom prazniku na Ivanovim koritima služe liturgiju povodom slave tog hrama. Kako su iz Uprave policije saopštili, Odjeljenje bezbjednosti Cetinje donijelo takvu odluku zbog bezbjednosnih razloga. “MCP je uložila tužbu Upravnom sudu na rješenje Odjeljenja bezbjednosti Cetinje. Upravni sud je cijenio navode tužbe i presudom je odbio tužbu MCP kao neosnovanu, navodeći da su navodi tužbe bez uticaja na donošenje drugačije sudske odluke”, saopšteno je iz UP.

■ MCP: IsPred

Crkve 15 PolICajaCa

■ vučInIć: Zabra-

na Zbog PolItIčkIh raZloga

Služenje liturgije na Ivanovim koritima zabranjeno

je i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, saopštio je za Antenu M potpredsjednik savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić. On je kazao da godinama “svetosavska parapolitička i paracrkvena organizacija na Preobraženje najavljuje da će da organizuje liturgiju u crkvi na Ivanovim koritima, a sve sa ciljem da stvori atmosferu da bi se zabranio skup za njih”.

„Ona nema nikakve potrebe, jer ne služi u toj crkvi a mi upravo imamo potrebu jer imamo građanstvo na tom prostoru koje svake godine dolazi na osveštenje jesenjih plodova kao i na liturgiju. Nama se to stalno onemogućava“, kazao je Vučinić. Država, kako smatra Vučinić, ne pokazuje previše brige da takvu situaciju riješi u korist CPC.

„Upravo to što rade svetosavci je duboko anticivilizacijski, upereno protiv jedinstva u zemlji i tome treba stati na kraj. Međutim, političke prilike u zemlji su takve da nam nijedne godine nijesu izašli u susret i dozvolili da služimo u toj crkvi nego naprotiv, na najavu da će svetosavska organizacija da služi onda oni zabrane i nama i njima“, naveo je Vučinić. R.D.

MCP je uložila tužbu Upravnom sudu na rješenje Odjeljenja bezbjednosti Cetinje. Upravni sud je cijenio navode tužbe i presudom je odbio tužbu MCP kao neosnovanu, navodeći da su navodi tužbe bez uticaja na donošenje drugačije sudske odluke

Foto: Mitropolija crnogorsko primorska

Iz Mitropolije crnogorsko primorske pak navode da nijesu dobili odgovor od Upravnog suda nakon podnošenja žalbe. Kako su kazali, policija je bila raspoređena oko crkve na Ivanovim koritima. “Više od 15 policajaca i interventna vozila bila su raspoređena oko crkve. Onemogućili su sveštenstvu, protojereju-stavroforu Gojku Peroviću, Obrenu Jovanoviću i đakonu Dušanu Bigoviću, kao i Rajku Radusinoviću, predsjedniku Crkvene opštine Cetinje, da uđu u ovaj hram”, navedeno je u saopštenju. Policija je, kako ističu u Mitropoliji, postupala po rješenju Ministarstva unutrašnjih poslova koje je zabranilo održavanje službe. Iz Mitropolije kažu kako je nezapamćeno da se u savremenoj Crnoj Gori zabranjuju bogosluženja i to u hramu koji je svojina Mitropolije crnogorsko primorske. “Ovakvo postupanje i zabrane službi nijesu karakte-

ristika savremenih društava”, smatraju u Mitropoliji. U Mitropoliji crnogorsko primorskoj kažu kako se nadaju da će dogodine moći taj praznik proslaviti i na Ivanovim koritima.

Ispred crkve na Ivanovim koritima

UTORAK, 20. 8. 2019.

nauka

Zahvalite Nasi Na ovim proiZvodima

Svemir ih je oblikovao

Od patika dO pegle za kOsu

Tehnologija iza ovih proizvoda prvobitno je osmišljena kako bi održala astronaute u životu i učinila im boravak u svemiru što lakšim. Ali, ubrzo je prerasla te granice i zbog korisnosti završila u komercijalnoj upotrebi. Patike s materijalom za apsorbovanje udaraca: Mekani ulošci u patikama - počev od Air Nike - zapravo potiču od tehnologije osmišljene za kacige astronauta, koje su apsor-

bovale udarce. Dušeci s memorijskom pjenom: Krajem 60-ih godina napravljena je memorijska pjena za avionska sjedišta, što je NASA prepoznala kao izvrstan materijal za svemirske letilice i avione. Sprave za vježbanje: Dugotrajan boravak u svemiru izaziva slabljenje mišića i kostiju, zbog čega astronauti moraju da vježbaju. U bestežinskom stanju dizanje tego-

va baš i nema smisla, pa je NASA napravila sprave koje koriste gumu i opruge kako bi astronautima pružile potrebnu vježbu. Mjerenje temperature u uhu: To je ista tehnologija koju astronomi koriste za mjerenje temperature zvijezda i planeta. Radi se o infracrvenim talasima koji mogu veoma brzo da odrede temperaturu tijela. Naočare otporne na ogrebotine: Premaz za kacige astronauta štitio je od razbijanja i ogrebotina, a ključan je i za razvoj današnjih plastičnih sočiva. Pegle za kosu: Stručnjaci NASE su otkrili da kada se posebne keramičke nanočestice zagriju, one proizvode negativne ili pozitivne jone, što se pokazalo izvrsnim za oblikovanje kose. Geek.hr

mogu biti opasNiji i od siNtetičkih pesticida

Voće i povrće sasvim sami proizvode većinu pesticida Pesticidi su sve one hemijske komponente, prirodne ili koje je stvorio čovjek, napravljene da ubiju druge žive organizme, a nerijetko se pesticidi pomiješaju s pojmom genetski modifikovanih namirnica (GMO). Ukoliko koristimo ovako široku definiciju, može se reći da i u prirodi postoji na stotine hiljada pesticida. Ispostavlja se da je svojevrsno biološko ratovanje izmislila i usavršila sama majka priroda. Neke gljivice i bakterije proizvode antibiotike koji ubijaju druge mikroorganizme. Za bakterije, mikroorganizam različite vrste najčešće nije ništa drugo osim opasnog konkurenta koji mora umrijeti. Tako ona počinje da proizvodi hemijske tvari s ciljem da ubije svog suparnika. To

Stvraju pesticide hiljadu puta jače od vještačkih bi bio pesticid. Biljke rade sličnu stvar: puno insekata za njih predstavlja opasne parazite koji im jede listove. Zato one proizvode pesticide, poput kofeina i nikotina, kako bi otjerale štetočine. Kad konzumiramo biljke, jedemo i te pesticide. Svaka biljka proizvodi nekoliko desetina toksina, uključujući i one otrov-

ne za ljude. Kupus proizvodi 49 poznatih pesticida. I naučnik Brus Ejms je još 1990. godine pisao da 99,99 odsto pesticida koje konzumiramo proizvode – biljke. Dakle, skoro svako povrće i voće je kancerogeno, a nivoi kancerogena su obično i hiljadu puta veći nego kod sintetičkih pesticida. Kuvana hrana proizvede ih još i više. Geek.hr

ceNtar galaksije je svijetli Nego ikad

Eksplodirala supermasivna crna rupa Zemlji najbliža supermasivna crna rupa Sagitarius A* ili Sgr A*, iznenada je 13. maja postala čak 75 puta svjetlija, duž skoro infracrvenog spektra, otkrili su naučnici. Bio je to najsvjetliji bljesak u 20 godina posmatranja crne rupe - i dvostruko svjetliji od prethodno najjačeg. Istraživači nisu sigurni o čemu je tačno riječ.

Crna rupa svjetlija nego ikada

U crnim rupama materija se sakuplja u maleni prostor, dajući joj izuzetno snažnu gravitaciju. Iz nje svijetlo ne može da pobjegne, pa istraživači posmatraju infracrveno ili rentgensko svjetlo koje se prepliće s okolnim gasovima i zvijezdama. Zato smatraju da bi takva interakcija mogla da izazove ovaj sjajni bljesak. Tportal.hr

Ćelije-hobotnice

NaučNici stigli do Novog otkrića

I ovaj organ registruje bol Švedski naučnici vjeruju da su otkrili novi organ koji osjeća bol, do kojeg su došli korištenjem optogenetike metode istraživanja kod koje se ćelije izazivaju djelovanjem svjetlosti. Riječ je o dvoćelijskom receptorskom organu koji čine nerv i Švanova ćelija. Eksperimenti na miševima pokazali su kako Švanove ćelije, koje poput hobotnice obuhvataju nerve u koži, mogu da osjete bol. One im ujedno pomažu da se održe na životu, pa zato podsjeća-

ju na hobotnicu. Nakon ispitivanja tkiva, tim je utvrdio da se tijelo ćelija nalazi ispod spoljnjeg sloja kože. Međutim, one imaju dugačke produžetke koji se obmotavaju oko krajeva nervnih ćelija osjetljivih na bol, koji se protežu do epiderma, vanjskog sloja koža. Zato vjeruju da su otkrili novi organ koji je zadužen za osjećaj bola. To otkriće moglo bi da pomogne pri traganju za efikasnijim metodama liječenja hroničnih bolova. Tportal.hr

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

UTORAK, 20. 8. 2019.

NIKŠIĆ: USKORO POČINJU RADOV

OBJEKAT POD TR GRADIĆE SE U D Radovi na izgradnji Doma za stare u Nikšiću počeće uskoro, kada se završi sva neophodna procedura, kazala je državna koordinatorka Regionalnog stambenog programa Budimirka Đukanović. Dom za stare u gradu pod Trebjesom kroz realizaciju Regionalnog stambenog programa gradiće se u dvije faze. Prva faza podrazumijeva rekonstrukciju tri postojeća vojna objekta pod Trebjesom, koji su odlukom Vlade u vlasništvu Ministarstva rada i socijalnog staranja, a u kojima će se nalaziti upravna zgrada i dva paviljona sa 104 smještajne jedinice. Đukanović naglašava da je tenderski postupak završen, obezbijeđen glavni građevinski projekat sa revizijom, izvođač i nadzor radova. “Trenutno se nalazimo u završnoj fazi. Ovih dana se vrše završne pripremne radnje kako bi uskoro imali i početak zvanični radova na objektu. Radovi će početi uskoro, pitanje je dana kada će izvođač radova biti uveden u posao”, istakla je Đukanović. Prva faza radova kompletno se finansira kroz Regionalni stambeni program od donatorskih sredstava koja su obezbijeđena od Evropske komisije, ambasada SAD, Njemačke, Italije, Norveške i Španije. Rok za izgradnju je deset mjeseci, a smještaj je predviđen za raseljene i interno raseljene oso-

be. Ukupna vrjednost radova na Domu za stare je oko 6 miliona eura. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja očekuju da će uskoro početi radovi i na drugoj fazi projekta. “ Rekonstrukcija još dva preostala objekta koja su takođe kapaciteta 104 smještajne jedinice očekuje se tokom jeseni. Mi smo imali tendrsku porceduru od Uprave za javne radove, već je bilo otvaranje ponuda, u toku je postupak vrednovanja tako da će ovo ići paralelno. Nadamo se da će radovi na drugoj fazi pratiti planirane rokove”, naglasila je Đukanović. Izgradnjom Doma za stare dobija se, kako kaže Đuka-

nović, kvalitetan objekat koji će doprinijeti razvoju sistema socijalne zaštite u Nikšiću. “Želim da istaknem dobru saradnju sa lokalnom upravom Nikšića, sa predsjenikom i njegovim timom. Radili smo svih ovih godina predano na zajedničkom putu da dođemo do ovog projekta. Nije bilo lako obezbjediti donatorska sredstva”, rekla je Đukanović. DRUŽENJEM SA STARIMA OBILJEŽILI MEĐUNARDONI DAN HUMANOSTI Članovi Volonterskog kluba NVO “Alfa centra” povodom Međunarodnog dana humanosti posjetili su korisnike Dnevnog boravka za stare i sa

BIJELO POLJE: OKRUGL

PREPOZNAT

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Sa okruglog stola u Bijelom Polju

U sklopu projekta “Prepoznaj i uništi ambroziju” koji je finansijski podržan od Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, NVO ”Glasnici nade” održala je okrugli sto na temu “Problem ambrozije i mogućnost njenog suzbijanja’’. Okrugli sto održan je u Bjelom Polju za poljoprivrednike i predstavnike NVO sektora, koji je za cilj između ostalog imao i podsticanje saradnje i razmjenu isku-

UTORAK, 20. 8. 2019.

crna gora

vi na Domu za sTaRe

njima proveli par sati u prijatnom razgovoru i igranju društvenih igara. Na taj način kako kaže Marina Došen iz Volonterskog kluba, žele da apeluju na potrebu ravnopravnog učešća pripadnika treće dobi u društvenom životu zajednice. “Smatramo da trebaju nevladine organizacije, institucije, ustanove kojima je negdje to ciljna grupa da se uključe i da im pružimo aktivno i ravnopravno učešće u društvenoj zajednici. Naši mladi volonteri to i znaju i naziv ove aktivnosti je “Računajte na nas i građani treće dobi su naše društvo“. Nadamo se da ćemo zajedničkim snagama ostvari-

ti cilj ove akativnosti i svake naredne koju ćemo tek realizovati, da damo na značaju starim licima, da ravnopravno uzmu učešće i da zajedno gradimo neki kvalitetniji način života i da upotpunimo život naše zajednice“, poručila je Došen. Posjeta mladih volontera naišla je na oduševljenje korisnika Dnevnog boravka za stare. Niko Krsmanović nada se da će sličnih posjeta biti češće. „ Ja sam korisnik Dnevnog boravka za satre od njegovog otvaranja 2012. godine. Dosta toga mladi mogu da nauče stare. Posjete mladih ljudi trebalo bi da budu apel svim građanima da su pripadnici treće dobi dio ovog društva i da im treba posvetiti pažnju koju zaslužuju“, kaže Krsmanović. Isto misli i Boško Banićević koji godinu svakodnevno posjećuje Dnevni boravak za stare. „ Društo je lijek za smaoću. Sam čovjek nigdje nije stigao. Čim smo u zajendici ima mnogo načina da se odobro osjećamo. Ja sam potpuno zadovoljan sa svim ovim što se ovdje događa. Bili bi uskraćeni na razne načine kada bi nam neko uzeo ovo što mi ovdje zajednički radimo. Mi se družimo, vjerujemo jedni u druge, gledamo tv, slušamo muziku, izlazimo zajedno. Sve to ne radimo sami, a kad bi to radili sami to bi bilo izolovano, loše“, zaključio je Banićević. M.Rovčanin

li sTo Posvećen eKologiji

TI I UNIŠTITI AMBROZIJU stava među nevladinim organizacijam kao i zajednicko rješavanje postojećeg problema. Tom prilikom učesnicima je podijeljen i edukativni materijal u vidu flajera. Učesnicima je predstavljena prezentacija o osnovnim karakteristikama korovske biljke ambrozije kao i mogućnostima za njeno suzbijanje. “Širenje ambrozije značajan je ekološki problem, jer oduzima prostor domaćim biljnim vrsta-

ma, a pred njom uzmiču i poljoprivredne kulture, stoga je opasna. Ukoliko zaista želimo da se uhvatimo ukoštac sa ovom korovoskom biljkom, to moramo uciniti svi, na nivou društva. Ono što je takođe veoma bitno je da se kontinuirano vrši edukacija i podiže svijest stanovništva o štetnosti ambrozije po zdravlje ljudi, jer veliki broj ljudi ne zna ni kako ta biljka izgleda, niti kako se može unistiti”, istakla je Branka Tomase. B.Č.

Pomoć stigla u prave ruke

TivaT: Pomoć Dječijeg saveza mK Da Qui za Dan humanosTi

Pomoć za dvije porodice Povodom 19. avgusta Svjetskog dana humanosti, predstavnici Dječjeg saveza Tivta i Modnog kluba Da Qui posjetili su juče dvije porodice u Tivtu i uručili im pakete sa prehrambenim proizvodima i sredstvima za higijenu. U romskom naselju 7. juli obišli su porodicu Samira Baljaja, koja živi vrlo neuslovno sa četvoro djece a peto je na putu. Te dvije tivatske NVO su su, povodom Dana humanosti, pomogle

i porodicu Bajrama Ukaja, koja sa četvoro djece živi u naselju Vrijes u Gradiošnici. Pored dvije romske porodice, Dječji savez i klub Da Qui posjetili su još jednu porodicu na Lovanji kojoj su ranijih godina pomagali u hrani i higijenskim proizvodima, a ovog puta su im uručili polovnu garderobu. Jučeršnja akcija tih NVO je jedna u nizu humanitarnih aktinosti koje imaju u

godišnjim planovima i programima. Isti znak pažnje ove organizacije upućuju i 20. decembra, na Međunarodni dan ljudske solidarnosti, kao i drugim prigodnim prilikama u godini kada uglavnom posjećuju socijalno ugrožene porodice, ili kada poklone pošalju štićenicima Doma za nezbrinutu djecu u Bijeloj ili Doma starih „Grabovac“, podsjetili su iz Dječijeg saveza i MK Da Qui. Z.K.

Bijelo Polje: BesPlaTni uDŽBeniCi za 500 PRvaKa

Za knjige izdvojeno 25 hiljada €

Lokalna samouprava će i ove školske godine za oko 500 učenika, koji su upisani u prvi razred u tri gradske i 14 prigradskih osnovnih škola na teritoriji bjelopoljske opštine, obezbijediti besplatne udžbenike. Za tu namjenu izdvojeno je 25.000 eura, dok će posredstvom Ministarstva prosvjete i Centra za socijalni rad, besplatne udžbenike za sve razrede osnovne škole, dobiti učenici čiji su ro-

ÚFOTO PRIČA

trebjesOm dvije faze

ditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja. Kompleti knjiga đacima prvacima će biti uručeni na početku nove školske godine. Sekretarka za lokalnu samoupravu, Saida Čikić, saopštila je da kroz ovakvu podršku, opština Bijelo Polje želi da iskaže posebnu potrebu da pomogne mališanima, koji će na jesen započeti novo životno poglavlje. “Uz želju za puno uspje-

ha u budućem školovanju. A njihovim roditeljima smo ovim gestom željeli da olakšamo pripremu za predstojeću školsku godinu”, kazala je Čikić. Za narednu školsku 2020/2021 godinu, predsjednik opštine Petar Smolović planira da predloži Skupštini povećanje budžeta za ovu namjenu, kako bi se obezbijedili besplatni udžbenici za sve učenike do četvrtog razreda osnovne škole. B.Č.

U okviru obilježavanja rođendana školskog broda „Jadran“ juče je u Tivatskom zalivu održana jedriličarska regata u organizaciji jedriličarskog kluba Mornar i Mornarice Vojske Crne Gore. Na regati je učestvovalo 12 jedrilica, koje su uz povoljan vjetar uspješno završile regatu. Nagrade najboljim jedriličarima uručili su zamjenik komandanta Mornarice VCG kapetan fregate Jonuz Jusuf, komandant školskog broda Jadran kapetan korvete Goran Pajović i direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.

crna gora

UTORAK, 20. 8. 2019.

Ulcinj: ODRŽAnA MAniFESTAcijA ª DAn BAMijEº

Nrekić: Bamija da se Nađe u meNijima hotela

Nekoliko stotina građana Ulcinja i turista u ovom gradu uživalo je u nedjelju i juče u hotelu “Palata Venezia”, na Servantesovom trgu, tokom manifestacije “Dani bamija”, koje ovaj hotel organizuje u saradnji sa Turističkom organizacijom Ulcinj. Ulcinjani i turisti su uživali u specijalitetima od ove, kako kažu, čudotvorne biljke, kao i u poslasticama, koje su pripremale i domaćice iz Ulcinja. Za muzički dio programa u nedjelju bili su zaduženi kantautori Slobodan Kovačević i Kastriot Marku, dok je sinoć goste na istom mjestu zabavljala Marijana Zlopaša. Predsjednik najjužnije crnogorske opštine, Ljoro Nrekić, istakao je da je došao na poziv vlasnika hotela “Palata Venecija” Gana Resulbegovića, zahvalivši se na održavanju lijepe manifestacije. “Zahvaljujem se domaćicama koje su spremile za večeru bamije. Pozlatile se ruke svim ženama Starog grada. Takođe, želim da se osvrnem i na ovaj prelijepi

ambijent, Stari grad, grad koji je 2500 godina star, i naravno ovom prelijepom pejzažu koji se vidi odavde, grada Ulcinja, koji je mnogo inspirativan. Mnogi muzičari koji su ovdje prisutni imaju inspiracije da komponuju, da napišu pjesme i ispolje kreaciju”, kazao je Nrekić. On je naveo da su iz hotela “Palata Venecija”, u saradnji sa lokalnom TO, spremali bamije, koja je, kako kaže, dosta kalorična, ali i puna ljekovitog bilja. “Bamija je stara ljekovita biljka. Žene su je spremale vijekovima kod nas na trpezama. Gastronomija i turizam moraju da imaju što više ovih proizvoda koji su autentični, koji su vjekovima stari, kao što je bamija. Po-

Bamija je na prvom mjestu bogata vitaminom C, vitaminom K i folatima, a i danas se širom svijeta koristi, što zbog jedinstvenog ukusa, širokog načina primjene, što zbog ljekovitih svojstava

ručujem svim hotelijerima da u njihovim menijima bude i bamija, kao stara i autentična biljka, koju spremaju naše žene na vrlo dobar način”, istakao je Nrekić. Direktor Turističke organizacije Ulcinj Fatmir Đeka izrazio je zadovoljstvo što su se opet okupili ovim lijepim povodom, što se nastavlja manifestacija i što ona postaje tradicionalna. “Manifestacija ‘Dani bamije’ okuplja sve više ljudi, baš kao što i naš Ulcinj postaje sve privlačnija turistička destinacija, u kojoj raste kvalitet ponude i usluga. Najbolji dokaz tome je upravo ovaj predivni objekat. Naš partner u ovom, i u nizu drugih važnih projekata, Hotel ‘Palata Venecija’,

i Stari grad, simobol našeg trajanja i kontinuiteta. Želim vam da uživamo u ukusima i ljepoti bamije, da je preporučujemo našim prijateljima i poznanicima, kao i da se naredne godine istim povodom okupimo na ovom mjestu”, kazao je Đeka. Mersiha ResulbegovićMavrić iz hotela “Palata Venecija” navela je da su se, za bolju organizaciju i još kvalitetniju manifestaciju, i ove godine potrudile domaćice Ulcinja, koje su podržale održavanje manifestacije, spremajući bamije po svojoj recepturi. Ona se zahvalila svima koji su dali doprinos da se ova manifestacija što bolje organizuje, kao i lokalnoj Turističkoj organizaciji, koja se, kako kaže, već

drugi put aktivno pridružila u organizaciji. O bamiji su govorili i renomirani kuvari Nijazi Resulbegović i Vuko Mitrović, kao i državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović. Bamija je jedna od najzdravijih namirnica, koja se vjekovima koristi u ljekovite svrhe. Ovo je jedna od najstarijih namirnica, a prema nekim podacima u ishrani su je upotrebljavli i prije 3500 godina, posebno Egipćani, koji su je obožavali. Bamija je na prvom mjestu bogata vitaminom C, vitaminom K i folatima, a i danas se širom svijeta koristi, što zbog jedinstvenog ukusa, širokog načina primjene, što zbog ljekovitih svojstava. Pored toga sadrži zavidnu količinu vlakana od velike važnosti za dobru probavu, stabilizaciju šećera u krvi kao i kontrolu apsorpcije šećera u organizmu.

UTORAK, 20. 8. 2019.

crna gora

DanilovgraD: Manifestacija ª rijekoM ZetoMº 24. avgusta

Bogat program upotpuniće koncert Sergeja Ćetkovića

Manifestacija “Rijekom Zetom” biće održana 24. avgusta u Danilovgradu i tokom cijelog dana planiran je raznovrstan program za sve uzraste, a manifestaciju će zaključiti koncertom poznati crnogorski pjevač Sergej Ćetković. Predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević istakla je da je pripremljen bogat cjelodnevni program tokom manifestacije “Rijekom Zetom”. “Uspjeli smo da obezbijedimo zanimljiv program za sve uzraste. Manifestacija je prilika da pokažemo kakvi smo domaćini, a da je organizacioni odbor, na čelu sa potpredsjednikom Grgurovićem, Turističkom organizacijom i Centrom za kulturu, kao i sa gospodinom Dragojevićem i Brajovićem, uradio sve da taj dan protekne besprekorno”, navela je Kovačević, a prenosi PR Centar. Ona je rekla da će posjetioci zapamtiti manifestaciju

“Rijekom Zetom” po raznovrsnom programu, kao i po dobroj organizaciji, a da su zlatni sponzori pomogli da se ta manifestacija organizuje. Kovačević je navela da su zlatni sponzori M:tel, Volcano i Eurozox obezbijedili gro finansijskih sredstava, što je omogućilo da organizuju manifestaciju. Ona je iskazala i veliku zahvalnost prijateljima Danilovgrada, preduzetnicima i svima koji su dali doprinos da kroz sponzorstva zaokruže kompletan budžet ove manifestacije. Kovačević je pojasnila da je to jedan događaj u nizu kojim se obilježava značajan jubilej za opštinu Danilovgrad. “Jubilej - 150 godina postojanja, koji obilježavamo, rijedak je čak i za gradove širom Evrope. Tokom čitave godine organizovali smo niz manifestacija u cilju obilježavanja tog jubileja”, istakla je Kovačević. Potpredsjednik opštine

Ćetković: Za Danilovgrad me veže mnogo lijepih uspomena Sergej Ćetković istakao je da je velika čast biti dio manifestacije “Rijekom Zetom” i dio jubileja koji obilježava opština Danilovgrad. “Moj bend i ja ćemo dati sve od sebe da napravimo lijep koncert i druženje i da na taj način upotpunimo ovaj bogat program. Za Danilovgrad i rijeku Zetu veže me mnogo lijepih uspome-

na, još od djetinjstva. Sa druge strane, jedan od mojih ozbiljnijih spotova snimljen je u Tunjevu, pa će koncert biti prilika da sa publikom podijelim anegdote sa snimanja”, rekao je Ćetković. On je pozvao građane Crne Gore da posjete manifestaciju “Rijekom Zetom” i uživaju u interesantnom programu koji je najavljen.

Grgurović, Kovačević, Ćetković i Pavićević

Danilovgrad Aleksandar Pavićević naveo je da manifestacija “Rijekom Zetom” ima veliki značaj za Danilovgrad, jer se, kako je pojasnio, tradicionalno održava od 1991. “Najavljenu manifestaciju smatramo najznačajnijom kada je u pitanju kultura zabavnog karaktera u Danilovgradu. Ta tradicija se baštini dugi niz godina, a osim naših sugrađana, bilježimo i veliki odziv stanovnika iz svih gradova Crne Gore”, istakao je Pavićević. On je saopštio da će prije koncerta crnogorskog pjevača Sergeja Ćetkovića, nastupiti sugrađanka Mira Nikić, zajedno sa poznatim bosansko-hercegovačkim pjevačem Amelom Ćurićem. Potpredsjednik opštine Danilovgrad Ilija Grgurović kazao je da će posjetioci provesti dan pored rijeke Zete, simbola tog grada i da će moći da probaju tradicionalna pića i jela. “Ponovo ćemo se vratiti na Zetu, preplivati je i igrati sportske igre. Kuvaćemo i ješćemo riblju čorbu, pićemo crnogorsko vino i pivo i čekaćemo najbržu lađu koja će krenuti iz Bogićevića”, kazao je Grgurović. On je rekao da će u toku manifestacije “Rijekom Zetom” biti organizovano takmičenje u pecanju. “Posjetioci će moći da obiđu sajam zdrave hrane, igraćemo crnogorska kola i pjevati jednu novu pjesmu o Danilovgradu”, naveo je Grgurović.

Kusovac i Agajev

Prvi čovjek oPštine najavio

Tivat za dvije godine dobija sportski kompleks U Tivtu će u naredne dvije godine biti izgrađen savremeni sportsko-rekreativni centar, sa pratećim sportskim sadržajima, najavio je predsjednik te opštine Siniša Kusovac. On je, povodom međunarodnog karate seminara, na kojem je predavač bio petostruki šampion svijeta u karateu Rafael Agajev iz Azerbejdžana, kazao da će izgradnja tog centra doprinijeti da u tom gradu broj dolazaka sportista bude veći i da on bude pozicioniran i kao sportsko-rekreativna destinacija. “Ovakav seminar doprinio je da dođemo u poziciju da u Tivtu počnemo da, u naredne dvije godine, pravimo sportski kompleks. Već smo donijeli odluku o kupovini kompleksa oko Sportske dvorane ‘Župa’, sa ciljem izgradnje sportsko-rekreativnog centra, sa pratećim sportskim sadržajima”, rekao je Kusovac. Prema njegovim riječima, osim što je nautička destinacija, Tivat treba da bude sportska i kulturna destinacija. Kusovac je rekao da će na današnjoj sjedinici Skupštine biti donijeta odluka o otkupu 4.000 kvadrata zemlje, u okviru sportskog kompleksa ‘Župa’. “Taj kompleks će biti zaokružen, a u narednom periodu, uz rad arhitekata, će na ovome mjestu biti izgrađena nova sportska dvorana, novi sportsko-rekreativni centar, sa svim sadržajima”, naveo je Kusovac, a preno-

si PR centar. Rukovodstvo te opštine, kako kaže Kusovac, nastojaće da koliko bude dozvoljavala prostorno-planska dokumentacija, izgradi i zatvoreni bazen. “Tivat ima preko 40 sportskih klubova, intenzivno radimo i ulažemo u sportsku infrastrukturu, u sportske klubove, ali ovo treba da bude jedna kruna. Ta kruna treba da čini da svi sportski klubovi dolaze ne samo iz države, nego i iz inostranstva”, rekao je Kusovac. Najtrofejniji karatista svih vremena i petostruki šampion svijeta, Rafael Agajev kazao je da je u Crnoj Gori prvi put, navodeći da bi htio da, u narednom periodu, dolazi češće. “Vašu reprezentaciju vrlo dobro znamo, na takmičenjima smo suparnici, ali nismo neprijatelji. Poslije takmičenja smo svi prijatelji. Želio bih vašem timu da postane svjetski šampion”, kazao je Agajev. Na međunarodnom karate seminaru, čiji su organizatori klub Mawashi 2015. i Karate savez Crne Gore, učestvuje oko 200 karatista iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Albanije. Z.K.

Taj kompleks će biTi zaokružen, a u narednom periodu, uz rad arhiTekaTa, će na ovome mjesTu biTi izgrađena nova sporTska dvorana, novi sporTsko-rekreaTivni cenTar, sa svim sadržajima

SVIJET

UTORAK, 20. 8. 2019.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica

DONALD T

NIJE ALI J INTE

CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 05.09.2019. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzordza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Camaj Štjefana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 703 KO Vuksan Lekić, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: Katastarska parcela broj 642, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 128 m2, garažu, broj zgrade 2 površine 65 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3 površine 49 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 4 površine 39 m2, pašnjak 4. klase površine 1219 m2, dvorište površine 500 m2, Katastarska parcela broj 643, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 4. klase, površine 8802 m2, Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 2351 m2, Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 5241 m2 i Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 200 m2, Garaža, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 65 m2, Pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 49 m2 Pomoćna zgrada, broj zgrade 4, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 39 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na X prodaji iznosi 65.475,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Camaj Leonarda na dan 11.10.2018. godine iznosi 17.704,85€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 04.09.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

merički predsjednik Donald Tramp ponovo je komentarisao ideju o kupovini Grenlanda od Danske, navodeći da to nije prioritet njegove administracije, ali da je “strateški interesantno”.

SAD IMAJU DUGU ISTORIJU KUPOVINE ZEMLJIŠTA RADI PROŠIRENJA TERITORIJE I OSIGURANJA SVOJIH INTERESA, UKAZUJE JURONJUZ I DODAJE DA JE NEKADAŠNJI PREDSJEDNIK SAD HARI TRUMAN 1946. GODINE PONUDIO DA KUPI GRENLAND, ALI JE DANSKA ODBILA PONUDU OD 100 MILIONA DOLARA. SAD SU 1867. GODINE ZA 7,2 MILIONA DOLARA OD RUSIJE KUPILE ALJASKU. KUPILE SU I FILIPINSKA OSTRVA OD ŠPANIJE I DJEVIČANSKA OSTRVA OD DANSKE. NAJPOZNATIJA KUPOVINA ZEMLJIŠTA DOGODILA SE 1803. KADA JE OD FRANCUSKE KUPLJENA LUIZIJANA.

Tramp je novinarima rekao da je ta tema iskrsla u razgovoru unutar njegove administracije. “Ta ideja se pojavila i... strateški je interesantna”, rekao je Tramp, prenio je Rojters. Američki predsjednik je naveo da Grenland predstavlja ekonomski teret za Dansku koja, kako kaže, zbog toga gubi skoro 700 miliona dolara godišnje, naveo je AP. Prethodno je ekonomski savjetnik Bijele kuće, Leri Kadlou, potvrdio da Tramp “želi da razmotri” kupovinu Grenlanda, iako su sa tog ostrva poručili da nisu na prodaju. Potom se oglasila danska premijerka Mete Frederiksen poručivši da Grenlad nije na prodaju, a da je ideja da se proda SAD apsurdna. “Grenland nije na prodaju. Grenland nije danski. Grenland pripada Grenlandu. Iskreno se nadam da nisu mislili ozbiljno”, rekla je Frederiksenova za list Sermitsijak tokom posjete Grenlandu, koji je u sastavu Kraljevine Danske. Tramp stiže u posjetu Kopenhagenu početkom narednog mjeseca, kada bi trebalo da sa Frederiksenovom i premijerom Grenlanda Kimom Kilsenom razgovara o Arktiku.

UTORAK, 20. 8. 2019.

SVIJET

TRAMP O KUPOVINI GRENLANDA

E PRIORITET, JE STRATEŠKI ERESANTNO Kudlou je za Foks njuz sandej rekao da ne želi da predviđa šta bi moglo da se dogodi, ali je rekao da je Grenland, koji se nalazi između Atlantskog i Sjevernog ledenog okeana, “strateško mjesto” sa “mnogo vrijednih minerala”. Nakon što je Vol strit džornal nedavno objavio da je Tramp zainteresovan za kupovinu Grenlanda od Kraljevine Danske, šefica diplomatije Grenlanda poručila je da to ostrvo nije na prodaju. Grenland je ledeno ostrvo u sastavu Kraljevine Danske, površine 2.166.086 kvadratnih kilometara.

■ MEDIJI O MOGUĆOJ KUPOVINI GRENLANDA

Vijest da američki predsjednik Donald Tramp razmatra kupovinu Grenlanda, danske autonomne pokrajine, pokrenula je mnoštvo pitanja - od motiva za kupovinu do rasprave o vrijednosti suverene teritorije, ali i o oživljavanju tržišta i transakcija takvih teritorija u budućnosti, pišu svjetski mediji. Za SAD bi kupovina Grenlanda najprije imala stratešku vrijednost jer bi posjedovanje ledenog ostrva omogućilo dodatni uticaj na Arktiku, gdje je Vašington suočen s pojačanom konkurencijom Rusije i Kine. Pored toga, uslijed klimatskih promjena i topljenja leda na Arktiku, sve se više priča o bogatim rudnim na-

lazištima na Grenlandu, čije stanovništvo nije daleko od ideje da će jednog dana imati nezavisnu državu, prenio je Radio Slobodna Evropa. Na sastancima, večerama i u prolaznim razgovorima Tramp je pitao savjetnike da li SAD mogu da steknu Grenland, slušajući ih sa zanimanjem kada razgovaraju o obilnim resursima ledenog ostrva i njegovom geopolitičkom značaju. Tramp je tražio od svojih savjetnika da se ta ideja sagleda - neki su savjetnici podržali koncept, ocijenivši da bi to bila dobra ekonomska igra, tvrde izvori, dok su drugi to odbacili kao prolaznu fascinaciju koja se nikada neće dogoditi, naveo je list. Na Grenlandu postoji velika podrška za nezavisnost, ali je veliko pitanje kako bi mogao opstati bez finansiranja Danske koja je nadležna za odbrambenu i spoljnu politiku ostrva na kojem živi oko 56.000 ljudi, koncentrisanih uglavnom oko

obale i glavnog grada Nuka, pojašnjava Gardijan. Tramp ima puno divljih ideja kao predsjednik i kupovina Grenlanda možda je jedna od najneortodoksnijih, ali ne i jedna od najgorih, piše Si-En-En.

■ TRKA SA KINOM Postoji nekoliko razloga zašto bi američki predsjednik želio da kupi ostrvo koje je 80 odsto prekriveno ledenom pločom - smatra se da je Grenland izuzetno bogat prirodnim resursi-

ma. Dobar dio toga je neiskorišćen, ali zbog globalnog zagrijevanja, led se brzo topi i očekuje se da će iskorišćavanje prirodnih resursa Grenlanda biti lakše. Pored toga, kupovina Grenlanda bi za Trampa i njegovo nasljeđe bila glavna tačka u predsjedničkom rezimeu, naveo je Si-En-En. SAD smatraju uspon Kine rastućom prijetnjom svom međunarodnom uticaju, navodi Juronjuz u tekstu “Šta se krije iza Trampove želje da kupi Grenland”. Posljednjih nekoliko decenija Peking ulaže u infrastrukturu, poslovanje i prirodne resurse u Africi, ostatku Azije i Centralnoj i Južnoj Americi. Čini se da se sada okreće ka Arktiku, ocjenjuje evropski televizijski kanal, i dodaje da je Kina prošle godine predstavila i svoj plan “Polarnog puta svile”.

■ TRANSAKCIJE SUVERENIH TERITORIJA U junu je kineska državna kompanija povukla svoju ponudu za izgradnju dva međunarodna aerodroma pošto je Grenland izabrao danskog izvođača za dovršetak projekta koji će region učiniti dostupnijim ostatku svijeta. Ali ona nastavlja sa planovima za razvoj novih brodskih linija koje će se otvarati, budući da se arktički led otapa, piše Juronjuz. Trampova ideja o kupovini Grenlada možda je vanserijska i nemoguća, ali to ne znači da ne treba razmišljati o oživ-

ljavanju tržišta suverenih teritorija - što je nekada SAD učinilo velikim, napisao je Blumbergov kolumnista Leonid Beršidski. U jednom časopisu iz 2017. godine, dva profesora prava sa univerziteta Djuk, Džozef Bločer i Mitu Gulati, razmatrali su šta će biti potrebno za stvaranje takvog tržišta i ocijenila da ništa u međunarodnom pravu ne sprečava države da ustupe i steknu teritoriju onako kako smatraju prikladnim, sve dok transfer nije prisiljen. Oni su predložili da se promijeni međunarodno pravo tako da “matične države” ne mogu da zabrane da se region otcijepi, ali da imaju pravo na nadoknadu za izgubljenu teritoriju. Beršidski ukazuje da bi bilo puno razumnih prigovora takvom planu. Ponuda teritorija na prodaju je ograničena, volju ljudi nije lako sa sigurnošću odrediti, a postavlja se pitanje kako postaviti cijenu na neko mjesto. Ukrajina, na primjer, ne bi odustala od Krima ni po koju cijenu, a tamo ne bi bilo lako organizovati valjano glasanje građana, što je pokazao referendum 2014. godine koji je održala Rusija. Grenland, naravno, neće biti prodat SAD. S jedne strane, Danska nema razloga da ga prodaje. To je bogata zemlja koja ima budžetski višak. Lako sebi može da priušti godišnju subvenciju od oko 500 miliona američkih dolara koju isplaćuje Grenlandu. Na kraju, Tramp možda griješi na Grenlandu, ali je nesvjesno pokrenuo pitanje transakcija suverenih teritorija. Ako mogu da se koriste za izbjegavanje nasilja i nepotrebne napetosti i koristi za stanovnike teritorije na prodaju - zašto ne, napisao je kolumnista Blumberga.

UTORAK, 20. 8. 2019.

KULTURA

DRAGU JANČARU SVEČANO URUČENA KNJIŽEVNA NAGRADA GRADA TEATRA

Ponosan sam što moje ime stoji uz ime velikog pisca S.M.Ljubiše

Z Kao djeca takmičili smo se ko će najduže da izdrži pod vodom bez vazduha. Zagnjuriš glavu, pri nedostatku mora, u limenu kantu, uši zuje, klaustrofobija u grudnom košu, ne dišeš pola minuta, neki čak minut i po, otprilike koliko traje jedna kratka priča i brzo dižeš glavu, vraćaš se u život. Prvi udah je odsječan i podsjećajući. Zadihan si kao da si putovao 20.000 milja pod vodom...

REPERTOAR DANAS 20.8.2019.

FILM

BILO JEDNOM... U HOLIVUDU 16:00 / 17:15/ 19:00 / 20:30/ 22:00h

REŽIJA: Kventin Tarantino

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 20.8.2019.

FILM KRALJ LAVOVA

14:45 /16:15 / 17:00/ 18:30/ 19:15/ 20:45h

REŽIJA: Džon Favro

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

a slovenačkog autora Draga Jančara, 21. laureta književnog priznanja “Stefan Mitrov Ljubiša”, kako je istakao, nagrada je velika čast, kako zbog pisca čije ime nosi, tako i zbog uglednio članova žirija koji mu je dodijelio ovo priznanje. Svečanom ceremonijom uručenja prestižne regionalne nagrade “Stefan Mitrov Ljubiša”, koju festival Grad teatar tradicionalno dodjeljuje za oblast književnog stvaralaštva, u nedjelju je na Trgu pjesnika završen i književni program budvanskog festivala. Novi, 24. laureat ove visoke nagrade postao je slovenački pisac Drago Jančar, i to jednoglasnom odlukom žirija u kojem su bili Nadežda Čučinović (profesorka filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), Slavica Perović, univerzitetska profesorka lingvističkih nauka iz Podgorice, i Mihajlo Pantić, pisac, književni kritičar i univerzitetski profesor iz Beograda koji je predsedavao žirijem. “Ljubišinu” nagradu Jančaru je uručila Milena Lubarda Marojević, direktorka JU “Grad teatar”. Za Draga Jančara, kako je istakao, “Ljubišina” nagrada je velika čast, kako zbog pisca čije ime nosi, tako i zbog članova žirija koji mu je dodjelio ovo priznanje, koje poznaje po njihom radu. “Sada kada se moje ime nekako povezalo sa tako velikim piscem Stefanom Mitrovim Ljubišom, kojeg sam, moram priznati, znao samo po imenu, jer davna su vremena kada smo se u zajedničkoj državi učili književnosti drugih naroda sa ovog prostora, onda sam odmah otišao u biblioteku i uzeo sve što je bilo moguće o njemu i njegovim djelima. Kad sam počeo čitati jako me je privuklo, jer je Ljubišina književnost interesantna ne samo zbog vremena i istorijskih okolnosti u kojima su ljudi živjeli i o kojima on govori, nego i zbog same životne sudbine Ljubišine, koji je bio i pisar - pravnik opštin-

ske uprave u Budvi, kasnije je postao poslanik u Beču, i to je bio politički dio njegovog života. Ali, najviše me je zaintrigirala njegova literatura koja u središtu uvijek ima čovjeka i ljudske sudbine, poput priče kako voli Crnogorka, koja ima čudan naslov “Skočidjevojka”, i jedna je potresna, tragična drama o ljubavi koja je zabranjena, kao Šekspirov nekakav “Romeo i Julija”. To je Ljubiša vrlo snažno i emotivno napisao. I kada sam se vozio sa Skadarskog jezera dolje prema primorju, nekako mi je sve to, baš zbog Stefana Mitrova Ljubiše bilo poznato – vidio sam mjesto koje se zove Skočiđevojka, kraj sa imenom Drobni pijesak, koji isto nastupaju u njegovim tekstovima kao jedan mitološki crnogorski prostor na kojem su se odvijali sabori, a tematski, formalni okvir unutrašnji, ljud-

ski, i način Ljubišinog pripovjedanja koji je vrlo jak, čine da budem izuzetno ponosan što je i moje ime, i moje skromno pisanje, sada povezano sa imenom velikog pisca Stefana Mitrova Ljubiše”, rekao je Jančar, ističući da ovakvi susreti ljudi, kao što je i ovaj događaj na Trgu pjesnika, njemu vraćaju vjeru u literaturu i ono što radi. “A literatura je već dugo smisao mog života, od mladih dana, kada mi je bila nekakva kompenzacija za sve

životne i školske neuspjehe - bio sam loš u matematici, slabo sam igrao fudbal, ali kada su se u razredu čitali moji tekstovi to je bio uspjeh. I kasnije je to bilo tako, sve nesreće su se nekako kompenzirale, pa i u nagradama. Dakle, radostan sam, srećan i ponosan, i zahvaljujem festivalu Grad teatar i žiriju što su mi dodijelili ovako važnu nagradu”, rekao je jedan od najznačajnijih slovenačkih, regionalnih, ali i evropskih pisaca. R.K.

JUGONOSTALGIJA PREMA KULTURI “Moja jedina jugonostalgija je zaista prema kulturi, ja sam isto tako strasni čitalac, ne samo strasni pisac, ali uz to vjerujem da treba pisati iz svog iskustva, i vremena i prostora u kojem živiš, da ne kažem lokalnog, jer je to neka riječ koja ima prežorativno značenje. Čak i ako pišem istorijski tekst, to je neko moje egzistencijal-

no iskustvo. I evo, pokazalo se i ovdje noćas da su neke priče, romani, šire prepoznati – da neki lokalni incident, kraj rata koji se desio u Sloveniji o kojem sam pisao u romanu, bude interesantan za Francuze, i nagradili su ga kao najbolju stranu knjigu godine, jer su u njoj otkrili nešto što je univerzalno u literaturi. Zbog toga sam go-

vorio o Ljubiši koji je, iako je teško probiti se kroz neke riječi, video te ljudske sudbine koje su u nekoj egzistencijalno specijalnoj poziciji, a to je i univerzalno. Zato mislim da je nužno da pisac polazi iz nečeg što je naše, što smo doživjeli, u čemu vidimo smisao da se to prenese na nivo umjetnosti”, rekao je Jančar.

KULTURA

IN mEmORIAm

Preminuo akaDemik Canu Žarko Đurović

Akademik Žarko Đurović preminuo je u nedjelju 18. avgusta. Poštujući njegovu želju, sahranjen juče u krugu porodice na seoskom groblju Baljinovac u blizimi Ostroga, saopšteno je iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Datum održavanja komemorativne sjednice povodom smrti akademika Žarka Đurovića biće naknadno saopšten. Đurović je rođen 24. novembra 1928. godine u Bogmilovićima. Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata. Godine 1949. i 1950. proveo je na Golom otoku. Objavio je preko šezdeset knjiga poezije za odrasle i djecu, proze, književne kritike i esejistike i hronika sa istorijskom tematikom. Autor je brojnih putopisa iz zemlje i inostranstva i više scenarija za dokumentarne filmove. Objavio je preko 3000 jedinica – kritika, ogleda, eseja, recenzija, polemičkih tekstova, putopisa i slično. Svoje tekstove objavljivao je u: “Književnosti”, “Delu”, “Savremeniku”, “Letopisu Matice srpske”, “Stvaranju”, “Životu”, “Odjeku”, “Telegramu”, “Oku”, “Ovdje”, “Politici”, “Borbi”, “Oslo-

bođenju”, “Pobjedi”, “NIN-u”, “Dugi”, “Prosvjetnom radu”. Dobitnik je brojnih priznanja kao što su Trinaestojulska nagrada, Nagrada za životno djelo namijenjeno djeci, Nagrada “Marko Miljanov” za najbolju knjigu godine u Crnoj Gori, Nagrada za najbolju satiričnu knjigu godine na jugoslovenskom prostoru, Nagrada „Stara maslina” za ukupno dječje stvaralaštvo, Nagrada UKCG “Makarijevo slovo” za ukupno književno stvaralaštvo. Imao je status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore. Za vanrednog člana CANU izabran je 6. decembra 1996. godine, a za redovnog 12. decembra 2003. godine. R.K.

RADOVI HRVATSKE SKULPTORKE U KOTORU

Stoponjin “Duh života” u Crkvi Svetog Pavla

Izložba skulptura “Duh života”, autorke Marine Stoponje iz Zagreba, biće otvorena večeras u 20 sati, u Crkvi Svetog Pavla u Kotoru. “U svojim vajarskim ostvarenjima umjetnica iz Zagreba radi na temama koje opisuju život u njegovim fizičkim, umjetničkim i sociološkim aspektima. Kroz svoja djela ona tumači prirodu i svijet oko sebe kroz trodimenzionalan oblik, a

često se bavi i temama ljudskih odnosa. Najčešće stvara u bijelom mermeru, ponekad u bronzi, drvetu i aluminijumu. Stoponja je jedna od rijetkih vajarki sa hrvatskih prostora koja stvara skulpture u kamenu i mermeru velikih formata i dimenzija. Njena djela su ujedno i autoportreti tumačeni filozofsko biografskim opisima koje karakteriše osoben stil precizne gotovo savršene tehničke obrade materijala”, zapisala je o Marini Stoponji Rachel Thong. Izložbu organizuju OJU “Muzeji” Kotor i JU “Muzeji i galerije Budve”, finansirana je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a otvoriće je Marijan Klasić, hrvatski konzul u Kotoru. R.K.

UTORAK, 20. 8. 2019.

INTERVJU: VANJA KRgOVIć-ŠAROVIć O fEST

Za kulturu i priroda je sa Žabljak i Durmitor mjesta su u kojima sve više ima prostora za kulturu i umjetnost

Wild Beaty Art (WBA), festival umjetničke muzike ove godine organizuje se prvi put. Na lokacijama Nacionalnog parka Durmitor i opštine Žabljak, kao što su Crno jezero, Sedlo, Savin kuk, Most na Đurđevića Tari, nastupaju domaći i inostrani umjetnici, među kojima su gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević, kao i pijanista Kemal Gekić. Festival, koji je nastao u umjetničko-producentskoj “radionici” KotorArta, traje do 23. avgusta. Tim povodom, direktorka TO Žabljak Vanja Krgović-Šarović u razgovoru za naše novine ukazala je na značaj ove manifestacije u kontekstu turistisičke ponude, ali i kulturnog života samog Žabljaka. Pored brojnih ponuda iz oblasti aktivnog odmora, posjetiocima ove godine nudite i bogatiji kulturni program. Pored Filmskog festivala, Žabljak dobija drugi umjetnički festival. Kakva su Vaša očekivanja od prvog Festivala Wild Beauty Art? Raduje nas da se radi o visokom umjetničkom predstavljanju. Potrudili smo se da što bolje promovišemo događaj i postoji dobro interesovanje, što nas je prijatno iznenadilo. Vrlo je bitan tim koji je u organizaciji. Naš tim se sastoji od mladih ljudi, koji već imaju ozbiljno iskustvo u organizovanju takvih događaja. Kada sve uvežemo, turističke top lokacije na kojima će se organizovati dešavanja, kvalitet izvođača, pozitivnu energiju, zainteresovanost, onda skoro da nema razloga da nam se očekivanja ne ispune. Na koji način WBA može da utiče na kvalitet turističke ponude s jedne strane, i može li da obogati kulturni život stanovnika Žabljaka, s druge? Cilj nam je, prije svega, da obogatimo kulturni život ljudi koji žive na Žabljaku, da ih kroz ovakve događaje uključimo u turističke sadržaje. Iz tih razloga, za nas lokalno, WBA ima poseban značaj, da se Žabljak kao turistička destinacija i kulturno uzdiže i bude negdje na mapi turizma prepoznat i kao mjesto kulture. Žabljak je malo mjesto i takva dešavanja ostavljaju traga, imaju težinu, jasnu poruku. Ta poruka bi bila da su Žabljak i Durmitor otvorena mjesta, mjesta u kojima ima prostora za kulturu, umjetnost i da želimo da ih uvežemo s umjetničkim savršenstvom koje je priroda ostavila na ovim prostorima. Za razvoj turizma to je jako bitno. Možda ovim privučemo jednu novu ciljnu grupu, umjetničkih stvaralaca, čemu bih se jako radovala.

Koncerti se održavaju na više lokacija, na otvorenom prostoru, što uvijek otežava organizaciju događaja. S tim u vezi, koliki izazov za TO Žabljak predstavlja Festival WBA i na kakvu ste saradnju naišli u organizaciji samog Festivala? Od prvog poziva i predloga da se WBA desi na Žabljaku za mene je bio veliki izazov. TO Žabljak nije imala dilemu da ovo treba da se ostvari. Jako je dobro i bitno da su istu emociju imale i lokalne institucije i dale svoj doprinos i podršku: opština Žabljak, NP Durmitor, Ski centar Savin kuk, Šumska uprava.

UTORAK, 20. 8. 2019.

KULTURA

TIVALU UMJETNIČKE MUZIKE WILD BEATY ART NA DURMITORU

UMJETNOST NETAKNUTA AVRŠENA POZORNICA Kvalitet izvođača, pozitivna energija, veliko interesovanje publike i prirodni ambijent garantuju uspjeh festivala je MORT podržalo i prepoznalo Festival. Zbog svega toga mislim da ova priča zaista ima smisla. Netaknute prirode sve više su popularni ambijenti za muzičke koncerte, snimanje spotova i sl. U čemu prepoznajete kulturni potencijal nacionalnog parka i pravite li već planove za turističku ponudu iduće godine? Šta god da pokušate da napravite u NP Durmitor ima perspektivu, naravno, mislim na kulturna dešavanja. U tome je važno imati mjeru i stila, ispoštovati prirodu, jer u kulturnim dešavanjima ona je savršena scena. Plan za sledeću sezonu je da napravimo par stvari koje će imati kvalitet i prepoznatljivost. Za sada mislim da je sasvim dovoljno da imamo filmski festival GMIFF, koji se već dvije godine dešava na Crnom jezeru i da uspijemo s WBA i stavimo ga u kalendar tradicionalnih dešavanja. TO Žabljak prati razvoj turističkih destinacija u svijetu, pa zimski centri razvijaju podjednako i ljetnji turi-

Za nas lokalno, WBA ima poseban značaj, da se Žabljak kao turistička destinacija i kulturno uzdiže i bude negdje na mapi turizma prepoznat i kao mjesto kulture

Imam osjećaj da svi vjerujemo u WBA, očekujemo od njega dosta. Vidjećemo, kada sve prođe i sumiramo rezultate, ali nekako vjerujemo da će vrlo brzo Žabljak početi da živi 365 dana za ovaj događaj. Izuzetno je bitno da

zam. Kakve su vaše statistike posljednjih godina, da li je Durmitor atraktivniji ljeti ili zimi? Žabljak, vjerovatno zbog planine i snijega važi za zimski turistički centar, ali ljetnja sezona je za nas jako bitna iz više razloga. Prije svega, duže traje, ima bolju posjećenost, veliki broj inostranih turista u ukupnoj strukturi oko 75%, sadržajniju turističku ponudu i veće mogućnosti za unapređenje. Ozbiljan potencijal koji Žabljak ima za razvoj zimskog turizma treba iskoristiti, uložiti značajna finansijska sredstva i već onda bi mogli govoriti o Žabljaku koji turistički traje i živi punih osam-devet mjeseci. B.Marković

Za nas je izazov da uspijemo s WBA i stavimo ga u kalendar tradicionalnih dešavanja na Žabljaku

drugi pišu

UTORAK, 20. 8. 2019.

Produžen rok za odustajanje od saradnje sa kineskim gigantom

Amerika daje „Huaveju“ još 90 dana za kupovinu od američkih dobavljača

Američki ministar trgovine Vilbur Ros istakao je da će američka vlada produžiti rok za odustajanje od kompanije “Huawei Technologies” koja dozvoljava kineskoj firmi da otkupljuje zalihe od američkih kompanija kako bi mogla da opslužuje postojeće kupce, iako je skoro 50 njenih jedinica dodato u SAD na ekonomsku crnu listu. Kako navodi “Fox Business Network”, ‘privremena opšta licenca’, koja ističe uskoro, za „Huavej“ će biti produžena za 90 dana. Takođe je i potvrđena očekivana odluka koju je prvi objavio Rojters. Vilbur Ros dodao je da je na entitetsku listu dodao 46 predstavništva „Huaveja“, povećavajući ukupan broj na više od 100 entiteta „Huavejia“ koji su obuhvaćeni ogra-

ničenjima. Proširenje bi trebalo da pomogne američkim kupcima, od kojih mnogi upravljaju mrežama u ruralnim Amerikama. „Dajemo im malo više vremena da se odvoje“, rekao je Ros. Kada je Odjeljenje trgovine početkom ove godine blokiralo „Huaveji“ i zabranilo kupovinu američke robe, to je doživljavano kao velika eskalacija u ratu na kinesko-američkoj trgovini. Vlada „Huaveja“, koji je na crnoj listi, navodi da je kineska kompanija uključena u aktivnosti suprotne nacionalnim bezbjedonosnim ili spoljnopolitičkim interesima. Istovremeno, Sjedinjene Države kažu da bi Kina pametne telefone i mrežnu opremu „Huaveji“ mogla da koristi za špijuniranje Amerikana-

ca, a te navode kompanija je više puta negirala. „Huaveju“, najvećem svjetskom proizvođaču telekomunikacijske opreme, i dalje je zabranjeno da kupuje američke delove za proizvodnju novih proizvoda bez dodatnih posebnih licenci. Mnogi dobavljači „Huaveja“, tražili su posebne dozvole za prodaju kompaniji. Ros je rekao novinarima krajem prošlog mjeseca da je primio više od 50 prijava, i da očekuje da će ih dobiti više. On je u istakao da „ne postoje posebne dozvole za bilo šta“. Kompanija “Huavej”, poslije promocije novog operativnog sistema HarmonyOS, koji će zamijeniti Android, ali i biti OS za seriju povezanih uređaja uključujući i televizore i IoT sisteme, planira da

u oktobru predstavi i vlastiti servis za mapiranje, ukoliko im američka vlada zabrani korišćenje Gugl Mapa na njihovim pametnim telefonima. Usluga mapiranja “Huavej” kompanije, poznata kao Map kit, neće moći direktno da se koristi, ali je osmišljena da ohrabri programere da izrade aplikacije, koje se zasnivaju na njegovim mogućnostima. Map kit će biti povezan sa lokalnim servisima za mapiranje i pokrivaće oko 150 zemalja i regiona. Američki sajt namijenjen za rezervacije smještaja Buking, biće jedna od softverskih kompanija, koja će biti partner “Huaveju” kompaniji na poslovima mapiranja. Ovaj korak je od presudnog značaja kako bi “Huavej” održao popular-

nost svojih pametnih telefona na međunarodnom tržištu. Čang Pingan, predsjednik poslovne grupe “Huaveja” za potrošače, ističe da je više od polovine aplikacija za mobilne telefone zavisno od određivanja lokacije uređaja i oslanjaju se na mogućnosti mapiranja, prenosi agencija Tanjug. Map kit će biti dostupan na 40 jezika. Nudiće usluge saobraćaja u realnom vremenu i veoma sofisticiran navigacioni sistem, koji će moći da prepozna pravac trase puta. Takođe će omogućiti i mapiranje proširene realnosti. Ovo zvuči vrlo zanimljivo, posebno u trenutku kad američka administracija još jednom pritiska kompaniju “Huawej” naziva je “nacionalnom prijetnjom po bezbjednost SAD“. RTS

UTORAK, 20. 8. 2019.

drugi pišu

RazgovoR sa željkom veimeRom, pRedsjednikom međunaRodnog udRuženja veksikologa

Zastavu najviše mijenjali amerika i avganistan

AD i Avganistan zemlje su koje su najviše puta menjale svoju zastavu, a jedna od zanimljivijih je i zastava Mozambika, koja na sebi ima simbole knjige, motike i - kalašnjikova, izjavio je Željko Heimer, predsjednik Međunarodne federacije veksilologa. Pukovnika Vojske Hrvatske i doktora sociologije Željka Heimera na 28. kongresu Međunarodne federacije veksiloloških udruženja u julu su u San Antoniju jednoglasno za predsjednika izabrali predstavnici 52 nacionalna i regionalna udruženja. Hejmer je u razgovoru za agenciju Hina otkrio čari proučavanja zastava. Država koja je najviše puta mijenjala svoju zastavu u savremeno doba je Avganistan, čak 15 puta, što i ne čudi, s obzirom na više ili manje neprekinuto ratno stanje u kojem se godinama nalazi. Država koja je najviše puta dodavala nove simbole jeste SAD, gdje su čak 27 puta dodavali nove zvjezdice koje označavaju savezne države. Prva zvanična zastava nakon revolucije 1776. godine imala je na sebi 13 saveznih država, a sada ih je 50. Što se oblika tiče, većina zastava su pravougaonog ili kvadratnog oblika. Jedina država koja odstupa od forme jeste Nepal, koji za zastavu ima dva trougla. Savezna država Ohajo u SAD-u takođe odstupa, jer je njena zastava u obliku plamena.

■ Najstariju

zastavu ima DaNska

Najstarija zastava koja je i dalje u neprekidnoj upotrebi je Danska, a koja se koristi u istom obliku od 13. vijeka. Slede je Holandija (1572) i Nepal (1743). Najnovije promijenjena zastava je Mauritanije, kojoj je 2017. godine, s gornje i donje strane dodata crvena linija. Prethodno je imala samo zelenu podlogu. Mjanmar je svoju mijenjao 2010. godine, kada su odlučili da više neće upotrebljivati onu iz doba Burme. Najmlađu zastavu ima i Kosovo, koje je svoju zastavu odredi-

lo 2008. godine prilikom jednostranog proglašenja nezavisnosti. Države na svoje zastave nerijetko stavljaju i simbole, a koji bi trebalo da olakšaju prepoznatljivost zastave u svijetu. Najčešći simbol je zvijezda, koja se nalazi na 60-ak državnih zastava, a iza nje slijede grb, krug, sunce i mjesec. “Mnoge zastave sadrže simbole koji nam mogu izgledati neobični, poput Mozambika, koji na zastavi uz knjigu i motiku prikazuje i jurišnu pušku AK-47, poznatiju kao kalašnjikov”, rekao je Heimer.

■ Najviše simbo-

la Na zastavi turkmeNistaNa

Od ostalih zastava, hrvatski stručnjak ističe zastavu Bermuda, na kojoj je - brod koji tone. Dominikana ima ljubičasto-zelenog papagaja, kirgistanska prikazuje ukrštene grede tradicionalnog nomadskog šatora koje se vide gledajući iznutra prema gore. Jedna od zanimljivijih je brazilska zastava, gdje se dodaje po jedna zvjezdica za svaku saveznu državu, ali su prikazane u različitim veličinama s obzirom na površinu regiona. Zastava s najviše simbola je zastava Turkmenistana, koja ih na sebi broji čak 12.

Što se tiče pruga, većina država ih ima vodoravno. Tek dvadesetak zemalja, većinom prema uzoru na Francusku, imaju uspravne pruge, dok ih svega desetak ima zastavu podijeljenu na koso. Najlepša međunarodna zastava, po Heimeru, je zastava Sjeverne Makedonije. “Ona je izazvala mnoge kontroverze 1990-ih godina, pa je morala biti promijenjena.

Usvojena je današnja zastava jednostavnog, ali vrlo prepoznatljivog dizajna”, kazao je Heimer. Makedonija je prvobitno imala na zastavi “Sunce iz Vergine”, obilježje koje se može pronaći na grobnici Filipa Drugog ili Filipa Trećeg Makedonskog u mestu Kutleš, a koji su bili otac i polubrat svjetski poznatog osvajača Aleksandra Velikog. Ali, uslijed spora oko imena Ma-

kedonija s Grčkom, zastava se mijenja u onu koja se danas koristi. Termin, veksilologija, po prvi put 1958. godine upotrebljava američki autor Whitney Smith. Nešto kasnije osnovana je i Međunarodno udruženje veksilologa, 7. septembra 1969. godine, s ciljem stvaranja centra informacija i znanja o zastavama svih vrsta, njihovih formi i funkcija. HINA

ZABAVA

UTORAK, 20. 8. 2019.

ENERGIČAN NASTUP NA BEER FESTU

TAP 011 OPET U IGRI Beogradski Beer fest, čije je ovogodišnje izdanje završeno sinoć, između ostalog, biće upamćen i po povratničkom nastupu grupe Tap 011, jednog od muzičkih simbola devedesetih. Predvođeni Ivanom Peters i Gocom Tržan, popularni “tapovci” su, prema izvještajima sa Beer festa, podsjetili mnogobrojnu publiku na najuspješnije dane u karijeri, prožete hitovima kao što su: “Bunda”, “Dosadan dan”, “Reka”, “Zbog tebe”, a najemotiv-

Ivana Peters i Goca Tržan - simboli grupe Tap 011

niji trenutak desio se kada je ćutanjem odata pošta Dejanu Čuroviću, nekadašnjem istaknutom fudbaleru, koji je nedavno preminuo, a Tap 011 mu je, zatim, posvetio pjesmu “95”. Zanimljivo, Peters je prije nastupa sa Tap 011, takođe na Beer festu, pred publikom bila i kao dio Negativa. Podsjetimo, nedavno je Tržan najavila da će grupa u septembru snimiti novu pjesmu, pa se očekuje i da budu koncertno aktivniji. D.B.

BOGATA LJETNJA PRIČA IZA PUNKREASA, BUBNJAR ĐORĐIJE NJUNJIĆ ZA DN:

SVIRAMO GDJE IMA UTIČNICA I ENTUZIJASTA KAO ŠTO SMO MI

⌦ Danilo Brajković

edavna svirka na Groove stage-u slavnog beogradskog Beer festa, zatim još jedna u alternativnom Kulturnom centru Disco u Beočinu i zapažena reakcija gostiju potvrdili su da je muzika nikšićkog Punkreasa sve više zastupljena u regionu, ocjenjuje Đorđije Njunjić, bubnjar benda, za Dnevne novine. Bližimo se završnici festivalskog ljeta, a među domaćim bendovima koji su zadužili najviše narukvica svakako je nikšićki Punkreas. Da nije bilo nemilih dešavanja na Zbrci i prinudnog otkazivanja nastupa, statistika bi bila još bogatija. Ovako su se momci morali zadovoljiti svirkama na prvom Montenegro Beer festu na Cetinju, zatim na Lake fe-

stu, dakle praktično u svom dvorištu, i na kraju - na još jednom Beer festu, ali ovog puta onom najvećem - beogradskom. Na Groove stage-u, Punkreas je spustio zavjesu na drugo veče, minulog petka, a iako je nastup počeo tri sata nakon ponoći, jedine crnogorske predstavnike na beogradskom Beer festu, koji je privukao stotine hiljada posjetilaca, priča

nam bubnjar Đorđije Njunjić, dočekalo je sasvim dovoljno onih koji su upućeni u muziku koju naši momci stvaraju.

■ BEOGRAD?

PREZADOVOLJNI SMO

“Da, mislim da smo bili jedini iz Crne Gore. Međutim, taj prefiks ili zastava ništa ne znači ni nama ni njima, a posebno ne organizaciji. Beer fest je muzička institucija koja ujedinjuje ljude oko raznih žanrova muzike, a podatak da i pored toliko hiljada ljudi nema incidenta je prilično lijep. Ovog puta se ispostavilo da imamo ljude koji su došli

striktno da nas čuju i čekali su do tri sata nakon ponoći, a to je posljedica prethodnih sviranja u Beogradu. Bilo je tu i naših kolega iz drugih bendova iz Beograda, došli su ljudi i iz Novog Sada da nas čuju, kao i naši iz Crne Gore. Zaista smo prezadovoljni”, ističe Njunjić za Dnevne novine, pozdravljajući potez da Montenegro Beer fest na Cetinju doživi deceniju. “Ne može se porediti publika na Cetinju i u Beogradu, čisto zbog toga što Cetinje nema priliku tako često da sluša bendove kao Beograđani, ali ohrabruje što će Cetinje dobiti festival za narednih 10 godina i nadam se da će se ta situacija drastično popraviti”, želja je Njunjića.

UTORAK, 20. 8. 2019.

ZABAVA

POČEO MUZIČKI FESTIVAL U HRVATSKOM PAGU

Sonus rasplesao desetine hiljada

Sa prvog dana festivala Sonus

Hrvatska očigledno voli elektronsku muziku - desetine hiljada ljudi iz cijelog svijeta plesalo je minule nedjelje u dnevnom i kasnije večernjem programu na otvaranju 7. izdanja Sonus festivala, čiji je domaćin plaža Zrce na ostrvu Pag. “Prvog dana festivala nastupili su Jamie Jones b2b The Martinez Brothers, Luciano, Tale Of Us, Stephan Bodzin, Adriatique, Valentino Kanzyani, Petar Dundov, Marko Nastić i ostali. Više od 70 svjetskih zvijezda te regionalnih i domaćih imena nastupiće do petka u klubovima Papaya, Aquarius, Kalypso i Noa Beach. U slijedećih nekoliko da-

Foto:PRIS

Foto: Marko Ristić Đorđije Njunjić, bubnjar benda Punkreas

■ OD KASETE DO BEOČINA Kao što to obično biva u svijetu rokenrola, jedna svirka uvijek “povuče” i onu drugu. Noć nakon Beograda, Punkreas se zaustavio u Beočinu, a svirku je ugostio tek otvoreni alternativni Kulturni centar Disco. Realizovana je lijepa prilika da muzika Punkreasa osvoji i neku novu publiku. “Te svirke su posljedica poznanstava sa ljudima koji su u muzici, kao i sve veće naše zastupljenosti po regionu. U Srbiji imamo dosta prijatelja u mnogim gradovima, a Beočin je došao kao posljedica poznanstva sa ljudima koji su nam izdali kasetu. Bila je to prava prilika da oni otvore svoj AKC ‘Disco’, a da i mi povežemo još jedan

na možemo očekivati nastupe Solomuna, Marca Carole, Ricarda Villalobosa, Richie Hawtina, Sven Vätha, Amelie Lens, Black Coffee, I Hate Models, Charlotte de Witte”, pohvalili su se domaćini, uz napomenu da Sonus impozantnim programom, posebnom atmosferom i atraktivnom lokacijom već nekoliko godina, svakog avgusta, dovodi u Pag hiljade ljudi. “Sonus je treću godinu zaredom, prema izboru publike, osvojio nagradu ‘Ambasador’ za najbolji hrvatski festival elektronske muzike,” zaključuju organizatori. D.B.

Sa nastupa na Belgrade Beer festu gradić i upoznamo još ljudi iz Vojvodine, koji vole naš rad i žanr koji sviramo. Manja organizacija, ali mnogo dobra i ljudska - što je glavno”, nema dilemu bubnjar.

■ NOVE PJESME

PRIJE OKTOBRA

Završnica ljetnje festivalske sezone mnogim bendovima donosi brigu više - nije tako lako dogovoriti veći nastup zatvorenog tipa u mjesecima pred nama. S druge strane, ponuda pod otvorenim nebom ovog ljeta bila je bogatija nego ikada u Crnoj Gori, a Njunjić, uprkos pomenutim svirkama, kaže da kvalitetnih poziva nikada nije dosta.

“Za to sam da postoji što više rokenrol festivala. Mogu reći da 90 odsto tih bendova privatno ne slušam. Međutim, jedini način da se ljudi okrenu rokenrolu kao kulturi 20. vijeka, koja je opstala do danas, jesu festivali koje ste nabrojali, a kojih imamo sve više po regionu. Jedina zamjerka je što se dosta bendova ‘vrti’ iz godine u godinu, naravno jer ih organizatori zovu. Ali, evo, imali smo priliku konkretno na Lake festu da čujemo bendove koji nikada nisu dolazili. Što se nas tiče, koliko nam život dozvoljava mi ćemo svuda otići da sviramo, odnosno svuda gdje ima utičnica i entuzijasta kao što smo mi. Mi se ne žalimo koliko sviramo, žalimo se što ne sviramo više...”,

jasan je Njunjić, uz završnu konstataciju da je, nakon svirki, pravo vrijeme za ulazak u studio. “Sada slijede pjesme, tj. sviranje, vježbanje i snimanje, koje će se definitivno desiti brzo. Nekako smo navikli na takav ritam. Imamo Sofiju u oktobru, a prije toga će sigurno biti pjesama. To je taj naš krug koji ne prestaje”, zaključuje Njunjić.

JEDINI NAČIN DA SE LJUDI OKRENU ROKENROLU KAO KULTURI 20. VIJEKA, KOJA JE OPSTALA DO DANAS, JESU FESTIVALI, KOJIH IMAMO SVE VIŠE PO REGIONU

sekundarni efekti

32 muškarac-žena

UTORAK, 20. 8. 2019.

Zaljubljivanje je uragan emocija Kada smo zaljubljeni, vidimo sve drugačije, mnogo ljepše nego što zaista jeste i čini nam se da možemo da dotaknemo sreću rukama. Ipak, do sada ste uočili da ima propratnih efekata zaljubljivanja i da nas oni nekada mogu povrijediti. Sada ćemo vidjeti šta se sve dešava kada “stavimo ružičaste naočare”. Niko ne prolazi netaknut kada je ljubav u pitanju, na dobar ili loš način. Može se desiti da budete srećno zaljubljeni ili nesrećno, ukoliko je neuzvraćena ljubav u pitanju. Zaljubljivanje je uragan emocija i promjena u organizmu koji ne može da se kontroliše. Da li znate koji su sekundarni efekti zaljubljivanja i kako ono utiče na nas? Manjak koncentracije Počnimo sa jednim u nizu stvari, koje prate zaljubljivanje. U pitanju je ne tako poziti-

van efekat, a to je gubitak koncentracije. Odjednom se nalazite u situaciji da ne možete da se koncentrišete ni na šta, ni na posao, školu, ni na bilo koju drugu obavezu. Čini se kao da neka nadljudska snaga odvlači vaše misli ka samo jednoj osobi. Ljubavna euforija Jedan od pozitivnih efekata jeste euforija. Osjećate se pokretljivije, živahnije, sa više energije, elana i ulazite u stanje slično onom koji izaziva droga. Iako možda ostajete duže budni, ništa vam ne pada teško. Djelujete nezaustavljivo i neumorno. Ljubav zasljepljuje Da. Kada kažu da ljubav zasljepljuje, mora biti da ima razloga za to. Zaljubljivanje stvara neki vid iluzije, poput iskrivljenog ogledala, u kome svijet nije realan. Da li je to pozitivna stvar? Nećemo ulaziti u deba-

te. Svakako se, prije ili kasnije, ovo ogledalo lomi i ponovo se dobija uvid u realnost. Najčešće bivamo veoma iznenađeni. Ljubav mijenja srčani ritam Iako je mozak taj od kog kreće inicijativa za lučenje hormona koji proizvode osjećaj zaljubljenosti, srce je to koje se povezuje sa ljubavlju. Kada bolje razmislite, ima smisla. Srčani rad se mijenja kada smo zaljubljeni. Ono što je zanimljivo jeste da se srčani ritam usklađuje kod partnera. Niste primijetili da vam srce kuca istom brzinom kao i vašem partneru? Ljubav je predivna. Zaljubljivanje ublažava bol Sačuvajte ibuprofen za period nakon što vam spadnu ružičaste naočare, jer dok ste zaljubljeni ne osjećate nikakvu vrstu bola. Razlog za to leži u tome što se prilikom zaljublji-

vanja aktivira regija u mozgu zadužena za bol. Ljubav daje hrabrost Ljubav čini da cijeli svijet vidimo drugačije, pa i sebe same. Kada se zaljubimo, imamo više hrabrosti, sve nam se čini u redu, usuđujemo se da uradimo bilo šta i to je fantastično. Iskoristite dok traje ovaj period euforije. Ipak, budite oprezni kada donosite važne odluke. Bolje je da njih ostavite za period nakon zaljubljenosti, kako se ne biste kasnije kajali. Zaljubljeno st p o diže samopouzdanje Naš omiljeni propratni efekat zaljubljivanje jeste porast samopouzdanja. Kada se zaljubimo djelujemo snažnije, spretnije, interesantnije, atraktivnije i kao da vrijedimo više. Potrudite se da zadržite sve ove osjećaje čak i kada prođe faza zaljubljenosti. (Ženskimagazin.rs)

UTORAK, 20. 8. 2019.

muškarac-žena

Niko ne prolazi netaknut kada je ljubav u pitanju, na dobar ili loš način

Ljubav, iLi...

Zaljubljenost se rađa iz privlačnosti, strasti ili opčinjenosti. Upoznamo nekoga, zbližimo se i naše tijelo preplave “ljubavni” hormoni, razvijamo površna osjećanja, ali ih često miješamo sa ljubavlju. Ali, zaljubljenost je kratkog daha. Ljubav je postojana i trajna, jer je zasnovana na svjesnoj odluci da ostanemo sa određenom osobom i kad nas zaljubljenost prođe, jer tu osobu volimo u potpunosti, onakvu kakva jeste, i spremni smo da uložimo vrijeme i napor da taj odnos njegujemo, a osobi koju volimo pomognemo da postane najbolja verzija sebe. Zaljubljenost je sebična, ljubav nije U neku osobu se zaljubimo zbog onoga što od nje dobijamo, zbog toga što čini da se sami sebi više dopadamo i pomaže nam da prevaziđemo usamljenost. Ali, zaljubljenost prolazi čim od druge osobe više ne dobijamo to što želimo. Ali, kada volimo nekoga, istinski, preplavi nas želja da damo toj osobi najbolje od sebe.

Prava ljubav podrazumijeva da nam je dobro osobe koju volimo važnije od sopstvenog. Čak i ako je za nju bolje da ne bude sa nama u vezi… Zaljubljenost budi posesivnost, vi drugu osobu vidite kao način da zadovoljite svoje potrebe i želite je jer vaša sreća zavisi od nje. Zaljubljenosti je najvažnije “ja”, a ne “mi”. Ljubav podrazumijeva “timski rad”. Želite da dijelite iskustva sa osobom koju volite, da rastete i napredujete zajedno. Ljubav je kad u vašim mislima “ja” postane “mi”. Ljubav je dublja Kad volite nekoga, želite da vidite da ta osoba “raste”, ohrabrujete je da dosegne najbolju verziju sebe. Ulažete vrijeme i trud da negujete vaš odnos. Ljubav zahtijeva posvećenost. I kad volite nekoga, to podrazumijeva da tu osobu volite bezuslovno, ne očekujući ništa zauzvrat, dok je zaljubljenost zasnovana na privremenoj privlačnosti i našim očekivanjima od osobe koja nam se dopada.

Iako je mozak taj od kog kreće inicijativa za lučenje hormona koji proizvode osjećaj zaljubljenosti, srce je to koje se povezuje sa ljubavlju

Nije lako preživjeti preljubu

34 muškarac-žena

UTORAK, 20. 8. 2019.

Afera bolno razara vezu Afera jednog od partnera razara povjerenje u vezi i prevarenog baca u pravi kovitlac emocija. Nije lako preživjeti preljubu, slomljeno srce navešće vas da postavite mnoga pitanja sebi, prije svega, a onda i partneru, da biste mogli da steknete bar grubu sliku o tome šta bi trebalo da radite. Nepotrebno je naglašavati koliko je strašna takva situacija, ali ono što ljudi često ne shvataju je da osobu koju varaju mnogo više povređuju tajne, laganje i to što je očigledno pravite idiotom, od same činjenice da ste se vidjeli (ili se viđate) sa nekim drugim. Srušite nekome cio svijet. I onda još petljate i muljate, kao da to samo po sebi nije dovoljno. Kako najčešće reaguju ljudi u takvim situacijama? Kada saznate da vas vara neko ko vam je bio cio svijet, u vama se razbjesni emocionalni i psihološki tornado, a uz dramatične promjene raspoloženja, tu su i užasna, nekontrolisana potreba da provjerite telefon, džepove, novčanik vašeg partnera, u potrazi za detaljima, nemogućnost da se skoncentrišete na svakodnevne aktivnosti, kod kuće i na poslu, jer sve vrijeme razmišljate samo o jednom - kako je mogao. Ili, kako je mogla, sasvim svejedno. Ne možete da jedete, ne možete da spavate. Čini vam se da ne možete da dišete. Eto ih i depresija i (njena često najbolja drugarica) anksioznost. Preispitujete sve što jeste. Što ste bili, i što ste mislili da možete da budete. Onda nastupa bijes. Bijes koji racio gura u pozadinu. A onda, tuga. Duboka i preplavljujuća. I to sve je normalna, ljud-

ska reakcija na činjenicu da vas je izdao neko koga ste voljeli. Koga još uvijek volite, vjerovatno. Vaš odnos sa partnerom, i vi sami, ste u dubokoj krizi, tužni, uplašeni i zbunjeni. I ne znate šta bi trebalo da radite. Ako ste u ovoj situaciji, evo šta bi trebalo da se zapitate. Surovo je i biće bolno, ali ako iskreno odgovorite sami sebi na ovih nekoliko pitanja, možda vam bude malo jasnije kako da nastavite dalje. Da li da ostanem ili da odem? Nemojte donositi odluku impulsivno. Sačekajte da se emocije smire, tako da možete jasno da razmišljate, osim ako ste već bili blizu odluke da raskinete ili se razvedete, i prije nego što ste saznali da vas partner vara. Psiholozi savjetuju da, ako ste u braku, date sebi šest mjeseci, tako da i vi i vaš partner možete hladne glave da razmislite šta želite i da procijenite ima li šanse da vaš odnos preživi to što se desilo. Da li povjerenje može da se vrati? Odgovor na ovo pitanje je “možda”. Ako vaš partner to zasluži. Ali, sve i da u vašem slučaju jeste tako, povjerenje se neće ponovo uspostaviti preko noći, niti tako brzo kao što se možda nadate. Čak i ako odlučite da njemu (ili njoj) vjerujete ponovo, biće vam potrebno devet do 18 mjeseci da ponovo steknete osjećaj da možete da mu vjerujete, i to samo pod uslovom da se tokom tog vremena ne desi apsolutno ništa što će baciti i trunčicu sumnje na njegovo (ili njeno) ponašanje, iskrenost i namjere.

Kada saznate da vas vara neKo Ko vam je bio cio svijet, u vama se razbjesni emocionalni i psihološKi tornado, a uz dramatične promjene raspoloženja, tu su i užasna, neKontrolisana potreba da provjerite telefon, džepove, novčaniK vašeg partnera

UTORAK, 20. 8. 2019.

Da li treba da postavim neke granice? Naravno. Počnite od toga da nema više varanja. A možete da budete i precizniji, recimo, da naglasite da nećete tolerisati nikakvo seksualno ili romantično interesovanje za bilo koju treću osobu. Takođe, trebalo bi da se dogovorite da više ne smije da bude nikakvih tajni, i da partneru stavite do znanja da očekujete da bude spreman da uradi sve što je potrebno da biste se ponovo osjećali bezbjedno. (Mondo.rs)

muškarac-žena

Djeca i iskrenost Prvo, morate da budete svjesni da ono što jednom kažete zauvijek ostaje izgovoreno. Zato, ako odlučite da djecu uvlačite u to što se dešava između vas i vašeg partnera, budite vrlo oprezni i birajte riječi. Najpametnije što možete da uradite je da, ako su djeca dovoljno velika, sjednete oboje i kažete im da trenutno imate neke nesuglasice, i da pokušavate da ih riješite, kao i da ništa što se između vas dvoje dešava nema apsolutno nikakve veze sa njima, i da oni nisu krivi ni za šta. Ako djeca budu imala neka pitanja, odgovorite im, u skladu sa uzrastom, ali se uzdržite od teških riječi i kvalifikacija na račun partnera, koje poslije nećete moći da povučete. I dajte sebi vremena. Možda se oporavite kao par. Ako se to ne desi, rastaćete se. Ali vi ćete biti dobro. Biće vam teško, ali će proći. I bićete dobro, ponovo.

Kada saznate da vas vara, preispitujete sve što jeste. Što ste bili, i što ste mislili da možete da budete. Onda nastupa bijes. Bijes koji racio gura u pozadinu

Ono što ljudi često ne shvataju je da osobu koju varaju mnogo više povređuju tajne, laganje i to što je očigledno pravite idiotom

36 muškarac-žena

UTORAK, 20. 8. 2019.

najgore je kada je ima previše

Ljubomora svakodnevicu pretvara u pakao Nije dobro ako je nema bar malo, ali ako je ima mnogo, još je gore. A, najgore je kada je ima previše. Govorimo o ljubomori, osjećanju koje u razumnoj dozi može da bude potvrda da smo voljeni i da je partneru stalo do nas. Ali ako se razbukti, pa počne da nam remeti život, nije nam potrebna. Ona, a to znači ni partner koji je emituje. Jer ne želimo da nam bilo ko, pod izgovorom da se tako dokazuje ljubav, svakodnevicu pretvara u pakao.

Kako da znate da ste u vezi u kojoj postoji patološka ljubomora? * Osjećate da vam je ograničena sloboda, jer partner želi da stalno budete zajedno, pojavljuje se u kafiću u koji ste izašli sa drugaricama, insistira da vas čeka poslije posla, organizuje vam svaki minut slobodnog vremena... * Povjerenje nije jako s njegove strane, pa stalno traži dokaze da je prevaren. Uzima vam telefon, traži da mu pokažete poruke drugih ljudi, zove vaše prijatelje da

provjeri gdje ste... * Osjećate se beznadežno, jer ne možete da mu objasnite da to što vam je potrebno vrijeme za sebe, ne znači da ga ne volite i da ga varate. * Govori vam da ste neprimjereno obučeni za posao, ako vam je suknja samo malo uža i u svakog kolegu upire prstom kao u potencijalnog suparnika. * Kada ste negdje bez njega, zove vas da vam kaže da se razbolio, da je usamljen ili da ima neki veliki problem. (Novosti.rs)

UTORAK, 20. 8. 2019.

muškarac-žena

mali znaci mogu da odaju namjere

Jeste li samo priJatelJi...

Često ne znamo kako djelujemo na osobu koja nam se dopada, ali mali znaci mogu da odaju i naše i njene namjere. Ukoliko pogrešno protumačite znake i ponašanje osobe koja vas privlači rizikujete da prekine kontakt sa vama ili da se uplaši vaših namjera. Sa druge strane, ukoliko vam ta osoba daje znake da joj se dopadate i da želi sa vama nešto više i vi ih ne prepoznate i ne odreagujete na njih, može da pomisli da niste zainteresovani i da odustane. Ovo su četiri uvrežena mišljenja kada je riječ o međusobnoj privlačnosti. Oboje ostvarujete dugi kontakt očima Kontakt očima pružiće vam najjasniju sliku o tome kako se neko osjeća tokom komunikacije sa vama, piše Mens Health. Zato nas savjetuju cijelog života da gledamo ljude u oči kada se sa njima rukujemo i razgovaramo. Kada postoji seksualna tenzija između dvoje ljudi, kontakt očima će mnogo toga reći. Zadržavanje pogleda duže od tri sekunde govori mnogo

toga. Ukoliko ništa ne govorite, ali ne skidate pogled jedno s drugog, vrlo je vjerovatno da želite da pokidate jedno drugom odjeću. Vaši razgovori su malo čudni

Seksualna tenzija je tenzija, a ona može da bude čudna. Veoma je teško pričati o nečemu neobaveznom kada postoje misli o tome šta jedno drugome radite. Kako vam takve misli odvlače pa-

žnju onda ne možete da se koncentrišete na razgovor. Uvjerite se samo da je i njima to toliko neprijatno i čudno prije nego napravite korak u “tom” smeru. Stojite jedno blizu drugo-

ga tokom razgovora Prostor između ljudi utiče mnogo na komunikaciju, socijalnu interakciju i uopše odnos prema ljudima. Najčešće ljudi tokom razgovora stoje oko 120 cm udaljeni jedni od drugih. Oni koji su porodica i prijatelji stoje na 60 do 120 centimetara, dok oni koji žele da ostvare intimniji odnos stoje na 10 do 60 centimetara jedni od drugih. Ne možete da prestanete da se dodirujete Seksualna tenzija može da bude prisutna i bez dodira, pa nas to može zbuniti. Ponekad osjetimo seksualnu tenziju prema nekome sa kime ne smijete da budete, kao što je neko od kolega, šefova, bivši dečko vaše drugarice, profesor ili bilo ko drugi sa kime ne bi bilo u redu biti intiman. Zbog toga ima nešto čudno u dodirivanju. On ne može da drži ruke podalje od vas pa vas uhvati za struk dok vam nešto priča, a ukoliko stavi ruku na vašu butinu dok vam nešto objašnjava, onda je seksualna tenzija i te kako prisutna. (Mondo.rs)

ENIGMATIKA

UTORAK, 20. 8. 2019.

FOTO UBOD

Bočica parfema od opeke u obliku lava, nastala u periodu prije nove ere

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Uvac - dom bjeloglavog supa

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1874

5 5 4

4 8

4 4

2Puzzle 1 9 solution: 6 4 8

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

2012-05-23

2 2

5 2

1 9

6 5

Medium level

1 8 4 7 5 3 2 6 9 Sudoku puzzle No. 2619 2013-12-14

5 2

Sudoku puzzle No. 2618 2013-12-13

2 7 6 5 3 9 1 4 www.sudokukingdom.com 4

Medium level

1 4

Play sudoku online at:

2011-11-30

9 5

8 2

UTORAK, 20. 8. 2019.

Word Search Puzzle #P935XT

Battle Battle Censor Censor Chewing Crammed Chewing Crypt Crammed Defi ned Devour Crypt Dutiful Defined Eyelid Fears Devour Firsts Dutiful Flashlights Eyelid Frogs Gulfs Fears

Huffy Frogs

Inhabit GulfsInterpretation HuffyLapses Laser Inhabit Oboes Offbeat Interpretation Peeps Lapses Perfumes LaserPivots Pliers Oboes Publishers Offbeat Readers Scarlet Peeps

Firsts

Perfumes

Flashlights

Pivots

Shield Third Shirt PublishersSkate Tints Readers Smart Tubas So er Scarlet Twisters Stratospheres Tally Shield Unwell Tanks Shirt Zebra Third Tints Skate Tubas Smart Twisters Softer Unwell Zebra Stratospheres Pliers

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ukoliko se nađete u prilici da potpišete neka dokumenta, budite oprezni jer vam se može potkrasti greška koju kasnije nećete moći da ispravite.

BIK U centru pažnje je partner, bilo da je u pitanju ljubav ili poslovni odnos. Od vas se očekuje velika tolerancija, a to vam ne polazi za rukom.

BLIZANCI Ljubavni život je u centru pažnje. Glavna tema su laži ili prećutkivanja, bilo da su vaše ili voljene osobe. Neizvjesnost ishoda može prouzrokovati veliku neprijatnost.

RAK Ovo je jedan od onih dana kada vam se čini da je najbolje da ga prespavate. Pravi razlog takvom raspoloženju leži u činjenici da vas muči velika neodlučnost.

VAGA Na razne načine se bavite pravnim i papirološkim poslovima. Vaše organizatorske sposobnosti dolaze do izražaja jer su to vode u kojima savršeno plivate.

ŠKORPIJA Dobijate informaciju koja nosi putokaz u kom smjeru treba da ide vaš profesionalni razvoj. Na prvi pogled to vam ne djeluje primamljivo.

STRIJELAC Pod velikim ste pritiskom i od vas se očekuje da sprovedete ne baš popularne mjere. Prisustvom nećete uspjeti da spriječite žustre rasprave u kojima će biti i teških riječi.

JARAC Imate previše ideja kako da unaprijedite svoj život, ali nijedna nije dovoljno jaka da biste se konačno odlučili. Danas ćete shvatiti koliko je toga već propušteno.

Tally

Tanks REBUS

Dobijate vijest o dodatnom prihodu na koji niste računali. To je dovoljan razlog da se naoružate novom motivacijom i prionete na posao još poletnije.

DJEVICA Danas budite na velikom oprezu. Određene informacije ne dopiru na pravi način do vas, pa niste u dobroj poziciji da sagledate sve rizike koji vas vrebaju.

Rješenje iz prethodnog broja: Smer devina maratona

VODOLIJA Osoba sa kojom sarađujete donosi odluku koja vas zbunjuje. Niste sigurni šta je pravi uzrok tome, pa uludo trošite sate preispitujući svoju odgovornost.

RIBE Brzopleti ste, pa zbog toga nije dobar trenutak za bilo kakve konačne odluke, naročito ako se odnose na porodične, bračne ili ljubavne odnose.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 20. 8. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Po š to v an i k o r i s n i ci oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

Prodajem plac 20 000 m2 i kuću 70 m2, selo Donja Brezna, 29 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614 Prodajem dvije Dormeo prostirke za bračne krevete, debljine 6 cm. Cijena po dogovoru. Tel: 067/378-640 Prodajem polovno nordijsko biciklo za vježbanje, malo korišćeno. Tel: 069/499-402

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura.

RAZNO

Avgustovski popust!

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Za fizička lica 10%

Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića, Donja Brezna ,selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 20. 8. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

UTORAK, 20. 8. 2019.

ĐALOVIĆ O NEEFIKASNOSTI TITOGRADA

KRIV SAM JA Četiri kola, dva primljena gola, dva boda, ali nijedan postignut - to je bilans OFK Titograd na početku sezone 2019/2020. Malo za ekipu koja ima evropske ambicije. A najviše bode oči neefikasnost “romantičara”. Učenici Dragoljuba Đuretića su jedina ekipa u Telekom 1. CFL koja nije postigla pogodak. Svu odgovornost na sebe je preuzeo iskusni napadač Radomir Đalović! Kao pravi vođa... “Svi znamo da nismo postigli gol, a najveći problem je što ja još nisam na nivou. Mislim da igramo dobro, ali realizacija nam nedostaje”, samokritičan je 36-godišnji Bjelopoljac. Mogao bi da se krije iza lijepe karijere koja je bila prošarana oreolom reprezentativca, ali to onda ne bi bio Đalo. Robusni centarfor će se truditi još više, uprkos tome što je jedan od najpožrtvovanijih igrača u prvenstvu. “Moramo da treniramo još jače i više i sve će doći na svoje. Prvi ja. Iskreno, očekujem da proradim, da krenem sa golovima. Vjerujem u sebe, vjerujem u ekipu. Nadam se da ćemo krenuti u ozbiljnu seriju”, jasan je bivši “hrabri soko” i nekadašnji mladi reprezentativac Srbije i Crne Gore. A kada će to biti? “Očekujem da od Koma krene naša serija”, već je Đalović mislima u vikendu, kada “crveni” u okviru 5. kola u subotu dočekuju Zlatičane. Cilj Titograda prije početka sezone je bila - Evropa... “I sada je naravno”, siječe nas centarfor koji sa istim žarom igra za “romantičare” u smiraj karijere kao što je igrao

Sa Iskrom sanja Evropu i ne opterećuje se ličnim učinkom: Milan Đurišić slavi jedan od golova

klubova je promijenio Radomir Đalović u karijeri igrao je za Jedinstvo, Crvenu zvezdu, Železnik, Zagreb, Arminiju Bilefild, Kajzeri, Rijeku, Rapid, Amkar, Sepahan, Šangaj Šenžin, Tero Sasanu, Bangkok, Budućnost i Rudar, a sada je u Titogradu za Zagreb, Rapid ili Rijeku kada je bio u najboljihm godinama i kada je osvajao trofeje... “Nije lako kada ne dobijaš, ali postoje i takvi trenuci u fudbalu. Samo ih treba što prije prevazići. Stvarno vjerujem u ekipu i trenera i to ću ponoviti svaki put. Znam da ćemo da se dignemo na veći nivo”. Opšte mišljenje je da će se Sutjeska i Budućnost boriti za titulu, dok svi ostali razmišljaju ili o Evropi ili o opstanku... “To je tako. Te dvije ekipe će odlučivati o titulu, a svih osam timova će biti izjednačeno i biće mala razlika. Iskreno, nadam se da će OFK Titograd na kraju sezone, na tabeli biti iza Sutjeske i Budućnosti, jer imamo kvalitet”, podvukao je Radomir Đalović u razgovoru za Dnevne novine. I na kraju, baš u riječima čovjeka koji će za dva mjeseca napuniti 37 godina ‘treniraću jače i više’ leži pouka za sve talente koji su nedovoljno posvećeni loptanju. Jer, talenat nije sve... B.T.

Mogao bi da se krije iza karijere, ali to onda ne bi bilo Đalo: Radomir Đalović

MAKAR GOL PO SEZONI FUDBALER ISKRE NA

JEDINSTVENI MILA

Na kraju prošle sezone samo Ivan Jablan i Milan Đurišić su mogli da se pohvale podatkom da su postizali makar po gol u svakom prvenstvu nezavisne Crne Gore, uprkos tome što su imali izleta u inostranstvo. I dok je legendarni Cetinjanin upravo prošle takmičarske godine sa 39 godina i 143 dana postao najstariji strijelac u Telekom 1. CFL, bivši đak Budućnosti je nastavio da teroriše prvoligaške golmane. Po tome je jedinstven 32-go dišnji defanzivac/ ofanzivac Iskre je jedini igrač koji je svake godine potpisao pogodak. Prethodnog vikenda je presudio Zeti na Trešnjici... “To je lijep podatak, ali se ne opterećujem sa tim. Mnogo je bitnije što je taj gol donio nova tri boda mojoj ekipi. Nadam se da će biti još mnogo važnih pogodaka do kraja sezone”, ne stavlja sebe Đurišić u prvi plan nakon što je odlučio utakmicu sa “vukovima”.

14. utakmica je do sada odigrao Milić za Budućnosti, postigao je četiri gola

■ GIGA I JA OPET,

SADA DO EVROPE

“Građani” su pod dirigentskom palicom Aleksandra Nedovića krenuli odlično tri utakmice (imaju da odigraju odloženu utakmicu sa Sutjeskom), dvije pobjede (Grbalj, Zeta), jedan remi (Titograd) i sedam bodova. Ako nastave u sličnom ritmu, možda ispune tihu želju - Evropu. “Moramo da budemo zadovoljni trenutnim bodovnim saldom. Imali smo težak raspored, ali sedam bodova nam daju za pravo da sebe svrstavamo u ozbiljne kandidate za izlazak na evro scenu”, govo-

ri za Dnevne novine eks igrač Budućnosti, Koma, Titograda, Rijeke i Lovćena, koji zna da kvalifikacije Lige Evrope napada skoro kompletna liga... “Za Evropu će se boriti nekoliko klubova, a kao glavne konkurente vidim Zetu, Titograd i Petrovac, uprkos tome što je slabije startovao. U svakom slučaju, mislim da će se borba za Evropu voditi do samog kraja”, poručio je Đurišić, koji nema dilemu kada je u pitanju trka za šampionski lovor. “Još je rano, ali mislim da će to da bude trka udvoje između Sutjeske i Budućnosti”. Prst sudbine je bivšeg mladog reprezentativca ljetos ponovo spojio sa prijateljem Ivanom Vukovićem - Micko i Giga su igrali zajedno u Budućnosti i OFK Titogradu. I slavili su trofeje... “Iskra je treći klub u kom igramo zajedno, a u prethodna dva smo osvojili tri trofeja. Dvije titule i Kup. Nadam se da ćemo i sada imati uspjeha i da ćemo doći do zacrtanog cilja, a to je izlazak na evropsku scenu”, jasan je Đurišić.

Sport

utorak, 20. 8. 2019.

STEFAN MILIĆ O MAKSIMALNOM UČINKU, IGRI, DINAMU...

Sanjam o tome da branim boje svoje reprezentacije

Vjeruje u sebe i Budućnost: Stefan Milić, kapiten “plavih”

ASTAVIO SA LIJEPOM PRAKSOM

an Đurišić ■ Mladost i iskustvo

A Iskra je prethodne sezone Evropu izgubila kod kuće - od moguća 54 boda na stadionu “Braća Velašević” je uzela samo 18. Sa druge strane, na strani su osvojili 32. A dok se ne renovira teren u Danilovgradu, građani će igrati na strani... “Pokazalo se da bolje igramo na strani, nego na svom

trofeja su zajedno osvojili Milan Đurišić i Ivan Vuković - titulu sa Budućnošću 2008. godine, Kup sa Titogradom 2015. i titulu sa Titogradom 2016.

terenu. I na početku ove sezone smo na dva gostovanja bili maksimalni. Međutim, nadam se da će naš stadion biti spreman u što kraćem roku i da ćemo početi da bilježimo dobre rezultate na domaćem terenu. Pobjede kod kuće su neophodne da bi došli do cilja”, govori nam 32-godišnjak koji je kroz karijeru igrao desnog beka i krilnog napadača. Đurišić je u ranijem razgovoru za DN priznao da su ga bubice na početku karijere koštale, jer je mogao više. Sada sa Vukovićem, Milićem, Blažićem, Pejovićem, Lakićem, Burzanovićem... ima šta da prenese na talentovane klince Drinčića, Obradovića, Vukotića, Šaletića... “Ekipa je tako selektirana da smo spoj mladosti i iskustva. Imamo igrače sa bogatim internacionalnim iskustvom, kao i igrače koji se prvi put susreću sa seniorskim fudbalom. Pomažemo im i mislim da je to dobra stvar. Atmosfera je fenomenalna, svako radi svoj posao, a tako mora da bude, ako želimo uspjeh”, podvukao je Milan Đurišić.

Budućnost je nakon četiri odigrana kola jedini tim sa maksimalnim učinkom u Telekom 1. CFL. Tako su “plavi” od starta krenuli ka zacrtanom cilju - duploj kruni ili makar tituli - stavivši svima do znanja da će dosta toga zavisiti upravo od njih. Redom su padali Rudar (2:0), Podgorica (3:1), Kom (3:1) i Petrovac (3:0)... “Prije početka prvenstva, šef Branko Brnović je rekao da moramo do pauze da uzmemo maksimalan broj bodova”, najavio je tako kapiten Stefan Milić napad na trijumfe protiv Zete u 5. kolu i Grblja u 6. rundi, jer je svjestan da je obaveza Podgoričana uvijek - pobjeda. “Međutim, to nije lako, jer su sve ekipe izjednačene. Uvodne četiri pobjede znače za ekipu zbog samopouzdanja i nadam se da ćemo da nastavimo u istom ritmu”.

■ saMopouzdanje: BićeMo Bolji

Bivši selektor Crne Gore na klupi vicešampiona i osvajača Kupa je često (samo)kritičan, jer Budućnost još nije prava... “Svi mi igrači znamo da igra nije baš na nivou na kakvom se očekuje, ali bitno je da pobjeđujemo, stvaramo dosta šansi, postižemo golove”, govori za Dnevne novine 19-godišnji štoper, svjestan da su “plavi” najproduktivnija ekipa u prvenstvu sa 11 golova - 2.75 po utakmici. “Znači nam što dajemo po dva - tri gola po utakmici zbog

utakmice je do sada odigrao Milić za Budućnosti, postigao je četiri gola

nas samih, ali i navijača koji prate svaku utakmicu. Siguran sam da možemo bolje, a to ćemo da dokažemo vremenom kada svi igrači budu u top formi”. Kompletan plavi tabor je ujedinjen oko jednog cilja titula i povratak publike na stadion... “Svjesni smo da Budućnost mora da juri titulu ove sezone. Naravno, još je rano da se priča o tome, ali ako nastavimo da napredujemo - možemo da je osvojimo. Iskreno, očekujemo da se i publika vrati na stadion, jer je uz podršku navijača sve mnogo lakše”, jasan je talentovani defanzivac. Prošlog ljeta je promovisan u najmlađeg kapitena u istoriji kluba, tokom sezone je imao uspona i padova, mnogi su mu zamjerali na 13 zarađenih kartona, ulazio je u nepotrebne rasprave... Sada djeluje mirnije. “Samopouzdanje je kod mene ogromno, ali tu moram da apostrofiram stručni štab i saigrače. Cijela ekipa mi pomaže i to mi mnogo znači. Svjestan sam da moram iz utakmice u utakmicu da igram bolje.

Na kraju krajeva, to se od mene očekuje, ali to mogu da pokažem samo na terenu”.

■ interesovanje Stefan Milić je važan šraf u Brninoj mašineriji, ali sa 19 godina i potencijalom koji posjeduje je interesantan inostranim klubovima - Dinamo iz Zagreba ga je gledao na utakmici protiv Petrovca. Interesovanje postoji... “Svakom igraču prija kada se priča o njemu. Tako i meni. Trenutno sam u Budućnosti i želim da igram najbolje što mogu kako bih pomogao ekipi. Ponuda će stići kada se najmanje nadaš”, na zemlji je štoper koji ima prostora da napreduje... “Drago mi je što me Dinamo gledao, što sam zadovoljio te ljude. Ali ne razmišljam previše o tome. Moje je da igram što bolje, a ostalo će doći”, nadovezao se Milić. Selektor “hrabrih sokolova” Faruk Hadžibegić je najavio da će dati šansu igračima iz naše lige, a posebno mladim momcima kako bi osjetili duh A selekcije. A uskoro će i njegov premijerni spisak. “Razmišljam o tome, bilo bi mi drago da dobijem poziv za A selekciju. To bi bila potvrda mog rada i truda. Kada sam počinjao da se bavim fudbalom, moj san je bio da nosim dres svoje države. Nadam se da ću se naći na spisku. Ali, ako ne bude sada, biće prilike ubuduće da dobijem poziv”, podvukao je Stefan Milić. B.T.

marketing

UTORAK, 20. 8. 2019.

Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama (“Službeni list CG“, br. 39/11 i 37/17), a u vezi sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2018. godini (“Službeni list CG“, broj 83/17) i Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, broj 14/18), Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u 2019. godini u oblasti zaštite potrošača, Ministarstva ekonomije, objavljuje

JAVNI KONKURS za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za realizaciju projekata u 2019. godini u oblasti zaštite potrošača „Jačanje zaštite potrošača u Crnoj Gori“ Pozivaju se nevladine organizacije koje imaju kapacitete i iskustvo da prijave projekte/programe na ovaj konkurs, kojim mogu doprinijeti realizaciji projekta - Jačanje zaštite potrošača u Crnoj Gori, u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača i Nacionalnim programom zaštite potrošača jul 2019 – jun 2021. Strateški cilj koji se želi postići realizacijom ovog projekta je podizanje svijesti i bolja informisanost potrošača o potrošačkim pravima kao i povećanje nivoa aktivizma potrošača u podnošenju prigovora. Projekti treba da doprinesu boljem poznavanju i većem korišćenju prava koja su svakom građaninu data na osnovu Zakona, a samim tim smanjenju broja neriješenih potrošačkih prigovora i efikasnijem i jeftinijem rješavanju potrošačkih sporova. Ciljne grupe su svi građani i trgovci na tržištu Crne Gore. Aktivnosti nevladinih organizacija koje će doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva i zadovoljenju potreba ciljnih grupa („prihvatljive aktivnosti za finansiranje“) • monitoring nad primjenom Zakona o zaštiti potrošača posebno u dijelu koji se odnose na isticanje cijene na proizvodima; • monitoring nad primjenom Zakona o zaštiti potrošača posebno u dijelu koji se odnosi na isticanje na crnogorskom jeziku obavještenja o robi, odnosno uslugama, uputstva za upotrebu, uputstvo za montažu, garancija dr. koja prati robu, odnosno uslugu; • podnošenje prigovora trgovcu zbog nepoštovanja odredbi zakona koje se odnose na obaveze iz tačaka 1 i 2 (broj podnesenih prigovora), • podnošenje žalbe Upravi za inspekcijske poslove zbog (broj podnesenih žalbi), • podnošenje žalbe drugim tijelima za rješavanje potrošačkih sporova. • pružanje informacija potrošačima o njihovim pravima i mehanizmima pravne zaštite, kao i davanje stručnih savjeta za ostvarivanje prava. • Osnivanje savjetovališta za zaštitu potrošača u jedinicama lokalne samouprave (na osnovu Plana aktivnosti na podizanju nivoa zaštite potrošača u jedinicama lokalne samouprave iz 2016. godine) i promocija Odbora za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova. Ukupan iznos sredstava koja se mogu raspodijeliti ovim konkursom je: 20.000 eura. Najviši iznos sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu/programu je 4.000 eura. Na ovaj konkurs jedna nevladina organizacija može prijaviti najviše jedan projekat/program. Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organizacija koja je: a) upisana u Registar nevladinih organizacija; b) upisana u evidenciju organizacija potrošača u skladu sa čl. 165 i 168 Zakona o zaštiti potrošača; c) kroz ciljeve i djelatnosti u Statutu, definisala oblast zaštite potrošača kao oblast svog djelovanja; d) u oblasti zaštite potrošača realizovala projekat/e i/ili program/e u godini koja prethodi objavljivanju ovog konkursa; e) predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha) Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: 1) doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti; 2) kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno program; 4) transparentnost rada nevladine organizacije. Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima, vršiće se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa (“Službeni list CG“, broj 13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministarstvo javne uprave, a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodijeljene bodove po svakom mjerilu. Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana, od dana objavljivanja konkursa na sajtu Ministarstva. Prijava projekta/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG“, broj 14/18), a koji je dostupan i na internet stranici Ministarstva ekonomije www.mek.gov.me Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti: • fotokopiju rješenja o upisu u registar NVO; • fotokopiju rješenja o upisu u evidenciju organizacija potrošača Ministarstva ekonomije; • fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO; • fotokopiju akta o podnesenoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha); • dokumentaciju o realizovanim projektima u godini koja prethodi objavljivanju javnog konkursa. Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) primjerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD-u u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku.

Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD treba poslati isključivo poštom na adresu: Rimski trg 46 III sprat, arhiva Ministarstva ekonomije

sa napomenom: NE OTVARATI - prijava na Javni konkurs za raspodjelu sredstava nevladinih organizacija za realizaciju projekata u oblasti zaštite potrošača „Jačanje zaštite potrošača u Crnoj Gori“ U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na propisanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovoljavaju uslove propisane ovim konkursom. Pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti elektronskim putem na adresu: marina.sakovic@mek. gov.me i jovo.rabrenovic@mek.gov.me Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za realizaciju projekata iz oblasti zaštite potrošača će u roku od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstva ekonomije i portalu e-uprave objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu, uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste je, u roku od pet dana od dana objavljivanja liste, dužna da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 06.09.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIV prodaji iznosi 19.160,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Zorana na dan 31.07.2018. godine iznosi 11.800,82 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 05.09.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 06.09.2019. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Popović Žarka u idealnom dijelu od ½, Popović Danice u idealnom dijelu od 3/8 i Popović Vukosava u idealnom dijelu od 1/8, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 135, KO Zagrad II, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: Katastarska parcela broj 590, plan 4, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 16337 m2, Katastarska parcela broj 767, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4719 m2, porodičnu stambenu zgradu površine 46 m2, pomoćnu zgradu površine 28 m2 i dvorište površine 500 m2, Katastarska parcela broj 768, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 520 m2, Katastarska parcela broj 769, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase, površine 1329 m2, Katastarska parcela broj 770, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 5. klase, površine 799 m2, Katastarska parcela broj 771, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 480 m2, Katastarska parcela broj 908/2 plan 5,6, skica 19/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase, površine 1307 m2, porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 767, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 37 m2 i Ž pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 767, površine 28 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na V prodaji iznosi 26.900,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Popović Željka na dan 25.03.2019. godine iznosi 15.720,95 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 05.09.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

UTORAK, 20. 8. 2019.

sport

ivan keCoJeviĆ PRedsTavlJen kao novi iGRač albaseTea

Iz žute podmornIce stIgao u grad noževa

Miha vodio Meč iz bolničke sobe

pobjeđuje i iz bolnice

Fudbal je njegov život - Siniša Mihajlović je to još jednom pokazao. Srpski stručnjak, koji se oporavlja od leukemije, iz bolničke sobe dijelio je savjete fudbalerima Bolonje na meču protiv Pize u Kupu Italije. Kako je otkrio član stručnog štaba Emilio de Leo, Miha se ponovo vi-

deo tehnologijom “povezao” sa ekipom i saradnicima u pobjedi na gostovanju 3:0. “Srećom da Sinišu poznajemo već neko vrijeme, a ponekad i predvidimo njegove ideje, skraćujući komunikaciju, ali ono što je važno jeste da su ga igrači učinili ponosnim”, rekao je De Leo. K.B.

Matični Mornar, pa Teleoptik, Čukarički, OFK Beograd, Gazijantep, Cirih, Kadiz, a sada - Albasete, čiji je jedan od vlasnika proslavljeni Andres Injesta! Defanzivac Ivan Kecojević je nakon dvije godine razdužio opremu “žute podmornice” i preselio se u “grad noževa”. Bivši reprezentativac Crne Gore je ostao u španskoj Segundi, zadužio je broj 23, sa Albaseteom u aktuelnoj sezoni ima visoke ambicije. “Prvo, želim da se zahvalim Kecojeviću jer je odabrao nas u moru ostalih ponuda. Ima iskustvo, dobro poznaje ligu, a sa njim smo dobili na snazi i kompletirali defanzivni red”, rekao je potpredsjednik kluba, Viktor Varela. Albasete je posljednji put igrao Primeru u sezoni 2004/2005. (igranje u eliti je najveći uspjeh kluba u istoriji), prošle sezone je u Segundi završio na četvrtom mjestu, igrao je baraž, ali nije uspio da se dokopa Primere. Sada su ciljevi slični uprkos tome što je upisan poraz na startu sezone od Almerije. “Rekao sam ljudima u Kadizu da želim samo u

Kadiz zamijenio Albaseteom: Ivan Kecojević na predstavljanju

Albasete i to su prihvatili. Trenirao sam, nalazim se u dobroj formi, a na treneru je da odluči kada ću igrati. Treba da zaboravimo utakmicu protiv Almerije, jer sam ubijeđen da ćemo imati dobru sezonu i da ćemo da ispunimo ciljeve”, rekao je 31-godišnji Baranin, nakon potpisa za klub koji je osnovan prije

79 godina i koji igra na stadionu “Karlos Belmonte”. Kecojević je tokom prethodne dvije sezone za Kadiz upisao 62 nastupa i postigao pet golova, dok je boje reprezentacije Crne Gore branio na pet utakmica. Po sopstvenom priznaju dresu “hrabrih sokolova” se potajno nada... B.T.

FiliPe kUTinJo zadUŽio deseTkU baJeRna iz Minhena

FOTO PRIČA

OVO JE BIO TATIN SAN

Breša je dobila veliko pojačanje - Mario Baloteli juče je spektakularno dočekan i predstavljen u ovom klubu. “Moja majka je plakala kada sam joj rekao da postoji mogućnost da dođem u Brešu, jer je poznato da je moj pokojni otac iz Breše. Njegov san je bio da me vidi u ovom dresu”, poručio je Baloteli.

BrazIlskI šmek u ofanzIvI

Sada je zvanično - Filipe Kutinjo je predstavljen kao novi igrač Bajerna iz Minhena! Dvadesetsedmogodišnji majstor iz Brazila je stigao na jednogodišnju pozajmicu uz mogućnost otkupa ugovora na kraju sezone, a tako je komletiran goropadan vezni red Bavaraca u kome su još Korentin Toliso, Tijago Alkantara, Leon Gorecka... “Bajern je novi izazov za mene i definitivno je jedan od najboljih klubova u Evropi. Imam velike ciljeve, a ubijeđen sam da u Bajernu to mogu da ostvarim”, poručio je Kutinjo, koji je za Barsu za godinu i po upisao 79 utakmica i 19 golova. Gigant iz Minhena je Kutinju dao broj 10, ali je prije

toga konsultovao penzionisanog Arjena Robena, jer je razmišlja da “desetka” “odmori” godinu dana. “Srećan sam što se tran-

sfer realizovao. Bajern je dobio novu snagu u ofanzivnoj liniji”, rekao je izvršni direktor njemačkog velikana, Karl Hajnc Rumenige. B.T.

sport

UTORAK, 20. 8. 2019.

Brazilskih 12 za Mundosket

Dejvid Blat

DejviD Blat Boluje oD multiple skleroze

Moj posao je da inspirišeM ostale

Njegova inspiracija pomogla je Rusiji da postane šampion Evrope, njegovom Makabiju da osvoiji Evroligu, a sada ga čeka najveća borba do sada - protiv teške bolesti. Slavni trener Dejvid Blat saopštio je da boluje od multiple skleroze, ali da ostaje trener Olimpijakosa. On se u emotivnom pismu obratio javnosti... Nekada vam život postavi prepreke za koje ne postoji objašnjenje ili razlog. U tim momentima morate da donesete odluke koje će pokazati kakav je vaš pravi karakter. Prije nekoliko mjeseci dijagnostikovana mi je bolest PPMS, odnosno multiple skleroza. Riječ je o autoimunoj bolesti koja na mnogo načina utiče na kvalitet vašeg života i mogućnost da

Ja sam trener, moj posao je da vodim, učim i inspirišem ostale. Ništa me neće spriječiti da nastavim to da radim.

radite ono što vam se do tada činilo običnim. Kada me je prošao prvobitni šok i kada sam shvatio kako će ovo da promijeni moj život, odlučio sam da krenem naprijed. Odlučio sam da ne želim da se odreknem ničega. Prilagodiću se i naći ću načina da živim normalno. Okrenuo sam se svojoj trenerskoj metodologiji rješavanja problema, a ona podrazumijeva odgovor na tri pitanja: šta je problem, kako se to desilo i kako da se sve popravi. Problem je što se PPMS u mom slučaju i u mojim godinama manifestuje kao slabost u nogama. Kako je do njega došlo, na to nema odgovora. Lako je pasti u letargiju i depresiju. Ovo je borba bez prestanka, ali ja ne odustajem. Kako sve da se riješi? Tako što ću naporno raditi. Moram da se prilagodim, da pronađem nekog ko može da mi pomogne. Ja sam trener, moj posao je da vodim, učim i inspirišem ostale. Ništa me neće spriječiti da nastavim to da radim. Imao sam sreće, uz mene su vrhunski ljekari koji mi mogu pomoći. Kako bih mogao da se žalim? Nikako… Uvijek od svojih saradnika i igrača tražim da budu najbolja verzija sebe, moram to da budem i ja. K.B.

Rival Crne Gore na Mundobasketu komletirao je sastav za Kinu. Aleksandar Petrović, selektor Brazila, odabrao je 12 veličanstvenih koji će predstavljati ovu zemlju na Svjetskom košarkaškom prvenstvu u Kini. Prvi zvijezde tima biće dobro poznati Marselinjo Uertas, Anderson Varežao i Leandrinjo Barbosa. Spisak: Marselinjo Uertas (Tenerife), Rafa Luž (Andora), Jago Mateus (Paulistano), Didi Louzada (Nju Orleans Pelikans), Aleks Garsija, Vitor Benite (San Pablo Burgos), Leandro Barbosa (Minas Tenis), Markinjos (Flamengo), Bruno Kaboklo (Memfis Grizlis), Anderson Varežao (Flamengo), Kristijano Felisio (Čikago Buls), Augusto Lima (San Pablo Burgos). K.B.

Medvedevu kruna i 5. mjesto Dani iz snova za ruskog tenisera - Danil Medvedev pobjednik je Mastersa u Sinsinatiju. Momak iz Moskve u finalu je bio bolji od Belgijanca Davida Gofana - 7:6, 6:4. Za Medvedeva je ovo prvi trofej iz Serije 1.000 u karijeri i ukupno peta titula do sada, a sa novih 1.000 poena skočio je sa osmog na peto mjesto ATP liste, što je njegov plasman karijere. Prvi teniser svijeta i dalje je Novak Ðoković, a prate ga Rafael Nadal, Rodžer Federer i Dominik Tim. K.B.

poruka sa priprema za e

Znamo da na

Još 24 dana ostala su do istorij- Kad selektor pokazuje: Veljko skog trenutka za našu odbojku, Bašić, Vojin Ćaćić i Aleksandar do spektakla za koji mnogi igra- Minić tokom priprema za EP či žive... U najvećoj evropskoj luci Roterdamu odbojkaši Crne Gore imaće čast da prvi meč ikada na Evropskom prvenstvu odigraju protiv jednog od domaćina i svjetskog velikana Holandije. Naši momci nekako u tišini (najprije u Pljevljima, a sada i u Bijelom Polju) spremaju se svjetla velike pozornice, a selektor Veljko Bašić sa paklenih priprema je poručio. “Naporno jeste, ali sam jako zadovoljan radom, zalaganjem igrača i napretkom naše igre”, istakao je Bašić za Radio-televiziju Crne Gore.

■ Sve će biti drugačije nakon eP

Evropsko prvenstvo počinje 12. septembra (Crna Gora kreće dan kasnije), a prvi put će ga organizovati četiri zemlje - uz Holandiju, još i Francuska, Belgija i Slovenija. Naši momci naći se u nekom novom ambijentu za sve njih. “Sigurno je da za svakog igrača mnogo znači nastup na jednom takvom takmičenju, na tako visokom nivou... Nakon Evropskog prvenstva imaće drugačiji uvid i u svoj nivo, a posebno će reprezentacija biti drugačije viđena”, smatra Bašić.

■ dva toP favorita, a oStali...

Rivali Crne Gore u grupi D biće

SK 1 CG 18:00

Fudbal: Sportske igre mladih, finale

ARENA SPORT 1 21:00 02:30

Fudbal LŠ: APOEL - Ajaks Libertadores: Gremio - Palmeiras

ARENA SPORT 2 21:00

Fudbal LŠ: LASK - Briž

ARENA SPORT 3 21:00

Fudbal LŠ: Kluž - Slavija P.

EUROSPORT 1 16:55

US Open, kvalifikacije

19:00

US Open, kvalifikacije

21:00

US Open, kvalifikacije

23:00

US Open, kvalifikacije

01:00

US Open, kvalifikacije

EUROSPORT 2 10:20

Sportsko penjanje, Japan

12:40

Sportsko penjanje, Japan

UTORAK, 20. 8. 2019.

EP SELEKTORA ODBOJAKAŠA CRNE GORE

aša šansa postoji Pripreme uz Kolakovića

Foto:OSCG

Crnogorski odbojkaši u Bijelom Polju ostaće do subote, kada će u Podgorici početi završnu fazu priprema. U našem glavnom gradu odigraće dvije utakmice sa Grčkom, dok će sa moćnim Iranom, našeg Igora Kolakovića, odigrati nekoliko pripremnih mečeva i obaviti zajedničke treninge. “Mislim da smo na istom nivou sa Grčkom, međutim za mene najvažniji će biti rad sa Kolakovićem i njegovim Iranom, jer se radi o ekipi koja se nalazi u Top 8 na svijetu. Tu ćemo da vidimo koji je naš nivo - i u odnosu na svjetsku odbojku i dokle smo došli sa pripremama za Evropsko prvenstvo”, objasnio je Veljko Bašić. Holandija, Poljska, Češka, Estonija i Ukrajina. U osminu finala prolaze četiri najbolja... “U grupi imamo dvije selekcije koje su veliki favoriti Holandija koja igra pred svojim navijačima i Poljska koja je svjetski prvak. Ostali rivali su selekcije sa kojima možemo da igramo, ali znamo da su jako opasne”, ocijenio je Bašić. Jasno je, dakle, gdje Crna Gora vidi svoju šansu u Roterdamu... “Detalji će odlučivati, šansa postoji, međutim treba da budemo u najboljem izdanju ukoliko želimo pobjede protiv njih”, zaključio je selektor Crne Gore. K.B.

SPORT

DN TIP KLUŽ

SLAVIJA P.

Rumuni su u prošloj rundi kvalifikacija za LŠ protiv Seltika pokazali koliko su ozbiljan tim.

Na današnji dan

2008. Gojkovićev čas u Pekingu

Četvrtfinale vaterpolo turnira na OI u Pekingu i velika pobjeda Crne Gore nad Hrvatskom (7:6). Fenomelanu partiju tada odigrao povrijeđeni Vladimir Gojković.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

JOŠ KORAK DO ELITE: Večeras kreće baraž za Ligu šampiona, a biće zanimljivo u Nikoziji, Lincu i Klužu - TV Arena sport.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

+382 20 252 900 redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO OBILJEŽENO 30 GODINA OD PADA GVOZDENE ZAVJESE

MERKEL I ORBAN NA GODIŠNJICI “PANEVROPSKOG PIKNIKA” RAZGOVOR RUSKOG I FRANCUSKOG PREDSJEDNIKA U TVRĐAVI U FRANCUSKOJ

Putin Makronu: Ne vidim alternativu razgovorima u Normandijskom formatu

U ljetnjoj rezidenciji francuskog predsjednika, juče su počeli pregovori između predsjednika Rusije i Francuske, Vladimira Putina i Emanuela Makrona. Razgovori u tvrđavi Breganson na Azurnoj obali odvijali su se iza zatvorenih vrata. Savjetnik ruskog predsjednika za spoljne poslove Jurij Ušakov ranije je saopštio da su u ruskoj delegaciji i on, šef diplomatije Sergej Lavrov i portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Ruski predsjednik poručio je svom francuskom kolegi da ne vidi alternativu pregovorima o krizi u Ukrajini u Normandijskom formatu. Istakao je da vjeruje da bilo

Bjanka

koji sastanak koji je namijenjen rješavanju ukrajinske krize doprinjeti postizanju opipljivih rezultata. Putin i Makron dotakli su se i situacije u Iranu i Siriji, kao i međusobnih odnosa između EU i Rusije. Ruski predsjednik rekao je Makronu da ne postoji opasnost od povećanog zračenja poslije eksplozije raketnog goriva na vojnom poligonu u ruskom gradu Severodvinsku. Govoreći o nesreći u kojoj je poginulo pet, a ranjene tri osobe, Putin je naveo da su sve bezbjednosne mjere preduzete i da nema opasnosti od radijacije kao i da će svi ranjeni i poginuli biti odlikovani.

U mađarskom pograničnom gradu Šopronu, u prisustvu mađarskog premijera Viktora Orbana i njemačke kancelarke Angele Merkel, obilježeno je 30 godina od pada Gvozdene zavjese. U tom mjestu su mađarski graničari prije 30 godina prvi put dozvolili građanima tadašnje Istočne Njemačke da slobodno pređu u Austriju, na zapad Evrope. Nekoliko mjeseci kasnije, u novembru 1989. godine, pao je i Berlinski zid. Viktor Orban i Angela

Merkel zakopali su aktuelne "ratne sjekire" kako bi obilježili 30. godišnjicu tzv. "Panevropskog piknika", događaja na granici Austrije i Mađarske za koji se smatra da je pomogao da dođe do pada Berlinskog zida. Na ceremoniji u Šopronu, Orban i Merkelova su ukazali na zajedničku istoriju njihovih zemalja i evropske vrijednosti koje dijele, prenosi AP. Orban, jedan od najžešćih kritičara politike kancelarke Merkel o otvaranju vrata Njemačke

za tražioce azila tokom priliva migranata 2015. i 2016. godine, pohvalio je kancelarku, čija zemlja ima bliske ekonomske odnose sa Mađarskom. Merkelova je odgovorila tako što se u ime svoje zemlje zahvalila zbog činjenice da su 19. avgusta 1989. mađarski graničari dozvolili da oko 700 izbjeglica iz istočne Nemačke pređe granicu sa zapadom, čime su izvršili dodatni pritisak na komuniste u istočnom Berlinu da puste svoje građane da emigriraju.

NA ADMINISTRATIVNOM PRELAZU MERDARE

Krijumčarili djevojčicu u pregradi za rezervni točak

Prokupačka policija uhapsila je S.F. (42) i njegovog sina, starog 17 godina, iz okoline Podujeva, državljane Njemačke, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Policija je na administrativnom prelazu Mer-

dare, prilikom redovne kontrole, u prtljažniku putničkog automobila “krajsler”, ispod stvari, u djelu gdje je predviđeno da stoji rezervni točak, pronašla sakrivenu devetogodišnju devojčicu. Prema policijskim navodima, dvojica muškaraca pokušala su da djevojčicu prokrijumčare

u Njemačku, gdje se, prema tvrdnjama uhapšenih, nalazi djevojčicina majka. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu. Djevojčicu su preuzeli radnici Centra za socijalni rad u Prokuplju.

EVAKUISANO 8.000 LJUDI

POŽAR NA KANARSKIM OSTRVIMA GUTA ŠUME

Požar na Kanarskim ostrvima je van kontrole, a plamen se uzdiže 50 metara uvis zbog čega je evakuisano više od 8.000 ljudi. Za samo 48 sati, izgorjelo je 6.000 hektara šume, saopštile su vlasti ostrva Gran Kanarija. U gašenju požara učestvuje 1.100 vatrogasaca kojima iz vazduha pomaže 14 kana-

dera. Kako prenosi AP, dvadesetak puteva je zatvoreno. Ostrvo Gran Kanarija i glavni grad Las Palmas poznati su po plažama i planinama i popularna su turistička destinacija Evropljana. Zbog požara evakuisana su samo sela. Požari su česti u južnoj Evropi tokom toplih i sušnih ljetnjih

mjeseci. Za gotovo polovinu španskih provincija juče je na snazi upozorenje na veliki rizik od požara.