Dnevne novine 20. novembar 2019. by Dnevne Novine

MARKOVIĆ NA GODIŠNJOJ SJEDNICI SAVJETA STRANIH INVESTITORA ■ 6

Crna Gora je prestižna investiciona destinacija

OTPRAVNICA POSLOVA U AMBASADI SAD DŽUDI KUO ■ 3

SRIJEDA, 20. 11. 2019. BROJ 2534 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

POTPISAN SPORAZUM

Podrška EU za snažniju borbu protiv terorizma

■ 13

IN4S I BORBA DOBIJAJU DIREKTIVE IZ KREMLJA

GENERALNI SEKRETAR ALIJANSE JENS STOLTENBERG NAJAVIO ■ 2

KONTRAHIBRIDNI TIM NATO OVE SEDMICE U CRNOJ GORI

TRIFUNOVIĆ: NOVI ZAKON OLAKŠAĆE BORBU PROTIV LAŽNIH MEDIJA ■ 2 3

Više od 100 fantomskih Vlada još portala snažnije podržala radi protiv razvoj zdravstva Crne Gore

Avramopulos i Nuhodžić

MINISTAR ZDRAVLJA KENAN HRAPOVIĆ

PREDSJEDNIK OPŠTINE KOTOR ŽELJKO APRCOVIĆ

Novi rizort Bigova Bay vrijedan 300 miliona € ZA NAJBOLJE PONUDE:

KOORDINATOR TESLA CLUBA MILAN PRODANOVIĆ ZA DN:

■ 20

U Podgorici uskoro električni taksi

marketing@dnovine.me

■ 18

+382 20 252 900

POLITIKA

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

GENERALNI SEKRETAR NATO A NAJAVIO

STRUČNJAK ZA BEZBJEDNOST DARKO TRIFUNOVIĆ: NO

Nacionalni interes svake države je da bude dio Sjevernoatlantskog saveza, ocijenio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i dodao da kontrahibridni tim za podršku ove sedmice boravi u Crnoj Gori. Sastanak ministara vanjskih poslova održava se u Briselu, a kako je najavio Stoltenberg, suzbijanje hibridnih prijetnji će se naći na dnevnom redu. “Saveznici se povećavaju, uključujući nove osnovne zahtjeve za otpornim telekomunikacijama, uključujući 5G. A naš prvi kontrahibridni tim za podršku je ove sedmice u Crnoj Gori”, rekao je Stoltenberg i najavio da će danas preduzeti još jedan važan korak. “Očekujem da će se ministri saglasiti da priznaju svemir kao operativno područje, zajedno sa vazduhom, kopnom i morem. Taj prostor je neophodan za odbranu za rano upozorenje, komunikaciju i navigaciju”, poručio je Stoltenberg. On je rekao da oko Zemlje trenutno orbitira oko dvije hiljade satelita. “Otprilike polovina je u vlasništvu zemalja NATOa. Prepoznavanjem svemira kao operativnog domena biće jasan znak da i dalje jačamo odbranu u svim oblastima”, rekao je Stoltenberg. Prema njegovim riječima, NATO je jedini forum koji okuplja narode iz Evrope i Sjeverne Amerike, a koji se bave strateškim bezbjednosnim izazovima. On je naglasio da NATO ostaje jedini garant evropske i transatlantske bezbjednosti. “A odgovornost svakog od nas je da održi i ojača jedinstvo, kako bismo svima osigurali odbranu”, poručio je Stoltenberg, saopšteno je iz Alijanse. Kako je kazao, Evropa i Sjeverna Amerika danas više rade zajedno u NATO-u nego što je to bilo

Kontrahibridni tim ove sedmice u Crnoj Gori NATO nastavlja da pruža sigurnost

Generalni sekretar Jens Stoltenberg je podsjetio da će se za dvije sedmice, lideri NATO država sastati u Londonu, povodom 70 godina Saveza a sastanak se, smatra on, održava u pravo vrijeme. “Postoje razlike među saveznicima u nizu različitih pitanja poput trgovine, klime, iranskog nuklearnog sporazuma, kao i situacije na sjeveroistoku Sirije”, kazao je Stoltenberg. Ali, kako je rekao, razlike među saveznicima nisu nove. “Uprkos njima, NATO je samo ojačao u posljednjih 70 godina. Nastavljamo da pružamo sigurnost za skoro milijardu ljudi”, dodao je Stoltenberg. decenijama. “Jačamo odbranu, sa više snage i spremnosti, pojačavanjem odgovora protiv sajber napada i hibridnih prijetnji, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv međunarodnog terorizma, uključujući misije za obuku u Avganistanu i Iraku”, rekao je Stoltenberg. Prema riječima Jens Stoltenberga, biti dio snažnog transatlantskog saveza u nacionalnom je interesu svake pojedinačne države. R.P.

VIŠE OD 100 FANTOMSKIH PORTALA RADI PROTIV CRNE GORE

tručnjak za bezbjednost i univerzitetski profesor Darko Trifunović kaže za Dnevne novine da je donošenje novog zakona o medijima došlo u pravom trenutku jer je Crna Gora, u središtu hibridnog rata. Anonimni mediji kojima se ne zna ko stoji iza njih, a čiji je zadatak širenje dezinformacija, manipulacije i izvrtanje realnosti, nijesu ništa drugo do metode specijalnog rata. „Da se ne radi o tome, zašto bi se krio identitet pojedinih medija? To je isto kao kada imaš čovjeka koji ide ulicom i nosi masku ili fantomku na glavi jer je već učinio neko nedjelo ili se sprema da to uradi. E to je pandan za anonimne portale“, kaže Trifunović. Predlog zakona o medijima, podsjetimo, uskoro će biti razmatran na sjedici Vlade Crne Gore. Kompletan tekst ovog akta je prošao če-

tiri ekspertize Savjeta Evrope i Evropske komisije i dobio „zeleno svijetlo“ da je usaglašen sa standardima EU. Novim rješenjima je predviđeno da u impresumu svakog medija, dakle i onlajn, mora stajati i vlasnička struktura, što do sada nije bila zakonska obaveza za elektronske publikacije.

■ NAPAD BEZ ORUŽJA Trifunović je uvjeren da će novim zakonom mnoge stvari biti riješene, da će profesionalni, ozbiljni mediji i novinari biti zaštićeniji. „Najviše će biti pogođeni laž-

Izvrtanje realnosti je okosnica specijalnog rata Trifunović naglašava da je izvrtanje realnosti okosnica i najgori dio specijalnog rata. „Vaš predsjednik plaća visoku cijenu takvog rata. Razumio bih da se napada iz političkih interesa, u smislu suprotstavljanja mišljenja, političke borbe za osvajanje vlasti. Ali ovdje

se, tvrdim kao čovjek iz struke, krije potpuno druga stvar, ovdje se želi zaustaviti put Crne Gore ka EU, sa krajnjim ciljem da se u nekom ludom snu dijela vaših opoziocionara, mislim na Demokratski front, Crna Gora povuče iz NATO-a“, ocjenjuje Trifunović.

ni portali, jer će morati da se zna ko nosi uređivačku politiku, gdje je sjedište medija, ko je vlasnik... Dakle, znaće se identitet medija. Nepostojanje takvih podataka unosi pravnu nesigurnost, jer svako može da napiše najveće gadosti i da ne odgovara. Kako da se braniš od toga, koga da tužiš? Novim zakonskim rješenjima to ubuduće neće biti moguće, pod uslovom da ostanete istrajni u njihovoj primjeni“, poručuje Trifunović. Sagovornik DN podsjeća da se dugo vremena bavi istraživanjem mreže lažnih medija, i da je identifikovao više od 100 takvih portala koji su usmjereni prema Crnoj Gori. „Mnogi od njih su van vaše države, ali se bave Crnom Gorom, širenjem lažnih vijesti, dezinformacija, izvrtanjem realnosti i sijanjem nepovjerenja. Koliko imate medija koji mogu da im se suprotstave plasiranjem pouzdanih, tačnih informacija, razobličavanjem specijalnog rata protiv Crne Gore – 20? Mislim da sam mnogo rekao, da ih je desetak i to je to. Sada uporedite tu cifru i stotinu portala koji idu na vas. Dakle, ovo nije prepadanje, samo realnost. Novi napad na Crnu Goru neće biti onakav kakav je bio 2016. on će počivati na tome da se izazove nepovjerenje, da se iz nepovjerenja rode sumnje u

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

POLITIKA

OVI ZAKON OLAKŠAĆE BORBU PROTIV LAŽNIH MEDIJA

Najviše će biti pogođeni lažni portali, jer će morati da se zna ko nosi uređivačku politiku, gdje je sjedište medija, ko je vlasnik... Dakle, znaće se identitet medija. Nepostojanje takvih podataka unosi pravnu nesigurnost, jer svako može da napiše najveće gadosti i da ne odgovara

Primjer Nacionala i Đinđića nikada ne treba zaboraviti Govoreći o medijskoj propagandi i uticaju na javno mnjenje, Trifunović podsjeća na slučaj bivšeg sprskog premijera Zorana Đinđića ubijenog 2003. godine. „Ubistvu Đinđića prethodila je medijska hajka iza koje je stajao hrvatski Nacional i njegov urednik Pukanić. Taj čovjek je napisao čak 3.500 tekstova protiv

sve i svakog, od najbližih u porodici, do najbližih poslovnih saradnika. Novi akteri napada na Crnu Goru neće biti naoružani, ali neće biti ništa manje opasni. Naprotiv“, ocjenjuje Trifunović.

■ SIJANJE NEPOVJERENJA I SUMNJI

Trifunović naglašava da će glavna meta, kao i do sada, biti predsjednik države Milo Đukanović, kao lider koji je Crnu Goru uveo u NATO i koji će je uvesti u EU, ali da će na meti biti i njegovi saradnici kako bi se razvilo nepovjerenje. „Krenuće propaganda o odnosima između predsjednika i premijera, ministara, tužilaca, sudija, policije...Nije isključeno da se pojave i lica iz javne uprave koja su u hijerarhiji

Đinđića. Tolika količina negativnih informacija stvorila je vremenom sliku da je njegovo ubistvo na neki način opravdano. To je užasno, ali to je bilo tako. Na ovaj primjer propagandnog rata uvijek treba iznova i iznova podsjećati. Ima razloga i te kako. Razmislite malo“, upozorava Trifunović.

vlasti nečim bili nezadovoljni. Uključiće se i ekipe za pritisak preko društvenih mreža. Tražiće se protivnici Crne Gore, predsjednika Đukanovića svuda i njihova priča kružiće preko društvenih mreža, preko raznih medija, lažnih portala, preko nevladinih organizacija koje su te medije stvorili. Kada sve ovo imate u vidu jasno je koliko je značajno da upravo sada donosite novi zakon o medijima, da konačno institucije, ali i pojedinci imaju mehanizme da se zaštite od onih koji rade protiv vas“, poručuje Trifunović.

■ NE MOŽE NVO DA BUDE MEDIJ

Trifunović ističe da je jako bitno zakonski urediti ko može biti medij, te da je nevjerovat-

no da se medijskim poslom bave nevladine organizacije. „U Crnoj Gori, i ne samo kod vas, sada imate nakaradnu situaciju da se kao medij predstavljaju nevladine organizacije, što je slučaj sa portalom IN4S čiji je osnivač NVO. Kako nevladina organizacija može da se bavi medijskim poslom? Ja nemam dilemu da je taj portal napravljen u funkciji propagandnog rata, širenju laži i dezinformacija, i što je najgore, širenje rasne, vjerske i etničke mržnje među narodima Crne Gore. Ali, izvinite, vi to puštate“, ističe Trifunović. Stručnjak za bezbjednosna pitanja koji je nedavno izabran za profesora na Fudan univerzitetu u Kini, jednom među 50 najboljih svjetskih univerziteta, kaže da je otkrio model po kojem rade lažni portali. Svi oni, a to su sve eksponenti stranih interesa, u ovom slučaju ruskih, koriste eristriku u plasiranju informacija. „Imaju tri do pet matrica koje stalno vrte - NATO je bombardovao Srbiju i Crnu Goru..., Milo Đukanović je lopov i kriminalac, Crna Gora je mafijaška država... Kada ih neko suoči sa činjenicama, onda kažu ti si špijun i NATO plaćenik. Dakle, svoje oponente pokušavaju da diskredituju uvredama, bez iznošenja argumenata. To je škola hibridnog rata“, poručuje Trifunović. V.Š.

Kuo

OTPRAVNICA POSLOVA U AMBASADI SAD U CRNOJ GORI DŽUDI KUO

IN4S I BORBA DOBIJAJU DIREKTIVE IZ KREMLJA Otpravnica poslova u Ambasadi SAD u Crnoj Gori Džudi Kuo kazala je juče da su portali IN4S i Borba veoma usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja, te da je razvoj medijske pismenosti među mladima jedan od najboljih načina da se bori sa modernim izazovima modernog doba. Kuo je na konferenciji “Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, u okviru istoimenog projekta, koji su realizovali Agencija MINA i NVO Juventas, a koji je finansijski podržala Ambasada SAD, kazala da su mladi veoma povodljivi i podložni medijskim manipulacijama. “Imenovaću par glavnih koji šire laži i propagandu - Sputnjik, koji je direktno pod ruskom Vladom, zatim portali kao što su IN4S i Borba, koji su veoma usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja”, rekla je Kuo. Oni, kako je kazala, su aktivni i koordinisani i te kampanje su namijenjene zavođenju javnosti, stvaranju

nereda i problema među društvima. “Oni su namjerno prezentovali pogrešne priče o uspostavljanju NATO baza u Crnoj Gori i tvrdili su da je Crna Gora dobila vojnu opremu koja će biti upotrijebljena protiv Srbije i Rusije”, kazala je Kuo. Cilj objavljivanja takvih laži, smatra, je da se ljudi podijele. “Vjerujemo da edukacija javnosti, a posebno mladih u Crnoj Gori, ključna je za informacije koje oni primaju i mogu da koriste sopstveno razmišljanje kako bi procesuirali informacije, koje dolaze kao propaganda”, navela je Kuo i pozvala sve da se udruže i dupliraju napore kako bi se obezbijedilo da Crna Gora, zemlja koja zahtijeva visok kvalitet novinarstva. Ujedinjena Crna Gora pozvala je Ambasadu SAD da se javno izvini zbog izjave otpravnice i ogradi od takvih stavova koji “sadržinom gaze po zajedničkim vrijednostima - demokratija, sloboda govora, sloboda medija“.R.P.

Radunović: Kuo medije proglašava neprijateljima Poslanik DF-a Slaven Radunović rekao je da izjava Džudi Kuo ne bi bila tolerisana ni u jednoj suštinski suverenoj državi. “Ako Vlada ne reaguje na ovaj pokušaj inostranog uređivanja lokalnog medijskog prostora i crtanja meta svojim građanima koji uređuju i pišu na ovim portalima, ali posredno i svima onima koji ih čitaju, potvrdiće se sumnje da je crnogorska suverenost na nivou one koju su

imale afričke kolonije početkom dvadesetog vijeka”, kazao je Radunović. Kako je naveo, Kuo ili nema dovoljno iskustva, ili ne osjeća čak ni potrebu da odglumi da poštuje zemlju u kojoj službuje, „pa crnogorske medije i građane koji ih čitaju, praktično proglašava neprijateljima i izdajnicima, samo zato što joj se čini da se ne slažu sa američkom spoljnom politikom“.

POLITIKA

POSLANICA SNP A DANIJELA PAVIĆEVIĆ

Rudović ne bi trebalo da glasa mimo Kluba Uslov podrške izmijenječin finansiranja, jednim dinom izbornom zakonodavjelom bi se morao finansistvu za Socijalističku narodrati iz Međunarodne zajednu partiju je depolitizacija nice i EU. Posebno bismo insistirali na kontrolnoj i ključnih institucija koji se bave izbornim procesom, nadzornoj funkciji upotrekazala je za Antenu M pobe tih sredstava, da se ne slanica te partije Danijela bi dovodio u sumnju način Pavićević. trošenja tog novca”, kazala Pavićević kaže da će je Pavićević. SNP uskoro OdUpitana da boru za reforli nezavisni poslanik mu izbornog zakonoNeđeljko davstva Rudodostavivić ima ti predmanloge kodat da ji se tiču samorevizije stalno biračkog glasa na O dspiska. b oru ili Odboru mora imaće, kako je ti saglasnost kazala, predločlanova kluba žiti i “revitalizaciPavićević koji ga je delegirao, ju” amandmana SNPPavićević je odgovorila da a na ustavne promjene iz ne vjeruje da će se Rudo2013. vić oglušiti o stav i mišlje“Ti zahtjevi su se odnosili na oblast pravosuđa. Da su nje ostalih članova kluba. tada amandmani usvojeni, “Rudović je mojim potpidanas ne bismo imali takve som i ovlašćenjem član Odprobleme u pravosuđu. Zabora i nije bio dogovor da se htjevi su poznati javnosti i glasa o bilo kakvim rješenjinalaze se u skupštinskoj arma bez prethodne saglasnohivi”, pojasnila je Pavićević. sti članova kluba. Ukoliko bi Kada je riječ o Fondu za se to desilo, takav postupak medije, Pavićević kaže da bi doveo u pitanje potrebu imaju njihovu podršku. opstanka kluba”, navela je “Ali bismo precizirali naPavićević. R.P.

RUDOVIĆ: GLASAM KAO I OSTALI ČLANOVI

Neđeljko Rudović, koji predstavlja i poslanike SNP, kaže da, do sada Srđan Milić i Danijela Pavićević nijesu pokazivali naročito interesovanje za to što se dešava u Odboru, ali i da ne sumnja u vrlo slična stanovišta povodom ključnih zahtjeva opozicije u vezi sa izbornim uslovima. U Odboru, kaže, glasa kao svi ostali članovi. “Ja obavljam konsultacije oko svih važnih pitanja sa Miodragom Lekićem sa kojim imam tijesnu saradnju, a što se SNP-a tiče oni nijesu pokazivali naročito interesovanje za to što se dešava u Odboru, ali ne sumnjam da oko svega imamo vrlo slična stanovišta kada su u pitanju ključni zahtjevi opozicije oko izbor-

nih uslova”, kaže za Antenu M Rudović. Upitan koji su uslovi potrebni za podršku izbornim zakonima u parlamentu, Rudović ističe da su to zakonska rješenja sa sadržajem koji će obezbijediti prihvatljive izborne uslove. “Ukoliko budemo imali dogovor o izbornim uslovima, onda moramo imati dogovor po kom modelu će se sprovoditi. Znate da je zahtjev opozicije da to sprovodi zajednička prelazna Vlada za pripremu izbora, a ne postojeća Vlada. Sve drugo iz mog ugla i ugla svih ostalih predstavnika opozicije koji učestvuju u parlamentalnom dijalogu, ne može imati našu podršku”, naglašava Rudović.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

FINSKA MINISTARKA ZA EVROPSKE POSLOVE TITI TUPURAINEN

EVROPSKA UNIJA OSTAJE POSVEĆENA ZAPADNOM BALKANU I PROŠIRENJU

inska ministarka za evropske poslove Titi Tupurainen kazala je juče da je Savjet za generalne poslove Evropske unije poslao poruku da nisu dovedeni u pitanje posvećenost Zapadnom Balkanu i proširenju Evropske unije.

Šefovi diplomatija Evropske unije su u Briselu razgovarali o francuskom predlogu i drugim mišljenjima o preinačenju i djelotvornijem daljem procesu pregovora o članstvu, a Crna Gora i Srbija su pozvane da se uključe u ove napore za pospješenje proširenja. Ona je na konferenciji za novinare kazala da se na sjednici diskutovalo o proširenju Evropske unije, o načinima kako ići naprijed, ali da nisu donešeni pisani zaključci. “Poruka je jasna – posvećeni smo proširenju i EU perspektivi Zapadnog Balkana. Reforme u regionu treba da se nastave i nastavićemo da diskutujemo o narednim koracima”, kazala je Tupurainen. Upitana da li je francuski predlog o novoj metodlogiji proširenja EU produktivan, ona je kazala da su dobrodošli svi predlozi članica EU. “Danas nismo detaljno diskutovali o tom predlogu, čuli smo predlog, čuli smo da su neke države članice zabrinu-

te zbog njega. Nova Evropska komisija će imati predloge vezane za metodologiju i kako ići dalje”, kazala je ministarka Tupurainen. Ona je kazala da će se Savjet vratiti politici proširenja i pokazati posvećenost toj politici narednog proljeća. “Lideri će o tom pitanju razgovarati na proljeće”, poručila je ona. Dobro je, kaže Tupurainen, da zemlje, kao što je to uradila Francuska, daju predloge jer to drži proces živim. “Ali ipak moramo da čekamo da nova Evropska komisija počne mandat da bi mogli da se dogovorimo o proširenju. Ali je važno i da danas pošaljemo poruku zemljama Zapadnog Balkana da im nismo okrenuli leđa”, istakla je Tupurainen. Ona je rekla da se u EU ne prave mrtvi po ovom pitanju. “Ovaj vremenski period je specifičan zbog tranzicije. Čekaćemo i vidjeti kakve će korake nova EK preduzeti”, do-

dala je ona. Francuski predlog predviđa i reverzibilnost procesa pregovora, odnosno nazadovanje u tom procesu, a Tupurainen je, upitana da li je čula podršku za nazadovanje, ponovila da nije bilo detaljne diskusije o predlogu Francuske. “Posvećeni smo Zapadnom Balkanu. Neki su bili pozitivni ka francuskim predlozima neki više oprezni”, rekla je Tupurainen. Holandski ministar inostranih poslova Stefen Blok je rekao da je vlada u Hagu voljna da prouči kako francuski, tako i predloge Italije i Austrije za pospješenje procesa pregovora o članstvu. “Holandija smatra da je posebno potrebno naglasiti važnost vladavine zakona, suzbijanja korupcije, i najprije će o tome još razgovarati ministri i potom uputiti prijedloge Evropskoj komisiji”, rekao je Blok. Francuska je prošle nedjelje zemljama članicama dostavila na razmatranje tzv. nonpejper u kome je predstavila četiri principa koje Pariz vidi kao osnov za novu metodologiju proširenja EU. Pošto je u oktobru blokira-

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

politika

čestitke povodom dana opštine

Pljevlja su zamajac razvoja crne Gore

turnih fondova EU zemljama kandidatima, ali i za striktniju politiku uslovljavanja i reverzibilnost procesa proširenja. R.P.

Monšalen: ek da u januaru razMotri nove predloge Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monšalen juče je u Briselu izjavila da je ponuđena nova metodologija za proširivanje politički predlog i da je, imajući u vidu da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Crnom Gorom i Srbijom, EU spremna da o tome razgovara s Podgoricom i Beogradom, s ciljem da se vrati povjerenje među članicama i stanovništvom EU. De Monšalen je rekla da su svi ministri saglasni da se proces proširivanja preuredi i naglasila da je neupitna perspektiva Zapadnog Balkana za ulazak u članstvo Unije. Prema njenim riječima, svi ministri su zaključili da EK treba da u januaru iduće godine razmotri francuski i druge predloge, pruži tehničke i sve druge zaključke o mogućim promjenama okvira

pregovora o članstvu. “Druga zajednička poruka je da EU traži od zemalja regiona da uporedo nastave da sprovode reforme, a sve to - reforme u regionu i preuređenje samog procesa se moraju uporedo odvijati”, tako da do proljeća iduće godine bude jasno i u kojoj mjeri su Sjeverna Makedonija i Albanija sprovele tražene reforme. Ona je rekla da se Pariz zalaže za proces pristupanja EU koji je efikasniji, konkretniji i koji bi bio kredibilan kako u očima građana EU, tako i za građane Zapadnog Balkana. “Ono što je započeto u Srbiji i Crnoj Gori je legitiman proces pristupanja, ali on ima svoje slabosti. Ako Srbija i Crna Gora žele da uđu u novu dinamiku koju bismo kreirali moći ćemo o tome da razgovaramo”, poručila je De Monšalen.

Marković: vlada izdvojila 100 Miliona € Premijer Duško Marković čestitao je Pljevljacima Dan opštine i poručio da je Vlada snažno posvećena potrebama građana Pljevalja, što potvrđuje činjenica da je za taj grad Vlada izdvojila stotinu miliona eura. “Pljevlja su grad sa dugom i bogatom tradicijom, prepoznatljiv po kulturnim vrijednostima, suživotu i toleranciji. Dinamičnim ekonomskim i društvenim napretkom naša zemlja je učvrstila poziciju u okvirima međunarodne zajednice, a paralelno postala perspektivna država Zapadnog Balkana. Sa sveukupnim potencijalom Pljevlja danas predstavljaju značajnu vrijed-

pregovora sa EU, kao i stabilnim i dinamičnim ekonomskim razvojem, doprinijeli su i daljem unapređenju kvaliteta života Pljevalja. Čestitku je uputio i predsjednik Skupštine Ivan Brajović, navodeći da su broj-

nost i razvojni centar na sjeveru Crne Gore”, navodi se u čestitki Markovića. Premijer navodi da se u našoj zemlji realizuju investicije vrijedne više od tri milijarde eura, da je otvoreno više od 30.000 novih radnih mjesta. “Značajan dio novostvorene ekonomske vrijednosti u vrijednosti od čitavih 100 miliona eura opredijelili smo kroz više projekata – kako za sanaciju pljevaljskih resursa i okoline, tako i kroz ulaganja u budućnost, u kreiranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, i zdravog životnog okruženja. U ime boljeg života svake pljevaljske porodice i pojedinca, čestitam opštinski praznik”, navodi se u čestitki. ni potencijali u oblasti energetike, poljoprivrede, turizma, koji predstavljaju dobru osnovu za perspektivan život Pljevljaka u svom gradu, uz obaveznu realizaciju projekata u poboljšanju i zaštiti životne sredine. A.N.

marković čestitao dan opštine

Tivćani mogu biti ponosni

Tivat ima razvojnu ekspanziju iznad crnogorskih standarda, ocijenio je premijer Duško Marković. Marković je rukovodstvu i građanima Tivta čestitao predstojeći Dan opštine, uz ocjenu da mogu biti ponosni na postignute rezultate i razvojne perspektive. Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je na sastanku sa predsjednicima opštine i Skupštine opštine Sinišom Kusovcem i Ivanom Novoselom kazao da Tivat ima razvojnu ekspanziju iznad crnogorskih standarda i pohvalio ulaganja u izgradnju društvene infrastrukture. „Na sastanku je razgovarano i o valorizaciji aerodroma, a sagovornici su se saglasili da će davanje koncesije donijeti višestruke benefite kako opštini i stanovnicima Tivta i Podgori-

Kusovac i Marković ce, tako i cijeloj državi“, kaže se u saopštenju. Kusovac je kazao da je unapređenje putne infrastrukture u Tivtu prioritet za lokalnu samoupravu i istakao izgradnju bulevara od aerodroma do grada, dužine 4,2 kilometra, čija je vrijednost deset miliona eura. On je ukazao i na ulaganja u vodovodna i kanali-

Foto: SasaMatic

la otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Francuska se založila za postepenije pristupanje EU, otvaranje struk-

Pljevlja, od oslobođenja, čine zamajac razvoja Crne Gore, njene industrije, energetike i rudarstva, na kojima se država gradila, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, koji je predsjednicima Opštine i Skupštine opštine Igoru Goluboviću i Dragiši Sokiću, odbornicima i građanima Pljevalja čestitao 20. novembar - Dan opštine. Đukanović je rekao da su multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost, odlike koje uz Pljevlja pristaju vjekovima. “Bez obzira na sve izazove koji su pogađali ovaj kraj, njegovi žitelji su dostojanstveno očuvali te neprolazne vrijednosti čovječanstva, na ponos cijele Crne Gore. Na njihovim temeljima su i odnjegovani slobodarska tradicija i antifašizam, zahvaljujući kojima je izvojevana sloboda grada i države prije 75 godina“, dodao je Đukanović. Prema njegovim riječima, uspjesi koje je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti, učlanjenjem u NATO, napretkom u procesu

zaciona postrojenja, a kao posebno značajno istakao je potrebu rekonstrukcije i unapređenja predškolskih i školskih objekata na području opštine. „Planirana je i izgradnja sportske hale, a očekuje se ubrzo useljenje u novoizgrađeni dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju“, dodaje se u saopštenju. R.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.10770 0.85573 120.460 1.09790 70.6272 117.470 7.44290

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

au = 1,468.41

aG=17.03

montEnEgRo berza

Ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

Naziv GB24 HBO1 TITI MIGF HTBO

Najveći promet CijeNa 101,0000 101,0000 2,3100 0,1200 0,1000

KoličiNa obim u € PromjeNa 2.670 2.696.700,0000 0,00% 515 52.015,0000 -1,94% 7.996 18.470,7600 0,43% 2.544 305,2800 0,00% 2.000 200,0000 33,33%

marković Na GoDiŠNJoJ SJEDNiCi SavJETa STraNiH iNvESTiTora

Crna Gora je prestižna investiCiona destinaCija

Crna Gora je danas prestižna, investiciona i, naravno, turistička destinacija, poručio je premijer Duško Marković stranim investitorima i pozvao ih da ulažu u Crnu Goru i pomognu njenom ukupnom razvoju. Marković je na godišnjoj sjednici Savjeta stranih investitora istakao da ga je prošlonedjeljna konferencija o ekonomskom državljanstvu u Londonu uvjerila da je Crna Gora vodeća investiciona destinacija. “Crna Gora je danas, ne kao turistička destinacija, nego kao i investiciona destinacija interesantnija i od Kariba i od Jamajke i od Meksika i od zemalja u Evropi, posebno na Mediteranu. Jednostavno, investitori i agenti koji zastupaju investitore nemaju objašnjenje za to”, naglasio je Marković. On je ukazao i da priliv stranih direktnih investicija, tokom dvije godine članstva u NATO, iznosi više od 60 odsto.

■ Veliko interesoVanje za aerodrome

Predsjednik Vlade je kazao investitorima da se za koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu interesuje više od 22 kompanije, kao i konzorcijumi. “Neviđeno je interesovanje najjačih kompanija u ovom segmentu globalno i vjerujem da će naša investiciona očekivanja, a i ona koja se tiču avio-dostupnosti Crne Gore u perspektivi biti značajno premašena. Sam nijesam mogao da vjerujem da imamo takvo interesovanje da to interesovanje sad čak prelazi u zahtjev da produžimo pretkvalifikacioni postupak”, kazao je Marković, dodajući da će valorizacija crnogorskih vazdušnih luka uticati na brži rast cijele ekonomije i doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta. Premijer je ukazao i na privredni rast veći od tri odsto u prva dva kvartala. On je podsjetio i da je od početka njegovog mandata otvoreno skoro 30.000 radnih mjesta, te da je stopa nezaposlenih manja osam odsto. Marković je

Sa jučerašnjeg sastanka

Evropska unija nema alternativu

Marković je, govoreći o vanjskopolitičkom okruženju, istakao da Crna Gora želi da bude članica EU kada za to bude spremna. On je naglasio da je politika proširenja neupitna, te da Zapadni Balkan treba i mora imati evropsku perspektivu. “Zapadni Balkan treba biti dio jedinstvene Evrope iz mnogo razloga – političkih, ekonomskih i naravno bezbjednosnih. Crna Gora želi snažnu, moćnu Savjetu stranih investitora rekao i da je Crna Gora za 11 mjeseci ove godine ostvarila za 5,5 odsto veće prihode, odnosno za 81 milion eura.

■ rekordna godina za turizam

Marković je na sastanku sa investitorima kazao i da će ova godina u turizmu biti rekordna. “Već danas bilježimo značajno bolje rezultate za nepunih jedanaest mjeseci u odnosu na cijelu prethodnu godinu koja je bila rekordna. Na današnji dan u Crnoj Gori imamo 160.000 turista vi-

Evropsku uniju koja će imati uticaj i koja će moći opredjeljivati globalne ekonomske, političke i bezbjednosne tokove. To je pozicija Crne Gore, a do tada mi ćemo snažnije nego ikada raditi na evropskoj agendi i na reformama kako bismo dostigli neophodan nivo spremnosti za članstvo. Dakle, za Crnu Goru Evropska unija nema alternative”, rekao je Marković.

še i preko 400.000 noćenja više. Već u ovom trenutku smo prebacili finansijske efekte od turizma za jedanaest mjeseci u odnosu na cijelu 2018. godinu”, rekao je predsjednik Vlade. On je pozvao investitore da iskoriste jedinstvenu priliku u kojoj se zemlja nalazi. “Poštovani privrednici ovo nijesu politike u najavi, ovo nijesu rezultati koje očekujemo nego se ove politike i ovi rezultati već ostvaruju. Crna Gora nije investiciona destinacija koju treba da prepoznamo. Već smo zajedno puno uradili na tome. Zbog toga vas pozivam da ovu jedinstvenu priliku u kojoj

se Crna Gora nalazi zajedno iskoristimo i da vi, radeći u okviru vaših kompanija, stvarate novu vrijednost za Crnu Goru, da na taj način doprinosite ukupnom napretku države, svakog građanina i svake porodice, povećanju standarda naše porodice i našeg pojedinca, a da država mora da vas prati u tom smislu. Ona mora biti efikasna, manje skupa i mora obezbijediti punu konkurentnost na tržištu kako bi ti ciljevi bili ostvareni”, zaključio je Marković. Premijer je dodao i da je EU suočena sa ozbiljnim unutrašnjim izazovima koji se ogledaju u Bregzitu, kao i posljedicama migrantske krize, globalnim trgovinskim sukobima, razlikama unutar EU. Marković smatra da su ti razlozi uticali na inicijativu Francuske o non-paperu. On je dodao i da se Crna Gora prema inicijativi odnosi kao prema “malom Šengenu”, jer svaka inicijativa treba da ubrzava evropski proces integracije, a ne da predstavlja zamjenu za taj proces. Marković je naglasio i da Crna Gora nema nervozan stav prema non-paperu. “Crna Gora želi biti dio EU kada za to bude spremna kako god izgledala EU”, kazao je Marković. D.J.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Naziv HTBO PRIT TITI GB24 MIGF

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

0,1000 2,1600 2,3100 101,0000 0,1200

2.000 10 7.996 2.670 2.544

200,0000 21,6000 18.470,7600 2.696.700,0000 305,2800

33,33 20,00 0,43 0,00 0,00

Sa sajma u Barseloni

promocija u barseloni

Crna Gora na sajmu IBTm

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa Turističkom organizacijom Budve i privredom, predstavlja ponudu naše zemlje na specijalizovanom sajmu kongresne industrije IBTM, koji se do 21. novembra održava u Barseloni. Predstavnici NTO su na početku sajma prezentovali ponude za kongresni turizam. Takođe, na sastancima sa organizatorima događaja iz Španije, Belgije, Njemačke, Rusije, Poljske, Velike Britanije i Francuske predstavili su unaprijeđene hotelske kapacitete, avionsku povezanost i mogućnosti za organizaciju događaja. K.J.

Naziv HBO1 GB24 MIGF JAPE TITI

Ekonomija gubitnici

CijeNa 101,0000 101,0000 0,1200 2,5000 2,3100

KoličiNa obim u € PromjeNa 515 52.015,0000 -1,94 2.670 2.696.700,0000 0,00 2.544 305,2800 0,00 50 125,0000 0,00 7.996 18.470,7600 0,43

radnici meTalca u nikŠiću obusTavili proizvodnju

Traže zaostale zarade, uprava najavila isplate do kraja mjeseca Radnici nikšićkog Metalca, koji posluje u sklopu matične češke firme Termochem, protestovali su juče ispred fabrike jer im već dva mjeseca nisu isplaćivane zarade, iako imaju posla i dobijaju nove porudžbine. S druge strane, iz uprave najavljuju da će sve završiti čim im račun bude odblokiran. Slavko Kontić u ime nezadovoljnih radnika kaže da su plate kasnile svakog mjeseca, a obećanja su ponavljana. „Radi se punom parom. Šta se dešava sa parama, ne znamo. Kasne zarade za septembar i oktobar“, naveo je on. Kako bi upozorili rukovodstvo, radnici su od 30. oktobra obustavili proizvodnju. Kako kaže jedan od zaposlenih, Igor Ćetković, trebalo je da prime platu kada završe posao koji je bio hitan, ali ni nakon toga novac nije stigao na račune. Na iznose se ne žale, već samo žele da su primanja redovna. Dodatan problem je što ni vlasnik, ni direktor nijesu u fabrici. Posljednji sastanak sa vlasnikom radnici su imali prije dva mjeseca, a sa direktorom ko-

Ćetković i Kontić municiraju preko Sindikata. Izvršni direktor Metalca Živorad Krsmanović kaže da bi račun trebalo da bude odblokiran u toku ove sedmice. „Očekujemo da septembarska plata bude isplaćena u petak, a vjerujemo da će i oktobarska biti do početka decembra“, poručio je on. Kako kaže, uprava intenzivno radi da se situacija popravi, ali je preduslov da radnici ponovo počnu proizvodnju. „Samo zajedničkim trudom sve može da fukcioniše i očekujemo da više

Tromjesečni prosjek po podacima monsTaTa

cijena kvadrata novog stana u Crnoj Gori kod građevinskih preduzeća iznosila je 1.226 eura, dok je solidarna stambena izgradnja koštala 663 eura po kvadratu. Solidarna stambena izgradnja odnosi se na jedinice koje su građene za potrebe zaposlenih u državnim institucijama i preduzećima, koje su građene po povoljnijim uslovijma od tržišnih. „Razlike tokom godina u prosječnim cijenama kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavise od učešća stanova solidarne stambene izgradnje. Ukoliko je ono veće, prosječna cijena će biti značajno niža, i obratno“, podsjećaju iz Monstata. K.J.

neće biti problema sa kašnjenjem zarada. Novembarska zarada će im biti isplaćena u potpunosti, iako do sada nijesu radili“, rekao je Krsmanović ali i potcrtava kako nisu tačni navodi radnika o čestom kašnjenju plata. Prema njegovim riječima, obezbjeđeno je tržište za naredni period i proizvodni kapaciteti bi trebalo u potpunosti da budu uposleni, ali na ovaj način neće se ništa postići. U Metalcu je zaposleno više od 100 radnika, a polovina ima rješenje za stalno. M.R. Sa sastanka u Podgorici

Kvadrat novogradnje do 1.365 €

Kvadratni metar novih izgrađenih stambenih jedinica u Crnoj Gori u periodu od početka jula do kraja septembra u prosjeku je koštao 1.122 eura, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstat. To je za 2,4 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine i za sedam odsto manje od prosječne cijene tokom perioda od početka aprila do kraja juna ove godine. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u glavnom gradu iznosila je 1.082 eura, u primorskom regionu 1.365 eura, središnjem 660, dok je na sjeveru prosječna cijena bila 676 eura. Konkretnije, prosječna tržišna

pregovori sa Švajcarskom o drumskom prevozu

Preko granice sa manje papira

Nacrt Sporazuma o međunarodnom drumskom prevozu putnika i tereta između Vlade Crne Gore i švajcarskog Saveznog vijeća usaglašen je na jučerašnjem sastanku mješovite komisije dvije države za međunarodni drumski prevoz putnika i tereta. Sporazum predviđa liberalizaciju prevoza tereta, odnosno prevoz iz treće zemlje bez dozvola, či-

me se smanjuju troškovi prevoza i uklanjaju administrativne barijere u međunarodnom drumskom saobraćaju. Kako je istaknuto nakon sastanka međudržavnim sporazumom uređuju se odnosi u međunarodnom prevozu putnika i tereta u drumskom saobraćaju, na savremen način i olakšava protok robe i putnika. K.J.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ SEKRETARIJATA

Energetska zajednica: Crna Gora i dalje lider

U Energetskoj zajednici navode da je potrebno modernizovati elektrane na ugalj kako bi se ispunile granične vrijednosti emisija iz Direktive o industrijskim emisijama

rna Gora je i dalje lider u reformskim mjerama Evropske unije kada je riječ o oblasti energetike, dok je na drugom mjestu, prema posljednjem izvještaju Sekretarijata Energetske zajednice, Sjeverna Makedonija.

Sekretarijat je saopštio i da su članice Energetske zajednice, među kojima su i Srbija, Albanija, Kosovo, Hrvatska, BiH, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, povećale procenat implementacije mjera sa 43 na 48 odsto u posljednjih godinu. U Godišnjem izvještaju Sekretarijata ocijenjeno je da određeni broj termoelektrana, koje od 1. januara prošle do kraja 2023. godine mogu da rade ukupno 20.000 sati, može da bude zatvoren već početkom naredne godine. To znači da će Termoelektrana Pljevlja, ukoliko

bude radila kao prošle godine, morati da bude zatvorena iduće. U Energetskoj zajednici navode da je potrebno modernizovati elektrane na ugalj kako bi se ispunile granične vrijednosti emisija iz Direktive o industrijskim emisijama. Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, za koju je nedavno izabran izvođač radova, trebalo bi da počne naredne godine. Sanacijom prvog bloka radni vijek energetskog objekta u Pljevljima biće produžen za 20 godina. Kada je riječ o regionu, četvrti blok u Termo-

elektrani Tuzla mogao bi biti ugašen u maju 2021, a kako ocjenjuju u Energetskoj zajednici, to će se desiti i sa tri elektrane u Srbiji. Direktor Sekretarijata Janez Kopač poručio je da otkucava sat za elektrane na ugalj u okviru Energetske zajednice. On smatra da je situacija naročito kritična na zapadnom Balkanu, te da ugovorne strane treba hitno da preduzmu mjere na smanjenju štetnih emisija. Kopač je rekao i da članice Zajednice treba da se okrenu

energetskoj efikasnosti i većoj proizvodnji struje iz obnovljivih izvora. “Sve ugovorne strane Energetske zajednice, koje imaju ugalj u svom energetskom miksu, prekoračuju dozvoljene nivoe emisija utvrđene u skladu sa njihovim nacionalnim planovima za smanjenje emisija i to za najmanje jedan od tri zagađivača - azotni oksidi, sumpor-dioksid i prašina, definisanih Direktivom o velikim ložištima”, navodi se u Godišnjem izvješta-

ju Sekretarijata Energetske zajednice (EnZ). Kosovo, kako se dodaje, nije ispoštovalo limite za sva tri zagađivača, dok Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija to nijesu uspjele za sumpor-dioksid i prašinu, dok su emisije sumpor-dioksida zabrinjavajuće u Srbiji. Sekretarijat je, kako se navodi u izvještaju, od 2008. godine istražio i 103 slučaja u kojima je, u najvećoj mjeri, utvrđeno kršenje Ugovora o Energetskoj zajednici. D.J.

KONfERENcIJA O IcT u PRIVREDNOJ KOmORI cRNE GORE

Koristiti znanja i iskustva Francuske Digitalizacija otvara novo polje saradnje sa Francuskom, posebno u sferi prenosa znanja i iskustava, stvaranja poslovnih veza i otvaranja kompanija iz sektora informaciono-komunikacionih tehnologija u kojima bi bili angažovani crnogorski stručnjaci. To je kazala potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović na jučerašnjoj konferenciji Francuska rješenja i iskustva u oblasti digitalizacije koju su organizovali PKCG, Udruženje francusko-crnogorskih preduzeća - UFCP i

Ambasada Francuske. Ona je istakla da PKCG podržava i učestvuje u radu UFCP sa željom da ojača veze sa Francuskom kako bi se privrednici iz te zemlje zainteresovali za Crnu Goru i poslovne interese realizovali u saradnji sa našom biznis zajednicom. Kako je navela, potrebno je promovisati investicioni ambijent Crne Gore koji ima najpovoljnije uslove u regionu. „Jedan od nedostataka na crnogorskom IT tržištu predstavlja mali broj inovativnih startap i spinof kompanija za čije intenzivnije učešće treba

Posjećen skup u PKCG

obezbijediti neophodne administrativne i tržišne uslove“, zaključila je ona. Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Kristin Tudik istakla je da u Francuskoj, uz velika preduzeća, imaju više od 10.000 startapova u digitalnoj industriji, koji učestvuju sa 5,5 odsto u BDP-u. Potencijal za razvoj digitalne ekonomije u Crnoj Gori kroz njeno pozicioniranje na evropsku mapu osnivanjem Centra izvrsnosti i Naučnotehnološkog parka. Podsjetila je da ta zemlja u saradnji sa Podgoricom relizuje projekat Smart City. K.J.

NOVI PODAcI ZZZcG O bROJu ANGAžOVANIh

Stopa nezaposlenosti porasla na 16,05 odsto Prvog dana ove sedmice u Crnoj Gori je bilo 37.235 nezaposlenih, što je za 2,3 odsto više nego sedam dana ranije, novi su podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Tako je stopa nezaposlenosti sa prošlosedmičnih 15,69 odsto porasla na 16,05 odsto. Od ukupnog broja nezaposlenih, 21.800 je žena, a 15.435 muškaraca. Kad je u pitanju nivo obrazovanja, najviše je bez posla bilo onih sa srednjom školom 9.300, a slijede 9.152 osobe sa zavr-

šenom osnovnom školom. Na birou je čak 16 osoba koje imaju doktorat ili odgovarajuću diplomu. Među starosnim grupama, 9.276 nezaposlenih ima između 51 i 60 godina, a 8.415 između 41 i 50 godina. Manje od jedne godine nezaposleno je 14.412 osoba. Od početka godine ZZZ je oglasio 30.094 slobodna radna mjesta. Istovremeno je radni angažman kroz ovaj sistem zapošljavanja našlo 11.746 osoba. K.J.

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

HRONIKA

Ilustracija

UHAPSILI MASKIRANOG NAPADAČA

POLICAJCI SPRIJEČILI KRAĐU U PODGORICI Pripadnici Sektora granične policije Veselin Damjanović i Marko Nikčević spriječili su D.D. (30) da opljačka jedan kiosk u Podgorici. “Damjanović i Nikčević su u Ulici Ivana Milutinovića, u Podgorici, primijetili maskiranu osobu kako lomi vrata i gura radnicu jednog kioska, a potom bježi sa lica mjesta. Policajci, koji su u tom momentu bili u vozilu, u neposrednoj blizini mjesta pljačke, izašli su iz vozila i kre-

nuli u potjeru za osumnjičenim”, saopštili su iz Uprave policije. Oni su ga nakon kraće potjere sustigli i uhapsili. “Prilikom hapšenja osumnjičeni D.D. je pružao otpor pa su korišćena sredstva prinude. On je predat na dalju nadležnost Centru bezbjednosti Podgorica. D.D. (33) se sumnjiči za krivično djela krađa i priveden je nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu”, zaključuju u Upravi policije. E.H.

MALOLJETNIK VEĆ U UIKS U

BACIO BOMBU U DVORIŠTE KUĆE ČOBIĆA

Podgorička policija rasvijetlila je krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija na štetu Almira Čobića iz Podgorice koje je izvršeno 2017. godine. “Kako se sumnja, ovo krivično djelo izvršio je T.I. (17) na način što je u dvorište porodične kuće A.Č. u Podgorici aktivirao ručnu bom-

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

ISTRAŽIVANJE GRAĐANSKE ALIJANSE O RADU SUDOVA OD 2012. DO 2018. GODINE

Foto: Ana Grujicic

bu, kojm prilikom je doveo u opasnost život oštećenog i članova njegove porodice, te je i pričinio materijalnu štetu na porodičnoj kući pomenutog. Protiv T.I. je podnijeta krivična prijava nadležnom tužilaštvu”, navodi se u saopštenju. Ovaj tinejdžer je višestruki povratnik, a trenutno se nalazi u Istražnom zatvoru zbog drugog krivičnog djela. E.H.

Za šest godina skoro 4.000 ljudi tražilo besplatnu pravnu pomoć Od početka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći podnijeto je 3.935 zahtjeva za BPP, a to pravo je ostvarilo ukupno 2.935 lica. Podsjetimo, Crna Gora je sistem besplatne pravne pomoći uspostavila usvajanjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji je počeo da se primjenjuje od 1. januara 2012. Prema istraživanjima Građanske alijanse, u periodu 2012 – 2018, odbijeno je 354 zahtjeva, odbačeno 71, dok je u 51 predmetu postupak obustavljen. “Najveći broj lica kojima je odobrena BPP dolazi iz reda korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice i lica slabog imovnog stanja, i u pitanju su u procentu većem od 90% državljani Crne Gore”, navodi se u istraživanju.

■ JEDNO DIJELO KORI-

STILO PRAVO NA BPP

Prema dostupnim podacima, u odnosu na ukupni broj odobrenih zahtjeva za BPP, samo četiri odsto (120) se odnosi na žrtve nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, odnosno žrtve trgovine ljudima.

“Samo jedno dijete bez roditeljskog staranja je do sada koristilo pravo na BPP, za šest godina je ukupno bilo dvoje koja su podnijela zahtjev kod nadležnih službi. Za troškove BPP, prema dostupnim podacima, za period 2012 – 2018, opredijeljeno je 1216.446, 84 eura, a utrošeno 54482.930,98 eura, dok za 2015. godinu, nema podatka o utrošenim sredstvima”, navodi se u dokumentu. Upravni spor je, u ovom periodu, pokrenut u devet predmeta, od čega je u 2015. godini bilo pet predmeta – u jednom je usvojena tužba, u preostalih četiri je odbijena, dok 2012, 2013, 2014. i 2016. godine nije bilo predmeta pred Upravnim sudom protiv odluka o odobravanju BPP.

■ NAJVIŠE ZAHTJEVA U PODGORICI

Prema dostupnim podacima iz sudova, najveći broj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć podnosi se u Osnovnom sudu u Podgorici (u procentu većem od 50% od ukupnog broja zahtjeva), dok je najmanji broj zahtjeva evidentiran na Ceti-

nju, u Kolašinu i Danilovgradu. “Značajan broj zahtjeva se podnosi osnovnim sudovima u opštinama na sjeveru Crne Gore: Beranama, Rožajama, Pljevljima i Bijelom Polju. Iako je pružanje besplatne pravne pomoći bilo organizovano u svim osnovnim sudovima u Crnoj Gori, tokom istraživanja smo registrovali da postoje i sudovi kojima nije bio podnijet nijedan zahtjev za BPP (Žabljak – podatak se odnosi na 2012.; 2013. i 2018. godinu). U Nikšiću je takođe podnijet relativno mali broj zahtjeva, imajući u vidu veličinu opštine (u prosjeku od 20 – 30 zahtjeva)”, stoji u dokumentu. Besplatna pravna pomoć se najviše koristila u parničnom postupku, za potrebe sastavljanja pismena i zastupanje pred sudom. “Međutim, besplatna pravna pomoć nije dovoljno korišćena u postupcima iz osnova nasilja u porodici, odnosno porodičnoj zajednici, što može ukazivati na nedovoljnu promociju zakona među ovim ciljnim grupama. Osim toga, besplatna pravna pomoć i dalje nije dostupna u svim

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

hronika

Podignuta oPtužnica Protiv dvojice hrvatskih državljana

Iz Crne Gore švercovali oko 313 kilograma marihuane

Zakon još ne prepoZnaje žrtve mučenja i diskriminacije Izmjenama i dopunama Zakona iz 2015., kako navode iz Građanske alijanse, eksplicitno je propisano da se pravo na besplatnu pravnu pomoć priznaje žrtvama nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, kao i žrtvama trgovine ljudima, bez obzira na imovinsko stanje. Crna Gora je inkorporisanjem žrtava trgovine ljudima i nasilja u porodici među prioritetne kategorije kojima se garantuje pravo na besplatnu pravnu pomoć, realizovale obaveze preuzete ratifikacijom Konvencije o borbi protiv trgovine ljudima, kao i Istanbulske konvencije. “Međutim, zakon i dalje ne prepoznaje žrtve mučenja ili zlostavljanja i žrtve diskriminacije kao prioritetnu kategoriju korisnika prava na besplatnu pravnu pomoć. Ovo pitanje je važno sa stanovišta prava na jednakost oružja, posebno kada se na drugoj strani u postupcima u kojima se odlučuje o pravima i na zakonu zasnovanim interesima građana, poput upravnog i prekršajnog

postupku nalazi država, odnosno organi vlasti i njihovi predstavnici. Bez obzira na obrnuto postavljen teret dokazivanja kod diskriminacije, lice koje je žrtva diskriminacije se može suočiti sa brojnim problemima u pogledu vođenja postupka za zaštitu svojih prava. Isto važi i za lice koje je žrtva torture”, navodi se u dokumentu. Navedenim izmjenama i dopunama zakona iz 2015. godine su obezbijeđeni i povoljniji uslovi ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, a precizirani su i uslovi koje u pogledu vrijednosti imovine, odnosno visine prihoda treba da ispunjava lice koje zahtijeva pružanje besplatne pravne pomoći. Definisana je i dužnost organa pred kojima se vodi postupak u kojem se može ostvariti pravo na BPP da učesnike u postupku pouče o tom pravu. postupka za koji se, u crnogorskom kontekstu, vezuje najveći broj slučajeva kršenja prava”, kažu iz GA. E.Hamzić

USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta) je pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv 40-godišnjaka i 34-godišnjaka koje tereti da su krijumčarili marihuanu iz Crne Gore u Hrvatsku, pri čemu je zaplijenjeno više od 312 kilograma ove droge vrijedne preko 600.000 eura. Optuženi hrvatski državljani su se od aprila do avgusta ove godine povezali sa više, za sada, nepoznatih osoba iz Crne Gore radi nabavke i krijumčarenja velikih količina marihuane i njene dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj. Nakon što je drugookrivljeni dogovorio nabavku i krijumčarenje marihuane preko Crne Gore u Hrvatsku, prvookrivljeni se autobusom u vlasništvu tvrtke, u čijem je suvlasništvu drugookrivljeni,

600.000

eura se procjenjuje vrijednost oduzete robe, koju su dvojica hrvatskih državljana, nakon preuzimanja iz crne Gore, pokušali da unesu u hrvatsku

odvezao u Crnu Goru. Nakon što je jedan od okrivljenih dogovorio nabavku i krijumčarenje marihuane preko Crne Gore u Hrvatsku, drugi se autobusom odvezao u Crnu Goru. Tamo je 22. avgusta, između Risna i Kotora, od zasad tri nepoznate osobe iz Crne Gore preuzeo 312,7 kilograma marihuane upakovane u preko 40 paketa. Nakon toga se, zbog prevoza kupljene droge iz Crne

tuča nakon svađe

Pritvor do 30 dana zbog udarca u glavu Nikšićka policija uhapsila je V.R., osumnječenog da je, u toku verbalnog sukoba zadao udarac V.Z. u predjelu glave. “Oštećeni je pao na tlo i na taj način zadobio povrede opasne po život. V.Z. je hospitalizovan u KCCG. V.R. je zbog sumnje da je izvr-

šio krivično djelo teška tjelesna povreda lišen slobode i uz krivičnu prijavu priveden nadležnom državnom tužiocu nakon čega mu je od nadležnog sudije za istragu određen pritvor u trajanju od 30 dana”, kazali su iz policije. E.H.

Gore u Hrvatsku, autobusom uputio prema mjestu Čibače u opštini Župa Dubrovačka, gdje je drogu trebao da preuzme drugi okrivljeni i dalje je preveze do Zagreba. Međutim, istog dana na prelazu Karasovići, autobus su zaustavili policajci i carinici, i prilikom pretresa u njemu pronašli drogu vrijednu preko 600.000 eura. U optužnici je predloženo produženje zatvora obojici okrivljenih. E.H.

hronika

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Damjanović

saobRaćajna nesReća u Rožajama

poginuo pješak

Pješak Alija Kajević (70) stradao je juče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 11 sati u rožajskom naselju Zeleni. Njega je na parkingu

teretnim vozilom udario Nikola Orović iz Berana. Kajević je prebačen u bolnicu u Beranama, gdje je podlegao povredama.

damjanović o koRupciji na gRaničnom pRelazu sukobin

“Na snimku se ne vidi da je neko dao ili uzeo novac” Pomoćnik direktora za Sektor granične policije Vesko Damjanović saopštio je u vezi sa medijskim navodima o navodnoj korupciji na GP Sukobin – Murićani da na osnovu snimka koji je njemu bio dat na uvid nije mogao biti pokrenut nikakav postupak, jer se na snimku ne vidi da je neko dao ili uzeo novac. “Povodom navoda novinara agencije BIRN, da je primanje i davanje mita redovna stvar na graničnom prelazu Sukobin - Murićani, na granici Crne Gore i Albanije, a koji su izvučeni iz konteksta mog intervjua koji sam dao za ovu agenciju prilikom boravka u Prištini povodom dana policije Kosova, radi objektivnog informisanja javnosti obavješta-

vam Vas da mi je novinar tom prilikom saopštio da na Graničnom prelazu Sukobin – Murićani, tokom ovogodišnje turističke sezone, službenici albanske, kosovske i crnogorske granične policije primaju mito od vozača i pokazali su snimak. U intevjuu sam rekao da nemam saznanja o pomenutom slučaju, ali sam pozvao novinare da, ukoliko imaju bilo kakve dokaze, snimke ili druge dokaze da ih dostave policiji”, naveo je Damjanović. Jedna od mjera u borbi protiv korupcije na graničnim prelazima, shodno preporukama eksperata za upravljanje granicom, je bila instaliranje kamera u radnim prostorijama službenika, ali koje nijesu skrivene,

ni tajne, dodaje Damjanović. “Rekao sam da je bilo slučajeva prijave korupcije, kao i žalbi na određene propuste u radu službenika Sektora granične policije, ne navodeći konkretne slučajeve. Svim prijavama pristupili smo odgovorno i provjeravali navode i ukoliko je utvrđeno da postoje elementi krivičnog djela u postupanju policijskih službenika, obavijestili smo nadležnog tužioca i službenici su udaljavani sa posla do okončanja postupka. Dešavalo se i da službenicima prestane radni odnos, ukoliko se dokaže postojanje krivičnog djela, a shodno zakonskim odredbama, koje uređuju prestanak radnog odnosa”, naveo je Damjanović. R.C.H.

spasioci obišli teRen od kRivog mosta do skadaRskog jezeRa

Potraga za tijelom nastavlja se danas Komandir Službe zaštite i spasavanja Goran Janković saopštio je za TVCG da je i jučerašnja potraga za beživotnim tijelom u Morači bila bezuspješna. “Bili smo prinuđeni da obustavimo potragu do ujutro jer je pao mrak i bezbjednost spasilaca bi bila ugrožena. Mi smo danas imali

dvije posade spasilaca koji su intenzivno obilazili teren od Krivog mosta do ulivanja Morače u Skadarsko jezero, nažalost bez rezultata. Ostalo je da sjutra pretražimo ponovo teren, ali zbog samog nivoa rijeke i bezbjednosti spasilaca moramo donijeti pravovremenu odluku kada ćemo angažovati roni-

oce. Napravićemo procjenu”, naveo je Janković. Podsjetimo, građani su u ponedjeljak oko podne prijavili policiji da beživotno tijelo pluta Moračom, nakon čega su pripadnici policije i Službe zaštite odmah izašli na lice mjesta, u blizini Krivog mosta, ali nijesu uspjeli da pronađu tijelo.

RačunaRskom pRevaRom oštetili banku za 138.000 euRa

Dvojica uhapšeni, za trećim se traga

Budvanski policajci su, preduzimajući opsežne operativno – taktičke mjere i radnje, rasvijetlili krivično djelo računarska prevara, koje je počinjeno na štetu jedne od poslovnih banaka, u filijalama u Budvi, Tivtu i Podgorici. Nakon identifikacije osumnjičenih lica: Yuriy Ivanishyin, Iurii Shevchuk i Bobel Andriy, a slijedom događaja i preduzetim aktivnostima podgorička policija prikupila je dokaze koji ukazuju na sumnju da su ova lica isto djelo počinili u Podgorici. “Naime, ovo krivično djelo su, kako se sumnja, izvršili ukrajinski državljani J.I. (38), I.S. (37) i A.B. (38), na način što su podesnim sredstvom obili bankomat poslovne banke, te se priključili na elektronski uređaj i ‘dali nalog’ dispanzeru da izbaci novac koji se nalazio u kaseti. Ova lica su na ovaj

način pribavili imovinsku korist u ukupnom iznosu od oko 138.000 eura i to što su na opisani način protivpravno prisvojili oko 30.000 eura u filijali u Budvi, u filijali u Tivtu oko 45.000 eura dok su u Podgorici protivpravno prisvojili oko 63.000 eura”, navode iz policije. Kako dodaju, u momentu identifikacije lica osumnjičenih za računarsku prevaru ona nijesu bila dostupna policijskim službenicima, odnosno, nijesu se nalazila na teritoriji Crne Gore, te je za njima raspisana potraga. “J.I. i I.S. su lišeni slobode prilikom ulaska u Crnu Goru na jednom graničnom prelazu i oni su uz krivičnu prijavu privedeni državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, dok je za licem A.B. i dalje na snazi prethodno raspisana potraga”, navode u saopštenju. E.H.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

hronika

nuhodžić nakon potpisivanja sporazuma sa evropskim komesarom u skoplju:

Uz podršku EU radićemo na jačanju kapaciteta za suzbijanje terorizma

Uz podršku Evropske unije, Crna Gora će raditi na jačanju nacionalnih kapaciteta u dijelu prevencije, sprečavanja i suzbijanja terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizacije, istakao je juče ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić nakon potpisivanja Sporazuma o sprovođenju Zajedničkog akcionog plana za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu sa evropskim komesarom za unutrašnje poslove Dimitrisom Avramopulosom. Sporazum je potpisan u Skoplju, gdje je održan Forum Evropska unija - Zapadni Balkan. Kako je naveo Nuhodžić, sporazum je još jedan dokaz apsolutne posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima i politikama. “Svjesni smo da je u ovoj oblasti uvijek potrebno ulagati sve više napora. Sastanak ministara unutrašnjih poslova zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije u Skoplju je važan, jer je još jednom potvrđena posvećenost EU saradnji sa zapadnobalkanskim partnerima na području sigurnosti”, saopštio je ministar Nuhodžić na Forumu, na kojem učestvuje na poziv ministarke unutrašnjih poslova Fin-

ske Marie Ohisalo i potpredsjednika Vlade Sjeverne Makedonije i ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog. On je dodao da će Crna Gora, kao država kojoj je regionalna saradnja jedan od temelja politike, koja ni sa jednom zemljom regiona nema ni jedno otvoreno pitanje, i kao lider u evropskoj integraciji i dalje bi-

ti čvrst oslonac Evropskoj uniji u saradnji sa državama Zapadnog Balkana. “Danas su se države ovog regiona saglasile da unaprijede saradnju sa Evropskom graničnom i obalskom stražom (FRONTEKS-om) i sa EUROPOL-om, u efikasnom praćenju, boljem upravljanju granicama i migracijama, uz poštovanje ljudskih prava, borbi protiv trgovine

ljudima, krijumčarenja migranata i poboljšanju smještajnih kapaciteta za migrante“, naveo je ministar. Nuhodžić je istakao da je jasno saopšteno da će Evropska unija nastaviti da nam pruža pomoć, što će doprinijeti stabilnijem i bezbjednijem Zapadnom Balkanu i daljem napretku ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

sastanka sa planiranim aktivnostima u cilju jačanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, unapređenja sistema izvršenja krivičnih sankcija, kao i saradnje sa EU agencijama,

tijelima i programima. Ministarstvo pravde Crne Gore pohvaljeno je za doprinos regionalnoj pravosudnoj saradnji na Zapadnom Balkanu. Na marginama sastanka, Šaranović se sastao sa Kon-

„Jači Zapadni Balkan, znači, jača Evropa. Zato je integracija Zapadnog Balkana u EU investicija u bezbjednost i stabilnost Evrope u cjelini. To je u interesu naših građana, što je osnovni cilj svih nas koji vjerujemo u evropsko jedinstvo i zajedništvo“, zaključio je Nuhodžić nakon Foruma ministara pravde i unutrašnjih poslova EU-ZB. E.H.

Crna Gora zainteresovana za učešće u Justice Scoreboard-u Crna Gora je zainteresovana za učešće u Justice Scoreboardu, instrumentu EK za uporedno mjerenje nezavisnosti, kvaliteta i efikasnosti nacionalnih pravosudnih sistema u EU, saopštio je Nikola B. Šaranović, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju Ministarstva pravde, na sastanku ministara pravde u okviru Foruma ministara pravde i unutrašnjih poslova EU - Zapadni Balkan. Šaranović je istakao da je Crna Gora, nedugo nakon otvaranja pregovora u poglavljima 23 i 24, izrazila zainteresovanost za učešće u Justice Scoreboard-u, koji je naveden u non-paper-u Republike Francuske o reformi procesa pristupanja kao alat potreban i

za zemlje kandidate. On je naglasio da Crna Gora, nezavisno od navedenog non-paper-a, ponovo izražava interesovanje za učešće u ovom mehanizmu, koji je koristan za što vjerodostojnije poređenje kvaliteta pravosuđa u državama članicama i kandidatima/ aspirantima za članstvo u EU. Prema njegovim riječima, Radni dokument EK o poglavljima 23 i 24 načelno je zadovoljavajući - pozitivne konstatacije bile su očekivane, negativne nijesu iznenađujuće i uzete su kao smjernice za dalje unapređenje stanja, a pojedina mjesta u dokumentu zahtijevaju post festum razgovore sa EK u cilju razjašnjenja spornih pitanja. Šaranović je upoznao učesnike

stantinosom Manolopulosom, šefom Jedinice za korporativne usluge Agencije za temeljna prava EU, sa kojim je razgovarao o modalitetima njene saradnje sa crnogorskim institucijama.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

PRISTIGLO VIŠE OD 2.500 PRIJAVA ZA FOND ZA KVALITET I TALENTE, ŠEHOVIĆ PORUČIO:

NAGRAĐUJEMO NAJBOLJE I STVARAMO NOVI DRUŠTVENI AMBIJENT

U Ministarstvo prosvjete pristiglo je više od 2.500 prijava za Fond za kvalitet i talente, iz koga se dodjeljuju godišnje nagrade najboljim nastavnicima i učenicima. Kako naglašavaju iz ovog resora, to je dvostruko više nego prošle godine, kada je stiglo preko 1.000 prijava. Za ovu namjenu je budžetom Crne Gore za 2020. godinu opredijeljeno 780.000 eura, a ministar prosvjete Damir Šehović govoreći o značaju Fonda za talente ističe za Dnevne novine da se njime ne nagrađuju samo najbolji, već da se stvara novi društveni ambijent. “Ako već znamo da socijalni faktori izvjesno imaju dominantnu ulogu u razvoju ličnosti, te da su upravo oni ključni u razvoju talenata ili pak njihovu ‘hibernaciju’, onda nema razloga da obrazovni sistem ne uzme snažnije učešće u tom procesu. Jedan od načina da uradimo to jeste upravo Fond za kvalitet i talente, iz koga se od prošle godine izdvajaju znatna godišnja sredstva za nagrađivanje najboljih nastavnika i učenika”, naveo je Šehović.

jemo samo najbolje, već ciljano kreiramo novi ambijent, u kome će se mnogo više govoriti o dobrim primjerima”, rekao je Šehović. Prema njegovim riječima, finansije su u ovoj priči sporedne, ali samo u smislu da se novac od nagrada, koji svakako jeste zavidan, na kraju potroši. “Ukoliko se ipak, što je legitimno, odlučite da nagradu iz Fonda za kvalitet i talente sagledate isključivo sa strane finansija, ključan je kontekst: ogroman broj djece i nastavnika koji su prošle godine dobili prestižno priznanje iz Fonda, a samim tim i novčana sredstva, usmjerio ih je na obuke i usavršavanja, te učešće na takmičenjima koja su lično cijenili važ-

nim”, istakao je Šehović. Upravo zato, predočio je on, da bi najbolji u društvu imali znanja i sredstava da ulažu u budući razvoj, mi sad ulažemo u njih. “To nije dovoljno, jer za najbolje u obrazovanju ni mnogo više od ovoga ne bi bilo optimalno. No, to je ipak naša skromna poruka i poruka čitavog društva, da su najbolji investicija, a ne trošak”, poručio je Šehović.

■ DOKAZ DA SE RAD I TRUD ISPLATE

Da učenici i nastavnici crnogorskih škola koji su prošle godine svojim uspjesima zavrijedili nagradu istu vide kao pod-

sticaj, potvrđuje interesovanje da oni u ovogodišnjoj kampanji pozovu nastavnike i učenike da se prijave na konkurs Ministarstva prosvjete. Jedna od njih je i profesorica Srednje ekonomske škole u Podgorici Andijana Deletić-Milačić koja je rekla da je osnivanjem Fonda prepoznata potreba da se podstaknu i nagrade najbolji u obrazovnom sistemu. “Kao dobitnica prošlogodišnje nagrade iz Fonda za kvalitet i talente, ističem da je za mene ova nagrada značila veliki podstrek i motivaciju da nastavim sa daljim trudom i radom na razvoju omladine”, poručila je Deletić-Milačić. Prošlogodišnji dobitnik nagrade, učenik OŠ “Radojica

ANKETA

■ DOBITNICI NAGRA-

DU ULOŽILI U OBUKE I TAKMIČENJA

Takav, novi pristup najboljima, napominje on, uključuje ne samo finansijsku podršku, već prije svega promovisanje nastavničke profesije i djece koja su zalaganjem ostvarila izvanredne rezultate, te samim tim promovisanje pravih vrijednosti. “To znači da mi ne nagrađu-

Vladimir Vlahović: Učestvovao sam dva puta na državnom takmičenju iz italijanskog jezika i oba puta osvajao prvo mjesto. Ova nagrada za mene znači da obrazovni sistem u našoj zemlji prepoznaje trud, znanje i vještine nas mladih

Andijana Deletić – Milačić: Kao dobitnica prošlogodišnje nagrade iz Fonda za kvalitet i talente, ističem da je za mene ova nagrada značila veliki podstrek i motivaciju da nastavim sa daljim trudom i radom na razvoju omladine

Luka Filipović: Pozivam vršnjake da se prijave na konkurs, jer je ovo je dokaz da se rad i trud isplate.

Perović” Luka Filipović, pozvao je vršnjake da se prijave na konkurs jer, kako je rekao, “ovo je dokaz da se rad i trud isplate”. Vladimir Vlahović, učenik Gimnazije “Slobodan Škerović”, dva puta bio je državni prvak u znanju italijanskog jezika, a za ostvarene rezultate prošle godine je nagrađen iz Fonda. “Učestvovao sam dva puta na državnom takmičenju iz italijanskog jezika i oba puta osvajao prvo mjesto. Ova nagrada za mene znači da obrazovni sistem u našoj zemlji prepoznaje trud, znanje i vještine nas mladih”, kazao je Vladimir. Nagrade iz Fonda za kvalitet i talente ne predstavljaju toliko finansijski podstrek, koliko iskazano poštovanje za trud i rad najvažnijima u obrazovnom sistemu, a to su svakako učenici i nastavnici, poručili su učenica Irena Madžgalj i direktor Škole za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” Darko Vukčević. Direktor Vukčević je podsjetio koliko je odricanja i truda potrebno da bi se generacijama učenika pružilo znanje, vaspitanje i podstakao talenat svakog od njih ponaosob. “Kao direktor škole i neko ko je godinama u prosvjeti znam kolika odricanja su potrebna da biste sa ponosom ispratili jednu generaciju. Znam kakve se neraskidive veze formiraju između nastavnika i učenika, znam koliko te veze utiču na dalji životni tok i jednih i drugih. Zato i djecu i zaposlene u prosvjeti treba motisivati i staviti im do znanja da se njihov trud vidi, a njihova važnost prepoznaje”, rekao je Vukčević. M.I.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

DRUŠTVO

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA DJETETA

Zlatni savjetnici ombudsmana danas će razgovarati sa Đukanovićem Šehović

Nagrade za hiljadu i 80 nastavnika i 1.410 učenika

Struktura ovogodišnjih prijava je kako slijedi: nastavnici osnovnih škola oko 620; nastavnici srednjih škola oko 380; nastavnici umjetničkih škola oko 80; učenici osnovnih škola oko 610; učenici srednjih škola preko 700; učenici umjetničkih škola oko 100. Predsjednik petnaestočlane komisije koja će se baviti vrednovanjem ponuda i potpredsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, akademik Ljubiša Stanković, poručio je da cijeni da broj prijava pokazuje kako sami kvalitet Fonda kao relativno novog instituta u propisima, tako i činjenicu da je prošle godine urađen kvalitetan posao, ko-

jim je dobijeno dodatno povjerenje nastavnika i učenika u cjelokupan proces. Komisija se, kao i prošle godine, sastoji od predstavnika Sindikata prosvjete i nevladinih organizacija, predstavnika direktora, strukovnih udruženja, Centra za stručno obrazovanje, Ispitnog centra, Zavoda za školstvo, te predstavnika Ministarstva prosvjete. Prosjek nagrada će, kako napominju iz Ministarstva, kao i prošle godine, iznositi 1.000 eura, pojedine će biti i do 2.000 eura, a očekuje se da će biti dodijeljeno oko 500 nagrada i to do kraja ove godine.

Stanković

Zlatni savjetnici ombudsmana razgovaraće danas na Cetinju sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem o važnim temama u vezi sa ostvarivanjem dječjih prava, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana djeteta. Djeca, zlatni savjetnici ombudsmana, “preuzeće” rezidenciju predsjednika, u skladu sa globalnim UNICEF-ovim konceptom

da djeca širom svijeta preuzimaju najvažnije državne ustanove, institucije, medije, škole, biznis sektor. Iz institucije Zaštitnika podsjetili su da se ove godine obilježava i važan jubilej, 30 godina od usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta. Navodi se da je poenta da događaj uključi donosioce odluka koji mogu uticati na promjenu života djece, una-

Đukanović pređenje stanja i rezultata u toj oblasti. “Značaj UNICEF-ove ideje prepoznao je i uvažio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji će sa djecom tog dana razgovarati o mnogim važnim pitanjima koja se tiču obrazovanja, zdravstva, socijalne politike, mobilnosti mladih, prevencije vršnjačkog nasilja, sporta i drugim važnim temama”, kaže se u saopštenju. R.D.

ZASIJEDAO DJEČJI PARLAMENT

“Riješite nam probleme, o željama ćemo drugi put” U Skupštini Crne Gore juče su obilježena dva jubileja - 30 godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta, ali i 10. zasijedanje dječijeg parlamenta. Za razliku od prethodnih kada su djeca predstavnicima Vlade postavljala pitanja, oni odgovarali na njih, danas su glavnu riječ vodili najmlađi, a predsjedavanje parlamentom preuzeli su Valentina Pavićević, Dunja Đuranović i Filip Kusovac. U skupštinskim klupama bili su njihovi vršnjaci iz raznih krajeva Crne Gore, predsjednici skupštinskih odbora i predstavnici klubova poslanika, predstavnici Vlade, domaćih institucija i međunarodnih organizacija koje se bave pitanjima prava djeteta, kao i članovi diplomatskog kora. Pavićević je u ime svih vršnjaka poručila da nijesu zadovoljni, da čekaju odgovore na pitanja koja se tiču njihovog obrazovanja, budućnosti i da

neće odustajati dok ih ne dobiju. Aleksa iz Kosanice je poslao jasnu poruku: “Mi smo radni i odgovorni jer smo to naučili od malena. Mi ne bježimo od obaveza i ako hoćete da ostanemo da radimo na svom parčetu zemlje, apelujemo na državne institucije da imaju sluha za naše probleme, o željama ćemo neki drugi put”. Predsjednik parlamenta Ivan Brajović poručio je da Skupština prepoznaje mlade

kao nosioce budućih promjena i razvoja društva, te da je crnogorski parlament posvećen afirmaciji, promociji, zaštiti i unapređenju prava djeteta. Prisutnima su se obratili i šef kancelarije UNICEF-a, predstavnik kancelarije Save the Children-a, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za oblast prava djeteta, direktorica Centra za prava djeteta i djeca prezenteri iz sjeverne, centralne i južne regije Crne Gore... M.I.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

ĐUKANOVIĆ I MARKOVIĆ ČESTITALI JUBILEJ 60 GODINA POSTOJANJA

Pomorski fakultet čuvar slavne tradicije i naučni centar Pomorski fakultet čuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeđa crnogorskog pomorstva, koji je generacije pripremao kroz savremene studijske programe u duhu tehnoloških dostignuća, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, povodom 60 godina postojanja te obrazovne ustanove. Đukanović je rekao da su osposobljeni kadrovi na Pomorskom fakultetu Kotor decenijama doprinosili razvoju pomorske privrede i ukupnom napretku Crne Gore.

“Vaš fakultet čuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeđa crnogorskog pomorstva, koji generacije pomoraca priprema kroz savremene studijske programe, u duhu novih tehnoloških dostignuća i standarda u ovoj oblasti”, navodi se u čestitki. Kvalitet rada te obrazovne ustanove, kako je istakao, dobija najbolju potvrdu kroz kontinuirano angažovanje svršenih studenata u pomorskim kompanijama širom svijeta, a istovremeno je i kadrovska baza za

revitalizaciju te privredne grane države. “To je važno za Crnu Goru, koja je pomorska, mediteranska država, uvažena članica NATO i koja je u poodmaklom pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom“, rekao je Đukanović. Predsjednik Vlade Duško Marković saopštio je da je Pomorski fakultet postao centar obrazovnog i naučnoistraživačkog rada, sa svjetski konkurentim i priznatim studijskim programima. Marković je čestitku uputio

Pomorski fakultet čuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeđa crnogorskog pomorstva, koji je generacije pripremao kroz savremene studijske programe u duhu tehnoloških dostignuća

dekanu Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Špiru Ivoševiću. “Već šest decenija Pomorski fakultet školuje crnogorske pomorce i obezbjeđuje znanja i vještine koje su pri-

znate ne samo u našim i regionalnim okvirima, već i širom planete. Na taj način naši najbolji nautičari i inžinjeri predstavljaju Crnu Goru kao kompetentni zapovjednici, oficiri i mornari na brodovima trgovačke mornarice“, navodi se u čestitki predsjednika Vlade. Marković podsjeća na devet vjekova dugu crnogorsku pomorsku tradiciju, koja je upravo osnivanjem Više pomorske škole, pa potom Pomorskog fakulteta, dobila savremenu dimenziju. R.D.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

društvo

Budžet za zdravstvo 14 odsto veći nego 2018. godine

Osavremeniće KliničKi centar crne GOre Za zdravstvenio sistem u 2020. opredjeljeno 281,5 miliona eura

Budžet za zdravstveni sistem za sljedeću godinu iznosiće 281,5 miliona eura, što je skoro 14 odsto više u odnosu na tekući, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović, navodeći da veća izdvajanja za zdravstvo znače dugoročno investiranje u zdravlje svih. Hrapović je, u izjavi za PR centar, kazao da budžet za zdravstveni sistem za 2020. godinu iznosi 281,5 miliona eura, što je u odnosu na tekući za 34 miliona eura više, odnosno 13,8 odsto. Na taj način Vlada, kako je pojasnio, nastavlja da snažno podržava ključne politike u oblasti zdravstva, kao što su jačanje kadrovskih, tehničko-tehnoloških kapaciteta, prije svega Kliničkog centra Crne Gore, kroz usvajanje savremenih metoda i načina liječenja, dijagnostike i operativnih procedura. “Takođe, nastavljamo da jačamo kapacitete svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, a posebno regionalno, kako bismo jačanjem i podizanjem kvaliteta zdravstvene zaštite, posebno građanima na sjeve-

ru, omogućili da dobiju uslugu u mjestu boravka“, kazao je Hrapović. Prema njegovim riječima, predloženi budžet za narednu godinu ima i razvojnu komponentu, koja se, kako je naveo, ogleda kroz planiranje sredstava za kapitalne izdatke, kao i za sprovođenje nacionalnih preventivnih programa za rano otkrivanje i liječenje raka. “To ima poseban značaj u prevenciji obolijevanja i za unapređenje zdravlja stanovništva, za šta nam je država opredijelila dodatnih milion eura. Tu je i dalji razvoj i sprovođenje transplantacionog programa. Za nastavak kontinuirane medicinske edukacije država je izdvojila dodatnih milion eura“, rekao je Hrapović. On je kazao da se razvojna komponenta budžeta za sljedeću godinu ogleda i kroz poseban program za angažovanje medicinskih stručnjaka izvan Crne Gore, koji dolaze da pomažu crnogorskim ljekarima. Hrapović je dodao da će novac biti opredijeljen i za na-

Hrapović

bavku savremene medicinske opreme. “Takođe, za liječenje van sistema javnog zdravstva, kako bismo mogli da šaljemo pacijente u inostanstvo kad god je to potrebno, a naravno i za do-

datna sredstva za zdravstvene ustanove sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori ima potpisan ugovor država je izdvojila dodatnih dva miliona eura“, rekao je Hrapović.

Za medicinsko tehnička pomagala, država je, kako je rekao, dodatno opredijelila 800.000 eura. “Ono što je jako značajno, u budžetu za narednu godinu je povećenje plata zdravstvenim radnicima, gdje je postignuta moguća mjera kompromisa između zahtjeva sindikata i realnih mogućnosti državne kase. Poseban odnos Vlada je iskazala kroz povećanje zarada zaposlenih u ovom sistemu od devet odsto za 2020. godinu i dodatnih tri procenta za 2021. godinu“, rekao je Hrapović. Na taj način je, kako smatra, iskazana ozbiljna namjera da se i kroz povećanje zarada, zajedno sa drugim politikama, utiče na bolji standard svih zdravstvenih radnika. “Ulažemo i znatna sredstva u usavršavanje i edukaciju ljekara, za šta će naredne godine biti izdvojeno milion eura. Kupovinom opreme i rekonstrukcijom objekata njihov radni prostor činimo kvalitetnijim, a sa dodatnih milion i po eura nastavljamo da kao država pomažemo rješavanje i stambenog pitanja za ljekare i zaposlene u zdravstvenom sistemu, kojima je potrebna pomoć kupovine stana po povoljnim uslovima“, objasnio je Hrapović. R.D.

Medijska pisMenost postaje dio oBrazovnog sisteMa

InformacIje se dobIjaju na “klIk”, alI bez šIreg konteksta Medijska pismenost zahtijeva podršku obrazovnog sistema, medija i civilnog sektora, koji će, zajedno sa resornim ustanovama i institucijama, pomagati unapređenje zakonskih okvira i raditi na projektima kojima bi mladi bili u prilici da se upoznaju sa značajem i funkcionisanjem medija i komunikacije u 21. vijeku, poručio je državni sekretar Ministarstva prosvjete Aleksandar Mitrović na jučerašnjoj konferenciji posvećenoj unapređenju medijske pismenosti u Crnoj Gori.

Mitrović je kazao da je medijska pismenost u 21. vijeku dobila potpuno novo značenje u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta. “Usljed tolikog obima informacija, velikog broja medija, te pojave društvenih mreža, koje omogućavaju direktan kontakt sa drugima bez medija kao posrednika, imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije”, rekao je Mitrović i dodao da takva slika ima svoje prednosti i mane. Kako je rekao, prednost je

što je informacija dostupna “na klik”, a mana društvenih mreža u ovom smislu je dobijanje “suve” informacije, bez šireg novinarskog konteksta, koji je za sve nas, a posebno mlade, izuzetno edukativan. “Sa druge strane, nezavisno od vrste medija, od toga da li je riječ o tradicionalnim medijima ili ne, elektronskim ili ne, spin lažna vijest, polovične informacije, iskrivljene informacije su opasnosti koje realno vrebaju ne mlade iz Crne Gore, već faktički čitav svijet”, istakao je Mitrović. R.D.

Sa jučerašnje konferencije posvećene medijskoj pismenosti

CRNA GORA

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

KOORDINATOR NA PROJEKTU TESLA CLUBA

BIJELO POLJE: BEMAX PODRŽAVA PROJEKTE

ASFALTIRAN ŠKOLSKI POLIGON U MZ LOZNA Kompanija Bemax donirala je MZ Lozna asfalt za izgradnju školskog poligona, kao i ulicu u dužini od 300 metara. Inače, ovo nije prvi put da kompanija Bemax pomaže Bijelom Polju, čime je još jednom dokazana kao društveno odgovorna firma. ”Zahvaljujući razumijevanju renomirane kompanije Bemax došlo je do realizacije ova dva projekta u MZ Lozna, koja je jedna od najvećih na teritoriji bjelopoljske opštine. Školsko igralište ima neprocjenljiv značaj za djecu, a novi asfalt olakšaće komunikaciju mještanima i unaprijediti kvalitet putne infrastrukture. Ovom, ali i dosadašnjim donacijama ova kompanija je pokazala da podržava projekte od značaja za građane Bijelog Polja, na čemu im još jednom zahvaljujemo”,

poručio je Smolović. Kompanija Bemax prethodnih godina kroz donacije i sponzorstva podržala je veliki broj projekata koji su unaprijedili razvoj putne i sportske infrastrukture, ali i sporta. Zahvaljujući ovoj kompaniji, sportske poligone pored Lozne su dobile i osnovne škole u Ravnoj rijeci i Zatonu, dok je uspjehe Odbojkaškog kluba “Jedinstvo” pratila podrška Bemaxa kao generalnog sponzora. Takođe, ova kompanija je donirala asfaltiranje puta prema crkvi u Sutivanu, izgradnju modernog podvožnjaka kod škole u Sutivanu, trotoarsku stazu prema školi “9. maj”, pješačku stazu od Kruševa do Ribarevina, a Bemax je Opštini Bijelo Polje donirao i novi minibus za prevoz sportskih ekipa. B.Č.

PETNJICA: OKRUGLI STO ZA LOKALNE TO

Promovisaće Skadarsko jezero i bihorsku oblast Ministarstvo kulture je u okviru realizacije IPA projekta HAMLET u sali SO Petnjica organizovalo okrugli sto i radionicu, sa ciljem predstavljanja rezultata teritorijalnog mapiranja područja Bihora i predloga kulturne rute koja je formirana za ovo područje. Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici lokalnih turističkih organizacija, institucija i opština koje djeluju na području Bihora, kojima je data mogućnost učestvovanja u formiranju finalnih verzija navedenih dokumenata. Dodatno, prisutnima je prezentovan program Kreativna Evropa i konkurs za evropske projekte saradnje, koji je u toku do 27. novembra. Projekat HAMLET realizuje se u okviru Prvog poziva Interreg IPA prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora, a ba-

ziran je na promociji manje poznatih turističkih destinacija koje baštine ruralnu arhitekturu i kulturnu posebnost. Izabrani lokaliteti u Crnoj Gori koji su obuhvaćeni projektom su prostor Skadarskog jezera i bihorske oblasti, a glavne aktivnosti projekta odnose se na promociju materijalne i nematerijalne kulturne baštine, posebno tradicionalnih zanata, sa ciljem turističke valorizacije. Ministarstvo kulture na ovom projektu učestvuje kao projektni partner, a Zajednica opština Crne Gore kao pridruženi partner. Glavni partner na projektu je Ministarstvo kulture Albanije, a ostali partneri su Istraživački institut URI iz Albanije, CNA Bari (Zanatska komora) i Puglia Promozione (Regionalna agencija za turizam), dok je Regija Pulja pridruženi partner. I.F.R.

Podgorica uskoro službu sa električn Nakon što je dobila prvu javnu punionicu za električna vozila, Podgorica dobija i prvu taksi službu sa automobilima isključivo na električni pogon. Šest Tesla vozila (Model S) su već u glavnom gradu i početak pružanja luksuznih taksi usluga u automobilima na električni pogon očekuje se tokom narednih sedmica. Prema riječima koordinatora na projektu Tesla Cluba Milana Prodanovića, u planu je širenje flote Tesla vozila. DN: Kako će funkcionisati naručivanje ovih vozila i da li će biti isključivo preko aplikacije? PRODANOVIĆ: Opredijelili smo se da naručivanje i rezervisanje taksi vožnji funkcioniše isključivo putem naše aplikacije “TeslagoApp”. S obzirom da se radi o najsavremenijoj aplikaciji tog tipa (nalik Uberu i Yandexu), koja omogućava mnogo kvalitetniju, transparentniju i efikasniju uslugu (sa praćenjem vozila kad stiže, procjenom koštanja vožnje, informacijama o vozilu, vozaču, itd.), smatramo da će ljudi lako prepoznati prednosti i vremenom prelaziti na aplikaciju, kao što je to i trend svuda u svijetu. DN: Često smo mogli da čujemo da vožnja ovim vozilima neće biti za “svačiji džep”. Da li je to tako, odnosno koliko će biti minimalna cijena vožnje i kilometar vožnje? PRODANOVIĆ: Radi se o izuzetno skupim vozilima, ali

Nova električna taksi vozila uskoro će biti u funkciji

smo se potrudili da cijenu vožnje prilagodimo sredini i učinimo je tek nešto višom od cijena ostalih kompanija. S obzirom da je na snazi nova Odluka o taksi prevozu, više neće biti minimalne cijene vožnje, i takođe sve kompanije će morati da prilagode cijene tako da start bude najmanje 0,50 eura i kilometar najmanje 0,50 eura (noćna tarifa start 0,60 eura i kilometar 0,60 eura minimalno). Ne želimo da otkrivamo cijenu u ovom trenutku, već ćemo obavijestiti sve korisnike aplikacije o početku pružanja usluga i o cijenama, tako da ovim putem i po-

zivamo zainteresovane da preuzmu aplikaciju. DN: Da li je Podgorica prvi glavni grad u regionu koji dobija vozila na električni pogon i kakva su iskustva iz inostranstva, te da li na ovaj način može da se utiče i na svijest građana? PRODANOVIĆ: Elekrična vozila se pojavljuju sve više svuda u regionu, ali možemo se pohvaliti da je Podgorica prvi grad u cijelom regionu koji dobija usluge prevoza građana Tesla vozilima. U inostranstvu svijest građana se svakako mijenja, čak i auto proizvođači svjesni toga se trude da forsiraju prodaju električnih vo-

KOLAŠIN: NASTAVLJENA R

Počelo asfalti

Priprema za asfaltiranje

Juče su počeli radovi na asfaltiranju desetak gradskih ulica u okviru programa „Izgradnje lokalne infrastrukture“, koju realizuju opština Kolašin i Uprava za javne radove, a izvođač radova je preduzeće Bemaks. Kako je kazala Ljiljana Rakočević, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, prostorno planiranje i komunalne poslove, ovom fazom se nastavlja realizacija izgradnje lokalne infrastrukture, kao dio Programa uređenja prostora za 2019. godinu. “Biće asfaltiran dio Ulice Milivoja Bulatovića do zaobilazni-

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

CRNA GORA

A MILAN PRODANOVIĆ ZA DN:

foto: facebook

dobija taksi nim vozilima

zila. Velike su prednosti pri posjedovanju električnih vozila, od manjeg troška struje u odnosu na gorivo, do udobnije vožnje bez zvuka, bez mijenjanja brzina, instant ubrzanje, itd... U mnogim zemljama postoje subvencije za kupovinu takvih vozila, ali i jaka infrastruktura punjača, servisi, pa je pojedincima lakše i da ga priušte i održavaju, uprkos visokoj nabavnoj cijeni. U Crnoj Gori je to trenutno malo drugačije, ali smo sigurni da će se vremenom ići u tom smjeru. DN: Da li Podgorica ima dovoljno punjača za električne automobile i da li ima nazna-

ka da će ih biti još u narednom periodu? PRODANOVIĆ: Trenutno nema, tako da smo mi prije više od pola godine započeli naš projekat postavljanja električnih punjača, prije svega za naše potrebe, ali smo omogućili i ostalima da se pune besplatno za sada. Postoje naznake da će se broj punjača povećavati, ali su to uglavnom najsporiji punjači koji više služe za marketinške svrhe. Trenutno jedini brzi punjač u Crnoj Gori posjedujemo mi, ali se iskreno nadamo da će se i to promijeniti vremenom. DN: Da li je država omogućila povoljnosti za vlasnike električnih automobila, s obzirom da su ova vozila budućnost, a da nijesu nimalo jeftina i da li je Glavni grad omogućio određene olakšice? PRODANOVIĆ: Jedine povoljnosti trenutno su te što je carina na uvoz takvih automobila jedan odsto, a ne pet, i što je igrom slučaja registracija električnih vozila izuzetno jeftina (s obzirom da nemaju kubikažu). I dalje je to nedovoljan stimulans u odnosu na ostale države, pa očekujemo da se i tu situacija popravi. Što se tiče Glavnog grada, obezbijeđen je punjač i uvedene su taksi licence za električna vozila, tako da je pomak vidljiv, a i prepoznali smo volju da se podrže ovakvi projekti, koji imaju pozitivan efekat na cijelo okruženje. M.Medenica

REALIZACIJA IZGRADNJE LOKALNE INFRASTRUKTURE

iranje desetak gradskih ulica ce, zatim ulice Radoša Maškovića, Jagoša Simonovića, Ulica mojkovačka do Trga i Mojkovačka II, Ulica Ranka i Strahinje Miloševića, dio Ulice Dunje Đokić, kao i ulice u Gornjem Pažanju. Podižemo kvalitet saobraćajne infrastrukture u gradu i unapređujemo turistički imidž grada”, kazala je Rakočević. Ona je istakla da će preduzeče Bemaks asfaltirati dionicu od Manastira Morače do Bara u dužini od jednog kilometra. Završena je i prva faza sanacije gradski ulica. “Biće ponovljen tender za realizaciju 100.000 eura koliko je još preostalo iz realizacije programa

„Izgradnja lokalne infrastrukture“ koji je opština potpisala sa Upravom javnih radova. Na prethodni tender se niko nije javio. Ministarstvo poljoprivrede značajno učestvuje u asfaltiranju puta Međuriječje–Cerovica–Liješnje a radovima koji su počeli biće asfaltirano 3,2 kilometra. Asfaltiraće se skoro kilometar puta u selu Starče u Gornjoj Morači. Kao dio realizacije Programa uređenja prostora u prethodnom periodu su asfaltirane dionice od Kolašina do Bašanja brda, ulica u Gornjem Pažanju, kao i dionica Melještak – Vlahovići”, kazala je Rakočević. Z.B.

Ambasadorka Turske sa rukovodstvom opštine Kolašin

KOLAŠIN: TURSKA AMBASADORKA U POSJETI LOKALNOJ UPRAVI

Predložila sastanak sa turskim investitorima i dijasporom Postoje svi uslovi za jačanje ekonomske saradnje između Turske i Crne Gore, konstatovano je juče tokom sastanka opštinskog rukovodstva sa ambasadorkom Turske Songul Ozan. To otvara šansu i kolašinskim potencijalima i preduzetnicima da se nametnu svojim proizvodnim i razvojnim programima. Predsjednik opštine Milosav Bato Bulatović je upoznao ambasadorku Ozan za potencijalim opštine u oblasti poljoprivrede, turizma, drvoprerade. “Razvojne mogućnosti biće uvećane skorim završetkom kapitalnih državnih investicija koje se realizuju oko Kolašina, kao što su auto-put Podgorica – Mate-

ševo, put Kolašin – Berane preko Bjelasice, kompletiranje Ski-centra Kolašin 1600. Sve to doprinosi povećanom interesovanju stranih investitora za Kolašin,” kazao je Bulatović, izražavajući uvjeravanje da će nakon posjete ambasadorke Ozan porasti i interesovanje investitora iz Turske, koji su sve prisutniji u Crnoj Gori. On je istakao da opštinsko rukovodstvo kontinuirano radi na poboljšanju kvaliteta života građana Kolašina, a dio tih aktivnosti je i kvalitetna međunarodna saradnja, pa je predložio ambasadorki i bratimljenje Kolašina sa nekim gradom iz Turske. Ambasadorka Songul Ozan je izrazila zadovoljstvo posjetom Kolašinu, za

čije je turističke potencijale odavno čula. Stavila je u prvi plan istorijsku i kulturnu povezanost dva naroda, crnogorskog i turskog, kao i činjenicu da je i sami Kolašin povezan sa Turskom jer se znatan broj Kolašinaca u prošlom vremenu odeslio u Izmir i njegovu okolinu. Ona je predložila da se organizuje sastanak sa investitorima iz Turske i sa dijasporom, kako bi se na kvaltetniji način povezali. Istakla je da agenciji TIKA treba kandidovati konkretne projekte, da treba razmisliti o programima stipendiranja koje nude univerziteti u Turskoj i da će svojim sunarodnicima predložiti da turistički i skijaški upoznaju Kolašin. Z.K.

PODGORICA: BOOK YOUR TOUR

NOVI IZLETI I PJEŠAČKE TURE

Turistička organizacija glavnog grada i Turistička agencija “Marco Polo” iz Podgorice predstavili su juče projekat “Book Your Tour“. Ovaj projekat podrazumijeva organizovanje izletničkog programa iz Podgorice do brojnih turističkih atrakcija širom zemlje, 365 dana u godini. Takođe, svakog dana će biti organizovana i pješačka tura Podgoricom, sa početkom od 17 sati, na Trgu nezavisnosti. Projekat “B o ok Your Tour“ realizuje TA “Mar-

co Polo“ uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, NTO Crne Gore, TO Glavnog grada, JPNP Crne Gore, ERBD i ostalih relevantnih subjekata. I.F.R.

OVAJ PROJEKAT PODRAZUMIJEVA ORGANIZOVANJE IZLETNIČKOG PROGRAMA IZ PODGORICE DO BROJNIH TURISTIČKIH ATRAKCIJA ŠIROM ZEMLJE, 365 DANA U GODINI

CRNA GORA

TIVAT: FORMIRAN PRIVREDNI SAVJET

Podrška lokalnoj privredi Opština Tivat formirala je juče Privredni savjet kako bi unaprijedila institucionalnu podršku lokalnoj privredi i podstakla razvoj privrede na teritoriji opštine. Na predlog Sekretarijata za turizam i preduzetništvo koji je inicijator formiranja savjeta, a na osnovu rješenja predsjednika Opštine Tivat, ujedno i predsjednika Privrednog savjeta, pored predstavnika iz lokalne uprave, Savjet je formiran od značajnih i uticajnih predstavnika privrede u opštini Tivat. Članovi su Snežan Kovinić – “Ben Kov” d.o.o. ,Tonći Francesković – NVO “Udruženje ugostitelja i hotelijera”, , Branko Zgradić – “Navar Incorporated” d.o.o, Risto Lučić – “UNA” d.o.o. i predstavnici strateških investitora Adriatic Marinas i Luštica Deve-

lopment, Predrag Leković i Goran Kovačević. Na jučerašnjoj konstitutivnoj sjednici Privrednog savjeta koju je inicirao i otvorio predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, jasno je definisana uloga savjeta, koji bi trebao da prati sva pitanja koja su od interesa za privredu i lokalni ekonomski razvoj i da predlaže gradonačelniku aktivnosti za unapređenje uslova za poslovanje. Takođe, razmotren je Poslovnik o radu Privrednog savjeta, a nakon kvalitetno predstavljenog nacrta Strategije razvoja turizma 2020-2024. godine, Privrednom savjetu je data mogućnost da se izjasni i uključi u raspravu, te su na dokument date kvalitetne sugestije i primjedbe za eventualne izmjene i dopune. Z.K.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

PREDSJEDNIK OPŠTINE KOTOR ŽELJKO APRCOVIĆ

NOVI RIZORT BIGOVA BAY VRIJEDAN 300 MILIONA EURA

K Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija, Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br.2, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Ministarstvo finansija pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga održavanja softvera za planiranje budžeta, CPV 72267000-4 Usluge održavanja i popravke softvera, procijenjene vrijednosti 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 12-18325 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 19.11.2019. godine. Lice za davanje informacija: Sanja Bakić, tel: 069/457-313, e-mail: sanja.bakic@mif.gov.me .

OBRAZAC 9 Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14,28/15 i 42/17), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Prehrambenih proizvoda na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 25.700,00 €. Tenderska dokumentacija broj 638-27/19-9073 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 19.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

OBRAZAC 10 Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI elektro, vodovodnog, molerskog, bravarskog i ostalog potrošnog materijala za period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 7.359,00 €. Tenderska dokumentacija broj 642-31/19-9093 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 19.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

otorski parlament juče je donio odluku vezanu za gradnju izuzetno značajnog turističkog rizorta na Bigovu, kazao je predsjednik opštine Kotor Željko Aprcović.

Naime, na inicijativu investitora Bigova Bay ušlo se u razradu studije lokacije Bigova, gdje će biti i potpisan ugovor o komunalnom opremanju zamljišta u vrijednosti od 15 miliona eura, koje će investirati Bigova Bay, a koje će Opština odbiti od komunalija. “Odlukom o potpisivanju tog sporazuma stvaraju se neophodni preduslovi da se investicija, od otprilike 300 miliona eura, odvija na lokalitetu Bigova, ne zanemarujući i druge lokalitete koji korespondiraju sa Bigovom. U narednom periodu imamo namjeru da gradimo dva turistička kapaciteta. Želio bih da istaknem da smo blizu okonačanja pregovora za završetak kanalizacionog sistema i nedostajući kanalizacioni sistem od Prčanja do Stoliva. Takođe sam, u razgovoru sa predsjednikom Vlade, dogovorio akt za gradnju vertikalnog transporta koji treba da ide prema Njegušima, vrijednost investicije je oko 25 miliona”, rekao je Aprcović u intervjuu za Infobiro. Budžet opštine Kotor za 2020. godinu iznosi oko 23 miliona eura, što je, prema riječima pr-

vog čovjeka opštine, znatno povećanje. Govoreći o uspjesima svoje administracije, on ističe činjenicu da je ponosan i na odluku o regulisanju međuljudskih prava i obaveza koja se tiče kotorskog najtrofejnijeg Vaterpolo kluba Primorac. “Opština će u roku od 15 dana potpisati i preuzeti taj vaterpolo klub i opredijeliti dio sredstava koje smo kao Opština preuzeli da isplatimo po osnovu ugovora sa sadašnjom vlasničkom strukturom. Znajući da je Vaterpolo klub Primorac 2009. osvojio Ligu šampiona i da će za par godina biti stogodišnjak, to dovoljno govori o tome da smo se na pravi i adekvatan način ophodili prema tom pitanju”, kazao je prvi čovjek kotorske opštine. Aprcović je podsjetio i da su radovi na rekonstrukciji i adaptaciji zatvorenog bazena bili u zastoju od februara do jula. Opština je, međutim, urgentno odreagovala i to na način da je s izvođačem radova dogovorena rekonstrukcija i adaptacija bazena, te dobijanje potrebne dozvole najkasnije do 1. marta. Prema njegovim riječima, radi se i na programu tehničkog

uređenja, odnosno na pokrivanju sportske hale. Kako je dodao, stvaraju se neophodni uslovi za dalje investicije, a raspisani su i javni pozivi za nekoliko investicionih aktivnosti. Između ostalog, posrijedi je gradnja zaobilaznice oko tri značajne prosvjetne ustanove koje se nalaze u Dobroti - Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić”, Srednje pomor-

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

CRNA GORA

Sa Javne rasprave u glavnom gradu

PODGORICA: JAVNA RASPRAVA O NACRTU ODLUKE O POREZU NA NEPOKRETNOSTI

0 A

NAJNIŽA STOPA ZA PROIZVODNE OBJEKTE

Aprcović

Nadam se do 15. decembra, kada i jeste sastanak komiteta UNESCO-a, da će naša Bokeljska mornarica dobiti stvarno taj status koji joj pripada

ske škole i Gimnazije, gdje bi se, kroz drugačiju regulaciju saobraćaja tom zaobilaznicom napravio prsten i omogućila bolja protočnost saobraćaja. Aprcović je poručio da žele da donesu set mjera o regulisanju pješačkog saobraćaja, koji će biti kanalisan prema pothodniku, pogotovo u dijelu koji se tiče turista koji dolaze kruzerima. Time bi se, smtra on, rije-

Buduća turistička lokacija BIGOVA BAY

šio barem dio saobraćajnog kolapsa, koji je u Kotoru evidentan, iz razloga što ovaj grad ima sezonu od marta do novembra. Kotorska opština iz godine u godinu broji sve veći broj turista. I više nego pozitivan trend rasta ove privredne grane, međutim, sa sobom donosi i izazove. “Želim da istaknem da je puno stvari pokrenuto, moramo da se pohvalimo da ćemo mimo dva statusa zaštite UNESCO-a imati i treći, i nadam se do 15. decembra, kada i jeste sastanak komiteta UNESCOa, da će naša Bokeljska mornarica dobiti stvarno taj status koji joj pripada. To je zaštita pokretnog kulturnog dobra čovječanstva, što dovoljno govori o tome koliko Kotor u sebi baštini sve ono za čim civilizovan svijet žudi. Jako je veliki izazov sjedjeti na mjestu predsjednika opštine Kotor, očuvati ono što su nam prethodne generacije ostavile, a vodeći računa o tome da moramo imati dinamičan ekonomsko-turistički rast. Upravo je želja da sa predstavnicima UNESCOa pričamo o tome kako i na koji način da damo dimenziju gradu kako bismo imali taj neophodni impuls za očuvanje kulturno-istorijskog blaga i dalji razvoj grada”, zaključio je Aprcović.

Predstavnici Sekretarijata za finansije istakli su da je porez na nepokretnost na najnižoj stopi koju propisuje Zakon. To je ocijenjeno na centralnoj javnoj raspravi povodom Nacrta Odluke o porezu na nepokretnost. Kako je istakao sekretar za finansije Miomir Jakšić donošenje nove Odluke o porezu na nepokretnost na lokalnom nivou uslovila je promjena Zakona o porezu na nepokretnost koji je usvojen u aprilu. Osnovica za utvrđivanje poreza na nepokretnosti, kako je pojasnio, je tržišna vrijednost nepokretnosti na dan 1. januara godine za koju se porez utvrđuje. “U odnosu na prethodnu Odluku o porezu na nepokretnost Glavni grad ni jednu stavku nije povećao. Ostale su na istom nivou. Zakonom je definisano da stopa poreza na nepokretnost može da se kreće u rasponu od 0,25 do jedan odsto. Te stope kod nas su minimalne. Najveća je stopa je 0,42 odsto za poslovne objekte a za sekundarne stambene objekte 0,58 odsto”, kazao je sekretar Jakšić. Niske poreske stope u ovoj Odluci predložene su u skladu sa namjerom gradske uprave da stimuliše proizvodnju. “Stavili smo najnižu stopu na proizvodne objekte i hale i ta stopa iznosi 0,28 odsto. Na ovaj način želimo da damo doprinos samoj prozvodnji kako bi realan sektor mogao što bolje da se razvija i da poreska opterećanje budu na najnižem mogućem nivou”, poručio je Jakšić. Odluka, kako je kazao, predviđa umanjenja poreza na nepokretnost u odnosu na lokaciju, kvalitet kao i starost objekta. “Na taj način smo u pot-

punosti ispoštovali zakonske obaveze koje su Zakonom definisane”. Dodao je kako je Odlukom definisano da za stambene objekte u izgradnji naplata poreza otpočinje od momenta tehničkoh prijema odnosno maksimalno tri godine od momenta izdavanja građevinske dozvole. “Na taj način smo željeli da investitore oslobodimo plaćanja poreza dok je u fazi izgradnje neki objekat. Onog momenta kad se u Katastru prevede onda počinje obračuvanje poreza na napokretnost”, zaključio je Jakšić. Takođe, održana je javna rasprava i o Nacrtu Odluke o visini, načinu obračunavanja i plaćanja članskog doprinosa Turističkoj organizaciji Glavnog grada-Podgorice. Obveznici plaćanja članskog doprinosa su pravna lica, fizička lica i preduzetnici koji na teritoriji Glavnog grada Podgorice imaju svoje sjedište ili organizacionu jedinicu, odnosno društvo koje obavlja turističku, ugostiteljsku i/ili sa turizmom neposredno povezanu djelatnost. Javna rasprava o Nacrtu ove dvije Odluke počela je 7. novembra 2019. godine i traje 15 dana. Primjedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se u pisanoj formi na adresu: Sekretarijat za finansije Glavnog grada Podgorica, Ulica Njegoševa br. 13 ili na e-mail: finansije@tcom.me, do isteka roka za javnu raspravu. Sekretarijat za finansije će razmotriti primjedbe, predloge i sugestije učesnika javne rasprave. Predviđeno je da se Odluke primjenjuju od 1. januara naredne godine. I.F.R.

Svijet

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

oko 100 studenata i dalje zabarikadirano na politehničkom univerzitetu

Univerzitet u Hongkongu i dalje pod opsadom, pokušaj bjekstva kroz tunele za kanalizaciju

600

demonstranata do sada je napustilo politehnički univerzitet, uključujući i 200 mlađih od 18 godina

U Hongkongu i dalje traju nemiri. U studentskom kampusu nalazi se oko stotinak studenata, okruženih policijom, koji odbijaju da napuste Politehnički univerzitet dok je više stotina demonstranata otišlo u pratnji posrednika. Dok se premijerka Keri Lam nada da se situacija na tom univerzitetu može mirno razriješiti i poziva studente da se predaju, američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da je njegova zemlja veoma zabrinuta zbog političke krize i nereda u Hongkongu i traži od Kine da poštuje slobode građana Hongkonga. Neki od studenata pribjegli su očajničkom pokušaju da pobjegnu sa

univerziteta koristeći tunel za kanalizaciju, ali su spriječeni. Izazvano je više požara ispred ulaza, demonstranti su policiju gađali strelama i zapaljivim bombama, uzvraćeno im je suzavcem i vodenim topovima. U međuvremenu, vlasti Hongkonga dozvolile su maloljetnim osobama da napuste univerzitet dok su odrasli uhapšeni na listu mjesta. Zabarikadirani studenti imaju pet ključnih zahtjeva, a jedan je istraga o policijskoj brutalnosti. “Očajna sam jer je jedini izlaz da se predamo, ali se bojimo da ćemo biti krivično gonjeni. Već dva dana pokušavamo da pobjegnemo, ali nismo našli način”, navela je demonstrantki-

nja Melodi Fo. Premijerka Hongkonga apelovala je na smirivanje situacije. “Poručujem svima koji su zabrinuti zbog situacije na univerzitetu da ćemo upotrebiti sva sredstva da ubijedimo demonstrante da napuste kampus što prije. Ako budemo vidjeli neke incidente u kampusu kojima se ugrožavaju ljudski životi onda će policija morati da spriječi tragediju”, kazala je Keri Lam. Kineska vlada je imenovala novog šefa policije u Hongkongu, javila je kineska državna novinska agencija. Do toga je došlo poslije sukoba snaga reda sa demonstrantima i penzionisanja dosadašnjeg prvog čovjeka policije Stivena Loa.

razmjena zatvorenika između talibana i međunarodnih snaga

Talibani oslobodili Amerikanca i Australijanca, slijedi razmjena Talibani su objavili da su na jugu Avganistana oslobodili dvojicu taoca, Amerikanca i Australijanca, koji su više od tri godine bili zarobljeni. Predstavnik talibana je saopštio da su Amerikanac Kevin King i Australijanac Timoti Viks oslobođeni u provinciji Zabul u oblasti koja je većim dijelom pod kontrolom talibana, prenio je Tanjug. Za sada nije poznato da li su

King i Viks

King i Viks, obojica profesori na američkom univerzitetu u Kabulu, predati predstavnicima avganistanske vlade, posrednicima ili američkim snagama, prenio je AP. Oni su oslobođeni nekoliko sati nakon što je avganistanska vlada oslobodila trojicu talibanskih zatvorenika koji su prebačeni u Katar. Ranije su talibani objavili da će trojica talibanskih za-

tvorenika koje je oslobodio Kabul biti razmijenjeni za američkog i australijskog taoca. Među trojicom talibanskih zatvorenika je i Anas Hakani, mlađi brat Sirajudina Hakanija koji predvodi zloglasnu mrežu Hakani. Po svemu sudeći, talibani nisu htjeli da oslobode dvojicu profesora dok ne dobiju dokaz da su njihovi ljudi stigli u Katar.

erdogan poručio trampu:

Turska se neće odreći S-400 Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je da je američkom predsjedniku Donaldu Trampu u Vašingtonu prošle sedmice prenio da se Turska neće odreći ruskog sistema protivraketne odbrane S-400 koji je nabavila uprkos protestima svog saveznika iz NATO-a. Erdogan je članovima svoje Stranke pravde i razvoja u parlamentu saopštio da je Donaldu Trampu rekao i da ako SAD zadrže beskompromisni stav o F-35, Turska bi morala da

traži alternativu kako bi zadovoljila svoje srednjoročne odbrambene potrebe, prenio je Rojters. Erdogan i Tramp su razgovarali u Bijeloj kući da bi prevazišli međusobne rastuće razlike. Vašington je saopštio da sistem S-400 predstavlja prijetnju njenim borbenim avionima F-35 i suspendovao je Tursku iz svog avionskog programa, gdje se Turska pojavljivala kao kupac i proizvođač. SAD su, takođe, upozorile Tursku da će se suočiti sa sankcijama zbog takvog dogovora.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

SVIJET

TRAMPOV LJEKAR O IZNENADNOM ZDRAVSTVENOM PREGLEDU AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Tramp obavio “rutinski” ljekarski pregled, nema akutnih problema posjeta vojnoj bolnici “Volter Rid” pokrenula je pitanja na društvenim mrežama s obzirom da je do pregleda došlo mjesecima prije uobičajenog godišnjeg pregleda američkog predsjednika. “Uprkos nekim spekulaci-

jama, predsjednik nije imao nikakve bolove u grudima, niti je pregledan ili podvrgnut tretmanu iz bilo kojeg hitnog ili akutnog razloga”, objavio je Trampov ljekar Šon Konli u saopštenju koje je objavila Bijela kuća. “Posebno nije bio podvrg-

nut nikakvim specijalističkim kardiološkim niti neurološkim procjenama”, naveo je Konli. “Pregled je bio rutinski, planirani kontrolni pregled kao sastavni dio regularne, primarne preventivne zaštite koju dobija tokom cije-

Uhapšen posrednik u ubistvu novinarke na Malti Na Malti je uhapšen muškarac koji je osumnjičen da je posredovao u ubistvu najpoznatije istraživačke novinarke u toj zemlji Dafne Karuana Galicije, rekao je izvor iz policije. List “Tajms of Malta” objavio je da vlada razmatra pomilovanje ako posrednik dovede istražitelje do naručilaca ubistva. Vjeruje se da je posrednik bio veza između osobe osumnjičene za njeno ubistvo i ljudi koji su izveli ubistvo, kao i onih koji su po-

ŠVEDSKA ODUSTALA OD ISTRAGE ZA SILOVANJE PROTIV ASANŽA Vikiliksa trenutno u Velikoj Britaniji služi kaznu zatvora u trajanju od 50 nedjelja, jer je prekršio uslove kaucije pobjegavši u ambasadu Ekvadora u Londonu kako bi izbjegao izručenje Švedskoj. U ekvadorskoj amba-

mogli da se nabavi eksploziv korišćen u operaciji. Policijski izvor direktno upoznat sa tim pitanjem kaže da je hapšenje sprovedeno u četvrtak u okviru jedne druge istrage, prenio je Rojters. Dafne Karuana Galicija, novinarka koja je istraživala korupciju, ubijena je prije dve godine kada je ispod njenog automobila eksplodirala podmetnuta bomba, a do sada su uhapšene tri osobe za koje se smatra da su izvršile ubistvo. Foto: Jon Borg

OPTUŽBA IZ 2010. GODINE

Švedski tužioci odustali su od istrage protiv Džulijana Asanža koji je 2010. prijavljen za silovanje, javio je Bi-Bi-Si. Asanža je prijavila žena koja je tvrdila da ju je on silovao tokom posjete Švedskoj te godine. Osnivač

le godine”, navodi Trampov ljekar koji je objavio i utvrđene nivoe holesterola koje se smatraju u granicama normale. “Sve je jako dobro!”, napisao je u nedjelju o rezultatima pregleda na svom Tviteru američki predsjednik.

MOŽE DOVESTI DO NARUČILACA

Foto: Jack Taylor

Američki predsjednik Donald Tramp obavio je u subotu “rutinski” zdravstveni pregled i nije bio podvrgnut kontroli iz bilo kakvog akutnog ili hitnog zdravstvenog razloga, objavio je njegov ljekar. Trampova neočekivana

sadi Asanž je proveo sedam godina, a uhapšen je 11. aprila ove godine. Ranije je već švedski sud odbio zahtjev za pritvor u odsutnosti Džulijanu Asanžu, što je značilo da ne može biti izručen, a sada su odustali i od istrage.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

KULTURA

BOGAT KULTURNI PROGRAM POVODOM DANA OPŠTINE BUDVA

ČAROLIJA SATKANA OD BOJE I SVJETLOSTI MEDITERANA

M U obimnoj studiji Marina Abramović – “Od reza do šava”, Svetlana Racanović analizira sve faze rada istaknute umjetnice, precizno mapirajući nastajanje tog obimnog i kompleksnog opusa, slijedeći lanac transformacija umjetnosti Marine Abramović, od prvih serija slika sa oblacima, preko performansa sedamdesetih, pa sve do najnovijih projekata...

REPERTOAR DANAS 20.11.2019.

FILM DŽOKER

20:00/ 22.20h

REŽIJA: Tod Filips

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 20.11.2019.

FILM BITKA ZA MIDVEJ 21:15h REŽIJA: Roland Emerih

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

uzeji i galerije Budva povodom Dana opštine organizuju bogat kulturni program od 21. do 26. novembra. Tako je u ovom periodu predviđeno otvaranje dokumentarne izložba sa fragmentom podnog mozaika iz ranohrišćanske bazilike, predstavljanje monografija umjetnika Sava Pavlovića, kao i otvaranje izložbe mozaika Jovana Pake Kentere.

Prvi u nizu događaja je dokumentarna izložba sa fragmentom podnog mozaika iz ranohrišćanske bazilike u budvanskom Starom gradu, koja će biti otvorena sjutra veče od 18 časova u Maloj sali Moderne galerije “Jovo Ivanović”. Ostaci ranohrišćanske bazilike, sa vrijednim fragmentima mozaičkog poda, otkriveni su tokom iskopavanja 1982-83. godine, za koje se smatra se da potiču sa kraja V ili sa početka VI vijeka. Ovo ukazuje i na činjenicu da je u pitanju najstariji sakralni objekat podignut na prostoru stare Budve, a kad je riječ o spomenicima te vrste, i jednom od najstarijih na teritoriji Balkana. Bazilika je otkrivena na prostoru koji se nalazi između južnog zida

Ranohrišćanski mozaik biskupskog dvora Crkve Svetog Ivana i platoa ispred Citadele u jugoistočnom dijelu Starog grada. Može se pretpostaviti da su majstori mozaika pripadali jednoj od škola poznate mozaičke radionice u Saloni, čiji ugled posebno raste u V i VI vijeku, naročito na Primorju. U subotu, 23. novembra u 18 časova biće predstavljena monografija umjetnika Sava Pavlovića na čijoj organizaciji već šest mjeseci radi JU Muzeji i galerije Budve. “Slike Sava Pavlovića, fi-

gurativne koherentnosti koje karakteriše kvalitet discipline, sređenosti i uravnoteženosti, zasnovane su na intelektualnoj koncepciji slike. Plošna arabeska japanske umjetnosti (lišće na vjetru), javlja se uporedo sa kolorističkim superpozicijama koje otvaraju prostor trećoj dimenziji. Zapravo, predmetni sloj slika Sava Pavlovića, ‘pjesnika’ mediteranskog miljea, možemo svesti na čaroliju satkanu od boje i svjetlosti”, zapisala je u monografiji istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Na promociji monografije učestvovaće mr Marin Ivanović, Petrica Duletić, Ljiljana Zeković, mr Ana Matić, Savo Pavlović i mr Lucija Đurašković, a moderatorka večeri biće Milica Stanić Radonjić. Konačno, izložba mozaika Jovana Pake Kentere, biće otvorena u utorak 26. novembra u 18 časova u Spomen domu “Crvena komuna” u izložbenom prostoru galerije “Marko K. Gregović”, u završnici bogatog kulturnog programa Galerija i Muzeja Budva. M.Rog.

KNJIGA ª DJEVOJČICA TARA I ČAROBNO DRVOº PREDSTAVLJENA U KOTORU

Ekološka bajka o borbi mladih za spas planete

Roman za djecu “Djevojčica Tara i čarobno drvo” autora Žarka Vučinića predstavljen je povodom Dana opštine Kotor u prepunoj sali Kina “Boka”. Prisutne je pozdravila Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, a odlomke iz knjige čitala je urednica romana Sonja Živaljević. Prema riječima autora, roman za djecu “Djevojčica Tara i čarobno drvo” štampan je na reciklažnom papiru, a ilustracije su radile učenice 2. i 3. razreda Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja. Knjiga “Djevojčica Tara i čarobno

drvo” jeste ekološka bajka o borbi mladih za spas planete, koja propagira osnove koncepta “Zero waste – Svi-

jet bez otpada”. Svoju prvu knjigu za djecu “Čudesni svijet puha Đorđa” Žarko Vučinić objavio je

2016. godine, a za njen nastavak „Puh Đorđe i duhovi triftara“ dobio je nagradu Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2017. godini. Posljedni dio ekološke trilogije „Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog“ objavio je 2018. godine. Dva puta je nominovan za prestižnu regionalnu književnu nagradu “Mali princ”. Vučinić je i kreator koncepta “Priroda, djeca, mašta – učimo uz puha Đorđa” čiji je cilj povratak djece prirodi, koji je promovisao pred više od 7000 mališana iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. R.K.

KULTURA

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

POČELO 33. IZDANJE ª SUSRETA POD STAROM MASLINOMº

FESTIVALI JESU PRILIKA DA SE UKAŽE NA VAŽNOST KNJIGE

Festival dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu “Susreti pod Starom maslinom” otvoren je pod pokroviteljstvom Opštine Bar, u organizaciji Kulturnog centra Bar. Tačno u podne na Mirovici Stara maslina ujedinila je sunce, djecu i pjesnike, i po 33. put poslala poruku mira i jedinstva. Potpredsjednica opštine Tanja Spičanović svečano je otvorila ovu manifestaciju ističući tom prilikom njenu važnost za grad Bar i dugu tradiciju. “Po 33. put pjesnički karavan mladih i afirmisanih umjetnika pohodi ovo drvo slaveći vrijednosti koje ono ponosno simbolizuje i čuva. Ovo je manifestacija koja je važna za Bar kao grad otvorene kulture, spremne za susret i razgovor sa drugim kulturama”, kazala je Spičanović.

Ovogodišnji laureat Dejan Đonović tradicionalno je zasadio maslinovo drvo

■ VIŠE OD 30 PISACA IZ ZEMLJE I REGIONA

Profesorica književnosti Radinka Ćinćur saopštila je odluku žirija za literarne radove i dodijelila treću nagradu Aleksandri Mitrović, učenici šestog razreda OŠ “Heroj Sveta Mladenović” iz Smedereva, drugu nagradu Pavlu Delibašiću, učeniku OŠ “Olga Golović” iz Nikšića, i prvu nagradu Aniti Bišević, učenici OŠ “Meksiko” iz Bara. Susreti su ove godine oku-

FESTIVALE KNJIŽEVNOSTI ZA DJECU VIDIM I KAO PRILIKU DA SE POJAČA RECEPCIJA KNJIGE ZA DJECU, JER ŽIVIMO VRIJEME KOJE KNJIGU STAVLJA PO STRANI. KNJIGA I KNJIŽEVNOST BIVAJU NA MARGINI DRUŠTVENOG INTERESOVANJA, A FESTIVALI JESU PRILIKA DA SE MALO UKAŽE NA VAŽNOST KNJIGE, NA NJENO NEZAMJENLJIVO MJESTO U ŽIVOTU SVAKOG DJETETA. SJETIMO SE KAD SMO MI BILI DJECA, KNJIGA JE IPAK IMALA OZBILJNIJE MJESTO U NAŠOJ SVAKODNEVICI

pili preko 30 pisaca iz zemlje i regiona, a prvi put ugostili su jednog od najvećih stvaralaca za djecu današnjice Dejana Aleksića. Ovaj “nasljednik najboljih”, kako ga književna kritika naziva, kazao je da festivali ovakvog tipa podsjećaju djecu na prave vrijednosti. “Festivale književnosti za djecu vidim i kao priliku da se pojača recepcija knjige za djecu, jer živimo vrijeme koje knjigu stavlja po strani. Knjiga i književnost bivaju na margini društvenog interesovanja, a festivali jesu prilika da se malo ukaže na važnost knjige, na njeno nezamjenljivo mjesto u životu svakog djeteta. Sjetimo se kad smo mi bili djeca, knjiga je ipak imala ozbiljnije mjesto u našoj svakodnevici”, zaključio je Aleksić. “Susreti pod Starom maslinom” su jedina manifestacija ovakvog tipa u Crnoj Gori i pjesnici-učesnici koriste svaku priliku da istaknu koliko je važno da se kao takva njeguje i raste. Iz Crvenke po dvadeseti put na Susrete došao je i poznati dječiji pisac Tode Nikoletić. Sebe smatra iskrenim prijateljem festivala, a posebno ga raduje kada i djeca iz regiona učestvuju.

■ SA DJECOM JE SVE LJEPŠE

“Ja sam u misiji Stare masline, uvijek prosljeđujem konkurs i raduje me da putem tog konkursa dolaze djeca iz drugih krajeva. Ono što je najvažnije. ta lijepa mjesta nijesu sama po sebi lijepa, lijepa su baš kada im dođu djeca i kada ih oplemenimo njihovim prisustvom, njihovom ljepotom i, što je najvažnije, njihovom znatiželjom”, istakao je on. Pjesnici su se, svako ponaosob, predstavili mališanima svojim pjesmama,

a najmlađi među njima to su s radošću dočekali. Druženje pod Mirovicom pjesmom je zaokružio laureat 33. Susreta Dejan Đonović. Pjesnički karavan predvođen djecom spustio se potom do “Pjesničkog parka”, gdje je laureat tradicionalno zasadio maslinovo drvo, a nakon toga na novom “Pjesničkom kamenu” otkriveno je Đonovićevo ime, kojim je simbolično započeo jedan novi zlatni niz. U pratnji kolega pjesnika, ovaj crnogorski stvaralac za djecu se uputio prema moru, odakle je govoreći svoju poru-

ku mira, u daleki svijet poslao vijenac od maslinovih grana i poruku u boci. Prvi dan festivala zaokružen je otvaranjem izložbe 50 najboljih radova pristiglih na likovni konkurs, kao i uručenjem nagrada najboljima. Predsjednik žirija dr Milun Lutovac dodijelio je tom prilikom: prvu nagradu Nemanji Ćorović, učeniku OŠ “Orijenski bataljon” iz Bijele, drugu nagradu Luki Dujović iz OŠ “Kekec” iz Sutomora i treću nagradu Mili Božović, učenici drugog razreda OŠ “Druga osnovna škola” iz Budve. R.K.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

KULTURA

KOTORART DON BRANKOVI DANI MUZIKE 2020

U slavu Betovena i evropskih vrijednosti

on Brankovi dani muzike naredne godine planiraju obilježavanje velikog datuma u istoriji muzike Evrope i svijeta: 250 godina rođenja jednog od najvećih muzičkih genija, Ludviga van Betovena. Niz programa, festival će potpuno posvetiti muzičkom opusu ovog velikana, dok će nekoliko programa za temu imati njegov širi društvenoistorijski kontekst. Kroz programe umjetničke muzike, a u izvođenju renomiranih domaćih, regionalnih i svjetski afirmisanih solista, ansambala i orkestara čuće se Betovenova simfonijska, kamerna i solistička muzika. Na samom otvaranju festivala, planiran je simfonijski koncert, u saradnji sa međunarodnim partnerima koji će podrazumijevati i predstavljanje crnogorskih muzičara kao i premijeru djela, najnovije porudžbine festivala koja obuhvata tri kompozi-

ranog bečkog ansambla. Festival planira i da jedno čitavo veče posveti osvrtu na Betovena kao čovjeka i umjetnika, kao i na interesantne manje poznate detalje njegovog života i okolnosti stvaranja. Pored Betovena, KotorArt don Brankovi dani muzike narednu godinu planiraju da obilježe još intenzivnijom saradnjom na međunarodnom planu. Naročito važnu pažnju festival posvećuje saradnji sa partnerskim festivalima i realizaciji projekata sa njima. Planirana je saradnja i koncerti sa Šangajskim art festivalom, najvećim festivalom muzike u Kini, kao i sa Verbier festivalom u Švajcarskoj, najznačanijim festivalom umjetničke muzike u Evropi. Takođe, nakon osnivanja novog festivala pod nazivom Wild Beauty Art, koji se

tora sa tri pogleda na Betovena, tačnije na “Odu radosti”, himnu Evropske unije i značenja koja ona ima iz perspektiva različitih, njenih (skoro) bivših, sadašnjih i (skoro) budućih članica. Takođe, kao uobičajena praksa svečanog otvaranja, festival planira premijeru filma sa tematikom Betovena, naročito kroz prizmu i naše buduće himne, njenog značaja i značenja, a za koji se planira međunarodna produkcija. Betoven će biti u fokusu i klavirskih i violinističkih resitala na kojima će se čuti ne samo originalna već i aranžirana djela, što će biti slučaj i sa kamernom muzikom u izvođenju renomi-

“Testament u školjkama” Borisa Kastela

ZBORNIK ANEGDOTA VLADIMIRA LAZOVIĆA U KOLAŠINU

ANEGDOTE KOJE ČUVAJU VEDAR DUH MALE VAROŠI Zbornik anegdota “Zbogom, sirotinjo” Vladimira Lazovića predstavljen je preksinoć u kolašinskom Centru za kulturu. Lazović je tom prilikom istakao da su te anegdote stvarali građani Kolašina, te da je zdravi smijeh lijek za dušu, a “ova varoš od kada je on pamti zadržala je baš tu vještinu smijeha”. “U svakoj kafani, radnji, ulici, domu, pa čak na sahranama i parastosima. Anegdota nije poruga i u njima nema zle namjere. Poređane slike, poređani ljudi, nasloženo vrijeme... Priča o Kolašinu koji je sve nevolje potapanja, zaostajanja, zaboravljanja pokušavao da odagna atmosferom stvorenom na šali, mudrosti, smijehu, inteligenciji. I mnoge su na prvi pogled važnije stvari protutnjale sa ovdašnjim karavanima, a anegdote su ostale”, kazao je Lazović. Lazović, dugogodišnji novinar Radija Crne Gore, koji je do sada objavio dvije zbirke pjesama “Lumer” i “Ispovijest

duše”, ovog puta “vrlo uspješno je odradio nimalo lak posao sakupljanja i književne obrade kolašinskih anegdota”, podsjetio je njegov kolega Dragan Drašković. “Proizvodnja šale i smijeha koje se latio Vladimir Lazović je tako važna društvena, identitetska, tradicionalna, na kraju, i zdravstvena misija, da nemamo pravo na ljutnju. Imamo pravo da kažemo – ovo su naše anegdote, naših prijatelja, komšija, rođaka, nas samih. Anegdo-

te naše ‘male varoši’ zbijene od ‘Planinara’ do ‘Kafane Miloša Drljevića’, ali i raširene u ‘tri države Malte’, koliko smo prostrani i raspoređeni po onim gradskim i seoskim sjednicima u kojima su glavni bili oni koji su najduhovitiji”, kazao je novinar Dražen Drašković o zborniku. Gradske anegdote su, dodao je on, uvijek i hronika grada. U Lazovićevom zborniku “žive i govore ljudi koje smo poznavali i o kojima

ove godine održao na Žabljaku, festival priprema za ljeto 2020. i novi serijal programa pod nazivom KotorArt Akademija koja za cilj ima da, pored izvođačke umjetnosti, Kotor tokom ljetnjih mjeseci bude međunarodni centar i muzičke pedagogije najvišeg ranga. KotorArt svake godine promoviše mlade crnogorske talente. Tako će biti i naredne godine, i to na četiri koncerta. Akcent će biti i na kotorskim stvaraocima kojima festival pravi omaž i obilježava važne datume kroz koncerte i inicijative koje za cilj imaju da sačuvamo od zaborava one pojedince koji su nas kao društvo zadužili. Upravo onako kako festival čuva sjećanje na ime, lik i djelo don Branka Sbutege, jednog od osnivača festivala. R.K.

smo slušali”. Lazović i kao novinar i kao pisac, smatra pjesnikinja Vinka Perišić-Šarenac “ima istančan sluh za svojevrsnu narodnu liriku i odlično zna u koju žicu udara Kolašinac”. U knjizi “Zbogom, sirotinjo”, kaže ona, “kao u najboljem filmu smjenjuju se akteri na daskama žvota”. “Lazović zna da uoči svaki novi treptaj u svijesti zdravog gorštačkog bića, u danas divnom gradu, koji s ponosom čuva svoju tradiciju, vedar duh i kulturu. Niko tu nije ni gospodar ni rob, svi su jednaki pred bogom i pred ljudima i niko nije pošteđen anegdote i humora”, kazala je ona. Anegdote iz nove Lazovićeve knjige čitali su Nikola Šćepanović i Đorđije Tatić, uz muzičku pratnju Davora Sedlarevića. Z.B.

Knjiga “Testament u školjkama” autora Borisa Jovanovića Kastela biće predstavljena večeras u 19 sati u Gradskoj kući u Nikšiću. Kastel slovi za jedinstvenog pjesnika mediteranskog senzibiliteta, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje naše živote i naše viđenje svijeta. Poezija koja premošćuje stoljeća i spaja obale, kulture i zemlje, kruh i sol je one memorije nužne za budućnost, za našu ukotvljenost u vremenu i prostoru. “Kastelov Mediteran otjelotvoruje se kao semiotički, ali i zavjetni prostor, čije alfijske sjeni izranjaju na neočekivanim punktunima poetskog lavirinta i opijene u izronjenim amforama sačuvanim nektarima tragaju za ponovnim rađanjima. Konačno spoznanje ostaje u morima koja nas zapljuskuju i dišu unutar pučina našeg sopstva”, napisala je u pogovoru ove knjige njegošolog dr Vesna VukićevićJanković. M.Rog.

DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

PROIZVODNJA GORIVA OD UGLJEN DIOKSIDA I VODE

KAKO ZARADITI MILIJARDE OD UGLJEN-DIOKSIDA? U gljen-dioksid je najveći uzročnik promjene klime. Istovremeno, taj gas je neophodan u mnogim privrednim granama. Naučnici su sada uspjeli da od ugljen-dioksida i vode proizvedu gorivo.

Roland Ditmajer i njegove kolege mogu da proizvedu deset litara goriva na dan. Pa ipak, to je mala revolucija. Naučnici na Institutu za tehnologiju u Karlsrueu (Karlsruher Institut für Technologie, KIT) gorivo proizvode od vode i vazduha, i uz pomoć električne energije. Dakle, iz obnovlji-

vih izvora. Prirodni sastojak vazduha je ugljen-dioksid (CO2), ali ga je trenutno previše. Da bi se zagrijevanje zemljine atmosfere zaustavilo na dva stepena iznad nivoa predindustrijskog perioda, potrebno je smanjiti količinu ugljen-dioksida u atmosferi. To je dogovoreno 2015. Sporazumom o zaštiti klime u Parizu. Ali u stvarnosti, emitovanje CO2 nastavlja se i dalje. Zemlje grupe G20 neće ostvariti zacrtane ciljeve, a ni Njemačka neće ostvariti to da do 2020. smanji emitovanje ugljen-dioksida za 40 odsto. Taj gas, dakle, postaje problem.

■ IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

S obzirom na sve to, tehnologija koja iz vazduha izvlači ugljen-dioksid i prerađuje ga u gorivo zvuči nestvarno. A upravo to je uspjelo naučnicima u Karlsrueu. U jednom postrojenju oko čijeg stvaranja su sarađivali Climeworks, Ineratec, Sunfire i KIT, izvedena su četiri neophodna koraka kako bi se od ugljen-dioksida i vode, a uz pomoć električne energije, iz obnovljivih izvora proizvelo gorivo. Za sada se dnevno proizvede deset litara, ali za dvijetri godine bi, na osnovu tog ek-

sperimenta, trebalo da se grade veća postrojenja koja će proizvoditi 200 do 300 litara dnevno, kaže Roland Ditmajer, koordinator istraživanja. Nakon toga bi trebalo da bude izgrađen prototip postrojenja od prenosivih elemenata koje će moći da proizvodi 1.500 do 2.000 litara dnevno. Prednost tog koncepta je i u tome što reaktori mogu da rade fleksibilno – u zavisnosti od toga da li ima struje iz obnovljivih izvora. „Vizija je potpuno jasna: u budućnosti ćemo imati struju iz obnovljivih izvora energije. A najbolje je ako možemo direktno da je koristimo“, kaže Roland Ditmajer. Stepen isko-

rišćenja svoje tehnologije on procenjuje na oko 60 odsto. To znači da se 60 procenata upotrebljene struje pretvara u hemijsko gorivo. Danas je problem takve proizvodnje goriva što je cena proizvodnje veća nego što se gorivo može prodati na tržištu. Uz jeftinu struju, gorivo nazvano „eFuel 1“ košta oko 1,5 eura, a to znači da je više nego dvostruko skuplje od kerozina – i to bez poreza. Kompaktno postrojenje instituta KIT donosi čitav niz novih procesa kojima se iz vazduha izdvaja ugljen-dioksid – recimo iz izduvnih gasova prilikom sagorijevanja fosilnih goriva ili iz industrijskih procesa – i ponovo se koristi za pravljenje novih proizvoda ili se trajno odlaže pod zemljom. Taj postupak nazvan je CCUS (Carbon Capture, Utilization and Storage).

■ CCUS – TRŽIŠTE VRIJEDNO MILIJARDE

Prema mišljenju Međunarodne agencije za energiju, CCUS je jedno od retkih tehnoloških rješenja koje može da smanji emisiju ugljen-dioksida iz termoelektrana, u čeličnoj i hemijskoj industriji ili pri proizvodnji cementa. Ako se želi da se ostvare ciljevi za zaštitu klime, moralo bi da se do 2040,

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

uz pomoć CCUS, smanji emitovanje ugljen-dioksida za sedam odsto. To nije samo ekološka nužnost, već ima i veliki ekonomski potencijal. Konsultantsko preduzeće Boston Consulting Group (BCG) procenjuje vrednost CCUS samo u idućih deset godina na 90 milijardi dolara. Iako CCUS-tehnologija postoji već 40 godina, ona do sada nije korišćena iz tehničkih i ekonomskih razloga. To bi uskoro moglo da se promijeni, procenjuju u BCG.

■ NEDOSTACI Erika Belman iz Svjetske fondacije za prirodu (WWF) nije toliki optimista. Kod individualne mobilnosti ona ne vidi prednosti CCU. Tu se, smatra, više isplati direktna elektrifikacija ili pogon na vodonik. „To na prvi pogled zvuči privlačno: uzme se CO2, koji bi neko industrijsko poduzeće inače ispustilo u atmosferu, iz toga se napravi benzin i – ušteda je tu. Ali, to nije potpuna slika. Jer, CCU-procesu je potrebno veoma mnogo električne energije“, kaže Erika Belman. Automobil koji bi vozio na CCU-benzin, trošio bi bar pet puta više struje od elektro-automobila. Istina, u okretanju obnovljivim izvorima energije ostvaren je napredak, ali još uvijek

se samo trećina struje dobija iz obnovljivih izvora. „Ako se danas u Njemačkoj proizvodi CCU-benzin, kad se sve sabere vidi se da se izaziva veću emisija nego ako bi se jednostavno vozio auto na benzin ili dizel“, tvrdi Erika Belman. Osim toga, postupak izdvajanja CO2

iz vazduha još uvek nije tako dobro razvijen da bi mogao da se koristi u većoj meri. Danas bi se koristilo gas koji nastaje u nekoj fabrici, čeličani, cementari ili hemijskom pogonu. Time bi emitovani CO2 i dalje bio fosilnog porekla. Uz isključivo korišćenje energije iz obnovlji-

DRUGI PIŠU

vih izvora emisija bi mogla da se smanji, ali ne na nulu, smatra Belmanova. Proces CCU mogao bi da ima smisla u proizvodnji dugotrajnih materijala u hemijskoj industriji. Erika Belman zalaže se i za skladištenje ugljen-dioksida ispod površine zemlje. Ali, u pro-

izvodnji cementa, tehnički ne bi mogla da se izbjegne emisija CO2. S obzirom na to da je malo vjerovatno da će se odustati od korišćenja cementa, skladištenje je neophodno: „To zahtjeva veliki napor i mnogo energije. Ali“, smatra Erika Belman, „alternative nema“. Dojče vele

marketing

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Na osnovu odredbe člana 135 Zakona o stečaju ( „Sl.list CG“ br. 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.br. 299/19 od 24.07.2019 godine, stečajna upravnica Agro kooperative „Gradac“ Pljevlja– u stečaju, dana 20.11.2019 godine

Obavještava Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine Agro Kooperative “Gradac” (pib. 02189348) u stečaju – Pljevlja, i istovremeno na osnovu odredbe člana 134 i 136 stav 2 Zakona o stečaju, objavljuje TREĆI OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA Mjesto i adresa: Sva imovina se nalazi na teritoriji opštine Pljevlja, na adresama: Brvenica bb, Gradac bb, Meljak bb i Bobovo bb. I. PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika, i to (www.nekretnine.co.me) : 1.Nepokretnosti – Zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu sa pripadajućim zemljištem, locirana u opštini Pljevlja, selo Brvenica bb. LN 75 KO Brvenica: - katastarska parcela 1510/5- zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu- P=211m2, - katastarska parcela 1510/5 dvorište, P=507m2; Cijena predmetne nepokretnosti iznosi 21 474,00€. Napomena: Nekretnine su locirane u selu Brvenica, udaljeno od Pljevalja 10 km, nalazi se uz regionalni put Pljevlja-Gradac. Na imovini postoje upisani tereti: Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske uprave PJ Pljevlja u korist Države Crne Gore. 2. Nepokretnosti – Zemljište i objekti, locirane u opštini Pljevlja, Gradac bb. LN 556 KO Gradac: Objekti: - katastarska parcela 118/2 – zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, PD1, P=82m2; - katastarska parcela 118/2 - zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, PD2, P=82m2. LN 31 KO Gradac: Zemljište: − katastarska parcela 1/2, pašnjak 3 klase, površine 354m2; − katastarska parcela 4/2, pašnjak 3 klase, površine 522m2; − katastarska parcela 4/3, pašnjak 3 klase,P= 355m2; − katastarska parcela 123/1 dvorište, P= 1198m2; − katastarska parcela 125, njiva, P= 2826m2; − katastarska parcela 126, livada 3 klase, P=2552m2; − katastarska parcela 126, šuma 5 klase, P=145m2; − katastarska percela 127, livada 3 klase, P=664m2 − katastarska parcela 128, nekategorisani putevi, P=518m2; − katastarska parcela 129, livada 3 klase, P=2571m2; − katastarska parcela 130, pašnjak 3 klase, P=650m2; − katastarska parcela 252/1 nekategorisani putevi, P= 790m2; − katastarska parcela 252/2, pašnjak 6 klase, P=215m2; − katastarska parcela 253, livada 3 klase, P=45061m2; − katastarska parcela 254, šume 3 klase, P=2326m2; − katastarska parcela 255/2, šume 6 klase, P=1467m2; − katastarska parcela 5217, livada 4 klase, P=19302m2; − katastarska parcela 5231, njiva 3 klase, P=18175m2; − katastarska parcela 5386, njiva 7 klase, P=1581m2; − katastarska parcela 5388/1, šume 2 klase, P=280m2; − katastarska parcela 5389/1, livada 7 klase, P=4249m2; − katastarska parcela 5389/3, livada 7 klase, P=4128m2; − katastarska parcela 5829/18, šume 2 klase, P=5480m2; Objekti: − katastarska parcela 1/1, Stambeni prostor PD1-prizemlje, zgrada 1, P= 125m2; − katastarska parcela 1 /2, zemljište ispod zgrade 1, P=211m2; − katastarska parcela 1 /2, pomoćna zgrada broj 2, P=88m2; − katastarska parcela 4 /2, pomoćna zgrada broj 1, P=81m2; − katatarska parcela 4/3, zgrada br.1 garaža, P=79m2 − katastarska parcela 4/3 zemljište ispod garaže, P=69m2 − katastarska parcela 123/1, pomoćna privredna zgrada, zgrada 1, P=202m2; − katastarska parcela 123/1, zemljište ispod zgrade 1, P=202m2; − katastarska parcela 123/1, pomoćna zgrada 2, P=37m2; − katastarska parcela 123/1, zemljište ispod zgrade 2, P=37m2; − katastarska parcela 123/1, zgrada za upotrebnu vodu, zgrada broj 3, P=15m2 − katastarska parcela 123/1, zemljište ispod zgrade br.3, P=15m2; − katastarska parcela 123/1, pomoćna zrada br. 4, P=20m2. Cijena predmetnog zemljišta i šumskih sastojina iznosi 33 884,93€, a cijena predmetnih objekata iznosi 46 440,00€. Ukupna cijena naprijed navedenih nepokretnosti iznosi 80 324,93€ Napomena: Najveći dio površina nalazi se u blizini naselja Gradac i graniče se sa rječnim koritom Ćehotine i međumjesnim kategorizovanim saobraćajnicama. Na imovini postoje upisani tereti: Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske uprave PJ Pljevlja u korist Države Crne Gore. 3. Nepokretnosti- zemljište i objekti locirani u opštini Pljevlja, Meljak bb. LN 126 KO MELJAK Zemljište: − katastarska parcela 364, pašnjak 6 klase, P= 831m2; − katastarska parcela 365, šume 6 klase, P=7184m2; − katastarska parcela 366, pašnjak 5 klase, P=6266m2; − katastarska parcela 367, njiva 6 klase, P=11620m2; − katastarska parcela 368, pašnjak 5 klase, P=2396m2; − katastarska parcela 2411, pašnjak 7 klase, P=5034m2; − katastarska parcela 2412/1, šume 7 klase, P= 32277m2; − katastarka parcela 2413, pašnjak 7 klase, P=2599m2; − katastarska parcela 2414, pašnjak 6 klase, P=14080m2; − katastarska parcela 2415, šume 6 klase, P=1165m2; − katastarska parcela 2416/1, pašnjak 7 klase, P=6086m2; − katastarska parcela 2417, šume 6 klase, P=3701m2; − katastarska parcela 2421, šume 7 klase, P=6933m2;

− − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − − −

katastarska parcela 2422, pašnjak 7 klase, P=49430m2; katastarska parcela 2423, njiva 8 klase, P=21083m2; katastarska parcela 2424/1, pašnjak 7 klase, P=25628m2; katastarska parcela 2424/1, pašnjak 6 klase, P=29705m2; katastarska parcela 2424/2, pašnjak 7 klase, P=256m2; katastarska parcela 2424/3, pašnjak 7 klase, P=14861m2; katastarska parcela 2425, šume 6 klase, P=8130m2; katastarska parcela 2426, pašnjak 7 klase, P=737m2; katastarska parcela 2426, šume 7 klase, P=1857m2; katastarska parcela 2428, šume 6 klase, P= 5626m2; katastarska parcela 2430/1, šume 4 klase, P=35340m2; katastarska parcela 2430/2, šume 4 klase, P=3186m2; katastarska parcela 2430/3, šume 4 klase, P=2891m2; katastarska parcela 2431, šume 7 klase, P=4718m2; katastarska parcela 2432, pašnjak 7 klase, P=1613m2; katastarska parcela 2433, pašnjak 7 klase, P=18865m2; katastarska parcela 2433, pašnjak 6 klase, P=5312m2; katastarska parcela 2434, livade 7 klase, P=2348m2; katastarska parcela 2435, šume 6 klase, P=3716m2; katastarska parcela 2436, njiva 8 klase, P=4310m2; katastarska parcela 2437, pašnjak 7 klase, P=2786m2; katastarska parcela 2438, šume 7 klase, P=29994m2; katastarska parcela 2439/1, pašnjak 6 klase, P=19091m2; katastarska parcela 2439/2, pašnjak 6 klase, P=13167m2; katastarska parcela 2440/1, šume 6 klase, P=1540m2; katastarska parcela 2440/2, šume 6 klase, P= 351m2; katastarska parcela 2441/2, šume 3 klase, P=16715m2; katastarska parcela 2442, pašnjak 6 klase, P=1401m2; katastarska parcela 2443, šume 6 klase, P=11080m2; katastarska parcela 2457, šume 6 klase, P=1782m2; katastarska parcela 2458, pašnjak 6 klase, P=3550m2; katastarska parcela 2488, pašnjak 8 klase, P=6849m2; katastarska parcela 2489, šume 6 klase, P=10029m2; katastarska parcela 3224, šume 4 klase, P=291140m2; katastarska parcela 3225, pašnjak 7 klase, P=6138m2; katastarska parcela 3226, šume 6 klase, P=3881m2; katastarska parcela 3227, pašnjak 6 klase, P=9169m2; katastarska parcela 3228, pašnjak 6 klase, P=16309m2; katastarska parcela 3229/1, pašnjak 5 klase, P=6545m2; katastarska parcela 3229/2, pašnjak 5 klase, P=38303m2; katastarska parcela 3230, njiva7 klase, P=20732m2; katastarska parcela 3231, šuma 6 klase, P= 3653m2; katastarska parcela 3232/1, njiva 7 klase, P=7497m2; katastarska parcela 3232/2, njiva 7 klase, P=40485m2; katastarska parcela 3233, pašnjak 6 klase, P= 2759m2; katastarska parcela 3234, šume 6 klase, P=625m2; katastarska parcela 3235, šuma 4 klase, P=27035m2; katastarska parcela 3335, pašnjak 6 klase, P= 2199m2; katastarska parcela 3336, šume 4 klasse, P= 6258m2; katastarska parcela 3337, pašnjak 6 klase, P=9691m2; katastarska parcela 3338, šuma 4 klase, P=38573m2; katastarska parcela 3913/1, šuma 4 klase, P=218374m2; katastarska parcela 3914, pašnjak 8 klase, P= 9586m2; katastarska parcela 3916/1, pašnjak 7 klase, P=608m2; katastarska parcela 3917, pašnjak 6 klase, P=48990m2; katastarska parcela 3918, njiva 7 klase, P= 4295m2; katastarska parcela 3919, šume 5 klase, P=6689m2; katastarska parcela 3920, šume 5 klase, P=1669m2

Objekti: − katastarska parcela 367, zgrada u poljoprivredi, P=354m2, − katastarska parcela 2801, zgrada u poljoprrivredi, P=105m2; − katastarska parcela 3229/1, zgrada u poljoprivredi, P= 48m2; Cijena predmetog zemljišta i šumskih sastojina iznosi 319 957,21€, a cijena predmetnih objekata iznosi 13 248,00€. Ukupna cijena naprijed navedenih nepokretnosti nepokretnosti iznosi 333 205,21€. Napomena: Imovina se nalazi u podnožju istočne strane planine Ljubišnje. Na imovini postoje upisani tereti: Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske uprave PJ Pljevlja u korist Države Crne Gore. 4. Nepokretnosti – zemljište locirano u opštini Pljevlja, Bobovo bb. LN 103 KO BOBOVO − katastarska parcela 74, pašnjak 8 klase, P=10105m2; − katastarska parcela 75, šume 5 klase, P=21724m2; − katastarska parcela 76, pašnjak 8 klase, P=145864m2; − katastarska parcela 77, šume 3 klase, P=3091m2; − katastarska parcela 78, šume 6 klase, P=21544m2; − katastarska parcela 79, šume 5 klase, P=41143m2; − katastarska parcela 129, šume 5 klase, P=59420m2; − katastarska parcela 130, šume 5 klase, P=21414m2; − katastrska parcela 131, šume 4 klase, P=68461m2; − katastarska parcela 132, šume 5 klase, P=14972m2. Cijena predmetnog zemljišta i šumskih sastojina iznosi 92 298,78€. Napomena: Imovina se nalazi na lokalitetu Vukodo-Mala Ljubišnja. Na imovini postoje upisani tereti i to: Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske uprave PJ Pljevlja u korist Države Crne Gore. Imovina pod tačkom 1, 2, 3 i 4 ( 21 474,00 + 80 324,93 + 333 205,21 + 92 298,78) se prodaje isključivo kao cijelina i ukupna cijena iznosi 527 730,92 €.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

5. Vozila: − Vozilo marke Iveco 35-10, godina proizvodnje 1992, broj šasije ZCFC3570005968570, registarskih oznaka PVAN 243, broj sjedišta 3, boja bijela, vozilo nije u voznom stanju, registrovano do 14.06.2019 godine. Cijena vozila 800,25 €. U cijenu uračunat PDV. − Vozilo marke: VW GOLF, godina proizvodnje 1994, broj šasije WVWZZZ1HZRW524068, registarskih oznaka PV-AG 822, broj sjedišta 5, boja: bijela. Cijena vozila 567,72 €. U cijenu uračunat PDV. II. NAČIN PRODAJE Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih zatvorenih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor ili reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajna upravnica ne odgovora za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje. USLOVI ZA DOSTAVLJANJE PONUDA Prodaja imovine dužnika vrši se: Javnim prikupljanjem ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, Podgorica, ul. IV Proleterske br.2, neposredno na arhivi suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom St.br.299/19 AGRO KOOPERATIVA “GRADAC” Pljevlja- u stečaju, JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA- NE OTVARAJ. Rok za dostavljanje ponuda za prodaju imovine dužnika je 11.12.2019 godine do 13:00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 12.12.2019 godine u 12:00 časova u kancelariji broj 2 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. III PRAVO UČEŠČA NA JAVNOM PRIKUPLJANJU PONUDA Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju svapravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovorajuću ponudu u zatvorenoj koverti i uplate predviđeni depozit. Depozit: − Za kupovinu imovine iz tačke 1, 2, 3, 4, ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 10% od iznosa početne cijene. − Uplata depozita vrši se isključivo na stečajni račun dužnika kod NLB banke AD Podgrica, broj 530-27706-24 − Dokaz o uplati depozita ( u original ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu, ili se može predati stečajnoj upravnici, najkasnije prije početka javnog otvaranja ponuda Ponuda za učešće na javnom prikupljanju ponuda treba da sadrži: − Za pravna lica: ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (pib), PDV broj, fotokopiju registracije i potvrdu o uplati depozita, − Za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMB, broj računa, fotokopija lične karte i potvrdu o uplati depozita. Sadržaj i opis ponude: Ponuda treba da sadrži tačan naziv predmeta prodaje i ponuđenu cijenu. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine, prodavac nema obavezu da sa drugoplasiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može da učini ako je ponuda veća od počene cijene. Stečajna upravnica zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca. Uslovi za održavanje javnog prikupljanja ponuda: Javno prikupljanje ponuda održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove. Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu ispravu pogodnu za identifikaciju. IV. U slučaju da stečajna upravnica odluči da izvrši izbor najpovoljnijeg ponuđača, imovina dužnika će se prodati ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos za njenu kupoprodaju. U slučaju da ima više istovjetinih ponuda za imovinu stečajnog dužnika koja je predmet prodaje, ponuđačima će biti data mogućnost da u razumno ostavljenom roku daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica, najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se notarski zapis, odnosno ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljinijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključenja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i zadržati uplaćeni depozit. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine imovine dužnika, depozit mu se ne vraća. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena, izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na račun koji navedu u ponudi. V. Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca. VI. Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja je predmet prodaje u terminima koji dogovore sa stačajnom upravnicom. VII. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 069/127-460 STEČAJNA UPRAVNICA

zdravlje

RAZLIČITE TEORIJE

Da li treba ispirati pastu poslije pranja zuba Većina ljudi već zna da se u mnogim pastama za zube nalazi fluorid. Iako su pojedinci zabrinuti zbog njegovog prisustva u pastama, jer je riječ o izuzetno otrovnom hemijskom jedinjenju, on u malim količinama pomaže održavanju zdravlja zuba sprečavajući nastanak karijesa. Ipak, mnogi se pitaju da li je potrebno ispirati usta vodom poslije pranja zuba. Postoje dvije teorije o tome. Prema mišljenju jednih, ispiranje usta vodom potpuno je pogrešno jer na taj način poništavate funkciju fluorida. Umjesto toga, dovoljno je ispljunuti višak paste. Jedan od razloga je i činjenica da većina ljudi pere zube kraće od jednog minuta, pa fluorid nema vremena da djeluje, a ovako se barem u tragovima zadržava u našim ustima i štiti zube. Oni koji se protive ovoj teoriji navode da je usta potrebno ispirati kako biste se riješili bakterija koje su se nakupile na zubima, ali i kako bi izbjegli gutanje paste jer to može izazvati iritaciju želuca. Šta kaže nauka? Ovim pitanjem su se pozabavili i stručnjaci, pa je jedna grupa došla do zaključka da “postoji veza iz-

među smanjenja pojave karijesa i zadržavanja fluorida nakon pranja zuba i da ispiranje usta vodom nakon pranja treba svesti na minimum kako biste postigli maksimalan učinak”. Nažalost, ni oni nisu suglasni pa se pojavilo i drugo istraživanje koje je trajalo tri godine, a koje kaže da su “prethodne studije pokazale da ispiranje usta čašom vode nakon pranja zuba može ugroziti smanjenje karijesa. Zaključeno je da ispiranje vodom nakon pranja, u uslovima ove studije, ne utiče značajno na efekt smanjenja karijesa”.

Šta je pravi odgovor? Kako ni stručnjaci nisu uspkeli da se dogovore oko ovog pitanja, čini se da je odabir na vama. Ipak, svi se slažu oko jedne stvari, a to je da je najsigurnije smanjiti količinu paste koju koristite. Ako se ipak odlučite za ispiranje usta, postavlja se pitanje da li to treba da radite hladnom ili toplom vodom i da li postoji razlika? Zapravo nije važno koja je temperatura vode za ispiranje usta, osim ako nemate osjetljive zube. Za osobe koje imaju osjetljive zube ispiranje mlakom vodom je najbolja opcija.

ZABAVA

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Foto: Dragan Mijatović Kreacija Boška Jakovljevića

MASTER FAShION WEEK MONTENEGRO

Jakovljević i Šarac po ukusu publike prve noći

Prve večeri jubilarnog 25. Master Fashion Week Montenegro najnovije kolekcije u Event centru Imanja knjaz u Podgorici, u okviru “Dolce Gusto Fashion Daya”, predstavili su Milena Vujačić, Boško Jakovljević, Mirjana Šarac, Ana Vasiljević i brendovi Enrico Marinelli i JoyMiss. Prvo veče “Divine” kolekcijom otvorila je Milena Vujačić, dok je srpski dizajner Boško Jakovljević oduševio i unio dah originalnosti i inventivnosti kolekcijom “Martini Vesto by Boško”. U završnom dijelu specijalna gošća, ovogodiš-

nja predstavnica Srbije na Pjesmi Evrovizije, Nevena Božović otpjevala je autorsku numeru ,”Sanjam”, a onda sa manekenima i Jakovljevićem prošetala pistom. Podgorička dizajnerka Mirjana Šarac predstavila se kolekcijom za djecu, u okviru brenda “Mino”. Sinoć su u okviru “Obuća Minja Fashion Day-a”, kolekcije predstavili Marina Banović-Džuver, Atelier Simone by Ana Simone iz Beograda, Fashion store VENS, Lidija Burić i pobjednica Evropskog modnog festivala iz Italije Mariarosaria Venditto. Fi.J.

NOVI SPOT SRPSKOG MUZIČARA

dženan vjeruje da se ljubav nikad ne vraća Dženan Lončarević objavio je novu pjesmu i spot. Riječ je o baladi koja nosi naziv “Ne vraća se ljubav nikad”, za koju je spot sniman u Tuzli i Sarajevu, a za potrebe spota iskorišćeni su i predivni kadrovi sa Ramskog jezera. U saradnji sa Banetom Opačićem koji je napisao muziku i tekst, Lončarević je još jednom uspio da pokaže da prava i kvalitetna muzika uvijek pronađe put do

publike. “Ne vraća se ljubav nikad tamo gdje je bio ponos iznad”, poručuje Lončarević u novoj pjesmi. Aranžman i produkcija djelo je Mahira Sarihodžića, dok je za režiju zaslužan Haris Dubica, s kojim Lončarević sarađuje dugi niz godina. Na ovoj pjesmi Dženan je sarađivao i sa Nerminom Puškarom, Alenom Lemeševićem, ali i Majom Sar i Aidom Mušanović-Arsić koje su pjevale bek vokale.

ZORAN STEFANOV, LIDER ISKAZA,

Pokušavam d skulPture od ⌦ Danilo Brajković

skaz, pančevački crossover sastav, korak je bliži petom albumu “Lavirinat”, nakon što je posljednjeg dana minule sedmice predstavio singl i spot “Vreme pokaže”. Zoran Stefanov, lider Iskaza i autor pjesme, za Dnevne novine govori o povratku hip-hop korijenima, uplivu u trep i stvaranju najljepših skulptura od blata u kom živimo. “Vreme pokaže” Iskaz je objavio pod krovom izdavačke kuće Kontra, iz koje napominju da se sastav na ovaj način vraća korijenima, odnosno hip-hopu, s tim da ne fali novih momenata, pošto Iskaz savremenom i modernom produkcijom uplivava u trep vode. Muziku i tekst potpisuje frontmen Zoran Stefanov, dok je za produkciju odgovoran Milan Bjelica. Dio fanova Iskaza bio je poprilično iznenađen odlukom crossover sastava da, nakon dužeg perioda, gitare ostavi po strani, a naročito zbog upliva u trep, koji, na prostoru bivše Jugoslavije, trenutno ne izaziva pozitivne reakcije istinskih muzičkih sladokusaca. No, obrazlažući ova dva poteza za Dnevne novine, Stefanov ističe da je Iskaz bio željan izleta te da pjesmu “Vreme pokaže” nikako ne treba svrstavati u koš sa trenutno aktuelnom kombinacijom trep-folka. “Zašli smo malo esktremnije u hip-hop i taj trep, kako ga danas nazivaju. Vidim da ljudi to prihvataju, da uzima maha i očigledno je da postoje poklonici takve muzike. Trep je darivat hip-hopa, a mi u suštini jesmo hip-hop, to je naš osnovni izraz. Opet, festivali su nas dosta tražili, tako da smo često nastupali kao bend na tim binama. Energija koju

Ostala nam je muzika kaO utOčište i htjeli smO da napravimO najljepše mOguće iskustvO Od tOga. mislim da smO uspjeli. gOvOrim u ime benda - srećni smO

ispoljavamo vjerovatno je odgovarala njima, a i oni nama. Izabrali smo gitarski zvuk, ali smo oduvijek osjećali da treba da se vratimo hip-hopu. Naravno, ne znači da ćemo sada ostati duže u domenu hip-hopa ili trepa. Volimo da šaramo, zato i jesmo crossover. Dalje, trep na svjetskom nivou može da funkcioniše dobro. Postoji neka njegova opipljiva priča, koja ima svoj legitimitet. Kod nas, nažalost, sve popularne forme nekako se zloupotrebljavaju, kombinuju sa folkom i ljudima je najlakše da kažu da je to - trep. Ipak, zapravo je to darivat folk muzike, koji je kombinovan sa trepom. Otud ta negativna konotacija. To je nesreća malog tržišta na području Balkana”, objašnjava Stefanov.

■ Snalaženje i

podlijeganje povredama

Ako je suditi po prvim komentarima, veći dio publike podržava odluku Iskaza, a Stefanov kaže da njen sud i te kako znači. “Bavljenje muzikom ne podrazumijeva samo taj kreativan posao, već uključuje i život pjesme i spota koji treba ispratiti, a tiče se promocije. Prvi udar nakon premijere volim da osjetim, to i jeste čar bavljenja muzikom, ta interakcija sa publikom. Danas je to na najvišem nivou, maltene je preostalo samo još da se sretnemo na ulici i da pričamo o tome. Svi koriste telefone, društvene mreže, brzo se širi novitet”, jasno je Stefanovu da dobra promocija zavisi od interneta. Numera, dodaju iz Kontre, u tekstualnom dijelu opisuje

Zoran Stefanov

33 ZA DN POVODOM AKTUELNOG SINGLA ª VREME POKAŽEº ZABAVA

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Foto: Nađa Pavlović

da naPravim najljePše d blata u kom živimo upornost i odlučnost da se ni od čega napravi nešto iliti želju da se krene iz blata i dosegnu zvijezde, odnosno dožive snovi uprkos lošim prognozama za uspjeh. Reklo bi se, klasična priča prosječnog Balkanca, od koje nije ni mogao ni želio da pobjegne Stefanov. “Živim tu gdje živim. Svi mi sa ovog prostora živimo tu istu nijansu. Imao sam sreću da shvatim neke stvari ranije, pa pokušavam da napravim najljepše skulpture od blata u kom živimo. Ostaje nam da se snalazimo ili da podlegnemo povredama. Koliko god da su stvari loše, možemo da napravimo nešto što će nas usrećiti”, tvrdi Stefanov, koristeći upravo primjer Iskaza. “U mom slučaju, to je muzika. Putem nje, ljudi oko mene i ja smo uspjeli da ostvarimo snove, da uživamo, putujemo. Puno su nam pričali o velikoj Jugoslaviji, ali nismo imali priliku da živimo u njoj. Zahvaljujući muzici, obišli smo čitavu bivšu republiku, stekli prijatelje, bolje upoznali i sebe i druge”, podsjeća frontmen.

■ Za spas duše - beZ dokaZivanja

Vrijeme ima tu moć da stvari i ljude postavi na svoje mjesto, poruka je nove pjesme

Kod nas, nažalost, sve popularne forme nekako se zloupotrebljavaju, kombinuju sa folkom i ljudima je najlakše da kažu da je to - trep. Ipak, zapravo je to darivat folk muzike, koji je kombinovan sa trepom. Otud ta negativna konotacija

Iskaza, a Stefanov primjećuje da se u tom maniru može opisati i dosadašnja karijera sastava. Iskaz ne zanima slava, novac... “Sve je to bilo za spas duše, kao davljenik koji se hvata za slamku. Čak nije bila ni tolika potreba za dokazivanjem. Ostala nam je muzika kao utočište i htjeli smo da napravimo najljepše moguće iskustvo od toga. Mislim da smo uspjeli. Govorim u ime benda - srećni smo. Bez obzira na to koliko nas neke stvari pogađale u svakodnevnom životu postoji nešto što nas natjera da ne primamo sve srcem toliko. Vrijeme će pokazati da li će se trud isplatiti. U ovom slučaju, ta isplata apsolutno ne mora da bude u novčanom smislu, nego u duhovnom”, zaključuje Stefanov.

“Lavirinat”? Radimo punom parom

Detalj iz spota “Vreme pokaže”

Iza Iskaza su četiri studijska albuma: “Natio” (2006), “Teorija haosa” (2008), “Eros” (2011) i “Tanatos” (2014), koji tematski čine cjelinu - “Kritična masa”. Od posljednjeg albuma proteklo je pet godina, a “Lavirinat” (od riječi lavirint i inat), otkriva Stefanov, obilježiće 2020. “Radimo punom parom na tom albumu, čak smo nastupe sveli na minimum. U proteklom periodu nismo uspijevali da se bavimo kreativnim radom jer smo dosta svirali i nastupali. Bilo je to super, prijalo nam je, ali u nekom momentu

dođe do zasićenja. Sve su pjesme urađene, snimljene, nedostaje još samo produkcija. Nadam se da će početkom iduće godine sve biti spremno”, očekuje Stefanov, a nema dileme da će onda biti dovoljno povoda za svirku u Crnoj Gori, baš kao i ranijih godina. “Nadam se da ćemo doći. Uživamo u Crnoj Gori. Prosto nisam vjerovao koliko nas vaši ljudi prihvataju, a nakon nekoliko uzastopnih godina i dolazaka stekli smo puno prijatelja, praktično je to postala porodična priča”, ponosan je Stefanov.

ZDRAVLJE

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Stručnjak otkriva u čemu je tajna

Bez hrane poslije 18 časova - zabluda

Jedan od najčešćih savjeta za mršavljenje je onaj: Ne jedi poslije 18 sati. Međutim, stručnjak za mršavljenje prof. dr Dejna Hans kaže da u tome nema baš ničega i da slobodno možete da večerate i poslije šest sati popodne. “Ne znam ni kako se ovo “pravilo” pojavilo”, kaže dr Hans, dijetetičarka Medicinskog centra UCLA Ronald Regan i profesorka na UCLA Fielding School of Public Health, objavio je Men’s Health. Neki smatraju da se hrana koju jedemo nakon 18 sati skladišti kao masnoća i da su kasni obroci uvijek povezani s gojenjem. To je po pravilu tako, ali ne zbog činjenice koliko je sati, već zbog izbora hrane. “Rijetko ko će da gricka zdravo povrće dok uveče

gleda televizor. Veče je gotovo uvijek rezervisano za nezdrave obroke poput čipseva, i to je uzrok gojenja”, objašnjava doktorka. To je razlog zbog kojeg mršavite ako izbacite večeru - zato što ste izbacili nezdrave kasne obroke. Istraživanje Univerziteta Brigem, koje je proučavalo mlade muškarce koji nisu jeli između 19 i 6 sati ujutro. Nakon dvije nedjelje izgubili su jedan kilogram. Nakon toga, dvije nedjelje su mogli da jedu u to doba i dobili su nazad u prosjeku 1,3 kg. Šta jesti uveče? Ako ste gladni jer niste jeli cio dan, definitivno posegnite za hranom. Nemojte da se plašite da jedete jer ta filozofija neće upaliti kod mršavljenja.

“Uzmite žitarice cijelog zrna i proteine u malim porcijama. Pojedite jednu porciju pa krenite dalje ako ste još gladni, ali pravite pauze kako bi želudac mogao da “shvati” da li je gladan ili ne”, kaže dr Hans. Ipak, nemojte da dopuštate da vam se to često događa. Hrana je poput goriva, a važno je točiti ga cijelog dana u optimalnim količinama. “Vaše tijelo ne zna koliko je sati, ali zna da nema goriva. Ako ste nešto pojeli poslije 18 sati, nemojte se osjećati loše”, zaključuje doktorka. Ona preporučuje izbalansirane obroke na svaka tri do četiri sata, zahvaljujući čemu i nećemo biti gladni kasno uveče.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

ZDRAVLJE

Ograničene kalOrije nisu uvijek garancija da ćete smršati

Ojačajte mišiće da biste ubrzali metabOlizam

Ograničeni unos kalorija nije uvijek garancija da ćete smršati. U velikoj mjeri utrošak energije zavisi i od brzine metabolizma. On se od sredine pete decenije usporava, pa počinju da se goje i oni kojima se apetit nije povećao. Da bi se metabolizam očuvao na solidnom nivou, osim odgovorajućeg izbora namirnica, koji propiše nutricionista, trebalo bi početi i s rekreacijom. Ona je naročito značajna u ovo doba godine, jer se po pravilu usljed lošijih vremenskih prilika slabije krećemo. To znači da je i rizik za “nabacivanje” novih kilograma znatno veći. Osim toga, stručnjaci za fitnes tvrde da su jačanje i izgradnja mišića veoma važni za ljude koji žele da ubrzaju metabolizam. Naime, tijelo stalno troši kalorije, a metabolizam je u stanju mirovanja brži kod ljudi sa većom količinom mišića. Mišići sagorijevaju mnogo više kalorija nego masti, čak i u stanju mirovanja. Zato vam predlažemo pet efikasnih vježbi za jačanje mišića cijelog tijela.

ISKORAK Raskoračni stav. Ruke su pored tijela. Uz izdisaj klizite jednim stopalom unazad, dok savijate koljeno noge koja je ostala ispred. Koljeno savijate dok natkoljenica ne zauzme horizontalan položaj, ali ne smije da prelazi liniju prstiju. Udah je na kraju pokreta, a sa izdisajem se vratite u početni položaj. Da bi vježba bila teža, podižite opružene ruke da budu u ravni sa ramenima dok klizite nogom iza tijela. Vježbu ponovite 10-15 puta. PREGIB POTKOLJENICE Lezite sa savijenim kolenima, ruke su opružene pored tijela, stopala su razmaknuta u širini kukova i stavite ih na kartonske tanjire. Podignite zadnjicu od poda oslanjajući se na stopala. Zadnjica ostaje visoko podignuta tokom izvođenja vježbe. Uz udah opružate potkolenice, gurajte kartonske tanjir od sebe, ali ne opružate koljena do kraja. Uz izdisaj se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite 10-15 puta. OPRUŽANjE LEĐA Lezite sa rukama opruže-

nim ispred tijela, sa dlanovima na kartonskim tanjirima. Uz udah podignite glavu, vrat i grudni koš od podloge povlačeći laktove i ploče nazad tako da nadlaktice i podlaktice budu pod uglom od 90 stepeni. Uz izdisaj se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite 10 puta. ŽENSKI SKLEK Kleknite na koljena, dlanove postavite na neki lakoklizeći karton u širini ramena. Uz udah savijajte laktove pomjerajući karton u stranu tako da nadlaktica i podlaktica budu savijene pod uglom od 90 stepeni. Grudni koš približavajte podlozi bez pregibanja u donjem dijelu leđa. Uz izdisaj se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite 10 puta. BOČNI PREGIBI Sjedite na pod sa savijenim koljenima, nagnite se unazad, leđa su zaobljena u donjem dijelu. Stavite jednu šaku iza glave, a drugu na parče kartona sa strane. Uz udah nagnite trup bočno gurajući karton od sebe. Uz izdisaj se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite 15 puta na svakoj strani.

Potpuno novo značenje

36 Muškarac-žena

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Faze kroz koje prolaze zaljubljeni

U nekom trenutku ćete vjerovatno početi da osjećate ono što naučnici opisuju kao hipomaniju - energiju zbog koje osjećate da vam je potrebno veoma malo hrane i sna Evo kroz koje faze prolaze ljudi kada se zaljubljuju, a to su ujedno i znaci da ste zaljubljeni. Početak Na početku zaljubljivanja partner dobija potpuno novo značenje u vašem životu. Bilo da je to neko koga poznajete odavno ili ste ga skoro upoznali, počinjete da se fokusirate skoro isključivo na tu osobu i ona odjednom ima veliki značaj u vašem životu. Možda ste to shvatili ili niste, ali kada dođe do toga, počeli ste da se zaljubljujete. Neprestano razmišljanje U sljedećoj fazi ćete neprestano razmišljati o ljubavi i osobi koja vam se dopada. Vrtjećete iznova razgovore u svojoj glavi, prisjećajući se šta je tačno on/a rekao/la prethodne večeri i često ćete se zbog toga smiješiti. Kristalizacija Kada se ljudi zaljube, ponekad idealizuju tu osobu, ali nauka pokazuje da to nije tačno. Tačnije, u trećoj fazi zaljubljivanja dolazi do kristalizacije, odnosno počinjete da razvijate realniju sliku osobe koja vam se dopada - sada vidite ne samo njegove/njene vrline, već i mane. Zapravo, u ovoj fazi stičete realnu (ili barem dosta realnu) sliku o tome kakva je ta osoba zaista. Mada, te mane koje primjećujete i dalje smatrate nekako šarmantnim. Želja, nada i nesigurnost Ove tri stvari idu ruku pod ruku sa kristalizacijom. Sada imate jasniju predstavu o osobi u koju ste zaljublje-

Kada se ljudi zaljube, ponekad idealizuju tu osobu, ali nauka pokazuje da to nije tačno. Tačnije, u trećoj fazi zaljubljivanja dolazi do kristalizacije, odnosno počinjete da razvijate realniju sliku osobe koja vam se dopada - sada vidite ne samo njegove/njene vrline, već i mane ni, i želite da budete u vezi sa njim/njom. Vaša želja je tolika da čak i najmanji ljubazan gest čini da na tren pomislite da vam je ljubav uzvraćena, a najmanji “pogrešan korak” vas baca u očaj. Hipomanija U nekom trenutku ćete vjerovatno početi da osjećate ono što naučnici opisuju kao hipomaniju – energiju zbog koje osjećate da vam je potrebno veoma malo hrane i sna. Međutim, uz to mogu da se jave i nervozne reakcije, poput toga da pocrvenite u licu, tresu vam se ruke, znojite se, srce vam ubrzano kuca... Ljubomora i motivacija U ovoj fazi zaljubljenosti motivisani ste i odlučni da osvojite osobu koja vam se dopada. Iracionalna ljubomora takođe može da se javi kao “upozorenje” drugi-

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

ma da se klone vašeg partnera. Inače, nije neobično ni da se u ovoj fazi javi strah od odbijanja. Bespomoćnost U nekom trenutku, zbog intenzivnih osjećanja vrlo je moguće da se osjetite bespomoćno. Prvo ćete možda biti razočarani, a kako “opsjednutost” osobom koja vam se dopada počnje da se smanjuje, pitaćete se zašto ste se ponašali tako iracionalno. Moguće je da i dalje želite vezu, ali se predajete u smislu “šta bude, biće” jer vam napokon razmišljate malo razumnije. Pa, šta bude, biće... (Mondo.rs)

Muškarac-žena

Dobre promjene Evo i šta se mijenja kada se zaljubite. Srećniji ste Kada ste zaljubljeni, više se smijete. Srećni ste i zadovoljni sobom, partnerom, svijetom. I sve to vas tjera da se osmjehujete. Nije ni čudo kad vam je sve tako lijepo... Imate više samopouzdanja Ljubav vas tjera da stojite malo uspravnije, da imate više samopouzdanja. Prosto, zaljubljeni ljudi se osjećaju dobro u svojoj koži i zato djeluju vrlo samouvjereno. Izgledate bolje Taj osjećaj sreće i zadovoljstva vidi se i spolja. Kada se zaljubite, izgledate ljepše i zgodnije. Možda je to dijelom jer ulažete dodatni napor da se dotjerate za svog partnera/partnerku, ali i hemikalije koje se oslobađaju u tijelu čine da vam koža i kosa budu sjajniji. Više rizikujete Čak i ako je ljubav rizična – nikad ne znate unaprijed da li će neka veza uspjeti – zaljubljeni ljudi su zdraviji i opušteniji. Otvoreniji su za nove stvari i šanse i voljni da vjeruju drugima. Na kraju, taj rizik koji preuzmete na sebe tako što vjerujete drugima, isplati se time što budete srećniji.

Iracionalna ljubomora takođe može da se javi kao “upozorenje” drugima da se klone vašeg partnera. Inače, nije neobično ni da se u ovoj fazi javi strah od odbijanja

U nekom trenutku, zbog intenzivnih osjećanja vrlo je moguće da se osjetite bespomoćno. Prvo ćete možda biti razočarani, a kako “opsjednutost” osobom koja vam se dopada počnje da se smanjuje, pitaćete se zašto ste se ponašali tako iracionalno

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

FOTO UBOD Biciklistička staza, Beograd

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Roze plaža, Indonezija

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2445

1 6

7Puzzle 6 9 solution: 1 2 5

4 5

5 3

5 8 1 7 2 4 6 9 3 Sudoku puzzle No. 2651 2014-01-15 4

Sudoku puzzle No. 2951 2014-11-11

4 7 3 2 6 9 1 8 2 www.sudokukingdom.com

3 4

Medium level

4 8

Play sudoku online at:

2013-06-23

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Daily Sudoku puzzle No. 2444

2013-06-22

7 1

Medium level

7 9

8 1

3 9

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Word Search Puzzle #G964PV

Aspect Aspect Axing Bares Axing Beasts Bares Beeper Blankest Beasts Bosses Beeper Busted Butte Blankest Cigars Bosses Conclude Court Busted Depot Butte Dodged Dress Cigars

Dungs

Depot Eaten

Embed Dodged Fascist Dress Foggy Gymnast Dungs Hello Eaten Heroin Hustles Embed Ideas Fascist Letdowns Liners Foggy Lints Gymnast Little HelloLizards

Conclude

Heroin

Court

Hustles

Manly Pitch Letdowns Plaza Raced Liners Sells Shaming Lints Slots Little Smash Lizards Squawks Suctions Manly Tandems Three Pitch Thugs Plaza Trades Warble Raced Ideas

Slots Smash

HOROSKOP OVAN Imate utisak da ćete na polju posla veoma lako riješiti neke probleme koji su vam iskrsli u prethodnom periodu. Nemate dovoljno povjerenja u voljenu osobu i među vama se stvaraju konflikti. Unosite više tečnosti.

BIK Nije povoljan dan za nove poslovne odluke. Moguće je da ćete imati potrebu da se neko vrijeme primirite. Dopada vam se osoba koja djeluje misteriozno i na neki način tiho i povučeno na polju ljubavi. Problemi s plućima.

BLIZANCI Finansijska situacija je promjenljiva i to vam unosi osjećaj nesigurnosti. Neće vam biti lako da riješite sve probleme. Na polju ljubavi vas očekuju neke manje poteškoće. Moguć je manji pad energije.

VAGA Pomalo ste zabrinuti i čini vam se da vam je poslovno stanje neizvjesno. Očekuje vas faza dilema i predomišljanja. Dobro se slažete s partnerom i ulažete mnogo kako bi vaš odnos mogao da napreduje. Problemi s cirkulacijom.

ŠKORPIJA Očekuje vas dosta nekih poteškoća kada je u pitanju polje posla. Možete da budete skloni svađama sa saradnicima. Zasad niste spremni za početak neke nove ljubavne veze. Povećajte unos svježeg voća.

STRIJELAC Trenutno osjećate da možete da držite stvari pod kontrolom i trudite se da date maksimum na poslovnom polju. Novo poznanstvo vas očekuje. Osoba koja vam se pojavljuje uneće mnogo sreće. Ukočenost u leđima.

Squawks Suctions Tandems Three Thugs Trades Warble

Sells

Shaming REBUS

RAK Pred vama je dan tokom kojeg nećete imati previše sreće na polju posla. Moguće je da će vas opterećivati neki manji problemi. Osjećate da se postepeno udaljavate od osobe do koje vam je stalo. Potrebno vam je više sna.

LAV

Imate priliku da na poslovnom polju ostvarite sasvim stabilno stanje. Očekuje vas period napretka i prosperiteta. U braku vas očekuju manje trzavice. Ako ste slobodni, moguće je novo poznanstvo. Dobra faza za mršavljenje.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Neno Belan

ENIGMATIKA

Trebalo bi da se posvetite tome da na poslovnom polju napredujete sada kada za to imate priliku. Imate dosta novih ljubavnih prilika. Pred vama je period u kojem ćete biti zadovoljni situacijom. Manji problemi s vidom.

JARAC Treba vam više vremena kako biste riješili poslovne dileme. Moguće je da ste napravili neku grešku u odnosu s voljenom osobom i da ona nije spremna da vam sve oprosti. Izbjegavajte unos alkohola.

VODOLIJA Zabrinuti ste za svoje poslovno polje i čini vam se da ćete uskoro imati neočekivane promjene. Dopada vam se osoba s kojom imate nedefinisan, platonski ili prijateljski odnos. Nije vam lako. Potreban vam je odmor.

RIBE Niste zadovoljni svojim poslom i planirate da se angažujete i unesete određene promjene. Ukoliko ste u braku, pred vama je period u kom ćete s voljenom osobom imati neke probleme. Koža vam je osjetljiva.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem grobnicu na pravoslavnom groblju u Škaljarima, Kotor. Tel: 069/597-539

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Prodajem kvalitetne sadnice žive ograde prunus 1kom. 1 euro u Tološima. Tel: 067/801-826

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Sokolovi slave golove protiv Bjelorusije na podgoričkoj areni, dok protivnici tuguju

DA LI STE ZNALI

Fudbalska reprezentacija Crne Gore je protiv Bjelorusije upisala prvi trijumf i postigla prve golove poslije četiri meča - i to su sve bili kvalifikacioni: Češka (3:0), Bugarska (0:0), Kosovo (2:0), Engleska (7:0).

TRENUTAK OLAKŠANJA CRNA GORA POD GORICOM PRED PRAZNIM TRIBIN

KAD BI SVAKA BILA PRIJ

⌦ Bojan Topalović, foto: Iva Mandić

Savić ponovo povrije en Stefan Savić se taman vratio na teren, ali mora na dodatna ispitivanja - 28-godišnji defanzivac Atletiko Madrida i reprezentacije Crne Gore se oporavio od povrede mišića, ali je juče ponovio osjetio bol, pa je napustio trening u društvu fizioterapeuta. Sada se čeka dijagnoza medicinskog tima “kolčonerosa”... Savić je u 2019. godini pet puta pauzirao zbog povrede, a zbog toga je propustio 16 utakmica “jorgandžija”.

Crna Gora je u 2019. godini odigrala deset utakmica - osam takmičarskih za bodove i dvije prijateljske koje više nikoga ne interesuju i koje ne donose ništa, a bilans je: bez pobjede u takmičarskim mečevima (tri remija, pet poraza), dva trijumfa u sparing utakmicama... “Hrabri sokolovi” su na zatvaranju reprezentativne godine savladali Bjelorusiju (2:0) pod Goricom, pred rekordno malim brojem gledalaca (1371). Bio je to trenutak olakšanja, koji je donio samo tračak nade u bolje sjutra. Ali, ko još vjeruje prijatelj-

DOVIĐENJA DO MARTA 2021!

“Hrabri sokolovi” će narednu utakmicu odigrati u martu 2020. godine, biće to meč prijateljskog karaktera - protivnik se još traži. A naredna takmičarska utakmica nas čeka tek za 10 mjeseci, jer u septembru 2020. počinje Liga nacija, koja praktično skim mečevima!? “Crveni” su u prvom dijelu izgledali autoritativno nakon što su preživjeli dramu u prvom napadu Bjelorusa, a malobrojnu publiku je razgalio Stefan Mugoša nakon centaršuta Alek-

ne donosi ništa sem bolji rang na FIFA listi i dva mjesta u baražu za Mundijal 2022. u Kataru. Mada, teško da će Crna Gora biti u tom košu... Zato, prave bitke “crvene” očekuju tek u martu 2021. kada startuju kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2022. sandra Boljevića, koga je pronašao Nikola Vukčević nakon dobre defanzive. Naš napadač je iskoristio lošu komunikaciju odbrane i golmana Bjelorusije i iz peterca je potpisao egzekuciju. Novi pogodak je stigao brzo,

a akcija je bila prelijepa - Vukčević je pasom u prostor pronašao Marka Vešovića u šesnaestercu, koji je odigrao odlično kao lijevi bek i koji je povratnom pronašao Seada Hakšabanovića za prvijenac omalenog ofanzivca. Bjelorusija nije postojala na terenu, a golove su mogli da postignu još Igor Vujačić (nakon centaršuta Damira Kojaševića), Hakšabanović (nakon dodavanja Boljevića), Mugoša nakon dar-mara. Sve je to bilo za aplauze! Ali u drugom dijelu malo toga je bilo za pohvalu. Selektor Faruk Hadžibegić je priznao da je svjesno od igrača tražio da ču-

Hvala na aplauzu, stigao je zbog borbenosti

Faruka Hadžibegića još bole “sedmica” na Vembliju i očajne kvalifikacije za EURO 2020. , ali poslije pobjede nad Bjelorusijom na kraju 2019. - odahnuo. “Zadovoljan sam, ali i realan - mnogo je bitno da takvi budemo i ubuduće, da ne padamo u euforiju nakon pobjeda, a da ne

pričamo o katastrofama nakon poraza”, rekao je 62-godišnji Sarajlija, koji je dodao... “Mislim da smo na dobrom putu, koliko god me kritikovali zbog mog optimizma”. “Sokolovi” su pokazali reakciju nakon najtežeg poraza, ali u prijateljskom meču...

“Drago mi je da smo uspjeli poslije Engleske da smognemo snage i da pobijedimo rivala. Lijepo je kada slavite. Prvo poluvrijeme je bilo kvalitetno, ekipa je bila hrabra. Međutim, u drugom dijelu smo se povukli, jer sam od momaka tražio da ne primimo gol. Želio sam da vidim

da li ima discipline u igri, da li to možemo da uradimo. Uspjeli smo, zadovoljan sam, ima prostora za optimizam”. Selektor je priznao da je u svlačionici poslije pobjede preovladao mir, ali sparing utakmica je jedno, a takmičarska drugo. Postoji li psi-

STEFAN MUGOŠA JE PONOVO POVUKAO

CRNA GORA

BJELORUSIJA

2 0

Mugoša 8’, Hakšabanović 13’ Šarkić Raspopović Vujačić Simić (63’ Kopitović) Vešović Vukčević (62’ Hočko) (77’ Jovović) Janković Kojašević (73’ Lagator) Boljević Hakšabanović (77’ Bulatović) Mugoša (72’ Bećiraj) Selektor: Faruk Hadžibegić

Ćernik Dragun (46’ Majevski) Martinović (46’ Pavlovjec) Poljakov (46’ Zolotov) Saćivko Skaviš (75’ Laptjev) Jablonski Kisljak Lisaković (59’ Nehajćik) Veretilo Igor Stasjević (46. Besmertni) Selektor: Mihael Marhelj

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 1371. Sudija: Trustin Faruđa Kan (Malta). Pomoćnici: Jirgen Spiteri (Malta), Kristofer Frakalanca (Malta).

NAMA SAVLADALA BJELORUSIJU SA 2:0

JATELJSKA... vaju gol, ali naši momci nisu to radili na pravi način. Šupljina je bilo dosta, ali prosječni Bjelorusi to nisu znali da iskoriste. Reprezentacija koja ima makar kvalitet više - objeručke bi prihvatila poklone “hrabrih sokolova”.

Crna Gora je donekle vratila mir, pred selektorom je veliki posao, ali će makar imati vremena. I prijateljskih utakmica. Međutim, na kraju se gleda učinak u mečevima koji donose bodove...

OMLADINCI

Vembli? Šef je tako odlučio i to poštujem

Remi na kraju, cilj nije ispunjen

“Hrabri sokolovi” u 2019. godini uglavnom nisu bili hrabri, samo pojedinci mogu da dobiju prelaznu ocjenu, a jedan od njih je svakako Stefan Mugoša. Dvadesetsedmogodišnji napadač je od sedam golova Crne Gore u ovoj godini postigao četiri, a od tri gola u kvalifikacijama za EURO 2020. stavio je potpis na dva. I protiv Bjelorusije je “povukao”... “Posljednje dvije godine igram na visokom nivou, dajem golove i za klub i za reprezentaciju, sad sam još jednom dokazao da se na mene može najozbiljnije računati”, rekao je rođeni Podgoričanin. Međutim, to nije bilo dovoljno da počne na Vembliju... “To je selektorova odluka. Poštujem je i to je to”, poručio je Mugi, koji je dodao da nije pričao sa Farukom Hadžibegićem o odluci. Centarfor koji je u jednom trenutku i nosio kapitensku traku protiv Bjelorusije je zadovoljan pobje-

Omladinska selekcija nije ispunila cilj, nije se plasirala u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo (nije bila druga u grupi, niti među četiri najbolje trećeplasirane ekipe), ali je turnir u Turskoj završila remijem - “sokolići” su odigrali neriješeno sa Jermenijom (3:3) u 3. kolu grupe 1 na preliminarnom turniru kvalifikacija. Učenici Milorada Pekovića su protiv Jermenije vodili sa 2:0 i sa 3:2 golovima Ivana Vukčevića (dva) i Marka Mrvaljevića, ali je na kraju viđen remi. “U prvom dijelu smo bili bolji, ali u drugom poluvremenu kao da je igrala neka druga ekipa. Posebno u uvodnih 10 minuta”, rekao je Peković poslije meča, pa je dodao... “U periodu kada smo primili dva gola djelovali smo potpuno rastrzano i dekoncentrisano. Sedam minuta prije kraja smo uspjeli da povedeno, ali opet nedostatak koncentracije nas je koštao trećeg gola koji smo primili”. Crna Gora je protiv Jermenije igrala u sastavu Sergej Joksimović, Matija Račić (Matija Drinčić), Nikola Janjić, Balša Dubljević (Veljko Radenović), Abdel Osmanović, Nikša Vujanović (Luka Todorović), Milan Vukotić, Ivan Vukčević (Marko Mrvaljević), Ognjen Gašević (Ivan Bojović), Luka Babić, Omar Sijarić. B.T.

dom protiv bivše članice SSSR-a. “Značiće nam zbog samopouzdanja i atmosfere u timu, mada ona nije bila narušena. Odigrali smo fino prvo poluvrijeme, postigli dva pogotka i imali još dvije šanse”, rekao je Mugoša, a zatim je dodao. “Najvažnije je da smo pobijedili, da se malo izdignemo iz onoga što se dešavalo i na miru dočekamo Ligu nacija. Težak je period iza nas, ali nadam se da idu bolja vremena”.

DEBITANT ŠARKIĆ Čast je igrati za reprezentaciju, odličan osjećaj. Nije bilo lako, ali smo zasluženo pobijedili. Ljudi iz Aston Vile (iz Vile brani na pozajmici u Škotskoj) su me pratili večeras, prate me u Škotskoj, dajem sve od sebe da dođem do Premijer lige.

1371

GRUPA 1 1. KOLO Crna Gora - Bugarska 1:3 Turska - Jermenija 4:1 2. KOLO Bugarska - Jermenija 3:0 Turska - Crna Gora 2:1 3. KOLO Jermenija - Crna Gora 3:3 Bugarska - Turska 1:2 TABELA: Turska 9, Bugarska 6, Crna Gora 1, Jermenija 1

GLEDALAC JE GLEDAO UTAKMICU CRNA GORA - BJELORUSIJA (2:0), TO JE NAJLOŠIJA POSJETA U ISTORIJI NAŠE A SELEKCIJE. I NAJVEĆI APLAUZ IDE NJIMA

Faruk Hadžibegić i Mehmed Janjoš

SPORT

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

hička blokada u mečevima za bodove? “Sve je moguće. Nije isto kada smo svi na okupu - Jovetić, Savić, Tomašević - kada su svi zdravi i kada smo u situaciji kakvoj smo sada”. Tri lijeva beka na klupi, a Marko Vešović kao dešnjak na tom mjestu - ima li malo nepovjerenja? “Ne, jednostavno tražimo

najbolja rješenja, igrače koji imaju žicu između sebe. Dobili su šansu Vujačić, Kopitović, širimo bazu... Nastavićemo da dajemo šansu svima, kao i igračima iz naše lige, jer nema reprezentacije bez domaće lige”, jasan je selektor, koji je čuo aplauze malobrojne publike poslije meča... “Drago mi je što su se čuli. Stigli su zbog borbenosti i hva-

la publici na tome”. Naredna akcija “crvenih” je tek u martu (prijateljski meč koji tek treba da bude zakazan), a zatim u septembru slijedi Liga nacija - plan za dalje? “Napravićemo analizu šest utakmica koje sam vodio, gledaćemo šta možemo da uradimo za sljedeće kvalifikacije”, rekao je Hadžibegić.

SPORT

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

ABA 2: NIKŠIĆANI BOLJI OD SPLITA, CETINJANI U SLOVENIJI

Sutjeska opet pobjeđuje, je li trenutak za Lovćen u gostima ABA 2, 8. KOLO

Sutjeska - Split 78:59 Večeras 17.00h Borac - Helios 18.00h Rogaška - Lovćen 18.00h Spars - Dinamik 19.00h Sloboda - Novi Pazar Četvrtak 19.00h MZT - Široki

U Nikšiću sinoć nije bilo dosadno Prošle sedmice Sutjeska je upisala prvi neuspjeh pred svojima navijačima (poraz od Rogaške), ali je reakcija uslijedila ekspresno - Nikšićani su u prvom meču 8. kola Druge ABA lige na svom parketu savladali Split (78:59, po četvrtinama 26:21, 11:10, 22:15, 19:13). Momci Zorana Glomazića tako su sa utakmicom više stigli na diobu liderske pozicije

sa Borcem. Sutjesku su do pete pobjede vodili Nikola Pavlićević sa 22 poena (šest skokova), Draško Knežević sa 16, Nikola Đoković sa 11, dok je Marko Ćalić ubacio sedam i imao čak 12 skokova. Novo gostovanje, peto ove sezone u Drugoj ligi i nova prilika za košarkaše Lovćena da konačno slave i van Cetinja - ovog puta protiv Rogaške u Sloveniji.

1. Borac 2. Sutjeska 3. MZT 4. Helios 5. Široki 6. Rogaška 7. Split 8. Dinamik 9. Lovćen 10. Novi Pazar 11. Sloboda 12. Spars

7 8 7 7 7 7 8 7 7 7 7 7

6-1 5-3 5-2 5-2 5-2 4-3 3-5 3-4 3-4 2-5 2-5 0-7

13 13 12 12 12 11 11 10 10 9 9 7

“Sastavljeni su od veoma kvalitetnih i iskusnih igrača, međutim mi moramo da razmišljamo o našoj igri, da konačno odigramo dobro u gostima i nadam se zabilježimo pobjedu koja bi sigurno značila puno za nastavak sezone”, poručio je Miloš Latković, bek Lovćena. K.B.

DRUGI NAJMLAĐI IGRAČ U NBA ISTORIJI SA 40+ TRIPL DABLOM

Nestvarni Dončić 42+12+11

Do svoje 19. godine već je imao Evropu pod nogama, a kako se ponaša u svojoj drugoj NBA sezoni sve je izvjesnije da će biti novo košarkaško čudo najjače lige na planeti. Luka Dončić se ne zaustavlja - u svom 13. meču ove sezone ostvario je već šesti tripl-dabl. I to na kakav način. Mladi Slovenac ubacio je 42 poena, imao je 12 asistencija i 11 skokova, a trojkom u posljednjih 30 sekundi riješio je teksaški derbi u ko-

Nezaustavljiv: Luka Dončić na meču sa San Antonijom

jem je njegov Dalas savladao San Antonio - 117:110. Luka je tako postao drugi najmlađi NBA igrač koji je ostvario tripl dabl sa 40+ poena - nakon velikog Lebrona Džejmsa. SEMAFOR: Klivlend – Njujork 105:123, Indijana – Bruklin 115:86, Šarlot – Toronto 96:132, Milvoki – Čikago 115:101, Portland – Hjuston 108:132, Dalas - San Antonio 117:110, Boston – Finiks 99:85, Minesota – Juta 112:102, Oklahoma Siti – LA Klipers 88:90. K.B.

FOTO PRIČA

KARMELO 00

Portland je od juče i zvanično dobio veliko pojačanje - Karmelo Entoni novi je košarkaš Trejblejzersa. Zanimljivo, u novom klubu momak koji je deset puta igrao na NBA “Ol staru” nosiće dres sa dvije nule.

EVROKUP, 8. KOLO: BUDUĆNOST PROTIV ARKE U GDINJI, 20H

NOVI DAN ZA VRAĆANJE DUGOVA

Prije sedam dana, kada se činilo da su otpisani, košarkaši Budućnosti savladali su Trento u gostima i osvetili mu se za poraz u “Morači”. Večeras “plave” očekuje još jedno gostovanje, protiv još jednog tima koji je odnio bodove iz Podgorice i čini se nova prilika za vraćanje dugova mnogo je razloga za to, a najvažniji što bi pobjedom momci Petra Mijovića ostali u igri za Top 16. U 8. kolu Evrokupa Budućnost Voli igra protiv Arka Gdinje u Poljskoj - meč u Sportskoj dvorani “Gdinja” počinje u 20 sati. Naš šampion i viceprvak ABA lige, nakon turbulentnog početka, sada se nalazi u sjajnom trenutku - lider je regionalnog takmičenja, a krenule su i pobjede u Evropi. Problem bi mogao da bude ritam od dva meča sedmično, uz česta gostovanja u posljednje vrijeme. “Težak period je iza nas, a ispred, čini mi se, još teži”, poručio je Mijović. “Već smo u trećem vezanom gostovanju što ostavlja trag na svježinu ekipe”.

■ DA NASTAVIMO DA SANJAMO

Iako se nakon 0-6 na startu avantura u Evrokupu činilo da će se Budućnost brzo oprostiti od Evrope trijumf u Trentu otvorio je nove mogućnosti. Eventualna pobjeda večeras u baltičkoj luci sve bi učinila mnogo realnijim. “Sigurno da u ovom meču tražimo svoju šansu za nastavak sna o ostanku u Evrokupu”, ne krije Mijović. “Kao i u svim dosadašnjim utakmicama pripremamo se da ovaj duel odradimo što bolje i da osvojimo bodove koji bi nas ostavili u igru za drugi krug”.

89,47 prosjek je pogođenih šuteva beka Arka Gdinje Džoša Bostika u dosadašnjem dijelu Evrokupa - bolji prosjek od njega ima Aron Herison iz Galatasaraja (90,48)

NAJVEĆA SPORTS

BOLT Neki su ovo rivalstvo nazvali i duelom perfektnog i varalice, s obzirom na to da je Džastin Getlin dva puta bio kažnjen zbog dopinga. Ipak, prije svega i jedan i drugi bili su veliki atetičari, simboli trke na 100 metara. Naravno, mnogo uspješniji bio je najbolji svih vremena Jusein Bolt, koji je dugo pobjeđivao Getlina na svim velikim takmičenjima, usput rušeći i svjetske rekorde.

SPORT

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

Od njega se očekuju nova dobra partija i atraktivni potezi: Hasan Martin na prvom meču sa Arkom

FIBA LIGA ŠAMPIONA: MORNAR GOSTUJE KOD NIMBURKA

U ZLATNOM GRADU JURIŠ NA PRVI TRIJUMF DAMIR MARKOTA: Vratila nam se pozitivna energija. Dobili smo dodatnu snagu što će se, nadam se, vidjeti i na terenu u narednim mečevima

GRUPA C Večerašnjeg rivala “plavi” su dobro upoznali... “Čeka nas ekipa koja nas je savladala na domaćem terenu u prvom krugu. Radi se o čvrstom timu koji igra fizičku košarku, sa dosta kontakta, gdje je Džoš Bostik jedan od ključnih igrača”, istakao je Mijović. “U spoljnoj liniji treba pomenuti i Armani Mura koji nije igrao prvu utakmicu, sa jednom jako mobilnom unutrašnjom linijom. Tako da pored otežavajuće okolnosti da nam je ovo treće putovanje čeka nas izuzetno motivisan protivnik”.

■ I PARTIZAN U MISLIMA Budućnost je za vikend savladala Igokeu u gostima, a možda čak i više od pobjede navijače je obradovao Nikola Ivanović koji je, nakon problema sa povredama, zaigrao kao u najboljim danima. “Dobro je što smo u kvalitetnom ritmu i ono što je ključno je da iz utakmice u utakmicu

Sinoć Riga - Tenerife 64:68 Večeras 18.00h Gazijantep - Nižnji 18.30h Nimburk - Mornar 1. Tenerife 6-0 2. Nimburk 4-1 3. Nižnji 3-2 4. Peristeri 3-2 5. Bamberg 3-2 6. Gazjiantep 1-4 7. Riga 1-5 8. Mornar 0-5

RASPORED Sinoć Galatasaraj - Unikaha Večeras 20.00h Arka - Budućnost 20.00h Oldenburg - Trento 1. Unikaha 2. Galatasaraj 3. Oldenburg 4. Arka 5. Trento 6. Budućnost

91:80

6-2 5-3 4-3 3-4 3-4 1-6

postajemo bolja ekipa”, nema dilemu Ivanović. “To je nešto čemu težimo - kako odmiče sezona da napredujemo i budemo sve bolji i bolji”. Nakon izazova na sjeveru Poljske Budućnost će se okrenuti velikom derbiju u ABA ligi, pošto u nedjelju u “Moraču” stiže Partizan. “Mislim da će utakmica protiv Gdinje biti dobra za nas, jer ako i u Poljskoj uspijemo da ostvarimo pobjedu onda ćemo dočekati Partizan u vrhunskom raspoloženju”, zaključio je plej Budućnosti. K.B.

SKA RIVALSTVA

GETLIN Ipak, u posljednjem njihovom duelu i posljednjoj trci munje sa Jamajke, na Svjetskom prvenstvu u Londonu prije dvije godine, poslije deset godina slavio je Getlin. A njegov gest na kraju te trke koju je Bolt završio sa bronzom zaslužuje duboki naklon. Poslije velikog trijumfa Amerikanac je pao je na koljena ispred Bolta, poklonio se najboljem u istoriji i stvorio sliku za istoriju. K.B.

Damir Markota Sezona od koje se na startu mnogo očekivalo nije krenula kako su planirali u Baru, ali dok u ABA ligi košarkaši Mornara polako ispravljaju nešto lošiji start, pobjeda u Evropi još se čeka... Nova prilika “leži” u zlatnom Pragu - momci Mihaila Pavićevića u 6. kolu FIBA Lige šampiona gostuju kod Nimburka. Meč u “Kralovka areni” počinje u 18.30h. “Što se tiče predstojećeg meča, kao igrač ne razmišljam mnogo o rivalu, već isključivo o nama”, poručio je pred put u Prag krilni centar tima iz Bara Damir Markota. Samopouzdanje košar-

kašima Mornara podigle su dvije domaće pobjede u ABA ligi - prije dva kola protiv Cedevita Olimpije i prije par dana nad Zadrom. “Vratila nam se pozitivna energija. Dobili smo dodatnu snagu što će se, nadam se, vidjeti i na terenu u narednim mečevima”, dodao je Markota. O kvalitetima večerašnjeg rivala hrvatski košarkaš je rekao... “Nimburg je veoma dobar tim, uigran, kompaktan... Međutim, ako odigramo na svom maksimumu vjerujem da rezultat neće izostati”, zaključio je Markota. Nimburk je tim iz isto-

IZJAVA DANA Pele ne može da se uporedi ni sa kim. Čim čujem da neko hoće da stavi u istu ravan Pelea i nekog drugog igrača, više ga ne slušam. Mesi je fenomenalan, ali to sam mislio u današnje vrijeme. Pele je van svih okvira i to ne govorim samo zato što sam Brazilac. Kod njega ne možete da nađete nijednu manu. Za mene bilo kakva poređenja sa njim nemaju nikakav kredibilitet. TITE, selektor Brazila

imenog gradića četrdesetak kilometara udaljenog od Praga, a od 2004. redovni je šampion Češke. Svoje internacionalne mečeve igra u “Kralovka areni” u glavnom gradu države. K.B.

PULEN MVP 7. KOLA ABA LIGE Mornar je za vikend u ABA ligi savladao Zadar, a na tom meču blistao je bek Mornara Džejkob Pulen sa 20 poena, devet asistencija i četiri uhvaćene lopte. Više nego dovoljno da bude proglašen za MVP 7. kola.

sport

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

PriPreme za SvjetSko PrvenStvo: Lavice danaS Putuju u njemačku, Per johanSon Poručio

Naravno da nas vidim sa medaljom

Foto: Stefan Ivanović

Ivona zbog rumunskog skandala bez Mundijala

Per Johanson, Milena Raičević, Jovanka Radičević i predsjednik RSCG Petar Kapisoda na jučerašnjem presu Pred velika takmičenja “lavice” više se ne zadržavaju dugo u Crnoj Gori praksa je koju je u posljednje dvije godine uveo selektor Per Johanson. Prije 12 mjeseci rukometašice Crne Gore nakon okupljanja otputovale su u Švedsku, a sada pred izazove na Svjetskom prvenstvu u Japanu prvi test imaće u Štutgartu protiv Njemačke. Rukometašice Crne Gore danas putuju u grad Mercedesa, sjutra ih očekuje test sa Njemicama, a već u pe-

JOVANKA RADIČEVIĆ Ne bježimo od pritiska i ne tražimo alibi, ali moramo da budemo realni – ne idemo na SP kao favoriti.

tak let u Japan, gdje 30. novembra počinje Mundijal. “Ove rukometašice su najbolje što Crna Gora ima i za njih sam siguran da će predstavljati svoju državu na najbolji način”, poručio je Johanson na jučerašnjem presu Naše dame uvijek su u krugu favorita, s tim da će ovog puta primarni cilj biti plasman među sedam najboljih čime bi obezbijedile kvalifikacije za Olimpijske igre. “Naš osnovni cilj je da uradimo sve da se kvalifikujemo na Olimpijske igre”, jasan je švedski stručnjak. “Imamo dva puta - da budemo svjetski šampioni, što bi bilo najbolje, a drugi je da odemo na kvalifikacioni turnir. Naravno, da nas

vidim sa medaljom, ali da vidimo šta će da se dogodi”. Umjerenija u izjavama bila je kapitenka Jovanka

KONAČAN SPISAK ZA SP

Golmanke: Marina Rajčić, Marta Batinović, Ljubica Nenezić. Lijeva krila: Majda Mehmedović, Itana Grbić. Desna krila: Jovanka Radičević, Dijana Ujkić. Pivoti: Ema Ramusović, Tatjana Brnović. Lijevi bekovi: Đurđina Jauković, Jelena Despotović. Srednji bek: Milena Raičević. Desni bekovi: Katarina Bulatović, Andrea Klikovac, Sanja Premović, Nikolina Knežević.

Radičević... “Cilj je kvalifikacioni turnir za OI. Ne bježimo od pritiska i ne tražimo alibi, ali moramo da budemo realni – ne idemo kao favoriti”, smatra Jovanka. “Nesporan je kvalitet koji imamo, ali moramo biti realni da kada su osvajane medalje imali smo po dvije vrhunske igračice na svakoj poziciji”. Mnogo toga u igri Crne Gore i ovog puta će zavisiti od inspiracije Milene Raičević... “Daćemo sve od sebe, kao i mnogo puta do sada. Vjerujem da će to dati rezultat koji priželjkujemo - da izborimo plasman na kvalifikacioni olimpijski turnir. Za to smo i trenirale četiri godine. Idemo korak po korak”,

Rumunski klub Korona Brašov, za koji nastupa Ivona Pavićević, našao se u centru velikog skandala, jer je kako se navodi koristio nedozvoljene metode u medicinskom tretmanu svojih igračica. Zbog toga Rukometni savez Crne Gore i selektor Per Johanson nisu željeli ništa da rizikuju, pa će naše lijevo krilo ostati bez Svjetskog prvenstva. “Savez je u komunikaciji sa selektorom odlučio da Ivona ne bude dio tima za predstojeće takmičenje, dok se ne raščisti kompletna situacija oko ovog događaja”, poručili su iz RSCG.

jasan je naš srednji bek. Crna Gora će rukometni Mundijal otvoriti u Jacuširu protiv Senegala, a rivali u grupi biće joj i Kazahstan, Mađarska, Rumunija i Španija. U glavnu rundu prolaze tri najbolje selekcije. K.B.

MILENA RAIČEVIĆ Želimo da izborimo plasman na kvalifikacioni olimpijski turnir. Za to smo i trenirale četiri godine.

LŠ, 5. koLo: BarSeLoneta goLom dvije Sekunde Prije kraja SruŠiLa jadran - 13:12

Foto: Miloš Samardžić

Sreća nije pratila hrabre

Đuro Radović tokom meča sa Barselonetom

IGALO - Bazen Instituta “Simo Milošević”. Sudije: Kolombo (Italija), Stavridis (Grčka). Rez. po četvrtinama: 4:1, 1:5, 4:3, 3:4 Jadran Carine: Tešanović, Čagalj, Popadić 1, Obradović 2, Banićević, Averka 2, Mijušković, Vučurović, Đ. Radović 2, Spaić 1, Brkić 1, Petković 3, Đurović. Barseloneta: Lopes Pinedo, De Toro, Granados 4, Munaris 3, Bodega, Larumbe, Aleksić, P. Linares, Taulj,

Perone 2, Maljarać 4, Bustos, M. Linares. TREĆU rundu zaredom u Ligi šampiona vaterpolisti Jadran Carina završili su sa utiskom da su zaslužili više - ovog puta kažnjeni su na dvije sekunde prije kraja utakmice. Momci Petra Radanovića pružili su žestok i hrabar otpor moćnoj Barseloneti, ali na kraju ih je sreća napustila - vječni Felipe Perone iz posljednjeg šu-

GRUPA A Jadran HN - Barseloneta Solnok - Jadran ST Olimpijakos - Špandau Jug - Sintez

12:13 5:4 13:8 18:10

TABELA: Olimpijakos 15, Jug 12, Barseloneta 12, Solnok 9, Jadran ST 4, Sintez 3, Špandau 2, Jadran HN 1.

ta na utakmici srušio je Jadran - 13:12. Prije toga, naš prvak je vodio 4:1, imao je i 8:6, da bi u finišu jurio tim iz Katalonije. Činilo se da je to i uspio nakon sjajnog gola Vladana Spaića na 15 sekudni prije kraja, ali... Sreća ovog puta nije pratila hrabre. K.B.

SPORT

SRIJEDA, 20. 11. 2019.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN NOVA M 20.00 ___________________Arka - Budućnost Voli, košarka

SK 1, CG 17.25 __________________________ Uniks - Nanter, košarka 19.55 _________________________Partizan - Ritas, košarka

SK 2 09.30 ___ Road Warriors - Alaska aces, filipinska košarka 12.00 ______________ San Miguel - TNT, filipinska košarka 18.00 ________________________ Tofaš - Venecija, košarka 21.00 _________________Barselona - Fenerbahče, košarka

SK 3

Kad se navijači ujedine... Borba njemačkih navijača je trajala dugo, ali cilj je ostvaren! Tifozi iz Bundeslige i Cvajte (Bundesliga 2) su protestovali zbog utakmica ponedjeljkom, kojih je svakako bilo malo (svega pet u sezoni), redovno su “prozivali” DFL (njemačka fudbalska liga) smatrajući da domaće prvenstvo nema smisla ako se igra van vikenda, pa su predstavnici Lige odustali od rasporeda u ponedjeljak. Dakle, Bundesliga 1 i Bundesliga 2 će se igrati petkom, subotom i nedjeljom. Međutim, sve će to krenuti od sezone 2021/22. Ali, navijači su još jednom dokazali da mogu sve kada se ujedine...

DN TIKET

1 2

H1 2 2 2

BARSELONA FENERBAHČE ARKA BUDUĆNOST VOLI NEPTUNAS BEŠIKTAŠ OLDENBURG TRENTO

UKUPNA KVOTA: 25,46

66 UTAKMICA JE ODIGRAO LUKAS PIŠČEK ZA REPREZENTACIJU POLJSKE (66. MEČ MU JE BIO SINOĆNJI PROTIV SLOVENIJE), A SINOĆ SE PRED VIŠE OD 56.000 NAVIJAČA U VARŠAVI ZVANIČNO OPROSTIO OD NACIONALNOG TIMA, SA KOJIM JE IGRAO NA EP 2008, 2012. I 2016, DOK JE UČESTVOVAO I NA SP 2018.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

18.50 _______________________ Milano - Modena, odbojka 21.00 _______________________ Baskonija - CSKA, košarka

SK 4 18.30 ___________________________ Patras - Ulm, košarka 20.45 _____________________Limož - Lokomotiva, košarka

SK HD 18.15 _________________ Darušafaka - Huventud, košarka 20.45 _________________ Kijeri - Kazamađore, odbojka (ž)

SK 5 18.00 ___Kaljiningrad - Nova Branik Maribor, odbojka (ž) 20.00 _________________________ Andora - Virtus, košarka

SK 6 18.45 _________________________ Monako - Rišon, košarka 20.45 _______________________ Darlingotn - Valsal, fudbal

SK 7 20.00 ___________________Arka - Budućnost Voli, košarka

SK 8 20.00 _____________________ Oldenburg - Trento, košarka

ARENA SPORT 1 11.00 _____________________________ Srbija - Japan, tenis 18.30 ______________________ Nimburk - Mornar, košarka 20.30 _____________ Burgos - Hapoel Jerusalem, košarka 01.30 ____________________ Dalas - Golden Stejt, košarka

EUROSPORT 1 09.00 ______________________ Karling EP (ž), Helsingborg 14.00 _____________________ Karling EP (m), Helsingborg

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO VIŠI SUD U BEOGRADU ODLUČIO:

Foto: Pekka Tuuri

JOVICA VUKOTIĆ DA SE IZRUČI CRNOJ GORI

RIBA IZ SJEVERNIH MORA USRED PUSTINJE

U Dubaiju napravljeno uzgajalište lososa Usred pustinje u Dubaiju u ogromnim ribnjacima stvoreni su uslovi za gajenje lososa, ribe čije je prirodno stanište u sjevernim vodama. Za Dubai, koji ima najviši toranj na svijetu, vještačka ostrva i zatvoreno skijalište, ovaj

ambiciozni projekat nije neobičan. Projekat uzgajanja lososa i drugih riba koje se koriste u pripremi sušija pokrenut je 2013. godine. Losos se obično uzgaja u ribnjacima kod Norveške, Islanda, Velike Britanije ili Kanade.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Beogradu donijelo je odluku da su ispunjeni svi zakonski uslovi da Jovan Vukotić, navodni šef “škaljarskog” klana, bude izručen Crnoj Gori koja ga potražuje zbog pokušaja ubistva i posjedovanja oružja, pišu “Novosti”. „Postupajući po nalozima iz rješenja Apelacio-

nog suda u Beogradu od 31. oktobra 2019. godine, krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Beogradu, na sjednici vijeća održanoj dana 18.11.2019. godine, donijelo je rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje pravosudnim organima Crne Gore okrivljenog Vukotić Jovana,

radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici“, navodi se u saopštenju Višeg suda. Viši sud je već jednom donio istu odluku, ali ju je Apelacioni sud u Beogradu ukinuo i naredio ponovno odlučivanje. Sada i na ovu odluku Vukotić, kao i njegovi branioci, imaju pravo žalbe Apelacionom sudu.

AMBICIOZNI PROJEKAT NA ISTOKU RUSIJE

RUSI SPAJAJU OBALE LENE TRI KILOMETRA DUGAČKIM MOSTOM

Natali

Vitalna veza koja treba da spoji istok i zapad Rusije odobrena je za gradnju, čime je započet projekat vrijedan 1,3 milijarde dolara. Tri kilometra dugačak most za drumski saobraćaj preko sibirske rijeke Lene mogao bi da bude gotov do 2025. godine, ali prvo ru-

ski predsjednik Vladimir Putin mora da pozitivno ocijeni projekat, prenio je list Komersant. „Situacija je sazrela do primjene“, rekao je Putin, što potencijalno znači da bi narednih godina Lena mogla da bude premošćena i stvorena stalna veza na koju se če-

kalo nekoliko decenija. Time bi se sibirski grad Jakutsk našao na transportnoj mapi, a most bi bio i velika prečica kroz istočni Sibir prema lukama u Ohotskom moru. Projekat predstavlja veliki inženjerski izazov jer most treba da bude izgrađen na permafrostu.