Dnevne novine 9-10. novembar 2019. by Dnevne Novine

DNEVNE NOVINE POKLONILE KNJIGE ª CRNOGORSKI VLADARIº ŠKOLAMA U BARU

Vrijedna akcija kojom čuvamo matricu nacionalnog identiteta ■26

SUBOTA I NEDJELJA NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019. BROJ 2525 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Šta reći?

PORTPAROLKA FEDERIKE MOGERINI

Kocijančić: Proširenje i dalje visoko na agendi EU ■8

KCCG ■ 18

Investicije od 1,6 miliona eura

PARLAMENT U PONEDJELJAK RASPRAVLJA O IZMJENI ODLUKE■ 8

Mandat Odbora do 18. decembra? INTERVJU: MEGLENA PLUGČIEVA, AMBASADORKA BUGARSKE ■ 5 7

Nastavite da nosite lidersku zastavu, EU će riješiti svoje probleme PODGORICA ■ 22 23

Najavljen Pazar i proslava 75 godina od oslobođenja grada ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Pozi-

vam Šćekića da u ●NEZVANIČNO Beranama podigne spomenik

Pavlu Đurišiću koji je bio pripadnik antifašističkih formacija Draže Mihajlovića… Evo, ovdje lijepo piše da su četnici bili partizani…

Neka su pošli... I ovi iz Pljevalja, i ovi iz Kotora, i svi oni prije... Što više odlaze SNP je sve jači i konsolidovaniji. Tako će biti do posljednjeg člana...

JOVO RABRENOVIĆ ZA VIKEND NOVINE ● 10-11

Pljevlja grad Dugovi za struju, vodu, telefon, internet Za bebu se sa najnižom otpisuju se ukoliko potrošač nije utužen bori svaki stopom peti par kriminaliteta

Najsjevernija opština Crne Gore je miran i bezbjedan grad, a od kada sam postao načelnik ovog Centra bezbjednosti, moja misija je da se svi građani Pljevalja osjećaju bezbjedno i da građenje povjerenja i partnerskog odnosa sa Pljevljacima ide samo uzlaznom putanjom ● 14

SUBOTA

NEDJELJA

●36

Simbolu Rožaja udahnut novi život

IDE LI CRNA GORA NA EUROSONG? ● 42

Šundić: Odlučuje Savjet Jovetić: To je na Šundiću Umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. Više padavina krajem dana i tokom noći. Vjetar umjeren do jak južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 7 do 19 stepeni. Šundić

Jovetić

Crna Gora nema zvaničnu statistiku koliko parova ima neki od problema plodnosti, jer ne postoji nacionalni registar. Ipak, sagovornici Vikend novina su saglasni da ne odudaramo od svjetskog prosjeka i da se taj procenat i kod nas kraće između 15 i 20 odsto. ●20

Pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito u jutarnjim satima. Poslijepodne u većem dijelu zemlje prestanak padavina i djelimično razvedravanje. Vjetar umjeren do jak južnih smjerova, poslijepodne u slabljenju. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 7 do 19 stepeni.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

PAŽIN NA SASTANKU U ŽENEVI PORUČIO

EU da vrednuje rezultate Interes Crne Gore nije samo brzo pristupanje Evropskoj uniji, već da što prije bude interno spremna za članstvo, ispunjavajući prethodno sve kriterijume, naročito u oblasti vladavine prava, koja je temelj i preduslov evropskog kvaliteta života, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin. Pažin je to rekao na sastanku sa visokim zvaničnicima Zapadnog Balkana, zemalja članica EU i evropskih institucija, koji Svjetski ekonomski forum organizuje u Ženevi, pod nazivom “Strateški dijalog za Zapadni Balkan”. Pažin je naglasio da je suština evropske politike Crne Gore ostvarenje višeg životnog standarda građana i izgradnja društva koje funkcioniše po pravilima koja važe u najrazvijenijim evropskim demokratijama. Prema njegovim riječima, do pozitivne transformacije društva je moguće doći samo kroz proces koji nesmetano teče i kojem jednako iskreno pristupaju obje strane, i Crna Gora i njeni evropski partneri.

“Crna Gora nikada u dugom istorijskom trajanju ništa nije dobila nezasluženo, pa to ne očekujemo ni ovoga puta. Naprotiv, istrajno suštinski radimo na izgradnji društva u kojem se poštuju evropska pravila i standardi. Ipak, ono što očekujemo od evropskih partnera jeste da prepoznaju i vrednuju realan napredak koji Crna Gora ostvaruje u vladavini prava i drugim oblastima”, saopštio je Pažin. Govoreći o rezervisanom stavu u pogledu politike proširenja EU, prevashodno Francuske, Pažin je ocijenio legitimnim razmatranje efikasnijeg načina funkcionisanja same Unije. Kako je istakao, život u Crnoj Gori i našem regionu ne može biti zamrznut zbog nezainteresovanosti Evropske unije, već da je u zajedničkom interesu EU i Zapadnog Balkana da paralelno sa tim procesom bude nastavljen i proces evropske integracije našeg regiona. “Bilo koji drugi scenario ostavlja prostor za porast uticaja antievropskih i populi-

stičkih snaga u okviru pojedinih političkih struktura u državi, ali i drugih zainteresovanih subjekata izvan države”, rekao je Pažin. Govoreći o nedavnom usvajanju Deklaracije o takozvanom “mini Šengenu”, Pažin je rekao da ne smatra da takva inicijativa za sobom nosi kvalitetniju integraciju u Evropsku uniju. “Naprotiv, usmjeravaju se vrijeme, energija i snaga država regiona na kreiranje nečeg što već postoji pod drugim nazivima, sa još nejasnim potencijalom kako nova inicijativa može doprinijeti evropskoj integraciji država regiona”, rekao je Pažin. Veoma je važno, istakao je Pažin, da u procesu pristupanja Evropskoj uniji svakoj državi bude omogućeno da napreduje u skladu sa sopstvenim zaslugama i reformskim rezultatima. “Samo na zaslugama zasnovan napredak ka članstvu u EU može biti vjetar u leđa stvarnim reformama i osigurati visoku podrška građana regiona zajedničkoj evropskoj budućnosti”, rekao je Pažin. A.N.

PALMER: MALI ŠENGEN OBEĆAVA, IMA MJESTA ZA CRNU GORU

Mali Šengen je inicijativa koja obećava i ima našu podršku, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer u Ženevi. Prema njegovim riječima struktura te inicijative je otvorena i u njoj ima mjesta za Crnu Goru, BiH i Kosovo.

On je poručio da se Evropska perspektiva Zapadnog Balkana koja je bila osnov američkog angažovanja u regionu duže od 20 godina nije se promijenila i neće se promijeniti. “Upravo zato je nemogućnost Evropskog vijeća da postigne konsenzus o otvaranju pregovora sa Sjever-

nom Makedonijom i Albanijom bila toliko duboko razočaravajuća, ali to nije posljednja riječ, nadamo se da će Evropsko vijeće moći da revidira to pitanje i postigne napredak na sastanku lidera u Zagrebu, nađe neophodan konsenzus i otpočne taj važan proces i pošalje važan signal za region”, kazao je Palmer.

AKTUELNO

EDITORIJAL

GORAN POPOVIĆ

ŠTA REĆI?! Aleksa Bečić je, ničim izazvan, juče izjavio da su “Demokrate politički subjekt koji uspješno vrši vlast u nekoliko najznačajnijih crnogorskih opština, koje su, kako je naveo, ekonomski i infrastrukturno i organizaciono obnovili. Koliko je to “nekoliko” i koje su to “najznačajnije”, nije naveo. Niije ni mogao, jer aktuelni fakti govore da Demokrate ne „vrše vlast“ niti u jednoj, manje ili više „značajnoj“ opštini u Crnoj Gori. To je jednako blizu istini kao kad Vladimir Joković, nakon što mu SNP puca po svim šavovima, i kad ga ignorišu i njegovi poslanici u parlamentu, kaže kako je ta partija potpuno konsolidovana i spremna za nove izborne pobjede. Ili, kad poslanik Demokratskog fronta Budimir Aleksić aplicira za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Beranama, jer je, taj lik bio „pripadnik antifašističkih formacija Draže Mihajlovića u Drugom svjetskom ratu“?! Mada su četinici i njima skloni pjevali: „Đurišiću, mlad majore, komandate Crne Gore, Crne Gore i Sandžaka, đe propade petokraka“. Ista ona petokraka sa kojom su Rusi oslobodili od Njemaca, Draže i Pavla, Beograd, na primjer. Pred kojima su pomenuti „antifašisti“ bježali put Blajburga ili Zidanog mosta, a ne put Moskve ili Sankt Petersburga. Šta da mu normalan čovjek na to kaže, osim: Sjedi, Aleksiću, antifašisto jedan! Onda se oglasio i francuski predsjednik Emanuel Makron sa sličnom paranormalnom tezom „da je NATO na samrti, a Evropska unija na ivici ponora“. Angela Merkel i Stoltenberg su mu odmah oštro replicirali. A još ranije su neki „žuti“ mediji pisali kako je ovaj „francuski baboj...c opsjednut Putinom“, no to niko nije uzimao za ozbiljno. Sve dok se Makron nije javno „otvorio“, označivši Ameriku kao „nepouzdanog partnera“. Iako je baš ta Amerika u prošlom vijeku dva puta, u svakom pogledu, podigla Evropu, pa i njegovu Francusku, iz pepela, nakon suludih ratova ovdje produkovanih. Tako je to kod nas u Evropi, vazda se, s vremena na vrijeme, pojavi neki Adolf, Benito, Peten, Staljin, Makron, Boris Džonson ili Slobo, za razliku od Vilija Branta, Čerčila, Miterana, Širaka, Pertinija, Gorbačova ili Đinđića. Istorija je, ipak, smjestila svakog od njih tamo đe mu je mjesto. I opet će. Na crnogorskom planu i mi imamo svoje “makrone”. Tako je Daliborka Uljarević za Radio Slobodna Evropa izjavila: “Po mom sudu proces demokratizacije i evropeizacije je počeo da stagnira pa i regresira kada su domaći veći igrači, bez obzira da li su u strukturama vlasti ili u njima bliskim krugovima, shvatili da im napredak u pregovorima urušava postojeće monopole moći.” To bi, u prevodu, trebalo znači da Milo i njegovi saradnici zapravo ne žele da Crnu Goru konačno uvedu u Evropsku uniju, te da će taj posao, uz odgovarajuće grantove, morati da završe parapolitički grebatori iz “civilnog sektora”, vjerovatno uz pomoć Bečića, Jokovića, Rudovića ili Abazovića koji neće na proteste sa “antifašističkom” opozicijom. P.S. Šta reći?! Osim što i Elbert Habard: “Genijalnost može imati svoje granice, ali glupost nije tako hendikepirana…”

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: MEGLENA PLUGČIEVA, AMBASADORKA BUGARSKE

NASTAVITE DA NOSITE LIDERSKU ZASTAVU, EU ĆE RIJEŠITI SVOJE PROBLEME ■ „Čvrsto sam uvjerena da EU neće dozvoliti da se Zapadni Balkan, sa bijelog platna na mapi Evrope, pretvori u crnu rupu. Sa druge strane, EU vrlo malo govori o doprinosu razvoju starih i budućih članica, što je greška. Više se zna o kineskim projektima, nego onima iza kojih stoji Evropska unija“ ■ “I ja dijelim mišljenje vaših političara koji kažu da Crna Gora nema druga alternativu, osim EU jer ne postoji druga unija ili drugi savez u svijetu koji ima toliko ljudskih sloboda, demokratije, socijalnih prava... Dakle, u svijetu nema još jedna unija poput EU. To je činjenica i zato je važno o tome svakodnevno govoriti građanima” ■ “Moja lična ambicija je da pomognemo Crnoj Gori na putu ka EU. Vaša zemlja ima izvanrednu perspektivu. Imate predivnu prirodu, dobre ljude, bogatu istoriju i kulturu. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji”

Aktuelno

⌦ Vesna Šofranac Za Crnu Goru je važno da ostane lider u evropskim integracijama, da nosi tu zastavu, da zadrži hrabrost u sprovođenju reformi, entuzijazam na putu ka EU, a Evropska unija će naći načina da riješi unutrašnje probleme. Kako god to sada izgledalo, proširenje je i dalje visoko na agendi Brisela i članica EU, i Crna Gora, kao ostale države Zapadnog Balkana će se naći pod njenim okriljem. Proširenje je naš zajednički interes. Vaša država je prelijepa, imate divne ljude i prirodu, bogatu istoriju i kulturu. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji“, kaže u intervjuu Dnevnim novinama ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčieva. Ambasadorka govori o značaju nastavka dijaloga o proširenju EU, o podršci Bugarske Crnoj Gori, kao i o iskustvima njene države na putu ka Uniji, poručujući da nigdje na svijetu ne postoji savez sa tolikim stepenom demokratije, zaštite ljudskih i socijalnih prava kakvi su u Evropskoj uniji. „Čvrsto sam uvjerena da EU neće dozvoliti da se Zapadni Balkan, sa bijelog platna na mapi Evrope, pretvori u crnu rupu. Sa druge strane, EU vrlo malo govori o doprinosu razvoju starih i budućih članica, što je greška. Više se zna o kineskim projektima, nego onima iza kojih stoji Evropska unija“, kaže ambasadorka Bugarske. VN: Odlaganje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i dalje je tema koja zaokuplja veliku pažnju javnosti. Mnogi evropski zvaničnici jasno su saopštili da je napravljena istorijska greška. Kako se ta “istorijska greška” može odraziti na region Zapadnog Balkana? Što su posljedice? PLUGČIEVA: Odlaganje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bilo je vrlo razočaravajuće za te države, za čitav region, ali i za Crnu Goru koja je najdalje odmakla u procesu evropskih integracija i koja očekuje da bude prva sljedeća člani-

Velika zemlja na maloj teritoriji VN: Kako biste ocijenili saradnju Bugarske i Crne Gore? Koje su to oblasti koje su u fokusu obje države? Na kojim se zajedničkim projektima radi? PLUGČIEVA: Moja lična ambicija je da pomognemo Crnoj Gori na putu ka EU. Vaša zemlja ima izvanrednu perspektivu. Imate predivnu prirodu, dobre ljude, bogatu istoriju i kulturu. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji. Bugarska je, podsjetiću, među prvima podržala otvaranje poglavlja 8. To je samo jedan primjer naše podrške vašoj zemlji. Projekti koje radimo, čvrsto sam ubijeđena, dodatno će proširiti saradnju. To su sve konkretni projekti koje ljudi mogu da vide i osjete. Već su potpisani sporazumi sa Ministarstvom saobraćaja, zatim ekonomije, kulture, obrazovanja, poljoprivrede, zdravstva... 18. novembra u Sofiji zasijedaće mješovita komisija Bugarske i Crne Gore, i to prvi put od 2012. godine. Osim toga, bugarska Ambasada organizovala je izložbu u oktobru u Sofiji Crnogorsko ćirilsko štamparstvo - koju su otvorili ministri kulture Crne Gore i Bugarske Aleksandar Bogdanović i Boil Banov. Izložba je nastala u saradnji sa Bugarskom akademijom nauka i Maticom crnogorskom. ca EU. Dakle, ta odluka bila je zaista razočaravajuća i frustirajuća i takav osjećaj dijele i države članice EU, među kojima je Bugarska, koje su zagovornici proširenja Unije i intenzivno rade da se taj proces što prije nastavi. Ali, ovu odluku treba gledati iz malo šire perspektive i razmišljati o tome kako od trenutnog minusa napraviti plus. To sa jedne strane znači da ne samo Sjeverna Makedonija i Albanija, nego i sve države Zapadnog Balkana treba da se mobiliziraju i da još više rade na reformama. Sa druge strane, EU treba da

Mora biti različitih mišljenja u EU, ali partnerski duh ostaje

VN: Bugarska se nedavno našla na udaru predsjednika Francuske koji je izjavom o “ilegalnim filijalama” izazvao oštro reagovanje Vaše zemlje i upućivanje protestne note zbog kršenja prava bugarskih građana u EU. Makronova izjava je ocijenjena kao politička arogancija...

PLUGČIEVA: Tačno je da je bilo problema, ali to je riješeno na diplomatskom nivou kao između partnera. Različitih mišljenja mora biti, kao što ih ima u svakoj porodici, a EU je jedna porodica. Bitno je da partnerski duh ostaje i da problemi ne utiču na naše odnose. Tu smo da ih zajedno rješavamo.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Aktuelno

svoje probleme što prije riješi i da što prije preduzme mjere na oživljavanju procesa proširenja. Dakle, bilo je što je bilo, treba da tražimo rješenja za dalje. Bugarska poručuje Crnoj Gori da nikako ne smije da se demotiviše već da, kao i do sada, nastavi da bude hrabra, zadrži entuzijazam i motivaciju, jer zaslužuje da bude dio EU, kao i kompletan region Zapadnog Balkana. VN: Prije nešto više od godine, tokom bugarskog predsjedavanja EU, kao i tokom Samita Zapadni Balkan – EU u Sofiji, upravo je evropska perspektiva regiona bila među prioritetima Bugarske koja je predsjedavanje EU preuzela pod sloganom “Ujedinjeni smo snažni”. Šta se to toliko značajno dogodilo da se odnos EU prema zemljama Zapadnog Balkana mijenja? PLUGČIEVA: Tačno je da je Bugarska veliki zagovornik proširenja, jer iz svog iskustva znamo kakve to prednosti donosi građanima država koje su članice EU i koliko utiče na njihov kvalitet života. O ulasku zemalja Zapadnog Balkana prvi put je bilo riječi 2003. godine u Solunu u Grčkoj. Poslije 15 godina Bugarska je bila prva država koja je proširenje formalno stavila kao prioritet tokom svog predsjedavanja EU od januara do juna prošle godine. Ne samo proširenje, nego saradnju između država članica EU i regiona, infrastrukturno, digitalno povezivanje, saradnja u ekonomiji, energetici, kulturi, obrazovanju... Kao što vidite, Bugarska radi sve što je neophodno da se ispuni takav vid saradnje. VN: Kažete da se ono što EU radi ne vidi dovoljno u javnosti? PLUGČIEVA: Tako je. EU izdvaja ogroman novac za pomoć državama Zapadnog Balkana kroz IPA instrumente i druge načine, ali se o tome malo govori i malo zna. A vrlo je značajno da se to zna, da građani imaju informaciju kako i šta radi EU, koliko ulaže, koliki je trgovinski promet između EU i zemalja regiona...Na primjer, Njemačkа finansira projekte u Crnoj Gori kroz koje se realizuju projekti prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Kotoru... Bugarska je, recimo, finansirala nabavku i postavljanje kontejnera u Glavnom gradu. U ovom trenutku se rade planovi za sljedeću godinu, da se nastavi finansiranje novih projekata. Dakle, radi se mnogo, ali se o tome malo govori. Tako da je ovo i moja kritika na račun Brisela i ambasadora EU da ne pričamo dovoljno šta Evropska unija radi za region. U fokusu medija posvuda su skan-

avionska linija podgorica – sofija u perspektivi VN: Zalagaćete se i za uspostavljanje avionske linije na relaciji Sofija – Podgorica? PLUGČIEVA: Tako je. To je moja inicijativa i lično ću se zalagati da se uspostavi avionska linija Podgorica – Sofija i Sofija – Tivat. Za to postoje i ekonomski i turistički razlozi, što će donijeti velike koristi za obje države. U projekat su bila uključena ministarstva saobraćaja obje države. Želimo jedni drugima uspjeh za bolju zajedničku evropsku budućnost!

KonKurenti Brisela vreBaju priliKu VN: Predsjednik Crne Gore je nedavno izjavio da će Crna Gora nastaviti sa evropeizacijom našeg društva bez obzira na politiku proširenja, ali i upozorio da “konfuzija i neizvjesnost na evropskim adresama hrane iluzije poletnih aktera retrogradne politike u našem regionu”… Da li je, na osnovu Vašeg bogatog političkog iskustva, EU svjesna koliko je region Zapadnog Balkana i dalje nestabilan? PLUGČIEVA: To što kaže crnogorski predsjednik je tačno. dali, problemi i krize, a ne doprinos razvoju država članica EU i država koje će to tek postati. EU će nastaviti to da radi i dalje i to je dokaz da se od proširenja nije odustalo. VN: Vi ste optimista kada se radi o proširenju? PLUGČIEVA: Naravno. Proširenje je i dalje visoko na agendi Evropskog institucije i država članica EU. Tačno je i to da se EU suočava sa velikim problemima koje mora brzo da rješava, kao što je Bregzit. Ali, optimista sam. Proširenje ostaje kao prioritet i svi treba da radimo da se ono što prije nastavi. I ja dijelim mišljenje vaših političara koji kažu da Crna Gora nema druga alternativu, osim EU jer ne postoji druga unija ili drugi savez u svijetu koji ima toliko ljudskih sloboda, demokratije, socijalnih prava, toliki ekonomski razvoj. Dakle, u svijetu nema još jedna unija poput EU. To je činjenica i zato je važno o tome svakodnevno govoriti građanima. VN: Crna Gora je najdalje

Odugovlačenje sa prijemom Crne Gore u EU i država regiona dovodi do problema i opasnosti po stabilnost Zapadnog Balkana. Kada god ima zastoja, drugi se trude da iskoriste prazan prostor. Konkurenti Brisela čekaju. Upravo i zbog toga je važno da se u ovim kriznim trenucima pokaže šta je EU, koliko ulaže u region, koliko je učinila za svoje članice. Reći ću vam jedan podatak, Bugarska danas ima samo 4 odsto nezaposlenih, preko tri odsto ekonomskog rasta, ima veliki broj stranih investitora. Danas mladi ljudi više odmakla u procesu pristupanja EU. Sada, nakon sedam godina pregovaranja govori se o novim pravilima, kao i o stvaranju Balkanske unije… Šta Bugarska, kao članica EU, može da učini da politika proširenja ponovo bude u fokusu Brisela? PLUGČIEVA: EU ima svoje probleme, to je fakat, to svako vidi. Ali, oni će biti prevaziđeni, a vi nastavite da radite kao da ćete sjutra biti članica Uni-

Evropa je najprirodniji dom svih koji žive na ovom kontinentu. Crna Gora ne treba da ide na drugi kontinent, njen kontinent i njena domovina je Evropa. Zato je za sve važno da Evropa bude mirna i stabilna, a to znači da region Zapadnog Balkana mora biti miran i stabilan

ne žele da odu iz Bugarske, a nije bilo davno kada su odlazili u Njemačku i SAD. I djeca koja završe u inostranstvu, ne žele da odu nego se vraćaju u Bugarsku, jer imaju perspektivu. To je izuzetno značajno. Bez djece nema budućnosti. Evropa je najprirodniji dom svih koji žive na ovom kontinentu. Crna Gora ne treba da ide na drugi kontinent, njen kontinent i njena domovina je Evropa. Zato je za sve važno da Evropa bude mirna i stabilma, a to znači da region Zapadnog Balkana mora biti miran i stabilan. je. Vidite da je ministar Luksemburga bio nedavno u Sofiji sa našom ministarkom koja je rekla – Bugarska i Luksemburg će raditi zajedno da pomognu evropski put Sjeverne Makedonije i Albanije. Dakle, Zapadni Balkan, kao ni Crna Gora naravno, nijesu ostavljeni sami. Upravo je Bugarska najbolji advokat za proširenje EU. Prema tome, Crna Gora treba da nastavi kao i do sada. Imamo iskustvo sa procesom pregovaranja sa EU u kom je bilo i dobrih i loših stvari i na nama je da vam pomognemo da izbjegnete te loše stvari, odnosno, da ne griješite onamo gdje smo mi griješili. Najvažnije je imati hrabrosti i nastaviti dalje uprkos sadašnjoj krizi u EU. I Bugarska je imala težak period od 1989. do 2007. godine. Vidite koji je to period. Bilo je dosta razočaranja, frustracija, posebno 2004. godine kada je primljeno 10 država, a među njima nije bila Bugarska. Ali, ubrzo je i Bugarska postala članica EU i za kratko vrijeme promijenila sliku života u državi.

VN: Kakva su Vaša iskustva u Crnoj Gori? Šta je, po Vama, prednost Crne Gore u odnosu na ostale države regiona? PLUGČIEVA: Pozdravljam napredak Crne Gore u evropskim integracijama koja je prva na putu za novu članicu EU. Upravo smo imali konferenciju u EU info centru gdje se govorilo o članstvu u EU i gdje je istaknuto da je bitan i kvalitet i brzina. Predstavnici EU su pozdravili napredak Crne Gore ka EU i ohrabrili je da nastavi dalje. Meni je bilo interesantno kako su reagovali crnogorski predstavnici koji su kritikovali Crnu Goru... Čula sam jednu gospođu koja je rekla da „EU simulira da želi region u EU, a Crna Gora simulira da želi da bude članica EU“. Ja ne dijelim ovo mišljenje. Evropska unija želi Crnu Goru, i Crna Gora želi u EU i zato treba da nastave da rade zajedno svakodnevno – Crna Gora na reformama, EU na podršci. VN: Čitava ova nedjelja je u znaku Bugarske u Crnoj Gori. Na koji će se sve način predstaviti Vaša zemlja građanima Podgorice i Crne Gore? PLUGČIEVA: Povodom 140 godina bugarske diplomatije, Ambasada Bugarske je od 4. do 18. novembra u Crnoj Gori pripremila poseban program. Osim onih koje sam već pomenula, istakla bih predstavljane bugarskih kompanija, od 11. do 13. novembra u Delti. Na Cetinju će biti organizovan koncert 12. novembra u Ministarstvu kulture, a 14. i 18. novembra će biti predstavljena dva naša filma. Nakon projekcije pojaviće se i glumci, pa će publika imati priliku sa njima da razgovara. Ima zaista mnogo toga što se radi u kulturi, obrazovanju...

AKTUELNO

PORTPAROLKA FEDERIKE MOGERINI

Kocijančić: Proširenje i dalje visoko na agendi EU

Zapadni Balkan je u srcu Evrope i integracija tih zemalja ostaje visoko na startegijskoj agendi Evropske unije, saopšteno je iz kabineta odlazeće visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini. Portparolka visoke predstavnice Maja Kocijančič kazala je za Novu M da je Crna Gora ostvarila značajan napredak, a najizazovnija za dalji progres ka Briselu i dalje ostaju poglavlja 23 i 24. Kako je navela, Crna Gora je napravila evidentno sveukupan napredak u pristupnim pregovorima sa EU, sa otvorena 32 od 35 poglavlja i privremeno zatvorena tri, kao i u usklađivanju sa evropskim pravnim tekovinama u većini oblasti. “Ipak, sa cjelokupnim institucionalnim i značajnim dijelom pravnog okvira sada je najvažnije da sistem vladavine prava pokaže opipljivije rezultate i održiv napredak. Tempo pristupnih pregovora definisan je crnogorskim napretkom u sprovođenju reformi, konkretno na polju vladavine prava i poglavljima koja se tiču toga. Stoga, Crna Gora sada mora proak- Kocijančič

tivno da istupi i pronađe novu snagu za nastavak reformi”, kazala je Kocijančić. Najveći izazovi, kazali su iz kabineta Mogerini, i dalje ostaju poglavlja 23 i 24 - borba protiv korupcije, kriminala, pravosuđe i temeljna prava, koja su prioritet na putu ka EU. Komentarišući neotvaranje pregovora sa Skopljem i Tiranom, Kocijančić je rekla da dijele razočaranje sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, i da će EU nastaviti da bude pouzdan partner zemljama regiona. “Naša posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ostaje nepokolebljiva i EU integracije ovog regiona ostaju visoko na strategijskoj agendi, u interesu svih. Zato će se EU ponovo baviti ovom temom prije Samita lidera Zapadnog Balkana početkom maja 2020”, istakla je Kocijančić.

PARLAMENT U PONEDJELJAK RASPRA

MANDAT ODBO DO 18. DECEMB

Sa sjednice Odbora

oslanici parlamenta će u ponedjeljak razmatrati izmjenu Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koja predviđa produženje roka rada tog tijela do 18. decembra, odlučio je Kolegijum predsjednika Skupštine.

DARMANOVIĆ RAZGOVARAO SA PARCOSOM

Nastavak proširenja je važan za kredibilitet EU Nastavak politike proširenja važan je za kredibilitet Evropske unije, ocijenili su ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović i ambasador Grčke Panajotis Parcos. Darmanović je čestitao Parcosu stupanje na dužnost, poželivši mu uspješnu diplomatsku misiju u Crnoj Gori. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Darmanović je pozdravio dinamiku bilateralnih kontakata dvije države, naročito u oblasti ekonomije.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

“Zahvalio je Grčkoj na kontinuiranoj podršci u ostvarivanju ključnih crnogorskih vanjskopolitičkih prioriteta, uz očekivanje da će zvanična Atina nastaviti konzistentnu politiku kada je u pitanju evropska perspektiva Crne Gore i država Zapadnog Balkana”, navodi se u saopštenju. Parcos je naveo da je zadovoljan prijateljskim odnosima koje njeguju dvije države, ističući da će u fokusu njegovog mandata biti snaženje saradnje u oblastima od obostranog interesa. R.P.

Kako je objavljeno na sajtu Skupštine, to će biti jedina tačka dnevnog reda. Odbor je trebalo da do 15. novembra završi rad na izbornim reformama, ali je izvjesno da dogovor ne može biti postignut do navedenog datuma. Na to je prethodnih dana upozoravala većina članova Odbora i civilni sektor koji su tražili da se prolongira rok, zbog nedostatka vremena da se posao završi do kraja. Predsjednik Odbora Branimir Gvozdenović kazao je ranije juče na sjednici tog skupštinskog tijela da će na kolegijumu tražiti izjašnjenje partija, a onda predložiti novi rok. Na potrebu da se produži rok za rad Odbora juče su ukazali i profesor Đorđije Blažić, direktor CDT-a Dragan Koprivica i poslanik i koordinator radnim odborom 2 Genci Nimanbegu. Blažić je ocijenio da je “rok isuviše kratak da bi jedan ovakav posao bio završen”, dok je

Koprivica istakao da “svi poslanici u Odboru preuzimaju ozbiljnu odgovornost ako to tijelo do 15. novembra ne završi sa radom”. “A neće završiti. Može završiti, ali neće obaviti zadatak koji mu je dat i to ne zbog nekog nezalaganja, već zato što smo preuzeli da za mjesec uradimo nešto za šta treba makar nekoliko mjeseci”, rekao je Koprivica.

■ INTENZIVIRATI RAD Na sjednici Odbora dogovoreno je da radni odbori 2 i 3 razmotre Predlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji i konačna rješenja predlože Odboru. Navedeni zaključci dobili su podršku sedam članova Odbora, tri opoziciona člana su bila protiv, dok je poslanik SDP-a Raško Konjević bio uzdržan. Gvozdenović je uputio zahtjev predsjednicima radnih odbora da ubrzaju rokove i maksimalno intenzivira-

ju aktivnosti. On je kazao da je prirodno i u duhu Odluke da predlozi izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji treba da prođu odbore, te da ih treba dodatno pogledati, ukoliko svi žele kvalitetna zakonska rješenja. “Naš politički stav je jasan želimo da unaprijedimo stvari koji su vezane za rad tih odbora”, istakao je Gvozdenović. Blažić je na sjednici ocijenio da su određene odredbe u Predlogu izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji sporne, te da nije siguran da su rješenja jasna. “Molio bih da se vodi računa o položaju lokalne samouprave u ustavno-pravnom sistemu. Ovo je za mene zadiranje u autonomiju lokalne samouprave”, naveo je Blažić. Kako je kazao poslanik Demokrata Momo Koprivica, predloženim rješenjima ne

ODBOR JE TREBALO DA DO 15. NOVEMBRA ZAVRŠI RAD NA IZBORNIM REFORMAMA, ALI JE IZVJESNO DA DOGOVOR NE MOŽE BITI POSTIGNUT DO NAVEDENOG DATUMA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

AVLJA O IZMJENI ODLUKE

ORA BRA?

zalazi se u autonomiju lokalne samouprave, njima se ne narušava Ustav i ništa nije prenijeto sa lokalnog na centralni nivo. “Nije riječ o materiji zakona o lokalnoj samoupravi, već o teritorijalnoj organizaciji”, istakao je Koprivica, dodajući da su adrese bb “veliki problem i bunker za razne zloupotrebe”.

■ SISTEMSKA RJEŠENJA

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da predlog opozicije ima dosta manjkavosti, odnosno nusaglašenosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. “Adrese bb ne mogu uticati na tačnost vođenja biračkog spiska”, ocijenio je Živković. Poslanik SD-a Boris Mugoša istakao je da Odbor treba da donose sistemska, a ne ad hoc rješenja. “Ovo ne mijenjamo samo zbog izbora sljedeće godine, nego da se dogovorimo o rješenjima koja bi trebalo da su dugoročno održiva”, naveo je Mugoša. Koordinator radnog odbora 2, koji se bavi izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku, Genci Nimanbegu istakao je da ne treba da

Front: Prelazna vlada, pa produžetak Odbora

Demokratski front će podržati produženje roka za izborne reforme, pod uslovom da se prethodno donese odluka o formiranju prelazne vlade, poručio je predsjednik kluba poslanika tog političkog saveza Milutin Đukanović. “DF će glasati za odluku kojom se produžava mandat radnoj grupi, ali tražimo prethodno da donesemo odluku kojom se odmah formira prelazna vlada u skladu sa Sporazumom koji su potpisali opozicioni poslanici, a da se potom donese odluka o produžetku rada ovoj grupi”, istakao je Đukanović. Kako je naveo, ako se prihvati njihov predlog, onda bi DF bio dio tog dogovora, a u suprotnom još jednom pozivaju opoziciju da napusti Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. “Nadamo se da neki u opoziciji nijesu zaboravili da su im DF i ostali u opoziciji najbliži”, navodi se u izjavi Đukanovića. Prema njegovim riječima, jedino što bi rušilo tu činjenicu je da eventualno postoji tajni dogovor između DPS i Demokrata od ljetos - da nema tehničke vlade. “A ako nema tajnog dogovora DPS i Demokrata, i preuzetih obaveza Demokrata prema DPS-u, onda ih pozivamo da napuste radnu grupu i idu sa nama na proteste“, poručio je Đukanović. Iz Demokrata su kazali da je tehnička vlada jedno od 100 rješenja, a ne jedino, ističući da su ostala rješenja jednako važna. se umanjuju prava lokalnih samouprava. “Predloženim tekstom nijesam siguran da, bar u dva člana, mi to nemamo”, rekao je Nimanbegu. Prema njegovim riječima, problematika adresa bb nije nikakva afera i ne utiče toliko na kvalitet izbornog procesa. “Postoji spremnost svih strana da se u lokalnim samoupravama preduzmu mjere da se to riješi”, rekao je Nimanbegu. A.N.

AKTUELNO

NASTAVLJA SE OSIPANJE NAJJAČE OPOZICIONE PARTIJE

ČETVORO ODBORNIKA IZ KOTORA NAPUSTILO SNP

Jedan od osnivača Socijalističke narodne partije Branko Baćo Ivanović i troje dosadašnjih odbornika partije u Skupštini opštine Kotor Milorad Vukšić, Aleksandra Sindik i Mićo Dobriša napustili su tu partiju i vratili članske karte, tvrdeći da nikada nijesu dobili odluku o isključenju iz partije. Oni su obavijestili SO Kotor da Klub odbornika SNP (Vukšić, Dobriša i Sindik) od juče nosi naziv Klub odbornika “Nama možete vjerovati – dr Branko Baćo Ivanović“, te da SNP više nema odbornike u kotorskom parlamentu. Na njihovu odluku reagovao je član predsjedništva SNPa Kolja Ljuljđuraj, navodeći da pojedini članovi koji napuštaju SNP politički postoje zahvaljujući toj stranci, te da “pozivaju i prozivaju, a ni sami ne znaju zašto”.

■ VRIJEME MAJSTORSKO REŠETO

Bivši odbornici SNP-a su podsjetili da je izborna lista te partije na lokalnim izborima u Kotoru nosila naziv “Nama možete vjerovati – SNP – Branko Ivanović“, da su samostalno izašli na izbore i ostvarili rezultat. “Uprkos negativnom efektu koalicije ‘Ključ’, koju ste na državnom nivou zdušno podržali i Vi i cijelo Vaše – novo rukovodstvo SNP, zajedno sa bivšim predsjednikom Srđanom Milićem, kao i sa sadašnjim predsjednikom kotorskog SNP Ljubenkom Borovićem”, navodi se u pismu predsjedniku partije Vladimiru Jokoviću. Oni kažu da su se, za razliku od Jokovića, oštro protivili toj koaliciji. “Vrijeme je još jednom pokazalo da je majstorsko rešeto pošto su rezultat koalicije ‘Ključ’ i naš rezultat ostvaren samostalnim nastupom u Kotoru - pokazali ko je bio u pravu. I tada i sada, na različit način smo se odnosili prema članovima SNP u Kotoru”, ističe se u saopštenju. Oni navode da su iz medija upoznati da je Borović glasovima novoformirane vlasti u Kotoru izabran za člana Žirija za dodjelu Novembarske nagrade i to na njegov za-

Jedan od osnivača SNP-a, Branko Ivanović htjev, a da je potpredsjednica Asocijacije žena SNP i članica Opštinskog odbora Kotor izabrana iz kvote DPS-a za članicu Izvršnog odbora Turističke organizacije, “čime su prekinuli bojkot parlamenta u Kotoru i dali legitimitet politički nelegitimnoj većini”. “Stoga smo shvatili da ne postoji način da sačuvamo kredibilitet imena SNP-a, jer ste ga Vi i Vaši kadrovi ovim postupkom u Kotoru nepovratno narušili. Zato danas, teška srca, čuvajući od skrnavljenja ideju zbog koje smo davne 1998. godine osnovali SNP, vraćamo članske karte SNP-a, sigurni da jedino tako možemo ostati dosljedni pred našim članovima i biračima, koji su zato što su znali da se nama može vjerovati glasali našu partiju”, navodi se u pismu.

■ LJULJĐURAJ: NA SNP-U ZARADILI SVE ŠTO IMATE

Član Predsjedništva SNP-a Kolja Ljujđuraj je kazao da osjeća ljudsku obavezu da im se, kao jedan od osnivača partije, obrati kao dojučerašnji partijski drug i saborac u svemu što je SNP od svog

osnivanja pretrpjela. “Zajedno smo prošli i napade i ucjene i prijetnje i svako drugo maltretiranje, kako od vlasti tako i od partijskih kolega koji su iz ovih ili onih razloga napuštali SNP”, rekao je Ljuljđuraj. Kako je kazao, vrlo je začuđen da danas, nakon svega, neki od njih koji politički postoje zahvaljujući SNP-u, tako nastupaju. “Pozivate i prozivate, a ne znate ni vi sami zašto. Da vam nije bilo loše od SNPa, možda? Na SNP-u ste zaradili sve što imate. I nacionalne penzije i poslaničke mandate i mjesta gradonačelnika i ostale privilegije koje uz to idu”, poručio je Ljuljđuraj. Jedino, kako je rekao, on nikad ništa dobio nije. “I neka nijesam, jer vas sve zajedno danas mogu pogledati u oči, i vas i cijelu Crnu Goru. Nijesam izdao i nijesam se prodao nikad, a znate i vi vrlo dobro kroz šta sam sve prolazio, ja i moja porodica i moji prijatelji. I prijetili su i ucjenjivali i nudili, ali uvijek sam rekao ne, jer vjernost SNP-u i politici koju ona zastupa nema cijenu”, istakao je Ljuljđuraj. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

JOVO RABRENOVIĆ, GENERALNI DIR

DUGOVI ZA STRUJ OTPISUJU SE UKOL Ako trgovac pokrene neku aktivnost, podnese zahtjev za razrješavanje u vansudskom postupku, arbitražu, prekida se zastara i onda se ne može govoriti o otpisu duga, rekao je Rabrenović

Trgovac nema pravo da uslovljava potrošača da plati vodu, struju, telefon, kablovsku televiziju, internet, ukoliko su potrošačeva dugovanja stara više od dvije godine, a trgovac u međuvremenu nije pokrenuo nijednu aktivnost kojom bi se prekinula ta zastara. To je Vikend novinama kazao generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenović. “Ukoliko potrošač duguje određeni iznos duže od dvije godine, a trgovac za to vrijeme

ne pokrene postupak naplate, utuženja, bilo koji sudski, vansudski arbitražni postupak da taj dug naplati, onda u tom slučaju ulazimo u zastaru. Onda je od potrošača potpuno očekivano da smatra da taj dug treba otpisati kao zastarjelo potraživanje. Ali, ako trgovac pokrene neku aktivnost, podnese zahtjev za razrješavanje u vansudskom postupku, arbitražu, prekida se zastara i onda se ne može govoriti o otpisu duga”, rekao je Rabrenović.

■ EPCG I CRNOGOR-

SKI TELEKOM REDOVNO UTUŽUJU

U Elektroprivredi (EPCG) i Crnogorskom Telekomu za Vikend novine tvrde da redovno sprovode utuženja.

Kada je riječ o dugovanjima za struju, ona prema podacima EPCG, za kategoriju domaćinstva, iznose skoro 115 miliona, dok potrošači iz kategorije ostala potrošnja duguju blizu 50 miliona eura. U EPCG ukazuju i da su pokrenuli utuženja protiv svih kupaca koja imaju dugovanja starija od dvije godine. “Pokrenuli smo u skladu sa zakonom postupak utuženja, kako bismo zaštitili potraživanja od zastare i tako zaštili i interese kompanije. EPCG cijeni redovnost i za redovne platiše obezbjeđuje popust na obračunatu vrijednost aktivne energije. Ukupan broj redovnih platiša u kategoriji domaćinstva je 204.279, dok u kategoriji ostala potrošnja imamo 19.119 redovnih potrošača”, kazali su u EPCG. I u Crnogorskom Telekomu, koji ima oko pola mliona korisnika, kažu da redovno sprovode utuženja, te da do potpunog isključenja korisnika i utuženja dolazi samo ukoliko su iscrpljeni svi prethodni koraci upozoravanja korisnika da plati dug. “Crnogorski Telekom vodi računa o blagovremenom utuženju, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, te Zakonu o izvršenju i Vodovod i kanalizacija

Rabrenović

11 REKTOR U MINISTARSTVU EKONOMIJE ZA VIKEND NOVINE SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

AKTUELNO

JU, VODU, TELEFON, INTERNET OLIKO POTROŠAČ NIJE UTUŽEN Ilustracija

obezbjeđenju, pa najstarija nenaplaćena faktura nije starija od dvije godine. Najveći broj korisnika redovno izmiruje obaveze nastale po osnovu korišćenja naših usluga, i u najvećem broju slučajeva korisnici imaju mogućnost da duguju dvije fakture prije sprovođenja drugih mjera. Rok za izmirenje računa je 15 dana, a koraci informisanja o dugu počinju nakon toga i traju osam mjeseci”, rekli su u Crnogorskom Telekomu i dodali da korisnike koji obaveze ne izmiruju redovno upozoravaju putem SMS automata, preko direktnih poziva i onemogućavanjem odlaznih poziva.

■ VODOVOD PREKINUO 3,5 MILIONA EURA ZASTARE

Vodovod i kanalizacija, koji ima 86.348 potrošača, po osnovu utrošene vode potražuje više od 6,53 miliona eura. Od toga, kako su kazali našem listu, građani duguju 4,8 miliona, a pravna lica 1,7 miliona eura. Oni dodaju i da oko 25 do 30 odsto potrošača nema dugovanja za utrošenu vodu. “Prema pravnim licima

115

koja imaju tri, kao i prema fizičkim licima koja imaju više uzastopno neizmirenih računa za vodu, Vodovod i kanalizacija preduzima mjere prinudne naplate privremenim uskraćivanjem isporuke vode ili podnošenjem predloga za izvršenje, odnosno sprovodi mjere i radnje definisane zakonskim aktima, u cilju sprečavanja zastare duga za utrošenu vodu. Poštujući pozitiv-

MILIONA EURA DUGUJU ZA STRUJU CRNOGORSKA DOMAĆINSTVA

ne propise koji regulišu oblast naplate potraživanja, blagovremeno pokrećemo postupke prinudne naplate i na taj način prekidamo zastaru potraživanja koja postoje kod fizičkih i pravnih lica”, rekli su u Vodovodu i kanalizaciji koje je, pokrećući postupak prinudne naplate, prekinulo zastaru potraživanja u iznosu od 3,5 miliona eura. Generalni direktor u Mini-

starstvu ekonomije je objasnio da se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, o kojima su poslanici nedavno završili raspravu, ne definiše procedura za podnošenje zahtjeva za otpis dugovanja. To je, kako je ukazao Rabrenović, predviđeno Zakonom o obligacionim odnosima. Prema tom zakonu, trgovac prekida zastaru “podizanjem tužbe i svakom drugom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, u cilju utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja. “Smatra se da nije bilo prekida ako povjeriočeva tužba ili zahtjev bude odbačen ili odbijen, ili ako određena ili preduzeta mjera izvršenja ili obezbjeđenja bude poništena”, precizirano je Zakonom o obligacionim odnosima.

■ GRAĐANE BOLJE INFORMISATI O DUGOVANJIMA

Rabrenović ukazuje da je cilj izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača da građani budu bolje upućeni u svoja dugovanja, te da na računu, osim iznosa, budu navedena i potrošačeva dugovanja za prethodne mjesece, isporučena količina vode, struje ili druge usluge, kao i kamate. “Može se desiti i da potrošač duguje više od dvije godine, a u međuvremenu je trgovac pokrenuo neki postupak, tako da njegov dug ne zastarijeva. Ukoliko trgovac vrši potraživanja za koja je utvrđeno da su zastarjela ili se radi o

VANSUDSKO RJEŠAVANJE SPOROVA, UVOĐENJE VJEŠTAKA, VRAĆANJE KUSURA Izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača predviđaju i vansudsko rješavanje potrošačkih sporova, veća prava pri kupovini na internetu, vraćanje centa ili dva kusu-

ra i uvođenje vještaka za za saobraznost proizvoda. Zakon uključuje i direktive vezane za kupovinu proizvoda van mjesta prodaje, odnosno preko interneta. Naime,

potrošači će moći da u roku od 15 dana vrate proizvod ili uslugu bez obrazloženja i da im bude vraćen novac ukoliko nijesu zadovoljni kupljenim proizvodom.

iznosu računa koji je osporen ili računu koji je osporio potrošač, a trgovac i dalje insistira na naplati, onda je riječ o nepoštenoj poslovnoj praksi, što je jedan od najvećih prekršaja u oblasti trgovine, posebno u oblasti zaštite potrošača”, istakao je Rabrenović. On dodaje da ukoliko u tim slučajevima trgovac uslovljava potrošača, ulazi u sferu nepoštene poslovne prakse za koju kazna može iznositi 20.000 eura. Generalni direktor u Ministarstvu ekonomije naglašava i da treba ispitati zašto trgovci nijesu naplaćivali potraživanja stara dvije i više godina. “Da li se tu radi o nedovoljno profesionalnom menadžmentu trgovaca, propuštanju određenih radnji u njihovim službama. Postavlja se pitanje da li taj trgovac opravdava ulogu javnog preduzeća. Ako trgovac dozvoli da ne naplati potraživanje dvije godine i u tom periodu ne pokrene postupak njegove naplate, znači da ne radi dovoljno dobro svoj posao. Zamislite kakva je to apsurdna situacija kada trgovac ne naplati potraživanja koja su stara deset godina i ne pokrene nijedan postupak kako bi ih naplatio. Jasno je da se mora platiti ono što se potroši, ali ako trgovac ne pokrene nijednu aktivnost da bi potrošač to platio, onda je suvišno komentarisati takav stav. Treba provjeriti zašto trgovac nije izvršio naplatu za dvije godine, nego je prešao u period zastare”, kazao je Rabrenović. Zakon, kako je naglasio, nije napravljen da štiti nefer potrošače među kojima su i oni koji se nelegalno priključuju na distributivnu mrežu. “Zakon se odnosi i štiti samo one potrošače prema kojima trgovac ne poštuje zakon, a nikako ne treba da se shvati da će ovim zakonom biti oproštena bilo koja radnja, poput nedozvoljenog priključivanja na električnu mrežu i slično”, zaključio je Rabrenović. D.J.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

EPCG IZABRALA PONUĐAČA ZA RADOVE U TERMOELEKTRANI

Termoelektrana

Kinezi i domaće kompanije će da rade ekološku rekonstrukciju

onzorcijum kompanija DEC International, Bemax, BB solar i Permonte izabran je za izvođača radova na ekološkoj rekonstrukciji prvog bloka Termoelektrane Pljevlja, saopšteno je u Elektroprivredi (EPCG).

Izabrani konzorcijum ponudio je za sanaciju prvog bloka 54,42 miliona eura sa uključenim PDV-om, dok je procijenjena vrijednost radova, propisana tenderom, iznosila 54,45 miliona sa PDVom. Najvredniju ponudu, tešku 97,92 miliona eura sa porezom, poslala je kineska kompanija Shangai Electric Group, dok je njemačko-slovenački

Promet manji 96 odsto

Ukupan promet na Montenegroberzi u oktobru je iznosio 2,38 miliona eura i bio je oko 96 odsto manji nego u septembru. Prosječan dnevni promet, kako se navodi u Biltenu Montenegroberze, iznosio je 103.620 eura, a veći dio, oko 92 odsto, ostvaren je na slobodnom tržištu. “Tokom 23 dana trgovanja u oktobru, zaključeno je 289 transakcija. Od ukupnog broja transakcija, 50 odsto je zaključeno na slobodnom tržištu. Trgovinom akcijama 38 kompanija, ne uključujući akcije fondova i blok poslove, ostvareno je 905.270 eura prometa ili 20 odsto od ukupnog i zaključeno 269 transakcija”, istaknuto je u Biltenu. R.E.

konzorcijum Hamon-Rudis za ekološku rekonstrukciju ponudio 72,53 miliona eura sa PDV-om. U EPCG su naveli da je rok za žalbe na izabranu ponudu deset dana od dana primanja odluke o izboru ponuđača. “Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke radova na ekološkoj rekonstrukciji prvog blo-

ka Termoelektrane Pljevlja objavljena je 11. jula ove godine, nakon što je Odbor direktora EPCG donio Odluku o realizaciji te investicije, čija je vrijednost procijenjena na 45 miliona eura bez uračunatog PDV-a, odnosno 54.450.000 sa PDV-om. Procijenjena vrijednost ponude donijeta je na osnovu idejnog projekata koji je uradila renomirana kompanija Steag Energy Services iz Njemačke”, precizirali su u EPCG. Nosilac izabranog konzorcijuma je kineska kompani-

ja DEC International, dio grupe Dongfang Electric Corporation Limited, čija je ukupna imovina, kako su kazali u EPCG, prošle godine iznosila 11,7 milijardi eura, a ukupni kapital 3,9 milijardi. DEC je, kako se navodi na zvaničnom sajtu kompanije, jedan od najvećih svjetskih proizvođača opreme za proizvodnju električne energije, kao i jedan od vodećih međunarodnih izvođača radova. Kompanija je vodeća u Kini i u ugovaranju međunarodnih projekata. Ostatak izabranog

konzorcijuma čine domaće kompanije Bemax, BB solar i Permonte koje se bave građevinskim, električnim radovima, odnosno inženjerskim djelatnostima i tehničkim savjetovanjem. “Projekat ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja, trebalo bi da bude realizovan do 2021. godine i omogućiće nastavak rada termoenergetskog kompleksa u Pljevljima (Termoelektrana-Rudnik uglja) u narednih 20 do 30 godina”, kazali su u EPCG. D.J.

DAVIDOVIĆ NA SKUPŠTINI LUFTHANSE

Sa sjednice

Odlični rezultati na smanjenju sezonalnosti Crna Gora bilježi odlične rezultate na planu smanjenja sezonalnosti i proširenja turističke ponude, pri čemu će se implementacijom postojećih i planiranih projekata obezbijediti mnogo veći stepen održivosti, ocijenio je državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović. On je, na godišnjoj Generalnoj skupštini jednog od najvećih međunarodnih udruženja turističkih agencija Lufthansa City Center (LCC) u Budvi, naveo da je sezonalnost još izražena i upravo strateški dokuSa događaja u Budvi

menti to ozbiljno uzimaju u razmatranje. “U pravcu prevazilaženja tih izazova realizuje se niz projekata i značajna ulaganja u komunalnu infrastrukturu. To nam daje razloge za optimizam, da ćemo u narednom periodu implementacijom postojećih i planiranih projekata obezbijediti mnogo veći stepen održivosti”, kazao je Davidović. On je, kako je saopšteno iz Nacionalne turističke organizacije, ukazao na značaj komunalne uređenosti i razvoj turizma u skladu sa principima održivosti. R.E.

POVEĆATI TRANSPORT ROBE

Više koristiti Luku Bar Odbor udruženja špeditera Privredne komore (PKCG) inicirao je formiranje radnog tijela koje bi aktivnošću doprinijelo da izvoznici i uvoznici iz okruženja koriste Luku Bar mnogo više za transport svoje robe, saopšteno je na sjednici u PKCG. Na taj način, kako su kazali u PKCG, bili bi uposleni kapaciteti luke i povećao bi se obim poslova za sve kompanije koje su svojom dje-

latnošću povezane sa tom barskom firmom. “U sastavu tog radnog tijela treba da budu predstavnici privrede, odnosno zainteresovanih logističkih preduzeća, saobraćaja, proizvodnje, potom Željezničke infrastrukture, Luke Bar i Ministarstva saobraćaja. Barska luka je izuzetno važna za sve logističke subjekte, odnosno privredni sistem Crne Gore u cjelini”, rekli su u PKCG. R.E.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

NAČELNIK CB DRAGAN SLAVULJ ZA VIKEND NOVINE

PLJEVLJA GRAD SA NAJNIŽOM STOPOM KRIMINALITETA

⌦ Elhana Hamzić Najsjevernija opština Crne Gore je miran i bezbjedan grad, a od kada sam postao načelnik ovog Centra bezbjednosti, moja misija je da se svi građani Pljevalja osjećaju bezbjedno i da građenje povjerenja i partnerskog odnosa sa Pljevljacima ide samo uzlaznom putanjom kako bi se na ovim temeljima gradila bezbjednija budućnost za generacije koje dolaze, kaže u razgovoru za Vikend novine Dragan Slavulj, koji je na ovoj funkciji od aprila ove godine. “Pljevlja su grad sa najnižom stopom kriminaliteta u Crnoj Gori, a u ukupnom procentu registrovanog kriminaliteta učestvuju sa oko pet odsto. Analizirajući podatke o strukturi kriminaliteta u posljednjih pet godina, odnosno u periodu od 2014. do 2018, može se zaključiti da je primjetna tendencija pada kriminaliteta”, pojasnio je Slavulj.

■ NAJČEŠĆI PRIVREDNI KRIMINAL

U Centru bezbjednosti Pljevlja, sa Odjeljenjem bezbjednosti Žabljak, kako je naveo, dominantan je opšti kriminalitet. “Veoma je nizak procenat

žena kao počinilaca krivičnih djela. One su najčešće žrtve porodičnog nasilja”, kazao je načelnik CB Pljevlja. Prema njegovim riječima, devet mjeseci 2019. godine obilježile su značajne aktivnosti policije po pitanju privrednog kriminaliteta. “U ovom periodu otkriveno je 200 odsto više, odnosno 28 krivičnih djela više u odnosu na cijelu 2018. U prošloj godini pljevaljska policija je registrovala 14 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, dok su u prvih devet mjeseci tekuće godine registrovana 42”, naveo je Slavulj. Policija u Pljevljima je, kako je istakao, posljednjih pet godina u prosjeku registrovala po tri krivičina djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga. “Kada je riječ o krvnim deliktima, u periodu od 2014. do 2018. godine registrovano je osam krivičnih djela i

to dva teška ubistva, tri krivična djela ubistvo u pokušaju i tri teška ubistva u pokušaju. Tri krivična djela su bila po poznatom počiniocu, dok je pet bilo po nepoznatom, ali su sva djela rasvijetljena”, naglasio je Slavulj.

■ PRIORITET SUZBI-

JANJE ULIČNE PRODAJE DROGE

LICA UHAPŠENA SU OD POČETKA GODINE NA PODRUČJU PLJEVALJA, KOJA SE SUMNJIČE ZA KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI PORODIČNOG NASILJA, KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI IMOVINSKOG I PRIVREDNOG KRIMINALITETA I DJELA U VEZI SA ZLOUPOTREBAMA OPOJNIH DROGA. REGISTROVANO JE I JEDNO KRIVIČNO DJELO UBISTVO U POKUŠAJU

Prvi čovjek pljevaljkog CB ističe da su prioriteti rada policije, između ostalog, aktivnosti na suzbijanju tzv. ulične prodaje opojnih droga i svih oblika kriminaliteta koji je povezan sa zloupotrebom opojnih droga. “Važan segment djelovanja policije biće intenziviranje saradnje sa lokalnom zajednicom i civilnim sektorom. Cilj nam je da zajedno sprovodimo edukaciju građana po pitanju bezbjednosti. To se posebno odnosi na edukaciju iz oblasti saobraćaja, zaštite djece na internetu i naravno edukaciju mladih po pitanju opasnosti kojima mogu biti izloženi ukoliko dođu u kontakt sa opojnim drogama”, pojasnio je Slavulj, dodajući da je vršnjačko nasilje tema koja u posljednje vrijeme uzima sve više prostora. “Policija svoje djelovanje

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

AKTUELNO

O OPTUŽNICAMA ZA ª AERODROMEº I ª KARBONº 12. DECEMBRA

Odbrana traži izuzeće tužilaca zbog sumnje u nepristrasnost

Pljevlja

Migranti nijesu počinili nijedno krivično djelo

Prema riječima načelnika, pljevaljska policija nije evidentirala krivična djela čiji su izvršioci migranti. “Policiji su mještani seoskih područja, koja gravitiraju prema Bosni i Hercegovini, prijavljivali da su primijetili ulazak u kuće, pretpostavljajući da se radi o migrantima, a nakon čega su odustajali od daljeg krivičnog gonjenja jer nije bilo otuđenih predmeta”, naveo je Slavulj. Zajedničkim aktivnostima sa graničnom policijom, kako je istakao načelnik, pljevaljska policija doprinosi da se svi građani osjećaju bezbjednije, pa se ove redovne aktivnosti odnose i na kontrolu migranata i praćenja

VAŽAN SEGMENT DJELOVANJA POLICIJE BIĆE INTENZIVIRANJE SARADNJE SA LOKALNOM ZAJEDNICOM I CIVILNIM SEKTOROM. CILJ NAM JE DA ZAJEDNO SPROVODIMO EDUKACIJU GRAĐANA PO PITANJU BEZBJEDNOSTI usmjerava u ovom pravcu kako bi mladim ljiudima prije svega na prijateljski način

migratorskih tokova. “S tim u vezi važno je istaći da je za devet mjeseci 2019. godine granična policija kontrolisala oko 850 migranata, što predstavlja smanjenje za oko 30% u odnosu na isti period prethodne godine. Moja intencija, kao načelnika, jeste da nastavimo da jačamo povjerenje građana jer je saradnja sa građanima upravo jedan od značajnijih segmenata identifikovanja i rješavanja problema u lokalnoj zajednici. Želim da poručim građanima Pljevalja da se policiji mogu obratiti u svakom momentu i da će njihov doprinos rješavanju problema iz policijske zajednice biti ulog za sigurniju lokalnu zajednicu”, poručio je Slavulj.

skrenula pažnju na ovaj problem, a onda i profesionalno objasnila sve o ovoj društvenoj opasnosti, koja može da dovede do ozbiljnih posljedica”, dodao je načelnik. Na području nadležnosti Centra bezbjednsoti Pljevlja je u periodu od 2014. do 2018. godine registrovano ukupno 1.000 krivičnih djela. “Kada se govori o njihovoj strukturi, najviše ih je bilo iz oblasti imovinskog kriminaliteta”, kazao je Slavulj.

U Višem sudu u Podgorici opet su odložena ročišta za kontrolu optužnica Specijalnog tužilaštva u predmetima “Aerodromi” i “Karbon”, u kojima svojstvo okrivljenog ima bivši izvršni direktor i odbjegli biznismen Duško Knežević. Oba ročišta odložena su za 12. decembar, a razlog odlaganja je to što je Kneževićev branilac, advokat Nemanja Jolović tražio izuzeće postupajućeg specijalnog tužioca Veljka Rutovića, specijalne tužiteljke Lidije Vukčević koja je podigla optužnicu, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića. Kako je naveo Jolović, izuzeće traži zbog sumnje u njihovu nepristrasnost. Sud će spise predmeta dostaviti Vrhovnom državnom tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu radi odlučivanja po predlozima

odbrane. Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Kneževića, nekadašnjeg izvršnog direktora Atlas banke Marka Nikolića i bivše direktorice sektora platnog prometa u toj banci Dijane Zečević, zbog sumnje da su nezakonitim poslovanjem oštetili kompaniju Aerodromi Crne Gore za tri miliona eura. Kako, između ostalog, stoji u toj optužnici Knežević se tereti da je službenike Nikolića i Zečević podstrekavao da prisvoje novac Aerodroma nakon isteka oročenja depozita. Istragom je utvrđeno da su oni od 11. avgusta do početka decembra prošle godine, protivno zakonskim ovlašćenjima, nakon isteka oročenja sredstava, zadržali depozite Aerodroma od tri miliona eura, iako je ta kompanija u više navrata pismeno tražila prebacivanje novca na

Knežević račun preduzeća. U drugoj optužnici u slučaju “Karbon” Knežević je označen kao organizator četvoročlane kriminalne grupe koja mu je djelovanjem pribavila imovinsku korist od 1,9 miliona eura. Osim Kneževića, terete se bivši izvršni direktor Invest banke Montenegro (IBM) Zoran Nikolić i nekadašnji član odbora direktora te banke Predrag Dašić, izvršna direktorica „Global karbona” Biljana Bašović i dugogodišnja Kneževićeva saradnica u više kompanija u okviru grupe, kao što su “Atika land” i “Mogren hil” Brankica Bašović. Kako se navodi u aktu SDT-a, ova grupa je od 2008. do 2017, po uputstvima Kneževića, u više navrata realizovala njegove odluke kojim je preko kompanije „Global karbon” oštećena Invest Montenegro banka. Bo.B.

PRESUDA BJELOPOLJCU DEJANU ŠĆEPANOVIĆU

Zbog napada na policajce 16 mjeseci zatvora Sudija Svetlana Načić u Osnovnom sudu u Bijelom Polju osudila je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od godinu i četiri mjeseca Bjelopoljca Dejana Šćepanovića. On se teretio da je počinio krivično djelo napad na službena lica u vršenju službene dužnosti u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja. Nakon izrečene presude Šćepanoviću je ukinut pritvor. Bjelopoljcu Nebojši Tvrdišiću izrečena je novčana kazna u iznosu od 800 eura zbog krivičnog djela pomoć

izvršiocu nakon počinjenog krivičnog djela. Prema navodima optužnice, koju je zastupao tužilac bjelopoljskog ODT-a Slavenko Smolović, 18. avgusta ove godine u Tršovoj ulici u centru Bijelog Polja Šćepanović je izazvao incident, nakon što su policajci pokušali da ga pretresu u jednom ugostiteljskom objektu. Naočigled velikog broja prolaznika i više očevidaca, Šćepanović je po izlasku iz kafića navodno izvadio pištolj. Nakon toga okrivljenom da pobjegne pomogao je Tvrdišić. B.Č.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

AKTUELNO

UGROŽAVANJE SIGURNOSTI NOVINARA

Slao prijetnje sa 12 lažnih FB profila

IZ SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA SAOPŠTILI

KREDITI U ATLAS BANCI POSLATI NA VJEŠTAČENJE Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je da su krediti u Atlas banci na vještačenju. “Predmet koji je Specijalno državno tužilaštvo formiralo povodom navoda iznijetih u emisiji Argumenti emitovanoj na RTCG nalazi se u fazi izviđaja. U ovom predmetu (KTRS 112/19) angažovan je vje-

štak ekonomsko-finansijske struke sa zadatkom da se, sa stanovišta propisa iz oblasti ekonomsko-finansijskog poslovanja, izjasni na okolnosti odobrenja i zatvaranja kredita – korisnika Atlas banke depozitima drugih fizičkih i pravnih lica u ovoj banci, za vrijeme privremene uprave u Atlas banci”, navode iz SDT-a.

U emisiji “Argumenti” na RTCG koja je emitovana 15. aprila, u odgovoru na pitanje poslanika Aleksandra Damjanovića, privremena upravnica Atlas banke Vesna Terić i direktor Sektora za kontrolu banaka u CBCGu Dejan Vujačić su kazali da su depozitima jednih klijenata zatvarani krediti drugih klijenata Atlas banke.

Zbog sumnje je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu glavnog urednika portala IN4S Gojka Raičevića i novinara Glasa Amerike (VOA) iz Crne Gore Nebojše Redžića uhapšen je A.T. (55). On je lišen slobode u akciji službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u saradnji sa podgoričkom policijom. Kako je saopšteno iz UP, policija je postupila po prijavama više građana da im je nepoznato lice posredstvom društvene mreže Facebook-a sa lažnih Facebook profila prijetilo, kao i prijava više građana da im je nepoznato lice posredstvom ove društvene mreže, takođe sa lažnih profila, objavljivalo fotografije sa pogrdnim nazivima, uvredama i neistinama, a koje su uticale na njihov privatni i poslovni život. “Tokom izviđajnog postupka, kao i saradnjom sa DFC - Digitalnim forenzičkim centrom iz Podgorice, a koji se bavi otkrivanjem lažnih vijesti i informacija, policijski službenici su došli do sumnje da je A.T. otvorio više od 12 lažnih Facebook profi-

la pod nazivima: „Vladimir Petrović“, „Risto Radović“, „Sergey Volkov“, „Ana Uskoković“, „Adriatic PG“, „Slaven Radunović“, „Vasović Vera“, „Natalije Jovana Suarez“, „Rajka Firma Alivodić“, „Necko Radović“, „Lana Milošević“, „Veljko Radusinović“ i drugi. Sa navedenih lažnih profila A.T. je, kako se sumnja, postavljao fotografije javnih ličnosti iz svijeta politike, muzike i novinarstva, stavljao statuse da su navedena lica ili preminula ili da su optužena za razne vrste krivičnih djela protiv polnih sloboda”, navodi se u saopštenju. Takođe A.T. je, sumnja se, koristeći navedene lažne profile uputio prijetnje glavnom uredniku portala IN4S i novinaru Glasa Amerike (VOA) iz Crne Gore. Policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi A.T., i pronašla i oduzela digitalne uređaji (PC, hard disk, eksterni hard disk, kao i USB fleška), a za koje postoji sumnja da se na njima nalaze dokazi o izvršenim krivičnim djelima. A.T. je uhapšen i uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu. R.C.H.

CRNA GORA UČESNIK INTERPOLOVOG PILOT PROJEKTA

Unaprijediti bezbjednost smanjenjem prekograničnog kretanja terorista U okviru Interpolovog pilot projekta “Hotspot”, čiji je cilj poboljšanje nacionalne i regionalne granične bezbjednosti, Interpolova Jedinica za praćenje mobilnosti terorista (TMU), u saradnji sa službenicima NCB Interpola Podgorica, Forenzičkog centra i Sektora granične policije, testirala je prenosne uređaje na način što su na osnovu prethodnih procjena provjeravali biometrijske podatke na unaprijed odabranim lokacijama. “Unapređivanje granične bezbjednosti se kroz ovaj projekat želi postići tako što će se smanjiti prekogranično kretanje terorista i pove-

zanih lica, te identifikovati i razbiti mreže koje pružaju podršku za njihova putovanja”, saopšteno je iz Uprave policije. Zajedničkim aktivnostima koje su u okviru ovog projekta sprovedene u oktobru od službenika NCB Interpola Podgorica, Sektora granične policije i Jedinice za praćenje mobilnosti terorista u Stanici granične policije Tuzi i Prihvatilištu za strance, izvršeno je prikupljanje podataka i provjere na licu mjesta direktno kroz Interpolove baze podataka, za ukupno 66 migranata. Tokom provjera i poređenja podataka za registrovane migrante u Crnoj

Gori nije bilo poklapanja sa licima iz Interpolove baze podataka. “Navedene aktivnosti sprovedene su u još tri zemlje zapadnog Balkana – Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Srbiji i Republici Albaniji. U periodu testiranja u ovim zemljama prikupljeni su podaci za ukupno 480 migranata, koji su provjereni u Interpolovim bazama podataka”, dodaju iz policije. Tokom cjelokupnih aktivnosti u navedene četiri zemlje došlo je do poklapanja podataka za jedno lice za koje je utvrđeno da je pokušalo ilegalno da uđe u Evropu još 2011. godine. R.C.H.

PRIJAVA PROTIV DVOJICE MALOLJETNIKA

Rasvijetljena krađa novca iz crkve Rožajska policija rasvijetlila je krađu novca iz crkve Ružica, i tom prilikom podnijela krivičnu prijavu protiv dvojice maloljetnika zbog sumnje da su počinili krivično djelo sitna krađa, utaja i prevara, saopštila je Uprava policije. “Preduzimajući intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju ovog događaja policija je u kratkom roku identifikovala počinioce. Krivična prijava u

redovnom postupku je nadležnom tužiocu podnijeta protiv A.O. (17) i R.K. (14) zbog sumnje da su počinili krivično djelo sitna krađa, utaja i prevara”, navode iz policije. Na Fejsbuk stranici Podgorički vremeplov prekjuče je objavljen snimak krađe novca iz crkve Ružice u Rožajama. Kako se može vidjeti na snimku, nepoznati muškarac kupi novac sa ikone i iz kutije za priloge. R.C.H.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

direktor najveće zdravstvene ustanove u crnoj gori dr jevto eraković saoPŠtio

U KCCG investiraju oko 1,6 miliona eura

Klinički centar Crne Gore (KCCG) danas je veliko gradilište, a za rekonstrukciju i osavremenjivanje prostornih kapaciteta najveće zdravstvene ustanove u zemlji opredijeljeno je 1,6 miliona eura, saopštio je juče direktor najveće zdravstvene ustanove dr Jevto Eraković. Naime, u KCCG trenutno se u znatnom broju organizacionih cjelina izvode radovi u cilju osavremanjivanja i unapređenja uslova kako za rad zaposlenih, tako i za boravak pacijenata. “Investirali smo znatna finansijska sredstva u rekonstrukciju mnogih klinika i odjeljenja Kliničkog centra. Tako da je u Institutu za bolesti djece u toku rera”, rekao je konstrukcija Eraković. Jedinice inU toku je, tenzivnog lidodaje, i reječenja naših ko n s t r u kc i j a najmlađih paInterne klinike, Dr Eraković cijenata i prostokoja nije renovirana praktično od otvarara koji će biti iskorišćen za smještaj novog skene- nje Kliničkog centra.

“Ova investicija vrijedna je preko 230.000 eura. U Klinici za urologiju u toku su radovi na adaptaciji novih uroloških sala koje će, uz opremu koju smo nabavili u vrijednosti od 400.000 eura, unaprijediti značajno i ovaj segment rade Kliničkog cen-

tra”, rekao je Eraković. Rekonstruiše se i Stomatološka poliklinika, koja će dobiti najsavremenije uslove za rad. “Sa ponosom mogu da istaknem da će uskoro da počnu radovi i u Klinici za neurologiju Kliničkog cen-

tra Crne Gore na opremanju i uspostavljanju nove Jedinice intenzivnog liječenje, gdje će biti smješteni najkompleksniji pacijenti Kliničkog centra, u najsavremenijim uslovima za njihovo tretiranje. Pored svih navedenih investicija, želim da napomenem da su u toku radovi na adaptaciji bunkera, gdje će biti smješten novi linearni akcelerator. Vrijednosti tih radova su oko 60.000 eura. Dakle, ukoliko bismo sve rezimirali, ukupna vrijednost trenutnih radova koji se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore je nešto preko milion i šeststo hiljada eura”, zaključio je Eraković. Znatan dio novca obezbijeđen je iz budžeta, odnosno uz pomoć Vlade i Fonda za zdravstveno osiguranje, a veliki udio imaju, kako je rekao, i donatori. “Ovo nije kraj. Imamo značajne planove i za sljedeću godinu i nadamo se da ćemo po sličnom principu realizovati i buduće projekte”, kazao je Eraković. J.V.Đ.

izLoŽBa u dvorcu Petrovića

FotograFije životinjskog i biljnog svijeta Mareze

Izložba “Edukativna stanica Mareza”, koja sadrži fotografije biljnih i životinjskih vrsta sa područja Mareze, otvorena je u prostorijama Dvorca Petrovića na Kruševcu. Izložba je svečano otvorena prošle sedmice i trajaće do 20. novembra. “Na izložbi su prikazane fotografije biljnih i životinjskih vrsta zabilježenih tokom istraživanja biodiverziteta područja Mareze tokom 2019. godine. Svi podaci prikupljeni tokom istraživanja, ukazuju na to da je ovo područje od izuzetnog značaja i da mu u budućnosti treba posvetiti mnogo više pažnje nego do sada. U prilog tome govori činjenica da je Mareza prepoznata kao potencijalno Natura 2000 područje tj. dio ekološke mreže zaštićenih područja Evropske unije”, ističu iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Detalj sa izložbe Ilustracija

Ministarstvo odBrane rasPisaLo

Konkursi za najbolji esej i likovni rad o Vojsci CG Izložba je otvorena za posjetioce svakog radnog dana u terminu od osam do 20 sati i subotom od 10 do 14 sati. Izložba “Edukativna stanica Mareza” je dio istoimenog projekta, koji se sprovodi u okviru Regionalnog programa lokalne demo-

kratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Ovaj program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Tivat, Kotor, Nikšić, Pljevlja i Podgorica. J.V.Đ.

Ministarstvo odbrane raspisalo je juče dva konkursa za učenike osnovnih i srednjih škola na teritoriji Crne Gore za izbor najboljih eseja na temu “Vojska Crne Gore – čuvar crnogorskog identiteta”. Na konkurs se, kako je saopšteno, mogu prijaviti učenici trećih i četvrtih razreda svih srednjih škola. “Za učenike petih i šestih razreda osnovnih škola otvoren je konkurs za izbor najboljih likovnih radova na temu ‘Vojnik na zadatku’, u cilju približavanja vojnog poziva djeci,

kao i uloge i značaja Vojske Crne Gore u našem društvu”, navode iz Ministarstva odbrane. Za tri najbolja eseja i likovna rada na zadatu temu, Ministarstvo odbrane će dodijeliti vrijedne nagrade, a nagrađeni će takođe biti promovisani na društvenim mrežama Ministarstva odbrane i na sajtu www.budivojnik.me. Ocjenjivanje će obaviti komisija Ministarstva, na osnovu propisanih kriterijuma. Oba konkursa otvorena su do 29. novembra 2019. godine. J.V.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Aktuelno

rješenje ZA 250 ĐAKA vrijedno 200.000 eurA

OŠ “Štampar makarije” dObija dOdatni Objekat Podgorička Osnovna škola “Štampar Makarije” ubrzo će dobiti dodatni školski objekat, koji će biti kapaciteta za oko 250 djece, saopštilo je juče Ministarstvo prosvjete. “OŠ ‘Štampar Makarije’, koja je jedna od najvećih u Crnoj Gori, ubrzo će, rekonstrukcijom postojećih prostorija koje se nalaze u blizini, dobiti dodatni školski objekat, koji će biti kapaciteta za oko 250 djece. On će biti priveden namjeni ulaganjem Ministarstva prosvjete i NR Kine”, kazali su iz resora na čijem je čelu Damir Šehović. Ukupna investicija u rekonstrukciju i adaptaciju je 200.000 eura, od čega će Ministarstvo prosvjete investirati 150.000, a Ambasada NR Kine 50.000. “Riječ je o prostorijama koje se nalaze preko pu-

ta škole, a do kojih se došlo efikasnom saradnjom sa Upravom za imovinu Crne Gore. Rekonstrukcijom tih prostorija, zajedno sa Ambasadom NR Kine, a uz podršku skupštinskog Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, faktički se dobija novi manji školski objekat površine oko 700m2, koji će sadržati osam učionica, toalete i ostale prateće sadržaje, a koji će zelenim površinama i parkovskim stazama biti povezan sa matičnim objektom”, rekao je ministar Šehović. Dodatno, kako je kazao, ova škola je dobila i prostor od Ministarstva odbrane od oko 140 m2 za potrebe produženog boravka, čime će se dodatno osloboditi prostor unutar matičnog objekta. “Sve navedeno znači da je OŠ ‘Štampar Makarije’ dobila ukupno oko 850 m2 do-

datnog prostora. Time se dodatnim prostorom na kvalitetan način izlazi u susret potrebama za proširenje kapaciteta škola u ovom dijelu grada do izgradnje novih objekata”, zaključio je Šehović. Kinesko–crnogorski odnosi su, ocijenio je ambasador Liu Đing, na najvišem nivou u istoriji, a saradnja u oblasti obrazovanja i kulture ostvarila je napredak. “Obje zemlje pridaju veliki značaj obrazovanju, što je osnova koja ih povezuje”, kazao je Đin. Prema riječima direktorice škole Nataše Vlahović, projekat proširenja je od velikog značaja za rasterećenje kapaciteta. “Nadam se da će realizacija projekta opravdati uložena sredstva i pokazati da su došla u prave ruke”, zaključila je Vlahović. J.V.Đ.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

U CRNOJ GORI PROBLEM NEPLODNOSTI PRISUTAN ⌦ Jelena Vađon Đurišić

rna Gora nema zvaničnu statistiku koliko parova ima neki od problema plodnosti, jer ne postoji nacionalni registar. Ipak, sagovornici Vikend novina su saglasni da ne odudaramo od svjetskog prosjeka i da se taj procenat i kod nas kraće između 15 i 20 odsto.

Par iz Podgorice, čije je ime poznato redakciji, jedan je od mnogih koji su se godinama borili sa sterilitetom u Crnoj Gori. Njihova borba za potomstvo počela je prije šest godina. U početku, kažu, nijesu ozbiljno shvatali problem, već su poput mnogih vjerovali da će do trudnoće doći ukoliko se ne budu opterećivali. “Kada smo se vjenčali, nijesmo odmah planirali djecu. Htjeli smo prvenstveno da kupimo stan, putovali smo ... Onda kada smo odlučili da je vrijeme za bebu, tada se prosto nije dalo. Krenuli smo na dug put borbe, čekanja, neizvjesnosti ...”, pričaju oni. U razgovoru za Vikend novine objašnjavaju da su krenula ispitivanja, detaljne analize ... Odlučili su se za vantjelesnu oplodnju. Uspjeli su iz drugog puta i sada čekaju blizance. “Trenutno sam u šestom mjesecu, čekam dvije bebe i zaista smo srećni. Ono što želim da poručim svim parovima u Crnoj Gori koji se bore za potomstvo je da ne odustaju. Put do cilja nije lak, ali kad dobijete ono što želite, vaš život dobija potpuno drugu dimenziju”, poručuje ovaj par.

■ BEZ ZVANIČNE STATISTIKE

Koliko bračnih parova u Crnoj Gori dijeli njihovu sudbinu ne zna se tačno, jer ne postoji nacionalni registar o neplodnosti. Ranije se pretpostavljalo da oko 15 odsto parova ima problem sa infertilitetom, dok je sada, nažalost, taj procenat u porastu, tako da je prema svjetskim procjenama sve bliže 20 odsto. Problem neplodnosti, prema zvaničnim podacima, jednako je prisutan kod muškaraca i žena. Zvanični podaci govore u prilog tome da trećinu neplodnosti uzrokuje muška-

rac kao faktor steriliteta, trećinu žena, dok su kod trećine, saglasni su sagovornici Vikend novina, uzročnici oboje. Posljednjih godina učestalost neplodnosti kod mlađe populacije je malo veća nego ranije, a razlog tome je, kaže ginekolog klinike “Life” dr Nebojša Čejović, ranije stupanje u polne odnose, a time i povećana incidenca seksualno prenosivih bolesti. “Ono što se da primijetiti jeste drastičan pad plodnosti kao uzrok pretjerane upotrebe nikotina, opojnih droga, raznih suplemenata (steroida) za povećanje mišićne mase, nekvalitetna ishrana i drugo. Ovom prilikom želim istaći i sve češće odlaganje trudnoće zbog kasnijeg stupanja u bračnu zajednicu, tako da imamo u praksi povećan broj parova preko 40 godina, kada je jako smanjena reproduktivna moć, zbog smanjenog broja jajnih ćelija i njihovog kvaliteta, kao i pada broja i morfologije spermatozoida”, objašnjava Čejović i dodaje da u tim situacijama čak i vantjelesna oplodnja ima ograničene mogućnosti. Država refundira novac za tri pokušaja vantjelesne oplodnje što je, kako kaže, vjerovatno u skladu sa skromnim novčanim fondom kojim raspolaže crnogorski Fond zdravstva. “Naravno, to nije dovoljno, ali se nadamo da će se taj broj refundiranih pokušaja u bliskoj budućnosti povećati. Apel stručnjaka koji se bave IVF-om prema državi je da omogući parovima mogućnost zamrzavanja embriona o trošku države, jer i to je jedan od vidova rješavanja neplodnosti koja ima svoj procentualni uspjeh, a ne opterećuje mnogo Fond”, smatra Čejović. Procenat uspjeha, dodaje, zavisi prije svega od starosne dobi para, najviše žene. “Što je žena mlađa, do 30 godina, procenat se sada kreće čak preko 45 odsto. Što je žena starija, taj procenat drastično opada, tako da je poslije 40. godine on na pet do sedam odsto. To je država i prepoznala, jer je dozvolila da o njenom trošku mogu da se liječe žene do navršene 44. godine života”, istakao je Čejović. Najčešći uzročnik neplodnosti kod žena, ali i kod muškaraca, kaže, jeste in-

ZA BEBU SE BORI SVAKI PETI PAR

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

AKTUELNO

N JEDNAKO KOD OBA POLA, SVE ČEŠĆI KOD MLADIH Timski rad koji zahtijeva uzajamno povjerenje

fekcija koja izaziva pad plodnosti kod oba pola. “Na drugom mjestu su hormonski poremećaji, odnosno disbalans koji remeti ciklus, a tako i ovulacije kod žene a spermatogenezu kod muškaraca. Slijede stečene i urođene anomalije polnih organa”, rekao je Čejović.

■ PODRŠKA DRŽAVE RAZUMNA

I njegova koleginica iz klinike “Humana reprodukcija”, ginekolog dr Tatjana Motrenko, utiska je da je država dala razumnu potporu, čak možda i preko svojih mogućnosti. “Ono što nama nedostaje i to je ono što dugo pokušavamo je registar ART-a, odnosno IVF-a, gdje bi se jasno vidjelo koja je struktura naših pacijenata, uspjeh u određenoj metodi, dobnoj grupi pacijenata, napravili bi se neki kriterijumi koji bi postojeća sredstva možda drugačije raspodijelili među pacijentima”, smatra Motrenko. U Belgiji se, kaže, refundira šest ciklusa IVF i plaćaju i ciklusi sa zamrznutim embrionima. “S druge strane, u Holandiji samo dva ciklusa sa ograničenjem broja vraćenih embriona i upotrijebljenih ljekova, u susjednoj Danskoj takođe samo dva ciklusa i to samo za parove bez djece. Ko ima jedno dijete nema pravo. U Njemačkoj parovi moraju da participiraju u troškovima, nemaju pravo da zamrzavaju embrione nego samo tek fertilizovane ćelije. Sve su to zemlje koje su mnogo bogatije od nas”, kazala je Motrenko. Šansa za roditeljstvo, kako je rekla, zavisi od težine problema koji neki par ima, od-

nosno od njihovih godina, rezultata, odnosno spermograma i ovarijalne rezerve, kao i pratećih bolesti. “Ono što je jasno i naučno dokazano je da sa godinama pada sposobnost oplođenja i kod žena i kod muškaraca. Kod žena pad počinje sa 32, da bi se rapidno ubrzao poslije 37. godine. Kod muškaraca morfologija spermatozoida, broj i pokretljivost se smanjuju, i to je razlog zašto postoje dobna ograničenja za donatore sperme (40 godina, ali se predlaže da se smanji na 35) i žena donatorki jajnih ćelija do 33 godine”, objašnjava Motrenko. Kod žena ispod 35 godina, dodaje, uspjeh je 50 odsto po pokušaju ukoliko im je pristojna rezerva ovarijuma. “Sa godinama pada na ispod dva odsto u 45. godini, tako da se u tim godinama uvijek preporučuje donacija oocita. Kod teških oštećenja spermatogeneze, jedino rješenje je ponekad donacija sperme”, pojasnila je Motrenko.

■ INFEKCIJA NAJ-

ČEŠĆI IZROČNIK NEPLODNOSTI

Kod crnogorskih muškaraca vodeći uzroci neplodnosti su, precizira Motrenko, neliječene infekcije, preležane bolesti sa visokom febrilnošću ili određene virusne infekcije koje utiču na testise, kasna hirurška intervencija kod migrirajućih testisa ili zaostalih u ingvinalnom kanalu, koja se mora riješiti što prije, a definitivno do prvog rođendana djeteta, izloženost toksinima i stresu, tijesna garderoba, odnosno pantalone i veš. “Kod žena najčešći uzroci neplodnosti su inflamatorne

promjene u maloj karlici, odnosno neliječene upale jajovoda, endometrioza, anovulacija kod policističnih jajnika, smanjenje broja jajnih ćelija. Ilustracije radi, mnogo mojih pacijentkinja u dobi od 30 godina ima jajnike sa brojem ćelija koje očekujete u 40+, a najmlađa pacijentkinja koja je ušla u klimaks imala je samo 20 godina”, istakla je Motrenko. Uspješnost postupka vantjelesne oplodnje, kaže, zavisi od patologije para, ali i od vještine onih koji liječe i opremljenosti centra, kao i od primjena svih kriterijuma kontrole kvaliteta

Proces vantjelesne metode traje u zavisnosti od protokola koji se primjenjuje od dvije do četiri nedjelje i to je, ističe Čejović, timski rad u koji su uključeni ginekolog, embriolog, urolog, anesteziolog i srednji medicinski kadar. “Mora postojati uzajamno povjerenje tima i para koji je u procesu IVF da bi se on završio što uspješnije. Postupak se sastoji od četiri faze. Prva je faza stimulacija jajnika da proizvedu što veći broj jajnih ćelija, što se izvodi svakodnevnim injekcionim davanjem hormona koji podstiču rast i broj ćelija koji nam je neophodan”, objašnjava Čejović. Druga faza je, kaže, punkcija folikula, odnosno vađene jajašaca iz jajnika pomoću jedne tanke igle uz pomoć ultrazvuka. “Treća faza je oplodnja i kultivacija embriona, koja se obavlja u embriološkom laboratoriju uz strogo kontrolisane uslove temperature, ugljendioksida i vlažnosti vazduha, koji imitiraju uslove koji postoje u jajovona kome se intenzivno insistira svuda, kao i najnovijih naučnih dostignuća u polju embriologije i reproduktivne endokrinologije.

du, gdje se inače vrši prirodna oplodnja. I na kraju, četvrta faza je embriotransfer, kada nakon dva, tri ili pet dana uzgoja embriona vraćamo najbolje embrione u matericu pomoću fleksibilnog katetera”, rekao je Čejović. Nakon toga, dodaje, pacijent miruje par dana, a nakon dvije nedjelje provjerava nivo hormona trudnoće iz krvi. “Ukoliko je on povećan, možemo reći da je proces uspješno izveden”, zaključio je Čejović.

Dr Čejović

“Ukupno za 2016. godinu u Crnoj Gori uspješnost je bila 27 odsto po aspiraciji za ICSI i 57 odsto za IVF”, zaključila je Motrenko.

RASTE BROJ MLADIH ŽENA SA SMANJENOM REZERVOM JAJNIKA

U Crnoj Gori, ističe Motrenko, jasno se može vidjeti da je broj mladih žena sa smanjenom ovarijalnom rezervom sve veći iz nepoznatog razloga. “Tokom regularnog ginekološkog pregleda potrebno je pacijentkinjama skrenuti pažnju na ovarijalnu rezervu, koja ne ugrožava njihovo zdravlje ako je smanjena, ali ozbiljno ugrožava fertilnost i ograničava vrijeme reproduktivnog trajanja”, smatra Motrenko i dodaje da je sa kolegom Đogom već razgovarala o tome da bi nam bio potreban registar poor respondera, ali nažalost sami ne mogu to da uspostave. Kada je riječ o muškarcima, godine kada se razvijaju problemi sa prostatom su sada, kako kaže, mnogo manji nego ranije, vjerovatno kao posljedica promjene načina života. “Spermatogeneza opet pokazuje osjetljivost na izloženost toksinima, stresu i toploti, tako

da je udio muškog steriliteta takođe u porastu. Naravno, i godine pacijenata generalno pokazuju na dva trenda: s jedne strane rast starijih pacijenata i, s druge, barem u mom centru, rast parova koji su mlađi, ali sa težim problemima, kao što je smanjena rezerva jajnika, vrlo ozbiljna oštećenja spermatozoida, kako u broju, tako i u morfologiji”, kazala je Motrenko. Nažalost, dodaje, medicina ne može da utiče na sociološke faktore, kao što je kasnije zasnivanje

porodice ili zajednice para. “Mislim da generalno postoji ne samo kod nas, nego u cijeloj Evropi pogrešna percepcija vantjelesne oplodnje, gdje se precjenjuju mogućnosti IVF-a, što je posljedica medija koji plasiraju priče o slavnima koji dobijaju djecu po želji u bilo kom životnom dobu. To naprosto nije tako”, tvrdi Motrenko, koja je u Nadzornom komitetu Evropskog IVF monitoring programa već dugo. Svi rezultati Evrope nam dolaze i uspjeh, ističe, nije kako se plasira u reklamama i medijima. “Generalno je 36 odsto za ICSI cikluse i 37 odsto za klasičan IVF po aspiraciji oocita. Stopa živorođene djece je od 29 do 30 odsto takođe po aspiraciji. Raste trend ciklusa u kojima se zamrzavaju svi kvalitetni embrioni i izbjegava embriotransfer u svježem ciklusu kako bi se smanjio rizik hiperstimulacije i povećala šansa za uspjeh”, naglasila je Motrenko.

AKTUELNO

KONKURS

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Sa jučerašnje konferencije povodom predstavljanja novogodišnjeg programa

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PREDSTAVLJEN KONCEPT PROSLAVE NOVOGOD

Najavljen Pazar i godina od oslobođ „Prošle godine svjedočili smo izuzetno uspješnoj višenedjeljnoj manifestaciji. Pazar je prevazišao i naša očekivanja i očekivanja naših sugrađana. To je izazvalo zadovoljstvo, ali nam je dalo i obavezu više da obogatimo ponudu grada kada je u pitanju koncept proslave novogodišnjih praznika“, istakla je zamjenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić na pres konferenciji povodom predstavljanja koncepta proslave novogodišnjih praznika u Podgorici. Ona je istakla da je novina sami termin Pazara, te da je uvod u proslavu novogodišnjih praznika bogat kulturno-umjetnički program tokom cijelog mjeseca decembra. „Osim samog početka Pazara, koji će biti nešto ranije, imaćemo i drugačiji koncept proslave Podgoričke noći, koja će se po prvi put, 13. decembra, obilježiti na otvorenom, biće to prilika da svi zajedno slavimo našu Podgoricu na našem Trgu nezavisnosti. To će biti i

početak proslave Dana grada, podsjetiću da ove godine proslavljamo 75 godina od oslobođenja Podgorice. I ovaj dan obilježićemo nešto drugačije – sedmodnevnom proslavom koja će svakog dana biti ispraćena određenim programom i koja će se završiti svečanom sjednicom i propratnim programom 19. decembra. „Namjera Glavnog grada je da koristeći iskustva kulturnog turizma u svijetu, kroz javni interes, uključuje promociju gradova u oblasti umjetnosti i kulture i time povećava interesovanje turista za lokalne kulturne događaje i znamenitosti grada. Očekuje nas bogat decembar u Podgorici, a uz Novogodišnji pazar koji počinje 6. decembra, moram najaviti da će ovogodišnje izdanje DEUS-a početi 29. novembra, kada će u novom prostoru Kolektora biti otvorena izložba 17 umjetnika iz regiona uz koncert Jazz benda iz Beograda Fish in Oil. Tako da nas i sa ove strane očekuje

mnogo kvalitetnih programa književnih, pozorišnih, muzičkih i filmskih“, istakla je sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović. „Svjedoci ste da smo prije par dana imali jako uspješnu žurku, u saradnji sa organizacijom Kolektor i ta praksa će se nastaviti. Već 7. decembra očekujemo novog DJ. Ovo je novi dio kulturne ponude grada koji je izazvao veliko interesovanje sugrađana, što nas je pozitivno iznenadilo”, zaključila je Medigović, dodajući da nas i tokom naredne godine očekuju zanimljivi projekti koji će doprinijeti boljoj promociji glavnog grada. Nina Pajović iz Turističke organizacije Podgorica je istakla da takvi događaji imaju izuzetan značaj za podizanje kvaliteta turističke ponude grada. „Imajući u vidu kakvi su bili komentari i reakcije prošle godine, negdje je bilo za očekivati da će upravo takav koncept postati tradicionalan na-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

NA LICU MJESTA BILA PLOVILA UPRAVE POMORSKE SIGURNOSTI

Nema zagađenja, već su more čistili preventivno

Uprava pomorske sigurnosti tokom čišćenja mora

DIŠNJIH PRAZNIKA U PODGORICI

proslava 75 đenja grada čin obilježavanja praznika u našem gradu. Turistička organizacija Podgorice će neke on naših tradicionalnih manifestacija koje se organizuju u decembru, ove godine realizovati upravo u okviru Podgoričkog prazničnog Pazara. Počećemo sa događajem „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu”, kojim TOP već više od dvije decenije nagrađuje pojedince i kolektive koji radom doprinose unapređenju ukupne turističke ponude grada. Nakon toga, još jedno iznenađenje od nas odnosi se na manifestaciju „Podgorička noć“, koja će ove godine biti po prvi put organizovana na otvorenom i vjerujemo na oduševljenje naših sugrađana i brojnih turista koji će boraviti u Podgorici. Tog dana, pored naših izvođača Bojana Marovića, Bojana Delića, Danijela Alibabića i Raja Simonovića, nastupiće Žuti Serhatlić i Peđa Janković, a nakon njih i specijalni gosti Ana Štajdohar i Mostar Sevdah Reunion, istakla je

Pajović. Ona je istakla i značaj dječjeg novogodišnjeg koncerta, u kojem će uživati najmlađi sugrađani uz dječji hor „Zvjezdice“, baletsku školu Princeza Ksenija i dječjih animatora i specijalnog gosta Minju Subotu. Direktor Culture Club-a Sava Rakočević je kazao da će Pazar početi 6. decembra i da će trajati do 2. januara, te da je početak manifestacije prilagođen vremenskim uslovima. „Kao i prošle godine, broj prodanih mjesta na Pazaru i objekata za prezentaciju proizvoda će biti 42, predstaviće se lokalni proizvođači i određeni broj proizvođača sa juga i sjevera Crne Gore. Drago mi je što je Pazar postao mjesto na kojem se mogu predstaviti ljudi koji vrijedno rade tokom cijele godine“, dodavši da će koncerti trajati od 19.00 do 23.00 sata, a da će radno vrijeme Pazara biti od 15.00 do 23.00 sata, osim danima kada su planirani cjelodnevni programi, kada će rad kućica biti tome prilagođen. I.F.R.

Zbog incidenta koji se desio u četvrtak na trajektnom prelazu prilikom ukrcavanja šlepera na trajekt kada je došlo do probijanja jednog od rezervoara sa 400 litara nafte, juče ujutru su na licu mjesta bila plovila Uprave pomorske sigurnosti i Lučke kapetanije iz Kotora. Iz Uprave pomorske sigurnosti su saopštili da su informaciju da je u području Veriga izlivena nafta i da je došlo do ekološkog incidenta preko Pomorskog operativnog centra primili u osam sati i odmah reagovali slanjem plovila EKO 1 na lice mjesta. V.d. pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe, Žarko Lukšić je rekao da su odmah aktivirali Nacionalni plan i pozvali Mornaričko operativni centar. Angažovano je plovilo Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama EKO1 koji se sa apsorbentima i upijajućim branama uputio

na lice mjesta. „Takođe u isto vrijeme je obaviještena Lučka kapetanija Kotor, odnosno Inspekcija sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe tako da su oba plovila na odredište stigla za oko 40 minuta. Od inspektora pomorske sigurnosti sa terena je informacija da zagađenja nije bilo, ali je čišćenje ipak vršeno sa upijajućim branama između dva plovila tako da u tom dijelu možemo reći da nije bilo zagađenja i koje u tom trenutku nije uočeno. Sva kordinacija je obavljena preko Pomorskog operativnog centra iz Bara“, istakao je Lukšić. Iz kompanije „Pomorski saobraćaj“ su se tim povodom oglasili saopštenjem u kome se navodi da nevrijeme koje je zahvatilo Crnu Goru nije zaobišlo ni trajektni prelaz Kamenari-Lepetane i da je sve to uzrokovalo i velika kolebanja u nivou mora i otežavalo

Apsorbentima i upijajućim branama tretirali pojas kojim se kretao trajekt

ukrcaj i iskrcaj vozila na našim trajektima. „Dana 7.11. u Lepetanima, oko 13,45 sati, prilikom ukrcaja šlepera na trajekt Grbalj, usljed visokog nivoa mora, šleper je jednim od rezvoara zakačio rampu i na palubi trajekta je došlo do curenja manje količine goriva. Problem je odmah uočen od posade broda i preduzete su sve mjere za sprečavanje štetnih posljedica. Odmah su zatvorene sve manikele (odvodi) na palubi broda, posuta piljevina koja je upila gorivo, a vozač je odmah uz pomoć naših mehaničara sanirao oštećenje i spriječeno je dalje izlivanje goriva. Podvlačimo da gorivo nije dospjelo u more! Uostalom to je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom koji je izvršen vučenjem opreme za detektovanje naftnih mrlja po moru, koji je pokazao da nije došlo do zagađenja“, navodi se u saopštenju i ističe da se trajekt nakon iskrcaja vozila u Kamenarima udaljio od obale da bi, zbog veličine i specifičnosti, omogućio drugim trajektima nesmetano saobraćanje, a kako bi se završila operacija sakupljanja piljevine sa gorivom u posebne posude i kako bi se izvršilo čišćenje palube specijalnim biorazgradivim sredstvima za te namjene. „Dakle ništa se spektakularno nije desilo i što je najvažnije nijesu nastale nikakve štetne posljedice! O svemu su obaviješteni nadležni organi, zaključuje se u saopštenju iz doo „Pomoski saobraćaj“. Z.K.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Nikšić: VučiNoVić i Mulić obišli NeVreMeNoM ugrožeNa područja

Bilo je kritično, situacija na terenu se prati Prema procjenama lokalne uprave, 47 objekata, među kojima su brojne kuće, pogođeno je poplavama u nikšićkim naseljima. Tokom obilaska nevremenom ugroženih područja, sa predsjednicom Komisije za elementarne nepogode Marijom Vučinović i direktorom Direktorata za vanredne situacije Mirsadom Mulićem, predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da će sve ugrožene porodice lokalna komisija za procjenu štete obići i izvještaje dostaviti Državnoj komisiji. “Mi ćemo se truditi da to uradimo što brže. Nadamo

se najkasnije za deset dana da ćemo izvještaje dostaviti ministarki Vučinović. Uz pomoć ministarke i Opštine, naravno, potrudićemo se da ublažimo posljedice štete. Dobro je što u posljednja dva dana nije bilo velikih padavina i što se voda dosta povukla. Srećom, nije bilo nekih većih posljedica kao što su povrede ljudi i slično”, istakao je Grbović. Ministarka i predsjednica Komisije za elementarne nepogode Marija Vučinović izjavila je tokom jučerašnje posjete opštini Nikšić da će komisija sa lokalnog nivoa napraviti procjenu štete i da

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“,br.21/09 i 40/11), člana 30 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ br.44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore br.07-4551 od 17.10.2019.godine, JU Osnovna škola „Oktoih“-Podgorica, objavljuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora

Predmet zakupa je školski prostor upisan u list nepokretnosti broj 6996 KO Podgorica III i to: - dio školskog hola, za đačku knjižaru, površine 10 m2 po minimalnoj cijeni zakupa od 300 eura mjesečno. Školski prostor se izdaje u zakup do 31.12.2020.godine. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „Ponuda za zakup“na adresu: JU OŠ „Oktoih“- Podgorica, Buda Tomovića bb ili predajom na arhivu škole u periodu od 8 do 11 časova u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Ponuđači su dužni da dostave lične podatke (za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša; za pravna lica: naziv, sjedište i potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica). Javno otvaranje ponuda izvršiće se 18.11.2019.godine u 12 časova. Sa izabranim ponuđačem zaključiće se ugovor o zakupu u roku od 3 dana od dana javnog otvaranja ponuda. Kontakt telefon 020-640-255

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

OBAVJEŠTAVA javnost da se doktorska disertacija kandidata mr Besnika Morine pod nazivom: „Komparativna analiza antropometrijskih dimenzija tijela i nivoa motoričkih sposobnosti učenika osnovne škole Crne Gore i Kosova u odnosu na uzrast i pol“ i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije, u sastavu: 1. Prof. dr Kemal Idrizović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore 2. Prof. dr Rašid Hadžić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore 3. Prof. dr Dejan Madić, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu nalaze se u Univerzitetskoj biblioteci na uvid javnosti, u trajanju od 30 dana od dana objavljivanja.

Mulić, Vučinović io Grbović sa saradnicima u obilasku nevremenom pogođenog područja će se Vlada, odnosno Komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda odgovorno odnijeti prema nastalom problemu i koliko bude u mogućnosti pružiti pomoć ugroženom stanovništvu. Mulić je nakon obilaska terena kazao da je situacija bila složena i teška, na momente kritična i dramatična. “Najvažnije je da nijesmo imali tragičnih posljedica. Učinili smo sve da se smanji šteta i da se zaštite građani i njihovi objekti”,b istakao je Mulić. “Ono što smo danas vidjeli na terenu jasno pokazuje da je ovdje bila veli-

ka i teška borba između čovjeka i prirode. Direktorat za vanredne situacije je sve vrijeme pratio situaciju u Nikšiću, imali smo konstantnu komunikaciju sa kolegama iz Službe za zaštitu i spašavanje i u skladu sa tim reagovali. Poslali smo jedan čamac kojim smo evakuisaliw porodicu Nikolić. Predstavnici Direktorata za vanredne situacije su bili stalno na terenu i upravo ta činjenica govori da je sinhronizovano funkcionisao sistem na lokalnom i državnom nivou, što je najvažnije u ovakvim situacijama. Ustanovljeno je

takođe da u Broćancu nivo vode još raste, te nastavljamo da pratimo situaciju, jer nema prostora za opuštanje, pošto nas, kako je najavljeno, za vikend očekuju nestabilne vremenske prilike.” „Očekujemo da će lokalna komisija vrlo brzo pristupiti izradi procjene štete i mi ćemo isto tako brzo odreagovati na prikupljene zahtjeve. U kakvoj će formi biti zahtjevi, da li u formi pojedinačnih to ćemo se naknadno dogovoriti, ali moramo najprije vidjeti kolika je procijenjena šteta“, istakla je ministarka Vučinović. M.R.

CetiNje: šest staNoVa za korisNike soCijalNog staNoVaNja

Ključeve će dobiti naKon sKupštinsKe procedure

Rješavanje stambenog pitanja jedno je od najvažnijih u životu svakog čovjeka, a odgovoran odnos lokalne uprave i zajednice prema onima koji nijesu u prilici da sami obezbijede krov nad glavom potreba je i obaveza, ocijenio je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan tokom susreta sa budućim korisnicima socijalnih stanova. Stanove su u zakup dobili Mario Radović, Olivera Ratković, Stanka Simović, Jovanka Todorović, Boban Vlahović i Radmila Krstajić, a ključevi će im biti uručeni nakon završene skupštinske procedure. „Očekujem da ćete dobiti ključeve i useliti se u stanove prije Nove godine“, kazao je gradonačelnik Kašćelan. On je naveo da je lokalna uprava Programom razvoja za 2020. godinu planirala gradnju zgrade za socijalno stanovanje, za šta je opredijeljeno 300.000 eura od ukupno pola miliona eura, ko-

liko bi trebalo da bude potrošeno za njenu izgradnju do 2021. godine. Predsjednik Komisije za rješavanje stambenih potreba po osnovu prava na socijalno stanovanje Dejan Tmušić kazao je da je to tijelo radilo odgovorno, kao i da su sve odluke donesene jednoglasno. „Imaćete lijep krov nad glavom, kakav zaslužujete. I ostali koji su konkurisali imaju šansu za stan u novoj zgradi koja će biti gra-

đena za socijalno stanovanje“, rekao je on. Budućim korisnicima socijalnih stanova uručena je konačna rang lista, na osnovu koje je Komisija za rješavanje stambenih potreba po osnovu prava na socijalno stanovanje donijela Odluku o dodjeli stana. Odluka će biti objavljena na oglasnim tablama prijestonice Cetinje i Centra za socijalni rad, kao i na web stranici prijestonice. I.F.R.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

DNEVNE NOVINE POKLONILE PO PET PRIMJERAKA KNJIGE ª CRNOGORSKI

VRIJEDNA AKCIJA KOJOM MATRICU NACIONALNOG ID Dvojica autora su u jednoj knjizi napravila nešto čime treba da se ponosimo u Crnoj Gori i da malo zaboravimo sve podjele

⌦ Marija Roganović Akcija Dnevnih novina, u okviru koje osnovnim i srednjim školama na teritoriji Crne Gore poklanjamo pet primjeraka knjige “Crnogorski vladari” istoričara Živka Andrijaševića i Milana Šćekića, nastavljena je u Baru, u Osnovnoj školi “Anto Đedović”. Urednik rubrike Politika Mili Prelević uručio je juče knjige direktorima osnovnih barskih škola “Anto Đedović”, “Bratstvo-jedinstvo”, “Kekec”, “Meksiko” i “Srbija”, kao i Srednjoj ekonomskougostiteljskoj školi, Srednjoj stručnoj školi i Školi za osnovno muzičko obrazovanje “Petar II Petrović Njegoš”.

■ IZVOR NOVIH SAZNANJA

Na prigodnoj svečanosti povodom uručenja, prisutnima se obratila potpredsjednica opštine Bar Tanja Spičanović, koja je pohvalila “ovu društvenoodgovornu i lijepu akciju” i naglasila značaj knjige “Crnogorski vladari” za Bar, ali i čitavu

Ispred OŠ “Bratstvo-jedinstvo” - direktor Fikret Sinanović Crnu Goru. “Riječ je o djelu naših, barskih autora, poznatih istoričara, prof. dr Živka Andrijaševića i prof. Milana Šćekića. Radi se o zaista vrijednom djelu, koje govori o velikanima, crnogorskim vladarima. Zašto je ovo djelo važno za sve učenike osnovnih i srednjih škola? Jer, kao i svaka istorija, sublimira nacionalnu svijest i čuva matricu nacionalnog identiteta. Ovo je lijep gest Dnevnih novina, koji je i Opština Bar prepoznala i podržala”, kazala je Spičanović.

Ona je izrazila nadu da će knjiga naći put do onih koji će je koristiti na najbolji mogući način. “Nadam se da će ova vrijedna knjiga biti izvor novih i dopunskih saznanja đacima, koje će koristiti, kako u savladavanju redovnog gradiva, tako i kao dodatni izvor informacija i činjenica kojima će obogatiti svoje buduće školovanje. Ovakvi gestovi ukazuju koliko su škole bitne, kao i uostalom samo obrazovanje i koliko kroz ovakve aktivnosti zajedno doprinosimo formiranju nacionalnog identiteta”, kazala je potpredsjednica opštine Bar.

pokloniti nekome knjigu postala ja rijetkost i jako nam je drago da su do nas stigla ovako vrijedna izdanja, a još više jer su u pitanju naša dva Baranina. Koautor Milan Šćekić je đak ove škole, njegova majka je bila prosvjetni radnik u ovoj instituciji, kao i ja, i samim tim zadovoljstvo je još veće. Lijepe su prilike poklanjanja i zahvalnosti, rijetke, ali lijepe...”, rekla je Đonović. “Ovaj skroman poklon Dnevnih novina barskoj opštini je naš veliki izdavački poduhvat”, istakao je Mili Prelević.

■ KNJIGA KOJA NI-

KOG NE OSTAVLJA RAVNODUŠNIM

“Knjiga je napisana tako da u ovom vremenu čuda u Crnoj Gori, kada smo podijeljeni po svakom pitanju, sigurno nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, ali ni uvrijediti, jer se bavi istinom. Dvojica autora su u jednoj knjizi napravila nešto čime treba da se ponosimo u Crnoj Gori i da malo zaboravimo sve podjele”, kazao je Prelević.

On je uz to najavio nastavak ovakvih izdavačkih projekata, pa je sve prisutne pozvao na dalju saradnju.

■ POKLONITI KNJIGU POSTALA JE RIJETKOST

Direktorka OŠ “Anto Đedović” Stanka Vukčević, Mili Prelević i potpredsjednica opštine Bar Tanja Spičanović

Direktorica Osnovne škole “Anto Đedović” Stanka Vukčević, inače profesorica Istorije, podsjetila je da je u pitanju prvi, ali vrijedan izdavački poduhvat nekadašnjeg učenika te škole, autora Milana Šćekića. U ime aktiva svih direktora barskih osnovnih i srednjih škola, Dnevnim novinama je zahvalila Marija Đonović, koja je istakla značaj i simboliku okupljanja upravo u ovoj školi. “U vremenu u kome živimo,

Ispred OŠ “Srbija” - direktor Josip Ćinćur

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

AKTUELNO

I VLADARIº ŠKOLAMA U BARU

Foto: Dejan Lopićić

M ČUVAMO DENTITETA

Ispred Srednje stručne škole - direktor Branislav Knežević

Ispred Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole - direktorka Tijana Vukčević

Ispred Škole za osnovno muzičko obrazovanje “Petar II Petrović Njegoš” - nastavnica Tamara Stijepović “Mi smo mala redakcija sa dvadesetak ljudi, ali željeli bismo da nam se obratite kad god imate probleme, a posebno kada imate nešto da pohvalite. Iskoristio bih priliku i da zahvalim Opštini Bar, koja i te kako čita naš list, i gdje su nam uvijek bila vrata otvo-

rena. Mogu da vam obećam da ćete uvijek biti prvi na listi za ovakve akcije, koje iole mogu da poboljšaju kvalitet života u vašoj opštini i život građana učini boljim. Čitajte Dnevne novine, bićemo uz vas”, zaključio je naš urednik Politike.

Ispred OŠ “Meksiko” - direktorka Elda Džanković-Ibrišimović

Spičanović i Marija Đonović iz Aktiva direktora barskih osnovnih i srednjih škola

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

PROTESTI U BOLIVIJI

Demonstranti ofarbali i ošišali gradonačelnicu Desetine hiljada ljudi preplavilo je u četvrtak veče ulice La Paza, prijestonice Bolivije, gdje su se oštro sukobile pristalice aktuelnog predsjednika Eva Moralesa i njegovi protivnici koji sumnjaju u zakonitost njegove pobjede na nedavnim izborima. U gradu Vintu, opozicione snage su napale gradonačelnicu. Gradonačelnica grada Vinta Patrisija Arće, politički bliska predsjedniku Evu Moralesu, nije uspjela da umakne razjarenim antivladinim demonstrantima. Uhvatili su je prilikom pokušaja bjekstva iz Gradske skupštine, na silu su je izvukli napolje bosu, cijelu su je polili crvenom bojom i zatim joj odsje-

kli kosu. “Uz mene je istina i ne bojim se da kažem svoju istinu. Živim u slobodnoj državi i nećete me ućutkati. Ako me želite mrtvu, ubijte me. I sada kao nekad, kažem, daću život za naš pokret za promjene”, rekla je gradonačelnica Vinta. Opozicija tvrdi da je Morales pokrao glasove na nedavnim predsjedničkim izborima i oglušio se o rezultate referenduma održanog prije tri godine, kada su građani glasali da šef države vlada najviše dva mandata. To je dovelo do izlivanja bijesa širom Bolivije. U sukobima sa snagama reda život je izgubio jedan mladić, a povrijeđeno je na desetine ljudi.

INTERVJU FRANCUSKOG PREDSJEDNIKA KOJI JE UZDRMAO EVROPU:

DRASTIČNE RIJEČI EMANUELA MAKRONA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka medicinskih sredstava za stomatologiju, ortopediju i ostalih materijala, po partijama, CPV (33600000-6) ukupne procijenjene vrijednosti 6.100,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 80705-9176/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www. ujn.gov.me, dana 08.11.2019. godine. Kontakt – Jasna Jovanović, telefon +382 20 483 445, e-mail: jasna.jovanovic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Uprava za inspekcijske poslove, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku usluga zakupa kancelarija za potrebe inspekcija za opštinu Kolašin, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.300,00€. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/2019-9867/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 08.11.2019.godine. Lice za davanje informacija: Maša Leković, telefon: 020/234-421, e-mail: masa.lekovic@uip.gov.me.

NATO je u stanju moždane smrti, na Amerikance se ne može osloniti, a Evropa je na ivici ponora. I još: BiH je tempirana bomba zbog povratka džihadista. Izjave predsjednika Francuske rijetko koga su ostavile ravnodušnim. Nekoliko nedjelja uoči 70. godišnjice NATO, francuski predsjednik Emanuel Makron postavio je tešku dijagnozu zapadnom vojnom savezu. „Ono što trenutno doživljavamo jeste moždana smrt NATO“, rekao je francuski predsjednik u intervjuu za britanski nedjeljnik „Ekonomist“. „Prvi put se susrećemo sa američkim predsjednikom koji ne dijeli našu ideju o evropskom projektu“, rekao je Makron. Ne postoji koordinacija između SAD i saveznika u NATO u donošenju strateških odluka, smatra francuski predsjednik aludirajući na odluku Donalda Trampa da povuče američke jedinice sa sjevera Sirije bez prethodnih konsultacija sa saveznicima. Istovremeno, kaže, člani-

ca NATO Turska ima „nekoordinisan, agresivan“ pristup u regionu u kojem su ugroženi naši bezbjednosni interesi. Makron pritom misli na tursku vojnu ofanzivu protiv Kurda na sjeveru Sirije, koja je izazvala velike kritike njenih saveznika.

■ MERKEL: JA NE MISLIM TAKO

Njemačka kancelarka odbacuje Makronovu tvrdnju da je NATO u stanju „moždane smrti“. „Francuski predsjednik je koristio drastične riječi i ja ne mislim tako po pitanju saradnje u okviru NATO“, rekla je Angela Merkel. Evropa bi trebalo da više preuzme svoju sudbinu u svoje ruke, ali je transatlantski savez neophodan, poručila je Merkelova uz ocjenu da „NATO ostaje kamentemeljac naše bezbjednosti. Slično razmišlja i njemačka ministarka odbrane. NATO je „sidro evropske bezbednosti“, kaže Anegret Kramp-Karenbauer, a zajednički cilj, prema njenom

mišljenju, jeste „održiva Evropa“, a ne „konkurencija“ Sjedinjenim Američkim Državama.

■ „BIH JE TEMPIRANA BOMBA“

Francuski predsjednik osvrnuo se u intervjuu i na to što je Pariz odbio da dâ zeleno svetlo za početak pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom. „Vjerujem da bi prvo trebalo da reformišemo proces (pristupanja), on više nije adekvatan“, rekao je Makron. „A drugo, ako postoji bojazan za taj region, prije Makedonije i Albanije tu je pitanje Bosne i Hercegovine. To je tempirana bomba koja otkucava na granici sa Hrvatskom i koja je suočena sa problemom povratka džihadista.“ Ta izjava odmah je izazvala reakciju zvaničnog Sarajeva. Tamošnji mediji prenose da je kabinet predsjedavajućeg Predsedništvu te zemlje Željka Komšića, pozvao na razgovor francuskog ambasadora u BiH Giona Rusona kako bi „razjasnio stavove Makrona“. Dojče vele

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

ROMANTIČNI SIMBOL ULIČNE BORBE

“PAREMAN” SUPERHEROJ SA PROTESTA U ČILEU Mišićavi čovjek s kapuljačom koji se štiti saobraćajnim znakom sa natpisom “stop”, usred sukoba s čileanskom policijom tokom protesta, postao je simbol. Slika je na društvenim mrežama podijeljena više hiljada puta, a korisnici ga doživljavaju kao romantičnog junaka borbe koja traje već tri nedjelje. Čovjek je prozvan “Pareman” ili “Kapetan Pare” jer “pare” na španskom znači “stop”, a fotografiju je prvi snimio fotograf Rojtersa Horhe Silva na centralnoj magistrali Alameda. “Bio je veoma upečatljiva figura na prvoj liniji protesta, dok je letjelo kamenje, a policija koristila suzavac da bi sve rastjerala”, rekao je Silva i dodao da je čovjek nestao ubrzo nakon što ga je fotografisao. Lik čovjeka od tada često crtaju i karikaturisti. Fraza #PareMan postala je omiljena na društvenim mrežama, a pojedini ga smatraju “prvim čileanskim superherojem protesta”, koji su počeli zbog povećanja cijena karata za javni prevoz, a proširio se na zamjerke zbog niskih plata i penzija, visokih cijena komunalnih usluga i lošeg funkcionisanja javnih službi, naveo je Rojters. Gvido Salinas, čileanski karikaturista i ilustrator stripova, napisao je na Instagramu da Pareman nije mogao ni da sanja koliko njegov čin držanja zna-

ČOVJEKA POGINULA SU DO SADA TOKOM VIŠENEDJELJNIH PROTESTA U ČILEU

1650 DEMONSTRANATA I 800 POLICAJACA JE POVRIJEĐENO

7.000 OSOBA JE UHAPŠENO

ka “stop” predstavllje predskazanje, u vrijeme optužbi protiv čileanske policije za zloupotrebu ljudskih prava i zahtjeva da se povećaju penzije i smanje cijene komunalnih usluga. “Postoji nešto simbolično u štitu tog mladog buntovnika što on možda nije shvatio u to vrijeme. Bio je uvučen u bijes od kojeg niko danas ne može da pobjegne, a to je samo bio njegov način da se zaštiti”, napisao je Salinas. Nekoliko karikaturista, uključujući Salinasa, sa Paremanom su nacrtali i psa zvanog Matapakos, što je riječ čileanskog slenga za “ubicu policajaca”. Taj pas, jedan od mnogih lutalica u Santjagu, crni je mješanac sa crvenom maramom oko vrata, koji se često pridruživao protestima 2011. godine, na kojima je zahtjevano besplatno univerzitetsko obrazovanje. Matapakos je tako nazvan jer je pokazivao antipatiju prema policiji za razbijanje demonstracija koja se sukobljavala s demonstrantima i često se moglo vidjeti kako laje i reži na njih. Druge ličnosti koje su postale fenomen na društvenim mrežama su čovjek obučen u Spajdermena koji izvodi improvizovani ples oko šipke u metrou, gdje su protesti započeli, kao i osoba obučena u lik Pikačua iz Pokemona koja pleše među demonstrantima.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Danas se navršava 30 goDina oD paDa Berlinsko

“Gvozdena zavjesa“ ⌦ Goran Popović

oslije 9.novembra 1989.godine više ništa nije bilo isto. Njemačka se ujedinila. Raspao se Sovjetski Savez, raspao se Varšavski pakt... Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska postale su članice Evropske unije i NATO.

Bio je to prelomni trenutak u trasiranju nove istorije Evrope, ali i promjena na globalnom planu. Sa ove istorijske distance, međutim, zanimljivi su neki detalji koji su prethodili rušenju Berlinskog zida. Prosto je nevjerovatno, na primjer, da su zapravo Rusi htjeli da ga sruše, a da se tome protivila britanska premijerka Margaret Tačer.

■ Zid srušen Za dan

Tog 9. novembra 1989. godine sekretar Centralnog komiteta Socijalsitičke radničke partije DDR-a Ginter Šabovski objavio je da je moguće putovati iz Istočnog u Zapadni Berlin i obratno bez ikakvih uslova i papira. Vijest se brzo proširila pa su se građani Berlina počeli okupljati na graničnim prelazima i rušiti dijelove velikog zida. Bio je dovoljan praktično samo jedan dan da se stameni simbol podjele ovog grada, ali i cijele Evrope potpuno ukloni, a danas skoro da nema tragova da je ikad i postojao. Naravno da je činu rušenja prethodno kumovala visoka svjetska politika, ali i sami njeni akteri bili su iznenađeni brzinom kojom se sve desilo, pa i krupnim sistemskim promjenama koje su uslijedile. Raspao se Sovjetski Savez, raspao se Varšavski pakt, skinuta

je „gvozdena zavjesa“, istopio se hladni rat...Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska u međuvremenu su prešle „na drugu stranu“ – članice su NATO i Evropske unije. Ujedinjena Njemačka je i definitivno postala najsnažnija evropska zemlja sa svojih 83 miliona stanovnika. Sa zidom pao je i komunizam. Naravno da je ključnu ulogu u svemu tome imao predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov koji je konceptom „perestrojke“ na unutrašnjem planu i do tada neviđenim talasom otopljavanja i otvorenosti u odnosima sa Zapadom praktično inicirao sve procese koji su uslijedili. Političari na Zapadu bukvalno su bili zatečeni.

■ Margaret

tačer bila protiv rušenja

To najbolje pokazuju dokumenti koje je objavio londonski Tajms skoro dvije decenije nakon što je srušen Berlinski zid. Prema tim dokumentima tadašnja premijerka Velike Britanije Margaret Tačer je dva mjeseca prije događaja u Berlinu saopštila Gorbačovu da ni Velika Britanija, ni zemlje Zapadne Evrope ne žele ujedinjenje Njemačke, stavivšti do znanja sovjetskom lideru da bi on svim snagama trebalo da spriječi da se to dogodi. Ona je takođe tada re-

Zanimljiva je opservacija Tajmsovog novinara Pitera Milara koji je u to vrijeme bio dopisnik iz Centralne Evrope. On kaže da je rušenje Berlinskog zida zapravo bila slučajnost koju niko nije ni planirao ni očekivao. Namjera je bila da se ublaže ograničenja na putovanja istočnih Njemaca na Zapad. To je, međutim, bilo pogrešno shvaćeno i ono što se dogodilo u Berlinu 9. novembra je bila čista slučajnost, smatra Milar.

Zašto je građen Berlinski Zid Berlinski zid počeo je da se gradi 13. avgusta 1961. godine i više puta je nadograđivan. Kada je završen bio je dugačak 155 kilometara. Njegova osnovna namjena je bila da prelazak iz istočnog u zapadni dio grada učini potpuno restriktivnim. Poslije Drugog svjetskog ra-

ta Berlin, kao i ostatak Njemačke, je podijeljen u četiri sektora i bio je opkoljen sa svih strana sovjetskim sektorom. Sovjetski Savez, SAD, Velika Britanija i Francuska su kontrolisale svaki svoj dio Berlina. Tri sektora koje su kontrolisali SAD, Britanija i Francuska 1949.

godine postaju sastavni dio Zapadne Njemačke iako je sa svih strana bio okružen teritorijom Istočne Njemačke. U početku građanima Berlina bilo je dozvoljeno da se slobodno kreću između sektora, ali kako je hladni rat dobijao na intenzitetu slob-

dan prolaz bio je sve restriktivniji. Konačno 1952. godine granica između Istočne i Zapadne Njemačke se potpuno zatvara. Oko 2,5 miliona istočnih Njemaca je prešlo na Zapad između 1949. i 1952. godine. Nakon izgradnje Berlinskog zida

on je dijelio grad skoro pune tri decenije. Za to vrijeme su vlasti DDRa žestoko kažnjavale svaki pokušaj prelaska preko zida. Pokušavajući da se prebace preko zida život je izgubilo najmanje 136 osoba prema podacima Istorijskog instituta u Postdamu.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

og ziDa

Svijet

“ je pala slučajno?!

kla da destabilizacija Istočne Evrope i raspad Varšavskog pakta takođe nijesu u interesu Zapada. „Nama nije potrebna ujedinjena Njemačka“, rekla je ona,“to će dovesti do prekrajanja poratnih granica, a mi to ne smijemo da dozvolimo jer bi tako nešto miniralo stabilnost međunarodne situacije i našu bezbjednost dovelo u pitanje“. Premijerka Tačer Gorbačovu je takođe rekla da Zapad neće insistirati na „dekomunizaciji“ niti preduzeti bilo kakve korake koji će ugoziti bezbjednost Sovjetskog Saveza.

■ Rusi htjeli da Ruše

Mladi ruski istraživač i pisac Pavel Stroilov došao je sredinom devedesetih godina prošlog vijeka do dokumenata koji su pokazivali da je i u Moskvi vladala zbunjenost zbog procesa urušavanja komunizma u Istočnoj Evropi. Zato su, ma koliko to nevjerovatno izgledalo, i sami razmatrali mogućnost da sruše Berlinski zid.

U zapisniku sa sjednice Politbiroa održane 3. novembra 1989.godine, šest dana prije rušenja Berlinskog zida precizno je zabilježeno: „Vladimir Krujčkov (šef KGB): Sjutra će pola miliona ljudi izaći na ulice Berlina i drugih gradova. Mihail Gorbačov: Ti misliš da će Krenc (zamijenio Honekera na funkciji partijskog lidera DDR-a) ostati? Mi ne možemo objasniti narodu ako izgubimo Istočnu Njemačku. Mi je ne možemo održati bez Zapadne Njemačke. Eduard Ševardnadze (ministar inostranih poslova): Bolje je da mi sami srušimo taj zid. Krjučkov: Njima će biti teško ako mi srušimo taj zid.“ A kada su Sovjetski Savez, Moskva, Gorbačov i Politbiro definitivno donijeli odluku da se ne koristi sila u Istočnoj Njemačkoj, rušenje kule od karata blo je neminovno.

■ istoRiju

pišu gReške

Zanimljiva je opservacija Tajmsovog novinara Pi-

tera Milara koji je u to vrijeme bio dopisnik iz Centralne Evrope. On kaže da je rušenje Berlinskog zida zapravo bila slučajnost koju niko nije ni planirao ni očekivao. Namjera je bila da se ublaže ograničenja na putovanja istočnih Njemaca na Zapad. To je, međutim, bilo pogrešno shvaćeno i ono što se dogodilo u Berlinu 9. novembra je bila čista slučajnost, smatra Milar. Neki teoretičati su, kasnije, na osnovu toga razvili teoriju da istoriju pišu greške.

Repotaža 36 ObnOva Ganića-kule prema planu biće OkOnčana kraj SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Simbolu Rožaja StaRom godine udahnut novi ž

a havijezne Rožajce, obnova Ganića kule je obnova identiteta, duhovnosti, istorije, tradicije, kulture i običaja u čaršiji koja je u proteklih nekoliko decenja, kada je u pitanju stara – tradicionalna arhitektura, doživjela klasični urbicid. Prema raspoloživim podacima, Ganića kula sagrađena je 1797. godine, na lijevoj obali rijeke Ibar, u podnožju Ganića Krša i kamenih klikova (rogova) po kojima je - prema predanju, Rožaje (rogaje), dobilo ime. Kula je najprije sagrađena kao vojno utvrđenje da bi se kasnije preinačila u stambeni objekat gdje je živjela porodica Ganić. Harem kule bio je opasan kamenim zidom visokim dva metra i širine 50 cm, sa dvije strane. Unutar zida – u avliji, postojalo je nekoliko objekata, među kojima i mutvak-pekara za pečenje hljeba. Godine 1951. sredstvima tadašnjeg Saveznog instituta za zaštitu spomenika vršena su ispitivanja kako bi se sačuvala i zaštitila jedinstvena arhitektonska cjelina varoši Rožaje. Pitanje arhitektonske baštine Rožaja ponovo je bilo postavjeno 1980. godine inicijativom Centra za planiranje urbanog razvoja, povodom preuzimanja izrade plana razvoja varoši, sa potpuno izmijenjenom situacijom na licu mjesta. Konačno su se juna 1985. godine mogla nadopuniti istraživanja o tipu stare kuće Rožaja boravkom autora istraživačkog rada “Staro Rožaje” Jovana Krunića.Od 1987. godine, kula je pod zaštitom države ali zbog nemarnosti i nehaja

Za rekonstrukciju ovog skoro do temelja ruiniranog objekta, ministarstvo kulture i islamska Zajednica u crnoj gori, obeZbijedili su preko 150.000 eura.

tadašnjih lokalnih vlasti, kula se našla stiješnjena između novosagrađenih, arhitektonski „sterilnih“ stambenih objekata, koji su u potpunosti narušili najužu arhitektonsku cjelinu i avlijski harem Ganića-kule, a sama kula bila je prepuštena sama sebi. Ipak, oni koji su nanijetili da je nema - nisu uspjeli. Stara, iako ranjena, uspjela je da sačuva ponos i inat te ostane svoja na svome i doživi da ponovo nikne kao onda kada su joj majstori – debrani, ugradili posljednji kamen, otkada je prošlo 222 godine /1797 -2019.

■ NEPOVRATNO IZ-

GUBLJENA DJEVIČANSKA PLANINSKA SVJEŽINA

Tridesetčetvorogodišnji (1951.-1985) interval, sasvim prirodno, drastično je izmijenio njeno lice. Nepovratno je izgubljena planinska djevičanska svježina staroga ansambla. Ali, ako je narušen karakter, ako je izgubljena cjelinska homogenost, ostali su još uvijek detalji, poneka stara kuća, koju je poštedila oskudica, nedostatak sredstavada da se zamijeni novom. Iako se radi o zabačenom planinskom kraju, tip kuće Rožaja nikako ne izražava siromaštvo. Naprotiv, radi se o velikim kućama, najudobnije opremljenim svim potrebnim uređajima za komforan život, uzeto čak i u najsavremenijem smislu kazao je tada prof. Jovan Krunić. Za havijezne Rožajce, obnova Ganića-kule je obnova duhovnosti, istorije, tradicije, kulture i običaja u čaršji koja je u proteklih nekoliko de-

Objekat je bio u dosta lošem stanju, ali je spolja već dobio zavidno lijep izgled

jem GOdine

m 222 život

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Repotaža

Očuvanje stare arhitekture kao esencijalne kulturološke komponente

Rekonstrukcija spoljašnjeg dijela Ganića kule ovih dana je okončana, dok su radovi na enterijeru još uvjek u toku. Inspirativni prostor ovog objekta se koristi trenutno za kulturne događaje, promocije knjiga i izložbe. Do kraja godine je planirano da cjelokupni radovi budu okončani

cenija kada je u pitanju stara – tradicionalna arhitektura, doživjela klasični urbicid.

■ OBNOVA NA-

KON DECENIJA PROPADANJA

Za rekonstrukciju ovog skoro do temelja ruiniranog objekta, Ministarstvo kulture i Islamska zajednica u Crnoj Gori, obezbijedili su preko 150.000 eura. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat ef. Fejzić je kazao da je želja Islamske zajednice da ovom objektu vrati autentičnost. Ganića-kula koja je u veoma lošem stanju se ne nalazi na atraktivnoj lokaciji tako da je naš jedini motiv da objekat koji je dio istorije i kulturne baštine ovoga kraja, sačuvamo od propadanja. Radovi na rekonstrukciji su već započeti i mi smo zahvalni Sulju

Mustafiću, članu Mešihata IZ, koji je razgovorom sa predstavnicima Ministarstva kulture otvorio vrata ka realizaciji ovog projekta – kazao je Fejzić, upućujući zahvalnost Ministastvu što je prepoznalo značaj ovog projekta i izdvojilo preko 100.000 eura za rekonstrukciju. On je dodao da je za istu namjenu Islamska zajednica u Crnoj Gori obezbijedila više od 45.000 eura za prvu fazu rekonstrukcije objekta, koja podrazumijeva grube građevinske radove i pokrivanje objekta. Predsjednik opštine Rožaje, Ejup Nurković je izrazio zadovoljstvo što je počela obnova ovog veoma važnog objekta i uputio zahvalnost IZ u Crnoj Gori. Odlukom SO objekat je dat Islamskoj zajednici na upravljanje sa idejom da obezbijede sredstva i donacije. Objekat je bio u dosta lošem stanju

Za havijezne Rožajce, obnova Ganića-kule je obnova duhovnosti ali očekujemo da će nakon rekonstrukcije, Ganića-kula zasjati starim sjajem. Zadovoljni smo što za partnera imamo Islamsku zajednicu kazao je Nurković i dodao da prva faza rekonstrukcije podrazumijeva revitalizaciju zidova od kamena i izgradnju drvenog dijela objekta i krovnog pokrivača.

■ ARHITEKTONSKI

SPOMENIK POTPUNO ZAPUŠTEN

Osamdesetih godina prof. Zoran Petrović kazao je: „Ganića kula je jedini primjerak ovakvog graditeljstva u Rožaju, ali se sa žalošću mora uočiti da je ovaj arhitektonski spomenik potpuno zapušten

i prepušten tihom ali sigurnom propadanju. Nepotrebno je isticati kako i na koji bi sve način ovaj izuzetno vrijedan i značajan spomenik mogao da se uključi u savremene tokove života.“ Petrović Rožaje svrstava u najljepše arhitektonske cjeline bivše Jugoslavije poredeći ga sa Splitom, Dubrovnikom, Prizrenom, Ohridom...“ Ostaje nada da će obnovom Ganića kule, početi naša duhovna obnova i podizanje svijesti o važnosti očuvanja stare arhitekture kao esencjalne kulturološke komponente čiju vrijednost su kroz vjekove, uvijek više prepoznavali putnici namjernici nego li mi sami. Preuzeto sa rozajetoday. me - Mirza Luboder

Kultura

sUsREt BOgDANOVIĆA I PREsKER

Platforma za saradnju u oblasti kreativne industrije Organizovanje “Dana Crne Gore u Republici Sloveniji” i učešće na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu preduzetništva u Celju, od posebnog značaja je za regionalnu promociju crnogorskog kreativnog sektora, a prostora za saradnju sa Slovenijom, ima i u oblasti kreativnih industrija, istakao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović na sastanku sa ambasadorom Republike Slovenije u Crnoj Gori Gregorom Preskerom. Bogdanović je naglasio da potisani Sporazum o saradnji u oblasti kulture predstavlja dobru osnovu za usaglašavanje Programa saradnje kojim bi bili definisani konkretni projekati koji se mogu implementirati u narednom periodu. Kako se ističe u saopštenju Ministarstva kulture, Bogdanović je istakao da je podizanje spomenika Francu Prešernu u Podgorici i Petru II Petroviću Njegošu u Ljubljani od posebnog značaja za promociju kulturne baštine Crne Gore i

Slovenije. Osvrnuo se i na saradnju u oblasti kinematografije, naglasivši da filmski centri dvije države u kontinuitetu realizuju zajedničke projekte, što je od posebnog značaja za Crnu Goru, koja sprovodi opsežne reforme u ovom sektoru. Ambasador Presker je istakao značaj organizovanja “Dana Crne Gore u Republici Sloveniji” i MOS-a u Celju realizovanih u septembru, ističući posebno prezentaciju projekata podržanih u okviru programa “Kreativna Crna Gora”, ali i izvođenje predstava savremene crnogorske produkcije. Naglasio je da učešće delegacije Crne Gore na predstojećem “Kreativnom forumu” u Ljubljani predstavlja dobru platformu za produbljivanje saradnje na ovom polju, i istakao da ministarstva kulture Crne Gore i Republike Slovenije, kroz realizaciju brojnih projekata saradnje, u velikoj mjeri doprinose produbljivanju veza između dvije države. R.K.

POUČNA PRIČA zA DJECU I RODItELJE

Jubilarno 200. izvođenje predstave za djecu Jedan od najdugovječnijih naslova sa dramske scene za djecu Gradskog pozorišta, predstava “Ah, šta sve mora jadno dijete” danas u 12 sati jubilarno igranje na najbolji način svjedoči o atraktivnosti i umjetničkom dometu ovog djela a, ujedno, predstavlja i uspjeh za ovaj teatar, glumački ansambl i reditelja. Jednako zanimljiva i poučna kako djeci tako i roditeljima, ova duhovita priča za koju tekst i režiju potpisuje Miroslava Mima Janković, govori o začeću i dolasku djeteta na svijet, o njegovim prvim koraci-

ma, mukama sazrijevanja, ali i o odrastanju. Komad je namijenjen djeci starijoj od četiri godine. Predstava “Ah, šta sve mora jadno dijete” premijerno je izvedena 8. oktobra 1994. godine, a u glumačkoj postavi tada su bili Zoja Bećović, Dejan Đonović, Sejfo Seferović i Ratka Mugoša. Obnovljena je 2. februara 2008, a iz prvobitne podjele u glumačkoj ekipi danas su ostali Dejan Đonović i Sejfo Seferović, dok ostale uloge tumače Dijana Dragojević i Sanja Popović. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

ª IVANOVº ANDRIJA ŽOLDAKA U PRO

Rituali izg

⌦ Ana Tasić

oldakov „Ivanov“ je osobena dekonstrukcija komada, teatralizovana, depatetizovana i opojno razmaštana verzija rane Čehovljeve drame

U Crnogorskom narodnom pozorištu za početak sezone je premijerno izveden “Ivanov” u režiji izuzetnog ukrajinskog reditelja svjetskog značaja Andrija Žoldaka. Predstava je donijela prepoznatljiv Žoldakov rukopis, uobličen na liniji avangardnog pozorišta dvadesetog vijeka, radova reditelja kao što su Grotovski, Kantor, Mejerholjd, u pogledu istraživačkog pristupa i gotovo religioznog odnosa prema teatru i glumcima. Žoldakov „Ivanov“ je osobena dekonstrukcija komada, teatralizovana, depatetizovana i opojno razmaštana verzija rane Čehovljeve drame. Ona u multimedijalnom, snolikom, vizuelno spektakularnom obliku traži neočigledna, podsvjesna značenja radnje, esencijalna za razumijevanje Čehova koji jedinstveno odražava dubine, odnosno provalije, ljudske duše. Žoldakov pozorišni jezik je fragmentaran, alinearan, češće ima logiku sna, nego logiku jave. Replike likova učestalo uranjaju u preglasnu muziku, puštajući da ih ona savlada, jer je muzika najsnažnije sredstvo izražavanja metafizičkog, koje Žoldak postojano traži. A muzički stilovi i pjesme koje se upotrebljavaju drastično variraju, od operskih arija, preko partizanskih pjesama i tradicionalne romske muzike, do sladunjavih MTV i folk hitova. Lajtmotiv je tinejdžerski pop hit “See You Again” Majli Sajrus. Prateći njenu melodiju i riječi, u prvom činu, Ivanov (Dejan Lilić), a nešto kasnije

Žoldakov izvanredan “ivanov” traje pet sati i ima tri pauze, zbog čega ima odlike rituala koji traŽi naročitu gledalačku posvećenost, predstavljajući vid otpora prema našoj prekomjernoj ubrzanosti Života

i Saša (Žana Gardašević-Bulatović), kao da su hipnotisani, divlje plešu, čežnjivo čekajući jedno drugoga. Kasnije, u trećem činu koji je scenski najmoćniji, emotivno najrazorniji, i Ana Petrovna (Sanja Vujisić), supruga Ivanova, skoro sasvim naga, van samokontrole, prepušta se Majlijinoj pjesmi koja postaje začudna tačka njihovog okupljanja, na planu imaginacije. Izazovan je pri tome osobeni estetski transfer koji ova pjesma doživljava, premještanjem iz (banalnog) medijskog konteksta, i ugrađivanjem u Čehovljevo dramsko tkivo. Sumanuta stilska ukrštanja ovdje razumijemo kao vid efektnog odraza shizofrenosti našeg vremena, odnosno naše svijesti, izmijenjenje medijskom kulturom življenja. Ona istovremeno imaju nenametljiva komička značenja, zbog stalnih iznenađenja koja izazivaju. Takođe grade i izuzetnu dinamiku igre, ne puštajući gledaoca da upadne u monotoniju, što je naročito važno napomenuti, imajući u vidu da predstava traje pet sati. Žoldak ne prestaje da nas scenski izaziva, da žestoko udara iz svoje utrobe u našu utrobu, smjenjujući u izrazu brutalnost i poeziju. Tjeskobni su, na primjer, prizori surovosti između Ane Petrovne i Ivanova u prvom činu, koji se grade putem video-snimaka krupnih planova nasilnih slika. Prvo on surovo šutira nju, koja leži na zemlji, uz bolne, stilizovane zvuke udaraca, da bi se uloge nasilnika i žrtve poslije toga zamijenile. Na taj način se na početku intrigantno otjelotvoruje ono što nije verbalno izraženo između supružnika, a neumitno postoji. Glumci igraju zaista posvećeno i ubjedljivo, prostiru svoje tijelo i dušu na sceni (pored pomenutih, nastupaju i Aleksandar Radulović-Mihail Mihajlovič, Davor Dragojević-Šabeljski, Dragan Račić-Doktor, Branka Stanić-Babakina, Jovan Krivokapić-Gavrilo, La-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Kultura

ODUKCIJI CRNOgORsKOg NARODNOg POzORIštA

gubljenih duša Tjeskobni su, na primjer, prizori surovosti između Ane Petrovne i Ivanova u prvom činu, koji se grade putem video-snimaka krupnih planova nasilnih slika. Prvo on surovo šutira nju, koja leži na zemlji, uz bolne, stilizovane zvuke udaraca, da bi se uloge nasilnika i žrtve poslije toga zamijenile

zar Dragojević, Zoran Dragićević-gosti i Gojko Burzanović-Vođa ceremonije). Dejan Lilić, gostujući glumac iz Makedonije, neobično je snažan Ivanov. Lažov je i prevarant, često odbojan, u izrazu određen oštrim, karikaturalnim, napadnim tonovima koji otkrivaju njegovu udaljenost od njega samog, bježanje od sebe. Prepoznatljiva čehovljevska melanholija, očaj i izgubljenost ovog lika, probijaju se u monolozima koje glumac govori u mikrofon, koji tu postaje sredstvo povezivanja sa izgubljenim sopstvom, odlutalim pod teretima besparice, i emotivne praznine. Saša Žane Gardašević-Bulatović je iskrena i naivna, preplavljena romantičnom, nerazumnom ljubavlju prema Ivanovu, djelujući povremeno kao potpuno nevina djevojčica. Njena posebnost je u ovoj predstavi naglašena uvođenjem govorne mane, koja je čini još izolovanijom u okruženju bahatosti i primitivizma, carstvu pijanih lezilebovića omlitavljenog duha. Žoldakov izvanredan “Ivanov” traje pet sati i ima tri pauze, zbog čega ima odlike rituala koji traži naročitu gledalačku posvećenost, predstavljajući vid otpora prema našoj prekomjernoj ubrzanosti života. Takvo dijeljenje vremena i prostora, gledalaca i glumaca, bar privremeno zaustavlja brzinu svakodnevnice koja vodi u površnost i odlaženje od sebe. Ovakvo pozorište nam tako vraća mogućnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja svijeta, što bi trebalo da bude smisao života.

“Parazit” na Sceni studio Nagrađivani film “Parazit”, reditelja Bong Joon Hoa, biće prikazan u okviru filmskog programa Cinema studio večeras u 20.30 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu. Glavne uloge tumače: Kangho Song, Yeo-jeong Jo i Sodam Park. “Parazit” je crna komedija sa elementima trilera koja suočava imućnu porodicu, opsjednutu američkom kulturom i siromašnu – u nemilosrednoj potrazi za egzistencijom. Ova porodična tragikomedija koja prikazuje neizbježni sudar koji nastaje kada Ki vo, najstariji sin porodice od četvoro odraslih koji su nezaposleni, dobije ponudu za dobro plaćen učiteljski posao u bogatoj porodici Park. Film je dobio Zlatnu palmu na ovogodišnjem festivalu u Kanu, a kritičari ga već proglašavaju za film godine. R.K.

Finiks bi ponovo bio Džoker Film Džoker ruši sve rekorde na bioskopskim blagajnama, a u svijetu je već zaradio blizu milijardu dolara. Ono što sada najviše zanima sve fanove ovog filma je da li će biti snimljen njegov nastavak. Tod Filips, reditelj Džokera, rekao je još prije premijere filma da ne planira drugi dio, niti da mu je stalo da povezuje ovo ostvarenje sa ostatkom DC filmskog univerzuma. Hoakin Finiks, s druge strane, nedavno je izjavio da mu ne bi teško palo da ponovo tumači Betmenovog arhineprijatelja. Glumac je kazao da je već u drugoj nedjelji rada na filmu počeo da u predlaže Todu Filipsu da počne da radi na drugom dijelu filma jer je lik Džokera suviše zanimljiv. R.K.

RODITELJI-DJECA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

VAŽNI SAVJETI

Ishrana beba adaptiranim mlijekom

oju vodu izabrati, na koji način pripremati mlijeko… O čemu bi sve trebalo da vode računa roditelji čije se bebe hrane mliječnom formulom.

Ukoliko se vaša beba djelimično ili potpuno hrani mliječnom formulom, postoji nekoliko stvari koje obavezno morate znati. Izdvajamo najvažnije. Pažljivo birajte vodu za bebu Koju vodu dati bebi je često pitanje mladih majki. Budite pažljivi sa odabirom, jer čak i niskomineralne negazirane vode namijenjenje bebama nisu pogodne za djecu mlađu od šest mjeseci. Zato ih prije upotrebe obavezno prokuvajte. Najsigurnije je da za pripremu adaptiranog mlijeka koristite posebnu vodu za rastvaranje formula. Njihov

mineralni sastav je prilagođen bebama i sterilne su, te se ne moraju prokuvavati prije upotrebe. Pridržavajte se uputstva za pripremu adaptiranog mlijeka Ukoliko bebu hranite adaptiranim mlijekom, veoma je važno da pažljivo pratite uputstva prilikom pripreme. Koristite isključivo mjericu brenda koji ste izabrali i pažljivo odmjerite količinu praha. Vodite računa i o temperaturi vode. Ne koristite neprovjereno mlijeko drugih majki Širom svijeta postoje banke u kojima može da se donira majčino mlijeko. Ovo

mlijeko se pasterizuje i ostavlja za najugroženije bebe, čije mame nisu u stanju da obezbijede dovoljno mlijeka kako bi zadovoljile bebine potrebe. Nikako nemojte na svoju ruku koristiti neprovjereno mlijeko drugih majki. Pripazite na higijenu Pripremljeno mlijeko ne čuvajte duže nego što je preporučeno. Takođe, strogo vodite računa o higijeni pribora i ruku prilikom pripreme adaptirane formule. Ne miješajte majčino mlijeko i formulu Kada rukom ili pumpicom izmlazate mlijeko, možete ga odmah upotrebi ili pomiješati sa već izmlazanim mlijekom koje čuvate u frižideru, ali nikako ne bi trebalo da ga miješate sa formulom, vodom ili bilo čim drugim.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

RODITELJI-DJECA

OBRATITE PAŽNJU

Šta ne smije da jede beba mlađa od godinu Jedna od glavnih prekretnica za roditelje je trenutak kad beba počne da jede čvrstu hranu. Ipak, jeste li svjesni svih opasnosti koje to nosi? Djeci treba dopustiti da istražuju hranu, ali pritom treba imati na umu da postoje namirnice koje treba izbjegavati dok dijete ne napuni

barem godinu dana. Med Med treba izbjegavati zato što može razviti botulizam. Botulizam je rijetka, ali teška bolest, koju uzrokuje anaerobna bakterija Clostridium botulinum, koja stvara spore i toksični otrov, a posljedice za bebu mlađu od godine dana su ozbiljne.

Puter od kikirikija Ovaj proizvod može izazvati ozbiljne alergijske reakcije. Osim alergija, puter od kikirikija je izrazito opasan, zato što je to gusta ljepljiva stvar koja može izazvati gušenje. So Bebe ne treba da jedu slanu hranu. Bubrezi jednogo-

dišnjeg djeteta nisu dovoljno razvijeni da bi mogli da se nose sa velikim količinama natrijuma, pa je važno izbjegavanje dodavanja soli. Takođe, treba imati na pameti da sva prerađena hrana u sebi već sadrži određene količine soli, pa to treba izbjegavati. Grožđe Grožđe je inače dobra

grickalica za vaše mališane, ali tek kada postanu malo stariji. Čak i ako grožđe prerežete na pola, ono predstavlja rizik za bebe jer se njime mogu lako ugušiti. Ovo se odnosi i na grožđice, tako da je ovu grickalicu potrebno izbjegavati. Čokolada Svaka beba bi voljela da dobije komadić čokolade. Iako mislite da to nije loša ideja, sjetite se da u čokoladi ima kofeina i mlijeka, što je djeci mlađoj od godinu dana teško da vare. Svježa šargarepa Kao i grožđe, veličina i krutost sirove šargarepe veliki je rizik od gušenja za malu djecu. Najsigurniji način za konzumiranje šargarepe jeste kuvanje. Kokice Iako je to hrskava, ukusna i može biti zdrava grickalica, postoji ozbiljna opasnost od gušenja. Nikada nemojte davati kokice djeci koja su mlađa od godinu dana. Tvrde bombone Bombone, uključujući lizalice, najbolje je odgađati dok dijete ne bude dovoljno staro za pranje zuba.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

PREDSTAVLJEN MUZIČKI NOVOGODIŠNJI PROGRAM

ŠTUKE I RUNDEK U PODGORICI, ČOLIĆ I CECA U BUDVI Dva grada od kojih se očekuje najviše u nogodišnjoj noći, makar kad je u pitanju muzički program, predstavili su spisak izvođača, tako će Podgoričani u najluđoj noći na glavnom gradskom trgu imati prilike da čuju bendove Letu štuke i Ničim izazvan, dok će noć kasnije nastupiti Darko Rundek i Marko Louis, a uvod u novogodišnje slavlje biće koncert hrvatskog pjevača Džibonija u Bemax areni, koji je poklon grada i kompanije Bemax. Budvani su kao i obično pripremili bogatiji i raznovrsniji program, pa će zvijezda novogodišnje noći na staro-

Čolić u Budvi, Šaran (Letu štuke) u Podgorici za najluđu noć

gradskom trgu u Budvi biti pjevač Zdravko Čolić, dok će prvog januara nastupiti folk zvijezda Ceca i Hari Mata Hari. Podgorički praznični bazar počeće 6. decembra i završiti 2. januara, dok je gradska uprava Budve odlučila da ovogodišnji program traje pet dana, od 28. decembra do 1. januara. Tokom pet dana proslave, na budvanskom trgu binu će, osim gorenavedenih zvijezda, dijeliti i: Akademia i Gula, Neno Belan, Psihomodo pop, Krugovi u žitu, zatim Mahmut Orhan, Nevena Božović, a čeka se potvrda francuskog di-džej dua Ofenbach. Fi.J.

UČESTVUJE LI CRNA GORA

Božidar Šundić, generalni direktor RTCG-a

ŠUNDIĆ: ODLU JOVETIĆ: TO JE Ove godine Crnu Goru je na Eurosongu predstavljao D-moll

⌦ Danilo Brajković

vanična odluka o učešću Crne Gore na Eurosongu 2020. u holandskom Roterdamu još je u magli. Generalni direktor RTCG-a Božidar Šundić poručuje da je Savjetu “uputio mišljenje” te da je na njemu da odluči, dok Ivan Jovetić, predsjednik Savjeta, uzvraća da to tijelo ove godine daje saglasnost sa odlukom generalnog direktora, koja Savjetu nije upućena, ali im menadžment jeste saopštio da je rok za prijavu za učešće istekao. Informaciju da Crna Gora neće učestvovati na Eurosongu 2020. juče rano ujutru prvi je lansirao inostrani internet portal Esctoday, pozivajući se na neimenovani izvor iz RTCG-a. U obrazloženju, autor teksta navodi da je Evropska radiodifuzna unija (EBU) RTCG-u omogućila da “probije” prvobitni rok za prijavu, koji je isticao 10. oktobra, ali da i nakon toga Javni servis nije uspio da ispuni neophodne kriterijume, poslije čega je odlučio da odustane od učešća. Premda na zvaničnom sajtu Eurosonga ta informacija nije potvrđena, Vikend novine su od dobro upućenih u evrovizijska dešavanja na crnogorskoj sceni juče saznale da je vijest o odustajanju istinita. No, zvanične potvrde o konačnoj odluci u taboru RTCGa nema, a o ovom pitanju nisu usaglašeni stavovi generalnog direktora Javnog servisa Božidara Šundića i Ivana Jove-

tića, predsjednika Savjeta RTCG-a. U razgovoru za Vikend novine, Šundić demantuje da je odluka donešena, poručuje da je riječ o nagađanju i lopticu prebacuje u dvorište Savjeta.

■ U IŠČEKIVANJU ODLUKE... “Generalni direktor daje Savjetu RTCGa mišljenje o Eurosongu, a Savjet odlučuje, jer se radi o cifri koja premašuje ovlašćenja generalnog direktora. Mi smo zvanično uputili zahtjev Savjetu i čekamo odluku. Ne smijem ništa reći prije toga. Ako Savjet kaže - mi smo odlučili da bude Eurosong, ja to prihvatam. Ako kažu drugačije - neće biti Eurosonga. Do tada niko ne može da kaže da li će biti učešća ili neće. To su nagađanja. Savjet bi morao da odluči brzo, u narednih nekoliko dana, jer moramo organizatore (EBU) da obavije-

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

ZABAVA

FRONTMEN BENDA OTKRIO

Deftones objavljuju album dogodine Američki bend Deftones završava rad na novom albumu. U nedavnom intervjuu Čino Moreno, frontmen benda, je izjavio kako je bend završio snimanje novih pjesama. “Na novom materijalu smo radili godinu dana. Zaista smo uživali u procesu snimanja. Sastanemo se, radimo nekoliko sedmica bilo da radimo na idejama ili samo onako sviramo, onda odemo doma, razmišljamo o idejama i opet sve iznova”, izjavio je Čino. Što se tiče datuma objave, Čino je izjavio: “Definitivno stiže sljedeće godine. Nadamo se da će biti u prvoj

polovini.” Tačan datum Moreno nije mogao da potvrdi, ali je dodao da žele da album bude savršen. Deftones su posljednji studijski materijal “Gore” objavili 2016. godine.

NA NOVOM MATERIJALU SMO RADILI GODINU DANA. ZAISTA SMO UŽIVALI U PROCESU SNIMANJA. SASTANEMO SE, RADIMO NEKOLIKO SEDMICA BILO DA RADIMO NA IDEJAMA ILI SAMO ONAKO SVIRAMO

A NA EUROSONGU 2020?

UČUJE SAVJET E NA ŠUNDIĆU stimo. Oni to mogu odlučiti i na elektronskoj sjednici”, jasan je Šundić.

■ ”ROK JE ISTEKAO” S druge strane, Jovetić negira da je Savjetu saopštena odluka generalnog direktora, koji, kako kaže za Vikend novine, nakon promjene Statuta i načina rada donosi odluku, a Savjet daje saglasnost. “Odluku treba da donese generalni direktor, što još nije učinjeno. Menadžment nam je saopštio da je rok za prijavu istekao, tako da ne vidim smisao donošenja odluke za neki događaj za koji je rok istekao. Prošle godine, Savjet jeste donosio konačnu odluku, ali smo mijenjali Statut i način rada. Dakle, ove godine procedura bi trebalo da bude sljedeća: odluka generalnog direktora, pa tek onda saglasnost Savjeta, zbog iznosa koji prelazi granicu koju generalni direktor ima. On može da potpiše do nekih, u ovoj godini, 110.000 ili 111.000 eura, a za Eurosong je riječ o nekih 130.000 eura. Ako rok nije istekao, a odluka se donese, možemo opet pričati o tome i imaćemo to na dnevnom redu - ne znam da li će biti na prvoj narednoj sjednici, ali može i to da se desi. To je najmanji problem što se Savjeta tiče. Ili, ako procijenimo da je to nešto o čemu Savjet tre-

Ivan Jovetić, predsjednik Savjeta RTCG-a ba da odluči, a mislim da nije”, zaključuje Jovetić, aludirajući na pomenute promjene Statuta i načina rada.

■ DVA FINALA IZ 11 POKUŠAJA U iščekivanju konačne odluke i toga čija će biti posljednja, podsjetimo da je Crna Gora prvo učešće na Eurosongu zabilježila 2007. Od tada, nije učestvovala na izdanjima 2010. i 2011. Na 11 učešća svega dva puta naši predstavnici plasirali su se u finale - učinili su to Sergej Ćetković i Nenad Knežević Knez, 2014. odnosno 2015. Posljednje dvije godine RTCG je organizovao Monteviziju - prvu povratničku osvojio je Vanja Radovanović, a ove godine trijumfovao je D-moll.

PUTA OD DEBIJA 2007. GODINE CRNA GORA NIJE UČESTVOVALA NA EUROSONGU. PAUZIRALI SMO 2010. I 2011. GODINE

PSIHOLOGIJA

MANIPULACIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

Da li vas neki ljudi jednostavno ª prave ludimaº Gaslighting je zaista jedna vrsta zaluđivanja koja “ciljanu osobu” šokira jer je ono što čuje u velikom neskladu sa njenom percepcijom. Taj nesklad je namjeran; nije riječ o međusobnom nerazumijevanju, nego o agresiji kojoj je cilj uništenje percepcije realnosti drugoga. Čini li vam se ponekad kao da vas neki ljudi jednostavno “prave ludima”? Postoji velika vjerovatnoća da se to zaista i događa i važno je to osvijestiti jer uticaj takvog ponašanja na naše biće može biti razoran i trajan. U engleskom jeziku postoji jedna jako lijepa riječ koju mi - to je riječ gaslighting. Dobro, možda sama riječ nije lijepa jer je Gugl prevodi kao “vrstu psihološke manipulacije putem koje osoba teži poslati seme sumnje u ciljanu osobu ili u članove ciljane grupe, podstičući ih da preispitaju vlastito sjećanje, percepciju i svoj zdrav razum”. U srpskom jeziku najbliže što imamo jeste fraza “činiti nekog ludim”. Gaslighting je zaista jedna vrsta zaluđivanja koja “ciljanu osobu”

šokira jer je ono što čuje u velikom neskladu sa njenom percepcijom. Taj nesklad je namjeran; nije riječ o međusobnom nerazumijevanju, nego o agresiji kojoj je cilj uništenje percepcije realnosti drugoga. Zvuči opasno? I jeste opasno, ali jedino onda ako osobi koja ovu manipulaciju koristi vjerujete. Bolje rečeno, jedino ako u tu osobu imate povjerenja. Gaslighting se temelji na negiranju tuđe percepcije, skretanju komunikacije, laganju i unošenju kontradikcije. Ako osobi koja to radi vjerujete, komunikacija može ići samo u dva smjera: u agresivno uvjeravanje u ispravnost vlastite percepcije ili u povlačenje i nesigurno pokušavanje opravdavanja. U prvom slučaju trošite svoju energiju i zdrav razum na uvjeravanje, a u drugom je sjeme sumnje posijano, pa oslabljujete sami sebe sumnjom u vlastitu percepciju. Puno su češće žrtve ovog destruktivnog obrasca žene. Prema mom mišljenju, to je zato što su

žene u (vrlo nedavnoj) prošlosti imale znatno manja prava nego muškarci, pa se njihova riječ i percepcija smatrale manje važnima. U najgorim primjerima, žene izložene ovakvoj vrsti slijepe agresije zaista završe u duševnim bolnicama ili, pod stare dane, sa znatnim gubitkom sjećanja. Međutim, i dalje ne znači da su osobe koje su nosioci ovog destruktivnog obrasca u potpunosti loše ili zle. To samo znači da, uza sve kvalitete i talente koje potencijalno mogu imati, jedan destruktivan dio sebe nisu upoznali i nemaju ga pod kontrolom. Kada vas neko tretira kao da ste glupi ili ludi, to čini iz jedne vrlo površne emotivne pozicije. Iz emotivne pozicije u kojoj vas zapravo nema - nema uvažavanja vaše perspektive, nema želje za razumijevanjem ili povezivanjem. Sve što postoji zapravo je odbrana koja negira drugoga. Iako će mnogi od vas ljude koji su nosioci ovog obrasca jednostavno nazvati zlim ili lošim, gasli-

ghting je zaista odbrana. I ova odbrana, kao i sve odbrane koje su u djetinjstvu neke osobe ili kasnijim traumatičnim iskustvima imale svoju svrhu, poslije postaje njeno nekontrolisano oružje usmjereno protiv drugih, naročito onih koji su joj bliski. I kad je to partner... Kao i svaki destruktivni obrazac, i ovaj može biti prisutan u cijelom rasponu - od vrlo malo do izrazito punog. Muškarac koji je kao dječak “praveći se lud” izbjegavao majčine neshvatljive promjene raspoloženja i agresivne naredbe poslije će to, u većoj ili manjoj mjeri, činiti i u odnosu sa svojom partnerkom kada god ga nešto u njenom ponašanju podsjeti na majku. Šta su traume izloženosti majčinoj emotivnoj nestabilnosti ili agresiji bile veće, to će i pokretača za primjenu ovog obrasca biti više. A ako je majčino ponašanje bilo izrazito traumatično, naročito u ranom dobu dječaka, onda i sama činjenica da je partnerka žena može biti pokretač straha i agresije odraslog muškarca.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

PSIHOLOGIJA

Gaslighting se temelji na negiranju tuđe percepcije, skretanju komunikacije, laganju i unošenju kontradikcije. Ako osobi koja to radi vjerujete, komunikacija može ići samo u dva smjera: u agresivno uvjeravanje u ispravnost vlastite percepcije ili u povlačenje i nesigurno pokušavanje opravdavanja.

I šta onda učiniti? Nema ispravne perspektive, ni ispravne percepcije, svi smo subjektivni. Postoje samo percepcije koje komuniciraju i percepcije koje ne komuniciraju. A s osobom koja je nosilac ovog destruktivnog obrasca moguće je komunicirati jedino na vlastitu štetu jer susreta u komunikaciji nema. Smisao ovog obrasca upravo jeste izbjeći susret, izbjeći kontakt, izbjeći komunikaciju u kojoj postoji dvoje. Kada je ovaj obrazac aktivan, opasno je imati povjerenja u nosioca ovog obrasca. Ovaj obrazac se temelji upravo na iskorišća-

vanju povjerenja, a naročito naivnosti. Zato, ako imate osjećaj da vas neko čini glupim ili ludim, shvatite to ozbiljno. Naročito ako je riječ o partneru jer šok i neverica koju pri tom osjećate prisutni su s razlogom. Ako vas neko uporno “pogrešno razumije”, kada ignoriše temu razgovora i nameće nešto sporedno, ako imate osjećaj da vas ne vidi i ne čuje, odustanite. Odustajanjem dobijate puno. Dobijate natrag povjerenje u sebe i svoju percepciju stvarnosti koja nije i ne može biti jedina ispravna, ali može biti vaša i može biti sačuvana.

Šta su traume izloženosti majčinoj emotivnoj nestabilnosti ili agresiji bile veće, to će i pokretača za primjenu ovog obrasca biti više. A ako je majčino ponašanje bilo izrazito traumatično, naročito u ranom dobu dječaka, onda i sama činjenica da je partnerka žena može biti pokretač straha i agresije odraslog muškarca.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

FOTO UBOD

Rijetka vrsta muflona - jedan od svega 250

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Odmaranje pred noćnu akciju www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

4Puzzle 7 1 solution: 6 8 5 1

4 1

7 5

5 1

Sudoku puzzle No. 3100 2015-04-09

7 9

3 9 5 6 2 7 4 1 9 www.sudokukingdom.com 4 6 1 8 3 9 4 2 7

TEŽA

Medium levelPlay sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 2627 Sudoku puzzle No. 3099 2015-04-08

2013-12-21

2013-12-22

Medium level

8 9

4 8

5 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

FOTO UBOD

Slijepi mišu - uhvaćen si

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Nedozvoljeno preticanje

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

9 5

5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2

Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

8 2

2012-05-23

2 2

5 2

1 9

6 5

Medium level

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

1 9

2 2

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

8 2 6 7 5 3 9 1 www.sudokukingdom.com

6 5

Medium level

Play sudoku online at:

2012-05-23

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9 5

8 2

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem grobnicu na pravoslavnom groblju u Škaljarima, Kotor. Tel: 069/597-539

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića. Tel: 067/898-614 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 9 I 10. 11. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 15. KOLO SUTJESKA ČEKA KOM, BUDUĆNOST GOST

DA LI STE ZNALI

Sutjeska je deset puta kod kuće dočekala Kom - 10 pobjeda, dva remija, tri poraza. Grbalj je u Radanovićima igrao 24 puta protiv Budućnosti - tri pobjede, šest remija, 15 poraza. Rudar i Zeta su odigrali 21 meč pod Golubiljnom - osam pobjeda “rudara”, pet remija, pet trijumfa “vukova”. OFK Titograd je kao domaćin odigrao 22 utakmice sa Petrovcem - šest pobjeda, 11 remija, pet poraza

Giljen - Rudar ne može da računa na Berina Tahirovića i Slobodana Perišića, a Zeta je lišena usluga Đorđija i Stefana Vukčevića, kao i Nemanje Sekulića - Iskra na raspolaganju ima najjači sastav, a Podgorica je lišena usluga Nikole Čelebića, Anđelka Jovanovića i Luke Tiodorovića - Sutjeska je lišena usluga Vladana Giljena, Darka Bulatovića, Bojana Cigera, Milutina Osmajića i Bojana Božovića, dok za Kom ne može da igra Miloš Milović - Grbalj može da računa na sve igrače, dok u sastavu Budućnosti neće biti Petra Grbića, Aleksandra Vujačića, Igora Bašića i Stefana Milića - OFK Titograd je lišen usluga Jovana Nikolića, Lukasa Nasimenta i Adane Činedua, dok Petrovac ne može da računa na Aleksandra Milića

Novi pogled u nebo i vidanje Kiša i nevrijeme su odložili prve utakmice četvrtfinala Kupa Crne Gore koje su bile na programu u srijedu (Podgorica - Iskra, Zeta - Sutjeska, OFK Titograd - Petrovac igraju 27. novembra, Budućnost pobijedila Jedinstvo 1:0), a novi pogled u nebo će biti uperen pred početak 15. kola Telekom 1. CFL. Vremenska prognoza kaže da je subota “stvorena” za kišu, ako padavine budu obilne kao u srijedu teško će moći da se igra, ali kalendar takmičenja je prenatrpan, pa sve i da bude preteško težiće se igranju. A vodeća trojka želi da zaliječi rane iz prethodnog kola, jer je Budućnost poražena od Zete, dok su Sutjeska i Iskra izvukle remi sa Podgoricom i Rudarom. GRBALJ - BUDUĆNOST (subota, Radanovići, 13.00): “Trikolori” 12 utakmica ne znaju za pobjedu (šest remija, šest poraza), dok “plavi” žele da se vrate na trijumfalni put poslije poraza od Zete nakon četiri vezane pobjede. Budućnost na posljednjih devet utakmica ne zna za poraz od Grblja (pet pobjeda, četiri remija), Grbalj je posljednji trijumf upisao 30. aprila 2017.

RUDAR Helić Tomašević Kašćelan Ćuković Seratlić Marković Krasić Janketić Vuković Faria Vujačić Trener: Edis Mulalić

pod Goricom. SUTJESKA - KOM (nedjelja, kraj Bistrice, 13.00, RTCG 2): Sutjeska je dvije utakmice bez poraza (pobjeda, remi), dok je Kom u seriji od šest mečeva bez pobjede (dva remija, četiri poraza). Međutim, na posljednja dva međusobna duela, Zlatičani su bili uspješ-

ISKRA

ZETA Aković Tuzović Baošić Ceklić Sopo Milojko S. Krstović Kontić Jamoa Bošnjak I. Vukčević Trener: Dejan Roganović

Blažić Đurišić Drinčić Kumburović Jovanović Šahman Boričić Karaklajić Camaj Vuković Milić Trener: Aleksandar Nedović

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Suidja: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Vladislav Radenović (Herceg Novi). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

Budućnost napada Grbalj, a Zeta želi da slomi Rudar u 15. kolu

48 17 12 19

GRBALJ

PODGORICA Agović Šćekić Pajović Đajić Aligrudić Božanović Vujović Suzuki Vujnović Zvrko Sekulić Trener: Vojislav Pejović

Popović Đukanović Serbul Kartal Merdović Đuričković Kotorac Zečević Petrov Račić Đorđević Trener: Marko Vidojević

PODGORICA - Stadion: kamp FSCG. Sudija: Radoje Pajović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Jovan Došljak (Berane). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Iskra: Neriješeno: Pobjeda Podgorica:

niji upisavši pobjedu i remi. ISKRA - PODGORICA (subota, kamp FSCG, 13.00): Iskra je u sjajno seriji (sedam utakmica - pet pobjeda, dva remija), lako se privikla na gostovanje tokom cijele sezone (čak i kada je domaćin), dok je i Podgorica u dobrom ritmu od tri meča bez poraza (pobje-

3 1 2 0

da, dva remija). Podgorica juri prvi trijumf nad Iskrom, dok Danilovgrađani žele da isprave remi iz Pljevalja. RUDAR - ZETA (subota, pod Golubinjom, 13.00): Rudar igra toplo - hladno (pobjeda, poraz, remi), a Zeta je osokoljena trijumfom nad Budućnošću koji je sti-

BUDUĆNOST

OFK TITOGRAD

Dragojević Vučić Đurić Boljević Roganović Raičković Terzić Božović Ivanović Stoiljković Zarubica Trener: Mladen Milinković

Ivanović Roganović Banović Živković Novović Raičević Pavlović Brnović Mendi Miličković Đalović Trener: Dragoljub Đuretić

RADANOVIĆI - Stadion: Donja Sutvara. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: subota, 13.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 50 Pobjeda Grbalj: 7 Neriješeno: 13 Pobjeda Budućnost: 30

PETROVAC Mugoša Vujović Medigović Rajović Kajević Marković Kalezić Ivanović Ražnatović Muharemović Kopitović Trener: Nenad Vukčević

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: subota, 15.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda OFK Titograd: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

47 15 19 13

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 11. 2019.

GRBLJA, ISKRA PROTIV PODGORICE

e rana vodećih 1. Budućnost