Dnevne novine 16-17. novembar 2019.

INTERVJU: MILIVOJ BEŠLIN, ISTORIČAR

Četnički vojvoda i plagijator nijesu ozbiljna alternativa DPS-u ■5 7

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019. BROJ 2531 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNICI CRNE GORE I ITALIJE PUSTILI U RAD PODMORSKI KABL ■ 4 5

ČVRSTA konekcijasa EVROPOM Matarela

Đukanović

RETROVIZOR ■ 3

Masovna lobotomija

OTVORENO RENOVIRANO ODJELJENJE INSTITUTA ZA BOLESTI DJECE

Marković: Iduće godine 281 milion eura za zdravstvo

VICEGUVERNER CBCG ZA VN ■ 14 15

Rast depozita za 300 miliona je najbolji pokazatelj povjerenja u bankarski sistem ZA NAJBOLJE PONUDE:

PR ¹ ADRIATIC MARINASª DANILO KALEZIĆ ZA VN

Nikola Fabris

U narednih 10 godina u Porto Montenegro biće uloženo još 500 miliona eura ■24

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

●NEZVANIČNO

Ne mogu mi ovi blizanci DF i DPS ništa. Senat mi je ostavio magistarsku titulu. Pa što ako sam prepisa’ petinu rada? I Daliborka je, vele, prepisala diplomski, pa viđi kako je uspješna. Skoro kao ja.

Odmah, Markoviću, da smijeniš Hrapovića, jer sa ovakvim zdravstvom ne možemo u Evropu.

Moga’ bi Raško da bude ministar u prelaznu vladu

Tako je, Draginja, samo principijelno. Kad smjenjujemo Mila, Duška i Ivicu tvoga, možemo slobodno i Hrapovića...

Marković i Vukčević kandidatkinje za VDT

Lista kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor vrhovnog državnog tužioca je sačinjena, a na njoj se nalaze bivša poslanica Socijalističke narodne partije Danijela Marković i specijalna tužiteljka Lidija Vukčević, saopšteno je na juče održanoj sjednici Tužilačkog savjeta kojom je predsjedavao v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković. ● 17

MARKOVIĆ O RADNOM DOKUMENTU EVROPSKE KOMISIJE

Izvještaj generalno pozitivan, bilježimo ozbiljan napredak Radni dokument Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori generalno je pozitivan i bilježi ozbiljne napretke u procesu pregovora, ocijenio je juče premijer Duško Marković. ”Nema obustavljanja pregovora. Crna Gora nastavlja snažnije nego ikada pregovarački proces”, poručio je Marković.

● 10-11

SUBOTA

NEDJELJA

Veljović: Mojkovac je bezbjedan grad

U ovoj godini, do sada, u Mojkovcu nije bilo ubistava, razbojništava i razbojničkih krađa, odnosno teških krivičnih djela koja bi uznemirila građane. Niko to nije ni pokušao. Nije bilo ni ozbiljnijih tuča, mada se i najmanja smatra ozbiljnom.

● 18

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz uslove ponegdje za povremenu kišu, a lokalno je moguć i pljusak sa grmljavinom. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla. Vjetar, mjestimično umjeren do pojačan, na sjeveru i duž obale na udare jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 11 do 22 stepena.

Promjenljivo, u prvom dijelu dana uglavnom suvo, a od sredine dana jače naoblačenje, ponegdje sa kišom, a u noćnim satima intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi i grmljavina. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla. Vjetar mjestimično umjeren do jak, na sjeveru i duž obale na udare povremeno i veoma jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 12 do 23 stepena.

Ninković: Ljudi su gladni emocija na filmu

“U površnom, materijalnom svijetu instant zadovoljstava u kojem žive gledaoci se suočavaju sa nečim ličnim, gdje se prepoznaju. To je ujedno i film o ljudima koji su otišli iz zemlje i koji nisu uključeni u novo društvo”, kaže Ninković za VN ● 34-35

Nezaboravno veče klapskog i horskog pjevanja U prepunoj Velikoj sali KIC-a priređeno je još jedno nezaboravno muzičko veče - klapskog i horskog pjevanja “Biserom je okićena moja mila Crna Gora”, a u organizaciji Udruženja folklornog ansambla Crne Gore i KIC-a “Budo Tomović”. ●44

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

POSLALI ª NON PAPERº ZEMLJAMA ČLANICAMA EU

Pariz predložio nove principe za proširenje

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

MASOVNA LOBOTOMIJA

Francuska je zemljama članicama Evropske unije (EU) poslala takozvani “non-paper” u kome se traži “obnovljeni pristup” u procesu proširenja prema zemljama Zapadnog Balkana, saznaje Radio Slobodna Evropa.

Od Evropske komisije se traži i da do januara 2020. godine objavi novu metodologiju u pristupnom procesu koja bi se primjenjivala prilikom otvaranja pristupnih pregovora sa zemljama kandidatima.

Radio Slobodna Evropa imao je uvid u ovaj dokument u kojem se naglašava da su “prespore” duboke političke, ekonomske i socijalne transformacije, koje su potrebne za buduće pristupanje Evropskoj uniji, te da su nedovoljne konkretne koristi za građane u zemljama kandidatima.

U ovom dokumentu, zvanični Pariz potvrđuje “nedvosmislenu podršku” evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana i smatra da cio region pripada Evropi po svojoj istoriji, kulturi i geografiji.

“Bliže veze sa Evropskom unijom jedini su način da se ove države konsoliduju, zasnivajući se na vladavini zakona i otvorenim i pluralističkim društvima, baveći se svojim ekonomskim i socijalnim razvojem”, stoji u francuskom dokumentu.

Naime, prema francuskom stajalištu, takozvani obnovljeni pristup trebalo bi da se zasniva na četiri principa, koji obuhvataju: postepeno udruživanje, strožije uslove, opipljivu korist, reverzibilnost.

“Krajnji cilj bi bio puno i potpuno pristupanje”, podvlači se u

ovom dokumentu.

Cjelokupan proces pridruživanja prema francuskom stajalištu bi trebalo da bude “postepeniji i podsticajniji”.

“Jednom kada se pregovori otvore, proces integracije se više ne bi zasnivao na otvaranju velikog broja tematskih poglavlja, već na nekoliko uzastopnih faza, koje bi formirale koherentne blokove politika i šemu koju je EU uspostavila, imajući u obzir specifične karakteristike svakog kandidata, gdje je to prikladno”, stoji u dokumentu.

Vladavina prava i osnovna prava, prema francuskom predlogu, ostali bi integralni zahtjev od trenutka otvaranja pregovora i bili bi takvi u svim oblastima tokom procesa.

Takođe se predviđa da bi prelazak iz jedne faze u drugu bio detaljno izložen, a uglavnom bi se zasnivao na “stalnom, nepovratnom napretku u oblasti vladavine prava”.

Zemlje kandidati bi morale da

prilagode institucionalne i administrativne sposobnosti potrebi efikasnog učešća u različitim politikama.

U dokumentu stoji da bi “krajnji cilj bio puno i potpuno pristupanje” i da bi cjelokupan proces pridruživanja trebalo da bude “postepeniji i podsticajniji”.

“Non-paper” je, inače, neformalni dokument koji se uglavnom iznosi u zatvorenim pregovorima unutar institucija EU, posebno među zemljama članicama i ima za cilj postizanje dogovora o nekom spornom političkom pitanju.

Francuska strana je u više navrata isticala neophodnost promjene pristupa u pregovorima o članstvu, te je otvaranje novih pregovora uslovljavala promjenom metodologije. Ovo je bio razlog zašto je Francuska na samitu Evropskog savjeta polovinom oktobra blokirala odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Dodatna finansijska pomoć Francuska predviđa i dodatnu finansijsku pomoć u pretpristupnom procesu za Zapadni Balkan što podrazumijeva veće pretpristupne instrumente, ali i pristup strukturalnim fondovima koji su sada rezervisani samo za zemlje članice EU. Ključni predlog tiče se usvajanja principa reverzibilnosti jer se smatra da bi to obezbijedilo kredibilitet i podsticajnu prirodu procesa.

Pariz smatra da je taj princip potreban za rješavanje situacija u ko-

jima država kandidat, djelimično ili uopšte ne ispunjava određene kriterijume, ili prestaje da ispunjava preuzete obaveze.

U tom slučaju, prema francuskom dokumentu, odgovor EU bi bio postepen i proporcionalan veličini i ozbiljnosti propusta, a kretao bi se od obustave finansijske pomoći pa sve do opšte suspenzije, u slučaju da su dovedene u pitanje osnovne vrijednosti Evropske unije.

Glavu mi otvaraju, rekao bi svaki normalan Podgoričanin čitajući ovih dana dnevnu štampu, a posebno legalne i nelegalne portale iz mreže organizovanih zagađivača crnogorskog medijskog prostora. Količina masovnih lobotomskih pokušaja, sazdanih od raznih zvaničnih saopštenja, javnih nastupa dokazanih političkih gubitnika i raznih parapolitičkih mudrologa iz NVO sektora, dosegla je limite koje teško moža da podnese zdrav razum. Ali, borimo se...

Na primjer, Senat UCG nam je zvanično saopštio da je Aleksa Bečić prepisao najmanje 21 odsto magistarskog rada, ali da mu niko neće oduzeti titulu stečenu plagijatom. Jer je, kaže Senat, postupak za uvtrđivanje ovog akademskog delikta pokrenut u vrijeme dok je funkcionisao Sud časti, koji više ne postoji, a sad je funkcionalan Etički odbor, koji se ne bavi „predmetima“ prije njegovog konstituisanja?! Tako akademski delinkvent Aleksa Bečić neće snositi očekivane posljedice i ostaće magistar samo zbog institucionalnog interregnuma na UCG. Čestitamo!

Demokrate, inače, skoro svaki dan produkuju još poneke lobotomske performanse. Tako su u Budvi zvanično izašli iz vladajuće koalicije, ali su zadržali funkcije i u parlamentu i u lokalnoj vlasti. Tako su promovisali novi model političkog djelovanja kao „opozicija na vlasti“, mada je i to svojevrstan plagijat jer je Ranko Krivokapić već ranije bio „opozicija u vlasti“.

A bivši predsjednik parlamenta, bivši predsjednik PS OEBS-a i bivši predsjednik, bivše partije, koja u Podgorici ni cenzus nije prešla, pomenuti Ranko, još se ne predaje, pa je u Berlinu nedavno izjavio kako je „Crna Gora je država u kojoj je preostao posljednji komad Berlinskog zida na tlu Evrope, a na vlasti su ista partija i isti čovjek kao i prije pada zida”. Mada je prije par godina o “istom čovjeku” pričao kako je “visoko stablo u političkoj šumi Crne Gore”.

Iz te političke šume ovih dana se, iza jednog grma, novom lobotomskom tezom, javila i jedna od “zvijezda granta” Daliborka Uljarević, izražavajući svoju “zabrinutost” za evropsku perspektivu Crne Gore zbog najnovijeg izvještaja o poglavljima 23 i 24, zbog, kako kaže, “stagnacije i regresije u procesu pregovaranja”.

Boris Raonić, međutim, ne misli da je Daliborka U. zabrinuta za evropsku perspektivu Crne Gore, već za svoje buduće grantove, te da ovakvim izjavama samo nanosi štetu.

On tim povodom kaže: “Trka za ekskluzivom i komentarisanjem nezvaničnih dokumenata, donosi kratkoročnu korist. Proces se nalazi u osjetljivoj fazi, pa taj čin pravi štetu, raste nepovjerenje i slabi EU imidž, koja mora ostati uzor. EU nije pijaca gdje se dobijaju stvari ispod tezge”.

P.S. Moj, Borise, štetočine vazda, na svakoj pijaci, trguju ispod tezge. Uglavnom računajući na infantilnost potencijalnih mušterija.

Samo pošteno, pa ko koga zaj…

4

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

PREDSJEDNICI CRNE GORE I ITALIJE MILO ĐUKANOVIĆ

Čvrsta konekcija sa evro ⌦ Mili Prelević

P

redsjednici Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Serđo Matarela pustili su juče u rad podmorski kabl, naglasivši da je ovaj projekat, koji je nazvan “energetskim mostom”, od izuzetnog strateškog značaja za region, jer je to prva interkonekcija Crne Gore sa Italijom i Evropom.

Na svečanoj ceremoniji kabl su zvanično u rad pustili iz Crne Gore Đukanović, a Matarela iz Italije.

Predsjednik Đukanović je istakao da je ovo veliki dan za Crnu Goru i Italiju, dvije tradicionalno prijateljske zemlje, koje je Jadransko more spojilo zauvijek, a od danas još čvršće “završetkom grandioznog projekta za 21. vijek - podmorske elektroenergetske konekcije, koju puštamo u rad”.

“Vjerujem da nam je svima čast što smo dio ovog velikog događaja. Velikog ne samo za naše države, već i za Balkan i Evropu. Prošlo je samo tri godine od polaganja prve sekcije energetskog kabla sa crnogorske strane, a danas na jednoj i drugoj obali već svjedočimo djelu vrijednih neimara, trijumfu vizije, pregnuća i znanja, ovom savremenom tehnološkom ostvarenju”, rekao je Đukanović.

Predsjednik je istakao da projekat podmorske elektroenergetske konekci-

Obilazak postrojenja

je predstavlja ne samo čvrstu energetsku vezu između Crne Gore i Italije, između Balkanskog i Apeninskog poluostrva, već model dalje integracije evropskog kontinenta.

“Ovo je konkretan primjer evropskih integracija. Primjer šta zemlja članica i cijela EU mogu dati Crnoj Gori i zemljama Zapadnog Balkana. Ali i obrnuto - šta Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana mogu dati EU. Primjer saradnje, pametnog ulaganja i brige o zajedničkoj budućnosti. Ovo je jedan od megarazvojnih projekata koji mijenjaju ekonomsku fizionomiju našeg društva, zauvijek i nabolje”, rekao je crnogorski predsjednik.

■ POSTALI DIO

JEDINSTVENOG TRŽIŠTA

Đukanović kaže da danas, više nego ikada u istoriji, energetska stabilnost predstavlja ključni element naci-

onalne i međunarodne bezbjednosti i da je ona mnogo pouzdanija pristupom zajedničkom energetskom tržištu.

“Tako će i naši sadašnji i planirani proizvodni kapaciteti doživjeti punu tržišnu valorizaciju. Takođe, podmorski dvosmjerni kabl obezbjeđuje Crnoj Gori lak i pristupačan uvoz električne energije i omogućava da u punoj mjeri iskoristi prednosti pozicije dijela integrisanog energetskog tržišta. Sa aspekta razvojne filozofije, ovaj projekat sublimira principe koje smo javno proklamovali kada smo krenuli na naš tranzicioni put. To su: otvorenost, slobodna razmjena i vizija Crne Gore kao dijela jedinstvenog evropskog tržišta”, rekao je Đukanović.

On ističe da je svjetski progres utemeljen prevashodno na realizaciji dobrih ideja i da s ponosom možemo svjedočiti kako našu filozofiju otvorenosti podržavamo infrastrukturnim poslovima gigantskih razmjera.

“Ovim konkretno pokazujemo da naša zalaganja za evropske vrijednosti i dostizanje evropskog kvaliteta života nijesu retorička, već veoma praktična. Kroz posvećen rad Vlade u četiri mandata, projekat smo završili i doveli do komercijal-

ne upotrebe. Crna Gora će imati značajne prihode po osnovu 20% udjela CGES-a u ukupnom kapacitetu kabla. Kroz veću iskorišćenost 400 kV mreže, smanjićemo gubitke u prenosu i podići nivo tehničke otpornosti energetskog sistema. U konačnom, prihodi od tranzita i zakupa prenosnih kapaciteta uticaće na smanjenje troškova korisnika prenosnog sistema. Ovaj projekat će pružiti znatno veći kapacitet, sigurnost i pouzdanost prenosne mreže, omogućavajući pretpostavke za nesmetano obavljanje biznisa i kvalitetniji život naših građana”, kaže predsjednik. Đukanović naglašava da smo u ovom poslu dokazali stručnu, tehničku i kadrovsku osposobljenost za saradnju s najboljima, kapacitet da Crna Gora bude pouzdan partner u realizaciji značajnih prekograničnih, evropskih infrastrukturnih projekata.

“Podmorska elektroenergetska konekcija nije samo energetska spona koja povezuje Zapadnu i Jugostočnu Evropu. Ona predstavlja i izvanrednu demostraciju ideje integracije kapitala, ljudi i vizije. Podsjetiću, vrijednost čitavog projekta, uključujući i Transbalkanski koridor kroz Crnu Goru, iznosi oko milijardu eura. To je jedan od najozbiljnijih poduhvata u Evropi kada je u pitanju elektroprenosna infrastruktura. Impozantne tehničke performanse projekta, njegova velika vrijednost i prije svega energetski i finansijski potencijali, uvrstili su ga u zvaničnu listu projekata od značaja za Evropsku uniju i Energetsku zajednicu, što svakako predstavlja definitivnu potvrdu njegove važnosti koja prevazilazi državne granice”, smatra Đukanović.

Predsjednik Crne Gore na-

UkUpna dUžina kabla izmeđU peskare i rta Jaz iznosi 455 kilometara, a dUžina podmorskog diJela Je 433 kilometra

glašava da će integracija našeg tržišta električne energije sa stabilnim italijanskim tržištem doprinijeti i stvaranju novih poslovnih prilika i generisanju prihoda ne samo za Crnu Goru, već i za sve zemlje regiona.

■ DOkAz

SPOSObNOSTI cRNE GORE

Danas na konkretan način pokazujemo da smo dorasli da budemo dio razvijene Evrope i to u najzahtjevnijoj oblasti u kojoj znanje i stručnost jasno dolaze do izražaja. Posebno želim da zahvalim našim italijanskim prijateljima iz nadležnih državnih resora i kom-

Bastioli: Benefiti za obje države Predsjednica Terna grupe Katja Bastioli naglasila je da je inovativna infrastruktura presudna za integraciju tržišta električne energije Balkana u Evropu.

“Infrastruktura između dvije države donijeće benefite za Crnu Goru i Italiju. Projekat je prvi energetski most između Italije i Balkana”, kazala je ona.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

aktuelno

5

Ć I SERĐO MATARELA PUSTILI U RAD PODMORSKI KABL

opom

Đukanović i Matarela puštaju u rad podmorski kabal

Foto: vujovic.milos91@gmail.com

panije Terna, sa kojima smo dijelili istu razvojnu viziju i istu posvećenost zajedničkom integracionom cilju.

Takođe, zahvaljujem i globalnim svjetskim liderima u oblasti izrade i postavljanja podmorskih kablova i pratećih postrojenja - kompanijama: Tošiba, Neksans i Prismian, zato što su dio svog znanja, tehnoloških inovacija i korporativne kulture ugradili u objekat koji danas svečano otvaramo. Ovako snažna međunarodna povezanost posebno dobija na značaju sada, kada se Zapadni Balkan suočava sa političkim usporavanjem procesa integracija”, rekao je on. Đukanović je siguran da pristup koji smo demonstri-

Sa svečanog otvaranja rali sa italijanskim prijateljima i partnerima, uz značajnu podršku i dobru volju zemalja regiona i evropskih partnera, predstavlja dokaz sposobnosti Crne Gore da bude dio zajedničkog tržišta.

“Vjerujem da na ovaj način vodimo najbolju integracionu politiku, koja će odstraniti sve trenutne i eventualno buduće političke prepreke i otvoriti nove mogućnosti za sve.

Pozivam potencijalne investitore iz Italije, kao i iz drugih zemalja, da zajedno radimo na izgradnji novih održivih izvora zelene ener-

gije u Crnoj Gori. Mi sve više računamo na obnovljive izvore energije - na vjetar i sunce, kako bismo se zaštitili od rizika snabdijevanja, naročito imajući u vidu klimatske promjene. Računamo i na prednosti koje nudi kombinacija tehnologija, kontinuirana proizvodnja fotonaponske energije tokom dana i energije vjetra noću”, kaže predsjednik.

Prema njegovim riječima, korišćenje obnovljivih izvora energije, osim što povećava energetsku efikasnost, smanjuje emisije gasova staklene bašte u kopnenom sa-

obraćaju, a pouzdanijem snabdijevanju može znatno doprinijeti i modernizacija mreže.

“Zato koristim priliku da pozovem Ternu da nastavimo saradnju i radimo na razvoju pametnih mreža za prenos i distribuciju električne energije u Crnoj Gori, koja će se širiti na region.

I na kraju, siguran sam da je ovaj kvalitetan projekat dobra osnova za naše dalje zbližavanje i povezivanje, da danas činimo veliki korak naprijed u učvršćivanju povjerenja, toliko potrebnog našim prostorima, a rekao bih toliko potrebnog u ovom trenutku i Evropi”, zaključio je Đukanović.

■ Matarela: Balkan je evropa

Italijanski predsjednik Serđo Matarela kazao je da je riječ o investiciji od velikog značaja.

“Strategijski je važan na nivou Evrope. Energetski most Evrope i Balkana. Ovo je važno čvorište za Italiju, Balkan, Evropu jer nas zbližava”, poručio je Matarela.

Istakao je da je ceremonija puštanja u rad kabla značajan momenat u odnosima dvije države.

Feraris: Ključno čvorište za evropsku energetsku uniju Prema riječima izvršnog direkora Terne Luiđija Ferarisa ova interkonekcija je ključno čvorište za evropsku energetsku uniju. Interkonekcija predstavlja impuls za niz mogućnosti i sve sigurnije i efikasnije tržište električne energije.

“Interkonekcija podstiče dalji razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora. Od 2020. do 2030. porašće broj postrojenja iz obnovljivih izvo“Ovo je plod naše čvrste saradnje koja će biti zabilježena u našim odličnim političkim odnosima. Veza koja se nije narušila ni tokom burnih godina evropske istorije. Primjeri pozitivne saradnje naše dvije zemlje su brojni. Italija Crnu Goru vidi kao faktora stabilnosti u ovom dijelu Evrope. Balkan je Evropa. Put Crne Gore ka EU zaslužuje ohrabrenje i podršku. Realizacija projekta je podsticaj za dalje intenziviranje naše saradnje. Zahvaljujem Terni za rad i posvećenost ovom projektu”, zaključio je Matarela.

Ukupna dužina kabla izme-

ra. Ovaj projekat je pretpostavka za dalji razvoj energetskog sistema Crne Gore i cijelog Balkana. Interkonekcija Italija - Crna Gora predstavlja tehnološku izvrsnost.

Povezuje Ćepagati i Lastvu Grbaljsku”, kazao je on.

Istakao je da je realizacije zahtijevala više od 600 dana istraživanja mora.

“Nadam se dugotrajnoj uspješnoj saradnji dvije zemlje”, poručio je on. đu Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometara, a dužina podmorskog dijela je 433 kilometra.

Puštanjem u rad podmorskog kabla biće obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru, smanjiće se gubici u prenosnoj mreži. Ovaj projekat će pružiti znatno veći kapacitet, sigurnost i pouzdanost prenosne mreže. Takođe, dobiće se mnogo pouzdanije napajanje Crnogorskog primorja kao i sjevera države, gdje će se stvoriti uslovi za razvoj tog dijela države, a posebno kada je u pitanju privreda i turizam kao jedna od najvažnijih privrednih grana.

Ponuda kompanije M:tel najbolja u kablovskom segmentu

Korisnici mogu da uživaju u NBA spektaklu na TV Arena Magiju NBA lige narednih šest godina svi ljubitelji moći će da prate ekskluzivno na TV Arena, putem M:tel televizije, bilo da ste korisnik kablovske mBOX, satelitske

mSAT, TV plus paketa ili MOVE platforme koja je dostupna na svim uređajima. Ovogodišnja nova NBA sezona startovala je 23. oktobra i korisnici M:tela i ljubitelji košarke mogu da uživaju u svjetskom spektaklu na kanalima najbolje sportske televizije u regionu!

Utakmice najkvalitetnije košarke na planeti svi korisnici m:box paketa doživjeće kroz više od 200 direktnih prenosa, između pet i osam utakmica nedjeljno, uz posebne emisije, ekskluzivne goste i, naravno, nagradne igre. Posebna

novost je 24-časovni specijali-

zovani NBA kanal. Na njemu će korisnici uživati u cjelodnevnom programu na kom će moći da prate najbolje trenutke sa utakmica, analize sa linijskim prikazom akcija, šema, kombinacija, priče o NBA igračima, intervjue i slično.

NBA League Pass omogućava praćenje NBA utakmica uživo, highlight klipove (All star weekend, NBA Playoffs, NBA Finals), kao i dodatne informacije o NBA igračima i njihovim postignutim rezul-

tatima tokom cijele NBA sezone.

Sadržaj je obogaćen i arhivskim snimcima, reprizama posljednjih sezona, intervjuima sa igračima i dokumentarcima.

Više informacija o cjelokupnoj ponudi M:tela korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici Mtel imate prijatelje, veb sajtu www.mtel.me kao i pozivom korisničkog servisa na broj 1600.

MOVE dostupan i na telefonu i tabletu Korisnici M:tela imaju priliku da fenomenalnu MOVE uslugu koriste i na svom mobilnom telefonu ili tabletu. Praćenje televizijskog i video on demand sadržaja putem interneta, uz usluge snimanja i premotavanja željenog sadržaja dostupni su i putem mobilnih uređaja. Možete da se vratite u „prošlost“ i odgledate odabrani TV trenutak, emisiju, seriju, film, koji je emitovan u prethodnih sedam dana!

Potrebno je samo da download-ujete aplikaciju sa Google Play Store-a, a aplikacija Move TV je dostupna i na Apple Store-u.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

aktuelno

INTERVJU: MILIVOJ BEŠLIN, ISTORIČAR

ČetniČki vojvoda i plagijator nijesu ozbiljna alternativa dps-u ■ „Odlaganjem početka pregovora sa Albanijom

i Sjevernom Makedonijom EU se pokazala kao nepouzdan partner, ugrozila evropsku perspektivu našeg regiona, kao najranjivijeg dijela Evrope.

Kratkovida i diletantska odluka“.

■ Najekstremniji dio opozicione scene,

predvođene četničkim vojvodom, Crnu Goru bi vratio u mrak, haos, a onaj drugi predvođene sada i dokazanim plagijatorom, četiri godine ne ulazi u parlament da ne bi morao da se izjasni ni o jednom važnom političkom pitanju“.

■ „Srpska crkva u Crnoj Gori je i direktni i

neprikriveni eksponent srpske i ruske države u pritiscima na Crnu Goru. Kada se sve to ima u vidu, kao prioritet se mora postaviti rješavanje otvorenog crkvenog pitanja u Crnoj Gori“.

7

8

AKTUELNO

⌦ Vesna Šofranac

N

ema ‘malog Šengena’ bez perspektive mira i dobrosusjedstva, a prihvatanje realnosti o kosovskoj nezavisnosti je prvi korak u tom smjeru, kaže u intervjuu Vikend novinama jedan od najznačajnijih srpskih istoričara mlađe generacije Milivoj Bešlin.

Komentarišući ovu inicijativu iz ugla naše države, Bešlin ističe da je Crna Gora jedina zemlja u regionu bez otvorenih pitanja i tenzija sa susjedima, te da nam nisu potrebni ni veliki ni mali „šengeni“.

Odgovarajući na pitanje o aktuelnim dešavanjima na političkoj sceni, reformi izbornog zakonodavstva, zahtjevima za tehničkom vladom, Bešlin ocjenjuje da, za razliku od drugih država u regionu, Crna Gora ima finansijski zbrinutu opoziciju koja ima snažan vjetar u leđa preko medija, ali da DPS i dalje nema ozbiljnu alternativu na političkoj sceni, odnosno da to ne mogu biti ni četnički vojvoda niti dokazani plagijator.

Bešlin se slaže sa onima koji su odlaganje početka pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom nazvali istorijskom greškom. „EU se pokazala kao nepouzdan partner, izgubila je kredibilitet tim potezom, ugrozila

evropsku perspektivu našeg regiona, kao najranjivijeg dijela Evrope. Kratkovida i diletantska odluka“, poručuje Bešlin.

VN: Inicijativa o tzv. “malom Šengenu” izaziva dosta različitih reakcija, od odobravanja do sumnji da se radi o “triku”, te da dogovor između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije nema šansi da zaživi bez rješavanja kosovskog čvora. Kako Vi gledate na ovu inicijativu?

BEŠLIN: Pozitivna je činjenica ako bi Zapadni Balkan bio u stanju da sam formuliše kreativne i racionalne odgovore na probleme i zastoj u procesu evrointegracija. Gubitak evropske perspektive je visoko rizičan potez koji je logičan slijed odluke da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne dopusti početak pregovori o pridruživanju. Ideja slobodnog protoka ljudi je temeljna evropska vrijednost i inicijativa o „malom Šengenu“ je u tom smislu korak u dobrom pravcu. Međutim, ne smijemo da zanemarimo kontekst u kome ta inicijativa dolazi i onoga ko je predlaže. Ostaje kontroverza kako Aleksandar Vučić može istovremeno da promoviše ideju slobodnog kretanja ljudi i dobrosusjedstva, sa Edijem Ramom, a da se u beogradskim strogo i brutalno kontrolisanim medijima vodi nezapamćena rasistička kampanja

REHABILITACIJA ZLOČINACA U SRBIJI U PUNOM ZAMAHU VN: Kakve su posljedice pokušaja revizije istorije u regionu?

BEŠLIN: U Srbiji je istorijski revizionizam, falsifikovanje istorije i rehabilitacija zločina i zločinaca i iz Drugog svjetskog rata i ratova 1990-ih u punom zamahu. Nije stanje bolje ni u Hrvatskoj. Rehabilitovanje kvislinga iz rata 1941-1945. od početka je samo priprema terena za rehabilitovanje zločina Miloševićevih agresivnih ratova iz 1990-ih godina. Režim koji je vodio ratove, mislim na Miloševićevu partiju i “presvučene” Šešeljeve radikale, danas je na vlasti i reafirmiše vlastite zločine, glorifikuje ih, ponižavajući žrtve. A devastirano, slabo i nemoćno društvo u Srbiji ne pruža gotovo nikakav otpor. To znači da su ratne stranke i lideri iz 1990-ih uspjeli da većinsku Srbiju ponovo identifikuju sa zločinom, da je poistovjete sa svojom zloči-

načkom politikom. Ta činjenica je tragična, ali realna slika od koje mora krenuti bilo kakva ideja o promjenama i demokratizaciji u Srbiji.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

Ishod američkih izbora biće od istorijske važnosti VN: Kako vidite kretanja na globalnoj sceni? Sa kojim izazovima će se sresti region?

BEŠLIN: Nije dobro kada istoričar gleda u budućnost, jer mi metod nalaže pogled u prošlost.

Ali ima razloga za veliku zabrinutost kada je riječ o budućnosti Evrope. Rast ekstremno desničarskih i populističkih pokreta je ozbiljan izazov. Ksenofobija, islamofobija i mržnja prema migrantima, netrpeljivost prema svakome ko je drugačiji je ozprotiv albanskog naroda i svega što dolazi sa Kosova. Ideja „malog Šengena“ znači uspostavljanje povjerenja i pacifikaciju odnosa, na čijem kraju ide slobodan protok ljudi, ideja itd. A širenje mržnje i dizanje stepena nacionalizma, neodustajanje od teritorijalnih pretenzija prema susjedima, svakodnevne tenzije u regionalnim odnosima itd. u svemu su nesaglasni sa idejama „malog Šengena“. Dakle, nema „malog Šengena“ bez perspektive mira i dobrosusjedstva, a prihvatanje realnosti o kosovskoj nezavisnosti je prvi korak u tom smjeru.

VN: Crna Gora je dosta rezervisana prema novoj inicijativi, s obzirom da smo sve što ta inicijativa sadrži već primijenili. Takođe

biljna prepreka daljem razvoju evropskog projekta. Ishod američkih izbora 2020. će biti od istorijske važnosti. Naš region je na čekanju u Briselu i različite autoritarne alternative će željeti da zauzmu mjesto i popune prazan prostor. Makedonski izbori će biti ozbiljan izazov sljedeće godine, kao i formiranje državne vlasti u Bosni i Hercegovini. Dijalog Srbije i Kosova je šansa za pacifikaciju regiona, ali nisam siguran da ima dobre vo-

lje da se on dovede do kraja. Crna Gora mora biti i dalje faktor stabilizacije u regionu, evropski šampion Zapadnog Balkana, kako reče Metju Palmer i dobar primjer ne samo unutrašnjim skladom nego i reformama koje će dovesti do zatvaranja poglavlja u pregovaračkom procesu sa EU. Svi progresivni i demokratski nastrojeni ljudi u regionu će u tome željeti da joj pomognu, gledajući u njoj ekonomski i društveno pozitivan primjer za ostale.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

je prisutan oprez zbog sumnji da EU pokušava da države regiona zadrži u svom predvorju, te da od proširenja nema ništa. Ima li razloga za takva strahovanja?

BEŠLIN:Ako bi „mali Šengen“ bio prvi korak u integraciji regiona u EU, to je veoma pozitivna ideja, ali to ne bi smjelo da bude trajna zamjena za proces pridruživanja Zapadnog Balkana Uniji. Ako bi to bilo predvorje EU ili neka trajna čekaonica za odbačene „parije“, onda je to loša i nepravedna ideja. Uostalom, Crna Gora kao jedina zemlja u regionu bez otvorenih pitanja i tenzija sa susjedima je primjer toga da vam nisu potrebni ni veliki ni mali „šengeni“, ako ste iskreni i otvoreni prema svima, ako razvijate ideje multietničnosti, suživota i evropske inkluzivnosti u društvu. Tada granice i one stvarne i u glavama ljudi same padaju. Zbog toga „mali Šengen“ Crnoj Gori ne donosi ništa što ona sama u evropskoj politici i praksi već nije primijenila.

VN: Mnogi evropski zvaničnici su otvoreno poručili da je odlaganje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom istorijska greška, etiketirajući Francusku kao glavnog krivca. U Crnoj Gori ima onih koji sa podozrenjem gledaju na odluke Francuske, prisjećajući se 1918. godine, kada je dobrim dijelom i francuskom “zaslugom” ugašena međunarodno priznata država Crna Gora…

BEŠLIN: Kao istoričar se čuvam olakih analogija sa prošlošću. Sve je danas neuporedivo sa 1918. godinom.

C r -

na Gora je danas stabilni i uvaženi subjekt u međunarodnim odnosima, čiji uticaj i ugled prevazilaze njene realne snage i kapacitete. Sličan primjer je bio sa Jugoslavijom, ali u drugačijim proporcijama.

Tako da mislim da neke realne opasnosti od gubitka državnosti nema, posebno na međunarodim adresama. To ipak ne znači da ideja i pokušaj ograničenja ili ukidanja subjektiviteta Crne Gore nema u regionu i sa tim treba računati.

A slažem se sa onima koji su odlaganje početka pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom nazvali istorijskom greškom. EU se pokazala kao nepouzdan partner, izgubila je kredibilitet tim potezom, ugrozila evropsku perspektivu našeg regiona, kao najranjivijeg dijela Evrope. Kratkovida i diletantska odluka.

VN: U toku je reforma izbornog zakonodavstva u kojoj učestvuje dio opozicije, dok drugi dio insistira na formiranju takozvane tehničke vlade. Kako vidite razvoj događaja na crnogorskoj političkoj sceni tokom narednih mjeseci, u susret parlamentarnim izborima?

BEŠLIN: Za razliku od drugih država u regionu Crna Gora ima snažnu, dobro organizovanu i finansijski zbrinutu opoziciju (Drugo je pitanje odakle novac dolazi). Takva opozicija ima snažan vjetar u leđa najčitanijih listova i najgledanijih televizija sa nacionalnom frekvencijom. Crna Gora je vjerovatno jedini primjer u regionu gdje su birački spiskovi pročišćeni, gdje su izbori kontrolisani do posljednje kutije u svakom zaseoku i gdje opozicija ima medijski primat u javnom diskursu.

Primjera radi, Srbija je svjetlosnim godinama udaljena od toga. Ipak, ta i takva opozicija, podržana i iz Srbije i iz Rusije, medij-

AKTUELNO

9

FEJSBUK POSTAJE NAJVEĆA GLOBALNA FABRIKA LAŽI I MRŽNJE U ISTORIJI VN: Širenje dezinformacija postaje globalni problem.

Od lažnih vijesti i video zapisa strepe i najrazvijenije države, tim prije što su naredne godine izbori u SAD. Izbori su i u Crnoj Gori. Vjerujete li da će biti pokušaja uplitanja u naredne parlamentarne izbore i kako bi ti pokušaji eventualno izgledali?

BEŠLIN: Ne bih se usudio da predviđam kako će izgledati i koju će formu imati pritisci na Crnu Goru tokom izbora naredne godine, ali jedno sigurno znam. Takvih pritisaka će biti i to bi morao biti najozbiljniji izazov društvu, državi i nezavisnim institucijama da se taj pritisak svede na što manju mjeru, kako bi izbo-

ri reflektovali stvarno raspoloženje crnogorskog društva. Kada je riječ o Srbiji, tu ne treba biti vizionar. Metodi, forme i oblici pritiska se suštinski ne mijenjaju od zločinačkog režima Slobodana Miloševića do danas. Medijski i finansijski će podržati prosrpska i proruska nacionalistička opozicija, divljaće kampanja u beogradskim medijima...

ski, finansijski i obavještajno i sa ozbiljnim propagandnim mašinerijama, ne uspijeva da se nametne kao većinska volja crnogorskih građana. Najekstremniji dio opozicione scene, predvođene četničkim vojvodom, Crnu Goru bi vratio u mrak, haos i mržnju miloševićevskog režima i doveo pod skute represivne diktature iz Kremlja.

liki otpor SPC. U nedavnom intervjuu Dnevnim novinama lider LSV Nenad Čanak je kazao da bi se mnoga pitanja u regionu lakše riješila da nije uplitanja crkve. Šta Vi mislite?

BEŠLIN: Nema sumnje da je crkva na našim prostorima najretrogradnija i najdestruktivnija institucija za raspaljivanje nacionalizama i širenje mržnje. Mislim na sve crkve, ali u tome prednjači Srpska crkva, za koju je, ne jednom, rečeno da bi najprije morala da se hristijanizuje, jer bezmalo sve što njeni dominantni glasovi poručuju u oštrom je nesaglasju sa proklamovanim idejama, vrijednostima i učenjima hrišćanske vjere.

VN: A drugi dio?

BEŠLIN: Onaj drugi dio opozicije, predvođene sada i dokazanim plagijatorom, četiri godine ne ulazi u parlament da ne bi morao da se izjasni ni o jednom važnom političkom pitanju. A kada bi se izjasnili većinu Crne Gore bi glava zaboljela od toga. Ukratko, nije dobro što DPS, koja je predugo na vlasti, i dalje nema ozbiljnu alternativu na političkoj sceni.

VN: U Crnoj Gori se priprema Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je naišao na različite ocjene u javnosti i ve-

VN: A SPC? BEŠLIN: Srpska crkva i Amfilohije Radović će se uključiti u kampanju promovisanjem ruskih i srpskih igrača u Crnoj Gori.

Možda će se izazvati i neki sitniji diplomatski incident radi homogenizacije birača. To je sve već viđeno, a sada će biti pojačano

VN: Šta je sa Crnom Gorom?

BEŠLIN: Posebno u Crnoj Gori, Srpska crkva je prvorazredni politički subjekt, koji čak i ne prikriva političke ambicije i ideološki rad u svrhu negiranja crnogorskog

i zbog predstojećeg popisa stanovništva. Ono što je nepoznato u cijeloj priči je forma ruskog pritiska koji će biti dublji i sofisticiraniji i vjerovatno će, osim finansija, uključivati lažne vijesti i gadosti koje će se proturati po društvenim mrežama, posebno po Fejsbuku. Nemojte zaboraviti da je vlasnik kompanije Fejsbuk, Zakerbeg nedavno i zvanično objavio skretanje svoje politike udesno, otpustivši na hiljade radnika koji su radili da provjeri istinitosti podataka koji se tamo objavljuju. Skretanjem udesno, podrškom Trampu, a to znači i politici Kremlja, Fejsbuk postaje najveća globalna fabrika laži i mržnje u istoriji. Time je stvorena kulisa za novi fašizam. nacionalnog i državnog identiteta. I takođe, Srpska crkva u Crnoj Gori je i direktni i neprikriveni eksponent srpske i ruske države u pritiscima na Crnu Goru. Kada se sve to ima u vidu, kao prioritet se mora postaviti rješavanje otvorenog crkvenog pitanja u Crnoj Gori.

Riječ je o prevashodno političkoj instituciji i rješenje toga problema se mora tražiti na političkoj ravni. I to nije samo specifičnost Crne Gore.

Pitanje autokefalnosti i statusa, posebno pravoslavnih crkava, uvijek je bilo pitanje političkih nagodbi i novca kojim su tomosi i druge odluke Vaseljenske patrijaršije kupovani. Priče o duhovnosti i kanonima su narativ za naivne i dogmatične vjernike. Nadam se da će višegodišnje kalkulisanje vlasti u Crnoj Gori da se uhvati ukoštac sa crkvenim pitanjem, kao posljednjim neriješenim identiteskim pitanjem, biti završeno nakon izbora sljedeće godine.

Makron koristi nedostatak autoriteta u Evropi i na Zapadu VN: Izjava predsjednika Francuske da je “NATO klinički mrtav, a Evropa pred ponorom” izazvala je veliki revolt i u Briselu i u Vašingtonu. Kako, u tom kontekstu komentarišete oštru zajedničku reakciju Merkelove i Stoltenberga, a na drugoj pohvale Zaharove iz Kremlja Makronu za njegove “zlatne riječi”?

BEŠLIN: Makronov kontroverzni intervju se mora čitati na nekoliko nivoa. On je političar izrazito evropske orijentacije, koji u svojoj zemlji ima veliki problem sa naraslim nacionalizmom, ksenofobi-

jom i antievropskom orijentacijom ojačale ekstremne desnice, ali i radikalne ljevice. U datim okolnostima on pokušava da se izbori za prevlast evropske orijentacije u Francuskoj, ali i da sprovede širok reformski zamah koji nisu bili u stanju da izvedu njegovi prethodnici u posljednje bezmalo četiri decenije. S druge strane, francuski predsjednik je uočio nedostatak autoriteta u samoj Evropi i na Zapadu. Kancelarka Merkel je odlazeći državnik, Italija i Španija su u unutrašnjim previranjima, Poljska ima kontroverznu desničarsku vlast, Britanija izlazi iz EU u

nezapamćenom haosu i unutrašnjem neredu. O haosu u Vašingtonu da ne govorimo. Makron u takvim okolnostima sebe pokušava da instalira kao vodeću figuru liberalnog političkog Zapada. Zaustavljanje našeg regiona je bilo samo odmjeravanje snage i pokazivanje čvrstine tog novog samoproklamovanog evropskog lidera. U tu svrhu je trebalo da služi i njegov dramatični intervju koji pominjete.

Ipak, mislim da će sve njegove nemale ambicije doći u sudar sa realnošću i slabošću i nekonkurentnošću države na čijem se čelu nalazi.

10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

Foto: MINA

MARKOVIĆ O RADNOM DOKUMENT

Sa pres konferencije

BEČIĆ, LEKIĆ I RUDOVIĆ SAGLASNI

DPS želi kolaps Odbora Demokratska partija socijalista pokušava da izazove kolaps Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, i da za to optuži opoziciju, poručeno je sa zajedničke konferencije za novinare Demokrata, Demosa i nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića.

Lider Demokrata Aleksa Bečić kazao je da oni predstavljaju opozicioni blok za poštene izbore, ističući da su Demokrate za mjesec, otkad odbor suštinski funkcioniše, predstavili oko 100 rješenja za fer izbore.

On je ocijenio da je zbog tih rješenja DPS u problemu, i da ta partija, direktno ili indirektno, kontinuirano pokušava da opstruira rad Odbora.

“Oni bi najviše voljeli da taj Odbor ne postoji, pa da ne radi, da mi nijesmo u Odboru, kako bi se pred međunarodnom zajednicom predstavljali kao lažne demokrate i evropejci, svaljujući svu odgovornost na opoziciju”, istakao je Bečić.

Lider Demosa Miodrag Lekić kazao je da je jasno da

DPS nastoji da rad Odbora ne dovede do rezultata, i da se krivica i odgovornost presele na opoziciju.

“Ne smijemo dozvoliti ni jedno ni drugo. Ako oni budu uporni da ne žele dijalog i rezultate, pokazaćemo javnosti da se mi za to zalažemo na ozbiljan i argumentovan način“, istakao je Lekić.

Prema riječima Rudovića, DPS pokušava da izazove kolaps Odbora, a da za to optuži opoziciju.

“Vlada i dalje nastoji da sabotira i minira dogovor, očigledno da vladajućoj koaliciji nije cilj da se dogovor postigne. Mi ćemo istrajati i vjerujemo da ovaj posao ima smisla”, rekao je Rudović, dodajući da je jasno kome odgovara da sve ostane isto, i da se stvore uslovi za fer izbore ii za demokratske promjene.

“To odgovara isključivo DPS-u, i svima koji politiku doživljavaju drugačije od nas – kao cirkus, kao teatar, sa ciljem da miniraju, sabotiraju i odlože neminovne promjene”, istakao je Rudović. A.N.

Anđušić: Opozicija traži razloge da ne bude dogovora Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić kaže da je očigledno da opozicija traži razloge da do dogovora ne dođe.

“Vladajuća većina je od početka istrajna u namjeri da unaprijedi izborno zakonodavstvo, jer smo najprije mi formirali Odbor i unazad pola godine zajedno sa NVO sektorom i akademskom zajednicom radili i pozivali opoziciju da nam se pridruži. Sada već sa sigurnošću možemo zaključiti da ćemo prihvatiti i ispoštovati sve preporuke relevatnih međunarodnih institucija, što je najvažnije. Međutim, i sve realne i konstruktivne predloge koji dolaze od opozicije. ako je do nas, izvjesno je da će do dogovora

Anđušić doći”, jasan je Anđušić.

Govoreći o tehničkoj vladi, Anđušić kaže da je DPS u nekoliko navrata vrlo jasno saopštili stav.

“Tehnička vlada je za vladajaću većinu neprihvatljiva. Sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva - da, a tehnička vlada kao jedna vrsta političke fikcije opozicije - ne”, rekao je Anđušić.

Marković

R

adni dokument Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori generalno je pozitivan i bilježi ozbiljne napretke u procesu pregovora, ocijenio je juče premijer Duško Marković.

Na pitanje da li je Crna Gora dobila taj dokument i da li je tačno da se kao ključni problemi navode treći mandat Vesne Medenice, dodjela stanova i kredita sudijama i tužiocima, Marković je odgovorio da mnogo toga što su objavili mediji nije tačno.

Premijer je rekao da je izvjesno u ovom trenutku da je dokument generalno pozitivan.

“I da bilježi ozbiljne napretke Crne Gore u procesu pregovora, ali da u njemu kao i u prethodnim izvještajima EK upozorava na neke slabosti i nedostatke na kojima moramo raditi”, kazao je Marković novinarima u Kliničkom centru Crne Gore.

Premijer je poručio da Crna Gora snažnije nego ikada nastavlja pregovarački proces.

“Razumijemo evropski kontekst, ali je Crna Gora nepo-

vratno nacionalni i državni kurs usmjerila prema EU i taj ćemo cilj ostvariti. Nema obustavljanja pregovora. Crna Gora nastavlja snažnije nego ikada pregovarački proces”, poručio je Marković.

Mediji su juče različito tumačili neformalni dokument Evropske komisije. Dok su neki tvrdili da je Crna Gora blokirana, drugi su ipak kazali da o tome nema govora, iako je nesporno da EU traži nastavak reformi.

U dokumentu koji označava progres Crne Gore za prvih devet mjeseci ove godine kada je riječ o dva najkompleksnija poglavlja u pregovaračkom procesu, navodi se da je Crna Gora nastavila da implementitra akcione planove za poglavlja 23 i 24, ali i druga strateška dokumenta kada je riječ o vladavini prava, ali i usvojila nova.

Evropsku komisiju, između ostalog, brine što je predsjednica Vrhovnog suda izabrana na tu funkciju treći put, iako, kako se navodi, Ustav predviđa samo dva mandata, kao i činjenica da je brojnim članovima sudstva i tužilaštva, uključujući starije

Razumijemo evropski kontekst, ali je Crna Gora nepovratno nacionalni i državni kurs usmjerila prema EU i taj ćemo cilj ostvariti. Nema obustavljanja pregovora.

Crna Gora nastavlja snažnije nego ikada pregovarački proces, kazao je Marković članove, odobren stan ili kredit po povoljnim uslovima.

U dokumentu se navodi da je važno da Crna Gora ne nazaduje u reformi pravosuđa i da nastavi dalju borbu protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija.

“Potreban je vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka”, navodi se u dokumentu Evropske komisije.

U dokumentu se kaže da se Crna Gora uhvatila u koštac sa brojnim izazovima, naroči-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

TU EVROPSKE KOMISIJE

IZVJEŠTAJ GENERALNO POZITIVAN, BILJEŽIMO OZBILJAN NAPREDAK to u kritičnim oblastima kao što je sloboda medija, borba protiv korupcije i trgovina ljudima.

“Radilo se na usklađivanju pravnih normi sa EU, jačanju institucija. Pred Crnom Gorom je, naravno, još dosta izazova”, navodi se u dokumentu.

U dijelu koji se odnosi na poglavlje 24, navodi se da je Crna Gora povećala učešće u međunarodnoj policijskoj saradnji, što je rezultiralo uspješnom operacijom protiv crnogorskih kriminalnih grupa, kako u u zemlji, tako i u inostranstvu, te da je zaplijenjena velika količina droge

i uhapšeni visokorangirani članovi kriminalnih grupa.

U dokumentu se ističe i zabrinutost za medijske slobode.

“Izostaje napredak u rješavanju nedavnih i starih slučajeva ozbiljnih napada na novinare u pogledu identifikacije počinilaca i onih koji stoje iza napada, ali postoje i nedostaci i odlaganja koji su ometali istrage”, navodi se u dokumentu.

U dokumentu piše i da još uvijek nedostaju profesionalni i etički standardi za medije, kao i efikasni mehanizmi samoregulacije.

R.P.

O dokumentu EK u ponedjeljak Konferencija za medije povodom predstavljanja Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori biće održana u ponedjeljak u Hotelu Hilton, najavljeno je iz Generalnog sekretarijata Vlade.

Ključne nalaze iz radnog dokumenta Evropske komisije predstaviće glavni pregovarač Aleksandar Drljević i pregovarač za 23. i 24. poglavlje i generalna di-

rektorica u Ministarstvu pravde Marijana Laković-Drašković, a biće prisutni i predstavnici nadležnih institucija.

“Konferencija za medije je dio projekta koji organizuju Kancelarija za evropske integracije i Fondacija “Konrad Adenauer”, radi boljeg i svestranijeg informisanja javnosti o toku procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, navode u saopštenju.

AKTUELNO

11

PORTPAROL SOCIJALDEMOKRATA NIKOLA ZIROJEVIĆ

Ranko Krivokapić nazivao Đukanovića “visokim stablom u istorijskoj šumi Crne Gore” O ugledu koji od dolaska Ivana Brajovića do danas crnogorski parlament ima najbolje govori činjenica da mu u posjetu dolaze brojni svjetski zvaničnici, među kojima je prvi put gost bio predsjednik Evropskog parlamenta, kazao je portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević.

Zirojević je reagovao na izjavu počasnog predsjednika SDP-a i bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, koji je rekao da je parlament nekada bio mjesto za rješavanje i prevazilaženje sukoba u društvu, ali da je sada obesmišljen.

Zirojević je podsjetio da je Krivokapić, kao peti na listi koalicije Za evropsku Crnu Goru – Milo Đukanović, hvalio predsjednika DPS-a.

“U junu 2010. godine on za predsjednika DPS-a konstatuje da ‘predstavlja visoko stablo u istorijskoj šumi Crne Gore’, a njegov povratak na poziciju premijera vidi kao ‘nešto najbolje što se Crnoj Gori moglo dogoditi u aktuelnom teškom ekonomskom momentu’. Sjećamo se i njegovih klicanja Nikšiću kao

Zirojević ‘gradu crnogorskih premijera’, te konstatacija da ‘nije lako biti najprvi, nije lako voditi, a ovu koaliciju vodi lider Milo Đukanović koji omogućuje da ‘Naprijed Crna Goro’ bude stalno i sigurno’”, ističe Zirojević.

On kaže da Krivokapić ponosno ističe to što je nekada nosio epitet “parlamentarnog diktatora“.

“Završio je onako kako i svi diktatori završavaju, pa o sebi i svojim ‘dostignućima’ može govoriti samo u perfektu i to sam sebi dijeleći zasluge”, navodi Zirojević.

Zato, kako navodi, uz onu “dokazanu da žal za prošlošću ugrožava zdravlje, poručujemo mu da mu Socijaldemokrate nijesu krive što je Ranko Krivokapić”.

R.P.

IVANOVIĆ RAZGOVARAO SA KASTRO

Podrška Španije u oblasti odbrane

Ministarstvo odbrane Španije spremno je da pruži punu podršku Ministarstvu odrane i Vojsci Crne Gore na unapređenju odbrambenih sposobnosti, saopšteno je na sastanku generalnog direktora Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ivice Ivanovića sa španskom koleginicom Marijom Elenom Gomez Kastro.

Ivanović i Kastro su razgovarali o mogućnostima unapređenja odbrambene saradnje dvije zemlje, te o konkretizaciji budućih zajedničkih aktivnosti predviđenih Planom bilateralne saradnje za narednu godinu. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Ivanović je kazao da je zadovoljan usaglašenošću stavova dvije zemlje saveznice u oču-

Sa sastanka

vanju međunarodnog mira i bezbjednosti, naglašavajući bogato višedecenijsko iskustvo Španije kao punopravne članice Alijanse i Evropske unije.

On je istakao istrajnost Ministarstva u procesu potpune modernizuje Vojske, u skladu sa najvišim standardima, odnosno

formiranja kvalifikovanih i kvalitetnih oružanih snaga, sposobnih za odgovor na savremene bezbjednosne izazove.

Kastro je podržala maksimalne napore Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore na dodatnom unapređenju odbrambenih sposobnosti.

R.P.

12

AKTUELNO

MARKOVIĆ O INSPEKCIJSKIM SLUŽBAMA

Neophodno naplatiti sve što državi pripada

Rukovodioci inspekcijskih službi Odličan rezultat u naplati državnih prihoda treba da bude ojačan u narednom periodu, a Vlada će podržati kadrovsko i materijalno-tehničko opremanje inspekcijskih službi koje moraju zadati novi snažan udarac sivoj ekonomiji, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Na jučerašnjem sastanku sa direktorima Poreske uprave Miomirom M. Mugošom, Uprave carina Vladanom Jokovićem i Uprave za inspekcijske poslove Alijom Košutom on je istakao i da je u narednoj godini „neophodno naplatiti sve ono što državi pripada“, jer se taj novac ulaže u infrastrukturu, nova radna mjesta, povećanje zarada. „Budžet za 2020. godinu je ambiciozno planiran u svrhu daljeg razvoja države. Prevashodno je na vašim službama da obezbijede poštovanje zakona i adekvatno punjenje budžeta“, dodao je premijer.

Na sastanku je istaknuto da će novi impuls djelovanja biti na smanjenju sive ekonomije u oblasti turizma, građevinarstva, kao i na tržištu rada.

Direktor Poreske uprave je istakao da je u mandatu ove Vlade naplaćena 3,1 milijarde eura prihoda, što je 170 miliona eura više od planiranog. Samo za 10 mjeseci ove godine naplaćeno je blizu milijardu eura, što je za 70 miliona više nego 2018. godine. Dobar trend naplate bi-

6,3

Obračun s devijacijama u sistemu O stanju i izazovima u oblasti građevinsko-urbanističke inspekcije premijera je izvijestio vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivan Medojević.

Marković je tom prilikom iskazao punu podršku naporima na snaženju inspekcije i ostvarivanju rezultata u toj izazovnoj oblasti. Takođe je ukazao na potrebu obračuna sa devijacijama unutar sistema, generisanim godinama, te procesuiranja svih onih kojima zakon i javni interes nijesu osnovno načelo u radu. lježe i u Upravi carina, gdje je za 10 mjeseci ove godine naplaćeno 687 miliona eura, odnosno 41 milion više nego protekle godine. U Upravi za inspekcijske poslove urađeno je više od 33.000 kontrola, a izdato gotovo 12.000 prekršajnih naloga, čija je ukupna vrijednosti 4,7 milion eura.

Na sastanku je razgovarano i o unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira, koji će obezbijediti efikasnije mehanizme za postizanje boljih rezultata. K.J.

ODSTO SU VEĆI PRIHODI UPRAVE CARINA U PRVIH DESET MJESECI OVE GODINE U ODNOSU NA ISTI PERIOD PROŠLE GODINE, A SAMO OD AKCIZA PRIHODOVANO JE 207,67 MILIONA EURA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

VLADA USVOJILA PREDLOG IZNOSA U DRŽA

BUDŽETOM STVARAMO PREDUSLOVE ZA NOVE INVESTICIJE

Z

načajan rast prihoda Budžeta za narednu godinu rezultat je ekonomskih aktivnosti, mjera fiskalne konsolidacije te efekata ekonomskog državljanstva i davanja Aerodroma Crne Gore na dugoročno korišćenje, zaključak je sa 143. sjednice Vlade.

Projektovani iznos je 2,58 milijardi eura čime će biti omogućen nastavak ulaganja u kvalitet usluga države u svim sektorima, naveo je juče ministar finansija Darko Radunović. Predstavljajući pred novinarima projekcije državne kase za narednu godinu posebno je istakao oblasti za koje je namijenjena dodatna podrška, među kojima su poljoprivreda i ruralni razvoj. „Predlogom budžeta za 2020. godinu - i u srednjem roku - stvorene su pretpostavke za valorizaciju crnogorskih aerodroma i održivost u poslovanju nacional-

nog avioprevoznika. Kroz razvojnu komponentu stvaraju se pretpostavke za nastavak snažnog investicionog ciklusa države, dok je kapitalni budžet utvrđen na iznos od 229,96 miliona eura, uz preduslove da kreditna sredstva veća od 150 miliona eura budu dostupna za realizaciju kapitalnih projekata“, dodao je ministar finansija. Na sjednici Vlade održanoj u četvrtak, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, precizirano je da će i u 2020. godini biti nastavljen intenzivni ekonomski rast na novu od 3,4 odsto. Pozitivni rezultati dosadašnje fiskalne konsolidacije omogućili su smanjenje budžetskog deficita sa 5,8 odsto u 2017, na planiranih 0,99 odsto u 2020. godini. Emisijom 500 miliona eura euroobveznica obezbijeđena su sredstva za otplatu duga koji dospijeva na naplatu početkom godine i preduprijeđeni eventualni rizici. „Vlada je usvojila Projekcije makroekonomskih pokazatelja

za period od 2019-2022. godine, izrađene po novom makroekonomskom modelu. Procijenjeni rast zaposlenosti u ovoj godini je 2,8 odsto, nominalnih zarada jedan odsto, realnih zarada pola odsto, kao i prosječna inflacija“, navedeno je iz Generalnog sekretarijata Vlade.

Među usvojenim dokumentima na 143. sjednici Vlade je i informacija o izvršenju Puta opcije kroz ugovor između kompanije A2A i Crne Gore za otkup akcija Elektroprivrede Crne Gore. U njemu se podsjeća da je sada na snazi nova vlasnička struktura, gdje je udio države porastao sa 57,1 na 85,4 odsto. EPCG posjeduje deset odsto sopstvenih akcija, udio A2A sveden je na 3,2 odsto, a ostali akcionari su zadržali prethodnih 1,2 odsto. „Budući da je ugovoreno da preostale akcije A2A do kraja godine preuzmu ili država ili EPCG, a EPCG ima maksimalno dozvoljenih deset odsto sopstvenih ak-

ERSTE BANKA OBILJEŽILA DECENIJU RADA U CRNOJ GORI

Značajan oslonac i građanima i privredi Erste banka juče je obilježila prvu deceniju poslovanja u Crnoj Gori, tokom koje je, kako je istaknuto, ostvarila snažan i zdrav rast i razvoj, podržala veliki broj građana, kompanija i institucija u ostvarenju ciljeva, a kao dio međunarodne bankarske grupacije doprinijela boljoj ekonomskoj integraciji regiona. „Imajući u vidu kvalitetne i uspješne rezultate koje Erste banka ostvaruje na crnogorskom tržištu, veoma smo zadovoljni prisutnošću i poslovanjem.

Imamo snažnu podršku vlasni-

ka, Erste banke Hrvatska, ali i cijele grupe, kako bi išli ukorak s potrebama modernog biznisa“, rekao je predsjednik Odbora direktora Erste banke u Podgorici, Kristof Šefbek.

Glavni izvršni direktor te finansijske kompanije Aleksa Lukić, kazao je da danas predstavljaju jednu od najvećih banaka u sistemu. „Uspjeli smo da izgradimo zavidnu reputaciju kao kompanija koja snažno podržava građane, male i srednje biznise, ali i velike kompanije i zahtjevne projek-

te koji mijenjaju lice crnogorske ekonomije. Danas smo značajan oslonac svim kategorijama klijenata, čiji je broj u ovoj godini premašio 100.000“, dodao je on.

Od početka 2009. aktiva i krediti banke su porasli tri i po puta – na 580,8 miliona odnosno 421,3 miliona eura, dok su depoziti učetvorostručeni - 379,6 miliona eura. Erste banka će pokloniti 14 setova pametnih tabli i projektora osnovnim školama u svim gradovima u kojima ima filijale, a njihova vrijednost je oko 30.000 eura.

K.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

AVNOJ KASI ZA 2020. GODINU Radunović obrazlaže budžet

Za oporavak MA 21 milion eura Radunović je potcrtao da je Vlada izdvojila 21 milion eura u budžetu za 2020. za konsolidaciju Motnenegro Airlinesa, jer nacionalna avio-kompanija doprinosi turizmu i rastu budžetskih prihoda, pa ima šansu da bude održiva i zato se mora uložiti trud u njenu konsolidaciju.

Uz to, potcrtao je da ne žele da ugroze Zakon o državnoj pomoći, ali i da smo u posljednje vrijeme svi svjedoci velikog državnog protekcionizma. „Moramo uvažavati značaj pojedinih kompanija koje obavcija, potrebno je da država preuzme preostale akcije. Projekcijama budžeta za 2019. predviđeno je da se po osnovu isplate dividende akcionarima u potpunosti vrati 35 miliona eura koje je država uložila u maju. Otkupom preostalih akcija od A2A biće uvećan pripadajući dio dividende i ostvaren dodatni prihod budžeta“, naveli su iz Vlade.

Ministarstvo finansija će za po-

Uprava Erste banke

ljaju javni interes i doprinose budžetu. Kad je u pitanju MA, uz sve probleme oni imaju prihoda od oko 70 miliona na godišnjem nivou. Indirektno, prihod bi trebalo da bude oko 250 miliona“, rekao je Radunović.

On je podsjetio da MA preveze 30 odsto avio-putnika. Na osnovu toga, kako je naveo, nacionalna avio-kompanija „ima šansu da bude održiva“. „Uložićemo sve da stvorimo pretpostavke da se MA konsoliduje“, zaključio je ministar Radunović. sljednju tranšu Ugovora izdvojiti 14,33 miliona eura najkasnije do 30. novembra, i još 2,85 miliona eura do 31.12.2019.godine za preuzimanje 3.202.845 odnosno 636.793 akcija od A2A. Ministarstvo ekonomije obezbijediće raspodjelu neraspoređene dobiti EPCG najkasnije do 15. decembra koja će državnom budžetu obezbijediti prihod od najmanje 37,4 miliona eura.

K.J.

AKTUELNO

13

PREDSTAVNICI NTO, LOKALNIH TO I SKIJALIŠTA U SRBIJI

Promocija novogodišnje i zimske ponude u Beogradu

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma prezentuju nizom događaja u Beogradu programe dočeka Nove godine širom zemlje, kao i ponudu za predstojeću zimsku turističku sezonu.

“Predstavnici lokalnih turističkih organizacija Bara, Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog, hotelskih grupacija Montenegro Stars i Budvanska rivijera i hotela Falkensteiner Montenegro predstavili su višednevne zabavne programe i koncerte nekih od regionalno najpoznatiji izvođača, koji će biti priređeni na gradskim trgovima i u hotelima tokom novogodišnjih praznika“, istakli su iz NTO. I direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović ta-

kođe je najavio ponudu za ovu sezonu, kao i bogat zabavni program.

Konferenciju su pratili predstavnici televizija RTS, B92, Prva, Pink, Kopernikus, Happy, Delta, Grand, dnevnih novina Blic, Kurir, Alo, Novosti, Informer, Politika, Srpski telegraf, magazina Story, Turistički svet,

TU magazin, Svet, Skandal, Hello, Star i drugi.

Promocija u Beogradu nastavlja se i danas cjelodnevnim događajima u tržnim centrima. Predstavnici lokalnih turističkih organizacija Budve, Tivta, Herceg Novog i Kotora gostovaće u programu RTS-a, a NTO i Bara na TV Happy.

K.J.

Euronews izabrao Crnu Goru

Evropska televizijska stanica Euronews izabrala je Crnu Goru za jednu od zvijezda sajma turizma WTO koji je protekle sedmice održan u Londonu.

Uz daleke Sejšele, Filipine i Japan, u emisiji je naša zemlja jedina iz ostatka svijeta vrijedna pomena. Kako ističu, ovu relativno novu destinaciju vrijedno

je posjetiti zbog “planina i obale izuzetne ljepote, te brojnih avantura i sportova u kojima se ovdje može uživati“. Takođe navode da se u Crnoj Gori može vidjeti jedini fjord na Mediteranu, divne plaže i rijeke, šetati planinama ili skijati, a gosti mogu uživati praktično u svemu na veoma malom prostoru.

Zvijezde najavile nastupe za Novu godinu

NOVI PODACI MONSTATA O KRETANJU CIJENA

ZA GODINU VOĆE SKUPLJE 9,4, POVRĆE 8,5 ODSTO Nakon tri mjeseca deflacije, indeks potrošačkih cijena na godišnjem nivou u oktobru je konačno dobio pozitivan predznak i iznosio je 0,5 odsto, pokazuju podaci Uprave za statistiku – Monstat.

To znači da su cijene proteklog mjeseca bile u prosjeku za pola odsto više od onih iz istog mjeseca 2018. godine.

Na ovakav dobar bilans uticao je ne tako pozitivan rast cijena, pošto je voće poskupilo čak 9,4 odsto, povrće 8,5, hljeb 5,1 i meso 2,7 odsto.

Na drugom kraju skale su ci-

jene telefonske opreme niže za 14 odsto, odjeće za 8,5, goriva za 4,3 odsto.

Istovremeno, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru su bile takođe za 0,5 odsto više od onih iz septembra ove godine.

“Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imao je rast cijena odjeće za 6,9 odsto, obuće za šest, goriva za 3,2, te turističkih paket aranžmana od 2,1 i frizerskih usluga od pola odsto“, precizirali su

iz Monstata.

Cijene su od početka godine do kraja oktobra 2019, u poređenju sa istim periodom 2018, u prosjeku bile više za 0,3 odsto.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je najveći rast cijena odjeće i obuće za 6,4 odsto i prevoza za 1,6, dok su cijene pale za usluge hotela i restorana za 1,8 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

K.J.

14

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

ViceguVerner centralne banke crne gore nikol

Rast depozita za 300 m pokazatelj povjeRenja u

N

ajbolji indikator očuvanog povjerenja u bankarski sistem predstavlja rast ukupnih depozita, koji su tokom prvih devet mjeseci ostvarili rast od 9,23 odsto, ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura, što nam govori da je sistem stabilan i vrlo otporan na šokove.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke nedavno je zvanično konstatovano da je finansijski sistem stabilan i većina pokazatelja na istorijskom maksimumu. Takođe je podržana nezavisna provjera kvaliteta aktive banaka koja će početi od naredne godine.

Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris u intevjuu za Vikend novine prenosi utiske sa nedavnog sastanka koji je sa predstavnicima ovih finansijskih institucija imao prošlog mjeseca u Vašingtonu. Tom prilikom razgovarano je i o garanciji SB koja će biti korištena za finansiranje javnog duga. „Pokazalo se da su investitori spremni da daju i do trostruko većeg iznosa zajma u odno-

su na vrijednost date garancije“, naveo je on.

Dvije decenije nakon zvaničnog uvođenja njemačke marke kao sredstva plaćanja, Crna Gora danas koristi euro za koji smatra da je stvorio stabilan i predvidiv sistem. „Brojni faktori su doprinijeli bržem ekonomskom razvoju i smatram - da nijesmo imali euro, naš rast bio znatno sporiji“, istakao je sagovornik Vikend novina.

VN: Nedavno je delegacija CBCG boravila u Vašingtonu, gdje se susrela sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB). Što su bili ključni zaključci i savjeti iz ove dvije finansijske institucije?

Fabris: Najviši zvaničnici i MMF-a i SB su se tokom jesenjeg zasijedanja vrlo pozitivno izrazili o Crnoj Gori. Konstatovano je da je finansijski sistem stabilan i da je većina pokazatelja na istorijskom maksimumu.

Istaknuto je da je fiskalna konsolidacija dala pozitivne rezultate i kao potvrda toga, navedena je izuzetno uspješna emisija euroobveznica sa istorijski najnižim

kamatnim stopama, kao rezultat povjerenja finansijskih tržišta u ostvarene rezultate.

Predstavnici i MMF i SB su konstatovali da se reforme u bankarskom sistemu odvijaju u pravom smjeru i da u narednom periodu akcenat treba da bude na implementaciji novih propisa. Data je podrška implementaciji nezavisne provjere kvaliteta aktive finansijskih institucija koja je planirana za sljedeću godinu. Naveli su da se mora nastaviti sa odlučnom primjenom mjera fiskalne konsolidacije i da treba raditi na ispunjenju preostalih uslova za dobijanje razvojne garancije SB. Takođe, sugerisan je nastavak strukturnih reformi i investicije u ljudske resurse i infrastrukturu, imajući u vidu njihov veliki značaj za dalji ekonomski rast i obezbjeđenje fiskalne održivosti.

VN: Zbog čega je bitna garancija SB za razvojnu politiku PBG2, kojom bi se diversifikovalo refinansiranje javnog duga i što Crna Gora treba da uradi kako bi joj ta sredstva bila dostupna do kraja godine?

Fabris: Garancija SB omogućava, s jedne strane, jefitinije fi-

Podrška najmlađima, stimulacija odraslima VN: CBCG je i ovog 31. oktobra započela Nedjelju štednje, u okviru koje je novorođenima donirala po 200 eura štednje.

Uz ovu, koje su još ključne aktivnosti kojima ova institucija iz godine u godinu pokazuje društvenu odgovornost?

Fabris: CBCG svoje poslovanje zasniva na principima društveno odgovorne institucije, spremne da da puni doprinos rješavanju pitanja od značaja za čitavu zajednicu.

Zahvaljujući tradicionalnoj Nedjelji štednje, u proteklih petnaest godina prvu štednju je dobilo više od 2.000 novorođenih, za šta je CBCG izdvojila blizu 430.000 eura. Podsjećamo da kampanja pod sloganom Prvi korak u sigurnu buduć-

nost podrazumijeva zajedničku akciju CBCG i komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori, a tokom koje djeca rođena od 31. oktobra do 6. novembra na poklon dobijaju štednu knjižicu i 400 eura oročenih na godinu. Nakon isteka tog perioda, roditelji novac mogu podići ili opet položiti na štednju.

Svake godine tokom marta obilježavamo i Svjetsku nedjelju novca u kojoj, kroz saradnju sa vrtićima i školama, edukujemo djecu o važnosti finansijske psimenosti.

Cilj je da se u najranijem djetinjstvu započne sa usvajanjem korisnih i zdravih navika u upravljanju i raspolaganju novcem, kao i racionalnom i mudrom trošenju.

CBCG učestvuje i u mnogim hu-

manitarnim akcijama, a dala je finansijsku podršku brojnim progamima iz domena razvoja civilnog društva. Takođe, u cilju stimulisanja naučne misli i afirmacije mladog i stručnog kadra u Crnoj Gori, CBCG svake godine dodjeljuje Godišnju nagradu za najbolji diplomski, magistarski i doktorski rad iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije.

Koristim priliku i da pozovem čitaoce da posjete Muzej novca na Cetinju, koji je takođe u sastavu CBCG. On je savremeno opremljen, a posjetiocima, osim kroz muzejsku postavku, dodatne informacije o istoriji novca na tlu Crne Gore pruža i kroz multimedijalne interaktivne aplikacije.

Fabris

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

AKtuelno

15

la Fabris u interVJuu za Vikend noVine BDP ove

miliona je najbolji u bankaRski sistem nansiranje javnog duga. Pokazalo se da su investitori spremni da daju i do trostruko većeg iznosa zajma u odnosu na vrijednost date garancije. S druge strane, time se diverzifikuje finansiranje javnog duga i smanjuje zavisnost od pojedinačnih oblika finansiranja.

Većina uslova je već ispunjena, a među značajnijim ostali su još usvajanje paketa zakona iz oblasti bankarstva, Zakona o klimatskim promjenama i Zakona o radu.

VN: Od 13 banaka, 11 je na kraju septembra imalo profit.

Uz nastavak rasta depozita (s manjim oscilacijama) i nakon isključenja dvije banke iz sistema, što ovakvi podaci govore o crnogorskim bankama i finansijskom sistemu uopšte?

Fabris: Uprkos uvođenju stečaja u dvije banke u 2019. godini, ključne bankarske bilansne pozicije na kraju trećeg kvartala tekuće godine bilježe istorijske maksimume i to: iznos novčanih sredstava kod banaka, aktiva banaka, ukupni krediti, ukupni depoziti i ukupan kapital.

S druge strane, prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa, zatim učešće nekvalitetnih kredita, te kredita koji kasne više od 30 dana i više od 90 dana u ukupnim kreditima, i učešće nekvalitetne aktive u ukupnoj, sada su na istorijskom minimumu.

Kontinuirano se nadzire bankarski sistem koji je likvidan, solventan i sa nekvalitetnim kreditima na rekordno niskom nivou od samo 4,67 odsto ukupnih pozamijca. Stabilnost bankarskog sektora podržana je adekvatnom kapitalizacijom, pa agregatni koeficijent solventnosti od 17,71 odsto značajno prevazilazi zakonski minimum od 10 odsto. Agregatni povraćaj na prosječnu aktivu (ROA) iznosi 1,49 odsto, dok povraćaj na prosječni kapital (ROE) banaka iznosi 11,83 odsto. Najbolji indikator očuvanog povjerenja u bankarski sistem kao najznačajnijeg dijela

Dosadašnja politika kreditiranja vremenom rezultirala većim prosječnim zaduženjem po zajmoprimcu što bi uz gotovo nepromijenjeni iznos prosječne plate predstavljalo potencijalni okidač za rast nekvalitetnih kredita

crnogorskog finansijskog sistema, predstavlja rast ukupnih depozita. Oni su tokom prvih devet mjeseci ove godine ostvarili rast od skoro 300 miliona eura, odnosno 9,23 odsto. Istovremeno, ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura. Dvije banke iskazuju negativan finansijski rezultat u ukupnom iznosu od 1,2 miliona eura. Sve ovo nam govori da se bankarski sistem pokazao kao stabilan i vrlo otporan na šokove.

VN: Šta je bilo presudno da se nedavno donese odluka o pooštravanju uslova za odobravanje gotovinskih kredita građanima, čiji je rok otplate duži od osam odnosno šest godina?

Fabris: Pitanje intenziviranog zaduživanja stanovništva gotovinskim neobezbijeđenim kreditima sa dužim rokovima otplate, predmet je kontinuirane i sveobuhvatne analize CBCG. U tom pravcu je razmatran potencijalni uticaj naglog rasta ovih kredita, praćen konstantnim produžavanjem njihove ročnosti i višim kamatnim stopama od obezbijeđenih kredita na finansijski sistem. Dodatno, uzeli smo u obzir činjenicu da bi ovakva politika kreditiranja vremenom rezultirala većim prosječnim zaduženjem po zajmoprimcu što bi - uz gotovo nepromijenjeni iznos prosječne plate - predstavljalo potencijalni okidač za rast nekvalitetnih kredita. Ocijenjeno je da bi se primjenom ovih mjera pre-

duprijedio potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po gotovinskim neobezbijeđenim kreditima građana, usljed njihovog nekontrolisanog rasta, a posebno imajući u vidu najavu MMF-a o usporavanju globalnog rasta i postojanju spoljnih tenzija koje najviše mogu uticati na manje i otvorenije ekonomije. Stoga je ova mjera preventivne prirode.

Polazeći od navedenog, Savjet CBCG je na sjednici 14. oktobra donio Odluku o makroprudencionim mjerama koje se odnose na kredite koje banke odobravaju građanima, a koja će se primjenjivati tokom naredne i 2021. godine. Naglašavamo da se ovim mjerama ne ograničava rast gotovinskih kredita, već samo njihovog segmenta čija je ročnost preko osam, odnosno šest godina, a koji nije obezbijeđen kvalitetnim sredstvima.

Na taj način će se preduprijediti potencijalni sistemski rizik koji bi doprinio rastu nekvalitetnih kredita. Takođe, odlukom se utvrđuje i obaveza banaka da izračunavaju pokazatelje nivoa kreditne zaduženosti fizičkih lica, čime se dodatno doprinosi održavanju stabilnosti finansijskog sistema i održivosti kreditiranja fizičkih lica.

VN: Da li će i Centralna banka Crne Gore uskoro nuditi mogućnost građanima da na njenim internet stranicama kroz jednostavnu formu upoređuju iznose različitih naknada za sve (ili većinu) crnogorskih banka, kao što je to slučaj sa Narodnom bankom Srbije?

Fabris: CBCG javno objavljuje prosječno ponderisane efektivne kamatne stope na ukupne kredite, novoodobrene kredite i prosječno ponderisane kamatne stope aktivnih kredita po bankama pojedinačno, i to na mjesečnoj osnovi. Takođe, Savjet CBCG je u novembru 2018. godine usvojio radnu verziju Nacrta zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom

godine raste 3,2 odsto VN: Prema prognozama Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, crnogorska ekonomija imaće u ovoj godini rast od 2,8 odsto, a u narednoj 2,6 odsto. Na što bi ovo usporavanje moglo da se odrazi, kada su u pitanju građani, pa privreda, a zatim i ekonomija cijele zemlje? Kakve su prognoze CBCG za isti period?

Fabris: Prognoze EBRD su konzervativnije u odnosu na prognoze ostalih međunarodnih institucija. Naime, prema procjeni EK stopa rasta BDP-a u 2019. godini će iznositi 3,1 odsto, dok MMF i SB projektuju rast od tri odsto.

Nakon visoke stope ekonomskog rasta u 2018. od 5,1 odsto, za očekivati je da ćemo u ovoj godini imati nižu stopu rasta nego u prethodnoj. Niža stopa rasta se očekuje, između ostalog, zbog uticaja baznog efekta, odnosno značajno više osnove od koje se računa ovogodišnji rast.

I u ovoj godini očekujemo da će isti sektori biti nosioci ekonomskog rasta. To su turizam zasnovan na rastu kvaliteta turističke ponude, energetika podstaknuta izgradnjom novih energetskih postrojenja, i građevinarstvo dominantno usljed nastavka gradnje auto-puta, turističkih i energetskih objekata.

U prvoj polovini godine ostvaren je rast od 3,1 odsto, a naša prognoza je da će stopa rasta BDP-a u 2019. iznositi 3,2 odsto, što je na liniji sa prognozama međunarodnih institucija.

Sa završetkom izgradnje autoputa, najvećeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori, očekujemo umjerenije stope rasta u odnosu na period investicionog buma, smanjenje fiskalnog deficita i deficita tekućeg računa usljed manjeg uvoza. Rast ekonomije u narednom periodu biće podstaknut privatnom potrošnjom, privatnim investicijama i pozitivnim doprinosom neto izvoza. za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, kojim će se u pravni sistem Crne Gore u potpunosti implementirati odgovarajuća evropska direktiva PAD (Payment Accounts Directive). Nacrt zakona je prošao javnu raspravu u januaru ove godine i proslijeđen je na mišljenje Evropskoj komisiji 25. aprila. Nakon dobijanja mišljenja EK, pristupiće se daljim aktivnostima na usaglašavanju sa eventualnim primjedbama i na pripremi podzakonskih akata.

K.J.

16

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

kontrola optužnice u slučaju ª jadranº

Odbrana tvrdi da nema dOkaza i traži Obustavu pOstupka Pred Višim sudom u Podgorici juče je održana kontrola optužnice u slučaju “Jadran”. U ovom predmetu Specijalnog tužilaštva, navodna kriminalna organizacija tereti se za pokušaj šverca kokaina vrijednog pet miliona eura preko školskog broda “Jadran”, a na jučerašnjem ročištu odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka zbog nedostatka dokaza.

Naime, branilac Radomira Osmajića advokat Ratko Pantović kazao je da je Specijalno tužilaštvo falsifikovalo dokaze i netačno citiralo iskaz svjedoka saradnika Miloša Kulića u optužnici.

“SDT nije vjerodostojno

predstavilo iskaz svjedoka saradnika. Upravo iskaz svjedoka saradnika potvrđuje odbranu okrivljenog Radomira Osmajića. Na video i ton zapisu u određenim djelovima iskaz je potpuno iskrivljen. Kulić je kazao sljedeće: “Da ja znam, Osmajić nema nikakve veze sa ovom drogom koju smo mi trebali da prevezemo za Istanbul. Nije mi poznato da je bilo ko komunicirao sa Osmajićem za ovih 50 kila kokaina”. Kulić je kazao da je on siguran da ne zna da se Radomir Osmajić bavi prodajom droge, te da nikada nije vidio da je Osmajić nekome dao drogu. Svega ovoga nema u zapisniku”, pojasnio je Pantović.

Branilac Vojina Stupara, advokat Marko Radović istakao je da iskaz svjedoka saradnika ide u prilog Stuparu kog Kulić, po sopstvenom priznanju, ne poznaje i nikada za njega nije ni čuo.

Kako je istragom utvrđeno, zadatak Stupara bio je da postupa po naredbama organizatora i članova kriminalne organizacije, osumnjičenih Dejana Rovčanina i Vladimira Račića koji su u bjekstvu, te da obezbjeđuje i čuva vatreno oružje i municiju za potrebe kriminalne grupe, da istovremeno priprema, pakuje opojnu drogu kokain u rance u kojima će je transportovati. Za umiješa-

Uprava policije

STOP ZA NEREGISTROVANA VOZILA

nost u šverc kokaina tereti se i podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović koji se, prema sumnjama istražitelja, na školski brod unio 56 kilograma kokaina čistoće od preko 80 odsto i oružje. Podsjećamo, Vojna policija i Specijalno policijsko odjeljenje, u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom,

56

19. aprila spriječili su transport kokaina prema Turskoj. Istražitelji su došli do saznanja da je član grupe koja je švercovala 56 kilograma kokaina koji je pronađen na brodu “Jadran” i Radomir Ostojić iz Tivta, a status svjedoka saradnika dodijeljen je starijem vodniku Milošu Kuliću. Bo.B.

kilograma kokaina nađeno je na školskom brodu jadran, a njegova vrijednost procjenjuje se na oko pet miliona eura

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14,28/15 i 42/17), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

 U 2018. godini službenici sao-

braćajne policije su sankcionisali oko 13.000 vozača. Za 10 mjeseci 2019. godine policija je zbog upravljanja neregistrovanim vozilom sankcionisala 10,048 vozača.  U slučaju da sa neregistrovanim vozilom izazovete saobraćajnu nezgodu Nacionalni biro osiguravača, iz sredstava Garantog fonda, isplaćuje naknadu štete oštećenom licu, a nakon isplate štete od Vas naplaćuje kompletan iznos isplaćene štete, kao i kamate i druge troškove vezane za obradu i isplatu štete.  Novčanom kaznom od 80 do 350 eura bićete kažnjeni ako u

www.nbocg.me

saobraćaju na putu upravljate vozilom koje nije registrovano, odnosno za koje je isteklo važenje saobraćajne dozvole, a pravno lice novčanom kaznom od 500 do 3.000 eura, ukoliko dozvoli da u saobraćaju na putu učestvuje takvo vozilo.

 Ako

učestvujete u saobraćaju sa vozilom koje nije registrovano ili mu je istekao rok važenja saobraćajne dozvole, od strane ovlašćenih policijskih službenika, bićete isključeni iz saobraćaja.

 Ovaj

saobraćajni prekršaj je pod stalnim nadzorom Uprave policije i biće predmet pojačane kontrole.

www.up.gov.me

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE usluga servisiranja i održavanja motornih vozila na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 13.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 591-23/19-8941, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 15.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

Na osnovu člana 62 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17) DOO Možura“ Bar,Ul. Branka Čalovića br.13 , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet nabavke je nabavka drobilice(šredera) za kabasti i građevinski otpad ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 255.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 2-911/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 15.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Senad Arabelović, telefon 068002266 , e-mail senad.arabelović@mozura.me

OBRAZAC 10 Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI usluga servisiranja i održavanja mašinskih postrojenja liftova na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 3.485,00 €. Tenderska dokumentacija broj 636-25/19-8937 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 15.11.2019. godine.

Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

17

održana sjednica tužilačkog savjeta

Marković i Vukčević kandidatkinje za Vrhovnog državnog tužioca Lista kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor vrhovnog državnog tužioca je sačinjena, a na njoj se nalaze bivša poslanica Socijalističke narodne partije Danijela Marković i specijalna tužiteljka Lidija Vukčević, saopšteno je na juče održanoj sjednici Tužilačkog savjeta kojom je predsjedavao v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković.

Podsjetimo, prije nekoliko dana profesor Blagota Mitrić povukao je kandidaturu za čelno mjesto, nakon čega su ostale Marković i Vukčević. Inače, Marković i Mitrić osporavali su kandidaturu Vukčević uz obrazloženje da je prijavu podnijela nakon isteka previđenog roka javnog konkursa. Podsjećamo da je Stankoviću petogodišnji mandat na funkciji Vrhovnog tužioca istekao početkom oktobra, a na sjednici Tužilačkog savjeta 8. oktobra izabran je za vršioca dužnosti VDT-a. Za Vrhovnog državnog tužioca, prema Zakonu o državnom tužilaštvu, može se prijaviti osoba koja ispunjava opšte uslove za izbor državnog tužioca, ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima i odlikuje se profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.

Detalji sa sjednice Tužilačkog savjeta Na jučerašnjoj sjednici je obavljen i intervju sa kandidatima prijavljenim na jav-

ni oglas za izbor rukovodioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

Osim toga, Tužilački savjet donio je odluku da se raspišu javni oglasi, po siste-

mu napredovanja, za izbor tri državna tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i jednog državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, kao i jednog specijalnog tužioca u Specijalnom državnom tužilaštvu.

“Za člana Upravnog odbora, Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, kao predstavnica Tužilačkog savjeta određena je specijalna tužiteljka Liljana Lakić”, navodi se u saopštenju Tužilačkog savjeta.

Tužilački savjet je utvrdio spisak tema za obuke državnih tužilaca za 2020.godinu.

Razmatran je izvještaj o raspoloživim sredstvima i troškovima tužilaštava i sekretarijata za period I - IX 2019. godine.

Bo.B.

Zakonit rad kotorskog tužilaštva, čeka se ocjena za VDT u Podgorici Na juče održanoj sjednici Tužilačkog savjeta, između ostalog, razmatrano je 12 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, u okviru čega je ocijenjeno da je kotorsko tužilaštvo zakonito postupalo u istrazi povodom korupcije u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Naime, predsjednik Vlade Duško Marković 1. novembra podnio je pritužbu na rad pojedinih državnih tužilaca iz ODT-a u Kotoru i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u pogledu zakonitosti

rada, i to nakon što je Pavle Radulović podnio ostavku na funkciju ministra održivog razvoja i turizma. Radulovićeva ostavka uslijedila je nakon emitovanja snimka u kojem budvanski investitor Boško Nenezić tvrdi da je građevinskim inspektorima MORT-a Vladanu Juretiću i Zoranu Boškoviću davao novac više puta tokom jula 2018. godine. Članovi Komisija za pritužbe nijesu se mogli izjasniti da li je neko od tužilaca VDT-a u Podgorici napravio propust tokom istrage u ovom sluča-

ju. Naime, predsjednica komisije Ljubinka Bašović predložila je da Tužilački savjet zauzme stav da su tužioci u Kotoru Tijana Čelanović i Drago Pajković postupali u skladu sa ovlašćenjima. Kako je dodala, nejasna je odgovornost tužioca u VDT-u u Podgorici Zorana Vučinića, koji je u izjašnjenju naveo da je bio preopterećen drugim predmetima kao i da je od 26. jula do 23. avgusta ove godine bio na godišnjem odmoru.

“Vučinić je tada prekinuo odmor zbog dežurstava do 1. sep-

tembra, kada je imao i slučaj pokušaj ubistva u Budvi na kojem je radio. Treba ispitati da li možda postoji odgovornost rukovodioca Višeg državnog tužilaštva Vesne Jovićević, jer je možda predmet mogla umjesto Vučiniću da preda u rad nekom drugom manje opterećenom tužiocu”, navela je Bašović.

Kako je istakao vrhovni državni tužilac u V.D. stanju Ivica Stanković, netačan je podatak da je bilo 26 ili 27 urgencija MORT-a nadležnim tužiocima u tom predmetu.

policija traga za počiniocem

Zapaljeno vozilo službeniku UIKS-a Službeniku Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Darku Jovanoviću juče ujutru je zapaljeno vozilo, prenosi portal Standard.

Prema saznanju portala, vozilo marke “golf” nije u vlasništvu Jovanovića, ali ga on duže vrijeme koristi. Na automobilu je pričinjena materijalna šteta, oštećene su prednje gume i blatobran, a kako su kazali nezvanično iz poli-

cije sumnja se da je požar podmetnut. Takođe, portal Standard saznaje da policija intenzivno traga za počiniocem koji je oštetio automobil Jovanovića.

Iz UIKS-a su ovom portalu saopštili da su obaviješteni da je službeniku obezbjeđenja D.J., raspoređenog na poslovima obezbjeđenja u organizacionoj jedinici Kazneno popravni dom, u noći izmešu 14. i 15. novembra,

oko ponoći, zaaljeno privatno vozilo koje se nalazilo ispred porodične kuće.

“Povodom navedenog događaja očekujemo da će se mjerama i radnjama nadležnih iz Uprave policije i Tužilaštva, otkriti motiv ovog slučaja, vinovnik/ ci izvršenja navedene radnje, kao i eventualna povezavanost navedenog događaja sa poslovima koje službenik obavlja u UIKS-

Ilustracija u. Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će pružiti podršku službeniku D.J. koji je u svom dosadašnjem radu u UIKS-u, poslove obezbje-

đenja na kojima je raspoređen obavljao profesionalno i u skladu sa pravilima”, saopštili su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

18

aktuelno

I.br.2706/2017 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Lakićević Tamare iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je dana 15.11.2019 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1. Određuje se peto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Lakićević Tamare, koje su upisane u listu nepokretnosti Ln.br.1235 KO Kolašin koju čini: kat.parcela br.1274, potes Lugovi, po načinu korišćenja njiva 2 klase, površine 563 m2, svojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1.

2. Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.2706/2017 od 22.04.2019.godine i iznosi 24.676,29 eura.

3. Na petom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz predhodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

4. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

5. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 7 (sedam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač u određenom roku ne položi cijenu koju je ponudio, primijenit će se ista pravila i na trećeg ponuđača.

U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu cijenu u roku, javni izvršitelj će u tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje i naknaditi razliku između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

7. Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 05.12.2019 godine sa početkom u 11 h u kancelariji javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju u ulici Slobode br.10 8. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu “Dnevne novine“.

JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

Mojkovačka policija u prethod deset Mjeseci bila na visini zad

VeljoVić: ŽiVim u bezbjednom i mirnom gradu

U ovoj godini, do sada, u Mojkovcu nije bilo ubistava, razbojništava i razbojničkih krađa, odnosno teških krivičnih djela koja bi uznemirila građane. Niko to nije ni pokušao. Nije bilo ni ozbiljnijih tuča, mada se i najmanja smatra ozbiljnom. Mojkovčani prema tome, nije teško zaključiti, žive u mirnom i bezbjednom gradu, a to je garantovano svima koji ga posjete, rekao je Vikend novinama načelnik mojkovačke policije Vitomir Veljović, predstavljajući sa prvim saradnicima policijski rad u prethodnih deset mjeseci.

“To je rezultat našeg prvenstveno preventivnog ali i represivnog rada, usklađenog sa zakonom. Tome je doprinijela i izuzetna saradnja sa građanima, javnim i državnim institucijama, školama i nevladinim organizacijama. Cilj nam je isti – mir i stabilnost u našoj

opštini, i rezultati su tu. Dešavale su se naravno i stvari koje nijesu trebale, ali ne u mjeri koja bi pokvarila sliku o Mojkovcu kao mirnom i bezbjednom gradu”, kazao je Veljović.

■ Ni ubistva, Ni

razbojNištva

O kriminalitetu u Mojkovcu, ističući zadovoljstvo postojećim stanjem, govorio je rukovodilac kriminalističke policije, Rade Vujičić.

“Pored toga što nijesmo imali ubistava i razbojništava, niti pokušaja, nemamo ni jedan registrovan slučaj teške tjelesne povrede koje bi bilo posljedica krivičnog djela protiv života i tijela, što se može pripisati i našem preventivnom radu. U prethodnih deset mjeseci u toj oblasti registrovana su samo tri krivična djela i u pitanju su lake tjelesne povrede. To jasno po-

kazuje kakvo je stanje javnog reda i mira u oblasti kriminalistike. Nije bilo ni vršnjačkog nasilja u školama, kod kojih smo formirali pozornički reon i tu imamo sjajnu saradnju sa školama”, naveo je Vujičić.

Inače, u pomenutom periodu, po njegovim riječima, registrovano je 31 krivično djelo protiv 29 lica, većinom iz oblasti saobraćaja (14). Imali smo i pet krivičnih djela po nepoznatom počiniocu. Tri su rasvijetljena, od kojih su u dva slučaja bile u pitanju teške krađe.

“Posebnu pažnju posvećujemo sprečavanju korišćenja narkotika. Droge ima i kod nas, ali u daleko manjoj mjeri nego u većim sredinama.

Imamo evidenciju korisnika, ali ono što raduje i što je važno je činjenica da u Mojkovcu nema ljudi koji distribuiraju narkotike. Korisnici drogu nabavljaju u drugim sredi-

prevosnažna presuda za ugrožavanje sigurnosti

Savoviću Sedam mjeSeci zatvora

PRIVREDNI SUD CRNE GORE St.br.156/19 Shodno čl.156 st.1., 2. I 3. Zakona o stečaju, OBAVJEŠTAVA sve povjerioce kod stečajnog dužnika DOO "LR DEVELOPMENT" u stečaju iz BUDVE, da je ročište za razmatranje i glasanje o Planu reorganizacije zakazano za 05.12.2019. godine u 11,00 časova, u Privrednom sudu Crne GOre, kancelarija broj 20.

Predlagač Plana reorganizacije je DOO "LR DEVELOPMENT" u stečaju iz BUDVE. Glasanje će se vršiti putem glasačkih listića koji se mogu dostaviti putem pošte Sudu prije održavanja ročišta, a i može neposredno na samom ročištu.

Kad se glasanje obavlja pisanim putem Sudu se moraju podnijeti glasački listici sa ovjerenim potpisom ovlašćenog lica.

SUDIJA Miodrag Anđelić

Viši sud u Bijelom Polju potvrdio je presudu Osnovnog suda u Beranama kojom je Aleksandar Savović zbog ugrožavanja sigurnosti Igora Tomkića osuđen na sedam mjeseci zatvora, nakon što je u julu postavio prijeteći snimak na društvenoj mreži Instagram. Beranski sud presudu je donio početkom septembra.

“Presudom Osnovnog suda u Beranama donesenom od strane Predsjednika suda - sudije Dašić Dragana, okrivljeni Savović Aleksandar iz Berana, zbog učinjenog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti na

štetu oštećenog Tomkić Igora, iz Berana, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam mje-

seci, u koju kaznu mu je utačunato vrijeme provedeno u pritvoru od 09.07.2019. godine do 04.09.2019. godine”, saopšteno je iz beranskog suda.

Kako se dodaje, presudom Višeg suda u Bijelom Polju potvrđena je presuda Osnovnog suda u Beranama.

Za Savovićem je bila raspisana potjernica, a početkom mjeseca uhapšen je u Španiji. Savović je u junu osuđen na 14 mjeseci zatvora zbog paljenja radnje Igora Tomkića, a Viši sud u Bijelom Polju preinačio je kaznu i Savovića osudio na godinu i po zatvora.

Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

AKTUELNO

DNIH DATKA

Oduzimali oružje, cigarete, municiju...

MO I U

31 KRIVIČNO DJELO UKUPNO JE REGISTROVANO U PRETHODNIH DESET MJESECI NA PODRUČJU MOJKOVCA

nama. Inače, to je, po podjeli posla, oblast koju vodi Centar bezbjednosti Bijelo Polje, naravno u saradnji sa nama”, istakao je Vujičić.

■ SAOBRAĆAJ, RED I MIR

Sliku javnog reda i mira i onog što se dešavalo u prethodnih deset mjeseci na mojkovačkim cestama predstavio nam je komandir policije, Ra-

19

U prethodnih deset mjeseci mojkovačka policija je, što preventivno što zbog vršenja krivičnih djela, oduzela sedam pušaka, dva pištolja, 155 šteka cigareta, 90 kilograma rezanog duvana, dvije motorne testere, devet kubika smrčevih trupaca, tri mobilna telefona i 577 metaka raznih kalibara. Privremeno su oduzete 74 vozačke dozvole i 47 pari registarskih tablica.

Tomović, Vujičić i Veljović

dovan Tomović.

“U tom periodu imali smo 35 narušavanja javnog reda i mira, pri čemu je registrovan 31 prekršaj, ali se tu ništa što bi izazvalo uznemirenost i nesigurnost građana nije dešavalo. Obezbjeđivali smo 14 javnih okupljanja, na kojima nije bilo incidenata. Izvršili smo, pored ostalog, 70 kontrola bezbjednosno interesantnih lica, po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja slobode su lišena 44 lica, po Zakonu o nasilju u porodici sedam i zbog narušavanja javnog reda i mira osam. Po naredbi suda zadržana su tri lica. U ovoj godini do sada je registrovana 51 saobraćajna nezgoda, u kojima je lak-

še povrijeđeno 39 osoba, teško pet a jedno lice je izgubilo život. Prilikom redovnih kontrola 86 vozila je, zbog tehničke neispravnosti, isključeno iz saobraćaja. Alkotestirano je 1 525 vozača. Njih 60 je vozilo pod uticajem alkohola, među kojima je bilo sedam

mladih i vozača početnika.

U pomenutom periodu registrovano je 2.349 prekršaja u saobraćaju i napisano 14 krivičnih prijava”, pojasnio je Tomović.

On je na kraju naglasio da je, kada sve pomenuto uzme u obzir, jasno da je Mojkovac

Tome je doprinijela i izuzetna saradnja sa građanima, javnim i državnim institucijama, školama i nevladinim organizacijama. Cilj nam je isti – mir i stabilnost u našoj opštini, i rezultati su tu. Dešavale su se naravno i stvari koje nijesu trebale, ali ne u mjeri koja bi pokvarila sliku o Mojkovcu kao mirnom i bezbjednom gradu miran i bezbjedan grad, i da je policija u ovoj godini, kao i prethodnih, bila na visini zadatka, kao i najveći broj građana.

R.Ć.

Za nasilje u porodici podnijete 23 prekršajne prijave Porodično nasilje u Mojkovcu je, po riječima Rada Vujičića, zabrinjavajuće izraženo, ali ne nešto posebno u odnosu na ostale gradove.

“Imali smo jedno krivično djelo nasilja u porodici pri čemu je nastupila tjelesna povreda, ali

to nije sve. Podnijeli smo 23 prekršajne prijave protiv 29 lica. Često trpe djeca, što je posebno zabrinjavajuće, ali i odrasli.

Tom problemu će se, u saradnji sa nadležnim institucijama, posvetiti posebna pažnja. Moram da naglasim da u zadnje vrije-

me građani sve češće, uglavnom anonimno, prijavljuju slučajeve nasilja u porodici, što znači da raste svijest o važnosti rješavanja tog problema zbog kojeg ne trpe samo pojedinci već i šira društvena zajednica”, kazao je Vujičić.

CETINJE KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV CETINJANINA

Saslušano više Napao odbornika Demokrata? osoba povodom ranjavanja Jovana Vujovića Policija je saslušala više osoba zbog pucnjave u cetinjskom naselju Medovina, u kojoj je ranjen Cetinjanin Jovan Vujović (23).

Prema nezvaničnim saznanjima, na njega je pu-

cano u noći između srijede i četvrtka, u blizini kuće u kojoj živi. Napadač je, prema nezvaničnim informacijama, ispalio više hitaca i pogodio Vujovića u noge.

Vujović se nalazi na bol-

ničkom liječenju. O događaju je obaviješten tužilac, a policija je prilikom uviđaja izuzela tragove koji su poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu.

Cetinjska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv V.B. (27) sa Cetinja zbog sumnje da je napao odbornika Demokrata Danila Mrvaljevića.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, preduzeli su sve iz svoje nadležnosti i podnijeli krivičnu prijavu V.B. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje.

“Oko 01.10 časova 15. novembra cetinjskoj policiji je prijavljeno da je u Njegoševoj ulici fizički napadnut Danilo Mrvaljević”, navode u policiji.

O događaju su, dodaju, obavijestili nadležnog državnog tužioca i proMrvaljević tiv V.B. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

INTERESOVANJE ZA NOVOGODIŠNJE ARANŽMANE JOŠ

NOVU GODINU ČEKATI NA BALKANU, BOLJA JE ATMOSFERA Budimpešta, Barselona, Toskana, Dubai, Kuba - destinacije su koje su u ponudi podgoričkih turističkih agencija u okviru novogodišnjih aranžmana. Ipak, građani Podgorice navode da će Novu godinu radije provesti u Crnoj Gori ili regionu, jer je sa našim ljudima, kažu, najbolja atmosfera.

⌦ Marina Ilić O novogodišnjim aranžmanima Crnogorci su počeli da se raspituju još tokom ljetnjeg perioda, kazali su Vikend novinama iz podgoričkih turističkih agencija. Ponuda je bogata, te su na raspolaganju ture za Ohrid, Sarajevo, Budimpeštu, Barselonu, ali i Dubai, Maldive i druge egzotične destinacije. Međutim, sagovornici Vikend novina kažu da će ove godine radije ostati na domaćem

terenu jer je ovdje, ističu, bolji provod.

“Nijesam još ništa konkretno planirao, ali mislim da ću biti u Crnoj Gori. Prošlih godina sam bio u Sarajevu, pa na Malti, gdje je isto super. Ipak, Novu godinu treba čekati ovdje, na Balkanu, zbog provoda. Lijepo je prošetati i vidjeti strane države, ali drugim danima. Sa našim narodom treba čekati nove godine, bolja je atmosfera”, kazao je Velimir Radonjić.

■ U BUDVI DOBAR PROVOD

Njegova sugrađanka Aleksandra Stajović će se, pak, 2020. godini radovati u Budvi, takođe zbog provoda.

“Novu godinu ću provesti u Budvi jer mislim da će tamo biti dobar provod. Nijesam još ništa rezervisala, ali planiram definitivno tamo da idem”, kazala je Stajović.

Jedan od rijetkih naših sagovornika koji će Novu godi-

nu provesti van Crne Gore je Benjamin, koji će, kaže, ići kod tetke u Frankfurt.

“Idem u Njemačku, u Frankfurt, jer mi tamo živi tetka.

Mislim da je tamo bolja atmosfera”, rekao je Benjamin.

S druge strane, u agenciji “Guliver” za VN kažu da su građani kod njih već od ljeta počeli da se interesuju i da se prijavljuju za programe.

“To je nešto ranije nego prošle godine, kada su prijave počinjale krajem septembra. Za sada prijave idu dobrom dinamikom, a najčešće na krajevima naših promo perioda, kao što je bilo 5. novembra i kao što je već najava za 20. novembar”, kazao je menadžer prodaje ove agencije Stefan Jelušić.

■ TRADICIONALNO

POPULARAN OHRID

Na raspolaganju ture za Ohrid, Sarajevo, Budimpeštu, Barselonu

Prema njegovim riječima, u ponudi je čak skoro 20 destinacija, od kojih su 16 autobuskih, koje se kreću od 89 eura za tradicionalno popularni Ohrid, pa do 279 eura, koliko je aranžman za Kolmar.

“Popularne destinacije su od autobuskih aranžmana kao i do sada Azurna obala, PragBeč, Atina, Solun, Sofija, Milano, a od avionskih aranžmana Istanbul, Pariz, Minhen i novitet je ove godine Moskva, koju smo kreirali upravo zbog tražnje putnika”, navodi Jelušić.

Direktor prodaje i marketinga u agenciji “Gallileo” Mi-

MOŽEMO REĆI DA JE OHRID TRADICIONALNO NAJPOPULARNIJA DESTINACIJA U REGIONU, TAKO DA VELIKI BROJ NAŠIH PUTNIKA PUTUJE UPRAVO TAMO. TAKOĐE, VEOMA POPULARNA DESTINACIJA JE I SPLIT. OVE GODINE U NAŠOJ PONUDI IMAMO I PUTOVANJE U ISTRU, U OKVIRU KOJEGA ĆE PUTNICI OBIĆI PULU, RIJEKU, OPATIJU, ROVINJ, TRST I VEĆ SADA JE IZVJESNO DA JE TAJ ARANŽMAN PRIVUKAO VELIKU PAŽNJU NA NAŠEM TRŽIŠTU lan Koprivica takođe potvrđuje da su novogodišnji praznici najpopularniji period za putovanja.

“Crnogorci iz godine u godinu putuju u sve većem broju, a to je naročito izraženo tokom novogodišnjih praznika, kada posjećuju uglavnom popularne evropske metropole, kao i neke destinacije u regionu”, naveo je Koprivica.

Tako ova agencija nudi polaske ka 16 destinacija.

“Veoma su popularne destinacije poput Italije, Španije, Turske, Francuske. Naši putnici će Novu godinu dočekati zaista u raznim djelovima Evrope, u Rimu, Milanu, Valensiji, Istanbulu, na Azurnoj obali, u Pragu, Budimpešti, Bukureštu, Atini, Solunu, Sofiji, Splitu,

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

AKTUELNO

21

Š OD LJETA, PODGORIČANI RADIJE OSTAJU KOD KUĆE VELIMIR: Nijesam još ništa planirao, ali mislim da ću biti u Crnoj Gori. Prošlih godina sam bio u Sarajevu, pa na Malti, gdje je isto super. Ipak, Novu godinu treba čekati ovdje, na Balkanu, kod naših ljudi zbog provoda. Lijepo je prošetati i vidjeti strane države, ali drugim danima. Sa našim narodom treba čekati nove godine, bolja je atmosfera.

ANJA: Moje društvo i ja ćemo provesti Novu godinu u jednom podgoričkom lokalu. Nećemo ići van jer su ovdje najbolje žurke.

Ilustracija

Istri”, navodi Koprivica.

■ CIJENE OD 85 DO 2.000 EURA

On objašnjava da su novogodišnji aranžmani uglavnom u trajanju od četiri do šest dana.

“Najpovoljniji aranžman u našoj ponudi je putovanje u Ohrid, koje iznosi 100 eura, a najkuplji aranžman je Egejska Turska, za koji je potrebno izdvojiti 695 eura. Naravno, na cijenu utiču brojni faktori, prije svega vrsta prevoza, kvalitet hotela i dužina trajanja aranžmana. Generalno, putovanja autobusom su jeftinija i kreću se od 100 do 250 eura, dok su avionski aranžmani skuplji i za njih je potrebno izdvojiti od 400 do 700 eura”, kazao je Koprivica.

On, ipak, napominje da Crnogorci vole da dočekaju Novu godinu u zemljama regiona.

“Možemo reći da je Ohrid tradicionalno najpopularnija destinacija u regionu, tako da veliki broj naših putnika putuje upravo tamo. Takođe, veoma popularna destinacija je i Split. Ove godine u našoj ponudi imamo i putovanje u Istru, u okviru kojega će putnici obići Pulu, Rijeku, Opatiju, Rovinj, Trst i već sada je izvjesno da je taj aranžman privukao veliku pažnju na našem tržištu”, istakao je Koprivica.

U “Planet toursu” je prodaja novogodišnjih aranžmana takođe počela, naročito kada je riječ o avio-turama.

MIHAJLO: Planiram da za Novu godinu ostanem u Podgorici. Najvjerovatnije ću sa društvom iznajmiti neki stan nad dan ili dva i tu ćemo praviti žurku.

“Imate ponude do Ohrida, Sarajeva, Vrnjačke banje, Žabljaka, preko tura kao što su Sofija, Solun, Atina, Toskana, Italija, Prag, zatim avio-ture u Evropi kao što su Barselona, Varšava, Minhen, Istanbul, Toskana, Rim, do dalekih destinacija kao što su Dubai, Maldivi, Kuba”, navode u ovoj agenciji i ističu da interesovanja ima za svaku od ovih tura.

“Oni koji su do sada išli u okruženje sada idu u Dubai, a slična je situacija i sa onima koji su do sada išli u Evropu. Cijene aranžmana se kreću od 85 eura za Ohrid, evropskih destinacija Istanbul 475, Minhen 379, Barselona 579, Rim 465, Toskana 199, Dubaija koji je 779 eura, pa sve do Kube, čija cijena iznosi 1.955, Maldiva 1.050 itd”, dodaju u agenciji “Planet tours”.

ALEKSANDRA: Novu godinu ću provesti u Budvi jer mislim da će tamo biti dobar provod. Nijesam još ništa rezervisala, ali planiram tamo da idem.

Žene najviše putuju, stariji biraju najduže ture Menadžer prodaje agencije “Guliver” Stefan Jelušić ističe da kada su novogodišnje destinacije u pitanju nema pravila, te da putuju parovi, cijele porodice, ali i starije generacije, koji nekad idu i na najduža putovanja.

“Mlađi se više interesuju za

autobuska putovanja, dok se stariji i osobe sa djecom radije odlučuju za naše avio-aranžmane”, ističe Jelušić.

Milan Koprivica iz agencije “Gallileo” objašnjava da mladi ljudi od novogodišnjih putovanja, pored svih znamenitosti i ljepota gradova koje obila-

ze, očekuju i malo bolji provod.

“Upravo iz tih razloga češće biraju neke destinacije koje su prepoznate po dobrom provodu, poput Praga, Budimpešte, Bukurešta, Rima”, kazao je Koprivica.

On napominje da nema dileme kada je riječ o tome ko vi-

še putuje - muškarci ili žene.

“U znatno većem broju putuju žene. To nije praksa samo u periodu novogodišnjih praznika, nego je takva situacija tokom cijele godine. Dosta često taj odnos bude 70-30 odsto u korist žena, a nekada i veći”, kazao je Koprivica.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

aktuelno

23

OtvOrenO renOviranO Odjeljenje za intenzivnu njegu iBd

Marković: iduće godine 281 Milion eura za zdravstvo Vlada je budžetom za narednu godinu opredijelila za zdravstvo 281 milion eura, što je najveće izdvajanje za tu oblast u istoriji Crne Gore, saopštio je premijer Duško Marković na otvaranju rekonstruisanog Odjeljenja intenzivne njege Instituta za bolesti djece (IBD).

Marković je kazao da Vlada snažno podržava jačanje crnogorskog zdravstvenog sistema u svakom smislu.

Prema njegovim riječima, Vlada je utvrdila novi budžet kojim je 281 milion eura opredijeljen za zdravstvo, što je najveći budžet za zdravstvo ikada.

Plate u zdravstvu veće za 9%, u Sindikatu nezadovoljni Zarade zaposlenih u zdravstvu biće naredne godine povećane devet odsto, saopštio je juče ministar finansija Darko Radunović.

On je na konferenciji za novinare kazao da je zarada zaposlednima u zdravstvu i prosvjeti povećana u skladu sa onim što budžet može sačuvati održivim.

“Projektovali smo devet odsto rast zarada i kod zdravstva i kod prosvjete u narednoj godini, odnosno tri odsto u 2021. godini”, kazao je Radunović.

Predstavnici Ministarstva i Sindikata prosvjete usaglasili su nedavno predlog da plata zaposlenima u toj oblasti do početka 2021. godine bude kumulativno uvećana više od 13 odsto.

Međutim, Samostalni sindikat zdravstva Crne Gore nije zadovoljan usvojenim budžetom Vlade i tražiće povećanje plate zdravstvenim radnicima od 30 odsto, zaključeno je na juče održanom sastanku Glavnog odbora “Smatramo da nijesu mjer-

ljivi Sindikat prosvjete i zdravstvo. Mi radimo odgovorniji, komplesniji posao, nemamo ni godišnje odmore, radimo 365 dana u godini. Pritom Zakonom o zaradama u javnom sektoru postoje koeficijenti složenosti koji su mnogo veći nego isti nivo obrazovanja kod nas”, kazala je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore Ljiljana Krivokapić.

Kako je istakla, njihov predlog je bio povećanje koeficijenta za 30 odsto još prije ljetnjeg perioda, te nakon što je Vlada usvojila budžet traže hitan prijem kod premijera.

“Vlada je budžetom za narednu godinu odredila povaćenje za prosvjetu 13 miliona eura u bruto iznosu, a odvojeno je 20 miliona eura za povećanje zarada. To znači da je zdravstvu ostalo sedam miliona eura, znači mnogo manje nego prosvjeti i to je neprihvatljivo i tim povodom tražimo hitan sastanak kod premijera, a nakon toga ćemo odlučiti kako ćemo dalje djelovati”, naglasila je Krivokapić.

Sa svečanog otvaranja renoviranog odjeljenja u Institutu za bolesti djece „Veći je za 50 miliona eura nego u prethodnoj godini, a ukupno je za 85 miliona uvećan za posljednje tri godine, od početka mandata ove Vlade“, istakao je Marković.

To je potvrda, kako je rekao, da će Ministarstvo zdravlja, Vlada i Klinički centar (KC) kao nosilac crnogorskog zdravstvenog potencijala i u narednom periodu uraditi sve da građanima obezbijedi najkvalitetniju zdravstvenu uslugu.

On je kazao da je zadovoljan što je evropski nivo zdravstvene usluge u novom Odjeljenju obezbijeđen za djecu. „KC kao najznačajnija zdravstvena ustanova u Crnoj Gori daje primjer i sprovodi konkretne korake kako

bi zdravstveni sistem bio na onom nivou koji je potreban državi i građanima“, rekao je Marković.

On je naglasio da su više od 600.000 eura za renoviranje Odjeljenja intenzivne njege obezbijedili Vlada, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori i Ministarstvo sporta i mladih.

Direktor KC Jevto Eraković rekao je da su krenuli u mnoge projekte koji su prvom fazom zaokruženi. „Ove investicije pratile su edukacije doktora, tako da danas po najsavremenijim dijagnostičkim protokolima liječe pacijente i pružaju kvalitetnu zaštitu pacijentima“, istakao je Eraković.

On je naglasio da zajedno

sa Vladom i Ministarstvom nauke predstoji instaliranje savremenog skenera za snimanje i tretman djece, a na ofalmologiji aparat za rano otkrivanje problema vida kod novorođenčadi.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Ranke rekla je da renoviranje Odjeljenja intenzivne njege predstavlja simbol onoga šta SAD i Crna Gora mogu da urade zajedno dok nastavljaju da osnažuju veze između dva naroda.

Sredstva za finansiranje rekonstrukcije Odjeljena intenzivne njege obezbijeđena su projektom iz budžetskih sredstava i iz donacija koje su opredijelili Ministarstvo sporta i mladih i Ambasada SAD u Crnoj Gori.

M.I.

Saradnja amBaSade Sjedinjenih američkih država i miniStarStva prOSvjete

Realizacija 14 pRojekata iz obRazovne infRastRuktuRe Ambasada SAD u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom prosvjete realizuje ukupno 14 projekata koji se odnose na obrazovnu infrastrukturu, čija je ukupna vrijednost nekoliko miliona eura, a u planu su novi projekti velike vrijednosti, o čemu su razgovarali ministar prosvjete Damir

Šehović i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke. Šehović je saradnju sa Ambasadom SAD i značajne donacije koje se po tom osnovu opredjeljuju za crnogorski sistem obrazovanja ocijenio kao potvrdu kvalitetnih, sadržajnih i prijateljskih odnosa dvi-

ju država. Sagovornici su razgovarali o zajedničkim projektima koji su u različitim fazama, od čega je znatan dio na sjeveru zemlje. Kako su najavili, u tom pravcu će se nastaviti, te će se kroz partnerstvo i donacije raditi najvećim dijelom na obnovi školske infrastrukture na sjeveru.

R.D.

Sa jučerašnjeg sastanka

24

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

PR KOMPANIJE ¹ ADRIATIC MARINASª DANILO

U NAREDNIH 10 GODINA U PORTO MONTENEGRO BIĆE ULOŽENO JOŠ 500 MILIONA U dalji razvoj nautičkog naselja Porto Montenegro, u narednih deset godina biće investirano preko 500 miliona eura, rekao je PR marketing menadžer kompanije „Adriatic Marinas“ Danilo Kalezić, navodeći da je to razvojni projekat čija je izgrađenost na 30 odsto površine od ukupno 24 hektara koju je zahvatao nekadašnji tivatski Arsenal.

U narednih 10 godina će se u izgradnju novih sadržaja u nautičko naselje uložiti još najmanje 500 miliona eura. „Bord direktora kompanije je uveliko u planiranju i definitivno se mnogo radi na tome kako će Porto Montenegro izgledati i planski graditi u narednoj dekadi“, naveo je PR menadžer kompanije.

On je naglasio da se sa otvorenim novim rezidencijalnim poslovnim objektima - „Baia“ krilo hotela „Regent“ i zgrada „Elena“, novi multifunkcionalni prostor „Arena“ i gejming cen-

RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

tar „Blue Room“, Porto Montenegro transformisao iz ljetnje sezonske u cjelogodišnju destinaciju i regionalni lifestyle i višedimenzionalni poslovni centar.

■ ŠOPING MOL I PJACA

„Na osnovu izmjena i dopuna Studije lokacije Arsenal planirano je da se u prostoru koji zahvata Porto Montenegro izgradi 386.344 kvadrata bruto površine objekata, a predviđeno je ukupno 900 ležaja u hotelima. Jedan od hotela, odnosno kompleks sa šoping molom propratno sa određenim brojem turističkih apartmana, nalaziće se i u dijelu pored magistralnog puta iznad Zbirke pomorskog nasleđa. Taj kompleks se prostire na oko pet hiljada kvadrata, a njegovi kapaciteti će biti između 20 i 25 hiljada kvadrata, gdje je planirana pjaca. Hotel će biti kapaciteta

Kalezić oko 100- 200 soba, a planirano je i skidnje zida sa kompletne zone jer ona postaje javna i postaje dio gradske sredine“, stoji u Studiji.

Marina Porto Montenegro je u 2019. godini, zabilježila najbolju sezonu do sada, što po godišnjoj i mjesečnoj popunjenosti, broju dolazaka i uplovljavanja jahti, tako i po kvalitetu korisničkog servisa i veoma bogatom kalendaru događaja za članove posada, koji su bili rekordno posjećeni.

Godišnja popunjenost marine je na rekordnom nivou i

BIJELO POLJE: DODJEL

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Foto: darko jovanovic

PRIJEDLOZ

Bijelo Polje

Skupština opštine Bijelo Polje izdala je obavještenje o predlaganju kandidata za dodjelu opštinske nagrade “Treći januar“, kao i javnih priznanja, plakete i zahvalnice Opštine.

Trećejanuarska nagrada, kao oblik javnog priznanja, dodjeljuje se svake godine za najbolja ostvarenja, postignute rezultate i doprinos razvoju opštine na privrednom, naučnom, prosvjetnom, zdravstvenom, kulturnom, sportskom i drugim oblastima društvenog života.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

foto: Zora Krstovic

O KALEZIĆ ZA DNEVNE NOVINE

Marina Porto Montenegro 13.5% je veća nego prošle godine, mjesečna čak 16.3%. Popunjenost u kategoriji jahti od preko 30 metara je 14% veća, dok je prosječan vremenski period zadržavanja jahti za cijelih 61% duži nego prošle godine, istakao je Kalzić.

■ BRODOVI NA SIDRIŠTU PROSJEČNO OSTAJALI 55 DANA

On je naveo da je prosječno zadržavanje u marini ove sezone bilo 55 dana što je značajno više u odnosu na 32 dana u istom periodu prošle godine.

Značajno je i to da je prosječna dužina broda koji ostaje u Porto Montenegru za nekih dva metra duža, a Porto Montenegro je bio domaćin nekoliko giga jahti koje su mađu top 10 na svijetu po dužini. U naselju je aktuelan i Arsenal Club Porto Montenegro, novo pristupačno radno okruženje po principu fleksibilnog korišćenja coworking pro-

stora i kancelarija. 14 kancelarija, od 13 do 34 kvadrata , a tu su i zajedničke atraktivne sale za sastanke. Prostorije se nalaze u bivšem vojnom hotelu pored međunarodne škole koji je rekonsruisan za tu namjenu. „Klub je nastavak i nadgradnja inovacionog centra koji smo otvorili u Zbirci pomorskog nasleđa, a Arsenal biznis klub je prostor nekadašnjeg hotela podmorničara koji je u potpunosti renoviran sa 16 kancelarija koje mogu da se iznajmljuju na mjesec, pola godine, godinu ili više“.

U ponudi Porto Montengra je i novi sadržaj - Helipad za interne letove u Crnoj Gori pa vlasnici stanova i jahti u Porto Montenegru, kao i gosti hotela Regent, mogu da na što brži i bezbjedniji način stignu do krajnje destinacije. Helipad se nalazi na zapadnoj strani nautičkog naselja, između Jahting kluba Porto Montenegra, i korporativne zgrade Adriatic Marinas. Z.K.

AKTUELNO

25

PROMOCIJA NOVOGODIŠNJIH PROGRAMA TO BAR U BEOGRADU

Najavili brojne sadržaje

Turistička organizacija Bar predstavila je program dočeka Nove 2020. godine u Baru na konferenciji za medije u organizaciji NTO CG, Ministarstva održivog razvoja i turizma, a uz podršku Ambasade Crne Gore i u Beogradu.

Prisutnima se ispred TO Bar obratio direktor Emil Kukalj i upoznao ih sa bogatim programom dočeka Nove godine na Trgu Vladimira i Kosare i u hotelu Kalamper. Kukalj je saopštio da program počinje od 20. decembra postavljanjem klizališta i nastavlja velikim koncertima regionalnih zvijezda na otvorenom, kao i sadržajnim programom za najmlađe. Konferenciji su prisustvovale glavne zvijezde dočeka, Tropico bend, Amadeus bend, dok je najveću pažnju privukao Haris Džinović, koji je i najavio odličan provod u novogodišnjoj noći.

Konferenciji za medije prisustvovali su predstavnici televizija RTS, B92, Prva, Pink, Kopernikus, Happy, Delta, Grand, dnevnih novina Blic, Kurir, Alo, Novosti, Informer, Politika, Srpski telegraf, magazina, Story, Turisticki svet, TU magazin, Svet, Skandal, Hello, Star i drugi. Nakon konferencije, za medije i zvanice, upriličena je degustacija crnogorskih specijaliteta.

U Baru će posjetioci Novu godinu dočekati uz Harisa Džinovića Promocija dočeka Nove godine se nastavlja u tržnim centrima Big Fashion i Ada Mall, gdje je pripremljen poseban program, nastup DJ-a, animacije za djecu uz nastupe Leontine sa horom “Čarolija“ i Uncaunca benda.

Pored TO Bar na promociji svoju ponudu su predstavi-

li i TO Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog, hotelska grupa Montenegro Stars i Budvanska rivijera, Falkensteiner Hotel Montenegro i Skijališta Crne Gore. Programi dočeka Nove godine će se u narednom periodu promovisati i u drugim gradovima okruženja, saopšteno je iz TO Bar. I.F.R.

Kapija ka plaži Mogren

LA NAJVIŠEG OPŠTINSKOG PRIZNANJA

ZI DO 10. DECEMBRA Pravo predlaganja kandidata imaju građani, privredna društva, javne službe, NVO i drugi subjekti.

Plaketa kao priznanje dodjeljuje se domaćim ili stranim pravnim ili fizičkim licima za izuzetna dostignuća, akcije i doprinose u kontinuiranom dugogodišnjem radu u oblasti privrednih, društvenih i javnih djelatnosti od opšteg društvenog značaja za razvoj, ugled i promociju opštine Bijelo Polje.

Zahvalnica Opštine kao priznanje dodjeljuje se domaćim ili

stranim pravnim ili fizičkim licima za zasluge u oblastima društvenih i javnih djelatnosti od posebnog društvenog interesa za opštinu, naročito za sprovođenje pojedinačne akcije u oblastima socijalne zaštite, zaštite životne sredine, zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, pojedinim akcijama u okviru mjesnih zajednica, učinjenih podviga, himanitarnim acijama, te stalnom društvenom radu.

Predlozi se dostavljaju u pisanoj formi najkasnije do 10. decembra 2019. godine.

B.Č.

BUDVA

MORSKO DOBRO O SANACIJI OBALE Iz JP Morsko dobro su juče saopštili da su imajući u vidu jake udare talasa u prethodna dva dana koji su oštetili ulaznu kapiju i preko 30 polja ograde na stazi ka plaži Mogren u Budvi, iz Služ-

be za kontrolu morskog dobra kapiju juče ponovno postavili. Ulazna kapija će, kako su naveli, zbog opasnosti od talasa i odrona biti zaključana do prestanka nevremena.

Nakon sačinjene evidencije

od strane Službe za kontrolu morskog dobra, Javno preduzeće će napraviti Plan hitnih sanacija oštećena nastalih na obalnoj infrastrukturi u svih šest primorskih opština, saopšteno je iz JP Morsko dobro.

26

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

delegacija glaVnog grada na proslaVi oslobođenja skoplja

Gradonačelnik Vuković u Skoplju

AfirmAcijA AntifAšizmA i sArAdnje

Delegacija Glavnog grada – Podgorica, koju predvodi gradonačelnik dr Ivan Vuković, boravi u zvaničnoj posjeti prijestonici Republike Sjeverne Makedonije, povodom obilježavanja 13. novembra, Dana oslobođenja Skoplja.

Osim prisustva centralnoj svečanosti kojom je obilježeno 75 godina od oslobođenja Skoplja i dodjeli priznanja „13. novembar” značajnim pojedincima iz različitih oblasti, realizovano je i niz drugih aktivnosti, u cilju jačanja već izvanrednih odnosa između dva grada i njihovih međusobnih promo-

cija. Akcenat je bio ne samo na produbljivanju saradnje, već i na afirmaciji ideje bliskosti dva naroda.

Njegujući antifašistički duh i slaveći slobodarsku tradiciju predaka, delegacije Podgorice i Skoplja položile su vijenac na spomenik Periši Saveljiću, antifašisti, rođenom Podgoričaninu, koji je stradao tokom fašističke opkupacije Skoplja.

U organizaciji Ambasade Crne Gore u Republici Sjevernoj Makedoniji upriličena je i izložba jednog broja radova najznačajnijeg crnogorskog slikara druge polovine XX vijeka Petra Lubar-

de pod nazivom „Lubarda i Skoplje”, čijem otvaranju je delegacija Podgorice imala čast da prisustvuje.

Posjeta se završila „Skopsko–podgoričkom noći” tokom koje je još jednom kon-

statovano da i dva grada i dvije države imaju izvanredne političke i ekonomske odnose, koje će nastaviti da jačaju i afirmišu.

Ovaj susret je iskorišćen i da se dogovori uzvratna po-

sjeta delegacije Grada Skoplja Podgorici povodom obilježavanja 19. decembra, Dana Podgorice, kada će i glavni grad Crne Gore obilježiti 75 godina od svog oslobođenja.

Vodostaj rijeka u blagom padu

stabilno i područje oko skadarskog jezera i Bojane Na poplavama ugroženim područjima situacija je stabilna. Stanje se popravilo i u mjestu Pažići u danilovgradskoj opštini, koja je tokom noći bila pod punom pažnjom Služ-

be zaštite i spašavanja iz Danilovgrada i predstavnika Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe je iz Direktorata za vanredne situacije Ministar-

stva unutrašnjih poslova juče saopšteno i da je vodostaj rijeka u blagom padu u odnosu na dan ranije, a situacija je stabilna i oko područja Skadarskog jezera i rijeke Bojane.

Foto: skadarlakeboatcruise.com

turistička organizacija bara

13. Koštanijada za viKend u ostrosu

Skadarsko jezero

U organizaciji Turističke organizacije Bar danas i sjutra će se održati 13. tradicionalna Koštanijada u Ostrosu. Danas je predviđeno održavanje muzičkog programa u kojem će učestovovati Myza-

fer Koliqi, te Fisniket bend i Kafanski biseri, a sjutra (u nedjelju) biće degustacija i izlaganje pečenih i kuvanih kestena, kao i drugih domaćih specijaliteta.

TO Bar poziva posjetioce na feštu od kestena.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

32

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

Tri generacije kolašinske porodice koje su vidale crnogorske raTnike

NarodNi vidari izliječili više od 2.000 juNaka ⌦ Zorica Bulatović

D

ugogodišnji direktor kolašinskog Centra za kulturu i čuvar kulturnog nasljeđa grada na Tari Branislav Jeknić prikupio je građu za knjigu o Kolašinu, za period od 1878. godine, kada je ova varošica pripala Crnoj Gori, do 1918. godine i gubitka državnosti. Jedan dokument mu je privukao posebnu pažnju i podstakao ga na dodatno istraživanje. To je priča o Kolašincima Đuru Bulatoviću, perjaniku knjaza Nikole i njegovom ocu Radovanu, narodnim vidarima tog vremena, kao i o Đurovom sinu Stevanu, kojeg su u gradu na Tari znali kao doktora Stevana. Riječ je o porodici čije su tri generacije vidale i liječile crnogorske ranjenike i junake.

“Đuro Bulatović stari ratnik sa Grahovca, narodni vidar i perjanik u 75. godini života zamolio je tadašnje narodne vlasti da mu se za dugogodišnje služenje domovini da penzija. Dokument je upućen Oblasnoj upravi u Kolašinu 12. marta 1911. godine, a u Đurovoj molbi se navodi da je u toku 30 godina stalnog liječenja sa znanjem i odobrenjem gospodara i visoke crnogorske Vlade izliječio sa svojim ocem više od 2.000 crnogorskih hrabrih junaka koji su dobijali rane, kako se navodi u njegovom dopisu, od neprijatelja iz pušaka. Starina navodi da će sve to posvjedočiti i oni koje je liječio, ali da ih neće sve navoditi, osim nekoliko junaka”, priča za Dnevne novine Jeknić i dodaje da je Đuro u pismu nabrojao sve sama zvučna ime-

na, vojvode, oficire i barjaktare tog vremena. Naš je sagovornik posebnu pažnju obratio na Đurov način obraćanja državnim institucijama, koji svjedoči o poštovanju koje je iskazivao prema administrativnom ustrojstvu. „Ovo sam samo napisao nekoliko poimenice koje sam liječio, a tako sam u sve bojeve bio ratoborac liječnik u ono vrijeme, za koje mi je obećano da mi se da penzija i krst V stepena Danilovog reda.

Uljudno molim tu Oblasnu upravu da bi ovu moju molbu potkrijepila i sprovela onome koji ima pravo traženo riješiti, jer mislim da bi bilo grehota, da ja ostanem zaboravljen, a prema gornjemu vidjeće naša Vlada da sam učinio dosta usluga domovini, može se reći i vidjeti na gornje osnove u ono vrijeme više nego danas

i jedan diplomirani ljekar u kojem vremenu te je ljekarske pomoći nuždovala ranjena crnogorska vojska, u kojoj sam se i ja kao ljekar i hrabar vojnik pokazao. Ostajem u nadi da će me komandant Vlade uzveseliti pod starost u mojoj 75 godini, moga života, koje sam vjerno služio domovinu”, napisao je između ostalog Đuro u to vrijeme.

Samo letimičan pogled, kako Jeknić navodi, na imena navedena u molbi kao što su vojvoda Vrbica, Drago Petrović (iz njega sam izvadio zrno pošto su ga Iličkovići liječili), serdar Mileta Rašović, stotinaši Živko Nastić i Rade Tomović, kom. Lazar Bošković i Vukalica Drašković, barjaktari Vasilj Vuković, Adžija Mićov i Đoko Janketić, oficiri Ćića Vujisić i Radoje Jauković, sve istaknuti junaci, koji

Učesnici bitke na Grahovu su učestvovali u bojevima sa Turcima na Grahovcu, Kolašinu, Veljem ratu i Morači. Jeknić navodi da je najveći broj pomenutih junaka iz Uskoka, Drobnjaka, Rovaca i Morače.

“Svaki istraživač bi se tako i zapitao ko je Đuro Bula-

foto: cetinje.me

Stara fotografija Cetinja

U Đurovoj molbi se navodi da je u toku 30 godina stalnog liječenja sa znanjem i odobrenjem gospodara i visoke crnogorske Vlade izliječio sa svojim ocem više od 2.000 crnogorskih hrabrih junaka koji su dobijali rane, kako se navodi u njegovom dopisu, od neprijatelja iz pušaka. Starina navodi da će sve to posvjedočiti i oni koje je liječio, ali da ih neće sve navoditi, osim Stevan sa suprugom nekoliko junaka

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

reportaže

33

1836. godine Đuro je roĐen u rovcima. nosilac je i jubilarne grahovske medalje i učesnik proslave povodom 50 godina od čuvene bitke, koja je održana na cetinju, 1908. godine.

tović, ko mu je bio otac. Porodica koja je u dvije generacije vidala i liječila crnogorske ranjenike i junake gotovo 100 godina. Rovčani Đuro i otac mu Radovan, učesnici su boja na Grahovcu 1858. godine, a kao nagradu u toj bici 11 ro-

vačkih porodica preselile su se iz Rovaca u Drobnjak, u periodu od 1859. do 1865. godine.

U Donji Timar su doselili Bulatovići (Bulići, Nikići, Ćatovići, Radojevići i Boškovići). Među tim porodicama bio je Đurov otac Radovan, koji je pre-

ma protokolu dacija (poreska knjiga) Kapetanije Uskočke za 1864. godine upisan kao Radovan Bulić (Bulatović), sa pet rala oranice, 20 kosa livade, 50 brava, devet govedi i šest pčela”, objašnjava nam Jeknić istraživanje.

O Đurovom ocu Radovanu, tokom istraživanja, Jeknić nije naišao na druge podatke. Đuro je rođen u Rovcima 1836. godine i nosilac je jubilarne grahovske medalje i učesnik proslave povodom 50 godina od čuvene bitke, koja je održana na Cetinju, 1908. godine.

“Na proslavi je bio u sastavu veterana Nikšićke brigade, bio je narodni vidar koji je svoje znanje i vještine naučio upravo od oca Radovana.

Prema porodičnim predanjima bio je i perjanik knjaza Nikole. Nema tačnih podataka kad je došao u Kolašin, najvjerovatnije poslije 1900. godine, jer se u to vrijeme u gradu doselio njegov sin Stevan. No Đuro se pominje u dokumentima i oko jednog događaja koji se dogodio u toku 1905. godine. U telegramu koji je kolašinski ljekar Sadik Strinić uputio iz Kolašina načelniku Sanitetskog odjeljenja na Cetinju 3. novembra 1905. godine, navodi se da je Đuro operisao jednu babu Dragunu Šćepanović, iz Rovaca od lipoma

Stevan se u Kolašinu pominje u toku 1900. godine, kada je postavljen za varoškog bolničara. Završio je jednogodišnji kurs za bolničare 1899. godine u cetinjskoj bolnici Danilo I. Bio je bolničar, sanitetski narednik, u vojnoj bolnici IV divizijske oblasti na Brezi od 1911. do 1916. godine. Zarobljen je i interniran u Mađarsku.

Nakon 1925. završio je zubno-tehničku školu i radio kao samostalni zubar, sve do penzionisanja 1936. godine. Imao je privatnu zubarsku ordinaciju u svojoj kući, koja se nalazila u samoj blizini današnje Crkve Sv. Dimitrije. Narod ga je zvao doktor Stevan

na vratu, te da je starica umrla tri minuta nakon operacije“, ispričao je Jeknić. Đuro je imao i sina Stevana, kako navodi Jeknić koji je u Kolašinu ostao upamćen kao Stevan doktor, dok su Đuro i Radovan bili narodni vidari.

“Stevan se u Kolašinu pominje u toku 1900. godine, kada je postavljen za varoškog bolničara. Završio je jednogodišnji kurs za bolničare 1899. godine u cetinjskoj bolnici Danilo I. Bio je bolničar, sanitetski narednik, u vojnoj bolnici IV divizijeske oblasti na Brezi od 1911. do 1916. godine. Zarobljen je i interniran u Mađarsku. Nakon 1925. završio je zubno-tehničku školu i radio kao samostalni zubar, sve do penzionisanja 1936. godine.

Imao je privatnu zubarsku ordinaciju u svojoj kući, koja se nalazila u samoj blizini današnje Crkve Sv. Dimitrije. Narod ga je zvao doktor Stevan”, objasnio je Jeknić. Đurovi potomci su, prema Jeknićevim riječima, ispričali da je Đura upravo kralj Nikola oslobodio “robije” zbog nemilog ishoda operacije starice iz Rovaca. Jeknić još navodi da je Đuro bio dobar prijatelj sa kraljem Nikolom, te da je kad god je kralj išao u Italiju za namještaj, Đura vodio sa sobom. Tako je, kažu Đuro, istim namještajem kakav je kralj kupovao i sam opremao svoju kuću u Kolašinu.

Od te kuće blizu, koja je među najstarijima u gradu, ostale su danas samo ruševine.

Jekniću su potomci Đurovi prepričali i susret Đurov sa knjazom nakon neuspješne operacije. Knjaz Nikola je navodno pozvao Đura i upitao ga “Šta to uradi Đuro i šta ćemo sad”, našta je Đuro odgovorio da je prije operacije tražio od rodbine starice Šćepanović da potpišu da ne odgovara ako joj se nešto desi jer je operacija teška. Knjaz Nikola je rekao da se nikad više ne smije baviti tim poslom i oslobodio Đura bilo ikakve krivice.

34

KULTURA

ZBORNIK SPECIJALISTA ZA BALKANSKE JEZIKE

Čirgićeva Dijalektologija prepoznata u svijetu

U čast univerzitetskoga prof. dr Brajana Džozefa na Univerzitetu Ohio State, Savezna država Ohajo, priredili su simpozijum i zbornik naučnih referata. Prof. dr Brajan Džozef nosi zvanje “Distinguished University Professor of Linguistics and The Kenneth E. Naylor Professor of South Slavic Languages and Linguistics”. Svake se godine organizuje na Univerzitetu Ohio State javno predavanje u znak sjećanja na pokojnoga profesora Keneta Nejlora, istaknutoga balkaniste i specijaliste za balkanske slovenske jezike.

Profesor Brajan Džozef vodeći je američki naučnik u istorijsko-uporednoj lingvistici i kontaktnoj lingvistici, istaknuti je specijalista za balkanske jezike s posebnim obzirom na grčki i albanski pored slovenskih jezika. Isto tako je specijalista u indoevropskoj lingvistici s posebnim usmjerenjem na sanskrit. Bivši je glavni urednik časopisa Language i trenutno je na funkciji predsjednika Lingvističkoga društva Amerike (Linguistic Society of America).

Autor je više knjiga i stotina naučnih članaka, između ostalih je klasika The Synchrony and Diachrony of the Balkan Infinitive: A Study in Areal, General, and Historical Linguistics (Cambridge Studies in Linguistics, 1983). Izbor iz bibliografije i njegova opusa nalazi se na početku zbornika. Au-

Analiziran je i nedvosmisleno istaknut doprinos nauci ključnih segmenata Čirgićeve Dijalektologije kojima se ruše zagovornicima tradicionalističke lingvistike ponavljane netačnosti

tori članaka su međunarodni naučnici u disciplinama u kojima je Brajan Džozef specijalista, kao i njegovi nekadašnji studenti. Teme referata ticale su se bugarskoga jezika, grčkoga, srpskoga, albanskoga, makedonskoga, crnogorskoga, hrvatskoga, i to fonologije, morfologije, semantike, dijalekata, jezičkih kontakata, statusa određenih tipova leksike kako u sinhroniji tako u dijahroniji.

U zborniku je vrlo zapaženo primljen referat akademika Marka L. Grinberga o Dijalektologiji crnogorskoga jezika (2017) autora Adnana Čirgića. Akademik Grinberg profesor je slovenskih jezika na Univerzitetu u Kanzasu i rukovodilac škole jezika, književnosti i kultura na toj katedri. On je iznio vrlo detaljan i blagonaklono pisan referat (str. 139 151) o prvoj dijalektologiji crnogorskoga jezika. Analiziran je i nedvosmisleno istaknut doprinos nauci ključnih segmenata Čirgićeve Dijalektologije kojima se ruše zagovornicima tradicionalističke lingvistike ponavljane netačnosti. Razmatrana je, više od ostaloga, podjela crnogorskih govora, odnosno kriterijumi što ih je autor uveo: uz pitanje refleksa jata Čirgić je kao kriterijum podjele uzeo akcenat, vokalsku grupu -ao i poluglasnik.

Potvrda je to što dolazi s najvišega mjesta da su montenegristika i Čirgićeva Dijalektologija prepoznate i uvažene u relevantnome naučnom svijetu.

R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

INTERVJU: GLUMICA NATAŠA NIN

LJUDI SU GLAD EMOCIJA NA FI U površnom, materijalnom svijetu instant zadovoljstava u kojem žive gledaoci se suočavaju sa nečim ličnim, gdje se prepoznaju. To je ujedno i film o ljudima koji su otišli iz zemlje i koji nisu uključeni u novo društvo

⌦ Marija Roganović Ovogodišnje ostvarenje “Ajvar” Ane Marie Rossi, donijelo je divi regionalnog glumišta Nataši Ninković, možda, i jednu od najplodonosnijih godina u karijeri.

Melodrama o ljubavi između dvoje ljudi u četrdesetim godinama, koji se nalaze na najvećoj životnoj prekretnici do sada, u kojem igra pored Sergeja Trifunovića, donijela joj je pregršt nagrada, u Srbiji i regionu.

Prema njenom mišljenju, “Ajvar” je jedna sasvim mala intimna priča o razlazu dvoje ljudi, koji su izmješteni iz svog prirodnog okruženja, bez djece... A ono što nam u današnje vrijeme nedostaje, upravo je više takvih filmova, koji se bave nama običnim ljudima.

“U pitanju je naizgled

KOD NAS SE NE SMATRA NEVASPITANIM DA TI NEKO PRIĐE I PITA ŠTO NEMAŠ DJECU, KOLIKO ZARAĐUJEŠ, DA TE OCJENJUJE PO SOPSTVENIM ARŠINIMA DA LI SI USPIO ILI NISI, POGOTOVO KAD SU U PITANJU LJUDI KOJI NAPUSTE SVOJU RODNU ZEMLJU obična priča, da bi na turbulentnom prostoru gdje živimo rekli ‘ni o čemu’. Jer smo zatrpani takvim krajnostima u realnosti, korupcijama, lažima, ubistvima, gdje emotivna priča djeluje kao ništa! Međutim, pokazalo se da su ljudi željni, da ne kažem gladni, upravo takvih tema i ličnih priča o njima samima.

U površnom, materijalnom svijetu instant zadovoljstava u kojem žive odjednom

se suočavaju sa nečim ličnim, gdje se prepoznaju. To je ujedno i film o svim ljudima koji su otišli iz svoje zemlje i koji nisu uključeni u novo društvo, a prevazišli su ono iz kog su pobjegli”, ističe u razgovoru za Vikend novine Nataša Ninković.

■ MINIMALNA GLU-

MAČKA SREDSTVA

Vida, koju Ninković u ovom filmu tumači, jedna je pametna savremena žena, prevodilac, pomalo usamljena u tuđoj zemlji u kojoj ima samo svog partnera i psa. Uživala je dok je ovu ulogu gradila, kako ona kaže “minimalnim sredstvima”.

“Ona je pomalo opsesivno kompulsivna, iz razloga što je u emotivnom smislu, ne mogi reći neosviješćena, ali potiskivanje je njen način prevazilaženja problema. Imala je matricu još u roditeljskoj kući gdje je gledala majku koja nosi urnu svog pokojnog muža sa sobom i ne priznaje da je on mrtav. Ona doduše reaguje na taj problem kada je u pitanju majka, a kod sebe to naziva drugačijim imenima... Uloga je jako zanimljiva za igranje, jer je čitav jedan svijet zaključan u njoj, o kojem ona uporno ćuti i nosi ga svuda sa sobom do kraja filma”, pojašnjava Ninković.

■ TEMA

MATERINSTVA

Sa partnerom iz filma “Ajvar” - Sergejem Trifunovićem

Film je postavljen iz ženske vizure, a donekle se i

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

35

NKOVIĆ O NAGRAĐIVANOJ ULOZI VIDE U FILMU “AJVAR”

DNI ILMU

dotiče teme materinstva.

Samim tim, kroz prizmu filma može se savršeno konstruisati položaj žena i ustaljenih patrijarhalnih normi najprije na Balkanu, a onda i u ostatku svijeta.

“Prisutna su

očekivanja sredine, roditelja, prijatelja...Kod nas se još uvijek ne poštuju nečija intima i sopstveni izbor. Kod nas se ne smatra nevaspitanim da ti neko priđe i pita što nemaš djecu, koliko zarađuješ, da te ocjenjuje po sopstvenim aršinima da li si uspio ili nisi, pogotovo kad su u pitanju ljudi koji napuste svoju rodnu zemlju.

Njima se ne prašta neuspjeh, jer ubrzo uslijedi pitanje ‘pa što si i odlazio uopšte’?! Ne bih rekla da je to samo ženski problem, to nema rodnu pripadnost”, kaže glumica.

Imamo filmsku hiperprodukciju Kada je u pitanju kinematografija regiona, hiperprodukcija je u punom jeku, i žao joj je što se stalno ide iz krajnosti u krajnost.

“Plašim se od te količine šta će da ostane i da u stvari traje. Ne slažem se sa parolom - samo da se snima i radi. Mnogo je važno zašto i zbog čega, a to sve manje znamo gledajući mnogobrojna ostvarenja”, priča poznata glumica.

■ GLAVNE NAGRADE FESTIVALA

Publika, ali i kritika, posebno crnogorska, pokazala je da voli, razumije, možda se i identifikuje sa akterima “Ajvara”, a najbolji dokaz za to su nagrade. Nakon što je na 54. Filmskim susretima u Nišu, osvojila prestižno priznanje, Carica Teodora, u Crnoj Gori je na čak dva festivala odnijela glavne nagrade, Zlatnu mimozu na Montenegro film festivalu u Herceg Novom i nagradu za najbolju glumicu na Mojkovačkoj filmskoj jeseni.

“Nagrade mi naravno znače mnogo, pogotovo zato što nismo znali da li će ljude interesovati ova tema i što sam strijepila da li će publika moći da se identifikuje sa mnom, jer Vida nije atraktivan lik na prvi pogled. Imajući u vidu da je “zaključan lik”, često sam govorila na snimanju da se bojim da će ljudi nakon 10 minuta gledanja reći: ‘ma ostavi je odmah, molim te, ko će da trpi tu energiju?’ Srećom, nijesam bila u pravu i presrećna sam kad na festivalima gledam publiku dok gleda film”, priznaje prvakinja Narodnog pozorišta.

Iako ima zavidnu filmografiju, sa rolama koje se

Uloga je jako zanimljiva za igranje, jer je čitav jedan svijet zaključan u njoj, o kojem ona uporno ćuti i nosi ga svuda sa sobom do kraja filma Ninković na Montenegro film festivalu u Herceg Novom

pamte, otkriva da su sve uloge podjednako dio nje, da ih samo dijeli na dobre i na loše.

■ POSLJEDNJA JE

ROLA NAJDRAŽA

“Posljednja je uvijek najdraža, a to je Vida trenutno. Što se tiče televizije voljela sam jako ulogu Riki Salom u seriji ‘Cvat lipe na Balkanu’, volim i ludu Nataliju u ‘Ubice mog oca’, jer zna da me zabavi... Sad željno iščekujem povratak ulozi Madam u ‘Senkama na Balkanu’, kaže ona.

Rad u pozorištu puno voli, ali smatra da je sve manje dobrih komada. Međutim, izdvaja ulogu Selestine u istoimenom komadu Fernanda de Rohasa u režiji Milana Neškovića, u koprodukciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta i budvanskog Grad teatra.

“Kada je pozorište u pitanju, imam dosta ponuda i ima lijepih i dobrih uloga, ali da bi predstava bila dobra mora da se poklope sve stvari, reditelj, ekipa, tekst, uloga... Bez obzira na moj doprinos, koji može da bude maestralan, ako predstava to ne prati, nažalost ostajete bez osjećaja ispunjenosti. ‘Selestina’ koji sam radila u koprodukciji sa Budva Grad teatrom mi je bila veliki izazov i desilo mi se nešto što sam dugo čekala na sceni, a to su unutrašnji mir i sigurnost”, ističe Ninković.

Evidentno je da će u Holivudu prilikom predaje štafeta starije glumačke garde doći do opadanja kvaliteta. Ali to nikako neće biti slučaj i sa smjenom generacija u Srbiji i Crnoj Gori, jer među mlađim snagama i te kako ima nasljednika velikog Dragana Nikolića, Milene Dravić, Nebojše Glogovca... Međutim, među njima nažalost nema puno lidera. “Apsolutno ima ko da ih zamijeni. U Srbiji su se pojavile mlade, talentovane glumice koje znaju šta hoće, misleće, radoznale, lijepe... Nadam se da će se izboriti za svoj prostor i da će ostati svoje. Ima i par mlađih glumaca, ali nema ih puno koji su lideri, koji mogu da nose film, predstavu. To je taj mač sa dvije oštrice u toj hiperprodukciji, gdje od njih ne traže puno sem da budu prirodni i da se ‘ponašaju’. Neki pomisle da je to to i onda nastaje problem”, primjećuje glumačka diva.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

SVIJET

37

PREDSJEDNIK RUSIJE VLADIMIR PUTIN O SITUACIJI U BOLIVIJI

OVO PODSJEĆA NA LIBIJU I VENECUELU Komentarišući situaciju u Boliviji, predsjednik Rusije Vladimir Putin je rekao da se ta zemlja nalazi na pragu haosa. “Bolivija je na pragu haosa. Postoje elementi miješanja spolja, ali oni se uvijek pojavljuju tamo gdje postoje unutrašnje komplikacije. Nastala je situacija kada uopšte nema vlasti, ili su se bar sve trenutne vlasti povukle. Bezvlašće. Uopšteno govoreći, to podsjeća na Libiju”, ocijenio je ruski lider nakon samita BRIKSa u Brazilu.

Putin je takođe podsjetio na pokušaje državnog udara u Venecueli, istakavši da se situacija u Latinskoj Americi mijenja veoma brzo. On je naglasio da se nada da će zdrav razum, odgovornost i razumijevanje interesa svojih građana nadvladati stranačke ambicije političkih snaga, prenio je Sputnjik. Izbori za predsjednika Bolivije

SPORAZUM O ODRŽAVANJU NOVIH IZBORA U BOLIVIJI

Privremena vlada Bolivije i poslanici iz redova Pokreta za socijalizam bivšeg predsjednika Eva Moralesa postigli su u Senatu dogovor o organizovanju novih izbora, što bi moglo pomoći u rješavanju političke krize u zemlji. Privremena predsjednica Žanin Anjez izjavila je da Evo Morales ne

može da se kandiduje na novim izborima, iako on tvrdi da je još predsjednik, budući da parlament tek treba da prihvati njegovu ostavku. Anjezova nije objavila datum novih izbora, ali ih prema ustavu mora sazvati u roku od 90 dana otkako je preuzela dužnost.

održani su 20. oktobra. Pobijedio je Evo Morales, koji se u tom momentu nalazio na dužnosti predsjednika zemlje. Međutim, njegov glavni protivnik Karlos Mesa nije priznao rezultate glasanja, a u zemlji su izbili neredi. Krajem prošle nedjelje vojska je pozvala Moralesa da napusti dužnost, nakon čega je on podnio ostavku. Morales je napustio Boliviju i otputovao u

Meksiko. Opoziciona senatorka Žanin Anjes privremeno je preuzela nadležnost predsjednika Bolivije, koju je Moskva priznala za privremenu predsjednicu te zemlje. A iz Meksika, Morales je pozvao Ujedinjene nacije ili papa Franju da posreduju u razrješenju krize.

U Boliviji su hiljade njegovih pristalica demonstrirale u znak podrške njegovom povratku u zemlju.

dana nivo vode narastao na najviši nivo još od 1966. godine. Gradonačelnik Burunjaro izjavio je da će šteta od poplave biti nekoliko stotina miliona eura i da nije riječ samo o šteti, “već i o budućnosti grada”. Italijanska Vlada proglasila je vanredno stanje za Veneciju u četvrtak i dodijelila

prvih 20 miliona eura za najhitniju sanaciju štete. Vlada će održati vanrednu sjednicu 26. novembra na kojoj će raspravljati o “upravljanju i strukturnim problemima u gradu”, rekao je premijer Đuzepe Konte u intervjuu za izdanje dnevnika “Korijere dela Sera” od petka.

NIVO VODE U VENECIJI NE PRESTAJE DA RASTE, NAJGORE TEK SLIJEDI

Gradonačelnik: Ovdje se radi o opstanku grada

Nivo vode u Veneciji ne prestaje da raste, tri dana nakon najvišeg zabilježenog nivoa poplave u posljednjih 50 godina. Predviđa se da će nivo vode do subote dostići 1,60 metara, što je mnogo iznad normalnih nivoa. Italijanska vlada proglasila je vanredno stanje u tom gradu, tri dana nakon što je nivo vode dostigao 1,87 metara.

“Još jedan dan za uzbunu.

Vjetar široko nastavlja da du-

va. Pozivam sve... pratite podatke o nivou vode”, napisao je gradonačelnik Luiđi Burunjaro na Tviteru. Poplava je prouzrokovana obilnom kišom koja se poklopila sa punim Mjesecom, koji je donio visoku plimu, a vjetar ju je nanio na Veneciju. Očekuje se i snijeg u gradu Belunu u sjevernom dijelu pokrajine Veneto u podnožju Dolomita, što bi moglo dodatno da pogorša stanje. Takođe, Ve-

necija je grad prepun kanala, pa je u opasnosti i zbog porasta nivoa mora usljed klimatskih promjena. Grad je počeo izgradnju pokretnih barijera nazvanih “Mojsije” koje imaju za cilj da spriječe poplave.

Međutim, projekat usporavaju kritike ekologa, koji smatraju da će time biti uništen ekosistem lagune, kao i prekoračenje troškova i skandal sa korupcijom. Jedan čovjek je poginuo kada je prije tri

38

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

ŠALA ILI UVIJENA PRIJETNJA

Đulijani rekao kako ima “osiguranje” ukoliko ga Tramp izda Advo ka t a m e r i č ko g predsjednika Donalda Trampa, Rudi Đulijani, rekao je da ima dobro “osiguranje” u slučaju da se Tramp okrene protiv njega tokom procesa impičmenta američkog predsjednika. Rudi Đulijani je u telefonskoj izjavi za Gardijan kazao da je uvjeren

da će mu predsjednik SAD ostati lojalan, nakon što je na saslušanju u okviru istrage o opozivu Trampa optužen za pokušaj vođenja prljave kampanje protiv američkih zvaničnika u Ukrajini. Povodom spekulacija da će republikanci nastojati da ga označe kao krivca da bi zaštitili

predsjednika, Đulijani je istakao da je Tramp “veoma odan” i da ga poznaje tri decenije. Na pitanje da li je nervozan zbog mogućnosti da ga Tramp u istrazi “baci pod autobus”, Đulijani je, kroz blagi smijeh, rekao da nije, ali da ima “veoma dobro osiguranje”.

“Ako Tramp to učini, svi

moji bolnički računi biće plaćeni”, poručio je Đulijani. “On se šali”, rekao je u tom trenutku Đulijanijev advokat Robert Kostelo, koji je slušao razgovor. Bilo da je u pitanju šala ili uvijena prijetnja, piše Gardijan, Đulijani je postao ključna figura u procesu impičmenta. U

istrazi treba da se utvrdi da li je Tramp zloupotrijebio položaj i pozvao Ukrajinu da se miješa u američke izbore i da li je Bijela kuća uslovila pomoć Ukrajini, kako bi je podstakla da istraži Trampovog rivala Džozefa Bajdena i poslove njegovog sina u Ukrajini.

IZ VAŠINGTONA NAJAVLJUJU ODMAZDU

Italija želi da uvede porez Fejsbuku i Guglu Italija namjerava da ostvari svoj plan o uvođenju novog poreza digitalnim kompanijama, uključujući američke tehnološke divove, uprkos prijetnjama o odmazdi koje dolaze iz Vašingtona, izjavio je zamjenik ministra ekonomije Antonio Misiani. Italija će uvesti porez od tri odsto iduće godine na određene internetske transakcije velikih digitalnih kompanija, poput Fejsbuka, Gugla i Amazona, navodi se u tekstu nacrta proračuna. Vašington je ponovio stav da taj porez nepravedno pogađa američke kompanije. Visoki američki zvaničnik kazao je da je predsjednik Donald Tramp bio spreman da zaprijeti odmazdom na sastanku sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom prošlog mjeseca u Vašingtonu.

“Sadašnji tekst nacrta zakona je potvrđen. Ne planiramo

da ga mijenjamo”, izjavio je Misiani. Italiji i drugim članicama Evropske unije već dugo smeta što Fejsbuk, Gugl i drugi digitalni divovi kod njih ostvaruju veliku zaradu, a porezne obaveze mjere im se u iznosima od tek nekoliko miliona eura. Digitalne kompanije preusmjeravaju dobit u zemlje s niskim ili čak nultim poreskim stopama, poput Irske, budući da su prema međunarodnim poreskim propisima obavezne da plaćaju poreze samo u zemlji u kojoj su registrovane. Novi italijanski porez trebale bi da plaćaju samo kompanije s godišnjim prihodima većim od 750 miliona eura i vrijednošću digitalnih usluga iznad 5,5 miliona eura. U decembru prošle godine Ministarstvo finansija procijenilo je godišnje prihode od novog poreza na oko 600 miliona eura.

ª SAN SVAKOG ĐAKAº

Irska škola ukida domaće zadatke Osnovna škola “Loreto” u Dablinu eksperimentiše sa sistemom bez domaćeg zadatka. Ukinuli su pismeni domaći, jer je djeci, roditeljima i nastavnicima izazivao veliki stres. Ostvaruje se san svih đaka na svijetu – škola bez domaćeg. Doduše eksperimentalno, i samo u jednoj školi u Dablinu. Prva iskustva kažu da promjena za sada ide dobro. “Od prvog do petog razreda ukinuli smo pismeni domaći zadatak, jer je djeci, roditeljima i nastavnicima izazivao veliki stres”, kaza-

la je sestra Marija Hiland, direktorka Osnovne škole “Loreto”.

Osim što su uzrok stresa, domaći su oduzimali previše vremena učenicama Osnovne škole “Loreto” za djevojčice, ali i nastavnicima, za pregledanje i kontrolisanje urađenih zadataka.

“Nemamo toliko domaćih zadataka kao nekada, samo smo dobili pravopis i jedan ili dva dana u nedjelji neka pitanja iz matematike”, kazala je učenica Lea Furlong. Nastavnici sada

imaju više vremena za rad sa učenicima tokom dana.

Djeca se ohrabruju da uče van škole.

“Zaista je zabavno. I dalje učimo usmeno, ali manje pismenih domaćih zadataka pruža više vremena za bavljenje kreativnijim stvarima. Ja volim umjetnost, crtam i čitam kod kuće”, rekla je učenica Faije Mulen. Za učenice završnog, šestog razreda, domaći su i dalje obavezni. Na taj način, kažu, pripremaju se za prelazak u srednju školu.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

39

ZAKLJUCI I PORUKE SA SAMITA ODRŽANOG U BRAZILIJI:

BRIKS: Protekcionizam podriva trgovinu i ekonomski rast Zemlje BRIKS-a upozorile su da trgovinske tenzije i nesigurnost politike podrivaju povjerenje u međunarodnu trgovinu, investicije i ekonomski rast. Na godišnjem samitu koji je održan u Braziliji, Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika pozvale su svijet da u suočavanju s rastućim protekcionizmom održi otvorena tržišta s pravednim i nediskriminatornim trgovinskim pravilima.

Pet zemalja BRIKS-a čine oko trećinu svjetske ekonomije. Predsjednik Kine Si Đinping rekao je da ga brine “nasilnički” protekcionizam i jednostranost u trgovinskim politikama nekih razvijenih država, prenio je Rojters. On je pozvao druge lidere da se suprotstave protekcionizmu i podrže multilateralni sistem Svjetske trgovinske organizacije.

Domaćin, brazilski predsednik Žair Bolsonaro, rekao je da je njegova vlada postala realističnija i usvojila pragmatičnu politiku u vezi s međunarodnom trgovinom. On je na završnoj sesiji rekao da su zemlje BRIKS-a jače poslije samita i pomenuo napredak ka zajedničkom carinskom sporazumu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je novu razvojnu banku BRIKSa da daje više kredita u rubljama, kao dio napora grupe da se smanji zavisnost od američkog dolara. Putin je rekao da pet država podržava ideju o razvoju zajedničkog platnog sistema koristeći nacionalne valute. U zajedničkoj izjavi predsjednici su prepoznali napredak koji je postigla banka BRIKS-a osnovana 2014. kako bi po-

većala sredstva za ulaganje u infrastrukturu i održivi razvoj, ali nisu dati detalji o tome koje su zemlje bile zainteresovane da se tome pridruže. Rizik od trke u naoružanju u svemiru zabrinjava vođe BRIKS-a, pa ističu potrebu da se sprovede istraživanje svemira u skladu sa međunarodnim pravom i poveljom Ujedinjenih nacija. Zemlje BRIKS-a poručuju da ostaju posvećene primjeni Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i pozvale su razvijene države da prošire finansijsku i tehničku pomoć kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da ublaže efekte globalnog zagrevanja.

Lideri Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike smatraju da je neophodno da koordinišu postupke na globalnom nivou

kako bi dostigli maksimalni ekonomski rast, navodi se u deklaraciji o zaključcima samita lidera zemalja BRIKS-a. U saopštenju se navodi da lideri podržavaju zaključke ministara trgovine BRIKS-a da je za jačanje ekonomskog rasta i održivosti neophodna hrabra i koordinisana međunarodna akcija.

Lideri su istakli da povećana trgovina može da pomogne globalnom rastu, ali da deficit potražnje u globalnoj ekonomiji zahtjeva dodatne izvore rasta, što bi moglo da uključuje i ulaganje u infrastrukturu, uključujući digitalnu, kao i razvijanje vještina kod mladih, održive investicije, ulaganje u lokalne službe i ulaganje spolja u područja sa visokim potencijalom rasta, uključujući na afričkom kontinentu.

Grupa zemalja BRIKS-a potvrdila je i posvećenost borbi protiv korupcije na svim nivoima, usvajanju mjera integrisanja u javnom sektoru i promovisanje standarda integrisanja u privatnom sektoru, javio je TASS. Države planiraju da nastave sa razmenom mišljenja u multilateralnim okvirima, sa ciljem zajedničkih napora u sprječavanju da njihove teritorije postanu utočišta za ekonomske i korupcijske prestupnike. Lideri BRIKS-a izrazili su i podršku političko-diplomatskom rešavanju situacije na Korejskom poluostrvu, kao i potpunu denuklearizaciju Sjeverne Koreje. U saopštenju se poziva na pronalaženje rješenja za sukobe Izraelaca i Palestinaca na Bliskom istoku, kojim bi se obezbijedilo postojanje obje zemlje.

astrologija

Mjesec u znaku riba

40

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

Stiže plima emocija bez razuma

Dane vikenda obilježiće Mjesec u znaku Raka, koji izaziva plimu emocija, preveliku dozu istih a jako malo razuma. Ne dozvolite da vas iz takta izbace sitnice, nebitne stvari, da vas uznemire drugi ljudi, već usmjerite svoje misli na unutrašnju, duhovnu energiju. Čak i najmanja banalnost, u danima ispred nas, može izazvati negativno raspoloženje i osjećaj da nas napadaju, jer ćemo sve doživljavati lično i intenzivno.

Bićemo ranjiviji nego inače i osjetljivi na svaku primjedbu. Biće pojačana potreba za emotivnom sigurnošću, nježnošću, pažnjom, a osjećanja podložna trenutnom raspoloženju.

Dani su idealni za porodična okupljanja ili druženje sa onima koje smatrate porodicom, završavanje poslova vezanih za dom i relaksaciju, kao i rješavanja poslovnih problema od ranije.

Mjesec po ulasku u znak ide u aspekt sekstila sa Uranom u Biku, a potom trigon sa Merkurom, Neptunom, Suncem i opoziciju sa Saturnom i Plutonom.

Sekstil sa Uranom donosi mogućnost lakšeg ostvarenja zadovoljstva na emotivnom planu. Aspekt poljupca, iznenadnog ljubavnog uzbuđenja, lijepe vijesti, ali i poklona, nenadanog novca ili promjene u fizičkom izgledu. Dovoljno da vas prodrma, uzbudi, da donese promjenu na emotivnom planu. Ovo je energija koja podstiče na promje-

nu, posebno ćete poželjeti da mijenjate ustaljenu rutinu, ono što stoji u stomaku i poziva na rizik. Lijepe mogućnosti, pomoć prijatelja, poziv koji će vas oraspoložiti, nagle odluke. I zapamtite - sve je moguće!

Mjesec ide u aspekt trigona sa retrogradnim Merkurom u Škorpiji, pa ćemo se povezati sa svojim unutrašnjim bićem i analizirati svoje emocije. Merkur je retrogradan, pa je povoljno rješavati neke zaostale poslove sa papirima, ali ne i potpisivati ugovore i vršiti veće novčane transakcije.

Ovo je zasigurno kontakt sa nekim iz prošlosti, poruka ili poziv, emocije koje se nekad nijesu izrazile jer nam je nedostajala hrabrost ili prave okolnosti. Pitanje je koliko će vas sada interesovati opravdanja.

Trigon sa Suncem daje odlične poslovne mogućnosti, sklad uma i emocija, pojačano samopouzdanje i podrška autoriteta, javni nastup ili prilika da se javno iskaže ono što se želi postići na poslovnom planu.

Mjesec, potom, gradi opoziciju sa Saturnom i Plutonom u Jarcu. Misao o prošlosti se pojačava. Razmišljaćemo ili će nas situacija natjerati da razmislimo o tome koliko smo porasli, koliko smo daleko od starih obrazaca, da li su strahovi bili vrijedni, da li smo kroz bolna iskustva naučili ili se vratili u sigurnost. Ne čačkajte bolna mjesta, ne oživljavajte stare sukobe i znajte da je prošlosti mjesto upravo iza nas.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

astrologija

41

Emotivno zahlađenje Bićemo ranjiviji nego inače i osjetljivi na svaku primjedBu. Biće pojačana potreBa za emot iv nom s i gu r no š ć u, nježnošću, pažnjom, a osjećanja podložna trenutnom raspoloženju.

Intenziviraju se porodični sukobi, neke stare nezaboravljene stvari, koje smo mislili da smo ostavili iza sebe, podsjećaju nas na svoje prisustvo. Zahlađenje u postojećim emotivnim odnosima, poziv na odgovornost, ali i izraženija opasnost od javljanja određenih propusta i grešaka na poslu što može biti i posljedica nedovoljne usredsređenosti na adekvatno ispunjavanje poslovnih dužnosti i obaveza.

U ovim danima mogući su problemi sa varenjem, stomačne tegobe, nadutost stomaka, jak apetit, bolovi u koljenima, potreba za sigurnošću, lijenjost i melanholija.

Jovanka Blagojević, autorka teksta i astrolog

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

42

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

IVAN BJEKOVIĆ UPAKOVAO OČEVE STIHOVE U SVOJU MUZIKU I Saradnja sa ocem Objavio je nekoliko zbirki pjesama, a dvije je namijenio posebno meni.

U tim zbirkama pronalazim tekst koji mi je u trenutku interesantan, ubacim neku već smišljenu melodiju preko i pokušam da stvorim cjelinu.

Naravno, nije moguće da mi se svaka pjesma dopadne, ali sam siguran da će ih biti dovoljno da stvaram još dugo. Već razmišljam o novoj numeri i tražim odgovarajući tekst

1.

SPOT U KARIJERI IVANA BJEKOVIĆA JE “ŽIVOT KAO PREVARA”

Prije nego što se posvetio solo karijeri, Ivan Bjeković je bio dio grupe Pluton. U njoj je stvarao sa kolegom Lazarom Nenezićem, a pamtimo singl “Otkad te nema”

“ŽIVOT KAO PREVAR JE SLIKA NAŠIH ODN I KOLEKTIVNE SVIJES

Ovo vrijeme raznim novitetima uništilo je elementarne vrijedno čovjeka. Porodica, dostojanstvo, vjernost, predanost, iskrenost na tome bismo morali puno poraditi, upozorava muzičar

⌦ Danilo Brajković Muzičar Ivan Bjeković, koga je domaća publika prvo upoznala kroz rad u grupi Pluton, a zatim i kao solo igrača, nije dozvolio da 2019. protekne bez noviteta sa njegovim potpisom. Od juče su u etru numera i spot “Život kao prevara”, za koju je Bjeković komponovao muziku, tekst je djelo njegovog oca Siniše, a singl je snimljen u studiju Mihaila Mihe Radonjića, koji je ujedno i autor aranžmana. Novitet je objavljen maltene dvije godine nakon Bjekovićevog solo debija “Svila moga sna”, a duža pauza na polju komponovanja i objavljivanja, objašnjava glavni akter priče za Vikend novine, plod je, prije svega, po-

svećenosti redovnim životnim obavezama.

“Usmjeravale su me drugim putem: počevši od obaveza na poslu kao pravnika, preko treninga koje sam vodio, do svirki kojih je bilo najmanje dvije ili tri nedjeljno. U međuvremenu sam počeo da učim njemački jezik i upisao magistarske studije, što je potpuno svijest usmjerilo daleko od komponovanja. Ipak, baš taj jaz koji je nastao u stvaralaštvu bio je glavni pokretač za finalizaciju ove pjesme. Tekst je nastao prije skoro 10 godina, a formu muzike sam imao zamišljenu još početkom godine. Mislim da sve stvari dođu u svoje vrijeme, pa tako da je i ova pjesma završena u pravom trenutku”, tvrdi Bjeković.

■ STAVIMO PRST NA ČELO

Kombinacija očevog i sinovog umijeća u muzičkom polju neuobičajena je za crnogorske prilike, a Bjeković podsjeća da se njegov otac, inače, u slobodno vrijeme bavi i pisanjem poezije.

“Objavio je nekoliko zbirki pjesama, a dvije je namijenio posebno meni. U tim zbirkama pronalazim tekst koji mi je u trenutku interesantan, ubacim neku već smišljenu melodiju preko i pokušam da stvorim cjelinu. Naravno, nije moguće da mi se svaka pjesma dopadne, ali sam siguran da će ih biti dovoljno da stvaram još dugo. Već razmišljam o novoj numeri i tražim odgovarajući tekst”, nagovještava muzičar.

Iz naslova noviteta naziremo

da je riječ o diskutabilnom odnosu i sveprisutnijoj problematici u međuljudskim i partnerskim relacijama. To je tema kojoj, cijeni Bjeković, treba posvetiti pažnju. “Živimo u vremenu koje je, rekao bih, raznim novitetima uništilo elementarne vrijednosti čovjeka. Porodica, dostojanstvo, vjernost, predanost, iskrenost sve su to vrijednosti na kojima bismo morali puno poraditi. Jasno je da ne mogu mijenjati kolektivnu svijest. Da bi sebe promijenio, čovjeku su potrebne godine, da ne govorim o promjeni kolektivne svijesti, koja već duže ide silaznom putanjom. Digitalno doba, umjesto da nas unaprijedi, postalo je mjesto izazova, na koje je sve manje ljudi otporno. Ne želim generalizovati stvari i reći da ništa ne valja, ali svakako želim ukazati da je potrebno da se okrenemo ljubavi, vjernosti, porodici. Bez odnosa u kojima je povjerenje i predanost temelj, a ljubav gorivo, ne može postojati ni zdrava relacija među ljudima ili partnerima. Ako imate podatak da je u Crnoj Gori samo 2018. okončano 865 bračnih zajednica, onda zaista treba da stavimo prst na čelo”, upozorava Bjeković.

Prvijenac “Svila moga sna” predstavio nam je Bjekovića u sporijem muzičkom ritmu. Na početku stvaranja slutilo je da će i “Život kao prevara” tim putem, ali...

“Kada sam imao samo kostur pjesme, koji je uključivao akustičnu gitaru, bubanj i klavir, mislio sam da će biti opet laganija balada. Međutim, kako je vrije-

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

I OGOLIO AKTUELNU PROBLEMATIKU

osti -

Foto:Luka Ratković

RA” NOSA STI

PLUTON “ŽIVI” NA DRUGAČIJI NAČIN Proteklo je sasvim dovoljno vremena nakon Bjekovićevog napuštanja Plutona, u kom je stvarao sa Lazarom Nenezićem, pa muzičar sada može povući paralelu između te karijere i ove u solo vodama. Na početku, cijeni da obrazloženje još jednom iziskuje povratak na temu pravih vrijednosti.

“Lazar i ja smo, prije svega, veliki prijatelji i to ne bih nazvao napuštanjem Plutona, već čuvanjem temeljnih stvari među nama. I dalje sarađujemo, ponekad sviramo zajedno na nastupima, tako da je Pluton i dalje ‘živ’, samo na drugačiji način. Kao što smo upisali različite fakultete, tako smo trenutno u različitim usmjerenji-

me odmicalo, kako su ‘uskakali’ novi instrumenti, pjesma je dobila brzinu i energiju, pa bih rekao da se radi o energičnoj baladi. Emocija je veoma bitna stvar kod stvaranja pjesme, jer ako želite da slušaocima prenesete poruku, onda morate biti zaista iskreni i prenijeti taj stav prirodno”, mišljenje je Bjeković.

■ POSEBAN I

POUČAN SPOT

SVAKAKO BIH VOLIO DA ŠTO VIŠE LJUDI ZAVOLI MOJE PJESME I DA SA ZADOVOLJSTVOM NASTAVIM DA STVARAM I DIJELIM KVALITETAN SADRŽAJ. NEKA PUBLIKA SUDI, A JA ĆU SE TRUDITI DA BUDEM ŠTO BOLJI

43

U paketu sa numerom naš sagovornik publici je poklonio i spot - prvi u karijeri. Rediteljsku palicu zadužio je Vuk Vukadinović, a osim Bjekovića, kadrove je ukrasila i Mirela Eminović, model.

“Vuk je moj drug iz djetinjstva, dok sam podršku dobio i od meni veoma drage Mirele. Želim da im posebno zahvalim, jer to što su bili spremni da urade za moj spot zaista mi je pokazalo koliko me ljudi i cijene i vole. To je jedan od onih motiva i pokretača u životu o kojima sam pričao. Jednostavno, takve stvari morate da zaslužite svojim stavom prema drugima. Spot je poučan, kao i pjesma. Rekao bih da će biti poseban, jer nijesam siguran da je neko u Crnoj Gori radio nešto slično, barem kada je stil u pitanju. Mirela ima glavnu žensku ulogu i filmski prenosi poruku. Ona je djevojka koja ne mari za partnera, flertuje sa drugima, odlazi iz stana, luta gradom i na kraju, kada ukapira da to nije život, vraća se, ali nema gdje i kome”, otkriva Bjeković scenario i apsolutno podržava stav da pjesma bez spota danas ne može da živi.

“Prošlo je vrijeme dobrih starih ploča i CD-ova, pa smo jednostavno prinuđeni da pratimo no-

ma, ali ono što nas je povezivalo i dalje je tu i uvijek će biti. Prave prijatelje uvijek treba čuvati”, ponavlja Bjeković, ali i priznaje da je komfor prisutniji u novoj ulozi.

“Mnogo znači kada sam mogu da razmišljam o pjesmi, jer mi je tako najlakše da je prilagodim mojoj viziji. Inspiracija je podjednako prisutna. Tu su ljudi sa kojima uvijek radim na pjesmi i koji daju ‘tijelo’ onome što zamislim. Tu su, osim mog oca i Lazara, prisutni i Miha, Branko Koprivica, Ivana Popović Martinović, a u novoj pjesmi i Renata Perazić. Kada imate tako jaku ekipu oko sebe, onda nema zime za inspiraciju i inovaciju”, zadovoljno će Bjeković. ve platforme kako bismo došli do publike. Jutjub je definitivno postao nova ‘televizija’. Malo pažnje se posvećuje tekstu pjesme i poruci, a više vizuelnim efektima”, konstatuje Bjeković.

■ ZADATAK? DA PROBIJEM GRANICE

Crnogorska muzička scena, nažalost, osuđena je na tek nekoliko promocija godišnje. Čak i oni najiskusniji uglavnom biraju objavljivanje singlova i spotova, o albumu gotovo da niko i ne razmišlja, osim u slučaju kada se prikupi dovoljno ranije predstavljenih singlova, pa se objedine. Upravo takav princip je prihvatljiv i za Bjekovića, koji napominje da se neće zadovoljiti kratkoročnim učinkom. “Želim da nastavim da stvaram, s tim što ću se mnogo više posvetiti autorskom radu. Naravno da je krajnji cilj album, pa drugi, treći… Ali, krenimo redom. Čini mi se da je objavljivanje pjesme za pjesmom dobar sistem rada, pa da se na kraju to objedini kao album. Neka vrijeme pokaže kako će sve to izgledati. Volio bih da ostavim trag na muzičkoj sceni, da moje pjesme probiju granice i dosegnu što dalje, koliko god je moguće. Želim da ljudi slušaju moje pjesme, da sve što sam stvorio bude lični pečat po kome će me pamtiti. Mislim da je to cilj našeg postojanja – svako ima svoj ‘zadatak’. Svakako bih volio da što više ljudi zavoli moje pjesme i da sa zadovoljstvom nastavim da stvaram i dijelim kvalitetan sadržaj. Neka publika sudi, a ja ću se truditi da budem što bolji”, zaključuje Bjeković.

44

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

CRNOGORSKI MUZIČKI BISERI U KIC-U

Nezaboravno veče klapskog i horskog pjevanja ⌦ Fi.J. U prepunoj Velikoj sali KICa priređeno je još jedno nezaboravno muzičko veče - klapskog i horskog pjevanja “Biserom je okićena moja mila Crna Gora”, a u organizaciji Udruženja folklornog ansambla Crne Gore i KIC-a “Budo Tomović”.

Nesvakidašnji program otvorile su popularne crnogorske kompozicije “Teče Tara” i “Oj, đevojko drugarice” u odličnom izvođenju KIC pop hora i njihovih solista Tamare Pavićević i Jovana Vukovića.

Uz konstantnu podršku publike uslijedile su prepoznat-

PORUKA MENADŽMENTA RTCG

Nema Eurosonga, ali kupićemo pet auta Čudno, ali istinito. Generalni direktor RTCG-a Božidar Šundić, dva dana nakon zvaničnog saopštenja organizatora Eurosonga 2020, u kom se navodi da Crna Gora neće učestvovati, donio je odluku da Crna Gora ne učestvuje naredne godine na Eurosongu u Roterdamu, saopštio je juče menadžment Javnog servisa, uz napomenu da ta medijska kuća mora odgovorno da se ponaša i namjenski troši sredstva građana koja dobija iz budžeta.

“Eurosong svake godine ovu medijsku kuću košta oko 130.000 eura. Naši muzički predstavnici većinom su postizali skromne rezultate. Do finala se teško dolazilo. Zato smo ove godine odlučili da navedeni novac uložimo u obnavljanje voznog parka RTCG-a. Plan je da kupimo pet novih automobila i time značajno poboljšamo bezbjednost naših ekipa, koje svakodnevno prelaze i preko 1.000 kilometara”, naglasili su iz menadžmenta Javnog servisa.

D.B.

Eurosong svake godine ovu medijsku kuću košta oko 130.000 eura. Naši muzički predstavnici većinom su postizali skromne rezultate. Do finala se teško dolazilo

ljive melodije tradicionalnog melosa u interpretaciji jedne od najstarijih i najprepoznatljivijih crnogorskih klapa “Veselice”, potom mlađanih ali odličnih “Štiglića”, energičnih kotorskih dama iz “Bisernica Boke”, zanimljive mješovite podgoričke klape “Camerton”, do ovacija koje su dobili članovi hora JU “Zahumlje” i njihov narodni orkestar.

Veče je završeno zajedničkim nastupom svih učesnika uz legende crnogorskog melosa iz cetnjskog KUD-a “Njegoš” i podgoričkog KIC-a Veska Mileusnića i Šukriju Žutog Serhatlića uz pjesmu “Biserom je okićena moja mila Crna Gora”.

DOŽIVIO INFARKT?

Biće Đole u redu

Balašević Kantautor Đorđe Balašević bio je prinuđen da otkaže sinoćnji koncert u rasprodatoj dvorani “Jezero” u Kragujevcu zbog zdravstvenih problema. Pojedini srbijanski mediji objavili su da je Balaševiću dijagnostikovan infarkt, ali u zvaničnom saopštenju kuće Balbelo, inače kantautorovih zastupnika, ta informacija nije ni potvrđena ni demantovana. “Život nekad napravi planove bez nas i računa na naše razumijevanje. I šta nam drugo ostaje. Zdravlje je, u svakom slučaju, najvažnije i tu teško šta bi moglo da se doda. Đole kaže da će donijeti ljekarsko uvjerenje ako bude potrebe, a sumnjamo da ćete mu vi ikad tražiti. Za koji dan će biti sve sasvim u redu, pa nastavljamo”, navodi se u saopštenju.

D.B.

ROĐENDAN BIOSKOPA CINEPLEXX

Utorak rezervisan za hitove i niže cijene

Bioskop Cineplexx Delta Siti slavi osmi rođendan i poziva vas na zajedničko druženje u utorak, 19. novembra sa početkom od 13 časova. Sve ljubitelje filmske umjetnosti očekuje bogat bioskopski repertoar i specijalna cijena karte od dva eura za sve 2D i 3D filmove.

Rođendansko slavlje bioskopa Cineplexx Delta Siti svim posjetiocima donosi najaktuelnije filmove, pa će se tog dana na repertoaru

naći: “Le Man’66: Slavna 24 sata”, a zatim i jedan od trenutno najgledanijih filmova u bioskopima “Džoker”.

Najmlađi posjetioci imaće priliku da uživaju u Diznijevim igranim avanturama “Grdana: Gospodarica zla” i “Kralj lavova”, ali i animiranim avanturama “Porodica Adams”, “Jeti: Sniježni čovjek2 i “Priča o igračkama 4”. Svi filmovi za djecu biće sinhronizovani na naš jezik.

Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

astrologija

45

zajednička, univerzalna aktivnost

veličanstveni snovi

⌦ Iva Popović Svi mi, bez obzira na pol, godine, klasu, vjeru, imamo zajedničku, univerzalnu aktivnost -sanjamo. Pregršt mistika, filozofa, umjetnika, naučnika, antropologa i psihologa pokušalo je razotkriti misteriju veličanstvenog carstva snova. Istraživanja potvrđuju (Institut za tehnologiju Masačusets 2000-2001) da i životinje sanjaju, što ne iznenađuje, s obzirom na to koliko umiju da osjećaju.

■ DEFINICIJE Svaka epoha ima svoju definiciju snova i svoj odnos prema sanjanju. Prve škole snova nastale su u starom Egiptu. Kultura je ta koja daje kontekst i određuje naš odnos prema snovima.

Stari narodi su im pridavali mistično značenje, opisivali ih kao poklon od bogova i natprirodnih sila. Egipćani su vjerovali da se duša u snu oslobađa okova fizičkog

i poslije buđenja vraća odmorna i očišćena. Na osnovu njih određivali su mjesta podizanja hramova, započinjanja ratova. Budisti su, sa druge strane, vjerovali da su snovi znakovi koji onom koji sanja budu prikazani poput odraza u ogledalu. Starogrčka mitologija kaže da se od boginje Niks i boga spavanja Hipnosa rodio Morfej bog snova. Najstariji od braće, drugi je bio Fobetor - bog nocnih mora, a treći Fanatos - gospodar predmeta u snovima. Američki Indijanci vjerovali su da postoje dobri i loši snovi, a loše su lovili zamkama za snove koje i danas, kao dio enterijera, možemo vidjeti. Malo nas zna da krug od kog se sastoje simbolizuje dnevno kretanje Sunca, a perje dah života (pero sove: žensko-mudrost, a orla: muško-hrabrost). Pravili su se za bebe kao detalj koji će ih zabaviti danju, a noću čuvati. Po zanimljivoj legendi, na početku vremena Asibikaši (žena pauk) plela

ih je za svu novorođenčad u plemenu, ali je pleme raslo i nije uspjevala sve sama. Iz tog razloga, bake, mame, sestre preuzele su ovaj zadatak. Hvatač snova štiti od loših, a dobre snove čuva da bi bebu vodili kroz život. Po vjerovanju, loši snovi se upletu u mrežu i prvi zraci sunca ih unište, a lijepi dolaze do spavača niz perje. U jevrejskoj kulturi Talmud piše: “Svaki san je kao nepročitano pismo”.

Hrišćanska tradicija ga vidi kao glas Boga ili đavolje djelo, čak im je tumačenje bilo zabranjeno 314. godine u Aunari, dok ga je Istok smatrao izvorom božanske inspiracije.

■ ZANIMLJIVOSTI Da li znate da je jedan od razloga zbog kog pamtimo snove ili zaboravljamo - naše buđenje bar na trenutak.

Na taj način, oni prelaze u dugoročnu memoriju, jer bi bili zaboravljeni. Često ču-

jemo da se samo za vrijeme REM faze sanja. Istaživanja pokazuju da se veći dio snova dešava tada, ali ne i čitav.

Znate li da je centar u mozgu, koji je odgovoran za sanjarenje, dok smo budni dio istog koji kontroliše naše snove tokom spavanja?

Centar važan za sanjarenje podsistem je koji je odgovoran i za budno stanje. Koliko slično sanjamo? Američki psiholog Kelvin S. Hal ispitao je izvještaje 50.000 snova i pronašao sličnosti u načinu na koji svi ljudi širom svijeta sanjaju. Najčešće osjećanje u snu je anksioznost, negativne emocije češće su od pozitivnih, većina ljudi sanja u boji, samo 10 odsto snova je seksualne prirode, slijepe osobe koje nikad nisu vidjele ili su prije pete godine izgubile vid ne vide u snovima.

Napokon, snovi su vjerovatno ogledalo naše podsvjesti, naših strahova, želja, nadanja, misli. Pozitivna energija i osmijeh najbolji su magneti za sreću.

Kratki tumač Ajkula - svađa; ujed ajkule - novčani dobitak; ambis - strah od nečega; amputacija -rastanak; anđeo - nepovoljan znak; fenjer - čuvajte se tajnih neprijatelja; foka sreća; badnjak - veselje; bazen (plivati u njemu) brige u porodici; piti čaj - prijatno društvo; vidjeti česmu - srećan brak; cipele (obuvati) - prijatan događaj, uske cipele - rastanak, nove cipele - bolest, pocijepane patike - nevolje u bliskoj budućnosti; jabuka - dobre vijesti; jaja - sreća u ljubavi; jastuk - prestanak briga; pacov - prevara; pas - srećan brak; pasulj - uspjeh; pauk - svađa sa prijateljima; šešir: nov - ugled, a star - gubitak ugleda.

46

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

FOTO UBOD

Gradska skupština Venecije poplavljena samo nekoliko sati nakon što su političari u njoj odbili da uvedu mjere protiv klimatskih promjena

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Motori napravljeni od Folksvagenove bube www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3363

Play sudoku online at:

2015-12-28

Medium level

Sudoku puzzle No. 2775 2014-05-19

7 6 3 8 5 1 4 9 www.sudokukingdom.com

9 1

1

8

2

3

5 3

1

2 7

2

1 1

2

7 9 9

6

1 5

5 1

2

5

2

8

4

3

9

1

6

7

1

9

4

2

7

6

5

3

8

9

1

7

5

2

4

6

8

3

3

8

5

1

6

7

2

4

9

6

4

2

9

8

3

7

1

5

2

7

6Puzzle 3 4 solution: 8 9 5

1

4

3

9

6

7

1

5

8

2

Daily Sudoku puzzle No. 3353

4

2

3

4

7

9

2

5

1

8

6

9

2

1

4

6

8

7

5

3

6

5

8

1

7

3

4

2

9

5

9

3

6

8

1

2

7

4

7

1

6

2

4

9

5

3

8

2

8

4

5

3

7

9

6

1

4

7

2

3

9

6

8

1

5

8

3

5

7

1

4

6

9

2

1

6

9

8

5

2

3

4

7

2015-12-18

4 3 3 6

Medium level

6

1 2

3

9

7

7

7 9

8 5 1 6 9 2 3 7 4 Sudoku puzzle No. 2776 2014-05-20

4 5

7

4

5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6

5 3

4

4

3

6

1

3

7

9 9

9

2

5 8

7

47

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

FOTO UBOD

Kada “proradi” glad

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Sa koncertnih bina

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2977

2

5

3

9 5 2 3 6 4 8 1 www.sudokukingdom.com 9

6

3

9

8 5

1

9

8 4

8 3

1

7 7

7

1

8

6

9

2

7

5

4

3

7

3

4

8

5

1

2

9

6

8

4

3

6

9

5

1

7

2

5

1

9

2

7

8

6

3

4

2

6

7

4

1

3

9

5

8

4

2 9

8 Puzzle 5 3 solution: 9 7 6 1 7 4 2 3 8

1

6

5

Daily Sudoku puzzle No. 2976

8

6

9 2

7

2

4

8

5

1

6

3

9

1

6

8

4

3

9

2

7

5

5

9

3

2

7

6

8

4

1

6

3

7

1

9

4

5

2

8

2

8

5

7

6

3

1

9

4

9

4

1

5

2

8

7

6

3

8

1

6

3

4

7

9

5

2

4

7

2

9

1

5

3

8

6

3

5

9

6

8

2

4

1

7

2014-12-06

6 7

6

Medium level

5

9

6

4 4

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18

4

6

6

1

7

9 4

6

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

2014-12-07

5

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9

8

3

5

8

6 7

2

2 7

7 1

3

8

5 3

9 1 6

5

4

petak,

48

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 16 I 17. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem grobnicu na pravoslavnom groblju u Škaljarima, Kotor.

Tel: 069/597-539

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24.

Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Novembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 16 I 17. 11. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

50

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

FARUK HADŽIBEGIĆ NAKON DEBAKLA NA VEMBLIJU I NAJTEŽEG PORA

Nenad Ćiro Nikolić je bio jedan od najboljih igrača malog fudbala u Crnoj Gori, bio je član najpoznatijih i najboljih timova u našoj državi, a dugo je bio snimatelj u Televiziji Crne Gore. Naravno, sport je bila njegova sfera interesovanja i to je najviše volio.

Memorijal “Nenad Ćiro Nikolić” na DG areni Memorijal “Nenad Ćiro Nikolić” će treći put biti održan u nedjelju na “DG areni” sa početkom u 12.00 časova.

Jedan od najboljih igrača malog fudbala u Crnoj Gori i dugogodišnji kamerman RTCG je iznenada preminuo u 47. godini 17. novembra 2014. na fudbalskom terenu, gdje je uveseljavao zaljubljenike u loptanje, a u znak sjećanja na uvijek nasmijanog Ćira u nedjelju će se sastati Nikolićevi prijatelji i selekcija Udruženja sportskih novinara.

Prethodno će Ćirove kolege, prijatelji i porodica položiti cvijeće na njegovu vječnu kuću.

B.T.

⌦ Bojan Topalović

Dobro raspoloženje i osmijehe je zamijenila - tuga!

“Hrabri sokolovi” su se osjećali postiđeno poslije najtežeg poraza u istoriji od Engleske na Vembliju (7:0). Bio je to simboličan kraj najlošijih kvalifikacija od kada samostalna Crna Gora igra fudbal.

A selektor Faruk Hadžibegić nije uspio u svojoj namjeri da izbjegne posljednje mjesto u grupi A na putu za EURO 2020, što mu je bio cilj i što je ponovio više puta.

Selektore, je li realnost ili sramota biti peti?

“Reći ću da je sramota, jer sam kada sam došao na mjesto selektora rekao da je neprihvatljivo da budemo peti na tabeli i stojim iza toga. To sam tada rekao iz razloga da moramo da budemo ambiciozni”, rekao je 62-godišnji Sarajlija tokom “druženja” sa novinarima poslije debakla u Londonu...

“Sada je situacija takva - kakva je. Rezultat iz Londona je previsok, iako smo mogli da prihvatimo poraz, s obzirom na snagu protivnika i sve probleme koje smo imali”.

foto: fscg.me

?

DA LI STE ZNALI

Nisam razočaraN, već i motivisaN da ostaNem

■ AnAlizA Peti selektor “crvenih” ne bježi od odgovornosti...

“Sve ovo teško podnosim, ali što se tiče rezultata, čak i iz perioda kada nisam bio ovdje na startu kvalifikacija, preuzimam odgovornost. Sva odgovornost je na sportskom dijelu, jer imamo apsolutno sve moguće uslove”, poručio je Hadžibegić, koji je tako stao u zaštitu FSCG, a onda se nadovezao...

“Nismo odgovorili tokom kvalifikacija na zahtjeve koje smo imali i moramo da napravimo analizu zašto je to tako da li nismo imali sreće, da li su nas omele povrede ili to što se nekoliko stvari dogodilo u isto vrijeme što je bilo teško za nas”.

Crna Gora je udarila u zid, u kvalifikacijama za EURO 2020. se “stopila” sa San Marinom, Gibraltarom i fudbalskim amaterima, postigla je samo tri gola, a primila 22.

Kako dalje?

Tužan izraz lica Faruka Hadžibegića na Vembliju

Crna Gora igra protiv Bjelorusije u utorak (18.00) pod Goricom: Nalazimo se u negativnom momentu, ali bi bilo dobro da se sa tom utakmicom završi sve ružno što nam se događalo

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

AZA U ISTORIJI HRABRIH SOKOLOVA

ć tužaN, ali m selektor Odgovornost reprezentativaca Selektor Faruk Hadžibegić je na neki način preuzeo odgovornost, svjestan je činjenice da Crna Gora na pet takmičarskih mečeva nije postigla gol, kao da deset utakmica nije upisala trijumf.

“To je proces koji moramo da riješimo. Igrali su svi od pozivanih reprezentativaca, tako da moramo da nađemo rješenje”, rekao je rođeni Sarajlija o neefikasnosti.

A da li postoji i odgovornost igrača koji izgledaju letargično kada obuku dres sa nacional-

Bećiraj prije Mugoše “Na svim pozicijama imamo po dva ili tri kandidata za mjesto u timu, a u špicu su samo njih dvojica. Rotiramo ih kako ne bi došlo do nekih povreda. Zato je Mugoša bio na klupi na Vembliju “Proces je u toku, smjena generacija je došla i ostajem pri tome da ima prostora za optimizam. Vrijeme je za analizu nakon Bjelorusije i da vidimo kako ćemo dalje. Momenat je težak, ali želim da gledam pozitivnu stranu, jer imam hiljadu i jedan razlog za to. Znam da je rezultat bolan za sve nas i na neki način mi je drago što je tako. Jer, svi smo na istom zadatku - da se situacija popravi”.

■ Žao mi je što se kritikuje FsCG

“Hrabri sokolovi” u fudbalskom hramu nisu bili ni hrabri, a još manje su letjeli... Stiče se utisak da su pali bez ispaljenog metka. To nikada nije bio slučaj sa A selekcijom.

“Nevjerovatno je koliko smo individualnih grešaka napravili. Mislim da je problem taj što nemamo dovoljno povjerenja u svoje mogućnosti, strah je ušao i to je jedan od odgovora”, rekao je Hadžibegić, koji zna da je Engleska “druga galaksija”...

“Ne možemo da kažemo da smo samo mi u krizi i da je sve

nim grbom, u smislu da se ne trude dovoljno da obezbijede minutažu u svojim klubovima, jer većina reprezentativaca nije standardna.

“Moram da prihvatim sve kritike i odgovornost. Svjestan sam toga da nemaju minutažu, a možda je i to objašnjenje da ne možemo da napravimo taj takmičarski ritam. Iz manjka toga ritma dolazi veliki broj povreda.

Ali, to je naša analiza, moramo svi da razgovaramo”, poručio je Hadžibegić.

do nas, jer smo poraženi od jedne od najboljih selekcija u Evropi. Znam da je na momcima veliki pritisak, kao što je i na meni, ali imam i obavezu da prihvatim njihovu odgovornost i želim da je prihvatim”.

Fudbalska javnost je razočarana, a kult i duh su još više poljuljani...

“Nisam razočaran, ali jesam tužan. Dugo sam u ovom poslu i znam koliko su angažovani svi. Žao mi što se kritikuje Savez, jer imamo najbolje uslove.

A kada kritikujete Savez, onda je to već nestabilnost. Ja to ne bih, jer je ovo naša odgovornost.

Tužan sam zato što sve ovo moramo da prođemo sa mladom ekipom”.

Analiza će uslijediti poslije utakmice sa Bjelorusijom (utorak, Podgorica, 18.00), Izvršni odbor FSCG će zasijedati krajem godine, a da li imate želju da nastavite?

“Apsolutno. Srećan sam i počastvovan što sam ovdje. Trenerski posao je takav”, rekao je Hadžibegić, koji je upitan da li je znao za sve probleme kada je dolazio...

“Ne mogu reći da nisam, ali ni da jesam. Ako smo bili peti na tabeli, onda je jasno da je bilo problema. Ali, kada se pet ili šest problema desi istovremeno, povrede, porazi, onda je problem još veći. Ipak,, ne žalim ni za čim i ponosan sam što sam dio ove ekipe. Supermotivisan sam da ostanem”, podvukao je selektor kome ugovor ističe na kraju 2020. godine.

sport

51

Crne tačke fudbalske selekcije Crne Gore CRNA GORA - UKRAJINA 0:4, 7. JUN 2013. GODINE Crna Gora je sanjala plasman na Mundijal 2014. godine, trebala joj je pobjeda nad solidnom Ukrajinom pod Goricom da bude nadomak cilja, na poluvremenu je pisalo 0:0 i isključen je Ukrajinac Zozulja. Ali u drugom dijelu je viđena katastrofa - četiri gola žutih i najteži poraz u istoriji u Podgorici.

CRNA GORA - MOLDAVIJA 2:5, 15. OKTOBAR 2013. GODINE Na kraju kvalifikacija za Brazil 2014. tražio se trijumf zbog samopouzdanja pred naredne kvalifikacije, ali Moldavija se na podgoričkoj areni izigrala kao da je Brazil. Pet laganih komada za zvižduke publike i drugi najteži poraz pod Goricom. I za zebnju kako će “crveni” izgledati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016.

LIHTENŠTAJN - CRNA GORA 0:0, 9. OKTOBAR 2014. GODINE Crne slutnje su se obistinile - već u 2. kolu kvalifikacija za EURO 2016. šok, jer je Crna Gora remizirala protiv Liliputanca kakav je Lihtenštajn u Vaducu.

Bio je to remi koji je uticao na “hrabre sokolove” - pokušavali su da se vrate u igru za EURO 2016, ali se od Lihtenštajna nisu oporavili.

JERMENIJA - CRNA GORA 3:2, 11. NOVEMBAR 2016. GODINE Hrabri sokolovi su imali sve, bili na vrhu što se tiče tabele, 2:0 na poluvremenu u Jerevanu, a onda je uslijedilo pomračenje.

Krah koji je totalno okrenuo kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2018. godine. Tri primljena gola u drugom dijelu, poraz od 3:2, a na kraju se ispostavilo da su ta tri već upisana boda uticala na plasman u Rusiju.

CRNA GORA - ENGLESKA 1:5, 25. MART 2019. GODINE Aktuelna generacija je na podgorički stadion istrčala da vidi gdje je u odnosu na jednu od najboljih selekcija Starog kontinenta, a na kraju je viđen jedan od najtežih poraza u istoriji. Englezi su izgledali kao sa druge planete, a crvenima su se već tada raspršili snovi o plasmanu na Evropsko prvenstvo 2020. godine.

ENGLESKA - CRNA GORA 7:0, 14. NOVEMBAR 2019. GODINE I na kraju najlošijih kvalifikacija u istoriji najteži poraz u istoriji. Šamar od koga će da bride obrazi još dugo. Ne zbog rezultata, koliko zbog odnosa prema nacionalnom dresu. I sami igrači su poručili da ih je sramota. Debakl sa Vemblija će ostati upisan negativnim slovima.

5 52

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

FOKUS U ODBRANI Nikad mlađa Crna Gora ZA NOVI sanja Evropsko prvenstvo BREJK Božica Mujović tokom meča sa Švedskom na ovogodišnjem Eurobasketu

ABA LIGA – BUDUĆNOST NAPADA IGO

EVROPSKIH PRVENSTAVA U DRESU CRNE GORE ODIGRALA JE SNEŽANA ALEKSIĆ

KOŠARKAŠICE U NEDJELJU (15.00) IGRAJU PROTIV ŠVEDSKE

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore spremna je za novi početak. Selektorka Jelena Škerović skupila je mnoštvo mladih igračica uz nekoliko iskusnijih koje sjutra (nedjelja, 15h) kreću iz Malmea.

“Crvene” u prvom meču kvalifikacija za Evropsko prvenstvo gostuju Švedskoj. Poslije napornog puta u Skandinaviju Snežana Aleksić i saigračice spremne su za trijumf.

“Novi početak za nas. U finišu prošlih kvalifikacija došlo je do podmlađivanja, a sada nakon EP smo još mlađi tako da je za mnoge igračice ovo veliki izazov”, rekla nam je Aleksić.

Bez obzira što je selekcija

SNEŽANA ALEKSIĆ

mlađi sve vjerujemo da možemo nastaviti kontinuitet, odnosno da opet možemo do Evropskog prvenstva. U grupi smo sa tri tima, pa prostora za kiks nema. Prvi meč ujedno je i najteži”, dodala je Aleksić koja je učestvovala na svih pet Eurobasketa do sada. Švedska je u četvrtak srušila Izrael na startu, pa su „crvene“ vidjele šta ih čeka.

“Vidjeli smo da igraju u najjačem sastavu, jer je iz Kine stigla i Amanda Zahui.

Krasi ih odlična igra u reketu, prave mnogo ofanzivnih skokova, ali nadam se da ćemo u odnosu na meč na EP (poraz) sada djelovati bolje i da ćemo ući u meč bez grča i straha”, zaključila je Snežana Aleksić.

A.K.

Vidjeli smo da igraju u najjačem sastavu, jer je iz Kine stigla i Amanda Zahui. Krasi ih odlična igra u reketu, prave mnogo ofanzivnih skokova, ali nadam se da ćemo u odnosu na meč na EP (poraz) sada djelovati bolje i da ćemo ući u meč bez grča i straha izuzetno mlada, to neće puno uticati, jer su sve djevojke silno motivisane da Crnoj Gori donesu novi plasman na šampionat Starog kontinenta.

“Bez obzira što smo nikad

VIKEND TIKET SUBOTA

RUSIJA BELGIJA HRVATSKA SLOVAČKA IZRAEL POLJSKA LOKEREN LOMEL

1 2

NEDJELJA

1 GG 2 1

UKUPNA KVOTA: 40,87

BUGARSKA ČEŠKA MOLDAVIJA ISLAND TRANMER VIKOMB DEP. MUNISIPAL U. SAN MARTIN

2 GG 2 1

UKUPNA KVOTA: 20,10

⌦ Alen Kasmić

Prvi put u novoj sezoni su u seriji od dvije pobjede, na odlične partije nadovezali su se i rezultati, pa je raspoloženje mnogo bolje. Zbog toga, novo gostovanje dolazi u dobrom trenutku – košarkaši Budućnost Volija igraju (subota, 17h, Arenasport 1) sa Igokeom u Laktašima u sedmoj rundi ABA lige.

■ KOMPAKTNIJI I ZRELIJI

„Plavi“ su u vrhu regionalnog takmičenja sa šest pobjeda i samo jednim porazom.

Osim meča sa Primorskom u „Morači“ praktično da nije bilo problema. Četa Petra Mijovića je veliki favorit u duelu sa ekipom koja u prethodnih šest mečeva ima svega jedan trijumf. „Iz teškog meča i gostovanja Trentu idemo u meč koji je mnogo važniji u ovom trenutku. Nalazimo se u momentu gdje smo kao ekipa kompaktniji, zreliji i to se odrazilo na i na neke bolje partije u prethodnom periodu“, rekao je Mijović u najavi meča.

Predstavnik Bosne i Hercegovine nije otvorio sezonu na pravi način, iako se predviđalo da bi mogao da bude potencijalno iznenađenje.

Međutim, nakon moždanog udara Aleksandra Trifunovića se sve poremetilo. Kao zamjena dok se on ne oporavi doveden je bivši šef stručnog štaba Dragan Bajić, a nedavno su stigla i dva pojačanja –

4 PORAZA DOŽIVJELA JE BUDUĆNOST OD IGOKEE, SVA ČETIRI U LAKTAŠIMA, A UZ TO IMA 13 POBJEDA (ČETIRI U GOSTIMA)

Dorel Rajt i Đorđe Gagić. „Igokea je ekipa koja zaslužuje sav respekt i značajno je bolja nego što to pokazuje njihov plasman“, dobro zna Mijović šta čeka Budućnost u Laktašima. „Doveli su dva izuzetno značajna igrača. Rajt je proveo određeni period u ABA ligi i bio jedan od najdominantnijih stranaca koji su ikada igrali ovo takmičenje, a Gagić je igrač sa velikim iskustvom“.

■ ADAPTACIJA TOKOM UTAKMICE

Upravo te promjene predstavljaju problem mladom stručnjaku u pripremi meča. Od ostalih svakako treba izdvojiti Kinana Evansa, Rašada Vona, Savu Lešića i Marka Tomasa od kojih kreće sve.

53

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

GOKEU U LAKTAŠIMA (SUBOTA, 17.00H)

Vrijeme je za pravi Mornar: Nemanja Vranješ

MORNAR POD IMPERATIVOM PROTIV ZADRA (NEDJELJA, 15.00)

Ambijent nije košarkaški, ali moramo da pobijedimo

U Laktašima juriš na novi trijumf: Danilo Nikolić na prošlogodišnjem meču sa Igokeom

MARTINŠ MEJERS Odigrali smo dobar meč u Italiji, ali smo okrenuti meču u Laktašima.

Znamo da je Igokea neugodan protivnik, sa dva dobra pojačanja i moramo obratiti pažnju i na najsitnije detalje u pripremi utakmice

Nakon debakl u Beogradu od Crvene zvezde očekuje se reakcija „igosa“. „Ta dva dolaska nam predstavljaju određeni problem jer se Igokea nije pojavljivala u tom sastavu, tako da će biti dosta stvari na koje ćemo morati da se adaptiramo tokom same utakmice. S druge strane, ako oscilacije smanjimo na najmanju moguću mjeru, prevashodno u odbrani pokažemo dovoljan nivo agresivnosti i fokusa mislim da možemo do pobjede“, poentirao je Petar Mijović.

Košarkaši Mornara produbili su krizu nevjerovatnim porazom od Peristerija kojem su dozvolili da napravi seriju 16:0 u posljednjih pet minuta, Mihailo Pavićević još jednom je morao da odradi duboku analizu sa svojim izabranicima, a Barane u nedjelju čeka meč u kojem su pod imperativom.

Opravdanja nema, Zadar u “Topolici” u sedmoj rundi ABA lige (nedjelja, 15.00, RTCG 2) mora da padne.

Znaju to svi u redovima “ponosa Bara” koji će zbog kazne regionalnog takmičenja igrati pred praznim tribinama.

“Jednostavno - moramo da pobijedimo. Zaista očekujem reakciju igrača.

Igramo pred praznim tri-

binama, a to nije neki ambijent za košarku i sport uopšte. Međutim, vjerujem da će momci odigrati kako znaju i umiju u oba pravca i da će ostvariti pobjedu koja je do vitalnog značaja”, jasno je poručio Pavićević.

U naš lučki grad stiže fenjeraš i ekipa koja jedina još nije osjetila slast pobjede u novoj sezoni. Zbog toga, razlike u kvalitetu rostera i svega ostalog Mornar je apsolutni favorit.

“Radi se o kvalitetnom timu, opasni su i umiju da kazne svako opuštanje. A, kad smo kod opuštanja kod nas ga ne smije biti. Moramo da se borimo za svaku loptu. Rekao sam već nekoliko puta da strpljenje ima rok. Teško je imati ga kada

ABA LIGA

Subota Igokea – Budućnost C. Olimpija – FMP Nedjelja 12.00h Mega Bemax – Primorska 18.00h Mornar – Zadar 20.00h Partizan – C. Zvezda Ponedjeljak 18.00h Cibona – Krka 1. Budućnost 6 5 1 11 2. C. Olimpija 6 5 1 11 3. FMP 6 5 1 11 4. C. Zvezda 6 4 2 10 5. Partizan 6 4 2 10 6. Primorska 6 4 2 10 7. Mornar 6 3 3 9 8. Krka 6 3 3 9 9. Igokea 6 1 5 7 10. Cibona 6 1 5 7 11. Mega Bemax 6 1 5 7 12. Zadar 6 0 6 6 17.00h 20.00h

ekipa igra sa mnogo oscilacija. Očekujem da odigramo kao drugo poluvrijeme protiv Cedevite i ostvarimo pobjedu”, poentirao je Mihailo Pavićević.

Ú

FOTO PRIČA

CRNOGORSKA VEČERA, PA MEĐUSOBNI DUEL Valensija i Bajern sreli su se sinoć u meču Evrolige, a meč je na neki način bio i mini crnogorski derbi, Ipak, prije košarke Bojan Dubljević se večerom potrudio da se gosti iz Minhena Dejan Radonjić, Igor Jovović i Dragan Gačević osjećaju kao kod kuće.

54

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

PRVU FAZU LŠ BUDUĆNOST ZAVRŠAVA PROTIV BITIGHAJMA U MORAČI

Greške iz Bresta se ispravljaju od ovog meča

Još 60 minuta rukometa u “Morači” u 2019.

Posljednji meč u ovoj g o dini rukometašice Budućno sti o digraće večeras (subota, 19.00h) protiv Bitighajma. Biće to ujedno i posljednja utakmica u grupnoj fazi Lige šampiona, a da li će imati rezultatski značaj zavisiće od meča koji dva sata ranije počinje u Rumuniji. Ukoliko Ramniku Vlčea savlada Brest, meč u “Morači” imaće revijalni karakter, dok bi u slučaju bilo kojeg drugog rezultata, Bitrighajm dobio šansu da eventualnom pobjedom u Podgorici izbori glavnu rundu.

A narednu fazu “plave dame” obezbijedile

Duplo polufinale za Kovinićevu Naša teniserka uživa na Tajvanu... Danka Kovinić imala je idealan petak na WTA turniru u Tajpeju, pošto je i u singlu i u dublu obezbijedila plasman u polufinale.

Naša teniserka najprije je u singlu, za tačno 60 minuta, sredila Japanku Kjoku Okamuru sa 6:3, 6:0, da bi potom u paru sa Slovenkom Dalilom Jakupović bila bolja od britansko-francuske kombinacije Nikita Bens - Amanda Hese (7:6, 6:4).

Danka je rano jutros po našem vremenu (subota, 06.00h) za finale igrala protiv Ruskinje Vitalije Djatčenko, dok je od 09.00h očekuju obaveze u dublu protivi Korejki I-Hsuan Čo i Ji-Tsen Čo.

K.B.

su još prije dva kola, pa bez obzira na to imaće veliki motiv da večerašnji meč odigraju na pravi način.

“Znamo gdje smo bile loše u Brestu prošle sedmice (francuski tim i drugi put ove sezone savladao Budućnost), to moramo da ispravimo, ne samo u ovom, nego u svakom narednom meču”, bila je jasna na presu ovaj duel Barbara Lazović.

Slovenačka reprezentativka dobro zna da u Ligi šampiona ima još mnogo da se igra...

“Jednostavno, moramo da gradimo igru u svim segmentima i da rastemo kao tim. Na dobrom smo putu i očeku-

Bićemo sve bolje kroz LŠ: Barbara Lazović

RASPORED GRUPA A Subota 19.15h Vajpers - Podravka 19.30h Mec - FTC TABELA: Mec 9, Vajpers 5, FTC 4, Podravka 2.

GRUPA B Subota 13.00h Rostov - ĆSM Bukurešt Nedjelja 15.10h Esbjerg - Lublin TABELA: Rostov 7, ĆSM 7, Esbjerg 6, Lublin 0.

GRUPA C Subota 17.00h R. Vlčea - Brest 19.00h Budućnost - Bitighajm TABELA: Brest 10, Budućnost 6, R. Vlčea 2, Bitighajm 2.

GRUPA C Nedjelja 17.00h Đer - Banik 17.00h Krim - Savehof TABELA: Đer 10, Krim 4, Savehof 3, Banik 3.

jem da ćemo biti najbolje kada bude najpotrebnije”, dodala je Barbara.

U glavnoj rundi Budućnost će očekivati izazovi protiv najbolje tri ekipe iz grupe D - Đera i vjerovatno Krima i Savehofa.

“Naša grupa je teška, što će pokazati glavna faza. Možda neko ko u većoj mjeri ne prati rukomet ne vidi, ali tako je - sigurno”, jasna je Lazovićeva.

Budućnost će za večerašnji meč biti jača za golmanku Marinu Rajčić, koja se oporavila od povrede.

“Bitighajm igra malo sporiji rukomet, ali ne smijemo da ga potcijenimo. Dobili smo ga u

BARBARA LAZOVIĆ Naša grupa je teška, što će pokazati glavna faza. Možda neko ko u većoj mjeri ne prati rukomet ne vidi, ali tako je - sigurno. gostima, ali to ne znači da ćemo to lako ponoviti. Biće teško, ali vjerujem u pobjedu”, jasna je Marina.

Klupski rukomet nakon ovog vikenda odlazi na zimski odmor, a oči cijelog svijeta biće uperene ka Japanu i Svjetskom prvenstvu koje počinje posljednjeg dana novembra.

K.B.

REGIONALNA A1 VATERPOLO LIGA, 8. KOLO: PRIMORAC - JADRAN CARINE 10:16

Furiozan finiš Jadrana riješio derbi

BUDVA - Bazen “Dragan Trifunović”. Sudije: Savinović, Prančić (Hrvatska). Igrač više: Primorac 13 (4), Jadran Carine 5 (5). Peterci: Jadran Carine 2 (1). Rez. po četvrtinama: 3:6, 3:2, 3:5, 1:3 PRIMORAC: Kralj, Drašković 1, Vukasović 1, Kljaić, Mačić, Sekulić, Stanojević 1, Vukotić 1, Perković 3, Milić 1, Matković 2, Šekarić, Isljamović, Rajhel.

JADRAN CARINE: Tešanović, Čagalj 2, Popadić 1, Obradović 1, Banićević, Averka 3, Mijušković, D. Radović 1, Đ.

Radović 4, Spaić 2, Brkić, Petković 1, Đurović, Vučurović 1.

Već viđeno kada je u pita-

A1 LIGA

Sinoć Primorac - Jadran HN 10:16 Jug - Mladost 14:10 Šabac - C. zvezda 10:9 Subota 18.00h Jadran ST - Budva 19.00h Partizan - Mornar TABELA: Jug 24, Mladost 21, Jadran HN 18, Jadran ST (-1) 12, C. Zvezda 10, Primorac 9, Šabac 7, Mornar (-1) 4, Partizan (-1) 4, Budva (-1) 3.

nju bokeljski derbi posljednjih godina - vaterpolisti Jadran Carina ponovo su bili bolji od velikog rivala Primorca (16:10 u Budvi), s tim da su ovog puta i Kotorani prijetili.

Desilo se to sredinom treće četvrtine kada je Primorac golom sjajnog centra Miroslava Perkovića prišao na 10:9, ali za nešto više nije imao snage. Jadran je bio furiozan do kraja, pa je serijom

6:1 završio priču u 8. kolu Regionalne A1 lige.

Drugi trijumf u elitnom rangu regionalnog takmičenja danas (18.00h) će juriti Budva - protiv Partizana u Beogradu.

K.B.

55

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2019.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

SUBOTA

RTCG 2

SPORTKLUB HD

18.50h Budućnost – Bitighajm, rukomet (ž)

13.15h Bandirma – Gazijantep, košarka 15.30hKaršijaka – Galatasaraj, košarka 18.00h Azerbejdžan – Vels, fudbal 20.30h Koneljano – Novara, odbojka (ž)

SPORTKLUB 1 10.55h 12.55h 15.00h 18.55h 20.40h

Orman – Bahčešhir, košarka Fuenlabrada – Ueska, fudbal ATP Masters London, tenis F1 Brazil kvalifikacije Hrvatska – Slovačka, fudbal

SPORTKLUB 2 10.00h 13.00h 15.00h 18.00h 21.00h

Filipinska košarka ATP Masters London, tenis Kipar – Škotska, fudbal Rusija – Belgija, fudbal ATP Masters London, tenis

SPORTKLUB 3 09.00h

Moto GP Valensija moto 3 trening 3 09.55h Moto GP Valensija moto GP trening 3 10.55h Moto GP Valensija moto 2 trening 3 12.35hMoto GP Valensija moto 3 kvalifikacije 13.30h Moto GP Valensija moto GP trening 4 14.10h Moto GP Valensija moto GP kvalifikacije 15.05hMoto GP Valensija moto 2 kvalifikacije 18.00h Efes – Ankara, košarka 20.45h Austrija – S. Makedonija, fudbal

SPORTKLUB 5 16.00h 19.00h

Forest Grin – Plimut, fudbal ATP Masters London, tenis SPORTKLUB 6 18.00h San Marino – Kazahstan, fudbal 20.45h Izrael – Poljska, fudbal

ARENASPORT 1 09.30h 15.00h 17.00h 20.00h

V. Junajted – Njukasl, fudbal Srbija – Estonija, fudbal U21 Igokea – Budućnost, košarka C. Olimpija – FMP, košarka

Koper – Gorica, fudbal Slovenija – Letonija, fudbal S. Irska – Holandija, fudbal

Ko će biti novi fudbalski vladar planete do 17 godina?

Meksiko – Brazil RTCG 2, 23.50h

NEDJELJA

ARENASPORT 2 13.00h Rostov – ĆSM Bukurešt, rukomet (ž) 15.00h Nižnji – Zjelona Gora, košarka 18.00h Kjelce – Vardar, rukomet 20.00h Urugvajska liga, fudbal

RTCG 2 19.50h 23.50h

Mornar – Zadar, košarka Meksiko – Brazil, fudbal U17

SPORTKLUB 1

ARENASPORT 3 14.00h Č. Medvedi – GOG, rukomet 19.00h Budućnost – Bitighajm, rukomet (ž)

EUROSPORT 13.45h 19.45h

SPORTKLUB 4 15.00h 18.00h 20.45h

● NE PROPUSTITE

Snuker Snuker

EUROSPORT 2 15.00h 20.00h 22.00h

● NE PROPUSTITE „Plavi“ treći trijumf u nizu traže u Laktašima Igokea – Budućnost Voli Arenasport 1, 17h

Karling Plivanje Karling

10.55h 12.55h 15.00h 19.00h 02.15h

18.00h 21.00h

Kosovo – Engleska, fudbal Naskar

SPORTKLUB 2

20.30h

Bamberg – Ulm, košarka

SPORTKLUB 6

09.30h Filipinska košarka ARENASPORT 1 13.15h Tofaš – Fenerbahče, košarka Sidnej – Melburn V, fudbal 16.30h ATP Masters London, tenis 08.30h Barselona – Estudijantes, 19.00h Baltimur – Hjuston, ragbi 12.30h košarka 22.25h Filadelfija – Nju Ingland, ragbi 20.00h Partizan – C. Zvezda, košarka SPORTKLUB 3 22.00h Sakramento – Boston, košarka 11.45h Filipinska košarka 15.00h Luksemburg – Portugal, fudbal 18.00h Bugarska – Češka, fudbal 20.45h Albanija – Francuska, fudbal 00.00h Kostarika – Haiti, fudbal 02.05h Honduras – Trinidad i Tobago, fudbal 15.00h Litvanija – Novi Zeland, fudbal 19.00h Detroit – Dalas, ragbi 22.05h San Francisko – Arizona, ragbi

SPORTKLUB HD 08.20h

Moto GP Valensija moto 3 zagrijavanje 08.50h Moto GP Valensija moto 2 zagrijavanje 09.20h Moto GP Valensija moto GP zagrijavanje 11.00h Moto GP Valensija moto 3 trka

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

SPORTKLUB 5

Darušafaka – A on, košarka Tranmer – Vikomb, fudbal Srbija – Ukrajina, fudbal ATP Masters London, tenis LA Rems – Čikago, ragbi

SPORTKLUB 4

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

12.20h Moto GP Valensija moto 2 trka 14.00h Moto GP Valensija moto GP trka 18.00h Lube – Modena, odbojka 20.45h Andora – Turska, fudbal

(desk@dnovine.me)

ARENASPORT 2

12.00h 15.00h 17.00h 18.30h 21.00h

Mega Bemax – Primorska, košarka Lokomotiva – Kalev, košarka PSŽ – Flensburg, rukomet Bilbao – Real Madrid, košarka Urugvajska liga, fudbal

ARENASPORT 3 17.00hRabotnik – Savehof, rukomet (ž) 19.00h Elverum – Sege, rukomet

EUROSPORT 13.45h 19.45h

Snuker Snuker

EUROSPORT 2 09.00h 14.00h

Karling Karling

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Foto: fscg.me

Sport Debakl u Londonu je ogolio sve loše što se radilo u fudbalskoj Crnoj Gori u prethodnih 13 godina

Crna Gora od herojskih priča do fudbalskoG liliputanCa

KaKo smo dotaKli dno

⌦ Kosta Bošković

Nije teško biti realan - Crna Gora fudbalski (a ni u mnogim drugama sferama života) nije toliko moćna da bi mogla da prijeti Engleskoj, da očekuje plasman na velika takmičenja. Međutim, dugo je mogla da sanja nešto takvo. Mogla je uzdignute glave da se vrati sa “Vemblija”, da bude na korak od Evropskog prvenstva.

Mogla je... Sada više ni to.

Snove su raspršile kvalifikacije koje su “sokolovi” završili debaklom na londonskom hramu fudbala (7:0). Nisu, međutim, samo greške iz ovih kvalifikacija poslale Crnu Goru u rang sa San Marinom, Maltom, Andorom... Griješi se od početka, a rezultati protiv Engleske, Češke i Kosova samo su njihova posljedica.

■ IzgubljenI u prevodu

Kada ekipi ide loše, prvi su na udaru selektori. Ili bi trebalo da budu oni koji su ih postavili. Predsjednik Fudbaskog saveza Crne Gore Dejan Savićević još od kad je krenula priča naše reprezentacije uporno tvrdi da crnogorske fudbalere ne može da vodi nijedan stručnjak koji ne govori jezikom sa ovih prostora.

Pa je tako pravi izbor bio samo Zlatko Kračnjar, mada na kraju Savićević ni sa njim nije našao pravi jezik. Ljubišu Tumbakovića vratio je u trenerski život, a dobro je pozna-

3

gola su postigli hrabri sokolovi u kvalifikaCijama za euro 2020 - manje od “Crvenih” pogađali su samo estonija, gibraltar, lihtenštajn, letonija (dva) i san marino (nula) to kako mu je srpski stručnjak vratio. Sada je slično pokušao i sa Farukom Hadžibegićem koji je u karijeri vodio mnogo klubova, ali je slabo gdje ostavio trag. Epilog sa njim dobro znamo.

I dok strani stručnjaci “ne bi umjeli” sa našim fudbalerima, jedan Italijan nedavno je odveo Albaniju na Evropsko prvenstvo, Kosovo pod dirigentskom palicom Švajcarca lagano odrađuje Crnu Goru i sanja EURO, čak su se i Mađari sa njemačkim stručnjakom poslije mnogo godina vratili na veliku scenu (prošlo EP).

Neko će reći da je Albancima italijanski kao maternji, da su igrači Kosova uglavnom rođeni i odrasli u inostranstvu, ali i naši fudbale-

ri igraju u stranim klubovima i jasno je da jezička barijera teško može biti problem.

Možda će neko i postaviti pitanje da li bi FSCG imao dovoljno novca za “stranca”...

Međutim, da li su i fudbalski savezi Kosova i Albanije u boljoj finansijskoj situaciji? Teško.

Na kraju, teško da bi neki stručnjak iz Italije, kalibra albanskog heroja Đanija de Bjazija, odbio poziv čovjeka kojeg su na Apeninima prozvali Genije.

■ edukacIja trenera

A da bi Crna Gora jednog dana mogla da ima selektora koji će vrhunski da je vodi, potrebno je da se na pravi način okrene svom mladom stručnom kadru. Da ga edukuje na pravi način, naravno ponovo uz pomoć stranih stručnjaka od kojih bi naši treneri mogli mnogo toga da nauče.

Kako se radi sa našim trenerima i koliko su uspješni najbolje govori i to da praktično svi oni samo kruže od jednog do drugog crnogorskog kluba, da za skoro 15 godina

22

koliko postoji, naša liga praktično nije dala trenersko ime koje je uspjelo van granica Crne Gore - osim možda par njih poput Miodraga Božovića, njegovog imenjaka Radulovića i Nebojše Jovovića.

■ rad sa

mladIma, a ne “pojačanja”

Sa edukovanim trenerima Crna Gora bi imala i školovane mlade igrače, jer se ovako i talenti, kojih je uvijek bilo u našoj zemlji, gube i prije nego na pravi način pokažu sve što znaju. Uostalom, od Mirka Vučinića, Stevana Jovetića i Stefana Savića, koji su na neki način, ipak, produkti bivše države još se nije pojavio talenat koji će da zaludi Evropu.

Nema sumnje da svim našim mladim selekcijama ništa ne nedostaje što se tiče uslova za treniranje, ali njima je prije svega potrebna prava strategija rada. Kad je već nemaju u svojim klubovima.

Kako se radilo do sada (i u reprezentacijama i klubovima) najbolje govori to što nijedna od mlađih selekcija nije bila ni blizu plasmana na

gola primila je Crna gora u kvalifikaCijama za ep 2020 - manje od sokolova tresla se mreža estonije (21), gibraltara (19), malte, andore (po 18), luksemburga (14)

Odgovornost selektora

Baš kao što se od FSCG očekuje da preuzme odgovornost za stanje u našem fudbalu (kako u reprezentativnom, tako i u klupskom), bilo bi logično da isto učini i selektor Faruk Hadžibegić.

Valjda bi poslije 7:0 moralna odluka svakog stručnjaka trebalo da bude jasna, međutim selektor “sokolova” očigedno na tako nešto ni ne pomišlja.

A kako je Sarajlija, koji je od 2011. do 2016. bio bez posla, a onda se u francuskim klubovima Valensijenu i Red Staru nije mnogo zadržao, vodio Crnu Goru - sami zaključite. Možda je imao problema sa povredama, ali sa njim kod “sokolova” nismo vidjeli ni osnovne stvari - kao na primjer odbranu nakon prekida.

Evropsko prvenstvo, što su naši mladi igrači fizički neodorasli vršnjacima iz Evrope, što su kasnije i prosječni fudbaleri iz Srbije prije njih dobijali šansu u seniorskoj selekciji.

Upravo su i ta “pojačanja”, koja su na kraju izdala i saigrače i Savez koji je vjerovao u njih, primjer koliko je FSCG pogriješio što nije više vjerovao u svoju djecu.

Sa manje toliko očiglednih grešaka fudbalska Crna Gora bi ponovo mogla da sanja...