Dnevne novine 27. novembar 2019. by Dnevne Novine

ODRŽAN KOLEGIJUM ZA PREGOVORE SA EU, MARKOVIĆ PORUČIO ■ 2 3

Intenzivno nastavljamo sa reformama

SRIJEDA, 27. 11. 2019. BROJ 2540 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

BUDVA: ČUDNA KOHABITACIJA U VLADAJUĆOJ KOALICIJI ■ 2 3

SVI PROTIV CAREVIĆA, A ON ĆE DA VLADA DO PENZIJE?!

SERIJA NAJJAČIH POTRESA U POSLJEDNJIH 30 GODINA ■ 16 17

foto: Portal Standard

Zapadni Balkan u strahu: Razornizemljotresiostavili pustoš i žrtve u Albaniji FUDBALER DARKO NIKAČ IZ DRAČA ZA DN ■ 44 45

Nikačev stan nakon zemljotresa

NEMOĆ, NEVJERICA, KATASTROFA

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ODRŽAN KOLEGIJUM ZA PREGOVORE, PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ PORUČIO

Crna Gora će nastaviti intenzivno da radi na ispunjavanju evropske agende i preuzetih zadataka i aktivnosti u cilju što kvalitetnijeg ispunjenja reformskih procesa u svim oblastima, zaključeno je juče na kolegijumu za pregovore, kojim je predsjedavao predsjednik Vlade Duško Marković. Marković je naglasio da je važno da pokažemo kapacitet, snagu i posvećenost reformama. “Razumijemo evropski kontekst i njihovu potrebu unutrašnje konsolidacije, ali naša evropska agenda ne-

Foto:BOJANA CUPIC

INTENZIVNO ĆEMO RADITI NA REFORMAMA

Sa sastanka kolegijuma za pregovore

će i ne može imati alternativu”, rekao je Marković. Prema njegovim riječima, trajni fokus u pregovaračkom procesu ostaje na korpusu vladavine prava, ali ne manja pažnja i energija treba da budu usmjerene na ispunjavanje završnih mjerila i preporuka iz ovogodišnjeg Izvještaja za Crnu Goru i u ostalim oblastima pregovora. Kako se dodaje, pozdravljeno je ispunjavanje zaključaka kolegijuma o novom, dinamičnijem i transparentnijem načinu rada.

NEOBIČNA KOHABITACIJA U BUDVANSKOJ VLADAJUĆOJ KOALICIJI

SVI PROTIV CAREVIĆA, A ON MOŽE DA VLADA DO PENZIJE

⌦ Mili Prelević

večana sjednica SO Budva na kojoj je puštena skraćena verzija himne i koju je napustila većina odbornika, samo je produbila političku krizu u ovom gradu, koja, očigledno, neće dovesti do prijevremenih lokalnih izbora, ali ni do smjene predsjednika Opštine Marka Bata Carevića. Sudeći prema javnim istupima čelnika budvanskih partija koje su zastupljene u lokalnom parlamentu Carević, u ovom trenutku, ima podršku samo pet odbornika Demokratskog fronta, a zli je-

zici kažu da je i ona opala na četiri. Ipak, to ne ometa aktuelnog predsjednika Opštine i on posao obavlja bez bojazni da će biti smijenjen. Podsjetimo, nakon niza skandala, počev od proslave

Čučka: Ovo je njegov prvi i posljednji mandat na čelu poštene Budve Miodrag Čučka iz Crnogorske kazao je juče Dnevnim novinama da je prekid himne na svečanoj sjednici povodom Dana Budve za Crnogorsku težak prekršaj. “Insistiramo da se utvrdi ko je napravio taj prekršaj i da se utvrde posljedice za takvo ponašanje. Ne znam kako bi neko polagao pravo da nastavi da upravlja Budvom ako ne bi bio u stanju da ustanovi ko je napravio propust. Dakle, mislim da je racionalno očekivanje da Carević u razumnom roku obavijesti gra-

đane Budve i Crne Gore ko stoji iza propusta sa crnogorskom himnom. Crnogorska neće prepustiti nekontrolisano upravljanje Budvom od Carevića i DF-a. Ovo je Careviću svakako prvi i zadnji mandat na čelu poštene Budve. Zato ćemo strpljivo raditi zajedno sa političkim saveznicima do konačne pobjede nad političkim sistemom kojeg predstavljaju DF i DPS. Te dvije partije već danas u Budvi imaju manje od 50 odsto podrške u biračkom tijelu”, kaže Čučka.

oslobođenja Budva u Prvom svjetskom ratu, polaganja vijenaca na četničkim spomenicima, pokušaja dovođenja Guče na pjenu od mora, do preglasavanja u SO oko najbitnijih pitanja kao što su detaljni urbanistički planovi, u kojima je glavnu riječ uvijek vodio Carević, uslijedile su reakcije njegovih koalicionih partnera koje su pokazale da vlast u Budvi ne funkcioniše onako kako su građani očekivali. Marko Bato Carević je za predsjednika Opštine Budva izabran 5. januara ove godine i za nešto više od 11 mjeseci “uspio” je da, podršku 19 odbornika koji su glasali za njegov izbor, svede na svega pet. “Ja sam prvi javni funkcioner Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta koji je izabran na čelo neke opštine u Crnoj Gori i samim tim očekujem da ću biti pod posebnom lupom, što mi ne smeta”, kazao je Carević tog 5. januara. Ni on, međutim, nije ni sanjao da će više biti pod lupom svojih doskorašnjih koalicionih partnera, nego Vlade i državnih organa, ali je, ipak, pokazao da mu to stvarno ne smeta.

A priče o njegovoj smjeni i prijevremenim izborima ne prestaju. Svi bi krenuli u to, ali se plaše da na vlast ne dođe Demokratska partija socijalista. “Carević je uveo Budvu u stagnaciju i urušio sistem upravljanja gradom koji je velikom mukom gradila koalicija od 2016 godine. Gore od ovoga je samo bila prošla vlast DPS-a. Zato nećemo dozvoliti da se oni vrate ali ćemo zaustaviti i Carevića”, kazao je Dnevnim novinama pot-

predsjednik Crnogorske i šef kluba odbornika u budvanskom parlamentu Miodrag Čučka. Carevićev prethodnik na mjestu predsjednika Opštine Dragan Krapović, u nekoliko navrata je kritikovao sadašnjeg prvog čovjeka Budve i to žestoko. “Poznato je da je Carević čovjek građevinskog lobija odavno, još od vremena kada je sa svojim suseljaninom, Svetom Marovićem, dogovarao plato na Jazu i dobijanje opštinskih poslova mimo zakona i javnih nabavki, što je javno priz n a o ”, ka zao

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

Moguća saradnja sa Acibademom nu saradnju sa Acibademom. Od takve saradnje, konstatovano je, najveću korist imaju građani naše zemlje koji kao pacijenti dobijaju o trošku našeg Fonda zdravstva medicinsku uslugu najvišeg kvaliteta”, saopšteno je iz Vlade. Premijer je izrazio zadovoljstvo interesovanjem kompanije koja ima 29 zdravstvenih centara u 18 država da poslovanje proširi i u Crnoj Gori.

“U tom kontekstu, ukazano je na objavljivanje zapisnika sa sastanaka radnih grupa i intenzivniju komunikaciju sa predstavnicima civilnog sektora”, navodi se u saopštenju. Na sjednici je dogovoreno i da se do kraja godine pripremi

Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, strateški dokument koji će, sagledavajući dinimačano i kontinuirano unapređenje evropskog zakonodavstva, dati okvir za djelovanje na planu evropskih integracija naše države. R.P.

REKLI SU: DEMOKRATE:

Carević je nedostojan funkcije, Budvom vlada građevinska mafija.

CRNOGORSKA:

Sa njim ne možemo biti u vlasti, zaustavićemo Carevića.

GP URA:

Vratimo se onome što smo obećali dolaskom na vlast .

DPS:

Mi nismo bili za Carevića ni kada su oni bili.

je jednom prilikom Krapović. On je nakon preglasavanja u SO povodom DUP-a Bečići bio još konkretniji naglašavajući da Budvom vlada građevinska mafija. Sasvim je jasno da su odbornici koji su napustili svečanu sjednicu SO većina u lokalnom parlamentu, ali je i jasno da Carević može da bude miran, jer se svi predstavnici vlasti plaše povratka DPS-a. Predrag Jelušić, predsjednik OODPS-a Budve, kaže da je situacija sasvim jasna i da vlast u Budvi ne funkcioniše. “Mi smo evo tri godine konstruktivna opozicija. Ali građani vide da vlast ne može da dovede do kraja ni jednu temu koja je značajna za njih. Očigledno je da postoji realan strah od DPS-a, kojim pravdaju sve neu-

spjehe. Iz Crnogorske i Demokrata stalno stižu prijetnje, ali je sve to jalovo. Pričaju o našoj saradnji sa DF-om i Carevićem. Ako pokrenu inicijativu za smjenu Carevića mi ćemo je podržati. Šta očekuju više?”, kaže Jelušić. Vladajuća koalicija ne postoji. Crnogorska je iz nje izašla u avgustu, Demokrate nedavno, ali su svi zadržali funkcije. Opet zato da ih DPS ne bi preuzela. Kada se pogledaju brojke jasno je da je strah od DPS-a realan i da promjena bez učešća ove partije nema. Tako će biti i na narednim izborima. Jedini način da ostanu na vlasti je da se Demokrate, DF, URA i Crnogorska ponovo ujedine, a oni tvrde da je to nemoguće i dodaju da neće u nikakve kombinacije sa DPS-om. Zato Carević može da vlada “do penzije”.

Jelušić: Samo se bave razrješenjima i postavljenjima Predrag Jelušić kaže da su na 28 sjednica SO Budva u protekle tri godine 75 odsto tačaka dnevnog reda bila razrješenja i postavljenja. “To ne daje doprinos boljem ži-

votu građana, a naročito ne transfer novca iz kapitalnog budžeta u potrošnju. Ne znaju ni koliko ima zaposlenih u lokalnoj administraciji. Jednostavno, ne znaju da vode grad”, kaže Jelušić.

BRAJOVIĆ NA SASTANKU SA SILIRUSOM U NIKOZIJI

I najmanje zemlje mogu da budu veoma uspješne

Učešće Crne Gore u inicijativi predsjednika parlamenata zemalja sa manje od milion stanovnika veoma je značajno, jer je riječ o društvu razvijenih evropskih zemalja, koje odgovornom politikom pokazuju da i najmanje zemlje mogu biti jedne od najuspješnijih, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Brajović, koji učestvuje na Konferenciji predsjednika parlamenata malih evropskih zemalja u Nikoziji, sastao se juče sa predsjednikom Predstavničkog doma Kipra Demetrisom Silurisom. Brajović je kazao da je zadovoljan tradicionalno prijateljskim odnosima dvije države, koji imaju visok potencijal za dalji razvoj u svim oblastima od obostranog interesa. “Sagovornici su se saglasili da susreti u okviru međunarodnih konferencija predstavljaju dobru priliku za kontinuirani dijalog, ali je neophodno raditi na kon-

Foto:Igor Sljivancanin

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je delegaciju turskog privatnog zdravstvenog sistema Acibadem na čelu sa generalnim direktorom kompanije Tahsinom Gunejom. “Konstatovano je da Crna Gora i Turska njeguju dobre sveobuhvatne političke i ekonomske odnose, te da crnogorski zdravstveni sistem ima razvijenu i kvalitet-

POLITIKA

Brajović sa Silurisom kretnijim programima saradnje dva parlamenta i njihovih odbora”, navodi se u saopštenju. Siluris je kazao da sastanak sa Brajovićem doživljava kao prijateljski, prije nego zvanični, te da se sastaju kad god imaju priliku. “Sjutra nastavljamo zvaničnu konferenciju gdje će učestvovati devet malih zemalja, kao i zemlje sa Bliskog istoka, a glavna tema će biti

kako da ovo lično prijateljstvo pretočimo u saradnju između naših zemalja, ljudi i privrednika, na dobrobit naših država”, rekao je Silirus. U delegaciji Crne Gore je i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, koji će se sa kolegama iz devet malih evropskih država razgovarati na temu investicija i ekonomskog razvoja kao izazova za te zemlje. R.P.

NIKOLIĆ I LAJČAK U BRATISLAVI OCIJENILI

Na Zapadnom Balkanu treba da postoji samo proces pridruživanja Na Zapadnom Balkanu treba da postoji samo jedan proces, pridruživanje Evropskoj uniji (EU), jer svi ostali vode region u drugom pravcu, ocijenili su ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić na sastanku u Bratislavi. Nikolić je na sastanku u Bratislavi kazao da Crna Gora ostaje posvećena unutrašnjim reformama i dodao da bi bilo višestruko korisno ukoliko bi i Brisel, po ugledu na Vašington, uskoro imenovao specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan. “Proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji treba dovršiti u skladu sa pravilima koja su ustanovljena na početku procesa”, ocijenili su Lajčak i Nikolić. Uz obećanje o daljoj snaž-

Delegacija Odbora sa Lajčakom noj podršci Crnoj Gori na njenom evropskom putu, Lajčak je kazao da su u EU svjesni da je potrebno više pažnje posvetiti Zapadnom Balkanu. Poslanici DPS-a Dragutin Papović i Miloš Nikolić rekli su da crnogorska državna politika ne gubi entuzijazam povodom procesa evropskih integracija, bez obzira na posljednje obeshrabrujuće poruke Evropskog savjeta.

Članovi delegacije Odbora za međunarodne odnose i iseljenike zahvalili su slovačkoj diplomatiji za dobro razumijevanje i kontinuiranu podršku. Predsjednica Odbora za vanjske poslove slovačkog parlamenta Katarina Čafalvajova rekla je da je Crna Gora vidno napredovala u pogledu usvajanja evropskih vrijednosti. R.P.

politika

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

Foto:Dejan Lopičić

nova inicijativa dijela opozicije

Svi izborni zakoni na jednom mjeStu

Nimanbegu

potpredsjednik skupštine genci nimanbegu najavio

Uskoro prvi konkretni rezUltati rada odbora

Prvi rezultati rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva uskoro bi trebalo da budu konkretizovani, saopštio je u intervjuu Radiju Crne Gore, potpredsjednik Skupštine i funkcioner Force Genci Nimanbegu. On je kazao da će u proceduru, vjerovatno, prvo ići izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji. “To je pozitivan signal za druge zakone i druge radne grupe u ovom odboru. Mislim da je realno očekivati da će i ovaj rok, 18. decembar teško biti ispoštovan. Treba analizirati 14 zakona, čak i mogućnost izmjene Ustava je pred nama“, naveo je Nimanbegu. Početkom decembra, kako je najavio, predstavnici Albanaca iz više partija u parlamentu, Odboru će dostaviti predlog rješenja o boljoj zastupljenost i drugačijoj podjeli i dostupnosti mandata. “Naše izmjene idu ka to-

Mislim da je realno očekivati da će i ovaj rok, 18. decembar teško biti ispoštovan. Treba analizirati 14 zakona, čak i mogućnost izmjene Ustava je pred nama me da imamo lakši prag ulaska u parlament, a sigurno ćemo otvoriti priču o predstavljanju i drugih manjina, na koji način garantovati mjesta u parlamentu za političke predstavnike određenih nacionalnih zajednica. Naša zastupljenost bi morala biti mnogo veća posebno u izvršnoj vlasti”, jasan je Nimanbegu. On je najavio da će mjesta za političke predstavnike Albanaca u izvršnoj vlasti biti i među ključnim zahtjevima za postizbornu koaliciju ako stranke aktuelne vladajuće koalicije pobijede i na izborima naredne godine.

Teško prihvatiti tehničku vladu Na pitanje zašto je vlast, ako je već uvjerena u novu izbornu pobjedu, tvrda protiv opozicionog zahtjeva za tehničkom vladom, Genci Nimanbegu odgovara da je situacija sada drugačija u odnosu na onu 2016, kada je ostala bez većine i pristala na Vladu izbornog povjerenja. “Zbog toga je teško prihva-

titi neku tehničku vladu ako imate stabilnu skupštinsku većinu”, rekao je Nimanbegu, koji ne vjeruje da bi opozicija bojkotovala izbore, jer bi samo ona i građani koje predstavlja, kako kaže, bila na gubitku. “Bojkota teško i da će biti i ako ne bude nekog rezultata u ovoj grupi oko izbornog povjerenja”, rekao je Nimanbegu.

On je kazao da se nije smjelo desiti da Vrhovni i specijalni državni tužioci nerazumno odbiju da dođu na sjednicu Odbora za antikorupciju, kad je trebalo da se razmatra rad tužilačke organizacije. “Ako je tema dio nekog procesa pa bi iznošenje u javnost moglo nanijeti štetu, ili Odbor nije nadležan, to je trebalo reći na sjednici”, kaže Nimanbegu. On je pozitivnom ocijenio inicijativu predsjednika parlamenta da se, istim povodom, zakaže sjednica Odbora za politički sistem. “Inicijativa da se sada razmotri posebni izvještaj Tužilastva sigurno je rezultat i nekih afera ili dešavanja oko ili u Tužilaštvu, sa javnim ličnostima. Svi oni koji su pokrenuli tu inicijativu, pa i predsjednik parlamenta Brajović na taj način pokazuje i spremnost i otvorenost, ne samo našeg parlamenta nego i njegovu ličnu - da javno govorimo o svim problemima u društvu”, naglašava Nimanbegu. On je pozdravio najave iz opozicionih redova da je, ako se usaglase zakoni na kojima se radi, moguć dogovor i o načinu izbora tužilaca i Sudskog savjeta. ”Iako je rok tijesan, nadam se da će do kraja godine doći do usvajanja zajedničkih rješenja. Sve zavisi, opet, od pregovora u Odboru za izborno zakonodavstvo”, ističe Nimanbegu. R.P.

Predlog Demokrata, Demosa i nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića da se svi propisi koji se odnose na izborna pravila nađu na jednom mjestu, odnosno da se izborno zakonodavstvo kodifikuje u jedan zakonik, biće predstavljen na današnjoj sjednici Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Rudović je poručio da ukoliko se ne postigne dogovor o ovom pitanju, Crna Gora u naredne četiri godine zbog “nečijeg odbijanja da napravi kompromis može samo da sanja o evropskim integracijama”. “Ako opet budemo imali sumnjive izbore, Crna Gora će nastaviti da stagnira ili da nazaduje u procesu EU integracija”, rekao je Rudović, koji je istakao da bez uslova za slobodne izbore nema političke stabilnosti, ni ekonomskog razvoja. “Mislim da to nije ničiji interes, osim onih koji Crnu Goru vide kao plijen i koji misle da država treba da služi njihovim džepovima i kompleksima“, rekao je Rudović. Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da predlažu donošenje jedinstvenog Izbornog zakonika koji će sublimirati cjelokupnu regulativu o izborima i koja je od značaja za ostvarivanje biračkog prava. “Ako je regulativa rascjepkana, ostaje manevarski prostor za izborne manipulacije i izborni inžinjering, a birači ne uživaju sigurnost i ne znaju do kraja na čemu su u zaštiti njihovih prava”, dodao je Koprivica. Kako je naveo, objedinjavanje izborne regulative u jedan akt i pod jedan kišobran garantuje stabilnost, postojanost zakonodav-

Sa konferencije za medije

stva, puno poštovanje prava svih, jednakost uslova za sve i sveukupni legitimitet zakonodavstva. “Tamo gdje je sve na jednom mjestu, tu imamo jednakost, sigurnost i efikasnost. Tamo gdje je sve na jednom mjestu, tu nema prostora za manipulacije i inžinjering”, istakao je Koprivica. Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kazao je da ukoliko nemamo kodifikaciju izbornog zakonodavstva, onda “izborni proces ne zavisi od svih nas, već se oslanja na volju onih koji imaju 41 poslanika”. Prema njegovim riječima, kodifikacija izbornog zakonodavstva predstavljala bi krunu sveobuhvatne reforme i omogućila bi cjelovitu zaštitu izbornih prava, ostvarenje principa koherentnosti i potpunosti pravnog sistema. On je objasnio kako je izborni zakon kodifikovan u nekoliko zemalja regiona, navodeći primjer Sjeverne Makedonije u kojoj je nakon donošenja jedinstvenog izbornog zakonika došlo do uspostavljanja povjerenja u izborni proces i prvih slobodnih i fer izbora. Prema riječima člana Glavnog odbora DEMOS-a Vuka Vlahovića, kodifikacijom izbornog zakonodavstva objedinila bi se cjelokupna izborna materija, odnosno svi segmenti izbornog procesa. Vlahović je rekao da ta partija nastavlja da podržava rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva jer smatraju da je to, uprkos teškoćama, najbolji put da se u Crnoj Gori konačno dođe do adekvatnog ambijenta za demokratsko ispoljavanje volje građana. A.N.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

politika

oglasilo se ministarstvo vanjskih poslova

Ambasadori pozvani na razgovor, postupili suprotno dobroj praksi

mbasadori Miodrag Vlahović, Nebojša Kaluđerović i Željko Perović, koji su platili kaznu suspendovanoj službenici Ministarstva vanjskih poslova Mirni Nikčević, pozvani su na razgovor, nakon čega će ovaj vladin resor donijeti odluku o daljim koracima, u skladu sa uobičajenom praksom i Zakonom o vanjskim poslovima.

Ambasadori Vlahović, Kaluđerović i Perović odlučili su da plate kaznu od 600 eura koju je podgorički prekršajni sud izrekao Nikčević zbog govora mržnje. Oni su u zajedničkom saopštenju prije nekoliko dana ocijenili da je “lako kazniti Mirnu Nikčević, a teško trpjeti i ćutati na nepoštovanje i ugrožavanje Crne Gore i zatiranje svega crnogorskog”.

■ MVP: DJELOVALI

BEZ KONSULTACIJA

U Ministarstvu kažu da nisu ni na koji način, u bilo kom trenutku, bili upoznati sa stavovima trojice ambasadora iznesenim u njihovom zajedničkom javnom oglašavanju, “niti su izrečeni stavovi bili predmet konsultacija u okviru MVP-a, što je suprotno dobroj praksi i svim poznatim uzusima svake ozbiljne, profesionalne i odgovorne diplomatije”. Kako su naglasili, svi ambasadori i diplomate, poseb-

Vlahović

no najiskusniji i na najvažnijim mjestima, i u MVP, i u diplomatsko-konzularnoj mreži, moraju da budu svjesni da taj poziv, u profesionalnoj i ličnoj ravni, podrazumijeva odgovornost, ozbiljnost i poštovanje države, njenih institucija, politika i građana, bez izuzetka. “Prostor za improvizacije, lične stavove i lične sudove na javnoj sceni, ako i kada ga ima, mora biti korišćen uz krajnju odgovornost i delikatnost, što je, u ovom slučaju, izostalo. Svako javno istupanje crnogorskih diplomata mora biti utemeljeno na osnovnom načelu zaštite interesa i ugleda Crne Gore, njenih organa i institucija, ali i na vrijednostima njenog građanskog ustrojstva”, saopštili su iz Ministarstva.

■ PODRŠKA LP Na drugoj strani, Liberalna partija oštro je osudila i odbacila medijsku hajku koja je, kako navode, vrhunac

Kaluđerović

doživjela napadima na crnogorske ambasadore. “Oni su doživjeli javni linč, koji već mjesecima doživljava i njihova koleginica Mirna Nikčević, sad već bivša službenica Ministarstva vanjskih poslova, i to svi zajedno zbog ličnih činova i privatnog djelovanja, garantovanog Ustavom svima, pa i diplomatama. Agresivnost i obimnost ovih napada nadilazi svaku mjeru pristojnosti i prevazilazi važnost izrečenih stavova pretvarajući se u masovni progon i lični obračun u kojem se pokušava i omalovažiti crnogorski narod, istorija i tradicija, ali i sloboda govora i privatnost prepiske i ličnog djelovanja”, saopštili su iz Liberalne partije.

■ CP: MORALAN gEST U Crnogorskom pokretu ocijenili su da je gest trojice ambasadora, koji su odlučili da plate kaznu od 600 eura, “duboko ljudski, moralan, crnogorski”. “Lešinari su se ostrvili na Mirnu Nikčević svom silinom, ne prezajući od najpodlijih, najprljavijih izliva gadosti, ne nalazeći da je dovoljno kažnjena time što je postala samohrana majka, odnosno, ostala bez posla”,

DF preDao inicijativu za saslušanje Darmanovića Predstavnici Demokratskog fronta podnijeli su juče Odboru za međunarodne odnose i iseljenike inicijativu za kontrolno saslušanje šefa diplomatije Srđana Darmanovića zbog odluke trojice ambasadora da plate kaznu suspendovanoj službenici Ministarstva vanjskih poslova Mirni Nikčević. Poslanici DF-a Branka Bošnjak i Jovan Vučurović iniciocijenjeno je iz CP. U Crnogorskom pokretu su podsjetili da se se ko zna koji put koristi “svaki povod da se obruši lavina napada na bilo šta što miriše na odbranu dostojanstva i samopoštovanja pripadnika crnogorske nacije”. Pozvali su “sve časne patriote koji obnašaju bilo kakvu funkciju u crnogorskoj administraciji, državnim medijima i drugdje, da nikad više ne dozvole ponižavanje Crnogoraca, države Crne Gore, našeg jezika, himne, zastave, uzurpaciju istorije, baštine”. “Svi koji su nadali orke-

Perović

jativu su podnijeli predsjedniku Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andriji Nikoliću. Oni saslušanje Darmanovića traže zbog, kako su kazali, skandaloznog ponašanja i saopštenja Vlahovića, Kaluđerovića i Perovića, i njihove otvorene podrške raspirivanju nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti od savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Turskoj. striranu hajku zbog časnog poteza trojice ambasadora, posebno razne NVO koje se prse zaštitom ljudskih prava, zakonitosti, demokratije, treba da ih bude sram jer su svojim ćutanjem u hiljadu drugih situacija, od kojih smo naveli samo dio, pokazali da se radi o nedosljednim manipulatorima, dvoličnjacima i prijetvornicima, koji nijesu ništa drugo do dio korpusa u Crnoj Gori koji se može nazvati salonski, velikosrpski nacionalisti i anticrnogorci, a koji se razlikuju od DF-a samo u metodama”, kazali su iz Crnogorskog pokreta. A.N.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.10200 0.85715 120.090 1.09930 70.5445 117.632 7.43550

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

AU = 1,454.39

AG=16.92

NAZIV JGPK TECG NKBA BUDR GB24

NAJVEĆI PROMET CIJENA 11,3500 1,3629 32,4000 6,5000 100,0000

KOLIČINA 2.730 17.459 467 330 2

OBIM U € 30.985,5000 23.794,5300 15.130,8000 2.145,0000 2.000,0000

PROMJENA 0,00% -1,95% 0,00% 2,52% -0,79%

VLADA ODOBRILA RASPISIVANJE JAVNOG OGL

PLANIRANI PRIHO TRI KONCESIJE BI

va nalazišta kamena na teritoriji Bara, te jedno koje je istovremeno ležište kamena i bijelog boksita u Nikšiću, biće ponuđeno u koncesioni zakup. Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila informacije o pripremi javnih oglasa za ove koncesije te dala zeleno svijetlo za njihovo raspisivanje.

Sa konferencije za novinare

EKONOMISTA EBRD-A PETER TABAK

Povećati finansiranje kroz strane direktne investicije Crna Gora bi trebalo da u što većoj mjeri poveća finansiranje kroz strane direktne investicije (SDI), kako bi se smanjilo dalje zaduživanje zemlje, saopštio je glavni regionalni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Peter Tabak. On je na predstavljanju izvještaja o tranziciji pod nazivom Bolje upravljanje - uspješnije ekonomije, kazao da međunarodno okruženje postaje manje pozitivno i da eurozona usporava, što može imati dirketan i indirektan uticaj na sektor turizma i na druge izvozne potencijale Crne Gore. “Projekat izgradnje auto-puta je značajno povećao javni dug sa 40 odsto na blizu 70 odsto prošle godine. Važno je da se fokusiramo na održivost javnih finansija. Fiskalno usklađivanje je tek počelo i trajaće dok javni dug ne dostigne neki održivi nivo u budućnosti”, rekao je Tabak, dodajući da je nivo spoljnjeg duga zemlje, koji dostiže

skoro 70 odsto BDP-a, visok zbog kontinuirano visokog nivoa deficita tekućeg računa. Tabak je saopštio da u narednom periodu treba povesti računa o nekoliko stvari, između ostalog o održivosti javnog duga, smanjenju administrativnih taksi i pružanju podrške razvoju malih i srednjih preduzeća. “Takođe, reforma javne uprave je bitan fokus kako bi javna uprava bila efikasnija, jer su svi procesi prilično birokratski, a to ne pomaže preduzećima niti direktnim stranim investicijama”, tvrdi Tabak. On je saopštio i da je poboljšanje vještina jako bitno, te da fokus treba da bude na uslužnom sektoru. “Turizam već zauzima visoko mjesto, ali imamo i informaciono-komunikaciono tehnološki (ICT) sektor koji zahtijeva poboljšanje vještina”, dodao je Tabak. Prema izvještaju, projektovani ekonomski rast Crne Gore je umjereniji u ovoj i narednoj godini. R.E.

U pitanju su nalazišta tehničko-građevinskog kamena „Velja Gorana“ i „Velji Zabio“ u Baru, i nalazište tehničko-građevinskog kamena i bijelog boksita „Međeđe“ u Nikšiću. Ležište koje se nalazi na deset kilometara od Ulcinja odnosno na brdu Volujica, kao i ono nadomak Budoša biće dato u koncesioni zakup od najviše tri decenije. Koncesioninim aktima za nemetaličnu mineralnu sirovinu tehničko-građevinskog kamena, kao i za rudu bijelog boksita predviđeno je da bi koncesionari trebalo da prihoduju 71,1 milion, a državi u istom periodu plate za to najmanje 3,82 miliona eura. Za ove potrebe biće ukupno otvorena 44 nova radna mjesta. „Koncesioni akti sadrže: predmet koncesije, tehnički izvještaj o ležištima, rok trajanja koncesije, osnovne parametre za ocjenu opravdanosti investicije, mjere za zaštitu životne sredine, opis postupka rekultivacije, unapređenje eneregetske efikasnosti, minimalni početni iznos koncesione naknade, kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu, osnovne elemente tenderske dokumentacije i spisak propisa koji su primjenjuju u postupku davanja koncesije i vršenja koncesione djelatnosti“, preciziraju iz Ministarstva ekonomije i dodaju da su sastavni dio akata još Nacrti ugovora o koncesiji i Uputstva

za podnošenje ponuda. Takođe ističu da se koncesije daju radi „racionalnog, ekonomičnog, pravilnog i efikasnog korišćenja prirodnih bogatstva, dobara u opštoj upotrebi i drugih dobara od opšteg interesa“.

■ VELJA GORANA Izvještaj o ležištu tehničkograđevinskog kamena na „Veljoj Gorani“, oko kilometar od istoimenog naselja u pravcu Ulcinja, uradila je agencija Etalon Geo Office iz Podgorice. U njemu se precizira da je površina lokaliteta 10,81 hektar. Detaljnija geološka istraživanja o količinama ove mineralne sirovine nisu rađena, ali se pretpostavlja da ukupne rezerve iznose oko tri miliona kubnih metara, od kojih je za eksploataciju oko 2,7 miliona kubika. Zbog sličnosti sa obližnim nalazištima „Darza“, „Možura“ i „Ristova ponta“, krečnjak sa ovog lokaliteta može koristiti za priozvodnju agregata za beton, klasičnih i savremenih podloga za puteve, nosećih slojeva od bitumena i tesanika za gruba zidanja. Koncesija za „Velju Goranu“ imala bi maksimalni period od 30 godina, a kapacitet površinskog kopa za svaku od 28 godina eksploatacije procijenjen je na 20.000 kubika što ukupno predstavlja 560.000 kubnih metara ili 18,7 odsto procijenjenih rezervi, pa iz Ministarstva ekonomije smatraju da koncesije mogu biti i

mnogo duže. Budući koncesionar imaće obavezu da zaposli 12 lica. Prema karakteristikama ležišta, procentni iznos za obračun početne koncesione naknade iznosi sedam odsto tržišne vrijednosti rezervi za period eksploatacije od 28 godina. Tržišna vrijednost svakog kubika iznosi 16,32 eura, što znači da tržišna vrijednost rezervi koje se mogu otkopati ukupno iznosi 13,71 milion odnosno 489.600 eura na godišnjem nivou. Od toga će državi pripasti koncesiona naknada u minimalnom iznosu od 959.616 eura, što predstavlja 34.272 eura za svaku godinu zakupa.

■ VELJI ZABIO Za razliku od „Velje Gorane“, ležište „Velji Zabio“, prema izvještaju agencije Etalon Geo Office, njegova površina je skoro trostruko

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

NAZIV PRIT LUBA BUDR NKBA MIGF

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

4,5073 0,2600 6,5000 32,4000 0,1200

300 1.115 330 467 636

1.352,2000 289,9000 2.145,0000 15.130,8000 76,3200

PROMJENA 4,09 4,00 2,52 0,00 0,00

NAZIV LUKO TECG GB24 JGPK NKBA

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 7,5100 1,3629 100,0000 11,3500 32,4000

KOLIČINA 200 17.459 2 2.730 467

OBIM U € 1.502,0000 23.794,5300 2.000,0000 30.985,5000 15.130,8000

PROMJENA -6,12 -1,95 -0,79 0,00 0,00

LASA ZA EKSPLOATACIJU KAMENA I BOKSITA

OD DRŽAVE OD IĆE 3,82 MILIONA Godišnji prihod od boksita milion eura

veća i iznosi 29,04 hektara. Na osnovu do sada izvršenih detaljnih geoloških istraživanja, ukupne rezerve kamena sa ovog lokaliteta iznose oko 7,42 miliona kubnih metara, a za eksploataciju oko 6,67 miliona kubika. On se može koristiti za proizvodnju betona, podloga za puteve, nosećih slojeve bitumena, tucanika za pruge i tesanika za gruba zidanja. „Velji Zabio“ bi korištenjem od 20.000 kubika na godišnjem nivou tokom 29 godina eksploatacije dao 580.000 kubika kamena ili 7,8 odsto rezervi, pa se preporučuje da i ovaj lokalitet bude ponovo dat u koncesioni zakup. I ovom prilikom biće zaposleno 12 radnika. S obzirom na sličnosti sa okolnim nalazištima, za ovo ležište početna koncesiona naknada iznosi sedam odsto tržišne vri-

jednosti rezervi tokom 29 godina njegovog korištenja. Kako tržišna vrijednost po kubnom metru iznosi 16,32 eura, tržišna vrijednost rezervi koje se mogu otkopati za vrijeme koncesije ukupno iznosi 14,2 miliona odnosno 489.600 eura na godišnjem nivou. Od toga će državi pripasti ukupna koncesiona naknada u minimalnom iznosu od 993.888 eura, odnosno 34.272 eura godišnje.

■ MEĐEĐE Koncesija za bijeli boksit i tehničko-građevinski kamen sa ležišta „Međeđe“ rezultat je inicijative kompanije Uniprom metali, koja gazduje Kombinatom aluminijuma Podgorica. Zavod za geološka istraživanja iz Podgorice uradio je geološka istraživanja ležišta, na osnovu

kojeg je Ministarstvo ekonomije uradilo koncesioni akt. Na tri kilometra južno od Nikšića, procijenjeno je da postoji 1,55 miliona kubika bijelog boksita, rude iz koje se dobija aluminijum. Eksploatacioni prostor većim dijelom je u vlasništvu Uniproma, pa je zaključak resornog ministarstva da se može dati u zakup. Kada su u pitanju rezerve boksita, na „Međeđi“ one trenutno iznose 1,27 miliona tona, ali se očekuje da će nakon dodatnih istraživanja one biti povećane na četiri miliona tona. Za kamen one iznose oko 15 miliona kubnih metara. Kako se navodi u izvještaju, bijeli boksiti su specifična i u svijetu rijetka mineralna sirovina koja se primjenjuje u industriji vatrostalnih materijala, aluminatnog cementa, hemijskoj industriji i metalurgiji. Kamen sa nikšićkog nalazišta se može koristiti za izradu nosećih mehanički stabilizovanih slojeva kolovoza. Obaveza koncesionara je da zaposli 20 radnika. Maksimalni rok koncesije za eksploataciju je 30 godina, tokom koje je minimalna godišnja proizvodnja 100.000 tona boksita i 20.000 kubika kamena. S obzirom na to da će se obje rude iskorištavati 29 godina, očekuje se da će tržišna vrijednost iskopanog boksita biti 29 miliona, odnosno po milion eura za svaku godinu. Za kamen ona, pak, iznosi 14,2 miliona eura ili 489.600 za svaku godinu. Tako će država po osnovu koncesione naknade za boksit ukupno dobiti 870.000 eura što je 30.000 godišnje, dok će za kamen prihodovati 993.888 eura ili 34.272 na 12-mjesečnom nivou. K.J.

Radunović

RADUNOVIĆ O OBAVEZAMA U 2020. GODINI

ZADUŽIĆEMO SE DO 100 MILIONA EURA Nedostajuća sredstva u budžetu za 2020. su oko 90 miliona eura, a ukoliko eventualno izađemo na finansijsko tržište tokom te godine, to će biti za servisiranje obaveza u 2021. godinu To je kazao ministar finansija Darko Radunović za TVCG, precizirajući kako nisu tačne informacije o tome da će se Crna Gora naredne godine zadužiti 590 miliona eura. “Mi smo se u ovoj godini

za sljedeću zadužili 500 miliona, tako da nama nedostajuća sredstva za sljedeću godinu mogu da budu oko 90 do 100 miliona eura. Ako eventualno izađemo na tržište u sljedećoj godini, to će biti kada dobijemo garancije Svjetske banke za podršku budžetske održivosti. Mi bismo tada, kao što smo i ranije izašli na tržište, pokušali da obezbijedimo sredstva za 2021”, poručio je Radunović. R.E.

SINDIKAT NP UZ MENADŽMENT

Činjenice demantuju “KOR” Sindikat Nacionalnih parkova demantovao je juče “tendenciozne navode i neistine” nevladinog udruženja KOR koji izjavama u medijima i performansima nanose štetu tom preduzeću, tvrdeći da je stanje u Nacionalnim parkovima “katastrofalno”, te da direktor JPNPCG Elvir Klica treba da podnese ostavku. Poručuju da u rukovodstvu kompanije imaju pouzdanog i odgovornog partnera, da uživa njihovu podršku, te da će insistirati da se javnosti saopšte pravi poda-

ci o poslovanju preduzeća. A oni pokazuju pozitivan finansijski saldo, najbolje poslovne rezultate od osnivanja, povećanje broja posjetilaca sa 362.000 u 2017. godini na 590.000 u ovoj, ulaganje više od 600.000 eura u osnovna sredstva i razvoj turističke infrastrukture, intenzivnu saradnju sa državnim institucijama oko suzbijanja nezakonitih aktivnosti u parkovim... “Da li su ovo parametri nedomaćinskog poslovanja? Neka sude građani Crne Gore”, poručuje Sindikat Nacionalnih parkova.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

POTPREDSJEDNIK PRIVREDNE KOMORE IVAN SAVELJIĆ NA FORUMU U TIRANI

PRIVUĆI TURISTE IZ JAPANA I KINE P

otpredsjednik Privredne komore (PKCG) Ivan Saveljić kazao je da bi trebalo na nivou regiona formirati zajednički turistički proizvod, koji bi na najbolji način privukao turiste sa velikih, udaljenih tržišta, kao što su kinesko ili japansko.

On je na forumu PKCG i Trgovinsko-industrijske komore Tirane rekao da Crna Gora i Albanija nemaju problema u saradnji, te da prepoznaju zajedničku evropsku budućnost. “Svi preduslovi su tu, ali je neophodno da robna razmjena među našim zemljama bude na mnogo višem nivou i da se formiraju zajedničke kompanije”, naveo je Saveljić u Tirani, dodajući da predstoji realizaci-

Sa foruma ja krupnih projekata koji će dodatno osnažiti veze dvije države, kao što su izgradnja Jadransko-jonske ceste kroz Crnu Goru i Albaniju,

KONKURS PRODUŽEN DO PONEDJELJKA

Za najbolji logotip i slogan nagrada 50.000 eura Konkurs za izbor logotipa i slogana nacionalnog brenda Crne Gore, na kojem je za najbolje rješenje predviđena nagrada od 50.000 eura, produžen je do ponedjeljka, saopšteno je u Ministarstvu ekonomije. Pravo učešća, kako se navodi u konkursu, imaju pojedinci i grupe autora iz Crne Gore i inostranstva. “Zadatak konkursa je izrada vizuelnog identiteta nacionalnog brenda koji treba da oslikava autentičan duh Crne Gore. Vizuelni identitet

nacionalnog brenda, kako je ranije saopšteno, treba da objedini njene specifičnosti i da ih održava na jedinstven način, kako bi se kroz grafičko rješenje i sinhronizovanu i sveobuhvatnu poruku Crna Gora mogla pozicionirati u svijesti strane javnosti”, rekli su u Ministarstvu. Na prethodni konkurs za izbor logotipa i slogana nacionalnog brenda, koji je objavljen 21. maja, stigla su 24 rješenja, od kojih nijedno nije izabrano za pobjedničko. R.E.

Biraju se slogan i logotip nacionalnog brenda

te unapređenje željezničkih veza. Predsjednik Trgovinskoindustrijske komore Tirane Nikolin Jaka kazao je da se

međusobne ekonomske veze dvije države uveliko podstiču kvalitetnom saradnjom njihovih poslovnih asocijacija. “Naše dvije ekonomije ni-

jesu konkurente, već su komplementarne. Osnivanje zajedničkih kompanija doprinijelo bi snaženju ekonomskih veza”, rekao je Jaka na forumu koji je organizovan u okviru sajma privrede Klik Expo u Tirani. On je dodao da obje zemlje imaju evropske aspiracije, kao i da integraciji može doprinijeti zajednička agenda sa ekonomijom u fokusu. Na sajmu u Tirani predstavilo se više od 400 izlagača iz 25 država, iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, građevine, energetike, metalurgije, elektronike, ugostiteljstva, IT, drvoprerade i finansija. Na nacionalnom štandu Crne Gore bilo je 20 kompanija koje su imale priliku da predstave i plasiraju proizvode na nova tržište. R.E.

Radnici Boksita najavljuju protest Podgorička poslovnica Komercijalne banke

PRED ZAKLJUČENJE PONUDA ZA KUPOVINU

Boksiti Bivši i sadašnji radnici nikšićkih Rudnika boksita najavili su mogućnost pokretanja protesta od 4. decembra ukoliko do tada o njihovim zahtjevima ne budu razgovarali sa nadležnima u Ministarstvu ekonomije. Takav zaključak saopšten je nakon okupljanja oko 100 bivših rudara na placu nedaleko od upravne zgrade Boksita, za čiju se prodaju tender završava 4. decembra. “Ukoliko do odluke o prodaji upravne zgrade ne bude organizovan sastanak u Ministarstvu ekonomije na kome će biti i naši predstavnici, okupićemo se 4. decembra u 12 sati kod transportne rampe firme Uniprom metali kod Gračanice i odlučiti o daljim potezima i protestima koje nećemo prekidati do ispunjenja zahtjeva”, saopšteno je nakon okupljanja, prenosi Mina biznis. R.E.

Srbija dala 212 miliona za Komercijalnu banku Novi vlasnik 34,5 odsto dionica Komercijalne banke koja ima svoju podružnicu i u Crnoj Gori, od juče je Srbija koja za to izdvojila 211,8 miliona eura. U pitanju je transakcija kojom su dva akcionara EBRD i IFC na Beogradskoj berzi prodala cjelokupno učešće od 24,4 odnosno 10,1 odsto u trećoj po veličini banci u Srbiji. Na taj način udio EBRD-a u Komercijalnoj banci Srbija je platila oko 150 miliona eura, dok je za udio IFC dala još oko 65 miliona eura. Kako precizira Blic, sve je počelo 2006. godine kada je EBRD ušao u vlasničku strukturu Komercijalne banke, a ugovorom je definisana i takozvana put opcija za njen izlazak koji je država sada ak-

tivirala. Udjele fondova iz Njemačke i Švedske - DEG i SVED - od ukupno 6,8 odsto Srbija je kupila u junu ove godine. Srbija je sada vlasnik čak 83,2 odsto akcije Komercijalne banke, a procjenjuje se da je tržišna vrijednost banke oko 470 miliona eura. Istovremeno je u toku javna ponuda za prodaju ove finansijske institucije koja ističe 2. decembra. Prema dosadašnjim saznanjima od prvobitno zainteresovanih šest, ostale su četiri kompanije: austrijska Rajfajzen banka, srpska AIK banka i slovenačka NLB banka, te američki investicioni fond Ripplewood Advisors, čiji je vlasnik američki biznismen Tim Kolins. R.E.

SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 75 GODINA RADIJA I 55 GODINA TELEVIZIJE CRNE GORE DIREKTNO VEČERAS U 20 SATI

SLAVIMO PROŠLOST GLEDAMO U BUDUĆNOST GLED

hronika

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE ŽIVOTNE SREDINE ”Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75118) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je Ministarstvo kulture, Njegoševa bb, Prijestonica Cetinje, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju zgrade zatvora u Starom gradu Kotoru za potrebe kreativnog HUB-a sa rezidencijama, Opština Kotor. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, Il sprat, kancelarija broj 216 u prostorijama Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, www.epa.orq.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 16.12.2019.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Palati Drago, Stari grad Kotor, dana 13.12.2019.godine, sa početkom u 10 časova.”

Sarvan O B A V J E Š T E NJ E Doktorska disertacija MR JELISAVETE BLAGOJEVIĆ, pod naslovom „ULOGA VOJSKE U ARAPSKIM REŽIMIMA I TRANZICIJAMA. STUDIJA SLUČAJEVA: TUNIS, EGIPAT, BAHREIN, SIRIJA, LIBAN I JEMEN“ i Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije, izloženi su u Centralnoj univezitetskoj biblioteci. Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije podnijela je Komisija, u sastavu: • Prof. dr Saša Knežević - predsjednik Komisije, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore; • Prof. dr Srđan Darmanović - mentor, redovni profesor profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore; • Prof. dr Zoran Stojiljković - član, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorska disertacija i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije stavlja se na uvid javnosti 30 dana od dana isticanja obavještenja u Centralnoj biblioteci(Podgorica, ulica Džordža Vašingtona bb), a aprimjedbe se mogu dostaviti Vijeću Fakulteta političkih nauka (Podgorica, ulica 13. jula br 2).

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU “Pomorski muzej Crne Gore” Kotor, Trg Bokeljske Mornarice 391 Stari grad Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Oprema za video nadzor, protivprovalini sistem i sitem za dojavu pozara, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 28.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 25.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 069/397-825, e-mail chomi88@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Mesnih prerađevina, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV om 5.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 640 - 29 / 19 9342 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me, dana 26.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore - Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka robe- nabavka i instalacija - višenamjenskog uređaja (kaskadni sudarač) za mjerenje veličine, distribucije i koncentracije čestica opsega 6 nm – 10 μm u realnom vremenu u vazduhu i drugim gasovima za potrebe Univerziteta Crne Gore- Rektorata( Mašinski fakultet) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 120000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-1802 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26.11.2019. godine. Lice za davanje informacija mr Ranko Rakočević telefon 020 414 285, e-mail javne. nabavke@ucg.ac.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga-članarine i pretplate na baze podataka Web of science group ukupne procijenjene vrijednosti 79.000,00 € sa PDV-om, sa mogućnošću zaključivanja okvirnog sporazuma na period od 2 (dvije) godine. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-1804 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Miodrag Zarubica, telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me.

odloženo suđenje optuženom za ubistvo tetke

Sarvan opet tražio izuzeće SudSkog vijeća

Suđenje Pljevljaku Emiru Sarvanu, optuženom za ubistvo tetke Durije Pojatić krajem oktobra 2017. godine u njenom stanu u Podgorici, odloženo je juče za 11. februar. Naime, okrivljeni Sarvan tražio je opet izuzeće postupajućeg vijeća Višeg suda u Podgorici kojim predsjedava sutkinja Vesna Moštrokol. U optužnom aktu državne tužiteljke VDT-a u Podgorici Tatjane Begović, navodi se da je Sarvan 30. oktobra 2017. u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, na svirep način sa umišljajem ubio Du-

riju Pojatić, na način što je u njenom stanju više puta udarao kutlačom, kao i nogama i rukama u predjelu glave i tijela. Ona je pružala otpor, navodi se u optužnici, zatim je pala, a on je nastavio da je udara. Od udaraca je zadobila mnogobrojne povrede, podlive, prelome rebara sa obje strane, a Sarvan joj je, dodaje se, nakon svega držao zapušene nos i usta, te je usljed gušenje nastupila i smrt. Podsjećamo, u nalazu vještaka sudske medicine Dragane Čukić navodi se da je smrt kod pokojne Po-

jatić nastupila usljed ugušenja. Vještak je na jednom od ranijih pretresa navela da su prilikom obdukcije tijela Durije Pojatić nađeni tragovi ljekova benzodiazepama, uz isticanje da to nema nikakve uzročno-posljedične veze sa njenom smrću. Pojasnila je da su drastično izražene povrede koje su konstatovane kod pokojne Pojatić nastale su za života, a benzodiazepam nema veze sa njenom smrću. Navela je i to da je vrijeme ugušenja trajalo deset minuta zatvaranjem usta i nosa. Bo.B.

dvije krivične prijave

zbog krađa u podgorici uhapšeno devet osoba

Policija je u Podgorici podnijela krivične prijave protiv 11 osoba koja su, kako se sumnja, izvršila 26 krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta. Uhapšeno je devetoro, a protiv dvoje su podnijete krivične prijave u redovnom postupku, saopšteno je iz Uprave policije. Zbog sumnje da je izvršio 13 teških krađa uhapšen je A.B. (27) i protiv njega je podnesena krivična prijava nadležnom tužilaštvu. “Uhapšeni su i M.I. (15) zbog sumnje da je izvršio

tešku krađu i P.M. (35) i G.Š. (30) kojima se na teret stavljaju dva krivična djela teška krađa u pokušaju. Lj.G. (20), D.D. (33), M.J. (31) i I.M. (39) su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili četiri krađe, dok je zbog pokušaja krađe uhapšen Š.B. (22). Policija je podnijela i krivične prijave u redovnom postupku protiv R.K. (15) zbog četiri krađe kao i protiv M.A. (14) zbog krađe u pokušaju. Osumnjičeni su krali bicikla, motocikl, novac, mobilne telefone, lična dokumenta i alat”, naveli su iz UP. R.C.H.

Stradala jedna osoba U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Šipačno, na putu Nikšić - Jasenovo polje, poginuo je Nikšićanin Ranko Blagojević (56). Kako prenosi portal Onogošt, vozilo u kom se nalazio Blagojević se kretalo iz pravca Plužina prema Nikšiću i tom prilikom je sletjelo sa puta. U noći između ponedjeljka i utorka policiji je bio prijavljen nestanak Blagojevića.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

hronika

sastanak čelnika CB PodgoriCa i Predstavnika medija

Pavićević: Rasvjietljeno 81 odsto kRivičnih djela Od početka godine u zoni nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica, koji teritorijalno obuhvata četiri opštine, Uprava policije registruje smanjenje kriminaliteta po prijavama građana tj. oštećenih lica, odnosno registruje se smanjenje kriminaliteta sa vidljivim posljedicama, saopštio je juče načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević tokom sastanka sa predstavnicima medija. Sastanak je organizovan u cilju unapređenja transparentnosti rada Uprave policije, kao i radi pravovremenog i objektivnog informisanja građana o događajima od značaja za zajednicu. Pavićević i njegovi pomoćnici Miloš Vučinić i Darko Knežević su novinarima predstavili rezultate rada u proteklih skoro 11 mjeseci u kojima je, pored smanjenja broja prijavljenih krivičnih djela od građana, registrovano povećanje onih oblika kriminaliteta sa skrivenom ili latentnom posljedicom, koje je rezultat proaktivno-istraživačkih i operativni aktivnosti policije. “Riječ je o kriminalu koji se ne prijavljuje, već se otkriva kroz policijsko tužilač-

ke aktivnosti u oblastima: nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, zloupotrebe opojnih droga, privrednog kriminaliteta i organizovanog kriminala”, kazao je Pavićević. Takođe je istakao da je u istom vremenskom intervalu od ukupnog broja registrovanih krivičnih djela rasvijetljeno 81 odsto. “Rasvijetljena su 43 krivična djela iz prethodnog perioda, koji obuhvata period od

51 krivično djelo u vezi sa požarima i eksplozijama, od 58 počinjenih, je rasvijetljeno u ovoj godini

2006. zaključno sa 2018., registrovano je šest ubistava, od kojih je rasvijetljeno pet. Takođe su rasvijetljena i tri ubistva iz prethodnih godina (dva iz 2018. i jedno iz 2006.). Registrovano je 58 krivičnih djela u vezi sa požarima i eksplozijama, od kojih je rasvijetljeno 51 krivično djelo ili 88 odsto, kao i pet požara i eksplozija iz prethodnih godina”, istakao je Pavićević. U dijelu suprotstavljanja uličnoj

distribuciji narkotika, prema navodima načelnika CB Podgorica, realizovano je ukupno 368 pojedinačnih zaplijena različitih vrsta opojnih droga, u kojima je krivično i prekršajno ukupno procesuirano 398 lica. Pavićević je naveo da se u ovoj godini registruje smanjenje broja smrtno stradalih lica u saobraćajnim nesrećama u odnosu na prethodne godine, tako da u ovom dijelu godine bilo 19 poginulih. “Prioritetne aktivnosti službe na svim nivoima i kao takve usmjerene su na dnevnom nivou prema nosiocima najtežih kriminalnih aktivnosti, odnosno prema bezbjednosno interesantnim licima i članovima kriminalnih grupa, o čemu svjedoče konkretne policijsko tužilačke aktivnosti o kojima mediji redovno informišu javnost”, zaključio je Pavićević. Na sastanku sa predstavncima medija obostrano je konstatovano da je prisutna partnerska saradnja policije i medija, s tim da svakako ima prostora za njeno dalje unapređenje, na čemu će se obostrano istrajati, u cilju dobrobiti i interesa građana. N.P.

terete se za PreBijanje marka vukadinovića

Optuženi pOlicajci pred sudOm 30. decembra Suđenje policajcima optuženim da su zlostavljali i nanijeli teške tjelesne povrede Marku Vukadinoviću 3. aprila 2019. godine u Podgorici nakon utakmice u Nikšiću, odloženo je za 30. decembar zbog izostanka dvojice okrivljenih službenika policije Dragana Radinovića i Veselina Miloševića. Njima će poziv za naredno ročište biti

uručen preko Uprave policije. Radinović, Milošević, Goran Krstonijević i Vojin Đukić terete se da su, sa za sada neidentifikovanim policijskim službenicima, pretukli Vukadinovića. Kako se navodi u optužnom predlogu, Radinović i Milošević su izašli iz službenog vozila i uputili se prema oštećenom Vukadinović, te mu se obratili riječi-

ma “Momak, momak, stani, ti u plavu majicu”, a kada ih je oštećeni upitao da li pozivaju njega, odgovorili su mu: “Da, da, ti mangupe, dođi da vidimo koga ćeš da vrijeđaš na stadion”, pa je oštećeni postupio po njihovom naređenju”. Radinović i Milošević su ga navodno uhvatili rukama i ubrzanim korakom ga sproveli do službenog

vozila gdje su ga smjestili na zadnje sjedište između okrivljenih Vojina Đukića i Gorana Krstonijevića. Radinović ga je, kako se

sumnja, udario pesnicom u predjelu čela nakon čega su ga svi okrivljeni udarali u predjelu glave i tijela. Bo.B.

hronika

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

POTPISAN MEMORANDUM O SARADNJI NVO EUROMOST I ZATVORA U BIJELOM POLJU

Modernizacija opreme u zatvorskim radionicama

Potpisivanje Memoranduma o saradnji između Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Zatvor Bijelo Polje i NVO “Euromost” nastavak je realizacije projekta “Reintegracija kroz informatičko opismenjavanje i psihološku podršku“, koji je odobrila Komisija Ministarstva pravde za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promovisanje ljudskih prava u Crnoj Gori u 2019. godini. Memorandum o saradnji su potpisali ispred Euromosta, predsjednik organizacije Almer Mekić i načelnica Zatvora Vesna Pavićević. Kroz projekat će se unaprijediti kapacitet zatvora u pogledu infrastrukture, a što bi se ostvarilo kroz uređivanje i opremanje jedne prostorije. Nakon uređivanja, prostorija će biti opremljene inven-

tarom, kao i računarima i drugim potrebnim sredstvima, čime bi bio ostvaren cilj, modernizacija i nabavka potrebne opreme, za otvaranje novih i rekonstrukciju starih radionica, kako je predviđeno i akcionim planom. “Cilj je i ojačavanje pristupa tretmanu i rehabilitaciji, a što će se ostvariti, kroz motivacione razgovore i psihološke intervjue sa psihološkinjom na projektu, koji bi imali za cilj da zatvorenike upute u ciljeve obuke i da se izvrši procjena psihičkog statusa, svakog pojedinačno i njihova motivacija za učešće na projektu. Reintegracija zatvorenika kroz informatičko opismenjavanje bi se ostvario kroz osnovnu obuku informatičke pismenosti, a što bi rezultiralo dobijanje ECDL, odnosno, European Computer Driving Licence (Evropska računarska dozvola) koja je test poznava-

nja praktičnih veština, onovnih IT koncepata, koji potvrđuje da osoba koja poseduje ECDL sertifikat, u potpunosti osposobljena za korišćenje računara i osnovnih programskih aplikacija”, kazali su iz Euromosta. Sertifikat koji će dobiti polaznici obuke, kako dodaju, daje im mogućnost da traže posao, nakon izlaska, ne samo u Crnoj Gori, već u svim državama EU, gdje je priznat ovaj sertifikat.

Sertifikat koji će dobiti polaznici obuke, odnoSno zatvorenici, daje im mogućnoSt da traže poSao, nakon izlaSka, ne Samo u crnoj gori, već u Svim državama eu, gdje je priznat ovaj Sertifikat

“Dobijanjem ovog sertifikata će ih ekonomski osnažiti, gdje će ostvariti i bržu reintegraciju u društvu i brže će doći do posla, a rezultat svega će biti smanjivanje stope povratništva. Kroz resocijalizaciju će se pomoć osuđenim licima, da se vrate u društvenu zajednicu kroz psihološko osnaživanje, a u cilju njihovog poboljšanja reintegracije u društvu. Ujedno će se osposobiti da žive društveno usklađenim životom, da normalno i uspješno obavljaju društvene djelatnosti”, navode iz ove NVO.

“Zahvaljujemo načelnici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Zatvora Bijelo Polje, Vesni Pavićević i njenom timu, koji će nam pružiti svu pomoć u realizaciji ovog projekta. Posebno nas raduje, što ćemo največi dio sredstava finansirati u Zatvor Bijelo Polje, kroz opremanje potrebne prostorije,koju ćemo nakon opremanja, opremiti inventarom, kao i računarima i drugim potrebnim sredstvima, a što će biti osnova za održivost samog projekta”, kazao je Mekić. E.H.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

hronika

Suđenje ZBog ZloStavljanja Zatvorenika

Čogurić: Malo sam se šalio dok sam ga šamarao Osuđenik Mašan Čogurić kazao je juče pred sutkinjom Sonjom Keković, da se šalio kada je u zatvorskoj sobi tukao cimera Milosava Rakovića, zvanog Bazuka. Kako navode iz FOS-a, drugi optuženi, Marko Vukčević, koji je prema navodima optužnice snimao telefonom dok Čogurić tuče Rakovića, tvrdio je da nije bio u sobi. “Moj je telefon, ali premješten sam u drugi paviljon prije toga”, kazao je on. Podsjetimo, prve sekunde snimka prikazuju Rakovića koji sjedi, Čogurića koji stoji nad njim i još dvojicu za-

tvorenika koji šetaju po sobi. “Neću te udarat’, neću te udarat’. Snima čo’jek, pozdravi ga ovamo. Sad ćeš da mu se izviniš”, naređuje Čogurić osuđeniku koji u tom trenutku ustaje sa stolice i izvinjava se. “Mile, izvini brate što sam te udario, nisam znao da si Mašanov drug”, kaže Raković u kameru, dok dobija šamare od Čogurića. Dok ga Čogurić tuče, on osuđeniku kojem se izvinjava govori: “Dobar si momak”, pa pada na stolicu od udarca, nakon čega mu Čogurić naređuje da spusti ruke. “Spusti ruke, bre”, viče Čo-

gurić, dok ga ponovo udara. Istovremeno, treći osuđenik, koji i ne pokušava da zaustavi zlostavljanje, govori Rakoviću: “Spusti ruke, druže, kad te bije”. Nakon dvadesetak sekundi Čogurić naređuje osuđeniku da ustane i izvini se opet. “Nećemo sad, izvini mu se opet”, govori Čogurić, dok

vuče Rakovića za laktove da bi ustao sa stolice i jednom rukom pokazuje ka petom robijašu koji ih snima. “Izvini, Mile”, govori Raković i dobija dva udarca. Neko iz sobe ga pita: “Kako si tako glupo uradio, Bazuka”, a on, dok pada od udaraca, odgovara: “Nisam znao”. “Izvini Mile, neću vi-

še”. “Za Milana Grbavčevića, izvini Mile”, ponavlja Raković. Tada “kamerman” opominje Čogurića da snimaju već 30 sekundi i ubrzo se snimak prekida. Čogurić robija zbog ubistva braće Davorina (31) i Danijela (24) Ćulafića 15. februara 2014.

nova inicijativa Za Zapadni Balkan

Region da formira timove za borbu protiv ilegalne trgovine “Borba protiv ilegalne trgovine kroz istraživanje, obrazovanje i podizanje svijesti”, kako se zove projekat na kojem rade timovi iz zemalja Zapadnog Balkana fokusiraće se na ilegalnu trgovinu duvanom, vezu između ilegalne trgovine i drugih povezanih krivičnih djela“, saopšteno je juče u Novom Sadu na predstavljanju rezultata ostvarenih tokom dosadašnjih aktivnosti. Na osnovu prikupljenih podataka biće kreirani trening programi za efikasnu borbu protiv ilegalne trgovine za grupu praktičara i stručnjaka sa teritorije regiona, a komunikaciona kampanja treba da doprinese po-

dizanju svijesti o ilegalnoj trgovini i smanjivanju tolerancije društva prema navedenim oblicima kriminala. Projekat „Borba protiv ilegalne trgovine kroz istraživanje, obrazovanje i podizanje svijesti“ finansira PMI IMPACT – globalna inicijativa koju je pokrenuo Philip Morris International Inc za podršku javnim, privatnim i nevladinim organizacijama za razvoj i sprovođenje projekata protiv ilegalne trgovine i povezanih krivičnih dela, a realizuje ga Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo iz Beograda u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava CEDEM iz Podgorice.

Za 2020. godinu

Tokom tronedjeljne zajedničke obuke Komande za specijalne operacije SAD i crnogorskih, specijalizovanih, ronilačkih jedinica iz Ministarstva odbrane i Uprave policije, koje su održane na obalama Tivta, ronioci su sproveli niz složenih ronjenja na otvorenom, pokazujući njihovu naprednu operativnu spremnost. “Ovaj trening je primjer američkog partnerstva sa Crnom Gorom na izgradnji kapaciteta u okviru civilnih institucija, a koordinisali su ga Kancelarija atašea za Odbranu i Kancelarija za bezbjednost Ambasade SAD”, kazali su iz Ambasade. E.H.

Budžet MuP-a 30,8 Miliona eura Predlogom Zakona o budžetu Crne Gore za 2020. godinu Ministarstvu unutrašnjih poslova je opredijeljen iznos od 30,8 miliona eura. “Vlada u 2020. godini ulaže 5,6 miliona za izradu najsavremenijih identifikacionih dokumenata građana. Cilj uvođenja elektronskih ličnih dokumenata je da poslovna i drugi vidovi komunikacije građana budu kvalitetniji, jednostavniji i jeftiniji. Vlada u 2020. godini ulaže 4,6 miliona u sistem videonadzora gradova i stacionarne radarske sisteme, čime ćemo imati sigurnije ulice, veću bezbjednost u saobra-

ćaju, bolje rezultate u sprečavanju i razotkrivanju krivičnih djela i prekršaja, bolji preventivni rad, a sve ovo znači veću sigurnost građana i naše djece”, saopšteno je iz MUP-a. Vlada u 2020. godini ulaže 5,1 milion za unapređenje granične infrastrukture i jačanje materijalno-tehničkih kapaciteta za nadzor granice. “Cilj nam je da granice učinimo sigurnijim, da se efikasnije borimo protiv prekograničnog kriminala, da povećamo bezbjednost naše države i građana, ali i da usvajamo standarde Šengena u ovoj oblasti”, ističu iz MUP-a. E.H.

DRUŠTVO

MINISTARSTVO ODBRANE

Vojska počela da pošumljava Sinjajevinu Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) zasadili su juče na Sinjajevini 3.000 sadnica bora i smrče, a planirano je da bude zasađeno 100.000 sadnica, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Ministar Predrag Bošković, koji je sa načelnikom Generalštaba Dragutinom Dakićem posjetio mjesto Savina voda na toj planini, kazao je da je to početak akcije koja je dogovorena sa opštinom Kolašin, Ministarstvom poljoprivrede i Upravom za šume. “U planu nam je da 100.000 sadnica zasadimo u narednom periodu, naravno, kako to budu dozvoljavali vremenski uslovi. Sve to u cilju pošumljavanja i davanja potpuno drugačijeg izgleda Sinjajevini, kako bi ona mogla da živi i nekim drugim životom,” rekao je Bošković. On je naveo da je uvjeren da će akcija naići na pozitivan odjek prije svega, kod ljudi koji žive na Sinjajevini, ali i turista koji je obilaze. “Sa udruženjima stočara, Ministarstvom poljoprivre-

de i sa opštinama realizovaćemo i druge akcije kako bi Sinjajevinu, kako smo i obećali kada smo je definisali kao vježbovno-strelišni poligon, iskoristili na najbolji mogući način, zajedno sa stanovnicima ovog kraja,” najavio je Bošković. Akciji su, kako su kazali iz Ministarstva odbrane, doprinijeli i vojnici iz više crnogorskih gradova. Desetar Todor Kadić, iz Prve pješadijske čete iz Nikšića, kazao da je zadovoljstvo učestvovati u takvoj akciji. “Tu sam danas sa kolegama u pošumljavanju Sinjajevine. Uvijek smo tu da doprinesemo zajednici”, dodao je Kadić. J.V.Đ.

U planu nam je da 100.000 sadnica zasadimo u narednom periodu, naravno, kako to budu dozvoljavali vremenski uslovi

KURPEJOVIĆ ZA DN: PODNIJETO 70 KRIVIČNI ZA FALSIFIKOVANJE OBRAZOVNIH ISPRAVA

NOVI ZAKON O PRIZNAVANJU DIPLOMA U SKUPŠTINI DO KRAJA GODINE

⌦ Jelena Vađon Đurišić

GREŠKA PRI NAVOĐENJU LIČNIH PODATAKA

ISPRAVKA TEKSTA

Dana 25.11.2019. godine u Dnevnim novinama je objavljen tekst pod naslovom „Jedinstvena prilika da uče o avionima i helikopterima u praksi“ (str. 24/25) u kom je pogrešno navedeno prezime učenika srednje Elektrotehnič-

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ke škole „Vaso Aligrudić“ Alekse Dragišića. Naime, u tekstu je navedeno Aleksa Pribišević, te redakcija Dnevnih novina upućuje izvinjenje učeniku Aleksi Dragišiću i čitaocima zbog ove nenamjerne greške.

Crna Gora uveliko radi na pronalaženju održivog načina za zaštitu obrazovnog sistema i tržišta rada od nekvalitetnih diploma, kazala je Dnevnim novinama generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, koji je pripremila međuresorska radna grupa, nalazi se na javnoj raspravi, rekla je Kurpejović i najavila da bi do kraja godine, do kada će Vlada Crne Gore utvrditi predlog, trebalo da se nađe u Skupštini. Ministarstvo će sve pristigle sugestije i komentare ozbiljno razmotriti i, kako je rekla, one koje doprinose kvalitetu Teksta prihvatiti. “Kao bitno ističemo da smo oko jednog saglasni, a to je: moramo naći održiv način za zaštitu našeg Sistema i tržišta rada od nekvalitetnih diploma, na čemu već mjesecima radimo sa partnerima iz drugih institucija i NVO sek-

tora. Kako je Crna Gora potpisnica Lisabonske konvencije koja se bavi priznavanjem, nema potrebe naglašavati da će se ta konvencija u svakom momentu poštovati”, istakla je Kurpejović. Istovremeno smo obavezni, dodaje, da se pozabavimo detaljnije procesom priznavanja, a koji će značiti olakšavanje procedura svima onima koji su na kvalitetan način završili neku visokoškolsku ustanovu, ali i otežavanje svakome ko misli da

Predloženo je, što je takođe poznato, da Ministarstvo, u postupku cijenjenja isprave ima mogućnost angažovanja eksperta iz iste ili srodne oblasti, za davanje mišljenja o ispravi, odnosno kvalifikaciji stečenoj u inostranstvu

može lako i bez truda doći do diplome i prava na rad. “Već smo rekli da krivične prijave takođe koristimo kada je riječ o priznavanju obrazovnih isprava, ali to se naravno odnosi samo na one situacije kada je sama diploma falsifikovana. Tako je u posljednje četiri godine podnijeto sigurno 70 ili čak više krivičnih prijava”, naglasila je Kurpejović. Ona je podsjetila da je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, koji je pripremila međuresorska radna grupa, na javnoj raspravi. Ključne izmjene, kako je rekla, tiču se razrade postupka i kriterijuma priznavanja, koji bi sada trebalo da obuhvataju: ishode učenja, strukturu obrazovnih programa, nivo vještina i kompetencija, uslove upisa, obim i trajanje praktične nastave, prava koja obrazovna isprava daje u zemlji izdavanja... “Predloženo je, što je takođe poznato, da Ministarstvo, u postupku cijenjenja isprave ima mogućnost angažovanja eksperta iz iste ili srodne

DRUŠTVO

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

EDUKATIVNI SEMINAR

IH PRIJAVA A

oblasti, za davanje mišljenja o ispravi, odnosno kvalifikaciji stečenoj u inostranstvu. Lista eksperata bi se sačinjavala na osnovu javnog poziva. Ekspert bi imao mogućnost da predloži priznavanje ili odbijanje diplome, uz naravno obavezno obrazloženje”, rekla je Kurpejović i dodala da su se tokom rasprave mogli čuti i dodat-

Ilustracija

U CRNOJ GORI VISOKA POTROŠNJA ANTIBIOTIKA

Kurpejović

I VIŠE KRIVIČNIH PRIJAVA U PROTEKLE ČETIRI GODINE PODNIJETO JE ZBOG FALSIFIKOVANJA DIPLOMA, KAZALA JE KURPEJOVIĆ ni predlozi u dijelu angažovanja eksperata, odnosno drugih institucija iz sektora visokog obrazovanja. Komentari i prijedlozi, kao je rekla, mogu se dostaviti još danas nakon čega će biti razmotreni u cilju unapređenja kvaliteta teksta i formulisanja rješenja koje će na najbolji način opravdati svrhu izmjena.

Crna Gora se, i pored velikih napora koji se ulažu, ubraja u države sa visokom potrošnjom antibiotika i njegove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, saopšteno je na edukativnom seminaru povodom obilježavanja Evropskog dana svjesnosti o antibioticima. Državni sekretar u Ministarstva zdravlja Milovan Vujović rekao je da nekontrolisana i neadekvatna upotreba antibiotika prijeti još većem širenju otpornosti na njihovo dejstvo, što može imati dalekosežne posljedice. “Od 2013. do prošle godine smanjena je upotreba antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou. Međutim, prošle godine taj broj je porastao za 2,2 odsto u vanbolničkim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja”, kazao je Vujović, napominjući da je Vlada na predlog Ministarstva zdravlja usvojila Akcioni plan za period 2019/20. za sprovođenje Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike. Podaci ukazuju, kako je rekao, da je antimikrobna rezistencija jedan od globalnih i zdravstvenih pro-

blema koji predstavlja veliku prijetnju za čovječanstvo. Uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dobili su digitalnu podršku za protokol za liječenje urinarnih infekcija koje je uradilo Ministarstvo zdravlja, kazao je on i dodao da se očekuje da će se regulisati potrošnja antibiotika i time smanjiti zdravstveni troškovi. Vujović je naglasio da su antibiotici najveći uspjeh moderne medicine 20. vijeka, ali neaktivnošću ljekara i veterinara mogli bi postati najveći neuspjeh medicine 21. vijeka. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je zabilježen trend smanjivanja vanbolničke potrošnje i da je to po-

OD 2013. DO PROŠLE GODINE SMANJENA JE UPOTREBA ANTIBIOTIKA NA VANBOLNIČKOM I BOLNIČKOM NIVOU. MEĐUTIM, PROŠLE GODINE TAJ BROJ JE PORASTAO ZA 2,2 ODSTO U VANBOLNIČKIM USTANOVAMA, DOK JE U BOLNIČKIM I DALJE NASTAVLJEN TREND BLAGOG SMANJENJA

tvrda da strategije za pravilnu upotrebu antibiotika postoje i da su učinkovite. Da bi se preokrenuo trend, dodaje, potrebno je dosljedno raditi na više frontova. Potrebno je podizati nivo svjesnosti i informisanosti o antimikrobnoj rezistenciji, jačati kapacitete za nadzor i monitoring i za pravilnu upotrebu antibiotika u bolničkim i vanbolničkim uslovima. “U 2017. godini bolnička prosječna potrošnja antibiotika u Crnoj Gori je gotovo na nivou potrošnje u Evropskoj uniji, ali je preporuka SZO da se mora sistemski raditi na promjeni strukture ljekova u bolničkoj potrošnji kako bi se smanjio udio rezervnih antibiotika”, saopštila je Brajović i dodala da je Crna Gora u 2017. godini bila na petom mjestu u Evropi po vanbolničkoj potrošnji antibotika. Bez efikasnih antimikrobnih ljekova, kako je istakla, obične infekcije postaće smrtonosne, a intervencije poput operacije i hemoterapije nemoguće. “To je kompleksan problem. Mora se ustanoviti kultura kod građana da koriste ljekove samo kad im ljekar propiše”, zaključila je Brajović. J.V.Đ.

AKTUELNOSTI

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

SERIJA NAJJAČIH POTRESA U POSLJEDNJIH 30 GODINA

ZAPADNI BALKAN U STRA RAZORNI ZEMLJOTRESI OS PUSTOŠ I ŽRTVE U ALBAN

ajmanje 22 osobe su poginule, a više od 600 je povrijeđeno u razornom zemljotresu, od 6,4 Rihtera koji je juče rano ujutro, u 3.54, pogodio okolinu Drača u Albaniji. Ovaj i nekoliko naknadnih potresa osjetili su se na čitavom Balkanskom poluostrvu, kao i u južnim djelovima Italije. Serija najrazornijih zemljotresa u posljednjih nekoliko decenija pogodila je Albaniju u utorak rano ujutro. Epicentar prvog snažnog zemljotresa, jačine 6,4 stepeni na Rihterovoj skali, koji se dogodio u 3:54 bio je blizu albanskog grada Drača, na dubini od oko 20 kilometara. Uslijedio je niz naknadnih potresa jačine oko 5 stepeni po Rihteru, a sljedeći još jači nego prvi zemljotres pogodio je isto područje u 7:10 časova. Jačina tog zemljotresa bila je 6,5 stepeni Rihtera. Zvaničan crni bilans do 20 časova sinoć iznosio je 22, među stradalima i djece, dok je više od 600 ljudi povrijeđeno i mnogi od njih su hospitalizovani u bolnicama širom ze-

ENERGIJA KOJA JE OSLOBOĐENA PRILIKOM ZEMLJOTRESA JEDNAKA JE ENERGIJI KOJA SE OSLOBAĐA PRI UDARU TRI ATOMSKE BOMBE ILI 60.000 TONA TNT EKSPLOZIVA. mlje. Iz ruševina je izvučeno 45 preživjelih, a traga se za još 10 do 15 osoba.

■ APOKALIPTIČNE

SCENE U DRAČU I TUMANIJU

Mjesto Tumani, 50 kilometara sjeverno od Tirane našlo se gotovo u samom epicentru zemljotresa. Kako izvještava

regionalna televizija N1, iz porušene petospratnice spasioci su izvukli tijelo djeteta, još uvijek živog, ali teško povrije-

đenog. Samo u ovoj zgradi poginulo je petoro ljudi. “Ne pamtimo ovako nešto. Broj žrtava nije konačan. Mnogo je povrijeđenih”, kazao je mještanin Vljad Kadriju. “Kada se dogodio potres struja je odmah isključena i mi smo tumarali u mraku pokušavajući da se spasimo. Sve se raspadalo oko nas, a ništa nismo vidjeli”, rekao je Šaljip Vena. Za to vrijeme u bolnici u obalskom gradu Lješu, osoblje je pokušavalo da zbrine sve pristigle povrijeđene. “Bio sam u kući kad je sve počelo da se ruši oko mene. Protrčao sam kroz staklena vrata i isjekao se”, kazao je još jedan mještanin. Mnogo ljudi dovezeno je bez svijesti, sa teškim povredama glave. Tek u velikom gradu, Draču, vidi se koliko je zemljotres zapravo bio snažan. Zgrada sa stubovima od armiranog betona polomljena

je kao keks. Hotel na obali Jadrana urušio se i zgnječio sopstveni prvi sprat. Oni koji su uspjeli da se spasu za medije su ispričali da su nakon prvog potresa u velikom strahu krenuli da napuštaju domove, te da im je bezbjednost djece bila prva briga. U močvarnom području primorskog grada Drača, mnoge vile su propale u zemlju. “Sada je najvažnije da spasilačke ekipe izvuku zatrpane ljude i ako je moguće spasu što više njih. Stadion i sportske sale su otvorene za one čije su kuće srušene. Hvala Bogu, nije hladno”, rekao je Timi Samardžiju, novinar TV 24. Panika se osjetila širom zemlje, a građani Tirane izašli su na ulice, mnogi sa bebama u naručju. Četvorospratna vila na području Marša srušena je do temelja pred očima ljudi i hitnih službi, koje su bile u pripravnosti da pruže pomoć

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

AKTUELNOSTI

A POGODILA ALBANIJU, TRESLO SE I ŠIROM REGIONA

AHU: STAVILI NIJI

Zemljotres i u Hercegovini

Osim Albanije, juče se treslo i u BIH. Zemljotres jačine 5,5 jedinica Rihterove skale pogodio je područje Hercegovine juče ujutro u 10.20. Žrtava nije bilo, a oštećeni su objekti u Nevesinju, Ljubinju, Berkoviću. I ovaj potres osjetio se u Srbiji, Hrvatskoj; Crnoj Gori...Epicen-

tar zemljotresa bio je u blizini Stoca, 15 kilometara od Mostara. Prema prvim informacijama, u Nevesinju je bilo štete na građevinskim objektima. Oštećena je zgrada Opštine, Gimnazije i Muzičke škole. Sa starih kuća otpadali su dimnjaci i djelovi fasada.

njenim stanarima. Iz ruševina su se cijelog dana čuli povici za pomoć. Reporteri sa terena izvještavaju da je iz jedne srušene četvorospratne vile u bivšem Kenet području dopirao vapaj 17-godišnjeg dječaka koji je pozivao u pomoć i tražio vodu. Nakon što su mu doturili vodu, interventne snage na terenu pokušale su da pomognu dječaku, ali to nije bilo moguće, jer su se u tom trenutku obrušili zidovi vile i on je ostao zarobljen u ruševinama. U Draču nema struje juče od 04.00. Škole i vrtići su zatvoreni. U tom albanskom gradu je potpuno oštećena i stara palata. U jednoj od dračkih vila prijavljen je nestanak sedam članova jedne porodice koja je živjela u trospratnici koja je srušena do temelja. Delegacija Privredne komore Srbije zatekla se u jednoj od najviših zgrada u Tirani, u trenutku kada se dogodio zemljotres. “Od prvog fatalnog potresa do popodnevnih sati bilo je više od 30 manjih zemljotresa. U međuvremenu, iako je pala noć, potraga za preživjelima se nastavlja u Draču”, kazao je za N1 Aleksandar Radovanović iz PKS-a. U glavnom gradu Albanije Tirani porušeno je ili oštećeno oko 500 objekata.

■ RAMA: MORAMO SAČUVATI SVAKI ŽIVOT

Zemljotres se osjetio u Hrvatskoj, u cijeloj Crnoj Gori, kao i u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Italiji. U Crnoj Gori potres se najjače osjetio u Podgorici i Ulcinju. Ta dva crnogorska grada od epicentra udaljena su 120, odnosno 70 kilometara.

Albanski predsjednik Iljir Meta proglasio je vanrednu situaciju, a premijer Edi Rama je na Fejsbuku napisao da je situacija dramatična, te da se ulažu nadljudski napori da se ukaže pomoć ugroženima.

OSOBE STRADALE SU U ZEMLJOTRESIMA KOJI SU POGODILI ALBANIJU

500

OBJEKATA U GLAVNOM GRADU TIRANI JE PORUŠENO ILI OŠTEĆENO

600

LJUDI JE POVRIJEĐENO

“Sve susjedne zemlje, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ponudile su pomoć. Transportni avion C-130 “herkules” grčkog ratnog vazduhoplovstva sletio je na aerodrom Rinas. Grčki spasioci prva su strana ekipa koja je stigla u pomoć Albanci-

ma stradalim u zemljotresu. I sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije uputio je 13 pripadnika Specijalističkog tima za pretragu i spasavanje iz ruševina radi pružanja pomoći nakon zemljotresa koji su se dogodili u blizini Tirane i Drača, saopštio je MUP Srbije. “Najvažnije je da ostanemo pribrani i pozivam građane na smirenost. Samo tako možemo ovo prebroditi”, izjavio je Rama. “Radimo intenzivno na tome da sačuvamo svaki život, pogotovo u razorenim područjima u Draču i Tumanama”, dodao je premijer Albanije. Rama i lider opozicione Demokratske stranke Ljuljzim Baša odvojeno su obilazili pogođena mjesta. Baša je pozvao Ramu da bez odlaganja uvede vanredno stanje u zemlji, prenijela je Radio-televizija Alba. Vlada Albanije proglasila je 27. novembar danom žalosti zbog žrtava zemljotresa u kojem su poginule 22 osobe, javio je dnevnik Šekuli. Zastave na svim institucijama će biti spuštene na pola koplja.

AKTUELNOSTI

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ZEMLJOTRES KOJI JE POGODIO ALBANIJU, SNAŽNO SE OSJETIO I U CRNOJ GORI

SERIJA POTRESA MOGUĆA U NAREDNIH NEKOLIKO MJESECI Snažan zemljotres koji je juče u ranim jutarnjim časovima pogodio Albaniju, osjetio se i u Crnoj Gori, prije svega u Ulcinju i Tivtu gdje su zabilježene manje intervencije. Iz Zavoda za seizmologiju napominju da se serija potresa, odnosno smirivanje tla, može očekivati i u narednih nekoliko mjeseci

Zemljotres jačine 6,2 stepena po Rihteru koji je u noći između ponedjeljka i utorka pogodio Albaniju sa epicentrom 8 km sjeverno od Drača, snažno se osjetio u Crnoj Gori i bio je najava za seriju zemljotresa koji su nastavili da tresu u razmacima od oko tri sata. Naime, dva snažna zemljotresa jačine 6,2 i 6,5 stepeni po Rihteru, u razmaku od tri sata, u 3.54 i 7.08 pogodila su Albaniju. Zatim je u 10.19 zemljotres jačine 5,4 stepena po Rihteru pogodio područje Nevesinja, da bi u 13.13 ponovo treslo u Albaniji sa epicentrom u moru. Albaniju je, zatim, u 18 sati i 21 minut potresao još jedan zemljotres jačine 4,4 stepena po Rihterovoj skali. Sva podrhtavanja tla osjetila su se i u Crnoj Gori, što

je uznemirilo građane naročito na primorju i u opštinama uz granicu Albanije, saopštio je Direktorat Ministarstva unutrašnjih poslova za vanredne situacije. “U Crnoj Gori nema većih posljedica jakog zemljotresa u Albaniji. Zabilježene su tri manje intervencije u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Ulcinju i Tivtu”, kazali su iz Direktorata i dodali da su u stalnoj komunikaciji s kolegama u Albaniji radi eventualnog slanja pomoći. Poslanica Demokratske Crne Gore Valentina Minić lakše je povrijeđena u Tirani tokom zemljotresa koji je juče pogodio Albaniju. Ona sa potpredsjednikom partije, Draganom Krapovićem, učestvuje na konferenciji parlamentaraca u Tirani i

sa ostalim učesnicima konferencije bili su smješteni u hotelu kada je došlo do podrhtavanja tla. Ipak, prema do sada dostupnim podacima, u zemljotresu koji je juče ujutru potresao Albaniju nema stradalih ili teže povrijeđenih crnogorskih državljana, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

■ DRŽAVNI VRH

NAJAVIO POMOĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća albanskom kolegi Iljiru Meti, povodom serije snažnih zemljotresa koji su pogodili Albaniju, u kojem su, prema posljednjim podacima, stradale 22 osobe, a više stotina je povrijeđeno.

Političari uputili telegrame saučešća Potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu uputio je ambasadoru Albanije u Crnoj Gori Ridiju Kurteziju telegram saučešća povodom žrtava razornog zemljotresa koji je jutros pogodio tu zemlju. On je u telegramu istakao da sa dubokom zabrinutošću prati vijesti o velikom razornom zemljotresu u Albaniji i velikoj prouzrokovanoj šteti u Draču, Tirani, Thumani, Kurbinu i drugim okolnim područjima. Molim Vas, prenesite svim porodicama i institucijama Albanije, našu spremnost za institucionalnu pomoć, ali i spremnost svih Albanaca u Crnoj Gori, da vas podrže i budu pored vas u ovim teškim trenucima koji proživljavate poslije ove prirodne katastrofe”, ka-

zao je Nimanbegu. I lider građanskog pokreta URA Dritan Abazović uputio je telegram saučešća amabasadoru Albanije u Crnoj Gori. “Vjerujemo da će cijeli region pokazati solidarnost i da ćemo zajedno prevazići sve posljedice ove prirodne katastrofe. Naše misli su u ovim teškim trenucima uz albanski narod, molimo se za žrtve i spremni smo da pružimo svu pomoć koja je u našim mogućnostima”, stoji u pismu Abazovića. I predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović uputio je telegram saučešća ambasadoru Albanije u Crnoj Gori Ridiju Kurteziju. “U ovim teškim trenucima za Vašu zemlju, molim Vas da

najiskrenija saosjećanja prenesete porodicama nastradalih. Naše misli su u uz albanski narod, uz spremnost da pružimo svu pomoć koja je u našim mogućnostima”, stoji u pismu predsjednika BS-a Rafeta Husovića upućenog ambasadoru Albanije u Crnoj Gori Ridiju Kurteziju. Socijaldemokrate Crne Gore pokrenule su juče akciju prikupljanja pomoći ugroženima u zemljotresu koji je pogodio susjednu Albaniju. Predsjednik Omladine SD-a Emil Đokić kazao je da su duboko potrešeni scenama iz Albanije i da su otvorili svoje kancelarije svim članovima, simpatizerima i ostalim ljudima dobre volje kako bi pomogli komšijama u ovoj teškoj situaciji.

“Crna Gora izražava spre- šteno je iz Vlade. mnost da u ovim teškim Telegram saučešća almomentima i periodu ko- banskom kolegi Gramoji slijedi, pruži punu podrš- su Ručiju uputio je i predku i pomoć susjednoj prija- sjednik parlamenta Ivan teljskoj Albaniji. Molim Vas Brajović. da najiskrenija saosjećanja “Iskreno saosjećamo sa prenesete porodicama po- porodicama stradalih, a ginulih, uz najbolje želje za povrijeđenima želimo brbrzi oporavak povrijeđe- zi oporavak. Razumijevanih”, navodi se u telegramu njem i podrškom Crna GoĐukanovića. ra u ovim teškim trenucima Đukanović navodi da je stoji na raspolaganju prijatelegram izraz najdubljeg teljskoj Republici Albaniji”, saučešća i solidarnosti sa navodi u pismu Brajovića. prijateljskim albanskim narodom. ■ NUHODŽIĆ I Povodom zemljotresa sa HRAPOVIĆ tragičnim posljedicama OBIŠLI DRAČ koji je zadesio Albaniju premijer DušMinistri unuko Marković trašnjih poslorazgovarao va i zdravlja Crne Gore je sa albanMevludin skim premijerom Nuhodžić Edijem i Ke n a n Ramom. Hrapović “Premiobišli su juče Drač jer je izjai izrazili vio saučesolidarnost šće porodiVlade Crcama pogiĐukanović uputio nulih, ponudio ne Gore i spresaučešće sveobuhvatnu pomnost za pružanje svake vrste pomomoć Crne Gore i dogovorio odlazak naših mini- ći za sanaciju posljednica stara u Albaniju radi kon- zemljotresa. Nuhodžić je rekao da Crkretizacije pomoći”, saopna Gora, kao komšija i prijatelj, iskazuje Albaniji punu solidarnost za sanaciju U Crnoj Gori nema posljedica zemljotresa. razorni potres većih posljedica jakog 15.“Pamtimo aprila 1979. i tadašnju zemljotresa u Albaniji. solidarnost cijele JugoslaZabilježene su tri vije i šire. Zato i mi danas manje intervencije želimo da vama iskažemo u Zavodu za hitnu punu solidarnost i spremedicinsku pomoć u mnost Vlade Crne Gore da Ulcinju i Tivtu učestvuje u saniranju posljedica”, rekao je Nuhodžić albanskom kolegi Sanderu Lješaju izrazivši saučešće

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

AKTUELNOSTI

Uputstva u slučaju zemljotresa

Ilustracija

Pomoć najavili i iz Kotora i Tuzi

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Kotor, odbornici su jednoglasno prihvatili prijedlog predsjednika Opštine Kotor Željka Aprcovića da se u skladu sa mogućnostima donese odluka o pomoći ugroženima zemljotresom, koji je jutros rano pogodio Drač. “Kotor je bio u sličnoj situaciji 1979. godine, kada je cijeli svijet pokazao solidarnost, što je i naša ljudska i komšijska obaveza”, kazao je prvi čovjek grada. Iz Opštine Tuzi najavili su da će sa 3.000 eura pomoći postradale u zemljotresu i pozvali građane da uplate dobrovoljne priloge. Najavljeno je i da će prilozi za postradale biti prikupljani na koncertu koji će se povodom albanskog nacionalnog praznika, Dana zastave, održati u četvrtak u Kulturno-informativnom centru “Malesija”.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a izdao je uputstva i smjernice za građane u slučaju zemljotresa u kojima se, između ostalog, navodi da je od ključnog značaja da ne dozvole da ih uhvati panika, te da kada se zemljotres događa ostanu u kući, stanu, na radnom mjestu gdje su se zatekli i zauzmu odgovarajući položaj na najbezbjednijem mjestu. “Ne pokušavajte da bježite. Udaljite se od stakla, prozora, spoljnih zidova i vrata, i bilo čega što može da padne,

poput lustera ili polica. Ukoliko ste u krevetu, spustite se pored kreveta i zaštitite glavu. Ostanite u kući dok potres ne prestane i ne bude bezbjedno za vas da izađete”, kaže se u uputstvu. Sve dok zemljotres traje, izbjegavajte stepeništa i liftove, a ukoliko ste u javnom objektu (škola, preduzeće, tržni centar, centar za rekreaciju ili prodavnica) − ostanite mirni, izbjegavajte paniku i držite se dalje od mase ljudi koja se u panici kreće ka izlazima.

porodicama postradalih. Ministar Lješaj zahvalio je našoj zemlji na ponuđenoj pomoći. Dva crnogorska ministra obišla su juče i selo Tuman na dvadesetak kilometara od Tirane, koje je najviše pogođeno zemljotresom i prisustvovali teškim scenama izvlačenja povrijeđenih i stradalih iz ruševina. “U ime Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja, ponudio sam sve kapacitete i stavio na raspolaganje naš zdravstveni sistem. Trenutno je na raspolaganju 100 kreveta u crnogorskim bolStanovnici Albanije osjetili su snažne posljedice zemljotresa čiji je epicentar bio osam kilometara sjeverno od Drača

Tlo i dalje radi. Poslije ovako jakog zemljotresa može se očekivati velika serija zemljotresa. Obično to smirivanje traje nekoliko mjeseci

Nuhodžić i Hrapović u posjeti Draču

nicama. Imamo spremne hirurške timove iz bolnica u Baru i Podgorici. Takođe, ponudio sam i spremna su vozila za transport povrijeđenih”, kazao je Hrapović. Nadležne službe Crne Gore i Republike Albanije u kontaktu su kako bi pomoć

naše zemlje bila što prije upućena u područje pogođeno zemljotresom.

■ TLO ĆE I

DALJE RADITI

Načelnica u Zavodu za seizmologiju Jadranka Mihaljević kazala je da je prvi zemljotres u Albaniji jedan od najjačih instrumentalno registrovanih pored onog iz 1979. godine. “Međutim, pored onih koje smo zabilježili savremenim spravama postoje mnogi istorijski podaci, čak i na području Drača o vrlo jakim zemljotresima. Tako recimo u Draču postoji arena koja je srušena i naknadno otkopana i svjedoči nam o efektima ranijih razornih zemalja”, pojasnila je Mihaljević. Potresu u Albaniji, koji se snažno osjetio i u Crnoj Gori, kako je rekla, prethodilo je nekoliko slabijih. “Možemo reći da je zemljotres od 21. septembra koji je iznosio 5,8 po Rihte-

ru bio uvod u aktivaciju seizmogene zone. Tlo i dalje radi. Poslije ovako jakog zemljotresa može se očekivati velika serija zemljotresa. Obično to smirivanje traje nekoliko mjeseci”, kazala je Mihaljević. J.V.Đ-M.I.

4 ZEMLJOTRESA POGODILA SU TOKOM JUČERAŠNJEG DANA ALBANIJU, A JEDAN ZEMLJOTRES POGODIO JE PODRUČJE NEVESINJA U BOSNI I HERCEGOVINI

CRNA GORA

SPOMEN PLOČA ZA POZNATOG TIVĆANINA

Obilježeno 110 godina od rođenja Staničića Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti i Centar za kulturu Tivat juče su otkrili spomen ploču Antu Staničiću, dječjem piscu koji je rođen u Tivtu 18. decembra 1909. godine, a inspiraciju je pronalazio u Boki Kotorskoj. Veliki uzor bio mu je djed koji je bio mornar. Spomen ploča je otkrivena ispred rodne kuće pisca u Ulici 21. novembra, nakon čega je na maloj sceni Centra za kulturu u organizovana promocija reprint izdanja piščevih romana „Bambusov štap”, „Galebovo gnezdo” i „Mali pirat”. Sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti, Dubravka Nikčević je rekla da je Staničić u kući u kojoj je rođen i živio desetak godina. „To je 110 godina od njegovog rođenja i zato Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti i Centar za kulturu ovu, kao i kraj prošle godine obilježavaju nizom aktivnosti”, ka-

zala je Nikčević. Na maloj sceni Centra za kulturu, nakon otkrivanja spomen obilježja, predstavljena su reprint izdanja Staničićevih romana „Mali pirat,“ „Galebovo gnezdo“ i „Bambusov štap“, koje je direktor Centra za kulturu Neven Staničić i dodao da Tivat poslije otkrivanja spomen-ploče i reprint izdanja, pomalo prerasta u sredinu dovoljno snažnu i moćnu da prepozna, ali i prizna svoje velikane. Na promociji reprint izdanja govorila je i ćerka Anta Staničića, Mirjana Gaj. Sredstva od prodaje kompleta knjiga ići u fond za sljedeća izdanja Centra za kulturu, a kompleti reprint izdanja knjiga biće poklonjeni bibliotekama tivatskih obrazovnih ustanova. Ovi događaji organizoavni su u okviru manifestacije „Novembarski dani“, kojom se obilježava 21. novembar, Dan opštine Tivat. Z.K.

OBAVJEŠTAVA

O B A V J E Š T E NJ E Doktorska disertacija MR JELISAVETE BLAGOJEVIĆ, pod naslovom „ULOGA VOJSKE U ARAPSKIM REŽIMIMA I TRANZICIJAMA. STUDIJA SLUČAJEVA: TUNIS, EGIPAT, BAHREIN, SIRIJA, LIBAN I JEMEN“ i Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije, izloženi su u Centralnoj univezitetskoj biblioteci. Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije podnijela je Komisija, u sastavu: • Prof. dr Saša Knežević - predsjednik Komisije, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore; • Prof. dr Srđan Darmanović - mentor, redovni profesor profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore; • Prof. dr Zoran Stojiljković - član, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorska disertacija i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije stavlja se na uvid javnosti 30 dana od dana isticanja obavještenja u Centralnoj biblioteci(Podgorica, ulica Džordža Vašingtona bb), a aprimjedbe se mogu dostaviti Vijeću Fakulteta političkih nauka (Podgorica, ulica 13. jula br 2).

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

KOLAŠIN: RAZVOJNIM PLANOM MOGUĆ

BIVŠI DOM UČENIKA POGODAN ZA SPORTSKI I ZDRAVSTVENI TURIZAM

om učenika, odnosno objekat nekadašnje „stare bolnice“, mijenjao je namjene, od funkcije zbrinjavanja izbjeglih i raseljenih lica, te smještaja socijalno ugroženih. Od kada je prestao da bude zdravstvena ustanova, traži se svrha i model kako organizovati taj prostor. U najnovijim razvojnim projekcijama grada, međutim, postoji velika vjerovatnoća da se objekat usmjeri u funkciju sportskog i zdravstvenog turizma. Osamdesetih godina prošlog vijeka objekat je bio adresa i mjesto za smještaj učenika koji su sa strane, najviše sa udaljenijih sela, dolazili da uče u Kolašin. I tada je broj učenika koji su u njemu boravili bio premali u odnosu na veličinu zdanja. Tokom devedesetih godina je kapacitete stavio u funkciju zbrinjavanja izbjeglih i raseljenih lica. To je vrijeme kada su u Domu učenika krov nad glavom nalazili nevoljnici sa ratom ugroženih područja iz Hrvatske, BiH, Kosova, pored njih u objektu su bili smješteni i socijalno ugroženi Kolašinci, koji nijesu imali krov nad glavom. Višegodišnje korišćenje i

U nekim našim razvojnim projekcijama postoji mogućnost da se objekat usmjeri u funkciju zdravstvenog turizma. Taj segment naše turističke ponude treba da bude posebno uobličen, jer ne možemo samo pominjati da je Kolašin vazdušna banja, a da tu titulu, koja traje duže od vijeka, ne pretvorimo u originalnu turističku ponudu

eksploatacija ovoga prostora, nije praćena potrebnim održavanjem, pa je objekat iz godine u godinu propadao. Nije bilo potrebnog održavanja i neophodnih građevinskih, enterijerskih i instalacionih intervencija. Prije nekoliko godina, angažmanom Zorice Kovačević, tadašnje ministarke rada i socijalnog staranja, uređeni su toaleti u objektu. Objekat je već nekoliko godina bez električne energije, koja je isključena, zbog višegodišnjeg duga, odnosno neplaćanja računa za struju. “Objekat Doma učenika je trenutno u funkciji smještaja lica koja su u stanju socijalne potrebe. Prema našim informacijama, u njemu je smješteno sedam lica koja su iz kategorije lica sa socijalnim potrebama. Zbog višegodišnjeg duga i neplaćanja, objektu je isključena električna energija. Dug je oko 40.000 eura i sigurno je nastao u posljednjih deset i više godina. Nijesu ga

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ĆA PRENAMJENA OBJEKTA

CRNA GORA

Sa javne rasprave o nacrtu uređenja prostora

BIJELO POLJE: JAVNA RASPRAVA O NACRTU UREĐENJA PROSTORA

ZA UREĐENJE GRADA 62 MILIONA EURA Zgrada Doma učenika u Kolašinu napravili samo stanari Doma učenika, već i prethodni korisnici. Svi ovi problemi su predmet naše pažnje i smatramo obavezom prema građanima Kolašina da nađemo pravi model stavljanja u funkciju objekta Doma učenika. Pri tome ćemo voditi računa i o sadašnjim stanarima Doma”, kazao je za DN predsjednik opštine Milosav Bato Bulatović. Objekat Doma učenika sa svojom lokacijom, kako on ističe, omogućava različite oblike valorizacije. Naime, Dom učenika se nalazi pored puta ka Ski-centru Kolašin 1450 i Ski-centru Kolašin 1600, nalazi se u blizini puta ka planini Bjelasici, odnosno budućeg puta Kolašin – Berane, preko ove planine, a i lociran je blizu željezničke stanice. Stoga je njegova prenamjena izazov za aktuelnu vlast u Kolašinu. “U nekim našim razvojnim projekcijama postoji mogućnost da se objekat usmjeri u funkciju zdravstvenog turiz-

ma. Taj segment naše turističke ponude treba da bude posebno uobličen, jer ne možemo samo pominjati da je Kolašin vazdušna banja, a da tu titulu, koja traje duže od vijeka, ne pretvorimo u originalnu turističku ponudu. Znači, jedna od šansi Doma učenika je u razvoju kapaciteta zdravstvenog turizma. Druga šansa može i treba da bude u sportskom turizmu, pogotovo kada je u pitanju organizacija sportskih kampova. Obaveza lokalne uprave je da u svim komunikacijama sa investitorima koji se interesuju za ulaganje u Kolašin, predstavimo i promovišemo mogućnosti Doma učenika. U svim eventualnim i budućim angažmanima ovoga prostora vodićemo računa o stanarima ovoga objekta, koje su tu dovele životne nevolje. Naša obaveza je da u skladu sa mogućnostima razumijemo nevolje sugrađana i na tome ćemo istrajati”, poručio je Bulatović. Z.B.

Programom uređenja prostora naredne godine u bjelopoljskoj opštini biće uloženo 61.772.500 eura, prezentovano je na javnoj raspravi povodom nacrta tog dokumenta. Sekretarka Sekretarijata za finansije, Alida Nuhodžić podsjetila je da je opštinski budžet planiran u iznosu od 15,5 miliona eura, što je u odnosu na ovu godinu manje za oko 300.000 eura. „Tekući budžet planiramo u iznosu od 11,3 miliona, a kapitalni u iznosu od 4,1 milion eura. Najveći dio sredstava biće opredijeljen iz Uprave javnih radova, 27,3 miliona, i Uprave za saobraćaj, 14,5 miliona eura. Iz kapitalnog budžeta Opštine za projekte će biti utrošeno 3,6 miliona eura, a iz operativnog milion. Za projekte koje finansira CEDIS izdvaja se oko dva miliona, pet miliona od donacija Svjetske banke i dva od drugih donacija“, kazala je Nuhodžić. Ona je navela da će za izradu tehničke dokumentacije biti utrošeno 451.000 eura i to za projekte za izgradnju stambenih objekata RE populacije u Nedakusima, šetališta od Vatrogasne do Doma zdravlja sa izgradnjom kolektora, uređenje izletišta u Bistrici, trotoara u Tomaševu. Takođe i za izgradnju saobraćajnice od priključka na magistralni put M21 u naselju Ribnik, rekonstruk-

ciju glavne ulice u Nedakusima, kao i regulaciju atmosferskih voda u tom naselju, ugradnju lifta u zgradi Opštine za osobe sa invaliditetom, vodovod Bijedići, javnog toaleta u gradskoj zoni, cjevovod sa izvorišta Bistrice do nove hlorne stanice u Ravnoj rijeci, rekonstrukciju Lješničke ulice, sekundarnu kanalizacionu mrežu za izgradnju sportsko-rekreativnog centra sa izgradnjom bazena i drugih pratećih sadržaja kod Doma zdravlja, regulaciju atmosferskih voda kod nadvožnjaka u Rakonjama i drugi projekti. Za izgradnju objekata od posebnog značaja biće utrošeno 32 miliona eura, od čega se preko Uprave za saobraćaj finansiraju početak radova na rekonstrukciji magistralnog puta M21, dionica Barski most - Voli (5 miliona eura), početak ra-

1,2 MILIONA EURA BIĆE UTROŠENO ZA IZGRADNJU GLAVNOG CJEVOVODA OD IZVORIŠTA BISTRICE DO NOVE HLORNE STANICE

UPRAVA JAVNIH RADOVA FINANSIRAĆE NASTAVAK RADOVA NA REKONSTRUKCIJI MOSTOVA NA REGIONALNOM PUTU R10, NASTAVAK RADOVA NA VALORIZACIJI PLANINE BJELASICE I U VALORIZACIJU ĐALOVIĆA PEĆINE. dova na rekonstrukciji magistralnog puta M2 Ribarevine - Poda (5,5 miliona), nastavak radova na rekonstrukciji magistralnog puta dionica Rakonje - Ribarevine (4,4 miliona), izgradnja saobraćajnice od priključka na magistralni put M21 u naselju Ribnik, kroz naselje Pripčići, sa izgradnjom priključka na magistralni put M2 u mjestu Ribarevine (2 miliona), kao i početak radova na rekonstrukciji Željezničke stanice (2,5 miliona). Uprava javnih radova finansiraće nastavak radova na rekonstrukciji mostova na regionalnom putu R10, nastavak radova na valorizaciji planine Bjelasice i u valorizaciju Đalovića pećine. Pola miliona će biti uloženo u izgradnju OŠ “Dušan Korać”, a 200.000 za fiskulturnu salu u OŠ “Pavle Žižić”. Za igradnju glavnog cjevovoda od izvorišta Bistrice do nove hlorne stanice Uprava će utrošiti 1,2 miliona eura.B.Č.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

PODGORICA PRVI GRAD U REGIONU KOJI ĆE GRAĐA

DO KRAJA SEDM VOZILA NA ELEKT

Podgorica do kraja sedmice dobija prvu taksi službu sa automobilima na električni pogon i biće prvi grad u regionu sa takvom taksi službom. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je gradska uprava u narednom periodu intenzivno raditi na izgradnji određenog broja električnih punionica sa brzim punjačima, kako bi obezbijedili neophodne uslove za korišćenje električnih vozila. Vuković je primio predstavnike kompanije „Venn tour“ na čelu sa vlasnikom Ahmetom Avcijem, koja će do kraja nedjelje početi da pruža usluge taksi prevoza automobilima na električni pogon. “Čini me izuzetno zadovoljnim što Podgorica dobija prvu taksi službu sa automobilima na električni pogon i što ćemo biti prvi grad u regionu koji dobija usluge prevoza građana Tesla električnim vozilima”, istakao je Vuković. Nada se da će se u narednom periodu taksi firme i udruženja sve više opredjeljivati za pružanje usluga vozilima na električni pogon. Gradonačelnik je, podsjećajući goste da je Podgorica nedavno dobila i prvu javnu punionicu za električna vozila, naglasio da će gradska uprava u narednom periodu intenzivno raditi na izgradnji određe-

Sa javne rasprave o budžetu nog broja električnih punionica sa brzim punjačima, kako bi obezbijedili neophodne uslove za korišćenje električnih vozila. “On je saopštio da će nadležne gradske službe u tom cilju, u saradnji sa zainteresovanim partnerima, u narednom periodu raditi na izradi mape Podgorice sa potencijalnim električnim punionicama, gdje god

postoje propisani tehnički uslovi, kako bi na taj način dodatno afirmisali korišćenje električnih automobila”, navodi se u saopštenju. Avci je izrazio zahvalnost na podršci i razumijevanju, ali i efikasnom postupanju nadležnih gradskih službi u cilju realizacije projekta. “On je saopštio da je to samo

CENTRALNA JAVNA RASPRAVA O NACRTU ODLUKE O BUDŽETU GLAV

Predloženi budžet za 2020. godinu rek

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Vuković u razgovoru sa Avcijem

Budžet za narednu godinu u iznosu od 93,7 miliona eura, što je za preko 23 odsto više nego za godinu na izmaku, jeste rekordan, ali je pažljivo i realno planiran, kazao je sekretar za finansije Miomir Jakšić na centralnoj javnoj raspravi o Nacrtu odluke o budžetu Glavnog grada. “Osnovni razlog ovolike stope povećanja je taj što se 2020. planira u punom kapacitetu nastavak izgradnje, kako ga mnogi zovi projekat vijeka, postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

CRNA GORA

ANIMA PRUŽATI USLUGE ª TESLOMº

MICE TAKSI TRO POGON

Idejno rješenje za Stadion malih sportova

PODGORICA: OKONČAN TENDER ZA STADION MALIH SPORTOVA

UGOVOR SA PONUĐAČEM PLANIRAN ZA DECEMBAR

Okončan je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji Stadiona malih sportova, koji je raspisala Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. Ukoliko sve bude teklo po planu, Glavni grad će u prvoj polovini decembra donijeti odluku o zaključivanju ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem za izvođenje radova. Samo izvođenje radova koštaće 527.000 eura, dok će GP “Zelenilo” izvesti radove na uređenju u vrijednosti od 23.000 eura. Osim sredpočetak uspješne saradnje sa Glavnim gradom i iskazao zainteresovanost za partnerstvo i saradnju sa gradskom upravom i u drugim oblastima od obostranog interesa i značaja”, navodi se u saopštenju. Programom organizovanja taksi prevoza za 2019. godinu Glavni grad je iskazao opredjeljenje za sprovođenje određenih

promjena u skladu sa standardima i praksom u razvijenim gradovima Evrope, a koje podrazumijevaju efikasan, bezbjedan, ali i taksi prevoz koji neće ugrožavati životnu sredinu. U tom smislu, predviđene su postepene reforme i propisano je izdavanje novih 50 licenci (vozila) za automobile na električni pogon.

VNOG GRADA

kordan, ali i realno planiran otpadnih voda za šta je predviđeno 21,1 milion eura”, kazao je tim povodom sekretar za finansije. Iz tekućih prihoda se u potpunosti podmiruju tekući rashodi i otplata ostalih obaveza. Takođe, iz tekućih prihoda ne da samo finansiramo tekuće rashode već i kapitalne projekte, što je cilj svake dobre lokalne samouprave – da naplatu izvornih prihoda kada su u pitanju porezi i takse, što više usmjerava u kapitalne projekte, naglasio je Jakšić. Tačno je, kako je dodao, da planirana finansijska sredstva čine

najveći budžet kojim je Glavni grad ikada raspolagao. “Tačno je da je budžet 2019. bio 101 milion eura u planiranju, ali je istina i tačno da je rebalansiran na 85 miliona. Shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave i Zakona o budžetu, važeći je onaj budžet koji je završen i onaj koji ostaje na snazi kroz rebalans. To kaže zakon koji primjenjujemo, ovaj budžet je u planiranju najveći do sada, a uvjereni smo da ćemo ga u potpunosti ostvariti”, navodi se u saopštenju PG biroa. I.F.R.

stava od Glavnog grada, u rekonstrukciju Stadiona malih sportova sredstva će uložiti i Fudbalski savez Crne Gore u iznosu od oko 50.000 eura. Rekonstrisaće se igrališta za mali fudbal i košarku, tribine, izraditi ostava za mobilijar i rekvizite i pristupne staze od glavne kapije do igrališta i tribina. Podsjećamo, plan Stadiona malih sportova je saglasno DUP „Nova varoš 2“ iz 2008. godine na ovom prostoru predviđao parcelu za izgradnju stambenih

objekata. Međutim, Glavni grad je još maja 2015. godine donio Odluku o izradi izmjena i dopuna planskog dokumenta, sa smjernicom iz Prostorno-urbanističkog plana, kao plana višeg reda, da se na navedenom prostoru izvrši prenamjena površine kolektivnog stanovanja u površine za sport i rekreaciju. Na taj način je jasno iskazan stav Glavnog grada da se prostor Stadiona malih sportova planski tretira kao zona sporta i rekreacije.

BIJELO POLJE: VRIJEDNE DONACIJE CK I OSNOVNIM ŠKOLAMA

Na poklon terensko vozilo, računarska oprema i namještaj Predstavnici američke humanitarne oraganizacije LDS Charities, donirali su terensko vozilo bjelopoljskom Crvenom krstu, dok su Osnovnim školama “Aleksa Bećo Đilas” i “Milovan Jelić” u vidu računarske opreme, namještaja i bravarije. Vejn Džonson iz ove organizacije je poručio da im je drago što su donacijama koje danas uručuju mogu da unaprijede kapacitete Crvenog krsta, kako bi mogli da pružaju pomoć i podršku svojim korisnicima, ali i uslove u kojima rade škole u Bijelom Polju, što je osnovna misija njegove organizacije. “Ova sredstva dolaze od vjernika koji dolaze u našu Crkvu. Oni daju novac sva-

kog mjeseca i 18 miliona je sljedbenika naše Crkve širom svijeta. Taj novac dolazi u glavni fond i on se rapoređuje po svijetu i tako dođe u do Crne Gore. Čast nam je što dio tog novac može da pomogne našoj braći i sestrama u Crnoj Gori”, istakao je Džonson. Na donacijama, ali i svemu što su do sada uradili kao pomoć organizacijama iz Bijelog Polja u vrijednosti od oko 45 hiljada eura, zahvalio se predsjednik Opštine Petar Smolović. “Vi nas učite šta je to humanitarni rad i budite kod nas i naših građana posebnu odgovornost, jer ako predstavnici jedne organizacija iz daleke Amerike mogu da tako često dolaze

u Bijelo Polje i da se bave za nas velikim humanitarnim pitanjima, onda i mi kao kao građani Bijelog Polja moramo više da se uključimo kako bi doprinijeli društvenoj zajednici” , rekao je Smolović . Gostima iz američke organizacije i Opštini Bijelo Polje ispred bjelopoljske organizacije Crvenog krsta, su se na podršci u svemu što radi OO Crveni krst Bijelog Polja, zahvalili predsjednik i koordinator Opštinske organizacije, dr Besim Kadić i Mašan Živković. Predstavnici LDS Charitesa su danas potpisali Ugovor o donaciji sa Dnevnim centrum “Tisa” za kupovinu mašine za učenje hodanja kao i didatktičkog materijala. B.Č.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

KULTURA Konkurs za izložbe u Kotoru Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor raspisala je konkurs za samostalne i grupne izložbe u Galeriji solidarnosti i Crkvi Svetog Pavla u Starom gradu Kotoru za 2020. godinu. Pozivaju se svi zainteresovani likovni, primijenjeni i multimedijalni akademski umjetnici i umjetnice, kao i udruženja umjetnika/ca, da daju svoje predloge za organizaciju samostalnih i grupnih izložbi. Nudi se 10 termina u Galeriji solidarnosti i 5 termina u Crkvi Svetog Pavla. Konkurs je otvoren do 26. januara 2020. godine. R.K.

CRNOGORSKI UMJETNICI NA BIJENALU GRAFIKE U FRANCUSKOJ

Djela Popovića, Bošković i Karadžića u Francuskoj

Ambasador Ivanišević, Marina Glamočak - komesar bijenala, Žan Pjer Tangi - profesor grafike na pariskoj likovnoj akademiji i Fransoa Puponi - poslanik u Skupštini Francuske

REPERTOAR DANAS 27.11.2019.

FILM

DŽOKER

19:45/ 22.10h

REŽIJA: Tod Filips

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 27.11.2019.

FILM

ZALEĐENO KRALJEVSTVO 2 15:30/ 16:30 / 17:30 / 18:30 / 19:30h REŽIJA:

Kris Bak, Dženifer Li

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Na bijenalu, koje ima reputaciju najvažnije manifestacije grafike u Francuskoj i jedne od najvažnijih grafičkih manifestacija na internacionalnom nivou, izloženo je oko 500 grafika. Tako će se među 250 umjetnika iz 23 zemlje zastupljenih na ovogodišnjoj manifestaciji naći i Popovićeve litografije i linogravure Karadžića i Bošković, koja je inače profesorica grafi-

ke na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Počasni gost, zemlja izlagač, ove godine je Japan i tim povodom održan je omaž samostalnim izložbom grafičaru Jozu Hamagučiju. Ovo veliko ime japanske grafike predstavljao je Japan na Venecijanskom bijenalu 1960. godine, dok je 1957. nagrađen na Bijenalu u Sao Paolu i Bijenalu u Tokiju, 1961. godine na Bijenalu u Ljubljani kao i

1966. i 1972. godine na Bijenalu u Krakovu. Šest zemalja imaju status gostiju na ovoj manifestaciji, a osim njih, izloženi su i grafički listovi studenata šest umjetničkih akademija. Omaž je takođe priređen nedavno preminulom francuskom akademiku i umjetniku internacionalnog renomea Vladimiru Veličkoviću. Podsjećanja radi, Crna Go-

ra je 2015. godine bila jedna od gostiju na ovoj manifestaciji i tim povodom samostalnom izložbom grafika odat je omaž jednom od najenigmatičnijih umjetnika druge polovine dvadesetog vijeka, crnogorskom umjetniku Miodragu Dadu Đuriću. Svečanom otvaranju manifestacije prisustvovao je i ambasador Crne Gore u Francuskoj - Ivan Ivanišević. M.Rog.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA U PODGORICI

“Alkestida” dubrovačkog teatra na Velikoj sceni

Predstava “Alkestida” za koju je, prema Euripidu, tekst pisala Lada Kaštelan, a režirala Livija Pandur, u produkciji Kazališta “Marina Držića” iz Dubrovnika, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. U predstavi igraju: Katarina Stegnar, Igor Kovač, Zdeslav Čotić, Glorija Šoletić, Mirej Stanić, Nika Lasić, Vini Jurčić, Hrvoje Sebastijan i Bojan Neribaka. Scenograf je Sven Jonke (NUMEN), kostimografkinja Danica Dedijer, muziku su komponovali Boris Benko i Primož Hladnik (SILENCE),

dizajnerka svijetla je Vesna Kolarec, asistentkinja scenografa Irena Kraljić, asi-

stentkinja rediteljke Mateja Kokol, a asistentkinja kostimografkinje Andrea Marić.

Euripidova Alkestida, prikazana u Ateni 438. p.n.e. najstarije je sačuvano djelo antičkog tragičara koji svojim dramama direktno korespondira s našim vremenom. Alkestida je možda njegova najzagonetnija drama, uvijek iznova otvorena različitim interpretacijama, pa tako i ovoj verziji Lade Kaštelan - verziji koja njenu tajnu osluškuje i prosljeđuje, ne pokušavajući da je riješi. Susret sa sopstvenom smrtnošću i gubitkom je u korijenu ljudskog postojanja, granična situacija u kojoj se preispituje sve što jesmo ili nismo i u kojoj se testiraju granice ljubavi. M.Rog.

KULTURA

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ZBIRKA PRIČA ª NE DAJU MI OČI DA ŠUTIMº

Dvadeset šest priča sa tromeđe Crne Gore, Srbije i BiH

Zbirka priča “Ne daju mi oči da šutim” poznatog spisatelja, dramaturga, pozorišnog, televizijskog i filmskog reditelja Šemsudina Gegića, novo je izdanje časopisa Komuna. Recenzenti izdanja su Željko Rutović iz Crne Gore i Fadila Nura Haver iz Bosne i Hercegovine, redaktor Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BIH, a autor korica Amela Hadžimejlić, poznata bosanskohercegovačka slikarka i bivša dekanesa na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Sarajevu.

Ova knjiga sastavljena je od dvadeset šest priča sa šireg lokaliteta tromeđe, između nekadašnjih republika bivše SFRJ, a sada suverenih država Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije gdje se u dramaturški precizno organizovanoj ispovijesti Šems Drinac javlja u različitim ulogama: kao sudionik događaja (glavni junak), kao svjedok događaja (sporedni lik), ili, pak, kao skriveni sveznajući pripovjedač. Željko Rutović napominje da čitaoca Gegić svojim pričama vraća izvorištu pisane

pripovjedačke riječi, podjednako razumljive, koliko zavodljive i inspirativno propitujuće, i ne manje ohrabrujuće za predjele bogatstva ljudske duše i neprekinute vatre snage tradicije i uloge porodice. “U bogatstvu tromeđe, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, opisanih krajeva, događaja, ljudi i susreta, Gegić reprezentira i markantno postavlja na scenu vrijednosna obilježja, društve-

ne tipologije, mentalitetske matrice, koje u neponovljivoj individualnosti dinamiziraju čovjekovu originalnost kao utočištepribježište vjekovnoj samoodrživosti, razapetoj između puta i bespuća, između nade i p onora, između života i smrti, požude i tragike, uzleta i pada, pravde i nepravde, mržnje i ljubavi, između zemlje i neba, prostora u kojima se ne da konfekcijski ukrotiti i ustrojiti, njegov čovjek, njegova duša i njegov život. Sa Gegićevom knjigom riječ, podjednako i ljudska i književna, dobija na snazi, značaju i sveopštoj vrijednosti..,”zapisao je Rutović. S druge strane, opisiju-

ći svoje najnovije književno djelo, Gegić naglašava zašto se upravo, nakon brojnih autorskih djela objavljenih u različitim domaćim i međunarodnim medijima odlučio da ekskluzivno ustupi na izdavanje ove knjige jednom crnogorskom izdavaču poznatog, respektabilnog, ne samo crnogorskog, nego i regionalnog časopisa Komun@, čime je ,kako ističe, prema crnogorskim čitaocima otvorio sva vrata i sve prozore staništa jednog kradljivca sopstvenih uspomena. “Ta knjiga može sa vama putovati sve vrijeme dok se vozite transibirskom željeznicom ili letite interkontinentalnim avio-letovima, a sa vama je i ako ste u samoći, tuđini, u svom svijetu. Neka vam vaše oči ne daju zaspati dok je ne pročitate, jer ćete čuti vama poznate i ne poznate glasove, čak mirise osjetiti, emocije uzburkati”, rekao je autor o svojoj knjizi. Prvo predstavljanje knjige održaće se u Podgorici početkom naredne godine. R.K.

MINISTAR BOGDANOVIĆ SA KINESKIM KOLEGOM ŠUGANGOM

PREDSTAVLJANJE ROMANA ZORANA VULEVIĆA

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se juče sa kineskim kolegom Luom Šugangom. Sastanak je upriličen u sklopu Foruma u Skoplju, a teme razgovora bile su dosadašnja saradnja u oblasti umjetnosti, kao i aktivnosti koje bi trebalo da bu-

Roman “Karta za sve pravce” Zorana Vulevića, biće predstavljen večeras u 18 sati u Ministarstvu kulture na Cetinju. Ovo djelo tretira interkulturalne teme i afirmiše međuvjerski humanitet Crne Gore, noseći snažne poruke o našoj sa jedne strane sjajnoj istoriji i tradiciji, a sa druge o težnji naših ljudi da dopišu nove zadivljujuće strane bogatog, duhovnog i etičkog nasljeđa. “Roman ‘Karta za sve pravce’ Zorana Vulević a odlikuje svojevrsna žanrovska polimorfnost. Kombinujuć i osobine ljubavnog, psihološkog i društvenog romana, autor je s jedne strane stvorio svoju verziju arhetipske priče o ljubavi kojoj na put staju brojne prepreke, a s druge strane podario

KINA PODRŽALA FORMIRANJE Karta za sve pravce u KREATIVNIH HABOVA U REGIJI Ministarstvu kulture du u fokusu tokom predstojećeg vremena. Tokom sastanka, posebno je razgovarano o aktivnostima u sklopu Dubrovačke inicijative “17+1”, kojom je objedinjeno 17 država istočne i centralne Evrope i NR Kine. Tim povodom, ministri Bogdano-

vić i Luo Šugang govorili su o projektima koji bi mogli biti finansirani u Crnoj Gori. Ministar Bogdanović istakao je kako bi od posebnog značaja bila podrška procesu uspostavljanja regionalnih kreativnih habova, pri čemu je ministar Luo iskazao spremnost da kroz inicijativu “17+1” bude finansirano uspostavljanje jednog od tih objekata. Još jedno polje saradnje od obostranog interesa, kako su naglasili ministri, jeste kinematografija. U tom pogledu, ministar Luo Šugang istakao je kako je auditorijum u Kini upoznat sa filmskom produkcijom sa ovih prostora, prevashodno kada je u pitanju razdoblje bivše Jugoslavije. Informisan o činjenici kako jedan od prioriteta u kulturnim politikama Crne Gore jeste upravo razvoj kinematografije, ministar Luo Šugang kazao je kako postoji mogućnost uspostavljanja saradnje filmskih institucija iz dvije države – u cilju potencijalnih zajedničkih projekata. R.K.

čitatelju hroniku jednoga burnog istorijskog trenutka, omeđenog ratom s početka devedesetih godina XX vijeka i obnovom crnogorske nezavisnosti 2006. godine. Roman ‘Karta za sve pravce’ u najboljoj crnogorskoj moralnoj tradiciji prožet je humanističkim valerima, afirmišući istinske vrijednosti savremene Crne Gore, multikulturalnost, međuvjerski sklad i građansku svijest”, zapisao je u recenziji romana profesor FCJK Aleksandar Radoman. O knjizi će na predstavljanju govoriti autor Borislav Cimeša, dr Sofija Kalezić i Aleksandar Radoman, a medijator je Ksenija Janković. Događaj organizuju Nar odna biblioteka i čitaonica “Njegoš”, kao i Crnogorski kulturni forum. M.Rog.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

kultura

crNogorski gitAristA dANijel ceroviĆ večerAs NAstuPA u PAriZu

na repertoaru kompozicije leopolda vajsa J

edan od vodećih crnogorskih izvođača iz domena klasične muzike, gitarista Danijel Cerović, nastupiće večeras u 19.30 sati u čuvenoj crkvi Sv. Eustache u Parizu.

Ovaj koncert ima poseban značaj, budući da se radi o jednoj od najposjećenijih crkava u Parizu koju posebno odlikuje veliko bogatstvo umjetničkih djela, velike orgulje, kao i činjenica da je, vjerna svojoj muzičkoj tradiciji, crkva tokom cijele godine domaćin filharmonijama, horovima i prestižnim festivalima. Na repertoaru koncerta naći će se muzika baroknog kompozitora Silviusa Leopolda Vajsa, a sav prihod od ulaznica biće opredijeljen za obnovu ovog grandioznog spomenika kulture. Nakon uzbudljivog projekta transkribovanja i snimanja Bahovih Engleskih svita

za dvije gitare sa Goranom Krivokapićem koje je Naxos izdao 2015. i 2018. na dva CDa, Cerović je snimio muziku za lautu koju je komponovao Vajs koju je transkribovao za solo gitaru koristeći “londonski” manuskript kao osnovu. Biće ovo njegov treći CD koji će za Naxos izdati u saradnji sa producentom Norbertom Kraftom, sa koje je snimljen u Torontu u aprilu 2019. godine. Cerović je ostvario nekoliko stotina nastupa kao solista i član kamernih ansambala na prestižnim međunarodnim festivalima, koncertnim serijama, turnejama kao i u dvoranama širom svijeta. Kao solista, snimio je CD s

muzikom Skarlatija, Sora i Đulijanija. Kao član Duo Amarilli sa mecosopranisticom Amandom Stojović snimio je CD sa muzikom za glas i gitaru, a takođe i CD muzike za dvije gitare sa Goranom Krivokapićem

u izdanju Muzičkog Centra Crne Gore. U 2014. i 2016 godini, kao član Crnogorskog dua gitara sa Goranom Krivokapić, transkribovao je i snimio šest “engleskih svita” Johana Sebastijana Baha na dva CD-a

za NAXOS Records. Jedan je od utemeljivača i umjetnički direktor međunarodnog “Nikšić Guitar Festival”, ali i umjetnički direktor projekta “Montenegro International Guitar Competition”. Cerović redovno predaje na majstorskim kursevima u zemlji i inostranstvu, na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore na Cetinju, a takođe je i gostujući profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Jedan od vodećih svjetskih proizvođača žica za gitaru, francuska kompanija “SAVAREZ”, 2014. godine uvrstila ga je na listu uglednih umjetnika iz čitavog svijeta koji ekskluzivno sviraju na njihovim žicama. Koncert u Parizu je organizovan uz podršku Ministarstva Kulture i Ambasade Crne Gore u Francuskoj. M.Rog.

Autorsko veče u NArodNoj biblioteci

O djelima Stevovića govore Stojović, Rutović i Čukić

ZNAtNo veĆA sredstvA iZ budŽetA ZA 2020. godiNu

Za RaZvOj kinematOgRafije u naRednOj gOdini 1,6 miliOna

Znatno veća sredstva namijenjena kinematografiji i daljoj podršci sektoru kreativnih industrija, neke su od ključnih karakteristika budžeta za narednu godinu, koje se tiču kulture. Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture, za razvoj filma će tokom 2020. godine biti opredijeljeno 1,6 miliona eura, što je gotovo 40 odsto više u odnosu na tekuću. “Biće to tek jedan od me-

hanizama putem kojih će Ministarstvo kulture i Filmski centar Crne Gore nastojati da u godini koja slijedi pruže dodatni podsticaj kinematografskim radnicima”, navodi se u saopštenju. Sa druge strane, dodaju, za program podrške kreativnim industrijama, koji je pokrenut ove godine, biće opredijeljeno milion eura. “Ta sredstva biće iskori-

šćena za konkurse u okviru programa ‘Kreativna Crna Gora’, ali i za uspostavljanje regionalnih kreativnih centara - habova i drugih sadržaja prevashodno namijenjenih mladim umjetnicima”, navodi se u saopštenju. Podsjetimo, ove godine već su raspisana dva konkursa u sklopu “Kreativne Crne Gore” - prvim je podržano 11 projekata, a drugi je u toku. R.K.

Autorsko veče Nenada Stevovića biće održano večeras od 19 časova u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u Podgorici. Politikolog, publicista, istraživač i organizator crnogorske dijaspore, Nenad Stevović, objavio je više naučnih monografija o migracijama sa prostora Crne Gore, publikacija o crnogorskoj emigraciji, stručnih i naučnih radova u zemlji i inostranstvu. Pokretač i osnivač više nacionalnih organi-

zacija, kulturno-prosvjetnih društava i časopisa u crnogorskom iseljeništvu. Osnivač je IDENTITET-a, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore, u kojem obavlja dužnost glavnog i odgovornog urednika. O djelima Stevovića govoriće Gordan Stojović, Željko Rutović, Slobodan Čukić i autor, dok će moderatorka biti glumica Ana Vučković. M.Rog.

DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

TRKA JE VEĆ

DP veći za 488 milijardi eura, za 13 odsto više u odnosu na ovu godinu! Takav nevjerovatan rezultat mogao bi navodno da bude ostvaren kada bi do 2025. Njemačka u velikom stilu počela da koristi vještačku inteligenciju. Do tih brojeva došla je konsultantska kuća „Artur D. Litl“ po nalogu njemačkog udruženja za internet-privredu „eco“. Najveći dio te sume, oko 330 milijardi eura, bio bi ostvaren uštedama u proizvodnji. Ostatak je zarada na novim proizvodima koji se baziraju na primjeni vještačke inteligencije. Problem su, međutim, brojna ograničenja i raširena skepsa - u Njemačkoj se na vještačku inteligenciju još uvijek gleda kao na neobuzdanog monstruma kojeg bi trebalo staviti pod kontrolu.

■ SVI MI VEĆ KORI-

STIMO VJEŠTAČKU INTELIGENCIJU Kombinacija neuronske mreže, ogromnih banaka podataka i sposobnosti učenja omogućava oponašanje nekih ljudskih sposobnosti. Vještačka inteligencija već sada se koristi pri prepoznavanju slika i jezika, kao i za izvlačenje logičkih zaključaka. Danas ona funkcioniše prije svega kao pomoćni instrument, kaže Lars Rigel iz konsultantske kuće „Artur D. Litl“, recimo kao aplikacija koja nam pokazuje najbolji put do nekog mjesta ili to kako izbjeći zastoj na putu. Već danas je vještačka inteligencija puno više u upotrebi u našoj svakodnevici nego što se obično misli. „Prosječni korisnik popularnih onlajn-portala kao što su Spotify, Amazon ili (njemačka modna kuća) Zalando, svakodnevno oko sto puta dođe u dodir s nekim oblicima vještačke inteligencije“, kaže Rigel. A tu su još i rješenja koja se koriste pri obavljanju ru-

tinskih poslova, poput knjigovodstva ili obračuna putnih troškova. Za sada međutim vještačka inteligencija autonomno obavlja samo jedan odsto svih aktivnosti. Rijetki su slučajevi kada mašine realizuju neki proces od početka do kraja, recimo u velikim potpuno automatizovanim skladištima. Tu ljudi samo zadaju konačni cilj i kontrolišu sisteme.

■ VELIKA KORIST ZA PROIZVODNJU I LOGISTIKU

U istraživanju konsultantske firme ispitano je 150 već postojećih ili samo mogućih slučajeva primene veštačke inteligencije. Za Nemačku, kao razvijenu industrijsku zemlju, pje svega se scenariji na polju proizvodnje i logistike pokazuju kao veoma obećavajući. Na osnovu sopstvenih podataka koji su prikupile, mašine recimo mogu da značajno smanje troškove prevoza, da skrate vrijeme potrebno za prenamjenu pojedi-

nih mašinskih pogona, da lakše predvide i obave potrebne popravke i time preduprijede kvarove i zaustavljanje proizvodnje… Proizvodne trake na kojima se primjenjuju roboti u stanju su da proizvode više robe uz manje troškove. Inteligentna kontrola kvaliteta, recimo uz pomoć senzora i kamera, može bitno da smanji proizvodnju škarta, odnosno može da ga svede na zanemarivu količinu, naglašava Rigel. To bi bio veliki napredak u odnosu na aktuelno stanje. Od toga bi veliku korist imale i manje i srednje firme, koje su za sada još uvijek prilično uzdržane u primjeni inteligentnih tehnologija. Jedna nova platforma, „Servicemeister“, od sljedeće godine bi trebalo da pomogne u primjeni barem jednog ili dva nova rješenja. S obzirom na to da se u novoj industriji koja se bazira na primjeni vještačke inteligencije, takozvanoj „Industriji 4.0“, neprekidno obrađuju velike količine podataka, ne bi smelo da se dozvoli da se dođe u situaciju da etičke sumnje i zaštita ličnih podataka igraju značajnu ulogu. „Umjesto jedinstvenog regulisanja veštačke inteligencije potrebna nam je analiza po pojedi-

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

DRUGI PIŠU

POČELA

nim sektorima“, smatra Oliver Zime, predsjednik udruženja „eco“. Tako je recimo u automobilskoj industriji već postignut visok stepen automatizacije i tu nema više velikih mogućnosti za još intenzivnije korišćenje vještačke inteligencije. Drugačija je međutim situacija u energetici ili hemijskoj industriji – tu autori studije uočavaju veliki potencijal razvoja.

■ NEKA NOVA

ZANIMANJA

I u poljoprivredi se otvaraju nove mogućnosti. Tako je moguće pojedine biljke đubriti, navodnjavati i štititi prema njihovim potrebama. To bi povećalo prinose, smanjilo troškove i manje zagađivalo životnu sredinu. Time bi se otvorio i put za sasvim nove poslovne modele. „U poljoprivredi se onda više ne bi radilo o tome da se određeni proizvodi što je bolje moguće prodaju, već bi se poljoprivrednicima davale određene garancije s obzirom na očekivane rezultate žetve“, kaže Jens Retig iz velikog njemačkog hemijskog koncerna „Bajer“. Osim toga, roboti bi ubuduće mogli da

Autori studije smatraju da je široka primjena vještačke inteligencije u stvari mogućnosti da se prevlada današnji nedostatak stručne radne snage

zamijene sezonske radnike pri žetvi odnosno ubiranju plodova iz istočne Evrope, uvjeren je savjetnik Rigel. U studiji nije analizirano kakve bi to posljedice moglo da ima po radna mjesta, ali Rigel je uvjeren da ne stoji procjena da bi vještačka inteligencija mogla da uništi svako drugo sada postojeće radno mjesto, kao što se to ponekad predviđa. Upravo suprotno, autori studije smatraju da je široka primjena vještačke inteligencije u stvari mogućnosti da se prevlada današnji nedostatak stručne rad-

ne snage. Osim toga, smatraju oni, stvorila bi se i nova zanimanja: ko je prije samo 20 godina mislio da će da radi kao bot-trener? Tako se inače nazivaju ljudi koji podučavaju digitalne asistente da sami odgovaraju na pitanja potrošača i korisnika usluga. Tele-

komunikacioni gigant „Vodafone“ na ta mjesta postavlja svoje radnike koji su ranije radili u hotlajn-servisu.

■ INTELIGENTNO SA-

MO UZ POMOĆ PRAVIH PODATAKA

Predstava da bi jednog dana kupac bio premjeren već na ulazu u prodavaonicu odjeće, te da bi mu, uzimajući u obzir njegov izgled, aktuelne vremenske podatke i modne trendove, mogla biti ponuđena odgovarajuća roba, za sada je još daleko od realizacije. Ali autori studije su uvjereni da upravo u sferi trgovine postoje veliki potencijali za primjenu vještačke inteligencije. Njemački koncern za onlajn-trgovinu „Oto“, drugi najveći te vrste u svijetu, već sada uz pomoć vještačke inteligencije pretražuje preporuke potrošača kako bi utvrdio šta je pojedinim kupcima najvažnije: Da li je neka majica preširoka? Da li je neki uređaj jednostavan za korišćenje? „Vještačka inteligencija je sredstvo kojim poboljšavamo naš servis“, kaže Tim Buholc iz koncerna „Oto“. „Za nas je ova studija poziv svima da se uklju-

če u trku koja je već otpočela“, kaže Zime. Ali bez investicija, to preusmjeravanje industrije neće biti moguće. Autori studije smatraju da bi do 2025. u prestrukturiranje trebalo uložiti 70 do 80 milijardi eura. Zbog toga se predlaže formiranje jednog državnog tehnološkog fonda, kao i ulaganje veće količine novca u obrazovanje i naučna istraživanja. Uz to je potrebno od početka razmišljati i o faktoru energetske efikasnosti, a važno bi bilo i uspostaviti pouzdanu infrastrukturu, kao i neku vrstu „igrališta“ na kojem bi bilo moguće, u bezbjednoj okolini, isprobavati nove izume i nove modele. „Da li neki sistemi zadovoljavaju etička načela moguće je vidjeti tek kada se testiraju“, kaže Rafael Laguna, direktor nedavno osnovane njemačke Savezne agencije za „skokovite inovacije“. Vještačka inteligencija će zaista biti inteligentna samo ako joj na raspolaganju budu bili pravi podaci, kaže Šarlote Rengier, pravnica iz „Bajera“. „Za pojedine firme to znači da one prije svega moraju uredno da obavljaju svoje domaće zadatke.“ (Dojče vele)

ZABAVA

KONCERT ª IZNAD GRADAº I NA VINILU

EKV su beskompromisno ostvarili veliki uspjeh U godini u kojoj se obilježava dvadeset i pet godina od smrti Milana Mladenovića, Mascom records objavljuje live album “Iznad grada” na vinilu i to trostruko izdanje sa 26 pjesama. Riječ je o snimcima koji su nastali tokom velikog beogradskog koncerta grupe Ekatarina Velika u Sava Centru 12. novembra 1993. godine. Iste godine, bend je objavio posljednji studijski album “Neko nas posmatra”. Usred neprilika koje su zadesile prostor bivše Jugoslavije, grupa Ekatarina Velika se tome odupirala oslanjajući se na sopstvenu intuiciju, vjerujući da svojom muzikom može osvijestiti i

sebe i druge. “U uslovima koji su bili daleko od idealnih Milan i EKV su uspjeli, bez ijednog nametnutog kompromisa, da postignu uspjeh nimalo tipičan za bendove koji se drže sopstvenog kreativnog koncepta i da ne dozvole ometajuće intervencije sa strane. Oni su dokazali da je mnogo toga za šta smo uvjeravani da je nemoguće zapravo moguće: potreban je samo dovoljno talentovan, odvažan i ispravno motivisan pojedinac ili još bolje, grupa pojedinaca da se sruše predrasude o potencijalnoj publici kao beslovesnom stadu i da istinska kreacija bude nagrađena daleko širim odzivom od standardnog. Niko sa jugoslovenske scene nije uspostavio takav sklad između svoje muzike i njene široke prihvaćenosti kao EKV i to je možda jedan od najznačajnijih elemenata njihovog nasljeđa”, kazao je o Milanu i njegovom bendu Aleksandar Žikić, rok novinar. Fi.J.

ULJE JE NA VODI IZ 1982. GODINE

Kultni koncert Haustora konačno na duplom LP-ju Fanovi grupe Haustor obradovaće se sjajnoj vijesti – “Ulje je na vodi – uživo Kulušić 82” – zvučni zapis koncerta u zagrebačkom klubu Kulušić iz 1982. godine objavljen je na dvostrukom LP izdanju. Dvostruki LP sadrži zapis koncerta mladog i tek uzletjelog benda u sastavu Srđan Sacher (bas gitara, vokal) Darko Rundek (vokal, gitara, usna harmonika) Ozren Štiglić (gi-

tara, vokal) Damir Prica (tenor & sopran saksofon, klavijature) Srđan Gulić (bubnjevi) Igor Pavlica (truba) Nikola Santro (trombon). Gosti na ovom koncertu bili su Jura Novoselić (alt saksofon) i Stanko Juzbašić (udaraljke). Snimatelj je bio Željko Radočaj. Na albumu je 21 pjesma koju je grupa odsvirala 1982. godine na koncertu u zagrebačkom klubu Kulušić.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

NOVE EPIZODE SERIJALA ª OBRATI PAŽNJUº O

OTKRIVAMO SKRIVENO MUZIČKO BLAGO Grupa Alt otvara sezonu, a tu su još, zasad, Akademia, Alternativa, Overdrive, Paralyzed dream, Kuba, Džanum, Krug i Bajpas, za DN otkriva autor emisije Dražen Bauković

⌦ Danilo Brajković Prva epizoda novog serijala muzičke emisije “Obrati pažnju” biće emitovana večeras (18.15 časova) na Drugom programu Televizije Crne Gore, dok je repriza sjutra (17.30 časova) na Prvom programu. U tim terminima “Obrati pažnju” će u narednom periodu predstaviti crnogorskoj publici mlade i neafirmisane crnogorske bendove, baš kao i u slučaju prve sezone, koja je počela sredinom novembra prošle godine, a zabilježila je zapažene rezultate i na kraju je krunisana velikim majskim koncertom učesnika serijala na podgoričkom Trgu nezavisnosti. Autor emisije Dražen Bauković podsjeća da su čak 22 benda dobila svoje minute u emisiji tokom prve sezone, a drugu otvara ženski bend Alt iz Berana, dok ćemo se u nastavku, zasad, uvjeriti u umijeće još osam sastava.

■ SPOJ MLADOSTI I ISKUSTVA

“Vrlo sam srećan jer nismo ni očekivali da ima toliko bendova u Crnoj Gori, a posebno ne toliko dobrih bendova. Ovaj serijal je to dokazao i pokazao. Prošla sezona predstavila je 22 benda, u prvom krugu nastavka sada imamo još de-

vet. Naravno, do kraja televizijske sezone biće ih još. Grupa Alt otvara sezonu, mislim da je to jedini ženski bend u Crnoj Gori, a čine ga učenice prvog i drugog razreda beranske Gimnazije ‘Panto Mališić’. Osim njih, tu su još: A ka d e m i a , A l t e r n a i va, Overdrive, Paralyzed dream, Kuba, Džanum, Krug i Bajpas. Dakle, spoj iskustva i mladosti”, naglašava Bauković na početku razgovora za Dnevne novine, aludirajući na činjenicu da neki, poput Akademie, imaju zavidan staž na sceni, dok su tu i oni čije vrijeme tek dolazi. Koncept prve sezone podrazumijevao je da bendovi izvode dvije autorske numere, u slučaju da ih imaju, zatim regionalni cover, inostranu obradu i obradu crnogorske izvorne pjesme. Ovog puta, ističe Bauković, priča je nešto drugačija, ali cilj ostaBENDA PREDSTAVILA SU je isti. “Bendovima SE U PRVOJ SEZONI EMIkoji već imaju SIJE “OBRATI PAŽNJU” više autorskih pjesama, poput, recimo, Akademie, dozvolili smo da ih izvode, pošto pokušavamo na taj način da promovišemo autorski rad

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

OD VEČERAS NA RTCG

i natjeramo mlade bendove da što više stvaraju, da imamo što više novih pjesama. To su svježe ideje, a ostali smo, naravno, pri onom dijelu koncepta koji kaže da je obavezna obrada izvorne crnogorske pjesme. Mada, odlučili smo da bendovi sviraju obrade striktno izvornih pjesaBENDOVA, ZA SADA, ma, dakle onih čiji je autor naUČESTVOVAĆE U NOrod”, objašnjava VOJ SEZONI “OBRATI Bauković. PAŽNJU” Podsjetimo, najavljujući prvu sezonu, autor emisije tada je Dnevnim novinama kazao da je većina bendova, koji su ciljna grupa serijala, bila potpuno zapostavljena, da im skoro nikada nije posvećena medijska pažnja, naročito mlađim, klupskim sastavima, kao i da neki traju i 10 godina, a pritom nikada nisu gostovali na radiju ili televiziji. Svega godinu kasnije, svima je jasno da se, između ostalog zahvaljujući i emisiji, situacija mijenja nabolje, a Bauković primjećuje da bi rokenrol i alternativno orijentisani bendovi konačno morali da shvate kako za njihovu muziku ima mjesta na programu Javnog servisa. “Moram priznati da smo na početku serijala očekivali da će tu biti desetak emisija i onda smo otkrili skriveno muzičko blago. I ovim putem pozivam sve mlade bendove koji rade, sviraju i stvaraju, da se prijave putem društvenih mreža. Rado ćemo im ustupiti naš medijski prostor i učiniti da najzad dođu do publike. Problem je u tome što su naši muzičari, naročito kada govorimo o rokenrol ili alternativnoj sceni, smatrali da njihova muzika nije za Javni servis. To nije tačno i ova emisija to dokazuje”, smatra Bauković.

ZABAVA ■ PLANIRAMO

I KONCERT I SNIMANJE CD-A

Osim gorepomenutog koncerta učesnika prve sezone na Trgu nezavisnosti, benefiti debija ogledaju se i u tome da su mnogi bendovi bili znatno angažovaniji nakon učinka u emisiji “Obrati pražnju”, a snimci izvođenja nekoliko pjesama bili su i te kako gledani i “šerovani” na društvenim mrežama. Bauković je ponosan zbog tih rezultata i ističe da bi jednog dana objavljivanje zajedničkog CD-a krunisao kompletan projekat. “Naravno da mi je drago što su ljudi prepoznali naše učesnike, jer oni to zaslužuju - zbog svoje muzike, mladosti, talenta. Samo da vrijedno rade i za našu scenu ne moramo brinuti. Nećemo doći u situaciju da se za pet ili 10 godina zapitamo - imamo li bendova. Imamo, siguran sam. Takođe, nadam se da ćemo dogodine, krajem sezone, napraviti veliki koncert. Ko će svirati - još to ne znam, rano je za najavu. Ipak, nadam se da ćemo pokušati da uskladimo termine i obaveze i da će se što više ljudi pojaviti. Planiramo, iako možda malo sporije to ide, objavljivanje zajedničkog nosača zvuka, odnosno neke kompilacije iz prošle i ove sezone”, zaključuje Bauković.

PROBLEM JE U TOME ŠTO SU NAŠI MUZIČARI, NAROČITO KADA GOVORIMO O ROKENROL ILI ALTERNATIVNOJ SCENI, SMATRALI DA NJIHOVA MUZIKA NIJE ZA JAVNI SERVIS. TO NIJE TAČNO I OVA EMISIJA TO DOKAZUJE

Freedom - jedan od bendova koji je predstavio umijeće u prvoj sezoni emisije “Obrati pažnju”

Dražen Bauković - autor emisije “Obrati pažnju”

31 Klepton svira u čast Bejkera

Erik Klepton će odraditi concert posvećen kolegi iz grupa Cream i Blind Faith – Džindžer Bejkeru. Sav prihod od koncerta koji će se dogoditi u londonskom Hammersmith Apollu će otići u dobrotvorne svrhe. Kako najavljuje Rolingstoun: “Eric Clapton & Friends: A Tribute to Ginger Baker” održaće se u Hammersmith Apollu 17. februara 2020. Fokus će biti na zajedničkom radu Kleptona i Bejkera u grupama Cream i Blind Faith. Za sada se ne zna ko će osim legendarnog gitariste nastupiti na ovom koncertu.

Bek objavio “Hyperspace”

Nakon skoro tri decenije muzičke karijere, nagrađivani kantautor Bek je objavio iščekivano 14. studijsko izdanje “Hyperspace”, na kojem je sarađivao popularni hitmaker Farel Vilijams. “Hyperspace” na jednom mjestu okuplja 11 novih pjesama koje istražuju nove dimenzije zvukova. Bek i Farel sarađivali su na njih sedam, a među saradnjama se našao i singl “Saw Lightning”. Uz Farela, na impresivnom popisu saradnji koje je Beck ostvario na ovom izdanju našli su se producent Pol Epvort (U2, Rihanna, Adel) i pjevač Kris Martin (Coldplay), koji je otpjevao prateće vokale na pjesmi “Stratosphere”. Bek je na dan objave albuma “Hyperspace” predstavio i tekstualni video za emotivan singl “Everlasting Nothing”.

ŽIVOT

PORUKA ŽENE KOJA JE REAGOVALA

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

Vrijeme je da počnemo da pomažemo Zvuči lijepo teza da majke treba jedna drugoj da pružaju podršku, ali u stvari, ponuditi pomoć roditelju koji je pod pritiskom, nervozan, pritom u javnosti, jeste zaista veliki izazov Mama Megan je otvorila svoju dušu i iskreno ispričala situaciju u kojoj se našla i osudila ženu, ali i onu situaciju u kojoj je naučila lekciju i prišla drugoj majci s ljubavlju i razumijevanjem. Poruka žene koja je prijavila nepoznatu majku policiji: ‘Vrijeme je da prestanemo da sudimo jedna o drugoj, i da počnemo da pomažemo’. Zvuči lijepo teza da majke treba jedna drugoj da pružaju podršku, ali u stvari, ponuditi pomoć roditelju koji je pod pritiskom, nervozan, pritom u javnosti, jeste zaista veliki izazov. Mama Megan or Brnsajd ispričala je svoju priču na društvenim mrežama, gdje je istakla lekciju koju je naučila. “Nešto mi leži na srcu ovog jutra”, započela je svoju priču. “Prije nekoliko godina sam bila u Tenesiju sa svojim suprugom na nekoj utakmici, kada sam na pumpi vidjela ženu koja se bori sa svojim desetogodišnjim sinom u autu. On je vrištao, a ona je bila ljuta i isfrustrirana. Posmatrali smo kako ga izvlači nasilno iz auta. Izgledalo je kao da ga tuče, te smo pozvali policiju. Oni su došli, a mi smo otišli. Nakon toga su nas pozvali i ispričali da je dječak autističan i da se ona zaista bori sa njim, da je čak i od policije tužno zatražila pomoć oko svog nasilnog dječaka. Zaista se trudila, a oni su pomogli koliko god je bilo u njihovoj moći.” Megan je priznala da je go-

Bila sam u prodavnici, a u redu za kasu se našla i jedna mama sa dvoje djece. Jedan dječak je bjesnio, a drugi je tražio da mu mama kupi mnoge stvari. Bila je ljuta na obojicu, svi u radnji su bili svjesni toga. Sjetila sam se svog iskustva u Tenesiju, te sam prišla da popričam sa dječakom. Umirio se. Majka je počela da mi se izvinjava i objašnjava da radi noću, pa danju nije u stanju ni da misli dinama osjećala krivicu zbog ovog događaja. “Da sam joj pomogla u tom trenutku, možda bi i on bio mnogo manje nasilan”, govorila je. U skorije vrijeme, našla se u situaciji da može da pomogne u datom momentu. “Bila sam u prodavnici, a u redu za kasu se našla i jedna mama sa dvoje djece. Jedan dječak je bjesnio, a drugi je tražio da mu mama kupi mnoge stvari. Bila je ljuta na obojicu, svi u radnji su bili svjesni toga. Sjetila sam se svog

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

iskustva u Tenesiju, te sam prišla da popričam sa dječakom. Umirio se. Majka je počela da mi se izvinjava i objašnjava da radi noću, pa danju nije u stanju ni da misli”, ispričala je Megan. Na objavu mame Megan reagovao je veliki broj pratilaca, koji su oduševljeni i potpuno saglasni da cijelom svijetu treba više razumijevanja i ljubavi. Poruka koju je prenijela Megan je vrlo važna, jer podstiče druge da pomažu, da razumiju majke i potrude se da im pomognu. Možda će upravo ta mala podrška u jednom trenutku pomoći umornoj ženi da se osjeti bolje i ne bude usamljena.

ŽIVOT

Bježimo od izolacije Megan joj je objasnila da zaista razumije situaciju kada si premoren i nemaš snage. “Rekla sam joj da je dobra mama, da će sve biti u redu. Ona se rasplakala, ljudi. Svi su mogli vidjeti koliko se bori sa ogromnim teretom na leđima. Par godina ranije bih držala telefon u ruci i razmišljala šta će loše da uradi, da je odmah prijavim”, Megan je nastavila iskreno. “Zaista je vrijeme da prestanemo da sudimo jedna o drugoj, i da počnemo da pomažemo. Ukoliko ne radimo tako, dobićemo samo izolaciju, depresiju, zavisnosti, nasilje, pa i samoubistva. Kada su ljudi premoreni, potrebna im ne pomoć, a ne osuda. Znam da sam kriva što sam baš to radila, ali sada sam svjesna problema i pokušavam da podržim druge majke i pomognem koliko mogu.”

Megan je priznala da je godinama osjećala krivicu zbog ovog događaja. “Da sam joj pomogla u tom trenutku, možda bi i on bio mnogo manje nasilan”, govorila je. U skorije vrijeme, našla se u situaciji da može da pomogne u datom momentu

Zvuči lijepo teza da majke treba jedna drugoj da pružaju podršku, ali u stvari, ponuditi pomoć roditelju koji je pod pritiskom, nervozan, pritom u javnosti, jeste zaista veliki izazov. Mama Megan or Brnsajd ispričala je svoju priču na društvenim mrežama, gdje je istakla lekciju koju je naučila.

VEZE

OPREZ

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

SLOMLJENO SRCE NIJE MIT, VEĆ OZBILJAN PROBLEM

Sindrom slomljenog srca je vrlo romantičnog naziva, međutim ovo je u stvari vrlo ozbiljan sindrom koji je često izazvan stresnim situacijama ili ekstremnim situacijama koje izaziva na primjer smrt voljene osobe. Osobe s ovim sindromom mogu osjetiti iznenadni bol u grudima ili misliti da imaju srčani udar. Takotsubo kardiomiopatija je bolest koja se javlja širom svijeta, a prvi put je opisana u Japanu kao sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane komore s kliničkom slikom akutno nastalog bola u grudima, EKG promjenama i laboratorijskim bilježnicama povrede srčanog mišića koji su upućivali na razvoj srčanog infarkta. Naziv “takotsubo” dolazi od japanske riječi takotsubo, što znači “zamka hobotnice”, jer lijeva komora srca poprima oblik koji nalikuje zamci hobotnice. Simptomi i uzrok slomlje-

nog srca Pacijenti koji imaju sindrom slomljenog srca vrlo često imaju simptome srčanog udara, akutni bol u grudima, elektrokardiogram s karakterističnim promjenama i otpuštanje enzima povezanih sa uobičajenim srčanim bolestima. “Sindrom slomljenog srca je sindrom vrlo romantičnog naziva, a u stvari je vrlo ozbiljan sindrom. Poznat je još pod imenom takotsubo kardiomiopatija ili stresna kardiomiopatija. Sindrom slomljenog srca zahvata dio srca, tačnije vrh srca, privremeno narušavajući normalnu funkciju srčanog mišića”, objašnjava specijalista interne medicine dr Sanela Rošić Ramić. Takotsubo sindrom ili stresom izazvana kardiomiopatija uglavnom pogađa žene u postmenopauzi zato što ih tada estrogen više ne štiti. U osamdeset odsto slučajeva ovaj je sin-

dom povezan s jakim emocionalnim stresom koji se odražava na stvarno fizičko stanje srca. Najčešći uzrok je gubitak voljene osobe, kroz smrt, razvod, izdaju, prekid veze ili nevjeru. Tek u rjeđim slučajevima posljedica može biti prevelika sreća. “Tačan uzrok ovog sindroma nije jasan. Smatra se da nalet hormona stresa, poput adrenalina, može privremeno oštetiti srca nekih ljudi. Obično ovom sindromu prethodi intenzivni fizički ili emocionalni događaj, a i neki ljekovi naročito ilegalni stimulansi poput metamfetamina i kokaina”, kazala je dr Rošić Ramić, piše Klix. Dodaje da osim toga postoje i određeni faktori rizika, a to su pol (žene češće imaju ovaj sindrom od muškaraca), dob (osobe starije od 50 godina ), ali i istorija neuroloških oboljenja. “Uobičajni simptomi slomljenog srca su: bol u grudima, krat-

koća daha, ponekad osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca. Kako svaki dugotrajni ili trajni bol u grudima može biti znak srčanog udara, važno je takve tegobe ozbiljno shvatiti te se odmah javite ljekaru (pozvati hitnu pomoć)”, savjetuje nam. Liječenje slomljenog srca Liječenje sindroma slomljenog srca zavisi od toga da li pacijent ima zastoj srca ili akutnu hipotenziju i šok. Iako još ne postoje tačno određeni ljekovi za ove slučajeve, mnogi ljekari koriste ljekove kojima se liječi srčani zastoj i pospješuju srčane kontrakcije. Iako su medicinski tretmani važni za rješavanje akutnih simptoma takotsubo kardiomiopatije, dalje liječenje uključuje promjenu načina života. Važno je da pojedinac ostane fizički zdrav, dok uči i koristi metode za upravljanje stresom i da se nosi s budućim teškim situacijama.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

VEZE

Pacijenti koji imaju sindrom slomljenog srca vrlo često imaju simptome srčanog udara, akutni bol u grudima, elektrokardiogram s karakterističnim promjenama i otpuštanje enzima povezanih sa uobičajenim srčanim bolestima.

Dijagnostika i liječenje U cijeloj peripetiji oko sindroma slomljenog srca, dobra vijest je da srčani mišić obično zacjeljuje u roku od 2-4 nedjelje, a većina ljudi se u potpunosti oporavi u roku od dva mjeseca. Doktor će sigurno uvesti i redovna praćenja ehokardiograma kako bi se pratio oporavak srca. Za dijagnosticiranje Takotsubo kardiomiopatije postoji nekoliko testova. Prije svega, doktor treba da isključi srčani udar. To je najvažnije. Ipak, uzrok simptoma prati se i pomoću EKGa, električni snimak djelovanja srca, zatim preko krvi kako bi se provjerili enzimi koji ukazuju na oštećenje srčanog mišića. Tu je i ehokardiogram, ultrazvuk srca koji proučava oblik srca i otkriva bilo kakve nenormalne pokrete glavne crpne komore.

Koronarni angiogram provjerava protok krvi kroz srčane krvne žile, odnosno koronarne arterije. Važno je naglasiti da osobe s Takotsubo kardiomiopatijom nemaju blokadu u svojim koronarnim arterijama, dok kod srčanih udara postoji blokada. Dakle, kod sindroma slomljenog srca postoji privremeni poremećaj vaše normalne crpne funkcije na jednom području srca. Ostatak srca funkcioniše normalno ili uz još snažnije kontrakcije. Sindrom slomljenog srca može biti uzrokovan reakcijom srca na porast hormona stresa, zaključuju istraživači. Treba naglasiti da su simptomi sindroma slomljenog srca uglavnom izlječivi, a stanje se obično preokreće danima ili nedjeljama.

Tačan uzrok ovog sindroma nije jasan. Smatra se da nalet hormona stresa, poput adrenalina, može privremeno oštetiti srca nekih ljudi. Obično ovom sindromu prethodi intenzivni fizički ili emocionalni događaj, a i neki ljekovi naročito ilegalni stimulansi poput metamfetamina i kokaina

roditelji-djeca

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

BEZBJEDNOST JE OSNOVA

Sačuvajte radoznalo dijete od povreda

Ukoliko je vaš mališa prohodao i postao pravi zvrk, moraćete mnogo energije da uložite trčeći za njim i pazeći da se ne povrijedi. Izdvajamo savjete kako da svoj dom učinite bezbjednim za dijete. Kupatilo Brijači i makaze - mogu se posjeći ili ozbiljnije povrijediti oštrim objektima. Držite sve opasne predmete zatvorene u fioci. Kozmetika i ljekovi - mališani mogu progutati sve manje objekte ostavljene u njihovoj blizini, čime se mogu otrovati ili predozirati. Budite sigurni da su ljekovi dobro zatvoreni i sklonjeni van domašaja djece, jednako kao i kozmetički proizvodi. Sitni proizvodi - tupferi, tamponi i sve ostale sitnice mogu staviti u usta i ugušiti se njima. Budite sigurni da su niže police prazne, a opasni predmeti van domašaja

djeteta. Dnevna soba Namještaj - naslonjače i jastuci mogu biti opasni, jer se lako tu mogu zagubiti sitnice poput sitniša, koje mališani mogu instinktivno staviti u usta. Rješenje je da redovno provjeravate šta se nalazi ispod namještaja, naročito nakon odlaska gostiju. Dekoracija stočića za kafu - plastično i dekorativno voće mogu se djetetu učiniti kao prava poslastica. Izbjegavajte ovakve ukrase, kao i aranžmane sa kamenčićima i klikerima, ili ih barem držite van domašaja. Police za knjige - mališani mogu oboriti policu samo pokušajima da dohvate knjigu ili da se popnu. Neka police budu fiksirane uz zid dobro, kako ne bi dijete moglo da ih pomjeri. Roletne i venecijaneri djeca se često igraju tim kanapima, te postoji moguć-

nost nesvjesnog stavljanja oko vrata i gušenja. Skratite ih ili privežite visoko van domašaja djeteta. Takođe, uklonite plastične ili metalne dijelove da ih dijete ne bi progutalo. Električne žice i utičnice - ne dozvolite da budu blizu njih, jer vrlo lako mogu upasti u električno kolo. Sakrijte kablove iza namještaja, a utičnice poklopite. Kuhinja Magneti za frižider - lako ih mogu skinuti sa frižidera i ubaciti u usta. Izbjegavajte ih ili ih barem uklonite iz djetetovog vidokruga. Uređaji - mogu se povrijediti raznim uređajima poput mašine za pranje posuđa pune oštrih objekata, ili rerne koja ih može opeći. Rješenje je da držite mašinu, rernu i slične uređaje zatvorene kako djetetu ne bi palo na pamet da ih dira. (Yumama.com)

38 DN

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ČUVENI KOBILA KREČNJAK AMERIČKI SO ITALIZA OZNAKA VINSKE ARAPSKE DOBIJANJE POLITIČAR REĐATI SE ZA TONU JANSKI U NIZ RASE HARIMAN GRADITELJ KISELINE CEMENTA (MN.) VIOLINA

KONJI U EPSKOJ PJESMI

AUTOR: BANE

FOTO UBOD

ZAO ČOVJEK (FIG.)

OPUS (SKR.) EKSTREMITET

ITALIJANSKI FUDBALSKI KLUB DUVAČKI INSTRUM. GRČKI BRODOVLASNIK

ĆUD, PRIRODA (MN.) ČETVOROUGAONO GEOMETRIJSKO TIJELO

KARAT ŠAMPION GLUMAC INDONE- PAĆINO ŽANSKI RIBARSKI ČUVENA MANEBRODIĆ KENKA

ČVRST, IZDRŽLJIV

NAGINJATI SE SLOŽENO SLOVO ŽELJEZNIČKI INSTITUT

NEREALNOST CELZIJUS PROSTORIJA SA ZBIRKOM UČILA

DVA VOKALA

OBRAĐEN KAMEN ŽENSKO IME

STONOTENISKI KLUB (SKR.)

SPREMANJ E HRANE ZA STOKU GRAD NA OSTRVU KIRIBATI

Usta pingvina

MJESTO U BAČKOJ MJESTO KOD ZRENJANINA

OZNAKA ZA TOPA U ŠAHU

ŽITELJ ASIRIJE

ENGLESKA KNJIŽEVNICA VEST

DRUKČIJE (LAT.) MAKEDONSKI NOVAC (MN.) POPIS IMENA, IMENIK

Play sudoku online at: VITOMIRA OD MILJA ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

www.sudokukingdom.com

OPERATIVNI CENTAR (SKR.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: DVOZUBAC, KI, ORLINE, ATOS, RAGBIST, JNK, EČANKE, LUTA, VAKUUMMETAR, ARITMETIČKI, T, RI, R, NETO, ISI, BOROVIT, KLAJV, BAEZ, P, AKN, OR, GAKOVO, DVOJAC, AC, AME, DISKOS.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3391

Medium level

8 8 5 6

3 7

7 5

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3392

5 8

1 4 9 6 5 7 2 3 8 Sudoku puzzle No. 3316 2015-11-11 7

Medium level

4 8

8 3

1 5

9 1

7 2

2016-01-26

8 3 5Puzzle 1 9 solution: 2 7 6 4

7 4

Sudoku puzzle No. 3315 2015-11-10

5 1 8 9 2 4 6 7 www.sudokukingdom.com

4 3

Play sudoku online at:

2016-01-25

www.sudokukingdom.com Neko bi da se igra žmurke

3 5

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #R031II

Ahead Ahead Anger Anger Aortas Aortas Barge Bears Barge Bulge Bears Cackle Cored Bulge Couples Cackle Envies Glowers Cored Gruff Couples Hawks Envies Lovers Macho Glowers Gruff

Mints Hawks

Naive Lovers

Napalms Macho Opera MintsPause Popcorn Naive Pressing Rascal Napalms Refuse Opera Rents Reserve Pause Rives Popcorn Roast Pressing Senate Sight Rascal Refuse

Rents

Smoke

Tragic

Strait Struts Subverts Toots Tragic Trapdoor Trips Tweed Villager Waned Waste Widen

Trapdoor

Reserve Soaps Rives Roast Senate Sight Smoke Soaps Strait Struts

HOROSKOP OVAN Promjena posla je pred vama iako se tome niste nadali. Trebalo bi da se prilagodite novim okolnostima na ovom polju. Napeta atmosfera sa partnerom vas sve više guši i razmišljate o prekidu.

BIK Nije povoljan dan za nove poslovne odluke. Moguće je da ćete imati neke manje poteškoće na ovom polju. Prilično ste hladni i sa voljenom osobom nastupa faza zahlađenja.

BLIZANCI Želite po svaku cijenu da se dokažete, ali biste na taj način mogli da narušite odnose koje imate sa kolegama. Pokušajte da se ne obazirete na intervencije sa strane koje postoji u vašoj vezi.

Trips

VAGA Povoljan dan je ispred vas. Poslovi će vam ići od ruke i bićete, generalno, zadovoljni. Imate priliku da birate osobu koja vam se najviše dopada i da je osvojite. Očekuje vas mogućnost za ulazak u vezu.

ŠKORPIJA Nemojte previše da se oslanjate na druge ljude kada je u pitanju posao. Budite spremni da veći dio odgovornosti preuzmete na sebe. Pretjerano ste skloni svađama sa voljenom osobom.

STRIJELAC Nalazite se ispred nove odluke. Moguće je da ćete imati priliku za promenu radnog mjesta. Moguće je da između vas i voljene osobe postoje neki problemi koji su ostali neriješeni iz ranijeg perioda.

Tweed Villager Waned Waste Widen

Subverts

RAK Opterećuju vas sitnice na poslovnom polju. Kao da ne možete da udesite da baš sve bude po vašoj mjeri. Ne dopada vam stav koji je zauzela voljena osoba i možete imati brojne rasprave sa njom.

JARAC Imate finansijske probleme koji vas iz dana u dan sve više opterećuju. Nepovoljan period je pred vama. Moguće je da ne možete da ostvarite vezu sa osobom koja vam se dopada.

Toots

REBUS

Skloni ste tome da ulazite u konflikte na poslovnom polju. Moguće je da pokazujete lične frustracije. Ne umete na pravi način da pokažete svoja osjećanja i djelujete nervozno pred partnerom.

DJEVICA Smatrate da je došlo vrijeme da polako mijenjate poslovnu strategiju jer su se i vaše okolnosti promijenile. Potrebno vam je više fleksibilnosti u komunikaciji sa partnerom.

Rješenje iz prethodnog broja: Kaka dugo lovi

VODOLIJA Pokušavate da sve poslove završite na vrijeme, ali uvijek postoji nešto što vas dodatno usporava na ovom polju. Mogući su konflikti sa voljenom osobom i to oko sitnica koje nisu zapravo toliko važne.

RIBE Potrebna vam je podrška kolega kako biste mogli da ostvarite poslovni projekat kojem ste posvećeni. Veoma ste osjetljivi, pa svaka pogrešna partnerova riječ na vas može da djeluje veoma negativno.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem grobnicu na pravoslavnom groblju u Škaljarima, Kotor. Tel: 069/597-539

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Prodajem kuću i 20 000 m2, Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

Beograd vidio trenutno najboljeg napadača planete: Levandovski

DA LI STE ZNALI

Žoze Murinjo je sinoć vodio šesti klub u Ligi šampiona - Totenhem. Prije toga kroz elitu je bio trener Porta, Čelsija, Intera, Reala i Mančester junajteda. Zanimljivo, “Specijalni” nikada nije izgubio prvi meč na domaćem terenu za neki od tih šest klubova.

Za godinu od borbe sa tumorom do tima Junajteda Sjajna priča dolazi sa Ostrva, još jedna potvrda da je sportsko srce jače od svih bolesti. Mladi Maks Tejlor naći će se u četvrtak u sastavu velikog Mančester junajteda za meč Lige Evrope protiv Astane, a prije samo 12 mjeseci počeo je borbu protiv tumora testisa. Hemoterapije su prošost, pa je 19-godišnji defanzivac “đavola” spreman za debi u dresu kluba sa “Old Traforda”. K.B.

LŠ, 5. KOLO: ŠOU POLJAKA U BEOGRADU

Levagol ugasio Zvezdu, Atalanta se vratila Sve je moguće kada je u pitanju Robert Levandovski - sinoć je to na bolan način osjetila Crvena zvezda. Trenutno najbolji napadač svijeta, jedan od najboljih u istoriji fudbala, za svega 14 minuta postigao je četiri gola u Beogradu i tako potpisao laganu pobjedu njegovog Bajerna nad nemoćnom Zvezdom u 5. kolu Lige šampiona - 6:0. Levagol je tako postao čovjek koji najbrže postigao četiri gola na jednom meču Lige šampiona, a uz Lionela Mesija tek drugi koji je protiv dva tima upisao “poker” - prije Zvezde, to je uspio i protiv Reala. Uz sve to svojevremeno je protiv Volfsburga postigao pet pogodaka za devet minuta. U grupi B Totenhem je, na debiju Žozea Murinja pred domaćim navijača, okrenuo Olimpijakos (4:2, golovima Alija, Orijea i dva puta Kejna) i tako zajedno sa Bajernom kolo

LEVANDOVSKI JE POSTAO ČOVJEK KOJI NAJBRŽE POSTIGAO ČETIRI GOLA NA JEDNOM MEČU LŠ. UZ MESIJA TEK JE DRUGI KOJI JE PROTIV DVA TIMA UPISAO “POKER” (ZVEZDA I REAL). UZ SVE TO SVOJEVREMENO JE PROTIV VOLFSBURGA POSTIGAO PET POGODAKA ZA DEVET MINUTA

GRUPA A Real M - PSŽ 2:2 (Benzema 17, 79 - Mbape 81, Sarabia 83) Galatasaraj - Klub Briž 1:1 (Bujuk 11 - Dijata 92) TABELA: PSŽ 13, Real 8, Klub Briž 3, Galatasaraj 2. GRUPA B C. zvezda - Bajern 0:6 (Gorecka 14, Levandovski 53. (pen), 60, 64, 68, Toliso 90) Totenhem - Olimpijakos 4:2 (Ali 45+1, Kejn 50, 77, Orije 73 El Arabi 6, Semedo 19) TABELA: Bajern 15, Totenhem 10, Crvena zvezda 3, Olimpijakos 1. GRUPA C M. siti - Šahtjor 1:1 (Gundogan 56 - Solomon 69) Atalanta - Dinamo Z. 2:0 (Murijel 27. (pen), Gomes 47) TABELA: M. siti 11, Šahtjor 6, Dinamo 5, Atalanta 4. GRUPA D Juventus - Atletiko M. 1:0 (Dibala 45+2) Lokomotiva - Bajer L. 0:2 (Zemaletdinov 11. (ag), Bender 54) TABELA: Juventus 13, Atletiko 7, Bajer 6, Lokomotiva 3.

prije kraja proslavio plasman u nokaut fazu. Snovi o osmini finala polako se ruše kod navijača Dinama - “modri” su sinoć poraženi od Atalante (2:0), dok je Šahtjor herojski stigao do boda protiv Sitija (1:1). Sve to znači da će “rudari” i tim iz Bergama vjerovatno u direktnom duelu odlučiti ko ide dalje - osim u slučaju da Dinamo napravi čudo i u Zagrebu savlada Siti. K.B.

Može li Bor pakao od g

LŠ, 5. KOLO: VEČERAS DERBI U BAR

Barselona, Borusija Dortmund i Inter - svi imaju svoju račinicu, svi imaju šansu za plasman u osminu finala Lige šampiona. Drugi dan petog kola Uefinog elitnog takmičenja donosi nove bitke u “grupi smrti”, cijela planeta biće okrenuta ka “Nou Kampu”, ali biće bitna i dešavanja u Pragu...

■ BARSA ŽELI DA

IZBJEGNE ODLUKU NA MEACI

Barsa ima sve u svojim rukama - ukoliko večeras slavi protiv Borusije na svom stadionu kolo prije kraja obezbijediće nastavak takmičenja u Ligi šampiona. Međutim, ako tim iz Dortmunda “izvuče” makar bod u Kataloniji, a Inter savlada Slaviju u gostima, ekipa Ernesta Valverdea za nokaut fazu moraće da se bori u posljednjem kolu pro-

MESIJEV 700. MEČ ZA BARSELONU Ukoliko večeras istrči na teren protiv Dortmunda Lionel Mesi će upisati 700. nastup za Barselonu. Ispred njega po broju nastupa za blaugranu nalazi se samo Ćavi (767).

Od raspoloženja dva kapitena i majs tiv Intera na “Meaci”. Bio bi to direktan duel za nastavak sna u eliti. Naravno, pod uslovom da u posljednjem meču Borusija savlada Slaviju na “Vestfalenu”. “Moramo da pobijedimo kako bismo što ranije osigurali prolazak dalje”, jasan je

PLAŠI LI SE LAMPARD SLIJE Valensija - Čelsi, direktan duel za osminu finala na “Mestaji”. Oba tima imaju po sedam bodova (koliko ima i Ajaks), pa je jasno koliko će večerašnji okršaj biti važan za oba tima. “Pravi je trenutak da ekipa Frenka Lamparda pokaže da i u velikim mečevima zna da igra dobar fudbal”, najavili su engleski mediji ovaj duel, aludirajući na to da su “plavci” ove sezone sve “kupili” sjajnom igrom, ali da nisu bili pravi u derbijima i velikim mečevima. Naravno, pitaće se mnogo i “slijepi miševi” - posebno na svom hramu.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

rusija da napravi grupe smrti?

SPORT

RSELONI, INTER BEZ PRAVA NA GREŠKU U PRAGU

stora mnogo toga će zavisiti večeras: Marko Rojs i Lionel Mesi Usman Dembele, momak koji će večeras igrati protiv svog nekadašnjeg kluba Dortmunda. “Nadam se da ćemo uz podršku navijača uspjeti da dođemo do tri boda, kako bismo smireni dočekali meč sa Interom. Naravno, meč sa Borusijom biće emotivno te-

EPIH MIŠEVA

žak za mene”. Za Inter će, s druge strane, duel u Pragu biti utakmica godine - momci Antonija Kontea pobjedom nad Slavijom sve bi u posljednjem kolu držali u svojim rukama. Ili u prevodu - sa dvije pobjede “nerazuri” bi bili sigurni putnici u nokaut fazu.

■ POSLJEDNJI VOZ ZA ZENIT I BENFIKU

Ako je grupa F najjača, onda je grupa G najizjednačenija. Lajpcig, Lion, Zenit i Benfika - svi i dalje imaju šanse za nokaut fazu, s tim da će klubovi iz Sank Peterburga i Lisabona večeras juriti posljednji voz. Zenit dočekuje Lion i trijumfom bi se izjadnačio da “lavovima” na drugom mjestu, dok posljednjeplasiranu Benfiku očekuje mnogo teži posao na gostovanju kod lidera Lajpciga. Večerašnji program donijeće i još jedan derbi - šampion Evrope Liverpul doče-

VEČERAS GRUPA E 21.00h Liverpul - Napoli 21.00h Genk - Salcburg TABELA: Liverpul 9, Napoli 8, Salcburg 4, Genk 1. GRUPA F 21.00h Barselona - Dortmund 21.00h Slavija P - Inter TABELA: Barselona 8, B. Dortmund 7, Inter 4, Slavija 2. GRUPA G 18.55h Zenit - Lion 21.00h Lajpcig - Benfika TABELA: Lajpcig 9, Lion 7, Zenit 4, Benfika 3. GRUPA H 18.55h Valensija - Čelsi 21.00h Lil - Ajaks TABELA: Ajaks 7, Čelsi 7, Valensija 7, Lil 1.

kuje Napoli. U slučaju poraza “redsi” bi u direktnom duelu sa Red Bulom morali da se “vade” u Salcburgu, dok bi Napolitanci i sa porazom na “Enfildu” sve držali u svojim rukama, pošto u posljednjem kolu dočekuju otpisani Genk. K.B

PRETHODNA MEČA NA “MESTAJI” ČELSI NIJE IZGUBIO (DVIJE POBJEDE I REMI), MEĐUTIM OVE SEZONE JE OD VALENSIJE PORAŽEN NA SVOM STADIONU (1:0)

Obaveze u Kupu pred derbi: Ivanović (Budućnost) i Nedić (Sutjeska)

JEDAN REVANŠ I TRI PRVA MEČA U KUPU CG

KUP KAO NAJAVA SUPER NEDJELJE Nevrijeme je prošlo, pravi je trenutak za fudbal - Budućnost i Jedinstvo odradiće danas revanš četvrtfinala Kupa Crne Gore, dok će ostalih šest ekipa igrati tek prve mečeve koji su prije dvadesetak dana odloženi zbog ogromnih pljuskova koji su tada pogodili našu zemlju. Za naša dva najpoznatija kluba, ujedno i najbolja posljednjih godina, Budućnost i Sutjesku okršaji u masovnijem takmičenju biće i uvod u super nedjelju i njihov međusobni duel za lidersku poziciju Telekom prve crnogorske fudbalske lige. Budućnost bi trebalo da ima lakši posao, pošto je u prvom meču u Bijelom Polju slavila sa 1:0, pa bi revanš trebalo da bude rutina protiv drugoligaša. “Ne zavarava nas prednost iz prethodnog meča, kao ni to što Jedinstvo nastupa u nižem rangu. Respektujemo svakog protivnika, ali uvijek idemo na pobjedu”, jasan je trener “plavih” Mladen Milinković. “Nadam se da ćemo pokazati napredak u igri i pobjedom ovjeriti prolaz u polufinale, ali i napraviti pozitivnu uvertiru pred nedjeljni derbi sa Sutjeskom”. Sutjesku čeka derbi u četvrtfinalu - protiv Zete, a prvi meč odigraće se u Golubovcima. “Zeta se ne boji nikoga, to je dokazala i u dosadašnjem dijelu šampionata, iznenadila je mnoge”, upozorio je štoper Sutjeske Aleksandar Šofranac.

RASPORED Prvi mečevi 13.00h Iskra - Podgorica 13.00h Petrovac - OFK Titograd 13.00h Sutjeska - Zeta Revanš 17.00h Budućnost - Jedinstvo (prvi meč 1:0)

“Nismo kompletni, ali i takva Sutjeska može da napravi dobar rezultat za revanš. Ponavljam, Zeta je težak rival, ali imamo mnogo razloga da vjerujemo u sebe. Željni smo novih izazova i trofeja”. S druge, Kup će za Zetu biti šansa da se do kraja sezone bori za trofej... “Kao i u svakom meču sa Sutjeskom tako i u ovom očekujem tvrdu utakmicu, sa malo pravih šansi. Svaka pobjeda bez primljenog gola bi nam omogucila da mirnije dočekamo revanš”, poručio je desni bek tima sa Trešnjice Amel Tuzović. Osim pomenuta dva duela biće zanimljivo vidjeti da li i hit prvenstva Iskra može da nastavi borbu za trofej i u drugom takmičenju - rival momcima Aleksandra Nedovića biće nezgodna Podgorica. K.B.

Mladen Milinković, trener Budućnosti

Ne zavarava nas prednost iz prethodnog meča, kao ni to što Jedinstvo nastupa u nižem rangu. Respektujemo svakog protivnika, ali uvijek idemo na pobjedu

SPORT

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

NIKO NI NE POMIŠLJA NA FUDBAL DARKO NIKAČ SA PO

ČEKAŠ I NEMOĆNO GLE ŠTA ĆE TEK DA SE DOG

⌦ Bojan Topalović

Serija zemljotresa koja je pogodila Albaniju se osjetila u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, posebno je ljuljalo u Crnoj Gori, a jedan Crnogorac je bio na licu mjesta - potres jačine 6,4 jedinica Rihterove skale je u 3.54 pogodio okolinu Drača, a naš fudbaler Darko Nikač je sve to preživio. Napadač Teute je bio prestravljen događajima u gradu koji je udaljen 164 kilometra od njegove rodne Podgorice... “Prvi zemljotres se osjetio oko dva sata poslije ponoći, ali nije bio strašan, pa sam se vratio da spavam. Međutim, onaj u četiri sam itekako osjetio. Nisam znao u prvom trenutku šta se dešava. To je bila katastrofa. Budiš se, sve oko tebe se drma i pada, a tu su ti žena i dijete. Bukvalno se nalaziš u bezizlaznoj situaciji”, rekao je Nikač za Dnevne novine po dolasku kući.

Ulaz u zgradu u kojoj je stanovao Darko Nikač

Darko Nikač u dresu Teute

■ TOTALNI ŠOK Stan dvadesetdevetogodišnjeg centarfora u Draču, kao i zgrada su bili u ruševinama... “Pokušao sam da otvorim vrata, ali su blokirala, pa sam želio da ih razvalim, ali nisam uspio. Sačekali smo da malo

prođe i odmah smo napustili stan i izašli napolje. Uzeli smo samo hranu za dijete i istrčali napolje”, govori nam Nikač. A na izlazu iz zgrade - nimalo prijatna situacija... “Vidiš samo hotel preko puta koji je bukvalno sravljen sa ze-

FOTO PRIČA

DE LAURENTIS “UZEO” OD IGRAČA VIŠE OD 2.000.000

Napoli je 5. novembra remizirao sa Salcburgom u Ligi šampiona u Napulju (1:1), to se nije dopalo predsjedniku Aureliju Laurentisu, koji je naredio igračima da ostanu u karantinu. Međutim, prvotimcima se to nije svidjelo, oglušili su se o naredbe “šefa”, a De Laurentis je odlučio da momke Karla Anćelotija udari po - džepu. I to pred večerašnji okršaj sa Liverpulom. De Laurentis je ukupno igračima “uzeo” preko 2.000.000 eura - najviše je kažnjen Insinje (354.583 eura), a najmanje Gaetano (625 eura).

mljom. Stali smo na jednu poljanu, čekali da se smiri situacija. Još sam bio pod šokom, ali je žena uspjela da se vrati po ključ u stan i znali smo odmah da moramo da se vraćamo u Podgoricu. Čuo sam se sa trenerom, rekao mi je da odem

NAJVEĆA SPORTS

AJAKS Dovoljno je reći - De Klasiker! Jedan od najvećih fudbalskih derbija na planeti. Uvijek je uzavrelo, još od 1921. do danas, kako na tribinama, tako i na terenu... A činjenica da je u februaru 2009. postignut dogovor da se zabrani prisustvo gostujućih navijača u narednih pet godina, najbolje govori o kakvom se rival-

SPORT

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

ORODICOM PREŽIVIO ZEMLJOTRES U DRAČU

EDAŠ GODI

Stan Darka Nikača u Draču

FILIP BAKIĆ

Potres me izbacio iz kreveta

Nemoguće je da opišem kako je bilo. Kao na filmu. Dvije - tri zgrade su poslije toga drugog zemljotresa bile sravljene sa zemljom. To je nešto najstrašnije što sam vidio u životu. Potpuno si nemoćan, samo čekaš da vidiš šta će da se dogodi. Nikada nikome da se desi”.

■ NEVJERICA

kući na dva - tri dana”. Nikač je svjedočio katastrofi, još dolazi sebi poslije preživljenog šoka, naročito jer se još jedan osjetio oko sedam sati ujutru... “Taj je dodatno sve srušio, tako da sam imao sreće.

Kada je “zadrmao” treći zemljotres, Nikač je sa familijom već bio na pragu Podgorice. Ali, čuo se sa dragim ljudima iz Drača. “Bukvalno su mi rekli da praktično nijedno auto nije ostalo u Draču. Saigrači iz Teute, naročito stranci, su se zaputili kućama, a svi ljudi koji su mogli su pokušali da se sklone u neke mirnije i obližnje krajeve”. A kako se ponašao narod poslije tog prvog osjetnog udara - bivši špic Budućnosti, OFK Titograda, Grblja,

SKA RIVALSTVA

FEJNORD stvu radi. Zabranu su nametnuli tadašnji gradonačelnici Amsterdama i Roterdama, te holandski fudbalski savez u pokušaju da se obeshrabre nasilnici, jer je 1997. jedan navijač Ajaksa pretučen na smrt. Što se tiče terena - ljuti rivali su do sada odigrali 192 utakmice, Ajaks je slavio na 85 mečeva, Fejnord na 59, dok je 48 puta viđen remi.

Punea, MTK-a, Navbahara i Iskre se našao u masi. “Vladala je nevjerica i nemoć. Svi su istrčali glavnom bez obzira, nije bilo struje. Ne znaš kako da se ponašaš. Ne znaš šta da kažeš ljudima, samo čekaš. Iskreno, još sam pod šokom. Da sam bio sam sve bi lakše bilo. Ali sa ženom i malim djetetom - nikako ne može da ti bude svejedno. Daleko od toga”.

■ O FUDBALU NE

MISLIMO, ALI...

Najbitnija sporedna stvar na svijetu je u trenucima katastrofe - logično - potpuno nebitna. “Niko ni ne pomišlja na fudbal. Kolo za vikend će da se odloži, niko ne zna šta će se dešavati ubuduće. Čitam i slušam da je dosta ljudi izgubilo život, da su mnogi povrijeđeni. Prava katastrofa”, rekao je Nikač. A momak koji je odigrao

tri utakmice za reprezentaciju Crne Gore je u dosadašnjem dijelu sezone na 15 utakmica postigao dva gola. Teuta poslije 13 kola ima 19 bodova, lider Partizani je daleko sedam poena, a mjesto u Evropi je daleko samo bod. “Cilj na početku sezone je bio da napadnemo titulu, čak smo na početku i bili u vrhu, ali sada je osnovni cilj Evropa. Generalno, igramo loše. Ni ja nisam zadovoljan svojim učinkom, ali i ne dobijam neke lopte, jer stvarno nemamo ritam”, govori nam Nikač, koji je podvukao. “Niko nije zadovoljan rezultatom - ni mi igrači, ni klub, ali liga je teška, vjerovatno najteža u kojoj sam igrao. Međutim, vidjećemo šta će se desiti sada u januaru kada krene prelazni rok. Ali opet kažem, sada niko ne misli na fudbal, a tek ćemo da vidimo posljedice svega ovoga katastrofalnog”, jasan je Darko Nikač.

IZJAVA DANA Nevjerovatno iskustvo, prvi put da igram na SP, ponosan sam na ekipu. Naravno, mnogi su očekivali nešto nerealno, da ćemo uzeti medalju, ali mi smo mala zemlja. Iz mog ugla, ponosan sam što sam bio dio toga, što smo se borili na svakoj utakmici. Neke stvari nisu išle, ali željeli smo da naš narod bude ponosan na nas. Nije nas mnogo da možemo da se hvalimo svime i svačime. Malo nas je i treba da budemo ponosni na to što imamo Naš centar Bojan Dubljević o učešću košarkaške reprezentacije na Mundobasketu u Kini

Zemljotresi sa epicentrom na 12 kilometara od Drača su potresli Albaniju i region, odnijeli ljudske živote, napravili značajnu štetu... I dok u FK Teuta igra Darko Nikač, boje košarkaške sekcije Teute iz Drača - grada koji je najviše pogođen potresanjem tla - brane dva Crnogorca: trener Nikola Milatović i 22-godišnji košarkaš Filip Bakić. I jedan i drugi su na bezbjednom... “Još sinoć smo osjetili nekoliko blažih zemljotresa, koji su se nastavili tokom noći”, rekao je Bakić za FOS, a onda se nadovezao... “U četiri sata me potres bukvalno izbacio iz kreveta i odmah sam istrčao u hodnik, da provjerim kako su američki igrači koji su mi cimeri, nakon čega smo se brže - bolje obukli i izletjeli napolje. Nenormalno je ljuljalo, bili smo prestravljeni”. Nikačeva zgrada je pretrpjela oštećenja, a Bakićeva nije... “Oko sedam sati se dogodio još jedan potres, čini mi se još jači od prethodnog... Na našoj zgradi srećom nema većih oštećenja, ali su kroz grad štete ogromne. Najbitnije je, hvala Bogu, da smo živi i zdravi”, poručio je 22-godišnji Bakić. B.T.

SPORT

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

Vučice ubjedljive protiv Zvezde

Košarkašice Budućnost Bemaksa pobijedile su u Podgorici Crvenu zvezdu 81:49, u utakmici sedmog kola WABA lige. Vučice su upisale peti uzastopni trijumf, nakon dva startna poraza na gostovanjima Celju i bugarskoj ekipi Beroe. Trijumfovala je i protiv Trešnjevke i Banovića pred svojim navijačima, Kraljeva i Orlova u gostima. Domaći tim do pobjede vodila je Nikolina Babić sa 16, Anđelina Mitrašinović dodala je 15, dok je Mina Đorđević meč završila sa 12 poena. U ekipi Crvene zvezde dvocifrene su bile Ivana Katanić i Nadežda Nedeljkov sa po 14 poena. Zvezda je u seriji od šest uzastopnih poraza, a jedini trijumf ostvarila je u prvom kolu protiv Banovića. Budućnost Bemaks će u narednom kolu, 5. decembra, biti gost Partizana.

Razlaz je blizu: Veselin Vujović i predsjednik RS Slovenije Franjo Bobinac

MEDIJI PIŠU DA ĆE RUKOMETNI SAVEZ SLOVENIJE SMIJENITI NAŠEG STRUČNJAKA

Je li tajna sjednica presudila Vuji? Zmajčeke je vodio do trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu 2017, do plasmana na Olimpijske igre, ali čini se da su srećni dani u Sloveniji završeni za crnogorsku rukometnu legendu. Kako pišu mediji u ovoj zemlji Rukometni savez Slovenije na jučerašnjoj “tajnoj” sjednici odlučio je da smijeni Veselina Vujovića sa mjesta selektora - na svega mjesec pred početak priprema za Evropsko prvenstvo. Kako javlja Delo na sjednici su bila podijeljena mišljenja o tome da li stručnjak sa Cetinja treba da dobije otkaz, ali

FOTO PRIČA

SRCE LAVICA NA SUNCU MINAMATA

Još samo tri dana ostala su do početka Svjetskog prvenstva, a rukometašice Crne Gore slobodno vrijeme u Minamati iskoristile su da pošalju pozdrav svojim navijačima.

NEUSPJEH U KVALIFIKACIJAMA ZA SP 2019, LOŠE IGRE TOKOM KVALIFIKACIJA ZA EP 2020, NEZADOVOLJSTVO REPREZENTATIVACA I ISPAD (PREMA SLOVENAČKOM IGRAČU ALEKSU VLAHU) ZA VRIJEME TAJM-AUTA NA MEČU ZAGREB - BREST, RAZLOZI SU ZBOG KOJIH ĆE VUJOVIĆ DOBITI OTKAZ, PIŠU SLOVENAČKI MEDIJI.

da je više onih koji su za njegov odlazak. Isti medij piše da su glavni razlozi za otkaz Vujoviću to što je izgubio autoritet u svlačionici, da sve više igrača (čak i javno) izražava nezadovoljstvo njegovim radom, a tu su i rezultati na posljednjim akcijama - neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2019, kao i ne baš ubjedljive igre u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Kap u prepunoj čaši bila je i Vujovićev tajm-aut tokom meča Zagreba (kojeg paralelno vodi sa Slovenijom) i Bresta u Ligi šampiona. Naš struč-

njak je tom prilikom slovenačkom reprezentativcu Aleksu Vlahu rekao. “Hajde umri, da te više ne gledam”. Tada je predsjednik RS Slovenije Franjo Bobinac poručio da je zbog toga Vujović zaradio žuti karton, a da li je u međuvremnu dobio i crveni pokazaće naredni dani. Tek slovenački mediji već licitiraju sa potencijalnim nasljednicima Veselina Vujovića, a kao veliki favorit za klupu “zmajčeka” pominje se Španac Huan Karlos Pastor, koji trenutno vodi mađarski Pik Seged. K.B.

ABA 2: PORAZ NIKŠIĆANA, LOVĆEN DOČEKUJE SLOBODU

Sutjeska pala uz zvuk sirene

Nakon sjajnih predstava tokom prvih pet kola, Sutjeska ni u 9. rundi Druge ABA lige nije uspjela da veže dvije pobjede zaredom - ovog puta Nikšićani su pali u posljednjoj sekundi utakmice. Bolji od našeg tima u Domžalama bio je Helios - 83:82, a trojku sa zvukom sirene za slovenački tim postigao je Blaž Mahkovič. Prije toga, momci Zorana Glomazića diktirali su tempo tokom cijelog meča, često imali i dvocifreno vođstvo, ali su u posljednjoj četvrtini dozvolili domaćinu da se vrati u igru, a onda su mu lošom penal za-

ABA 2

Sinoć Helios - Sutjeska 83:82 Srijeda 18.00h Lovćen - Sloboda Četvrtak 17.00h Široki - Borac 18.00h Split - Rogaška 18.00h Dinamik - MZT 19.00h Novi Pazar - Spars 1. Borac 2. Helios 3. MZT 4. Sutjeska 5. Široki 6. Rogaška 7. Dinamik 8. Split 9. Novi Pazar 10. Lovćen 11. Sloboda 12. Spars

8 9 8 9 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 6 5 5 5 4 3 3 3 2 0

1 3 2 4 3 3 4 5 5 5 6 8

15 15 14 14 13 13 12 11 11 11 10 8

vršnicom dozvolili i šut za pobjedu. Najefikasniji u našem timu bio je Draško Knežević sa 26 poena, Nikola Pavlićević dodao je 18, dok je Ismet Sejfić bio blizu dabl-dabla (16 poena, devet skokova). Na parket će večeras i naš drugi tim - nakon ubjedljivih poraza od Novog Pazara i Rogaške Lovćen će dočekati Slobodu iz Tuzle. “Želimo da napravimo reakciju poslije dva slaba izdanja u gostima i da odbranimo domaći teren”, poručio je Zoran Kašćelan, trener Cetinjana. K.B.

SRIJEDA, 27. 11. 2019.

● tifo kutak

SPORT

SPORTSKI EKRAN SPORT KLUB 1, CG 12.30 _____________ Hebej - Guangžu E, kineska košarka 15.00 __________________ Soligorsk - Vojvodina, odbojka 16.55 ______________________________ Bars - Sibir, hokej 21.00 ________________________ Liverpul - Napoli, fudbal

SPORT KLUB 2 12.35 ____ Guangžu RF - Peking Guoan, kineska košarka 19.00 ___________________ Maribor - Vakifbank, odbojka

ARENA SPORT 1 19.00 _____________________________ Zenit - Lion, fudbal 21.00 ________________________ Liverpul - Napoli, fudbal 03.30 _______________ Nju Orleans - LA Lejkers, košarka

ARENA SPORT 2

SVE JE KRENULO 1973. GODINE

Navijači Maribora su se prvi put pojavili na zapadnoj tribini Ljudskog vrta 1973. godine, a prva utakmica na kojoj se grupa pojavila organizovano na južnoj tribini odigrala se 2. decembra 1989. u Subotici, kada je Maribor gostovao Spartaku u okviru Kupa Maršala Tita. Tifozi su se tada zvali Marinci, a grupa je promijenila ime pred nezavisnost Slovenije 1991. godine u Viole - zbog ljubičaste boje kluba. Navijači Maribora su se iz godine u godinu postajali sve brojniji, ređale su se koreografije, ali i incidenti po Evropi... Viole su krog godine postojanja imale padova i uspona, zavisnosti od rezultata kluba, ali uvijek je na tribini bila prisutna ekipa koja je brojala do 150 ljudi - grupa proslavlja 30 godina od osnivanja.

DN TIKET

1 2

1 2 1 2

KUKUTA ATLETIKO N. SLAVIJA INTER KPR NOTINGEM VALENSIJA ČELSI

UKUPNA KVOTA: 33,45

ZLATNU LOPTU U KARIJERI JE OSVOJIO LIONEL MESI, TVRDI KATALONSKI SPORTSKI LIST MUNDO DEPORTIVO MAĐIONIČAR BARSELONE JE DOBITNIK PRESTIŽNE NAGRADE ZA 2019. GODINU, PIŠE MUNDO KOJI JE BLIZAK BARSI, ZVANIČNA CEREMONIJA ĆE BITI ODRŽANA 2. DECEMBRA, A NAVODNO LEO JE DOBIO PREDNOST U ODNOSU NA KRISTIJANA RONALDA I VIRDŽILA VAN DAJKA

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

16.00 _________ Liverpul - Napoli, omladinska LŠ, fudbal 19.00 _________________________ Valensija - Čelsi, fudbal 21.00 ______________________ Slavija Prag - Inter, fudbal

ARENA SPORT 3 21.00 ___________ Lajpcig - Benfika, fudbal, multiprenos

ARENA SPORT 4 18.00 _________________________ Motor - Porto, rukomet 21.00 _______________________________Lil - Ajaks, fudbal

ARENA SPORT 5 21.00 _________________________ Genk - Salcburg, fudbal

NE PROPUSTITE

Veče Lige šampiona na kanalima televizije Arena sport i televizije Sport klub - utakmica Liverpul - Napoli se prenosi na SK, sve ostalo je na AS.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

AVION ULETIO U ZABRANJENI VAZDUŠNI PROSTOR

PANIKA I EVAKUACIJA NA KAPITOL HILU

Vladine zgrade na vašingtonskom Kapitol hilu nakratko su juče u bile evakuisane zbog leta malog aviona nad tim područjem. Američki mediji su javili da je zgrada američkog Kongresa evakuisana, a Bijela kuća blokirana nakon što je policija Kapitol hila izdala obavještenje o potencijalnoj prijetnji nešto poslije 8.30 časova po lokalnom vremenu. Evakuacija je naređena iz

predostrožnosti i trajala je oko pola sata, a američka tajna služba saopštila je da je osoblju Bijele kuće rečeno da ostane u zgradi, prenio je AP. Zvaničnici kažu da je avion povrijedio pravila letenja u zabranjenom vazdušnom prostoru. Mediji su prenijeli da zvaničnici nisu uspjeli da uspostave komunikaciju sa posadom aviona, kao i da su na mjesto događaja poslati borbeni avioni.

Sandra

SUDAR DVA HELIKOPTERA U MALIJU

Poginulo 13 francuskih vojnika Trinaest francuskih vojnika poginulo je u sudaru dva helikoptera tokom borbene akcije protiv džihadista u Maliju, saopštilo je francusko predsjedništvo. Predsjednik Francuske Emanuel Makron odao je

počast vojnicima stradalim za Francusku tokom žestoke borbe protiv terorizma u region Sahela, navodi se u saopštenju. U Maliju se od 2013. godine nalazi mirovna misija UN. Istovremeno s tom mi-

sijom, Francuska od 2013. predvodi vojnu akciju uz pomoć oružanih snaga Malija protiv borbenih grupa ekstremističkih organizacija koje su zavladale područjima na sjeveru te zemlje.

MLADI KINESKI GEJMER POTRAŽIO PRAVDU NA SUDU

DRUGAR MU ZA 552 DOLARA PRODAO LIKA IZ IGRICE U KOJEG JE ULOŽIO 1,4 MILIONA DOLARA

Jedan Kinez potražio je pravdu na sudu optužujući prijatelja da je za 552 dolara prodao njegovog lika iz igrice, u kojeg je, kako tvrdi, uložio 1,4 miliona dolara. Osim bivšeg prijatelja, Kinez je na sud izveo i kom-

paniju “NetEase”, koja je napravila video-igru Justice Online. Optuženi se pravdao da je lika greškom prodao za 3.888 juana (552 dolara), a da je zapravo želio da ga proda nazad prijatelju za 388.000 juana (55.138

dolara), ali da je pogriješio u kucanju jer je bio umoran od intenzivnog igranja. Međutim, u trenutku kada se lik pojavio na onlajn pijaci unutar igre, odmah ga je kupio neki drugi igrač. Slučaj je na kraju riješio sud.

“NetEase” je poništio transakciju, a originalnom vlasniku je plaćena odšteta od 12.789 dolara. Nakon presude, lokalni sud u Sičuanu postavio je odluku na

društvenim mrežama kao dobar primjer zaštite digitalnih dobara, ali i upozorio igrače da ne troše mnogo vremena unutar svijeta video-igara.