Dnevne novine 29. oktobar 2019. by Dnevne Novine

■6

DIREKTOR JP MORSKO DOBRO PREDRAG JELUŠIĆ O NOVIM INVESTICIJAMA U METROPOLI TURIZMA

Šetalište do Rafailovića ključni je projekat za turistički prestiž Budve PREDSJEDNIŠTVO DPS A

UTORAK, 29. 10. 2019. BROJ 2515 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ĐUKANOVIĆ ZA PREDSJEDNIKA, MARKOVIĆ ZA ZAMJENIKA ■3

ADMINISTRATIVNI ODBOR ČEKA NAREDNO ZASIJEDANJE SKUPŠTINE ■ 2 3

U novembru o imunitetu Nebojše Medojevića? MINISTAR PRAVDE ZORAN PAŽIN: ■ 11

POVJERENJE U RAD TUŽILAŠTVA NA NEDOPUSTIVO NISKOM NIVOU ■ 26 27

BUDVA: DEMOKRATE VEĆ KRENULE U IZBORNU KAMPANJU? ■5

INTERVJU: KEMAL GEKIĆ, PIJANISTA

Kultura mora ostati državni prioritet

SENAT UCG NENADLEŽAN U PREDMETU LAKIĆEVIĆ ĐURANOVIĆ ■ 14

CAREVIĆ: RADOVAĆU SE Saglasni da je plagijat, ali AKO NAPUSTE KOALICIJU da odluči Etički komitet ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

UTORAK, 29. 10. 2019.

SJUTRA PREMIJERSKI SAT

Markovića pitaju o zaradama, VDT-u i SDT-u

Marković Predsjednik Vlade Duško Marković će sjutra, u okviru premijerskog sata, odgovarati na poslanička pitanja. Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević od premijera Markovića želi da čuje da li će Vlada u Budžetu za 2020. godinu predvidjeti povećanje zarada u ključnim sektorima koji čine državnu upravu? Da li smatrate da su zarade ljekara i medicinskog osoblja, prosvjetnih radnika ili pripadnika sektora bezbjednosti adekvatne i u korelaciji sa ocjenama o rezultatima ekonomske politike u prethodne tri godine? Zašto u Crnoj Gori i pored rasta BDP imamo smanjenje realne zarade za 2,3 odsto? Da li prosječna zarada u posljednje tri godine, od 511-515 eura, može za rezultat da ima poboljšanje životnog standarda građana, posebno imajući u vidu činjenicu da, prema podacima sindikata, oko 70 hiljada zaposlenih prima plate u iznosu do 250 eura? Konjevića takođe zanima zašto je Vlada odbila prijedlog SDP-a da se smanje opterećenja na zarade? “Naš prijedlog odslikava kretanja u regionu koja daju dobre rezultate za privredu i budžet u srednjem roku. Zašto je za DPS problem da se o ovom pitanju otvori dijalog u parlamentu”, pitao je Konjević. Poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje koje mjere Vlada Crne Gore preduzima u cilju poboljšanja likvidnosti crnogorske privrede, imajući u vidu činjenicu da su, prema podacima Centralne banke, u blokadi računi blizu 18.000 pravnih lica i preduzetnika? “Koji su efekti sprovođenja Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, donijetog 2014. godine”, pitao je Mugoša. Iz redova Demokratske

partije socijalista, premijeru stiže pitanje od poslanika Danijela Živkovića. “Kada se mogu očekivati prvi rezultati najavljenlh politika odnosno projekata koji su u toku, a tiču se zaštite životne sredine i energetike u Pljevljima”, pitao je Živković. Iz Kluba poslanika SNPDemos Danijela Pavićević pitala je premijera da li smatra da se dovoljno uradilo na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. “Da li je, po Vašem mišljenju, ministar pravde Zoran Pažin pokazao dovoljno senzibiliteta i profesionalnog kredibilitata time sto nije izrazio zainteresovanost da od nadležnog tužilaštva zatraži profesionalnu odgovomost zbog očigledne pasivnosti u rješavanju ovog zločina? Da li je nepostupanje i nečinjenje krivično djelo? Da li je ovaj ministar svojim radom i zalaganjem opravdao Vaše ukazano povjerenje prilikom sastavljanja Vlade? Da li ćete Vi nešto preduzeti zbog činjenice da, u vrijeme Vašeg mandata, nijesu pronađeni i procesuiram počinioci i nalogodavci ubistva, tj. da li ćete zatražiti profesionalnu odgovonost onih koji su pasivnim odnosom doveli do nerješavanja zločina”, pitala je poslanica Pavićević. Pitanje za premijera Markovića ima i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić. “Da li protivustavno, nezakonito, i političkim razlozima podstaknuto djelovanje SDT-a i VDT-a prema DF-u, a posebno nanovija podmetanja poslaniku Nebojši Medojeviću, predstavlja samo još jedan potez u nizu razuzdane tužilačke diktature koju Vlada snažno podržava ili se radi o nečem drugom”, navodi se u Mandićevom pitanju. R.P.

U NOVEMBRU O I NEBOJŠE MEDOJ ADMINISTRATIVNI ODBOR ČEKA NAREDNO

dministrativni odbor će o zahtjevu SDT kojim traže odobrenje za vođenje krivičnog postupka, odnosno skidanje imuniteta poslaniku Nebojši Medojeviću raspravljati narednoh mjeseca, saopšteno je Dnevnim novinama u Odboru.

Predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja kaže da po poslovniku Odbor, kada su u pitanju takvi zahtjevi, odgovor treba da da na prvoj narednoj sjednici. “Administrativni odbor je dobio od predsjednika Skupštine Ivana Brajovića zahtjev SDT, ali

je zasijedanje Skupštine sada u toku. Prema Poslovniku Odbor je dužan da predlog odluke sa izvještajem dostavi na prvoj narednoj sjednici Skupštine. To znači da sada treba sačekati da se završi ova sjednica i da bude zakazana nova. Administrativni odbor će za novo zasi-

jedanje pripremiti predlog odluke i izvještaj”, kazao je Škrelja Dnevnim novinama. Očekuje se da naredna sjednica Skupštine Crne Gore bude polovinom novembra. SDT ovoga puta nije uputio Skupštini zahtjev za odobravanje određivanja pritvora Medojeviću. Podsjetimo, predsjednik Skupštine Ivan Brajović prethodno je od SDT-a tražio da uputi dva odvojena zahtjeva, jedan koji se odnosi na vođe-

Evropski konzervativci pozvali lidera PzP Pokret za promjene je saopštio da je predsjednik te partije Nebojša Medojević pozvan na konsultacije u sjedište Evropske partije konzervativaca i reformista zbog, kako su naveli u PzP-u, “nastavka politički motivisanog progona Medojevića od strane tužilaštva i mogućih političkih konsekvenci na nastavak pregovora Crne Gore sa EU, a poseb-

no vezano za poglavlja 23 i 24”. “ECR je već ranije iskazao zabrinutost zbog progona Medojevića zbog njegovih istraživačkih aktivnosti o vezama mafije i vlasti. Ukoliko parlament Crne Gore ne zaustavi politički motivisane nasrtaje tužilaštva na istaknute borce protiv korupcije i organizovanog kriminala, ECR će pokrenuti mehanizme

koji joj stoje na raspolaganju u EP da se postavi pitanje daljeg napretka CG ka EU”, saopšteno je iz PzP. Kako su istakli, Medojević će imati i konsultacije o posljedicama BREXIT-a na odnose unutar EU i na nastavak procesa proširenja EU koji je, kako su naveli u saopštenju, već doveden u pitanje

POLITIKA

UTORAK, 29. 10. 2019.

PREDSJEDNIŠTVO DPS A JEDNOGLASNO

Đukanović za predsjednika, Marković za zamjenika

Đukanović

IMUNITETU JEVIĆA? ZASIJEDANJE SKUPŠTINE

nje krivičnog postupka i drugi za određivanje pritvora. Specijalni tužilac Milivoje Katnić je ranije kazao da će postupiti u skladu sa zahtjevom Skupštine i ponoviti zahtjev za skidanje imuniteta Medojeviću u drugačijoj formi. “Specijalno tužilaštvo je podnijelo zahtjev da se Nebojši Medojeviću skine imunitet radi krivičnog gonjenja i eventualnog određivanja pritvora. Skupština je imala mogućnost da zahtjev prihvati, odbije ili djeli-

mično riješi. Ona (Skupština) je uradila četvrto. Nama su to vratili, a mi ćemo ispoštovati odluku predsjednika Skupštine Ivana Brajovića i poslaćemo dva zahtjeva i to ne mijenja ništa”, rekao je Katnić. Kako je ranije nezvanično objavljeno, SDT je zahtjeve uputilo jer je Medojevićevo ime zabilježeno u notesu pronađenom u sefu optuženog vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića. Medojević očekuje da Skupština Crne Gore odbije zahtjev Specijalnog tužilaštva. “Naravno da očekujemo da će parlament uraditi ono što bi uradio svaki parlament u Evropi – dakle, odbiti ovaj zahtjev Katnića zato što nema ni upućivanja na to koje je krivično djelo u pitanju, u okviru krivičnog postupka. Ovim je prekršen zakon, uvedena je neka procedura da se skida imunitet i da se traži pokretanje krivičnog postupka na bazi izjava nekih svjedoka saradnika ili na osnovu nekih podmetnutih dokaza”, kazao je Medojević. M.P.

Na sinoćnjoj sjednici Predsjedništva Demokratske partije socijalista Crne Gore, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, konstatovani su jednoglasni predlozi opštinskih organizacija DPS da kandidat za predsjednika stranke bude Milo Đukanović, kao i da kandidat za zamjenika predsjednika bude Duško Marković. Na sjednici je utvrđena i lista kandidata za novi sastav Glavnog odbora, za koju je konstatovano da predstavlja najbolju garanciju za buduće izborne i druge političke uspjehe Demokratske partije socijalista. “Tokom priprema u susret VIII Kongresu, na sastanci-

ma mjesnih i opštinskih odbora DPS za članstvo u Glavnom odboru je predloženo više od 1500 kandidata, respektabilnih ljudskih i profesionalnih referenci, što dodatno potvrđuje da DPS posjeduje ubjedljivo najbolju kadrovsku osnovu za uspješno vođenje državne i politika na lokalnom nivou”, saopšteno je iz ove partije. Predsjedništvo je utvrdilo predloge Programa, Statuta i Izvještaja o radu DPS između dva Kongresa, uz ocjenu da su na najbolji način anticipirane potrebe crnogorskog društva, kroz proces daljeg ekonomskog i demokratskog razvoja. “Istovremeno, Predsjed-

ništvo je zaključilo da su primjedbe i sugestije na kongresna dokumenta koje su pristigle tokom javne rasprave, potvrda odgovornog i zrelog promišljanja članova i simpatizera DPS Crne Gore, kao i da predstavljaju odlična usmjerenja za još bolje organizovanje partije i kreiranje ukupne politike”, kažu u DPS-u. Dodatno, Predsjedništvo je usvojilo Dnevni red, Poslovnik o radu VIII Kongresa i Odluku o broju, strukturi i načinu izbora organa Demokratske partije socijalista. Sve usvojene odluke su, saglasno Statutu DPS-a, upućene Glavnom odboru na dalje razmatranje. M.P.

RADNA VEČERA U BRISELU

LIDERI ZAPADNOG BALKANA KOD FEDERIKE MOGERINI

Predsjednik crne Gore Milo Đukanović, Srbije Aleksandar Vučić, Kosova Hašim Tači, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, premijer Albanije Edi Rama, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović sastaće se danas u Briselu na radnoj večeri sa potpredsjednicom Evropske komisije i visokom predstavnicom EU Federikom Mogerini, prenijeli su sinoć mediji u regionu. Ovo će biti prvi sastanak između Mogerini i lidera Balkana nakon što Sjeverna Makedonija i Albanija nijesu dobile zeleno svijetlo za početak pregovora sa EU. R.P.

Mogerini

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

UTORAK, 29. 10. 2019.

KOMEMORATIVNA SJEDNICA POVODOM SMRTI JANKA VUČINIĆA

Damjanović: Jedna bitka izgubila vojskovođu

Jedna bitka izgubila je svog vojskovođu, a ostaje sjećanje na patriotu koji nije pristajao na to da se crnogorsko društvo dijeli, kazao je predsjednik Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović, na komemorativnoj sjednici povodom smrti poslanika Radničke partie Janka Vučinića. Damjanović je rekao da je “otišao jedan dobar čovjek, koji nas je darovao svojom plemenitošću i neposrednošću”. “Kad takvi ljudi odlaze osjetite mučnu prazninu. Ne možete da se otmete utisku da se izgubili prijatelja, druga, a da je jedna bitka izgubila vojskovođu”, kazao je Damjanović. Podsjetio je da je Janko srcem ušao u političku arenu, s vjerom da ovdje može i mora biti bolje. “Životni ring našeg Janka, prvo sportski, bokserski, koji ga je naučio fer pleju, plemenitosti, nastavio se u političkoj borbi. Takav Janko nije ni mogao, a ni htio da okrene glavu

oprosta, sjete i neke tihe, lagane patnje”. “Svemu što je radio predavao se svim svojim bićem, ne vjerujući da postoje drugačiji ljudi spremni da zarad sitnih interesa unište sve oko sebe. Otuda tuga i sjeta u njegovim poštenim očima”, rekao je Manojlović. Govorio je Manojlović i “o Jankovoj divnoj porodici - o Emi, Radmili i Maksimu, koji su bili njegov oslonac i inspiracija u svim dobrim i lošim trenucima njegovog života”. “Uvijek su hrabro stajali uz njega, a on beskrajno ponosan na njih. Pogodila me jedna juče izgovorena Maksimova rečenica, onako dječački nesvjesna i rezignacijom: ‘Ode moj Janko, a i ne ispričasmo se’”, kazao je Manojlović. Jankovo dobro i plemenito srce, kako je rekao, “nije uspjelo da izdrži zlobu i pakost nečasnih ljudi, njihovu mržnju i zavist”. Podsjećamo, Vučinić je u petak iznenada preminuo u 53. godini u Nikšiću.

Brajović: Zalagao se za radnička prava Predsjednik parlamenta Ivan Brajović rekao je da se nikad u parlamentu nije desilo da se na tužan način obilježe dva odlaska poslanika. “Podsjetiću, poslanik Koča Pavlović napustio nas

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

od problema svojih radnika”, poručio je Damjanović. Nije se borio, kako je rekao Damjanović, borbe radi: “Bio je od onih koji nijesu pravili kompromise, i nijesu uzmicali i bili spremni da podnesu žrtvu za svoju riječ i uvjerenje”. On je saopštio da će porodica Janka Vučinića u crnogorskom parlamentu uvijek imati podršku. U ime porodice i prijatelje poslanicima se obratio Miško Manojlović, koji je rekao da Janko nikad nije ustuknuo, te da nije predao borbu. “Uvijek se išlo do kraja, plemenito i viteški. Neću da pričam o Janku, uspješnom inženjeru i uspješnom lideru kakvog Crna Gora nije imala. Neću da pričam o njemu kao poslaniku, vi to sve znate. Hoću da vam govorim o čovjeku koji je bolovao sve patnje i nepravde ljudi koje je poznavao”, rekao je Manojlović. Teško je, kaže Manojlović, “sresti osobu koja je u sebi nosila toliko dobrote,

je prije mjesec, a sad nas je zatekla iznenadna smrt Janka Vučinića. On je bio predsjednik Radničke partije, izabran je sa liste DFa. Dužnost poslanika obavljao je u dva saziva. Na sebi svojstven način bavio se

pitanjima koja su mu obilježila život. Bio je sindikani rukovodilac, borac za sindikalna prava, sindikalni lider i na specifičan način se zalagao za socijalna pitanja i radnička prava”, rekao je Brajović.

UTORAK, 29. 10. 2019.

politika

Predsjednik savjeta Mladih dPs

Mladi vide budućnost regiona jedino kao dio EU

Sa jedne od izbornih konvencija budvanskih Demokrata

nakon nesuglasica u budvanskoj vladajućoj koaliciji

Demokrate kreću u izbornu kampanju?

⌦ Mili Prelević

ktivisti Demokrata u Budvi, ovih dana, distribuiraju flajere u kojima je opisano 25 budvanskih afera za vrijeme kada je na vlasti u ovom gradu bila Demokratska partija socijalista, što su mnogi u ovom gradu protumačili kao pokretanje preizborne kampanje. Ovakve komentare podgrijava i veoma loše stanje u vladajućoj koaliciji, naročito nakon glasanja o Detaljnom urbanističkom planu Bečići, u Skupštini opštine, gdje su Demokrate ponovo preglasane, a plan je, glasovima opozicije i Demokratskog fronta ostao na snazi. Inače, na posljednjoj izbornoj konvenciji u Budvi ova partija se obavezala da će njeni aktivisti ići od vrata do vrata i da će građani moći sa lokalnim funkcionerima Demokrata da razgovaraju o svim pitanjima. “Mi smo uvijek u kampanji”, kazao nam je jedan od funkcionera budvanskih Demokrata. Ovakve izjave, izgleda, ne uznemiruju mnogo drugi dio vladajuće koalicije, pa je lider DF-a i predsjednik Opštine Marko Carević nedavno je kazao da nema informaciju da će Demokrate napustiti vladajuću koaliciju o čemu se posljednjih dana sve češće govori. „Za sada nemam takvu

informaciju. Ako se budu odlučili da to urade, svakako ću se radovati tome stavu“, poručio je Carević. Na drugoj strani Demokrate, zvanično, još ne govore o vanrednim lokalnim izborima već poručuju da, nakon sprovedenog postupka predlaganja kandidata za Drugi saziv Opštinskog odbora Budva i nakon održane Druge izborne konvencije, nastavljaju da jačaju partijsku infrastrukturu. Oni poručuju građanima Budve da imaju šta da prezentuju i čime da se pohvale. “U godinama u kojima smo predvodili vlast, postigli smo izuzetne rezultate.

“Mi sMo uvijek u kaMpanji”, kazao naM je jedan od funkcionera budvanskih deMokrata

Vratili smo preko 25 miliona duga koji je napravila prethodna vlast, na čelu sa DPS-om. U svakom aspektu funkcionisanja lokalne samouprave uvišestručili smo prihode Opštine. Asfaltirali kilometre puteva, obezbjeđivali besplatne udžbenike za svakog đaka, besplatan prevoz za đake i penzionere, premije za novorođenčad, stipendije za najbolje đake, nagrade za vrhunske sportiste, subvencije za poljoprivrednike... A svjesni smo da može i bolje i zato krećemo sa jačanjem naše partije, njenih kadrovskih potencijala i organizacione strukture, kako bismo nastavili sa preporodom i Budve i Crne Gore, ali i kako bismo pripremili našu partijsku infrastrukturu za eventualni bojkot izbora ukoliko opozicija donese odluku o bojkotu”, kažu u Opštinskom odboru Demokrata u Budvi.

Spremaju i krivične prijave Nakon što u SO Budva nije prošla inicijativa 12 odbornika da se stavi van snage Detaljni urbanistički plan za Bečiće iz Demokrata su najavili i rekaciju koja još nije uslijedila, kako kažu, jer nijesu konstituisali sve organe partije u ovom gradu. “Kada u potpunosti konstituišemo Opštinski i Izvršni

odbor u Budvi, zauzećemo i zvaničan stav povodom preglasavanja koje smo ponovo doživjeli na sjednici budvanskog parlamenta. Nakon toga biće i podnesene neke krivične prijave zbog DUPa Bečići”, kazao nam je sagovornik iz budvanskih Demokrata koji nije želio da mu objavimo ime.

Mladi iz zemalja Zapad- Predsjedništva, rukovodstvo nog Balkana vide svijetlu IUSY-a se sastalo i sa državbudućnost ovog regiona je- nim ministrom u Ministardino kao dio Evropske unije, stvu vanjskih poslova Njekazao je predsjednik Savjeta mačke Nilsom Anenom kao mladih DPS Crne Gore i pot- i sa Konstantinom Woinopredsjednik IUSY-a Nikola fom iz Progresivne alijanse. Pešić, koji je učestvoJedna od tema sjedvao u radu sjednice je bila i odlanice Predsjedganje datuma za ništva IUSYpočetak pregoa, od 24. do vora Evropske 27. oktobra unije sa Sjevernom Mau Berlinu. kedonijom i Na sjednici su razmaAlbanijom. trana razna “Iz perspekpitanja i protive mladih, ova blemi koji su akodluka ne pogađa tuelni u svijetu: prosamo mlade ove dviPešić testi u Hong Kongu, Čileu, je zemlje nego i sve mlaEkvadoru, trenutna situaci- de ljude iz zemalja Zapadja u Evropskoj uniji, Breg- nog Balkana. Siguran sam zit, problemi u Siriji, jačanje da će proces integracija zedesnice u svijetu, kao i tre- malja Zapadnog Balkana biti nutna politička situacija na na vrhu prioriteta Evropske Balkanu. unije, i da nećemo biti prepuTakođe, donijeta je i odlu- šteni nekim drugim spoljnim ka da se trideset četvrti IUSY uticajima. Mladi iz zemalja Kongres, održi u Panami na- Zapadnog Balkana vide sviredne godine, u periodu od jetlu budućnost ovog regiona 23. do 26. aprila. jedino kao dio Evropske uniPored održavanja sjednice je”, istakao je Pešić. R.P.

delegacija ŽPM na skuPu u Ženevi

Cilj je Da se postigne ravnopravnost žena

Delegacija Ženske političke mreže (ŽPM) učestovaće na međunarodnom skupu koji počinje danas u Ženevi, a posvećen je obilježavanju 25. godišnjice usvajanja Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje Ujedinjenih nacija iz 1995. godine u cilju podsticaja rodne ravnopravnosti. Iz ŽPM kazali su da će na tom skupu biti analizirane sveukupne politike u prethodnih 25 godina od kada je stupila na snagu Pekinška deklaracija, a baviće se i sagledavanjem pomaka u rodnoj ravnopravnosti. Kako se navodi, delegacija ŽPM imaće poseban panel na temu ženskog liderstva i unapređenja ženskih prava, odnosno predstaviće rad ŽPM kao jednog od najuspješnijih modela rada i iskustava djelovanja u regionu kada je u pitanju rodna ravnopravnost. Iz ŽPM rekli su da će panel biti organizovan u sarad-

nji sa Programom za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) i švedskom Agencijom za rodnu ravnopravnost. ŽPM čine političarke iz 16 parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori, a nastala je pod okriljem programa „Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti” koji realizuje UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije (EU). ŽPM je fokusirana na kreiranje politika koje će doprinijeti stvaranju povoljnijeg društvenog ambijenta i adekvatnih politika i mjera za postizanje ravnopravnosti žena u Crnoj Gori, a u tom cilju uskoro kreće kampanja „Vijek borbe za politička prava žena“, koju podržava UNDP. U delegaciji ŽPM su Maja Ćatović, Snežana Jonica, Jelica Janičić i Marija Blagojević. (MINA)

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.10870 0.86328 120.690 1.10470 70.5328 117.486 7.45430

au = 1,492.00

aG=17.85

marković na cetinju obišao radove

Očekujem napredak bez ikakvih izgOvOra

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković juče je nenajavljeno obišao gradilište fudbalskog stadiona na Cetinju, gdje je oštro upozorio izvođača radova da u kratkom roku očekuje vidljiv napredak kako ne bi došlo do raskida ugovora. „Opomenuo sam izvođača radova stadiona na Cetinju i sve ostale aktere od kojih zavisi realizacija ovog važnog projekta. Nadam se da ćemo izbjeći raskid ugovora sa Erlangom, ali to zavisi od na-

UTORAK, 29. 10. 2019.

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

Naziv CDAP JGPK BUDR EPCG TECG

Najveći promet CijeNa 5,4000 11,6848 6,3000 3,7000 1,4500

KoličiNa 40.740 4.894 657 900 2.020

obim u € PromjeNa 219.996,0000 20,00% 57.185,5400 -0,47% 4.139,1000 0,00% 3.330,0000 1,65% 2.929,0000 0,69%

direktor jP morSko dobro Predra

pretka u narednih nekoliko mjeseci“, istakao je Marković. Kako je navedeno na Tviter nalogu Vlade, premijer je takođe ukazao da će budući stadion predstavljati novu vrijednost za prijestonicu. „Biće ovo objekat i sadržaj od značaja za nacionalnu reprezentaciju i državu. Zbog toga očekujem snažnu dinamiku i vidljiv napredak u kratkom roku - bez neosnovanih izgovora sa bilo koje adrese“, napomenuo je on. R.E.

Premijer upozorio izvođače

javna aukcija krajem novembra

Atlas banka rasprodaje nekretnine za milion i po Nepokretnosti Atlas banke odbjeglog biznismena Duška Kneževića, koje se nalaze u Nikšiću, Pljevljima, Baru, Andrijevici i Beranama, biće ponuđene na aukcijsku prodaju 27. novembra po ukupnoj početnoj vrijednosti od milion i po eura. Stečajna uprava banke, na čijem je čelu Mirko Radonjić, objavila je juče javni poziv zainteresovanima da učestvuju u javnom nadmetanju. Na prodaju je prizemni privredni poslovni prostor u Nikšiću površine 158 kvadratnih metara procijenjen na 209.316 eura. U Pljevljima se prodaje zgrada čija je bruto površina osnove 245 kvadarta, s okol-

nim zemljištem od 56 kvadrata. Taj objekat čine četiri poslovna pojedinačna prostora od po 196 kvadrata - u podrumu i na tri nivoa – predviđena za vanprivredne aktivnosti, a ukupna cijena za njih je 630.000 eura. Za prizemni poslovni prostor od 171 kvadrata u Baru, takođe vanprivredne namjene, početni iznos je 219.814 eura, dok prostor iste namjene od 70 kvadrata u Andrijevici vrijedi 55.000 eura. U Beranama se nalaze poslovni prostori za privrednu djelatnost od 318 kvadrata u prizemlju, i od 264, 34 i 20 kvadrata na prvom spratu objekta, a njihova zajednička početna cijena određena je na 398.000 eura. K.J.

Jelušić

Prva faza uređenja Rafailovića do proljeća Do početka naredne ljetnje sezone biće završena prva od četiri faze uređenja Rafailovića u okviru koje će biti obuhvaćen prostor od “plavog kamena” do pjacete. Na tom dijelu biće rekonstruisana šetališna zona, popločan trg, postavljene nove klupe, pergola, rasvjeta… Čitav prostor biće obogaćen novom hortikulturom. “Glavni projekat je poslat na

reviziju i očekujemo narednih dana povratnu informaciju. Imamo spremnih 200.000 za prvu fazu, tako da bismo do kraja godine raspisali tender za izvođenje radova u toj vrijednosti i do marta dobili uređenu šetališnu zonu u Rafailovićima. Nadam se da ćemo imati dobru komunikaciju sa lokalnim stanovništvom, kao što smo je imali i u drugim sredinama. Naša

je praksa prije nego što uđemo u izvođenje radova čujemo mišljenje stanovništva, privrednika, hotelijera, da vidimo da li postoje neke njihove sugestije… Jer, želimo da svi projekti u koje mi ulažemo veliku energiju i sredstva budu prihvaćeni kako u fazi implementacije ne bismo imali dileme oko vizuelizacije prostora i realizacije investicije”, kaže Jelušić.

UTORAK, 29. 10. 2019.

Naziv CDAP SOBS SSHO EPCG TECG

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

5,4000 1,9800 3,2100 3,7000 1,4500

40.740 200 657 900 2.020

219.996,0000 396,0000 2.108,9700 3.330,0000 2.929,0000

PromjeNa 20,00 19,28 1,90 1,65 0,69

Naziv KOGE JGPK BUDR AUTM JAPE

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,1165 11,6848 6,3000 0,3200 2,5000

KoličiNa 6.513 4.894 657 415 670

obim u € 759,0000 57.185,5400 4.139,1000 132,8000 1.675,0000

PromjeNa -4,51 -0,47 0,00 0,00 0,00

AG JELUŠIĆ O NOVIM INVESTICIJAMA U METROPOLI TURIZMA

Šetalište do Rafailovića ključni je projekat za turistički prestiž Budve

irektor javnog preduzeća morsko dobro Predrag jelušić očekuje skoro raspisivanje međunarodnog tendera za izradu arhitektonskog rješenja za šetalište u budvi koje će obuhvatiti zaleđe Slovenske plaže i plaže u bečićima, uključujući i njihovo povezivanje. ministarstvo održivog razvoja i turizma, kako jelušić kaže u razgovoru za Dnevne novine, poslalo je zahtjeve svim nadležnim institucijama za izdavanje saglasnosti na urbanističko tehničke uslove. “Priprema se planska dokumentacija. To je obiman materijal, obzirom da ima više planova koji tretiraju ovu zonu DUP Centar Budva, DUP Centar Bečići, kao i bazne studije. Ekipa koja je formirana unutar Ministarstva održivog razvoja i turizma upravo radi na objedinjavanju studija uz pripremu svih elemenata koji su bitni za predstojeći međunarodni konkurs. Izgradnja šetališta u dužini od pet kilometara, od Starog grada do lokaci-

je Sole mio i “plavog kamena” u Rafailovićima, je projekat emancipacije Budve, nakon svega što se prethodnih decenija dešavalo u zaleđu ovog grada. Ovo je ključni projekat u metropoli turizma i za Crnu Goru, obzirom da u Budvi i dan danas imamo oko 45 odsto ukupnog prometa Crne Gore”, naglašava Jelušić.

■ Najljepša

promeNada u CrNoj Gori

Direktor Morskog dobra kaže da je kompanija na čijem je čelu izdvojila 300.000 eura za raspisivanje međunarodnog konkursa i izradu idejnog i glavnog projekta, za što već postoji veliko interesovanje renomiranih projektantskih i arhitektonskih kompanija. Postoji, takođe, i veliko interesovanje investitora za izgradnju hotela visoke kategorije duž sadašnjeg i budućeg šetališta. “To će dati dodatni kvalitet. Ovaj projekat u sadržaju imaće pjacete trgove, zelene površine…Imaće sadržaje koji će biti drugačiji od sadašnjih ko-

Za plažu Jaz 200.000 eura

Nabrajući projekte koji treba da budu završeni do početka naredne sezone, Jelušić podsjeća i na uređenje staza u zaleđu plaže Jaz. Riječ je o investiciji od oko 200.000 eura. “Rok za završetak radova je 90 dana. Očekujemo da ćemo tu zonu učiniti dodatno aktraktivnom, koja će moći da ponudi sadržaje i ji mogu da funkcionišu svih 12 mjeseci. Jer, ovo je najudarniji dio Budve, najljepša promenada u Crnoj Gori i ona zaslužuje da bude u funkciji i rekreativaca i turista i građana. Moram istaći da imamo punu pažnju Vlade Crne Gore i lokalne uprave da zajedno, kao što smo radili projekat Sutomore, Pine u Tivtu, Dobrota u Kotoru, šetaliste pet Danica u Herceg Novom.... obezbijedimo Budvi novi kvalitet. To je ovom gradu neophodno. Budva jednostavo mora da ima ovaj projekat ako misli da ne izgubi turističku utakmicu i u samoj Crnoj Gori, kamoli u regionu. To je misija i cilj čitave

nakon ljetnje sezone, budući da u zaleđu buduće staze postoje brojni ugostiteljski objekti. Sa druge strane, hoteli koji su u tom dijelu ovih se ušli su u rekonstrukciju kako bi sa tri zvjezdice postigli standard koji će ih dovesti na četiri zvjezdice. Dakle, i Jaz će biti još atraktivniji u turističkom smislu”, ističe Jelušić.

ove naše inicijative”, kaže Jelušić, podsjećajući da će izgradnja šetališta koštati između 10 do 12 miliona eura i da ova investicija ne bi trebalo da predstavlja problem za Budvu, državu, i Morsko dobro. Jelušić ističe da je za realizaciju projekta bilo od presudnog značaja to što DUP Budva Centar i DUP Centar Bečići nijesu stavljeni van snage. “U lokalnom parlamentu su prevladali razum i argumenti koje su iznijeli odbornici DPS, pa su dva ključna projekta od javnog interesa Lungo mare i šetališta, dobila šansu za realizaciju. U suprotnom, mi ne bi bili u prilici da ova dva projekta koji su ključni za Budvu, za turizam, za urbanističko uređenje Budve, za njene građane, realizujemo”, kaže Jelušić.

■ priprema za

Novu sezoNu

Buduće rješenje trga

Početak radova na šetalištu očekuje se tokom jeseni naredne godine, a u međuvremenu će Budva dobiti uređeni prostor na lokaciji ispod zgrade glavne gradske pošte, gdje su tokom sezone bi-

jP morsko dobro izdvojilo je 300.000 eura za raspisivanje međunarodnog konkursa i izradu idejnog i glavnog projekta le diskoteke. “Nakon što su zakupci uklonili svoje objekte, shodno dogovoru, počeli smo realizaciju projekta hortikulturnog i parkovskog uređenja novonastale površine od preko 3.000 m2. Planirano je povezivanje pješačke staze od ‘gornjeg’ šetališta do Slovenske plaže, postavljanje parkovskih klupa, ozelenjavanje i obilježavanje ‘pet friendly’ parkovske površine. Svi ovi radovi biće završeni do početka naredne turističke sezone. Ovakvo rješenje treba da bude u funkciji lokalnog stanovništva i turista sve do kompletne rekonstrukcije šetališta Budva-Bečići, kojom će biti obuhvaćen kompletan potez najatraktivnije zone na budvanskoj rivijeri”, ističe Jelušić. V.Š.

Riva u Pržnu u novom ruhu

uređenje rive u Pržnu, takođe je novi projekat morskog dobra. jelušić kaže da atraktivna lokacija šetališta zaslužuje da bude drugačije uređena, sa novim idejama vizuelizacije tog prostora. Pržno će realizacijom ovog projekta dobiti novi kvalitet, kakav ovaj grad zaslužuje, kaže jelušić.

Ekonomija

NEUTROŠENA SREdSTVA KAPITALNOG bUdŽ

Ananti Resort, Residences & Beach Club otvoren je prošle godine

Država Daje Dv eura za kupovi

LUKSUZNI RIZORT U REŽEVIĆIMA

U hotel Ananti biće uloženo još tri miliona U Ananti Resort, Residences & Beach Club, koji je prošle godine otvoren u Reževićima, do sada je uloženo više od 20 miliona, dok je za 2020. godinu planirano još tri miliona eura novih investicija. Izvršna direktorica kompanije Suntime koja upravlja hotelom Marina Čaptikova istakla je da su posebno zadovoljni što su u Crnoj Gori pronašli partnere i eksperte u oblasti konstrukcije i izgradnje rizorta, arhitektonskih poslova, a naročito u oblasti ugostiteljstva i turizma. “Samo je manji broj specifičnih poslova servisiran sa stranim eksperskim znanjima. Što se tiče nedostataka u ukupnom doživljaju ovakvih rizorta, smatramo da su infrastrukturne prirode, kao što su problem sa pute-

vima, dostupnost rizorta gostima, neprilagođenost aerodromskih uslova potrebama turista, neprilagođenost medicinskih sistema, kao i nedostatak brze i efikasne medicinske podrške za turiste u 24/7 vremenu”, navela je Čaptikova. Glavna tržišta rizorta su, kako je kazala, Evropa, SAD, region, a posebno tržište Srbije i Rusije. “Na svim tržištima targetiramo goste i klijente koji traže ekskluzivne rizorte. Opredijelili smo se da ove godine prezentujemo ponude na sajmovima u SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, a sljedeće godine se pripremamo za nastup u Dubaiju”, rekla je Čaptikova. Hotel Ananti se sastoji od osam privatnih vila i četrnaest apartmana. R.E.

NEZNATNO POVEĆANJE PROŠLOG MJESECA

Više od milion korisnika mobilnih u septembru U Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 1,29 miliona korisnika mobilne telefonije, 0,88 odsto više nego u avgustu, navodi se u Izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Prema izvještaju, broj korisnika odgovara penetraciji od 208,85 posto. “U odnosu na isti period prošle godine, broj korisni-

UTORAK, 29. 10. 2019.

ka u septembru veći je 4,93 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 46,43 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 53,57 odsto”, rekli su u EKIP-u. M:tel, od ukupnog broja korisnika ima 452.500 ili 34,94 odsto, Telenor 448.830, tačnije 34,66 odsto korisnika, a Crnogorski Telekom 393.600 ili 30,4 odsto. R.E.

lada namjerava da ove godine izdvoji više od dva miliona eura iz kapitalnog budžeta za kupovinu nekadašnjeg kompleksa Gornjeg Oboda, pokazuju podaci u koje su Dnevne novine imale uvid.

Naime, Uprava javnih radova dostavila je Ministarstvu finansija zvaničnu Informaciju o neutrošenim sredstvima u kapitalnom budžetu za ovu godinu, kao i predlog njihovog preusmjeravanja na druge projekte. Vlada je na prošloj sjednici usvojila ovaj dokument u kojem se navodi da će opredijeljena, ali nepotrošena sredstva u okviru devet programa za navedeni period iznositi skoro 6,27 miliona eura. Dalje se precizira da je u okviru programa Razvojni projekti Prijestonice Cetinje preostalo blizu 1,14 miliona eura koji su bili namijenjeni sanaciji sportskih sala, rekonstrukciji Dječje bolnice, ulica i vodovodne mreže, izgradnji stadiona sa atletskom stazom i izložbenog prostora, te izgradnji i opremanju Centra za kulturu. Kako predviđeni radovi do sada nisu ni počeli, ovaj iznos biće pridružen već izdvojenom milionu eura koji je kroz isti budžet opredijeljen za kupovinu nekadašnjem kompleksa Gornjeg Oboda. Najviše neutrošenog novca bilo je namijenjeno izgradnji i rekonstrukciji administrativnog prostora za rad državnih organa. Čak 3,6 miliona eura

Prije nego što ovaj plan preraspodjele sredstava iz kapitalnog budžeta bude usvojen, Ministarstvo održivog razvoja i turizma treba da iznese svoj stav o ovim predlozima

trebalo je da se iskoristi za buduće objekte Državne revizorske institucije, Monstata, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i zatvora u Danilovgradu i Mojkvocu, te rekonstrukciju objekta u Gusinju, kompleksa kasarne Masline. Kako su ovi projekti tek u tenderskoj ili fazi izrade tehničke dokumentacije, očigledno se na njima neće značajnije raditi u 2019. godini. Za objekte kulture – Muzej savremene umjetnosti u Podgorici, rekonstrukciju Zetskog doma na Cetinju i druge radove na zaštićenim i drugim objektima, nije utrošeno 170.000 eura. Za dvoranu Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, školsku salu u Rožajama i Gusinju, otvoreni bazen u Pljevljima i zapadnu tribinu FK Sutjeska ostalo je 590.000 eura. Nisu počeli ni radovi na putu prema rizortu Monte Rose na Luštici i pješačkom mostu u Beranama vrijedni 100.000 eura, kao ni rekonstrukcija dva objekta doma zdravlja u Podgorici, trafostanice i dokumentacija za budući urgentni blok Kliničkog centra od 120.000 eura. Zbog nezapočete izgrad-

Ponude za zakuP Stečajna uprava Elektroindustrije Obod sa Cetinja raspisala je prošle godine više oglasa za prodaju imovine, a u onom iz oktobra fabričke hale, skladišta i kancelarije površine 46.700 kvadrata, te 86.6000 kvadrata zemljišta nuđeni su za 2,5 miliona eura. Toliki iznos navela je prijestonica kao jedini ponuđač, a odluku od kupovini ovog dijela imovine lokalna skupština usvojila je sredinom aprila ove godine i Vlada dala saglasnost. Navedeno je da će novac za kupovinu biti dijelom obezbijeđen kapitalnog budžeta dijelom iz ovogodišnjeg, dok je ostatak planiran za narednu. Planovi za Obod zaokruženi su krajem septembra kada je Skupština prijestonice jednoglasno izglasala odluku o raspisivanju javnog poziva za davanje u dugoročni zakup ove imovine, sa ciljem „valorizacije tog prostora, investicionog ulaganja domaćih ili stranih privrednih subjekata, zapošljavanja lokalnog stanovništva i ostvarivanje ekonomskih benefita za Prijestonicu“.

UTORAK, 29. 10. 2019.

Ekonomija

ŽETA DObIćE NOvU NAmJENU

va miliona inu oboDa Ruinirana postrojenja Oboda

Ilustracija

REGULATORNA AGENCIJA zA ENERGETIkU ODRŽALA SJEDNICU

Donijeta pravila o licencama za otpad i vodosnabdijevanje

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) usvojila je Pravila o licencama za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti kojima se bliže utvrđuju uslovi i način izdavanja, izmjene i oduzimanje licenci za javno vodosnabdijevanje i upravljanje komunalnim otpadnim vodama. Licenca se, kako je predviđeno pravilima, izdaje na period od tri godine.

EPCG i ETF potpisali memorandum Stečaj traje od 2012. nje domova za stare u Plavu i Rožajama preostalo je 50.000 eura. Najviše nezapočetih projekata je iz oblasti obrazovanja, i to vrtići u Podgorici, Ulcinju, Pljevljima, dvije osnovne škole u glavnom gradu, školska sala u Bijelom Polju i rekonstrukcija objekata u Herceg Novom u ukupnom iznosu od 300.000 eura. U usvojenoj informaciji dati su i predlozi nove namjene ovog novca. Za izgradnju lokalnih puteva, gradskih saobraćajnica, te pasarele sa šetalištem u Mojkovcu određeno je 2,35 miliona eura. Za objekte obrazovanja namijenjeno je 1,37 miliona eura koji bi trebalo da budu

utrošeni u radove na vrtićima u Baru i Tuzima, srednjoj školi u Golubovcima, osnovnoj školi u Bijelom Polju, kompleksa Akademije umjetnosti na Cetinju, kao i rekonstrukciju škole i vrtića u Rožajama. Za potrebe radova u ski-centrima, valorizacije Đalovića pećine i Kuće voća u Andrijevici opredijeljen je 1,41 milion eura. Prije nego što ovaj plan preraspodjele sredstava iz kapitalnog budžeta bude usvojen, Ministarstvo održivog razvoja i turizma treba da iznese svoj stav o ovim predlozima. Nakon toga Ministarstvo finansija može pristupiti preraspodjeli sredstava. K.J.

Memorandum o saradnji između Elektroprivrede (EPCG) i Elektrotehničkog fakulteta (ETF), koji su juče potpisali njihovi predstavnici, doprinijeće brojnim zajedničkim aktivnostima u naučnim i stručnim oblastima, kao i stipendiranju najboljih studenata. EPCG se, kako je saopšteno iz komanije, obavezala da finansira školarinu magistarskih studija jednom od saradnika u nastavi ETF-a, kao i školarinu za po jednog studenta magistarskih studija, koji su ostvarili najbolji prosjek ocjena tokom osnovnih i specijalističkih studija, a koji su magistarske studije upisali u studijskoj 2019/20. godini. R.E.

“Licenca se oduzima ako to zatraži imalac licence, odnosno vršilac, ukoliko vršilac prestane da obavlja regulisanu komunalnu djelatnost i ne otkloni nedostatke u roku koji odredi Agencija”, navodi se u Pravilima koja je RAE usvojila na posljednjoj sjednici. RAE je donijela i Pravila o minimumu kvaliteta i obima poslova za obavlja-

nje regulisanih komunalnih djelatnosti koja obuhvataju zahtjeve u pogledu kvaliteta i kvantiteta komunalnog proizvoda koji se isporučuje korisniku, odnosno komunalne otpadne vode koja se ispušta. Pravilima su predviđeni i kvalitet i kvantitet usluge koja se pruža korisniku obavljanjem regulisane komunalne djelatnosti. D.J.

NA kONfERENCIJI pRIvREDNE kOmORE

Obrazovanje je recept za uspjeh vodećih ekonomija Različiti su recepti uspjeha vodećih ekonomija, ali je obrazovanje u osnovi svake od njih, kazao je Janez Malačić sa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani tokom panela o obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima na konferenciji Sinergija koju je prošle sedmice organizovala Privredna komora Crne Gore. „Ne bih zagovarao potrebu da fakulteti svoje programe fokusiraju na aktuelne potrebe privrede, jer se tehnologija tako brzo razvija da se ne zna kakvo će znanje biti potrebno za deset godina“, dodao je. Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović istakla je da PISA testiranje, na kome naši učenici imaju loše rezultate, pokazuje šta treba promijeniti kako bi oni stekli bolja znanja i kompe-

tencije, te da je sličan rezultat i u susjednim zemljama. „Ovo što učimo su sistematizovana iskustva generacija prije nas. Mi smo došli u krizu drušvenih vrijednosti, a jedna od žrtava je obrazovanje“, kazao je Ljubo Jurčić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. „Konkurentnost nacionalne ekonomije ne može počivati na donošenju odluka koje se zasnivaju na nekonkuretnim znanjima“, dodaje Dejan Šoškić sa istog fakulteta u Beogradu. Tržište rada regiona karakterišu 231.000 novih radnih mjesta, rast zapošljavanja 3,1 odsto, niska stopa aktivnosti među ženama i mladima. Blizu trećine građana živi van regiona, a 230.000 je emigriralo. Oni koji odlaze najčešće su mladi sa visokim nivoom obrazovanja, što predstavlja dugoročni gubitak kadra. K.J.

hronika

UTORAK, 29. 10. 2019.

krvavi napad u nikšićkom lokalu

Golović sjekirom udario sugrađanina u glavu? Nikšićka policija uhapsila je Radovana Golovića iz Nikšića (45) zbog sumnje da je pokušao da ubije sugrađanina R.R. (35). Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni je u jednom ugostiteljskom objektu fizički napao R.R i sjekirom mu zadao udarac u potiljačnom dijelu glave, nanoseći mu povredu u vi-

du posjekotine. “O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se R.G. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju”, saopšteno je iz Uprave policije. E.H.

završeno suđenje za pokušaj ubistva radojice zekovića

Presuda Stamatoviću i njegovoj grupi 11. novembra

blagojević i slavulj u Čikagu

Crna Gora pouzdan partner međunarodnoj zajednici Godišnja konferencija Međunarodne asocijacije šefova policije ove godine se održava u Čikagu od 26. do 29. oktobra, a crnogorsku policiju predstavljaju pomoćnik direktora za Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata Dragan Blagojević i načelnik Centra bezbjednosti Pljevlja Dragan Slavulj. Blagojević je dao izjavu za američki dnevni list Njujork tajms u kojem je, između ostalog, izrazio zahvalnost Vladi Sjedinjenih Američkih Država na podršci koju pruža. “Crna Gora kao članica NATO-a je pouzdan partner međunarodnoj zajednici, i kao takva spremno i odlučno se suočava sa svim izazovima današnjice“, istakao je Blagojević u intervju za američki dnevni list. Blagojević je imao sastanak sa direktorom Međunarodne policijske organizacije ICITAP Gregorijem Dakotom, a sastanku su prisustvovali načelnik Slavulj i viši policijski savetnik za ICITAP u Crnoj Gori Gregori Vilson. Sastanak je bio prilika da se analizira dosadašnja uspješ-

na saradanja Uprave policije i ICITAP-a a razgovaralo se i o jačanju ukupnih kapaciteta policije u borbi protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, i to organizovanjem obuka i opremanjem policijskog sastava radi postizanja još snažnijih rezultata u ovim oblastima. “Konferencija Međunarodne asocijacije šefova policije – IACP 2019“ predstavlja najveći i najznačajniji godišnji policijski događaj koji okuplja oko 15.000 stručnjaka za javnu bezbjednost a za cilj ima razmjenu i unapređenje znanja i tehnika rada koji će doprinijeti ostvarivanju još boljih i vidljivijih rezultata. Godišnja konferencija se završava danas, a osim razmjene iskustva i sveukupne trategije policiskog djelovanja u sprječavanju i suzbijanju kriminala, razmatrane su i druge teme kao što su: odnos zajednice i policije, socijalna pravda i povjerenje javnosti, opojne droge i njihov uticaj na zajednice, liderski izazovi, odgovor na aktivne prijetnje i upotrebe sredstava prinude. E.H.

Davanjem završnih riječi stranaka u postupku juče je u Višem sudu završeno suđenje Stevanu Stamatoviću i njegovoj navodnoj kriminalnoj grupi koju čine Milan Lješnjak, Đorđe Božović, Aleksandar Bojović i Dejan Deletić koji se terete da su 20. maja 2017. podmetnuli eksplozivnu napravu ispod “golfa 5” sa namjerom da ubiju Radojicu Zekovića. Presudu će 11. novembra izreći sudija Višeg suda u Podgorici Ana Vuković. Specijalna tužiteljka Nataša Bošković je u završnim riječima ostala pri optužbama, navodeći da je nesumnjivo dokazano da je okrivljeni Stevan Stamatović koji se nalazi u bjekstvu, formirao kriminalnu organizaciju za vršenje krivičnih djela, te da je tokom postupka dokazano da su članovi Stamatovićeve kriminalne grupe postali Milan Lješnjak i Dejan Deletić. “Oni su kao saizvršioci počinili krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i tražim od suda da ih proglasi krivim i kazni po zakonu”, istakla je Bošković. Takođe je navela da je Zekovićevo prijateljstvo sa licima iz kriminalne grupe bilo dovoljan razlog “da se napadne na njegov život”, naročito kada se uzme u vezu njegovo poznanstvo sa Va-

silijem Rafailovićem i Vladimirom Roganovićem koji mu je i kum. “Nakon provedenih dokaza i iskaza svjedoka, smatram da je dokazano da je Zeković bio meta i to kako bi se on lišio života, te da njegov iskaz dat tokom postupka nije tačan. Nije tačno da je Zeković tokom korišćenja pogodnosti iz ZIKS-a bio samo na teritoriji Nikšića gdje je njegovo mjesto boravka kako je zakonom proisano, već je bio u zgradi na Zabjelu gdje je posjetio svoju porodicu”, istakla je Bošković. Njeno mišljenje nije dijelio advokat Zoran Piperović, koji zastupa okrivljene. On je tražio je da se njegovi branjenici oslobode krivice jer nijednim dokazom nije potvrđeno da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. “Uslovi za stvaranje kriminalne organizacije moraju biti dokazani ili dokazivi kroz činjeničnu građu što u ovom predmetu, nije učinjeno. Ne postoji nijedan dokaz za ono što se Stamatoviću stavlja na teret, niti bilo kakav trag u spisima koji bi dokazao da je Stamatović počinio krivično djelo za koje se sumnjiči. Momci koji su označeni kao članovi organizacije radili su kao obezbjeđenje što ne predstavlja

krivično djelo i dokaz za to proizilazi upravo iz mjera tajnog nadzora”, pojasnio je Piperović. Kada je riječ o krivičnom djelu teško ubistvo u pokušaju na štetu Radojice Zekovića, advokat ističe se radi o pripremnim radnjama koje nisu kažnjive i da nije došlo do izvršenja krivičnog djela, pa ovakva kvalifikacija ne stoji bez obzira na to da li je oštećeni Zeković bio u zgradi ili na nekom drugom mjestu. Piperović naglašava da se namjere ne kažnjavaju, a posebno se ne kvalifikuju kao teško ubistvo u pokušaju kada do radnji izvršenja nije ni došlo niti je, kako ocijenjuje, moglo da dođe. Oštećeni Zeković zatražio je od sudskog vijeća da ne prisustvuje izricanju presude. On je kazao još jednom da se ne pridružuje krivičnom gonjenju, ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev, te da niko nema razlog da ga ubije. Podsjetimo, policija je 22. maja 2017. godine uhapsila Deletića i Lješnjaka zbog sumnje da su planirali likvidaciju Zekovića, a na način što su, kako piše u optužnici, htjeli da njegov automobil marke “golf 5” dignu u vazduh. Tokom akcije je pronađen i eksploziv koji je navodno bio namijenjen Zekoviću. Bo.B.

UTORAK, 29. 10. 2019.

hronika

ministar pravde na konferenciji javno kritikovao tužilačku instituciju

Pažin: Povjerenje u rad tužilaštva na nedoPustivo niskom nivou

Povjerenje u Tužilaštvo na nedopustivo je niskom nivou i ta institucija mora da uradi sve da ga osnaži, poručio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin na konferenciji “Izazovi Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24” koju je organizovala Građanska alijansa. Pažin je istakao da Crna Gora nije dobila završna mjerila za ta poglavlja, ali da nema nikakve enigme šta treba da se radi. “Ako ne budemo išli naprijed, ići ćemo nazad. Društveni proces je uvijek dinamičan. Na nama svima je da obezbijedimo da se društvo kreće u pravom pravcu”, rekao je Pažin. Takođe je kazao da je prirodno da Vlada odgovara za stanje kriminaliteta u društvu, ali da je u Crnoj Gori Vlada razvlašćena od svih mehanizama da utvrdi odgovornost za rezultate koje ima tužilaštvo. “U ustavnim sistemima najrazvijenijih demokratskih država Tužilaštvo je sastavni dio izvršne vlasti, upravo da bi izvršna vlast bila odgovorna za stanje kriminaliteta u društvu. Danas je neozbiljno očekivati da Vlada daje odgovore na pitanja o kvalitetu rada Tužilaštva. Nešto više nadležnosti ima zakonodavna vlast, ali ni zakonodavna vlast nema sve one potrebne me-

hanizme da bi se vršio na valjan način nadzor nad radom Tužilaštva. Danas nijedan pravni teoretičar niti praktičar ne umije da da odgovor na pitanje kojoj grani vlasti pripada Tužilaštvo,“ ocijenio je Pažin. Dodao je da ozbiljna analiza onih paramentara koji su važni za vladavinu prava ukazuje da je Tužilaštvo u Crnoj Gori nezavisnije i od sudske vlasti. ‘’Takva vrsta pravnog avanturizma nije nešto što je održivo rješenje za budućnost. Kao ministar pravde neću prihvatiti nijedno rješenje

koje nema svoju potvrdu u najdemokratskijim državama’’, kazao je potpredsjednik Vlade. Ukazao je da su na ovakvim ustavnim rješenjima, koja su uvedena 2013, snažno insistirali predstavnici opozicionih političkih partija i jedna politička partija koja je tada bila na vlasti, a sada je u opoziciji. “Ne primjećujem da sada te političke partije prednjače u traženju odgovora na probleme koji su nastali kao posljedica tih ustavnih rješenja,“ rekao je potpredsjednik,

dodajući da se te 2013, participirajući u radu Venecijanske komisije, snažno protivio takvom rješenju, koje nema uporište u najrazvijenijim savremenim demokratijama. Pažin smatra kako je danas na snazi jedna vrsta poremećene demokratske ravnoteže. “Da je važniji stav političke manjine da ne budu izabrani nosioci sudske vlasti u Sudskom savjetu, riječ je o uglednim pravnicima koje bira Skupština, nego što je to stav političke većine da budu izabrani”, poručio je Pažin. Ocijenio je duboko pogreš-

nim stav da Albaniji, a naročito Sjevernoj Makedoniji ne bude odobren početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, naglašavajući međutim da to nipošto ne smije da bude alibi za propuste u samoj Crnoj Gori. Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević kazao je da fokus treba da bude na tome da država što prije dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24, i da ona budu smjernice za dalji rad. On je kazao da je Crna Gora duboko u integracionom procesu i da nikada nije čuo ocjenu od evropskih zvaničnika da je Crna Gora u blokadi. Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić kazao je da je u integracionom procesu najveće breme na Vladi, ali i na svim ostalim subjektima. „Ovako više ne ide. Ne dobija Crna Gora signale kako je očekivala. Ni civilni sektor nije uradio dovoljno. Podrška građana EU integracijama pada“, naveo je Raonić. Predstavnik ambasade Norveške Geir Johansen iz kazao da su poglavlja 23 i 24 centralni u pregovorima za pridruživanje. Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević kazao je da nije dovoljno samo da se pravda ostvaruje, već je potrebno i da se ona vidi. N.P.

odluka specijalnog tužioca veljka rutovića

sudar automobila i kamiona

Specijalni državni tužilac Veljko Rutović odbacio je krivičnu prijavu koju su nevladine organizacije Akcija za ljudska prava HRA, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS i Institut alternativa IA podnijele 13. septembra protiv članova i članica Sudskog savjeta, zbog sumnje da su, prekršili propise prilikom izbora 10 kandidata za sudije u osnovnim sudovima Crne Gore i počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakoniti uticaj, falsifikovanje isprave i povreda

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u prijepodnevnim časovima na putu Bar - Budva, u mjestu Ratac, teške tjelesne povrede zadobile su dvije osobe. Prema navodima iz policije, iz za sada neutvrđenih razloga u kritičnoj kri-

Odbačena prijava prOtiv u saobraćajnoj nezgodi članOva SudSkOg Savjeta dvoje teško povrijeđenih ravnopravnosti. “Prijava je odbačena obavještenjem sa formalnom napomenom da “ne postoji osnovana sumnja da su prijavljeni izvršili navedena krivična djela, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, umjesto obrazloženim rješenjem kako nalaže Zakonik o krivičnom postupku”, saopštile su te nevladine organizacije. Tvrde da Specijalno državno tužilaštvo nije kontaktiralo podnosioce krivične prijave, niti predložene svjedoke, niti je obavijesti-

lo da je preduzelo ikakve radnje u cilju provjere navoda iz prijave. “Podsjećamo, u krivičnoj prijavi je ukazano na grubo kršenje procedure za izbor sudija u pogledu intervjuisanja kandidata i sprečavanja sukoba interesa posebno kod Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda, koja je učestvovala u ocjenjivanju i pisanog testa i intervjua svoje savjetnice iz kabineta, ćerke vjenčane kume i sina njenog dugogodišnjeg zamjenika na funkcijama.”, zaključuju u saopštenju HRA, MANS i IA.

vini došlo je do kontakta između automobila marke mercedes registarskih oznaka BR CC 775 i kamiona BR AF 023. Tom prilikom teške tjelesne povrede zadobili su vozač putničkog vozila I.Z. i njegova saputnica A.M., dok je vozač kamiona K.Đ. nepovrijeđen. N.P.

hronika

UTORAK, 29. 10. 2019.

Javni poziv ističe za par dana

Mitrić se prijavio na konkurs za vDt

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda i redovni profesor Univerziteta Crne Gore u penziji dr Blagota Mitrić, prijavio se juče na javni poziv za novog vrhovnog državnog tužioca. Mitrić je za Dnevne novine kazao da se razlozi za prijavljivanje na konkurs nalaze na opštoj ravni. “Razlozi ne leže u ambiciji da budem neko i nešto, nego su oni u javnom interesu da najvažnije institucije u Crnoj Gori, kao što su Vrhovno državno tužilaštvo i Sudski

savjet, funkcionišu na zavidnom nivou kako bi funkcionisala i država. Ako ove institucije ne funkcionišu, ne mogu funkcionisati ni stvari u zemlji”, kazao je Mitrić za Dnevne novine. Podsjetimo, konkurs za vrhovnog državnog tužioca, nakon što je prethodni u avgustu propao, a vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića istekao petogodišnji mandat 7. oktobra, raspisan je 16. oktobra i ističe za par dana. E.H.

suđenJe stanoviću zbog ubistva

Lašmanova umrla zbog preloma kosti lobanje Anastasija Lašmanova, državljanka Ukrajine ubijena 11. maja prošle godine u svom stanu u Kotoru, zadobila je 16 ubodnoreznih rana i najmanje 10 rana tupinom teškog zamahnutog oruđa, a smrt kod oštećene je nastupila usljed preloma kosti lobanje, kazao je juče pred Višim sudom u Podgorici vještak sudske medicine Miodrag Šoć. Optužnicom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici za ubistvo Lašmanove tereti se Arsenije Stanović, sa kojim je ona nekada bila u emotivnoj vezi. Vještak Šoć je u obdukcionom nalazu naveo da je smrt nasilna, ubilačkog porijekla, te da kod oštećene nije postojalo stanje alkoholisanosti niti prisustvo psihoaktivnih supstanci. Kako je vještak naveo u medicinskoj ekspertizi, oštećena Lašmanova se kretala i branila, kod nje je postojao strah najjačeg intenziteta, a zaključuje se da je sve dugo trajalo. “Podizanje ruku pokojnice ukazuje da se branila od osobe koja joj je zadala povrede.

Povrede preloma kostiju lobanje i posljedičnog razorenja kore velikog mozga nastale su nakon uboda nožem”, pojasnio je vještak Šoć na pitanje sudije Predraga Tabaša, dodajući da nije moguće utvrditi redoslijed nanošenja ubodnoreznih rana, tj. koji je prvi udarac nožem. Vještak je kazao da se može pretpostaviti da je povređivanje trajalo u kontinuitetu. “Ubodne rane nastale su prije preloma kosti lobanje, odnosno rane koja je dovela do smrtne posljedice. Od 16 ubodno-reznih rana samo je jedna mogla biti fatalna i predstavljati tešku tjelesnu povredu. Ostale su ili lake ili obične teške i od njih se ne umire”, kazao je vještak. Šoć je pojasnio da je nožem probodena jetra oštećene Lašmanove, i da je to jedina rana nanesne nožem koja je mogla biti fatalna. Pojasnio je da je sa ovom povredom mogla živjeti 20 minuta, možda i duže, kao i da do gubitka svijesti ne bi došlo dok ne bi nastupilo obilno krvarenje. Suđenje se nastavlja 2. decembra. Bo.B.

UTORAK, 29. 10. 2019.

HRONIKA

SPECIJALNO POLICIJSKO ODJELJENJE UHAPSILO PODGORIČANINA

POPOVIĆ POVEZAN SA UBISTVOM ILIĆA? je ubijen u novembru 2018. Ubica je sačekao Ilića da izađe iz kladionice i u trenutku dok je prilazio svom vozilu, marke “džip patriot”, u njegovom pravcu ispalio više hitaca. Tokom izviđaja je nađeno 15 čaura, a ubica je pješke prišao Iliću, pucao iz neposredne blizine i potom pobjegao. Mediji su krajem septembra objavili da je izviđaj u slučaju ubistva Mila Ilića u Podgorici završen i da slijedi zvanično pokretanje istrage. Zahtjev za istragu bi trebalo da bude podnijet upravo protiv Podgoričanina Marjana Vujačića, jer je, kako tvrde analize, stigao DNK nalaz koji ga dovodi u direktnu vezu sa ubistvom Ilića u aprilu ove godine. Specijalno tužilaštvo u Beogradu, osim za falsifikovanje isprava, ispituje Vujačićevu umiješanost u likvidacije u Crnoj Gori, Srbiji i Holandiji. Vujačić je uhapšen 12. ju-

na u Novom Sadu, a odmah nakon što su mu stavljene lisice na ruke, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da se on sumnjiči zbog ubistva Jugoslava Cvetanovića 2017. godine u Vranju, a nakon toga da se sumnjiči za još tri teška ubistva. Osim za likvidaciju Cvetanovića, srpske vlasti Vujačića dovode u vezu sa ubistvom Podgoričana Veselina Kalezića, Mila Ilića i Gorana Tasića u Amsterdamu. Prema pisanju pojedinih medija, Vujačić je angažovan za prvu likvidaciju nakon što je izgubio veliki novac na kocki. Navodno, on je blizak sa osobama iz “škaljarskog klana” koje sarađuju sa beogradskim zemunskim klanom, a koji predvodi Luka Bojović. Prema dosadašnjim rezultatima istrage, kroz kaznenu evidenciju Vujačić je označen po lakšim krivičnim djelima. E.H.

Foto: Iva Mandić

U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja juče je u centru Podgorice uhapšen Rade Popović, a policija je zaplijenila i automobil “golf VII” koji je bio parkiran ispred lokala u kom je uhapšeni sjedio. Prema saznanjima Dnevnih novina, Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo je Popovića zbog povezanosti sa ubistvom Podgoričanina Mila Ilića (28). Popović se navodno dovodi u vezu sa Marjanom Vujačićem (34), kome je bio logistika pri bjekstvu nakon ubistva Ilića u Podgorici. Povodom ovog hapšenja policija i specijalno tužilaštvo se nisu oglašavali. Podsjetimo, Ilić je ubijen 29. aprila, oko 16.20 sati u Podgorici, u Ulici oktobarske revolucije, u blizini Autobuske stanice. Navodno je važio za osobu blisku kavačkom klanu, tačnije podgoričkom ogranku kojim je šefovao Veselin Kalezić, koji

MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA I AMBASADORKA AUSTRIJE

UNAPREĐENJE SARADNJE ZA VEĆU BEZBJEDNOST

U PODGORICI UHAPŠENE ČETIRI OSOBE

Oduzeto oružje i municija Podgorička policija je pretresla stan i druge prostorije koje koristi M.R. (72) i oduzela dva pištolja, dva revolvera, jednu pušku, kao i 415 komada municije različite vrste i kalibra. “Zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, uhapšeni su M.R. (72), S.R. (55), M.R. (78) i I.R. (57)”, saopšteno je iz Uprave policije. Uhapšeni su uz krivičnu

prijavu privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Uprava policije je u Podgorici od bezbjednosno interesantnih lica i članova OKG oduzela 95 komada vatrenog oružja u ilegalnom posjedu. Kako je kazao Darko Knežević na kolegijumu načelnika CB Podgorica, oružje je oduzeto tokom prvih devet mjeseci “Za isti period prošle godine je oduzeto 24 komada oružja”, dodao je on. E.H.

Saradnja Crne Gore i Republike Austrije u oblasti unutrašnjih poslova je intenzivna i sadržajna, a biće nastavljena i u budućem periodu, kako na strateškom, tako i na operativnom planu, poručeno je sa sastanka ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i ambasadorke Republike Austrije u Crnoj Gori Ane Janković. Ministar Nuhodžić je ovom prilikom istakao da izuzetno cijeni kontinuiranu podršku Austrije Crnoj Gori, naročito na planu jačanja kapaciteta crnogorskih organa u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. “Dosadašnja saradnja na projektima finansiranim iz IPA fonda dala je vidlji-

ve rezultate”, naglasio je ministar, posebno istakavši važnost tvining projekta čiji je glavni rezultat usvajanje Šengenskog akcionog plana, kao i EUROL II, koji je od velikog značaja u poglavljima 23 i 24. Ambasadorka Ana Janković je da je nedavno potpisivanje Sporazuma sa Evropskom unijom o aktivnostima koje će spro-

voditi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Frontex) još jedna potvrda odlučnosti Crne Gore da rješava izazove poput prekograničnog kriminala, migracija, trgovine drogom. “Vaša dosadašnja zalaganja vas čine kredibilnim i pouzdanim partnerom i za buduće projekte“, navela je ambasadorka Janković. N.P.

DRUŠTVO

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

Urađene dvije složene operacije kancera dojke

Hirurg iz Turske dr Džihan Uras juče je sa crnogorskim kolegama u KliURAS JE OBJASNIO DA JE KOničkom centru Crne Gore RIŠTENA SAVREMENA TEHNIKA uradio dvije komplikovaDA BI SE MOGLE ZAŠTITITI DOJne operacije kancera dojke, KE PACIJENTKINJA. PORED ZAprimjenom najsavremenijih metoda, a dogovorena ŠTITE DOJKE RADILI SMO MEje i buduća saradnja izmeTODU ONKOPLASTIKE. JA SAM đu crnogorskih i turskih ljeVEĆ DRUGI PUT U CRNOJ GORI. kara u cilju usvajanja novih medicinskih procedura. On je u Crnu Goru došao da bi se pripazile i zaštitile. na poziv ministra zdrav“Uvijek objašnjavamo kolja Kenana Hrapovića da liko je važna kontrola i rabi, kako je rekao za PR cen- no uspostavljanje dijagnotar, sa kolegama iz Kliničze. Sve žene učimo kakog centra podijelio ko da same vriskustva i od njih še pregled, ali nešto naučio. pored toga im stalno On je objaobjašnjasnio da je kovamo da rištena saje veoma vremena važno da tehnika da se odrabi se mogle zaštititi dojke de preglepacijentkinja. di i ispitivanja”, re“Pored zaštite dojke radili smo kao je Uras. Dr Uras metodu onkoplastiMinistar zdravke. Ja sam već drugi put u lja Kenan Hrapović Crnoj Gori. Bio sam prošle istakao je da je turska medigodine kada sam prisustvo- cina danas izuzetno značajna vao operaciji gde je odstra- u svijetu i da je “ovo jedan venjena cijela dojka, a tokom liki iskorak kako bi naš zdraviste operacije je odrađena stveni sistem mogao da prii rekonstrukcija”, pojasnio hvata savremena znanja iz je Uras. oblasti medicine, posebno u Kod karcionoma dojke, oblasti hirurgije”. pored operacije, kako je “Problem manjih zemalja rekao, važno je dati pravu je mali broj operativnih proterapiju. cedura. Ovo je za nas veoma “Važan je multidiscipli- značajno uporište kako bi na narni pristup kod pacijena- ovaj način mogli da stičemo ta. Ako se odredi pogodna iskustva i da naši ljekari uče terapija, pacijentica može nove metode. Ovo je izuzetna sasvim uspješno da se izli- prilika koju treba da iskoriječi i nastavi život”, kazao stimo na pravi način, posebje Uras. no jer dolazi od ovako preTokom mjeseca borbe stižnih i priznatih doktora”, protiv raka dojke, u Turskoj rekao je Hrapović istakavse, kako je kazao, sprovode ši da su operacije besplatne različite aktivnosti kako bi za crnogorski zdravstveni sise ženama skrenula pažnja stem. J.V.Đ.

UTORAK, 29. 10. 2019.

SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE NENADLEŽAN U PREDMETU LAKIĆEVIĆ ĐURANOVIĆ

SAGLASNI DA JE PLAGIJAT, ALI DA ODLUČI ETIČKI KOMITET

enat Univerziteta Crne Gore uputio je juče Etičkom komitetu spise predmeta za utvrđivanje plagijata profesorice Bojane Lakićević Đuranović. Izvještaj o autentičnosti rada magistarske teze Alekse Bečića nije razmatran, već će o njemu, kako je saopšteno, konačnu odluku Senat donijeti na jednoj od narednih sjednica.

Senat Univerziteta Crne Gore oglasio se juče nenadležnim za dalje vođenje postupka za utvrđivanje plagijata profesorice Bojane Lakićević-Đuranović i spise ovog predmeta uputio Etičkom komitetu. “Senat je jednoglasno zauzeo stav da je saglasan sa Zaključkom Komisije iznijetim

u dopunjenom Izvještaju, ali početka pokretanja postupka da nema zakonskog osnova imao u vidu činjenicu da Etičza dalje postupanje u ovoj ki komitet, kao nadležno tijepravnoj stvari”, navodi se u lo nije formirano i da se Zasaopštenju. kon o akademskom integriteRješenjem Vlade, od 26. tu, zbog toga, tehnički ne moseptembra, podsjećaju, Etič- že primijeniti. ki komitet je nadležni organ “Tijelo koje je nadležno za za dalje vođenje postupka i vođenje postupka i donošeodlučivanje. nje odluka u skladu sa tim Postupak za tekst zakonom nije formipod nazivom rano, iako je u tre“Uloga i značaj nutku pokreSuda pravde tanja postupEvropske unika morao biti formiran u je u stvaranju skladu sa Zai primjeni prava EU-primjekonom o akari iz prakse” demskom inobjavljenom u tegritetu”, počasopisu Pravjašnjava se u ni život Udruženja Lakićević Đuranović saopštenju. pravnika Srbije, poU takvoj situaciji, krenut je po prijedlogu NVO imajući u vidu značaj postupCentar za građansko obrazoka Senat je u cilju efikasnog vanje 8. jula. utvrđivanja činjenica, a poSenat je, kako se navodi, od sebno zbog odgovornog od-

Izjašnjenje o predmetu Bečića naknadno Izvještaj o autentičnosti rada magistarske teze Alekse Bečića Senat Univerziteta Crne Gore na jučerašnjoj sjednici, kako je saopšteno, nije razmatrao. Shodno prethodnoj Odluci Senata i postupanju Vijeća Ekonomskog fakulteta konač-

nu doluku će, kako se navodi, donijeti na jednoj od narednih sjednica. Podsjećamo, da je Bečićev magistarski plagijat, posumnjalo je nevladino udruženje Centar za akademski integritet koje je 24. aprila prošle godine Osnovnom državnom tu-

žilaštvu predalo tužbu protiv Bečića. Komisija za provjeru autentičnosti rada predsjednika Demokrata utvrdila je da je on kopirao više od 20 odsto svog rada, dok je taj magistarski gotovo identičan njegovom diplomskom radu.

UTORAK, 29. 10. 2019.

DRUŠTVO

DANAS KONKURS ZA UPIS NA DOKTORSKE STUDIJE

PREOSTALA 72 MJESTA

T Senat je jednoglasno zauzeo stav da je saglasan sa Zaključkom Komisije iznijetim u dopunjenom Izvještaju, ali da nema zakonskog osnova za dalje postupanje u ovoj pravnoj stvari

nosa prema slučajevima kršenja akademskog integriteta, u cilju zaštite reputacije Univerziteta odlučio da započne sa postupkom i to na jedini način na koji se objektivno moglo po do tada važećim propisima. “Senat je nakon razmatranja Izvještaja Komisije i svih činjenica i dokaza zauzeo stav da je saglasan sa Zaključkom

Bečić

Komisije iznijetim u dopunjenom Izvještaju, ali da nema zakonskog osnova za dalje postupanje u ovoj pravnoj stvari”, kaže se u saopštenju i dodaje da je na sjednici konstatovano da Senat osuđuje ovakve vrste kršenja akademskog integriteta. Podsjetimo, Centar za građansko obrazovanje u julu ove godine optužio je Lakićević-Đuranović da je plagirala rad svog bivšeg studenta Đorđija Drinčića na način što je preuzela 97,77 odsto njegovog specijalističkog rada “Uloga i značaj suda u tumačenju i primjeni prava EU” bez označavanja autora i kao svoj tekst pod nazivom “Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju i primjeni prava EU - primjeri iz prakse” objavila ga u naučnom časopisu “Pravni život” Udruženja pravnika Srbije. J.V.Đ.

Konkurs za upis na doktorske studije Univerziteta Crne Gore (UCG), u II roku, u akademskoj 2019/20. godini, biće raspisan danas i objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori. Predsjednik Centra za doktorske studije UCG prof. dr Predrag Miranović kazao je da će konkursom biti raspisano preostalih 72 mjesta na studijskim programima organizacionih jedinica Univerziteta, koja nisu popunjena u I roku. “Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije

Miranović imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profe-

sija nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita”, kazao je Miranović. On je dodao da visina naknade za studiranje za studente koji upišu doktorske studije u ovoj studijskoj godini iznosi 1.000 eura po semestru, za sve studijske programe, a na osnovu Odluke Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore. Upis je na konkurentskoj osnovi, u skladu sa prosječnom ocjenom na prethodnom nivou studija, nakon sprovedenog postupka rangiranja. J.V.Đ.

ZA SREDNJOŠKOLCE I PRIPADNIKE RE POPULACIJE

MLADE ĆE EDUKOVATI O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI

U okviru projekta “Inicijativa mladih kroz primjenu programa Y u lokalnim zajednicama” biće održano 60 radionica za učenike srednjih škola i pripadnike romske i egipćanske (RE) populacije u cilju edukacije o rodnoj ravnopravnosti i zdravim stilovima života. To je saopšteno na pres konferenciji CARE International Balkans, na kojoj je predstavljen regionalni projekat “Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu”, a u okviru kojeg Centar za romske inicijative (CRI) sprovodi dva projekta - “Inicijativa mladih kroz primjenu programa Y u lokalnim zajednicama” i “Povezanost svih aktera u lokalnim zajednicama za

socijalnu inkluziju Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori”. Projekt koordinatorka CARE International Balkans Maja Petek pojasnila je da se regionalni projekat “Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu” realizuje već sedam godina u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. “Projekat je fokusiran na romsku zajednicu i poboljšanje socio-ekonomskih uslova te zajednice. Projekat se sastoji od četiri različite komponente, dvije komponente su usmjerene na implementaciju nevladinih organizacija koje podržavamo. Šest organizacija sprovodi projekat u svojim lokalnim zajednicama, u saradnji sa institucijama”, istakla

je Petek. Druge dvije komponente sprovodi Care International, koje su, kako je navela, usmjerene na osnaživanje romskih ženskih mreža i na povezivanje sa ostalim aktivističkim mrežama u svijetu. “Vrlo nam je značajna dobra saradnja sa određenim institucijama, poput saradnje koju imamo sa Upravom policije Centra bezbjednosti Nikšić, koji od 2011. učestvuje u ovom projektu. Saradnja sa CB Nikšić i sa ostalim institucijama iz Nikšića, kao i iz Podgorice odvija se kroz formiranje Koalicije koja je mnoge stvari uradila na terenu. Spriječena su 84 maloljetnička braka unutar RE populacije”, naglasila je Petek. J.V.Đ.

DRUŠTVO

UTORAK, 29. 10. 2019.

OtvOrena Četvrta regiOnalna kOnferencija tijela za jednakOst

Eliminisanje diskriminacije zajednički cilj ombudsmana

Eliminisanje diskriminacije, podsticanje tolerancije i jednakosti među ljudima zajednički je izazov regionalnih ombudsmanskih institucija i tijela. To je poručeno na otvaranju Četvrte regionalne konferencije tijela za jednakost, koja je juče počela u Podgorici, a čiji domaćin je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Učesnici skupa su predstavnici 11 ombudsmanskih i institucija srodnog mandata, koje u svojim državama zagovaraju načela jednakosti, tolerancije i nediskriminacije. Zamjenica koja obavlja dužnost Zaštitnika Zdenka Perović je kazala da ombudsman podržava sve regionalne i šire inicijative koje spajaju narode i institucije, promovišu jednakost i toleranciju i doprinose jačanju sistema, zaštite od diskriminacije, odnosno pospješuju toleranciju u svim društvenim okolnostima. „Uloga tijela za jednakost je da razbijaju predrasude i tabue, eliminišu zablude iz prošlosti, da se suoče sa postojećim preprekama i spremno dočekaju izazove budućnosti. Zbog toga su ovakve inicijative nasušna potreba diskriminisanih, kao i pravo i obaveza tijela za jednakost da rade na elimi-

Detalj sa konferencije naciji diskriminacije i podsticanju tolerancije među ljudima“, kazala je Perović. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da su vrijednosti i standardi u zaštiti od diskriminacije ciljevi koje je teško u potpunosti ostvariti. „Slobodan sam da sa ponosom kažem da je riječ o vrijednostima koje tradicionalno njeguje i glasno promoviše država Crna Gora. Politika zastupanja tih vrijednosti sačuvala je našu nacionalnu, kulturnu i vjersku raznolikost“, rekao je Brajović. On je ukazao na ulogu in-

stitucije Zaštitnika u daljoj demokratizaciji društva, ocjenjujući da ona u Crnoj Gori uživa sve veće poštovanje čemu su, kako je rekao, dugogodišnjim radom doprinijeli doskorašnji ombudsman Šućko Baković i njegovi saradnici. Podsjetio je da je u toku izbor novog ombudsmana. „Vjerujem da imamo odlučne kandidate koji će ovu važnu ulogu dalje osnaživati“, poručio je Brajović. Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije podsjetila je da su se države učesnice OEBS-a obavezale da podržavaju i brane ravno-

pravnost i ljudska prava i u tom cilju su uspostavile mehanizme, agencije i institucije da doprinesu postizanju ravnopravnosti. „Rad svakog od tijela za ravnopravnost koji su danas ovdje je od presudnog značaja. Ova konferencija je važna i predstavlja odličnu priliku za razmjenu najboljih praksi“, rekla je Davije. Predstavnica Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mihaela Bauer podsjetila je da se obilježava 30 godina od usvajanja UN konvencije o pravima djeteta. Kako je rekla, širom svijeta

se svjedoči unapređenju kvaliteta života djece, pa tako i u regionu i u Crnoj Gori. Međutim, ukazala je na brojne aktuelne izazove zbog kojih nemaju sva djeca jednake šanse za srećno djetinjstvo, kao što su siromaštvo i nejednakost, nedostatak pristupa uslugama i podršci, diskriminacija i stigma, nasilje u kući, u školi i onlajn. Predsjednik Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore Halil Duković saglasio se da je u Crnoj Gori dobar zakonodavni okvir, ali da je problem njegova adekvatna primjena. Prema njegovim riječima, kontinuiranim praćenjem stanja u oblasti zabrane diskriminacije ocijenjeno je da je i dalje prisutno nedovoljno prepoznavanje i procesuiranje slučajeva diskriminacije, na šta ukazuje i Zaštitnik, zbog čega su neophodni dodatni napori na promociji zakonodavnog okvira. Generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava Ministarstva za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević-Marović, ukazala je da je približavanje Crne Gore međunarodnim standardima već dobrim dijelom izvršeno u oblasti antidiskriminacionog zakonodavstva. R.D.

HUManitarna akcija

Zaposleni u Privrednoj komori donirali krv Zaposleni u Privrednoj komori organizovali su juče tradicionalnu godišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Akcija je održana u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici, a učestvovalo je desetak davalaca krvi. “Zahvaljujemo organizatorima na doprinosu u obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi, a istovremeno pozivamo druge društvene subjekte da sličnim, društveno odgovornim

postupanjem podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. Podjećamo da krv može donirati svaka zdrava osoba starosti između 18 i 65 godina, u jednom od osam organizacionih djelova Zavoda. Muškarci mogu donirati krv na svaka tri mjeseca, dok je za žene potrebno da prođu četiri mjeseca između dvije donacije krvi”, saopšteno je iz Zavoda za transfuziju krvi. J.V.Đ.

Sa jućerašnje humanitarne akcije

UTORAK, 29. 10. 2019.

NAUKA

Rezultati konkuRsa za evRopski pRogRam euReka u 2019. godini

17 Ilustracija

Podrška za Pet najboljih Projekata

Pet projekata iz akademskih institucija i organizacija dobilo je pozitivnu ocjenu za učešće u Eureka programu, objavilo je Ministarstvo nauke. Nakon što je 4. januara raspisan Konkurs za sufinansiranje naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti u 2019. godini, međunarodna nezavisna ekspertska komisija izvršila je evaluaciju pristiglih predloga. Maksimalna srednja ocjena bila je 190 poena, a oni koji su se našli na spisku odabranih dobiće od Mini-

starstva nauke podršku u vidu sufinansiranja. Prvi na rang listi sa 166 poena je projekat „Razvoj test trakica na bazi elektrohemijskih (bio)senzora za određivanje koncentracije biomarkera bolesti u cilju rane dijagnostike i prevencije (MED-BIO-TEST)“ koji je prijavio Metalurško-tehnološki fakultet Univeziteta Crne Gore. Ista akademska jedinica ima još jedan pozitivno ocijenjeni projekat, i to „Dizajniranje i procesiranje legura visokohromnog gvožđa sa ciljem unapređe-

odluka ameRičke agencije

Testiranje na životinjama biće ukinuto do 2035. Američka agencija za zaštitu životne sredine – EPA najavila je potez koji je usrećio pripadnike PETA-e, ali zabrinulo mnoge druge. Riječ je o ukidanju svih testiranja na sisarima najdalje do 2035. godine. Vladina agencija otkrila je i da će dati 5,25 miliona dolara za pet univerziteta za istraživanja i razvoj alternativnih metoda testiranja i utvrđivanja načina za smanjenje ili zamjenu korišćenja kičmenjaka za testiranje. Rukovodilac agencije Endrju Viler tvrdi da je nauka

Uskoro novi načini testiranja

dovoljno napredovala da predvidi potencijalne opasnosti bez korišćenja tradicionalnih metoda koje se oslanjaju na testiranje na životinjama Organizacija PETA je, očekivano, pozdravila ovaj potez, ali ga je međunarodna ekološka NVO Savjet odbrane prirodnih resursa – NRDC nazvala „neodgovornim“, jer testiranja na životinjama pomažu u otkrivanju metoda spašavanja života i identifikuju hemikalije koje mogu da ugroze pojedince i životnu sredinu. Geek.hr

Nakon što je raspisan Konkurs za sufinansiranje naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti, međunarodna nezavisna ekspertska komisija izvršila je evaluaciju pristiglih predloga

nja performansi koje obezbjeđuju znatno duže vrijeme eksploatacije livenih kugli za mljevenje (CastBalls)“ sa 154,5 bodova. Podršku će takođe dobiti projekti „Sistem za detekciju anomalija u mrežnom saobraćaju na bazi analize NetFlow podataka (TRADE)“ Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije Univerzitet Donja Gorica sa 157 poe-

na, „Razvoj unapređenog sistema praćenja adekvatnosti hemodijalize sa predikcijom balansa tjelesne tečnosti kod djece (Life for Kids)“ Instituta savremenih tehnologija sa 137,5 i „Kontekstualni adaptivni ekspertni sistem za prevenciju rizika transportnih i rudarskih mašina (HAMRISK)“ Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore sa 135,5 bodova. K.J.

Prezentacija S3 u Sevilji

Strategija pametne specijalizacije – S3, jedan od najznačajnijih strateških dokumenata Crne Gore, biće sjutra zvanično predstavljen predstavnicima Evropske komisije na posebnom saslušanju koje će biti održano u Sevilji, u Španiji. „Kao zemlja koja je najviše napredovala kada je u pitanju pridruživanje Evropskoj uniji, Crna Gora ima šansu da zvanično bude prva država koja nije članica Evropske unije, a čija Strategija pametne specijalizacije bi mogla da bude verifikovana i na međunarodnom nivou“, precizirali su iz Ministarstva nauke. O dokumentu će govoriti predstavnici ministarstava nauke, ekonomije, zdravlja, održivog razvoja i turizma i poljoprivrede i ruralnog razvoja, te Kancelarije za evropske integracije. Nakon nezvaničnog odobrenja EK u junu ove godine, naša država je na nacionalnom nivou usvojila S3 kao krovni dokument razvoja. K.J.

na metaluRško-tehnološkom fakultetu

Litijum-jonske baterije tema prvog predavanja Viša naučna saradnica na Fakultetu za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu, Milica Vujković, održaće 7. novembra predavanje „Litijum-jonske baterije: prošlost, sadašnjost i budućnost“ na Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici. Kako je saopšteno je iz Ministarstva nauke, predavanje je dio dvomjesečnog projekta Materijali za skladištenje energije, koji zvanično počinje 1. novembra, a njime rukovodi vanredna pro-

fesorica podgoričkog fakulteta Veselinka Grudić. Iz resornog ministarstva podsjećaju da kroz program Gostujući predavači angažuje istaknute naučnike, profesore univerziteta ili preduzetnike na intenzivnim kursevima namijenjenim studentima odnosno naučnom i akademskom osoblju na univerzitetima u našoj zemlji, i to u oblastima koje su Strategijom pametne specijalizacije izdvojene kao prioritetne. K.J.

Crna Gora

UTORAK, 29. 10. 2019.

Svečano obilježen Dan opštine Herceg novi

Dionica na kojoj prijeti opasnost od obrušavanja stabala

Najavljena izgradnja trga, autobuske stanice, garaže... Sa svečanosti povodom Dana opštine Herceg Novi

bijelo polje

Foto: Radio Jadran

U 2020. godini u Herceg Novom je planirano postavljanje kamena temeljca za izgradnju javne garaže i trga ispred zgrade Opštine, kao i početak izgradnje dugo očekivane putne i vodovodne infrastrukture na poluostrvu Luštica, saopštio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, na jučerašnjoj svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg Novi. Očekuju se i prvi radovi na izgradnji nove autobuske stanice, kao i koraci u realizaciji idejnih rješenja iz Mape investicija koja je završena tokom ove godine. U narednoj godini lokalna uprava će nastaviti sa akcijama uređenja Šetališta, stepeništa, pijaca, fasada, kulturno-istorijskih spomenika, a posebna pažnja biće posvećena uređenju lokalne putne mreže. Ovogodišnja dobitnica

Oktobarske nagrade grada Herceg Novog je volonterka iz Bijele Vida Radović, a dobitnik Povelje grada, vaterpolista Andrija Prlainović. Dodijeljena je i nagrada najuspješnijoj hercegnovskoj studentknji Jeleni Vukasović. Povodom 28. oktobra, praznika Opštine Herceg No-

vi, građanima, odbornicima, predsjedniku Opštine i predsjedniku Skupštine Opštine, čestitke su uputili državni vrh Crne Gore, brojni ambasadori, predstavnici Opština i institucija iz zemlje i inostranstva. Pročitan je samo telegram predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića. R.C.G.

Opasna dotrajala stabla na cesti ka Malom Polju Građani i učesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnu saobraćajnu dionicu koja se proteže od Ulice treće Sandžačke prema naseljima Malo Polje i Rakonje. Puštanjem u saobraćaj obilaznice oko grada ova dionica je dobila status lokalnog puta, za čije održavanje je zaduženo lokalno Komunalno preduzeće. Potencijalna opasnost za učesnike u saobraćaju je dotrajalo, uglavnom bagremovo drveće čije se grane nadvijaju iznad samog puta i samo je pitanje časa kada može doći do obaranja nekog od stabala, upozorava jedan od

mještana Malog Polja. Prilikom posljednjeg nevremena jedno stablo se oborilo na kolovoz i prava je sreća da niko nije stradao. Iz Opštinskog tima za bezbjednost saobraćaja potvrdjeno nam je da su upoznati sa problemom. “Pravo je vrijeme da se reaguje jer kad nastupi nevrijeme,može doći do neželjenih posljedica”, potvrdio nam je član opštinskog tima za bezbjednost saobraćaja. Ostaje da se vidi da li će nadležne službe pravovremeno reagovati i riješiti problem. B.Č.

UTORAK, 29. 10. 2019.

Crna Gora

TivaT aTrakTivna desTinacija za sTrane državljane

Za pola godine 3.000 lica sa privremenim boravkom

Prema podacima iz tivatske Filijale za građanska prava i lične isprave MUPa, tokom prve polovine godine u Tivtu boravi 3.000 lica sa privremenim boravkom, što je značajna brojka u odnosu na broj stanovnika u Tivtu, istakla je šefica Filijale za građanska prava i lične isprave Karolina Vučinović. Ona je navela da se broj lica sa stalnim boravkom svakodnevno mijenja, jer u taj broj ulaze lica koja su imala status raseljenih lica, pa su u međuvremenu rješavali to pitanje, tako da se ne može govoriti o konačnom broju. S obzirom da kod stranaka postoji nedoumica između prebivališta i boravišta, Vučinović je kazala da je prebivalište trajna veza sa mjestom nastanjenja, a boravište na privremeni boravak. Prvo se odnosi na crnogorske državljane, a drugo na strance koji iz nekog razloga namjeravaju da u Crnoj Gori borave

Vučinović

Tivat duže od 90 dana, a to je između ostalog spajanje porodice, školovanje, rad, liječenje, stručno osposobljavanje, humanitarni razlozi..... i drugi slučajevi u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorom. Privremeni boravak se odnosi uglavnom na sezonske poslove, ali ima i drugih razloga. Iako prostorno mala opština, ali po broju stanvnika, Tivat ima tri strateška projekta, Porto Montenegro, Luštica Bay i Qatari Diar. Oni su razlog velikog broja stranih državljana ko-

Putni pravac Slijepac most-Pljevlja

reGiOnalni puT slijepač MOsT - pljevlja

Rekonstruisana tri mosta Radnici podgoričkog preduzeća “Tehnoput” završili su rekonstrukciju i izgradnju tri od osam mostova na regionalnom putu Slijepač most – Pljevlja. “Raniju rekonstrukciju puta, koja je od lokalnog napravila moderan put, nije pratila rekonstukcija postojećih mostova koji su u novim okolnostima, zbog svojih gabarita, predstavljali usko grlo i pravu opasnost za učesnike u saobraćaju. Neki od njih, prethodnih godina, odnijeli su više života tako da su mnogi, koji koriste regionalni put, ohrabreni završetkom ovih radova”, kazao je predsjednik savjeta Mjesne

zajednice Pavino Polje Slobodan Leković. Prema njegovim riječima, izgradnja mostova koštala je Upravu javnih radova Crne Gore milion eura. Leković je podsjetio da je za raniju rekonstrukciju regionalnog puta od Slijepač mosta do Vrulje u dužini od 43 kilometra, Direkcija izdvojila 16.861.000 eura. U međuvremenu, nastavljena je rekonstrukcija puta prema Pljevljima, novom trasom, od Vrulje do Mijakovića u dužini od šest kilometra, dok će Stari put Vrulja - Mataruge dobiti status lokalnog puta. B.Č.

Iako prostorno mala opština, ali po broju stanvnika, Tivat ima tri strateška projekta, Porto Montenegro, Luštica Bay i Qatari Diar. Oni su razlog velikog broja stranih državljana koji obavljaju privrednu aktivnost i veći dio godine ili duže žive u Tivtu

ji obavljaju privrednu aktivnost i veći dio godine ili duže žive u Tivtu.

„To su za malu sredinu vrlo impozantne brojke. Svjesni smo da smo postali vrlo aktuelna i atraktivna destinacija koja privlači veliki broj stranaca. Mi u Filijali nastojimo da u zakonom predviđenom roku riješimo njihove zahtjeve, omogućimo im da u skladu sa zakonom ostvare sve svoje mogućnosti, prava i obaveze“, naglasila je šefica Filijale. Vučinović je navela da je tivatska Filijala mala, ali njene nadležnosti se svakim danom povećavaju jer se povećava i broj lica sa

zahtjevima na koje treba odgovoriti. Nadležnost se proteže od prijave rođenja, smrti, zatim regulisanje prebivališta. I to su osnovni registri iz kojih proizilaze drugi zahtjevi koji se rješavaju u Filijali, od kojih je izdavanje ličnih dokumenata, regulisanje državljanstva, nabavka i registracija oružja. Poseban aspekt je regulisanje privremenog i stalnog boravka stranaca u Crnoj Gori i međunarodna zaštita i prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, zaključila je Vučinović. Z.K.

crveni krsT apeluje na sve da se priključe akciji

Porodici Bugarin uručena pomoć

Predstavnici opštinskog Crvenog krsta posjetili su juče porodicu Velimira Bugarina u bjelopoljskom naselju Rasadnik i tom prilikom uručili im humanitarnu pomoć. “U saradnji sa lokalnom upravom obezbijedili smo potrebnu humanitarnu pomoć za ovu porodicu, koja živi u uslovima nedostojnim čovjeka u 21. vijeku. Osim paketa hrane i higijene, za Milomirku koja je nepokretna, obezbijedili smo invalidska kolica i sve što je neophodno. Takođe, ono što je najvažnije, sa predstavnicima lokalne samouprave, uspjeli smo da riješimo pitanje struje, tako da će porodici Bugarin danas, tokom dana, biti omogućeno napajanje električnom energijom”, kazao je sekretar Crvenog krsta Zoran Rudić, dodajući da će zajedno sa partnerima nastaviti da brinu o ovoj porodici. Rudić podsjeća da lokalna

Crveni krst u akciji

samouprava i Opštinska organizacija Crvenog krsta svakodnevno brinu o svim socijalno ugroženim sugrađanima, a samo ovog mjeseca, ističe, zajedno sa donatorima pomogli su skoro 400 osoba. “Vrata Crvenog krsta su svakodnevno otvorena za sve sugrađane kojima je potrebna bilo koja vrsta pomoći, a mi ćemo, u skladu sa našim mogućnostima i u zavi-

snosti od prioriteta, nastojati da izađemo u susret svakome od njih”, naglašava Rudić. U Crvenom krstu apeluju na sve sugrađane, donatore, privredne i društvene subjekte da im se priključe u aktivnostima, jer bi odgovor na siromaštvo, kako podvlače, bio kvalitetniji kada bi svi dali doprinos u skladu sa mogućnostima i ulogom koju imaju. B.Č.

Crna Gora

Mojkovac: održan ¹ oktobar festª

Besplatno pivo i roštilj Građani Mojkovca, ali i turisti, što nije toliko svojstveno u gradu na Tari, juče su puna četiri sata na Gradskom trgu, u okviru druge manifestacije “Oktobar fest”, uživali uz besplatno pivo i muziku. Za posjetioce je bila obezbijeđena i besplatna hrana, uglavnom sa roštilja, kao i sokovi i domaći proizvodi. Manifestaciju je organizovala Turistička organizacija, uz podršku lokalne uprave i Komunalnog preduzeća “Gradac”. Sponzor dana piva u Mojkovcu bila je “Akademija piva” iz Podgorice. Točeno je, u količinama koje ni organizatori ne znaju, kao i prošle godine, KRAFT pivo “Akademije” po recepturi sličnih pivara iz Njemačke, bez hemije. “Vrijeme nas je baš poslužilo. Došli su na manifestaciju i turisti u organizovanim grupama sa primorja. Narod se fino družio uz pivo, hranu i domaće proizvode. Turisti i gosti

u prolazu posjetili su i restorane i hotele tako da svi možemo biti zadovoljni, posebno ugostitelji, ovim neobično toplim i produženim miholjskim ljetom. Kod nas se, inače, što ove godine nije slučaj, i turistička i građevinska sezona završavaju u septembru”, kazao je predsjednik opštine Mojkovac Ranko Mišnić. Ističe da dan piva u gradu na Tari ima i veliki turistički značaj. Direktor TO Petar Vučinić ocijenio je da je manifestacija opravdala očekivanja. “Posebno nas raduje što je na Gradskom trgu bio i veliki broj turista. Mnogi su bili u prolazu, nisu ni znali, ali kada su vidjeli šta se događa na Gradskom trgu odlučili su da se malo zadrže u Mojkovcu. To nam je i cilj. Mi za narednu godinu pripremamo bogat program ‘Oktobar festa’, koji ćemo prije toga, promovisati svuda u regionu, pa i šire”, kazao je Vučinić. R.Ć.

Čelnici opštine Mojkovac na festivalu

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Vojno-policijske opreme, CPV (35200000-6 ) ukupne procijenjene vrijednosti 85.000,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 80705-8667/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www. ujn.gov.me, dana 28.10.2019. godine. Kontakt - Slađana Miletić, telefon +382 20 483-403 , e-mail: sladjana.miletic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI PP opreme, rd za pp opremu , sanitetske opreme i rd za sanitetsku i intendantsku opremu, CPV (44480000-8, 34913000-0, 44400000-4) ukupne procijenjene vrijednosti 75.000,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 80705-8668/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn.gov. me, dana 28.10.2019. godine. Kontakt - Slađana Miletić, telefon +382 20 483403 , e-mail: sladjana.miletic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija, Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br.2, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ministarstvo finansija pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga prevođenja, CPV 79530000-8 Usluge prevođenja, procijenjene vrijednosti 35.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1216810 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 28.10.2019. godine. Lice za davanje informacija: Sanja Bakić, tel: 069 457 313, e-mail: sanja.bakic@mif.gov.me.

UTORAK, 29. 10. 2019.

Pljevlja

pljevlja: preMašene Granične vrijednosti u petak i subotu

Povećana koncentracija sumpor-dioksida u vazduhu U Pljevljima je posljednjih nekoliko dana povećana koncentracija sumpor-dioksida (SO2) u vazduhu, pa su u petak i nedjelju koncentracije SO2 značajno premašivale granične vrijednosti, saopšteno je iz NVO Green Home. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u petak u 14 sati koncentracija SO2 iznosila je 484,4, a sat kasnije 705,5 mikrograma po metru kubnom (µg/ m3). U nedjelju u podne bila je 357,2 µg/m3, a sat kasnije 503,6 µg/m3, što u sva tri slučaja prevazilazi graničnu vrijednost SO2 od 350 µg/ m3 po satu. Najveće emisije sumpordioksida potiču od procesa sagorijevanja uglja u termoelektrani i individualnim ložištima, koje reagujući sa drugim supstancama dovode do smanjene vidljivosti i udisanjem izazivaju brojna respiratorna oboljenja, a u kombinaciji sa padavinama u vidu kiselih kiša zagađuju dodatno zemljište i vode.

“Posljednjih dana dobijamo učestala obavještenja Pljevljaka o lošem kvalitetu vazduha. Činjenica je da satne koncentracije polutanata prelaze granične vrijednosti, o čemu nadležne institucije ne obavještavaju, te građani u periodu najzagađenijeg vazduha provode vrijeme napolju», navode iz NVO Green Home. Problem nastaje, kako kažu, jer institucije sistema nisu obavezne po zakonu da obavještavaju javnost u slučaju dvosatnog prekomjernog zagađenja ili ako se zagađenje ne ponavlja u višesatnom nizu. «Prema zakonu građani se obavještavaju tek ukoliko koncentracija SO2 prelazi prag u minimum tri uzastopna sata. Na ovako visoke vrijednosti štetnog SO2 državne i lokalne institucije sistema moraju skrenuti pažnju građanima i inicirati mjere zaštite od zagađenja, čak i ako se jave u samo jednom satu», upozoravaju

Na ovako visoke vrijednosti štetnog SO2 državne i lokalne institucije sistema moraju skrenuti pažnju građanima i inicirati mjere zaštite od zagađenja, čak i ako se jave u samo jednom satu

iz ove organizacije. Oni su apelovali na građane da svakodnevno prate izmjerene koncentracije polutanata u vazduhu na sajtu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, te se na taj način informišu i dnevne aktivnosti ne obavljaju u periodu visokih koncentracija polutanata. Najpogođenije su rizične kategorije stanovništva u koje spadaju starije osobe, trudnice, djeca, kao i osobe sa oboljenjima respiratornog i kardiovaskularnog sistema, zbog čega je hitna reakcija neophodna.

Glavni Grad pozvao poreske obaveznike

Izmiriti obaveze za porez do 31. oktobra Iz Glavnog grada su pozvali sve poreske obveznike, koji posjeduju nepokretnosti na teritoriji Podgorice da izmire obaveze po osnovu poreza na nepokretnosti do 31. oktobra 2019. godine. Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada - Odjeljenje za naplatu lokalnih javnih prihoda će prema svim poreskim obveznicima koji nijesu blagovremeno izmirili obavezu plaćanja poreza na nepokretnosti preduzeti sve zakonski propisane mjere pri-

nudne naplate. To podrazumijeva naplate iz novčanih sredstava poreskog obveznika, iz novčanih potraživanja poreskog obveznika, iz imovine (pokretne i nepokretne) poreskog obveznika, naplatu iz nenovčanih potraživanja i drugih prava poreskog obveznika (roba, usluga, udjela u privrednom društvu i sl.), kao i naplatu iz zarade, naknade zarada i penzije, u dijelu koji nije izuzet od izvršenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

CRNA GORA

UTORAK, 29. 10. 2019.

KOLAŠIN: IZ OPŠTINE NAJAVILI FORMIRANJE KOMISIJE ZA RASPODJELU STANOVA

Uskoro u funkciji objekti za socijalno ugrožene Opština Kolašin će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti rješavanju stambenih pitanja građana u stanju socijalne potrebe. Na tom planu su u prethodnom periodu učinjeni određeni napori, kada su u pitanju stambene zgrade na Pazarištu (Holandska kuća) i objekat u Ulici Dunje Đokić, koje još nisu dovršene. Iz lokalne uprave najavljuju i formiranje Komisije za raspodjelu stanova za najugroženiju populaciju, kao i izgradnju još stambenih objekata, kako bi se riješilo stambeno pitanje građana. Iz kabineta predsjednika kolašinske Opštine navode da su kriterijume za raspodjelu stanova u tim namjenskim stambenim objektima određivala prethodna rukovodstva lokalnih uprava. “Ono što će biti naš odnos prema tome jeste da će svaka stambena jedinica za socijalne potrebe, kojima lokalna uprava bude raspolagala, biti raspodijeljena maksimalno transparentno prema kriterijumima koji će pratiti zakon-

sku praksu u toj oblasti. Biće formirana Komisija za raspodjelu stanova, a istovremeno obaviještena javnost, odnosno svi potencijalni kandidati koji su u stanju socijalnih potreba, a nemaju riješeno stambeno pitanje. Na osnovu tražene i dostavljene dokumentacije će se vrednovati i bodovati podneseni zahtjevi, a rad i odluke Komisije biće maksimalno transparentni”, kazali su iz kabineta predsjednika kolašinske opštine. Cilj lokalne uprave, kako kažu, je da sa partnerima iz resornih ministarstava, nadležnih sindikalnih organizacija i ostalih zainteresovanih subjekata, stvore uslove da što više stambenih jedinica bude na raspolaganju za raspodjelu građanima Kolašina, te da se po različitim osnovama i sa različitim investitorima, izgradi što više stanova u Kolašinu. “Sa pozicije lokalne uprave imamo zadatak da u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, pronađemo model kompletiranja građevinskih radova i završetka

Holandska kuća

BIĆE FORMIRANA KOMISIJA ZA RASPODJELU STANOVA, A ISTOVREMENO OBAVIJEŠTENA JAVNOST, ODNOSNO SVI POTENCIJALNI KANDIDATI KOJI SU U STANJU SOCIJALNIH POTREBA, A NEMAJU RIJEŠENO STAMBENO PITANJE stambenih jedinica u zgradi u Ulici Dunje Đokić. Takođe, izašli smo u susret zahtjevu Sindikata policije, a vjerujemo da će biti još zainteresovanih granskih sindikata za određivanje lokacije za iz-

gradnju buduće sindikalne stambene zgrade”, kazali su iz lokalne uprave. Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta opozicija je oštro kritikovala vladajuću koaliciju za nelegalno useljavanje pojedinaca u još nedovršene stambene jedinici u zgradi na Pazarištu, te da je navodno odbornik DPSa, nasilno i nezakonito uselio u stan. Odbornički klub ih je pozvao da podnesu krivičnu prijavu protiv tog odbornika. “Pozvani su da imenom i prezimenom saopšte koji je odbornik na taj način učinio zakonsku zloupotrebu.

Odgovora očigledno nije bilo. Vjerujemo da rješavanje stambenih problema naših sugrađana treba da nas sve mobiliše da kao odgovorni subjekti društvenog života u Kolašinu, damo svoj doprinos. Zbog toga tako važan životni segment, kao što je ‘krov nad glavom’, treba da bude oslobođen svakog politikanstva i takvog tretiranja ove problematike. Kvalitetna i dinamična stambena politika je jedan od načina da se zaustavi iseljavanje iz Kolašina i to će biti jedan od naših prioriteta”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Kolašin. Z.B.

NA TERITORIJI KOLAŠINSKE OPŠTINE POŽARI NA VIŠE LOKACIJA

VATROGASCI DANIMA BRANE KUĆE OD VATRENE STIHIJE

Služba zaštite i spašavanja već nekoliko dana pokušava da se izbori sa vatrenom stihijom gotovo na cijeloj teritoriji opštine Kolašin - od Moračkih i Rovačkih sela, do prigradskih naselja, Babljaka, Crkvina, Drijena i Trebaljeva... Koncentracija dima je tolika da je grad na Tari kao u magli, dok se osjeća nepodnošljivi miris paljevine. U ve-

černjim satima jasno se mogao vidjeti plamen na okolnim brdima, čak i prema planini Bjelasici. Komandir kolašinske Službe zaštite i spašavanja Željko Darmanović istakao je da dane provode na terenu, pokušavajući da odbrane kuće od požara. Problem im predstavlja nepristupačan teren, gdje ne mogu stići kamioni za ga-

Vatra blizu kuća

šenje požara, pa moraju nositi naprtnjače. “Kod Trebaljeva prema dalekovodu ne možemo da uradimo ništa, jer je teren potpuno nepristupačan. Ista je situacija kao prošle godine, jer se livade pale, koje najvjerovatnije mještani zapale, a onda

kad se vatra približi kućama onda zovu da ih spašavamo. Ponovo smo juče gasili požar na Crkvinama, u Gornjoj Morači ispod Semolja ne možemo da djelujemo, zaustavili smo vatru koja je krenula prema kućama, ali vatra je sad okrenula prema ‘greda-

ma’ gdje mi ne možemo prići i ona i dalje gori. Takođe, gori i Trunića Do, ali ni tamo sa vatrogasnim vozilom nismo mogli doći, već smo sa grabuljama i naprtnjačama branili kuću i pomoćne objekte Buda Bojića”, kazao je Darmanović. Z.B.

sVIJET

prihvaćen zahtjev borisa džonsona

Bregzit se ipak odlaže do 31. januara 2020.

UTORAK, 29. 10. 2019.

Al BAgdAdijev nije rješenje p

smrt lidera ne znači i smrt terorističke or

Članice Evropske unije odobrile su odlaganje Bregzita za još tri mjeseca, do 31. januara 2020, naveo je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk. Tusk je na Tviteru naveo da je prihvaćen “zahtjev Velike Britanije za fleksibilnim odlaganjem” (flextension). On je naveo da će odluka biti formalizovana uskoro. Kako je naveo britanski Gardijan, “fleksibilno odlaganje” znači da bi Velika Britanija mogla da napusti

EU i prije 31. januara ukoliko parlament ratifikuje sporazum o istupanju. Britanski premijer Boris Džonson zatražio je tromjesečno odlaganje Bregzita, nakon što su poslanici Donjeg doma britanskog parlamenta odbacili novi sporazum koji je on postigao s blokom. Džonson je izjavio je da je parlament u Londonu odgovoran što Velika Britanija neće napustiti Evropsku uniju u četvtak, kako je bilo planirano.

predsjednički izbori u argentini

Peronista Fernandez pobijedio u prvom krugu Kandidat lijevog centra, peronista Alberto Fernandes, pobjednik je prvog kruga predsjedničkih izbora održanih u nedjelju u Argentini, pokazuju preeliminarni rezultati. Nakon prebrojavanja gotovo 80 odsto glasačkih listića, Alberto Fernandes je osvojio 47,45 odsto glasova, a njegov protivkandidat, konzervativni predsjednik na odlasku Maurisio Makri 41,11 odsto. Tako Fernandes postaje novi predsjednik te zemlje sa 44 miliona stanovnika. Za pobjedu odmah u prvom krugu Fernandes je morao da dobije više od

45 odsto ili 40 odsto uz 10 odsto prednost u odnosu na kandidata koji je zauzeo drugo mjesto. Izlaznost je bila veća od 80 odsto. “Ovo je veliki dan za Argentinu”, rekao je pred novinarima dobro raspoložen Fernandes, čija je kandidatkinja za potpredsjednicu bivša predsjednica Kistina Kirhner (2007- 2015.). Predsjednik na odlasku Mauricio Makri (60), kome je popularnost lane naglo pala zbog teške ekonomske krize, ocijenio je nakon glasanja da su “posrijedi dva oprečna gledanja na budućnost”.

ođa terorističke Islamske države je mrtav – i predsjednik Donald Tramp se ponosno busa u grudi zbog tog „uspjeha“. Ali, slavljeničko raspoloženje nije na mjestu, smatra Karla Blajker, dopisnica Dojče vele-a iz Vašingtona. Predsjednik SAD Donald Tramp je majstor teatra. Održavajući napetost, u subotu uveče je tvitovao: „Upravo se desilo nešto značajno!“ Mislio je na smrt Abu Bakra al Bagdadija. Vođa terorističke Islamske države (IS) poginuo je u napadu na sjeverozapadu Sirije. Vojnici SAD su se u subotu iskrcali iz više helikoptera pred kućom u kojoj se nalazio Al Bagdadi. Terorista je pobjegao u tunel u kojem je aktivirao eksploziv tako da je ubio sebe i svoje troje djece.

UTORAK, 29. 10. 2019.

vA smrt proBlemA

rganizacije islamska država

„SAD su privele pravdi svjetskog teroristu broj jedan“, rekao je Tramp u nedjelju novinarima u Bijeloj kući: „Tri godine sam tragao za njim.“ Predsjednik hoće da Al Bagdadijevu smrt predstavi kao svoj lični uspjeh – uspjeh na Bliskom istoku mu dobro dođe. Povlačenje jedinica sa sjevera Sirije koje je Tramp najavio početkom mjeseca, u kojem je usledila vojna ofanziva Turske na kurdske jedinice, okrenulo je protiv njega čak i najbliže saradnike iz redova Republikanaca. Kurdi koji su se u regionu borili protiv IS na strani SAD osjetili su se prevarenim. A iznad svega je bila zabrinutost zbog pitanja hoće li povlačenje SAD dovesti do jačanja terorističkih grupacija u Siriji. Ministar odbrane Mark Esper je prošle nedjelje pomenuo da je stotinu boraca IS za vreme turske vojne ofanzive pobjeglo iz jednog zatvora. Tako da je smrt najtraženijeg teroriste došla kao poručena. Poruka je otprilike: Pomalo je nesrećno što je u akciji poginulo i troje djece, ali nije bilo mrtvih Amerikanaca! Izgleda da je to način razmišljanja u Vašingtonu gdje se ova akcija slavi kao veliki uspjeh. No, bar vojnim stratezima bi trebalo da bude jasno: Al Bagdadijeva smrt neće riješiti nijedan od problema pred kojima se SAD nalaze na Bliskom istoku. Donald Tramp bi rado da se što prije povuče iz „beskonačnih ratova“ u regionu. Pri tome je njemu, kanda, svejedno koje saveznike dovodi u nepriliku ili čak gubi na duži rok. Jedan mrtvi vođa IS ne može da posluži kao kompenzacija za teroriste koji su pobjegli iz zarobljeništva. I ne može da povrati povjerenje

Kurda koje su SAD ostavile same i koji su u ofanzivi turske armije izgubili drugove ili članove porodice. Ako izuzmemo probleme koji i dalje postoje – vojska SAD je obavila jednu misiju onako kako je to zamišljao vrhovni zapovjednik. Tramp se u svom govoru zahvalio Rusiji, Turskoj, Siriji, Iraku i kurdskim borcima u Siriji. Ali, najviše se sam busao u grudi.

SAD su privele pravdi svjetskog teroristu broj jedan“, rekao je Tramp u nedjelju novinarima u Bijeloj kući: „Tri godine sam tragao za njim

Neposredno nakon što je objavljena vijest o Al Bagdadijevoj smrti, iz Trampovog štaba za izbornu kampanju je, prema pisanju Vašington posta, potencijalnim pomagačima poslato elektronsko pismo u kojem je pisalo: „Predsjednik Tramp je priveo pravdi svjetskog teroristu broj jedan.“ Kada su 2011. godine specijalci SAD, dok je predsjednik bio Barak Obama, ubili Osamu bin Ladena, Tramp se žalio da je smiješno zbog toga hvaliti Obamu. „Prestanite da hvalite Obamu zbog ubistva Bin Ladena“, napisao je kao tadašnja zvijezda rijaliti-programa na Tviteru, „Bin Ladena su ubili specijalci.“ U više televizijskih nastupa, Tramp je tada ponavljao da se Obama nezasluženo hvališe smrću vođe terorista. Poslije Al Bagdadijeve smrti, iz Bijele kuće se čuje drugačija pjesma. Karla Blajker, Dojče vele

sVIJET

Na osnovu člana 4 stav 1 Pravilnika o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu Državne nagrade Oktoih („Službeni list CG“, br. 59/19), Ministarstvo prosvjete raspisuje

KONKURS ZA DODJELU DRŽAVNE NAGRADE OKTOIH U 2019. GODINI

Državna nagrada „Oktoih“ dodjeljuje se građaninu/građanki Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda. Ukupno se mogu dodijeliti 3 nagrade. KRITERIJUMI Dodjela nagrada vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma: Kriterijumi za dodjelu Nagrade nastavniku su: 1) Mišljenje direktora o rezultatima kvaliteta procesa nastave/učenja na osnovu Izvještaja o internoj evaluaciji, odnosno procjene uspješnosti rada nastavnika, u skladu sa Priručnikom za škole Zavoda za školstvo 2) Stručno usavršavanje i napredovanje 3) Mentorstvo učenicima koji su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto na državnim i međunarodnim takmičenjima, u skladu sa Zakonom 4) Podrška učenicima u vannastavnim aktivnostima 5) Autorstvo udžbenika, priručnika, radne sveske, nastavnog sredstava ili objavljenog stručnog i naučnog rada 6) Učešće u izradi obrazovnih programa 7) Učešće u programima i projektima, koje organizuje država, lokalna zajednica ili međunarodne organizacije Kriterijumi za dodjelu Nagrade akademskom osoblju su: 1) Akademsko zvanje (redovni profesor, vanredni profesor, docent) 2) Objavljeni naučni radovi na SCI/SCIE, SSCI i AHCI listi 3) Mentorstvo studentima magistarskih i doktorskih studija 4) Objavljeni naučni radovi u domaćim i inostranim časopisima 5) Autorstvo udžbenika 6) Status gostujućeg predavača na ustanovama visokog obrazovanja koje su visoko rangirane na listi ustanova visokog obrazovanja (Webometrics Rang lista, Šangajska lista, Tajmsovo svjetsko univerzitetsko rangiranje za visoko obrazovanje) 7) Angažman u međunarodno priznatim naučnoistraživačkim centrima Kriterijumi za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi su: 1) Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove Zavoda za školstvo, odnosno Centra za stručno obrazovanje 2) Osvojeno prvo, drugo ili treće mjesto na državnim i međunarodnim takmičenjima, u skladu sa zakonom 3) Podrška učenicima kroz realizaciju vannastavnih aktivnosti (sekcije, klubovi, projekti, programi, rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama i talentovanim učenicima) 4) Doprinos razvoju države i lokalne zajednice (aktivnosti koje organizuje država, lokalna zajednica ili međunarodne organizacije) 5) Izdavanje školskog časopisa, postojanje ažurirane internet stranice i uspješna međunarodna saradnja učenika i nastavnika Kriterijumi za dodjelu Nagrade licenciranoj ustanovi visokog obrazovanja su: 1) Izvještaj o eksternoj evaluaciji 2) Pozicija na međunarodno priznatoj rang listi ustanova visokog obrazovanja (Webometrics Rang lista, Šangajska lista, Tajmsovo svjetsko univerzitetsko rangiranje za visoko obrazovanje) 3) Internacionalizacija (mobilnost akademskog osoblja i studenata, sporazumi i učešće u projektima) POTREBNA DOKUMENTA Za dodjelu Nagrade nastavniku: 1.Obrazloženje predlagača 2.Mišljenje direktora o rezultatima kvaliteta procesa nastave/učenja 3.Ovjerena kopija Rješenja o napredovanju u zvanju 4.Dokaz Ispitnog centra ili Centra za stručno obrazovanje o mentorstvu učenicima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnim i međunarodnim takmičenjima 5.Potvrda ustanove o vannastavnim aktivnostima 6.Dokaz o autorstvu udžbenika, priručnika, radne sveske, nastavnog sredstava ili objavljenog stručnog i naučnog rada 7.Dokaz (potvrda Zavoda za školstvo ili Centra za stručno obrazovanje) o učešću u komisijama za izradu obrazovnih programa 8.Dokaz izdat od nadležne institucije o učešću u programima i projektima Za dodjelu nagrade akademskom osoblju: 1.Obrazloženje predlagača 2.Dokaz o akademskom zvanju 3.Dokaz o objavljenim naučnim radovima 4.Dokaz nadležne institucije o mentorstvu studentima 5.Dokaz o statusu gostujućeg predavača 6.Dokaz o angažmanu u međunarodno priznatim naučnoistraživačkim centrima Za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi: 1.Obrazloženje predlagača 2.Dokaz o osvojenim nagradama na državnom i međunarodnom takmičenju 3.Dokaz o podršci učenicima kroz realizaciju vannastavnih aktivnosti 4.Dokaz o doprinosu razvoja države i lokalne zajednice 5.Dokaz o izdavanju školskog časopisa, ažurirane internet stranice i uspješne međunarodne saradnja učenika i nastavnika Napomena: Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove, Žiri će pribaviti po službenoj dužnosti. Za dodjelu Nagrade licenciranoj ustanovi visokog obrazovanja: 1. Obrazloženje predlagača; 2. Kopija izvještaja o eksternoj evaluaciji; 3. Dokaz o poziciji na međunarodno priznatoj rang listi ustanova visokog obrazovanja; 4. Dokaz o internacionalizaciji. ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Rok za podnošenje dokumenata je od 29. oktobra do 29. novembra 2019. godine. Podnijeta konkursna dokumenta se ne vraćaju. Prijedlog se podnosi u pisanoj formi sa naznakom „Ne otvarati“. Predlagač je dužan da uz prijedlog dostavi i pisane dokaze za obrazloženje prijedloga. Prijedlozi koji ne budu dostavljeni Žiriju u naznačenom roku, neće se razmatrati. Dokumenta treba dostaviti poštom na adresu: Ministarstvo prosvjete Žiriju za dodjelu Državne nagrade „Oktoih“ Ul. Vaka Đurovića b. b. 81000 Podgorica Poštanski fah 110 Br: 023-1794/2019-4 29. oktobar 2019. godine

UTORAK, 29. 10. 2019.

KULTURA Još mjesec za prijave Do završetka drugog konkursa u okviru programa „Kreativna Crna Gora“ ostalo je još 30 dana. U okviru konkursa, Ministarstvo kulture sufinansiraće proizvode i projekte iz djelokruga kreativnih industrija, a svi zainteresovani stvaraoci prijave mogu podnijeti na internet sajtu www.creativemontenegro.net. U cilju prezentacije dosadašnjih rezultata, ministarstvo je objavilo promotivni film o projektima i rezultatima prvog konkursa u sklopu programa „Kreativna Crna Gora“. U filmu je predstavljeno 11 autora, koji su govorili o svojim iskustvima, ali i o proizvodima nastalim zahvaljujući podršci kroz pomenuti program.

repertoar DANAS 29.10.2019.

FILM

DŽOKER

PANEL DISKUSIJA I PREDSTAVA NA BIJENALU CRNOGORSKOG TEATRA

Pitanja domaćeg teatra i novo čitanje Ezopove basne Panel diskusija pod nazivom “Bijenale o Bijenalu: otvorena pitanja Bijenala crnogorskog teatra” biće održana danas u 11 sati u Press sali CNP-a. Panel diskusija je posvećena promišljanju različitih pitanja koja se tiču mjesta, uloge i budućnosti Bijenala crnogorskog teatra - relevantnosti Bijenala u kontekstu savremenih potraga za novim modelima festivalskih pozorišnih praksi, kao i kriterijuma i načina njegovog organizovanja. Takođe, namjera organizatora je da se ovim putem kreira situacija u kojoj će biti moguća razmjena predloga i ideja o mogućoj transformaciji Bijenala u budućnosti, i da uključivanjem različitih aktera u ovu diskusiju polje odlučivanja o pitanjima koja se tiču Bijenala proširi na sve aktere kojih se Bijenale tiče. Učesnici panel-diskusije su: Dragica Milić, generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Crne Gore, Zorana Kralj, direktorka Crnogorskog narodnog pozorišta, Dušan Kovačević, umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica, Milena Lubarda Marojević, direktorka festivala

Iz predstave “Cvrčak i mrav”

Grad Teatar Budva i Dragana Tripković, članica i jedna od osnivača NVO Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK). Diskusiju organizuju Crnogorsko narodno pozorište (CNP) i Udruženje pozorišnih kritičara i teatrologa Crne Gore (UPKTCG), a moderatorka je Maja Mrđenović, članica UPKTCG. Predstava “Cvrčak i mrav” (6+), koju je prema tekstu Milene Depolo režirao, Bran-

ko Ilić, biće izvedena večeras u 20 i 30 sati na sceni “Studio” Crnogorskog narodnog pozorišta, u okviru Selekcije Off Bijenala crnogorskog teatra. Predstava je rađena u koprodukciji Teatra mladih, Kulturnog centra “Nikola Đurković” iz Kotora, Gradskog pozorišta, Herceg festa i Budva Grad teatra. Ova dramatizacija Ezopove basne namijenjena je mališa-

nima koji su u današnje vrijeme zatrpani raznim obavezama i ne stižu da se igraju, ali i starijoj djeci koja su na pragu odrastanja i počinju da se bune protiv svojih autoriteta. Ona je i za sve autoritete ovog svijeta - roditelje, nastavnike, direktore, političare... Igraju: Branka FemićŠćekić, Katarina Krek, Goran Slavić i Branko Ilić. R.K.

15.50 / 18.30 / 20:00 / 21.30 / 22.20h

POZIV FILMSKOG CENTRA CRNE GORE MLADIM, FILMSKIM PROFESIONALCIMA

Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Radionica stop motion animiranog filma biće organizovana od 25. do 30. novembra u Podgorici, saopšteno je iz Filmskog centra. Nakon prve radionice u aprilu ove godine, na kojoj je bilo riječi o fazama rada i tehnikama proizvodnje stop motion animiranog filma, Filmski centar Crne Gore u saradnji sa ZVVIKS Zavodom iz Ljubljane, organizuje petodnevnu kreativnu radionicu koja je namijenjena mladim, kreativnim ljudima koje zanima produkcija stop motion animiranog filma, kao i filmskim profesionalcima koji bi voljeli da unaprijede svoja znanja iz oblasti animacije. Radionicu će voditi Ko-

Režija: Tod Filips

DANAS 29.10.2019.

FILM

GRDANA GOSPODARICA ZLA

15:30/ 17:00 / 18:15 / 19:15 / 20:30h

Režija: Joachim Rønning

Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Kreativna radionica animiranog filma

lja Saksida, reditelj i producent, koji će sa polaznicima prolaziti kroz proces produkcije kratkog animiranog filma, počevši od kreiranja koncepta, pisanja scenarija, dizajna likova, setova i rekvizite, sve do snimanja i post-produkcije. Na taj način će odabrani učesnici biti u prilici da rade na konkretnom projektu i realizuju svoj kratki stop motion animirani film. Prijavni formular sa svim potrebnim informacijama potrebno je poslati na e-mail adresu Centra na danijela@ fccg.me, najkasnije do 31. oktobra do 12h. Maksimalan broj učesnika je 12. R.K.

KULTURA

UŽI IZBOR ZA NAGRADU DIALOGOS 2019.

Aktuelna problematika novinarske prakse Zbornik radova “Šum medija”, autora Mirka Jakovljevića, objavljen prošle godine u izdanju Civilnog foruma iz Nikšića jedna je od pet knjiga nominovanih za ovogodišnju nagradu Dialogos. “Ovaj zbornik radova pokušaj je da se na jednom mjestu ukaže na neke pojave i procese koje kreiraju upravo novinari, a koji su od važnog značaja za dalji razvoj novinarstva i informisanja. Knjiga je nastala sabiranjem tekstova objavljenih u naučnim časopisima prethodnih godina i uz određene izmjene pruža uvid u autorova istraživanja u oblasti medija”, zapisao je Jakovljević u uvodnom tekstu. Knjiga je podijeljena u šest cjelina. U prvom dijelu su radovi grupisani pod naslovom Novinarstvo između mita i realnosti, drugi dio posvećen je samostalnosti i kreativnosti novinara, treći dio pod naslovom “Iskorak u svijet medija” razmatra obrazovni proces u medijima, četvrti dio od-

CJELINA ČINI ZBORNIK RADOVA “ŠUM MEDIJA”. U PRVOJ CJELINI SU RADOVI GRUPISANI POD NASLOVOM NOVINARSTVO IZMEĐU MITA I REALNOSTI

nosi se na Ekologiju i medije. Peti dio rezervisan je za prikaze knjiga relevantnih autora iz zemalja regiona koji se bave, ili su se bavili, problematikom koja je zajednička Jakovljevićevim interesovanjima. “Nakon dugogodišnjeg rada u brojnim redakcijama, u kojima je prošao put od honorarnog saradnika do glavnog i odgovorn o g urednika, doktor Mirko Jakovljević sagledava neke negativne p o slje dice manjkavosti, a kroz istraživanja stručnoj, ali i običnoj javnosti nudi projekciju poželjnog pristupa zahtjevnom poslu novinara, u vrijeme kada se na našim prostorima u oblasti novinarstva odvija sudar modernosti oličen u najbržoj mogućoj kompjuterizaciji i digitalizaciji medija i tradicionalnosti ne samo u istraživanoj profesiji novinarstva već i drugim segmentima svakodnevnog života”, zapisao je u recenziji Dobrivoje Stanojević, profesor FPN u Beogradu. Re z u l t a t i a u t o r o v i h istraživanja, dodaje on, imaju praktični i teorijski značaj za uočavanje određenih i definisanih problema. “U predočenim radovima je tumačio i objašnjavao aktuelnu problematiku aktivnosti direktnih učesnika u procesu proizvodnje informisanja a njegova naučno-istraživačka tumačenja predmetnih određenja tematskih cjelina upotpunio je savremenim idejama i orijentacijama. Time je stručna, ali i obična javnost, dobila još jedan relevantan autorski izraz koji, oličen u ovoj knjizi, ocijenio je Stanojević. R.K.

UTORAK, 29. 10. 2019.

INTERVJU: KEMAL GEKIĆ, PIJANI

KULTURA MOR DRŽAVNI PRI Ne slažem se sa koncepcijom po kojoj obrazovanje, zdravstvo i kultura moraju biti profitabilni i komercijalni

⌦ Marija Roganović Čast da zatvori prvo izdanje Wild Beauty Art festivala, na Žabljaku, pripalo je pijanisti svjetske reputacije Kemalu Gekiću. Ovaj Splićanin, koji već duže vrijeme živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, svojim bravurama je priredio događaj koji ćemo dugo pamtiti. A prvi klavirski koncert na obali Crnog jezera u istoriji Crne Gore, i za njega je bio nezaboravno iskustvo. “Lokacija koncerta je apsolutno spektakularna! Sviđa mi se dovođenje umjetničke muzike u neobične ambijente, jer je to za publiku veoma različito iskustvo od koncerata u koncertnim dvoranama, mogao bih reći - nezaboravno. Osim toga, dopada mi se da se država i njene prirodne ljepote promovišu putem umjetničke muzike. Spoj je jako neobičan i upečatljiv. Mlada, preduzimljiva ekipa na čelu sa Ratimirom Martinovićem je izvanredno koncipirala i realizovala ovaj projekt. Publika je bila mnogobrojna, pažljiva, i na kraju i jako ushićena”, kazao je u razgovoru za naš list Gekić.

■ AUTORITET U SVIJETU PIJANIZMA

Izvodeći djela Lista, Šopena, Betovena i drugih, Gekić je publiku kraj Crnog jezera nekoliko puta podigao na noge. Njegovo ogromno iskustvo i autoritet koji uživa u svijetu pijanizma daju onu lakoću i neposrednost u izvođenju koja je svojstvena samo najvećim umjetnicima. Jednostavan, komunikativan, ali istovremeno vatren i neobuzdan, Gekić je odsvirao resital koji bi i u najznačajnijim dvoranama Evrope i svijeta bio prepoznat kao izuzetan. A publika je to znala i da prepozna i nagradi. “Repertoar sam izabrao na licu mjesta, rukovodeći se atmosferom, vremenom, publikom. Kompozicije su bile popularne, klasične, romantične i moderne, u jednom finom balansu. Osim klasičnih djela Betovena, Šopena i Lista, na programu su se našle i kompozicije kubanskog džez pijaniste Harolda Lópeza-Nusa Toresa, kao i njegovog sunarodnika Hoze Marije Vitijera. Program se idealno uklopio u okolinu“, ističe ovaj umjetnik. Iako je prepoznatljiv po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji i izvođenjima

najprije Listovih djela, rado prati i izvodi (u što se i crnogorska publika nedavno uvjerila) kompozicije modernih kompozitora, jer smatra da je i te kako bitno danas biti “u toku” sa tzv. modernom klasikom. „Bitno je svirati prije svega ono što se voli, jer je tako izvođenje najuvjerljivije. Najpoznatiji kompozitori neće nikada zastarjeti, što se pokazuje njihovim opstankom na programima već par stotina godina. Međutim, bitno je uvesti i nove momente, novi zvuk i senzibilitet, djela živih kompozitora, što či-

UTORAK, 29. 10. 2019.

kultura

ISTA

ra ostati ioritet

Zemlje koje su svoju kulturu prepustile stihiji divljeg, neregulisanog kapitalizma mogu se vrlo brzo naći u situaciji da je više nemaju

nim već posljednih 20 godina, kroz djela Kapustina, Kaufmana i mnogih drugih“, pojašnjava on. Ističe da voli da nastupa u našoj zemlji, a ono što je izdvaja od ostalih u okruženju su prosto - ljudi.

■ blago crne gore su divni “Crna Gora je zemlja velike prirodne ljepote, koja je veoma raznovrsna, bez obzira što se sve nalazi na relativno malom prostoru. Osim toga, Crna Gora se odlikuje izuzetno bogatom isto-

rijom, čiji spomenici su atraktivni i pristupačni. Hrana je izvorna, ako ne računam fast-food štandove u mnogim većim gradovima, pa čak i to je najčešće kvalitetnije od mnogih fast-food šopova na Zapadu. Generalno, cijene robe i usluga su veoma pristupačne, posebno za turiste sa Zapada. Međutim, mislim da je najveće blago Crne Gore njeno stanovništvo - ljudi su gostoljubivi, direktni, originalni“, smatra svjetski priznati virtuoz i profesor klavira na Univerzitetu na Floridi. Zemlje regiona, po njegovom mišljenju, iznje-

MisliM da za uMjetnike i doMaća i strana sredina nude različite izvore inspiracije, koje treba koristiti. ali bez obzira koliko internacionalan uMjetnik Može postati, ne treba nikada da zaboravi svoju sredinu, korijene, i valja uložiti i vratiti dio duga koji sMo naslijedili iz naših sredina drile su svjetski priznate umjetnike u sferi muzike. A u eri tehnoloških dostignuća, sve je dostupnije, i prosto na dohvat ruke, u odnosu na neka druga vremena, kada je on započinjao muzički put. „Neosporno je da imamo mnogo talenata sa područja nekadašnje SFRJ, i to ne samo u domenu umjetnosti nego i sporta, ekonomije, tehnoloških inovacija. Činjenica je da mnogi talenti uspijevaju da se plasiraju odlično na stranim tržištima. U sferi umjetničke muzike, mislim da je koncentraciju na rad i potrebnu introspekciju moguće postići i u našim sredinama, posebno sada u eri interneta. Takođe, mislim da za umjetnike i domaća i strana sredina nude različite izvore inspiracije, koje treba koristiti. Ali bez obzira koliko internacionalan umjetnik može postati, ne treba nikada da zaboravi svoju sredinu, korijene, i valja uložiti i vratiti dio duga koji smo naslijedili iz naših sredina“, kaže ovaj umjetnik svjetskog renomea.

■ podrška kulturi Kada je umjetnička muzika u zemljama regiona, u pitanju, primjećuje da još postoji podrška Ministarstva kulture, što je izuzetno važno, i tako mora i ostati. „Ne slažem se sa koncepcijom po kojoj zdravstvo, obrazovanje i kultura moraju biti profitabilni i komercijalni, kao što se ne slažem ni sa idejom ‘divljeg’, neregulisanog kapitalizma u načelu. Zemlje koje su svoju kulturu prepustile ovakvim stihijskim okolnostima će se vrlo brzo naći u situaciji da je više nemaju. Kultura mora ostati državni program i prioritet, to je osnovno. Zatim bi trebalo još i ostvariti bolje horizontalne veze sa raznim mogućnostima sponzorstva od strane kompanija i pojedinaca, kao i dobru saradnju raznih kulturnih činilaca u novim i uzbudljivim projektima“, smatra Gekić. Sviđa mi se dovođenje umjetničke muzike u neobične ambijente, jer je to za publiku veoma različito iskustvo od koncerata u koncertnim dvoranama, mogao bih reći - nezaboravno

DRUGI PIŠU

UTORAK, 29. 10. 2019.

SLOBODNE TRGOVINS

“SVI ZNAJU PROIZVODI Z

jednoj slobodnoj trgovinskoj zoni Ujedinjenih Arapskih Emirata proizvodi se 60 milijardi cigareta godišnje. Sumnja se da većina te robe biva prodata ilegalno širom svijeta. Reporter Dojče vele-a se raspitao i na licu mjesta.

Na sajmu duvanskih proizvoda u Dubaiju veoma je živo. U velikoj hali u blizini blještavog nebodera Burdž Kalifa kupci gustiraju cigarete, ispituju listove duvana i njegov kvalitet. Tek onda se upuštaju u cjenkanje. Ali pravi posao obavlja se 45 kilometara južnije, u slobodnoj trgovinskoj zoni Džebel Ali (Jebel Ali Free Trade Zone). To je ogromna, prašnjava industrijska zona krcata fabrikama i skladištima. Tu je i jedna od najprometnijih pomorskih luka na svijetu. Zona je pod strogim obezbjeđenjem, a posjetiocima je potrebna posebna propusnica. Mnogo robe koja se tu proizvede nikada i ne uđe na tržište Emirata.

■ PROIZVODNJA ZA

ILEGALNU PRODAJU

U zoni Džebel Ali nalazi se više od dvadeset fabrika koje proizvode milijarde cigareta i drugih duvanskih proizvoda. To je ogroman biznis. Ujedinjeni Arapski Emirati prošle godine su izvezli cigarete u vrijednosti od tri milijarde eura. Duvan je toj zemlji po važnosti odmah iza nafte, zlata i sirovog aluminijuma. Međutim, prema informacijama velikog broja svjetskih agencija, mnogo toga što dolazi iz te trgovinske zone proizvedeno je s namjerom da nikada ne prođe nikakvu kontrolu carine neke države. Tu se proizvode i cigarete koje se ilegalno prodaju, bez ikakvih poreza i državnih nameta. Sve to teško pogađa i Evropsku uniju. Prema procjenama Evropske kancelarije za borbu protiv prevara (OLAF), šverc i prodaja ilegalnih cigareta u državama-članicama EU stvara štetu od oko deset milijardi eu-

ra godišnje. Nelegalne cigarete proizvode se i unutar same EU, u tajnim fabrikama, a dio dolazi i sa Dalekog istoka. Ali kada je reč o susjedima EU, dve zemlje se posebno ističu: Bjelorusija i Ujedinjeni Emirati.

■ „JEFTINE BELE“ CIGARETE

„Poseban problem nam stvara šverc takozvanih jeftinih bijelih cigareta iz Bjelorusije i nelegalna proizvodnja u slobodnim zonama Ujedinjenih Arapskih Emirata“, kaže za DW portparol OLAF. Termin „jeftine bijele“ (cheap whites) cigarete često se može čuti u tom poslu. On može da znači svašta: to su po pravilu cigarete legalnih fabrika, ali i

UTORAK, 29. 10. 2019.

DRUGI PIŠU

SKE ZONE IDEALNO MJESTO ZA ŠVERCERE CIGARETA

U DA SE TU ZA ŠVERC“ cigarete „bez imena“, često kopije poznatih svjetskih marki, bez akcizne markice. Takođe, te cigarete mogu da budu napravljene od kvalitetnog duvana, ali isto tako i od ko zna čega. Analize su u njima nalazile svašta – od arsena i pesticida pa do izmeta pa-

cova. Najčešće se prodaju ilegalno, ali uvijek ima načina da uđu i u legalni lanac prodaje. Udio takvih cigareta na tržištu varira od države do države. Tako je u analizi međunarodne revizorske službe KPMG utvrđeno da je u zemljama Magreba 2016. popušeno oko 13 mili-

jardi cigareta, a da je njih oko 7,4 milijarde – više od polovine – stiglo na tržište na ilegalan način. U zemljama zapadne Evrope taj procenat je naravno manji, ali nigdje na svijetu nije nula odsto. Slobodne carinske zone širom svijeta pravo su mjesto za proizvodnju takvih cigareta, ali nijedna zona ne može da se mjeri sa onom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima: „Tu je najveća koncentracija proizvođača u čitavom svijetu“, ka-

že za DW Endi Karter. Karter je istražitelj i radi za Japan Tobacco International (JTI). Nisu ga slučajno poslali baš u Ujedinjene Arapske Emirate. Procjenjuje se da u Slobodnoj trgovinskoj zoni Džebel Ali bude proizvedeno oko 60 milijardi ilegalnih cigareta. „Svi znaju da se tu proizvodi za šverc. Ali oni proizvode prilično legalno i dokumenta se mijenjaju tek u trenutku slanja cigareta na tržište, a onda se one u papirologiji navode

kao recimo namještaj ili igračke“, dodaje Karter.

■ OGROMNE ZARADE, A BLAGE KAZNE

DW je posjetio neke od tih fabrika cigareta. Treba li uopšte reći da svi tamo tvrde da nikad ništa nisu ni čuli o ilegalnim cigaretama? Raješ Rora upravlja firmom Global Tobako FZCO. Taj proizvođač cigareta ima sjedište u zoni i tu proizvodi i marke poput Ričmana. Baš tu marku, popularnu na sjeveru Evrope, carinici EU veoma često su otkrivali u skrovištima švercera. Ali Rora nam kaže da ne zna ništa o tome i dodaje da sumnja da je neko falsifikovao tu marku cigarete koju inače i njegova firma proizvodi. U fabrici Orhid tobako kažu nam da većinu svojih cigareta prodaju u Evropi i Rusiji, ali dodaju i da nemaju nikakvog posla s krajnjim kupcima: „Mi poslujemo samo sa posrednicima“, objašnjavaju u fabrici. Kad Endiju Karteru kažemo šta smo čuli u fabrikama, on samo prezrivo odmahuje rukom. Kaže da svi tamo znaju šta se događa i kakav se posao vodi. Ali javnost često ne zna šta se dešava. Nebrojeni filmovi su snimljeni na temu šverca narkotika ili oružja. Ali cigarete kao da nisu dovoljno seksi tema – ionako su sveprisutne. U stvari je to ogroman posao u kojem učestvuju i najveći igrači podzemlja. Jedna kutija cigareta kod proizvođača košta oko 20 euro-centi. To znači da se kontejner cigareta koji se proizvođaču plaća tek nešto više od 50.000 eura, u EU može prodati za oko milion i po eura. Što je još bolje za taj prljavi biznis, čak i ako vas uhvate – kazne za šverc cigareta uglavnom su blage.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

ZABAVA

POLJSKA ĆE UGOSTITI MISS SUPRANATIONAL

Vujović i Vukmanović biće aduti Crne Gore Međunarodno takmičenje Miss Supranational, koje će od 19. novembra do 9. decembra ugostiti poljske Katovice, okupiće predstavnike 73 države, koji će se nadmetati za krunu najljepše misice i mistera svijeta. Finalno veče na programu je 6. decembra, a čast Crne Gore, koja učestvuje drugu godinu zaredom, braniće Maja Vujović i Stefan Vukmanović, navodi se u saopštenju agencije Superstar model. “Fokus je na glamuru, modi, prirodnoj ljepoti i gracioznosti. Osim ljepote, pre-

sudan je i talenat. Takmičenje će biti emitovano širom svijeta - u preko 140 država. Predstavnici su dužni da odrade spot, u kom će, osim prikazivanja talenta, pričati o sebi i ujedno snimiti ljepote svoje zemlje, koje će biti emitovane tokom finala. U okviru te večeri, biće predstavljene nacionalne nošnje svih zemalja. Glavna nagrada na takmičenju je 30.000 eura”, objašnjavaju iz agencije, uz napomenu da je prošlogodišnja predstavnica Crne Gore bila Sandra Rešetar. D.B.

Vujović, Vukmanović i Rešetar

OSJEČANKA PREDSTAVILA ª WHAT I WANTº

Nestvarna ljepota Perua u spotu Aklee Neon

Aklea Neon, mlada kantautorka i putujuća muzičarka iz Osijeka, koju je crnogorska publika imala priliku da sluša ljetos na nikšićkom Lake festu, prije nekoliko dana predstavila je novi singl i spot “What I Want”. Zarazni afro zvuk i melodičan vokal, uz mantričke etno dionice, pohvalili su se umijećem svog aduta u izdavačkoj kući Aquarius records, Akleu smještaju među muzička iznenađenja godine, a ovog puta predstavlja nam se u rege i dab stilu, koji ne ostavlja ravnodušnim. Zanimljivo, tu priču kroz senzibilnu montažu spota, snimljenog čak u dalekom Peruu,

simbolički je prikazala nezavisna filmska umjetnica Iva Gavrilović. “’What I Want’ potraga je za sobom kroz pustinjske dine i odnos sa drugima, a na kraju shvatiš da juriš sama svoj rep. Voziti se pustinjom Perua motorom, ostaviti na zadnjici sve boje zemlje, koja je tamo i smeđa i žuta, i crvena i siva, i zelena i narandžasta, i bijela i crna, pa onda skoro sletjeti u okean, neopisivo je, ali moj partner i snimatelj, avanturista SoyTribu uspio je to ‘uhvatiti’ dronom, pa je najbolje da kliknete ‘play’ i sami upijate tu nestvarnu ljepotu”, preporučuje Aklea. D.B.

UTORAK, 29. 10. 2019.

INTERVJU: PJEVAČICA DARIA HO

MUZIKA ZA JEDINSTVEN

⌦ Danilo Brajković

adovoljna sam kako zvuče i one pjesme sa početka, ali i ove sa kraja stvaralačkog procesa, jer su zaista sve rađene vrlo detaljno i koncizno. To je definitivno muzika za “sladokusce”, ali oni će to znati prepoznati i meni je to apsolutno dovoljno, objašnjava Hodnik. Glas hrvatske pjevačice Darije Hodnik godinama krasi numere najuspješnijih muzičkih zvijezda sa prostora bivše Jugoslavije, pošto je u ulozi pratećeg vokala sarađivala, između ostalih, sa Zdravkom Čolićem, Dinom Merlinom, Tošetom Proeskim, Kemalom Montenom, Aleksandrom Radović, Sergejem Ćetkovićem, Željkom Joksimovićem i maltene svim velikim imenima hrvatske scene, kao što su Džiboni, Severina, Oliver Dragojević, Nina Badrić, Petar Grašo i drugi. Zbog glasovnih mogućnosti, mnogi je s razlogom smatraju jednim od najboljih ženskih vokala na pomenutom prostoru, a nakon nekoliko uspješnih singlova u okviru solo karijere, Hodnik je nedavno kompletirala i album prvijenac “Fantastična”, koji nam, u izdanju Croatia recordsa, donosi 15 pjesama. Pored ranije objavljenih i noviteta, stiže nam i nekoliko obrada, poput “Neću da znam za nikog osim tebe” od Dina Dvornika ili “Doživjeti stotu” od Bijelog dugmeta. U intervjuu za Dnevne novine, Hodnik je zakopala po površini albuma.

DN: Zašto ste baš u ovom trenutku objavili prvije-

Kada ne bih slijedila svoje ideje, zamisli i vizije u nekom umjetničkom smislu - tek tada bih smatrala da ništa od toga nema smisla, jer kakva je to umjetnost u kojoj se prilagođavamo trendovima?

nac i da li ste u potpunosti zadovoljni? HODNIK: Ni pjesme ni album nisam planirala, već se nekako sve dogodilo tokom kontinuiranog rada. Snimila sam, zaista, iz svog gušta i želje da u studiju sa kolegama i dragim prijateljima napravim nešto čime ćemo svi biti zadovoljni. Tako je nastala prva, druga, treća, pa naposljetku evo i album. Zadovoljna sam kako zvuče i one sa početka, ali i ove sa kraja stvaralačkog procesa, jer su zaista sve rađene vrlo detaljno i koncizno, dugo. Mislim da su sve odraz nekog našeg stanja i saznanja da smo dali najbolje što smo mogli. O pjesmama uvijek govorim u množini, jer one su samo jednim dijelom moje, a najviše ljudi koji su na njima radili, kao autori i kao muzičari. DN: Istakli ste da ste realizovali album tako što ste se na njemu bavili muzikom koju poznajete, volite i birate. Zvuči veoma utopijski, što će reći da u ovom poslu nikako ne dozvoljavate da bilo kakvo prilagođavanje i praćenje trendova ugrozi ono što smatrate kvalitetnim? HODNIK: Ja se muzikom znam baviti jedino tako. Zapravo, kada ne bih slijedila svoje ideje, zamisli i vizije u nekom umjetničkom smislu - tek tada bih smatrala da ništa od toga nema smisla, jer kakva je to umjetnost u kojoj se prilagođavamo trendovima? Valjda baš ona, za šta je muzika idealan pokazatelj, treba biti posebna, jedinstvena i odraz

nečijeg stanja i duha. Otud i ta kreativnost i sloboda, pa na kraju i moja zahvalnost muzičarima i ljudima sa kojima radim, jer su jednakom mjerom i ljubavlju stvarali muziku kakvu poznajemo i volimo. Možda jeste utopijski, jer je to definitivno muzika za “sladokusce”, ali oni će to znati prepoznati i meni je to apsolutno dovoljno.

DN: Osim činjenice da je organizaciono znatno kompleksniji poduhvat, koje su još glavne razlike između objavljivanja singlova i albuma? Vjerujete li da će publika obratiti pažnju na sve pjesme, kako neke ne bi bile u zapećku? HODNIK: I oko singlova i oko albuma ima dosta posla, i čini mi se da se svemu iza čega stojite imenom treba svojski potruditi, kako biste, prije svega, opravdali dobru pjesmu ili dobar album koji zahtijeva dugotrajan proces, da bi konačno zvučao kako smo ga zamislili. Teško je procijeniti šta će publika prepoznati i zavoljeti, jer svako se pronađe u nekom drugom segmentu. Bila bih presrećna kada bi današnja publika imala želje i strpljenja poslušati cijeli album u kontinuitetu, jer on ima svoju priču i svoju dinamiku, ko-

UTORAK, 29. 10. 2019.

ZABAVA

ODNIK ZA DN O ª FANTASTIČNOMº ALBUMU PRVIJENCU

SLADOKUSCE JE N ODRAZ MOG DUHA ja je pomno birana.

DN: Pored ranije objavljenih pjesama, ponudili ste nam još tri nove. Postoji li neka

kopča, vezivno tkivo između njih? HODNIK: Nikada pjesme ne vežem jednu za drugu. Svaka pjesma ima svoju priču i svoj život i kao takve ih i bi-

DOBRO JE IMATI MOGUĆNOST IZBORA

DN: Zahvaljujući regionalnoj umreženosti, ali i društvenim mrežama, posljednjih godina govorimo o nevjerovatnoj popularnosti novog muzičkog talasa među omladinom, čiji su heroji postali hip-hoperi poput Bube i Jale, zatim trep zvijezde poput Senide, “junaci” rijaliti programa, poznate ličnosti koje preko noći postaju pjevači ramo, svi zajedno u stvaralačkom timu. Kriterijumi kojima se vodimo je da je pjesma uvijek, barem prema našem sudu, kvalitetna muzički i tekstualno. Takođe, da aranžman uvijek naginje na live svirku, da okupim kvalitetne studijske muzičare. Na albumu smo odsvirali i snimili i obrade nekih nama dragih pjesama, koje su toliko snažne i kvalitetne da svakako zaslužuju da se svako malo “ponove” u nekoj istoriji muzičkog izvođenja. DN: Među obrađenima su pjesme Dina Dvornika, Bijelog dugmeta, Parnog valjka i Olivera Mandića... HODNIK: Sasvim slučajno. To s u , kao što sam r e kla,

Daria Hodnik

i snimaju maltene svakog mjeseca po jednu pjesmu, uz skupocjene spotove... Iz ugla nekog ko je dugo na sceni, kako to komentarišete? Kakve posljedice odrastanje uz tu muziku može ostaviti? HODNIK: S jedne strane, dobro je da je sve dostupno, da je sloboda medijskog i muzičkog prostora neograničena, a s druge

pjesme izuzetnog stvaralačkog kvaliteta i kada smo ih svirali na koncertima zvučale su nam sjajno, nekako su prema senzibilitetu odgovarale mom vokalu i odlučili smo ih snimiti trajno. Zaista sam zahvalna svim autorima da su nam dali zeleno svijetlo za nove verzije tih pjesama i da smo, nadam se, opravdali očekivanja. S obzirom na to da radimo muziku koja nam je bliska i draga, nije isključeno da ćemo snimiti još novih obrada, uz autorske pjesme, jer je stvaralački proces i kod jednih i kod drugih neizmjerno uzbudljiv. DN: Sarađujete sa dosta kolega na ovom izdanju. Je li bilo teško pronaći kvalitetne autore i pjesme u ovom trenutku? HODNIK: Imam sreću ili privilegiju da su odlični autori radili na albumu, muzičari koji su vrhunski studijski svirači i da se svi vrlo rado odazovu svaki put da sarađujemo. Tome je, naravno, doprinijelo moje dugogodišnje studijsko iskustvo i poznanstvo sa tim ljudima, tako da zaista nisam kopala i tražila pjesme, već su se rodile iz nekog zajedničkog druženja, rada i sati provedenih u studiju. Stilski nema kriterijuma koje bi pjesma morala zadovoljiti, glavno je da je tekstualno i muzički bliska mom senzibilitetu i ličnosti koja je kod mene vrlo jasna,

strane je vrlo lako u velikoj masi dostupne muzike izgubiti nit i lako nam promakne nešto što je kvalitetno i vrijedno pažnje. Kao što svakoj ženi ne stoji ista haljina jednako dobro, tako i svaka muzika nije za svakoga (smijeh). Imamo mogućnost izbora, i to je dobro. Dobra muzika pronađe svoj put i svoju publiku, nekako sam uvjerena u to. tako da su to skoro uvijek pjesme sa prelijepom ljubavnom, toplom i dobrom tematikom. DN: Vašu karijeru, između ostalog, obilježilo je to što ste u ulozi pratećeg vokala sarađivali sa velikim imenima. Ako biste bili u prilici, s kim biste od njih snimili duet? Da li od nekih tražite savjet, jeste li možda i dobili određene komentare nakon premijere albuma? HODNIK: Album je tek objavljen i u rukama je svih mojih kolega i saradnika, ljudi sa kojima sarađujem dugi niz godina, tako da očekujem i dobre ali naravno i loše kritike. Svaka kritika je dobra, jer motiviše i ohrabruje za dalji rad. A što se dueta tiče - toliko sam puta djelila binu sa mojim kolegama i ispunila sebi želje, pa se time ne vodim u nekom daljem stvaranju. Muzika je bitna, bitno je da smo zadovoljni svime što je iza nas, a šta nas čeka - neka nas obraduje u trenutku. DN: Hoće li album prvijenac uticati na to da aktivnije nastupate i da li Vas uskoro možemo očekivati i u Crnoj Gori? HODNIK: U Crnoj Gori su uvijek sjajni koncerti i tu je odlična publika, tako da se radujem svakom nastupu, a ako ćemo se družiti uz pjesme koje izvodim - moja sreća će biti neizmjerna.

34 muškarac-žena

UTORAK, 29. 10. 2019.

Zaljubljivanje je samo početak

Učinite da ljubav cvjeta Ne postoji nikakav univerzalan recept za ljubav i zdravu vezu, ali recimo da postoje neke istine koje se mogu primijeniti na sve veze. Zaljubljivanje je samo početak. Nakon toga morate da negujete svoj odnos kako bi ljubav ostala jaka. Kada nađete ljubav, cijenite je i nikada je ne uzimajte zdravo za gotovo. Važno je da budete i prijatelji i ljubavnici Ljudi u uspješnim i srećnim vezama kažu da su im partneri i najbolji prijatelji i ljubavnici. To znači da su uvijek tu jedno za drugo, da sve dijele, ali se i zabavljaju zajedno. Zbog zajedničkog vremena ljubav cvjeta To ne znači da svaki trenu-

tak morate da provodite zajedno, ali je činjenica da vrijeme koje provodite zajedno pomaže da vaša ljubav cvjeta. Ukoliko ne provodite zajedno vremena koliko biste željeli, barem se potrudite da je to koje provodite kvalitetno. Za ljubav je važno i poštovanje Za ljubav je važno i međusobno poštovanje među partnerima. To što nekoga volimo ne znači da možemo ružno da se ponašamo prema toj osobi. Dakle, važno je da poštujete granice jedno drugog, prava i individualne potrebe. Nađite način za zajedničko rješavanje problema Koliko god da postoji ljubav među vama, stvari ne

idu uvijek “glatko”. Da biste poboljšali vezu i uživali u ljubavi, morate da naučite da sklapate kompromise i zajednički rješavate probleme, prije nego što postanu nerješive prepreke. Važan je i fizički dodir Držanje za ruke i maženje jačaju ljubav i poboljšavaju vezu. I naučno je dokazano da fizički kontakt, seksualni i neseksualni, jača bliskost, zato navalite na poljupce, zagrljaje... Ljubavi je potrebna i komunikacija Slušanje i pričanje su vještine koje su važne za vezu. Potrudite se da uvijek nađete vrijeme da saslušate jedno drugo i otvoreno razgovarate o svemu. (Mondo.rs)

UTORAK, 29. 10. 2019.

muškarac-žena

Na osnovu člana 98 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list Crne Gore“ br. 044/14, 052/14, 047/15, 040/16, 042/17), člana 136 Statuta Univerziteta Crne Gore (Bilten UCG broj 337-posebno izdanje) i člana 27 Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Univerziteta Crne Gore (Bilten broj 447, 2018. godina), a u vezi sa Odlukom Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore broj 02–269, od 25.09.2019. godine, Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore raspisuje KONKURS ZA UPIS NA DOKTORSKE STUDIJE UNIVERZITETA CRNE GORE za studijsku 2019/2020. godinu -II UPISNI ROK-

komunikacija je veoma važna

Sa introvertnom osobom nije lako Ako ste vi ili vaš partner introvertni, možda to ne čini vaš odnos ili društvene situacije lakim. Razumijevanje i komunikacija veoma su važni za očuvanje ljubavi i veze, a evo šta savjetuju stručnjaci. Postepeno “otvaranje” Introvertne osobe neće uvijek pokazivati šta se dešava u njihovoj duši, zbog čega ih okolina često ne razumije ili pogrešno protumači njihovo ponašanje. Teže se “otvaraju” i govore šta misle ili osjećaju, a njihova povučenost može biti protumačena kao nezainteresovanost ili hladnoća. Iza toga se “krije” osoba koja duboko osjeća, koja je emotivna, zaljubljena i ranjiva. Neophodni su joj vrijeme i prostor da se otvori partneru ili partnerki. Introvertnu osobu ne bi trebalo tjerati da iskaže svoja osjećanja ili misli, već joj pružiti bezbjedno, mirno okruženje u kojem će sama poželjeti da ih podijeli. Djela govore više od riječi Introvertne osobe neka-

da će se okrenuti tome da kroz djela “govore”, umjesto da moraju da verbalizuju osjećanja i misli. Njihova djela govore više od riječi, a partneri bi trebalo da znaju šta su nijanse po kojima prepoznaju njihovu poruku. To će dovesti do dubljeg razumijevanja i povjerenja neophodnog u vezi. Bez “gušenja” Tenzija, drama, konflikti i misaone “igrice” ne prijaju nikome, pa ni introvertnim osobama. Svako od nas volio bi toplu, veselu atmosferu u vezi i kući, kako bi ostvario svoj pun lični potencijal. Tako je i sa introvertnima, morate biti mirni ali opušteni, kako bi vaš odnos procvjetao. Samo iskreno Za razliku od ekstrovertnih osoba, koje pričom ili djelima prikrivaju šta zaista misle, introvertne osobe u vezi će uvijek biti iskrene. Neće se “igrati” partnerovim emocijama kako bi zadobili pažnju. Pažljivo biraju prijatelje i partnere, mrze izdaju i odane su do srži. (Mondo.rs)

1. Broj kandidata i visina školarine: Broj studenata za upis na doktorske studije i visina školarine za studijsku 2019/2020. godinu utvrđeni su Odlukom Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore broj 02-269, od 25.09.2019. godine i Odluke Senata Univerziteta Crne Gore sa sjednice održane 28.10.2019. godine, na sljedećim organizacionim jedinicama i studijskim programima Univerziteta Crne Gore: NAZIV ORGANIZACIONE JEDINICE/ STUDIJSKOG PROGRAMA 1. BIOTEHNIČKI FAKULTET Biotehnika 2. EKONOMSKI FAKULTET Ekonomija 3. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Elektrotehnika 4. FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE Fizička kultura 5. FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO Turizam 6. FILOLOŠKI FAKULTET Jezik i književnost 7. FILOZOFSKI FAKULTET Istorija 8. GRAĐEVINSKI FAKULTET Građevinarstvo 9. MAŠINSKI FAKULTET Mašinstvo 10. MEDICINSKI FAKULTET Stomatologija 11. METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET Hemijska tehnologija 12. POMORSKI FAKULTET KOTOR Pomorske nauke Menadžment u pomorstvu 13. PRAVNI FAKULTET Pravne nauke 14. PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET Matematika Biologija Fizika Računarske nauke

BROJ STUDENATA ZA UPIS NA DOKTORSKE STUDIJE 3 3 1 1 15 15 8 8 5 5 7 7 1 1 4 4 3 3 3 3 1 1 10 5 5 1 1 10 3 3 2 2

Visina školarine je utvrđena Odlukom Upravnog odbora broj 02 – 269, od 25.09.2019. godine i iznosi 1.000,00 eura po semestru za sve studijske programe. 2. Uslovi upisa: Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita. Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova. Za upis na doktorske studije neophodno je znanje jednog svjetskog jezika. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis. 3. Dokazi: Kandidat podnosi: − ovjerenu kopiju diplome o stečenom akademskom nazivu magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita, − uvjerenje o položenim ispitima na magistarskom studijskom programu, − izvod iz matične knjige rođenih i − dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika. 4. Rokovi za upis: Prijava sa odgovarajućim dokazima podnosi se organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore do 31.10.2019. godine. Postupak rangiranja sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta. Upis kandidata će se obaviti do 04.11.2019. godine. Početak nastave je 04.11.2019. godine. 5. Informacije: 1. Biotehnički fakultet: 020 268 437 http://www.ucg.ac.me/fakultet/29 2. Ekonomski fakultet: 020 241 138 http://www.ucg.ac.me/ef 3. Elektrotehnički fakultet: 020 245 839 http://www.ucg.ac.me/fakultet/13 4. Fakultet političkih nauka: 020 481 169 http://www.ucg.ac.me/fakultet/31 5. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje: 040 235 207 http://www.ucg.ac.me/fakultet/34 6. Fakultet za turizam i hotelijerstvo: 032 322 686 http://www.ucg.ac.me/fth 7. Filološki fakultet: 040 243 912 http://www.ucg.ac.me/fakultet/28 8. Filozofski fakultet: 040 243 921 http://www.ucg.ac.me/fakultet/19 9. Građevinski fakultet: 020 244 905 http://www.ucg.ac.me/fakultet/16 10. Mašinski fakultet: 020 245 003 http://www.mf.ucg.ac.me/ 11. Medicinski fakultet: 020 246 651 http://www.ucg.ac.me/fakultet/18 12. Metalurško–tehnološki fakultet: 020 245 406 http://www.ucg.ac.me/mtf 13. Pomorski fakultet Kotor: 032 303 184 http://www.ucg.ac.me/fakultet/23 14. Pravni fakultet: 020 481 144 http://www.ucg.ac.me/fakultet/12 15. Prirodno – matematički fakultet: 020 245 204 http://www.ucg.ac.me/pmf

zdravlje

Povoljno po zdravlje

UTORAK, 29. 10. 2019.

Mandarina je pravi izbor Sezona je ovog citrusnog voća koje povoljno utiče na vaše zdravlje, a pogledajte koje su to prednosti. Smanjuju upale Mandarine pomažu tijelu da se bori protiv upalnih procesa zahvaljujući vitaminu A. Sadrže i veću količinu vitamina C, a s njime i dovoljno antioksidansa. Antioksidansi se bore protiv upala i akutnih bolesti, ali mogu smanjiti i dugoročne uticaje tih procesa na tijelo. Jačaju imuni sistem Imuni sistem je zadužen za nekoliko važnih funkcija u tijelu koje čuvaju naše zdravlje. Ali, ni imuni sistem sam po sebi nije imun na napade i treba ga jačati hraneći se tako da poboljšamo njegove zaštitne funkcije. Mandarine pomažu imunološkom sistemu da detektuje i potom uništi štetne, patogene organizme i tako nam pomažu da se sačuvamo od gripa, recimo, u sezoni pred nama. Za to su vjerovatno najzaslužniji bioflavonoidi u citrusnom voću. Štite srce Srce je zaduženo za pumpanje krvi i ključno je za održanje svih glavnih funkcija tijela. Mandarine mogu pomoći da zaštitimo srce od djelovanja slobodnih radikala i upala. Slobodni radikali stvaraju se neprestano u tijelu u normalnim okolnostima, ali mogu biti izrazito štetni kad ih je previše. Vitamin C u mandarinama izvanredan je izvor antioksidansa koji eliminišu slobodne radikale iz krvi i poboljšavaju cirkulaciju. Regulišu krvni pritisak Mandarine, osim što su dobre za srce, mogu po-

moći u održavanju zdravog krvnog pritiska jer sadrže puno kalijuma. On pomaže da tijelo ne zadržava vodu pretjerano. Kalijum širi krvne sudove i time pomaže boljoj cirkulaciji krvi. Sa kalijumom ne treba pretjerivati. Dvije ili tri mandarine na dan biće sasvim dovoljne. Dobre su za oči Zdravlje očiju održavamo unoseći hranu s karotenoidima kao i drugim antioksidansima. Mandarine sadrže i vitamin C i karotenoid vitamin A koji pomaže u sprečavanju makularne degeneracije, kao i u drenaži staklastog tijela oka, gdje bi pritisak mogao uzrokovati glaukom. Podstiče zacjeljivanje rana U tome je važan vitamin C iz mandarina. On je neophodan za sintetizaciju kolagena u tijelu. Kolagen je ključni sastojak naših zglobova, ali i drugog tkiva, uključujući kožu. Pojačana sinteza kolagena rezultira ubrzanijim zacjeljivanjem rana, manjim ožiljcima i generalno bržem oporavku nakon povreda. Podstiče probavu Mandarine sadrže i veću količinu biljnih vlakana koja su važna za ubrzanje probave i sprečavanje zatvora. Ali, enzimi u mandarinama podstiču i bolju probavu u želudcu. Pomažu kod smanjenja rizika osteoporoze Mandarine su te koje pomažu da nam kosti ne oslabe i lako ne pucaju. Osteoporozu karakteriše smanjivanje mase koštanog tkiva u odnosu na volumen od čega kosti obič-

no postaju krhke. Zbog toga se ljudima koji od nje boluju, kosti mogu veoma lako slomiti i od najlaganijeg pada, pogotovo ako su osobe stare. Mandarine sadrže pristojnu količinu kalijuma, kalcijuma i magnezijuma, što sve igra veliku ulogu u održavanju zdravlja kostiju, a to znači i sprečavanje lomova u starosti. (24sata.hr)

UTORAK, 29. 10. 2019.

zdravlje

Štite kožu Mandarine pomažu tijelu da se bori protiv upalnih procesa zahvaljujući vitaminu A. Sadrže i veću količinu vitamina C, a s njime i dovoljno antioksidansa

Usporavaju starenje kože Mandarine su veoma efikasno prirodno oružje protiv prevremenog starenja i generalno loše kože, najviše zbog velike količine vitamina C. Kao što smo već objasnili, on je ključan za optimalnu sintezu kolagena, što znači zdravlje kože i zglobova. Ako pušiš i imaš sivu kožu, baci se na mandarine. Podstiču zdravi rast kose Vitamin A u mandarinama naše teme održava hidriranim, a istovremeno poboljšava kvalitet kose. Osim toga, vitamin C u mandarinama može pomoći boljoj apsorpciji gvožđa iz hrane, a ono je ključno za kvalitet kose. Mandarine sadrže i vitamin B12 koji je važan za zdravlje kose i usporavanje stvaranja sve više sijedih, jer pomaže da folikule ostanu duže u fazi rasta.

Mandarine, osim što su dobre za srce, mogu pomoći u održavanju zdravog krvnog pritiska jer sadrže puno kalijuma

Zdravlje očiju održavamo unoseći hranu s karotenoidima kao i drugim antioksidansima. Mandarine sadrže i vitamin C i karotenoid vitamin A koji pomaže u sprečavanju makularne degeneracije, kao i u drenaži staklastog tijela oka, gdje bi pritisak mogao uzrokovati glaukom

38 DN

ENIGMATIKA NAŠ RUKOMETAŠ

OKRUNITI DOVOLJNO KUKURUZA

UZORI

VRSTA DIVLJE KOKE

ISAK NJUTN

DRUGA, OSTALA

UTORAK, 29. 10. 2019.

PLETENICE

ESKIMSKA OZNAKA VJETROVKA ZA TONU

UPALA JAJNIKA (MED.)

FOTO UBOD

ALPSKA BILJKA

PROIZVOĐAČ VINA (LAT.) VUKOVAR ŽENSKI RUČNI RADOVI

ŽITELJ ADANE KOVANJEM ZABIJEN DIJELOVI GODINE

OZNAKA ZA ŠVEDSKU KRUNU

STRANO MUŠKO IME SKUP, ZBOR

SUDBINA (SANSK.)

POLITIČKO UTOČIŠTE I JOŠ POLA

KAO OLUJA GLASAN SMIJEH (MN.) VJEŽBATI

ŽELJEZNIČKE PRUGE ISPAD DUBINSKA ERUPTIVNA STIJENA

ENERGIJA

JADRANSKO OSTRVO LITAR

IGRAČ VATERPOLA MALA RIJEČNA OSTRVA

Stomatološki pregled PRITOKA DUNAVA U AUSTRIJI PASTIRSKA PJESMA

LJUBIŠA ANTIĆ

ISTOK BIVŠI FUDBALER C. ZVEZDE, IVAN

AMERIČKA TV NAGRADA

BODAR, ČIO

MJESTO U BiH

Play sudoku online at: KATANAC (TUR.) AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

PIPNUTI, TAKNUTI

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BASNOSLOVAN, OBOISTI, OMA, JANKER, ŠTIT, AJANT, VEKNA, NATO, RATA, P, B, ALKALA, PA, OM, TANATIST, ŠIK, ŠAHISTI, KOLUT, OMORE, VINIL, IRINA, ĆIRAN, SATI, KININ.

Medium level

5 5

7 4

2 1

4 3

Sudoku puzzle No. 3327 2015-11-22

8 6 3 5 2 9 1 4 www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

2015-02-16

Krvavi Mjesec, fotografisano ove godine na Tajlandu

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3048

www.sudokukingdom.com

2 8

7 7

1Puzzle 8 4 solution: 2 3 6

2 9 4 3 7 6 8 1 5 Sudoku puzzle No. 3328 2015-11-23 4

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3049

2015-02-17

Medium level

2 6

6 5

8 1 4 1 2

2 8

5 3 8

1 2 4

UTORAK, 29. 10. 2019.

Word Search Puzzle #B865XE

Admirals Admirals Carefulness Carefulness Carves Carves Cedes Churn Cedes Codes Churn Dross Dumbed Codes Ensued Dross Excusing Exiled Dumbed Fiestas Ensued Folksy Glory Excusing

Glutted Folksy

Keels Glory Leeks Glutted Lemon KeelsMagnet Manipulations Leeks Meals Moped Lemon Morbid Magnet Ozone Pored Manipulations Quiet Meals Remake Rigged Moped

Exiled

Morbid

Fiestas

Ozone

Roses Veneer Smart Quiet Spruce Virility Remake Tanked Welds Tense Rigged Withdraw Thereon Roses Yield Tidies Understandable Smart Veneer Spruce Virility Tanked Welds Withdraw Tense Yield Pored

Thereon Tidies

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Puni ste razumijevanja za druge ljude, ipak, pripazite jer vam slijede izazovne ponude kojima vam neko obećava veliki finansijski dobitak. Obazrivo s novcem danas.

BIK Ukoliko se nađete u prilici da potpišete neka dokumenta, budite oprezni jer vam se može potkrasti greška koju kasnije nećete moći da ispravite.

BLIZANCI Intrigira vas neko nov i trenutno pokušavate da se usredsredite na to. Ne zalijećite se u nove ljubavne avanture, naročito ako još uvijek niste raščistili s nekim iz prošlosti.

RAK Konačno biste mogli da donesete odluku koju tako dugo odlažete. Kada jednom prelomite i pobijedite sebe i svoju neodlučnost, shvatićete koliko ljepote ima.

VAGA Veza koju ste držali u tajnosti prijeti da postane javna. Partner vas više voli nego vi njega, ali vi ne uživate u tome. Njegova očekivanja za vas postaju veliko opterećenje.

ŠKORPIJA Težite ka slobodi, međutim, bolje je da se suzdržite jer nije povoljan period za pobunu. Disciplinovano i na vrijeme obavljajte sve radne zadatke.

STRIJELAC Na pomolu je finansijski dobitak koji će ublažiti napetost koja vas, već neko vrijeme, muči. Ne zatrpavajte se, dan provedite sa minimalnim poslovnim aktivnostima.

JARAC Imate mnogo planova i očekujete ubrzo da pokrenete neki od njih. Nažalost, danas vam ne sleduju krupniji pomaci osim što će vas nekoliko tuđih iskustava navesti da razmislite.

Understandable REBUS

Maštoviti ste, svestrani i puni ideja pa su velike šanse da ćete to dobro unovčiti. Međutim, da biste ostvarili neke veće ciljeve moraćete nešto žrtvovati.

DJEVICA Možete računati na podršku prijatelja jer ste u proteklom periodu svojim zalaganjem i požrtvovanošću to zaslužili kod njih. Očekuje vas potpisivanje važnog ugovora.

Rješenje iz prethodnog broja: Bor Janko sadi na rivijeri

VODOLIJA Niste dobili očekivani odgovor u vezi sa poslom koji vas je veoma zaintrigirao. Ipak, očekujte novost koja će podgrijati nadu da nije sve gotovo.

RIBE Tenzira vas miješanje jednog člana porodice u vaše odluke. Obrazlažući svoje sjajne ideje, ambiciozno započinjete razgovor koji se, potom, završava katastrofalno.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

UTORAK, 29. 10. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Prodajem polovno nordijsko biciklo. Malo korišćeno. Povoljno! Tel 069/499-402 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614 Prodajem kvalitetne sadnice žive ograde prunus 1 kom. 1 euro u Tološima. Tel: 067/801-826 Tražim sliku Kosovska djevojka, repodrukcije Paja Jovanović za dnevni boravak, da je velika i da je lijepa. Tel: 069/687-451

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura. Oktobarski popust!

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 29. 10. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

MARKETING

UTORAK, 29. 10. 2019.

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava („Sl.list CG“ br.06/02, 01/06, 02/07,62/08), stečajni upravnik kao zakonski zastupnik stečajnog dužnika AD“Impregnacija Drveta”u stečaju-Kolašin, blagovremeno

OBAVJEŠTAVA

sud, dužnika, sve povjerioce, i sva lica koja imaju zalogu ili bilo koja druga prava, pravo vlašnišva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom o namjeri prodaje imovine usmenim javnim nadmetanjem, i istovremeno objavljuje

OGLAS O PRODAJI CJELOKUPNE IMOVINE AD „IMPREGNACIJA DRVETA“ U STEČAJU KOLAŠIN PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA

Predmet prodaje Predmet prodaje je ukupna imovina stečajnog dužnika AD„Impregnacija Drveta“ u stečaju, Kolašin. Mjesto na kome se nalazi imovina koja se prodaje, i detaljan opis imovine Imovina koja se prodaje nalazi se na teritoriji Opštine Kolašin, na području KO Bakovići, KO Blatina, i KO Drijenak. Imovina se sastoji od građevinskih objekata i zemljišta sa infrastrukurom, i upisana je u Listovima nepokretnosti kod Uprave za nekretnine, i to: -Zemljište upisano u LN 19 KO Bakovići, kat.parc. 148, površine 321 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod objekta upisani u LN 19 KO Bakovići, kat.parc.148, broj zgrade 2, površine 743 m2, -Zemljište uz privrednu zgradu upisano u LN 19 KO Bakovići, kat.parc.148, površine 29.159 m2, -Poslovne zgrade u privredi upisane u LN 19 KO Bakovići, kat.parc.148, površine 12 m2, -Šume pete klase upisane u LN 19 KO Bakovići, kat.parc. 150, površine 762 m2, -Šume pete klase upisane u LN 19 KO Bakovići, kat.parc. 151, površine 2.200 m2, sve u obimu prava svojine 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja. -Prirodno neplodno zemljište upisano u LN 19 KO Blatina, kat.parc.12, površine 239 m2, -Pašnjak 6.klase upisan u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 13, površine 2.990 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc.26, površine 477 m2, -Livada 4.klase upisana u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 27, površine 7.302 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 28/2, površine 340 m2, -Livada 4.klase upisana u LN 19 KO Blatina, kat.parc.29/2, površine 682 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 33, površine 5.139 m2, -Livada 4.klase upisana u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 34, površine 11.211 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc.39, površine 240 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 40, površine 351 m2 -Livada 4.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 41, površine 1.403 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc.42, površine 623 m2, -Prirodno neplodno zemljište upisano u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 43, površine 240 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 97, površine 11.782 m2, sve u obimu prava svojina 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja. -2-Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade, upisani u LN 93 KO Blatina, kat.parc.96/2, broj zgrade 1, površine 2.109 m2, u obimu prava susvojina 1/3, što u idealnom dijelu iznosi 703 m2, bez upisanih tereta i ograničenja. -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc. 449, broj zgrade 1,površine 15 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 10 m2, -Elektro-energetski objekat i zemljište ispod objekta upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, broj zgrade 2, površine 23 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 15,41 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, broj zgrade 3, površine 553 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 370,51 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, broj zgrade 4, površine 838 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 561,46 m2, -Dvorište upisano u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, površine 127.385 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 85.347,95 m2, -Prirodno neplodno zemljište upisano u LN 195 KO Drijenak, kat.parc. 450, površine 2.003 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 1.342,01 m2, -Javni putevi upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.452, površine 1.252 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 838,84 m2, -Pašnjak 4 klase upisan u LN 195 KO Drijenak, kat. parc. 453, površine 8.393 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 5.623,31 m2, -Javni putevi upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.455, površine 1.072 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 718,24 m2, -Zemljište upisano u LN 195 KO Drijenak, kat. parc. 456, površine 16 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 10,72 m2, -Pašnjak 4 klase upisan u LN 195 KO Drijenak, kat.parc. 456, površine 19.935 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 13.356,45 m2, bez upisanih tereta i ograničenja. -Zemljište upisano u LN 259 KO Drijenak, kat. parc. 536/21, površine 139 m2, -Zemljište upisano u LN 259 KO Drijenak, kat. parc. 536/22, površine 129 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 259 KO Drijenak, kat.parc. 536/23, broj zgrade 1, površine 192 m2, -Zemljište upisano u LN 259 KO Drijenak, kat.parc.536/24, površine 215 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 259 KO Drijenak, kat.parc. 536/25, broj zgrade 1, površine 200 m2, sve obimu prava svojina 1/1, bez tereta i ograničenja -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 199 KO Drijenak, kat.parc. 536/12, broj zgrade 1, površine 82 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 199 KO Drijenak, kat.parc. 536/13, broj zgrade 1, površine 94 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/14, površine 118 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 199 KO Drijenak, kat.parc. 536/15, broj zgrade 1, površine 489 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/16, površine 323 m2, -3-Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/17, površine 196 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/18, površine 175 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/19, površine 180 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/20, površine 430 m2, sve u obimu prava svojine 1/1, bez tereta i ograničenja.

Početna prodajna cijena Procijenjena vrijednost imovine je 1.616.479,61 eura. Početna prodajna cijena imovine je 1.778.126,00 eura. Način i uslovi prodaje imovine Prodaja imovine se vrši putem usmenog javnog nadmetanja, i to cjelokupne imovine AD„Impregnacija Drveta“ u stečaju Kolašin, bez mogućnosti kupovine pojedinih djelova imovine. Imovina se prodaje u viđenom stanju, u pravnom i faktičkom stanju u vrijeme oglašavanja, bez posebnih garancija kupcu, i bez prava kupca na naknadni prigovor i reklamaciju, i stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na nepokretnostima koje kupac utvrdi nakon izvršene kuporodaje. Pravo učešća na javnom nadmetanju Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica. Uslovi za javno nadmetanje Lica koja su zainteresovana za učešće u javnom nadmetanju dužna su da do 27.11.2019.godine dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: Privredni sud Crne Gore, ul.IV proleterske,br.2, sa naznakom St.br.153/15 “PRIJAVA NA OGLAS ZA UČEŠĆE NE USMENOM JAVNOM NADMETANJU ZA KUPOVINU CJELOKUPNE IMOVINE AD„IMPREGNACIJA DRVETA“ KOLAŠIN U STEČAJU-NE OTVARAJ“ koja mora da sadrži sledeće podatke i priloge: -Za pravna lica: Prijavu ovjerenu potpisom ovlašćenog lica i pečatom firme sa podacima o punom nazivu, sjedištu i adresi pravnog lica, matičnom broju, uz koju se dostavlja Izvod iz registra nadležnog organa kod koga je registrovana firma, ovlašćenje za zastupanje firme na javnom nadmetanju, dokaz o uplati obaveznog depozita za učešće u javnom nadmetanju, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da lice ne uspije u nadmetanju, i precizne instrukcije za plaćanje odnosno povraćaj depozita ako se radi o stranom pravnom licu. -Za fizička lica: Prijavu koja sadrži prezime i ime fizičkog lica, jedinstveni matični broj građana, broj lične karte ili pasoša, adresu stanovanja, uz koju se prilaže kopija lične karte ili pasoša, dokaz o uplati obaveznog depozita za učešće u javnom nadmetanju, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da lice ne uspije u nadmetanju, i precizne instrukcije za plaćanje odnosno povraćaj depozita ako se radi o stranom fizičkom licu. Na usmenom javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja do ostavljenog roka, tj. do 27.11.2019.godine dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju, sa dokumentacijom predvidjenom ovim oglasom, i dokazom o uplati depozita u visini od 10 % početne prodajne cijene nepokretnosti, čime stiču status zainteresovanog ponuđača. Depozit se uplaćuje na: -žiro-račun AD“Impregnacija Drveta“ u stečaju Kolašin brojk 535-13164-66 kod Prve banke Crne Gore -4-devizni žiro-račun broj 00-501-0005270.6 kod Prve banke Crne Gore za strana pravna i fizička lica prema sledećim instrukcijama za plaćanje: Intemediary bank: RAIFFEISENZENTRALBANK OESTERREICH AG VIENNA SWIFT CODE: RZBAATWW Account with institution: PRVA BANKA CRNE GORE PODGORICA SWIFT CODE: PRVAMEPG Beneficiary customers: ME 25535005010005270663 IMPREGNACIJA DRVETA AD KOLASIN U STECAJU DRIJENAK,BB KOLASIN MONTENEGRO Ponuđačima koji ne uplate propisani depozit, ili koji ne podnesu predviđenu dokumentaciju neće se dozvoliti učešće na usmenom javnom nadmetanju. Datum, vrijeme, i mjesto javnog nadmetanja Javno nadmetanje će se održati u petak, 29.11.2019.godine u 9,00 časova, u kancelariji broj 7 Privrednog suda Crne Gore, ul.IV proleterske,br.2 u Podgorici. Postupak javnog nadmetanja Javno nadmetanje spovodi stečajni upravnik, tako što utvrđuje identitet učesnika javnog nadmetanja ( za pravna lica potrebna je potvrda o registraciji, za fizička lica važeća lična karta ili pasoš), registruje lica koja imaju pravo učešća na javnom nadmetanju (imaju ovlašćenje za učešće u javnom nadmetanju, ili su lično prisutni), upoznaje prisustne sa pravilima javnog nadmetanja, održava red na nadmetanju, poziva učesnike da istaknu ponudu i kupoprodajnu cijenu koju su spremni da plate, objavljuje da je završeno javno nadmetanje kada niko od učesnika javnog nadmetanja ne istakne veću cijenu od poslednje ponuđene cijene, proglašava kupca koji je ponudio najviši novčani iznos kupoprodajne cijene, i potpisuje zapisnik. Stečajni upravnik će prihvatiti ponudu učesnika na javnom nadmetanju ukoliko bude jedina i na prvom javnom nadmetanju, pod uslovom da ponuđena kupoprodajna cijena nije niža od početne prodajne cijene objavljene ovim oglasom Zaključenje kupoprodajnog ugovora Kupoprodajni ugovor se zaključuje u roku od 20 dana od dana sprovedenog javnog nadmetanja, kojim će se bliže urediti obaveze kupca. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu po kojoj mu je prodata nepokretnost, umanjenu za iznos uplaćenog depozita najkasnije do dana zaključenja ugovora. Ako kupac u predviđenom roku ne uplati cijenu za koju mu je nepokretnost prodata, prodaja se oglašava nevažećom. Gubitak prava na povraćaj depozita Kupac gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita ako ne potpiše zapisnik sa javnog nadmetanja, kupoprodajni ugovor, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, i na propisani način. Povraćaj depozita Učesnicima koji na javnom nadmetanju nijesu stekli status kupca, depozit se vraća u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. -5Obaveze po osnovu poreza i drugih troškova Kupac je obavezan da snosi troškove propisanih poreza, notarskog zapisa i ovjere, kao i sve druge eventualne troškove koji proizađu iz zaključenog ugovora o kupoprodaji. Informacije Ovaj oglas se objavljuje u Službenom listu Crne Gore, dnevnom listu „Dnevne novine“, i na oglasnoj tabli u zgradi Privrednog suda Crne Gore. Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja se prodaje uz prethodnu najavu 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja, u vremenu od 10 do 12 časova. Informacije se mogu dobiti na tel. 069/013-035.

Stečajni upravnik Veselin Perišić

UTORAK, 29. 10. 2019.

DA LI STE ZNALI

Igrači Sautemptona su se, nakon jednog od najtežih poraza u istoriji kluba protiv Lestera (0:9) na svom stadionu, odrekli dnevnica za taj meč smatrajući da ih nijesu zaradili i usmjerili ih u humanitarne svrhe. “Sveci” su novac donirali u Sejnts fondaciju koja pomaže najugroženijima.

U JATU hrabrih sokolova

Fejnord je u velikom holandskom derbiju doživio debakl od Ajaksa (0:4), a samo dan kasnije ostao je bez trenera - Jap Stam više nije trener kluba iz Roterdama. “Dugo sam razmišljao o ovome i zaključio da je za klub, igrače i mene samog najbolje da odem”, rekao je legendardni defanzivac. Fejnord je u rasulu, a titula osvojena prije dvije godine samo je zamaskirala sve probleme. Legenda klub Jan Evers bio je oštar prema igračima. “Trener je uvijek kriv, ali džaba tebi svi dogovori u svlačionici kad Karsdorp zaspi kod prvog Ajaksovog gola. Svi su uspavani. Sa ovakvim igračima ni Gvardiola ne bi napravio ništa. Pobjegao bi plačući poslije dvije nedelje. Sa ovim materijalom više nije moglo”, istakao je Evers. A.K.

Ikardi: Niko kao PSŽ

Dnevne novine donose učinak naših reprezentativaca prethodnog vikenda

GOLMANI DANIJEL PETKOVIĆ (Anže) - Sa klupe gledao remi bez golova svog tima na gostovanju Monpeljeu (0:0). MILAN MIJATOVIĆ (Levski) - Primio gol, ali je Levski kod kuće savladao Ardu (2:1) i nastavio potjeru za prvoplasiranim Ludogorecom koji je udaljen četiri boda. ANDRIJA DRAGOJEVIĆ (Pjunik) - Pjunik nastavlja da posrće iz kola u kolo, a Dragojević tu ne može ništa - branio u gostujućem porazu od Ararata (4:2).

ODBRANA

I Gvardiola bi pobjegao iz Fejnorda

STEFAN SAVIĆ (Atletiko Madrid) - Zbog povrede sa tribina stadiona “Vanda Metropolitano” gledao pobjedu “jorgandžina” nad Bilbaom (2:0). MARKO SIMIĆ (Pakhtakor) - Sa kapitenskom trakom oko ruke osvojio Kup Kazahstana - Pakhtakor u finalu savladao AGMK sa 3:0. ŽARKO TOMAŠEVIĆ (Astana) - Zbog povrede propustio ubjedljiv poraz u Ligi Evrope od AZ-a u Holandiji (6:0), ali i ubjedljivu domaćinsku pobjedu nad Aktobeom u prvenstvu (4:0). ADAM MARUŠIĆ (Lacio) - Protiv Seltika u Ligi Evrope nije bio ni na klupi u Glazgovu (poraz 2:1), dok je protiv Fiorentine u Firenci trijumf gledao sa klupe (2:1).

DUŠAN LAGATOR (Soči) Sa klupe gledao gostujući poraz svog tima od Rostova (2:0). ALEKSANDAR ŠOFRANAC (Sutjeska) - Dobar na poziciji desnog beka u laganoj pobjedi nad Rudarom kraj Bistrice (3:0). DARKO BULATOVIĆ (Sutjeska) - Kvalitetno odigrao na mjestu štopera protiv Rudara u Nikšiću (3:0). NEMANJA SEKULIĆ (Zeta) - Igrao u ubjedljivom gostujućem porazu od Iskre na DG areni (3:1) - uklopio se u sivilo “vukova”.

VEZNI RED NIKOLA VUKČEVIĆ (Levante) - Nije bio ni na klupi na gostovanju Espanjolu, Điđov tim pretrpio minimalan poraz (1:0). MARKO VEŠOVIĆ (Legija Varšava) - Legija kod kuće deklasirala Vislu iz Krakova (7:0), naš univerzalac preskočio još jedan meč zbog povrede. VLADIMIR JOVOVIĆ (Jablonec) - Zaradio žuti karton u odličnoj domaćoj pobjedi Jabloneca nad Teplicama (4:1). M A R KO JA N KOV I Ć (SPAL) - Nije bio ni na klupi u domaćem remiju protiv Napolija (1:1). ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ (Partizan) - Sa klupe gledao meč u Beogradu protiv Mančester junajteda u LE (poraz 1:0), igrao drugo poluvrijeme

u domaćem trijumfu nad Spartakom (4:0). NEBOJŠA KOSOVIĆ (Kairat) - Nije bio ni na klupi u pobjedi kod kuće nad Tobolom (2:0). ALEKSANDAR BOLJEVIĆ (Standard Lijež) - Igrao u gostujućem porazu od Ajntrahta u Ligi Evrope (2:1) i upisao asistenciju, ušao u 70. minutu u prvenstvu u remiju sa Brižom na strani (1:1). SEAD HAKŠABANOVIĆ (Norčeping) - Zapažen nastup u gostujućoj pobjedi nad Hakenom (1:0). VUKAN SAVIĆEVIĆ (Visla Krakov) - Bio nijemi posmatrač u ubjedljivom porazu od Legije u Varšavi (7:0). DENI HOČKO (Muskron) - Igrao cijeli meč, dobio žuti karton u porazu od Šarlroe (1:0) na strani. LUKA MIRKOVIĆ (Budućnost) - Standardno dobar u pobjedi pod Goricom nad Petrovcem (3:0). DAMIR KOJAŠEVIĆ (Sutjeska) - Kvalitetna partija u laganom trijumfu nad Rudarom kraj Bistrice (3:0).

Šest golova na pet utakmica, uz “dopelpak” protiv “omraženog” Marseja - Mauro Ikardi polako počinje da pokazuje klasu u Pari Sen Žermenu. Argentinski napadač tokom ljeta na “Park prinčeva” je stigao na pozajmicu iz Intera. “Srećan sam zbog golova i pobjede nad Olimpikom”, istakao je Ikardi. “Igrao sam kroz karijeru sa velikim igračima, sjajnim šampionima, ali Pari Sen Žermen je najbolji tim u kojem sam ikada nastupao. Osjećam se super i znam da mogu da dajem golove”. Posebno je impresivna činjenica da Ikardi pogađa, iako nije trenirao tokom ljeta zbog spora sa Interom. Očekuje se da će na kraju sezone Pari Sen Žermen otkupiti kontroverznog napadača. K.B.

Čudna suspenzija za Kanavara

NAPAD FATOS BEĆIRAJ (Makabi Netanja) - Zamijenjen u 64. minutu u domaćem porazu od Ašdoda (4:2). STEFAN MUGOŠA (Inčon junajted) - Nije postiga gol, ali je odigrako dobro - Inčon kod kuće remizirao sa Suvonom (1:1). B.T.

Sa kapitenskom trakom oko ruke predvodio Pakhtakor do trofeja u Kupu: Marko Simić

Njegov Gvangžu Evergrande trenutno igra najbolji fudbal u Kini, nalazi se na vrhu tabele u domaćem šampionatu, ali je legendarni italijanski fudbaler, a sada trener ovog kluba, Fabio Kanavaro zaradio suspenziju. Čelnici Gvangžu Evergrandea nisu objasnili zbog čega je došlo do suspenzije, a kako pišu italijanski mediji jedino je poznato da je na odmor poslat kako bi pohađao “nastavu o korporativnoj kulturi”. U međuvremenu, na funkciji prvog trenera privremeno će ga zamijeniti kapiten kluba Ženg Ži. Kanavaro nije komentarisao ovu odluku, ali su se u međuvremenu pojavile i tvrdnje da bi mogao da bude otpušten. K.B.

SPORT

UTORAK, 29. 10. 2019.

ODLUKA UPRAVE PLAVIH BRNOVIĆ SMIJENJEN, MILOŠEVIĆ V.D. ŠEFA STRUČNOG ŠTABA

NOVA VRTEŠKA PLAVIH

⌦ Bojan Topalović

Kada se najmanje očekivalo - potresi u FK Budućnost! Upravni odbor “plavih” je smijenio Branka Brnovića sa mjesta šefa stručnog štaba, a na njegovo mjesto je postavio sportskog direktora Zvezdana Miloševića, koji je okarakterisan kao prelazno rješenje. Odluka nove uprave je šokantna, jer se Budućnost nalazi na prvom mjestu Telekom 1. CFL, plasirala se među osam najboljih u Kupu, a predsjednik Veselin Mijač je nedavno pružio podršku Brni. Ali... “Sagledavajući organizaciju i način rada kluba smatrali smo da je neophodno da se promijeni pristup načinu komunikacije i rada u klubu i svim selekcijama. Navedena odluka je u skladu sa najavljenim novim upravljačkim pristupom u radu fudbalskog kluba, koji je predsjednik Veselin Mijač nagovijestio danom potpisa ugovora o preuzimanju upravljanja FK Budućnost”, stoji u saopštenju uprave kluba.

■ NIJE POPULARNO, ALI...

“Imenovanjem novog sportskog direktora Zve-

Zvezdan Milošević je privremeno rješenje na klupi Budućnosti, a ubuduće će mu pomagati Andrija Delibašić i Nikola Vukčević. Milošević je prije mjesec dana stupio na funkciju sportskog direktora, a u karijeri je radio u Srbiji (Rad, OFK Bačka), Švedskoj (Landskrona, Sirjanska, Brage), Litvaniji (Utenis), Saudijskoj Arabiji (Nadžran), Grčkoj (Panahaiki), a bio je i na klupi Grblja zdana Miloševića kao koordinatora svih trenera krenuli smo sa reorganizacijom koju smo zamislili, a u nemogućnosti da ostvarimo potrebnu komunikaciju sa dosadašnjim šefom stručnog štaba donijeli smo odluku o njegovoj smjeni, nakon što nije htio da pristane na sporazumni raskid saradnje”, stoji u saopštenju vicešampiona države i osvajača Kupa. Vijest o smjeni je šokantna, jer je Brnović sa ekipom bio u dobrom ritmu - vezao je četiri pobjede u prvenstvu, a na posljednjih sedam utakmica (ra-

24.

RJEŠENJE NA KLUPI FK BUDUĆNOST JE ZVEZDAN MILOŠEVIĆ OD 2006. GODINE KADA JE CRNA GORA OBNOVILA NEZAVISNOST

čunajući i Kup) “plavi” su ostvarili pet trijumfa i dva remija. “Svjesni smo da odluka o otkazu može da naiđe na nerazumijevanje šire javnosti, jer se naš tim nalazi na prvom mjestu na tabeli Telekom 1. CFL i obezbijedio je prolaz u 1/4 finale Kupa Crne Gore, ali isto tako smo po preuzimanju brenda našeg glavnog grada najavili promjene na svim nivoima kako bi Budućnost iz dana u dan postala sve jača i organizovanija. Navedena odluka nije bila laka, ali vrijeme koje je pred nama će pokazati da li je ispravna, a u krajnjem rezultati će biti jedino mjerilo”, stoji u saopštenju.

ričanin, koji je jedna od najvećih legendi kluba, je 23. žrtva Budućnosti od obnove nezavisnosti. “Dosadašnjem trener u

i igračkoj legendi našeg kluba Branku Brnoviću se zahvaljujemo na svemu što je uradio i na svim rezultatima koje je napravio. Odlučni u namjeri da od Budućnosti napravimo ozbiljan klub, zbog čega smo krenuli u ovakve promjene, obavještavamo javnost da će u narednim danima biti poznato ime novog šefa stručnog štaba. Ekipu će do imenovanja novog šefa voditi sportski direktor Zvezdan Milošević”, zaključuje se u saopštenju uprave FK Budućnost. Nova uprava je svjesno ušla u rizik, ali kako sami kažu ‘vrijeme će pokazati’...

■ BRNA

HVALA, ALI...

Budućnost je tako još jednom potvrdila da često mijenja trenere: Milošević je 24. rješenje na klupi za 13 godina - od 2006. od kada je Crna Gora obnovila nezavisnost. Kada se sve sabere, “plavi” praktično mijenjanju stručnjake na svakih pola godine. Sa vrteškom je nastavljeno, a 52-godišnji Podgo-

FOTO PRIČA

DAN ŽALOSTI NA NOVOM ZELANDU

Novi Zeland je ispao u polufinalu Svjetskog kupa od Engleske, a tamošnji mediji su ovaj neuspjeh doživjeli kao tragediju. Tako je naslovnica jednog od lista bila potpuno crna, sa samo kratkom porukom po sredini. “Ol Bleksi su ispali sa Svjetskog kupa. Ako želite da pročitate više, okrenite na strane sporta”.

Svjesni smo da odluka o otkazu može da naiđe na nerazumijevanje šire javnosti. Odluka nije bila laka, ali smatrali smo da je neophodno da se promijeni pristup načinu komunikacije i rada u klubu. Odlučni smo u namjeri da od Budućnosti napravimo ozbiljan klub

NAJVEĆA SPORTS

ŽALGIRIS Ponosni đaci litvanske škole košarke čine jedno od najvećih rivalstava u evropskoj košarci. U vrijeme SSSRa Žalgiris je vodio velike borbe sa CSKA, ali ovo rivalstvo kreće od 1998. godine kada je nastao tadašnji Lijetuvos Ritas (danas Ritas) iz Viljnusa. Čak 17 puta su se ove dvije ekipe sastajale u finalu domaćeg šampiona-

SPORT

UTORAK, 29. 10. 2019.

MORNAR TRAĹ˝I Ä&#x152;UDO BARANI U NOVOGORODU 17H GOSTUJU NIĹ˝NJEM

NBA LIGA

To su ta pojaÄ?anja Da bi kombinacija Lebron DĹžejms - Entoni Dejvis mogla da donese velike stvari Los AnÄ&#x2018;eles Lejkersima vidi se veÄ&#x2021; na poÄ?etku nove sezone. Ä&#x152;eta iz â&#x20AC;&#x153;grada anÄ&#x2018;elaâ&#x20AC;? je upisala drugu vezanu pobjedu poĹĄto je u Stejpls centru sruĹĄila Ĺ arlot - 120:101. Lejkersi su letjeli na krilima pomenutog dvojca. Dejvis je ubacio 29 poena, 14 skokova, tri asistencija i tri blokade, dok je DĹžejms dodao 20 uz 12 asistencija i ĹĄest skokova. OdliÄ?an je bio i Dvajt Hauard koji je bio nepogreĹĄiv (16 poena, 8-8 ĹĄut iz igre). Najuzbudljiviji meÄ? veÄ?eri igran je u Dalasu gdje je Portland savladao â&#x20AC;&#x153;maverikseâ&#x20AC;? 121:119. Si DĹžej Mekalum sa 35 i Demijan Lilard sa 28 bili su najbolji u redovima pobjednika. Na drugoj strani Dalasu nijesu pomogli Kristaps Porzingins (32 poena) i Luka DonÄ?iÄ&#x2021; (29 poena, 12 skokova i devet asistencija). SEMAFOR: Oklahoma - Golden Stejt 120:92 Memfis â&#x20AC;&#x201C; Bruklin 134:133 (p.p), Dalas â&#x20AC;&#x201C; Portland 119:121, Minesota â&#x20AC;&#x201C; Majami 116:109, LA Lejkers â&#x20AC;&#x201C; Ĺ arlot 120:101. A.K.

SKA RIVALSTVA

RITAS ta - Ĺ˝algiris je slavio 12 puta, Ritas pet. Ĺ˝estoke duele ova dva tima su vodila do 2010. kada je Ä?eta iz Kaunasa preuzela primat i dominira u domaÄ&#x2021;im okvirima. Od 2014. godine Ĺ˝algiris i Ritas su u Neptunasu i Lietkabelisu dobili mnogo jaÄ?e rivale nego ĹĄto je to bio sluÄ?aj ranijih godina.

SVAKA POBJEDA KAO SUVO ZLATO

KoĹĄarkaĹĄi Mornara nikako da pronaÄ&#x2018;u pravi ritam. na startu sezone su vezali dva trijumfa (Cibona, Igokea), ali su nakon toga izgubili Ä?etiri meÄ?a (po dva u ABA ligi i Ligi ĹĄampiona), a sada ih oÄ?ekuje jedno od najteĹžih gostovanja. Barani veÄ?eras (17h) igraju sa NiĹžnjem u Novgorodu u treÄ&#x2021;em kolu Fibinog takmiÄ?enja.

â&#x2013; NAJTEĹ˝A GRUPA Ovaj meÄ? za izabranike Mihaila PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;a dolazi u teĹĄkom momentu. Derek Nidam i drugovi su krizu produbili u Kopru protiv Primorske kada su igrali samo prvo poluvrijeme. Direktno iz Slovenije barska ekpedicija je nastavila za Rusiju. I baĹĄ kao pred prvo kolo protiv Rige nijesu imali normalnu pripremu. â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;eka nas izuzetno teĹžak meÄ?. NaĹĄa grupa je, rekao bih, moĹžda i najteĹža u Ligi ĹĄampiona. Nema lakog protivnikaâ&#x20AC;?, rekao je PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;. NiĹžnji je i ove godine sastavio moÄ&#x2021;nu ekipu. U prva dva kola odigrali su potpuno razliÄ?ite meÄ?eve u gostima. Prvo su ubjedljivo izgubili od Tenerifa, a onda su isto tako ubjedljivo savladali Bamberg u NjemaÄ?koj. â&#x20AC;&#x153;NiĹžnji je jako kvalitetna ekipa, sastavljena od kvalitetnih igraÄ?a. Sigurno da Ä&#x2021;e na svom terenu igrati jako agresivno. Mi na takvu igramo moramo da pronaÄ&#x2018;emo

odgovor. Nedostatak treninga moĹže da ostavi tragaâ&#x20AC;?, rekao je PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;.

â&#x2013; DA POPRAVIMO UTISAK

Mornar je u Kopru na nivou bio prvih 20 minuta. Nakon toga je bio neprepo-

POBJEDE I PORAZ IMA NIĹ˝NJI U VTB LIGI OVE SEZONE

znatljiv. Zbog toga je iskusni struÄ?njak bio bijesan. Reakcija se oÄ?ekuje u dalekom Novgorodu. â&#x20AC;&#x153;Kao i u svaki meÄ? i u ovaj ulazimo sa jednim ciljem pobjeda. Imamo dosta teĹžak raspored, a svaka pobjeda u Ligi ĹĄampiona bi bila suvo zlatoâ&#x20AC;?, poentirao je PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;. NiĹžnji u svom rosteru ima kombinaciju domaÄ&#x2021;ih i kvalitetnih ameriÄ?kih koĹĄarkaĹĄa koji daju potreban kvalitet. U prva dva meÄ?a su se izdvojili Darlin Vilis, Anton AstapkoviÄ?, Brendon Braun i Evgenij Baburin. â&#x20AC;&#x153;Ruske ekipe tradicionalno igraju dobro kod kuÄ&#x2021;e. Znamo da nas Ä?eka neugodan rival i naporan meÄ?, ali nastojaÄ&#x2021;emo svim silama da

IZJAVA DANA â&#x20AC;&#x153;Impresivna brojka! NajviĹĄe sam ponosan na Ä?injenicu da je malo ljudi prije mene uspjelo da postigne toliko golova u karijeri. Ako traĹžite da biram, onda Ä&#x2021;u se opredijeliti za makazice protiv Juventusa u Realovom dresu. Vratilo mi se za sve ĹĄto sam uloĹžio do tad, jer sam godinama pokuĹĄavao da postignem baĹĄ takav golâ&#x20AC;? Kristijano Ronaldo o 700 postignutih golova i Ä?uvenim makazicama u Torinu

GRUPA C 17.00h 20.30h

Danas NiĹžnji - Mornar Tenerife - Peristeri

18.00h 18.30h

Sjutra Gazijantep - Bamberg Riga - Nimburk

1. Nimburk 2. Tenerife 3. Peristeri 4. NiĹžnji 5. Riga 6. Gazijantep 7. Mornar 8. Bamberg

2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 1 1 0 0 0

0 0 0 1 1 2 2 2

4 4 4 3 3 2 2 2

popravimo utisak iz Kopra. JoĹĄ nijesmo ni na 50 odsto onoga ĹĄto bi trebalo da budemo i moĹžemo. Mislim da imamo vremena da se â&#x20AC;&#x2DC;skupimoâ&#x20AC;&#x2122; i budemo jak timâ&#x20AC;?, poruÄ?io je UroĹĄ LukoviÄ&#x2021;. A.K.

sport

BraziLski džiu džicu - s. makedoniJa

Mata Leao sjajan u Skoplju Šesnaest takmičara - 15 medaja za Mata Leao. U vikendu za nama u Skoplju je održan međunarodni kup u brazilskom džiu džicuu “AJP North Macedonia Pro” na kojem je blistao klub iz Podgorice. Takmičenje je održano za sve uzraste, okupilo je preko 300 učesnika iz 20 timova i čak 17 država, a Mata Leao se iz grada na Vardaru vratio sa osam zlatnih, tri srebrne i četiri bronzane medalje. Zlatne medalje osvojili su Boris Ilin, Marko Maraš, Mitar Babić, Danilo Obradović, Nemanja Aleksić, Ognjen Obradović i Petar Dobrović (dva zlata). Srebro su zagrizli Ljubo Vojinović, Andrej Kneže-

vić, Aleksa Janičić, dok su bronze pripale Nikoli i Aleksi Mitroviću i Dinu Alibaliću (dvije medalje). Ukupno Mata Leao je bio trećeplasiran na ovom kupu. Pored sudijske ekipe iz Hrvatske, pravdu na ovom takmičenju dijelile su i naše sudije Mladen Jokmanović i Srđan Bošković. “Ovo je jedan od najuspješnijih timskih nastupa našeg kluba u ovoj sezoni i čestitam svim takmičarima na dobrim i fer borbama. Još jednom smo pokazali da smo jedan od najuspješnijih klubova u ovom dijelu Evrope i da se u Crnoj Gori radi kvalitetan brazilski džiu džicu”, poručio je Mladen Jokmanović. K.B.

zoran poLeksić i susreti u spLitu

Prvoplastika i Ivanova igra Nakon promocije knjiHajduka Ivana Gudelja ge “Split, ljubav bez krabio gost na premijeri dokumentarnog filma “Ivaja” i prijema kod gradonačelnika tog dalmatinskog nova igra”. grada Andra Krstulovića, “U filmu o Ivanu govore i poznati crnogorski punaši velikani Predrag blicista Zoran PoMijatović i Deleksić je u nejan Savićević, djelju prisua događaju su stvovao proprisustvovamociji knjige li hrvatska “Prvoplastipredsjednika”. Knjiga je ca Kitaronastala pović, selekvodom tri detor Hrvatske cenije uspona Zlatko Dalić, čuvene Jugoplazvaničnici UePoleksić i Dalić fe, trofejni hrvatstike na evropski koski sportisti, ali i bivši šarkaski tron. Na promociji su govorisrpski fudbalski asovi Vlale legende Božidar Maljdimir Petrović - Pižon i ković, Dino Rađa i ŽeljMiloš Drizić”, istakao je ko Jerkov. Istog dana, crPoleksić, koji je za višednogorski autor je na poziv nevnu pažnju u Splitu posvog prijatelja, nekadašsebno zahvalio Branku Bonjeg slavnog fudbalera sancu i mr Nenadu Perišu.

UTORAK, 29. 10. 2019.

Centar Jadrana Vladan Spaić vidi šansu svog tima u atinskoj luci

Lš, 3. koLo: Jadran večeras (19.00h) protiv oLimpiJakosa

Jadran na ispitu u paklu pireJa

Nastavlja se “ludi” ritam za vaterpoliste Jadran Carina u Ligi šampiona - nakon utakmica protiv teških rivala Juga i Solnoka, momke sa Škvera očekuje i najteži mogući ispit u A grupi. Crnogorski šampion u trećoj rundi gostuje u Pireju kod Olimpijakosa - tima koji je u posljednje četiri godine tri puta igrao finale Lige šampiona, a jednom (2018) uspio i da se popne na vrh Evrope. “Ova utakmica će biti pravi izazov za našu mladu ekipu”, poručio je pred put u Atinu trener Jadrana Petar Radanović. “Drim tim” iz atinske luke od ove sezone slabiji je za fenomenalnog golgetera Janisa Fudulisa (prešao u FTC) i sjajnog Hrvata Paula Obradović (vratio se u Jug), ali i dalje Teodoros Vlahos ima moćan sastav. Internacionalci Maro Joković, Ivan Buljubašić i Stefan Mitrović i okosnica grčke reprezentacije Konstantinos Genidunias, njegov imenjak Murikis, Jorgos Dervisis, Aleksandros Gunas, Stilijanos Argiropulos, iskusni

PETAR RADANOVIĆ: Biće ovo sjajna prilika za naš tim da se nameće, da pruži maksimum i da vidimo gdje smo u ovom momentu sa jednom od najboljih ekipa u Evropi.

GRUPA A Večeras, 3. kolo 19.00h Olimpijakos - Jadran HN 19.00h Jug - Špandau 19.00h Sintez - Jadran ST 19.15h Barseloneta - Solnok 1. Olimpijakos 2 2 0 0 6 2. Jug 2 2 0 0 6 3. Solnok 2 2 0 0 6 4. Barseloneta 2 1 0 1 3 5. Špandau 2 0 1 1 1 6. Jadran ST 2 0 1 1 1 7. Sintez 2 0 0 2 0 8. Jadran HN 2 0 0 2 0

GRUPA B Srijeda, 3. kolo 18.15h FTC - Terasa 20.30h Marsej - V. Hanover 20.30h Mladost - Pro Reko 20.30h Dinamo T - OSC 1. Pro Reko 2 2 0 0 2. OSC 2 2 0 0 3. FTC 2 2 0 0 4. Mladost 2 1 0 1 5. Terasa 2 1 0 1 6. Marsej 2 0 0 2 7. Hanover 2 0 0 2 8. Dinamo T 2 0 0 2

6 6 6 3 3 0 0 0

Emanuil Milonakis i dalje čine tim pred kojim drhti Evropa. “Biće ovo sjajna prilika za naš tim da se nameće, da pruži maksimum i da vidimo gdje smo u ovom momentu sa jednom od najboljih ekipa u Evropi”, dodao je Radanović. Olimpijakos je u prvom kolu razbio Jadran iz Splita u gostima (17:8), a u drugom je u derbiju bio bolji od Sinteza iz Kazanja (10:8), dok je Jadran uz solidnu igru, ipak, ostao bez bodova protiv jakih

timova kakvi su Jug i Solnok. “Naravno, da nas očekuje teško gostovanje”, jasan je centar Jadrana Vladan Spaić. “Nadamo se da ćemo biti maksimalno spremni i motivisani”. Novljani, ipak, vide svoju šansu u Pireju... “Olimpijakos je jedna od jačih evropskih ekipa, a mi nemamo šta da izgubimo. Daćemo svoj maksimum da igramo što bolje i da rezultat bude što neizvjesniji - mislim da tako imamo šansu da dobijemo utakmicu”, smatra Spaić. Nakon meča u Pireju Jadran će u 4. kolu konačno čekati nešto lakši rival - Špandau iz Berlina. K.B.

finala lige šampiona u posljednje četiri sezone igrao je olimpijakos 2015/16 izgubio je od juga, 2017/18 preko pro reka postao šampion evrope, dok je u sezoni za nama nakon peteraca predao krunu ferencvarošu

SPORT

UTORAK, 29. 10. 2019.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 20.50h _________________ Nigerija - Ekvador, fudbal U17 23.50h _______________ Brazil - Novi Zeland, fudbal U17

SPORTKLUB 1 11.00h _______________________________ ATP Pariz, tenis 18.25h _______________________Efes - C. zvezda, košarka 21.10h __________________Barselona - Valjadolid, fudbal

SPORTKLUB 2 09.00h - 14.45h_____________________ WTA Šenžen, tenis 19.30h _______________________________ ATP Pariz, tenis

SPORTKLUB 3 18.00h __________________Himki - Panatinaikos, košarka 20.00h ________________________ Alba - Armani, košarka

Mali klub, velika navijačka priča iz jazbine Milvol je fudbalski klub koji vjerovatno nikome ne bi bio zanimljiv da uz sebe nema po mnogo čemu specifične navijače. Pomalo “ludake”, ali i nevjerovatno vjerne, hrabre (prije nekoliko godina spriječili teroristički napad u Londonu), raspjevane... Još od dvadesetih godina prošlog vijeka Milvolova “jazbina” (The Den) bio je stadion koji je najviše puta bio zatvoren, sve se ponovilo tokom sedamdesetih i osamdesetih, pa čak i danas mnogi veliki klubovi Engleske se ne raduju eventualnim duelima FA kupu protiv “lavova”. Znali su i da nose bombu na gostovanja (1965. protiv Brentforda), da kidnapuju sudiju, ali i da sjajno navijaju, da od svog kluba i “jazbine” naprave kult, da ih pomene legendarni Del Boj u “Mućkama”, da se jedan od njih zaleti među teroriste i kaže: “Je**te se, ja sam Milvol”. K.B.

DN TIKET NJUELS OLD BOJS GIMNAZIJA PARMA VERONA EDMUND BERANKIS

16.30h _______________________ Koper - Aluminij, fudbal 18.00h _______________________Ritas - Venecija, košarka 20.45h _____________________ Asvel - Baskonija, košarka

SPORTKLUB HD 11.00h _______________________________ ATP Pariz, tenis 19.00h ____________________ Alaves - Atl. Madrid, fudbal

SPORTKLUB 5 11.00h _______________________________ ATP Pariz, tenis

SPORKTLUB 6 11.00h _______________________________ ATP Pariz, tenis

ARENASPORT 1

1 2

H2 1 1 1 2

ALBA ARMANI

SPORTKLUB 4

49 SKOKOVA UPISAO JE VLADIMIR DAŠIĆ NA PET MEČEVA HRVATSKE KOŠARKAŠKE LIGE (9,8) PO MEČU ŠTO GA ČINI NAJBOLJIM SKAKAČEM ŠAMPIONATA

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

_______________________ Nižnji - Mornar, košarka ________________________ Parma - Verona, fudbal ___________________________ Breša - Inter, fudbal _______________________ Denver - Dalas, košarka

ARENASPORT 2 17.15h 19.00h 20.45h 23.10h

_________________________BSU - Vardar, rukomet _______________________ Motor - Tatran, rukomet _________________ Man. siti - Sautempton, fudbal __________________Estudijantes - Rozario, fudbal

ARENASPORT 3 18.00h ___________________ Bandirma - Burgos, košarka 20.00h ______________________Bohum - Bajern M, fudbal 01.20h _____________________ River Plata - Kolon, fudbal

ARENASPORT 4 13.00h ____________ Galatasaraj - Ečačibaši, odbojka (ž) 18.30h _________________________ HSV - Štutgart, fudbal 20.45h ______________________ Everton - Votford, fudbal

ARENASPORT 5 20.50h _________ PPD Zagreb - Metaloplastika, rukomet

UKUPNA KVOTA: 19

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

17.00h 19.00h 21.00h 02.00h

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno desničari preuzeli istorijsko uporište ljevice

nesreća na autoputu u Mađarskoj

U sUdarU poginUlo sedmoro ljUdi Sedmoro ljudi poginulo je u nesreći koja se dogodila na autoputu u Mađarskoj. Prema nezvaničnim podacima, u sudaru je učestvovao i kamion srpskih registarskih tablica. Prema prvim podacima, kamion koji je išao za Budimpeštu probio je zaštitnu ogradu između dvije trake i nastavio da vozi u suprotnom smjeru. Potom je udario u dva automobila koja su mu išla u susret. Oba automobila su nakon sudara izgorjela u

požaru. Nesreća se dogodila oko 2.30 časova u ponedjeljak rano ujutro. “Prema preliminarnim rezultatima kamion koji se kretao prema Budimpešti promijenio je traku iz nepoznatih razloga i sudario se sa dva automobila koja su dolazila iz suprotnog pravca. Oba automobila je zahvatio požar, sedmoro ljudi je preminulo na licu mjesta. Vozač kamiona nije povrijeđen”, izjavila je portparolka lokalne policije Kristina Sabo.

Savez desničarskih stranaka, predvođen doskorašnjim italijanskim vicepremijerom Mateom Salvinijem, pobijedio je na regionalnim izborima u Umbriji i tako preuzeo istorijsko uporište ljevice, a takođe i nanio ozbiljan udarac vladajućoj koaliciji u Rimu. Advokatica Donatela Tesei, kandidatkinja Salvinijeve Lige, dobila je 57,6 odsto glasova. Tesei je imala podršku i neofašističke stranke Italijanska braća (Fratelli d’Italia, FdI) kao i stranke Naprijed Italijo (Forzza Italia) bivšeg premijera Silvija Berluskonija. Na drugoj strani, Vinćenco Bjankoni, kandidat iz civilnog društva, kog su podržali Pokret Pet zvjezdica (M5S) i Demokratska partija (PD), osvojio je 37,5 odsto gla-

Foto: Cosimo Martemucci

pobjeda salvinija na izborima U Umbriji

sova. Iako region Umbrije ima samo oko 900.000 stanovnika, regionalni izbori su bili test za vladajuću koaliciju M5S i PD. Ta proevropska koalicija je prije dva mjeseca zamijenila populističku vladu M5S i Lige koja je Italiju vodila od juna 2018. do avgusta ove godine. Mateo Sal-

vini, vicepremijer i ministar unutrašnjih poslova u prethodnoj vladi, došao je u Peruđu da bi sa Tesei “proslavio pobjedu” i “nevjerovatan rezultat”. “Dani su vam odbrojani”, poručio je Salvini premijeru Italije Đuzepeu Konteu, lideru M5S Luiđiju di Maju i šefu PD Nikoli Cingaretiju.

vlasnik klanice odlučio da ga poštedi klanja

bik džeri u tri dana dva puta pobjegao od klanja Bik Džeri koji danima bježi po Dalmaciji, u nedjelju veče je opet izbjegao hvatanje. Kako je rekao njegov vlasnik Petar Skejo, bika su u nedjelju uspjeli da stave u štalu, ali je Džeri odlučio da ponovo pobjegne na obližnje brdo. On je prethodno pobjegao i iz klanice, a u hvatanju su učestvovali i poli-

cija i lovci. “U pola noći su ga stavili u zamku, ali nisu ga fizički uhvatili. Ušao je u štalu, ali je uspio da se opet izmigolji i sad mu se opet gubi trag. Otišao je gore na sjever u Rudinama. Prije je bježao zapadno, a sad je otišao gore, na više brdo, priča vlasnik bika Skejo za 24sata. Dodao je da

će Džerija, kad je već tako uporan, poštedjeti smrti. “Zaslužio je da izbjegne smrt pa ćemo ga vjerovatno poštedeti”, rekao je Skejo. U petak je u popodnevnim satima u Kaštel Starom pobjegao bik jer mu se “nije svidio” boravak u klanici. Splitska policija je preko vikenda upozoravala građane koji ugledaju bika da se ne približavaju nego da odmah zovu policiju. “Bik od 650 kilograma nema ime, samo veterinarsku markicu, ali nekako bi mu baš pristajao nadimak Džeri”, kazao je Skejo, aludirajući na miša iz popularnog crtanog filma Tom i Džeri, i dodao da životinja nije mislila mirno da dočeka smrt. Uspjela je da se probije iz boksa i u trku da istrči na slobodu.

Ketrin