Dnevne novine 31.8 - 01.09.2019.

TRESLA SE BUDVA OSTALA CRNOGORSKA ■ 8

EKSKLUZIVNO ZA DN VIRDŽIL VAN DAJK, NAJBOLJI FUDBALER

BULATOVIĆ: NEĆEMO RASKINUTI SPORAZUM

PREKO TRNJA DO ZVIJEZDA

■ 42 43

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8 I 1. 9. 2019. BROJ 2466 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PRELIMINARNI PODACI MONSTATA ZA SEDAM MJESECI ■ 10 11

SKORO 2,5 MILIONA NOĆENJA I 700.000 HOTELSKIH GOSTIJU INTERVJU: VEHID ŠEHIĆ, KOPREDSJEDNIK ■ 5 7 IGMANSKE INICIJATIVE

Bez suočavanja sa prošlošću, nema stabilnog regiona VN U POSJETI CENTRU ZA OBUKU VODIČA I DRESURU SLUŽBENIH PASA

Povjerenje i odanost uslov za uspješne akcije

■ 14 15

FOND ZDRAVSTVA: SISTEM DOBAR, PROBLEM U DOMOVIMA ZDRAVLJA

Elektronsko zakazivanje ne daje očekivane rezultate ■ 18 19

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Alo, ma kakva Crnogorska... Ja i ne znam jesu li oni dio vlasti u Budvi. Ustvari znam, jer im svakog mjeseca isplaćujem plate... Osim što primaju plate, ne rade ništa...

●NEZVANIČNO

Ako je Andrija Mandić mogao da vjenča Srbiju sa morem, mogu i ja u Beogradu da se popnem na registrovano prevozno sredstvo zvano tenk.

Nije mene džaba odlikovao prošle godine ruski general Salujanov…

PODGORICA: GRADONAČELNIK VUKOVIĆ OBIŠAO GRADILIŠTA

UKUPNO INVESTIRANO VIŠE OD 400.000 EURA

Gradonačelnik dr Ivan Vuković obišao je juče radove izvedene na i u neposrednoj blizini vaspitno-obrazovnih ustanova na teritoriji Podgorice.

“U namjeri da djeci PodgoBOLNICA CODRA rice omogući što ugodniji boravak u školama i vrtićima, Glavni grad je ove godine u objekte i pristupne saobraćajnice investirao preko 400.000 eura”, saopštio je Vuković prilikom pomenute posjete. On je izrazio zadovoljstvo kvalitetom izveTim doktora bolnice Codra, pred- denih radova. ● 22-23 vođen ginekologom Igorom Gogićem, uspješno je odstranio pacijentkinji iz Crne Gore retroperitonealni tumor veličine oko tri ● 19 kilograma.

SKUPŠTINA AKCIONARA EPCG

ODOBRENA GRADNJA VE GVOZD OD 58 MILIONA

Pacijentkinji izvadili tumor težak tri kilograma

SUBOTA

NEDJELJA

Elektroprivreda Crne Gore završila je prošlu godinu sa profitom od 44,08 miliona eura, a akcionari su se saglasili da on bude dodat neraspoređenoj dobiti kompanije, koji sada ukupno iznosi 48,6 ● 12 miliona eura.

OFENBACH FRANCUSKA MUZIČKA SENZACIJA ZA VN

Čast je nastupiti u Crnoj Gori

INTERVJU: VINKO MIHAJLOVIĆ

●34-35

Pretežno sunčano i veoma toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla ili sumaglica, poslijepodne umjeren razvoj oblačnosti, a u planinama lokalno je moguća kratkotrajno kiša. Vjetar povremeno slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 26, najviša dnevna od 24 do 36 stepeni.

Pretežno sunčano i veoma toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla ili sumaglica, a tokom dana umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 25, najviša dnevna od 25 do 36 stepeni.

Stvaramo unikatnu muzičku priču

Koncertom “Budapest Jazz Orchestra” iz Mađarske, posvećenom muzičkom opusu Ele Ficdžerald, sinoć je u hotelu Mogren u Budvi otvoreno 13. izdanje Petrovac Jazz festivala. ● 30-31

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

OBILJEŽAVANJE 80. GODIŠNJICE POČETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA

Đukanović sjutra na ceremoniji u Varšavi Predsjednik Poljske Andžej Duda uputio je poziv crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću da 1. septembra, u Varšavi, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, saznaje CdM. Očekuje se da događaju prisustvuje 40 stranih delegacija, oko 250 gostiju uključujući pred-

sjednike, premijere, predsjednike parlamenata, ministre vanjskih poslova, ministre odbrane i specijalne izaslanike. Mediji su ranije javili da Duda na ovaj skup nije pozvao predsjednike Rusije i Srbije, Vladimira Putina i Aleksandra Vučića. Sjedinjene Američke Države predstavljaće potpredsjednik Majk Pens.

R.P.

KUSOVAC I APRCOVIĆ POTPISALI UGOVORE SA NJEMCIMA

Tivat i Kotor preuzimaju postrojenje za otpadne vode Predsjednici opština Tivat i Kotor, Siniša Kusovac i Željko Aprcović, potpisali su juče sa predstavnikom njemačke firme WTE Hubertom Šuterom, anekse ugovora koji su bili preduslov za preuzimanje postrojenja za preradu otpadnih voda.

Kako je kazao predsjednik opštine Tivat, Siniša Kusovac, na osnovu njih će u roku od 90 dana WTE ustupiti postrojenje ovim bokeljskim opštinama. Istovremeno će biti sprovedena obuka kadra.

“Pod monitoringom WTE treba da se obavi još jedno ispitivanje od 42 dana, da se provjeri tehnička ispravnost vode i izvrši tehnički prijem kompletnog objekta. To znači da do 28. februara naredne godine postrojenje treba da profunkcioniše u punom kapacitetu, da nakon obuke budu zaposleni radnici sa adekvatnim licencama i da preduzeće počne rad na dohodovnom principu i u komunikaciji sa strateškim investitorima”, dodao je on.

Istakao je poseban značaj postrojenja zbog kompanije Luštica Development “jer se u narednom periodu moraju sagledati modaliteti isporuke tehničke vode, njena ispravnost i mogućnost vodosnabdijevanja golf terena”.

Posebnim ugovorom između dvije opštine, precizirano je da su aktivnosti i troškovi eksproprijacije zemljišta u Klačini obaveza Tivta, te da će

Sa potpisivanja ugovora sa Kotorom precizirati troškove upravljanja, uključujući količine otpadnih voda koje stižu iz oba grada. Kusovac je istakao da paritet otpadnih voda koje ulaze u postrojenje služe kao osnovica za plaćanja.

“Uskoro će biti raspisan konkurs i izabrani kadrovi, kako bi se što prije krenulo sa obukom. Menadžment sada treba samo da vodi brigu o tom preduzeću”, zaključio je on.

Postrojenje za tretman otpadnih voda za Tivat i Kotor u rad je pušteno u julu 2016. godine i u njega je uloženo 10,3 miliona eura.

Z.K.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

RIZICI VIŠKA DEMOKRATIJE Pojam demokratija označava oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi direktno ili indirektno većina njenih građana. Ta većina, međutim, ima svoje gradacije – od nadpolovične, proste, do kvalifikovane, tropetinske, dvotrećinske… Ta potreba za “viškom” demokratije uglavnom je inspirisana dobrom namjerom da se odluke donose uz što veći stepen konsenzualnosti, uz učešće što većeg broja građana ili zainteresovanih strana, ali često nosi velike rizike.

U Crnoj Gori smo već bili izloženi toj vrsti rizika u vrijeme referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Prisjetimo se da je tada, pod pritiskom međunarodnih faktora, van svih demokratskih rezona, propisana referendumska većina od 55 odsto kako bi se izglasala nezavisnost.

Srećom, za obnovu crnogorske državnosti glasalo je tada 55,5 odsto građana. No, šta bi bilo da nije tako bilo? Američki analitičar Danijel Server postavio je jednom prilikom potpisniku ovih redova pitanje: A kakvu bismo situaciju imali da je, recimo, za nezavisnost bilo 54,9 odsto građana? Užasnu! Jer, sa ogromnom prednošću od skoro 10 odsto independisti bi bili gubitnici, a unionisti sa 45,1 odsto dobitnici. Kako bi se u tom slučaju sve završilo, srećom, nikad nećemo saznati!

Višak demokratije, pogotovo ako se često i nepotrebno upražnjava, nosi rizike i po funkcionisanje nekih važnih sistema, pa i države u cjelini. I tome svjedočimo u posljednje vrijeme u Crnoj Gori. Tako nije bilo moguće, zbog nemogućnosti da se u parlamentu bar okupi dvotrećinska većina, izabrati nove članove Sudskog savjeta, čime je dovedeno u pitanje funkcionisanje čitave jedne grane vlasti. Pronađeno je, uz asistenciju Venecijanske komisije, kompromisno, ali privremeno rješenje.

Kao što će nam vrhovni državni tužilac uskoro tu funkciju obavljati u v.d. stanju, do izbora novog. Ali pošto je teško predvidjeti kada će biti moguće obezbijediti dvotrećinsku, ili barem tropetinsku većinu u parlamentu za izbor novog VDT, to v.d. stanje moglo bi da potraje.

Teorijski, sa aktuelnom regulativom, moguće je da nikad ne dobijemo VDT-a u punom kapacitetu. Osim limita koje nameće višak demokratije, razlog može biti i u tome što se niko više neće prijaviti za ovu funkciju, da ga, tamo u parlamentu, ne bi o jadu zabavljali zabavljački raspoloženi poslanici.

Neko je nekad prećerao u forsiranju demokratije, kako to lijepo reče Miodrag Vuković, pa nam je teže smijeniti ili izabrati nekog državnog činovnika, nego premijera ili predsjednika države. Prijeko potrebna su nam, dakle, nova ustavna i zakonska rješenja. Ali je kvaka u tome što je i za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina!

PS: No, i DF je najavio da će inicirati promjenu Ustava. Kako bi “obezbijedio ravnopravnost srpskog naroda”?! Dvotrećinski. Dobro reče veliki Vinston Čerčil: Demokratija je najlošija forma države, ako izuzmemo sve ostale. Nažalost!

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

“Želio bih da istaknem ono što može probuditi nadu, a to su odnosi između BiH i Crne Gore koji su istinski prijateljski i dobrosusjedski, bez ijednog otvorenog pitanja”

“Bez istinskog suočavanja sa prošlošću uvijek ćemo imati nestabilne odnose i zato je potrebno sve učiniti da se prođe kroz proces denacifikacije i katarze u našim društvima”

AKTUELNO

5

“Komunikacija među ljudima je jedini način da se prevaziđu regionalni problemi, ali nismo izgradili kulturu dijaloga. Ono što je posebno opasno je da ovdje ne postoji volja za kompromisom, jer pod tim neko smatra gubitak, a neko dobitak”

“I kao član Igmanske inicijative, a i kao građanin koji je 40 godina živio u zajedničkoj državi SFRJ, tako da je i taj prostor dio mene, radujem se uspjehu Crne Gore, posebno u sportu, a to je moj odnos i prema svim državama bivše Jugoslavije i ljudima koji tamo žive”

INTERVJU: VEHID ŠEHIĆ, KOPREDSJEDNIK IGMANSKE INICIJATIVE

BEZ SUOČAVANJA SA PROŠLOŠĆU, NEMA STABILNOG REGIONA

6

aktuelno

⌦ Amra Nikočević

K

opredsjednik Igmanske inicijative i predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić kaže da Evropska unija ne gubi interesovanje za Zapadni Balkan i da je sada već sigurno da će prva naredna članica evropske porodice naroda biti Crna Gora. Šehić u intervjuu Vikend novinama ističe da su, i dalje, neriješeni politički odnosi među državama na Balkanu što, naročito, opterećuje naš region.

“Nije dovoljno ispunjavati uslove koje postavlja EU i prilagođavati zakone evropskom nasljeđu. Potrebno je da upravo te vrijednosti postanu sastavni dio života svih građana, a ne da postoji razlika između onog što piše u zakonima”, tvrdi Šehić.

VN: Sa nekih evropskih adresa su se u poslednje vrijeme čule obeshrabrujuće poruke o proširenju EU. Mislite li da EU gubi interesovanje za Zapadni Balkan i kakve posljedice to može imati po zemlje regiona? ŠEHIĆ: Moram naglasiti da se ne gubi interes EU za Zapadni Balkan, jer moramo shvatiti da smo mi enklava u okviru EU, ali je EU trenutno okupirana svojim problemima. U prvom redu mislim na Bregzit, želi da riješi taj problem, tako da izjave Emanuela Makrona ne smatram obeshrabrujućim, nego je njegov stav vezan za trenutnu situaciju u EU. Interes EU je pojačan i činjenicom da postoje druge države koje žele da imaju politički uticaj na Balkan, a koje nisu članice EU, u prvom redu mislim na Rusiju i donekle Kinu, ali njena strategija je da je što više prisutna u regionu i ne samo u regionu, kroz ekonomsku saradnju (Kina). Ovome bi trebalo dodati da je EU svjesna da odugovlačenjem procesa integracije i članstva u EU, zemalja Zapadnog Balkana, zbog narastajućeg populizma može proizvesti i negativan efekat onih koji su euroskeptici i protivnici ulaska u EU. VN: Da li je i prema Vašem mišljenju Crna Gora predvodnik evropskih integracija i da će prva ući u EU, kada se za to stvore uslovi? ŠEHIĆ: Crna Gora je sigurno po ispunjenju uslova i otvorenih poglavlja daleko ispred svih zemalja, tu u prvom redu mislim na Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Kada je u pitanju BiH, mi još nismo

Dobro znamo i pamtimo devedesete godine prošlog vijeka i nikada sebi ne smijemo dozvoliti da se nešto takvo a ni slično ne ponovi

dobili status kandidata zbog političke situacije u BiH i neispunjavanja obaveza koje moramo ispuniti da bismo dobili kandidatski status. Ono što moram naglasiti je da nije dovoljno ispunjavati uslove, prilagođavati zakone evropskom nasljeđu. Potrebno je da upravo te vrijednosti postanu sastavni dio života svih građana, a ne da postoji razlika između onog što piše u zakonima. Ukoliko ti zakoni ne postanu sastavni dio svakodnevnog ponašanja neće se moći ispuniti naše obaveze, naročito obaveze koje proističu iz Poglavlja 23 i 24 koje podrazumijevaju vladavinu prava u državi, jednakopravnost svih pred zakonom, afirmaciju ustavnog patriotizma koji podrazumijeva poštovanje ustava, zakona, što nažalost nije slučaj u našoj državi. Politika se mora voditi na način da se afirmiše opšte dobro za sve građane, a ne kao ostvarivanje nekih ličnih, partikularnih interesa.

VN: Kako ocjenjujete trenutne odnose u regionu? ŠEHIĆ: Nažalost, odnosi u regionu između država nisu na zadovoljavajućem nivou.

Mnoga otvorena pitanja još nisu riješena, u prvom redu mislim na granice, ostvarivanje imovinskih prava unutar Zapadnog Balkana, nasljeđe ratne prošlosti koje svakodnevno narušava odnose izme-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

đu država, jer ni u jednoj od ovih država, uključujući i Kosovo, nije stvorena atmosfera istinskog suočavanja sa činjenicama o našoj ratnoj prošlosti, gdje svako pokušava imati “svoju” istinu, koje su suprotstavljene jedna drugoj, a logika je da može postojati samo jedna istina koju niko u ovom trenutku ne želi. U BiH imamo tri istine, koje su u stvari poluistine, koje nekad mogu biti pogubnije nego laž. Imamo i odnose između Srbije i Hrvatske, Srbije i Kosova. Niko ne želi istinu, koja je najdjelotvorniji lik. Iz tih razloga, bez istinskog suočavanja sa prošlošću uvijek ćemo imati nestabilne odnose i zato je potrebno sve učiniti da se prođe kroz proces denacifikacije i katarze u našim društvima. Ovakvi odnosi usporavaju i ekonomsku saradnju, što prouzrokuje nestabilnu, ne samo političku situaciju, nego i socijalnu. Zato smo i svjedoci masovnog odlaska građana ovog regiona u zapadnoevropske i druge države širom svijeta. Sa sigurnošću mogu tvrditi da je u najboljem položaju Crna Gora koje ima dobre odnose i sa Albanijom, BiH, sa kojom nema nijedno otvoreno pitanje, Hrvatskom i Kosovom, dok zbog unutrašnjih političkih podjela u Crnoj Gori, odnosi sa Srbijom nisu na zadovoljavajućem nivou.

VN: Koji su najveći problemi građana u regionu? ŠEHIĆ: Ljudi masovno napuštaju prostore bih jer ne vide perspektivu kroz sadašnje politike, a vjerovatno i ubuduće, da će moći probuditi neku nadu za bolje sjutra,

perspektivu da vrijedi ostati u BiH, jer temelj svake države je ustavni patriotizam, ekonomski partiotizam, a mi nemamo ni jedno ni drugo. Politika u BiH je zanimanje, koje je postalo najunosnije, najsigurnije.

Kada imate tako kreiranu politiku, onda svi žele da se bave politikom, a vrlo malo onih koji bi radili druge poslove, stvarali nove vrijednosti. Nalazimo se u kritičnoj situaciji. Komunikacija među ljudima je jedini način da se prevaziđu regionalni problemi, ali nismo izgradili kulturu dijaloga. Ono što je posebno opasno je da ovdje ne po-

stoji volja za kompromisom, jer pod tim nekom smatra gubitak, a neko dobitak. Kada imate atmosferu da je neko dobio, a neko izgubio, onda nećete dugoročno stvoriti dobre odnose. To je neminovnost i razlog zašto se borimo za neke drugačije odnose u ovom regionu, koji nekad djeluju utopistički. Upravo što je to imperativ normalnog života, u kojem će se vratiti čovjeku dostojanstvo koje mu pripada. Svi sukobi, problemi se moraju završiti dogvoorom, a ne nametanjem rješenja. Ovdje nema razumi-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Pozitivna sPoljna Politika Podgorice VN: Vaš osvrt na spoljnu i to je dokaz poštovanja suve- liti da se nešto takvo a ni slič-

politiku Crne Gore... ŠEHIĆ: Moram istaći takođe činjenicu kada je u pitanju spoljna politika Crne Gore i stav čelnih ljudi. Kada su dobili političku ponudu da Crna Gora uspostavi specijalne veze sa Republikom Srpskom, politički vrh je to odbio i rekao da želi specijalne veze sa BiH, jevanja, bez toga nema povjerenja. Mora se razgovarati na ravnopravnoj bazi, da uvažavamo jedni druge. Moramo doći do jedne istine.

VN: Pratite li političku situaciju u Crnoj Gori? ŠEHIĆ: Naravno, posebno kada je u pitanju rad Skupštine Crne Gore, jer volim slušati Crnogorce kada diskutuju. Ima tu nekog šarma koji je svojstven Crnogorcima, i kada imaju suprotstavljene stavove. I kao član Igmanske inicijative, a i kao građanin koji je 40 godina živio u zajedničkoj državi SFRJ, tako da je i taj prostor dio mene, radujem se uspjehu Crne Gore, posebno u sportu, a to je moj odnos i prema svim državama bivše Jugoslavije i ljudima koji tamo žive. Jer iako živimo u različitim državama daleko je više onog što nas veže i po-

reniteta države BiH, tako da sa te strane ocjenjujem pozitivno spoljnju politiku Crne Gore, sa iskrenom željom da se poboljšaju odnosi Crne Gore i Srbije, jer ne smijemo proizvoditi nesporazume. Dobro znamo i pamtimo devedesete godine prošlog vijeka i nikada sebi ne smijemo dozvo-

no ne ponovi. Sigurno da mi je stalo i do političke stabilnosti unutar Crne Gore, ali nažalost svjedoci smo određenih političkih sukoba na unutrašnjoj političkoj sceni, ali kada govorim sa pozicije građana BiH, to se ne može porediti sa dubokom političkom krizom koja vlada u BiH.

vezuje, istorijski, kulturološki, prijateljski i rodbinski, i želio bih da nikad to ne zaboravimo.

VN: I drugi put je otkazana sjednica Predsjedništva BiH na kojoj je trebalo da se raspravlja o imenovanju Zorana Tegeltije na poziciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. ŠEHIĆ: Kada je u pitanju situacija u BiH činjenica je da 10 mjeseci nakon objavljenih službenih i konačnih rezultata opštih izbora, nije konstituisana vlast na državnom nivou, kao ni izvršna vlast na nivou Federacije BiH, što je apsolutno neprihvatljivo, jer u ovakvoj političkoj krizi najviše gube građani BiH, dok politički gospodari naših života istovremeno imaju enormno visoka primanja koja su im uvijek obezbjeđena, pa i kada ništa ne rade, jer jedini motiv kod mnogih političara u BiH je vezan za materijalni interes, a ne za interes građana ove države.

Nedostatak političke odgovornosti, političkog kompromisa te iskrenog dijaloga među akterima političkog života u BiH nas uvodi u još težu političku krizu što se najbolje može vidjeti kroz rad Pred-

Moram naglasiti da se ne gubi interes EU za Zapadni Balkan, jer moramo shvatiti da smo mi enklava u okviru EU, ali je EU trenutno okupirana svojim problemima

sjedništva BiH, koje ne može i neće da dođe do saglasnosti o imenovanju Zorana Tegeltije kao kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ova kriza kao posljedicu ima i nefunkcionisanje zakonodavne vlasti u BiH, blokiran je rad Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, jer do sada nisu izabrane parlamentarne komisije bez kojih nema ni sjednica Parlamenta, tako da možemo slobodno reći da imamo duboku krizu, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti.

VN: Koje su glavne prepreke na evropskom i evroatlantskom putu BiH? ŠEHIĆ: Mnogo je prepreka na putu BiH ka evroatlantskim integracijama. Želim da istaknem da je BiH, 2002-2003. godine, po ispunjavanju određenih uslova bila ispred Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije kao i Kosova. Nažalost, danas je na začelju. Ono što

aktuelno posebno zabrinjava je da akteri političkog života BiH vide kao članicu EU, ali kada treba u pravni sistem uvesti evropske vrijednosti, onda dolazi do otpora. Imamo Ustav koji je diskriminatorski, koji građane BiH ovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti i drugim opredjeljenjima, dovode u neravnopravan položaj, ovisno gdje žive, u kojem entitetu ili kantonu, i premda postoje četiri odluke Evropskog suda za ljudska prava kojima je naloženo da se omogući jednakopravnost i jednake šanse za sve građane BiH, već deset godina nisu implementirane. Svi političari su svjesni da sa ovakvim Ustavom ne možemo biti članica EU, ali ništa ne čine da se promijeni trenutna situacija. Dio naših političara se ponaša na način da EU mora mijenjati i prilagođavati standarde standardima BiH, a to ukazuje da mnogi od njih ne žele da BiH postane ravnopravan član te velike evropske koalicije. S druge strane, u političkom životu BiH ne postoji politička odgovornost a da ne govorim da moralna odgovornost u ovakvom kvazivredonosnom smislu apsolutno ne postoji. I možda je to najveća tragedija ove države, što je moral iščezao iz svakodnevnog života.

VN: Očigledno nema zajedničke vizije? ŠEHIĆ: Jedna od prepreka je nepostojanje zajedničke vizije o budućnosti ove zemlje, njenom ustrojstvu, jer su još na političkoj sceni akteri koji bi željeli etnički da podijele ove prostore i da se ostvare u miru neki ratni ciljevi, koji su proizveli stradanja velikog broja građana ove države. Teško je živjeti u državi u kojoj je jedino bitno šta si, mislim na etničku pripadnost, jer je nametnut stereotip da je temeljna vrijednost biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat, a ne kakav si kao čovjek. Najnemoralnije je što je kod mnogih nacionalna pripadnost postala zanimanje, te se vrlo često i trguje nacionalnim identitetima, što pokazuje moralni sunovrat u kojem mi živimo. Ovdje se zaboravilo da smo prevashodno ljud-

7

ska bića, da smo građani ove države, ali zalagati se za građansko društvo, koje podrazumijeva i demokratija, poštovanje ljudskih prava, kako ličnih tako i kolektivnih, stvaranje jednog otvorenog društva, određenim krugovima je najveća politička jeres, a istovremeno ti žele da budu promoteri evropskih vrijednosti.

Ovome treba dodati i neiskren dobrosusjedski odnos prema teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, a tu mislim na Srbiju i Hrvatsku, koji se vrlo često pozivaju da su potpisnici Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te da iz toga crpe pravo da se miješaju u unutrašnje stvari BiH i time s vremena na vrijeme prouzrokuju političku nestabilnost, zaboravljajući njihovu osnovnu obavezu da kao zemlje koje su potpisale mirovni sporazum moraju doprinijeti političkoj, ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti BiH. VN: Očekujete li da BiH uđe u NATO? ŠEHIĆ: Kada je u pitanju članstvo BiH u NATO, u Zakonu o Oružanim snagama BiH jasno stoji da će BiH biti dio NATO snaga, koje više nisu isključivo vojna komponenta nego imaju mnogo i političkog i ekonomskog uticaja na razvoj država. Postoje i odluke Predsjedništva BiH o ispunjavanju svih uslova na putu ka NATO-u, ali zbog stava Republike Srpske, koja je donijela političku rezoluciju o vojnoj neutralnosti, jer isti takav stav ima i Srbija, naš put u NATO je zaustavljen.

I upravo te političke razlike u BiH blokiraju i izbor kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ovom treba dodati da je BiH kao članica Vijeća Evrope jedina država koja nema svoju delegaciju u toj instituciji što pokazuje neodgovornost političara koji trenutno vladaju ovom državom. Ako ovom dodamo visok stepen korupcije, organizovanog kriminala u svim sferama društvenog života BiH, nepotizma i neodlučnosti da se efikasno bore protiv ovih pošasti, to potvrđuje stav mnogih da smo daleko od EU.

BiH i Crna Gora nemaju spornih pitanja VN: Kako ocjenjujete trenutne odnose Crne Gore i Bosne i Hercegovine? ŠEHIĆ: Želio bih da istaknem ono što može probuditi nadu, a to su odnosi između BiH i Crne Gore koji su istinski prijateljski i dobrosusjedski, bez ijed-

nog otvorenog pitanja. Istina unutar BiH je bilo pokušaja da se pokvare ti odnosi, ali su pobijedile razumne snage, koji su shvatili da bi dobrosusjedsnki odnosi u ovom regionu, naročito kada imamo u vidu BiH, bili zalog za bolju budućnost, politič-

ku, ekonomsku, sigurnosnu stabilnost kako BiH tako i naših susjeda. Bosna i Hercegovina i Crna Gora apsolutno nemaju nijedan neriješeni problem vezano za granice, odnose na svim nivoima unutar ove dvije države i to je uvijek za pohvalu.

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

ZAPLET ILI RASPLET BUDVANSKE POLITIČKE KRIZE

TRESLA SE BUDVA OSTALA CRNOGORSKA ⌦ Mili Prelević Crnogorska će i dalje biti dio vlasti u Budvi, odlučilo je sinoć Predsjedništvo ove partije na sjednici koja se očekivala dugo i koja je trebala da donese neke nove političke momente.

Da će tako biti znalo se i prije nekoliko dana jer su to poručivali svi, od osnivača Crnogorske Dragana Purka Ivančevića, predsjednika Vladimira Pavićevića, potpredsjednika Miodraga Čučke, člana Predsjedništva Predraga Kalezića... Znao je to i predsjednik opštine Marko Bato Carević, a znali su i u Demokratskoj Crnoj Gori i u Demokratskoj partiji socijalista.

Vlast u Budvi će opstati, jer više nema šta da je sruši. Kada nije pala kada je Crnogorska poručila da ne podržava Carevića, trebalo je kada je Carević saopštio da su mimo volje građana uveli Crnogorsku u vlast.

Ako nije tada, trebalo je kada je Kalezić izračunao da Carević nema više legitimitet, jer ga podržavaju svega četiri odbornika. Ali nije. Nije zato što je vlast mila pa gdje god i sa kim ona bila i, očigledno, nema više tih uvreda, neregularnosti, varanja građana ili podmetanja koje ova koalicija nije progutala, pa da je iznenade i da zbog toga padne vlast. Naravno, Crnogorska je našla opravdanje najavljujući da ostaju u vlasti da Budvom ne šefuju kadrovi DPS. Član

Predsjedništva Crnogorske Predrag Kalezić poručio je još juče ujutru da će Crnogorska sačuvati vlast u Budvi.

“Očuvaćemo vlast u Budvi jer je dosta bilo šefovanja DPS-ovih kadrova u ovoj opštini“, rekao je Kalezić.

On je dodao da se nova lica DPS slabo snalaze u budvanskoj politici, a to se vidi po podršci koju odbornici DPS-a u posljednje vrijeme pružaju Careviću.

“Carević je ostao bez legitimiteta, njegova politička snaga svela se na svega četiri odbornika DF-a, a nova lica budvanskog DPS-a svoju budućnost vide u politici budvanskog DF-a. Da nije realno, bilo bi komično“, saopštio je Kalezić.

On je zaključio da se Crnogorska stabilno kreće građanskim, emancipatorskim putem, koji Crnu Goru do 2025. treba da dovede do punopravnog članstva u EU. U svakom slučaju sinoć u Budvi se dogodilo ono što su svi znali. Tresla se Budva, ali je Crnogorska zadržala fotelje i nema namjeru da ih prepusti nekom drugom.

Podsjetimo, predsjednik opštine Marko Carević je rekao nedavno Dnevnim novinama da još nije siguran da li je Crnogorska dio vlasti u Budvi.

“Za sada ih nema, ali se to i ne primjećuje, jer lokalna samouprava funkcioniše sasvim dobro i bez

Bulatović: Ne raskidamo sporazum Predsjednik budvanskog odbora Crnogorske Vladimir Bulatović potvrdio je Dnevnim novinama informaciju da ta partija ostaje u budvanskoj vlasti.

“Glasanjem smo donijeli odluku da ne pokrećemo raskid koaliconog sporazuma”, rekao je Bulatović, nakon sinoćnje sjednice Predsjedništva Crnogorske.

Bulatović

njih. Uveli smo Crnogorsku u vlast iako to nije bila izborna volja građana, a i bez njih je funkcionisala lokalna vlast. Ja sam ih doveo i dali smo ima sve pozicije koje su tražili i mnogo više nego što zaslužuju.

Građani Budve i Crne Gore će znati da procijene kakva je “zahvalnost” Crnogorske i kako su se odnijeli prema Demokratskom frontu”, rekao je Carević.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

9

poslanik dps-a mihailo anđušić

Zbog viših interesa tolerišemo neozbiljnost Demokrata kvalitet i transparentnost izbornog procesa. Zašto?

Zato što DPS-u najviše odgovara ambijent u kojem niko nema mogućnost da traži opravdanje za izborni poraz. Čini se da su u opoziciji svjesni da će nas rad u Odboru dovesti do ambijenta u kojem neće postojati izgovor za izborni poraz, pa se grčevito bore da, ako ne opstruiraju, a ono makar odgode dan kada će konačno morati da priznaju poraz i time preuzmu odgovornost pred svojim biračima, odnosno podnesu ostavke i trajno napuste politiku”, navodi Anđušić.

Kako je rekao, poseban kvalitet u dosadašnjem radu Odbora, odnosno radnih grupa je to što

smo usaglasili svoje stavove i zakonska rješenja sa predstavnicima NVO i akademske zajednice. Za takav iskorak bio je potreban odgovoran i predan rad.

“DPS je, dakle, radila sve vrijeme, posvećena cilju da ovaj važan posao dovedemo do kraja i da obezbijedimo što bolji politički “proizvod” odnosno set predloga zakona i drugih rješenja u skladu sa najvišim standardima EU i sa preporukama ODHIR-a.

Zbog takvog ozbiljnog pristupa politici decenijama smo centralna snaga crnogorske političke scene i zasigurno ćemo nastaviti da to budemo i nakon narednih parlamentranih izbora”, navodi Anđušić. A.N.

Foto: Igor Šljivančanin

Tolerantni smo na sve laži i klevete kojima Demokrate nastoje da po svaku cijenu sebi obezbijede alibi što su glasovima DPS-a dobili dva člana u Odboru, i što je odluka o formiranju Odbora prethodno izmijenjena na osnovu zajedničke inicijative DCG i vladajuće većine, kazao je poslanik DPS-a Mihailo Anđušić.

On kaže da ponašanje Demokrata u ovoj fazi razumiju kao dio demokratskog sazrijevanja, te su, kako dodaje, spremni da budu tolerantni zbog viših političkih ciljeva - unapređenja izbornog ambijenta, prije svih.

“Očito je da u njihovom neozbiljnom doživljaju politike, razgovarati sa svima znači slabost, a ne osnovnu vrijednost parlamentarne demokratije?! Ipak, moraju početi da se na takvu praksu navikavaju”, ističe Anđušić.

Kako je rekao, njihov cilj je da permanentno unapređuju izborne zakone i izborni ambijent, u koji, dodaje, sudeći po izlaznosti na svim prethodnim izborima, građani imaju visok stepen povjerenja.

“Takođe, ocjene sa svih relevantnih međunarodnih adresa glase da su svi prethodni izbori bili pošteni i fer. Ipak, u DPS-u smo zainteresovani da dodatno unaprijedimo izborne zakone, kako bi otklonili sve eventualne sumnje u

Anđušić

Demokrate: Zbog nas ste u ćorsokaku Iz Demokratske Crne Gore nice. Nije lako podnijeti posu, reagujući na navode po- raz i to prvi put u poslednjih slanika DPS-a Mihaila Anđu- 30 godina, kada vam je za šića, ocijenili kako DPS posamo nekoliko dana pao kušava da se izvuče Plan kog je prezeniz ćorsokaka, natovao Branimir kon političke Gvozdenović, kapitulacije a branio ga zbog prihvau Skupštitanja Briselni Predrag skog plana.

Bulatović.

“RazumiGvozdenojemo nervovićev plan je zu zato što poništen i poslat na smetliste satjerašte parlamentarni u ćosak i što Šaranović ne istorije, a Briseste morali prihvatiti Briselski plan pod priti- lski plan je postao pravno skom međunarodne zajed- obavezujući. To je vrhunac

vašeg političkog debakla”, saopštio je poslanik Demokrata Danilo Šaranović.

On je napomenuo da se više na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu neće raditi po planu DPS-a, već po planu Demokrata jer, kako je dodao, DPS-ov plan nije izdržao probu vremena i srušen je za samo nekoliko dana. Demokrate su DPS-u poručile da se ne bave licemjerstvom i da ne pokušavaju na taj način da obmanu javnost, a svoj poraz, kako su kazali, opravdaju izmišljotinama o nekakvim zajedničkim inicijativama.

Sa sastanka u Helsinkiju

darmanović u helsinkiju

Podrška Finske proširenju EU ohrabruje Crnu Goru

Politika proširenja, zasnovana na principu regate, jedina je vjerodostojna strategija za reformu društava Zapadnog Balkana, ubrzanje ekonomskog rasta i garantovanje bezbjednosti, mira i konkurentnosti Evrope, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je učestvovao na neformalnom sastanku šefova diplomatija u Helsinkiju, na poziv visoke predstavnice EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Federike Mogerini i ministra vanjskih poslova Finske Peka Havista.

On je tom prilikom rekao da je Crna Gora ohrabrena podrškom Finske daljoj integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, kao i narednim koracima u procesu proširenja i naglasio da je naša zemlja predvodnik u tom procesu, te da nam je evropska integracija prioritet.

Darmanović je kazao da je uvjeren da će Crna Gora preostalo pregovaračko poglavlje 8 – Konkurencija otvoriti do kraja ove godine i da će is-

puniti privremena mjerila u oblasti vladavine prava.

Mogerini je na sastanku kazala da su šefovi diplomatija država EU na sastanku sa partnerima sa Zapadnog Balkana u Helsinkiju iskazali snažniju podršku i svijest o strateškom značaju dosljednosti Unije u procesu proširenja.

Prema njenim riječima, proširenje nije samo geografsko pitanje, već je činjenica da su zapadnobalkanske zemlje susjedi članica EU, ali su i “ostrvo” unutar Unije.

Za EU je, dodala je ona, proširenje bitno ekonomski, bezbjednosno, za uređivanje priliva izbjeglica, izgradnje ključne infrastrukture, a za Zapadni Balkan proširenje je veoma važno za izgradnju mira i pomirenja.

Havisto je rekao da ako Unije ne bude na Zapadnom Balkanu, biće neke druge svjetske sile, te da je za proces proširenja presudno da zemlje regiona prije prijema u članstvo ojačaju pravnu državu i slobodu izražavanja, a veoma je važna i dobra regionalna saradnja.

A.N.

Sijarto: Evropska unija da poveća broj članica Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da od narednog saziva Evropske komisije očekuju da poveća, a ne da smanji broj država članica, da se ubrza proširenje Zapadnog Balkana i da se otvore sva poglavlja u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom.

On je kazao da je EK “iskliznuo” proces proširenja Unije, što snažno utiče na bezbjednost i budućnost Evrope.

Kako je naveo, Mađarska i

EU imaju ekonomski, strateški, bezbjednosni i politički interes u proširenju Unije, posebno u pogledu integracije Zapadnog Balkana.

Sijarto je rekao da EU nije primila nijednu novu članicu istakavši da zemlje kandidati ne mogu da napreduju u tom procesu.

“Iako nije bilo proširenja, EU će izgubiti Veliku Britaniju putem Bregzita. To će oslabiti EU i to je takođe protiv njenih političkih i ekonomskih interesa”, istakao je Sijarto.

10

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

iz firme Bella Boka najavili

Novi red vožnje ekoloških brodova Ekološki brodovi kompanije Bella Boka od danas plove po novom redu vožnje, koji je izmijenjen na zahtjev putnika, te blagih kašnjenja u prethodnom periodu.

Kako je rečeno iz ove kompanije, putnici hibridnim brodom Graciana od Tivta do Herceg Novog i obratno sada će stizati za 40-ak minuta. Polazna lokacija je Gradska luka Škver u pet termina: 9.45, 13.30, 16, 19.30 i 22 sata. Sa tivatske rive Pina ka Herceg

Novom saobraćaće šest puta dnevno u: 08.30, 12.15, 14.45, 18.15, 20.45 i 23 sata. Na ovoj liniji predviđeno je kratko zadržavanje na stanici Portonovi u Kumboru, ukoliko bude zainteresovanih putnika.

Graciana će takođe dva puta dnevno ploviti iz Tivta do Perasta, u 11 i 17 sati, gdje je pola sata kasnije omogućena konekcija sa Kotorom brodom Elettra.

Solarni brod Elettra saobraćaće na liniji od Kotora preko Prčanja i Donjeg Stoliva do

Perasta u sedam termina. Iz Gradskog parka polazi u: 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 časova i do krajnjeg odredišta stiže za 40-ak minuta. Iz Perasta će se za Tivat i Herceg Novi ploviti dva puta dnevno u 11.30 i 17.30, kada će putnike preuzeti Graciana.

Iz kompanije Bella Boka podsjećaju da je pilot faza javnog prevoza putnika brodovima u Boki i dalje u toku, te da će dogodine biti uvedene nove lini- Novi termini je i brodovi.

R.E.

Preliminarni rezultati monstata do kraja jula Pot

Skoro 2,5 miliona noćenja i 700.000 hotelSkih goStiju Sa tri ključna tržišta zapadne Evrope – Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, u crnogorskim hotelima registrovano je 121.614 gostiju ili 19,52 odsto svih stranaca koji su od januara do jula odlučili da doputuju i borave u našoj zemlji

Od januara do jula ove godine u crnogorskim hotelima i sličnim smještajnim kapacitetima boravilo je skoro 700.000 turista, što je 18,5 odsto više, dok je broj noćenja premašio 2,46 miliona i bio 9,6 veći nego u istom periodu 2018. godine, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata.

Novi rezultati kada je u pitanju broj registrovanih dolazaka i hotelskih dana u našoj zemlji, ukazuju na bitan nastavak trenda rasta i u prvom dijelu takozvanog špica turističke sezone, između sredine jula i avgusta.

Dakle, uspješnost sezone kada je u pitanju takozvani kolektivni smještaj u koji spadaju sve vrste hotela, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja i hosteli, može se ilustrovati sa 693.066

turista te 2.460.571 noćenja.

Stranci – njih 622.894 – ostvarili su ukupno 2.189.104 noćenja. Broj onih koji su odabrali ovaj vid smještaja tokom boravka u Crnoj Gori sada uveliko premašuje 584.944 gostiju te 2.244.341 noćenja za prvih sedam mjeseci 2018. godine.

Ono što se dodatno popravilo sa špicom ljetnje sezone jeste i prosjek boravka u našoj zemlji koji sada iznosi 3,55 noćenja po turisti. Naime, na kraju juna taj prosjek iznosio je 3,3 noćenja po osobi. Ipak, ostaje činjenica da su produženi vikendi najčešći način putovanja i onih turista koji dolaze u Crnu Goru.

U prvih sedam mjeseci, takozvani kolektivni smještaj su od gostiju sa evropskog kontinenta najviše koristili oni iz Srbije – njih 65.161, što predstavlja nešto više od deset od-

sto svih stranih registrovanih turista u ovom vidu smještaja.

Slijedi Njemačka sa 57.181 gostom, zatim Rusija sa 48.660, Francuska sa 35.578, te Ujedinjeno Kraljevstvo iz kojeg je došlo 28.855 gostiju. Slijede Albanija iz koje je stiglo 25.820 turista, Poljska sa Ulcinj najavljuje rekorde

21.850, pa Bosna i Hercegovina sa 19.870 gostiju, dok je iz Švedske doputovalo 17.696, a iz još jedne susjedne države – Hrvatske 16.079 turista. Kada su u pitanju daleke destinacije, čak 37.590 turista iz Kine i Hong Konga provelo je makar jednu noć u crnogorskih ho-

U Budvi 40 odsto turista telima, što je 6,03 odsto ukupno registrovanih stranih gostiju u ovom vidu smještaja.

Na duži put ka odmoru u crnogorskim hotelima odlučilo se i 14.428 Amerikanaca, te 18.274 Izraelaca. Dakle, iz Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva u crnogorske

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

aktuelno

11

nto CG na sajmu u kineskom Gradu GuanGžou

Promocija Ponude u okviru regionalne ture Nacionalna turistička organizacija Crne Gore promoviše ponudu naše zemlje u okviru regionalnog programa na sajmu China International Tourism Industry Expo - CITIE, koji se od 30. avgusta do 1. septembra održava u kineskom gradu Guangžou.

Prvog dana sajma, uz podršku avio-kompanije Turkish Airlines, održan je Balkan Roadshow - cjelodnevni program za kineske turo-

peratore i medije, u okviru kojeg su se Crna Gora, Srbija, te Bosna i Hercegovina predstavile kao atraktivne destinacije. Posjetioci su bili u prilici da dobiju informacije o aktuelnim avio-linijama i viznim olakšicama za državljane Kine. „Održana je i poslovna radionica za predstavnike turističke privrede, tokom koje je dodijeljen sedmodnevni nagradni aranžman koji su obezbijedili hotel Regent

Porto Montenegro i kompanija Turkish Airlines“, naveli su iz NTO. Na sajmu CITIE, koji okuplja veliki broj profesionalaca iz oblasti turizma, pored NTOCG ponudu naše zemlje predstavljaju turističke agencije Montenegro Adventures, Montenegro Tourist Service, Grand Travel i Montenegro Escape Tours.

Podsjećamo, Crna Gora posljednjih godina bilježi impresivan rast pokazate-

lja turističkog prometa kada je u pitanju tržište Kine.

Samo tokom protekle godine, našu zemlju su posjetile oko 43.000 kineskih turista, što predstavlja rast od 80 odsto u odnosu na 2017.

Ovakav izuzetan trend nastavljen je i ove godine, budući da su do kraja juna kod nas već boravile oko 32.000 kineskih turista, a to je povećanje za više od 100 odsto u poređenju sa istim periodom 2018. godine.

K.J.

Sa prezentacije u Kini

tvrđuju značajan trend rasta U Crnoj Gori 147.000 turista

hotele je stiglo 121.614 gostiju ili 19,52 odsto svih stranaca koji su boravili u našoj zemlji od

početka 2019. godine.

Kad su u pitanju noćenja, gosti iz dvije zemlje i dalje

DvoCifreni rast Tako je na ulcinjskoj rivijeri juče registrovano gotovo četiri puta više gostiju nego u istom periodu prošle godine. Kako je saopšteno iz TO Ulcinj, ukupno je bilo evidentirano 44.674 turista, od čega je skoro 40.000 gostiju odsjelo u nekom od brojnih privatnih smještaja. Istovremeno, u ulcinjskim hotelima odmaralo je 4.395, a u odmaralištima i kampovima 425 gostiju.

Herceg Novi je juče imao 25.005 registrovanih turista, što predstavlja rast od 13 odsto na godišnjem nivou. Od tog broja, prijavljeno je 24.356 stranih gostiju. U hotelima duž hercegnovske rivijere ukupno je bilo 6.522, i to 5.909 stranih turista, što predstavlja četvrtinu više od broja onih koji su prije godinu u njima bora-

vili, dok je domaćih bilo 613. U kampovima su bili samo stranci njih 62. U takozvanoj domaćoj bilo je samo 36 gostiju iz Crne Gore, ali je to za 89 odsto više nego u istom periodu 2018. Stranaca je bilo 18.385, pa je ukupno u ovom vidu smještaja registrovan 18.421 gost.

Tivat je pretposljednjeg dana avgusta imao 40 odsto više gostiju nego prije godinu, odnosno 6.290 registrovanih turista, od koji su 6.257 bili stranci. U hotelima je ukupno registrovano 877 gostiju, od koji su 850 iz inostranstva. U kampovima je, pak, bilo 37, a u odmaralištima 122 stranca. Privatni smještaj imao je 5.254 registrovanih turista, od kojih je samo šestoro bilo iz Crne Gore.

najduže borave – čak i u hotelima. Turisti iz Rusije tako su ostvarili čak 310.373 ili 15,53 odsto noćenja, što znači da su u prosjeku imali 6,38 hotelska dana. Slijedi Srbija sa 284.017 noćenjem ili 14,22 odsto od ukupnog broja, što opet ukazuje da su ovi hotelski gosti u prosjeku ostajali samo 4,36 dana. Francuzi su ostvarili 178.480 noćenja, Njemci 167.167, Britanci 138.226, a Poljaci 101.352 noćenja. Među prvih deset zemalja čiji su državljani ostvarili najviše noćenja u crnogorskim hotelima su još Bosna i Hercegovina sa 81.695, Švedska sa 48.427, Ukrajina sa 48.029 i Austrija sa 43.830 noćenja. Od vanevropskih zemalja, Izraelci su imali 47.918 registrovanih noćenja, a oni iz Kine i Hong Konga 46.966 ili prosječno 1,25 noći po gostu.

Kako ističu iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, nastavlja se rast namjenskih prihoda u ovoj godini. „Samo od boravišne takse, od početka godine do 28. avgusta naplaćeno je oko sedam miliona eura, što je za oko 1,2 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine“, kazala je za Dnevne novine PR NTO CG Aleksandra Maksimović, i precizirala da su u pitanju prihodi koji pripadaju budžetu Crne Gore i lokalnim turističkim organizacijama.

Dalje navodi da o dobroj posjeti tokom jula i avgusta govori kontinuirani rast, čiji je prosjek oko deset odsto. „Uspješnu postsezonu nagovještavaju procjene lokalnih turističkih organizacija da

na jučerašnji dan u Crnoj Gori boravi oko 147.000 gostiju, što je više za oko 42.000 u odnosu na prošlu godinu“, istakla je ona.

Nacionalni parkovi Crne Gore u pet svojih jedinica zabilježili više od 30 odsto gostiju, odnosno 409.000 posjetilaca. Među pokazateljima dobre godine su rezultati prometa na dva crnogorska aerodroma, na kojima je do 25. avgusta opsluženo 1.808.488 putnika, odnosno 132.000 više. „Prema podacima Centralne banke Crne Gore, prihodi od turizma i putovanja u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 255 miliona eura, što je za oko 25 miliona ili 10,73 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine“, zaključila je Maksimović.

Budva je u prvih sedam mjeseci ove godine u svoje hotele privukla 280.122 ili 40,42 odsto turista, te zabilježila 1.135.621 ili 46,15 odsto svih noćenja u crnogorskom kolektivnom smještaju, čime nastavlja da potvrđuje epitet „prijestonice turizma“.

Slijedi Podgorica u koju je – iako u oskudnim hotelskim kapacitetima – za sedam mjeseci boravilo 96.357 ili 13,90 odsto svih posjetilaca u Crnoj Gori, koji su ovdje imali 160.385 ili 6,52 odsto registrovanih noćenja. Na drugom mjestu po broju hotelskih noćenja ostao je Herceg Novi sa 436.757 ili 17,75 noćenja.

Ostvarili su ih 90.537 ili 13,06 odsto turista.

U hotelima u Baru je registrovano 37.827 turista i 191.177 noćenja, u Kotoru 30.341 gostiju i 76.825 noćenja, u Tiv-

tu 43.501 turista i 111.858 noćenja, a Ulcinju 40.928 gostiju i 201.939 noćenja. Kolašin je, pak, u svom kolektivnom smještaju imao registrovanih 23.626 turista i 45.329 noćenja, a Žabljak 15.949 gostiju i 30.860 noćenja. Kuriozitet svakako predstavlja Cetinje, na čijoj je teritoriji u hotelskom smještaju do kraja jula prijavljeno 10.819 gostiju i 28.716 noćenja.

Naredni podaci o broju turista i noćenja registrovanih u hotelima, rizortima i sličnim smještajnim objektima, a koji će obuhvatati cjelokupne rezultate od januara do kraja avgusta, biće objavljeni 30. septembra. Podaci o boravku gostiju u privatnim jedinicama, kao i cjelokupni zbirni podaci za sve vidove smještaja objavljuju se krajem februara za cijelu prethodnu godinu. K.J.

12

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Skupština akcionara EpcG održana u nikšiću

Odobrena gradnja VE Gvozd od 58 miliona Elektroprivreda Crne Gore završila je prošlu godinu sa profitom od 44,08 miliona eura, a akcionari su se saglasili da on bude dodat neraspoređenoj dobiti kompanije, koji sada ukupno iznosi 48,6 miliona eura.

To je odlučeno na jučerašnjoj 17. Skupštini akcionara EPCG održanoj u Nikšiću, kojom je predsjedavao izvršni rukovodilac Direkcije za pravne poslove Željko Ćorić. Prisutni su podržali odluku o investiranju izgradnje vjetroelektrane Gvozd sa kompanijom Ivicom Holding iz Austije, čija je vrijednost 58 miliona eura.

U skladu sa zakonom i Ugovorom o izvršenju „pu-

ta opcije“ između Crne Gore i A2A, odlučeno je da se ponište postojeće i odobri kupovina novih deset odsto sopstvenih akcija, „čime će država povećati vlasnički udio na 85,41 odsto“. Usvojeni su i finansijske rezultate za 2018. godinu, te Izvještaj o poslovanju. „Na Skupštini je konstatovano da prošla godina predstavlja jednu od najuspješnijih od postanka kompanije, i EPCG grupa imala dobit oko 60 miliona eura. Sve kompanije u sastavu EPCG bilježe dobro poslovanje, a objedinjavanje termoenergetskog kompleksa u Pljevljima pokazuje se kao dobra odluka, pa Rudnik uglja već isplaćuje dividendu“, istakli

su iz ove kompanije.

Vasilije Miličković kazao je tokom sjednice Skupštine da bi rezultat bio bolji da nije kupljen Rudnik uglja, te iznio stav da poslovni izvještaj „daje lažnu sliku“, a da je „EPCG radila u diskriminatorskim uslovima“.

Nataša Backović je samo o ovom izvještaju menadžmentu postavila 35 pitanja, ističući da on „nije donešen u skladu sa Ustavom i zakonom“.

Predsjednik Odbora direktora EPCG Đoko Krivokapić kazao je da je prošlu godinu obilježilo značajan investicioni ciklus. „EPCG je potpuno transparentna. Svaki doku-

Dobit ostala neraspoređena ment, svaka odluka je bila transparentna, tako da ništa nijesmo krili. Nemamo razloga ni da to radimo danas“, kazao je on i dodao da kompanija „posluje u okvirima državnih zakona“.

Sajam u kini

Odbor direktora u narednom periodu činiće Đoko Krivokapić, Ranko Milović, Ljubo Knežević, Samir Hodžić, Vladan Radulović, Srđan Spaić i Oreste Bramanti.

M.R.

Sa prezentacije u PKCG

Sedam zlata za Plantaže

prEzEntacija Sajma u pkcG

Nagrađena Malvazija

Ilustracija

podaci monStata za jul

Prosječna plata 511 eura Plata bez poreza i doprinosa prosječnog zaposlenog u Crnoj Gori u julu je iznosila je 511 eura i pala je na nivo iz aprila ove godine, pokazuju novi podaci Uprave za statistiku – Monstata.

Prosječna bruto zarada istovremeno je bila 767 eura.

U odnosu na jun, registrovan je pad neto zarada za jedan odsto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine ona je viša za 0,6 odsto. „Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u julu u odnosu na jun zabilježile pad od

0,1 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile pad od 0,9 odsto“, precizirali su iz Monstata.

Prosječne neto plate najviše su rasle radnicima u sektoru poslovanja s nekretninama 7,4 odsto, u uslugama smještaja i ishrane 5,7 i u informaisanju i komunikacijama 4,7 odsto. Najznačajnije su pale zarade za zaposlene u finansijama i osiguranju 4,3 odsto, državnoj upravi i odbrani 3,4, te u snabdijevanju električnom energijom 2,6 odsto.

K.J.

Vina kompanije 13. jul Plantaže dobitnici su devet priznanja koja su im uručena tokom nedavno održane dodjele nagrada China Wine & Spirits.

Na ovom najvećem i najprestižnijem vinskom takmičenju u Kini, svi poslati uzorci osvojili su medalje, i to: sedam zlatnih, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju.

Kako su istakli iz ove kompanije, duplo zlato osvojilo je vino Malvazija 2017, a zlatom su se okitili i Vranac 2015, Epoha 2013, Premijer 2011, Vranac Barrique 2015 i Vranac Reserve 2013. Srebrna medalja pripala je Vrancu Pro Corde 2015, dok je Vladika 2015 osvojio bronzu.

Pića iz 55 zemalja svijeta ocjenjivalo je više od 10 međunarodnih sudija - distributera, trgovaca vinima i somelijera.

R.E.

Halal je nova prilika za crnogorsku privredu U Crnoj Gori trenutno posluju dvije sertifikovane halal kompanije, a u toku je procedura za više restorana, hotela i firmi, kazao je Nermin Hadžić iz Agencije za halal sertifikovanje.

On je u Privrednoj komori Crne Gore u Podgorici govorio na prezentaciji Međunarodnog sajma halal industrije Sarajevo Halal Fair, koji će biti održan od 26. do 28. septembra u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Hadžić je potcrtao interesovanje za crnogorsko tržište. Takođe je najavio da će, u saradnji sa PKCG i Islamskom zajednicom, održati prezentacije onim kompanijama koje iskažu interesovanje za poslovanje po ovom standardu.

Predstavnica Bosna Bank International-a Azra Čolić kazala je da je ukupna vrijed-

nost svjetskog halal tržišta 6,5 biliona dolara, dok je rast projektovan na više od 30 odsto. „BiH u halal industriji ima oko 150 kompanija sa ovim sertifikatom, dok ih je na tržištima ove zemlje, Hrvatske i Crne Gore ukupno 250, sa više od 5.000 proizvoda“, navela je ona i dodala da je 50 onih koji posluju u oblasti turizma.

Potpredsjednica PKCG Ljiljana Filipović kazala je da se halal turizam sve više razvija i zauzima značajno mjesto u sveukupnoj turističkoj industriji. Prema njenim riječima, do 2020. godine vrijednost tržišta halal turizma trebalo bi da iznosi 200 milijardi dolara. „Zato razvoj ovog oblika turizma postaje sve važniji, posebno za zemlje gdje je on strateška privredna grana“, istakla je ona.

K.J.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

VN U POSJETI CENTRU ZA OBUKU VODIČA I DRESURU SLUŽBENIH PASA

BEZ POVJERENJA I ODANOSTI NEMA USPJEŠNIH AKCIJA

⌦ Elhana Hamzić Foto: Iva Mandić

Kažu da je pas čovjekov najvjerniji prijatelj, jedino biće koje više voli gazdu nego sebe i koji bi bez razmišljanja dao život za svog vlasnika. Kad se svemu ovome doda i činjenica da je u pitanju dresiran, policijski pas, onda imamo pravo savršenstvo na četiri noge.

Najvjerniji pripadnici Sektora specijalne policije – Jedinice za podršku i logistiku, policijski psi žive i vrijedno treniraju u jednom od centara za obuku u Podgorici. Vikend novine su bile u posjeti centru, gdje su nas ljubazno dočekali njihovi vodiči, hrabri ljudi koji u tandemu sa svojim psima štite građane u svakoj situaciji. Svaki vo-

dič s ponosom nam je predstavio krznenog “partnera”, objasnio nam za koje zadatke su najbolji, kako im protiče dan...

Ono što nam je svaki od vodiča naglasio više puta jeste činjenica da bez međusobnog povjerenja i odanosti nema ni konekcije, a samim tim ni uspješnih zadataka.

Tim za obuku vodiča i dresuru službenih pasa nalazi se u sastavu Jedinice za podršku i logistiku, a korijeni njegovog nastanka datiraju još od 1958. godine kada je formirano prvo odjeljenje vodiča službenih pasa i istovremeno registrovana i prva odgajivačnica njemačkih ovčara u SFRJ sa sjedištem u Zagoriču, u Podgorici.

U policiji se psi najviše koriste za otkrivanje narkotika,

eksploziva, oružja, za pronalaženje tragova i predmeta krivičnih djela, zatim za potrebe lišavanja slobode lica, sprovođenje uhapšenih, održavanje javnog reda i mira i obezbjeđivanje objekata, za pretres objekata i prevoznih sredstava, pronalaženje nestalih i zalutalih ljudi, u uslovima elementarnih nepogoda i spasavanja ugroženih lica, za potrebe napada i odbrane, kao i u asistenciji protivterorističkim timovima...

Policijski psi najbolje rade u timovima, pronalaze drogu, eksploziv, neustrašivo traže plijen ali i štite svoje vodiče, po cijenu sopstvenog života. U centru za obuku vodiča i dresuru službenih pasa postoje psi obučena za detekciju opojnih droga, za detekciju eksploziva, za odbranu i

napad, a jedan od njih je trenutno na obuci za pronalazak oružja i municije, koja je pri kraju, dok je pas Bist operativno penzionisan. U većini evropskih zemalja starosna granica do koje psi mogu da služe u policiji je osam godina, ali zavisi od jedinke i psihofizičkih sposobnosti. U centru u Podgorici starosna dob je trenutno do četiri godine.

Prema riječima komandira voda Jedinice za podršku i logistiku Milana Jokića, tim koristi njemačke i belgijske ovčare. Tu su belgijski ovčar Bist, koji sada uživa u penzionerskom životu, ženka Xali, takođe belgijski ovčar, zatim neustrašivi njemački ovčar Vučko i njemački ovčar Mali. Xali je vesela ženka belgijskog ovčara malinoa, koju je ekipa Vikend novima imala priliku da bolje upozna i poigra se s njom. U igri sa ljudima je brižna, razdragana i vesela, izvodi trikove kako bi zadobila pažnju, u čemu je i uspjela.

Njen zadatak u policiji je da pronalazi eksploziv, obezbijedi sugurnost svakog građanina na stadionima, sportskim dvoranama, aerodromima, koncertima i bilo kom javnom okupljanju. Upravo ova ženka neumorno radi i neustrašivo traga za eksplozivima i opasnim eksplozivnim napravama.

Prema riječima komandira odjeljenja Predraga Barhanovića, psi koji su u fazi obuke svakodnevno izvode treninge koji se sastoje iz vježbi poslušnosti i u zavi-

Policijski psi najbolje rade u timovima, pronalaze drogu, eksploziv, neustrašivo traže plijen ali i štite svoje vodiče, po cijenu sopstvenog života

snosti od namjene službenog psa, vježbi specijalnosti (tragačke radnje ili odbrana i napad), a psi koji su operativni vježbe izvode tri puta nedeljno.

“Obuka se izvodi u dnevnim i noćnim satima, različitim prostornim i klimatskim uslovima što ima za cilj na-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

vikavanje psa na uslove sa kojima će se sresti prilikom izvršavanja određenih zadataka”, kazao nam je Barhanović. Psi nakon penzionisanja najčešće idu kući kod vodiča, gdje ostaju do kraja života, a neki ostanu u Centru.

“Sad trenutno imamo psa koji ima 13 godina, rase belgijski ovčar koji dobija svu pažnju od nas, redovnu šetnju i veterinarski nadzor”, kazao nam je komandir.

Specijalno obučeni policijski psi svakodnevno se koriste za obavljanje najsloženijih policijskih poslova, a to su redovni i vanredni protivdiverzioni pregledi javnih prostora, sportskih hala, stadiona itd. takođe prilikom lišavanje slobode lica, prilkom otkrivanja opojnih

droga, eksploziva, oružja i municije.

“Kada nisu radno angažovani, dan počinju sa obaveznim dvočasovnim fizičkim kondicioniranjem, posle toga ide odmor pa onda vježbe u zavisnosti od specijalnosti. Ostatak radnog dana pas provodi sa svojim vodičem u igri i druženju, uspostavljanju dobrog kontakta i uzajamnog povjerenja. Samo takav Tim je sposoban da izvrši sve postavljene zadatke”, pojasnio je Barhanović.

Svakodnevnom brigom svoga vodiča, pravilnom i kvalitetnom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću posjete veterinaru su uglavnom vezane za redovne kontrole i godišnje vakcinacije.

AKTUELNO

15

16

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

disciplinski postupak protiv i.d., službenice policije u cb podgorica

NeadekvatNo postupila NakoN prijave za Nasilje Uprava policije pokrenula je disciplinski postupak protiv I.D. policijske službenice CB Podgorica koja nije postupala po pravilima Protokola nakon prijava za nasilje u porodici koje je podnijela Podgoričanka A.M. Naime, Odjeljenju unutrašnje kontrole je u julu ove godine stigla pritužba nevladine organizacije zbog načina postupanja policijskih službenika CB Podgorica po prijavama koje je A.M. podnosila zbog nasilja u porodici 28. maja 2019. godine i 6. juna 2019. godine, uz isticanje sumnje da povodom predmetnih slučajeva policijski službenici nijesu izvršili adekvatnu procjenu rizika i postupali u skladu sa nadležnostima, na što ih obavezuje važeći Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

“U sprovedenom postupku unutrašnje kontrole povodom predmetne pritužbe utvrđene su činjenice i dokazi koji su ukazivali na postojanje osnovane sumnje da je policijska službenica

CB Podgorica I.D. u predmetnom slučaju, propuštanjem radnji prilikom postupanja po prijavi A.M. podnijetoj 6. juna 2019. godine, počinila težu povredu službene dužnosti iz čl.106 st.1 t.11 Zakona o unutrašnjim poslovima (svaka radnja, odnosno propuštanje radnje kojom se onemogućava, ometa ili otežava izvršavanje službenih zadataka). Usljed navedenog, izvještaj o izvršenoj kontroli, sa spisima predmeta, dostavljen je direktoru Uprave policije na dalji postupak, u cilju pokretanja disciplinskog postupka protiv imenovane policijske službenice”, navodi se iz Unutrašnje kontrole.

Odjeljenje Unutrašnje kontrole je tokom jula 2019. godine izvršilo je tri kontrole zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu pritužbe građana. Pritužbe su se sadržinski odnosile na način vršenja policijskih poslova i primjenu policijskih ovlašćenja. Od naznačenog broja pritužbi, u dva slučaja pritužbe su se odnosile na policijske službeni-

ke policije opšte nadležnosti, dok se u jednom slučaju radilo o pritužbi na policijske službenike kriminalističke policije.

U jednom slučaju, u sprovedenom postupku unutrašnje kontrole utvrđene su činjenice i dokazi koji su ukazivali na postojanje osnovane sumnje da je policijska službenica, propušta-

njem radnji prilikom postupanja po prijavi građanina, počinila težu povredu službene dužnosti iz čl.106, st.1, t.11 Zakona o unutrašnjim poslovima, usljed čega je izvještaj o izvršenoj kontroli, sa spisima predmeta, dostavljen direktoru Uprave policije na dalji postupak, u cilju pokretanja disciplinskog postupka protiv policij-

ske službenice. U preostala dva slučaja pritužbe su ocijenjene neosnovanim, jer u sprovedenim postupcima kontrola nijesu utvrđene činjenice i dokazi kojima bi se potvrdili navodi pritužbi, odnosno činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje ili ponašanje policijskih službenika. N.P.

uhapšena tri maloljetnika i jedno punoljetno lice

Prijetio nožem i otimao novac incident na starom aerodromu

U tuči povrijeđen mladić U tuči dvije grupe mladića koja se dogodila preksinoć u Podgorici oko 20.15 lakše tjelesne povrede zadobila je jedna osoba, dok su svi akteri incidenta privedeni na informativni razgvor. Incident se dogodio na poligonu u naselju Stari aerodrom kada je došlo da svađe između grupe mladića, koja je ubrzo prerasla u fizički obračun. Navod-

no, tom prilikom jedan od mladića zadobio je ubod sa za sada neutvrđenim predmetom u predjelu stomaka. On je transportovan u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore, odakle je nakon saniranja rane otpušten na kućno liječenje.

Osnovni državni tužilac će nakon dobijanja ljekarskog nalaza odrediti kvalifikacije krivičnog djela.

N.P.

Službenici Uprave policije su u Pogorici rasvijetlili dva krivična djela razbojništvo i dva krivična djela razbojništvo u pokušaju i tom prilikom su sobode lišena četiri lica od kojih su tri maloljetna.

Slobode je lišen E.H. (15) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio dva krivična djela razbojništvo u pokušaju, kada je uz prijatnju nožem pokušao da opljačka dvije osobe.

“Ovo lice je osumnjičeno da je počinilo i krivično djelo razbojništvo zajedno sa S.E. (15) i B.H. (18), a koji su takođe lišeni slobode zbog navedenog djela. E.H. je, kako se sumnja, dva krivič-

na djela razbojništvo u pokušaju počinio na štetu jednog pravnog i jednog fizičkog lica. On je, sumnja se, uz prijetnju nožem od radnika jedne pekare pokušao da otuđi novac, a drugo djelo je, sumnja se, počinio na način što je fizički napao oštećeno lice u namjeri da mu otuđi novac u čemu nije uspio.

E.H., S.E. i B.H. su krivično djelo razbojništvo, kako se sumnja, počinili na način što su uz prijetnju nožem i fizičkom silom od jednog lica otuđili novac

i lične stvari”, navodi se u saopštenju policije. Sva lica su privedena nadležnom tužiocu uz krivične prijave radi daljeg postupanja.

Policija je lišila slobode i B.L. (16) zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo razbojništvo na štetu jednog lica.

On je, kako se sumnja, fizički napao oštećenog i zadao mu više udaraca, nakon čega mu je otuđio novac. B.L. je sproveden u Istražni zatvor.

R.C.H.

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

U FONDU ZDRAVSTVA TVRDE DA SiSTEm bESpRijEkORNO FUNkciONišE i DA jE pROblEm U DOmOVimA ZDRAVljA

I nakon dvIje godIne elektronsko zakazIvanje ne daje očekIvane rezultate ⌦ Jelena Vađon Đurišić

I

nakon skoro dvije godine od uvođenja servisa eZakazivanje Podgoričani imaju iste probleme. Naime, i dalje im se zakazuju pregledi kod ljekara koji su odsutni sa posla, pa su osim propalog termina, osuđeni i na višesatna čekanja kod drugog doktora. Međutim, direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić, tvrdi da elektronski servis eZakazivanje funkcioniše besprijekorno, a problem je u neažurnosti domova zdravlja.

Redakciji Dnevnih novina obratilo se više građana sa pritužbama da im se, preko eZakazivanja, i dalje zakazuje termin kod ljekara koji nijesu u ambulantama, pa su, iako su zakazali pregled prinuđeni da čekaju kod drugog doktora često satima.

“Ovo nije prvi put. Redovno se dešava. Sestre koje rade u kol centru se ne javljaju pa zakažem pregled elektronski i onda čekam, čekam, čekam. A kada se obratim sestri redovno mi neljubazno kaže da doktorica nije tu, da ona ne može ništa zbog toga što je meni propao termin, i ako hoću da sjednem i sačekam da me primi neko drugi, jer za nju nema zamjene”, priča K.J.

■ PROPADAJU TERMINI

Ona ističe da su joj zbog te prakse u Domu zdravlja već više puta propali termini kod specijaliste, jer nije stigla na vrijeme da odradi i odnese nalaze i dijagnostiku koja je tražena.

“I u utorak je bila ista priča. Došla sam na termin zakazan elektronski i ispostavilo se da je moja doktorka na bolovanju. Sestra odbija da mi zakaže termin kod drugog ljekara, već insistira da moram da čekam jer nema zamjene i rukom pokazuje gdje je Uprava i gdje mogu da se žalim. Već sam se dva puta žalila i ombudsmanu, ali je ona moje prigovore oba puta odbila kao neosnovane”, priča K.J. i ističe da joj ne pada na pamet da se više žali.

Slične probleme ima i penzioner D.P. kojeg, kako kaže, posebno nervira, što ga sestra starog i bolesnog pušta da čeka.

“Vidi me ispred ambulante, zna da sam pacijent tog doktora i ćuti. Ne kaže: Doktor ne radi. Puštila bi me tako do ujutru da sam ne priupitam poslije lijepog čekanja. I onda naravno opet ispred druge ambulante i čekaj dok stigneš na red”, priča on.

Iz podgoričkog Doma zdravlja nijesu Dnevnim novinama odgovorili zašto taj servis i da-

Čirgić

“Vidi me ispred ambulante, zna da sam pacijent tog doktora i ćuti. ne kaže: doktor ne radi. puštila bi me tako do ujutru da sam ne priupitam poslije lijepog čekanja. i onda naraVno opet ispred druge ambulante i čekaj dok stigneš na red”

lje ne funkcioniše, konkretno zašto se pacijentima i dalje zakazuju termini preko portala eZdravlje kod ljekara koji su odsutni sa posla i da li će i kada riješiti taj problem.

■ PROBLEM U DOMU ZDRAVLJA

S druge strane, direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić tvrdi da sistem besprijekorno funkcioniše i da je problem do

menadžmenta domova zdravlja, odnosno neažurnosti zaduženih administratora po ustanovama za unos planova rada u informacioni sistem.

“Elektronski servis eZakazivanje, kao i ostali razvijeni servisi za građanje u okviru jedinstvene platforme eZdravlje i informacionog sistema kojim rukovodi Fond za zdravstveno osiguranje, u tehničkom dijelu funkcionišu bespri-

jekorno. Od puštanja servisa u rad 1. septembra 2017. godine, na zadovoljstvo pacijenata i na naše zadovoljstvo, do danas gotovo da nismo imali niti jednu prijavu tehničkih problema ili prekida u radu”, ističe Čirgić za Dnevne novine.

On naglašava da se tačno zna adresa za prijavu navedenih problema.

“Problemi koje navodite kroz pitanja i prijave pacijenata, u nadležnosti su menadžmenta domova zdravlja i odnose se isključivo na unutrašnju organizaciju ustanova, odnosno ažurnost zaduženih administratora po ustanovama, čija je obaveza unos planova rada u informacioni sistem. Dakle, ako se planovi rada i izmjene u organizaciji rada pravovremeno ne ažuriraju, oni neće korespondirati sa podacima u informacio-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

AKTUELNO

19

PODUHVAT DOKTORA BOLNICE CODRA

Pacijentkinji izvadili tumor težak tri kilograma

Dr Gogić i glavna medicinska sestra Milijana Andesilić

nom sistemu, što je u direktnoj odgovornosti ustanove gdje je identifikovan problem”, naglašava Čirgić.

Fond, dodaje, u kontinuitetu daje pisane instrukcije, naloge i urgencije ustanovama kako se ovakva pojava kod pojedinih domova zdravlja ne bi ponavljala.

“Da sistem eZakazivanje - u tehničkom dijelu kojim upravlja Fond - funkcioniše na željeni način, najbolje govore podaci da imamo više od 102.500 zakazanih posjeta kod izabranog doktora i izabranog gine-

kologa. Takođe, imamo registrovanih više od 60.333 dodijeljenih PIN kodova za pristup i korišćenje ovog i ostalih servisa razvijenih na portalu Fonda eZdravlje. Sve ovo uz podatak da ukupan broj dosadašnjih posjeta portalu eZdravlje prelazi 1.214.000, ukazuje na to da su servisi opravdali očekivanja u obezbjeđivanju veće dostupnosti sistemu zdravstvene zaštite, što je bio osnovni motiv za aktinosti koje je Fond preuzeo na ovom planu u posljednje dvije godine”, zaključio je Čirgić.

Više od 60.000 osiguranika uzelo je pin kodove za elektronsko zakazivanje pregleda

Tim doktora bolnice Codra, predvođen ginekologom Igorom Gogićem, uspješno je odstranio pacijentkinji iz Crne Gore retroperitonealni tumor veličine oko tri kilograma.

Riječ je o vrsti tumora koja je zbog nepristupačne lokacije, blizine vitalnih organa, te kontakta sa velikim krvnim sudovima, izuzetno zahtjevna za uklanjanje, pa je i mogućnost komplikacija opasnih po život prilikom ovakvih intervencija velika.

Složena operacija, koju su prethodno odbili da obave doktori na nekoliko prestižnih klinika u regionu, urađena je 17. jula u podgoričkoj bolnici. U timu koji je uspio da pacijentkinji izvadi tumor veličine koju u toj ustanovi ne pamte su, pored doktora Gogića, bili i hirurg Miroslav Ilić, radiolog Siniša Rusović, kao i anesteziolog Pavle Zonjić.

“Na prvom pregledu sam pacijentkinji rekao da je riječ o zahvatu koji je dosta rizičan, te da je na njoj da odluči pristaje li na operaciju.

I tada sam, i pored svih rizika, koji su se prvenstveno odnosili na lokaciju tumora, bio uvjeren da on može da se operiše. Godinu nakon prvog pregleda, ona je ponovo došla kod nas i rekla da niko od doktora na više renomiranih klinika u regionu, kod kojih je išla u među-

vremenu, nije bio spreman da joj odstrani tumor, te da želi da mi to uradimo”, kaže doktor Gogić.

Operacija je, uz adekvatnu pripremu, trajala 30 minuta. Postoperativni tok prošao je uredno, ali je ph nalaz naknadno pokazao da je riječ o rabdomiosarkomu, te je pacijentkinja poslata na onkološku komisiju radi predloga za dalji tretman.

Doktor Gogić ističe da u Codri, koja je prva privatna bolnica u Crnoj Gori, ovaj zahvat smatraju velikim uspjehom, posebno iz razloga što su se oni jedini u regionu odlučili da ga izvedu.

“Ovakve intervencije dokaz su da i u Crnoj Gori po-

stoje ustanove koje pacijentima mogu da omoguće liječenje i odgovarajuće tretmane i najtežih bolesti. Tu pogotovo mislim na Codru.

Konkretno ja radim operacije u još nekoliko regionalnih bolnica i često putujem u inostranstvo na radionice koje su svojevrsna smotra ginekologa iz cijelog svijeta, gdje zajednički radimo operacije i svi vidimo gdje smo i šta treba da usavršimo. Dobar doktor treba da se snalazi u svakom ambijentu, a ne samo da se stacionira u matičnoj ustanovi i ne prati trendove, što je nažalost slučaj u našim zdravstvenim ustanovama”, zaključio je Gogić.

R.D.

aktuelno 20 OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN NESTALIH SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Posmrtni ostaci pet osoba sa Kosova stižu u Crnu Goru

Posmrtni ostaci pet osoba sa crnogorske liste nestalih, koji su nedavno identifikovani na Kosovu, trebalo bi da u narednih deset dana budu prebačeni u Crnu Goru, kazao je juče predsjednik Vladine Komisije za nestala lica Dragan Đukanović na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Kada je riječ o osobama koje su nestale u oružanim sukobima na području bivše Jugoslavije, crnogorska Komisija za nestala lica, prema riječima Đukanovića, tražila je zvanično 57 osoba, od čega na Kosovu 44, u Bosni i Hercegovini 10 i na teritoriji Hrvatske tri.

“Nestale osobe predstavljaju snažan simbol neuspjeha u zaštiti individualnih prava i vladavini zakona. Oni su stalan podsjetnik ljudske ranjivosti i samovolje. Problem nestalih lica doprinosi održavanju atmosfere nepovjerenja, koja vrlo često odslikava slabosti društva tek izašlog iz sukoba i razdora. Stoga je važno tražiti odgovor za svaki pojedinačni slučaj nestalog lica, ali je važno i nastoja-

Sa jučerašnjeg dana obilježavanja međunarodnog dana nestalih

ti ovaj problem riješiti na nivou društva, gdje on negativno utiče na vjerodostojnost i perspektivu političkih, demokratskih, kao i institucija za sprovođenje zakona”, kazao je Đukanović.

Rješavanje pitanja nestalih, ističe, važno je humanitarno pitanje, jer od toga u velikoj mjeri zavisi proces pomirenja i izgradnja multietničkih društava zasnovanih na demokratiji, vladavini prava i toleranciji u regionu.

“Rasvjetljavanje sudbine nestalih lica je civilizacijska, pravna i moralna oba-

veza prema žrtvama i njihovim porodicama, koja protekom vremena nije i ne može biti manja. To je ujedno i pitanje ljudskih prava, jer porodice imaju pravo da znaju sudbinu svojih najmilijih.

Složenost i osjetljivost procesa pronalaska oko 12.000 lica koja se još vode kao nestala iz sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, obavezuje sve koji su dio ovog procesa da, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, doprinesu njegovom okončanju”, rekao je Đukanović.

Crna Gora, iako potražu-

Poziv na rješavanje sudbine nestalih u ratovima Koalicija REKOM pozvala je vlade postjugoslovenskih država da pokrenu zajedničku inicijativu rješavanja sudbine nestalih 10.167 osoba u ratovima na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) su saopštili da je najmanje 1.300 osoba posljednji put viđeno u nekom od zatočeničkih objekata u BiH. Preduslov je, ističu, da vladine komisije prestanu da istupaju kao glasnogovornici interesa partija na vlasti i

je manji broj nestalih lica u odnosu na druge države bivše Jugoslavije, kako je rekao, poklanja posebnu pažnju rješavanju ovog pitanja.

“Ažurna i kompletna evidencija nestalih lica osnovni je preduslov za uspješnu akciju svih organa i pojedinaca koji su uključeni u ovaj proces, zbog čega Komisija za nestala lica crnogorske

da se prema žrtvama odnose jednako važno i u interesu porodica i javnosti da znaju sudbinu nestalih. “Činjenica da su u 2019. godini identifikovani posmrtni ostaci samo 85 osoba, i to 60 nestalih u ratu u BiH i 25 nestalih na području Hrvatske, ukazuje na savez u opstrukciji rješavanja teškog nasljeđa zajedničke prošlosti”, smatraju u toj NVO i dodaju da zabrinjava praksa da se ne pokreću ekshumacije poznatih lokacija masovnih grobnica.

Vlade podržava aktivnosti koje Međunarodna komisija za nestala lica preduzima sa Komisijama država iz regiona i objedinjavanje svih slučajeva u Bazu podataka aktivnih slučajeva lica nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije, tj. formiranje jedinstvene liste nestalih za region”, kazao je Đukanović.

J.V.Đ.

MATEMATIKA KROZ IGRU

Aplikacijom do lakšeg savladavanja gradiva Aplikacija Matematika kroz igru, koja u potpunosti prati nastavni program iz matematike za treći razred osnovne škole, pomoći će učenicima da lakše savladaju gradivo iz tog predmeta i naviknu se da koriste savremene tehnologije.

Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS) kazali su da je ta aplikacija, koja se nalazi na sajtu ZUNS-a https://www.zuns. me, namijenjena učenicima trećeg razreda osnovne škole, predstavlja elektronski dodatak štampanom udžbeniku.

“Želimo da pomognemo djeci da lako i uspješno savladaju gradivo iz matematike. Aplikacija omogućava učenicima da na zanimljiv način, koji oni doživljavaju kao igru, rješavaju matematičke zadatke”, rekli su iz ZUNS-a.

Osim što aplikacija pomaže djeci u savladavanju gradiva djeca se preko nje, kako su rekli, navikavaju da koriste savremene tehnologije u uče pomoću njih. Aplikacija omogućava da učenici samostalno provjere tačnost urađenog zadatka, što doprinosi samostalnom

učenju, kazali su iz ZUNS-a i dodali da su zadaci označeni zvjezdicom namijenjeni darovitim učenicima.

“Za rješavanje tih najzahtjevnijih zadataka igra nudi savjete pomažući učeniku da dođe do rješenja”, rekli su iz ZUNS-a.

Kako su dodali, zadaci su interaktivni, praćeni ilustracijama, interesantnom grafikom, prijatnom muzičkom podlogom, što dodatno privlači učenika da rješava zadatke.

“Aplikacija se nalazi na sajtu ZUNS-a – Podgorica i može se koristiti na svim ra-

čunarima i pametnim uređajima (telefonima, tabletima) sa pristupom interne-

tu. Adresa ZUNS je https:// www.zuns.me”, dodaje se u saopštenju.

J.V.Đ.

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

UkUpno inves više od 400.0 G

Dr ivan vuković obišao raDove na vaspiTno-obra

TivaT: regaTno polje i za ¹ krsTašeª

Počinje regata u Luštici Prva regata u klasi “krstaš” u predivnom akvatorijumu zaliva Trašte i Rosa, Luštica Bay Cup 2019, održaće se ovog vikenda (31. avgust – 1. septembar) u organizaciji Luštica Bay i Jedriličarskog kluba “Delfin” (JK Delfin).

Jedriličarska regata izuzetne ture - od marine Luštica Bay do ostrva Lastavica i nazad, biće sasvim sigurno jedna od najuzbudljivijih ruta za ovaj sport u bokokotorskom akvatorijumu i pružiti nesumnjiv izazov jedriličarima ali i užitak zaljubljenicima u jedrenje koji će sa kopna posmatrati nadmetanje.

U subotu, 31. jula, biće upriličena revijalna transfer regata, od Rosa od Luštica Bay marine, gdje je obezbijeđen vez za sve učesnike regate. U nedjelju će se održati Luštica Bay Cup, čiji finiš će biti dodjela nagrada u 17 časova.

Prijave za regatu su moguće danas od 9 do 19 časova u kancelarijama JK Delfin u Tivtu, te u sjutra (subota) u Luštica Bay marina kancelariji, od

15 do 19 časova.

“Dugogodišnja podrška Luštice Bay mladim jedriličarima JK Delfin, uz prepoznatljivost crnogorskog jedrenja i ideju da se Tivat još bolje pozicionira na međunarodnoj regatnoj sceni, doveli su do osmišljavanja regatnog polja u zalivu Trašte za “krstaše” na uzbudljivoj ruti koja će jedriličarima omogućiti izazovno nadmetanje na otvorenom moru uz obod poluostrva Luštica. Regata će postati tradicionalna, a mi smo sa velikim zadovoljstvom prigrlili jedrilice”, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.

Nautičarima je neprocjenjiv pristup obali koji pruža Luštica Bay marina, kao nesumnjivo atraktivna destinacija za razvoj nautičkog turizma. Infrastruktura i logistika Luštice Bay učinili su dostupnim jedrenje u zalivu Trašte a time i izlazak na otvoreno more koji je vrlo značajan za jedriličare. Početkom juna, održana je mala regata u zalivu Trašte, za klase Optimist i Laser. R.C.G.

ª paukº uskoro na TivaTskim ulicama

Uvode red u parkiranje Na ulicama Tivta uskoro će se naći specijalno vozilo pauk koje je iz sopstvenih sredstava kupio „Parking servis Tivat“ doo.

Pauk je prije dva dana stigao u Tivat, a u narednih nekoliko dana treba da se obavi regsitracija nakon čega će biti stavljeno u funkciju, saopštili su iz Parking servisa.

Specijalno vozilo sa hi-

drauličnom presom za podizanje nepravilno parkiranih vozila, isporučila je tivatska firma Ben Kov kao najpovoljniji ponuđač. Vrijednost vozila je oko 110 hiljda eura. Iako je sezona pri kraju sigurno je da će se samim prisustvom pauka na ulicama preventivno djelovati na nepravilno parkiranje.

Z.K.

radonačelnik dr Ivan Vuković obišao je juče radove izvedene na i u neposrednoj blizini vaspitnoobrazovnih ustanova na teritoriji Podgorice.

“U namjeri da djeci Podgorice omogući što ugodniji boravak u školama i vrtićima, Glavni grad je ove godine u objekte i pristupne saobraćajnice investirao preko 400.000 eura”, saopštio je Vuković prilikom pomenute posjete. On je izrazio zadovoljstvo kvalitetom izvedenih radova. “Želim da iskažem zadovoljstvo činjenicom da je Glavni grad u prethodnom periodu realizovao čitav niz projekata koji su imali za cilj poboljšanje uslova boravka naših najmlađih sugrađana u objektima osnovnih škola i vrtića na teritoriji Podgorice. Jedan od tih projekata odnosio se na rekonstrukciju Ulice Velimira Stojanovića, gdje smo dobili novu infrastrukturu – fekalnu i atmosfersku kanalizaciju, novi parking ispred objekta JPU “Mali princ” i na taj način spriječili plavljenje ove ulice, koje je zadavalo glavobolju kako roditeljima, tako i djeci koja koriste ovaj objekat. Ukupna vrijednost izvedenih radova prelazi 80.000 eura”, istakao je gradonačelnik.

On je podsjetio da je Grad poslije dugog niza godina riješio i problem plavljenja dvorišta JU OŠ “Radojica Perović”, zahvaljujući predanom angažovanju gradskih preduzeća Vodovod i kanalizacija i Putevi.

“Dobili smo novi upojni bunar, šahte i plato koji je kompletno presvučen novim asfaltom, tako da će đaci te osnovne škole moći normalno da idu na nastavu i kada su nepovoljne vremenske prilike, bez brige da li će moći da priđu školskom objektu, kao što je to bio slučaj do sada”, izjavio je Vuković.

Uprava Glavnog grada nije zaboravila ni škole koje se na-

laze u prigradskim naseljima i na seoskom području. Adaptirano je Područno odjeljenje JU OŠ “Oktoih” u Dajbabama. “Škola je dobila nove podove, nove sanitarije, a na tom poslu bila je angažovana Agencija za stanovanje Podgorice i vrijednost tih radova prevazilazi 5.000 eura. Naročito nam je drago zbog činjenice da je objekat JU OŠ “Savo Kažić” na Barutani poslije više decenija priključen na vodovodnu mrežu, zahvaljujući preduzeću Vodovod. I ta škola je dobila nove sanitarije, čime su poboljšani uslovi za boravak đaka u tom objektu”.

■ kapitalne

investicije

“Dvije kapitalne investicije koje smo realizovali u ovom ciklusu odnose se na izgradnju, odnosno rekonstrukciju ulice koja vodi od novog bulevara U Donjoj Gorici prema objektu JU OŠ “Vlado Milić”. Poznato je koliko je u tom dijelu bilo problema u vrijeme kiša, Grad je riješio i taj problem, budući da će ova nova saobraćajnica u svom trupu sadržati svu infrastrukturu koja je potrebna kako bi se na ovom području normalno funkcionisalo. Isti je slučaj i sa Ulicom VIII crnogorske brigade koja se nalazi

Naročito nam je drago zbog činjenice da je objekat JU OŠ “Savo Kažić” na Barutani poslije više decenija priključen na vodovodnu mrežu, zahvaljujući preduzeću Vodovod. I ta škola je dobila nove sanitarije, čime su poboljšani uslovi za boravak đaka u tom objektu

ispred JU OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin” na Koniku.

Samo te dvije ulice, odnosno njihove rekonstrukcije Glavni grad su koštale preko 250.000 eura. Za obnovu horizontalne i vertikalne signalizacije u blizini vaspitno-obrazovnih ustanova ove godine je opredijeljeno 30.000 eura”, naglasio je gradonačelnik Vuković.

On je podsjetio i na saradnju Glavnog grada sa uspješnim Podgoričaninom koji više decenija živi u Švedskoj Veselinom Mijačem, zahvaljujući kojem su stvoreni preduslovi da se jedna od najstarijih škola u gradu, JU OŠ “Milorad Musa Burzan” preuredi i dobije novu bravariju, nove podove. I u taj projekat uloženo je gotovo 200.000 eura. Takođe, na inicijativu uprave JU OŠ “Oktoih”, Glavni grad je obezbijedio i adekvatan prostor za organizovanje produženog boravka za učenike nižih razreda ove osnovne škole.

“Ovu školsku godinu dočekujemo mnogo spremniji, naravno, uz zahvalnost prije svega ljudima iz naših gradskih preduzeća – Vodovod i kanali-

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

stirano 000 eUra

azoVnim ustanoVama u Podgorici

aktuelno

Počinje gradnja Puta od VelestoVa do Komana

Trasu od šest kilometara gradiće uz podršku VCG

Izgradnja dijela puta od Velestova do Komana, koja bi trebalo da počne naredne sedmice, značajno će unaprijediti život mještana tog kraja i bolje povezati Katunsku nahiju sa opštinama Cetinje, Danilovgrad i Podgorica, ocijenili su gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksan-

dar Kašćelan i predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević.

Nova trasa puta dužine je šest kilometara, a biće rađena uz podršku Vojske Crne Gore.

Kako se navodi u saopštenju, njenom gradnjom počinje realizacija ugovora o zajedničkom ulaganju u po-

Kovačević i Kašćelan Vuković sa saradnicima u obilasku radova zacija, Putevi, Agencija za stanovanje i Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, kao i našim partnerima iz Ministarstva prosvjete sa kojima privodimo kraju još jedan projekat, a to je izgradnja zida oko JU OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”, što će značiti bezbjedni boravak đaka i nastavnika u krugu školskog dvorišta. Dakle, kao gradska uprava iskazujemo zadovoljstvo zbog onoga što je učinjeno i u saradnji sa Vladom Crne Gore nastavićemo u narednom periodu vrijedno da radimo kako bi se uslovi za boravak u svim školama i vrtićima na teritoriji glavnog grada podigli na viši nivo”, zaključio je gradonačelnik Vuković.

■ preko trideset projekata

Sekretar u Ministarstvu prosvjete Aleksandar Mitrović je istakao da je tokom ljetnjeg raspusta zahvaljujući aktivnostima gradskih preduzeća urađeno mnogo na unapređenju pristupnih saobraćajnica kod JPU „Mali princ“ u Zagoriču, kao i OŠ “Vlado Milić“ u

Donjoj Gorici, gdje je riješen i problem odvođenja atmosferske kanalizacije. „Adaptirano je i područno odjeljenje OŠ „Oktoih“ u Dajbabama čime je omogućemo da djeca iz tog naselja u neposrednoj blizini pohađaju školsku nastavu i značajno je unaprijeđen rad te ustanove, a na Koniku kod OŠ „Božodar Vuković Podgoričanin“ se zajedničkim naporima Glavnog grada i Minstarstva prosvjete izvode radovi na izgradnji pristupnih saobraćajnica i nove ograde oko škole“, istakao je Mitrović.

On je naglasio da je tokom ljetnjeg raspusta Ministarstvo prosvjete realizovalo preko trideset projekata na unapređenju školskih objekata i predškolskih ustanova, kao i sanaciji i adaptaciji prostora, a takođe je rađeno i na proširenju kapaciteta objetaka zbog prebukiranosti ustanova, i dodao da se trenutno izvode radovi na proširenju kapaciteta OŠ „Sutjeska“ uz donaciju Ambasade SAD u Crnoj Gori kao i OŠ „Milorad- Musa Burzan“ zahvaljujući vrijednoj donaciji Veselina Mijača.

R.C.G.

23

boljšanje putne infrastrukture koji su nedavno potpisali gradonačelnici Prijestonice Cetinje i Glavnog grada, Aleksandar Kašćelan i Ivan Vuković, i predsjednica danilovgradske opštine Zorica Kovačević.

Kašćelan i Kovačević su se saglasili da će put od Velestova do Komana omogućiti bolje uslove za život mještana tri opštine, ali i dodatne uslove za razvoj poljoprivrede i turizma, kao i za povratak života na napuštena seoska domaćinstva.

Ocijenjeno je i da su Prijestonica Cetinje i Opština Danilovgrad primjer dobre saradnje, koja će kroz projekte od lokalnog i nacionalnog značaja biti dodatno unaprijeđena. U tom smislu posebno su značajni projekti koji se odnose na razvoj seoskog turizma i domaćih proizvoda, ali i na prezentaciju i promociju takve ponude radi generisanja novih zapošljavanja i razvoja ruralnog područja.

Bijelo Polje: ª triton PoKerº donirao uređaj oPštoj Bolnici

UltrazvUčni aparat za interno odjeljenje Opšta bolnica u Bijelom Polju dobila je novi ultrazvučni aparat marke Hitachi Aloka F37 (AIF37), vrijedan preko 22.000 eura.

Aparat je doniran od strane Triton Poker organizacije, a posredstvom lokalne uprave.

PR Opšte bolnice, Milan Veličković, saopštio je da je novi ultrazvučni aparat namijenjen je prvenstveno za potrebe internog odjeljenja.

“Zahvaljujući njemu kvalitet zdravstvene zaštite biće na višem nivou. Ovaj ultrazvučni aparat je vrlo bitan kada je riječ o dijagnostivci hospitalizovanih pacijenata na Internom odjeljenju i u značajnoj mjeri će unaprijediti rad uposlenih ljekara, prvenstveno internista, kardiologa, endokrinologa i neurologa”, kazao

je Veličković.

On je istakao da je menadžment ustanove izuzetno zahvalan “Triton Poker” organizaciji i opštini Bijelo Polje, koja naročito u poslednjih par godina značajno pomaže bolnicu.

“Zadovoljni smo prije svega činjenicom, što je naša oprema u poslednjih dvije godine značajno unaprijeđena, kako na internom, tako i na drugim odjeljenjima i službama”, zaključio je Veličković.

B.Č.

Bjelopoljska Opšta bolnica

28

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Foto: Rade Popadic/CROMETEO.hr

slučaj splićanina kristiana vukasovića

Zašto je smrt 18-godišnjaka digla na noge Hrvatsku

Kristian Vukasović imao je 18 godina i mentalne poteškoće. Sam se prijavio policiji jer je izazvao požar pa je osuđen na osam mjeseci zatvora. Danas je mrtav. Umro je prije nekoliko dana nakon što je tri nedjelje ležao u komi u KBC-u Split, gdje je dovezen iz splitskog zatvora Bilice u nesvijesti, pišu hrvatski mediji koji ističu da Kristianu nije bilo mjesto u zatvoru, već na psihijatrijskom liječenju. Biljana Puharić, opštinska državna advoka-

tica iz Splita, za portal Index.hr je istakla da je Kristian imao mentalnih, ali ne i intelektualnih poteškoća i da je bio uračunljiv te da se zbog toga nije mogao uputiti u zdravstvenu ustanovu, iako je tokom boravka u istražnom zatvoru tri puta hospitaliovan. Zašto je bio hospitalizovan, Indeksu nisu htjeli da kažu u Ministarstvu pravosuđa, navodeći kako se radi o profesionalnoj tajni. S druge strane, iz Ministarstva tvrde da su se prema mladiću u za-

tvoru u Splitu ophodili s posebnom pažnjom jer se radilo o mlađem punoljetniku, kao i da na njemu nisu primjenjivali sredstva prisile. Stručnjaci su zgroženi činjenicom da je mlada osoba

Stručnjaci Su zgroženi činjenicom da je mlada oSoba S mentalnim poteškoćama završila iza zatvorSkih rešetaka umjeSto na liječenju.

s mentalnim poteškoćama završila iza zatvorskih rešetaka umjesto na liječenju.

“Ako su u bolnici za osobe lišene slobode rekli da je Kristian Vukasović imao suicidalno ponašanje, onda je trebalo donijeti odluku o primjeni hitnog psihijatrijskog liječenja pod nadzorom. Drakonska kazna u ovom slučaju od osam mjeseci zatvora za osobu s posebnim potrebama je još jedan u nizu dokaza da nešto s pravosuđem nije kako treba”, rekao je psihijatar Her-

Jutarnji: Osam ključnih propusta u ovom slučaju 1. Nije uključen Centar za socijalni rad kako bi iznio mišljenje može li se na Kristiana, koji je tek bio navršio 18 godina, primjeniti maloljetničko pravo 2. Državni advokat i sudija nisu ispitali Kristianove roditelje kako bi

utvrdili njegovo stanje 3. Na glavnoj raspravi nije pozvan stručni saradnik koji bi procijenio koja je nivo njegove odraslosti: kod osoba s njegovim dijagnozama gotovo uvijek je ispod hronološke dobi 4. Ni državni advokat, ni

dječakov advokat, ni sud nisu razmotrili primjenu maloljetničkog prava 5. Nije anga žovan psihijatar za djecu i omladinu 6. Izrečen mu je odmah istražni zatvor umjesto mjere opreza i smješta-

ja u adekvatnu ustanovu 7. Izrečena mu je najteža kazna - bezuslovni zatvor 8 . N i j e n a p r av l j e na procjena rizika nakon što je Kristian smješten u zatvor i počeo se samopovrjeđivati.

man Vukušić za Indeks.

On je dodao i da piromanija kao poremećaj zahtjeva poseban pristup te da je teško izlječiva. Dječji i adolescentski psihijatar dr Vesna Vidović tvrdi da je cijeli sistem zakazao.

“Ovdje nije jasno što se tu dogodilo, ali ako je neko zaključio da je neuračunljiv, pitam se zašto nije bio u bolnici nego u zatvoru, to je misterija. S druge strane, ako imate osobu s takvim dijagnozama kao što ih je on imao, i pogotovo što mu je tek bilo 18, onda je on obični adolescent i ne može se smatrati zrelom osobom”, istakla je ona.

Sudija Lana Peto Kujundžić, predsjednica Odjeljenja za mladež Županijskog suda u Zagrebu, kazala je da svim mladim osobama treba suditi pred sudovima za omladinu te da mladim bolesnicima treba pomoći kroz zdravstveni sistem, a ne slati ih u zatvor.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

svijet

29

sastanak ministara spoljnih poslova članica eu i zapadnog balkana u helsinkiju

Komesar za pristupne pregovore Johanes Han poručio je u petak u Helsinkiju da je pozitivan ishod dijaloga Beograda i Prištine ključan za evropsku perspektivu cijelog Zapadnog Balkana.

Dolazeći na sastanak ministara spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije i zapadnog Balkana u Helsinkiju, naglasio je važnost postizanja sporazuma između Beograda i Prištine.

“Rešenje, odnosno pozitivan ishod dijaloga Srbije i Kosova gotovo je ključni element za buduću evropsku perspektivu cijelog regiona”, poručio je Han. Još je jednom pozvao prištinske vlasti da ukinu tarife

na robu iz Srbije.

“Ključno je da se povuku tarife jer su protiv duha Unije. Kada je riječ o jedinstvenom tržištu, tu nema ni tarifa ni carina. To mora biti urađeno”, rekao je Han. Dodao je da i Srbija mora da prekine sa inicijativama za povlačenje priznanja Kosova koje sprovodi širom svijeta.

“Na objema stranama je da učine korake jedni ka drugima. Mislim da možemo da nađemo rješenje i da to nije nemoguće”, poručio je Han. Evropski komesar je podsjetio da se na Kosovu održavaju izbori i ocijenio da će “situacija biti jasnija” kada se oni završe.

“Zajedno sa novim perso-

nalom na EU strani nadam se da možemo da uđemo u finalizaciju pregovora”, smatra Han. I šef diplomatije Slovačke Miroslav Lajčak pozvao je Prištinu da ukine takse na robu iz Srbije i istakao da je realnost da Kosovo nije priznalo pet članica Evropske unije.

Lajčak je u Helsinkiju, dolazeći na spomenuti sastanak, odgovarajući na pitanja novinara o poziciji Kosova u procesu eurointegracija, podsjetio na činjenično stanje.

“Kosovo je problem jer nije priznato od pet zemalja članica Unije. To je realnost Kosova”, rekao je Lajčak. Na pitanje da li vidi mogućnost promjene takvog stanja šef diplomatije Slovačke, jedne od člani-

Foto: SAMUEL KUBANI

han i lajčak pozvali kosovo da ukine takse

ca Unije koja nije priznala kosovsku nezavisnost, odgovorio je šta prvenstveno želi da vidi na samom Kosovu.

“Prva promjena koju želim da vidim je pozitivan razvoj događaja na Kosovu, počevši od ukidanja taksi”, zaključio je Lajčak. Dvodnevni sastanak ministara odbrane i šefova diplomatije zemalja članica EU-a počeo je u četvrtak u Helsinkiju, a u petak su im se pridružili i partneri sa za-

padnog Balkana. Šef diplomatije Slovačke Miroslav Lajčak smatra da najavljeno potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom unijom ne približava Srbiju njenom strateškom cilju, što je članstvo u EU. “Ako ste ozbiljni u svojoj evropskoj orjentaciji onda pratite političke izbore koji vas tome približavaju.

Ovoj korak nije jedan od tih”, poručio je Miroslav Lajčak.

lična asistentkinja donalda trampa podnijela ostavku

Medlejn Vesterhaut naPustIla BIjelu kuću

Lična asistentkinja američkog predsjednika Donalda Trampa Medlejn Vesterhaut iznenada je napustila Bijelu kuću, nakon što je novinarima prenijela intimne detalje o predsjednikovoj porodici.

Vesterhaut, koja sarađuje sa Trampom od njegovog stupanja na dužnost, bila je prinuđena da podnese ostavku na mjesto izvršnog asistenta predsjed-

nika, nakon što je Tramp saznao da je reporterima prenijela informacije na neformalnoj radnoj večeri, prenio je Si-En-En. Vesterhaut nije napomenula da su njene izjave nezvanične. Kako navodi američka mreža, jedan od reportera je prenio detalje o večeri osoblju Bijele kuće.

Bivši zvaničnik Bijele kuće rekao je za Si-En-En da je Tramp bio blizak sa Ve-

sterhut, čija je kancelarija bila nasuprot Ovalne sobe, ali da je prenošenje ličnih informacija o njegovoj porodici bila crvena linija.

Njen otkaz je još jedan u nizu odlazaka iz američke administracje i predstavlja borbu američkog predsjednika protiv curenja podataka iz Bijele kuće i deo njegove šire kampanje protiv medija, naveo je Si-En-En.

solidarnost sa kašmirom

Masovni protesti protiv Indije širom Pakistana U gradovima širom Pakistana došlo je u petak do zastoja u saobraćaju, jer je desetine hiljada ljudi izašlo na ulice u znak protesta. Protest se održava u znak solidarnosti sa spornom regijom Kašmirom, nakon što je Indija ovog mjeseca ukinula njegovu autonomiju. Na radijskim i televizijskim stanicama pušta se pakistanska i kašmirska himna, saobraćaj je u zastoju, semafori su isključeni, a vozovi ne voze. Aktivnosti se sprovode u sklopu kampanje premijera Imrana Kana, koji želi da privuče pažnju svjetske javnosti na sudbinu podijeljene himalajske regije.

“Uz njih smo u ovim teškim vremenima. Poruka koju odavde danas šaljemo jeste da ćemo biti uz njih sve dok Kašmirci ne dobiju slobodu”, rekao je Kan obraćajući se demonstrantima u glavnom gradu Islamabadu. Pakistanski premijer pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Indiju kako bi ukinula ograničenja u Kašmiru, gdje su internet i telefonske veze obustavljene od 5. jula.

Većinski muslimanska regija je već jako dugo zapaljiva tačka između dva susjeda - Indije i Pakistana. Obje zemlje posjeduju nuklearno naoružanje.

30

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

INtERvJU: vINKO MIH

Sa promocije monografije

MONOGRAFIJA DIMItRIJA POPOvIćA PREDStAvLJENA NA CEtINJU

Oslušku stvaram

Djela univerzalnih značenja K koja je i svijet prepoznao

⌦ Marija Roganović

Monografija Dimitrija Popovića, publikovana povodom 50 godina umjetničkog stvaralaštva, predstavljena je u petak u Vladinom domu na Cetinju.

Govoreći o luksuznoj monografiji koja objedinjava pet decenija likovnog opusa našeg velikog umjetnika, ministar kulture Aleksandar Bogdanović je kazao da je Dimitrije Popović širio obzore svoje poetike, ostajući dosljedan u onome što možemo nazvati njegovom odgovornošću prema velikim naracijama i njihovoj metafizičkoj uslovljenosti, što je odlika umjetnika koji svoje djelo vide kao stalni dijalog sa vječnim. „Nije pretjerano reći da je takav senzibilitet u velikoj mjeri proizvod prostora iz kojeg Dimitrije Popović potiče, prostora na kom su se susreli dinarski krš i Mediteran, gdje su se sudarala velika carstva i velike religije“ kazao je ministar Bogdanović i dodao da je on jedan od naših rijetkih umjetnika koji je u toj kreativnoj nadgradnji unio novu dimenziju, onu koja se odmiče od dominantnih epskih, racionalnih i istorijskih fascinacija, donoseći jedan metafizičniji, kontemplativniji i melanholičniji pristup, zahvaljujući čemu će nastati djela univerzalnijih značenja, koja će i svijet prepoznati.

Ministar Bogdanović je istakao da Popovićevo djelo za crnogorsku umjetnost ima poseban značaj, jer nam mnogo toga iz njegovog opu-

sa može poslužiti za primjer kako se može ostvariti dijalog između našeg lokalnog i univerzalnog. Prema njegovim riječima, takvih umjetnika nijesmo imali mnogo i zato nam je Dimitrije tako dragocjen u kanonu naše umjetnosti, kao što smo svjesni da on ima svoje značajno mjesto i u kanonu hrvatske umjetnosti, a svi zajedno znamo da njegovo djelo nadilazi svaki nacionalni okvir.

On je kazao da je u monografiji dat prikaz umjetnikovog istraživanja, stilskog i tematskog, njegovog umjetničkog puta od Cetinja do najvećeg hrišćanskog hrama i milenijumskog uspjeha, protežući se na njegov povratak i zanimanje za veliko djelo vanvremenskog Njegoša i vječnu podlovćensku zapitanost.

Ministar Bogdanović je na kraju zahvalio i uredniku monografije Božu Biškupiću za, kako je naglasio, poduhvat kojim je umnogome zadužio i crnogorsku kulturu.

Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, dr Anastazija Miranović, kazala je da ovu monografiju čini izuzetnom upravo to što je satkana od djela i riječi Dimitrija Popovića, jer on pripada malom broju likovnih stvaralaca koji svoju umjetnost znaju da verbalizuju, kako u živom govoru tako i u pisanoj riječi. „Dimitrije Popović, slikar, grafičar, vajar, pisac, teore-

tičar umjetnosti, filozof, intelektualac, umjetnik. Savremeni „uomo universale“.

Opredijeljenost na pripadanje sebi, svom djelu i svijetu univerzalnih vrijednosti, za posljedicu ima frontalno inpostiran iskaz prvog lica jednine, apriorni stav nepripadanja zatomnjenom, svrstavajućem, svemu uniformno očekujućem. Zato je Dimitrije Popović jednako veliki i crnogorski i hrvatski, no ništa manje evropski umjetnik”, istakla je Miranović.

Ona je naglasila da filozofsko-umjetnički diskurs otvoren još u prvim radovima, hodogramom desetljeća nastavlja da intrigira umjetnički iskaz Dimitrija Popovića kroz različite cikluse kojima je zajednički imenitelj sublimiran u nazivu jednog od njih - „Corpus mistykum“.

“Corpus mistykum” je leksema heterogenih pisama jednog jezika koji razumljivo, paralelno kohabitiraju u umjetničkom Ja Dimitrija Popovića. Mistično tijelo je sredstvo, alatka opštenja sa sobom i svijetom. Umjetnik demistifikuje krucijalne, svevremene, filozofske teme na posve osoben način, obraćajući se edukovanoj publici sa određenim predznanjima.

U suprotnom, prijeti opasnost da bude neshvaćen, odnosno banalno shvaćen”, kazala je Anastazija Miranović i dodala kako se, zapravo čini da je cijeli njegov opus put traganja, otkrivanja ljepote, u kojem su anticipirane sve ostale teme.

R.K.

oncertom “Budapest Jazz Orchestra” iz Mađarske, posvećenom muzičkom opusu Ele Ficdžerald, sinoć je u hotelu Mogren u Budvi otvoreno 13. izdanje Petrovac Jazz festivala. Festival će trajati 11 dana, okupiće značajne muzičare iz regiona i svijeta, a besplatni koncerti se održavaju od 22 časa, na više lokacija u Budvi i Petrovcu.

Ovogodišnje izdanje broji više od 25 sastava i više od 100 izvođača, iz devet zemalja.

Nakon gostiju iz Mađarske publika će imati priliku da u hotelu Mogren čuje italijanski TangOstinato Duo, dok će nedjelja proteći u znaku koncerta srpske muzičarke Irene Blagojević i njenog trija, koji će nastupiti u hotelu Palas u Petrovcu. Četvrti dan festivala, na terasi tvrđave Kaste-

lo u Petrovcu ljubitelji džeza uživaće u nastupu izraelskog crossover sastava Daphna & The ClassiCats. U utorak, 3. septembra na terasi tvrđave Kastelo nastupiće srpski sastavi “Spona” i “FingerbanG”, a dan kasnije na istom mjestu nastupiće makedonski muzičar Toni Kitanovski sa svojim bendom. Sašo Popovski sa jazz orkestrom će u četvrtak, 5. septembra održati koncert na tvrđavi Kastelo, dok će u petak nastupiti predstavnik Kikindskog festivala - Loup Garou Blues Band. Nastup bluz muzičara i gitariste Tibora Maha Nađa i njegovog sastava Blues Halter zakazan je za 7. septembar na terasi Kastela. Pretposljednji dan festivala publika će imati priliku da čuje albanski AJS trio u restoranu Makarul u Budvi. A čast da zatvori ovogodišnje izdanje, na istom mjestu, koncertom pripašće gostima iz Slovenije, orkestru Uroša Perića, koji će prirediti omaž Reju Čarlsu.

Vinko Mihajlović

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

kultura

31

HAJLOVIĆ, DIREKTOR PETROVAC JAZZ FESTIVALA

ujemO glas publike i mO unikatnu priču Sam program je šarenolik, ali i veoma privlačan, ističe u razgovoru za VN direktor festivala Vinko Mihajlović.

■ DŽEZ ZA NOVE GENERACIJE

“Ove godine odlučili smo da imamo i dovoljno bluz muzike, jer nam je publika uvijek ukazivala da im toga nedostaje. Osim muzičkog dijela, imaćemo i tri radionice koje će voditi Toni Kitanovski - dekan na muzičkoj akademiji odsjek jazz u Štipu u Sjevernoj Makedoniji i Sašo Popovski - profesor na istoj akademiji. Takođe, imaćemo i radionicu za profesionalnu fotografiju”, kazao nam je Mihajlović.

Pri odabiru učesnika, festivalski tim se vodi motom - “džez za nove generacije” ali, naravno, osluškuje se i glas publike.

“Imamo u vidu i publiku, i ono što bi oni željeli da čuju i vide, ali ujedno i gledamo na odabir koji bi ipak bio prikladan turističkoj ponudi i promovisanju džez turizma koji smo za ovih proteklih 12 godina uspješno sproveli u djelo”, pojašnjava direktor festivala.

Međutim, izazovi prilikom organizacije nikad nisu izostajali, i najčešće su finansijske prirode, priča Mihajlović. “Činjenično stanje je da ovdje budžete festivala više niko ne može da pravi početkom godine, što je u svijetu sasvim normalno. Takođe, kod nas ipak mnogo više stvari usporava čitav proces - od konkursa za nevladine organizacije koje se raspisuju čak i u drugoj polovini godine, pa do sponzora koji često kalkulišu da li je to neki ogroman festival gdje imaju interesa ili je manji pa im nije interesantan. Poučeni

Zdenka Kovačiček na prošlogodišnjem izdanju iskustvom, u svijetu se ovakve stvari ne dešavaju, jer su svjesni da sponzorstvima svi imaju benefite”, kaže on.

Sam festival, dodaje Mihajlović, u veoma je specifičnoj poziciji, što bi i trebalo da bude input za privlačenje turista, ali mnogi nijesu svjesni mnogobrojnih prepreka u organizaciji, počevši od npr. smještaja.

“Generalno, da bi se nešto organizovalo mora da se najavi makar početkom godine, da bi ljudi bili upoznati na vrijeme, dok sva pomjeranja otežavaju organizaciju”, priča on.

Tokom tradicije duge 12 godina veliki je broj učesnika iz zemlje i inostranstva, koji su nastupali, a kako znaju da kažu u šali, “puno njih je još na čekanju”.

■ CRNA GORA IMA

SLUHA ZA UMJETNIČKU MUZIKU

“Festival ima dobru energiju i veoma futuristički gleda unaprijed, tako da kada smo otpočeli ovu priču 2007. godine, bez lažne skromnosti mogli smo predvidjeti mnoge stvari i dogurati do ove godine. A sudeći po onome što sada znamo ovo bi mogao biti jedan od najznačajnih festivala u regionu i svijetu koji bi se razvio u nešto što će ljudi prepoznati, a već prepoznaju kao dobru turističku ponudu kroz džez turizam. Zato smo i uzeli ime grada ‘Petrovac’ u Crnoj Gori kao promoteri, ne samo festivala kod nas, nego i izvan granica ove zemlje. Imamo već puno jakih konekcija sa mnogim institucijama u svi-

jetu, a i u svijetu smo prepoznati kao veliki potencijal i pravi jazzy festival, i to nam daje vjetar u leđa da iz godine u godinu budemo sve bolji”, objasnio je Mihajlović.

Crna Gora ima sluha za umjetničku muziku, ali će se vremenom tek sve iskristalisati, smatra on, podsjećajući da je od prošle godine festival u program uveo i klasičnu muziku, pa je Magna Grecija sa tri soprana zatvorila prethodno izdanje.

■ UVIJEK ĆE BI-

TI BORBE S VJETRENJAČAMA

“Mnogi smatraju da je festival kvalitetan jedino u slučaju da dovede neko veliko ime. S druge strane, neko drugi se ipak lagodnije osjeća na festivalu uz ma-

nje poznata imena. U suštini tu su umjetnici koji imaju šta da pokažu, nebitno odakle dolaze. Kod nas su bila zastupljena i velika imena, kao i relativno nepoznati izvođači, sa čime ćemo i nastaviti ubuduće. U Crnoj Gori imamo nekoliko festivala ovakvog ili sličnog tipa i svi smo različiti, ne bi valjalo da smo isti.

Svako plovi svojim brodom i ne treba mijenjati kurs plovidbe. Borba će uvijek biti sa vjetrenjačama ali to nam daje i veću snagu da napravimo našu specifičnu i jedinstvenu priču”, zaključuje Mihajlović.

Festival su pomogli opština Budva, Turistička organizacija Budva, HG Budvanska rivijera, JP Morsko dobro, kao i ambasade Mađarske, Italije i Izraela.

reportaže 32 Josip slade, inženJer koJeg Je kralJ nikola odlikovao SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Crnoj Gori i nikšiću da najveća Građevinska ⌦ Mira Rovčanin

B

rojne važne građevinske objekte u Crnoj Gori koji su i danas u upotrebi i plijene ljepotom projektovao je inženjer Josip Slade koji je na poziv crnogorskog knjaza Nikole Petrovića došao u Crnu Goru.

Među brojnim građevinskim objektima i saobraćajnicama koje je projektovao Slade, posebno se ističu putevi u Boki Kotorskoj, Gradski trg, Dvorac kralja Nikole i Carev most u Nikšiću, Zetski dom na Cetinju, kao i pomorska luka Pristan u Baru. Za Sladeov značajan doprinos razvoju Crne Gore kralj Nikola ga je odlikovao Danilovim ordenom trećeg i četvrtog reda.

U knjizi “Trg slobode” publicista Maksim Vujačić govori o Sladeovim inženjerskim poduhvatima u Crnoj Gori, ali i rodnoj Hrvatskoj.

“Nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore nakon turske vladavine dao je čuveni hrvatski graditelj i arhitekta Josip Slade koji je rođen 1828. godine u Trogiru. Nije imao ni punu godinu kada je ostao bez oca. Školovan je za sveštenički poziv, ali kada je 1848. godine završio sjemenišno školovanje u Splitu, upisuje se na sveučilište u Padovi, gdje je 1850. godine proglašen doktorom filozofije, a tri godine kansije i inženjerstva i arhitekture.

Doktorske disertacije posvetio je očuhu Šiloviću, kojeg je izuzetno cijenio. Za razliku od jedinog brata Mihovila, Josip nije uzeo očuhovo prezime. U državnu službu Slade je stupio 1854. godine, ali taj posao nije volio, pa mu je Ministarstvo na njegov zahtjev 1861. godine odobrilo poslove civilnog inženjera. Odlazi potom u Bosnu gdje mu je bila povjerena izgradnja kolskog puta između Sarajeva i Mostara. Kao izvjestilac turske vlade o tom poslu putovao je u Carigrad”, kaže Vujačić.

Maksim Vujačić

■ U Boki kotorskoj živio 10 godina

Na poziv knjaza Nikole u Crnu Goru Slade je došao uz dozvolu austrijske vlade, dok su poslovi u Sarajevu još trajali. U Boki Kotorskoj Slade je ostao da živi deset godina. Za to vrijeme dolazio je na svaki knjažev poziv. Za njegov veliki doprinos izgradnji Crne Gore, vladar ga je Carev most je još jedan inženjerski poduhvat znamenitog Sladea

1887. godine odlikovao Danilovim ordenom III i IV reda. Sve do kraja života Slade je održavao veze sa Crnom Gorom interesovao se za njen prosperitet i razvoj Nikšića. Crnoj Gori i Nikšiću darovao je svoja najveća građevinska dostignuća”, naglašava Vujačić.

Inženjer Slade projektovao je najvažnije građevinske objekte u Crnoj Gori koji su i danas u

Nikšić se razvio prema Sladeovom planu

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

reportaže

33

danilovim ordenom iii i iv reda

arovao svoja a dostiGnuća upotrebi. Za Nikšić moderni urbanistički plan i najveće objekte u gradu kao što su Hram svetog Vasilija Ostroškog, dvorac kralja Nikole i Carev most, a za Cetinje građevine koje i danas čine arhitektonske izuzetke.

“Osim centralnog Trga u Nikšiću, Slade je od 1877. godine izvodio radove na pristanu u Baru i Ulcinju, a bio je glavni inženjer na izgradnji crnogorskih cesta, put od Kotora do Cetinja, Rijeke Crnojevića, Podgorice, Virpazara, uređenju gradova i isušivanju močvarnih prostora. Najznačajnija njegova djela su kolski put na Lovćenu između Kotora i Cetinja, Lazaret u Meljinama, regulacioni plan Nikšića i Carev most, palata austrijskog poslanstva i pozorište Zetski dom na Cetinju”, kaže Vujačić.

Od Sladeovih građevina u Hrvatskoj izdvajaju se zgrada pozorišta u Šibeniku i palata Moretti na Čiovu, a nemjerljiv je i doprinos koji je dao obnovi renesansnih palata u rodnom Trogiru. Iz Kotora Slade je na lični zahtjev premješten u Knin, a penzionisao se 1893. godine. Odlučuje da ostaje da živi u Trogiru, gdje je kasnije izabran za gradonačelnika. Slade je bio i istaknuti rodoljub, pa se tako bavio politikom i književnošću, a sahranjen je uz najveće počasti 1911. godine u rodnom Trogiru. U Nikšiću je nekadašnja mala Ljubljanska ulica dobila njegovo ime.

za izgradnju Nove varoši prednost dao prirodnim pogodnostima i prostranom ravnom polju, istočno od stare varoši. Arhitekta je plan nove varoši završio u svom ateljeu u Kotoru, maja 1883. godine, a knjaz ga je odmah potom donio u Nikšić budućim graditeljima kuća, obećao im da placeve neće plaćati. Izgradnja nove varoši otpočela je na centralnom trgu, velikoj pijaci u koju se uliva šest ulica. Na vijest o početku izgradnje nove varoši u Nikšić je stigao veliki broj zidara i drugih majstora iz Boke Kotorske, Hercegovine, Dalmacije, Italije. U kratkom roku na trgu i u okolnim ulicama podignut je niz kuća, jednostavne arhitekture, sličnih jedna drugoj po veličini, broju prozora i vrata na fasadi. Guverner vojvoda Šako Petrović, koji je u Nikšić stigao septembra 1884. godine, sa građanima je zasadio nikšićke drvorede. Uz veliku svečanost i narodno veselje, 1. marta 1885.

Josip Slade godine, naseljena je nova varoš Nikšića. Novu varoš knjaz Nikola je prvi put obišao početkom maja 1885. godine, a Slade iste godine u oktobru. Utemeljivač

i kreator novog grada, vladar i arhitekta, izrazili su javno, u tim prilikama, zadovoljstvo rezultatima građevinskog poduhvata u Nikšiću”, ističe Vujačić.

■ NOVA VAROŠ NIKŠIĆA U svom planu Nikšića Slade je projektovao pet trgova - dva kružnog, a tri pravougaonog oblika, ali su izgrađena samo tri.

“Sladeov plan je rađen po renesansnoj-baroknoj šemi idealnih gradova. U sredini Nove varoši postavio je trg u obliku nepravilnog pravougaonika 12.100 m2, od kojeg se zrakasto pruža šest pravih ulica. Sva izgradnja je bila rubna. Slade je pri izboru mjesta i rješenja

Zetski dom na Cetinju

34

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

OFENBACH, FRANCUSKA MUZIČKA SENZACIJA, ZA VN

ČAST JE NASTUPIT PRIPREMITE SE ZA

Nastup u Crnoj Gori za nas ujedno predstavlja kraj ljetnje turneje

⌦ Marija Roganović Francuska senzacija - Ofenbach, koji čine Dorijan Lo i Cezar de Rumel, večeras će u okviru šestog izdanja Sea Dance festivala zapaliti glavnu binu na plaži Buljarica, kao uvertiru u spektakl njemačkog producentskog maga i njihovog velikog fana - Robina Šulca.

Ovaj duo, čiji visokoenergetski set mediji porede sa doživljajem pravog stadionskog rok koncerta, na Jadran dolazi nakon što su prošlog ljeta na prepunoj glavnoj bini Exit festivala oduševili desetine hiljada fanova!

Najpoznatiji su po multiplatinastom singlu “Be Mine”, sa kojim su dokazali da uspješno kombinuju uticaje rokenrola i elektronske muzike. Nakon objavljivanja numera “Around the Fire” i “You Don’t Know Me” stekli su fanove među superzvijezdama kao što su Šulc i Tiesto, a DJ Mag ih je nominovao za najbolje debitante na muzičkoj sceni. Iste godine izdaju zarazni hit “Katchi” koji je za kratko vrijeme dosegao nevjerovatnu radijsku popularnost i potvrdio da su na svjetsku scenu donijeli potpuno novi muzički stil! U nastupe ne libe se da ubace numere AC/DC, Red

Hot Chili Pepperse, Nirvanu i Daft Punk koji u njihovim remiksima provjereno prave festivalsku euforiju.

U intervjuu za Vikend novine, popularni dvojac pričaju o nastupima, kombinovanju rok elemenata u setove, uzorima, novitetima...

Šta pripremate crnogorskoj publici?

Ofenbach: Ono što možda ne znate je da nastup u vašoj zemlji za nas ujedno predstavlja kraj ljetnje turneje. Pružićemo svu preostalu energiju. A vjerujte nam da će je biti u izobilju.

VN: Prvi put ste u Crnoj Gori, ali i na Sea Danceu. Koliko ste upoznati sa našom zemljom i samim festivalom?

Ofenbach: Nevjerovatno smo uzbuđeni što ćemo da otkrijemo vašu zemlju po prvi put. Osim toga, velika nam je čast nastupiti rame uz rame sa našom velikom inspiracijom i uzorom - Robinom Šulcom.

VN: Kako ste došli na ideju da ukombinujete rok elemente u elektronsku muziku? Ljubitelji ste rokenrola?

Ofenbach: Još kao djeca smo slušali rokenrol, i to u kolima naših roditelja. Karijere smo otpočeli u rok bendu, čisto iz puke zabave. Ali zvuk je ostao sa nama i samo smo mu dodali elektronsku produkciju.

VN: Nastup na Exitu vas je najbolje preporučio za njegovo ljetnje izdanje. Kakva je balkanska publika?

Ofenbach: Nastup na Exitu nam je bio jedan od omiljenih, kao što je i slučaj sa samim festivalom. Publika i raspoloženje koje je pratilo taj nastup su bili čista magija. Tako da je evidentno da nam je velika čast što ćemo konačno nastupiti i na Sea Dance-u ove godine.

VN: Ne možemo dočekati vaš nastup na Sea Dance-u.

⌦------------------------------------------------LJUDI SMO OD KRVI I MESA, UMORIMO SE I MI PONEKAD. ČESTO PROVODIMO DANE, SATE PO AVIONIMA I NAŠI NAJBLIŽI SE ŽALE DA NAS NE VIĐAJU ČESTO, ALI NAM UZ TO UVIJEK JASNO STAVLJAJU DO ZNANJA DA SU I TE KAKO PONOSNI NA NAS. A MI, MI SMO SAMO ZAHVALNI ŠTO NAM JE POSAO DA RADIMO ONO ŠTO NAJVIŠE VOLIMO I U ČEMU SVAKODNEVNO UŽIVAMO

-------------------------------------------------⌦

VN: Ko ili šta vas najviše inspiriše sa današnje muzičke scene i možete li nam pojasniti vaš proces stvaranja?

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

ZABAVA

35

PRED VEČERAŠNJI NASTUP NA SEA DANCE FESTIVALU

TI U CRNOJ GORI, MUZIČKU MAGIJU

e. Pružićemo vam svu preostalu energiju Ofenbach: Da budemo potpuno iskreni, više nas inspiriše stara muzička škola, sastavi kao što su Led Zepplin, Supertramp i The Rolling Stones.

Mislimo da su bili najbolji u komponovanju sjajnih melodija, tako da je naš proces sličan njihovom. Počinjemo od glavnih akorda/ rifova i vokalnih melodija.

A onda produkcijski spajamo sve ostalo.

VN: Da imate vremeplov, sa kim biste najviše voljeli da ste mogli da sarađujete od kolega sa muzičke scene i zašto?

Ofenbach: Puno talentovanih pjevača je još živo. (smijeh). Puno volimo Bet Dito i Džeka Vajta. Bilo bi zaista sjajno da nam se ukaže prilika da sarađujemo sa njima jednog dana.

VN: Možete li nam nešto više reći o prvom EPju koji ste nedavno izdali? Posebno se izdvojio singl “Ro-

Šulc i Geta za nezaborav

Večerašnji spektakl na glavnoj Addiko bini otpočeće od 20 časova nastupima Hazze DJ seta i samog Hazze-a od 21 čas.

Od 22 časa mikrofona će se latiti reper Surreal, a sat kasnije na scenu će izaći Darko Rundek & Ekipa. Nastup Offenbacha je zakazan za 00.30 časova, dok će njemački muzički mag i ujedno prva zvijezda večeri, Robin Šulc nastupiti u 02.00h. Drugo veče na No Sleep bini obilježiće Marko Nastić (01.00 h) i Helena Hauff (05.00h). ck It”, a da li možemo očekivati nešto novo do kraja godine?

Ofenbach: Presrećni smo zbog EP-ja. Reflektuje miks uticaja koje smo željeli da objedinimo u našoj muzici od samog početka. Takođe smo jako zahvalni na podršci umjetnicima kao što su Portugal the Man, koji su stvarno nevjerovatni. Izlazak EP-ja nam je dao osjećaj da možemo otpočeti sa novim poglavljim u našoj muzici, čime bi ujedno i zatvorili taj početni korak, na kojem smo dugo bili. Trenutno radimo na nekoliko numera. Predstoji nam da sve to završimo kako smo zamislili. Tako da, definitivno možete očekivati novitete kada smo mi u pitanju, do kraja godine.

VN: Puno putujete. Koliko je zapravo naporan život muzičara i koliko s vremenom sve to zna da bude neka vrsta opterećenja za život, psihu...?

Ofenbach: Naravno, ljudi smo od krvi i mesa, umorimo se i

Posljednje veče šestog izdanja, nedjelja, biće u znaku jednog od najvećih DJ-eva i producenata današnjice - Dejvida Gete.

Nakon Lutemanie i Klinca, na scenu će kročiti rezidenti festivala, hip-hop dvojac Who See (22.30h), dok će britanski Disciples (23.40h) zagrijati publiku pred Getu i šou večeri, koji je zakazan za 01.30h.

No Sleep bina će ugostiti Recondite Live od 02.00h i Proximusa sat kasnije. mi ponekad. Često provodimo dane, sate po avionima i naši najbliži se žale da nas ne viđaju često, ali nam uz to uvijek jasno stavljaju do znanja da su i te kako ponosni na nas. A mi, mi smo samo zahvalni što nam je posao da radimo ono što najviše volimo i u čemu svakodnevno uživamo.

VN: Koji je vaš najveći strah i da li biste za naše čitaoce mogli da se prisjetite neke neugodne situacije sa nastupa? Pretpostavljam da česta putovanja donose pregršt zanimljivih anegdota.

Ofenbach: Ono oko čega znamo da se jako iznerviramo su nestanci struje ili manji kvarovi zbog kojih ne možemo da nastupimo na vrijeme. To je uvijek neprijatno, posebno kada ste pred gomilom ljudi koja čeka samo na vas. Međutim, kao najneprijatniji događaj pamtim jedan festival koji se održavao maltene na selu, kada nas je napala gomila insekata za vrijeme nastupa. Bilo nam je jako teško da se usredsredimo na muziku...

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

roditelji-djeca

Trikovi za jutra bez nervoze

EFIKASNO

Da li je moguće biti dobro organizovan?

Situacija je sljedeća: radni je dan, vrijeme za polazak u vrtić. Mališani još nisu ustali iz kreveta, a već je uveliko vrijeme za oblačenje i spremanje. Ako krenete za deset minuta, kasnite za posao. Imate čitavih pet minuta da se organizujete. Kada su ustali, djevojčica bira suknjicu i presvlači se tri puta, dječak ne može da pronađe patike za fizičko... Ovaj scenario se dešava širom svijeta i za većinu roditelja predstavlja pravu noćnu moru. U ovoj situaciji, svaki roditelj se nađe blizu nervnog sloma i treba biti veoma vješt kako bi se izbjegla nervoza.

Ipak, nisu sve lađe potonule i ne morate da se pomirite sa činjenicom da će tako biti dok djeca ne krenu na fakultet. Slijedite nekoliko pravila koje su smislili iskusni roditelji i imaćete donekle mirna jutra, a samim tim i mirne snove.

Sve što možete da uradite uveče, ne ostavljajte za ujutru Pogledajte vremensku prognozu za sjutra i u skladu sa njom pripremite garderobu za mališane. Naučite djecu da treba da obuku ono što ste im pripremili, a ako imate probirljivu djecu (svakako im ne uskraćujte mogućnost izbora i kreativnog izražavanja) pripremite im dve kombinacije između kojih će moći da biraju.

Potrudite se da djeca legnu na vrijeme, a i vi Dovoljna količina sna svakako će uticati na to da ujutru budete organizovaniji i veseliji. Mališane smjestite u krevet na vrijeme i trudite se da svako veče odlaze na spavanje u približno isto vrieme, kako bi stvorili rutinu.

Naravno, povremeni “izleti” su dozvoljeni, ali ne pretjerujte sa popuštanjem. A kako ćete sami sebe natjerati da ne pogledate “samo još jednu epizodu serije” smislite sami. Napravite eksperiment: nedjelju dana se odre-

knite dodatne epizode, čitanja mejlova pred spavanje, kasnovečernjeg pranja posuđa i vidjećete koliko ćete lakše ustajati.

Spakujte tašne Ukoliko mališani nose rančeve, tašne ili torbice u vrtić, obavezno ih spakujte veče prije, kako ne biste zaboravili da spakujete preobuku ili nešto što će tokom dana djeci biti neophodno.

Takođe, obavezno pripremite svoju tašnu. Često se dešava da na izlasku ih kuće shvatite da ne možete da pronađete svoje ključeve, novčanik, mobilni telefon.

Dakle, sve ono što znate da će vam biti neophodno odmah spakujte u tašnu, kako ne biste gubili vrijeme.

Napravite listu obaveza Ako ste uveče pripremili većinu stvari za ujutru, možda vam ova lista i nije potrebna. Svakako ne morate da zapisujete da treba da operete zube djeci, da ih umijete ili bilo šta od obaveznih stvari. Međutim, ako treba da obavite neku specifičnu aktivnost, recimo da spakujete djetetu komplet za crtanje ili knjige za učenje jezika, ili da svratite do knjižare/apoteke/pošte usput, obavezno napišite sebi podsetnik.

(Bebac.com)

Motivacija Roditelji jedva dočekaju da djeca počnu da spavaju cijelu noć bez buđenja, a onda počinju drugačije muke - kako probuditi dijete na vrijeme. Mališani često gunđaju, nerasploženi su, ne žele da ustanu i uvijek traže dodatnih pet minuta. Baš kao i mi odrasli, doduše. U ovim situacijama bi mogao da vam

pomogne neki interesantan dječji budlinik koji će zvoniti nekom veselom dječjom pesmicom, uz koju će se i mališan ljepše i lakše buditi.

Kako god da se probudite, na lijevu ili na desnu nogu, poljubite djecu, zagrlite supruga/suprugu i radujte se novom danu koji je pred vama.

Mališane smjestite u krevet na vrijeme i trudite se da svako veče odlaze na spavanje u približno isto vrieme, kako bi stvorili rutinu

37

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

FOTO UBOD

Najbolji način da se osvježite

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

“Sphaerocoris annulus” poznatija kao Pikaso buba

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

8

2013-12-21

5

3

4

9

7

7 5

4 1

6

7 6

7

7 9 6

5 1

8

6

6

8

3

2

9

4

5

7

1

9

2

5

7

6

1

3

4

8

4

3

9

1

7

5

6

8

2

8

5

1

6

2

9

7

3

4

2

7

6

8

4

3

1

5

9

2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1

9

5 3

6

8

4

1

7

2

9

4

9

3

7

8

6

2

1

9

4

1

9

4

3

7

5

8

6

2

8

6

2

4

1

9

5

3

7

7

2

1

6

9

3

4

5

8

6

4

9

1

5

8

2

7

3

3

8

5

7

2

4

9

1

6

4

7

3

5

8

1

6

2

9

2

5

8

9

3

6

7

4

1

9

1

6

2

4

7

3

8

5

1

Medium level

9 3

2

3

3

5

5

2013-12-22

8

7

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25

9 4

9

2

4 8

8

Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24 Daily Sudoku puzzle No. 2627

www.sudokukingdom.com 1 4 7 5 3 8 9 2

6

5

9

Medium level

TEŽA

1

4 8

4 8

3

1

6

2

3

4

9

2

4

6

7

5 7

1

9

6

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

FOTO UBOD

Prelijepe litice u Francuskoj

Izraz lica žabe kada je ugledala sočnog leptira

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Medium level Play sudoku online at:

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2049

www.sudokukingdom.com

2012-05-23

Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

4 6 8

9

9

8

2

9

6

5

3

7

9

2

6

7

5

3

1

8

4

6

3

7

1

4

9

8

2

5

4

9

2

8

3

5

6

7

1

8

5

1

6

7

2

3

4

1

5Puzzle 3 8 solution: 4 2 9

9

7 3

6

9

1 2 2

7

1

3

7

4

5 2

9

9 5

5

2

7

4

1

Daily Sudoku puzzle No. 2626

8 3

4

8 2

2

6

7

5

3

9

1

4

3

7

4

6

1

9

2

5

8

1

5

9

2

8

4

6

7

3

8

4

3

7

1

9

5

8

6

2

6

8

2

4

3

7

1

9

5

5

9

1

8

6

2

4

3

7

9

1

5

3

4

8

7

2

6

7

4

3

9

2

6

5

8

1

2

6

8

5

7

1

3

4

9

4 9

9

1

7 5

6

7

9

6

4

9

7

7 9

2

4 8

7

8

Medium level

6

5

6

8

2013-12-21

5

2 8 4 9 6 1 7 5 3 Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

1 9

4

4

6 5

2

2

1

8

1

9

5 7 3 4 1 8 9 6 3 www.sudokukingdom.com

LAKŠA

6

5 1

8

petak,

40

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel: 069/020-023, 067/342-392

RAZNO

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura.

Avgustovski popust!

Za fizička lica 10%

Prodajem polovno nordijsko biciklo za vježbanje, malo korišćeno.

Tel: 069/499-402

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

• • Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2 (29 km od Nikšića). Povoljno!

Tel: 067/898-614

220 €

81 x 34 mm

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

• • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 31. 8. I 1. 9. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

EKSKLUZIVNO ZA DNEVNE DAJK, NAJBOLJI IGRAČ EVR

Gledao s smrti u me je oja

⌦ Miloš Antić

C

rno, skupocjeno odijelo, zategnuta kravata, kosa striktno vezana u rep, hod šampiona - nakon što je pokupio slavu tokom sat i kusur vremena programa na glamuroznoj sceni Grimaldi foruma, slikao se sa svima koji su to željeli, a bilo ih je mnogo, Virdžil van Dajk je stigao na “obračun” sa sedmom silom.

Evropskim medijima koji su svojim glasovima uticali da baš holandski defanzivac u svoje ruke uzme Srebrnu statutu, UEFA trofej posvećen najboljem fudbaleru Starog kontinenta.

Nije tu bilo teških pitanja, više opušteno prijateljsko ćaskanje - mada smo sigurni da bi korpulentni defanzivac i sa njima izašao na kraj, kao i sa većinom napadača u protekloj sezoni. Ili sa opakom bolešću koja ga je kao sedamnaestogodišnjaka u Groningenu prikovala za bolnički krevet.

“Gledao sam smrti u oči bilo je to strašno iskustvo.

Moje tijelo je bilo slomljeno.

Morao sam čak i da potpišem dokument u slučaju smrtnog ishoda tokom operacije. Fudbal mi tada ništa nije značio, borio sam se za život. Sve to me je ojačalo, ali i pokazalo da je porodica u stvari najbitnija stvar u životu. Njihova podšrka u tim trenucima mi je dala snagu da danas budem ovdje pred vama”, počinje priču Van Dajk, sjećajući se oporavka nakon što mu je dijagnostifikovan teži oblik

anemije (malokrvnosti).

A put do dolaska u Monte Karlo, na izbor najboljih bio je posut trnjem - od rezerviste u Groningenu, preko dobrih, ali nekonstantnih partija u Seltiku, privikavanja na Premijer ligu u Sautemptonu, osporavanja nakon ta-

REKLI SU O VIRDŽILU JIRGEN KLOP “Možete napisati knjigu o njegovoj snazi i sposobnostima. Još je mlad, a toliko zreo. najbolji defanzivac u Evropi, bez premca. Presrećan sam zbog njega, srećan sam naravno i zbog nas, jer on zna da bez ovih momaka, ta nagrada ne bi bila moguća. To je nagrada za sve nas, ali smo poslali našeg velikog momka da je pokupi”.

RONALD KUMAN “On je idealan primjer savršenog defanzivca: snaga, znanje, samo prisustvo na terenu, način na koji grupu igrača čini boljim, sada i nagrade. Može da bude primjer svima koji teže da budu najbolji”.

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

SPORT

43

E NOVINE - VIRDŽIL VAN ROPE U SEZONI 2018/19.

sam u oči i to ačalo da rekordnog transfera u Liverpul. Sve kritičare je međutim umirio. Jednostavno. Igrama u dresu giganta sa Enfilda.

“Ne volim da gubim, to me ljuti. Mislim da uvijek i na treningu i na mečevima pokazujem karakter, tako je tokom cijele karijere. Ponekad nije išlo, ali pronalazio sam način. Veoma sam srećan što sam našao pravi put”.

Koji su ciljevi sa Liverpulom u sezoni koja je već počela?

“Imali smo fantastičnu prethodnu godinu, osvojili smo Ligu šampiona, bili smo blizu i u Premijer ligi, ali Siti je bio nevjerovatan. Mnogo je izazova ove sezone, želimo da budemo najbolji, da osvajamo trofeje. Liga je bitna, ali i Liga šampiona... Ambiciozni smo i unaprijed se radujemo ovoj sezoni, koja je fino počela - osvajanjem Superkupa Evrope u Istanbulu”.

Da li si ikada pomislio da napustiš Liverpul? “ Ne, nikada zaista. Osvajamo trofeje, ali veliki je put pred nama, nova dokazivanja, borba za nove pehare. Čeka nas brzo FIFA Svjetsko prvenstvo, domaći kupovi, Premijer liga, još mnogo stvari na koje treba da se fokusiramo... Vidjećemo šta će donijeti budućnost, ali nikada ne gledam tako daleko, naštelovao sam mozak da razmišljam o prvoj nared-

noj utakmici, fokusiram se na prvog narednog rivala”.

Koliko na tebe utiče rad sa takvim trenerskim veličinama kao što su Jirgen Klop (Liverpul) Ronald Kuman (Holandija)?

“Kuman je bio odličan defanzivac, sada to znanje prenosi na pravi način. Klop je jedan od najboljih trenera današnjice, dokazan stručnjak. Napredujem, dokazujem se, usavršavam se iz dana u dan, iz treninga u trening sakupljam iskustvo.

Treniram sa sjajnim saigračima, napadačima koji su od mene napravili boljeg defanzivca, kao što sam i ja od njih pretpostavljam napravio bolje napadače. To je prava stvar i uživam u tome”.

Da li će tvoj izbor za najboljeg igrača UEFA natjerati ljubitelje fudbala širom planete da više cijene odbrambene igrače? Jirgen Klop je rekao “da je ovo veoma važan znak za fudbal, revolucija moguća - da svi volimo golove, ali da se sve više cijene i defanzivci”.

“Nadam se da ćemo promijeniti svijest svih, jer svih 11 igrača na terenu je bitno. Igram kao defanzivac od mlađih kategorija i kada napadači ne postignu gol to znači da radim dobar posao.

To me ispunjava, za mene je izazov da ih sačuvam, kao što je i njima izazov da mene nadmudre”.

rONALDO I MESI Veliki fudbaleri, toliko godina igraju na vrhunskom niovu. Ponosan sam što sam uspio ove godine da budem ispred njih.

IDOL rONALDINJO Kao mlađi sam volio da gledam Ronaldinja. Sve je radio uz osmjeh, uživao je igrajući fudbal.

50 utakmica u Premijer ligi (od marta 2018) niko nije predbriblao Virdžila van Dajka - njegov impresivni niz prekinut je protiv Arsenala prethodnog vikenda, kada je napadač tobždija Pepe uspio da ga nadmudri

Virdžil Van dajk je u sezoni za nama osVojio ligu šampiona, superkup eVrope, bio je finalista lige nacija, proglašen je za uefa igrača godine, za najboljeg defanziVca lige šampiona, za najboljeg igrača premijer lige, bio sVrstan u idealnih 11 premijer lige i lige šampiona

Sastavi grupa za Ligu Evrope

ODRŽAN ŽRIJEB I ZA LIGU EVROPE

Đavoli u Humskoj Na mjestu gdje je u četvrtak krunisan Virdžil van Dajk i određena sudbina klubova u Ligi šampiona, dan kasnije održan je i žrijeb za grupnu fazu Li-

6 crnogorskih fudbalera igraće u ligi eVrope aleksandar šćekić, igor Vujačić, periša pešukić (partizan), adam marušić (lacio), aleksandar boljeVić (lijež) i žarko tomašeVić (astana)

ge Evrope.

Kuglice u Grimaldi forumu odlučile su da regionalni velikan Partizan završi u društvu sa velikanom britanskog i evropskog fudbala Mančester junajtedom - u istoj grupi još su i AZ Alkmar i Astana.

“Možemo reći da smo generalno zadovoljni ishodom žrijeba”, rekao je predsjednik Partizana Milorad Vučelić. “Prvi utisak je da ukoliko budemo dobro igrali i damo sve od sebe da se Partizanu smiješi proljeće u Evropi”.

Inače, u novoj sezoni Lige Evrope čast Crne Gore će braniti šest fudbalera Aleksandar Šćekić, Igor Vujačić, Periša Pešukić (Partizan), Adam Marušić (Lacio), Aleksandar Boljević (Lijež) i Žarko Tomašević (Astana).

Liga Evrope kreće 19. septembra.

K.B.

AZAROVA LIGA EVROPE Glasovima trenera i novinara Eden Azar (bivši majstor osvajača Lige Evrope Čelsija) izabran za najboljeg igrača ovog takmičenja u prošloj sezoni. Belgijanac je dobio 340 poena - ispred Luke Jovića sa 119 i Olivijea Žirua sa 94.

44

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Budućnost napada pobjedu protiv Grblja: Saigrači čestitaju Petru Grbiću gol protiv Koma

LISTA STRIJELACA TROFEJ RCG

3

Goran Vujović (KOM), Mihailo Perović (BUDUĆNOST)

2

Boban Đorđević (GRBALJ), Miloš Kalezić, Boris Kopitović (PETROVAC), Dejan Zarubica (BUDUĆNOST), Luka Malešević, Bogdan Milić (ISKRA), Jovan Vujović (PODGORICA), Sava Gardašević (KOM), Bojan Božović, Aleksa Marušić (SUTJESKA)

1

Draško Božović, Petar Grbić, Igor Ivanović, Stefan Milić, Dušan Stoiljković, Slavko Damjanović, Dejan Boljević (BUDUĆNOST), Nikola Čelebić, Šaleta Kordić, Luka Maraš (PODGORICA), Igor Ćuković, Marko Vuković (RUDAR), Vuk Orlandić (KOM), Balša Goranović, Nemanja Sekulić (ZETA), Branislav Janković, Darko Bulatović, Miljan Vlaisavljević, Damir Kojašević, Božo Marković, Marko Ćetković (SUTJESKA), Miroje Jovanović, Ognjen Obradović, Milan Đurišić, Vladislav Rogošić (ISKRA), Rjoja Tačibana (PETROVAC), Nemanja Kartal, Vladan Kordić, Nemanja Petrov, Miloš Zečević, Miomir Đuričković, Boban Đorđević (GRBALJ), Miloš Brnović, Ivan Novović, Luka Merdović (OFK TITOGRAD)

PRETENDENTI NA TITULU U PODGORICI BUDUĆNOST ČEKA GRBALJ, SUTJESKA NA ZLATICI

PLAVI ČUVAJU PLUS TRI PRED PAUZU

Tri utakmice u Podgorici i po jedna u Golubovcima i Petrovcu - tako će ukratko izgledati 6. kolo Telekom 1. CFL! Lider i jedini neporaženi tim igra na svom terenu Budućnost pod Goricom dočekuje (subota, 16.30) Grbalj, traži reakciju nakon remija sa Zetom i želi da sačuva “plus tri” u odnosu na šampiona Sutjesku pred reprezentativnu pauzu.

“Grbalj je neugodan, vjerovatno će stati iza lopte, ali mi moramo da slavimo. Probaćemo na vrijeme da probijemo bunker da bi nam bilo lakše”, rekao nam je krilni napadač Petar Grbić, koji se vratio na remi sa “vukovima”.

TELEKOM 1. CFL 1. BUDUĆNOST 3. SUTJESKA 2. ISKRA 4. PODGORICA 5. ZETA 6. GRBALJ 7. OFK TITOGRAD 8. KOM 9. PETROVAC 10. RUDAR

ZETA Aković Tuzović Sopo Ceklić Sekulić Milojko S. Vukčević Jamoa Goranović Bošnjak I. Vukčević Trener: Dejan Roganović

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

4 3 3 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 3 3 2 2 2 1 0

0 1 1 1 1 2 2 2 3 4

13 10 10 6 6 5 5 5 4 3

KOM

RUDAR Ružić Tahirović Kašćelan Ćuković Seratlić Marković Krasić Janketić Racković Vasović Vujačić Trener: Edis Mulalić

Pavličić Blagojević Milović Petrović Nuculović Đurković Kaluđerović Vlahović Hot Sentoku Vujović Trener: Viktor Trenevski

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica).

Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Nikola Vujović (Bar). Početak: subota, 16.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

47 18 12 17

“Moramo da igramo drugačije nego protiv Zete, moramo da napadnemo Grbalj i da mu ne dozvolimo da igra. Želimo pobjedu i da sa prvim mjestom odemo na pauzu što je bio cilj”, poručio je Grbić, čiji trener Branko Brnović ne može da računa na Vujačića, Božovića i Đurića.

Sa druge strane, “trikolori” tri meča ne znaju za trijumf (dva remija i poraz), a pod Goricom neće igrati Kartal, Kordić (kartoni) i Rašo (povreda).

A šampion će u istom terminu (subota, 16.30) igrati u Podgorici - Sutjeska je pokazala karakter poslije poraza od Podgorice pobijedivši Iskru u srijedu, a sada dola-

SUTJESKA

PODGORICA

Giljen Ciger Nedić Šofranac Bulatović Bubanja Petrović Marušić Ćetković Kojašević Božović Trener: Nikola Rakojević

Agović Šćekić Pajović Đajić Aligrudić Golubović Vujović Suzuki Maraš Zvrko Vujnović Trener: Vojislav Pejović

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: subota, 16.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Kom: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

22 6 5 11

ISKRA Blažić Malešević Drinčić Obradović Jovanović Rogošić Boričić Karaklajić Camaj Đurišić Milić Trener: Aleksandar Nedović

PODGORICA - Stadion: DG arena. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

Pomoćnici: Ivan Bogdanović (Cetinje), Veselin Đuranović (Podgorica).

Početak: subota, 16.00, RTCG 2.

Podgorica je u prošlom kolu upisala istorijski trijumf protiv šampiona Sutjeske, dok je Iskra u srijedu u odloženoj utakmici 3. kola pretrpjela premijerni poraz u ovoj sezoni upravo od Nikšićana

RASPORED, 6. KOLO 16.00 16.30 16.30 16.30 19.00

PODGORICA ISKRA ZETA RUDAR KOM SUTJESKA BUDUĆNOST GRBALJ PETROVAC TITOGRAD

zi na megdan Komu. “Plavobijeli” ne mogu da računaju na Vlaisavljevića, Osmajića (povrede) i Jankovića (kartoni), dok su Zlatičani lišeni usluga povrijeđenih Radulovića, Orlandića i Đukića.

Podgorica i Iskra se sastaju na DG areni pred TV kamerama (subota, 16.00, RTCG 2) - “žuti” (ne igraju Tiodorović, Vučićević, Čelebić) su osokoljeni nakon trijumfa u prošlom kolu nad Sutjeskom,

BUDUĆNOST Dragojević Vučić Milić Damjanović Roganović Raičević Mirković Mijić Grbić Ivanović Perović Trener: Branko Brnović

GRBALJ Perović Kotorac Đukanović Babić Merdović Kacić Zečević Macanović Serbul Petrov Đorđević Trener: Dušan Vlaisavljević

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Srđan Jovanović (Bar). Početak: subota, 16.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

49 29 13 7

dok Danilovgrađani bez Lakića žele da zavidaju rane od poraza u srijedu upravo od prvaka.

“Vukovi” na Trešnjici goste “rudare” (subota, 16.30) Zeta ne može da računa na Đorđija Vukčevića (povreda) i Baošića (kartoni), ali traži pobjedu poslije poraza i remija, dok Rudar traga za trijumfom poslije dva poraza bez povrijeđenih Tomaševića i Vukovića.

A 6. rundu Telekom 1. CFL će zatvoriti Petrovac i OFK Titograd pod Malim brdom u najjačim sastavima - oba tima su u prethodnom kolu upisala premijerne trojke i sada imaju namjeru da ostanu na tom kursu.

B.T.

PETROVAC

TITOGRAD

Orlić Milić Rajović Vujović Kajević Marković Kalezić Đurđević Vukčević Tačibana Kopitović Trener: Rudolf Marčić

Ivanović Roganović Činedu Banović Živković Nikolić Brnović Novović Mendi Merdović Đalović Trener: Dragoljub Đuretić

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Jovan Došljak (Berane). Početak: subota, 19.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Titograd:

46 13 19 14

DL - U NEDJELJU NA PROGRAMU 4. KOLO

Samo Bokelj igra na Svom terenu Druga liga Crne Gore se igra tradicionalno u nedjelju (176.30), a presedan je što će od pet domaćina, samo jedan igrati na svom terenu...

I to Bokelj - “bokelji” će pod Vrmcem dočekati Jedinstvo, uradiće sve da zadrže drugo mjesto, ali i nadaće se kiksu Jezera.

A jedini maksimalni tim i lider će gostovati Ibru u Mojkovcu - Rožajci će igrati protiv Jezera na stadionu Bratstva.

Otrant Olimpik je doma-

ćin Arsenalu u Tuzima, Lovćen će dočekati Mornar u Tivtu, dok će Drezga tradicionalno igrati u Spužu umjesto u Piperima protiv Dečića.

RASPORED, 4. KOLO (nedjelja, 16.30): Bokelj - Jedinstvo, Ibar - Jezero, Otrant Olimpik - Arsenal, Lovćen - Mornar, Drezga - Dečić.

TABELA: Jezero 9, Dečić 7, Bokelj 6, Mornar 5, Drezga 4, Jedinstvo 4, Arsenal 3, Otrant Olimpik 2, Ibar 1, Lovćen 0.

B.T.

FUTSAL - ZAVRŠEN TURNIR U PODGORICI

trio rekao dosta, leo u elitnoJ rundi Šampion Crne Gore u futsalu, KMF Titograd, je sjajno organizovao kvalifikacioni turnir za Ligu šampiona, ali nije uspio da se domogne elitne runde kvalifikacija u konkurenciji danskog Gentoftea i jermenskog Lea. Poslije poraza od Danaca (6:4), sinoć je u dvorani Verde stigao poraz od Jermena (4:1), a u elitni rundu kvalifikacija se plasirao upravo Leo, koji je pored pobjede nad Titogradom upisao i trijumf nad Gentofteom (3:2). Međutim, utakmica protiv Lea je imala lijep početak Darko Daka Bojanović, Igor Ćetković i Ranko Novović su se oprostili od aktivnog igranja futsala.

Za Titograd protiv Lea su igrali Despotović, Perošević, Bajović, Mugoša, Barović, Sekulić, Bojanović, Spasojević, Efović, Novović, Miličić, Adžić, Obradović i Durutović.

B.T.

VATERPOLO: JADRAN SAZNAO RIVALE U GRUPNOJ FAZI LŠ

Vicešampion eVrope, Jug, kValifikanti...

Dobili su vajld-kard, ne moraju igrati kvalifikacije, a juče su na žrijebu u Barseloni saznali rivale u grupnoj fazi. Jadran Carine će u narednoj sezoni Lige šampionat igrati u grupi A sa Barselonetom, Olimpijakosom, Solnokom, Špandauom, Jugom i dva ti-

DŽUDO

Još jedan loš dan u Tokiju

no lopta nije htjela u gol.

Selektor Goran Perišić je na teren u Skoplju poslao sljedeću ekipu: Petar Bobičić, Ognjen Tripković (od 57. Marko Jukić), Stefan Radojević, Luka Lečić, Nenad Krivokapić (od 67.

Vukas Dragović), Matija Milinković, Viktor Vujačić (od 41. Luka Bubanja), Denis Ljuljanović, Matija Marsenić, Petar Barac (od 41. Dženan Pejčinović) i Vuk Zogović.

B.T.

ma koji će igrati kvalifikacije.

Na otvaranju sezone crnogorski šampion će igrati protiv Juga na domaćem terenu (8. ili 9. oktobar), a protiv istog rivala će zatvoriti takmičenje u grupnoj fazi (19. ili 20. maja).

U grupi B će igrati aktuelni šampion Ferencvaroš, Mla-

dost iz Zagreba, Pro Rekod, Hanover, Marsej, Dinamo Tbilisi i takođe dva tima koja će učestvovati u kvalifikacijama.

Po četiri tima iz obje grupe će obezbijediti plasman na završni turnir (fajnal-ejt) koji će se igrati od 5. do 7. juna naredne godine.

A.K.

BOKS: POVRATAK DEJANA ZLATIČANINA

Pantić

sokolići drugi u skoplju

Pionirska reprezentacija Crne Gore je osvojila drugo mjesto na turniru u Skoplju! Poslije remija sa Sjevernom Makedonijom (1:1) i pobjede nad Albanijom (3:0) u posljednjem kolu turnira stigao je remi sa Kosovom - 0:0.

“Sokolići” su odigrali odličnu utakmicu, velike šanse su imali Petar Barac, Matija Marsenić, Denis Ljuljanović i Dženan Pejčinović, ali jednostav-

Sa jučerašnjeg žrijeba u Barseloni

Bojanović

PIONIRI REMIZIRALI SA KOSOVOM - 0:0

45 Foto: PVK Jadran

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

Crnogorski džudisti nastavili su sa lošim rezultatima na Svjetskom prvenstvu u Tokiju. Danilo Pantić i Jovana Peković su nastup završili u drugom, a Anto Dubreta u prvom kolu. Pantić je na startu takmičenja u kategoriji do 100 kilograma pobijedio predstavnika Filipina, Dejva Karla Aseneta, dok je u drugom izgubio od Austrijanca Arona Fara.

U istoj kategoriji Dubreta je u prvoj borbi poražen od Kanađanina Kajla Rejesa.

Peković je u kategoriji do 78 kilograma bila slobodna na startu, dok je u drugom kolu izgubila od Portugalke Patrisije Sampajo.

Jusuf Nurković je stao u trećoj rundi, dok je Srđan Mrvaljević diskvalifikovan zbog viška kilograma.

A.K.

dinamit 10. novembra boksuje u podgorici Više od godinu dana prošlo je od njegove posljednje borbe i konačno je došao red da se vrati u ring. Nekadašnji šampion svijeta u lakoj kategoriji verzije WBC Dejan Zlatičanin će se boriti 10. novembra u Podgorici, potvrdio je na društvenim mrežama. Popularni Dinamit koji se proslavio u junu 2016. godine kada je postao tek drugi borac sa ovih prostora ko-

ji je osvojio pojas u najjačoj bokserskoj federaciji objavio je da će protivnik biti uskoro poznat.

Posljednji put u ringu Zlatičnin je bio u junu prošle godine kada je izgubio od Roberta Martinesa, dok je posljednji put u rodnom gradu boksovao, sada već davne, 2011. godine. Tada je u “Morači” savladao Godfrija Nzimandea iz Južne Afrike. A.K.

46

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

NEKA NAJM PIŠE NAJL

DANI VISOKOG NAPONA CRNA GORA

MUNDOBASKET

2019.

GRUPA A (Peking) (subota) 10.00h Poljska - Venecuela 14.00h O. Slonovače - Kina GRUPA B (Vuhan) (subota) 10.30h Rusija - Nigerija 14.30hArgentina - J. Koreja GRUPA C (Gvangžu) (subota) 10.30h Iran - Portoriko 14.30h Španija - Tunis GRUPA D (Fošan) (subota) 09.30h Srbija - Angola 13.30h Italija - Filipini GRUPA E (Šangaj) (nedjelja) 10.30h Turska - Japan 14.30h SAD - Češka GRUPA F (Nanđing) (nedjelja) 10.00h N. Zeland - Brazil 14.00h CRNA GORA - Grčka GRUPA G (Šenžen) (nedjelja) 10.30hD. Rrepublika - Jordan 14.30h Francuska - Njemačka GRUPA H (Donguan) (nedjelja) 09.30h Kanada - Australij 13.30h Litvanija - Senegal

NOVINAR KONSTANTINOS MELAJES ZA DN

POD PRITISKOM SMO, A CRNA GORA NEMA ŠTA DA IZGUBI

Grčku trese prava košarkaška groznica pred Svjetsko prvenstvo. Ili bolje reći “Janis manija”. Nakon dugo godina “heleni” imaju ekipu sa kojom mogu napasti medalju, a predvodi je naravno Janis Adetokumbo koji je prva zvijezda šampionata. Prvi rival na putu do odličja im je Crna Gora.

“Nevjerovatna euforija vlada oko ovog sastava Grčke, uglavnom zbog Janisa.

Ne mogu da se sjetim kada je dvorana bila rasprodata tokom Akropolis kupa kao ovog ljeta OAKA (tradicionalni turnir pred velika takmičenja). Znamo da MVP NBA lige neće igrati svako ljeto za Grčku zbog obaveza u klubu. Svi misle da njegovo prisustvo može da nas odvede daleko na Mundobasketu. Cilj tima je medalja ili karta za naredne Olimpijske igre”, rekao je u razgovoru za Dnevne novine novinar grčke Gazete kojem je specijalnost košarka - Konstantinos Melajes.

Iako je favorit, Grčka respektuje Crnu Goru.

“Naši igrači respektuju vaše i ne osjećaju da će imati lak posao. Kvalitet Vučević i Dubljević se mora iskontrolisati da bi se pobijedilo. Imamo pritisak jer smo favoriti u ovom meču. Sa druge strane Crna Gora nema šta da izgubi i igraće sa manje pritiska. Ako počnete da pogađate za tri poena imate šanse za pobjedu”.

Naš sagovornik je nakon toga analizirao igru selekciju koju vodi Tanasis Skurtopulos.

«Grčka ima prednost u

otvorenom terenu i zbog toga igraju mnogo u tranziciji.

Pokušavaju da napadnu koš prije nego se svih pet igrača vrati u odbranu. Janis ima dozvolu da radi šta hoće. Može da trči kontru nakon skoka, da kreira napad, da prekida napade, prodire ka reketu, spušta se na ‘lou post’ i može da šutira»ističe Melajes i dodaje.

«Sa druge strane problem može biti postavljen napad.

Ukoliko propuste priliku da poentiraju iz kontre biće problema».

Izabranici Zvezdana Mitrovića će morati da udvajaju Janisa, zna to i Melajes.

«Moraće da ga brane sa dva igrača. Moraće da dodaje i biće mnogo otvorenih šuteva za tri poena».

Međutim...

«Problem je što Grčka nema mnogo dobrih šutera.

Nemamo ‘ubicu’ van linije 6.75 metara».

Melajes ističe da će Nik Kalates i Kostas Slukas mnogo vremena provesti zajedno na parketu.

«Iako ne počnu utakmicu. Selektor preferira prvu petorku sa Kalatesom i četiri visoka igrača - Papanikolau, Papapetru, Adetokumbo i Buruzis.

A, sada odbrana.

“Grčka preuzima sve. Biće problema ako Crna Gora pik end rolom napadne Buruzisa jer kapiten ima slab rad nogu i neće moći da isprati.

Zbog toga će selektor vjerovatno koristiti Janisa na četvorci i Jorgos Printezisa na petici”, zaključio je Konstantinos Melajes.

A.K.

1 2 5

čovjek uspio je da osvoji SP i kao igrač i kao trener. Bio je to Željko Obradović, koji je u dresu Jugoslavije slavio 1990, a osam godina kasnije istu selekciju je kao selektor vodio do vrha.

reprezentacije će prvi put nastupiti na SP - Crna Gora i Češka

puta su šampioni svijeta bili Srbija (Jugoslavija) i SAD - najviše od svih. Rusija (SSSR) je tri puta bila najbolja, Brazil dva puta, a Argentina i Španija po jednom

Dobro poznati zvuk mrežice umjesto zvona najaviće početak, a magična narandžasta lopta od danas će zavrtjeti planetu - prije svih jednu malu zemlju u srcu Evrope.

Kucnuo je čas, Svjetsko prvenstvo u košarci konačno kreće ovog puta sa jednom posebnom državom, najmanjom ikada koja će pojaviti na Mundobasketu. Od prvog dana septembra Crna Gora će okrenuti nove stranice istorije - nešto što je mnogo godina bio san sada će postati realnost.

Momci Zvezdana Mitrovića toliko čekani turnir u Kini otvoriće protiv jedne od najjačih selekcija svijeta Grčke - u nedjelju od 14 sati po našem vremenu u Nanđingu.

“Spremni smo i svi jedva čekamo taj prvi dan septembra.

Ispred nas je veliki događaj i srećni smo što predstavljamo našu zemlju na jednom takvom takmičenju”, poručio je iz Nanđinga Petar Popović, momak koji uvijek ostavlja srce za crveni dres.

■ NJIHOV JE MVP, MI IMAMO SRCE

Rival na startu teško da je mogao da bude teži - Grčka koju predvodi najbolji igrač NBA lige Janis Adetokumbo. Međutim, Bojan Dubljević i drugovi pokazali su mnogo puta ranije da kada ih srce nosi i nemoguće postaje moguće. Uostalom i plasman na Mundobasket je najbolji dokaz.

“Sigurno je da su Grci među favoritima na ovom prvenstvu, si-

MANJA ZEMLJA LJEPŠU PRIČU

U NEDJELJU 14.00H PROTIV GRČKE OTVARA SP U KINI

NAJVEĆI USPJEH NA SP GRČKA JE NAPRAVILA 2006. U JAPANU, KADA JE U POLUFINALU ELIMINISALA DRIM-TIM, ALI U FINALU NIJE IMALA ŠANSI PROTIV ŠPANIJE. NAKON TOGA, NA NAREDNA DVA SP, NIJE USPJELA DA DOĐE NI DO ČETVRTFINALA.

gurno je i da imaju mnogo jaku ekipu, ali isto tako je sigurno da ni mi ni na jednom meču na parket nećemo istrčati sa bijelom zastavom. Bićemo spremni da se borimo i da pružimo što bolju partiju”, jasan je Popović.

Naravno, ne čini samo Adetokumbo moćne “helene” - tu su prije svih Jorgos Pridezis, Nik Kalates, Kostas Papanikolau, Janis Buruzis i oporavljeni sjajni plej Fenerbahčea Kostas Slukas.

“Mislim da smo pripremni period dobro iskoristili da se još više upoznamo i uigramo - uvijek sam srećan kad sam u reprezentaciji, posebno zbog atmosfere. Znam da smo spremni i da ćemo dati sve od sebe da ostvarimo što bolji rezultat”, dodao je bek Crne Gore i Budućnosti.

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 31. 8. I 1. 9. 2019.

FOTO DVORANA U KOJOJ ĆE PRIČA IGRATI CRNA GORA

Crna Gora će mečeve u grupi F igrati u jednoj od najspektakularnijih dvorana - “Omladinskom olimpijskom sportskom parku” u Nanđingu. Cijeli kompleks sastoji se iz dva dijela - zatvorene dvorane (u kojoj će se igrati SP) sa kapacitetom od 20.000 i otvorenog stadiona sa 18.000 mjesta.

Izgrađena je 2011.

K.B.

■ KONAČNO DUH

MUNDOBASKETA

Iako su u Kinu otputovali 20. avgusta, naši momci su tek tokom posljednja dva dana osjetili da se u ovoj ogromnoj zemlji de-

šava nešto veliko. “Čim smo došli Nanđing osjetila se atmosfera velikog događaja, nije tako bilo u Jangžuu i Šin Juu - praktično nismo imali osjećaj da se pripremamo za Svjetsko prvenstvo”, iskren je Popović. “Ovdje je sve drugačije. Sve je na vrhunskom nivou - organizacija, dvorana, hotel”.

Dvorana u Nanđingu je spektakularna - poput onih u NBA ligi...

“Sjajna je, velika, parket je dobar, a koševi odlični. Kada se tribine napune sigurno će biti prelijepo za igranje”, zaključio je košarkaš sa Cetinja.

Najmanja država na Mundobasketu okreće svoju prvu stranicu - neka njena priča bude jedna od najljepših u Kini.

K.B. PETAR POPOVIĆ: Spremni smo i svi jedva čekamo taj prvi dan septembra. Ispred nas je veliki događaj i srećni smo što predstavljamo našu zemlju na jednom takvom takmičenju

SRBIJA POKREĆE LUDNICU

Mundobasket je juče spektakularno otvoren u Pekingu, a već danas (subota) kreću prve bitke - čast da odigra prvi meč na šampionatu pripala je jednom od velikih favorita - Srbiji.

Momci Aleksandra Đorđevića od 09.30h po našem vremenu napadaju Angolu.

“Ozbiljna utakmica nas očekuje. Mislim da smo dovoljno zreli i dovoljno veliki profesionalci da na pravi način uđemo u utakmicu i riješimo je u svoju korist”, istakao je Đorđević.

Prvog dana neće biti velikog derbija, pa će najzanimljiviji meč odigrati Rusija i Nigerija - 10.30h.

K.B.

Jedan od favorita kreće prvi: Đorđević i Bogdan Bogdanović

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

RTCG 2 09:20 11:20 13:20 15:50

SUBOTA

Košarka SP: Angola - Srbija Košarka SP: Rusija - Nigerija Košarka SP: Filipini - Italija 1.CFL: Podgorica - Iskra

SK 1 CG 10:00 Košarka SP: Poljska - Venecuela 12:00 Džudo SP, Tokio 15:00 F1 Belgija, kvalif.

16:00 Premijer: Man. siti - Brajton 18:30 Premijer: Barnli - Liverpul 20:45 Fudbal: Bešiktaš - Rize

SK 2 10:30 14:30 17:00 19:00 21:00

Košarka SP: Iran - Portoriko Košarka SP: Argentina - Koreja La liga: Osasuna - Barselona La liga: Hetafe - Alaves Profi boks: Novi Pazar

SK 3

Fudbal: Tirol - Salcburg La liga: Levante - Valjadolid La liga: Betis - Leganes

MUNDOMANIJA: Dan za istoriju - košarkaši Crne Gore od 14.00h (RTCG 2) protiv Grčke odigraće prvi meč u istoriji na Mundobasketu.

ARENA SPORT 1 15:30 18:45

Ragbi: Vels - Irska Fudbal: Vojvodina - Crvena zvezda Serija A: Juventus - Napoli Fudbal: Filadelfija - Atlanta

20:45 01:30

ARENA SPORT 2 15:00 18:00 20:00

Fudbal: Lorijent - Gengam Serija A: Milan - Breša Boks

ARENA SPORT 3 17:30 20:00 01:30

Liga 1: Lion - Bordo Liga 1: Anžer - Dižon NCAA: Auburn - Oregon

ARENA SPORT 4

12:00 Fudbal: Kobe - Saporo 14:00 Košarka SP: O. Slonovače - Kina 17:00-21:00 Basket 3x3 (M) EP, Debrecin

SK 4 14:30 Košarka SP: Španija - Tunis 16:00 Fudbal, Premijer liga 18:30 Fudbal: Lavov - Mariupol 21:15 Fudbal: Stjarnan - Hafnar ordur

SK 5 13:30 16:00 19:00

Fudbal: Bristol - M’boro Fudbal: Brentford - Derbi Spidvej, Njemačka

SK 6 15:00 18:00 20:00

17:00 19:00 21:00

● NE PROPUSTITE

Fudbal: SIK - KuPS Fudbal: Fuenlabrada - Oviedo Fudbal: Sporting - Rio Ave

SK HD 10:30 Košarka SP: Rusija - Nigerija 13:30Premijer: Sautempton - Man. jun.

14:15 16:30 18:30 21:00 22:55 01:00

Triatlon, Lozana Fudbal: Rabotnički - A. Pandev Fudbal: Hajduk - Dinamo Fudbal: Istra - Osijek Fudbal: Patronato - Independijente Fudbal: Rasing - Godoy

ARENA SPORT 5 15:30 18:00 20:00

Hokej: Lulea - Liberec Fudbal: Stabek - Stremsgodset Liga 1: Tuluz - Amijen

EUROSPORT 1 15:00 18:05-05:00

Vuelta a Espanja US open

EUROSPORT 2 10:00 Biciklizam, Kazakhstan 12:00 Kanu 15:20 Bundesliga: Bajern M - Majnc 18:25 Bundesliga: Union - Dortmund 20:30-03:00 US open

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA RTCG 2 09:50 Košarka SP: N. Zeland - Brazil 11:20 Košarka SP: Turska - Japan 13:50 Košarka SP: Crna Gora - Grčka 15:50 Košarka SP: Češka - SAD

SK 1 CG 12:00 Džudo SP, Tokio 15:10 F1 Belgija- TRKA 17:30 Premijer: Arsenal - Totenhem 21:00 La liga: Viljareal - Real M.

SK 2 13:30 Košarka SP: Senegal - Litvanija 14:30 Košarka SP: Češka - SAD 17:00 La liga: Valensija - Majorka 19:00 La liga: At. Madrid - Eibar 21:00 Fudbal: Kadiz - Ekstremadura

SK 3 10:30 Košarka SP: Dom. rep - Jordan 13:15-20:55 Basket 3x3 (M) EP, Debrecin 22:00 Fudbal: Braga - Benfika

SK 4 14:30 16:45 19:30

Fudbal: Sparta - Ajaks Fudbal: Viljem II - Fejenord Fudbal: Porto - Guimaraeš

SK 5 14:45 18:00 20:10 00:00

Jedrenje Fudbal: Midtjiland - Brondbi Fudbal: Domžale - Maribor NASCAR

SK 6 15:00 18:15

SUPER DERBI DRMA APENINE: Već u 2. kolu Serije A sastaju se dvije najbolje ekipe Italije posljednjih godina - Juve ili Napoli? TV Arena sport 1, 20.45h.

Fudbal: AIK - Đurgarden Fudbal: Genčlerbirligi - Bašakšehir 20:45 Fudbal: Fenerbahče - Trabzon

SK HD 14:30

KHL: CSKA - Avangard

17:00 19:00

Fudbal: Austrija B - Rapid La liga: Espanjol - Granada

ARENA SPORT 1 13:00 Fudbal: Rendžers - Seltik 16:00 Srbija - Rumunija, odbojka EP (Ž) 18:00 Serija A: Lacio - Roma 20:00 Fudbal: Partizan - TSC 22:00 Fudbal: River P - Boka J. 00:30 Fudbal: Sijetl - LA Galaksi

ARENA SPORT 2 13:30 Rukomet: Balingen - Nordhorn 15:10 Liga 1: Ren - Nica 18:30 Azerbejdžan - Bugarska, odbojka EP (Ž) 20:45 Serija A: Kaljari - Inter

ARENA SPORT 3 14:30 17:00 19:00 21:00

Fudbal: Briž - Genk Liga 1: Strazbur - Monako Fudbal: Sparta P - Olomuc Liga 1: Marsej - St. Etjen

ARENA SPORT 4 16:00 Fudbal: Lucern - J. Bojs 18:00 Italija - Slovačka, odbojka EP 20:45 Serija A: Đenova - Fiorentina

ARENA SPORT 5 15:30 Berlin, atletika 18:00 Fudbal: Anderleht - Standard 20:30 Poljska - Španija, odbojka EP

EUROSPORT 1 12:20 Porsche Supercup, Belgija 14:50 Vuelta a Espanja 18:05-05:00 US open

EUROSPORT 2 12:00 Kanu, Njemačka 15:20 Bundesliga: Verder - Augsburg 17:50 Bundesliga: A. Frankfurt - Fortuna D. 20:00-23:00 US open