Dnevne novine 21-22. septembar 2019.

PREMIJER MARKOVIĆ PORUČIO ■ 8 9

NVO DA BUDU U SLUŽBI GRAĐANA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019. BROJ 2484 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NAKON SASLUŠANJA SEKRETARU VDT ODREĐENO ZADRŽAVANJE ■ 16

Vujošević negirao da je uzimao i davao novac Stankoviću, Katniću i Vukčević RETROVIZOR ■ 3

Zarobljenici vlastite borbe za slobodu POKUŠAJ TERORIZMA

■ 15

Presuda napisana i poslata advokatima Danas

INTERVJU: DR BRANISLAV RADULOVIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA PRAVNIKA

Promjene Ustava nema bez kulture političkog dijaloga

■ 30 31

VAŠE LJETO 2019.

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 5 7

U POSJETI DOMAĆINSTVU CACOVIĆ U ZATRIJEPČU

Odavde niko ne odlazi namrštena čela marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

Ai glasački listić mora da bude debeo da ovi iz DPS ne vire kroz njega...

Dajem 1000 eura onome ko naćera opoziciju da bojkotuje izbore...

No mi se još niko ne javlja na oglas... Izgleda da svi više vole izbore, nego 1000 eura...

Tako je, nema slobodnih izbora sa olovkama i tankim papirom...

Prvo treba oduzeti biračima olovke kako ne bi mogli da glasaju DPS..

AKCIJA ª NEK' GORA ZAZELENI!º

Crna Gora s ponosom nosi epitet ekološke države Od početka godine 1.303 zatvorenika odslužilo kaznu U najvećem crnogorskom zatvoru trenutno je smješteno 43 zatvorenika na izdržavanju kazne zbog teškog ubistva i osam zatvorenika zbog izvršenog krivičnog djela silovanje.

U Crnoj Gori juče je obilježeno 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi koja, kako je poručeno, s ponosom nosi ovaj epitet, koji danas nije lako očuvati, zbog čega su i sve aktivnosti Vlade usmjerene na očuvanje životne sredine. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović ocijenio je da je u Crnoj Gori mnogo datuma na koje treba da budemo ponosni, a da je jučerašnji jedan od njih.

Engleski za komunikaciju, a ne samo za ocjenu

●20-21

SUBOTA

NEDJELJA

● 14-15

● 18-19

Dalekovod Žabljak-Pljevlja spremno će dočekati zimu Bjelopoljska dalekovodna ekipa ovih dana sprovodi redovni godišnji pregled dalekovoda Žabljak-Pljevlja. Poslovođa te ekipe Darko Raičević objašnjava da monteri detaljno obilaze trasu od stuba do stuba i upisuju sve ● 10-11 nedostatke.

Od početka ove školske godine prvaci u još četiri osnovne škole dio nastave slušaju na engleskom jeziku. Tako se od ovog septembra dvojezična nastava odvija ukupno u 12 odjeljenja.

Pretežno sunčano. Ujutru na sjeveru magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, ujutru, a u jugoistočnim predjelima i prijepodne, umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 15, najviša dnevna od 15 do 28 stepeni.

Sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 12, najviša dnevna od 16 do 28 stepeni.

Prave i velike priče su u malim ljudima Uvijek pobijedi civilizacija. A ona je sada vezana i za prava žena, manjina, ljudska prava. I tu nema nazad, kaže rediteljka Mari● 28-29 ja Perović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

PORUKA PREDSJEDNIKA MILA ĐUKANOVIĆA

ZA ODRŽIVI RAZVOJ KLJUČNE NOVE IDEJE Politika šefova država treba da bude usmjerena na kontinuirano stvaranje novih ideja i akcija, poruka je predsjednika Mila Đukanovića koja je objavljena na Tviter profilu predsjednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

U opisu se nalazi najava da će se šefovi država i vlada sastati u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi analizirali napredak u

NUHODŽIĆ I ERIKSON OCIJENILI

CRNA GORA MOŽE DA SE SUOČI SA MIGRACIJAMA

Crna Gora ima kapacitete da se suoči sa izazovima koji nose mješovite migracije, ocijenila je šefica Regionalne kancelarije UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu, En-Kristin Erikson u razgovoru sa ministrom unutrašnjih poslova Mevludinom Nuhodžićem.

Oni su ocijenili da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) imaju kvalitetnu i sadržajnu saradnju u svim pitanjima od značaja na planu rješavanja statusa interno raseljenih lica, međunarodne zaštite i unapređenja operativnog odgovora na izazove u toj oblasti.

Nuhodžić je naveo da cijeni doprinos koji se ostvaruje kroz saradnju sa Regionalnom kancelarijom UNHCR-a, ističući da ona daje izuzetne rezultate. „U prethodnom periodu povećali smo smještajne kapacitete u Centru za prihvat, formirali mobilne biometrijske timove koji su pružali pravnu pomoć interno raseljenim licima sa Kosova, organizovali obuke za službenike koji rade na poslovima međunarodne zaštite stranaca“, kazao je

postizanju globalnih ciljeva. „Naša odgovornost najprije treba da bude bazirana na kontinuiranom angažovanju na svim nivoima u cilju uvođenja održivog razvoja u kompleksni politički proces, odnosno na kontinuiranom stvaranju novih ideja i akcija ciljano usmjerenih na postizanje održivog razvoja“, navodi se u poruci predsjednika Crne Gore.

Sa sastanka

Nuhodžić, dodajući da će se u narednom periodu posvećivati velika pažnja unapređenju stanja u toj oblasti. On je istakao da je Crna Gora snažno podržala usvajanje Globalnog sporazuma za izbjeglice i pripremila smjernice za djelovanje.

Time je, kako je naveo, potvrđena odlučnost države da doprinese međunarodnim naporima da se potvrde principi zaštite izbjeglica, podsjećajući na napore države koji traju još od devedesetih godina na rješavanju pitanja izbjeglih, raseljenih i interno raseljenih lica. Šefica Regionalne kancelarije UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu, En-Kristin Erikson je pohvalila saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i kazala da uspostavljene dobre prakse mogu služiti kao primjer drugim državama u regionu. Ona je kazala da je namjera ove organizacije da se u predstojećem periodu promijeni percepcija ove regije. „Crna Gora nije samo mjesto tranzita, već zemlja koja je stvorila sve zakonske preduslove za pružanje adekvatne međunarodne zaštite“, konstatovala je Erikson.

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

ZAROBLJENICI VLASTITE BORBE ZA SLOBODU Desilo se ono što je bilo neminovno. Britansko pravosuđe pokrenulo je ekstradicioni postupak za Duška Kneževića, za kojim je raspisana crvena Interpolova potjernica. Londonski sud, nakon prvog saslušanja, bio je vrlo „tolerantan“ pa je DK-u odredio kauciju od 70.000 funti, kako ga ne bi poslao u ekstradicioni pritvor, oduzeo mu sva tri pasoša, crnogorski, britanski i kiparski, uveo mu elektronsko praćenje i ograničio kretanje. Pa DK ne može više da napušta stan poslije 23 sata i ne smije da se približava aerodromu, lukama ili željezničkim stanicama.

Tako je definitivno propala revolucionarna strategija odbjeglog biznismena da preostalim novcem otkupi slobodu i usput sruši „omraženi režim u Podgorici“. Preostalo mu je tek da svoje medijske i političke jatake u Crnoj Gori, manje ili više plaćene, obasipa novim režiranim snimcima raznih razgovora, sa raznim likovima. Ali mu strategija puca na sve strane. Pogotovo nakon jučerašnje zvanične izjave njegovog potonjeg „sagovornika“ Nenada Vujoševića koji je, pored ostalog, rekao da je „vrlo revoltiran ponašanjem Kneževića“ i da nikad nije „bilo kome nudio ili davao mito Stankoviću, Katniću i Vukčević”.

Na Kneževićeve lažavine, pecaju se jedino još politički diletanti poput Marka Milačića, koji je, nakon selfija sa Putinom, postao uvjeren da u Podgorici može slobodno da parkira “stranački” auto na pješačkom prelazu i da to vozilo “golim životom” brani od pauka. I njegov imenjak je prije više stoljeća bio emotivno vezan za svoje prevozno sredstvo, pa je “pola pio, pola Šarcu dav’o”, no su obojica kasno stigli na Kosovo.

Novi originalan prilog demokratizaciji izbornog sistema u Crnoj Gori dale su Demokrate, koje predlažu da se građanima na biračkim mjestima oduzmu olovke, kako ne bi mogli da glasaju za DPS i da glasački listići budu štampani na debljoj, zatamnjenoj hartiji, kako DPS-ovci ne bi mogli da vire kroz tanak papir.

Sa druge strane, bivši predsjednički kandidat Miličković smatra da nam izbori uopšte ne trebaju, pa je u jednim ovdašnjim dnevnim novinama objavio oglas u kojem nudi hiljadu eura svakom ko uspije da ubijedi barem jednu opozicionu partiju da bojkotuje izbore. Dao bi on, veli, i 50.000 eura za tu opciju, ali ne želi da građani pomisle kako se rasipa novcem. No mu se niko ne javlja na oglas…

DF se u posljednje vrijeme ne bavi previše olovkama, debljinom papira i ostalim reformama izbornog zakonodavstva, ali se intenzivno upustio u priču o promjenama Ustava, kako bi obezbijedio Srbima da budu malo “ravnopravniji” od drugih građana u građanskoj državi Crnoj Gori. Sada, dakle, bez šatora i ražnja na bulevaru, ili koljenice u Kristalu …Novi momenat je, međutim, da je Suzana Mugoša konačno napisala presudu.

Pravni lijek je žalba u roku od 15 dana…

PN: Zajednički imenitelj svih likova iz ove priče je da su postali zarobljenici vlastite “borbe za slobodu”. Veliki Ciceron je, prije više od dva milenijuma, na tu temu rekao : Svi se pokoravamo zakonima da bismo bili slobodni!

Elektroprivreda Crne Gore domaćinstvima nudi OTPLATU DUGA PO NAJPOVOLJNIJIM USLOVIMA: Fiksna mjesečna rata 20 eura Izuzeće od prinudnih mjera naplate Obustava obračuna zatezne kamate JEDINI USLOV JE DA SU PLAĆENA TRI POSLEDNJA RAČUNA

Od 1. oktobra do 31. decembra 2019. godine, za: domaćinstva domaćinstva domaćinstva domaćinstva

kojima ističe Sporazum u akciji ''Podijelimo teret 5'' koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije koja su isključena sa mreže koja žele reprogramirati postojeći klasični Sporazum

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

AKTUELNO

5

INTERVJU: DR BRANISLAV RADULOVIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA PRAVNIKA CRNE GORE

PROMJENE USTAVA NEMA BEZ KULTURE POLITIČKOG DIJALOGA

■ Ne može se sporiti pravo ovlašćenih predlagača da traže izmjene Ustava, ali je i pravo stručne javnosti da cijeni da li se radi o namjeri da se odista sprovede kvalitetna ustavna promjena ili je u pitanju nešto sasvim drugo ■ Složenost trenutne situacije u VDT trebalo bi da bude imperativ i za političke subjekte vlasti i političke subjekte iz opozicije da se što prije izabere novi VDT. Dodatno, trebalo bi javno ohrabiti potencijalne kandidate sa kredibilnim ličnim i profesionalnim biografijama, koji sada imaju distancu od kandidatura u postojećem ambijentu, da se prijave na novi konkurs

■ Ustavne promjene, prevashodno

zahtijevaju adekvatan društveni i politički ambijent, vrijeme za ekspertizu domaće i međunarodne stučne javnosti, što nije moguće ako se taj proces odvija paralelno sa procesom izbornih kampanja

■ Reforma izbornog zakonodavstva primarno je u

interesu samih političkih aktera i stoga je za očekivati da formirane radne grupe u Skupštini ispune obaveze do kraja godine, jer u godini kada se sprovode izbori nijesu moguće zakonodavne intervencije

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

⌦ Mili Prelević

P

redsjednik Udruženja pravnika Crne Gore dr Branislav Radulović kaže da inicijativa za promjenu Ustava, iako legitimna, sama po sebi ne znači ništa, jer se, u stvari, radi o “izjavi o namjerama” koja ima svoju pravnu težinu samo ako se ispune brojni preduslovi.

Radulović se u intervjuu za Vikend novine posebno osvrnuo na dio najavljene inicijative za ustavnim promjenama radi zaštite Srpske pravoslavne crkve navodeći da za takve promjene nije potreban referendum već se može sprovesti ustavna promjena kroz skupštinsku proceduru. “Međutim, objektivno se postavlja pitanje kakva je “intervencija” potrebna u ovom članu, jer je Ustav Crne Gore, po ovom pitanju, vrlo liberalan”, kaže Radulović.

VN: Postoje inicijative za promjenu Ustava. Koliko je realno, u sadašnoj konstelaciji odnosa u crnogorskom parlamentu, sprovesti ovaj postupak?

RADULOVIĆ: Ustavne promjene su složen i zahtjevan proces i da bi bile uspješno sprovedene traže vrijeme i prije svega podršku odgovarajuće parlamentarne većine.

Početni korak je da se obezbijedi potpis 25 poslanika za podnošenje prijedloga, a zatim da se, u dvije iteracije,

Ukoliko se u postojećem sazivu državnog predstavničkog doma građana ne može prevazići problem manjka kulture političkog dijaloga i nemoći da se uspostavi funkcionalan politički sistem, rješenje su izbori

obezbijedi dvotrećinska većina u Skupštini. Dodatno, za promjenu određenih odredbi Ustava potrebno je da se na referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača. Stoga, ukoliko se želi uspješno sprovesti ovaj proces, on se, po pravilu, ne pokreće u izbornim godinama, jer ukoliko se promjena Ustava ne usvoji, postupak se ne može ponoviti prije isteka od jedne godine od kada je prijedlog odbijen.

VN: Kako onda komentarišete trenutne inicijative, koje ne ispunjavaju navedene preduslove da bi bile sprovedene?

RADULOVIĆ: Odgovornost za uspjeh procesa snosi predlagač.

On je dužan da prethodno ispuni formalne i materijalne uslove, koje propisuje sam Ustav. Dakle, predlagač mora obezbijediti, u skladu sa čl. 155 Ustava, dovoljan broj potpisa poslanika da bi inicijativa bila konstituisana kao prijedlog i dati sadržaj na značenje odredbi čije se promjene traže i obrazloženje za iste. Dok se ne obezbijede ova dva elementa riječ je samo o inicijativi koja je, za sada, samo na nivou političke proklamacije.

VN: Ipak, najava je da će se taj proces pokrenuti na Ustavnom odboru radi rješavanja identitetskih pitanja poput državnih simbola, jezika ili crkve?

RADULOVIĆ: Članovi Ustava koji uređuju pitanje državnih simbola (čl. 4), državljanstvo (čl. 12), jezik i pismo (čl. 13) su u posebnom režimu zaštite na način da je za njihovu izmjenu, pored dvije trećine u Skupštini, potrebno obezbijediti podršku na referendumu od najmanje tri petine svih birača. Čak i da se postigne politički dogovor i obezbijedi dvotrećinska većina u Skupštini da se takav prijedlog konstituiše, za njega je potrebno obezbijediti potvrdu na referendumu. Realni i objektivni poznavaoci društvenih i po-

⌦-------------------------------------------------

USTAVNE PROMJENE SU SLOŽEN I ZAHTJEVAN PROCES I DA BI BILE USPJEŠNO SPROVEDENE TRAŽE VRIJEME I PRIJE SVEGA PODRŠKU ODGOVARAJUĆE PARLAMENTARNE VEĆINE. POČETNI KORAK JE DA SE OBEZBIJEDI POTPIS 25 POSLANIKA ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA, A ZATIM DA SE, U DVIJE ITERACIJE, OBEZBIJEDI DVOTREĆINSKA VEĆINA U SKUPŠTINI.

--------------------------------------------------⌦ da i poslova. Za promjenu ove norme (čl. 14) nije potreban referendum već se može sprovesti ustavna promjena kroz skupštinsku proceduru.

Međutim, objektivno se postavlja pitanje kakva je “intervencija” potrebna u ovom članu, jer je Ustav Crne Gore, po ovom pitanju, vrlo liberalan.

Usporedbe radi, Ustav Republike Srbije (čl. 11), dakle ustav matične države SPC, utvrđuje da nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna.

litičkih prilika u Crnoj Gori će se saglasiti da je dostizanje vrlo zahtjevne većine propisane za referendum, čak i na mnogo manje spornim temama, skoro nedostižno.

VN: Kao argument da je potreban ustavna promjena ističe se da se do izbora VDT-a može brže doći promjenom Ustava ?

RADULOVIĆ: Trenutni problem neizbora četiri člana Sudskog savjeta, VDT ili uskoro sudija Ustavnog suda, neće se brže riješiti ako se uđe u još složeniji i zahtjevniji postupak mijenjanja Ustava. VDT se može izabrati i sa manje zahtjevnom većinom od tri petine poslanika (49), dok je za ustavne promjene neminovna dvotrećinska većina (54), koja se mora ostvariti u dvije iteracije. Dakle, jasno je da Crna Gora danas ima problem koji je manje ustavno-pravne prirode, a više u ravni (ne)funkcionisanja parlamentarno-političkog sistema.

VN: Pominje se i potreba ustavnih promjena radi zaštite Srpske pravoslavne crkve...

RADULOVIĆ: Ustav uređuje pitanje odvojenosti (svih) vjerskih zajednica od države i njihove ravnopravnosti i slobode u vršenju vjerskih obre-

VN: Evidentna nemogućnost političkih partija da u parlamentu uspostave dijalog i usaglase predlog do čega će dovesti i kako se može riješiti ova, sada očito, bezizlazna situacija ?

RADULOVIĆ: Procedure i definisane većine za izbor, ko-

Promjene ustavnih normi ne idu zajedno sa izborima VN: Da li se onda ovdje radi više o političkoj, a manje o pravno utemeljenoj inicijativi za promjenu Ustava?

RADULOVIĆ: Inicijativa, tj. javno saopštena najmjera da se mijenja Ustav, u formalnopravnom smislu ne znači ništa. Ona je “izjava o namjerama” koja ima pravnu težinu

samo ako se ispune navedeni preduslovi. Lično podržavam i zalažem se da se, u postupku nekih budućih ustavnih promjena, npr. vrati norma po kojoj šest hiljada birača ima pravo predlaganja zakona (bez posredovanja poslanika), koja je inače bila zastupljena u ranijem Ustavu.

Međutim, ustavne promjene, prevashodno zahtijevaju adekvatan društveni i politički ambijent, vrijeme za ekspertizu domaće i međunarodne stučne javnosti, što nije moguće ako se taj proces odvija paralelno sa procesom izbornih kampanja.

Naravno, ne može se sporiti

je su uvedene da bi obezbijedile demokratski iskorak i širu društvenu (političku) podršku, usljed manjka odgovornosti za efektivan politički dijalog u parlamentu dovešće do uvođenja v.d. u djelovima pravnog sistema ili funkcionisanje nekih važnih segmenata sistema na ivici legitimiteta. Ukoliko se u postojećem sazivu državnog predstavničkog doma građana ne može prevazići problem manjka kulture političkog dijaloga i nemoći da se uspostavi funkcionalan politički sistem, rješenje su izbori.

VN: Vrhovno državno tužilaštvo početkom narednog mjeseca ulazi u vanredno stanje usljed nedostatka kandidata za novog VDT. Pritom, aktuelna je i afera koja pogađa ovaj državni organ.

RADULOVIĆ: V.d. stanje je po definiciji privremeno stanje i ono se može riješiti, u ovom i svim drugim slučajevima, samo ponovnim raspisivanjem konkursa. Upravo,

pravo ovlašćenih predlagača da traže izmjene Ustava, ali je i pravo stručne javnosti da cijeni da li se radi o namjeri da se odista sprovede kvalitetna ustavna promjena ili je u pitanju nešto sasvim drugo, u čemu akademska zajednica i stručna javnost, po pravilu, ne želi da učestvuje.

Ustav uređuje pitanje odvojenosti (svih) vjerskih zajednica od države i njihove ravnopravnosti i slobode u vršenju vjerskih obreda i poslova. Za promjenu ove norme (čl. 14) nije potreban referendum već se može sprovesti ustavna promjena kroz skupštinsku proceduru

složenost trenutne situacije u VDT trebalo bi da bude imperativ i za političke subjekte vlasti i političke subjekte iz opozicije da se što prije izabere novi VDT. Dodatno, trebalo bi javno ohrabiti potencijalne

kandidate sa kredibilnim ličnim i profesionalnim biografijama, koji sada imaju distancu od kandidatura u postojećem ambijentu, da se prijave na novi konkurs. Posebno je znakovito da se niko iz reda samih tužilaca nije kandidovao i zato je na parlamentarnim partijama dodatna odgovornost da se stvori prihvatljiva politička klima koja će rezultirati izborom najboljeg među kandidatima, na način da se vrednuje lični autoritet, prethodno iskustvo, profesionalna biografija i distanca od političkog uticaja.

VN: Da li je u sadašnjem društvenom i političkom ambijentu moguće izabrati kandidate koji ispunjavaju te uslove?

RADULOVIĆ: Crnogorska pravnička zajednica nije mnogobrojna, ali ima uglednih pravnika koji neupitno

ispunjavaju ove, u državama stabilnih demokratija, elementarne kriterijume. Dakle, ne treba postavljati pitanje da li postoje pravnici koji bi mogli biti dostojni visoko odgovornih i zahtjevnih funkcija VDT, sudija Ustavnog suda ili članova Sudskog savjeta. Treba se upitati zašto se pravnici sa utemeljenim profesionalnim i ličnim biografijama diskvalifikuju, a na drugoj strani izbor obezbjeđuju kandidati koje preporučuju kriterijumi koji nijesu profesionalne prirode. Ukoliko, politički akteri, sa oba pola, ne odgovore na ovaj upit, crnogorsko društvo bi moralo biti svjesno da će postojeće akutno stanje preći u metastazu. Sa takvom dijagnozom, svi skupa, bez obzira na identitete svih boja i oblika, postaćemo teško bolesna zajednica, koja se više ne liječi medikamentima već hirurškim zahvatom.

AKTUELNO

7

NEOPHODNO JE POPUNITI SUDSKI SAVJET VN: Da li je u ovakvom ambijentu moguća dugo najavljivana reforma izbornog zakonodavstva?

RADULOVIĆ: Reforma izbornog zakonodavstva primarno je u interesu samih političkih aktera i stoga je za očekivati da formirane radne grupe u Skupštini ispune obaveze do kraja godine, jer u godini kada se sprovode izbori nijesu moguće zakonodavne intervencije. Činjenica da je predviđen dolazak i eksperata iz Venecijanske komisije trebalo bi da bude prilog više da se ovaj proces uspješ-

no završi. Ovom prilikom slobodan sam skrenuti pažnju da bi u slučaju Sudskog savjeta bilo mnogo učinkovitije postići dogovor o izboru četiri ugledna pravnika i prekinuti trenutno v.d. stanje u ovom tijelu, nego ulaziti u ustavne promjene, koje nije moguće završiti do kraja godine. Dakle, u igri su dvije opcije, brz politički dogovor ili traženje opcija koje mogu biti “rješenje na dugi štap” koje podrazumijeva produženje postojećeg (v.d.) stanja u Sudskom savjetu još najmanje godinu.

Foto: Iva Mandić

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

8

aktuelno

opštinski odbor dps nikšić, šavnik, žabljak i danilovgrad

Đukanović predložen za lidera partije

Opštinski odbori Demokratske partije socijalista Nikšić, Šavnik, Žabljak i Danilovgrad predložili su predsjednika partije Mila Đukanovića da još jedan mandat bude na čelu partije i Duška Markovića za zamjenika predsjednika DPS-a.

Iz nikšićkog odbora DPS-a saopšteno je da je više od 1.200 članova i aktivista DPS-a u Nikšiću jednoglasno za predsjednika partije predložilo aktuelnog predsjednika i lidera partije Mila Đukanovića, a Markovića za zamjenika.

Iz OO DPS Šavnik saopšteno je da predloženi kandidati za najodgovornije funkcije u partiji i članstvo u najvišim partijskim organima garantuju nastavak sigurnog i uspješnog vođenja DPS. Na sjednicama Izvršnog i

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

premijer duško marković na konfere

NVO d službi g da up i pO

Opštinskog odbora DPS Danilovgrad utvrđena je lista od 11 kandidata za predstavnike VIII Kongresa partije i zbirna lista svih predloženih kandidata za organe partije na državnom nivou, koje bira Kongres.

“Na zbirnoj listi za Glavni odbor našlo se 80 kandidata iz naše opštinske organizacije, dok smo za 11 delegata izabrali mlade članove i aktiviste koji svojim ponašanjem, radnim i moralnim kvalitetima uživaju ugled i povjerenje u svojoj sredini, a koji do sada nijesu bili u prilici da učestvuju u radu Kongresa”, saopšteno je iz danilovgradskog odbora DPS-a.

Na sjednicama Izvršnog i Opštinskog odbora DPS-a Žabljak razmatrani su predlozi za najveće funkcije u partiji. R.P.

demokrate poručile

Zaustaviti iZborne Zloupotrebe putem glasačkog listića

Demokratska Crna Gora dostavila je Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva predlog rješenja u vezi izgleda glasačkog listića i načina glasanja, kojima bi se spriječilo kršenje principa tajnosti glasanja na izborima.

Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kazao je na konferenciji za novinare da je na svim dosadašnjim izborima u Crnoj Gori tajnost glasanja grubo povrijeđena, a da je jedan od mehanizama zloupotrebe koji koristi DPS i glasački listić.

Njegov partijski kolega Momo Koprivica kazao je da Demokrate nude konkretna rješenja u odnosu na glasački listić, kako bi se u potpunosti sprije-

čile zloupotrebe.

Kako je naveo, listić treba da bude neprovidan, sa tamnoplavom pozadinom i odgovarajuće debljine, tako da članovi biračkog odbora ne mogu vidjeti za koga je građanin glasao. „Umjesto upotrebe olovke kao sredstva za glasanje, predlažemo glasanje pečatom, što predstavlja rješenje za potpuno eliminisanje zloupotreba“, kazao je Koprivica.

Demokrate su, između ostalog, predložile i da glasački listić treba da bude tehnički uređen na način koji obavezuje dvostruko previjanje, te da na poleđini glasačkog listića bude ocrtano posebno mjesto u koje će se otiskivati pečat biračkog odbora.

R.P.

Crnoj Gori nije potreban izolovan nevladin sektor, već onaj koji je spreman da radi u interesu svih građana, imun na dnevnu politiku i vođenje političkih kampanja na bilo kojoj strani, poručio je premijer Duško Marković na otvaranju konferencije „Civilno društvo u Crnoj Gori – kako do povoljnog okruženja za civilno društvo“ koju je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Marković je kazao da Vladu ne treba podsjećati ili navoditi da unaprijedi ambijent za civilno društvo, već da treba zajednički tražiti način – kako da u partnerskom odnosu taj ambijent učinimo što povoljnijim, u interesu građana i države Crne Gore.

Premijer vjeruje da je odlukom donijetom prije skoro tri godine, da prvi sastanak u mandatu premijera održi sa predstavnicima civilnog sektora, pokazao opredjeljenje Vlade i to od prvog dana.

“Civilni sektor kuca na otvorena vrata kada je u pitanju unapređenje ambijenta i okruženja za njegov rad i djelovanje”, rekao je Marković.

■ izdvojena veća sredstva

Marković je ocijenio da je u njegovom mandatu, kada je riječ o saradnji Vlade sa civilnim

Orav: Važna uloga opozicije Šef delegacije EU u Podgorici Aivo Orav rekao je da je pristupanje EU složen proces koji zahtijeva stalni napredak na planu reformi i da državne institucije aktivno učestvovanje organizacija civilnog društva moraju prepoznati i njegovati kao prednost.

On je rekao da, imajući u vidu važnost civilnog društva u procesu kreiranja politika, EU je kontinuirano je pružala finansijsku pomoć NVO organizacijama u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, uključivanje civilnog društva u proces kreiranja politika zahtijesektorom, ojačan normativni okvir, osnažen sistem finansijske podrške i unaprijeđen dijalog sa institucijama.

“To je, između ostalih, prepoznala i Evropska komisija u svom Izvještaju za Crnu Goru iz 2019. istakavši da je ‘pravno, institucionalno i finansijsko okruženje u kojem organizacije civilnog društva funkcionišu u cjelini poboljšano’”, rekao je Marković.

Marković je podsjetio da je prošle godine za nevladine organizacije izdvojeno 17,5 odsto više sredstava nego 2017. godine uz konkurse posredstvom 13

va stvarne napore obje strane državne vlasti i civilnog društva.

“Vlada mora da prepozna i prizna ulogu koju civilno društvo ima kao most između administracije i građana. Treba da budu otvoreni prema preporukama koje su dobili od predstavnika NVO”, poručio je Orav.

Osim odnosa vlade i civilnog društva, dodaje Orav, važna je uloga i opozicije.

“Ohrabrujem opoziciju da se aktivnije uključi u sve ove aktivnosti, jer će to dati bolje mogućnosti za funkcionisanje civilnog sektora”, rekao je Orav. ministarstva.

“Ove godine 15 ministarstava raspisalo je 33 javna konkursa za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija pri čemu je za tu namjenu opredijeljeno preko 3,5 miliona eura”, rekao je premijer.

Kako je naveo, dijalog je posljednji stup saradnje Vlade i civilnog sektora, pored normativnog i finansijskog aspekta.

“Crnoj Gori nije potreban izolovan nevladin sektor, već nevladin sektor spreman da radi u interesu svih građana. Samim tim – nevladin sektor imun na dnevnu politiku i vođenje po-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

enciji o civilnom društvu

da bude u građaNa, pOzOraVa OpraVlja stVari litičkih kampanja na bilo kojoj strani. Da bude oči i uši tamo gdje državni mehanizmi zaštite i kontrole ne dosežu. Da upozorava i popravlja stvari. Samo takav – legitimno i cjelishodno treba da se još snažnije finansira novcem građana. U dijelu institucionalnog dijaloga upravo je konstituisanjem Ministarstva javne uprave prvi put u Vladi uspostavljena jedinstvena adresa sa koje vodimo ovaj važan dijalog”, istakao je Marković.

Premijer je istakao da u društvu koje teži dijalogu i napretku, uz iskazanu otvorenost Vlade i njegovu posvećenost, teza da su država i civilni sektor na suprotnim stranama – treba da bude osuđena na poraz, ma odakle dolazila. „Nevladin sektor je partner Vladi i spremni smo da u svakom pogledu tu saradnju snažimo u zajedničkom interesu”, zaključio je Marković.

■ problem primjena zakona

Izvršna direktorica CRNVO Ana Novaković rekla je da nalazi različitih istraživanja ukazuju da u Crnoj Gori nijedan od elemenata za djelovanje civilnog društva nije u potpunosti ostvaren.

Prema njenim riječima, pitanja poput slobode izražavanja,

nezakonitog isključivanja predstavnika civilnog drustva iz nekih tijela, medijsko obračunavanje sa neistomišljenicima vratila su se na javnu scenu.

“Kada je u pitanju civilni dijalog, Crna Gora na papiru ima najbolje zakonska rješenja u regionu, strategiju, savjetodavno tijelo, ali da je primjena zakona, kao i u mnogim oblastima vladavine prava, veliki problem”, istakla je Novaković.

Kako je navela, ako se pogledaju izjave u parlamentu predstavnika vlasti i značajnog dijela opozicije vidi se da je njihov zajednički problem često civilno društvo.

“Njihove izjave su pokazatelj da smo daleko od jednih i drugih. Vjerujem da su građani prepoznali da je javni interes jedini autoritet najznačajnijeg dijela civilnog društva”, dodala je Novaković.

Kako je navela, civilno društvo je neophodno kako bi pomoglo rješavanju druge vrste krize krize predstavničke demokratije.

“Kvalitet civilnog dijaloga, kao i socijalnog, pokazatelj je zdravlja naših demokratija. Vlast bi trebalo da omogući pristojne uslove za djelovanje civilnog društva, jer bez tog faktora nema daljeg razvoja funkcionalne demokratije”, ocijenila je Novaković.

A.N.

aktuelno

9

ekspertkinja venecijanske komisije saopštila

Unutrašnja pitanja Crne Gore morate sami rješavati

Ne postoje međunarodni standardi koji bi se mogli primijeniti, niti dokumenta koja bi se mogla koristiti radi rješavanja otvorenih pitanja u Crnoj Gori, rekla je ekspertkinja Venecijanske komisije (VK) za izborne procese Tatjana Boguševič.

Ona je poručila da postoji dobra i bogata međunarodna praksa, posebno dragocjena kada su stare demokratije u pitanju. Članovi Radne grupe 6 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva sastali su se sa Boguševič, koja sarađuje sa različitim međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS/ODIHR, EU, IFES i VK Savjeta Evrope, na svim

projektima vezanim za izbore. „Sastanak je održan kako bi se, na cjelovit način, međunarodne institucije upoznale sa urađenim u okviru radnih grupa Odbora, radi ostvarivanja zahtjevnog zadatka, u ovom slučaju, normativne, cjelovite uređenosti izbornog procesa“, navodi se u saopštenju.

Predmet prvog u nizu sastanaka posvećeno-angažovanih poslanika, predstavnika civilnog sektora i akademske zajednice sa predstavnicima međunarodnih institucija, bio je razmatranje Nacrta kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama.

Boguševič je, kako se navodi, saslušala dodatna obrazloženja u vezi sa Nacrtom kodeksa i sa-

opštila da je Radna grupa 6, koja se bavila ovim pitanjem, a time i Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, na dobrom putu.

Boguševič je sugerisala da je na strukturama parlamenta i stvar konačne odluke Skupštine Crne Gore na koji način će biti riješena ova otvorena pitanja. „Ponovila je da je rad na Nacrtu kodeksa očigledan, posvećen i promišljen, da se krenulo dobrim putem, ukazavši da je ovim kodeksom potrebno riješiti dileme otvorene u prethodnim izbornim procesima i registrovane u izvještajima međunarodnih organizacije koje su ove izborne procese nadgledale“, navodi se u saopštenju iz parlamenta.

R.P.

Brajović sa amBasadorom švedske

Podrška Proširenju bila bi Pozitivna Poruka regionu

Švedska će u narednom periodu intenzivirati saradnju sa zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, posebno u oblasti ekonomije, kazao je ambasador te zemlje u Crnoj Gori Jan Lundin, tokom razgovora sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem. Kako je saopšteno iz Skupštine, Brajović je sa Lundinom razgovarao o unapređenju bilateralnih odnosa, evropskom putu Crne Gore, kao i aktuelnim prilikama u našoj zemlji i regionu.

“Brajović je konstatovao da postoje sve pretpostavke za da-

Sa sastanka lje snaženje saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa”, navodi se u saopštenju.

Brajović je kazao da očekuje da će novi sastav Evropske ko-

misije zadržati politiku proširenja visoko na svojoj agendi, što bi predstavljalo pozitivnu poruku i za druge države Zapadnog Balkana.

R.P.

10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

VN U OBILASKU REDOVNOG GODIŠNJEG PREGLEDA

DALEKOVOD ŽABLJAKPLJEVLJA SPREMNO ĆE DOČEKATI ZIMU

Žabljak nikad nije ostao bez struje, kada je riječ o našem dalekovodu. Što se tiče ovog i svih ostalih, 100 posto su ispravni za zimu, kazao je poslovođa dalekovodne ekipe iz Bijelog Polja Darko Raičević

⌦ Danica Janković

SVAKI STUB SE PREGLEDA DETALJNO. UKOLIKO NAĐEMO KVAR KOJI SE DESIO ZBOG VREMENSKIH NEPOGODA, OTKLONIMO GA U TOKU SLJEDEĆE NEDJELJE. ŽABLJAK NIKAD NIJE OSTAO BEZ STRUJE, KADA JE RIJEČ O NAŠEM DALEKOVODU. ŠTO SE TIČE OVOG I SVIH OSTALIH, 100 POSTO SU ISPRAVNI ZA ZIMU, ISTIČE RAIČEVIĆ

B j e l o p o l j s ka d a l e ko vodna ekipa Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) ovih dana sprovodi redovni godišnji pregled dalekovoda Žabljak-Pljevlja. Njen poslovođa Darko Raičević objašnjava da monteri detaljno obilaze trasu od stuba do stuba i upisuju sve nedostatke.

“Nalazimo se na dalekovodu 110/35 kilovolti Žabljak-Pljevlja. Svaki stub se pregleda detaljno. Ukoliko nađemo kvar koji se desio zbog vremenskih nepogoda, otklonimo ga u toku sljedeće nedjelje. Žabljak nikad nije ostao bez struje, kada je riječ o našem dalekovodu. Što se tiče ovog i svih ostalih, 100 posto su ispravni za zimu. Nikad se nije desilo da dalekovod nespreman uđe u zimsku sezonu”, istakao je Raičević u izja-

vi Vikend novinama koje su juče obišle redovan godišnji pregled dalekovoda CGES-a.

■ OBIŠLI 168 STUBOVA

1,5 HILJADA KILOMETARA JE DUŽINA SVIH DALEKOVODA CGES-A

Dalekovod Žabljak-Pljevlja

Ekipa dalekovod provjerava par dana, a kako Raičević navodi, u ponedjeljak će znati stanje svih 168 stubova od Žabljaka do Pljevalja.

“U toku sljedeće nedjelje, ukoliko bude imalo nešto da se odradi, odradiće se i dalekovod će biti 100 posto spreman za zimsku sezonu”, istakao je Raičević.

On dodaje da njegova ekipa održava čitav sjever, što je oko 600 kilometara dalekovoda.

Elektromonter Radoje Šćekić, opisujući radni

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

11

AKTUELNO

Elektromonteri Radoje i Mirko Šćekić, Velizar Konatar, Megdija Spahić, Željko Kuč, Dalibor Dragović, Novo Cimbaljević, Ranko Femić, Borivoje Mijušković i Miško i Dragiša Radović provjerali su stanje dalekovoda Žabljak-Pljevlja protekla tri dana dan ekipe, kaže za Vikend novine da početak i kraj njihovog radnog dana zavisi od situacije na terenu.

Ukoliko na trasi do Pljevalja, dugoj više od 30 kilometara, postoje kvarovi, on navodi da sa radom počinju u pet sati ujutru.

“Trajanje radnog dana zavisi od obima posla. Dok se vratimo, završimo posao, potraje do 11 sati uveče”, govori Šćekić koji na poziciji elektromontera u CGES-u radi 24 godine.

On i njegovih deset kolega saglasni su da, iako ima teških i napornih situacija, usljed kojih na leđima nose i do 40 kilograma alata i opreme, uživaju u svom poslu i uticaju koji njihov rad ima na elektroenergetski sistem.

ČESTE KRAĐE ELEMENATA

Osim redovnih, ekipe održavanja su pripravne i za vanredne preglede kad se dese havarije na dalekovodu, poput krađa.

Predstavnici CGES-a ukazuju da se krađama smanjuje pouzdano i sigurno napajanje strujom, stvaraju se uslovi za opa-

600

■ LJETI BEZ

On je objasnio da se tokom pregleda konstatuju nedostaci na dalekovodima u vidu oštećenja na fa-

Glavni inženjer za održavanje dalekovoda u CGESu Dušan Bogetić objašnjava da se dalekovodi pregledaju dva puta godišnje, a radnici su na terenu nekoliko dana. Na pitanje Vikend novina kako su zadovoljni rezultatima prvog redovnog ovogodišnjeg pregleda, on govori da su imali mali broj intervencija ljeti, ali da one nijesu uticale na redovno napajanje potrošača.

“Bile su kratkotrajne i brzo su otklonjene. Tokom ljeta nije bilo prekida u napajanju”, rekao je Bogetić.

Najvažniji posao je naći kvar. U takvim situacijama, tokom zime, često angažujemo motorne sanke iz ski centra Durmitor”, priča Bogetić i dodaje da su dalekovodne trase složenije na primorju, jer su prilikom projektovanja i gradnje odmicane od turističkih naselja i pozicionirane visoko u brdima

PREKIDA

snost po lokalno stanovništvo, ali i za izvršioca. Otuđenje čelične konstrukcije dalekovoda dostizalo je i do deset tona, što dodatno finansijski opterećuju CGES, koji za rekonstrukciju stubova mora izdvojiti na desetine hiljada eura.

KILOMETARA DALEKOVODA NA SJEVERU ODRŽAVA CGES-OVA EKIPA IZ BIJELOG POLJA

znim provodnicima, zaštitnom užetu.

“Izvještaji se skupljaju i šalju inženjerima u odeljenje za o d r ž av a n j e dalekovoda i pravi se lista prioriteta šta najprije treba otklanjati. Trenutno, i p o dgorička dalekovodna ekipa pregleda dalekovod Podgorica-Budva, a nikšićka dalekovod PivaBuk Bijela”, kaBogetić že Bogetić.

Kako govori, tereni u blizini dalekovoda od 110 kilovolti nijesu pristupačni za obilazak, te elektromonteri uglavnom pješače do stubnih mjesta.

“Najvažniji posao je naći kvar. U takvim situacijama, tokom zime, često angažujemo motorne sanke iz ski centra Durmitor”, priča Bogetić i dodaje da su dalekovodne trase složenije na primorju, jer su prilikom projektovanja i gradnje odmicane od turističkih naselja i pozicionirane visoko u brdima.

Raičević

■ ULOŽILI 1,2

MILIONA EURA

Osim redovnih pregleda dalekovoda, pripreme za zimsku sezonu uključuju i obnovu dalekovoda, za šta je ukupno opredijeljeno više od 1,2 miliona eura.

“U narednih mjesec biće završeno sve na modernizaciji i revitalizaciji dalekovoda. Na dalekovodu 110 kilovolti Berane-Andrijevica zamijenjena je kompletna oprema, fazni provodnici, izolatorski lanci. Dakle, dalekovod je potpuno obnovljen i revitalizovan, nadomještena je i nedostajuća konstrukcija. Dalekovod Perućica-Podgorica je obnovljen tokom ljeta. Svi planirani remonti za ovu godinu su urađeni”, precizirao je Bogetić.

Ukupna dužina svih CGES-ovih dalekovoda, kako je naveo, veća je od 1.500 kilometara.

On dodaje da su zap o sleni tokom radova obezbijeđeni odgovarajućom opremom, obučeni za rad na visinama i imaju potrebne položene ispite.

“Možemo reći da su naši monteri u svakom pogledu spremni psihofizički da budu na visini zadatka. Oni daju sve od sebe i više nego što mogu da bi odgovorili na izazove”, zaključio je Bogetić.

12

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

Održana sjednica savjeta za finansijsku stabilnOst cbcG

Turizam i građevinarstvo glavni generatori rasta Privredni rast i pozitivni trendovi u fiskalnoj sferi, uz stabilnost bankarskog sektora, doprinose ublažavanju rizika, pa je stabilnost finansijskog sistema u Crnoj Gori na adekvatnom nivou, zaključak je juče održane 47. sjednice Savjeta za finansijsku stabilnost, kojom je predsjedavao guverner Centralne banke Radoje Žugić.

Sastanku su prisustvovali i drugi članovi tog tijela: ministar finansija Darko Radunović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Uroš Andrijašević i predsjednik Komisije za tržište kapitala Zoran Đikanović, a na poziv i direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković.

Razmotrena je Informacija o stanju finansijske stabilnosti za drugi kvartal ove godine, uz konstataciju da crnogorsku ekonomiju karakteri-

Stranci uložili 448,2 miliona Prema preliminarnim po- većavaju osnovni kapital. Vridacima, ukupan neto priliv stranih direktnih investicija od januara do jula ove godine iznosio je 241,5 miliona eura, što je povećanje od 23 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Najviše je uloženo u takozvani interkompanijski dug 173 miliona eura, što predstavlja investicije koje ne po-

šu pozitivni trendovi, a glavni generatori rasta su turizam i građevinarstvo. „Poboljšanje situacije na tržištu rada ogleda se kroz povećanje prosječnog broja zaposlenih. U julu je prosječan broj zaposlenih bio 8,1 odsto veći nego u istom mjesecu prošle godine. U prva dva kvartala rasli su i izvorni priho-

jednosti kompanija i banaka uvećane su stranim ulaganjima od 167,8 miliona eura, nerezidenti su u nekretnine uložili 94,3 miliona, dok su ostale investicije iznosile 13 milona eura. Tako je ukupan priliv stranih direktnih investicija za prvih sedam mjeseci dostigao 448,2 miliona, a odlilo se 206,7 miliona eura.

di budžeta, a prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, iznosili su 824 miliona eura, što je za 2,6 odsto više u odnosu na plan. Sa druge stane, budžetski rashodi su u prvih šest mjeseci bili 12,9 odsto niži od planiranih“, istaknuto je na sjednici Savjeta.

Indikatori stabilnosti i kvaliteta poslovanja na bankar-

Najbolji u podršci malim preduzećima

Javni poziv

JU OŠ“Milija Nikčević“Kličevo, Nikšić raspisuje

Javni poziv

za prikupljanje ponuda za izdavanje dijela školskog objekta namijenjenog za usluge pekare Minimalna cijena zakupa iznosi 250,00 eur mjesečno(osim za mjesece,januar,jun, jul i avgust), na period od 17. oktobra 2019. godine do 17.oktobra 2020. godine.

Obaveza zakupca je da zakupninu plaća do 10-tog u mjesecu za prethodni mjesec, kao i da prostor namijenjen zakupu koristi isključivo u svrhe za koje je namijenjen.

U postupku može da učestvuje samo ponuđač koji je upisan u registar kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata i koji dostavi dokaze koji ne smiju da budu stariji od šest mjeseci, do dana javnog otvaranja ponuda.

Dokazi su: - potvrda o registraciji (mat.br.; reg.br.; šifra djelatnosti, status i dr.)

- potvrda o likvidnosti ponuđača Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača: Najveća ponuđena cijena mjesečne zakupnine.

Ponude dostaviti neposredno na adresu JUOŠ“Milija Nikčević“ – Nikšić ul. Školska br.84,radnim danima u periodu od 09h do 12h u zatvorenoj koverti sa naznakom„Ponuda za zakup pekare –NE OTVARAJ prije zvanične sjednice komisije za otvaranje ponude“,najkasnije 30.09.2019. godine do 13 časova,dok će se javno otvaranje ponuda obaviti istog dana sa početkom u 13 časova i 30 minuta u prostorijama škole.

Kontakt telefon: 040-252-277 i 068-808-400.

omogućava potencijalnim i postojećim učesnicima na finansijskom tržištu testiranje finansijske inovacije u realnom okruženju, pod nadzorom Komisije. Na ovaj način se pojednostavljuje njihovo sprovođenje. Takođe se obezbijeđuje pravovremeno identifikovanje rizika i mogućih nedostataka u regulaciji tržišta kapitala“, jedan je od zaključaka jučerašnjeg sastanka.

K.J.

Odlični indeksi u izvještaju Oecd

JUOŠ“Milija Nikčević“Kličevo,Nikšić raspisuje za prikupljanje ponuda za izdavanje fiskulturne sale -predmet zakupa je izdavanje fiskulturne sale u vannastavnim terminima sa početkom od 19 časova radnim danima, i vikendom, s tim što je ponuđač dužan da obezbijedi 3 besplatna termina radnim danima za potrebe zakupodavca; -minimalna cijena zakupa iznosi 650,00 eura mjesečno; -rok na koji se izdaje fiskulturna sala je od 05. oktobra 2019.godine do 30. aprila 2020. godine; -zakupac je dužan da iznos mjesečne zakupnine plaća od 1-og do 5-og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec,da predmet zakupa upotrebljava u prave svrhe sa pažnjom dobrog domaćina; - zatvorene ponude dostaviti neposredno u prostorije škole, radnim danima u periodu od 09 h do 12h sa naznakom za izdavanje fiskulturne sale „NE OTVARAJ“,najkasnije do 30.09.2019.godine do 12 časova; -otvaranje ponuda će se održati 30.09.2019.godine sa početkom u 12 časova i 30 minuta u prostorijama škole; Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača: - najveća ponuđena cijena mjesečne zakupnine Pravo učešća imaju sva zainteresovana pravna i fizička lica, koja dostave ponudu u skladu sa ovim pozivom.

Kontakt tel. 040/252 277 i 068/808 400

skom, tržištu osiguranja i kapitala imaju pozitivne tendencije, uz koeficijent solventnosti na agregatnom nivou koji je na kraju juna iznosio 19,5 odsto, dok su nekvalitetni krediti i kamatne stope i dalje u padu.

Komisija za tržište kapitala upoznala je članove Savjeta sa svojim dokumentom Kreiranje regulatornog okvira za finansijske inovacije.

“Regulatorni okvir za finansijske inovacije, tzv. Sandbox

Novi rast troškova života Prosječna četvoročlana porodica u Crnoj Gori tokom avgusta je morala da izdvoji najmanje 642,2 eura za stan i hranu, i bio je za 0,1 odsto viši nego mjesec ranije, pokazuju novi rezultati Uprave za statistiku – Monstata.

Od ovog iznosa, na hranu i bezalkoholna pića odlazilo je 271,5 eura, što predstavlja 0,2 odsto više nego u junu ove godine. Izdaci za neprehrambene proizvode i usluge bili su 370,7 eura i zadržali su se na istom, najnižem nivou od početka godine.

Podsjećamo, minimalna potrošačka korpa sadrži 92 prehrambena proizvoda, a kalorijska vrijednost je 2.211 Kcal dnevno za jednu osobu. K.J.

Crna Gora je ostvarila najbolje rezultate među sedam zemalja regiona u različitim oblastima koje se prate tokom implementacije preporuka iz Akta o malim preduzećima (SBA), a tiču se podrške razvoja malih i srednjih preduzeća i usaglašavanja sa principima politike Evropske unije, kazala je šefica Odsijeka za jugoistočnu Evropu Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD) Maržena Kisielevska.

Ona je juče u Podgorici predstavila nove indekse nacionalnih politika za poslovanje ma-

lih i srednjih preduzeća. U ime Ministarstva ekonomije, koje je bilo nacionalni SBA koordinator, ovom konferencijom je predsjedavao generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Radosav Babić.

On se juče takođe susreo sa delegacijom Kineske agencije za prijateljstvo i saradnju sa stranim zemljama. Teme razgovora su bile potencijalna ulaganja u energetiku, kao i programi za podsticanje investicija, prevashodno u biznis zonama.

K.J.

Babić sa kineskim privrednicima

Kompanija M:tel pripremila novu prodajnu akciju

Uz vrhunski tablet korisnici dobijaju 1.000 GB brzog interneta PODGORICA - Kompanija M:tel je pripremila novu prodajnu akciju u kojoj uz sjajni Huawei tablet svakog mjeseca korisnik dobija po 1.000 GB brzog interneta.

Napominjemo da internet benefiti važe uz paket Surf L prvih 12 mjeseci ugovorne obaveze, nakon čega korisnik dobija resurse po cjenovniku, uz mogućnost dokupa.

Za samo 19,9 eura svakog mjeseca korisnik dobija 500 GB brzog interneta i još 500 GB za uživanje u MOVE TV sadržajima. Da podijele sreću s prijateljima korisnici u ovoj akciji dobijaju dvije kartice za šerovanje interneta!

Podsjećamo da MOVE usluga kompanije M:tel omogućava praćenje televizijskog i video on demand sadržaja putem interneta, uz usluge snimanja i premotavanja željenog sadržaja. Dodatna prednost je premotavanje programa sedam dana unazad više od 200 kanala. Možete da se vratite u „prošlost“ i odgledate odabrani TV trenutak emisiju,

Ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca. Internet resursi ne važe u romingu. Akcija traje do isteka zaliha.

seriju, film, koji je emitovan u prethodnih sedam dana!

Da biste koristili MOVE uslugu, ne morate da imate smart TV, MOVE može da se koristi na svim modelima TV uređaja, a od sada i na telefonu i tabletu.

Potrebno je samo da preuzmete aplikaciju sa Google Play Storea. Aplikacija Move TV je dostupna i na Apple Storeu.

Svi ko risnici iz ove

prodajne akcije imaju u okviru Surf L paketa besplatnu MOVE uslugu, pa mogu neograničeno uživati u TV sadržajima i kada nijesu kod kuće.

Više informacija o cjelokupnoj ponudi M:tela, korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici Mtel imate prijatelje, veb sajtu www.mtel. me kao i pozivom korisničkog servisa na broj 1600.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

DO KRAJA 2019. IZ UPRAVE ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA OTPUSTIĆE JOŠ DESET OSUĐENIKA

OD POČETKA GODINE 1.303 ZATVORENIKA ODSLUŽILO KAZNU ⌦ Elhana Hamzić

Od početka ove godine, nakon izdržane kazne zatvora iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija otpušteno je 1.303 zatvorenika, koji su osuđeni zbog krivičnih djela: protiv života i tijela, protiv imovine, protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, protiv životne sredine i uređenja prostora, protiv javnog saobraćaja, protiv javnog reda i mira, protiv službene dužnosti i sl.

Prema podacima iz UIKS-a, najduža kazna sa koje je zatvorenik otpušten u ovoj godini je kazna zatvora u trajanju od 20

godina.

Kako je Vikend novinama saopšteno iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, ove godine nije bilo zatvorenika koji su otpušteni sa izdržavanja kazne zatvora nakon primjene amnestije.

U najvećem crnogorskom zatvoru trenutno je smješteno 43 zatvorenika na izdržavanju kazne zbog teškog ubistva i osam zatvorenika zbog izvršenog krivičnog djela silovanje.

Iz Uprave za izvršenje krivnih sankcija iz organizacione jedinice Kazneno popravni dom Podogirca, gdje se izdržavaju kazne zatvora u trajanju

Prošle godine pomilovan jedan osuđenik, ove godine još niko Milost bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića prošle godine tražila su 52 osuđena lica, dok je pomilovanje sadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića tražilo njih 75. Od svih zahtjeva za pomilovanje uvažen je samo jedan. Ove godine nijedno lice nije amnestirano. Đukanović je prošle godine pomilovao jednog osuđenika, a Vujanović je odbio svih 52 zahtjeva koja su mu upućena od 1. januara do 20. maja 2018. godine, kada je otišao sa čela države.

Iz Predsjedništva su kazali da je u periodu od 20. maja do 31. decembra prošle godine godine predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlučivao o 75 molbi za pomilovanje osuđenih lica i donio 74 odluke kojima nije uvažio molbe i jednu odluku kojom je uvažio molbu za pomilovanje osuđenog lica (N.M.), pri čemu je Ministarstvo pravde dalo predlog da se molbi udovolji.

“Odluka o pomilovanju se od-

nosi na zamjenu izrečene kazne zatvorau trajanju od 11 mjeseci kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci, koja će se izdržavati u prostorijama u kojima osuđeni stanuje”, objasnili su iz Predsjedništva.

Vujanović je odbio osam molbi za pomilovanje lica osuđenih za krivična djela protiv života i tijela, dok je Đukanović odbio 13 takvih zahtjeva. Za lica koja su osuđena za krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, a tražila su milost predsjednika, Vujanović je donio jednu, a Đukanović četiri odluke kojima nijesu uvažili molbe za pomilovanje.

Vujanović je donio šest odluka kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za krivična djela protiv braka i porodice, a Đukanović je odlučivao po sedam takvih molbi i sve ih je odbio. Nijedno od 21 osuđenog lica za krivična djela protiv imovine nije pomilovano odlukama Vujanovića i Đukanovića.

preko šest mjeseci, očekuje se da će se zbog isteka kazne do kraja kalendarske godine otpustiti deset zatvorenika. Kada su u pitanju kazne zatvora koje se izdržavaju u organizacionim jedinicama u Zatvoru za kratke kazne i Zatvoru Bijelo Polje, očekuje se da će veći broj zatvorenika u naznačenom periodu biti otpušteno iz UIKS.

■ PROCJENA RIZIKA Iz UIKS-a su nam pojasnili proceduru procjene rizika, koja zavisi od profila samog zatvorenika.

“Nakon prijema zatvorenika

na izdržavanje kazne zatvora vrši se procjena rizika na okolnosti da li zatvorenik predstavlja opasnost za druge zatvorenike, zaposlene u Upravi ili druga lica koja posjećuju zatvor, da li postoji vjerovatnoća da će pokušati da se samopovrijedi ili izvrši samoubistvo i da li postoju vjerovatnoća da će zatvorenik ponovo vršiti krivična djela nakon izdržane kazne zatvora”, naveli su iz Uprave.

Procjena rizika se, kako su pojasnili, utvrđuje na osnovu: vrste i težine krivičnog djela, visine izrečene kazne zatvora, ranije osuđivanosti, načinu dolaska na izdržavanje kazne

zatvora, činjenici da li se vodi krivični postupak za drugo krivično djelo protiv zatvorenika, odnosa zatvorenika prema izvršenom krivičnom djelu i kazni, ponašanja zatvorenika, kao i na osnovu ličnih svojstava zatvorenika (obrazovanje, imovni status, socijalni status, porodično i bračno stanje, mentalno zdravlje, stavovi, vrijednosti, kognitivne vještine, sklonost korišćenju psihoaktivnih supstanci i sl.). Stepen rizika se ocjenjuje kao nizak, srednji i visok.

Sama procjena opasnosti i rizika po društvenu zajednicu vrši se u završnoj fazi izdržavanja

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

AKTUELNO

15

ČETIRI MJESECA NAKON IZRICANJA PRESUDE ZA POKUŠAJ TERORIZMA

PRESUDA NAPISANA I POSLATA ADVOKATIMA

kazne ili prilikom sačinjavanja izvještaja za uslovni otpust, gdje se mora analizirati cijeli niz faktora koji doprinose relevantnosti procjene.

■ RESOCIJALIZACIJA I TRETMANI

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ima za cilj da tokom izvršenja kazne zatvora resocijalizuje zatvorenike kako bi isti po izvršenju kazne zatvora bili spremni da se reintegrišu u društvenu zajednicu.

“Kroz osnovne i posebne vrste tretmana, zaposleni u Upravi rade na vaspitno korektivnom tretmanu, procjeni ličnosti zatvorenika, razvijanju svijesti kod zatvorenika o društveno prihvatljivim normama i obrascima ponašanja. Međutim, i na osnovu visoko postignutog napretka u resocijalizaciji i vaspitno korektivnom tretmanu u toku izdržavanja kazne zatvora, nijesmo u mogućnosti dati odgovor na spremnost zatvorenika za život nakon izdržane kazne zatvora, jer isto u mnogom zavisi od postpenalnog prihvata lica od strane društvene zajednice”, ka-

zali su iz UIKS-a.

Određivanje tretmana zatvorenika vrši se po prijemu na izvršenje kazne zatvora, kao i tokom izdržavanje kazne zatvora. Kakav tretman imaju zatvorenici i da li su za njih potrebne posebne mjere zaštite, zavisi od procjene ličnosti, koja se vrši tokom preliminarnog tretmana u Odsjeku za ispitivanje ličnosti, a zasniva se na visini zatvorske kazne, načinu izvršenja krivičnog djela, ranije osuđivanosti, procjene kriminogenih faktora i rizika, psihološke procjene, bezbjednosne procjene, procjene kapaciteta i potreba zatvorenika, procjene socijalnog statusa i drugih bitnih karakteristika.

“Procjenom ličnosti, procjenom rizika i klasifikacijom određuje se tretman zatvorenika, te na osnovu istoga i status boravka. Tokom izdržavanja kazne zatvora dolazi do izmjena tretmana. Mjere obezbjeđenja zatvorenika uslovljene su statusom klasifikacione grupe zatvorenika i smještajem”, navode iz Uprave.

Tokom izdržavanja kazne, u zavisnosti od vremena provedenog u zatvoru i odgovora na tretman, on se može revidirati, ili se u sklopu postojećeg vrše neophodne intervencije i korekcije.

Sudija Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša napisala presudu osuđenima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine u Crnoj Gori, a ovjereni prepis presude otpremljen strankama u postupku.

Kako je saopšteno iz Višeg suda u Podgorici, protiv ove presude stranke i branioci mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema prepisa presude Apelacionom sudu Crne Gore, preko Višeg suda u Podgorici.

Presuda u ovom slučaju izrečena je 9. maja ove godine kada je trinaest optuženih koji su se teretili za planiranje više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 2016. godine oglašeno krivim i osuđeno na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora, jer su, prema ocjeni sudskog vijeća nesumnjivo počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela

stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.

Bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, kojima je suđeno u odsustvu, dobili po sedam godina. Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad,

lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu.

N.P.

ZBOG TRAGEDIJE NA SKADARSKOM JEZERU

Cetinjska policija rasvijetlila je podmetanje požara na vozilu iz 2018. godine, za koji je optužen Žarko Pejaković (20) koji se već nalazi u pritvoru. Pejaković je jedan od osumnjičenih za ubistvo Bogdana Milića na Cetinju.

“Krivična prijava je nadležnom državnom tužiocu podnijeta protiv člana jedne organizovane kriminalne grupe Ž.P. (20) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti na štetu bezbjednosno interesantnog lica B.P.”, saopštili su u Upravi policije.

On je, kako se sumnja, u decembru 2018. godine podmetnuo požar na putničkom motornom vozilu koje je bilo parkirano u Ulici omladinskoj u Cetinju. E.H.

Monahu Neofitu pola godine kućnog zatvora

Viši sud prihvatio je juče Sporazum o priznanju krivice koji je sveštenik Goran Kimpanov zaključio sa Višim državnim tužilaštvom zbog tragedije na Skadarskom jezeru, potvrdio je za Standard njegov branilac Jugoslav Krpović.

On je dogovorio da bude osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora.

Podsjetimo, u nesreći na ušću rijeke Morače u Ska-

darsko jezero, 3. februara, stradali su Ratko, Jana i Nina Kumburović, kao i Darko Vujošević koji je pokušao da spasi Kumburoviće.

Porodice stradalih nijesu se priključile krivičnom gonjenju Kimpanova, sveštenog imena Neofit, jer smatraju da nije kriv za tragediju. Neofit se teretio da je umišljajem izvršio krivično djelo - teško djelo protiv opšte sigurnosti.

E.H.

16

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

sekretaru vrhovnog tužilaštva određeno zadržavanje do 72 sata

Vujošević negirao da je uzimao i davao novac Stankoviću, Katniću i Vukčević

Sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević juče je tokom saslušanja u Specijalnom tužilaštvu negirao da je počinio krivično djelo protivzakoniti uticaj i da je dio kriminalne grupe odbjeglog biznismena Duška Kneževića, nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata. Vujošević je uhapšen je juče oko 9.30 sati odmah nakon što je izašao iz aviona sa kojim je doletio iz Beograda, gdje je boravio prethodnih sedam dana radi liječenja.

Njegov advokat Borivoje Borović, kazao je novinarima nakon saslušanja da Vujošević nije od Kneževića uzimao novac, da snimci koje je objavio Knežević nisu nikakav dokaz, te da je njegov klijent samo “zamajavao Kneževića” tokom telefonskog razgovora. Takođe je istakao da zbog tajnosti predmeta ne smije iznositi detalje saslušanja u javnost. “Šta je izjavio pred tužiteljkom to ćete kasnije saznati.

On je vrlo revoltiran ponašanjem Kneževića. Ja sam prigovorio da snimljeni razgovori ne mogu da se po zakonima Crne Gore koriste kao dokaz, te da za objavljivanje razgovora mora da postoji saglasnost ljudi koji komuniciraju telefonom. Pošto saglasnost Vu-

jošević ne daje, Knežević bi morao da uđe u sudnicu pa da da svoju saglasnost, jer mi nemamo njegov referentni glas. Zato protiv mog branjenika ne postoji nijedan dokaz u ovom predmetu. Tužilac je donio mjeru zadržavanja, što je više po meni formalna stvar da bi se proveli navodi njegove odbrane, pošto je naravno negirao oba krivična djela. Ne postoji nijedan dokaz koji tereti Nenada Vujoševića”, kazao je Borović.

On je naveo da dok je pripremao njegovu odbranu još u Beogradu, Vujošević je ap-

solutno isključio da je bilo kakav novac primao, da je predavao bilo kakav novac tužiocu, specijalnom tužiocu Katniću, ili postupajućem tužiocu Lidiji Vukčević.

“Znači, on je to meni negirao i to je dio odbrane koji smo zajednički pripremali do današnjeg dana. Šta je danas na te okolnosti izjavljivao ne smijem da vam saopštim”, dodao je Borović.

Borović tvrdi da je Vujošević došao u Beograd prvenstveno iz zdravstvenih razloga, te da su Tužilaštvu poslali dokaz da se Vujošević liječi

na Onkološkoj klinici u glavnom gradu Srbije.

“Vujošević je trebalo da otputuje u Mađarsku, gdje je takođe imao zakazani pregled i trebalo je da primi terapiju, jer boluje od najtežeg oblika kancera i to u završnoj fazi. Ipak, on je da bi spriječio spekulacije u javnosti, da je bio u kandžama nekih tajnih službi, te da će biti svjedok saradnik došao u Podgoricu da bi sve te spekualcije otklonio”, ispričao je novinarima Borović.

Advokat Borović naglašava da Vujošević neće biti svje-

dok saradnik, niti je bio negdje sklonjen, od strane nekih tajnih službi, već je “prosto bio na liječenju”.

“Sad on moli da mu se ne odredi pritvor da bi mogao da prima terapije na klinici u Podgorici. Očekujem da tužilac u narednom periodu neće predložiti pritvor”, istakao je on.

Borović je na pitanje kako komentariše snimke koje je objavio Knežević odgovorio da ti snimci nisu nikakav dokaz.

“Očekujem da će Knežević ovdje doći u tužilaštvo i da će se suočiti, to bi onda bilo onda potpuno validno. Vujošević mi je u Beogradu, dok smo pripremali odbranu, kazao da je zamajavao Kneževića preko telefona, da on bilo šta radi u njegovu koristi”, naveo je Borović.

SDT sumnjiči Vujoševića da je dio kriminalne grupe koju je formirao Knežević. Tužilaštvo je to saopštilo nakon što je Knežević objavio snimak razgovora u kome navodno Vujošević tvrdi da je novac koji mu je on dao predao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. Stanković je u zamjenu trebalo da pusti Kneževićevog kuma Dejana Sekulića, koji je u pritvoru od avgusta, na slobodu.

N.P.

sudija uvažio žalbu njihovih advokata

nastavak akcije ª kargoº

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić i članovi te partije Vladislav Dajković i Dragoje Vlahović pušteni su juče iz pritvora, nakon što je sudija Osnovnog suda u Podgorci uvažio žalbu njihovih advokata.

Podsjetimo, Milačić i Dajković privedeni su u srijedu oko 20.00 sati na saslušanje kod sudije za prekršaje u Osnovnom sudu u Podgorici zbog prekršaja ometanja i omalovažavanja službenog lica. Međutim, Milačić i Dajković su nakon toga privedeni po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva zbog krivičnog djela nepostupanje po naredbi za udaljavanje. Li-

U nastavku akcije „Kargo“, službenici Uprave policije su u koordinaciji i po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapsili Darko Janjić (37) iz Nikšića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

“Janić je, kako se sumnja, bio član kriminalne organizacije koja je formirana u cilju vršenja krivičnih djela radi sticanja nezakonite dobiti, pri čemu je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak, a djelovanje kriminalne organizacije planirano na duže vrijeme i sprovođeno na međunarodnom nivou”, navodi se u saopštenju.

Članovi Prave na slobodi Janiću određen pritvor der Prave Crne Gore Marko Milačić, potpredsjednik Vladislav Dajković i troje funkcionera stranke uhapšeni su u centru Podgorice nakon što su se sukobili sa policijom, koja je pokušala da podigne njihovo stranačko vozilo, nepropisno parkirano preko pješačkog prelaza. Milačić je insistirao da mu policija kaže koji je član zakona prekršen, ističući da će im dozvoliti da obavljaju svoje službene radnje ako mu to kažu. Milačić se popeo na krov službenog vozila koje je već bilo prikačeno za dizalicu “pauka”. Milačić je skoro pola sata bio na krovu i onemogućavao polici-

ju da odnese auto, čak je i održao govor koji je pripremio za konferenciju za medije.Pošto pregovori policije i Milačića nijesu uspjeli, tri policajca su se popela na vozilo, poprsakala lidera Prave biber sprejom. Nakon toga nekoliko pristalica Prave pokušalo je da se popne na vozilo da pomogne Milačiću, ali su i oni isprskani.Penjanju na vozilo prethodilo je niz verbalnih incidentata policije i Milačića, koji je trebalo da održi konferenciju za medije ispred Tužilaštva, čija je tema trebalo da bude najnoviji snimak koji je objavio odbjegli biznismen Duško Knežević.

E.H.

Ova kriminalna organizacija se duži period bavila međunarodnim krijumčarenjem opojnih droga.

“Janić je priveden Specijalnom državnom tužilaštvu i za njega je donijeto rješenje o zadržavanju do provoda nadležnom sudiji za istragu.

Nakon privoda sudiji za istragu za Janiću je određen pritvor i on je sproveden u UIKS”, kazali su iz policije.

U okviru akcije „Kargo“ službenci Uprave policije su u prethodnom periodu uhapsili ukupno devet lica protiv kojih su Specijalnom državnom tužilšatvu podnijete krivične prijave zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.

E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

aktuelno

17

ª građanski satº na sjeveru

Ministarstvo približava vojni poziv mladima

Marković i Kalezić

preMijer priMio Članove organiZacionog odbora sedMe parade ponosa koja se danas odrŽava u podgorici

Crna Gora da potvrdi da je društvo jednakih i zadovoljnih Prvi čovjek Vlade očekuje da će Montenegro prajd, koji će danas biti održan u Podgorici, proteći bez problema i potvrditi da je Crna Gora društvo jednakih i zadovoljnih ljudi. To kažu i u policiji, iz koje je saopšteno da su preduzeli sve aktivnosti da sedma Povorka ponosa protekne bezbjedno.

Naime, premijer Duško Marković je juče na sastanku sa članovima Organizacionog odbora Montenegro prajda poručio da će Vlada nastaviti suštinski da podržava ostvarivanje prava pripadnika LGBT zajednice na kvalitetan i cjelishodan način. Marković je, kako je saopšteno iz Vlade, poželio uspješno održavanje Montenegro prajda, navodeći da očekuje da će proteći bez problema i da će potvrditi ono što Crna Gora želi, a to je da bude društvo jednakih i zadovoljnih ljudi.

“Iza nas je težak period otvaranja društva i prihvatanja sa-

vremenih vrijednosti. Crna Gora se okrenula evropskim i evroatlantskim vrijednostima i Vlada predano i mudro radi na ostvarivanju tog cilja”, kazao je Marković.

On je dodao da će Vlada na sljedećoj sjednici uputiti Skupštini Predlog zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola kako bi bio razmatran na jesenjem zasijedanju.

Predsjednik Queer Montenegro i član Organizacionog odbora Montenegro prajda Danijel Kalezić pohvalio je Predlog zakona i istakao da je saradnja sa resornim ministarstvom bila uspješna i na obostrano zadovoljstvo. Govoreći o bezbjednosti pripadnika ove populacije, Kalezić je istakao odličnu dugogodišnju saradnju sa policijom. Članove Organizacionog odbora Montenegro prajda primio je juče i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji im je

čestitao organizovanje Povorke, uz ocjenu da je to velika stvar ne samo za zajednicu, nego i za glavni grad i Crnu Goru uopšte. “Čini mi se da se naš ukupan razvoj kao društvene zajednice i njene emancipacije može mjeriti u odnosu na to kako reagujemo na ovaj događaj. Motivisan da kao građanin dam svoj doprinos, prisustvovao sam prvom Prajdu i znam da je grad tada izgledao kao ratna zona.

Danas imamo potpuno drugačiju sliku i smatram da smo u velikoj mjeri uspjeli to da detabuiziramo”, istakao je između ostalog Vuković. Pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević kazao je da je policija preduzela sve aktivnosti da Povorka ponosa danas u Podgorici protekne bezbjedno.

U Podgorici će danas biti održan sedmi Montenegro prajd pod sloganom “Ne preko naših leđa”.

R.D.

Mekluni: Zloupotreba prava LGBT osoba neprihvatljiva Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni čestitala je organizatorima i učesnicima Parade ponosa, ukazujući na hrabrost LGBT i interseks osoba u njihovom zalaganju za svoja prava u okolnostima punim izazova.

“Biti homoseksualna, biseksualna, transrodna ili interseks osoba često znači suočiti se sa brojnim preprekama u svakodnevnom životu, od vršnjačkog maltretiranja u školi, do diskriminacije ili fizičkog i mentalnog zlostavljanja”, istakla je

Mekluni i podsjetila da se sva ljudska bića rođaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.

“Mnogi su bili šokirani nedavnom viješću o prebijanju transrodne osobe na pragu njenog doma u Kolašinu. Takvo nešto je neprihvatljivo i želim da čestitam na efikasnoj reakciji države prema počiniocima u ovom slučaju”, rekla je Mekluni i iskazala podršku Vladi u njenim naporima da LGBT osobama obezbijedi dostojanstven život i poštovanje prava.

Mekluni

Ministarstvo odbrane nastavilo je sa praksom približavanja Vojske mlađoj populaciji, organizujući “Građanski sat” u Petnjici, Rožajama i Andrijevici. Kako je saopšteno iz Ministarstva, njihovi i pripadnici Vojske Crne Gore su u tim opštinama, kroz neposredni kontakt i komunikaciju sa mladima, predstavili prednosti vojnog poziva, mogućnosti i benefite koje Vojska Crne Gore pruža, kako kroz zapošljavanje i stipendiranje, tako i kroz školovanje i stručno usavršavanje. O dobrovoljnom služenju vojnog

roka, zapošljavanju, obrazovanju na inostranim vojnim akademijama mladima govorili su potpukovnik Perica Bojičić i kapetan Vladan Kojić.

“Na ovaj način proširuje se saradnja sa lokalnim samoupravama, a sve u svrhu što uspješnijeg ostvarivanja strateških ciljeva Ministarstva odbrane iz dijela ljudskih resursa”, naveli su u Ministarstvu odbrane.

Planirano je da u narednom periodu “Građanski sat” bude organizovan u Plavu, Gusinju, Budvi, Ulcinju, Kotoru i Plužinama.

R.D.

potrebna bolja koordinacija

Uskoro počinje čipovanje pasa Čipovanje pasa počeće uskoro, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Na okruglim stolovima koje je organizovala ta Uprava zaključeno je da je potrebna bolja koordinacija lokalnih zajednica i nevladinog sektora po pitanju udomljavanja napuštenih pasa. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u saradnji sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovala je tokom prethodne sedmice više okruglih stolova u crnogorskim opštinama povodom kampanje za odgovorno držanje pasa - “Drug iz snova, a bez krova”. Pred-

stavnici Uprave za bezbjednost hrane, informisali su prisutne da je u završnoj fazi testiranje softvera za uspostavljanje sistema identifikacije i registracije pasa mikročipom, kao i da su sve ostale pretpostavke ispunjene, te da će se čipovanje pasa započeti uskoro. Jedan od zaključaka ovih skupova je potreba veće posvećenost opštinskih službi i NVO sektora u pripremi lokalnih programa za kontrolu pasa lutalica, zatim pronalaženje efikasnijih modela funkcionisanja skloništa za napuštene kućne ljubimce i same organizacije unutar skloništa koja treba da budu privremeni, a ne stalni objekti za zbrinjavanje napuštenih pasa.

R.D.

18

AKTUELNO

Optužni predlog za plagijat Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici, optužni predlog protiv Bojane Lakićević-Đuranović, varedne profesorice Pravnog fakukteta Univerziteta Crne Gore zbog sumnje da je plagirala naučni rad. Osnovno tužilaštvo je tereti da je počinila krivično djelo povreda moralnih prava autora i interpretatora.

“Okrivljenoj se stavlja na teret da je, u periodu od 13. do 17. decembra 2018. godine pod svojim imenom djelimično objavila primjerak tuđeg autorskog djela.

Ona je na javnom skupu van Crne Gore izložila, kao svoj, referat sa naslovom ‘Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju, tumačenju i primjeni prava EU – primjeri iz prakse’”, saopšteno je iz ODT-a.

Na taj način je, kako tvrde u tužilaštvu, bez dozvole njenog bivšeg studenta Đorđija Drinčića učinila dostupnim javnosti djelove njegovog specijalističkog rada pod nazivom “Uloga i značaj Suda pravde u stvaranju, tumačenju i primjeni prava EU”, i to od 97,77 odsto.

Isti referat je kao autorski tekst Lakićević-Đuranović objavljen i u publikaciji sa javnog skupa.

Centar za građansko obrazovanje je u julu ove godine optužio Lakićević-Đuranović da je plagirala rad na način što je, tvrdili su oni, objavila studentov kao svoj rad. Objavljeno je da je profesorica objavila u decembru 2018. godine u stručnom časopisu Pravni život, tematski broj 12 Pravo i zapovest razuma, rad “Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju, tumačenju i primjeni prava primjeri iz prakse” i da je identičan sa radom studenta Đorđija Drinčića.

Podsjetimo, Senat Univerziteta Crne Gore početkom sedmice nije se izjasnio da li je Lakićević-Đuranović plagirala specijalistički rad studenta kojem je bila mentor, već je Komisiji dao sedam dana da u zaključku izvještaja jasno naglase da li je Lakićević Đuranović plagirala rad ili ne.

R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

ENGLESKI KAO SREDSTVO ZA KOMUNIKACIJU, A NE SAMO PREDMET ZA OCJENU

OD OVE ŠKOLSKE GODINE DVOJEZIČNA NASTAVA U 12 ODJELJENJA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

O

d početka ove školske godine prvaci u još četiri osnovne škole dio nastave slušaju na engleskom jeziku. Riječ je o podgoričkoj školi “Sutjeska”, zatim školi “29. novembar” u Dinoši, te nikšićkoj “Mileva Lajović-Lalatović” i bjelopoljskoj “Rifat Burdžović-Tršo”. Tako se od ovog septembra dvojezična nastava odvija ukupno u 12 odjeljenja.

“Glavni ciljevi ovog pristupa su razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika i jačanje samopouzdanja pri izražavanju na stranom jeziku. Svrha je takođe da se kroz korišćenje engleskog jezika u nastavi nejezičkih predmeta razvije svijest kod djece o tome da je to sredstvo za komunikaciju, a ne samo predmet iz koga je potrebno dobiti ocjenu”, kazala je Vikend novinama PR Ministarstva prosvjete Milica Lekić.

■ KROZ IGRU UČE JEZIK

Profesorica razredne nastave Ana Kovačević ističe da su djeca najviše zainteresovana za interaktivne igre, igre asocijacija, prezentacije i učenje pjesama na stranom jeziku.

“Učenje pjesme predstavlja usvajanje stranih riječi, odnosno bogaćenje rječnika kroz tekst je praćen melodijom i pokretom pa je na taj način zastupljena međupredmetna korelacija koja vodi ka usvajanju produktivnih znanja i vještina”, kaže Kovačević.

Dvojezična nastava je, dodaje, jako značajna u prvom ciklusu reformisane škole. Na taj način djeca su od najranijeg školskog uzrasta u mogućnosti da svakodnevno slušaju i primjenjuju strani jezik.

“Počinje se od korišćenja jednostavnih zahtjeva, fraza i rečeničnih konstrukcija i nastavni plan i program kroz korelaciju prati nastvni plan i program iz svih predmeta. Svi nejezički sadržaji koji se usvajaju na stranom jeziku prethodno su usvojeni na maternjem jeziku”, objašnjava Kovačević.

■ RODITELJI VIDE

NAPREDAK DJECE

Dvojezičnom nastavom posebno su zadovoljni roditelji.

“Vrlo je teško napredovati i obrazovati se ako čovjek ne zna barem jedan strani jezik. S obzirom na to da znamo koliko je upotreba engleskog jezika rasprostranjena, to nas podstiče da njegovo znanje nudi mnoge mogućnosti u raznim domenima.

Pored pomenutog, svom djetetu sam htjela pružiti priliku da od početka školovanja ima mogućnost za naprednije, zanimljivije i neobičnije obrazovanje”, kazala je Vjera Zogović.

Utisci po završenom prvom

razredu su, kaže, više nego sjajni.

“Moje dijete, kao i drugari iz odjeljenja su engleski prihvatili kao nešto što je dio njihove svakodnevice. Iako sam se malo pribojavala, mislim da djeca ovaj vid nastave nijesu shvatila kao nešto teže ili obimnije za njih već se raduju kada usvoje nove riječi. Nijesam primijetila da usvajanje riječi na engleskom jeziku otežava nastavu iz drugih predmeta već naprotiv, čini je zanimljivijom”, tvrdi Zogović, dodajući da se napredak primjećuje.

“Napredak se ne ogleda samo u broju naučenih riječi već i u razvoju volje i dječije znatiželje za usvajanje novog jezika”, zaključuje ona.

I Emilija Šahović, čije dijete pohađa nastavnu i na engleskom jeziku kaže da je svjesna da u današnjem globalnom i dinamičnom društvu, poznavanje engleskog jezika predstavlja neophodan uslov obrazovanog i uspješnog pojedinca. Mogućnost da pohađaju bilingvalnu nastavu, djeci donosi višestruku korist, a u budućnosti konkurencija im mogu biti vršnjaci širom svijeta, kaže.

“Moram da priznam da sam u početku bila skeptična. Danas mogu da kažem da sam izuzetno zadovoljna. Posebno bih istakla zadovoljstvo načinom upotrebe jezika. Djeca jezik koriste kao sredstvo za učenje drugih sadržaja. Vrlo je važno što nesvjesno usvajaju drugi jezik i nisu opterećeni ocjenom. Po povratku iz škole, dijete na relaksiran način priča o usvojenom sadržaju na engleskom jeziku. Primijetila sam bogatiji vokabular, aktivnije koristi jezik i znatno je motivisaniji”, kazala je Šahović.

GLAVNI CILJEVI OVOG PRISTUPA SU RAZVIJANJE POZITIVNOG STAVA PREMA UČENJU JEZIKA I JAČANJE SAMOPOUZDANJA PRI IZRAŽAVANJU NA STRANOM JEZIKU. SVRHA JE TAKOĐE DA SE KROZ KORIŠĆENJE ENGLESKOG JEZIKA U NASTAVI NEJEZIČKIH PREDMETA RAZVIJE SVIJEST KOD DJECE O TOME DA JE TO SREDSTVO ZA KOMUNIKACIJU, A NE SAMO PREDMET IZ KOGA JE POTREBNO DOBITI OCJENU

■ PROJEKAT USPJEŠAN U OSAM ODJELJENJA

Podsjetimo, projekat dvojezičnih odjeljenja je prije dvije godine otpočeo u školama “Mirko Srzentić” u Petrovcu, “Olga Golović” i “Luka Simonovć” u Nikšiću i “Maksim Gorki” u Podgorici. Zavod za školstvo je posjetio ove škole, kada su analizirana po dva časa, i to tako što je nastava svakog predmeta, izuzev fizičkog vaspitanja, opservirana po dva puta. Takođe su obavljeni razgovori sa upravom škole i nastavnicima. Kako je navedeno u tadašnjem izvještaju, projekat je bio pozitivno iskustvo kako za školu, nastavnika razredne nastave i nastavnika engleskog jezika, tako i za učenike i njihove roditelje. Posebno je istaknuto da djeca rado koriste engleski jezik na časovima nejezičkih predmeta i sa lakoćom prihvataju učenje pojmova, kao i da su “puni samopouzdanja u korišćenju engleskog jezika”.

Nakon toga, počela je primjena ovog programa prošle godine u još četiri škole “21. maj” u Podgorici, “Radomir Mitrović” u Beranama, “Nedakusi” u Bijelom Polju i “Radojica Perović” u Podgorici, gdje se takođe pokazao izuzetno pozitivnim.

AKTUELNO

19

ª ŠKOLE ZA 21. VIJEKº

Obuka za još 130 nastavnika u 33 škole Kroz projekat “Škole za 21. vijek” vrijedan 10 miliona funti narednih nekoliko mjeseci proći će preko 130 nastavnika i nastavnica u 33 škole, navodi se u saopštenju Britanskog savjeta.

Drugi ciklus projekta koji sprovodi Britanski savjet i finansira Vlada Velike Britanije počeo je 19. septembra u Nikšiću obukom za direktore i direktorice škola.

“Mikro:bit, džepni računari za kodiranje, biće donirani školama u opštinama Nikšić, Plužine, Šavnik, Žabljak i Danilovgrad”, na-

vodi se u saopštenju.

Rezultate prvog ciklusa smatraju sjajnim pokazateljem da škole, Britanski savjet, Ministarstvo prosvjete i Zavod za školstvo rade odličan posao.

“Djeca uče na novi, zabavan i zanimljiv način koristeći mikro:bit, a rezultati se već vide. Na nedavno održanom regionalnom takmičenju u kodiranju, održanom u aprilu u Beogradu, osnovna škola ‘Marko Nuculović’ iz Ulcinja osvojila je treće mjesto”, podsjećaju iz Britanskog savjeta. R.D.

■ NASTAVNICI PROLAZE OBUKU

“Nakon završenog projekta, nastavlja se sa ovim programom, pa je od septembra projekat proširen na četiri škole: “Sutjeska” u Podgorici, “Rifat Burdžović Tršo” u Bijelom Polju, “29. novembar” Dinoša u Podgorici i “Mileva Lajović-Lalatović” u Nikšiću. Ovaj projekat sprovodi se na način što svi nastavnici koji drže nastavu u dvojezičnim odjeljenjima prolaze obuke, odnosno kurs.

“CLIL Essentials kurs predstavlja osnovni kurs za izvođenje nastave na engleskom jeziku. Autor kursa je Odjeljenje Britanskog savjeta za obuku i razvoj nastavnika u Londonu.

Pohađaju ga nastavnici širom svijeta koji rade u bilingvalnim školama ili u međunarodnim školama u kojima se nastava izvodi na engleskom jeziku, npr. Španija, Slovenija, Malta, Kolumbija...”, objašnjava Lekić.

Sadržaj kursa je, dodaje, osmišljen tako da ga vodi trener, odnosno moderator koji je licenciran od Britanskog savjeta po međunarodnim standardima. Materijali koji se koriste su sa Univerziteta u Kembridžu koji su specijalno kreirani za CLIL program. Kurs se sastoji od 20 modula koji obezbjeđuju praktične strategije za nastavu drugih predmeta na engleskom jeziku. Svaki modul traje oko 2,5 sata intenzivnog rada.

Bo.P.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE

Nove vještine za 500 nezaposlenih osoba Nove vještine i kvalifikacije, kroz dva programa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, steći će 500 osoba sa evidencije nezaposlenih, a direktor Zavoda Suljo Mustafić juče je sa 133 izvođača pomenutih programa zaključio ugovore. U pitanju su programi osposobljavanja za samostalan rad i osposobljavanja za rad kod poslodavca.

“Finansiranjem ova dva programa, vrijedna 834.000 eura, Zavod doprinosi lakšem uključivanju teže zapošljivih lica u svijet rada. Za nezaposlene je ovo šansa da u realnom, radnom okruženju steknu praktična znanja, unaprijede radne sposobnosti i da se nakon toga lakše zaposle. Takođe, za poslodavce je ovo mogućnost da obezbijede nedo-

stajuću radnu snagu”, poručio je Mustafić i dodao da je povećanje zaposlenosti, kroz efikasniju primjenu mjera aktivne politike zapošljavanja, prioritet Zavoda, Vlade i Ministarstva rada i socijalog staranja.

Pri dizajniranju programa vodilo se računa o regionalnoj usklađenosti.

“Prioritet smo dali sjeveru i manje razvijenim opštinama. Od ukupno 500 nezaposlenih koji će biti uključeni kroz programe, 342 osobe su iz sjevernih opština, iz Ulcinja i sa Cetinja. To znači da smo prioritet dali sjeveru i manje razvijenim opštinama, gdje je visoka stopa nezaposlenosti”, precizirala je pomoćnica direktora za Sektor za zapošljavanje Sanja Rabrenović.

R.D.

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

pRedStavljen pRojekat ª ReGulac

Gošparevski i Raičević

Raičević u SjeveRnoj Makedoniji

Bar i resen potpisali sporazum o saradnji

Delegacija Opštine Bar na čelu sa predsjednikom Dušanom Raičevićem prisustvovala je juče svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od oslobođenja Resena i Prespe. Barska delegacija doputovala je u Resen, na poziv predsjednika te opštine Živka Gošarevskog, a tokom posjete Raičević i Gošarevski potpisali su Sporazum o prijateljstvu i saradnji.

Inicijativu za uspostavljanje saradnje i prijateljskih odnosa Bara i Resena pokrenuli su ambasadorka Crne Gore u Republici Sjevernoj Makedoniji, Marija Petrović i predsjednik Opštine Resen, navodi se u saopštenju iz kabineta Raičevića.

Bar i Resen već dugi niz godina imaju blisku saradnju, a potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu će značiti formalizaciju povezanosti lokalnih uprava, kao i pravni okvir za dalje produbljivanje saradnje. Posebno su važne istorijske i kulturne veze između ove dvije opštine.

“Sa velikim zadovoljstvom sam primio inicijativu ambasadorke Crne Gore u Re-

publici Sjevernoj Makedoniji i predsjednika Gošarevskog za potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu i saradnji sa Opštinom Resen. Sporazum predstavlja krunu naših i više nego dobrih odnosa, zasnovanih na kulturno-istorijskom i duhovnom nasljeđu kulta Sveti Vladimir, kojeg na ovim prostorima jednako poštuju i pravoslavni i katolici i muslimani.

Potpisivanjem Sporazuma, a vođeni ovim kultom koji nas spaja, omogućili smo institucionalni okvir za unaprjedjenje naše saradnje i prijateljstva, sa ciljem saradnje u oblasti kulture, turizma, obrazovanja, ekonomije, kao i na svim drugim poljima koje zajednički ocijenimo da su od obostranog interesa za naše građane”, istakao je Raičević.

Između Opština Resen, Elbasan i Bar je 2015. godine potpisan Memorandum o saradnji kao nastavak kulturno-turističkog projekta “Putevima svetog Vladimira”, sa ciljem promovisanja i afirmacije zajedničkog kulturnog, istorijskog i duhovnog nasljeđa.

Za Zaštitu od po šetališta 20 mil

Naredne godine počeće regulacija rijeka Lim i Grnčar, čime će stvoriti uslovi za izgradnju višenamjenskih obaloutvrda i riješiti višedecenijski problemi sa poplavama, saopšteno je na jučerašnjem predstavljanju projekta u opštini Bijelo Polje.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao je da će se tako sačuvati vodotoci, zaštititi stanovništvo, zemljište i objekti, kao i da će četiri opštine na sjeveru dobiti moderna šetališta uz rijeku.

On je poručio da je riječ o kapitalnom i multifunkcionalnom efektu, koji pokazuje odgovoran odnos Vlade i njenu odlučnost da rješava pitanje životne sredine u Crnoj Gori i da sačuva riječne vodotoke.

“Svjedočili smo decenijama o velikim štetama prouzrokovanim izlivanjem rijeke Lim, čestim poplavama, bespovratnom odnošenju značajnih površina poljoprivrednog zemljišta, te da su vrijedni domaćini preko noći ostajali bez svojih imanja. Često su te poplave ugrožavale imovinu naših građana, industrijske objekte i to je godinama trajalo. Upravo su to suštinski razlozi, zbog kojih smo odlučili da pokrenemo ovaj projekat čijom će se realizacijom stvoriti uslovi za

miliona eura.

Na području Bijelog Polja, od Limske ulice do Vatrogasnog doma, biće izgrađena obaloutvrda na lijevoj obali Lima, dužine 607,8 metra, na šta će biti utrošeno 1,6 miliona eura.

U Gusinju, gdje najveću opasnost predstavlja izlivanje rijeke Grnčar, projekat će obuhvatiti 5,5 kilometara, te da će za tu opštinu potrošiti 6,7 miliona eura.

GoRanović i eventu

za devet mje

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka medicinske i laboratorijske opreme za potrebe SWARM projekta na Univerzitetu Crne Gore- Rektoratu ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 34 000, 00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-11157 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Goran Sekulović telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.

42/11 i 57/14 i 42/17) naručilac Doo” Agencija za izradnju i razvoj Berane”-Berane, Ul. IV Crnogorske br. 11, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku tople asfaltne mase (ponovljeni postupak)

Izbor najpovoljnije ponude za nabavku tople asfaltne mase , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 € .Tenderska dokumentacija broj 9/19 A objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija ,Miloš Raičević kon.tel.068/851-300 Tatjana Vujović, telefon 068/826-431 e-mail agencija.ba@t-com.me .

infrastrukturne radove na izgradnji višenamjenskih obaloutvrda na Limu i Grnčaru”, istakao je Simović na prezentaciji projekta “Regulacija Lima (sa Grnčarom) u cilju borbe sa klimatskim promjenama i integralnog upravljanja prirodnim resursima”.

Projektom će biti obuhvaćene opštine Bijelo Polje, Gusinje, Plav, Andrijevica i Berane, a za realizaciju će biti utrošeno 20

Papović i Goranović

Mesna industrija “Goranović” i firma “Eventus” pobjednici su javnog nadmetanja za zakup dva poslovna prostora u Domu revolucije na period od 30 godina. U poslovnim prostorima koji su ukupno oko 2.600 kvadrata za devet mjeseci biće izgrađeni novi ugostiteljski i prodajni objekti.

Za zakup dva poslovna prostora u Domu revolucije stigle su četiri ponude, po dvije za oba poslovna prostora. Nakon javne licitacije prostor od oko 1.800 kvadrata zakupljivaće “Goranović”, koji je sa cijenom kvadrata od 3,56 eura

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

aktuelno

21

cijA limA sA grNčAromº

oplava i Za liona eura Sačuvaćemo poljoprivredno zemljište od trajnog gubitka, gradićemo infrastrukturu koja će imati posebnu ambijentalnu, turističku i rekreativnu vrijednost

U Plavu će, kako je naveo, obezbijediti regulaciju rijeke Lim u dužini od 2,2 km, a uložiti 2,6 miliona eura, dok će u Beranama raditi obaloutvde i sa lijeve i sa desne strane Lima, dužine 1,6 km, što će koštati 2,5 miliona eura.

Govoreći o efektima projekta, Simović je istakao da su oni višestruki, te da će se urediti korita rijeka Lim i Grnčar, zaštititi od poplava i sačuvati

imovina građana.

“Sačuvaćemo poljoprivredno zemljište od trajnog gubitka, gradićemo infrastrukturu koja će imati posebnu ambijentalnu, turističku i rekreativnu vrijednost”, poručio je Simović.

Predstavljanju projekta prisustvovao je i šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas, koji je posebno naglasio to što će na ovaj način Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja višedecenijski problem preokrenuti u ekonomsku šansu.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović kazao je da je riječ o projektu, koji ima neprocjenjiv značaj za cijeli sjever Crne Gore, ali i za čitavu dolinu Lima.

Prezentaciji projekta prisustvovali su i čelnici opština iz sjevernog dijela Crne Gore, kroz koje protiče Lim i gravitira Grnčar. B.Č.

us Novi zAkupci u Domu revolucije

eseci novi uređeni prostori pobjedio.

“Srećan sam i zadovoljan što su se stekli uslovi da se Dom revolucije stavi u funkciju i privede namjeni. U narednom periodu ćemo uraditi glavni projekat na bazi instrukcija i idejnog rješenja, koje je uradila Opština. Naša kompanija će u dijelu tih poslovnih prostora opremiti maloprodajni objekat koji će biti usko specijalizovan. U drugom dijelu poslovnog prostora će se vjerovatno organizovati određene djelatnosti, koje su bile u instrukcijama za javno nadmetanje, a to su prodajne i uslužne djelatnosti”, kazao je Goranović.

Prostor od oko 800 kvadrata zakupljivaće nikšićka firma “Eventus”, po cijeni od 1,27 eura po kvadratu, koja je pobijedila na javnom nadmetanju, jer se predstavnik firme “Ravno” nije pojavio.

“U prizemlju planiramo izgradnju ugostiteljskog objekta od nekih 200 kvadrata, a na prvom spratu će biti lanac sportske opreme”, kazao je vlasnik firme Vojin Papović.

Opština će ovih dana raspisati i tender za uređenje parking prostora u okviru Doma revolucije, na kojim će biti izgrađeno 90 parking mjesta.

M.R.

Radulović i Vuković u Tološima podržali akciju

AkcijA ª Nek' gorA zAzeleNi!º

Crna Gora s ponosom nosi epitet ekološke države

U Crnoj Gori juče je obilježeno 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi koja, kako je poručeno, s ponosom nosi ovaj epitet, koji danas nije lako očuvati, zbog čega su i sve aktivnosti Vlade usmjerene na očuvanje životne sredine.

Generalni sekretarijat Vlade i Zajednica opština Crne Gore pokrenuli su akciju pod nazivom “Nek’ gora zazeleni!”. Akcija je simbolično počela juče, na dan usvajanja, sađenjem oko 7.400 sadnica različitih vrsta drveća u svim crnogorskim opštinama.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović ocijenio je da je u Crnoj Gori mnogo datuma na koje treba da budemo ponosni, a da je jučerašnji jedan od njih.

On je istakao da obilježavanje 28 godina od donošenja Deklaracije dočekujemo kao zemlja koja je zaštitila oko 13 odsto teritorije, a kada se, kako je rekao, uzme u obzir zaštita prema međunarodnim sporazumima, ukupna površina stavljena pod zaštitu u Crnoj Gori iznosi oko 20 odsto teritorije.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković ocijenio je da kampanja govori o nivou zrelosti kojim ljudi u Vladi i na nivou lokalne samouprave promišljaju ova pitanja. Pozvao je sve građane da pročitaju Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori, kako bi na pravi način

mogli posmatrati svoje buduće postupke i odnos prema ekološkim pitanjima.

Ministar odbrane Predrag Bošković rekao je da učešćem u akciji žele da pokažu odgovornost prema velikoj ideji, osvrnuvši se i na izgradnju vojnog poligona na Sinjajevini, istakavši da to ne može da naruši planinu, njen biodiverzitet, a pogotovo da uništi Crnu Goru kao ekološku državu.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević smatra da je akcija potvrda da u Crnoj Gori postoji značajna svijest o zaštiti životne sredine, unapređenju stanja u obla-

sti životne sredine.

“Poglavlje 27 je jedno od najznačajnijih u našem pregovaračkom procesu i na ovaj način potvrđujemo da smo spremni, uz sve kapacitete koje imamo, da izađemo na crtu svim izazovima kad je ovo poglavlje u pitanju. Zaštita životne sredine je dugotrajan proces koji nema kraja i važno je da u tom procesu učestvujemo svi”, kazao je on.

Prema riječima generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore Refika Bojadžića, sve opštine su bez izuzetka podržale akciju.

M.M.

KOR: EKOlOšKa dRžava da budE pRiORitEt RazvOja Koalicije za održivi razvoj (KOR) pozvala je juče Vladu da, između ostalog, donese zakon o javnom interesu kojim se definiše da je ekološka država prioritetni pravac razvoja Crne Gore, proglasi Sinjajevinu regionalnim parkom prirode i obustavi izgradnja svih mini hidroelektrana.

Predstavnici NVO sektora su na Svegrađanskom protestu za spas ekološke Crne Gore, koji je juče održan u Podgorici, zatražili “rješavanje ekocida u Pljevljima, proglašavanje Sinjajevine regionalnim parkom prirode i odustajanje od namjere da

se ta planina pretvori u vojni poligon”.

Sa protesta je zatraženo i obustavljanje izgradnje svih mini hidro-elektrana u Crnoj Gori i ukidanje subvencija za projekte te vrste ukidanje subvencija za projekte te vrste, rješavanje istorijskih ekoloških crnih tačaka, KAP-a, Termoelektrane Pljevlja i Toščelika.

Tokom protesta održana je šetnja od Vlade do Rimskog trga gdje je održan performans.

Okupljeni su zatražili i donošenje akta o zaštiti rijeka Zeta, Cijevne i Morače i sanacija devastiranog dijela korita rijeke Tare.

22

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

odlazećI premIjer Kosova HaradInaj:

Takse će biti ukinute samo priznanjem Kosova Odlazeći premijer Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je danas u razgovoru uživo koji je organizovao Kosovski demokratski institut o dijalogu između Kosova i Srbije, da treba reći i Evropljanima i Amerikancima da će takse biti ukinute samo priznavanjem Kosova, prenosi Gazeta Ekpress.

Haradinaj je ocijenio da je odlazak predstavnice EU za bezbjednost i spoljnu politiku Federike Mogerini iz pregoračkog procesa dobra vijest, budući da je ideja korekcije granica ili podjele Kosova bila prisutna pod njenim vođstvom.

“Povratak dijalogu za stolom njemačke kancelarke Angele Merkel i uz po-

dršku predsjednika Francuske Emanuela Makrona i Vašingtona sa izaslanikom Metjuom Palmerom je veoma dobra odluka, pošto podjela Kosova više nije tema razgovora“, rekao je Haradinaj.

On je naglasio da će dijaloga sa Srbijom biti samo ukoliko postoji obostrano priznanje u trenutnim granicama i da neće podržati da početak pregovora bude uslovljen ukidanjem taksi.

“Moramo da objasnimo objema stranama da se zalažemo za međusobno priznavanje i da njihov zahtjev da se suspenduju takse prije početka dijaloga slabi Kosovo. Taksa se uklanja samo priznavanjem”, ponovio je Haradinaj.

Iz BrIsela saopšteno

Nastavljaju se razgovori o Bregzitu

Evropska unija saopštila je juče da su se pregovarači Britanije i EU složili da nastave razgovore kako bi se prevazišla kriza oko Bregzita. Evropska komisija saopštila je da su tehnički razgovori usredsređeni na “prvi set koncepata, principa i ideja koje je Velika Britanija iznijela”.

EU je zatražila da Velika Britanija podnese pismene prijedloge kako da roba ne-

smetano prelazi preko irske granice bez skupih i dugotrajnih kontrola nakon što Sjeverna Irska napusti EU zajedno sa ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva.

Komisija kaže da je “neophodno da postoji potpuno izvodljivo i pravno operativno rješenje” uključeno u pravno obavezujući sporazum o Bregzitu.

Navodi se da je EU i dalje

“voljna i otvorena da ispita sve takve prijedloge koji su u skladu sa ciljem bekstopa” koji Velika Britanija želi da ukloni, a koji se sada nalazi u sporazumu.

Bekstop je mehanizam koji od Velike Britanije zahtijeva da zadrži određena pravila EU kako bi izbjegla čvrstu granicu između članice EU Irske i Sjeverne Irske.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

Svijet

23

Vašington: široki spektar akcija zbog saudijske arabije

Pentagon tramPu izlaže “vojne oPcije” za iran Pentagon će izložiti široki spektar vojnih opcija američkom predsjedniku Donaldu Trampu, koji razmišlja kako da odgovori na napad na saudijska naftna postrojenja, javlja AP. Vašington, smatra da iza tog napada stoji zvanični Teheran.

Opcije će biti izložene na sastanku u Bijeloj kući, a među njima je i lista potencijalnih meta za vazdušne udare u Iranu. Tramp će, takođe, biti upozoren da vojna akcija protiv Islamske Republike može da eskalira u rat, rekao je neimenovani američki zvaničnik.

Ovaj sastanak će najvjerovatnije biti prva prilika za donošenje odluka o tome kako će SAD da odgovore na napad na njihovog ključnog bliskoistočnog saveznika, navodi američka agencija.

Svaka odluka bi mogla da zavisi od dokaza koje su u stanju da obezbijede američki i saudijski istražitelji, a koji bi trebalo da potvrde da je Iran izveo napad, kako tvrde mnogi zvaničnici, uključujući i američkog državnog sekretara Majka Pompea.

Iran odbacuje optužbe da stoji iza napada i upozorava SAD da bi napad izavao “totalni rat”, sa odmazdom Teherana.

Američki potpredsjed-

nik Majk Pens je rekao da će Tramp “razmotriti činjenice i donijeti odluke o sljedećim koracima”.

“Američki narod može biti uvjeren da će SAD braniti naše interese u regionu i da ćemo stati uz naše saveznike”, poručio je Pens.

Odgovor SAD bi mogao da obuhvati vojne, politič-

Tramp će, Takođe, biTi upozoren da vojna akcija proTiv islamske republike može da eskalira u raT, rekao je neimenovani američki zvaničnik

ke i ekonomske akcije, a što se tiče vojnih opcija, moglo bi da uopšte ne bude nikakvih akcija ili da bude vazdušnih udara ili nekih manje vidljivih, kao što su sajber napadi.

Najvjerovatniji korak koji će SAD preduzeti jeste da se obezbijedi dodatna vojna podrška da bi se pomoglo

Saudijskoj Arabiji da se brani od napada sa sjevera, jer je većina odbrane fokusirana na prijetnje Huta u Jemenu prema jugu, dodaje AP. Portparol Pentagona Džonatan Hofman je izjavio da su SAD s velikom sigurnošću uvjereni da će zvaničnici utvrditi ko je tačno izveo napade prošlog vikenda.

Tramp najavio do sada najTeže sankcije iranu Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da će njegova administracija uvesti dodatne snakcije Iranu. Dodatne ekonomske sankcije SAD će uvesti nakon prošlonedjeljnog napada na saudijska naftna postrojenja, za šta je američka administracija okrivila Teheran.

Govoreći u Ovalnom kabinetu tokom sastanka sa premijerom Australije Skotom Morisonom, Tramp je rekao: “Upravo smo uveli sankcije

Iranskoj nacionalnoj banci”, prenio je AP. SAD tvrde da je Iran izveo napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Saudijska Arabija je saopštila da je “Iran nesumnjivo sponzorisao” napad.

Iran negira da je na bilo koji način umiješan u napad, za koji su odgovornost preuzeli Huti u Jemenu. Analitičari, međutim, navode da upotrijebljene rakete ne bi imale dovoljan dometa da dođu

iz Jemena.

SAD već primjenjuju brojne sankcije prema Iranu od kada se američka administracija povukla u novembru iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

Pa ipak, američki ministar finansija Stiven Mnučin izjavio je da najnovije sankcije demonstriraju da SAD nastavlja da ispoljava maksimalni pritisak tvrdeći: “Sada smo presjekli sva sredstva Iranu”.

28

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

INTERVJU: REDITELJKA MARIJA PEROVIĆ

prave i istinski velike priče su o malim ljudima ⌦⌦ Marija Roganović

N

akon premijere na Hercegnovskom filmskom festivalu, ostvarenje rediteljke Marije Perović “Grudi”, sinoć je predstavljeno u takmičarskoj konkurenciji Seanema festivala u Ulcinju.

Film je nastao po predlošku serije “Grudi”, a scenario je napisala Vladislava Vojnović po ideji rediteljke.

A, kako je Perović istakla u razgovoru za Vikend novine, “Grudi” su prije svega draga priča o dragim ljudima.

“Ljudima koji su pritom i obrazovani i uspješni, neuspješni, u srednjim godinama i željni svega što život čini životom. Da vode ljubav, da imaju kašičicu razgovora, da pomognu jedni drugima - i da, to me ne mrzi da ponavljam - odlučuju sami o sebi. U ovom slučaju ljudi su većinski žene, ili ženski likovi, ali to ih čini jednako vrijednim, a i žene su one koje češće iniciraju odlazak u bioskop. Šalim se, ali mislim da svi mi rođeni sedamdeset i neke možemo da se pronađemo u ‘Grudima’. I na tome hvala cijeloj ekipi. Na nostalgičnom, a savremenom i ljudskom prizvuku”, ističe Perović.

■■ PAMTI SE SAMO FINALNi PROIZVOD

Inicijalni motiv “Grudi” je bila rediteljkina priča sa

proslave godišnjice mature, u kojoj joj je pomogla scenaristkinja Vojnović. Ali, bilo da se radi o scenariju ili režiji, na kraju dana bitan je samo konačan ishod.

“Fizički, režija je zahtjevnija, ali rad na scenariju meni komplikovaniji, a to se ne odvaja, pamti se samo finalni proizvod. I glumci. A ovdje jesu za zapamtiti. I evo neka oni budu najava za film - Marija Škričić, Vojin Ćetković, Nada Šargin, Dubravka Drakić, Peđa Bjelac, Bane Popović, Danilo Lončarević, Jelena Đukić... i zaista jedinstvena i kao Fukijeva baba - Mira Banjac”, ističe rediteljka.

Ljepota ove priče, o borbi sa rakom dojke, upravo je u tome što ova bolest nije prevashodno tema ostvarenja, već samo okidač. Jer, na kraju krajeva, ovo je priča o prijateljstvu.

“Kao mali triger, ovdje je muškarac lik koji je spona za temu raka dojke. Najbolji drug i gimnazijski frajer. On sve rješava, nema veze što njih tri pomalo misle umjesto njega, a što Ana – jedna od junakinja donosi nepredvidljivo-predvidljivu odluku.

Mislim da je u tome ljepota ove priče, što junakinja nije sama, što je rak dojke okidač priče, i što cijela priča govori o tome da je prijateljstvo zanat najstariji. A sama bolest koja god da je u pitanju je urađena i iz vizure društva kao takvog i jedinki u njemu. Svešću ideju, mada to nije ona prava ideja, ali mislim da je tačna - Ne plašite se, lju-

Nagrada u Seulu značajna i neočekivana A mini-serija “Grudi”, po čijem predlošku je rađen film, u produkciji Radio-televizije Crne Gore, nikšićkog “Meander filma” i distribuciji beogradske kuće “Visionary Thinking”, nedavno je osvojila veliku i prestižnu Specijalnu nagradu žirija na Seoul International Drama Awards, jednom od najvećih svetskih televizijskih festivala, koji svake godine organizuje Korejska asocijacija TV emitera.

Riječ je o nesumnjivo najznačajnijem međunarodnom uspjehu jedne dramske serije s ovih prostora u posljednjih nekoliko decenija, koji je tim veći, što je u konkurenciji bilo više od 120 mini-serija sa svih kontinenata, u produkciji najvećih svetskih studija kao što su BBC, ITV, ABC, RAI, HBO, ZDF, Sony,

Keshet, Endemol...

Nagrada mi, prije svega, znači, pojašnjava naša rediteljka, jer ovo jeste uspjeh serije “Grudi” zbog radosti i napora svih članova ekipe koji su se prepoznali negdje u velikom i dalekom svijetu, upravo na najznačajnijem festivalu za dramske projekte, svih žanrova.

“Značajnija je i jer je neočekivana, i jer su o istoj odlučivali ljudi koji tek usput znaju šta je Crna Gora, a kamoli da znaju nas sve pojedinačno.

Kao što su ‘Grudi’ čestiti projekat o čestitim ljudima, tako je i ovaj uspjeh nekako pošten.

Koristim retro termine, koji su nažalost starinski, a trebalo bi da su ostali dio svakodnevice.

Poput prijateljstva – o kojem su ‘Grudi’ prvenstveno”, objašnjava Perović.

di! Žene, pogotovo!”, poručuje Perović.

Po uzoru na mnogobrojne svjetske hitove, i serija i film su rađeni parelelno, otkriva ona, tako da dok je serija bila u fazi postprodukcije, snimale su se neke scene za film. A paralelno su montirani i film i serija.

Poznato je da na Balkanu svaka loša forma dobije posebno mučan sadržaj. Ali mora da bude bolje, jer je nakon kriza prije svega ideja, materijalnu neću ni da pominjem, uvijek bolje. Uvijek pobijedi civili- ■■ FILM ŽIVI KROZ zacija. A ona je sada vezaPUBLIKU na i za prava žena, manji“Nedavno sam gledala ‘Dana, ljudska prava. I tu ne- untonsku opatiju’ u bioskoma nazad pu, gdje je nakon serije ura-

đen film. To je slučaj i sa serijom ‘Seks i grad’, a ima primjera i kod nas. Prvo smo izašli sa serijom, zbog insistiranja Dubravke Drakić da se ispoštuju sponzori i prijatelji projekta. Ovo je njeno prvo producentsko iskustvo, i razmišlja kao producent u nekim ozbiljnim, neregionalnim zemljama. Smatram da je publika koja ide u kino drugačija od one koja gleda kod kuće. Mislim da oba proizvoda mogu samo da pomognu jedan drugome, i da je kod nas kao u svijetu.

Ne poredim budžete i format, nemam pritužbe na različite uslove, samo eto zgodno je što pratimo trendove”, smatra ona.

Film tek treba da nađe svoju publiku, a reakcija 1.500 ljudi na Kanli-kuli u Herceg Novom, prisjeća se Perović, bila je takva “kao da su sa nama pravili film”. Prava!

“Da se ne lažemo, značajne su reakcije i publike i kritike, iako mislim da film živi i kroz publiku, i takvi susreti su nezamjenjivi. Iako je za budućnost i filma i kreativaca jako važno profesionalno prepoznavanje. Zbog toga je nedavno osvojena nagrada u Seulu za oba projekta bitna”, objasnila je Perović.

■■ CIVILIZACIJA UVIJEK POBIJEDI

Mišljenja je da su prave istinske i velike priče, priče o malim ljudima, satkane od ljubavi, jer je i veliki čovjek mali kada mu treba podrška.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

kultura

29

ALBANSKOM piScu uRuČENA pOVELJA cANu

Kadare: Pri srcu mi je crnogorska književnost

A regionalne kinematografske priče su najčešće o ljudima bez podrške.

“Uz to još obilježene sa 3D - drugs, death i depression (droga, smrt i depresija). Negdje sam dodala i dert i ludilo. Ali to nisu jedine priče sa Balkana, jer dosta je nas koji želimo da živimo kao sav normalan svijet i čekamo da to svijetu bude zanimljivo. A možda nije, jer i mi na to zaboravljamo”, priča rediteljka.

Civilizacijskog pomaka ima – o ženama na filmu i u medijima se više priča u proteklih nekoliko godina, a u prirodi kinematografskog posla je da skrene pažnju na neke stvari, i na osobe iza i ispred kamere. Međutim, Balkan je kao i cijeli svijet “sada užasno desno i užasno patrijahalan u najgorem kontekstu – ideološkom”.

“Postoji izreka - para vrti gdje burgija neće. Muškarci su i dalje bolje plaćeni, ali ipak žene rade. Mi imamo, sada samo u naznakama nažalost, tu socijalističku tradiciju gdje su se žene masovno opismenjavale i školovale

nakon Drugog svjetskog rata, pa je možda malkice zvanično i bolje nego u mnogim krajevima svijeta. Ali, opet je strašno, jer su na snazi bahatost i primitivizam u raznim formama, a poznato je da na Balkanu svaka loša forma dobije posebno mučan sadržaj. Ali mora da bude bolje, jer je nakon kriza prije svega ideja, materijalnu neću ni da pominjem, uvijek bolje. Uvijek pobijedi civilizacija. A ona je sada vezana i za prava žena, manjina, ljudska prava. I tu nema nazad”, smatra ona.

■ NAŠE KINEMATOGRAFSKO ČUDO

A kada je u pitanju kinematografija u Crnoj Gori, prema činjeničnom stanju, recentnim, a i istorijskim faktima, u našoj zemlji se dešava “čudo”, i “nama koji smo radili prve obnoviteljske filmove, nezamislivo”. U protekle tri-četiri godine, svake godine se snima sigurno jedan dugometražni, a često i dva dugometražna filma. Jedina zamjerka je što Javni servis ne prati rad

Filmskog centra, “jer se tako zbiva u regionu, i u svijetu, samo kod nas još ne”.

Ali da se vratimo na dobro.

“Crna Gora je mala zemlja, samo 27 država je manje od nje, i zato su nama audiovizuelni proizvodi važniji od svih drugih segmenata. Jer lako putuju i lako se spakuju. A na plasmanu istih, treba još više da radimo, jer džaba proizvod danas, ako nema reklamu, da definišem jednostavno - i za isti nije od najvećeg značaja šta će da misli prvi komšija ili predsjednik lokalne opštine. A da to nije važno vidi se po uspjesima koje kao formalno mlada i mala kinematografija, crnogorski film ili dijelom podržan iz Crne Gore, inspirisan ovim prostorima i ljudima, ima. Pa ko zna, možda u perspektivi i neki filmski autor/ka zasluži 13-julsku nagradu za ono što je uradio na ovoj kulturnoj adresi. Da skratim, fali nam balans u samjeravanju uspjeha u lokalnoj zajednici, a uspjehe imamo. Ako meni ne vjerujete – guglajte”, zaključuje Perović.

Akademik Ismail Kadare, ugledni pisac i inostrani član CANU, posjetio je juče Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti. Tom prilikom predsjednik CANU akademik Dragan K. Vukčević uručio mu je Povelju o članstvu, koje je ovaj istaknuti autor dobio 18. decembra 2018. godine.

“Srećan sam što se nalazim među mojim prijateljima Crnogorcima. Uvijek mi je bila pri srcu crnogorska poezija i književnost, kako stara, tako i moderna. Ovo je treći put da dolazim u Crnu Goru i svakom novom posjetom, uviđao sam napredak”, kazao je nakon uručenja Kadare, koji je prije svega nekoliko dana osvojio glavnu nagradu u Južnoj Koreji, u konkurenciji 350 pisaca iz cijelog svijeta.

Vjerujem da je kultura najznačajniji put između različitih društava, država i naroda, a na tom putu jedan od najznačajnijih mostova jeste onaj koji grade umjetnici, istakao je u govoru predsjednik CANU, Dragan K. Vukčević.

“Drago mi je da je jednom od velikih umjetnika, ne bih rekao samo Albanije i albanske književnosti, već i Balkana i Evrope, Ismailu Kadareu uručena povelja inostranog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Na taj način i CANU pokazuje otvorenost i priznanje onima koji ta priznanja zaslužuju, bez obzira na sve razlike koje nas dijele, vjerujem da je intelektualcima istinski zavičaj kul-

tura. Ovaj dolazak Kadarea u CANU je jedan od tih koraka na putu približivanja i međusobnog razumijevanja Crne Gore i Albanije”, kazao je Vukčević.

Kadare je u CANU došao sa suprugom Helenom Kadare i Brujarom Hudhrijem, vlasnikom Izdavačke kuće Onufri koja je ekskluzivni izdavač Kadareovih djela u Albaniji.

Tom prilikom, razgovarao je sa predsjednikom CANU i članovima Akademije: akademikom Pavlom Pejovićem, akademikom Zuvdijom Hodžićem, akademikom Jevremom Brkovićem, akademikom Nikom Martinovićem i Pavlom Goranovićem, vanrednim članom CANU. Ismail Kadare se smatra jednim od najvažnijih evropskih pisaca dvadesetog vijeka. Među romanima se posebno ističe “Palata snova”, politička alegorija čija je radnja smještena u osmanski Istanbul, kojom Kadare na suptilan način kritikuje režim Envera Hodže. Ova knjiga bila je zabranjena u Albaniji odmah po izlasku iz štampe, 1981. godine. Kadareova djela prevedena su na 29 svjetskih jezika, a najpoznatija su: “General mrtve vojske”, “Slomljeni april”, “Tvrđava”, “Palata snova” i “Hronika u kamenu”. Kadare je dopisni član Akademije moralnih i političkih nauka u Parizu od 1966, dobitnik je prestižnih evropskih nagrada za književnost i odlikovanja francuske Legije časti.M.Roganović Sa uručenja

30

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

Vikend noVine u posjeti seoskom domaćinstVu

Odavde nikO ne Odla

⌦ Mladen Medenica

Ž

elja mi je bila da se vratim ovdje i otvorim nešto, oživim mjesto. Ljudi me prije desetak godina nijesu razumjeli, jer su svi išli u grad, a ja sam se vraćao na selo. Sad bi mnogi da se vrate, ali im je još teže kada je sve zapušteno, priča Martin Cacović iz Zatrijepča, vlasnik konobe “Stara pjesma”, koji jedini nudi ugostiteljske usluge i smještaj turistima.

Zatrijebač se nalazi na svega petnaestak kilometara od centra Podgorice i nudi prelijepu prirodu i bijeg od urbanog načina života na čak hiljadu metara nadmorske visine. Tokom dana znaju da se promijene i četiri godišnja doba. Dešava se da tokom februara ili marta u Podgorici građani sjede u baštama kafića, a da je do ove konobe nemoguće doći od prevelikog snijega, što je pokazatelj o kolikoj nadmorskoj visini je riječ.

DECENIJA ULAGANJA Vlasnik konobe “Stara pjesma” Martin Cacović prije nešto više od tri godine počeo je da radi, iako navodi da su pripreme trajale skoro deset godina.

“Sa sinom sam došao na ideju da registrujem seosko domaćinstvo i sopstvenim sredstvima smo sve sami napravili. Posljednjih nekoliko godina ovdje se svakodnevno

TURISTIMA ZANIMLJIvO DA SAMI vADE KRTOLE Prošle godine u konobi su boravili turisti iz Njemačke, koji su naručili hranu za koju nije bilo svih namirnica u konobi, pa sam morao da odem do bašte da izvadim krompira, što sam i kazao gostima, priča Cacović.

“Kada sam im to rekao pitali su me ‘da li možemo mi to da uradimo’. To me je i te kako iznenadilo i zbog toga sam ih još jednom pitao da li su si-

nešto dešava i organizuje”, priča Cacović.

Ističe da ovo radi iz zadovoljstva, ali i da se skromno može i zaraditi.

“Desetak godina sam ulagao sredstva u ovu konobu, želeći na taj način i djecu da ‘izvučem’ iz grada, te da im stavim do znanja da i život na selu može da bude mnogo lijep i da sve to ima svojih draži. Oni mi danas pomažu u radu, a ujedno smo i na prelijepom mjestu koje opušta”, navodi Cacović.

Konoba “Stara pjesma” je i pravi mali muzej, jer Cacović više od dvije decenije sakuplja stare uređaje, predmete i tradicionalne instrumente.

“Pojedine stvari sam već imao u staroj kući, ali sam i kupovao na buvljaku ili su mi poklanjali. Došao sam do lijepe kolekcije, koja možda nije mnogo vrijedna, ali mi je sigurno draga, kao i gostima koji posjete konobu i koji sa oduševljenjem gledaju i slikaju sve

gurni da će htjeti da vade krtole motikom. Ipak, njihov odgovor me je još više iznenadio kada su rekli da bi im to čak pričinilo i zadovoljstvo. Otišli su da izvade krompir i luk, nakon čega su se vratili srećni i veseli. Nevjerovatno je koliko je to njima bilo zadovoljstvo. Vjerovatno su to prvi put radili u životu i za njih je to bilo nešto sa čime se do tada nisu susretali”, kaže Cacović. te predmete”, kazao je Cacović.

MUZIKA SA GRAMOFONA Upravo takav prizor smo i zatekli u konobi, gdje su mladi i stari razgledali i slikali se sa mnogobrojnim antikvitetima.

Porodica iz Podgorice razgledala je ploče sa kojih se, kaže Martin, jedino može čuti muzika u ovoj konobi, te da će to tako i ostati, jer želi da i u gostima oživi duh prošlosti, ali i da ujedno ne odudara od ostatka ambijenta, gdje je sve u starinskom stilu.

“Nema ovdje MP3-a i CD-a, samo gramofon. Imam oko 500 ploča svih žanrova - popa, roka, narodne, kola... Turistima je to i te kako zanimljivo, listaju ploče i naiđu na izvođače iz svojih zemalja. Nedavno su bili turisti iz Njemačke i Francuske, koji su se oduševili kada su sa gramofona čuli zvuke njihovih izvođača. Na početku nisu ni shvatili da je gramofon u pitanju, ali su osjetili da je zvuk nešto drugačiji i onda su željeli da vide odakle dopire zvuk, a kada shvate naročito se oduševe”, priča Cacović.

U svojoj kolekciji Martin ima i oko 40 starih radio-aparata, tranzistora, neki stariji i od pola vijeka. Zidove konobe krase i fenjeri, rudarske karabitne lampe, šljemovi, pržuni za kafu i razno oružje.

U dvorištu konobe nalaze se i dva oldtajmera - škoda iz 1968. godine i trabant iz osamdesetih godina prošlog vijeka. Trabant je i nakon 40 godina u funkciji i

povremeno se nađe i na podgoričkim ulicama. Cacović objašnjava da je ovo njegova velika ljubav, ali i da vozila sada najviše služe kao ukras i fotografisanje gostiju restorana.

Od kada je promovisana ruta oko Korita česte su posjete stranih turista, što ranije nije moglo ni da se zamisli. Turisti su vjerovatno upoznati sa saobraćajnom infrastrukturom u ovom predjelu, pa se najčešće mogu vidjeti bajkeri, biciklisti ili turisti sa džipovima.

“Srećan sam što su, prije svega, Podgoričani i pored mnogo kafića, konoba i restorana svoj kutak upravo našli ovdje u Zatrijepču. Mnogi su bili skeptični kad im pomenete Zatrijebač i prva rekacija je bila ‘šta ću tamo’, ali kada dođu onda je to sasvim druga priča”, priča Cacović.

Iako su vrata konobe otvorena od ujutro do kasnih večernjih sati, ponekad i jutarnjih, Cacović preporučuje gostima koji žele da dođu na ručak da se i najave, kako bi dobili svježe spremljenu hranu.

“Kod nas gosti mogu da pođu do kuhinje i uvjere se kako se kod nas sprema kačamak ili pečenje, što posebno bude inte-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

reportaže

31

u CaCoVić i konobi ª stara pjesmaº u Zatrijepču

azi namrštena čela

Pogled iz konobe na Zatrijebač i novu katoličku crkvu

resantno turistima iz inostranstva”, navodi Cacović. Najava gostiju, kako kaže, moguća je i preko FB stranice Konoba “Stara pjesma” ili preko telefona 067022542 ili 068234234.

Osim izvrsne hrane za goste konobe i apartmana obezbijeđen je i bazen sa kojeg se pruža prekrasan pogled.

GOSTI GLUMCI I PJEVAČI Gosti apartmana mogu da uživaju u netaknutoj prirodi, a okolina nudi i lijepe sadržaje. U blizini se nalazi brdo Soka, koje se nalazi na 1.260 metara nadmorske visine i do kojeg je moguće doći pješke. Takođe, u neposrednoj blizini nalazi se i pećina, kao i nekoliko izvo-

ra vode.

Konoba “Stara pjesma” danas je stjecište mnogih lijepih dešavanja - književnih večeri, podgoričkih večeri i postalo je jedno kultno mjesto u kojem je Martin uspio da okupi mnogo poznatih književnika, glumaca i ljudi sa muzičke scene.

Pjesnik i književnik Rajko Joličić, autor nezvanične crnogorske himne “Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore”, redovan je gost konobe kod Cacovića, a u svojim knjigama je i nekoliko pjesama posvetio upravo Martinu i njegovoj konobi u Zatrijepču. Redovni gosti konobe su i poznati crnogorski glumac Zef Bato Dedivanović, pjevači Marinko Pavićević, Branka Šćepanović, Igor Đurović...

“Posebno mi je drago što svi

ti ljudi dolaze kod mene da bi odmorili, dali sebi oduška, a ne da bi zaradili”, kaže Cacović.

Najvažnije je, kako kaže, da niko nije otišao “namrštena čela” odavde, a čak i muzičari ostaju do ranih jutarnjih časova, nakon odrađene svirke.

MALA ŠVAJCARSKA Martin je dobar dio života proveo ploveći, ali je već 20 godina vezan za “podgoričku luku”. Plovidba mu je omogućila da nauči razne jezike.

“Kada poželim dobrodošlicu gostima iz Italije, Njemačke ili Francuske na njihovom jeziku to ostavlja izuzetno lijep utisak na njih. Povedem ih i u kuhinju i objasnim kako se kod

Iz kotla cijedili i posljednju kap čorbe Jedno vrijeme Martin je radio i za OEBS u misiji posmatrača, te dva mjeseca rada na potezu od Herceg Novog do Budve.

“Nakon završene misije poveo sam svoje kolege iz Njemačke i Gruzije na ručak u konobi. Iz

tazbine sam obezbijedio ribu iz Zete. Marina (supruga) je ispržila ribu, a ja sam napravio čorbu na živoj vatri na kotao. Oni su to gledali, ali kad su vidjeli kako izgleda kotao i kako je izgorio nije niko htio da uzme, jer nisu

znali kako da uzmu kotao a da se ne isprljaju. Ipak, kad su uvidjeli kakva je riblja čorba uzeli su kotao, jer kutlačom nije moglo, i iz njega iscijedili i posljednju kap čorbe, koliko su bili oduševljeni”, priča Cacović.

nas sprema hrana. Ipak, najviše se oduševe kada probaju naše tradicionalne specijalitete.

Odmah se i vade telefoni, slika se hrana, slikaju se i sa nama i ono što je takođe važno, kada se vrate ostajemo u kontaktu i već nakon povratka rezervišu smještaj za narednu godinu. Dolaze ljudi koji imaju dosta novca, ali su vjerovatno siti elitnih hotela i žele neku promjenu, mir i tišinu”, kaže Cacović.

Turisti traže netaknutu prirodu, a često vole da nazovu ovo mjesto “mala Švajcarska”, jer pruža mnogo toga na malom prostoru. Svi proizvodi u konobi su domaći, pa turisti mogu da probaju čuveni kozji sir, mlijeko, kao i domaći likeri i rakije jabuka, kruška, drenova, te domaći med.

Noćenje sa doručkom za tri osobe je oko 40 eura, u zavisnosti od perioda godine. Gosti su, kaže Cacović, i njegovi gosti i često se dešava da zajedno sa njegovom porodicom večeraju ono što i oni tog dana jedu, što posebno oduševljava turiste. Uvijek se osjeća domaćinska atmosfera, a gosti odlaze zadovoljni i rado se vraćaju i često pišu Martinu.

32

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

ZADUŽBINA DANAS PROGLAŠAVA NAJBOLJEG

Mladenovićevu nagradu sanja 10 nominovanih vić - “Discommunication”, Hristina - “Kazaljke”, Igor Božanić - “Snijeg”, Lakiko “Bol”, Valentino Bošković “Adio, trafikonte” i 3 mačke 100 godina - “Dole”.

“Nagrada se dodjeljuje svake godine na dan Mladenovićevog rođenja, 21. septembra, za muzičko djelo od izuzetne umjetničke vrijednosti i sastoji se od povelje i 2.000 eura. Pravo da konkurišu za nagradu imala su muzička djela koja su objavljena na teritoriji bivših jugoslovenskih republika”, podsjetili su iz Zadužbine Milana Mladenovića.

D.B.

Foto: Aleksandar Milosavljević

Prva regionalna nagrada “Milan Mladenović”, koju dodjeljuje istoimena zadužbina, a koja je ustanovljena sa ciljem da podstiče umjetničko stvaralaštvo, biće dodijeljena danas u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu. Stručni žiri, koji su činili Zoran Kostić Cane, Vasil Hadžimanov i Aleksandar Žikić, ranije je odabrao 10 finalista. To su: Artan Lili - “D.E.P.R.A.”, Bohemija - “O ljubavi”, Bonaster “Dobar zvuk”, Buč Kesidi “Đuskanje ne pomaže”, Cosmo Daivat “Snov mojih sanj”, EJO/ Ethno Jazz Orchestra - “Deset dana”, Emina Bajtare-

MARINA BANOVIĆ DŽUVER PRED NEDJELJU MODE U PARIZU ZA VN:

IZ MALE CRNE GORE DOLAZE SAVRŠENE BAJKE I HEROIN MODERNOG DOB ⌦ Danilo Brajković

PODGORICA ART FESTIVAL 2019.

ŠAROLIK PROGRAM NA BINI U BOKEŠKOJ

D

izajnerka Marina Banović-Džuver, koju 29. septembra očekuje predstavljanje na prestižnoj Nedjelji mode u Parizu, vjeruje da će njena kolekcija Francuzima dočarati da iz male Crne Gore dolaze savršene bajke i heroine modernog doba.

Foto: Mare Milin

Marina Banović-Džuver poziv za učešće na Nedjelji mode u Parizu, koja je na programu od idućeg ponedjeljka do 1. oktobra, dobila je, između ostalog, zahvaljujući zapaženoj saradnji Modne komore Crne Gore, Nedjelje mode u Srbiji i Modne komore Francuske. Nakon prilično zahtjevne preliminarne procedure i zadovoljenih organizacionih kriterijuma, crnogorska di-

“Radujemo se nastupima, svaki je drugačiji, a ovaj će biti prvi u Crnoj Gori, zato nam je posebno važan”, poručili su ranije iz benda.

Sjutrašnju, ujedno i završnu noć festivala, u muzičkom dijelu otvoriće AlterPAF segment, tokom kog će se predstaviti Audiostorm, Bajpas, Big Do, Djune Shar Gun i Esid radio. Uslijediće svirka benda Bubnjivi, a zavjesu će spustiti Vrpca. D.B.

INSTANCA

foto: Vedran Ilić

Peto izdanje Podgorica art festivala (PAF) ovog vikenda donosi nam šarolik muzički program u Bokeškoj ulici.

Posjetioci festivala večeras će uživati u zvuku bendova sa regionalnih adresa. Na binu PAF-a popeće se Nipplepeople, hrvatska elektro-pop grupa koju čini maskirani dvojac, zatim njihovi sunarodnici iz Detoura i sastav Bella Technica iz Srbije, kojima će to biti debi u Crnoj Gori.

■ PARIZ JE VIŠA

zajnerka je i zvanično postala dio jednog od vodećih svjetskih modnih okupljanja, a za Vikend novine objašnjava kako se godinama trudila da radom zasluži poziv sa ovako uticajne internacionalne adrese.

“Postoje različite platforme, a nikada nijesam došla u situaciju da plaćam učešća i novcem skratim dug i težak put dizajnera ka ostvarenju želja i cilja. Danas

Detour

Banović-Džuver, sa jednog od ranijih predstavljanja u Podgorici

smo svjedoci da je sve komercijalizovano i vrlo često ljudi sa ovih prostora ne prezaju da novcem preskoče neke stepenike. To je kratkog daha. Jedino rad, talenat i znanje jesu ključ uspjeha”, jasna je Banović-Džuver.

Osim neospornog kvaliteta, karijeru Banović-Džuver karakteriše i iskustvo. Čast svim manifestacijama na kojima je već predstavila rad, ali čini se da će Pariz 29. septembra biti najveći izazov u dosadašnjoj karijeri.

“Pariz je viša instanca, a moram raditi na sebi kao da se on nije ni desio. Uspjeh je opstati u ovom poslu i da vas u tom Parizu ima iz sezone u sezonu”, s obje noge na zemlji komentariše dizajnerka.

I najvećem modnom laiku jasno je da uspješnost predstavljanja u Parizu vrlo lako može otvoriti vrata ozbiljnije internacionalne karijere. Tamošnji Les Salons Hoche u podnevnom terminu ugostiće Banović-Džuver, pod okriljem segmenta “Défilé à Paris”, jedinstvene platforme čiji je cilj očuvanje kulturne baštine zemalja na krilima promovisanja njihovih najboljih dizajnera, njihove kreativnosti i jedinstve-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

Marina Banović-Džuver

ZABAVA

33

VIVALDIJEVO DJELO PRVI PUT NA SOLO VIOLONČELU

Luka Šulić

NE BA

nosti. Banović-Džuver izložiće modele pred očima onih koji modu razumiju u dušu, ali zbog toga ne osjeća poseban pritisak.

“Laganim koracima se ide. Ne očekujem ništa više od bilo kog drugog predstavljanja. Očekujem da kritika bude dobra, da dobijem poziv za proljeće i to je onda značajno. Bitan je kontinuitet, a ja ću nastaviti da se trudim”, obećava Banović-Džuver.

■ KOLEKCIJA ZA MUZEJ

Očekivano, definitivno će sve u Parizu zavisiti od kolekcije. Banović-Džuver je opisuje kao vanvremensku, vansezonsku i vanprostornu, napominje da je samo zbog njihovog protokola morala biti zavedena kao “aktuelno proljeće-ljeto”, a obilovaće crnogorskim motivima - i u vizuelnom i u karakternom smislu.

“Kolekcija je prava priča iz Crne Gore. Kao i uvijek. Novitet su ručno tkani materijali, pamuk, svila i konoplja. Tkanina od konoplje je tkana prije sigurno pola vijeka, a u odličnom je stanju. Kolekcija za muzej... Šalu na stranu, zanimljiva tekstura, kolorit, dorade su sve ručno rađene i obiluje vezom sa našeg nacionalnog kostima. Vjerujem da će Francuzi osjetiti moju poruku, a to je da iz

naše male Crne Gore dolaze savršene bajke. Savremene, a nostalgične, i u njima heroine modernog doba, sa osobinama vila”, dodaje Banović-Džuver.

■ ZNANJE SE NE KUPUJE

Nakon Pariza, slijedi povratak u realnost i Crnu Goru. Nećemo dugo čekati priliku da BanovićDžuver predstavi modele domaćoj publici jer je već najavila učešće na Montenegro Fashion Weeku. Govoreći o aktuelnoj situaciji i načinu na koji se razvija domaća modna scena, Banović-Džuver se dotakla dvije krajnosti i poslala snažnu poruku svim akterima.

“Vidim neke kolege na mom mjestu u okviru Paris Fashion Weeka. Jer, oni koje vidim su dizajneri u pravom smislu te riječi, potkovani znanjem i kvalitetom.

Dostojni poziva da predstave i sebe i zemlju iz koje dolaze. Za ljude koji ovu profesiju banalizuju i misle da se znanje i pozicija mogu novcem kupiti, imam poruku - moda će vam biti skupa zabava, a profesija nikada. Biti dizajner, modni kreator u pravom smislu te riječi, jeste biti talentovan, ali i potkovan znanjem iz istorije umjetnosti, konstrukcije, modelovanja, estetike, forme”, zaključuje Banović-Džuver.

Virtuozni hrvatski muzičar Luka Šulić, poslije sedmogodišnje svjetske turneje sa Stjepanom Hauserom, a u okviru sastava 2Cellos, vraća se korijenima - 25. oktobra objaviće prvi samostalni album za “Sony Classical”, pod naslovom “Četiri godišnja doba”, a istoimeno Vivaldijevo remek djelo Šuliću će obezbijediti mjesto u istoriji, pošto će postati prvi muzičar koji će ga odsvirati za solo violončelo, saopštili su iz izdavačke kuće “Menart”. Pomenuti projekat Šulić će predstaviti na turneji koja uključuje koncerte u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, a muzičar podsjeća da je “Četiri godišnja doba” zavolio još kao dijete i priznaje da je oduvijek želio da to remek djelo svira na

i

violončelu.

“Volim nove izazove. Ovo je izuzetno zahtjevno djelo za violinu, a kamoli za violončelo, stoga je za mene bio dug i težak proces. Pripremao sam se dvije godine, malo po malo, dio po dio.

Nadam se da će slušaoci na kraju osjetiti jednako uzbuđenje koje sam ja osjećao

25.

OKTOBRA LUKA ŠULIĆ PREDSTAVIĆE ALBUM “ČETIRI GODIŠNJA DOBA”

Foto: Simone di Luca

“Četiri godišnja doba” i Luka Šulić za istoriju

stvarajući ovaj album i kreirajući Vivaldijevo remek djelo za violončelo prvi put u istoriji”, istakao je Šulić.

Na snimanju albuma, Šuliću se pridružio prestižni orkestar iz Rima - “Archi dell’ Academia di Santa Cecilia”, pod dirigentskom palicom maestra Luiđija Pjovana. Podsjetimo, krajem prošle godine Šulić i Hauser odlučili su da stopiraju aktivnosti sastava 2Cellos i to na vrhuncu popularnosti. Ubitačan ritam, koji je podrazumijevao i više od 200 letova godišnje, brojne koncerte, gostovanja, snimanja, više nije bio podnošljiv, a s obzirom na novi Šulićev potez te Hauserove sve češće saradnje sa solo muzičarima, čini se da povratak 2Cellosa nije tako blizu. D.B.

IZJAVA DANA IVAN IVANOVIĆ: Najmanji rejting u mojoj karijeri je bio intervju sa Marinom Abramović. Ljudi pitaju što nema više kulture. Jer nikoga ne interesuje. Kada ljude bude interesovalo, onda će je biti više.

astrologija

TRANZITNA VENERA U ZNAKU VAGE

34

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

Mir i pravda ± dva lica istog novčića

TRANZITNA VENERA U ZNAKU VAGE (od 14. septembra do 8. oktobra 2019. godine) Nije dovoljno samo govoriti o miru - čovjek mora vjerovati u njega. I nije dovoljno samo vjerovati u njega - čovjek mora raditi za njega.

Venera je planeta umjetnosti, ljepote, kreativnosti, emocija, društvenosti, povezanosti sa ljudima. Venera je muzika, ples, lijepe stvari, kolači, čokolade, vina i likeri i sve one stvari koje čine da se osjećamo lijepo (im). Dvije glavne asocijacije na Veneru su ljubav i novac, jer u astrologiji ona ima dvojno vladarstvo nad znakovima Vage i Bika. Međutim, reći da vlada samo ljubavlju i novcem bilo bi previše jednostavno. Venera će uvijek otkriti kako i koga volimo, kako uživamo, kakav nam je životni stil, šta nam pričinjava zadovoljstvo, šta nas čini srećnim, šta nam je životna strast.

Tranzitna Venera je 14. septembra 2018. godine ušla u znak Vage ili kako bismo simbolično rekli, vratila se svojoj kući. Vaga je kardinalni, vazdušni, aktivni, muški znak. Ona vlada 7. kućom

horoskopa pa je prirodno povezujemo sa druženjem, harmonijom, diplomatijom, kompromisom, saradnjom, miroljubivošću, umjetnošću, kreativnošću.

S druge strane, ista predstavlja neodlučnost, kolebanje, apatičnost, manjak samopouzdanja i lako odustajanje (u znaku Vage Sunce je u padu). Ali Vaga je, kao i Venera njen vladalac, prije svega ljubav!

Venera je ovdje u sjedištu, dakle, u svom dobrom dostojanstvu.

Njen boravak u znaku Vage obilježiće ljubaznost, smisao za jednakost, kompromisi i velika potreba za ljubavlju. Ova Venera ne podnosi uvrede, plaši se svađa i svih neprijatnih situacija. Plaši je loše ophođenje i direktno i grubo iskazivanje emocija. Ova Venera cijeli život pravi ustupke drugima, prilagođava se, postupa fer i balansira. Njena pretjerana želja da sve bude harmonično može prerasti u onu drugu krajnost – neiskrenost i površnost.

U periodu njenog tranzita svi ćemo imati želju za druženjem i potrebu da negdje pripadamo, jer je ovo energija koja se plaši da bude sama. Zato očekujte društvenu aktivnost, popravlja-

nje odnosa, traženje zlatne sredine, harmoniju u odnosima i u svakom smislu mirnije i skladnije odnose sa drugim ljudima.

Ovo je vrijeme romantike, nježnosti i ljubavnih veza. Slobodni će poželjeti, jače nego ikad, da konačno sa nekim dijele svoj život. Oni zauzeti unijeće boje u odnos sa partnerom, poraditi na romantici, osvježiti strast, ugađati ili jednostavno dozvoliti partneru da ugađa.

Zbog pretjerane potrebe da sve bude u redu, da život krene nekim mirnim tokom, zbog potrebe za drugom polovinom, zbog straha od samoće, zbog dosade koja već duže vrijeme vlada u životima mnogih, postoji rizik od ulaska u neiskren odnos. Vaga je slatkorječiva, pa se čuvajte da vas neko svojim divnim manirima i riječima ne uvuče u klopku u koju ulazite zbog želje da budete konačno srećni, po svaku cijenu.

Akcenat se stavlja na razumijevanje drugih ljudi, dijeljenje savjeta, rame za plakanje, čašicu razgovora. Mnogima ćete biti oslonac i podrška, a najprije ćete biti u prilici da uravnotežite sebe.

Vaga stalno vaga, pa otuda izvagajte u svom životu šta je trulo, a

šta je zrelo. Napravite računicu, odbacite ono što remeti vaš mir.

Sad je prava prilika.

Preispitivaćemo sebe kakvi su nam odnosi sa drugim ljudima, a posebno sa najbližom okolinom.

Da li su zreli, iskreni, zdravi? Pa ćemo postati svjesni činjenice da zdravi odnosi traju i žive samo ukoliko se obje strane dovoljno trude da iste održavaju. Venera se našla u prostoru koji zahtijeva balans. Zapitaćemo sebe da li se u određenim odnosima osjećamo dobro ili loše. Šta nam ti odnosi donose, a šta oduzimaju? Da li smo ispunjeni?

Odgovore na ova pitanja dobićemo ukoliko uspostavimo balans sa samim sobom, ukoliko dozvolimo sebi kontrolu nas sobom i shvatimo da je to jedina kontrola koju u životu imamo. Drugim ljudima, njihovim raspoloženjem i osjećanjima ne možemo upravljati. Tu moć možemo imati samo nad svojim postupcima i izbjeći izvor svih daljim problema, sukoba, nezadovoljstava. Ključ je u tome da se što prije oslobodite svega negativnog što narušava vaš mir. Krenite od ljudi koji čine da se osjećate loše. Budite pravedni prema sebi!

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

astrologija

35

Jovanka Blagojević, astrolog i autorka današnjeg teksta

Dobra saradnja donijeće više novca Energija mira i tolerancije podebljaće nam živce, pa ćemo bježati od bilo kog vida nasilja, svađa, sukoba. Privlačiće nas, i upoznaćemo, osobe finih manira, uglađene, slatkorječive, umjetnike, kreativce, mirne, tihe, sofisticirane i pristojne koji zrače lijepom energijom i izgledom.

Ovo idealno vrijeme za sve vidove poslovne saradnje, potpisivanje ugovora, poslove vezane za pravdu, zakon, diplomatiju, politiku, posebno ako uzmemo u obzir da još nekoliko dana Merkur boravi u znaku Vage. Dobra saradnja donijeće više novca i materijalnih dobara.

Ljubav kuca na vrata! Kreću leptirići u stomaku, pokreće se prilika za upoznavanje, kao i zaljubljivanje. Potreba za kontaktom je sve veća, želja za dodirom, blizinom, pripadanjem. Naredni dani idealni su za započinjanje ljubavnih veza koje imaju tendenciju da traju i počivaju na harmoničnim odnosima.

Ovo je vrijeme iznenadnih susreta, ali i iznenadnih zaljubljivanja u iznenađujuće osobe.

Mars ulazi u prostor balansa 4. oktobra i opet se ove dvije planete nalaze u istom prostoru, muški i žen-

ski princip, ovog puta, u polju odnosa.

Venera će praviti i niz negativnih aspekata, do početka novembra, inkonjunkciju sa retrogradnim Neptunom u Ribama, a zatim kvadrat sa Saturnom i Plutonom u Jarcu koji mogu donijeti događaje koji nijesu nimalo jednostavni, neispunjena očekivanja, pad samopouzdanja, kraj odnosa koji duže vrijeme boli i čini da se osjećamo emotivno neispunjeno.

Venera ulazi u znak balansa, kompromisa i ljubavi gdje su odnosi pod reflektorom i kada postajemo svjesniji koliko nam je potreban partner da uz njega rastemo, kada uviđamo jasnije zašto je Ljubav najbitnija!

Ovaj tranzit imaće jak uticaj na sve, a najviše na pripadnike kardinalnih znakova – Vaga, Jarac, Ovan i Rak, kao i one sa podznakom u Vagi.

U vašem natalnom horoskopu Vaga zauzima vrh neke kuće, pa očekujte promjene i dešavanja u sferama onog polja čiji je vrh u ovom znaku.

Kada je zdravlje u pitanju moguć je loš rad bubrega, hormonski disbalans, nervna i emotivna nestabilnost, nesigurnost, emotivna uzdržanost, sklonost porocima, alkoholu, drogi.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

NEKIM STVARIMA NIJE MJESTO U KUPATILU

Pronađite novi dom za šminku, nakit...

Postoje veoma velike šanse da vam nikada nije palo na pamet kako topla i vlažna kupatila utiču na stvari koje se nalaze u njima. To je samo jedan od razloga zbog kojih bi bilo poželjno da pronađete novi dom za vašu šminku, nakit, peškire i još mnogo toga.

LJEKOVI Kupatilo definitivno nije mjesto na kojem treba da držite ljekove, uzimajući u obzir promjene temperature koje se u njemu dešavaju svakodveno, a samim tim i stvaranje vlage. Ljekove je najbolje čuvati na sobnoj temperaturi.

NAKIT Vlažno okruženje u kupa-

tilu ubrzava proces oksidacije nakita i može uticati na njegovu promjenu boje (nakit može da potamni). ŠMINKA Bez obzira koju vrstu šminke koristite, ona bi trebalo da se čuva na sobnoj temperaturi - dakle, nikako u kupatilu.

PARFEM Isto važi i za parfeme. Zašto? Zato što vlaga i toplota ubrzavaju proces oksidacije te mogu uzrokovati promjene mirisa parfema.

POSTELJINA S obzirom na to da je kupatilo vlažno okruženje, u njemu može doći do razvoja plijesni. Upravo zbog toga je poželjno da postelji-

nu i peškire držite u drugoj prostoriji.

LAK ZA NOKTE Iako sve te prelijepe boje u bočicama imaju životni vijek i do dvije godine, ako ih držite u kupatilu, gdje svakodnevno dolazi do promjene temperature, to onda neće biti slučaj. Umjesto toga, držite ih na sobnoj temperaturi.

BRITVICE Britvice koje trenutno korisite možete držati u kupatilu. Ipak, one koje još niste koristili čuvajte na drugom mjestu. Zašto? Zato što zbog pare i vlage u kupatilu one mogu postati tupe, a da ih niste ni koristili. (Minimagazin.info)

stil

37

38 LAKŠA

ENIGMATIKA PREKINUTI SVAKU VEZU

PRETVARANJE U UGALJ (HEM.)

STRANO ŽENSKO IME

KRETATI SE POVRŠINOM VODE

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

POKAZNA PRVO ZAMJESLOVO BILIJARSKI NICA OBLANDA ŠTAP ABECEDE (Ž.ROD, MN.)

OBLAST PROSTIRANJA (LAT.)

POZNAVALAC TAKTIKE

FOTO UBOD

ISKRCAJ ROBE (MN.)

IZVADITI NEŠTO IZ PAKETA SRPSKA GLUMICA GRAD U FRANCUSKOJ

BIVŠI BiH FUDBALER KARABEG

UČINAK ŽENA KRALJA AGAMEMNONA

DIO TIJELA

BIVŠI POLJSKI FUDBALER GŽEGOŽ SIRĆE

KOJI JE MALE DUŽINE

GLUMICA TAJLER DUGI VREMEN. PERIODI

AUTOR SLIKE ‘’ISUSOVO PREOBRAŽENJE’’

OZNAKA ZA ČAČAK

LUTALICE

OVO VRSTA SOSA MJESTO U HRVATSKOJ KOD SVEMIRS- ČAZME KO TIJELO (MN.) KRAĆI PREKIDI ZABAVA KRETANJA MILIONA (SKR.) GRAD U TIROLU

AMERIČKI GLUMAC LI DŽOUNS

POZADI

SIMBOL TANTALA RIJEKA U FRANCUSKOJ IZVORI

OZNAKA ITALIJE AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

Poziranje

RASE, SORTE AMERIČKI PISAC, ZEJN

BESPLATNO (LAT.)

OPRAVKA MAŠINA

Play sudoku online at:

FRANCUSKI PJESNIK, POL

www.sudokukingdom.com

HRVATSKA SKIJAŠICA KOSTELIĆ

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comNeki prizori oduzimaju dah

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PASIVAN, ZUB, ALA, IZOBARA, R, MOTIVISAN, ATAKA, IMUNA, GORAN ŠĆEKIĆ, VRAČAR, TANA, AKNE, APATIN, JV, NAMOLITI, KAPOR, ATR, IV, OVOJI, ETIČAR, KAMINI, ISATIN, POJATA.

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2731

8

3

5

6

7

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2014-04-05

Medium level

www.sudokukingdom.com 4 7 3 1 8 5 6 9

6 9

5 2

6 5

3

8

7

4

1

2

4

9

1

5

2 2

2

6

1

8

2

4

9

7

3

5

9

2

5

7

3

6

1

4

8

5

8

2

3

6

4

9

7

1

7

3

4

9

1

8

5

2

6

1

6

9

5

7

2

3

8

4

2

5

6Puzzle 4 9 solution: 3 8 1

7

8

9

1

3

6

2

7

4

5

9

6

1

7

4

9

3

2

5

8

8

5

2

1

6

7

4

9

3

3

9

4

8

2

5

7

1

6

2

6

8

7

4

1

9

3

5

9

3

5

2

8

6

1

4

7

4

7

1

5

3

9

6

8

2

5

2

9

6

1

8

3

7

4

1

8

6

3

7

4

5

2

9

7

4

3

9

5

2

8

6

1

2014-04-06

4

Medium level

1

9

8 9

3 4 7 8 5 1 2 6 9 Sudoku puzzle No. 3392 2016-01-26

5 8

7

7

1

4

Sudoku puzzle No. 3391 2016-01-25

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2732

7

5

3

4

7

3

6 1

6

2 5

3

6 8

6 1

6

9

6

7 7

6

2 3

8

FOTO UBOD

BROJ SAOBRANEPOTPI- AUTOR OBAVIKAIŠ, ŠTAMPA- SANI PISCI SLIKE ĆAJNA NIH JENO, PRIM''ROĐENJE UMOTANO OPASAČ NESREĆA JERAKA (LAT.) (MN.) VENERE''

TEŽA

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

PRKOS (MN.)

ITALI- AMERIČKI SIMBOL JANSKI ROK SILICISKIJAŠ PJEVAČ JUMA GUSTAVO POP

ŽITELJI ENKORIDŽA

ULOGORITI SE BIVŠI ITALIJANSKI KOŠARKAŠ KELVIN PAC, SALAMURA (ITAL.)

SEKSUALNI MANIJACI BRITANSKI ATLETIČAR FARAH SAMSONOVA LJUBAV

ZDRAVSTVENE SLUŽBE KOJI SU OD ŽICE POSLUŽITELJICA U AVIONU

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

POKLON KOJI IMA ŠUGU JELOVNIK

OZNAKA ŠVEDSKE

RASKOMADAN

KOJE JE U STANJU TRULJENJA

Tradicionalna nošnja mladenaca u Gruziji

GUŠOBOLJA (LAT.) SIMBOL IRIDIJUMA

ILIRSKO PLEME UZ DRAVU

FRANCUS KA KNJIŽEVNICA LAPENA NAŠ BIV. AMER. PJEVAČ PJEVAČICA RITA MAĐARS. PJESNIK, ENDRE

SAVRŠEN GEST KAO ZNAK PAŽNJE

KITOVI "ZUBI" DOZVATI DIO ODJEĆE (MN.)

AUTOMATSKA PUŠKA (SKR.) MUŠKO IME

BODLJIKAVO RASTINJE MJESTO KOD ZRENJANINA

Play sudoku online at: KARTAŠKA IGRA

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Pustinjsko selo u Jordanu

4

Medium level

1

2

5

4 5

7

5

3 8

3

6

5

9 8

4

2

8 8

3

6

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3320

4

2

6

7

9

4

3

8

5

1

4

9

1

5

2

8

6

3

7

9

1

6

8

3

5

7

4

2

5

7

2

4

9

1

3

8

6

3

4

8

2

6

7

5

1

9

7

5

3

6

1

9

4

2

8

6 2 9Puzzle 3 8 solution: 4 1 7 5

1

6

7

3

8

4

1

5

2

9

1

4

8

5

2

9

3

7

6

9

2

5

3

7

6

8

4

1

8

2

8

4

7

6

3

9

1

5

5

3

9

4

1

8

2

6

7

4

7

6

1

2

9

5

4

8

3

3

5

7

6

8

2

1

9

4

8

1

6

9

3

4

7

5

2

4

9

2

1

5

7

6

3

8

9

2015-11-15

Medium level

2

3

8

2 5

9

4

1 8 4 7 5 2 9 6 3 Sudoku puzzle No. 2732 2014-04-06

4

9 4

Sudoku puzzle No. 2731 2014-04-05

www.sudokukingdom.com 8 3 5 1 7 6 2 9 3

7

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: RASPAKOVATI, ANEL, EVA RAS, STRUK, EFEKT, KRATAK, LATO, RAFAELO, LIV, SKITNICE, ČA, TOMI, TARTAR, IZA, METEORI, TA, ZAM, I, TARN, VRSTE, GRATIS, REMONT, ELIJAR, JANICA.

Play sudoku online at:

2015-11-14

5

9

Play sudoku online at:

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3319

AMERIČKA GLUMICA BENING

3 2

5

4

7

2

4 2

8 4

7 6

4 9

9

8

6 1 4

8

7

petak,

40

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 21 I 22. 9. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

APARATI/OPREMA

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

Klime - midea, vivax, fujitsu, daiki, lg, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel: 069/020-023, 067/342-392

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@dnovine.me

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem polovno nordijsko biciklo. Malo korišćeno. Povoljno!

Tel 069/499-402 izdajem poslovni prostor u centru Podgorice na trgu iznad caffe FORUM.Renoviran dvosobni sa čajnom kuhinjom, oko 50 m2, dvije klime.

Te l : 0 6 9 / 2 4 6 - 8 0 4 , 067459534 Prodajem plac kod Šćepan Polja - Brijeg, pored rijeke Tare, 25 000 m2.Povoljno!

Tel: 067/201-605 MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura.

Septembarski popust!

Za fizička lica 10% KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 21 I22. 9. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

TELEKOM 1. CFL UTAKMICE NA PROGRAMU U NEDJELJU, DKFS

?

DA LI STE ZNALI

Budućnost je na posljednjih pet međusobnih utakmica protiv Iskre ostvarila četiri pobjede i jedan remi, a posljednji poraz od “građana” je upisala 10. decembra 2017. pod Goricom (1:0).

- Iskra ne može da računa na povrijeđenog Miloša Lakića, dok u sastavu Budućnosti neće biti Luke Mirkovića zbog kartona

PLAVI JURE ŠAMPIO BRNOVIĆA OSAM U

Trijumf Sutjeske u derbiju u srijedu pod Goricom je donio promjenu na vrhu tabele, označio početak prave šampionske trke u dvoje, ali u taj maraton Budućnost će krenuti oslabljena bez šefa stručnog štaba Branka Brnovića u narednih osam utakmica.

I to su svi saznali pred početak 9. kola Telekom 1. CFL, koje je na programu u nedjelju...

Bivši selektor Crne Gore je kažnjen od Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore zbog “ispada” na pomenutom velikom derbiju - Brnović je kažnjen sa četiri meča neobavljanja funkcije zbog “psovanja i vrijeđanja pomoćnog sudije Jovice Tatara” i još četiri utakmice zbog “psovanja i vrijeđanja sudije utakmice Predraga Radovanovića”.

Ukupno, osam utakmica i plus 1000 eura kazne - to je nezapamćena kazna za jednog trenera na domaćoj fudbalskoj sceni. I suspenzija će sigurno dići buru.

■ PLAVA TRADICIJA

A vicešampion i osvajač Kupa bez Brne prvi meč igra kao gost Iskre - koja se vratila na pobjednički kolosijek u prošlom kolu na Trešnjici (nedjelja, 15:00).

“Plavi” moraju da slave poslije dva uzastopna poraza (Titograd, Sutjeska) i gubitka liderskog mjesta, ali “građani” se neće lako dati uprkos tome što imaju lošu tradiciju u duelu sa Podgoričanima “plavi” su na posljednjih pet međusobnih utakmica ostvarili četiri trijumfa i jedan remi.

TELEKOM 1. CFL 1. Sutjeska 8 2. Budućnost 8 3. OFK Titograd 8 4. Iskra 8 5. Zeta 8 6. Kom 8 7. Podgorica 8 8. Grbalj 8 9. Rudar 8 10. Petrovac 8

5 5 4 4 3 3 1 1 2 1

2 1 2 2 4 3 4 3 0 1

1 2 2 2 1 2 3 4 6 6

17 16 14 14 13 12 7 6 6 4

Suspendovan zbog “psovanja i vrijeđanja”: Branko Brnović u klinču sa sudijom Predragom Radovanovićem na derbiju pod Goricom

- Rudar je lišen usluga Ivana Rackovića, dok je Željko Tomašević pod znakom pitanja. Sa druge strane, Petrovac na raspolaganju ima najjači sastav ISKRA

- Podgorica ne može da računa na povrijeđenog Luku Tiodorovića i suspendovane Anđelka Jovanovića i Bojana Aligrudića, dok je Kom lišen usluga povrijeđenog Vuka Orlandića i suspendovanog Nikole Đurkovića - Sutjeska je lišena usluga povrijeđenih Damira Kojaševića, Bojana Božovića, Miljana Vlaisavljevića, Milutina Osmajića i Novice Erakovića, a Grbalj Nemanje Petrova - Pod znakom pitanja za OFK Titograd je Saša Ivanović, dok Zeta može da računa na sve igrače

Blažić Malešević Drinčić Obradović Jovanović Šahman Boričić Karaklajić Đurišić Camaj Milić Trener: Aleksandar Nedović

BUDUĆNOST Dragojević Vučić Milić Damjanović Boljević Terzić Mijić Božović Grbić Ivanović Vujačić Trener: Dejan Mrvaljević

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica.

Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Danijel Dević (Bar). Početak: nedjelja, 15:00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 16 Pobjeda Iskra: 2 Neriješeno: 2 Pobjeda Budućnost: 12

RUDAR Helić Tomašević Kašćelan Ćuković Seratlić Marković Krasić Vuković Janketić Faria Vujačić Trener: Edis Mulalić

PETROVAC

PODGORICA

Mugoša Ražnatović Vujović Rajović Kajević Kalezić Marković Đurđević Vukčević Muharemović Đorđević Trener: Rudolf Marčić

Agović Šćekić Pajović Đajić Čelebić Golubović Vujović Tripković Zvrko Kordić Sekulić Trener: Vojislav Pejović

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Vladan Todorović (Nikšić), Srđan Jovanović (Bar). Početak: nedjelja, 15:00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

55 27 11 17

SUTJESKA

KOM Pavličić Đukić Petrović Milović Blagojević Golubović Vlahović Popović Sentoku Hot Vujović Trener: Viktor Trenevski

PODGORICA - Stadion: DG arena.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Nikola Vujović (Bar). Početak: nedjelja, 15:00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Podgorica: Neriješeno: Pobjeda Kom:

6 4 1 1

Giljen Ciger Šofranac Nedić Bulatović Bubanja Janković Ćetković Marušić Vučić Nikolić Trener: Nikola Rakojević

GRBALJ Popović Rašo Kartal Merdović Đuričković Kotorac Macanović Zečević Kordić Đorđević Trener: Dušan Vlaisavljević

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: nedjelja, 16:00, RTCG 2.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

46 15 20 11

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

SCG KAZNILA ŠEFA BUDUĆNOSTI

ONA BEZ UTAKMICA LISTA STRIJELACA TROFEJ RCG

5 4 3

Sava Gardašević (KOM) Boban Đorđević (GRBALJ)

Goran Vujović (KOM), Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Jovan Vujović (PODGORICA), Damir Kojašević, Stefan Nikolić (SUTJESKA) Miloš Kalezić, Boris Kopitović (PETROVAC), Dejan Zarubica, Miloš Mijić, Dušan Stoiljković, Igor Ivanović (BUDUĆNOST), Luka Malešević, Bogdan Milić (ISKRA), Bojan Božović, Aleksa Marušić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Luka Merdović, Ivan Novović (OFK TITOGRAD), Velizar Janketić (RUDAR), Žarko Popović (KOM)

2

Termin u 15.00 donosi još dva okršaja - Rudar i Petrovac se sastaju u Pljevljima, a Podgorica i Kom na DG areni u Lješkopolju.

Pod Golubinjom “rudari” i “nebeskoplavi” moraju da odreaguju - domaćin zbog ubjedljivog poraza od Koma u srijedu (5:0), a gosti jer se nalaze u seriji od tri neuspjeha. Podgorica i Kom će osvježiti pamćenje na prošlogodišnje duele u Drugoj ligi Crne Gore - “žuti” žele što prije da zaborave Zetu (poraz 1:0), dok se Zlatičani nalaze u naletu zbog dvije pobjede i jednog remija.

OFK TITOGRAD

ZETA

Joksimović Aković Roganović Tuzović Banović Sopo Živković Baošić Novović Sekulić Nikolić Milojko Nasimento S. Vukčević Pavlović Jamoa Mendi Goranović Merdović Bošnjak Đalović I. Vukčević Trener: DragoTrener: Dejan ljub Đuretić Roganović PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: nedjelja, 18.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Titograd: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

41 10 12 19

■ ŠAMPION ČEKA

GRBALJ, TITOGRAD NASTAVLJA NIZ

A desetkovani šampion kraj Bistrice dočekuje nezgodni Grbalj u nedjelju od 16.00 časova!

Sutjeska je u sjajnom naletu (četiri utakmice - tri pobjede, jedan remi), a “trikolori” joj po tradiciji leže.

Učenici Nikole Rakojevića na čak 16 međusobnih utakmica ne znaju za poraz od prvoligaša iz Radanovića - devet pobjeda, sedam remija.

Runda broj devet će se zatvoriti na Starom aerodromu, gdje domaći OFK Titograd igra (nedjelja, 18:00) protiv Zete - “romantičari” su u sjajnom naletu sa četiri vezana trijumfa, dok “vukovi” igraju promjenljivo.

B.T.

SPORT

43

Evropski vikend

DRUGA LIGA

Dečić napada Jedinstvo u Bijelom Polju Druga liga je došla do svoje 9. etape, a apsolutni derbi se igra u Bijelom Polju u nedjelju (15:00) - trećeplasirano Jedinstvo dočekuje lidera Dečić.

Učenici Veska Steševića žele da zadrže prvu poziciju sa opipljivim brojem bodova pet (možda i da uvećaju prednost), dok Bjelopoljci kod kuće imaju namjeru da dokažu da imaju ekipu makar za baraž.

Drugoplasirano Jezero igra sa sve boljim Mornarom u Plavu i uradiće sve da sačuva drugu poziciju.

Iznenađenje drugoligaškog karavana - Drezga gostuje Ibru u Mojkovcu, a taj meč će se igrati bez prisustva publike.

Bokeljski derbi je na programu u Tivtu, sastaju se Arsenal i Bokelj i “bokelji” će pokušati da pronađu formu sa početka sezone.

Otrant Olimpik u Tuzima igra sa Lovćenom - biće to derbi začelja, a Cetinjani će pokušati sve do dođu do premijernog trijumfa u sezoni.

RASPORED, 9. kolo (nedjelja, 15:00): Arsenal - Bokelj, Jezero - Mornar, Jedinstvo - Dečić, Ibar - Drezga, Otrant Olimpik Lovćen.

B.T.

DRUGA LIGA 1. Dečić 2. Jezero 3. Jedinstvo 4. Drezga 5. Mornar 6. Bokelj 7. Ibar 8. Arsenal 9. Otrant O. 10. Lovćen

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

6 5 3 3 3 3 3 2 2 0

2 0 4 3 3 1 1 2 2 2

0 3 1 2 2 4 4 4 4 6

20 15 13 12 12 10 10 8 8 2

PREMIJER LIGA, 6. KOLO Sautempton - Bonrmut (kasno sinoć) SUBOTA TABELA: Liverpul 15, 13:30 Lester - Totenhem Mančester siti 10, Totenhem 16:00 Barnli - Norič 8, Mančester junajted 8, 16:00 Everton - Šefild junajted Lester 8, Čelsi 8, Arsenal 16:00 Mančester siti - Votford 8, Vest Hem 8, Bormut 7, 18:30 Njukastl - Brajton Sautempton 7, Everton NEDJELJA 7, Kristal Palas 7, Norič 6, 15:00 K. Palas - Vulverhempton Barnli 5, Šefild junajted 15:00 Vest Hem - Manč. junajted 5, Brajton 5, Aston Vila 4, 17:30 Arsenal - Aston Vila Njukastl 4, Vulverhempton 17:30 Čelsi - Liverpul 3, Votford 2.

BUNDESLIGA, 5. KOLO Šalke - Majnc (kasno sinoć) SUBOTA 15:30 Bajern Minhen - Keln 15:30 Bajer L. - Union Berlin 15:30 Herta - Paderborn 15:30 Frajburg - Augsburg 18:30 Verder Bremen - Lajpcig NEDJELJA 15:30 Borusija M. - Fortuna D. 18:00 Ajntraht - Borusija D. PONEDJELJAK Volfsburg - Hofenhajm

TABELA:Lajpcig 10, Borusija Dortmund 9, Frajburg 9, Bajern Minhen 8, Volfsburg 8, x 7, Borusija Menhengladbah 7, Bajer Leverkuzen 7, Ajntraht Frankfurt 6, Verder Bremen 6, Fortuna Diseldorf 4, Union Berlin 4, Hofenhajm 4, Augsburg 4, Keln 3, Majnc 3, Paderborn 1, Herta 1.

SERIJA A, 4. KOLO Kaljari - Đenova (kasno sinoć) SUBOTA 15:00 Udineze - Breša 18:00 Juventus - Verona 20:45 Milan - Inter NEDJELJA 12:30 Sasuolo - SPAL 15:00 Bolonja - Roma 15:00 Leće - Napoli 15:00 Sampdorija - Torino 18:00 Atalanta - Fiorentina 20:45 Lacio - Parma

TABELA: Inter 9, Bolonja 7, Juventus 7, Napoli 6, Atalanta 6, Torino 6, Milan 6, Roma 5, Lacio 4, Đenova 4, Verona 4, Sasuolo 3, Kaljari 3, Breša 3, Parma 3, SPAL 3, Udineze 3, Leće 3, Fiorentina 1, Sampdorija 0.

LA LIGA, 4. KOLO Osasuna - Betis (kasno sinoć) SUBOTA 13:00 Viljareal - Valjadolid 16:00 Levante - Eibar 18:30 Atletiko M. - Selta 21:00 Granada - Barselona NEDJELJA 12:00 Hetafe - Majorka 14:00 Espanjol - Real Sosijedad 16:00 Valensija - Leganes 18:30 Atletik Bilbao - Alaves 21:00 Sevilja - Real Madrid

LIGA 1, 6. KOLO Strazbur - Nant (kasno sinoć) SUBOTA 17:30 Marsej - Monpelje 20:00 Rems - Monako 20:00 Mec - Amijen 20:00 Bordo - Brest 20:00 Nim - Tuluz 20:00 Nica - Dižon NEDJELJA 15:00 Ren - Lil 17:00 Anže - Sent Etjen 21:00 Lion - PSŽ

TABELA: Sevilja 10, Atletiko Madrid 9, Real Madrid 8, Atletik Bilbao 8, Barselona 7, Granada 7, Real Sosijedad 7, Levante 6, Osasuna 6, Viljareal 5, Alaves 5, Real Valjadolid 5, Valensija 4, Majorka 4, Betis 4, Selta 4, Espanjil 4, Hetafe 3, Eibar 1, Leganes 0.

TABELA: PSŽ 12, Ren 10, Nant 10, Marsej 10, Lil 9, Nica 9, Anže 9, Lion 8, Bordo 8, Tuluz 8, Rems 7, Monpelje 7, Brest 6, Nim 5, Sent Etjen 5, Amijen 4, Mec 4, Strazbur 3, Monako 2, Dižon 1.

SPORT 44 PONOSNI I ZADOVOLJNI DARKO PREBIRAČEVIĆ O DEBITAN SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

POKAZALI SMO DA NA ⌦ Alen Kasmić

EUROVOLEJ

2019.

OSMINA FINALA (NANT) Sjutra 19.30h Francuska – Finska Nedjelja 17.00h Italija – Turska (ANTVERPEN) Sjutra 17.30h Srbija – Češka 20.30h Belgija – Ukrajina (LJUBLJANA) Sjutra 17.00h Rusija – Grčka 20.30h Slovenija – Bugarska (APELDORN) Sjutra 16.00h Holandija - Njemačka 20.00h Poljska – Španija

Ponosni, zadovoljni, puni emocija, ali i sa gorčinom što se zbog jednog seta nije prošlo u osminu finala - odbojkaška reprezentacija Crne Gore vratila se iz Holandije!

Učinak od dvije pobjede i tri poraza u grupi D Evropskog prvenstva je fantastičan rezultat malene balkanske ljepotice. Da li se moglo više? Možda i jeste, u nekim mečevima nije bilo sreće, u nekim je dolazilo do pada koncentracije, ali ukupan utisak je - veliki rezultat.

Upisane su dvije pobjede na prvom velikom takmičenju u istoriji naše odbojke, a sve to sa mizernom bazom igrača, te tri kluba iz domaćeg šampionata koji normalno funkcionišu.

Može se reći da je ovo naša realnost.

■ IMAMO

KVALITET

Niko nije imao prevelika očekivanja uoči puta u Roterdam, a kasnije Amsterdam. Niti je bilo ko postavljao neke ciljeve pred ekipu koju sa klupe vodi Veljko Bašić. Jednostavno, bio je ovo šampionat Starog kontinenta na koji su “crveni” otputovali rasterećeno, da uživaju u magiji koju donosi Eurovolej.

“Na samom početku, čestitao bih momcima zbog dvije pobjede koje su upisali. Generalno, svi smo zadovoljni“, rekao nam je Darko Prebirače-

11 HILJADA NAVIJAČA JE GLEDALO UTAKMICU POLJSKA - HOLANDIJA, TO JE REKORD GRUPE D, ALI I DOSADAŠNJEG DIJELA PRVENSTVA

vić nakon trijumfa protiv Češke, sa kojim smo pričali ispred Zuid dvorane u prijestonici Holandije, dok je čekao da se okupi ekipa i krene put hotela.

Trener Jedinstva je poručio da je stručni štab uoči prvenstva napravio projekciju po kojoj naša selekcija može do dvije pobjede - one su upisane, ali je prolaz dalje izostao.

“Nažalost, zbog tog jednog seta se nijesmo plasirali. Ali, ono što je za utjehu je svakako činjenica da smo pokazali da nam je zaista mjesto na Evropskom prvenstvu i da imamo kvalitet da igramo protiv jako dobrih ekipa”, istakao je Prebiračević, koji je dodao.

“Bilo je ovo jako lijepo iskustvo za nas, kvalitetno i značajno. Puno će značiti igračima, nama trenerima, uopšte OSCG i mislim da će ljudi koji su imali priliku da gledaju naše utakmice biti zadovoljni i da će

142

HILJADE I 673 GLEDALACA GLEDALO JE MEČEVE NA EVROPSKOM PRVENSTVU U TOKU GRUPNE FAZE U HOLANDIJI, SLOVENIJI, BELGIJI I FRANCUSKOJ

ovaj rezultat imati pozitivan efekat u Crnoj Gori”.

■ NAJJAČA GRUPA – JOŠ VEĆI PONOS

Znalo se to i prije početka šampionata,

ali je potvrda stigla u Roterdamu i Amsterdamu – Crna Gora je bila u najjačoj grupi na prvenstvu. Prva dva mjesta su bila

45 NTSKOM NASTUPU CRNE GORE NA VELIKOM TAKMIČENJU SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

SPORT

AM JE MJESTO NA EP rezervisana za dvostrukog šampiona svijeta Poljsku, te domaćina Holandiju. I na kraju se ispostavilo da ni dvije pobjede nijesu bile dovoljne za plasman u osminu.

“Svi smo znali da su Poljska i Holandija favoriti. Prijatno iznenađenje je Ukrajina koja je pokazala kvalitet koji se od nje nije očekivao.

Od svih grupa, za taj prolazak kao četvrta ekipa, naša grupa je bila ubjedljivo najteža. Zbog toga smo ponosniji na momke i ovaj rezultat. Ove pobjede su značajne, bez obzira što se

nijesmo plasirali dalje”, jasan je Prebiračević.

■ ZAJEDNIŠTVO IZNAD SVEGA

Nevjerovatna energija na svakom meču, borba za svaku loptu, uz vidljive nedostatke u kvalitetu u odnosu na rivale. Sve to su pokazali Vojin Ćaćić i drugovi prethodne sedmice, ali ono što je posebno oduševilo našeg sagovornika je zajedništvo.

“Zaista to odavno govorim i mislim -

Momci da budu uzor mladima, da se obrati malo više pažnje na odbojku

Ono što će biti mnogo važnije od svake pobjede i plasmana u osminu finala je što će nakon ovog prvenstva neki novi klinci početi da prebacaju loptu preko mreže.

“Definitivno mislim da nastup bilo koje crnogorske reprezentacije na neovu ekipu krasi zajedništvo i duh koji je iznad svega i koji nadvladava neke nedostatke u kvalitetu koje de-

kom takmičenju mora i treba da ostavi traga u našoj zemlji.

Ponavljam, možda smo i dosadili. Upisali smo dvije pobjede, a ko god da je gledao mislim da zaista nema nijedan razlog zbog kojeg bi nam nešto zamjerio”, poručio je Prebiračević, pa se nadovezao.

finitivno imamo u ekipi. Bili smo u situaciji da u svakom meču prorade protiv nas. Sve to nije pokolebalo momke, pa i kada je Češka izjednačila u četvrtom setu. Našli su snagu i pobjedom završili ovu lijepu avanturu”,

“Mislim da ovi momci treba da budu uzor mladima. Iako su neiskusni, pokazali su da imamo kvalitet i da Crna Gora treba da obrati malo više pažnje na odbojku i mislim da bi taj sport morao biti popularniji u našoj zemlji”, poručio je trener bivšeg šampiona Crne Gore.

57 POENA UPISAO JE MILOŠ ĆULAFIĆ NA PET MEČEVA NA EP, ŠTO GA ČINI NAJEFIKASNIJIM IGRAČEM CRNOGORSKE SELEKCIJE

istakao je Prebiračević.

Naporno su radili, počevši od kvalifikacija, pa do posljednjeg meča protiv Češke. Ostavljali su sve što su imali na svakom treningu, na svakom meču. Ali, nagrada koju su ovi momci zaslužili nije stigla.

M e đ u t i m , n i ko n i je nezadovoljan, niti se smije biti. Odbojkaši Crne Gore oduševili su u prvom pojavljivanju na velikom takmičenju. I neka ovo bude samo početak novih sjajnih rezultata.

DARKO PREBIRAČEVIĆ Zaista to odavno govorim i mislim – ovu ekipu krasi zajedništvo i duh koji je iznad svega i koji nadvladava neke nedostatke u kvalitetu koje definitivno imamo u ekipi

46

sport

Stoni teniS eP

I tImska medalja u džepu

Stonoteniska reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale i obezbijedila bronzanu medalju u ekipnom dijelu Evropskog prvenstva za osobe sa invaliditetom u Helsingborgu.

Crnogorski tim, u sastavu Filip Radović, Luka Bakić i Dejan Bašanović, savladao je u trećem kolu selekciju Španije 2:0 i drugim uzastopnim trijumfom, kao drugoplasirani u B grupi, izborio polufinale.

To je druga medalja za crnogorski stoni tenis u Heldingborgu, nakon što je Radović bio srebrni u pojedinačnoj konkurenciji.

“Pobijedili smo Španiju, srebrnu sa Paraolimpijskih igara iz Rio de Žanejra - srećan sam što sam osvojio dvije medalje i što smo ostvarili uspjeh koji niko nije mogao da predvidi”, rekao je Radović agenciji MINA. Crna Gora će u polufinalu, sjutra u devet sati, igrati sa Poljskom.

StudentSki centaR

Stigao Aleksa, čeka se Marko

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

Ako se sve posloži opstanak je realan: Dejan Lazović, golman Budve

Regionalna a1 liga, 1.kolo: Budva u duBRovniku, PRimoRac u ŠaPcu

Opstanak (ne)moguća misija Šampion Jadran iz Herceg Novog u srijedu je sigurnim trijumfom na teškom gostovanju kod imenjaka u Splitu otvorio novu sezonu Regionalne lige, a danas (subota) premijerno će u bazen i Budva i Primorac.

Dva tima u različitom raspoloženju ulaze u novu sezonu. Budva sa pojačanjima, a Primorac sa mladim sastavom i najmanje do kraja godine bez bazena, ali i za jedne i druge cilj u A1 ligi je isti - ostati u društvu najboljih.

Kada je u pitanju prva runda oba naša tima čeka težak

A1 ligA, 1. kolo Sinoć Partizan - C. zvezda Subota 18.00h Mladost - Mornar 19.00h Jug - Budva 20.00h Šabac - Primorac A2 liga, subota 18.30h Solaris - Kataro

zadatak u gostima - Budva će u Dubrovniku igrati protiv moćnog Juga, dok Primorac očekuje okršaj sa šampionom Srbije, ekipom Šapca.

“Idemo u Dubrovnik da vidimo kako će da izgleda naša ekipa”, poručio je golman Dejan Lazović, uz Filipa

Klikovca i Blagoja Ivovića, veliko pojačanje Budve. “Jug je, ipak, veliki favorit, odlična ekipa, a mi smo imali par trening utakmica, ali je rano još da se priča u kakvom smo stanju.”

O ambicijama reprezentativna “jedinica” je istakla...

“Ako se sve posloži, mislim da opstanak ne bi trebalo da dođe u pitanje, jer realno šest ili sedam ekipa je ispred nas, tako da nam ostaje da treniramo, da se borimo i valjda će biti sve kako treba”, dodao je Lazović.

S druge strane, Primorac je i dalje u magli. Očekuje se

nova uprava, a tim je znatno podmlađen u odnosu na prošlu sezonu. Uz to, tu je i dalje problem nastao rekonstrukcijom bazena.

“Ove sezone imamo zaista mlad sastav, sa igračima iz našeg pogona. Okosnica tima je podmladak i biće teško da sačuvamo status u A1 ligi”, realan je bio trener Primorca Petar Vico za Radio Kotor. “Predstoji nam veliki rad i nadamo se da ćemo od decembra, kada bi trebalo da bude završen naš bazen, imati bolje uslove, a uz dva pojačanja i obezbijediti opstanak”.

K.B.

SSScg oBilježava međunaRodni dan univeRzitetSkog SPoRta

Filijala Budućnost Volija sve je jača. Nakon što je iskusni trener Nenad Trajković preuzeo Studentski centar, ovaj klub je postao jači i za jedno dobro poznato ime na parketu, a veoma blizu je dolazak i drugog.

Reprezentativac Crne Gore sa Mundobasketa Aleksa Popovića potpisao je za Studenstki centar, dok nekadašnji kapiten Budućnosti Marko Popović trenira sa ovim klubom, a postoji opcija i da on potpiše.

Studentski centar tako pravi dobar tim za domaći šampionat, preko kojeg će pokušati da izbori plasman u Drugu ABA ligu.

Aleksa među “studente” dolazi iz Lovćena, dok je Marko prošlu sezonu proveo u Zlatorogu iz Laškog.

K.B.

Studenti i sport neraskidiva veza Sjajna priča sinoć i u Podgorici - Studentski sportski savez Crne Gore počeo je obilježavanje Međunarodnog dana univerzitetskog sporta.

SSSCG ovaj dan obilježava raznovrsnim sportskim aktivnostima (hiking, biking, orienting, fly fishing, košarka, fudbal, stoni tenis), radionicama na temu “Sport i rekreacija”, okruglim stolom na temu “Sport i obrazovanje”, kao i promotivnom kampanjom, koja se zasniva na kratkim video-zapisima u kojima su se, između ostalih, studentima obratili ministar

sporta Nikola Janović i predsjednik COK-a Dušan Simonović.

Sinoćni program na Trgu Svetog Petra Cetinjskog obilježila je revijalna basket utakmica između ekipa koje čine po dva studenta i predstavnici institucija koje su podržale ovaj događaj - Ministartvo sporta (ministar Janović), Univerzitet Crne Gore (rektor Danilo Nikolić) i Glavni grad Podgorica (sekretar za sport Miloš Antić).

Međunarodni dan univerzitetskog sporta ove godine se obilježava u preko 150 zemalja.

K.B.

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 9. 2019.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

SK 1 CG

09:15 Ragbi SP: Francuska - Argentina 18:25 Premijer: Njukasl - Brajton 20:55 La liga: Granada - Barselona

SK 2 09:00-10:55 Moto GP Aragon, trening 12:35-15:05 Moto GP Aragon, kvalif.

16:00 La liga: Levante - Eibar

SK 3 13:30 16:00 19:00

Premijer: Lester - Totenhem Premijer: Man. siti - Votford Fudbal: Fenerbahče - Ankaraguču

13:00 15:00 17:40

La liga: Viljareal - Valjadolid Odbojka (Ž): Brazil - SAD Touring Car

SK 4 SK 5 13:30 16:00

Fudbal: Lids - Derbi Fudbal, Premijer liga

SK 6 14:00

ATP Mec

SK HD 11:45 16:00 18:30 20:30 18:00 20:45

Ragbi SP: N. Zeland - J. Afrika Fudbal: Kardif - M’Boro La liga: At. Madrid - Selta Fudbal: Albasete - Malaga

01:30 04:30

● NE PROPUSTITE

Fudbal: Sinsinati - Čikago Fudbal: LA Galaksi - Montreal

ARENA SPORT 2

DERBI DO DERBIJA: Dovoljno je samo ih nabrojati - Čelsi Liverpul (SK 1, 17.30h), Sevilja - Real (SK 1, 20.55), PSV Ajaks (SK 3, 16.45h), Partizan - Zvezda (AS 1, 18.00h), Lion PSŽ (AS 1, 21.00h), Jang Bojs - Bazel (AS 5, 16.00h) i Sparta - Slavija (AS 5, 18.00h).

15:00 Serija A: Udineze - Breša 18:00 Fudbal: Napredak - TSC 20:00 Odbojka EP: Poljska -Španija 22:45 Fudbal: San Lorenco - Boka 01:00 Fudbal: A. Tukuman - Independijente

ARENA SPORT 3 15:00 Fudbal: Kaen - Lens 18:30 Košarka (Superkup): Barsa - Valensija 21:00 Košarka (Superkup): Real - Fuenlabrada 23:00 Fudbal: Vankuver - Kolumbus 01:00 NCAA: Oregon - Stanford

ARENA SPORT 4 15:00 17:30 20:00 21:55

Fudbal: Borec - Rabotnički Liga 1: Marsej - Monpelje Liga 1: Rems - Monako Fudbal: Atlanta - San Hoze

ARENA SPORT 5 16:00 18:00 20:00

EHF LŠ (M): Bidasoa - Koks Košarka (Zadar): Efes - Alba Liga 1: Nica - Dižon

EUROSPORT 1 18:55

Tenis, egzibicioni turnir

ARENA SPORT 1

EUROSPORT 2

Serija A: Juventus - Verona Serija A: Milan - Inter

15:15 Bundesliga: Bajern M - Keln 18:25 Bundesliga: Verder - RB Lajpcig

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA RTCG 2

12:50 14:50

Tenis, Rojal Kup 1.CFL: Iskra - Budućnost

SK 1 CG 09:55 12:10 14:05 17:30 20:55 02:15

Odbojka (Ž): Rusija - Srbija Ragbi SP: Engleska - Tonga F1 Singapur - TRKA Premijer: Čelsi - Liverpul La liga: Sevilja - Real M. NFL: Klivlend - LA Rems

SK 2 13:00 15:30 18:00 20:15

Moto GP Aragon - TRKA ATP Mec - FINALE Fudbal: Malatija - Galatasaraj Fudbal: Olimpija - Bravo

SK 3 09:45 12:00 14:00 16:45 19:00 22:25

Ragbi SP: Irska - Škotksa La liga: Hetafe - Majorka La liga: Espanjol - Sosijedad Fudbal: PSV - Ajaks NFL: Kanzas - Baltimor NFL: Sijetl - Nju Orleans

SK 4 15:00 Premijer: V. Hem - Man. jun.

18:00 Fudbal: Kopenhagen - Midtjiland

SK 5 16:00 18:30

Fudbal: Vorskla - Dinamo K. Fudbal: Kolos - Oleksandrija

SK 6 BITKA ZA MILANO - Najtrofejniji gradski derbi Evrope piše novu stranicu. Milan - Inter, od 20.45h na AS1.

13:00 15:00 18:30

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Fudbal: VBA - Hadersfild Fudbal: Hamarbi - AIK La liga: At. Bilbao Alaves

11:30 17:00 19:00 22:25

SK HD

Fudbal: Tjanđin T - Peking G. Fudbal: LASK - Salcburg NFL: Nju Ingland - Njujork Dž.

NFL: San Francisko - Pitsburg

ARENA SPORT 1 12:30 15:00 18:00 21:00 00:00

Serija A: Sasuolo - Spal Serija A: Bolonja - Roma Fudbal: Partizan - C. zvezda Liga 1: Lion - PSŽ Fudbal: Dalas - Njujork siti

ARENA SPORT 2 13:15 15:10 18:00 20:45 22:45 01:00

Fudbal: St. Džonston - Rendžers Serija A: Leće - Napoli Serija A: Atalanta - Fiorentina Serija A: Lacio - Parma Fudbal: Rasing - Arsenal Fudbal: River - Velez

ARENA SPORT 3 13:30 Rukomet: Magdeburg - RN Leven 15:10 Liga 1: Ren - Lil 17:00 EHF LŠ (M): Vardar - Porto 19:00Košarka: Finale Superkupa Španije 21:55 Fudbal: Portland - Minesota

ARENA SPORT 4 14:30 16:30 19:00

Fudbal: Standard L - Eupen Fudbal: Hajduk - Inter Fudbal: Istra - Rijeka

ARENA SPORT 5 16:00 18:00

Fudbal: J. Bojs - Bazel Fudbal: Sparta P - Slavija P.

EUROSPORT 2 15:20 Bundesliga: Borusija M - Fortuna 17:50Bundesliga: A. Frankfurt - Dortmund

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

ČUVENI SKAKAČ U VODU ORLANDO DUKE ZAVRŠIO VELIKU KARIJERU Nesutrašivi umjetnik: Orlando Duke tokom jednog od svojih nezaboravnih skokova

POSLJEDNJI SKOK LEGENDE SA MORAČE Vezirov most u Podgorici prije desetak godina bio je svjedok jedne od ljepših sportskih manifestacija u našem glavnom gradu. Skokovi sa ovog mosta u Moraču postali su atrakcija, a među brojnim imenima koja su “letjela” sa njega jedno se, ipak, izdvaja.

Orlando Duke, momak iz nekada zloglasnog Kalija, skokovima koji su više bili poput umjetnosti oduševljavao je tada sve koji su se našli na obali Morače. Nakon toga postao je najpoznatiji i najbolji free-style skakač u vodu, a

prije par dana - nešto prije 45. rođendana - odlučio je da završi veliku karijeru.

Svoj posljednji let na nekom takmičenju ovaj sjajni Kolumbijac izveo je u blizini svog Kalija - na mjestu na kojem je daleke 1986. i prvi put skočio u vodu. Mnogi navijači koji su došli da pozdrave legendu - ili su bili u suzama ili su nosili maske sa njegovim likom.

“Mislim da je ovo bio pravi trenutak za kraj”, poručio je nakon posljednjeg skoka Duke. “Već sam u godinama , a osvojio sam sve što je mo-

13 PUTA JE ORLANDO DUKE BIO ŠAMPION RED BUL SERIJE SKOKOVA U VODU, A JEDNOM PRVAK PLANETE NA FINA SVJETSKOM PRVENSTVU (2013). UZ TO I VLASNIK JE GINISOVOG REKORDA ZA PERFEKTAN SKOK

PONOSNI, ALI OSTAJE GORČINA ZBOG NEPROLASKA U DRUGU FAZU ODBOJKAŠI SE VRATILI U CRNU GORU

Momci da budu uzor mladima

● 44-45

glo da se osvoji. Bila je ovo sjajna avantura, emocije su bile prejake kada sam vidio sve te ljude koji su došli da me pozdrave”.

Ovaj veliki sportista bio je 13 puta šampion svijeta u takmčenjima Red Bul serije skokova u vodu, a onda kada je Fina konačno ovu disciplinu uvrstila u program Svjetskog prvenstva Duke je postao prvi šampion planete u vodenim sportovima iz Kolumbije. Bilo je to 2013. u Barseloni. Vlasnik je i Ginisovog rekorda za perfektan skok.

Osim takmičarskih često je

Mislim da je ovo bio pravi trenutak za kraj.

Već sam u godinama, a osvojio sam sve što je moglo da se osvoji izvodio i skokove koji su nosili snažnu poruku. Kako bi kod ljudi probudio svijest o klimatskim promjenama na Antarktiku skočio je u skoro pa zaleđeni okean (0,7 stepeni), a izvodio je i “skok za slobodu” iz helikoptera.

Legenda vodenih sportova ide u zasluženu penziju. K.B.

NEZAPAMĆENA KAZNA DKFSCG

BRNOVIĆ NA HLAĐENJU OSAM MEČEVA ● 42-43