Dnevne novine 5. novembar 2019. by Dnevne Novine

KONFERENCIJA U BUDIMPEŠTI ■ 2 3

Brajović: Balkan će biti stabilan kada bude dio EU

UTORAK, 5. 11. 2019. BROJ 2521 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

TAKAŠI KIMURA, KONSULTANT JAPANSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNU SARADNJU, ZA DN

■ 6 7

Za evropsko tržište potrebni su kvalitetni i konkurentni proizvodi Joković

RADOMAN GOGIĆ VRATIO ČLANSKU KARTU I PODNIO OSTAVKU NA PARTIJSKE FUNKCIJE

SNP pred novim podjelama

Vukčević

Marković

ZAVRŠEN KONKURS, ČEKAJU SE PRIJAVE PUTEM PISMA■ 10

Tri kandidata za vrhovnog tužioca ■11

■5

NEVRIJEME U CRNOJ GORI■ 18 19

Nastavlja se kišni talas, službe zaštite u punoj pripravnosti ZA NAJBOLJE PONUDE:

Mitrić

MINISTARSTVO PRAVDE 9. SEPTEMBRA UPUTILO MOLBU

Kosovo se još nije oglasilo o izručenju Marija Miloševića marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

Politika

sJEDNICa ODBORa za REFORMU IzBORNOG zaKONODavsTva

OpOzicija traži da sve kuće u crnOj GOri imaju brOjeve

UTORAK, 5. 11. 2019.

Na jučerašnjoj sjednici Odbora za izbornu reformu razmatrao se opozicioni predlog za izmjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji CG, sa posebnim osvrtom na birački spisak. Kako navodi Momo Koprivica iz Demokrata, nesređeno je pitanje mjesta stanovanje što, kako smatra, može voditi ka nepravilnostima. Tako, između ostalog, predlažu ukidanje adrese bb i numerisanje svih kuća i zgrada. “I to ne samo zarad izbornog procesa, pitanje je od većeg društvenog značaja”, na-

glasio je Koprivica. Iz opozicije tvrde, a navode u predlogu, da za skoro 300.000 upisanih birača u CG ne postoji podatak o tačnoj adresi stanovanja. Danijel Živković iz DPS ističe da je na radnom odboru dobio informaciju od resornog organa da “bb adrese ne mogu da utiču na tačnost vođenja biračkog spiska.” Govoreći o adresama, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić poručio je da to nije uticalo na kvalitet biračkog spiska. “Niko se nije žalio da zbog

KONFERENCIJa U BUDIM

Brajović: Ba će Biti staB kada Bude d

Zapadni Balkan će biti u potpunosti stabilan, siguran i prosperitetan tek kad bude integrisan u Evropsku uniju, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović na konferenciji predsjednika parla-

Brajović u Budimpešti

menata Jugoistočne Evrope u Budimpešti. “Evropska unija će biti kompletna tek onda kada ovaj dio Evrope bude u njenom sastavu. Važno je da shvatimo da je proces dvosmjeran, a da su benefiti uza-

INICIJaTIva PRavE CRNE GORE

Milačić: Postaviti bistu Gavrila Principa u Dodošima Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić nedavno je posjetio rodnu kuću Gavrila Principa u mjestu Obljaj kod Bosanskog Grahova, gdje se sreo sa potomkom Gavrila Principa, pjesnikom, Gavrilom Miletom Principom. Uručivši mu crnogorsku trobojku, kao poklon muzeju, predsjednik Prave je rekao da će u Dodošima, odakle potiče porodica Gavrila Principa, sve uraditi “kako bi to mjesto dobilo bistu našeg velikana Gavrila”, saopšteno je iz Prave. “Želim da u ime prave, slobod-

ne i istinske Crne Gore, ne samo u ime naše političke partije, Vam poklonim našu trobojku, pravu crnogorsku zastavu, zastavu koja je bila i u krvi Gavrila Principa i volio bih da ona ostane u ovom muzeju”, rekao je Milačić. Predsjednik Prave je dao obećanje da će zajedno sa slobodnim ljudima u Crnoj Gori u narednom periodu raditi na realizaciji podizanja biste Gavrilu Principu u Dodošima, odakle potiču Principi, od bratstva Jovićević, jer, kako je kazao, to Gavrilo zaslužuje zbog svega što je uradio, a

uradio je vanvremeno istorijsko djelo slobode. Potomak Gavrila Principa je sa zadovoljstvom primio zastavu i kazao da će zastava ostati u muzeju, posebno zbog toga što je došla iz zemlje u kojoj su oni postali, kao Jovićevići sa Rijeke Crnojevića, iz Dodoša. Nedugo nakon posjete Milačića mjestu Obljaj, Gavrilo je došao u Crnu Goru, na Cetinje, kod mitropolita Amfilohija, koji mu je, na Lučindan, uručio orden Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovica, a kasnije je bio gost na krsnoj slavi Prave Crne Gore. R.P.

UTORAK, 5. 11. 2019.

Sa jučerašnje sjednice Odbora

Direktor Direkcije za nekretnine Dragan Kovačević na sjednici Odbora je napomenuo da je obezbijeđen novac za adresni registar. Biće to centralizovana baza podataka

IMPEŠTI

alkan Bilan dio eu

jamni. Uvjeren sam da vrijednosti zemalja ovog regiona samo mogu obogatiti i učiniti Evropsku uniju cjelovitom. Siguran sam da na tom putu susjedi jedni drugima mogu pomoći, jer su nam i iskustva i izazovi sa kojima

se suočavamo slični”, dodao je on. Istakao je da je svjestan da još uvijek postoje oblasti u kojima treba da dostignemo standarde koji se od nas očekuju. “Znamo da integracioni proces i ukupan proces mora biti više usmjeren na suštinu i sadržinu, a manje tehnički dio, a to je obostrana odgovornost aktera ovog procesa. Isto tako, vjerujemo da je važno prepoznati posvećen reformski rad i nagraditi rezultate kada se nesporno postignu. Zato je odluka da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne odredi datum za početak pregovora za naš region potpuno razočaravajuća, uzimajući u obzir da su obje zemlje u prethodnom periodu ispunile zahtjeve koje je Brisel postavio pred njih. Namjerno kažem za region, jer je sama ova odluka izazivala zabrinutost u pogledu kredibilnosti perspektive za sve naše zemlje u procesu integracije”, poručio je Brajović.

toga nije ostvario biračko pravo”, kazao je Nuhodžić i istakao da mali broj poziva za glasanje nije uručen zbog problema pri nalaženju adrese. Direktor Direkcije za nekretnine Dragan Kovačević na sjednici Odbora je napomenuo da je obezbijeđen novac za adresni registar. Biće to centralizovana baza podataka. “Trebalo bi što prije krenuti u posao”, istakao je on. Podaci postoje, ali nijesu u elektronskoj formi, poručeno je tokom prezentacije budu-

ćeg registra adresa. “Da bi podaci bili transparetni, moraju da budu u elektronskoj formi”, istaknuto je iz Direkcije tokom prezentacije i zato napominju značaj toga da se svi podaci stave u jednu bazu. Ukazuju da u Direkciji ima znanja za taj posao, ali ne i kadra, a da u lokalnim samoupravama, koje posjeduju najviše podataka, nema ni dovoljno zaposlenih, a i tehnička opremljenost je na niskom nivou. Softver će, kako su najavili, biti završen do kraja naredne godine. R.P.

Znamo da integracioni proces i ukupan proces mora biti više usmjeren na suštinu i sadržinu, a manje tehnički dio, a to je obostrana odgovornost aktera ovog procesa

Tokom boravka u Mađarskoj, Brajović se u Ambasadi Crne Gore u Budimpešti sastao sa šefovima diplomatskih predstavništava koji Crnu Goru pokrivaju iz Mađarske. Glavne teme razgovora bile su usmjerene na aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori, kao i na mogućnosti unaprjeđenja bilateralne saradnje Crne Gore i njihovih država, posebno u dijelu parlamentarne saradnje. R.P.

ŠEFICa DIPlOMaTIJE EU FEDERIKa MOgERINI saOPŠTIla

Crna Gora i Albanija produžile sankcije Rusiji Šefica diplomatije EU Federika Mogerini saopštila je da su se Crna Gora i Albanija pridružile odluci EU o produženju individualnih sankcija jednom broju fizičkih i pravnih lica iz Rusije i Ukrajine. “Države-kandidati za stupanje u EU, Crna Gora i Albanija, članica Evropske ekonomske zone Norveška, kao i Ukrajina, pridružuju se toj odluci. Evropska unija pozdravlja

Politika

ovu odluku“, navodi se u saopštenju Mogerinijeve, koje je objavljeno na sajtu Savjeta EU. EU je sankcije Rusiji uvela 2014. godine, optužujući Moskvu da je učestvovala u narušavanju teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Moskva je u više navrata odbacivala sve optužbe da je umiješana u unutrašnja pitanja Ukrajine. R.P.

POčEla REalIzaCIJa NOvOg sTaTUTa DPs-a

Mustajbašić direktorsko mjesto zamijenio partijskim

Admir Mustajbašić napustio je mjesto direktora Centra za socijalni rad u Bijelom Polju i preuzeo profesionalno funkciju predsjednika Opštinskog odbora DPS-a Bijelo Polje. Tako je već počela realizacija ključnih novina u novom Statutu Demokratske partije socijalista koji će biti usvojen na Kongresu 30. novembra. Inače, Mustajbašić je prije Centra za socijalni rad radio u Višem državnom tužilaštvu, Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i Sekretarijatu za opšte upravne poslove i društvene djelatnosti. Bio je i vrlo uspješan direktor bjelopoljskog Doma za stare. Kako je ranije objavljeno, novi Statut DPS-a predviđa da svi predsjednici opštinskih odbora Demokratske partije socijalista moraju biti profesionalci, a ova

novina je uvedena shodno ranijim zalaganjima predsjednika DPS-a Mila Đukanovića. Predsjednik Odbora glavnog grada dužnost obavlja profesionalno i ne može obavljati nijednu drugu dužnost, navodi se u predlogu novog Statuta glavnog grada. Kad su u pitanju ostali predsjednici lokalnih odbora, za njih takođe važi obaveza o profesionalnom angažmanu, ali za razliku od predsjednika Odbora glavnog grada u rijetkim situacijama može postojati izuzetak. “Predsjednik Opštinskog odbora dužnost obavlja profesionalno, osim u izuzetnim slučajevima po odluci Predsjedništva partije”, navodi se u predlogu Statuta. Ista odredba važi i za predsjednika Odbora prijestonice. M.P.

politika

UTORAK, 5. 11. 2019.

ocjena ministra Darmanovića

kampanja vijek borbe za prava žena

Nema cjelovite Evrope bez Zapadnog Balkana Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović primio je juče u nastupnu posjetu ambasadora Republike Koreje Čoe Hjong-čana. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Darmanović je ukazao na značaj intenziviranja političkih kontakata na visokom nivou, te naglasio važnost snaženja ekonomske saradnje. “Informisao je sagovornika o rezultatima Crne Gore u procesu evropske integracije, Darmanović i Hjong-čan

pri čemu je naglasio da nema cjelovite Evrope bez Zapadnog Balkana. Ambasador Hjong-čan je ocijenio da bi potpisivanje sporazuma o ekonomskoj saradnji doprinijelo jačanju privrednih veza dvije zemlje, prvenstveno kroz privlačenje korejskih investicija. Naglasio je da je njihov interes stabilan Zapadni Balkan i ekonomski razvoj, kao i jačanje globalne pozicije ovog regiona. R.P.

OBEZBijEđENa vEćiNa Za prEdlOgE ŽpM

Danas sjednica Skupštine U Skupštini Crne Gore za danas je zakazan nastavak Treće - posebne sjednice Drugog redovnog zasijedanja u 2019. godini. Poslanici će nastaviti sa postavljanjem pitanja ministrima u Vladi Crne Gore. Najavljeno je da će sjednica u plenarnoj sali početi u 11 časova. R.P

Ženska politička mreža počela je juče kampanju “Vijek borbe za politička prava žena” povodom zahtjeva mreže da se unaprijedi izborno zakonodavstvo, odnosno da se usvoji set normi. Među njima su, kako su kazali, obavezujuće mjere učešće najmanje 40 odsto žena na listama i više sredstava za partije koje imaju više izabranih političarki.

Podsjetili su da Ustav Crne Gore garantuje ravnopravnost muškaraca i žena. “Takođe, sve političke partije, političkim programima i javnim obraćanjima, snažno zastupanju ideju demokratizacije društva, a najveći broj dao je punu podršku predlozima ŽPM, čime je obezbijeđena neophodna većina za usvajavanje naših predloga”, navode iz mreže. R.P.

Akcija ŽPM

UTORAK, 5. 11. 2019.

POLITIKA

RADOMAN GOGIĆ VRATIO ČLANSKU KARTU I PODNIO OSTAVKU NA PARTIJSKE FUNKCIJE

Međutim, izvor portala CdM-a u SNP-u tvrdi da Gogić nije član GO jer mu je funkciija prestala po automatizmu, te da je ostavku podnio po instrukcijama bivše poslanice ove partije Snežane Jonice, koja, kako tvrde, pokušava da destabilizuje SNP. To je, očigledno, bio razlog da za danas bude najavljena konferencija za medije Socijalističke narodne partije, na kojoj će govoriti predsjednik Vladimir Joković i rukovodstvo stranke. Na drugoj strani, Gogić je u obrazloženju svoje odluke, između ostalog, naveo da kao neko ko je stvarao SNP, bio potpredsjednik SNP-a, poslanik u Skupštini Crne Gore i savezni poslanik, predsjed-

nik opštine Pljevlja od 1998. do 2006. i dugogodišnji predsjednik pljevaljskog SNP-a, ne može da se pomiri sa poništavanjem izvornih ideja na kojima je nastala partija, “kojoj sam dao srce, dušu i više od 20 godina života”. Gogić u ostavci navodi da SNP duže vrijeme nijednim svojim postupkom nije na liniji osnovnih programskih principa partije, već se pretvorio u suštu suprotnost. No, izvor CdM-a u SNPu tvrdi da ovo nije neočivana odluka, već da je Gogić ovo uradio po instrukcijama svojih mentora, a tu se pominje ime bivše poslanice ove partije Snežane Jonice, koja, nezvanično tvrde u ovoj partiji, stoji iza ovih odluka i ta-

ko pokušava da uzdrma sada konsolidovani SNP. CdM nezvanično saznaje da ovo neće biti jedina ostavka, već da će ih biti još, takođe po instrukcijama određenih krugova koji žele da destabilizuju SNP. Koliko je, međutim, stabilizovana ova partija govori i činjenica da su poslanici Socijalističke narodne partije Srđan Milić i Danijela Pavićević prekinuli u srijedu, 30. oktobra, bojkot Skupštine bez konsultacija sa partijom. Prvi put su došli na skupštinsko zasijedanje, a izabrani su i za članove dva skupštinska odbora. Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je da je prekid bojkota njihova lična odluka, koja nema

Foto:Iva Mandić

SNP PRED NOVIM PODJELAMA

SNP pred novim izazovima - Vladimir Joković

veze sa partijskim stavom. “Milić i Pavićević odluku da prekinu bojkot parlamenta donijeli su samostalno. To je njihov lični čin, o kojem smo saznali iz medija. SNP kao partija nije prekinula bojkot. Mi ostajemo pri ranijem stavu, a oni bi trebalo da objasne partiji, ako se smatraju dijelom SNP-a, i onima koji su ih izabrali, zašto su prekinuli bojkot”, istakao je Joković. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, u narednim mjesecima biće nastavljeno osipanje istaknutih članova Socijalističke narodne partije, koja se nekoliko puta do sada cijepala i od koje je nastalo nekoliko partija. M.P.

Jonica bez komentara

Bivša poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica juče nije htjela da komentariše odluku Radomana Gogića da podnese ostavku na članstvo u SNP. “Povodom toga nemam komentar”, kazala je kratko Jonica. Mediji su nedavno najavili da ona osniva partiju u kojoj će većinom biti bivši članovi SNP. Prema pisanju crnogorskih medija, okosnicu nove stranke činiće grupa mladih intelektualaca privrženih idejama socijalno pravednog društva, a u startu se može računati i na kadrove koji su izgradili nekadašnju infrastrukturu SNP. Jonica ima podršku velikog broja osnivača SNP, nekadašnjih potpredsjednika i poslanika, predsjednika opštinskih odbora, odbornika i članova glavnog i izvršnog odbora te stranke.

DRAGINJA VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ U TIVTU

SDP: Rasprodaju aerodrome, a građane ne pitaju Predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković posjetila je Tivat u okviru kampanje “Crna Gora u pokretu”, a jedno od ključnih pitanja građa-

na bilo je budućnost Aerodroma Tivat. “Dok je SDP bio u vlasti bilo je mnogo pokušaja od strane DPS da se otuđe aerodromi kao jedan od ključnih resursa ove države. Ni-

kada u tome nijesu”, izjavila je predsjednica SDP. Kako je istakla, krenulo se u rasprodaju aerodroma a da niko građane Tivta o tome ništa nije pitao. “Oni će sklapati milion-

ske poslove i rasprodavati aerodrome, oni će uz to otimati i vašu zemlju i misle da vi o tome treba da ćutite. SDP nikada nije ćutao kada je trebalo braniti dobra ove zemlje od nji-

SD HOĆE REFERENDUM

Vuksanović - Stanković juče u Tivtu

Socijaldemokrate Tivta od danas će krenuti u prikupljanje potpisa za održavanje referenduma u ovom gradu zbog namjere Vlade o davanju u koncesiju Aerodrom Tivat. “Cijeneći da u ovom poslu Vlade i budućeg koncesionara jedini gubitnik može biti opština Tivat, a ne želeći da ovo bude samo uskopolitička pri-

ča bilo koje partije, pa ni naše, pozivamo sve nevladine organizacije, političke partije i sugrađane da u što većem broju zajedno prikupimo više nego dovoljan broj potpisa kako bismo poslali jasnu i snažnu poruku da su Tivćani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopšteno je iz tivatskog SD-a.

hovih rasprodaja i štetnih privatizacija, pa neće ni sada. Prije dvije godine pokrenuli smo peticiju da se vi građani Tivta pitate o vašem aerodromu i prikupili veliki broj vaših potpisa. Nastavljamo sa tom akcijom i tražimo vašu podršku da zajedno stanemo na put otuđenju aerodroma. Tražimo pravo da se građani Tivta pitaju i sami odluče o sudbini aerodroma”, navela je Vuksanović-Stanković. Predsjednica SDP je takođe podsjetila i na poklanjanje miliona eura poreskog novca vlasnicima Porto Montenegra od strane lokalne vlasti. R.P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.11580 0.86368 120.930 1.10210 70.5726 117.397 7.44880

AU = 1,509.75

AG=18.11

OD POČETKA GODINE

AERODROMI OPSLUŽILI 2,45 MILIONA PUTNIKA

Aerodromi u Podgorici i Tivtu od početka godine su opslužili 2,45 miliona putnika, što je 190.000 više nego tokom prvih deset mjeseci prošle godine, saopšteno je iz kompanije. Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je da je samo u oktobru kroz obje vazdušne luke prošlo 190.000 putnika, što je do sada nezabilježen rast od 20 od-

sto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na Aerodromu Podgorica opsluženo je 106.570, a na Aerodromu Tivat 83.770 putnika. “Navedeni podaci potvrđuju naše najave tokom godine da će ova godina biti rekordna i premašiti sve prethodne. Očekujemo da će do kraja godine na oba crnogorska aerodroma biti opsluženo oko 2,6 miliona putnika”, rekao je Orlandić. R.E.

PODACI UPRAVE ZA STATISTIKU

U saobraćaju potrošeno 268.200 tona goriva

Ilustracija Ukupna finalna potrošnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 389.100 tona i bila je 8,7 odsto veća u odnosu na 2017, saopšteno je iz Monstata. U sektoru saobraćaja, kako su ukazali statističari, prošle godine je utrošeno 268.200 tona, a u oblasti industrije 59.000 tona.

UTORAK, 5. 11. 2019.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

“U ukupnoj finalnoj potrošnji naftnih derivata u prošloj godini saobraćaj je učestvovao 68,9 odsto, industrija 15,2 odsto, a ostalo 15,9 odsto”, pokazuju podaci. Kako se dodaje, uvoz naftnih derivata u Crnoj Gori prošle godine je iznosio 418.300 tona. R.E.

NAZIV HIBP PREN INSM BUDR SSHO

NAJVEĆI PROMET CIJENA 1.243,4783 0,6098 30,0100 6,3500 3,2600

KOLIČINA 23 44.941 200 297 117

OBIM U € 28.600,0000 27.404,6500 6.002,0000 1.885,9500 381,4200

PROMJENA 3,62% -8,99% 0,03% 0,32% 1,56%

TAKAŠI KIMURA, KONSULTANT JAPANSK

ZA EVROPSKO T POTREBNI KVAL KONKURENTNI P

ala i srednja preduzeća u Crnoj Gori najprije treba da budu sigurna u svoj proizvod, jer samo ukoliko je kvalitetan i konkurentan lako će ući na bilo koje tržište u okviru EU, smatra Takaši Kimura, konsultant Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA).

On je u razgovoru za Dnevne novine ukazao da pristupanje EU znači i veći broj konkurenata. “Mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori se razvijaju, ali postoji još dosta prostora za njihovo poboljšanje. Moglo bi se reći da preduzeća u Crnoj Gori nemaju dovoljno samopouzdanja kada je riječ o pristupu evropskom tržištu. Što se tiče upravljanja proizvodnjom i kako koristiti na najbolji način ljudske resurse, to su oblasti u kojima Crna Gora ima dosta potencijala za razvoj i poboljšanje”, rekao je Kimura, ističući da preduzeća putem mentoringa mogu postati konkurentnija na evropskom tržištu. JICA je u saradnji sa Ministarstvom ekonomije realizovala projekat o uspostavljanju i promociji mentoring usluga u malim i srednjim preduzećima u zemljama Zapadnog Balkana, kroz koji je obučeno ukupno 30 mentora. Oni su besplatne usluge mentoringa do sada pružili za 58 preduzeća.

■ ZADATAK

MENTORA

Kimura objašnjava da je zadatak mentora, koji dolaze iz sistema lokalnih uprava, da se fokusiraju na najvažnije tačke za rast i razvoj preduzeća. “S obzirom da su vlasnici, direktori preduzeća zauzeti različitim aktivnostima, tu su mentori koji mogu pomoći da se usredsrijede i fokusiraju na najbitniju tačku za dalji rast i razvoj. Ono što želimo putem

mentoringa je da promijenimo način razmišljanja u Crnoj Gori. Mentori su uspjeli da uspostave dobru komunikaciju sa korisnicima i jedni i drugi su postali otvoreniji u cjelokupnom procesu mentoringa”, naglasio je Kimura, dodajući da mentori nijesu osobe koje istražuju kompaniju, već su tu da pomognu preduzeću. Japanski konsultant dodaje da je mentoring servis obrazovni sistem za Crnu Goru i dobra šansa za učenje kako da se posluje i upravlja kompanijom. Prema riječima Kimura, kombinacijom poslovanja i mentoringa direktori i menadžeri mogu naučiti kako da upravljaju vlastitim biznisima. On je kazao i da JICA ra-

NAJVEĆE INTERESOVANJE IZ USLUŽNIH DJELATNOSTI

Šef Biroa za podršku biznis zajednici u Glavnom gradu Vladimir Raičić mentor je više od dvije godine. On govori da se za mentoring više interesuju manje razvijene opštine, nego što je to slučaj sa glavnim gradom. “Podgorica je veliko tržište i privredna društva sa teritorije glavnog grada lakše dolaze do klijenata, kupaca, lakše ostvaru-

ju prodaju, dok se u kompanijama iz manjih opština, gdje tržiše nije toliko razvijeno upućenija su na traženje svih vidova podrške kako bi uspjeli da se izbore za svoje mjesto i da razviju prodaju i grade brend soptvene kompanije”, rekao je Raičić našem listu, dodajući da se kompanije iz uslužnih djelatnosti najviše intersuju za mentoring usluge.

UTORAK, 5. 11. 2019.

NAZIV HTBO HIBP LUBA SSHO BUDR

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

0,0750 1.243,4783 0,2280 3,2600 6,3500

4.161 23 387 117 297

312,0800 28.600,0000 88,2400 381,4200 1.885,9500

PROMJENA 87,50 3,62 1,79 1,56 0,32

NAZIV PREN EPCG INSM BUDR SSHO

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 0,6098 3,6200 30,0100 6,3500 3,2600

KOLIČINA 44.941 50 200 297 117

OBIM U € 27.404,6500 181,0000 6.002,0000 1.885,9500 381,4200

PROMJENA -8,99 -0,28 0,03 0,32 1,56

KE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNU SARADNJU ZA DNEVNE NOVINE

TRŽIŠTE LITETNI I PROIZVODI di na kreiranju mreže koja će pokriti cijelu Crnu Goru.

■ RASTE BROJ PREDUZEĆA

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje evropskim fondovima Radosav Babić rekao je da oko 99 odsto firmi u Crnoj Gori čine mikro, mala i srednja preduzeća. “Taj procenat je jako sličan procentu tih preduzeća u državama članicama EU. Ne tako mali procenat je i onih koji iz mikro prelaze u mala preduzeća, iz malih u srednja i određeni broj srednjih preduzeća koja prelaze u veli-

Babić

ka”, kazao je Babić Dnevnim novinama. Prema podacima Poreske uprave, kako je naveo predstavnik Ministarstva ekonomije, broj malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori porastao je prošle godine deset odsto u odnosu na 2017, odnosno više od 60 odsto u odnosu na 2011. godinu. “Konstantan rast broja preduzeća u Crnoj Gori ukazuje na to da je ambijent koji je kreiran za razvoj preduzetništva dosta povoljan, da pored niskih poreskih stopa i pored brojnih programa koje nudimo, ne samo sa nivoa Ministarstva, nego i od drugih institucija, biznis ambijent nudi dosta toga za razvoj privatnog sektora”, istakao je Babić. On je naglasio i da su istražavanja nezavisnih eksperata pokazala da je program mentoringa uticao na povećanje broja zaposlenih za sedam, dok su ukupni prihodi malih i srednjih preduzeća porasli 1,71 odsto. “Zadovoljni smo mi i mentori, a prema nedavno objavljenom i realizovanom istraživanju, zadovoljne su i kompanije, što je i suština realizacije ovog i drugog programa koje realizuje Ministarstvo ekonomije”, zaključio je Babić. Danica Janković

Kimura

Mentoring stalna praksa u Japanu

Konsultant JICA objašnjava da Japanci uvijek ispituju tržište i pokušavaju biti konkurentni kako bi nastupili na tom tržištu. “Mentoring je dio našeg mentaliteta. Imamo standardizovani mentoring proces putem kojeg pokušavamo da pronađemo koje su to snage u našem pre-

duzeću. Na taj način prvo razumijemo tržište. Nakon toga, možemo razumjeti kako da razvijemo svoje snage. Kada iskoristimo prednosti možemo postići idealni nivo poslovanja. Takav način razmišljanja je uobičajen u Japanu i to je razlog zašto su japanska mala i srednja predu-

zeća aktivna na tržištu koje ima različite vrste usluga i proizvoda”, istakao je Kimura. On je naveo da u Japanu posluje oko 99 odsto malih i srednjih preduzeća, te da je riječ o komplikovanom i segmentiranom sektoru koji pruža različite vrste usluga.

EKONOMIJA

UTORAK, 5. 11. 2019.

NURKOVIĆ SA JUŽNOKOREJSKIM AMBASADOROM

Brodogradnja prilika za saradnju Koreja je jedna od vodećih zemalja u brodogradnji tako da se u toj oblasti, u budućnosti, može stvoriti prilika za saradnju sa Crnom Gorom, kazao je južnokorejski amabasador Choe Hyoung Chanom na sastanku sa ministrom saobraćaja i pomorstva Osmanom Nurkovićem. Na sastanku je bilo riječi i o saradnji u oblasti vazdušnog i pomorskog saobraćaja, kao i iniciranju procedure za potpisivanje sporazuma u tim oblastima. “Fizička udaljenost dvije države ne znači da eko-

nomska saradnja ne može biti na višem nivou”, istakao je Nurković. Iz Ministarstva je saopšteno da su se sagovornici na po-

četku sastanka složili da su bileteralni odnosi dvije države na visokom nivou, ali da ima prostora za unapređenje ekonomske saradnje. R.E.

OBAVJEŠTAVAMO NLB Banka ad Podgorica, matièni broj 02011395, Bulevar Stanka Dragojeviæa 46, 81000 Podgorica, koju zastupa glavni izvršni direktor Martin Leberle, zbog nemoguænosti da se kreditnom dužniku Ivi Vlahoviæ iz Podgorice dostavi obavještenje o raskidu ugovora na adresu koju je dužnik naveo u ugovoru i koja je poslednja poznata adresa dužnika ovim putem vrši DOSTAVLJENJE JAVNIM OBAVJEŠTAVANJEM Ovim NLB Banka AD Podgorica, kao davalac kredita po Ugovoru o kreditu br. KR2017/12141 od 31.08.2017. obavještava Ivu Vlahoviæ sa adresom navedenom u ugovoru: Gavra Vukoviæa bb, 81000, Podgorica,kao kreditnog dužnika da NLB Banka ad Podgorica raskida oznaèeni ugovor o kreditu i to iz razloga neispunjenja od strane kreditnog dužnika. Ugovor se smatra raskinutim po isteku roka od 8 dana od dana objavljivanja. Po isteku ovog roka, ako dužnik u meðuvremenu ne izmiri sve obaveze koje ima po oznaèenom ugovoru, NLB Banka AD Podgorica æe aktivirati sva sredstva obezbjeðenja i pokrenuti sve potrebne postupke u cilju naplate svojih potraživanja iz navedenog ugovora o kreditu.

www.nlb.me

Kontakt centar: 19888

OBAVJEŠTAVAMO NLB Banka ad Podgorica, matièni broj 02011395, Bulevar Stanka Dragojeviæa 46, 81000 Podgorica, koju zastupa glavni izvršni direktor Martin Leberle, zbog nemoguænosti da se kreditnom dužniku Darku Milatoviæu iz Nikšiæa dostavi obavještenje o raskidu ugovora na adresu koju je dužnik naveo u ugovoru i koja je poslednja poznata adresa dužnika ovim putem vrši DOSTAVLJENJE JAVNIM OBAVJEŠTAVANJEM Ovim NLB Banka AD Podgorica, kao davalac kredita po Ugovoru o kreditu br. KR2018/13915 od 13.09.2018. obavještava Darka Milatoviæa sa adresom navedenom u ugovoru: Rifata Burdzevica 18, 81400, Nikšiæ,kao kreditnog dužnika da NLB Banka ad Podgorica raskida oznaèeni ugovor o kreditu i to iz razloga neispunjenja od strane kreditnog dužnika. Ugovor se smatra raskinutim po isteku roka od 8 dana od dana objavljivanja. Po isteku ovog roka, ako dužnik u meðuvremenu ne izmiri sve obaveze koje ima po oznaèenom ugovoru, NLB Banka AD Podgorica æe aktivirati sva sredstva obezbjeðenja i pokrenuti sve potrebne postupke u cilju naplate svojih potraživanja iz navedenog ugovora o kreditu.

www.nlb.me

Kontakt centar: 19888

POSLOVANJE NAFTNE KOMPANI

ZA DEVET M SKORO TRI

aftna kompanija Jugopetrol iz Podgorice završila je prvih devet mjeseci poslovanja u ovoj godini sa profitom od 2,93 miliona eura, pokazuju novi podaci. „Pokazatelji profitabilnosti nisu na istom nivou u odnosu na isti period prethodnih godina usljed lošeg rezultata prvog kvartala. Konstantan pad prodajnih cijena, definisanih Uredbom o formiranju maksimalnih maloprodajnih cijena, koji je počeo u decembru 2018, nastavio se i u januaru ove godine predstavljao je glavni uzrok naglog pada jedinične marže u svim segmentima prodaje, što se u većem dijelu odrazilo na rezultate ostvarene u prvom kvartalu“, naveli su iz ovog preduzeća. Naime, ovogodišnja marža na kraju trećeg kvartala bila je 2,4 odsto spram prošlogodišnjih 5,3 odsto. Kako su precizirali, u periodu od jula do kra-

ja septembra marže su bile i dalje niže u odnosu na 2018. Ukupna aktiva kompanije iznosila je 111,82 miliona, od čega su 36,87 miliona nepokretnosti, postrojenja i oprema, a 2,71 investicione nekretnine. Obrtna sredstva imala su vrijednost 62,78 miliona, gdje su zalihe procijenjene na 12,7 miliona eura. S druge strane, osnovni kapital kompanije iznosi 67,97 miliona, rezerve 8,55 miliona, a neraspoređena dobit 13,81 milion eura. Poslovni prihodi u istom periodu dostigli su 123,9 miliona, od čega je prihod od prodaje iznosio čak 123,76 miliona eura. Poslovni rashodi su dosti-

VEĆINSKI VLASNIK JUGOPETROLA JE GRČKI HELLENIC PETROLEUM INTERNATIONAL, KOJI POSJEDUJE 54,35 ODSTO AKCIJA KOMPANIJE

UTORAK, 5. 11. 2019.

EKONOMIJA

REGIONALNA KOMPANIJA ULAGAĆE U SJEVER

U Crnoj Gori su svi investitori dobrodošli

Popravili poslovni rezultat

IJE JUGOPETROL DO KRAJA SEPTEMBRA 2019.

MJESECI PROFIT I MILIONA EURA gli 120,16 miliona, a najveću stavku u ovom dijelu predstavlja nabavna vrijednost prodate robe od 108,54 miliona eura. Ukupan poslovni rezultat bio je pozitivan i iznosio 3,74 miliona eura. Kad su u pitanju finansijski pokazatelji, priliv je iznosio 111.610 eura, odliv 64.704 eura, pa je rezultat u konačnom bio 46.906 eura. Negativan predznak imala je jedino razlika ostalih prihoda i rashoda, gdje je zabilježen gubitak od 574.072 eura. Tako je rezultat kompanije prije oporezivanja na kraju septembra bio je 3,22 miliona. „U trećem kvartalu 2019. ukupna prodaja goriva bilježi blagi rast od jedan odsto u odnosu na isti period prošle godine. Eko dizel je i dalje pozicioniran kao vodeći proizvod, sa 65 odsto ukupne prodaje“, precizira se u izvještaju o poslovanju Jugopetrola. Isti podaci pokazuju da je

13,81

IZNOSI NERASPOREĐENA DOBIT NAFTNE KOMPANIJE JUGOPETROL NA KRAJU SEPTEMBRA OVE GODINE na drugom mjestu sa 19 odsto gorivo namijenjeno vazduhoplovima, dok bezolovni benzin 95 i 98 zajedno imaju samo 12 odsto. Prodaja po distributivnim kanalima je ostala praktično na istom nivou kao i prošle godine, gdje se najveći dio ili 42 odsto odnosi se na maloprodaju. „Kompanija je fokusirana na uspješan završetak projekta rekonstrukcije maloprodajne mreže, kojim će se značajno poboljšati izgled benzinskih stanica i postavi-

ti temelj budućeg rasta prodaje“, jedan je od zaključaka poslovanja Jugopetrola za prvih devet mjeseci. Većinski vlasnik Jugopetrola je grčki Hellenic Petroleum International, koji posjeduje 54,35 odsto akcija kompanije. Građani imaju učešće od 17,56 odsto, Otvoreni investicioni fond Moneta pola odsto, dok su vlasnici preostalih 23,09 odsto iza sedam zbirnih kastodi računa u različitim crnogorskim bankama. K.J.

Zvonko Popović, vlasnik kompanije Kanaan, najavio je moguće širenje posla u Crnoj Gori jer je u našoj zemlji naišao na izuzetan prijem i odlične uslove za nove kapacitete koje bi razvijao u sjevernom regionu. Prvi čovjek fabrike iz Donjeg Miholjca, koji nalazi na tromeđi Hrvatske, Mađarske i Srbije, najveći je hrvatski proizvođač čipsa i flipsa, a impresije o nedavnim susretima, prije svega, sa premijerom Duškom Markovićem iznio je u emisiji Aleksandra Stankovića Nedjeljom u 2 koja se emituje na programu Hrvatske radiotelevizije. Kako je istakao, već tokom prve posjete Mojkovcu krajem septembra, imao je priliku da dva sata razgovara sa predsjednikom Vlade. Iznenađen je bio da njega, kao malog investitora, može da primi u subotu. „Premijer kaže: Ovdje ste dobrodošli kao i svi veliki investitori. Ako imate svoj plan, moji saradnici treba da Vam budu na raspolaganju. Ako imate problem - čovjek nam da vizitku i kaže – lično me me zovite. Bio sam šokiran“, ispri-

čao je Popović. Nakon tog susreta, od predsjednika opštine Mojkovac Ranka Mišnića saznao je da postoji mogućnost za najam 60 hektara zemljišta, a tim povodom susreo se sedam dana kasnije sa ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinom Simovićem. „Ministar nam kaže ovako: Voljni smo da učinimo sve sa naše strane da taj projekat ide, ali na tenderu će dobiti onaj ko da najviše. Jedna jednostavna odredba, da li sam ja iz Hrvatske, da li je neko iz Srbije, Singapura, za njih je to sve isto, svako je dobrodošao“, opisuje razliku između poslovanja. On je takođe izrazio nezadovoljstvo uslovima u Hrvatskoj, zbog kojih je i odlučio da dio svog poslovanja preseli u Crnu Goru, konkretno – proizvodnju sjemenskog krompira. „Već smo zaorali dvadesetak hektara na kojima ćemo istraživati sa tri profesora sa crnogorskog fakulteta... Tamo se dobiva po realnom, a to je ko da više. Kada bi i kod nas bilo ko da više, u državi bi vjerovatno bilo mnogo više novca bilo“, zaključuje Popović. R.E.

Popović u emisiji Nedjeljom u 2

PODACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Rast stope nezaposlenosti U Crnoj Gori juče je na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore bilo je registrovano 35.806 nezaposlenih, što je 2,3 odsto više nego sedmicu ranije, pokazuju novi podaci ove institucije. Tako je stopa nezaposlenosti porasla na 15,43 sa prošlosedmičnih 15,09 odsto. Od početka godine, putem ovog sistema oglašena

su 29.403 slobodna radna mjesta, od kojih samo 1.861 sa ugovorom na neodređeno vrijeme. ZZZ je od početka godine evidentirao angažovanje 11.424 osobe. Inače, najveća stopa nezaposlenosti od 32,7 odsto zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine i iznosila je 10,1 odsto. K.J.

hronika

UTORAK, 5. 11. 2019.

zavrŠen konkurs, čekaju se prijave putem pisma

ministar na konferenciji u Beogradu

Pažin: Kriminal ne Poznaje granice Za efikasnu borbu protiv korupcije u zemljama Jugistočne Evrope, osim dobrih zakona i njihovog dosljednog sprovođenja, neophodna je i puna međusobna saradnja država regiona, ocijenio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin učestvujući na regionalnoj konferenciji o korupciji u Beogradu. „Ako želimo da na efikasan i pouzdan način zaštitimo sopstveno društvo od korupcije i organizovanog kriminala, moramo pokazati naše partnerstvo na djelu u situacijama kada počinioci teških krivičnih djela iz našeg susjedstva pokušavaju naći utočište u nekoj od naših država“, saopštio je on. Potpredsjednik je ukazao da, kao što kriminal ne poznaje granice, tako ih ne smije poznavati ni prijateljstvo, solidarnost i saradnja među državama regiona. „Svaki kriminalac koji se u nekoj od naših država teško ogriješio o zakon, a u nekoj susjednoj državi uspije da nađe utočište podriva upravo te najdublje temelje našeg prijateljstva, solidarnosti i sa-

radnje na kojima je sazdana i sama ideja ujedinjene Evrope”, naveo je on. Potpredsjednik je podsjetio da je Crna Gora, gradeći pravni okvir koji garantuje visoke standarde vladavine prava, od početka pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom usvojila oko 70 zakona, koji po kvalitetu, kako je ocijenio, ne zaostaju za najboljim evropskim zakonima. Saopštio je da sve objektivne analize ostvarenih rezultata, uključujući i izvještaje Evropske unije, konstatuju da su državne institucije zadužene za sprečavanje i suzbijanje korupcije ostvarile značajne rezultate u susret potrebama crnogorskog društva, ali i očekivanjima evropskih partnera. Govoreći o rezultatima u oblasti represije, rekao je da su samo rezultati rada Specijalnog državnog tužilaštva doveli do toga da je od osnivanja tog tužilaštva do danas podignuto optužnica za koruptivna krivična djela u kojima imovinska šteta iznosi preko 100 miliona eura.

u ŠuŠanju

Zapaljen automobil

Automobil Ćamila Tiganja zapaljen je ispred njegove porodične kuće, na raskrsnici u blizini škole “Anto Đedović” u naselju Šušanj, u ponedjeljak ujutru, u 3.40 sati. Vozilo je bilo u njegovom

vlasništvu. Kako saznaje portal Barinfo iz policije, postoji sumnja da je požar podmetnut. Automobil je potpuno uništen, a uzrok požara utvrdiće istraga. E.H.

tri kandidata Za vrhovnog tužioca

Na ponovljenom konkursu za vrhovnog državnog tužioca, koji je završen juče, prijavilo se troje kandidata, a da li je to konačan broj zainteresovnih za ovu funkciju znaće se za par dana kada istekne i rok za prijave putem pisma. Na konkurs se prijavilo dvoje pravnika - bivša poslanica Socijalističke narodne partije Danka Marković i profesor Blagota Mitrić, kao i specijalna tužiteljka Lidija Vukčević. Podsjećamo, ponovljeni konkurs je raspisan 18. oktobra, a rok za prijavu je bio 15 dana. Na prethodni javni poziv, raspisan 7. avgusta, nije stigla nijedna prijava. Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću petogodišnji mandat istakao je početkom oktobra, a na sjednici Tužilačkog savjeta 8. oktobra izabran za vršioca dužnosti VDT-a. Za vrhovnog državnog tužioca, prema Zakonu o državnom tužilaštvu, može se prijaviti osoba koja ispunjava opšte uslove za izbor državnog tužioca, ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima i odlikuje se profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima. Kandidati podnose prijave Tužilačkom savjetu, kojim predsjedava aktuelni vršilac dužnosti VDT-a Ivica Stanković. Član 46 predviđa da se lista kandidata dostavlja proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, u kojoj su vrhovni državni tužilac, državni tužioci u Vrhovnom državnom tužilaštvu, rukovodioci viših državnih tužilaštava i glavni specijalni tužilac. Proširena sjednica daje mišljenje o svakom od kandidata, a nakon toga Tužilački savjet sa kandidatima obavlja intervjue. Savjet predlaže Skupštini jednog kandidata za izbor i taj predlog mora biti obrazložen. Predloženi kandidat se potom saslu-

šava u nadležnom skupštinskom odboru, poslije čega se odluka donosi na plenumu dvotrećinskom većinom. Ukoliko predloženi kandidat ne dobije potrebnu većinu, Skupština u drugom glasanju, najranije mjesec kasnije, bira vrhovnog državnog tužioca iz reda svih kandidata koji ispunjavaju uslove

za izbor i to tropetinskom većinom. Za izbor VDT-a u parlamentu su potrebna 54 glasa poslanika, odnosno u drugom krugu glasovi 49 poslanika. Za VDT-a ista osoba može biti birana najviše dva puta. Vrhovni državni tužilac je po funkciji predsjednik Tužilačkog savjeta. N.P.

Vukčević

Mitrić

Marković

UTORAK, 5. 11. 2019.

hronika

Foto: Balša Rakočević

ministarstvo pravde 9. septembra uputilo molbu

OdgOvOr KOsOva na mOlbu za izručenje milOševića jOš se čeKa

Ni nakon skoro dva mjeseca Ministarstvu pravde nije stigao odgovor od Republike Kosovo na dopunu molbe za izručenje Podgoričanina Maria Miloševića, a radi izvršenja osmomjesečne zatvorske kazne po presudi podgoričkog Osnovnog suda. “Ministarstvo pravde je 9. septembra 2019. uputilo molbu za naknadnu saglasnost (dopunu molbe). Odgovor nam još uvijek nije dostavljen”, navodi se u odgovoru Ministarstva pravde dostavljenom Dnevnim novinama. Podsjetimo, ekstradicija Miloševića i ranije je tražena, ali ne zbog izdržavanja kazne dobijene po pomenutoj pravosnažnoj presudi, već zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića koje se dogodilo 11. oktobra 2016. godine na Cetinju. Na tu molbu za izručenje nadležni organi Kosova dozvolili su ekstradiciju pod odložnim uslovom do okončanja krivičnog podstupka koji se vodi protiv Miloševića pred nadležnim or-

ganima zamoljene države. Osim njega, za učestvovanje u ubistvu R. Đuričkovića sumnjiče se i Igor Mašanović i Vukota Vujačić, koji su takođe uhapšeni na Kosovu, i čije izručenje će se sprovesti po okončanju postupka koji se vodi protiv njih u toj zemlji. Mario Milošević se sumnjiči i da je dio kriminalne organizacije koja je izvršila ubistvo Miodraga Migija Kruščića 21. maja prošle godine, u bašti kafića “Palata” u podgoričkom naselju Stari aerodrom i napad na novinarku Oliveru Lakić. Naime, njega su SDT i policija označili kao direktnog izvršioca ubistva Kruščića, a pripadnici te navodne kriminalne grupe su i Aleksandar Ljumović, kao i Goran Rakočević, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Mijailo Stojanović, Filip Knežević, Marinko Rajković i Sanja Božović. Milošević je trenutno u zatvoru u Prištini, a tamo je uhapšen zbog nedozvoljenog oružja. Lisice na ruke stavlje-

akcija ª udicaº u budvi

ne su mu 18. jula 2018. godine, u vrijeme kada je za njim bila raspisana potjernica od podgoričkog Interpola. Podsjećamo, srbijanski mediji su ranije Miloševića dovodili u vezu sa ubistvom lidera Građanske inicijative “Srbija, demokratija, pravda” Olivera Ivanovića u Kosovskoj Mitrovici 16. januara 2018. godine. On se nakon svega toga oglasio preko advokata, negirajući povezanost sa pomenutim likvidacijama. “Vezano za informacije koje je objavila Uprava policije Crne Gore o tome da je rasvijetlila ubistvo Miodraga Kruščića i napad na novinarku Oliveru Lakić, te mene označila kao izvršioca krivičnog djela ubistvo na štetu Miodraga Kruščića i nekoga ko je povezan sa mučkim napadom na Oliveru Lakić, koristim ovu priliku da kažem da informacije koje su objavili nisu tačne i da, što se mene tiče, nisu rasvijetlili ni jedno ni drugo krivično djelo!... Ovom prilikom poručujem,

da što se tiče mog učešća u ubistvu Miodraga Kruščića i napada na novinarku Oliveru Lakić, njihovi zaključci nisu tačni, jer sa time nemam nikakve veze! Za sve što sam u životu radio, odgovoran sam! Neću i ne želim da odgovaram za nešto što nisam uradio niti nosim pečat ubice Miodraga Kruščića i napadača na Oliveru Lakić. Dovodili su me u vezu i sa ubistvom Olivera Ivanovića, pa ispade da sa time nemam nikakve veze. Nemam veze ni sa ovim nedjelima koja mi sada podmeću i kažem da su to podle laži”, naveo je ranije Milošević u obraćanju javnosti. Mario je nekada bio kara-

tista Budućnosti, a njegova porodica je vlasnik optičarske radnje “Oko”, ispred koje je aktivirana eksplozivna naprava sredinom marta prošle godine. Prema ranijem pisanju medija, on je prije 16 godina hapšen zbog ubistva sugrađanina Andrije Mijovića (24) u Budvi, na šetalištu koje je bilo puno turista. Tokom 2015. godine bio je osumnjičen da je sa još tri za sada nepoznate osobe oteo i mučio dvojicu švedskih državljana u namjeri da od njih iznudi 250.000 eura. U oktobru iste godine hapšen je zbog sumnje da je u „Siti pabu“ u centru Podgorice pretukao sugrađanina Đorđa Milačića. Bo.B.

za zlostavljanje cimera u istražnom zatvoru

uhapšene četiri osobe suđenje čoguriću 26. novembra zbog ulične prodaje droge ničku akciju ‘Udica’, koja je usmjerena na otkrivanje i suzbijanje tzv. ulične prodaje opojnih droga na području Budve”, saopšteno je iz Uprave policije. Tokom višemjesečne akcije procesuirano je 15 osoba zbog počinjenih krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga. Policija je izvršila zapljene opojnih droga na području Budve, a ukupno je oduzeto oko 500 grama kokaina i manja količina heroina i marihuane. E.H.

renik je sve to snimao mobilnim telefonom. Čogurić je kazao da će u ovom postupku odgovarati isključivo na pitanja svog branioca, advokata Damira Lekića. Čogurić na saslušanju u ODT-u nije htio da iznosi odbranu tako da će prvi put o spornom snimku iz zatvora govori-

ti pred sudom. Suđenju je pristupio i svjedok Jovan Milanović, a oštećeni Milosav Raković se nije pojavio jer mu nije uredno dostavljen poziv. Mašan Čogurić nalazi se u ZIKS-u zbog ubistva braće Ćulafića 15. februara 2014. godine u lokalu na Starom aerodromu. Bo.B. Foto: fos media

Policija je u sklopu akcije “Udica” uhapsila A.A. (27), I.R. (38), G.I. (47) i P.P. (38) zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Krivična prijava podnesena je i protiv L.R. koji se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne u UIKS-u. “Policijski službenici centara bezbjednosti Bar, Budva i Nikšić su, u koordinciji sa Sektorom kriminalističke policije, realizovali zajed-

Suđenje pritvorenicima Mašanu Čoguriću i Marku Vukčeviću juče je odloženo u danilovgradskom Osnovnom sudu za 26. novembar, jer je drugooptuženi Vukčević tražio odlaganje kako bi angažovao branioca. Naime, Čoguriću koji se nalazi u pritvoru zbog ubistva braće Davorina i Danijela Đulafića, pred sutkinjom danilovgradskog Osnovnog suda Sonjom Keković sudiće se zbog incidenta u Istražnom zatvoru. Tužilaštvo je formiralo predmet protiv Čogurića nakon što se pojavio video-snimak koji je napravljen u jednoj ćeliji, a na kojem se vidi kako Čogurić zlostavlja cimera iz zatvorske sobe Milosava Rakovića. Treći pritvo-

Čogurić i Vukčević

HRONIKA

UTORAK, 5. 11. 2019.

OSUMNJIČENI ZA PRIMANJE MITA

BOŠKOVIĆU I JURETIĆU PRITVOR DO 30 DANA

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović juče je saslušao građevinske inspektore Zorana Boškovića i Vladana Juretića, nakon čega im je odredio pritvor do 30 dana. Oni se sumnjiče za krivično djelo primanje mita. Podsjetimo, njima dvojici određeno je tužilačko zadržavanje, nakon što su saslušani na okolnosti snimka objavljenog prošlog četvrtka u emisiji “Načisto” na TV Vijesti. Juretić i Bošković glavni akteri su snimka na kom navodno reketiraju biznismena Boška Nenezića. Iz Višeg državnog tužilaštva u subotu je saopšteno da su Juretić i Bošković lišeni slobode i da im se na teret stavlja krivično djelo primanje mita. “Nakon saslušanja u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Z.B. je određeno zadržavanje do 72 sata. Tokom dana u Višem držav-

nom tužilaštvu u Podgorici biće saslušan i V.J. nakon čega će biti preduzete dalje mjere i radnje u skladu sa zakonom”, saopšteno je ranije iz VDT-a. Obojica su naveli da se ra-

Juretić

Predsjednik Tužilačkog savjeta Ivica Stanković dostavio je Komisiji za pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava Tužilačkog savjeta dopis predsjednika Vlade od 1.novembra 2019. u kom se navodi da je, povodom slučaja korupcije u Urbanističko građevinskoj inspekciji, Ministarstva održivog razvoja i turizma, izostala efikasna reakcija Tužilaštva. Naime, predsjednik Vlade Duško Marković obratio se Tužilačkom savjetu dopisom u vezi sa slučajem korupcije u Urbanističko-građevinskoj inspekciji Ministarstva održivog razvoja i turizma ukazujući da je, uprkos zakonitom, blagovremenom i savjesnom postupanju policije izostala efikasna akcija tužilaštva. “Dopis predsjednika Vlade dostavljen je Komisiji za pritužbe Tužilačkog savjeta jer iz sadržine dokumenta proizilazi da je riječ o pritužbi na rad

de o izmišljotinama, ističući da im je slučaj navodnog reketiranja biznismena Nenezića namješten i da su snimci, kako kažu, „ispresijecani“. Dan nakon objave snimka koji svjedoči koruptiv-

nim radnjama dvojice građevinskih inspektora Pavle Radulović podnio je ostavku sa funkcije ministra održivog razvoja i turizma, navodeći da to Vlada od njega nije tražila.

NAKON PREBIJANJA JELENE KRSTIĆ

Stanković zatražio da se preispita rad ODT Berane

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, Mirka Bulatovića da preispita rad Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u predmetu formiranom protiv osumnjičenog Muhameda Ramusovića iz Berana, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo-na-

silničko ponašanje na štetu oštećene Jelene Krstić. Stanković je od Bulatovića zatražio da mu o utvrđenim činjenicama dostavi izvještaj u najkraćem roku. Podsjećamo, samohrana majka Jelena Krstić, koja radi u JP Sportski centar Berane, pretučena je 29. oktobra

KOMISIJA ĆE ISPITATI RAD KOTORSKIH TUŽILACA

na radnom mjestu. Nju je pretukao Muhamed Ramusović, koji u policiji slovi za bezbjednosno interesantnu osobu. Ramusović je, u vidno alkoholisanom stanju, iz čistog mira pretukao Krstić, udarajući je pesnicama u glavu i tijelo, govoreći da je on šef pomenutog kvarta, i da neće dozvoliti da tu radi Nikšićanka. Policija ga je ubrzo nakon incidenta privela i podnijela krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje, ali ga je nakon saslušanja tužilaštvo pustilo da se brani sa slobode. Iz Uprave policije je saopšteno da je policija alkotestirala Ramusovića i tom prilikom je utvrđeno da je on pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,61 g/kg. N.P.

pojedinih državnih tužilaca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u pogledu zakonitosti rada. Predsjednik Tužilačkog savjeta zatražio je od predsjednice Komisije za pritužbe da se hitno preduzmu radnje u cilju provjere navoda predmetne pritužbe, kako bi se u najkraćem roku na sjednici Tužilačkog savjeta donijela odluka o navedenoj pritužbi”, navodi se u saopštenju Tužilačkog savjeta. Dopis premijera uslijedio je nakon što je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović podnio ostavku na tu funkciju, čemu je prethodilo emitovanje snimka u kojem budvanski investitor Boško Nenezić tvrdi da je građevinskim inspektorima MORT-a Vladanu Juretiću i Zoranu Boškoviću davao novac više puta tokom jula 2018. godine.

‘’Nismo uspjeli jednog od njih da gonimo u disciplinskom postupku. Iako smo se borili da takvu vrstu ponašanja iskorijenimo. Užasno sam bio pogođen sinoć’’, kazao je Radulović. Bo.B.

UHAPŠENA ZBOG POKUŠAJA UBISTVA

Beranka nakon svađe nožem ubola mladića? Policijski službenici su lišili slobode Radosavu Simonović (44) iz Berana zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu Dragomira Trišića (25) iz Berana. “Zbog krivičnog djela učestvovanje u tuči, a u vezi sa ovim događajem, slobode su lišeni V.M. (32), J.R. (46) i R.R. (37). U nedjelju, oko 20.15 sati, policija je obaviještena od službenika Urgentnog centra u Bera-

nama da je na ukazivanje ljekarske pomoći primljen D.T. sa povredama od noža. On je zadobio teške tjelesne povrede. Kriminalističkom obradom policijski službenici su došli do sumnje da je došlo do verbalnog sukoba između D.T. i V.M. a zatim i fizičkog, nakon čega su se u svađu umiješali J.R. i R.R. Sumnja se se da je R.S, dok je ovaj sukob trajao, upotrebom noža nanijela ubodnu ranu D.T. u predjelu leđa. E.H.

BAR

Poginuo nakon pada sa skele

Ulcinjanin G. M. (1976) poginuo je juče u Baru, nakon što je pao sa zgrade. Iz OKC su kazali za Dnevne novine da je do nesreće

došlo u 14 i 50 sati. Ulcinjanin je povredama podlegao u 17:46 sati. G.M. je pao sa sedmog sprata.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

DRUŠTVO

UTORAK, 5. 11. 2019.

APEL INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE I VODOVODA

Zbog blage mutnoće vodu sa Mareze obavezno prokuvati Obilne padavine, na području Podgorice, izazvale su povećanje nivoa vode na izvorištu Mareza zbog čega od juče voda sa tog vodoizvorišta nije za piće već se prije upotrebe treba prokuvati. “Rezultati fizičko hemijskih analiza vode sa izvorišta Mareza pokazuju blago povećanu mutnoću. Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje, iako je mutnoća blago iznad dozvoljenih vrijednosti, preporučujemo da djeca, trudnice, stariji i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja flaširanu ili vode na odgovarajući način dopremljenu iz drugog vodovodnog sistema ili izvorišta”, saopštili su juče iz podgoričkog Vodovoda. Hlorisanje vode koja se distribuira potrošačima je, kako su rekli, uredno i pod stalnim nadzorom. “Sa vodoizvorišta Mare-

za se snabdijevaju potrošači naselja Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada Preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica. Stanje na ostalim vodoizvorištima na teritoriji glavnog grada je stabilno, bez bilo kakvih promjena po pitanju ispravnosti vode za piće”, kazali su iz Vodovoda.

■ NA OSTALIM

IZVORIMA VODA ISPRAVNA

Svi ostali potrošači iz djelova grada koji nijesu navedeni mogu, kako si rekli, bez problema i bojazni koristiti vodu za piće iz vodovodnog sistema glavnog grada. Laboratorija Vodovoda, dodaju, nastaviće pojačano praćenje svih parametara vode za piće i o eventualnim promjenama blagovremeno informisati javnost. I ekipe Instituta za javno zdravlje, kako je saopšteno, su na terenu i vrše uzorko-

vanja i mjerenja fizičko-hemijskih parametara vode za piće. “Rezultati mjerenja će biti objavljeni na web stranici Instituta odmah po završetku analiza”, saopštili su iz Instituta i objasnili da je mutnoća termin kojim se služimo kada opisujemo kvalitet vode, a odnosi se na providnost vode. Voda je odgovarajućeg kvaliteta ako je mutnoća manja od 1 nefelometrijske turbidimetrijske jedinice NTU, a kada pređe tu vrijednost preporučuje se da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice, stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative. “Kada mutnoća pređe vrijednost od 6NTU, svim korisnicima se preporučuje da za piće koriste bezbjedne alternative”, kazali su iz Instituta i istakli da je mutnoća više pokazatelj zdravstvenog rizika nego zdravstveni problem.

■ KAKO PROKUVATI

VODU NAMIJENJENU ZA PIĆE?

Zbog blage zamućenosti vodu sa Mareze treba prokuvati

U slučajevima kada ne postoje alternative, objašnjavaju iz Instituta, zamućenu vodu namijenjenu za piće, pripremanje obroka, pranje voća ili povrća, pravljenje sokova ili leda, za pranje zuba i sl. prije upotrebe treba prokuvati. “Prije prokuvavanja treba vodu pustiti da ‘odstoji’ kako izbistrila, a suspendovane čestice istaložile pa nakon toga prokuvati bistri dio. Ukoliko se koristi voda sa centralizovanih vodovodnih sistema potrebno ju je držati najmanje pet minuta na temperaturi ključanja. Ako se koristi voda iz bunara, lokalnih izvora i slično, vodu treba prokuvati na temperaturi ključanja minimum 10 minuta. Nakon toga vodu treba rashladiti u čistoj, pokrivenoj posudi”, rekli su iz Instituta i dodali da je bezbjedno kupati se i tuširati sa mutnom vodom, pod uslovom da se u toku kupanja ili tuširanja voda ne konzumira. J.V.Đ.

PREPORUKA ZA DJEVOJČICE UZR

VAKCINA PROTIV HPV KRAJA 201 U KALENDA IMUNIZACI

Ministartsvo zdravlja uvešće do kraja godine u kalendar imunizacije vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV) i ponuditi je, kao preporučenu, djevojčicama od devet do 11 godina, kazali su Dnevnim novinama iz resora na čijem je čelu Kenan Hrapović. “Vakcina će biti preporučena, ali ne i obavezna. Vakcina protiv HPV (Gardasil 9) je indikovana za aktivnu imunizaciju osoba uzrasta od devete godine života i starijih, kako osobama ženskog, tako i muškog pola. Po preporuci Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) kod nas će se ponuditi djevojčicama uzrasta od devet do 11 godina”, kazali su iz ministarstva. HPV vakcina, kako su objasnili, služi za sprečavanje infekcije HPV virusom (vakcina protiv humanog papilomavirusa 9-ovalentna tipovi 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58), koji je jedan od uzročnika karcinoma cerviks, vulvu, vaginu i genitalnih kondiloma (Condyloma acuminata), uzrokovanih određenim tipovima HPV-a. Hronične nezarazne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i kod nas, podsjetili su iz ministarstva i dodali da je najveći procenat smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su na drugom mjestu mali-

gna oboljenja. “Najbolji vid sprečavanja pojave oboljenja je prevencija, a imunizacija je najefikasnija preventivna mjera. Zato je Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) predložila Ministarstvu zdravlja da ponudi građanima Crne Gore i uvede u kalendar imunizacija vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV). Ovu vakcinu, koja djeluje na sprečavanje infekcije Humanim papiloma virusom za koga se smatra da je jedan od uzroka nastanka raka grlića materice, ali i rektuma i drugih, preporučuje i Svjetska zdravstvena or-

DRUŠTVO

UTORAK, 5. 11. 2019.

ZRASTA OD DEVET DO 11 GODINA

V DO 19. ARU IJE

ganizacija, a uvedena je i u velikom broju zemalja Evropske unije”, pojasnili su iz ministarstva. Uvođenje HPV vakcine, uz Nacionalni skrining za rak grli-

VAKCINA ĆE BITI PREPORUČENA, ALI NE I OBAVEZNA. VAKCINA PROTIV HPV (GARDASIL 9) JE INDIKOVANA ZA AKTIVNU IMUNIZACIJU OSOBA UZRASTA OD DEVETE GODINE ŽIVOTA I STARIJIH, KAKO OSOBAMA ŽENSKOG, TAKO I MUŠKOG POLA

HRAPOVIĆ I SINDIKATI POTPISALI SPORAZUM

Za stanove zaposlenih u zdravstvu milion i po eura

Vakcina protiv HPV preporučuje se djevojčicama uzrasta od devet do 11 godina

ća materice, koji se već sprovodi u Crnoj Gori, ističu, doprinijeće značajnom smanjenju obolijevanja od raka grlića materice, a samim tim će se smanjiti i smrtnost od ove bolesti. Iz ministarstva podsjećaju da se u Crnoj Gori izvode tri skrining programa, od kojih se dva izvode na nacionalnom nivou za rak debelog crijeva i rak grlića materice, za koje je nabavljena kompletna oprema. Skrining program za karcinom grlića materice sprovodi se od 18. jula 2016. a skrining program za karcinom debelog crijeva od 1. juna 2013. godine. J.V.Đ.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić i dr Vladimir Pavićević potpisali su juče Sporazum o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu u iznosu od milion i po eura. Sporazumom je, kako je saopšteno, predviđeno da Vlada u periodu od 2021. do 2023. Stambenoj zadruzi “Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu. Na ovaj način Vlada, istakao je Hrapović, nastavlja da vodi odgovornu politiku države u sektoru zdravstva. “Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povećanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je još jedan pokazatelj brige Vlade i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je ministar. On je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoć Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom 167 zaposlenih u zdravstvu riješilo stambeno pitanje na ovaj način. “U toku je konkurs za individualno rješavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta, odnosno kuće, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura. Za istu namjenu do kraja godi-

Sa potpisivanja sporazuma ne biće raspisan još jedan, u iznosu od 200.000 eura”, najavio je Hrapović. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata dr Ljiljana Krivokapić kazala je da je zadovoljna što će i dalje zaposleni u zdravstvu moći, pod povoljnim uslovima i po cijeni nižoj i do 50 odsto od tržišne, da riješe stambeno pitanje. “Ono što je jako važno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opština Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opština dala placeve oslobođene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojećim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapić. Ona je dodala da su obavljeni razgovori sa predsjed-

nikom Opštine Kotor, a da se očekuju razgovori sa predsjednicima opština Herceg Novi i Budva, te da se nada da će i na jugu uskoro početi gradnja stanova. Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević istakao je da se ovim činom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom. “Do sada su izgrađene 322 stambene jedinice i počeli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se učlane u stambenu zadrugu jer će sigurno tim svojim članstvom ostvariti neki benefit što se tiče rešavanja stambenih potreba”, zaključio je Pavićević. J.V.Đ.

POSEBNO U SUTERENU

JAKA KIŠA POREMETILA RAD KCCG

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), zbog trenutne meteorološke situacije i obilnih padavina prethodnih dana na teritoriji Crne Gore, došlo je do izvjeFoto: Dejan Lopičić Klinički centar

snih poteškoća u funkcionisanju organizacionih jedinica, naročito onih koje se nalaze u suterenu. “Nadležne službe su na terenu i preduzimaju sve

neophodne mjere i radnje kako bi otklonili posljedice obimnih padavina i omogućili nesmetano funkcionisanje Kliničkog centra. I pored trenutne situacije, Klinički centar će svim pacijentima pružiti kvalitenu zdravstvenu uslugu te ih molimo za strpljenje i razumijevanje”, kaže se u saopštenju najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i dodaje da je u ovim situacijama važna dobra saradnja i razumijevanje između zdravstvenih radnika i pacijenata. J.V.Đ.

društvo

UTORAK, 5. 11. 2019.

Foto: Darko Jovanović

Predlog uPućen SkuPštini

Đukanović predložio Sinišu Bjekovića za ombudsmana

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio da Siniša Bjeković bude imenovan za zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. “Nakon što je predsjednik Crne Gore obavio konsultacije sa ovlašćenim predstavnicima naučnih i stručnih institucija, čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda i dodatno sa njima razmotrio zavidne biografije

Bjeković

osam predloženih kandidata, danas je uputio predlog Skupštini Crne Gore da za zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bude imenovan mr Siniša Bjeković”, navedeno je iz kabineta Đukanovića. Đukanović je, kako dodaju, siguran da Bjeković bogatom radnom biografijom opravdava predlog. “Iskazujem uvjerenje da će on biti istinski posvećen daljem unapređenju i

afirmaciji rada institucije, u kojoj je obavljao poslove zamjenika zaštitnika, te dati značajan doprinos djelotvornoj i efikasnoj zaštiti ljudskih prava i sloboda građana naše države, znalački postupajući u skladu sa Ustavom Crne Gore, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opštim pravilima međunarodnog prava”, navodi se u saopštenju Đukanovićevog kabineta. R.D.

iz ura-e uPozoravaju

neadekvatna zaštita djece sa smetnjama u razvoju

U Crnoj Gori ne postoji adekvatna zdravstvena zaštita za djecu sa smetnjama u razvoju, ocijenjeno je iz Građanskog pokreta URA. Odbornica te partije u Skupštini Glavnog grada Marija Radulović kazala je da u 21. vijeku u Crnoj Gori ne postoji zvaničan podatak o mentalnom zdravlju djece. “Sve češće čujemo da je broj djece sa autizmom i drugim mentalnim, intelektualnim, senzornim teškoćama u porastu. Koliko je takve djece, zvaničan broj ne postoji. Postavlja se ozbiljno pitanje, šta država po tom

pitanju preduzima”, pitala je Radulović. Prema njenim riječima, Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju “Ognjen Rakočević” nema dovoljno stručnog osoblja koje bi pružilo adekvatnu zdravstvenu zaštitu koja se odnosi na broj logopedskih tretmana kao i jednu od naprednijih terapijski metoda neurobiofeedback. “Obično kao dopunsko rješenje roditelji o svom trošku vode djecu na privatne logopedske tretmane, seanse, a njihova cijena je prilično visoka za naš standard”, istakla je Radulović. R.D.

Foto: Balša Rakočević Roditelji djece ometene u razvoju zdravstvenu zaštitu plaćaju kod privatnika, tvrdi Radulović

Ilustracija

miniStarStvo PoljoPrivrede i ruralnog razvoja

Od danaS u škOlama zdravi i BeSplatni OBrOci za Đake Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja danas počinje podjelu besplatnih, zdravih obroka djeci u osnovnim školama, kroz Program voće, povrće, mlijeko i mlječni proizvodi za škole. Djeci će se tokom školske godine dijeliti besplatni proizvodi u cilju poboljšanja njihovih prehrambenih navika i promocije zdravih stilova života, a program će podrazumijevati i edukativne aktivnosti, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede. Program će se sprovo-

diti u osnovnim školama “Vuko Jovović” iz Danilovgrada, “Radomir Mitrović, “Vukašin Radunović” i “Vuk Karadžić” iz Berana, “Risto Ratković” i “Marko Miljanov” iz Bijelog Polja i “Risto Manojlović” iz Kolašina. Isporuka zdravih obroka počeće danas u školama u Danilovgradu, u Bijelom Polju i u Kolašinu. Promociji Programa u školi “Vuko Jovović” u Danilovgradu prisustvovaće ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kao i predstavni-

ci Ministarstva prosvjete, Instituta za javno zdravlje, Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Opštine Danilovgrad, kao i proizvođači koji su iskazali interesovanje da učestvuju u programu. “Narednih dana, podjela zdravih obroka će se realizovati i u ostalim odabranim školama, sa dinamikom jednom sedmično. Cilj je da se u narednom periodu u program uključi što veći broj osnovnih škola u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju. R.D.

UTORAK, 5. 11. 2019.

nauka

ICGEB oBjavIo novI pozIv studEntIma doktorskIh I postdoktorskIh proGrama

Stipendije za genetska i biotehnološka istraživanja

Centar za genetski inženjering i biotehnologiju – ICGEB raspisao je poziv za stipendije za doktorska i postdoktorska istraživanja u oblasti prirodnih nauka kroz program Arturo Falaschi. Kako je Crna Gora članica ove organizacije, studenti iz naše zemlje imaju priliku

Koliko brzo se svemir širi

Svemir se širi, ali su istraživanja sprovedena u proteklih nekoliko godina dovela u pitanje brzinu rasta i izazvala preispitivanje teorija o svemiru. Brzina širenja poznata kao Hablova konstanta, a astrofizičari vjeruju da su sve bliže tačnoj brzini. Dosadašnja dva različita modela pokazala su da je brzina širenja 67,4 ili 73 kilometra u sekundi po megaparseku - što predstavlja jedinicu mjeranja ove pojave. Studije Instituta za astrofiziku Maks Plank u Njemačkoj i drugih univerzeta predstavile su nove metode računanja, koje pokazuju da je brzina rasta 82,4 kilometra u sekundi po megaparseku, ali uz odstupanja od 10 odsto, što znači da bi se kretala u rasponu od 74 do 90 jedinica. Geek.hr

da dobiju podršku ove istraživačke institucije prijavom na konkurs koji je za doktorande otvoren do 31. marta, dok je rok za postdoktorske studije 31. mart i 30. septembar 2020. godine. „Značaj članstva u jednom ovakvom centru za Crnu Goru i njene naučni-

Sjedište ICGEB u Trstu

ke je izuzetna, s obzirom na činjenicu da su laboratorije ICGEB-a jedne od najboljih u svijetu, a sve zemlje članice i njeni naučnici imaju pun pristup, mogućnost usavršavanja, obuke i istraživanja“, istakli su iz Ministarstva nauke. ICGEB ima sjedište u Trstu, a osnovan je kao Centar uspješnosti Ujedinjenih

nacija za istraživanje i treninge u oblasti molekularne biologije, sa ciljem da pomogne zemljama u razvoju i ekonomijama u tranziciji. Posvećen je rješavanju nekih od ključnih problema koji se tiču zdravlja, ishrane, poljoprivrede, životne sredine, industrijskog razvoja. Pored centara u Trstu, Nju Delhiju i Kejptaunu, posje-

duje mrežu više od 40 povezanih centara širom svijeta koordinisanih istraživačkih aktivnosti. Više informacija o stipendijama zainteresovani mogu naći na internet stranicama: www.icgeb.org ili od nacionalne kontakt osobe za saradnju Crne Gore sa ICGEB-om Jelene Zindović. K.J.

radIonICa za pomoć u h2020 proGramu

Jednostavnije vođenje finansija za projekte Radionica o finansijskim i administrativnim aspektima učešća u Horizon 2020 projektima, namijenjena onima koji će voditi računa o raspoređenim sredstvima za postojeće i buduće projekte iz ovog programa u Crnoj Gori, održana je proše sedmice u Podgorici. Predavanja je vodila finansijska menadžerka na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu Marija Šola-Spasić, ujedno voditeljka radne grupe EU COST projekta BestPrac, koji se bavi upravo ovim aspektima projektnog rada. Više od trideset predstavnika univerziteta i drugih organizacija, pratili su prezentaciju i u radu učestvo-

vali brojnim pitanjima. „Tokom radionice, otklonjene su mnoge nedoumice koje se javljaju u finansijskom i administrativnom vođenju projekata. Nakon prezentacije, učesnici su imali i praktični dio, kako bi se na konkretnim primjerima upoznali sa pravilima finansijskog vođenja H2020 projekata“, precizirali su iz Ministarstva nauke. Usklađenost i dodatni zahtjevi u odnosu na standardne računovodstvene prakse, namjensko i nenamjensko trošenje sredstava, obračun zarada, te vođenje evidencije i izvještavanje samo su neke od tema o kojima se govorilo na ovoj radionici. K.J.

Sa radionice u Ministarstvu nauke

Aktivnost podmlađuje

djElotvornIjE od ljEkova I hIrurGIjE

Vježbe podižu imunitet i usporavaju starenje Starenje je nezaobilazan proces u životu svakog živog bića i mnogi pokušavaju da ga zaustave ili uspore raznim kremama, ljekovima ili estetskim operacijama. Naučnici sa Univerziteta u Birmingamu došli su do spoznaje kako je redovno vježbanje jedan od najboljih načina za usporavanje starenja. U istraživanju su učestvovali ljudi između 55 i 79 godina, koji su vodili aktivan život, a rezultati su upoređivani s onim prikupljenim prilikom proučavanja zdravih osoba između 57 i 80 godina i 20-36 godina koji nisu redovito vježbali. Svi učesnici istra-

živanja bavili su se biciklizmom; 84 muškarca su mogla pređu 100 km za 6,5 sati, a 41 žena 60 km za 5,5 sati. Naučnike je najviše obradovalo otkriće pozitivnog uticaja vježbanja na imunitet. Oni smatraju da nakon dvadesete godine, timus - organ koji proizvodi odbrambene T ćelije - počinje da se smanjuje i proizvodi manje ćelija, ali biciklisti su imali isti broj kao i mlađi ispitanici. Istraživači se takođe nadaju da će ovi rezultati pomoći u rješavanju najvećeg problema današnjice: dug životni vijek ljudi koji su sve više bolesni. Geek.hr

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

UTORAK, 5. 11. 2019.

OBILNE PADAVINE U CENTRALNOM DIJELU

NASTAVLJA SE TALAS, SLUŽBE U PRIPRAVNOS

Iz Zavoda za hidrometeorologiju saopšteno je da je najviše kiše palo u Podgorici, a najmanje u Herceg Novom. Snažno nevrijeme, praćeno jakom kišom, stvorilo je probleme i na teritoriji opštine Nikšić. U glavnom gradu je do juče ujutro palo čak 256 litara kiše po kvadratnom metru. I pored toga iz Službe zaštite i spašavanja nam je saopšteno da u Podgorici nijesu imali zahtjeva za ozbiljnijim intervencijama. Pripadnici Službe su imali tek nekoliko sitnih intervencija. Velike padavine od subote su zabilježene u Šavniku, gdje je palo 167 litara kiše na kvadratnom metru, na Žabljaku 164, u Kolašinu 129, a na Cetinju 125. U Nikšiću je u istom periodu palo 86 litara po kvadratnom metru, Baru 73, dok je na sjeveru u prosjeku palo 15 do 25 litara kiše. S druge strane u Pljevljima je palo svega 12, a u Beranama 11 litara. Na primorju je palo od 30 do 40 litara kiše po kvadratnom metru. Obilne padavine, koje su uslovile izlivanje rijeka na teritoriji opštine Nikšić, naročito Zete, ugrozile su i mještane prigrad-

Moguće jače padavine očekuju nas danas i sjutra

Nabujala Zeta je izasla iz korita

Direktorat za vanredne situacije MUP-a upozorio je građane da će Crna Gora do 10. novembra biti pod uticajem serije ciklonskih aktivnosti sa nekoliko kišnih talasa. Na području zemlje očekuju se veoma nestabilne vremenske prilike sa snažnom kišom i jakim, na udare olujnim južnim vjetrom. Obilne padavine, kako su ranije naveli iz Direktorata, prema prognozama, očekuju nas ponovo sjutra. skih naselja. Vodostaj na rijeci Zeti je veći za 25 cm nego kad su bile velike poplave prije 10 godina. Zbog visokog vodostaja Zete obustavljen je do daljeg saobraćaj kod Brezovačkog mosta. U Nikšiću su poplavili brojni pri-

zemni objekti, a dio mještana je i odsječen od grada jer je poplavljen put prema Gornjem polju.

■ SLUŽBA ZAŠTITE I foto RTCG

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Detalj iz Nikšića

SPAŠAVANJA RADILA PUNOM PAROM

Samo u prijepodnevnim satima Služba zaštite i spasavanja primila je preko 20 dojava. Najugroženija su naselja Brezovik, Glibavac, Miločani, Kočani, Rastovac i Mokra njiva. Načelnik Službe zaštite i spasavanja Veselin Gardašević kaže da su imali veliki broj intervencija. “Mi smo imali nekih dvadeset dojava. Radilo se o poplavljenim kućama u prigradskim naseljima Brezovik, Glibavac, Miločani, Kočani, Rastovac. Na putu prema Brezoviku bio je blokiran put za Brezovik jer je ogromna količina vode, pa smo imali nekolike intervencije, vozila su bila

CRNA GORA

UTORAK, 5. 11. 2019.

U ZEMLJE USLOVILE PROBLEME SA POPLAVAMA I NESTANKOM STRUJE foto RTCG

E KIŠNI E ZAŠTITE STI

Nabujala Morača ispod mosta Blaža Jovanovića se u noći između srijede i četvrtka, a Gardašević ističe da je Služba zaštite i spasavanja u pripravnosti. “Imamo određeni broj pumpi, raspolažemo sa dosta dobrim pumpama. Imamo ljudsto, tako da smo tu. Preporuka mještanima koji su u tim najugroženijim područjima da ne čekaju zadnji momenat, da zovu na vrijeme da jave koliko su ugroženi da vidimo ako prijeti neka opasnost da se evakuiše stanovništvo i ta materijalna dobra. Poslije ovoliko sušnog perioda, velike su padavine. Zemlja u jednom trenutku ne može da upija toliku vodu i onda dolazi do bujičnih poplava. Taj prvi nalet je najteži poslije toliko sušnog perioda”, zaključio je Gardašević.

■ VIŠE OPŠTINA JUČE BILO BEZ STRUJE

zaglavljena. Situacija što se tiče grada nije alarmantna, ali ovaj dio prigradskih naselja Gornjeg polja je dosta ugrožen”, istakao je Gardašević za Dnevne novine. Zavisno od situacije juče su na terenu bile dvije do tri ekipe

vatrogasaca. “Idemo po prioritetima, po dojavama. Bilo je bolesnih osoba koje smo prebacili sa druge strane puta da bi mogli da odu do bolnice”, rekao je Gardašević. Obilnije padavine očekuju

Usljed snažnog nevremena koje je zahvatilo Crnu Goru više opština ostalo je bez struje. Međutim, već od 11 časova je kompletna Zeta dobila uredno napajanje električnom energijom. Struju je juče oko 16 sati dobio i centralni dio Kolašina, dok foto: NPCG

Stabla polomljena u nevremenu u NP Biogradska gora

u nekim prigradskim naseljima i na seoskom području građani još uvijek nemaju struje. Ekipe na terenu su vrijedno radile na lociranju kvara na dalekovodu 35kV “Mojkovac – Kolašin”, nakon čega je trebala da uslijedi sanacija. Zbog nevremena je u Kolašinu u prigradskom naselju Blatina juče prijetila opasnost od poplava livada i objekata, jer je, kako kažu mještani, voda probila nasipe koju su građeni prije nekoliko godina. Juče je takođe bez napajanja bilo i kompletno područje Vranjine, kao i Lješanske nahije. Kako su saopštili iz CEDIS-a olujni vjetar izazvao je i oštećenja na mreži sa koje se napajaju Bioče, Ubli i područje Lijeve Rijeke. Ekipe su tokom dana bile aktivne i u Malesiji, koja je sa izuzetkom centra Tuzi juče bila bez napajanja. U Danilovgradu je u jutarnjim satima bio saniran značajan broj oštećenja. Bez električne energije bilo je 15 trafostanica koje pripadaju dalekovodu “Slap” (Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Dobro polje, Adžin Most, Bare Sumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Motel Sokolina, Kupinovo, Boronjina, Mandići i Ostrog). Ekipe na terenu su i u ovom području ulagale vanredne napore kako bi

oštećenja bila u što kraćem roku sanirana. Bez struje su i tri dalekovoda sa kojih se napaja ruralni dio danilovgradske opštine. Struje nije bilo i u naseljima Bandići, Zagarač, Gruda, Kopito Petrovića, Begovine, kao i Branilovica, Jelenak, Đurovići, Grlić, Orja luka, Sladojevo Kopito, Bare Šumanovića, Kujava, Frutak, Viš, Tunjevo, Ostrog, Vinići, Mosori, Kujava, Zagorak, precizirali su u CEDIS-u. Loši vremenski uslovi izazvali su i kvarove na djelovima mreže u nekim seoskim područjima cetinjske opštine. Tako su bez napajanja juče bili i Štitari, Kosijeri, Orašani, Mikulići, Tomići, kao i Očinići, Borišići, Golija, Ugnji, Vrela, Obzovica, Gluvi Do i Prekornica. Olujni vjetar izazvao je i brojna oštećenja na niskonaponskoj mreži. Juče je u ranim jutarnjim satima bio zatvoren i magistralni put Podgorica-Nikšić zbog odrona, ali je saobraćaj normalizovan već oko osam sati. Tokom jučerašnjeg dana, na teritoriji cijele Crne Gore, prema saopštenju Evropske mreže meteroloških stanica na snazi je bio narandžasti meteo alarm. Dan ranije centralni dio zemlje bio je u crvenom meteo alarmu. R.C .G.

BIOGRADSKA GORA zatvorena za posjetioce Nacionalni parkovi Crne Gore saopštili su da će NP Biogradska gora od juče zatvorena za posjetioce, zbog porušenih stabala koja su usljed jakog vjetra i kiše pala na put od Kraljevog kola do Biogradskog jezera. Neka od stabala pala su i na

parking prostor, dok je usljed nevremena polomljen i dio mobilijara u tom parku”, naveli su iz Nacionalnih parkova, dodajući da će blagovremeno obavijestiti javnost o ponovnom otvaranju parka kad put bude očišćen i bezbjedan za posjetioce.

crna gora

TurisTi zadovoljni čisToćom u gradu

Tokom sezone prikupljeno 5.000 tona otpada u Tivtu

Radnici Komunalnog su tokom pet mjeseci, od maja do oktobra, prikupili 5.063 tone miješanog komunalnog otpada, pokazuje izvještaj dostavljen Turističkoj organizaciji Tivat radi prezentovanja podataka učesnika u kreiranju turističkog proizvoda tokom sezone. U tom periodu prikupljeno je i selektovano 107 tona kartona, 11,4 tone ambalaže, devet tona metala i četiri tone čvrste plastike. U istom periodu je sakupljeno 7.013 metara kubnih zelenog otpada iz bašti i parkova, 1.325 kubika šuta, kamenja, zemlje, te 600 m³ kabastog otpada. Tokom ovogodišnjeg anketiranja turista, čistoća grada ocijenjena je visokom ocjenom 4,39, a prosječna ocjena iznosi 4,29.

Direktor Komunalnog Vlado Đukić kazao je da je tokom sezone svakodnevno organizovano čišćenje javnih površina, te da je gradsko šetalište Pine detaljno oprano na sedmičnom nivou. Takođe, specijalno vozilo čistilica održavalo je lokalne puteve od Donje Lastve do Župe, a od ove godine svakodnevno su čistili 12 neizdatih kupališta ne teritoriji opštine Tivat. Komunalno za sljedeću sezonu planira nabavku cisterne, imajući u vidu da je do sada korištena cisterna Službe zaštite i spasavanja koja je na taj način pomagala u održavanju čistoće javnih površina. Tokom ove godine uklonjeno je i oko 70 stabala, zbog lošeg stanja, ali su na njihovim mjestima zasađene nove sadnice. Z.K.

budva: za liječenje peTrovčanina

Carević donirao plaTu sugrađaninu Šoljagi Predsjednik Opštine Marko Carević donirao je desetu platu sugrađaninu Iliji Šoljagi. Petrovčanin Šoljaga boluje od multiple skleroze i otežano se kreće, a pred njim je i liječenje u banji Gornja Trepča u blizini Čačka, što značajno opterećuje skromna porodična primanja. “Predsjednik je ovom donacijom nastavio da ukazuje na probleme sugrađana koji se suočavaju sa teškim zdravstvenim ili materijalnim nevoljama dajući im

kao simboličan znak pažnje svoju mjesečnu zaradu”, saopšteno je iz Opštine Budva. Carević

UTORAK, 5. 11. 2019.

vešović i makrid predsTavili urađeno i n

Do kraja goDin raDova na pos Zamjenik gradonačelnika Podgorice i šef implementacione jedinice za sprovođenje projekta Časlav Vešović i direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Filip Makrid predstavili su juče projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom. Direktor Makrid je naveo da se 15. novembra završava kvalifikacioni tender za sekundarnu mrežu, dok se 5. decembra očekuje otvaranje ponuda finalnog tendera za glavni kolektor, čime se pravi iskorak u realizaciji tog projekta.

■ USKORO SVI UGOVORI

“Nakon toga imamo mogućnost da krenemo u fizičku realizaciju projekta, a početak radova se očekuju oko Nove godine. Tokom dana se očekuje raspisivanje kvalifikacionog tendera i procedura ‘two steps’. Nadamo se da ćemo do Nove godine uspjeti da zaključimo sve ugovore, koji su vezani sa sekundarnu mrežu, most i glavni kolektor. Takođe, do Nove godine imaćemo i sve ponude na stolu za izvođača na postrojenju otpadnih voda, čiji izbor očekujemo u prvom kvartalu naredne godine. Tokom mjeseca imamo u planu da završimo i proceduru za zaključivanje ugovora za izvođenje radova na mostu”, istakao je Makrid.

Radovi na izgradnji mosta i glavnog kolektora trajaće po 12 mjeseci, izgradnja sekundarne mreže trajaće od 12 do 18 mjeseci, dok će izgradnja postrojenja trajati 36 mjeseci. Vešović navodi da će se radovi paralelno izvoditi, dok će za sam sistem za prečišćavanje otpadnih voda morati da se sačeka, nakon predkvalifikacionog javnog poziva, odabir izvođača, koji će imati obavezu da napravi idejno rješenje i glavni izvođački projekat. “Tri cjeline će se izvoditi paralelno, dok ćemo za sam sistem za prečišćavanje otpadnih voda sačekati završetak glavnog izvođačkog projekta i dobijanje građevinske dozvole”, poručio je Vešović, dok je Makrid naveo da se krajem naredne, odnosno početkom 2021. godine može očekivati izvođenje radova na svim aspektima tog projekta. On je podsjetio da se projekat sastoji iz nekoliko cjelina, kao i da je najvažnija cjelina prečišćivač otpadnih voda, koji će se graditi iza Kom-

Radovi na izgRadnji mosta i glavnog kolektoRa tRajaće po 12 mjeseci, izgRadnja sekundaRne mReže tRajaće od 12 do 18 mjeseci, dok će izgRadnja postRojenja tRajati 36 mjeseci

binata aluminijuma. “Najvažnija cjelina se sastoji iz tri komponente - same filtracije otpadnih voda, daljeg tretmana kanalizacionog mulja, koji će ostati nakon filtriranja i u finalnom njegove insineracije. Posebna cjelina je izgradnja primarnog kolektora dužine pet kilometara, u sklopu kojeg će se graditi i novi pješački most, koji će omogućiti da se sa desne na lijevu obalu Morače prebaci primarni kolektor. Primarna mreža će poslužiti da se poveže aktuelno postrojenje sa budućim postrojenjem”, kazao

Podgorica obezbjeđuje održivi razvoj Makrid je podsjetio da je trenutni kolektor izgrađen još 1978. godine i ima kapacitet za maksimalno 60.000 ekvivalent stanovnika i da trenutno može da opsluži 50 odsto kapaciteta. “Sa novim Postrojenjem dobićemo potpuni tretman i potpuno zatvoreni sistem. Imaćemo potpuno obradu mulja iz kojeg će se izdvajati energija, koja će se vraćati u proces prečišćavanja otpadnih voda. Ostatak mu-

lja biće spaljen i dobićemo bezopasni otpad”, kazao je Makrid. On je istakao da će i građanima, koji su bili izloženi neprijatnim mirisima, biti lakše već početkom naredne godine, kada počnu radovi na mostu i primarnom kolektoru. Makrid navodi i da će se konačno riješiti problem mulja, koji Podgorica ima na obali Morače. “Ovo je tehnološki i civilizacijski iskorak za ovu sredinu, jer na

ovaj način Podgorica sebi obezbjeđuje održivi razvoj i preduslove za nesmetani razvoj grada u segmentu komunalne infrastrukture i odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda”, istakao je Makrid. Vešović je istakao i da su pronašli “zajednički jezik” sa mještanima Botuna, te da su ispoštovani njihovi zahtjevi, koji su bili opravdani i korisni za ovaj projekat.

UTORAK, 5. 11. 2019.

crna gora

najavili buduće aktivnosti

Foto: Dejan Lopičić

ne početak strojenju

Vešović i Makrid je Vešović. Treća cjelina je izgradnja sekundarne mreže, koja će se, kako kaže, dominantno graditi u prigradskim naseljima i dobrim dijelom na Koniku. “Nakon završetka radova imaćemo 20 kilometara nove sekundarne mreže i oko 1.500 novih priključaka”, istakao je Vešović.

■ OBEZBIJEĐEN NOVAC

On je podsjetio da je sve počelo obezbjeđivanjem donacije od njemačke Vlade da se izrade dvije studije izvodljivosti, koje su odredile tehnologiju i finansijski obim za realizaciju ove investicije. “Nakon toga smo od njemačke KwF banke dobili dobre dvije kreditne ponude od 30 i pet miliona eura. Kvalitetnom pripremom smo skrenuli pažnju i naših partnera iz Evropske unije, koji su nas preko Zapadno-balkanskog investicionog okvira podržali kroz donatorska sredstva iz dva navrata, u iznosu većem od deset miliona eura. Na taj način smo praktično zaokružili cijelu finansijsku konstrukciju”, objasnio je Vešović.

On navodi da je završen tender za primarni kolektor, te da se 5. decembra očekuje finalno otvaranje ponuda za izvođenje radova. Nakon toga, sproveden je postupak predkvalifikacije za izgradnju pješačkog mosta sa pripadajućom primarnom mrežom kolektora. Na tom javnom pozivu se javio samo jedan kandidat, ali koji je ispunjavao sve uslove, pa se očekuje da će se tokom ovog mjeseca započeti finalni pregovori oko završnice tenderske procedure, kako bi u narednih nekoliko mjeseci imali definisan ugovor za izvođenje radova. Paralelno sa tim radilo se i na pripremi tendera za izgradnju 18,5 kilometara sekundarne mreže, koji će biti završen 15. novembra, čime će do Nove godine biti omogućen početak radova. Vešović ističe da su tokom protekle sedmice dobili potvrdu od KwF banke da može da se raspiše predkvalifikacioni tender za sistem za prečišćavanje otpadnih voda, zajedno sa tretmanom mulja i njegovom insineracijom. Na ovaj način praktično se otvaraju vrata ka ukupnoj realizaciji projekta koji treba da omogući dugoročni održivi razvoj Podgorice. M.M.

Gradonačelnik PodGorice uGostio ambasadora slovenije

Ljubljana da bude model razvoja glavnog grada Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sastao se juče sa novoimenovim ambasadorom Republike Slovenije Gregorom Preskerom. On je istakao da je Podgorica grad sa ozbiljnim investicionim potencijalom, te da računaju na podršku u ovoj oblasti, imajući u vidu bogato iskustvo Preskera, koji se bavio ekonomskom diplomatijom u okviru OECD-a. “Saradnja u oblasti ekonomije nadovezuje se na odlične političke odnose dvije zemlje, jer Slovenija je ne samo zemlja partner, nego i prijatelj Crne Gore”, istakao je Vuković. Crna Gora je, kako kaže, prije svega zahvalna na podršci koju je Slovenija pružila tokom trajanja pristupnih pregovora sa EU, te da je u ovom trenutku važno da ona iskoristi ugled i uticaj da se snažno založi da vrata EU ostanu otvorena za buduća proširenja. “Nemjerljiva je i podrška Slovenije kada je u pitanju članstvo Crne Gore u NATO savezu, što nas sada čini zemljama saveznicama. Sve to pokazuje da imamo jako dobar temelj za unapređenje i lokalnih odnosa, na nivou dva grada. Sa gradonačelnikom Ljubljane smo se sreli do sada već četiri puta i razmijenili mišljenja o iskustvima na planu razvoja, budući da je glavni grad Slovenije model kako bi Podgorica trebalo da se razvija i izgleda za deset godina. U tom kontekstu razgovarali smo i o zajednič-

kom apliciranju za korišćenje evropskih fondova. Primjer ste nam i kada je u pitanju urbano planiranje, je je Ljubljana grad koji je doživio fantastičnu transformaciju, tako da planiramo da ugostimo glavnog gradskog urbanistu Ljubljane, sa kojim će posebno biti riječi o zatvaranju ulica za saobraćaj u centru grada”, istakao je Vuković. On je dodao da Podgorica već ima izuzetnu saradnju sa slovenačkim kompanijama koje su prisutne u Podgorici, te podsjetio da se sa kompanijom Petrol, a u saradnji sa gradskim preduzećem Vodovod i kanalizacija, već realizuje pilot projekat koji ima za cilj smanjenje gubitaka na distributivnoj mreži. “Crna Gora i Slovenija sarađuju u svim oblastima, a vjerujem da ćemo sa Podgoricom najviše sarađivati u oblasti ekonomije. Ljubljana je dobar primjer za Podgoricu, centar grada je živ i veoma posjećen, privlačan za turiste, a infrastruktura koja podržava sve to je prilično dobro razvijena. Drago mi je da ste prepoznali Ljubljanu kao mogućnost za preuzimanje

LjubLjana je dobar primjer za podgoricu, centar grada je živ i veoma posjećen, privLačan za turiste, a infrastruktura koja podržava sve to je priLično dobro razvijena

dobrih iskustava. Što se tiče pridruživanja EU, Slovenija je uvijek bila i biće jak advokat Crne Gore, mi jasno ističemo zašto podržavamo Crnu Goru, kao i da joj treba dati piznanje u vidu članstva, jer je najviše uradila na tom putu, a za druge bi to bio uzor u smislu ispunjavanja obaveza za članstvo”, kazao je Presker. Prema njegovim riječima, posebno će se raditi na tome da se ožive proizvodni pogoni, jer treba napraviti balans između proizvodnog sektora i sektora pružanja usluga. Gradonačelnik Vuković upoznao je ambasadora sa činjenicom da je u Podgorici trenutno u toku ozbiljan investicioni ciklus kumulativno vrijedan više 200 miliona eura. “Formiranjem biznis zona, opredjeljivanjem velikog broja parcela u vlasništvu grada želimo da privučemo investitore, pogotovo one koji bi pokrenuli proizvodnju. Ambicija nam je da oživimo ono što je industrijska kultura kojm se Crna Gora nekada ponosila”, istakao je Vuković. On je naglasio i da se značajan dio aktivnsti gradske uprave odvija na polju zelenih inicijativa i želje da učinimo Podgoricu zelenijom i pametnijom. Sagovornici su se saglasili i da je neophodno da pomenute kompanije budu što prisutnije u javnom prostoru kroz podršku određenim projektima koji su od opšteg interesa, a na fonu priče o društveno odgovornom poslovanju.

SVIJET

UTORAK, 5. 11. 2019.

ZBOG EKSTREMNO VISOKOG STEPENA ZAGAĐENJA U NJU DELHIJU

Uvodi se mjera “parnepar” u saobraćaju Glavni grad Indije Nju Delhi počeo je s primjenom sistema racionalizacije saobraćaja zbog opasnog nivoa zagađenja vazduha. U periodu od 4. do 15. novembra vlasnici automobila s tablicama s neparnim brojevima moći će da voze samo neparnim danima, a za parne registarske tablice vrijedi obrnuto pravilo. Isti se princip sprovodio 2016. i 2017. godine, ali nije poznato da li je pomogao u smanjenju zagađenja, piše Bi-Bi-Si. Nivo čestica zagađenja u vazduhu, poznatih kao PM2.5, u glavnom gradu Indije znatno je viši od preporučenog, a zbog zagađenja vazduha milioni stanovnika izloženi su opa-

snosti od respiratornih oboljenja. Zdravstveni radnici upozorili su stanovnike da ostanu u zatvorenim prostorima te da nastoje da se suzdrže od bilo kakvih fizičkih aktivnosti. Škole su zatvorene do utorka, ali čini se da će to potrajati do petka jer se grad još uvek guši u gustom smogu. Jedan od čelnih ljudi Nju Delhija Arvind Kejrival je kazao da bi zahvaljujući sistemu racionalizacije saobraćaja, poznatog i kao “parnepar plan”, na putevima i saobraćajnicama moglo biti hiljade automobila manje. Svi oni koji se ne budu pridržavali odredbe biće kažnjeni s 4000 rupija kazne (oko 50 eura), što je dvostruko veća

kazna u odnosu na prethodne godine. Na ulice će smjeti jedino vozila javnog prevoza, hitne službe, taksi-vozila i motocikli. Pravilo se neće odnositi na žene koje voze same.

ZDRAVSTVENI RADNICI UPOZORILI SU STANOVNIKE DA OSTANU U ZATVORENIM PROSTORIMA TE DA NASTOJE DA SE SUZDRŽE OD BILO KAKVIH FIZIČKIH AKTIVNOSTI. ŠKOLE SU ZATVORENE DO UTORKA, ALI ČINI SE DA ĆE TO POTRAJATI DO PETKA JER SE GRAD JOŠ UVEK GUŠI U GUSTOM SMOGU.

GRAĐANI ODALI POČAST

DRUGA SERIJA PVO SISTEMA

Solun: Održan marš za 50.000 ubijenih Jevreja

Građani Soluna odali su u “tihom maršu” počast za oko 50.000 Jevreja iz tog grada, koji su ubijeni tokom Holokausta u Drugom svjetskom ratu. Kako je javila grčka agencija ANA, stanovnici Soluna odazvali su se pozivu organizatora i uključili se u ceremoniju koja je obuhvatala marš za jevrejske žrtve i čitanje prigodnih stihova u njihovu čast. Marš je počeo

na Trgu Elefterijas, na kojem su bile izložen fotografije “crnog Šabata” iz jula 1942. godine, kada su nacistički okupatori počeli da brodovima pripadnike solunske jevrejske zajednice deportuju do koncentracionih logora. Marš je nastavljen do Univerziteta u Solunu i Jevrejskog groblja, gdje je čitana poezija u spomen na žrtve nacističkog pogroma.

Rusija odlaže isporuku sistema S-400 Turskoj

Pirati oteli četiri mornara Pirati su napali grčki tanker koji je prevozio naftu kod obala Togoa. Kako je saopštila zapadnoafrička mornarica, pirati su upali na tanker juče u ranim jutarnjim časovima i uzeli četvoricu pomoraca za taoce. Otmica se dogodila samo dva dana poslije sličnog napada u vodama susjednog Benina, prenijela je agencija Rojters. Osim dvojice Filipinaca, oteti su i Grk i Gruzijac, potvrdila je mornarica. Kako se navodi, jedan pripadnik obezbjeđenja je ranjen u napadu pirata.

Isporuka druge serije ruskog protivraketnog sistema S-400 Turskoj može biti odložena poslije planiranog roka, 2020. godine, radi pregovora o razmjeni tehnologije i zajedničkoj proizvodnji. To je rekao šef turske Direkcije za odbrambenu industriju Ismail Demir. Ismail Demir je takođe rekao da je Rusija ponudila da Turskoj proda svoje borbe-

ne avione i da Ankara procjenjuje ponudu. Rekao je da će odluka biti donesena poslije “sveobuhvatne analize” ponude. Turska je dobila prvu seriju sistema S-400 u julu, uprkos protivljenju Sjedinjenih Američkih Država i prijetnjama sankcijama, ali Vašington nastavlja da razgovara sa Ankarom o udaljavanju te zemlje od ruskog sistema odbrane.

UTORAK, 5. 11. 2019.

SVIJET

SPECIJALNI AMERIČKI IZASLANIK ZA ZAPADNI BALKAN U POSJETI BEOGRADU:

Vučić: “Otvoren i iskren razgovor, sa Palmerom sam mnoge stvari razjasnio” Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je jučerašnji razgovor sa specijalnim izaslanikom Stejt departmenta za Zapadni Balkan Metjuom Palmerom bio otvoren, iskren i dodao da je zadovoljan sadržajem razgovora. “Zadovoljan sam jer smo razmotrili sva sporna pitanje, sve razlike koje postoje između nas, odlučni da pronalazimo rješenja u budućnosti koja bi značila i bolje bilateralne odnose između SAD i Srbije, ali i konstruktivan pristup i pokušaj da se u odnosima s Prištinom što prije vratimo dijalogu”, rekao je Vučić. Vučić je rekao da je poznato da su stavovi SAD i Srbije o Kosovu različiti. “Ali sam zhavalan Palme-

ru što je bio spreman da čuje i sasluša šta mislimo. O svim spornim pitanjima sam otvoreno govorio sa Palmerom,

samo ne volim da o tome govorim javno. Palmer je meni rekao sve šta se SAD ne sviđa u srpskoj politici. Mislim da

smo mnoge stvari razjasnili”, rekao je Vučić. Istakao je da je Srbija spremna za kompromis, ali da

“nije i nikada neće biti spremna za sopstveno unižavanje i ponižavanje svog naroda na Kosovu i Metohiji i naroda u cjelini i svoje države”. Palmer ocijenio da je istorijska greška što nisu otvoreni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i SAD podržavaju integraciju regiona u EU. “Amerika želi da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu i mi ćemo raditi sve što možemo da ubijedimo EU da promjeni stav prije sastanka lidera u Zagrebu”, izjavio je kratko Palmer. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Palmer je rekao da je “jasno da je Srpska lista dobila podršku velike većine Srba na Kosovu i pravo da bude predstavljena u Vladi Kosova”.

U IRAČKOM GRADU KARBALI

Troje mrtvih u napadu na iranski konzulat JAČANJE POZICIJE NA PREKOATLANTSKIM LETOVIMA

Vlasnik “Britiš Ervjeza” kupuje “Er Evropu” za milijardu eura

Vlasnik avio-kompanije “Britiš Ervejz” - “IAG” objavio je juče da je postigao sporazum o kupovini španskog avio-prevoznika “ “Er Evropa” za milijardu eura, jačajući poziciju u konkurenciji za putovanja iz Evrope u Latinsku Ameriku i na Karibe, prenosi Index.hr. Sporazum sa “Er Evropom” sklopila je španska podružnica “Iberia”, a ugovor bi trebao da bude zaključen u drugoj polovini sljedeće godine, naveli su u “IAG”-u. Očekuju da će španski avio-prevoznik povećati njihovu dobit već u prvoj poslovnoj godini

nakon sklapanja sporazuma. Prinos na uloženi kapital trebao bi da se poveća najkasnije nakon četiri godine. “Er Evropa” nudi domaće i međunarodne letove na 69 odredišta, uključujući duge rute prema Latinskoj Americi, SAD-u i Karibima. Prošle godine kompanija je ostvarila prihode od 2,1 milijarde eura i operativnu dobit od 100 miliona eura. Prevezli su ukupno 11,8 miliona putnika i zaključili godinu s flotom od 66 letjelica. “Kupovaninom `Er Evrope` `IAG` će dobiti novog, konkurentnog, troškovno efikasnog

avio-prevoznika i paralelno učvrstiti poziciju Madrida kao vodećeg evropskog čvorišta. Rezultat će biti vodeća uloga `IAG`-a na južnom Atlantiku”, rekao je izvršni direktor “IAG”-a, Vili Volš. Treći po veličini evropski niskobudžetni prevoznik “Norvežan Er” uzdrmao je tržište prekoatlantskih putovanja sniženim cijenama karata. U oktobru su sklopili partnerstvo sa “Džetblu Ervejsom”, omogućujući evropskim putnicima direktnu rezervaciju putovanja u stotinjak američkih gradova.

Grupa od nekoliko desetina iračkih demonstranata napala je iranski konzulat u Karbali u nedjelju, sa čije zgrade su skinuli iransku i zamijenili je iračkom zastavom. Irački zvaničnici saopštili su da je troje demonstranata poginulo, a 19 je ranjeno u napadu na iranski konzulat u Karbali. Agencija navodi da je među ranjenima sedam policajaca. Agencija je javila da su bezbjednosne snage u nedjelju pucale u vazduh da bi rastjerale demonstrante koji su bacali

kamenice i palili gume oko zgrade u Karbali, južno od Bagdada, dok je naknadno objavljeno da su tri osobe poginule. U dva talasa demonstracija od početka oktobra u Iraku stradalo je najmanje 256 ljudi. Protesti su bili zaustavljni nakratko, ali su 25. oktobra demonstranti ponovo izašli na ulice. Irački premijer pozvao je prethodno učesnike protesta da ponovo otvore puteve, ističući da je „vrijeme da se život vrati u normalne tokove“.

SVIJET

UTORAK, 5. 11. 2019.

40. GODIŠNJICA OD POČETKA ANIMOZITETA IZMEĐU SAD I IRANA

Šest stvari koje morate da znate o Iranskoj talačkoj krizi ■ RAZLAZ

Na jučerašnji dan prije tačno 40 godina, iranski studenti su upali u američku ambasadu u Teheranu i uzeli za taoce 66 američkih službenika od kojih će 52 ostati u zatočeništvu čak 444 dana. Ovo je šest stvari koje morate znati o Iranskoj talačkoj krizi, njenim uzrocima i posljedicama.

Već sredinom novembra, oslobođene su žene i Afroamerikanci. Jedan zatočenik pušten je kasnije zbog bolesti. Preostalih 52, proveli su 444 dana kao taoci u američkoj ambasadi, a potom u bolje čuvanim iranskim zatvorima. Talačka kriza je zvanično završena kada su SAD platile nekoliko milijardi dolara u zlatu i obveznicama. U trenucima dok je novi predsjednik Ronald Regan polagao zakletvu, 20. januara 1981. godine, taoci su predati Amerikancima. Prebačeni su u Alžir, a potom u američku vojnu bazu u Zapadnoj Njemačkoj gdje ih je dočekao odlazeći predsjednik Džimi Karter.

■ IRANSKA

REVOLUCIJA

Iranska revolucija je izbila 1978. godine zbog nezadovoljstva višedecenijskom vladavinom šaha Mohameda Reze Pahlavija koji je pokuušao da sprovede sekularizaciju i modernizaciju zemlje, uz neskrivenu podršku SAD, zapadnih i dobro finansiranih domaćih bezbjednosnih službi. Pahlaviju su zamjerane autokratske tendencije, korupcija, ekonomski neuspjesi, gušenje religiozne opozicije, nepoštovanje islama i marionetski odnos prema SAD.

ska republika. Nakon pobjede revolucionara, Pahlavi je pobjegao na Bahame, a zatim u Ameriku, zvanično radi liječenja od raka. Zbog straha od zavjere i osvete, otišao je u Panamu, a zatim u Egipat gdje je 1980. godine i umro.

■ LIJEČENJE U

■ UPAD I ZAHTJEVI

Nakon višemjesečnih protesta i sukoba, iranska vojska je proglasila neutralnost, usvojen je novi teokratski ustav, a 1. aprila 1979. godine ukinuta je monarhija i proglašena islam-

Između 300 i 500 iranskih studenata odanih islamizmu, upalo je 4. novembra 1979. godine, oko šest sati ujutro u dvorište, a potom i zgradu američke ambasade u Teheranu. Iako im je plan bio da simbolično zauzmu

AMERICI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sanitetske opreme (CLS, IFAK) (CPV 33190000-8), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke, broj 807059054/19-5 od 04.11.2019. godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Olivera Kažić, telefon +382 20 483 270, +382 67 222 088, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabvaka i instalacija simulatora vožnje TrafSaf međunarodni projekat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 27 800,00 eura. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-1615 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.11.2019. godine. Lice za davanje informacija mr Ranko Rakočević telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

ambasadu i daju izjave novinarima, studenti su, nakon što se sve veći broj ljudi okupljao ispred zgrade, uzeli kao taoce 66 američkih službenika zaposlenih u ambasadi. Studenti su zahtjevali od američkih vlasti da isporuče Pahlavija Iranu, kako bi bio osuđen na smrtnu kaznu, uz izvinjenje za dugogodišnje uplitanje u iransku politiku.

■ HITRI KANAĐA-

NI I ORAO ZAGLAVLJEN U PIJESKU

Na dan upada studenata u ambasadu, šest američ-

kih službenika je uspjelo da pobjegne. Narednih mjeseci, u tajnosti su živjeli u ambasadi Kanade u Teheranu, nakon čega su u akciji “Kanadska hitrost”, prerušeni u filmsku ekipu, uspjeli da se ukrcaju na let za Švajcarsku. Američka akcija spasavanja “Orlova kandža” neplanirano je obustavljena poslije kvara nekoliko helikoptera i sudara dvije američke letilice za vrijeme pješčane oluje. Zbunjeni i ranjeni američki vojnici evakuisani su iz iranske pustinje, ostavivši za sobom pet ispravnih helikoptera i tijela sedam poginulih saboraca.

■ KRATKOROČNE I DU-

GOROČNE POSLEDICE

Zaoštreni odnosi Irana i Amerike, ohrabrili su predsjednika Iraka Sadama Huseina da 22. septembra 1980. godine, napadne Iran i započne Prvi zalivski rat u kojem će, kao što je i očekivao, imati izdašnu podršku SAD. Odnosi dvije zemlje nikada nisu u potpunosti izglađeni, a iznova su zapali u krizu 2018. godine, kada je američki predsjednik Donald Tramp napustio nuklearni sporazum sklopljen 2015. kojim je ograničen iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija. RTS

UTORAK, 5. 11. 2019.

KULTURA

ZBORNIK RADOVA NEMATERIJALNA BAŠTINA PAŠTROVIĆA

Obimna naučno-stručna publikacija o Paštrovićima Učiteljice u paštrovskoj nošnji

Filmska legenda Orson Vels otkriva u ovim razgovorima mnoge lične tajne, govori o usponima i padovima u svojoj fascinantnoj karijeri, o ljudima koje je lično poznavao (među kojima su Ruzvelt, Čerčil, Čaplin, Lorens Olivije, Rita Hejvort, Hemfri Bogart.

DANAS 5.11.2019.

FILM

DŽOKER REŽIJA: Tod Filips

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 5.11.2019.

FILM

DR SLEEP 21:30h

REŽIJA: Majk Flanagan MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Zbornik radova “Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost”, čiji su urednici doc. dr Zlata Marjanović, mr Dušan Medin i Davor Sedlarević biće predstavljen večeras u kolašinskom centru za kulturu sa početkom u 18 sati. Naredne večeri zbornik će biti predstavljen u JU Muzeji i galerije Nikšić. Riječ je obimnoj naučno-stručnoj publikaciji, ispisanoj na oko 650 stranica. Nastala je kao rezultat rada međunarodne naučne konferencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini Paštrovića, sa oko 40 učesnika, koja je organizovana od 8. do 11. maja 2019. godine u Spomen-domu “Reževići” i Spomen-domu “Crvena komuna” u Petrovcu. Cilj

ove konferencije bio je da ukaže na bogatstvo i raznovrsnost kulturne baštine paštrovskog i uopšte primorskog kraja, naročito one nematerijalne, kao i da osvijetli moguće modele valorizacije i u cilju valjanog održivog razvoja. S tim u vezi, zbornik radova tretira brojna pitanja od važnosti za datu tematiku, i to iz ugla: normativnog i institucionalnog okvira zaštite baštine na međunarodnom, nacionalnom i lokalnom planu, uloge muzeja i drugih institucija od značaja, modela valorizacije i turističke potencijala baštine, primjene u obrazovanju itd. Zbornik je objavljen u izdanju Društva za kulturni razvoj “Bauo”, JU Muzeji i galerije Budve i Etnografskog instituta SANU. R.K.

650

REPERTOAR

18.40 / 19:45 / 22.10h

STRANICA SADRŽI ZBORNIK RADOVA “NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA PAŠTROVIĆA: BUDUĆNOST TRADICIJE & TRADICIJA ZA BUDUĆNOST”

NARODNA BIBIIOTEKA ª ĐURĐE CRNOJEVIĆº I CENTAR ZA OČUVANJE MANJINA

O “Bihorcima” govore Račić, Rastoder i Rakočević Roman “Bihorci” poznatog crnogorskog pisca Ćamila Sijarića, koji je nedavno objavljen u izdanju Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević” i Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, biće predstavljen sjutra veče od 19 sati, u Biblioteci na Cetinju. O knjizi će govoriti: mr Ivana Račić, Mirsad Rastoder, novinar i publicista i direktor Biblioteke Bogić Rakočević, koizdavač djela. Rođen 1913. u bihorskom selu Šipovicama, Ćamil Sijarić je 1936. upisao Pravni

fakultet u Beogradu i diplomirao 1940. godine. Prozno stvaralaštvo Ćamila Sijarića obuhvata pripovjetke, romane, putopise, reportaže, kritičke članke i dr. Mnoga djela prevedena su mu na turski, ruski, bugarski, engleski, albanski, poljski, francuski, njemački, estonski i mađarski jezik, a pojedina dramatizovana i širom bivše Jugoslavije izvođena u pozorištima i prezentovana na radiju i televiziji. Živio je u Sarajevu i bio urednik tamošnje Radio-televizije. U Sarajevu je umro 1989. godine. R.K.

KULTURA

ª THE IRISHMANº POKRENUO DEBATU

Novi Skorsezeov film samo u biranim kinima

Striming servis Netfliks i vodeći bioskopski lanci u Sjedinjenim Državama mogli su zajedno da zarade mnogo novca, samo da su se dogovorili o prikazivanju novog filma Martina Skorsezea “The Irishman” (Irac), piše Njujork tajms. Naime, Skorseze je nedavno pokrenuo oštru debatu u Holivudu u vezi sa tim da li su filmovi o Marvelovim superherojima kinematografija ili nisu, ali se sada zbog novog filma “The Irishman” našao u središtu sukoba koji već godinama tinja između striming servisa Netfliks i tradicionalnih bioskopskih distributera. Nakon što je godinama tavorio po fiokama Holivuda, ambiciozni projekat Martina Skorsezea - ekranizacija knjige Čarlsa Brenta “I Heard You Paint Houses”, bazirane na ispovesti Frenka Širana Irca o tome da je 1975. ubio poznatog sindikalnog lidera Džimija Hofu - konačno je realizovan zahvaljujući kompaniji Netfliks i “finansijskoj injekciji” od gotovo 160 miliona dolara. Time je “The Irishman” postao najskuplji Skorsezeov film, a sudeći po prvim kritikama, jedan od najboljih u karijeri. Ali, da bi bio u konkurenciji za filmske nagrade poput “Oskara”, nisu dovoljni samo hvalospjevi kritičara, već je neophodno da se “Irac” prikaže i (bar) u američkim bioskopima. Privilegiju da remek-djelo Martina Skorsezea vide na velikom platnu imaće isključivo oni koji se u samo 26 dana no-

vembra nađu u blizini ograničenog broja manjih i nezavisnih bioskopa u SAD, u kojima će se “Irac” prikazivati. Nakon toga, svi će moći da ga pogledaju iz fotelje. Naravno, ukoliko se pretplate na Netfliks (ili u te svrhe lukavo iskoriste besplatni probni period od mjesec dana). “Njujork tajms” podsjeća da vodeći bioskopski lanci u SAD uobičajeno insistiraju na pravu da filmove prikazuju bar 72 dana, ali da su u slučaju ovog filma bili spremni da taj period skrate na samo dva mjeseca. “Netfliks” ipak nije htio da čedo prepusti bioskopdžijama na više od 45 dana, i tu su pregovori propali, navodi “Njujork tajms”. Džon Fitijan, predsjednik Nacionalne asocijacije vlasnika bioskopa, razočaran je zato što nije došlo do dogovora sa “Netfliksom”. “Riječ je o vodećem reditelju, filmofilu, autoru brojnih važnih naslova u našoj industriji, a ‘The Irishman’ će se prikazivati tek u deset odsto dvorana, u odnosu na broj bioskopa u kojima bi se prikazivao da je došlo do dogovora sa Netliksom”, istakao je on. Mi ne vjerujemo u bioskopske blagajne, poručio je u jednom intervjuu rukovodilac Netfliksovog odjeljenja za originalne filmove Skot Staber. “Mi vjerujemo da potrošač treba da dobije mogućnost da pogleda film onako kako želi”, objasnio je on. “The Irishman” će na Netfliksu biti dostupan od 27. novembra. R.K.

UTORAK, 5. 11. 2019.

Predstavljen bogat program Nikšićke kulturne scene

MEĐUNARODNI FESTIVAL GLUMCA ZA

TEATARSKA SVETK ĆE OKUPITI VELIKAN

⌦ Mira Rovčanin

sklopu 16. izdanja Festivala glumca, koji će biti održan od 28. novembra do 3. decembra, biće izvedeno pet predstava iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, najavili su organizatori.

Me đunaro dni fe stival glumca obilježiće novembarski repertoar Nikišićke kulturne scene. Ove godine šesnaesti po redu Festival glumca, u organizaciji Nikšićkog pozorišta, odvijaće se od 28. novembra do 3. decembra, a svečano će biti otvoren dodjelom nagrade “Veljko Mandić” koja se dodjeljuje bijenalno za doprinos crnogorskoj pozorišnoj umjetnosti. Kako je istakao direktor Nikšićkog pozorišta Zoran Bulajić u takmičarskom dijelu programa biće izvedeno pet predstava iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, dok će se šesta predstava, “Gospodska krv”, u režiji Slobodana Marunovića, igrati na zatvaranju u čast nagrađenih. Bulajić je uvjeren da će ovogodiš-

nji Festival glumca biti jedno od boljih izdanja ove pozorišne svetkovine u Nikšiću.

■ MEGA HITOVI IZ REGIONA

“Festival će otvoriti mega hitovi. Na otvaranju je predstava ‘Kauboji’ teatra ‘Exit’ iz Zagreba koja ima preko 500 izvođenja, traje duže od deceniju, jedna je od nagrađivanijih predstava i prikazivana je svuda po svijetu. Riječ je o predstavi kakvu nikšićka publika nije gledala i koja traje duže od tri i po sata. Festival će zatvoriti još jedan mega hit, ‘Ay, Carmela’ Sarajevskog ratnog teatra. Između su predstave novije produkcije. Biće izvedene još i predstave “Kozocid” Gradskog pozorišta iz Podgorice, “I svaki

put kao da je prvi” Kruševačkog pozorišta i Art tema iz Beograda i “Smrt i djevojka” Crnogorskog narodnog pozorišta. U takmičarskom dijelu imamo drame i monodrama, dok je na zatvaranju komedija iz naše produkcije”, naglasio je Bulajić.

■ BOGAT PROGRAM ZA FILMOFILE

Povodom 70 godina “Lovćen filma” ljubitelji filmske umjetnosti tokom novembra moći će da pogledaju filmove “Lažni car”,

UTORAK, 5. 11. 2019.

KULTURA

GOSTOVANJE U SKLOPU INTERNATIONAL PIANO WEEK A

Pijanista Maciej Zagorski nastupa u Podgorici

AKAZAN ZA KRAJ MJESECA

KOVINA KOJA NE GLUMIŠTA “Kapo” i “Zle pare” , kao i ostvarenje iz 1978. godine “Lovac na jelene”, antiratni film koji je osvojio pet Oskara i bio nominovan za još četiri. U novembru Muzička škola “Dara Čokorilo” proslaviće 71 godinu rada svečanom akademijom.

■ PRAZNIK MUZIČKE ŠKOLE

“Na Svečanoj akademiji nastupiće profesori i učenici iz Srednje muzičke škole. Biće raznovrstan umjetnički program, a predstaviće se kako solisti, tako i orkestri”, kazala je direktorica Sanja Radulović. Muzička škola u gradu pod Trebjesom otvorena je 15. novembra 1948. godine u prizemlju kuće Gardaševića, kada su bi-

la upisana 44 učenika na dva smjera – klavir i violina. Danas osnovno i srednje muzičko obrazovanje pohađa veliki broj učenika. “Ove godine je upisano 613 učenika i to 587 u osnovnoj školi na 11 obrazovnih programa, a ostali su u srednjoj školi gdje imamo devet obrazovnih programa”, ukazala je Radulović. Talenat i rad učenika muzičke škole “Dara Čokorilo” nagrađivan je i na brojnim takmičenjima. Radulović napominje da su samo prošle godine na državnom takmičenju osvojene po tri zlatne, srebrne i bronzane medalje, te da su zapaženi nastupi na 22 međunarodna, dok su četiri profesorice i pet učenika iz srednje škole dobili nagradu za kvalitet. Repertoar Nikšićke kulturne scene za novembar obilježiće i izvođenje predstave za najmlađe “Herkules”, kao i promocije knjiga, poetski i istorijski časovi, izložba posvećena Jaseru Arafatu, Kultopis, autorsko veče Borisa Jovanovića Kastela, multimedijalni program “Poezija-čelik-umjetnost”.

Ugledni poljski pijanista i profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Čestonhovu Maciej Zagorski predstaviće se premijerno u Crnoj Gori koncertom večeras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u 20 sati. Gostovanje se realizuje u okviru projekta “International Piano Week” koji organizuje Muzička akademija sa Cetinja. Na programu su sonate Volfganga A. Mocarta (Bdur KV 570), Franca Šuberta (a-moll D 845) i djela manje forme poljskog kompozitora Stanislava Moniuška (Tri valcera i Epigrami i druge minijature). Poljski pijanista Masijej Zagorski (Maciej Zagórski) je počeo da pohađa časove klavira sa sedam godina, a sa četrnaest je već priredio prvi solistički nastup u pratnji Filharmonijskog orkestra u rodnom gradu Čenstohova. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji „Frederik Šopen” u Varšavi, u klasi profesora Kažimirža Gjeržoda (Kazimierz Gierżod) 1989. godine, i nastavio školovanje na Univerzitetu za muziku i scensku umjetnost u Beču, u klasi profesora Valtera Flaišmana (Walter Fleischmann). Pohađao je brojne majstorske kurseve kod profesora

koji predaju u Muzičkoj školi na Menhetnu i Konzervatorijumu u Moskvi: Viktor Merzhanov, Rudolf Kehrer, Arkadije Aronov (Arcady Aronov), Peter Ajher (Peter Eicher). Tokom studija, Zagorski je bio laureat klavirskog takmičenja „Ignaci Jan Paderevski” (1986) u Bidgošču i Poljskom klavirskom muzičkom festivalu u Slupsku (1990). Godine 2006. je primio nagradu predsjednika Čenstohove. Nastupao je sa Simfonijskim orkestrom Saut Benda, Indijana/SAD, Simfonijskim orkestrom Varšave, Nacionalnim filharmonijskim orkestrom i drugim poljskim simfonijskim an-

samblima. Zagorski je takođe nastupao kao solista i u okviru kamernih sastava širom Evrope, u Japanu, Palestini, Rusiji i SAD-u. Snimio je svoje nastupe za Radio i televiziju Poljske. Njegovi CD albumi obuhvataju selekciju mazurki Romana Maćijevskog (Roman Maciejewski) i cio komplet transkripcija Bah – Busoni (izdavač: Polskie Nagrania 2002). Od 2008. predaje na Univerzitetu “Jan Dugloš” u Čenstohovi. Deset godina je sarađivao na Katedri za klavir na Muzičkoj akademiji “Frederik Šopen”. Takođe je bio član žirija na klavirskim takmičenjima u Litvaniji, Poljskoj, Rusiji i Slovačkoj. R.K.

KONKURS EVROPSKE UNIJE ZA INSTITUCIJE KULTURE

Bogat fond za kreativne ideje

U okviru EU info dana, u podgoričkom EU centru predstavljen je konkurs za projekte saradnje namijenjen institucijama i organizacijama koje su kao pravna lica aktivne u kulturnom i kreativnom sektoru. Na konkursu, koji je dio programa Kreativna Evropa, mogu da učestvuju manji i veći projekti saradnje. Traženi iznos granta za manje projekte je do 200.000 eura, što predstavlja 60% prihvatljivog budžeta, a projekat podrazumijeva glavnog partnera i dva partnera. Veći projekti podrazumijevaju da iznos granta nije veći od 2.000.000 eura, što

je 50 odsto ukupnog budžeta, a projekat podrazumijeva glavnog partnera i pet partnera, saopšteno je press konferenciji. Fizička lica nemaju pravo učešća. Konkurs je otvoren do 27. novembra. Na Info danu su predstav-

ljeni projekti Muzičkog centra Crne Gore Music Up Close Network i Euro Strings, kao primjeri uspješnog korišćenja fonda Kreativna Evropa i partnerstva sa referentnim evropskim muzičkim institucijama. R.K.

MARKETING

UTORAK, 5. 11. 2019.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Broj: 320-1400/19-5

31. oktobra 2019. godine

Na osnovu člana 33 stav 7 Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda („Službeni list CG“ br. 51/17), a u vezi sa članom 3 Pravilnika o postupku i uslovima za raspodjelu preferencijalnih carinskih kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda („Službeni list CG“ br. 2/19), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja o b j a v lj u j e

JAVNI POZIV

ZA RASPODJELU UVOZNIH PREFERENCIJALNIH CARINSKIH KVOTA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE PREMA POTVRĐENOM ZAKONU O RATIFIKACIJI SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU IZMEĐU EVROPSKIH ZAJEDNICA I NJIHOVIH DRŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE I REPUBLIKE CRNE GORE, S DRUGE STRANE I Pozivaju se zainteresovana pravna lica registrovana za obavljanje spoljnotrgovinske djelatnosti (u daljem tekstu: uvoznik) da zahtjev za raspodjelu uvoznih preferencijalnih carinskih kvota za poljoprivredne proizvode prema potvrđenom Zakonu o ratifikaciji sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Republike Crne Gore, s druge strane, dostave od 01. novembra 2019. godine do 20. novembra 2019. godine. Proizvodi koji su predmet raspodjele kvota i količina kvota:

Naziv proizvoda

Tarifna oznaka proizvoda

Količina

Pileće meso

02071190, 02071290, 02071310, 02071330, 02071360, 02071399, 02071410, 02071430, 02071450, 02071460, 02071499

500 t

Prerađevine od mesa

16022090, 16023211, 16023219, 16023230, 16023290, 16024110, 16024915, 16024930, 16025031, 16025095

130 t

220110

240.000 l

22019000

430.000 l

2202

810.000 l

Prirodna mineralna voda Obična prirodna voda u ambalaži Voda, uključujući mineralnu vodu i gaziranu vodu sa dodatkom šećera Kvalitetno pjenušavo vino,

220410

Vino od svježeg grožđa

220421

3.500 hl III Zahtjev za raspodjelu kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda (u daljem tekstu: zahtjev) po osnovu javnog poziva podnosi se na obrascu 1. Uz zahtjev potrebno je obavezno dostaviti i sljedeće podatke: 1. Zemlja porijekla proizvoda; 2. Zemlja uvoznica proizvoda; 3. Trgovački naziv proizvoda; 4. Opis proizvoda u skladu sa Uredbom o carinskoj tarifi. IV Uz zahtjev prilaže se: 1. Dokaz o upisu u CRPS; 2. Potvrda o izmirenim poreskim obavezama uvoznika, ne starija od mjesec dana; 3. Izjava o namjeni proizvoda; 4. Izjava o dinamici buduće realizacije tražene kvote; i 5. Izvještaj o uvozu proizvoda koji su predmet zahtjeva za dodjelu kvote, ukoliko ga je bilo, za prethodne tri godine. V Raspodjela kvota vrši se srazmjerno količinama navedenim u zahtjevu i to: 1. ako je zbir traženih količina poljoprivrednih proizvoda na osnovu podnijetih zahtjeva manji ili jednak raspoloživoj kvoti, raspodjela kvota izvršiće se svim uvoznicima koji su podnijeli zahtjev za raspodjelu kvota; ili 2. ako je zbir traženih količina poljoprivrednih proizvoda na osnovu podnijetih zahtjeva veći od raspoložive kvote, raspodjela kvota izvršiće se svakom uvozniku koji je podnio zahtjev, umanjen za određeni procenat srazmjerno odnosu traženih količina i raspoložive kvote za svaki proizvod; Ako se kvota ne realizuje u prvih šest mjeseci tekuće godine za koju dozvola važi, uvoznik gubi pravo na korišćenje kvote, ukoliko ne dokaže da će se uvoz realizovati u naredna tri mjeseca. VI Raspodjelu kvota na osnovu javnog poziva vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo. Komisija sačinjava listu o raspodjeli kvota u roku od 30 dana od dana završetka javnog poziva. Na osnovu liste izdaje se Dozvola za uvoz poljoprivrednih proizvoda po preferncijalnom tretmanu u okviru kvote (u daljnjem tekstu: dozvola). Dozvola se izdaje u skladu sa članom 6 Pravilnika o postupku i uslovima za raspodjelu preferencijalnih carinskih kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda („Službeni list CG“ br. 2/19) i važi od 1. januara do 31. decembra 2020. godine. VII Prijave se dostavljaju isključivo u pisanom obliku, u zatvorenoj koverti sa nazivom i adresom podnosioca prijave preporučenom poštom, na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Rimski trg 46 Podgorica sa naznakom „Javni poziv za raspodjelu uvoznih preferencijalnih carinskih kvota za poljoprivredne proizvode prema potvrđenom Zakonu o ratifikaciji sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Republike Crne Gore, s druge strane“.

UTORAK, 5. 11. 2019.

MARKETING

OBRAZAC 1

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA

Rimski trg 46, Podgorica Tel. (+382 20) 482 109, 234 105 Web site: www.minpolj.gov.me

ZAHTJEV ZA RASPODJELU PREFERENCIJALNIH CARINSKIH KVOTA ZA UVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA OSNOVU JAVNOG POZIVA 1. Naziv podnosioca zahtjeva

2. Sjedište podnosioca zahtjeva

3. PIB

4. Telefon

5. Telefaks

6. E-mail

7. Zemlja porijekla robe 8. Sporazum o slobodnoj trgovinu na koji se odnosi zahtjev

8. Tarifna oznaka

9. Tražena količina (t)

10. Preferencijalna carinska stopa u okviru kvote (%)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

11. Kontakt osoba

12. Mjesto i datum

13. Potpis ovlašćenog lica i pečat

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

ZABAVA

UTORAK, 5. 11. 2019.

MISS FASHION GLOBAL USPJEH PODGORIČANKE

Lejla Ćorović najljepša Evropljanka Podgoričanka Lejla Ćorović dobila je titulu najljepše Evropljanke na takmičenju Miss Fashion Global u Destinu na Floridi, SAD. Pored ove titule, Lejla je dobila krunu i za najljepšu djevojku Južne Karoline. U izjavi za MNE magazin rekla je da već neko vrijeme boravi u Americi i da je prezadovoljna ishodom takmičenja za Miss Fashion Global. “Ovo je bilo veliko iskustvo za mene. Upoznala sam mnogo lijepih i pametnih žena različitih kultura i tradicija. Nijedna od nas nije na ovaj događaj gledala kao na takmičenje,

već prvenstveno kao na timski rad u kojem je na prvom mjestu bila humanost. Jer, dio novca od događaja namijenjen je bolnicama i socijalnom ugroženim ljudima”, kaže Lejla. Lejla je studirala na Fakultetu za turizam -Univerzitet Mediteran u Podgorici. Smatra da je izuzetno važno, osim fizičkog izgleda, njegovati unutrašnju ljepotu i raditi na sebi. “Taj ‘inner beauty’, konstantan rad i želja za edukovanjem je ono što dovodi do uspjeha”, kazala je ona. (Mne Magazin)

SJEĆANJE NA MILANA MLADENOVIĆA 25 GODINA OD SMRTI VOĐE EKV A

KADA PRILIKOM STVARANJA OTVORITE SRCE, BESMRTNOST JE NEMINOVNA ⌦ Filip Jovović

djelu Mladenovića i muzici EKVa govorili su Dino Kapetanović i Dejan Cukić

Danas se navršava 25 godina otkad nas je napustio Milan Mladenović, izvjesno najznačajnija figura jugoslovenskog roka i novog talasa. Iz godine u godinu na godišnjicu smrti ili rođenja Mladenovića razni bendovi organizuju koncerte u glavnim gradovima biše zemlje, a jubilej se obilježava i u manjim gradovima. Večeras će u podgoričkom Alternativnom kulturnom centru u okviru muzičkog projekta naziva

‘’Par godina za nas’’ biti održan koncert u čast EKV-a i njenog frontmena, dok će u beogradskom Domu biti organizovana tribina i projekcija snimka sa koncerta 1987. godine. Mladenović je jedini muzičar iz regiona koji je dobio ulicu pet glavnih gradova bivše Jugoslavije - Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, a ove godine osnovana je i Zadužbina Milana Mladenovića, u okviru koje će svake godine biti dodjeljivana regionalna godišnja nagradu “Milan Mladenović” u oblasti muzičkog stvaralaštva. Sjećanja o Milanu i uopšteno muzici EKV-a evocirali smo sa njegovim velikim prijateljem Dejanom Cukićem i vođom Autogenog treninga Dinom Ka-

petanovićem, koji već godinama održava živo sjećanje na bend sjajnim interpretacijama njihovih numera na tribute koncertima u cijeloj zemlji. “Uvijek sam volio EKV, Milan i ja smo se privatno družili, odrastali smo zajedno u Beogradu i počinjali u isto vrijeme. Nekih dvadesetak godina poslije odlaska mi je bilo teško i da slušam pjesme benda, a onda se nešto preokrenulo i počeo sam da izvodim neke njihove stvari. Svakog čovjeka treba pamtiti po onome što je ostalo iza njega, a Milan je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo uz koje odrastaju mnoge generacije”, rekao je Cukić, dok se Kapetanović osvrnuo na muziku i značaj benda. “EKV je iskrenošću, beskompromi-

VEČE POSVEĆENO MLADENOVIĆU U PODGORICI NVO “Muzika, alternativa, kultura” i Alternativni kulturni centar Podgorica’’ organizuju koncert - autorski omaž Milanu Mladenoviću i bendu EKV večeras u 21 čas. Događaj će biti organizovan u okviru muzičkog projekta koji nosi naziv ‘’Par godina za nas’’, a učestvuju domaći muzičari u sklopu projekta Live Acoustic Bend. Ulaznica je tri eura.

UTORAK, 5. 11. 2019.

ZABAVA

DETOUR OBJAVIO ª SLIKE O NAŠIM DANIMAº

Pjesma o prolaznosti života Perjanice hrvatske mejnstrim pop scene, grupa Detour za jesenje, kišne dane pripremili su sjetnu muzičku priču - “Slike o našim danima’ sedmi je po redu singl s još aktuelnog petog studijskog album “Tourdetour”. “Za kraj je ostavljena upravo ova pjesma koja govori o prolaznosti života, tzv. ‘circle of life’, svojevrsni vremeplov, slikovnica ispremiještanih uspomena kojih se rado prisjećamo. Pjesma je već duže vrijeme čekala, nadam se da sam uspio u naumu da dočaram jedan poseban trenutak koji svi doživimo barem jednom u životu”, rekao je Nenad Bor-

Detalj iz spota

Foto: Zadužbina M.M.

Ploče EKV-a na cijeni

Grafit u Podgorici posvećen Milanu Mladenoviću

snim stvaranjem i uvijek težnjom da se ostavi sopstveni pečat već odavno dao do znanja da će zauvijek da živi. Iz godine u godine to biva sve jasnije. Jednostavno ne blijedi ništa što su stvorili. Neuništivi su. Odoljeće izgleda svim promjenama u društvu i kulturnim pomjeranjima. Jer kada se prilikom stvaranja, u bilo kojoj umjetnosti, takvim intenzitetom otvori srce, čini mi se da je besmrtnost neminovna i da će djelo stvoreno pod tim uslovima uvijek doticati ljude. Moramo priznati da je do sada bilo tako, sa svim novim generacijama. Ajd’ da vidimo kako će buduće odgovoriti. Mislim da će biti umnogome slično. A što se mene tiče, ja sam vječni fan!”, inspirisan

je frontmen Treninga. A o Milanu pored muzike, prijatelja i poštovalaca kojih je sve više iz godine u godinu i među mlađim generacijama, najbolje govore i izvodi iz intervjua, a za ovu priliku izdvojićemo jedan kojim je zaključena njegova monografija i koji se nalazi na velikom grafitu posvećenom muzičaru u Podgorici: “Borite se za svoju ličnu slobodu, ne dozvolite da vas neki lažni srebrnjaci i krivo opravdane norme uguše, borite se za život. Za kraj bih rekao samo da mi ni u kom slučaju nije žao što sam sve ove godine protraćio na tako neozbiljnu stvar kao što je rokenrol, i mislim da poštenije i iskrenije nisam mogao da potrošim sve te godine.”

gudan, gitarista grupe. Reditelj je stvorio video zapis nelinearnih faza života i uspomena dočaravši djetinjstvo, mladost i starost svih članova benda. “Pomoću korišćenja vještačke inteligencije, aplikacija FaceApp omogućila mi je impresivno realistične rezultate koje u pravim slovima nadmašuju i vrhunski mejkap koji se često koristi za simuliranje starenja glumaca. Tematika pjesme ‘Slike o našim danima’ savršeno je sjela uz moja tadašnja razmišljanja o uklapanju ove aplikacije starenja lica”, objasnio je reditelj Dinko Šimac. Fi.J.

Zanimljivo je pomenuti da u 2019. godini, kada ploče opet dobijaju bitku protiv ostalih fizičkih nosača zvuka, vinili Mladenovićevih bendova dostižu izuzetno visoke cijene - naročito jedina ploča Katarine II istoimenog naziva, koja u mint stanju staje i do 250 eura, zatim Šarlo Akrobata (i do 100 eura), a na cijeni je i singlica “Ljubav”, koncert iz Kulušića, koja u savršenom stanju dostiže 100 eura. Za kompletnu diskografiju originalnih izdanja benda na vinilu trebalo bi izdvojiti između 700 i 1000 eura.

Milan i Margita na sceni

zdravlje

Endometrioza i sterilitet

UTORAK, 5. 11. 2019.

Od postavljanja dijagnoze do trudnoće Oko 10 odsto neplodnih parova je pogođeno endometriozom Jedan od najvećih strahova žena, kojima je dijagnostikovana endometrioza, jeste da neće moći da ostanu u drugom stanju. Međutim, šanse za uspješno začeće su veće nego što mislite. Endometrioza je rast endometrijuma (unutrašnji sloj materice) van materične šupljine. To se ne dešava samo u materici, već i na drugim mjestima u abdomenu (stomaku) - kao što su jajovodi, jajnici i trbušna maramica karlice. Oko 10 odsto neplodnih parova je pogođeno endometriozom. Za žene sa tim problemom, mjesečne šanse za ostajanje u drugom stanju se umanjuju od 12 do 36 odsto. Simptomi Teške, bolne i duge menstruacije, rektalno krvarenje i predmenstrualno tačkasto krvarenje. Međutim, ponekad uopšte ne postoje simptomi, zbog činjenice da ne postoji korelacija između stepena bolesti i težine simptoma. Kolike su šanse za začeće i šta žene mogu da urade kako bi iskoristile sve mogućnosti? Postoje tri moguća načina za začeće sa dijagnostikovanom endometriozom, a to su: prirodnim putem, laparoskopska hirurška intervencija i vještačka oplodnja. Začeće prirodnim putem Studije su pokazale da

žene sa odmaklim stadijumom endometrioze imaju od 2 do 10 posto šanse da ostanu u drugom stanju. Ukoliko je endometrioza u početnoj fazi (nivo I ili II) žena ima veoma dobre šanse da prirodnim putem ostane u drugom stanju, kako navodi časopis Steady Health. U pojedinim slučajevima se pokazalo da terapija progesteronom ili Gonadotropin-oslobađajući hormonom (GnRH), nisu efikasni u povećanju šansi za začeće. Pokazalo se da žene koje imaju I ili II stadijum endometrioze mogu da ostanu u drugom stanju i bez tih terapija. Povećajte sebi šanse Obavezna je i zdrava i uravnotežena ishrana i detaljno praćenje menstrualnog ciklusa i ovulacije različitim metodama (monitoring, merenje telesne temperature). Veoma je važno i pratiti lutealnu fazu - period od ovulacije do menstruacije. Prosječna lutealna faza traje 14 dana, a za uspješnu oplodnju jajne ćelije bilo bi poželjno da traje najmanje sedam do deset dana. Laparaskopska hirurška intervencija Najtačnija dijagnoza može da se postavi samo uz pomoć dijagnostičke laparoskopije, metode koja omogućava ljekaru da direktno vidi matericu, jajovod i karličnu duplju. A laparoskopska inter-

Studije su pokazale da žene sa odmaklim stadijumom endometrioze imaju od 2 do 10 posto šanse da ostanu u drugom stanju. Ukoliko je endometrioza u početnoj fazi (nivo I ili II) žena ima veoma dobre šanse da prirodnim putem ostane u drugom stanju

UTORAK, 5. 11. 2019.

vencija je osmišljena tako da se djelovi endometrijuma uklanjaju iz svih okolnih organa, pogotovo jajovoda, u cilju njihovog vraćanja u normalnu funkciju. Studije su pokazale da je povećan broj žena, koje su imale blagu endometriozu, koje su zatrudnjele nakon urađenog zahvata, čak 63 odsto žena, zostalo je u drugom stanju u roku od dvije godine nakon intervencije. Treba napomenuti da endometrioza može da se vrati, a da se sa brojem intervencija šansa za začeće smanjujue.

zdravlje

Vantjelesna oplodnja Šansa za začeće uz pomoć vantjelesne oplodnje kod žena koje imaju endometriozu su 39,1 odsto, svih starosnih doba. Istraživanja pokazuju da uspješnost vantjelesne oplodnje opada, kako stepen endometrioze raste. Međutim, globalno gledano, vantelesna oplodnja uspješno povećava šanse za začećem.

Najtačnija dijagnoza može da se postavi samo uz pomoć dijagnostičke laparoskopije, metode koja omogućava ljekaru da direktno vidi matericu, jajovod i karličnu duplju.

Obavezna je i zdrava i uravnotežena ishrana i detaljno praćenje menstrualnog ciklusa i ovulacije različitim metodama (monitoring, merenje telesne temperature)

zdravlje

UTORAK, 5. 11. 2019.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 234/19 od 08.03.2019. godine, stečajna upravnica D.O.O. “SOTTO LA COLLINA” PODGORICA - u stečaju, OBAVJEŠTAVA stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine D.O.O. “SOTTO LA COLLINA” PODGORICA - u stečaju (matični broj:02079003), i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, objavljuje V (peti) OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136 Zakona o stečaju obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednosti imovine, postupak i uslove za izbor ponuda. Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika, sa sledećim opisom, namjenom i procijenjenom vrijednosti i to: a) DIO I:

DIO I

V r s t a nepokretnosti

Opis

€/m2

U k u p n a procijenjena vrijednost

Poslovni prostor

3990

Tološi

1672/10

Poslovni prostor u vanprivredi“siva faza”

737.50

59,000.00

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Dalmatinska ulica, Tološi – Podgorica. b) DIO II:

DIO II

V r s t a nepokretnosti

Opis

€/m2

U k u p n a procijenjena vrijednost

Poslovni prostor

3990

Tološi

1672/10

Poslovni prostor u vanprivredi“siva faza”

742.50

59,400.00

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Dalmatinska ulica, Tološi – Podgorica. c) DIO III:

DIO III

V r s t a nepokretnosti

Opis

€/m2

U k u p n a procijenjena vrijednost

Poslovni prostor

3221

Tološi

1818/8

11,17, 18

124

Poslovni prostor u vanprivredi

900.00

111,600.00

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Sava Čelebića, Tološi - Podgorica d) DIO IV:

DIO IV

V r s t a nepokretnosti

Zemljište

479

Bogišići

241/1

Opis

€/m2

U k u p n a procijenjena vrijednost

844

Šuma 3. klase

37.40

31,565.60

- Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: Bogišići bb, Tivat. Ukupna procijenjena vrijednost imovine: DIO I + DIO II + DIO III + DIO IV = 261,565.60 €. Slovima: (dvijestotinešezdesetjednahiljadapetstotinašezdesetpeteura+60/100) 2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2 neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom D.O.O. “SOTTO LA COLLINA” PODGORICA - u stečaju – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. br. 234/19. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 28.11.2019. godine do 12:00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 28.11.2019. godine, sa početkom u 12:30 časova u kancelariji broj 20 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička (domaća ili strana) lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10 % od procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10 % od procijenjene vrijednosti. Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje, ili za pojedine djelove imovine (DIO I, DIO II, DIO III, DIO IV). U slučaju da ponuđači daju istu ponuđenu cijenu za pojedini dio imovine, prednost će imati ponuđač koji da ponudu za više djelova imovine. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Stečajna upravnica zadržava pravo da u svakoj fazi postupka prodaje poništi predmetni oglas o prodaji. 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. 5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit) i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Stečajna upravnica će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajna upravnica će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajna upravnica će u roku od 15 (petnaest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. 8) Podaci o vremenu i mjestu uvida u imovinu koja je predmet oglasa - Svakog radnog dana od 08:00-15:00 h na naznačenim adresama imovine. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon +382(0)69065145 Stečajni račun Društva je otvoren kod Hipotekarne banke AD Podgorica br. 520-39817-31. stečajna upravnica, Snežana Jović, dipl.prav

Da li su vegani zdraviji o onih koji jedu mes U posljednjih nekoliko godina znatno je poraslo interesovanje za vegansku ishranu, najviše zbog zabrinutosti za zdravlje, životinje i životnu okolinu. Cilj veganskog načina života je da se ne iskorišćava nijedna životinja. To znači da na vašem tanjiru nema mesa, nema živine, nema ribe, nema mliječnih proizvoda, nema jaja, nema meda. Ovo pravilo primjenjuje se i u drugim aspektima života: nema, dakle, ni nošenja kože, vune ili bisera. U SAD, broj ljudi koji se predstavljaju kao vegani porastao je za 600 odsto između 2014. i 2017. godine, dok je u Velikoj Britaniji u posljednjoj deceniji porastao za oko 400 odsto.

Dr Jelena Gligorijević, dijetetičar sa Instituta za majku i dijete u Srbiji, za B92 kaže da se skok veganskog načina života, u regionu, nije osjetio. “Ljudi postaju vegani iz humanih odnosa prema životinjama, jer ne mogu da podnesu ideju da jedu meso koje je od njih. Manji broj ljudi, koji razmišljaju globalno, okreće se biljnoj ishrani iz ekoloških razloga. A postoje i oni koji iz zdravstvenih razloga postaju vegani. Za dobijanje kilograma mesa potrebno je četiri kilograma biljne hrane”, rekla je ona. Istraživanja pokazuju da unos crvenog mesa (govedina ili jagnjetina, na primjer) i mesnih prerađevina (kobasice i suho-

UTORAK, 5. 11. 2019.

zdravlje

U SAD, broj ljudi koji se predstavljaju kao vegani porastao je za 600 odsto između 2014. i 2017. godine, dok je u Velikoj Britaniji u posljednjoj deceniji porastao za oko 400 odsto.

od i eso mesnati proizvodi) povećavaju rizik od dobijanja raka crijeva. Svjetska zdravstvena organizacija dodala je mesne prerađevine na spisak kancerogena, a iz ove organizacije navode da “zdrava ishrana koja je puna vlakana i sadrži mnogo voća i povrća može da smanji rizik od nekih karcinoma”. Ali da li su vegani stvarno zdraviji? “Veganska ishrana je najrestriktivnija i može da bude deficitarna hranljivim materijama. Na primjer bjelančevine i proteini su lošijeg kvaliteta, nemaju potrebne aminokiseline. Ako se pravilno balansiraju žitarice sa mahunarkama, taj rizik rizik može da se prenebregne. To može da bude problem, posebno za djecu. U svijetu imamo primjere majki koje su bili vegani i svoje novorođene be-

be stavljale na taj način ishrane, to je za djecu koja rastu i koja se razvijaju veliki problem. To je zabranjeno”, napominje dr Gligorijević. Ako se dobro iskombinuju žitarice sa mahunarkama, mogu da se obezbijede potrebni proteini, mogu da bude problem gvožđe i kalcijum, jer su glavni izvori kalcijuma mliječni proizvodi, govori Gligorijević i napominje da je osnovni problem ljudi koji su vegani nedostatak vitamina B12. “Striktni vegani moraju da koriste suplemente vitamina B12 ili hranu koja je obogaćena ovim vitaminom. Imala sam nekoliko slučajeva pacijenata koji su godinama na striktnoj veganskoj ishrani i koji su se pojavili sa ozbiljnim deficitom vitamina B12, anemijom”, istakla je naša sagovornica. (B92)

Korijeni vegetarijanske tradicije Korijeni vegetarijanske tradicije mogu se naći u Indiji, gde je ona deo hinduizma, budizma i đainizma (đainisti vjeruju da ljudi ne smiju da nanose bol drugim životinjama) i povezan je sa konceptom svete krave i preseljenja duša. U Evropi, ideja o ishrani zasnovanoj na biljkama potiče iz stare Grčke, gdje je Pitagora - poznatiji po doprinosu filozofiji i matematici - bio strastveni zagovornik blagonaklonosti među vrstama. On je smatrao da je “zlo unositi meso u naše vlastito meso, gojiti naša po-

hlepna tijela toveći ih drugim tijelima, da se jedno živo biće hrani smrću drugog živog bića”. Štaviše, prije nego što je riječ “vegetarijanac” postala opšteprihvaćena, za ljude koji nisu jeli meso govorilo se da slijede “Pitagorinu dijetu”. Ovaj praznik je još 1994. godine ustanovio Luis Volis, koji se tada nalazio na čelu Veganskog udruženja Velike Britanije. Od tada se 1. novembar slavi širom svijeta, kada aktivisti raznim performansima demonstriraju svoj bunt zbog ubijanja životinja.

Istraživanja pokazuju da unos crvenog mesa (govedina ili jagnjetina, na primjer) i mesnih prerađevina (kobasice i suhomesnati proizvodi) povećavaju rizik od dobijanja raka crijeva

38 DN

ENIGMATIKA POSTDOKON MODERNI- OZNAKA STIČKI ZA VISINU ČOVJEK ROMAN

NJEMAČKI PROIZVOĐAČ AUTOMOBILA

UTORAK, 5. 11. 2019.

PERUAUTOR: CRNOANSKA VEZATI GRADIĆ U SRPSKI GORSKI BRANIARGEN- ODBOJKAŠ, PJEVAFUDBALER NITI NA SLAV ČICA VASA TINI NIKIĆ SA SLIKE RAZBOJU SUMAK

SIMBOL TITANA

FOTO UBOD

ŽITELJKA IRAKA

SLIKATI, FOTOGRAFISATI MUŠKO PJEVAJUĆI, IME U VIDU HRVATSKI ARIJE KNJIŽEV. (MUZ.) ZVONIMIR

ISTA SLOVA

AUSTRIJA JEDNA STRANA SVIJETA

ŽENSKO IME IZVIĐAČKA ČETA PREFIKS ZA VAZDUH

ZASIĆENI UGLJOVODONIK (MN.) ZEMLJANA POSUDA OZNAKA ZA KARAT

LIJEK KOJI SADRŽI OPIJUM

ETNOLOGIJA (SKR.) MJESTO U SRBIJI

ROĐAK

Antarktik, samo na kilometar od Južnog pola (najjužnije tačke na Zemlji)

MAGIJA, PROKLETSTVO ZAPAD

KOJI LIČI NA LOZU

UZ BOK (IZR.) VOLT NJEMAČKI PROIZVOĐ. KUĆNIH APARATA

UZGAJIVAČ PČELA

OZNAKA ZA ČAČAK GRČKO SLOVO ENGLESKA KNJIŽEVNI CA KRISTI

PRVO SLOVO AZBUKE

MALI RAK

DIO SETA U TENISU

RADIOTELEVIZIJA TUNIS

TAJAC, TIŠINA

NEZGODA

Play sudoku online at:

BIVŠI BURMANSKI POLITIČAR, SITU

www.sudokukingdom.com

KRŠ, GOLET

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NAKRIVLJEN, S, ANLASER, EPA, STOKER, KVIT, UOKOLO, OITA, KAOLIN, FLOR, ANTITEZE, MI, TL, KIZ, IRAC, IAB, SITNICA, VEZE, PORA, S, LAIKAT, UZBUNA, RJEPIN, AERATI, L, ICAN.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2629

1 3

3 1

8 2

5Puzzle 1 9 solution: 2 7 6

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3023

1 4 9 6 5 7 2 3 8 Sudoku puzzle No. 3316 2015-11-11

Sudoku puzzle No. 3315 2015-11-10

5 1 8 9 2 4 6 7 www.sudokukingdom.com 3 7

Medium level

Play sudoku online at:

2013-12-24

www.sudokukingdom.com Hvataju sve kanale

2015-01-22

Medium level

3 4

1 6

6 3

2 2 5

4 5 7

8 3

1 9 3

UTORAK, 5. 11. 2019.

Word Search Puzzle #R599QZ

Airing Airing Boggles Brasses Boggles Carton Brasses Coves Daintier Carton Damns Coves Death Diver Daintier Dukes Damns Earns Endways Death Fired Diver Garments Gaskets Dukes

Girths

FiredGnarls

Issue Garments

Jumping

Gaskets Leeks

Madam Girths Midget

Gnarls Opener IssueParole

Parses

Jumping Pieced

Platter Leeks Quota

Madam Range

Razed Midget

Earns

Opener

Endways

Parole

Redeemed Remark Tarts Renting Touts Pieced Rights Platter Track Shunt Spats Quota Unable Tarts Range Upheaval Touts Track Razed Venues Unable RedeemedUpheaval Waive Remark Venues Waive Parses

Renting Rights Shunt

Spats REBUS

HOROSKOP OVAN Moguće je da trenutno na poslovnu situaciju ne gledate iz najboljeg mogućeg ugla. Voljena osoba će vam staviti do znanja da želi da bude s vama bez obzira na sve prepreke koje vas okružuju. Moguća je glavobolja prolaznog tipa.

BIK Moguće je da vam nije lako da se na ovom polju sada organizujete onako kako biste voljeli. Partner je spreman da da svoj maksimum kako bi ispunio vaše želje. Možete da očekujte pozitivne promjene. Grčevi u mišićima.

BLIZANCI Ukoliko se bavite privatnim poslom, očekuje vas period u kom ćete imati priliku da ostvarite bolju zaradu. Možete da računate da ćete u budućnosti uspjeti da poboljšate vaš odnos s voljenom osobom. Moguć je pad energije.

RAK Ne očekuje vas previše posla. Pred vama je period u kojem ćete imati mogućnost da se malo odmorite. Imaćete priliku da sa osobom do koje vam je stalo ostvarite stabilnu ljubavnu vezu u budućnosti. Mogući su problemi s umorom.

LAV

Možete da očekujete novu poslovnu priliku ukoliko ste trenutno bez zaposlenja. Dolaze vam dobre promjene. Moguće je da se svađa između vas i partnera završava raskidom veze. Povedite računa o zubima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Okarinu svira Tom

ENIGMATIKA

Vjerujete da možete da ostvarite ciljeve koje imate na poslovnom polju i nećete odustati dok u tome ne budete uspješni. Povoljan je dan za komunikaciju s voljenom osobom. Potrebno vam je više vježbanja i kondicije.

VAGA Danas ste skloni tome da ponavljate greške iz prošlosti kada je riječ o poslu. Poradite na boljoj koncentraciji. Ne prija vam samoća i niste zadovoljni okolnostima u kojima se nalazite. Problemi s glavoboljom.

ŠKORPIJA Ako želite da napredujete, očekuje vas period u kom biste mogli da imate neke kočnice i prepreke. Ukoliko budete napravili prvi korak ka osobi koja vam se dopada, uspjećete da je osvojite. Problemi s plućima su mogući.

STRIJELAC Moguće je da imate neki osjećaj nesigurnosti i da vam nije lako da riješite sve prepreke koje imate na ovom polju. Emotivno vam nastupa otežan period u kojem ćete imati nesuglasice s voljenom osobom. Mogući su problemi s očima.

JARAC Očekuje vas period koji bi mogao da vam bude prilično komplikovan na poslovnom planu. Emotivna situacija bi mogla da bude na neki način otežana, između vas i partnera često vladaju nesporazumi. Problemi s nesanicom.

VODOLIJA Očekuje vas dan u kom ćete imati priliku da ostvarite veće planove koje ste imali na ovom polju. Otvoreno ćete pokazati da imate veoma jaka i iskrena osjećanja prema osobi koja vam se dopada. Jaki ste i zdravi.

RIBE Nervoza koja vas okružuje može da vam donese neke strahove i nesigurnosti. Distancirali ste se od emotivnih problema jer vam nije nimalo lako da se suočite sa svim onim što osjećate trenutno. Leđa i kičma su vam osjetljivi.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

UTORAK, 5. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Prodajem polovno nordijsko biciklo. Malo korišćeno. Povoljno! Tel 069/499-402 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 5. 11. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 5. 11. 2019.

Večeras kreće peta runda Lige Šampiona - derbi igraju bo

DA LI STE ZNALI

Sada je Dortmund pod

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore je pokrenula postupak protiv kapitena Sutjeske Vladana Giljena - golman “plavo-bijelih” je suspendovan do donošenja odluke o kazni. A postupak protiv 29-godišnjeg čuvara mreže je pokrenut, jer se prilikom isključenja na utakmici sa Podgoricom na DG areni (2:2) “ponašao nesportski prema zvaničniku utakmice, prvom pomoćnom sudiji Danijelu Deviću i delegatu utakmice”. Čeka se kazna...

Šmekeri iz Frankfurta: Niko, tvoja zvijezda sija Niko Kovač je bivši u Bajernu iz Minhena (kao zamjena se pominju Hajnkes, Venger, Murinjo), presudio mu je “njegov” Ajntraht rezultatom 5:1, ali Frankfurt mu je i dao naljepšu poruku u teškim trenucima. Šmekersku. Klub koji je trenerski afirmisao 48-godišnjeg Hrvata, a kome je bivši selektor “kockastih” donio DFB pokal u maju 2018, poslao je Kovaču dirljivu poruku. “Ovdje u Frankfurtu tvoja zvijezda sija jače nego na jugu, Niko. Naći ćeš ti svoj put, treneru osvajaču kupa!”, poručili su iz Frankfurta uz fotografiju sa slavlja povodom trijumfa Ajntrahta u njemačkom Kupu. B.T.

Ima li trener Dortmunda odgovor na lekciju Antonija Kontea iz prvog meča: Lusijen Favr na treningu Borusije Prije dvije sedmice Inter je pred sobom imao jasnu računicu - pobjeda nad Borusijom ili oproštaj od snova u Ligi šampiona za ovu sezonu. Antonio Konte i njegovi momci “ugušili” su na “Meaci” lepršavost tima iz Dormunda, pa se pritisak pred večerašnji novi okršaj “nerazura” i “milionera” prebacio na “žutu” stranu. “Favr će sada morati da pobijedi”, jasno je poručio Bild. S druge strane, Konteovu armiju vjerovatno bi zadovoljio i remi na jednom od najtežih stadiona Evrope.

■ Poruka za Favra: Želimo Pobjedu

Okršaj i poraz u Milanu toliko su uzdrmali poziciju Lusijena Favra u Dortmundu da

su pojedini mediji već javljali kako vodeći ljudi Borusije razmišljaju o Žozeu Murinju i drugim rješenjima na klupi. Naravno, sportski direktor Mihael Cork odmah je sve to demantovao, ali je jasno da će švajcarski stručnjak biti pod ogromnim pritiskom ukoliko večeras ne savlada Inter. “Jasno je da želimo pobjedu”, poručio je Cork. “Nadam se da je trijumf nad Volfsburgom za vikend pozitivno uticao na samopouzdanje ekipe.” U pozitivan trenutak kluba vjeruje i sam Favr. “Sada se osjećamo odlično. Imamo problema sa povredama, ali mentalitet ekipe je mnogo bolji. Vjerujem da bi to moglo da presudi”, istakao je Borusijin trener. Inter je prije 14 dana očitao

golova postigao je Romelu lukaku ove sezone za inteR - svaki u seRiji a. on je pRvi igRač od velikog BRazilca Ronalda sa takvim skoRom na “meaci”. lekciju Borusiji, ali... “Ovaj klub je puno puta pred svojim navijačima pobjeđivao mnoge sjajne ekipe, ne vidim

zašto ne bi još jednu”, istakao je Julijan Brandt, krilo Dortmunda.

■ konte: Pravi

test u vrelom okruŽenju

Koliko su važni ovakvi mečevi dobro zna i jedan od najboljih svjetskih stručnjaka Antonio Konte... “Čini se da je Barselona već rezervisala prvo mjesto, a Borusija i mi imamo po četiri boda - to dovoljno govori o važnosti utakmice”, poručio je trener Intera. Pobjeda sa “Meace” je nešto o čemu niko u Interu više ne razmišlja. “Bili smo dobri u tom prvom meču, ali znamo koliko će sada biti teško. Igraćemo

ORUSIJA I INTER NA VESTFALENU

d pritiskom

SPORT

UTORAK, 5. 11. 2019.

U JATU hrabrih sokolova Dnevne novine donose učinak naših reprezentativaca prethodnog vikenda

GOLMANI VEČERAS GRUPA E 21.00h Napoli - RB Salcburg 21.00h Liverpul - Genk TABELA: Napoli 7, Liverpul 6, Salcburg 3, Genk 1. GRUPA F 18.55h Barselona - Slavija P. 21.00h Dortmund - Inter TABELA: Barselona 7, Inter 4, Dortmund 4, Slavija Prag 1. GRUPA G 18.55h Zenit - RB Lajpcig 21.00h Lion - Benfika TABELA: RB Lajpcig 6, Zenit 4, Lion 4, Benfika 3. GRUPA H 21.00h Čelsi - Ajaks 21.00h Valensija - Lil TABELA: Čelsi 6, Ajaks 6, Valensija 4, Lil 1. SRIJEDA GRUPA A 21.00h PSŽ- Klub Briž 21.00h Real M - Galatasaraj TABELA: PSŽ 9, Real Madrid 4, Klub Briž 2, Galatasraj 1. GRUPA B 18.55h Bajern M - Olimpijakos 21.00h C. zvezda - Totenhem TABELA: Bajern 9, Totenhem 4, Zvezda 3, Olimpijakos 1. GRUPA C 21.00h Atalanta - M. siti 21.00h Dinamo Z - Šahtjor TABELA: Mančester siti 9, Dinamo Zagreb 4, Šahtjor 4, Atalanta 0. GRUPA D 18.55h Lokomotiva - Juventus 21.00h Bajer L - Atletiko M. TABELA: Juventus 7, Atletiko 7, Lokomotiva 3, Bajer 0.

ROJS (NE) IGRA, VRAĆA SE SENSI Majstor Borusije Marko Rojs, koji je za vikend povrijedio članak, pod znakom pitanja je za večerašnji duel, a Favr neće moći da računa ni na Marsela Šmelcera. S druge strane za Inter neće nastupiti Aleksis Sančez i Danilo D’Amrozio, ali se među “nerazure” vraća sjajni Stefano Sensi. protiv dobrog tima u vreloj i naelektrisanoj atmosferi. Biće to pravi test za nas, da vidimo koliko rastemo. Moramo da pokažemo karakter”, jasan je Konte.

■ ČELSI I AJAKS BEZ

PRAVA NA GREŠKU

Dva tima koja igraju sjajan fudbal ponovo će se naći “oči u oči” - Čelsi ili Ajaks? Momci Franka Lamparda nalaze se u boljoj situaciji nakon trijumfa u Amsderdamu prije 14 dana, ali je jasno da ni večeras neće imati pravo na grešku. Baš kao ni “kopljanici”, jer bi Valensija trijumfom nad Lilom na drugom mjestu preskočila poraženi tim sa “Stemford Bridža”. Posebna atrakcija do kraja grupne faze biće grupa G, u kojoj Zenit (četiri boda) dočekuje RB Lajpcig (6), a Lion (4) napada Benfiku (3). K.B.

DANIJEL PETKOVIĆ (Anže) - Debitovao za francuskog prvoligaša u gostujućem porazu od Amijena u Kupu (3:2) u srijedu, presjedio na klupi domaći trijumf nad Strazburom (1:0) u Ligi 1. MILAN MIJATOVIĆ (Levski Sofija) - Dobro odradio posao u laganoj pobjedi Levskija nad Dunavom (2:0). MATIJA ŠARKIĆ (Livingston) - Preuzeo “jedinicu” Livingstona, branio u porazu na strani od Madervila (2:1).

ODBRANA MARKO SIMIĆ (Pakhtakor) - Komandovao defanzivom i zaradio žuti karton u domaćoj pobjedi nad Surkhonom (3:1). ADAM MARUŠIĆ (Lacio) - Odličan u ubjedljivom trijumfu nad Torinom u srijedu na Olimpiku (4:0), zaradio žuti karton. Zbog rotacije, sa klupe gledao pobjedu na San Siru za vikend (2:1). MARKO VEŠOVIĆ (Legija Vašrava) - Nije igrao u srijedu u gostujućoj pobjedi nad Viđevom iz Lođa u Kupu (3:2), ušao u 68. minutu za vikend u prvenstvu protiv Arke u Gdinji (pobjeda 1:0). BORIS KOPITOVIĆ (BATE

Borisov) - Standardno dobar u gostujućem trijumfu protiv Dnjepra u srijedu (1:0), pokvario utisak u domaćem porazu od Isloka za vikend (4:2). DUŠAN LAGATOR (Soči) - Sa klupe gledao poraz svog tima kod kuće od Tambova (2:1). RISTO RADUNOVIĆ (Astra) - Nije bio ni na klupi u porazu u gostima od Sepsija u četvrtak u Kupu (4:2), juče dobar u sjajnoj domaćoj pobjedi nad Politehnikom u prvenstvu (4:0). IGOR VUJAČIĆ (Partizan) - Gledao sa klupe poraz od Čukaričkog u srijedu na Banovom brdu (2:1), nije bio ni na klupi u domaćem ubjedljivom trijumfu protiv Vojvodine (4:0). MOMČILO RASPOPOVIĆ (Rijeka) - Presjedio na klupi trijumf u Kupu protiv Varaždina na strani u srijedu (2:1), a sa klupe gledao i poraz u prvenstvu od Osijeka (3:2) u Gradskom vrtu.

VEZNI RED NIKOLA VUKČEVIĆ (Levante) - Igrao od 80. minuta u gostujućem trijumfu nad Sosijedadom (2:1), a ušao u 82. minutu u spektakularnoj pobjedi kod kuće nad šampionom Španije Barse-

lonom (3:1). VLADIMIR JOVOVIĆ (Jablonec) - Ušao u 77. minutu protiv Opave u utorak u Kupu, Jablonec slavio poslije produžetaka 2:0 na strani. Za vikend zamijenjen u 69. minutu u gostujućoj pobjedi nad Karvinom (1:0), dobio žuti karton. M A R KO JA N KOV I Ć (SPAL) - Nije bio ni na klupi u porazu od Milana na San Siru u srijedu (1:0) zbog povrede, a iz istog razloga propustio sinoćnji okršaj sa Sampdorijom. ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ (Partizan) - Igrao od 59. minuta u porazu od Čukaričkog u gostima (2:1) u srijedu, za vikend u laganom trijumfu nad Vojvodinom na svom terenu (4:0) igrao do 77. minuta i zaradio žuti karton. ALEKSANDAR BOLJEVIĆ (Standard Lijež) - Iz lože gledao u srijedu domaći trijumf nad Vaslandom iz Beverena (2:0), a za vikend opet nije bio ni na klupi Standard izgubio na strani od Genta 3:1. SEAD HAKŠABANOVIĆ (Norčeping) - Postigao gol, ali nije uticao na titulu Đurgardena kome je dovoljan bio bod - Norčeping remizirao sa novim šampionom Švedske Đurgardenom (2:2), Hakšabanović igrao svih 90 minuta i postigao gol za 2:0. VUKAN SAVIĆEVIĆ (Visla Krakov) - Igrao u sinoćnjoj utakmici protiv Rakova na strani. DENI HOČKO (Muskron) - Zbog crvenog kartona nije igrao u utorak protiv Serkl Briža na strani (2:2), a u domaćem trijumfu nad Antverpenom igrao cijeli meč i zaradio žuti karton (3:1).

NAPAD FATOS BEĆIRAJ (Makabi Netanja) - Igrao u gostujućem porazu od Hapoel Berševe (2:0). STEFAN MUGOŠA (Inčon junajted) - Promašio penal za 2:1 protiv Džedžua, Inčon na strani izgubio 2:0. B.T.

SPORT

UTORAK, 5. 11. 2019.

GOLBAL REPREZENTACIJA SA SREBROM SE VRATILA U B DIVIZIJU

Debitovali su u septembru 2017. u moldavskom Kišinjevu potpisavši srebro i B diviziju, prošle godine su na prvenstvu B divizije bili pretposljednji i vratili su se u C diviziju, a sada su opet u - B diviziji. Golbal reprezentacija Crne Gore u sastavu Goran Macanović, Mirnes Ramović, Miloš Ranitović i braća Nikola i Marko Nikolić predvođena selektorom Nikolom Čurovićem je osvojila srebro na šampionatu Evrope C divizije u italijanskoj Lakvili. I tako je prvobitni cilj ispunjen... “Povratak u B divziju smo zacrtali prije prvenstva. Ponosan sam na momke, pokazali su kako se ophodi prema reprezentaciji i dresu sa državnim grbom. Pokazali smo da vrijedimo”, rekao je selektor Nikola Čurović po povratku kući, koji već razmišlja o narednoj godini i EP B divizije... “Godinu do prvenstva u Izraelu ćemo da iskoristimo da se još bolje pripremimo. Smatram da ćemo na tom šampionatu imati šta da pokažemo”, poručio je Čurović. Nikola Nikolić je proglašen za najboljeg mladog igrača, a bio je i drugi strijelac šampionata u centralnom dijelu Italije. “Ostvarili smo zacrtano, a iza rezultata stoji veliki rad. Plasman u B diviziju je motiv više da radimo i napredujemo”, rekao je Nikolić, koji je poručio da će se finalni meč sa Slovenijom i poraz poslije produžetaka (9:8) dugo pamtiti... “Drago mi je zbog priznanja, prijaju nagrade, ali ona ne pripada samo meni, već

Sa jučerašnje konferencije za novinare

GOLBAL Golbal je sportska igra sa zvučnom loptom namijenjena osobama oštećenog vida. Igra se na parketu, a igralište je veličine odbojkaškog terena (9x18 metara). Ekipu čine tri igrača, centar i dva krila, a igraju se dva poluvremena po 12 minuta. Ukoliko ekipa povede rezultatom sa deset razlike utakmica se prekida i registruje tim rezultatom. Igrači su u polju igrališta raspoređeni, svako ispred svog gola. Lopta se mora kotrljati, kako bi protivnička odbrana mogla procijeniti putanju lopte i spriječiti njen ulazak u gol

ekipi. Bez njih ne bih mogao dobiti nagradu, golbal je ekipni sport i pojedinac ne može ništa sam”, rekao je Nikolić. Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić je poručio da uspjeh dobija na značaju, jer naša zemlja ima samo šest registrovanih igrača i jedan golbal klub. “Ostvarili smo rezultat u konkurenciji velesila kakve su Rusija, Francuska, Dan-

foto: Mina

TIM SA VELIKIM SRCEM

ska, Holandija, domaćin Italija i Mlađarska. Momci su odigrali nevjerovatan golbal, a posebno će se pamtiti finale protiv Slovenije - doskorašnjim članom A divizije, sigurno jednom od najjačih evropskih ekipa”, rekao je Tomić, koji je zahvalio predsjedniku Saveza slijepih Goranu Macanoviću. Tomić je naglasio da je 2019. godina bila nestvarna za paraolimpijski pokret (srebro Filip Radović i bronza stonotenisera na EP u Helsingborgu, zlato na Evropskim igrama mladih, sedam atletičara je ispunilo deset kvalifikacionih normi za Tokio), a posebno je zahvalio Ministarstvu sporta i mladih. “Ministarstvo je ove godine rekordno, ispostavilo se sa razlogom, podržalo program POK. Pažnju smo vratili na najbolji mogući način – rezultatima i medaljama. Siguran sam da ćemo u Tokiju sljedeće godine imati respektabilan sastav”, podvukao je Tomić. B.T.

FOTO PRIČA

VRATIO SE SVETI IKER

Šest mjeseci je prošlo od kada je Iker Kailjas doživio infarkt, a juče je ponovo počeo da trenira. Sveti Iker, jedan od najboljih golmana svih vremena, sa 38 godina nalazi se na novom početku u svom Portu.

VELIKI LUIS OD VELIKOG

MIHAEL ŠUMAHER SEDAM TITULA, LUIS HAMI

Mihael Šumaher je svojevremeno šarmirao planetu sa dvije titule u Benetonu i pet u Ferariju. Činilo se, nakon što je sedmi put pokorio planetu, da će proći mnogo vremena dok se pojavi neki majstor za volanom koji će zaprijetiti njegovoj imperiji, ali... Petnaest godina od kada je veliki Šumi posljednji put bio šampion Formule 1, jedan momak nalazi se na korak od sedme titule. Luis Hamilton još jednom je zadivio planetu, nakon prve titule u bolidu Meklarena 2008, “crni biser” je dodao još pet sa Mer-

cedesom i sada se postavlja samo jedno pitanje - da li će britanski vozač postati najbolji svih vremena? “Mislim da je spreman za to, ima dovoljno vremena ispred sebe da osvoji još mnogo titula”, poručio je još jedan legendarni britanski vozač Dženson Baton. Luis je, ne tako davno, izjavio da će, šta god da se desi, Šumaher uvijek biti najbolji svih vremena, a da će on uvijek ostati njegov najveći navijač. Ni sada nije mnogo promijenio mišljenje. “Stizanje Mihaelovog rekorda nikada nije bio moj cilj”, rekao je

NAJVEĆA SPORTS

NJUKASL Teško da ćete naći dva bliža grada (jedan od drugog udaljeni su tek 15-ak kilometara), a da su toliko različiti... Po svemu! Kroz cijelu istoriju! Njukasl i Sanderlend ili Tajn-Ver derbi. Uostalom, kako drugačije opisati derbi čije rivalstvo je krenulo čak i prije nego je fudbal izmišljen. Svoje korijene ovo rivalstvo sa sjeveroistoka Engleske vuče još iz perioda Engleskog građanskog rata (1642-1651) kada su se sukobljavali “rojali-

PUTA JE F1 ŠAMPION BIO ŠUMAHER (DVA PUTA U BENETONU I PET U FERARIJU), A HAMILTON ŠEST (JEDNOM SA MEKLARENOM I PET PUTA SA MERCEDESOM). ŠEST PUTA JE NAJBOLJI BIO HUAN MANUEL FANĐO, ČETIRI ALAN PROST I SEBASTIJAN FETEL, A PO TRI DŽEK BRABHEM, DŽEKI STJUART, NIKI LAUDA, NELSON PIKE I VELIKI AJRTON SENA

NA KORAK G ŠUMIJA

MILTON ŠEST SVIJET SE DIVI CRNOM BISERU

LUIS HAMILTON

Stizanje Mihaelovog rekorda nikada nije bio moj cilj. U svakom slučaju, divan je osjećaj naći se blizu jednog takvog imena. Hamiton. “U svakom slučaju, divan je osjećaj naći se blizu jednog takvog imena.” Hamilton smatra da je tako blizu, ali isto i tako daleko od rekorda koji ovih dana svi

pominju. “Možda jesam na korak od sedme titule, ali već imam i dovoljno godina (34), a potrebno je samo da se sjetite koliko je prošlo vremena između moje prve i druge šampionske titule”, podsjetio je Hamilton da je drugu radost u šampionatu Formule 1 čekao šest godina. “Nikada ne znate šta donosi nova sezona.” Mihael Šumaher ili Luis Hamilton? Jedno je sigurno - planeta je u kratkom periodu imala čast da uživa u majstorijama na stazi dvije legende. K.B.

SKA RIVALSTVA

SANDERLEND sti”, na čiju je stranu stao grad Njukasl i “parlamentarci”, koje je podržao grad Sanderlend. Sanderlend je šest puta bio šampion Engleske (posljednji put 1936), a posljednji trofej osvojio je davne 1973. (FA Kup). Njukasl je s druge strane četiri puta pokorio Englesku, posljednji put 1927, a svoj posljednji veliki trofej osvojio predaleke 1969. (Kup sajamskih gradova). Nedostatak trofeja samo još više potpomaže rivalstvo.

Nadal pretekao Đokovića Novak Đoković je protutnjao kroz Pariz, ali je izgubio prvo mjesto na ATP listi - Rafael Nadal je prestigao Noleta, osmi put u karijeri je zasjeo na “tron” i to tačno godinu dana nakon što mu je Srbin preuzeo prvu poziciju. Španac ima 9.585 bodova, 640 više od Novaka, koji je trenutno na brojci 8.945 bodova, a sa 33 godine je postao najstariji igrač koji je na broju 1, poslije Rodžera Federera, koji je 2018. godine bio prvi sa 36 godina. Rafa je odustajanjem u polufinalu Mastersa u Parizu zbog povrede trbušnjaka propustio šansu da potvrdi broj 1 do kraja godine, pa će završni masters u Londonu donijeti odluku ko će biti na tronu na kraju 2019. A najboljih 10 izgleda ovako: Nadal (9.585), Đoković (8.945), Federer (6.190), Medvedev (5.705), Tim (5.025), Cicipas (4.000), Zverev (2.945), Beretini (2.670), Bautista Agut (2.540), Monfis (2.530). Što se tiče dama, prvo mjesto drži Ešli Barti sa 7.851 bodom, a prate je Karolina Pliškova (5.940) i Naomi Osaka (5.496), dok je naša Danka Kovinić na 88. poziciji sa 717 bodova. B.T.

Danka Kovinić je na novoj WTA listi napredovala 20 pozicija i sada se nalazi na 88. mjestu sa 717 bodova

ŠAMPIONKA EVROPE STIGLA U DOMOVINU

OVAJ OSJEĆAJ JE TEŠKO OPISATI

Foto: Facebook

SPORT

UTORAK, 5. 11. 2019.

Jovana Petković na podgoričkom aerodromu Ogrnuta crnogorskom zastavom, sa osmujehom na licu i medaljom oko vrata - najsjajnijom, zlatnom. Jovana Peković, dama koja je prije dva dana pokorila Stari kontinent u konkurenciji mlađih seniora (do 23 godine) na Evropskom prvenstvu, juče je stigla u svoju domovinu iz dalekog Iževska u Rusiji. “Oduševljena sam, još sam pod utiskom. Svi me pitaju kako se osjećam, ali, iskreno, nikom ne znam da objasnim. Eto jedno je sigurno - prelijep je osjećaj”, poručila je Jovana na dočeku na podgoričkom aerodromu. Dugo je crnogorski džudo čekao neku veliku priču, zbog toga je Jovanin uspjeh bio pravo iznanađenje za cijelu javnost. Ne, međutim, i za crnogorsku heroinu. “Iskreno, kad sam krenula za Rusiju, a i mnogo prije toga, vjerovala sam u zlatnu medalju i otišla sam po nju”, jasna je Peković.

IZJAVA DANA Da sam igrao u eri VAR tehnologije, zbog mojih dugih nogu bilo bi mi poništeno bar 50 golova zbog ofsajda. PITER KRAUČ, nekadašnji visoki napadač reprezentacije Engleske.

ISKRENO, KAD SAM KRENULA ZA RUSIJU, A I MNOGO PRIJE TOGA, VJEROVALA SAM U ZLATNU MEDALJU I OTIŠLA SAM PO NJU. Do velikog uspjeha Jovana je stigla preko Britanke Šeli Ladford, Belgijanke Sofi Bertger, Izraelke Inbar Lanir, da bi u velikom finalu iponom “razoružala” Njemicu Terezu Cenker. “Prvi meč mi je najteže pao, protivnica i ja smo bile pola-pola, ali imala sam mnogo veću želju da pobijedim i osvojim zlato. Na kraju se to i ostvarilo. Poslije prvog meča bila sam motivisanija da budem prva”, objasnila je šampionka Evrope. Veliki trenutak za Jovanu i crnogorski džudo, a ukoliko mlada Nikšićanka nastavi kao do sada, naravno uz pravu pomoć države, ni Olimpijske igre u Tokiju nijesu daleko. K.B.

SPORT

KSCG

Ibar dvije utakmice bez publike Komesar takmičenja Erste lige Miomir M. Mugoša izrekao je kazne za košarkaški klub Ibar zbog incidenta koji se dogodio nakon meča sa Lovćenom u Rožajama. Shodno članu 59 C propozicija takmičenja Ibar će naredne dvije utakmice igrati bez prisustva publike, dok će Košarkaškom savezu morati da plati 500 eura zbog nesportskog ponašanja gledalaca, vrijeđanja protivnika i ubacivanja čvrstih predmeta na teren. Takođe, Mugoša je kaznio i delegata Dušana Đurovića. “Delegat Dušan Đurovića se kažnjava zabranom obavljanja dužnosti u narednih deset utakmica”, stoji u saopštenju na sajtu KSCG. A.K.

NBA LIGA

Niko nikad kao Luka Luka Dončić odigrao je još jednu partiju koja ostavlja bez daha za potvrdu da može godinama dominirati na NBA parketima. U laganoj pobjedi Dalasa protiv Klivlenda slovenački košarkaš ubacio je 29 poena, imao 14 skokova i 15 asistencija, čime je oborio brojne rekorde. Postao je tek prvi igrač poslije 35 godina i neponovljivog Oskara Robertsona, kome je pošlo za rukom da veže dva tripl-dabl sa bar 25 poena, 15 asistencija i deset skokova i najmlađi je u istoriji s uzastopnim mečevima gdje je bilježio tripl-dablov sa bar 25 poena. Bio mu je ovo 11 tripl-dabl u karijeri, čime je prestigao Medžika Džonsona. A, Hjuston se izblamirao protiv Majamija, a rezultat prve četvrtine (46:14) najbolje govori o meču na Floridi. SEMAFOR: Indijana – Čikago 108:95, Majami – Hjuston 129:100, Njujork – Sakramento 92:113, San Antonio – LA Lejkers 96:103, Klivlend – Dalas 111:131, LA Klipers – Juta 105:94. A.K.

UTORAK, 5. 11. 2019.

DA KRENE I U LŠ MORNAR VEČERAS 20H GOSTUJE BAMBERGU U 4. KOLU

Pametnom igrom kazniti individualce ⌦ Alen Kasmić Pet vezanih poraza i kriza u igri su ostali iza njih. Odličnom partijom i pobjedom protiv Cedevita Olimpije vratili su se na pravi put, napunili se samopouzdanjem koje je bilo prijeko potrebno i sada mogu nastaviti dalje. A, sljedeća stanica je Njemačka. Košarkaši Mornara večeras (20h) gostuju Bambergu u četvrtoj rundi Lige šampiona. Izabranici Mihaila Pavićevića su još uvijek bez pobjede u Fibinom takmičenju (porazi od Rige, Tenerifa i Nižnjeg), a idealna prilika da krenu sa pobjedama je ovaj meč. Baš kao i ponos Bara i Bamberg je imao velikih problema na startu ove sezone, a nakon tri meča imaju pobjedu i dva poraza. “Imali su isti problem. Napravili su novu ekipu koja je sastavljena od devet Amerikanaca. U prvim utakmicama ta neuigranost im je bila najveći problem. Riječ je o skupu dobrih individualaca i u njihovoj igri preovladavaju takve akcije”, rekao je Pavićević. I u takvoj igri leži šansa Barana. “Tu bi trebalo da tražimo prednost. Da pametnom i mudrom igrom kaznimo te ishitrene individualne akcije i poentiramo lakim poenima”, jasan je iskusni stručnjak. Prije meča sa Cedevita Olimpijom crni oblak se nadvio nad “Topolicom”, ali na-

Džejkob Pulen tokom meča u Novgorodu

12,3 POENA PROSJEČNO PO MEČU POSTIŽE ELIAS HERIS, NAJBOLJI STRIJELAC BAMBERGA U LIGI ŠAMPIONA OVE SEZONE

kon njega sve izgleda mnogo ljepše. Derek Nidam i drugovi su konačno odigrali kako znaju i spremni su za drugi vezani trijumf. “Biće jako težak meč, kao i prethodni. Drugo poluvrijeme sa Cedevitom mi daje nadu. Pokazali smo da možemo da odigramo vrlo kvalitetno protiv jake ekipe. Bilo bi dobro kada bismo krenuli sa pobjedama”, zaključio je Mihailo Pavićević.

GRUPA C 18.00h 18.00h 20.00h 20.00h 1. Nimburk 2. Tenerife 3. Nižnji 4. Peristeri 5. Riga 6. Bamberg 7. Gazijantep 8. Mornar

4. kolo Riga - Gazijantep Peristeri - Nižnji Nimburk - Tenerife Bamberg - Mornar 3 3 3 3 3 3 3 3

3 3 2 2 1 1 0 0

0 0 1 1 2 2 3 3

6 6 5 5 4 4 3 3

PER JOHANSON SAOPŠTIO ŠIRI SPISAK RUKOMETAŠICA ZA ŠAMPIONAT PLANETE

Počinje operacija - Svjetsko prvenstvo

Kraj novembra rezervisan je za Svjetsko prvenstvo za rukometašice, a selektor reprezentacije Crne Gore saopštio je širi spisak igračica koje će konkurisati za mjesto u timu koji će putovati u Japan. Per Johanson je pozvao 21 igračicu, a okupljanje je zakazano za 18. novembar u Podgorici. Dva dana kasnije planiran je put za Njemačku, 21. “lavice” igraju sa Njemicama u Štutgartu, a put u Japan je 22. novembra. Švedski stručnjak i njegove izabranice će imati nedjelju dana da se adaptiraju na uslove u Aziji, a prvi

meč na šampionatu planete odigraće 30. novembra protiv Senegala. Rivali u grupi iz koje će tri selekcije proći dalje su još Kazahstan, Mađarska, Rumunija i Španija. SPISAK: GOLMANI: Marina Rajčić (Budućnost), Marta Batinović (Ramniku Vlčea, Rumunija), Anastasija Babović (Budućnost), Ljubica Nenezić (Gloria Bistrica, Rumunija); LIJEVA KRILA: Majda Mehmedović (Budućnost), Ivona Pavićević (Korona Brašov, Rumunija), Dijana Mugoša (Podravka, Hrvatska); DESNA KRILA: Jovanka Radičević (Budućnost), Dija-

na Ujkić (Magura Cisnadie, Rumunija); PIVOTI: Ema Ramusović (Budućnost), Tatjana Brnović (Budućnost), Bobana Klikovac (Krajova, Rumunija), Ivana Godeč (Budućnost); LIJEVI BEKOVI:: Đurđina Jauković (Budućnost), Jelena Despotović (Debrecin, Mađarska); SREDNJI BEKOVI:: Milena Raičević (Budućnost), Itana Grbić (CSM Bukurešt, Rumunija), DESNI BEKOVI:: Katarina Bulatović (Đer, Mađarska), Andrea Klikovac (CSM Bukurešt, Rumunija), Sanja Premović (Budućnost), Nikolina Knežević (Budućnost). A.K.

SPORT

UTORAK, 5. 11. 2019.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 20.20h ____________ Angola - Južna Koreja, fudbal U17 23.50h _______________ Nigerija - Holandija, fudbal U17

SPORTKLUB 1 16.55h ___________________ Lokomotiva - Ritas, košarka 20.00h ___________________ Partizan - Venecija, košarka

SPORTKLUB 2 14.00h 15.30h 19.30h 21.00h

____________________________ATP Nextgen finals ____________________________ATP Nextgen finals ____________________________ATP Nextgen finals ____________________________ATP Nextgen finals

SPORTKLUB 3 13.45h _______________________________________ Snuker 19.45h _______________________________________ Snuker

SPORTKLUB 4

Ultralavovi - strah i trepet u Evropi Istanbul - grad na dva kontinenta, grad Fenerbahčea, Bešiktaša, Bašakšehira, mnogih ostalih, ali i navijačke grupe koja je strah i trepet u Evropi. “UltraAslan” (ultralavovi) tifozi su Galatasaraja, najtrofejnijeg turskog kluba. Po mnogim anketama, navijači Galate su najbrojniji. Koreografije koje ostavljaju bez daha, podrška od koje podrhtavaju tribine “Turk Telekom” stadiona, samo su neke od lijepih karakteristika ove grupe. Međutim, ima i ružnija strana. Ultralavovi poznati su kao možda i najbrutalnija ekipa na Starom kontinentu. U svojim pohodima ne prezaju od ničega, prave nerede gdje god se pojave, a ono što baca ljagu na fantastične koreografije i atmosferu su nažalost žrtve sukoba kojih je bilo više u posljednjih desetak godina.

DN TIKET NAPOLI SALCBURG ČELSI AJAKS PARTIZAN VENECIJA

1 2

46 POENA MINUSA IMAO JE HJUSTON U PORAZU OD MAJAMIJA SA RASELOM VESTBRUKOM NA PARKETU. VESTBRUK JE ZA 26 MINUTA NA PARKETU UPISAO DESET POENA (3-11 IZ IGRE), A -46 JE ČETVRTI NAJGORI UČINAK U ISTORIJI

UKUPNA KVOTA: 26

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

SPORTKLUB HD 13.15h - 17.00h_____________________ Fudbal na pijesku 20.00h _____________________Andora - Monako, košarka

ARENASPORT 1 18.55h ___________________Barselona - Slavija P, fudbal 21.00h ___________________________Čelsi - Ajaks, fudbal

ARENASPORT 2 18.55h _____________________ Zenit - RB Lajpcig, fudbal 21.00h _____________________ Borusija D. - Inter, fudbal

ARENASPORT 3

2 4+ 1 H1

LION BENFIKA

18.00h __________________Galatasaraj - Trento, košarka 20.00h ____________________ Arka - Oldenburg, košarka

(desk@dnovine.me)

21.00h ______________________Napoli - Salcburg, fudbal

ARENASPORT 4 21.00h ________________________Liverpul - Genk, fudbal

ARENASPORT 5 21.00h _________________________ Lion - Benfika, fudbal

Utorak veče rezervisan je za Ligu šampiona. Mnogo zanimljivih utakmica, a derbiji se igraju u Engleskoj (Čelsi - Ajaks) i Njemačkoj (Borusija Dortmund - Inter). Mečeve možete gledati na kanalima Arenesport Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

godišnje proizvodili drogu vrijednu četiri miliona funti

U bivšem londonskom pozorištu pronađena plantaža kanabisa

U podrumu bivšeg viktorijanskog pozorišta u Londonu pronađen je tajni tunel koji vodi do podruma gdje se nalazila 40 miliona funti vrijedna farma kanabisa, piše Dejli mejl. Tunel je vodio od toaleta jedne četvorosobne kuće do podruma susjedne radnje gdje je do 60-ih godina prošlog vijeka bilo pozorište. Istražitelji vjeruju da je podrumska plantaža za uzgoj kana-

bisa postojala barem jednu deceniju, a da se tu godišnje proizvodio kanabis u vrijednosti od četiri miliona funti. Policajci su pronašli tunel nakon dojave o pokušaju provale u susjednoj kući u sjeveroistočnom Londonu. Kad su ušli u kuću, u tolaetu su ispod otvora prekrivenog pločicama pronašli tajni tunel. Tunel je izgrađen ispod susjednog privatnog parkinga koji

anđelika

se nalazi iza kuće i vodio je do susjednog podruma ispod jedne trgovinske radnje iz koje nije moguće ući u podrum. Na tom mjestu je 1897. godine bilo izgrađeno pozorište sa 750 mjesta koje je zatvoreno 1963. godine, a podrum je zaboravljen. Policija vjeruje da je barem jedan član kriminalne grupe građevinar zbog vještina koje su korišćene prilikom izgradnje tunela.

Izgled nekadašnjeg pozorišta

zbog nedozvoljenog odnosa sa nekim od zaposlenih

mekDonalDs smijenio izvršnog Direktora

Lanac brze hrane Mekdonalds objavio je da je njegov izvršni direktor Stiv Isterbruk napustio kompaniju nakon što je utvrđeno da je imao sporazuman odnos za osobom zaposlenom u toj firmi. Mekdonalds je saopštio da takav odnos krši politiku kompanije. Navodi se da je upravni odbor zaključio da je Isterbruk “iskazao loše rasuđivanje” kada je riječ o pomenutom odnosu. Sam Isterbruk je priznao odnos o kojem je riječ u mejlu upućenom zaposlenima navodeći da je “to bila greška” i da se, “ako se uzmu u obzir vrijednosti kompanije, i on sam slaže s upravnim odborom da je vrijeme da ode s tog mjesta”. Mekdonalds nije naveo nikakve detalje o odnosu kojim su narušena

Isterbruk je Britanac, ima 52 godine, i u 2018. je, zahvaljujući poziciji na kojoj je angažovan, zaradio 12 miliona funti pravila ponašanja u kompaniji pa tako ni o kome od zaposlenih je riječ. Odmah je imenovan i Isterbrukov

nasljednik, Kris Kempčinski, koji je bio direktor Mekdonaldsa za Sjedinjene Države.

amerikanac pretplaćen na dobitke

Dobio milion Dolara na lutriji, kao i prošle goDine Jedan stanovnik Masačusetsa dva puta je ispraznio kasu lutrije u toj američkoj državi. Ralf Rouds dobio je milion dolara na lutriji Masačusetsa, sa tiketom koji je kupio na jednoj pumpi. On je u maju prošle godine osvojio isti iznos na lutriji, a odabrao je tada

da podigne 650.000 dolara u kešu odmah, umjesto da unovčava ček na 50.000 dolara godišnje tokom 20 godina. Rouds još nije odlučio na šta će potrošiti novac dobijen sada. Ovo nije usamljeni slučaj ponovnog dobitka na lutriji. Na Florodi je jedan čovjek 2013. osvojio

tri miliona dolara na lutriji pošto je prethodne godine izvukao tiket koji mu je donio 10 miliona. Jedan Francuz osvojio je po milion eura 2016. i 2018. godine igrajući istu nagradnu igru. Statistika kaže da je mogućnost da se nešto ovako desi jedan prema 16.000 milijardi.