Dnevne novine 19-20. oktobar 2019. by Dnevne Novine

VELIKA AKCIJA

ĐUKANOVIĆ O BLOKADI PREGOVORA SA MAKEDONIJOM I ALBANIJOM

Dnevnih novina

Veliko razočaranje za čitav region

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj školi na teritoriji Crne Gore pet primjeraka

■3

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019. BROJ 2507 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC U EMISIJI ª ŽIVA ISTINAº SAOPŠTIO

Milivoje Katnić

KNEŽEVIĆEVI SNIMCI MONTIRANI, NOTES SA IMENIMA POSTOJI ■14 15

MINISTAR PRAVDE ZORAN PAŽIN ODLUČIO:

Sinđelić će biti izručen Hrvatskoj

■16

INTERVJU: DR DRAGAN ĐUKANOVIĆ

Ako Balkan ostane na periferiji EU, svakiscenario je moguć ■ 5 7

ISTORIČARKA UMJETNOSTI DRAGINJA KUJOVIĆ ■ 30

Uroš je zavičaju ostavio svoja neprocjenjiva djela ZA NAJBOLJE PONUDE:

RETROVIZOR ■ 3

Tošković

Fantomi iz komšiluka i neradna nedjelja

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

Dragi moji siromašni SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019. Pljevljaci, shvaćam vas što odlazite odavde. Znam što prolazite jer i ja sam morala da migriram iz Bara, đe imam stan od 69 m2 i da kupim drugi stan od 100m2 u Podgorici. I pogledajte ove ministrie što dolaze kod vas u skupim autima.

●NEZVANIČNO A šta ti voziš, Draginja?

Ja više ne stižem da bojkotujem Skupštinu od obaveza u Budvi, pa ću tu nezahvalnu dužnost prepustiti kolegi Čađenoviću iz Podgorice, ili iz Brskuta, ne znam đe je trenutno prijavljen...

Ćuti sad, ali ako si zainteresovan - Džip Kia Sportage, 2014. godište, ful oprema, u odličnom stanju

MARKOVIĆ NA PRIJEMU AMBASADA VIŠEGRADSKE GRUPE

Perspektiva članstva u EU je glavni pokretač reformi Purišić: Gradiće se nova bolnica u Pljevljima Vlada Crne Gore podržala je inicijativu Ministarstva zdravlja o izgradnji nove bolnice u Pljevljima. Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, zadužila ministarstva zdravlja i finansija i Upravu javnih radova da u najkraćem roku pronađu način i model za početak gradnje nove bolnice u toj opštini.

Perspektiva članstva u EU, u skladu sa individualnim zaslugama, ostaje glavni pokretač reformi u regionu Zapadnog Balkana, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na zajedničkom prijemu ambasadora Višegradske grupe (VG) u Podgorici. „Želim da naglasim našu posvećenost da nastavimo da radimo s istim entuzijazmom i da odgovorno ispunjavamo sve obaveze iz evropske agende, istovremeno očekujući da će naši rezultati biti blagovremeno prepoznati i priznati, rekao je Marković.

Ove godine uvezeno auta za 88,6 miliona eura

● 8-9

SUBOTA

NEDJELJA

Crna Gora je od početka godine do 18. oktobra uvezla 15.695 automobila ukupne vrijednosti 88,6 miliona eura, saopšteno je Vikend novinama u Upravi carina. ●30-31

● 20

Lilić: U svakom od nas čuči po jedan Ivanov

Mršavljenje ª preko noćiª rizik za zdravlje „Kako da brzo dođete do željenje težine“, „Najefikasnije tablete za mršavljenje“, „izgubite kilograme uz pomoć...“, „...iscijediće vas kao limun“, samo su neke od poruka na reklamama kojima nas gotovo svakodnevno „bombarduju“. ● 18-19

Pretežno sunčano, ponegdje uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti i relativno toplo vrijeme za ovo doba godine. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla i sumaglica. Vjetar slab do umjeren, dominantno južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 15, najviša dnevna od 17 do 26 stepeni.

Pretežno sunčano i tokom dana toplo. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla i sumaglica. Vjetar slab do umjeren, najčešće južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 15, najviša dnevna od 18 do 27 stepeni.

Najambiciozniji projekat Crnogorskog narodnog pozorišta - komad “Ivanov” Antona Pavloviča Čehova - u režiji jednog od najznačajnijih evropskih pozorišnih reditelja Andrija Žoldaka, premijerno je izveden sinoć na Ve●28-29 likoj sceni.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

ĐUKANOVIĆ O BLOKADI OTVARANJA PREGOVORA SA SJEVERNOM MAKEDONIJOM I ALBANIJOM

Nemogućnost postizanja dogovora na Evropskom savjetu o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom veliko je razočaranje za sve nas u regionu, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. “To može imati veoma negativne posljedice i za Zapadni Balkan, i za Evropsku uniju”, napisao je Đukanović na Tviteru. Vođe institucija Evropske unije ocijenili su kao “tešku istorijsku grešku” blokadu otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom od strane nekih zemalja članica na evropskom samitu u Briselu. “To je teška istorijska greška”, rekao je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker na završnoj konferenciji za novinare na kraju dvodnevnog samita EU. Junker je rekao da ne sumnja da će jednog dana te dvije zemlje biti punopravne članice EU. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je ocijenio da se radi o “grešci” jer, kako je rekao, “ogromna većina zemalja članica podržava otvaranje tih pregovora”. Tusk je kazao da će se Evropski savjet vratiti na pitanje proširenja EU prije samita

Foto: Dejan Lopičić

Veliko razočaranje za čitav region

EU-Zapadni Balkan u Zagrebu u maju 2020. godine. Sjeverna Makedonija ima status kandidata od decembra 2005, a Albanija od juna 2014.

MARKOVIĆ URUČIO GODIŠNJU NAGRADU ČASOPISA KOMUNE NOVINARU POBJEDE

Čukić je dao intelektualni pečat državnom identitetu Crne Gore

Marković uručuje nagradu Čukiću

Foto: Iva Mandic

Novinar Pobjede Slobodan Čukić dobitnik je godišnje nagrade časopisa Komuna za očuvanje, afirmaciju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore u 2019, a ovo prestižno priznanje mu je na sinoćnjoj svečanosti u hotelu Ramada u Podgorici, uručio premijer Duško Marković. Premijer je kazao da misija čuvanja bogatog kulturnog i istorijskog nasljeđa kroz format ovakvog štampanog medija govori da Komuna nije samo časopis, već svojevrstni kolektiv intelektu-

alaca i patriota. Marković je istakao da je Čukić kao urednik, esejista i filozof, autor nekoliko knjiga i oko 200 posebnih istraživačkih eseja i članaka posvećenih crnogorskom narodnom biću i razumijevanju njegove tradicije. „Čukić je dao intelektualni pečat samobitnosti državnom identitetu Crne Gore. Zbog stvaralaca poput Čukića i drugih nagrađenih autora, danas se Komuna doživljava kao kritička misao crnogorske kulturne scene koja ukazuje i usmjerava sve društvene aktere. Vlada će doprinositi i podsticati u prvim redovima do daljeg sveukupnog napretka pored institucija bude naša intelektualna elita“, istakao je Marković. Čukić je istakao da mu je veliko zadovoljstvo i čast što mu je dodijeljeno ovo vrijedno priznanje, a naročito što ova prestižna nagrada dočazi iz krugova novinarske profesije. „Želim da zahvalim svima koji su na različite načine prepoznali značaj moga rada i davali mi podršku i iskrenu emociju u istraživanju crnogorskog narodnog bića i njegove iskonske tradicije”, kazao je Čukić zahvaljujući svima koji su mu pomogli, posebno Drašku Đuranoviću. Direktor časopisa Komuna Amer Ramusović izrazio je zadovoljstvo zbog uručivanja nagrade koja je uspostavljena kako bi se još više istakli pojedinci, civilni sektor i institucije koje doprinose očuvanju, valorizaciji i razvoju kulturne baštine Crne Gore. M.I.

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

FANTOMI IZ KOMŠILUKA I NERADNA NEDJELJA U pravu su ovi Bečićevi reformatori biračkog spiska. Pola građana Crne Gore nema adresu i kućni broj. Razgovaraju, tim povodom, ovih dana dvojica komšija iz jednog dijela podgoričkog Zagoriča, u blizini Vezirova mosta, kako već 11 godina žive u zgradama sa blizu 300 stanova koje, ne samo da nemaju kućni broj, nego ni naziv ulice. Kad zovem taksi, veli jedan od njih, imamo šifru: Iza Eksponata, do kraja, sve zadnje. Samo to taksisti razumiju, iako taj Eksponat, bivši diskont u Alivodićevoj zgradi, ne postoji već osam godina. Sagovornik mu odgovara: A ja kad zovem haus majstora da mi nešto popravi, on me pita je li to kod one rupe. Jeste, kažem mu ja, to ti je zadnja zgrada kod rupe, ali prvi ulaz, do kraja asfalta. Do kraja asfalta na 600 metara od epicentra Podgorice? Pa pita jedan: Znači li to da smo mi ovi fantomi sa biračkog spiska? Au, koliko nas je samo ovđe u naš komšiluk? Ne znam ti to, odgovara drugi, ali znam da nas ovi iz Elektrodistribucije, iz Vodovoda i Komunalnog i bez kućnog broja lako nađu i svaki mjesec uredno dostave račune. A i ovi iz Poreske ne maše. Za njih fantomi nijesmo! Dakle, tačno je da postoji taj problem, ali je sasvim nesuvislo medijsko spinovanje Demokrata da su svi birači „bez kućnog broja“ fantomski glasači. Oni su ih prebrojali oko 270 hiljada. Što bi, ako se zna da je za DPS na prošlim parlamentarnim izborima glasalo 158.480 građana, značilo da je skoro 110 hiljada „fantoma“ dalo svoj glas opoziciji. Gluposti, naravno! Kao što su infantilne bile i sve dosadašnje inicijative nadobudnih Demokrata o glasanju pečatom, fotografijama birača, teget glasačkim listićima... Sad treba očekivati da završna faza „čišćenja“ biračkog spiska od „fantoma iz komšiluka“ bude zahtjev da svaki građanin koji dođe na biralište bude podvgnut DNK analizi. Da mu Demokrate vade krv, uzimaju brisove sa raznih djelova tijela?! Druga frekventna tema minule nedjelje bila je „neradna nedjelja“ trgovaca koja se uvodi od sjutra. Prilikom usvajanja ovog vrlo problematičnog, pa i diskriminatorskog zakona u junu ove godine Ministarstvo ekonomije je saopštilo da će tako „zaposleni u trgovini imati neradnu nedjelju kao što je imaju zaposleni u ostalim djelatnostima”?! A šta ćemo sa konobarima, kuvarima, sobaricama, recepcionerima, vozačima taksija i autobusa, pilotima, željezničarima, ljekarima, mljekarima, pekarima, vatrogascima, policajcima… Kad se sve sabere izgleda da ima više radnika u “ostalim djelatnostima”, nego trgovaca koji redovno rade nedjeljom. Po principu jednakih prava za sve zaposlene građane treba uskoro očekivati da nam Skupština usvoji zakone koji će omogućiti i radnicima u svim “ostalim djelatnostima” da imaju neradnu nedjelju. Zašto bi samo trgovci bili izuzetak i povlašćeni? Pošteno bi bilo da nedjeljom ne rade ni kafići, restorani, pabovi, pa ni hoteli sa svim tim zvjezdicama, pekare, mljekare, javni prevoz… PS: Pošteno bi, na kraju, bilo da se uvede neradna nedjelja za novinare. Pa da se nedjeljom pogase tv i radio stanice, svi portali, a ponedjeljkom da ne izlaze štampani mediji koji se pripremaju nedjeljom. Da se i novinari, a ne samo trgovci, malo druže sa familijom, makar nedjeljom. “Ili, ti, možda, misliš drugačije?”, što bi ironično rekao Sokrat.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: DR DRAGAN ĐUKANOVIĆ, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA NA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU

AKO BALKAN OSTANE NA PERIFERIJI EU, SVAKI SCENARIO JE MOGUĆ ■ Odlaganjem otvaranja pregovora nije potvrđen niti

valorizovan napor aktuelne vlade u Sjevernoj Makedoniji da riješi problem sa Grčkom, ali i svim drugim susjedima. To nikako nije dobar signal koji stiže iz Brisela. Takva poruka može, na određeni način, da dovede u pitanje i neke druge procese koji nijesu ništa manje bitni”.

■ “Držanje Zapadnog Balkana izvan konteksta evropskih integracija neće dovesti do njegove stabilnosti. Naprotiv. Ako bude izostalo naredno proširenje, region će se suočiti sa jako lošim scenariom. Ono što me raduje jeste fokus SAD na region, jer kada god nismo bili u fokusu, stabilnost regiona je bila ugrožena”.

susjedima, rješavanja nekoliko graničnih pitanja, što nije tipično za Zapadni Balkan, posebno nakon ulaska u NATO i vezivanja za zapadnu političku hemisferu Crna Gora se jasno percipira kao model za ostatak država Zapadnog Balkana”.

Foto: Dejan Lopičić

■ “Nakon obnove nezavisnosti, konsolidacije odnosa sa

AKTUELNO

⌦ Vesna Šofranac

ko bude izostalo naredno proširenje, region će se suočiti sa jako lošim scenariom. Imajući u vidu neke vrste latentnih bezbjednosnih prijetnji, plašim se da je nova kriza na Zapadnom Balkanu potencijalna mogućnost. Ono što me raduje jeste fokus SAD na region, jer kada god nismo bili u fokusu, stabilnost regiona je bila ugrožena”, kaže u razgovoru za Vikend novine prof. dr Dragan Đukanović, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, gostujući profesor na UDG i predsjednik Centra za spoljnu politiku Srbije. Đukanović ističe da je Brisel poslao lošu poruku odbijajući da odredi datum pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Govoreći o Crnoj Gori i njenoj poziciji u regionu, profesor Đukanović ističe da je činjenica da SAD i međunarodna zajednica vide Crnu Goru kao dobar primjer za neke druge države u regionu. “Nakon obnove nezavisnosti, konsolidacije odnose sa susjedima, rješavanja nekoliko graničnih pitanja, što nije tipično za Zapadni Balkan, posebno nakon ulaska u NATO i vezivanja za zapadnu političku hemisferu Crna Gora se jasno percipira kao model za ostatak država Zapadnog Balkana. Pozicioniranje Crne Gore na regionalnoj, evropskoj i glo-

balnoj sceni, odnosno način kako je svih proteklih dvadesetak godina vođena spoljna politika, jednostavno se ne može osporiti”, ocijenio je Đukanović. VN: Odlaganjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kako sami ističete, EU je poslala lošu poruku regionu. Kakve mogu biti posljedice? ĐUKANOVIĆ: Odlaganjem otvaranja pregovora nije potvrđen niti valorizovan napor aktuelne vlade u Sjevernoj Makedoniji da riješi problem sa Grčkom, ali i svim drugim susjedima. To nikako nije dobar signal koji stiže iz Brisela. Takva poruka može, na određeni način, da dovede u pitanje i neke druge procese koji nijesu ništa manje bitni. VN: Mislite na Kosovo i BiH? ĐUKANOVIĆ: Da. U ovom trenutku to su, po meni, dva procesa koja su veoma nužna. Prvi je konačno okončanje dijaloga između Beogra-

Pompeova posjeta Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zapravo je dokaz potvrde partnerstva između zapadnobalkanskih država i SAD. Time se potvrđuje da su SAD zainteresovane za potpunu integraciju regiona u evroatlantsku slagalicu

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

Revizija istorije postaje regionalni fenomen VN: Kako gledate na pokušaje revizije istorije u Srbiji? ĐUKANOVIĆ: Revizija istorije je, čini mi se, regionalni fenomen. Posebno se revizija odnosi na period nakon Drugog svjetskog rata, odnosno na period zajedničkog života južnosloda i Prištine, odnosno deblokada ovog procesa i dolazak do konačnog rješenja, a drugi problem sa kojim se suočava region vezan je za Bosnu i Hercegovinu, odnosno za nedovoljnu funkcionalnost te države. To je jedina zemlja u regionu koja više od godinu nakon parlamentarnih izbora nema formirane državne organe u potpunosti, prije svega nema Savjet ministara. VN: Dakle, šta možemo da da očekujemo od nove briselske administracije? ĐUKANOVIĆ: Plašim se da smo u sjenci Brexita, uprkos postignutom dogovoru, jer je pitanje hoće li biti usvojen u britanskom parlamentu i kako će biti implementiran. Lično sam veoma nezadovoljan odnosom Brisela prema regionu. Držanje Zapadnog Balkana izvan konteksta evropskih integracija neće dovesti do njegove stabilnosti. Naprotiv, odsustvo jasne perspektive može da dovede do unutrašnjih problema. Sa druge stra-

I CRNOJ GORI I REGIONU TREBAJU POZITIVNI SIGNALI IZ BRISELA VN: Kako vidite Crnu Goru u ovom trenutku? ĐUKANOVIĆ: Crna Gora je u ovom trenutku najviše odmakla u procesu pregovaranja sa EU, ali se plašim odnosa nove briselske administracije, pa i odnosa Francuske i Holandije, prema regionu, odnosno da proces pregovaranja i proširenja ne uspore. Mislim da bi odsustvo tog izglednijeg ubrzanja preostalog puta novih integracija mogao na neki način da utiče i na prilike u Crnoj Gori. Ipak, očekujem da će, kada se u potpunosti formiraju evropske institucije, nova Evropska komisija, stići pozitivni signal Crnoj Gori, ali i svim državama regiona. U protivnom, plašim se da će Balkan zapasti u novu krizu.

VN: Upravo na takvu opasnost predsjednik Đukanović stalno upozorava... ĐUKANOVIĆ: To konstantno skretanje pažnje na region Briselu i međunarodnoj zajednici je nužno, s obzirom da je Zapadni Balkan i dalje nestabilno područje. Gospodin Đukanović to dobro razumije. Dakle, ukoliko region i dalje bude na evropskoj periferiji, to neće donijeti ništa dobro. Mora se približiti evropskoj poluperiferiji, kako bi postao nešto stabilniji. Političko prisustvo Unije u regionu se mora povećati. Sa druge strane, čini mi se da bi i sve države regiona zajedno trebalo da upute jedan pozitivan signal prema EU, neku vrstu nove političke poruke, kao što je jedna takva poruka otišla i krajem aprila sa Berlinskog sastanka zapadnobalkanske šestorke.

venskih naroda u drugoj Jugoslaviji. Nažalost, postoje određene reinterpretacije onoga što se dešavalo, odnosa prema Jugoslaviji kao tadašnjoij zajednici ravnopravnih naroda, čime se na neki način pokušava opravdavati ono što se dešavalo u nene, svjedoci smo da EU, kroz Berlinski proces i kroz druge regionalne inicijative kao što je je novopredloženi balkanski šengen forsira neku vrstu dodatne regionalne agende. To su sve ideje koje su dobre i koje mogu integrisati zajedničke potencijale država regiona,ali to nikako ne smije biti zamjena za punopravno članstvo. Ako bude izostalo naredno proširenje, re-

kom kasnijem periodu, odnosno tokom disolucije Jugoslavije. To je jedan proces koji je, nažalost, zahvatio i širu regiju, ali vjerujem da će i ta pitanja moći da se rješavaju kada se otklone krupni regionalni problemi koji još nijesu riješeni.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

gion će se suočiti sa jako lošim scenariom. Imajući u vidu neke vrste latentnih bezbjednosnih prijetnji, plašim se da je to potencijalna mogućnost. VN: SAD su imenovale dva izaslanika upravo za Zapadni Balkan. Očekujete li brže rješavanje problema na relaciji Beograd – Priština? ĐUKANOVIĆ: Imenovanje dva specijalna izaslanika Sjedinjenih Američkih Država - Metjua Palmera specijalnog izaslanika državnog sekratara SAD za čitav Zapadni Balkan i Ričarda Grenela američkog ambasadora u Njemačkoj za izaslanika za mirovne pregovore između Beograda i Prištine vidim upravo u kontekstu pojačanog interesovanja za stabilnost ovog područja. Mislim da smo u ovom trenutku kao region preokupurani rješavanjem dijaloga Beograda i Prištine i da će od uspjeha ili neuspjeha tog procesa zavisiti šta će se dalje dešavati. Region će biti potpuno ne-

AKTUELNO

Nova metodologija o kojoj govori Francuska nejasna

VN: Francuska govori o nekoj novoj metodologiji za ulazak u EU. O čemu se radi? ĐUKANOVIĆ: Ne znam koja bi to metodologija bila. Okviri su već utvrđeni procesom stabilizacije i pridruživanja i svaka

država ima svoju agendu koju treba da realizuje, tako da mi nije jasno što bi to trebalo da podrazumijeva. Ako to podrazumijeva unutrašnju reformu EU, onda bih mogao da razumijem, jer ovakva EU ne može dati rele-

stabilan ukoliko rješenja ne bude, i to u veoma kratkom roku. Jer, već naredne godine kreće kampanja u SAD za izbor predsjednika…

samo u Srbiji, nego generalno u regiji.

VN: I nećemo biti u fokusu. ĐUKANOVIĆ: Tačno, nećemo biti više u fokusu, a svaki izostanak fokusa SAD, kada je u pitanju Zapadni Balkan, donosi nestabilnost. Dodatni problem jeste kako će se akteri u regionu odnositi prema inicijativama SAD i kakva će biti uloga Ruske Federacije, imajući u vidu na njene pokušaje da neke procese sabotira. To je bio slučaj sa Crnom Gorom, kada je bio u pitanju njen ulazak u NATO 2017. Vidjećemo kako će reagovati na ulazak Sjeverne Makedonije početkom naredne godine. Ali, izvor svih problema, odnosno izazov za region ostaje na relaciji – Srbija Kosovo, gdje Moskva pokušava da blokira potencijalni dogovor, znajući da on don o s i d o d at n o umanjenje uticaja Rusije, ne

VN: Posjeta Majka Pompea Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji tumači se i kao poruka Rusiji da ne pokušava da destabilizuje ove države… ĐUKANOVIĆ: Pompeova posjeta Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji zapravo je dokaz potvrde partnerstva između zapadnobalkanskih država i SAD. Time se potvrđuje da su SAD zainteresovane za potpunu integraciju regiona u evroatlantsku slagalicu, da tako kažem, odnosno da očekuju da istim primjerom krene BiH. Vidimo da je u BiH sve stopirano upravo zahvaljujući odsustvu aktivacije akcionog plana za članstvo u NATO i da to zapravo blokira institucionalno funkcionisanje same zemlje. Sa druge strane, mislim da SAD smatraju da Zapadni Balkan još nije završeni bezbjednosni projekat i to je jako bitno. U tom smislu one se njemu vraćaju. VN: Sve češće se govori i o uticaju Kine? ĐUKANOVIĆ: Uticaj Kine

vantne odgovore na krize sa kojima se suočava. Vidjeli smo da to na adekvatan način nije mogla ni u slučaju migrantske, niti na ekonomske krizu, tako da razumijem potrebu unutrašnje reforme EU, posebno na-

Izvor svih problema, odnosno izazov za region ostaje na relaciji – Srbija Kosovo, gdje Moskva pokušava da blokira potencijalni dogovor, znajući da on donosi dodatno umanjenje uticaja Rusije, ne samo u Srbiji, nego generalno u regiji

bih komentarisao u sadašnjem momentu kao uticaj Rusije tokom protekle decenije. Ruski uticaj je krenuo od ekonomske i energetske sfere, pa se završava na političkom uticaju. U ovom trenutku Kina ima isto tako ekonomske interese, ali veoma je upitno kada će da ih transponuje i u političke. VN: Mislite da će se do desiti? ĐUKANOVIĆ: To je jednostavno prirodan proces kao što se to desilo i sa Rusijom. Vidimo kako na to gledaju

⌦----------------------------------------------------------JEDNOSTAVNO NE MOGU DA ZAMISLIM DRUGAČIJU PERSPEKTIVU, OSIM DA DO NEKE VRSTE KOMPROMISA DOĐE. SVAKI IZOSTANAK KOMPROMISA UTICAĆE NE SAMO NA BEOGRAD I PRIŠTINU, NEGO PLAŠIM SE NA ČITAV REGION. ZBOG TOGA MISLIM DA JE JAKO DOBRO ŠTO SE FOKUS SAD PREMJESTIO UPRAVO NA OVO PITANJE, A I OD EU OČEKUJEM DA ĆE, KADA FORMIRA NOVU KOMISIJU, IMENOVATI SVOG SPECIJALNOG IZASLANIKA ZA REGION

----------------------------------------------------------⌦

kon Brexzita, ali sa druge strane okvir za zemlje kandidate postoji, sve države jasno znaju što na unurašnjem planu treba da urade, kojie su to reforme koje moraju da završe i u kojim sektorima. SAD i EU. Jako je bitno da je nedavna posjeta američkih kongresmena Podgorici potvrdila da, i pored značajnijeg involviranja Kine kada su u pitanju investicije, to ne znači bilo kakav zaokret u vanjskoj politici zemlje. VN: Mnogi analitičari iz Srbije, sudeći na stavove koje iznose u medijima, upozoravaju da se može dogoditi da ta država izvuče “najdeblji kraj”, s obzirom na uticaj koji ima Rusija, kao i njeno povezivanje sa evroazijskom unijom… ĐUKANOVIĆ: Ima svakakvih tumačenja i postoji zaista nekoliko opcija kada je to u pitanju. Ali, imajući u vidu okruženost Srbije, kako državama članicama EU tako i članicama NATO-a, pitanje je racionalnosti jedne takve odluke koja bi podrazumijevala potpuno vezivanje za jednog aktera koji ima političke interese, ali ne može da ih realizuje kroz ekonomsku sferu. Srbija ima dvotrećinsku ekonomsku razmjenu sa državama EU. Sa druge stane, Evropska unija je do sada uložila i puno bespovratnih sredstava i ne bi blagonaklono gledala na temeljni zaokret ka Evroazijskoj uniji. Mislim da ta unija ni na koji način biti zamjena za punopravno članstvo u EU. Dakle, ni na koji način ne očekujem promjenu krucijalnih principa prioriteta srpske spoljne politike, prije svega vezano za članstvo u EU.

IZOSTANAK DOGOVORA BEOGRADA I PRIŠTINE ODRAZIO BI SE NA ČITAV REGION VN: U jednom nedavnom intervjuu rekli ste da ste ipak optimista u pogledu rješavanja pitanja Kosova… ĐUKANOVIĆ: Jednostavno ne mogu da zamislim drugačiju perspektivu, ne mogu,

osim da do neke vrste kompromisa dođe. Svaki izostanak kompromisa uticaće ne samo na Beograd i Prištinu, nego plašim se na čitav region. Zbog toga mislim da je jako dobro što se fokus SAD premjestio upravo na ovo pitanje, a i od Evropske unije očekujem da će, kada formira novu Komisiju, imenovati svog specijalnog izaslanika za region.

aktuelno

predsjednik skupštine ivan brajović

Važno govoriti o temama i događajima iz istorije

Za crnogorsko društvo veoma je važno da se govori o temama i događajima iz istorije Crne Gore kojima dugo na pravi način nije poklanjana pažnja, a značajno su određivali dalji društveni i politički tok, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Brajović je, kako je saopšteno iz Skupštine, juče primio

kreatore i učesnike otvorenog časa „Za ponos, čast i slobodu Crne Gore“. „Riječ je o projektu koji je, u formi javnog časa, posvećen komitskom pokretu, a osmislili su ga i u njemu učestvuju učenici i profesori istorije Gimnazije ‘Stojan Cerović’ iz Nikšića, kao i studenti – bivši učenici Gimnazije“, kaže se u saopštenju. R.P.

ministarstvo odbrane

Unaprijeđena 74 oficira i podoficira Vojske Oficiri i podoficiri Vojske Crne Gore (VCG), njih 74, unaprijeđeni su juče u više činove na Vojnom aerodromu “Knjaz Danilo”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Iz tog resora su naveli da je 41 oficir unaprijeđen po odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost, a 33 podoficira prema odluci načelnika Generalštaba. Ministar Predrag Bošković je na ceremoniji čestitao unaprijeđenim oficirima i podoficirima na uspješno obavljenim zadacima. Prema njego-

vim riječima, oni su na taj način dali putokaz onima koji će naredne godine biti na njihovim mjestima za unapređenje. “U protekle tri godine intenzivno se radilo na poboljšanju sastava vojske, koji sada uživa najveće povjerenje u društvu, kao i opremi i infrastrukturi”, kazao je Bošković. Načelnik Generalštaba Dragutin Dakić je rekao da je unapređenje rezultat profesionalnog, odgovornog i predanog rada prema postavljenim zadacima. R.D.

održana sjednica oo dps bijelo polje

Predložena dokumenta dobar oslonac za dalji rad Na jučerašnjoj zajedničkoj sjednici Izvršnog i Opštinskog odbora DPS Bijelo Polje u proširenom sastavu, kojom je predsjedavao predsjednik Admir Mustajbašić, razmatrana su predložena kongresna dokumenta Demokratske partije socijalista Crne Gore.

Na sjednici je ocijenjeno da su predložena dokumenta, odnosno izmjene Nacrta Programa rada, Statuta i Izvještaja o radu između dva kongresa izuzetno kvalitetna i kao takva dobar oslonac za sve aktivnosti i izazove koje očekuju partiju u narednom periodu.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

premijer duško marković na prijemu am

PersPektiva čla je glavni Pokret

erspektiva članstva u EU, u skladu sa individualnim zaslugama, ostaje glavni pokretač reformi u regionu Zapadnog Balkana, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na zajedničkom prijemu ambasadora Višegradske grupe (VG) u Podgorici.

„Želim da naglasim našu posvećenost da nastavimo da radimo s istim entuzijazmom i da odgovorno ispunjavamo sve obaveze iz evropske agende, istovremeno očekujući da će naši rezultati biti blagovremeno prepoznati i priznati. Suštinski je važno da svaka zemlja nastavi evropski put tempom koji će zavisiti isključivo od reformi i zasluga“, rekao je predsjednik Vlade. Premijer je kazao da će Crna Gora nastaviti da bude posvećena unapređenju odnosa i tradicionalnog prijateljstva sa članicama Višegradske grupe, kao i saradnji u svim oblastima od međusobnog interesa. Kako je istakao, Višegradska grupa je sinonim za uspješan model regionalne saradnje država čija su iskustva i rezultati dodatan podstrek za dosljedno sprovođenje reformi. “U savremenim uslovima međunarodnih odnosa i suočavanja sa rastućim modernim izazovima, vjerujemo da je vaša posvećenost regionu Zapadnog Balkana od suštinskog značaja. U tome uvijek možete računati na Crnu Goru, kao saveznika u okviru NATO-a, a u skorijoj budućnosti i kao članice EU”, rekao je Marković. Marković je istakao odličnu

bilateralnu saradnju sa svim zemljama Višegradske grupe i dodao da se veze Crne Gore sa Mađarskom, Poljskom, Slovačkom i Češkom baziraju na čvrstim osnovama prijateljstva, otvorenosti i međusobne podrške na regionalnom i međunarodnom planu, te ekspertske i druge pomoći u reformama i integracijama. Crna Gora je, istakao je premijer, ohrabrena izborom nove Evropske komisije, u kojoj zemlje V4 igraju važnu ulogu, i zadovoljna predlogom da komesar za proširenje bu-

de iz Mađarske. Posebnu zahvalnost premijer Marković je izrazio za razvoj projektne saradnje kroz Fond za Zapadni Balkan i dodao da će se kroz taj mehanizam otvoriti put novim inicijativama u oblastima kulture, nauke, razmjene mladih i jačanja održivog razvoja. „Crna Gora je danas kredibilna saveznica sa vama u Sjevernoatlantskoj alijansi, čvrsto napreduje ka EU, a na unutrašnjem planu bilježi ekonomski rast koji je prevazišao sve prognoze. Tu se ne

DPS: Sjednica Vlade najznačajniji događa Demokratska partija socijalista u Pljevljima, pa i u cijeloj Crnoj Gori nastavlja sa radom za dobrobit svih građana, saopšteno je iz te partije. “Sjednica Vlade u Pljevljima je po mnogima jedan od najznačajnijih događaja u moder-

noj istoriji naše opštine, kako zbog donesenih velikih odluka za našu opštinu, tako i zbog potvrde trajnog opredjeljenja Vlade da održiv razvoj, koji prije svega podrazumijeva odgovoran odnos prema životnoj sredini i valorizaciji resursa, bude

u skladu sa najvišim ekološkim standardima”, kazali su iz Opštinskog odbora DPS Pljevlja. Oni ističu da je studiozan i zajednički rad svih struktura lokalne vlasti, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista, a u partnerskom odnosu sa Vla-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

aktuelno

mbasada višegradske grupe

Foto: Saša Matić

anstva u eu tač reformi

Sa prijema ambasadora Višegradske grupe u Podgorici zaustavljamo, već težimo daljem razvoju, koji će donijeti kontinuitet evropskog kvaliteta života sadašnje i budućih generacija, koji se na ovim prostorima do sada kao što znamo nikada nije mogao garantovati“, rekao je premijer Marković. Marković je kazao da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja vanjskopolitički prioriteti Crne Gore. “Ponosni smo na odnose sa svim zemljama u regionu, sa kojima nemamo otvorenih pitanja, već široko rasprostranjenu saradnju na bilateral-

aj u pljevljima

dom, doveo do finalizacije značajnih odluka koje će, prema njihovim riječima, u kratkom roku ali i dugoročno značiti nova višemilionska budžetska sredstva, kao i realizaciju već pomenutih velikih infrastrukturnih projekata.

nom i multilateralnom nivou. Uvjereni da u regionu postižemo najbolje rezultate kada radimo zajedno i zalažemo se za iste ciljeve, Crna Gora vjeruje da je regionalna saradnja, kroz konkretne projektne mehanizme, ključ za napredak i razvoj zemalja sa ovog prostora”, rekao je Marković, koji je istakao da je krajnji cilj puna integracija Zapadnog Balkana u EU. Češki ambasador Karel Urban kazao je da je podrška zemljama Zapadnog Balkana i njihovoj evropskoj integraciji dugoročni spoljnopolitički prioritet Višegradske grupe. Dodao je da je Crna Gora, kao predvodnica među zemljama Zapadnog Balkana na putu ka Uniji, na sebe preuzela ne laku, ali veoma značajnu ulogu – postala je primjer i motivacija za okolne države. ”Dozvolite mi da, u ime Višegradske grupe, Crnoj Gori izrazim punu podršku njenim naporima i usmjerenju”, kazao je ambasador Urban. R.P.

Sa konferencije u Budvi

potpredsjednik vlade zoran pažin na forumu u budvi

Zakonito postupanje policije je temelj pravne države

Crnogorske institucije moraju da iskoriste presude Evropskog suda kako bi unaprijedile nacionalne mehanizme zaštite ljudskih prava i snažno afirmišu nultu toleranciju prema svim slučajevima zloupotrebe službenih ovlašćenja u sprovođenju zakona, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin. Pažin je juče u Budvi, na otvaranju međunarodne konferencije na temu sprečavanja zlostavljanja u policijskoj službi, koju organizuje Savjet Evrope, uz podršku Evropske unije, naveo da je to naročito značajno za policijsku službu. Kako je saopštio, policijski službenici su na prvoj liniji zaštite osnovnih prava građana u svakoj državi, a njihovo zakonito postupanje je temelj pravne države. “Zato policijska služba mora najodlučnije odstraniti iz svojih redova svakog nesavjesnog službenika koji zloupotrebom ovlašćenja nanosi ogromnu štetu povjerenju građana u zakonito i pravično postupanje policijske službe”, rekao je Pažin. Potpredsjednik Vlade je naglasio da u otkrivanju i procesuiranju slučajeva zlo-

upotrebe policijskih ovlašćenja ne smije biti mjesta lažnoj solidarnosti među službenicima, jer se zloupotrebom službenih ovlašćenja ogromnoj većini savjesnih i odgovornih policijskih službenika, samoj policijskoj službi i čitavom društvu čini nemjerljiva šteta. “Crna Gora pridaje veliki značaj poštovanju Evropske konvencije, što se ogleda i kroz stoprocentno izvršavanje svih presuda Evropskog suda”, kazao je Pažin. On je kazao da je zadovoljan i zbog ocjene čelnika Savjeta Evrope da je Crna Gora primjer među članicama najstarije panevropske organizacije kada je riječ o izvršavanju presuda Evropskog suda. “Dakle, sve presude koje su donosene u odnosu na Crnu Goru su ili već izvršene ili su u postupku izvršenja”, istakao je Pažin, koji je ukazao na niz značajnih aktivnosti koje su crnogorske državne institucije sprovele u pravcu sprečavanja zloupotreba službenih ovlašćenja u policijskoj službi i zatvorskom sistemu. “Crna Gora se ne zadovoljava postignutim i crnogor-

ske institucije ne smiju štedjeti truda da obezbijede što efikasniju zaštitu ljudskih prava i što odgovorniji i profesionalniji rad policijskih i zatvorskih službenika”, rekao je Pažin. Direktor za ljudska prava Savjeta Evrope Kristof Poarel kazao je da je iskorjenjivanje zlostavljanja u policijskoj službi i sprečavanje nekažnjivosti osnovna vrijednost svakog demokratskog društva. Predsjednik Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Mikola Gnatovski poručio je da u 21. vijeku niko ne smije da doživi zlostavljanje od policije. “Neophodno je da postoje sistemi koji omogućavaju da se sprovode djelotvorne istrage u slučajevima zlostavljanja i da se počinioci kazne”, naveo je Gnatovski. Međunarodna konferencija dio je zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku II“, koji se sprovodi u okviru akcije “Jačanja efikasnih pravnih sredstava protiv kršenja ljudskih prava“. A.N.

Orav: Ostvaren važan napredak

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav ocijenio je da je ostvaren važan napredak i da su crnogorske institucije povećale nivo razumjevanja o pravima građana koje garantuje Konvencije o ljudskim pravima. “Kapacitet institucija i pre-

ventivnog mehanizma je ojačan, ali još uvijek su nam potrebna poboljšanja u pogledu sprječavanja mučenja i zlostavljanja. Promovisanje odgovornosti i borba protiv nekažnjivosti su neophodne da bi se osiguralo poštovanje postojećih

pravnih garancija u ovoj oblasti“, kazao je Orav. On je poručio da će EU nastaviti da pomaže Crnu Goru u sprječavanju torture i zlostavljanja, kako kroz politički dijalog, tako i pružanjem finansijskih sredstava i stručnosti.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

PREMA PODACIMA UPRAVE CARINA, VOZILA UVOZI

OD POČETKA GODINE U VRIJEDNOSTI OD 88,6

⌦ Danica Janković

rna Gora je od početka godine do 18. oktobra uvezla 15.695 automobila ukupne vrijednosti 88,6 miliona eura, saopšteno je Vikend novinama u Upravi carina. Od tog broja, polovnih auta u vrijednosti od 46,6 miliona je 12.740, dok je novih automobila vrijednih 42 miliona eura uvezeno skoro 3.000. “Osim putničkih, uzeti su u obzir i teretni automobili no-

Nove automobile uvoze Alliance, Voli Motors, Prokom i Ljetopis automotive iz Podgorice, Auto-Čačak, Efel Motors i Pegasus sa Cetinja, Rokšped, Jadran auto, Kov-car iz Tivta, Efel Travel, Kia Motors i Osmanagić i Montelada iz Nikšića

sivosti do pet tona do 2.500 (2.800) centimetara kubnih”, naveli su u Upravi. Na pitanje Vikend novina koje marke automobila su najdominantnije u uvozu, u Upravi kažu da ne mogu dostaviti precizan podatak. “Podatak o marki vozila se nalazi u rubrici koja je opisnog tipa, pa sortiranje po toj rubrici ne daje validne podatke”, objasnili su predstavnici Uprave.

AUTA STIZALA I SA JAMAJKE

Među uvoznicima polovnih automobila su firme Baršped, S auto, Autoventura, VN Motors, Mondo-auto, Flint šped, Toscana, Emax Bijelo Polje, Lumar Cetinje, Gostrade Pljevlja i Rokšped auto-centar

UVOZILI IZ PANAME Najviše polovnih automobila, ukupno 3.540, uvezeno je iz Njemačke. Slijede Francuska i Holandija sa 2.483, odnosno 2.396 uvezenih auta, dok je iz Italije i Švajcarske u Crnu Goru stiglo 1.390, odnosno 952 automobila. Prema podacima Uprave carina, iz Slovenije smo uvezli 715, Belgije 210, Švedske 190, a iz Austrije i Luksemburga 178, odnosno 141 auto. Manje od 100 automobila stiglo je iz Srbije, Danske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Španije, Mađarske, Norveške, Slovačke, Č e š ke i Poljske. Cr-

na Gora je iz Albanije uvezla šest polovnih automobila, a iz Turske i Sjedinjenih Američkih po pet, Bugarske i Finske po četiri, Rusije, Kosova i Makedonije po tri, a iz Velike Britanije i Estonije po dva automobila. U Crnu Goru je po jedno polovno vozilo stiglo iz Litvanije, Argentine, Naurua, Grčke, Ukrajine, Kine, Rumunije, Paname i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Kada je riječ o novim vozilima, najviše ih je stiglo iz Srbije, ukupno 1.256. Crna Gora je iz Slovenije i Češke od početka godine uvezla 683, odnosno 428 novih auta, dok je iz Rumunije i Austrije stiglo njih 301, odnosno 103. Slijede Kipar sa 52, Mađarska sa 34 vozila, Bosna i Hercegovina sa 19 i Hrvatska i Makedonija sa po 17 vozila. Iz Italije je stiglo njih 15, Holandije i Slovačke po osam, Njemačke sedam i Francuske četiri. Crna Gora je do 18. oktobra uvezla i dva nova automobila sa Jamajke i jedno iz Turske. Prema spisku Uprave carina, u Crnoj Gori ima 118 uvoznika polovnih, dok nova auta uvozi 14 kompanija. “Uzeti su u obzir samo uvoznici koji su uvezli više od deset auta”, naveli su u Upravi. Među uvoznicima polovnih automobila su firme Baršped, S auto, Autoventura, VN Motors, Mondo-auto,

Flint šped, Toscana, Emax Bijelo Polje, Lumar Cetinje, Gostrade Pljevlja i Rokšped auto-centar. Nove automobile uvoze Alliance, Voli Motors, Prokom i Ljetopis automotive iz Podgorice, Auto-Čačak, Efel Motors i Pegasus sa Cetinja, Rokšped, Jadran auto, Kov-car iz Tivta, Efel Travel, Kia Motors i Osmanagić i Montelada iz Nikšića.

REGISTROVANO 59.163 VOZILA Prema posljednjim, preliminarnim podacima Monstata za drugi kvartal ove godine, evidentirano je 59.163 registrovanih putničkih vozila. Od toga, u Podgorici ih je 20.445, dok ih je najmanje u Šavniku 85. Broj prvi put registrovanih putničkih automobila u drugom kvartalu je, kako se navodi u Monstatovoj analizi, iznosi 5.752, od čega ih je najviše u glavnom gradu, 2.512. “Ukupan broj registro-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

AKTUELNO

IMO IZ SVIH SVJETSKIH DESTINACIJA

UVOZ POLOVNIH AUTOMOBILA

UVEZENO AUTA U MILIONA EURA

17 AUTOMOBILA CRNA GORA JE OD POČETKA GODINE UVEZLA IZ SLOVAČKE

Još 22 električna automobila

Podaci Uprave carina pokazuju i da se u Crnoj Gori, od početka godine voze još 22 električna automobila. Naime, do 18. oktobra uvezena su četiri polovna i 18 novih, a prema posljednim zvaničnim podaci-

ma u Crnoj Gori je više od 100 vozila na električni pogon. Prva stanica za punjenje vozila nove generacije puštena je u rad u julu, u Tivtu, nedavno su dvije punionice otvorene i u Podgorici.

vanih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu ove godine iznosi 69.213, što je za 6,1 odsto više nego u istom kvartalu prethodne godine. Broj prvi put registrovnih drumskih motornih i priključnih vozila u drugom kvartalu ove godine godine iznosi 7.110 što je za 6,1 odsto manje nego u istom kvartalu prethodne godine”, navodi se u podacima.

Zemlja iz koje se uvozi Količina Njemačka 3.540 Francuska 2.483 Holandija 2.396 Italija 1.390 Švajcarska 952 Slovenija 715 Belgija 210 Švedska 190 Austrija 178 Luksemburg 141 Srbija 93 Danska 90 Hrvatska 81 Bosna i Hercegovina 66 Španija 54 Mađarska 42 Norveška 32 Slovačka 17 Češka 14 Poljska 10 Albanija 6 Turska 5 Sjedinjene Američke Države 5 Bugarska 4 Finska 4 Rusija 3 Unmik/Kosovo 3 Makedonija 3 Velika Britanija 2 Estonija 2 Litvanija 1 Argentina 1 Nauru 1 Grčka 1 Ukrajina 1 Kina 1 Rumunija 1 Panama 1 Ujedinjeni Arapski Emirati 1

UVOZ NOVIH AUTOMOBILA

Uvezeni automobili

Foto: Dejan Lopičić

Punionica u glavnom gradu

Zemlja iz koje se uvozi Srbija Slovenija Češka Rumunija Austrija Kipar Mađarska Bosna i Hercegovina Hrvatska Makedonija Italija Holandija Slovačka Njemačka Francuska Jamajka Turska

Količina 1.256 683 428 301 103 52 34 19 17 17 15 8 8 7 4 2 1

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

POZITIVNI TURISTIČKI TRENDOVI NASTAVLJENI I U OKTOBRU

Naplaćeno 8,85 miliona eura boravišne takse

Procjenjuje se da u Crnoj Gori boravi oko 27.500 turista, među kojima je najveći broj gostiju sa zapadnoevropskih tržišta, kazali su u NTO

Potrošačka korpa 642 eura

Ukupni prihodi od boravišne takse, naplaćeni od početka godine do danas, iznose više od 8,85 miliona eura, što je rast od oko 22 odsto u odnosu na uporedni prošlogodišnji period, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). U NTO dodaju i da su pozitivni turistički trendovi nastavljeni i u drugoj polovini oktobra. “Na današnji dan, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, procjenjuje se da u Crnoj Gori boravi oko 27.500 turista, među kojima je najveći broj gostiju sa zapadnoevropskih tržišta, što takođe predstavlja rast od 39 odsto u odnosu na isti dan prethodne godine. Shodno pozitivnim

NEĆE RADITI TRGOVINE NA MALO I VELIKO

Počinje neradna nedjelja Neradna nedjelja za trgovine na malo i velike zvanično počinje da važi ovog vikenda, tačnije 20. oktobra. Radiće isključivo apoteke, specijalizovane prodavnice ili kisoci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme. Utvrđeni izuzeci za rad nedjeljom su i pumpe, prodavnice za trgovinu na malo u okviru ben-

zinskih stanica, pijace, štandovi, tezge, vitrine, pokretne prodavnice, kao i automati izvan pijaca. Izuzeci utvrđeni Zakonom o unutrašnjoj trgovini su i prodavnice, kiosci i automati smješteni unutar zatvorenih područja, autobuskih, željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovi i kiosci u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i javnog priSa sastanka

Ilustracija Vrijednost minimalne potrošačke korpe u septembru je iznosila 642,4 eura, 0,03 odsto više nego u avgustu, pokazuju podaci Monstata. Od toga, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 270,2 eura, što je 0,5 odsto manje nego u avgustu. “Izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili su 372,2 eura, 0,4 odsto više nego u avgustu”, ukazali su statističari. R.E.

130 miliona kineskih turista putovalo je prošle godine

trendovima koji su obilježili predsezonu, glavnu turističku sezonu, a nastavljeni su i u postsezoni, očekuje se da će i ova turistička godina biti rekordna po pitanju ostvarenih prihoda od turizma”, istakli su u NTO. Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma saopštili su juče i da je Crnu Goru za osam mjeseci ove godine posjetilo 44.000 kineskih turista. Prema podacima Svjetske

turističke organizacije Ujedinjenih nacija to je 104 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kineski turisti su, kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, za osam mjeseci ove godine ostvarili 56.910 noćenja, 95 odsto više nego u uporednom periodu. “Oni su se prosječno zadržavali 1,27 dana, a u ukupnoj strukturi stranih noćenja ostvarili su oko dva odsto”, rekli su u Ministarstvu. Podaci Svjetske turističke organizacije UN-a pokazuju da je oko 130 miliona kineskih turista putovalo prošle godine, od čega je Crnu Goru, u svim vidovima smještaja, posjetilo njih 42.720, 82 odsto više nego 2017. R.E.

Voli ipak ne radi do ponoći

Kompanija Voli donijela je odluku da njeni marketi Naš diskont i Super Voli ipak ne rade produženo. Oni su istakli da su jedni od inicijatori neradne nedjelje, te da odustaju od prvobitne odluke da njihova dva najveća objekta od ove subote rade do ponoći kako bi se potrošači prilagodili novoj zakonskoj normi. “Smatramo da imamo pravo na produženo radno vrijeme i nikazivanja kinematografskih djela, kao i skladišta trgovinu na veliko.

je jasno zašto nam se to diskriminatorski osporava. Zakon dozvoljava svim preduzećima u trgovini da rade produženo, zaposlenima da dodatno zarade, dok je meta osude ozbiljnih razmjera upravo Voli, ni jednog momenta ne dotičući se rada trgovina koje rade non-stop”, rekli su iz Volija koji je prethodnih dana naišao na osude javnosti zbog uvođenja treće smjene.

Nedjeljom neće raditi tržni centri među kojima je i Delta siti. D.J.

RADUNOVIĆ I ŽUGIĆ U VAŠINGTONU

Ubrzati dobijanje drugog dijela garancije SB Aktivnosti na dobijanju drugog dijela garancije Svjetske banke (SB) Crnoj Gori za razvojnu politiku (PBG2), kao važnog instrumenta diverzifikacije izvora refinansiranja javnog duga, trebalo bi ubrzati kako bi sredstva bila odobrena do kraja godine. Crnogorska delegacija koju predvode ministar finansija Darko Radunović i guverner Centralne banke Radoje

Žugić, učestvuje na godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda i SB koji se održavaju u Vašingtonu. Delegacija se, kako su kazali u CBCG i Ministarstvu, sastala sa potpredsjednikom SB za Evropu i centralnu Aziju Cyrilom Mullerom, izvršnim direktorom u SB Kunom Davidseom i šefom Misije MMFa za Crnu Goru Srikantom Seshadriem. R.E.

AKTUELNO

SPORAZUMNO PRIZNALI KRIVICU

Zbog šverca skanka 14 godina zatvora

Pljevljaci Rajko Đurović (38) i braća Srđan (23) i Milisav Tešović (39), koji se terete za šverc 800 kilograma skanka, sporazumno su priznali krivicu te pristali na 14 godina zatvora, uz novčanu kaznu od preko 20.000 eura i oduzimanje nezakonite imovinske koristi. Đuroviću je sud Bosne i Hercegovine predložio kaznu od šest godina zatvora, novčanu kaznu preko 20.000 eura i oduzimanje nezakonite imovinske koristi od 6.000 eura. Mlađi Tešović će, kako prenose bosanski mediji, dobiti tri godine zatvora i oduzimanje nezakonite imovinske koristi u iznosu od 350 eura. Prema njihovim riječima, stariji Tešović dobiće pet godina zatvora i oduzimanje nezakonite imovinske koristi od 1.000 eura. Optuženi se nalaze u pritvoru, a nakon prihvatanja sporazuma, biće odmah upućeni na izdržavanje kazne. Protiv prvooptuženog Bojana Vukojičića (33), takođe iz Pljevalja, postupak se nastavlja. Podsjetimo, Pljevljaci su

“pali” u noći između 7. i 8. oktobra 2018. godine, u mjestu Krupac kod Istočnog Sarajeva, kada je zaustavljen kamion crnogorskih registarskih oznaka u kojem je otkriveno skoro 800 kilograma skanka. Rajko Đurović je osnivač firme društva sa ograničenom odgovornošću “Rajan šped” iz Pljevalja, koje se bavi drumskim prevozom tereta. Njega i ostale osumnjičene su oko četiri sata ujutru uhvatili pripadnici SIPA i policije Istočnog Sarajeva, a droga je navodno trebala biti transportovana ka Zenici ili Mostaru. Od uhapšenih Crnogoraca oduzeto je devet mobilnih telefona, od kojih je jedan bio kodirani telefon “blackberry” koji se može prisluškivati samo sa visokosofisticiranom opremom koju ne posjeduje ni SIPA. SIPA je ovu akciju pripremala više mjeseci, vjerovatno prateći komunikacije osumnjičenih, koji su drogu naručili i trebali preuzeti u BiH. Dio droge trebalo je da ostane u BiH, a dio je trebalo da bude prebačen u Hrvatsku. E.H.

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV NIKŠIĆANINA

SEKSUALNO ZLOSTAVLJAO PSA PORED IGRALIŠTA

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv G.N. iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje i mučenje životinja. Kako je saopšteno iz CB Nikšić, muškarca starije dobi je 25. septembra prijavio volonter NVO “Nikšićko udruženje za zaštitu životinja” koji je dobio snimak na kojem se vidi kako starac dohvaća psa do genitalija. Pomenuti snimak šokirao je crnogorsku javnost, posebno jer se sve odigralo u centru grada, kod dječjeg igrališa u blizini Doma revolucije. Kako se dodaje u saopšenju CB Nikišić, na video

zapisu se vidi kako starac sjedi na klupi i mami psa. Kada mu pas prilazi i liježe na leđa ispred njega, muškarac izvodi taj gnusan čin. “Policijski službenici CB Nikšić, preduzimajući mjere i radnje, identifikovali su izvršioca G.N. koji je po pozivu pristupio u službene prostorije i sa kojim je obavljen razgovor na okolnosti navedenog događaja”, saopšteno je iz CB Nikšić. Državni tužilac kvalifikovala je krivično djelo zlostavljanje i mučenje životinja i naložila da se protiv G.N. podnese prijava u redovnom postupku.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC U EMISIJI ª ŽIVA

Kneževićevi snimc notes sa imenima

Postoji sumnja u autentičnost i vjerodostojnost snimaka telefonskih razgovora odbjeglog biznismena Duška Kneževića i uhapšenog sekretara VDT-a Nenada Vujoševića, a koje objavljuje upravo Knežević, saopštio je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić u emisiji “Živa istina” na RTCG. “Postoji ozbiljna sumnja da to nije autentičan snimak, da je on falsifikovan i pripreman. U tim razgovorima nema ni dobro veče, ni dobar dan, tamo nema onog osnovnog elementarnog kako svaka komunikacija počinje”, naveo je Katnić, dodajući da je riječ o namještenim razgovorima. Kako je pojasnio, ti snimci ne mogu biti dokaz na sudu i ne mogu se koristiti u krivično-pravnom smislu. “Knežević je tim snimcima htio da diskredituje tužilaštvo. Ovoj kriminalnoj organizaciji, u Crnoj Gori značajne strukture, svjesno ili nesvjesno, pružaju pomoć”, kazao je Katnić, te dodao da tužilaštvo u svaki postupak ulazi u skladu s procedurama i strogo po pravilima. On je naveo da tužilaštvo nije, u tom slučaju, vuklo pogrešne poteze, već je medijska kampanja na strani kriminalne ogranizacije, na čijem je čelu Duško Knežević. “Put je da se sve rješava kroz institucije Crne Gore, na kraju i do Strazbura, a ne rekla - kazala”, ocijenio je Katnić. Glavni specijalni tužilac je kazao da Vujošević neće dobiti status svjedoka saradnika u predmetu protiv Duška Kneževića. Takođe, on je u sinoćnoj emisiji poručio da će podnijeti ostavku ukoliko se dokaže da je bilo koji specijalni tužilac, u bilo kojem predmetu, primio mito. Katnić je indirektno potvrdio da je u kući Kneževića pronađen notes sa spiskom svih kojima je davao novac. “Postupak se mora voditi prema svima koji se nalaze u ovim spisima, koji su uzimali novac, a koji je dobijen kri-

minalnim radnjama. Moram to da procesuiram, prema svima jednako”, poručio je glavni specijalni tužilac. Katnić je u emisiji pokazao papire kroz koje se, kako navodi, vidi na koji način je Knežević vršio višemilionske malverzacije. “Postoji osnovana sumnja da su ovi milioni, kao i drugi, a šteta je procijenjena na 100 miliona, otišli na razne strane”, kazao je Katnić. Uprava za nekretnine, kako navodi, još nije izvršila procjenu blokirane imovine Duška Kneževića. Katnić je ocijenio da Knežević ne može imati bilo kakav kompromitujući materijal protiv njega. On je kazao da očekuje da Kneževića Velika Britanija izruči Crnoj Gori. “Njihovo pravo je drugačije, ali vjerujem da ćemo mi uspjeti da dokažemo krivicu, kao što je i Hrvatska u jednom drugom slučaju. To može da traje do godinu i po”, naveo je Katnić. On je rekao da nema nikakvih dokaza da Kneževića, kako tvrdi, štite SAD. “Tužilaštvo radi danonoćno na vrlo teškim pitanjima vezanim za lažne vijesti i hibridni rat”, poručio je Katnić.

■ “BOROVIĆ PRIJETIO MOM ZAMJENIKU”

Katnić je ocijenio da branilac Nenada Vujoševića, advokat Borivoje Borović, svog klijenta ne zastupa na način na koji bi trebalo i u Vujoševićevom najboljem interesu. “Nikad niko Vujoševiću nije ponudio da bude svjedok saradnik i ovom tužilaštvu ne pada na pamet da tako nešto prihvati”, rekao je Katnić. On tvrdi da je advokat Borović prijetio i ometao zamjenika glavnog specijalnog tužioca, tražeći da pomjeri rok saslušanja, ili će tužiti sve tužioce. “To nije zapamćeno u sudskoj praksi, a ovaj tužilac to ne kani dozvoliti. Tu nema nikakvog revanšizma”, poručio je Katnić, dodajući da je tužilaštvu potpuno jasno na koji način je Knežević stavio pod kontrolu Vujoševića. Kako je kazao, Knežević je vjerovao da ima svoje ljude u specijalnom policijskom odjeljenju, ali da se prevario. U konkretnom slučaju, svjedoci saradnici iz najbližeg okruženja okrivljenog Kneževića. Ponovio je da je institut svjedoka saradnika samo jedan od dokaza neophodnih za osuđujuću presudu.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

a istinaº saopštio

Ispoštovaće odluku Brajovića Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić naveo je da će ispoštovati odluku predsjednika Skupštine Ivana Brajovića i poslati mu odvojeno zahtjeve u vezi sa poslanikom DF-a Nebojše Medojevićem - jedan za pokretanje krivičnog postupka, a drugi za određivanje pritvora. Katnić je ponovio da se protiv poslanika ne može pokrenuti postupak, ako mu Skupština ne ukine imunitet. Za sada, kako je naveo Katnić, ne postoji niko ko bi za okrivljenog Kneževića bio nepovoljniji na mjestu Vrhovnog državnog tužioca od Ivice Stankovića. Ponovio je da je Knežević, preko svoje dvije banke, vršio ozbiljne malverzacije.

■ Sinđelićevo izru-

čenje bez uticaja na poStupak

Govoreći o izručenju Hrvatskoj svjedoka saradnika u suđenju za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. Saše Sinđelića, Katnić je ocijenio da je ta odluka donijeta u skladu s propisima. Podsjetio je na Sinđelićeve tvrdnje da nije počinio zločin za koji je osuđen u Hrvatskoj, te dodao da očekuje da će u toj demokratskoj zemlji imati pravo na fer postupak. Taj slučaj ne može imati uticaja na tok suđenja u Crnoj Gori, u kojem je Sinđelić bio svjedok saradnik, poručio je Katnić. Ocijenio je da je prvostepeno suđenje za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. završeno za “naše uslove” u brzom roku. “Tužilaštvo se neće žaliti na prvostepenu presudu, a odgovore na žalbe odbrane dosta-

viće vrlo brzo. Očekujem da se Apelacioni sud izjasni u roku od tri mjeseca”, kazao je Katnić. On je ponovio da je kriminalna organizacija iz tog predmeta imala međunarodni karakter i djelovala na međunarodnom nivou. Tužilaštvo, kako je kazao, ima dokaze i da su Džozef Asad i Aron Šaviv učestvovali u kriminalnim radnjama. “Kad se steknu uslovi mi ćemo podnijeti optužnicu, a sada nam se za to posebno ne žuri. Postoji osnovana sumnja da je na njihov račun bez jasne osnove uplaćeno 1,5 miliona eura iz jedne evropske zemlje i taj novac je korišten za finansiranje izbora 2016. godine”, kazao je Katnić i dodao da očekuje da oni budu izručeni Crnoj Gori. Katnić je ocijenio da Crnoj Gori nedostaje podzakonska regulativa i edukacija stanovništa kada je riječ o hibridnom ratu, kojem je bila izložena, a kojem je uspjela da se odupre. “Nosioci hibridnog rata imaju aspolutnu slobodu u izboru metoda u tom ratu i da koriste sve moguće metode protiv slobodnih zajednica, a Crna Gora to jeste. Mislim da to svako vidi”, rekao je Katnić.

ministar unutrašnjih poslova mevludin nuhodžić:

OdgOvaraće svakO kO prekOrači Ovlašćenja

Ministarstvo unutrašnjih poslova ne toleriše i neće tolerisati ugrožavanje ljudskih prava građana i istrajno je u stavu da se ljudska prava u policijskoj službi moraju poštovati, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na međunarodnoj konferenciji “Sprečavanje zlostavljanja u policijskoj službi” koja je juče održana u Bečićima. Kako je istakao, svi koji su prekoračili ovlašćenja moraju za to odgovarati i mora da postoji nulta tolerancija prema nasilju bilo koje vrste. Ministar je naveo da neće stati dok svi slučajevi nezakonitog postupanja ne budu rasvijetljeni i sankcionisani. “U policiji nema prostora, niti povlašćivanja i zaštite za nasilnike u uniformi. Ali, isto tako, svi kao društvo, moramo stati u zaštitu policijskih službenika koji časno, profesionalno i odgovorno obavljaju svoje poslove”, poručio je Nuhodžić. Govoreći o realizaciji preporuka Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni i postupaka (CPT), Nuhodžić je saopštio da je usvojen i poseban plan, što predstavlja snažan iskorak kako da se CPT preporuke implementiraju u svakodnevnoj policijskoj praksi. “Nijedan sistem, nijedna država i policija nijesu imuni na slučajeve prekoračenja upotrebe sredstava prinude. Ono čime sam zado-

Foto: BOJANA ĆUPIĆ

ci montirani, ma postoji

aktuelno

Nuhodžić voljan i što posebno želim da istaknem jeste da su ti slučajevi u Crnoj Gori pojedinačnog karaktera, da nema pojave sistemske torture, da se ti slučajevi iz godine u godinu smanjuju”, istakao je Nuhodžić. On je pojasnio, da kako bi se otklonile sumnje u nekažnjavanje slučajeva zlostavljanja, na uniformama službenika Sektora specijalne policije istaknute su slovno numeričke oznake koje omogućavaju njihovu identifikaciju, što doprinosi i jačanju povjerenja javnosti u policiju. Nuhodžić je kazao da su u 2018. i u prvih devet mjeseci ove godine, izvršene kontrole zakonitosti vršenja policijskih poslova i primjene policijskih ovlašćenja u 122 slučaja, od čega su u 46 slučajeva vršene kontrole na osnovu pritužbi građana. Nadležnim tužilaštvima dostavljeno je pet predmeta protiv deset policijskih službenika, od kojih se je-

dan predmet odnosio na postojanje osnovane sumnje da su dva policijska službenika izvršila krivično djelo zlostavljanje. Upravi policije je predloženo pokretanje disciplinskih postupaka protiv 14 policijskih službenika, od čega protiv tri službenika zbog teže povrede službene dužnosti izvršene prekomjernom ili nezakonitom upotrebom sile. Dodao je da se posebna pažnja posvećuje jačanju bezbjednosne kulture i kompetentnosti policijskih službenika. U tom smislu, Nacrt novog zakona o unutrašnjim poslovima u potpunosti reformiše sistem zapošljavanja, obuke i stručnog obrazovanja i usavršavanja policijskih službenika, kao i nadzorne mehanizme nad radom Uprave policije. Nuhodžić je naglasio da će MUP i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem obuka i promovisanjem Kodeksa policijske etike. R.C.H.

akcija policije u Beranama i nikšiću

Rmuš i milošević uhapšeni zbog ulične pRodaje dRoge

Beranac Igor Rmuš (40) i Nikšićanin Vlatko Milošević (42) uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saznaju Vikend novine. Kako je saopšteno iz Uprave policije, prilikom pretresa u Beranama i Nikšiću policija je pronašla i oduzela heroin i ma-

rihuanu, zbog čega su pomenuti uhapšeni. “Beranska policija je u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje lišila slobode I.R. (40) iz Berana zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kontrolom ovog lica policija je pronašla i oduzela oko 100

grama praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga heroin i digitalnu vagu. U Nikšiću je policija po naredbi nadležnog sudije za istragu policija izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koriste V.M. (42) iz Nikšića. Pronađeno je 16 pvc pakovanja ukupne težine oko 30 grama”, piše u saopštenju policije. E.H.

hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

ministar pravde zoran pažin odlučio:

Sinđelić će biti izručen Hrvatskoj Ministar pravde Zoran Pažin odobrio je izručenje Saše Sinđelića Republici Hrvatskoj radi izvršenja dvadesetjednogodišnje zatvorske kazne za teška krivična djela počinjena u toj zemlji. “Odluku da Sinđelić bude izručen Republici Hrvatskoj ministar Pažin donio je u skladu sa nacionalnim zakonima, poštujući bilateralni ugovor o izručenju sa Republikom Hrvatskom i međunarodne standarde u oblasti ekstradicije, kao i uvažavajući pravosnažnu odluku nadležnog suda u Crnoj Gori o ispunjenosti uslova za izručenje ovog lica. Prethodno su, takođe, nadležni državni organi donijeli konačnu odluku o odbijanju Sin-

đelićevog zahtjeva za azil, budući da je žalbeni postupak u tom slučaju pravosnažno okončan”, saopšteno je iz Ministarstva pravde. Kako se ističe u saopštenju, ova odluka ministra pravde potvrda je odlučnosti Crne Gore da dosljedno i odgovorno ispunjava preuzete međunarodne obaveze, da bude pouzdan partner u međunarodnoj borbi protiv kriminala i da ne dozvoli da bilo koji počinilac teških krivičnih djela nađe utočište na njenoj teritoriji. Podsjetimo, 30. septembra Apelacioni sud potvrdio je rješenje Višeg suda u Podgorici o izručenju Saše Sinđelića Hrvatskoj. U rješenju Apelacionog suda navodi se da su

Ilustracija

prodao drogu maloljetniku

Karoviću godina i po zatvora Pljevljaku Dženanu Karoviću (31) sudija Višeg suda u Bijelom Polju juče je izrekao presudu od godinu i po zatvora zbog počinjenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima optužnice, okrivljeni je u toku juna ove godine u parku Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima, više puta neovlašćeno maloljetnom A.J. prodao opojnu drogu marihuanu. Navodi se da je istom licu 10. jula na osnovu prethodno ostvarenog dogovora na društvenoj mreži Facebook,

preko aplikacije “messenger”, poslavši mu poruku da dođe za 15 minuta ispred pomenute škole, iz vozila kojim je upravljao dodao mu 3,5 grama marihuane upakovanu u pvc zamotuljak, da bi on njemu dao iznos od četiri eura. Od te količine maloljetnik je 1,65 grama upakovao u pvc zamotuljak i predao ga sugrađaninu M.P. koji je bio sa njim u društvu, da mu sačuva, dok je ostatak od 1,5 grama bez ambalaže zadržao za sebe u namjeri da je iskoristi za uživanje. U optužnici se navodi da su službenici policije kod navedenih lica pronašli predmetnu drogu. B.Č.

ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje okrivljenog Sinđelića. Sinđeliću, koji ima svojstvo svjedoka u postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, rješenjem Višeg suda u Podgorici početkom septembra određeno je izručenje susjednoj Hrvatskoj, koja ga potražuje zbog izdržavanja dvadesetjednogodišnje zatvorske kazne. Podsjećamo i to da je Ministarstvo unutrašnjih poslova 10. septembra odbilo zahtjev za azil Saše Sinđelića. Kako je saopšteno iz MUP-a, Sinđelić je zahtjev za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori podnio 1. jula 2019. godine. “Uvidom u dokaze dostav-

ljene ovom organu, utvrđeno je da je Saša Sinđelić učinio krivično djelo prije ulaska u Crnu Goru, za koje je, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, propisana kazna zatvora u trajanju od pet godina ili teža kazna, čime su se stekli zakonski uslovi da se ovo lice isključi od prava na azil i supsidijarnu zaštitu i da mu se odbije zahtjev za dobijanje međunarodne zaštite”, saopšteno je ranije iz MUP-a. Bo.B.

KaKo se ističe u saopštenju, ova odluKa ministra pravde potvrda je odlučnosti Crne Gore da dosljedno i odGovorno ispunjava preuzete međunarodne obaveze, da bude pouzdan partner u međunarodnoj borbi protiv Kriminala

saradnja policijske akademije i moto-kluba

Obuka motociklista važna zbog porasta broja stradalih Obuka motociklista značajan je programski segment Policijske akademije, a porast broja stradalih i povrijeđenih u vožnji motociklom jedan od razloga što je ova visokoškolska ustanova u saradnji sa Moto-klubom “Bezbjednost” iz Herceg Novog organizovala obuku. “Osim osnovne djelatnosti za zanimanje policajac i zatvorski policajac, Akademija licencira i nudi tržištu veliki broj obrazovnih programa, specijalističkih obuka i treninga u oblasti bezbjednosti i zaštite, prvenstveno za pripadnike organa za sprovođenje zakona. Nedavno je ova visokoškolska ustanova organizovala obuku vozača motocikla. Na programu je bila teorijska obuka o elementima bezbjedne vožnje, treningu bezbjedne vožnje gdje je posebna pažnja posvećena izbjegavanju prepreka i kočenju, pravilnim procjenama bezbjedne distance”, saopšteno je iz Policijske akademije. Prema Svjetskoj zdrav-

stvenoj organizaciji, mopeKako je saopštio direktor disti i motociklisti su proglaPolicijske akademije Boban Šaranović, ove godišeni ranjivim kategorijama učesnika u saobraćaju. ne organizovani su treninzi “Veličina motocikla je 1/6 bezbjedne vožnje za vozače prosječne veličine putničmotociklista, a to pitanje je kog vozila te zbog nedovoljsa aspekta Policijske akadeno uložene ili usmjemije važno zbog porene pažnje vozadizanja bezbjedča drugih vrsta nosti saobravozila dolazi ćaja, zbog do nezgoda. sve većeg Motocikl broja reima jedgistrovano prednih monje i jedno tociklista zadnje svii niske jetlo, te kod kulture u ostalih vosaobraćazača dolazi do ju zbog čega imamo alarprevida ili do poŠaranović mantan broj nagrešne interpretacije stradalih i povrijeđenih. izvora takve svjetlosti. RaPrema zvaničnim podacizlozi su i nepropisno bočno preticanje, odnosno nema Uprave policije, u prvih dovoljno držanje rastojaosam mjeseci tekuće godinja, pogrešna procjena brne, stradalo je pet, teže pozine motocikliste, pogotovo vrijeđeno četrdeset šest, lakprilikom procjene udaljenoše sedamdeset sedam mosti prilikom uključivanja u tociklista. Prošle godine u istom periodu stradao je saobraćaj ili puta sa prvensamo jedan motociklista, stvom prolaza”, navode iz Akademije. objašnjava Šaranović.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

aktuelno

razgovori o povećenju zarada u prosvjeti se privode kraju, glavni odbor sredinom sedmice

Konačnu riječ o Platama daće glavni odbor SindiKata i vlada

Ministar prosvjete Damir Šehović održao je juče sastanak sa članovima Izvršnog odbora Sindikata prosvjete, u vezi sa očekivanim povećanjem zarada u prosvjeti od naredne godine, koje je u četvrtak zvanično najavio predsjednik Vlade Duško Marković. Vođena je konstruktivna i sadržajna rasprava, tokom koje je istaknuto zadovoljstvo načinom realizacije dosadašnjih pregovora na izmjeni Granskog kolektivnog ugovora, ali i ozbiljnim i odgovornim pristupom ko-

ji su tim povodom pokazale obje strane. Konačnu riječ u odnosu na povećanje zarada će dati Glavni odbor Sindikata prosvjete, shodno Statutu ove organizacije i Vlada. Sjednica Glavnog odbora Sindikata će biti održana sredinom naredne sedmice, na kojoj će uzeti učešće i ministar prosvjete sa saradnicima. Današnjim razgovorima su prisustvovali i članovi pregovoračkih timova Sindikata i Ministrstva prosvjete. M.I.

pridružili se kampanji ª za odličan 5º

Fond za kvalitet i talente značajan za zaposlene Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević pridružio se kampanji “Za odličan 5” ocijenivši da je Fond za kvalitet i talente značajan za zaposlene u prosvjeti, a da je nagrađivanje veliki podsticaj prosvjetnim radnicima. “Sindikat prosvjete već dugo i strpljivo radi na poboljšanju statusa prosvjetnih radnika. Rezultat toga su, između ostalog, trenutni Šehović i Pavićević

razgovori o povećanju zarada u prosvjeti. No, mi ćemo podsticati svaki drugi oblik nagrađivanja nastavnika, a to svakako jeste Fond za kvalitet i talente za koji je konkurs u toku”, rekao je Pavićević. Kako je kazao ministar prosvjete Damir Šehović, Fond je dokaz sistemske brige o onima koji su najbolji dio zajednice u kojoj živimo. R.D.

Sa jučerašnjeg sastanka Izvršnog odbora Sindikata prosvjete

kandidata dobilo je mogućnost studiranja na atraktivnim doktorskim studijama novim konkursom Ministarstva nauke, za koji je opredijeljeno dodatnih 750.000 eura

elektronska uprava

Servis građana i privrede

Produžiće rok za upis na specijalističke studije Ministarstvo prosvjete prihvatilo je peticiju studenata kojom su tražili produžetak roka za upis na specijalističke studije. Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) uputio je inicijativu, sa propratnom peticijom, zahtijevaći produžetak roka za završetak drugog nivoa studija koji je postojao u prethodnom modelu studiranja i koji je trajao jednu studijsku godinu, kao i mogućnost upisa na taj nivo studija. “U skladu sa zahtjevom studenata, Ministarstvo prosvjete već je krenulo u izmjene Zakona o visokom obrazovanju, kako bi se produžio rok za upis na specijalističke studije i to za dvije godine”, saopštila je direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mu-

bera Kurpejović. U prethodnom periodu studenti su zatražili produženje roka za upis na specijalističke studije za dvije godine. Time bi se studentima koji su otpočeli studije po starom, 3+1 sistemu, omogućilo da ih i završe po tom sistemu. Peticiju ovim povodom je potpisalo oko 1.400 studenata, nakon čega je upućena na relevantne adrese, uključujući i Ministarstvo prosvjete. “Kako ovaj zahtjev nalazimo opravdanim, odluka Ministarstva je da se izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, u koje smo već ušli, i koji će se već sljedeće nedjelje naći u Vladinoj proceduri, produži rok za upis na specijalističke studije za dvije godine”, rekla je Kurpejović. R.D. Foto: Darko Jovanović

Predlogom zakona o elektronskoj upravi teži se unapređenju ambijenta u kojem će javna uprava biti servis građana i privrede, a najbolji način za eliminisanje administrativnih barijera upravo je mogućnost da građani i privredni subjekti komuniciraju sa javnom upravom u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta, kazao je generalni direktor direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost Dušan Polović. Vlada je na sjednici u četvrtak, na predlog Ministarstva javne uprave, utvrdila Predlog Zakona o elektronskoj upravi kojim se bliže uređuje ova oblast. R.D.

na zahtjev studenata

Kurpejović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

STRUČNJACI SAVJETUJU OPREZ KADA JE U PITANJU KO

MRŠAVLJENJE “PREKO NOĆI“ RIZIK ZA ZDRAVLJE „Kako da brzo dođete do željenje težine“, „Najefikasnije tablete za mršavljenje“, „izgubite kilograme uz pomoć...“, „... iscijediće vas kao limun“, samo su neke od poruka na reklamama kojima nas gotovo svakodnevno „bombarduju“. Društvene mreže nameću „ideale ljepote“ koje podrazumijevaju savršeno vitku liniju, te su preplavljene sponzorisanim objavama, koje najčešće prate fotografije izvajanih ljepotica, a u kojima nam nude instant rješenja za naš višak kilograma. Iako usljed savremenog načina života, ljudi posežu za brzim rješenjima kada je gubitak kilograma u pitanju, gojaznost je metabolička bolest koja iziskuje ozbiljan tretman i promjenu stila života. Iz tog razloga, poručuju stručnjaci, brza rješenja bez konsultacije sa ljekarima mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Jedan od takvih brzih načina

Ilustracija

gubljenja kilograma, bez promjene u stilu života, jeste, kažu, konzumiranje preparata za mršavljenje. Na to opominje i slučaj u Francuskoj gdje je nedavno počelo suđenje

za jedan od najvećih zdravstvenih skandala u ovoj zemlji oko tableta za mršavljenje za koje se vjeruje da su ubile oko 2.000 ljudi, a mnogima prouzrokovale doživotna oštećenja.

■ PREPARATI NE PODPred ljeto najviše prolaze preparati za mršavljenje. Imamo raznih iskustava. Neki ljudi su, kažu, zadovoljni jer uz preparat poštuju redukciju, pa dolaze i kupuju nove količine. Ima i onih koji očekuju čudo da naprave sa starim navikama. Ne budu zadovoljni pa dolaze i traže “bolji”

LIJEŽU PROVJERI

„Preparati za mršavljenje ne podliježu nikakvoj proveri kvaliteta u pogledu sastava, te se iz tog razloga ne preporučuju. Jedino što je proizvođač u obavezi jeste da taj preparat prođe osnovnu analizu. Drugim riječima, daje se potvrda da taj preparat nije zagađen-biološki ili hemijski. Sigurno je da neki preparati za mršavljenje mogu da snize tjelesnu težinu, jer ubrzavaju probavu, izbacuju vodu, ali i sprečavaju apsorpciju nekih vrsta hranljivih materija, a naročito ugljenih hidrata i

masti“, objašnjavju u Institutu za javno zdravlje. Nije poželjno, kažu, izgubiti tjelesnu težinu naglo, već da se kilogrami ravnomjerno gube. „Preparati, koji obećavaju munjevito gubljenje težine, direktno ugrožavaju zdravstveno stanje. U organizam moraju da se unose hranljive materije, odnosno bjelančevine životinjskog i biljnog porekla, ugljeni hidrati, šećer i masti. Mnogi od preparata za mršavljenje sadrže kofein i efedrin, koji osim što smanjuju apetit, mogu da izazovu razne neželjene efekte pa čak i smrt. Takvi preparati pospješuju funkcije nekih organa, ali ako se pretjera mogu da izazovu ozbiljne posljedice po zdravlje“, poručuju iz Instituta. U zvaničnoj prodaji međutim nema ljekova za mršavljenje, što potvrđuju iz Agencije za ljekove i medicinska

sredstva (CALIMS). Međutim, razni čajevi za mršavljenje i drugi dodaci ishrani - dijetetski suplementi koji se nalaze na našem tržištu, nijesu u nadležnosti Agencija, budući da je ona nadležna samo za proizvode koji pripadaju grupi ljekova i medicinskih sredstava.

■ NA ZVANIČNOM TRŽIŠTU NEMA LJEKOVA ZA MRŠAVLJENJE

„Da bi se određeni lijek našao na tržištu u Crnoj Gori, uključujući i ljekove koji se koriste za smanjenje gojaznosti, proizvođač mora prilaganjem odgovarajuće dokumentacije dokazati njegov kvalitet, bezbjednost i efikasnost. Svi ljekovi podliježu kontroli od Agencije, koja podrazumijeva kontrolu prije nego što lijek dospije na tržište, ali i kontrolu koja se obavlja u svim faza-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

aktuelno

onzumiranje preparata za gubljenje kilograma Preporuke stručnjaka za zdravo mršavljenje Zdrava ishrana je, kažu stručnjaci Instituta, optimalna, raznovrsna i balansirana, te obuhvata jako veliki broj namirnica, ali nikad ne propagira nijednu posebno. „Preporuke za zdravo mršavljenje su konzumirati redovno pet obroka, tri glavna obroka i dvije užine, ne preskakati obroke, naročito ne doručak koji je glavno energetsko gorivo u toku dana. Takođe, treba izbjegavati slatkiše, grickalice, lisnata peciva, tjestenine, suhomesnate proizvode, konzerviranu hranu, zašećerene napitke, gazirana i alkoholna pića, a u ishrani zastupati obilje hrane biljnog porijekla (povrća, voća, proizvoda od integralnih žitarica, mahunarki, koštunjavog voća i sjemenki), Napominjemo da u prethodnom periodu, nijesmo imali nijedno prijavljeno neželjeno dejstvo na lijek koji se nalazio u prometu do 2016. Iako ljekova za tretman gojaznosti trenutno nema u prometu Crnoj Gori, ipak savjetujemo pacijentima da se o eventualnoj primjeni tih ljekova konsultuju sa ljekarom koji najbolje može sagledati šta je adekvatna terapija za konkretnog pacijenta (ljekovi, dijeta...)”, zaključuju iz Agencije.

2 hiljade ljudi, kako se vjeruje, ubile su tablete za mršavljenje, a mnogima prouzrokovale doživotna oštećenja u Francuskoj gdje je i nedavno počelo suđenje za jedan od najvećih zdravstvenih skandala u toj zemlji

■ POTRAŽNJA U APOIlustracija ma prisustva lijeka na tržištu. U periodu do 2016. u prometu u Crnoj Gori se nalazio lijek namijenjen za primjenu kod odraslih osoba sa povišenom tjelesnom masom, a taj lijek se ne prometuje od 2016. iz komercijalnih razloga (nije bilo novih zahtjeva za uvoz lijeka). Dakle, iako mi trenutno na tržištu nemamo ljekove protiv gojaznosti, ukoliko bi po zahtjevu neke zdravstvene ustanove bilo potrebno da se odobri uvoz takvog lijeka, on bi morao proći sve kontrole od Agencije, kako je prethodno navedeno“, kažu iz CALIMS-a. Kažu da u prethodnom periodu, nijesu imali nijedno prijavljeno neželjeno dejstvo na lijek koji se nalazio u prometu do 2016. godine. „Kada su u pitanju neželjena dejstva, ona postoje i u grupi ljekova za tretman gojaznosti, kao i u svim drugim grupama.

TEKAMA NAJVEĆA PRED LJETO

Iz nekoliko podgoričkih apoteka Vikend novinama su ipak kazali da ima potražnje

zatim minimalno prerađenu, sezonski svježu hranu. Konzumirati maslinovo ulje kao jedan od izvora masnoće, mliječni proizvodi, uglavnom sir i jogurt konzumirati svakodnevno u malim do umjerenim količinama, riba, morski plodovi i piletina konzumirati u malim do umjerenim količinama, zatim do tri jaja nedjeljno, crveno meso u veoma malim količinama, ograničiti unos soli 5 g dnevno. Kod pripreme hrane voditi računa da je bareno ili kuvano, grilovano i pečeno, ali potreban je i dovoljan dnevni unos tečnosti prije svega vode, 8-10 čaša dnevno“, savjetuju u Institutu. Fizička aktivnost, dodaju, treba da bude dio režima regulacije težine kad god je to za čajevima i drugim preparatima za mršavljenje. „Dolaze nam ljudi i kupuju, obično traže preparate koje vide na reklamama, ali ima i dosta onih koji kupuju po preporuci“, kazali su iz jedne od apoteka. Dodaju i da je potražnja najveća u susret ljetu kada se građani pripremaju za more. „Pred ljeto najviše prolaze preparati za mršavljenje. Imamo raznih iskustava. Neki ljudi su, kažu, zadovoljni jer uz preparat poštuju redukciju, pa dolaze i kupuju nove količine. Ima i onih koji očekuju čudo da naprave sa starim navikama. Ne budu zadovoljni pa dolaze i traže ’bolji’”, kazala je apotekarka VN. Bo.P.

moguće, jer pored uticaja na smanjenje masnog tkiva, povoljno djeluje na mentalni status, ali i na regulaciju nivoa šećera u krvi, krvni pritisak, profil masnoća u krvi, kao i na opšte stanje zdravlja. „Fizička aktivnost predstavlja svako kretanje tijela usljed pokreta skeletne muskulature koje dovodi do veće potrošnje energije od one koja se troši u stanju mirovanja. Pod ovom vrstom aktivnosti uglavnom se podrazumijevaju svakodnevne aktivnosti kao što su hodanje, vožnja bicikla, penjanje uz stepenice, rad u kući, odlazak u nabavku. Preporuke su 60 minuta fizičke aktivnosti svakog dana ili 150 minuta tri puta nedjeljno“, zaključuju nutricionisti Instituta za javno zdravlje.

usljed savremenog načina života, ljudi posežu za brzim rješenjima kada je gubitak kilograma u pitanju. gojaznost je metabolička bolest koja iziskuje ozbiljan tretman i promjenu stila života. iz tog razloga brza rješenja, bez konsultacije sa medicinskim stručnjacima mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. jedan od takvih brzih načina gubljenja kilograma, bez promjene u stilu života, jeste konzumiranje preparata za mršavljenje.

Ilustracija

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

Foto: Dejan Kandic

Najboljim lokalNim zajedNicama

Nagrada Globallocal za Prijestonicu Cetinje

Prijestonica Cetinje dobitnica je nagrade “Globallocal”, koja se dodjeljuje najboljim lokalnim zajednicama za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj preduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi. Gradonačelniku Aleksandru Kašćelanu nagrada je uručena na 2. Svjetskom kongresu preduzetnika u Skoplju. “Zadovoljstvo je biti među najboljima, pogotovo kada vaša zalaganja za razvoj lokalne zajednice prepoznaju istaknuti stručnjaci iz obla-

sti važnih za razvoj preduzetništva. Ova nagrada dolazi u pravom trenutku - očekujemo raspisivanje oglasa za izdavanje u zakup nepokretnosti nekadašnjeg Oboda, u toku je oglas za stanare Biznis centra, kontaktiraju nas brojni investitori, a u kapitalnom budžetu planirali smo novac za kupovinu zemljišta na kojem se nalazio čuveni hotel Lokanda, čija ponovna gradnja će osim novih hotelsko-ugostiteljskih kapaciteta generisati i nova zapošljavanja”, kazao je Kašćelan.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluga fizičkog obezbjeđenja i nadzora objekata Univerziteta Crne Gore po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35 197,08 eura. Tenderska dokumentacija broj 05/1-21-1447/4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 18.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Željka Simonović, telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluga štampanja knjiga, udžbenika, publikacija, monografija i slično- Rektorat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 eura. Tenderska dokumentacija broj 05/1-21-1444 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 18.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Željka Simonović, telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

ISPRAVKA JAVNOG POZIVA 6/19 OBJAVLJNOG 10.10.2019. na način: Tekst javnog poziva stav II tacka 8. mijenja se i glasi: Dokaz o izmirenim obavezama prema Direkciji i drugim organima moraju biti dostavljeni na način da se istim dokazuje ispunjenost uslova traženim pozivom i to da u roku od 60 dana od predaje ponude ponuđač nema dospjelih neizmirenih obaveza. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora

OPŠTINA KOTOR DIREKCIJA ZA UREĐENJE I IZGRADNJU KOTORA Broj: 02 –4089 Kotor, 18.10.2019.godine. Na osnovu člana 13.i 30. Odluke o poslovnim zgradama i prostorijama ( Sl. list opštine Crne Gore – opštinski propisi broj 04/11), Odluke Komisije za poslovni prostor opštine Kotor broj: 02-3686/1 od 09.10.2019.godine Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora ( u daljem tekstu: Direkcija) zbog tehničke greške koja se potkrala u tekstu Javnog poziva broj 07/19, oglašava

ISPRAVKU

Javnog poziva broj 07/19 o ustupanju u zakup poslovnih prostorija putem prikupljanja ponuda - tendera objavljenog u dnevnom listu Dnevne novine dana 14.10.2019.godine 1. Zbog tehničke greške koja se potkrala u tekstu Javnog poziva 07/19 o ustupanju u zakup poslovnih prostorija putem prikupljanja ponuda – tendera, objavljenom dana 14.10.2019.godine u dnevnom listu Dnevne novine, vrši se ispravka u dijelu teksta tačke 10., te se umjesto datuma »28.02.2019.godine« upisuje datum »28.10.2019.godine«. Ova ispravka javnog poziva biće objavljen na Web site-u Direkcje za uređenje i izgradnju Kotora ( www. kotor-direkcija.co.me) i opštine Kotor i u Dnevnim novinama dana 19.10.2019.godine. Kontakt osoba: Daliborka Seferović, tel. - 032/322-946

Pljevlja

Vlada podržala iNicijatiVu miNistarstVa zdraVlja

Purišić: Gradiće se nova bolnica u Pljevljima

Vlada Crne Gore podržala je inicijativu Ministarstva zdravlja o izgradnji nove bolnice u Pljevljima. Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, zadužila ministarstva zdravlja i finansija i Upravu javnih radova da u najkraćem roku pronađu način i model za početak gradnje nove bolnice u toj opštini. Izgradnja nove bolnice u Pljevljima, kako kažu, biće nastavak pozitivnih trendova snaženja ove regije. “Ulaganje u infrastrukturne, tehnološke i kadrovske kapacitete zdravstvenih ustanova u sjevernom regionu Crne Gore, kao i reform-

ski procesi koje kontinuirano sprovodimo u zdravstvenom sistemu proteklih godina, značajno su unaprijedili dostupnost i kvalitet pružanja zdravstvenih usluga i ojačali povjerenje građana u zdravstvene institucije. Naša istinska opredijeljenost unapređenju zdravstvene zaštite pljevaljske i opština koje gravitiriju ovom području ogledaju su i u značajnim ulaganjima u opremu i adaptaciju pljevaljske bolnice”, kazao je ministar zdravlja Kemal Purišić. Samo tokom 2017. i 2018. godine iz državnog budžeta u OB Pljevlja realizovano je, kako kaže, više od 340.000

eura investicija za adaptaciju prostora i nabavku savremene medicinske opreme. Opšta bolnica Pljevlja trenutno je jedina opšta bolnica paviljonskog tipa u Crnoj Gori, sagrađena šezdesetih godina prošlog vijeka, što je jedan od glavnih razloga za ovakvom odlukom. “S obzirom da opštine Pljevlja i Žabljak pokrivaju veliku teritoriju, uz nepovoljne klimatske uslove transport bolesnika do Kliničkog centra Crne Gore često je veoma otežan. Nova bolnica bi u značajnoj mjeri mogla da smanji i broj upućivanja prema KCCG”, istakao je Purišić.

zamjeNik gradoNačelNika podgorice Na paNel diskusiji

Podgorica sve privlačnija za investicije i nova zapošljavanja

Zamjenik gradonačelni- Podgorice. ka Podgorce Časlav Vešović “Siguran sam da će to u učestvovao je na jučerašnjoj konačnom rezultirati većom panel diskusiji na temu “Da atraktivnošću i privlačli domaća radna snaga nošću Podgorice postaje biznis barii naše države, jera u Crnoj Gori?”. prvenstveno za doOn je istakao da obiman investimaću radcioni ciklus konu snagu i ji trenutno spronaše najbolje kavod i g rad sk a uprava nema sadrove”, namo za cilj unapreglasio je Veđenje ukupne infrašović tokom Vešović strukture, već snaženje rasprave o prilivu radne snage. i podsticaj privrednih aktivnosti i otvaranje novih radOn je istakao da su istonih mjesta koja će generi- vremeno značajne investisati dalji dinamičan razvoj cije koje se realizuju u Pod-

gorici i Crnoj Gori uticale i na otvaranje kvalitetnijih i kreativnijih radnih mjesta koja postaju sve interesantnija i privlačnija ljudima van Crne Gore. Pored njega, svoje stavove o tome kako se proces pristupanja Evropskoj uniji odražava na mobilnost radne snage i koje mjere je potrebno preduzeti kako bi stručan kadar ostao u Crnoj Gori, dali su panelisti: prof. dr Gordana Đurović, Radosav Babić (Ministarstvo ekonomije), Mladen Perazić (Privredna komora Crne Gore) i Danilo Pavličić (Montecco inc.).

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

AKTUELNO

TIVAT: PREDSJEDNIK KUSOVAC OBIŠAO GRADILIŠTE

Radovi na Dnevnom centru biće gotovi do 21. novembra

redsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac obišao je juče gradilište na izgradnji Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u kojem će biti i prostorije opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat, poručivši da će do Dana opštine, 21. novembra, biti završeni radovi.

Kusovac objašnjava da je u pitanju multifunkcionalni objekat sa fokusom na servise za djecu sa smetnjama u razvoju, što je prvi objekat te vrste u ovoj opštini, i veoma važan projekat, kojim se obezbjeđuju kvalitetni servisi, briga i rad sa ovom populacijom. Radovi su podijeljeni u dvije faze, a ukupna vrijednost iznosi 932.000 eura. “Ovim riješavamo dugogodišnje probleme imajući u vidu da je projekat za dnevni centar bio urađen 2013. godine, potom dorađivan 2014. a izgradnja je počela u ovoj godini. Napokon, idući mjesec će biti u potpunosti završen”, kazao je Kusovac.

Prema njegovim riječima, najvažnije je da će na ovaj način biti zbrinuta djeca sa smetnjama u razvoju. “Obezbijedićemo da na jednom mjestu imaju kompletnu uslugu - prostor za boravak, ali i referentan i kvalitetan kadar koji će raditi sa njima. Naravno da Opština stoji iza njih u svakom trenutku, kako za korisnike tako i za osoblje, kao i kada su u pitanju usluge Crvenog krsta u okviru kojeg funkcioniše i servis geronto domaćica”, istakao je predsjednik Kusovac. Crveni krst, kako kaže, dobija veći prostor u odnosu na prethodni višedecenijski period kada je boravio u privre-

Jušković, Ognjanović i Kusovac menom, montažnom objektu. Prema riječima Mirka Juškovića, predstavnika “Urbi pro”, firme zadužene za nadzor radova, u narednih sedam dana će biti kompletirani radovi iz prve faze, a istovremeno se, paralelno, izvodi i druga faza, kako bi se postigao rok da objekat bude završen sredinom novembra. “Termoizolacioni radovi na podovima su u završnoj fazi, što se druge faze tiče ostao je završetak podova i fasade, te završna montaža uređaja i opreme. Iz prve faze preo-

BIJELO POLJE: SASTANAK MEĐUNARODNOG RADNOG TIMA

Riješiti problem plutajućeg otpada iz rijeka Lim i Tare

U Bijelom Polju juče je održan sastanak međunarodnog radnog tima za rješavanje probema plutajućeg otpada na rijekama Lim, Drina i Tara. Na prvom sastanku tima, koji je formiran na osnovu zaključaka sa trilateralnog sastanka nadležnih ministara iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske, definisani su cilje-

vi i smjernice za budući rad ovog tijela. Kako je istakla Branka Milašinović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, prioritet u radu ovog tima biće rješavanje problema plutajućeg otpada iz rijeka Lim i Tare. Na sastanku je apostrofirano da bi problem plutajućeg otpada mogao pre-

rasti u veliku ekološku katastrofu, te da je upravo njihov glavni zadatak da spriječe takvu pojavu. Sekretar sekretarijata za ruralni i održivi razvoj opštine Bijelo Polje Jasmin Ćorović potvrdio je za Dnevne novine da su plutajući otpad i nelegalne deponije jedan od gorućih problema bjelopoljske opštine. On je istakao da su nelegalna odlagališta najviše prisutna na obalama Lima, te da je upravo iz tog razloga donešen Lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom. “U sklopu tog plana donijet je i katalog nelegalnih odlagališta, popisali smo ih preko 100, a na redu je saniranje tih deponija”, rekao je Ćorović. B.Č.

stao je dio limarskih radova i pokrivanje krova”, rekao je Jušković. On je naveo da je urađena kvalitetna hidroizolacija podruma, u planu je upojni bunar i trebalo bi da podzemne vode, koje su se javljale na početku radova, više ne predstavljaju problem. Ukupna bruto površina objekta je više od 600 kvadratnih metara. U suterenu su ostave za obje organizacije, na prizemlju dvije prostorije Crvenog krsta, ostatak čine sadržaji Dnevnog centra,

dnevni boravak, kuhinja i sanitarni čvorovi. Na prvom spratu su dvije kancelarije CK i sala za sastanke te stručne službe Dnevnog centra i kancelarija mjesne zajednice. Opremanje senzorne sobe, prema procjenama, koštaće oko 7.300 eura, a predviđeno je da ima podne, zidne i vibracione strunjače, „lejzi beg“ sa audio sekcijom i MP3/ USB plejerom, svjetlosnu zavjesu, reflektore, ogledala, „tanjir ljuljašku“ i drugu opremu. Centar će imati savremeno opremljenu kuhinju. Z.K.

BIJELO POLJE: GRAĐANSKA INICIJATIVA

Umjesto protesta “Za spas Bistrice” slavlje Nakon odluke Vlade da ovlasti Ministarstvo ekonomije da sporazumno raskine ugovor o gradnji nekoliko mini hidrocentrala, među kojima i na Bistrici kod Bijelog Polja, u Građanskoj inicijativi “Za spas Bistrice” ovo ocijenjuju kao veliku pobjedu građana. “Ova velika pobjeda građana je i pokazatelj da zajedništvom, uključenošću svih nas u ovakve procese možemo mijenjati naše društvo nabolje”, kazao je ispred Građanske inicijative Denis Mekić. Podsjetivši da je za danas sa početkom u 12 časova ispred zgrade bjelopoljske Opštine zakazan veliki ekološki protest pod sloganom “Za spas

Bistrice”, Mekić je najavio da će se nakon protesta dostojanstveno slaviti “pobjeda”. “Uz podršku privrednika koji su za sve učesnike organizovali posjetu i prevoz do Bistrice (roštilj ribu i osvježenje), pokrenućemo inicijativu da se ubuduće organizuju ‘Dani pastrmke i zdrave hrane’ umjesto devastacije i tim lijepim primjerom treba promovisati ovaj perspektivni bjelopoljski predio. Time bi se taj dan obilježio kao najznačajniji za Bistricu”, kazao je Mekić. Kako je naveo, borba za ekološku Crnu Goru tek je počela, te poziva građane da dođu u što većem broju, nakon Vladine odluke, na današnji protest ispred Opštine Bijelo Polje. B.Č.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

POVLAČENJEM IZ SIRIJE TRAMP PREDAO BLIS

RUSKI PREDSJEDNI GUBERNATOR BLISK Iz odluke predsjednika SAD Donalda Trampa da povuče američke vojnike iz Sirije najveću korist je izvukao predsjednik Rusije Vladimir Putin. Putin jača uticaj Moskve u važnom geopolitičkom regionu gdje može biti najznačajniji arbitar, ocjenjuju svjetski mediji, a prenosi Radio slobodna Evropa (RSE). Vladimir Putin je ažurirao ideju komunističke Rusije da se za pet godina može transformisati ekonomija. Ali, u proteklih pet godina Kremlj nije razvijao ekonomiju već geopolitički uticaj Moskve, piše Bi-Bi-Si. Prije pet godina, poslije ruske aneksije Krima i vojne intervencije na istoku Ukrajine, Moskva je, ošamućena sankcijama Zapada, djelovala izolovano kao izopštena država. Danas Rusija stiče globalni uticaj. Umiješala se, prema navodima američke obavještajne službe, u predsjedničke izbore u SAD na strani Trampa nasto-

ji da pojača svoju ulogu u Africi i Latinskoj Americi i koristi podjele u Evropi. U razmaku od nekoliko dana, Putin je telefonom razgovarao s turskim predsjednikom i pozvao ga u Moskvu, s izraelskim premijerom je telefonom razgovarao o “bezbjednosnim pitanjima”, a posjetio je Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. S pojačanim uticajem Rusije postoje i potencijalne zamke za tu zemlju, naglašava Bi-Bi-Si, jer je riječ o državi koja nije ekonomska supersila - ruska ekonomija je krhka i dalja stagnacija može ograničiti svjetske ambicije Moskve. Dajući Turskoj zeleno svijetlo za invaziju na sjeveru Sirije, SAD su jednim potezom pomjerile ravnotežu snaga na Bliskom istoku, gdje je najveći pobjednik Rusija, a Putin jedini nezamjenljivi strateški arbitar, ocjenjuje Volstrit žurnal. Interesi sirijskog lidera Ba-

šara al Asada, Kurda, Turske i Izraela sada zavise od Putinovog odobrenja, odnosno, zaključuje Volstrit žurnal, sada svi putevi prema Siriji vode kroz Moskvu. Precizna priroda odnosa Trampove administracije i ruskog lidera ostaje jedna od velikih nepoznanica, ali je jedini neprikosnoveni dobitnik poslije Trampove odluke o udaljavanju od sirijskog sukoba njegov ruski kolega Vladimir Putin, ocjenjuje Telegraf. Londonski list istakao je da je tim potezom Tramp Putinu na tanjiru predao čitav Bliski istok – region koji je nekada ekskluzivno čuvan za Vašington. Kako će se to odraziti na jedan od ključnih ciljeva Bijele kuće – mirovni plan za Bliski istok ostaje da se vidi. Ali ako Tramp više nema apetita za održavanje regionalne uloge Vašingtona, ocjenjuje Telegraf, to se ne može reći i za Pu-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

svijet

demonstracije protiv presude katalonskim liderima

Stotine hiljada ljudi na protestu u Barseloni

Više stotina hiljada pristalica nezavisnosti iz raznih djelova Katalonije juče ujutro je krenulo ka Barseloni, gdje je za juče bio zakazan glavni protest zbog presuda liderima katalonskih separatista. Glavni putevi širom Katalonije su blokirani, a nekoliko glavnih ulica u Barseloni zatvoreno je za saobraćaj, jer je pet kolona demonstranata iz različitih djelova Katalonije pristizalo u Barselonu nakon što su sindikati pozva-

li na generalni štajk. Krećući se ka Barseloni, mnogi ljudi mahali su zastavama Katalonije, prenio je Rojters pozivajući se na očevice. Regionalni vozovi i gradski metro saobraćajaju po skraćenom redu vožnje. S druge strane, prema navodima španskog Ministarstva za javne radove, aerodrom u Barseloni “El Prat”, koji je otkazao oko 150 letova ove nedjelje nakon što je hiljade učesnika protesta po-

stavilo barikade, uglavnom je normalno funkcionisao. Pais prenosi da je situacija na aerodromima u Barseloni normalna, kao i da je otkazano 57 letova od skoro 1.000 planiranih. Jedna od turističkih atrakcija Barselone Sagrada familija zatvorena je za posjetioce zbog protesta, a odložen je i derbi između Barselone i Real Madrida i neće se igrati 26. oktobra na Nou Kampu, potvrdio je Fudbalski savez Španije.

ski istok vladimiru putinu

ik kao novi kog istoka tina koji je izgleda previše željan da popuni vakuum. Osim u Siriji, ruski vođa je veoma tražen u mnogim drugim arapskim glavnim gradovima u regionu. Ranije ove nedjelje srdačno je dočekan u Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao sa svemoćnim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom, prije nego što je krenuo na razgovore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Do sada su obje te zemlje diplomatsku energiju koncentrisale na održavanje bliskih veza s Vašingtonom. Ali, poslije izrazitog nedostatka entuzijazma Vašingtona da odgovori na nedavne napade na saudijsku naftnu infrastrukturu, arapski čelnici zaključili su da bi se, u pogledu zaštite njihove bezbjednosti, Moskva mogla pokazati boljom opcijom. Napad na saudijsko naftno postrojenje Abkaik, povlačenje američkih trupa iz Sirije, upad Turske na sjeveroistok Sirije i

posjeta Putina Zalivu, označavaju brzu transformaciju američke hegemonije poslije Drugog svjetskog rata, ocenjuje Independent. Doktrina američkog predsjednika “pijesak i smrt” u Siriji onemogućila je bilo kakvu umješanost Zapada i uredno se uklopila u Putinov dugoročni cilj izbacivanja Amerikanaca i Evropljana. Tramp je Putinu uručio poklon u Siriji, prisiljavajući Kurde da sklope dogovor s Asadovim režimom, odnosno dopuštanjem turskog upada otvorio je put Asadu i Rusiji da povrate kontrolu nad sjeveroistokom zemlje. U posljednje tri godine od kada je Tramp preuzeo vlast, američki uticaj na Bliskom istoku sve je više opadao, dok je ruski rastao. Bio je to zapanjujući preokret, naročito zbog pitanja šta bi se moglo dogoditi ako Tramp ostane u Bijeloj kući još pet godina, zaključuje Independent.

sukobi u meksiku nakon hapšenja sina narko bosa

Vlasti Meksika Morale da oslobode el ČapoVog sina

Na sjeveru Meksika došlo je do žestokih sukoba bezbjednosnih snaga i članova moćnog kartela “Sinaloa” nakon što je uhapšen jedan od lidera tog kartela Ovidio Guzman Lopez, sin kralja droge Hoakina “El Čapa” Guzmana. Poslije žestokih okršaja, vlasti su pustile na slobodu mlađeg Lopeza. Grad Kuliakan je, kako javlja reporter Bi-Bi-Sija, bio poput ratnog polja – na svakom ćošku bilo je zapaljenih automobila, barikada i vojnih vozila. Vlasti su nakon žestokih okršaja pustile na slobodu “El Čapovog” sina, koji je uhapšen prije nekoliko dana. Ovidio Guzman Lopez je oslobođen kako bi se izbjeglo dalje nasilje i zaštitili životi pripadnika snaga bezbjednosti, rekao je

ministar odbrane Alfonso Durazo. Predsjednik Meksika Manuel Lopez Obrador sazvao je sastanak bezbjednosnih snaga zemlje kako bi raspravljali o “incidentu”, objavio je britanski javni servis. Ovidio Guzman Lopez je uhapšen prije nekoliko dana, a vlasti su ga slučajno

pronašle tokom rutinske kontrole. On je sin čuvenog “El Čapa”, i nakon hapšenja oca, preuzeo je rukovodstvo u kartelu. “El Čapo” je u februaru proglašen krivim za zločine počinjene tokom četvrt vijeka, uključujući krijumčarenje stotine tona kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane u SAD.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

kultura

Zadužbine i fondacije u crnoj Gori

Tradicija čojstva je osnov filantropije kod nas

Učesnici okruglog stola na temu “Zadužbine i fondacije u Crnoj Gori” dali su juče, u Crnogorskoj akademiji nauka, naučni pogled na stanje filantropije sa istorijskog, pravnog, kulturološkog, sociološkog i ekonomskog aspekta, sa posebnim osvrtom na iskustva u našoj zemlji i okruženju. Ministar Bogdanović je naglasio da Crna Gora njeguje načela filantropije još od Statuta Bokeljske mornarice iz 1463. godine, kao i da je „i crnogorska tradicija čojstva, kao načelo zaštite drugoga od sebe, osnov za razvoj filantropije na našim prostorima“. Osvrćući se na istoriju filantropije u našoj zemlji, ministar Bogdanović je izdvojio značaj očuvanih vakufa kao izraz dobročinstva bogatijih pripadnika islamske vjeroispovijesti, čiji je najpoznatiji primjer vakuf Husein-paše Boljanića u Pljevljima. Na Okruglom stolu su istaknuti neki od najznačajnijih dobrotvora u našoj istoriji - kralj Nikola I Petrović, Andrija Zmajević, Spiridon Gopčević, Vasilije Vaso Ćuković, barski nadbiskup Nikola Dobrečić i mnogi drugi. Govoreći o normativnom uređenju načela filantropije, ministar Bogdanović je naglasio da je to načelo prepoznato u Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru, kasnije u zakonima s kraja Drugog svjetskog rata, a danas kroz Zakon o nevladinim organizacijama. Ministar Bogdanović je zaključio da je “načelo filantropije i dio dva strateška dokumenta, koji se tiču civilnog sektora, kao što je i dodatno normirano zakonima o porezu na dobit pravnih i fizičkih lica. Tim se zakonima definišu poreska oslobađanja kada je u pitanju davanje za opšte dobro, čime je dodatno uređeno preko 20 oblasti od javnog interesa, i po prvi put se pored dava-

nja u novcu, kao rashod priznaje i davanje u robi i uslugama. Na ovaj način afirmišemo nove modele filantropije i mogućnosti koje donosi novo vrijeme, a koje nam omogućava da dobra djela činimo i brže i efikasnije”. Na otvaranju Okruglog stola govorio je i akademik Zoran Rašović, koji je naglasio da je događaj posvećen naučnom sagledavanju stanja zadužbinarstva i filantropije sa svih aspekata u Crnoj Gori i susjednim zemljama, s posebnim osvrtom na evropske prakse i iskustva u ovoj oblasti. Ministarka javne uprave Crne Gore, Suzana Pribilović govorila je na temu “Djelovanje nevladinih organizacija u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na fondacije”. Ona je saopštila da prema podacima iz oktobra 2019. godine, u Crnoj Gori je registrovano 5.629 nevladinih organizacija, od čega 5.308 nevladinih udruženja, 202 nevladine fondacije i 119 predstavništava stranih nevladinih organizacija. Od toga najveći broj registrovanih organizacija aktivan je u oblasti kulture, zaštite ljudskih i manjinskih prava, umjetnosti, institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja, poljoprivrede i ruralnog razvoja i socijalne i zdravstvene zaštite, kao i organizacija koje se bave raznim oblicima humanitarnog rada, odnosno dobročinog davanja. Ona je istakla da je u posljednje vrijeme aktuelizovano pitanje razvoja filantropije za jače građansko društvo, te da je potrebna veća popularizacija mogućnosti koje nudi zakon kad je riječ o osnivanju fondacija koja funkcionalno djeluju kao zadužbina. Učesnici Okruglog stola bili su renomirani pravnici i istoričari iz Crne Gore i zemalja iz okruženja. Organizatori su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Univerzitet Donja Gorica. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

inTerVju: MaKedonSKi GLuM

U svakom o čUči po jeda

Prvi put u Podgorici radim u domaćoj produk energije rijetko se viđa, ljudi su krotki i prijat

⌦ Marija Roganović Najambiciozniji projekat Crnogorskog narodnog pozorišta - komad “Ivanov” Antona Pavloviča Čehova - u režiji jednog od najznačajnijih evropskih pozorišnih reditelja Andrija Žoldaka, premijerno je izveden sinoć na Velikoj sceni. Glavna uloga u komadu pripala je makedonskom glumcu Dejanu Liliću, koji je u razgovoru za Vikend novine pred premijeru istakao da je ulogu Ivanova odabrao jer želi da bude malo bolji čovjek, a da su se u našem nacionalnom teatru sve kockice poklopile.

naradio i napravio materijala za tri predstave, u minutaži za četiri.

■ ŽOLDAKOVA GE-

NIJALNOST SE NE PONAVLJA

“Potpuno je spreman, pun svježih ideja, u potpunosti se daje u svakom projektu. Želi sve, sad i odmah i to traži zauzvrat i od glumaca. Zna da zvuči veoma grubo, ali to je samo kad radimo predstavu, dok je na sceni. On je genijalan režiser do te mjere

■ NI CRNA GORA NI

MAKEDONIJA “NIJESU AUTSAJDERI”

“Nekada Makedoniju i Crnu Goru tretiraju kao autsajdere, a u stvari nije baš tako. Nijesu samo Beograd, Zagreb i Ljubljana u centru zbivanja. Crnogorsko narodno pozorište mi je i te kako poznato, ovdje se održavalo mnogo dobrih projekata, kao i kod nas. Igrao sam na FIAT-u Hamleta, ali prvi put u Podgorici radim u domaćoj produkciji. Osjećam se kao kod kuće, glumački ansambl, tehnika... oduševljen sam. Nije mi svugdje bilo ovako, ovakva energije rijetko se viđa, ljudi su krotki i prijatni, a to je dobra osnova za sve”, otkriva Lilić. Sa Žoldakom je već sarađivao na predstavama “Elektra” i “Solaris”. On je jako zahtjevan režiser, zbog kojeg se glumački ansambl “Ivanova”

Detalj iz predstave

Ne slažem se u potpuNosti sa ivaNovim, ali ga radim kao da se slažem, da bih pokazao Nešto drugo. toliko je razNorazNih perverzija i devijacija u društvu, a oNda odemo u pozorište i sve je fiNo i slatko, kultura Na Nivou, kavaljerstvo. ja kažem, hajde da Na sceNi budemo zvijeri, a sve ostalo u pravom životu

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

KULTURA

29 Foto: Iva Mandić

MAC DEJAN LILIĆ

OD NAS AN IVANOV

ukciji. Osjećam se kao kod kuće, ovakva tni, a to je dobra osnova za sve vu borbu sa emocijama. Svi se različito borimo, ali on bukvalno predstavlja sve četiri Hipokratove ličnosti prema temperamentu: kolerika, sangvinika, flegmatika i melanholika. Kod Žoldakovog Ivanova nije samo individualizam prisutan, već i društvo u kojem se nalazi, jer veoma je važno kakva je okolina koja vas je oblikovala ili pak nije. Shvatićete sve kad pogledate predstavu”, kazao je Lilić.

da se njegova genijalnost ne ponavlja, uvijek je nov, različit...”, objasnio je makedonski glumac. Čehovljev Ivanov ima ozbiljnu dubinu, malo je rađen, a zanimljivo, u prethodnih deset godina više od drugih tekstova. A ono što je glavni protagonista primijetio je da u svakom od nas čuči po jedan Ivanov. “Svi sa ovog svijeta, i vi i ja, svi smo Ivanovi. U svima nama, bez obzira na pol ili starosnu dob, čuči Ivanov. Čehovljev Ivanov predstavlja pra-

■ NEMAM RECEPT ZA Foto: Duško Miljanić

LIKOVE KOJE IGRAM

Nikada se u potpunosti nije slagao sa likovima koje tumači, čak ni sa Hamletom, koji mu je donio pregršt nagrada, i uvijek bi sam drugačije postupio. Ali kod Ivanova postoje izbori koje opravdava, a koje ne, a na sličan način će ga doživljavati i publika. “Ne slažem se u potpunosti sa Ivanovim, ali ga radim kao da se slažem, da bih pokazao nešto drugo. Toliko je raznoraznih perverzija i devijacija u društvu, a onda odemo u pozorište i sve je fino i slatko, kultura na nivou, kavaljerstvo. Ja kažem, hajde da na sceni budemo zvijeri, a sve ostalo u pravom životu”, poručuje glumac. Ivanov živi život koji svi živimo, pokušava da pronađe mir, istina, puno i griješi, ali nikada ne laže. “Današnje društvo živi punom snagom 100 na sat. Nijesmo spokojni, ali opet možemo da nađemo mir u sebi, a može i Ivanov, ali ga ne nalazi u potpunosti. Mir ne znači

Poklanjamo karte za Čehovljev komad Reprizno izvođenje Če-

hovljevog “Ivanova” zakazano je za večeras od 19 časova na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu kultura@dnovine.me, sa naznakom “Ivanov”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Crnogorsko narodno pozorište nagrađuju sa po dvije karte za predstavu. da budete sami na planini, u tišini. Ako nemate mir u glavi i srcu, onda nema mira. U svih pet časova, u sva četiri čina, moj junak i priznaje i ne priznaje i bori se za druge, ali ne laže, nikada ne laže, a to se nekad ne prepoznaje. Njegov izbor, koji nije laž, neki tako tretiraju, jer ne mogu da vjeruju. Ivanov nije jednostavan, ništa nije pravolinijski. Ovo je čovjek kojeg možemo sresti na ulici i kojeg možemo prepoznati u sebi ili u nekom svom. Normalno, neke postupke ćete opravdati, neke ne, i to je i dobro. Nemam recept za njega, nijesam ga imao od starta”, kaže Lilić.

■ OSTALI SMO

NEPROMIJENJENI

Suludo je, ističe glumac, kako smo nakon 132 godine

Lilić od pisanja Čehovljeve drame u četiri čina ostali nepromijenjeni kao društvo i kao ljudi, i što, nažalost, sve još uvijek isto funkcioniše. Zbog toga je “Ivanov” više nego aktuelan i danas i može biti postavljen u modernom vremenu. “Nevjerovatno je koliko su aktuelni i Čehov i Šekspir, jer se suština u nama nije promijenila. Svi se kunemo u nekog različitog boga, ali ne uviđamo da smo toliko nejaki i mi i ova naša planeta. Borba sa sobom, u sebi, pojedinac sa društvom i obrnuto, pojedinac sa pojedincem, intrige, zakulisne igre, pretvaranja, laži, prevare, čemu sve to!? Da bi se došlo do nekog materijalnog bogatstva i do nečega što ništa ne znači. Dođe cunami, uragan, požar, zemljotres i... nema struje. Koliko miliona imaš na kartici, 25? Nema struje! Šta možete da uradite sa novcem u tom trenutku? Toliko smo zaneseni, ali sve nam džaba... Živim u nadi da će svijet da se promijeni i da ćemo da učimo i jedan o drugome i sami o sebi. Klasici nas podsjećaju na to i zato je bitno da se vraćamo njima”, priča makedonski glumac. Svuda se pronalazi podjednako, i u pozorištu, filmovima, serijama, jer korijen svega, načina rada, prije svega, jeste srce. “Prihvatam uloge ako osjetim da nešto mogu da dam. U posljednje vrijeme mnogo sam radio u pozorištu, imam preko 70 premijera, ali isto tako sam zastupljen u filmovima. Neću da radim nešto

da bih ga uradio, ukoliko uz to nemam šta da kažem. Ne vidim bitnost mog postojanja ako nemam šta da dam, možda će neko drugi dati više, zašto da mu zauzimam prostor. I bolje je da ne radim poštozašto, ne treba mi to”, objasnio je Lilić.

■ KULTURU IZDIĆI NA VIŠI NIVO

U novembru će biti održana premijera njegovog novog dramskog ostvarenja “Deda i unuk”, dok će porodični film “Stela”, rađen u koprodukciji Njemačke, Srbije i Makedonije, biti predstavljen na Berlinskom festivalu naredne godine. Međutim, kinematografija u njegovoj zemlji nije na zavidnom nivou. “U Makedoniji se generalno snima malo filmova i serija, i to mahom niskobudžetnih. Jako mi je krivo zbog toga. Mišljenja sam da ne možeš ići sam u projekat, već da je budućnost u koprodukcijama kada je film u pitanju, ali i pozorište, jer je svijet izgrađen na saradnji”, smatra on. Da bi svijet procvetao, nužno je da svu energiju unesemo u kulturu i da je podignemo na nivo na kojem je trenutno politika. “Samo da nedjelju dana zaboravimo na politiku, ovo bi bilo moguće, ali materijalna dobra su u igri, nekome su ulozi veliki. Potrebno je malo više investicije u kulturu i sport , jer osim što je zdravo, time se ujedno i štite i jezik i istorija jednog naroda”, zaključuje Lilić.

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

IstorIčarka umjetnostI DragInja kujovIć

Zavičajnom muZej svoja neprocjenji Djela slikara Uroša Toškovića, koji je preminuo početkom ove godine, ugrađena su u temelje Zavičajnog muzeja u gradu na Tari. Opština je sa Centrom za kulturu organizovala nedavno “Veče sjećanja” na boravak slikara Toškovića u ovom gradu, a ujedno su bile izložene slike koje je umjetnik radio u vrijeme boravka u Kolašinu. Organizator Likovne kolonije “Grad na Tari” Javna ustanova Centar za kulturu, sabirajući slikare koji će raditi u Likovnoj koloniji 2007. godine, pozvala je i Toškovića. Opština Kolašin je tada finansirala boravak svih slikara dok je trajao rad kolonije. Tadašnji predsjednik opštine Mileta Bulatović i predsjednik Skupštine opštine Kolašin Mile Šuković odlučili su da finansiraju još godinu dana boravka Toškovića u Kolašinu. Tošković je 2007, 2008. i 2009. godine učestvovao na likovnoj koloniji “Grad na Tari” i pronašao novu stvaralačku inspiraciju u Kolašinu.

■ NEIZBRISIV TRAG On je uradio ciklus slika tokom narednih godina boravka u gradu, a kako je stekao

Šezdeset dvije slike sažete u jednu riječ “minijature”, kako je Tošković dao naziv, čine opus nastao u Kolašinu

povjerenje u one koji su finansirali njegov boravak, uzvratio im je na taj način što je ciklusom urađenih slika Zavičajnom muzeju ostavio svoja neprocjenjiva djela. Šezdeset dvije slike sažete u jednu riječ “minijature”, kako je Tošković dao naziv, čine opus nastao u Kolašinu. “Pažljivo kaligrafski Tošković je, kao srednjovjekovni iluminatori koji su ukrašavali rukopisne knjige malim slikama, minijaturama, uradio ovaj ciklus. Znao je da je srednjovjekovno minijaturno slikarstvo uzdignuto do neprolaznih umjetničkih vrijednosti. Slikajući ovaj ciklus, to je kolektivno, nesvjesno progovorilo iz dna njegove podsvijesti”, ovako je započela priču o djelima neprocjenjive vrijednosti Draginja Kujović, istoričarka umjetnosti i kustoski-

nja Zavičajnog muzeja. Kako je dalje objasnila, Tošković se divio slikama manjih dimenzija velikih majstora flamanskog slikarstva, koje ispunjavaju hol galerije u Luvru. “Svaka za sebe, ove slike su motivski urađene - Portret čovjeka, Portret žene sa dva profila, Portret ratnika, Autoportret, Portret sveca, Plavi pejzaž, Pejzaž u žutom, Apstraktna kompozicija u sivom, Zalazak sunca na morskoj pučini, Pomračenje mjeseca, Krik u crvenom, Krik na crnom fonu. To su slike individualnog doživljaja svijeta sa kojim je Tošković u stvarnosti bio u ‘sukobu’ od rođenja 1932. do smrti 2019. godine. Snaga i ljepota ideje, svježina privlačnosti forme i zanimljivost motiva izražena osjećanjem mjere i ravnoteže ove slike uvodi u svijet estetskog. Estetsko, emocionalno djelovanje na psihu posmatrača Tošković je postigao tako što je taj osjećaj ugradio u strukturu slike”, kazala je Kujović.

■ UMJETNIČKO STVARANJE

A u strukturu slike, kako nadalje objašnjava istoričarka umjetnosti, ugradio je svjetlost i boju, dvije najznačajnije komponente estetskog poimanja u likovnim umjetnostima. Svjetlost je važan element, kako ona objašnjava, u ravni kultura svih starih civilizacija, a prije svega važan segment, na kome se zasniva hrišćanska ideologija. “Nosilac svjetlosti na ovim slikama je probrana nevelika i simbolična paleta boja. Čista boja se rasipa po čitavoj slici lazurnim namazom u nijansama, stvarajući utisak nježno-živopisnog svjetlucanja. Svjetlost boje se pojačava bljeskom materije (la-

ka) koju koristi da bi fiksirao boju za podlogu. Svaka od 62 minijature rađena je obično u nijansama jedne ili dvije bo-

je: siva i bijela, siva i crna, ružičasta i bijela, plava i bijela, ultramarin plava i crvena, zelena i žuta, tamnocrvena i bi-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

reportaže

ć o boravku uroša toškovIća u kolašInu

ju ostavio iva djela

Tošković

jela. Igra svjetlosti i boje, ma koliko izgledala jednostavna za oko posmatrača, i kompoziciona jednostavnost prika-

zanog motiva ostavljaju dubok estetski utisak na gledaoca. Crvena boja i njeni tonovi purpurna, ružičasta, karmin crvena, tamnocrvena, simbolizuje privlačnost, dostojanstvo, moć na ovim slikama izaziva snažan emotivni efekat, ona svjetluca u kružićima, ona iskri. Plašt koji nosi čovjek u bespomoćnom kriku je tamnocrvene boje. Nekoliko portreta ratnika i žene naslikano je bijelom i crnom bojom na sivoj pozadini. Bijela boja, boja božanske svjetlosti, poslužila je Toškoviću za osoben način modelovanja likova. Pomoću nje stvara iluziju treptaja zraka na licima

portreta”, objašnjava Kujović način umjetničkog stvaranja Toškovića.

■ IZGUBLJENI EGO Tošković je, kaže Kujović, naslikao nekoliko pejzaža u zelenoj i žutoj boji sa puno života i poleta. Zelenom bojom sa karmin crvenom na crnoj pozadini definiše još jedan čovjekov bespomoćni krik. Prema njenim riječima, to je krik savršene harmonije nanesenih nijansi zelene i crvene boje u beskonačnom trajanju u vremenu i prostoru. “Poigrao se Tošković na samo njemu znan način zlatno-

no sunce na ultramarin plavoj morskoj pučini. Sunce, izvor života, više puta motivski prikazano u ovom ciklusu reflektuje simboliku Toškovićevog stvaralačkog perioda, podvlačeći njegovu snažnu estetsku vrijednost nadilazeći uzvišeno i umjetničko i ovo djelo unosi u sfere poimanja kosmičke neprolazne ljepote. U toku boravka u Kolašinu Tošković je rekao: ‘Našao sam sebe u Kolašinu, našao sam svoj izgubljeni umjetnički ego’ i zaista se kod njega, boraveći u gradu na Tari, javio neki bljesak božanstvene energije, koja čini glavni sadržaj ovih slika”, navodi Kujović. Zorica Bulatović

U toku boravka u Kolašinu Tošković je rekao: ‘Našao sam sebe u Kolašinu, našao sam svoj izgubljeni umjetnički ego’ i zaista se kod njega, boraveći u gradu na Tari, javio neki bljesak božanstvene energije, koja čini glavni sadržaj ovih slika

žutom bojom, njenom simbolikom i njenim sjajem. Uokvirio je zlatnožutom karmin crve-

Jedan od naJvećih crtača 20. viJeka Uroš Tošković je bio jugoslovenski i crnogorski slikar i crtač. Smatra se jednim od najvećih crnogorskih, pa i evropskih umjetnika. Prema ocjeni internacionalnih kritičara, važi za jednog od najboljih svjetskih crtača XX veka, a njegovi radovi nalaze se u mnogim kolekcijama. Rođen je 19. novembra 1932. godine u “kamenoj pustinji” Bratonožića na Pelevom Brijegu, a umro je 3. marta 2019. godine u Podgorici. Odrastao je u vrijeme Drugog svjetskog rata. Siromaštvo

i rat ostavili su velike posljedice na ovog umjetnika, koji se dan za danom borio sa ratnicima, vojnicima i oskudicom u izobilju. Iz svog rodnog kraja odlazi, te sa sobom nosi slike ratnih razaranja koje ga prate tokom čitavog života. Put ga vodi u Cetinje, gdje upisuje Umjetničku školu, koja se nakon nekog vremena premješta u Herceg Novi. Umjetničku školu završio je u klasi profesora i velikog umjetnika Petra Lubarde i Mila Milunovića 1952. godine. U Umjetničkoj školi Urošev ta-

lent je odmah zapažen od strane profesora. Nadarenost za liniju, crtež i boju dolazi do izražaja odmah na samom početku njegovog školovanja i uz pomoć profesora, Tošković formira svoj likovni izražaj i rukopis koji će daljim radom samo usavršavati. Talent, želja i upornost guraju Toškovića za daljim usavršavanjem, te on odlazi u Beograd na dalje školovanje. U Beogradu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u klasi profesora Marka Čelebonovića i završava je 1956. godi-

ne. Nakon toga odlazi u Pariz, gdje upisuje školu Lijepih umjetnosti u klasi profesora Morisa Brijasona i sa najvišom ocjenom završava i treću akademiju. Put ga je odveo i do Njujorka, Kalkute i Trsta, ali uvijek je živio isposničkim životom. Tošković je 1987. godine dobio i Trinaestojulsku nagradu za izložbu slika i crteža koju je četiri godine ranije organizovala Moderna galerija u Titogradu. Uroš Tošković umro je 3. marta 2019. u Podgorici, u osamdeset i sedmoj godini.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

TIJANA T, SVJETSKI PRIZNAT DI DŽEJ, ZA VN O MUZIČK foto: Viktor Šekularac

O Exitu Stekla sam tu ogromno iskustvo, naročito u godinama kada sam se bavila novinarstvom. Gdje god da sam otišla nakon Exita - znala sam taj posao i situaciju iz svih mogućih uglova. Znam šta znači praviti žurku u klubu, ali i šta znači organizovati veliki festival. U međuvremenu su se promijenile okolnosti, nije lako opstati, muzičko more je prepuno ajkula, ogromne pare su u igri, a znamo svi šta se dešava kada je tako. Nije organizatorima lako, nimalo

Foto:Sea Dance photo team

Pred malobrojnijom publikom je teže raditi. Kada si ispred 200 ljudi, svakome možeš da pogledaš u oči, osjećaš kako dišu svi oko tebe. Kada staneš pred 20.000 ljudi, to je kao da radiš pred otvorenim morem, a ti si sam

Bilo je uzbudljivo raditi i na plaži

I DALJE SLUŠAM SUMANUTE TRAČEVE MUŠKIH KOLEGA O MENI Na Sea Danceu je bilo naročito uzbudljivo jer je set bio od pet do sedam časova ujutru, a u međuvremenu je i svanulo, što su bile veoma dobre okolnosti za nastup

⌦ Danilo Brajković Muzički festival Sea Dance minulog ljeta posjetiocima je ponudio vjerovatno najraznovrsniji sadržaj u šestogodišnjoj istoriji. Desetine svjetski slavnih izvođača, predvođenih Dejvidom Getom, uz podršku brojnih kolega iz Crne Gore i iz država sa prostora bivše Jugoslavije, okupili su preko 63.000 gostiju iz čak 42 zemlje u Buljarici. Većina posjetilaca, nepokolebljiva je činjenica, najveći dio vremena na festivalu provela je pored glavne bine,

ali ljubitelji istančanog elektronskog zvuka nisu propustli priliku da posjete No Sleep binu, smještenu tik uz more. Helena Hauff, Eelke Kleijn, Marko Nastić neki su od izvođača koji su “gospodarili” pomenutom binom, a čast da na njoj nastupi posljednja, ujedno i spusti zavjesu na šesto izdanje festivala, pripala je Tijani Todorović (Tijana T). Miljenica i domaće i svjetske publike, kako su organizatori Sea Dance festivala predstavili Beograđanku, duže od deceniju važi za jednu od ključnih figura di-džejing scene u na-

šem komšiluku, a umijeće je demonstrirala širom svijeta, pošto su Berghain, Space Ibiza, Fabric, Fuse, Concrete samo neki od klubova u kojima je nastupala. I pored bogate karijere, Tijana T nije čest gost u Crnoj Gori, stoga je Vikend novinama priznala da ju je i te kako obradovao poziv organizatora Sea Dance festivala, a naročito jer joj je dodijeljen termin tokom kog je uspjela da doživi magične trenutke i iste “isporuči” onima koji su na plaži, ispred bine, dočekali zoru. “Uzbudljivo mi je uvijek kada

sam u Crnoj Gori. Prije ovog Sea Dancea, nastupala sam samo jednom, prije četiri godine. Čak sam i mimo toga bila tu uglavnom samo kao klinka, a poslovno sam se vraćala dva-tri puta. Takođe, bilo je uzbudljivo raditi za ovako veliki festival, pritom i na plaži. Set je bio od pet do sedam časova ujutru, a oko šest sviće. To su bile dobre okolnosti”, prisjeća se Tijana T.

■ EXIT - OD ČEDNOSTI DO MASOVNE EUFORIJE

Svima je već dobro poznato da je Sea Dance čedo novosadskog Exita, a Tijana T i na tu temu ima šta da ispriča. Naime, prije nego što se upustila u di-džejing vode, naša sagovornica bila je angažovana u Exitovom timu za odnose sa javnošću, a dobro upućeni u muzička dešavanja pamte je i kao voditeljku nekoliko televizijskih emisija u vezi sa elektronskom muzikom. Exit je danas festivalska gromada na nivou svijeta, koja već godinama ruši rekorde i angažuje najbolje što muzička scena može ponuditi, a iznjedrio je i nekoliko regionalnih festivala pod krovom organizacije. Na početku, podsjeća Tijana T, nije izgledalo da će dostići pomenute visine. “Veoma su mi dragi ti počeci Exita, nekih prvih pet-šest godi-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

KOM MORU PREPUNOM AJKULA Foto: Sea Dance photo team

IMAMO SITUACIJU DA SE KREDIBILITET MUŠKARCA NE DOVODI U PITANJE DOK SE NE ISPOSTAVI DRUGAČIJE, A KOD ŽENA SE ODMAH DOVODI U PITANJE - DOK SE NE DOKAŽE SUPROTNO. PA, DOSADNO BI BILO DA SAMO MUŠKARCI PUŠTAJU MUZIKU

Kada me u Srbiji neko ‘bukira’, dešava se da neke muške kolege pozovu organizatore i pitaju - zašto baš ona? Ne mogu da zamislim situaciju da pozovem bilo koga i to učinim

Foto:Suguru Saito

63.000

GOSTIJU UŽIVALO JE TOKOM ŠESTOG IZDANJA SEA DANCE FESTIVALA, A ZATVORILA GA JE UPRAVO TIJANA T

ZABAVA

UVIJEK UŽIVAM, ALI NAJTEŽE JE KOD KUĆE U posljednje vrijeme, na didžejing sceni naročito su atraktivni “boiler room” setovi. Oni se, između ostalog, od uobičajenih razlikuju po tome što je prisutan manji broj ljudi, a svi gledaju u leđa di-džeju, koji se prema publici okreće po završetku seta. Tijana T specijalista je za pomenuta okupljanja, ali pojednako dobro joj ide i na velikim scenama, što joj pruža mogućnost da opipa puls publike u raznim ambijentima. “Moji ‘boileri’ nijesu baš svi bili intimni. Prvi je bio na velikom festivalu u Beogradu, zatim u najvećem klubu u Tel Avivu, pred oko 1.000 ljudi, a pona. To je bila neka čednost, nevinost, iskrena euforija koju je veoma teško ponoviti, jer se okolnosti mijenjaju. Nikada više neće biti kao tada, kada su ljudi iz situacije u kojoj mogu samo da zamišljaju kako neki festival treba da izgleda došli do toga da su postali organizatori. Na primjer, 1999. godine je sve to bila nezamisliva situacija, a već 2001. smo imali neke izvođače ispred sebe koje smo čitavog života željeli da slušamo. To je nešto što je stvorilo masovnu euforiju, koja je neponovljiva. To je bila vrsta revolucionarnog duha, a prije svega - bila je to hrabra odluka. Mislim da ljudi koji su tada pokrenuli Exit ne bi sve to ni uradili da su bili svjesni šta će napraviti (smijeh). Megalomanski, hrabro, veliko. Samo se iz ‘ludosti’ tako nešto moglo napraviti”, uz osmijeh će Tijana T, napominjući da naročito pamti segmente tadašnjeg razgovora sa Dušanom Kovačevićem, osnivačem Exita. “Sjećam se da sam ga pitala na šta prvo pomisli kada kažem - Exit. Rekao je - na život. Druga priča je u vezi sa tim da mi je rekao kako prije Exita nikada nije bio na festivalu, a zamišljao je kako bi to trebalo da izgleda. To je bilo tako slatko i iskreno. Niko nije mogao pretpostaviti da će se sve ovo desiti”, nastavlja Tijana T. Očekivano, priznaje i da je Exit odigrao ključnu ulogu u razvoju njene karijere. “Stekla sam tu ogromno iskustvo, naročito u godinama kada sam se bavila novinarstvom. Gdje god da sam otišla nakon Exita znala sam taj posao i situaciju iz svih mogućih uglova. Znam šta znači praviti žurku u klubu, ali i šta znači organizovati veliki festival. U međuvremenu su se promijenile okolnosti, nije lako opstati, muzičko more je prepuno ajkula, ogromne pare su u igri, a

sljednja dva su bila intimnija. Drugačiije je to. U tom svjetskom pejzažu DJ-eva ja sam u nekom srednjem rangu. Dakle, nijesam od onih koji rade samo na velikim binama, već imam i srednje nastupe, one u malim klubovima. Uživam u svemu tome. Pred malobrojnijom publikom je teže raditi. Kada si ispred 200 ljudi, svakome možeš da pogledaš u oči, osjećaš kako dišu svi oko tebe. Kada staneš pred 20.000 ljudi, to je kao da radiš pred otvorenim morem, a ti si sam. Najteže je kada radim kod kuće, u Beogradu, a pred 10.000 ljudi sam opuštena”, s osmijehom će Tijana T. znamo svi šta se dešava kada je tako. Nije organizatorima lako, nimalo”, svjesna je Tijana T.

■ I VAN BALKANA SE

DISKRIMINIŠU ŽENE

S druge strane, nije lako ni damama u svijetu kom Tijana T pripada. Prije petnaestak godina, bila je među prvim damama koje su se upustile u svijet elektronske muzike na prostoru bivše Jugoslavije. Možete zamisliti kakav je bio početak kada se i danas, u trenutku dok se situacija mijenja nabolje, Tijana T susrijeće sa (ne) očekivanim preprekama. “Mislim da nijedan balkanski di-džej nije uradio ono što sam ja, ali i dalje me nema na svim velikim binama, velikim festivalima, a još slušam sumanute tračeve muških kolega o meni. Kada me u Srbiji neko ‘bukira’, dešava se da neke muške kolege pozovu organizatore i pitaju - zašto baš ona? Ne mogu da zamislim situaciju da pozovem bilo koga i to učinim. Mogu da razumijem zavist, ljubomoru, ali nikako ne nalazim opravdanje da neko to čini”, razočarana je Tijana T, mada je raduje što danas među kolegama ima mnogo više žena negoli prije pet godina, a kamoli 10. “U svijetu se situacija dosta brzo mijenja. U posljednjih nekoliko godina se u svijetu di-di-džejinga pojavilo nekoliko feminističkih pokreta, u kojima su se žene okupile, oformile su svoje kolektive i svima stavile do znanja za šta se bore. Vjerovali ili ne, i van Balkana se diskriminišu žene. To je ona situacija da se kredibilitet muškarca ne dovodi u pitanje dok se ne ispostavi drugačije, a kod žena se odmah dovodi u pitanje - dok se ne dokaže suprotno. Pa, dosadno bi bilo da samo muškarci puštaju muziku”, poentira Tijana T.

kuvar

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

SPREMITE, KUŠAJTE, UŽIVAJTE

Sve boje tarta i jeSeni

Od šljiva Potrebno je: 250 g brašna, 125 g maslaca, 75 g šećera, jaje, 2-3 kašike hladne vode, malo narendane kore limuna, jaje za premazivanje. Za fil: 500 g svežih šljiva, 2-3 kašike ruma, šećer, cimet Zamijesite tijesto od navedenih sastojaka, zamotajte ga u foliju i stavite da odstoji u frižideru pola sata. Šljive prepolovite, izvadite koštice i isijecite ih na kriške. Prelijte ih rumom, pospite cimetom i ostavite da odstoje, povremeno ih miješajući. Rastanjite tijesto i obložite kalup za tart, na nekoliko mjesta izbockajte viljuškom. Preko tijesta rasporedite šljive i pospite sa dvije-tri kašike šećera. Ivice tijesta premažite umućenim jajetom. Pecite 30 minuta u rerni zagrijanoj na 180-200 stepeni. Pospite šećerom u prahu. Od jabuka Potrebno je za tijesto: 200 g brašna, 50 g šećera, vanilin šećer, prstohvat soli, jaje, 100 g putera isječenog na listiće. Za fil: 8 jabuka, 4 kašike šećera, kašičica limunovog soka, kesica cimeta, kašika suvog belog vina, 3

kašike jabukovog soka, 40 g putera Sastojke za tijesto umutite, pa miješajte rukama da dobijete kompaktnu smjesu. Tijesto uvijte u celofan i ostavite u frižideru pola sata. Pet jabuka oljuštite, očistite i isijecite na kockice. Stavite ih u šerpu sa dvije kašike šećera, limunovim sokom, cimetom, vinom i sokom od jabuka i dinstajte desetak minuta na tihoj vatri. Jabuke izgnječite i ostavite da se ohlade. Podmazani kalup za pitu obložite tijestom koje ste na pobrašnjenoj radnoj površini razvaljali u krug, pa na njega stavite dinstane jabuke, a preostale oljuštite, očistite i nasijecite na kriške i složite kao crijep preko prvog fila. Jabuke pospite puterom isječenim na listiće, preostalim šećerom i cimetom. Tart pecite 30 minuta u rerni zagrijanoj na 180 stepeni. Čokoladni sa rumom Potrebno je: 50 g hladnog putera + malo za podmazivanje, 150 g brašna, kašičica kakaoa, 2 kašičice šećera u prahu, prstohvat solin žumance, 200 g čokolade za kuvanje, 25 g omekša-

log putera, 250 g slatke pavlake, kašičica ruma, nekoliko oraha Podmažite okrugli kalup za pite. U veliku posudu sipajte brašno, kakao, šećer i so. Dodajte puter i rukama umijesite tijesto. Po potrebi sipajte vodu. Pospite radnu površinu brašnom, razva-

ljajte tijesto u krug, pa ga prebacite u kalup za pečenje. Dobro pritisnite uz ivice. Pokrijte papirom za pečenje i preko stavite nešto što će spriječiti da tijesto nadođe. Držite ga u frižideru oko 30 minuta. Zagrijte rernu na 190 stepeni i ubacite rashlađeno tijesto da se peče 15 mi-

nuta, zatim odstranite papir, pa pecite još pet minuta. Rastopite mješavinu čokolade i putera. Dodajte rum i umućenu slatku pavlaku. Kremom prelijte tijesto. Neka odstoji u frižideru tri sata. Pospite kakaom i ukrasite orasima ili čokoladom (otopljenom, narendanom).

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

numerologija

Dnevni broj 5

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

PROGNOZA ZA DA U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG B Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 3. avgusta izračunava se na sljedeći način: 3+8=11=1+1=2. Bioritamski broj 1: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 2: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osje-

ćate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova. Bioritamski broj 3: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih lju-

di pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmete biće ostvareno sa uspjehom. Bioritamski broj 4: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko vas i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 5: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za

susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima. Bioritamski broj 6: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema.

ANAS D BROJA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

numerologija

Jana Luković, autorka današnjeg teksta i numerolog

Brojevi od sedam do devet Bioritamski broj 7: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostatak novca iskoristite za plaćanje računa. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas. Bioritamski broj 8: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da vi-

še cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 9: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

FOTO UBOD

Reakcija mrmota kada je ugledao gladnu lisicu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

Brazilski policajci na vodenim bivolima www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2657

2014-01-21

7 1

3 6

7 2

3 2

9 7

9 4

5 9

1 5

Medium level

9 3 5 8 2 1 6 7 4 Sudoku puzzle No. 3049 2015-02-17 4

2014-01-22

Daily Sudoku puzzle No. 2658

6 7 2Puzzle 9 4 solution: 5 8 3 1

Sudoku puzzle No. 3048 2015-02-16

www.sudokukingdom.com 3 6 4 1 5 7 2 9

4 2

Medium level

TEŽA

5 8 7 9

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

FOTO UBOD Razgledanje teritorije

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

Pogled na Kejptaun

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3196

6 4

4 5

6 1

2 3

Sudoku puzzle No. 2657 2014-01-21

3 9 5 8 6 2 1 7 www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Medium level

2 2

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-07-14

www.sudokukingdom.com

3Puzzle 1 4 solution: 8 7 2

Daily Sudoku puzzle No. 3195

Medium level

5 8

2 8 4 6 7 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 2658 2014-01-22 7

2015-07-13

7 7

7 1

4 2

6 2

4 8

8 6

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 19 I 20. 10. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Prodajem polovno nordijsko biciklo. Malo korišćeno. Povoljno! Tel 069/499-402 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura. Oktobarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 19 I 20. 10. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 12. KOLO DANILOVGRAĐANI U PODGORICI PROTIV S

DA LI STE ZNALI

Disciplinska komisija FSCG je kaznila predsjednika OFK Titograd Vladana Vujovića i sportskog direktora Petrovca Mitra Goliša zabranom obavljanja funkcije u trajanju od šest mjeseci i novčano sa po 500 eura. Kazna podrazumijeva zabranu ulaska na stadione, svlačionice i pristup restriktivnom prostoru za vrijeme utakmice.

- Zeta nema problema sa sastavom, dok Petrovac ne može da računa na Aleksandra Milića - Kom ima na raspolaganju najjači sastav, a Budućnost je lišena usluga Stefana Milića, Aleksandra Vujačića, Igora Bašića i Nikole Đurića - Podgorica ne može da računa na Luku Tiodorovića i Anđelka Jovanovića, a Grbalj na Marka Merdovića i Nemanju Petrova - Rudar je lišen usluga Slobodana Perišića i Berina Tahirovića, dok OFK Titograd ne može da računa na Jovana Nikolića, Mamadua Mendija i Lukasa Nasimenta - Iskra ne može da računa na Miloša Drinčića, dok Sutjeska ima više problema sa sastavom - za “plavo bijele” neće igrati Damir Kojašević, Božo Marković, Branislav Janković i Bojan Ciger

ISKRA SE (NE) SVETI Š

Četiri utakmice u Podgorici i jedna u Pljevljima - to nam donosi 12. kolo Telekom 1. CFL, koja se nastavlja poslije dvije sedmice. Naravno, svi su ubijeđeni da su dobro iskoristili pauzu, a subota će nam otkriti ko je stvarno dobro radio, ko je otklonio mane, ko je unaprijedio vrline... Šampion Sutjeska u derbiju kola gostuje Iskri na stadionu OFK Titograd na Starom aerodromu (subota, 14.30). Biće to okršaj lidera i trećeplasirane ekipe koje razdvajaju samo tri boda. “Sutjeska je fudbalska institucija, nikšićki klub predstavlja veliko ime u našem sportu i zato moramo da imamo veliko poštovanje za protivnika. Međutim, to je dodatni motiv za nas”, rekao je strateg Iskre Aleksandar Nedović, koji se vratio na poraz od 4:2 u prvom krugu... “Iz toga poraza smo izvukli dobru pouku, a to je da bez obzira na to s kim igrali moramo da damo sve od sebe od prvog do posljednjeg zvižduka. Pokušaćemo da se revanširamo lideru”, jasan je Nedović, čija ekipa na četiri posljednja prvoligaška duela ne zna za poraz (dvije pobjede, dva remija).

ZETA Aković Tuzović Sopo Sekulić Milojko S. Vukčević Jamoa Goranović Đ. Vukčević I. Vukčević Trener: Dejan Roganović

PETROVAC Mugoša Vujović Medigović Rajović Kajević Savković Marković Kalezić Vukčević Klikovac Kopitović Trener: Nenad Vukčević

GOLUBOVCI - Stadion: “Trešnjica”. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Radulović (Podgorica). Početak: subota, 13:30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

44 21 12 11

Iskra napada Sutjesku, a Budućnost se nada povratku na vrh: Nikola Karaklajić na meču sa “plavima”

■ KAO DA JE FINALE Nikšićani u glavni grad Crne Gore dolaze u dobroj formi, jer je na prethodnih sedam utakmica ostvarila pet trijumfa i dva remija. “Svaki meč do kraja šampionata je kao finale. Jasno je da su svi posebno motivisani kada igraju protiv Sutjeske, ali isto tako mi ne kalulišemo, idemo uvijek na pobjedu - i kad gostujemo i kad igramo pred

KOM Pavličić Nuculović Radulović Milović Blagojević Đurković Kaluđerović Vlahović Hot Sentoku Vujović Trener: Viktor Trenevski

BUDUĆNOST Dragojević Vukčević Damjanović Boljević Roganović Mirković Božović Mijić Grbić Ivanović Perović Trener: Dejan Mrvaljević

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: subota, 13:30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 22 Pobjeda Kom: 1 Neriješeno: 3 Pobjeda Budućnost: 18

svojim navijačima, protiv bilo koga”, rekao je lijevi bek Darko Bulatović, koji je tokom pauze sa 30 godina debitovao za A reprezentaciju Crne Gore... “Pauza nam je dobro došla, tako da očekujem da pobijedimo. Oslabljeni smo, ali nas optimizam ne napušta i želimo protiv iskusnih ekipa, kakva je Iskra, da dominiramo. Vjerujem da ćemo do kraja šampionata zadržati ovu poziciju”, jasan je Bulatović.

PODGORICA Agović Aligrudić Đajić Pajović Čelebić Božanović Golubović Suzuki Vujnović Bulatović Kordić Trener: Vojislav Pejović

GRBALJ Popović Vučetić Kartal Babić Rašo Macanović Đuričković Kacić Zečević Kordić Račić Trener: Marko Vidojević

PODGORICA - Stadion: DG arena. Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: Veselin Đuranović (Podgorica), Nikola Vujović (Bar). Početak: subota, 17:00.

Podgorica i Grbalj su se do sada sastali samo jednom i viđen je neriješen rezultat - u Radanovićima je ispisan remi od 1:1, a strijelci su bili Kartal (Grbalj) i Vujović (Podgorica)

■ NE GLEDAMO TABELU

A u Podgorici - tačnije na Zlatici - sat vremena ranije će se sastati Kom i Budućnost (subota, 13.30). Podgoričani se nadaju trijumfu, ali isto tako vjeruju da će nakon toga čuti dobre vijesti sa Starog aerodroma. “Pritisak uvijek postoji kod nas, ali je bio veći kada smo bili lideri. Pokušavamo da to

RUDAR Helić Tomašević Ćuković Kašćelan Seratlić Marković Krasić Janketić Vuković Faria Vujačić Trener: Edis Mulalić

TITOGRAD Ivanović Roganović Činedu Banović Živković Raičević Pavlović Novović Miličković Merdović Vukčević Trener: Dragoljub Đuretić

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Vladan Todorović (Nikšić). Početak: subota, 13:30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Titograd:

44 19 10 15

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 10. 2019.

SUTJESKE, BUDUĆNOST GOST KOMA

ŠAMPIONU kanališemo na pravi način, zato idemo utakmicu po utakmicu”, rekao je Dejan Mrvaljević, pomoćnik Branka Brnovića (vraća se u srijedu protiv Rudara), a onda se nadovezao. “Znamo da konkurent ima tešku utakmicu, bilo bi lijepo da se vratimo na prvo mjesto, ali najprije i mi treba da ostvarimo pobjedu protiv Koma, što neće biti ni malo jednostavno”, jasan je Mrvaljević. Budućnost tri utakmice ne zna za poraz (dvije pobjede i remi), a Igor Ivanović se nada da će ekipa nastaviti sa do-

brom formom. “Na manjem terenu je teško raširiti protivnika, ali moramo i sa tim da se izborimo. Sve što nas zanima jesu tri boda. Tabelu baš i ne gledamo, bitno je da pobjeđujemo u kontinuitetu, a s tim će doći i povratak na vrh”, poručio je ofanzivac “plavih”. Zeta na “Trešnjici” (subota, 13.30) želi da se vrati na pobjednički kolosijek protiv Petrovca, koji je tek u prošlom kolu pronašao formu. Podgorica i Grbalj će se sastati na DG areni (subota, 17.00), dok će Rudar u Pljevljima igrati protiv OFK Titograda. B.T.

1. SUTJESKA

26:8

2. BUDUĆNOST

23:13

3. ISKRA

13:10

4. ZETA

8:5

5. OFK TITOGRAD

11:7

6. KOM