Dnevne novine 4. novembar 2019. by Dnevne Novine

INTERVJU: VLADAN VUČELIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR LUKE BAR

Pretovareno više od milion tona, idemo ka rekordu ■ 6 7

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019. BROJ 2520 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DUGOGODIŠNJI BEOGRADSKI NOVINAR ZORAN OSTOJIĆ ZA DN ■ 5

KAD SU MEDIJI NEPROFESIONALNI PROBLEM JE SISTEMSKE PRIRODE

RUSIJA: EP U DŽUDOU ZA MLAĐE SENIORE

JOVANA OSVOJILA EVROPU ■ 46

UIKS ■ 10 11

Maloljetnik u zatvoru završio obuku za bravara

DANAS ZASIJEDA ODBOR ZA REFORMU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA ■ 2 3

Politička vriskazbog biračkog spiska NIKŠIĆANIN UHAPŠEN U ZAGORIČU ■ 12

U kombiju prevozio 374 kg marihuane

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA

Obilaznica oko Budve tokom 2021. godine

■ 21

+382 20 252 900

POLITIKA

KONFERENCIJA PREDSJEDNIKA PARLAMENATA JUGOISTOČNE EVROPE

Brajović u Budimpešti Predsjednik Skupštine Ivan Brajović u č e s t vo v a će na Devetoj konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Evrope (JE), koja će danas biti održana u Budimpešti. Na konferenci-

ji, osim domaćina Mađarske, učestvovaće i predsjednici parlamenta ostalih država Višegradske grupe. Brajović će imati izlaganje na temu “Budućnost politike proširenja Evropske unije”. “Tokom boravka u Mađarskoj, Brajović će se u Ambasadi Crne Gore u sastati sa šefovima diplomatskih predstavništava koja Crnu Goru pokrivaju nerezidentno iz Mađarske”, kaže se u saopštenju iz parlamenta.

REAGOVANJE CGO NA INTERVJU OBJAVLJEN U VIKEND NOVINAMA

“Rakočević da radi svoj posao umjesto što kleveće” Centar za građansko obrazovanje reagovao je na intervju sa Velimirom Rakočevićem, objavljen u Vikend izdanju pod naslovom “O tužilaštvu da govore rezultati, a ne istraživanja „lovaca na grantove“. Reagovanje prenosimo integralno: “Podsjećam da se radi o istraživanju u okviru projekta koji je podržalo Ministarstvo pravde, a da je stručni i terenski dio uradila renomirana agencija Ipsos Strategic Marketing. Na nizak stepen povjerenja u Tužilaštvo sada ukazuju i potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, premijer Duško Marković i predsjednik Milo Đukanović. I prošlogodišnje istraživanje, koje je za potrebe Ministarstva pravde, opet uz stručnu i terensku podršku Ipsos-a, sprovela Svjetska banka, konstatovalo je nepovjerenje u pravosuđe ne samo građana, već i stručne javnosti i privrednog sektora. A po Rakočeviću slijedi da su i predsjednik Đukanović, i premijer Marković i potpredsjednik Pažin “nekompetentna interesna grupa bez minimuma naučne ili stručne utemeljenosti” i “lovci na grantove”, kako je nas Rakočević označio, jer su ovih dana oni suštinski ponavljali naše ocjene o zabrinjavajuće niskom povjerenju u Tužilaštvo. Nije nam poznato u kojem je to međunarodnom tijelu koje mjeri uspjeh tužilaštava na globalnom nivou Rakočević, ali je jasno da i ako čita poruke iz relevatnih međuna-

rodnih izvještaja očigledno ih ne razumije. Znači, trend zabrinjavajuće niskog stepena povjerenja u Tužilaštvo nije od juče, a dio odgovornosti za to nosi i Tužilački savjet u kojem sjedi i Rakočević, a posebno on lično koji je upravo onda kada više ni Vlada ni predsjednik ne mogu ćutati o tim podacima dao uslovnu podršku v.d. VDT Ivici Stankoviću. O rezultatima rada Tužilaštva govori i najnoviji slučaj sa inspektorima MORTa koji su privedeni po nalogu Tužilaštva tek 2.11.2019, a nakon skoro šest mjeseci od dobijanja dokaza koje je prije neki dan crnogorska javnost sa zaprepašćenjem vidjela. Podnoseći ostavku na tu funkciju, dojučerašnji ministar turizma i održivog razvoja, Pavle Radulović, naveo je i da to čini jer nije uspio da procesuira te inspektore. Taj čin Radulovića je odgovoran. Ali, sličnu odgovornost, Rakočević ne pokazuje kao član Tužilačkog savjeta, recimo, tražeći hitno od Tužailaštva odgovor zašto nisu reagovali na 27 urgencija MORT-a da učine nešto i sa prijavom investitora Boška Nenezića protiv građevinskih inspektora Zorana Boškovića i Vladana Juretića, a o čemu su neki mediji izvjestili. Ukratko, bolje bi bilo Rakočeviću da se bavi svojim poslom nego da ponovo sebe dovodi u utuživu situaciju jer već ima jednu tužbu zbog povreda ugleda CGO-a”, navodi se na kraju reagovanja CGO.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

DANAS ZASIJEDA ODBOR ZA SVEOBUHVATNU REFO

POLITIČKA VRISKA ZBOG BIRAČKOG SPISKA

⌦ Mili Prelević

a današnjoj sjednici Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biće analizirana primjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, i s tim u vezi, utvrđivanje modaliteta rješenja za obezbjeđenje potrebnih uslova za punu implementaciju Zakona o biračkom spisku i izradu potpunog biračkog spiska.

Sjednica će biti posebno zanimljiva zbog dijametralno suprotnih stavova Demokratske partije socijalista i Demokrata po pitanju biračkog spiska, jer vladajuća partija tvrdi da je čist, dok ovi drugi smatraju da ima na stotine fantom birača. Demokratska Crna Gora je nedavno saopštila da je otkrila da se fantomski birači kriju iza nenumerisanih adresa kojih je u Crnoj Gori, kako kažu, preko 278 000. Iz ove partije tvrde da je jasno da DPS održava nesređeno stanje posebno u adresama stanovanja građana Crne Gore. “Ukoliko bi se fantom birači upisivali na numerisanim adresama, bili bi odmah otkriveni. Kućni broj je veoma lako provjerljiv, kako u bazi, tako i neposredno. Zbog toga je veoma važno da se implementira rješenje Demokratske Crne Gore i da se u zakon o teritorijalnoj organizaciji uvede rok od šest mjeseci u kojem je svaka jedinica lokalne samouprave obavezna da donese odluke o davanju naziva svim ulicama na svojim teritorijama, upisivanje brojeva na svim stambenim jedinicama, u ulicama i naseljima. Za neizvr-

šenje ove obaveze predlažemo sankcionisanje opštine i odgovornog lica u njoj”, saopštile su Demokrate. Na drugoj strani, premijer Duško Marković, koji je i zamjenik predsjednika DPS-a, tvrdi da nema fantom birača i da je birački spisak Crne Gore jedan od najčistijih. “Evo ja sad kažem - ako ima jedan lažni identitet ili fantom birač u biračkom spisku ja ujutro podnosim ostavku. Nema! To su gluposti. Ja sam u periodu do izbora vlade izbornog povjerenja bio vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova dok nije došao [Goran] Danilović. I mi smo tada, naravno, imali obaveze da i čistimo birački spisak. Nabavljen je AFIS sistem koji automatski izbacuje imena – duple birače. Taj sistem je izbacio 87 pojedinaca koji nijesu duplo upisani nego imaju duple otiske”, rekao je Marković u intervjuu za RTCG. On naglašava da je danas ostalo sedam pojedinaca sa duplim otiscima i do tih sedam administracija ne može da dođe jer su negdje u inostranstvu. “Dakle, najčistiji birački spisak na planeti je naš birački spisak. Ali vidite u Skupštini,

u tom Odboru umjesto da se izgrađuje povjerenje da se zakoni prilagođavaju preporukama ODIHR-a i OEBS-a, oni izmišljaju činjenice, lažne činjenice s kojima zbunjuju javnost. Zbog toga tehnička vlada nije opravdana. Mi treba da idemo u drugom pravcu: da ojačamo Državnu izbornu komisiju, da ojačamo Agenciju za sprečavanje korupcije, da ojačamo opštinske izborne komisije, da obezbijedimo adekvatan i provjeren uvid u birački spisak i svaku njegovu promjenu i neće biti problema – ko pobijedi srećno mu bilo”, kazao je premijer. Izmjene izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi da budu donešene do 15. novembra, što, kako smatraju sagovornici televizije Nova M, nije realan rok, s obzirom na to da je opozicija uzela učešće tek nedavno. A i to učešće opozicinari problematizuju. Iz vladajuće partije poručuju da je najvažnije to što je došlo do dijaloga vlasti i opozicije. Krajnji rok za sveobuhvatne izmjene izbornog i drugog zakonodavstva mogao bi biti promijenjen, jer je, kako ističu sagovornici televizije Nova M, značajnija suština tj. prijedlog izmjena, od vremenskih rokova. “Iako uđemo u narednu godinu, ja to ne vidim kao tragediju, prvenstveno u oblasti medija, ako probijemo rokove, jer se radi godinama veliki posao godinama u saradnji sa međunarodnim organizacijama, ta-

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

ORMU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA Sa jedne od ranijih sjednica Odbora

NAJVAŽNIJE JE POSTIĆI REZULTATE Iz Demokratske partije socijalista navode kako je najbitnije da i opozicija i partije na vlasti žele da do adekvatnih izmjena izbornog zakonodavstva dođe. “Imamo dijalog sa jednim dijelom kolega iz opozicije, koji su se uključili u rad Odbora, vjerujemo da ono što je do sada urađeno je značajno u pogledu uspostavljanja dijaloga i dostavljanja kvalitetnih rješenja koja treba da unaprijede izborno zakonodavstvo, rekao je Danijel Živković.

POSLANIK DPS PREDRAG SEKULIĆ O ZAKONU O JAVNOM SERVISU

PREDLOG USAGLAŠEN SA NAJVIŠIM STANDARDIMA

Predlog zakona o Javnom servisu usaglašen je sa najvišim evropskim standardima, a rješenja koja sadrži potvrdili su eksperati Savjeta Evrope, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić. Član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Neđeljko Rudović, poručio je da, ukoliko Vlada ne stopira Predlog zakona o Radio-televiziji Crne Gore, koji ignoriše najvažnije zahtjeve civilnog društva, medijskih organizacija i opozicije, preuzeće odgovornost za obesmišljavanje pregovora o izbornim uslovima. Sekulić je rekao agenciji Mina da ne zna zašto Rudoviću smeta Predlog. “Nadam se da kolega Rudovic nije zaboravio da formiranjem Odbora za reformu izbornog zakonodavstva nije suspendovano ustavno pravo Vlade da predlaže zakone i da ovaj Predlog nije u suprotnosti sa Odlukom o formiranju radne grupe za izmjenu

Sekulić izbornog zakonodavstva”, kazao je Sekulić. On, kako je kazao, vjeruje da Rudović nije zaboravio da poslanici Skupštine Crne Gore imaju posljednju rijeć kada je u pitanju glasanje o predloženim zakonima, pa i o ovom. “Ali, ne manje važan je i dogovor koji smo imali u pododboru radne grupe koji se bavi medijskim zakonima da sva predložena rješenja, bez obzira da li dolazila od vla-

sti, opozicije, NVO sektora ili akademske zajednice, moraju imati saglasanost eksperata Savjeta Evrope ili Evropske komisije”, poručio je Sekulić. I, kako je dodao, čini se da je to najveći problem. “Jer većina onoga što smo do sada imali prilike da čujemo, nije u saglasnosti sa evropskim standardima i ne korespondira sa evropskom praksom”, zaključio je Sekulić. R.P.

NIKŠIĆ: URUČENE 53 ČLANSKE KARTE NOVIM ČLANOVIMA SNP A

Joković: Partija jača iz dana u dan Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković uručio je, na svečanoj sjednici opštinskog odbora SNP Nikšić, 53 članske karte novim članovima te stranke. Kako je saopšteno iz SNPa, Joković je kazao da ta partija jača iz dana u dan, te da je sinoćnji događaj u Nikšiću potvrda njenog povratka na staze stare slave. “SNP se od osnivanja bori za časnu i pravu Njegoše-

vu Crnu Goru i tako će biti i ubuduće. Srećan sam što vidim mnoge mlade ljude koji su nam pristupili u Nikšiću, a tako će biti i u drugim gradovima. SNP je sačuvao narod i odano i stameno članstvo, zbog toga sam uvjeren da ćemo biti jači iz dana u dan”, kazao je Joković. Sjednici opštinskog odbora prisustvovali su i potpredsjednici Dragan Ivanović i Danijela Đurović, sekretar IO GO Dragan Vukić,

članovi predsjedništva Vasilije Lalošević i Miomir Vojinović, te predsjednik Asocijacije mladih SNP Nikola Milićević. Podsjećamo, rukovodstvo SNP CG, u skladu sa odlukama Glavnog odbora partije, ovih dana obilazi svoje opštinske odbore širom Crne Gore, razgovarajući sa članstvom i simpatizerima o budućim koracima u osnaživanju partije i pripremama za predstojeće izbore. R.P.

Živković

li stručnu službu unutar Skupštine, urađene su brojne analize, čak i neki prijedlozi zakona su urađeni, ali nakon toga, nažalost, ušli smo u neka međupartijska trvenja i sve je to rezultiralo gubljenjem vremena”, ističe on.

Foto: Darko Jovanović

ko da iako uđemo u 2020. Ne vidim ništa loše u tome”, kaže Boris Raonić. U DPS-u kažu da se u ovom momentu se ne vode striktno pitanjem određenih rokova. “Vjerujem da je u ovom momentu važnije da suštinski izmijenimo izborno zakonodavstvo, nego ove rokove, pa, možda čak ako bude potrebno, zbog suštine, te rokove izmijenimo u narednom periodu”, rekao je Danijel Živković. S druge strane, opozicija želi tehničku vladu, a do nje neće doći, jer iz vladajuće stranke smatraju da nema potrebe za tim. “Nemamo namjeru da ustupamo bilo kome ono što su nam građani povjerili, niti pristajem na ucjene opozicije”, kazao je nedavno predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Aleksandar Damjanović kaže da nije siguran da li do dogovora o izbornim reformama uopšte može doći. Ljudi koji učestvuju u Odboru, a iz opozicije su postavili sebi rokove, prvo 15. oktobra da ukoliko nema tehničke vlade, koja je trebalo da bude mehanizam, napustiće rad odbora, međutim - imamo to što imamo. Svakako ćemo sačekati raspravu u parlamentu, da i o tome otvorimo priču. Prvi čovjek Građanske alijanske Boris Raonić ističe da je, ipak, realno, da rok bude probijen. “Rezultati rada ovog odbora su vrlo skromni, iako smo mi prije povratka opozicije uradili dobar dio posla - formira-

POLITIKA

Sa svečanosti u Nikšiću

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

POLITIKA

DUGOGODIŠNJI BEOGRADSKI NOVINAR ZORAN OSTOJIĆ ZA DN

Ako mediji smiju da budu neprofesionalni problem je u propisima

Tržište i profesionalna udruženja bi trebalo da naprave razliku između te dvije grupe medjia. Nažalost, to se u praksi ne dešava Dnevne novine su nedavno objavile rezultate istraživanja o medijskoj zastupljenosti predsjednika države Mila Đukanovića u medijskom koncernu Vijesti – novinama, portalu i televiziji – koja je pokazala da je od 2.776 objava tokom devet mjeseci, čak 1.826 bilo negativno, samo 346 pozitivno, da je broj neplaniranih informacija daleko iznad planiranih, da je prostor koji se daje praćenju državničkih aktivnosti deset puta manji od prostora koji je ustupljen za objave sa negativnom konotacijom. Za planirane objave ND Vijesti ustupio je 18.480 centimetara kvadratnih, a za neplanirane čak 198.205 kvadratnih cm. Naslovne strane ovog medija gotovo da nijesu imale najavu teksta koja je bila pozitivna po Đukanovića. Najveći broj objava pratile su neadekvatne fotografije, čak i pored objava koje su bile pozitivnog karaktera i odnosile su se na državne i i aktivnosti Đukanovića kao lidera DPS. Sve ovo zajedno, prema ocjenama autora istraživanja, sistematski stvara negativnu sliku o predsjedniku Crne Gore, na kampanju koja samo mijenja oblik, ali ne i suštinu – prenijeti javnosti što

lošiju sliku o Đukanoviću i njegovoj porodici. Dugogodišnji beogradski novinar i bivši poslanik Zoran Ostojić slaže se sa autorima analize da je riječ o stvaranju negativne slike o Đukanoviću, te da je to stvar uređivačke politike tog medija, naglašavajući da sloboda svakako podrazumijeva i odgovornost. „Ako ima slobode da se bude neprofesionalan, a da se za to ne snosi odgovornost, problem je u pravnoj državi i vladavini prava. Ključnoj oblasti koja pokazuje napredak jedne države iz totalitarizma ka demokratiji i slobodnom, otvorenom društvu“, ističe Ostojić. Ostojić u razgovoru za Dnevne novine, kaže da mediji, osim javnih servisa, imaju vlasnike i da njihova uređivačka politika ne može biti potpuno nezavisna. „Dakle, i u zemljama sa mnogo dužom i jačom demokratskom tradicijom i institucijama, vlasnici utiču na uređivačku politiku u nekoj mjeri. E, baš u toj mjeri se razlikuju profesionalni od neprofesionalnih medija. Prvi, interes vlasnika (ekonomski, politički ili lični) ostvaruju u granicama novinarske profesije i etike. Dru-

gi izlaze iz tih granica. Tržište i profesionalna udruženja bi trebalo da naprave razliku između te dvije grupe medjia. Nažalost, to se u praksi ne dešava. Tržište, čitaoci, gledaoci i slušaoci to nisu u stanju, jer smo duboko podijeljena i politizovana društva. Pa većina „prati svoje“ medije i vjeruje im. A profesionalna udruženja novinara nažalost još nisu u stanju da među nama „odvoje žito od kukolja“, kaže Ostojić za Dnevne novine u odgovoru na naše pitanje da prokomentariše medijsku, odnosno negativnu zastupljenost predsjednika države u koncernu Vijesti, odnosno u kojoj se mjeri se to može braniti javnim interesom. Ostojić, komentarišući poruke koje se konzumentima šalju preko fotografija na kojima Đukanović ima prijeteći pogled, podignuti prst, razne grimase..., kaže da je to „svakako negativno po Đukanovića“, ali da je to „očito uređivačka politika“. „Ne pratim medije u Crnoj Gori, niti znam stvarne vlasnike Vijesti da bih mogao kompetentno da odgovorim na pitanje koje ili čije interese ta medijska grupa zastupa. A jasno je da će svaki medij svoju uređivačku politiku braniti javnim intere-

Ostojić

Šta da očekuju obični građani... „Riječ „progon“ implicira ne-

profesionalizam, propagandu, laganje i političku ostrašćenost. Ako one javne ličnosti koji se osećaju ugroženo od te vrste aktivnosti medija, ne mogu da se sudski zaštite, to znači samo jedno. Da, iako imaju pravo na niži stepen zaštite od običnih građana, pravsom. I to nije sporno. Da pored interesa vlasnika medij zastupa i „javni interes“. Koji je javan onoliko koliko se poklapa i sa interesom vlasnika. Ali to mora da bude u granicama novinarskih profesionalnih standarda i etike“, naglašava Ostojić. Na naše pitanje kako bi trebalo da izgleda sloboda medija u Crnoj Gori po uzusima EU kada je kod nas sve dozvoljeno, i niko za sada ne snosi odgovornost za ono što objavi, Ostojić ponavlja da vlade moraju da se staraju da se ispune evropski standardi, te da im u tome treba „pomoć“ opozicije, da ih u tom pravcu pritiska i gura. „Ali i kod vas, kao i kod nas, dio opozicije pritiska naše vlade da odustanu od evropske politike i da se okrenu Moskvi i Putinu. Ali istovremeno ti isti traže evropske medijske slobode čime olakšavaju našim vladama da sporo napreduju u ovoj oblasti“, kaže Ostojić,

ni sistem ne funkcioniše u skladu sa EU standardima. Jer šta onda mogu da očekuju obični građani u sličnim situacijama“, odgovara Ostojić na naše pitanje da kao iskusni političar prokomentariše odsustvu reakcija institucija, partije, u slučaju medijskog progona Đukanovića. poručujući da jedino ostanak na evropskom putu, koliko god on bio neizvjestan, udaljava od mogućnosti da nam „države liče na Rusiju“. Na naše pitanje kakva bi bila reakcija Srbije, njihove javnosti, partija, da se protiv njihovog predsjednika vodi slična kampanja, Ostojić odgovara da ima takvih medija i kod njih, i da je reakcija javnosti „onakva kakva je i javnost“. „Podijeljena. Antivučićevci ih hvale, vučićevci ih žestoko napadaju. SNS takve medije bojkotuje, a provučićevi mediji ih najbrutalnije etiketiraju. Ali reakcija države mora biti u skladu sa evropskim vrijednostima na kojima, na riječima, težimo. Dakle, izvještaji EU o napretku Srbije ka punopravnom članstvu su za mene jedino objektivno mjerilo o medijskoj slici. I ono nije povoljno za vladu Srbije“, poručuje naš sagovornik. V.Š.

Ekonomija 6 INTERVJU: VLADAN VUČELIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR LUKE bA PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

pretovareno više od 1,13 miliona tona tereta, idemo ka rekordu

⌦ Danica Janković

uka Bar pretovarila je od početka godine do kraja septembra više od 1,13 miliona tereta, što je 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvršni direktor barske kompanije Vladan Vučelić.

On je istakao da se može očekivati da pretovar u ovoj godini premaši sumu od 1,65 miliona tona, što bi bilo skoro 300.000 tona više nego prošle godine i graničilo bi se sa rekordnim godišnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine. DN: Da li ste zadovoljni rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine? Šta je za Vas kao prvog čovje-

ka kompanije bilo posebno značajno tokom tog perioda? Zašto? VUČELIĆ: Zadovoljan sam rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci. Kao najznačajnije aktivnosti u navedenom periodu izdvojio bih nekoliko stvari. Prva je stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem Aneksa IV Ugovora o korišćenju

morskog dobra. Time je Luci Bar potvrđeno isključivo pravo korišćenja lučkog područja i infrastrukture i omogućeno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskorišćenju postojećih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateškim opredjeljenjima Države. Drugo što je posebno značajno jeste izvršena procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, čime je dovedena na fer-tržišnu vrijednost. DN: Šta još izdvajate? VUČELIĆ: Ovaj period obilježilo je takođe, i potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan način, obezbije-

Kapitalni projekti poboljšaće tržišnu poziciju DN: Koji su očekivani pozitivni efekti realizacije kapitalnih državnih infrastrukturnih projekata na poslovanje Luke Bar? VUČELIĆ: Smatram da će izgradnja prve faze prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, te izgradnja dionice auto-puta od Čačka do Obrenovca, kao i najavljena rekonstrukcija pruge BeogradBar na teritoriji Srbije, uz završenu modernizaciju crnogorskog dijela pruge, imati izuzetno poziti-

van uticaj na trzišnu poziciju Luke Bar i značajno poboljšati njenu konkurentnost. Međutim, potpuno je jasno da pored pomenutih kapitalnih projekata koji se realizuju u lučkom okruženju i sama Luka Bar mora pristupiti unapređenju postojećeg stanja sa svih aspekata. U tom kontekstu, posebno bih istakao značaj projekta sanacije konstrukcije Obale Volujica, izgradnje produžetka operativne obale Volujica, plani-

rane modernizacije lučkog elektro-energetskog sistema i ostalih projekata iz domena razvoja lučke infrastrukture, kao i planiranih projekata razvoja lučke suprastrukture. Značaj pomenutih projekata se ogleda, prije svega, u činjenici da oni predstavljaju suštinski važne preduslove za iskorišćavanje šanse Luke Bar za povećanje obima pretovara, privlačenjem robnih tokova iz lučkog gravitacionog područja.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

Ekonomija

AR O REZULTATImA pOsLOVANJA U pRVIh DEVET mJEsEcI Već sada mogu reći da će slobodna zona, poslije duge stagnacije, biti glavni faktor razvoja i stabilnog poslovanja Luka Bar

đen najširi obim zaštite prava zaposlenih. Postignuto je i sudsko poravnanje sa AD Port of Adria, čime smo, na najbolji način, regulisali sva sporna i neriješena pitanja koja su opterećivala poslovanje Luka Bar AD i pomenutog operatera unutar lučkog područja. Napomenuo bih i da imamo i značajan broj novih komitenata i dogovorenih poslovnih aranžmana, koji su uticali na povećanje obima pretovara tereta u ovom periodu, među kojima posebno ističem zaključivanje komercijalnog ugovora sa kompanijom HBIS Željezara Smederevo na pretovaru rude gvožđa. Uspostavili smo kontakt i dogovorili uslove saradnje, a uskoro nas očekuje i potpisivanje ugovora, sa ZIJIN RTB Bor na uvozu koncentrata bakra.

Vučelić

DN: Koji su konkretni rezultati poslovanja u prvih devet mjeseci ove godine? VUČELIĆ: Istakao bih da je značajno povećan obim pretovara - pretovareno je 1.132.183 tona tereta, što predstavlja povećanje od 18 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine. Činjenica da su ostvareni rezultati nadmašili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara daje osnovu da budemo zadovoljni postignutim. Ukupni prihodi za devet mjeseci ove godine iznose 6.946.312 eura, a rashodi 6.672.273 eura, što znači da je ovaj poslovni period završen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274.039 eura. Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167.000 tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, može se očekivati da isti, u 2019.godini, premaši brojku od 1.650.000 tona, što bi bilo skoro 300.000 tona više u odnosu na prošlu godinu i graničilo bi se sa rekordnim godišnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine. Projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zaključak da će biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, od-

nosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veći u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci. DN: Da li je povećanje pretovara rezultat novih poslova i da li, kako se u javnosti moglo čuti, imate ograničenja u radu sa generalnim teretima i pretovarom kontejnera? VUČELIĆ: Luka Bar nikada nije imala zakonsko ograničenje za rad sa generalnim teretima, ali se, nažalost, zbog pogrešnog tumačenja koncesionog ugovora, koji je država potpisala sa drugim operaterom na lučkom području u proteklih nekoliko godina izgubio značajan prihod, koji je mogao biti ostvaren po tom osnovu. U svakom slučaju, posebno raduje činjenica da u ostvarenom obimu pretovara, značajno učešće ima i pretovar generalnih tereta. Posao pružanja usluga pretovara kontejnera još uvijek nijesmo počeli. Ono što sada mogu reći, s obzirom na intenzivne razgovore koje vodimo sa jednim od najvećih kontejnerskih brodara, za očekivati je da već u prvoj polovini 2020. godine zaključimo ugovor za obavljanje terminalskih usluga sa kontejnerima. DN: Kako ocjenjujete trenutni nivo tehničke opremljenosti lučkih terminala? VUČELIĆ: U cjelini, nijesam zadovoljan. Smatram da

Treba naći strateškog partnera

DN: Šta mislite o mogućnosti uvođenja strateškog partnera u vlasničku strukturu Luke? VUČELIĆ: Luka Bar je kompanija u većinskom državnom vlasništvu, iz čega proizlazi da su strateške smjernice njenog daljeg razvoja u domenu nadležnosti Vlade Crne Gore. Naglasio bih da Luka Bar, nažalost, to predstavlja ograničavajući faktor u radu Luke Bar, sa stanovišta mogućnosti povećanja obima pretovara. Treba imati u vidu da u dužem periodu nije bilo značajnijih ulaganja u investiciono održavanje i razvoj lučkih tehničkih sistema, što je, pogotovo u nekim segmentima, dovelo u pitanje čak i njihovu elementarnu operativnost. U proteklih devet mjeseci izdvojili smo iz tekućeg poslovanja, oko 600.000 eura za te namjene. Kako bi se situacija barem donekle popravila i obezbijedila sredstva za značajnija ulaganja u ovaj segment neophodan za održavanje i povećanje postojećeg nivoa operativnosti i obima pretovara, usmjerili smo aktivnosti ka valorizaciji neiskorišćene, umrtvljene imovine iz domena tercijalnih djelatnosti i imovine koja nije odbacivala dobit. Sredstva koja ćemo obezbijediti po tom osnovu biće iskorišćena za investi-

274

hiljade eura iznosi dobit luke bar za devet mjeseci ove godine

nema investicioni potencijal za ispunjenje strateških razvojnih ciljeva, koji su definisani prostorno-planskom dokumentacijom za lučko područje. Moje mišljenje je da treba ići u pravcu pronalaska strateškog partnera koji bi, po odabranom modelu od strane Vlade, doprinio, prije svega, tom segmentu razvoja Luke.

ranje u nabavku, prije svega, lučke mehanizacije. DN: U kojoj mjeri prihodi od djelatnosti u slobodnoj zoni učestvuju u ostvarenju planiranih rezultata poslovanja? VUČELIĆ: Od trenutka potpisivanja Aneksa IV Ugovora o korišćenju morskog dobra, zaključeni su ugovori sa TCK Montenegro, koji će izgraditi silose za cement u rasutom stanju, kapaciteta 3.400 tona, sa kompanijom Inovativ Grin Tehnolodžis za izgradnju proizvodnog pogona za preradu metala, sa MSK Kikinda za izgradnju rezevoara za sirćetnu kiselinu, kapaciteta 5.000 tona što podrazumijeva ukupna ulaganja od oko 15 miliona eura u slobodnoj zoni. Drago mi je što mogu istaći da su u toku pregovori sa više kompanija koje su iskazale interes za značajna finansijska ulaganja u slobodnoj zoni, što će značajno povećati obim pretovara u narednim godinama, ali i stvoriti pretpostavke za zapošljavanje velikog broja mladih ljudi u kompanijama koje će realizovati te investicije. Svi ugovori koje smo zaključili, kao i oni čije zaključenje očekujemo i aktivnosti koje iz njih proizlaze, već sada mogu reći da će slobodna zona, poslije duge stagnacije, biti glavni faktor razvoja i stabilnog poslovanja Luka Bar.

ekonomija

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

cedis: iNVesTiciONiM PROJeKTiMA dO ZAdOVOLJNiH KORisNiKA

posvećeni kapitalnim Ulaganjima U mrežU

rnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je i u trećoj godini poslovanja posebnu pažnju posvetio pripremi i početku realizacije kapitalnih investicija u primarnu mrežu, kazali su Dnevnim novinama u toj kompaniji.

Rukovodilac Direkcije za razvoj, pristup mreži i ICT Dragoslav Damjanović naveo je da su među najznačajnijim ulaganjima izgradnja trafostanica 35/10 kilovolti (kV) Duklo u Nikšiću i Velje brdo u Podgorici. Među važnim projektima je i izgradnja postrojenja od deset kilovolti u trafostanici 110/10kV 2x31,5MVA Kličevo-Nikšić, izgradnja kablovskih 35 kilovolti vodova od trafostanice 110/35kV Podi do trafostanice 35/10kV Kumbor i trafostnice 35/10kV Baošići u Herceg Novom, kao i rekonstrukcija trafostanice 35/10kV Kumbor. “Navedene investicije su u završnoj fazi priprema i ubrzo se očekuje početak realizacije”, rekao je Damjanović, dodajući da je u fazi pripreme i izgradnja trafostanice 35/10kV Grbalj 2 i njeno uklapanje u 35 kilovoltnu mrežu.

■ RekonstRukcije Za CEDIS je važna i rekonstrukcija postrojenja od deset kilovolti u trafostanici 35/10kV Centar kao i izgradnja kablovske mreže od deset kilovolti iz trafostanice 35/10kV Velika plaža 2. “Počelo je dosta bitnih projekata. U toku je postupak javne nabavke za zamjenu transformatora 35 kilovolti u trafostanicama 35/10 kV Vilusi u Nikšiću, Ptič u Podgorici, Ostros u Baru, Medanovići i Nedakusi u Bijelom Polju. Počeli su projekti zamjene transtormato-

Ilustracija

ra 35 kilovolti u trafostanici 400/220/110/35 kV Ribarevina u Bijelom Polju i TS 220/110/35 kV Mojkovac’ u Mojkovcu, kao i u trafostanicama 35/10 kV Čokrlije u Bijelom Polju, Topla u Herceg Novom, Veliki Pijesak u Baru, Virpazar u Baru, Berane 2 u Beranama, Andrijevica, Podgor na Cetinju i Kosanica u Pljevljima”, precizirao je Damjanović. One je podsjetio i da je ove godine počeo projekat revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže, čijom realizacijom se očekuje značajno poboljšanje kvaliteta snabdijevanja električnom energijom. “U toku prva tri kvartala ove godine, u razvoj i izgradnju ukupno je investirano 11.512.801 eura”, kazao je Damjanović. U CEDIS-u tvrde da će rezultati revitalizacije biti vidljivi odmah nakon završetka radova na svakom dalekovodu.

“To znači da će korisnici osjetiti benefite u smislu značajno manjeg broja ispada što ujedno znači i poboljšanje kvaliteta snabdijevanja”, naglasili su u kompaniji.

■ PRoblemi CEDIS se, kako su istakli u kompaniji, svakodnevno suočava sa problemima koji usporavaju realizaciju investicija u planiranim vremenskim okvirima. “Odnose se na podzakonsku regulativu koju donosi Agencija, prostorno-planska dokumenta, imovinsko-

pravnih odnosa i procedure javnih nabavki. Ipak, CEDIS nastoji da u procesu planiranja izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih djelova distributivnog sistema, ostvari svakodnevnu komunikaciju kako sa korisnicima, tako i sa predstavnicima lokalnih samouprava i nadležnih ministarstava kako bi mogli na vrijeme stvoriti planske i regulatorne preduslove za realizaciju investicija”, ukazali su u kompaniji. Predstavnici CEDIS-a ističu i da su spremni da kroz buduće investiranje u revita-

400

hiljada korisnika CEdis napaja ElEktričnom EnErgijom

lizaciju, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih kao i izgradnju novih elektroenergetskih objekata u svim crnogorskim opštinama, elektrodistributivni sistem dovedu do nivoa koji će korisnicima obezbjediti kvalitetno i sigurno napajanje električnom energijom. “Neophodan preduslov privrednog razvoja jedne kompanije jesu investicije. Svako preduzeće mora investirati, jer je to jedini način kojim ono može obezbijediti rast i razvoj. Do ostvarivanja ciljeva razvoja dolazi se pravilno odabranom i usmjerenom investicionom politikom. Prioritetni zadaci CEDIS-a usmjereni su na obezbjeđivanje pouzdanog i stabilnog napajanja električnom energijom 400.000 korisnika elektrodistributivnog sistema u Crnoj Gori. Zbog toga se u CEDIS-u posebna važnost poklanja planiranju i realizaciji investicionih projekata. R.E.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

IZVJEŠTAJ O KONTROLNOM OBILASKU UIKS A KPD A I Z

MALOLJETNIK U ZATVORU ZAVRŠIO OBUKU ZA BRAVARA

Preporuka da se u radu sa osuđenim maloljetnicima primjenjuju utvrđeni standardi primjena posebnog oblika tretmana i nastavak školovanja, nije ispunjena u potpunosti, navodi se u nedavno objavljenom Izvještaju o kontrolnom obilasku Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kazneno-popravnog doma i zdravstvene službe. Ipak, u odnosu na prethodnu analizu, zapaženo je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Naime, izvještaj je sačinio tim Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) i to na osnovu dvije nenajavljene posjete UIKS-u tokom jula tekuće godine. Tim NPM izvršio je kontrolni obilazak u cilju uvida u realizaciju preporuka datih nakon obilaska 2016. godine, radi unapređenja stanja u oblasti penološkog tretmana i zdravstvene zaštite zatvorenika - tj. dostupnosti sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite licima lišenim slobode. Kada je u pitanju rad sa osuđenim maloljetnicima, u Odjeljenju za maloljetnike sprovođene su radionice na temu asertivne komunikacije i kontrole agresivnog ponašanja. “Takođe, sprovodi se grupni rad koji se zasniva na psihosocijalnoj podršci. Tokom 2018. godine realizovane su psihološke radionice sa maloljetnicima na temu moralnosti i moralnog rasuđivanja. Radionice opismenjavanja maloljetnika održavaju se jednom nedjeljno, pretežno sa maloljetnicima romske populacije”, navodi se

u izvještaju. Jedan od maloljetnika dobio je sertifikat za završenu obuku za bravara. Uspostavljena je saradnja sa Ministarstvom prosvjete u cilju obrazovanja maloljetnika. Takođe, obezbijeđene su knjige i drugi potrebi materijal za učenje. Maloljetnici koji završavaju srednju školu odvode se na konsultacije i vanredno polaganje ispita. Donacijom UNICEF-a obezbijeđena je oprema za kulturne, sportske i obrazovne aktivnosti maloljetnika (računarska oprema, oprema za teretanu, profesionalni fotoaparat). “U odnosu na prethodnu analizu NPM-a zapaženo je da postoji napredak u tretmanskom radu sa maloljetnicima. Međutim, uvidom u dokumentaciju tim NPM-a je zapazio da se vodi određena, ali nepotpuna evidencija o ovim aktivnostima. Ne postoji plan rada, npr. na nedjeljnom ili mjesečnom nivou, imena i potpisi učenika”, stoji u izvještaju.

■ U PRIPREMI PRI-

KADA SU U PITANJU POSEBNI PROGRAMI TRETMANA NPM JE INFORMISAN DA SE U KPD PODGORICA SPROVODI GRUPNI RAD SA ZAVISNICIMA, RAD NA KONTROLI NASILNIČKOG PONAŠANJA, OPISMENJAVANJE, A U PRIPREMI SU PRIRUČNICI ZA RAD SA POČINIOCIMA SEKSUALNIH DELIKATA I ZATVORENICIMA OSUĐENIM NA DUGE ZATVORSKE KAZNE

Nije do kraja ispunjena ni preporuka da se za svakog zatvorenika pripremi individualni plan i program tretmana i da se kvalitetno sprovodi. Uvidom u dokumentaciju, te sadržaj ličnih listova zatvorenika utvrđeno je da se za svakog zatvorenika priprema opšti program tretmana - razvrstavanje u klasifikacionu grupu, razvrstavanje u prevaspitnu grupu

i paviljon, radno angažovanje (shodno radnoj sposobnosti i interesovanjima zatvorenika), tokom izdržavanja kazne dodjeljuju se pogodnosti itd. “Kada su u pitanju posebni programi tretmana NPM je informisan da se u KPD Podgorica sprovodi grupni rad sa zavisnicima, rad na kontroli nasilničkog ponašanja, opismenjavanje, a u pripremi su priručnici za rad sa počiniocima seksualnih delikata i

RUČNICI ZA RAD SA ZATVORENICIMA

zatvorenicima osuđenim na duge zatvorske kazne”, piše u izvještaju. NPM je uvidom u dokumentaciju zapazio da za pojedine od navedenih posebnih programa postoji zapis o sprovedenom programu, ali ne postoje imena i potpisi učesnika. Za pojedine programe, za koje je navedeno da se održavaju, ne postoji pisani trag kada su održani i ko je od zatvorenika učestvovao. “Takođe, pojedini izvještaji Odsijeka za ispitivanje ličnosti, koji su od značaja za izradu programa tretmana, nijesu potpisani i zavedeni, što nije dobra praksa, jer postoji mogućnost izmjene unešenih podataka”, dodaju iz NPM-a.

■ POPUNITI UPRA-

ŽNJENA SISTEMATIZOVANA MJESTA

Nacionalni preventivni mehanizam sugeriše i da se preporuka da se prevaspitni kolektivi ujednače po broju ispuni do kraja. Naime, trenutno je

u dva kolektiva (D1 i D2) ukupno 130 zatvorenika, a vodi ih jedan realizator tretmana par mjeseci unazad zbog nedostatka službenika. Prema preporukama, to se mora ispraviti zbog preopterećenosti službenika. Djelimično je ispunjena i preporuka da se popune upražnjena sistematizovana radna mjesta u okviru Sprovodničke službe, u cilju optimalnog funkcionisanja i servisiranja potreba zdravstvene zaštite i ostalih službi. “Naime, Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta iz maja 2019. godine sistematizovano je 637 izvršilaca, čime je u odnosu na prethodni pravilnik predviđeno povećanje izvršilaca za 41. Iz UIKS-a su saopštili da preduzimaju opsežne mjere na popunjavanju upražnjenih radnih mjesta na svim nivoima, pa će tako u narednom periodu planirati i zapošljavanje dodatnog broja izvršilaca u Odsijeku sprovodničkog obezbjeđenja”, zaključuje se u izvještaju. Bo.B.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

zdravstvene službe

hronika

terete se za pokušaj šverca 56 kg kokaina

Foto: Vedran Ilić

Sjutra ročište za kontrolu optužnice u slučaju “Jadran”

Kontrola optužnice u slučaju “Jadran” zakazana je za sjutra pred vanraspravnim vijećem Višeg suda u Podgorici. U ovom predmetu Specijalnog tužuilaštva, za članstvo u navodnoj kriminalnoj organizaciji koja je pokušala da prošvercuje kokain vrijedan pet miliona eura preko školskog broda “Jadran”, sumnjiči se Vojin Stupar koji se nalazi u pritvoru. Istragom je utvrđeno da je njegov zadatak bio da postupa po naredbama organizatora i članova kriminalne organizacije, osumnjičenih Dejana Rovčanina i Vladimira Račića koji su u bjekstvu, te da obezbjeđuje i čuva vatreno oružje i municiju za potrebe kriminalne grupe, da istovremeno priprema, pakuje opojnu drogu kokain u rance u kojima će je transportovati. Za umiješanost u šverc kokaina tereti se i podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović koji se, prema sumnjama istražitelja, na školski brod unio 56 kilograma kokaina čistoće od preko 80 odsto i oružje. Prema navodima istrage, on

je imao zadatak da preuzima opojnu drogu od drugih pripadnika kriminalne organizacije, unosi je na školski brod i sakriva. Njegova uloga, kako je pokazala istraga, bila je da drogu nakon uplovljavanja školskog broda “Jadaran” u lukama Turske i drugih država prema dobijenim uputstvima predaje drugim članovima kriminalne organizacije, i od njih preuzima iste količine opojne droge heroin, te da ih po povratku u Crnu Goru predaje drugim članovima kriminalne organizacije radi

dalje prodaje. Podsjećamo, Vojna policija i Specijalno policijsko odjeljenje, u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom, 19. aprila spriječili su transport kokaina prema Turskoj. Vrijednost zaplijenjene droge, procijenjena je na pet miliona eura. Istražitelji su došli do saznanja da je član grupe koja je švercovala 56 kilograma kokaina koji je pronađen na brodu “Jadran” i Radomir Ostojić iz Tivta, a status svjedoka saradnika dodijeljen je starijem vodniku Milošu Kuliću. Bo.B.

maloljetnik počinio prekršaj u dvorani ª topolicaº

Omogućeno učenje zanata

Pored četiri neispunjene preporuke i pet djelimično ispunjenih, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ispunila je šest preporuka, među kojima je i organizacija različitih oblika stručnog osposobljavanja zatvorenika kroz rad i učenje. “U okviru toga sprovedena je obuka za zanimanja stolar i bravar. Prvu obuku uspješno je završilo devet zatvorenika i njima su uručeni sertifikati krajem prošle godine. Obuka zatvorenika za stolarsku proizvodnju počela je u junu ove godine i na njoj učestvuje pet zatvorenika”, utvrdio je tim NPM. Takođe, realizatorima tretmana obezbijeđena je podrška u izvršavanju administrativnih poslova kako bi mogli da se posvete stručnom prevaspitnom radu. Treća ispunjena preporuka je da Sektor za tretman ispuni kontinuiranu saradnju sa institucijama bitnim za pružanje

postpenalne pomoći - Zavod za zapošljavanje i Centar za socijalni rad. UIKS je razmotrio mogućnost upućivanja pacijenata na specijalističke konsultativne preglede u obližnje zdravstvene ustanove primarnog i sekundarnog nivoa za one dijagnostičke kategorije sa duže liste čekanja, koje se mogu uspješno riješiti na ovim nivoima zdravstvene zaštite. Ispunjena je i preporuka da se razmotri mogućnost angažmana specijaliste fizikalne terapije kao spoljnjeg saradnika koji bi periodično obavljao preglede u okviru ZIKS-a, a imajući u vidu povećanu potrebu za ovom vrstom specijalističke usluge i činjenice da za ovu vrstu pregleda nije potrebna dodatna dijagnostička oprema. Još jedan od ispunjenih zadataka je da Sprovodnička služba ZIKS-a ažurno vodi dokumentaciju koja se odnosi na sprovođenje pritvorenih i zatvorenih lica.

Utrčao na teren i napao igrača KK “Cedevita Olimpija” Protiv maloljetnog Baranina S.H. (17) policija je podnijela nadležnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, jer je na košarkaškom meču održanom u subotu, 2. novembra u barskoj dvorani “Topolica” utrčao na teren i udario igrača gostujuće ekipe KK “Cedevita Olimpija”. “Policijski službenici u Baru su podnijeli nadležnom sudu Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv maloljetnog S.H. zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim pripredbama. S.H. je, 2. novembra 2019. godine u Sportskoj dvorani „Topolica”, u samoj završnici posljednje četvrtine košarkaške utakmi-

ce ABA lige, koja je odigrana između KK „Mornar” iz Bara i KK „Cedevita Olimpija” iz Slovenije, utrčao na sportski teren i fizički napao igrača gostujuće ekipe”, saopšteno je iz Uprave policije. Naime, kako se dodaje, maloljetnik je upotrebom podesnog sredstva udario igrača KK „Cedevita Olim-

pija”. Igrač tom prilikom nije zadobio povrede. “O događaju je obaviješten nadležni tužilac koji se izjasnio da u radnjama S.H. nema elemenata krivičnog djela. Protiv njega je nadležnom sudu podnijet Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, zaključuje se u saopštenju policije. R.C.H.

hronika

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

nikšićanin uhapšen u zagoriču

Miličić u koMbiju prevozio 374 kg Marihuane

U podgoričkom naselju Zagorič juče je uhapšen Nikšićanin Siniša Miličić (24) zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, na način što je kombijem prevozio 374 kilograma marihuane. “Policija je realizovala aktivnost usmjerenu na otkrivanje i sprečavanje prodaje opojnih droga koja je rezultirala zapljenom oko 374 kilograma marihuane i lišenjem slobode osumnjičenog lica. U Podgorici u naselju Zagorič podgorička policija, na osnovu informacija dobijenih od nikšićke policije, zaustavila kombi vozilo kojim je upravljao S.M. (24) iz Nikšića. Kontrolom vozila policijski službenici su pronašli 12 putnih torbi u kojima se nalazilo oko 374 kilograma bilj-

Oduzeta droga ne materije tamnozelne boje za koju se sumnja da je marihuana”, precizirano je u saopštenju policije. Nikšićanin je lišen slobode zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i biće priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Pod-

gorici. Pronađena opojna droga biće upućena u Forenzički centar radi vještačenja. “U realizaciji ove aktivnosti učestvovali su službenici Sektora kriminalističke policije, Centra bezbjednosti Podgorica, Centra bezbjednosti Nikšić, Centra bezbjednosti Bar i Centra bezbjednosti Budva”, zaključuje se u saopštenju. Bo.B.

osumnjičeni za ubistvo ranka vuletića:

“Odustajem Od dOgOvOra sa ĐikanOvićem” Pritvorenik Vuk Lalatović osumnjičen za ubistvo Ranka Vuletića 1. avgusta u centru Nikšića reagovao je na navode koje je Peko Đikanović (osuđen prvostepenom presudom za ubistvo Dragoljuba Mijuškovića) plasirao putem medija, a koji se tiču saznanja o navodnom nalogodavcu Vuletićevog ubistva. Naime, Đikanović je ranije u obraćanju porodici pokojnog Vuletića naveo da navodni nalogodavci ovog ubistva pokušavaju da preusmjere istragu na njega. Istakao je da su se izvjesni Nikšićani A.M. i njegov drug M.B. potrudili da kod svojih ljudi plasiraju priču kako je Vuletić bio pripadnik nekakvog klana kako bi ga naplatili sa kilo, dva droge, pa su angažovali Lalatovića da to obavi jer oni za to sami nisu imali hrabrosti. “Poslije ubistva su otiš-

li korak dalje, pokušavajući sa svojim pomagačima da preusmjere istragu sa sebe i oblate mene kod građana, policije i vaše porodice”, naveo je tada Đikanović, i uz to dostavio medijima i navodne cedulje koje mu je Lalatović preko prozora dodao, na kojima je detaljan opis onog što je uradio. Lalatović je potom, preko svog branioca, poslao reagovanje u kojem navodi “da odustaje od dogovora sa Pekom Đikanovićem da istom pomognem da “istrguje” svoju slobodu”. “Njegov plan se ogledao u tome da navodno otkrije nalogodavca ubistva Ranka Vuletića. Saopštio mi je da sve mora da bude potpuno uvjerljivo, te da će mi zarad toga izdiktirati nešto da napišem na papirić. Ja sam mu obećao da ću mu pomoći, jer ga volim kao pravog prijate-

lja, jer me primio kao rođenog brata u svoju sobu na moju prvu robiju, kupovao mi kantinu, štitio me i vodio računa o meni kao pravi otac”, naveo je Lalatović, dodajući da mu nije bilo žao “da se pomenuto lišenje života “napakuje” tom A.”. Lalatović je istakao da nikoga zbog novca nikad ne bi lišio života, a o okolnostima i razlozima zbog kojih je lišio života Ranka Vuletića detaljno će se izjasniti pred sudom.

Jedna od ceduljica koje je navodno pisao Lalatović

LaLatović je potom, preko svog branioca, posLao reagovanje u kojem navodi “da odustaje od dogovora sa pekom Đikanovićem da istom pomognem da “istrguje” svoju sLobodu”

društvo

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

ŠKOLE CRNE GORE: KOTORSKA GIMNAZIJA MEĐU NAJ

OkO 20 učenika gOdišnje nastavlja škOlOvanje u inOstranstvu

Kotorska Gimnazija, sa dubrovačkom i zadarskom, najstarija je gimnazija na prostorima prethodne Jugoslavije. Gradska javna škola u Kotoru zvanično postoji od 1326. godine, ali je, sudeći po izvjesnim okolnostima i nekim činjenicama iz drugih izvora, osnovana 1285. godine. O postojanju i radu Gimnazije, od gramatikalne škole do danas, sačuvana je kompletna arhivska građa. Danas školu pohađaju 523 učenika.

■ POŠTANSKA MARKA ZA 150 GODINA POSTOJANJA

Povodom obilježavanja 150 godina postojanja škole (početak rada Gimnazije na narodnom jeziku odlukom Carevinskog vijeća u Beču 1864) odigrana je omnibus predstava “Nismo tu za jedan dan” rađena po motivima iz pripovijesti Stefana Mitrova Ljubiše. Ovom prilikom Pošta Crne Gore je izdala markicu. Za 100 godina rada, Škola je dobila Orden zasluge za narod sa Zlatnom zvijezdom Josipa Broza Tita (1964); Skupština Opštine Kotor je dodijelila nagradu “21. novembar” Gimnaziji “Stefan Mitrov Ljubiša” (1969) i Školskom centru Kotor (1985); Škola je ovjenčana nagradom Oktoih 1986. u tadašnjem Titogradu. “Javna ustanova Gimnazija radi u jednoj smjeni, u petodnevnoj radnoj nedjelji. Nastava se organizuje u prije-

podnevnoj smjeni od 7.45 do 13.45 časova. Nastava se izvodi u moderno opremljenim kabinetima (računari, prjektori, a u pojedinim kabinetima su i elektronske table). Praktična nastava medicinskog smjera se realizuje u Domu zdravlja i Opštoj bolnici u Kotoru. Javna ustanova Gimnazija Kotor posjeduje rješenja o licencama za izvođenje obrazovnih programa u formalnom sistemu, kao i rješenja o licenci za realizaciju progama obrazovanja odraslih”, kazali su iz te obrazovne ustanove. U glavnoj školskoj zgradi, dodaju, dežuraju tri nastavnika i tri učenika. “Spisak nastavnika istaknut je u zbornici i holu Škole, dok je spisak dežurnih učenika istaknut u odjeljenjskim knjigama. Pravila ponašanja nastavnika i učenika definisana su Pravilnikom o kućnom redu škole. Pravilnik je istaknut na vidnim mjestima u holovima škole i zbornici. Nastava počinje u skladu sa kalendarom Ministarstva prosvjete, sa potpunim rasporedom časova. Nastavu izvodi stručan i licenciran kadar”, kazali su iz škole i dodali da su nastavnici licencirani od strane Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje. Ukupan broj odjeljenja je 19 i to, kako su rekli, 11 gimnazijskih, četiri ekonomskog i četiri medicinskog smjera,

što u zbiru trenutno čini 523 učenika. “Znatan broj učenika, do 20 po godini, uz podršku roditelja po završetku drugog razreda nastavlja školovanje u inostranstvu”, naglasili su iz škole.

■ IZNJEDRILA

MINISTRE, GLUMCE, PISCE...

Gimnaziju Kotor su pohađale mnoge javne ličnosti, među kojima su: Vladimir Savić, Jovan Cvetić, ministar sporta Nikola Janović, glumice Tihana Ćulafić, Katarina Krek, Bojana Knežević, Lidija Kordić, pisac Nikola Malović, režiser Vladimir Perović, slikar Ljubomir Popadić, dirigent Darinka Matić-Marović ... Učenici su, ističu iz uprave ove obrazovne ustanove, osvajali nagrade na Evrop-

skom takmičenju Eko reportera u Kopenhagenu 2012, Berlinu i Štokholmu. “Članovi Informatičke sekcije su na takmičenju Adri Twinning za najbolji Logo osvojili prvo mjesto 2012. godine. Language Corner je na 1. Svjetskom takmičenje za najbolju digitalnu priču na engleskom jeziku (EU Tune) osvojio prvo mjesto. Drugo mjesto u Crnoj Gori osvojila je priča “Stereotipi” Aleksandra Kaluđerovića (2012). Učenica Ivana Milojko osvojila je drugu nagradu na 40. Limskim večerima poezije (2012), a Lidija Kordić je bila finalista “Poetskog konkursa Desanka Maksimović” Valjevske gimnazije (2014)”, kazali su iz škole. Na Državnom takmičenju iz engleskog jezika učenici su osvojili prvo i drugo mjesto – 2014, 2015. godine. U programu FLEX Alumni Ame-

ričke ambasade u Podgorici – najbolji učenički eseji u CG, osvojeni su prvo i treće mjesto – 2015. i 2016. godine. “Učenici su na državnim takmičenjima iz italijanskog jezika osvojili ukupno 17 nagrada, od čega sedam prvih mjesta, šest drugih i četiri treća mjesta. Učenici su učestvovali na međunarodnom literarnom konkursu u organizaciji udruženja “Mailing List Histria” iz italijanske regije Friuli Venecija Đulija. Osvojili su 15 nagrada, osam prvih, pet drugih, dva treće i jednu specijalnu nagradu žirija. Nakon završetka gimnazije učenici još od 2005. godine upisuju i uspješno završavaju državne fakultete u Italiji, najčešće u Firenci”, ističu iz škole. Na tradicionalnom takmičenju iz matematike, EuroMath 2017, prvi put se predstavila i škola iz Crne Gore, a naši učenici su osvojili zapažene nagrade. HMC stipendije za školovanje u Britaniji dobili su, dodaju, učenici iz sedam generacija.

■ AKTIVNI U BROJNIM SEKCIJAMA

“U školi aktivno rade novinarska sekcija, Klub prijatelja umjetnosti, Radionica kreativnog pisanja, likovna sekcija. Dramsko-recitatorska sekcija, čiji su česti saradnici stručna lica za scenografiju i režiju (Zoran Jokić i Petar

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

društvo

AJSTARIJIM NA PROSTORU NEKADAŠNJE JUGOSLAVIJE

Učenici škole aktivni su i uspješni u brojnim sekcijama

Školu danas pohađa 523 učenika

NakoN završetka gimNazije učeNici još od 2005. godiNe upisuju i uspješNo završavaju državNe fakultete u italiji, Najčešće u fireNci”, ističu iz škole sa NVO Expeditio, Institutom za biologiju mora, Opštinskom kancelarijom za prevenciju narkomanije, radio stanicama u Kotoru i Tivtu, Turističkom organizacijom Kotor, sa školama iz okruženja i inostranstva, sa Planinarskim društvom “Vjeverica” iz Kotora. Pejakvić), radi u kontinuitetu već dvadeset godina. Predstave u produkciji Gimnazije Kotor igrane su i van škole, u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom. Predstava Hrabra nova generacija, 2012. bila je uvrštena u program 42. Festivala dramskih amatera u Bijelom Polju”, kazali su iz škole. Zapažen je, kažu, i rad Informatičke sekcije, Debatnog kluba (osvojene su mnogobrojne nagrade na takmičenjima debatnih klubova), Preduzetničkog kluba “La piovra”, CKT (Centra za kreativno traganje), sportske sekcije. U sklopu rada raznih aktiva, redovno se organizuju obilasci gradskih lokaliteta i okolnih gradova; aktivno se sarađuje sa Društvom Italijana Dante Aligijeri u Kotoru,

■ AKTIVNI I U

HUMANITARNIM AKCIJAMA

Dobrotvorni rad se sastoji od saradnje sa odjeljenjem za transfuziju u Opštoj bolnici Kotor, sa Dječjim odjeljenjem, od saradnje sa Vatrogasnom stanicom u Kotoru, prikupljanja donacija za Crveni krst, Dječji dom Mladost u Bijeloj i Psihijatrijsku bolnicu, od volontiranja u Azilu za napuštene pse... U toku školske godine za učenike se organizuju dopunska i dodatna nastava, organizuju ogledni i ugledni, muzičko-poetski časovi, pripreme za takmičenja, kao i pripreme za polaganje maturskog ispita i prijemnih ispita za fakultete u okruženju.

Profesori ekonomske grupe predmeta organizuju učešće na Međunarodnim sajmovima preduzetnika. Redovno se održavaju školska sportska takmičenja i turniri. U februaru se organizuje školski maskenbal, u maju učenici učestvuju na međunarodnoj plesnoj manifestaciji-kadril. Školske aktivnosti se trajno bilježe na sajtu škole i u školskom časopisu “Eho”, koji izlazi krajem maja. “Biti učenik kotorske Gimnazije znači dobiti najbolje obrazovanje koje omogućava uspješan nastavak školovanja kako na fakultetima prirodnih i društvenih nauka, tako i na umjetničkim akademijama u zemlji i inostranstvu. Ujedno, to znači biti uključen u mnogobrojne sekcije, projekte, takmičenja i sportske aktivnosti. U mojoj školi, profesori su nam mentori, partneri i prijatelji ako zatreba”, kazao je učenik Martin Krivokapić.

■ ŠKOLSKI PROJEKTI Zapaženi su mnogobrojni realizovani projekti Aktiva za Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost: Jezik, mitski čuvar Boke; Na tragu Danila Kiša; Dučić u zavičaju poezije; Barok u Boki; U podne sa..., a planirani su i Čas u Njegoševoj školi na Toploj, Bokeljske staze Iva Andrića, Kulturni procvat Kotora krajem srednjeg vijeka. “Trenutno je u pripremi deveti broj časopisa Eho. Centar za kreativno traganje - CKT, snimio je film, psihodramu

“Balon”. Klub prijatelja umjetnosti u saradnji sa CZK “Nikola Đurković” redovno za učenike i profesore obezbjeđuje informacije o kulturnim događanjima i karte po povlaštenim cijenama; bavi se organizovanjem promocija pisaca i izdavača, organizuje javne časove, posjećuje predstave i kulturne događaje u gradu”, kazali su iz škole. Projekat i publikacija – “Jezik, mitski čuvar Boke Kotorske” - ostvareni su u saradnji

i uz podršku: Pomorskog muzeja – Kotor, Vrtića “Radost” i Gimnazije . “Radio emisija škole: Dvogodišnji projekat priprema radio emisija i obuka učenika u Radio Kotoru. Projekat je rađen u Sound Forge-u u MP3 formatu. Language Corner je sajt, blog koji vode profesori stranih jezika. Ovaj aktiv je organizovao i mjuzikl “Briljantin” – maturanti generacije 2012/13, kao i mjuzikl “Cabaret” – mart 2016”, istakli su iz škole.

DRUŠTVO

U BLIZINI TOLOŠKE ŠUME

Prvi naučno-tehnološki park Crne Gore do kraja 2020. Postojeći objekat “Zgrade tri fakulteta” u Podgorici, u blizini Tološke šume, postaće Prvi naučno-tehnološki park Crne Gore, saopšteno je juče iz Vlade Crne Gore. “Obezbjeđujemo uslove za sticanje novih vještina i znanja, usaglašenih sa potrebama tržišta rada, kao uslov višeg životnog standarda širom Crne Gore”, poručili su iz Vlade preko twiter naloga.

Radovi će početi u januaru i, ukoliko sve bude teklo po planu, objekat će postati funkcionalan do kraja 2020. godine. Podsjetimo, prije sedam godina kod tehničkih fakulteta, u neposrednoj blizini Tološke šume, trebalo je da bude završena zgrada namjenjena za studente tri fakulteta. Međutim, ostala je nedovršena i prepuštena vremenu. J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

ZBOG JAKE KIŠE U CRNOJ GORI

DANAS CRVENI I NARANDŽASTI METEO ALARM

Za područje centralnog dijela Crne Gore danas je najavljen crveni meteo alarm, dok će u ostalim djelovima zemlje na snazi biti narandžasti, najavila je juče Evropska mreža metoroloških stanica. U centralnom dijelu zemlje očekuje se jaka kiša – najmanje 20 litara po kvadratnom metru pašće za tri sata, a udari vjetra biće brži od 50 kilometara na čas. Prema najavama, vjetar će takvu jačinu imati i na primorju i u kontinentalnim i planinskim predjelima, gdje se očekuje da padne najmanje 10 litara kiše po kvadratnom metru za tri sata. More će biti uzburkano. “U ponedjeljak prijepodne, a naročito u ranim jutarnjim satima, kišovito, uz pljuskove i grmljavinu,

sredinom dana ili poslijepodne padavine će znatno oslabiti, a mjestimično i prestati uz djelimično razvedravanje. Duvaće južni pojačan i jak, na udare i veoma jak vjetar, od sredine dana u slabljenju. Jutarnja temperatura vazduha od osam do 19, najviša dnevna od 10 do 21 stepen”, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Promjenljivo do potpuno

oblačno vrijeme, povremeno sa kišom ili pljuskovima sa grmljavinom nastaviće se i u utorak. “Znatno više padavina krajem dana i tokom noći. Vjetar južnih smjerova, umjeren do pojačan, u drugom dijelu dana i tokom noći pojačan i jak. Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najviša dnevna od 12 do 23 stepena”, stoji na sajtu Zavodu. Podsjećamo, Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova upozorio je građane da će Crna Gora do 10. novembra biti pod uticajem serije ciklonskih aktivnosti sa nekoliko kišnih talasa. Na području zemlje očekuju se veoma nestabilne vremenske prilike sa snažnom kišom i jakim, na udare olujnim južnim vjetrom. J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

društvo

UKIDA SE PEČATIRANJE PASOŠA

I građani Crne Gore moraće da skeniraju lice i daju otiske prstiju Državljani Crne Gore će najvjerovatnije od 2022. godine pored pasoša prilikom ulaska u države Evropske unije morati da skeniraju lice i daju otisak prstiju. Naime, Evropska unija od 2022. planira uvođenje sistema evidentiranja ulaza i izlaza na šengenskim granicama kojim će biti izbačeno pečatiranje pasoša. Sektor crnogorske granične policije još nije zvanično obaviješten o novim mjerama koje Evropska unija planira da uvede od februara 2022. godine, a koje se odnose na granične provjere crnogorskih državljana prilikom ulaska u zemlje Evropske unije. “Međutim, na osnovu raspoloživih informacija sa pomenute konferencije koju je organizovao FRONTEX, možemo reći da se ove mjere odnose na uvođenje novih IT sistema u okviru tzv. EU paketa pametne granice. Naime, EU je ranije donijela

propise o uvođenju novih IT sistema za granične provjere u cilju efikasnije kontrole lica koja nijesu državljani država članica EU i brže provjere dužine boravka na teritorijama država članica”, saopšteno je CdM-u iz Uprave policije. Početak upotrebe dva IT sistema iz pomenutog paketa, ETIAS (koji podrazumijeva skeniranje lica i otisaka prstiju) i EES (Entry-Exit System), planiran je početkom 2022. godine. “Početak primjene ovih sistema za naše državljane predstavljaće obavezu da prije početka putovanja u zemlje članice EU unesu u ETIAS osnovne lične podatke i odgovore na ponuđena sigurnosna pitanja. Pristup ovom paketu će biti moguć preko sajta ili aplikacije za mobilni telefon. U roku od nekoliko minuta će građanin na isti način dobiti odgovor da li ima prepreka za ulazak

u EU i to na osnovu automatske provjere kroz baze podataka određenih EU agencija i zemalja članica”, objasnili su iz Uprave policije. Ukoliko eventualno bude nešto sporno tokom automatske provjere od našeg državljanina će se na isti način tražiti da unese dodatne podatke, nakon čega će u roku od nekoliko dana preko sistema dobiti odgovor da li će mu se dozvoliti ulazak u Evropsku uniju. “U slučaju negativnog odgovora građanin će imati pravo žalbe, a procedura za žalbu će biti sadržana u odgovoru”, istakli su iz Upravi policije. Ova provjera preko ETIASa će koštati pet eura i važiće tri godine. “Znači, prilikom narednog putovanja u Evropsku uniju naši državljanini neće biti u obavezi da ponovo unose podatke u ETIAS sve dok ne prođe period od tri godi-

ne od dana prvog unosa”, pojasnili su iz Uprave policije. Prilikom prvog ulaska u Evropsku uniju, što znači i na ulasku u Hrvatsku, a po početku uvođenja EES, naši državljani će morati da prođu proceduru fotografisanja prednje strane glave i uzimanja otisaka prstiju desne ruke i ti podaci će se unositi u EES. “Ova procedura će se prema našim državljanima sprovoditi samo prilikom prvog ulaska u EU. Napominjemo da je jedna od uloga EES provjera prekoračenja dužine boravka lica na teritoriji EU i on automatski izračunava dužinu boravka lica u zemljama članicama”, istakli su iz Uprave policije i dodali da ne očekuju usporavanje prometa putnika iz Crne Gore ka Evropskoj uniji. Procjena nadležnih organa EU je, kako su rekli, da će se upotrebom ova dva sistema ubrzati promet put-

CRNOGORSKO DRUŠTVO ZA BORBU PROTIV RAKA

Sa osnovcima o štetnosti pušenja Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su u Herceg Novom OŠ “Milan Vuković” gdje su razgovarali sa direktorom Sinišom Brajovićem o stanju oko pušenja i koliki je to problem među nastavnim osobljem i učenicima. “Tom prilikom, učenicima završnih razreda održali smo predavanje o štetnosti pušenja. Veliku pomoć to-

kom predavanja dobili smo od školskog profesora predmeta “Zdravi stilovi života”, koji se sluša u tim razredima”, kazao je Dnevnim novinama sekretar CDPR Domagoj Žarković. Povod posjete bilo je nedavno donošenje novog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu 14. avgusta. “Tokom predavanja pre-

dočili smo đacima koliko štetno i nepovoljno pušenje utiče na mladi organizam, pogotovo u toj fazi razvoja ličnosti”, kazao je Žarković i apelovao na sve, pogotovo djecu školskog uzrasta, da ne počinju nikada pušiti, a ukoliko su već pušači da ostave pušenje ili pokušaju da se odviknu od konzumiranja duvanskih proizvoda, kako bi sačuvali ono najvažnije, a to je zdravlje. J.V.Đ.

Detalj sa predavanja

nika, s obzirom da su prije dolaska do granice EU kroz ETIAS već izvršene određene povjere. “Takođe, po uvođenju u upotrebu EES, na granicama EU više se neće otiskivati granični štambilji, već će se evidentiranje prelaska granice, na ulazu i izlazu, kao i eventualna zabrana ulaska, vršiti preko EES, elektronskim očitavanjem putne isprave”, kazali su iz Uprave policije. Kada zvanično dobiju informaciju o početku primjene novih mjera, kako su rekli, javnost će biti blagovremeno obaviještena. “Uprava policije – Sektor granične policije će iskoristiti sve raspoložive mehanizme kako se naši državljani ne bi duže zadržavali na ulasku u Evropsku uniju i kako bi se smanjilo zadržavanje putnika na granici sa Hrvatskom”, zaključili su iz Uprave policije. R.D.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

PODGORICA: PRI KRAJU REALIZACIJA KONCEPTA

SPECIJALNI KON CENTRU DO KRA Gradsko preduzeće “Čistoća” u prethodnom periodu posebnu pažnju je posvetila primarnoj selekciji, odnosno razvrstavanju otpada na mjestu njegovog nastanka, u dvije posude. Prema riječima direktora ovog preduzeća Andrije Čađenovića, planirano je da implementacija ovog koncepta, postavljanjem posuda za odlaganje “suve” i “mokre” frakcije, u Ia i I zoni, odnosno centru i širem centru grada, bude sprovedena do kraja ove godine. On podsjeća da je početkom marta ove godine, ugradnjom dva polupodzemna kontejnera na Trgu nezavisnosti i Ulici Novaka Miloševa, zvanično počela implementacija projekta odvojenog sakupljanja otpada - odlaganjem “suve” i “mokre” frakcije, dok su tokom juna još dva kontejnera postavljena u Ulici Velimira Terzića i na Bulevaru revolucije.

■ ZAMJENA STARIH KONTEJNERA

“Sa ciljem dalje implementacije koncepta ‘suve’ i ‘mokre’ frakcije, ‘Čistoća’ je iz svojih sredstava realizovala nabavku četiri polupodzemna kontejne-

ra zapremine pet kubnih metara, u vrijednosti od 27.234 eura. Posude su nedavno montirane na četiri određene mikrolokacije u užem gradskom jezgru - u Ulici Vasa Raičkovića, na Bulevaru Ivana Crnojevića, Bulevaru Mihaila Lalića i u Ulici Đoka Miraševića. Uz ovu isporuku, proizvođač ‘Molok’ iz Finske nam je donirao dva kontejnera ‘Domino light’, zapremine 2m3, u vrijednosti od 8.400 eura, takođe namijenjena podršci konceptu ‘suve’ i ‘mokre’ frakcije”, kazao je Čađenović. Nakon što je okončan postupak javne nabavke, Društvu su isporučena još 22 polupodzemna kontejnera u vrijednosti od 90.000 eura. Od navedene isporuke jedan je namijenjen za selektovani otpad, a na 11 lokacija će se, pored postojećih polupodzemnih kontejnera, ugraditi još po jedan kako bi se namijenili za podršku pomenutom konceptu. Takođe, zaključen je ugovor za nabavku tri polupodzemna kontejnera zapremine 5m3 sa dvije vreće (za dvije frakcije otpada), kao i 31 kontejner zapremine 3m3 (od kojih će se dio ugraditi pored postojećih, sa ciljem podrške ovom konceptu). Ugovorena vrijednost nabavke iznosi 145.000

Polupodzemni kontejneri

eura, a sredstva su obezbijeđena u budžetu Glavnog grada.

■ UNAPREĐENJE

KVALITETA USLUGA

Čađenović podsjeća da je Glavni grad sa ambasadom Republike Bugarske potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, u vrijednosti od 45.899 eura, namijenjenih za projekat unapređenja kvaliteta sistema upravljanja otpadom na teritoriji grada. “Ova sredstva opredijeljena su za nabavku osam polupodzemnih kontejnera, čime će se stanje u infrastrukturi u toj oblasti bitno unaprijediti, odnosno, kvalitet usluga koji se pruža našim građanima, podići na viši nivo. Kroz nastavak aktivnosti kojima se podržava koncept

NA TERITORIJI GRADA MONTIRANO 108 P PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Glavni grad je u prethodnom periodu pokrenuo mnogobrojne akcije za čistiji grad. Jedna od najvećih akcija je bila ugradnja podzemnih kontejnera, koji predstavljaju jedan od savremenih načina sakupljanja otpada. Trenutno je

na teritoriji grada montirano 108 podzemnih kontejnera, od čega je osam namjenskih za odlaganje suve i mokre frakcije otpada. “Prednosti ovakvog načina sakupljanja otpada su višestruke, posebno ako se ima u vidu či-

njenica da sa jednim podzemnim kontejnerom, u zavisnosti od njegove zapremine, mijenjamo grupu do pet kontejnera zapremine 1,1 kubni metar, kao i da se odlaganjem otpada na ovaj način postiže viši stepen higijene, bez ot-

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

a priMarne Selekcije oTpada

ntejneri u aja godine

Crna Gora

TivaT: Tri inTervencije Službe zašTiTe

Vatrogasci preko balkona spašavali staricu iz stana

Tivatska Služba zaštite i spašavanja juče je tri puta intervenisala. U toku noći u 2.30 sati došlo je do požara na drvenom stubu električnog voda, koji se nalazi u kompleksu Luštica bay. Zbog požara, dio naselja Đuraševići bio je bez struje kraći period. Juče ujutro u 10.30 sati vatrogasci su imali i intervenciju sa srećnim epilogom. Naime, vatrogasci su intervenisali u centru grada u stambenom objektu na drugom spratu u stanu gdje živi starija osoba koja se nije odazivala na pozive rodbine. Na lice

mjesta su se uputili vatrogasci, hitna medicinska pomoć i policija OB Tivat. Vatrogasci su uz pomoć skala ušli u stan preko balkona i pronašli osobu u kupatilu, na svu sreću nepovrijeđenu. Treća intervencija odnosila se na ispumpavanje vode sa stadiona Fudbalskog kluba Arsenal, zbog obilnih padavina. Međutim, i pored toga otkazana je utakmica koja je trebalo da se odigra na stadionu u parku. I pored obilnih padavina tokom noći i juče prije podne,

radnici Komunalnog d.o.o. nisu imali intervencija, jer su prije nekoliko dana, u pripremi kišne sezone očišćeni svi kanali i potoci na području opštine, potvrdili su iz Službe komunalija tog društva. “Tokom čišćenja dva potoka, Rosino i Komat, sakupljeno je 28 kubika otpada i mulja. Na čišćenju Rosina u Tivtu tri radnika sa kombinovanom mašinom i kamionom sakupili su 21 kubik, a iz kanala Potoka Komat sedam kubika otpada i mulja”, rekao je šef Službe komunalija Komunalnog Miloš Tripinović. Z.K.

Čađenović primjene primarne selekcije otpada – odvajanjem ‘suve’ i ‘mokre’ frakcije otpada, službe ovog Društva dostavile su 17 setova namjenskih korpi za potrebe javnih ustanova i službi Glavnog grada, kako bi se i službenici gradskih službi pridružili postupku pravilnog odlaganja otpada”, kazao je Čađenović. On objašnjava da je posuda za “suvu” frakciju namijenjena za odlaganje papira, kartona, plastike, metala i stakla, dok je posuda za “mokru” frakciju namijenjena za odlaganje svih vrsta komunalnog otpada koje nijesu sadržane u suvoj frakciji komunalnog otpada, ne računajući kabasti otpad i jestiva ulja i masti. Mokra frakcija podrazumijeva otpad koji je po svom sastavu uglavnom mokar zbog prisustva

ostataka hrane, materija organskog porijekla, baštenskog otpada, proizvoda za higijenu. “Vjerujemo da će građani prepoznati i ovaj napor Čistoće da podigne nivo higijene u gradu, uz apel da svojim ličnim doprinosom, odlažući otpad namjenski pomognu da ovaj koncept u potpunosti ostvari željeni ekološki efekat, čime bi se, pored pravilnog odlaganja otpada, sproveo i osnovni cilj, a to je podrška konceptu reciklaže, u skladu sa postavljenim smjernicama iz Zakona o upravljanju otpadom”, istakao je Čađenović. U 1a zoni su između ostalog centar grada i Drač, u I zoni su Blok pet i šest, Momišići B, Kruševac, MZ Novi grad, Stara varoš, Cvijetin brijeg, Drpe Mandića, dio Pobrežja… M.M.

podzemNih koNtejNera pada rasutog oko kontejnera i bez neprijatnih mirisa”, kazao je Čađenović. Kroz realizaciju javnog rada, projekta “Neka bude čisto”, koji već nekoliko godina “Čistoća” sprovodi u saradnji sa Zavodom

za zapošljavanjem Crne Gore, vrši se uklanjane otpada, kao i čišćenje površina uz magistrale i regionalne puteve, dok se tokom sezone svakodnevno obavljaju poslovi čišćenja i sakupljanja otpada uz prilazno-izlazne puteve gradu.

Mojkovac: izborna SkupšTina ogranka MaTice crnogorSke

Dejan Vuković novi predsjednik Profesor crnogorskog jezika i književnik Dejan Vuković novi je predsjednik mojkovačkog Ogranka Matice crnogorske, jedniglasno je odlučeno na Izbornoj skupštini Ogranka. Od osnivanja Ogranka Matice, u prethodnih devet godina tu dužnost je obavljao književnik, književni kritičar, novinar i publicista Boro Jovanović. Na skupštini su, takođe jednoglasno, izabrani sektretarka Darka Bogavac i novi Upravni odbor u koji su, pored novog predsjed-

nika, ušli: Miladin Brko Mitrović, Radovan Jovanović, Ljiljana Jokić, Dejan Minić, Darka Bogavac i Maja Ikervari. Jednoglasno je usvojen i izvještaj o

radu u prethodnih devet godina, koji je podnio bivši predsjednik. Prisutne je pozdravio predsjednik SO Mojkovac Dragan Mrdak. On je ocijenio da je Ogranak Matice do sada uradio mnogo toga na na promociji i snaženju crnogorskog identiteta, i obećao da će lokalna uprava nastaviti da pomaže rad Ogranka Matice crnogorske u Mojkovcu. Izbornoj skupštini prisustvovali su i predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović i sekretar Ivan Ivanović. R.Ć.

CRNA GORA

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 14.11.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Bianca“ na adresi Mirka Vešovića bb, Kolašin. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Vlahović Veljka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 222 KO Vlahovići i Bulatovići, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 2597, plan 13, skica 100, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 20927 m2, - Katastarska parcela broj 2991, plan 14, skica 840, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 283 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 22 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 15 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 2991, u osnovi površine 22 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor površine 15 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 10 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XI prodaji iznosi 23.712,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Vlahović Veljka na dan 08.11.2018. godine iznosi 18.220,80 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 13.11.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 15.11.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Rosaks Trade DOO Nikšić koje su upisane u listu nepokretnosti br. 3363 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja zgrade u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, površine 424 m2, - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište, površine 206 m2, - katastarska parcela br. 4732, plan 16, skica 53/04, koja po načinu korišćenja predstavlja građevinsku parcelu, povrsine 1284 m2 i - zgrada u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 2996, spratnost P, povrsine 340 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XVI prodaji iznosi 53.424,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Rosak Trade DOO Nikšić na dan 30.10.2017. godine iznosi 45.832,18€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.11.2019. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

BIJELO POLJE: KAMPANJA NVO MULTIMEDIJAL MONTENEGRO

Promovisanje mladih i uspješnih preduzetnika

Bjelopoljska NVO Multimedijal Montenegro pokrenula je kampanju kroz koju promoviše mlade, spretne i izuzetne Bijelopoljce sa obrazloženjem da je problem iseljavanja sa sjevera Crne Gore gorući izazov sa kojim se suočavaju skoro sve lokalne zajednice. Najviše ljudi, prvenstveno mladih, prema zvaničnim statističkim podacima odlazi iz Bijelog Polja. To je redovna tema skoro na dnevnom nivou u medijima i od strane političara i nosioca vlasti. Predsjednik ove organizacije Željko Đukić je istakao da su odlučili da pokažu da postoji i druga strana priče, te da su oni koji ostaju odlučni da svoju ideju i posao razvijaju u rodnom gradu. Cilj kampanje je, prema njegovim riječima, da se pokrene omladinski uspavani preduzetnički duh, motivišu mladi da ostanu i odvaže se da pretvore svoje zamisli u konkretnu ekonomsku korist i obezbijede sebi osnovnu egzistenciju. “Imajući prethodno u vidu, došli smo na ideju da za početak odaberemo i pomognemo 10 mladih koji samostalno razvijaju svoje biznise u raznim oblastima od poljoprivrede, proizvodnje, ugostiteljstva pa do mode i multimedijlane produkcije”, kazao je Đukić. Nevladina organizacija Multimedijal Montenegro, kako kaže, volonterski, bez ičije finansijske podrške, uradila je 10 inicijalnih intervjua sa isto toliko mladih, uspješnih ljudi iz Bijelog Polja, koji su odlučili da ostanu u rodnom gradu, Crnoj Gori i tu grade svoje, sada već, uspješne karijere. “Namjera nam je da reportaže i intervjue sa

Husović

Mladi Bjelopoljac perspektivu pronašao u snimanju “klipova”

NVO Multimedijal Montenegro juče je predstavio “jutjubera” Adnana Husovića (22), koji je bez ičije pomoći počeo da snima “klipove” i kači na ovaj kanal, od čega danas i živi. Husović je objasnio da mu je Youtube promijenio život, te da od dječaka, koji je sa društvom išao u igraonice, za par godina došao do toga da njegov kanal ima oko 600.000 pratilaca i više od 140 miliona pregleda. “Kao dijete sam dosta igrao video igrice i sa društvom išao u igraonice. Pratio sam YouTube dosta prije nego što sam počeo da snimam, ali nisam imao dobar kompjuter. Kada sam ga konačno kupio, snimio sam prvi video i okačio, a kasnije još nekoliko. U međuvremenu je počela škola, a ja sam taj kanal ostavio na ‘hold’”, priča Husović. Kada ga je poslije izvjesnog vremena otvorio, vidio je da jedan video imao oko 500 pre-

gleda, a komentari su uglavnom bili da treba da snima još. “Postavio bih kameru, snimao sebe, igricu, svoj glas, onda bih to sve sredio u programu tako što bih u ćošak stavio kameru, igrica bi se vidjela preko cijelog ekrana, a ja bih je komentarisao. To je nešto što se popularno zove game play, gdje igrate igricu i dajete komentar”, pojašnjava Adnan. Poslije nekog vremena broj pregleda je počeo da raste, pa se Adnan aktivirao, uložio više truda u montažu i nastavio da snima. Ističe da od YouTubea može da se živi, ali da je potrebno mnogo truda. “Finansirao sam studije od ovoga, preselio u drugi grad... Planiram da nastavim da se bavim ovim poslom, jer uživam i zato ovo sve radim. Tu vidim perspektivu, jer je YouTube u porastu. Planiram da pravim dosta kvalitetnije videe”, kaže Adnan. mladim preduzetnicima i preduzetnicama, u tekstualnom formatu, ali i kao gotove video reportaže i uz prateće fotografije besplatno damo na raspolaganje svim crnogorskim štampanim i elektronskim medijima, kako bi, mediji, svojim doprinosom i uticajem, pokazali javnosti da u Bijelom Polju, Crnoj Gori postoje mladi koji su radni, vrijedni, posvećeni i uspješni, a pritom su odlučili da ostanu”, istakao je Đukić. B.Č.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

crna gora

Donacija Regionalnom centRu za socijalni RaD mojkovac i kolašin

Paketi garderobe, igračke i ruksaci za 180 mališana

Preko Regionalnog centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac juče je uručena vrijedna donacija namijenjena djeci iz porodica korisnika socijalne pomoći iz ove dvije opštine. Pakete sa garderobom dobilo je 80 djece iz Kolašina i 100 djece iz Mojkovca. Takođe, podijeljeno je preko stotinu igrački za mlađi uzrast, kao i ruksaci. Radi se o novoj garderobi koja je šivena prema godištima djece. Donatorsku akciju je koordiniralo Ministarstvo vanjskih poslova, a inicijator je konzul u ambasadi Crne Gore u Srbiji Vuk Rakočević, koji je zavičajno vezan za Kolašin i Trebaljevo. Njegovu inicijativu prihvatio je crnogorski državljanin Omer Omerović, porijeklom iz Rožaja, koji ima tekstilnu fabrilku u Lazarevcu. Ovo je početak humanitarnih akcija prema sjevernim opštinama, a najavljena je i

podrška ustanovama u Bijelom Polju, koje se bave djecom sa smetnjama u razvoju, te Odjeljenju neonatologije u Bijelom Polju. Omer Omerović, koji je najzaslužniji za jučerašnje osmijehe skoro 200 mališana iz Kolašina i Mojkovca, najavio je da će sa ovim humanim akcijama nastaviti i u narednom periodu. Pomoći će se Domovima zdravlja i Službama zaštite i spašavanja u Kolašinu i Mojkovcu, kao i sportskim kolektivima. Djeca koju su juče dobila garderobu, uoči zimskog raspusta, mogu očekivati i zimske jakne. Preduzetniku i donatoru Omeru Omerović i konzulu Vuku Rakočeviću su zahvalili predsjednici Kolašina i Mojkovca, Milosav Bulatović i Ranko Mišnjić. Zahvalnost su izrazili i direktor Regionalnog centra za socijalni rad Mojkovca i Kolašina So-

nja Damjanović i rukovodilac Centra za socijalni rad iz Kolašina Duško Šćepanović. Nakon što su uručeni paketi garderobe mališanima u Kolašinu, Rakočević i Omerović su obišli Sportsku dvoranu i prisustvovali utakmicama mlađih pionira KK Rudara i KK Pljevalja. Interesovali su se za uslove rada mlađih kategorija i najavili mogućnost da se obezbijedi pomoć za ove sportske uzraste. Z.B.

Moguća izgradnja tekstilne fabrike u biznis zoni u Bakoviću Tokom razgovora sa predsjednikom opštine Kolašin Milosavom Bulatovićem, Vuk Rakočević i Omer Omerović su najavili mogućnost izgradnje tekstilne fabrike u biznis zoni u Bakoviću. Poslovni partneri iz Turske sa kojima

sarađuje Omer Omerović su zainteresovani za otvaranje tekstilne fabrike. Njihov uslov je da se obezbijedi 200 do 250 žena koje bi radile u fabrici. One bi prethodno, kako kažu, prošle obuku koja bi im bila plaćena.

u okviRu izgRaDnje jaDRansko-jonskog koRiDoRa

Obilaznica OkO budve tOkOm 2021. gOdine

Obilaznica oko Budve, koja će se graditi u okviru projekta izgradnje jadranskojonskog koridora, koji će Crnu Goru povezati sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom, počeće da se radi tokom 2021. godine, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja. Oni su saopštili da je za izgradnju ovog koridora dobijena značajna pomoć Evropske unije. Kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan Crna Gora dobila je do sada oko 9,5 miliona eura. “Dobijena pomoć u prvom redu se odnosi na izradu studije izvodljivosti za jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju. Ta studija bi trebalo da bude gotova u prvom kvartalu sljedeće godine. Tako da ćemo tu imati one ekonomske pokazatelje koji su nam od značaja za dalju realizaciju tog komplet-

nog koridora”, kaže iz Ministarstva saobraćaja Angelina Živković, a prenosi Nova M. Ona je precizirala da će brza saobraćajnica imati četiri obilaznice i to oko Herceg Novog, Tivta, Budve i Bara. “U tom sistemu prioritet je dat obilaznici Budva iz razloga što već postoji ozbiljan obim saobraćaja, odnosno prosječni godišnji-dnevni saobraćaj dostiže 12.000 vozila gdje se upravo opravdava činjenica da se gradi ta brza saobraćajnica. Četiri milio-

obilaznica oko budve biće duga oko 30 kilometara, a osim idejnog projekta, radi se i glavni projekat i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i društvo

na eura je dobijeno granta da se odradi idejni projekat za ukupnu obilaznicu oko Budve na trasi brze saobraćajnice”, navodi Živković. Ističe da će obilaznica oko

Budve biti duga oko 30 kilometara. Osim idejnog projekta, dodala je, radi se i Glavni projekat i Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i društvo.

Takođe, ona navodi da su za kofinansiranje izgradnje prioritetne komponente obilaznice oko Budve, obezbijeđena bespovratna sredstva od 40 miliona eura.

SVIJET

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 15.11.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u Vašoj svojini koje su upisane u listu nepokretnosti br. 236 KO Mokra njiva, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - Katastarska parcela broj 427, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 920 m2, - Katastarska parcela broj 428, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 1. klase površine 8483 m2, potok površine 121 m2 i pomoćnu zgradu površine 147 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 428, spratnost P, površine 147m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XII prodaji iznosi 36.900,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Musić Brajana na dan 12.10.2018. godine iznosi 21.431,60 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.11.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 18.11.2019. godine, sa početkom u 12h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje je nepokretnost upisana u listu nepokretniosti br. 590, KO Sveti Stefan, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 905, PD 2, spratnost P1, površine 134 m2. Početna kupoprodajna cijena na V prodaji iznosi 133.596,24 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Kažanegra Vasa na dan 14.05.2019. godine iznosi 128.350,03 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 17.11.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

SOFIJA UPUTILA PROTESTNU NOTU PARI

Makron: “Draži su m Gvineje, nego bande Bugarska je u tokom vikenda uputila Francuskoj protestnu notu zbog izjava predsjednika Emanuela Makrona. Francuska ambasadorka u Sofiji pozvana je da danas dođe u bugarsko ministarstvo spoljnih poslova na razgovor. Makron je u intervjuu krajnje desničarskom magazinu “Aktuelne vrijednosti”, objavljenom u petak, rekao da više voli ilegalne migrante iz Gvineje i Obale Slonovače nego “bande iz Ukrajine i Bugarske”. Ministarka spoljnih poslova Bugarske Ekaterina Zaharijeva naredila je bugarskom ambasadoru u Parizu da uputi protestnu notu francuskom ministarstvu spoljnih poslova i istovremeno pozvala francusku ambasadorku Florans Robin u ministarstvo. Zaharijeva je u saopštenju istakla da su Makronove riječi uvrjedljive i neprihvatljive. Ona je dodala da ne razumije razlog za takvu izjavu francuskog predsjednika i ocijenila da je vjerovatno riječ o nekim unutrašnjim političkim problemima, prenijela je agencija BTA. Zamjenik premijera i ministar odbarane Bugarske Krašimir Karakačanov takođe je reagovao

na Makronovu izjavu. On je na Fejsbuku napisao da je to “još jedan primjer arogancije koju demonstrira jedan od aktuelnih lidera nekadašnje Antante” i istakao da je ona neprihavatljiva i uvrjedljiva sa diplomat-

skog gledišta. “Kategorički se protivim takvim pokušajima da se Bugarska diskredituje i da se gaze prava bugarskih građana. Bivše kolonijalne sile treba da se suoče s naslijeđem svo-

POVRIJEĐENO NAJMANJE ŠEST OSOBA, NAPADAČ UHAPŠEN

Napad nožem u Hongkongu zb Najmanje šest osoba povrijeđeno je u napadu nožem na mjestu gdje se održavao prodemokratski protest u Hongkongu. Kako navode lokalni mediji, do napada je došlo u tržnom centru “Siti plaza”, a za sada neidentifikovani napadač djelimično je odgrizao uho lokalnom odborniku, prenijela je Raša Tudej. Kako dodaju, bijesna masa okupljenih pretukla je napadača i on je uhapšen. List Hongkong fri pres objavio je da napadač podržava vladu u Pekingu i da je policija rastjerala okupljene. Agencija Asišijeted pres prenijela je da je policija upala u više tržnih centara kako bi spriječila ponovno održavanje prodemokratskih protesta, u vrijeme kada liderka tog grada Keri Lam putu-

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

SVIJET

IZU NAKON SPORNE IZJAVE:

mi migranti iz e iz Bugarske”

je bivše vladavine”, napisao je Karakačanov. Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je kasnije juče da ga je francuski predsjednik Makron pozvao kako bi ga uvjerio da su neistiniti izvje-

štaji o njegovoj navodnoj izjavi. Borisov je na svom Fejsbuk nalogu napisao da mu je Makron rekao da nije kritikovao državljane Bugarske, radnike i institucije, prenijela je BTA. “Francuski predsjednik me uvjerio da nije kritikovao bugarske državljane, radnike i institucije. Predsjednik Makron je ponovo potvrdio svoju podršku Bugarskoj. Kao premijer Bugarske neću dozvoliti da neko vrijeđa bugarski narod i nadam se da će se slične situacije izbjeći u budućnosti”, napisao je Borisov. Reagovao je i bugarski predsjednik Rumen Radev koji je kazao da je spoljna politika suviše upletena i delikatna da bi mogla da bude iskorišćena pred izbore za jeftini publicitet. “U evropskoj politici je neprihvatljivo označavati narode”, rekao je Radev i dodao da bi takve vijesti trebalo da se veoma pažljivo prevode i još pažljivije analiziraju kako bi se izbjegle pretjerane reakcije zvaničnika. Kako je rekao, odnoši Bugarske i Francuske zasnovani su na dugogodišnjem prijateljstvu i saradnji i dodao da ukoliko se pojave problemi, oni nemaju ništa sa tim.

bog političkih razlika Na meti demonstranata i redakcija agencije Sinhua Tokom demonstracija u subotu nepoznate osobe napale su redakciju kineske agencije Sinhua, prenijeli su kineski mediji. Oni su zapalili vatru i na zidu napisali grafit “Deportujte kineske komuniste”. Agencija Sinhua osudila je napad demonstranata na njene je u Peking gdje bi trebalo da razgovara o produbljenju ekonomske integracije između te kineske teritorije i kopnenog dijela Kine. Britanski Telegraf navodi da je u tržnim centrima došlo do sukoba demonstranata i policije i da je nekoliko

prostorije u Hongkongu nazvavši ga varvarskim činom. U kratkom saopštenju izdatom kasno u subotu veče Sinhua je osudila “varvarsko djelovanje rulje” koja je razrušila i zapalila ulaz u njihovu poslovnu zgradu za Aziju i Pacifik u hongkonškom kvartu Van Čai. ljudi povrijeđeno. Policija je saopštila da su demonstranti uništili jedan restoran, nakon što su prije toga mirno uzvikivali parole. Jednog muškarca demonstranti su pretukli, dok je drugi muškarac pronađen kako leži u lokvi krvi.

ZA ODLAGANJE OKRIVIO BRITANSKI PARLAMENT

Džonson se izvinio zbog odlaganja Bregzita

Britanski premijer Boris Džonson izvinio se zato što nije ostvario izlazak zemlje iz EU 31. oktobra kao što je obećao i branio svoj sporazum o tome postignut sa Evropskom unijom. Na pitanje novinara Skaj njuza da li bi se izvinio članovima svoje Konzervativne stranke koji su ga doveli na vlast zato što nije održao riječ, Džonson je odgovorio “svakako”. Džonson je stigao na vlast u julu obe-

ćavajući da će biti sproveden Bregzit 31. jula šta god da košta, i rekao da bi radije umro u jarku nego tražio novo odlaganje Bregzta. Ali, morao je da traži odlaganje do 31. januara, pošto njegov dogovor o razlazu postignut sa Briselom nije dobio odobrenje Parlamenta. U intervjuu je dodao da se odlaganje dogodilo zbog toga što je “Parlament izglasao kapitulaciju”, misleći na zakon

koji je Džonsona primorao da traži odlaganje Bregzita ukoliko Parlament ne izglasa njegov predlog. Objasnio je da strahuje da će biti još odlaganja ukoliko glavna opoziciona Laburistička stranka dođe na vlast poslije prevremenih izbora 12. decembra. On je ocijenio “ludim” predlog te partije da se ponovo pregovara o izlaznom dogovoru sa EU i da se podnese Britancima na glasanje.

PRENATRPANI KAMPOVI NA OSTRVIMA

Grčka prebacuje migrante sa ostrva na kopnneni dio Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da smrt vođe Islamske države Abu Bakr al Bagdadija predstavlja “prekretnicu” u borbi protiv Islamske države. On je ipak upozorio da ta borba nije ni približno završena. Stoltenberg je za njemački list “Bild” kazao da je ID nekada kontrolisala ogroman dio Sirije i Iraka i da međunarodna koalicija koja se bori protiv te ekstremističke grupe, čiji dio je i NATO, “mora da osigura da se ID ne vrati na ta područja”. On je dodao da ID više nema teritorije, ali još uvijek je živa, prenio je Rojters. “ID ima ćelije spavača, tajne mreže i radi na tome da se vrati. Naša misija još nije potpuno završena”, rekao je Stoltenberg.

Prebacivanje migranata iz prenatrpanih kampova na grčkim ostrvima na kopneni dio zemlje nastavljen je ovog vikenda, i očekuje se da će oko 380 migranata stići u luku kod Atine. U subotu je 415 migranata dovezeno u luku Elefsina zapadno od Atine. Prebacuju ih brodovi grčke mornarice koji se obično koriste za transport tenkova. Migranti su došli sa ostrva Lezbos iz kampa Morija gdje gotovo 15.000 migranata i dalje živi na prostoru predviđenom za 3.000 ljudi. Visoki vladin zvaničnik rekao je za AP da vlada planira da prebaci 5.000 migranata na kopno u narednih 15 dana. Zvaničnik koji nije že-

leo da mu se navede ime rekao je da će migranti biti smješteni u hotele pošto je prošao vrhunac turističke sezone. Rekao je da će neki djelovi zemlje kao što je sjeverna Grčka biti izuzeti zato što tamo već ima mnogo migrantskih kampova. On je dodao da će vlada ograničiti broj migranata na 0,8 procenata lokalne populacije po prefekturi. Grčka je podijeljena na 54 prefekture, a oko pola njih biće izuzeto iz plana premještanja migranata, uključuju sva ostrva. Migranti najviše ulaze u zemlju preko nekoliko grčkih istočnih ostrva blizu turske obale kao i preko kopnene granica sa Turskom na sjeveroistoku.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

KULTURA

BOGAT REPERTOAR GRADSKOG POZORIŠTA

NOVEMBAR U ZNAKU FESTIVALSKIH IGRANJA

K Ova proza je zaista epigramatična i bljeskovita kao karikatura ili skica iz slikarevog putničkog bloka. Pa ipak, nailazimo u njoj i na druge osobine koje dolaze pravo od književnosti i književnih pravaca i manira prošlosti i sadašnjosti”. (Ivo Andrić) (Buybook - Knjižara Karver)

REPERTOAR DANAS 4.11.2019.

FILM DŽOKER

18.40 / 20:00 / 22.00h

REŽIJA: Tod Filips

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS

omad “Kozocid” Vide Ognjenović biće izveden večeras od 20 sati u Velikoj sali KIC-a, čime će zvanično i otpočeti novembarski repertoar Gradskog pozorišta.

Ovog mjeseca, kako navode iz Gradskog pozorišta, stavljaju akcenat na gostovanja i festivalska igranja koja ih očekuju na kraju mjeseca, ali neće zapostaviti ni najmlađu publiku, pa su, kao i uvijek, za njih pripremili bogat repertoar dramskih i lutkarskih predstava za djecu. U srijedu, 6. novembra, naslov sa Večernje scene, “Slasti slave” u režiji Stefana Sablića, biće izveden pred podgoričkom publikom u sali Dodest, sa početkom u 20 časova, dok će u petak, 8. novembra, najmlađa publika u Tivtu imati priliku da u Centru za kulturu pogleda “Prodavnicu igračaka”, u režiji Jaroslawa Antoniuka, sa Lutkarske scene za djecu. Subota i nedjelja, 9. i 10. novembar rezervisane su za igranje predstava za djecu, pa će tako 9. u Podgorici, u Dodestu, sa početkom u 12 časova najmlađa publika uživati u predstavi “Ah, šta sve mora jedno dijete” u režiji Miroslava Mime Jankovića, a dan kasnije, na istom mjestu u istom terminu, igraće se komad sa Lutkarske scene za djecu “Čarobni kamen”, dramatizacija i režija Davora Dragojevića. U subotu, 16. novembra, u sali Dodest, od 20 časova,

“Kozocid”

“Kozocid” u Brčkom, “Don Kihot” u Beogradu Festivalska igranja ostavljena su za sam kraj mjeseca. Tako će Gradsko pozorište 26. novembra od 19.30 sati, igrati “Kozocid” u Domu kulture u Brčkom, u sklopu 36. Susreta kazališta Bosne i Hercegovine. Istom predstavom će se Gradsko pozorište predstaviti i na Međunarodnom festivalu glumca 2019., u petak 29.

Gradsko pozorište će pred publikom nastupiti sa predstavom “Lažljivci”, sa Večernje scene, u režiji Marka Manojlovića, povodom manifestacije Evropska noć teatra.

novembra u Nikšićkom pozorištu, u 20 časova. Prvi dan decembra je rezervisan za predstavu “Don Kihot” Andraša Urabana u Velikoj sali KIC-a Budo Tomović, sa početkom u 20 časova, a samo dva dana kasnije ovaj komad će se igrati u Beogradskom dramskom pozorištu u sklopu festivalskog programa “RUTA”.

Projekat Evropska noć teatra je zamišljen kao jednodnevna manifestacija posvećena scenskim umjetnostima i održava se svake godine, treće subote u novembru. Pozorišta toga da-

na postaju glavno mjesto susreta, dijaloga i druženja, i tim povodom publika će imati 50% popusta na cijenu ulaznice. U nedjelju, 17. novembra, u sali Dodest u 12 sati igraće se komad “Kod Nojeve barke u osam”. U ponedjeljak, 18. novembra, sa početkom u 20 časova, podgorička publika će imati priliku da u Velikoj sali KIC-a Budo Tomović pogleda komad “Dokle pogled seže”, u režiji Arpada Šilinga i produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, a Gradsko pozorište će 20. novembra gostovati u Budvi sa predstavom “Slasti slave”, u 20 časova. “Prodavnica igračaka”, u novembru će se igrati po drugi put, ali ovog puta u Podgorici, u sali Dodest, sa početkom u 12 časova. M.Rog.

4.11.2019.

FILM DR SLEEP 21:30h

REŽIJA: Majk Flanagan MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

“Don Kihot”

Kultura

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

najveća izlOžba kamenih antičkih Skulptura uSkOrO u rimu

Monumentalne skulpture mitskih heroja i bogova

Kolekcija antičkih skulptura u vlasništvu drevne porodice Torlonija, koja do sada nije bila izlagana, biće konačno predstavljena javnosti u martu 2020. godine, objavio je “Njujork tajms”. Uz podsjećanje da je Rim poznat po privatnim muzejima koji nose imena slavnih porodica, njujorški dnevnik piše da porodica Torloni nije nikome do sada dozvoljavala da vidi kolekciju u kojoj su kamene skulpture od petog vijeka prije

naše ere do četvrtog vijeka, već su i stručnjaci mogli da se upoznaju o njoj samo putem kataloga odštampanog krajem 19. vijeka. Porodica Torlonija, smatraju stručnjaci, posjeduje najvredniju kolekciju kamenih grčkih i rimskih skulptura na svijetu. Izložba, na kojoj će biti izloženo 96 skulptura koje su restaurirane i dio su kolekcije koja obuhvata 620 eksponata, biće nekoliko mjeseci postavljena u Rimu, a zatim kreće

Izložba, na kojoj će biti izloženo 96 skulptura koje su restaurirane i dio su kolekcije koja obuhvata 620 eksponata, biće nekoliko mjeseci postavljena u Rimu, a zatim kreće ne veliku turneju po svijetu

čuvena Skulptura OgiSta rOdena na pOzajmici

“Mislilac” putuje na godinu u Abu Dabi Jedna od najpoznatijih skulptura svih vremena, “Mislilac” Ogista Rodena provešće godinu dana u novom domu, u Luvru Abu Dabi. Bronzana skulptura “Mislioca”, koju će Muzej “Roden” u Parizu pozajmiti na godinu Luvru Abu Dabi, jedna je od originalnih odlivaka koje je napravio Ogist Roden, negdje između 1881. i 1882. godine. “Skulptura je veličanstvena i izuzetno moćna. Roden je jedan od najpoznatijih i najistaknutijih umjetnika, tako da smo zaista morali da ga imamo u Luvru u

Abu Dabiju”, kazala je Suraja Nujaim, kustoskinja zadužena za kolekcije u Muzeju u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Roden je izvršio revoluciju u skulpturi korišćenjem slobode forme koja je do tada bila nepoznata. Umio je da izvaja i realistične skulpture, poput “Mislioca”, ali i da predstavi senzualnost koja je šokirala savremenike. Trudio se da njegove figure izražavaju emociju svim djelovima tijela. Muzej Luvr u Abu Dabiju posjeduje već nekoliko Rodenovih djela, što pozajmljenih,

što kao dio stalne kolekcije. U zbirci Luvra u Abu Dabiju su i neki arheološki rariteti, poput jednog od najstarijih pronađenih Kurana koji datira iz 900. godine, kao i modernistička djela Pola Gogena i Pabla Pikasa. Vlasti u Abu Dabiju nikada nisu objavile koliko je koštala izgradnja muzeja, ali se zna da je Francuzima plaćeno 525 miliona dolara samo za pravo korišćenja imena “Luvr” u idućih 30 godina i šest mjeseci, te još 750 miliona dolara za angažman osoblja koje brine o 300 posuđenih umjetničkih djela. R.K.

ne veliku turneju po svijetu. Kolekcija sadrži 180 bista skoro svih poznatih Grka i Rimljana i najveća je kolekcija takvih portreta na svijetu, kao i monumetalne skulpture bogova i mitskih heroja. Autor jedinog postojećeg kataloga Pjetro Erkole Viskonti je napisao da je kolekcija beskrajno dragocjena i da je stvarana daleko od očiju javnosti, tokom više vjekova, tako da se o mnogim skulpturama ni

ne zna u krugovima stručnjaka. Mnogi su priznali da su samo znali za neke skulpture, ali ih nikada nijesu vidjeli. Tako je nastala legenda o kolekciji porodice Torlonija, koja će konačno biti dostupna i publici i stručnjacima. Pregovori da se barem dio kolekcije izloži i učini dostupnim publici trajali su godinama i sada će to biti moguće u palati Kafareli, koja je dio Muzeja antičkog rimskog Kapitola. R.K.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

KULTURA

POVODOM 140 GODINA DIPLOMATSKIH VEZA DVIJE ZEMLJE

Arhitektonska baština Bugarske na akvarelima Izložba radova “Bugarska arhitektonska baština” arhitekte Belina Molova biće otvorena večeras od 18 sati u galeriji Centar u Podgorici. “Razlog zbog kojeg sam studirao arhitekturu, a onda narednih 50 godina radio kao arhitekta i prostorni planer je zbog toga što sam volio i još uvijek volim da slikam. Po pozivu nisam umjetnik,

već sam arhitekta koji slika”, kaže Molov o svom radu. Belin Molov je rođen u bugarskom gradu Ruse, a 1969. godine je diplomirao arhitekturu i urbano planiranje. Iza sebe ima 50 godina iskustva u prostornom planiranju i urbanom razvoju. Prepoznatljiv po akvarelima koji oslikavaju duh bugarske arhitekture, Molov je

Molov

U GALERIJI SOLIDARNOSTI U STAROM GRADU

ZBIRKA SLIKA HRVATSKE I CRNOGORSKE OBALE

Izložba radova “Zbirka Večerina - Jadran nadahnuće”, biće otvorena večeras u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu. Publici će biti predstavljena izuzetna zbirka slika hrvatske i crnogorske obale koje su od sredine 19. do sredine 20. vijeka radili hrvatski, austrijski, njemački, italijanski, mađarski, francuski i engleski umjetnici i umjetnice. “Večerina se kreće unutar vremenskog raspona od više od stotinu godina, ali autorska i stilska obilježja, raznolikost pojedinih djela i predjela, nimalo ne narušavaju doživljaj zaokruženosti i posvećenosti temi. Slikovitost pojedinih motiva, koji se pred očima publike nižu duž hrvatske obale od Pule do Dubrovnika, i dalje do južnog Crnogorskog primorja, s jedne strane izgleda toliko prisno i poznato, a s druge toliko raznovrsno i uzbudljivo. I različite tehnike pojedinih radova – crteži, akvareli, grafike, ulja na platnu – doprinose nužnom dinamizmu i primamljivosti ovih prizora. Osim prikupljenih zanimljivih djela, posebna vrijednost višegodišnjeg napora Duška Večerine takođe leži i u

prikupljenim podacima o autorima i o njihovim djelima u javnim zbirkama”, zapisao je u predgovoru kataloga izložbe direktor muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović. Iako je riječ, između ostalog, o dobro poznatim slikarima poput Jakoba Alta, Gottfrieda Seelosa, Jeana d’Alheima, Mencija Clementa Crnčića, Antona Romaka, Leontine von Littrow, Wilhelma Ungera, Naste Rojc, u zbirci su okupljeni i gotovo posve nepoznati autori, o kojima je teško prikupiti i najosnovnije podatke.

Na otvaranju će govoriti generalni konzul Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, vlasnik zbirke Duško Večerina, a izložbu će proglasiti otvorenom predsjednik Opšine Kotor Željko Aprcović. Izložba koja će biti otvorena do 30. novembra, organizuje se u susret prazniku opštine Kotor, i biće ostvarena u saradnji Generalnog konzulata Republike Hrvatske, Opštine Kotor i OJU “Muzeji” uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske. M.Rog.

umjetnik i aktivni član kluba “Arhitekti - umjetnici” i redovno učestvuje na njihovim izložbama. Samostalno je izlagao na više od 10 izložbi u Sofiji i širom Bugarske. Njegova izložba “Evropske prijestonice” iz 2006. godine bila je posvećena pristupanju Bugarske Evropskoj uniji. Sofija je 2016. bila domaćin

retrospektivne jubilarne izložbe sa više od 200 slika, posvećenih čuvenom arhitekti. Izložba “Bugarska arhitektonska baština” je već predstavljena u Briselu i Strazburu. Ovaj događaj je dio programa Ambasade posvećen 140. godišnjici bugarske diplomatije. M.Rog.

IZLOŽBA ª LJEPOTE CRNE GORE NA DLANUº

Dodirom doživite kulturno i istorijsko nasljeđe Izložba “Ljepote Crne Gore na dlanu” u organizaciji Biblioteke za slijepe Crne Gore, biće otvorena večeras u 18 časova u prostorijama EU info centra Montenegro u Podgorici. Izložba je specifična po tome što omogućava da dodirom doživite kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore. Projekat obuhvata izradu 23 kulturna, turistička i istorijska objekta znamenitosti Crne Gore u 3D formatu, koji su propraćeni audio vodičem na crnogorskom i engleskom jeziku, kao i kratkim tekstom na crnom tisku i na Brajevom pismu. Na izložbi će biti postavljeni i 3D eksponati : Hram Hristovog Vaskrsenja, Mauzolej na Lovćenu, Njegoševa kapela, Ostrvo Sveti Stefan, Ostrvo Mamula, Sat kula Herceg Novog, Ostrvo Gospa od Škrpjela, Manastir Sveta Trojica, Most na Sastavcima, Carev Most u Nikšiću, Brana Mratinje na Pivi, Dvorac Kralja Nikole u Nikšiću, Manastir

Ostrog, Cetinjski Manastir, Drevni rimski grad Duklja, Njegoševa Biljarda, Spomen dom u Kolašinu, Most Milenijum. “Kada dođemo na izložbu, kako tvrde psiholozi, najviše se oslanjamo na svoje osjećaje vida. Lica oštećenog vida predmete na izložbi doživljavaju drugačije, pomoću sluha i dodira. Preporučujemo svim prisutnima da zatvore oči i dodirom prepoznaju koji od eksponata je Sat kula u Podgorici, koji most na Tari, koji stari grad Budva, ili Husein pašina džamija u Pljevljima”, kažu organizatori izložbe. Izložbu će otvoriti Ministar kulture mr Aleksandar Bogdanović. Ova izložba je dio projekta Biblioteke za slijepe Crne Gore, koja će do kraja marta naredne godine biti organizovana u još šest gradova naše zemlje, a podržana je od strane Savjeta Evrope i Evropske komisije u Strazburu, u sklopu programa European Heritage Stories. R.K.

DRUGI PIŠU

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.11.2019. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić, Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica. Predmet prodaje je nepokretnost, u svojini Papović Nevene, upisana u listu nepokretnosti br. 154, KO Podgorica I, Uprave za nekretnine PJ Podgorica označena kao: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 865/1, PD 45, spratnosti P4, površine 55 m2. Početna kupoprodajna cijena na XII iznosi 65.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 19.12.2018. godine iznosi 236.835,14 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.11.2019. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.11.2019. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane: 1) U listu nepokretnosti br. 3794 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, koje se nalaze u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 4831, označene kao: • nestambeni prostor, PD 15, spratnost 1P, površine 46m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 16, spratnost P, površine 38m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2, u svojini Papović Vojina; 2) u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, označene kao parcela br. 1576/3, potes Potkunjica, koja po kulturi predtsavlja njivu 3. klase, površine 305m2, dvorište površine 500m2 i kuću i zgradu površine 170m2, kao i porodična stambena zgrada koja je izgrađena na pomenutoj parceli, u svojini Papović Ksenije. Početna kupoprodajna cijena na XVII prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 3794 KO Nikšić i to: • za nestambeni prostor, PD 15, površine 46m2 i poslovni prostor, PD 16, površine 38m2 iznosi 25.000,00 €; • za poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2 iznosi 9.000,00 €. Početna kupoprodajna cijena na XVII prodaji za nepokretnosti koje su upisane u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža iznosi 69.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 19.12.2018. godine iznosi 236.835,14 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.11.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

MASOVNI PROTESTI OD ČILEA D

KRIZA KAPITA KRIZA DEMOK M asovni protesti koji trenutno potresaju mnoge zemlje svijeta, bile one siromašne ili bogate, imaju različite konkretne povode, ali nezadovoljstvo ima svuda isti uzrok, smatra Aleksander Gerlah.

Globalizacija ima mnogo pobjednika, ali i gubitnika. Ovi drugi ovih dana i mjeseci demonstriraju širom svijeta. Lista država u kojima ima nemira je duga i obuhvata zemlje širom planete. Povodi protesta su slični: u Libanu se radi o porezu na upotrebu društvenih mreža, u Hong Kongu je životni prostor preskup, u Čileu je to bilo poskupljenje javnog prevoza, u Francuskoj su okidač bile cijene benzina. Za one koji su u posljednje tri decenije postali pobjednici globalizacije, potpu-

Ekvador

no je neshvatljivo da povećanje cijene karata za samo par centi može tako duboko da uznemiri milion ljudi. Međutim, tu se ne radi o nedostatku empatije s njihove strane, već o tome da su se svijetovi u kojima živimo polako, korak po korak, udaljavali jedan od drugog. O tome svjedoči politička polarizacija koja takođe postoji širom svijeta i ide duž linije navedenih ekonomskih problema. Glasanje za Bregzit, kao i izbor Donalda Trampa, u široj javnosti shvataju se kao protest onih koji se osećaju isključenim iz društvenih zbivanja. Tako dolazi do otuđenja u sopstvenoj zemlji, nestaje osjećaj pripadnosti.

■ NEOLIBERALIZAM KAO UZROK SVAKOG ZLA?

Frensis Fukujama je to opisao u svojoj novoj knjizi „Iden-

titet” kao osjećaj „indignacije” odnosno mješavine poniženja i bijesa. I zaista, kakav je to osjećaj kada niste u mogućnosti da sebi priuštite kartu za prevoz do posla, a morate da je kupite jer u gradu gdje radite nema pristupačnih stanova? Skloni smo da razlog za takve pojave automatski vidimo u neoliberalizmu. To možda nije potpuno pogrešno, ali to je samo dio priče… Nijedna globalna ekonomija koja se zasniva na rastu ne može trajno da opstane - u ovo naše doba globaliziacije, kada se resursi Zemlje bliže kraju. To zapravo nema veze sa privatizacijama koje su jedan od sinonima za neoliberalizam. Mnogo je važnje sledeće: tamo gdje nema rasta, nema ni kamata. Zbog toga čak i u bogatim zemljama kao što je Nje-

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

DRUGI PIŠU

DO HONG KONGA – RAZLIČITI POVODI, ALI ISTI UZROK

ALIZMA? KRATIJE? mačka, više nije održiv sistem penzionog osiguranja koji se oslanja na određeni prihod od godišnjih kamata na depozite. Penzioni fondovi i osiguranja stoga ulažu u jedino što je još sigurno: beton. I tako se potražnja za nekretninama širom svijeta povećava, što onda dovodi i do rasta cijena. Nekoliko posmatrača to smatra glavnim pokretačem protesta u Hong Kongu.

■ TRŽIŠNA EKONOMIJA I KAPITALIZAM U SLEPOJ ULICI

Stoga je više nego glasan poziv na renacionalizaciju ekonomije čak i u SAD, nekad zemlji nade, okrenutoj ka budućnosti. U zemlji navodno neograničenih mogućnosti, velika napuštena područja i siromaštvo ve-

likog dijela stanovništva - sada su realnost. Tamo gdje su se, prije samo jedne generacije, ljudi selili sa Aljaske na Floridu zbog novog posla, danas ponovo odlaze da žive kod rođaka, da ne bi završili na ulici kao beskućnici. Tržišna ekonomija i kapitalizam - koje barem u ustavnim demokratijama prije svega čine lične slobode koje bi trebalo da vode do samostalnosti, a preko obrazovanja do prosperiteta - tako su završili u ćorsokaku. Zbog toga je na kraju krajeva svuda u opasnosti demokratija jer politička participacija više ne vodi prosperitetu i finansijskoj sigurnosti. A upravo to je do sada bilo obećanje demokratije. Sve dok se problem ne počne rješavati tu, u korijenu, bićemo svjedoci sve više protesta i nereda a ne manje. (Dojče vele)

Irak

Liban

Hong Kong

ZABAVA

RADOVIĆ SE PRISJETILA 2003. GODINE

Foto: Samir Cerić Kovačević

Sunčane skale su najvažniji trenutak u mojoj karijeri

Aleksandra Radović

Foto: Milena Popović

Srbijanska pop pjevačica Aleksandra Radović prvi veliki solistički koncert u zagrebačkoj dvorani “Vatroslav Lisinski” zabilježiće 10. novembra. Tim povodom, ali i imajući u vidu da je nedavno predstavila album “The Best of Collection” u izdanju Croatia recordsa, Radović je nedavno boravila u Zagrebu. Između ostalog, bila je gošća u najpoznatijem muzičkom šou-programu kod Dalibora Petka na CMC televiziji, a kao specijalni gost iznenađenja pojavio se naš Bojan Marović. Bila je to sjajna prilika da se kolege prisjete festivala Sunčane skale iz 2003. godine, kada je Marović trijumfovao zahvaljujući hitu “Tebi je lako”, dok je Radović sa i danas veoma slušanom “Kao so u moru” osvojila drugo mje-

sto. Dijelio ih je samo bod, a Radović je priznala da se odlično sjeća te avanture sa Kanli-kule u Herceg Novom. “Svako pamti svoj početak. Taj festival je bio najvažniji trenutak u mojoj karijeri, odatle je zapravo sve počelo i za Bojana i za mene. Bila sam toliko srećna što je pjesma uspješna. U jednom trenutku, Srđan Čolić iz grupe Moby Dick, koji je sjedio sa mnom, rekao je ‘ma, ko ovo dobija stalno 10, 12 poena’. Znaš, niko ne gleda. A onda mi kaže -’ čovječe, ovo si ti’. Onda smo počeli da se bodrimo. Bilo je nebitno koje ću mjesto osvojiti, važno je da pjesma zaživjela, a i danas je slušamo”, istakla je Radović, dok joj je Marović odao priznanje za sve što je učinila. “Ona je dokaz da oni koji rade na sebi, na imidžu, na svom životnom putu, sve mogu da urade. Njena pjesma ‘Kažeš svejedno’ je daleko najbolja što se tiče ženske izvedbe na ovim prostorima”, zaključio je Marović. D.B.

BOJAN O ALEKSANDRI: Ona je dokaz da oni koji rade na sebi, na imidžu, na svom životnom putu, sve mogu da urade. Njena pjesma ‘Kažeš svejedno’ je daleko najbolja što se tiče ženske izvedbe na ovim prostorima Bojan Marović

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

PROJEKAT ª MOJA ISTINAº I SLAVKO KALEZIĆ SPREMNI ZA PREMIJERU 11. NOVEMBRA

DUH LAS VEGASA ĆU PRENIJETI U PODGORICU

Radim studiozno, volim da zakopam po dubini mog stvaralaštva i posmatram sve iz ugla publike - mislim da će vidjeti emotivnu eksploziju, najavljuje Kalezić

⌦ Danilo Brajković Bliži se početak novog poglavlja u karijeri Slavka Kalezića. Podgorički hotel Ramada 11. novembra (20 časova) biće domaćin premijere multimedijalnog projekta “Moja istina”, u okviru kog će Kalezić prirediti adaptaciju svoje istoimene knjige, nastale poslije učešća na Eurosongu 2017. Projekat se izdvaja od uobičajenih, imajući u vidu da je podržan od Ministarstva kulture Crne Gore - tačnije, zadovoljio je kriterijume konkursa za sufinansiranje projekata iz

oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Posljednje dane pred premijeru Kalezić dočekuje spokojan, s obzirom na to da su višemjesečne pripreme učinile da sve bude spremno i sedmicama prije nego što se svijetla upale. “Mnogo sam uzbuđen. Projekat radim više od godinu, ali suštinska realizacija traje već sedam mjeseci. Šta god da radim, volim da to bude bar dva-tri stepenika iznad u odnosu na prethodno. Ovog puta, želio sam da nekih 20 dana pred premijeru bukvalno sve bude gotovo, da mogu to toli-

ko vježbati da kada dođe taj 11. novembar sve lako radim na sceni. Sve je spremno. Riječ je o visokobudžetnom multimedijalnom projektu, autorski je u svakom smislu, sa ozbiljnom audio-video produkcijom”, ističe Kalezić za Dnevne novine.

■ POZORIŠTE,

KABARE, ŠOU

Tri cjeline činiće projekat biće to šarolika noć, a gosti će, obećava Kalezić, pomisliti da su u Las Vegasu, iako nije bilo lako zaokružiti priču. “Rad na adaptaciji, odnosno

ZABAVA

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

Foto: Dimitrije Nedeljković

Kniga koja je pokretač projekta

Mnogo sam uzbuđen. Projekat radim više od godinu, ali suštinska realizacija traje već sedam mjeseci. Šta god da radim, volim da to bude bar dva-tri stepenika iznad u odnosu na prethodno

da 100 i nešto strana knjige ‘sabijete’ u sedam strana scenarija, nije bio lak, ali bilo je to inspirativno. Ipak, ništa mi ne pada teško. Radim studiozno, volim da zakopam po dubini mog stvaralaštva i posmatram sve iz ugla publike. Mislim da ćete vidjeti emotivnu eksploziju. Sve vrijeme će ljudi gledati mene, kroz različite nivoe i percepcije. Prva cjelina je inspirisana Južnom Afrikom i svime što mi se tamo desilo tokom učešća u X factoru. Mislili su, kada odem u Njujork, da će tamo da mi se desi ‘bum’. Divan je on, ali u Africi mi se desilo nevjerovatno duhovno otkriće, tako da sam dvije godine želio da mi se desi i projekat u koji ću te emocije prenijeti. Prva cjelina je ritualnija, pozorišnija, uz savremene koreografije, a drugu čini kabare, šou. Opet na drugačiji način. Menadžment Ramade prepoznao je moj umjetnički kvalitet i u svakom smislu stao iza mene. Ljudi znaju da pratim svjetske tokove. Obrise svega što se dešava u Las Vegasu prenijeću u Podgoricu i Crnu Goru”, obećava Kalezić.

■ OdgOvOr

kritičarima i pOsveta majci

Slavko Kalezić

A treća cjelina biće naročito primamljiva ljubiteljima Kalezićevog muzičkog opusa. U prvom dijelu će odgovoriti svima koji su ga često pitali - kako to izlazi na kraj sa negativnim komentarima, a drugi će posvetiti najbitnijoj

osobi u životu. “Biće to premijera dva nova singla. ‘Love Letter’? Vidite, ovo je već treći ili četvrti put da me Ministarstvo kulture podržava i da ‘prolazim’ na njihovim konkursima, da ne govorim o svim onim umjetničkim angažmanima u inostranstvu, nakon Eurosonga. Nailazio sam na negativne kritike često i počastvovan sam što ih izazivam, jer i svjetske zvijezde su u tom košu. Pogledajmo samo Marinu Abramović, koja je, inače, napisala preporuku za ovaj moj projekat kada je Ministarstvo kulture u pitanju, i njenu aktuelnu retrospektivu u Srbiji. Dakle, ‘Love Letter’ je odgovor na to već dosadno pitanje - kako reagujem na negativne komentare. S druge strane, ko je pročitao knjigu i prati moj rad, zna da me majka inspiriše. Ljude treba slaviti dok su živi, moramo im pokazati koliko ih volimo i koliko cijenimo sve što su uradili za nas. Godinama se ‘Pjesma za nju’ krčkala u meni. U prvom planu su moje vokalne mogućnosti, sve ono što još nisam pokazao”, objašnjava Kalezić.

■ prOjekat će

dugO živjeti

Za Kalezićeve kostime ovog puta pobrinula se dizajnerka Ivana Murišić, foto i video produkciju potpisuje Dimitrije Nedeljković, a multimedijalni umjetnik siguran je da “Moja istina” neće postati prošlost već 11. novembra. “Potrudio sam se da bude mnogo noviteta i da ljudi iz različitih uglova vide knjigu. Jedno je čitati te riječi, a drugo osjetiti iz moje perspektive sve što sam napisao. Jedva čekam početak, a opet sam pomalo i tužan, jer ne bih volio da se taj proces stvaranja završi. Srećom, to je pozorišni projekat, koji će dugo živjeti”, zaključuje Kalezić.

zabava

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

Stara škola repa je živa - nezaboravan koncert u njegoševom parku

I po kIšI je grmjelo sloboda za Čaveza uzdigla rep na pijedastal u kratkom roku. Sve dok Miloš Stojanović bude stvarao, znači da će ljubav i rep ponovo biti prisutni na prostoru Balkana.

⌦ Bojan Topalović

Provala oblaka, nestvarna kiša, početak prave jeseni i hladno vrijeme su poslužili samo kao izgovor. Nedovoljan za najbolju rep žurku u glavnom gradu u protekloj deceniji. Mlade ekipe zaljubljene u staru školu repa, koja im je utabala put, svjedočile su nezaboravnom koncertu u Njegoševom parku - na najboljem mjestu u Podgorici za manifestacije tog tipa. Tamo gdje se stvarao Košarkaški klub Budućnost, gdje su lokalni momci pikali ulični basket, gdje je Žarko Paspalj očvrsnuo i postao to što jeste (Palja je mali milion puta pomenuo batine i fore iz Njegoševog parka) - jedan od najboljih u Evropi svih vremena, Kila33, Random, Smoke Mardeljano i Psihoaktiv trip su napravili spektakl za pamćenje i prepričavanje.

■ Podgorica je živa

Sa koncerta

■ Muzika i ljubav

Koncert u njegoševom parKu, gdje se stvarao KK Budućnost, gdje je ŽarKo paspalj postao KošarKaš, poKazao je da andergraund scena nije poprimila izgled šarenila i Kiča, pod Kojim su poKleKli mnogi pravci modernog zvuKa

A prepričavaće ga više od 300 ljudi kojima obilne padavine koje su samo pojačavale nisu mogle ništa. Kabanice (dijelile su se besplatno), kišobrani i šuškavci pomogli su samo malo, ali niko nije žalio da se skvasi “do koske”, jer je vodilja bila ljubav prema repu, a pobijedla je podgorička, beogradska i blokovska kultura. Kila33 je zagrijao publiku realnom pričom iz bloka 33, a onda je Random (Marko Lubarda), lokalni momak koji je rođen svega nekoliko metara od stadi-

ona Fudbalskog kluba Budućnost, zapalio masu novom pjesmom posvećenoj Varvarima - “Na sjever”, da bi nakon toga sve “špicnuo u glavu” i poručio: “Sloboda za Čaku”. Bez ikakve lažne skromnosti, naš najbolji reper je prepustio mikrofon “izvornom batici” sa najautentičnijom pričom među MC-ijevima: Smoke Mardeljanu. Smoke je izašao i zahvalio plavim navijačima “Varvarima” i tatoo studiju Tesla, koji su organizovali koncert, uz poruku - “jedva čekam da dođem opet, jer ne vjerujem kako su

“ugasili” kišu

300

i više ljudi je bilo u Njegoševom parku, gdje su Nastupili kila33, raNdom, smoke mardeljaNo i psihoaktiv trip

nas momci dočekali”. Muzikom i ljubavlju (više puta poručio da nikoga ne mrzi i da samo širi ljubav) je “ugasio” kišu, poručio - “Sloboda za Čaveza”, a zatim su baklje gorjele na sve strane. Tako je i po kiši grmjelo - “Sloboda za Čaku!”. Mardeljano je “prosipao” rime starih hitova, promovisao novi album “To je rap”, oduševljavao ponašanjem na bini i energijom, dokazavši da je predvodnik i glasnogovornik generacije koja je kao feniks

Koncert je pokazao da andergraund scena nije poprimila izgled šarenila i kiča, pod kojim su poklekli mnogi pravci modernog zvuka, a kao dokaz tu su ljudi kojima nevrijeme nije diktiralo uslove da budu dio novog talasa repa, čije poruke su jasne svima - “tu smo i niko ne planira da ode”. Ta zajednička numera Smoke-a i Psihoaktiv tripa je najavila koncert četvoročlane ekipe iz bloka 38, a svi zajedno su poslali poruku vođi navijača Budućnosti koji se nalazi u pritvoru. Da su - tu. Marko Rajić, Marko Ćalić, Miloš Aničić, Srđan Živković i Marko Grujić, koji zajedno bitišu od 2010. godine, nastavili su sa spektaklom i sa predstavljanjem “blok kul-

ture”, baklje su se i dalje palile, a Podgorica je pokazala da je željna pravog repa. I da ima publiku. Možda više nego ikada ranije. Naravno, sve je prošlo bez ijednog incidenta (ali bukvalno ni najmanja čarka nije viđena), a glavni organizatori, zajedno sa Sekretarijatom za sport i kulturu, koji je ustupio prostor, zaslužuju veliki aplauz.

Smoke Mardeljano je dokazao da je predvodnik i glasnogovornik generacije koja je kao feniks uzdigla rep na pijedestal u kratkom roku. Sve dok Mardeljano bude stvarao, znači da će ljubav i rep biti ponovo prisutni na prostoru Balkana

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

kuvar

izuzetno hranljivo i zdravo povrće

Patlidžan na meniju

Zapečen sa kozjim sirom Za 4 osobe potrebno je: 2 plava patlidžana, 150 g kozjeg sira, 3 krupnija jajeta, 1 kašičica kukuruznog skroba, 200 ml krem pavlake, 2 prstohvata timijana, 4 kašike maslinovog ulja, so i biber. Patlidžan operite, odsijecite vrhove i isjeckajte na kockice. U tiganju zagrijte ulje, izdinstajte plavi patlidžan 5-7 minuta dok ne porumeni. Potom ga izvadite iz tiganja rešetkastom kašikom, posolite i pobiberite i ostavite da se iscijedi od ulja na papirnoj salveti. Zagrijte rernu na 200 stepeni. U činiji umutite jaja sa skrobnim brašnom i krem pavlakom, posolite, pobiberite i umiješajte timijan. Rasporedite plavi patlidžan u četiri manje vatrostalne činije, dodajte kozji sir isjeckan na kockice, prelijte mješavinom jaja i kukuruznog skroba i zapecite u rerni 10-15 minuta. Poslužite toplo ili hladno, uz zelenu salatu. Lazanje od mesa i povrća Za 4 osobe potrebno je: 1012 kora za lazanje, 400 g mljevenog junećeg mesa, 1 veliki plavi patlidžan, 100 g renda-

nog kačkavalja, 750 ml mlijeka, 500 g sjeckanog paradajza, 2 glavice crnog luka, 30 g putera, 4 kašike brašna, 6 kašika maslinovog ulja, 1 kašičica mješavine provansalskih začina, prstohvat rendanog muskatnog oraha, so i biber. Patlidžan operite i isijecite na kriške. U tiganju zagrijte tri kašike maslinovog ulja i propržite patlidžan dok ne omekša. Crni luk oljuštite i isjeckajte. U šerpi zagrijte preostale tri kašike ulja, izdinstajte crni luk nekoliko minuta, dodajte mljeveno meso i pržite 5-7 minuta. Potom umiješajte paradajz, provansalske začine, so i biber i kuvajte oko 30 minuta. U drugoj šerpi rastopite puter, dodajte brašno, pržite 1-2 minuta, pa postepeno sipajte mlijeko i umutite. Posolite, pobiberite, dodajte muskatni oraščić i kuvajte 2-3 minuta dok sos ne postane gust. Zagrijte rernu na 200 stepeni. Puterom podmažite pleh za lazanje, pa naizmjenično ređajte kore, sos sa mesom, plavi patlidžan, bešamel sos i na kraju, rendani kačkavalj. Ponovite postu-

pak 3-4 puta, dok ne istrošite sve sastojke. Pecite 30 do 35 minuta. Dinstana jagnjetina Za 4 osobe potrebno je: 600 g jagnjećeg mesa, 4 paradajza, 2 plava patlidžana, 1 velika glavica crnog luka, 3 čena bijelog luka, 1 kašičica aleve paprike, 1 kašičica kumina, nekoliko prstohvata šafrana, 6 kašika maslinovog ulja, so i biber. Crni luk oljuštite i sitno isjeckajte. Paradajz operite i isjeckajte na kockice. Bijeli luk oljuštite i izgnječite. U većoj šerpi zagrijte maslinovo ulje sa kimom, paprikom i šafranom, pa dodajte crni i bijeli luk i jagnjeće meso isječeno na manje komade i propržite nekoliko minuta. Zatim prelijte vodom, posolite i pobiberite i ostavite da se krčka oko 60 minuta (ili duže) na umjerenoj temperaturi dok meso ne omekša. U međuvremenu operite patlidžan, isijecite ga na kocke. Dodajte patlidžan u šerpu sa mesom, kuvajte još 15-20 minuta, dok se povrće dobro ne ukrčka. Poslužite toplo uz obareni krompir.

zdravlje

Korisno

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

Kivi - ukusna voćka puna vitamina

Kivi je pun hranljivih sastojaka i vitamina, a osim slatkog, zelenkastog mesa, jestive su i crne koštice, ali i smeđa kora koju mnogi gule prije konzumiranja. Kivi je voće porijeklom iz Kine, koje se prvo proširilo na Novi Zeland, prije nego što je došlo do Evrope i Amerike. Danas Kalifornija proizvodi 98 odsto kivija, a vrhunac sezone berbe je u jesen, od oktobra. Podaci o energetskim vrijednostima Prvo i osnovno – evo šta možete očekivati u jednom kiviju, srednje veličine, koji ima oko 150 grama, prema bazi podataka o hrani američkog ministarstva poljoprivrede: kalorije: 42 protein: 0,8 g ugljeni hidrati: 10 g masnoća: 0,4 g šećer: 6 g vlakna: 2,1 g

natrijum: 2 mg. Zdravstvene prednosti Kivi je odličan izvor vitamina C koji dokazano jača imuni sistem, bori se protiv posljedica stresa i starenja i pomaže u zacijeljivanju rana. U jednom kiviju možete pronaći 53 mg vitamina C, što je više nego što možete pronaći u jednoj pomorandži. U jednom istraživanju koje je sprovedeno nad starijom populacijom, rezultati su pokazali kako konzumacija kivija može pomoći da se skrati trajanje i intenzitet respiratornih infekcija. Kivi je takođe dobar izvor kalijuma i sadrži ga više nego što imaju banane. Kalijum je važan mineral za održavanje ravnoteže tečnosti i elektrolita, a neke studije su pokazale da ljudi koji imaju visok unos kalijuma imaju niži krvni pritisak. Neki od znakova da imaš manjak kalijuma su – grčevi u mišićima, umor i is-

crpljenost, visok pritisak, vrtoglavice, osjećaj nadutosti i zatvor kao i osjećaj žeđi i suva koža, dok je visoki unosi kalijuma povezan sa smanjenim rizikom od moždanog udara, očuvanjem mineralne gustine kostiju i smanjenim stvaranjem bubrežnih kamenaca. Kivi je i dobar izvor vlakana koji mogu pomoći lakšem radu crijeva i smanjenju holesterola. Studije su pokazale da ljudi koji vode računa da im ishrana bude bogata vlaknima imaju zdraviju tjelesnu težinu i smanjeni rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Osim već spomenutih, kivi takođe sadrži i veliku količinu folata i cinka. Sadrži i fitonutrijente, poput luteina, koji je važan za zdravlje očiju. Takođe, sadrži i vitamin K. Može li se jesti koža kivija? Iako mnogo ljudi voli da

jede kivi, i dalje se vode prepirke oko toga da li je njegova smeđa koža jestiva ili ne. Koža kivija, kao i meso, sadrži visoku koncentraciju hranljivih materija, posebno vlakana i vitamina E. Koža kivija sadrži i mnogo antioksidansa. Ustvari, više ih ima u samoj koži, nego što ih ima u mesu voća. Ljudi često odbacuju kožu prilikom konzumiranja kivija iz jednostavnog razloga – neugodnog je ukusa i teksture, ali ona je jestiva. Dlakava površina s kože kivija lako se može ukloniti laganim trljanjem ubrusom ili krpom ili laganim struganjem kašikom preko kože. Ako planirate da probate kožu kivija izaberite manje voće. Manji plodovi imaju nježniju kožu od većih plodova. Takođe, ako imate priliku, kupite organsko uzgajani kivi. (24sata.hr)

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

ZDRAVLJE

Kivi je odličan izvor vitamina C

Rizici i priprema Potencijalni rizik konzumacije Jedenje kivija smatra se sigurnim za većinu ljudi. Izuzetak su oni koji su na njega alergični. Znakovi alergije na kivi uključuju svrabež u grlu, natečen jezik, otežano gutanje, povraćanje i osip. Rizik za alergiju na kivi povećava se ako ste alergični i na lješnik, avokado, pšenicu, smokve ili sjemenke maka. U rijetkim slučajevima kivi može i usporiti zgrušavanje krvi, povećavajući tako krvarenje. Uzevši to u obzir, ako imate neki poremećaj krvarenja ili se spremate na operaciju, izbjegavajte da jedete kivi. Doziranje kivija zavisi od činjenica poput godišta, zdravstvenog stanja i onoga što pokušavate liječiti. Jedite jedan do tri kivija dnevno i to je dovoljno da većina ljudi dobije dodatan unos hranljivih materija u svom tijelu. Kako dodati kivi u svoju prehranu Mnogo je načina kako

da kivi unesete u svoju prehranu i time povećate unos hranljivih sastojaka. Najbolji je, odnosno najzdraviji, naravno, kada se jede sirov. Na sobnoj temperaturi možete ga držati nekoliko dana, a u frižideru do tri nedjelje. Ogulite kivi i pojedite ga samostalno. Možete ga samo i prerezati na pola, a zatim kašikom izdubiti iz kore. Napravite smuti od kivija. Ako želite dodatnu voćnu energiju pomiješajte – kivi, ananas, mango i jagode, a ukoliko želite zeleni smuti koristite – kivi, spanać, jabuku i krušku. Kivi, uz ostalo voće, nasjeckajte na kockice i napravite sočnu voćnu salatu. Možete je preliti i medom pa je tako dodatno zasladiti. Napravite salatu – kao podlogu postavite spanać, zatim dodajte orah, suve brusnice, komadiće jabuke, feta sir i “pospite” kivijem narezanim na kockice. Prelijte vinjegretom.

Kivi je i dobar izvor vlakana koji mogu pomoći lakšem radu crijeva i smanjenju holesterola

kuvar

UKUSNI DESERTI

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

Slatki pirinač za užinu

■ Zdrave galete

Potrebno je: šolja masti, šolja smeđeg šećera, šolja pirinča, 2 jajeta, kašičica sode bikarbone, malo soka od limuna, vanilin šećer, 2 kašike pirinčanog mlijeka, 60 g kokosovog brašna, 300 g pirinčanog brašna. Pomiješajte mast i šećer, sjedinite, pa dodajte jaja, vanilin šećer i sodu. Umutite. Dodajte limunov sok i pirinčano mlijeko, pirinač, obje vrste brašna, izmiješajte i ostavite da smjesa odstoji 45 minuta. Napravite loptice i stavite ih u aparat za galete, vodeći računa prilikom vađenja, jer su krte kad su vruće. Jedite ih kad se ohlade. Po želji, možete da ih premažete kikiriki puterom.

■ Hrono

palačinke

Potrebno je: 200 g pirinčanog brašna, 1/4 šolje pirinča, kašika smeđeg šećera, kašika praška za pecivo, kašika putera, 1/2 kašike soli, 2 jajeta, 200 ml jogurta, 120 ml mlijeka, banana, kokosovo ulje. Pomiješajte brašno, prašak za pecivo, šećer i so. U drugoj činiji umutite žumanca i otopljeni puter, dodajte pirinač, pa sipajte jogurt i mlijeko. Pomiješajte sa brašnom, dodajte isjec-

kanu bananu i lagano promiješajte da se sjedini. Bjelanca umutite u drugom sudu. Sjedinite sa ostalim tijestom laganim miješanjem. Na zagrijanom kokosovom ulju pecite deblje palačinke.

■ Sutlijaš Sa kruškom

Potrebno je: 2 dl pirinča, malo soli, 1 l mleka, vanilin šećer, 8 kašika šećera, malo cimeta, 2 kruške. Opran pirinač kuvajte u slanoj vodi, dok ne provri, pa smanjite temperaturu i pomalo dolivajte oko 1 dl vode. Stalno miješajte varjačom, da se ne zalijepi. Kada uvri sva voda, dodajte mlijeko, ne sve odjednom. Miješajte. Sutlijaš je skuvan za najviše petnaestak minuta. Kad je skuvan, dodajte šećer i vanilin šećer, promiješajte još minut-dva na ringli. Prije nego što ga servirate ostavite ga u poklopljenoj šerpi desetak minuta da odstoji. Poslužite ga uz kriške kruške i cimet.

■ pirinčano mlijeko

Potrebno je: 1/3 šolje pirinča, 4 šolje vode, kašika meda, ekstrakt vanile. Kuvajte šolju vode do ključanja, sipajte pirinač, pa ponovo vratite na vatru da proključa. Smanjite tem-

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

peraturu, poklopite i ostavite da se krčka dok se pirinač ne skuva, uz povremeno miješanje, oko 40 minuta. Pirinač ocijedite, prespite u blender i dodajte dvije šolje tople vode. Blendirajte dok se smjesa ne ujednači. Dodajte još jednu šolju tople vode u koju ste prethodno sipali med i blendirajte još malo. Ostavite smjesu da se ohladi pola sata. Procijedite kroz čistu gazu, pa sipajte ekstrakt vanile i ostavite da napitak odstoji u frižideru oko sat vremena, pa poslužite. (Novosti.rs)

kuvar

Drugačiji koh Potrebno je: 3 dl pirinča, 7 dl vode, 3 dl mlijeka, 12 kašika šećera, 3 kesice vanilin šećera, 50 g margarina, 4 jajeta. Opran pirinač stavite u vodu da se kuva. Kada provri, smanjite temperaturu na najmanju, pa kuvajte petnaestak minuta. Kad voda uvri dodajte mlijeko i kuvajte sve dok se pirinač skroz ne ukuva. Sipajte četiri kašike šećera i margarin, pa s vremena na vrijeme promiješajte. Ulupajte u čvrst snijeg bjelanca sa četiri kašike šećera, a posebno žumanca sa četiri kašike šećera. U prohlađen pirinač dodajte vanilin šećer, žumanca i na kraju bjelanca polako, kašikom. Lagano miješajte. Stavite da se peče oko pola sata dok ne porumeni. Pospite šećerom u prahu.

Savršeno pripremljen pirinač je umjereno meko skuvan, ravnomjerno začinjen, rastresit i ne ostaje zalijepljen za zidove posude u kojoj se priprema

Kuvani pirinač je fenomenalan kao prilog, dio glavnog jela ili poslastica

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

FOTO UBOD

San Francisko

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Tragovi žabe na zamagljenom staklu Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3315

2015-11-10

4 2 3 4

Medium level

8 1

9 9 2

8 5 1 6 9 2 3 7 4 Sudoku puzzle No. 2776 2014-05-20 4

2015-11-11

1 2

6 1

1 9

Medium level

6 4

3 9

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3316

2 7 6Puzzle 3 4 solution: 8 9 5 1

Sudoku puzzle No. 2775 2014-05-19

7 6 3 8 5 1 4 9 www.sudokukingdom.com

9 8

Play sudoku online at:

1 2

7 9

7 3

8 1

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

Word Search Puzzle #R031II

Ahead Ahead Anger Anger Aortas Barge Aortas Bears Barge Bulge Cackle Bears Cored Bulge Couples Envies Cackle Glowers Cored Gruff Couples Hawks Lovers Envies Macho

Mints Hawks

Gruff

Refuse

Glowers

Naive Lovers Napalms Opera Macho Pause MintsPopcorn NaivePressing Rascal Napalms Refuse Rents Opera Reserve Pause Rives Popcorn Roast Senate Pressing Sight Rascal

Smoke Soaps Reserve Strait Struts Rives Subverts Roast Toots Senate Tragic Trapdoor Sight Trips Smoke Tweed Villager Soaps Waned Strait Waste Widen Struts Rents

Tragic Trapdoor

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Oko vas se gomila haos, a vi se u tome slabo snalazite. Stagnirate na mjestu gdje ste se zatekli, ali ne gubite nadu. Sve ovo što se danas dešava, u suštini, otvara povoljne prilike.

BIK Upetljali ste se u začarani krug. Rješenje vam se nalazi ispred nosa, ali vi se uporno držite stare priče koja opravdava svu blokadu u kojoj ste se našli.

BLIZANCI Postoji šansa da se vaša želja za promjenom radnog mjesta ostvari. Vodite računa, morate biti svjesni da ako to učinite nakon toga ulazite u potpuno novi život.

VAGA S jedne strane imate vama nadređene ljude, a s druge strane one koji su ispod vas i čekaju vaš potez od koga zavisi njihova sudbina. Morate pošteno odmjeriti.

ŠKORPIJA Predstoje vam prijatni poslovni razgovori. Iako ste u tajnosti povlačili neke poteze, vaš trud i zalaganje na radnom mjestu nisu prošli neopaženo.

STRIJELAC Bježite iz realnosti tako što se prepuštate carstvu mašte i snova. Pogrešno tumačite ljubaznost jedne osobe koja vam svojim blagonaklonim ponašanjem šalje signal da vas poštuje.

Trips Tweed Villager Waned Waste Widen

RAK Pod velikim ste pritiskom i od vas se očekuje da sprovedete ne baš popularne mjere. Svojim prisustvom nećete uspeti da spriječite žustre rasprave u kojima će biti i teških riječi.

JARAC Vaše prisustvo je poželjno na svakoj zabavi. Od vas zavisi hoćete li iskoristiti veče i upoznati osobu koja želi da vam se približi. Savladajte svoju duhovitost.

Subverts

REBUS

Toots

Nešto važno na čemu ste radili poprima novu novu formu. Insistiranje na poboljšanju komunikacije može vas nakratko dekoncentrisati.

DJEVICA Moguća je ponuda za partnerstvo sa uticajnom osobom koja vam se u život vraća kao neko od koga ste nekada davno mnogo naučili. Možda vam ideja ne djeluje primamljivo.

Rješenje iz prethodnog broja: Polja metvice

VODOLIJA Mali predah vam mnogo znači. Kratkotrajno punjenje pozitivnom energijom potpomognuto je pažnjom voljene osoba koja vas danas nesebično obasipa.

RIBE Stižu nepovoljne poslovne vijesti od prijatelja ili dugogodišnjeg saradnika koji se nalazi u dalekom inostranstvu. Do kraja dana shvatićete da nije tako crno.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Prodajem polovno nordijsko biciklo. Malo korišćeno. Povoljno! Tel 069/499-402 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42 BALŠA SEKULIĆ DVA PUTA ZA DVIJE I PO GODIN PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

CRNOGORSKI ĆABI A ? ŠMEKERSKI GOL SA C

DA LI STE ZNALI

Fudbaleri Zete na posljednje tri utakmice nisu poraženi od Budućnosti - “vukovi” su za vikend savaladali lidera 1.CFL (2:1), dok su na dva duela prije toga upisali dva remija.

10 GOLOVA POSTIGAO JE DŽEJMI VARDI NAKON 11 KOLA PREMIJER LIGE I TRENUTNO JE PRVI STRIJELAC ŠAMPIONATA. JEDINI PUT KADA JE NAPADAČ LESTERA PRVI STIGAO DO BROJKE OD DESET POGODAKA U PRVENSTVU BILO JE U SEZONI 2015/16 KADA SU “LISICE” SENZACIONALNO POSTALE PRVACI ENGLESKE.

Fudbal se igra glavom. Možete da koristite fizičku snagu koliko hoćete, ali postoji nešto što se zove fudbalska inteligencija i ona će uvijek biti važnija - pričao je Luka Modrić nakon što je prošle godine “zagrlio” najveće individulno priznanje “Zlatnu loptu”. A fudbalsku inteligenciju da u djeliću sekunde primijeti kako golman nije idealno postavljen, da se odluči za pokušaj sa centra i da majstorski sa takve udaljenosti postigne gol, nema mnogo fudbalera. Mnogi pokušavaju, jednom u karijeri nekome to i pođe sa nogom, ali rijetki su oni koji uspiju to da ponove. Preciznije, nekoliko puta to je uspio gospodin iz Baskije Ćabi Alonso, a njegova magija dva puta je za dvije i po godine “bljesnula” i na crnogorskom fudbalskom nebu. Balša Sekulić, ima tek 21 godinu, za razliku od Ćabija igra na poziciji napadača, a već je dva puta pokazao osjećaj kakav je imao pomenuti šampion svijeta iz Španije. Prije dvije i po godine, kao veliki talenat Budućnosti, sa centra je “matirao” nekada povremenog reprezentativca Srđana Blažića, a onda u vikendu za nama u dresu Podgorice i golmana šampiona Sutjeske Vladana Giljena. “Primijetio sam kod oba gola koja sam postigao da su golmani izašli skoro do linije 16 metara i probao da ih iznenadim... Na kraju se ispostavilo da je to bilo pravo rješenje”, ispričao je za Dnevne novine Sekulić.

■ PRELAZAK NA

DG ARENU PUN POGODAK

Budućno st, OFK Titograd, pa Podgorica - karijera Balše Sekulića za sada je vezana za tri kluba iz glavnog grada, a čini se da je prelazak na “DG arenu” bio pravi potez.

Noćna mora za golmane i na 50 metara od gola: Balša Sekulić

14. KOLO PODGORICA - SUTJESKA 2:2 (Sekulić 48, Suzuki 83 - Ćetković 89, Marković 97) ZETA - BUDUĆNOST 2:1 (Bošnjak 54, Jamoa 42 - Ivanović 9) PETROVAC - GRBALJ 2:0 (Kopitović 27, Muharemović 69) KOM - OFK TITOGRAD 1:2 (Vujović 52 - Miličković 30, Gašević 85) RUDAR - ISKRA 1:1 (Krasić 31 - Đurišić 64. pen) PAROVI 15. KOLO (SUBOTA): Rudar - Zeta, Iskra - Podgorica, Sutjeska - Kom, OFK Titograd Petrovac, Grbalj - Budućnost.

“Da, trebala mi je minutaža u Prvoj ligi, izabrao sam Podgoricu - smatram da je to dobra sredina za mene i prije svega stabilan i odgovoran klub. Nadam se da ću nastaviti da opravdavam očekivanja”, dodao je Sekulić. Podgorica je debitant u Telekom prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi, ali debitant koji je odmah pokazao karakter ekipe spremne da se bori za važne stvari. Za početak izlazak na evropsku scenu čini se kao realna želja... “Svakako težimo ka tome i smatram da možemo da iz-

borimo Evropu. Mislim da imamo odličan tim i daćemo sve od sebe da izborimo evropsku scenu”, jasan je napadač Podgorice.

■ I TO JE

FUDBAL

Na meču tokom kojeg je Sekulić postigao svoj drugi gol sa centra, njegova Podgorica bila je na idealnom putu da “nokautira” šampiona Sutjesku. Do pred sam kraj utakmice imala je 2:0, ali su Nikšićani na nestvaran način izvukli 2:2. Ipak, i taj remi na neki način je po-

PONEDJELJAK, 4. 11. 2019.

SPORT

NE MATIRAO GOLMANE SA CENTRA

ALONSO I NOVI CENTRA TERENA 1. Budućnost