Dnevne novine 30.11-01.12.2019. godine by Dnevne Novine

■8 9

PODGORICA: DANAS OSMI KONGRES DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

PODACI MONSTATA■ 10 11

U hotelima za 10 mjeseci 4,5 miliona noćenja

Snažno potvrđivanje političke superiornosti

SUBOTA I NEDJELJA NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019. BROJ 2543 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR■ 2

Ustavni plagijat i DK falsifikat

ISTRAŽIVANJE GRAĐANSKE ALIJANSE ■ 14 15

Svega 9,4 odsto sudija smatra da mediji izvještavaju objektivno

INTERVJU: PROF. DR ŽARKO KORAĆ

■ 5 7

Crna Gora prvi put u svojoj istoriji dosljedno izlazi iz balkanskih međa SEOSKO GAZDINSTVO U ĐURAŠEVIĆIMA

KAMENO GNIJEZDO ZA UŽIVANJE U PRIRODI

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 34 35

■ 22

Dragan Radojević

marketing@dnovine.me

INTERREG PROGRAM EU UDRUŽIO CRNU GORU, HRVATSKU I BIH

PROJEKAT SAFEARTH KRUNISAĆE JUBILEJ GEOLOŠKOG ZAVODA +382 20 252 900

AKTUELNO

●NEZVANIČNO

NećeteSUBOTA je I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019. slušat ni na mobilnom, kunem vam se, jer ta himna u Budvi nije po poslovniku, bar dok smo mi na vlasti.

Ja crnogorsku himnu u budvanskom parlamentu mogu čut’ samo na mobilnom...

Sad ste vidjeli kompletan snimak „koverte“. Duži je dvije-tri stotinke sekundi. Dosnimio sam „za Mila“. Ako treba još ću da dodam ponešto. I ne brijem se više – do slobode!

MARKO ČANOVIĆ IZ MINISTARSTVA ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA O RJEŠAVANJU STAMBENIH PITANJA DIJELA DOMAĆINSTAVA

Sa Hiljadu plus smo stambeno pomogli više od 3.000 građana KLASIK ZA 1. MJESTO NA TABELI Kvalitet Telekom 1. CFL je diskutabilan, ali kada igraju Sutjeska i Budućnost, makar na tren, publika se probudi, a draž velikog derbija - još u vrijeme velike Jugoslavije to je bio derbi - osjeti se. Kompletno kolo je na programu u nedjelju, a “plavo-bijeli” i “plavi” će se sudariti kraj Bistrice od 15.00 časova pred TV kamerama Javnog servisa u HD rezoluciji. ● 50-51

Plugčieva

Kroz tri faze projekta Hiljadu plus koji je Vlada pokrenula 2010. godine, stambeno pitanje do sada je riješilo 1.185 porodica, odnosno 3.046 građana, čime je premašena početna projekcija od hiljadu stanova koje je trebalo ponuditi građanima po povoljnim okolnostima.

Ćirilsko štamparstvo doprinos je svjetskoj kulturi

● 12-13

SUBOTA

NEDJELJA

Razija Dacić poslata u istražni zatvor

Mišnić

Godina velikih investicija za Mojkovac Vlada je ove godine u Mojkovac uložila oko 35 miliona eura, ali ne, kako neki misle, zato što je premijer Duško Marković iz našeg kraja. On cijeni samo rad i kvalitetne projekte, a mi smo imali i jedno i drugo, zato podrška nije izostala, kazao je Ranko Mišnić. ●24-25

Ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčieva, zaslužna je što je reprezentativna izložba Matice crnogorske “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo” prošlog mjeseca sa velikim uspjehom prezentovana u Nacionalnoj biblioteci Sv. Ćirilo i Metodije” u Sofiji. ● 36-37

Umjereno do pretežno oblačno, uglavnom u jutarnjim i prijepodnevnim satima mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom, a od sredine dana se očekuje postepen prestanak padavina i razvedravanje. U višim planinskim predjelima na sjeveru, ponegdje su moguće kratkotrajno i sniježne padavine. Tokom dana sjeverni i sjeveroistočni vjetar u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 12, najviša dnevna od 3 do 19 stepeni.

Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru po kotlinama, mjestimično jutarnja magla. Vjetar tokom dana slab do umjeren i promjenljiv, u jutarnjim satima, na jugu, prvenstveno jugoistoku, umjeren do jak, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -6 do 9, najviša dnevna od 5 do 18 stepeni.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

UOČI KONGRESA DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Đukanović priredio svečanu večeru za inostrane goste

Đukanović sa inostranim gostima

Uoči VIII Kongresa Demokratske partije socijalista, predsjednik DPS-a Milo Đukanović priredio je sinoć svečanu večeru za inostrane goste koji će danas prisustvovati svečanom dijelu Kongresa, saopšteno je iz te partije. Predsjednik se, kako je navedeno, zahvalio u ime partije i u svoje lično ime svim gostima koji su došli i koji će uveličati ovaj značajan dan za najjaču političku partiju u državi. Gosti su predsjedniku Đukanoviću poželjeli puno uspjeha na Kongresu iz kojeg žele da Demokratska partija socijalista izađe još jača i uspješnija. “Takođe, naglašena je važnost kontinuiteta kredibilne politike DPS kao glavnog konstituenta vlasti u Crnoj Gori, što značajno doprinosi ukupnoj stabilnosti regiona i njegovoj integraciji u evropske i evroatlantske tokove”, navodi se u saopštenju.

NEĆE DRUGI MANDAT U ASK U

RADONJIĆ KONKURISAO ZA ČLANA SAVJETA AZLP

Direktor Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Sreten Radonjić saopštio je da je konkurisao za člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) i da će u zavisnosti od toga da li će biti izabran odlučiti hoće li napustiti funkciju direktora Agencije. Radonjić je novinarima, nakon sjednice Savjeta ASK-a, kazao da je obavijestio članove tog tijela da je konkurisao za drugu poziciju i da vjeruje da će biti izabran jer ispunjava sve uslove. On je ocijenio da je mnogo bolje da novi direktor Agencije bude izabran sada nego naredne godine, kada bude izborna kampanja, i poručio da se neće prijaviti na novi konkurs za direktora ASK-a. “Mogao bih da budem tu još pet-šest mjeseci i bolje da sada bude izabran direktor nego usred izborne kampanje, kako bi bio potpuno spreman da se upozna sa radom i nadležnostima i u potpunosti spreman da preuzme Agenciju”, rekao je Radonjić. On je kazao da mu niko nije sugerisao da napusti funkciju direktora ASK-a, a svoj dosadašnji rad ocijenio je odličnim. Radonjić je rekao da na tu odluku nije uticao ni veliki broj kritika koje su dolazile sa međunarodnih i domaćih adresa na rad ASKa. A.N.

Foto: MINA

Radonjić

Jonica

JONICA FORMIRALA PARTIJU

Socijalisti nova vrijednost na političkoj sceni

Bivša potpredsjednica i poslanica SNP-a Snežana Jonica formirala je partiju Socijalisti Crne Gore, a juče je održana osnivačka skupština. Nakon postupka registracije partije u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji će najvjerovatnije biti završen naredne sedmice, javnosti će predstaviti program i ciljeve. Jonica je Vikend novinama potvrdila ovu informaciju, ističući da je cilj novoformirane partije borba za socijalnu pravdu, kao i rješavanje problema građana. “Očigledno je da postoji ogromno nezadovoljstvo građana kvalitetom života i ekonomskim, ali i socijalnim problemima. Nijesu zadovoljni načinom na koji se odlučuje o njima”, rekla je Jonica. Prema njenim riječima, građani su posebno umorni od svakodnevnih političkih svađa između opozicije. Ona tvrdi da će Socijalisti biti nova vrijednost na političkoj sceni Crne Gore, te da će pokušati da podignu standarde političkog rada, ali i političke kulture i dijaloga. Njihov cilj će biti i unapređenje kvaliteta komunikacije između političara i građana. Jonica je potvrdila informaciju da Socijalisti Crne Gore nemaju nakakve veze sa bivšim liderom SNP-a Srđanom Milićem. A.N.

EDITORIJAL

GORAN POPOVIĆ

USTAVNI PLAGIJAT I DK FALSIFIKAT Aleksa Bečić će, definitivno, zadržati akademsku titulu magistra ekonomskih nauka. Bez obzira na to što je, nedvojbeno, prepisao od raznih autora 21 odsto svog magistarskog rada i bez obzira na to što su na Univerzitetu Crne Gore meritorni eksperti, iz zemlje i inostranstva, ocijenili da taj rad „nije autentičan“. U prilog tome ide i jednoglasna odluka sudija Ustavnog suda. Oni su, naime, bez upuštanja u meritum, odlučili da sve komisije na UCG nijesu zakonito, niti ustavno, bile u mogućnosti da uopšte razmatraju Bečićev plagijat, te da njihovi zaključci „ne mogu da proizvedu bilo kakvo pravno dejstvo“ u vezi sa tim, odnosno da Aleksi niko ne može oduzeti magistarsku titulu, bez obzira što je u pripremi svoje teze intenzivno primjenjivao metodologiju srednjovjekovne srpske Resavske škole. Javnost je nakon odluke Ustavnog suda dodatno bila zbunjena, jer su prethodno i na UCG saopštili da Bečićev rad „nije autentičan“, ali da mu neće oduzeti zvanje magistra, jer za njegov slučaj nije nadležan ni bivši Etički odbor, ni aktuelni Sud časti, što znači da nesporno utvrđivanje plagijata nije proizvelo nikakvo „pravno dejstvo“, na čemu sada insistira Ustavni sud?! Bez obzira, dakle, na svu nedostatnu akademsku etiku i čast, slučaj Alekse Bečića i njegovog magistarskog rada ostaće kao presedan u sudskoj praksi koji bi se u pravnoj teoriji mogao ubuduće definisati kao „ustavni plagijat“! Osim „radosne vijesti“ da je ustavno verifikovan Bečićev plagijat, za njegove Demokrate ovih dana stigle su i dvije tužne novosti. Prvo, rejting im, u utakmici sa DF-om, rapidno pada, i, drugo, njihova poslanica Valentina Minić, koju, nažalost, nijesmo uspjeli da vidimo u parlamentu u prethodne tri godine, u zemljotresu u Albaniji, gdje je, iz nekog razloga, bila sa Draganom Krapovićem, povrijedila je nos. Učestvujemo u žalosti! I dok se Bečić bavi peglanjem plagijata, DK se posvetio novim falsifikatima. Čovjek kojem su britanske vlasti stavile „nanognicu“ (ili „narukvicu“), i kojem je zabranjeno da se približava autobuskim i željezničkim stanicama, a posebno aerodromima, i koji mora redovno da se javlja najbližoj policijskoj stanici, i koji ne smije da napušta svoj stan u Londonu poslije 23 sata, organizovao je prije dvije večeri petparački performans pod nazivom “kompletni snimak koverte“. Medijska najava nove „bombe koja će srušiti crnogorski režim“ svela se, međutim, tek na providni pokušaj falsifikata. Dosnimio je: „Za Mila“! Zašto je to prije „obrisao“, pitanje je sad, šekspirovsko je pitanje? Biće, ipak, da je kućnom pritvoreniku dosadno u Londonu, pa ovako priziva sagovornike na Instagramu da ubije vrijeme do ekstradicije. Zato mora ponešto i da dosnimi. Ili obriše, po potrebi. Do slobode. PS: Onaj koji sam sebe laže i slijedi svoju laž dotjeraće dotle da više neće moći da prepozna istinu ni u sebi, ni oko sebe, nego će, dosljedno, prestati da poštuje i sebe i druge.(F.M. Dostojevski)

marketing

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

INTERVJU: PROF. DR ŽARKO KORAĆ

AKTUELNO

CRNA GORA PRVI PUT U SVOJOJ ISTORIJI DOSLJEDNO IZLAZI IZ BALKANSKIH MEĐA

■ Bez obzira na veliki broj i opravdanih i neopravdanih primjedbi koje se upućuju vlasti u Crnoj Gori, ona prvi put u vašoj istoriji pokušava da dosljedno izađe iz balkanskih međa u kojima je bila zarobljena. Ranije je to bilo samo parcijalno, najviše u socijalističkoj Jugoslaviji ■ Imam utisak da je najsnažnije protivljenje promjenama u Srbiji i onom dijelu političkog spektra u Crnoj Gori koji je okrenut Srbiji. Duga je priča zašto je tako. I zašto je SPC, iako i u njoj ima razumnijih glasova, u potpunosti suprotstavljena Zapadu i vidi ga kao neprijatelja

aktuelno

⌦ Vesna Šofranac

usija neće odustati od našeg regiona. Sada je u intenzivnoj medijskoj ofanzivi, a drži na vezi niz političara i stranaka prije svega u Srbiji i Crnoj Gori. Čeka svoju priliku. Ali krivica je prije svega naša - tamo gdje nema jasnog političkog evropskog programa svima su otvorena vrata!”, kaže u intervjuu Vikend novinama univerzitetski profesor, nekadašnji potpredsjednik Vlade Zorana Đinđića, poslanik u srpskom parlamentu, prof. dr Žarko Korać. Komentarišući naša pitanja o situaciji u Crnoj Gori, iskusni političar, kaže da crnogorska vlast prvi put u svojoj istoriji pokušava da dosljedno izađe iz balkanskih međa u kojima je bila zarobljena, te da je tu bitku u našem društvu prije svega vodio jedan čovjek i da će mu to priznati istorija. “Vi ste malo društvo, duboko politički podijeljeno. Treba puno političke hrabrosti da slijedi put kojim idete”, poručuje Korać u u razgovoru za VN. Govoreći o špijunskoj aferi o odnosima Beograda i Moskve, Korać ocjenjuje da srpski predsjednik i njegovo biračko tijelo “Rusiju vide kao garant svojih političkih ciljeva na Balkanu, dok Rusija cinično koristi Srbiju kao posljednje ostake svog “sanitarnog kordona” na tlu Evrope”. VN: Špijunska afera danima već među vodećim je temama i u svjetskim medijima. S obzirom da je srpska vlast vrlo brzo potvrdila autentičnost snimka to je prokomentarisano kao poruka Zapadu da je Srbija spremna da se distancira od Rusije. Međutim, vrlo brzo su se pojavile umirujuće poruke - da Srbe i Ruse niko ne može zavaditi. Kako Vi, kao iskusni političar, vidite posljedice špijunske afere? KORAĆ: Kod takvih afera nedostaju vam obično osnovne činjenice tako da su svakakve interpretacije moguće. Od toga da je to pusti-

la naša služba bezbjednosti anonimno na internet, do toga da je u pitanju neka zapadna služba i da to služi kao opomena. Ipak, dvije činjenice su očigledne. Prvo da je to makar na kratko stavilo u prvi plan pitanje stvarnih odnosa Rusija - Srbija i drugo, da je u vlasti vladala prilična zbunjenost otvorenom aferom. Vučić je dao niz protivurječnih izjava, od toga da sve o tome zna i da je poznato o čemu se radi, do toga da je naša služba bezbjednosti bila skriveno prisutna prilikom primopredaje dokumenata, ali nije mogla to da snima?! Vučićevi tabloidi su poslije nekoliko dana pokušali da javnost ubijede da je u pitanju saradnik hrvatske obavještajne službe i da “Putin za to nije znao”! I naglo prestali svi o tome da pišu. VN: Ali špijunaža ostaje kao činjenica, pisali o tome srpski mediji ili ne… KORAĆ: Naravno. Koliko god se vlast u Srbiji trudila da marginalizuje taj događaj ostao je ipak utisak da se “najbolji prijatelj Srbije” i te kako bavi špijunažom u njoj. Bio sam svojevremeno član Savjeta za državnu bezbjednost koji je formirao Zoran Đinđić i mogu da potvrdim da se tada njihova služba intenzivno bavila i političarima i mnogim ljudima iz javnog života, od crkve do medija. Sumnjam da se tu nešto promijenilo. Ali SNS kao stranka i njeno biračko tijelo su izrazito proruski orijentisani i sumnjam da će ih ovo rastrijezniti.

IzborI za EU parlamEnt, brEgzIt I IzborI na KosovU dalI sU paUzU vUčIćEvom rEžImU da sE UljUljKUjE IlUzIjom da jE njEgova spoljna polItIKa opštEprIhvaćEna I najbolja mogUća za srbIjU. mIslIm da jE to vrIjEmE prošlo. čEKajU ga mnogo tEžI danI polItIčKIh odlUKa

Evropa je uvijek nalazila snagu da izlađe iz problema

VN: U jednom ranijem intervjuu Dnevnim novinama rekli ste da se Evropa nalazi pred jednim od većih političkih iskušenja, a da se istovremeno srijeće sa krizom liderstva. Ima li Evropa, ipak, rješenje ili će postati plijen naraslih apetita takozvanih trećih zemalja? KORAĆ: Evropa jeste trenutno politički u krizi, ali ne bih to precjenjivao. Došlo je do smje-

ne lidera i novih izazova kao što su migrantska kriza i autoritarni režimi u nekim od njenih članica. Ali bar do sada Evropa je nalazila snagu da nađe nova rješenja nastalih problema. Ne zaboravimo da je EU nastala iz jednog manjeg udruženja za ugalj i čelik. Ona će morati dalje donekle bez Engleske što je velika šteta i SAD koje upravo prolaze kroz ozbiljnu političku krizu. Ali dugoročno sam optimista.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

VN: Šta će se dešavati na relaciji Beograd – Moskva nakon otkrivanja identiteta ruskog obavještajca kao glavnog aktera špijunske afere? KORAĆ: Vučić lično kao i njegovo biračko tijelo Rusiju vide kao garant svojih političkih ciljeva na Balkanu. Nepriznavanje Kosova, oslanjanje na Republiku Srpsku, odbacivanje manje-više čitave Zapadne civilizacije kao “otuđene i korumpirane”, mit o superiornosti pravoslavnog hrišćanstva i njegove inkopatibilnosti sa osnovnim političkim ciljevima liberalnih zapadnih društava. Naravno, Rusija cinično koristi Srbiju kao posljednje ostatke svog “sanitarnog kordona” na tlu Evrope. Sem u Srbiji i Republici Srpskoj ona nigdje više nema političku podršku ovog tipa i mislim da je to mnogo značajnije od pitanja proširenja NATO-a. Naravno, Rusija je realnost svijeta u kome živimo i to uvijek treba uzimati u obzir, ali ne dobrovoljno pristajati da budeš u odnosu političke poluzavisnosti. Ne treba zaboraviti da je ona dala politički azil nekim od istaknutih pojedinaca iz Miloševićevog režima. VN: Američko ministarstvo odbrane već otvoreno proziva srpskog predsjednika da je od njegovog dolaska na vlast porasla saradnja sa Rusijom. Kako Vi gledate na ovakve poruke? KORAĆ: Ta izjava SAD je samo potvrda očiglednog, ali je zanimljiva neposredno poslije otkrivanja špijunske afere. Svakako je opomena Vučiću kome je za vrijeme izbora kojima je njegova stranka došla na vlast pomagao Rudi Đulijani. Mislim da je i pomalo neočekivana jer se bar do skora SAD nisu posebno bavile Evropom, a kamoli Balkanom. Upravo izbori za EU parlament, Bregzit i izbori na Kosovu dali su pauzu Vučićevom režimu da se uljuljkuje iluzijom da je njegova spoljna politika opšteprihvaćena i najbolja moguća za Srbiju. Mislim da je to vrijeme prošlo. Čekaju ga mnogo teži dani političkih odluka. VN: Crna Gora je od strane međunarodnih partnera visoko na ljestvici država koje su na udaru specijalnog, odnosno hibridnog rata. Sa kakvim se to izazovima može sresti Crna Gora, pogotovu imajući u vidu da su naredne godine parlamentarni izbori, kao i iskustvo iz prethodnih – 2016. godine?

AKTUELNO

Bitku za opredjeljenje Crne Gore predvodio je jedan čovjek, istorija će mu to priznati

VN: Crna Gora je odoljela svim pritiscima i uspjela da realizuje strateške spoljnopolitičke ciljeve. I sami kažete da je za to trebalo puno političke hrabrosti… KORAĆ: Drago mi je da se Crna Gora opredijelila za evropske integracije uprkos velikim i ponekada opasnim podjelama u društvu.

Mislim da je tu bitku u vašem društvu prije svega vodio jedan čovjek i da će mu to priznati istorija. Bez obzira na veliki broj i opravdanih i neopravdanih primjedbi koje se upućuju vlasti u Crnoj Gori, ona prvi put u vašoj istoriji pokušava da dosljedno izađe iz balkanskih međa u kojima je bila zarobljena. Ranije je to bilo samo parcijalno, naj-

Ne vidim rizik od rata, ali ni želju za promjenama VN: Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju u regionu? KORAĆ: Ne vidim rizik od rata i već to je uspjeh. Ali mnoga pitanja su samo poluzatvorena. Kosovo je glavni problem, ali i ruska podrška Dodiku da drži BiH u stanju permanentne krize. Hrvatska od 1. januara preuzima predsjedavanje EU, ne mislim da mnogo može da učini, ali biće zanimljivo vidjeti da li će i šta pokušati u regionu. Centralno pitanje našeg regiona jeste koliko on posjeduje kapacitet za promjenu i koliko je stvarna ta želja. Mi smo zaostajali za svim civilizacijskim promjenama u Evropi sticajem istorijskih prilika. KORAĆ: Crna Gora je do sada uspješno rješavala krize sa kojima se suočavala, neke od njih su bile jako ozbiljne. Ipak, Crna Gora ima dugu tradiciju državnosti i to je sigurno pomoglo. Ono što Crnu Goru razlikuje od Srbije da-

Ne idealizujem današnju Evropu ili Zapad u cjelini. Ali objektivno tamo su države i društva koja su postigla veoma visok nivo zaštite ekonomskih i ljudskih sloboda. Ili protivpitanje: a gdje su tačno uspješnija društva pa da se na njih ugledamo?

Rijetki su bili trenuci kada su naše političke elite pokušavale da se prilagode evropskim društvenim i ekonomskim tokovima. I naša crkva je skoro uvijek bila protivnik promjena. SPC se čak protivila Vukovoj književnoj reformi. Danas, zahvaljujući informacijskoj revoluciji u kojoj živimo, ljudi mnogo jasnije vide naše civilizacijsko zaostajanje. Imam utisak da je najsnažnije protivljenje promjenama u Srbiji i onom dijelu političkog spektra u Crnoj Gori koji je okrenut Srbiji. Duga je priča zašto je tako. I zašto je SPC, iako i u njoj ima razumnijih glasova, u potpunosti suprotstavljena Zapadu i vidi ga kao neprijatelja. nas, a lično mislim da je to najviše u njihovoj međusobnoj istoriji, jeste da je Crna Gora sasvim jasno i odlučno okrenuta evropskim integracijama. Kako smo vidjeli, to donosi političke rizike. Ne mislim da će prestati. Ali to čini i odluke birača na izborima jasnim i nedvosmislenim. U Srbiji je ne samo dio vlasti već i dio opozicije antievropski orijentisan. Sasvim druga situacija za birače. VN: Kako vidite crnogorsku opozicionu scenu? KORAĆ: Crnogorska opozicija je počela jako zakašnjeli proces političkog raslojavanja. Za sada se to svodi na sukobe u lokalnoj vlasti i oko učešća u parlamentarnom životu. Izgleda da su prošla vremena nastupanja kao jedinstvenog bloka bez obzira na ogromne političke razlike. Ali pitanja su mnogo dublja. Sa kojih pozici-

više u socijalističkoj Jugoslaviji. VN:Te hrabrosti trebaće i ubuduće? KORAĆ: Tako je. Vi ste malo društvo, duboko politički podijeljeno. Treba puno političke hrabrosti da slijedi put kojim idete. Želim vam sreću na tom putu. Demokratska Srbija je na vašoj strani, ona vam je istinski prijatelj. ja oni kritikuju spoljnu i unutrašnju politiku vlasti? Da li je moguća opoziciona stanka koja nema stav ni o jednom od bitnih pitanja crnogorskog društva? Da li mogu proevropskim stavom da uzmu dio birača od DPS? Sve su to pitanja na koja oni moraju da odgovore. VN: U jednom ranijem intervjuu Dnevnim novinama rekli ste da tabloidi u Srbiji vode “konstantnu brutalnu kampanju protiv crnogorskog rukovodstva”. Kampanja se u dijelu medija vodi i u Crnoj Gori, a na meti je isključivo aktuelni predsjednik Đukanović, u posljedenje vrijeme i članovi njegove uže porodice… KORAĆ: Napadi na predsjednika Crne Gore pokazuju da ga vide kao centralnu ličnost DPS i garanta političke orijentacije Crne Gore. Napadi su već godinama jako lični i pokazuju da mnogi kritičari takvim napadima skrivaju potrebu da sebe politički legitimišu. A to nije slučajno. Ako mogu da navedem jedan primjer. U Engleskoj se približavaju izbori ali i kritičari i branioci Borisa Džonsona govore ipak o političkim stavovima i odlukama. U Crnoj Gori jedna relativno nova opoziciona stranka ništa ne kaže o politici za koju se zalaže. Ona je žestoki kritičar vlasti, ali ne znam tačno šta bi bila njena politika da formira vlast. Tako se na kraju i može doći možda na vlast, ali je to neodgovorno prema biračima pa i državi. Svi veliki politički lideri imali su prilično jasne političke programe kada su tražili vlast. Šta znači kritika bez programa? Ja bih isto tako ali bolje i poštenije? Ili ja bih sve drugačije? Uvijek sam u politici branio jasan politički stav, on je u Srbiji bio manjinski, ali su birači jasno znali za šta se zalažem. Ja tako vidim politiku.

Priča o “malom šengenu” je prihvatanje francuske prazne ideje VN: Nedavno je od predsjed- mislite o novoj inicijativi? li to i sa Albanijom mislim da ne- o mini šengenu samo prihvatanje nika Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije pokrenuta inicijativa o formiranju tzv. “malog šengena”, što je sa dozom rezerve primljeno u Crnoj Gori. Šta Vi

KORAĆ: Najiskrenije ne znam šta je “mali šengen”. Građani Srbije, Crne Gore i Makedonije već prelaze uzajamne granice uz ličnu kartu kao i u Evropi. Ako se že-

ma nikakvih prepreka da se tako riješi. Ali ostaje problem Kosova i nije realno da se prije političkog dogovora Srbija - Kosovo bilo šta tu odluči. Lično mislim da je priča

francuske prazne ideje da mi u jugoistočnoj Evropi treba da se sami integrišemo prije ulaska u EU. Malo me je bilo stid na “višku kooperativnosti” naših političkih lidera.

AKTUELNO

ZASIJEDAO ŽENSKI PARLAMENT

CRNA GORA NE SMIJE TOLERISATI NASILJE

Borba protiv trgovine ljudima i nasilja nad ženama mora biti zajednička za sve segmente društva, a Crna Gora ne smije te pojave tolerisati, poručeno je na zasijedanju Ženskog parlamenta. Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da je u ovom sazivu parlamenta najveći broj žena, 29,63 odsto, ali da je uprkos tome ostalo još puno posla. Prema njenim riječima, u okviru ekonomskog osnaživanja žena se vidi pomak, ali nema napredaka ako nema moći u politici, te treba unaprijediti zakonodavni okvir i ojačati kaznenu politiku. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović rekao je da svaki naš dan mora biti posvećen borbi protiv svih oblika nasilja. “Naš svaki napor mora imati za cilj da Crna Gora postane

društvo koje ne toleriše bilo koju vrstu nasilja”, rekao je Brajović. On je rekao da bi bilo dobro da parlament da podršku predlogu o povećanju minimalne kvote poslanica na 40 procenta. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica poručila je da je trgovina ljudima zločin i oblik modernog ropstva i da osnovna funkcija krivičnog pravosuđa mora biti u tome da se prepoznaju potrebe i interesi žrtava. Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka rekao je da je Crna Gora kao društvo prepoznala vrijednost žene unutar sebe i odredila smjernice preko kojih će najbolje uticati na ravnopravnost žene u društvu. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da je važno ohrabriti žene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. A.N.

Sa jučerašnjeg zasijedanja Ženskog parlamenta

MUP O PROMJENAMA MATIČNOG BROJA

UPRAVNI POSTUPAK ZA SVAKI ZAHTJEV

Upravni postupak vodi se za svaki zahtjev za promjenu matičnog broja i utvrđuju činjenice i okolnosti o opravdanosti, nakon čega se donosi odluka, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Demokratski front je na konferenciji za novinare u srijedu saopštio da je za 24.765 birača promijenjen matični broj i zatražio od ministra Mevludina Nuhodžića da ih informiše da li su zbog toga pokrenuti upravni postupci. Iz Ministarstva su kazali da je uvidom u registar rođenih utvrđeno da je broj crnogorskih državljana rođenih van Crne Gore, a kojima je matični broj određen u Crnoj Gori 50.437, dok je broj crnogorskih državljana rođenih van Crne Gore, a kojima je matični broj određen u drugoj državi 33.015. “Imajući u vidu citirane nor-

me zakona koje su važile u vrijeme određivanja matičnog broja, pojedini građani u Crnoj Gori, koji su nekada živjeli, odnosno boravili u republikama bivše SFRJ, i po tom osnovu im određen matični broj, isti je zadržan i unijet u Centralni registar stanovništva i samo kod njih broj koji određuje registarsko područje je broj koji određuje bivšu republiku SFRJ”, pojasnili su iz MUP-a. Prema njihovim riječima, svi ostali građani kojima je određen matični broj u Crnoj Gori mogu imati samo broj crnogorske regije. “Takođe, ova lica su, shodno zakonu, na pisani zahtjev, mogla da traže promjenu matičnog broja, to jest da im se matični broj odredi u Crnoj Gori. Ovu mogućnost iskoristilo je 208 osoba”, naveli su iz MUPa. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

Sa prethodnog kongresa DPS-a

OSMI KONGRES DEMOKRATSKE PARTIJE SOC

SNAŽNO POTVR POLITIČKE SUPE

čekujemo da Kongres bude još jedna snažna potvrda političke dominacije i superiornosti Demokratske partije socijalista u političkom, stručnom i ideološkom smislu, istakao je poslanik te partije Andrija Nikolić, dodajući da je riječ o najvećem partijskom skupu tog formata u istoriji DPS-a.

Osmi Kongres DPS-a biće održan danas u Podgorici, sa početkom u 11 sati, a svečanom dijelu prisustvovaće oko 3.000 zvanica, članovi DPS-a iz čitave Crne Gore i gosti iz zemlje i inostranstva. U radnom dijelu Kongresa učestvovaće 598 delegata, koji će izabrati predsjednika partije i zamjenika predsjednika partije, Glavni odbor, Statutarnu ko-

misiju i Nadzorni odbor. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je jedini kandidat za funkciju predsjednika partije, a Duško Marković za zamjenika.

■ NAJVEĆI PARTIJSKI SKUP U ISTORIJI

“Očekujemo da nam Kongres posluži i kao kvalitetna platforma i dobar uvod za predstojeći izborni proces, gdje očekujemo da ćemo snažno dominirati političkom scenom i uvećati našu političku podršku”, kazao je Nikolić, ističući da je Kongres “najveći partijski skup ovog formata u našoj istoriji”. “Vjerujemo da Crna Gora do sada nije imala priliku da vidi tako impozantan politički partijski skup imajući u vidu da će mu prisustvovati više od 3.000 zvanica

iz zemlje i inostranstva. Naši gosti će, kako pored naših članova, biti i predstavnici političkih i međunarodnih organizacija”, objasnio je Nikolić. Prema njegovim riječima, za ovih trideset godina vjerovatno je veoma teško izdvojiti nešto što bila partijska i politička specifičnost Demokratske partije socijalista “imajući u vidu da je ona kompletno svoje političko biće ugradila u obnovu crnogorske nezavisnosti, očuvanje mira i multietničkog sklada u Crnoj Gori i izgradnju Crne Gore u evropskim i evroatlantskim okvirima”.

■ INVESTICIJE I BORBA PROTIV KORUPCIJE

Na današnjem Kongresu partije biće usvojen politički program za naredne četiri godine.

AKTUELNIJI OD POLITIČKE KONKURENCIJE Poslanik DPS-a Andrija Niko- više vjerovali od naše politič- našu politiku, jer nećete naći

lić ističe da nije uobičajeno da jedna partija na području regiona i Evrope tako snažno i dugo dominira na političkoj sceni. “Jedan je razlog za takvu dominaciju. To što su nam ljudi

ke konkurencije sa jedne strane, i zato što smo istovremeno bili aktuelniji od naše političke konkurencije. Aktuelniji upravo zbog pravovremenih promjena koje smo uvodili u

drugu političku stranku koja je imala tako snažnu fluktuaciju političkih kadrova u svim organima, kako izvršne, tako zakonodavne i druge vlasti”, kazao je Nikolić.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

AKTUELNO

U PRIJESTONICI TURIZMA PONOVO SKANDAL ZBOG HIMNE

SPRDANJE SA HIMNOM NA BUDVANSKI NAČIN

CIJALISTA DANAS U PODGORICI

RĐIVANJE ERIORNOSTI “Želimo da povećamo ekonomske slobode, a time i šanse da se dinamičnije razvijamo. Unapređenje stabilnog i sigurnog poslovnog okruženja olakšaće pokretanje i širenje poslovanja u Crnoj Gori. Treba nam više porodičnih preduzeća, stranih investitora, projekata, i intenzivnija privredna saradnja”, ističe se u dokumentu u koji je CdM imao uvid. Kako se navodi u Predlogu političkog programa, DPS će afirmisati logiku investiranja. “Investiraćemo više nego do sada i nastaviti da podstičemo privatne investicije kako bi se uvećala osnovica u budućnosti, a time i izdvajanja za neekonomske djelove sistema”, navodi se u ovom dokumentu. Jasna poruka u Političkom programu jeste i to da će se Demokratska partija socijalista još odlučnije boriti protiv kriminala i korupcije. Navodi se i da je prostor jedan od njihovih najvećih resursa. “Želimo da odgovornije, pametnije, hrabrije i funkcionalnije upravljamo prostorom kako bi život građanima u Crnoj Gori bio zdraviji, kvalitetniji, humaniji i bogatiji. Istrajaćemo u dosljednoj zaštiti životne sredine”, kaže se u dokumentu.

■ ANTIFAŠIZAM

U Predlogu političkog programa piše da je naša država čvrsto utemeljena na istorijskim vrijednostima slobodarstva i antifašizma. “Ova trajna moralna i državnopolitička vertikala Crne Gore tokom njenog ukupnog istorijskog trajanja bila je i mora ostati imperativ našeg daljeg razvoja”, navodi se u dokumentu. U programu DPS-a se ističe da su slobodni i pošteni izbori temelj svake demokratije i naglašava da će raditi na uspostavljanju novog institucionalnog okvira koji više odgovara potrebama Crne Gore kao jedne manje evropske i mediteranske države. DPS se, kako ističu, bori za Crnu Goru bez diskriminacije, gdje status i napredovanje pojedinca neće biti uslovljeni rodom, rasom, religijom, etnicitetom, političkim uvjerenjem, invaliditetom ili bilo kojim ličnim svojstvom. “Želimo da povećamo ekonomske slobode, a time i šanse da se dinamičnije razvijamo. Unapređenje stabilnog i sigurnog poslovnog okruženja olakšaće pokretanje i širenje poslovanja u Crnoj Gori.”, navodi se u dokumentu. A.N.

Sa sjednice SO Budva Jučerašnje zasijedanje sjednice budvanskog parlamenta prekinuto je već na samom početku, nakon što se proceduralno javio Miodrag Čučka iz Crnogorske, koji je sa govornice pustio državnu himnu, a tokom čijeg intoniranja nisu ustali odbornici DF-a Đorđije Vujović i Janko Dimić, kao i nezavisni odbornik Goran Pejović. U roku od nekoliko dana u Budvi se već dva puta dešava sprdanje sa himnom Crne Gore. Prije sedam dana na svečanoj sjednici budvanskog parlamenta dogodio se incident kada nije intonirana cijela državna himna, što je izazvalo burnu reakciju javnosti, a sada je potpredsjednik Crnogorske u svrhu dnevnopolitičkih prepucavanja i nadgornjavanja sa koalicionim partnerima sa kojima je u vlasti, neprimjereno emitovao himnu sa mobilnog telefona. Nakon što je završeno intoniranje državne himne, odbornik Demokratskog fronta Janko Dimić je sa mobilnog telefona pustio pjesmu “Onamo ‘namo” i ustao. Odbornici Demokratske partije socijalista su napustili sjednicu uz komentar da ne žele da učestvuju na sjednicama na kojima se odbornici ponašaju neozbiljno i sprdaju sa državnim simbolima. “Budva je Crna Gora i u Budvi će se puštati himna. Kome se to ne sviđa, žao mi je”, izjavio je predsjednik Odborničkog kluba i potpredsjednik Crnogorske, Miodrag Čučka, nakon sjednice. Odbornik DF-a Đorđije Vu-

jović, kazao je kako član 83 poslovnika reguliše zabranu korišćenja mobilnog telefona tako da ovo nije bilo intoniranje državne himne već puštanje sadržaja državne himne sa mobilnog telefona sa govornice. “Ustajem na himnu i svaki put sam je ispoštovao i dok sam bio predsjednik Skupštine i kada sam bio opozicionar i naravno sada kada sam na vlasti. Intoniranje himne sa mobilnog telefona je bilo samo provokacija da se današnja sjednica ne održi, kazao je Vujović. Po završetku intoniranja himne za riječ su se javili odbornica DPS-a Snežana Kuč i odbornik DF-a Đorđije Vujović, koji na upozorenje predsjednika SO Budva, Krsta Radovića nije želio da isključi telefon, zbog čega je Radović dao pauzu kako bi se sastao sa predsjednicima odborničkih klubova. Najavljeno je da će sjednica biti nastavljena u ponedjeljak.

Socijaldemokratska partija reagovala je nakon incidenta na sjednici SO Budva. “Socijaldemokratska partija, pokušavajući da još jednom bude kohezioni faktor vlasti u Budvi, upozorava sve činioce vlasti da predstojeće odluke u Skupštini opštine zahtijevaju ozbiljnost, naveli su iz budvanskog ogranka te partije. Kao državotvorna partija koja participira u vlasti u Budvi, jasno smo stavili do znanja da država Crna Gora mora biti iznad dnevno političkih prepucavanja, time što smo prvi napustili svečanu sjednicu povodom Dana opštine, nakon sramnog intoniranja državne himne. I sada poručujemo da građani Budve i građani Crne Gore moraju biti iznad sakupljanja jeftinih političkih poena, stoga pozivamo na ozbiljnost i poručujemo da se pred skupštinom nalaze jako važne odluke koje su od vitalnog značaja za funkcionisanje lokalne uprave”, navodi se u saopštenju. M. Prelević

Kuč: DPS ne želi da daje kvorum neozbiljnoj koaliciji Odbornica DPS Snežana Kuč je istakla da je ova situacija neozbiljna, i da se prenosi atmosfera sa Svečane sjednice, te da će DPS napustiti zasijedanje. “Mi smo ozbiljna politička partija i ne želimo kao takva partija da dajemo kvorum koaliciji koja sa svečane sjednice prenosi ceremonije u ovoj

sjednici na kojoj smo bili spremni da prisustvujemo i glasamo za sve projekte koji su značajni za grad i koji bi grad izveli na još bolji put, a s obzirom da pojedini odbornici pokazuju neozbiljnost od samog početka mi ćemo da napustimo sjednicu, a vi ako možete nastavite sa radom”, kazala je Kuč.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

NakoN turista, i broj NoćeN

u hotelima Za turista i 4,5

prvih deset mjeseci ove godine u kolektivnom smještaju širom Crne Gore boravilo je čak 1,2 miliona gostiju, što je 19 odsto više nego u istom periodu 2018, preliminarni su podaci Uprave za statistiku – Monstat. Da se nastavlja trend rekordnih rezultata u 2019, pokazuje i broj noćenja, koji je premašio 4,5 miliona i veći je 10,7 odsto spram onih za prvih deset mjeseci prošle godine.

Slovenska plaža i Budva izuzetno posjećene Krismin Holiday Village u Ulcinju

Od 1.196.148 gostiju koji su od početka januara do kraja oktobra odsjeli u nekom od naših hotela, pansiona, rizorta i sličnih turističkih objekata, 1.086.812 je stiglo van granica Crne Gore. Ukupan broj turista je za 18,98 odsto veći u odnosu na sumu istih mjeseci prošle godine, dok je za 11,1 odsto više od ukupnog broja svih pristiglih u 2018. Broj noćenja istovremeno je dostigao čak 4.501.616, što je za 292.661 noćenje premašilo rezultat za cijelu prošlu godinu. U odnosu na prvih devet mjeseci 2018, ovogodišnji su 10,71 odsto bolji. U različitim vrstama kolektivnog smještaja 1.086.812 turista iz stranih zemalja doprinijelo je fizičkim pokazateljima crnogorskog turizma sa 4.063.264 noćenja.

■ Gradovi

Prema rezultatima do kraja oktobra, turisti su u crnogorskim hotelima prosječno boravili 3,76 noći, što je očekivani pad u odnosu na prvih devet mjeseci kada je rezultat bio 3,88 noći jer se završila i postsezona. Prosjek je najveći u primorskim mjestima, gdje je iznosio 4,39 noći. Slijede planinska mjesta sa 1,86, dok je u Podgorici prosjek neznatno pao sa 1,66 na 1,65 noći u hotelima u glavnom gradu. Trendovi po gradovima ostali su praktično isti. Tako gosti i dalje najkraće ostaju u Andrijevici – samo 1,25 noći, a manje od dva noćenja u prosjeku su zabilježena i u većini drugih mjesta na sjeveru Crne Gore. Gosti primorskog regiona i dalje najrjeđe prespavaju u hotelima u Kotoru i Tivtu – 2,65, odnosno 2,78 noći. Prijestonica turizma Budva do kraja oktobra je imala hotelske goste čiji je prosječni ostanak bio 4,35 noći. Više od pet noći ostaje se samo u Ulcinju, Baru i Herceg Novom. Konkretno, u najjužnijem crnogorskom gradu prosjek su 5,03 noćenja, u Baru 5,23, dok se u hotelima na hercegnovskoj rivijeri u prosjeku najduže ostaje i to 5,28 noći po turisti. Kuriozitet da se u Crnoj Gori najduže ostaje u hotelima u Rožajama i dalje je prisutan, pa na kraju oktobra prosjek je 5,77 noći za 572 turista koji su ovdje odsijedali. Najmanje gostiju u hotelima do kraja oktobra bilo je u Gusinju, samo 130. Ako prosjek noćenja u budvanskim hotelima nije pokazatelj izuzetne atraktivnosti ovog grada, onda broj gosti-

ju u njima svakako jeste pošto ih je 477.660 ili 40 odsto od ukupnog broja registrovanih u crnogorskom kolektivnom smještaju. Oni su ostvarili 2.078.827 noćenja, što čini čak 46 odsto ukupnog broja. Herceg Novi je drugi u primorskom regionu po broju turista u hotelima, 149.056, dok je broj noćenja bio 786.951. Slijedi Ulcinj sa 80.049 turista koji su ukupno imali 402.742 noćenja, pa Bar sa 70.344 gostiju i 367.832 noćenja, te Tivat sa 71.906 gostiju i 187.261 noćenjem. Na Primorju je najmanje turista bilo u Kotoru – njih 60.611, koji su ostvarili 160.245 noćenja. U Podgorici je u isto vrijeme boravilo čak 159.387 hotelskih gostiju, što je svrstava na drugo mjesto među crnogorskim gradovima, ali je broj noćenja ostao mali – tek 263.132.

■ Stranci Da su gosti iz Srbije i dalje najbrojniji kada je u pitanju kolektivni smještaj, potvrđuju i podaci za prvih deset mjeseci ove godine. Naime, do kraja oktobra u crnogorskim hotelima boravio je 108.041 gost iz ove zemlje, što predstavlja 16,54 odsto ukupnog broja stranaca. Skoro 13.000 gostiju manje stiglo je iz Rusije, preciznije 94.923 ili 9,94 odsto, blizu je i broj Njemaca od 94.103, dok su iz Francuske stigla 67.102 gosta. U prvih pet iz Evrope su i gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, kojih je bilo 58.348, a slijede Poljska sa 41.767 gostiju, Albanija sa 34.949, Bosna i Hercegovina sa 34.293, Švedska sa 27.173 i Kosovo sa 25.948 gostiju. Tako je sa tri ključna tržišta – Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva – za deset mjeseci stiglo 219.553 turista. Među strancima sa svih kontinenata, turisti iz Kine i Hong Konga čvrsto drže peto mjesto, jer je u crnogorskim hotelima boravilo njih

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

aktuelno

Nja premašio rezultat za cijelu 2018. godiNu

a 10 mjeseci 1,2 miliona miliona noćenja 66.556, a na zbirnoj listi Izrael je osmi sa 37.086 gostiju. Ruski turisti i dalje prednjače po broju ostvarenih noćenja, a do oktobra je registrovano 626.958 ili 15,43 odsto, koje su ostvarili gosti iz ove zemlje. Na drugom mjestu su državljani Srbije, sa 512.225 noćenja ili 12,61 odsto. Slijede tri evropska ključna tržišta: Francuska sa 335.702 noćenja, Njemačka sa 312.268 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 285.649, što zajedno čini čak 933.619 noćenja. Kada je u pitanju broj noće-

nja, drugačiji je redosljed prvih deset država i tu dominira Rusija sa čak 599.381 noćenjem, što čini skoro 16 odsto ukupnog broja koje su ostvaril strani državljani, a slijedi Srbija sa 500.300 ili 13 odsto noćenja. Među prvih deset zemalja iz cijelog svijeta sa najviše noćenja u crnogorskim hotelima su još Poljska sa 192.524, Bosna i Hercegovina sa 149.534, Izrael sa 96.112, Ukrajina sa 92.618 i Kina sa Hong Kongom 83.323 noćenja. U kolektivnom smještaju

Park u Bijeloj produžio sezonu

U oktobrU skoro 50 odsto više tUrista Prema preliminarnim podacima Monstata, proteklog mjeseca u crnogorskim hotelima boravilo je čak 48,7 odsto više gostiju nego u oktobru 2018. godine. Od ukupno 116.962 registrovanih turista, njih 106.352 je stiglo iz stranih zemalja. Broj noćenja porastao je za 30,8 odsto u poređenju s istim mjesecom prošle godine, a od 312.975 noćenja, 276.320 ostvarili su strani gosti. „U strukturi noćenja stranih turista, najviše su ostvarili tu-

risti iz Njemačke 17,4 odsto, Ujedinjenog Kraljevstva 10,1, Rusije deset, Francuske 8,5, Izraela te Kine i Hong Konga 5,4, zatim Srbije 4,3 i Norveške tri odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,9 odsto od ukupno registrovanih noćenja“, precizirali su iz Monstata. Najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima, i to 83,4 odsto, a zatim u glavnom gradu 9,9, dok je u planinskim mjestima taj procenat 3,5, a ostalim turističkim mjestima 3,2 odsto.

U 459 hotela ukupno 44.253 kreveta

Prema podacima Komisije za kategorizaciju Ministarstva održivog razvoja i turizma koji se nalaze u Vladinoj Informaciji o rezultatima ljetnje turističke sezone, broj kategorisanih smještajnih objekata, koji ne obuhvata privatne apartamana, dostigao je 459 sa ukupno 16.446 soba i 3.382 apartmanajduže borave Bjelorusi, koji su za deset mjeseci u prosjeku boravili 7,19 noći. Slijede Rusi sa 6,6, Česi 6,54, Ukrajinci sa 6,01, Slovaci sa 5,52, te Litvanci sa 5,33 noćenja po gostu. Među prvih deset je i Francuska, čiji se prosječan broj noćenja popeo na pet, koliko imaju i Estonci. Azerbejdžanci imaju prosjek od 4,49 noćenja, Britanci 4,9, a gosti iz Srbije 4,74 noći. Naredni podaci o broju turista i noćenja registrovanih u hotelima, rizortima i sličnim smještajnim objektima, a koji će obuhvatati rezultate od januara do kraja novembra, biće objavljeni 30. decembra. Podaci o boravku gostiju u privatnim jedinicama, kao i cjelokupni zbirni podaci za sve vidove smještaja objavljuju se krajem februara za cijelu prethodnu godinu.

■ Destinacija Crna Gora se razvija u visokokvalitetnu turističku destinaciju koja je nezamisliva bez odlične turističke infrastrukture i hotelskih kapaciteta visoke kategorije, kazala je za Vikend novine Sanja Miljanić iz Privredne komore Crne Gore. Ona dodaje kako razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta te povećanje udjela hotela u ukupnim kapacitetima predstavlja osnovni cilj koji će povećati kvalitet turističke ponude.

na te 44.253 kreveta. Sa pet zvjezdica je 27 objekata, sa četiri 182, tri 168, dva 69 i jednom zvjezdicom 13. Objekti kolektivnog smještaja sa pet zvjezdica u ukupnom broju ležaja kategorisanih smještajnih jedinica učestvuju sa 8,67 odsto, sa četiri 47,37, a sa tri 24,71 odsto, pa ugostitelj-

Sa tri ključna tržišta – Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva – za deset mjeseci stiglo 219.553 turista, a istovremeno su zajedno ostvarili čak 933.619 noćenja

„Posljednjih pet godina bilježimo rast kvaliteta u smještajnim kapacitetima. Hotelski ležajevi kategorije od tri do pet zvjezdica u 2014. godini činili su 58 odsto, a danas 78 odsto hotelskih ležajeva, od koji je više od 56 odsto kategorije četiri i pet zvjezdica. S obzirom na teritorijalnu ograničenost, potrebno je stvarati uslove za strukturne promjene u smještajnim kapacitetima, odnosno da se postojeći hoteli niže kategorije vremenom osavremene i prerastu u one više kategorije“, potcrtala je ona. Takođe je podsjetila na period za nama, kada je fokus stavljen na kreiranje poslovnog ambijenta, koji je privukao renomirane strane investitore. Rezultat takvog napora je znatan privredni rast i razvoj. „Poznati hotelski brendovi kao što su Hilton, Aman, Regent, Four Points by Sheraton, H hotels, Chedi, Melia,

ski objekti sa četiri i pet zvijezdica u ukupnom broju kreveta učestvuju sa čak 56,04 odsto. Tokom godine kategorisano je 46 novih hotela sa ukupno 3.602 kreveta, od čega šest sa pet zvjezdica i 686 kreveta, 33 sa četiri zvjezdice te 2.626 kreveta, i sedam sa tri zvjezdice i 290 kreveta.

Iberostar, Falkensteiner, te prvi One & Only u Evropi i u najavi Ritz Carlton prepoznali su Crnu Goru kao povoljnu investicionu i turističku destinaciju. Prisustvo hotela visoke kategorije naročito je značajno jer su to objekti potpunijeg sadržaja, koji zadovoljavaju kriterijume savremenog gosta i obećavaju najbolju popunjenost, a samim tim i prihode tokom cijele godine“, dodala je Miljanić. Prema njenim riječima, kvalitativno i kvantitativno unapređenje hotelskih kapaciteta rezultatiralo je sve većim brojem turista koji odsijedaju u kolektivnom vidu smještaja. „U cilju nastavka trenda rasta posjeta i noćenja, kao i turističkih prihoda, neophodno je realizovati dalje aktivnosti na diverzifikaciji turističke ponude, te osmišljavanju događaja i sadržaja koji će svojom atraktivnošću privlačiti turiste i doprinijeti njihovom dužem boravku. Ostvarivanje cilja – cjelogodišnje turističke destinacije - vodi povećanju prometa, zaposlenosti, standarda stanovništva i uravnotežavanju regionalnog razvoja. Bez uspješnog i kvalitetnog upravljanja turističkom destinacijom, nema ni kvalitetnog turističkog proizvoda, a sve to zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora“, zaključila je sagovornica Vikend novina. K.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

MARKO ČANOVIĆ IZ MORT O RJEŠAVANJU STAMBENIH PITANJA DIJELA DO

SA HILJADU PLUS SMO STAM POMOGLI VIŠE OD 3.000 GRA

roz tri faze projekta Hiljadu plus koji je Vlada pokrenula 2010. godine, stambeno pitanje do sada je riješilo 1.185 porodica, odnosno 3.046 građana, čime je premašena početna projekcija od hiljadu stanova koje je trebalo ponuditi građanima po povoljnim okolnostima. Marko Čanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kaže za Vikened novine da su izuzetni brojčani pokazatelji projekta Hiljadu plus najbolja ilustracija uspješnosti tog programa. „Vlada je, pokrećući ovaj projekat, kreirala takve uslove i parametre da na ovaj način do stana dođu odnosno da korisnici projekta budu - domaćinstva sa srednjim i nižim primanjima. Riječ je o onima čiji su prihodi na nivou prosječne zarade, pa i niže, kao što su nastavnici, državni službenici, medicinsko osoblje, radnici i mlade porodice, kao i prioritetna grupa lica u koju spadaju samohrani roditelji odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, porodice koje imaju lice sa invaliditetom, domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici“, precizirao je on. Uz navedeno, od početka realizacije nisu naišli ni na jedan problem. „U trećoj fazi projekta Hiljadu plus, na listi čekanja sada se nalazi 208 aplikanata koji pripadaju ciljnoj grupi angažovanih u javnom sek-

toru, zatim 128 mladih bračnih parova i isto toliko ostalih aplikanata. Od ukupnog broja prijavljenih, njih 73 nisu ispunjavali uslove“, kazao je Čanović i dodao da je opravdano raspisivanje i četvrte faze u dogledno vrijeme. VN: Što su bili ključni razlozi pokretanja, ali i opstanka projekta Hiljadu plus? Čanović: Projekat Hiljadu plus osmišljen je tako da Vlada omogući građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje da dođu do stana. To znači da imaju mogućnost da riješe stambeno pitanje po povoljnim uslovima, tako što Vlada obezbjeđuje građanima jeftinije zaduživanje kod komercijalnih banaka, odnosno kredite sa kamatnim stopama koje su znatno niže od tržišnih. Vlada je, pokrećući ovaj projekat, kreirala takve uslove i parametre da na ovaj način do stana dođu odnosno da korisnici projekta budu - domaćinstva sa srednjim i nižim primanjima. Riječ je o onima čiji su prihodi na nivou prosječne zarade pa i niže, kao što su nastavnici, državni služ-

Opravdano raspisivanje četvrtog poziva Imajući u vidu da se na javnom pozivu u okviru treće faze prijavilo više od hiljadu građana - i to nakon prethodne dvije izuzetno uspješno realizovane faze - razlozi za realizaciju i četvrte faze su apsolutno opravdani. Broj ljudi koji se na ovaj način obezbijedio krov nad glavom, odnosno riješio stambe-

no pitanje, zatim ogromna zainteresovanost za projekat, te činjenica da nije bilo negativnih konotacija, potvrđuju potrebu nastavka za Hiljadu plus.

benici, medicinsko osoblje, radnici i mlade porodice, kao i prioritetna grupa lica u koju spadaju samohrani roditelji odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, porodice koje imaju lice sa invaliditetom, domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.

VN: Koliko se osoba odnosno porodica prijavilo za učešće tokom sve tri faze projekta Hiljadu plus i koliko je njih obezbijedilo stambeno pitanje? Čanović: Kroz projekat Hiljadu plus koji je Vlada pokrenula 2010. godine, stambeno pitanje do sada je riješilo 1.185 porodica, odnosno 3.046 građana, čime je premašena početna projekcija od hiljadu stanova koje je trebalo ponuditi građanima po povoljnim okolnostima. To ujedno dokazuje uspješnost ovog programa. Prva faza projekta Hiljadu plus implementirana je tokom 2010. i 2011. godine. Tada se na javni poziv prijavilo 1.100 aplikanata. U toj fazi stambeno pitanje riješile su 433 porodice, odnosno 1.232 građana. Druga faza sprovođenja je u 2015. i 2016. godini, a tada je

stigla prijava 731 aplikanta, od kojih je stambeno pitanje riješilo je 376 porodica, odnosno 910 građana.

VN: Koliko se porodica prijavilo za učešće samo u trećoj fazi projekt Hiljadu plus i koliko je njih obezbijedilo stambeno pitanje? Čanović: Kada je u pitanju treća faza, koja je i dalje u toku, prijavila su se 1.054 aplikanta. Do sada je organizovano osam dodjela vaučera, u okviru kojih je 517 aplikanata dobilo vaučer. Njih je rea lizo-

valo i samim tim riješilo stambeno pitanje 376 porodica, odnosno 904 građana. Od tog broja, 123 su aplikanti koji su vaučer dobili kao prioritetni korisnici programa, 110 su iz ciljne grupe zaposlenih u javnom sektoru, 68 iz mladih bračnih parova, a još 75 među preostalim aplikanatima.

VN: Koliko se prijava iz svake od determinisanih grupa sada nalazi na listi čekanja i na koji način će se njima izaći u susret? Čanović: U trećoj fazi projekta Hiljadu plus, na listi čekanja sada se nalazi 208 aplikanata koji pripadaju ciljnoj grupi angažovanih u javnom sektoru, zatim 128 mladih bračnih parova i isto toliko ostalih aplikanata. Od ukupnog broja prijavljenih, njih 73 nisu ispunjavali uslove. Podsjećam, vrijednost projekta u trećoj fazi iznosi 20 miliona eura. Pravila za učešće su jasno definisana, a vaučeri će biti dijeljeni do utroš-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

OMAĆINSTAVA

MBENO AĐANA ka sredstava.

VN: Što su bili ključni problemi tokom sprovođenja ove faze projekta i da li se oni mogu izbjeći u budućnosti? Čanović: Do sada nije registrovan nijedan jedini problem u realizaciji. Naime, kako bi sve faze projekta bile uspješno realizovane, uspostavljena je efikasna organizaciona struktura koja uključuje koordinaciju nadležnih institucija ministarstava održivog razvoja i turizma i finansija, zatim projektni odbor, posebnu jedinicu za implementaciju projekta, te za sprovođenje komunikacione strategije. K.J.

731

APLIKANAT PRIJAVIO SE U DRUGOJ FAZI PROJEKTA TOKOM 2015. I 2016. GODINE, OD KOJIH JE STAMBENO PITANJE RIJEŠILO 376 PORODICA, ODNOSNO 910 GRAĐANA

Bez mogućnosti za zloupotrebe Nosilac projekta je Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Projektom upravlja, odnosno odluke donosi projektni odbor kojeg čine predstavnici institucija čija je nadležnost ključna za realizaciju projekta. To su, uz MORT, ministarstva finansija, rada i socijalnog staranja, ekonomije, te Zajednica opština i nezavisni ekspert. Ovakvim pristupom omogućena je potpuna transparentnost procedura, a isključena je mogućnost bilo kakvih zloupotreba. Svi podaci takođe su dostupni građanima na portalu projekta: www.1000plus.me.

AKTUELNO

ŽUGIĆ TOKOM SKUPŠTINSKE RASPRAVE O ZAKONU O STEČAJU I LIKVIDACIJI BANAKA

POSLANICI SU TI KOJI MOGU DA RAZVLASTE GUVERNERA U Skupštini je juče završena rasprava o Predlogu zakona o zaštiti depozita, te započeta o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka. Kako je najavljeno dan ranije, pred parlamentarce je stigao guverner Centralne banke Radoje Žugić kako bi obrazložio novitete vezane za bankarski sektor koji nadzire institucija na čijem je čelu. On je u uvodnom dijelu istakao usklađivanje sa evropskim direktivama, promjenu reda prioriteta prilikom isplate iz stečajne mase, kako fizičkih i pravnih lica tako i za obveznice, te isticanje upravnog i nadzornog organa kao ključnih prilikom kontrole poslovanja. O ovim temama se praktično nije govorilo tokom više od dva sata skupštinske rasprave. Tako je Branko Radulović iz DF-a Žugića imenovao kao odgovornog za dovođenje finansijskog sistema do ivice, uz još jedno obrazloženje da je Crnoj Gori potrebna razvojna banka. „Zašto ste uništili dvije banke? Ako ste znali da je tajkun vlasnik, trebalo je da ispitate njihovo poslovanje“, dodao je on uz zaključak da su izmje-

Država vlasnik 88 odsto EPCG Država je juče na Montenegroberzi otkupila od italijanske kompanije A2A 3,2 miliona akcija Elektroprivrede Crne Gore za 14,33 miliona eura. Ovom transakcijom Crna Gora je uvećala udio u vlasničkoj strukturi EPCG za 2,7 odsto na oko 88,1 odsto. Vlada je prije dvije sedmice zadužila Ministarstvo finansija da u dvije tranše preuzme od italijanske kompanije dionice crnogorske elektroenergetske firme. Prvu je trebalo da realizuje najkasnije do danas, a drugu do 31. decembra kada će za 636.793 akcije dati iznos od 2.849.828 eura. R.E.

ne zakona „razvlašćivanje guvernera“. Raško Konjević iz SDPa podsjetio je guvernera na njegovo izlaganje pred parlamentom od prije više od godinu, kada je tvrdio da je finansijski sistem stabilan, da bi se krahom Atlas i IBM banke pokazalo suprotno. „Kako riješiti problem više od 2.000 korisnika koji su štedjeli u okviru Atlasovog dobrovoljnog fonda Penzija plus zbog neusaglašenosti sa zakonom? Smatram da je potrebna i izmjena čija bi retroaktivna primjena to omogućila“, naveo je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, koji se osvrnuo i na smanjenje stečajne mase Atlas banke za 21,8 miliona eura „uparivanjem“ klijenata drugih banaka. Žugić se saglasio da će zakon „razvlastiti guvernera“ i ključne funkcije prenijeti na Savjet CBCG, te podsjetio da je i tokom rješavanja problema dvije banke svaku svoju odluku delegirao tom tijelu koje bi dalo posljednju riječ. „Zakon donosi parlament i vi - poslanici - možete da ga mijenjate i nekoga razvlasti-

Žugić te. Mislim da vlast nije bila u rukama guvernera, nego jednog viceguvernera... Ako nekome otkrijete plan kontrole banaka, to znači da one mogu da se pripreme i ‘našminkaju’ svoje poslovanje, a to se dešavalo“, kazao je guverner CBCG i dodao da su angažovali nezavisne finansijske forenzičare koji su to potvrdili. Žugić je takođe kazao da je u Skupštinu došao kao gost, a ne kao predlagač dopune zakona. Konjević je još jednom tražio odgovor da li se guverner privatno sastajao sa „vlasnikom jedne privatne banke u restoranu blizu Podgorice“ i o čemu su tada razgovarali. „Kad mi budete odgovarali,

vodite računa o tome da možda postoji neka kvitica koju ste svojom rukom potpisali i što bi svaki grafolog to potvrdio“, dodao je. Guverner je kazao da se sa jednim vlasnikom sastao pet puta, „sa željom da pomogne zbog uticaja na ostatak sistema“ te da „nikad nikome nije uzeo nijedan cent, niti bilo koga ucjenjivao“. „Nikad nikome nijesam uzeo nijedan cent, niti bilo koga ucjenjivao... Kakvu god kviticu imate, stavite je javnosti na uvid bez ikakvih problema“, odgovorio je Žugić koji će se i naredne sedmice naći u Skupštini tokom nastavka rasprave o izmjeni zakona. Prije toga, o zaštiti depozita su na pitanja poslanika odgovarali Bojana Bošković u ime Ministarstva finansija, te direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković. Glavna novina predloženog zakona je bolja zaštita štediša, pa će iznos depozita u bankama za koje garantuje država, u slučaju stečaja ili propasti banke biti povećan na 100.000 eura, uz mogućnost isplate dodatnih 30.000 eura, u posebnim slučajevima. K.J.

NOVA CRNA LISTA PORESKE UPRAVE

Dug 200 poreskih dužnika iznosi 68,15 miliona eura Dvjesto najvećih poreskih dužnika sa nove Crne liste ukupno duguje 68,15 miliona eura, podaci su Poreske uprave. U juče objavljenom dokumentu precizira se i da 23,48 miliona eura predstavlja ukupan dug 66 preduzeća kojima je odobren reprogram zaostalih poreskih obaveza. Najveći dug ima kompanija Vektra Jakić od 7,84 miliona eura, a zatim Vektra Montenegro sa 4,68 miliona eura i obje više nemaju rješenje o reprogramu. Tehnoput duguje od 4,62 miliona koji otplaćuje kroz re-

program. Slijede Family Shop iz Bara sa 2,69 miliona, Vuk & petrol iz Kotora sa 2,55 miliona, te podgorički A-Kop sa 2,5 miliona i Fab Live sa 2,4 miliona eura duga, ali i odobrenim reprogramom. Crna lista obuhvata najveće dužnike po osnovu neplaćenog poreza na dodatu vrijednost, na dobit, na promet nepokretnosti i koncesija. Stotinu najvećih dužnika po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na zarade ukupno duguju 59,63 miliona eura, a reprogramom su obuhvaćena dugovanja od

17,5 miliona eura. Najveći dug ima Montenegro Airlines - 21,88 miliona eura, što je nešto veći iznos od onog koji je Vlada prije dvije sedmice odobrila za konsolidaciju ove kompanije. Slijede Željeznički prevoz Crne Gore sa 5,45 miliona, Rudnik uglja sa 4,37 miliona, Plantaže sa 2,21 milion, Održavanje željezničkih voznih sredstava sa 2,17 miliona, Vektra Boka sa 2,03 miliona, Work Finder sa 1,38 miliona, Inpek sa 1,36 miliona, Vektra Jakić sa 952.531,08 eura i Tehnoput sa 820.367,78 eura. R.E.

aktuelno

savjet za kontrolu rada policije

Redefinisati kampanju “Kad pijem – ne vozim” Savjet za građansku kontrolu rada policije je postupao po inicijativi NVO “Fors Montenegro” koja je zatražila da se razmotri učešće MUP i Uprave policije u promotivnoj kampanji “Kad pijem – ne vozim” i pruži doprinos preispitivanju promotivnih poruka. “Uprava policije je informisala da MUP i Uprava policije u saradnji sa Pivarom „Trebjesa“, godinama uspješno sprovode akciju „Kad pijem – ne vozim“, koja ima za cilj da podsjetiti građane na važnost odgovornog ponašanja u saobraćaju, imajući u vidu da je upravo ljudski faktor vodeći uzrok saobraćajnih nezgoda koje nerijetko imaju fatalne posljedice. Naglašeno je da je akcenat kampanje na prevenciji i podizanju nivoa svijesti građana o obaveznosti poštovanja propisa zarad bezbjednosti u saobraćaju”, navode iz Savjeta. Akcijom se, kako dodaju, želi ukazati na nespojivost konzumiranja alkohola i vožnje, i nema za cilj promovisanje same konzumacije alkohola. “Uprava policije je saopštila da je analiza rezultata pomenute akcije pokazala da

ona daje više nego zadovoljavajuće efekte, da je smanjen broj smrtno stradalih lica, kao i da je kod ciljne grupe koje je bila obuhvaćena ovom akcijom znatno povećana svijest o štetnosti vožnje pod dejstvom alkohola”, dodaju iz Savjeta. Savjet je ovaj predmet razmotrio i na sjednici kojoj je prisustvovao ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, 25. novembra 2019, i najavio da će uvažiti stavove Uprave policije o dobrim rezultatima akcije, ali i izdati preporuku da je potrebno jasnije staviti do znanja činjenicu o štetnosti konzumiranja alkohola. Savjet je ocijenio da je saradnja MUP i Uprave policije sa “Pivarom Trebjesa” predstavlja projekat promocije sigurne vožnje koji godinama unazad postiže dobre rezultate. Savjet je takođe preporučio da u daljim dogovorima sa partnerima kandiduju kao moguća rješenja ove slogane, ali uz stavljanje posebne obavezne napomene – uz prihvaćeni slogan – da je konzumiranje alkohola štetno po zdravlje: “Kad vozim – ne pijem” ili “Kad vozim – ne pijem, kad pijem – ne vozim”. E.H.

Čeoni sudar u Herceg novom

U udesu povrijeđena žena

Na stajalištu kod Školskog centra na Savini, sinoć je, poslije 18 sati, došlo do čeonog sudara dva vozila hercegnovskih tablica, fiata i audija, prenosi Radio Jadran. Kako navode, jedno lice je lakše povrijđeno i nije životno ugroženo. Prilikom

direktnog sudara pričinjena je velika materijalna šteta, pogotovo na fiatu, kojim je upravljala mlađa ženska osoba, koja je transportovana kolima Hitne medicinske pomoći u Dom zdravlja. Saobraćaj donjim putem je pušten nakon sat. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

istraživanje građanske alijanse, sa udr

Svega 9,4 odsto su da mediji izvještava Trećina sudija smatra da je jedna od ključnih mjera za jačanje povjerenja građana u pravosuđe, više informacija o radu sudova u javnosti, navodi se u šestom istraživanju koje je Građanska alijansa sprovela u saradnji sa Udruženjem sudija Crne Gore i Udruženjem državnih tužilaca Crne Gore. Nešto manje sudija kao prioritetnu mjeru za jačanje povjerenja striktno poštovanje Kodeksa i poštovanje načela profesionalnog i nezavisnog postupanja i ponašanja medija. Takođe dio njih misli da je značajno pojačati PR kampanju od strane sudova, kao i da je potrebno više „živih“ kontakata predstavnika medija i sudskih institucija. “Sudije uglavnom smatraju da javnost ima povjerenja u njihov rad (50,6 odsto ispitanika), da javnost nema povjerenja u rad sudija smatra 15,2 odsto ispitanika iz sudstva, dok je 21,6 odsto izjavilo da ne može da procijeni”, navodi se u istraživanju. Najveći procenat sudija 42,9 odsto smatra da je „izvještavanje medija uglavnom zadovoljavajuće, sa povremenim neobjektivnim izvještajima“. Da je izvještavanje „zadovoljavajuće i objektivno“ smatra 9,4 odsto, a da je nezadovoljavajuće i neobjektivno ili uglavnom nezadovoljavajuće smatra 26,7 odsto. “Zanimljivo je da je i dalje prisutan određen broj sudija koji ne zna kakav je generalno odnos medija prema sudu - 15,9 odsto. Preovlađujući stav sudija je i da „stranke ne poznaju u dovoljnoj mjeri nadležnost i funkcije suda“ (38 odsto), a da su stranke dovoljno informisane o funkcijama suda smatra 33,5 odsto sudija”, utvrđeno je istraživanjem.

■ unaprijediti odnos sa službom dostave

Zadovoljstvo sudija postojećom pravosudnom infrastrukturom iznosi 40,8 odsto, a nezadovoljstvo je izrazilo 37,6 od-

sto ispitanika (u 35,9 odsto slučajeva sudije su odgovorile da je infrastruktura sudnica dovoljno uređena sa aspekta mogućnosti za pristup javnost). “U odnosu na efikasnost funkcionalnog dijela suđenja i organe koji, prema mišljenju sudija, moraju bitno da promijene i poboljšaju svoj rad, kao i odnos i postupanje prema radu suda, sudije su ukazale da poštanska i dostavna služba imaju najveću potrebu za promjenama (22,4 odsto)”, precizirano je u istraživanju. Tužioci u velikom broju, 96,6 odsto, smatraju da je stanje u tužilaštvu uglavnom dobro, odnosno veoma dobro. “Sa druge strane, većina tužilaca (61 procenta) je zadovoljna infrastrukturom i objektom u kojem se nalazi tužilaštvo. Kada je u pitanju zadovoljstvo sredstvima komunikacije, većina tužilaca (67,8 odsto) je zadovoljna ovim sredstvima. Da su ona dovoljna za osnovne potrebe

postupaka koje vode (20,3 odsto), dok je nezadovoljstvom sredstvima komunikacije izrazilo 8,5 odsto”, navodi se u istraživanju. Na pitanje kako ocjenjuju ponašanje stranaka u odnosu na poštovanje tužilaštva kao institucije, tužioci su u najvećem procentu odgovorili da se tužilaštvo uglavnom poštuje (83,1 odsto), dok 10,2% smatra da se tužilaštvo uglavnom ne poštuje. Na pitanje kako ocjenjuju stepen poznavanja postupka, organizacije rada i načina obavljanja poslova u tužilaštvima od strane stranaka, 57,6 odsto tužilaca je odgovorilo da „stranke ne poznaju u dovoljnoj mjeri nadležnosti i funkcije tužilaštva“, dok 6,8 odsto njih smatra da „stranke nemaju adekvatan pristup i pogled na tužilaštvo, njegovu organizaciju i poslove koje obavlja“. Prema mišljenju tužilaca, službe koje treba da unaprjeđuju svoj odnos sa tužilaš-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

aktuelno

ruženjima sudija i tužilaca

sudija smatra aju objektivno Bošković

OsnOvnO tužilaštvO u KOtOru

Podignute optužnice protiv Boškovića, Juretića i Nenezića

tvom u najvećoj mjeri su centri za socijalni rad (11,9 odsto) i poštanske i dostavne službe (11,9 odsto).

■ pozitivan stav o sudstvu ima 38 odsto građana

Kako su pokazali rezultati istraživanja, građani najviše prigovaraju dužini trajanja postupka, potom odugovlačenjima u pogledu dostavljanja nalaza vještaka, te zloupotrebi procesnih ovlašćenja stranaka i nepoštovanja naloga suda u postupku pribavljanja dokaza. “Da sudije sude uglavnom nezakonito, odnosno nezakonito smatra 24,7 odsto građana, odnosno 13,2 odsto, pri čemu 43,3 procenta smatra da je ključni razlog za to postojanje političkih pritisaka, zatim uticaj veza i poznanstava, dok mito i korupciju kao ključni razlog vidi 23 odsto građana. Procenat građana koji ima manje ili više negativan stav o sudstvu izno-

si 43,6 odsto, dok uglavnom pozitivan ili veoma pozitivan stav ima 38,5 odsto”, precizirano je u istraživanju. Većina građana, gotovo polovina ispitanika, svoj stav o sudstvu bazira na iskustvima onih kojima vjeruju, dok 39,3 odsto građana oblikuje stav prema tome što su čuli na televiziji i radiju ili što su pročitali u novinama, odnosno „na tome šta se generalno priča o sudstvu“. “Stav građana prema radu tužilaštva je generalno podijeljen. Uglavnom negativan, odnosno veoma negativan stav ima 41,3 odsto, dok uglavnom pozitivan ili veoma pozitivan stav ima 39,6 odsto. Svoj stav o tužilaštvu građani u velikoj mjeri baziraju na onome što ljudi govore o tužilaštvu (35,1 procenta) kao i na osnovu iskustava onih kojima vjerujete (34,8 procenta). Većina građana smatra da je rad tužilaštva veoma ili uglavnom efikasan (49,5 odsto)”, zaključuje se u istraživanju. Bo.B.

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru podiglo je optužnicu protiv dva suspendovana inspektora za građevinu i urbanizam Ministarstva održivog razvoja i turizma Zorana Boškovića i Vladana Juretića, zbog krivičnog djela primanje mita, i investitora Boška Nenezića zbog davanja mita, saopštilo je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru. Bošković i Juretić uhapšeni su 2. novembra po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, zbog sumnje da su počinili krivično djelo primanje mita. Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović podnio je 1. novembra ostavku na tu funkciju, nakon što je 31. oktobra emitovan snimak na kom je budvanski investitor Nenezić tvrdio da je Juretiću i Boškoviću davao novac više puta tokom jula 2018. Kako navode iz Tužilaštva u Kotoru, građevinskourbanističkom inspektoru Boškoviću se na teret stav-

lja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja u pokušaju. Investitor Nenezić saslušan je 5. novembra, u svojstvu osumnjičenog za davanje mita uhapšenim građevinskim inspektorima. “Optužnica je dostavljena Osnovnom sudu u Kotoru radi kontrole i potvrđivanja”, saopšteno je iz Tužilaštva u Kotoru. Građevinskim inspektorima Vladanu Juretiću i Zoranu Boškoviću je 4. novem-

Kako navode iz Tužilaštva u Kotoru, građevinskourbanističkom inspektoru Boškoviću se na teret stavlja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja u pokušaju

bra nakon saslušanja u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do 30 dana. Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković obratio se 1. novembra Tužilačkom savjetu dopisom u vezi sa slučajem korupcije u Urbanističko-građevinskoj inspekciji Ministarstva održivog razvoja i turizma i ukazao da je, uprkos zakonitom, blagovremenom i savjesnom postupanju policije, izostala efikasna akcija tužilaštva. Nakon Markovićevog dopisa oglasio je i vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković, koji je zatražio je od rukovodilaca Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da mu hitno dostave izvještaje o postupanju u predmetu povodom korupcije u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. “Ukoliko se utvrde propusti u radu, zbog toga će se snositi odgovornost”, poručio je tada Stanković. E.H.

uhapšen zbOg paljenja vOzila

Vatra prijetila i porodici u stanu Podgoričanin Milorad Komnenić (32) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Iz Uprave policije su kazali da je Komnenić, kako se sumnja, prije dva dana u Bulevaru Save Kovače-

vića podmetnuo požar na vozilu “VW Caddy”, parkiranom u blizini stambenog objekta porodice Gazivoda iz Podgorice. “Utvrđeno je da je požar podmetnut i da je postojala potencijalna opasnost da ugrozi i stambeni obje-

kat u kojem su bili članovi porodice Gazivoda. Brzom intervencijom policije, tokom bjekstva je identifikovan, lociran i uhapšen Milorad Komnenić, zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti”, rekli su u policiji. E.H.

Elektroprivreda Crne Gore domaćinstvima nudi OTPLATU DUGA PO NAJPOVOLJNIJIM USLOVIMA: Fiksna mjesečna rata 20 eura Izuzeće od prinudnih mjera naplate Obustava obračuna zatezne kamate JEDINI USLOV JE DA SU PLAĆENA TRI POSLEDNJA RAČUNA

Od 1. oktobra do 31. decembra 2019. godine, za: domaćinstva domaćinstva domaćinstva domaćinstva

kojima ističe Sporazum u akciji ''Podijelimo teret 5'' koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije koja su isključena sa mreže koja žele reprogramirati postojeći klasični Sporazum

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

AKTUELNO

17 Foto:Filip Filipović, portal Standard

POTVRĐENA OPTUŽNICA

Švercovao drogu, u stanu pronađeno i 6.500 eura

Viši sud u Podgorici je potvrdio optužnicu Višeg državnog tužilaštva od protiv okrivljenog D.G., zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kako se navodi u optužnici, okrivljeni je 18. avgusta 2019. godine, u Budvi, neovlašćeno radi prodaje držao opojne droge kokain i marihuanu, na način što je u svom vozilu marke „WW polo“ budvanskih reg. oznaka držao opojnu drogu marihuanu u ukupnoj količini od 45,268 grama upakovanu u tri PVC pakovanja. “Drogu je držao iza sjedišta vozača, kao i vagu za precizno mjerenje koja se

nalazila ispred ručice mjenjača, 11 PVC kesica za pakovanje droge ispod maske mobilnog telefona i novac u iznosu od 300 eura”, precizirano je u optužnici. Kako se dalje navodi, ovlašćeni službenici policije su prilikom pretresa stana okrivljenog dan kasnije, 19. avgusta, pronašli i oduzeli 7,502 grama opojne droge kokain upakovane u šest PVC kesica, 13,491 gram opojne droge marihuane upakovane u šest PVC kesica, dvije ručno pravljene cigarete, kao i novac u iznosu od 6.500 eura, koja opojna droga je bila namijenjena daljoj prodaji”, stoji u optužnici koja je 25. novembra potvrđena. Bo.B.

Privođenje Dacić

NOŽEM U SRCE UBOLA OSAMNAESTOGODIŠNJAKA

RAZIJA DACIĆ POSLATA U ISTRAŽNI ZATVOR

Rožajki Raziji Dacić (42), osumnjičenoj za ubistvo mladića Boža Vujadinovića (18) sudija Višeg suda odredio je pritvor do 30 dana, nakon čega je sprovedena u spuški Istražni zatvor. Ona je ranije pred višim državnim tužiocem rekla da je mladića ubola slučajno, te da navodno nije imala namjeru da ga ubije. Međutim, kako saznaju Vikend novine, nakon zločina Dacićeva je pokušala da sakrije bodež, počisti tragove kvi i iscenira da je mladić izvršio samoubistvo. Inspektorima podgoričkog Centra bezbjednosti je bilo sumnjivo stanje koje su zatekli na mjestu zločina i nije se poklapalo sa njenom pričom. Tokom uviđaja izuzeti su svi tragovi važni za dalji tok istrage, a koji ukazuju da je Dacićka umišljajno pokušala da prekrije tragove svog zločina. Za

sada još nijesu u potpunosti poznate okolnosti pod kojima su se njih dvoje našli u iznajmljenom stanu na Starom aerodromu, te je priroda njihovog odnosa za sada na nivou pretpostavki i nagađanja. Razija Dacić je od ranije poznata policijskim i sudskim organima. Ona je pravosnažno osuđena 2000. godine i to na osam godina zatvora jer je izazvala požar u kom su stradale njena jednomjesečna ćerka E.D. i jednogodišnja ćerka njene prijateljice Dž.L. Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore osudilo je Rožajke Enisu Lukač i Raziju Dacić na po osam godina zatvora zbog teškog krivičnog djela protiv opšte sigurnosti u sticaju sa izazivanjem opšte opasnosti. U optužnici se navodi da su Enisa i Razija u Rožajama, u baraci napravljenoj

od lako zapaljivog materijala, zapalile svijeću i ostavile je na drvenom stolu, a potom naložile šporet i otišle u Rožaje ostavljajući djevojčice same. “Nakon 11 sati odsustvovanja one su se vratile do barake, od koje je ostalo zgarište”, pisalo je u optužnici. Podsjetimo, Dacić (42) se sumnjiči da je prije dvije noći, na Starom aerodromu u Podgorici, nožem ubila Vujadinovića koji je kasnije preminuo u Kliničkom centru. Nesrećni mladić je uboden nožem u predjelu srca, te su svi pokušaji ljekara da ga spasu bili bezuspješni. Medicinsko osoblje obavijestilo je policiju, koja je ubrzo locirala zgradu na Starom aerodromu gdje se nesrećni slučaj desio. Nedugo zatim uhapšena je i Dacić, zbog sumnje da je, iz za sada ne poznatih razloga, ubila Vujadinovića. E.H.

ZBOG POKUŠAJA UBISTVA KOMŠIJE

EROVIĆU ODREĐEN PRITVOR

Sutkinja za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac odredila je pritvor do 30 dana Esku Eroviću (56), zbog pokušaja ubistva komšije Huseina Smakića (70). Pritvor je određen zbog mogućeg uticaja na svjedoke, kao i okolnosti da je sa oštećenim u lošim odnosima, te da je ranije osuđivan. Potezanju pištolja je prethodila svađa oko par-

tije šaha, kada je Erović optužio Smakića da mu je ukrao figuru. Podsjetimo, Erović je u srijedu, oko 15 sati, pucao iz pištolja nepoznate marke u pravcu Smakića i ranio ga u lijevu ruku, nanijevši mu teške tjelesne povrede. Erović je u istrazi kazao da nije htio da ga ubije, već da je bio ljut zbog svađe koju su prethodno imali, te da je samo htio da ga zaplaši.

Smakić je ispričao da je sve počelo oko figure šaha, koji su igrali u seoskoj prodavnici, a da je dan kasnije, prolazeći traktorom pored njega, Erović sišao i pucao u njegovom pravcu. On se, kako je objasnio, instiktivno izmakao, kada ga je zrno pogodilo u šaku. Nakon ranjavanja, on je zbrinut u bjelopoljskoj bolnici, nakon čega je otpušten na kućno liječenje. E.H.-B.Č.

AKTUELNO

U DRUGOM KRUGU JOŠ OKO 200 MJESTA

Na programu stručnog osposobljavanja više od 2.900 visokoškolaca Više od 2.900 visokoškolaca u prvom krugu dobilo je priliku za stručno osposobljavanje, što je, kako je saopštila direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović, skoro 90 odsto od prijavljenih korisnika. Ona je podsjetila da je prošle sedmice završen prvi krug povezivanja korisnika i poslodavaca za učešće u osmoj generaciji programa stručnog osposobljavanja. “U prvom krugu 2.917 visokoškolaca ostvarilo je pravo da se stručno osposobljava, što predstavlja 90 odsto od prijavljenih korisnika”, rekla je Kurpejović u intervjuu za agenciju MINA. Ona je kazala da je oglašeno više od 11.600 mjesta u privatnom i javnom sektoru. S obzirom da je, kako je istakla, ostalo preko osam hiljada mjesta nakon prvog kruga povezivanja korisnika i poslodavca, pružena je druga šansa onima koji nijesu dobro birali preference ili prijavu do kraja okončali. “Tako su visokoškolci imali još jednu priliku da do danas izaberu sedam preferenci, odnosno poslodavca”, rekla je Kurpejović. Ona je poručila da svi koji učestvuju u drugom krugu stručnog osposobljavanja treba da vode računa o izboru preferenci i kako se kotiraju kod poslodavaca jer, kako je naglasila, mjesta ima dovoljno. Kurpejović

“Treba da vode računa koju instituciju ili kompaniju biraju, odnosno da provjere kojom se djelatnošću bave da ne bi bili u situaciji da se onda kao korisnici žale ili traže promjenu poslodavca, jer nijesu znali čime se bavi”, kazala je Kurpejović. Prema njenim riječima, potrebno je otkloniti sve delime “da niko nema uticaja na samu dodjelu poslodavca i da samo od njihovog izbora zavisi kojeg će poslodavca dobiti”. U drugom krugu, oko 200 ljudi će imati priliku da učestvuje u programu stručnog osposobljavanja, a na raspolaganju je preko 7.600 mjesta. “Sigurna sam da će se procenat od 90 odsto unaprijediti”, kazala je Kurpejović. Ona je istakla da je broj oglašenih mjesta veći nego prethodnih godina, kao i da je broj prijavljenih korisnika koji će se stručno osposobljavati svake godine približno isti “On se kreće između tri i 3.300, a jedino je prve godine bilo preko pet hiljada prijavljenih visokoškolaca. Treba uzeti u obzir činjenicu da je prve godine taj broj bio veći zato što je više njih čekalo odrađivanje pripravničkog staža”, rekla je Kurpejović. Prema njenim riječima, ako se uzme prosjek za svaku godinu, više od 21.000 korisnika je do sada prošlo kroz program stručnog osposobljavanja. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

CRNA GORA SUOČENA SA ZABRINJAVAJUĆOM EPIDEMIJOM P

ZAJEDNO DO ZDRAVIH PREHRAMBENIH NAVIKA DJECE

Crna Gora je suočena sa zabrinjavajućom epidemijom prekomjerne kilaže i gojaznosti u populaciji najmlađih članova našeg društva. Za taj, ali i sve izazove i ciljeve od značaja za cijelo društvo, najbolji odgovori su saradnja i zajedništvo svih segmenata društva u pronalaženju rješenja, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović otvarajući konferenciju o nacionalnom i multisektorskom dijalogu na temu “Program – voće, povrće, mlijeko i mlječni proizvodi za škole – put zdravih navika i boljeg zdravlja od ranog djetinjstva”.

■ INTEGRISAN PISTUP

Sa ciljem zajedničkog djelovanja u pravcu poboljšanja prehrambenih navika djece i smanjenja zabrinjavajućeg procenta gojaznosti djece u Crnoj Gori, kao i predstavljanja Programa voće povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole čiju realizaciju je započelo Ministarstvo poljoprivrede u osnovnim školama, Ministarstvo je juče u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) organizovalo skup. Na konferenciji su, osim predstavnika Vlade, prisustvovali predstavnici Zajednice opština, direktori i predstavnici 40 osnovnih škola širom Crne Gore, Instituta za javno zdravlje, Fakulteta za sport, civilnog sektora i medija.

“Prevencija i kontrola hroničnih oboljenja, uključujući i gojaznost, predstavlja jedan od osnovnih ciljeva Nacionalne strategije održivog razvoja 2030 u Crnoj Gori, koja inauguriše zdravlje kao generator i mjerilo održivog, inkluzivnog i pametnog razvoja. Prepoznajući da zdravlje opredjeljuju socijalne, ekonomske i ekološke determinante, koje prevazilaze zonu uticaja kreatora zdravstvene politike, Vlada insistira na integrisanom pristupu i punom učešću svih aktera iz sektora zdravlja, obrazovanja, sporta, urbanističkog

RASPOLOŽIVI PODACI UKAZUJU DA NAŠA DJECA NE KONZUMIRAJU DOVOLJNO VOĆA I MLIJEKA, KAO I DA ZNATAN BROJ SATI PROVODE SJEDEĆI, ISPRED EKRANA

planiranja, poljoprivrede, javnih finansija, civilnog sektora, medija i društveno odgovorno djelovanje industrije hrane“, kazao je potpredsjednik Vlade ističući da holistički pristup zdravlju i razvoju nema alternativu i zato zdravlje mora biti u svim politikama i sve politike moraju biti za zdravlje.

■ SVE ŠKOLE DA SE UKLJUČE

Prema njegovim riječima, gojaznost je moguće spriječiti kroz primjenu politika i mjera koje imaju za cilj stvaranje ambijenta koji promoviše zdravlje tokom cijelog života, gdje dom i porodica, ali i škola igraju ključnu ulogu u stvaranju navika u ishrani i uopšte načinu života djece. “Raspoloživi podaci ukazuju da naša djeca ne konzumiraju dovoljno voća i mlijeka, kao i da značajan broj sati provode sjedeći, ispred ekrana“, ka-

SZO: Čestitke Vladi na multisektorskom pristupu Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović čestitala je Ministarstvu poljoprivrede na iniciranju i realizaciji važnog Programa podjele svježih i zdravih obroka za djecu u školama, jer to, kako je kazala, nije samo primjer dobre prakse zemalja EU nego mnogo više.

“Za SZO ovo je potvrda da borba protiv gojaznosti djece u Crnoj Gori nije samo prioritet sektora zdravstva, nego je i pod punom pažnjom i drugih resora, kao što je poljoprivreda. To je potvrda da je Vlada usvojila pristup multisektorskog pristupa u rješavanju ovog problema“, kazala je Brajović.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

PREKOMJERNE KILAŽE, SIMOVIĆ PORUČIO: Simović

H Prevencija i kontrola hroničnih oboljenja, uključujući i gojaznost, predstavlja jedan od osnovnih ciljeva Nacionalne strategije održivog razvoja 2030 u Crnoj Gori, koja inauguriše zdravlje kao generator i mjerilo održivog, inkluzivnog i pametnog razvoja

zao je Simović ističući upravo u tom kontekstu značaj Programa podječe zdravih obroka koji od ove školske godine u školama sprovodi Ministarstvo poljoprivrede. Program, podsjećamo, obuhvata besplatnu podjelu mliječnih i voćnih obroka djeci od I do V razreda osnovne škole, jednom nedjeljno. Pored besplatnih obroka, Program prati i edukativni rad, kroz koji će djeca učiti o zdravoj prehrani, nutritivnim vrijednostima hrane, poljoprivredi i načinu proizvodnje hrane i obići poljoprivredne proizvođače. U okviru programa predviđeno je i podizanje mini voćnjaka i bašta u krugu škola. “Agrobudžetom za 2019. godinu planirali smo i izdvojili sredstva za realizaciju ovog programa i ove školske godine smo počeli besplatnu podjelu obroka u sedam škola na teritoriji četiri opštine (Bijelo Polje, Bera-

ne, Danilovgrad i Kolašin). Do kraja tekućeg polugodišta djeci će biti podijeljeno 24.520 zdravih obroka. Namjera nam je, da naredne godine u ovaj Program uključimo još opština i osnovnih škola, kao i da kroz nekoliko godina budu uključene sve škole u Crnoj Gori“, poručio je Simović.

■ HRAPOVIĆ: GOJA-

ZNOST DJECE ZAJEDNIČKI IZAZOV

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je gojaznost medicinski problem koji se najlakše prepozna, ali se najteže liječi. “Gojaznost je dostigla epidemijske razmjere u svijetu. U posljednjih 50 godina broj gojazne djece se povećao za nevjerovatnih 300 odsto”, kazao je Hrapović dodajući da su uzroci gojaznosti kompleksni i brojni i uključuju genetske, biološke, kulturološke i sociološke faktore, ali da su kompleksne i posljedice. Hrapović ističući da je, pored svih faktora, pravilna ishrana djece osnovna baza dobrog zdravlja. Na razvoj prehrambenih navika školske djece, prema riječima Hrapovića, najveći uticaj imaju roditelji, ali svakako treba naglasiti i uticaj škole. On je saglasan da se zabrinjavajući trendovi gojaznosti kod naše djece mogu promijeniti samo kroz multisektorsku saradnju i sprovođenje sveobuhvatnog paketa intervencija. M.I.

AKTUELNO

NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA URGENTNA

U Crnu Goru od 2011. godine uvezeno 20.000 diploma Od 2011. godine u Crnu Goru je uvezeno 20.000 diploma iz inostranstva, a hiperprodukcija diploma je sve češća pojava, saopšteno je na okruglom stolu na temu „Priznavanje inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanje kvalifikacija“, u organizaciji Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (UCG), koji je održan juče u Univezitetskom sportsko-kulturnom centru. Prorektorica za nastavu na UCG prof. dr Đurđica Perović je navela da rješenja koja je nudio Zakon o priznavanju inostranih isprava nijesu na adekvatan način tretirala problem priznavanja inostranih diploma, te je potreba za izmjenom ovog zakona urgentna. “Nova rješenja donose dopunu kriterijuma u dijelu obaveznog vrednovanja znanja, vještina, kompetencija ishoda učenja, uslova upisa, obima praktične nastave, kao i prava koje imaocu donosi diploma u državi u kojoj je izdata“, ocijenila je Perović. Što se tiče navedenih kriterijuma, kako govori, oni manjeviše postoje na fakultetima sa kojih pristižu zahtjevi za priznavanje diploma i u tom dijelu kompatibilni su sa onima koji važe u našem sistemu obrazovanja. Tako, smatra ona, novi kriterijumi neće donijeti značajniji iskorak u sprečavanju problema na koje nailazimo. Kako je navela, novina u članu 15a koje uključuje mišljenje eksperata, može dodatno cijeniti okolnosti uz princip rada da jednom donešeno mišljenje važi za sve naredne slučejeve tog studijskog programa.

Sa jučerašnjeg okruglog stola

Takođe, rangiranje Univerziteta, kao dodatni kriterijum, značajno bi doprinio procesu priznavanja. Kada je riječ o priznavanju srednjoškolskih diploma koje su u nadležnosti resornog ministarstva, Perović vjeruje da će se novim rješenjima Pravilnika o upisu u prvu godinu osnovnih studija donijeti kvalitetna rješenja u dijelu specificiranja obrazovnih profila koji su prohodni na konkretnim studijskim programima. Univerzitet Crne Gore će, najavila je, predložiti i uvođenje prijemnih ispita na pojedine fakultete, na kojima do sada nisu postojali. „Što se tiče novih magistarskih studija, biće obavezan prijemni ispit, pa je i to jedan od mehanizama kvalitetne provjere stečenog znanja, što će Univerzitet Crne Gore dodatno regulisati internim aktima kada je u pitanju nastavak obrazovanja“, rekla je Perović. Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete Mubera Kurpejović kazala je da Crna Gora godinama poštuje i uvažava principe Lisabonske konven-

cije. Glavni cilj je, smatra ona, zaustaviti priliv loših diploma i usmjeriti mlade ljude da se opredijele za renomirane i tradicionalne ustanove čiji je kadar konkurentan na tržištu rada. Student ombudsman Univerziteta Crne Gore Aleksandar Šipčić kazao je da je hiperprodukcija diploma sve češća pojava, a podatak iz 2011. godine, odnosno da je do danas u Crnu Goru uvezeno preko 20.000 diploma koje su čekale nostrifikaciju i koje su stigle van granica naše države, govori da takvi studenti zauzimaju mjesto našim svršenim visokoškolcima koji su završili studije u svojoj državi i čije su diplome znatno većeg kvaliteta. Šipčić je poručio da se hiperprodukciji mora stati na kraj i da ovaj negativni trend ulazi u korijene visokog obrazovanja i narušava kvalitet. “Zapitamo li se nekad zašto studenti idu da studiraju u zemlje regiona pored 19 fakultetskih jedinica”, kazao je Šipčić. On je rekao da je problem “pranje diploma”, jer brojni studenti sa privatnih fakulteta upisuju master studije na državnim. M.I.

ODRŽANA SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA

Izmijenjen Finansijski plan Univerziteta Crne Gore Na juče održanoj sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) usvojen je Predlog izmjena i dopuna Finansijskog plana i Plana javnih nabavki Univerziteta Crne Gore za 2019. godinu.

Predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica kazao je da su izmjene nastale na osnovu inicijativa 11 organizacionih jedinica, a na predlog rektora UCG Danila Nikolića. Juče su, između ostalog,

usvojene i Izmjene i dopune Finansijskog plana i Plana javnih nabavki Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra d.o.o. Podgorica, uz pozitivno mišljenje Sektora za finansije. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

AKTUELNO

MINISTARSTVO PROSVJETE ZA VN O NOVOM PROJEKTU SA CEB-OM:

GRADIĆE SEDAM NOVIH VRTIĆA U CRNOJ GORI Novim projektom sa CEB-om planirana je izgradnja sedam novih vrtića, i to: u City kvartu, na Starom aerodromu, Zlatici i Tuškom putu u Podgorici, u Beranama, Bijelom Polju i Plavu, kazali su iz Ministarstva prosvjete Vikend novinama

Banka za razvoj Savjeta Evrope (CEB) je dala saglasnost na novi aranžman sa Crnom Gorom, čija je ukupna vrijednost 17 miliona eura, zahvaljujući čemu će, pored završenih vrtića u Zagoriču, Starom aerodromu i Tuzima, kao i planiranih u Bloku VI, Ulcinju, Pljevljima i Baru, biti izgrađeno još sedam novih vrtića u Crnoj Gori, kazao je u razgovoru za Vikend novine sekretar Ministarstva propsvjete Omer Mehmedović.

■ U PLANU PREKO 500 OBJEKATA

“Time je ova banka pokazala, kako smo i ranije saopštili, da nas smatra dobrim i pouzdanim partnerom. Takođe, to znači da zaista, i formalno, ulazimo u ono što smo nazvali jednim od najvećih investicionih ciklusa u obrazovanju, a samo potpisivanje ugovora nas očekuje do kraja godine. Naravno, podrazumijeva se da je dosta posla pred nama, u prosvje-

ti imamo preko 500 objekata, od kojih su neki veoma stari ili u udaljenim područjima. Što zapravo znači da, sve i da nemamo planove o izgradnji, u kontinuitetu radimo ono što je rekonstrukcija objekata”, kazao je Mehmetović. “Na taj način gradimo i radimo velike infrastrukturne projekte na održiv način i kroz održive i racionalne finansijske konstrukcije”, naveo je Mehmetović. Kada je riječ novom projektu sa CEB-om, za koji je prije nekoliko dana dobijeno odobrenje od Banke za razvoj savjeta Evrope, planirano je, kako je naveo, sedam novih vrtića, i to: u City kvartu površine 3.500 m2, Starom aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju površine po 1.600 m2, Tuškom putu površine 1.800 m2 i Plavu 1.000 m2. “Dakle, izgradnja novih vrtića je poseban segment u kome smo imali obavezu ne samo da radimo nove projekte, već i da nadoknadimo neke potrebe ko-

je su se pojavile i u ranijem periodu, a koje su još otvorene. Zato nije nerealno reći da ćemo u periodu od tri godine izgraditi tri vrtića i to u Zagoriču, Starom aerodromu i Tuzima, raditi na izgradnji još četiri, te ugovoriti izgradnju još sedam, ne da nije mala stvar nego je svojevrsni podvig. Uz dodatni podatak da smo samo rekonstrukcijom već postojećih objekata, uglavnom u saradnji sa opštinama, u vrtićima otvorili skoro 2.000 novih mjesta za djecu”, napominje Mehmetović. On podsjeća i da je nedavno potpisan ugovor sa Evropskom investicionom bankom (EIB), kojim je, pored izgradnje četiri nove škole i opremanja škola, predviđena i totalna rekonstrukcija i nadogradnja tri vrtića. “Kad kažem totalna rekonstrukcija i nadogradnja, to znači da će postojeći biti u potpunosti obnovljeni, ali da će istovremeno kapaciteti ta tri vrtića dogradnjom biti duplirani. Što

Mehmedović znači da ćemo u njima faktički dobiti još po jedan vrtić. Riječ je o dva vrtića u Glavnom gradu i jednog u Kotoru”, kaže Mehmetović.

■ USKORO REKON-

STRUKCIJA VRTIĆA “POLETARAC”

U Podgorici je to, navodi, vrtić „Poletarac“ na Zabjelu, a vrijednost radova iznosiće preko dva miliona eura. “Vrijednost investicije, kako sam i rekao, govori o obimu radova, odnosno o činjenici da ćemo rekonstrukcijom dobiti još jedan objekat. Slično se odnosi i na drugi vrtić u Podgorici koji ćemo rekonstruisati i dograditi, a riječ je o jedinici u Momišićima, gdje je projektovana vrijednost investicije oko 600.000 eura. Posljednji u nizu iz EIB projekta je vrtić u Kotoru, naselje Tabačina, koji će kroz investiciju vrijednu 1,4 miliona eura, značajno uvećati svoje kapaci-

17 Nedavno otvoren vrtić „Naša radost“ u Tuzima

MILIONA EURA VRIJEDNOST JE PROJEKTA SA BANKOM ZA RAZVOJ SAVJETA EVROPE, ZAHVALJUJUĆI KOM ĆE BITI IZGRAĐENO JOŠ SEDAM VRTIĆA U CRNOJ GORI

tete i ponuditi djeci i roditeljima drastično izmijenjenje uslove za rad”, rekao je Mehmetović. Osim toga, on ističe da se već gradi vrtić u Rožajama, i to iz sredstava iz Kapitalnog budžeta, ali i da ubrzo počinje totalna rekonstrukcija vrtića u Herceg Novom kroz projekat sa KfW bankom. “Mi smo se u ovom razgovoru fokusirali na vrtiće. No, još minimunm jedan razgovor mogli bismo posvetiti planovima za izgradnju škola. Takav naš entuzijastičan pristup ističem ne zbog Ministarstva prosvjete ili bilo koga iz Ministarstva lično, već zbog potrebe da pokažem da kada, i kao Ministarstvo i prije svega kao Vlada imate istinsku volju da popravite i unaprijedite ambijent u nekoj oblasti, kao što je to sa obrazovnom infrastrukturom slučaj, rezultati teško da mogu izostati”, naglasio je Mehmetović. On podsjeća da je u posljednje tri godine rekonstruisano preko 200 objekata. “Da ne govorimo o tome da određeni objekti imaju u kontinuitetu potrebe za manjim ili većim intervencijama. Što znači da bismo, sve i da nijesmo realizovali ovako obimne projekte izgradnje novih objekata, imali pune ruke posla”, kazao je Mehmetović i ističe da je važno da se kapitalni projekti izgradnje objekata rade ili samostalno, ili u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. M.I.

AKTUELNO 22 INTERREG PROGRAM EVROPSKE UNIJE I KLIZIŠTA UDRUŽ SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

ZNAČAJNA I VRIJEDNA OPREMA Tokom realizacije safEarth projekta Zavod za geološka istraživanja u Podgorici nabavio je vrijednu opremu koja će i te kako olakšati rad na budućim poduhvatima. “To su informatička, terenska i geološka oprema, koja uključuje razne uređaje za rad, terensko vozilo, ploter...”, podsjeća Radojević.

BENEFITI Osposobljavamo se da sa potpuno drugačijim pristupom izrađujemo karte i analiziramo teren. Prvi put radimo sa tom tehnologijom i u Zavodu pokušavamo da implementiramo ta saznanja. Standardni izlazak na teren uključen je i dalje, ali se ovom daljinskom detekcijom dobijaju odlični podaci, uz čiju pomoć lako lociramo probleme i na to mjesto ciljano izlazimo

Foto:

Geološki zavod je praktično najstarija javna insitucija u Crnoj Gori, osnovan 1945. Na velikom Internacionalnom geološkom kongresu 2020. ugostićemo kolege iz regiona i šire, prezentovaćemo rezultate i ovog projekta i svih ostalih naših aktivnosti. To su, recimo, neke iz oblasti geologije, opšte hidrogeologije, geotehnike

PROJEKAT SAFEARTH KRUNISAĆE JUBILEJ GEOLOŠKOG ZAVODA

Dragan Radojević, ispred Zavoda za geološka istraživanja, koji u 2020. slavi 75 godina postojanja i trenutno sprovodi projekat vrijedan 974.695 eura, Vikend novinama predstavlja suštinu, značaj i benefite safEartha

⌦ Danilo Brajković Nadomak smo 2020. godine, ali priroda se posljednjih dana svojski potrudila da završnica 2019. na dijelu prostora bivše Jugoslavije protekne u znaku poplava i zemljotresa. Podsjetimo, početkom novembra obilne padavine, praćene nepovoljnim vremenskim uslovima i potpomognute snažnim vjetrom, u nekoliko crnogorskih gradova, a naročito Nikšiću, otežale su svakodnevicu njihovim žiteljima i, nažalost, nekoliko porodica praktično otjerale sa ognjišta. Potom, komšijsku Albaniju početkom ove sedmice pogodilo je nekoliko snažnih zemljotresa, koji su rezultirali sa, prema dosadašnjim podacima, blizu 50 žrta-

va i više od 600 povrijeđenih, uz nezaobilaznu materijalnu štetu. Potres se osjetio i u Crnoj Gori, toliko snažno da su se, makar nakratko, oni nešto stariji prisjetili kobne 1979. i katastrofe na našem primorju. I dok uznemireni region očekuje smirivanje tla nakon potresa u Albaniji, a mi u Crnoj Gori naročito pojavu eventualnih klizišta izazvanih obilnim padavinama, čini se da je idealan trenutak za priču u vezi sa predstavljanjem projekta safEarth.

■ NAJSAVREMENIJI VID SNIMANJA

Sufinansiran iz programa Evropske unije, pod nazivom Interreg - IPA CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora

Prostorno prikupljanje podataka u cilju izrade geodetskih podloga, a za potrebe izstraživanja na području opštine Kotor - Tivat, izvršeno je primjenom metode LiDAR laserskog skeniranja terena sa vazdušne platforme ALS

2014-2020, vrijedan 974.695 eura (85 odsto sufinansira se iz programa EU, a 15 odsto sufinansiraju projektni partneri), projekat nam donosi regionalnu saradnju. U Crnoj Gori sprovodi ga Zavod za geološka istraživanja iz Podgorice, koji će 2020. organizacijom Internacionalnog geološkog kongresa obilježiti 75 godina postojanja, u Hrvatskoj zagrebački Geološki institut, a u BiH Rudarsko-građevinsko-geološki fakultet pri Univerzitetu u Tuzli i Razvojna agencija Žepče. Projekat se sprovodi od juna 2017. do kraja ove godine, a među nekoliko ciljeva, kako u razgovoru za Vikend novine otkriva Dragan Radojević, rukovodilac sektora za inženjersku geologiju, hidrogeologiju, geotehniku i koncesije za vode pri Zavodu za geološka istraživanja u Podgorici, ističu se rješavanje problema klizišta, izrada karata podložnosti na klizanje za projektna područja (u Crnoj Gori to su opštine Tivat i Kotor), priprema uputstva za izradu karte podložnosti na klizanje, razvoj strategije za implementaciju u zakonodavstvo partnerskih država, edukacija stanovništa u vezi sa klizištima i njihovim specifičnostima. Radojević podsjeća da je ranije uspostavljenu saradnju sa kolegama iz regiona, pripadnicima iste škole, unaprijedila činjenica da evropski fondovi insistiraju na prekograničnoj saradnji, tačnije nose više bodova ako je više država uključeno u realizaciju. Nakon što je pomenuti projekat pri-

hvaćen, a potom, prema evropskim zakonima, usklađen budžet i odrađen tehnički dio, pojašnjava nam Radojević, počela je realizacija. Najveći vidljivi dokaz rada naše ekipe na terenu je urađena karta podložnosti na klizanje i karta ugroženosti područja u sitnoj razmjeri za prostor opština Tivat i Kotor, uz pomoć LiDAR-a. “Urađena su detaljna snimanja zahvaljujući LiDAR-u, a riječ je o laserskom snimanju terena iz vazduha - u visokoj rezoluciji. Međunarodni su izvođači, helikopter je snimao u zimskom periodu, dakle kada nema vegetacije koja, inače, ometa snimanje. Snimljeno je oko 100 kilometara kvadratnih na pomenutoj teritoriji opštine Tivat i Kotor. Nakon toga, dobili smo detaljnu topografiju terena, orto-foto i stereo snimke, podlogu za dalje aktivnosti - i na terenu i kabinetski. To je najsavremeniji vid snimanja, radi se sporadično, kao što je, recimo, snimanje za potrebe auto-puta”, ističe Radojević i dodaje da su već primjetni benefiti korišćenja pomenutih tehnoloških dostignuća. “Osposobljavamo se da sa potpuno drugačijim pristupom izrađujemo karte i analiziramo teren. Prvi put radimo sa tom tehnologijom i u Zavodu pokušavamo da implementiramo ta saznanja. Standardni izlazak na teren uključen je i dalje, ali se ovom daljinskom detekcijom dobijaju odlični podaci, uz čiju pomoć lako lociramo probleme i na to mjesto ciljano izlazi-

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

AKTUELNO

ŽILI CRNU GORU, HRVATSKU I BIH DOBRI REZULTATI ZA Foto:Dejan Lopičić Dragan Radojević

NASTAVAK PROJEKTA

Projekat safEarth zasad je veoma dobro ocijenjen, zadovoljno će Radojević, a na krilima tih pohvala odobren je i njegov nastavak. “Pretpostavljam da smo zahvaljujući tome krajem oktobra dobili nastavak projekta. Zvaće se Responsa. Nastavlja tamo gdje je stao safEarth. Dakle, idemo na još konkretniji rad mo. To mnogo olakšava analizu i veliki je benefit za naš Zavod, ne samo za ovaj projekat već ćemo ga koristiti i za druge goruće, kao što su nestabilnost trase Manastira Morača, klizište Markovići iznad Budve. Takođe, sa kolegama iz regiona u hodu osmišljavamo metodologiju rada. Kod nas je to primorsko-planinski dio, u Hrvatskoj Slavonija, koja je, praktično, ravna, pa se prilagođavamo jedni drugima. Tokom projekta je razvijen i internet portal prijavljivanja klizišta. Više je zaživjelo to u Hrvatskoj, jer je tamo veći broj klizišta, imaju ih na hiljade, a kod nas je manje upotrebljiv, jer se radi o svega nekoliko klizišta. Ipak, možemo reagovati nakon svake prijave i to je bitno”, ocjenjuje Radojević.

■ REZULTATI PROJEKTA NA KONGRESU 2020.

2017.

GODINE, U JULU, POČELA JE REALIZACIJA PROJEKTA SAFEARTH

Zavod za geološka istraživanja, navodi Radojević, za potrebe realizacije projekta angažovao je sve raspoložive snage, a njihov učinak je vrlo transparentan. “Koristimo odličan elektronski sistem, preko kog se obavlja čitava implementacija i u koji unosimo rezultate šestomjesečno, u formi izvještaja. Dakle, i tehnički i finansijski, sa svim dokazima. Administracija je veoma značajna u projektu, prvi put to radimo na ovaj način i oduzelo nam je dosta vremena. Imamo dva nivoa provjere, odnosno kontrolu Ministarstva finansija, koje provjerava sve finansije i račune, i kontrolu na nivou čitavog projekta”, poručuje Radojević, uz važnu napomenu - finalizacija projekta očekuje se do kraja godine. “Odradili smo kabinetski dio identifikacije nestabilnih zona, uz pomoć karata koje smo izradili putem avio-snimka, ali i uz pomoć dokumentacije koja je u arhivi Zavoda za geološka istraživanja. Ostalo je još neke nejasne tačke da obiđemo i finalizujemo kartu krupne razmjere. Glavna karta se tiče (ne)pogodnosti klizišta na tom terenu i glavni korisnici su, kao što smo rekli, opštine Tivat i Kotor. Imamo uputstva za kraj. Krupnija razmjera je za pla-

na terenu, na izradu karte i rad sa fokusom na poplavama - kakav će imati uticaj na stabilnost terena na teritoriji budvanske opštine, šta će se desiti sa klizištem Markovići... Ocjene projekta su satisfakcija, da nismo bili dobri dobili bismo negativne bodove za nastavak”, nema dilemu Radojević. niranje prostora, a sitnija razmjera je predviđena za, recimo, projektovanje i rješavanje konkretnih problema na terenu”, naglašava naš sagovornik. O značaju projekta dovoljno govore riječi Radojevića da zaokružuje veliki datum u istoriji Zavoda za geološka istraživanja. Takođe, da je realizovan u prošlosti, cijeni Radojević, možda bi se spriječili neke neželjeni događaji, a benefiti projekta, smatra, mogli bi da se valorizuju i prilikom izgradnje auto-puta. “Geološki zavod je praktično najstarija javna insitucija u Crnoj Gori, osnovan 1945. Na velikom Internacionalnom geološkom kongresu 2020. ugostićemo kolege iz regiona i šire, prezentovaćemo rezultate i ovog projekta i svih ostalih naših aktivnosti. To su, recimo, neke iz oblasti geologije, opšte hidrogeologije, geotehnike. Dakle, projekat safEarth kruniše jubilej. Vjerovatno da bi se uz pomoć ovog projekta spriječilo dosta neprijatnih situacija koje smo imali u prošlosti. Možda je pretenciozno reći, ali mislim da bi primjena ovakve karte pojeftinila izradu auto-puta, makar neke aspekte, ili rad na nekim većim projektima. Nadam se da će ljudi koji su zaduženi za izgradnju auto-puta kontaktirati sa nama. Geološki zavod je uvijek zainteresovan da se uključi u velike državne poslove jer, ipak, imamo ulogu sakupljanja geoloških podataka. U prvoj dionici smo bili uključeni sporadično, nadam se da će to u drugoj biti aktivnije”, očekuje Radojević. Plan je da se priča safEarth projekta ne zaustavi samo na primjeni u oblasti klizišta. “Planiramo da predložimo metodologiju u skladu sa novim Zakonom planiranja prostora i izgradnje, jer je on dosta toga promijenio i radi se praktično prostorni plan na nivou Crne Gore. Za njega će, za razliku od prethodnog zakona, morati da se urade kompletne karte ovog tipa. Predložićemo Ministarstvu uređenja prostora da Geološki zavod, kao državna institucija, pristupi izradi tih karata”, zaključuje Radojević.

AKTUELNO

KONKURS

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

INTERVJU: RANKO MIŠNIĆ, PREDSJE

OVO JE BILA GODIN

lada je ove godine u Mojkovac uložila oko 35 miliona eura, ali ne, kako neki misle, zato što je premijer Duško Marković iz našeg kraja. On cijeni samo rad i kvalitetne projekte, a mi smo imali i jedno i drugo, zato podrška nije izostala, kazao je Ranko Mišnić.

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Kada je prije nešto više od godinu i po Ranko Mišnić sjeo u mojkovačku predsjedničku fotelju, iznenadio je i, malo je reći, začudio sugrađane izjavom da siromašni Mojkovac u neko dogledno vrijeme može postati gradić nalik na manja švajcarska mjesta i druga na Zapadu – bogat i razvijen. U međuvremenu, mišljenje nije promijenio. Naprotiv, sada je, rekao je Vikend novinama, siguran da će tako i biti. VN: Gospodine predsjedniče, kada ste dolazili na tu odgovornu funkciju, na čemu ste temeljili svoj optimizam, Mojkovčanima nalik na utopiju? Mišnić: Nije to imalo veze sa utopijom. To je moja vizija budućnosti Mojkovca, zasnovana na ogromnim neiskorišćenim potencijalima za razvoj turizma u prvom redu, potom poljoprivrede, ali i malih preduzeća, utemeljena na onom što nam je priroda dala, regionalnoj strategiji Vlade Crne Gore vezanoj za razvoj, kako bi se ispravili raniji propusti zanemarivanja sjevera države, ali i izgradnji auto-puta - projekta koji će mnogo toga dobrog donijeti i sjeveru Crne Gore. Imao sam i ja svoju viziju, ideje koje su realne. VN: Svojevremeno ste bili vizionar, sada ste sigurni da će Mojkovac u dogledno vrijeme biti razvijen grad. Na čemu zasnivate to uvjerenje? Mišnić: Ove godine, uz presudnu podršku Vlade, sa kojom

Izgradnja pasarele

lično i moji saradnici imamo sjajnu saradnju, u Mojkovcu se radilo na mnogim projektima. Naša opština je, kao nikada ranije, bila veliko gradilište i to je najbolja podrška mom uvjerenju da će Mojkovac sjutra biti mali, ali bogat grad. Krenuli smo. U ovoj godini, a sad je vrijeme da se polako svode računi o svemu što je planirano i rađeno, moram prvo reći da su nas vremenske prilike poslužile kao nikada ranije. Građevinska sezona je značajno produžena. I ovih dana se radi, što je malo neobično za Mojkovac. U ovoj godini radilo se na infrastrukturi biznis zone, od saobraćajnica do vodovodnih, kanalizacionih, elektro i komunikacionih instalacija. Radovi su pri kraju. Nijedna biznis zona u Crnoj Gori neće imati takvu infrastrukturu. Pored toga, gradi se turistički info-centar pored mostova na Tari, reciklažni centar za komunalni otpad, pasarela kao veza grada sa bivšim jalovištem, danas sportsko-rekreativnom zonom. Radilo se na lokalnim putevima. Blizu 14 kilometara seoskih puteva, uključuju-

ći i radove na ulicama u gradu, dobilo je novi asfalt ili je stari saniran. Izgradili smo i ulicu koja povezuje naselje Vojne zgrade sa magistaralom i riješili nekoliko kanalizacionih problema. Toliko se u jednoj godini u tom dijelu nikada nije radilo. Pripremljeni su, pored ostalog, i projekti za dio regionalnog puta prema Beranama, od Podbišća do katuna Vragodo na Bjelasici, sa mostom na Tari. Intenzivno se radilo čitave godine, a i ovih dana, zahvaljujući finom vremenu, na infrastrukturi, prvenstveno putnoj, za naš budući ski-centar „Žarski“ na Bjelasici. Mogo toga se još radilo. Pored ostalog, završena je i useljena druga lamela za socijalna stanovanja i započeti radovi na trećoj... VN: Rekli ste da je za ovogodišnje veliko gradilište u Mojkovcu bila presudna podrška Vlade. Ona finansijski nikad nije bila jača. Da li je ta podrška i vaša saradnja, kako se tu i tamo priča, vezana za to što je premijer Duško Marković iz Mojkovca i što je vaš školski drug?

Iseljavanja sve manje, neki se vraćaju u Mojkovac PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

VN: Iseljavanje je višedecenijski problem Mojkovca. Prema nekim nezvaničnim informacijama, taj trend u posljednje vrijeme je sve manje izražen... Mišnić: Mnogi su ranije išli trbuhom za kruhom, i to uglavnom u Podgoricu. Ima i onih koji

su ovdje sve imali, ali su, iz meni nejasnih razloga, odlučili da odu. U posljednje vrijeme iseljavanja je sve manje. Ljudi se polako vraćaju, i to posebno raduje. Uspio sam da vratim nekoliko intelektualaca čije znanje će nam dobro doći. Znam

nekoliko porodica koje bi željele da se vrate u zavičaj. Htjele bi ovdje nešto da rade. Dolazili su ljudi kod mene da pitaju kakvi su uslovi za pokretanje biznisa. Očigledno, procijenili su da je pred Mojkovcem lijepa perspektiva.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

aktuelno

ednik opštine Mojkovac

na velikih investicija

Buduća zgrada reciklažnog centra

Mišnić: Znam da se o tome priča, ali, vjerujte, to nema veze sa onim što se događa na terenu. Vlada Crne Gore je ove godine naše projekte finansijski podržala sa oko 35 miliona eura. Vlada je i ranije ulagala u Mojkovac, sjetite se samo sanacije jalovišta, ali ne u ovolikoj mjeri. To, međutim, nema nikakve veze sa nekom pričom da je premijer „naš čovjek“. Mi samo ranije nijesmo imali dobre projekte. Vlada ulaže u čitav sjever, u nekim opštinama i mnogo više. Što se mene, odnosno nas u Mojkovcu tiče, nije bilo nikakve protekcije. Da nema ideja odav-

de, da nema našeg rada, vjerujte da ni premijer ne bi podržavao nerad i bezidejnost. Ne da mi je lakše nego mi je i duplo teže zbog toga što je on iz našeg kraja i školski smo drugovi. Tu projektima moramo, i ja lično i moji saradnici, da se posebno dokazujemo, upravo zbog tih priča kako je on naš i nama čini. Istina je sasvim drugačija, Marković, koliko ga znam, a znam ga odavno, ne voli nerad, samo vrednuje rezultate, kvalitet projekata i trud koji ulažete. Prema tome, mi popusta nemamo nikakvog. VN: Podrška Vlade ni u narednoj godini, za pretpostaRanko Mišnić

viti je, neće izostati. Postoje li neki planovi, projekti sa kojim ćete zakucati na vrata premijera? Mišnić: Naravno. Mnogo toga je već dogovoreno i projektuje se. Kada je u pitanju ski-centar, a to je naš projekat budućnosti i odskočna daska koja već u oblasti turizma daje rezultate, put od Vragodola do Vrioca, gdje će biti bazna stanica skijališta, u završnoj je fazi. Na proljeće će početi izgradnja stopa za žičaru šestosjed. Oprema će za to stići do marta. Biće urađena i bazna stanica sa svim sadržajima koje jedan takav objekat na skijalištu, po najvišim svjetskim standardima, treba i mora da ima. U međuvemenu, rješavaju se imovinsko-pravni odnosi jer je jedan dio terena u privatnom vlasništvu. Žičara, inače, košta devet miliona eura. Radi se i idejni projekat ski-staza dužine oko 10,5 kilometara. Pored toga gradiće se i put od Podbišća do Vragodola, sa mostom preko Tare. To je projekat vrijedan 15 miliona eura. To je prva dionica regionalnog puta do Berana preko Bjelasice i, istovremeno, priključni put grada do budućeg ski-centra. Naredne godine se rekonstruiše i Gradski trg i uređuju fasade objekata u centru grada. Mnogo toga se još planira i radiće se, ali sada je možda i rano da pričam o tome. Volim prvo da uđemo u posao i onda da govorimo. VN: U Vašoj viziji Mojkovca kao „malog švajcarca“ pominjali ste turističke potencijale kao adut. Da li se nešto

za ovo kratko vrijeme u turističkoj zbilji opštine, u kontekstu pomenutih radova, promijenilo? Mišnić: Kako da ne. Mojkovac je sve manje grad kroz koji se prolazi, popije kafa i nešto na brzinu pojede, a sve više mjesto u koje se dolazi. Ove godine, do septembra, imali smo oko 10.000 noćenja, što je za 25% više nego u prethodnoj, do tada rekordnoj godini. Noćenja je, naravno bilo bitno više jer se još uvijek sve ne prijavljuje. Skoro čitavog minulog ljeta kod nas se tražio krevet više. To je ohrabrujuće i u prvom redu posljedica radova na izgradnji ski-centra, ali i naših napora da promovišemo turističke potencijale. Znate već, zapravo čitav svijet zna, da je naš grad na obali Tare, da kanjon te čuvene rijeke počinje u mojkovačkom kraju, da imamo izuzetne planine, i za avanturiste i ljude koji vole laganu šetnju u netaknutoj prirodi, a nje u izobilju imamo. Fale nam smještajni kapaciteti. No, i to ćemo imati. Bićemo mi bogat turistički gradić koji će imati i jaku poljoprivredu. VN: Često pominjete poljoprivredu kao razvojni potencijal. Za kraj ovog razgovora, recite šta lokalna uprava radi kako bi se iskoristile prirodne mogućnosti za jačanje te grane privrede. Mišnić: Potencijali za razvoj poljoprivrede su izuzetno veliki, zbilja je, međutim, nešto sasvim drugo, ali i to se polako mijenja. Prošle godine agrobudžet smo povećaji četiri puta i posebno podržali proizvođače

InvestItorI dolaze

VN: ranije ste rekli da je ski-centar velika odskočna daska za razvoj Mojkovca. da li će njegova izgradnja, po vašem mišljenju, privući investitore? Mišnić: već ih je privukla. oni kucaju na naša vrata, i to je ozbiljna priča. Poznata hrvatska kompanija „Kanaan“ će poočetkom naredne godine otvoriti firmu u Mojkovcu i pogon, ali neće proizvoditi čips, kako su to ranije javili neki mediji, već će gajiti krompir i proizvoditi od njega pomfrit i druge poluproizvode. Jedan češki konzorcijum planira da gradi hotel visoke kategorije na Bjelasici, na području bazne stanice. Jedan investitor iz Južne afrike zainteresovan je za izgradnju jednog hotela na Bjelasici i jednog u gradu. Kompanija „Čelebić“ je nedavno kupila od privatnih vlasnika zemljište pored Hrama Hristovog roždestva. to je najatraktivnija lokacija u gradu, na kojoj će se graditi hotelski sadržaji visoke kategorije. Imamo još par investitora koji su pokazali zanimanje za izgradnju hotela. neki od njih će doći uskoro zbog tih svojih planova. Mi ćemo ih, naravno, maksimalno podržati. očigledno je da je budući ski-centar već postao mamac za investitore, a njihov dolazak će značiti i veliki broj novih radnih mjesta. jagodičastog voća. To daje rezultate. Ove godine, recimo, otkupljeno je 200 tona maline, što je u odnosu na neki raniji period velika količina. Ove godine smo posebnu pažnju posvetili stočarstvu. Po dvije steone junice dobilo je 16 domaćinstava, uz obavezu da ih kroz nekolliko godina vrate, kako bismo ih dali drugima. Po tom principu „uzmi vratićeš“ podijelili smo i ovce. Sa tom praksom nastavljamo i ubuduće. Pored toga, u saradnji sa firmom Monte bianco iz Danilovgrada, uz podršku IFAD fondova, otvorili smo centar za otkup mlijeka i kupili vozilo za njegov transport. Prva iskustva su ohrabrujuća, proizvođači su zadovoljni otkupnom cijenom i redovnom isplatom. Prema tome, nakon višedecenijske stagnacije, počinje i razvoj poljoprivrede. Ranko Ćetković

AKTUELNO

Delegacija glavnog graDa u Beču

Uskoro potpisivanje memorandum o saradnji

Delegacija Skupštine Glavradnji dvije gradske uprave. nog grada, u sastavu dr ĐorTakođe, delegacija Glavđije Suhih, predsjednik nog grada je iskoristila priliSkupštine, Veselin Vukčeku da se kroz prezentacije i vić, sekretar Skupštine i odrazgovore sa stručnim službornici u Skupštini Mihaibama i rukovodstvom Skuplo Anđušić i Nikola Kažić, štine grada Beča upozna sa 24.i 25. novembra, boravila dobrom praksom i funkcionije u radnoj posjeti Besanjem sistema te gradču. Posjeta je orgaske uprave, koji je u kontinuitetu nizovana na poproglašavan ziv predsjedniza najbolje ka Skupštine grada Beča mjesto za žimr Tomasa vot u konkuRajndla. renciji glavOsim sa nih gradova predsjedniEvrope. kom SkupštiDelegacija je imala takone grada Beđe priliku da se ča, organizovan Suhih je susret sa Tomaupozna sa funkciosom Šubekom, šefom nisanjem e-servisa graUprave, Odjeljenje za međuda Beča, kao i drugim servinarodne odnose, MD-EUI, sima koji su u funkciji potrekao i sastanak sa našim stuba građana. Na kraju posjete, dentima koji žive i studiraju predsjednici dva lokalna paru Beču. lamenta predložili su uzvratTokom posjete, sa zvaničnu posjetu delegacije grada nicima grada Beča razgovaBeča kao i potencijalno potpiralo se o saradnji dvije Skupsivanje memoranduma o saštine, kao i dosadašnjoj saradnji dva parlamenta. I.F.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

tivat

Jedna prijava na konkurs za preduzetništvo „Salon za njegovanje pasa“ za koji je biznis plan dostavilo d.o.o. „Nataly’s line“ podržala je Komisija za vrednovanje i bodovanje planova i jednoglasno odlučila da ga podrži sa 1.000 eura. Prijava je pristigla na II konkursu za raspodjelu bespovratnih sredstava za podršku ženskom preduzetništvu Opštine, odnosno Sekretarijata za turizam i preduzetništvo. Na konkurs koji je bio otvoren 30 dana, pristigla je samo jedna prijava. Ugovor sa privrednim društvom biće zaključiti u narednom periodu. Na I konkursu u prvoj polovini godine, podržani su biznis planovi dva porodična preduzeća: „Vula sistem” d.o.o. sa 3.000 i „Porto Bjelila“ d.o.o. sa 2.500 eura. Z.K.

Prijem kod predsjednika Smolovića

svečanost u opštini Bijelo polje

Prijem za radnike koji dobrovoljno odlaze Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović sa saradnicima upriličio je prijem za 15 zaposlenih u lokalnoj administraciji i javnim ustanovama, koji su se dobrovoljno prijavili za prestanak radnog odnosa, uz isplatu otpremnine. “Na javni poziv prijavilo se sedam zaposlenih u organima i službama Opštine Bijelo Polje i osam zaposlenih u javnim ustanovama čiji je osnivač Opština. Željeli smo da napravimo ovaj sastanak, kako bismo zahvalili na svemu što su uradili tokom svog rada za Opštinu”, rekao je Smolović.

Podsjetio je da je Opštinu u prethodnom ciklusu iz 2015. i 2016. godine napustilo putem sporazumnog raskida radnog odnosa uz isplatu otpremnine 120 zaposlenih. Time je, kako je rekao, Opština ispunila obaveze prema sanacionom planu Ministarstva finansija. Zaposlenima koji su zainteresovani da na ovaj način raskinu radni odnos biće isplaćen neto iznos otpremnine u visini 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim što iznos otpremnine ne može biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog. B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

SVIJET

MILIONI LJUDI ŠIROM SVIJETA POHRLILI U TRŽNE CENTRE ZBOG RASPRODAJA

Ludnica Crnog petka – tuče, guranja i jurnjava za popustima Crni petak ponovo je izazvao pomamu među kupcima širom svijeta, a na društvenim mrežama su se dijelili snimci scena haosa iz SAD, Brazila, Južnoafričke Republike i drugih zemalja. Čuvari u tržnim centrima širom svijeta imali su pune ruke posla i tokom ovogodišnjeg Crnog petka, mada statistika pokazuje da mnoge mušterije biraju naručivanje preko interneta umjesto guranja po prodavnicama. U želji da iskoriste velike popuste i do 50 odsto, američki mediji prenose da su ispred brojnih prodavnica u ranim jutarnjim časovima počeli da se formiraju redovi. Uz veliki broj ljudi željnih da dođu do jeftinih televizora, odjeće i drugih proizvoda, neminovno je da je došlo do verbalnih sukoba, a čak su i fizički obračuni zabilježeni u nekoliko prodavnica u Pensilvaniji i Kaliforniji.

■ EVROPLJANI VIŠE KUPOVALI PREKO INTERNETA

Slične haotične scene mogle su se vidjeti i u Južnoafričkoj Republici, gdje su odmah po otvaranju tržnih centara počela stampeda. Brazil takođe nije bio pošteđen što se kupoholičarske manije tiče, a u Sao Paulu su se mogli vidjeti ljudi kako padaju jedni preko drugih u trci za jeftinim televizorima. U Velikoj Britaniji bilo je mnogo mirnije, a ljudi su odlučili da iskoriste čari onlajn kupovine, pa je tako od više od tri milijarde eu-

ra potrošenih preko interneta, kupljena roba vrijednosti dvije i po milijarde. Scene u britanskim prodavnicama bile su daleko civilizovanije od onih iz 2014. i 2015. kada su desetine hiljada ljudi pohrlile na prodavnice odmah po otvaranju. Slično stanje bilo je i u drugim evropskim gradovima, gdje su mnogi odlučili da iz komfora svog doma iskoriste popuste.

■ PORIJEKLO TERMINA “CRNI PETAK”

Ovaj “dan kupovine po neverovatno niskim cijenama” proširio se na praktično cio svijet iz Sjedinjenih Država, prvobitnog mjesta njegovog nastanka. Ali malo ljudi zna porijeklo ovog termina. Petak poslije Dana zahvalnosti (ko-

ji se slavi svakog četvrtog četvrtka novembra) obilježava se u Sjedinjenim Državama, a sada praktično i širom svijeta, kao vrlo poseban dan, to-

Postoji i kontrastruja ovom danu koju je osmislio pokret koji se bori protiv konzumerizma. Aktivisti u Francuskoj juče su blokirali skladište Amazona južno od Pariza u znak protesta zbog Crnog petka, podstaknuti najavama nekih poslanika da taj dan treba potpuno zabraniti. Reagovala je i policija, a demonstracije su se održavale pod parolom “Blokiraj petak” (eng. Block Friday).

kom kog svi polude od kupovine. Milioni ljudi izlaze na ulice i zatrpavaju tržne centre gazeći sve pred sobom, internet stranice se urušavaju i obaraju lani postavljene rekorde prodaje. Ovaj globalni fenomen jednim imenom se naziva “Crni petak”, potrošački ritual

koji se ponavlja svake godine. Postoji nekoliko teorija o poreklu “Crnog petka” u Sjedinjenim Državama. Jedna od prvih koja je vjerovatno i najraširenija, ali i najvjerovatnije potpuno pogrešna jeste da je u vezi sa trgovinom robovima. Naime, trgovci crnim robljem snizili bi cijene dan nakon Dana zahvalnosti zbog nadolazeće zimske sezone. Druga hipoteza, vjerodostojnija, je da je ovaj izraz nastao u petak, 24. septembra 1869. godine, kada su dva brokera sa Vol strita (Džej Gould i Džim Fisk) pokušala da monopolizuju cjelokupno tržište zlata u dogovoru sa čuvenim političarem Bosom Tvidom. Iako njihov naum nije urodio plodom, termin se zadržao. Tročlani tandem pokušao je da potkupi nekoliko političara i činovnika na visokim položajima, uključujući i određene sudije. Ali plan nije uspio, prvenstveno jer je cijena zlata pala u roku od nekoliko minuta, a sa njom i mnogi investitori, zbog čega je dan ostao poznat kao “Crni petak”.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

teroristički incident u u centru brit

zbog krvavih antivladnih protesta

Irački premijer AbdulMahdi podnosi ostavku Irački premijer Abdel Abdul-Mahdi rekao je da će podnijeti ostavku Parlamentu u trenutku kada zemlju potresaju veliki antivladini protesti, nešto više od godinu dana od kada je preuzeo dužnost. Njegova izjava koju je prenijela iračka televizija data je dan pošto su bezbjednosne snage ubile više od 40 demonstranata i ubrzo pošto je irački šiitski vjerski vođa pozvao parlament da mu uskra-

ti podršku. Abdul Mahdi je rekao da će podnijeti parlamentu zvanični memorandum u kome traži ostavku sadašnje vlade. Glavni irački šiitski vođa Veliki Ajatola Ali al Sistani upozorio je na građanski rat poslije teškog dana nasilja kada su bezbjednosne snage ubile 40 ljudi u glavnom gradu zemlje Bagdadu i u južnim provincijama, i pozvao poslanike da preispitaju podršku aktuelnoj vladi.

Napadač Nožem u osobe kod LoNdoN

Dvije osobe su ubijene juče kod Londonskog mosta u glavnom gradu Velike Britanije kada je napadač počeo nasumice da ubada prolaznike. Policija je ubila osumnjičenog i opkolila most. Potvrđeno je da je riječ o terorističkom incidentu. U napadu je povrijeđeno više osoba, a list Gardijan je javio da je povrijeđeno petoro ljudi. Policija je upucala osumnjičenog, koji je preminuo na licu mjesta, i vjeruje da je nosio laž-

nu eksplozivnu napravu, odnosno lažni pojas sa eksplozivom. Prethodno je saopšteno da je jedna osoba uhapšena i zadržana u pritvoru. Policija je potvrdila da se radi o terorizmu. “Sada mogu da potvrdim da je riječ o terorističkom incidentu. Vjerujemo da je sprava na tijelu osumnjičenog bila lažni eksploziv. Policijski oficiri nastavljaju detaljno da pretražuju čitavu oblast, kako bi se uvjerili

da nema opasnosti po građane”, saopštio je Nil Basu iz londonske policije. Reporter Bi-Bi-Sija Džon Makmanus je naveo da je vidio grupu muškaraca koji se tuku na mostu. Londonski most je bio blokiran, a prolaznicima je savjetovano da prate uputstva koja im daju policajci na terenu. Sadik Kan, gradonačelnik Londona, zahvalio je službama i javnosti na pokazanom herojstvu. “Potvrđeno je da je mnogo

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ) naručilac Ministarstvo zdravlja, adresa Rimski trg 46 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge putničke agencije – avio karte, za potrebe Ministarstva zdravlja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 17.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 29.11.2019. godine. Lice za davanje informacija, Službenik za javne nabavke Jelena Pavićević, Telefon: 020/482-339, e-mail jelena.pavicevic@mzd.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14,28/15 i 42/17), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Svježeg mesa na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 21.960,00 €. Tenderska dokumentacija broj 63928/19-9428 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 28.11.2019. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluge održavanja video nadzora, protivprovalnih sistema i kontrole pristupa prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji (50343000-1 Usluge popravki i održavanja videoopreme) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 28.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-9791/19-5 od 29.11.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 29.11.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluge zakupa motornih vozila putem operativnog lizinga prema uslovima i zahtjevima postavljenim u Tenderskoj dokumentaciji (702000003 Usluge iznajmljivanja ili davanja u operativni zakup (leasing) vlastitih nekretnina) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-9790/19-5 od 29.11.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 29.11.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

ni nakon dvije godine nije riješena likvidacija novinarke d

PreMIjer M zbog ubIstv

Predsjednik Vlade Malte Džozef Muskat obavijestio je saradnike da će podnijeti ostavku zbog pravne i političke krize koja je nastala nakon ubistva istraživačke novinarke prije dvije godine. Muskat je juče ujutro posjetio predsjednika Džordža Velju u njegovoj rezidenciji i obavijestio ga da će podnijeti ostavku

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

svijet

tanske prijestonice

ubio dvije Nskog mosta ljudi povrijeđeno, neki od njih ozbiljno. Moje misli su sa njima. Želim da zahvalim našim hitnim i bezbjednosnim službama i našoj javnosti koja je pokazala izuzetno herojstvo, žrtvujući živote u ovom incidentu. Oni koji žele da nas napadnu i podjele nikada neće uspjeti u tome”, poručio je Kan. Britanski premijer Boris Džonson sazvao je hitan sastanak vladinog komiteta za vanredne situacije. Prekinuo je prediz-

borne aktivnosti, kako bi iz minuta u minut bio informisan o napadu. Zahvalio je londonskoj policiji i hitnim službama na brzom odgovoru. Napad je osudila Bijela kuća, obećavši punu podršku svom savezniku u borbi protiv terorizma. Londonski most bio je mjesto napada i u junu 2017. godine, kada su trojica muškaraca kombijem naletjela na pješake, a zatim napali ljude u okolini. U tom incidentu ubijeno je osam osoba.

dafne karuana galicije

mAlte podnosI ostAvku vA novInArke zbog ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije, piše Tajms of Malta. Kako piše ovaj list, njegova odluka o ostavci došla je poslije niza neuspjeha da se riješi ubistvo novinarke i pravna i politička kriza nastala nakon ubistva. Očekuje se da će Malta imati novog premijera u januaru, piše Tajms of Malta po-

zivajući se na izvore iz Vlade. Dafne Karuana Galicija ubijena je prije dvije godine kada je ispod njenog automobila eksplodirala podmetnuta bomba, a do sada su uhapšene tri osobe za koje se smatra da su izvršile ubistvo, među njima i jedan od najpoznatijih biznismena na Malti. Biznismen je inače tražio imunitet, ali je vlada odbila da mu ga da.

Kajkić

osumnjičeni se terete da su špijunirali u korist hrvatske

BIA podnIjelA krIvIčne prIjAve zBog špIjunAže

Srpska Bezbjednosno–informativna agencija (BIA) podnijela je krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Sremskoj Mitrovici protiv Dražena Letića i Nikole Kajkića, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo špijunaža. BIA je prikupila podatke koji ukazuju na postojanje osnovane sumnje da se Letić, bivši pripadnik MUP Srbije, svjesno, tajno i organizovano, uz materijalnu nadoknadu, po nalozima pripadnika hrvatskih bezbjednosnih i političkih struktura, te lica koja se nalaze u prikrivenoj službi Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske (SOA), na teritoriji Srbije angažuje na prikupljanju informacija koje imaju obavještajni karakter, prenošenju istih navedenim inostranim obavještajnim činiocima, saopštila je BIA. Letića je hrvatska policija razotkrila u međunarodnoj akciji “Familija”, u kojoj je sarađivala i sa srpskom policijom, tokom koje je razbijena mreža narkobosa Majkla Dokoviča, optuženog da je organizovao krijumčarenje 600 kilograma kokaina. Dokovič je uhapšen u Bazelu prije ljeta, a u četvrtak je izručen Hrvatskoj. Letić je, pak, bio nedostupan hrvatskim organima gonjenja, ali prije nekoliko mjeseci uhapsila

ga je srpska policija. U saopštenju BIA se ističe da je Kajkić oformio saradničku mrežu za prikupljanje obavještajnih informacija, za vrbovanje lica sa ovih prostora za saradnju sa hrvatskim pravosuđem, kao i za dolaženje do dokumentacije koja bi bila zloupotrebljena u spoljnopolitičke svrhe, u cilju diskreditacije Srbije. Kajkić je, svojevremeno, u periodu najintenzivnijeg korišćenja Letića u obavještajne svrhe, obavljao i funkciju šefa Istražnog tima za ratne zloči-

ne, koji su zajednički formirali MUP Hrvatske, Državno tužilaštvo Hrvatske (DORH) i Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske, radi ponovnog pokretanja istražnih radnji u vezi sa ratnim zločinima, počinjenim protiv lica hrvatskog porijekla u periodu građanskog rata u Hrvatskoj, a naročito u slučajevima koji su već okončani pravosnažnim presudama Posebnog odjeljenja za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, navodi se u saopštenju BIA.

Letić

REPORTAŽE

⌦ Zora Krstović

rivatno gazdinstvo „Kameno gnijezdo“ ili „Sto nest“ u vlasništvu Milića Petrića i Jovana Brinića nalazi se u krtoljskom selu Đuraševići. Gazdinstvo koje čini osam kamenih kuća, ima zanimljivu i dosta dugu istoriju jer su kuće stare od 150 pa do čak 400 godina. Riječ o prvom gazdinstvu u Tivtu koje je formirano prošle godine, a ovog ljeta je bio test, kaže Milić Petrić, navodeći da su im ciljna grupa bila gosti oko 50-ak godina, koji žele od-

mor u tišini, mir u kamenim kućama. Međutim, na njihovo iznenađenje i radost gosti koji su boravili u njihovim kućama bili su mladi, koji su tražili mir i poseban servis uslu-

U ponudi je bazen, sauna...

Autentični ambijent dočekuje goste u Krtolama

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

ga kakav im nude u Đuraševićima. I brzo su se prilagodili. “Kameno gnijezdo” broji osam kamenih kuća koje su porodice Petrić i Brinić rekonstruisali i dogradili u istom stilu. Taj proces je trajao četiri godine, a ovog ljeta su primili i prve goste. „Da smo poželjeli takve goste ne bismo ih našli. Utiske koje su oni ostavili nakon boravka ni sami sebi ne bi napisali“, naglasio je Petrić. Prema riječima Jovana Brinića, imali su tri opcije, da puste da se nastavi proces propadanja i devastacije, da ih prodaju ili da valorizuju i vrate im život. Odabrali su treću, skuplju opciju, a ovog ljeta se pokazalo da su napravili pravi potez. „S ponosom kažem seosko gazdinstvo jer je to budućnost za nas i našu zemlju, da sačuvamo ono što je preostalo autentično, originalno i jedinstveno“. Osim kamenih kuća tu su i 24 sobe i kuće koje se rentiraju sa kompletnom opremom i ponudom, ne kao apartmani jer turisti treba da osjete njihov komfor, objasnio je Brinić i naveo da je u njima ovog ljeta boravilo 150 gostiju. Udružilo se iskustvo i mladost. Milić Petrić je dugo živio u inostranstvu, 23 godine u Londonu, a deset godina u nastavku po Evropi. „Sreo sam mladog čovjeka koji nije imao inostrana iskustva, ali se obrazovao, završio fakultet, imao viziju. On je prepoznao značaj ovog posla pa smo zajedno jednu po jednu kuću sređivali sopstvenim sredstvima“, kazao je Petrić.

SEOSKO GAZDINSTV NAMIJENJENO GO

KAM GNIJEZ UŽIVA SELU I P

Đuraševići

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

VO U ĐURAŠEVIĆIMA OSTIMA OD UKUSA

MENO ZDO ZA ANJE U PRIRODI

Gost osjeća dobrodošlicu na svakom koraku „Iskustvo, koje je podloga svemu, dopunjavamo nekim novim tehnologijama“, naglasio je Brinić, kome u organizaciji posla pomaže znanje stečeno na Fakultteu organizacionih nauka u Beogradu. Mnogo toga se koristi u organizaciji, marketingu, menadžmentu, finansijama, a uz to je i pravna podrška, jer je Jovan završio i pravo. Prvo ljeto im je, naglašavaju, bilo neočekivano dobro. Gosti su bili sa različitih strana svijeta, iz Finske, Norveške, Belgije, Njemačke, Francuske, Dubaija, čak su imali i gošću sa kćerkom iz Kine koja im je najavila ponovni dolazak narednog ljeta. Razlog za takvo interesovanje vide u internet markentingu koje su pratile dobre fotografije. Fotografije su

i zaustavile one koji su tražili destinaciju gdje će provesti odmor. Ljudi kupuju očima, ističu suvlasnici seoskog gazdinstva. I ne samo to nego i politika cijena. Nisu, kažu, ni skupi a ni jeftini. Ima kuća koje se za jednu noć rentiraju po 300 eura, ali u njima boravi šest osoba koje u ponudi imaju bazen, saunu i kompletan servis koji uključuje aranžman. To je cijena jedne sobe u hotelima. Goste dočekuju, nebitno u koje vrijeme stignu, zato je njihov servis poseban. Objašnjavajući u čemu se on ogleda, dali su primjer bračnog para koji je stigao u jedan sat poslije ponoći. Bili su zbunjeni i iznenađeni jer nisu mogli da vjeruju da ih u to vrijeme neko uopšte dočekuje, a posebno ne vlasnici koji su

U Kamenom gnijezdu je starinski ambijent prilagođen svremenom

za njih u kući za dobrodošlicu spremili sir, pršut i vino i sve domaće proizvedeno na ovim prostorima. „Sve što im nudimo od hrane nabavljeno je u selu, od proizvođača iz Grblja i sa područja Boke. Svaki proizvod koji gostima ponudimo ima svoje ime i prezime. Ponudimo im vino iz sela i kažemo da nije najbolje na svijetu, ali je domaće odavde iz sela. Nismo im pravili oradu ni brancin koji se gaji u uzgajalištima, jer to ni kući ne jedemo, ali smo im spremili cipole koje mi ulovimo“, objašnjava Petrić. Sastavni dio ponude u “Kamenom gnijezdu” je, za one goste koji to žele, odlazak sa vlasnicima u ribolov. I ribu koju sami ulove bude im spremljena i servirana za večeru.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

INTERVJU: MEGLENA PLUGČIEVA, AMBASADORKA BUG

Ćirilsko štamparstv je Crne Gore svjetsk Dva smo prijateljska naroda i treba da znamo više jedni o drugima, naročito o našoj istoriji i kulturi. Mi koji potičemo iz malih zemalja treba da pokažemo Evropi svoje vrijednosti

⌦ Jelena Boljević Ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčieva, zaslužna je što je reprezentativna izložba Matice crnogorske “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo” prošlog mjeseca sa velikim uspjehom prezentovana u Nacionalnoj biblioteci Sv. Ćirilo i Metodije” u Sofiji. Time je krunisana saradnja Matice crnogorske sa Bugarskom akademijom nauka (BAN) i Naučnim arhivom Bugarske akademije nauka započeta početkom ove godine. “Ova sjajna izložba pokazuje da je samo 40 godina nakon Gutenbergovog otkrića i Crna Gora imala štampariju. O tom velikom dostignuću treba da se zna, to je veliki doprinos Crne Gore svjetskoj, a ne samo evropskoj kulturi. Na izložbi je prikazan i Psaltir iz 1494. godine koji se danas čuva u So-

fiji, u našem nacionalnom arhivu. Zbog toga mi je bilo važno da izložbu prikažemo u Bugarskoj. Osim toga, Bugarska akademija nauka proslavljala je 150 godina od osnivanja, pa smo i predstavili tim povodom izložbu u Sofiji”, kaže Plugčieva. To je, ujedno, dodaje amabadorka, bila prilika da ministar kulture Aleksandar Bogdanović dođe u uzvratnu posjetu ministru kulture Bugarske Boilu Banovu, koji je ljetos boravio u Crnoj Gori. Na svečanom otvaranju izložbe govorili su predsjednik Bugarske akademije nauka Julian Revalski, predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović, ministri kulture Bugarske i Crne Gore, Boil Banov i Aleksandar Bogdanović koji su zajednički i otvorili izložbu. Svečanosti su prisustvovali - car Simeon II Sakskoburgotski, ambasa-

■ Važno je

U Sofiji dogovorena saradnja

FOTOTIPSKO IZDANJE PSALTIRA 2020. GODINE Matica crnogorska i Naučni arhiv Bugarske akademije nauka potpisali su ugovor o restauraciji, digitalizaciji i budućem suizdavaštvu Psaltira iz Crnojevića štamparije, koji je u posjedu ove institucije. Ugovorom je

dorka Crne Gore u Republici Bugarskoj Snežana Radović, ambasadorka Republike Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčieva, dio diplomatskog kora u Republici Bugarskoj i mnogobrojni gosti iz Crne Gore i Bugarske. “Za izložbu je vladalo ogromno interesovanje medija, ali i javnosti. Na molbu direktorke Nacionalne biblioteke Bugarske i zbog velikog interesovanja njeno gostovanje u Sofiji produženo je još sedmicu i potrajalo sve do 4. novembra”, navodi ambasadorka. Tokom posjete ministra kulture Aleksandra Bogdanovića Bugarskoj potpisan je protokol o saradnji dvije zemlje na raznim poljima kulture u naredne dvije godine. Formirana je i zajednička ekspertska radna grupa. Osim toga, dogovorena je i posjeta bugarskih stručnjaka cetinjskim arhivima. “Mi smo dva prijateljska naroda i treba da znamo više jedni o drugima, naročito o našoj istoriji i kulturi”, smatra Plugčieva. Ona s ponosom dodaje da je ulaskom u Evropsku uniju, Bugarska u evropsku zajednicu uvela i ćirilicu koja je i zvanično postala jedno od pisama EU.

precizirano da Matica crnogorska snosi troškove restauracije i digitalizacije, koje će obaviti renomirane bugarske institucije. Planirano je da se tokom 2020. godine objavi fototipsko izdanje Psaltira s posljedovanjem.

čuVati ćirilicu

“Za mene je važno da se ćirilica čuva. U Bugarskoj imamo veliki praznik ćirilice, Dan Ćirila i Metodija, koji se proslavlja 24. maja. Taj dan u Bugarskoj slavimo kao Dan slovenske azbuke, bugarskog obrazovanja i kulture. Mnogo mi se dopada što i vi u Crnoj Gori njegujete i čuvate ćirilicu. Vi ste veoma bogati jer imate dva pisma - ćirilično i la-

tinično. Čini mi se da više pišete na latinici, ali lijepo je što se njeguje i ćirilica, to je kulturno bogatstvo. Važno je da čuvamo našu tradiciju, kulturu i identitet”, smatra Plugčieva. Tokom političke i diplomatske karijere Meglena Plugčieva bila je ambasadorka u Njemačkoj, Švajcarskoj, poslanica u bugarskoj Skupštini, ministarka u dva mandata bugarske vlade. Sve vrijeme se zalagala, kako kaže, da Evropi što bolje predstavi bugarsku istoriju i kulturu. “Nažalost, Zapadna Evropa ne zna mnogo o Balkanu, našoj tradiciji, istoriji i dostignućima. Imamo bogatu kulturu što pokazuje i ova izložba. Ko je 1494. godine njegovao pismenost, ko je osnovao štampariju, to jeste za ponos i poštovanje. Zbog toga je važno da govorimo o tome, da budemo vidljiviji na evropskoj sceni, da nas upozna evropska javnost, ne samo politička, nego i obični ljudi”, kaže ambasadorka, koja za našu zemlju ima poseban savjet. “Mi koji potičemo iz malih zemalja poput Bugarske i Crne Gore treba da budemo još aktivniji da bismo pokazali Evropi svoje vrijednosti. Dok sam bila ambasadorka u Švajcarskoj, ujedno sam bila i ambasadorka Lihtenštajna. To jeste mala država, ali svi znamo za Lihtenštajn, poznat je i popularan u svijetu. Tamo sam naučila važnu lekciju. Što je zemlja teritorijalno manja to njena prisutnost u medijima treba da bude veća. Ona treba što više da se promoviše kroz biznis, umjetnost, sport...To važi i za Crnu Goru, potrebno je da što više pričate o sebi, da se što više promovišete, da vas ima u evropskim medijima”, ističe Plugčieva.

Izložbe putuju u Brisel i Strazbur Ambasadorka Meglena Plugčieva smatra da je važno izložbu “Ćirilsko štamparstvo” prikazati u Evropi. “Ta izložba pokazuje koliko je velika kultura koju baštini naš region, posebno Crna Gora. Pričala sam sa kolegama u Briselu na tu temu i vjerujem da će u maju 2020. ova izložba biti predstavljena u Briselu. Pored toga imam ideju da tamo predstavimo još jednu izložbu. Riječ je o postavci “Bugarska i Crna Gora na mapi Evrope” koju su zajedno uradili državni arhivi Bugarske i Crne Gore. Mislim da je dobra ideja da se i ta izložba predstavi u Strazburu i Briselu. To su planovi za dogodine”, najavila je Plugčieva.

Sa svečanog otvaranja izložbe “Ć

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

GARSKE

VO DOPRINOS KOJ KULTURI Ambasadorka smatra da to nije obaveza isključivo političara već i medija, ali i svih građana.

■ VELIKA ZEMLJA NA MALOJ TERITORIJI

“Važno je da fokus medija ne bude samo na negativnom i na skandalima. Rekla sam već u jednom intervjuu - za mene je Crna Gora velika zemlja na maloj teritoriji. Imate lijepu prirodu koja treba da se čuva i koristi na održiv i ekološki način. Imate more i planine, mnogo pametnih i lijepih ljudi koji su vrijedni i žele da rade za državu. O tome treba da se piše, to treba da se nagradi, pokaže u medijima”, kaže Plugčieva. O Crnoj Gori ima samo lijepe utiske. Zadovoljna je saradnjom sa ljudima koji su otvoreni, srdačni, izuzetno prijatni. Između Crne Gore i Bugarske vidi puno sličnosti. Bogatu istoriju, kulturu i tradiciju. Posebno nas povezuje činjenica da je bugarski car Simeon II bio oženjen Đovanom Savojskom, unukom kralja Nikole,

Ćirilsko štamparstvo” u Sofiji

tj. ćerkom Vitorija Emanuela i Jelene Savojske. “Imamo dinastičke rodbinske veze, ali i mnoge druge čvrste veze na kulturnim, ekonomskim i diplomatskim poljima. To je nešto što treba da nastavimo i dalje da radimo. Upravo smo u Crnoj Gori imali nekoliko kulturnih događaja kojima smo proslavili 140 godina bugarske diplomatije. U planu je posjeta Privredne komore za narednu godinu, razmišlja se o otvaranju avionske linije... Imamo mnogo prostora za saradnju”, zaključila je ambasadorka Plugčieva.

Imamo dinastičke rodbinske veze, ali i mnoge druge čvrste veze na kulturnim, ekonomskim i diplomatskim poljima

KULTURA

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

Martinović, Bogdanović i Koprivica na svečanosti u Nikšiću

OTVOREN MEĐUNARODNI FESTIVAL GLUMCA U NIKŠIĆU

Pozorište je bolje i sažetije od života

⌦ Mira Rovčanin

eđunarodni festival glumca, koji se po šesnaesti put održava u Nikšiću, svečano je otvoren uručivanjem bijenalne nagrade “Veljko Mandić” istaknutom dramaturgu Božu Koprivici, kao i izvođenjem predstave zagrebačkog teatra Exit “Kauboji”. Festival je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakavši da su na pozorišnoj svetkovini u Nikšiću nastupila najznačajnija imena domaćeg i regionalnog glumišta, koja su sa jednako zvučnim rediteljskim imenima učinila da festival bude prepoznat kao važan kulturni događaj u Crnoj Gori i okruženju. “Ovaj festival je postao jedna od bitnijih regionalnih manifestacija na kojoj se mogu vidjeti dostignuća i istraživanja u toj vrsti izvođačke umjetnosti. Priča o Međunarodnom festivalu glumca zaziva i osvrt na bogatu pozorišnu tradiciju Nikšića, a njen početak seže u daleku 1884. godinu, kada je na inicijativu crnogorskog suverena kralja Nikole održana prva pozorišna premijera u Nikšiću - ‘Slobodarka’ po tekstu Đorđa Manojlovića Prizrenca. U tom zavidnom nasljeđu treba istaći i to da je prije 63 godine u Nikšiću pokrenut časopis ‘Pozorište’. Iako je kratko izla-

zio, jedan tako specijalizirani umjetnički časopis svjedoči o nivou pozorišnog entuzijazma kakav se u to vrijeme mogao sresti samo u velikim jugoslovenskim centrima kulture”, istakao je Bogdanović.

■ KULTURNI TOPOS CRNE GORE

Međunarodni festival glumca, prema riječima ministra, širi polje djelovanja

Nikšićkog pozorišta, kao jednog od važnijih kulturnih toposa Crne Gore. “Pozorišna umjetnost uvijek je imala posebno mjesto u kulturnom životu Nikšića i zahvaljujući svojoj sinkretičnosti uspijevala je da animira dobar dio umjetničke scene grada pod Trebjesom. Jedan od onih koji je iz tog živog i raznovrsnog okruženja krenuo, zaprativši ono što će nadgraditi u svojim lucidnim i nekonvencionalnim esejističkim i dramaturškim radovima, jeste i Božo Koprivica, ovogodišnji laureat nagrade ‘Veljko Mandić’”, istakao je Bogdanović. A nagrada “Veljko Mandić” odlukom žirija, u sastavu An-

I tako je krenuo stazom truda i čuda. Bio je dobar i u tragediji i komediji, i kao kralj, i kao luda. Bio je reditelj, upravnik, crnogorski pisac, ali najviše glumac, glumac nikšićki, crnogorski, jugoslovenski… Izdržao je tu utakmicu kao prvak. Veljko Mandić je svoju ulogu u pozorištu shvatio kao misiju. Želio je da što više sugrađana zavoli pozorište, da mu se raduju, jer pozorište je sažetije od života i bolje

dro Martinović, Sonja Nikčević i Vojo Krivokapić, dodijeljena je piscu i dramaturgu Božu Koprivici. Kako je podsjetio Koprivica, Veljko Mandić odigrao je svoju prvu ulogu u drami Mire Kuc “Vatra i pepeo”, predstavljajući negativan lik, što je, kako smatra, najveći izazov za mladog glumca. “I tako je krenuo stazom truda i čuda. Bio je dobar i u tragediji i komediji, i kao kralj, i kao luda. Bio je reditelj, upravnik, crnogorski pisac, ali najviše glumac, glumac nikšićki, crnogorski, jugosloven-

ski… Izdržao je tu utakmicu kao prvak. Veljko Mandić je svoju ulogu u pozorištu shvatio kao misiju. Želio je da što više sugrađana zavoli pozorište, da mu se raduju, jer pozorište je sažetije od života i bolje. Tragom Veljka Mandića moraju krenuti mladi nikšićki glumci. Znam ih, gledali smo se oko u oko”, poručio je Koprivica zahvalivši na nagradi.

■ ŠEST PREDSTAVA U KONKURENCIJI

Nakon svečanog otvaranja na daskama Nikšićkog pozorišta odigrana je predstva zagrebačkog teatra “Exit”, tačnije mjuzikl “Kauboji”. Autorski projekat Saše Anočića i artizam glumaca nakon tri i po sata izvođenja komada publika je nagradila gromoglasnim aplauzom i vraćanjem na bis dva puta. Drugo festivalsko veče odigrana je predstava “Kozocid”, u produkciji Večernje scene Gradskog pozorišta, čiji tekst i režiju potpisuje Vida Ognjenović. Treće i četvrto veče festivala izvešće se predstave “I svaki put kao da je prvi” Kruševačkog pozorišta i Art tema, Beograd i “Smrt i djevojka” Crnogorskog narodnog pozorišta.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

kultura

MIRKU MILETIĆU I MARKU M. ĐORĐEVIĆU URUČENA NAGRADA DIALOGOS

Marija Roganović

ektor UCG Danilo Nikolić uručio je sinoć u Podgorici nagradu Dialogos prof. dr Mirku Miletiću i prof. dr Marku M. Đorđeviću za monografiju “Od znaka do hiperteksta”

Prilikom uručenja nagrade rektor Nikolić uputio je čestitke laureatima i ujedno ukazao na to da je nagrada Dialogos respektabilna tradicija među poštovaocima medijske i kritične misli. “Pravo na slobodno mišljenje, izražavanje i informisanje predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava. Sloboda izražavanja i sloboda medija su osnovni stubovi demokratskog društva, a dobro informisani i aktivni građani su ključni preduslov svakog demokratskog procesa. Kreiranje javnih politika koje promovišu slobodu govora i medija su jedan od glavnih zadataka savremenih demokratija kojima saglasno državnoj politici evropskih integracija teži i Crna Gora”, istakao je rektor UCG. Nagrađeni autor, prof. dr Marko Đorđević, istakao je

da su on i njegov kolega prof. dr Mirko Miletić počastvovani izuzetnom nagradom, jednim od najznačajnijih crnogorskih naučnih priznanja u oblasti teorije i kulture medija.

■ NAUKA I ZNANJE

KLJUČNI RESURS NAPRETKA

U ovoj knjizi, pojašnjava Đorđević, pokušali smo da prikažemo kompletan istorijat komunikacije, od prvobitnih oblika pa sve do sadašnjeg načina komuniciranja posredstvom interneta i novih digitalnih komunikacijskih platformi. “Obrađene su skoro sve teme koje komunikologija kao nauka obuhvata, a poseban dio ove monografije posvećen je manipulativnim mogućnostima savremenih masovnih medija. Kroz naučna gledišta posebnu pažnju po-

Specijalna Plaketa uručena Ministarstvu kulture

svetili smo virtuelnoj stvarnosti koja sve više obuzima društvo, a objašnjeni su i scenariji te prividne stvarnosti kao i na koji način ljudi danas proživljavaju svoj život kroz nju”, kazao je ovogodišnji dobitnik nagrade Dialogos. U rektoratu UCG uručena je i Specijalna plaketa za podršku naučnom projektu Dijalogos i afirmaciju medijske pismenosti, koju je primio ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Imajući u vidu da nauka i znanje predstavljaju ključni resurs i opredjeljujući faktor napretka svakog društva, izrazio bih zahvalnost utemeljiteljima ovog naučnog formata, što su u eri otvorenih pitanja savremene civilizacije i promjene tradicionalnog medijskog svijeta u Ministarstvu kulture prepoznali partnera u naučno-istraživačkom radu iz oblasti kulture i teorije medija, istakao je Bogdanović. “Naglasio bih da partnerstvo sa akademskom zajednicom predstavlja prirodnu osnovu aktuelne reforme medijskog zakonodavstva koju sprovodi Ministarstvo kulture i Vlade Crne Gore. Podsjetio bih da je ona usmjerena na snaženje principa slobode izražavanja i informisanja kao temeljnog ljudskog prava i osnove svakog demokratskog društva, učvršćivanje političke i institucionalne nezavisnosti nacionalnog i javnog emitera te uspostavljanja sveukupnih evropskih standarda slobode medija”, zaključio je ministar kulture u Vladi Crne Gore. Podsjećanja radi, jednoglasnu odluku o dobitniku ovogodišnje nagrade Dialogos, šeste po redu, donio je tročla-

Foto: Iva Mandić

Sloboda medija oSnovni Stub demokratSkog društva

Rektor Nikolić uručio nagradu prof. dr Marku Đorđeviću ni stručni žiri u sastavu: prof. dr Nenad Vertovšek, prof. dr Mimo Drašković i mr Amer Ramusović.

■ KOMPLETAN ISTORIJAT KOMUNIKACIJE

Knjiga je publikovana u izdanju Fakulteta pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu i Agencije “Serbika” i prikazuje kompletan istorijat komunikacije: od samog početka, kada se komuniciralo dimnim signalima, pa sve do danas kada se ona vrši putem društvenih mreža. Naslov knjige “Od znaka do hiperteksta”, ukazuje na to da su se “baveći se i novim fenomenima u komunikacionoj praksi čovjeka, vratili početku, znaku kao osnovnoj jedinici komuniciranja”. “Novu medijsku i, šire, komunikacionu praksu nije moguće istraživati i objašnjavati bez odgovora na

ključno pitanje za kojim komunikologija traga: Kako ljudi komuniciraju? A odgovor na pitanje kako ljudi komuniciraju danas zahtijeva objašnjenje kako su komunicirali od nastanka čovjeka, svjesnog i društvenog bića ‘osuđenog’ na komuniciranje. Tim prije što je knjiga napisana po socioantropološkom hermeneutičkom ključu, kojim se otvaraju ‘vrata’ promišljanja komuniciranja kao isključivo ljudskog svojstva. Takav pristup, kao i sve što je u knjizi napisano, prepuštaju se recepciji čitalaca i podložni su, razumije se, kritičkom preispitivanju i vrednovanju”, naveli su autori u knjizi. Podsjećanja radi, nagrada “Dialogos” ustanovljena je 2013. godine od međunarodnog naučnog časopisa “Medijski dijalozi” u cilju promocije, podrške i razvoja teorije i kulture medija.

Tročlani žiri mr Amer Ramusović, prof. dr Nenad Vertovšek i prof. dr Mimo Drašković

odnosi

Tipovi za izbjegavanje

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

Od pojedinih muškaraca bježite što dalje Ako želite srećnu i zdravu vezu, nemojte ni da pokušavate da je ostvarite sa ovakvim tipovima. Lepljivac Njega je lako uočiti, mada mnoge djevojke daju šansu takvim tipovima, u nadi da će malo “popustiti” kada se bolje upoznaju. On će vas stalno “ganjati” porukama, pitaće se gdje ste i zašto još ne odgovarate, a neće mu biti svejedno ako negdje izađete sa prijateljicama. Njegov osnovni problem je što nema povjerenja u vas i brine da će vaše interesovanje za njega prestati. Skrivač Riječ je o muškarcu koji vam uvijek pokazuje koliko vas voli kada ste sami, ali se u društvu ponaša kao da ste samo drugari. Drugim riječima, kao da ga je pomalo sramota da pokaže da ste mu djevojka. Gospodin Negativac Negativne ljude generalno treba izbjegavati, a još manje treba birati takve partnere. Ako uđete u vezu sa vječitim pesimistom, vjerovatno ćete dati sve od sebe da ga promijenite, ali mnogo je lakše da nađete nekoga ko se zapravo smije. Igrač On je potpuno suprotno “lepljivcu”, a obično u rezervi ima još nekoliko djevojaka. Trudi se da bude kul, može da bude veoma zabavan i šarmantan, ali problem se javlja kad pomislite da možete da ga promijenite. I možda će se potruditi da se osjećate posebno, ali imajte na umu da se sve njegove djevojke isto osjećaju. Gospodin Izgovor Htio je da se vidite, ali ne-

što mu je iskrslo? I tako posljednjih sedam puta? Bježite koliko vas noge nose. Neodlučni tip Jednog minuta vas voli, a u sljedećem je nestao i nema ga danima? Ne može da odluči da li želi da bude sa vama, zato mu učinite uslugu, odlučite umjesto njega okrenite se i idite svojim putem. Tip koji se plaši vezivanja To je obično super tip, lijepo se ponaša prema vama i trudi se da se osjećate voljeno, i vi zaista osjećate kao da biste mogli sa njim da imate dugu i srećnu vezu. I sve je super dok ne počnete da pričate o budućnosti, tada se povlači i mijenja temu. Agresivan tip Ako ste već bili svjedok njegovom nevjerovatno bijesu u nekom trenutku, nemojte da čekate da opet budete svedok tome. Idite na vrijeme. Varalica Djeluje uvrnuto uopšte naglašavati da ne treba da se zabavljate sa tipovima koji varaju, ali neke djevojke vole takvim muškarcima da daju drugu priliku. Ne treba generalizovati jer se svima desi da naprave grešku, ali osoba koja je ranije varala će to vjerovatno da uradi opet. Lenjivac Ako pored sebe imate lijenog muškarca koji nema nikakve ambicije, vjerovatno se neće promijeniti skoro - posebno ako je već zašao u tridesete. Ukoliko nema nikakvih planova, želja, snova, ciljeva, ne dozvolite da i vas povuče u svoju učmalu svakodnevicu. (Mondo.rs)

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

Negativne ljude generalno treba izbjegavati, a još manje treba birati takve partnere. Ako uđete u vezu sa vječitim pesimistom, vjerovatno ćete dati sve od sebe da ga promijenite, ali mnogo je lakše da nađete nekoga ko se zapravo smije

odnosi

Nije samostalan Naravno, ovo se odnosi na odraslog muškarca, koji ima dovoljno godina da bude samostalan, ali to nije. Umjesto toga, on se za sve i dalje oslanja na mamu, i što je još lošije - nema ni namjeru da uskoro bilo šta promijeni u svom životu. Drugim riječima, on još uvijek razmišlja i ponaša se kao dječak, iako je već zreo muškarac. I to je sasvim u redu ako pored sebe želite dječaka, ali ako želite muškarca, partnera jednakog sebi, ovakav tip muškaraca treba da izbjegavate.

Htio je da se vidite, ali nešto mu je iskrslo? I tako posljednjih sedam puta? Bježite koliko vas noge nose

Jednog minuta vas voli, a u sljedećem je nestao i nema ga danima? Ne može da odluči da li želi da bude sa vama, zato mu učinite uslugu, odlučite umjesto njega okrenite se i idite svojim putem

Zabava

NA rEDU 20. ANtIfAŠIstIČkI kONcErt

KIC Pop hor večeras slavi jubilej u Pljevljima

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

IVAN IVANOVIĆ BUBNJIVI ZA VN O UČEŠĆU U

PrePreka je m željom i voljo

⌦ Filip Jovović

KIC Pop hor Podgorički KIC Pop hor 29. novembra 2017. godine koncertno je prvi put predstavio projekat partizanskih i antifašističkih pjesama “Bez dileme - antifašizam”, a večeras će u pljevaljskom Domu kulture (19 časova), u organizaciji Opštine Pljevlja i Udruženja boraca NOR-a i antifašista najsjevernijeg crnogorskog grada, zabilježiti 20. koncert pod okriljem pomenutog projekta. Biće to debi KIC Pop hora u Pljevljima, a koncert je uvršten u program tamošnjih Novembarskih svečanosti, a u susret proslavi Pljevaljske bitke.

“Prepoznat po jedinstvenom izvođenju numera, uz dirigenta Sašu Barjaktarovića, hor je imao priliku da nastupi širom Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Pljevaljska publika uživaće u raznovrsnom repertoaru, a činiće ga, između ostalih, pjesme ‘Po šumama i gorama’, ‘Teče Tara’, ‘Da nam živi rad’, ‘Padaj silo i nepravdo’, ‘Mlada partizanka’, ‘Komandant Sava’, ‘Računajte na nas’”, saopštili su organizatori koncerta. Ulaz je besplatan, a karte se mogu dobiti na biletarnici Doma kulture. D.B.

UGOVOr UVErtIrA ZA NOVE prOJEktE

Formalizovana dobra saradnja KIC-a i PAM-a Kulturno-informativni centar “Budo Tomović” i Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore (PAM CG), tačnije njihovi čelnici, direktorica KIC-a Snežana Burzan i izvršni direktor PAM-a Vasilije Raičević, potpisali su juče ugovor o neisključivom ustupanju prava korišćenja muzičkih djela sa repertoara PAMa, saopšteno je iz KIC-a. “Burzan i Raičević istakli su da je ovim ugovorom formalizovana dobra saradnja, koja će u daljem periodu biti intenzivirana. Raičević je kazao da je KIC i do sada bio prepoznat kao institucija koja poštuje autorska prava muzičara svih žanrova, pa će i ovo partnerstvo doprinositi afirmaciji crnogorskih muzičkih auto-

ra. Burzan i Raičević obećavaju nove vidove saradnje, a i najavljuju zajedničko organizovanje niza muzičkoumjetničkih programa i manifestacija”, navodi se u saopštenju. D.B. Raičević i Burzan

Mladi i kreativni crnogorski umjetnici okupili su se u okviru prvog izdanja After Dark Roots koncepta, koji se u svijetu realizuje pod pokroviteljstvom Jagermeistera. Cilj koncepta je da stvori odjek za lokalne priče sa regionalnim i globalnim potencijalom, a jedan od učesnika bio je i podgorički sastav, odnosno kantautor Bubnjivi. A upravo to je bila i idealna prilika da sa Ivanom Ivanovićem, čovjekom koji stoji iza ovog pseudonima, porazgovaramo o pomenutom konceptu, ali i perspektivi rok muzike i muzičara u našoj zemlji. Nedavno ste učestvovali u projektu After Dark Roots. Šta ste dobili učešćem, odnosno šta će biti konačni proizvod/rezultat ove kampanje/ koncepta? Veoma nam je drago da jedan takav projekat realizuje tako ozbiljno ime kao što je Jagermeister i da su kod nas prepoznali značaj alternativne kulturne scene i odlučili da to promovišu. Ono što će biti konačan proizvod ove kampanje je dobar marketing i dolazak našeg rada i pjesama do većeg broja ljudi, koji do sada nijesu imalu priliku da se upoznaju sa istim. Koliko je teško ili lako bilo biti rok muzičar u Crnoj Gori u 2019. godini i tokom decenije koja se uskoro završava? Kakva je perspektiva rok muzičara? Biti rok muzičar u Crnoj Gori nije ništa teže ni lakše nego biti bilo šta drugo. Svima nam je podjednako teško u zemlji u kojoj se ne cijeni dovoljno domaći proizvod i ne daje se dovoljno prostora mladim i perspektivnim ljudima. Sa druge strane, to je pogodan teren za postavljanje naših, ličnih, doma-

Ivan Ivanović

ćih standarda, čime ćemo generacijama koje dolaze ostaviti pristojan temelj na kojem će se graditi nešto fenomenalno. Perspektiva je dobra, ali treba dosta raditi na tome. S obzirom na to da rok b end p o drazumijeva skupinu nekoliko muzičara koji osim osnovnih poslova imaju vremena da se posvete i vježbanju, sviranju, stvaranju - kakve sve prepreke stoje na početku bavljenja ovim pozivom i koliko je zapravo zahtjevno održavati bend na okupu i u životu? Pa bend je jako komplikovan organizam - organizam koji živi, mijenja se, ima svoje potrebe, pristaje na kompromise, želje i potrebe različitih ljudi da bi se na kraju dobio proizvod koji ne može da prevari publiku. Ili je iskreno ili folira. Prije svega, to moraju biti prijatelji koji se vole, poštuju i onda to funkcioniše sa lakoćom, čak i kad

Današnja rok scena je po našem mišljenju jako bogata i raznovrsna. Kad pogledate stvari kroz medije, čini se da nije tako, međutim, stvarnost je potpuno drugačija. Postoji velik broj bendova koji uprkos teškim izazovima opstaju, rade, stvaraju i postoje radeći autorsku muziku i ne pristajući na kompromise modernog doba. To je ono što ohrabruje, a naše je samo da taj ambijent čuvamo i njegujemo.

Bubnjivi & Psi na Lake festu

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

AftEr DArk rOOts kONcEptU, pErspEktIVI rOk mUZIkE I IskUŠENJImA

Foto: Damjan S.

mnogo, Prevazilazimo ih om da Pobijedi muzika Pa nažalost, situacija sa državom i alternativnom scenom nije baš na zavidnom nivou. iz Prostog razloga što se Po mom mišljenju, još ne PrePoznaje dovoljno značaj toga, a i sam sistem nije uPoznat sa tim koliko bendova i autora stvara isPod radara, na margini društva situacija nije najsjajnija. Prepreka ima dosta, uglavnom su to manjak vremena i novca, ali ih zajednički prevazilazimo željom i voljom da pobijedi muzika i da ostavimo trag iza sebe. To je taj neki viši cilj. Kako dolazite do publike, koja su vaša osnovna sredstva komunikacije osim muzike? Pa danas su to uglavom internet i društvene mreže, ali i preko radio-stanica i televizije. I naravno, na samim koncertima, festivalima, gdje je komunikacija sa publikom najbolja, što i jeste cilj, da što više sviramo i tako predstavljamo svoj rad. Kakva je podrška države muzičarima? Šta mislite o uređenju autorskih prava, dokle se stiglo na tom polju u CG? Pa nažalost, situacija sa državom i alternativnom scenom nije baš na zavidnom nivou. Iz prostog razloga što se po mom mišljenju još uvijek ne prepoznaje dovoljno značaj toga, a i sam sistem nije upoznat sa tim koliko bendova i autora stvara ispod radara, na margini društva. Mora se napraviti nekoliko ozbiljnih koraka u preduzimanju određenih mjera kako bi se tim ljudima obezbijedili bolji uslovi da se izraze. Autorska prava funkcionišu do određene mjere i tu takođe sazrijevamo i rastemo.

Bolje je nego unazad nekoliko godina, a može i mora biti još bolje. Vidite li sebe i kroz deset, dvadest, trideset godina u muzičkim vodama i kako mislite da će tada sve izgledati? Naravno... muzika jeste moj život i ne planiram da se bavim ničim drugim. A kako će sve izgledati to zaista ne mogu da kažem. Mogu reći samo da se nadam da će organizam biti zdraviji i da ćemo više raditi, a manje trošiti energiju na uzaludne borbe. Nadam se da će stvari ukupno bolje funkionisati. Šta, ko i na koji način mlađe generacije u našoj zemlji može zainteresovati da se bave rok muzikom i slušaju rok muziku? To je pored ličnog umjetničkog izraza naša glavna misija. Zainteresovati mlade generacije da prepoznaju značaj alternativnog izraza jer je to najzdraviji način formiranja slobodnog izraza, zdravog bunta protiv stvari koje nam ne odgovaraju. Ne kaže se slučajno da je rokenrol stil života. To je teško bilo i u vrijeme dok je rok muzika bila mejnstrim, a kamoli danas kad smo preplavljeni jeftinim sadržajima, senzacijama i muzikom nižih strasti i jeftinih poruka. Ali, ne odustajemo i raduje nas to što ima mladih ljudi koji dolaze na naše koncerte. Kakvo je vaše mišljenje o današnjoj crnogorskoj rok sceni? Današnja rok scena je po našem mišljenju jako bogata i raznovrsna. Kad pogledate stvari kroz medije, čini se da nije tako, međutim, stvarnost je potpuno drugačija. Postoji velik broj bendova koji uprkos teškim izazovima opstaju, rade, stvaraju i postoje radeći autorsku muziku i ne pristajući na kompromise modernog doba. To je ono što ohrabruje, a naše je samo da taj ambijent čuvamo i njegujemo.

numerologija

Prognoza za decembar

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

Mjesec u znaku ljubavi, porodice i društvenih aktivnosti Mjesec decembar koji je u znaku broja šest obilježiće ljubav, porodica i društvene aktivnosti. Svi ćemo se tim pitanjima najviše pozabaviti, neki će otići od svoje porodice, neko će zasnovati novu ili dobiti prinovu, mnogi će stupiti u bračne vode, dok će se drugi rastati od svojih partnera. Najviše odgovornosti ćemo imati upravo na tom polju, gdje ćemo završiti neke obaveze koje smo ranije zanemarivali ili pomoći drugome u ostvarivanju svojih želja. Ono što je bitno da imamo na umu jeste ravnoteža između porodičnih i poslovnih, odnosno ličnih obaveza. Imperativ je harmonično ispoljavanje vibracija, kako ne bismo narušili odnose sa svojim najbližima. Aspekt obrazovanja će nekima igrati bitnu ulogu ovog mjeseca, gdje će mnogi završiti svoje školovanje, dok će se drugi odlučiti za dodatno usavršavanje. PROGNOZA ZA DECEMBAR U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA Bioritamski broj dobijamo

sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 11. aprila izračunava se na sljedeći način: 11+4=15=1+5=6. Bioritamski broj 1: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu, nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Bioritamski broj 2: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Poželjna je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesu-

glasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija. Bioritamski broj 3: Osobama sa bioritamskim brojem 3 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 4: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne

preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu pred vama. Bioritamski broj 5: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju jer ovo je spor mjesec. Bioritamski broj 6: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

numerologija

Jana Luković, autorka današnjeg teksta i numerolog

Od sedam do devet Bioritamski broj 7: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca. Bioritamski broj 8: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima.

Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost. Bioritamski broj 9: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

FOTO UBOD

Restoran sa pogledom na Jezero Luiz, Kanada

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Arktičkoj lisici izrasta zimsko krzno

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2629

2013-12-24

8 2

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 3440

2016-03-14

7 4

7 2

8 7

Medium level

4 1 puzzle 9 5 No. 8 2629 3 2 2013-12-24 6 7 Sudoku

1 1

Sudoku puzzle No. 2628 2013-12-23

www.sudokukingdom.com 9 4 2 3 5 8 7 1

8 7

Medium level

TEŽA

1 6

2 4

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

FOTO UBOD

Napušten akvarijum

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Zimnica Duška Dugouška

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2628

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2013-12-23

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2629 2013-12-24

5 3

9 1 4 2 8 6 5 3 6 www.sudokukingdom.com 3 5 7 4 1 9 2 8

9 2

5 7

1 6

9 5

4 6

Medium level

Puzzle solution:

4 7

5 8

Sudoku puzzle No. 3440 2016-03-14

5 1

LAKŠA 2016-03-13

Daily Sudoku puzzle No. 3439

8 7 1

1 3

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1.12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1.12. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 17. KOLO NEDJELJA SVE U ZNAKU DERBIJA SUTJE

KLASIK ZA 1. MJESTO ?

DA LI STE ZNALI

Sutjeska i Budućnost su odigrali 27 utakmica kraj Bistrice - Nikšićani su pisali osam pobjeda, deset puta je bilo neriješeno, dok su Podgoričani ostvarili devet trijumfa u gradu “piva i čelika”.

- Rudar ne može da računa na povrijeđene Ervina Helića i Berina Tahirovića, a sa druge strane Kom ima sve igrače na raspolaganju - Iskra je lišena usluga povrijeđenog Bogdana Milića, dok Petrovac nema problema sa sastavom - Za ekipu OFK Titograda je pod velikim znakom pitanja Mamadu Mendi, a Grbalj ne može da računa na povrijeđenog Bogdana Raša - Sutjeska u sastavu neće imati suspendovane Vladana Giljena i Darka Bulatovića, dok je Budućnost lišena usluga odavno povrijeđenog Aleksandra Vujačića - Podgorica ne može da računa na suspendovanog Nikolu Čelebića, a Luka Tiodorović je upitan. Sa druge strane, Zeta je lišena usluga povrijeđenog Aleksa Jamoe i suspendovanog Jovana Baošića

Kvalitet Telekom 1. CFL je diskutabilan, ali kada igraju Sutjeska i Budućnost, makar na tren, publika se probudi, a draž velikog derbija - još u vrijeme velike Jugoslavije to je bio derbi - osjeti se. Kompletno kolo je na programu u nedjelju, a “plavobijeli” i “plavi” će se sudariti kraj Bistrice od 15.00 časova pred TV kamerama Javnog servisa u HD rezoluciji. I biće to okršaj za lidersku poziciju na tabeli - Sutjeska bi pobjedom otišla na “plus četiri”, dok bi Budućnost odlepršala na “plus jedan”, te potencijalnih “plus četiri”, jer 14. decembra igra zaostali meč 15. kola sa posljednjeplasiranim Grbljem. O remiju niko ne misli, ali realno gledano, više bi odgovarao Podgoričanima... RUDAR - KOM (nedjelja, 13.00, pod Golubinjom): Na tabeli su izjednačeni sa 15 bodova, tako da okršaj u Pljevljima može da bude prekretnica za nekoga. Rudar četiri meča zaredom ne zna za trijumf (dva remija, dva poraza), a Kom na duplo više utakmica (tri remija, pet poraza). Rudar je 13 puta bio domaćin Komu - slavio je 10 puta, na dva me-

RUDAR Kaltak Tomašević Kašćelan Ćuković Seratlić Marković Krasić Janketić Faria Vuković Vujačić Trener: Edis Mulalić

KOM Pavličić Orlandić Milović Radulović Blagojević Đurković Kaluđerović Vlahović Popović Sentoku Vujović Trener: Viktor Trenevski

ča je bilo neriješeno, a Zlatičani su upisali samo jednu pobjedu rezultatima 1:0, 4:0, 2:1 (dva puta). ISKRA - PETROVAC (nedjelja, 13.00, kamp FSCG): Iskra lovi šampionske snove, a Petrovac sanja opstanak. Danilovgrađani su u seriji od devet utakmica bez poraza (šest pobjeda, tri remija), dok je Petrovac poražen u prošlom kolu poslije dvije vezane pobjede. Iskra je na posljednja četiri međusobna meča bila bolja od Petrovca. OFK TITOGRAD - GRBALJ (nedjelja, 15.00, teren OFK Titograd): “Romantičari” traže reakciju i put ka vrhu, a “trikolori” bijeg sa dna tabele. OFK Titograd je vezao dva poraza, a Grbalj ne zna za pobjedu od 10. avgusta 2019. godine - 13 utakmica, šest remija, sedam poraza. Zoran Govedarica i Marko Vidojević još traže dobitnu kombinaciju, da li je vrijeme za to u nedjelju? SUTJESKA - BUDUĆNOST (nedjelja, 15.00, kraj Bistrice, RTCG 2): Klasik domaćeg loptanja će donijeti svu čar! Navijači na tribinama, jedni od najboljih igrača iz naše lige na terenu... Mladen Mi-

ISKRA Blažić Đurišić Drinčić Kumburović Malešević Šahman Boričić Vukotić Vuković Karaklajić Camaj Trener: Aleksandar Nedović

PETROVAC Mugoša Milić Rajović Medigović Ražnatović Kajević Ivanović Kalezić Vukčević Muharemović Kopitović Trener: Nenad Vukčević

Sredina može da donese prevagu kraj Bistrice: Miloš Mijić u duelu sa Vladanom Bubanjom linković će pokušati da nađe pobjednički recept za Nikolu Rakojevića koji Branko Brnović nikako nije pokušavao da nađe. Sutjeska četiri meča

OFK TITOGRAD

GRBALJ

Ivanović Roganović Činedu Banović Živković Nikolić Pavlović Novović Merdović Miličković Vukčević Trener: Zoran Govedarica

Popović Vraneš Kartal Đukanović Merdović Đuričković Kacić Zečević Račić Petrov Đorđević Trener: Marko Vidojević

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Miloš Novović (Podgorica). Pomoćnici: Ivan Bogdanović (Cetinje), Jovan Došljak (Berane). Početak: nedjelja, 13.00.

PODGORICA - Stadion: kamp FSCG. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Vujović (Bar). Početak: nedjelja, 13.00.

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Milovan Milačić (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Miodrag Brajović (Podgorica). Početak: nedjelja, 15.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 25 Pobjeda Rudar: 12 Neriješeno: 4 Pobjeda Kom: 9

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 16 Pobjeda Iskra: 8 Neriješeno: 4 Pobjeda Petrovac: 4

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 45 Pobjeda Titograd: 19 Neriješeno: 7 Pobjeda Grbalj: 19

ne zna za poraz (tri pobjede, jedan remi), dok je Milinković od dolaska na klupu “plavih” vezao dvije pobjede. Sutjeska na posljednjih devet među-

SUTJESKA

BUDUĆNOST

Ličina Grivić Nedić Šofranac Vučić Janković Eraković Marušić Ćetković Kojašević Marković Trener: Nikola Rakojević

Dragojević Vučić Milić Damjanović Boljević Mirković Božović Mijić Grbić Ivanović Zarubica Trener: Mladen Milinković

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Srđan Jovanović (Bar). Početak: nedjelja, 15.00, RTCG 2.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

54 12 18 24

SUBOTA I NEDJELJA, 30. 11. I 1. 12. 2019.

ESKA BUDUĆNOST KRAJ BISTRICE

O NA TABELI 1. SUTJESKA