Dnevne novine 7-8. septembar 2019. by Dnevne Novine

■ 18

SVEČANOST U GOLUBOVCIMA

NOVA SREDNJA ŠKOLA ZA 750 UČENIKA

Danas

SPECIJALNI DODATAK

VAŠE LJETO 2019. SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019. BROJ 2472 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Matičar, zidar i druge zanatlije

INTERVJU: RADOMIR JURIĆ ■ 5 7

Muzejsko blago mnogi su otimali, revizije nisu propisno rađene

PREMIJER MARKOVIĆ OPOZICIJI: ■ 8 9

Bez izbora se ne može u Vladu ZATRIJEPČANIN KOLJA CACAJ NE ZABORAVLJA SVOJE PORIJEKLO

VIŠE OD MILION EURA ULOŽIO U SVOJ RODNI KRAJ ZA NAJBOLJE PONUDE:

TREĆA FAZA PROJEKTA ■ 12

■ 30 31

Dodjela 1000+ vaučera u ponedjeljak

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

●NEZVANIČNO Gdje se Andrija Mandić borio za srpska prava, tu su Srbi bili u sve gorem položaju. Za Mandića u Srbiji ne bi glasalo ni 20 Srba jer Srbi lako prepoznaju lažnjake…

Uspješna i postsezona

Nina Vukčević PR NTO Nina Vukčević ukazala je da je i turistička postsezona počela uspješno. Prema procjenama lokalnih turističkih organizacija, kako je dodala, u Crnoj Gori trenutno boravi oko 111.000 gostiju, što je u odnosu na uporedni podatak prethodne godine za 29.000 više.

To ti pričam, Džemale, nema izbora bez prelazne vlade...

A mogu li ja da budem predsjednik, umjesto Alekse...

SUD DONIO ODLUKU O EKSTRADICIJI SVJEDOKA SARADNIKA

ZA 6 MJESECI 2019.

Sinđelić na korak od izručenja Hrvatskoj

Zaključeno 27 sporazuma o priznanju krivice

● 13

SUBOTA

NEDJELJA

● 12 ●14-15

PREDBRAČNE VODE

Na ugovorima najčešće insistiraju roditelji mladenaca

● 16-17

34. FIAT

Glavna nagrada nosiće ime Slobodana Milatovića Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uglavnom od sredine dana se mjestimično očekuje kiša ili pljusak sa grmljavinom, češće u južnim i centralnim predjelima. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama ponegdje magla. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru tokom popodneva ponegdje i pojačan, južnih smjerova dominantno. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 22, najviša dnevna od 18 do 32 stepena.

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, ponegdje uz slabu kišu ili kratkotrajni pljusak i grmljavinu. Na sjeveru, po kotlinama ponegdje jutarnja magla. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru krajem dana u pojačanju, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 20, najviša dnevna od 18 do 31 stepen.

● 29

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

DRŽAVNI SEKRETAR U MO SLOBODAN FILIPOVIĆ

Vojska pouzdan oslonac crnogorskim građanima Vojska Crne Gore se dosadašnjim angažovanjem dokazala kao kredibilan saveznik i pouzdan oslonac crnogorskim građanima, zbog čega će se nastaviti jačanje njene uloge u društvu, kazao je državni sekretar u Ministarstvu odbrane Slobodan Filipović. Filipović je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, učestvovao na 12. Regionalnom evroatlantskom kampu REACT 2019 kao počasni predavač na temu “Crnogorska Vojska u kolektivnoj odbrani”. Filipović je rekao da članstvo Crne Gore u NATO-u i mala vjerovatnoća oružane agresije omogućavaju postojanje Vojske primjerene nacionalnim mogućnostima, ali istovremeno sposobne da odgovori na sve dodijeljene misije i zadatke.

Kako je naglasio, Crna Gora je temelj bezbjednosne strukture Evrope, neraskidivo vezan za evropske i evroatlantske integracije. “Od obnove nezavisnosti, posvećeno se radilo na ostvarivanju primarnog spoljnopolitičkog cilja. Crna Gora, kao NATO članica, nastoji da do-

prinese uspostavljanju globalnog mira i stabilnosti”, naveo je on. Na pitanje vezano za odluku Vlade da se na Sinjajevini formira vojni poligon, Filipović je kazao da je to pitanje politizovano, te da ne bi podržavao tu priču da ima i trunku sumnje u nju. R.P.

Filipović

DRUŠTVO EKONOMISTA I MENADŽERA CRNE GORE U SARADNJI SA UNIVERZITETOM DONJA GORICA, CENTROM ZA KLIMATSKE PROMJENE, PRIRODNE RESURSE I ENERGIJU, I BALTIC MANAGEMENT DEVELOPMENT ASSOCIATION

XXIV MILOČERSKI RAZVOJNI FORUM TEMA: EKOLOGIJA: REGULACIJA, OBRAZOVANJE, BIZNIS Na Forumu učestvuju, pored učesnika iz Crne Gore i regiona, prominentni eksperti iz Kine, USA, Evrope, i UAE. Na Forumu će tradicionalno govoriti i Predsjednik Vlade Crne Gore. Prezentacija biznis ideja iz ove oblasti, posebno ideje studenata UDG i UCG, kao i studenata sa univerziteta iz regiona. Dani održavanja: 14, 15, 16, 17. i 18. septembra 2019. godine Nema kotizacije, Obavezna akreditacija Informacije: www.demcg.me, tel 020 410 720

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

MATIČAR, ZIDAR I DRUGE ZANATLIJE Dok Andrija Mandić, u svojstvu matičara, vjenčava Srbiju sa morem, Nebojša Medojević, u svojstvu zidara, podiže zidove prema Albaniji, ostatak opozicije, u svojstvu izbornog reformatora, o jadu se zabavio ko će u Odbor, a ko neće, kome je tamo mjesto, kome nije, mada još nikome nije jasno šta bi to trebalo da se izmijeni u izbornim zakonima, kako bi latentni izborni luzeri imali neku šansu na predstojećim parlamentarnim i svim drugim izborima. Kao logistika ovim demokratskim naporima dijelom pro-ruske, dijelom anti- NATO, dijelom anti-evropske i, dobrim dijelom, još ideološki i programski lutajuće opozicije, djeluje i antidržavni nevladin sektor. Oni, uglavnom, brinu o ekologiji đe god se što gradi. NVO električari, banderaši su protiv mini hidro i vjetro elektrana. NVO zanatlije građevinske struke ubiše se da dokažu kako je štetna gradnja auto-puta, a pojavili su se i zanatlije oružari pod imenom „Nova ljevica“ koji bi od nečega, ili nekoga, da zaštite Sinjajevinu. Od čega i koga, ne zna se! Uz njih, Srpska pravoslavna crkva, u Srbiji definisana kao doo, a ovdje bi se mogla krstiti kao kompanija bez ograničenja, takođe vodi intenzivnu kampanju protiv države Crne Gore. Tako je izvjesni pop Džomić izjavio kako crkva nije biro za priznavanje nacija, slijedeći Amfilohijevu etnološku filozofiju koja se zasniva na tezi da su, u bližem i širem okruženju, svi Srbi, samo neki to neće da priznaju. (Zanimljivo je da je jedna NVO, poznata pod nazivom CGO, u djelovanju DF i SPC prepoznala problem samo u odnosu na LGBT populaciju. To što bi ovi opet da ugase Crnogorce i Crnu Goru, za njih nije problem.) Zanatlije iz jednog ovdašnjeg medijskog koncerna, koji bi za odgovarajuću količinu rubalja, ili novca u drugoj valuti, imali principijelan stav o bilo čemu, u posljednje vrijeme fokusirali su se na intenzivni kurs o građanskim protestima protiv bilo čega. No im nešto ne ide... Kao što im nije prošla priča o „katastrofalnoj“ turističkoj sezoni ili o pokvarenim uspinjačama. Ali, to njih ne brine: ako ne pođe jedna laž, smisliće novu. Onda se javi i DK, zanatlija za smicanje miliona, da zaokruži nebuloznu priču o „poštenim izborima“. Odbjeglom biznismenu, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica, jedina želja je da sruši „režim“ i dovede na vlast one koji ga neće poslati u Spuž. Pa dođemo do priče o „prelaznoj vladi“. Eto, da im je i daju, šta mislite kako bi se ova politička, NVO, kvazi – medijska, „građanska“ i crkvena bulumenta dogovorila oko toga ko će na koju funkciju? Nikako, naravno! Ta bi „demokratski potentna“ vlada pala, prije no što bi bila formirana. Jer su, u suštini, svi oni politički, uglavnom, impotentni. Pomenutoj bulumenti zapravo je jedina šansa za uspjeh na bilo kojim narednim izborima da u „reformisanom izbornom zakonodavstvu“ bude zabranjeno DPS-u, a posebno predsjedniku Đukanoviću, da učestvuju na tim izborima. U svakoj drugoj varijanti ostaće ono što su i do sad bili – luzeri. Ostavljući obični puk da čeka njihov „dolazak“... PS: Gubitnici vole da ih čekaš, jer je to jedini način da se osjete bitnim. (Robert de Niro)

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

INTERVJU: RADOMIR JURIĆ, PREDSJEDNIK DRŽAVNE KOMISIJE ZA NADZOR REVIZIJE U NARODNOM MUZEJU

Muzejsko blago mnogi su otimali, revizije nisu propisno rađene ■ Revizijske komisije koje nisu do sada predale izvještaje o završenoj reviziji moraju to učiniti do 26. oktobra ■ Državna komisija i ja zaista dajemo sve od sebe da razmrsimo taj Gordijev čvor ■ Greške treba ispraviti i to brzo, iako to neće biti lako. Ministarstvo kulture, uprava i svi zaposleni u muzeju će sigurno znati odrediti kako dalje. Valja izraditi nove strategije razvoja za budućnost

AKTUELNO

KAKO RADE KOMISIJE Sprovođenje revizije muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije regulisano je Zakonom o muzejskoj djelatnosti (2010) i Pravilnikom o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala (2011). Naime, revizijom muzejskog materijala utvrđuje se broj i stanje muzejskih predmeta, nivo dokumetacione obrade i mjere zaštite. Muzej je dužan vršiti reviziju toga materijala, zavisno od vrste i obima, periodično, a najmanje jednom u pet godina. Po navedenim propisima provodi se revizija muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije. Postupak revizije bibliotečnog fonda Bibliotečno-arhivskog odjeljenja i revizija arhivskog fonda istog odjeljenja u istom muzeju provedena je prema Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti i Zakonu o arhivskoj djelatnosti. Unutar Državne komisije postoje radni timovi za razmatranje usklađenosti Izvještaja s fondom, o usklađenosti Izvještaja s dokumentacijom i o usklađenosti Izvještaja Revizionih komisija sa propisima. Državna komisija je obavljala i obavlja poslove i zadatke koji su definisani Odlukom Vlade CG o formiranju DK, koja je objavljena u Službenom listu Crne Gore broj 13 od 28.02.2018. i Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o obrazovanju Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore (Službeni list Crne Gore broj 013/19 od 1.03.2019). Državna komisija je u razdoblju od 14.02.2019. do sada održala niz sastanaka, konzultacija, neposrednih uvida u rad Revizijskih komisija, izvršila analizu brojnih dokumenata i radila na pripremi i izradi III Izvještaja o radu Državne komisije.

⌦ Jelena Boljević

evizijske komisije koje nisu do sada predale Izvještaje o završenoj reviziji moraju to učiniti do 26. oktobra, kazao je Vikend novinama Radomir Jurić, predsjednik Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore koju je imenovala Vlada.

Nakon toga, ističe Jurić, slijedi analiza Izvještaja. “Državna komisija odgovorno i predano nadzire rad svih revizionih komisija NMCG. Još jednom ističem da Revizijske komisije moraju sve detaljno popisati. Državna komisija nakon toga provjerava, kroz metodu slučajnog uzorka te komisije, to jest da li je sve stručno i prema propisima prikazano. Odlukom Vlade propisano je da Državna komisija dostavlja polugodišnje izvještaje Ministarstvu kulture. Tako je učinjeno i u junu ove godine. U našem radu imali smo i imamo potpunu logističku i administrativnu podršku Ministarstva kulture, Uprave Narodnog muzeja Crne Gore i svih revizijskih komisija”, pojasnio Jurić. VN: Prema tvrdnjama muzejskog tehničara Aleksandra Berkuljana, iz Narodnog muzeja nestalo je više od 9.000 predmeta. U izvještaju komisija bilo je riječi o nešto više od 100 predmeta. Kada ćemo znati tačnu brojku nestalih predmeta? JURIĆ: Mnogi osvajači, okupatori, vlastodršci, pojedinci - nedobronamjernici i “ljubitelji” starina posljednjih stotinjak godina mnoge vrijedne muzejske i druge kulturno-istorijske predmete odnijeli su iz Crne Gore, Cetinja i Narodnog muzeja Crne Gore koji je u svojoj burnoj prošlosti više puta mijenjao naziv i muzejske sadržaje. Može se to, na primjer, ilustrovati jednim dokumentom iz 1987. godine. Na-

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

ime, tadašnjem Republičkom komitetu za obrazovanje, nauku i kulturu dostavljen je Izvještaj Komisije za utvrđivanje stvarnog stanja u vezi s eksponatima koji su iz Muzeja Cetinje uzeti na reverse ili na neki drugi način (40 stranica otkucanih na pisaćoj mašini). Potpisao ga je Jovan Markuš, predsjednik Komisije. Uz ostalo izrađen je tabelarni prikaz otuđenog materijala. Tako se čita da je u razdoblju od 1916. do 1940. otuđeno 3.679 predmeta (u Napomeni se kaže da nije poznat broj otuđenih eksponata koje i Niko Đurašković odnio u Zagreb kao i predmeti koji su odnešeni 1918. godine), dok su u razdoblju od 1941. do 1945. otuđena 362 eksponata. Međutim, nepoznat je broj i tipovi eksponata koje su odnijeli Italijani od 2. do 14. novembra 1942. godine. VN : A ka ko stvari stoje u periodu nakon II svjetskog rata? JURIĆ: U razdoblju poslije 1945. pa do 1987, otuđen je broj od 599 predmeta. U napomeni se navodi da postoji mogućnost

OVAKAV SLUČAJ MI NIJE POZNAT VN: Da li znate za sličan slučaj nestanka ovako velikog broja muzejskih eksponata, u Hrvatskoj, u regiji, u Africi? JURIĆ: Ovako kompleksan slučaj nije mi poznat u Hrvatskoj, u okruženju pa niti u dale-

koj Africi. Nažalost, u mnogim muzejima, galerijama i raznim nalazištima događaju se otuđenja vrijednih kulturno-istorijskih predmeta, bilo otimanjem raznih osvajača, bilo ratnim djelovanjima (kao i u nedavnim ratovima u Hrvatskoj,

Bosni i Hercegovini i u regiji). Spominjem da je iz Muzeja Makedonije u Skoplju 2013. ukradeno 166 vrijednih arheoloških predmeta, pretežno iz rimskog doba.

vraćanja pojedinih izložaka pregledom u sklopu terenskih istraživanja. Pocrtano je da je ukupan poznat broj otuđenih eksponata od 1916. do danas (to jest 1987) 4.640. Naročito se ističe da ovom broju treba dodati i ukradeni sat Smail-age Čengića.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

Nažalost, u određenom broju su i kasnijih godina nestajali predmeti što će se vidjeti iz konačnog Izvještaja Državne komisije. Na Konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture Crne Gore 1. jula ove godine predstavljen je III. Izvještaj o radu Državne komisije od 14. februara do 10. juna 2019. Uz ostalo su izneseni podaci o predmetima koji su prema Izvještajima Revizijskih komisija nestali iz Etnografskog i Umjetničkog muzeja NMCG. Ukupno u ta dva muzeja to iznosi 131 predmet. Krivo je shvaćeno da su to jedini nestali predmeti. Postupak revizije još traje u više muzejskih jedinica. Kad bude završen cjelokupan

postupak krajem 2019. godine izaći će se podatkom koliko predmeta nedostaje. Zato, za sada, ne mogu komentarisati tvrdnje gospodina Berkuljana o broju nestalih predmeta. VN: Šta je, po Vašem mišljenju, dovelo do ovakvog stanja u crnogorskim muzejima? JURIĆ: Prema mom saznanju, a na osnovu podataka iz publikacije Ministarstva kulture iz 2006. godine Stanje kulturne baštine Crne Gore, a i iz kasnijih zapisnika i izvještaja o nadzoru u muzejskim ustanovama, vidi se da je problem u vođenju muzejske dokumentacije bio prisutan i ranije. Faktički, zatečena muzejska dokumentacija nije davala relevantan uvid u stanje muzejskog materijala, a revizije ili nisu nikada rađene, ili su rađene u fragmentima, bez utvrđivanja anomalija, zaključivanja muzejske dokumentacije i sprovođenja postupka reinventara, u skladu sa propisima i muzejskom strukom. Dodatno, problem se očitovao i u stanju muzejskih predmeta i zbirki sa statusom kulturno dobro, budući da se dokumentacija o navedenim predmetima nije inovirala od dana prvog upisa, 60-ih godina prošlog stoljeća, do donošenja novih propisa iz kulturne baštine, 2010. godine. Koliko sam upoznat, u Crnoj Gori imamo tri nacionalna muzeja i 14 opštinskih javnih ustanova koje obavljaju muzejsku djelatnost, od čega su četiri centri za kulturu i 10 muzeji. Želim istaći da, prema crnogorskim propisima, nadzor nad nacionalnim ustanovama vrši Ministarstvo kulture, a nad opštinskim opštinske vlasti, kao osnivači, i naravno, inspektor za kulturnu baštinu. Takođe, znam da se u određenim muzejima trenutno sprovodi revizija, upravo radi utvrđivanja relevantnih činjenica o stanju i broju muzejskih predmeta, posebno onih sa statusom kulturno dobro.

Mnogi osvajači, okupatori, vlastodršci, pojedinci - nedobronamjernici i “ljubitelji” starina posljednjih stotinjak godina mnoge vrijedne muzejske i druge kulturnoistorijske predmete odnijeli su iz Crne Gore

VN: Koje vrste problema biste posebno istakli u dosadašnjem postupku revizija? JURIĆ: Prema podacima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a na temelju dokumentacije koja je dostupna Državnoj komisiji, u 13 ustanova koje obavljaju muzejsku djelatnost, zapaženi su problemi u identifikovanju predmeta unutar muzejske zbirke sa statusom kulturno dobro. Cijenim da je u pitanju složena aktivnost brojnih subjekata, ali i namjera da se dođe do relevantnih podataka. U pogledu muzejske djelatnosti, ovo su specifični istraživački poslovi, koji se završavaju službenim aktom, ali muzeološki, istraživanje neidentifikovanih predmeta je kontinuirani posao ili obaveza zaposlenih i ustanova, pri čemu je značajan svaki novi podatak ili otkriće, odnosno, riječ je o poslu koji traje. VN: Ko je za stanje u muzejima najodgovorniji? Rukovodioci muzeja, kustosi kojima su zbirke bile povjerene? Zašto se do sada nije govorilo o tim problemima u javnosti? JURUĆ: Dopustite mi kazati da sa podacima kojima raspolažem nisam relevantan sagovornik za utvrđivanje nečije odgovornosti. To će utvrđivati nadležne službe Crne Gore. Kao stručnjaku za muzeje, misija mi je da istražujem činjenice, dajem stručnu i svaku drugu profesionalnu pomoć, zarad očuvanja kulturne baštine čo-

AKTUELNO vječanstva, bez obzira gdje se ona nalazila. Takođe, napominjem da se problemu mora prići kompleksno, imajući u vidu i istorijski kontekst, vrijeme koje je neminovno uticalo na određene pojave, nedostatak stručnog kadra, specijalizovanog za karakteristične muzejske poslove, jer radi se o određenom broju ustanova koje su počele da rade početkom 20. vijeka, ili prije. VN: Po imenovanju na dužnost predsjednika Državne komisije za nadzor revizije u Narodnom muzeju kazali ste da ćete dati sve od sebe kako bi razmrsili taj Gordijev čvor. Da li se nazire rješenje ovog problema ili će on ostati Gordijev čvor? JURIĆ: Tačno je da sam to rekao i dalje stojim iza toga. Državna komisija i ja zaista dajemo sve od sebe da razmrsimo taj Gordijev čvor. On je već sada olabavljen i iskreno se nadam da neće ostati čvor. VN: Domaća stručna javnost nije se oglašavala tim povodom osim kada su odgovarali na pitanja novinara? Zbog čega je, po Vašem mišljenju, izostala kakva takva reakcija iz redova profesionalaca? JURIĆ: Teško mi je odgovoriti na ovo opravdano pitanje. Moguće je da se izjasne naknadno kad budu imali još više relevantnih podataka o ovom gorućem problemu. U neke druge razloge ne mogu ulaziti. VN: Nakon skandala oko nestanka predmeta bačena je stigma na NMCG. Da li će biti lako povratiti ugled te institucije? JURIĆ: Slažem se s Vama da je nakon svega ovog bačena stigma na ovu ustanovu nacionalnog nivoa. Naravno da je to uticalo i utiče na ugled ove institucije. Očito je da je u ukupnom radu Narodnog muzeja bilo većih i manjih propusta. Greške bi trebalo popraviti i to brzo, iako to neće biti lako. Ministar-

stvo kulture CG, Uprava i svi djelatnici Muzeja će sigurno znati odrediti kako dalje. Valja izraditi nove strategije razvoja za budućnost. Jako važna građa čuva se u ovoj vodećoj muzejskoj ustanovi Crne Gore. Toj muzejskoj građi i dokumentaciji treba nadalje posvetiti još veću pozornost posebno u njezinu inventiranju, čistoj muzejskoj obradi i prezentaciji, sprovodeći do kraja zakone koji se tiču ove djelatnosti. Sve to uz kvalitetan stručan kadar. Siguran sam da to Muzej ima. Žao mi je što je sve ispalo ovako. Međutim, treba cijeniti što je Narodni muzej učinio dobro. Sve je to ostalo u sjenci, pa su time zakinuti vrijedni muzejski radnici. Iz grešaka se zna i treba mnogo toga naučiti. Ponavljam i ovom prilikom da je možda sve ovo što se dogodilo zalog za bolju budućnost ovog muzeja, ali i drugih crnogorskih muzeja. Treba to biti novi, kvalitetni uzlet Narodnog muzeja CG. VN: Što bi prvo NMCG trebalo da uradi? JURIĆ: Govori se stalno o nestalim predmetima i muzejskoj dokumentaciji. Naravno da je to veliki problem, kojeg treba sistemski razjasniti. Međutim, velikom broju postojećih predmeta potrebni su konzervatorski i restauratorski zahvati. Na to su naročito upozorile Revizijske komisije u kojima su i muzejski konzervatori. Treba primjereno urediti depoe i fizički ih odvojiti da se ne miješaju zbirke i da u njih ulaz bude ograničen. U tom slučaju direktnu odgovornost za građu imaju kustosi i drugi stručni muzejski radnici. Sigurnost svih stalnih muzejskih postavki, depoa i drugih odjeljenja je najvažnija. Uprava muzeja je svjesna svoje odgovornosti. Završetkom revizije i prihvatanja Izvještaja Revizijskih komisija od Savjeta Narodnog muzeja proizilaze i dalje zakonske obaveze koje ta ustanova treba preduzeti o mogućim počiniocima.

BERKULJANOVA DOKUMENTACIJA JE KORISNA VN: Da li ste se sa Berkuljanom sastajali i razgovarali, jesu li ti susreti bili od koristi? Da li vam je dao na raspolaganje dokumentaciju? Smatrate li je validnom? JURIĆ: S gospodinom Aleksandrom Berkuljanom sam se neko-

liko puta sastao i konkretno i korektno razgovarao. Ti susreti su bili korisni. Više puta mi je na raspolaganje dao brojnu dokumentaciju koju smatram vrijednom. Na tome mu zahvaljujem. Najvećim dijelom je to dokumentacija Narodnog muzeja koju je on vre-

menom sakupio i treba je uzeti u obzir. Tražimo od Revizijskih komisija Muzeja da se o njoj izjasne. Prije neki dan mi je dostavio tabelarni prikaz s naslovom “Hronologija, značajnih manjkova u Narodnom muzeju na osnovu muzejske dokumentacije” (taksativno

popisano ili proizlazi na osnovu uporednih izvora, ne uzimajući u obzir nalaze Uprave za kulturna dobra). Naravno da i ove podatke treba dobro proučiti i uzeti u obzir u razjašnjenju nedostajućih predmeta u ovoj najznačajnijoj muzejskoj ustanovi Crne Gore.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ ODGOVARA

OPOZICIJA BEZ NE MOŽE DA UĐ

lada se dobija na izborima i opozicija bez njih ne može ući u vladu, kao državno i političko tijelo, poručio je premijer Duško Marković, dodajući da tehnička vlada ne može da bude izvan onoga što su programske, političke i ekonomske obaveze Vlade u mandatu.

Premijer je novinarima, nakon otvaranja Srednje mješovite škole u Golubovcima, rekao da je DPS stav o tehničkoj vladi saopštio više puta na različite načine. On je istakao da se Vlada dobija na izborima. “Vlada u parlamentu polaže zakletvu, nudi svoj program i mora da odgovara pred građanima koji su joj dali podršku za realizaciju programa. Opozicija bez izbora ne može ući u vladu kao državno i političko tijelo”, odgovorio je Marković na pitanje povodom zahtjeva opozicije za formiranje tehničke vlade u susret parlamentarnim izborima naredne godine. Kako je rekao, tehnička vlada, kako je opozicija razumije, za cilj bi imala da se bavi regularnošću izbora. “Vlada mora da se bavi državnom, ekonomskom politikom, finansijama, mora da se bavi budžetom, platama, razvojem. Dakle, u susret izborima ne možemo zaustaviti život u Crnoj Gori. O tome šta da uradimo kako bi ti izbori bili što bolji, da li je to birački spisak, ASK, Javni servis, o tome možemo da razgovaramo, o tehničkoj vladi ne”, rekao je Marković.

■ PRITISCI ZBOG SINJAJEVINE POLITIČKI

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Marković je rekao da na Sinjajevini, gdje se planira izgradnja vojno-strelišnog poligona Vojske Crne Gore, nema i neće biti ugrožavanja životne sredine. On je ocijenio da su tvrdnje o ugroža-

vanju politička manipulacija, jer razlog pritisaka nije ekologija, već politika, te da sa bezbjednošću i nacionalnim interesom zemlje nema polemisanja. Kako je rekao, jedva čeka pokretanje postupka po prijavama koje su najavljene zbog poligona, čak i protiv njega, pa da se u sudskom postupku razjasni manipulatorski pristup onih koji osporavaju ovu odluku Vlade. “Vojni poligon je definisan strateškim dokumentom Vlade. Dugoročnim razvojem odbrane od 2015-2025. taj prostor je namijenjen za vojno vježbovne aktivnosti Vojske. Zakonom o odbrani je rečeno da su svi drugi dokumenti podređeni interesima odbrane. Kada je u pitanju nacionalna bezbjednost i sistem odbrane s tim nema polemisanja”, rekao je Marković. Kako je dodao, Vlada ne može dovesti u pitanje razvoj vojske, kao ključnog segmenta odbrane države i građana.

■ VOJSKA ŠTITI

ŽIVOTNU SREDINU

“To ćemo raditi bez obzira na pritiske, koji nisu suštinski nego politički i destruktivni. To je svojevrsna hibridna aktivnost na Vladu i njene institucije i pravni i ustavni poredak u zemlji. Vlada ima obavezu da ga štiti”, rekao je Marković. On je istakao da Vojska ne ugrožava, nego čuva životnu sredinu, kao i da je to slučaj i u našoj zemlji i u drugim državama. “Nađite primjere u Crnoj Gori i u okruženju i u Evropi gdje je vojska bila na nekom prostoru da je taj prostor devastiran. Taj prostor je očuvan. U Crnoj Gori imamo takve primjere. Luštica je nekada bila korišćena za vojne potrebe. Danas je Luštica najveći razvojni resurs, ne samo Crne Gore nego cijelog Mediterana. Valdanos je bio imovina koja je bila pod zaštitom

Marković je ocijenio da su tvrdnje o ugrožavanju politička manipulacija, jer razlog pritisaka nije ekologija, već politika, te da sa bezbjednošću i nacionalnim interesom zemlje nema polemisanja

Vojske. Da li je na tom prostoru bilo devastacije? Nije bilo devastacije. Sada kada je taj prostor dat na upravljanje Opštini na osnovu posebnog plana taj prostr je danas napadnut. Prema tome, pozivam ove koji žele da razapinju šatore na Sinjajevini da ih razapnu na Valdanosu i štite taj prostor od uzurpacije, kriminalne uzurpacije njihovih komšija i njihovih prijatelja i političkih saboraca”, kazao je Marković. A.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

rao Na pitaNja NoviNara

izbOra đe u Vladu

aktuelno

Mrdak Na ForuMu u poljskoj

Podrška EU neophodna za uspješan nastavak pregovora

Svako proširenje Evropske unije doprinos je demokratizaciji čitavog kontinenta, a Crna Gora će, kao najuspješniji kandidat za članstvo, nastaviti pozitivnim tempom, uz neophodnu motivaciju i podršku Unije, poručio je zamjenik glavnog pregovarača Marko Mrdak. Mrdak je učestvovao na Ekonomskom forumu u Poljskoj, koji je okupio više od 4.000 učesnika - lidera iz političke, ekonomske i društvene sfere iz 60 zemalja Evrope, Azije i Amerike. Mrdak je ocijenio da proces proširenja EU nije kratkoročni politički potez, već generacijski izbor zasnovan na demokratskim principima i temeljnim vrijednostima. On je ista-

kao da ta politika ne bi trebalo da bude u sjenci stalnih izazova sa kojima se EU suočava. Mrdak je poručio da je Crna Gora svjesna da su prethodna iskustva iz proširenja uticala da EU primjeni do sada najstrožiji pristup u pregovaračkom okviru, što zahtjeva do-

datne napore i kvalitet u sprovođenju reformi. „Svjesni smo da Crna Gora pregovara po, do sada, najzahtjevnijim pregovaračkim uslovima, što će u konačnom da rezultira izgradnjom buduće stabilne i kredibilne članice EU“, rekao je Mrdak. A.N.

Sa foruma u Poljskoj

Na poziv predsjedNice sdp-a

SaStanak opozicionih partija u ponedjeljak

Marković

Dok sam na čelu Vlade, stambena politika je ključna Govoreći o stambenoj politici Vlade, Marković je rekao da ta politika u Crnoj Gori postoji decenijama, i da nije izmišljena. Marković je poručio da Vlada neće mijenjati stambenu politiku koja postoji decenijama i zahvaljujući kojoj se rješavaju stambena pitanja ne samo javnih funkcionera, već i službenika i namještenika u prosvjeti, zdravstvu, vojsci, policiji kao i penzionera i socijalno ugroženih kategorija. Prema njegovim riječima, Vlada je najveći poslodavac u državi. “U svojoj nadležnosti ima preko 40.000 državnih službenika, koji nijesu štetočine ovoj državi, nego ljudi koji doprinose državi. Ti službenici rade na ovakvim projektima. Da li je problem da sjutra neko iz Direkcije javnih radova, neki pomoćnik, dobije stan, a ova investicija je

preko četiri miliona eura?”, pitao je Marković. Ti službenici, naveo je on, obezbjeđuju da se budžet puni, da se penzije i socijale isplaćuju. “Ti ljudi to rade, a ne oni koji bojkotuju parlament. Ti koji bojkotuju primaju platu od ove države, koju obezbjeđuju ovi službenici u čije džepove i stanove virite. Izračunajte koliko su novca uzeli za tri godine ne dolazeći na posao, nego okupljajući se na tačkama gdje država radi na razvoju. Nijeste nas uplašili sa tim, ovo je politička manipulacija i ovim pitanjem”, rekao je Marković. Kako je kazao, dok je on na čelu Vlade, stambena politika će biti promovisana kao ključna politika podsticaja državnoj administraciji da radi u interesu države. “Ko je nešto uradio ili stekao nezakonito, nadležni će se time baviti”, zaključio je Marković.

Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković zakazala je za ponedjeljak sastanak predsjednika opozicionih partija i predstavnika poslaničkih klubova koji su iskazali spremnost za dijalog o obezbjeđivanju uslova za održavanje fer i demokrat-

skih izbora. Iz SDP je saopšteno da su pozvani lideri Demokratske Crne Gore, Demosa, GP URA Aleksa Bečić, Miodrag Lekić i Dritan Abazović, predsjednik Kluba nezavisnih poslanika Aleksandar Damjanović, kao i poslanik i član Odbora za izbornu

reformu Neđeljko Rudović. “SDP se nada da će susret biti prilika da lideri opozicionih političkih partija i predstavnici poslaničkih klubova razmjene mišljenja o aktuelnoj političkoj situaciji i modelima saradnje u susret dijalogu koji se očekuje”, saopštili su iz te partije. A.N.

Misija ª odlučNa podrškaº traje šest Mjeseci

Pripadnici VCG stigli u Avganistan Pripadnici jedanaestog kontingenta Vojske Crne Gore (VCG), njih 27, u misiji „Odlučna podrška“ stigli su u Avganistan, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Načelnik Generalštaba VCG Dragutin Dakić, tokom ispraćaja, vojnicima je poželio uspješno ispunjavanje zadataka i častan povratak. „Pred Vama je složen zadatak i očekujemo da opravdate već stvorenu sliku o našem vojniku u međunarodnom okruženju i da se trudite da postignete još bolje rezultate, pri tome razumi-

jevajući različitosti i poštujući običaje drugih“, istakao je Dakić. Komandant kontingenta Danko Kovačević rekao je da su vojnici prošli šestomjesečnu zahtjevnu obuku

i da je izgrađen čvrst vojnički kolektiv koji karakterišu stabilni međusobni odnosi i povjerenje. Pripadnici jedanaestog kontingenta biće u misiji šest mjeseci.

Sa ispraćaja jedanaestog kontigenta VCG

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

OČEKUJU STRANE ULAGAČE ZA AERODROME I AUTO-PUT Vlada očekuje veliko interesovanje stranih kompanija u dijelu daljeg razvoja nacionalnih vazdušnih luka, kao i nastavka izgradnje autoputa Bar-Boljare, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. On je, na sastanku sa ambasadorkom Turske u Crnoj Gori Songul Ozan, kazao da su projekti na čijoj realizaci-

ji se radi kapitalni i razvojni u svakom pogledu, zbog čega očekuje veliko interesovanje stranih kompanija. “Dobrodošle su sve kompanije koje svojim kapacitetima i kvalitetom mogu da odgovore zahtjevima i uslovima koji se podrazumijevaju za kapitalne projekte, ali i koje su uslugom i cijenama konkurentne na me-

Foto: PR centar

NURKOVIĆ SA AMBASADORKOM TURSKE SONGUL OZAN

Čanji

đunarodnom tržištu”, rekao je Nurković. Ozan je saopštila da očekuje još veće interesovanje turskih investitora, posebno za oblast saobraćajne infrastrukture, i dodala da vjeruje u kvalitet kompanija iz Turske koje godinama unazad uspješno posluju i realizuju projekte u zemljama regiona i šire. R.E.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ PORUČIO

IZGRADNJA MALIH HIDROELEKTRANA U KOLAŠINU U SKLADU SA ZAKONOM O

dluke o davanju koncesija za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) Skrbuša i Bare Kraljske nijesu sporne i u skladu su sa zakonom, poručio je predsjednik Vlade Duško Marković.

Marković

On je objasnio da je riječ o ugovorima koji su na snazi i nijesu sporni. “ To su dvije koncesije na mHE ispod jednog megavata. Takvi objekti se praktično ne primjećuju i ne mogu izazvati nikakvo ozbiljnije ugrožavanje prostora”, rekao je juče Marković novinarima nakon otvaranja Srednje mješovite škole u Golubovcima. Saglasnost o davanju koncesija za izgradnju dvije mHE u Kolašinu dala je

Vlada na sjednici u četvrtak i ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovore sa budućim koncesionarima. Malu hidroelektranu Skrbuša će, na dijelu istoimenog vodoto-

KONCESIJA SE DAJE NA PERIOD OD 30 GODINA, UZ KONCESIONU NAKNADU KOJA IZNOSI ŠEST ODSTO OD PLANIRANE GODIŠNJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE, ISTAKNUTO JE U ODLUCI

ka, graditi podgorička kompanija Hydro Logistics, dok će koncesionar za mHE Bare Kraljske, koja će struju proizvoditi na vodotoku Vranještica, biti firma PM Hydra.

■ SDP: OBEĆANJE POGAŽENO

U Socijaldemokratskoj partiji (SDP) tvrde da su Vlada i ministarka ekonomije pogazili obećanje da neće biti gradnje novih mini centrala. Oni očekuju od ministarke da saopšti da li će novi koncesionari imati garantovanu otkupnu cijenu za proizvedenu električnu energiju, koju domaćinstva plaćaju preko posebne stavke na računu za struju. Mini hidorelektrana Skrbuša, kako se navodi u Vla-

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

DIREKTOR BANKE ČANJI SAOPŠTIO

OTP želi da doprinese rastu crnogorske ekonomije

Ilustracija dinom dokumentu, raspolagaće instalisanog snagom od 90 kilovati, dok će godišnje proizvoditi 3,43 gigavatsata struje “Daje se koncesija privrednom društvu Hydro Logistics za izgradnju mHE Skrbuša na dijelu vodotoka Skrbuša između kota 1.100 mnm i 966,5 mnm u Trunićima u Kolašinu, na osnovu energetske dozvole. Koncesija se daje na period od 30 godina, uz koncesionu naknadu koja iznosi šest odsto od planirane godišnje proizvodnje električne energije. Ukoliko je godišnja proizvodnja električne energije veća od planirane, koncesiona naknada iznosi šest odsto od godišnje proizvodnje struje”, istaknu-

to je u Odluci.

■ KONCESIJA TRAJE 30 GODINA

I kompanija PM Hydra dobiće 30 godina koncesije za mHE Bare Kraljske, nakon čega će obje elektrane pre-

13 MALIH HIDROELEKTRANA TRENUTNO PROIZVODI STRUJU U CRNOJ GORI

OTP banka biće veoma aktivna na crnogorskom tržištu, jer želi da doprinese rastu kompanija i klijenata i ostvari poslovnu dobit, saopštio je njen glavni izvršni direktor Šandor Čanji. On je istakao da CKB i Podgorička banka veoma dobro posluju, te da imaju dobar i posvećen menadžment. “Srećan sam što mogu da vas pozovem na dalju, intenzivniju saradnju i da vas uvjerim da dodatno unaprijedite biznis sa nama i u budućnosti. Želimo i da država nastavi sa aktivnom ulogom kao što je to radila prethodnih godina”, istakao je Čanji na sjednici odbora direktora i

ći u vlasništvo države. Ugovor o koncesiji realizovaće se u tri faze, od kojih prva traje 12 mjeseci i odnosi se na izradu tehničke dokumentacije. Izgradnja Skrbuše i Bare Kraljske trajaće ukupno dvije godine, dok će se u trećoj fazi, tačnije u preostalih 27 godina, realizovati tehnoekonomsko korišćenje vodnog potencijala za proizvodnju struje. “Predviđena je obaveza koncesionara da dostavlja bankarske garancije za prvu i drugu fazu realizacije ugovora kao i, s obzirom da je predviđen program revitalizacije prije prenosa objekata nakon isteka perioda koncesije na državu Crnu Goru, bankarsku garanciju za revitalizaciju”, navodi se u dokumentu. U Crnoj Gori struju trenutno proizvodi 13 mHE koje su u vlasništvu podgoričkih firmi Synergy, Kronor i Hydro Bistrica, beranske kompanije Hidroenergija Montenegro i andrijevačkih Nord Energy i Igma Energy. Osim mHE, status povlašćenog proizvođača struje koji stiče pravo na garantovanu otkupnu cijenu imaju i Krnovo Green Energy za vjetropark na Krnovu, kao i firme Invicta i Eco Solar System za dvije solarne elektrane u Danilovgradu. D.J.

SKI CENTRI NAJVAŽNIJA INVESTICIJA Premijer Duško Marković je, govoreći o kapitalnim investicijama, kazao da se one realizuju u turizmu, energetici i saobraćajnoj infrastrukturi. “Što se mene tiče, u ovom trenutku, pored mnogih koje se realizuju, najvažnija kapitalna investicija na sjeveru je

razvoj ski centra, vrijednosti veće od 100 miliona eura”, rekao je Marković i naveo da skicentar žele da završe u naredne tri godine. Na taj način, kako je rekao, ljudima sa sjevera biće pružena prilika da bolje žive i rade. “U strateškom, finansij-

skom i razvojnom smislu kapitalni projekti na sjeveru za mene imaju ključni značaj, jer je na sjeveru više od 55 odsto ukupnog razvojnog potencijala zemlje i on mora biti u funkciji građana sjevera, ali i cijele Crne Gore”, istakao je Marković.

AKTUELNO Mađarka OTP grupa kupila je sredinom jula 90,55 odsto akcija Podgoričke, nekadašnje Societe Generale Montenegro banke za 35,62 miliona eura

menadžmenta komiteta OTP bankarske grupe na kojoj su predstavljeni makroekonomski pokazatelji Crne Gore i parametri poslovnog okruženja CKB i Podgoričke banke. Mađarka OTP grupa kupila

je sredinom jula 90,55 odsto akcija Podgoričke, nekadašnje Societe Generale Montenegro banke za 35,62 miliona eura. Pregovori sa Societe Generale Montenegro bankom, kako je Čanji ranije saopštio, vođeni su prije više od tri godine. “Plašili smo se da će dvije banke kad se spoje biti prevelika finansijska institucija, ali mi se čini da smo na kraju ubijedili sve regulatore da velike banke na manjem tržištu mogu obezbijediti veću efikasnost privrede jedne zemlje”, kazao je Čanji i dodao da OTP posluje u 11 zemalja, te da do kraja godine planiraju da se prošire na njih 12. R.E.

PODACI DO KRAJA AVGUSTA

OD BORAVIŠNE TAKSE SEDAM MILIONA EURA

Davidović Crna Gora je do kraja avgusta naplatila skoro sedam miliona eura boravišne takse, što je 21 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopštip je državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović. On je istakao da će prošlu godinu po naplati boravišne takse “preteći” u trećoj dekadi septembra.

“To su egzaktni podaci, to je ono što je leglo na račun koji je opredijeljen za boravišnu taksu”, rekao je Davidović Televiziji Crne Gore. Državni sekretar je naveo i da je prošle godine u trećem kvartalu ostvareno više od 700 miliona eura prihoda. Davidović je sezonu ocijenio dobrom, navodeći da je septembar izuzetno važan. R.E.

PREDSTAVLJANJE ADRIATIC MARINASA

Porto Montenegro na sajmovima nautike Kompanija Adriatic Marinas predstaviće projekat Porto Montenegro na najznačajnijim septembarskim sajmovima nautike u Evropi, u Monaku, Kanu i Sautemptonu, saopšteno je iz kompanije. niz prestižnih manifestacija, kako su kazali, počinje

u utorak sajmom u Kanu u Francuskoj, nakon čega slijedi predstavljanje projekta na Sajmu nautike u Sautemptonu u Velikoj Britaniji, 13.septembra. Krajem mjeseca projekat će biti predstavljen i na Sajmu nautike u Monaku. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

REZULTAT OD POČETKA GODINE DO KRAJA JUNA

PRIHODI OD TURIZMA DOSTIGLI 255 MILIONA

Uspjeli smo da podignemo kvalitet usluge na svim nivoima, kazala je PR Nacionalne turističke organizacije Nina Vukčević TREĆA FAZA STAMBENOG PROJEKTA

Dodjela Hiljadu plus vaučera u ponedjeljak Dodjela vaučera u okviru treće faze projekta Hiljadu plus organizovaće se u ponedjeljak u prostorijama Nacionalne jedinice za implementaciju projekata iz oblasti komunalnih djelatnosti i zaštite životne sredine (PROCON). Vaučere je kroz prethodne dodjele, kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, dobilo 498 aplikanata. “To znači da je s ovom do-

djelom ukupno 507 aplikanata dobilo priliku da riješi stambeno pitanje kroz projekat Hiljadu plus”, kazali su u Ministarstvu. Iz tog Vladinog resora su kazali da će u sedmoj dodjeli biti uručeno devet vaučera, od čega četiri za kategoriju javni sektor, dva za mlade bračne parove do 35 godina života i tri za grupu ostali. Vaučeri će se dodjeljivati do utroška sredstava. R.E.

Sa sastanka

Prihodi od turizma i putovanja u prva dva kvartala ove godine iznosili su skoro 255 miliona eura, što je oko 25 miliona više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). PR Nacionalne turističke organizacije (NTO) Nina Vukčević istakla je da Crna Gora ove godine ostvarila značajan napredak u turizmu, kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom smislu. “U sadejstvu sa turističkom privredom Crne Gore, koja je nezaobilazan partner u našim djelovanjima, uspjeli smo da podignemo kvalitet usluge na svim nivoima što je rezultiralo dobrim turističkim rezultatima. O tome najbolje svjedo-

POZITIVNE REZULTATE BILJEŽE I NACIONALNI PARKOVI KOJE JE POSJETILO 31 ODSTO VIŠE TURISTA NEGO LANI, REKLA JE VUKČEVIĆ

če podaci CBCG prema kojim su prihodi od turizma i putovanja tokom prva dva kvartala ove godine iznosili skoro 255 miliona eura, što je za oko 25 miliona više u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom”, kazala je Vukčević u izjavi za Infobiro. Ona je istakla da Crna Gora bilježi i rast namjenskih prihoda. “Samo od boravišne takse od početka godine zaključno sa 4. septembrom, u dijelu koji pripada budžetu i lokalnim turističkim organizacijama, prihodovano je više od 7,3 miliona eura što je za 1,3 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine”, navela je Vukčević. Trend rasta, kako je istakla, pokazuju i podaci relevantnih institucija za praćenje turističkog prometa. “Do 1. septembra crnogorski aerodromi su opslužili više od 1,9 miliona putnika što je 137.000 više nego u istom periodu prošle

Postsezona počela uspješno PR NTO Nina Vukčević ukazala je da je i turistička postsezona počela uspješno. Prema procjenama lokalnih turističkih organizacija, kako je dodala, u Crnoj Gori trenutno boravi oko 111.000 gostiju, što je u odnosu na uporedni podatak prethodne godine za 29.000 više. “Shodno najavljenom bukingu i činjenici da većina sezonskih letova traje, do kraja oktobra očekujemo da će ova postsezona biti bolja od prošlogodišnje”, rekla je Vukčević. godine. Pozitivne rezultate bilježe i Nacionalni parkovi koje je posjetilo 31 odsto više turista nego lani”, zaključila je Vukčević. R.E.

SASTANAK PREDSJEDNIŠTVA U KIJEVU

Radovanović član borda direktora Eurochambersa

Generalni sekretar Privredne komore (PKCG) Pavle D. Radovanović izabran je za člana borda direktora Eurochambers-a u mandatu za narednu godinu, odlučeno je u Kijevu na sastanku predsjedništva te međunarodne komorske asocijacije. Eurochambers, kako je saopšteno iz Privredne komore (PKCG), pred-

stavlja više od 20 miliona preduzeća i evropsku mrežu od 1.700 regionalnih i lokalnih komora. “Ima i više od 46 članica, od kojih su 42 nacionalna udruženja privrednih komora i dvije transnacionalne komorske organizacije”, naveli su u PKCG. Domaćin sastanka u Kijevu bila je Privredna komora Ukrajine. R.E.

1,9

Vukčević

MILIONA PUTNIKA OPSLUŽILI SU AERODROMI U TIVTU I PODGORICI DO 1. SEPTEMBRA ŠTO JE 137.000 VIŠE NEGO U ISTOM PERIODU PROŠLE GODINE

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

aktuelno

Sud donio odluku o ekStradiciji Svjedoka Saradnika u Slučaju pokušaja terorizma

Sinđelić na korak od izručenja HrvatSkoj

Viši sud u Podgorici donio je odluku da svjedoka saradnika u slučaju pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine u Crnoj Gori Sašu Sinđelića izruči Hrvatskoj, koja ga potražuje radi izdržavanja dvadesejednogodišnje zatvorske kazne.To, međutim, ne znači da će on biti i izručen Hrvatskoj jer ima pravo žalbe na ovakvu odluku Višeg suda, a čeka se i odluka MUP-a o njegovom zahtjevu za dobijanju azila. Kako se navodi u rješenju vanraspravnog krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Sinđelića, po zamolnici za izručenje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske toj državi, a radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 21 godine, izrečene presudom Županijskog suda, zbog ubistva i krađe. “Nakon saslušanja Sinđelića i prikupljanja potrebne dokumentacije, sud je utvrdio da on nije državljanin Crne Gore, da se protiv njega u

Odluka o azilu sljedeće sedmice U slučaju da dobije azil Saša Sinđelić ne može biti izručen, a odluka o tome da li on ispunjava uslove za dobijanje ovgo statusa MUP će donijeti sljedeće sedmice. Kako je saopšteno iz MUP-a Vikend novinama procedura po zahtjevu za dobijenje azila je pivedena kraju. “Shodno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, po zahtjevu za dobijanje međunarodne zaštite Saše Sinđelića, Ministarstvo unutrašnjih poslova je sprovelo ispitni postupak, tj. obavilo intervju sa imenovanim licem i, u toku naredne sedmice će donijeti, na zakonu, zasnovanu odluku” navode iz MUP-a. Shodno Zakonu o međuna-

Crnoj Gori ne vodi postupak za djelo koje je predmet zahtjeva za izručenje, da krivična djela za koja se izručenje traži nije izvršeno na teritoriji Crne Gore, protiv nje ili njenog državljanina, te da su ova krivična djela, kako po važećem u vrijeme izvršenja tako

rodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, po zahtjevu za dobijanje međunarodne zaštite MUP sprovodi ispitni postupak, koji podrazumijeva preispitivanje svih činjenica i okolnosti koje su bitne za postupak odobravanja međunarodne zaštite. “U postupku, imenovani je dužan da iznese vjerodostojne i uvjerljive činjenice i razloge na kojima zasniva svoj zahtjev i da priloži sve dokaze sa kojima raspolaže ili je u mogućnosti da ih pribavi. Prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za međunarodnu zaštitu, Ministarstvo će cijeniti do detalja sve zakonske uslove, činjenice i okolnosti u vezi lica koje tu zaštitu traži, a posebno cijene-

ći navode o osuđivanosti ovog lica. Ministarstvo unutrašnjih poslova će, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, nakon

i po aktuelnom krivičnom zakonodavstvu Crne Gore propisana kao krivična djela, pa za ista nije nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja” navodi se u rješenju suda. Takođe, sud je utvrdio da Sinđelić nije u Crnoj Gori već

pravosnažno osuđen ili oslobođen, protiv njega krivični postupak nije pravosnažno obustavljen, niti je optužba protiv njega pravosnažno odbijena, niti je za predmetna djela pravosnažno osuđen ili oslobođen u trećoj državi, te da je djelo za koje se izruče-

Sinđelić sprovedenog ispitnog postupka i, po okončanju procedura, donijeti, na zakonu, zasnovanu odluku”, precizirano je iz Ministarstva u odgovoru VN. nje traži propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje jedne godine. Protiv ovog rješenja Sinđelić se može žaliti Apelacionom sudu Crne Gore u roku od tri dana od dana prijema prepisa rješenja, preko Višeg suda u Podgorici. N.P.

u Blizini oš ª jugoSlavijaº

NapadNut meNadžer turističke orgaNizacije Bar viši Sud u Bijelom polju

Matoviću se ponovo sudi

Pred vijećem sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju,iznova je počelo sudjenje Rožajcu Bakiru Matoviću (40)zbog krivičnog djela „ubistvo u pokušaju“. Matoviću se sudi iznova jer je vanpretresno vijeće tog suda nedavno prihvatilo zahtjev Matovića da mu se ponovo sudi, jer je prethodna odluka donjeta dok je on bio u bjekstvu. Prvostepenom presudom Višeg suda u Bijelom Polju,zbog krivičnog djela „ubistvo u pokušaju „osudjen je na četiri godine zatvora, ali Apelacioni sud

preinačio je presudu na pet godina. Matović se teretio da je u saizvršilastvu sa sugradjaninom Ersanom Redžepovićem (28) koji je pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora, 26.novembra 2012. pokušali da ubiju sugrađanina Esada Ramovića (35). U optužnici stoji da je, Matović ispalio pet hitaca,od kojih su ga tri pogodila u p r e d j e l u ka r l i č n e kosti,vrata i kičme,nanoseći mu tešku povredu. Matović je juče iznio odbranu tvrdeći da je u Ramovića pucao iz nehata. B.Č.

Menadžer Turističke organizacije Bar I.S. zadobio je lakše tjelesne povede nakon što je napadnut u četvrtak u blizini barske OŠ “Jugoslavija”. Za napad su osumnjičeni Podgoričanin M.P. i D.Š., A.M. i N.U.. Prema navodima policije odmah su uhapšeni N.U. i M.P., a traga se za A.M i D.Š. “Policija je oko 21 sat privela N.U. i M.P. dok se ostala dvojica napadača nalaze u bjekstvu. Na teret im se stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje”, saopšteno je iz policije. Naime, prema saznanjima iz policije, oko 18.45 časova u Baru, ova četvorka, od kojih su trojica bili naoružani pištoljima, napala je I.S. u trenutku kada je

bio u svojim kolima. Razlog napada na I.S. je, prema nezvaničnom saznajemu, odluka o premještanju bine za večerašnju manifestaciju “Dani grožđa” u Virpazaru. Naime, odmah pošto je ta odluka donešena D.Š. je prijetio menadžeru TO Bar,

uprkos tome što su za izmještanje bine zaduženi opštinski organi, a ne on. Turistička organizacija Bar najoštrije osuđuje sve vidove nasilja, time i napad na kolegu, koji se desio uoči „Festivala grožđa“, koji se prvi put organizuje u Virpazaru. Bo.B.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

izvještaj specijalnog tužilaštva za prvu polovinu 2019. godine

Zaključeno 27 sporaZuma o priZnanju krivice

U prvoj polovini godine specijalni tužioci zaključili su 27 sporazuma o priznanju krivice, od toga 26 sporazuma sa fizičkim licima i jedan sa pravnim licem, navodi se u Izvještaju SDT-a za period od 1. januara do 1. jula tekuće godine. U poređenju sa istim periodom prošle godine, to je za 20 više zaključenih sporazuma, a za 18 više nego u 2017. godini. “U zaključenim sporazumima o priznanju krivice kazne su zatvorske, s tim što je u nekima kumulativno sa zatvorskom kaznom kao sporedna kazna izricana i novčana kazna i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim dje-

⌦---------------------------------------------------------------------------Zbog pranja novca i utaje poreZa i doprinosa Zaključen je jedan sporaZum o priZnanju krivice sa fiZičkim licem i jedan sa pravnim licem, koji su usvojeni od strane suda, pa je donijeta presuda kojom je okrivljeni osuđen na kaZnu Zatvora i novčanu kaZnu kao sporednu u iZnosu od 3.000 eura, a pravno lice na jedinstvenu novčanu kaZnu u iZnosu od 75.000 eura u korist budžeta cg

----------------------------------------------------------------------------⌦ lom, dok je u nekim sporazumima dogovorena i novčana uplata u humanitarne svrhe”, navodi se u Izvještaju SDT-a. Kako se dodaje u izvještaju, primjenom ovog instituta krivična stvar se rješava nagodbom Državnog tužioca i okrivljenog o najznačajnijim pitanjima krivičnog postupka, a shodno odredbama ZKP-a sporazum o priznanju krivice može se zaključiti za

krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina. Tako je zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZ CG zaključeno četiri sporazuma o priznanju krivice, od kojih su dva usvojena od suda i na osnovu njih je donijeta presuda kojom se okrivljeni osuđuju na kaznu zatvora, dok dva sporazuma

još čekaju odluku suda.

tri priznanja za šverc droge “Zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije zaključena su tri sporazuma o priznanju krivice, koji su usvojeni od suda i na osnovu kojih je donijeta presuda kojom se okrivljeni osuđuju na kaznu zatvora, i novčanu kaznu

Ilustracija

sporazuma o priznanju krivice sklopljeno je u prvoj polovini 2018. godine, što je za 20 sporazuma manje nego u istom periodu ove godine

kao sporednu u iznosu od 5.000 eura u korist budžeta Crne Gore i uplata u humanitarne svrhe u korist ZU Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota - Kotor u visini od 20.000 eura, na ime paušala ukupno uplaćeno 400 eura”, stoji u Izvještaju. Jedan sporazum čeka odluku suda, a sklopio ga je optuženi za neovlašćenu proizvodnju držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300. Takođe, jedan sporazum zaključen je i usvojen od suda, i to zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Na osnovu njega je donijeta presuda kojom je okrivljeni osuđen na kaznu zatvora i novčanu kaznu kao sporednu u iznosu od 2.000 eura. Dogovorena je i novčana uplata u humanitarne svrhe u korist Kliničkog centra Crne Gore u visini od 200 eura. “Zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa zaključen je jedan sporazum o priznanju krivice, koji još uvijek čeka odluku suda, dok je zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije zaključeno šest sporazuma koji

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

aktuelno

U oba slučaja benefit za okrivljenog je očekivanje da bude što je moguće blaže kažnjen. S druge strane, pravosuđe je na dobitku jer na ovaj način efikasno rješavajući predmete nerijetko dugo trajanje procesa i ponekad znatno otežano utvrđivanje krivice okrivljenog

“benefit za okrivljenog je očekivanje da bude što je moguće blaže kažnjen” U izjavi za Dnevne novine godine, dakle prije 10 godi“Ukoliko se postigne spoadvokat Lazar Aković kazao je da, posmatrano iz ugla odbrane, sporazum o priznanju krivice je mnogo koristan. “Posebno u onim situacijama kada je okrivljeni s moralnog aspekta spreman da se suoči sa svojom krivicom i da za istu odgovara, odnosno kada je pritiješnjen dokazima tužilaštva i kada je svjestan da bi i bez priznanja bio oglašen krivim, ali da bi tada slijedila daleko teža kazna. U oba slučaja benefit za okrivljenog je očekivanje da bude što je moguće blaže kažnjen. S druge strane, pravosuđe je na dobitku jer na ovaj način efikasno rješavajući predmete nerijetko dugo trajanje procesa i ponekad znatno otežano utvrđivanje krivice okrivljenog”, istakao je Aković. Institut sporazuma o priznanju krivice po prvi put je uveden u procesno zakonodavstvo Crne Gore Zakonikom o krivičnom postupku (“Sl.list CG” br.57/09 od 18.08.2009.g.), koji je stupio na snagu 26.08.2009.

na. U toku 2010. godine, kada je počeo i da se primjenjuje ovaj institut, sklopljena su svega tri sporazuma. Advokat Aković pojasnio je da ovaj institut vodi porijeklo iz anglosaksonskog prava. “Sporazum o priznanju krivice mnogi smatraju kontroverznim i moralno problematičnim mehanizmom, ali bogato iskustvo njegove primjene u zemljama anglosaksonske tradicije pokazuje da nije tako. U našem pravnom sistemu ovaj institut primjenjuje se samo za krivična djela za koja je propisana kazna do 10 godina zatvora. Element sporazuma o priznanju krivice ne može biti obavezivanje okrivljenog da svjedoči protiv drugog okrivljenog”, naveo je Aković. Kako je dodao, institut sporazumnog priznanja krivice omogućuje da tužilac i okrivljeno lice sve do završetka prvog ročišta za održavanje glavnog pretresa mogu pregovarati o uslovima za sporazumno priznanje krivice.

razum o uslovima priznanja krivice, okrivljeni i tužilac potpisuju sporazum u koji se unosi potpuno priznanje krivice okrivljenog za krivično djelo za koje se tereti, visina kazne (oko koje su se usaglasile optužba i odbrana) i druge krivične sankcije koje će okrivljenom biti izrečene u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika, kao i druge obaveze okrivljenog. Sud prihvata sporazum samo ako u prilog krivici osim priznanja postoje i drugi dokazi. Tada se prihvata i kazna o kojoj su se sporazumjeli tužilac i okrivljeni”, kazao je Aković. Od ovog instituta se ne treba očekivati previše, istakao je, dodajući da je siguran u to da će doprinijeti efikasnijem krivičnom postupku. “Nijedno zakonsko rješenje nije savršeno, pa ni ovo, ali ovaj sporazum u praksi može biti koristan. U značajnoj mjeri se skraćuje dužina trajanja postupka, a samim tim se smanjuju i enormno visoki sudski troškovi”, zaključio je Aković.

sporazuma o priznanju krivice sklopljena su u 2010. godini, kada je počeo da se i primjenjuje ovaj institut takođe čekaju odluku suda”, navodi se u polugodišnjem izvještaju.

pravno lice u korist budžeta uplatilo 75.000 eura Na osnovu sporazuma o priznanju krivice okrivljeni za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije osuđen na kaznu zatvora. “Zbog krivičnog djela pra-

nje novca zaključen je jedan sporazum o priznanju krivice, koji je usvojen od suda i na osnovu kojeg je donijeta presuda kojom je okrivljeni osuđen na kaznu zatvora i novčanu kaznu kao sporednu u iznosu od 5.000 eura u korist budžeta CG kao i 20.000 eura na račun trezora (novac pribavljen kriminalnom djelatnošću)”, podaci su iz izvještaja. Zbog pranja novca i utaje poreza i doprinosa zaključen je jedan sporazum o priznanju krivice sa fizičkim licem i jedan sa pravnim licem, koji su usvojeni od strane suda, pa je donijeta presuda kojom je okrivljeni osuđen na kaznu zatvora i novčanu kaznu kao sporednu u iznosu od 3.000 eura, a pravno lice na jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 75.000 eura u korist budžeta CG, a na ime imovinskopravnog zahtjeva na račun Poreske uprave iznos od 89.820,00 eura, dok je u humanitarne svrhe uplaćen iznos od 3.000 eura u korist JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje “1. jun” Podgorica. Odluku suda čeka sporazum SDT-a i okrivljenog za nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. “Zbog krivičnog djela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi i krivičnog djela stvaranje kriminalne zaključeno je šest sporazuma o priznanju krivice, od kojih su tri sporazuma usvojena od strane suda i na osnovu njih je donijeta presuda kojom se okrivljeni osuđuju na kaznu zatvora, dok je u humanitarne svrhe 2.500 eura ulaćeno NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica, dok je 2.000 eura uplaćeno u korist JU Dom starih Bijelo Polje”, zaključuje se u sporazumu. Bo.B.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

PREMA PODACIMA NOTARA I U CRNOJ GORI SE ZAK

NA PREDBRAČNIM UGOVOR INSISTIRAJU RODITELJI M

⌦ Jelena Vađon Đurišić

Crnoj Gori institut bračnog, odnosno predbračnog ugovora još nije u potpunosti zaživio. Parovi se i dalje rijetko odlučuju da potpišu bračne ugovore, a kada i do toga dođe, kaže za Vikend novine predsjednik Notarske komore Crne Gore Branislav Vukićević, to je većinom na insistiranje roditelja jednog od bračnih partnera u slučaju kada je njegova imovina nesrazmjerno veća od imovine drugog bračnog druga. U Crnoj Gori ne postoji tačan podatak koliko je ukupno sklopljeno bračnih, odnosno predbračnih ugovora, kaže za Vikend novine predsjednik Notarske komore Branislav Vukićević. Takođe, nepoznanica je ikada je prvi takav ugovor sklopljen u našoj državi. Institut bračnog ugovora predviđen je Porodičnim zakonom iz 2007. godine, a od 2011. zaključuje se kod notara. “Notari su počeli da rade u julu 2011. godine i od tada su stranke počele da se interesuju kod notara za zaključenje ovih pravnih poslova. Porodičnim zakonom, članom 301, je predviđeno da bračni ugovor mora biti u pismenoj, odnosno u notarskoj formi”, objašnjava Vukićević. Svi notarski ugovori su tajni zbog čega, dodaje, nemaju podatak koliko je zaključeno od kada

su počeli da rade. “Konkretno, u mojoj kancelariji se zaključuje otplike jedan ugovor godišnje. Znači do sada je zaključeno desetak bračnih ugovora”, pojasnio je Vukićević, ocijenivši da institut bračnog ugovora nije u potpunosti zaživio kod nas. On dodaje da se stranke često interesuju, ali rijetko dolazi do sklapanja takvih ugovora. “Više ima interesovanja od strane stranih državljana koji se češće odlučuju da zaključe bračni ugovor”, ističe Vukićević. On pojašnjava da iako je Porodičnim zakonom predviđen institut Bračnog ugovora, on se može zaključiti i prije sklapanja braka. “Ako se zaključi prije stupanja u brak, onda takav ugovor dobija pravnu snagu tek kad ugovorne strane zaključe brak. U slučaju da se brak ne zaključi u određenom roku, što je uslov za stupanje na pravnu snagu

Konkretno, u mojoj kancelariji se zaključuje otplike jedan ugovor godišnje. Znači do sada je zaključeno desetak bračnih ugovora, pojasnio je Vukićević, ocijenivši da institut bračnog ugovora nije u potpunosti zaživio kod nas.

ugovora, ima se smatrati da se ugovor nije ni zaključio”, rekao je Vukićević. Da bi sklopile predbračni ugovor, objašnjava, stranke treba da se obrate notaru koji je dužan da ih svjetuje i objasni proceduru i sve pravne posljedice zaključenja ugovora. “Bračnim ugovorom se uređuju imovinski odnosi na postojećoj i budućoj imovini (obično nekretninama). Zaključenje bračnog ugovora se upisuje i u listovima nepokretnosti, kao javnim knjigama. Ovim ugovorom se isključuje zakonski režim zajedničke imovine. To znači da svaki bračni drug posjeduje posebnu imovinu i upravlja njom bez traženja saglasnosti drugog bračnog druga, što nije slučaj sa bračnom tekovinom”, pojasnio je Vukićević. On naglašava da se nijedan ugovor ne može zaključiti ako je na štetu bilo koje ugovorne strane. “Na zaključenju bračnih ugovora najviše insistiraju roditelji jednog od bračnih partnera i to u slučaju da je imovina njegova nesrazmjerno veća od imovine drugog bračnog druga. Svakako bračni drugovi samostalno i sporazumno odlučuju o tome, ali često je pritisak roditelja, pogotovo u slučaju da su ranije poklonili imovinu (nekretnine) potomku i zbog bojazni da stupanjem u brak može doći do otuđenja te imovine”, kazao je Vukićević.

■ POTREBA OČUVANJA IMETKA

Vukićević

Želja za potpisivanjem predbračnog ugovora, iz psihološkog ugla, objašnjava za Vikend novine psihološkinja i sudski vještak iz oblasti psihologije Radmila StuparĐurišić, u najvećem broju slučajeva izlazi iz potrebe očuvanja bezbjednosti imetka ili potrebe zaštite dogovorenih načela životnog funkcionisanja u okviru brač-

ne zajednice. “U slučaju prestanka bračne zajednice parovi koji imaju predbračni ugovor koji reguliše pitanja podjele imovine, dogovor o staranju nad djecom, dogovor o finansiranju i slično kroz sudski epilog razvoda braka prolaze brzo i lako. Savremen čovjek sve više vrijeme vrednuje veoma visoko i sve više nije voljan da u slučaju prestanka ljubavi, podrške i razumijevanja provodi vrijeme u sudu dokazujući nešto što je moglo da se dogovori i prije stupanja u bračnu zajednicu”, ističe Stupar-Đurišić. Predbračni

ugovor, dodaje, najčešće sadrži podjelu imovine i bavi se ekonomskim pitanjima, ali polako i briga o djeci i staranje nad njima kao i pravo na nošenje prezimena i nekih drugih obilježja porodice postaje nešto čime se bavi budući bračni par. “Mislim da je i ovo proisteklo iz jednog uvida u najčešća funkcionisanja partnerskog odnosa kada ljubav prestane i kada dođe do nepremostivih razlika. Nekada je razvod bio tretiran običajima. Socijalna

Bračnim ugovorom se uređuju imovinski odnosi na postojećoj i budućoj imovini. Zaključenje bračnog ugovora se upisuje i u listovima nepokretnosti, kao javnim knjigama. Ovim ugovorom se isključuje zakonski režim zajedničke imovine. To znači da svaki bračni drug posjeduje posebnu imovinu i upravlja njom bez traženja saglasnosti drugog bračnog druga, što nije slučaj sa bračnom tekovinom

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

AKTUELNO

KLJUČUJU BRAČNI SPORAZUMI

RIMA NAJČEŠĆE MLADENACA U slučaju prestanka bračne zajednice parovi koji imaju predbračni ugovor koji reguliše pitanja podjele imovine, dogovor o staranju nad djecom, dogovor o finansiranju i slično kroz sudski epilog razvoda braka prolaze brzo i lako. Savremen čovjek sve više vrijeme vrednuje veoma visoko i sve više nije voljan da u slučaju prestanka ljubavi, podrške i razumijevanja provodi vrijeme u sudu dokazujući nešto što je moglo da se dogovori i prije stupanja u bračnu zajednicu

sredina je imala mišljenja i stavove po kojima se postupalo. Kako je došlo novo vrijeme, gdje zakon reguliše sve sfere ljudskog funkcionisanja prirodno se javila potreba čovjeka da koristeći zakonska rješenja štiti ono što smatra svojim i potpuno je prirodno da, u sadašnjem vremenu koje obiluje prevarama i zloupotrebama, ljudi pokušaju da se korišćenjem zakonskih procedura zaštite od moguće zluopotrebe njihove ljubavi, zaljubljenosti i vjere da su našli cjeloživotnog partnera”, pojašnjava Stupar-Đurišić. Ona bi voljela, dodaje, da vjeruje da u Crnoj Gori stupanjem u brak ne pravimo poslovni anga-

žman nego da slavimo ljubav i osiguravamo lijepo mjesto za rast naših potomaka. “Ugovorene brakove, koji su su se sklapali iz interesa, imali smo u prošlosti. Povećanjem broja predbračnih ugovora mislim da dokazujemo da se vraćamo korak u nazad ili da u stvari potvrđujemo da nijesmo nigdje ni otišli. Onda je brak bio interes i ostao interes”, kaže Stupar-Đurišić. Ranije je brak bio regulisan običajnim pravom a sada, u savremenom dobu, kako je rekla, regulisan je nekim drugim zakonima i predbračni ugovor je realna potreba svakog para koji sebe smatra odgovornom osobom. “Ne dopada mi se ako je ovako. Ali kada vidim na sudu u kakvom svjetlu predstavljaju se-

Stupar-Đurišić be i onoga s kim su takoreći juče stvarali i imanje i potomstvo samo da bi ostvarili neki interes onda mi bude žao što ih neko nije savjetovao da prije matičara odu kod advokata i oko nekih stvari se dogovore prije nego ljutnja preraste u bijes i zaslijepi. A da li imate šta da izgubite i mišljenje da nemate, ne znam možda i u tome ima razloga zašto nema mnogo predbračnih ugovora”, smatra Stupar Đurišić. Ona ističe da bi voljela da vjerujem da se brakovi sklapaju iz ljubavi i da smo kao savremenici modernog doba u stanju da i onda kada ljubav eventualno prestane možemo civilizovano i uz poštovanje nekoga koga smo nekada voljeli podijeliti ono što smo eventualno stekli i nastavimo odvojene živote uz podjednaku brigu o djecu koja su od neprocjenjivog značaja i vrijednosti. “Kada stupate u brak matičar Vas savjetuje da ne dozvolite da zakon uređuje Vaš brak već da ga uredite sami vođeni ljubavlju i razumijevanjem. Želim da vjerujem da je nedostatak predbračnih ugovora upravo potvrda da brak i odnose u našoj Crnoj Gori uređujemo ljubavlju a da samo ponekad neki ljudi zaborave koju ona ima snagu i prepuste se da ih vode mračne strane njihove povrijeđene ličnosti”, zaključila je Stupar-Đurišić.

■ REZERVISAN ZA

SVIJET POZNATIH I BOGATIH

Prebogate holivudske zvezde i sportisti s milionskim honorarima skoro uvijek se odlučuju na sklapanje predbračnog ugo-

vora kojim jasno definišu uslove i obaveze partnera u slučaju razvoda, što sprečava da bogati i slavni iz braka izađu s prepolovljenom imovinom ili na prosjačkom štapu. Dodatna prednost ovog dokumenta je i ta što ukoliko dođe do razvoda supružnici ne moraju da se razvlače po sudovima i dijele imovinu, jer će to biti uređeno prema unaprijed postavljenim pravilima. Rukovođeni vjerovatno time, prije zaključenja braka predbračni ugovor potpisali su glumica Jelisaveta Orašanin i košarkaš Miloš Teodosić kojim je, prema tvrdnjama upućenih, košarkaš osigurao samo imovinu koju je stekao do tada. “U ugovoru su navedene pokretna i nepokretna imovina supružnika, koju prilikom razvoda ne mogu da dijele. S druge strane, sve što zajednički budu stekli tokom braka dijeliće ravnopravno – ukoliko za tim bude potrebe”, stoji navodno u njihovom predbračnom sporazumu. Šuška se i da su Novak i Jelena Đoković potpisali predbračni ugovor, dok se za teniserku Anu Ivanović pouzdano zna da je sa suprugom Bastijanom Švajnštajgerom potpisala predbračni ugovor na 64 strane. Osim što doprinose finansijskoj sigurnosti, predbračni ugovori mogu do određene granice da regulišu i ponašanje budućih supružnika. Tako, u predbračnom ugovoru najpoznatijeg, sada već razvedenog holivudskog para Breda Pita i Anđeline Džoli, između ostalog, stajao je uslov da ukoliko Bred prevari Anđelinu s drugom ženom, ona dobija starateljstvo nad djecom. Dalje, Džesika Bil dobija pola miliona dolara u slučaju da je Džastin Timberlejk prevari, Bijonse Nouls ima pravo na pet miliona dolara za svako rođeno dete u braku sa reperom Džej Zijem, Ketrin Zita Džons može da računa na 2,8 miliona dolara za svaku godinu koju provede sa Majklom Daglasom, dok Kit Urban, suprug Nikol Kidman, navodno dobija 640.000 dolara po godini pod uslovom da ne koristi narkotike.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

svečanost u golubovcima

Nova Srednja mješovita škola za 750 učenika

Novoizgrađena Srednja mješovita škola u Golubovcima svečano je otvorena juče. Premijer Duško Marković koji je prisustvovao svečanom otvaranju izrazio je zadovoljstvo završetkom radova na Srednjoj mješovitoj školi. “Radi se o impresivnom objektu, koji će mladim generacijama s ovog područja obezbijediti najkvalitetnije obrazovanje”, rekao je Marković. On je saopštio da je ovo samo jedan od 150 objekata koje je Vlada u ovom mandatu otvorila ili rekonstruisala. Ministar prosvjete Da-

mir Šehović je rekao da se škola prostire se na čak 5,5 hiljada metara kvadratnih, a namijenjena je za smještaj 750 učenika. Sastoji se iz četiri lamele u kojima se nalazi 12 učionica opšte namjene, dva posebna kabineta za preduzetništvo i informatiku, laboratorije, ostali kabineti, zatim prostorija za nastavnike, upravu škole i ostalo osoblje. Naglasio je da ova škola u svom sastavu ima i školsku sportsku salu, najveću te vrste u Crnoj Gori u kojoj ima 480 sjedećih mjesta, te je, kako je rekao, idealna ne samo za brojne škol-

ske aktivnosti, već i za ostale sportske sadražaje koji su vezani za dvoranske sportove. Školu u Golubovcima Šehović je okarakterisao kao jedan od najvećih, ali i najljepših školskih objekata u Crnoj Gori. U ovoj školi, kako je rekao, djeca će imati priliku da se obrazuju za četvorogodišnje programe, opšti smjer gimnazije, ekonomski tehničar, poljoprivredni tehničar kao i za tro-

godišnje programe, konobar, kuvar i frizer. “Riječ je o grandioznom objektu, istom onakvom kakvih će biti i 38 novih projekata za koje je Vlada Crne Gore izdvojila preko 50 miliona eura. Od 38 novih obrazovnih objekata, desetak će biti vezano za područja Glavnog grada”, rekao je on. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković rekao je

da u vremenu u kojem živimo nema drugog načina da se društvo dokaže kao progresivno od ulaganja u obrazovanje. “Ova škola će postati istinski simbol znanja. Zeta je kraj prema kojem je priroda bila darežljiva. Na temelju novih znanja koje će ponuditi mladim generacijama, ova škola nudi ono što je nedostajalo Zeti”, poručio je prvi čovjek Podgorice. J.V.Đ.

povorka 21. septembra u podgorici

Slogan prajda “ne preko naših leđa”

Slogan sedmog Montenegro prajda je “Ne preko naših leđa”, a inspirisan je, kako je saopšteno, zloupotrebom ljudskih prava LGBT osoba u dnevno-političke svrhe i širenjem mržnje prema toj populaciji od političkih partija i poslanika Skupštine Crne Gore. Član Organizacionog odbora Montenegro prajda 2019, Danijel Kalazić je, na pres konferenciji povodom sedme Povorke ponosa koja će biti održana 21. septembra u Podgorici, naveo da je prethodnu godinu obilježila zloupotreba osnovnih ljudskih prava LGBTIQ osoba. “U godini koju obilježava

nemilosrdno zloupotrebljavanje naših osnovnih ljudskih prava od strane onih koji imaju zadatak da štite ljudska prava svih ljudi u našoj državi, a nasilje poprima karakteristike uobičajenog ponašanja, Organizacioni odbor Prajda je, zajedno sa partnerskim organizacijama Kvir Montenegro, Juventas i Spektra, pripremio bogat program tokom cijelog septembra u više gradova Crne Gore”, rekao je Kalezić u PR centru. Član Organizacionog odbora Nikola Ilić istakao je da ljudska prava moraju biti prioritet svim donosiocima odluka. R.D.

ministarstvo odbrane o voJnom poligonu na sinJaJevini

Galama koju proizvodi DF dokaz da je Vlada donijela ispravnu odluku Odlukom Vlade o formiranju vježbovno-strelišnog poligona na Sinjajevini, država ostvaruje najvitalnije nacionalne interese, poručili su iz Ministarstva odbrane (MO). Iz to resora su kazali da je “galama” koju proizvodi Demokratski front (DF) samo dokaz da je Vlada donijela ispravnu odluku da formira vježbovno - strelišni poligon na Sinjajevini. Iz DF-a su prethodno saopštili da je Vlada odlučila da od Sinjavine napravi vojni poligon i da jedno od najzna-

čajnijih i najljepših područja Crne Gore pokloni NATO vojsci. “Reagujemo na ovakve istupe, koji nemaju dodira sa realnošću, ali koji perfidno pokušavaju ugroziti najvitalnije nacionalne interese, kao što su bezbjednost zemlje i sklad i suživot različitih vjera i nacija”, kazali su iz Ministarstva odbrane. Navodi se da je opšte poznato da DF ne priznaje ni Vojsku Crne Gore (VCG), ni državu Crnu Goru, i da je to njihov lider i kazao u

parlamentu. “Sigurni smo da bi podržali ovaj pravac da je u pitanju vojska neke druge države, a njima milije od Crne Gore”, poručili su iz MO. Iz Ministarstva odbrane su ponovili da će prostor Sinjajevine biti isključivo korišten kao vježbovno - strelišni poligon za potrebe vojske kojoj, kako su kazali, gotovo svakog dana raste rejting, jer se sve više radi na njenoj izgradnji, opremljenosti i obučavanju, po mjeri države i građana. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

Aktuelno

Kolašin - grad bez autobusKe stanice

Urbanistički dokumenti koče rekonstrukciju

Iako je Kolašin jedan od najatraktivnijih turističkih centara na sjeveru Crne Gore, oni koji dolaze u ovaj grad ili odlaze čekajući autobus kao prevozno sredstvo, već 16 godina gledaju jednu te istu sliku. Dvije drvene klupe i malo nadstrešice, teško da će zakloniti putnike od vremenskih neprilika. Ako pozovete da pitate za red vožnje, javiće se konobarica iz obližnje kafane. Zbog takvog stanja većina autobusa i ne uđe u Kolašin. Gotovo sve autobuse, koji idu prema Srbiji, Kolašinci čekaju na magistrali preko puta starog motela. Putnici koji dolaze u Kolašin, nakon 18 h, prinuđeni su da na magistrali izlaze iz autobusa, na kilometar ili dva od centra grada, na nekom od neosvijetljenih improvizovanih stajali-

šta. A za dalji prevoz moraju pozvati taksistu. Predsjednik kolašinske opštine Milosav Bulatović je svjestan ovog problema, ali podsjeća da je prethodna lokalna vlast prostor Autobuske stanice prodala, tako da je sadašnja vlast i taj problem naslijedila. “Problem smo naslijedili, ali naravno da ga nećemo „držati pod tepihom“. U komunikaciji sa sadašnjima vlasnikom prostora i djelimično građevinski završenog dijela Autobuske stanice smo prepoznali njegovu ambiciju i plan da se na pravi način osmisli i stavi u funkciju cijeli prostor i tako omoguće potrebni sadržaji autobuske stanice. Ono što moramo da istaknemo da je manjak urbanističko-planske do-

kumentacije učinio da sadašnji vlasnik bude i u tom dijelu onemogućen da započne i projektuje rekonstrukciju. To je jedna od posljedica činjenice da u periodu od druge polovine 2014. do jeseni 2018. godine, nije donesen nijedan urbanistički i prostorno-planski dokument. Da je to bila kočnica sveukupnom razvoju opštine i odnosu prema investitorima, potvrđuje se i na primjeru Autobuske stanice”, kazao je Bulatović. Pošto je sada priprema, kako ističe, urbanističke i prostornoplanske dokumentacije u nadležnosti nadležnih državnih institucija, sa pozicije lokalne uprave pokrenuli su inicijativu da se prostorno-planski definiše dio grada kojem pripada i Autobuska stanica.

Nedovršena zgrada autobuske stanice u Kolašinu “Imamo uvjeravanje sadašnjeg vlasnika i investitora da će nakon kompletiranja prostorno-planske dokumentacije, pristupiti kompleksnom poslu rekonstrukcije i završetka Autobuske stanice. Sa pozicije lokalne uprave ćemo inicirati kod Ministarstva saobraćaja i nadležnih saobraćajnih inspekcija da se obavežu svi registrovani prevoznici putnika da

sProVedena KaMPanJa u cilJu zaštite dJece od ProsJaČenJa

svraćaju na Autobusku stanicu u Kolašin i da se autobusi sa putnicima do Kolašina ne zaustavljaju na neuslovnim i često rizičnim mjestima na Jadranskoj magistrali. Dovođenje autobuske stanice u stanje kakvo odgovara turstičkom Kolašinu je naša obaveza prema građanima Kolašina i na tome ćemo insistirati u predstojećem periodu”, poručio je Bulatović. Z.B. Cacovo

Ne dajte djeci Novac već doNirajte potrepštiNe

Uspješno se sprovodi kampanja “Budite odgovorni djeci pružite pažnju, a ne novac” koju podržava međunarodna organizacija Save the Children NWB, a koju realizuju Dnevni centar Defendologija u saradnji sa Upravom policije CB Nikšić. Održani su javni časovi o problematici prosjačenja, na kojima je bilo riječi o prijavama i odgovornostima institucija, ali i građana. Bilo je riječi i o štetnosti davanja novca djeci na ulici, čime se podstiču da i dalje to rade. Kako ističu u Dnevnom centru Defendologija, sprovedenim aktivnostima samo je nastavljena borba u cilju obezbjeđenja uslova da se sva djeca zaštite od zloupotrebe odraslih i da se zaštite uz pomoć države, kako bi provela najljepše i najradosnije godine učeći, bezbrižno se igrajući i odrastajući bez nasilja. Dosadašnjim akcijama “Pruži manje - daj više” i “Ulica nije moj dom” u čijoj su organizaciji aktivno učestvovala i djeca, skrenuta je pažnja javnosti na probleme koje ova djeca žive, na činjenicu da uglav-

tiVat: gradnJa atMosfersKe KanalizaciJe

Radovi na dijelu Ulice Cacovo trajaće 20 dana

nom na ulici nisu svojevoljno, obično pod prisilom trećih lica koja ih prisiljavaju na prosjačenje i kojima moraju donijeti novac. Iz Centra apeluju da se djeci ne daje novac, te da im se može pomoći donacija-

ma u vidu hrane, garderobe, obuće, namještaja. Moguće je donacije proslijediti Defendologija centru u Ulici Vuka Karadžića preko puta marketa Konto, a oni će donacije rasporediti porodicama. M.R.

Izgradnja atmosferske kanalizacije i sanacija kolovoznog zastora u prvom dijelu Ulice Cacovo, od magistralne poveznice, počeće u ponedjeljak, 9. septembra. Radovi koje izvodi „Iva put“ trajaće 20 dana. Zbog prirode radova, na snazi će biti privremena mjera obustave saobraćaja. S tim u vezi, molimo građane koji Ulicu Cacovo svakodnevno koriste da se pridržavaju mjere privremene obustave saobraćaja i da organizuju parkiranje vozila, jer u periodu izvođenja radova neće imati pristup vlasničkim parcelama.

Izgradnja atmosferske kanalizacije i sanacija kolovoznog zastora pripadaju radovima iz treće faze izgradnje ove saobraćajnice. Tokom treće faze, nakon radova na atmosferskoj kanalizaciji i sanaciji kolovoza u prvom dijelu ulice, planirano je i probijanje i završetak posljednjeg dijela trase ulice u dužini od oko 200 metara, kao i asfaltiranje i izgradnja potpornih zidova. Procijenjena vrijednost ukupnih radova u trećoj fazi je 400.000 eura. Po završetku radova na atmosferskoj kanalizaciji u roku od 20 dana, izvođač će imati još 30 dana za završetak kompletne faze. Z.K.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

Kolašin: održana vanredna sjednica sKupštine opštine

Kolašin: Vanredno zasijedanje lokalnog parlamenta

Usvojena odluka o kandidaturi za organizaciju MOSI 2021. godine

Na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta usvojena je Odluka o prihvatanju kandidature za organizaciju Međuopštinskih omladinskih sportskih igara (MOSI) 2021. godine. Ova tema je ujedno bila i jedina na jučerašnjoj sjednici. Zaključeno je da bi Kolašin bio idealan za domaćina pomenutih igara, jer od nekoliko opština koji su takođe kandidati, jedino on ima dovoljno potrebnih terena koji su potrebni za održavanje manifestacije. Inače, grad je duže od tri decenije učesnik MOSI igara. Kako je kazao predsjednik SO Milan Đukić, dugogodišnji učesnik manifestacije, koji je ispred opštine Kolašin imenovan za delegata

skupštine MOSI, najbitniji su uslovi konkursa, a to je da je učesnik konkursa na pomenutim igrama učestvovao najmanje tri puta, a ono što je najbitnije opština Kolašin je najistrajniji učesnik svih MOSI igara. “Uslove ispunjavamo, koristi od organizacije za Kolašin bi mogle biti višestruke”, kazao je Đukić. On je rekao da nedostaju samo dva terena, atletska staza i teren za odbojku na pijesku. “Jedna smo od rijetkih opština koja ima dvije sportske sale i po tri košarkaška i fudbalska terena. DUP Sportska zona predviđa izgradnju novih sportskih sadržaja, terena za male sportove. Imamo mogućnosti da, kada je riječ i o smještajnim kapacitetima,

spremno dočekamo učesnike. Nakon održavanja te manifestacije Kolašinu bi ostalo mnogo dobrog, a između ostalog, unaprijeđena sportska infrastruktura i značajna korist za sportske klubove i turističku privredu”, kazao je Đukić. Iako su opozicioni odbornici podržali inicijativu da Kolašin bude domaćin ove sportske manifestacije, ipak su imali primjedbe, ali upravo oni koji sa sportom nemaju dodirne tačke. Odbornica SDP Željka Vuksanović je kazala da je to odlična stvar, ali je ocijenila i da “su to đetinja posla i neozbiljna odluka”. Bojan Zeković, odbornik

SDP, je glasao za odluku, naglašavajući da je to znak podrške incijativi, dok je Vuksanović bila uzdržana prilikom glasanja. Odbornici Demokrata ni ovog puta nijesu prisustvovali sjednici lokalnog parlamenta. Razlog za to je, kako su naveli u saopštenju nakon sjednice SO, „pokazana bahatost i neznanje vladajuće kaolicije“. Iako ih, kako navode, raduje svaka inicijativa, kojom se afirmiše Kolašin, pa tako i kandidatura za organizaciju MOSI, ne vjeruju da je aktuelna vlast dorasla tom zadatku. „Plaši nas da aktuelna vlast, koja nije u stanju da cijelu sezonu zakrpi rupe po

gradu nema kapaciteta da organizuje ovako jedan veliki događaj. Zakazivanje vanredne sjednice, u čijem sazivu ne stoji da je vanredna, niti ima bilo kakvo objašnjenje za razloge hitnosti je odraz neprofesionalnosti, bahatosti i pokušaja da lokalni parlament bude parlament jednoumlja koji igra po notama Milana Đukića“, kazala je odbornica Demokrata Zorana Bakić. Ona je zamjerila, „jer je sjednica zakazana bez kolegijuma šefova odborničkih klubova, a sastanak kolegijum zakazan nekoliko sati nakon što su odbornici dobili radni materijal za sjednicu Skupštine“. Z.B.

žabljaK, tc durmitor:

Gradnja promet besplatno Gradi Kružni toK u spužu

Shodno procedurama TC Durmitor, a u skladu sa Zakonom, uredno se svake godine, pred početak i po završetku zimske i ljetnje turističke sezone, radi periodični redovni remont žičara i ski-liftova, a po izvršenom remontu pred početak zimske turističke sezone radi se tehnički pregled žičara i ski-liftova, pri čemu se izvršavaju potrebni servisi i remonti, saopšteno je iz DOO Turistički centar Durmitor Žabljak, koji gazduje žičarama na Savinom kuku. U redovnim procedurama od strane ovlašćenih kuća, a po izvršenim servisima pribavljaju se nužni atesti i sertifikati, nakon čega nadležni organi izdaju odobrenje za rad. Kako prethodnih turističkih sezona, tako i ove sezone sprovedene su sve odgovarajuće mjere i radnje u cilju bezbjednog funkcionisanja žičara, a u skladu sa pozitivnim

Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević je juče prilikom potpisivanja ugovora o donaciji kojim se Gradnja promet iz Danilovgrada obavezala da će besplatno izgraditi kružni tok u Spužu, kazala da je investicija vrijedna 350.960 eura. “Opština Danilovgrad uradila je glavni projekat kružne raskrsnice u Spužu, reviziju projekta, elaborat o eksproprijaciji zemljišta, prikupila određene saglasnosti vezane za izmještanje cjevovoda, i na taj način pripremila svu potrebnu dokumentaciju koja je potrebna, shodno ugovoru u roku od sedam dana, kako bi izvođač radova DOO Gradnja promet iz Danilovgrada mogla da pristupi izgradnji kružnog toka u Spužu”, rekla je Kovačević. Ona je istakla da je izgradnja kružnog toka u Spužu velika donacija za danilovgradsku opštinu, izražavajući za-

Redovno sprovodimo Investicija vrijedna 350.960 eura remont žičara i ski-liftova tehničkim propisima. U prilog ovakvom stavu govori i činjenica da počev od 01.06.2019. godine do danas žičare nijesu nijednom imale zastoj ili prekid u radu i obavljanju namjenske dijelatnosti, iz bilo kojeg tehničkog razloga. Naprotiv, počev od 01.06.2019. godine do danas ovim žičarama prevezeno je više od 15.000 putnika, što je za 30 odsto više nego prethodne godine u istom periodu i predstavlja rekordni učinak u posljednjih pet godina. Ministarstvu saobraćaja i pomorstva TC Durmitor je podnio zahtjev za vršenje inspekcijskog pregleda i vršenje inspekcijskog nadzora nad ispravnošću žičara skijališta Savin kuk, saopštili su iz TC Durmitor i pozivali sve ljubitelje aktivnog turizma da dodju i uživaju u ljepotama Durmitora i panoramskim vožnjama žičara skijališta Savin kuk, pri čemu će ljetnja sezona trajati do 01.10.2019. godine. R.C.G.

Kovačević i izvršni direktor Gradnje promet Sreten Lješević

hvalnost i navodeći da nije prvi put da je Gradnja promet toj opštini besplatno donirala projekat. “U toku su projektni zadatak i raspisivanje tendera. Nadamo se da ćemo u prvoj polovini naredne godine imati glavni projekat, čime će početi radovi na spajanju glavnog puta sa četiri trake i glavnog puta, starim putem”, navela je Kovačević. Ona je zahvalila Vladi i

Upravi javnih radova što su obezbijedili sredstva potrebna za eksproprijaciju zemljišta na tom dijelu i dodala da će ta investicija iznositi preko 430.000 eura. Izvršni direktor Gradnje promet Sreten Lješević kazao je da ga raduje činjenica da su donirali izgradnju kružnog toka, koji će, kako je rekao, da bude bezbjedniji za saobraćaj sugrađana i učesnika u saobraćaju.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

PRVI PREDSJEDNIK NEZAVISNOG ZIMBABVEA

PREMINUO ROBERT MUGABE BRITANSKI PREMIJER I DALJE OPTIMISTA:

Džonson: Neću da razmišljam o ostavci Britanski premijer Boris Džonson izjavio je da nije spreman da razmišlja o ostavci. Boris Džonson je rekao da će ići u Brisel. “Obezbijediću sporazum i izaći ćemo iz Evropske unije 31. oktobra”, istakao je Džonson. Upitan da li će podnijeti ostavku ukoliko se to ne dogodi, odgovorio je da to nije hipoteza o kojoj je spreman da razmišlja, prenio je Rojters. Džonson je u utorak pretrpio veliki poraz u parlamentu pošto su pobunjenici među njegovim torijevcima i opozicioni po-

slanici glasali za preuzimanje kontrole nad izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije. Zakon, koji ima za cilj da spriječi Bregzit bez sporazuma, Džonsona obavezuje da od Brisela zatraži da se produži rok za Bregzit posle 31. oktobra. Visoki sud u Londonu odbio je zahtjev za preispitivanje odluke premijera Borisa Džonsona da parlament bude suspendovan prije Bregzita, ali je saopštio da će se taj zahtjev naći pred Vrhovinim sudom, koji će donijeti konačnu odluku.

DND –DENTAL RASPISUJE

KONKURS ZA IZBOR KANDIDATA ZA DODJELU JEDNE (1) SPECIJALIZACIJE IZ ORTOPEDIJE VILICA -Uslovi za prijavu: • Završena VSS- doktor stomatologije • Položen stručni ispit (važeća licenca) -Kriterijumi za izbor kandidata: • Trajanje studiranja • Prosječna ocjena • Nagrade za vrijeme studiranja • Intervju -Kandidati dostavljaju: • Prijavu • Ovjerenu kopiju diplome i prepis ocjena • Ovjerenu kopiju uvjerenja o položenom stručnom ispitu • Ovjerenu kopiju nagrada u toku studiranja • Ovjerenu kopiju licence • Uvjerenje o državljanstvu Prijave dostaviti lično ili poštom na adresu: Sarajevska bb, 84310 Rožaje. Kontakt tel: 068/882-900 Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objave. Izbor se vrši u roku od 8 dana od dana isteka konkursa.

Prvi predsjednik Zimbabvea, nakon sticanja nezavisnosti, Robert Mugabe preminuo je u petak u 95. godini. Robert Mugabe preminuo je poslije višegodišnje bolesti, potvrdila je porodica za Bi-Bi-Si. Vijest o smrti prvog predsjednika Zimbabvea otkako je ta zemlja stekla nezavisnost potvrdio je i njegov nasljednik, aktuelni predsjednik Emerson Mnangagva, koji ga je nazvao “ikonom oslobođenja. “S najvećom tugom objavljujem da je preminuo jedan od oca osnivača Zimbabvea i bivši predsjednik, Robert Mugabe”, naveo je Mnangagva, a prenio je Rojters.

Bivši predsjednik Zimbabvea preminuo je u Singapuru, gdje je proteklih godina često odlazio na liječenje, prenio je Rojters pozivajući se na neimenovani izvor upoznat sa slučajem. U novembru, Mnangagva je rekao da Mugabe ne može više da hoda, kada je primljen u bolnicu u Singapuru, ali nije precizirao kakvu terapiju on dobija. Zvaničnici Zimbabvea češto su govorili da se Mugabe liječi od katarakte i negirali pisanja medija da je u pitanju rak prostate. Mugabe je bio vođa pokreta za oslobođenje Zimbabvea od vladavi-

ne bjelačke manjine. Mugabe, koji je vladao tom južnoafričkom zemljom skoro četiri decenije od sticanja nezavisnosti od Britanije 1980, bio je primoran da podnese ostavku u novembru 2017. godine poslije vojnog puča. Pad Mugabea u posljednjim godinama na mestu šefa države djelimično je povezan sa političkim ambicijama njegove supruge Grejs, čija je vladajuća frakcija partije na kraju izgubila u borbi za vlast sa pristalicama Mnangagvea, koji je bio blizak s vojskom, naveo je AP. Početak Mugabeove vladavine pratile su pohvale zbog toga što je omogućio bolji pristup

KSENOFOBIČNE DEMONSTRACIJE U JUŽNOJ AFRICI IZAZVALE REAKC

HAOS U JUŽNOJ AFRICI, NAPA Policija je ispaljivala gumene metke na demonstrante i uhapsila oko 50 osoba zbog nasilnih demonstracija protiv stranaca u Katlehongu nedaleko od Johanesburga, javljaju južnoafrički mediji. Haos u Južnoj Africi preneo se, tokom

posljednjih 48 časova, i u nekoliko okolnih država u kojima su se na meti demonstranata našli upravo Južnoafrikanci. Tanzanija je obustavila sve letove ka Južnoj Africi, dok su nigerijske vlasti ponudile evakuaciju svim svojim

državljanima koji se nalaze u toj državi, poslije serije nereda u kojima je, do sada, poginulo najmanje deset osoba, dok je više od 150 uhapšeno. Istovremeno, demonstranti su u kongoanskom Lumubašiju polupali prozore na južnoafričkom konzulatu i opljačkali prodavnicu čiji su vlasnici Južnoafrikanci, javili su lokalni mediji. Slične scene viđene su i u Zambiji, gdje su studenti organizovali protest u Lusaki, ali je skup ubrzo izmakao kontroli pa je opljačkan tržni centar, čiji su vlasnici Južnoafrikanci. Haos u i oko Južne Afrike počeo je poslije serije protesta koji, navodno, za cilj imaju protjerivanje stranaca, vlasnika različitih prodavnica ili poslovnih objekata. Istovremeno, širom Južne Afrike zabilježeni su izgredi u kojima je

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

SVIJET

HILJADE LJUDI SE VODE KAO NESTALI

Vlasti Bahama: Broj nastradalih u uraganu biće zapanjujući Broj nastradalih u uraganu Dorijan na Bahamima biće “zapanjujući”, upozorila je vlada te zemlje dok se pojačavaju napori za pomoć to ostrvskoj državi, prenio je Radio Slobodna Evropa (RSE). Vlasti su navele da su stradale 23 osobe ali se strahuje da bi broj mogao da bude veći, javio je Bi-Bi-Si. Zvaničnici su uputili pogrebnike i 200 vreća za tijela nastradalih na ostrvo Abako, koji je najteže pogođeni dio ar-

zdravstvu i obrazovanju za većinu stanovnika zemlje, dodaje Bi-Bi-Si. Međutim, kasnije je često, i u svojoj zemlji i u inostranstvu, kritikovan zbog zloupotrebe položaja i korupcije. Posljednje godine njegove vladavine obeležio je finansijski kolaps, nasilno zastrašivanje i burne unutrašnje borbe za vlast, prenio je Gardijan. Suparništvo je okončano kada je Mnangagva preuzeo vlast nakon vojnog puča. Mugabe je premijer postao 1980. godine, nakon što je pobijedio na prvim izborima koji su održani u nezavisnom Zimbabveu. Sedam godina kasnije je ukinuo funkciju premijera i

macije o broju smrtnih slučajeva i ljudskoj patnji”, rekao je on za lokalni radio. Dorijan je pogodio Bahame kao uragan pete kategorije s udarima vjetra koji su bili do 185 kilometara na sat. Dorijan je juče oslabio ali je nastavio da se kreće uz obalu Sjeverne Karoline, saopštila je američka meteorološka služba. Uragan je kategorije jedan, na skali od pet. Udari vjetra dostižu 150 kilometara na čas.

postao predsjednik. U zatvoru je proveo više od deset godina zbog kritikovanja vlade Rodezije 1964. godine – bez suđenja. Dok je bio u zatvoru, 1973. godine bio je izabran za predsjednika Afričkog nacionalnog saveza Zimbabvea. Bio je i jedan od osnivača ovog saveza. Nakon puštanja na slobodu, organizovao je gerilske napade u Rodeziji. Njegova vještina tokom pregovora dovela je do političkog sporazuma o okončanju krize i do proglašenja nezavisne Republike Zimbabve. Mugabe je rođen 21. februara 1924. godine u Rodeziji, nepriznatoj državi koja je obuhvatala teritoriju današnjeg Zimbabvea.

CIJU I U SUSJEDNIM ZEMLJAMA

IZVJEŠTAJ UJEDINJENIH NACIJA:

ADI, SUKOBI, ŽRTVE

rulja gađala policiju kamenjem. Policajci su ispaljivali gumene metke na izgrednike i uhapsili pedesetak osoba. Nedaleko od Pretorije, trojica policajaca ubijena su u pljački blindiranog vozila koje je prevozilo novac,

hipelaga. Dorijan, koji je od nedjelje do utorka opustošio sjeverne Bahame, sada prijeti obalama Južne i Sjeverne Karoline u SAD, ali slabi. Zvaničnici su naveli da se na stotine, možda i hiljade ljudi, i dalje vode kao nestali na Abaku i Velikim Bahamima. Ministar zdravlja Duane Sands u četvrtak veče je upozorio na “nevjerovatan” konačan broj nastradalih. “Javnost se mora pripremiti za nezamislive infor-

čime su dodatno podignute ionako visoke tenzije u tom dijelu zemlje. Madagaskar i Zambija su otkazale fudbalske utakmice protiv reprezentacije Južne Afrike u znak protesta zbog napada na strance.

PJONGJANG NASTAVLJA NUKLEARNI PROGRAM

Njemačka kancelarka Angela Merkel učestvuje na Biznis forum u Pekingu. Sa kineskim premijerom Li Kećangom razgovarala je o problemima u svjetskoj trgovini nastalim kao posljedica američkokineskog tarifnog rata. To suparništvo pogađa čitav svijet, smatra Merkelova. Njemačka je otvorena za kineske investicije i kineske kompanije, kazala je njemačka kancelarka i pozvala Peking da otvori svoje tržište i prihvati ravnopravnu konkurenciju. Domaćin, premijer Li Kećang isti poziv je uputio Njemačkoj - da bude otvorenija i olakša pravila izvoza za određene proizvode

Sjeverna Koreja nastavlja svoj nuklearni program izbjegavajući sankcije, saopštile su Ujedinjene nacije (UN) poslije nedavne serije raketnih proba. Sjeverna Koreja je 2018. godine usvojila moratorijum na nuklearne probe i na testiranja raketa dugog dometa. Takođe je tada najavljeno zatvaranje lokacije za nuklearne probe u Pungje-riju. UN u novom izvještaju, međutim, ukazuju da Pjongjang nije prekinuo svoj nuklearni program. “Sjeverna Koreja je nastavila svoj nuklearni program uprkos odsustvu nuklearnih proba i zatvaranju lokacije”, navela je grupa stručnjaka

UN koja je u izvještaju obuhvatila period od februara do avgusta. U izvještaju se navodi da je Sjeverna Koreja nastavila da koristi kompleks za obogaćivanje uranijuma u Jongbjonu. Budućnost tog kompleksa predstavljao je kamen spoticanja drugog samita predsjednika SAD Donalda Trampa i sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una. Samit održan u februaru u Hanoju završen je ranije i na tom sastanku nije postignut nikakav pomak. Tramp je u nekoliko navrata rekao da odsustvo nuklearnih proba od 2017. godine predstavlja jedan od njegovih diplomatskih uspjeha.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

URUČENJEM NAGRADE SVEČANO ZAVRŠENE RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE U BIJELOM POLJU

POEZIJA JE TA KOJA NAS VRAĆA SMISLU I SUŠTINI NAŠEG BIĆA

U hramu bjelopoljske kulture rodnoj kući pjesnika, Rista Ratkovića, dodjelom nagrade “Risto Ratković”, ovogodišnjoj laureatkinji bosansko-hercegovačkoj književnici Tanji Stupar Trifunović, završene su 49. Ratkovićeve večeri poezije. Tanji Stupar-Trifunović stručni žiri je jednoglasno dodijelio nagradu “Risto Ratković” za knjigu poezije “Razmnožavanje domaćih životinja” u izdanju “Bajbuka” iz Sarajeva. Nagradu je uručio predsjednik Skupštine Opštine Bijelo Polje Abaz Dizdarević. Laureatkinja je istakla da je ovo priznanje učinilo radosnom, te da je ohrabrilo, ali i na lijep način obavezalo da i dalje u svom književnom radu čuva ono posebno mjesto za poeziju. “Upravo nam je poezija potrebna da nas vrati pravom smislu i suštini našeg bića, ja mislim da poezija to još uvijek umije i može i to je moje opredjeljenje”, poručila je Tanja Stupar Trifunović, ističući da Ratkovićeve večeri poezije na najljepši mogući način slave poeziju. Dodala je da je emocije uvijek ponesu kada je u pitanju nagrada za poeziju. “Ova nagrada mi je posebno važna, jer nastaje u svijetu i vremenu kada se poezija sve manje vrednuje, pa joj vraća tu bitnost u našim životima”, kazala je Stupar-Trifunović. Obrazlažući odluku, predsjednica žirija Jovana Bojović, istakla je da Tanja Stupar

Trifunović pjesmama referiše jednu epohu koja ostaje za nama, te da su u njenim pjesmama vrlo često prisutni duhovi institucija, pa i načina i smisla života koji zastarjeva, ali nas i dalje proganja. “Razmnožavanje domaćih životinja, naslov je pete pjesničke zbirke banjalučke književnice Tanje Stupar-Trifunović. Iako naizgled manje zavodljiva riječ od riječi razmnožavanje i riječi životinje, čini se da to što što se pjesnikinja bavi domaćim najviše sugeriše tematske okvire u kojima se krećemo čitajući ovu knjigu podijeljenu u šest ciklusa. Junaci narativnih pjesama Tanje Stupar-Trifunović, vrlo su opipljivi, stvarni, unakaženi sobom, sredinom, društvenim okolnostima, ali i mitolaški junaci i junakinje”, kazala je Bojović navodeći,da pjesnikinja ne bježi od “novih”, savremenih, a ispraznih mjesta u kojima vlada drugačija “filozofija prostora”, vješto uređena po “feng shuiju”. Bojović je podsjetila,da je na 49. konkurs za nagradu “Risto Ratković” pristiglo skoro pedeset knjiga poezije, te da je žiri imao zahtjevan zadatak, ali da je, ipak, jednoglasno odlučio da ovogodišnja dobitnica bude banjaulčka književnica Tanja Stupar-Trifunović. Stihove iz nagrađene zbirke “Razmnožavanje domaćih životinja” kazivala je Maja Stojanović, a program su vodili glumci Milica Janketić i Jovan Dabović. B.Čoković

SVEČANO ZATVORENE 49. RATKOVIĆEVE VEČERI POEZIJE

ŠPANSKA FILMSKA AKADEMIJA NAPRAVILA IZBOR

Film Pedra Almodovara španski kandidat za Oskara Španska filmska akademija izabrala je film režisera Pedra Almodovara “Bol i slava” za španskog kandidata za prestižnu nagradu Oskar. Naredna, odnosno 92. dodjela nagrada Američke akademije umjetnosti i nauke Oskar održaće se 9. februara naredne godine u Los

Anđelesu, a španski kandidat za Oskara u kategoriji “Najbolji film van engleskog govornog područja” je film za kojeg je i sam režiser Almodovar kazao da je najličnije autobiografsko djelo. Glavne uloge u Almodovarovom posljednjem filmu tumači poznati holivudski dvojac - Antonio Bande-

ras i Penelope Kruz. Film “Bol i slava” bio je u takmičarskoj konkurenciji i na posljednjem Filmskom festivalu u Kanu, a 69-godišnji Almodovar je na Venecijanskom festivalu dobio nagradu za životno djelo. Harizmatični i kontroverzni režiser Almodovar je snimio 21 dugometražni

film, njegova kinematografija na španskom jeziku donijela mu je svjetsku slavu i brojna priznanja. Do sada je već osvojio dva Oskara i to u kategoriji “Najbolji film van engleskog govornog područja” za “Sve o

mojoj majci” (1999) i “Najbolji originalni scenario” za “Razgovor s njom” (2002). Finalisti u kategoriji “Najbolji film van engleskog govornog područja” biće poznati 13. januara naredne godine. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

KULTURA

NAJAVLJENO 34. IZDANJE FESTIVALA INTERNACIONALNOG ALTERNATIVNOG TEATRA

GLAVNA NAGRADA FIAT-A NOSIĆE IME SLOBODANA MILATOVIĆA

⌦ Jelena Boljević

IAT počinje u ponedjeljak 9. septembra, a završava u utorak, 17. septembra kada će biti upriličen hepening, odnosno omaž crnogorskom pozorišnom reditelju i njegovom osnivaču Slobodanu Milatoviću. Odlukom Umjetničkog savjeta festivala, Milatovićevo ime nosiće i glavna nagrada za najbolju režiju.

O ključnim novinama, ovogodišnjoj selekciji i sadržajima Festivala internacionalnog alternativnog teatra govorile su direktorica festivala Ana Vukotić, predsjednica Umjetničkog savjeta festivala Sonja Vukićević, selektorka tamičarskog programa Ana Vujošević, savjetnik u Ministarstvu kulture Ilija Subotić, i samostalna savjetnica u Sekreterijatu za kulturu i sport glavnog grada Sanja Vojinović. “FIAT počinje u ponedjeljak, 9. septembra, a završava u utorak, 17. septembra kada će biti upriličen hepening, odnosno omaž crnogorskom pozorišnom reditelju i jednom od osnivača FIAT-a Slobodanu Milatoviću. Od ove godine, odlukom Umjetničkog savjeta festivala, Milatovićevo ime nosiće

i glavna nagrada za najbolju režiju, odnosno autora”, kazala je direktorka festivala rediteljka Ana Vukotić dodajući da će prve večeri festivalska publika biti u prilici da uživa u koncertu podgoričkog kultnog sastava Gospoda Glembajevi koji ove godine proslavljaju 30 godina postojanja. “Od obnavljanja FIATA-a uspostavili smo odličnu saradnju sa civilnim sektorom, svih ovih godina imali smo podršku gradskih ustanova, nacionalnog teatra u realizaciji FIAT-a, a ove godine smo počeli i saradnju sa Savezom arhitekata Crne Gore pa će neki programi biti održani u njihovom prostoru “Kolektora”. Program festivala, prema riječima selektorke, glumice Ane Vujošević, čine smjele,

provokativne i intrigantne pozorišne predstave, u čijem je fokusu običan čovjek i njegova emocionalna preispitivanja ugroženosti i slobode. “U takmičarskom dijelu festivala biće izvedeno deset predstava – iz Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Gledaćete zaista kvalitetne predstave koje će se ticati pitanja slobode u današnjem vremenu”, kazala je Vujošević. Predsjednica umjetničkog savjeta FIAT-a Sonja Vukićević objasnila je zašto se FIAT razlikuje od drugih pozorišnih festivala. “Za mene je ovo najzanimljiviji festival, jer svi ostali festivali su postali ko tržni centri - umjetnik dođe i ode, niko ga ne vidi. Ovdje postoji festival koji ima dušu i to je najdragocjenije na fIAT-u. Ovdje je društvo, druženje, neko ludilo koje ima ova Kuslevova kuća i to ćemo sačuvati”, kazala je Vukićević. U programu su se našle italijanske predstave – “Ljudska sramota”, autora Silvije Gribaudi i Matea Mafesantija i “Magbet” (predstava/performans), autora Alesan-

dra Sera, koja će biti izvedena na sardinskom jeziku u duhu elizabetanske tradicije, s muškom postavom u cjelini. Tu su i dvije predstave iz Njemačke i to “Ciganski odrezak” u režiji Nade Kokotović i „Medeja“ u režiji Rieke Susskowa. Dvije predstave dolaze iz Hrvatske – “Sve je u novcu”, reditelja Borisa Bakala i “Kurlani” u režiji Senke Bulić. Mirko Radonjić reditelj je predstave “Sobe”, koja je, u stvari, parabola o životu mladih u podgoričkom predgrađu. Srbija, Poljska i Mađarska učestvovaće sa po jednom predstavom: “Jul” u režiji Tare Manić, “Cezar odlazi u rat” reditelja Cezara Tomaševskog, dok će se Mađarska predstaviti baletskom izvedbom „Ptičica“, u režiji Pala Frenaka. Ova predstava zatvoriće takmičarsku selekciju, kao i manifestaciju “Nedjelja mađarske kulture u Crnoj Gori”. Pored pozorišnog dijela programa FIAT obiluje i raznovrsnim pratećim likovnim, književnim, muzičkim i filmskim sadržajima, te sadržajima kreativnih industrija. Programi FIAT-a odvijaće

Za mene je ovo najzanimljiviji festival, jer svi ostali festivali su postali ko tržni centri umjetnik dođe i ode, niko ga ne vidi. Ovdje postoji festival koji ima dušu i to je najdragocjenije na fIAT-u se na više lokacija u Podgorici, od Kuslevove kuće, KICa „Budo Tomović“, dramskog studija „Prazan prostor“ u Staroj Varoši, do Dabovića u Danilovgradu. Od ove godine, ostvarena je i nova saradnja sa “Kolektorom” i Savezom arhitekata Crne Gore. Moto ovogodišnjeg festivala glasi FIAT energija, čime se sugeriše umjetnička snaga, koja konstantno inicira i preispituje društvene vrijednosti kroz provokativne i visoko kvalitetne umjetničke sadržaje. FIAT se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore i Glavnog grada Podgorice, kao i uz pomoć drugih donatora i prijatelja festivala. . Total dizajn festivala ove je godine uradila dizajnerka Suzana Pajović.

RepoRtaže

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

Zatrijepčanin Kolja CaCaj ne Zaboravlja svoje porijeKlo

Više od milion eura uložio u sVoj rodni kraj K olja Cacaj iz Zatrijepča već više od pola vijeka živi u Americi, ali ne zaboravlja rodno mjesto, godinama finansijski pomaže kako bi se ovo mjesto dodatno oživjelo, a ujedno i stvorili uslovi za pristojan život svih građana.

■ ZADOVOLJSTVO POMAGATI

Kolja Cacaj u razgovoru za Vikend novine navodi da je zbog tog doprinosa zadovoljan i ispunjen što je napustio zemlju još prije više od 50 godina, jer vjerovatno, kako kaže, ne bi bio u prilici da isto učini da je ostao u Crnoj Gori. Još 1967. godine je sa bratom napustio Crnu Goru, otišao za Italiju, a onda emigrirao u Sjedinjene Američke Države, Klivlend - Ohajo, a zatim veoma brzo se preselio u Njujork, gdje je već skoro pola vijeka. Ističe da je svaki početak težak, ali da se brzo privikao na život u inostranstvu. “Na početku nam je bilo teško i naporno. Radili smo razne poslove, fizički, ali sam kasnije pokrenuo sopstveni biznis i brzo sam imao svoju zgradu,

pa dvije, tri, četiri, koje sam prodavao, a kasnije sam kupio deset stanova na Menhetnu (Njujork), da bi zatim i to prodao i kupio 20 stanova po Americi. Posljednjih godina sam prodao gotovo sve stanove i sada sam u potpunoj penziji”, priča Cacaj.

Direktor Osnovne škole “Đerđ Kastrioti Skenderbeg”, Zef Đuravčaj, pohvalio je odnos Kolje Cacaja prema rodnom kraju. Zbog svih njegovih doprinosa Kučima, mještani Zatrijepča sagradili su i postavili kamenu ploču zahvalnosti u ovom mjestu, na kojoj stoji poruka posvećena Cacaju.

On je u razgovoru za Vikend novine istakao značaj brojnih ulaganja Cacaja u Zatrijebač. “Kolja (Cacaj) je uložio velika sredstva u Zatrijebač i na taj način doprinio da ovaj kraj dodatno oživi. Prije desetak godina je sam izdvojio sredstva za rekonstrukciju i asfaltiranje četiri kilometra saobraćajnice od Zatrijep-

ča ka Koritima, a prije neku godinu izdvojio je više od 200.000 eura za rekonstrukciju putnog pravca od skretanja sa regionalnog puta, koji vodi prema Kučima do Crkve Svetog Marka u Zatrijepču. Osim toga, sagradio je i crkvu u ovom mjestu i na tome smo mu zahvalni”, kazao je Đuravčaj.

■ PUTEVI KAO USLOV ZA ŽIVOT

Veliki dio svog stvaranja Kolja je vratio u Zatrijebač. Sedamdeset sedmogodišnji Cacaj glavni je inicijator rekonstrukcije puta u ovom mjestu. Tvrdi da bez puta nema života, pa je i jedno od njegovih prvih ulaganja upravo bilo u obnovu puta, koji je bio u veoma lošem stanju, gotovo neprohodan za saobraćaj. Zajedno sa dijasporom u Americi, prije tri godine, prikupljena su velika sredstva za rekonstrukciju putnog pravca od skretanja sa regionalnog puta, koji vodi prema Kučima do Crkve Svetog Marka u Zatrijepču. Cacaj je za ovu namjenu opredijelio oko 230.000 eura. Deset godina ranije Cacaj je sam izdvojio novac za izgradnju četiri kilometra puta od mjesne zajednice do Crkve Svetog Nikole u Zatrijepču. Upravo je Cacaj sam izgradio Crkvu Svetog Nikole, pored koje je napravio i kuću u blizi-

Cacaj

Foto:Iva Mandic

Zatrijebač se nalazi na svega dvadesetak kilometara od centra grada, ali je godinama bio zapušten. Mještani su odlazili jer, prije svega, nijesu imali optimalne uslove za život, a turisti praktično nijesu mogli ni da dođu do ovog mjesta. Ipak, posljednjih godina Zatrijebač je oživio, ljudi se vraćaju, a najveće zasluge pripadaju porodici Cacaj, koja je uložila više od milion eura u ovo mjesto.

Ploča zahvalnosti od mještana

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

RepoRtaže

Pogled na crkvu i kuću Cacaja u Zatrijepču

ni rodne kuće. Ističe da je više od 400.000 eura uloženo u izgradnju crkve, kao i nešto više od 200.000 eura u kuću, koja će nakon njegove smrti pripasti barskoj nadbiskupiji, što je još jedna vrijedna donacija porodice Cacaj. Sa strane crkve stoji i ispisana poruka - Poklon Zatrijepču od Kolje i Taze Cacaj. Da se radi o impresivnom objektu pokazuje i podatak da je na temeljima crkve utrošeno oko 18 kubika betona. Cacaj je pomagao izgradnju i obnovu vjerskih objekata na području Malesije, ali i Kosova, Albanije i Amerike.

niko ništa nije ulagao u ovo mjesto, te da je potpuno bilo zaboravljeno. “Zatrijebač je idealno mjesto za držanje koza, a i na 1520 minuta je od centra grada, ali niko ne želi da živi na selu. Bio sam u Podgorici i Tuzima i kafane su pune tokom cijelog dana. To je svugdje nezamislivo. Crna Gora se iz godine u godinu ubrzano razvija. Podgorica je neprepoznatljiva u odnosu na period od prije 10, 15 ili 20 godina, dosta brzo se i razvila, ali neophodno

je da se više radi. Mi smo radili i po 16 sati dnevno u inostranstvu, a ovdje vidim da se radi po četiri-pet sati. Nije istina da nema posla. Ima posla i na selu, ali niko neće da radi. Govorio sam rođacima da dođu na selo i rade sa stokom privatno, ali oni neće. Draže im je da rade za 300 eura u gradu, nego za 3.000 eura na selu”, istakao je Cacaj. Umjesto planiranih nekoliko godina, porodica Cacaj ostaće do kraja života u Americi, ali Crnu Goru, kako kaže

Kolja, ne mogu da zaborave i dolaziće dok budu mogli. “Mislili smo da ostvarimo neki kapital u Americi i da se poslije pet ili deset godina vratimo, ali ni to nije bilo lako. Naučili smo i privikli se na neki drugi život, a i ovdje su bile teške te godine, pa smo odlučili da ostanemo. Kasnije nijesmo mogli da dođemo zbog djece, kao ni sada, kada ne želimo da se razdvajamo”, kazao je Cacaj, koji govori pet jezika - albanski, srpsko-hrvatski, engleski, španski i italijanski. M. Medenica

Gradonačelnik Podgorice posjetio Cacaja i obećao podršku i pomoć

Kolju Cacaja prije nekoliko dana posjetio je i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je obećao da će naredne godine asfaltirati i tri preostala kilometra puta, koji se nalazi u veoma lošem stanju. “Sviđa mi se politika mladog gradonačelnika, koji je dosta drugačiji od njegovih prethodnika. Vidi se da ima ideju, ali i znanja, jer je školovan na prestižnim univerzitetima u Holandiji, Mađarskoj i Americi. Posebno mi je drago što je mogao da vidi iskustva iz ovih zemalja i da se uvjeri kako sve funkcioniše u razvijenijim zemljama. Obećao je da će naredne godine biti rekonstruisan dio puta, koji je veoma loš. Pozvao sam ih da prođu putem i da se uvjere u njegovo stanje, što su oni i uradili. Problem je i nedostatak vode za veći dio Zatrijepča, što takođe treba rješavati u narednom periodu”, kazao je Cacaj. On podsjeća da je prije nekoliko godina kod njega dolazio i bivši gradonačelnik Slavoljub Stijepović, istakavši da su imali dobru saradnju.

■ NIKO NEĆE

DA SE VRATI

Navodi da je prikupljanje novca jako teško, pa je prinuđen da bude izdašniji u svim akcijama pomoći. “Ima mnogo iseljenika iz Zatrijepča u Americi, ali kad treba da se donira novac za crkvu ili put većini je mnogo i hiljadu eura. Njihove kuće u Zatrijepču se raspadaju, ali oni ne žele da ulažu, jer neće da žive ovdje. Ja sam napravio kuću i crkvu na mjestu gdje su bile stijene, jer želim da doprinesem oživljavanju ovog mjesta, kad već ne mogu da se vratim”, kazao je Cacaj. Želja za povratkom u Crnu Goru bila je velika, ali ga je porodica “zadržala” u Americi. Ipak, svake godine je i po nekoliko puta dolazio i po dva mjeseca boravio u Zatrijepču. Cacaj navodi da godinama

Crkvu i kuću prepisao Barskoj nadbiskupiji

zABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

Foto:Dominik Belančić Bend M.O.R.T.

M.O.R.T. OBjAVIO ª STANDING RUNNINGMANº

Stižu muzičko nevrijeme i povremena vrtoglavica Prvi album sinjske četvorke M.O.R.T. na engleskom jeziku konačno je u etru. “Standing Runningman”, čija je realizacija finansirana putem Indiegogo kampanje, zahvaljujući ljudima iz čitavog regiona koji cijene rad benda i koji su donirali novac, oslikava duh zajedništva i donosi energetski proboj, muzičko nevrijeme praćeno grmljavinom, dislociranje glasova, povremenu vrtoglavicu i seks, saopštili su muzičari. “Album je proizašao iz naroda i za narod. Posvećen je onima koji cijene naš rad i koji su učestvovali u Indie-

gogo kampanji. Nadamo se da će naći put do srca i ušiju ljudi”, navodi M.O.R.T. Album je najavljen spotovima “Standing, Running” i “I don’t Believe In You”, a pripreme za treći spot “We Are Born” polako se privode kraju, poručuju iz tima benda M.O.R.T. “Album je sniman početkom 2018, miksan krajem iste godine u ‘MC Pavarotti’, pod palicom Marka Perčića, a uz pomoć dobrih duhova mostarskog studija - Saše Karabatka i Seada Zaklana, dok je master početkom 2019. odradio gitarista grupe Let 3 - Matej Zec”, zaključuju u bendu. D.B.

ZLATKO PEjAKOVIĆ IMA NOVU NUMERU

Prava pjesma uvijek je bila moj jedini afrodizijak Popularni pjevač hrvatske zabavne muzike Zlatko Pejaković vikendima neumorno nastupa, a “slobodne” dane ovog ljeta koristi za snimanje novog albuma i novih spotova. Tako upravo intenzivno promoviše novu pjesmu “Od ljubavi prave gineš” nastalu u kreativnoj muzičkoj radionici produkcijske kuće Lupo Music. “Prava pjesma je oduvijek bila ta koja je u mojoj višedecenijskoj karijeri bila jedino mjerilo i moj afrodizijak. To je moj život! Moje pjesme; nekad ljubavne, nekad socijalne, a nekad povod za razbijanje čaša, mo-

ji su životni doživljaji uobličeni u emociju koju pjevam. Zato valjda i trajem tako dugo jer publika ne želi da se maknem s bine iako im ne mogu ponuditi “guzice i sise” što je danas postalo jako popularno”, iskreno će iskusni pjevač bez dlake na jeziku. “Kad govori o ljubavi, ni jedan čovjek ne gleda na svoje godine jer nekom se to može dogoditi ranije, a nekome, kao meni, u kasnijim godinama. Mene ljubav pokreće. Nikad nisam bio zaljubljeniji nego što sam bio danas pa sam zato odmah i snimio pjesmu ovako moćnog naslova čim sam je čuo u studiju”, zaključio je pjevač. Fi.J.

DARKO RUNDEK, DOAjEN jUGO

Ne sviram zb u muzici pro ⌦ Danilo Brajković

ovom trenutku, srce me vuče ka tome da bend svira za jednog čovjeka, a ne za 10.000. Ipak, na festivalima ljudi vole da budu zajedno, ima tu ljubavi i poštovanja, a sa publikom u Crnoj Gori imam prisan kontakt - kao da sam kod kuće, priznanje je Darka Rundeka, učesnika nedavnog Sea Dance festvala, za Vikend novine. Život Darka Rundeka, rokenrol pjevača, kompozitora, pjesnika i borca za očuvanje životne sredine, još od ranih osamdesetih godina i osnivanja toliko puta hvaljenog Haustora prvenstveno je prožet muzikom. I to ne bilo kakvom, već onom koja prkosi zubu vremena i kvantitetu. Pritom, konstantno traga za novom, smislenom životnom porukom i kvalitetnim zvukom. U tome mu već decenijama zdušno pomažu ljubitelji rokenrola i mnogi saradnici koji prate Rundeka - u zavisnosti od toga za koju se bendovsku formaciju odluči. A dosta ih je. Ove godine, makar kada govorimo o njegovim dolascima u Crnu Goru, društvo na bini pravi mu Ekipa - mnogoljudni prateći bend zajedno sa Rundekom “vozi” publiku kroz pjesme koje su obilježile njegovu karijeru, baš od vremena pomenutog Haustora pa sve do aktuelnih dana. Tako je bilo i na nedavno završenom muzičkom festivalu Sea Dance u Buljarici. Rundek i Ekipa nastupili su tokom druge večeri na glavnoj bini, u noći kada su, jasno je to po imenima ostalih učesnika, bili jedini čuvari rokenrola - pošto su se na bini smjenjivali didžejevi, producenti, hip-hoperi novog talasa, kao što su duo Ofenbach, Surreal, Robin Schulz, Hazze... Igrom slučaja, te titu-

Sada se bavim time da u sebi, pa i oko sebe, pripremim novi svijet koji će, možda, u nekim manjim razmjerama, opstati i biti zdraviji od ovog koji je loše posložen

le se nisu odrekli ni tokom čitavog festivala. Svjestan je toga bio i Rundek prije nastupa, kada je, uprkos nezahvalnom popodnevnom terminu i vrućini, strpljivo odgovarao na pitanja novinara u pres zoni. Nakon zakašnjenja od nekih pola sata, naravno, ne njegovom krivicom, (konobar je “usporio” ručak) prijatnu konverzaciju počeo je riječima da muzika koja dominira na Sea Dance festivalu nije ono što ga privlači, ali je primijetio da među publikom vlada pozitivna atmosfera. Specifičnost ovog nastupa u Buljarici je što dobar dio publike, koji je nekoliko minuta prije Rundekovog nastupa prisustvovao “umijeću” hip-hopera Surreal-a, nije bio ni rođen u trenutku kada je Rundek gospodario jugoslovenskom muzičkom scenom, pa ne čudi što su užitak potražili na nekoj od susjednih bina. Sudeći po riječima Rundeka za Dnevne novine, možda su mu nesvjesno i pomogli time što su propustili besprekornu svirku fenomenalno uštimovane postave i prepustili prostor onima koji zaista razumiju gradivo.

■ Ima dobrIh muzI-

čara - falI dobrIh kompozItora

“Nekako ne osjećam ove masovne manifestacije, jednostavno me ne privlače. U ovom trenutku, srce me vuče ka tome da bend svira za jednog čovjeka, a ne za 10.000. Ipak, ljudi vole da budu zajedno, lijepo je što su fino raspoloženi, što tu ima ljubavi i poštovanja”, ocijenio je Rundek. Godinu koja polako klizi ka jesenjem ambijentu pamtićemo i po tome što je Rundek, utisak je, češće nego ikada svirao na našem terenu. Slušali smo ga u Baru, Budvi, Nikšiću, sada u Bulja-

Foto: Edge

zABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

OSLOVENSKOG ROKENROLA, ZA DNEVNE NOVINE:

bog slave ili Novca, oNalazim smisao Darko, može voda? Hvala, ali ne koristim plastiku

Tokom izvođenja kultne numere “Ruke” na muzičkom festivalu Sea Dance

Da Rundekova priča o zaštiti životne sredine nije samo puko slovo na papiru, dokazuje i sljedeći primjer. Naime, prije početka intervjua jedna od ljubaznih dama iz tima Exita po-

Foto: Ervin Kovač Darko Rundek & Ekipa “isporučili” su gostima festivala izuzetnu svirku

rici. I uvijek je binu napuštao uz gromoglasne aplauze i bis, dok oni koji pomno prate njegov rad kažu da odavno nisu tako uživali kao na Bedemu. I u Buljarici je to zvučalo baš kao u studiju, pa nam preostaje samo da se nadamo kako će 2020. proteći uz identičan broj svirki kao i ove godine, ako ne i neku dodatnu. “Nekako kampanjski uvijek dođemo u Crnu Goru. Sjećam se, prije nekoliko godina, da smo imali šest koncerata u Crnoj Gori iste sezone, pa onda nekoliko godina - ništa. A onda opet - puno. Sa publikom u Crnoj Gori imam prisan kontakt, kao da sam kod kuće. Drago mi je što je tako”, gospodski ističe Rundek, u maniru naslova njegove pjesme “Señor”. A kada bendovi iz regiona gostuju u Crnoj Gori, naročito kada govorimo o festivalima i glavnim binama, uglavnom su to iskusni muzički vukovi. Utisak je da mladi i te kako zaostaju, ili se to, možda, publika teško odriče onih uz koje je odrasla. I Rundek primjećuje pojedine nedostatke, ali vjeruje da, ipak, ne treba strahovati. “Možda mi stariji smetamo. Možda nas treba odstrijeliti (smijeh). Ima dovoljno mjesta za sve. Nije lako u muzici. Evo, Roko Crnić iz moje Ekipe vodi bend Porto Morto. Ima puno dobrih muzičara, ali fali dobrih kompozitora. Roko je jedan od tih koji piše dobre pjesme. Nema straha za budućnost, ali se moraju mladi probijati na drugi način nego što smo to činili mi. A ne damo se ni mi. Volim da sviram. Ne radim to zbog novca ili slave, već jer to za mene ima smisla. A

nudila je Rundeku flašu vode kako bi se osvježio, a uz osmijeh i pogled na plastičnu flašu - uslijedio je jasan odgovor. “Hvala, ne pijem vodu iz plastike”, ispalio je Rundek. ne bih, inače, nikome oduzimao prostor”, konstatuje Rundek.

■ KlimatsKe promjene dovešće do gladi i ratova

A možda i snažnije poruke od onih muzičkih Rundek je posljednjih mjeseci poslao fokusirajući se na probleme u vezi sa zaštitom životne sredine. Čini to ili kroz medijske nastupe ili putem društvenih mreža, a nailazi na odobravanje publike. Nedavno se osvrnuo na požare u Amazoniji, ljetos je objavio i video-poruku, tačnije svijetlozelenu pjesmu, kojom je svima jasno stavio do znanja da je protivnik sječe i gradnje u Nacionalnom parku Durmitor... Zabrinut je, kaže, zbog načina na koji vjeruje da će priroda uzvratiti udarac, a nema ništa protiv toga da se građani, na krilima neposlušnosti, usprotive svemu što narušava prirodu. “Pokušavam, nadam se da ću uticati da o ovome više govorimo. Kreće to sa raznih strana i nadam se da će se spojiti u kritičnu masu i da ćemo nešto promijeniti. U ovom trenutku, iako se to događa daleko od nas, recimo, topi se permafrost (trajno zaleđeno tlo) u Sibiru, izlazi ogromna količina metana. Iako izgleda da je sve to u redu, planeta ne poznaje granice. Čekaju nas vrlo brzo klimatske promjene koje će dovesti do gladi, ratova, užasa. Sada se bavim time da u sebi, pa i oko sebe, pripremim novi svijet koji će, možda, u nekim manjim razmjerama, opstati i biti zdraviji od ovog koji je loše posložen”, zaključuje Rundek.

NUMEROLOGIJA

Dnevni broj 1

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

PROGNOZA ZA DA BIORITAMSKOM B

⌦ Numerolog: Jana Luković

Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 5. aprila izračunava se na sljedeći način: 5+4=9. Bioritamski broj 1: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema.

Bioritamski broj 2: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostalim novcem platite račune. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas. Bioritamski broj 3: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom

i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 4: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit. Bioritamski broj 5: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom

domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 6: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavitet važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

ANAS PO BROJU

NUMEROLOGIJA

Jana Luković, autorka današnjeg teksta i numerolog

Od sedam do devet Bioritamski broj 7: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom. Bioritamski broj 8: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno

sagledajte situaciju oko sebe i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 9: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

FOTO UBOD

Sam protiv svih

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Idealan trenutak za paparace

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2058

7 8

9 7

2 1

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

Daily Sudoku puzzle No. 3364

8 3

2015-12-29

7 4

1 2 4

Medium level

2 5

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

6 8

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com

Medium level

Play sudoku online at:

2012-06-01

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

FOTO UBOD

Šetnja

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Kamuflaža

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3320

2015-11-15

Medium level

2 9

3 2

5 7

4 2

4 9

Puzzle solution:

6 1 4

Daily Sudoku puzzle No. 3319

8 6 puzzle 2 7 No. 1 3364 4 9 2015-12-29 5 3 Sudoku

4 7

Sudoku puzzle No. 2058 2012-06-01

www.sudokukingdom.com 4 3 7 9 2 5 6 1

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2015-11-14

Medium level

3 7

4 5

6 2 5

8 9

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 7 I 8. 9. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

APARATI/OPREMA

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

Klime - midea, vivax, fujitsu, daiki, lg, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

Električar sa velikim radnim iskustvom jake i slabe struje traži posao na crnogorskom primorju i u Podgorici. Tel: 069/139-205

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN - 1 EURO

RAZNO Prodajem polovno nordijsko biciklo za vježbanje, malo korišćeno. Tel: 069/499-402

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2 (29 km od Nikšića). Povoljno! Tel: 067/898-614

Prodajem i proizvodim zimzelene biljke: buksuz, tuje, loniceru, ruzmarin, lavandu. Razne veličine, žbunovi, sve u saksijama i žive ograde. Tel: 069/081-507

OBAVJEŠTENJE Po š t o v a n i k o ri s n i c i oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Septembarski popust! Za fizička lica 10%

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 7 I 8. 9. 2019.

39 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

foto: fscg.me

DA LI STE ZNALI

Nebojša Kosović je protiv Mađarske postigao svoj prvijenac u dresu “hrabrih sokolova”, dok je Stefan Mugoša došao do devetog pogotka u dresu reprezentacije. Mugi se izjednačio sa Fatosom Bećirajem na listi strijelaca, dok su ispred njih samo Mirko Vučinić sa 17 golova i Stevan Jovetić sa 24.

Pobjeda protiv Mađarske donosi motivaciju pred Češku: Marko Simić čestita gol Nebojšu Kosoviću

SOKOLOVI SE PRIPREMAJU ZA MEČ SA ČEŠKOM 100. TAKMIČARSKI U ISTORIJI

DOK POSTOJI TEORETSKA ŠANSA - BORIĆEMO SE

Kosovo ili Češka, lagan posao za Englesku Naša kvalifikaciona grupa A donosi dva okršaja u subotu - Kosovo na stadionu “Fadilj Vokri” u Prištini dočekuje Češku (15.00), dok Engleska na Vembliju u Londonu igra protiv Bugarske (18.00). “Gordi Albion” generalno ispred sebe ima lagan posao, a Sautgejtovi učenici će uraditi sve da nastave sa šetnjom kroz grupu A - goleadama. Mnogo interesantnija utakmica nas čeka u Prištini - Kosovo bi eventualnom pobjedom preuzelo drugu poziciju i nastavilo san o EP, dok bi Češka trijumfom praktično obezbijedila mjesto broj dva.

Osmijeh se vratio u crvenu svlačionicu! I to u pravom trenutku na novom početku sa novim selektorom, pred kvalifikacionu utakmicu sa Češkom, u utorak veče pod Goricom od 20.45 časova. Trijumf nad Mađarskom (2:1) je najbitniji iz razloga što se izašlo iz tunela, jer se na pobjedu čekalo skoro godinu dana (šest utakmica, dva remija, četiri poraza). “Poslije rezultata koje smo imali u prošlosti, pobjeda nam mnogo znači na planu motivacije pred važnu utakmicu sa Češkom”, rekao je defanzivac Marko Simić.

■ ZNAMO

DOBRO ČEŠKU

Česi su poslije uvodnog debakla od Engleske (5:0) pronašli pravi put - odradili su Bugarsku sa 2:1, a zatim i “hrabre sokolove” rezultatom 3:0. Protivnik u svim linijama tima ima vrhunske igrače koji igraju na visokom nivou, ali u

“Ostale su nam još četiri utakmice, a dok god postoji i teoretska šansa - borićemo se. Daćemo sve od sebe da iz svake utakmice izvučemo maksimum. Daće Bog da pobijedimo u svakoj, pa ćemo na kraju vidjeti hoće li nam to biti dovoljno”.

UTAKMICA JE ODIGRAO MARKO SIMIĆ ZA FUDBALSKU RE- ■ NAVIJAČI PREZENTACIJU CRNE GORE, 12. IGRAČ POSTIGAO JE JEDAN POGODAK

ofanzivi se sve vrti oko Patrika Šika, strijelca tri gola od pet koliko je Češka postigla u kvalifikacijama. “Znamo dobro Češku, igrali smo sa njima To je veoma kvalitetna reprezentacija, ali imamo dovoljno vremena da se pripremimo. Nadam se da ćemo se spremiti kako treba”, poručio je 32-godišnji defanzivac Pakhtakora. “Crveni” se na polovini kvalifikacija nalaze u ambisu, praktično bez šanse da se domognu drugog mjesta koje vodi direktno na revolucionarno Evropsko prvenstvo 2020.

Navijači su podbacili protiv Mađarske u kontrolnom meču - posebno najvatrenije pristalice sa juga i sjevera. Ali, sokolo-

Za kvalifikacionu utakmicu sa Češkom (utorak, 20.45) pod Goricom Stefan Savić je i dalje pod znakom pitanja, dok bi Marko Vešović, Marko Bakić i Marko Janković trebali da budu spremni

vi se nadaju pravoj podršci u važnoj utakmici. “Navijači su nam uvijek vjetar u leđa kada igramo kod kuće. Naš 12. igrač. Mislim da podrška neće izostati ni u utorak”, rekao je Simić, koji se vratio na okršaj sa Mađarskom. “Svi smo bili u šoku poslije primljenog gola. Međutim, brzo smo se vratili, pokazali da imamo dobar karakter i da možemo da igramo sa svima. Da smo na pravom putu”. A možda je taj rani gol Mađara u našoj pobjedi bio posljedica pritiska da se reprezentativci pokažu što bolje selektoru Faruku Hadžibegiću. Pritisak će biti prisutan i protiv Češke. “Pred svaku utakmicu ima pritiska, ali to treba gledati sa pozitivne strane i da pritisak bude samo dodatni motiv. Samim tim što nosiš dres sa državnim grbom je neka vrsta pritiska. Međutim, navikli smo na to i mislim da nam ne predstavlja problem”, podvukao je Marko Simić. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

CRVENI SAVLADALI FARANE 3:0

Trijumf i ubjedljiva predstava sokolića

1. KOLO - 22. mart 2019. Bugarska - Crna Gora Engleska - Češka

1:1 5:0

2. KOLO - 25. mart 2019. Kosovo - Bugarska Crna Gora - Engleska

1:1 1:5

3. KOLO - 7. jun 2019. Češka - Bugarska Crna Gora - Kosovo

2:1 1:1

4. KOLO - 10. jun 2019. Bugarska - Kosovo Češka - Crna Gora

2:3 3:0

5. KOLO - 7. seprembar 2019. 18.00 Kosovo - Češka 18.00 Engleska - Bugarska 6. KOLO - 10. septembar 2019. 20.45 Crna Gora - Češka 20.45 Engleska - Kosovo 7. KOLO - 11. oktobar 2019. 20.45 Češka - Engleska 20.45 Crna Gora - Bugarska 8. KOLO - 14. oktobar 2019. 20.45 Bugarska - Engleska 20.45 Kosovo - Crna Gora 9. KOLO - 14. novembar 2019. 20.45 Češka - Kosovo 20.45 Engleska - Crna Gora 10. KOLO - 17. novembar 2019. 18.00 Bugarska - Češka 18.00 Kosovo - Engleska

TABELA 1. Engleska

2 2

0 0 10:1

2. Češka

3 2

0 1

5:6

3. Kosovo

3 1

2 0

5:4

4. CRNA GORA

4 0

2 2 3:10

5. Bugarska

4 0

2 2

5:7

EURO 2020. se održava od 12. juna do 12. jula u 12 država i 12 gradova – Amsterdamu, Bakuu, Bilbau, Briselu, Bukureštu, Budimpešti, Kopenhagenu, Glazgovu, Londonu, Minhenu, Rimu i Sankt Peterburgu

Zanimljivo, prvi put u kvalifikacijama igraju sve 54 selekcije članice Uefe među kojima su i zemlje domaćini prvenstva, pa postoji mogućnost da se prvi put šampionat Evrope održi u državi koja ne učestvuje na EP

Na Evropsko prvenstvo 2020. godine će se plasirati po dvije najbolje plasirane selekcije iz 10 grupa, plus četiri selekcije preko Lige nacija

Četvrtfinalne utakmice se igraju u Sankt Peterburgu, Minhenu, Bakuu i Rimu, a polufinalni mečevi i finale će se igrati na Vembliju u Londonu

foto: fscg.me

GRUPA A

OMLADINCI

Crveni izgubili od Ma arske: Napravili smo mnogo grešaka Na startu turnira “Stevan Ćele Vilotić” - poraz - omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je sa 2:0 od Mađarske. Mađari su mnogo bolje otvorili meč i u 10. minutu došli do vođstva preko Beke, a dvadeset minuta kasnije protivnik je udvostručio prednost, a strijelac je bio isti. Početkom drugog poluvremena Crna Gora je zaigrala bolje i krenula da stvara šanse - u 48. minutu Ognjen Gašević je šutirao sa desetak metara, ali je protivnički golman bio siguran. Četiri minuta nakon toga, Gašević je na tri metra od gola zamalo bio kratak poslije dobre asitencije Nikše Vujanovića. Najbolju priliku propustio je Ivan Vukčević u 83. minutu, kada je sa par metara šutirao pored stative. “Rano i olako smo primili dva gola, što nas je u potpunosti poremetilo. Pravili smo previše grešaka, previše smo solirali. U nastavku smo zaigrali angažovanije, počeli smo da stvaramo šanse, koje, nažalost, nijesmo koristili”, rekao je selektor Milorad Peković, čiji će izabranici u drugom kolu turnira igrati protiv Izraela u nedjelju (16.30). “Ostaje nam da se odmorimo i dobro spremimo za sljedeći meč. Nadam se da nećemo ponavljati greške koje smo pravili”, jasan je Peković. Za omladinsku selekciju protiv Mađarske su igrali Sergej Joksimović, Matija Drinčić, Kenan Nikočević, Novak Vuković, Nikša Vujanović (od 65. Balša Dubljević), Milan Vukotić (od 65. Luka Todorović), Ivan Vukčević, Petar Vukčević, Abdel Osmanović, Dženan Mucić (od 72. Ivan Bojović), Matija Račić (od 46. Ognjen Gašević).

Potpisao dva gola: Nikola Krstović pogađa sa bijele tačke NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 200. Sudija: Luka Barbeno (San Marino). Pomoćnici: Franćesko Lunardon (San Marino), Salvatore Tutifruti (San Marina). GOLOVI: 1:0 Krstović 18’, 2:0 Krstović 30’ (penal), Vukotić 44’ (penal). CRNA GORA: Đukić, Malešević, Banović, Milić, Šćekić, Eraković (69’ S. Krstović), Vukotić, Krnić (46’ Sekulić), N. Krstović (61’ Grubač), Kordić (80’ Zečević), Skenderović (46’ Marušić). FARSKA OSTRVA: Zakrjases, Olsen, Johanesen, Niklasen, B. Petersen, Jakobsen (69’ Mikelsen), Knudsen (69’ Agarson), Gising (57’ P. Petersen), J. Samuelsen (57’ H. Samuelsen), Adreasen, Radosavljević (80’ Nilsen). Nakon poraza na startu kvalifikacija od Kazahstana, stigla je pobjeda - mlada reprezentacija Crne Gore je savladala Farska Ostrva sa 3:0 u 2. kolu kvalifika-

GRUPA 6 Kazahstan - Španija 0:1 Crna Gora - F. Ostrva 3:0 10. septembar 15.00 Kazahstan - Izrael 16.00 S. Makedonija - F. Ostrva 19.45 Španija - Crna Gora 1. Kazahstan 2. Crna Gora 3. Španija 4. Izrael 5. S. Makedonija 6. F. Ostrva

3 2 1 0 0 2

2 1 1 0 0 0

0 0 0 0 0 0

1 1 0 0 0 2

6 3 3 0 0 0

cija za Evropsko prvenstvo 2021. godine. Tako su “crveni” upisali prva tri boda u kvalifikacionoj grupi 6. Učenici Miodraga Vukotića su već do poluvremena stigli do prednosti od tri gola, koju su do kraja utakmice sačuvali bez većih problema. Nakon nešto tvrđe igre u uvodnih petnaestak minuta, Crna Gora je otpor protivnika slomila u 19. minutu zahvaljujući Nikoli Krstoviću - snažni napadač dobro se izborio za prostor, šutirao je i plasirao loptu u dalji ugao. Na 2:0 je povisio isti igrač sa bijele tačke, koja je izborena poslije šuta Ilije Vukotića i igranja rukom jednog fudbalera Farskih Ostrva. “Sokolići” su i treći gol postigli iz jedanaesterca, samo su Krstović i Vukotić zamijenili uloge - napadač Crvene zvezde je izborio penal, a vezista benfike rutinski zatresao mrežu gostiju. Crna Gora je u nastavku kontrolisala dešavanja na terenu i već u 54. minutu imala je stopostotnu šansu za četvrti gol, ali je Balša Sekulić šutirao pored gola. Do kraja meča nije bilo golova, iako su “crveni” još par puta opasno priprijetili golu protivnika. Mlada selekcija naredni meč igra 10. septembra protiv Španije (20.45) u gradu Kasteljana de la Planja.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

IRONMAN NIKOLA PAVLOVIĆ N Nisam znao da je posao 180 KM VOŽNJE BICIKLA I 42 KM selektora tako dosadan GUSTAVO MATOSAS NAPUSTIO KOSTARIKU

Žoze Murinjo je nekoliko puta kroz svoju karijeru poručio da ga posao selektora ne zanima, jer želi uzbuđenja koje fudbal nosi svakog dana. “Specijalni” je očigledno na vrijeme shvatio da takav izazov nije za njega, a Gustavo Matosas, argentinski stručnjak, na teži način je naučio da posao selektora nije za njega. Ovaj gospodin iz Buenos Ajresa ima 52 godine, ali je već kroz karijeru vodio više 14 timova, a od prošle godine preuzeo je selekciju Kostarike. Sve do ovog septembra, kada je dao otkaz. “Iskreno, teško je da kao selektor radim bez igrača, teško je jer sa njima ne možete da trenirate iz dana u dan. Radio sam sa njima po jednu sedmicu na svaka dva mjeseca i to me ubijalo”, šokirao je mnoge na presu Matosas. Čovjek koji je Kostariku vodio samo kroz osam

Iskreno, teško je da kao selektor radim bez igrača. Nisam znao da je ovaj posao tako dosadan. Osjećao sam se neproduktivno iako sam se ubijao gledajući silne video-zapise.

BROJ MEČEVA NA KOJIMA JE MATOSAS VODIO KOSTARIKU - UPISAO JE TRI POBJEDE, REMI I ČETIRI PORAZA utakmica nastavio je u sličnom ritmu... “Nisam znao da je to toliko teško, mislio sam da ću se poslije određenog vremena naviknuti. Nisam znao da je selektorski posao tako dosadan. Osjećao sam se neproduktivno iako sam se ubijao gledajući silne video-zapise”. Novinare je zanimalo da li argentinski stručnjak žali zbog nečega... “Ne, ni za čim i nisam frustriran. Dao sam sve od sebe”, poručio je Matosas. U jedno je nakon svega siguran. “Nikada više neću voditi reprezentaciju”. K.B.

USAMLJENI STE KADA JE TEŠKO, ALI POBJEDNICI NIKAD NE ODUSTAJU ⌦ Kosta Bošković

Čelična volja, hrabro srce i snaga uma, a onda ni kilometri - i to mnogo kilometara u tri različite discipline - nisu problem. Crna Gora od nedavno ima još jednog Ironman triatlonca. Njegovo ime je Nikola Pavlović, a on je u Kopenhagenu, gradu kojeg je proslavio Hans-Kristijan Andersen, pisao svoju bajku. Za ukupno 11 sati “pregurao” je 3,8 kilometara plivanja, 180 km vožnje biciklom i maraton od 42 km trčanja - na kraju je poput pravih ratnika, izmoren, ali ponosan, prošao kroz cilj. “Kako sam prvi put radio tako dugu trku primarni cilj bio je da je završim”, počeo je Pavlović za Dnevne novine. “Nekoliko dana uoči trke kao i na samoj trci imao sam problema sa stomačnim virusom tako da je i to imalo veliki uticaj na moje performanse. Uzimajući u obzir sve navedeno izuzetno sam zadovoljan i ponosan na rezultat koji sam postigao”.

■ MARATON JE PAKAO Koji od tri sporta je crnogorskom “Ironman”-u najteže pao? “Svakako trčanje. Nakon 3,8 km plivanja i 180 km vožnje bicikla na red dolazi maraton - 42 km trčanja. Zaista predstavlja

veliki izazov istrčati tako dugu distancu - posebno nakon tako dugog plivanja i biciklizma”, istakao je Pavlović. Da li je bilo trenutaka kada ste mislili da odustanete? “Tokom tako duge trke normalno je da prolazite kroz određene krize, a kroz treninge se između ostalog pripremate i kako da se izborite sa tim. Zbog problema sa stomakom sam u jednom trenutku razgovarao sa sudijom o toj mogućnosti, ali sam se na svu sreću predomislio i nastavio dalje”. Šta jednom “Ironman-u” prolazi kroz glavu kada je nateže? “Kada dođu ti trenuci osjećate se kao najusamljeniji čovjek na svijetu”, iskren je Pavlović. “Tada do izrazaja dolazi ‘glava’snaga uma da ni po koju cijenu ne odustaješ i čelicna želja da pređeš liniju cilja. Tada razmišljam prevashodno o porodici i prijateljima koji su me pratili i bodrili tokom priprema i koji znaju koliko mi sve ovo znači. Pored toga i svi oni teški treninzi koje sam prošao tokom priprema - ‘Pobjednici nikad ne odustaju’ - vodim se time na svakoj trci i često to ponavljam sebi kada je najteže”.

■ FINANSIJSKI TEŠKO, ALI...

Koliko je teško uopšte ba-

Nikola Pavlović na cilju u Kopenhagenu

3.200

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

SPORT

EHF KUP: LOVĆEN U NOVOM SADU NAKON 3,8 KM PLIVANJA, M TRČANJA U KOPENHAGENU Kreću avanture u Evropi

Povratak u Evropu i odmah težak izazov za crnogorskog šampiona - rukometaši Lovćena će o v o g vikenda protiv Vojvodine odigrati dva meča kvalifikacija za EHF kup. Oba u Novom Sadu - u SC “Slana bara”. Prvi se igra u subotu od 18 sati, dok je “revanš” na progra-

mu dan kasnije od 15.30h. “Igramo protiv ekipe koja je sedam godina uzastopno prvak svoje države što dosta govori o njenom kvalitetu. Imamo kadrovskih problema, ali i pored takve situacije očekujem da će ekipa pružiti sto odsto svojih mogućnosti”, poručio je za Cetinski list trener Duško Milić. K.B.

Nakon Dina Rađe (2018) i Vlade Divac je u Kući slavnih Jači od kilometara i virusa: Nikola Pavlović viti se tim sportom? “S obzirom na to da je kod nas triatlon na amaterskom nivou, samo bavljenje njim vam ne može biti profesionalno opredjeljenje i podrazumijeva da treninge kombinujete sa odlaskom na ‘normalni’ posao”, objasnio je Pavlović. “Ono što je dobro kod triatlona jeste da on nikada ne može biti dosadan s obzirom na to da svakog dana mijenjaš okruženje i agregatno stanje u kojem treniraš”. Koliko je zbog toga sve teško finansijski? “Triatlon je sam po sebi izuzetno skup sport. Jedan od razloga je što je potreban ogroman broj rekvizita kako biste uopšte bili u prilici da odradite trku”, priča Pavlović. “Takođe, kod nas u Crnoj Gori gro opreme nije dostupan tako da smo uslovljeni da naručujemo preko interneta ili koristiti odlaske u inostranstvo za kupovinu iste. Kako sam već rekao kod nas je još na amaterskom nivou tako da je teško doći do sponzora”.

■ TALENAT? TAKMIČARA NAVAŽAN JE STUPILO JE NA SAMO RAD “IRONMAN”-U KOKo l i ko j e p o t r e b n o PENHAGENU - OKO odricanja? 600 IH NIJE ZAVRŠILO “Da biste bili uspješni u triaTAKMIČENJE tlonu, posebno na najvišem

nivou, nije vam potreban neki poseban talenat. Rad, rad i samo rad je ono što pravi razliku među takmičarima i određuje kakav ćete napredak ostvariti”, nema dilemu Nikola. “Svakako među rekreativcima uticaj ima ta neka sportska biografija, ljudi sa prethodnim isustvom i stazom u sportu lakše podnose napore i brže dolaze do poboljšanja svojih performansi”. A koliko je vremenski potrebno za pripremu? “Pripreme za ‘full Ironman’ su trajale nekih osam mjeseci. U saradnji sa trenerom Dušanom Miloševićem sam imao plan treninga, po kojem sam radio. Uglavnom sam trenirao jednom dnevno, a ponekad i dva puta”. Kako izgleda trening ili dio treninga? “Posebno su specifični treninzi koji se rade vikendom, takozvani brikovi. Oni predstavljaju simulaciju određenog dijela trke. Kako se trka bliži obim i intenzitet treninga se povećavaju. Pred sam kraj priprema imao sam par treninga koji su trajali po šest ili sedam sati”, zaključio je Pavlović. Među 3.200 takmičara u Kopenhagenu, osim Nikole, Crnu Goru su predstavljali i Vladimir Rakočević i Savo Mirković.

ČLAN KUĆE SLAVNIH U SPRINGFILDU

Divac i zvanično besmrtan Legenda na pravom mjestu. Košarkaška ikona sa ovih prostora, jedan od najboljih evropskih igrača svih vremena, Vlade Divac i zvanično je postao član Kuće slavnih u Springfildu. Nekadašnji slavni centar između ostalih Partizana, Lejkersa, Sakramenta i Jugoslavije najveće moguće priznanje dobiće 9. septembra. “U reprezentaciji sam bio 17 godina, sa prekidima zbog

sankcija, a sa svakog takmičenja sam se vraćao sa medaljom. Najemotivnija je sigurno zlatna sa Evropskog prvenstva u Atini 1995. Iz mnogo razloga. Što se klupskih tiče, to je prva titula sa Partizanom 1987. godine”, istakao je Divac. Vlade je četvrti predstavnik Srbije u Kući slavnih - poslije Bore Stankovića, Dražena Dalipagića i profesora Aleksandra Nikolića. K.B.

MEMORIJALNI TURNIR ª MIRZA DELIBAŠIĆº

SKOT BAMFORT ZA FINALE

Crnogorski šampion nastavlja sa sigurnim igrama tokom priprema - nakon Himkija i Nižnjeg, košarkaši Budućnost Volija slavili su i na startu memorijalnog turnira “Mirza Delibašić” u Sarajevu. Momci Slobodana Subotića u polufinalu su bili bolji od Kluža, kojeg sa klupe predvodi naš Duško Vujošević - 82:79, (16:17, 24:13, 19:24, 23:25). U našem timu blistala su pojačanja - Skot Bamfort je postigao 20 poena, dok su Džastin Kobs i Martinš Mejers ubacili po deset. Dobru partiju pružio je i Ne-

manja Milošević sa 11 poena. Igor Drobnjak je meč završio sa devet, dok je Zoran Nikolić postigao osam poena. Budućnost u finalu, večeras (subota) od 20 sati, čeka derbi ABA lige protiv Cedevita-Olimpije. K.B.

Amar Mehić, juniorska nada Budućnost Volija na poziciji centra, potpisao je juče prvi profesionalni (četvorogodišnji) ugovor sa “plavima”

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

CRNA GORA DANAS (13.30h, RTCG 2) PROTIV

Uzdrmani sU, moramo to 2019. iskoristiti mundobasket

DRUGA FAZA

⌦ Alen Kasmić

GRUPA I (Fošan) 1. kolo (petak) Poljska - Rusija 79:74 Argentina - Venecuela 87:67 2. kolo (nedjelja) 10.00h Venecuela - Rusija 14.00h Poljska - Argentina 1. Argentina 2. Poljska 3. Rusija 4. Venezuela

4 4 4 4

4 4 2 2

0 0 2 2

8 8 6 6

GRUPA J (Vuhan) 1. kolo (petak) Srbija - Portoriko 90:47 Španija - Italija 67:60

■ Ulog je veliki,

2. kolo (nedjelja) 10.30h Portoriko - Italija 14.30h Španija - Srbija 1. Srbija 2. Španija 3. Italija 4. Portoriko

4 4 4 4

4 4 2 2

0 0 2 2

8 8 6 6

GRUPA K (Šenžen) 1. kolo (subota) 14.30h SAD - Grčka 10.30h Brazil - Češka 1. Brazil 2. SAD 3. Grčka 4. Češka

3 3 3 3

3 3 2 2

0 0 1 1

6 6 5 5

GRUPA L (Nanđing) 1. kolo (subota) 10.00h 14.00h

Australija - Dom. rep. Francuska - Litvanija

1. Francuska 2. Australija 3. Litvanija 4. Dom. rep.

3 3 3 3

3 3 2 2

0 0 1 1

Skoro tri sata leta od Nanđinga i crnogorska košarkaška reprezentacija Stigla je u Donguan. Grad u kojem će sanjati o Olimpijskim igrama. Poslije tri poraza u grupnoj fazi, ali i dobre partije na momente protiv Novog Zelanda i tokom cijelog meča sa Brazilom daju nadu da izabranici Zvezdana Mitrovića mogu upisati istorijsku pobjedu na Svjetskom prvenstvu. Prvi protivnik u razigravanju od 17. do 32. mjesta je potpuno neočekivan - Turska (13.30 h, RTCG 2).

6 6 5 5

borićemo se

Crnogorskoj javnosti dobro poznata selekcija doživjela je ubjedljiv i šokantan poraz od Češke na zatvaranju prve faze i umjesto borbe za četvrtfinale, preselila se u donji dom Mundobasketa. “Najveće je iznenađenje što

je Turska ispala. Oni su najteži protivnik kojeg smo mogli da dobijemo u ovoj fazi, ali dok god postoji i teoretska šansa borićemo se. Ne žeimo da se vratimo sa prvenstva bez ijedne pobjede”, jasno je poručio jedan od najiskusnijih u redovima crnogorske selekcije Suad Šehović i dodao. “Turska je nesrećno ispala. Mi smo iz utakmice u utakmicu dizali formu i siguran sam da ćemo se u ovom meču prikazati u još boljem svijetlu”. Ekipa koju sa klupe vodi sjajni stručnjak Ufuk Saridža je žestoko uzdrmana. Nesrećan poraz od SAD u kojem su promašili četiri ve-

SUAD ŠehoVIć

Moramo znati da je ovo važna utakmica i za njih i za nas. Moramo odigrati mnogo, mnogo bolje nego u grupi da bi upisali pobjedu. I od njih očekujem najkvalitetniju utakmicu na turniru. Protiv SAD su bili blizu, sigurno će bolje izgledati nego protiv Čeha zana bacanja u samom finišu, a onda i neuspjeh protiv Češke od koje su mnogo kvalitetniji. Psihološki, Tur-

poena ubacili su Čedi osman (18), ersan iljasova (17), semih erden (16) i Furkan korkmaz (13) u kvaliFikacionom meČu protiv crne Gore u ankari

ci sigurno nijesu na nivou, ali... “Profesionalci su i jaki karakteri. Počev od trenera i tih najvećih zvijezda. Oporaviće se do utakmice. Ulog je veliki, kvalifikacije za Olimpijske igre. Sigurno da su uzdrmani, ali će izaći i boriti se do kraja. Ako se osjeti da nijesu na nivou, sigurno ćemo iskoristiti tu priliku da dođemo do pobjede”, jasan je kapiten Budućnost Volija.

■ moramo mnogo

bolje nego U grUpi

Crna Gora i Turska su igrali u kvalifikacijama za ovaj šampionat planete.

Leteći “orLovi” oduvaLi i Portoriko Zbog komplikacija i promjene termina nakon selidbe iz Fošana u Vuhan košarkaška reprezentacija nije odradila planirani trening, ali jeste u utakmici protiv Portorika juče. Izabranici Aleksandra Đorđevića odigrali su još jednu moćnu utakmicu u kojoj su pokazali sav svoj napadački potencijal i talenat - 90:47. I ovaj meč su “orlovi” shvatili maksimalno ozbiljno, a kada je tako onda je

jedina nepoznanica konačna razlika. Portoriko, koji je pomalo iznenađujuće prošao u drugi krug nijednog trenutka nije mogao ni da zaprijeti Bobanu Marjanoviću i drugovima. “Ne znam šta bih rekao. Bila je teška utakmica za nas, imali smo ozbiljan pristup, igrali smo tako do kraja. Dobro smo rješavali situacije, nismo dali Portoriku šansu da se vrati. Moramo sada da se lijepo oporavimo ka-

ko bismo se spremili za naredni meč”, poručio je Đorđević na konferenciji za medije. Protiv Angole +46, protiv Filipina +59, protiv Italije +15 i juče +43 - Srbija nastavlja sa ubjedljivim partijama u Kini. Nemanja Bjelica je sa 18 poena bio najefikasniji, Boban Marjanović je ubacio 16. Nikola Jokić 14 i deset skokova, Stefan Birčević 12, a dvocifreni je bio i Marko Gudurić (deset).

“Ozbiljnost na visokom nivou, što je jako dobro. Uštedjeli smo jedan trening koji nam nije odgovarao. Tu je možda najviše patio Bogdan Bogdanović jer voli da šutne od 1000 do 1800 lopti. Šalu na stranu, postoji odbrambena želja i odgovornost, što me jako raduje. Lopta ide, imamo po 30 asistencija u prosjeku”, dodao je Đorđević. Pobjedom protiv Portorika Srbija je stigla na korak od če-

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

TURSKE OTVARA RAZIGRAVANJE

Aleksa Popović i Bojan Dubljević zaustavljaju Ersana Iljasovu na kvalifikacionom meču u Ankari “Crveni” su slavili u Podgorici, a izgubili u Ankari. I upravo taj meč u prijestonici Turske može biti reper kako igrati. Jer, Saridža je u tom duelu mogao računa na sve zvijezde koji su glavni igrači u Kini. Igrali su i Ersan Iljasova, Furkan Korkmaz, Čedi Osman, uz Skotija Vilbekina i Semiha Erdena. Može se reći da Šehović i drugovi dobro znaju šta ih čeka. I zbog toga igra mora biti neuporedivo bolje nego u Nanđingu. “Igramo sve bolje. Možda nijesmo imali sreće protiv Novog Zelanda kada smo potrošili mnogo energije da

stignemo, a onda promašili neke šuteve. Protiv Brazila smo ponovo igrali dobro, ali nedovoljno protiv kvalitetne selekcije koja je kaznila svaku grešku”, ističe Šehović. Samopouzdanje poljuljano nakon debakl protiv Grčke, te diskutabilnih sudijskih odluka protiv Novog Zelanda, vratilo se protiv Brazila. Meč protiv Brazila nije imao rezultatski značaj, za razliku od današnjeg. “Moramo znati da je ovo važna utakmica i za njih i za nas. Moramo odigrati mnogo, mnogo bolje nego u grupi da bi upisali pobjedu. I od

njih očekujem najkvalitetniju utakmicu na turniru. Protiv SAD su bili blizu, sigurno će bolje izgledati nego protiv Čeha”, jasan je stariji od braće Šehović. Na papiru, kao i u većini mečeva naših košarkaša, prednost su centarske poziciji. Bojan Dubljević, Nikola Vučević, Marko Todorović, Milko Bjelica naspram Semiha Erdena koji pokriva većinu minuta na poziciji “pet”. Koliko selekcije sa dobrim centrima imaju prednost u odnosu na Tursku najbolje se vidjelo protiv Češke kada je Ondrej Balvin gospodario reketom (17 poena i 11

tvrtfinala, ali je par sati kasnije stigao poklon. Španija je savladala Italiju 67:60 čime je poslala “azure” kući, a “orlove” među osam najboljih. Upravo će ove dvije selekcije sjutra igrati za prvo mjesto u grupi i lakšeg rivala u četvrtfinalu. Ekipa Serđa Skariola nijesu oduševili, naprotiv, ali je i takva partija bila dovoljna protiv Italijana koji su još jednom razočarali. Nakon rezultatske klackalice tokom tri i po četvrtine Španija je meč zaključila serijom 15:4.

SPORT MITROVIĆ: IMAMO PREDNOST ISPOD KOŠA Poraz Turske i ispadanje u razigravanje iznenadio i selektora Zvezdana Mitrovića. Trener Asvela očekivao je da će današnji rival u zadnjem kolu grupne faze savladati Češku. “Jedan od favorita za četvrtfinale, to je sigurno. Ekipa sa izuzetnim sastavom. Definitivno je taj poraz od Amerikanaca ostavio traga, pa su onako indisponirani odigrali protiv Češke. Turska je ubjedljivo najkvalitetnija ekipa u ovom razigravanju”, rekao je Mitrović. Računica Crne Gore se zna - Mitrovićevi izabranici moraju slaviti kako bi ostali u trci za plasman na kvalifikacione turnire za Olimpijske igre. “Moramo dobiti, ali biće to jako teško. Oni su apsolutni favoriti. Vidjeli smo u tom meču u Ankari koliko su dominantni”, dodaje Mitrović. Prednost Crne Gore su centri, to je jasno, ali selektor otkriva da očekuje mnogo bolju partiju od spoljne linije. “Ponavljaju se situacija da imamo problem kada protivnik igra agresivno na bekovsku liniju, a Turska ima igrače sposobne na to. Imamo prednost ispod koša, ali igrači koji prave igru moraju dovesti do situacija da tu prednost iskoristimo. Kada se anulira bekovska linija i kada nema pravovremenog pasa imamo problema”, zaključio je Zvezdan Mitrović. skokova). “Sigurno ćemo na to obratiti pažnju. Slabiji su unutra, nego spolja. Tražićemo njihove slabosti i pokušati da ih iskoristimo”, poentirao je Suad Šehović.

“Sada smo fokusirani samo na pobjedu, ali činjenica je da Srbija igra sjajno na ovom turniru, da imaju odličan tim. Biće teško, ali naš cilj je bio da dođemo do druge faze. U tome smo uspjeli i sada će biti zanimljiva borba za prvo mjesto. Naučili smo kako se igraju teške utakmice”, rekao je Riki Rubio nakon pobjede. Plasman u četvrtfinale juče su ovjerile Argentina i Poljska. “Gaučosi” su se poigravali sa Venecuelom, dok su Poljaci nastavili san trijumfom protiv Rusije. A.K.

MUNDOBASKET

2019. RAZIGRAVANJE OD 17. DO 32.

GRUPA M (Guangžu) 1. kolo (petak) Nigerija - O. Slonovače 83:66 Kina - J. Koreja 77:73 2. kolo (nedjelja) 10.00h O. Slonovače - J. Koreja 14.00h Kina - Nigerija 1. Nigerija 2. Kina 3. O. Slonovače 4. J. Koreja

4 4 4 4

2 2 0 0

2 2 4 4

6 6 4 4

GRUPA N (Peking) 1. kolo (petak) Angola - Iran 62:71 Tunis - Filipini 86:67 2. kolo (nedjelja) 10.00h Tunis - Angola 14.00h Iran - Filipini 1. Tunis 2. Iran 3. Angola 4. Filipini

4 4 4 4

2 1 1 0

2 3 3 4

6 5 5 4

GRUPA O (Donguan) 1. kolo (subota) 09.30h Japan - Novi Zeland 13.30h Turska - CRNA GORA 1. Turska 2. Novi Zeland 3. CRNA GORA 4. Japan

3 3 3 3

1 1 0 0

2 2 3 3

4 4 3 3

GRUPA P (Šangaj) 1. kolo (subota) 10.00h Kanada - Jordan 14.00h Njemačka - Senegal 1. Njemačka 2. Kanada 3. Jordan 4. Senegal

3 3 3 3

1 1 0 0

2 2 3 3

4 4 3 3

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

Mlađan Janović

Nenad napada bronzu

Medalja u Tokiju je sve bliže - crnogorski karatista Nenad Dulović boriće se za bronzanu medalju na turniru Premijer lige u glavnom gradu Japana. Dulović je bio slobodan na startu takmičenja u kategoriji do 60 kilograma, u drugom kolu pobijedio je Čileanca Migela Sofiju 4:0, dok je u trećem izgubio od Italijana Anđela Krešenca 6:4. Ipak, čeka ga repesaž i u nedjelju meč sa Erajom Samdanom iz Turske, koji je u polufinalu izgubio od Krešenca 2:0. Drugi crnogorski predstavnik Mario Hodžić eliminisan je u prvom kolu, dok će danas (subota) na tatami Marina Raković u kategoriji do 68 kilograma. K.B.

Serena za istoriju, Bjanka za čudo Dugo je izgledalo da je legendarna Margaret Kort sa 24 osvojene Gren slem titule nedodirljiva, ali čini se da je kucno čas za novu stranicu istorije. Večeras (subota 22.00h) u finalu US opena sastaće se Serena Vilijams i Bjanka Andresku i ako čuvena Amerikanka slavi izjednačiće se na vječnoj list sa Margaret Kort. S druge strane, mlada Kanađanka (19) i plasmanom u finale napravila je najveći uspjeh. Serena je u polufinalu bila bolja od Eline Svitoline (6:3, 6:1), a Bjanka od Belinde Benčić (7:6, 7:5). Kod muškaraca kasno sinoć (petak) za finale su se borili Danil Medvedev - Grigor Dimitrov i Mateo Beretini - Rafael Nadal. K.B.

Mlađan Janović u 35. godini se oprostio od vaterpola

Kraj velike karijere velikog majstora Golovi su njegov zaštitni znak, on simbol crnogorskog vaterpola, ali kucno je čas za neke druge stvari... Legendarna “sedmica” ajkula Mlađan Janović završio je igračku karijeru, saopštio je juče Vaterpolo i plivački savez Crne Gore. “Mlađan Janović je odlučio da se nakon 19 godina povuče iz vaterpola, a tim povodom u prostorijama VPSCG u Podgorici, u ponedjeljak 9. septembra u 11 sati biće održana pres konferencija”, poručili su iz crnogorske kuće vaterpola. Forma i fizička sprema si-

gurno nisu bili razlog za kraj karijere, jer je Mlađan i na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Kvangdžuu bio jedan od naših boljih igrača, a ukupno je provodio i najviše vremena u bazenu. Kada je u pitanju njegova velika karijera, pamtiće se da je nezaboravne 2008. sa Crnom Gorom “doplivao” do evropskog zlata u Malagi, pamtiće se da je dijete Primorca, pamtiće se i mnoge druge medalje, kao i da je 2011. proglašen za najboljeg vaterpolistu Evrope. Karijeru je počeo u svom Primorcu, sa kojim je 2002.

Mlađan Janović je 2011. izabran za najboljeg vaterpolistu Evrope osvojio Kup SCG. Nakon toga je igrao za Marsej, gdje je za četiri sezone osvojio četiri duple krune, a igrao je još za Savonu (dva puta prvak LEN kupa), Pro Reko (osvajač prvenstva i Kupa Italija), Galatasaraj (osvajač prvenstva i

Kupa Turske), Olimpijakos (prvak Grčke), a posljednje dvije godine karijere proveo je u italijanskoj Breši. Osim što je bio prvak Evrope 2008, Mlađan je četiri godine kasnije u Ajndhovenu osvojio je srebrnu medalju na EP. Već narednog ljeta 2013. bio je srebrni na Svjetskom prvenstvu, dok je 2016. u Beogradu osvojio evropsko srebro. Sa “ajkulama” je igrao polufinale na Olimpijskim igrama u Pekingu, Londonu i Rio de Žaneiru. Ima i bronzanu medalju i u kapici SCG - sa Svjetskog prvenstva u Barseloni 2003. K.B.

MeMoriJalni turnir u čast i sJećanJe na Jovana Kosača

MMA spektAkl nA kAnli-kuli

Najveći regionalni događaj sve popularnijih mještovitih borilačkih vještina (MMA), održaće se večeras (subota) na Kanli-kuli u Herceg Novom. Spektakl počinje u 20 časova. Turnir u Herceg Novom je memorijalnog karaktera u čast i sjećanje na Jovana Kosača, sportistu i trenera više borilačkih disciplina. Deveto po redu MMA takmičenje “MFC9” u organizaciji sportskog društva “MMA Team Zabjelo” iz Podgorice ugostiće borce iz

regiona (Srbija, Hrvatska), Evrope (Njemačka, Luksemburg), ali i Dagestana. “Jedina smo organizacija u Crnoj Gori koja se profesionalno bavi organizovanjem turnira mješovitih borilačkih vještina. Pokreću nas strast i ljubav koju imamo prema ovom sve popularnijem sportu. Cilj nam je i da približimo ovaj sport crnogorskoj publici, ali i da osposobimo sa našeg područja dostojne svjetskoj sceni”, poručio je Alen Džankić, jedan od organizatora MMA turnira.

Učesnici turnira su Radovan Vuković iz Crne Gore, Isa Isakov iz Dagestana, Aleksandar Veličković i Boris Marković iz Srbije, te takmičari iz Hrvatske Andrej Jazvo i Luka Šafran. Na turniru će se sastati i Mirko Jović (Crna Gora) - Stevan Tuović (Srbija), Lazar Kukuličić (Crna Gora) – Jan Liase (Luksemburg), Jovan Todorović (Crna Gora) – Aleksandar Joketić (Crna Gora), Vanja Kovačević (Crna Gora) – Đorđe Stojanović (Srbija) i Žarko Janković (Crna Gora) - Aleksandar Aleksić

(Srbija). Posebna atrakcija biće borba za WMO pojas do 70kg između Slađana Dragišića (Srbija) i Miladina Kolarskog (Srbija).

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 9. 2019.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

RTCG 2 10.00h 13.30h 10.00h

ARENASPORT 1

SP Kina, košarka Crna Gora – Turska, košarka SP Kina, košarka

SPORTKLUB 1 11.55h 14.55h 16.00h 17.55h 20.40h 01.55h

F1 Monca trening 3 F1 Monca kvalifikacije Koventri – Blekpul, fudbal Engleska – Bugarska, fudbal Srbija – Portugal, fudbal Kanada – Kuba, fudbal

SPORTKLUB 2 10.00h 14.00h 16.00h 18.00h 20.45h 00.00h

SP Kina, košarka SP Kina, košarka Gorica – Krško, fudbal Island – Moldavija, fudbal Turska – Andora, fudbal Kurakao – Haiti, fudbal

SPORTKLUB 3 14.00h 16.00h 18.00h

SP Kina, košarka Deportivo – Albasete, fudbal Litvanija – Ukrajina, fudbal

SPORTKLUB 4 18.00h

Izola – Celje, rukomet

SPORTKLUB HD 13.00h 19.00h

● NE PROPUSTITE

MK Dons – Vimbldon, fudbal Spidvej Danska

SPORTKLUB 5 10.00h – 19.00h 15.00h

Fudbal na pijesku SPORTKLUB 6 Kosovo – Češka, fudbal

12.00h Odbojka na pijesku 13.15h Odbojka na pijesku 14.30h Odbojka na pijesku 16.00h Srbija – Italija, odbojka (ž) 18.30h Turska – Poljska, odbojka (ž) 01.30h Orlando – Los Anđeles, fudbal 04.30h Portland – Sporting, fudbal

Odbojkašice će se u Ankari boriti za evropsku krunu. Arenasport 1, 18.30h

ARENASPORT 2 15.00h 18.00h 19.15h 20.30h 21.30h

Irska – Vels, ragbi Odbojka na pijesku Odbojka na pijesku Odbojka na pijesku Njujork – Nju Ingland, fudbal

ARENASPORT 3 14.15h 16.15h 19.15h 20.00h 21.45h

Banjska Bastrica – Karlštad, hokej Zaporožje – Vardar, rukomet Odbojka na pijesku Barselona – Mursija, futsal Odbojka na pijesku

NEDJELJA RTCG 2 10.00h 14.00h

Gimnastika Magdeburg – Kil, rukomet

ARENASPORT 5 15.45h 19.00h

Odbojka na pijesku Vesprem – Zagreb, rukomet

EUROSPORT 15.00h 18.00h 22.00h

● NE PROPUSTITE

La Vuelta, biciklizam Us open, tenis Us open finale (ž)

SP Kina, košarka SP Kina, košarka

SPORTKLUB 1

ARENASPORT 4 15.00h 18.10h

22.05h

10.00h 15.00h 17.55h 20.40h 02.20h

LA Čardžers – Indijanapolis, ragbi

SPORTKLUB 5 10.00h – 17.45h

Fudbal na pijesku

SP Kina, košarka SPORTKLUB 6 F1 Monca trka Gruzija – Danska, fudbal 18.00h Slovenija – Francuska, fudbal U21 Finska – Italija, fudbal Nju Ingland – Picburg, ragbi

ARENASPORT 1

SPORTKLUB 2 10.00h SP Kina, košarka 14.00h SP Kina, košarka 16.00h Đirona – Rajo Valjekano, fudbal 18.00h Rumunija – Malta, fudbal 20.45h Švedska – Norveška, fudbal 03.00h Panama – Bermuda, fudbal 05.00h WTA Žengžu, tenis

SPORTKLUB 3

16.00h EP za treće mjesto, odbojka (ž) 18.30h EP finale, odbojka (ž)

ARENASPORT 2 13.30h 17.45h 19.00h

Gepingen – Fukse Berlin, rukomet Odbojka na pijesku Odbojka na pijesku

ARENASPORT 3

Bergišer – Veclar, rukomet 11.30h Ukrajina – Holandija, futsal 16.00h U19 18.00h Tampere – Bil Bene, hokej 14.00h SP Kina, košarka ARENASPORT 4 18.00h Švajcarska – Gibraltar, fudbal 19.35h – 21.00h Basket 3x3 Metalac – Sinđelić, fudbal 22.25h Dalas – Njujork, ragbi 20.00h

Košarkaši Crne Gore razigravanje od 17. do 32. mjesta otvaraju protiv Turske. Meč iz Donguana gledajte na RTCG.

SPORTKLUB 4

ARENASPORT 5

14.00h Hrvatska – Španija, futsal U19 19.00h 16.30h Poljska – Rusija, futsal U19 19.00h Fudbal na pijesku finale

SPORTKLUB HD 19.00h

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

EUROSPORT

12.55h Karolina – LA Rems, ragbi 22.00h

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Njujork Mets – Filadelfija, bejzbol La Vuelta, biciklizam Us open finale muškarci

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

KOŠARKA

Crveni protiv NBA Turske traže prvi trijumf na SP 44 45

SPORT PET STVARI KOJE SMO VIDJELI NA DEBIJU FARUKA HADŽIBEGIĆA

NA PRAVOM SMO PUTU Faruk Hadžibegić je debitovao pobjedom, potpisao je prvi trijumf “hrabrih sokolova” poslije skoro godinu dana i šest neuspjeha (dva remija, četiri poraza), vratio je poljuljano samopouzdanje u rimejku utakmice sa Mađarskom od prije 12 godina. Ali unio je i novine - donosimo pet stvari sa debija legendarnog Sarajlije!

■ IGRA KOJA OBEĆAVA

ČELIČNA VOLJA

IRONMAN NIKOLA PAVLOVIĆ

42 43 KRAJ KARIJERE

Veliki Mlađan rekao dosta 46

Crna Gora je imala igru! Makar i na momente, a to je nešto što obećava pred naredne akcije. Dobro se ponašala u formaciji 4-5-1 sa jednim defanzivnim vezistom, ali i u rombu 4-4-2. Hadžibegić nije imao vremena da do kraja sprovede svoje ideje, ali ruka 61-godišnjeg stratega se vidjela. I iz okupljanja u okupljanje, igra samo može da bude bolja.

■ AUTORITET U NAPADU

“Hrabri sokolovi” su protiv Mađarske u napadu uglavnom uvijek znali šta žele. Imali su autoritet, u pojedinim trenucima su plesali, dolazili do prilika lakše nego ranije, bili konkretni... A kada nisu bili konkretni - Aleksandar Boljević u jednom trenutku u drugom dijelu otišao u širinu umjesto direk-

tno na gol - Faruk Hadžibegić je gestikulirao rukama sa klupe da je mladi ofanzivac pogriješio. Direktnu Crnu Goru možemo da očekujemo i u budućnosti.

■ PROBLEMI U DEFANZIVI

Dok je ofanziva djelovala dobro, defanziva nije! Da li zbog činjenice što su “crveni” prvi put igrali sa samo jednim defanzivnim veznim ili zbog nečeg drugog, tek odbrana je djelovala bušno. Često nedovoljno dobro ni za amaterski nivo. To su Mađari iskoristili jednom, a mogli i više puta. Međutim, u defanzivnom dijelu bi sve trebalo da dođe na svoje mjesto povrat-

kom lidera Stefana Savića.

■ PROŠIREN ROSTER Hadžibegić je više puta ponovio da se neće odreći nijednog igrača, a to se odmah osjetilo na debiju. Za razliku od Ljubiše Tumbakovića kod koga se uglav-

nom znalo ko će početi meč i koji se oslanjao na najviše 14 reprezentativaca, novi selektor je proširio roster. Tako smo na djelu vidjeli sjajnog Vukana Savićevića, Risto Radunović je konačno dobio pravu šansu, baš kao i Sead Hakšabanović koji je doduše samo na momente pokazao talenat. A tu su bili i Dušan Lagator, Deni Hočko, Branislav Janković...

■ ATMOSFERA Poslije utučenih lica nakon “slučaja Kosovo” i očekivanog poraza od Češke iz takve atmosfere, na licu “hrabrih sokolova” je konačno bio vidan - osmijeh. “Crveni” su se skupili, ostavili sve iza sebe, uostalom pokazali karakter poslije vođstva Mađara. Atmosfera je ponovo vedra, a dobre rezultate piše upravo - timski duh. Crna Gora ga ponovo ima, šteta samo što navijači nisu ispoštovali momke. Ali i tifozi imaju priliku da se isprave - već u utorak protiv Češke (20.45). B.T.