Dnevne novine 6. decembar 2019. by Dnevne Novine

DEMOKRATE LOBIRAJU ZA ZAKON O PRELAZNOJ VLADI

UTVRĐEN PREDLOG ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

DPS: Nema tog zakona koji od gubitnika može napraviti pobjednika ■ 3

PAŽIN: VLADA NEĆE NIKOM OTIMATI HRAMOVE ■5

PETAK, 6. 12. 2019. BROJ 2548 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

VLADA USVOJILA NIZ PREDLOGA ZAKONA I DOKUMENATA ■ 6 7

SPREMNA KONCESIJA NA TRIDESET GODINA ZA ŽIČARU KOTOR - LOVĆEN REAGOVANJA POSLANIKA NA MANDIĆEVE PRIJETNJE I NACIONALNA PREBROJAVANJA NA SJEDNICI CRNOGORSKOG PARLAMENTA ■ 2 3

Škrelja: Prinuđen sam da potražim zaštitu za sebe i svoju porodicu RASVIJETLJENO UBISTVO I POKUŠAJ UBISTVA ■ 11

Đukić direktni egzekutor ubistva Klisića? ZA NAJBOLJE PONUDE:

TIVAT ■ 18 19

Počela gradnja prvog kružnog toka na bulevaru marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

DARMANOVIĆ U BRATISLAVI

OEBS ZNAČAJAN ZA BEZBJEDNOST REGIONA

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) brojnim projektima pomoći, među kojima su kontrola oružja i razoružanje, značajno doprinosi bezbjednosti Zapadnog Balkana, kazao je crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović. Darmanović učestvuje na zasijedanju Ministarskog savjeta koji se održava u Bratislavi, a u čijem fokusu je smanjenje posljedica konflikata, borba protiv radikalizacije i terorizma, jačanje kapaciteta OEBS-a, kao i doprinos Organizacije u dostizanju ciljeva održivog razvoja. “Uz neophodan sistem terenskih misija, nezavisnih institucija i višedimenzionalni pristup bezbjednosti, uvjeren sam da OEBS predstavlja jedinstvenu platformu za dija-

log i saradnju, koja raspolaže sveobuhvatnim alatima za sprečavanje sukoba, posredovanje i pomirenje”, rekao je Darmanović. On je naglasio da je Crna Gora posvećena otvorenom, inkluzivnom i konstruktivnom dijalogu sa svim akterima na nacionalnom i međunarodnom nivou. Govoreći o krizi u Ukrajini, Darmanović je istakao da je ostvaren ohrabrujući napredak u toj zemlji, i da povlačenje vojnih snaga iz pojedinih oblasti predstavlja pozitivan korak ka pronalaženju trajnog mirnog rješenja. Imajući u vidu dalje izazove u Ukrajini, Darmanović je kazao da je OEBS danas od presudnog značaja za dijalog zasnovan na principima organizacije. R.P.

PETAK, 6. 12. 2019.

REAGOVANJA POSLANIKA NA MANDIĆEV PREBROJAVANJA NA SJEDNICI CRNOGORS

ŠKRELJA: BIĆU PRINUĐEN DA POTRAŽIM ZAŠTITU ZA SEBE I SVOJU PORODICU

⌦ Amra Nikočević Poslanik Demokratske partije socijalista, predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja, vjerovatno će tražiti zaštitu državnih organa, jer se, nakon učestalih prijetnji poslanika Demokratskog fronta, ne osjeća sigurnim, ni on ni njegova porodica. Darmanović na zasijedanju Ministarskog savjeta

POSLALI DOPIS SKUPŠTINI

DF povukao predlog o Njegoševom danu

Poslanici Demokratskog fronta zatražili su da se iz procedure povuče Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim i drugim praznicima, u kojem su, između ostalog, tražili i da se dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša, 13. novembar proglasi crnogorskim praznikom kulture. Bilo je predviđeno da se

taj dan obilježi održavanjem kulturnih i drugih manifestacija koji će biti posvećeni Njegošu, na kojima će se afirmisati njegovo stvaralaštvo. Na objavljeni predlog DFa reagovala je Bošnjačka stranka koja je saopštila da neće podržati taj predlog. R.P.

■ KAD MI NEKO

20 PUTA PRIJETI, ŠTA DA MISLIM?

“Čuli ste, kao i kompletna crnogorska javnost, prekjučerašnje dobacivanje poslanika DF Andrije Mandića da će mi polomiti i drugu nogu. Možda neko to smatra samo političkom propagandom, ali ako vam takve poruke od poslanika Fronta dolaze svako malo, onda moram biti zabrinut za svoj lični integritet i sigurnost, da vam otvoreno kažem i za moj, ali živote moje porodice. Došao sam u situaciju da tražim od nadležnih organa za-

štitu”, kaže Škrelja za Dnevne novine. Škrelja ističe da je rasprava u crnogorskom parlamentu tokom protekla dva dana obilovala uvredama, vulgarnostima prema poslanicima koji ne misle kao Demokratski front. “Vjerovao sam da je to vrijeme daleko iza nas. Nažalost, nije”, smatra predsjednik Administrativnog odbora.

ne Gore. “Dakle, njihovi prekjučerašnji i jučerašnji govori u Skupštini zaslužuju svaku osudu, ne samo predstavnika manjinskih naroda, već i onih koji sebe nazivaju građanskom partijom i koji u nekoliko opština vrše vlast sa DF, ali i osudu civilnog sektora. Mislio sam da je politika raspiranja nacionalne i vjerske mržnje iza nas, ali očigledno sam se prevario. ■ GEGAJ: DF VRIJEĐA Na sreću, ta politika je daCIJELU CRNU GORU nas u Crnoj Gori u manjini, Potpredsjednik OO DPS Tuzi jer da oni danas vrše vlast, Nikola Gegaj kaže da su nipo- vidimo i čujemo šta bi uradidaštavajući i uvredljivi stavo- li sa multietničkom - građanvi poslanika DF prema skom Crnom Gorom, ali i manjinskim narokakav odnos bi imali sa dima u Crnoj Gosvojim susjedima sa ri odavno pokojima danas Crna znati, još otkaGora ima više nego ko su neki od prijateljske odnonjihovi lidese. Njihove izjave ra predvodinijesu samo uvrili kolone prejedile pojedince iz ma Tuzima, sa redova manjinskih namjerom da se naroda, već cijelu Crnu Goru, njen graobračunaju sa graGegaj đanima tog dijela Crđanski i multietnički duh i ustavna načela jednakosti”, kaže Gegaj za DN. Status poslanika, kako naglašava, nosi i odgovornost za izgovorenu riječ, pa i kada je upućena najljućem političkom rekao je tokom jučerašnje raprotivniku. sprave u parlamentu poslanik “S druge strane, DPS će, kao DPS Dragutin Papović i naglastranka istinske građanske sio da Crna Gora nikada nije biprofilacije, uvijek ostati pola antisrpska i nikada neće to bisvećena afirmaciji multietničti, “ali dok je ove generacije ovih kog, multivjerskog i multikulmladih političara poručujemo turnog sklada i po nama sve te crnogorskoj javosti – da će Crrazličitosti predstavljaju predna Gora uvijek biti antibjelaška nost i vrijednost, a nikako nei antičetnička”. dostatak”, poručuje Gegaj.

Papović: Nemamo ništa protiv Srba, ali smo protiv bjelaša i četnika “Ono što se tokom ova dva dana čulo u Skupštini, u Crnoj Gori Petrovića nije bilo moguće. Nacionalne uvrede i vjerska prebrojavanja u državi Petrovića nijesu se mogla dogoditi u parlamentu, ne kažem na nekim drugim manje važnim mjestima. Mi baštinimo tu dobru tradiciju, a ono što je loše da popravljamo”,

PETAK, 6. 12. 2019.

POLITIKA

VE PRIJETNJE I NACIONALNA SKOG PARLAMENTA

Poslanici DPS-a

DEMOKRATE LOBIRAJU ZA ZAKON O PRELAZNOJ VLADI

■ VUKSANOVIĆ:

GRAĐANI SVE VIDE

nju, i ovoga puta kao društvo izaći kao pobjednici”, smatra Vuksanović.

Komentarišući poruke ko- ■ POPOVIĆ: je su se čule od poslanika DF u NEDOSTOJNO Skupštini Crne GoPARLAMENTA re, poslanik HGI Adrijan VukZa poslanika Liberalne parsanović ka- tije Andriju Popovića polemiže za DN da ka začinjena uvredama kako svaka stran- na plenumu, tako i na pojedika bira svo- nim odborima ukazuje na poju politič- četak predizborne kampanje za ku ekspre- parlamentarne izbore. siju, samim “Očigledno da će ta kampatim i oni koji je nja biti mučna, uvredljiva, ali i predstavljaju. nedostojna ovog visokog doma Vuksanović “Nažalost, u crno- - Skupštine Crne Gore. Od rukogorskom parlamentu svjedoci vodstva parlamenta će umnosmo da ta politička eskpresija gome zavisiti dalji tok polemičesto dobija i svoj vulgarni ka- sanja, poštovanja etičkog korakter, pri čemu oni koji šalju ta- deksa poslanika i Poslovnika kve poruke ne vode računa da Skupštine. Jedini način da se se iz skupštinskih sala tako ras- očuva dostojanstvo parlamenpoloženje prenosi i na one ko- ta su postojeće kaznene mjere u ji nas gledaju i slušaju. Zbog to- Poslovniku, uključujući udaljaga bi bilo puno bolje da ima- vanje sa sjednice poslanika komo svijest i odgovornost pre- ji se nedolično ponašaju”, kaže ma našim građanima, takođe, Popović za DN. ne samo biračima i simpatizePopović podsjeća da nije bio rima, već sveukupnom javprisutan čitavo vrijeme nom mnjenju. Prekjutokom prekjučerašče smo tokom zasijenjeg zasijedanja, ali da se mnogo danja čuli određene poruke koje nažatoga ružnog delost podsjećaju na šava, ne samo na plenumu, neka prošla, davna vremena, kanego i u Odboda je Crna Gora ru za reformu bila u jednom neizbornog zakostabilnom i turbunodavstva, na lentnom vremenu, ali Administrativnom Popović se mudrom državničkom odboru... politikom i principima suživo“Ne zna se gde je bilo gota izvukla neokrnjena iz svih tih re, i to se više stvarno ne smije procesa. Vjerujem da ćemo, za- ni ponoviti, niti tolerisati”, kaže hvaljujući tom iskustvu i zna- Popović.

DPS: NEMA TOG ZAKONA KOJI OD GUBITNIKA MOŽE NAPRAVITI POBJEDNIKA Od samog početka rada Odbora za unapređenje izbornog zakonodavstva, Demokrate demonstriraju svoje tradicionalno neznanje i nevaspitanje, saopštili su iz poslaničkog kluba DPS-a, dodajući da ne postoji izborno zakonodavstvo koje bi gubitnike proglasilo za pobjednike, što je izgleda jedino rješenje prihvatljivo za opoziciju. Iz DPS-a su se oglasili nakon što su Demokrate juče pozvale sve opozicione političke subjekte da podrže zakon o vladi koji su ranije predstavili i kojim se, kako tvrde, osigurava sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva. U DPS-u smatraju da je posljednjim događajima, u koje spada jučerašnja sjednica Odbora, kao i učestali zahtjevi da se izglasaju protivustavna i nesuvisla zakonska rješenja, ova politička stranka iz zone politike potpuno prešla u političko šarlatanstvo i satiru. “Iako je bilo očekivano da njihov takozvani zakon o vladi ima samo jedan član koji glasi: ‘gubitnik ima pravo da formira vladu, bez obzira na rezultate izbora’, uopšte nas ne čudi to što su bili ‘skromni’ pa su se ograničili na ‘samo’ 300 dana vlasti”, navode iz DPS-a. Oni vjeruju da su Demokrate odustale od tog predloga samo iz jednog razloga - jer bi u tom slučaju morali da rade, odnosno da se bar pojavljuju na radnom mjestu i simuliraju rad. “Ovako, ‘genijalno’ rješenje gdje će godinu dana glumiti vlast, a ostale tri živjeti od plo-

dova svoje vladavine i dotirati svoj budžet novcem građana, idealna je formula za crnogorsku opoziciju, iscrpljenu porazima i neuspjesima, a vazda ubijeđenu u sopstvenu političku važnost i lažnu veličinu. Uostalom, kako bi to izgledalo - imali smo prilike da vidimo u opštinama na kojima su u koaliciji bili na vlasti: svi međusobno posvađani, jedni druge optužuju za kriminal, nepotizam, partijska zapošljavanja, zloupotrebe, korupciju”, navode u DPS-u.

Kako su naveli, jasno je i njima i cjelokupnoj javnosti da ovo zamajavanje i predstavljanje pravnih besmislica kao rješenja jeste pokušaj da se izbori obesmisle. “Uz svu dobru volju i napore koje ulažemo sa koalicionim partnerima, predstavnicima akademske zajednice i nevladinog sektora, ipak ne postoji izborno zakonodavstvo koje bi gubitnike proglasilo za pobjednike, što je izgleda jedino rješenje prihvatljivo za opoziciju”, saopštili su iz DPS-a. A.N.

Demokrate: Zakon u interesu cijele opozicije

Demokrate su saopštile da zakon o vladi smatraju ključnim aktom u cijelom “paket aranžmanu“, a on “svoje utemeljenje nalazi u članu 11 Briselskog plana, koji tretira kontrolne mehanizme u sprovođenju sveobuhvatne reforme izbornog i drugog zakonodavstva”. “Donošenjem ovakvog zakona, uz implementaciju gotovo 200 rješenja koja smo predložili, staje se na kraj nezakonitom trošenju budžetske rezerve, ministarskom aktivizmu, partijskom zapošljavanju i svim drugim mehanizmima zloupotreba od strane aktuelne vlasti”, kaže se u saopštenju. Zakonom, koji su Demokrate ranije predstavile za-

jedno sa Demosom i nezavisnim poslanikom Neđeljkom Rudovićem, predviđeno je da se za prve parlamentarne izbore Vlada izabere saglasno Sporazumu za budućnost, odmah nakon stupanja na snagu tog akta. Demokrate su ponovile da je ovaj sveobuhvatan zakon u interesu svih opozicionih snaga koje za cilj imaju demokratske i poštene izbore. “Sigurni smo da će, ukoliko čitava opozicija stane iza ovog zakona, Demokratska partija socijalista morati da prihvati i tehničku vladu i svih 200 rješenja za slobodne izbore, i konačno ćemo imati prve fer, slobodne i poštene izbore”, zaključile su Demokrate.

politika

PETAK, 6. 12. 2019.

sastanak odbora za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora spremna za otvaranje poGlavlja 8 Crna Gora nastavlja da potvrđuje evropsko opredjeljenje kroz sprovođenje reformi, bez obzira na aktuelna dešavanja unutar Evropske unije, saopštio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević, dodajući da naša zemlja očekuje pozivno pismo za predavanje pregovaračke pozicije za Poglavlje 8 koju je Vlada usvojila još u martu. Drljević je na devetom sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU kazao da smo posebno ohrabreni porukom nove predsjednice EK da vrata EU ostaju otvorena za Zapadni Balkan. “Svi reformski procesi u kojima se EU trenutno nala-

Bošković

bošković juče u skupštini

Misija u Iraku je u najboljem interesu VCG

Sa sastanka

Haglajtner: Najnapredniji ste u procesu pristupanja EU Šef Jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Tomas Haglajtner kazao je da Crna Gora ovih dana može da očekuje da dobije pozivno pismo od predsjednika Savjeta EU za utvrđivanje pregovaračke pozicije za Poglavlje 8. “Nedavno smo završili diskusiju sa državama članicama o nezvaničnom radnom dokumentu, Non paper. U nekim oblastima postignuti su određeni rezultati što je dovelo do ukidanja blokade u vezi sa Poglavljem 8”, naveo je Haglajtner. On je rekao da je nova EK i njena predsjednica potvrdila da su vrata Unije otvorena za Zapadni Balkan, što je

ohrabrujući signal i pokazuje posvećenost nove Komisije ovom regionu. “Crna Gora ostaje najnaprednija zemlja u procesu pristupanja EU, sa 32 otvorena poglavlja i tri privremeno zatvorena”, rekao je Haglajtner. Prema njegovim riječima, vladavina prava ostaje prioritet u procesu proširenja i nastaviće da određuje ukupnu dinamiku pregovora. “Crna Gora sada mora da nastavi sa reformskim naporima i rezultatima, posebno u oblastima slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, trgovine ljudima – kako bi ispunila prelazna mjerilima u poglavljima 23 i 24”, rekao je Haglajtner.

zi mogu i treba da se sprovode paralelno sa svim onim reformskim procesima druge prirode, koji obilježavaju države Zapadnog Balkana“, rekao je Drljević, dodajući da smo s posebnom pažnjom primili vijest o usvajanju izvještaja o ispunjavanju početnih mjerila za Poglavlje 8 – Konkurencija od Savjeta EU. Drljević je kazao da je na svim sastancima pododbora tokom ove godine konstatovan napredak u pregovaračkim poglavljima, posebno istakavši značaj koji ima napredak u oblasti vladavine prava, ne samo za dalje pregovore, već i za sveukupni napredak crnogorske države. Prema njegovim riječima, evidentno je da je Crna Gora nastavila da održava proevropski kurs i vrijedno radi na ostvarenju standarda koji su neophodni za članstvo. A.N.

Cilj NATO misije u Iraku je izgradnja kapaciteta i obuka pripadnika oružanih snaga i ona je dio širih, međunarodnih napora za povećanje dugoročne stabilnosti Iraka i regiona u cjelini, rekao je ministar odbrane Predrag Bošković. Na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja juče je bio Predlog odluke o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misiju u Iraku, koju je prethodno podržao Odbor za bezbjednost i odbranu. Tokom završne riječi, Bošković je kazao da je i jučerašnja rasprava u Skupštini pokazala ispravnost odluke Crne Gore da bude članica NATO. “Misija u Iraku nije obaveza, već nešto sto smo procijenili da je u najboljem interesu Vojske Crne Gore i podizanja sposobnosti i kapaciteta. To je prilika da edukujemo pripadnike Vojske u logističkom dijelu, da kada se vrate iz ove misije imaju sposobnosti koje će moći da primijene”, kazao je Bošković. Tokom diskusije, poslanik DPS-a Milorad Vuletić kazao je da smo angažovanjem naših vojnika u raznim misijama u inostranstvu već do-

kazali da imamo volje i kapaciteta da damo doprinos kako regionalnom, tako i međunarodnom miru i stabilnosti. Poslanik SDP-a Raško Konjević kazao je da je Crna Gora imala koristi od članstva u NATO. “Mislim da će se te koristi osjećati u narednom periodu u svim sferama društva, dominantno političkoj, bezbjednosnoj i ekonomskoj”, rekao je Konjević. Odluku podržava i Genci Nimanbegu, koji je kazao da je naša vojska članstvom u NATO već bolja. “Učešće dva podoficira nije samo simboličko, već će biti značajno u jačanju odbrambenih struktura vojske Iraka”, rekao je Nimanbegu. Poslanik HGI Adrijan Vuksanović kazao je da će ta partija glasati za ovu odluku, te da na taj način Crna Gora daje doprinos opštoj, međunarodnoj bezbjednosti, a istovremeno jača svoj dobar ugled. Prema riječima poslanika DF-a Predraga Bulatovića, stav tog političkog saveza je jasan, te da su protiv upućivanja vojnika u NATO misije. A.N.

POLITIKA

PETAK, 6. 12. 2019.

UTVRĐEN INOVIRANI PREDLOG ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Pažin: Vlada neće nikom otimati hramove

lada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici utvrdila inovirani Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kojim se u potpunosti prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije iz juna ove godine.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je na konferenciji za novinare kazao da se radi o jednom modernom i, u odnosu na okruženje, liberalnom Predlogu zakona koji garantuje pravnu sigurnost svakoj vjerskoj zajednici. “Prateći najviše međunarodne pravne standarde u ovoj oblasti, prije svega Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potom i Smjernice OEBS-a, odnosno ODIHR-a, i Venecijanske komisije iz 2004. i 2014. godine, a sada i ispunjavajući sve preporuke Venecijanske komisije, iz njihovog mišljenja iz juna ove godine, dobili smo moderan i veoma liberalan, u odnosu na okruženje, tekst zakona, koji na sveobuhvatan način omogućava da svaki građanin postupajući po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik neke vjerske zajednice, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima Crne Gore i ujedno obezbjeđuje da zakoni države Crne Gore važe na cjelokupnoj teritoriji Cr-

ne Gore”, kazao je potpredsjednik Vlade. Pažin je istakao da je poznato da je ostvarenje ovog prava regulisano Ustavom. “Međutim, na podustavnom nivou još uvijek je na snazi Zakon iz 1977. godine, dakle prije pedeset godina. Prema tome, ovim činom Vlada ispunjava i ustavnu obavezu kada je u pitanju utvrđenje predloga ovog zakona, koji je od kapitalnog značaja za demokratiju uopšte i na ovaj način država izlazi u susret ne samo sadašnjoj generaciji, nego i prošlim i budućim generacijama građana Crne Gore”, rekao je on. Potpredsjednik crnogorske vlade je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao da je Vladina namjera bila da u otvorenom dijalogu sa svim vjerskim zajednicama, naravno i sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, dođe do rješenja koje će u najmanjoj mjeri dijeliti Crnu Goru. “Željeli smo da dođemo do rješenja koje će na odgovarajući način podrža-

ti ono što su najviši međunardni pravni standardi u ovoj oblasti. Imali smo susret sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve. Na žalost, predstavnici Srpske pravoslavne crkve nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući taj dijalog ujedno razgovorima i istovremenim donošenjem Zakona o restituciji crkvene imovine i zahtijevajući da se pretvori rasprava o svim drugim pitanjima koja uređuje ovaj zakon, što za Vladu nije bilo prihvatljivo, jer je značilo korak unazad u procesu donošenja samoga zakona”, rekao je Pažin. On je istakao da je, kada su u pitanju pravne garancije vjerskih zajednica koje su korisnici imovine, hramova, zemljišta i drugih nepokretnosti koje su od značaja kao kulturno dobro, ispunjavajući preporuke Venecijanske komisije, konstatovano da se garantuju sva pravila dokazivanja i dokazni standardi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku, a supsidijarno i Zakonom o parničnom postupku. “Prema tome, garantuje se pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici. Potpuno su neosnovane i neutemeljene spekulacije da Vlada

Bulatović: Zakon stvara opasnu situaciju Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je, juče u Skupštini, da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti zakon koji stvara opasnu situaciju u Crnoj Gori. “Ovaj zakon, koji ima namjeru da se od Vlade nacionalizuje imovina Mitropli-

je crnogorsko primorske na brutalan način podržava 37,6 odsto. Zakon koji ćete do kraja godine da usvojite u Skupštini je zakon koji stvara opasnu situaciju. Mi smo iz DF bili na Trojičindanskom saboru, usvojili Deklaraciju, zavjetovali se, na čelu sa vladikama,

šta i na koji način treba raditi u slučaju agresivng ponašanja Vlade. Istraživali smo da li treba organizovati proteste, ako Vlada bude tvrdoglava. Ogroman broj ispitanika smatra da treba ići na proteste”, kazao je Bulatović u Skupštini.

MITROPOLIJA NEMA OD KOGA DA BRANI CRKVE

Pažin je juče kazao da Vlada nema namjeru da bilo koga onemogući da ostvaruje vjerska prava. Odgovarajući na pitanje novinara reakciju Mitroplije crnogorsko-primorske i eventualno organizovanje “odbrane” hramova, on je istakao da Mitropolija nema od koga da brani hramove. “Vlada ne namjerava da ulazi u te hramove, niti Vlada ima namjeru da onemogući biima namjeru da bilo koga iseljava iz hramova, da bilo kome otima hramove. Naprotiv, eksplicitno je rečeno, u novom članu 64 ovoga Predloga zakona, da vjerske zajednice koje su korisnici hramova i drugih nepokretnosti na koje se Vaše pitanje odnosi nastavljaju da koriste ove objekte do odluke državnog organa nadležnog za pitanje državine, korišćenja i raspolaganja državnom imovinom”, rekao je Pažin. Potpredsjednik Vlade konstatuje da se ne događa ništa što bi značilo onemogućavanje vjernika da uživaju prava na slobodu vjeroispovijesti, samo se

lo koga da uživa vjerska prava upravo u tim hramovima. Naravno da je pravo Mitropolije da učestvuje u slobodnom javnom diskursu o ovim pitanjima i siguran sam da njihov stav o svim ovim pitanjima neće izostati. Moram reći da je moj dijalog sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom bio vrlo korektan i profesionalan, uz uzajamno uvažavanje”, zaključio je Pažin. uređuje pravni sistem u toj oblasti u skladu sa najvišim međunarodnim pravnim standardima. Potpredsjednik Pažin kaže da zakon propisuje rok u kojem je Uprava za imovinu dužna da popiše sve vjerske objekte. “Nakon čega kreće postupak prijavljivanja, odnosno zahtjeva za vođenje odgovarajućeg upravnog postupka, pred Upravom za nekretnine, pri čemu je Uprava za nekretnine dužna da, bez odlaganja obavijesti vjersku zajednicu koja je u pitanju, kako bi imala priliku da ostvaruje sva procesna prava”, rekao je on. M.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.10940 0.84470 120.690 1.09640 70.7798 117.501 7.43900

PETAK, 6. 12. 2019.

monTEnEgro berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KursnA lista

au = 1,474.88

Naziv SSHO JAPE SOBS TREN

Najveći promet CijeNa 3,1100 2,5000 1,6000 0,0491

KoličiNa 1.497 267 400 5.000

VLADA UsVOJILA N

EPCG akcionarima dijeli 38 miliona eura

ugovor za rekonstrukciju do kraja godine

U EPCG navode da će do kraja godine potpisati ugovor sa izvođačem radova za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja. Izabrani ponuđač je konzorcijum kineske kompanije Dec International i crnogorskih preduzeća Bemax, BB Solar i Permonte.

Sa sjednice Odbora

PromjeNa -2,81% 0,00% -1,23% 0,00%

aG=16.88

ODBOR DIREKTORA KOMPANIJE ODLUČIO

Akcionarima Elektroprivrede (EPCG) za prošlu godinu će biti isplaćeno 38,27 miliona eura dividende za prošlu godinu, odlučio je Odbor direktora državne energetske kompanije. Bruto vrijednost po dionici je, kako su naveli u EPCG, 0,36 centi. “Iz neraspoređene dobiti u iznosu od 48,6 miliona, izdvaja se 38,27 miliona eura za isplatu dividende za prošlu godinu. Ova sredstva biće raspoređena za isplatu akcionarima proporcionalno njihovom učešću u vlasničkoj strukturi društva i biće realizovana do 30 dana od dana donošenja odluke”, rekli su u EPCG. To znači da će država kao većinski vlasnik sa 88,12 odsto akcija inkasirati 33,72 miliona eura. Odbor je usvojio i odluku o investicionom planu kompanije za period od 2020. do 2024. godine. “Planom je, osim moder-

obim u € 4.655,6700 667,5000 640,0000 245,5000

nizacije postojećih objekata, definisana izgradnja prijeko potrebnih izvora električne energije uz diversifikaciju proizvodnje iz obnovljivih izvora. Definisano je da je prioritet razvoja u narednom periodu proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, prije svega sunca i vjetra”, rekli su u kompaniji i dodali da se stvaraju završni preduslovi za realizaciju projekta izgradnje vjetroparka Gvozd na Krnovskoj visoravni, vrijednog 60 miliona eura. U usvojenoj odluci se navodi i izgradnja solarne elektrane Briska gora u Ulcinju, vrijedne više od 200 miliona eura. Planom do 2024. godine planirana je i izgradnja 300 miliona eura vrijedne hidroelektrane Komarnica. “U okviru valorizacije hidroenergetskog potencijala donjeg toka rijeke Pive, predviđena je i izgradnja hidroelektrane Kruševo. U tom smislu, a radi definisanja konačnog tehničkog rješenja, planirana je izrada Studije iskorišćenja tog potencijala. Na osnovu toga definisaće se tehnička specifikacija i cijena izgradnje hidroelektrane i pratećih objekata”, naveli su u kompaniji. EPCG će, kako su kazali, nastaviti da ulaže i u postojeće elektrane i u narednoj deceniji, u okviru investicionog plana, investira više od 700 miliona eura. D.J.

Spremna k godina za ž

Kopač

DIREKTOR sEKRETARIJATA DANAs U sKUPŠTINI

Kopač o stanju crnogorske energetike na putu ka EU Direktor sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač predstaviće danas u Skupštini stanje Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU u oblasti energetike. On će, na sastanku sa članovima skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, razgovarati o Godišnjem implementacionom izvještaju Sekretarijata za ovu godinu, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru i novim izazovima EZ u narednoj godini. “Sastanku će prisustvovati i predstavnici Ministarstva ekonomije, Regulatorne agen-

cije za energetiku i GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda – energetska efikasnost”, saopštili su u Skupštini. Prema posljednjem izvještaju, Crna Gora je i dalje lider u reformskim mjerama EU, dok je na drugom mjestu Sjeverna Makedonija. Sekretarijat je saopštio i da su članice Energetske zajednice, među kojima su i Srbija, Albanija, Kosovo, Hrvatska, BiH, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, povećale procenat implementacije sa 43 na 48 odsto u posljednjih godinu. R.E.

Predlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kojim je trebalo da počne velika reforma u regulisanju i praćenju poreskih obveza, biće odgođen za godinu. Kako je odlučeno na jučerašnjoj 146. sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, primjena zakona počeće 1. januara 2021. godine jer „nije okončana procedura po tenderu koji se sprovodi pod nadzorom Svjetske banke“. Koncesioni akt za žičaru Kotor – Lovćen, koji je usvojen na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, prva je stepenica ka izgradnji posebnog infrastrukturnog projekta koji će spojiti Bokokotorski zaliv i unutrašnjost zemlje. Njime je predviđeno raspisivanje međunarodnog konkursa za koncesiju na 30 godina za radove na projektu koji će se protezati od lokaliteta Dub kod Kotora do Kuka na Lovćenu. Rok počinje uvođenjem koncesionara u radove i trebalo bi da traju najviše godinu. Realizacija

CRNA gORA PREDsTAVLJENA NA BEOgRADsKOM sAJMU ExPOzIM

Ponuda kakvu je teško naći na nekom dr Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija i Skijališta Crne Gore predstavili su zimsku ponudu na beogradskom sajmu ExpoZim u okviru promocije posebnog izdanja magazina Hello! Travel posvećenog našoj zemlji. Ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević tom prilikom je istakako da će ulaganja države iz prethodnog perioda doći do punog izražaja. „Novi potencijali koje imamo u Kolašinu, te ono što se

istovremeno radi u Bijelom Polju i Mojkovcu, prilika su za sve koji žele da iskoriste ono što su potencijali divne planine kakva je Bjelasica i našeg Durmitora. Vjerujem da će takve prezentacije privući nove turiste i da ćemo imati više gostiju nego prošle godine, jer se Crna Gora ističe gostoprimstvom, kvalitetom ponude i izazovnim stazama. To što imamo teško je naći na nekom drugom mjestu“, kazao je on. Kako je istakao državni sekretar u MORT-u Damir Davi-

dović, takva ponuda je jedna od prvih materijalizacija politike promocije onoga što se dešava na sjeveru, kada su posrijedi realizacije kapitalnih projekata u turizmu i generalno infrastrukturnim projektima. Samo u skijališta, podsjetio je, biće uloženo oko 140 miliona eura u naredne dvije ili tri godine. „Naredne jeseni imaćemo auto-put, tako da ćete od trenutka kada sletite na aerodrom u Podgorici za nekih 40 minuta biti u hotelu na skijalištu. Ono što je nama važno je-

PETAK, 6. 12. 2019.

Naziv TREN JAPE SOBS SSHO

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

0,0491 2,5000 1,6000 3,1100

5.000 267 400 1.497

245,5000 667,5000 640,0000 4.655,6700

0,00 0,00 -1,23 -2,81

Naziv SSHO SOBS TREN JAPE

gubitnici

CijeNa 3,1100 1,6000 0,0491 2,5000

KoličiNa 1.497 400 5.000 267

niz predloga zakona i dokumenata

procedure. „Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da formira komisiju za pregovore, sa zadatkom da na osnovu elaborata o uslovnoj parcelaciji, koji će dostaviti izabrani konzorcijum WPD Brajići, pripremi predlog odluke o davanju u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini na ovom lokalitetu i predlog ugovora o zakupu zemljišta za izgradnju vjetroelektrane, usaglašen sa izabranim ponuđačem“, precizirano je na sjednici. Vlada je dala zeleno svijetlo za slanje na raspravu pred poslanicima predloga zakona o pomorsko-agencijskoj djelatnosti kojim se određuju uslovi za ovaj tip poslova. Među usvojenim dokumentima je informacija o realizaciji akcionog plana za unapređenje poslovnog ambijenta u izabranim oblastima, koja podrazumijeva 26 aktivnosti. Vlada je ponovo zadužila nadležne institucije da intenziviraju aktivnosti na realizaciji ovih mjera. Razmatrana je i informacija o aktivnostima na realizaciji projekata iz

PromjeNa -2,81 -1,23 0,00 0,00

Zeta postala park prirode „Odluka o proglašenju Parka prirode Rijeka Zeta doprinijeće njenom daljem očuvanju efikasnim sprovođenjem zaštite, očuvanja i unapređivanja, uz konstantno podizanje ekološke svijesti građana“, kazala je generalna direktorica u Ministarstvu održivog razvoja i turizma ivana vojinović nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojena ova odluka. Na taj način će se, kako je dodala, uspješno čuvati ovaj prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti, te osigurati održivi razvoj zaštićenog područja doline rijeke Zete. „Dolina Zete predstavlja područje sa visokim potencijalom

za razvoj poljoprivrede. Zato je važna njena zaštita, a svi koji obavljaju poljoprivredne aktivnosti biće obavezani da koriste najbolje tehnike i tehnologije“, zaključila je Vojinović i najavila konstantni inspekcijski nadzor, te sankcionisanje svih zagađivača. Predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević najavila je da će odluka o osnivanju upravljačkog tijela parka biti donesena na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, 25. decembra. Finansijska sredstva za upravljanje parkom zajednički će obezbjeđivati država i lokalne uprave.

oblasti energetske efikasnosti sprovedene od maja do decembra ove godine. „U okviru kadrovskih pitanja, za počasnog konzula Crne Gore u Skadru postavljen je direktor hotelske grupe Harmonia Sokolj Hodža. Na dužnost zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore imenovana je Dragana Đuranović, koja je i do sada obavljala tu dužnost“, zaključak je jučerašnje sjednice. K.J.

oBjaVljen prospekt za ostale dioniCe

rugom mjestu ste da te procese prati i sve veće interesovanje lokalnog stanovništva za turizam. Za posljednjih 18 mjeseci broj seoskih domaćinstava je pet puta veći. Pokrenuli smo posebno kampanju ‘Dobro. Bolje. Domaće’ koja promoviše domaću gastronomiju i poljoprivredne proizvode Crne Gore“, dodao je Davidović. On je podsjetio da je Srbija značajno emitivno tržište, posebno ljeti, te izrazio očekivanje da će novim projektima i zima u Crnoj Gori biti atraktivna za turiste iz ove susjedne zemlje. K.J.

obim u € 4.655,6700 640,0000 245,5000 667,5000

Sa 146. sjednice Vlade

koncesija na trideset žičaru Kotor - Lovćen ovog poduhvata podrazumijeva projektovanje, finansiranje, izgradnju, održavanje i prenos sistema žičare u vlasništvo države. Predviđa se da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, a prihodi od 3,2 do 4,2 miliona eura. Od budućeg koncesionara se očekuje da predloži investicioni program kojim će u prvoj godini takođe izgraditi sve prateće objekte i staviti ih u funkciju najkasnije za tri godine. Minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje je 18 miliona eura. Pored koncesione naknade koja ide u državnu kasu, prihode će imati i Cetinje, Nacionalni park „Lovćen“, te lokalni biznis, a kao najveće koristi navode se „unapređenje turističke ponude i bolja preraspodjela prihoda u sektoru turizma“. Nakon što je konzorcijum WPD Brajići izabran kao najpovoljniji ponuđač za zakup državnog zemljišta između opština Bar i Budva, na kome će graditi vjetroelektranu Brajići, odobren je nastavak

ekonomija

CKB preuzima 9.130 akcija Podgoričke banke

Uspješna promocija u Beogradu

Crnogorska komercijalna banka (CKB), članica OTP grupe, objavila je prospekt za preuzimanje preostalih 9.130 akcija Podgoričke banke, po cijeni od 640 eura po dionici. CKB je vlasnik 87.600 dionica Podgoričke banke, što predstavlja 90,56 odsto akcija s pravom glasa. “Ponuda je otvorena 15 dana, a akcionari koji žele da prodaju svoje akcije CKB-u,

obavezni su da daju pisanu izjavu o prihvatanju ponude i nalog za prenos akcija”, prenosi Mina biznis. Akcionar prihvat ponude dostavlja Centralnom klirinškom depozitarnom društvu. CKB je 27. februara ove godine zaključila ugovor o kupovini 90,56 odsto akcija Societe Generale banke Montenegro, sadašnje Podgoričke. R.E.

EKONOMIJA

PETAK, 6. 12. 2019.

ZIMSKA SEZONA ZVANIČNO OTVORENA NA SKI CENTRU VUČJE

Cijene i hrana privlače turiste Ski centar Vučje prvi je ove godine otvorio zimsku sezonu u Crnoj Gori. Za sve ljubitelje snijega i planine, a posebno najmlađe, pripremljen je bogat sadržaj. „Ono što će ove godine biti fokus Ski centra Vučje je škola skijanja. Tokom prethodne sezone prve korake na skijama i bordu imalo oko 400 mališana, a ove godine bukirani su cijeli januar i februar. Organizovaćemo šesti Snow Dance festival 22. i 23. februara, tradicionalnu manifestaciju koja kao jedinstvena festivalska ponuda tokom zime iz godine u godinu ima sve više posjetilaca, ljubitelja zimskih sporto-

va i muzike. Takođe će se održati završna trka Winter Cup - Vučje 2020. Još jedan od značajnih segmenata su ukusi sa Vučja: domaći proizvodi sa naše farme, spremani po tradicionalnom receptu“, kazala je potparolka Ski centra Marija Lalović. Većoj posjećenosti doprinijeće i povoljne cijene, koje su na prologodišnjem nivou. Polupansion je od 26 do 35 eura, zavisno od smještajnih jedinica, cijena dnevnog ski pasa deset eura kao i iznajmljivanja ski opreme, a sanki pet eura. Aleksandra Maksimović iz Nacionalne turističke organizacije potcrtava da je Ski

Očekuju nastavak dobrog trenda

centar Vučje važan segment koji u značajnoj mjeri doprinosi ukupnoj zimskoj turističkoj ponudi Crne Gore. „Zahvaljujući brojnim mogućnostima za aktivni odmor i boravak u netaknutoj prirodi, što poprima epitet luksuznog putovanja za savremenog turistu, centralni i sjeverni krajevi Crne Gore postaju atraktivni i doprinose da se struktura turista mijenja“, dodala je ona. Da su potencijalni Vučja veliki za razvoj zimskog turizma potvrđuje i dirketor turističke oranizacije grada pod Trebjesom Boris Muratović, ističući da je potrebno raditi na njihovoj dostupnosti. „Vučje se nalazi na 19 kilometara od centra grada. Ukoliko želimo da u toku zimske sezone valorizujemo ovaj prostor, moramo se potruditi da bude lako dostupan i za vrijeme jakih zimskih padavina, da usluga bude odlična i da imamo isplaniran sadržaj koji će zadržati turiste - kako na Vučju, tako i u Nikšiću“, kazao je Muratović. M.R.

PRIVREDNI SUD CRNE GORE kao izvršni, po sudiji Nataši Sekulić, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “ŠUBARIĆ “ DOO iz Podgorice, koga zastupa punomoćnik Srđan Radović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “B + M INVESTMENT MONTENEGRO” iz Budve, Dubovica - Proleterska 197 - Budva, odlučujući po predlogu izvršnog povjerioca za prodaju nepokretnosti, dana 29.11.2019.godine, u smislu odredbi čl.169. - 180. ZIO, donio je,

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se druga prodaja usmenim, javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u LN br.575 KO Donja Lastva , kao katastarska parcela br. nepokretnosti 483, površine 1.112 m2, livada druge klase,na osnovu rješenja o izvršenju I.br.6785/11 od 27.07.2011.godine, koje je postalo pravnosnažno, određeno je izvršenje prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, bliže opisanih u stavu prvom izreke ovog rješenja, a radi namirenja potraživanja izvršnog povjerioca od 27.984,64 € sa zakonskom kamatom počev od 3.05.2010.godine, troškova parničnog postupka u iznosu od 1.578,00 € sa zakonskom kamatom počev od 8.07.2011.godine, troškova izvršnog postupka do dana donošenja Zaključka o prodaji u iznosu od 558,00 €. Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 23.12.2019. god. u 09.30 časova u prostorijama ovoga suda, u sudnici br. 18 na prvom spratu. 2. Nepokretnost navedena u tač. 1. i ima terete upisane u Listu nepokretnosti 575 KO Donja Lastva od 10.10.2019. godine i to: zabilježba spora na osnovu tužbe kod Privrednog suda CG P.br. 58/11 od 28.10.2010.god. tužioca DOO “ Šubarić” a) hipoteka u iznosu od 1.867,04 € u korist Opštine - Tivat, po zakIjučku br.0810-UP 3836/2 od 7.06.2011.godine, na osnovu rješenja o izvršenju I.br. 6785/11 radi naplate novčanog potraživanja DOO “ Šubarić” upisana 26.10.2011.godine, zabrana izvođenja bilo kakvih radova na osnovu privremene mjere Osnovnog suda u Kotoru P.br.1567/11 od 09.02.2012. godine, hipoteka u iznosu od 4.017,54 € poreski dug u korist Crne Gore upisana na 1/2 Fitzimos Tom, upisana dana 30.03.2012.godine, hipoteka u iznosu od 4.017,54 € poreski dug u korist Crne Gore upisana na 1/2 Matthew Bredan Kearns.upisana 07.06.2013.godine, a zatim ostale hipoteke upisane u 14,15,17 i 19 godini. 3. Vrijednost navedenih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga suda I.br. 6785/11 od 15.11.2011.godine u iznosu od 222.400,00 €. 4. Na drugom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 3. Zaključka, ali ne ispod 50% te vrijednosti. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u gotovini ili uplatom na depozit suda br. 550-4299-87 kod Societe Generale Banke AD Podgorica u iznosu od 22.240,00 €. što predstavlja 10% utvrdene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac-kupac, je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu, prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom sIučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca u sredstvima informisanja najmanje 15 dana prije dana odrzavanja ročišta. PRIVREDNI SUD CRNE GORE Dana 29.11.2019. godine Napomena: Zaključak o prodaji osim strankama dostaviti učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano ill zakonsko pravo preče kupovine.

Porto Montenegro nezaobilazan za vlasnike jahti

DOBRI POKAZATELJI O SAOBRAĆA

SVE VIŠE TUR STIŽE BRODO

Svi oni koji su tokom tri mjeseca ljetnje sezone koristili željeznički, pomorski i vazdušni saobraćaj širom Crne Gore, najvidljiviji su gosti ove godine. O tome najbolje svjedoče gužve na putevima, aerodromima i lukama, a prema Vladinoj informaciji o rezultatima ovogodišnje sezone ima dovoljno razloga za optimizam da će se dobar trend nastaviti i u 2020. Željeznički prevoz Crne Gore imao je 488 vozova koji su saobraćali ka Srbiji, a prema izvještaju iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, često su ove kompozicije uvrštavale dodatna kola. Njima je prevezeno 71.500 putnika te ostvaren prihod od 819.000 eura. „U lokalnom saobraćaju pokrenuto je 3.400 vozova, prevezen 347.241 putnik i ostvaren prihod od 742.303 eura. Takođe, kroz saradnju sa agencijama prevezen je veliki broj grupa koje su zahtijevale posebna mjesta, a u par navrata uvedeni su i posebni vozovi. Grupe su najčešće prevožene na relaciji Bar-Kolašin“, navodi se u izvještaju i potcrtava da je smanjeno kašnjenje i otkazivanje vožnji. Pravna regulativa za saobraćaj na vodi, kako su istakli iz resornog ministarstva, trenutno

je u fazi usklađivanja sa evropskim i međunarodnim propisima. Rezultat tih izmjena trebalo bi, prije svega, da bude širenje djelatnosti i kapaciteta luka čime bi se omogućilo pristajanje većeg broja plovila, a poseban akcenat stavljen je na nautički i kruzing turizam. „Kroz pomorski prevoz i uspostavljanje linije Bar – Bari Bar daje se na značaju turizmu u Crnoj Gori. Uključujući ekobrodove, prvi put je pružena mogućnost prevoza bez zagađenja okoline. Redovna trajektna linija Kamenari – Lepetani - Kamenari prilagođena je intenzitetu saobraćaja i ima značajnu ulogu u jeku turističke sezone. Stvaraju se preduslovi za otvaranje novih linija sa susjednim zemljama, čime se nastoji da pomorska privreda

U PRVIH DEVET MJESECI 2019. GODINE NA AERODOMIMA CRNE GORE OPSLUŽENO JE 2.263.709 PUTNIKA ILI OSAM ODSTO VIŠE U ODNOSU NA ISTI PERIOD 2018, TE 12.501 VAZDUHOPOVA ŠTO PREDSTAVLJA RAST OD DVA ODSTO ZA GODINU

PETAK, 6. 12. 2019.

EKONOMIJA

BANJEVIĆ NAJAVLJUJE NOVE REKORDE MA

VEĆ SMO PREVEZLI VIŠE OD 620.000 PUTNIKA

AJU U VLADINOM IZVJEŠTAJU O LJETNJOJ SEZONI

ima veće učešće u turizmu i jednom dijelu BDP-a naše zemlje“, precizira se u dokumentu u koji su Dnevne novine imale uvid. Konkretni pokazatelji prometa do 23. oktobra ukazuju da je za teritoriji koju pokriva Lučka kapetanija Kotor stranim brodovima izdato 3.936 vinjeta, dok je za područje koje gravitira Lučkoj kapetaniji Bar istovremeno uručeno 1.505 vinjeta. U gradsku luku u Kotoru u prvih devet mjeseci uplovila su 364 kruzera, a istovremeno je u barsku luku stiglo 26 putničkih i 465 dru-

gih brodova. „U prvih devet mjeseci 2019. godine na Aerodomima Crne Gore opsluženo je 2.263.709 putnika ili osam odsto više u odnosu na isti period 2018, te 12.501 vazduhopova, što predstavlja rast od dva odsto za godinu“, podaci su o prometu u crnogorskim vazdušnim lukama. Kako se precizira, do kraja septembra na Aerodromu Podgorica bilo je 1.030.914 putnika, čime je za šest odsto premašen broj u istom periodu prošle godine, dok je opsluženo 6.256 vazduhoplo-

Noviteti na aerodromima „Na Aerodromu Tivat 19. juna počeo je sa radom novi Terminal 2 za opsluživanje putnika u odlasku. Objekat sadrži prostor za boravak putnika sa šest šaltera za čekiranje, dvije linije kontrole, četiri šaltera pasoške kontrole, te dva carinska punkta za opsluživanje dodatnih 400 putnika. Od 19. juna do 11. septembra u njemu su opslužena 103.922 putnika u odlasku, što ukazuje da je izgradnjom

ovog objekta stvoren preduslov za smanjenje gužvi i veći komfor putnika“, navodi se u izvještaju te dodaje da je novi terminal pratila izgradnja prateće infrastrukture. Za Aerodrom Podgorica najavljuju izgradnju tri nova objekta čime će se dobiti dodatnih 1.100 kvadratnih metara, te nabavku šest novih šaltera. Svi novi projekti biće realizovani čim ih odobri Vlada.

va ili dva odsto više. Sličan je odnos i na Aerodromu Tivat, gdje je 1.232.795 putnika predstavlja rast od devet odsto, a opsluženih 6.245 vazduhoplova tri odsto više u odnosu na isti period 2018. Procentualno, najveće učešće u prometu imali su Montenegro Airlines sa 26,1 odsto, pa Air Serbia sa 11,14, a na trećem mjestu Ryanair sa 3,28 odsto učešća. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, najveći rast u imale su kompanije: Enter Air (154 odsto), LOT Polish (133), Pobeda (93), Globus (52), Ural Airlines (37), TUI UK&Ireland (39) i Ryanair (23). U prometu putnika, procentualno najveće učešće su imali Montenegro Airlines (23,06 odsto), zatim Air Serbia (9,32 odsto), Ryanair (6,08 odsto) i Pobeda (5,1 odsto). Najveći rast u prometu putnika, ostvarili su Enter Air (216 odsto), LOT Polish (145), Pobeda (91), Globus (58), Ural Airlines (37), TUI UK&Ireland (29), Ryanair (21) i Jonika (18), a najveći pad Alitalia (20 odsto), Rossiya Airlines (14), Smartwings (deset odsto), Israir (devet odsto) i Adria Airways (sedam odsto). K.J.

otežavajućim okolnostima koje su dovele do bankrotstva nekoliko velikih evropskih kompanija. Pored toga, kompanija je iz različitih razloga bila suočena sa manjkom operativnih resursa, ali smo optimizacijom cjelokupnog poslovanja i odgovornim planiranjem saobraćaja, uz razumijevanje i podršku vlasnika odnosno države, prevazišli sve probleme i opstrukcije, i ostvarili - kako će se ispostaviti - rekordan rezultat“, kazao je izvršni direktor MA Živko Banjević. On je istakao da će kompanija zadržati poziciju vodećeg avio-prevoznika i pored činjenice da se stalno povećava broj konkurentskih firmi koje otvaraju redovne i čarter linije prema Crnoj Gori, kako na sezonskom, tako i na cjelogodišnjem nivou. Zato će, kako je dodao, i u 2019. godini nacionalna avio-kompanija prevesti više od četvrtine od ukupnog broja putnika na crnogorskim aerodromima. R.E. Foto: Dejan Lopičić

RISTA U CRNU GORU OVIMA I AVIONIMA

Crnogorski nacionalni avio-prevoznik Montenegro Airlines prevezao je za 11 mjeseci ove godine 626.297 putnika, što je za 14.337 ili dva i po odsto više u odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna. Kako su istakli iz te kompanije, novi podaci govore u prilog činjenici da će ostvariti zacrtani plan i u 2019. godini prevesti više od 660.000 putnika u sve tri kategorije saobraćaja, čime će biti premašen prošlogodišnji rezultat, kada je prevezeno 645.000 putnika. „U vrijeme kada već intenzivno sprovodimo aktivnosti koje se tiču priprema za sljedeću sezonu, uspješna godina koju polako ostavljamo za nama i ostvareni komercijalni rezultati su nam veliki podsticaj za sve ono što nas dalje očekuje. Za nama ostaje jedna izuzetno teška godina sa turbulentnim dešavanjima na tržištu, porastom troškova u cijeloj avio-industriji i drugim

Banjević

Doprinos veći od 150 miliona „Uzimajući u obzir činjenicu da dio prihoda MA - koji na godišnjem nivou iznose između 70 i 80 miliona eura ostaje u Crnoj Gori, i da kompanija prevozi više od četvrtine putnika koji u Crnu Goru dođu turistički, poslovno i drugim povodom, ispostavlja se da je ukupan doprinos cjelokupnoj crnogorskoj pri-

vredi veći od 150 miliona eura na godišnjem nivou. Pri tome treba istaći da se pozitivni efekti poslovanja MA ne odnose isključivo na prihode privrede na državnom nivou, prije svega u turizmu, već i na broj radnih mjesta i obrt u privrednim granama koje direktno podržavaju razvoj turizma“, rekao je Banjević.

hronika

ZBog poKuŠaJa uBistva

Bakiru Matoviću pet godina zatvora

Apelacioni sud potvrdio je presudu od pet godina zatvora Rožajcu Bakiru Matoviću (40) zbog krivičnog djela „ubistvo u pokušaju“, u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja. Prvostepenu presudu donijelo je vijeće sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju. Matoviću se sudilo iznova jer je vanpretresno vijeće tog suda prihvatilo zahtjev da mu se ponovo sudi. On je bio nedostupan crnogorskim pravosudnim organima i odnedavno se nalazi u

Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, te je zatražio obnavljanje postupka. Matović se tereti da je, u saizvršilaštvu sa sugrađaninom Ersanom Redžepovićem (28) koji je pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora 26.novembra 2012. pokušali da ubiju sugrađanina Esada Ramovića (35). U optužnici stoji da je Matović ispalio pet hitaca, od kojih su tri pogodila Redžepovića u predjelu karlične kosti, vrata i kičme, nanoseći mu tešku povredu. B.Č.

Kamenovali autoBus Budućnosti

kriviČna prijava prOtiv Četiri malOljetnika

Državni tužilac za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću je, nakon uvida u spise predmeta, naložio da se podnese krivična prijava u redovnom postupku protiv Lj.A. (15), F.N. (17), V.N. (15) i V.G. (16) iz Nikšića zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj

priredbi ili javnom skupu, saopšteno je iz Uprave polciije. Oni su, sumnja se, nakon završetka utakmice između FK Sutjeska i FK Budućnost kamenovali autobus u kojem su se nalazili igrači i članovi stručnog štaba FK Budućnost iz Podgorice. Ovom prilikom nastala je materijalna šteta i nije bilo povrijeđenih. E.H.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Sanacija nestabilne stijenske mase na lokaciji Gradac na putu Stara Forteca – Lastva Grbaljska, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 70.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 94/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“ , br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je DOO “Varagić-Co”, Lješnica bb iz Bijelog Polja, doneseno rješenje o izradi elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za pogon prerade drveta za proizvodnju peleta, na kat.parceli br. 217/2 KO Ravna Rijeka, naselje Ribarevine, opština Bijelo Polje. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da će se izradom elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku izgradnje, funkcionisanja, kao i u slučaju akcidentne situacije. Nosilac projekta, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta, je dužan, podnijeti Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja o izradi elaborate procjene uticaja. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja.

PETAK, 6. 12. 2019.

prvostepenom presudom viŠeg suda u podgorici

Čujović osuđen na pet i po godina za računarsku prevaru Sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol juče je oglasila krivim Miloša Čujovića, Nebojšu Boškovića i Natašu Golović, zbog kriminalnog udruživanja i računarske prevare. Čujović je u odsustvu osuđen na pet godina i šest mjeseci zatvora, a Bošković na tri godine i pet mjeseci zatvora zbog krivičnih djela kriminalno udruživanje i računarska prevara, dok je Golović dobila šest mjeseci kućnog zatvora, zbog pomaganja u računarskoj prevari. Prema navodima optužnice VDT-a, okrivljeni Nebojša Bošković organizovao je kriminalno udruženje sa Čujovićem, koji je od 1. januara do septembra 2013. godine, dok se nalazio u pritvoru u Spužu, koristeći programerske vještine, predstavljao službenicima inostranih banaka kao vlasnik žiro računa. On je bankarskim službeni-

Čujović cima davao instrukcije da se sa deviznih računa otvorenih u inostranim bankama izvrši prenos novca na devizne račune više osoba, i na taj način Bošković i Čujović su sebi pribavili imovinsku korist od 1.446.171,80 eura. Od ovog iznosa je ostalo blokirano 249.425 eura. Boškoviću i Čujoviću je u prevari umišljajno pomogla okriv-

ljena Nataša S. Golović, navodi se u optužnici. Čujović je nedostupan pravosudnim organima, jer je od jula 2017. godine uz jemstvo od 230.000 eura pušten iz zatvora da se brani sa slobode. Čujović je ranije pravosnažno osuđen presudom Apelacionog suda Crne Gore za prevare i kriminalno udruživanje. Bo.B.

prvostepenom presudom osuđen na 13 i po godina

O ČOgurićevOm psihiČkOm stanju za deset dana

Pred Apelacionim sudom juče je trebalo da se nađe Mašan Čogurić, prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen zbog ubistva braće Danijela i Davorina Ćulafića 15. februara 2014. međutim, ročište je odloženo za 16. decembar, kada će se nova tročlana komisija vještaka izjasniti o psihičkom stanju Čogurića. Viši sud u Podgorici ogla-

sio je Čogurića krivim i osudio na 13 godina i šest mjeseci zatvora zbog teškog ubistva braće Ćulafić, pri prekoračenju nužne odbrane u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja. U obrazloženju presude navodi se da se Čogurić nije branio srazmjerno napadu, što je prema mišljenju njegovog branioca, advokata Danila Mićovića, nedopustivo obrazlo-

ženje. Naime, Mićović je naveo da je okrivljeni bio napadnut metalnim boksom, odnosno predmetom kojim je mogao biti ubijen. Prema optužnici tužioca Miloša Šoškića, Čogurić je 15. februara 2014. godine sa umišljajem ubio braću Ćulafić, usmrtivši ih sa tri hica ispaljena iz revolvera. Sa dva hica u glavu i grudni koš ubio je Danijela, dok je jedan hitac ispalio u Davorina u grudni koš. Jedan od hitaca koji su pogodili Ćulafiće, nastavio je putanju i ranio Ernu Baković u desnu nadlakticu, nanoseći joj lakšu povredu. Podsjećamo, Apelacioni sud ukinuo je presudu sudije Višeg suda Vladimira Novovića kojom je Čogurić osuđen na 13 i po godina zatvora za teško ubistvo u prekoračenju granica nužne odbrane, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja. Čogurić je u UIKS-u od februara 2014. godine. Bo.B.

PETAK, 6. 12. 2019.

hronika

rasvIjetLjeno UbIstvo I pokUšaj UbIstva

Đukić direktni egzekutor ubistva Klisića? Baranin Stefan Đukić osumnjičen je da je direkni egzekutor ubistva Jovana Klisića i za ranjavanje Velizara Gardaševića 1. novembra u Baru. Prema saznanjima Dnevnih novina, inspektori Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i Specijalnog policijskog odjeljenja juče rano ujutro upali su u više stanova u Baru, u kojima su boravile osobe za koje se sumnja da su učestvovale u ovoj likvidaciji, a koje su nakon pretresa privedene. Đukić, koji je navodno promijenio prezime prije par godina, nalazi se u bjekstvu i za njim policija intenzivno traga. Tačan broj privedenih osoba u vezi s ovom akcijom juče nije bilo moguće saznati od nadležnih organa. O ovom događaju juče se nijesu oglasile ni policija, niti Specijalno tužilaštvo, po čijem nalogu su obavlje-

ni pretresi i hapšenja. Ime počinioca ubistva policija je znala već neko vrijeme, ali se tragalo za pomagačima. Podsjećamo, Klisić je ubijen 1. novembra u pucnjavi koja se dogodila ispred restorana “Savoia” u Baru, a tom prilikom ranjen je njegov prijatelj i sugrađanin Velizar Gardašević. Klisić je odmah preminuo, dok je Gardašević hitno operisan i uspio je da preživi. Nakon ubistva u Baru, inspektori su u naselju Bjeliši, iznad pruge, pronašli zapaljeni automobil “seat”, za koji se sumnja da su ga koristili napadači. Utvrđeno je da je taj automobil prethodno ukraden u Beogradu. Policija je iz vozila izuzela više tragova, koji su upućeni na vještačenje, kako bi se provjerilo da

li su napadači ostavili dokaze na osnovu kojih bi mogli biti identifikovani. U okviru istrage o ubistvu Klisića saslušan je Baranin Jovan Đurović, koji je nedavno ranjen u pucnjavi u Holandiji. Nakon ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića, policija je saslušala više osoba, uglavnom pripadnika kriminalne grupe koju je predvodio Luka Đurović, a u kojoj je poslije njegove pogibije vođstvo,

Akcije i u Podgorici i Nikšiću Osim akcije hapšenja učesnika u ubistvu Klisića, policija je juče izvela, prema saznanjima Dnevnih novina, još dvije akcije vezane za šverc duvana i međunarodni šverc droge, zbog čega je pretresano više navodno, preuzeo Alan Kožar, koji je u bjekstvu. Klisić je slovio za bezbjednosno interesantnu osobu i on je, navodno, bio član klana ubijenog Armina Muše Osmanagića. Ubijeni Klisić je samo dva mjeseca ranije napustio zatvor u Spužu,

desetina objekata i privedeno više osoba. Tom prilikom izuzeto je više dokaza, koji su poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu. Ni o ovim događima se nijesu oglašavali iz policije. nakon što je odslužio zatvorsku kaznu. Hapšen je više puta zbog raznih krivičnih djela. On je u junu 2015. godine osuđen na devet mjeseci zatvora zbog pucnjave ispred lokala “La Esquina” u Baru, septembra 2014. godine. N.P.

projekat eUroL II

Simulirana vježba hapšenja grupe krijumčara droge

U podgoričkom Centru bezbjednosti juče je predstavljen snimak simulirane vježbe hapšenja međunarodne grupe krijumčara droge, odrađena uz podršku EURoL 2 projekta. Kako je saopšteno, realizacija simuliranog scenarija podrazumijevala je međunarodnu razmjenu podataka, tajno praćenje i na kraju simulirano lišenje slobode. Prema scenariju, oficir za vezu austrijske poli-

cije javio je crnogorskim istražiteljima da će u Podgoricu sletjeti osoba koja je došla kako bi dogovorila trgovinu narkoticima. Vođa projekta EURoL II Fabrizio Fantini rekao je da je ključni cilj projekta jeste podrška za ispunjavanje kriterijuma za pristupanje Crne Gore EU, posebno mjerila koje se odnose na poglavlje 24. Šef Odjeljenja za organizovani kriminal Austrijske kriminalističke

službe Andreas Holzer kazao je da je uloga austrijskih organa u okviru projekta bila u dijelu koji se odnosio na borbu protiv organizovanog kriminala. “Tokom svih naših realizovanih misija, naši oficiri, policija Austrije, imali su prilike da otvoreno razgovaraju sa crnogorskim kolegama o brojnim slučajevima koji su u toku”, rekao je on. V.d. načelnik Odsjeka za međunarodnu operacionu saradnju Inetrpol-EuropolSirene Dejan Boljević, kazao je da je policija spremna da u kratkom roku odgovori na sve izazove. On je objasnio da je u akciji učestvovalo 15 policajaca, isto onoliko koliko bi ih bilo uključeno i u stvarnoj akciji. Trening je realizovan uz finansijsku podršku Evropske unije. N.P.

odLUka vIšeg sUda U podgorIcI

Lipovina oslobođen optužbe za podmetanje eksploziva Cetinjanin Savo Lipovina juče je u podgoričkom Višem sudu oslobođen od optužbe da je pokušao da ubije sugrađane Nikolu Kaluđerovića i Stevana Vujovića. On je uhapšen 20. februara 2018. godine zbog sumnje da je pokušao da ubije sugrađane Steva Vujovića i Nikolu Kaluđerovića na Bulevaru crnogorskih junaka 23. decembra prošle godine, oko 18 sati i 30 minuta, kada je postavio eksplozivnu napravu ispod “pežoa” u kojem su bili.

Prema sumnjama istražitelja, Lipovina je daljinskim upravljačem aktivirao eksplozivnu napravu ispod vozila u kojem su bili Vujović i Kaluđerović. Vujović je prošao sa lakšim povredama, a Kaluđerović je teško povrijeđen i amputirana mu je noga. Braniteljka optuženog, advokatica Branka Stanojević kazala je da nije iznenađena odlukom koja je, kako je istakla, u skladu sa njenim očekivanjima. N.P.

hronika

PETAK, 6. 12. 2019.

predstavke neprihvatljive

Sud u Strazburu donio dvije odluke u korist Crne Gore Montenegro Ministry of Agriculture and Rural Development REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST (CONSULTING SERVICES – CONSUTLANTS’ QUALIFICATION) Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2) Loan No: 8820-ME Assignment Title: Consultant Company for Assurance engagement for the IPARD Agency / Directorate for Payments, MARD Reference No. MNE-MIDAS2-8820-ME-CQ-CS-19-1.2.3.10. The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds for consulting services for Consultant Company for Assurance engagement for the IPARD Agency / Directorate for Payments, MARD. The overall objective of this consulting services (“the Services”) is to: 1)Follow up with the previous audit report and comments on compliance with Framework and Sectoral Agreement including ISO 27002 standard. 2)-Review of procedures and documentation concerning Information Security in Directorate for payments (IPARD Agency). -Providing recommendations for improvement of procedures and documentation, with specific guidelines for implementation. 3)Providing confirmation that the prices entered in the “Reference price database” are in accordance with the prices found in the market. The assignment will have duration of two (2) month and the required level of inputs is estimated to 30 work/days, deployed in several on-site missions. At least 15 working days has to be spent in Montenegro working on the assignment (each expert will have 10 working days of which 5 should be spent in Montenegro). The detailed Terms of Reference (TOR) for the assignment can be obtained at the address given below. The Ministry of Agriculture and Rural Development, through Technical Service Unit, now invites eligible consulting firms (“Consultants”) to indicate their interest in providing the Services. Interested Consultants should provide information (on English language) demonstrating that they have the required qualifications and relevant experience to perform the Services. The shortlisting criteria are:

Evaluation criteria At last three years of experience in performing external audit in public administration. At least 5 years of experience in audit services on Information security General Profes- or on implementation of standards ISO 27001/27002 (proven by a sional Experience reference list) Experience in performing market research

Staff available

Availability of relevant staff (ISO 27002 external auditor, IT Expert, Market research expert) and resources of the firm to perform the required work within the required period of time

Consultant firms may associate with other firms in the form of a joint venture or a sub-consultancy to enhance their qualifications. Qualifications and experience of the consulting firm associated as subconsultancy will not be considered for evaluation for shortlisting. The attention of interested Consultants is drawn to Section III, paragraphs, 3.14, 3.16, and 3.17 of the World Bank’s “Procurement Regulations for IPF Borrowers” July 2016, Revised November 2017, setting forth the World Bank’s policy on conflict of interest. A Consultant will be selected in accordance with the Consultants’ Qualification method set out in the Procurement Regulations. Further information can be obtained at the address below during office hours from 08,00 to 14,00 hours. Expressions of interest must be delivered in a written form to the address below (in envelope and by e-mail) by December 20, 2019, 14,00h. Ministry of Finance/Technical Service Unit Attention: Mr. Mirko Lješević, Procurement officer Street Address: Jovana Tomaševića 2 (Stara zgrada Vlade) Floor/Room number: office no. 48, ground floor City: 81000 Podgorica Country: Montenegro Telephone: + 382 20 201 695 Facsimile number: +382 20 201 698 Email: mirko.ljesevic@mif.gov.me

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je dvije odluke u predmetima Kićović protiv Crne Gore i Vidaković protiv Crne Gore i odlučio da odbaci predstavke kao neprihvatljive u skladu sa članom 35 stav 1 i 4 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, saopštila je zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić. Naime, U predmetu Kićović protiv Crne Gore podnosilac predstavke je pokrenuo postupak pred Republičkim fondom penzijskog i invalidskog osiguranja (Fond PIO) radi priznanja prava po osnovu invalidnosti. “Fond PIO je 30.11.2004. godine donio rješenje kojim je odbio da mu prizna pravo po osnovu invalidnosti. U postupcima koji su uslijedili nadležno Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja i Upravni sud Crne Gore su donijeli nekoliko odluka odlučujući o zahtjevu podnosioca predstavke”, navela je Pavličić. Posljednjim rješenjem Upravnog suda od 3. novembra 2009. odbijena je tužba podnosioca predstavke, da bi u konačnom, presudom Vrhovnog suda Crne Gore od 21. decembra 2009. bio odbijen zahtjev podnosioca predstavke za vanredno preispitivanje sudske odluke. Na odluke iz predmetnog upravnog postupka podnosilac predstavke je podnio ustavnu žalbu koja je odbijena odlukom Ustavnog suda Crne Gore od 24. marta 2011. godine. U drugom predmetu - Vidaković protiv Crne Gore,

podnosilac predstavke je rješenjem Fonda PIO penzionisan 1990., a nakon što mu je rješenjem Fonda PIO od 25. decembra 1991. umanjen iznos penzije, podnio je žalbu Ministarstvu rada. Nakon što su žalbe podnosioca pred nadležnim sudovima ocijenjene kao neosnovane, na kraju je to potvrđeno i odlukom Ustavnog suda Crne Gore od 28. oktobra 2014. Evropski sud je u odluci Kićović protiv Crne Gore konstatovao da je predstavka podnijeta 20. juna 2011., dok je u odluci Vidaković protiv Crne Gore predstavka podnijeta 20. aprila 2015. “Prihvatajući argumente zastupnika da je u konkretnim predmetima šestomjesečni rok počeo teći od odluka Vrhovnog suda, a ne odluka Ustavnog suda, Evropski sud je utvrdio da su predmetne predstavke podnijete nakon isteka propisanog roka. Iz tih razloga Evropski sud je u svojim odlukama odbacio predstavke kao neprihvatljive u smislu člana 35 stav 1 i 4 Konvencije”, zaključila je Pavličić. R.C.H.

Fond PIo je 30.11.2004. godIne donIo rješenje kojIm je odbIo da mu PrIzna Pravo Po osnovu InvalIdnostI. u PostuPcIma kojI su uslIjedIlI nadležno mInIstarstvo zdravlja, rada I socIjalnog staranja I uPravnI sud crne gore su donIjelI nekolIko odluka odlučujućI o zahtjevu PodnosIoca Predstavke

hronika

PETAK, 6. 12. 2019.

napad na novinara dana vladimira otaševića

Tužilaštvo formiralo predmet, ne spominju za koje krivično djelo Osnovno državno tužilaštvu u Podgorici formiralo je predmet, koji je u fazi izviđaja, povodom napada na novinara Dana Vladimira Otaševića, saopšteno je Dnevnim novinama iz tog tužilaštva. Novinar Dana Vladimir Otašević i službenik MUP-a Mladen Mijatović akteri su incidenta koji se dogodio prekjuče u šoping centru Delta siti u Podgorici. Prema pisanju Dana, tjelohranitelj biznismena Zorana Ćoća Bećirovića napao je u utorak oko 16 časova Otaševića, udario ga, psovao i prijetio mu u namjeri da ga spriječi da fotografiše Bećirovića, koji je bio u društvu višeg državnog tužioca Miloša Šoškića. U odgovoru koji su Dnevne novine dobile od Osnovnog tužilaštva u Podgorici, osim činjenice da je formiran predmet, što je javnosti već poznato, nijesu željeli da saopšte koje

Otašević krivično djelo se stavlja na teret Mijatoviću. “Povodom predmetnog događaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet, koji je u fazi izviđaja. U interesu izviđaja

ne možemo dati više informacija u ovom trenutku”, saopšteno je iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici. Otašević je, kako su DN juče pisale, oko 17 časova u utorak došao u službene

prostorije Centra bezbjednosti Podgorica i podnio prijavu protiv nepoznatog lica za uvrede i drsko ponašanje. Službenik MUPa Mijatović se ubrzo sam javio policiji i dao izjavu o događaju. Nadležnom tužilaštvu, uz izjave aktera incidenta, dostavljen je i videosnimak na kojem je zabilježen događaj, nakon čega je dežurni tužilac trebao da odluči da li u ovim radnjama Mijatovića ima elementa krivičnog djela i kojeg. Kako je Otašević izjavio u policiji, dana 3. decembra oko 15 časova i 55 minuta, nalazio se u TC Delta siti, kada je na prizemlju uočio Bećirovića, koji je bio u društvu tužioca Miloša Šoškića. “Kako sam kao novinar Dana objavio više tekstova o Bećiroviću, smatrao sam za medije interesantnim da propratim činjenicu da je Bećirović, protiv kog je ra-

nije podnijeta prijava tužilaštvu, u društvu tužioca Šoškića”, kazao je Otašević policiji. Nakon što je Bećirović sa Šoškićem izašao iz prodavnice za prodaju telefona, Otašević je krenuo da ih slika. U tom trenutku prišla mu je osoba koja je bila u društvu Bećirovića i Šoškića i napala ga. Napad je prestao kada je Bećirović kazao tjelohranitelju da postoje kamere te da će se to riješiti. Navodno, tužilac Šoškić nije reagovao tokom napada. N.P.

Povodom Predmetnog događaja osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je Predmet, koji je u fazi izviđaja. u interesu izviđaja ne možemo dati više informacija u ovom trenutku

suđenje za ubistvo u ziks-u, svjedočio službenik koji je mjerio bazne stanice

U nastavku suđenja optuženima za pomoganje u uništavanju dokaza nakon ubistva Dalibora Đurića u ZIKS-u 2016. godine, Dejanu Pavićeviću i Milošu Trbu, juče je pred Višim sudom u Podgorici saslušan u svojstvu svjedoka službenik policije Ivan Jokić. On je pozvan da se izjasni o načinu utvrđivanja udaljenosti mjesta gdje je zapaljeno vozilo “škoda oktavia” od mjesta gdje se prvi put pojavio signal za mobilni telefonu zoni Spuž C. Svjedok Jokić je istakao da je njegov zadatak bio da mjeri baznu stanicu, a ne udaljenost. Nakon što mu je predsjedavajući, sudija Dragoje Jović, predočio da je vještak saobraćajne struke Goran Čarapić u nalazu naveo da

pomenuta razdaljina iznosi 8.657 metara, svjedok Jokić je kazao da se mapa koju je izradio može koristiti za izračunavanje rastojanja između dvije navedene tačke. Pojasnio je i to da je po nalogu tužioca dobio zadatak da izmjeri bazne stanice koje pokrivaju stari put prema Martinićima. “Mjerenje bazne stanice izradili smo uz pomoć aplikacije cell-info i telefona koji smo koristili za očitavanje bazne stanice. Na osnovu tih podataka napravljena je automatska mapa, odnosno šema, na kojoj je prikazano pokrivanje bazne stanice Spuž C na dijelu puta na kojem su izvršena mjerenja. Prikazana je početna i krajnja tačka bazne stanice Spuž C, od-

nosno početak i kraj zone zahvata”, kazao je Jokić. Kako je dodao, od mobilnog operatera se ne može dobiti tačna lokacija korisnika u momentu ostvarivanja komunikacije sa određene bazne stanice. Branilac okrivljenog Pavićevića, advokatica Marija Ćalasan uložila je prigovor, navodeći da podaci koje je dao svjedok nijesu egzaktni. “Potenciram činjenicu da nijedan od svjedoka predloženih od Tužilaštva ne ukazuje na navode iz optužnice, već je u potpunosti tužilac na ovaj način istu diskreditovao. Odbrana je u najčvršćem uvjerenju da će sud utvrditi da ova optužnica nema pravnog smisla”, istakla je Ćalasan.

Foto: Iva Mandic

Odbrana uvjerena da će sud utvrditi da optužnica nema pravnog smisla

Pavićević

Potenciram činjenicu da nijedan od svjedoka predloženih od Tužilaštva ne ukazuje na navode iz optužnice, već je u potpunosti tužilac na ovaj način istu diskreditovao

Sud je prihvatio predlog specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića da se na narednom ročištu, zakazanom za 26. decembar sasluša vještak odgovarajuće struke u cilju mjerenja bazne stanice Spuž C, na putnom pravcu od mjesta gdje je zapaljena “škoda”, preko Pričelja do Danilovgrada, kao i da se utvrdi zahvat bazne stanice Spuž C i odredi početna i krajnja tačka te bazne stanice. Bo.B.

društvo

PETAK, 6. 12. 2019.

Održana skupštinska rasprava O dOpunama zakOna O visO

Nema NakNade za preNos rada, ko je uplatio dobić

redloženim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, studentima postdiplomskih studija koji studiraju po starom modelu biće omogućeno da magistarski rad odbrane do studijske 2021/22. godine. Takođe, oni će biti oslobođeni naknade za prenos magistarskog rada u sljedeću studijsku godinu, dok će studentima koji su je platili novac biti vraćen.

Univerzitet Crne Gore (UCG) će usvajanjem dopuna Zakona o visokom obrazovanju urediti evidenciju i politiku na svim fakultetskim jedinicama, i stvoriti pretpostavku za unapređenje sistema, kazao je ministar prosvjete Damir Šehović. Kako je tokom jučerašnje skupštinske rasprave saopštio, dopunama zakona studenti će moći da upišu specijalističke studije po modelu 3+1+1+3, još dvije godine, odnosno do studijske 2021/22 godine, dok će magistrandi biti oslobođeni uplate dodatnih hiljadu eura za prenos magistarskog rada na sljedeću studijsku godinu.

opredijeliti potreban iznos novca Univerzitetu kako bi nadomjestila taj zadatak”, naglasio je Šehović. Osim toga, on je kazao da su podržali amandmane grupe poslanika koji otvaraju prostor za studijeske programe na engleskom jeziku. “Računam da to može biti dobar način da podigne UCG, regionalnu konkurentnost. Cijenimo da je to dobar pristup i računam da ćemo na Univerzitetu imati dovoljno kapaciteta da implementiramo to zakonsko rješenje. Na ovaj način sam siguran da stvaramo pretpostavke za kvalitetnije visoko obrazovanje”, poručio je Šehović.

■ Vratiće noVac

■ obuhVaćene

On je, takođe, najavio da će se usvajanjem tog zakona stvoriti uslovi da Univerzitet vrati novac onim studentima koji su u septembarskom roku uplatili na ime naknade za prenos magistarskog rada. “Vlada će, sa druge strane,

Posalnica DPS Branka Tanasijević pojasnila je da se nove izmjene zakona odnose na dvije grupe studenata. “Tu spadaju i oni studenti koji su već upisani na specijalističke studije i oni koji će

studentima

dVije grupe studenata

Usvajanjem zakona stvoriće se uslovi da UCG vrati novac onim studentima koji su ga u septembarskom roku uplatili na ime naknade za prenos magistarskog rada

Foto: Igor Sljivancanin

specijalističke studije upisati u naredne dvije godine. Dakle, i jednoj i drugoj grupi studenata je omogućeno da studije završe po programu po kom su ih i upisali, do kraja studijske 2023/2024. godine”, navela je Tanasijević. Da je dopuna zakona veoma značajna za veliki broj studenata istakao je izvjestilac Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Andrija Popović. “Njihovi zahtjevi su uvaženi kako bi se obezbijedila efikasnost studiranja i jednakost svih studenata”, naglasio je Popović i pozvao da se pronađe način da se i studenti koji studiraju po starom modelu oslobode plaćanja školarine za osnovne studije. Poslanica Socijaldemokratske partije socijalista (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da će ova partija podržati ovaj predlog izmjena zakona, ali da je sporan član u kojem se

navodi da ustanove mogu da vrše upis studenata na specijalističke studije. “To znači da ne moraju, strah me je da se ne otvori prostor da neko može da procijeni da ne mora da vrši upis studenata”, objasnila je Vuksanović-Stanković. Kako je navela, pravno gledano, riječ „može” u zakonu znači da ne mora. „Bojim se da se tu stvara prostor da pojedine univerzitetske jedinice mogu i ne moraju da vrše upis studenata na specijalističke studije”, kazala je Vuksanović- Stanković.

■ raduloVć: stidim se uniVerziteta

Tokom oštre polemike koja je uslijedila, poslanici su se osvrnuli i na nedavne slučajeve plagiranja, zbog čega dovode u pitanje kvalitet Univerziteta Crne Gore. “Stidim se Univerziteta Crne Gore. Ja nijesam na nje-

mu studije završavao već na ljubljanskom i beogradskom. Ovom UCG treba temeljita reforma i treba metla”, kazao je poslanik Demokratskog fronta (DF) Branko Radulović. On napominje da se danas skorojevići kite sa hiperinflacijom doktora i magistara, te da je potrebna kompletna naučna revizija. “Kakav softver? Kako može plagijat biti 10 ili 15 posto? Nula”, naglasio je Radulović. On je kazao da podržava reforme obrazovanja, ali ne na ovaj način. “Ne može neki Mujović da kod njega magistriraju i doktoriraju na desetine. To je ludost. Prvo, taj čovjek nije kredibilan, drugo, kako možete napraviti magistarski i doktorat za jednu godinu? Sve treba preispitati”, poručio je Radulović. Poslanicu DF Branka Bošnjak zabrinjava “slobodan pad visokog obrazovanja”, te ona tvrdi da danas imamo di-

društvo

PETAK, 6. 12. 2019.

okoM obRAzovANju, šehovIć poRučIo:

s magistarskog će Novac Nazad

plomirano neznanje. “Imate hiperprodukciju diploma iza kojih ne stoji znanje. Treba provjeriti kako je ko doktorirao, diplomirao i odbranio izabrano zvanje. Dozvolili smo da kolege iz opozicije osporavaju da Univerzitet ima pravo da provjerava sadržaj magistrature. Ne osporavaju da li je plagijat ili nije, nego da li neko ima pravo sa Univerziteta da vrši provjeru. To je sramota i tu je trebalo da se oduzme magistar-

Usvojili smo zakon o akademskom integritetU i time smo postali jedina država U regionU koja je to pitanje tretirala zakonom. time smo poslali jasnU porUkU da ovo drUštvo ne smije da toleriše kršenje akademskog integriteta U bilo kojem segmentU

ska titula. Ne može neko ko je plagirao da ima magistarsku titulu”, poručila je Bošnjak, dok je poslanica Marina Jočić dovela u pitanje kredibilitet pojedinih privatnih fakulteta, navodeći da je hiperprodukcija diploma kod njih izražena.

■ Šehović: U Cr-

noj Gori nema hiperprodUkCije diploma

S druge strane, kada je riječ o hiperprodukciji diploma, ministar Šehović je kazao da smatra da Crna Gora nema taj problem, ali da postoji problem sa kvalitetom pojedinih diploma koje se uvoze sa strane. “Prepoznali smo taj problem i vrlo brzo ćete imati pred sobom Predlog izmjena zakona o priznavanju inostranih diploma i želimo da stavimo tačku na to. Ne želimo da prekršimo Lisabon-

sku konvenciju, na osnovu koje smo dužni da priznamo svaku diplomu koja je stečena na legalnoj visokoškolskoj ustanovi i koja je akreditovana od strane matične države. Ipak, želimo da stvorimo zakonskih osnova i da uvedemo red u toj oblasti. Ne želimo da dozvolimo da se naš sistem obrazovanja devalvira zbog uvoza pojedinih diploma, sa pojedinih fakulteta koje su sumnjivog kvaliteta. On ističe da je pitanje akademskog integriteta zaokruženo. “Usvojili smo zakon o akademskom integritetu i time smo postali jedina država u regionu koja je to pitanje tretirala zakonom. Time smo poslali jasnu poruku da ovo društvo ne smije da toleriše kršenje akademskog integriteta u bilo kojem segmentu. U odnosu na slučaj opozicionog poslanika, taj slučaj je vođen na osnovu Zakona o visokom obrazovanju, a ne na osnovu Zakona o akademskom integritetu i na osnovu akata samog Univerziteta. Drugi slučaj jeste u nadležnosti i može se vezivati za Zakon o akademskom integritetu i Etički komitet će se odrediti u odnosu na taj slučaj u roku od pola godine. Cijenim da je to važan iskorak na koji možemo biti ponosni. On je iznio podatak da 18 lica godišnje doktorira na UCG, a da magistrira 95. “Mislim da to nije prevelik broj. Po broju visokoškolaca mi smo po glavi stanovnika i dalje ispod prosjeka Evropske unije. Mi i dalje treba da insistiramo na visokom obrazovanju i dalje treba da motivišemo mlade ljude da se kreću ka fakultetima, ne po svaku cijenu, ali oni koji imaju afiniteta da to rade, treba im otvoriti prostore, a ne vidim boljeg prostora da im omogućite da besplatno studiraju”, dodao je Šehović. Rasprava o Predlogu dopuna zakona o visokom obrazovanju juče je završena, a poslanici će se o njoj naknadno izjasniti. M.I.

Šehović

MINISTAR pRoSvjeTe oCIjeNIo

RekoRdan budžet za obRazovanje Budžet Ministarstva prosvjete za narednu godinu, koji je Vlada uvećala oko 15 miliona eura u odnosu na prethodnu, biće efikasno investiran i najviše novca biće uloženo u povećanje zarada prosvjetarima i obnovu obrazovne infrastrukture, rekao je juče resorni ministar Damir Šehović na sjednici skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. Budžet Ministarstva prosvjete za sljedeću godinu od 170 miliona eura je rekordan i, kako je kazao, pokazuje odnos Vlade prema obrazovanju za koje se nikad nije izdvajalo više novca. “Novac će biti racionalno uložen, a prioriteti su ulaganje u obrazovnu infrastrukturu, povećanje zarada zaposlenima u prosvjeti i na Univerzitetu Crne Gore, te rješavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika i nesmetano funkcionisanje sistema i implementacija reforme”, istakao je Šehović. On je ocijenio da je najznačajnije ulaganje povećanje zarada zaposlenih u prosvjeti od početka sljedeće godine devet odsto, a od 2021. još tri odsto na već uvećanu zaradu. Po istom principu, kako je rekao, biće uvećane zarade i zaposlenima na UCG. “Boljem kvalitetu života prosvjetnih radnika doprinijeće i uvećanje izdvajanja za rješavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika, za koje će u naredne tri godine biti izdvajano 2,1 milion eura za tri godine, dok je u prethodne tri godine za te namjene bilo izdvajano 1,8 miliona eura”, rekao je Šehović. Govoreći o rekonstrukciji objekata, on je naveo da više od 200 rekonstruisanih objekata u posljednje tri godine

nesumnjivo govori o tome da je efikasno korišćen budžet Ministarstva za te namjene. “Tako će biti i naredne godine, za koju je opredijeljeno oko 15 odsto više novca u tekućem budžetu Ministarstva namijenjenog investicijama”, najavio je Šehović i dodao da je sa Bankom za razvoj savjeta Evrope (CEB) kroz novi projekat planirana gradnja sedam novih vrtića vrijednih 17 miliona eura, i to vrtići u Siti kvartu, Starom aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju, Tuškom putu i Plavu. Jednaka pažnja biće posvećena i školama kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom (EIB) koji je vrijedan 40 miliona eura, od čega je manji dio, 18 miliona, iz kreditnih sredstava”, rekao je ministar i dodao da je tim projektom predviđena izgradnja četiri nove škole, nadogradnja tri vrtića i adaptacija desetak srednjih škola širom Crne Gore, te opremanje škola. Moguće je i osnivanje Fonda za dualno obrazovanje, koji će, kako je kazao, biti proizvod saradnje Ministarstva i privrede. “Novac, kako je planirano, bio bi korišćen za naknade đacima u dualnom obrazovanju i nagrade najboljim đacima u dualnom obrazovanju, obuke i drugo”, rekao je Šehović i dodao da je za sljedeću godinu predviđeno 100.000 eura za te namjene u budžetu. Odgovarajući na pitanja poslanika o budžetu UCG, Šehović je podsjetio da je i budžet Univerziteta veći nego ikad i da je kroz besplatne osnovne i master studije omogućeno da studiraju najbolji, a ne oni sa najdubljim džepom. J.V.Đ.

DRUŠTVO

PETAK, 6. 12. 2019.

U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE

Prvi put izvedena korekcija deformiteta kičmenog stuba Ortopedi Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Jušković i dr Marko Borovinić, na čelu sa turskim stručnjakom za spinalnu hirurgiju, naročito za deformitete kičmenog stuba, prof. dr Chagatayem Ozturkom, izveli su prvi put u Crnoj Gori tri operacije idiopatske skolioze kod djevojčica uzrasta

NA OVAJ NAČIN ORTOPEDI KLINIČKOG CENTRA OSTVARILI SU ONO ŠTO SU VEĆ PLANIRALI, A TO JE UVOĐENJE HIRURGIJE DEFORMITETA KIČMENOG STUBA KOD DJECE ČIME SU ZAOKRUŽILI ČITAV ASPEKT OPERACIJA NA KIČMENOM STUBU

od 12 do 17 godina na način kako se to radi u svjetski poznatim zdravstvenim ustanovama sa potpunom korekcijom deformiteta. “Jedna od tri operacije bila je posebno zahtjevna, jer je izvedena kod djeteta sa Marfanovim sindromom - rijetka nasljedna bolest vezivnog tkiva koja dovodi do poremećaja u razvoju kostiju, očiju, srca i krvnih sudova, što je mnogo kompleksnije nego idiopatska skolioza. Takođe, urađena je i jedna jako kompleksna infekcija kičmenog stuba sa apscesima na više nivoa, kao i jedna vertebroplastika kod mlađe pacijentkinje sa osteoporotskim prelomom, te težak deformitet kičme po tipu degenerativnih promjena”, saopšteno je iz Kliničkog centra.

Tim Kliničkog centra Crne Gore koji je obavio operacije Na ovaj način, kako se navodi, ortopedi Kliničkog centra ostvarili su ono što su već planirali, a to je uvođenje hirurgije deformiteta kičmenog stuba kod djece čime su zaokružili čitav aspekt operacija na kičmenom stubu. “Ovaj projekat, osim komfora za naše pacijente, jer zdravstvenu uslugu dobijaju u svojoj državi, omogućiće uštede značajnih finansijskih sredstava. Izvođenje ovih operativnih zahva-

ta u referentnim evropskim centrima po pacijentu bude i do 300.000 eura”, kazali su iz Kliničkog centra i naglasili da uz podršku prof. dr Chagataya izvođenje ovih operacija u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori prije omogućava edukaciju naših ljekara za samostalno izvođenje ovih kompleksnih zahvata. U budućem periodu, kako su rekli, planiraju još takvih operacija i već imaju kandidovanu djecu, kao i je-

dan broj jako teških slučajeva koje centri u okruženju zbog kompleksnosti nijesu mogli da prihvate. “Dakle, na ovaj način omogućavamo pacijentima komfor, sigurnost operacija i naravno značajno umanjujemo troškove koje je do sada Fond za zdravstveno osiguranje morao da snosi za njihovo liječenje, čak i u više navrata u ustanovama u okruženju”, zaključili su iz Kliničkog centra. J.V.Đ.

PETAK, 6. 12. 2019.

društvo

MINISTAR KULTURE OCIJENIO

Novi zakoN za više slobode u medijima

Vlada je juče utvrdila Predlog zakona o medijima koji ima za cilj, prema riječima ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, unapređenje demokratskog ambijenta slobode medija i slobode izražavanja, shodno najvišim međunarodnim standardima. Prema njegovoj ocjeni, novi akt je plod rada u kojem su učestvovali i predstavnici medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, regulatora i samoregulatora, Sindikata medija, predstavnika državnih institucija. Predlog novog zakonskog rješenja, istakao je Bogdanović, donosi niz novih mjera i instituta.

■ brojni noviteti “Neka od novih rješenja tiču se šire definicije medija, koji sada uključuju i online medije”, poručio je Bogdanović i dodao da Predlog zakona prepoznaje i odgovornost osnivača tih medija u pogledu objavljivanja komentara treće strane na preporuku eksperata Savjeta Evrope. Predlogom zakona o medijima, kako je kazao, predviđeno je formiranje fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, što je posebno dobar model. “U okviru tog fonda biće obezbijeđena podrška medijima za proizvodnju programskih sadržaja od javnog interesa, kao i sredstva za postizanje samoregulacije”, objasnio je ministar Bogdanović.

javnosti podatke o svim vlasnicima koji imaju više od pet odsto udjela u osnivačkom kapitalu medija”, precizirao je Bogdanović.

■ regulisano i

oglašavanje

Predlog zakona definiše i, kako je rekao, transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, uključujući i oglašavanja državnih organa u medijima, tako što predviđa kako obavezu organa javnog sektora, tako i medija o vođenju evidencije objavljivanja podataka o uplatama iz javnih prihoda. “Posebno su tretirane odredbe koje se tiču osnivanja medija, prava zaštite informacija, zaštite ugleda novinara, isključenje odgovornosti za štetu ako je novinar postupao u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom, pretpostavke nevinosti, zabrane govora mržnje, zaštite djece i maloljetnika, za-

tim prava na ispravku i odgovor, te čuvanje prava i uvida u medijski zapis”, rekao je Bogdanović i dodao da je zakon baziran na preporukama iz analize medijskog sektora koju je sproveo Savjet Evrope u drugoj polovini 2017. godine. Izradu ovog akta pratio je transparentan proces u kojem su učestvovali predstavnici medijske zajednice, civilnog sektora, aka-

Zakon je praćen trostrukom monitoring ekspertizom Savjeta Evrope uz tri čitanja Evropske komisije, a sve u cilju usaglašavanja sa najvišim međunarodnim standardima

demske zajednice, regulatora i samoregulatora, Sindikata medija, predstavnika državnih institucija, a sve je teklo u saradnji sa ekspertima Savjeta Evrope, uz široku javnu raspravu, koja je trajala i van zadatih maksimalnih okvira. Predlog zakona prepoznaje i odgovornost osnivača tih medija u pogledu objavljivanja komentara treće strane. “Zakon je praćen trostru-

kom monitoring ekspertizom Savjeta Evrope uz tri čitanja Evropske komisije, a sve u cilju usaglašavanja sa najvišim međunarodnim standardima”, istakao je Bogdanović i naglasio da je Predlog zakona o medijima u potpunosti usaglašen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, praksom Evropskog suda za ljudska prava i preporukama Savjeta Evrope o slobodi izražavanja. J.V.Đ.

■ veća transparentnost

Pitanje medijskog vlasništva će, kako je rekao, biti transparentnije, kao i oglašavanje državnih organa u medijima. “Osnivači medija imaće obavezu da na jednostavan i direktan način omoguće

Bogdanović

crna gora Juče u Bulevaru Georgija Žukova

Društveno oDgovorne kompanije učestvovale u projektu ª moje Drvoº

Doprinos ozelenjavanju Glavnog grada Glavni grad, Zelenilo i kompanija Amplitudo omogućili su kroz projekat “Moje drvo” svim društveno odgovornim kompanijama i građanima da daju doprinos u ozelenjavanju Podgorice, ali i da u gradu imaju svoje drvo koje će pričati priču dolazećim generacijama. Agencija za stanovanje, Putevi, Komunalne usluge, Tržnice i pijace, Deponija i Čistoća dale su doprinos, kako kroz donaciju biljnog materijala tako i kroz samu akciju sadnje doniranih sadnica košćela u Bulevaru Georgija Žukova. Pored opštinskih preduzeća, akciju podržala je u kompanija Voli d.o.o.. Direktorica “Zelenila” Daca Popović izrazila je zadovoljstvo što su preduzeća Glavnog grada podržala akciju i zahvalila se kompaniji Voli koja je dala doprinos kroz donaciju deset sadnica i najavila nastavak saradnje sa tom kompanijom. Vladimir Tomovič, izvršni direktor Agencije za stanovanje, kazao je da se Bulevar Georgija Žukova nalazi u neposrednoj blizini poslovnih prostorija Agencije za stanovanje i da će novoposađeno zelenilo dati kvalitet više njihovom radnom okruženju. PR Puteva d.o.o. Ana Mugoša takođe je istakla da će se zaposleni u ovom preduzeću uvijek odazivati svim aktivnostima kako bi zajedničkim snagama grad učinili ljepšim i zdravijim mjestom za život svih nas. “Akciju podržali su zaposleni u Čistoća d.o.o., koji će i u buduće podržavati slič-

ne akcije kako bismo svi zajednički doprinijeli unapređenju ekološkog ambijenta Podgorice i uopšte zaštiti životne sredine,” istakao je prilikom sadnje Andrija Čađenović, izvršni direktor Čistoća d.o.o., a učešće su uzeli i predstavnici Tržnica i pijaca. ”Tržnice i pijace su sa zadovoljstvom dale doprinos akciji ‘Moje drvo’. Zajednička akcija gradskih društava je dobra ideja, jer mi treba da damo primjer i podsticaj drugima da činimo da naš grad bude još ljepši”, kazao je izvršni direktor Ranko Jovanović. Izvršni direktor komunalnih usluga Mladen Rašović izjavio je da će i ubuduće podržati akcije ovog tipa: “Komunalne usluge su putem donacije učestvovale u sadnji stabala u pješačkom dijelu Bulevara Georgija Žukova. Učestvovanjem u akciji “Moje drvo” pokazali smo dobru namjeru i podršku za buduće slične aktivnosti, a sve sa ciljem stvaranja ljepšeg ambijenta za naše sugrađane”. I zaposleni preduzeća Deponija su učestvovali u akciji, čime su, kako je rekao izvršni direktor Deponije Arsenije Boljević željeli dati doprinos u podizanju svijesti o važnosti očuvanja zdrave životne sredine. Još jednom su Glavni grad i Zelenilo pozvali društveno odgovorne kompanije i građane da se priključe aplikaciji “Moje drvo” kako bi se zajedničkim snagama doprinijelo ozelenjavanju grada, ali prvenstveno čuvanju zelenih površina. I.F.R.

PETAK, 6. 12. 2019.

počela izgraDnja prvog kružnog toka n

Rok za završetak radova 65 dana Izgradnjom kružnih tokova Opština Tivat je počela realizaciju izgradnje glavnog bulevara

U Tivtu je počela izgradnja prvog kružnog toka na trasi budućeg glavnog bulevara, kapitalnog projekta za Tivat. Izgradnja je počela u naselju Kukuljina u Gradiošnici, na izlazu iz grada u pravcu aerodroma. “Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati“, saopštio je novinarima predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, dodajući da će uskoro početi izgradnja i drugog i trećeg kružnog toka. „Projekcija je da kružne tokove završimo do marta, čime bi se već u predsezoni rasteretio saobraćaj kroz Tivat. U međuvremenu ćemo sve pripreme završiti kako bi izgradnja preostalih dionica bulevara, odnosno poveznica između kružnih tokova, počela u septembru naredne godine. Izgradnja prvog kružnog toka košta 534.000 eura, drugog 320.000 i trećeg, kod Doma Vojske, oko 300.000 eura. Sredstva su obezbijeđena za sva tri kružna toka. Na nedav-

nom sastanku sa premijerom dogovoreno je da budu obezbijeđena sredstva u iznosu od četiri miliona eura za početak izgradnje bulevara. Do avgusta će biti završena i eksproprijacija zemljišta, da bi u septembru, fazno, počela izgradnja trase bulevara”, rekao je Siniša Kusovac. Izvođač, nikšićka kompanja “Mehanizacija i programat”, prema riječima izvršnog direktora Radenka Čvorovića, uvjerena je da će se, zavisno od toga

koliko vremenski uslovi dozvoljavaju, radovi odvijati planiranom dinamikom, a kružni tok biti završen u ugovorenom roku od 65 dana. „Radove ćemo obaviti kvalitetno i uspješno kao i do sada i nadam se da će građani Tivta dobiti objekat sa kojim se mogu ponositi“, dodao je Čvorović. Prema riječima glavnog inženjera Milana Stefanovića, radiće se u dvije smjene. „Po smjeni ćemo imati 20 do

Stefanović, Kusovac i Čvorović sa novinarima

novogoDišnji huma

Pomoći će ono Humanitarni novogodišnji bazar, održaće se u Tivtu 23. decembra, najavljeno je na jučerašnjem inicijalnom sastanku Koordinacionog odbora kojim je predsjedavao predsjednik Opštine, Siniša Kusovac. On je iskazao uvjerenje da će i ovogodišnji 11. po redu bazar, zahvaljujući posvećenim učesnicima, biti organizovan na zavidnom nivou. Bazar se organizuje od 2008. godine i sa sve većim odzivom pojedinaca i orga-

PETAK, 6. 12. 2019.

na trasi glavnog Bulevara

crna gora

Zasijedao Privredni savjet oPštine tivat

Pozitivno o Nacrtu budžeta

Privredni savjet Opštine Tivat razmatrao je Nacrt budžeta opštine Tivat za 2020. godinu kojim su obuhvaćena kapitalna ulaganja sa više od 50 odsto od ukupno planiranog iznosa budžeta, što je po ocjeni privrednika, dobar pristup. Na drugoj sjednici Savjeta, koja je održana u kabinetu predsjednika Opštine, privrednici su izrazili nadu da će budžet biti i ostvaren u plani-

ranom obimu. Najviše sugestija predstavnici privrede uputili su na račun neophodnosti rješavanja preopterećenosti u saobraćaju kako u toku sezone, tako i van nje, potom na temu izgradnje bulevara, asfaltiranja ulica, rješavanja kanalizacije u Radovićima i ostalim prigradskim naseljima, kao i sportske dvorane i drugih uglavnom infrastrukturnih problema.

Privredni savjet je formiran kao savjetodavno tijelo predsjednika opštine, a u cilju unapređenja institucionalne podrške lokalnoj privredi i podsticanja razvoja privrede na teritoriji naše opštine. Imajući u vidu značaj i važnu ulogu koju Privredni savjet ima u procesu donošenja važnih dokumenata na nivou opštine, tema druge sjednice je bio upravo nacrt budžeta opštine za 2020. godinu. Z.K.

Mašine su već na terenu 25 radnika kako bismo radili u skladu sa zahtjevima investitora. Površina kružnog toka je 3.400 kvadrata. Planirane se četiri trake širine po 3,5 metara i dvije pješačke staze širine jedan metar. U ime naše kompanije, uputio bih molbu građanima Tivta za strpljenje tokom izgradnje kružnog toka”, rekao je Stefanović.

Kružni tok – raskrsnicu na Jadranskoj magistrali u centru Tivta, kod stare zgrade opštine Tivat gradiće kompanija „Vukotić trade“ iz Podgorice, a u pripremi je i procedura za realizaciju izgradnje trećeg kružnog toka kod Doma vojske. Planskim dokumentima prethodno su bila predviđena dva kružna toka, ali je tokom realizacije projekta i sagledavanja svih činjenica – saobraćajnog toka, potreba lokalnog i tranzitnog stanovništva, uvršten i treći kružni tok. Izgradnjom kružnih tokova opština Tivat je počela realizaciju zahtjevnog projekta izgradnje glavnog bulevara koji će pospješiti efikasnost saobraćaja i obezbijediti bolju povezanost sa prigradskim naseljima. Osnovna karakteristika budućeg bulevara je širina koridora od 19 metara sa dvije saobraćajne trake po smjeru i razdjelnim ostrvom. Po projektnom zadatku je predviđeno pet faza projekta, odnosno izgradnja tri kružna toka i otvorene trase koja spaja te kružne tokove. Saobraćajnica će biti dio bulevara Jaz (opština Budva) – Tivat. Z.K.

Sjednica Privrednog savjeta

Budva: Carević donirao Platu samohranoj majCi iZ Budve

Novembarska zarada za Božović Predsjednik Opštine Budva Marko Carević donirao je svoju novembarsku zaradu Slađani Božović, samohranoj majci iz Budve. “Predsjednik Opštine Bud-

va nastavio je sa doniranjem mjesečnih primanja onima kojima je novac neophodan za minimalne životne potrebe, skrećući tako na simboličan način pažnju društva na

one među nama koji zaslužuju razumijevanje, humanost i veću brigu zajednice koja često izostaje”, saopštili su iz službe predsjednika Opštine Budva.

anitarni BaZar 23. deCemBra

ome kome bude najpotrebnije nizacija, prerastao je u cjelodnevni događaj sa velikim brojem izlagača i različitih zabavnih sadržaja, a njegova osnovna ideja je da se pomogne onome kome je pomoć najpotrebnija. Ta inicijativa neće izostati ni ove godine. Prošlogodišnji prihod od oko 7.500 eura bio je od značajne pomoći porodici malog Ilije, koji će ove godine, nakon uspješnog liječenja, i sam prisustvovati humanitarnoj smotri. Predsjednica organizacionog odbora, Darka Ognjanović je

pozvala predstavnike Centra za socijalni rad, Doma zdravlja i vaspitno obrazovnih ustanova da do sljedećeg sastanka predlože kome bi ove godine pomoć bila najpotrebnija. Učesnici sastanka su se složili da prije svega treba definisati da li je neko od tivatskih mališana u potrebi da mu se pomogne, a tek onda razmišljati o potrebama opremanja budućeg Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i nabavci medicinskih aparata za potrebe Doma zdravlja Tivat. Z.K.

Carević sa porodicom Božović

PODGORICA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PETAK, 6. 12. 2019.

PODGORICA ĆE 18. DECEMBRA BITI BIZNIS CENTAR REGIONA

Glavni grad investitorima predstavlja biznis zonu

Glavni grad Podgorica će 18. decembra ove godine biti biznis centar regiona, jer će se upravo tog dana održati Prvi podgorički investicioni forum, na kojem se očekuje učešće velikog broja privrednika i investitora, ne samo sa područja Balkana, nego i iz Evrope i svijeta. Riječ je o prvom događaju ove vrste, koji organizuje uprava Glavnog grada, kako bi što većem broju potencijalnih investitora predstavili mogućnosti za ulaganja na prostoru Podgorice, ali i Crne Gore u cjelini. “Glavni grad će na Forumu predstaviti potencijalnim investitorima biznis zonu ukupne površine 247,1 hektara, kao i podatke o lokaciji, načinu upravljanja i finansiranja infrastrukturnog opremanja lokacije, djelatnosti koje se mogu obavljati, olakšice koje se odobravaju korisniku i druga pitanja od značaja za rad u ovoj zoni, čijom realizacijom se očekuje da će radikalno izmijeniti ekonomsku sliku Podgorice i Crne Gore”, navode iz Glavnog grada. Investitorima će se, kako kažu, ponuditi saradnja na izgradnji nedostajućih sadržaja u glavnom gradu – moderanog logističkog,

expo centra, moderanog izložbenog prostora većih dimenzija, novih retail parkova bolnice i cijelog niza drugih sadržaja koji će obezbijediti priliku našim građanima za novo zapošljavanje, a i bitno izmijeniti izgled tog dijela grada. Forum će otvoriti gradonačelnici panelom koji će biti posvećen regionalnoj perspektivi. Panel će moderirati gradski menadžer Marjan Junčaj, a u njemu će učestvovati, pored gradonačelnika Podgorice dr Ivana Vukovića i gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov, kao i predsjednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević.

U drugom dijelu Foruma održaće se panel posvećen investicionim prilikama na kojem će govoriti ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore Dragica Sekulić, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, direktor Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević, zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Predrag Mitrović i izvršni direktor kompanije “Zetagradnja” Blagota Radović. Moderator panela biće direktor Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Miloš Jovanović.

SVEČANO OTVARANJE PRAZNIČNOG PAZARA U 20 SATI

GRADSKI TRG OD DANAS U DUHU NOVOGODIŠNJE ATMOSFERE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković noćas u 20 sati na Trgu nezavisnosti svečano će otvoriti manifestaciju Podgorički praznični pazar. Takođe, otvaranju će prethoditi i dodjela priznanja nagrađenima na 37. konkursu “Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu” u Podgorici, za 2019. godinu. Turistička organizacija Podgorice, više od tri decenije, nagrađuje pojedince i kolektive koji su radom i zalaganjem doprinijeli podizanju kvaliteta i dodatnoj promociji turističke ponude

grada, te podstiče i ostale da unapređuju kako poslovanje, tako i lične, profesionalne vještine. Manifestaciju će otvoriti gradonačelnik Podgorice, a prisutnima će se obratiti i direktorica Turističke organizacije Tatjana Popović. U nastavku večeri nastupiće Sevdah kvartet i Zemlja gruva. Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić kazala je da će prvi put grad imati proslavu Podgoričke noći na Trgu nezavisnosti i prvi put na otvorenom.

“Ovaj pazar obilježava i sedmodnevna proslava Dana oslobođenja Podgorice, koji će se završiti koncertom Džibonija, 20. decembra u ‘Bemax’ areni, što je poklon građanima od ove kompanije i Glavnog grada”, kazala je Vujačić. Ona je podsjetila da će u novogodišnjoj noći građane zabavljati bendovi Ničim izazvan i Letu štuke, a 1. januara Marko Luis i Darko Rundek. Takođe, građani će ponovo moći da uživaju na klizalištu u Njegoševom parku.

PETAK, 6. 12. 2019.

crna gora

Ulcinj grad sa velikim potencijalima za razvoj

Nrekić: ima iNteresovaNja za izgradNju fabrike bitumeNa

redsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović sastao se juče sa predsjednicima opština Ulcinj i Bar Ljorom Nrekićem i Dušanom Raičevićem i razgovarao o mogućnostima unapređenja saradnje na razvoju poslovnog ambijenta u ove dvije opštine.

Golubović je sa Nrekićem razgovarao o mogućnostima unapređenja saradnje na razvoju poslovnog ambijenta u Ulcinju, podsjetivši da je na inicijativu Komore ukinuto 49 taksi i umanjen iznos njih 72, kako bi se stvorio povoljniji ambijent za poslovanje privrednih subjekata. Predsjednik Nrekić istakao je da Ulcinj ima velike potencijale razvoja, te da je ovo nacionalni resurs veoma interesantan za investitore.

■ U NAJAVI BROJNI PROJEKTI

Prema njegovim riječima, postoji značajno interesovanje investitora za izgradnju fabrike bitumena u Vladimiru, vrijednu 50 miliona eura. Uskoro počinju izgradnju kanalizacije za četiri naselja, što je investicija vrijedna oko 3,5 miliona eura. U toku je tender za vodovodnu mrežu u vrijednosti 18.000 eura, a predviđena je i izgradnja bulevara, vrijednog pet miliona eura, koji će unaprijediti vezu Ulcinja sa Velikom plažom. Nrekić ističe da bez razvoja infrastrukture nema ni razvoja turističke destinacije, kao što je Ulcinj.

On je naveo da postoji i pismo o namjeri gradnje hotela Hilton na području opštine, a u planu za narednu godinu je i izgradnja akva parka vrijedna sedam miliona, a investitori su zainteresovani i za ulaganje u poljoprivredu. Kompanija Voli je zakupila 67 hektara zemlje u Vladimiru gdje će gradi plastenike i otkupni centar. Nrekić je podsjetio na nedavno otvaranje vjetroelektrana na Možuri, te informisao da se radi na izmjenama prostornog plana koji će omogućiti postavljanje solarnih panela na tom području, što je investicija koja prelazi 200 miliona eura.

“Imali smo 2,2 miliona noćenja turista u Ulcinju, a od boravišnih taksi prihodovano je više od milion eura, što je povećanje od 100 odsto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Nrekić. Predstavnici Opštine ukazali su da je potrebno intenzivirati proces legalizacije objekata na ovom području. U proceduri je 4.500 objekata, među kojima su desetine hotela, od kojih Opština, za sada, ne ubira prihode.

■ STO MILIONA

OD PRIVREDE

Tokom sastanka su predstavljeni rezultati analize poslovanja privrednih subjekata koju je Privredna komora uradila za sve crnogorske opštine. Podaci Poreske uprave pokazuju da je završne račune za 2018. u Opštini Ulcinj pre-

dalo 599 privrednih subjekata, što je 127% više u odnosu na 2017. godinu. U opštini Ulcinj posluje 6,3% privrednih subjekata južne regije. Najveći broj privrednih subjekata u opštini Ulcinj registrovano je za poslove trgovine 195 (32,6%), zatim usluge smještaja i ishrane 131 (22%), građevinarstva 75 (12,5%), prerađivačke industrije 60 (10%), stručne, naučne i tehničke djelatnosti 52 (8,7%). Privredni subjekti u opštini Ulcinj u 2018. godini su zapošljavali ukupno 2.197 osoba ili 1,8% ukupno zaposlenih, što je za 38% više u odnosu na 2017. godinu. Oni su iskazali ukupan prihod od 102 miliona eura, što je za 5,4% više u odnosu na prethodnu. Ostvarili su dobit u vrijednosti 6,9 miliona eura i ona je 24% veća nego prošle godine. M.M.

Golubović na sastanku sa Nrekićem

BaR UsPješNo UNaPReđUje PosLoVNi amBijeNt Golubović je istakao da opština Bar kontinuirano osluškuje potrebe privrednika i uspješno unapređuje ambijent za poslovanje, otklanjajući administrativne barijere i finansijska opterećenja. Predsjednik Raičević je istakao da njegova administracija razvija intenzivne veze sa privrednicima Bara, sa kojima zajedno radi na otklanjanju biznis barijera. “Usvojili smo Program podrške preduzetništva vrijedan 100.000 eura, sa grantovima do 13.500 eura, a za preduzetnice smo opredijelili 35.000 eura”, rekao je Raičević. ističe da opština čeka saglasnost resornog ministarstva na predlog odluke o naknadama za komunalno opremanje koja ide u pravcu njihovog daljeg smanjenja, a sadrži i značajne povoljnosti za instalaciju solarnih panela na objektima za stanovanje. intencija opštine je da umanji naknadu za komunalno opremanje za proizvodne i objekte namijenjene skladištenju. Prema podacima Poreske uprave, završne račune za 2018. godinu u opštini Bar predalo je 2.014 privrednih subjekata, što je za 26,8% više u odnosu na 2017. Privredni subjekti u opštini Bar u 2018. godini su zapošljavali ukupno 7.650 osoba, što je za 19,6% više u odnosu na 2017. godinu. iskazali su ukupan prihod od 330,8 miliona eura, što je za 11% više u odnosu na prethodnu godinu, te dobit od 24 miliona eura, 6,2% veću nego prošle godine.

cetinje: gradonačelnik obišao gradilište U selU grab

Za godinu sanirali oko 30 kilometara puteva Gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan obišao je juče sa saradnicima radove na sanaciji i rekonstrukciji puta u selu Grab, u Mjesnoj zajednici Bata, koji se realizuju u okviru projekta sanacije i rekonstrukcije lokalnih puteva u Katunskoj nahiji, vrijednom 410.000 eura. Radovi će biti završeni da-

nas, a obuhvatali su sanaciju i rekonstrukciju 400 metara kolovoza, širine 2,5 metara. Prethodno su u selu Petrov do, u Mjesnoj zajednici Ćeklići, završeni radovi na sanaciji i rekonstrukciji 300 metara puta. U toku su i radovi na profilisanju i pripremi puta za asfaltiranje u selu Lipa, gdje bi trebalo da bude sanirana i re-

konstruisana saobraćajnica dužine 3,5 kilometara. Očekuje se da bi ovi radovi mogli biti završeni u toku naredne sedmice ukoliko dozvole vremenske prilike. Nakon završetka radova u selu Lipa, mehanizacija će biti preseljena u selo Dragomi do i Jezer, u Mjesnoj zajednici Ćeklići. Tamo bi trebalo da bude

saniran i rekonstruisan put u dužini od pet kilometara. Iz prijestonice Cetinje navode da su u proteklih godinu sanira-

li i rekonstruisali oko 30 kilometara lokalnih i seoskih puteva, za šta je potrošila oko 1,7 miliona eura.

SVIJET

PETAK, 6. 12. 2019.

JEDAN OD NAJVEĆIH ŠTRAJKOVA U POSLJEDNJIH NEKOLIKO DECENIJA

Francuska u blokadi zbog reforme penzionog sistema

U Francuskoj je juče počeo najveći štrajk u posljednjih nekoliko decenija, a razlog su najavljene reforme penzionog sistema. U generalnom štrajku, učestvuju zaposleni u školama, trgovinama, advokati, medicinski radnici, zaposleni u vazduhoplovstvu, željeznici, javio je Bi-Bi-Si. U Parizu je zatvoren je metro i obustavljen željeznički saobraćaj. Svi vozovi “Evrostara” otkazani su od juče do 9. decembra. Sa francuskih aerodroma neće poletjeti petina aviona.

Na pariskom aerodromu Orli otkazano je 20 odsto letova, javio je Rojters. Javni prevoz će biti veoma otežan barem do ponedeljka, izjavio je zamjenik ministra saobraćaja Žan-Batist Djebari za radio RTL, prenio je Rojters. U Lionu i Marseju hiljade učesnika protesta nosilo je transparente na kojima piše “Makron se izgubio” i “Ne dirajte naše penzije”, prenio je Rojters. Zbog štrajka sindikata, koji protestuju zbog najavljene izmene penzionog si-

stema, juče su bili zatvoreni Ajfelov toranj i muzej Orsaj, dok je muzej Luvr saopštio da će kasniti sa otvaranjem kao i da će pojedine prostorije biti zatvorene. U saopštenju kompanije SETE, koja upravlja Ajfelovim tornjem, navodi se da taj pariški simbol nema dovoljan broj osoblja za otvaranje tornja uz optimalan prihvat posjetilaca, pre-

nijele su agencije. “Ovo je štrajk za naše penzije. Za njih treba da se borimo. Ja sam državni službenik, a izmjene nas sve pogađaju”, naveo je jedan od građana. U centru spora je kontroverzna reforma državnog penzionog sistema, koju je predsjednik Emanuel Makron najavio u kampanji pred izbore 2017. godine. On želi da pojedno-

stavi sistem odlaska u penziju, u kome sada postoje 42 različita modela, i da ih svede na jedan. Ova promjena će značajno uticati na javni sektor, koji je do sada imao “specijalni tretman” i mogućnost isplate kompenzacija za teže uslove rada. Posljednji štrajk ovakvog nezadovoljstva bio je 1995. godine, kada je zemlja “stala” na tri nedjelje.

INCIDENT U ČUVENOJ AMERIČKOJ VOJNOJ BAZI NA HAVAJIMA

Američki marinac ubio dvoje u Perl Harboru pa izvršio samoubistvo Američki marinac ubio je dvoje ljudi iz vatrenog oružja i ranio treću osobu prije nego što je sebi oduzeo život u vojnoj bazi Perl Harbor na Havajima, rekao je zvaničnik američke mornarice. Dvoje ubijenih su civilni službenici američkog Ministarstva odbrane, kao i ranjena osoba koja je prebačena u bolnicu i koja je u stabilnom je stanju, rekao je kontraadmiral Robert Čedvik. Pucnjava se dogodila u srijedu po lokalnom vremenu na brodogradilištu u ču-

venoj američkoj vojnoj bazi. Brodogradilište se nalazi preko sa druge strane luke preko puta Nacionalnog memorijalnog centra Perl Harbor. Napadač je preliminarno identifikovan kao marinac koji je bio na bazi na nuklearnoj podmornici USS Kolumbija, rekao je Čedvik i dodao da se on izgleda ubio. Jedan svjedok je rekao da je vidio marinca kako sebi puca u glavu, prenijeli su lokalni mediji. Prema tim medijima, incident se dogodio blizu podmornice

USS Kolumbija koja je podignuta na suvo zbog popravki. Portparol Bijele kuće rekao je da je predsjednik Donald Tramp informisan o incidentu. Pucnjava se desila tri dana prije obilježavanja napada na Perl Harbor 7. decembra 1941, kada je Japan iznenada napao tu vojnu bazu uništivši dio američke flote u Pacifiku čime su SAD natjerane da se uključe u Drugi svjetski rat. U toj bazi se danas nalaze trupe ratne mornarice i vazduhoplovstva.

RUSI PRIMJENILI PRINCIP RECIPROCITETA

IZ MOSKVE PROTJERAN BUGARSKI DIPLOMATA Ruska vlada protjerala je bugarskog diplomatu nakon što je Sofija odbila vizu ruskom atašeu za odbranu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske. Bugarski ambasador u Moskvi Atanas Krastin je obaviješten da jedan diplomata mora da napusti Rusiju u naredna 24 časa prema diplomatskom protokolu, navodi se u saopštenju ministarstva. Dodaje se da je Moskva navela “princip reciprociteta”.

Bugarska je u oktobru objavila da je zatražila opoziv ruskog diplomate nakon što je bugarsko tužilaštvo utvrdilo da je bio upleten u špijunažu. Protjerani diplomata je, prema tužilaštvu, od septembra prošle godine održavao tajne sastanke s Bugarima, uključujući visokog zvaničnika koji je imao pristup tajnim informacijama iz NATOa i EU-a. Bugarska je takođe odbila da odobri vizu novom ruskom atašeu za obranu.

svijet

PETAK, 6. 12. 2019.

lukašenko odbacio navode da će se ujediniti sa rusijom

“Bjelorusija nikada neće PosTaTi dio druge države” Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko demantovao je je da bi njegova zemlja mogla da se ujedini sa Rusijom. “Nikada nismo tražili i nikada nećemo tražiti da postanemo dio neke zemlje, čak ni bratske Rusije”, rekao je Lukašenko u govoru čije je djelove prenijela državna novinska agencija BeITA. U medijskim izvještajima sugerisalo se da bi Bjelorusija mogla da se ujedini sa susjednom Rusijom i formira novu zemlju koja bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu omogućila da nastavi da bude predsjednik i nakon isteka mandata 2024. godine. Lukašenko je to rekao uoči za vikend planiranog sastanka sa ruskim predsjednikom o poboljšanju ekonomskih veza, prenio je AP. Lukašenko je u bjeloruskom parlamentu kazao da neće potpisati nijedan dokument koji može da našteti interesima te bivše

zbog šale na račun imena njenog sina barona

sovjetske republike i dodao da će bilo koja unija sa Rusijom biti formirana pod ravnopravnim uslovima. “Koji drugi uslovi (bi mogli biti)? Aneksija, preuzimanje, invazija? Ne. Vremena su drugačija i niko neće na takav način razgovarati sa Bjelorusima. Mi to jednostavno

ne bismo dozvolili “, rekao je Lukašenko, odbacujući spekulacije da bi Rusija mogla da pripoji Bjelorusiju. Prošle sedmice bjeloruski ambasador u Rusiji Vladimir Semaško rekao je u intervjuu za bjeloruski novinski portal Tut.by da dvije zemlje namjeravaju da formiraju za-

Saveznici da budu uz Tursku Saveznici ne smiju napustiti Tursku u borbi protiv terorizma, poručio je predsjednik te zemlje Redžep Tajip Erdogan. On je to rekao pošto je Ankara odobrila NATO plan odbrane za Baltik i Poljsku. Erdogan je ranije, uoči NATO samita u Londonu, rekao da će Ankara blokirati plan dok je saveznici ne podrže u borbi protiv kurdske milicije koju Turska smatra terorističkom organizacijom, prenio je Rojters. U obraćanju novinarima u Londonu poslije samita NATO-a, na kojem su lideri Turske, Francuske, Njemačke i Velike Britanije vodili odvojene razgovore o Siriji, Erdogan je rekao da će se četvorica lidera ponovo sastati u Istanbulu u februaru. Kako je naveo, sva četiri lidera složila su se da od sada vode razgovore najmanje jednom godišnje.

jedničku vladajuću strukturu. Taj plan mogao bi biti nastavak sporazuma o “savezu” dviju bivših sovjetskih zemalja koji je stupio na snagu prije dvije decenije, rekao je ambasador. Bjelorusija i Rusija već imaju relativno otvorenu granicu i zajedničku trgovinsku zonu.

kod obale mauritanije

Baron, Donald i Melanija Tramp

Melanija Tramp napala poznatu profesorku

Prva dama SAD Melanija Tramp opomenula je profesorku koja je tokom saslušanja u procesu opoziva predsjednika SAD Donalda Trampa napravila šalu na račun imena njihovog sina Barona. Profesorka sa Univerziteta Stanford Pamela Karlan je tokom saslušanja istakla razliku između monarhije i demokratskih vlada kada je spomenula

Potonuo brod sa 150 migranata, 57 poginulo Najmanje 57 ljudi je poginulo nakon što je brod iz Gambije, koji je prevozio oko 150 migranata, potonuo kod obale Mauritanije. Mauritanske vlasti navode da je 57 ljudi preminulo nakon što je brod koji je prevozio migrante potonuo uz njihovu obalu, objavila je na Tviteru Međunarodna organizacija za migracije (IOM). “Preživjeli

Trampovog sina praveći šalu o razlici između predsjednika i kraljeva, prenio je Si-En-En. “Predsjednik može svog sina da nazove Baron, ali ne može ga proglasiti baronom”, rekla je Karlanova. Na to je reagovala Melanija Tramp koja je profesorki poručila da bi trebalo da se stidi zbog takve izjave. “Maloljetno dijete zaslužuje privatnost i treba da

bude van politike. Pamela Karlan trebalo bi da vas je sramota vašeg bijesa i očigledno pristrasnog javnog ulagivanja i korišćenja djeteta”, napisala je prva dama na Tviteru. Malo kasnije, Karlanova se izvinila i rekla da je pogriješila. “Voljela bih da se predsjednik izvini za stvari koje je radio i koje su pogrešne, ali ja žalim što sam to rekla”, rekla je Karlanova.

su rekli zaposlenima IOMa da je brod napustio Gambiju u srijedu sa najmanje 150 ljudi na brodu”, dodaje se u saopštenju. Mauritanske vlasti nisu bile dostupne za komentar. Incident je jedan od najsmrtonosnijih od kako je Španija pojačala patrole sredinom prošle decenije na morskom prolazu između zapadne Afrike i Evrope.

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

PETAK, 6. 12. 2019.

KULTURA

PRESEDAN NA DODJELI PRESTIŽNOG BRITANSKOG PRIZNANJA

PRVI PUT U ISTORIJI ČETVORO UMJETNIKA DIJELI “TARNERA”

Č Sa nasmrt bolesnim ocem i mladićem izbjeglim s Galipolja pripovjedač je kao dječak prešao albanske planine. U Marseju se skrasio kao vozač tramvaja. Pokušavajući da razotkrije zagonetni zločin, on odaje počast mrtvom prijatelju, kao i drugima koji su mu bili bliski, a život im je oduzet.

REPERTOAR DANAS 6.12.2019.

FILM

NOŽ U LEĐA 20.30h

REŽIJA: Rajan Džonson MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS

6.12.2019.

FILM

PROŠLOG BOŽIĆA

20.00 / 22.00h

REŽIJA: Pol Feig

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

etvoro umjetnika koji su bili u užem izboru za nagraduTarner za 2019. godinu, proglašeni su za pobjednike nakon izjave u kojoj su apelovali na “zajedništvo, različitost i solidarnost”.

Istorijski trenutak dogodio se na svečanoj dodjeli nagrade Tarner nakon što su Lorens Abu Hamdan, Helen Kamok, Oskar Muriljo i Tai Šani proglašeni za kolektivne pobjednike, piše Gardijan. Oni se nijesu znali od ranije, zbližilo ih je to što su nominovani za finaliste ugledne nagrade za savremenu umjetnost, a sada će podijeliti nagradni fond u iznosu od 40.000 funti (oko 47. 000 eura). Helen Kamok je na svečanosti pročitala njihovu zajedničku izjavu u kojoj su se osvrnuli na značaj nagrade Tarner, naglasivši da su svojim radom nastojali da zauzmu stav protiv izolacije i isključenosti. Ovogodišnja nagrada Tarner naglašeno je politička, a nagrađeni radovi istražuju teme migracije, patrijarhata, mučenja i građanskih prava. Umjetnici su zamolili ocjenjivački žiri da te teme međusobno ne suprotstavlja. Uoči dodjele nagrade napisali su zajedničko pismo žiriju u kojem su istakli da su svi oni umjetnici koji se bave društvenim i po-

Sa svečanog uručenja nagrade litičkim temama od velikog značaja i hitnosti. “Politika kojom se bavimo veoma se razlikuje, a za nas bi bilo problematično kada bi bila suprotstavljena na način da su jedni protiv drugih, implicirajući da bi jedan bio važniji, značajniji ili više vrijedan pažnje od ostalih’. “U ovom trenutku političke krize u Britaniji i velikom dijelu svijeta, kad već postoji toliko toga što dijeli i izoluje ljude i zajednice, osjećamo snažnu motivaciju da iskoristimo nagradu kako bi pozvali na zajedništvo u umjetnosti kao i u društvu”. Žiri je jednoglasno pristao na njihov zahtjev. Predsjednik žirija, Aleks Farkharson, direktor gale-

rija Tejt u Britaniji, izjavio je da su umjetnici dali žiriju puno toga za razmišljanje i da je sastanak na kojem se odlučivalo o nagradama bio najiskreniji kojem je ikad predsjedavao. “I priroda umjetničkih djela i dobro pogođen trenutak učinili su ovu odluku ispravnom’, rekao je. ‘Da naglasim očigledno, ovo je vrijeme velike polarizacije u zemlji i svijetu’. Tokom 35 godina postojanja nagrada nikada nije dodijeljena kolektivno i to se možda više nikada neće ponoviti, rekao je. ‘Mislim da nikada prije nismo imali u užem izboru situaciju da svih četvoro umjetnika rade na participativan način i da se svi baRad Tai Šani

ve dubokim i gorućim političkim problemima te da to dolazi u vrijeme kakvo je današnje.’ Četvoro umjetnika izjavili su da su smislili plan na svom prvom sastanku u galeriji Tarner a kao šalu su napravili WhatsApp grupu nazvanu “pobjednici”. Abu Hamdan je rekao da je ova godina bila “specifična” jer su svi umjetnici na sličnom društvenom i političkom putu. “Zbog same prirode naših djela nismo osjećali da takmičarski format može da funkcioniše jer bi stvorio predrasudu prema našem umjetničkom doprinosu’. Žiri je pohvalio hrabar iskaz solidarnosti i saradnje u ovim vremenima podjela. Oko 95.000 ljudi posjetilo je do sada izložbu. Kamok je izložila 99-minutni dokumentarac u kom istražuje ulogu žena u borbi za građanska prava na sjeveru Irske. Muriljo je postavio figure radnika s pogledom na more, ali zaklonjenim crnom zavjesom. Abu Hamdan, koji za sebe tvrdi da je “audio istraživač”, izložio je rad zasnovan na istraživanju koje je sproveo zajedno s Amnesty Internationalom o sirijskom režimskom zatvoru za mučenje. Šani je stvorila nadrealnu instalaciju koja predstavlja grad budućnosti koji su izgradile žene u postpatrijarhalnom društvu. R.K.

kultura

PETAK, 6. 12. 2019.

PREDSTAVLJEN BUDŽET ZA KULTURU U 2020. GODINI

InstItucIjama kulture 1,2 mIlIona eura vIše nego lanI

Vlada Crne Gore će sljedeće godine za kulturu izdvojiti 10 odsto više sredstava u odnosu na tekuću, dok će podrška institucijama kulture biti veća za 1,2 miliona eura u odnosu na 2019, saopštio je juče ministar kulture Aleksandar Bogdanović na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u Skupštini Crne Gore. On je članovima Odbora predstavio Budžet Crne Gore za 2020. godinu koji se tiče kulture i istakao da su povećana sredstva za sve produktivne programe, kao i za brojne oblasti, počev od kinematografije, sve do kapitalnih projekata i kreativnih industrija. “Vjerujem da je dobra vijest što će Vlada Crne Gore u sljedećoj godini za kulturu predložila sredstva u iznosu od 25 miliona eura, što je za gotovo 10 odsto više u od-

nosu na tekuću godinu. Siguran sam da to može predstavljati razlog za optimizam, najprije kada je u pitanju finansiranje umjetnosti, ustanova, baštine i infrastrukture iz oblasti kulture iz javnih fondova. Ipak, jednako - taj podatak predstavlja signal kako postoji trend rasta podrške same države kulturi i pratećim procesima i siguran sam da će on biti nastavljen i u godinama koje su pred nama”, rekao je on. Bogdanović je kazao da su Budžetom za 2020. godinu planirana veća sredstva u svim oblastima umjetnosti, pri čemu je izdvojio podatke koji se tiču kinematografije i kreativnih industrija. “Posebno mi je drago što će 2020. godina donijeti znatna ulaganja u kinematografiju. U tu svrhu opredijelili smo 1,6 miliona, odnosno gotovo

40 odsto više nego ove godine, a to je samo dio svega što ćemo uraditi. Jer, i kroz brojne druge mehanizme - počev od kreativnih industrija, preko podrške za koprodukcijske projekte, sve do onoga što je našoj kinematografiji sada dostupno i putem “Eurimagesa” - postoji niz instrumenata da sljedeće godine dodatno unaprijedimo tu oblast”, naveo je ministar kulture. Cilj je, ističe on, i veća vidljivost crnogorske kinematografije i afirmacija potencijala koji Crna Gora ima kao destinacija sa brojnim atraktivnim filmskim lokacijama. On je najavio više od milion eura za oblast kreativnih industrija, te predstavio i druge ključne mjere planirane budžetom. “Uložićemo više sredstava u savremenu umjetnost, rad muzičkih institucija i muzičara, a teatarska scena biće u još većem fokusu, pri čemu mislim i na nezavisnu scenu. Aktivna podrška države festivalima i srodnim smotrama ne samo da će biti nastavljena, nego ćemo nastojati da ona bude još veća”, dodao je Bogdanović. Sljedeće godine će u funkciju staviti tri kreativna haba i u Kotoru, Baru i Podgorici, te privesti kraju i aktivnosti na njihovom pokretanju u Bijelom Polju i u Jusovači u Podgorici”, zaključio je ministar Bogdanović. R.K.

PREDSTAVLJANJE U KNJIŽARI KARVER

novi ciklus projekta Poetika zemlje Novi ciklus projekta Poetika zemlje - Moja Crna Gora biće predstavljen večeras u 20 sati u knjižari Karver. O projektu će govoriti Svetlana Jovetić-Koprivica, profesorica CSBH jezika i književnosti iz Srednje mješovite škola “Golubovci”, Jelena Nelević, novinarka i pjesnikinja, Ivana Vujović, aktivistkinja i pjesnikinja i Varja Đukić, glumica, autorka i menadžerka projekta. Projekat prezentira u različitim formama i medijima crnogorsko književno naslijeđe i savremeno stvaralaštvo učenicima srednjih škola i gimnazija. Posebna vrijednost višegodišnjeg projekta Poetika zemlje – Moja Crna

Gora je uključivanje učenika u projekat objavljivanjem njihovih radova i javnim čitanjem. Radovi se nalaze se na facebook stranici u okviru veb stranice Poetika zemlje – Moja Crna Gora i pokazuju raskošan napor profesora i pedagoga da učenici dobiju što više podsticaja i svijest

o kreativnim potencijalima. Na web stranici www.poetikazemlje.me u ovom ciklusu projekta nalazi se izbor poezije u audio formi pjesnikinja Lene Ruth Stevanović, Tanje Bakić, Dragane Tripković, Ivane Vujović, Jelene Nelević, Marije Dragnić, Marije Krivokapić, Svetlane Kalezić. Uskoro će se na stranici naći i odlomci iz novih djela Jovanke Uljarević, Kemala Musića, Bogića Rakočevića, Ethema Mandića, Aleksandra Bečanovića, Pavla Goranovića… Veb stranica www.poetikazemlje.me sadrži preko 100 audio zapisa, interpretacije djela istaknutih crnogorskih autora. R.K.

MONOGRAFIJA I IZLOŽBA RA

generacija u kulturi

⌦ Marija Roganović

ovodom 40 godina od osnivanja “Generacije 9”, naredne godine biće publikovana monografija posvećena toj likovnoj grupi. Takođe, u cilju obilježavanja jubileja, uz predstavljanje reprezentativne monografije, Narodni muzej Crne Gore organizuje izložbu “Generacija 9” u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag – Dado Đurić”, saopšteno je juče u susretu s novinarima. Monografija, u izdanju Nova Pobjeda i CEHRA obuhvatiće umjetničko stvaralaštvo trinaest likovnih umjetnika: Žarka Bjelice, Ilije Branka Burića, Dušana Jeknića, Dragana Karadžića, Pera Nikčevića, Branka Papovića Papa, Milovana Mikija Radulovića, Nikice Daca Raičevića, Branislava Bana Sekulića, Rajka Todorovića Todora, Žarka Vojičića, Dragomira Cila Vušovića i Stanka Zečevića.

■ TRINAEST ČLANOVA Monografija je posvećena trinaestorici umjetnika koji su djelovali na početku osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su tek završili školovanje na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti. Pod uticajem umjetničke klime u zemlji, oni se aktivno uključuju u već otvoreni proces osavremenjivanja likovne umjetnosti u Crnoj Gori. Njihova prva zajednička izložba bila je u Beogradu, 1980. za koju je tekst napisao čuveni srpski slikar i akademik SANU profesor Radomir Reljić. Posljednja izložba likovne grupe “Generacija 9” održana je u Modernoj galeriji, u JU Muzeji i galerije Podgorice, 2005. godine. Ova neformalna likovna grupa i te kako je ostavila traga u kulturi Crne Gore, ali i na prostorima bivše Jugoslavije,

istakao je urednik monografije, književni istoričar i publicista, Dragan B. Perović. “U pitanju je prva generacija koja se u cjelosti vratila u Crnu Goru. Galerija FLU otvorena je njihovom izložbom. Bitno je istaći da će dio tekstova u monografiji biti preveden na engleski jezik, sa selektivnom bibliografijom, jer je u pitanju zaista ogroman opus. Najveći dio posla je u prikupljanju građe”, pojasnio je Perović.

■ INDIVIDUALNI PUTEVI

Autorka teksta, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, kazala je na konferenciji za novinare da je doprinos “Generacije 9” nemjerljiv utoliko što su kao umjetnici različitih poetika trasirali individualne puteve i uticali na likovnu klimu toga vremena u Crnoj Gori. A njihova posljednja izložba održana 2005. godine u podgoričkoj Modernoj galeriji ujedno je bila i podsticaj da se pripremi izložba povodom ovog jubileja, uz monografiju koja bi obuhvatila njihov rad, sa fokusom na godine njihovog pojavljivanja, osnivanja i prvog zajedničkog djelovanja. “Svaki od umjetnika prepoznatljiv je u svom radu, kako onda, tako i sada. Osim slikarstvom bavili su se i crtežom. Neki i danas istrajavaju u toj disciplini poput Ilije Branka Burića. Nakon prve izložbe u Beogradu 1980., Radomir Reljić ih je podstakao da naslove grupu ‘Generacija 9’, iako ih je kasnije bilo 13 umjetni-

doprinos “Generacije 9” nemjerljiv utoliko što su kao umjetnici različitih poetika trasirali individualne puteve i uticali na likovnu klimu toGa vremena u crnoj Gori

PETAK, 6. 12. 2019.

kultura

ADOVA uMJetNIčke GRupe pOVODOM VeLIkOG JuBILeJA

Foto: Iva Mandić

a 9 ostavila je trag naše zemlje i šire

Radovi Lutovca u Tivtu Izložbe radova “Human migration”, autora Miluna Lutovca biće otvorena večeras u sati u muzeju Tivta. Milun Lutovac je predavač na Fakultetu Umjetnosti, UDG u Podgorici, gdje je doktorirao na katedri Teorija savremene umjetnosti. Od 2014. godine vodi i zastupa umjetničku galeriju “Velimir A. Leković” u Baru. Bio je selektor likovnog programa na Festivalu “BARSKI LJETOPIS” od 2014. do 2017. godine. Autor je brojnih likovnih i književnih Kritika. Učestvovao je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Izložba se može pogledati do 20. decembra. R.K.

Sa konferencije za novinare ka. Izazivali su interesovanje, ne samo likovne kritike, već i publike, kao i kulturne javnosti, bivše Jugoslavije, ali i šire”, istakla je Duletić.

■ POSEBNI I

DRUGAČIJI

Branislav Bane Sekulić prisjetio se početaka na Pedagoškoj akademiji u Nik-

šiću, kada su se našli u istoj klasi, koja je bila i osnov za stvaranje “Generacije 9”. “Svi smo težili da budemo umjetnici, a ne samo da završimo Pedagošku akademiju. Bili smo posebni, drugačiji, ekspresivni, jaki u crtežu, a na Akademiji smo se nametnuli radom, a onda su uslijedile i nagrade. Stvarali smo u najgorim uslovima,

Kulturni događaj godine U ime izdavača, direktor Nove Pobjede, Draško Đuranović, izrazio je zadovoljstvo zbog učešća u ovom projektu, ali i ujedno cjelokupan poduhvat predstavio kao kulturni događaj godine. “Monografija o fenomenu ‘Generacije 9’ i njihovom uticaju u Crnoj Gori, vrlo je značajna. Mislim da medijske kuće i

nevladine organizacije treba da sarađuju na ovakvim projektima, jer je naše likovno nasljeđe veoma bogato... Ovdje je većina ljudi vrlo aktivna i mislim da će monografija pokazati značaj pokreta koji jeste različit u izrazu, ali je ostavio traga i predstavlja kulturno nasljeđe Crne Gore kojeg moramo biti svjesni”, zaključio je Đuranović.

kada su bili ratovi i sankcije, ali bili smo uporni, a i starija generacija je bila voljna da nam pomogne i da nas pogura. Izlagali smo u Rimu, Vašingtonu...ma, prošetali smo čitavom Evropom i bili smo stub od kojeg se stvara koncepcija raznih izložbi”, prisjeća se Sekulić. U to vrijeme, većina umjetnika je otišla van Crne Gore, jedino je Vojo Stanić ostao, pamti Sekulić. “I mi smo ostali da ovdje stvaramo karijeru, jer smo mislili da treba sve što smo naučili da pokažemo u Crnoj Gori i da iz naše zemlje stvaramo, da bi crnogorska kultura time dobila na značaju. Ako svi izuzetni ljudi napuste zemlju, trpi i kultura i sve druge značajne grane u državi. I sada, koliko sam upoznat, masovno odlaze mladi da sreću traže negdje drugdje. Da li će se Crna Gora njih sjetiti ako naprave ve-

liki uspjeh u inostranstvu?”, poručuje akademski slikar. Istoričar umjetnosti Miloš Marjanović je rekao da je “Generacija 9” nešto što treba valorizovati, te da je ideja o izložbi proistekla iz inicijative direktorice Narodnog muzeja dr Anastazije Miranović i Dragana Perovića. “Izložba će biti otvorena u vrijeme predstavljanja monografije, da bi auditorijum imao apsolutno vizuelni odnos prema djelima predstavljenim u knjizi. Kuratorskokoordinatorski tim koji činimo ja i koleginica Snežana Ivović iz Umjetničkog muzeja uz podršku Anastazije Miranović, već je počeo istraživanje. U fazi smo prikupljanja građe za izložbu, koja je rasuta po Crnoj Gori, institucijama, ustanovama kulture, porodicama umjetnika i kod privatnih kolekcionara”, istakao je kurator izložbe.

Pojmovnik religijske kulture Knjiga “Osnovni pojmovnik religijske kulture” biće predstavljena večeras u Palati Venecija, u ulcinjskom Starom gradu sa početkom u 17 časova. O knjizi će govoriti Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava, Žana Filipović (urednica Pojmovnika), Vladimir Bakrač (autor teksta o hrišćanstvu), Enis Burdžović (autor teksta o islamu), Ljiljana Vuković ( autorka teksta o judaizmu) i Sonja Tomović Šundić ( recenzentkinja). Predstavljanje knjige organizuje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. R.K.

marketing

PETAK, 6. 12. 2019.

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava („Sl.list CG“ br.06/02, 01/06, 02/07,62/08), stečajni upravnik kao zakonski zastupnik stečajnog dužnika AD“Impregnacija Drveta”u stečaju-Kolašin, blagovremeno

OBAVJEŠTAVA sud, dužnika, sve povjerioce, i sva lica koja imaju zalogu ili bilo koja druga prava, pravo vlašnišva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom o namjeri prodaje imovine usmenim javnim nadmetanjem, i istovremeno objavljuje drugi po redu

OGLAS O PRODAJI CJELOKUPNE IMOVINE AD „IMPREGNACIJA DRVETA“ U STEČAJU KOLAŠIN PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA Predmet prodaje Predmet prodaje je ukupna imovina stečajnog dužnika AD„Impregnacija Drveta“ u stečaju, Kolašin. Mjesto na kome se nalazi imovina koja se prodaje, i detaljan opis imovine Imovina koja se prodaje nalazi se na teritoriji Opštine Kolašin, na području KO Bakovići, KO Blatina, i KO Drijenak. Imovina se sastoji od građevinskih objekata i zemljišta sa infrastrukurom, i upisana je u Listovima nepokretnosti kod Uprave za nekretnine, i to: -Zemljište upisano u LN 19 KO Bakovići, kat.parc. 148, površine 321 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod objekta upisani u LN 19 KO Bakovići, kat.parc.148, broj zgrade 2, površine 743 m2, -Zemljište uz privrednu zgradu upisano u LN 19 KO Bakovići, kat.parc.148, površine 29.159 m2, -Poslovne zgrade u privredi upisane u LN 19 KO Bakovići, kat.parc.148, površine 12 m2, -Šume pete klase upisane u LN 19 KO Bakovići, kat.parc. 150, površine 762 m2, -Šume pete klase upisane u LN 19 KO Bakovići, kat.parc. 151, površine 2.200 m2, sve u obimu prava svojine 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja. -Prirodno neplodno zemljište upisano u LN 19 KO Blatina, kat.parc.12, površine 239 m2, -Pašnjak 6.klase upisan u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 13, površine 2.990 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc.26, površine 477 m2, -Livada 4.klase upisana u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 27, površine 7.302 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 28/2, površine 340 m2, -Livada 4.klase upisana u LN 19 KO Blatina, kat.parc.29/2, površine 682 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 33, površine 5.139 m2, -Livada 4.klase upisana u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 34, površine 11.211 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc.39, površine 240 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 40, površine 351 m2 -Livada 4.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 41, površine 1.403 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc.42, površine 623 m2, -Prirodno neplodno zemljište upisano u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 43, površine 240 m2, -Šume 6.klase upisane u LN 19 KO Blatina, kat.parc. 97, površine 11.782 m2, sve u obimu prava svojina 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja. -2-Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade, upisani u LN 93 KO Blatina, kat.parc.96/2, broj zgrade 1, površine 2.109 m2, u obimu prava susvojina 1/3, što u idealnom dijelu iznosi 703 m2, bez upisanih tereta i ograničenja. -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc. 449, broj zgrade 1,površine 15 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 10 m2, -Elektro-energetski objekat i zemljište ispod objekta upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, broj zgrade 2, površine 23 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 15,41 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, broj zgrade 3, površine 553 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 370,51 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, broj zgrade 4, površine 838 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 561,46 m2, -Dvorište upisano u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.449, površine 127.385 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 85.347,95 m2, -Prirodno neplodno zemljište upisano u LN 195 KO Drijenak, kat.parc. 450, površine 2.003 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 1.342,01 m2, -Javni putevi upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.452, površine 1.252 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 838,84 m2, -Pašnjak 4 klase upisan u LN 195 KO Drijenak, kat. parc. 453, površine 8.393 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 5.623,31 m2, -Javni putevi upisani u LN 195 KO Drijenak, kat.parc.455, površine 1.072 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 718,24 m2, -Zemljište upisano u LN 195 KO Drijenak, kat. parc. 456, površine 16 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 10,72 m2, -Pašnjak 4 klase upisan u LN 195 KO Drijenak, kat.parc. 456, površine 19.935 m2, u obimu prava sukorišćenje 2/3, što u idealnom dijelu iznosi 13.356,45 m2, bez upisanih tereta i ograničenja. -Zemljište upisano u LN 259 KO Drijenak, kat. parc. 536/21, površine 139 m2, -Zemljište upisano u LN 259 KO Drijenak, kat. parc. 536/22, površine 129 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 259 KO Drijenak, kat.parc. 536/23, broj zgrade 1, površine 192 m2, -Zemljište upisano u LN 259 KO Drijenak, kat.parc.536/24, površine 215 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 259 KO Drijenak, kat.parc. 536/25, broj zgrade 1, površine 200 m2, sve obimu prava svojina 1/1, bez tereta i ograničenja -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 199 KO Drijenak, kat.parc. 536/12, broj zgrade 1, površine 82 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 199 KO Drijenak, kat.parc. 536/13, broj zgrade 1, površine 94 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/14, površine 118 m2, -Poslovne zgrade u privredi i zemljište ispod zgrade upisani u LN 199 KO Drijenak, kat.parc. 536/15, broj zgrade 1, površine 489 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/16, površine 323 m2, -3-Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/17, površine 196 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/18, površine 175 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/19, površine 180 m2, -Zemljište upisano u LN 199 KO Drijenak, kat.parc.536/20, površine 430 m2, sve u obimu prava svojine 1/1, bez tereta i ograničenja.

Početna prodajna cijena Procijenjena vrijednost imovine je 1.616.479,61 eura. Početna prodajna cijena imovine je 1.244.688,20 eura. Način i uslovi prodaje imovine Prodaja imovine se vrši putem usmenog javnog nadmetanja, i to cjelokupne imovine AD„Impregnacija Drveta“ u stečaju Kolašin, bez mogućnosti kupovine pojedinih djelova imovine. Imovina se prodaje u viđenom stanju, u pravnom i faktičkom stanju u vrijeme oglašavanja, bez posebnih garancija kupcu, i bez prava kupca na naknadni prigovor i reklamaciju, i stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na nepokretnostima koje kupac utvrdi nakon izvršene kuporodaje. Pravo učešća na javnom nadmetanju Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica. Uslovi za javno nadmetanje Lica koja su zainteresovana za učešće u javnom nadmetanju dužna su da do i sa 10.01.2020. godine dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: Privredni sud Crne Gore, ul.IV proleterske,br.2, sa naznakom St.br.153/15 “PRIJAVA NA OGLAS ZA UČEŠĆE NE USMENOM JAVNOM NADMETANJU ZA KUPOVINU CJELOKUPNE IMOVINE AD„IMPREGNACIJA DRVETA“ KOLAŠIN U STEČAJU-NE OTVARAJ“ koja mora da sadrži sledeće podatke i priloge: -Za pravna lica: Prijavu ovjerenu potpisom ovlašćenog lica i pečatom firme sa podacima o punom nazivu, sjedištu i adresi pravnog lica, matičnom broju, uz koju se dostavlja Izvod iz registra nadležnog organa kod koga je registrovana firma, ovlašćenje za zastupanje firme na javnom nadmetanju, dokaz o uplati obaveznog depozita za učešće u javnom nadmetanju, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da lice ne uspije u nadmetanju, i precizne instrukcije za plaćanje odnosno povraćaj depozita ako se radi o stranom pravnom licu. -Za fizička lica: Prijavu koja sadrži prezime i ime fizičkog lica, jedinstveni matični broj građana, broj lične karte ili pasoša, adresu stanovanja, uz koju se prilaže kopija lične karte ili pasoša, dokaz o uplati obaveznog depozita za učešće u javnom nadmetanju, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da lice ne uspije u nadmetanju, i precizne instrukcije za plaćanje odnosno povraćaj depozita ako se radi o stranom fizičkom licu. Na usmenom javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja do oglasom ostavljenog roka, dostave prijavu za učešće u javnom nadmetanju, sa dokumentacijom predvidjenom ovim oglasom, i dokazom o uplati depozita u visini od 10 % početne prodajne cijene nepokretnosti, čime stiču status zainteresovanog ponuđača. Depozit se uplaćuje na: -žiro-račun AD“Impregnacija Drveta“ u stečaju Kolašin brojk 535-13164-66 kod Prve banke Crne Gore -4-devizni žiro-račun broj 00-501-0005270.6 kod Prve banke Crne Gore za strana pravna i fizička lica prema sledećim instrukcijama za plaćanje: Intemediary bank:

RAIFFEISENZENTRALBANK OESTERREICH AG VIENNA SWIFT CODE: RZBAATWW Account with institution: PRVA BANKA CRNE GORE PODGORICA SWIFT CODE: PRVAMEPG Beneficiary customers: ME 25535005010005270663 IMPREGNACIJA DRVETA AD KOLASIN U STECAJU DRIJENAK,BB KOLASIN MONTENEGRO Ponuđačima koji ne uplate propisani depozit, ili koji ne podnesu predviđenu dokumentaciju neće se dozvoliti učešće na usmenom javnom nadmetanju. Datum, vrijeme, i mjesto javnog nadmetanja Javno nadmetanje će se održati u petak, 14.01.2020.godine u 9,00 časova, u kancelariji broj 7 Privrednog suda Crne Gore, ul.IV proleterske,br.2 u Podgorici. Postupak javnog nadmetanja Javno nadmetanje spovodi stečajni upravnik, tako što utvrđuje identitet učesnika javnog nadmetanja ( za pravna lica potrebna je potvrda o registraciji, za fizička lica važeća lična karta ili pasoš), registruje lica koja imaju pravo učešća na javnom nadmetanju (imaju ovlašćenje za učešće u javnom nadmetanju, ili su lično prisutni), upoznaje prisustne sa pravilima javnog nadmetanja, održava red na nadmetanju, poziva učesnike da istaknu ponudu i kupoprodajnu cijenu koju su spremni da plate, objavljuje da je završeno javno nadmetanje kada niko od učesnika javnog nadmetanja ne istakne veću cijenu od poslednje ponuđene cijene, proglašava kupca koji je ponudio najviši novčani iznos kupoprodajne cijene, i potpisuje zapisnik. Stečajni upravnik će prihvatiti ponudu učesnika na javnom nadmetanju ukoliko bude jedina i na prvom javnom nadmetanju, pod uslovom da ponuđena kupoprodajna cijena nije niža od početne prodajne cijene objavljene ovim oglasom Zaključenje kupoprodajnog ugovora Kupoprodajni ugovor se zaključuje u roku od 20 dana od dana sprovedenog javnog nadmetanja, kojim će se bliže urediti obaveze kupca. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu po kojoj mu je prodata nepokretnost, umanjenu za iznos uplaćenog depozita najkasnije do dana zaključenja ugovora. Ako kupac u predviđenom roku ne uplati cijenu za koju mu je nepokretnost prodata, prodaja se oglašava nevažećom. Gubitak prava na povraćaj depozita Kupac gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita ako ne potpiše zapisnik sa javnog nadmetanja, kupoprodajni ugovor, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, i na propisani način. Povraćaj depozita Učesnicima koji na javnom nadmetanju nijesu stekli status kupca, depozit se vraća u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. -5Obaveze po osnovu poreza i drugih troškova Kupac je obavezan da snosi troškove propisanih poreza, notarskog zapisa i ovjere, kao sve druge eventualne troškove koji proizađu iz zaključenog ugovora o kupoprodaji. Informacije Ovaj oglas se objavljuje u Službenom listu Crne Gore, dnevnom listu „Dnevne novine“, i na oglasnoj tabli u zgradi Privrednog suda Crne Gore. Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja se prodaje uz prethodnu najavu 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja, u vremenu od 10 do 12 časova. Informacije se mogu dobiti na tel. 069/013-035. Stečajni upravnik Veselin Perišić

MARKETING

PETAK, 6. 12. 2019.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Na osnovu člana 29, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini (»Službeni list CG«, broj 21/09 i 40/11), člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10), i zaključka Vlade Crne Gore broj 07-6016 od 31.10.2019. godine, Ministarstvo poljoprivede i ruralnog razvoja objavljuje

JAVNI POZIV

ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI U SVOJINI CRNE GORE U OPŠTINI NIKŠIĆ 1. Predmet javnog nadmetanja Predmet javnog nadmetanja na period od jedne godine, uz mogućnost produženja perioda zakupa za još jednu godinu, je imovina u svojini Crne Gore, raspolaganje Vlade Crne Gore, odnosno katastarske parcele upisane u privremeni list nepokretnosti broj 283, KO Grahovo, opština Nikšić i to: Blok

Broj kat. parcele

Kultura

Površina (m2)

4466

Njiva 5. klase

25.743

4471

Njiva 5. klase

15.311

4473

Njiva 5. klase

21.402

4478/2

Njiva 5. klase

41.514

4478/5

Njiva 5. klase

75.260

4490/1

Njiva 5. klase

27.090

4490/4

Njiva 5. klase

15.339

4490/3

Njiva 5. klase

16.308

4495/1

Pašnjak 4. klase

20.091

4557

Livada 4. klase

9.753

4558

Njiva 4. klase

107.810

1423/2

Livada 4. klase

1.426

1427

Livada 4. klase

2.381

1442

Livada 4. klase

36.414

1407

Livada 4. klase

3.056

Površina (ha)

Ukupno za blok (m2)

Ukupno za blok (ha)

2,57 1,53 2,14

179.230

17,92

78.828

7,89

117.563

11,76

4,15 7,53 2,71 1,53 1,63 2,01 0,98 10,78 0,14 0,24

43.277

4,33

3,64 0,31

UKUPNO

418.898

41,89

Ukupna površina koja se nudi pod zakup je 418.898m2, odnosno 41,89 ha. Zainteresovana lica se mogu nadmetati za zakup blokova (A, B, C, i/ili D) koje čine grupa katastarskih parcela definisane kao u tabeli iznad. Nije moguće nadmetati se za zakup katastarskih parcela pojedinačno, već samo po blokovima. Zainteresovana lica se mogu nadmetati za jedan ili više blokova. 2. Početna cijena zakupa Početna cijena zakupa iz tačke 1. iznosi 200€ (slovima: dvije stotine eura) po hektaru. 3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem koje će se sprovoditi u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, dana 18.12.2019. godine, u srijedu, sa početkom u 9:00 časova. 4. Uslovi javnog nadmetanja Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva zainteresovana lica koja su otkupila aukcijsku dokumentaciju. Zainteresovani učesnici na Aukciji plaćaju nadoknadu za otkup aukcijske dokumentacije u visini od 50,00€ na koja se uplaćuje na račun Budžeta Crne Gore broj 832-988-46. Aukcijska dokumntacija može se dobiti u kancelariji broj 7, u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakog radnog dana, od 6.12.2019. do 10.12.2019. godine (od 10 do 14 časova). Uz popunjenu prijavu i potpisan nacrt ugovora potrebno je dostaviti: 1. plan korišćenja zemljišta za period od 1+1; 2. potvrda da ne postoje neizmirene finansijske obaveze prema subjektu čije je imovina predmet aukcije (Poreska uprava Crne Gore); 3. dokaz o uplaćenom depozitu za učešće na javnom nadmetanju – aukciji. Dugovanja po osnovu Ugovora o zakupu utvrđuju se iz službenih evidencija. Depozit za učešće na javnom nadmetanju – aukciji iznosi 5% od početne cijene predmetne aukcije (za blok A 179,00€, za blok B 79,00€, za blok C 117,00€ i za blok D 43€) i potrebno je uplatiti na račun 535-17202-77 (kod Prve banke Crne Gore) sa naznakom za učešće na javnom nadmetanju. Uplaćeni depozit učesnika na aukciji se uračunava u zakupninu. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i nepotpune ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene zakupnine na godišnjem nivou. Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup predmetnog lokaliteta formirana rješenjem br. 460-85/18-20 od 29.07.2019. godine u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije (“Službeni list Crne Gore”, br. 44/10). Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. Učesnicima koji nijesu uspjeli na aukciji, odnosno koji nijesu stekli pravo zakupca, uplaćeni depozit se vraća u roku od 10 dana od dana održavanja aukcije. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni učesnik koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje. Javno nadmetanje - aukcija će se sprovoditi za svaki blok posebno. Zakup nepokretnosti - blokova iz tačke 1 vrši se javnim nadmetanjem – podizanjem aukcijskih kartica registrovanih učesnika. Ako postoji više od jedne ponude na nivou početne cijene za jedan blok, Komisija utvrđuje novu cijenu koja je za najviše 10% veća od prethodne i poziva učesnike da istaknu ponudu na novu utvrđenu cijenu. Učesnik koji ponudi najveću cijenu za jedan blok, proglašava se Zakupcem tog bloka, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za davanje u zakup. Ako ni poslije trećeg poziva nije istaknuta nova ponuda, predsjednik Komisije oglašava javno nadmetanje za predmetni blok završenim, a za Zakupca proglašava učesnika koji je prvi ponudio najveću cijenu za isti. Postupak aukcije se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju za Zakupca se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. Prijava za učešće na aukciji, dokaz o uplati depozita, plan korišćenja zemljišta i potpisan nacrt ugovora dostavljaju se Komisiji, adresa: Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, Podgorica, kancelarij broj 7, najkasnije do 13.12.2019. godine do 12:00 časova. Prijave za učešće na aukciji pristigle nakon roka iz prethodnog stava, bez obzira na način na koji su dostavljene, neće se razmatrati i vratiće se ponuđačima. 4.Ostali uslovi Proglašeni Zakupac/i je/su dužan/i da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, zaključi Ugovor/e o zakupu, predmetnih nepokretnosti u roku od 10 (deset) dana od dana završetka javnog nadmetanja. Ukoliko Zakupac ne zaključi Ugovor u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a Zakupodavac ima pravo da zaključi Ugovor o zakupu predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja na kontakt telefon: 020/482-392. Komisija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup predmetne nepokretnosti) zadržava pravo da poništi postupak javnog nadmetanja prije početka njegovog održavanje uz pisano obrazloženje.

ZABAVA

PETAK, 6. 12. 2019.

GORAN KARAN ZA DN O SINGLU ª ZA GENERACIJUº I ª SUKOBUº ČULA

Detalj iz spota - filma

NUMERA ª DEDA MRAZ JE ŠVORCº

Glumac Gordan Kičić u spotu Kralja Čačka Film “Realna priča” već tri nedjelje puni bioskope širom zemlje i regiona, a želeći da dodatno obraduje svoju publiku, reditelj i glavni glumac Gordan Kičić priredio je prvi spot sa muzikom iz filma, koju potpisuje Kralj Čačka. Glavna muzička numera “Deda Mraz je švorc” već se uveliko emituje na radio stanicama, a Kičić navodi da je od početka rada na filmu vjerovao da će se muzika Nenada i Marka Marića odlično uklopiti u “Realnu priču”, koju je za tri nedjelje prikazivanja vidjelo više od 50.000 gledalaca. “Senzibilitet i zvuk se idelano uklopio u film. Smatrao sam da takva vrsta muzike, koja je kod nas rijetkost, mo-

že da bude posebna vrijednost filmu. Mi se nismo poznavali ranije, samo sam slušao njegovu muziku, ali kada smo počeli da sarađujemo na filmu, zaista smo se odlično uklopili”, opisao je Kičić svoju saradnju sa Kraljem Čačka. Nenad Marić, alijas Kralj Čačka, objašnjava da se prilikom odabira pjesama za film trudio da temama, harmonijom i bojama isprati stil “Realne priče”. “Ideja je bila da muzika u filmu bude sa mjerom podrška emociji koju film nosi, što je bio uzbudljiv zadatak za nas. Uz blage sugestije reditelja došli smo do finalnih tema i zvuka za koji mislim da dobro radi uz sliku”, smatra Marić.

VRATILA SE ALANIS MORISET

Poslije šest godina u etru singl “Reasons I Drink” Poslije šest godina pauze od muzičke karijere, Alanis Moriset je objavila novu pjesmu pod nazivom “Reasons I Drink”, ujedno najavivši novi album i turneju. Njen 9. studijski album će se zvat i “S u c h Pretty Forks in the Road”, a slušaocima će biti dostupan od 1. maja sljedeće godine. Krajem oktobra prošle godine, izjavila je na društve-

nim mrežama da je napisala 23 pjesme. Njeni obožavaoci željno iščekuju cio paket, koji će ujedno obilježiti i 25 godina njene karijere. Alanis se proslavila deve de s etih, kad je cio svijet pjevao uz njene, tad revolucionarne, “You Oughta Know”, “Hand In My Pocket2, “Head Over Feet”, “Thank U”, “Ironic”, “Hands Clean” i mnoge druge. Fi.J.

MUZIKA ODIŠE TOPLINOM, A EKRANI SU HLADNI Zvijezde ti nekada pomognu da riješiš ono što je odavno tu, kao, recimo, trn u srcu, pa je i nova pjesma tako pala u moje krilo, slikovito će Karan

⌦ Danilo Brajković Splitski slavuj Goran Karan mirne duše može da isprati 2019. godinu i dočeka sljedeću. Početkom jula, prva nagrada i stručnog žirija i publike 59. Splitskog festivala pripala je Karanu, Tediju Spalatu i klapi Sveti Juraj HRM za numeru “Kuća naše pisme”. Treći put u istoriji desilo se da Splićanin trijumfuje na svom terenu, a prije Karana učinili su to legendarni Mišo Kovač i Petar Grašo. Mada je pomenuti uspjeh bio sasvim dovoljan da ukrasi 2019, Karan se nije zadovoljio učinjenim, smatrajući da nedostaje još jedan bitan šraf. Pronašao ga je u pjesmi i spotu “Za generaciju”, koji su objavljeni krajem prošlog mjeseca. Ko zna koji put u višedecenijskoj karijeri Karan nije ni izdao sebe ni iznevjerio povjerenje publike. Šmekerski, svojstveno gradu čije ime ponosno pronosi od početka karijere, na dan premijere Karan je pojasnio da pjeva o dragim ljudima koje odavno znamo i zauvijek volimo, kao i da bez obzira na to kako živimo istina ostaje naša najdraža zajednička tajna. “Ova pjesma prilika je da srcu natočimo kap tog do-

brog starog vina i da bar na neprocjenljiv trenutak ponovo doživimo najbolje dane”, napisao je Karan.

■ STARA I NEPROLAZNA LJUBAV

Pjevač je ujedno autor muzike i teksta, dok je Nikša Bratoš bio zadužen za aranžmanski dio. Uprkos toj raspodjeli snaga, Karan za Dnevne novine kaže da, ipak, nije sve bilo u njegovim rukama kada je stvarao novu pjesmu o starim ljubavima. “Srećan sam što je ova priča došla do mene. To kažem jer osjećam da ti nekada nešto padne u krilo bez obzira na tvoja nastojanja. Nikša je napravio jednostavan, direktan i ajmo reći frajerski aranžman”, cijeni Karan, navodeći da sve što se dogodi u pjesmi - ostaje u pjesmi. “O starim ljubavima pjevam, mada je, možda, bolje reći - o neprolaznim ljubavima. Zvijezde ti nekada pomognu da riješiš ono što je odavno tu, kao, recimo, trn u srcu. Ova pjesma je muzičko i toplo utočište, živa uspomena na mjesto kom pripadamo i srcem i

NAGRADA I STRUČNOG ŽIRIJA I PUBLIKE 59. SPLITSKOG FESTIVALA PRIPALA JE LJETOS GORANU KARANU, TEDIJU SPALATU I KLAPI SVETI JURAJ HRM ZA NUMERU “KUĆA NAŠE PISME”

PETAK, 6. 12. 2019.

Foto: Dejan Lopičić

dušom”, manirom vrsnog poete poentira Karan. Opijenost ljubavlju i talenat za lijepu i adekvatno napisanu riječ u Karanovom slučaju nije plod slučajnosti. Ipak je učio od najboljih, onih čiji je interes neprolaznost stihova, a ne profit. “Imao sam sreću da sarađujem sa velikim autorima.

Želim da se zbliŽite

Karan uz “Za generaciju” spušta zavjesu na 2019, a već je zapisao nekoliko želja za 2020. “Ljudi, zbližite se, i doslovno i figurativno. Godina je bila sjajna, donijela mi je tu lijepu uspomenu i nagradu u Splitu. Bez obzira na to što se muzikom ne bavim zbog nagrade, bilo mi je drago zbog ove. Znate, Split je, ipak, Split. Moja kuća. A u 2020. neka se ne ponavlja ništa - idemo dalje, pa šta Bog da”, spreman je Karan.

zabava Zdenko Runjić, Neno Ninčević, Rajko Dujmić, Zrinko Tutić - neki su od njih. Od početka karijere, kada sam bio u rok bendu i svirao gitaru, inspirisalo me je pisanje. Tih posljednjih šest godina Runjića, od 1998. do 2004, bio sam mu poput šegrta i puno sam naučio. Bio je veliki izazov da, nakon toliko dobrog izbora u katalogu, kasnije sam napravim relevatnu stvar za početak. U ovom trenutku imam više od 40 pjesama i privilegovan sam time da mogu izabrati, a ne da objavljujem prvu koje se dohvatim”, zadovoljan je Karan.

■ Još da možeš mirisati...

“Za generaciju” ima i vizuelno ruho. Pa gdje bi to drugo stari morski vuk snimao nego pokraj mora. Ipak, Karan nije posegao za splitskim kadrovima, već je otišao u Zadar. Na tamošnjoj rivi, pod režiserskom palicom Igora Boića, ljubavni spot rame uz rame sa Karanom snimili su i glumci: Ivan Arbanas, Ni-

17.000

Goran Karan

kolina Miletić, Ana Župan, Leni Franić i Mari Dragin. Boić smatra da je Karan još jednom stihove, kako kaže, spretno muzički upakovao i tako nam vjerno prikazao karakter i poručio: “Život je komplikovan, ali predivan”. S druge strane, Karan sve češće uporedo sa pjesmom predstavlja spot, mada ne skriva šta mu je milije. “Čim postoji mogućnost da nešto gledaš dok slušaš, uključićeš oba čula. Još da može mirisati, pa sigurno bi uključio i treće. Imajući u vidu određene prednosti vizuelnog, vjerovatno bi i dirao da možeš, ali ekrani su, ipak, samo ravni i hladni. Pisao sam i prikazao ovu temu iz moje perspektive, ali naravno da će publika pronaći svoju generaciju. Ipak, svaka generacija ima svoje potrebe, ali ih manifestuje na različite načine. Jedno je isto - uvijek je potreban iskren i jak odnos za ljubav i prijateljstvo. Pitanje je hoćemo li o tome slušati kroz rokenrol, pop, klasiku... Na nama je da ponudimo, pa neka bira ko šta hoće”, zaključuje Karan.

PREGLEDA TRENUTNO BILJEŽI SPOT “ZA GENERACIJU” NA JUTJUBU

Sa snimanja spota “Za generaciju”

zdravlje

PETAK, 6. 12. 2019.

možemo da ojačamo organizam

Upotrijebite najzdravije namirnice

Smjena godišnjih doba i hladnije vrijeme donosi veće izazove za naš imunitet. Ne možemo da utičemo na to da li će nas neki virus napasti ili neće, ali možemo da ojačamo organizam kako bi se lakše izborio sa vi-

rusima. Većina ljudi najčešće posegne za određenim suplementima, a malo ko se okrene prirodnim antibioticima. U borbi protiv virusa i bakterija spas potražite u prirodnim namirnicama, a s obzirom na to da je velika vjerovatnoća da ove namirnice već imate u domu, iskoristite sve njihove blagodeti. Bijeli luk Zamislite tek koliko je dobar u borbi protiv virusa i bakterija. U narodu najpoznatiji sinonim za bijeli luk je - prirodni antibiotik i ujedno je najbolja preventiva. Efikasno ubija viruse i gljivične infekcije, snižava krvni pritisak i nivo holesterola u krvi. Odličan je

antioksidans, riznica je vitamina i minerala, trebalo bi ga uvrstiti u svakodnevnu ishranu. Pošto bijeli luk ima izrazito jak miris, peršun je taj koji uspješno eliminiše neprijatan zadah. Đumbir Porijeklom iz Kine, ovo je namirnica koja se već hiljadama godina koristi na više načina: kao lijek, začin, hrana i sredstvo za uljepšavanje. Bogat je vitaminom B, kalijumom, manganom, bakrom i magnezijumom, a njegov glavni sastojak, gingerol, poboljšava rad crijeva. Kod nas se može kupiti u obliku sirupa, praha ili svjež, a konzumira se na više načina. Može se rezati i grickati sirov, kandirati

ili piti kao čaj. Pomaže kod mučnine i problema sa varenjem, a ubrzava metabolizam, sagorijevanje masti i mršavljenje i odličan je za detoksikaciju, posebno kod pušača. Peršun Maloprije smo ga pomenuli da je odličan u suzbijanju neprijatnih mirisa, ali trebalo bi i naglasiti da je izuzetno bogat mineralima i vitaminima. Poslije šipka i borovnice, peršunov list sadrži najviše vitamina C, više i od limuna. Tu su i vitamin A i oni iz B grupe, među

kojima je i izuzetno rijedak B 12, važan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Bogat je mineralima poput: gvožđa, kalcijuma, mangana, magnezijuma i bakra. Snažan je diuretik, podstiče izbacivanje tečnosti iz organizma, reguliše krvni pritisak, smiruje nervni sistem. U narodu se ova biljka koristila čak i za liječenje slabovidosti, kao i za ublažavanje problema sa bešikom i mokraćnim kanalima, te je peršunov čaj broj jedan u liječenju. (Lepota i zdravlje.rs)

zdravlje

Psiholozi upozoravaju

PETAK, 6. 12. 2019.

Deset snova koje ne treba da ignorišete

Vjekovima su ljudi pokušavali da protumače značenje snova, dok su naučnici napravili nevjerovatna istraživanja u ovoj oblasti. Onirologija ima za cilj traženje veze između snova i funkcionisanja mozga. Psiholozi su sigurni da snovi mogu mnogo toga reći o životu i o tome što se dešava pojedincu. 1. Pad Stručnjak za snove Jan Valac vjeruje da snovi u kojma sanjate da padate ukazuju na osjećaj gubitka kontrole nad životom. Stoga, čovjeku se može učiniti da je opterećen sa previše odgovornosti koju ne može izbjeći, ili mu je život stresan. Neki psiholozi snove u kojima padate objašnjavaju sa stanovišta elementarne fiziologije. Nakon što zaspite, nervni sistem se smiruje, otkucaji srca i krvni pritisak padaju, a mozak usporava svoju aktivnost. Svi ovi faktori, kao i vaše opšte stanje psihe tokom dana, mogu doprinijeti uranjanju u “hipnotično ludilo”. Ovo su kontracije

mišića koji prate prelazak osobe iz budnosti u san. Oni mogu biti pogoršani efektima kofeina, anksioznosti, stresa, pa čak i nedostatkom sna. 2. Gubitak zuba Ako osoba sanja o gubitku zuba ili propadanju zuba, tada pati od niskog samopoštovanja. Činjenica je da je naš osmijeh prva stvar koja privlači druge. Dok drugi stručnjak na polju onirologije, Patricija Garfield, vidi u snu gubitak zuba prisustvo potisnutog gnijeva. Po pravilu, ako obuzdamo agresiju u sebe, tada nesvjesno stiskamo zube. To dovodi do problema sa zubima, a u snu nam se čini da ih gubimo ili samo suočeni sa potrebama da potražimo pomoć kod stomatologa. 3. Neuspješan javni nastup ili ispit Mnogi ljudi sanjaju o neuspjehu u školi, ili kako su se osramotili tokom javnog govora. Na primjer, učenik ste i zaboravili ste pjesmu koju morate da

izrecitujete na školskoj priredbi. Takvi snovi govore o stresu ili osjećaju koji vas muči neposredno prije spavanja. Takođe takvi snovi ukazuju i na osjećaj odgovornosti za neki problem koji ne možete riješiti. Kao rezultat toga osjećate teskobu. 4. Djelimično ili potpuno golo tijelo Ovi snovi ukazuju na osjećaj sramote. Jan Valac piše: “Takvi snovi govore o sumnji u novu poziciju ili novu vezu, kao i o strahu da će ljudi saznati za vaše slabosti.” Ako ste ponosni na sebe u snu, onda vam se u stvarnom svijetu može činiti da vaš talenat i uspjesi nisu dovoljno cijenjeni. Ako sanjate, na primjer, da ste na razgovor za posao došli obučeni u pidžamu, to znači da niste dovoljno spremni za razgovor sa poslodavcem ili kao sumnja u vlastitu sposobnost. 5. Osjećaj progona Lori Levenberg kaže: “Oni koji izbjegavaju sukobe plaše

se da iznose svoje mišljenje i ne žele da budu uzrok problema, stalno sanjaju snove u kojima ih neko progoni.” Razmislite o svom “progonitelju”. Tako ćete shvatiti šta tačno pokušavate da izbjegnete u stvarnosti: dugove, zavisnost, razgovor o problemima sa supružnikom, traženje posla i td. Neki naučnici smatraju da ovi snovi ukazuju na instinkt za preživljavanje. Sami sebe opominjete da je opasnost blizu i da morate da se sklonite. 6. Prirodna katastrofa ili kraj svijeta U nekom trenutku svog života svi smo sanjali neku prirodnu katastrofu ili kraj svijeta. Takvi snovi znače nedostatak kontrole nad problemom ili strahom. Društvene mreže samo pogoršavaju te snove, jer obiluju pričama o apokalipsi, klimatskim promjenama itd. Kao rezultat toga nastaju snovi koji nam utjeruju strah u kosti.

PETAK, 6. 12. 2019.

zdravlje

Ako osoba sanja o gubitku zuba ili propadanju zuba, tada pati od niskog samopoštovanja. Činjenica je da je naš osmijeh prva stvar koja privlači druge

Kašnjenje, trudnoća, nesreća...

7. Saobraćajna nesreća ili neispravan automobil Patricija Garfild vjeruje da su žene sklonije ovim snovima, jer često upravo oni ukazuju na gubitak emocionalne povezanosti sa voljenom osobom ili problemima u vezi. Snovi o saobraćajnim nesrećama nam govore o nedostatku podrške u stvarnom životu i nemogućnost da se sami izborimo sa poteškoćama. 8. Trudnoća Čudno je to što snove o trudnoći mogu da sanjaju i muškarci isto koliko i žene. Psiholog David Bedrik kaže: “Trudnoća znači da u nama raste nešto novo.” Takvi snovi ukazuju na to da ćete uskoro dati svijetu neke nove ideje ili kreacije. Dakle, možete sanjati da ste trudni ako preuređujete kuću ili razvijate zaplet nove knjige. 9. Kašnjenje Stručnjak za neurologiju Majkl R. Olsen tvrdi da

kašnjenje u snovima ukazuje na strah da ćete propustiti nešto važno u životu. Ako ste previše zaokupljeni poslom ili ne posvećujete dovoljno vremena mužu ili djeci, onda ovaj san služi kao signal o potrebi da usporite i promijenite prioritete. 10. Nepoznata soba ili kuća Snovi da ste ušli u nečiju kuću ili sobu ukazuju na potrebu za samoistraživanjem. Neki dio vaše ličnosti je zatvoren i očajnički traži puštanje. Zasebna soba u zgradi simbol je skrivenog talenta ili neiskorišćene vještine. Psiholog Edi Trevers tvrdi da svaki naš problem ima zasebnu sobu. Ako sanjamo da smo ušli u tuđu kuhinju, to prema Ediju znači da prolazimo kroz lične promjene. Ako smo ušli u tuđe kupatilo, težimo da izbacimo negativne i otrovne ljude iz svog života. Ako smo ušli u tuđu spavaću sobu, to znači da želimo da promijenimo nešto vezano za naš ljubavni život.

U nekom trenutku svog života svi smo sanjali neku prirodnu katastrofu ili kraj svijeta. Takvi snovi znače nedostatak kontrole nad problemom ili strahom

zdravlje

Nutricionista savjetuje

PETAK, 6. 12. 2019.

Kako da tokom slava ne unesete 6.000 kalorija Stigla je sezona slava, po mnogima jedan od omiljenih perioda godine kada se porodica i prijatelji okupljaju i uživaju u omiljenim ukusima. U isto vrijeme, to nisu laki trenuci za one koji se trude da baš tada izgube kilograme, ali i za one koji vode računa o svom izgledu i ne žele da se ugoje za vrijeme slavlja i praznovanja. “Ubjedljivo najveća greška koju dosta ljudi pravi je pretjerano komplikovanje svega po pitanju ishrane i to ih često parališe da uopšte krenu. Bave se detaljima, a zanemaruju suštinu”, kaže za B92 Nada Piliškić, nutricionista, te dodaje: “Toliko se priča o nekim suludim pravilima i teorijama (poput one da voće truli u organizmu kada se jede na određeni način, da se ne miješaju ugljeni hidrati i proteini itd.), a istina je da bi promjenu vidjeli i da upotrijebe samo ono što već znaju - da svedu na minimum unos slatkiša, grickalica i brze hrane”. Kao drugu grešku nutricionista navodi to što očekuju da sve ide savršeno i da nikada ne pojedu ništa što “ne treba”.To bi u prevodu značilo 80/20, odnosno 80 odsto nutritivno bogate hrane i 20 odsto čega god želite. Na koji način da prilagodimo jedenje po slavama svom režimu? Vaš režim bi trebalo da podrazumijeva i hranu koju ćete jesti na slavama, rođendanima i ostalim proslavama. To je prosto dio socijalnog života i sve što treba da uradite je da uklopite to u svoj režim.

Praktično, znači da tog dana i za taj konkretan obrok jedete šta god vam se jede, ali da ne pretjerujete sa količinom. Ukoliko ipak želite da povedete računa o izboru i tada, birajte svježe salate, meso i povrće, a izbjegavajte sve one salate sa majonezom i sličnim visoko kaloričnim dodacima. I naravno, pojedite 1-2 kolačića ili parče torte. Da li treba da izbjegavamo da jedemo hranu po slavama? To bi možda i uspjelo nekoliko puta, a onda biste shvatili da je socijalni život takođe važan i na kraju biste se još gore prejedali na svakom narednom događaju. Nije poenta biti uskraćen za bilo šta već samo pametno birati. Intervencija koju treba da učinite je vrlo prosta, da ne pojedete 6000 kalorija. To je zaista ogromna količina hrane. Ukoliko samo budete pratili svoj osjećaj i prosto stanete kada osjetite da vam je dosta, sigurno nećete pojesti toliko hrane. Ako budete jeli sa pravom dozom uživanja, sigurna sam da nećete ni imati potrebu da tu količinu hrane i unesete u svoj organizam. Na vama je da odlučite da li ćete birati neke varijante koje su manje kalorične ili ćete se pak opustiti i jesti sve. U redu su obje opcije, možda jednom budete željeli ovako, drugi put onako. Problem je što ljudi misle da su prekršili ishranu kad tako jedu i ugoje se zato što nastave tako, a činjenica je da se niko se nije ugojio od nekoliko slavskih obroka.

PETAK, 6. 12. 2019.

Fizička aktivnost kao način “iskupljenja” zbog jela nije nešto što bih preporučila jer može dovesti do poremećenog odnosa sa hranom, a da ne govorim o tome da se onda aktivnost posmatra kao kazna, a trebalo bi da bude uživanje i dio životnog stila. Šta da pijemo tokom praznika? Šta god volite, ali moja preporuka je da to većim dijelom bude voda ili nekalorična pića. (B92)

zdravlje

Režim ishrane Da li je važno da se opterećujemo hranom i tako da održavamo režim ishrane? Važno je da uživate i u praznicima i u hrani koja je dio toga. Samo održavanjem zdravog odnosa prema hrani ćete biti u stanju da ponovo jedete isto kao i prije praznika. Ukoliko budete imali osjećaj da nešto kršite i da vam je određena hrana zabranjena, sve će ići mnogo teže. A kao što sam rekla, niko se nije ugojio od nekoliko prazničnih obroka već od konstantnog pretjerivanja kada je količina hrane u pitanju.

Vaš režim bi trebalo da podrazumijeva i hranu koju ćete jesti na slavama, rođendanima i ostalim proslavama. To je prosto dio socijalnog života i sve što treba da uradite je da uklopite to u svoj režim

Na vama je da odlučite da li ćete birati neke varijante koje su manje kalorične ili ćete se pak opustiti i jesti sve. U redu su obje opcije, možda jednom budete željeli ovako, drugi put onako

ENIGMATIKA

PETAK, 6. 12. 2019.

FOTO UBOD

Koliko ima sati?

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Surov okršaj

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2675

2014-02-08

Medium level

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2676

2014-02-09

Medium level

Sudoku puzzle No. 3099 2015-04-08

3 8

www.sudokukingdom.com 3 9 5 6 2 7 4 1 7 4 8

6 7

3 4

1 8

3 5

5 3

Puzzle solution: 7 1 6 8 5 2

2 6 7 5 8 3 1 9 4 Sudoku puzzle No. 3100 2015-04-09

6 9

6 8

6 7

5 5

2 1

9 2

6 8

8 9

PETAK, 6. 12. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #M873MB

Adapt Adapt Adroit Adroit Agenda Agenda Alien Alien Amusingly Apprenticeship Amusingly Averts Apprenticeship Begin Bowed Averts Burble Begin Bused Catnip Bowed Comas Burble Curse

Redoes Rifles Scrape Establishment Electrify Preen Shove Fells ErectFight Prone Sized Haven Establishment Redoes Sleeves Sphere Laziest FellsMaple Rifles Stirs Suite FightMiles Scrape Tickles Modal Haven Shove Venture Myself Verges Nines Laziest Sized Violated Preen Maple Sleeves Weaves Prone Comas Electrify

Erect Curse

Bused

Miles

Catnip

Modal

Myself

Suite

Nines

Tickles

HOROSKOP OVAN Imaćete razne poslovne promjene danas, ali ćete uspjeti da sve ispratite na pozitivan način. Jedna nova osoba se pojavljuje u vašem životu, a vi osjećate da bi trebalo da joj date malo veći značaj. Puni ste energije.

BIK Potreban vam je neko da donese odluku po pitanju vaše poslovne budućnosti. Niste zadovoljni svojom vezom ili brakom i smatrate da su vam potrebne promjene. Ne osjećate se voljeno. Mogući problemi sa nesanicom.

BLIZANCI Možete da se nadate pozitivnim preokretima kad je u pitanju vaše polje posla. Očekuje vas zanimljiva komunikacija sa simpatijom. Uskoro ćete imati šansu da se bolje upoznate. Problemi sa cirkulacijom su mogući.

VAGA Imate mnogo ambicija i želite da se maksimalno posvetite poslu kako biste mogli sve da ih realizujete. Dopada vam se osoba koja pokazuje da je spremna da vam se više posveti od vašeg bivšeg partnera. Prilično ste umorni.

ŠKORPIJA Pred vama je povoljan dan za posao u kojem možete da ostvarite dosta korisnih i važnih promjena. Bivša ljubav pokušava da se vrati u vaš život, ali vi ne pokazujete interesovanje ka njoj. Prijala bi vam masaža.

STRIJELAC Mogući su manji nesporazumi na poslovnom polju. Sa saradnicima vas očekuju nesuglasice u narednom periodu. Dopada vam se osoba koja je na neki način povezana sa inostranstvom. Posjetite stomatologa.

Venture Verges Violated Weaves

Sphere

RAK Na polju posla ćete imati neke manje probleme danas. Potrudite se da se više posvetite svojim obavezama. Očekuje vas period u kojem ćete imati emotivne dileme i probleme u odnosu sa partnerom. Čuvajte se prehlade.

JARAC Moguće je nećete uspjeti da ostvarite sve planove koje ste imali. Današnji dan vam donosi neke manje poslovne kočnice. Niste zadovoljni samoćom i želite promjene na polju ljubavi. Smanjite unos masne hrane.

REBUS

Stirs

Moguće je da razmišljate o tome kako bi trebalo da organizujete svoj posao u budućnosti. Danas ste veoma emotivni i na neki način malo razdražljivi, pa možete da budete skloni nesuglasicama. Problemi sa štitastom žlijezdom.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Vijali me Tunišani

Niste dovoljno koncentrisani na svoj posao i nije vam lako da se fokusirate danas. Očekuje vas težak dan. Ako vas je partner na neki način povrijedio, sada nemate snage u sebi da mu oprostite. Moguća je vrtoglavica.

VODOLIJA Pred vama je povoljan period da osmislite svoju poslovnu strategiju. Očekuje vas prilika da mijenjate neke stvari. Imate probleme sa voljenom osobom koja nije raspoložena za bilo kakve kompromise. Podložni ste bolestima.

RIBE Vrijeme je da se pozabavite svojim poslom malo ozbiljnije. Ovo je trenutak u kojem treba da preuzmete odgovornost. Odnos sa voljenom osobom mogao bi da bude poljuljan zbog miješanja sa strane. Problemi sa bubrezima.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PETAK, 6.12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 6.12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 6. 12. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 18. KOLO BUDUĆNOST U DERBIJU BOLJA O

DA LI STE ZNALI

Budućnost je nastavila dobar niz protiv Iskre - plavi su vezali sedmi međusobni meč bez poraza protiv Danilovgrađana: pet pobjeda, dva remija. Sa druge strane, Sutjeska na 18 utakmica zaredom nije izgubila od Grblja - 10 pobjeda, osam remija.

PLAVI ODLEPRŠALI

Etapa broj 18 u Telekom 1. CFL se odigrala baš onako kako je Budućnost sanjala - pobjeda pod Goricom nad Iskrom (1:0) i kiks Sutjeske u Radanovićima protiv Grblja (1:1). To znači sljedeće: “plavi” imaju tri boda više od šampiona, šest od iznenađenja sezone, s tim što imaju utakmicu manje sa posljednjeplasiranim Grbljem. Učenici Mladena Milinkovića su pred solidnim brojem gledalaca dominirali protiv izabranika Aleksandra Nedovića - kontrolisali su igru, nijesu dozvolili protivniku praktično da šutne, kroz pas su pravili šanse, ali ozbiljne situacije nijesu riješili Dejan Zarubica, Igor Ivanović i Slavko Damjanović. Zato je Draško Božović bio smiren sa bijele tačke - Ognjen Obradović je nesmotreno srušio Igora Ivanovića, a iskusni vezista je iskoristio taj poklon. Možda je Budućnost imala blokadu, jer je već

vićima preko Boža Markovića, imala je sve u svojim rukama u tom 51. minutu, ali je tri minuta kasnije najbolji strijelac

znala da je Sutjeska zastala - šampion je poslije poraza upisao - remi. Družina Nikole Rakojevića je povela u Radano-

1. BUDUĆNOST