Dnevne novine 24. septembar 2019. by Dnevne Novine

AERODROMI CRNE GORE IZABRALI FRANCUSKI NAVBLUE

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ JUČE BORAVIO U BIJELOM POLJU

Elaborat za noćne letove u Tivtu koštaće 322.000 eura ■ 6

Desetine miliona eura ulažemo u sjever Crne Gore ■ 2 3

UTORAK, 24. 9. 2019. BROJ 2486 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SINOĆ U MOJKOVCU ■ 13

PRIVEDEN AKTIVISTA DEMOKRATA ZBOG KUPOVINE DŽOINTA SJEDNICA ODBORA ZA REFORMU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

Nijesu se dogovorili ni oko dnevnog reda ■5

FOND RADA ■ 14 15

Na isplatu otpremnina i dugovanja čeka još 60 radnika

KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV ŠEST MLADIĆA IZ CRNE GORE

Đečević

Maturanti krali po buticima u Italiji

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 10

IZ SPASILAČKIH SLUŽBI I NACIONALNOG PARKA APELUJU

■ 20 21

marketing@dnovine.me

Turistima bez vodiča zabraniti planinarenje

+382 20 252 900

politika

UTORAK, 24. 9. 2019.

administrativni odbor o odboru za

Za Damjanovića glasali Administrativni odbor Skupštine nije juče prihvatio prijedlog Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Za izbor Damjanovića glasali su Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije i Branka Bošnjak i Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta, protiv je bio Milorad Vuletić iz Demokratske partije socijalista, dok su ostali članovi Odbora iz vlada-

Sa jučerašnje sjednice Administrativnog odbora

juće koalicije bili uzdržani. Predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja upitao je na početku sjednice da li postoji dogovor unutar opozicionih partija o ustupanju jednog mjesta Damjanoviću, što je izazvalo burnu reakciju opozicionih poslanika. Konjević je upitao Škrelju da li je, kada je glasao da Demokrate imaju dva člana, to učinio u skladu sa Odlukom o formiranju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog

premijer duško marković juče boravio u bijelom polju

Desetine miliona eura ulažemo u sjever Crne Gore

Premijer Duško Marković saopštio je juče u Bijelom Polju na sastanku sa NVO sa sjevera Crne Gore da se desetine miliona na sjeveru troše danas za razvoj putne, saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture, nove vodovode i druge podsticaje, naglasivši da bez toga nema niti kompanija niti investitora nigdje na svijetu, pa ni na sjeveru. “U Kolašinu na današnji dan, u okviru projekta koji je u toku, troši se 30 miliona eura za razvoj infrastrukture i novog skijaškog centra, 23 miliona se troši u Bijelom Polju. Troši se novac, pogledajte, Bjelopoljci to znaju. Mi ne pričamo o projektu koji treba da se radi, nego projektu koji se realizuje. Ja sam

kao građanin bio oduševljen kada sam pogledao jutros na portalima i na twitteru sliku nove žičare koju je Leitner postavio od 1400 m sve do vrha Cmiljače. I već sam govorio o Đalovića pećini – to je 18 miliona vrijednosti projekta“, rekao je Marković. Ističe da Crna Gora troši desetine miliona na sjeveru za razvoj putne, saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture, a Ministarstvo poljoprivrede ulaže u nove vodovode i druge podsticaje. “Bez toga nema niti kompanija niti investitora nigdje na svijetu, pa ni na sjeveru. Znam da smo mi zakasnili, da je to možda trebalo uraditi ranije, ali znam da smo morali da krenemo u tom pravcu – i krenuli

sastanak predsjednika parlamenata zemalja evroazije

Brajović sa Maminom i Šentopom

Brajović u Kazahstanu

Delegacija Skupštine Crne Gore na čelu sa predsjednikom Ivanom Brajovićem prvi put učestvuje na sastanku predsjednika parlamenata zemalja Evroazije, koji se ove godine održava u Nursultanu - Kazahstan. Prvog dana boravka u Kazahstanu Brajović je imao susret sa predsjednikom Vlade Republike Kazahstan Askarom Maminom. Na sastanku su istaknuti dobri politički odnosi kao osnova za intenzivniju ekonomsku, kulturnu i drugu razmjenu. Brajović je naglasio da su članstvo u NATO i evropske integracije za Crnu Goru ključni za bezbjednost i dalji ekonomski razvoj, ali da smo posvećeni njegovanju dobrih odnosa sa svim državama.

Sa ciljem jačanja ekonomskih odnosa, predsjednik Vlade Mamin predložio je organizovanje poslovnog foruma crnogorskih i kazahstanskih privrednika do kraja 2019. kako bi se konkretizovali zajednički projekti. Na marginama Konferencije, Brajović se sastao i sa predsjednikom Velike narodne skupštine Republike Turske Mustafom Šentopom. Sagovornici su naglasili da intenzivna parlamentarna saradnja značajno doprinosi političkom razumijevanju i partnerstvu dvije države, naročito u okviru NATO saveza. Šentop je uputio poziv Brajoviću da, u aprilu naredne godine, prisustvuje svečanoj proslavi 120 godina od formiranja Velike narodne skupštine Republike Turske. M.P.

politika

UTORAK, 24. 9. 2019.

a reformu izbornog zakonodavstva

li konjević, Đukanović i Bošnjak i drugog zakonodavstva, i da li je tada pozivao opoziciju da se dogovori. „Član pet Odluke jasno kaže da vlast i opozicija imaju po sedam poslanika, i da svaki klub treba da ima po jednog člana“, kazao je Konjević. Kako je naveo, pošto ima pet klubova poslanika, preostala dva mjesta se dijele proporcionalno, najvećim klubovima. On je kazao da je Damjano-

vić 2018. bio na listi koalicije Ključ, i da njih u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva zastupa Neđeljko Rudović. „Nemojte da mislite da nema uporišta za ovo. Damjanović ima pravo da bude član Odbora, ali je zakasnio. Njegovu koaliciju, sa koje je ušao u parlament, zastupa Rudović“, rekao je Škrelja. Poslanica DPS-a Marta Šćepanović kazala je da je razoča-

rana, jer je očekivala da se opozicija dogovori. „Mi smo im ostavili prostora da se dogovore, jer je cilj vladajuće većine da počnemo da radimo“, rekla je Šćepanović. Administrativni odbor je većinom glasova odlučio da Medojević bude kažnjen sa deset odsto od septembarske plate, zbog opomene koju mu je predsjednik parlamenta izrekao na proljećnom zasijedanju. R.P.

Oštar duel Škrelje i Đukanovića Tokom rasprave na Administrativnom odboru došlo je do oštre polemike Luiđa Škrelje i Milutina Đukanovića. Đukanović je, objašnjavajući stav da DPS manipuliše, te da je to radila kada je tražila da se prethodna sjednica prekine kako bi opozicija mogla da se dogovori o Damjanovićevom mjestu, kazao: “Mogu i ja sada da karikiram situaciju da tražim prekid sjednice, da vidim hoće li poslanik Škrelja biti živ

Bez puta nema razvoja Govoreći o razvoju sjevera, premijer se osvrnuo i na pojedine primjedbe u vezi sa razvojnom politikom. “I danas mi ti kritičari kažu – nije razvoj u putu, grade se putevi, treba otvarati fabrike. Ko će na sjeveru da otvori fabriku ako nema puta? Ko će da napravi održivi biznis plan ako nema puta, ako nema energetsko napajanje, ako nema interneta, a vi ste govorili da ga nemate za vašu djelatnost, zamislite koje je to ograničenje, a ne sjutra za ozbiljan biznis i fabriku, ili ako nemate drugu infrastrukturu”, kazao je Marković. smo“ , naglasio je Marković. Premijer je, takođe, istakao da je Vlada posvećena konstruktivnom dijalogu sa predstavnicima civilnog sektora jer kao donosioci odluka želimo da one budu odraz cijelog društva. “Potreban nam je dijalog sa NVO. Mi cijenimo doprinos civilnog sektora realizaciji politika”, rekao je Marković.

za petnaest dana”, kazao je Đukanović. Škrelja je na to kazao da je dobro što Đukanović ne odlučuje o takvim stvarima i rekao Đukanoviću: “Da se ti pitaš pola Crne Gore ne bi bilo živo”. Na to je reagovao i Đukanović:” Treba da te stid i sramota kad tako govoriš”. Škrelja je zatim odgovorio:” Ne, ne, tebe treba da bude stid i sramota za sve što kažeš”.

Vlada se, rekao je Marković, pažljivo odnosi prema sugestijama i kritikama koje dolaze iz civilnog sektora i odgovore na njih kreira na sistematičan i održiv način. On je kazao i da Vlada ne pripisuje sebi postignute rezultate, iako je u javnosti jedina odgovorna ako uspjeh izostane. Predsjednik Vlade je istakao da su uspjesi u ispunjavanju evropske agende rezultat zajedničkog rada Vlade i organizacija civilnog društva koje su dio pregovaračke strukture. Osvrćući se na oblasti zajedničkog rada i rješavanje problema, Marković je pohvalio doprinos NVO sa sjevera pitanjima ekologije i zaštite životne sredine. “NVO sa sjevera su snažno i direktno otvorile pitanje pojedinaca i privatnih kompanija koje negativno utiču na naše životno okruženje”, kazao je premijer. Podsjeća na primjere nedavnog zagađenja Ćehotine u Pljevljima i Lima u Bijelom Polju gdje je država reagovala kroz saradnju sa lokalnim NVO. Odgovor na pitanja zaštite živnotne sredine, naglasio je Marković, jeste odgovor koji moramo dati za bolju budućnost generacija koje dolaze. R.P.

⌦-------------------------------------------------------------------------------Premijer je, takođe, istakao da je Vlada PosVećena konstruktiVnom dijalogu sa PredstaVnicima ciVilnog sektora jer kao donosioci odluka želimo da one budu odraz cijelog društVa. Sa jučerašnjeg okruglog stola u Bijelom Polju

--------------------------------------------------------------------------------⌦ član predsjedništva sdp novak adžić

Niko Ne smije da prekraja teritoriju CrNe Gore Adžić

Najavljeni skup u cilju osvećenja manastira u Lastvi Grbaljskoj, u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske, praćen je nedopustivno provokativnim sadržajem kojim se implicira da Boka Kotorska nije sastavni dio Crne Gore, saopštio je Novak Adžić, član Predsjedništva SDP. “Ne ulazeći u prava bilo koga da organizuje bilo kakve manifestacije u Crnoj Gori u skladu sa Ustavom i zakonom, upozoravamo da se u ovom slučaju radi o provokaciji koja u sebi sadrži elemente po-

drivanja ustavnog uređenja i teritorijalne cjelovitosti Crne Gore”, navodi se u saopštenju. Adžić smatra da je obaveza organizatora bilo kojeg skupa da poštuje državu i njen Ustav. “Ne želimo da ulazi u brojne istorijske netačnosti koje se plasiraju povodom ovog skupa, ali smatramo da je obaveza svih organizatora bilo kakvog skupa da poštuju državu, njen Ustav i pravni poredak i da na bilo koji, pa ni na skriveni ili implicitan, način ne podrivaju njen ustavni poredak”, piše u saopštenju. R.P.

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

UTORAK, 24. 9. 2019.

POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE GENCI NIMANBEGU

Albanci u Plavu i Gusinju su diskriminisani

Institucije nemaju plan kako da riješe diskriminaciju i da Albancima u Plavu i Gusinju omoguće da ostvare Ustavom garantovano pravo na na srazmjernu zastupljenost pri zapošljavanju, ocijenio je potpredsjednik parlamenta Genci Nimanbegu. On je kazao da su Albanci iz Plava i Gusinja nezadovoljni realizacijom njihovih osnovnih ljudskih prava, prije svega u procesu zapošljavanja i proporcionalnom predstavljanju u organima lokalne i državne vlasti i institucijama sistema. „Što umnogome doprinosi slabom ekonomskom položaju, prije svega mladih porodica, a s tim i velikom nivou iseljavanja Albanaca iz ovih krajeva“, istakao je Nimanbegu na konferenciji za

novinare. Kako je naveo, sa tim problemima upoznati su i najviši državnici Crne Gore, ali do sada bez ikakvog rezultata. „Obratili smo se starješinama državnih institucija i organa kako bi dobili podatke od tih institucija i uporedili njihove podatke sa podacima dobijenim od naših aktivista“, dodao je Nimanbegu. On je podsjetio da Ustav garantuje manjinskim nacionalnim zajednicama pravo na autentičnu zastupljenost u državnom i lokalnim parlamentima, shodno principu afirmativne akcije, kao i pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Nimanbegu je kazao da su, na osnovu podataka do kojih su došli, zaključili da su najvažnije insti-

tucije u kojima su Albanci minimalno zastupljeni ministarstva zdravlja, unutrašnjih poslova i rada i socijalnog staranja, Uprava za inspekcijske poslove, Uprava za šume, Zavod za zapošljavanje i Nacionalni park Prokletije. On je rekao da su pitanja o zaposlenim Albancima poslali u prvoj polovini juna, ali odgovore nijesu dobili od NP Prokletije i Ministarstva rada i socijalnog staranja. Prema riječima Nimanbegua, rukovodioci državnih organa i institucija kojima su se obratili, u želji da pokriju poražavajuće stanje u zapošljavanju Albanaca, „izvlače se na konstatacije o ustavnoj i zakonskoj zaštiti pojedinaca, njegovih prava da se ne moraju izjasniti o nacionalnoj pripadnosti“. R.P.

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Nimambegu na jučerašnjoj konferenciji za novinare

Stanković ne smije biti izuzet iz istrage

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Na novinarsko pitanje da li Vrhovni državni tužilac treba da bude obuhvaćen istragom oko korupcije u Tužilaštvu, Nimanbegu je odgovorio da Vrhovni državni tužilac (VDT) Ivica Stanković ne treba da bude izuzet iz istrage, koja je pokrenuta nakon objavljivanja audio snimaka Duška Kneževića.

“Nijedna osoba ne smije biti izuzeta od istrage. Koji god položaj da pokriva ona treba da bude podložna zakonima kao što sam ja, kao što su svi drugi u državi. Bitno je da Tužilaštvo radi svoj posao bez obzira na nivo afere. Jasno je da je cio proces bacio sjenku na tužilaštvo i na tužioce”, kazao je Nimanbegu.

Nimanbegu nije želio da se izjašnjava da li je Stanković adekvatno rješenje da pokrije mjesto v.d. Vrhovnog državnog tužioca, nakon što mu istekne mandat početkom oktobra. “Skupština više ne odlučuje o tome, tako ne bih se upuštao u taj dio”, kazao je Nimanbegu.

UTORAK, 24. 9. 2019.

politika

Sekulić: OpStrukcije i ucjene DemOkrata

Sa sjednice Odbora

sjednica odbora za reformu izbornog zakonodavstva

Nisu se dogovorili Ni oko dNevNog reda

Nakon četiri sata rasprave na Odboru za izbornu reformu, bez usvojenog dnevnog reda, bez ijednog zaključka završena je sjednica. Demokrate su predložile dopunu dnevnog reda sjednice Odbora za izbornu reformu i to, kako je rekao predsjednik Odbora Branimir Gvozdenović, uoči početka sjednice. Demokrate smatraju da je potrebno usvojiti poslovnik o radu Odbora. “Način rada i sazivanje sjednica bi bilo uređeno tim dokumentom”, pojasnio je Danilo Šaranović. Oni predlažu, između ostalog, da Odbor održava sjednicu samo ako najmanje 11 od 14 poslanika prisustvuje. “DPS želi opstrukciju procesa. Demokrate žele pravila koja će da regulišu rad”, smatra Momo Koprivica. “Mi želimo da radimo po

utvrđenim pravilima, shodno Poslovniku Skupštine”, kaže Branimir Gvozdenović i podsjeća da Odbor tako i radi. To za Demokrate, kaže Koprivica, nije prihvatljivo. “Ima smisla da imamo neki pravilnik”, kaže Raško Konjević jer je “možda bilo nekih nejasnoća u dosadašnjem radu Odbora”. “Možemo dogovoriti neku formu”, vjeruje Konjević. Marta Šćepanović kaže da nije sporno razmotriti poslovnik, samo da bi se, kako navodi, počelo s radom. Njen partijski kolega Predrag Sekulić kaže da je posrijedi politička opstrukcija. “Ovo je klasično vrijeđanje i maltretiranje građana, mučno mi je ovo”, kazao je Boris Mugoša iz SD-a. “Nemamo mandat da se ovako ponašamo prema građanima, dodao je Mugo-

ša i podsjetio da Odbor već mjesec raspravlja o sastavu, te tačkama dnevnog reda, a ne o krucijalnim stvarima, odnosno o reformi zakonodavstva. Direktor CDT-a Dragan Koprivica misli da neke stvari suštinski treba riješiti. “Trebaju nam pravila da ne možemo da uoči sjednice dobijamo materijale za dopunu dnevnog reda”, istakao je Koprivica. “Služba bi mogla da do naredne sjednice pogleda predlog Demokrata o poslovniku, da vide da li je u skladu sa odlukom o formiranju odbora”, predlozio je Gvozdenović. “Nema valjanog rada bez pravila”, ukazao je Šaranović i istakao da Demokrate ne žele da rade u Odboru bez rasprave o poslovniku, odnosno njihovom predogu. Demokrate traže i da se

Član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva Predrag Sekulić (DPS) kazao je da je nakon više od četiri i po sata rada u radnoj grupi za izborno zakonodavstvo postalo jasno da Demokrate ne žele bilo kakav dogovor. “Nije samo to odnos prema DPS nego i prema ostalim partijama iz vladajuće koalicije ali isto tako i prema nevladinom sektoru i prema kolegama iz akademske zajednice koji su u posljednjih godinu i po dana radili na onome što su dobra i demokratska rješenja kada su u pitanju izborni zakoni. Nije samo pitanje formalno pravno, znači da li ćemo te radne podgrupe zvati radnim podgrupama ili će to biti neki drugi termin, u pitanju je pokušaj da naše kolege Demokrate s jedne strane ucjenjuju DPS i sve nas koji želimo da radimo na obnovi izbornog povjerenja a sa druge strane, takođe ne treba izgubiti iz vida da oni žele da ponište sve ono što je rađeno

proteklih godinu, godinu i po dana”, rekao je Sekulić. On tvrdi i kako kaže to će javnosti uskoro prezentirati da su u pitanju dobra rješenja, rješenja koja imaju podršku međunarodne zajednice s jedne strane i sa druge strane isto tako i rješenja koja će doprinijeti apsolutno vraćanje izbornog povjerenja kada su u pitanju političke partije jer građani imaju dovoljno povjerenja u izborni proces samo što još treba političari da shvate da to povjerenje postoji. “Vjerujem da ćemo u nekom narednom periodu pokušati da još jedanput sa kolegama iz opozicije nađemo dobra rješenja, ali ono što je sasvim izvjesno da ćemo narednih dana imati prilike da se susretnemo sa predstavnicima Venecijanske komisije, OEBS-a i ODIR-a i da ćemo zajedno sa njima razmijeniti mišljenja o onome što su predložena rješenja koja smo zajedno usaglasili i sa predstavnicima i akademske zajednice i nevladinog sektora”, kaže Sekulić.

uvrsti tačka kojom traže da se Odbor izjasni o pododborima. Nakon sat i po rasprave, Demokrate su prihvatile da tačka o poslovniku bude odgođena kako bi se vidjelo koji djelovi su upotrebljivi. Demokrate, međutim, kako su ka-

zali, neće da o svom predlogu razgovaraju sa predstavnicima vladajuće koalicije. “Ne možete da nećete da razgovarate sa nama”, rekao je Gvozdenović. “Nema dijaloga sa vama”, odgovorio je Koprivica. R.P.

tne ekspertize EU, uključujući nedavnu misiju stručnog nadzora o slobodnom pristupu informacijama i zaštiti podataka koja je održana u julu. “Između ostalih preporuka, stručnjaci EU ističu važnost neuvođenja koncepta zloupotrebe u Zakon o slobodnom pristupu informaci-

jama”. kazao je Orav. On je kazao da se nada da će Crna Gora usvojiti i primijeniti novi zakon koji je u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima i koji će obezbijediti veću transparentnost i veću reaktivnost javnih institucija na potrebe građana. R.P.

o nacrtu izmjena o slobodnom pristupu informacijama

Tajnost plodno tlo za korupciju Pravo na slobodan pristup informacijama je važno mjerilo za pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji i alat za osiguranje odgovornosti vlada, rekao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav. On je govorio na okruglom stolu o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje je organizovalo Ministarstvo javne uprave. “Svjesni smo, sada više nego ikad, da je informacija moć, a slobodan pristup javnim informacijama omogućuje građanima da budu aktivni učesnici demokratskog procesa”, kazao je Orav.

Prema njegovim riječima, tajnost pruža plodno tlo za korupciju. „Efikasna i administracija orijentisana ka građanima treba da obezbijedi pristup relevantnim dokumentima svima, posebno zainteresovanim organizacijama i novinarima koji u suprotnom ne bi mogli svoj posao obavljati profesionalno u interesu građana“, kazao je Orav. Kako je naveo, posljednji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori pozvao je crnogorske institucije da osiguraju veću transparentnost i odgovornost, posebno u oblastima sklonim korupciji i u

sektorima koji se bave raspodjelom velikih dijelova državnog budžeta ili imovine. „Izvještaj je napomenuo da primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama nije doprinijela obezbjeđivanju veće transparentnosti i odgovornosti javne uprave, jer vlasti i dalje proglašavaju tražene informacije klasifikovanim, isključujući tako mnoge zahtjeve iz domena primjene ovog zakona“, rekao je Orav. On je ocijenio da je od najveće važnosti da se Zakon izmijeni uzimajući u obzir sve relevantne preporuke iz izvještaja EK, kao i druge relevan-

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.09850 0.88343 118.070 1.08910 70.2637 117.599 7.40680

UTORAK, 24. 9. 2019.

au = 1,519.33

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

aG=18.49

Naziv SOBS TECG ULRI PREN ZICG

Najveći promet CijeNa 1,9100 1,4500 3,5000 0,6000 0,0131

KoličiNa 1.600 1.496 193 460 974

obim u € 3.056,0000 2.169,2000 675,5000 276,0000 12,7600

PromjeNa 0,53% 0,00% 10,76% -3,38% 0,00%

ČEKA SE PRVA ISTRAŽNA BUŠOTINA

Rezultati iduće godine

Crnogorska potraga za naftom i gasom, koja je zvanično počela prošle godine, trebalo bi da naredne pokaže prve rezultate, a prva istražna bušotina biće van teritorijalnih voda Crne Gore, na oko 22 kilometra od obale, kazao je Direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević. On je, kako prenosi Dojče vele, objasnio da se u prvom kvartalu iduće godine očekuje prva bušotina u crnogorskom podmorju kada će se znati da li u tom dijelu Jadranskog mora ima naf-

te i gasa, i kolike su rezerve. “Koncesionari, italijansko-ruski konzorcijum EniNovatek, te grčka kompanija Energean, do sada su obavili 3D geofizičko snimanje podmorja”, ukazao je Dubljević. Istraživanje nafte i gasa u moru je, kako piše Dojče vele, neizvjestan posao koji može da donese ogroman profit, ali može se desiti i da se ne nađe dovoljno nafte. Eni i Novatek su u snimanje podmorja uložili šest miliona eura, a Energean 3,5 miliona. R.E.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE OPREME ZA PODVODNA DEJSTVA, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 280.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-6873/195, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon +382 20 020 483 270, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka mazuta za sezonu 2019/2020 za potrebe organizacionih Univerziteta Crne Gore- ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 80 000, 00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-1278 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Borislav Dragović telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 , 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, Karađorđeva bb Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluge prevođenja pravne tekovina EU i prevođenja za događaje i dokumenata iz pregovaračkog procesa za potrebe Kancelarije za evropske integracije Partija 1: Usmeno prevođenje sa engleskog na crnogorski jezik i sa crnogorskog jezika na engleski jezik na sastancima u vezi pregovaračkog procesa i procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (35 oblasti prava Evropske unije) Parija 2: Pisano prevođenje sa engleskog na crnogorski jezik i obrnuto radnih ili zvaničnih dokumenata Evropske unije odnosno radnih ili zvaničnih dokumenata državnih organa koji se prevode radi komunikacije sa organima Evropske unije. Partija 3: Pisano prevođenje pravnih akata Evropske unije sa engleskog jezika na crnogorski jezik, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 15-3340/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Nina Vujović, tel: 020/ 482 857, e-mail nina.vujovic@gsv.gov.me.

Aerodrom Tivat

AEROdROmI CRNE GORE IzABRAlI fRANCUSKI NAVBlUE

Elaborat za noćnE lEtovE u tivtu koŠtaćE 322.000 Eura Aerodromi Crne Gore izabrali su specijalizovanu francusku firmu Navblue, članicu grupacije Airbus, za izradu elaborata o uvođenju noćnog letjenja na aerodromu Tivat, u vrijednosti od 322.380 eura. Odluku o izboru najpovoljnije ponude Aerodromi su donijeli 13. septembra. “Aerodromi su Planom javnih nabavki za ovu godinu opredijelili za tu javnu nabavku budžet od 450.000 eura, sa uračunatim PDVom, dok vrijednost izabrane

ponude, sa PDV-om, iznosi 322.380 eura”, rekli su Mini biznis iz te kompanije. Navblue je, kako je predviđeno, dužan da u prvoj fazi isporuči baze podataka relevantnih prepreka koja je u skladu sa zahtjevima. “U drugoj fazi, konsultant treba da uradi procjenu mogućnosti realizacije, odnosno utvrđivanje procjene mogućnosti izrade procedura za slijetanje i polijetanje na aerodromu Tivat noću i uslovima smanjene vidljivost”, ka-

zali su iz Aerodroma i dodali da bi izabrani ponuđač u trećoj fazi trebalo da obavi projektovanje procedura. Predsjednik Odbora direktora kompanije Dragoljub Bulatović naveo je ranije da su u kompaniji sigurni da je to jedno od ključnih pitanja za dalji razvoj i budućnost crnogorskih aerodroma, uključujući i njihovu novu i veću vrijednost u kontekstu predstojećeg međunarodnog tendera za izbor koncesionara. R.E.

TUROPERATOR ThOmAS COOK UK OBjAVIO BANKROT

U Crnoj Gori nema nezbrinutih putnika Najstariji svjetski turoperator Thomas Cook, osnovan 1841. godine, zvanično je bankrotirao, a stotine hiljada putnika koje su njihovim posredstvom odmarali širom svijeta, sada pokušavaju da se vrate u matične zemlje. „Prema informacijama dobijenih od hotelijera u Crnoj Gori, bankrot se odnosi na ogranak ove kompanije za tržište Velike Britanije - Thomas Cook UK, sa kojim crnogorska turistička privreda nije imala sklopljene ugovore, tako da u Crnoj Gori nema gostiju koji su došli posredstvom

ovog turoperatora“, istakli su iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Kako su precizirali, saradnja crnogorske hotelske privrede sa turoperatorom Thomas Cook podrazumijeva ugovore sa ograncima Thomas Cook Continental koji se odnosi na Njemačku, Austriju, Francusku, Holandiju, Belgiju i Poljsku, te Thomas Cook Sjeverna Evropa za Švedsku, Dansku, Finsku i Norvešku koji su najavili nastavak saradnje. „Posredstvom ovih ogranaka turoperatora Thomas Cook, ove

godine u Crnu Goru je sa navedenih tržišta došlo oko 20.000 turista, što je na nivou prethodnih godina. Za sve goste koji trenutno borave u Crnoj Gori posredsvom turoperatora Thomas Cook, biće ispoštovani ugovoreni aranžmani, a po završetku i obezbijeđeni transferi od hotela do aerodroma i destinacija sa kojih dolaze“, precizirali su iz NTO. Kada je riječ o tržištu Velike Britanije, podsjećaju da se najveći broj turističkih dolazaka u Crnu Goru ostvaruje preko turoperatora TUI UK, Saga i Balkan Holidays. K.J.

UTORAK, 24. 9. 2019.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

ULRI SOBS ZICG TECG PREN

3,5000 1,9100 0,0131 1,4500 0,6000

193 1.600 974 1.496 460

675,5000 3.056,0000 12,7600 2.169,2000 276,0000

10,76 0,53 0,00 0,00 -3,38

Naziv PREN ZICG TECG SOBS ULRI

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,6000 0,0131 1,4500 1,9100 3,5000

KoličiNa 460 974 1.496 1.600 193

obim u € 276,0000 12,7600 2.169,2000 3.056,0000 675,5000

PromjeNa -3,38 0,00 0,00 0,53 10,76

POTROŠAČI KOJI KUPUJU PREKO INTERNETA UBUDUĆE ĆE BITI BOLJE ZAŠTIĆENI

Kupci mogu da vrate robu i dobiju novac natrag Potrošač koji bude kupovao preko interneta, tačnije od kuće, imaće pravo da 15 dana nakon trgovine vrati proizvod, ukoliko ne bude zadovoljan i dobije nazad novac u punom iznosu. To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača koji je juče podržao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet. Izmjene i dopune, kako je saopšteno na sjednici Odbora, važiće od iduće godine. “U slučaju kupovine van mjesta prodaje, tačnije kupovine proizvoda koji su na udaljenim mjestima, preko interneta ili na “kućnim vratima”, potrošač ima posebna prava, jer se na isti način ne tretira potrošač koji kupuje proizvode u šoping centru i onaj koji kupuje od kuće. Drugačiji je oblik prodaje i kupovine, tako da se potrošaču daju prava da u roku od 15 dana vrati proizvod i da mu novac bude vraćen u punom iznosu, što je i evropska praksa”, objasnio je generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović.

■ Tijelo za rješavanje žalbi

Rabrenović je naveo da dopune Zakona predviđaju i formiranje tijela za rješavanje potrošačkih sporova. “U praksi, to znači da će trgovac moći da na nivou jednog objekta ili čitavog lanca objekata formira tijelo koje će se baviti rješavanjem postupka, žalbe, odnosno prigovora potrošača. Tijelo će u potpu-

Sa jučerašnje sjednice Odbora

Budžet dRI 2,36 mIlIona

Odbor je podržao i predlog budžeta Državne revizorske institucije (DRI) za narednu godinu koji iznosi 2,36 miliona eura, što je 242.000 eura više od prošlogodišnjeg. Senatori DRI Zoran Jelić i Radule Žurić kazali su da u narednoj godini planiraju da zaposle 15 ljudi, od čega će troje raditi u administraciji, a ostatak će biti revizori.

nosti biti nezavisno od trgovaca, iako će on biti u obavezi da finansira njegov rad”, kazao je Rabrenović. Poslanik SD-a Boris Mugoša smatra da je neophodna veća edukacija potrošača o njihovim pravima. “Potrebno je edukovati potrošače o njihovim pravima, o boljem poznavanju zakona, o načinu kako se podnose prijave. Treba raditi na lokalnom jačanju savjetovališta za po-

trošače”, istakao je Mugoša.

■ UkinUTi brajeve deklaracije

U okviru Zakona o zaštiti potrošača raspravljalo se i o Pravilniku kojim je definisano deklarisanje robe na Brajevom pismu za određene kategorije proizvoda. Predstavnici Privredne komore (PKCG) predložili su ministarski ekonomije Dragi-

ci Sekulić da pravilnik stavi van snage, jer troškovi za deklaracije dodatno opterećuju privrednike i mogu uticati na poskupljenje proizvoda za deset odsto. “Tehnički je neizvodljivo, jer nijedan proizvođač iz EU, svijeta i regiona ne deklariše proizvode na Brajevom pismu. Predložili smo ministarki da stavi van snage pravilnik. Privrednici kažu da, ako bi ostao na snazi,

došlo bi do povećanja cijene za određene kategorije proizvoda i do deset odsto”, naveo je predsjednik PKCG Vlastimir Golubović. Rabrenović je saopštio da je do sada, za deklarisanje proizvoda na Brajevom pismu, potrošeno oko 33.000 eura. Poslanik DPS-a Branko Čavor je istakao da u slučaju primjene treba razmišljati o nadzoru deklaracija. “Na koji način vršimo nadzor i inspekcije nad svim tim poslovima? To je otvoreno pitanje, s obzirom da zakon važi od 2020. godine”, rekao je Čavor. D.J.

Bez poreza na dohodak sportistima i umjetnicima Odbor je jednoglasno podržao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim se definiše ukidanje poreza na dohodak istaknutim sportistima i

umjetnicima. “Predlaže se da se na doživotnu mjesečnu naknadu koju ima sportista sa vrhunskim, reprezentativnim rezultatom i selektor, zatim na stipendiju perspektivnom spor-

tisti, sportsku invalidninu, nagradu sportisti godine, nagradu zaslužnom sportskom radniku i premiju koja se dodjeljuje iz budžetskih sredstava ne plaća porez na dohodak. Predlaže se da se porez na

dohodak ne paća ni u slučaju primanja ostvarenih na osnovu doživotne mjesečne naknade koju ima istaknuti kulturni stvaralac”, precizirala je predstavnica Ministarstva finansija Biljana Peranović.

ekonomija

UTORAK, 24. 9. 2019.

Monteput izabrao novi volvox i elektro tiM

Za elektronapajanje 38 miliona eura

Tri faze elektronapajanja

Novi Volvox i Elektro tim izabrani su juče za najpovoljnije ponuđača za izradu elektronapajanja prve dionice auto-puta Bar – Boljare, koja se prostire od Smokovca do Mateševa, kazao je direktor kompanije Monteput Jonuz Mujević. Kako je izjavio za Infobiro, odluka je donesena nakon ponavljanja tendera. Ukupan iznos koji će biti izdvojen za radove na sve tri segmenta elektronapajanja je 38.232.454 eura. „Zahvaljujući našim ponuđačima i vanrednom radu komisije, donijeli smo odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Za partiju jedan to je Novi Volvox, sa iznosom od 9.866.440 eura. Za par-

Jedine ponude

Novi Volvox i Elektro tim jedini su dostavili ponude na drugi tender za izgradnju sistema trajnog napajanja električnom energijom prioritetne dionice Smokovac – Mateševo auto-puta Bar - Boljare. Monteput je poništio prvi tender jer nijedan učesnik nije predao ispravnu ponudu, a zatim raspisao novi i to po skraćenom postupku. Sredstva za ove radovi u ukupnom iznosu od 38,2 miliona eura Monteput će obezbijediti kroz kreditni aranžman koji je već potpisao sa Investiciono-razvojnim fondom – IRF krajem maja ove godine.

tiju dva - Elektro tim za 8.714.511 eura, i za partiju tri ponovo Novi Volvox za 19.651.503 eura“, precizirao je on. Prema njegovim riječima, ova odluka je veoma značajna, a naredne nedjelje se očekuje i da će Monteput potpisati ugovore sa ponuđačima. „Iako smo izabrali izvođača, neophodno je da se upodobi dokumentacija. Slijedi potpisivanje ugovora i prinošenje određenih bankarskih garancija koje su ponuđači dužni da obezbijede. Dakle, ovo je za nas zaista poseban dan, izabrali smo izvođača i nadamo se da ćemo ove radove završiti u roku - kako smo i planirali - do kraja septembra iduće godine“, zaključio je Mujević.

UTORAK, 24. 9. 2019.

ekonomija

Montaža žičare nadoMak Bijelog Polja teče Po Planu

Cmiljača dobija obrise ski-Centra

Montaža nove šestosjedne žičare u Ski-centru Cmiljača kod Bijelog Polja, za koju je Vlada opredijelila devet miliona eura iz kapitalnog budžeta, teče planiranom dinamikom. „Riječ je o modernoj opremi italijanskog proizvođača Leitner, čije se žičare danas nalaze na mnogim poznatim skicentrima u svijetu. Aktivnosti na Cmiljači, nakon sprovedenog postupka javne nabavke, Uprava javnih radova povjerila je podgoričkoj kompaniji Novi Volvoks“, naveli su iz Vlade, te precizirali da je projektovani kapacitet žičare 2.600 skijaša na sat, a njena dužina je blizu 1,4 kilometra. Kako su istakli iz Uprave javnih radova, jedan od zahtjevnijih segmenata ovog projekta je izgradnja pristupne saobraćajnice koja povezuje Ravnu Rijeku sa Latinskom kosom, Jasikovcem i, na kraju, Cmiljačom. Ukupna dužina ovogputnog pravca je blizu 16 kilome-

Za žičaru odabran Leitner

tara, a povezivaće budući planinski centar nadomak Bijelog Polja sa magistralnim putem i tako ga učiniti pristupačnim za sve ljubitelje zimkog turizma. Na radovima na putnom segmentu od Jasikovca do vrha

Dejan Medojević

Blagi rast broja nezaposlenih

Medojević o ekonoMskoM državljanstvu

spremno čekamo prve aplikante u oktobru

Nakon što je najavljeno više projekata kao odgovor na program ekonomskog državljanstva, sekretar Sekretarijata za razvojne projekte Dejan Medojević izjavio je da narednog mjeseca očekuju i prve prijave. On je za RTCG ocijenio da je Vladin projekat ekonomskog državljanstva „odgovoran, transparentan i ozbiljan“, te poručuje da spremno čekaju prve aplikante. “Za očekivati je da već u narednom mjesecu krenu prve aplikacije“, rekao je Medojević. Kako je precizirao, trenutno je najviše zainteresovanih za

Cmiljače trenutno je angažovano nekoliko izvođača. Inženjerski tim ove državne institucije istovremeno radi na izgradnji elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja buduće žičare u okviru

ulaganja u turizam - gradnju hotela vosoke kategorije. On, pak, očekuje da će biti interesovanaja i za druge oblasti. „Ono što je novina i što narednih dana treba da da svoj efekat, jeste da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja usvojilo pravilnik i definisalo kriterijume za projekte iz ovoj oblasti“, dodao je sekretar Sekretarijata za razvojne projekte. „MUP vrši zadnju provjeru aplikanta - bezbjednosnu i svaku drugu, i na osnovu toga donosi odluku da li neko može da dobije crnogorsko državljanstvo“, kazao je on. RTCG

Prvog dana ove sedmice u Crnoj Gori je bilo registrovano 33.618 nezaposlenih, što je neznatno više nego prije jedne sedmice, pokazuju novi podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Samim tim, stopa nezaposlenosti porasla je sa prošlosedmičnih 14,48 na 14,49 odsto. Od ukupnog broja nezaposlenih, 19.704 je žena, a 13.914 muškaraca na listi ZZZCG. Najviše je onih sa završenom osnovnom školom – 9.072 osobe, a zatim sa četvorogodišnjom srednjom školom 9.014. Takođe, najviše je nezaposlenih u starosnoj grupi od 51. do 60. godine, i to 9.082, te 8.214 starih između 41 i 50 godina. ZZZCG je od početka ove godine kroz svoj sistem oglasio 24.663 slobodna radna mjesta, od čega samo 1.515 na neodređeno. U istom periodu zaposleno je 9.707 osoba sa njihove evidencije. Najviša stopa nezaposlenosti od 32,7 odsto zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine - 10,1 odsto. K.J.

Ski-kompleksa Cmiljača, a prvi elementi biće završeni do kraja ove godine. Trafostanicu od 35/10 kilovolti na lokaciji Majstorovina gradiće podgorička kompanija Eminent sa kojom je već potpisan ugovor. Vrijed-

nost ove investicije, koju takođe finansira Vlada kroz kapitalni izdatke, iznosi više od 1,18 miliona eura. Cjelokupna ulaganja potrebna da bi se u funkciju stavili žičare i ski-staza, uz izgradnju prateće elektroenergetske i vodovodne infrastrukture, te pristupnih saobraćajnica, projektovana su na oko 23 miliona eura. Samo tokom ove godine Vlada će izdvojiti više od četiri miliona eura. „Na području bjelopoljske opštine u toku je i valorizacija Đalovića pećine - jednog od značajnijih poduhvata u oblasti turizma, ne samo na ovom području, već i u cijeloj Crnoj Gori. Vlada će narednih godina sa oko 18 miliona eura finansirati opremanje i uređenje pećine, izgradnju žičare iznad Đalovića klisure i cjelokupnu saobraćajnu i drugu potrebnu infrastrukturu“, istakli su iz Uprave javnih radova. K.J.

PoseBan doček za Milionitu Putnicu

kulminacija sjajne godine Svetlana Pokost milionita je putnica ove godine na Aerodromu Podgorica, a doletjela je juče ujutro u 8.10 časova avionom Air Serbia iz Beograda. Nju su dočekali izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić i direktor Aerodroma Podgorica, Dragan Milanović, koji su joj uručili poklon – vaučer za boravak u hotelu Centre Ville u Podgorici. „Prvi put posjećujem Crnu Goru i ovo je pravo iznenađenje za mene. Živim na Kipru već sedam godina i planiram da se sa porodicom preselim u Tivat. Nikada nisam doživjela ništa slično i mnogo sam srećna zbog ovakvog dočeka“, kazala je Pokost. Orlandić je ovom prilikom

Milionita putnica u Podgorici

naglasio da je doček milionite putnice „kulminacija sjajne godine za Aerodrom Podgorica“. On je takođe naveo da je najbolja ilustracija obima saobraćaja na Aerodromu Podgorica činjenica da je milioniti putnik ove godine stigao čak dva i po mjeseca prije u odnosu na 2017, i dvadesetak dana ranije nego u 2018. godinu. „Imamo veliki rast saobraćaja tokom cijele godine i na Aerodromu Podgorica. U ovom trenutku na oba aerodroma opsluženo je 155.000 više putnika nego prošle godine. U naredna tri mjeseca očekujemo nastavak dobrih rezultata, a 2019. će ostati upisana kao najuspješnija za našu kompaniju“, zaključio je Orlandić. R.E.

HRONIKA

UTORAK, 24. 9. 2019.

KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV ŠEST MLADIĆA IZ CRNE GORE

MATURANTI KRALI PO BUTICIMA U ITALIJI

Protiv šest crnogorskih maturanata koji su bili na ekskurziji u Italiji prošle sedmice podnešene su krivične prijave zbog krađe koje su počinili u jednom sportskom butiku u šoping centru u italijanskom gradu Seravaleu. Po prijavi vlasnika butika koji prodaje outlet sportsku garderbu karabinjeri Nove Ligure i Capriata d’Orba su intervenisali i priveli šestoricu crnogorskih mladića koji su bili na maturskoj

Ilustracija

ekskurziji kroz Italiju. Kako prenose italijanski portali, mladići, od kojih su dvojica maloljetna, iskoristili su gužvu u butiku i tom prilikom ukrali robu u vrijednosti od 600 eura .Oni su uzimali garderobu da probaju i u kabini za presvlačenje nasilno skidali zaštitu od krađe sa odjevnih komada i oblačili ih na sebe, a preko su oblačili svoje stvari. Međutim, radnica je primijetila da nekoliko mladića vi-

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA INCIDENT U UIKSU 2015. GODINE

Čuvari osuđeni na 74 mjeseca zatvora Desetorica zatvorskih čuvara UIKS-a osuđena su na ukupno 74 mjeseca zatvora zbog brutalnog prebijanja zatvorenika tokom incidenta koji se dogodio 16. januara 2015. godine. Prvostepenom presudom, koju je izrekla sudija Osnovnog suda Sonja Keković, zatvorski stražari su proglašeni krivim za mučenje i nanošenje teških tjelesnih povreda. Kako je

saopšteno Dnevnim novinama od advokata okrivljenih, zatvorski čuvar Boban Nikčević osuđen je 13 mjeseci zatvora, Mirko Vučelić i Igor Vojinović osuđeni su na po 11 mjeseci zatvora, Božo Duborija je dobio devet mjeseci na koliko je osuđen i Veselin Rakočević. Predrag Đurđić, Vojimir Dragić i Dragoje Kasalica osuđeni su na po pet mjeseci zatova dok su Pre-

drag Radulović i Radomir Bošković osuđeni su na po tri mjeseca zatvora. Oni se trete da su mučili i nanijeli povrede desetorici zatvorenika Srđanu Vujoviću, Luki Lučiću, Petru Damjanoviću, Branislavu Lekiću, Željku Lakušiću, Dejanu Parađinu, Goranu Demiću, Mirku Kontiću, Vladimiru Zindoviću i Milivoju Spasojeviću. Zatvorski čuvari i robi-

jaši obračunali su se u januaru 2015. godine ispred paviljona B Kazneno-popravnog doma. Tužilaštvo je nedugo nakon incidenta podiglo optužnicu protiv devet zatvorenika, kojima je na teret stavljeno krivično djelo - napad na službeno lice. Osuđeni su na ukupno 35 godina zatvora. Tu presudu potvrdio je Viši sud u Podgorici. N.P.

še puta ulazi i izlazi iz kabine za presvlačenje i to bez garderobe koju su uzeli da probaju i to prijavila vlasniku, koji je odmah obavijestio policiju. Karabinjeri su odmah došli i pronašli mladiće koji su još bili u tržnom centru. Kod njih je prilikom pretresa pronađna ukradena garderoba. Oni su privedeni, saslušani i kasnije pušteni, nakon što je protiv njih podnijeta krivična prijava za krađu. N.P.

Povrijeđen motociklista U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče oko 18 sati, u naselju Nedakusi na dionici magistralnog puta Bijelo Polje – Prijepolje, povrijeđen je Nikson Selimović (45) iz bjelopoljskog romskog naselja Strojtanica. Do nezgode je došlo kada je Selimović vozeći motor ”kavasaki” udario u taksi vozilo ”reno megan”, kojim je upravljao sugrađanin R.B. B.Č.

POTVRĐENA OPTUŽNICA VIŠEG TUŽILAŠTVA

Ardijan Ajdarpašić uskoro pred sudom zbog pokušaja ubistva

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Ardijana Ajdarpašića (21) iz Bara zbog osnovane sumnje da je pokušao da ubije sugrađanina Vasilija Boškovića (28). Njega Više državno tužilaštvo u Podgorici tereti za ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Prema navodima optužnice VDT-a, on je 5. maja oko 19 sati u barskom naselju Čeluga, u sportskoj kladionici „Olimp“, sa umišljajem pokušao da ubije Boškovića. To je učinio, kako se navodi u optužnici, dok je Bošković sjedio i igrao na aparatu za igre na sreću, pa je iz pišto-

OPTUŽNICA PROTIV DVA BJELOPOLJCA

ŠTIĆENIKU STARAČKOG DOMA OTELI 109.000€ Ajdarpašić lja ispalio više hitaca, od kojih ga je jedan pogodio u predjelu lijeve natkoljenice, nanoseću mu tešku tjelesnu po-

vredu. Ajdarpašić se predao policiji, u pratnji advokata, nekoliko sati nakon događaja. Bo.B.

Osnovni sud u Bijelom Polju potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu protiv okrivljenih M.R. i S.D., iz Bijelog Polja, zbog krivičnog djela - teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da su okrivljeni 26.08.2016. godine, oko 17.45 časova u mjestu Medanovići, opština Bijelo Polje, po prethodnom dogovoru, od oštećenog P. M. oduzeli 109.000 eura.

Dok se oštećeni P.M. kretao ulicom u pravcu Staračkog doma, gdje je nastanjen, okrivljeni M.R. prišao mu je sleđa i s ramena istrgnuo kožnu torbicu u kojoj se nalazio novac. Za to vrijeme okrivljeni S.D. je čuvao stražu. Nakon što su oduzeli 109.000 eura (u apoenima od po 500 €, 50 €, 20 € i 10 €) okrivljeni su se dali u bjekstvo u pravcu magistralnog puta. N.P.

UTORAK, 24. 9. 2019.

hronika

Ne postoji komunikacija između pripadnika grupe za 15 dana odluka o optužnici za kriminalnu organizaciju, odbrana tvrdi:

U Višem sudu u Podgorici juče je održano ročište za kontrolu optužnice Specijalnog tužilaštva kojom se za stvaranje kriminalne organizacije terete Nikola Perović, Marko Filmanović i Saša Bulatović, a odluka o istoj biće donijeta u zakonskom roku od 15 dana. Specijalni tužila Saša Čađenović ostao je pri optužnici koju zastupa, dok je odbrana okrivljenih tražila da se taj akt ukine ili eventualno vrati na dopunu. Prema navodima optužnice, Perović je postao član kriminalne organizacije koja je formirana od strane NN lica početkom 2017. godine na području teritorije Crne Gore, a koja je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna u cilju sticanja nezakonite dobiti i moći. Branilac okrivljenog Filmanovića, advokat Bojan Korać istakao je da mu je nejasno na koji način ih je SDT povezalo ovu trojicu okrivljenih kao članove jedne kriminalne orgnizacije imajući u vidu da ne postoji osnovana sumnja da je neko organizovao kriminalnu orga-

nizaciju, niti su navedena pravila kojih bi trebalo da se pridržavaju pripadnici, kao ni vrijeme u kojem treba da djeluju. Dodao je da ne postoji komunikacija između navodnih pripadnika, ali ni hijerarhija u kriminalnoj organizaciji. “Kako nema dokaza na kojima bi se zasnovala osnovana sumnja, predlažem da sud donese rješenje u kom stoji da nema mjesta optužbama”, kazao je Korać. Branilac Perovića, advokat Vaso Bečanović naveo je da je optužnica neodređena i zasnovana na osnovu sumnje odakle proizilazi da stepen uvjerljivosti o postojanju činjenica nije na nivou osnovane sumnje. Da nijedan priloženi dokaz nije takvog kvaliteta da bi se na tome mogla zasnovati odluka o potvrđivanju optužnice istakao je branilac okrivljenog Bulatovića advokat Miloš Vuksanović. Peroviću je nedavno produžen pritvor zbog opasnosti od bjekstva, dok se Filmanović i Bulatović brane sa slobode. Kako je pokazala istraga, Perović je pristao da postupa po nalozima članova kriminalne organizacije, a time i da nelegalno nabav-

lja oružje sa kojeg su kasnije članovi ove grupe uklanjali identifikacione tragove, te da ga čuva i predaje drugim članovima radi dalje predaje neposrednim izvršiocima teških krivičnih djela protiv života i tijela. Istragom je utvrđeno da je okrivljeni Perović osnovano sumnjiv da je izvršio predmetno krivično djelo što između ostalog proizilazi i iz njegove odbrane date pred specijalnim tužiocem, a u kojoj je naveo da je krajem marta 2017. godine dobio pištolj marke “glok“ od okrivljenog Filmanovića i držao ga kod sebe nekoliko mjeseci. Kako je dalje naveo, pištolj je za iznos od 1.400 eura prodao sada pokojnom B.M., od kojeg je nakon tri mjeseca saznao da je tim pištoljem izvršeno krivično djelo. “Postoji osnovana sumnja da je pištolj marke ‘glok 17’ serijskog broja FTY619, koji je svjedok P.N. prodao okrivljenom Filmanoviću, a ovaj ga predao okrivljenom Peroviću bio sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo ubistvo na podmukao način, kada je lišen života Miodrag Kruščić”, proizilazi iz spisa predmeta. Bo.B.

Frontovci iznose završne riječi 1. oktobra

Milutin Đukanović

optuženi za nasilničko ponašanje u holu skupštine

Pred podgoričkim Osnovnim sudom juče ipak nije održano ročište za iznošenje završnih riječi u predmetu protiv četvoro poslanika Demokratskog fronta - Marine Jočić, Branka Radulovića, Milana Kneževića i Milutina Đukanovića, koji se terete za nasilničko ponašanje u holu Skupštine. Sutkinja Željka Jovović odložila je završne riječi za 1. oktobar, a na zahtjev Milutina Đukanovića koji se uoči pretresa obratio

mejlom u kojem je naveo da zbog značajnih i neodložnih obaveza u Skupštini ne može doći, a s druge strane izuzetno mu je značajno da prisustvuje i kaže šta ima u završnici postupka. Na suđenju se nijesu pojavili ni Knežević ni Jočić koja je ranije navela da neće ni dolaziti na ročište za završne riječi. Knežević je planirao da dođe nakon što ispuni obavezu, odnosno mjeru javljanja policiji koja mu je ranije izrečena.

Jočić, Knežević, Đukanović i Radulović su optuženi za nasilničko ponašanje zbog incidenta koji se desio 15. februara 2017, nakon što je parlament ukinuo imunitet liderima DFa Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću. Poslanici Fronta tada su, nakon završetka glasanja, ušli u hol Skupštine, vrijeđali i nasrtali na poslanike DPS-a, a teži incident spriječilo je skupštinsko obezbjeđenje. Prema navodima optužnice ODT-a, Branko Radu-

lović htio je tada fizički da se obračuna sa poslanikom DPS-a Miodragom Radunovićem uhvativši ga za vrat, a poslanik Milan Knežević se unio u lice poslaniku DPS-a Miodragu Vukoviću. Milutin Đukanović, kako stoji u optužnici, uputio je teške riječi predsjedniku Administrativnog odbora Luiđu Škrelji na nacionalnoj osnovi, dok se poslanica Fronta Marina Jočić navodno sukubila sa poslanicom DPS-a Aleksandrom Vuković. Bo.B.

hronika

UTORAK, 24. 9. 2019.

sekretaru vrhovnog tužilaštva određen pritvor do 30 dana, odbrana se žalila

Viši sud ima rok do sjutra da odluči o pritVoru za VujošeVića Advokat Borivoje Borović podnio je juče ujutru Višem sudu u Podgorici žalbu na rješenje o pritvoru za njegovog branjenika, sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića, o čemu sud mora odlučiti u zakonskom roku koji ističe sjutra ujutru. Podsjetimo, Vujoševića Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči za krivično djelo protivzakoniti uticaj kao i za to da je dio kriminalne grupe predsjednika Atlas grupe i odbjeglog biznismena Duška Kneževića. Njemu je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici u nedjelju veče odredio pritvor do 30 dana. Vujošević je uhapšen u petak, oko 9.30 na podgoričkom aerodromu, odmah nakon što je izašao iz aviona kojim je doletio iz Beograda, gdje je boravio prethodnih sedam dana radi lije-

čenja. Saslušan je u Tužilaštvu, gdje je negirao sve ono za šta ga sumnjiče, a tužilac mu je odredio zadržavanje. Njegov branilac, advokat Borović, tom prilikom kazao je novinarima da Vujošević nije od Kneževića uzimao novac, da snimci koje je objavio Knežević nijesu nikakav dokaz, te da je njegov klijent samo “zamajavao Kneževića” tokom telefonskog razgovora. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević saopštila je prethodne sedmice da je sekretar Vrhovnog državnog tužioca Nenad Vujošević osnovano sumnjiv da je u junu 2018. godine postao član kriminalne organizacije koju je na teritoriji Crne Gore u drugoj polovini 2010. organizovao Duško Knežević. Kako je navela, Knežević je sačinio kriminalni plan da pre-

ko zaposlenih u VDT-u dobija podatke o postupcima koji su u toku, a koji se vode protiv njega. “V.N. je prihvatio da kao sekretar VDT-a stupa u kontakt sa tužiocima i saznaje da li su pokrenuti izviđajni postupci, a posebno u vezi sa e-commerce servisom, te vrbuje tužioca i nudi im mito, kako ne bi predlagali određivanje pritvora ili ukidanje pritvora gdje je on već određen”, navela je Vukčević. Tužilaštvo je to saopštilo nakon što je Knežević objavio snimak razgovora u kome navodno Vujošević tvrdi da je novac koji mu je on dao predao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. Stanković je u zamjenu trebalo da pusti Kneževićevog kuma Dejana Sekulića, koji je u pritvoru od avgusta, na slobodu. Bo.B.

UTORAK, 24. 9. 2019.

HRONIKA

SINOĆ U MOJKOVCU

Priveden aktivista Demokrata zbog kupovine džointa Aleksandar Bogavac, aktivista Demokrata priveden je sinoć zbog kupovine narkotika (džoint),a osim njega priveden je i prodavac D.V, poptvrđeno je Dnevnim novina-

ma u OB Mojkovac. Obojica su, prema izvorima DN, završili kod istražnog sudije u Bijelom Polju Vladana Đalovića. Bogavac koji je “udarna “ pesnica Demokrata poznat

je po aferi pred prošle lokalne izbore kada je tvrdio da je jedan od mojkovačkih pristalica DPS pokušao da baci bombu na Demokrate ,odnosno Aleksu Bečića. Z.B.

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU PET OSNOVNIH TUŽILAŠTAVA

NAJMANJE OPTUŽNICA PODIGNUTO U ULCINJU

⌦ Elhana Hamzić Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću podiglo je, u prvih šest mjeseci ove godine, 25 optužnica i 205 optužnih predloga. Prema podacima iz nikšićkog tužilaštva, koji su dostavljeni Dnevnim novinama, do kraja juna formirano je 558 predmeta, a protiv 347 punoljetnih lica su podnijete krivične prijave. “Krivične prijave su podnijete i protiv 11 maloljetniika, 84 nepoznate osobe, 13 odgovornih i 13 pravnih lica. Najviše krivičnih prijava je podnijeto zbog krivičnih djela protiv imovine. Prosječno je zaduženo oko 70 predemta po tužiocu, za period od pola godine. Ukupno je u radu sa nezavršenim predmetima iz ranijeg perioda bilo 1.232 predmeta, a prosječno je u radu svaki tužilac imao 154 predmeta”, kazala je za Dnevne novine tužiteljka Vesna Krivokapić. I u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru podignu-

to je, do kraja juna, 25 optužnica i podnijeto 269 krivičnih prijava. “Najviše prijava podnijeto je zbog krivičnih djela ugrožavanje javnog saobraćaja, krađa, kao i građenja objekata bez prijave i adekvatne dokumentacije. Podignuto je 25 optužnica, i podneseno 88 optužnih predloga. Prosječno je po tužiocu zaduženo 60 predmeta”, kazali su Dnevnim novinama iz ODT Bar. U istom periodu su u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor podignute 23 optužnice i podnijeto je 320 krivičnih prijava, na osnovu kojih je formirano 320 predmeta protiv 402 lica. “Najviše krivičnih prijava bilo je zbog krivičnih djela protiv imovine, bezbjednosti javnog saobraćaja, javnog reda i mira i protiv braka i porodice. ODT Kotor je u ovom periodu podnijelo Osnovnom sudu 123 optužna predloga. Tužioci su prosječno zadužili oko 62 predmeta, u prvom i drugom kvartalu ove godine”, kaza-

12 ODT Ulcinj

ODT Kotor

OPTUŽNICA PODIGNUTO JE U ODT PLJEVLJA U PRVIH ŠEST MJESECI OVE GODINE

li su za naš list iz kotorskog tužilaštva. U najsjevernijem gradu Crne Gore do kraja juna podignuto je 12 optužnica i podnijeto 117 krivičnih prijava protiv 133 lica. “Osnovno državno tuži-

laštvo Pljevlja podnijelo je 69 optužnih predloga, a najviše krivičnih prijava bilo je zbog krivičnih djela protiv braka i porodice i protiv bezbjednosti javnog saobracaja u navedenom periodu. Prosječno su po tužiocu za-

dužena 23 predmeta”, kazali su iz ODT Pljevlja. Najmanje optužnica za prvih šest mjeseci ove godine podignuto je u Ulcinju. “Od početka godine do kraja juna u ODT Ulcinj zaprimljeno je 111 krivičnih prijava, po kojima je formiran isti broj predmeta. Najviše krivičnih prijava odnosi se na imovinske delikte i krivična djela iz oblasti javnog saobraćaja. U istom periodu podignuto je pet optužnica, a podnijeto 35 optužnih predloga. Po tužiocu prosječno je zaduženo 35 predmeta”, kazali su za DN iz ODT Ulcinj.

DRUŠTVO

UTORAK, 24. 9. 2019.

UNIVERZITET CRNE GORE

Rektor čestitao brucošima početak studentske godine

Rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić čestitao je juče novim studentima početak studijske godine i poručio da preuzimaju i značajan dio odgovornosti za budućnost i prosperitet crnogorskog društva i države. On je kazao brucošima da je pred njima još jedan početak, da otvaraju vrlo važno životno poglavlje, postaju dio akademske zajednice Crne Gore. “Počinjete da preuzimate punu odgovornost za vašu intelektualnu misiju, akademski potencijal i profesionalnu karijeru, i značajan dio odgovornosti za budućnost i prosperitet crnogorskog društva i države”, istakao je Nikolić. On je rekao da svaki početak nosi dozu neizvjesnosti, male strahove i velika očekivanja, suočavanje s novim izazovima. “Ali vi ste do ovdje došli kao najbolji među najboljima, i za vas će Univerzitet Crne Gore predstavljati mjesto gdje ćete ostvariti nove pobjede, steći nova životna iskustava i nizati nove uspjehe na svim poljima”, kazao je Nikolić. Poručio je studentima da budu pažljivi i aktivni na predavanjima i vježbama, redovno da se konsultuju s profesorima i asistentima,

Nikolić budu disciplinovani i odgovorni u pogledu ispitnih rokova i predmetnog gradiva. “Iskoristite prilike i mogućnosti brojnih edukativnih programa i kurseva, međunarodne razmjene, praktičnog usavršavanja, predu-

zetničkih inicijativa, raznih studentskih organizacija”, rekao je Nikolić. On je poručio studentima da uče zbog dobrog prosjeka i boljih prilika, zbog novih znanja i vještina, “zbog svih nas koji vjerujemo u vas”. J.V.Đ.

OSTVARILA SVOJ I SAN SVOJIH PREDAKA

Itana Kaluđerović prva profesorka crnogorskog jezika iz dijaspore

Kaluđerović

Na cetinjskom Fakultetu za crnogorski jezik i književnost sa ocjenom 10 Itana Kaluđerović iz Lovćenca odbranila je diplomski rad i postala prva profesorka crnogorskog jezika iz dijaspore. Itana je praunuka crnogorskog koloniste koji se, odselivši iz rodnih Ćeklića sa svojom porodicom, nastanio u Lovćencu. Itana je 74 godine kasnije ostvarila svoj i san svojih predaka na Cetinju. Iz crnogorskog društva “Lovćen” su čestitali svojoj članici stečeno zvanje i poželjeli joj uspjeh u daljem obrazovanju i radu. CdM

NA ISPLATU OTPREMNIN I DUGOVAN ČEKA 60 RADNIKA

ZA PRVIH POLA GODINE FOND R

Broj predatih zahtjeva po osnovu stečaja i tehnoloških viškova znatno je uvećan jer je otvoren veliki broj stečajnih postupaka kod privrednih subjekata

U prvih šest mjeseci ove godine Fond rada ukupno je primio 274 zahtjeva za isplatu otpremnina i drugih potraživanja iz radnog odnosa, dok na isplatu čeka 60 radnika i to, kako je kazao Dnevnim novinama direktor Fonda rada Kemal Đečević, 10 sa pravosnažnim i 50 sa rješenjima koja još nijesu postala pravosnažna. “Budžetom za 2019. godinu opredijeljena su sredstva za isplatu potraživanja u iznosu od 1.446.539,26 eura. Od toga na isplatu otpremnina na godišnjem nivou odnosi se

BUDŽETOM ZA 2019. GODINU OPREDIJELJENA SU SREDSTVA ZA ISPLATU POTRAŽIVANJA U IZNOSU OD 1.446.539,26 EURA. OD TOGA NA ISPLATU OTPREMNINU NA GODIŠNJEM NIVOU ODNOSI SE 946.539,26 EURA, NA ISPLATU SREDSTAVA ZA GARANTOVANE ZARADE 300.000 EURA, A NA POREZE, DOPRINOSE I POVEZIVANJE STAŽA ODNOSI SE 200.000 EURA

946.539,26 eura, na isplatu sredstava za garantovane zarade 300.000 eura, a na poreze, doprinose i povezivanje staža odnosi se 200.000 eura”, objasnio je Đečević. U prvih šest mjeseci ove godine, kako je rekao, Fond rada je zaprimio 11 zahtjeva za isplatu otpremnina i 263 za isplatu zarade “stečajcima” ili radnicima koji su proglašeni tehnološkim viškom, a nijesu ostvarili to pravo kod bivšeg poslodavca.

■ POVEĆAN BROJ ZAHTJEVA

Broj predatih zahtjeva po osnovu stečaja i tehnoloških viškova znatno je uvećan jer je, kaže Đečević, otvoren veliki broj stečajnih postupaka kod privrednih subjekata. Iako su imali povećan broj predatih zahtjeva Fond rada je, tvrdi Đečević, postigao ažurnost i redovnost u isplati svih potraživanja. Na isplatu otpremnina, čija je visina propisana Odlukom o kriterijumima i načinu isplate potraživanja kod Fonda rada u iznosu od 1.926 eura, čeka 10 pravosnažnih rješenja, jer ostavinski postupci nijesu okonča-

DRUŠTVO

UTORAK, 24. 9. 2019.

U NA NJA

RADA PRIMIO 274 ZAHTJEVA ZA ISPLATU POTRAŽIVANJA IZ RADNOG ODNOSA

ni. Na isplatu zarada po osnovu stečaja čekaju 43 rješenja koja nijesu postala pravosnažna, dok na isplatu po pitanju uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, licima čiji je radni odnos prestao usljed stečaja čeka sedam rješenja koja takođe nijesu postala pravosnažna. Zahtjevi koji su ostali neobrađeni kod Fonda rada, kako je pojasnio Đečević, uglavnom se odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od strane države ili poslodavca, zatim na one koji su isplaćeni od strane poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, te podnosioci kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca. “Takođe, dio zahtjeva se odnosi na radnike koji su u prethodnom periodu isplaćeni od strane države, Saveza sindikata Crne Gore ili Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao i one kojima je izvr-

šen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine. Dio zahtjeva koji je ostao neobrađen odnosi se i na zahtjeve za isplatu otpremnina koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 8. januara 2011. godine”, naglasio je Đečević.

■ OD OSNIVANJA

FOND PRIMIO 21.600 ZAHTJEVA

Od osnivanja Fonda, prema riječima Đečevića, zaprimljeno je oko 21.600 zahtjeva za isplatu otpremnina i 1.244 zahtjeva po osnovu stečaja ili proglašenja tehnološkim viškom. Isplata iznosa po osnovu stečaja ili proglašenja tehnološkim viškom utvrđuje se nakon obrade samog zahtjeva od strane Sektora za praćanje sprovođenja propisa iz oblasti Fonda rada i prvostepeni upravni postupak, na osnovu, kako je objasnio, uputstava za ostvarivanje prava i utvrđenih potraživanja. Đečević objašnjava da po-

263

ZAHTJEVA ODNOSILO SE NA ISPLATU ZARADE “STEČAJCIMA” ILI RADNICIMA KOJI SU PROGLAŠENI TEHNOLOŠKIM VIŠKOM, A NIJESU OSTVARILI TO PRAVO KOD BIVŠEG POSLODAVCA

stupak za ostvarivanje prava pak, ako je to pravo imao prije na isplatu neisplaćenih potra- pokretanja stečajnog postupživanja može pokrenuti zapo- ka; te za otpremnine zbog odsleni, odnosno stečajni uprav- laska u penziju u kalendarskoj nik i to za zarade i naknade godini u kojoj je pokrenut stezarade za vrijeme odsustvo- čajni postupak, ako je pravo na vanja sa rada zbog privrepenziju ostvario prije pokretamene spriječenosti nja stečajnog postupka. za rad po propiPostupak se mosima o zdravže pokrenuti, kastvenom osiže, i za naknade guranju koju štete na osnovu je bio dužan odluke suda da isplati donijete u kaposlodavac lendarskoj gou skladu sa dini u kojoj je ovim zakopokrenut stečajni postupak, nom; zatim za zbog povrede na naknade šteradu ili profesiote za neiskorišćeĐečević nalnog oboljenja, ako ni godišnji odmor je ta odluka postala pravousljed krivice poslodavca, za kalendarsku godinu u ko- snažna prije pokretanja stejoj je pokrenut stečajni postu- čajnog postupka. Takođe, za-

posleni ima pravo i na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za zarade i naknade zarade, u skladu sa propisima o obaveznom socijalnom osiguranju. “Pravo na isplatu neisplaćenih potraživanja može pokrenuti i zaposleni za uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, shodno izmjenama Zakona o radu, i to lica čiji je radni odnos prestao usljed stečaja, a to nijesu mogli ostvariti iz stečajne mase; pravo na uplatu doprinosa ako ispunjavaju jedan od uslova — godine života ili godine penzijskog staža, za godine radnog staža koje mu nedostaju za sticanje uslova za penziju, a za koje mu poslodavac nije uplatio doprinose; da osnovicu za uplatu doprinosa za PIO, shodno zakonu, čini minimalna zarada koja je utvrđena prije podnošenja zahtjeva Fondu rada (193 eura) i da je neophodno da se prije podnošenja zahtjeva Fondu rada, obrati Fondu PIO radi izdavanja uvjerenja o nedostajućem stažu za sticanje uslova za penziju”, rekao je Đečević. J.V.Đ.

društvo

UTORAK, 24. 9. 2019.

ministar odBrane predraG BoŠkoviĆ porUČio

Kasarna u andrijevici biće garant bezbjednosti na sjeveroistoKu države

Izgradnja kasarne Vojske Crne Gore u Andrijevici omogućiće bolju bezbjednosnu situaciju na sjeveroistoku države, otvaranje novih radnih mjesta, kao i kvalitetniji socijalni i društveni život, poručio je juče ministar odbrane Predrag Bošković. On je zajedno sa generalom Dragutinom Dakićem obišao juče Andrijevicu, kako bi sa predsjednikom te opštine definisali aktivnosti oko gradnje kasarne Vojske, koja će nositi ime Miljana Vukova Vešovića. Bošković je rekao da su stvoreni svi pravno – adminstrativni preduslovi da se krene u detaljnije radove na izgradnji kasarne, kao i da je novac za restituciju uplaćen lokalnoj upravi za nekretnine.

Mediji neutralno izvještavali o LGBTIQ Crnogorski mediji uglavnom su neutralno izvještavali o LGBTIQ pravima mjesec prije, tokom i nakon Parade ponosa, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje. Istraživanjem je obuhvaćeno izvještavanje 15 medija, odnosno tri televizije (RTCG, TV Vijesti i TV Prva), pet dnevnih novina (ND Vijesti, Dan, Pobjeda, Dnevne novine i Večernje novosti) i sedam portala (Vijesti, CdM, Analitika, Antena M, RTCG, IN4S i FOS media). Željka Ćetković, saradnica na programima u CGO-u, predstavljajući rezultate istraživanja, istakla je da je “u ukupnom broju objava koja se vezuju za LGBTIQ zajednicu, kod sve tri vrste posmatranih medija, bilo 270 objava, od čega najviše na portalima 67% (u prosjeku je na portalima dnevno plasirano 6 objava), a najmanje u televizijskom sadržaju (9%)”. Najviše je bilo objava koje su imali neutralan pristup ovoj temi i to 53%. R.D.

“U narednim danima nadamo se da će lokalna uprava zaključiti pojedinačne sporazume sa osam porodica čiju zemlju otkupljujemo za bu-

duću kasarnu Andrijevica”, kazao je Bošković. On je istakao da će već nakon toga i nakon izrade projekta Ministarstvo krenuti

u intenziviranje radova na tom lokalitetu, kako bi već sredinom iduće godine imali u funkciji djelove kasarne Andrijevica.

Kasarna će, dodaje ministar, omogućiti bolju bezbednosnu situaciju na sjeveroistoku zemlje, ali i otvaranje novih radnih mjesta, kvaliteniji socijalni i društveni život. “Ono što je najvažnije je da tim projektom i drugom dionicom auto-ceste, Vlada brine o sjeveru, jer nakon završetka druge dionice auto-ceste Andrijevica će biti na 6070 kilometara od Podgorice”, naveo je Bošković. On je dodao da će se nakon otvaranja kasarne krenuti sa izgradnjom stambene zgrade za pripadnike oružanih snaga države. Kasarna “Miljan Vukov Vešović” gradiće se u naselju Prljanija, na prostoru od oko 40 hiljada kvadrata. Kapacitet buduće kasarne biće između 150 i 200 vojnika. J.V.Đ.

UdrUženje mladih sa hendikepom UpUtilo vladi inicijativU

Znakovni da bude jezik u službenoj upotrebi

Udruženje mladih s hendikepom (UMHCG) uputilo je Vladi Crne Gore inicijativu za pravno priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi. “Danas je Međunarodni dan znakovnih jezika, koji se obilježava pod sloganom: Znakovni jezik – pravo za sve. Ovaj dan obilježava se u sklopu Međunarodne sedmice osoba oštećenog sluha, koja traje od 23. do 30. septembra. Tim povodom predsjedniku Vlade Dušku Markoviću uputili smo inicijativu za pravno regulisa-

nje i priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori”, saopšteno je juče iz UMHCG. Crna Gora, kako napominju, skoro je jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik, kao jezik u službenoj upotrebi. “Iako znakovni jezik koriste milioni ljudi u svijetu, i njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje je obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, kao što je to slučaj s

Crnom Gorom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno”, istakli su iz UMHCG. U dokumentu su, kako kažu, navedeni brojni razlozi, odnosno problemi s kojima se suočavaju osobe s oštećenjem vida zbog toga što im u Crnoj Gori nije omogućeno učenje, niti korišćenje znakovnog jezika, kao njihovog maternjeg, a često i jedinog jezika koji poznaju, odnosno zbog toga što znakovnii jezik nije priznat za korišćenje u javnoj i službenoj upotrebi. J.V.Đ.

º toplija Zima UZ poBjedUº

Poznati dobitnici nagradene igre

Nakon objave svih 30 kupona, od danas su poznati dobitnici nagradne igre “Toplija zima uz Pobjedu i Tehnomax ” – 20 dobitnika po 10 metara drva, i 10 dobitnika peći “alfa plam”. Imena 20 dobitnika izvukao je Pavle Međedović, predstavnik Uprave za šume, koja je i obezbijedila 200 metara drva za ogrijev u ovoj nagradnoj igri. Po 10 metara drva za ogri-

jev, u trupcima, dobili su: Dragana Bulajić (Nikšić), Novica Milošević (Podgorica), Nikola Bracanović (Podgorica), Jelena Mijušković (Danilovgrad), Petar Ivanović (Nikšić), Darinka Tatalović (Podgorica), Alija Bero (Podgorica), Slobodan Pavićević (Danilovgrad), Mirjana Bulajić (Nikšić), Milan Raičković (Kotor), Slavka Božović (Danilovgrad), Jovan

Vukčević (Podgorica), Aleksandra Zečević (Podgorica), Pejka Popović (Pljevlja), Tonka Jauković (Nikšić), Darinka Tatalović (Podgorica), Danijela Savović (Podgorica), Mileva Bulajić (Herceg Novi), Vladimir Golubović (Pljevlja) i Hajdana Brković (Podgorica). Dobitnici peći Alfa plam su: Senka Stevović (Cetinje), Zlata Matković (Podgorica), Ve-

sna Vuković (Podgorica), Dražen Peković (Kolašin), Nada Milošević (Podgorica), Sehadeta Tuzović (Podgorica), Andrija Nikolić (Podgorica), Mirjana Bećir (Cetinje), Radovan Lakićević (Tivat) i Zagorka Belević (Podgorica). Dobitnicima će u četvrtak, 26. septembra, u 12h u prostorijama Pobjede (19. decembra br. 5) biti uručeni vaučeri.

UTORAK, 24. 9. 2019.

nauka

Jugoistok EvropE kriJE vEliku gEološku taJnu

I Crna Gora dio kontinenta Veliki Jadran Da li znate gdje se nalazi Veliki Jadran? Ne, nije u pitanju more, već cijeli jedan kontinent čiji su ostaci nedavno otkriveni u našoj neposrednoj blizini. Djelovi Velikog Jadrana (Greater Adria) danas se prostiru veoma široko, i to od sjevera Italije, preko Jadranskog mora, Grčke i Turske, do granice s Iranom. „Zaboravite Atlantidu. Stotine hiljada ljudi svake godine provodi odmor na djelovima izgubljenog kontinenta, a da toga nisu ni svjesni. Jedini njegov dio koji je i danas cjelovit proteže se od Torina kroz Jadransko more do vrha Apeninskog poluostrva“, kazao je Dev van Hinsbergen, glavni istraživač i profesor globalne tektonike i paleologije na Univerzitet u Utrehtu. Veliki Jadran odlomio se

od afričkog kontinenta prije 220 miliona godina, a 40 miliona godina kasnije i od Iberijskog poluostrva. Do prije 140 miliona godina izgledao je kao arhipelag: njegov najveći dio bio je pod vodom, a ostatak su činila mala ostrva i koralni grebeni. Na to ukazuju i ostaci u stijenama koje se danas čine Apenine i Dinaride, kao i dio Alpa. Prije 100 i 120 miliona godina, zbog sudara tektonskih ploča Veliki Jadran je potonuo i postao dio Jugoistočne Evrope. „Najdublji slojevi nekadašnjeg kontinenta sada se nalaze na 1.500 kilometara ispod Grčke“, dodao je Van Hinsbergen. Kako se dokazi o skrivenom kontinentu nalaze se na teritorijama više od 30 zemalja, za ovaj poduhvat trebalo je okupiti naučnike iz svih tih područja. K.J.

Nekadašnja pozicija Velikog Jadrana

poziv crnogorskiM instituciJaMa

Sa sastanka UO SEEIIST

IAEA sufinansira projekte

zasiJEdao uo naJznačaJniJEg proJEkta

Damjanović na čelu SEEIIST do 2022. godine Članovi Upravnog odbora Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope - SEEIIST-a saglasili su se da ministarki nauke Sanja Damjanović bude produžen mandat predsjedavajuće tog tijela do januara 2022. godine. To je odlučeno prošle sedmice u Budvi na šestom sastanku UO SEEIIST-a, nakon što je specijalnim događajem označen početak studijske faze ovog projekta. Tom prilikom diskutovalo se o nacrtu međunarodnog ugovora za konstituisanje instituta. „SEEIIST je u avgustu do-

bio privremeni status pravnog lica, tako što je po švajcarskom zakonu postao asocijacija sa sjedištem u Ženevi. Ovaj privremeni status neprofitne organizacije je važan, jer sada SEEIIST može direktno da aplicira za tri miliona eura kroz EU poziv Horizon 2020, u konzorcijumu sa renomiranim evropskim institucijama i kompanijama. Ova sredstva će na prvom mjestu koristiti za izradu tehničke specifikacije projekta koji će biti tehnološki napredniji u odnosu na postojeće centre“, precizirali su iz Ministarstva nauke. K.J.

Međunarodna agencija za atomsku energiju - IAEA sa sjedištem u Beču objavila je poziv za učešće naučnoistraživačkih institucija u njenim istraživačkim projektima. Programom i budžetom IAEA za ovu godinu predviđena je mogućnost zaključenja istraživačkih, tehničkih i doktorskih ugovora, te sporazuma sa univerzitetima, istraživačkim centrima, laboratorijama i sličnim institucijama, čije aktivnosti korespondiraju sa tematskim oblastima Agencije iz Beča. Iznosi po ugovoru se kreću oko 7.000 eura, a mogu biti i viši, ukoliko agencija to procijeni kao opravdano. Tematske oblasti odnosno programi za realizaciju u 2019. godini su nuklearna energija, nuklearne tehnike za održivi razvoj i zaštitu životne sredine, te nuklearna bezbjednost i sigurnost. K.J.

Borisov čuva tajne galaksije

MEđuzvJEzdana koMEta privlači pažnJu

Borisov otkriva tajne života na egzoplanetama Astronomi prikupljaju rezultate analiza i mjerenja međuzvjezdane komete koji daju prve tragove o njenom hemijskom sastavu. Svemirsko tijelo C/2019 Q4 poznatije i pod imenom Borisov, tek je drugi do sada uočeni međuzvjezdani objekt nakon Oumuamuaa iz 2017. godine – pa teleskopi širom svijeta sada prate njegovo kretanje. Prvi rezultati sugerišu da njegov sastav možda nije mnogo drugačiji od kometa u našem svemirskom susjedstvu. Kako se navodi, to tijelo moglo bi da postane jedno od najslavnijih kometa u istoriji. Naučni tim je uz pomoć instrumenta Oziris na desetometarskom teleskopu u La Palmi u Španiji, mjerio Sunčevu svjetlost u

vidljivom spektru koju reflektuje Borisov, na osnovu koje će doći do zaključaka o njegovom hemijskom sastavu. Iako dosadašnji podaci sugerišu da Borisov liči na tijela sličnija Zemlji, naučnici bi mogli da dođu do zanimljivih izuzetaka u ovom slučaju. Neki vjeruju da su komete mogle na Zemlju, u njezinim počecima, da donesu organske molekule, što znači da su možda igrali ulogu u stvaranju života. Ako tragovi takvih molekula budu otkriveni na kometi koja pripada sistemu druge zvijezde, to bi imalo velike implikacije za mogući život na egzoplanetima. Preciznije, život kakav poznajemo imao bi izgleda da se pojavi i u drugim dijelovima svemira. Geek.hr

CRNA GORA

PREDSTAVNICI TIVTA U KARPOŠU

Razmjena iskustava pobratimskih opština Kao pobratimske opštine od 2006.godine, Opštine Tivat i Karpoš sarađuju duži niz godina, a tradicionalna Dječija likovna kolonija u Karpošu, u kojoj učestvuju i učenici iz Tivta, bila je povod da predstavnici Opštine posjete ovu makedonsku opštinu. Jačanje kapaciteta zaposlenih na različitim poslovima, naročito EU projektima, umrežavanje i razmjena iskustava, konkretna saradnja u oblasti kulture, obrazovanja, sporta, bile su teme radnog sastanka predsjednika opštine Karpoš Stefana Bogoeva i predstavnika Opštine Tivat. U ime

⌦-------------------DJEČIJA LIKOVNA KOLONIJA U KARPOŠU, U KOJOJ UČESTVUJU I UČENICI IZ TIVTA, BILA JE POVOD ZA POSJETU OPŠTINARA

--------------------⌦ Opštine Tivat sastanku su prisustovali potpredsjednik opštine, Dejan Maslovar, glavna administratorka mr Marija Sijerković, sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti mr Dubravka Nikčević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, Jovica Stojković i šefica kabineta Blaženka Pajović. Z.K.

UTORAK, 24. 9. 2019.

NIKŠIĆ: MJEŠTANI NASELJA ª BUDO TOMOVIĆº SP

TRAŽE DA SE IZM BUVLJA PIJACA M ještani naselja “Budo Tomović” spriječili su juče u ranim jutarnjim satima prodaju na privremenoj buvljoj pijaci, u parku preko puta njihovih zgrada, u blizini Željezare. Mještani tvrde da prodavci ponedjeljkom-pazarnim danom, ostavljaju za sobom nered, najčešće fekalije koje prijete da ugoze zdravlje naročito djece, zbog čega su se više puta obraćali nadležnima.

Na osnovu člana 22a stav 7 Zakona o privrednim društvima „RIČARDOVA GLAVA“ D.O.O. , Budva, PIB 03264389 i „KONOBA-STARI GRAD“D.O.O., Budva, PIB 02918633 daju sledeće

“Iza njih ostaje jedan neukus koji može da izazove mnogo veće problem, zato treba reagovati na vrijeme. Problem je što oni misle da smo mi periferija i da na periferiji mogu da rade šta hoće, e ne može”, poručio je mještanin Rade Đurđevac. Mještani su se okupili u noći između nedjelje i ponedjeljka, kako bi spriječili prodavce koji dolaze iz raznih krajeva Crne Gore, da izlože robu i čekaju mušterije. “Ovo je nekada bio park koji je bio pravo mjesto odmora, uživanja i dječje igre, a već duže od godinu ponedjeljkom je pretvoren u “izvor zaraze”. Rečeno je da će ovo biti privremena lokacija dva, eventualno tri pazarna dana, a oni ostaše skoro 12 mjeseci. Iz našeg naselja imamo odbornika u Skupštini opštine Nikšić

OBAVJEŠTENJE

U toku je postupak restrukturiranja privrednih društava „RIČARDOVA GLAVA“ D.O.O. , Budva, PIB 03264389 i „KONOBA-STARI GRAD“D.O.O. Budva, PIB 02918633 na način što će se „RIČARDOVA GLAVA“ D.O.O. , Budva, PIB 03264389 pripojiti društvu „KONOBA -STARI GRAD“ D.O.O. Budva, PIB 02918633. Kontakt podaci : Nikola Medojevic Telefon: 067-172-334, Mail adresa : respectu@t-com.me

CRNA GORA GLAVNI GRAD PODGORICA GRADSKA OPŠTINA GOLUBOVCI Sekretarijat za lokalnu upravu Broj:22 - 031/19-sl Golubovci, 23. 09. 2019.godine

SEKRETARIJAT ZA LOKALNU UPRAVU

■ BLOKADA I SLJEDEĆEG PONEDJELJKA

Mještani tvrde da nemaju ništa protiv prodavaca i da im nije namjera da ih ostave bez zarade, ali da su prinuđeni da se sami bore za izmještanje buvljaka jer nadležne institucije ništa ne preduzimaju. Za 12 mjeseci obraćanja nadležnim jedini odgovor stigao je iz opštine i to da je buvlja pijaca privremenog karaktera i da će biti izmještena, bez preciziranja kada. Dok čekaju da nadležni reaguju mještani tvrde da će na svoj način rješavati problem. “Ako treba, svakog ponedjeljka ćemo protestovati. Sigurno ovdje više buvljak biti neće”, poručio je u ime mještana Ćirović.

■ PRODAVCI IMAJU

DOZVOLU, ČEKAJU NOVU LOKACIJU

Prodavci, zatečeni odlukom mještana, ističu da imaju odo-

Premijer Marković sa predstavnicima NVO u Bijelom Polju

Foto: BOJANA CUPIC

Predmet: Obavještenje U toku je javni Poziv zainteresovanim korisnicima prostora za učešće u izradi Programa privremenih objekata za teritoriju Glavnog grada i Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci. Program se donosi za period od pet godina, a po prethodno pribavljenom mišljenju jedinice Ministarstva održivog razvoja i turizma i organa državne uprave nadležnih za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu životne sredine. Radi izrade što kvalitetnijeg Programa privremenih objekata, kojim će se, saglasno zakonskim određenjima, urediti ovaj segment planiranja prostora – Opština u okviru Glavnog grada Golubovci poziva zainteresovane korisnike prostora da dostave inicijativu za izradu Programa, odnosno za ucrtavanje privremenog objekta za koji su zainteresovani, a koja će biti razmotrena u proceduri izrade i donošenja Programa. U tom cilju, potrebno je da zainteresovani korisnici prostora popune Upitnik koji sadrži informacije neophodne za izradu Programa, a koji se može preuzeti na web sajtu Glavnog grada-oglasna strana ili na arhivi Opštine u okviru Glavnog grada Golubovci. Napominjemo, da će se o svakoj prijavi posebno odlučivati, te da se samim popunjavanjem Upitnika ne mogu ostvarivati bilo kakva prava po osnovu postavljanja odnosno građenja privremenog objekta. Svi zahtjevi zainteresovanih fizičkih i pravnih lica koji pristignu nakon usvajanja Programa, mogu se rješavati isključivo izmjenama i dopunama Programa. Popunjeni Upitnik se dostavlja Opštini u okviru Glavnog grada Golubovci na Arhivi ili na e-mail go.golubovci@podgorica.me, od 23.septembra do 02.oktobra.

i pisali smo preko 50 puta. Ne znam na koliko adresa je on to slao. Zvali smo Komunalnu policiju, tržišnu inspekciju, policiju. Jednostavno, samo prebacuju loptu sa jednog na drugog. A mi imamo žestok problem zbog fekalija“, kazao je mještanin Željko Ćirović.

brenje opštine i da nakon pazarnog dana plaćaju radnika da počisti prostor. Blokadu vide kao nasilje koje ne donosi dobro ni jednoj ni drugoj strani, pa ni građanima koji u velikom broju trguju na buvljoj pijaci. “Kome da se obratimo, gdje da tražimo pomoć. Mi ne bježimo od plaćanja lokacije u zakup, ali to niko nije tražio od nas. Nijesmo u stanju da

BIJELO POLJE: PREMIJ

Cijene doprin Vlada je posvećena konstruktivnom dijalogu sa predstavnicima civilnog sektora, jer kao donosioci odluka želimo da one budu odraz cijelog društva, kazao je predsjednik Duško Marković u Bijelom Polju na sastanku sa NVO sa sjevera Crne Gore. “Potreban nam je dijalog sa NVO. Mi cijenimo doprinos civilnog sektora realizaciji politika”, rekao je premijer Marković otvarajući okrugli sto “Saradnja Vlade i nevladinih organizacija – ključ razvoja civilnog društva”. Vlada se, rekao je Premijer, pa-

UTORAK, 24. 9. 2019.

crna gora

pRiječili pRodaju na Buvljaku

mjesti a iz parka Građani spriječili rad buvlje pijace

radimo i druge prihode nemamo. Mi zavisimo od ovog pazarnog dana. Ako ne zaradimo, nemamo djeci hljeb da odnesemo. Ne bježimo ni od čišćenja i redovno plaćamo čovjeku da očisti kada odemo i nijesmo upozoreni da je ostalo smetlište“, naglasila je u ime prodavaca Željka Kandić koja iz Podgorice svakog ponedjeljka dolazi na pazarni dan u Nikšić. Prodavci kojih

u prosjeku svakog ponedjeljka ima preko 400 pozvali su nadležne da im pronađu novu lokaciju, a mještane da im do tada dozvole nesmetanu prodaju, kako bi jednom sedmično u Nikšiću uspjeli da zarade dnevnicu neophodnu za egzistenciju njihovih porodica. Buvlja pijaca do sada je nekolika puta izmještana i to svaki put zbog nezadovoljstva građana. M.R.

jeR MaRković sa nvo sa sjeveRa

nos NVO posebno u ekologiji žljivo odnosi prema sugestijama i kritikama koje dolaze iz civilnog sektora i odgovore na njih kreira na sistematičan i održiv način. On je kazao i da Vlada ne pripisuje sebi postignute rezultate, iako je u javnosti jedina odgovorna ako uspjeh izostane. Predsjednik Vlade je istakao da su uspjesi u ispunjavanju evropske agende rezultat zajedničkog rada Vlade i organizacija civilnog društva koje su dio pregovaračke strukture. Osvrcući se na oblasti zajedničkog rada i rješavanje problema, premijer Marković je pohvalio doprinos

NVO sa sjevera pitanjima ekologije i zaštite životne sredine. “NVO sa sjevera su snažno i direktno otvorile pitanje pojedinaca i privatnih kompanija koje negativno utiču na nase životno okruženje”, kazao je premijer i podsjetio na primjere nedavnog zagađenja Ćehotine u Pljevljima i Lima u Bijelom Polju gdje je država reagovala kroz saradnju sa lokalnim NVO. Odgovor na pitanja zaštite živnotne sredine, naglasio je predsjednik Marković, jeste odgovor koji moramo dati za bolju budućnost generacija koje dolaze.

Riješeno pitanje pRevoza đaka iz MuRine do BeRana

Vlada će doplatiti sredstva za mjesečne karte 52 učenika

Nakon jučerašnjeg prijema roditelja u Kabinetu predsjednika Vlade Duška Markovića iznađeno je rješenje za prevoz đaka iz Murine do Berana, tako što će Vlada doplatiti nedostajući dio mjesečne karte za svakog od 52 učenika. “Na ovaj način prekinut je njihov višednevni protest, a roditelji su nakon razgovora u Kabinetu premijera odustali od najavljenog protesta ispred Ministarstva prosvjete”, navodi se u saopštenju iz kabineta premijera Mrkovića. Konstatovano je da Vlada podržava sistemska rješenja koja su dio agende resornog ministarstva, ali do njihove operacionalizacije iskoristiće se mogućnosti koje predsjedniku Vlade stoje na raspolaganju. Time je riješen problem više od 60 učenika iz Murina i nekoliko drugih plavskih mjesnih zajednica koji nijesu imali prevoz do neke od tri srednje škole u Beranama. Problem je nastao kada je dotadašnji prevoznik “Simon” iz Berana ukinuo liniju, do 36 kilometara udaljenog naselja. Djeca su nerijetko išla au-

OOSD traži sankcionisanje prevoznika “Simon voyages” Iz OOSD Plav oglasili su se ovim povodom ocjenjujući da je problem prevoza đaka iz Murine izazvao prevoznik “Simon voyage”. “Čitav problem u vezi sa prevozom đaka iz Murine u Berane, izazvao je prevoznik “Simon voyage”, odnosno Mehmed Adrović, koji je vlasnik i osnivač ovog preduzeća, a ujedno i predsjednik skupštine Opštine Petnjica i predsjednik opštinskog odbora DPS-a Petnjica. Riječ je o čovjeku koji bi trebalo da, s obzirom na funkciju koju obavlja, ima više senzibiliteta za javni interes, a on radi suprotno, štiteći lični, i to preko leđa učenika iz Murine, koje je ovog puta, ostavio na cjedilu”, navodi se u saopštenju i dodaje

to-stopom ili taksi prevozom, a problem je nastao kada je početkom septembra prevoznik “Simon“ iz Berana ukinuo liniju. Najteže je učenicima druge smjene, koji prevoz čekaju do čak 21 sat, i kući stižu kasno. Time gube dragocje-

da je tako ukinuta javna međugradska linija i prekršena pravila kojima se prevoznik obavezuje prilikom njenog dobijanja. Oni su pozivali Ministarstvo saobraćaja da izvrši inspekcijski nadzor u pomenutoj auto-prevoznoj firmi, te da se u skladu sa zakonom sankcioniše. U OOSD ocjenjuju da je samovoljno i naglo prekrajanje javne međugradske linije, koja se dobija na javnom konkursu, bez ikakve posljedice i bez trunke osjećaja odgovornosti prema djeci, previše. Opština Plav je, u saradnji sa roditeljima djece iz Murina, kontaktirala drugog prevoznika i iskazala spremnost da subvencionira dio cijene karte za učenike sa teritorije opštine i tako doprinese prevazilaženju situacije. no vrijeme za odmor i učenje. Roditelji i đaci su zbog ovog problema u više navrata protestovali, blokirajući čak i magistralu, kako bi skrenuli pažnju na svoj problem, te ga pokušali riješiti ovakvim djelovanjem. I.F.R.

oBilježavanje dana oBale u zeMljaMa MediteRana

Promocija filma u organizaciji JPMD

Mediteranski Dan Obale se, u organizaciji Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (UN Environment) i Mediteranskog akcionog plana (MAP), obilježava 25. septembra u zemljama Mediterana, aktivnostima koje imaju za cilj informisanje i podizanje svijesti o značaju mora i obalnog područja kao prirodnog i druš-

tveno-ekonomskog resursa čiji održivi razvoj predstavlja najaktuelniji izazov na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ovim povodom JPMD u srijedu organizuje svečanu promociju dokumentarno-edukativnog filma o budvanskoj Tunji. Cilj filma je promocija prirodnih i kulturne-istorijskih vrijednosti ovog područ-

ja, te unaprijeđenje i ažuriranje informacija o stanju i ugroženosti morskog biodiverziteta same Tunje. Predmetni film urađen je na inicijativu MZ “Stari grad” i NVO “Ekološko društvo – Budva”, u režiji Dušana Varde, po scenariju Slobodana Boba Mitrovića, a u produkciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

crna gora

UTORAK, 24. 9. 2019.

iz spasilačkih slUžbi i naciona

Šćepanović sa kćerkom

U majici Dnevnih novina

Šćepanović istrčao moskovski maraton

Poznati beogradski advokat Vučić Šćepanović, porijeklom iz Kolašina, prvi put je istrčao maraton u Moskvi, i to u majici Dnevnih novina. On je ujedno i jedini maratonac sa ovih prostora koji je istrčao šest najvećih maratona “six majors maraton” - Tokio, London, Boston, Berlin, Čikago i Njujork, a ovim maratonima dodao je i prestižni Moskovski maraton. “Trasa maratona stvarno je nezaboravna. Prolazi kroz centar Moskve, pored svih kulturnih i istoriskih znamenitnosti. Start je ispred poznatog stadiona Lužnjiki, pa Kremlja, Crvenog trga, zgrade Dume Gorki, parka rijeke Moskve, katedrale Hrista spasitelja, čuvenog Boljšoj teatra, a cilj je Lomonosov univerzitet. Učestvovalo je 15.000 maratonaca, a sama trka je dosta za-

htjevna, jer ima dosta uzbrdica”, kazao je Šćepanović. Uz njega u Moskvi je bila i njegova kćerka Simonida, profesorica fizičkog vaspitanja, koja je istrčala trku od deset kilometara, u kojoj je učestvovalo 32.000 maratonaca. “Poseban doživljaj je vožnja moskovskim metroom, gdje se tačnost reda vožnje mjeri u sekundama, a metro stanice su mala remekdjela, muzeji u malom, a čistoća grada je na zavidnom novou, zato je Moskva stvarno velelepna metropola”, naveo je Šćepanović. On se, po starom običaju, čitavo ljeto spremao za maraton u svom rodnom Kolašinu. Trčanje od Kolašina do Mateševa i nazad pored rijeke Tare je, kako kaže, priroda koja očarava i daje snagu za ovakve poduhvate. Z.B.

Regionalna pčelaRska manifestacija

Podgorički dani meda od Petka do nedjelje

Udruženje pčelara Podgorice, zajedno sa Savezom pčelarskih organizacija, a pod pokroviteljstvom Ministarsva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Glavnog grada, ove godine organizuje jubilarnu 25. po redu regionalnu pčelarsku manifestaciju “Podgorički dani meda”. Manifestacija će se održati od 27. do 29. septembra na Trgu nezavisnosti. Predsjednik Udruženja pčelara Mirko Šćepanović kazao je da je cilj manifestacije popularizacija pčelarstva u Crnoj Gori, kao i promovisanje meda i ostalih pčelinjih proizvoda. “Kroz ovu manifestaciju težimo da predstavimo Glavni grad i Crnu Goru u kultur-

nom i turističkom smislu. Kao organizatori trudili smo se da na sajmu budu prisutni poznati pčelari iz Crne Gore i regiona koji će ponuditi med i ostale pčelinje proizvode vrhunskog kvaliteta našim građanima. Ponudu će predstaviti i određen broj proizvođača organske hrane”, poručio je Šćepanović. Na ovoj izložbi biće prisutno oko 60 izlagača kako pčelara tako i proizvođača pčelarske opreme kao i autora stručne literature iz oblasti pčelarstva. Manifestaciju će u petak, u deset sati, otvoriti ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

TurisTima bez zabraniTi plan Svake godine na crnogorskim planinama izgubi se veliki broj turista, koji u svojoj režiji odlaze na planine, a često planine i odnesu nečiji život. Prema riječima iskusnih planinara, bez obzira na opasnost planina, moraju se poštovati teritorije, kao i zakon zemlje u kojoj se dolazi. Ipak, u našoj zemlji još nije urađen sistem da se moraju koristiti usluge licenciranih vodiča, onih područja prema kojima se kreće, bilo da turisti kreću organizovanim grupama ili dolaze sami.

■ U OVOJ GODINI DVA SPAŠAVANJA

Tokom prošle godine, samo u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora, bile su četiri akcije spašavanja, dok su u ovoj godini, do sada, bile dvije akcije spašavanja stranih turista. Direktor Nacionalnog parka Biogradska gora Marko Vlahović navodi da su ove godine spašavani strani turisti, koji nijesu koristili usluge licenciranih vodiča, već su na svoju ruku odlazili van obilježenih staza. Takođe, ima slučajeva da se i turisti umore, pa im je muka da se vraćaju i onda traže pomoć. Nijedna usluga spašavanja nije naplaćena, što je u drugim zemljama zakonski propisano, pa tako naši spasioci ovaj dio posla odra-

U regionu su odlično regulisana pravila, pa u slučaju da se turista izgubi i potraži pomoć spasioca, dužan je da plati njihovo angažovanje. Takođe, grupa koja dolazi u neku zemlju mora da iznajmi vodiča iz te zemlje

đuju besplatno. “Služba spasa, odnosno zaštitari Nacionalnog parka Biogradska gora, broji 10 zaposlenih koji su svakodnevno na terenu, obilaze i čuvaju zonu parka od nezakonitih radnji, a u slučaju gubljenja turista oni se odmah uključuju u potragu i spašavanje. Kad se turista-planinar izgubi informacije dobijamo od Direktorata za vanredne situacije, jer su oni prvi obaviješteni. Ukoliko se locira izgubljeno lice putem telefona, lako ga je naći, ali ako koriste kartice iz država iz kojih dolaze onda ga je veoma teško locirati”, kazao je Vlahović.

■ NEOPHODNI VODIČI Ističe da dobru saradnju imaju sa Službom zaštite i spašavanja Kolašin, te da su zajedničkim djelovanjem sve akcije bile uspješne i za relativno kratak period su pronalazili izgubljene turiste. Nedavno se na Bjelasici izgubio izraelski turista Zilka Nisima (80), koji je pronađen

Bulatović u širem pojasu oko Biogradskog jezera, ali je potraga trajala više sati. “Akcija spašavanja je bila mnogo duža, jer je turista iz Izraela imao karticu iz svoje zemlje, pa ga nije bilo moguće locirati. Došao je sa orga-

UTORAK, 24. 9. 2019.

crna gora

alnoG Parka aPelUjU

z vodiča ninarenje Rigorozniji uslovi za licence vodiča

nizovanom grupom, a njegov nestanak je prijavljen u 15 sati. Potraga je trajala do ponoći, pa je ujutru nastavljena i nađen je oko 10 sati u koritu rijeke Jezerštice, koja je vrlo opasna. Mi smo do 19 sati imali kontakt sa njim, ali on nije umio da objasni gdje se nalazi. Turista, koji ima više od 80 godina, spustio se lutajući na pomenutom mjestu, gdje se ni momak ne može spustiti, a njegov vodič nije obratio pažnju kad je on skrenuo sa staze”, objasnio je Vlahović. U regionu su ranije regulisana ova pravila, pa u slučaju da se turista izgubi i potraži pomoć spasioca, dužan je da plati njihovo angažovanje. Takođe, grupa koja dolazi u neku zemlju mora da iznajmi vodiča iz te zemlje, dok kod nas turisti i dalje planinare u svojoj režiji. Vlahović apeluje da se koriste licencirani vodiči iz Crne Gore koji poznaju teren, da se kreću markiranim stazama, jer je tada nemoguće da se turista izgubi. Komandir kolašinske Službe

Pripadnik Službe zaštite i spašavanja Kolašin i gorski spasilac Zoran Bulatović, smatra da država mora donijeti zakone i kada su u pitanju vodiči i kada su u pitanju turisti, koji na svoju ruku odlaze na planine. Ističe da se u Kolašinu olako dobijaju licence, te da se mnogo ozbiljnije mora shvatiti ovaj posao. “Država mora da donese zakone i uredi ovu oblast. Nije mali broj turista koji živote gube na planinama, kao što je to bio slučaj na početku ove sezone na Komovima. Postoji 10 kategorija vodiča, za opasnije i manje opasne predjele. Vodič mora planinu poznavati od vremenskih prilika do njene same strukture. Noć kad vas uhvati u planini sve je drugačije i opasnije nego preko dana. Kod nas još nije urađen zakon gdje turista mora uzeti vodiča, a u Evropi nigdje ne možeš da dođeš i u svojoj režiji šetaš po planini, jer su kazne rigorozne”, istakao je Bulatović. zaštite i spašavanja Željko Darmanović navodi da i Turistička organizacija mora da doprinese i spriječi turiste da sami bez vodiča odlaze u obilazak planina, kao što je to slučaj u drugim zemljama. Takođe, na mapama je neophodno označiti da je zabranjeno kretanje nepristupačnim putevima, koji nijesu za saobraćaj malih vozila. “Mnogi putevi, uglavnom šumski, nepristupačni su i za džipove, a kamoli za mala vozila. Tu smo da na svaki poziv krenemo u potragu za izgubljenim turistima, ali je neophodno da se dodatno smanje ovakvi slučajevi, koji su česti na planinama Crne Gore, jer su nekad ishodi tragični za turiste”, kazao je Darmanović. Z.Bulatović

Projekat MUP-a i GlavnoG Grada

Na ulicama Podgorice uskoro video-Nadzor

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i gradonačelnik Podgorica Ivan Vuković najavili su zajedničku realizaciju projekta postavljanja video-nadzora nad javnim površinama. Oni su nakon jučerašnjeg sastanka poručili da je cilj projekta da utiču na smanjenje stope kriminala, bezbjednosti saobraćaja, ali i na opštu bezbjednost svih građana, poštujući najviše standarde zaštite privatnosti. Ministar Nuhodžić je istakao da je saradnja sa Službom zaštite Glavnog grada kvalitetna,

profesionalna i na obostrano zadovoljstvo vrlo uspješna. “U partnerstvu sa Glavnim gradom radićemo i na formiranju Nacionalnog trening centra za pripadnike sistema zaštite i spašavanja”, najavio je Nuhodžić. Gradonačelnik Vuković je naglasio da je izuzetno uspješan sastanak kruna dosadašnje saradnje Glavnog grada, MUP-a i Uprave policije i dodao da će ova saradnja vrlo brzo rezultirati novim projektima koji imaju za cilj poboljšanje situacije kada je u pitanju bezbjednost u Podgorici. “Najvažniji projekat u tom

dijelu je uspostavljanje video-nadzora u glavnom gradu, na čemu su ljudi iz MUPa vrijedno radili unazad nekoliko godina, tako da na taj način dobijamo vrlo efikasno oruđe za borbu protiv različitih negativnih pojava koje imamo u gradu, a koje nas sve skupa opterećuju”, naglasio je Vuković. Zajednički je zaključeno da će se u narednom periodu intenzivirati saradnja u oblasti bezbjednosti saobraćaja, kao i komunikacija sa prestavnicima mjesnih zajednica, kako bi se Glavni grad, MUP i Uprava policije dodatno približili građanima. M.M.

PodGorica: Završeni radovi

obnovljen teren gradskog stadiona

U cilju pripreme terena Gradskog stadiona za predstojeće utakmice u prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi (CFL) i Reprezentacija Crne Gore u fudbalu, juče su završeni radovi na revitalizaciji terena. Iz gradskog preduzeća “Sportski objekti”, koji gazduje stadionom, navode da su radovi izvedeni u skladu sa preporukama koje su dobijene od doc. dr Radislava Dubljevića, doc. dr Aleksandra Odalovića i doc. dr Dragoljuba Mitrovića sa Biotehničkog fakulteta u Podgorici. “Radovi su obuhvatali zaštitu, bušenje, zasijavanje, ravnanje terena sa pijeskom i đubrenje. Očekujemo da će teren do početka

predstojećih utakmica biti u potpunosti spreman za korišćenje”, navode iz Sportskih objekata. Za potrebe revitalizacije terena, pored mehanizacije “Sportskih objekata” d.o.o., bila je iznajmlje-

na mehanizacija i ljudstvo iz Fudbalskog Saveza Crne Gore, kao i angažovana mehanizacija iz Društva “Vodovod i kanalizacija” Podgorica. Radovi su započeti u četvrtak, 19. septembra, a završeni su juče.

Svijet

UTORAK, 24. 9. 2019.

Kampanja uglednog Fajnenšel tajmsa

Vrijeme je za reseto F ajnenšel tajms pokreće kampanju kojom, kako tvrde, žele reformisati kapitalizam. Naime, ovaj međunarodni štampani medij s posebnim naglaskom na poslovne i ekonomske vijesti pokreće kampanju “New Agenda”. Kapitalizam. Vrijeme je za reset, stoji velikim crnim slovima na žutoj naslovnici, a ispod piše “Biznis mora donositi profit, ali mora služiti i svrsi.

■ KritiKa liberal-

no-KapitalističKog modela

Cilj kampanje je promocija jačanja opravdanosti korporativnog poslovanja, a kako bi obilježili ovu promjenu, na jedan dan su prestali da naplaćuju pretplatu. Liberalno-kapitalistički model je donio mir, blagostanje i tehnološki razvoj u posljednjih 50 godina, drastično smanjio siromaštvo i doveo životni standard na višu razinu. Međutim, u deceniji nakon globalne finansijske krize ovaj se mo-

del našao pod pritiskom, posebno njegov naglasak na maksimalizovanje dobiti i vrijednosti za dioničare. Ova načela dobrog poslovanja su svakako nužna, ali se nisu pokazala i dovoljnima, napisao je urednik Fajnenšela tajmsa Lajonel Barber. Objasnio je kako je, ukratko, potrebno reformisati kapitalistički model poslovanja na način da zadovoljava i druge ciljeve osim ostvarenja profita.

■ Kapitalizam je već poKazao Kapacitet za reforme

Dugoročno zdravlje kapitalizma utemeljenog na načelima slobodnog tržišta zavisiće od toga može li se postići dobit, ali uz svrhu. Kompanije će shvatiti ka-

ko ta kombinacija zadovoljava i njihov interes, kao i onaj njihovih kupaca i zaposlenih. Bez ove promjene buduće liječenje bi moglo postati znatno teže i bolnije. Kapitalizam temeljen na slobodnom tržištu već je pokazao kako ima zadivljujući kapacitet da se iznova reformiše. Kao što je istoričar i političar Tomas Babington Mekoli mudro primijetio, ponekad je nužno reformisatise , kako bi se opstalo. Danas je svijet dostigao taj trenutak. Vrijeme je za resetovanje, zaključio je Barber. Ovu kampanju osmislila je kreativna agencija Bruklyn Braders, a čitaoce žele da animiraju serijom tekstova o etici investiranja, manama velikih tehnoloških kompanija i budućnosti korporacija bez granica. Osim riječi urednika, Fajnenšel tajms je objavio još nekoliko članaka na tu temu u ovom specijalnom broju, objavljenom 16. septembra. Posebno je zani-

BritansKa uprava za avio-saoBraćaj oBjavila

Bankrot najstarije svjetske turističke ko Najstarija svjetska turistička kompanija Tomas Kuk propala je ostavljajući stotine hiljada putnika širom svijeta nezbrinute, što će pokrenuti najveću mirnodopsku operaciju povratka ljudi u britanskoj istoriji. Likvidacija kompanije, koja zapošljava 22 hiljade ljudi, označava kraj jedne od najstarijih britanskih kompanija koja je život započela 1841. organizovanjem lokalnih izleta, prenosi SEEbiz. Kompanija je preživjela dva svjetska rata, bila je začetnica turističkih paketaranžmana i masovnog turizma, upravljala je hotelima, odmaralištima i avionima koji su ugostili 19 miliona ljudi godišnje u 16 zemalja. Trenutno ima 600 hiljada turista, većinom iz Njemačke, Velike Britanije i Skandinavije, širom svijeta što je prisililo britansku Vladu i osi-

guravajuća društva da koordiniraju operaciju zbrinjavanja klijenata ogromnih razmjera. Predsjednik uprave Peter

Fankhauser s dubokim žaljenjem je objavio da je kompanija prestala da radi nakon što nije uspjela da postigne dogovor s povjeriocima u grčevitim

pregovorima tokom vikenda. Britanska uprava za aviosaobraćaj objavila je da je Tomas Kuk prestao da posluje i da vlasti imaju u pripremi avi-

one koji će početi da vraćaju u Britaniju više od 150 hiljada britanskih turista tokom sljedeće dvije sedmice. Na društvenim medijima pojavile su se fotografije napuštenih aviona Thomas Kuka koji su uklonjeni sa svojih pozicija na aerodromima i zaposlenih koji ih napuštaju. Svi letovi kompanije otkazani su, a putnici su upućeni na to da ne dolaze na aerodrome već da potraže informacije o organizaciji povratka na internet stranici. Britanske vlasti kontaktiraju i hotele u kojima su gosti ove kompanije kako bi ih obavijestili da će troškove preuzeti britanska Vlada putem osiguravajućih društava. To se dogodilo nakon što su u Tunisu u hotelu zadržani gosti dok se ne riješi problem plaćanja njihovog smještaja. Tomas Kuk se urušio pod teretom dugova od 1,7 milijardi

UTORAK, 24. 9. 2019.

Svijet

oVanje kapitalizma mljiv članak Martina Volfa koji je u novinskom izdanju naslovljen “Spašavanje kapitalizma od rentijera”, a u elektronskom izdanju “Zašto namješteni kapitalizam šteti liberalnoj demokraciji”. Dinamična kapitalistička ekonomija daje svima vjeru da mogu učestvovati u raspodjeli dobrobiti. Umjesto toga, slaba konkurencija, mizeran rast produktivnosti, veliko raslojavanje i degradirana demokratija iznevjerili su stanovništvo, upozorava ovaj novinar. Dakle, zašto ekonomija ne daje željene rezultate? Odgovor leži, jednim dijelom, u usponu rentijerskog kapitalizma. U ovom smislu ‘renta’ znači nagrade iznad onih koje su potrebne kako bi se podstakla željena ponuda dobara, usluga, zemlje ili radne snage. ‘Rentijerski kapitalizam’ znači ekonomiju u kojoj tržišna i politička moć dopušta privilegovanim pojedincima i biznisima da ekstrahiraju veliki dio te rente od svih ostalih, obrazložio je Volf.

ompanije funti, konkurencije on-line turističkih usluga, izmijenjenog turističkog tržišta kojem se nije prilagodio i geopolitičkih događaja. Prošle je godine toplotni talas u Evropi stvorio je gubitke zbog odustajanja putnika od rezervacija. Kompanija je u avgustu postigla dogovor s kineskim dioničarem Fosun Tourismom i grupom banaka i vlasnika obveznica o finansijskoj injekciji od 900 miliona funti. Zauzvrat je kineska kompanija trebalo da postane vlasnik najmanje 75 odsto udjela u Tomas Kukovom turističkom poslovanju i 25 odsto udjela u avio-kompaniji. Kompanija je bila suočena i s novim zahtjevima da pronađe dodatnih 200 miliona funti kako bi sa zajmodavcima postigla dogovor o dokapitalizaciji koja joj je mogla pomoći da smanji dugove i prebrodi zimski period slabe potražnje.

■ SpaSiti kapita-

lizam od njega Samoga

Stajalište Fajnenšel tajmsa podsjeća na ambiciozni plan koji je lani iznijela američka senatorka i demokratska kandidatkinja za predsjednicu, Elizabeh Woren. Njen prijedlog zakona o odgovornom kapitalizmu, naime, također želi na neki način da spasi kapitalizam od njega samog. Odgovorni kapitalizam bi po Vorenovoj, koja se istakla žestokom kritikom velikih banaka nakon finansijske krize 2008. godine i zahtjevima za strožu regulaciju finansijskog sektora, uključivao redistribuiranje znatnog dijela prihoda velikih korporacija od dioničara i članova uprave prema radnicima, koji bi činili 40 odsto upravnih odbora tih kompanija. Korporacije su ranije tražile uspjeh na tržištu, ali su i prepoznavale svoje obaveze prema zaposlenicima, kupcima i zajednici, navela je Voren u svom komentaru na tu temu u

Wall Street Journalu, te dodala kako su to prije nekoliko decenija prestale da rade i fokusirale se isključivo na što veće bogaćenje svojih dioničara. A tu su, dakako, i ljevičarski ekonomisti koji su posljednjih godina privukli popriličnu svjetsku pažnju svojim prijedlozima za reformu kapitalizma: Tomas Piketi, koji je u svojoj knjizi “Kapital u 21. vijeku” objasnio na koji način dolazi do sve veće nejednakosti zbog koncentracije kapitala u rukama najbogatijih, zatim Janis Varufakis, koji se kao grčki ministar finansija proslavio svojim upornim protivljenjem “dužničkom ropstvu” u koje su zemlje poput Grčke uvučene, te nobelovac Džozef Štiglic, koji već decenijama kritikuje “tržišne fundamentaliste”. Štiglic je nedavno objavio knjigu “Ljudi, moć i profit”, a zanimljivo je da je ugledni liberalni časopis Economist objavio odlomak te knjige pod naslovom: “Ako je kapitalizam slomljen, možda se može popraviti.”

Glavni preGovarač eU Mišel Barnije

Teško ćemo pronaći rješenje za Bregzit GLAVNI pregovarač Europske unije za Bregzit Mišel Barnije smatra da će se teško pronaći izlaz iz situacije s Bregztom jer je zahtjev britanskog premijera Borisa Džonsona da se iz sporazuma izbaci bekstop, zaštitni mehanizam za granicu s Irskom, neprihvatljiv. Više od tri godine nakon što su se britanski glasači na referendumu izjasnili za izlazak iz Unije budućnost Bregzita i dalje je neizvjesna. Nade u sporazum koji bi olakšao pelazno razdoblje porasle su nakon što je Džonson kazao da se počinju nazirati obrisi sporazuma i nakon što je predsjednik Europske komisije Žan-Klod Junker potvrdio da je spora-

zum moguć. No, Barnije je izrazio u to sumnju i ponovio da EU ne može pristati na zahtjev Londona da se iz sporazuma o izlasku, bez neke ozbiljne alternative, izbaci bekstop. Siguran sam da razumijete da je to neprihvatljivo, kazao je Barnije danas na konferenciji za novinare. S obzirom na trenutno stajalište Ujedinjenog Kraljevstva, vrlo je teško vidjeti kako bismo mogli postići pravno operativno rješenje koje ispunjava sve ciljeve bckstopa. U vrlo smo osjetljivoj i teškoj fazi”, dodao je pregovarač Evropske unije. Džonson je i dalje odlučan u namjeri da izvede zemlju iz Unije do 31. oktobra, sa ili bez sporazuma.

UTORAK, 24. 9. 2019.

KULTURA

SVEČANO URUČENJE U SUBOTU, 28. SEPTEMBRA ROVINJU

Nagrada “Mirko Kovač” filmu Ivana Salatića Priznanje koje nosi ime književnika Mirka Kovača dodjeljuje se u četiri kategorije: najbolji roman, najbolje djelo mladog autora, najbolja knjiga eseja, te najbolji scenario

Pripovijest Sema Šeparda visokog emotivnog naboja, prepuna uspomena, počinje prizorom čovjeka koji se nalazi u svojoj kući, u zoru, okružen jasikama i kliktavim smijehom kojota, dok u tišini savladava razdaljinu između sadašnjosti i prošlosti.

REPERTOAR DANAS 24.9.2019.

FILM

AD ASTRA

17:40 /20:00 / 22:20h

REŽIJA: Džejms Grej

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 24.9.2019.

FILM

BILO JEDNOM... U HOLIVUDU 22:00h

REŽIJA: Kventin Tarantino MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Nagrada “Mirko Kovač” svečano će biti dodijeljena peti put u Rovinju, u subotu, 28. septembra u Kinu Gandusio, kao završni program Šestih dana Mirka Kovača. Nagrada za najbolji scenario biće dodijeljena našem reditelju i scenaristi Ivanu Salatiću za scenario njegovog prvog dugometražnog igranog filma “Ti imaš noć”. Nagrada Mirko Kovač dodjeljuje se u četiri kategorije: za najbolji roman, za najbolje djelo mladog autora, za najbolju knjigu eseja, te za najbolji scenario za knjige i filmove objavljene u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji tokom prethodne godine. Ove godine, žiri je zasijedao u sastavu: Predrag Antonijević, Vlaho Bogišić (predsjednik žirija), Enver Kazaz i Dragan Radulović. Selektori za pojedine kategorije bili su Mića Vujičić (roman), Tomislav Brlek (esej), Srđan V. Tešin (djelo mladog autora) i Bruno Kragić (scenario). Žiri je jednoglasno odlučio da nagrada za najbolji scenario pripadne Salatiću, nagrada za roman ide

Film “Ti imaš noć” reditelja Ivana Salatića premijerno je prikazan prošle godine u zvaničnom programu Venecijanskog filmskog festivala. Nakon toga je uslijedio bogat festivalski život filma širom svijeta

Josipu Mlakiću, za knjigu “Skica u ledu” (Fraktura, 2018), nagrada za najbolje djelo mladog autora Kristini Gavran za djelo “Gitara od palisandra” (Disput, 2018), a Sinan Gudžević za knjigu ‘Maksimir i Mirogoj’ (Fraktura, 2018) dobitnik je nagrade za najbolju knjigu eseja. Film “Ti imaš noć” redite-

U SKLOPU MANIFESTACIJE SEPTEMBARSKI DANI KULTURE

AUTORSKO VEČE AKADEMIKA SRETENA PEROVIĆA U NIKŠIĆU Autorsko veče akademika Sretena Perovića biće priređeno večeras u sali JU Zahumlje u 20 sati. O perovićevom stvaralaštvu govoriće Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman, Milorad Mijo Aleksić, Sanja Orlandić i autor. Akademik Sreten Perović je svojim djelom i djelovanjem obilježio u Crnoj Gori drugu polovinu 20. i prvu deceniju 21. stoljeća. U bogatom perovićevom opusu je više od dvadese-

tak zbirki poezije, mnoga dramska djela, tekstovi iz pozorišne i književne kritike, te i istorijska, teatrološka i kulturološka djela, kao i prevodi makedonske poezije, antologije i druga publicističćka djela. Organizatori događaja su Fakultet za crnogorski jezik i književnost FCKJ, Cetinje i JU Zahumlje Nikšić, a u okviru septembarskog repertoara NKS 2019 i Septembarskih dana 2019. Ulaz je slobodan. R.K.

Perović

lja Ivana Salatića premijerno je prikazan prošle godine u zvaničnom programu Venecijanskog filmskog festivala. Nakon toga je uslijedio bogat festivalski život filma širom svijeta. Na festivalu u Herceg Novom Ivanu Salatiću je za njegov prvi dugometražni igrani film dodijeljena Zlatna mimoza za režiju. R.K.

GETEOV ROĐENDAN SLAVE NA CETINJU

Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević” će u petak, 27. septembra, obilježiti 270 godina od rođenja Johana Volfganga Getea. O životu i djelu poznatog njemačkog pisca, političara, pjesnika, naučnika i filozofa će govoriti mr Vjenceslava Ševaljević, bibliotekarka savjetnica i profesorica njemačkog jezika i književnosti. Program počinje u 13 sati, u Biblioteci na Cetinju. R.K.

kultura

UTORAK, 24. 9. 2019.

U prizemljU galerijskog prostora mUzeja i galerije

Slike Luka Lagatora pred publikom u Tivtu Izložba slika Luke Lagatora biće otvorena večeras u 20 sati u prizemlju izložbenog prostora Muzeja i galerije Tivat. Postavku će otvorenom proglasiti Jelena Bošković, direktorica tivatske Javne ustanove Muzej i galerije. Slikar i karikaturista Luka Lagator rođen je na Cetinju 1045. godine, član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1978. godine, a Udruženja karikaturista Crne Gore od 1997. godine. Do sada imao 25 samostalnih izložbi slika u zemlji i u inostranstvu. Karikaturom se bavi od 1964. godine,

otVoreN FestiVal ª toUrNeeº U BUDVi

Komična opera označila početak teatarske saradnje Izvođenjem komične opere “Služavka gospodarica” (La serva padrona), po tekstu Đovanija Paizijela, u režiji Vladana Đurkovića, u nedjelju je počeo program festivala “Tournee” u Budvi. Riječ je o koprodukciji Grada teatra Budva, Opere iz Tirane i Javnog pozorišta iz Pulje, pod vođstvom fondacije “Operosa”. U skladu sa idejom projekta, rad na operi je okupio mlade muzičare Crne Gore, Albanije i Italije, koji će sjutra i preksjutra, biti u prilici da svoje umijeće pedstave i publici u Fjeru i Tirani. Dirigent na projektu je Bojana Radivojević, scenografiju potpisuje Magdalena Vlajić, kostimografiju Lena Leković. Umjetnički tim projekta čine i Savino Italiano, Božidar Boškilov, Petra Radulović, Slađana Cvejić, Anja Aleksić, Petar Obradović, Ana Dulović, Fatos Bardulla, Kidens Prifti, Anila Milaj, Era Canaj, Erdit Cupa. Na svečanom otvaranju koje je prethodilo komadu dobrodošlicu gostima i učesnicima projekta poželjele su Milena Lubarda-Marojević, direktorka JU “Grad teatar”, kao i Sandra Đurbuzović, državna sekretarka u Ministarstvu kulture, koja je istakla važnost ova-

kve vrste saradnje za kulturni život Crne Gore, dok je Marku Markoviću, potpredsjedniku Opštine Budva pripala čast da zvanično otvori festival. Grad teatar sa Opštinom Budva, partner je na projektu “Theatres for tOURism developmeNt in EuropE, TOURNEE” (“Pozorišta za razvoj turizma u Evropi”), koji ima za cilj da unaprijedi atraktivnost prekograničnog područja za posjetioce kroz stvaranje novih zajedničkih festivala. Nosilac projekta je albanska opština Fjer, dok su partneri na projektu, pored JU “Grad teatar” i Opštine Budva, Tirana i italijanska opština Barleta. R.K.

a prvi rad je objavio u “Pobjedi” 1966. godine. Od tada je objavio preko 6.500 radova u raznim listovima i časopisima širom svijeta. Dva puta je proglašavan za karikaturistu Jugoslavije, a dva puta je svrstavan u TOP-20 najboljih karikaturista na svijetu. Objavio je tri knjige karikature, a autor je prve knjige stripa u Crnoj Gori”SLIČNO”. Autor je i kratkog umjetničkog filma “Sizifov put”, a izveo je nekoliko likovnih performansa u zemlji i u inostranstvu, među kojima se posebno ističe performans u okviru zvaničnog

programa “Budva-grad teatar 97”, kada je gurao kamen od Budve do vrha Lovćena. Radio u mnogim likovnim kolonijama u zemlji i u inostranstvu. Do sada je osvojio dvije nagrade za slikarstvo i 117 nagrade za karikaturu, od kojih je većina osvojena u konkurenciji najvećih svjetskih majstora festivalske karikature, među kojima: “Zlatni Pjer” – Beograd 1998, Prva nagrada za antiratnu karikaturu – Kragujevac 1999, Prva nagrada na temu “Dunav” – Beograd 2002, Specijalna nagrada na “Aidin Dogan” – Ankara 2002 itd. R.K.

Filmski CeNtar CrNe gore

Podrška za 21 projekat u različitim kategorijama Na konkursu raspisanom za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela, Filmski centar Crne Gore podržaće ukupno 21 projekat u različitim kategorijama: razvoj scenarija, razvoj projekta, dugometražni i kratkometražni dokumentarni film, kao i dugometražni i kratkometražni igrani film, saopšteno je iz te ustanove. U kategoriji dugometražnog igranog filma odlučeno je da se podrže četiri od prijavljenih šest ostvarenja. To su “Živi i zdravi”, reditelja Ivana Marinovića, te “Zaliv”, reditelja Draška Đurovića, zatim “Djeca”, reditelja Nikole Vukčevića i “Čovjek sa groblja”, reditelja Milana Todorovića. U kategoriji kratkometražnog igranog filma, podršku dobio jedan projekat - “Sve je teklo sigurnim tokom”, rediteljke Anje Jovanović i producentske kompanije Videa production. U kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma podržano je pet projekata od prijavljenih šest, dok u kategoriji kratkometražnog dokumentarnog filma nije bilo pri-

java. Podršku su dobili “Porodica na određeno vrijeme”, reditelja Seada Šabotića, zatim “Đina“, rediteljke Sare Stijović, te “Ljubav, sudbine, beštije”, reditelja Momira Matovića, kao i “Bliski Bosfor” Andra Martinovića, kao i projekat „’gram Royalty“, rediteljke Katarine Bulajić. U kategoriji za sufinansiranje razvoja filmskih scenarija od ukupno prijavljenih 13 predložaka, podršku je zavrijedilo njih 7. To su “Poskokovo leto”, scenariste Aleksandra Radulovića, “Braća”, autora Stefana Boškovića, te “Transfer”, autorke Gane Čomagić, zatim projekat “A.N.A.”, te “15 i po”, autora Miša Obradovi-

ća, zatim “Tri sahrane i vjenčanje”, autora Nikole Mijovića, te projekat autora Mladena Vujačića i producentske kompanije Far produkcija. U kategoriji razvoj projekta podršku su zavrijedili projekti “Otapanje”, reditelja Ivana Salatića, “Dolina spomenika”, reditelja Srđana Vuletića, zatim “Planeta 7693”, reditelja Gojka Berkuljana. Projekat “Teen bull Terijer”, reditelja Ivice Vidanovića i Jelene Filipović preporučen je za dodatni rad na scenariju, uz uvjerenje da je riječ o projektu izuzetnog potencijala. Sa dobitnicima sredstava će u narednom periodu biti zaključeni pojedinačni ugovori. R.K.

UTORAK, 24. 9. 2019.

kultura

DODJELOM NAGRADA ZAVRŠEN PETI FESTIVAL SEANEMA

Priznanje filmskoj priči o kraju komunizma Žiri 5. Seanema film festivala, koji je održan od 18. do 22. septembra u Ulcinju, u sastavu Ilir Butka - direktor Albanskog nacionalnog centra za kinematografiju, Veliša Popović - producent iz Crne Gore i Jovana Bojović - dramaturškinja iz Crne Gore odlučio je da nagradu za najbolji dugometražni igrani film dobije “Delegacija” u režiji Bujara Alimania. “Riječ je o kompleksnoj univerzalnoj priči čija se radnja dešava u periodu pri kraju komunizma, a početku demokratskog društvenog poretka. Film karakteriše izraziti filmski jezik, odlična fotografija, režija, scenario, izbor glumaca”, stoji u obrazloženju žirija. Nagradu za najbolju režiju dobio je film “Zaposlena” reditelja Nikosa Labôta. “Film govori o teškoj ekonomskoj situaciji, ne samo u Grčkoj. Fokus je na individualnosti, sa jedne i porodici sa druge strane. Odlična fotografija se može smatrati protagonistom

filma, koji uprkos svemu nosi jednu pozitivnu poruku”. Specijalno priznanje žirija dobila su dva filma – “Grudi” u režiji Marije Perović i “Otvorena vrata” u režiji Florenca Papasa. Oba filma kojima je dodijeljena specijalna nagrada tretiraju ženske teme, ali na pot-

puno različite načine. “Grudi” karakterišu različiti, vrlo slojeviti karakteri koji oslikavaju društvenu situaciju. Film nosi jednu optimističnu notu koja se bazira na solidarnosti i prijateljstvu. “Otvorena vrata” je film koji nas podsjeća na važnost osnovnih porodičnih vrijedno-

sti koje se sve više gube u savremenom svijetu koji teži individualnosti i materijalizmu. Odabrani filmovi su proizvod saradnje Albanije, Srbije, Grčke, Kosova, Italije, Sjeverne Makedonije, Francuske, Hrvatske i Crne Gore i neki od njih su podržani od strane Eurimaža i SEE Cinema netwoka, što je odličan primjer saradnje u regionu i Evropi. Žiri takmičarskog programa kratkometražnog filma u sastavu Dušan Kasalica - reditelj i producent iz Crne Gore, Maja Suša - glumica iz Srbije i direktorica Bašta festa i Nita Deda, direktorica Dokufesta iz Kosova odlučili su da nagradu za najbolji kratkometražni film dodijele “ The van” u režiji Erenika Beqiria za snažan i upečatljiv film u svim segmentima, a posebno u ubjedljivom performansu protagoniste koji nam govori priču do kojih granica može ići borba za boljim životom ne samo na planu individual-

ca već i porodice. Nagrada za najbolju režiju kratkometražnog filma dodijeljena je filmu “Brotherhood” rediteljke Meryam Joobeur za vješto, uzbudljivo i kompleksno vođenje ekipe i odlicnih aktera u građenju dirljive priče koja se tiče porodice i odnosa unutar iste. Specijalno priznanje žirija prripalo je filmu “Poslednja slika o ocu” reditelja Stefana Đorđevića za promišljeni uzbudljiv film koji suptilnim glumačkim sredstvima i autentičnim vizuelnim identitetom, dostojanstveno prikazuje odnos oca i sina i u potpunosti prenosi snažnu emociju. Na ovogodišnjem festivalu, čiji je moto bio IN/EXCLUSION, a tradicionalno organizuje ulcinjska NVO „Ja djelujem“ (iAct), prikazano je 50 filmova na nekoliko lokacija u Ulcinju, u kojima je spojen umjetnički kvalitet i aktivistički pristup društveno - angažovanim temama. R.K.

U KRALJEVSKOM POZORIŠTU ª ZETSKI DOMº GOSTOVAO SARTR

AngAžovAni teAtAr o onome što boji nAšu sAdAšnjost u sivo

Na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom publika je proteklog vikenda imala priliku da uživa u gostujućoj predstavi Sarajevskog ratnog teatra. Socijalna komedija neobičnog naziva “Jedvanosimsoboakalomistobo”, koja nosi naziv prvog albuma kultne bosanskohercegovačke grupe “Protest““, u režiji Aleša Kurta, nagrađena je aplauzom, ali i reakcijama koje govore da angažovani teatar uspješno progovara o onome što boji našu sadašnjost sivom, bez obzira da li je riječ o Bosni i Hrecegovini, Crnoj Gori ili nekoj drugoj zemlji iz koje ljudi žele odlaziti. “Kada smo radili predstavu sve smo očistili od ambalaže, nema političara, nema naroda, potraga je bila samo za jednim - šta su ključni problemi? Nemaš posao, ne možeš da živiš, ljudi neće da se bore za promjenu već idu, idu jer im je dosta preživljavanja i borbe za opstanak. Perspektiva je jednostavna. Svi razumiju. Igrali smo i vani za di-

jasporu, za njih koji su otišli. U Cirihu na razgovorima poslije predstave, Alban je objašnjavao da namjerno pretjerujemo. Sad još treba da igramo u Malmeu, gradu Zlatana Ibrahimovića i onda zatvaramo krug. Ovo neće tako brzo prestati biti aktuelna predstava. Jednostavno je - hoću posao,

da napredujem, da se ne sekiram za svaku sitnicu”, kazao je nakon izvođenja predstave reditelj Aleš Kurt. Zašto mladi u značajnom broju napuštaju BiH? Dijaspora te zemlje broji oko dva miliona ljudi. U ovom trenutku, kako je pokazalo istraživanje koje je prethodilo nastanku predsta-

ve, zajednički imenilac te teške odluke je - posao, posao koji će omogućiti dostojanstven i siguran život. Autori teksta su Aleš Kurt i Nejra Babić. U predstavi igraju: Maja Salkić, Belma Lizde Kurt, Ana Mia Milić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Ad-

nan Kreso, Davor Sabo, Saša Krmpotić i Lejla Čaušević. Dramaturzi su: Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. “Ova predstava ima puno slojeva. Meni je bilo prije svega značajno to što smo radili predstavu na osnovu jednog istraživanja u kome su učestvovali anonimni učesnici ankete, gdje se ljudi pitaju da li bi otišli, šta bi u tom slučaju ponijeli. Takođe, da li bi ostali i zbog čega. Mi glumci koji igramo u ovoj predstavi, mi smo izabrali da ostanemo. Smatram da i ne treba razmišljati iz vizure pesimizma. Koliko god bilo loše, ipak treba imati nadu”, kazala je glumica Maja Salkić. Kostimograf u predstavi je Melisa Musić-Ajkunić, scenograf Vedran Hrustanović, a muziku potpisuju Damir Nevesinjac i Basheskia. Predstava je realizovana u okviru projekta “Kofer za sjećanja”, Studija lutkarstva Sarajevo, koji podržava Vlada Švajcarske. R.K.

drugi pišu

UTORAK, 24. 9. 2019.

Guardian: Lekcija iz ruševina notre Da

Nikad Ne račuNa Na pomoć bogata SJEĆATE se priče, naravno da se sjećate. Jedna od najstarijih i najsvetijih građevina svijeta, katedrala Notre Dame u Parizu, obavijena je plamenom. Dok se slika pakla širi svijetom, pojavljuju se komentari: grozno, katastrofalno, đavolski. Jedva da je požar bio ugašen, kad su neki od najbogatijih ljudi u Francuskoj požurili da pomognu obnovi katedrale. Od FrançoisHenrija Pinaulta, vlasnika Gučija dolazi 100 miliona eura. Kako bi pokazali da ne zaostaju, porodicaj Arnault iz Louisa Vuittona izdvaja 200 milijuna eura. Još se bogataša pridružilo ovoj licitaciji, kao da se radi o aukciji skupocjenih umjetnina. U samo tri dana francuska klasa milijardera obećala je gotovo 600 miliona eura. Tako je barem pisalo u njihovim saopštenjima za javnost. Tako za Gardian piše Aditja Čakraborti. Malo je ko propitivao ovo javno ispoljavanje plutokratske pobožnosti, ali mi smo, dakako, profesionalni buntovnici. Neki od 3600 pariških beskućnika protestovali su zbog toga što se tako mnogo eura moglo pronaći za novi katedralni krov, a ni cent za krov nad njihovim glavama. Ali šta siromašni znaju o uzvišenosti? Sa svih drugih mjesta dolazio je zaglušujući aplauz. “Milijarderi ponekad mogu biti od koristi”, primijetio je urednik Moneyweeka. “Svi su uz našu postelju”, rekao je francuski televizijski voditelj Stephane Bern. Uz takvo obilje gotovine, francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je da će gotičko remek-dje-

lo biti obnovljeno u roku od pet godina. Naslovnice su popunjene, studijsko vrijeme odrađeno i svijet je krenuo dalje. Gotovo sigurno niste čuli ostatak priče, ali trebali biste to čuti, zato što je došlo do preokreta.

■ Notre Dame oD

milijarDera Nije Dobila Ništa

Prolaze nedjelje, potom i mjeseci, a Notre Dame od milijardera nije dobila ništa. Obećanja iz sredine aprila kao da su zaboravljena do sredine juna. “Veliki donatori nisu platili ni centa”, rekao je novinarima viši dužnosnik katedrale. Mnogo skromniji iznosi su dolazili od kudikamo siromašnijih pojedinaca. “Prekrasne geste”, kaže jedan od humanitaraca, ali ništa više od toga. To je ponovno potaklo medijske izvještaje, nakon kojih su dva bogata donatora, obitelji Arnault i Pinault, svaki uplatili po 10 milijuna eura. Uslijedila je tišina. Pitanja koja su poslata raznim donatorima i dobrotvorima većinom su ostala bez odgovora. Možda su njihovi uredi zauzeti ili prazni zbog ljetnih praznika. Nazovimo to zasad “parabolom nestalih milijardera, pričom koja umnogome ide u srce onoga što je pogrešno s modernom filantropijom. Bilo da dolazi od Sacklera, poznatih po opijatima ili da BP sponzoriše Britanski muzej, često dolazi pod uvjetima i rokovima bogatih, a epska darežljivost skriva mnogo teži dogovor. U vrijeme dok je poredj Sene gorjelo, bili smo du-

boko dirnuti izrazima zabrinutosti ljudi odjevenih u kašmir. Uzmimo kao primjer porodicu i fondaciju iza L’Oréala, koji su u to vrijeme izjavili kako su “dirnuti ovom dramom, koja ujedinjuje izvan granica kulture i uvjerenja, te kako namjeravaju sudjelovati u kolektivnim naporima i talentima potrebnim za suočavanje s ovim ogromnim izazovom, koji dotiče srce naše zemlje”. Do sredine juna uplatili su jedno veliko ništa. Isto vrijedi i za naftni gigant Total.

■ obećali

milioNe, uplatili “sitNiš”

“Veći je blagoslov davati nego primati”, rekao je Isus. Kojem bi svako ko je istraživao požar na Notre Dameu mogao savjetovati da angažuje boljeg brend menadžera. Jer milijarderi koji su obećali silne milione dobili su priznanje i pažnju, a dali su samo djelić novca. Osigurali su sebi publicitet, a zauzvrat su izbjegli bilo kakvu obvezu. Célia Vérot, direktorica jedne dobrotvorne organizacije, rekla je kako se radi o “dobrovoljnim donacijama pa kompanije čekaju da vlada osmisli obnovu kako bi mogli vidjeti što financiraju”. Kao da je obnova remek-djela iz 12. stoljeća bife doručak koji se može birati. U međuvremenu treba isplatiti plate za 150 radnika na katedrali. Oko 300 tona olova s crkvenog krova predstavlja otrovnu prijetnju koju treba ukloniti prije nego obnova počne. A trudne žene i djeca koji žive u blizini moraju se podvrgnuti krvnim testovima

UTORAK, 24. 9. 2019.

drugi pišu

ama

aj taša zbog mogućeg trovanja. Financsrati tako prljave, neglamurozne i temeljne poslove ne priliči milijarderima koji prodaju luksuznu robu. Kao što je nedavno jedan službenik katedrale rekao: “Oni ne žele davati novac za plate radnika. Sačuvaj, Bože! Oni će radije budućim naraštajima darovati baziliku Gucci ili Moët Hennessy suvenirnicu, tako da i svi vi možete uživati u čudu šampanjca ili L’Oréal nadsvođenom brodu. Uz slogan: Zato što je Isus toga vrijedan.” Za superbogataše, davanje je zapravo uzimanje. Uzimanje vlasti od ostatka društva. Milijarderi će dobiti ekskluzivni pristup “viziji” obnove nacionalne baštine tako da mogu staviti veto na planove, jer žele zadržati novac ako im se planovi ne budu svidjeli. Novac je uvijek najmoćniji birački glas, a oni ga imaju. Nije važno što većina tog novca zapravo dolazi iz javnosti, jer francuski zakongarantuje ogromnih 66 odsto poreske olakšice na bilo koju donaciju – moć je potpuno privatna. Godišnji limit na takve doprinose, nema sumnje, predstavlja razborit razlog da veliki donatori oduševe svojom velikodušnošću. Bilo da se radi o Francuskoj, Velikoj Britaniji i SADu, bogataši daju novac velikim institucijama u središtu naših kultura kako bi osigurali društveni status na plaketama i medijskim eventima. Na isti način oni financiraju političke stranke, a

potom uživaju u povratnim učincima kad ove formiraju vladu. Julia Cagé, ekonomistica pariškog SciencesPoa, ukazuje da među tim istim ljudima koji obećavaju donacije za Notre Dame ima i onih koji su financirali Makronov uspon do predsjedničke pozicije.

■ Cijena

demokratije

U svojoj knjizi, koja će sljedeće godine na engleskom jeziku biti objavljena pod naslovom “The Price of Democracy” (Cijena demokratije), Cagé računa da je 600 bogatih ljudi u Francuskoj dalo od tri do 4,5 miliona eura za Makronovu predizbornu kampanju. Drugim riječima, dva odsto svih donatora uplatilo je 40 do 60 odsto svih donacija za stranku En Marche. U nekoliko mjeseci, novi je predsjednik smanjio poreze bogatima, dajući svojim najbogatijim donatorima “veliki povrat na njihove investicije”. Baš kao i kod Notre Damea, mali ulog, puno uticaja i odličan povrat. Milijarderi bi mogli jednim potezom olovke uplatiti novac u potpunosti bez ikakvih uslova. No ironija tog bogatstva je u tome koliko je otuđeno od imidža Francuske. Sredinom ove decenije tadašnji predsjednik Fransoa Oland mogao se pohvaliti kako ne voli bogate ljude. Ali zemlja se tada još mogla tješiti sjećanjem na “les trentes glorieuses”, tri dične poslijeratne decenije kejnezijanskog

ekonomskog upravljanja i relativne jednakosti. Ne više. Nedavna studija, kojoj je jedan od autora bio Thomas Piketty, utvrdila je da je u eri predsjednika Miterana tokom 80-ih i 90-ih godina takođe bilo slavnih 30 godina, ali za one na samom vrhu, čiji su realni prihodi rasli triput brže nego kod većine stanovništva. Sada se suočavamo s političkim i kulturološkim posljedicama toga. Makron se iz investicijskog bankarstva uspeo do Elizejske palače, odakle sad tvrdi da je antiTramp, ali poput svog antipoda, na sve strane smanjuje poreze kako bi pomogao svojim bogatim prijateljima, istodobno smanjujući socijalne beneficije i financiranje školstvo kako bi se njegov proračun održao. I humanitarno darivanje je amerikanizirano. Po riječima Thomasa Rouleta sa Sveučilišta Cambridge, veliki pariški donatori danas oponašaju potrošače šampanjca i trgovce uticajem s Wall Streeta. Tragedija Notre Damea ipak ima hepiend, jer francuski bogataši zavlače ruke u džepove kako bi spasili dio svjetske baštine. No što se nekoć činilo tragičnim, danas izgleda groteskno. Nekolicina bogatih, koja ima svu medijsku pažnju i nijednu donaciju, oslanja se na novac hiljada običnih Francuza, dok je istodobno kompletna ekonomija preokrenuta naglavačke kako bi se okoristili oni koji ionako imaju najviše, zaključuje autor u Gardianu.

zabava

UTORAK, 24. 9. 2019.

DoDijeljene 72. eMi nagraDe u los anđelesu

Igra prijestola najbolja drama, Černobilj kao mini-serija Glavni akcenat ceremonije bio je na mladim glumcima, novim talentima i serijama koje su prvi put nagrađene ⌦ Fi.J. U Los Anđelesu je prije dvije noći održana 71. dodjela “Emi” nagrada, a za najbolju dramu proglašena je serija “Igra prijestola”. Ovo je četvrti put da je ova epska fantazija proglašena najboljom na malim ekranima. “Igra prijestola” je u ovu noć ušla na velika vrata, kao serija sa najvećim brojem nominacija ikad. U čak 32 kategorije se takmičila s najboljima, ali je na kraju više izgubila nego dobila. Prije glavne ceremonije dobila je 10 “Emija” za kreativne umjetnosti, ali je na scenu prozvana samo dva puta - da primi nagradu za najbolju dramu i da Pitera Dinklidža još jednom nagradi za ulogu Tiriona. Najbolja režija za dramsku seriju otišla je u ruke Džejsona Bejtmena, tvorca hvaljene serije “Ozark”. Nagradu u kategoriji komedije osvojila je serija “Lutalica” (“Fleabag”), koja je istovremeno bila i iznenađenje večeri. Osim nagrade za najbolju komediju, glavna glumica i scenaristkinja “Lutalice” Fibi Voler-Brižd uzela je “Emi” i za ulogu koju je odigrala, ali i za najbolji scenario i režiju komedije. Najbolja sporedna glumica u dramskoj seriji je mlada nada Džulija Garner, koja u “Ozarku” igra Rut Lengmor, dok je u muškoj kategoriji “Emi” četvrti put za redom odneo Piter Dinklidž, iliti Tirion iz “Igre prestola”. Dindkliž je ovu nagradu već dobio 2011, 2015 i 2018. godine. Osim njega, za istu nagradu su se takmičile i njegove kolege iz serije Alfi Alen (Teon Grejdžoj) i Nikolaj KosterValdau (Džejmi Lanister). Najbolja mini-serija je “Černobilj”. Ovogodišnji HBO hit kojim su gledaoci vidali rane nakon razoča-

“Igra prijestola” odnijela je dva “Emija”, a 10 u pretprogramu

Džodi Komer proslavila se u ulozi u seriji “Ubiti Evu”

ranja zbog “Igre prijestola” odnio je i nagradu za najbolji scenario za mini-seriju ili film, dok je reditelj “Černobilja” Johan Renk dobio nagradu za režiju u toj kategoriji. Najbolja glumica u mini-seriji je Mišel Vilijams (“Fosse/Verdon”), dok je Džarel Džerom ostavio najjači utisak na žiri svojom ulogom u “Kada nas vide” (When They See Us), o pet tinejdžera iz Harlema čiji se život pretvori u pakao kada ih lažno optuže za brutalni zločin. Za sporedne uloge u komedijama “Emi” su dobili Aleks Borstajn i Toni Šalhob, koji oboje igraju u seriji “The Marvelous Mrs. Maisel”. U ovoj komediji pojavili su se i glumcu Luk Kirbi i Džejn Linč koji su oboje dobili nagrade za najbolje gostujuće glumce u serijama punim humora. Sa druge strane, najbolji gostujući glumci u dra-

Černobilj - najbolja mini-serija mama su ove godine bili Bredli Vitford, za komplikovanu ulogu komadanta Lorensa u “Sluškinjinoj priči”, kao i Šeri Džouns, koja se takođe pojavljuje u ovoj seriji u ulozi Džunine majke. Za najbolji rijaliti program proglašena je serija sa LGBTQ+ tematikom

“Queer Eye”, čija je glavna zvijezda, frizer Džonatan Van Nes u intervjuu za “Njujork tajms” prije dva dana otkrio je da je “zdrav i ponosan član prelijepe HIV pozitivne komune”. Među rijalitijima su se istakli i “RuPaul’s Drag Race” i “United Shades Of America with Kamau Bell”.

UTORAK, 24. 9. 2019.

zabava

NOVI SINGL FRONTMENA VJEŠTICA

Vrijeme stalo za Srđana Sachera Povratak na scenu “totalno drukčijeg od drugih”, Srđana Sachera i njegovog novog benda Sacher, najavljenog singlom i spotom “Mene nisi nikad voljela”, nastavlja se objavom drugog po redu singla – pjesme “Vrijeme stalo”. I dok je prvi singl “Zaherovski kompleksna pjesma, naizgled melanholičnog naslova ali koja puca od energije”, novi singl podsjeća da u svakoj Sacherovoj pjesmi ima više muzike nego inače u cijelim

albumima. “Pričati o pjesmama iz srca i iz duše totalno je profano, ali ne znamo odakle je te pjesme ‘iščupao’. Sacher sam kaže da ih je vuduom dozvao ‘odonda’ i možda mu treba vjerovati”, kažu iz njegove izdavačkekuće. Oba singla uvod su u novo Sacherovo LP remek djelo – album intrigantnog naslova – “Biser, ambra, jantar”, koji je od prošle nedjelje dostupan u fizičkom i digitalnom obliku. Fi.J.

ALBUM SE NE NAZIRE

POSTALO JE PREVIŠE PREDVIDLJIVO

Šon Bin počeo da odbija uloge likova koji umiru

SOAD nA turneji SljeDeće gODine

Iako još uvek novi album nije na vidiku, kalifornijski hevi metal sastav System of a Down definitivno će se otisnuti na turneju naredne godine. SOAD su najavljeni kao hedlajneri bratskih festivala u Njemačkoj Rock am Ring i Rock im Park, odnosno tri nedjelje kasnije na finskom Provinssi Festu. Očekuje se da će članovi ovog benda uskoro objaviti nove datume na evropskoj turneji, prvoj nakon 2017. godine. Ranije ove godine, frontmen Serj Tankian najavio je dokumentarni film o svojoj karijeri i aktivizmu.

NICk CAVE & ThE BAD SEEDS

Sljedeće nedjelje stiže dupli album “Ghosteen” Nik Kejv je neočekivano na svojoj Fejsbuk stranici najavio skorašnji izlazak novog albuma. Veliko iznenađenje, mora se priznati. “Dragi, novi album možete očekivati sljedeće nedjelje. Zove se ‘Ghosteen’. To je dvostruki album. Prvi dio sadrži osam pjesama. Drugi dio sastoji se od dvije duge pjesme, povezane spoken word pjesmom. Pjesme na prvom albumu su djeca. Pjesme na drugom albumu su njihovi rodite-

lji. Ghosteen je duh koji se seli. S ljubavlju, Nik”, glasi poruka je koju je Nik Kejv objavio sa naslovnicom dvostrukog albuma. Naime, Nick Cave i The Bad Seeds već neko vrijeme rade na nasljedniku njihovog poznatog albuma “Skeleton Tree” iz 2016. godine. Tokom jednog koncerta u Melburnu početkom ove godine, frontmen je fanove obavijestio o napretku, rekavši da je “veoma uzbuđen zbog toga” i da će bend uskoro objaviti ploču.

Šon Bin je stekao reputaciju glumca koji igra likove koji moraju umrijeti u nekom dijelu filma ili serije. Do sada je glumeći preminuo čak 23 puta, pa je zbog toga odlučio da počne da odbija uloge u kojima njegov lik gubi život. Ovaj 60-godišnjak je u intervjuu za britanski tabloid “San” rekao da je počeo da odbija uloge jer je toliko puta preminuo na ekranu da su ljudi počeli da pretpostavljaju da će lik kojeg tumači nakon određenog perioda vjerovatno da umre. Tačnije, počeli su da ga smatraju “onim koji će sigurno umrijeti u nekom dijelu filma ili serije”. “Postalo je previše predvidljivo. Morao sam da prekinem s takvim ulogama i da počnem da preživljavam”, re-

kao je glumac. Dodao je da je radio na jednom projektu na kojem su mu iznenada saopštili da će vjerovatno ubiti njegovog lika. “Pomislio sam ‘Ne opet’ i pitao ih može li ta odluka ikako da se promijeni. Rekli su mi da me neće ubiti, nego samo teško raniti. Prihvatio sam, važno je da sam ostao živ”, ispričao je kroz smijeh. Kazao je i da je uvijek igrao uloge negativaca, te je samim time bilo i logično da njegov lik umre. Interesantno je da nije samo glumac umoran od umiranja na velikim platnima, njegovi fanovi su 2014. godine pokrenuli haštag na Tviteru #dontkillBean (Nemojte ubiti Bina).

UTORAK, 24. 9. 2019.

zdravlje

možete ga ubaciti u ishranu na različite načine

Započnite dan đumbirom Đumbir sadrži kalijum, bakar, magnezijum i druge minerale. To je začin pun arome i oštrine i uvijek naglašava jelo kada ga jednom dodate. S obzirom na svestranost sastojka, đumbir možete ubaciti u ishranu na različite načine. Možete ga dodati u povrće, supe, u smuti ili piti čaj od đumbira. Jedan od načina konzumiranja je da napravite piće od đumbira i vode/čaja. Protivupalna svojstva đumbira pomažu u borbi protiv mnogih bolesti i nude nevjerovatne zdravstvene koristi. Bolja probava Ako započinjete svoj dan sa vodom od đumbira možete ojačati vaš probavni sistem. To pomaže u sprečavanju problema sa probavom, mučninom i gorušicom. Voda đumbira pomiješana sa kafenom kašikom soka mente, kašikom meda i limunovim sokom takođe može olakšati jutarnje mučnine tokom trudnoće, ako imate. Pojačava imuni sistem Đumbir omogućava zdra-

vo znojenje i grije tokom hladnih dana. Proizvedeni znoj pomaže detoksikaciji. Znoj sadrži moćno sredstvo za borbu protiv klica koje može pomoći u borbi protiv infekcija. Pomaže da smršate

Pijenje vode od đumbira ujutro reguliše nivo šećera u krvi i kontroliše nagon za jelom. Đumbir pomaže da se poboljša sposobnost potrošnje masnoće u organizmu, što pomaže kod gubitka kilograma.

Smanjuje upalu Protivupalna svojstva đumbira pomažu u smanjenju bolova u zglobovima zbog artritisa ili osteoartritisa. Takođe smanjuje migrene. Ljudi koji pate od nelagode u mišićima mogu dobiti olak-

šanje od bolova ili oticanja. Štiti od Alchajmera Ljudi koji pate od ove bolesti imaju problem sa pamćenjem, razmišljanjem i ponašanjem – ona utiče na centralni nervni sistem. Đumbir pomaže usporavanju razgradnje ćelija. Antioksidantna svojstva đumbira pomažu u borbi protiv upala koje se javljaju u mozgu. Snižava holesterol Studija je ispitala efekte đumbira i otkrila da on značajno smanjuje nivo holesterola i triglicerida. Takođe, nizak holesterol znači smanjenje zdravstvenih problema kao što su srčani udar, srčane bolesti i moždani udar. Poboljšava zdravlje vaše kože i kose Đumbir sadrži antioksidante i vitamine koji koži daju prirodan sjaj. Prisustvo vitamina A i C u đumbiru takođe poboljšava teksturu kose. Štaviše, antibakterijska svojstva đumbira pomažu u liječenju i zaštiti kože od mnogih kožnih bolesti. (Stvaru ukusa.rs)

kuvar

zasladite se

UTORAK, 24. 9. 2019.

Voće u šećernom sirupu Kompot od grožđa Potrebno je: 5 kg bijelog grožđa, 3,5 kg šećera, 4 l vode, 2 konzervansa. Grožđe očistite od peteljki i dobro operite. U dubljoj šerpi sjedinite vodu i šećer, pa kuvajte dok se šećer ne otopi, a voda provri. U kuvani sirup umiješajte konzervans i ostavite da se ohladi. Sirupom zalijte grožđe, pa tegle zatvorite celofanom. Dno veće šerpe prekrijte kuhinjskim krpama, poređajte ispunjene tegle i odozgo prekrijte krpama. Do polovine šerpe sipajte vodu i kuvajte na umjerenoj temperaturi dok se celofan ne podigne. Kad se to dogodi, tegle izvadite iz šerpe, utoplite ih i ostavite da se ohlade. Kompot možete da pravite i od crnog grožđa ili mješavine crnog i bijelog. Od bresaka Potrebno je: 7 kg bresaka, oko 1,5 kg šećera. Operite i očistite breskve. Izvadite košticu, a zatim breskvu isijecite na četiri dijela. Stavljajte ih u čiste tegle i sipajte 3-5 kašika šećera (5 ako želite da bude slađi). U tegle sipajte vodu do ivice, prodrmajte tegle i po potrebi dodajte vodu. Čvrsto ih zatvorite a zatim ređajte u šerpu, preko krpe. Pri-

je početka proverite koliko tegli može da stane u šerpu, a zatim na njeno dno stavite krpu. Sipajte vodu do poklopca tegle i stavite da se kompot kuva na tihoj vatri. Kada voda provri i svi poklopci postanu vreli, kompot je gotov. Tegle izvadite i okrenite naopako. Ukoliko neka ispušta pištav zvuk, obilježite je kako biste znali da prvo nju otvorite. Sve tegle stavite jednu do druge i uvijte ih plahtom ili ćebetom. Nakon pola sata ih okrenite normalno i ostavite pokrivene 24 časa. Od krušaka Potrebno je: 10-15 krušaka, so, 1 kg šećera, limun Kruške oljuštite, isijecite ih na kriške i odstranite dio sa sjemenkama. Potopite ih u slanu vodu (na 2 l vode ide kašičica soli). Ovo se radi da kruške ne bi pocrnjele. U međuvremenu stavite vodu da provri. Kruške izvadite iz slane vode, stavite ih u gustu gazu, povežite i uronite u kipuću vodu da se kuvaju dva minuta. Tada ih zajedno s gazom potopite u hladnu vodu da ih “presiječe”. Spremite tegle i stavite ih u šerpu sa hladnom vodom. Šerpu stavite na šporet da se tegle postepeno zagriju. Za to vrijeme napravite sirup od 3

UTORAK, 24. 9. 2019.

l vode i 1 kg šećera. Voće izvadite iz gaze i ostavite da se ocijedi. U zagrijane tegle ređajte kruške i prelivajte ih vrućim sirupom. U svaku teglu kompota dodajte krišku limuna. Potom tegle stavite u šerpu kojoj ste na dno stavili krpu, a takođe i svaku teglu umotajte u krpu kako se ne bi dodirivale i prsle prilikom kuvanja. Nalijte vruću vodu u taj sud, stavite na šporet i kuvajte još 20 minuta otkad provri. Izvadite tegle iz vode i stavite ih na drvenu podlogu da se ohlade. (Novosti.rs)

kuvar

Kompot od dunja Potrebno je: 3 kg dunja, 2 l vode, 500 g šećera, kesice limuntusa, desetak cvjetova karanfilića. Dunje oljuštite i odstranite dio sa sjemenkama i tvrdi unutrašnji dio, pa ih isijecite na kocke veličine zalogaja. U veću šerpu sipajte litar vode i limuntus, i u to stavljajte dunje, redom kako ih ljuštite. Kad sve dunje očistite, vidite da li im treba još vode, pa po potrebi dodajte, ali izmjerite količinu. Sad na litar vode sipajte 250 g šećera i dodajte karanfiliće. Stavite sve zajedno da provri, pa smanjite vatru da se dunje lagano kuvaju u sirupu petnaestak minuta, kako bi omekšale i počele da mijenjaju boju od žute ka rumenoj. U međuvremenu očistite tegle, stavite ih u rernu da se sterilišu na 100 stepeni, dok se dunje ne skuvaju. Vruće tegle punite vrućim kompotom, dobro ih zatvorite, obrišite i okrenite na poklopac. Neka tako prenoće i ohlade se. Na taj način će se vakumirati i dugo će moći stoje na hladnom i tamnom mjestu.

Crno grožđe trebalo bi jesti što češće i zbog kalijuma

Bijelo grožđe je u mnogo čemu slično crnom. Ima približno istu energetsku vrijednost, što znači oko 20 odsto šećera, ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima

kuvar

Tradicionalno

UTORAK, 24. 9. 2019.

Kineska jela u d

Piletina sa kikirikijem Potrebno je: 250 g pilećeg bijelog mesa, 100 g kikirikija, praziluk, 2 zelene paprike, 2 čena bijelog luka, kašika gustina, kašičica đumbira u prahu, po 50 ml soja sosa, bijelog vina i ulja, so. Na ulju pržite kikiriki pet minuta, izvadite ga, pa u istoj masnoći ispržite piletinu isječenu na kockice. Izvadite je i u tom tiganju sada propržite sitno sjeckan praziluk, dodajte i isjeckanu papriku. Pola čaše vode, vino, soju sos i gustin izmiješajte u posudi, dodajte sitno sjeckan bijeli luk i đumbir, pa na kraju piletinu i kikiriki. Posolite i ostavite da se kratko krčka na smanjenoj temperaturi. Poslužite uz kuvani pirinač.

Proljećne rolnice Potrebno je: 500 g pilećeg bijelog mesa, 100 g pirinča, 2 kuvana jajeta, šargarepa, kašika peršuna, pakovanje kora za pitu, so, biber, soja sos. Obarite jaja i isjeckajte ih. Piletinu sitno isjeckajte i na ulju propržite. Dodajte pirinač, sjeckanu šargarepu, kuvana jaja, peršun, soja sos i začinite po ukusu. Svaku koru isijecite na četiri dijela, zatim filujte smjesom i uvijajte rolnice. Složite u odgovarajući pekač i pecite na 200 stepeni oko pola sata. Nudle sa gamborima Potrebno je: 20 gambora, 200 g nudli, kašika narendanog svježeg đumbira, kašika sjeckane ljute papričice, 2 čena bijelog luka, crvena papri-

ka, 1/2 tikvice, 1/2 glavice crnog luka, 4 kašike soja sosa. Pripremite nudle prema uputstvu na pakovanju, a u tiganju, na zagrijanom ulju propržite đumbir, ljutu papričicu, sitno isjeckani bijeli luk i gambore. Posolite i pobiberite, pa izvadite na tanjir. U istom tiganju dinstajte kratko papriku, tikvice i luk isječene na tračice, dodajte soja sos i pržite još minut. Dodajte nudle i gambore sa đumbirom, bijelim lukom i papričicom, pa još malo pržite, da biste sve zajedno promiješali i sjedinili. Ukrasite svježim peršunom. Supa sa soja sosom Potrebno je: crvena ljuta papričica, žuta paprika, kašičica izrendane kore limuna,

kašika soka od limuna, trećina korena đumbira, šargarepa, manji praziluk, veza peršuna, 100 g rezanaca, kašika susamovog ulja, kašika sirćeta, 1 l vode, kašika gustina, 3 kašike soja sosa, so, biber. Isjeckajte paprike na tračice, šargarepu na kolutiće, izrendajte đumbir. Isjeckajte i peršun. Skuvajte rezance u slanoj vodi. Na zagrijanom susamovom ulju propržite paprike, đumbir, šargarepu i koru od limuna. Dodajte sirće i vodu. Ubacite praziluk. Sa malo vode izmutite gustin i umiješajte ga u jelo. Kuvajte pet minuta kada provri, pa ubaciti rezance, začinite soja sosom, solju, biberom i sokom od limuna. Ukrasite peršunom. (Novosti.rs)

UTORAK, 24. 9. 2019.

kuvar

domaćoj kuhinji Kuvani pirinač je fenomenalan kao prilog

Gratis recepti

“Ljute” loptice Potrebno je: 400 g mljevenog mesa, ljuta papričica, kašika kukuruznog brašna, kašika đumbira u prahu, 2 kašike maslinovog ulja, kašika bijelog vina, 3 kašike soja sosa, malo šećera, malo soli, 1/2 kašičice ljute aleve paprike. Mljeveno meso pomiješajte sa sitno sjeckanom papričicom, vinom, soja sosom, alevom paprikom, solju, šećerom, kukuruznim brašnom i đumbirom. Ulijte maslinovo ulje i rukama pravite loptice. Neka odstoje pola sata. Zagrijte kašiku ulja i pažljivo ubacujte jednu po jednu lopticu, okrećući ih da se ispeku sa svih strana, do pola sata najduže. Povremeno sipajte vodu. Po želji prelijte još malo soja sosa i uvaljajte loptice u susam. Rižoto sa teletinom Potrebno je: 500 g teletine, 250 g pirinča, 2 crvena luka, 2 šargarepe, 2 čena bijelog luka, 2 paradajza, 2 paprike, patlidžan, so, biber, aleva paprika, malo celera ili peršuna.

Povrće operite i sitno isjeckajte. Teletinu isijecite na kockice i dinstajte na zagrijanom ulju sa sjeckanim povrćem i začinima. Pirinač operite i dodajte u dinstano meso i povrće. Sipajte malo vode i stavite da se sve kuva na tihoj vatri, bez miješanja, samo protresite sud s vremena na vrijeme. Pekinška patka Potrebno je: patka (od oko 3 kg), kriška đumbira, mladi luk, 3 kašike meda, kašika sirćeta, kašika kukuruznog brašna. Patku dobro očistite i stavite da se prosuši nekoliko sati. U tiganj sipajte vodu, dodajte đumbir, mladi luk, med i sirće. Pustite da voda provri, pa tek onda dodajte kukuruzno brašno otopljeno u vodi, uz stalno miješanje. Patku stavite u vodu sa sastojcima i pustite da ključa oko deset minuta, izvadite je i ostavite da se malo osuši, pa je pecite u rerni na 200 stepeni po 30 minuta sa svake strane. Kada se malo ohladi, isijecite je i servirajte.

Pirinač se obično ispira nekoliko puta, dok voda u kojoj se ispira ne ostane potpuno bistra i providna

ENIGMATIKA

UTORAK, 24. 9. 2019.

FOTO UBOD Jedna od disciplina na takmičenju pod nazivom Svjetske nomadske igre

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Vrata sa ogledalom na plaži Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1822

2011-10-09

3 7

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3208

9 7

6 1

2015-07-26

1 4

9 3

6 8

8 7 1 7

5 7

Medium level

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

9 1

6 4

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com 2

4 8

Medium level

6 1

Play sudoku online at:

3 3 9

2 8

UTORAK, 24. 9. 2019.

Word Search Puzzle #R658PS

Antic Antic Ashtrays Ashtrays Assess Auditory Assess Awoke Auditory Belly Bugling Awoke Cease Belly Colder Cordons Bugling Coupon Cease Cults Colder Daunted Dimmed Cordons

Enriched Daunted

Fatten Dimmed Fiestas Foist Enriched Frisky Fatten Gerbils Grain Fiestas Imported FoistLauncher Ledger Frisky Meekness Gerbils Merger GrainMilks Ovals Imported

Coupon

Launcher

Cults

Ledger

Meekness Pricing Merger Milks Ovals Pricing Seeks Silos Skins

Thirteen

Seeks Tonnes Silos Skins Walloped Sluggish Snarl Sternly Sweep Thirteen Tonnes Walloped

Sluggish Snarl Sternly

Sweep REBUS

HOROSKOP OVAN Ukoliko sarađujete sa Škorpijom, možete da očekujete pozitivno pokretanje i finansijsku dobit. Povoljan je dan za nova dešavanja i poznanstva. Očekuje vas poboljšanje poslovnih okolnosti. Dobro se osjećate.

BIK Možete da očekujete da ćete uspjeti da ispravite neke greške i probleme koje ste u prošlosti pravili. U novom partneru ste pronašli sve ono što vam je potrebno. Možete da se nadate povoljnim okolnostima. Pazite na srce.

BLIZANCI Moguće je da niste zadovoljni okolnostima na poslovnom polju i da vas dosta toga sada opterećuje. Partner vam je maksimalno posvećen i zadovoljni ste zbog odnosa koji imate s njim. Povedite računa o sinusima.

RAK Tokom današnjeg dana biste mogli da imate nova dešavanja na polju posla. Novi sastanci i pregovori vas očekuju. Da biste nastavili dalje i našli svoju ljubav, potrebno je da zaboravite staru. Manji problemi sa stomakom.

Ako se maksimalno posvetite poslu i obavezama, bićete zadovoljni ostvarenim napretkom. Očekuje vas dobra atmosfera u odnosu sa osobom do koje vam je stalo. Povoljan vam je period. Povedite računa o sinusima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Nabrao nam Balaž irise

ENIGMATIKA

Maksimalno ste posvećeni vašem poslu i zadovoljni ste okolnostima u kojima se nalazite. Možete da očekujete da ćete uspjeti da riješite neke dileme koje ste imali na planu ljubavi. Povedite računa o štitnoj žlijezdi.

VAGA Nemojte da brzate i da donosite odluke u afektu. Dajte sebi vremena da situaciju dobro analizirate. Moguće je da ćete biti malo razočarani kada je u pitanju odnos sa osobom do koje vam je stalo. Odmarajte se što više.

ŠKORPIJA Ostajete uporni i ne odustajete od poslovnih ciljeva koje ste sebi nametnuli i zacrtali. Pred vama je period u kojem ćete naporno raditi. Pred vama je poznanstvo koje može da bude veoma povoljno po vas. Imate višak energije!

STRIJELAC Nije najbolja atmosfera na vašem poslovnom polju. Između vas i kolega postoji osjećanje netrpeljivosti. Dopada vam se osoba koja je pokazala da joj je stalo do vas. Moguć je početak nove veze. Provjerite gvožđe.

JARAC Manji sukob na poslovnom polju može da vam unese osjećaj nervoze i tenzije. Ostanite posvećeni svojim prioritetima. Veoma ste harizmatični i lako osvajate. Pred vama je odličan period. Pomalo ste ukočeni.

VODOLIJA Povoljan je dan ako ste planirali putovanje ili neku poslovnu saradnju koja je povezana sa inostranstvom. Sada se nalazite u malo težem periodu kada su u pitanju emocije. Pred vama je dobra faza. Smanjite alkohol.

RIBE Solidna situacija na polju posla vas očekuje u narednom periodu i nećete imati veće poteškoće. Iako partner tvrdi da vi u nekim stvarima griješite, ne želite da odustanete od svojih vizija i stavova. Skloni ste stanjima upale.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

UTORAK, 24. 9. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

APARATI/OPREMA

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

Klime - midea, vivax, fujitsu, daiki, lg, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@dnovine.me

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem polovno nordijsko biciklo. Malo korišćeno. Povoljno! Tel 069/499-402 izdajem poslovni prostor u centru Podgorice na trgu iznad caffe FORUM.Renoviran dvosobni sa čajnom kuhinjom, oko 50 m2, dvije klime. Te l : 0 6 9 / 2 4 6 - 8 0 4 , 067459534 Prodajem plac kod Šćepan Polja - Brijeg, pored rijeke Tare, 25 000 m2.Povoljno! Tel: 067/201-605 MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Septembarski popust! Za fizička lica 10% KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 24. 9. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 24. 9. 2019.

DA LI STE ZNALI

Sutjeska je postigla najviše golova tokom dosadašnjih devet kola (23), “plavo - bijeli” imaju treću najbolju odbranu u prvenstvu (primili šest pogodaka) poslije Zete (tri) i OFK Titograda (pet), dok im je gol razlika ubjedljivo najbolja (+17).

Sutjeska je u naletu i iskoristila je loš period Budućnost: Slavlje šampiona pod Goricom

BUDUĆNOST U KRIZI, SUTJESKA IGRA ŠAMPIONSKI VLADAN GILJEN ČVRSTO NA ZEMLJI

Vratili smo se tamo gdje nam je mjesto, ali - tek je počelo

Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore ne odmara - Faruk Hadžibegić će danas saopštiti spisak igrača, na koje računa za utakmice sa Bugarskom i Kosovom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. godine. “Crveni” će protiv Bugara (11. oktobar 2019, Podgorica) i Kosovara (14. oktobar, Priština) igrati za što bolji plasman u grupi, jer su šanse da se nađemo na Evropskom prvenstvu davno izgubljene. A 61-godišnji Sarajlija će se osloniti na provjerene snage - biće zanimljivo vidjeti da li će vratiti Igora Vujačića, Borisa Kopitovića i Luku Đorđevića među “hrabre sokolove”. Opcija oko Anela Šabanadžovića - ako je ikada i postojala - je makar za sada otpala, jer je 20-godišnji vezista AEK-a pozvan za mladu reprezentaciju Bosne i Hercegovine. B.T.

počnemo od prvog kola da igramo onako kako se to od nas očekuje”, rekao nam je kapiten i golman Vladan Giljen, kome je očigledno prijao odmor... “Dobro smo se odmorili tokom pauze. Sada smo se vratili tamo gdje mislimo da nam je mjesto. Nadam se da ćemo tu da ostanemo”. “Plavo - bijeli” su blistali tokom prethodna tri kola (devet bodova, 12 golova, jedan primljeni), dok su “plavi” zakočili (jedan bod, četiri gola, osam primljenih). “Kriza naiđe svakoj eki-

pi u nekom momentu - nama je na početku sezone, a Budućnosti sada. Budućnost ima dobru ekipu, igra za gol više, a svi znamo da ima još da se igra... Moramo da se potrudimo da nastavimo u dobrom ritmu”. Razlog je jasan: prvenstvo je praktično tek počelo! “Tek je jedan krug prošao, ima još 28 utakmica i veliki broj bodova je u opticaju. Nije isključeno da se još neko uključi u borbu za titulu. Šampionat je praktično tek počeo, a mi razmišljamo samo od utakmice do utakmi-

ce, nebitno da li je Kup ili prvenstvo”, jasan je Giljen. Sutjeska po gotovo svim statističkim parametrima igra najbolji fudbal - ubojita je, prima malo golova... Liči to na šampionski sastav prethodne dvije sezone. “Došli smo do igre i rezultata, a to je najbitnije. Počeli smo da dajemo mnogo golova, ali mislim da igra može da bude bolja. Jasno je, moramo naporno da radimo, da treniramo i da se uigramo što bolje za naredne mečeve”, podvukao je Vladan Giljen. B.T.

UEFA ĆE DANAS OBJAVITI DOMAĆINE FINALA L

Poslije Istanbula - Sankt Peter

Gasprom arena - nekada Krestovskij - će vjerovatno biti domaćin LŠ 2021. godine

Foto:

Hadžibegić saopštava spisak

Znali smo da nas čeka trka udvoje za šampionski prsten, ali poslije etape broj devet dobili smo - superuzbudljiv obračun. Budućnost je na reprezentativnu pauzu 31. avgusta otišla sa “plus pet” u odnosu na Sutjesku, a za tri kola od 14. do 22. septembra sve se promijenilo - šampion je sa “minus pet” stigao do “plus tri”. A upravo je to bio tihi plan Sutjeske... “Negdje smo očekivali da ćemo poslije pauze da igramo bolje i bolje. Jednostavno, taj umor od Evrope nas je omeo da

Istanbul i stadion “Ataturk” će 30. maja 2020. godine biti domaćin finala Lige šampiona, a nakon toga slijede Sankt Peterburg, Minhen i London! Agencija “Asošijeted pres” je javila, pozivajući se na pouzdane izvore uoči današnjeg sastanka Izvršnog komiteta Uefe u Ljubljani, da će poslije Turske na red doći - vjerovatno sljedećim redosljedom - “Gasprom arena” 2021,

“Alijanc arena” 2022. i “Vembli” 2023. godine. Stadion u Sankt Peterburgu ima 68.000, u Minhenu 75.000, a u Londonu 90.000 mjesta. “Vembli” će biti domaćin finala EURO 2020, a UEFA ga je određivala za najvažniju utakmicu Lige šampiona i 2011. i 2013, između kojih je posljednja utakmica u sezoni odgrana u Minhenu 2012. “Krestovskij”, kasnije nazvan

SPORT

UTORAK, 24. 9. 2019.

FIFA IZABRALA NAJBOLJE U 2019.

U JATU Mesi je “The best” hrabrih sokolova Dnevne novine donose učinak naših reprezentativaca prethodnog vikenda

GOLMANI

Glamurozna milanska Skala, krem evropskog i svjetskog fudbala čekali su inauguraciju Virdžila van Dajka iza kojeg je sezona iz snova. Stub odbrane Liverpula i Holandije bio je viđen kao najbolji fudbaler na svijetu, ali je Lionel Mesi ukrao šou. Argentinski mađioničar dobitnik je nagrade “The best” koju FIFA dodjeljuje najboljem igraču u 2019. godini. Zvijezda Barselone je u prošloj sezoni osvojio titulu u Španiji, bio je najbolji strijelac La Lige i Lige šampiona, a osvojio je i Zlatnu kopačku za najboljeg strijelca evropskih liga. On je dobio najviše glasova od kapitena i selektora reprezentacija i novinara, a osim njega i Van Dajka u konkurenciji je bio i Kristijano Ronaldo koji se nije pojavio u Milanu. Nagrada za najboljeg trenera otišla je u ruke Jirgena

NAGRADA ZA NAJBOLJEG GOLMANA PRIPALA JE ALISONU BEKERU KOJI JE IZABRAN ISPRED EDERSONA IZ MANČESTER SITIJA I MARKA ANDREA TER ŠTEGENA IZ BARSELONE.

Klopa. Menadžer Liverpula je prošle sezone osvojio Ligu šampiona, a izglasan je ispred rivala iz Premijer lige - Pepa Gvardiole (Mančester siti) i Maurisija Poketina (Totenhem). “Moram da kažem hvala mom nevjerovatnom klubu, Liverpulu. Ko god ne voli taj klub, nema srca. Moram da kažem hvala mom timu, kao trener, možeš biti dobar samo onoliko koliko je dobar tvoj tim. Zaista sam ponosan što sam trener ovakvoj grupi igrača”, rekao je Klop nakon što je primio nagradu. FIFA je izabrala i najboljih 11 u prethodnoj sezoni. Tu su četiri igrača Real Madrida - Serhio Ramos, Marselo, Luka Modrić i Eden Azar. Doduše, Belgijanac je mjesto zaradio sjajnim partijama u dresu Čelsija. Barselona, Juventus i Liverpul imaju po dva predstavnika. Lionel Mesi i Frenki de Jong predstavljaju “blaugranu”, iz redova aktuelnog šampiona tu su golman Alison Beker i Van Dajk, iz “stare dame” Kristijano Ronaldo i Matijas de Liht, dok je predstavnik Pari Sen Žermena Kilijan Mbape.

DANIJEL PETKOVIĆ (Anže) - Sa klupe gledao pobjedu Anžea kod kuće nad Sent Etjenom (4:1). MILAN MIJATOVIĆ (Levski Sofija) - Sačuvao svoju mrežu u gostujućem trijumfu nad Slavijom u gradskom derbiju (2:0). ANDRIJA DRAGOJEVIĆ (Pjunik) - Primio dva gola u porazu od Noe (2:1). Pjunik razočarao novim porazom na svom stadionu.

ODBRANA STEFAN SAVIĆ (Atletiko Madrid) - Pogurao Atletiko do remija protiv Juventusa u Ligi šampiona u srijedu (2:2) na stadionu “Vanda Metropolitano”, a za vikend na istom mjestu sa klupe posmatrao remi sa Seltom (0:0). MARKO SIMIĆ (Pakhtakor) - Zaliječio povredu, ušao u 80. minutu u gostujućoj pobjedi nad Metalurgom (2:0). ŽARKO TOMAŠEVIĆ (Astana) - Nije bio u kombinaciji za sastav, Astana na strani izgubila od Žetisua (2:1). ADAM MARUŠIĆ (Lacio) - Konačno startovao i odmah eksplodirao - potpi-

sao gol za konačnih 2:0 na Olimpiku protiv Parme. RISTO RADUNOVIĆ (Astra) - Zbog crvenog kartona iz prošlog kola, sa tribina gledao domaću pobjedu nad Dinamom iz Bukurešta (3:2). DUŠAN LAGATOR (Soči) - Igrao cijeli meč u gostujućem trijumfu nad Dinamom u Moksvi (3:2), defanziva Sočija primila dva gola, Lagator dobio žuti karton. MOMČILO RASPOPOVIĆ (Rijeka) - Zbog povrede nije bio u kombinaciji za sastav protiv Istre, Rijeka slavila u gostima (3:0). NEMANJA SEKULIĆ (Zeta) - Odigrao dobro svih 90 minuta u gostujućoj pobjedi nad Titogradom (1:0).

VEZNI RED NIKOLA VUKČEVIĆ (Levante) - Sa tribina posmatrao remi Levantea kod kuće protiv Eibara (0:0). MARKO VEŠOVIĆ (Legija Varšava) - Standardan na poziciji desnog beka, Legija u gostima bolja od Krakovije (2:1). VLADIMIR JOVOVIĆ (Jablonec) - Zapažen na utakmici Jablonec - Sigma Olomuc (2:2) - igrao do 72. minuta, a do tada je postigao

LIGE ŠAMPIONA ZA 2021, 2022. I 2023. GODINU

rburg, pa opet Minhen i London prema naftnom gigantu iz Sankt Peterburga, sagrađen je za FIFA Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018, bio je domaćin nekoliko mečeva, zaključno sa polufinalom i duelom za treće mjesto. Od utakmice Porto - Monako 3:0 u Gelzenkirhenu 2004. godine, samo su klubovi iz Engleske, Španije, Italije i Njemačke stizali do finala Lige šampiona, a posljednjih deset domaći-

na utakmice bili su Madrid, Kijev, Kardif, Milano, Berlin, Lisabon, London, Minhen, London i Madrid. UEFA bi trebalo da ograniči cijene ulaznica za gostujuće navijače na 70 eura za Ligu šampiona i 45 eura za Ligu Evrope, nakon što je Barselona prošle sezone naplaćivala navijačima Mančester junajteda ulaznice po cijeni od 119 eura. B.T.

gol za 1:0, pa autogol za 1:1, a onda je upisao asistenciju za 2:1. M A R KO JA N KOV I Ć (SPAL) - Na klupi proveo cijeli meč Sasuolo - SPAL (3:0). ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ (Partizan) - Odličan u vječitom derbiju - igrao cijeli meč, dobio žuti karton. “Crno-bijeli” u Humskoj odučili Crvenu zvezdu od fudbala (2:0). MARKO BAKIĆ (Muskron) - Zamijenjen u 30. minutu na gostovanju Vasland Beverenu, na kraju remi (1:1). DENI HOČKO (Muskron) - Nezamjenjiv na sredini terena - odigrao cijeli meč u remiju sa Vaslandom (). NEBOJŠA KOSOVIĆ (Kairat) - Cijelu utakmicu odgledao sa klupe, Kairat u gostima savladao Kaisar minimalno (1:0). ALEKSANDAR BOLJEVIĆ (Standard Lijež) - Postigao dva pogotka u domaćem trijumfu protiv Eupena (3:0) - dokazuje ogroman potencijal. SEAD HAKŠABANOVIĆ (Norčeping) - Potpisao dvije asistencije u trijumfu kod kuće nad Orebrom (3:0), zamijenjen u 81. minutu. BRANISLAV JANKOVIĆ (Sutjeska) - Pogodio za 2:0 protiv Grblja kraj Bistrice (5:0), zamijenjen u 72. minutu. DAMIR KOJAŠEVIĆ (Sutjeska) - Vodećim golom najavio šampionski ples Sutjeske protiv “trikolora” (5:0), izašao u 81. minutu. VUKAN SAVIĆEVIĆ (Visla Krakov) - Igrao svih 90 minuta u gostujućem porazu Visle od Visle Plok (2:1).

NAPAD

Počeo prvi put u sezoni i pogodio: Adam Marušić se zahvaljuje asistentu Sergeju Milinkoviću Saviću za gol

FATOS BEĆIRAJ (Makabi Netanja) - Igrao, ali nije uspio da dođe do gola - Makabi kod kuće remizirao sa Hapoel Kfar Sabom (2:2). STEFAN MUGOŠA (Inčon junajted) - Proveo svih 90 minuta na terenu, ali nije uspio da pogodi - Inčon na svom stadionu odigrao neriješeno sa Daeguom (1:1). B.T.

SPORT

UTORAK, 24. 9. 2019.

FOTO DANA

NAJVEĆA SPORT

DANSKA

AZAROVA ZASTAVA NA TRIBINI ČELZIJA? NAVIJAČI: SMIJTE SE, POGRIJEŠILI SMO Iako je Eden Azar tokom nedjelje “ratovao” u dresu Reala, neočekivano se njegova zastava našla i na tribini Čelsija, njegovog bivšeg tima. Brzo je stiglo i objašnjenje. “U pitanju je greška. Jako puno rada i organizovanja uloženo je u ove stvari. Imamo puno transparenata i zastava tako da je samo bilo pitanje dana kada će se dogoditi. Nije idealno, ali možemo se samo smijati”, objasnili su navijači Čelsija.

SELEKTOR LAVICA PER JOHANSON PRED STA

Idealni tim 6. kola Bundeslige

NAŠ RUKOMETAŠ BLISTA U NAJJAČOJ LIGI

Stefan Čavor ponovo u idealnom timu Bundeslige Crnogorski bombarder nastavlja da oduševljava u najjačoj rukometnoj ligi svijeta. Drugo kolo zaredom naš Stefan Čavor našao je u idealnom timu Bundeslige. Nakon što je u 5. rundi sa osam golova sredio Nordhorn, sjajni Cetinjanin je sa čak 11 pogodaka (iz 12 šuteva) u 6. kolu “razbio” Ba-

lingen (34:33), što je bilo više nego dovoljno da se opet nađe među zvijezdama vikenda. Zanimljivo, na istom meču, ali na drugoj strani, blistao je još jedan ljevoruki majstor Crne Gore - Vladan Lipovina je sa devet golova bio drugi najefikasniji igrač utakmice. K.B.

ROŽAJE: MEĐUNARODNI DŽUDO TURNIR

Devet medalja za Staru varoš Na međunarodnom džudo turniru u Rožajama blistali su članovi Stara varoš Volkana - njih 11 osvojilo je devet medalja. Ovaj klub stigao je do dva zlata, tri srebra i četiri bronze. Zlatne medalje su zagrizli Nikola Konatar i Matija Konatar, srebrne Branka Mujović, Filip Bogdanović i Veljko Mujović, a bronzane Viktor Vidić, Tijana Radulović, Boško Zindović i Stanko Mujović. Turnir je okupio oko 300 takmičara iz 26 klubova iz Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Češke, Albanije i Kosova. Kontrolor suđenja na ta-

Norveška i Danska su u svim sportovima veliki komšijski rivali, ali nijedno se ne može porediti sa onim koje vlada u ženskom rukometu. Krajem prošlog i početkom ovog miulenijuma Dankinje su dominirale na Olimpijkskim igrama (zlato 1996, 2000. i 2004), a Norvežanke su uzvraćale na evropskim prvenstvima - od 13 izdanja osvojile su

ITALIJA NEMA ŠTA DA TRAŽI, LITVANIJA MOŽE DA BUDE NEUGODNA Posljednjeg dana novembra u Japanu će početi Svjetsko prvenstvo, ali prije njega rukometašice Crne Gore moraće da misle i na šampionat Evrope koji će se krajem naredne godine održati u Danskoj i Norveškoj. Kreću kvalifikacinje za Evropsko prvenstvo, a “lavice” bi na startu trebalo da imaju lakši posao - u srijedu u Pljevljima protiv Italije i u nedjelju u gostima protiv Litvanije. U grupi 2 nalazi se još Mađarska. “Italija je najslabija reprezentacija u našoj grupi i da bu-

ANDREA KLIKOVAC

kmičenju bio je predsjednik sudijske komisije Džudo saveza Crne Gore Mladen Jokmanović.

Ove dvije utakmice moramo ozbiljno i na pravi način da shvatimo, posebno pred SP u Japanu. Želimo da pred svojom publikom upišemo prve bodove i odigramo dvije dobre utakmice.

dem iskren jači smo od nje - ali moramo da odigramo dobar meč i to pokažemo, vjerujem u prepunoj dvorani u Pljevljima”, poručio je na jučerašnjem presu selektor Crne Gore Per Johanson. Litvanija? “Može da bude neugodna, posebno pred svojim navijačima. Poštujemo je, imajući u vidu da je prije nekoliko godina pokazala kvalitet protiv Njemačke i Španije. Mislim da će to biti ključan duel u okviru ove sedmice, jer da budem iskren ukoliko nemamo kvalitet da pobijedimo Italiju onda treba da pakujemo kofere”, dodao je švedski stručnjak.

■ KONAČNO

NAJJAČI SASTAV

Selektora Crne Gore tokom ove akcije “lavica” jedna stvar posebno je obradovala... “Srećan sam zbog činjenice da na okupjanju imamo najjači tim nakon dužeg vreme-

PER JOHANSON Mora li Crna Gora da igra bolje nego protiv Češke u baražu za SP? Ne, nije bila katastrofa kada je u pitanju izdanje našeg tima u baražu. na, jer je ranije bilo problema zbog povreda. Milena Raičević je ponovo u punom kapacitetu, takođe i Tatjana Brnović, a Đurđina Malović je poslije dužeg vremena sa nama. Imamo i novu golmanku Martu Batinović i pred nama je veoma uzbudljiv period”, istakao je Johanson. Stručnjak iz Udevale govo-

SPORT

UTORAK, 24. 9. 2019.

IZJAVA DANA

TSKA RIVALSTVA

NORVEŠKA

Ne želim da u Hrvatskoj igraju “Votsoni” i “Džonsoni”. Pogledajte finale ABA lige Crvena zvezda i Budućnost su igrali sa po pet stranaca. Nama angažman stranca ne donosi ništa, a kad bismo se i odlučili na to, postoje zemlje koje imaju više novca i one bi sigurno dovele puno bolje strance od nas. DINO RAĐA, predsjednik Stučnog savjeta u KS Hrvatske o mogućnosti da Šejn Larkin zaigra za ovu zemlju.

čak sedam. A kada je Danska polako počela da silazi sa najveće scene Norveška je “zagrizla” i dva zlata sa OI. Anja Andersen i drugarice tako se vječito ponose trijumfom u polufinalu OI 1996. kada su velikog rivala sredile u polufinalu, a Hejdi Loke i Gro Hamerseng “razbijanje” takođe u polufinalu na EP 2010.

ART KVALIFIKACIJA ZA EP 2020.

■ NE MORA BOLJE

NEGO U BARAŽU

“Lavice” su na Svjetskom prvenstvu, ali kroz baraž mečeve sa Češkom nisu ostavile dobar utisak. Do Japana su došle kroz neviđenu dramu i zahvaljujući golu više u gostima - nakon 26:24 u Mostu, u Nikšiću su slavile sa 25:23. “Mora li Crna Gora sada da igra bolje nego tada? Ne”, ironično je rekao Johanson. “Ni-

Foto: Stefan Ivanović

Per Johanson tokom jučerašnjeg presa u Podgorici

rio je i koliko je bitna ova EHF sedmica... “Ovo je važno okupljanje za nas, kao i mečevi - ne samo zbog toga što je početak kvalifikacija za EP, nego i zbog priprema za SP u Japanu”.

je bila katastrofa kada je u pitanju izdanje našeg tima u baražu sa Češkom”. Šveđanin je nastavio u sličnom tonu... “Na novinarima je da kažu možda da je to bilo loše, međutim ne bih se složio sa tim iako nismo srećni sa izdanjem koje smo pružili u tom dvomeču. Moramo da nastavimo put ka OI u Tokiju svjesni činjenice da je u tim duelima bilo dobrih stvari, ali i onih na kojima moramo da radimo. Ne treba zaboraviti da je Češka odlična selekcija, sa sjajnom taktikom, selektorom i igračicama”, zaključio je Johanson. Sjutrašnji meč sa Italijom u Pljevljima počinje u 18 sati. K.B.

PRVENSTVO CRNE GORE U ATLETICI ZA CICIBANKE I CICIBANE

Četiri rekorda, Sanja najbolja

Topolica je za vikend bila domaćin 11. prvenstva Crne Gore u atletici za cicibane i cicibanke, a u Baru su postavljena četiri nova rekorda naše zemlje u tom uzrastu. Novi rekorderi su Ilhan Suljević (AK Jedinstvo) u bacanju kugle sa rezultatom 10,60, Suana Tafić (AK Orion) u bacanju koplja (26,72 m) i bacanju diska (23,09 m) i Dušan Laketić (AK SANJA) u skoku udalj (4,39m). Najviše medalja na takmičenju osvojili su takmičari AK Sanja (13), ispred AK Orion (12) i AK Lovćen (11). Pobjednici po disciplinama. CICIBANKE: TRKA NA 60m: 1. Andrea Glavanović (Sanja) 9,46, 2. Petra Ražnatović (Mornar) 9,65, 3. Jovana Drljević (Lim) 9,71. TRKA NA 200m: 1. Andrea Glavanović (Sanja) 31,97, 2. Elzana Guberinić (Orion) 32,29, 3. Mia Šofranac (Mornar) 32,90. TRKA NA 600m: 1. Nikolina Marović (Orion) 2:06,32, 2. Ana Burgova (Mornar) 2:16,85, 3. Anđela Stanišić (Sanja) 2:41,74. TRKA NA 60 M SA PREPONAMA: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 11,60, 2. Anđela Ivanović (Lovćen) 13,00, 3. Monja Durutović (Sanja) 13,42; ŠTAFETA 4x50m: 1. Sanja (Bar) 32,12, 2. Rudar (Pljev-

Vuletić na kongresu, Marija i Furtula na SP u Dohi Doha je spremna za spektakl - glavni grad Katara od petka će biti domaćin Svjetskog prvenstva u atletici. Na velikoj sceni nastupiće i naša dva aduta - Marija Vuković (skok uvis) i Danijel Furtula (bacanje diska). Malja) 33,49, 3. Lovćen (Cetinje) 34,03. SKOK UVIS: 1. Lejla Maljević (Lovćen) 120, 2. Aleksandra Stanić (Tara9 115, 3. Teodora Jovović (Nikšić) 105. SKOK UDALJ: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 4,50, 2. Elzana Guberinić (Orion) 3,88, 3.Teodora Guberinić (Rudar) 3,75. BACANJE KUGLE (2kg): 1. Mare Martinović (Lovćen) 6,95, 2. Anabela Gazivoda (Orion) 5,08, 3. Ana Raičković (Lovćen) 4,58; Bacanje koplja (400gr): 1. Iva Miljenović (Lovćen) 17,50, 2. Aleksandra Stanić (Tara) 15,62, 3. Ana Raičković (Lovćen) 12,67; Bacanje vortexa (130gr): 1. Tamara Galić (Sanja) 30,00, 2. Mia Šofranac (Mornar) 23m72, 3. Iva Miljenović (Lovćen) 23,35. BACANJE DISKA (600gr): 1. Suana Tafić (Orion) 23,09, 2. Mare Martinović (Lovćen)

Pobjedničke štafete kod cicibanki

rija kreće već prvog tana SP, a Danijel dan kasnije. Inače u Dohi se održava i 52. Izborni kongres Svjetske atletske federacije na kojem Atletski savez Crne Gore predstavlja Milorad Vuletić. 15,07. CICIBANI: TRKA NA 60m: 1. Vuk Pandurica (Tara) 9,06, 2. Uroš Kotlaja (Rudar) 9,63, 3.Ilija Ćuzović (Rudar) 9,78. TRKA NA 200 m:1. Uroš Kotlaja (Rudar) 32,85, 2. Petar Knežević /Nikšić) 35,84, 3. Benjamin Redžepagić (Orion) 37,71. TRKA NA 600m:1. Boban Madžgalj (Orion) 1:55,91, 2. Nemanja Madžgalj (Orion) 2:06,25, 3. Enes Erović (Jedinstvo) 2:15,96. TRKA NA 60 M SA PREPONAMA: 1. Dušan Laketić (Sanja) 11,91, 2. Đorđe Bugarin (Sanja) 13,12, 3. Jakov Petričević (Lovćen) 13,82. ŠTAFETA 4x50 M: 1. Sanja (Bar) 33,45, 2. Lovćen (Cetinje) 34,65, 3. Mornar (Bar) 35,85. SKOK UDALJ: 1. Dušan Laketić (Sanja) 4,39, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 3,82, 3. Stefan Džaković (Rudar) 3,57. BACANJE KUGLE (2kg): 1. Ilhan Suljević (Jedinstvo) 10,60, 2. Radovan Sošić (Tara) 8,52, 3. Alan Dacić (Orion) 8,50. BACANJE VORTEXA (130gr): 1. Alan Dacić (Orion) 39,50, 2. Elzin Guberinić (Orion) 35,53, 3. Amil Đokić (Sanja) 34,95. BACANJE KOPLJA (400gr): 1. Radovan Sošić (Tara) 26,88, 2. Elzin Guberinić (Orion) 24,28, 3. Ognjen Rabrenović (Mornar) 10,98. BACANJE DISKA (600gr): 1. Vuk Pandurica (tara) 24,14, 2. Ilhan Suljević (Jedinstvo) 18,60, 3. Petar Rabrenović (Mornar) 17,63. K.B.

SPORT

“PLAVI” DANAS SA SPLITOM

Košarkaši Budućnost Volija u četvrtak putuju za Zagreb gdje ih u petak očekuje prvi meč u Superkupu ABA lige, a prije toga imaće generalnu probu u “Morači”. Rival “plavih” će večeras (19h) biti Split. Biće ovo prilika da Slobodan Subotić dodatno uigra ekipu, kako bi što spremniji dočekali početak nove sezone. Ovog ljeta, crnogorski šampion je do sada odigrao sedam utakmica i upisao šest pobjeda (Himki, Nižnji, Kluž, Mega Bemax i dva puta Mornar), te jedan poraz (od Cedevita Olimpije). Ulaz u podgoričku dvoranu za meč protiv hrvatskog velikana je besplatan. A.K.

I MILOŠEVIĆ “STUDENT”

Novi logo Studentskog centra Stigao je Aleksa Popović, Marko Popović trenira sa ekipom i očekuje se njegov potpis, a Studentski centar će dobiti još jedno veliko pojačanje - Nemanja Milošević postaje “student”. Iskusni krilni košarkaš je trenirao sa ekipom Budućnost Volija ovog ljeta, odigrao nekoliko pripremnih utakmica, ali nije uspio da se nametne Slobodanu Subotiću. Međutim, odlučio je da ostane u Podgorici, u filijali “plavih” iz koje je otišao 2012. godine. Igrao je u Bugarskoj, Španiji, Italiji, Rumuniji, Bjelorusiji, Francuskoj i Mađarskoj. U novu sezonu, osim velikih pojačanja i trenera (Nenad Trajković), Studentski centar ulazi sa novim logom koji je juče predstavljen na zvaničnom sajtu Budućnosti. A.K.

UTORAK, 24. 9. 2019.

Foto: MINA

Sa jučerašnje konferencije

POK SUMIRAO UTISKE SA EVROPSKOG PRVENSTVA U HELSINGBORGU

POKAZALI SMO DA I MALI MOGU BITI VELIKI

Po ko zna koji put Crna Gora se ponosi paraolimpijcima. Naši stonoteniseri su na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom u Helsingborgu osvojili dvije medalje - srebrnu Filipa Radovića u pojedinačnoj i bronzanu u ekipnoj konkurenciji (Rado-

DEJAN BAŠANOVIĆ Učešće na EP je poseban osjećaj, koji nosi posebnu emociju pripadnosti nečemu. Predstavljanje svoje države i nastupi pod crnogorskom zastavom su privilegija. To je teško doživjeti na nekim drugim takmičenjima, na kojima sam do sada učestvovao. Imao sam privilegiju da zajedno nastupam sa Radovićem, koji sa trećeg šampionata donosi medalju. On je istinski, u sportskom i ljudskom smislu, lider reprezentacije

vić, Luka Bakić i Dejan Bašanović). Tim povodom POK je juče organizavao konferenciju za medije na kojoj su sumirani utisci sa šampionata Starog kontinenta. Predsjednik paraolimpijskog komiteta Igor Tomić istakao je da su naši takmičari pokazali da i mali mogu biti veliki, a posebno se zahvalio stručnom timu. “Hvala Čedu Damjanoviću, Iliji Lupuleskom, jednom od najboljih stonotenisera koji je ovaj region imao. On je pomogao pripreme reprezentacije i dao poseban šmek rezultatu. Veliko hvala Nikolaju Lupuleskuu za sve što je uradio, ne samo za paraolimpizam u Crnoj Gori i rezultat Filipa Radovića, nego što ga je, u onom ljudskom smislu sa svojom porodicom, sa 15 godina prihvatio kao svog člana i od njega napravio velikog šampiona”, kazao je Tomić na konferenciji za novinare i zahvalio se Crnoj

NIKOLAJ LUPULESKU (selektor Crne Gore)

LUKA BAKIĆ

Srebrna medalja Radovića je rezultat petogodišnjeg napornog rada – po pet do šest sati dnevno. Poslije bronzanih odličja u Vejlu i Laškom, stiglo je i srebro u Helsingborgu. Veliki uspjeh ostvaren je i u ekipnoj konkurenciji, gdje smo Luku Bakića uspjeli da uigramo sa Radovićem i dovedemo ih do medalje

Iskrene čestitke Radoviću na fenomenalnoj igri. Nijesam počeo turnir kako sam želio, ali sam podizao formu i u trećem kolu pobijedio odličnog Španca, Ruisa Rejesa. U ekipnom dijelu sam uz Radovića uspio da dođem do željenog nivoa igre, koji nam je omogućio da se domognemo medalje. Vjerujem da na narednim takmičenjima medalja može biti još sjajnija

Gori i Ministarstvu sporta i mladih. Naredni cilj paraolimpijaca su Igre u Tokiju, a Tomić očekuje jednog sigurnog predstavnika, a možda i ekipu. Radović je sa pet pobjeda u šest mečeva stigao do drugog mjesta, a to mu je prvo srebrno odličje nakon dvije bronze. “Veoma sam srećan i za-

dovoljan postignutim rezultatom, niko nije mogao da očekuje da ćemo osvojiti dvije medalje. U pojedinačnom dijelu sam odigrao na visokom nivou i kako su dolazili mečevi podizao sam formu. To je rezultiralo srebrnom medaljom. U finalu sam poražen od Čajnovskog, od realno najboljeg igrača svijeta”, kazao je Radović. A.K.

UTORAK, 24. 9. 2019.

● tifo kutak

SPORT

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.10h ____________________________ Rusija - Samoa, ragbi 18.55h ______________________Valjadolid - Granada, fudbal 20.55h _____________________ Barselona - Viljareal, fudbal

SPORTKLUB 2 20.00h ___________________________Betis - Levante, fudbal 05.00h ________________________________ WTA Vuhan, tenis

SPORTKLUB 3 08.00h _________________________Kina - Kenija, odbojka (ž) 12.20h _______________________ Japan - Brazil, odbojka (ž) 18.30h __________________________Spartak - Salavat, hokej

GUSARI SU SAČUVALI SVOJ PONOS Ne igraju najviši rang njemačkog fudbala, a i kada su član Bundeslige to kratko traje. Međutim, Sent Pauli ima navijače koji su među najboljim u Njemačkoj. Okupljenji su pod nadimkom “gusari”, a važe za jednu od najšarenijih ekipa na Starom kontinentu. Iako sam distrikt St. Pauli nema više od 30.000 stanovnika, za lokalni klub po nekim istraživanjima navija preko 11 miliona Njemaca (otprilike svaki osmi stanovnik), a širom planete postoji nekoliko stotina fan klubova. Na svakoj utakmici na tribinama je prava žurka. Navijačke grupe su raspoređene po čitavom stadionu, a domaćini često stoje rame uz rame sa gostujućom podrškom i bez problema svako navija za svoj klub. “Gusari” aktivno utiču na odluke kluba, pa su tako 1989. godine pokrenuli kampanju protiv rušenja starog i izgradnje novog stadiona. Debate, protesti, petominutni bojkot na utakmici. I na kraju su uspjeli, pa je Milerntor i danas ponos St. Paulija. Ono čime se navijači St. Paulija najviše ponose je borba protiv fašizma, seksizma, rasizma i homofobije.

DN TIKET

VERONA UDINEZE BETIS LEVANTE

ARENASPORT 4 18.45h _____________________ Spartak - Vesprem, rukomet 21.00h ______________________ Francuska - Italija, odbojka

11.00h _________________________ SP na drumu, biciklizam 15.30h _________________________ SP na drumu, biciklizam

40,7 MILIONA EURA BUDŽET JE KOŠARKAŠKOG KLUBA CSKA ZA NAREDNU SEZONU, OBJAVILA JE VTB LIGA. HIMKI JE SA 33 MILIONA DRUGI NA LISTI, A ZENIT TREĆI (26,6 MILIONA). NAJMANJI BUDŽET IMA AVTODOR (2,9 MILIONA)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

ARENASPORT 3 19.00h _________________________ Verona - Udineze, fudbal 21.00h _________________________ Breša - Juventus, fudbal

EUROSPORT

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

ARENASPORT 2 19.00h ___________________________ Dižon - Marsej, fudbal 21.00h ____________________________Monako - Nica, fudbal

18.00h ________________________ Korona - Zaglebje, fudbal 21.00h ________________Arsenal - Notingem Forest, fudbal

2 2 1 1

MONAKO NICA

ARENASPORT 1 20.30h ________________________ Srbija - Ukrajina, odbojka

ARENASPORT 5

1 2

DIŽON MARSE

SPORTKLUB 4 11.00h ____________________ Rusija - Holandija, odbojka (ž)

(desk@dnovine.me)

EUROSPORT 2 08.25h __________________________Šampionat Kine, snuker 13.25h __________________________Šampionat Kine, snuker

NE PROPUSTITE “Blaugrana” protiv “žute podmornice” vida rane nakon poraza od Granade Barselona - Viljareal Sportklub 1, 21h

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno PreMijer Sjeverne Makedonije u njujorku

Zaev: Spremni Smo Za pregovore Sa eU

Sinoć u Mojkovcu

Marković otvorio filmski festival Tokom postojanja od bezmalo četiri i po decenije, Mojkovačka filmska jesen prolazila je kroz različite koncepcijske promjene i prilagođavanja, i danas se na širim prostorima prepoznaje kao Festival glumaca istog govornog područja, kazao

je predsjednik Marković, otvarajući sinoć u Mojkovcu filmski festival. Ovaj festival danas prepoznajemo kao scenu za promociju domaćih filmskih stvaralaca, razvoj nacionalne kinematogafije, ali i kao priliku za regionalnu i širu participaciju u ovoj

kulturnoj sferi. On je podsjetio da su Vlada i Ministarstvo kulture uložili značajan trud kako bi crnogorska kinematografija bila usklađena sa zahtjevnim međunarodnim standardima, i postala dio jedinstvene evropske filmske scene.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je u Njujorku da je njegova zemlja spremna da započne pristupne pregovore sa EU bez daljeg odlaganja. Kako je saopštila Vlada Sjeverne Makedonije, on je to rekao na večeri šefova država i vlada Zapadnog Balkana koju je priredila visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Federika Mogerini u misiji Unije u UN. Zaev je rekao da je period do odluke Evropskog savjeta ključan za Sjevernu Makedoniju i da su “svi napori fokusirani na to da se zadrži pozitivan duh kod

svih zemalja članica EU za podršku njegovoj zemlji da otvori pregovore sa Unijom”. “Nakon dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u EU 2005. i niza redovnih pozitivnih preporuka Evropske komisije i afirmativnih zaključaka u 2018. i 2019, kao i zbog ostvarenih i priznatih rezultata, Sjeverna Makedonija je spremna da započne pregovore sa EU bez daljeg odlaganja”, rekao je on. Zaev je istakao da će početak pregovora biti uspjeh i Sjeverne Makedonije i EU, kao i rezultat zajedničkih ostvarenja za vrijeme pretpristupnog procesa.

MigrantSka kriza u grčkoj

U kampU više nema mjeSta Nagli porast broja migranata koji iz Turske stižu na ostrvo Lezbos, izazvao je najgoru krizu na ovom grčkom ostrvu u posljednje četiri godine, kada je izbjeglički talas bio na vrhuncu. U izbjegličkom kam-

vrhovni Sud velike Britanije

pu Morija više nema mjesta za smještaj novih lica i trenutno je tu zbrinuto 12.000 osoba, što je četiri puta više od planiranog kapaciteta. Stotine migranata koji nijesu uspjeli da se smje-

Danas o suspenziji parlamenta LiLi

Britanski Vrhovni sud odlučiće danas o tome da li je odluka premijera Borisa Džonsona o suspenziji Parlamenta nezakonita. Takva odluka mogla bi da dovede do ponovnog sazivanja Parlamenta, što bi dalo vremena poslanicima da opstruišu Džonsonove planove o Bregzitu, prenosi Rojters. Džonson je 28. avgusta savjetovao kraljicu Elizabetu Drugu da suspenduje parlament, što su njegovi protivnici ocijenili kao potez kojim bi spriječio da bude blokirana njegova

namjera da zemlju izvede iz EU 31. oktobra sa ili bez sporazuma. Džonson je, međutim, re-

kao da je cilj suspenzije da mu se da vremena da donese novu zakonodavnu agendu za Bregzit.

ste u kampu već spavaju na otvorenom ili u šatorima, prenosi AP. Grčka vlada obećala je intenzivnije pomorske patrole i najavila da će zatražiti dodatnu međunarodnu podršku.