Dnevne novine 26-27. oktobar 2019. by Dnevne Novine

VELIKA AKCIJA

ODJECI POSJETE NJEMAČKOG MINISTRA

Berlin Crnoj Gori otvara vrata Evropske unije

Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj školi na teritoriji Crne Gore pet primjeraka

■8

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27 10. 2019. BROJ 2513 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

BOŠKOVIĆ NA SASTANKU U BRISELU ■ 8

Politički autizam i Nastavljamo da odgovorno dijalog bez komunikacije sprovodimo politiku NATO BRAJOVIĆ U STRAZBURU ■ 9

Pažljivo pratiti dijalog o reformi izbornih zakona

JUČE U NIKŠIĆU

Preminuo Janko Vučinić ■9

INTERVJU: PREDRAG DRECUN ■ 5 7

Sa tehničkom vladom ili bez nje - ovakva opozicija nema šansi

INTERVJU: LUKA JOVANOVIĆ, IZVRŠNI RUKOVODILAC PROIZVODNJE U EPCG ■ 10 11

VIŠE OD 65 MILIONA ZA EKOLOŠKU SANACIJU RADA TERMOELEKTRANE ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

Vi SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019. mladi ljudi iz Rožaja treba da ostanete na svojim ognjištima, a ne da idete u bijeli svijet đe se griju na struju ili gas... Mi znamo kako da vas ostavimo kod ognjišta!

Na izbore nemamo što izlazit i nema nam druge, nego opet na proteste. Ne ove Džemalove, jer kod njega više niko ne dolazi, nego naše, opozicione, sa šatorima, prasetom na ražnju… A, ko ima para, može i u Kristal na koljenicu…

NA KLINICI ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU KCCG

Obavljeno šest kompleksnih operacija na kičmenom stubu

Organizovani kriminal i terorizam su temelj nestabilnosti

SUBOTA

NEDJELJA

ANDRO MARTINOVIĆ

NAGRADA ZA CKB

Predstavljati državu više je od simboličkog značenja

Prestižni svjetski magazin Global Finance dodijelio je priznanje Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) za najbolju banku u Crnoj Gori za ovu godinu.

● 12

Sunčano i tokom dana toplo. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 13, najviša dnevna od 21 do 28 stepeni. Podgorica: Sunčano i toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 11, najviša dnevna do 27 stepeni.

Debitantsko ostvarenje direktora Crnogorske kinoteke, scenariste i režisera Andra Martinovića “Između dana i noći” crnogorski je kandidat za 92. nagradu AmeSunčano i tokom dana toplo. Na sjeveru, ujuričke akademitru, po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatu- je filmske umra vazduha od 0 do 13, najviša dnevna od 22 do jetnosti i nauke 28 stepeni. Podgorica: Sunčano i toplo. Vjetar slab do umje- Oskar. ren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 11, najviša dnevna do 27 stepeni. ● 28-29

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

ĐUKANOVIĆ SA AMBASADOROM AL ROMAITHIJEM

Spremni za unapređivanje odnosa sa Emiratima Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) spremni su za produbljivanje saradnje u obrazovanju i boravak crnogorskih studenata na univerzitetima te države, ocijenjeno je u razgovoru crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i ambasadora UAE Abdulsalama Hareba Obaid Al Romaithija. Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio ambasadora u oproštajnu posjetu i zahvalio mu na intenzivnom doprinosu stabilnom i dinamičnom razvoju odnosa dvije države. Đukanović je ocijenio da je za deset godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i UAE urađeno mnogo na pospješivanju odnosa i učvršćivanju prijateljstva, ističući da je kvalitetu saradnje značajno doprinio intenzivan politički dijalog i razmjena posjeta na visokom nivou. “Takva dinamična razmjena političkih stavova između zvaničnika obostrano je korisna, na liniji sličnih iskustava u turbulentnim regionima i posvećenosti miru i stabilnosti”, kazao je Đukanović, koji je naglasio važnost investicione saradnje za šta, kako je naveo, postoji veliko interesovanje UAE “imajući u vidu da je razvoj Emirata inspiracija za ono što želimo da uradimo u Crnoj Gori“. U razgovoru je ocijenjeno da će dobra pri-

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

Đukanović i Al Romaithi lika za prezentaciju crnogorskih potencijala i strategije održivog razvoja biti svjetska izložba EXPO koja se održava u Dubaiju naredne godine. Romaithi je ukazao na veliki potencijal Crne Gore kao investicione destinacije i ponudio lični angažman u njenoj promociji na predstojećem EXPO-u. Ocijenjeno je i da u narednom periodu treba raditi na snaženju ugovorne baze, u oblasti kulture i turizma. „Potvrđena je spremnost za produbljivanjem veza u obrazovanju i boravak naših studenata na Univerzitetu UAE i Kalifa univerzitetu za 16 stipendista master studija tehničkih nauka“, navodi se u saopštenju. A.N.

Jačati ekonomsku saradnju

Sa sastanka Markovića i Sojlua stima. Sagovornici su se saglasili da su odnosi dvije zemlje dobili novi kvalitet ulaskom Crne Gore u NATO. Sojlu je pozdravio napredak Crne Gore u evropskim integracijama, dodajući da Turska snažno podržava politiku proširenja i da je mjesto Crne Gore u EU. A.N.

REALIZOVALI PROJEKAT ª PUTEVIMA BOKELJSKIH HRVATAº

Očuvati državni kulturni identitet Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića nakon Crne Gore je i u Zagrebu realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”. Projekat, kako je saopšteno iz kabineta Đukanovića, jasno oslikava volju država, da se očuva, razvija i prenosi državni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, poštovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim društvima. “Tim povodom je upriličen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar- Ki-

POLITIČKI AUTIZAM I DIJALOG BEZ KOMUNIKACIJE

PREMIJER MARKOVIĆ SA TURSKIM MINISTROM SOJLUOM

Crna Gora i Turska imaju prostora za dalje jačanje ekonomske saradnje i nove investicije, naročito u oblastima poljoprivrede, stočarstva i turizma, ocijenio je crnogorski premijer Duško Marković. Marković je na sastanku sa turskim ministrom unutrašnjih poslova Sulejmanom Sojluom rekao da prostora za nove investicije ima naročito u sjevernom regionu Crne Gore. “Crna Gora se odgovorno odnosi prema turskim firmama koje posluju u Crnoj Gori, cijeneći njihova ulaganja, i na taj način sa svoje strane šaljemo poruku i drugim zemljama da smo sigurna investiciona destinacija sa visokim nivoom poslovne sigurnosti“, kazao je Marković. On je dodao da su bilateralni odnosi dvije države odlični, uključujući i politički dijalog na visokom nivou, koji je osnov za uspješnu saradnju u svim obla-

AKTUELNO

tarović, kojem je kao izaslanik predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić”, navodi se u saopštenju.

Prvo je DF masovno prekinuo bojkot parlamenta i ušao u Odbor za reformu izbornog (i drugog) zakonodavstva. Onda je tamo, na krilima tzv. “briselskog plana”, stigao dvojac Demokrata, koji, dosljedno, nijesu prekinuli bojkot parlamenta, liše u pomenutom Odboru, takođe dosljedno, otimajući tamo mjesto Saši Damjanoviću. Raško Konjević je konstanta, iako je na posljednoj sjednici podnio “tehničku ostavku“. “Briselski plan“ Demokrata i URA-e, uzgred budi rečeno, koji je, navodno, podržao i Johanes Han, odlazeći komesar EU, inače dokazani protivnik proširenja EU, nije nikakav validan dokument, već više rezultat fikcije, zasnovane na autoprojekciji vlastite političke važnosti dva nadobudna mlada političara, Bečića i Abazovića, nakon tumaranja briselskim hodnicima. U međuvremenu su zahladnjeli odnosi između Bečića i Abazovića, a kad je “demokratski dvojac“ zauzeo svoja mjesta u Odboru, DF je, sa indignacijom, napustio to skupštinsko tijelo. Na to je iz Demokrata stigao zanimljiv odgovor: “Sa DF-om i DPS-om nemamo nikakvu komunikaciju, tako da nas njihove partijske odluke uopšte i ne dotiču”?! Politički autizam ljudi sa crvenim kravatama tako je ušao u završnu fazu. Jer, podsjetimo, sa DFom u Budvi čine vladajuću koaliciju, a sa DPS-om “vode dijalog” u skupštinskom Odboru za reformu izbornog zakonodavstva. Onda je stvar u svoje ruke uzeo Raško Konjević, insistirajući na dijalogu o tehničkoj vladi, iako su predstavnici DPS-a, sa svih nivoa, saopštili da tehnička vlada nije opcija i da o tome nema razgovora. Kada mu je to još jednom potvrđeno, Raško je demonstrativno podnio ostavku na rad u pododborima, ali će, veli, ostati u Odboru bar još izvjesno vrijeme. “Demokratski dvojac” ga je podržao, ali nije podnio ostavku, kao što su ga podržali i demonstrativno napustili sjednicu, zajedno sa Neđom Rudovićem, kad je Raško tražio da Damjanović uđe u Odbor. Valjda nijesu razumjeli da su oni krivi što Saša ne može u Odbor. Ludilo od “zajedničkog opozicionog djelovanja”! Konjević, izgleda, tražeći dijalog o tehničkoj vladi nije uzeo u obzir ranije saopštenu činjenicu da Demokrate “nemaju nikakvu komunikaciju sa DF-om i DPS-om”, pa ostaje nejasno ko bi s kim vodio taj dijalog i kako bi se vodio bez komunikacije učesnika. A ni sa građaninom Džemalom, koji je predložio trotrećinsku tehničku vladu, po svoj prilici, više niko ne komunicira. Iako su potpisali “sporazum o budućnosti”. Pitanje je: Čijoj! Onda je Mandić, koji je očigledno u nezboru sa Bečićem, a posebno sa DPS-om, odlučio da krene u nove proteste. Do slobode! A možda i samo do “Kristala”. Svima je, zapravo, jasno da nema tog izbornog zakonodavstva koje ih, ovakve kakvi su, može dovesti na vlast. Zato bi u vlast “preko reda” kroz tehničku vladu, ili nasilno, protestima. PS: “Autističnoj djeci je potrebna briga, strpljenje i stručna pomoć. Za politički autizam nema lijeka. Postoji samo svjesna odluka da se ta halucinogena percepcija svijeta odbaci.” (S. Butorac)

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

aktuelno

Intervju: Predrag drecun, PolItIčkI I ekonomskI analItIčar

Sa tehničkom vladom ili bez nje - ovakva opozicija nema šanSi

■ Na DPS se puca iz istog oružja decenijama. Na to je DPS postao imun. Opozicija nema ništa novo već 20 godina, već samo ponavlja lopovi, lopovi i to je postalo zamorno, bolje reći sterilno. To niko više ne čuje i služi uglavnom kao kafanska razbibriga ■ Ono u što sam potpuno siguran je - i kad bi se napravila ta tehnička vlada, rezultat bi bio isti kao i da nije napravljena. DPS zasad nema nijedan razlog da prihvati tehničku vladu, ali ne znači da neće u jednom trenutku iznenaditi opoziciju nekom inicijativom

■ Kako stvari stoje danas, samo bi Rusija voljela da se promijeni vlast u Crnoj Gori, a to je premalo za ozbiljnu političku ofanzivu, uz sav respekt prema velikoj Rusiji. Opozicija ako želi da bude partner Zapada, mora imati minimum jedinstven stav o NATO, o Kosovu i o državno-pravnom statusu Crne Gore, a to je zasad nemoguće

AKTUELNO

⌦ Goran Popović

ivši funkcioner Narodne stranke, parlamentarac, opozicionar i bivši ministar Predrag Drecun za Vikend novine govori o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, izgledima da se formira tehnička vlada, inicijativi za promjenu Ustava, višedecenijskim izbornim neuspjesima opozicije… VN: Opozicioni predstavnici ne odustaju od zahtjeva za otvaranje dijaloga o tehničkoj vladi. Za DPS to nije prihvatljivo. Kako vidite nastavak rada u Odboru? DRECUN: Za nas koji to posmatramo sa strane dosta toga je nejasno, da ne kažem dosadno. Svakodnevno, besciljno, međusobno optuživanje stvara utisak sistemske konfuzije u kojoj nema pobjednika. Time opozicija ulazi u matricu koju vlast želi, i sama sebi nanosi štetu, jer se udaljava od suštine problema. Vladajuća koalicija neće prihvatiti tehničku vladu ukoliko to ne zatraži inostrani faktor. Opozicija to postavlja kao uslov “sine qua non” demokratskih izbora. A vrijeme ide neumitno. Ako opozicija do kraja insistira na tehničkoj vladi, a nje ne bude, onda sebe dovodi u poziciju da mora da bojkotuje naredne izbore. Naravno, to neće nasjekirati vladajuću koaliciju, jer će se uvijek naći poneko iz opozicije da izađe na izbore i da im tako da legitimitet. Siguran sam da DPS nema nikakvu nelagodu zbog reakcije domaće javnosti. Oni to kontrolišu induktivnom metodom zvanom siguran glas.

VN: Gdje to griješi opozicija pa redovno gubi izbore? DRECUN: Na DPS se puca iz istog oružja decenijama. Na to je DPS imun. Opozicija nema ništa novo već 20 godina, već samo ponavlja lopovi, lopovi i to je postalo zamorno, bolje reći sterilno. To niko više ne čuje i služi uglavnom kao kafanska razbibriga, ali i kao hrana za auto-autoritet samih opozicionara. Negativna kampanja nije ono što birač hoće. Birač hoće da bira, a ne da navija. Hoće ponudu, hoće da ga neka stranka uvjeri da će sjutra znati da vlada. Kad neka opoziciona stranka kaže da će ispraviti sve nepravde, povećati plate, podići penzije, zaposliti nezaposlene, to jako lijepo zvuči, ali birač odmah zna da to nije realno. A birač ima osjećaj za realno i uz to je u strahu da ne izgubi i ono što ima. Generalno, opozicija mora da se bavi životom, a ne DPS-om - i samo DPSom. Problem Crne Gore je što DPS, takav kakav je, nema kvalitetnu i konstruktivnu alternativu. A nema je zato što opozicija nije svjesna da je njen krojač upravo DPS. VN: Šta to kroji DPS? DRECUN: DPS kroji ambijent koji od opozicionara izvlači ono najgore i onda više nije bitan kvalitet vlasti, već u pr-

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

vi plan dolazi neartikulisanost i nezrelost opozicije. U Budvi se, recimo, pojavi jedan opozicioni čovjek, mislim na Carevića, koji konačno pokaže da zna što hoće, da ima petlju, da umije da bude domaćin, ali ga odmah sasijeca upravo opozicija. To su loše poruke građanima. DPS sigruno ima unutrašnjih problema, i uvijek ih je i imao, ali su, njihov lider i njegovi saradnici, dovoljno mudri da spolja izgleda sve tvrdo zapakovano. Oni znaju politički zanat. Naši opozicionari nemaju potrebnu državničku širinu. Samo gledaju kako će jedan drugome zabiti klip u točkove. I to narod dobro vidi. Posljednju ozbiljnu šansu opozicija je imala kad je Lekić bio kandidat za predsjednika, bez obzira na poraz, ali su lideri opozicije, koji su podržali Lekića, odmah vidjeli da im prijeti opasnost od njega i, uz nesebičnu pomoć DPSa, sveli ga na nivo kulturno-literarne zajednice kojoj su se čak i podsmijavali raznim šatorskim imitacijama. VN: Vjerujete li da je moguće postići kompromis oko novih rješenja po kojima će biti organizovani naredni parlamentarni izbori? DRECUN: Ako dogovora ne bude, biće kako je bilo, i svi će biti zadovoljni. Vlast, jer je ostala vlast, a opozicija jer je ostala opozicija. Stranci to ovako gledaju: imali smo jednu tehničku vladu prije tri godine, koja se nije proslavila. Čak je ta vlada nečinjenjem nanijela štetu, jer je za vrijeme njenog trajanja sve u ekonomiji stalo. Te zakulisne

Treba nam ambijent nade i povjerenja u državu VN: Kako gledate na političke podjele u Crnoj Gori? DRECUN: Treba da se stvori ambijent nade, ambijent povjerenja u državu. Mladi danas više vjeruju u političke partije nego u državu, pa tako postaju partijski vojnici. Mora se država postaviti na prvo mjesto svakom građaninu, prije partije, ali ne retorički, nego suštinski. Trećina naših građana gleda RTS, petina RT BiH, desetina RT Shoperia, a jedna trećina ne zna što da gleda od domaćih televizija. To je rascjepkano društveno biće. Problem Crne Gore nije da li su Srbi i Crnogorci dva naroda ili jedan isti narod. To bi se lako riješilo da nema jedne opasne činjenice. To je činjenica da su danas u Crnoj Gori Srbin i Crnogorac rođena braća, od istog oca i iste

majke. Sad bih vam nabrojao stotinu pari braće za koje znam da je jedan “naš” drugi “njihov”. A vi odlučite koji je naš a koji njihov, ako možete. Odgovoran političar, bio on vlast ili opozicija, mora ovo imati na umu. I tako djelovati, a ne produbljivati jaz između rođene braće. Parafraziraću Duška Radovića i time nadam se reći sve što treba: “Kad krenete da pljujete ovu zemlju, sjetite se da je klima odlična, da su vjetrovi blagi, more toplo, da nema oluja, uragana, tornada, cunamija, vulkana… Nije neplodna, iz džepa što god da padne na zemlju nići će plod. Zime su blage, ljeta topla… Sve fino, pitomo, nježno... to vam je od zemlje. Muka je od ljudi”.

Današnja opozicija, umjesto da bude rješenje Crne Gore, ona je problem Crne Gore, i zato ne može da bude prihvatljiva alternativa

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

igre o startnim pozicijama uoči izbora nijesu najjasnije ni strancima, a kamoli prosječnom biraču, koji vidi da opozicioni saveznici, čim se dočepaju malo vlasti, postaju ljuti politički neprijatelji. Ako uopšte dođe do kompromisa, znajte da se umiješao strani faktor. Nažalost, premise djelovanja međunarodne zajednice ne poznaje mnogo naših opozicionih političara, pa se vrlo često njihovi stavovi kreću od euforije i oduševljenja porukama koje stižu, do kasnijeg žestokog verbalnog kritikovanja istih institucija i aktera, često vrlo nediplomatskog. VN: Na koje međunarodne faktore opozicija računa? DRECUN: Lideri opozicije misle da su nametnuli svoj stav Briselu i Vašingtonu ako tamo ocrne Đukanovića ili Markovića, a njihovi domaćini to oćute. Oni ne shvataju da Brisel i Vašington gledaju to drugim očima. Da napravim paralelu sa dijalogom Entonija Idna i Čerčila, kada je Idn pitao Čerčila kako može da podrži komuniste u Jugoslaviji poslije rata, ovaj mu je odgovorio retoričkim pitanjem: “A hoćete li Vi da živite tamo, gospodine Idn?” Tako je i danas. D P S je na kursu spoljne politike EU i SAD, i sa njima ni EU ni SAD nemaju neizvjesnosti. Strance ne interesuje kvalitet našeg života, već stepen pouzdanosti onoga ko vrši vlast. Kako stvari stoje danas, samo bi Rusi-

Nije fer ne raditi ništa, a primati platu VN: Kako gledate na izmjene Poslovnika Skupštine koje se odnose na sankcije prema poslanicima koji bojkotuju rad parlamenta? DRECUN: Narod je poslodavac poslanicima. On im daje posao, platu, kola, putovanja, šofere, brisele, strazbure, vašingtone… jednom riječju, daje im mnogo. Narod zauzvrat traži nešto. Smatram da je bojkot izraz nemoći. Pa vlast je sve bitno završila u vrijeme bojkota opozicije. Bojkot je direktna pomoć vladajućoj koaliciji. Zato opozicija nema podršku za bojkot parlamenta ni od stranog faktora. Posao poslanika je da javno iznese svoj stav u Skupštini, i da glasa za ili protiv predloga. Nije fer ne raditi ništa, a primati zaradu koju građanin može samo da sanja. Zamislite kako se osjeća čovjek sa zaradom od 350 eura kad njegov kandidat prima 2.000 eura, a sjedi kući i ne obavlja posao koji mu je ovaj delegirao. Zato podržavam sankcije za nerad, jer je to interes građana. ja voljela da se promijeni vlast u Crnoj Gori, a to je premalo za ozbiljnu političku ofanzivu, uz sav respekt prema velikoj Rusiji. Opozicija - ako želi da bude partner Zapada, mora imati minimum jedinstven stav o NATO, o Kosovu i o državno-pravnom statusu Crne Gore, a to je zasad nemoguće. VN: Opozicija se poziva na međunarodnu zajednicu i očekuju “pritisak” na DPS i oko zahtjeva za tehničku vladu… DRECUN: Jednom data šansa pod pritiskom stranog elementa nije dala dobre rezultate. Mislim čak da je opozicija imala više štete nego koristi od prelazne vlade. Postavlja se logičko pitanje, kako se to može sa DPS-om godinu dana u vladi, a ne može još makar dvije, pa da imamo stabilnu

AKTUELNO vladu. DPS poziva srpske stranke da uđu u vladu, evo, barem posljednjih šest godina, a taj poziv povremeno pojačava i Vučić, dopjevan Dačićem, pa opet neko svojim političkim interesom drži oko 30 odsto građana Crne Gore na marginama političkog života. Analizom tradicionalno srpskih biračkih mjesta vidjećete da je DPS ojačao upravo u tim sredinama. Nekad je u selu Vinići Narodna stranka dobijala 47 od 47, a danas je DPS tamo većinski nadmoćan. Ima takvih primjera mnogo. VN: A šta ako ipak bude tehničke vlade? DRECUN: Poslije svakih izbora jedan broj birača opozicije se zapita što dobija glasanjem za opoziciju. Teško je biti opozicija četvrt vijeka. Glasač opozicije koji danas ima 45 godina počeo je da glasa opoziciju prije nekih 25 godina. Danas vjerovatno ima djecu sa pravom glasa koja ga pitaju kako sjutra da glasaju. Kakav odgovor može dati taj opozicioni roditelj svome djetetu, a da ga na rastuži. Zar da mu kaže - sine ili kćeri, budi i ti opozicija sljedećih 25 godina. Lideri opozicije moraju da shvate da mladost ne voli vječne gubitnike, bez obzira što mladost voli da prkosi. Ono u što sam potpuno siguran je - i kad bi se napravila ta tehnička vlada, rezultat bi bio isti kao i da nije napravljena. DPS zasad nema nijedan razlog da prihvati tehničku vladu, ali ne znači da neće u jednom trenutku iznenaditi opoziciju nekom inicijativom. VN: Šta bi bila mjera kompromisa u slučaju da vlast ostane čvrsta pri stavu da neće tehničku vladu? DRECUN: Nema kompromisa ukoliko se nastupa sa uzmi ili ostavi stavovima. Opozicija treba da uđe u sva moguća skupštinska tijela i komisije i potkomisije i odbore i paradobore i da što više postavlja pitanja i da što više nudi rješenja, da što više širi svoj uticaj, da što više ograničava uticaj vlasti, da sebe predstavi kao dio rješenja, a ne kao problem. Iskustvo Narodne stranke nekad i danas SDP-a je velika i besplatna pouka. SDP je prije tri godine kontrolisao dvije trećine budžeta Crne Gore, da bi mu da-

USTAV ZREO ZA IZMJENE, ALI TO SAD NIJE MOGUĆE

VN: DF je tražio izmjene Ustava. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju? DRECUN: Ovaj Ustav je petrificiran. Ne može ga promijeniti niko pravnim putem, jer mislim da taj nivo većine u parlamentu, pa i na referendumu, neće biti lako dostižan barem do ulaska u EU. Taj ko traži izmjene Ustava traži nešto drugo, i to je legitimno. Mislim da je Ustav zreo za izmjene, ali da to nije moguće.

nas mršavi nivo izbornog cenzusa bio smisao postojanja. VN: Kako Vam, s obzirom na Vaše političko iskustvo, danas izgleda opoziciona scena u Crnoj Gori? DRECUN: Dan-danas često čujem komentare kako je Crna Gora nekad imala opoziciju koja je bila ponos parlamentarizma i van granica Crne Gore. Narodna sloga je bila kruna i neprevaziđeni standard opozicionog djelovanja. I kao poražena, uspjela je da pocijepa tada složni DPS. Kakva nam je danas opozicija najbolje govore posljednji predsjednički izbori. Kandidat opozicije je izabran u zadnjem trenutku. Dobar kandidat, čist kao suza, stručan, doduše malo manje decibelan od prosječnog opozicionara, ali dovoljno jasan u svojim iskazima. Verbalno podržan od svih lidera i paralidera. Slogan mu je bio “DA, MOŽEMO ZAJEDNO”. Zarez je bio poslije DA, što znači da je taj slogan zamišljen kao odgovor na pitanje “Da li možete zajedno”. Reklo bi se idealno, promišljeno, mudro. Međutim, šta vidimo u njegovoj kampanji? Bolje reći šta ne vidimo. Ne vidimo nijednog lidera opozicije na mitinzima da podrži svog kandidata. Vidimo da slogan opozicionog kandidata “DA, možemo zajedno” u stvari znači - NE, mi ne možemo zajedno! Građanin to vidi i razočaran ostaje kući, ili križa listić, ili iz inata glasa kandidata vlasti. VN: Mislite, dakle, da su problem opozicioni lideri? DRECUN: Da, eto jedan od lidera opozicije je rekao da će podnijeti ostavku ako mu stranka ne bude najjača poslije DPSa, i naravno, stranka mu nije bila ni peta po snazi, ali on je i danas lider koji uči birače kako treba on da ih vodi, a pritom je tu svoju stranku pocijepao na dvije još manje. Jedna mala stranka još nije ni onjušila parlament, a već je došlo do velike krize na njenom vrhu. To su sve loše poruke građanima. Lideri opozicije koji se svađaju samo se trude da dokažu da oni nijesu krivi, a ne shvataju da narod te argumente ne želi da čuje. Narod samo zna i vidi da mu nije dobro, pa kao naš legendarni bokser Šćepo, koji izražavajući nedoumicu kako je to on bolji u meču, a oba oka mu zatvorena, zamoli Gojka trenera da pripazi na sudiju jer njemu neko naprosto razvali nos. Eto to je danas opozicija. Umjesto da bude rješenje Crne Gore, ona je problem Crne Gore, zato što ne može da bude prihvatljiva alternativa. Tvrdim odgovorno, kad bi ona nekadašnja Narodna sloga danas izašla na izbore, u današnjim uslovima, počistila bi DPS sa političke scene.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

ODJECI POSJETE NJEMAČKOG MINISTRA PODGORICI

BERLIN CRNOJ GORI OTVARA VRATA EVROPSKE UNIJE

⌦ Mili Prelević

zuzetna podrška Njemačke predstavlja snažan i do sada možda najjači vjetar u leđa Crnoj Gori na njenom evropskom putu koji, pored motivacije, donosi i konkretnu pomoć i saradnju Berlina i Podgorice. Ova konstatacija se sve češće čuje u evropskoj i crnogorskoj političkoj javnosti, naročito nakon posjete njemačkog ministra ekonomije i energetike Petera Altmajera. “Njemačka cijeni lidersku poziciju Crne Gore u procesu evropskih integracija i reformi koje je sprovela. Mi želimo da Crna Gora postane članica Evropske unije. Mi podržavamo i podržavaćemo taj proces. Potrebno je otvoriti samo jedno poglavlje. Dobro napredujete. To pokazuje da vlada vaše zemlje veoma ozbiljno i sa velikim angažmanom radi na tome da stvori sve uslove za pristup Evropskoj uniji“, kazao je ministar Altmajer u Podgorici. Poznato je da je Njemačka dugo bila uzdržana kada je Crna Gora u pitanju i da iz Berlina nijesu uvijek stizale povoljne vijesti. Naprotiv. Bilo je mnogo više kritike, a crnogorski zvaničnici su bili rijetki gosti kod rukovodstva Njemačke. Do preokreta je došlo kada je njemačka savezna kancelarka Angela Merkel 17. avgusta prošle godine u Berlinu

Marković i Merkel u Berlinu primila crnogorskog premijera Duška Markovića. Marković je tada i najavio da će odnos Berlina prema Podgorici biti znatno drugačiji. “Dolazi vrijeme većeg povjerenja u naš ekonomski prostor, poslovni ambijent i viši nivo vladavine prava, koji je neophodan za njemačke investitore i kompanije. Nje-

mačka, kao ključni partner za Crnu Goru i region, dobro razumije naše potrebe i vidi neupitnu budućnost cijelog regiona u Evropi”, kazao je Marković. Već tada smo dobili direktnu podršku i od kancelarke Merkel, koja je kazala da je njena zemlja spremna da da savjetodavne usluge našoj zemlji.

“Iz razgovora sa premijerom Markovićem sam stekla utisak da Crna Gora ima veliku ambiciju da bude uspješna, a Njemačka je za tu evropsku perspektivu i tu ćemo pomoći, a ne stvoriti neke prepreke“, kazala je Merkel. U trenutku kada se neke zemlje članice EU, a prije svih Francuska, protive proširenju, Altmajerova posjeta

VUKČEVIĆ: NJEMAČKA RAČUNA NA NAS Zoran Vukčević ističe da je veoma značajna i posjeta njemačkih privrednika koji su došli sa ministrom Altmajerom. “Nijesu to privrednici koji imaju neke probleme pa im je Crna Gora posebno značajna i treba da se oslone na našu ekonomiju. Ne. Jasna je poru-

ka. Njemačka računa na Crnu Goru kao na prvu zemlju Zapadnog Balkana. Ovo je veliko priznanje crnogorskoj vladi i poseban uspjeh našeg diplomatskog predstavništva u Berlinu. Dolazak bilo kojeg drugog ministra bi bio tumačen kao nastup razrednog

starješine u nemirnom odjeljenju škole i sigurno različito tumačen. Ali sada nema mjesta za to. Mnogo sam veći optimista kada je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju u pitanju nego što sam bio prije posjete njemačke delegacije”, kaže Vukčević.

BOŠKOVIĆ NA SASTANKU U BRISELU PORUČIO

da je jačanje kolektivne odbrane, uzimajući u obzir kompleksnost i nepredvidivost savremenog bezbjednosnog okruženja, od ključnog značaja za unapređenje sveukupne sigurnosti Alijanse. “Bošković je istakao da naša zemlja ostaje posvećena zajedničkim naporima u cilju jača-

nja odbrane i odvraćanja”, navodi se u saopštenju. Bošković je u Briselu razgovarao i sa američkim sekretarom za odbranu Markom Esperom, koji je tom prilikom poručio da je Crna Gora najbolji primjer uspješnosti evroatlantskih integracija u regionu. Crnogorski ministar odbra-

Vukčević

Bošković u Briselu

NASTAVLJAMO DA ODGOVORNO SPROVODIMO POLITIKE NATO-A Crna Gora će nastaviti da odgovorno sprovodi politike NATO saveza, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković tokom sastanka Sjevernoatlantskog savjeta, na nivou ministara odbrane NATO zemalja koji se održava u Briselu. Kako je saopšteno, saveznice su se na sastanku saglasile

Podgorici je bacila novo svijetlo na evropski put Crne Gore. Bivši konzul Srbije i Crne Gore u Njemačkoj, poznati crnogorski advokat Zoran Vukčević, kaže da je posjeta njemačkog ministra i poruke koje je uputio tipičan primjer kako djeluje jedna velesila kao što je Njemačka. “Ministar ekonomije i energetike nije slučajno opredijeljen. Nije poslat ministar policije, pravde ili odbrane, već upravo on, koji je i lični prijatelj sa Angelom Merkel, zato što Njemačka ne želi da nam drži pridike, nego, konkretno, da pomogne naš evropski put. Njegova posjeta ne daje prostora oprečnim komentarima, već šalje jasnu poruku Njemačke Crnoj Gori - da će se Berlin zalagati da Podgorici budu otvorena vrata Evropske unije. Veliko otvoreno priznanje politici Crne Gore i, posebno, Vladi i premijeru Dušku Markoviću”, kaže Vukčević, koji je bio konzul SCG u Diseldorfu i koji važi za dobrog poznavaoca odnosa Crne Gore i Njemačke.

ne je kazao da je zadovoljan bilateralnim odnosima dvije zemlje u domenu odbrane, koji se konstantno unapređuju. Esper je poručio da će SAD

nastaviti da podržavaju sveobuhvatne napore Crne Gore u daljim procesima modernizacije i jačanja interoperabilnosti. A.N.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

brajović u strazburu na bilateralnim sastancima

Održivi dijalog učesnika procesa izmjene izbornog zakonodavstva važan je za dalji reformski napredak, ocijenili su predsjednik Skupštine Ivan Brajović i generalna sekretarka Savjeta Evrope (SE) Marija Pejčinović -Burić. Brajović i Pejčinović-Burić razgovarali su u Strazburu, gdje je delegacija Skupštine Crne Gore, koja učestvuje na Konferenciji predsjednika parlamenata država članica SE, održala niz bilateralnih sastanaka. U razgovoru sa Pejčinović-Burić, ocijenjeno je da sa pažnjom treba pratiti rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Kako je saopšteno, sagovornici su zaključili da preporuke Venecijanske komisije, posebno kada je riječ o izboru čla-

Foto:Igor Šljivančanin

Pažljivo pratiti dijalog o reformi izbornih zakona Sa sastanka nova Sudskog savjeta i zakonskim rješenjima koja regulišu pitanja slobode vjeroispovijesti i pravni položaj vjerskih zajednica, treba imati u vidu prilikom definisanja konačnih odluka. Brajović je izbor PejčinovićBurić na visoku poziciju u SE ocijenio značajnim za države

Regionu potreban izvjestan nastavak proširenja

Predsjednik crnogorskog parlamenta je razgovarao i sa predsjednikom švedskog parlamenta Andreasom Norlenom, kojem je zahvalio na kontinuiranoj podršci u procesu evropske integracije koju Švedska pruža Crnoj Gori od početka reformskih i integracionih procesa, uz očekivanje da ona neće izostati ni u narednom periodu.

Norlen je naglasio da ta zemlja podržava demokratske reforme u Crnoj Gori i želi da pruži doprinos razvoju demokratskih institucija. “Sagovornici su zaključili da je regionu Zapadnog Balkana potrebna izvjesnost nastavka procesa proširenja Evropske unije, što je preduslov prosperiteta i stabilnosti regiona”, navodi se u saopštenju.

regiona, jer je, kako je naveo, riječ o zvaničnici koja poznaje političke, istorijske, kulturne, ekonomske i druge prilike i specifičnosti tih država. Pejčinović-Burić je poručila da će SE nastaviti da pruža podršku reformskim procesima kroz jačanje dijaloga i ekspertsku pravnu pomoć. Brajović je razgovarao i sa predsjednicom PSSE Liliane Mori Paskije i istakao da crnogorski parlament pridaje veliki značaj saradnji sa tom institucijom, aktivnim učešćem delegacije Skupštine na svim sjednicama PSSE. U razgovoru sa predsjednikom Senata Holandije Janom Antonijem Bruijnom bilateralni odnosi Crne Gore i Holandije ocijenjeni su dobrim, a Brajović je naglasio da Crna Gora cijeni kontinuiranu podršku u ostvarivanju strateških vanjskopolitičkih ciljeva – NATO članstvu i procesu evropske integracije. A.N.

rasprava o reformi izbornih zakona

Potrebno tražiti održiva rješenja Cilj reforme izbornog zakonodavstva ne treba da bude smjena Demokratske partije socijalista (DPS), već je neophodno tražiti održiva rješenja koja će biti ograničavajući faktor zloupotrebe moći vlasti ko god bio na toj poziciji. To je ocijenjeno na okruglom stolu o reformi izbornog zakonodavstva i tehničkoj vladi, koji su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za građanske slobode (CEGAS), Savez građana (CIVIS) i Građanski pokret URA. Predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao je da se crnogorsko društvo “vrti ukrug” i da država u ovom trenutku ne može da “iskorači”. “U ovom trenutku ne postoji zrelost političke elite na vlasti, a ni u opoziciji da se napravi značajniji iskorak u vezi sa problemima društva. Tu treba da budemo potpuno otvoreni i iskreni“, kazao je Abazović, prenosi PR centar. “Ko god pobijedi na takvim izborima, neka mu

je srećno. Nije izborna reforma usmjerena protiv bilo koga. Ona treba da bude usmjerena u korist svih“, objasnio je Abazović. Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović istakao je da je reforma izbornog zakonodavstva netransparentna i da se ne zna šta se tamo dešava. “Bojim se da će proći brojna loša rješenja. Ohrabruje što sam čuo da cilj izborne reforme ne treba da bude smjena DPS-a. Potrebno je tražiti održiva rješenja koja će biti ograničavajući faktor zloupotrebe moći vlasti, ko god bio na toj poziciji“, rekao je Vujović. Izvršni direktor CEGASa Boris Marić kazao je da u Crnoj Gori postoji politika borbe za mandate. “Boriti se za vlast je zdravo. A šta se desilo opoziciji? Desila im se jedna od najgorih stvari, a to je da se ne bore za vlast, nego za mandate unutar opozicije. Zato takva ekipa ne može da osvoji vlast“, smatra Marić. R.P.

LiberaLna Partija PunoPravni čLan aLDe

Preminuo janko vučinić

Bio je na čelu sindikalne organizacije Željezare, a potom sa sindikalnim kolegama iz fabrike i osnovao Radničku partiju. Za poslanika je izabran na izborima 2012. i 2016. godine. Diplomirao je na Meta-

Sa okruglog stola

na kongresu u atini

u 53. godini u nikšiću

Predsjednik Radničke partije i poslanik crnogorskog parlamenta Janko Vučinić preminuo je juče u 53. godini u Nikšiću. Vučinić je bio sindikalni lider i borac za radnička prava.

lurško-tehničkom fakultetu 1991. Bio je oženjen i otac dvoje djece. Komemorativna sjednica povodom njegove smrti biće održana u ponedjeljak, 28. oktobra u Velikoj sali Skupštine Crne Gore, u 9 sati. R.P.

Liberalna partija Crne Gore primljena je u punopravno članstvo ALDE saveza liberala i demokrata Evrope na 40. kongresu koji je juče održan u Atini. Iz Liberalne partije poručuju da je to veliki uspjeh za partiju i za Crnu Goru na njenom evropskom putu. Savez koji okuplja preko 60 liberalnih stranaka, sedam premijera i 15 vlada država Evrope, prihvatio je apsolutnom podrškom zahtjev za članstvo LPCG u ovu

moćnu političku asocijaciju. „Zato ovo jeste priznanje politici koju vodi Liberalna partija i njeno rukovodstvo i podrška za dalje jačanje liberalizma u Crnoj Gori koja je danas na Kongresu otvoreno iskazana“, saopšteno je iz LP. Delegaciju Liberalne partije sa liderom Andrijom Popovićem, predstavili su i međunarodna sekretarka Satka Hajdarpašić i portparol Ammar Borančić. R.P.

Aktuelno

KONFERENCIJA PRIVREDNE KOMORE

EU na uvoz struje troši 400 milijardi dolara

Sa panela o energetici Evropska unija se ujedinila oko struje, jer je svjesna da je najranjivija u ovoj oblasti, rekao je predsjednik Odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku (RAE) Branislav Prelević. On je ukazao da EU uvozi 53 odsto potrebne energije, te da za to troši 400 milijardi dolara. “Samo u ovoj godini mjesečno plaća 30 milijardi dolara za struju”, naveo je Prelević na panelu o energetici, u okviru drugog dana konferencije koju u Budvi organizuje Privredna komora (PKCg). Prelević je kazao da je EU u nepovoljnom položaju, jer joj je glavni snabdjevač gasprom iz Rusije. “Evropska unija planira da uloži 1.000 milijardi eura za razvoj energetike u narednih 10 godina”, naglasio je Prelević, istakavši da je Crna gora daleko odmakla u energetskoj zajednici, te da je lider u implementaciji EU politika. Član uprave hrvatske berze električne energije Ivica Toljan naveo je da će sve elektrane morati da se usklade sa politikom EU, čija se energetika zasniva na obnovljivim izvorima. “Nema ulaska u EU sa emisijom ugljen dioksida iz termoelektrana”, istakao je Toljan. On je ukazao i da će energetski kabl prema Italiji uticati na stabilnost energetskog sistema Evrope. “Crna gora će sa kablom postati energetski hab. Potrebno je organizovati edukacije kako bi se prilike koje nosi ovaj projekat iskoristile na najbolji način”, rekao je Toljan. Direktor kompanije TERNA Crna gora-Italija Gianluca Vettese potvrdio je da će energetski kabl do Italije

Rast turizma

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović naveo je na panelu pod nazivom Turizam kao zajednički proizvod regiona da Crnu Goru posljednjih 15 godina karakteriše kontinuiran rast u turizmu. “Prošle godine je prvi put prihodovano više od milijardu eura, ali će ova godina prema procjenama biti još bolja, jer je zabilježeno 200.000 gostiju i 600.000 noćenja više”, rekao je Davidović. biti u komercijalnoj upotrebi do kraja godine. “Završavamo testiranje kabla po međunarodnim i standardima EU. Riječ je o prvoj fazi ovog projekta čija je ukupna snaga planirana na više od 1.000 megavata. U planu je postavljanje još jednog podmorskog kabla prema Italiji kako bi se cio projekat zaokružio”, naveo je Vettese. Izvršni direktor Elektroprivrede Igor Noveljić ocijenio je da je energetika najvažnija ekonomska grana i velika razvojna šansa Crne gore. U okviru jučerašnjeg dana konferencije ogranizovan je i panel o globalnim izazovima vodnog stresa u 21. vijeku na kojem je direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Goran Jevrić kazao da privredna aktivnost može da doprinese vodnom stresu. “Moramo mnogo bolje da iskoristimo prednosti dovoljnih količina ovog resursa kojim raspolažemo”, kazao je Jevrić i dodao da procjene Regionalnog vodovoda pokazuju da će u narednih pet godina potražnja za vodom porasti 58 odsto. D.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

INTERVJU: LUKA JOVANOVIĆ, IZVR PROIZVODNJE U ELEKTROPRIVRE

Više od 65 milio ekološku sana rada Termoelek

očetak ekološke rekonstrukcije postojećeg termo bloka, kao i rekultivacija postojeće deponije šljake i pepela koja je već počela, a koja će se realizovati po fazama, obilježiće narednu godinu u Termoelektrani (TE) Pljevlja, kazao je u intervjuu Vikend novinama izvršni rukovodilac funkcionalne cjeline proizvodnja u Elektroprivredi (EPCG) Luka Jovanović.

Invesiticija u ta dva projekta, kako je dodao, iznosi više do 65 miliona eura. VN: Termo elektrana Pljevlja proslavila je u ponedjeljak 37 godina rada. Šta će karakterisati 38. godinu rada termoenergetskog objekta? Jovanović: Narednu godinu u TE Pljevlja obilježiće početak ekološke rekonstrukcije postojećeg termo bloka, kao i rekultivacija postojeće deponije šljake i pepela koja je već počela, a koja će se realizovati po fazama. U ta dva vezana projekta, čija će realizacija omogućiti nastavak valorizacije termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, EPCg će uložiti više od 65 miliona eura ne računajući PDV. VN: Ko je favorit za izvođača radova na projektu ekološke rekonstrukcije prvog bloka? Da li konzorcijumi DEC InternationalBemax-BB Solar-Permonte, Hamon-Rudis ili kineska kompanija Shangai Electric group?

Jovanović: Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u narednih 90 dana pregledaće, ocijeniti i vrednovati pristigle ponude, nakon čega će biti izabrana najpovoljnija. Postupak javnog otvaranja ponuda sproveden je 14. oktobra pri čemu je konstatovano da su svi prijavljeni ponude dostavili u propisanom roku. Što se finansijskog dijela ponuda tiče, konzorcijum DEC International-Bemax-BB Solar-Permonte ponudio je 54.427.700 eura sa PDV-om, za realizaciju projekta. Ponuda konzorcijuma Hamon-Rudis bila je “teška” 72.539.500 eura sa PDV-om, a Shangai Electric group izveo bi radove na ekološkoj rekonstrukciji za 97.922.683 sa PDV-om. Odluku o realizaciji te investicije, čija je vrijednost procijenjena na 45 miliona eura bez uračunatog PDV-a, Odbor direktora EPCg donio je krajem juna ove godine. VN: Šta dobija država, građani, ali i EPCG projektom ekološke rekonstrukcije prvog bloka? Jovanović: Projekat ekološke rekonstrukcije posto-

jećeg bloka TE Pljevlja trebalo bi da bude realizovan do 2022. godine i omogućiće nastavak rada termoenergetskog kompleksa u Pljevljima (Termoelektrana-Rudnik uglja) u narednih 20 do 30 godina. Rekonstukcijom će se obezbijediti ispunjavanje obaveza i poštovanje najstrožih parametara zaštite životne sredine predviđenih novom odlukom EU iz 2017. godine. Projekat obuhvata, zajedno sa revitalizacijom deponije Maljevac vrijednom oko 20 miliona eura i izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja kao i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda. Uporedo sa ekološkom rekonstrukcijom, u roku od 21 mjesec od potpisivanja ugovora, obezbjediće se i izvor toplotne energije za toplifikaciju Pljevalja. Dakle, ekološkom rekonstrukcijom, sve emisije i produkti sagorijevanja uglja i hemijskih procesa koji se odvijaju prilikom proizvodnje električne energije, biće svedeni na granice ispod dozvoljenih, a sve u skladu sa zakonskom regulativom naše

4,5

miliona eura će uložiti ePCG u izGradnju baznoG i rezervnoG toPlotnoG izvora sa svim aGreGatima i elementima Potrebnim za PriPremu vrele vode za daljinsko Grijanje Pljevalja

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

AKTUELNO

RŠNI RUKOVODILAC EDI CRNE GORE

ONA ZA ACIJU KTRANE

Konzorcijum DEC International-Bemax-BB Solar-Permonte ponudio je 54.427.700 eura za ekološku rekonstrukciju, konzorcijum HamonRudis 72.539.500 eura, dok ponuda Shangai Electric Group iznosi 97.922.683 sa PDV-om

države i evropskim direktivama o emisijama iz termo izvora na ugalj. VN: Da li će se obnovom prvog bloka smanjiti mogućnosti ekoloških incidenata, poput onog u rijeci Ćehotini? Jovanović: Svakako, s obzirom na to da je projektom ekološke rekonstrukcije planirana izrada potpuno drugačijeg načina odlaganja otpada-ekološki bezopasnog postupka.

Jovanović

VN: Šta je sa toplifikacijom Pljevalja, za stanovnike ovog grada najvažnijeg pitanja? Jovanović: Uporedo sa realizacijom projekta ekološke rekonstrukcije, u roku od 21 mjesec od potpisivanja ugovora, obezbijediće se i izvor toplotne energije za toplifikaciju Pljevalja. Toplotna stanica za toplifikaciju biće izgrađena u pogonu Termoelektrane, tako da će u procesu eksploatacije to biti dio sistema TE Pljevlja o čijoj će se funkcionalnosti brinuti zaposleni. D.J.

GOLUBOVIĆ: TOPLIFIKACIJA ĆE SMANJITI ZAGAĐENJE Predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović kazao je Vikend novinama da će EPCG u toplifikaciju uložiti oko 4,5 miliona eura, što će uticati na smanjenje zagađenja vazduha u toj opštini. “EPCG će uložiti oko 4,5 miliona eura u izgradnju baznog i rezervnog toplotnog izvora sa svim agregatima i elementima potrebnim za pripremu vrele vode za daljinsko grijanje Pljevalja i obezbijediti još oko 2,5 miliona za izgradnju primarnog vrelovoda do Milet-bašte sa bočnim primarnim razvodima. Na taj način će se zaga-

đenje vazduha u Pljevljima tokom zimskih mjeseci smanjiti na najmanju moguću mjeru”, objasnio je Golubović. On je ukazao i da se zimi veliki dio zagađenja u Pljevljima emituje iz individualnih ložišta, kao i ložišta preduzeća, javnih ustanova i gradske toplane. Golubović je rekao i da će država pomagati lokalnim samoupravama u sprovođenju mjera energetske efikasnosti u objektima koje će grijati iz TE, a koji se sada, kako je kazao, zagrijavaju iz drugih vidova grijanja, poput kotlarnice u Skerlićevoj ulici.

Golubović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

Foto: Vedran Ilić

SRZENTIĆ SAOPŠTIO PODATAK ZA PRETHODNE TRI GODINE

U komunikacionu infrastrukturu uloženo više od 250 miliona

Više od 250 miliona eura investirano je u prethodne tri godine u razvoj elektronske komunikacione infrastrukture i mreža, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Milan Srzentić. On je istakao da region još zaostaje za EU u procesu digitalizacije, ali da je taj jaz iz godine u godinu manji. “Ciljevi Crne Gore i cijelog regiona u oblasti digitalizacije i inovacija identični su sa onima koji su definisani evropskom Digitalnom agendom 2020. i vizijom o Gigabitnom društvu do 2025. godine. Uvjeren sam da nije daleko trenutak kada ćemo uhvatiti priključak sa zemljama članicama EU, budući da već postoji određeni broj indikatora, u okviru kompozitnog indeksa digitalizacije, po kojima Crna Gora pokazuje bolje

Ilustracija

LJETNJA POSTSEZONA JOŠ TRAJE

Više od 22.000 turista Srzentić performanse od jednog broja članica, pa čak i na nivou evropskog prosjeka”, kazao je Srzentić. Državni sekretar je, u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2019, rekao da su radom više institucija u prethodnom periodu stvorene snažne i održive pretpostavke za ubrzan razvoj digitalnog društva i ekonomije u

Crnoj Gori. On je najavio da su u sljedećoj godini planirani posebni programi podrške digitalnoj transformaciji i izvoznim aktivnostima. Srzentić je podsjetio i da je Crna Gora prva zemlja van EU koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije sa budžetom od 174 miliona eura za period od ove do 2024. godine. R.E.

ske turističke sezone, ljetnja postsezona u Crnoj Gori još uvijek traje, a relevantni parametri ukazuju na kontinuirani porast i na samom kraju oktobra”, kazali su u NTO. Oni su naveli da ukupni prihodi od boravišne takse naplaćeni od početka godine do danas, kako su dodali, iznose više od devet miliona eura, što je 1,6 miliona više nego u uporednom prošlogodišnjem periodu. R.E.

NOVI RASPORED TRAJE DO 28. MARTA

Nagrada za CKB

ZIMSKO LETJENJE MA POČINJE U NEDJELJU

Prestižni svjetski magazin Global Finance dodijelio je priznanje Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) za najbolju banku u Crnoj Gori za ovu godinu. Nagradu je u Vašingtonu, u ime CKB-a, primio glavni izvršni direktor Pal Kovač. “Priznanje je potvrda postignutih rezultata koje CKB zasniva na izvrsnom odnosu sa klijentima, ali i društvenom zajednicom u cjelini”, rekao je Kovač. R.E.

BESPOVRATNA PODRŠKA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Stočarima isplaćeno 2,3 miliona eura Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja isplatilo je crnogorskim stočarima novih 2,3 miliona eura bespovratne podrške, saopšteno je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Najviše korisnika podrške je, kako su kazali, iz sjevernog regiona, njih 3.500 ili 67,3 odsto. “Iz centralnog regiona je 1.420 ili 27,3 odsto korisnika podrške, dok je iz primorskog 280 ili 5,4 odsto”, rekli su u Ministarstvu. U tom resoru su precizi-

Procjenjuje se da u Crnoj Gori boravi više od 22.000 turista, što je rast od 45 odsto u odnosu na isti dan prethodne godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Pored Ulcinja, koji bilježi izuzetno visoke stope rasta tokom cijele sezone, kako su dodali, izuzetno dobru posjećenost, sa porastom broja evidentiranih turista iznad 50 odsto, bilježe Budva, Herceg Novi i Tivat. “Iako smo na pragu zim-

rali da je isplaćeno skoro 1,7 miliona eura po osnovu premija za krave i priplodne junice, 494.300 eura za ovce, 81.390 za koze i 18.800 eura za steone junice. “Na račune 5.210 poljoprivrednih gazdinstava uplaćeno je 2,3 miliona eura. Ministarstvo je, uvažavajući potrebe poljoprivrednih proizvođača, ubrzalo proceduru i u jednom danu, prije roka predviđenog agrobudžetom, crnogorskim stočarima isplatilo premije za stoku”, zaključili su u Ministarstvu. R.E.

Zimski red letjenja nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines (MA) počinje u nedjelju i važiće do 28. marta naredne godine, saopšteno je iz kompanije. MA, kako su kazali, planira da tokom predstojećeg zimskog perioda poveća broj letova u odnosu na prošlu godinu u dijelu uvođenja dvije dodatne rotacije za Ljubljanu, ponedjeljkom i četvrtkom. “Što se tiče ostalih redovnih avionskih linija ka kojima saobraća MA tokom cijele godine, neće biti značajnijih izmjena, ako se izuzme period oko novogodišnjih i božićnih praznika, ka-

da se zbog povećane potražnje uvode dodatne rotacije”, rekli su u MA, koji će tokom zimske sezone i dalje imati direktne letove do Beograda, Beča, Ljubljane, Moskve, Rima, Frankfurta, Pariza i Ciriha. Iz Podgorice za Beograd, kako su istakli, letovi će se obavljati dva puta dnevno svim danima, osim petkom, kada se saobraća tri puta. Iz Tivta za Beograd avioni MA će letjeti jednom dnevno svim danima, a ponedjeljkom, četvrtkom i subotom dva puta. “Sa glavnim gradom Austrije Crna Gora će biti svakodnevno povezana, a Italije svim danima osim ponedjeljkom, čemu doprinosi saradnja sa kod-šer partnerima, kompanijama Austrian Airlines i Alitalia”, rekli su iz MA. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

hronika

nakon 13 godina policija uspjela da rasvijetli ubistvo tjelohranitelja jevrema brkovića

DNK-a otkrio saučesnika u ubistvu Vojičića Viši tužilac u Podgorici odredio je pritvor Željku Vukoviću (37), koji se kao saizvršilac tereti da je, sa još dvije osobe za kojima se traga, učestvovao u ubistvu Srđana Vojičića u centru Podgorice 24. oktobra 2006. godine. Vuković je uhapšen prekjuče u podgoričkom naselju Konik, nakon što je policija na osnovu DNK-a utvrdila da je upravo on jedan od tri napadača koji su došli da pretuku književnika Jevrema Brkovića u čemu ih je spriječio upravo Vojičić koji je bio tjelohranitelj književniku, što je platio glavom. Inspektori kriminalističke policije su znači nakon 13 godina istrage uspjeli da

rasvijetle ubistvo Vojičića, i da identifikuju Vukovića kao saučesnika u tom krivičnom djelu. “Osumnjičeni je poznat policiji kao višestruki povratnik u izvršenju imovinskih krivičnih djela, krivičnih djela sa elementima nasilja i krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama”, saopštio je načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević. On je pojasnio da je sprovodeći operativne aktivnosti policija u junu ove godine došla do konkretnih informacija da je Vuković učestvovao u izvršenju tog krivičnog djela. “Na bazi tih informacija, u koordinaciji sa tužilaštvom,

obezbijeđeni su materijalni dokazi koji potvrđuju osnove sumnje na osnovu kojih je i osumnjičeni lišen slobode”, kazao je Pavićević. Odgovarajući na pitanje novinara zašto je policiji trebalo 13 godina da rasvijetle ovaj slučaj i da li se Vuković krio u Crnoj Gori ili van zemlje, pomoćnik direktora za sektor kriminalističke policije Enis Baković kazao je da ne bi nikog osumnjičili da nemaju konkretne dokaze za to. “Zbog istrage ne možemo iznositi više informacija. Ovo krivično djelo još uvijek do kraja nije rasvijetljeno”, dodao je on. Baković je

godina nakon ubistva otkriven jedan od saučesnika u ovom krivičnom djelu

podsjetio da je u ovoj godini počinjeno 14 ubistava od čega je rasvijetljeno 11, dok je od 27 pokušaja ubistava rasvijetljeno 24. “Ono što je veoma važno, u ovoj godini rasvijetljena su i tri ubistva iz ranijeg pe-

rioda, među kojima je i ovo koje je tema pres konferencije”, zaključio je on. Podsjećamo, Srđan Vojičić ubijen je u centru Podgorice 24. oktobra 2006. godine, oko 22 časa, ispred zgrade u kojoj živi književnik Jevrem Brković koji je prema vjerovanju policije i bio meta napadača. Brković je tvrdio da je te noći vidio samo siluete, najvjerovatnije trojice napadača, koji su na njega nasrnuli metalnim šipkama. Vojičić je krenuo da zaštiti Brkovića i u tom momentu jedan od napadača je ispalio više hitaca u njegovom pravcu. Vojičić je podlegao povredama. N.P.

ministri unutrašnjih poslova crne gore i turske

Organizovani kriminal, terorizam i ekstremizam temelj nestabilnosti sektor kriminalističke policije

UhapšeN paKistaNac zbOg trgOViNe ljUDima

Goru, radi njihove radne eksploatacije”, saopšteno je iz Uprave policije. A.A. je, kako se sumnja, tokom 2019. godine vrbovao dvije osobe iz Pakistana, dao im instrukcije za dolazak u Crnu Goru i od njih uzeo oko 17.000 eura, obećavajući im posao i dobru zaradu u našoj zemlji. “Kroz međuinstitucijalnu saradnju nadležnih organa oštećena lica u predmetu sa statusom žrtve trgovine ljudima biće upućena na mehanizme zaštite koji im pripadaju”, navode u Upravi policije.

ključne su razmjena informacija i saradnja kriminalističkih policija. Ta saradnja je posebno intenzivirana u oblasti otkrivanja i sprečavanja krijumčarenja narkotika i mi ćemo je dodatno unaprijediti. Zato je i naš susret dokaz snažne posvećenosti daljem jačanju policijske saradnje kako na strateškom tako i na operativnom nivou”, rekao je Nuhodžić.

Sojlu je, takođe, naveo da su odnosi resora unutrašnjih poslova dvije zemlje na izuzetno visokom nivou i istakao da je sastanak bio prilika da se osnaži uspostavljeno, dugogodišnje prijateljstvo i razmijene mišljenja o modalitetima buduće saradnje u oblasti ilegalnih migracija, borbe protiv terorizma, organizovanog kriminala i trg N.P. Foto: Saša Matić

Službenici Sektora kriminalističke policije uhapsili su državljanina Pakistana A.A. (38), koji ima privremeni boravak u Podgorici, zbog krivičnog djela trgovina ljudima na štetu dva sunarodnika. Osumnjičeni je priveden tužiocu u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu. “Operativni tim za borbu protiv trgovine ljudima sumnja da je A.A. zloupotrebom povjerenja, stvaranjem odnosa zavisnosti i korišćenjem teških prilika dvije oštećene osobe, organizovao i omogućio njihov dolazak iz Pakistana u Crnu

Na sastanku ministara unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludina Nuhodžića i Turske Sulejmana Sojlu zaključeno je da su odnosi policija kvalitetni, a saradnja će biti produbljena sa ciljem još efikasnijeg suprotstavljanja bezbjednosnim izazovima. Nuhodžić je konstatovao da odnosi dviju država napreduju na svim poljima, kao i da je posebno značajna saradnja policijskih službi. “Posebno raduje činjenica da su u prethodnom periodu unaprijeđeni partnerski odnosi u oblasti unutrašnjih poslova, imajući u vidu da se suočavamo sa zajedničkim bezbjednosnim rizicima”, saopštio je crnogorski ministar. Kazao je i da današnje prijetnje – kao što su organizovani kriminal, ilegalne migracije, terorizam i nasilni ekstremizam – ne poznaju granice, te da je stoga od prioritetnog značaja kontinuirana saradnja policijskih službi. “U borbi protiv kriminala

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

djeca do 14. godine života ne podliježu krivičnoj odgov

Potreban tim stručnja koji će se baviti krivič neodgovornim nasilnici

Maloljetnici do navršene 14. godine života krivično su neodgovorni, a rješenje za njihova ponašanja koja bi se, da su malo stariji, tretirala kao krivična djela psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić vidi u resocijalizaciji i učenju novih obrazaca ponašanja. Da se mora mnogo ulagati u resocijalizaciju djece koja se ponašaju suprotno zakonu, saglasan je i sociolog Andrija Đukanović. Podsjetimo, nedavno su se dogodila dva slučaja poznata javnosti, a u oba slučaja su maloljetnici na različite načine nanijeli lake tjelesne povrede vršnjacima. Nai-

me, u petak 18. oktobra dječak D.F. (2007. godine rođen) britvom je uboo vršnjakinju Lj.L. u predjelu lijeve nadlaktice, u blizini OŠ “Štampar Makarije” u Podgorici. Nakon toga, nezvanično iz policije saopšteno je da su oboje saslušani u prisustvu roditelja, te da nije u pitanju vršnjačko nasilje, već je dječak u šali posjekao drugaricu. Porodica djevojčice je reagovala na takvu izjavu policije, ističući da jeste u pitanju vršnjačko nasilje, te da se dječak i djevojčica ne poznaju. U drugom slučaju, koji se desio mjesec ranije, na velikom odmoru učenici podgoričke OŠ “21. maj” ver-

Stupar-Đurišić

balno su se sukobili, a potom je jedan učenik fizički napao drugog. Dječak koji je napadnut završio je u Hitnoj, a potom je prebačen u Dječju bolnicu gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede. Za oba slučaja rečeno je da se ne radi o vršnjačkom nasilju, te da su dječaci postupali bez namjere i umišljaja.

■ važan stalni

nadzor djece

U razgovoru za Vikend novine, psihološkinja StuparĐurišić navela je da za ovaj problem postoji rješenje, a ono je u resocijalizaciji i učenju novih obrazaca ponašanja. U takvim situacijama, kako ističe, važno je pratiti djecu, važno je da su pod nadzorom ne u smislu uskraćivanja njihove slobode, već praćenja njihovog ponašanja. “Ne možete reći u pitanju su porodični problemi i staviti tu tačku ili ‘kriva je škola/kriva je porodica’ i opet staviti tačku. Nemamo mi ništa od toga ko je kriv, to su samo priče koje raspiruju i daju ideje nekom drugom. Ono što svi možemo uraditi je pratiti tu djecu, jer ta djeca koja su posegla za takvim oblikom ponašanja moraju biti praćena od policije, Centra za socijalni rad, razrednog starješine. Stručne službe moraju pratiti tu djecu, odmah im otvoriti karton i po cijeli dan da budu pod nadzorom stručnih ljudi. Ne u smislu uskratiti im pravo slobode, već pratiti njihovo ponašanje. Toj djeci je škola neophodnija od bilo kog drugog djeteta”, pojasnila je Stupar-Đurišić. Sve to je ostvarivo formiranjem tima stručnih ljudi i angažovanjem nadležnih službi, smatra ona.

“Dijete koje je poseglo za fizičkom silom, sigurno ima porodičnih problema, dolazi iz porodice koja ima neke nejasne stavove ponašanja. Ne možete takvo dijete vratiti u porodicu, odnosno tamo gdje je naučio to loše, pa on će biti samo lošiji. Žrtva će otići kod ljekara, psihologa, prihvatiće je porodica, zaliječiće rane - biće teško ali će ih zaliječiti. Nasilniku niko neće zaliječiti njegove rane, niko ga neće naučiti drugačije. Nasilnici moraju naučiti drugačije i kako bolje. I to treba da bude njihovo iskupljenje i njihovo izvini. Djeca koja se nasilnički ponašaju često su samostalna u životu, nemaju roditelje u smilu da brinu i imaju autoritet nad njima. Kada je dijete samostalno kroz život, ono ne može mnogo pametnih stvari naučiti. Ovdje se mora uključiti policija, centri za socijalni rad... Ovo je možda stvar i za predsjednika Vlade, koji bi trebalo da napravi tim ljudi koji će se baviti tom djecom, koji će ih učiti kako drugačije. Mislim da je našoj zemlji takav tim potreban, potreban je neko ko će tu djecu vaspitavati”, zaključila je Stupar-Đurišić u razgovoru.

■ nečinjenjem

nadležnih i drugi se osnaže

Nečinjenjem nadležnih šalje se poruka “možete proći nekažnjeno i bez sankcije”, a govor o takvim stvarima putem medija nije od neke pomoći, smatra psihološkinja Stupar-Đurišić. “Ovo su djeca koja vrše nasilje, i to takvo da ih karakteriše kao ozbiljne prestupnike sada i u budućnosti. Mediji tu ne pomažu, šalju drugu sliku,

koja može biti tačna - a to je da nemamo rješenje, pravno, zakonsko za djecu koja se nađu u situacijama u kojima ne bi trebalo. Ovdje je uplašena i žrtva i nasilnik, jer ne znaju i nijesu svjesni toga šta su uradili. A posljedica, odnosno kazne, nažalost nema”, pojasnila je ona. Kako ističe Stupar-Đurišić, oni kao djeca i ne bi smjeli da budu kažnjeni, ali moraju proći kroz socijalizaciju. “Dijete koje se usudi da napravi prekršaj, koji bi da je samo par godina stariji bio kvalifikovan kao krivično djelo, izbjegava da se iskupi za loše djelo koje je uradio. Svaki put kada osoba učini nešto što ne bi trebalo, a nema mogućnost, pravo ili dužnost da se za to iskupi, ulazimo u opasnu zonu toga. Ne samo to dijete, nego i druga djeca, da se osnaže da urade istu takvu stvar”, pojasnila je ona. Kako dodaje u razgovoru, odrasla osoba se u zatvoru promijeni - ima mogućnost da se osami i razmisli o ponašanjima. “Djetetu ne treba da bude sam, treba mu podrška onih koji znaju šta će da rade, a naša zemlja ima takve ljude - sjajne pedagoge, mlade ljude koji hoće da rade. Ako to ne uradimo imaćemo više takvih problema, a ovo jednim potezom može da se riješi”, navela je Stupar-Đurišić i zaključila da bi se na taj način pokazalo da nasilje nije jače od nas, kao što i nije.

Ne možete takvo dijete vratiti u porodicu, odNosNo tamo gdje je Naučio to loše, pa oN će biti samo lošiji

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

AKTUELNO

VORNOSTI, PSIHOLOŠKINJA RADMILA STUPAR ĐURIŠIĆ ZA VN:

AKA ČNO IMA

■ DRŽAVA DA ULOŽI MAKSIMALNE NAPORE

Činjenica je da je agresija među djecom i mladima značajno zastupljena, kazao je sociolog Đukanović, dodajući da kao i u svakoj drugoj oblasti društvo nema baš dobre odgovore na pojave koje su loše a pritom važne za sve nas. “Tome doprinose brojni faktori počev od političke situacije, ratnog okruženja, pada sisteme vrijednosti, dominacije šunda i kiča i relativizacije zločina i kriminala. Dakle, nije dovoljno samo sankcionirati već suštinski prići djeci i mladima i vaspitvati ih da budu odgovorne i zdrave ličnosti. Krivica je na društvu koje zarad drugih stvari poput profita zanemaruju brigu o mladima i djeci ostavljajući ih uticaja brojnih, problematičnih, agensa socijalizacije. Država mora da uloži maksimalne napore da pojave poput vršnjačkog nasilja budu u najmanjoj mogućoj mjeri”, istakao je Đukanović. Kako je dodao, uporedo sa

edukacijom treba sankcionisati sve slučajeve nasilja pa i kad ih učine djeca. “Ne smije se dozvoliti da takve stvari idu pod tepih. Svi se moraju suočiti sa svojim postupcima. Nekada nažalost mora se pristupiti i najstrožim kaznama”, dodao je on.

treba raditi i na pravi način im ukazati na greške, a tu bitnu ulogu igraju roditelji koji ipak često ne mogu biti objektivni. Od velike važnosti na putu rješavanja problematike nasilja među djecom jeste pitanje

kapaciteta - gdje treba da budu smještena djeca koja prekrše zakon, ističe Đukanović. “Treba omogućiti da ti kapaciteti budu dovoljni za smještaj koji zadovoljava osnovne uslove i omogućava da svako ima dostojanstvo. Takođe, vrlo

■ OTVORENO SE BAVITI VRŠNJAČKIM NASILJEM

Sociolog Đukanović u odgovoru za Vikend novine naveo je da ne bi trebalo sakrivati vršnjačko nasilje, te da se njime treba otvoreno baviti i suzbijati ga. “Ne znam zašto bi se slučajevi vršnjačkog nasilja sakrivali, moguće da je u pitanju potreba da se sačuvaju djeca od osude ili da naše institucije pribjegavaju dobro poznatom metodu pomirenja da se ne bi sukob širio na porodice iz kojih djeca dolaze. Mislim da to nije dobro i da se prelaženje preko toga može izroditi u veći problem”, naveo je Đukanović. Kako je istakao, sa djecom

Đukanović

Ovo je možda stvar i za predsjednika Vlade, koji bi trebalo da napravi tim ljudi koji će se baviti tom djecom, koji će ih učiti kako drugačije. Mislim da je našoj zemlji takav tim potreban, potreban je neko ko će tu djecu vaspitavati

je bitno da sadržaji u tim ustanovama budu koncipirani tako da omoguće kvalitetnu resocijalizaciju djece koja imaju probleme. Do sada to nije bio slučaj. Svjedoci smo da su ustanove u kojima su smještena djeca delikventi imala dosta problema i sa prostornim ali i sadržajnim kapacitetima. Mora se mnogo više ulagati u resocijalizaciju onih koji su kršili zakone. Posebno što su u pitanju djeca i mladi”, naveo je on. Bo.B.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

Sa nedefiniSanim polom u Svijetu Se rađa jedna o

U Crnoj Gori interpo ⌦ Jelena Vađon Đurišić

a nedefinisanim polom u svijetu se, smatraju stručnjaci, rodi do 1,7 odsto ljudi. Koliko interpolnih osoba živi u Crnoj Gori se ne zna, ali ako pretvorimo svjetsku statistiku u naš kontekst, kaže za Vikend novine izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević, dolazimo do broja da kod nas živi oko 10,580 interpolnih osoba - što nije zanemarljiv broj.

Interpolne su one osobe čije polne karakteristike ne pripadaju jasno definisanoj muškoj ili ženskoj kategoriji ili pripadaju objema, objašnjava za Vikend novine izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević povodom nedjelje svijesti o interpolnim osobama. Iako je u Crnoj Gori nevidljiva interpolnost, ističe, nije rijetka pojava kod nas kao ni u svijetu. “Dešava se da osobe ni same ne znaju da su interpolne, jer se često interpolne bebe nakon rođenja podvrgavaju operacijama korekcije pola, dok se neke varijacije u polnim karakteristikama ne primjećuju pri rođenu i bivaju otkrivene kasnije, u pubertetu ili odrasloj dobi”, objašnjava on.

■ KOLIKO RIĐO-

KOSIH, TOLIKO INTERPOLNIH

Stručnjaci smatraju da se do 1,7 odsto svjetske populacije rađa sa varijacijama polnih karakteristika što je, kaže Ulićević, otprilike isto kao i broj osoba rođenih sa riđom

Spirala ćutanja kreće od ljekara koji često ne daju potpune informacije roditeljima, zatim se prenosi na roditelje koji ćute o interpolnosti djeteta, a zatim se prenosi na dijete, koje živi u skrivanju i sramu”, ističe Ulićević

kosom. “Ukupan broj osoba čija se tijela razlikuju od tijela koja se uklapaju u kategoriju muškog ili ženskog iznosi 1 na 100 rođenih. Broj osoba nad kojima je izvršena operacija da bi se ‘normalizovao’ izgled genitalija iznosi 1-2 na 1.000 rođenih”, naglašava Ulićević. On dodaje da nije rijetka praksa da se bebe sa varijacijama polnih karakteristika podvrgavaju operativnim zahvatima ubrzo nakon rođenja bez znanja i pristanka roditelja. “Takvi zahvati se ili ne zabilježavaju ili se navode pod drugim dijagnozama. Razlog tome je društvena stigma vezana za interpolnost”, ističe Ulićević. On objašnjava da su interpolni muškarci rođeni sa različitim varijacijama polnih karakteristika. “Oni mogu biti rođeni sa različitim polnim hromozomima u odnosu na XY – i to: 45 XO, 47XXY, 45X/46XX, 46XY/47, mogu imati testise razvijene u različitom stepenu ili imati ostatke jajnika, dok neki imaju vagine. Neki muškarci su rođeni sa XY hromozomima, ali im od samog rođenja tijelo ima tipičan ženski

Jedna od hiljadu beba rođenih sa varijacijama polnih karakteristika bude operisano u ranom djetinjstvu

Bez podataka o Broju operisanih Iz Kliničkog centra Crne Gore Vikend novine nijesu dobile podatak da li se takve operacije kod djece rade u toj ustanovi i koliko ih je urađeno do sad. Asocijacija Spektra, kaže Ulićević, 2017. godine dobila je zvaničnu izjavu dr Miljanić iz KCCG da takvi slučajevi postoje, ali podatak o broju operacija i dalje nemaju. “Tek nakon tog složenog dijagnostičkog procesa, koji se obavlja multidisciplinarno, uz angažman stručnjaka brojnih subspecijalnosti, determiniše se pol djeteta i u skladu sa dobijenim rezultatima ispitivanja roditeljima se daju preporuke o daljem odgajanju djeteta, o perspektivama u smislu praćenja rasta i razvoja, psihološke orijentacije i potpore porodi-

ce i planiranja eventualnih hirurških korektivnih tretmana”, zvaničan je odgovor koji smo dobili a taj podatak ukazuje na činjenicu da se takvi hirurški zahvati rade”, kazao je Ulićević. Takva praksa je, ističe, u suprotnosti sa preporukama i Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope, koji ukazuju na neophodnost dobijanja saglasnosti od osoba sa varijacijama polnih karakteristika prije sprovođenja hirurških zahvata nad njima, koji nijesu zdravstveno indikovani, te pozivaju na depatologizaciju interpolnih osoba i obezbjeđivanje adekvatne socijalne i zdravstvene zaštite, ali i onim za šta se zalažu interpolni aktivisti. “U Crnoj Gori ne postoji zvani-

čan zabran ovih operacija, ali Zakon o zabrani diskriminacije od 2017. godine zabranjuje diskriminaciju po osnovi interseksualnih karakteristika. U tom kontekstu, moglo bi se tumačiti da je došlo do diskriminacije, jer se nad djecom vrše operativni zahvati koji imaju za cilj estetsko prilagođavanje pola i, kao što se može vidjeti u izjavi prethodno navedenoj, uz

to idu i preporuke kako dijete odgajati rodno - što je, vjerujem, za svako dijete kontraproduktivno. Sa podizanjem svijesti o ovoj temi, nadam se da ćemo i djeci ostaviti više prostora da se razvijaju u skladu sa svojim potrebama, te da će samim tim imati manje trauma, a više slobode da se razvijaju u svom punom potencijalu”, istakao je Ulićević.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

od 100 beba kaže za vn izvršni direktor ª Spektreº

olne osobe nevidljive tanju tema interpolnosti u Crnoj Gori dovodi do njihove potpune nevidljivosti. Ukoliko pretvorite statistiku koja je svjetski podatak u naš kontekst, doći ćete do broja da na 622,359 stanovnika u Crnoj Gori, živi oko 10,580 interpolnih osoba - nije zanemarljiv broj. Kroz svoj rad imao sam priliku da čujem za par slučajeva, ali nažalost još uvijek ne i da kontaktiram sa njima”, kazao je Ulićević.

■ spirala ćutanja

izgled”, pojašnjava Ulićević. Interpolne žene rođene su sa različitim polnim hromozomima u odnosu na XX – i to: 45 XO, 47XXY, 45X/46XX, 46XY/47, imaju jajnike razvijene u različitom stepenu, imaju unutrašnje testise, dok neke, kaže, imaju penise. Neke žene su, dodaje, rođene sa XX hromozomima, ali im od samog rođenja tijelo ima tipičan muški izgled. “Neke od najčešćih medicinskih dijagnoza interpolnosti su anomalije polnih hromozoma, Klinefelterov sindrom (XXY), Sindrom kompletne neosjetljivosti na androgen, Sindrom parcijalne neosjetljivosti na androgen, Kongenitalna adrenalna hiperplazija, Neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija, Vaginalna ageneza, Ovotestisi, Gonadalna disgenezea, Potpuna gonadalna disgeneza, Hipospadija (bazalna i srednja), Hipospadi-

ja (glanuralna i subkoronarna)”, rekao je Ulićević. Dešava se da, na rođenju, ljekari odluče da je beba sa varijacijama polnih karakteristika “nedefinisanog pola”, te da joj je najbolje odrediti pol, što u većem broju slučajeva bude ženski i urade operacije “korekcije pola”. “U mnogo slučajeva takve bebe kad odrastu shvate da se osjećaju kao muškarci, često ni ne znajući šta im je urađeno pri rođenju, te uđu u proces prilagođavanja pola. U ovim slučajevima govorimo o interpolnim transrodnim osobama, što je upravo mjesto gdje se transrodnost i interpolnost preklapaju”, naglašava Ulićević. Iako prema zvaničnoj statistici interpolnih osoba nema u Crnoj Gori, sigurno je, kaže, da osobe sa varijacijama polnih karakteristika žive i kod nas. “Visoka stigma kad je u pi-

Kao i svaka grupa koja je drugačija, objašnjava on, i interpolne osobe se susrijeću sa strahom i sramom. “Tema pola je sama po sebi tabu, te je mnogo neznanja o tome šta je pol, šta ga određuje, koja je razlika između pola i roda, šta je rodno izražavanje, a šta rodni identitet. Upravo iz tog razloga, kad ste po svojim polnim karakteristikama drugačiji, oko vas je ogroman veo stigme, koji se još naziva i spirala ćutanja. Ova spirala kreće od ljekara koji često ne daju potpune informacije roditeljima, zatim se prenosi na roditelje koji ćute o interpolnosti djeteta, a zatim se prenosi na dijete, koje živi u skrivanju i sramu”, ističe Ulićević. O interpolnosti djeteta, dodaje, roditelji ćute i odlučuju se za korektivne operacije dok je ono još malo iz straha, neznanja i srama. “Podizati dijete koje je drugačije po bilo kom osnovu u društvu koje jasno ne prihvata različitosti je izazov i zahtijeva roditelje koji su dobro informisani, ali i osnaženi da se nose s pritiscima okoline. Često roditelji ne dobiju potpu-

ne informacije o interpolnosti djeteta, ili dobiju informacije sa preporukom ljekara da se takvi zahvati rade, te da je najbolje dijete odgajati u jednom smjeru koji oni preporuče kao najadekvatniji, te roditelji pristaju na to, u situacijama u kojima žele da im dijete bude i živi onako kako društvo percipira “normalno”, ni ne znajući kakve će to posljedice da ima po dijete”, pojašnjava Ulićević. On dodaje da je upoznao puno osoba sa varijacijama polnih karakteristika koje su proživjele ove intervencije, ali da nikad nije upoznao osobu koja je bila srećna zbog istih. “Mnoge nose psihološke traume, ali i fizičke. Neke su prinuđene uzimati hormonsku terapiju cijelog života, nekima je oštećena seksualna funkcija zbog ožiljaka koje imaju od kad su bebe, neke žive sa bolovima od kojih im je nemoguće raditi jednostavne stvari poput vožnje bicikla”, ističe Ulićević. U takvoj situaciji, dodaje, vidljivost je dalek i strašan pojam.

■ važna edukacija “Upravo je zato važno edukovati roditelje i ljekare, koji često donose odluke na osnovu svojih predrasuda o rodu

Upoznao sam puno interpolnih osoba koje su proživjele ove intervencije, ali nikad nisam upoznao osobu koja je bila srećna zbog istih, istakao je Ulićević Ulićević

i polu, ali i neznanja da je u redu živjeti sa tijelom i/ili rodom van binarne matrice muško/žensko i da je neophodno primat dati zdravlju i blagostanju djeteta, a ne rodnoj/polnoj kategoriji”, naglašava Ulićević. Važno je, dodaje, pričati o interpolnosti, boriti se protiv neznanja i podizati svijest o tome da je interpolnost prirodna varijacija ljudskog tijela. “Često kad smo drugačiji osjećamo se kao da se upravo ta različitost samo nama desila. Važno je znati da nijesmo sami i da ima mnogo interpolnih osoba koje žive slobodno i slave različitost. Imam čast da poznajem mnoge od njih koje žive van Crne Gore, a u našem regionu to su Erin Vlahović iz organizacije Trans Aid iz Hrvatske i Kristijan Ranđelović iz organizacije XY Spectrum iz Srbije, koji se i aktivno bave ljudskim pravima interpolnih osoba”, kazao je Ulićević. Sve interpolne osobe, dodaje, mogu se javiti Asocijaciji Spektra, na mail asocijacija.spektra@gmail.com, broj telefona 067/135-205 ili na našem facebook-u ili instagramu. Informacije o raznim temama vezanim za interpolnost i transrodnost mogu naći na www.asocijacijaspektra.org

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

Ilustracija

KONKURS

VRIJEDNOST SEDAM MILIONA

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Raspisan konkurs za idejno rješenje škole u Tološima

Ministarstvo prosvjete raspisalo je konkurs za izradu idejnog rješenja za izgradnju škole u Tološima, a procijenjena vrijednost investicije je sedam miliona eura. “Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje osnovne škole u Tološima trajaće do 21. januara naredne godine. Prema projekcijama, škola će biti vrijednosti ne manje od sedam miliona eura i ušla je u Kapitalni budžet. Objekat će biti kapaciteta za oko 1.200 djece, površine oko 5.500 m2, a imaće i salu za fizičko vaspitanje površine oko 1.400 m2”, navode iz Ministarstva prosvjete. Planirano je 15 matičnih učionica za đake mlađih razreda, pet predmetnih i pet specijalizovanih učionica, informatička učionica, ali i fiskulturna sala...

“Maksimalna spratnost objekta je P+2. Napominjemo i da je Konkursom traženo i idejno rješenje za potencijalnu drugu fazu objekta, kako bi postojala mogućnost za proširenje škole, ukoliko u budućnosti bude potrebe i za time”, kazali su iz resora Damira Šehovića. Kriterijumi na osnovu kojih će se vršiti ocjenjivanje su, između ostalog, arhitektonske vrijednosti, prostorni komfor, funkcionalnost, ekonomičnost, inovativnost, ali i odnos prema zaštiti, očuvanju i unapređenju kvaliteta životne sredine, održivo korišćenje prirodnih resursa, energetska efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije. Načelnik Službe investicija u Ministarstvu prosvjete Filip Grujić rekao je da mu je dra-

go što su sa kolegama iz Ministarstva održivog razvoja i turizma u prilici da pokrenu prvi zvanični korak u projektovanju i izgradnji školskog objekta. “Naravno, čekaju nas procedure koje se moraju ispoštovati, ali cijenim da je već iza nas dio koji nam je uzeo najviše vremena. Naime, javnost mora znati da konkursima i pozivima za izgradnju nekog javnog objekta prethode višemjesečne pripreme, a tako je bilo i u ovom slučaju. Od potrebe da se donese pravilnik na temu konkursa za urbanističko-arhitektonska rješenja javnih objekata, pa nadalje. Zato mi je drago da smo ušli u fazu kada možemo da kažemo da naredne godine očekujemo početak gradnje ove škole”, zaključio je Grujić. J.V.Đ.

NAREDNE SEDMICE

Poziv za upis na doktorske studije u drugom roku na UCG

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Konkurs za upis na doktorske studije Univerziteta Crne Gore, u II roku, u akademskoj 2019/20. godini, biće raspisan početkom sljedeće sedmice, i objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori. Predsjednik Centra za doktorske studije UCG prof. dr Predrag Miranović kazao je da će konkursom biti raspisana preostala mjesta na studijskim programima organizacionih jedinica Univerziteta, ko-

ja nisu popunjena u I roku. “Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/ umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita”, naveo je Miranović. On je dodao da visina naknade za studiranje za studente koji upišu doktorske studije

u ovoj studijskoj godini iznosi 1.000 eura po semestru, za sve studijske programe, a na osnovu Odluke Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore. Upis je na konkurentskoj osnovi, u skladu sa prosječnom ocjenom na prethodnom nivou studija, nakon sprovedenog postupka rangiranja. Svi detalji o upisu biće naznačeni u tekstu konkursa, a studentima će, kako je saopšteno, za sve dodatne informacije biti na raspolaganju komisije za doktorske studije na fakultetskim jedinicama, kao i studentske službe fakulteta. J.V.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

aktuelno

NA KLINICI ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obavljeno je šest kompleksnih operacija na kičmenom stubu. Pacijente je prethodna dva dana operisao eminentni stručnjak iz Turske, specijalista za hirurgiju kičme i ortopedske traume iz bolnice LIV iz Instanbula dr Chagatay Ozturk i ortopedi Klinike za ortopediju i traumatologiju dr Aleksandar Jušković i dr Marko Borovinić. Riječ je o kompleksnim operacijama promjena na kičmenim pršljenovima prouzrokovanim malignom bolešću i infekcijama koje će, kazao je direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković biti riješene savremenim operativnim tehnikama. Crnogorska ortopedija, odnosno ortopedija Kliničkog centra, smatra Eraković, pokazuje snažan, pozitivan trend uspjeha u ostvarivanju rezultata. U Kliničkom centru su, kaže, oslonjeni prije svega na svoje snage, ali čast im

Foto: Dejan Lopičić

ObavljenO šest kOmpleksnih Operacija na kičmenOm stubu

Sa jučerašnjeg presa je da u određenim situacijama mogu da ugoste najbolje i najveće evropske i svjetske operatore iz oblasti ortopedije koji će da im pomognu da liječe najkompleksnije pacijente iz

oblasti ortopedije u Crnoj Gori. Pacijenti koji su operisani u Kliničkom centru, istakao je Eraković, ni u jednom regionalnom centru nijesu mogli da budu operisani.

“To su kompleksne operacije na kičmi kod pacijenata koji trpe jake bolove i pacijenata koji imaju tumore. Srećan sam što znanje mogu podijeliti sa vašim ljekarima koji će rad moći da na-

stave samostalno”, kazao je Chagatay. Predsjednik Odbora direktora KCCG dr Nermin Abdić naglasio je da će saradnja sa turskim stručnjakom biti nastavljena. “Riječ je o ozbiljnim pacijentima. To su prvenstveno uznapredovala maligna oboljenja sa metastazama na kičmenim pršljenovima i ti pacijenti su trpjeli velike bolove, imali velike neprijatnosti kao posljedica osnovnog oboljenja”, objasnio je Abdić i dodao da je dogovoreno da crnogorski ortopedi jedan period borave u bonici LIVE u Istanbulu, gdje će, upotpuniti znanje. Abdić je dodao da je zadovoljan što je prva operacija, takozvana vertebroplastika na kičmenom pršljenu urađena u Crnoj Gori i najavio da će, ukoliko sve organizacione i tehničke stvari budu tekle kako treba tokom novembra biti u prilici da prvi put u Crnoj Gori rade operacije skolioza, odnosno, teških deformiteta kičmenog stuba.

DIREKTOR ZZZCG SULJO MUSTAFIĆ SA CPESSEC-A U SARAJEVU PORUČIO

Kreirati nove programe prema potrebama poslodavaca Kreiranje novih i prilagođavanje posebnih programa, prema identifikovanim potrebama poslodavaca, kao i veći finansijski podsticaji, doprinijeli bi boljem privrednom ambijentu za poslovanje domaćih poslodavaca i poboljšanju uslova rada za radnike, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), Suljo Mustafić na konferenciji Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope (CPESSEC) koja se održava u Sarajevu. “Javne službe za zapošljavanje zato bi i u narednom periodu trebalo da se trude da olakšaju poslodavcima snalaženje na promjenljivom tržištu rada, da ih češće obilaze i da im pruže podršku u kreiranju i vođenju kadrovske politike”, kazao je Mustafić i dodao da će Zavod, za poslodav-

ce koji imaju potrebu za zapošljavanjem novih radnika, i u narednom periodu finansijski učestvovati u troškovima obuke nezaposlenih za konkretna radna mjesta. Cilj Zavoda je da, kako je rekao, pomaže i podstiče za-

pošljavanje svih osoba, posebno onih iz kategorije teže zaposlenih. Mustafić je podsjetio da je Zavod u prošloj godini realizovao brojne programe za nezaposlene, bez praktičnih znanja i vještina, koji ciljaju

na punu zaposlenost i ublažavanje nesklada između ponude i tražnje. Pomoćnica direktora za sektor isplate iz oblasti zapošljavanja Svetlana Krgović kazala je da su sva raspoloživa sredstva iz budžeta usmjerena za realizaciju ideja po Inoviranom programu za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori. “Finansirani su krediti vrijedni 315.000 eura, čime je omogućeno otvaranje 63 nova radna mjesta”, precizirala je Krgović. Ona je dodala da je interesovanje izuzetno, odnosno da su za kreditno otvaranje novih radnih mjesta i dalje zainteresovani nezaposleni svih obrazovnih profila i iz svih crnogoskih opština. “Tim programom, kao i drugim programima samo-

zapošljavanja Zavoda, doprinijeće se smanjenju stope nezaposlenosti”, tvrdi Krgović i podsjeća da je nedavno počeo i Program grantova za samozapošljavanje, koji će trajati do 2021. godine. Zavod je objavio prvi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava od 3.000 do 7.500 eura, koja planira da dodijeli za minimum 400 korisnika grantova za samozapošljavanje. “To je prilika za sva nezaposlene koji se nalaze na evidenciji Zavoda najmanje šest mjeseci na dan objavljivanja poziva, sa naglaskom na mlade, žene i dugotrajno nezaposlene da počnu svoj biznis”, smatra Krgović i očekuje da će Zavod uspjeti da podrži što više novih početnika u biznisu, posebno u opštinama na sjeveru, gdje je najveća stopa nezaposlenosti. J.V.Đ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

Grahovo: rekonstruisana porodična

Sa sastanka ministra Purišića sa predsjednicom opštine Gusinje

purišić na sastanku sa čekić

Sjećanje na te najSvjetlijeg h

Gusinje dobija objekat U za državne institucije

Ministarstvo rada i socijalnog staranja naredne godine će izgraditi objekat za područna odjeljenja Centra za socijalni rad, Biroa rada, fondova PIO i zdravstva i Dnevnog boravka za stara lica u Gusinju, a Opština će obezbijediti lokaciju, dogovoreno je tokom sastanka prvog čovjeka tog resora Kemala Purišića i predsjednice Opštine Anele Čekić. “Da bi se podstaklo zapošljavanje u Opštini, dogovoreno je da se pojača zajednička kampanja za animiranje nezaposlenih da iskoriste bespovratna sredstva koja se plasiraju preko Zavoda za zapošljavanje za započinjanje sopstvenog biznisa u iznosu od 3.000-7.500 eura”, istakli su iz Ministarsta. Zavod je poziv

za dodjelu grantova objavio prije 15 dana, a kako je saopšteno, nezaposlenim licima će obezbijediti i pomoć u pisanju biznis plana i obaviti potrebne obuke za započinjanje i vođenje biznisa. “Ovim projektom je planirano povezivanje aktera na lokalnom tržištu rada, odnosno umrežavanje jedinica lokalne samouprave sa biroima rada, poslodavcima, nevladinim organizacijama i školama. Na taj način stvoriće se timovi koji će unaprijediti socio-ekonomski ambijent u svojim lokalnim zajednicama i moći da povlače značajna sredstva iz fondova EU. Konstatovano je da je ključna uloga opštine u koordinaciji ovih aktivnosti”, poručili su iz Ministarstva.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Državna revizorska institucija, ul. Novaka Miloševa bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka usluga osiguranja od nesreća i zdravstveno osiguranje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma 5.500,00€. Tenderska dokumentacija broj 4019/19-07-1912/9 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me_ dana 25.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Radovan Šćepanović, telefon 020/407-413, e-mail radovan.scepanovic@dri.co. me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – ukrasni elementi za novogodišnje kićenje grada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om u iznosu od 40.000,00 EUR-a, Tenderska dokumentacija broj 01 - 6466 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 25. 10. 2019. godine. Lice za davanje informacija Ksenija Vavić, telefon 033 452 562, e-mail ksenija.vavic@komunalnobd.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka novog putničkog vozila po prinicipu staro za novo za potrebe Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25 000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-1515 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 25.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Filip Gregl telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

Nudolu, nadomak Grahova, juče je svečano otvorena rekonstruisana porodična kuća Blagoja Mitrova Kovačevića Mizare. Akciju rekonstrukcije kuće Kovačevića, koja je izgrađena prije više od 110 godina, pokrenulo je Udruženje boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Nikšića prije skoro četiri godine.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Bato Mirjačić, podsjetio je da su prije radova stupili u kontakt sa dr Nadom Vujović-Zotović, praunukom Blagoja Kovačevića, koja je pravni nasljednik kuće, te da se nakon dobijanja punomoći, dogovorili i saradnju sa SUBNOR-om Crne Gore i Ministarstvom kulture Vlade Crne Gore. Članovi i prijatelji UBNORa, kako je naglasio Mirjačić, danima su radili na uređenju dvorišta, postavljanju jarbola, sređivanju prostorija, farbanju vrata, dijela namještaja, stepenica i sređivanju podruma. “Mi iz SUBNOR-a skupa sa Opštinom Nikšić i Ministarstvom kulture u Vladi Crne Gore nadamo se da ćemo ovo zdanje uvrstiti u kulturnoistorijski spomenik pod zaštitom države u kojem će se okupljati sve generacije, a posebno mladi, da ispod ove spomen-ploče, u kući ili na guvnu iznad kuće, šire ljubav, antifašizam, uče o slavnoj prošlosti Crne Gore”, istakao je Mirjačić. Na kući Kovačevića SUBNOR je postavio spomen-ploču na kojoj, između ostalog, piše da su u njoj stasale tri generacije Kovačevića koje su „sustigle jedna drugu da u slavnoj bici na Sutjesci izginu 13. juna 1943. godine – otac Blagoje, njegovi sinovi Janko i Sava i unuk Dragan. Krov koji je prijetio da se uruši ipak je saniran i dosta aktivnosti na kući je odrađeno kako treba. Sad nam preostaje da prikupimo rekvizite, stvari, diplome i ‘spomenice’ koje se odnose na

Sa svečanosti u Nudolu porodicu Blagoja Kovačevića Mizare, da prostrane prostorije kuće iz XIX vijeka, a koja je gorjela dva puta, popunimo. Ovim putem molimo sve one koji bi nam pomogli da se pridruže”, poručio je Mirjačić. Svečanost povodom obnove kuće Blagoja Kovačevića i njegovih potomaka, sinova Nikole, Rista, Radosava, Janka, Save, Ljuba i kćerki Savete, Milosave, Riste i Plane, kako je rekao potpredsjednik SUBNOR-a Slobodan Simović, predstavlja smotru snage, veličine, kulture sjećanja, žrtvovanja za druge kao “najsvjetlijeg heroizma”. “Ljudi - junaci koji su se rodili i podigli u ovoj kući, koja je od danas i kulturno dobro, su uzori i aksiomi našeg stvaralačkog života i antifašizma koji je kruna svih oslobodilačkih ratova Crne Gore i središnji sadržaj oslobodilačke kulture sjećanja i našeg slavnog NOB-a, u kojoj su jugoslovenski narodi stekli veliki moralni i antifašistički kapital, nalazeći se na prvoj vatrenoj li-

Spomen ploča na kući Kovačević niji antihitlerovske koalicije - najjačeg vojnog bloka u istoriji ljudskog društva”, poručio je Simović. Državni sekretar Ministarstva odbrane Slobodan Filipović podsjetio je na istaknutu crnogorsku narodonoslobodilačku istoriju. “U tom besmrtnom stroju među prvima našla se porodica Blagoja Kovačevića iz Nu-

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

kuća oca saVe koVačeVića

ekovine heroizma

aktuelno

Gradonačelnik VukoVić na forumu u Tirani

U FokUsU samita bio je Urbani održivi razvoj

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, sa saradnicima, učestvuje na Četvrtom forumu glavnih gradova država Centralne i Istočne Evrope i Narodne Republike Kine (17+1), koji se od 24. do 26. oktobra održava u prijestonici Albanije, a ove godine fokus samita je na urbanom održvom razvoju. On je učestvovao na plenarnoj sesiji na temu zelenih gradova, koja se bazirala na činjenici da su gradovi dinamični i vitalni djelovi društva i glavni pokretači društvenog i ekonomskog razvoja, te da životna sredina i okruženje značajno utiču na zdravlje i kvalitet života građna, kao i da su upravo gradovi pokretači globalnog uticaja na životnu sredinu. Predstavnici gradova podijelili su svoja iskustva u sprovođenju zelene politike a Vuković je istakao da je Forum odlična prilika da se na državnom nivou inicira bolje povezivanje ovog dijela Evrpe, što je i jedini način da se prevaziđu pređašnja loša iskustva regiona. U tom smislu, on je govorio o pravnom okviru, odlukama i pro-

Sa Foruma u Tirani pisima koje je grad inicirao kako bi podržao ovu oblast i prisutne upoznao sa značajnim investicijama koje se realizuju upravo u cilju održivog urbanog razvoja Podgorice. Pored ostalog govorio je o Postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda i benifitima koje će donijeti njegova izgradnja, uvođnje u LED tehnologije u oblasti javne rasvjete, izgradnji solarne elektrane, obnovljivim izvorima energije i ambiciji države i grada da u bliskoj budućnosti postanu izvoznici električne energije. Vuković je govorio i o kampanji za predselekciju otpa-

da, važnosti biciklizma, subvencijama za kupovinu bicikala, e-vozilima i punionicama, uvođenju dodatnih licenci za taxi udruženja koja koriste vozila na električni pogon, rekonstrukciji sistema javnog saobraćaja, mogućnosti uvođenja električnih autobusa, o projektima “Moje drvo”, Mikro 020, Pametni parkovi, Kesa je više previše, Zeleno lice Podgorice i Katastar zelenih površina. Forum 17+1 je inicijativa Vlade NR Kine, a za cilj ima podsticanje saradnje između Kine i 17 zemalja Centralne i Istočne Evrope. I.F.R.

minisTar uručio zahValnicu dr hajdarpašić-drešeVić

dola. U prvom redu sa svojim izdancima Nikolom, jednim od prvih komunista, predratnim revolucionarom i kasnije predsjednikom skupštine, Savom proslavljenim komadantom treće udarne divizije i narodnim herojem i njegovim bratom Jankom koji padoše na bojnom polju. Ovo je ujedno priča o smrti đeda i unuka, Blagoja i Dragana, borbi strica

i sinovca, Savi i Mitru, koji u vjenac slobode Crne Gore utkaše tri generacije vlastite živote i mladost. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore, osim osnovnih ustavnih zadataka, ostaju posvećeni očuvanju najvećih državnih antifašističkih tekovina, njegovanju tradicije, uzdizanju crnogorskih vrijednosti. Spomenici se oduvijek podižu pojedincima i njihovim djelima, a ne bezgrešnosti. Zato neka ova kuća bude spomen, kao nenametljiva potreba našeg odnosa prema njihovoj borbi, ali mjera jednoga vremena koje je vratilo Crnoj Gori ono što joj je davno pripadalo. Njima slava i vječno pamćenje”, rekao je Filipović. Svečanost ozvaničenja obnove kuće Kovačevića pratio je bogat kulturno-umjetnički program, a u ime porodice Kovačević svima koji su pomogli u realizaciji projekta obnove kuće zahvalio se Janko Kovačević, ukazujući na poseban doprinos koji su dali SUBNOR Crne Gore i UBNOR Nikšića, na čelu sa Slobodanom Mirjačićem. M.R.

Priznanje za stručnost i nesebičnost Ministar zdravlja Kenan Hrapović uručio je juče zahvalnicu doktorki Almi Hajdarpašić-Drešević za, kako je saopšteno iz tog resora, profesionalnost, nesebičnost, stručnost i poseban doprinos u pružanju zdravstvene zaštite. Hrapović je primio Hajdarpašić Drešević i, kako se navodi, iskazao poštovanje i ponos zbog izuzetne profesionalne i brze reakcije i spašavanja života sedamnaestomjesečnog djeteta. „U vremenima kada su zdravstveni radnici pretežno izloženi kritikama, verbalnim i fizičkim napadima, nerazumijevanju, predstavlja i zadovoljstvo i ponos ovakav podvig i maksimalno profesionalan i stručan odnos naše doktorke Hajdarpašić Drešević“, kazao je Hrapović. To je, kako je naveo, uspjeh cjelokupnog zdravstvenog sistema i dokaz spo-

Hrapović predaje zahvalnicu dr Hajdarpašić Drešević sobnosti i stručnosti crnogorskih ljekara. Prema riječima Hrapovića, stručnost i znanje doktorke Hajdarpašić Drešević odavno su prepoznali i mali pacijenti i njihovi roditelji. „Hrapović je u ime Ministarstva zdravlja, doktorki Hajdarpašić Drešević uručio zahvalnicu za profesionalnost, nesebičnost, stručnost i poseban doprinos u pružanju zdravstvene za-

štite“, kaže se u saopštenju. Hajdarpašić Drešević je, zahvaljujući se na ukazanoj časti i priznanju, povodom spašavanja dječaka, kazala da to priznanje pripada i medicinskoj sestri, koja je te noći bila dio tima, kao i svim kolegama, koji, kako je istakla, nesebično pružaju pomoć drugima, ali njihova djela su ostala nezabilježena i neprepoznata od javnosti.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

Politički lov na društvenu mrežu:

“Zašto bismo nakon svega vjerovali Fejsbuku?” Prema svemu sudeći, američki Kongres otvorio je sezonu lova na Fejsbuk, najveću i najuticajniju društvenu mrežu, piše Večernji. hr. Ova društvena mreža je, bar posredno, prilično uticala na posljednje američke predsjedničke izbore. Osnivač i većinski vlasnik Fejsbuka Mark Cukerberg punih šest sati u srijedu je odgovarao na pitanja kojima su ga “rešetali” članovi Kongresa i odbora za finansijska pitanja. Osnovni razlog za saslušanje pred Kongresom bila je Libra, odnosno nova kriptovaluta koju je Fejsbuk lansirao, no članovi Kongresa, njih više od 60, nisu štedjeli Cukerberga ni sa drugim pitanjima.

■ Nije im posao

NadgledaNje

Cukerberg je, najprije, optužen da Fejsbuk ne provjerava istinitost političkih oglasa koji se pojavljuju na ovoj društvenoj mreži. “Nije moj posao da nadgledam šta političari govore i koli-

ko u tome ima istine”, odgovorio je Cukerberg. On nije mogao da potvrdi da će oglasi koje političari u duhu govora mržnje objavljuju na Fejsbuku biti uklonjeni. Jedino što je mogao da potvrdi je to da će biti uklonjeni oni oglasi koji pozivaju na nasilje ili odvraćaju ljude od glasanja. Fejsbuk nema i ne može da ima ulogu u učenju glasača da prepoznaju na koji im način političari lažu – rekao je osnivač ove društvene mreže. Iz Kongresa su naveli primjer da je tokom izbora za Kongres 2018. oglase objavljivao bivši član Američke nacističke stranke. Jedini Cukerbergov odgovor bio je da je Fejsbuk u procesu redefinisanja politike oglasa te da u ovom trenutku ne može govoriti o detaljima niti može odgovarati na pitanja o pojedinim oglasima dok ne sazna sve detalje. “I zašto bismo nakon svega ovog vjerovali Fejsbuku, pogotovo kad se radi o novoj kriptovaluti “, zapitao se kongresmen Hacienga.

■ projekat libra Cukerberg je rekao da Fejsbuk ne bi lansirao kriptovalutu bez da posjeduje odobrenja svih potrebnih američkih regulatornih agencija i pri tome najavio da su njegove firme Fejsbuk i Kalibra voljne da napuste cijeli projekat ako se pokaže da ijedna dozvola ili saglasnost nedostaju. Pojekat Libra okuplja 28 članica, velikih firmi i korporacija, među kojima je Fejsbuk lider, ali svakako ne i jedini. Uostalom, ovo je i dobra stvar za SAD. “Ako Fejsbuk ne stvori ovakvu kriptovalutu, budite sigurni da će to učiniti Si Đinping i Kina”,

U skladu sa Zakonom o stečaju,čl.134 i 135, Sl.list CG 1/2011,stečajni upravnik obavještava stečajnog sudiju, povjerioce i sva zainteresovana pravna i fizička lica koja imaju pravo vlasništva, ili bilo koje drugo pravo u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri za prodaju imovine DOO „ALLEGRO“ u stečaju Bijelo Polje, Živka Žižića bb, putem prikupljanja pismenih ponuda i istovremeno objavljuje

JAVNI

POZIV

za prodaju imovine DOO „ALLEGRO“ u stečaju, Bijelo Polje, putem prikupljanja pismenih ponuda. Predmet prodaje su gotovi proizvodi i to: elektroinstalaterski materijal i oprema, vodoinstalaterski materijal i oprema. Zbog velikog obima podataka spisak nije u tekstu oglasa, a isti se nalazi kod stečajnog upravnika ( mob. 069 051 382 ) i kod stečajnog dužnika (mob. 069 050 671 i može se pogledati ili dobiti elektronski, svakog radnog dana od 08.00 do 15.00 h. U istom periodu imovina se može i pogledati. Početna cijena imovine iznosi 6.826,59 €, što je ujedno procijenjena vrijednost i najniža cijena imovine. Imovina se nalazi na adresi: Bijelo Polje, Loznice bb i prodaje se u viđenom stanju. Za kupca će biti izabran ponuđač koji ponudi najvišu cijenu. Prednost imaju kupci cjelokupne imovine. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uz ponudu prilože dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % cijene robe za koju predaju ponudu, na žiro račun stečajnog dužnika br. 535-18904-15. Ponuda treba da sadrži i potvrdu o registraciji i podatke ili punomoćje za lice koje predaje ponudu /pravna lica/,odnosno fotokopiju lične karte ili pasoša /fizička lica/. Ponude u zatvorenim kovertama sa naznakama: „Ponuda za ALLEGRO u stečaju, St.br.68/19“ i „Ne otvaraj“ dostaviti Privrednom sudu Crne Gore, IV Proleterske br.2, 81000 Podgorica, najkasnije do 18.11.2019.u 14.00 h. Otvaranje ponuda obaviće se dana 20.11.2019.g .u prostorijam a Pr ivred nog suda CG, sa počet kom u 14.0 0 h. Izabrani kupac dužan je da sa prodavcem zaključi kupoprodajni ugovor i isplati ugovorenu cijenu u roku od 8 /osam/ dana. U protivnom gubi pravo na povraćaj depozita, a za kupca će biti proglašen drugi najpovoljniji ponuđač, ako ih ima više. Sve troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac. Ostalim ponuđačima depozit će biti vraćen u roku od 3 dana. Informacije na tel. 069 051 382.

Jedini Cukerbergov odgovor bio je da je Fejsbuk u procesu redefinisanja politike oglasa te da u ovom trenutku ne može govoriti o detaljima niti može odgovarati na pitanja o pojedinim oglasima dok ne sazna sve detalje

rekao je Cukerberg. To je pak dovelo do čitavog niza pitanja zašto je,

ako je cilj Libre i patriotizam, sjedište Libre u Švajcarskoj, a ne u SAD, na šta je uslijedio odgovor kako je to bilo pitanje poslovnog izbora, te da Švajcarska ne može uticati na kriptovalutu kako bi to mogla Kina. Fejsbuk je jedna od najvećih kompanija svijeta, i to kompanija koja ima mogućnost uticaja na javno mišljenje. Pogotovo na javno mnjenje koje kreira političku sliku svijeta. Nema nikakve sumnje da je Fejsbuk pod velikom lupom svih regulatora u SAD jer vjerovatno niko ne želi da se ponove bilo kakve sumnje u uticaj na predsjedničke ili bilo koje druge izbore na zapadu.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka ostale opreme vrijednosti preko 1000,00 eura za potrebe organizacionih jedinica Univerziteta Crne Gore- Rektorata (ponovljene partije) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 37 700,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-1516 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 25.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Miodrag Zarubica telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 , 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, Karađorđeva bb Podgorica, oglašava OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE ZA službena putovanja - Nabavka usluga putničkih agencija (rezervacija avio karata i hotelskog smještaja), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 145000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 15-805/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 25.10.2019. godine. Lice za davanje informacija Nina Vujović, tel: 020/ 482 857, e-mail nina.vujovic@gsv.gov.me.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

SVIJET

DVOJE UHAPŠENO U VEZI SA TIJELIMA U HLADNJAČI KOD LONDONA

Kina očekuje strogu kaznu odgovornim za smrt 39 ljudi Dok britanska policija istražuje smrt 39 osoba pronađenih u kamionu blizu Londona, dvije osobe uhapšene su u Engleskoj zbog sumnje da su trgovale ljudima. Policija je saopštila da su uhapšeni tridesetosmogodišnji muškarac i žena iz sjeverozapadnog grada Voringtona zbog sumnje da su trgovali ljudima i da su odgovorni za smrt 39 osoba, za koje se vjeruje da su kineski državljani, prenio je Rojters. Vozač kamiona (25) iz Sjeverne Ir-

ske zadržan je u pritvoru pošto su u hladnjači koji je vozio u srijedu pronađena tijela u industrijskoj zoni istočno od Londona. Kako navodi birtanska agencija, detektivi koji vode slučaj tek treba da odluče da li će ga teretiti prekršajno, pustiti ga ili zatažiti od suda još vremena da ga ispitaju. Kineska ambasada u Londonu saopštila je da je će poslati tim u Eseks, dok je portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova Hua Čunjing rekla da policija još ni-

je uspjela da utvrdi nacionalnost preminulih. “Nadam se da će britanska policija uskoro moći da potvrdi indentitet žrtava, utvrdi šta se tačno dogodilo i strogo kazni kriminalce koji su u umiješani u slučaj”, dodala je Hua. Godinama ilegalni migranti pkušavaju da se domognu Britanije u prikolicama šlepera, uglavnom dolazeći sa evropskog kopna. Godine 2000., tijela 58 Kineza pronađeno je u luci Dover u kamionu koji je prevozio paradajz.

PUCNJAVA U VOJNOJ BAZI NA ISTOKU RUSIJE

Ruski vojnik ubio osam kolega

Osam osoba je ubijeno, a dvije su ranjene u pucnjavi u vojnoj bazi u regionu Čita na dalekom istoku Rusije. Kako su javili ruski mediji, vojnik je pucao na svoje kolege i on je priveden nakon pucnjave. “U 6:20 po lokalnom vremenu, vojnik baze za popravke i održavanje koja se nalazi

u Trans-bajkalskom regionu, otvorio je vatru na kolege iz službenog oružja tokom smjene straže”, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, prenio je Tas. Dodaje se da je osam vojnika poginulo na mjestu pucnjave, dok su dvojica zadobila povrede različite težine, kao i da je vojnik

koji je otvorio vatru pritvoren. U saopštenju Ministarstva se navodi da je vojnik očigledno pucao “u stanju nervnog sloma zbog ličnih problema koji nisu vezani za njegove vojne dužnosti’’, prenio je AP. Zamjenik ministra odbrane uputio se u bazu kako bi sproveo istragu.

POTPREDSJEDNIK SAD KRITIKOVAO KINU

Pens: Peking suzbija prava i slobode u Hongkongu Ilustracija

TOKOM IZLOŽBE NAKITA U JAPANSKOM GRADU JOKOHAMI

Ukraden dijamant vrijedan 1,6 miliona

Japanska policija u potrazi je za dijamantom od 50 karata vrijednog 1,6 miliona eura koji je ukraden u Jokohami tokom izložbe nakita. “Ukraden dijamant procijenjen je na 200 miliona jena. Mislim da je uzet iz vitrine gdje je bio izložen”, rekao je portparol policije za

Frans pres. Prema javnoj televiziji NHK, krađu u izložbenom centru “Pacifiko” u Jokohami, predgrađu Tokija, krajem dana je primjetio jedan zaposleni, kao i da vitrina nije bila zatvorena. Sat ranije dijamant je još bio u njoj, navode mediji.

Potpredsjednik SAD Majk Pens optužio je Kinu da suzbija “prava i slobode” u Hongkongu i kritikovao ponašanje Pekinga, ali i insistirao na tome da Sjedinjene Države ne traže sukob s Kinom. Majkl Pens je svoje ocjene o Kini iznio upravo uoči novog kruga pregovora čiji je cilj rješavanje trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije. “Amerika i njene političke vođe neće se više nadati da će samo privreda transformisati autoritarnu kinesku komunističku državu u slobodno i otvoreno društvo koje poštuje privatno vlasništvo, vladavinu prava i međunarodna trgovinska pravila”,

rekao je Pens. Američki predsjednik Donald Tramp ranije je upozorio kako će za Vašington biti teže da postigne trgovinski sporazum s Pekingom bude li nasilja u nekadašnjoj britanskoj koloniji Hongkongu. Pens je rekao da su SAD uz demonstrante u Hongkongu, prenio je Rojters. “S vama smo i vi ste naša inspiracija. Pozivamo vas da ostanete na tragu nenasilnih protesta”, izjavio je američki potpredsjednik koji je u Vašingtonu govorio pred članovima jedne tink-tenk grupe uoči novog kruga pregovora koje s Kinezima treba da vodi američki ministar finansija Stiven Mnučin.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

INTERVJU: ANDRO MARTINOVIĆ,

DNEVNICI PRINCEZE KSENIJE U MUZEJU

Svjedočanstvo koje baca novo svijetlo na Petroviće

Dvadeset pet dnevnika princeze Ksenije, koje je Ministarstvo kulture predalo na čuvanje Narodnom muzeju Crne Gore, predstavljeni su javnosti. Dnevnici koji su nastali u periodu od 1905. do 1928. godine čuvaće se i prezentovati u dijelu zbirki Muzeja kralja Nikole na Cetinju, a Narodni muzej planira da ih prevede sa francuskog na crnogorski jezik. Inicijativu da se dnevnici trajno smjeste u Muzej kralja Nikole pokrenula je početkom godine uprava Narodnog muzeja Crne Gore, što je prihvaćeno od Ministarstva kulture gdje se 19 dnevnika čuvalo od 2011. godine, dok se preostalih šest dnevnika nalazilo u kompaniji “Adriatic Marinas” u Tivtu, koja ih je nakon višegodišnje ekspozicije u Zbirci pomorskog nasljeđa vratila Ministarstvu u junu ove godine. “Narodni muzej Crne Gore je izvršio stručnu obradu predmeta i obezbijedio uslove za njihovo čuvanje. Tokom postupka primopredaje, konzervatori Narodnog muzeja su konstatovali da su dnevnici uglavnom očuvani sa vidljivim manjim oštećenjima i da su u dobrom konzervatorskom stanju, a prilikom pregleda urađena je i fotodokumentacija za konzervatorsku dokumentaciju NMCG”, kazala je direktorica Narodnog muzeja dr Ana-

stazija Miranović. Činom primopredaje dnevnika princeze Ksenije stvorili su se uslovi za sagledavanje dijela crnogorske istorije u vremenu od 1905. do 1928. godine, ovoga puta iz vizure crnogorske princeze Ksenije. “Princeza Ksenija koju je njen otac, posljednji crnogorski kralj Nikola, zasluženo zvao ‘Velika’, birala je sebi put sasvim netipičan za jednu princezu. Poznato je da je, osim što je bila svestrana ličnost, bila jedan od glavnih političkih savjetnika svog oca i nesporno jedna od najintrigantnijih ličnosti dinastije Petrović Njegoš. Njena lična svjedočanstva zabilježena u ovim dnevnicima svakako baciće novo svijetlo na njen i život njene porodice, kao i dio turbulentnog vremena crnogorske istorije, kojim je princeza Ksenija svjedočila, sa akcentom na period boravka kraljevske porodice u egzilu”, naglasila je Miranović. Ona je uz to istakla da Narodni muzej posebnu zahvalnost duguje princu Nikolaju Romanovom, koji je odlučio da svih 25 dnevnika pokloni Crnoj Gori, kao i nekadašnjem vlasniku kompanije Porto Montenegro, Piteru Manku, koji je posredovao da se oni trajno vrate u Crnu Goru. R.K.

Predstavlj je od simbo Nakon godinu dana od premijere filma, ovaj trenutak predstavlja i neku vrstu svođenja računa

⌦ Marija Roganović Debitantsko ostvarenje direktora Crnogorske kinoteke, scenariste i režisera Andra Martinovića “Između dana i noći” crnogorski je kandidat za 92. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar. Odluku komisije Ministarstva kulture, kako ističe u razgovoru za Vikend novine Martinović, primio je sa osjećajima zahvalnosti, ali i odgovornosti. “Nije riječ samo o kurtoaznom odgovoru, smatram da predstavljati svoju zemlju ima i dodatno, ne samo simboličko značenje. Kako ova kandidatura dolazi nakon godinu dana od premijere filma i na kraju jednog prikazivačkog ciklusa, ovaj trenutak predstavlja i neku vrstu svođenja računa. Film polako odlazi od vas, gotovo podjednako sada pripada gledaocima, a vi se nalazite na nekom novom početku”, kaže reditelj.

■ PREDVIDLJIVE KALKULACIJE Na osnovu saznanja koje ima, kandidatura je ujedno i prilika za zanimljive susrete i razgovore koji mogu doprinijeti daljem plasmanu filma, ali su vrijedni i u sumi iskustva sa kojom se kreće u sljedeći projekat. A uzimajući u obzir konkurente nerealnih očekivanja nema. “Kako mi još uvijek ne ispunjavamo ključne preduslove da bismo bili u onom krugu filmova koji bi se mogli naći u užem izboru ili dobiti nominaciju Akademije, nemam nerealnih očekivanja te vrste. Doista, treba reći da među nacionalnim kandidatima ima izvanrednih filmova, koji dolaze od autora prema kojima gajim istinsko poštovanje”, kaže Martinović. Samim tim, na pitanje da li presudi kvalitet ili tržište, nije imao odgovor. “Ne znam, možda presudi vrijeme. Ako i ono ne griješi”, kazao je kinematograf. A nekada ugledna nagrada američke filmske akademije, prema mišljenju mnogobrojnih filmskih stručnjaka, izgubila je kredibilitet usljed trenutne političke klime u ovoj zemlji, ali i pretjerane rodne/rasne osjetljivosti. Možda nijesam baš najpedantniji hroničar Oskara, ističe Martinović, ali je i moj utisak da

su se vremena promijenila u smislu da su kalkulacije koje prate ovu vrstu ceremonija postale odveć predvidljive. “Problem nastaje onda kada drugi kriterijumi dominiraju nad estetskim. No, valja se podsjetiti da je mnogim, kako ste rekli kultnim filmovima, izmakao Oskar, kao uostalom i nekim od najznačajnijih reditelja koji sada već pripadaju istoriji filma”, pojašnjava reditelj.

■ BEZ “JEZGRA NAPETOSTI” Filmski triptih “Između dana i noći” bavi se složenim odnosima oca i sina u tri vremenska razdoblja: pred kraj Drugog svjetskog rata, u vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada bivše zajedničke države Jugoslavije. Sve tri priče tretiraju tragičnu tematiku: da očevi, na ovim prostorima, stradaju zbog sinova ili sinovi zbog očeva. A kako ističe reditelj i scenarista, koristeći se sintagmom Živojina Pavlovića, u filmu ne može izdvojiti jedno “jezgro napetosti”, prije svega iz razloga što je ovo ostvarenje drugačije od onog u koje su se upustili, u smislu produkcijskih okolnosti. “Ipak, jedno je ostalo isto: pogled u nezavršenu prošlost, koja traje predugo. I pokušaj da

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

KULTURA

, REDITELJ CRNOGORSKOG KANDIDATA ZA OSKARA

JATI DRŽAVU VIŠE OLIČKOG ZNAČENJA Film polako odlazi od vas, gotovo podjednako sada pripada gledaocima, a vi se nalazite na nekom novom početku

iz nje izdvojimo tri neobične i intrigantne situacije”, rekao je Martinović. Iako je za prvijenac uradio i scenario i režiju, u nekim budućim projektima bi se radije posvetio režiranju. “Kako sam studirao i svjetsku književnost, držim do važnosti sklopa događaja, do onog što nazivamo pričom, ili preciznije, radnjom. Film je ipak u načinu na koji tu radnju predočite posredstvom slika u pokretu i komotnije bih se osjećao u odnosu na priču koju je napisao scenarista, jer mi se čini da ta podjela posla pruža veće šanse da rezultat bude bolji. Evo spontanog poziva za ljude koji pišu za film, nikad se ne zna šta može biti vaša zajednička tema”, kaže reditelj.

■ ČOVJEK NE PRAVI FILM SAM Film je premijerno prikazan u aprilu, a od tada je Martinović dobio brojna priznanja za debitantsko djelo. U junu je dobio Zlatni klip za najbolje debitantsko ostvarenje na Ravno Selo film festivalu. Film je izabran i za takmičarsku selekciju 42. Filmskog festivala u Montrealu, krajem avgusta, a prikazan je i na Montenegro film festivalu u Herceg Novom, u okviru takmičarske selekcije Seanema film festivala, kao i u sklopu ovogodišnje Mojkovačke filmske jeseni.

Susreti sa publikom, kao i sa kritičkim promišljanjem filma, bili su dragocjeni, ističe direktor Crnogorske kinoteke. “Pomogli su mi da sagledam neke aspekte koji bi mi, da nije bilo te povratne reakcije, vjerovatno promakli. Trudim se da iz toga iščitam šta u filmu štima, a šta ne. Sveukupno, pozitivna recepcija bi trebalo najviše da vam znači za sljedeći posao, ali još jednom sam se uvjerio da stvari kod nas tako ne funkcionišu, prije bi se reklo suprotno tome”, objašnjava on. Maestralna glumačka ekipa na čelu sa regionalnom zvijezdom, Lazarom Ristovskim,, čije je ostvarenje “Kralj Petar I” srpski kandidat za Oskara, uveliko je doprinijela realizaciji prvobitne ideje i uspjehu ostvarenja. “Veoma je važan doprinos svih saradnika, jer ne pravi film čovjek sam. Nije prvi put da radim sa prominentnim glumcima i svaki put je taj proces vodio novim saznanjima. Prvo povjerenje se uspostavlja između glumca i gledaoca i ako to profunkcioniše, film ima šanse. Moram ovdje dodati da smo imali još znatan broj ljudi ispred kamere i svi su oni dio zajedničke slike”, zaključio je Martinović.

Martinović

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

Plavsko jezero, lednički dragulj, i stjecište ribolovaca, raftera i kajakaša

Posjeta vilajetu kojim su gazili age i begovi

⌦ Zorica Bulatović

bilazeći mnoga crnogorska jezera, za sami kraj avgusta sam ostavila ljepote Plava i Plavskog jezera. Poseban razlog za to je činjenica da sam kao djevojčica provela prvih sedam godina života baš u tom mjestu.

Već sa mosta na rijeci Lim možete ugledati jedno od najljepših crnogorskih jezera. Naše najveće ledničko jezero, uglavljeno između Prokletija i Visitora, prostire se pravcem sjever-jug u dužini 2160 metara, na nadmorskoj visini od 906 metara. U prosjeku ima širinu 920 metara, dok mu je najveća dubina devet metara, a povezalo je i dvije varoši Plav i Gusinje. Rijeka Lim upravo izvire iz njega, a bogato je ribom. Stoga je i prava atrakcija za turiste. Tako u ljetnjem periodu ljubitelji sportova na vodi na ovom jezeru dolaze da uživaju. Plivanje, jedriličarstvo, kajakaštvo, rafting, kao i ribolov moguće su aktivnosti na ovom ledničkom dragulju. Danas u jezeru ima mladice, pastrmke, štuke, klijena, skobalja i mrene, a moguć je i lov na pernatu divljač, poput liske, gnjurca, patke, divlje plovke. U narodu postoji vjerovanje da voda Plavskog jezera ima i neka ljekovita svojstva. Takođe su za njega vezane i mnogobrojne legende. Prema legendi, koju su mi ispričali mještani, na mjestu današnjeg jezera u davna vremena postojala je varoš. Sveti Sava, umoran, zanoćio je u kući nekog Janusa. Ovaj ga je lijepo ugostio, ali mu je u prtljag podmetnuo pijetla i optužio ga za krađu. I tako je “zaradio” Savinu kletvu: “Nit se porodio, nit se izrodio, a

voda vas ponijela”. U tom času, sa svih strana udarila je voda i poplavila varoš, nastalo je jezero, za koje neki vjeruju da je ljekovito. Druga legenda kaže da je jezero dobilo ime po stalnim poplavama u okolini Plavskog jezera. Ipak, prema istorijskim podacima, grad je izgrađen u vrijeme turske vladavine, a u njemu su mahom živjele age i begovi. Među najstarijim bratstvima ovog kraja ističu se Redžepagići, Omeragići, Ferovići. Grad je imamo status vilajeta, a neko vrijeme pripadao je Skadarskom, te Novopazarskom sandžakatu. Najstarija građevina u Plavu je stara drvena džamija, podignuta u vrijeme vladavine sultana Mehmeda II Osvajača, koji je vladao od 1451. do 1481. godine, pa je po njemu dobila na-

Nekadašnja bolnica danas je zgrada policije

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

aktuelno

Plavsko jezero smješteno između Prokletija i Visitora

ziv Carska džamija. U posljednje vrijeme sve glasniji su oni koji upozoravaju da se Plavskom jezeru ne poklanja dovoljno pažnje i da u narednih 40-50 godina može doći do njegovog nestanka. Da se stvari u Plavu ne mije-

njaju tako brzo, svjedoči i stara dvospratnica, u kojoj sam sa roditeljima, zdravstvenim radnicima, živjela u ranom djetinjstvu. Građevina je ostala gotovo nepromijenjena. Sjećanje na stare prozore na ovoj kući me nije napuštalo sve ove

Plavsko jezero je najveće ledničko jezero u Crnoj Gori

godine i mnogo sam se obradovala našem ponovnom susretu. Danas je to jedan od najstarijih objekata u Plavu, zajedno sa obližnjom nekadašnjom bolnicom, koja je renovirana ali je ostala u istom gabaritu i sada to više nije bolnica, već stanica policije. Sa tog brežuljka gdje se nalazio moj nekadašnji dom pogledom sam mogla ponovo da zagrlim Plavsko jezero. Jedino što je u međuvremenu nestao predivan drvored breza, pored kojega je tada bilo malo šetalište. Navirala su sjećanja jer je mom ocu Stara džamija u Plavu

ribolov bio hobi, imao je svoj čamac i često odlazio u lov na pastrmku i lipljana na rijeku Ljuču, moju omiljenu hranu. Neki stariji mještani sjetili su se mojih roditelja pa čak i mene malene. Sjećali su se moga oca, kojega su zvali zubar “Grk” i njegove avanture, vožnje “škodom” po zaleđenom jezeru od Plava do Gusinja. O tome se dugo pričalo. I danas ima onih koji se rado upuste u sličnu avanturu. “Površina i dubina jezera se smanjuje iz godine u godinu. Najbolji pokazatelj to-

ga su djelovi jezera koji su ranije bili kupališta, sada obrasli trskom, ševarom i travom i polako se pretvaraju u livade, a na nekim mjestima, kao što je to slučaj sa obalom u blizini splava, gdje je trava od obale prema središtu jezera zahvatila pojas od oko 50 metara i više. Zato bi nadleženi trebali što prije da se pozabave tom problematikom. Slučaj je sličan i sa Visitorskim jezerom. A sve je to naše neprocjenjivo blago, koje nam je priroda dala i moramo ih sačuvati”, kazao je jedan od mještana Plava.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

ZABAVA 34 VANJA RADOVANOVIĆ VIKEND NOVINAMA PREDSTAVLJA ZA SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

ZDRAVE MELODIJE ČINE DA SVE PJESME DIŠU I ŽIVE ZAJEDNO Ako neko zaroni u moje ideje ili stvori svoje iz ovih pjesama i emocija - biću zadovoljan, iskreno priznaje crnogorski kantautor

⌦ Danilo Brajković “Baš je glupo što sam mrtav”, treći studijski album Vanje Radovanovića, nedavno je realizovan u muzičkom smislu, a sada su u toku pregovori sa potencijalnim izdavačem, u razgovoru za Vikend novine otkriva vrijedni crnogorski kantautor.

ga u dobro prepoznatljivom svijetlu, ali i u nešto modernijem ruhu, koje, priznaje naš sagovornik, podrazumijeva i borbu za one koji i dalje žele da kupuju muziku. “Tematski, dakle što se tiče tekstova i ideja, nisam pobjegao od sebe. Naravno, roba

■ NISAM POBJEGAO OD SEBE

Na albumu će se naći 10 pjesama, od kojih je Radovanović nekoliko objavio ranije - “Odri”, “Supermen”, “Luda” (Reci da) i “Nikšićko ledno” slušali smo u Vanjinom izvođenju, a sa potpisom grupe VIII2, dok su, recimo, “Razapet”, “Otplakaću ja to” i “Dlaka u supi” već predstavljeni solo poduhvati. Sve skupa, primjećuje Radovanović, skladna je to cjelina i predstavlja

RAZVILI SMO NAVIKU U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE DA NE KUPUJEMO MUZIKU. PRVA NA UDARU ZBOG TOGA BILA JE DISKOGRAFIJA, A DRUGI SMO MI. NE MISLIM TAKO ZBOG TOGA ŠTO NEMA NOVCA OD PRODAJE, VEĆ ZBOG NAVIKE NARODA DA BILO ŠTA ŠTO SE NE PLAĆA SVE MANJE CIJENI

Sa nastupa na Eurosongu 2018. u Portugalu

je malo novija, što je sasvim prirodno. Album je gotov. Sada pregovaramo sa izdavačima i od toga zavisi kada će biti u etru. Manje-više, za koga kod da izdaš album danas se sve svodi na isto. Diskografija odumire, to više nije industrija kao što je, možda, nekada bila, a trenutno je u fazi tranzicije. Razvili smo naviku u posljednje dvije decenije da ne kupujemo muziku. Prva na udaru zbog toga bila je diskografija, a drugi smo mi. Ne mislim tako zbog toga što nema novca od prodaje, već zbog navike naroda da bilo šta što se ne plaća sve manje cijeni. Kada ti neko pokloni nešto, razmišljaš - u čemu je problem. No, ne možemo se žaliti, moramo pronaći načine kako da to plasiramo. Ja, a vjerujem da tako misle i brojne kolege, nisam u muzici zbog novca. Ima to znatno dublje tra-

gove i neću odustati”, obećava Radovanović.

■ ALBUM NIJE ZA JEDNO SLUŠANJE

Ako pregovori sa izdavačem urode plodom do kraja

Ima li mjesta za “Inje”? Vanja Radovanović prošle godine predstavljao je Crnu Goru na Eurosongu u Portugalu. Kartu za odlazak na veliku smotru osvojio je trijumfom na Monteviziji sa numerom “Inje”. U takmičarskom smislum na glamuroznoj muzičkoj manifestaciji u Lisabonu nije ostvario željeni uspjeh, odnosno plasman u finale. Nažalost, kao i većina numera naših bivših evrovizijskih predstavnika koji se nisu plasirali u finale, “Inje” nije previše zastupljeno na listama domaćih radio-stanica, da ne pominjemo emitovanje spota, koji rijetko kada vidimo čak i na programu Javnog servisa. Zanimljivo, neizvjesno je hoće li “Inje” biti dio priče “Baš je glupo što sam mrtav”. “Razmišljam da li će se ‘Inje’ naći kao bonus traka na albumu, jer ono, ipak, ima svoju posebnu priču”, kratko će Radovanović.

godine, Radovanović će biti jedini aktuelniji crnogorski izvođač popularne muzike koji će u 2019. predstaviti album (istina, isto je najavio i Sergej Ćetković Ćetković,, ali za sada nema konkretnijih informacija o premijeri tog izdanja), što dovoljno govori i o situaciji na domaćoj muzičkoj sceni i o činjenici da sve više izvođača okreće leđa diskografiji. Ko bude strpljiv, tvrdi Radovanović, imaće šta da čuje. “Sve pjesme dišu zajedno. Ideja je da vezivno tkivo bude pisana riječ sa zdravim melodijama. Žanr je, danas, veoma čudna riječ, teško ju je definisati. Ipak, nije to dosadan album, ima raznih melodija i ritmova. Dakle, drži ti pažnju, nije ti dosadno. A ako obratiš pažnju, što je, nažalost, veoma rijetko, i na to o čemu se govori u tim pjesmama, imaćeš o čemu da razmišljaš”, objašnjava Radovanović.

35 ZAMISAO NOVOG ALBUMA ª BAŠ JE GLUPO ŠTO SAM MRTAVº SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

ZABAVA

“Chekao”? Nekada si ljut na stvarnost Na albumu Radovanovića neće se naći pjesma kojom je, sredinom oktobra, iznenadio sve koji prate njegov rad. Naime, pod pseudonimom Vanya, na zvaničnom Jutjub kanalu objavio je pjesmu “Chekao ft. AutoTune live”, snimljenu ni manje ni više nego u kuhinji. O čemu je riječ? Dobro je poznato da se Radovanović bolje izražava kroz pjesme nego kroz intervjue ili neke druge forme, a uz pomoć pomenute numere i teksta pokušao je da se osvrne na zloupotrebu auto-tunea na muzičkoj sceni, na čijim krilima mnogi danas grade i karijeru i pjesme - od prve do posljednje sekunde. “Taj auto-tune je jedan od efekata koji se oduvijek koristio u studiju. Međutim, uvijek je mjerilo ukusa bilo to koliko možeš da ‘staviš’ nečega, a da to ne bude pretjerano. E, ovo je bilo potpuno pretjerano. Pjesma je nastala iz toga da mi iz dana u dan nešto čekamo, a na kraju se pojavi neko i traži pjesmice koje ne zahtijevaju toliko umjetničkog u sebi, a sve su kroz auto-tune ‘provučene’ od početka do kraja. Naljutiš se onda na stvarnost, jer takve pjesme zasluže više pažnje nego ono što je školski odrađeno. Ne mogu da govorim protiv tih ljudi, ali sam želio da kroz pjesmu skrenem pažnju. Svako neka radi svoje i svijet će ići svojim tokom. Neko ima milionsku publiku, nego ima hiljadu. Ali, ne mora da znači da ta publika manje uživa ili manje vrijedi jer je malobrojnija”, mišljenje je Radovanovića.

Vanja Radovanović

Za razliku od prethodna dva albuma, zapaža Radovanović, “Baš je glupo što sam mrtav” donosi određena osvježenja. S druge strane, kako kaže, epidemija poremećaja pažnje i dalje je prisutna, što priču čini i zanimljivijom i izazovnijom. “Nadam se da postajem malo zreliji nego na prva dva albuma, na moju sreću ili žalost. Dakle, uspijevam da kažem ono što mislim da je bitno na malo drugačiji način. Vjerujem da je to želja svih autora. Danas to nije lako, jer vlada epidemija poremećaja pažnje. Teško je boriti se sa tim. Muzika nije na prvo slušanje. Danas se najviše sluša u kolima, to je valjda jedino mjesto gdje možeš da joj se posvetiš onako kao što smo mi nekada, dok smo bili klinci. Da uđeš u srž. Album nije za jedno slušanje. Čovjek danas više ‘bulji’ u telefon dok gleda film, a isto je i kada sluša muziku. Ako neko zaroni u

moje ideje ili stvori svoje iz tih pjesama i emocija, uspio sam da se popenjem stepenik više nego na prošlom albumu i biću zadovoljan”, iskreno će Radovanović.

■ PROVOKACIJA

ILI MOTIVACIJA

Prilikom biranja naslova albuma, muzičare pokre-

10 PJESAMA NAĆI ĆE SE NA NOVOM ALBUMU VANJE RADOVANOVIĆA

Foto: Đorđe Živaljević

Žanr je, danas, veoma čudna riječ, teško ju je definisati. Ipak, nije to dosadan album, ima raznih melodija i ritmova. Dakle, drži ti pažnju, nije ti dosadno. A ako obratiš pažnju, što je, nažalost, veoma rijetko, i na to o čemu se govori u tim pjesmama, imaćeš o čemu da razmišljaš

ću različiti momenti. Najčešće ukazuju povjerenje pjesmama za koje vjeruju da će obilježiti izdanje. Takođe, nekada i marketinški trikovi dolaze u obzir. U slučaju Radovanovića, reklo bi se da ima i jednog i drugog. “Možda sam provociran ili motivisan time što danas ljudi o svemu zaključuju iz naslova. Stavove često zasnivamo samo na osnovu naslova, nažalost, uglavnom iz tabloida. Konkretno, želio sam da album ima nešto drugačiji naslov, ali i pjesma ima puno toga unutra. Ima težinu. Inače, skloni smo tome da shvatamo neke stvari, naročito one koje su bitne, sa zakašnjenjem. I pjesma, a i cijeli album, govore iz vizure čovjeka koji je izgubio život i više nema vremena da se posveti tim stvarima. Ipak, makar je to shvatio”, zaključuje Radovanović.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

PREDSTAVLJEN SLOGAN TAKMIČENJA

Evrovizija “se otvara” za nove ideje i želje ⌦ Filip Jovović

logan 65. Pjesme Evrovizije, koja će 12, 14. i 16. maja biti održana u Holandiji, u Roterdamu, glasi “Open Up” — u prevodu “Otvori se”.

Kreativni tim holandskih javnih emitera NPO, NOS i AVROTROS, koji udruženim snagama organizuju predstojeće takmičenje, osmislili su slogan čija je poruka “otvorena” za nove ideje i želje svih onih koji će biti dio jedinstvenog događaja idućeg maja. “Otvorite se jedno drugom. Otvorite se prema muzici. Otvorite se prema Roterdamu. Otvorite se prema čemu god izaberete! Budite slobodni da dovršite slogan na svoj način. Tako ćemo bolje upoznati jedni druge”, pojasnio je Sice Baker, izvršni producent događaja ispred NPO, NOS i AVROTROS i dodao: “Tražili smo temu i slo-

gan koji održava ono za šta se Holandija zalaže i ono s čime se Holanđani mogu identifikovati; sa zemljom otvorenom prema svijetu, gdje slobodno govorimo ono što mislimo, poštujući tuđa mišljenja. Takođe smo pronašli temu koja reflektuje duh našeg vremena. Ljudi su zabrinuti zbog rastuće polarizacije i sloboda nije svima očigledna kao što bi trebalo da bude. Sloganom Open Up srdačno pozivamo ljude da se otvore jedni prema drugima, prema različitim mišljenjima, životnim pričama i, naravno, prema muzici”, izjavio je Baker. Pjesma Evrovizije nastala je samo 10 godina nakon

završetka Drugog svjetskog rata, u želji da kroz muziku ujedini evropske narode i zemlje. Posljednjih decenija, takmičenje se “otvorilo”

i prema novim državama, talentima i tehnologijama. Iduće godine biće obilježeno nekoliko jubileja. Osim 65. godišnjice Pjesme Evro-

vizije, Holandija će proslaviti 75 godina od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu i 80 godina od razornog bombardovanja Roterdama.

BEND POSLAO PORuKu: ª ŽIVI SMO!º

Dvije pjesme grupe ColDplay kao najava za album “everyDay life” Grupa Coldplay objavila je dvije nove pjesme, najavljujući album “Everyday Life” za 22. novembar. Bend je poslao poruku: “Živi smo!”. Coldplay je u dosadašnjoj karijeri osvojio devet “Brit” muzičkih nagrada, šest “MTV Video Music Awards”, sedam nagrada Evropskog MTV-ja i sedam Germija. Bend je prodao preko 100 miliona albuma, što ga svrstava na listu muzičara sa najviše prodatih izdanja. Zastupljeni su na listi najboljih bendova u dvijehiljaditim magazina Rolingstoun. Bend je učestvovao u mnogim društvenopolitičkim akcijama poput Oxfam’s Make Trade Fair i

Amnesty International, a bili su i dio svih većih dobrotvornih projekata poput: Band Aid 20, Live 8, Global Citizen Festival, Sound Relief, Hope For Haiti Now: A Global Benefit For Earthquake Relief. Grupa Coldplay važi za odličan koncertni sastav što je zabilježeno na izdanju “Live in Buenos Aires” (2018). Budući album nazvan je “Everyday Life” i inspirisan je svakodnevicom onakvom kakvom je doživljavaju članovi benda pokušavajući sebe da stave u ulogu jedinog posmatrača. “Everyday Life” čine cjeline nazvane “Sunrise” i “Sunset” i naći će se u prodaji 22. novembra. Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

Tri dobra recepta za punjeno povrće UKUSNO I BRZO

Bundeva sa mljevenim mesom Potrebno je: bundeva, 300 g mljevenog mesa, 100 g pirinča, glavica crnog luka, 2 čena bijelog luka, šargarepa, 200 g kačkavalja, maslinovo ulje, so, biber Bundevu operite, odsijecite joj vrh i izdubite. Meso bundeve očistite od sjemenki i isijecite na kockice. Pirinač obarite. Crni luk i šargarepu sitno isjeckajte i propržite na ulju. Dodajte izgnječen bijeli luk i mljeveno meso. Sve začinite i prodinstajte. Na kraju dodajte kockice bundeve i promiješajte. Napunite bundevu pripremljenim filom i poklopite odsječenim vrhom. U pleh stavite pek-papir i bundevu i pecite u rerni na 250 stepeni. Po potrebi dolivajte vodu. Poslije sat vremena skinite

poklopac i pospite narendan kačkavalj. Vratite u rernu da se zapeče, oko 10 minuta. Paradajz sa jajima Potrebno je: 4 paradajza, 4 jajeta, 100 g šunke, biber, peršun, 4 čena belog luka, maslinovo ulje, so Paradajz operite, isijecite poklopac oko drški, a unutrašnjost izdubite. Paradajz okrenite da mu se sok ocijedi. Potom ga posolite i pobiberite. U svaki stavite malo sitno isječene šunke i jedan istucan čen bijelog luka, a na vrh razbijte po jedno svježe jaje. Odozgo opet posolite i sipajte nekoliko kapi maslinovog ulja. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni, dok se jaje ne stegne. Pospite peršunom. Slaninica u plavom patlidžanu Potrebno je: glavica crno-

ga luka, jaje, 4 čena bijelog luka, 4 plava patlidžana, paradajz, manja šargarepa, ulje, so, peršunov list, biber, 200 ml kisjele pavlake, zelena paprika, 200 g suve slanine, biljni začin Na ulju ispržite sitno sjeckanu suvu slaninu, dodajte sjeckani crni luk, šargarepu, papriku, oljušten i isjeckan paradajz. Posolite, dodajte izgnječen bijeli luk, biljni začin, sitno sjeckan peršunov list i biber. Jaje izmiješajte sa pavlakom, pa i to pridružite smjesi. Plavi patlidžan presijecite napola po dužini, izdubite, preostalo meso isjeckajte na kocke, pa dodajte u fil. Sve pomiješajte i time punite patlidžan. Po želji, odozgo narendajte kačkavalj, pospite susam ili stavite komadiće slanine.

kuvar

38 LAKŠA

ENIGMATIKA

DODATNO SMETALO SVOJSTVO

IGRAČI POKERA

PORUGA

NAGINJA- ZBIRKA NJE TIJELA KNJIŽEVU ZNAK NIH POZDRAVA DJELA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

SIMBOL TITANA

REOMIR

FRANCUSKA TENI- ZAVARENO VLASNIK MJESTO AKCIJA SERKA MOREZMO

FOTO UBOD

VRSTA TRAVE OPIJUMSKA BILJKA ODREČNA RIJEČ

MJESTO KOD VELESA U SJEVERN. MAKEDON LASICA SKUPOCJ. KRZNA GLUMAC KROU

UKUVAN SOK OD TRAVA

RIMSKI BROJ 1 LJETNIKOVAC

ČUVENI KOMIČAR SA KARIKATURE KNJIŽEVNIK ANDRIĆ 7-4

CRNE BOGINJE (LAT.)

PRITOKA DUNAVA U AUSTRIJI IVO ĆIPIKO

OČAJANJE GERILSKO RATOVANJE ŠAMPIONKA

OZNAKA ZA ŠABAC VRIŠTANJA

OZNAKA ZA JOD

UZGAJIVAČ PILIĆA BROJ KOJI SE SABIRA

BEZ IZUZETAKA

Mačka na šiberu

SAVEZNA REPUBL. JUGOSLAV. KASTOROV BRAT

TREMOLO (SKR.)

Kristalno čista voda, Garmiš-Partenkirhen, Njemačka

RIJEKA U SLOVENIJI

BIVŠI FUDBALER KARABEG

PERSONA, LIČNOST GRUPA LJUDI ISTOG INTERESA (FRANC.) SPORTSKI PEHAR NEVJERNIK (TURC.)

Play sudoku online at:

GOVORENJE KROZ NOS

www.sudokukingdom.com

FRANCUSKI MATEMATIČAR, BLEZ

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: CU, ŠAMARATI, RUS, SASOLIN, N, TIM ROBINS, AFRO, INOZIT, AHIL, JATACI, R, NESANIRAN, ŠNE, ABC, I, K, LE, IKEA, NIT, AKUŠER, MOČA, G, ARENDA, ISTAM, ASTAL, ZNATAN, MONIST.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3137

2015-05-16

Medium level

www.sudokukingdom.com 9 6 1 8 3 4 7 2

2 7 8

3 7

8 6

9 7

6 4

6 9

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

Puzzle solution:

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3138

3 5

8 6

8 1

9 1

6 7

1 4 puzzle 9 3 No. 8 3108 5 2 2015-04-17 7 6 Sudoku 9

Medium level

5 3

2015-05-17

7 2

FOTO UBOD

SAMODRŽAC

TEŽA

DUVAČKI INSTRUMENT

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 10. 2019.

ZASADI PIRINČA

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

ROGATO SLOVO

ONAJ KOJI KAMEN SE SA SA NEKIM OTISKOM POBRA- MORSKE TIMIO ZVIJEZDE

POPUT NIZA

ŠPANSKI RADIOSTAR- KOŠARKAŠ AKTIVNI HOSE TOVATI ELEMENTI MANUEL

KOJA PRIPADA ŠPANIJI OZNAKA NEVADE

FRANCUSKA NOVINSKA AGENCIJA

MOKRAĆA

LOPATICA ZA ČIŠĆENJE PLUGA

RUNDA PIĆA (MN.)

VULKANS. STIJENA FILMSKI LIK DŽIMA KERIJA

ČUVENI KOMIČAR SA SLIKE HOLANDSKI SLIKAR ENERGIJA

GRAD NA AZURNOJ OBALI ONI KOJI ČESTITAJU TUGOVANKA

REOMIR

BIV. NJEM. KLIZAČICA KATARINA MUZIČKI ROD

ROMSKO ŽENSKO IME

Miševi koji se hrane polenom često zaspu unutar cvijeta kada se najedu

AMERIČKI REDITELJ, MAJKL METAR

ORTAKLUK DVIJE OSOBE

MODA KRATKIH SUKNJI DIO STAROGRČKOG HRAMA

STIPSA (LAT.) UZICA KOJOM SE PRTI TERET SPORTSKI CENTAR U NOVOM SADU EKSTREMITET RIJEČNI RIBAR

SYSTEM PROJECT OFFICE (SKR.) ČUVARI POLJA

POKRAJINA (TURC.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Ljudi u Venecueli već protestuju toliko dugo da su počeli www.sudokukingdom.com da drže masovne časove joge kako bi popunili vrijeme

Medium level

7 9

6 4

1 6

7 9

3 6

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: POPINA TRAVA, OMORANI, MAK, DEKOKT, NERC, STEN LOREL, I, VARIOLA, IVO, OČAJNOST, IN, J, ŠA, GERILA, SVI, PILIĆAR, TR, SRJ, VIPAVA, OSOBA, KLIKA, KAURIN, UNJKANJE, PASKAL.

Sudoku puzzle No. 3137 2015-05-16

www.sudokukingdom.com 1 9 4 6 7 2 8 5

Play sudoku online at:

2015-05-21

4 8

4. VOKAL

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3142

MALTA

JEVREJSKI NARODNI JUNAK (MIT.)

Play sudoku online at:

OKRUGLO SLOVO

AUSTRIJA

OZNAKA NIKŠIĆA

8 4

4 7 2Puzzle 8 6 solution: 3 9 1 5 9 1 5 4 2 7 3 6 8 Sudoku puzzle No. 3138 2015-05-17 4

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3141

2015-05-20

Medium level

1 1

2 6

2 5

3 8

4 5

1 7

5 2

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 26 I 27. 10. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Prodajem polovno nordijsko biciklo. Malo korišćeno. Povoljno! Tel 069/499-402 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura. Oktobarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 26 I 27. 10. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27 10. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 13. KOLO BUDUĆNOST, SUTJESKA I ISKRA NASTAVLJAJU TRKU

foto: FK Budućnost, facebook

PLAVI ČUVAJU VRH ?

DA LI STE ZNALI

Fudbaleri Budućnosti su se pred utakmicu sa Petrovcem družili sa klincima iz vrtića Dobra Vila

Šampion Sutjeska je savladala Rudar na posljednjih sedam međusobnih utakmica kraj Bistrice, “rudari” su posljednji put u Nikšiću trijumfovali 5. decembra 2015. godine.

Janković - Budućnost ne može da računa na Petra Vukčevića, Aleksandra Vujačića i Slavka Damjanovića, dok Petrovac ima na raspolaganju sve igrače

Vicešampion i lider Budućnost, prvak Sutjeska i iznenađenje Iskra nastavljaju svoju trku utroje u 13. kolu Telekom 1. CFL. “Plavi” su vezali tri trijumfa u prvenstvu, plasirali su se u 1/4 finale Kupa, pa protiv Petrovca pod Goricom (subota, 13:30) žele da sačuvaju vrh i

dobru formu. “Uhvatili smo dobar ritam i očekujem da sve to nastavimo protiv Petrovca. Neće biti lako, ali potrudićemo se da ne dođe do iznenađenja. Vratili smo se na vrh i sada su nam bodovi neophodni”, poručio je vezista Draško Božović. Budućnost na posljednjih

pet utakmica ne zna za poraz od Petrovca (dva trijumfa, tri remija), a plavi i nebeskoplavi su se pod Goricom susreli 22 puta, a skor je: 12 pobjeda Budućnosti, šest remija i četiri trijumfa Petrovca. “Prvi smo na tabeli, prošli smo u Kupu, tako da ćemo se boriti za oba trofeja. To smo

željeli kada je počinjala sezona. Vjerujem da imamo snage za to”, jasan je ofanzivac Petar Grbić, koji se nada nastavku niza... “Treba da nastavimo da pobjeđujemo. Na pravom smo putu”, jasan je Grbić. Sutjeska u nedjelju kraj Bistrice (13:00, RTCG 2) napada

- Grbalj je lišen usluga Marka Đukanovića i Benjamina Kacića, a Kom ne može da računa na Miloša Milovića - Iskra ne može da računa na Bogdana Milića, dok Zeta ima sve fudbalere na raspolaganju - OFK Titograd je lišen usluga Radula Živkovića, Luke Merdovića i Lukasa Nasimenta, a Podgorica ne može da računa na Luku Tiodorovića i Anđelka Jovanovića - Sutjeska ne može da računa na Branislava Jankovića, Bojana Cigera i Dragana Grivića, dok je Rudar lišen usluga Predraga Kašćelana, Slobodana Perišića, Berina Tahirovića i Velizara Janketića

BUDUĆNOST Dragojević Đurić Milić Boljević Roganović Mirković Mijić Božović Grbić Ivanović Perović Trener: Branko Brnović

PETROVAC Mugoša Milić Rajović Medigović Kajević Marković Savković Kalezić Muharemović Vukčević Kopitović Trener: Nenad Vukčević

GRBALJ Popović Vučetić Kartal Serbul Merdović Đuričković Petrov Zečević Macanović Račić Kordić Trener: Marko Vidojević

KOM Pavličić Orlandić Petrović Radulović Blagojević Đurkovic Toskić Popović Sentoku Hot Vujović Trener: Viktor Trenevski

ISKRA

ZETA

Blažić Đurišić Drinčić Kumburović Jovanović Šahman Vukotić Boričić Camaj Karaklajić Vuković Trener: Aleksandar Nedović

Aković Tuzović Baošić Sopo Sekulić Milojko S. Krstović S. Vukčević Jamoa Bošnjak I. Vukčević Trener: Dejan Roganović

TITOGRAD Ivanović Roganović Činedu Banović Novović Nikolić Raičević Pavlović Mendi Miličković Vukčević Trener: Dragoljub Đuretić

PODGORICA Agović Šćekić Pajović Đajić Čelebić Božanović Golubović Suzuki Vujnović Sekulić Bulatović Trener: Vojislav Pejović

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Pomoćnici: Ivan Bogdanović (Cetinje), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: subota, 13:30.

RADANOVIĆI - Stadion: Donja Sutvara. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Jovan Došljak (Berane). Početak: subota, 13:30.

PODGORICA - Stadion: DG arena. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Srđan Jovanović (Bar). Početak: subota, 14:30.

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: subota, 17:00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 43 Pobjeda Budućnost: 26 Neriješeno: 16 Pobjeda Petrovac: 7

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 27 Pobjeda Grbalj: 10 Neriješeno: 7 Pobjeda Kom: 10

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 15 Pobjeda Iskra: 8 Neriješeno: 2 Pobjeda Zeta: 5

OFK Titograd i Podgorica su do sada odigrali jednu utakmicu, a na DG areni u Lješkopolju je bilo 0:0

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27 10. 2019.

1. BUDUĆNOST

26:15

2. SUTJESKA

26:10

3. ISKRA

15:10

4. ZETA

9:6

5. OFK TITOGRAD