Dnevne novine 7-8. decembar 2019. by Dnevne Novine

MARKO ČANOVIĆ IZ MINISTARSTVA ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA ZA VIKEND NOVINE ■10 11 ■10 11

OTVORENA MANIFESTACIJA NA TRGU NEZAVISNOSTI U PODGORICI

Obrađeno više od 33.000 zahtjeva za legalizaciju

Praznični pazar je najljepše lice grada ■3

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019. BROJ 2550 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR■ 2

METAK U ČELO

PRIBILOVIĆ U RADNOJ POSJETI OPŠTINI BERANE

MALIM ULAGANJIMA DO BOLJEG KVALITETA USLUGA ■ 20

ZAŠTO DANAS POKRET ª ODUPRI SEº ORGANIZUJE OKUPLJANJE GRAĐANA

ORGANIZUJU PROTEST DA OPRAVDAJU PARE?■ 8 9

INTERVJU: ANDRIJA NIKOLIĆ, POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Opozicija već sprema alibi za poraz na izborima ■ 5 7

NIKŠIĆANIN MILOŠ MIRKOVIĆ STIPENDISTA EK NA SAMITU U LONDONU ■ 30 31

ZAVRiJEDIO TITULU AMBASADORA ZA MIR ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

Onaj DPS je za sve kriv. Oni bi na tamo neke izbore, a mi demokratski i ●NEZVANIČNO pošteno tražimo da bez izbora postanemo ministri, a Aleksa da bude premijer, makar 300 dana. Ipak je on magistar sa ustavnim plagijatom...

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

Urazumite se, nije lako protiv boga ratovati... U pravu si, Amfilohije, ti si naš bog, jer ovaj gore nije ni pravno ni fizičko lice...

DR MILOVAN MILO JANKOVIĆ, DOBITNIK SPECIJALNOG PRIZNANJA ª ISKRAº ZA GRAĐANSKI DOPRINOS OPŠTEM DOBRU

Život obilježen humanošću Odluka o slučaju ª Kovertaº do kraja godine Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio je juče da će u narednih 15 dana biti donešena odluka u slučaju “Koverta”. “Pošto se predmet nalazi u istrazi, odluka može biti podizanje optužnice ili obustavljanje istrage”, objasnio je Katnić. ● 16

Postoje ljudi čije i samo pominjanje u društvu uvijek naiđe na osmijeh i pozitivne komentare. Ljudi za koje svi žele da kažu - “a, znam ga”. Ljudi čiju karijeru su obilježili humanost, posvećenost i društvu i pojedincu podjednako. Jedan od takvih je i humanista, ljekar, društveni radnik i ovogodišnji dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru “Iskra” dr Milovan Milo Janković.

JUBILEJI GRADA DANILOVA

● 18-19

SUBOTA

NEDJELJA

Ponosan na svoju istoriju Danilovgrad obilježava sjećanje na svijetle stranice svoga ljetopisa... vijek i po od prvog urbanističkog plana, stotinu godina od formiranja ćelije KPJ, zatim Učiteljske škole, 75 godina od oslobođenja, pa pola vijeka od posjete Josipa Broza Tita...

● 20-21

SPRIJEČITI ZLOUPOTREBE U OBLASTI KONCESIJA

Vujović: Neko je mrzovoljan što država Crna Gora postoji Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je juče u Skupštini da će se budućim zakonom o koncesijama, o čijim su izmjenama i dopunama poslanici završili raspravu, osigurati plaćanje koncesione naknade, koja je do sada bilo isključivo dio ugovora o koncesijama. ● 12

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, u jutarnjim satima ponegdje ima uslova za padavine, a tokom dana u većem dijelu zemlje uglavnom suvo vrijeme. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 13, najviša dnevna od 5 do 18 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, krajem dana u sjevernim predjelima južni u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 11, najviša dnevna od 6 do 17 stepeni.

U čast 8. decembra, datuma na koji je 2017. godine Crna Gora dobila međunarodni jezički kod, najviše ćemo učiniti staranjem o nasljeđu i kulturnoj baštini, istakao je u razgovoru za Vikend novine Novica Vujović, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. ●28-29

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

GRADONAČELNIK OTVORIO MANIFESTACIJU NA TRGU NEZAVISNOSTI

Vuković: Praznični pazar je najljepše lice grada

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

METAK U ČELO

Sa uručenja nagrada Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković otvorio je u petak veče drugi Podgorički praznični pazar na Trgu nezavisnosti i tom prilikom dodijelio priznanja najboljima u turizmu i ugostiteljstvu Glavnog grada za ovu godinu. Manifestacija će trajati od 6. decembra do 2. januara. “Drago nam je što smo istrajali u namjeri da glavnom gradu podarimo sadržaj zbog koga smo do prošle godine morali da idemo u veće evropske gradove. Sada, ono što imamo u neposrednom okruženju, u Beogradu, Zagrebu, Budimpešti, Beču imamo i u Podgorici. Ovaj Pazar će svake godine biti ljepši i sadržajniji. Ovo je ta evropska Podgorica o kojoj smo govori-

li i o kojoj smo sanjali. Ovo je najljepše lice ovoga grada i ponosan sam zbog toga”, istakao je Vuković. Turistička organizacija Podgorice nagradila je pojedince i kolektive koji su radom i zalaganjem doprinijeli podizanju kvaliteta i dodatnoj promociji turističke ponude grada. “Danas imamo potpuno novu sliku, novu razglednicu Podgorice, jer naš grad postaje prepoznatljiv i nudi kvalitetan turistički proizvod”, kazala je direktorica Turističke organizacije Podgorice Tatjana Popović, dodajući da Turistička organizacija Podgorice duže od tri decenije nagrađuje pojedince i kolektive koji su doprinijeli obogaćivanju i dodatnoj promociji turističke

ponude Glavnog grada, te podstiče i ostale da unapređuju, kako svoje poslovanje, tako i lične, profesionalne vještine. D.J.

NAGRAĐENI

Gradonačelnik je, u kategoriji za najbolje kompanije i institucije, dodijelio priznanja kompaniji Savana Continental Property Management & Lodging, hotelu Perla Residence Hotel & Spa, restoranu Gostiona 1928, kafe baru Caffeine Coffee Shop, poslastičarnici Tamu Dessert Lounge, turističkoj agenciji Terra, manifestaciji Underhill Fest, turističko-izletničkom mjestu Prihvatilište i oporavak životinja Crna Gora i časopisu Caffe Montenegro. Kada je riječ o najboljim pojedincima, priznanja su dobili menadžer restorana Porto Nikola Buzdovan, recepcionerka u hotelu Verde Complex Vesna Drobnjak, kuvar u restoranu Akademija piva Radovan Bulatović, konobar restorana 100 manira Milovan Vavić i turistički vodič Dušan Drakić. Priznanja su dobili i najbolji komunalni radnici u Podgorici, Ćamil Asanović i Bajram Gaš. Posebno priznanje za doprinos u turizmu dobio je Milo Radonjić iz hotela CentreVille Hotel & Experiences, a specijalnu nagradu za promociju putem internet kanala komunikacije Balša Strugar.

Metak u čelo, prebiću ti i drugu nogu, plus neke psovke, po ocjeni potpredsjednika parlamenta Nimanbegua, neprimjerene za javnu upotrebu... To je minule neđelje bio skupštinski vokabular poslanika Demokratskog fronta. Dodatno su nabrijani veliki Srbi u našoj Skupštini, profašističkom metodologijom, prebrojavali po nacionalnoj pripadnosti i poslanike i članove Vlade nazočne parlamentarnom zasijedanju. Posebno su „na meti“ bili Albanci, Bošnjaci... Uzavreli nacionalistički naboj četničkog vojvode Andrije Mandića i nekih njegovih ađutanata i ađutantkinja rezultirao je, na kraju, tezom da aktuelna crnogorska vlast, u suštini, vrlo predano radi na realizaciji velikoalbanskih i velikobošnjačkih projekata?! Što, je li, ugrožava njihov velikosrpski koncept. U tom naci - bunilu nigdje nije bio Crne Gore i Crnogoraca. Jer bi oni vrlo rado Crnu Goru opet viđeli kao 27. izbornu jedinicu „velike Srbije“, a ne kao 29. članicu NATO saveza, a Crnogorce samo kao dio srpskog nacionalnog korpusa. U stvari, jeste, ali u smislu da ova država nikad nije ni trebalo postoji, a da su Crnogorci „izmišljena nacija“. Mržnja ovaploćena u skupštinskim naci - fašističkim tiradama poslanika Demokratskog fronta, otkrila je, zapravo, strategiju nove izborne kampanje ove političke skalamerije. Šta tamo još traži Crnogorac profesor Radulović, teško je odgonetnuti. Za razliku od Peđe Bulatovića koji se na prošlom popisu, pošteno, prepisao iz Crnogoraca u Srbe. No, da se ne shvati pogrešno, niko u ovoj Crnoj Gori nema ništa protiv Srba, ali, kako je to dobro definisao poslanik Papović, uvijek će građanska Crna Gora biti protiv bjelaša i četnika. Srbima u Crnoj Gori, naime, nijesu neprijatelji Škrelja, Nimanbegu, Bošnjaci, Hrvati ili Crnogorci, njihovi najveći neprijatelji su ovi „što ih brane“! kao što su „odbranili“ sve, od Knina do Kosova... Minula neđelja protekla je i u znaku politički infantilnih pokušaja dijela opozicionih političara da produkuju trajno vanredno stanje u Crnoj Gori. Tako je mlađani lider Demokrata, inače ustavni plagijator, Aleksa Bečić, uz podršku bivšeg nezavisnog novinara, a sada nezavisnog poslanika, i medijskog konsultanta DK-ja Neđeljka Rudovića, kao i bivšeg ministra u vladi Mila Đukanovića, odnosno bivšeg lidera Demokratskog fronta, Miodraga Lekića. Tako je Bečić (usput, i on je bivši propali kandidat SNP za gradonačelnika Podgorice), već rasporedio ministarska mjesta u “tehničkoj vladi” koja bi funkcionisala “od sada do vječnosti”. Po 300 dana, svake četvrte godine?! Tri bivša tako bi da trasiraju budućnost Crne Gore. Ovo uistinu nije plagijat, jer toga niđe na svijetu nema! Metak u čelo demokratiji! PS: U prilog odbrani teze da u Crnoj Gori ne postoji animozitet prema Srbima, naprotiv, evo citata baš srpskog književnika Svetislava Basare koji najbolje definiše kod crnogorskih opozicionara i njihove aktuelne narative u vezi sa „ prebijanjem druge noge i metkom u čelo“: „Antropomorfni organizmi koji se u fantastičnoj verziji Darvinove evolucione lestvice nalaze na granici između sisara i crevne flore”.

Elektroprivreda Crne Gore domaćinstvima nudi OTPLATU DUGA PO NAJPOVOLJNIJIM USLOVIMA: Fiksna mjesečna rata 20 eura Izuzeće od prinudnih mjera naplate Obustava obračuna zatezne kamate JEDINI USLOV JE DA SU PLAĆENA TRI POSLEDNJA RAČUNA

Od 1. oktobra do 31. decembra 2019. godine, za: domaćinstva domaćinstva domaćinstva domaćinstva

kojima ističe Sporazum u akciji ''Podijelimo teret 5'' koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije koja su isključena sa mreže koja žele reprogramirati postojeći klasični Sporazum

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: ANDRIJA NIKOLIĆ, POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

OPOZICIJA VEĆ PRIPREMA ALIBI ZA GUBITAK IZBORA

■ Spremnost parlamentarne većine da pregovara o svemu što je opozicija smatrala važnim za kvalitet izbornog procesa uticala je na to da njihovi predstavnici u Odboru iznova pokušaju da presele priču na teren ultimatuma. Zato se aktuelizuje formiranje tzv. “Vlade građanskog jedinstva”, jer je to jedina tema za koju je u startu saopšteno da ne može biti predmet pregovora, zbog toga što je ustavno neutemeljena ■ Država građana koji poštuju međusobne različitosti - to je politika oko koje se svi moramo sabirati. Tu počinje i završava najvažniji dio naše posebnosti, u čijem centru uvijek mora biti građanin Crne Gore, kako god se nacionalno i vjerski izjašnjavao. Vjerujem da je taj duh građanske otvorenosti Demokratske partije socijalista počeo da daje rezultate

AKTUELNO

⌦ Vesna Šofranac

ve ukazuje na to da opozicija nema želju da dođe do dogovora, jer bi to značilo da nakon izbora treba da priznamo rezultate i čestitamo pobjedniku. To se do sada nije dogodilo. Prema tome, imamo dovoljno razloga da vjerujemo da opozicija ima unaprijed formiranu svijest da ne može pobijediti, te da je pitanje trenutka kada će objelodaniti unaprijed pripremljen alibi, ne bi li osporili validnost izbora”, kaže u intervjuu Vikend novinama poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić. Nikolić u razgovoru za naš list komentariše aktuelna dešavanja na političkoj sceni, dešavanja u crnogorskom parlamentu, Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, kao i poruke nedavnog Kongresa DPS-a poručujući da je najjača partija u državi na Osmom kongresu “došla kao barjaktar emancipatorskog pokreta u Crnoj Gori”. “U prvo vrijeme sama, a kasnije sa koalicionim partnerima, DPS je režirala sve pobjede Crne Gore u novijoj političkoj istoriji. Razloga za zadovoljstvo zbog urađenog ima, ali nema mjesta euforiji. Iako u izbornu godinu ulazimo sa neskrivenim političkim optimizmom, naša misija je projektovana na duži rok. Crna Gora može više i bolje, a najveća odgovornost je na najjačoj partiji u državi. To je ključna poruka koju sa Kongresa šaljemo građanima Crne Gore. Potkrepljujemo je podatkom da je posljednje dvije godine Crna Gora po stopi ekonomskog rasta, među vodećim zemljama u Evropi. Naš zadatak je da rast koji se vidi kroz auto-put, izgradnju i rekonstrukciju brojnih magistralnih i regionalnih puteva, energetskih objekata, podizanje novih škola i vrtića, smanjenu stopu nezaposlenosti za osam odsto i uvećanje broja zaposlenih za 30.000, građani dodatno osjete u svojim novčanicima”, kaže Nikolić. VN: Neposredno prije Kongresa izjavili ste da će najveći partijski skup biti još jedna snažna potvrda političke dominacije i superiornosti DPS u političkom, stručnom i ideološkom smislu. Da li je Kongres opravdao ovakva Vaša očekivanja? NIKOLIĆ: Demokratska partija socijalista je uvijek imala neku nadpartijsku politiku oko koje se okupljala, bilo da je riječ o obnovi nezavisnosti, očuvanju mira i multietničkog sklada ili razvoju države po evropskim i evroatlantskim pravilima. Na taj način, gravi-

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

taciono polje DPS privlačilo je i istaknute pojedince iz društvene i akademske zajednice, čime se front njene politike širio, a istovremeno dobijao na univerzalnosti i modernosti. Spremnost da prihvataju nove ljude i ideje, govori o snažnoj svijesti čelnih ljudi DPS-a da partiju prilagođavaju zahtjevima vremena u kojem živimo, neprestano je usavršavajući. Obnova partijske kadrovske reprezentacije započeta 2016, uspješno je nastavljena u periodu između dva kongresa, a na samom Kongresu svjedočili smo trijumfu te vizije. Nastavili smo sa politikom otvorenih vrata prema mladim i obrazovanim ljudima koji prepoznaju da je DPS kadra da ih približi vrijednostima savremenog svijeta kojem oni teže. A pružiti šansu mladim i sposobnim ljudima, više je od promišljene partijske kombinatorike. Kada tako inicijativan pristup vladajuće stranke uporedite sa nespremnošću lidera opozicije da podmlađuju svoje partije, ili mladim opozicionarima koji nijesu imali strpljenja u postupku preuzimanja čelnih partijskih funkcija, te su zbog toga napuštali matične i stvarali nove stranke, onda je politička, stručna i ideološka dominacija DPS-a još očiglednija. VN: Reforma izbornog zakonodavstva je glavna politička tema već nekoliko mjeseci. Povremeno izgleda kao da je moguće naći kompromis, a onda se oglasila opozicija novim zahtjevima, poput posljednjeg - predlog zakona o vladi, odnosno o formiranju vlade građanskog jedinstva… NIKOLIĆ: Spremnost parlamentarne većine da pregovara o svemu što je opozicija smatrala važnim za kvalitet izbornog procesa, uticala je na to da njihovi predstavnici u Odboru, iznova pokušaju da presele priču na teren ultimatuma. Zato se aktuelizuje formiranje tzv. “Vlade građanskog jedinstva”, jer je to jedina tema za koju je u startu saopšteno da ne može biti predmet pregovora, zbog toga što je ustavno neutemeljena. Situaciju dodatno otežava činjenica da ne postoji ni minimum razumijevanja unutar same opozicije, uz napomenu da jedan njen dio bojkotuje parlament, a dolazi na sjednice Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, dok drugi dio opozicije ne učestvuje u radu Odbora, ali učestvuje na plenarnim sjednicama Skupštine. VN: O čemu se radi… NIKOLIĆ: Sve ukazuje na to da opozicija nema želju da do-

CRNOJ GORI JE MJESTO U DRUŠTVU NAJRAZVIJENIJIH EVROPSKIH DRŽAVA

VN: Vi ste predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Kako Vaše kolege u zemljama Evropske unije gledaju na pokušaj promjene pravila pristupanja za zemlje kandidate, što posebno pogađa Crnu Goru kao lidera u evropskim integracijama? NIKOLIĆ: Posljednje odluke Evropskog savjeta oličene u odbijanju otvaranja pregovaračkog

procesa sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te nagovještaji iz Francuske o mogućoj promjeni pravila pristupanja za zemlje kandidate, proizvod su evropskog nejedinstva, odnosno različitih pogleda unutar same EU na pitanje njene dalje budućnosti. Svi sagovornici iz međunarodne zajednice sa kojima smo u međuvremenu razgovarali, svjesni su da odluke Evropskog savjeta nijesu ohra-

brujuće za Zapadni Balkan, ali da je najgora stvar koja bi sad mogla da se dogodi, da zemlje regiona kažu kako nemaju EU perspektivu i krenu u pogrešnom smjeru. To svakako neće biti manir Crne Gore. Naš cilj je evropeizacija društva, sa ili bez dogledne perspektive članstva u EU. To znači da ostajemo ubijeđeni optimisti da je Crnoj Gori mjesto u društvu najrazvijenijih evropskih država.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

Državni identitet mora biti odgovornost svihdržavnih institucija

đe do dogovora, jer bi to značilo da nakon izbora treba da priznamo rezultate i čestitamo pobjedniku. Najlakše je da se zapitamo, da li se u Crnoj Gori dogodilo da je neko iz redova opozicije priznao poraz na izborima i čestitao pobjedniku. Znamo svi da nije. Prema tome, imamo dovoljno razloga da vjerujemo da opozicija ima unaprijed formiranu svijest da ne može pobijediti, te da je pitanje trenutka kada će objelodaniti unaprijed pripremljen alibi, ne bi li osporili validnost izbora. Do tog trenutka, ponašaćemo se kao da

VN: U uvodnom obraćanju, lider DPS Milo Đukanović je, između ostalog, saopštio da će u fokusu biti jačanje državnog identiteta, da država mora imati koncepcijski jasno osmišljenu identitetsku politiku. Gdje vidite ulogu Vašu u Vaših mladih kolega u osmišljavanju i promovisanju identitetske politike? NIKOLIĆ: Država, kao plemenita ideja u očima svih njenih građana, krajnji je cilj naše identitetske politike. Da bi se izgradio moderni državni identitet Crne Gore, ne treba žmuriti na podjele koje i danas žive. Treba ih razumjeti. A možemo da ih razumijemo ukoliko nastavimo da pokazujemo vrstu dobre volje u odnosu na one koji misle drugačije. Država građana koji poštuju međusobne različitosti - to je politika oko koje se svi moramo sabirati. Tu počinje i završava najvažniji dio naše posebnosti, u čijem centru uvijek mora biti građanin Crne Gore, kako god se nacionalno i vjerski izjašnjavao. Vjerujem da je taj duh građanske otvorenosti Demokratske partije socijalista počeo da daje rezultate. Takođe, želim da vjerujem da u našim redovima ima dosta onih koji razumiju vrijeme u kojem živimo, i koji mogu pomoći drugima da se snađu na tom novom terenu. Zato moderni identitet Crne Gore treba da vezujemo za najviše standarde vladavine prava, najbolje socijalne i zdravstvene zaštite, ljetnje i zimske turističke sezone, auto-puteve, jednake šanse za sjever i jug i sportske dresove sa državnim grbom. Državni identitet Crne Gore mora biti odgovornost svih državnih institucija. imamo partnera koji sa nama želi da radi na kreiranju sistema jednakih izbornih šansi za sve aktere, a ne sistema da bi se pobijedila DPS. VN: Kako vidite razvoj događaja na crnogorskoj političkoj sceni tokom narednih mjeseci, u susret parlamen-

tarnim izborima? NIKOLIĆ: Danas je jedno od suštinskih pitanja za proces dalje demokratizacije Crne Gore, kako ubijediti opoziciju da sa vladajućom koalicijom podijeli odgovornost u tom poduhvatu. Crna Gora je nekad imala solidnu opoziciju, samo se to kolektivno već i zaboravilo, ali neodgovorniju i neubjedljiviju opoziciju, nikad nije imala. Političari koji predstavljaju opoziciju nadgornjavaju se „ko je veći opozicionar“, kao da to znači da su „a priori“ sposobni i kvalitetni. Opozicionar može da bude protiv neke političke stranke ili njenog lidera, ali ne smije da podriva ideju i suštinu države, kao što to čini naša opozicija. Ideal države mora da se čuva, tako što ćete da budete opozicija, ali unutar političkog sistema. VN:Kažete da je Crna Gora nekada imala solidnu opoziciju. A danas? NIKOLIĆ: Ova i ovakva opozicija, sa rijetkim izuzecima, gotovo da i ne zaslužuje da se nazove opozicijom, jer ne biti u vlasti, uopšte ne znači biti opozicija u političkom smislu. Lista akcija koje do kosti ogoljavaju opozicionu nezrelost, navela bi na pomisao, kako instrukcije za svoje djelovanje dobijaju u kabinetima političkih protivnika iz redova vlasti. Međutim, činjenica da je opozicija nedovoljno kvalitetna da se nametne kao alternativa, ne čini naš život boljim. To, nije opozicija kakvu DPS priželjkuje. Crnoj Gori i DPS-u treba ozbiljna i kredibilna opozicija koja je spremna da bude dio rješenja, a ne kao uvijek, dio problema. Kad opozicija shvati da je sputavaju nerad i neznanje, a ne “zavjere” drugih, Crna Gora će postati politički zrelije društvo. VN: Atmosfera u Skupštini tokom protekle tri godine bila je često na ivici incidenta, u par slučajeva i incidentna. Kako to Vama izgleda? NIKOLIĆ: Skupština je slika i prilika jednog društva, sviđalo nam se to ili ne. Kao poslanici, mi smo dio jedne institucije. To što nam je dala Skupština, to je institucija. Kao privatna lica, mogli bi da računamo na pažnju i respekt manjeg broja ljudi. Za značaj koji uživamo kod građana, zahvalnost dugujemo činjenici što smo poslanici. Pa se može kazati da Skupština pojačava ugled poslanika u društvu. Mi sa naše strane možemo, da taj ugled ne kvarimo, ali nekad ni to ne bude jednostavno. Zbog činjenice da je svaki čovjek, makar bio i poslanik, sam za sebe cjelina, i kao takav, pozvan je da odgovara za svoje

AKTUELNO

Demokrate se poigravaju autoritetom predstavnika međunarodne zajednice

VN: Iz opozicionih redova, prevashodno od Demokrata, uporno se insistira na tome da je Brisel dao podršku njihovom planu reforme izbornog zakonodavstva, te da je DPS bila prinuđena da ga prihvati “pognute glave i do posljednjeg slova”. Šta je istina? NIKOLIĆ: Istina je da se Demokrate poigravaju sa autoritetom predstavnika međunarodne zajednice, kad god se pozovu na njih i na Briselski plan. Kao što je istina da je Crna Gora trenutno u situaciji u kojoj i njena opozicija ima odgovornost za dalji napredak na putu učlanjenja u EU. Takođe, važno je da kod naših međunarodnih partnera postoji svijest o tome da odgovornost za uspjeh ili neuspjeh Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, leži i na opoziciji. U slučaju neuspjeha, biće lako uočiti ko je odigrao konstruktivno, odnosno da li je opozicija tretirana fer od vlasti, ili su pak opozicioni predstavnici podno-

IMAMO DOVOLJNO RAZLOGA DA VJERUJEMO DA OPOZICIJA IMA UNAPRIJED FORMIRANU SVIJEST DA NE MOŽE POBIJEDITI, TE DA JE PITANJE TRENUTKA KADA ĆE OBJELODANITI UNAPRIJED PRIPREMLJEN ALIBI, NE BI LI OSPORILI VALIDNOST IZBORA. DO TOG TRENUTKA, PONAŠAĆEMO SE KAO DA IMAMO PARTNERA KOJI SA NAMA ŽELI DA RADI NA KREIRANJU SISTEMA JEDNAKIH IZBORNIH ŠANSI ZA SVE AKTERE, A NE SISTEMA DA BI SE POBIJEDIO DPS postupke. U plemenitom poslu zastupanja građana, dužan je da pruži najbolje od sebe. Ne u nekom malograđanskom smislu, već u pogledu društveno intelektualne uzornosti. Onda kad u tome ne uspije, zamijeniće ga neki drugi poslanik, a Skupština će i dalje biti zakonodavni dom države Crne Gore. VN: Kako biste ocijenili rad Vaš i Vaših mladih kolega koji su prije tri godine prvi put sjeli u skupštinske klupe i uhvatili se ukoštac sa poslanicima sa dugim političkim stažom?

sili amandmane da “ubiju” dogovor. S druge strane, teško je zažmuriti na činjenicu da o navodnom nedostatku naše političke odgovornosti najglasnije govore oni koji pune tri godine bojkotuju rad parlamenta. Čak i kad bi pristali na manipulaciju Demokrata da njihov bojkot razumijemo kao metod samoodricanja u kojem pokušavaju da steknu kredibilitet koji im je neophodan da bi im ljudi vjerovali kako posjeduju moralni i politički kapacitet da smijene vlast, postavlja se pitanje, čega su se oni odrekli? VN: Oni kažu da jesu… NIKOLIĆ: Odricanje nije odlazak u banku svakog prvog u mjesecu i podizanje nezarađenih plata u iznosu do 2000 eura. Za takvo ponašanje, društvo ne smije imati razumijevanja. Poslanici, kao predstavnici naroda, moraju osjećati odgovornost u pogledu negativnog uticaja svog ponašanja na produktivnost građana, a posebno mladih ljudi. NIKOLIĆ: Izbor za poslanika doživio sam i kao priznanje i kao odgovornost. Najprije, funkcija na koju smo izabrani je privremena i ne treba smetnuti s uma, da od nas ne počinju procesi, niti se sa nama završavaju. Drugo, ukoliko imate odgovoran odnos prema sebi i onima koje predstavljate, za vrijeme mandata, radićete ono u šta istinski vjerujete, i u skladu sa najboljim mogućnostima. Pa ipak, tri godine je dovoljno dug period, da se napravi osvrt. Podsjecanja radi, moja politička generacija sjela je prvi put u skupštinske klupe u specifičnim okolnostima i vremenima, obilježenim pokušajem terorizma na dan izbora, zatim bojkotom opozicije, te uvođenjem uličnog vokabulara u hram crnogorskog besjedništva. Vjerovatno je splet tih nepovoljnih okolnosti učinio da brže politički rastemo. Zbili smo redove zajedno sa iskusnijim partijskim kolegama, i u jednom turbulentnom vremenu, iskoristili pojedinačne kvalitete i kolektivnu spremnost da budemo tim, te smo dobro zapeli da opravdamo ukazano povjerenje. VN: Jeste li zadovoljni? NIKOLIĆ: Mislim da danas nije pretenciozno reci, da je naša poslanička reprezentacija uspješno odgovorila zadatku.

AKTUELNO

DPS O MANDIĆEVIM PRIJETNJAMA

Verbalno nasilje glavno političko načelo DF-a Demokratska partija socijalista najoštrije osuđuje ponašanje Andrije Mandića demonstirano kroz prijetnje i uvrede koje je uputio poslaniku Luiđu Škrelji, saopšteno je juče iz te partije. DPS je pozvala nadležne institucije da zaštite osnovna ljudska prava Škrelje i ispitaju Mandićeve prijetnje izrečene u Skupštini. U DPS-u ocjenjuju da je nedoličan postupak Mandića, dodatno pojačan činjenicom da je odbio da se izvini, potvrdio da “nema riječi o afektu i incidentu, već su verbalno nasilje i primitivizam postali glavna politička načela DF-a”. “Tako su građani Crne Gore još jednom svjedočili da Mandić za svoje postupke ne osjeća ni minimum stida, čime pokazuje svoje pravo lice

ogoljenog nevaspitanog nacionaliste i četničkog vojvode”, kazali su iz DPS-a. Ovakav diskurs, smatraju, pokazuje da kod Demokratskog fronta nije prevaziđena retrogradna retorika iz 90-ih godina, koja za posljedicu ima radikalni nacionalizam i sukobe. “Ta činjenica nas podstiče i ohrabruje da Crnu Goru još snažnije vodimo putem građanskog koncepta razvoja države, u kojem će ovakvi verbalni ispadi zasluživati samo prezir i gađenje. Takav će bez dileme biti i izbor građana Crne Gore, koji godinama unazad vrlo jasno saopštavaju šta misle o ovakvim i sličnim postupcima vojvode Mandića i njegove družine”, saopštili su iz DPS-a. R.P.

POSLANICA U EP TANJA FAJON OCIJENILA

Francuski predlog bi mogao usporiti proces proširenja “Taj papir je možda samo Francuski predlog za postepenije pristupanje drjedan od različitih ideja, ali žava Zapadnog Balkana može usporiti cijeli proces. Evropskoj uniji (EU) mogao Nijesam uvjerena da je nabi usporiti cijeli proces promjera iskrena, jer se samo širenja, ocijenila je poslanijednom spominje evropska perspektiva i pristup ca u Evropskom parlamentu (EP) Tanja Fajon, nado evropskih politika vodeći da nije dobro i fondova je ograda se metodologiničen. Ta ponuja mijenja kada Francuske da je zemlja u nije najbolja”, rekla je pregovorima. Fajon je kaFajon agenzala da je EP ciji MINA. Ona je ocidao veliku podršku proširejenila da ako nju na Zapadni bi se metodoBalkan i da je novi logija promijeniFajon mađarski komesar pola, ne bi bilo dobro, novio više puta da će naprajer je EU izgubila puno kredibiliteta zbog toga. viti sve kako bi se što brže nastavilo proširenje na re“Ako će biti neke promjegion i kako bi Sjeverna Mane, onda ona ne smije ići u kedonija i Albanija nastavipravcu da države koje su već le pregovore. napravile što se od njih očeFajon je rekla da je sakivalo opet idu korak nazad”, da bitno kako će cijeli prorekla je Fajon. ces proširenja biti nastavOn je istakla da je, ako se ljen, ocjenjujući da predlog posmatra situacija u drugim Francuske, odnosno njedržava Zapadnog Balkana, nog predsjednika EmanuCrna Gora otvarala najviše ela Makrona može usporipoglavlja i napravila najveći pomak do sada. R.P. ti cijeli proces.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

ZAŠTO DANAS POKRET ª ODUPRI SEº ORGAN

ORGANIZUJU PROTEST DA OPRAVDAJU PARE?

okret “Odupri se” danas organizuje protest u Podgorici kako bi ispunio obavezu prema jednoj nevladinoj organizaciji koja dobija novac iz evropskih fondova, koja im je, navodno, dala 40. 000 eura za organizovanje okupljanja građana u 2019. godini. Prema nezvaničnim saznanjima Vikend novina, taj novac nije u potpunosti potrošen, pa je bilo neophodno organizovati proteste do kraja ove godine. Tako pokret “Odupri se”, osim što je na političkom tržištu Crne Gore u stalnoj potrazi za partnerima i podrškom, sada i na finansijskom tržištu jer mora, navodno, opravdati sredstva o kojima se nije mnogo govorilo ove godine. Vikend novine su uputile pitanja pokretu “Odupri se” o eventualnim donacijama,

donatorima i iznosu dobijenih sredstava, ali nijesu dobile odgovor. Podsjetimo, predstavnici “Odupri se” su polovinom maja ove godine boravili u Briselu. Saopštili su tada da su zadovoljni porukama koje su tamo dobili i da očekuju podršku u svojim budućim aktivnostima. Kazali su da su delegaciju pokreta u Briselu primili predstavnici iz deset zemalja Evropske unije, uključujući Francusku i Njemačku, te da su dobili pozitivne komentare zbog činje-

nice da su u Crnoj Gori, do tada, organizovali deset mirnih protesta i uspjeli da objedine opoziciju. Na drugoj strani, delegacija Evropske unije u Podgorici saopštila je da institucije EU ne stoje iza posjete delegacije pokreta “Odupri se” Briselu. “Posjetu nijesu organizovale institucije EU i mi nijesmo upoznati sa bilo kakvim očekivanim rezultatima te posjete”, saopšteno je tada iz Delegacije EU. I pored insistiranja medija, iz “Odupri se” nikada nisu saopštili ko je organizovao ovu posjetu i sa kim su se sreli u Briselu. Lider pokreta “Odupri se” Džemal Perović, nakon posjete Briselu, u izjavi za me-

U VAŠINGTONU

BRAJOVIĆ POZVAN NA MOLITVENI DORUČAK Predsjednik Skupštine Ivan Brajović pozvan je da učestvuje na godišnjem Nacionalnom molitvenom doručku, koji će biti održan 6. februara u Vašingtonu. Iz parlamenta podsjeća-

ju da je Brajović i prethodnih godina bio pozivan na to značajno okupljanje, na kojem se prisutnima obraća predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. “To je bila prilika i za bilateralne sastanke sa kongresmenima, senatorima i predstavnicima uglednih američkih organizacija”, dodaje se u saopštenju. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

NIZUJE OKUPLJANJE GRAĐANA

AKTUELNO

SJEDNICA SOCIJALNOG SAVJETA

Marković: Socijalni dijalog jedno od najvažnijih dostignuća Vlade Foto: BOJANA ĆUPIĆ Sa sjednice Socijalnog savjeta

Netransparentno finansiranje Pokret “Odupri se” na svojim skupovima najčešće govori o korupciji i netransparentnom finansiranju političkih subjekata. Očekujući odgovore “iz prve ruke” i bez trunke sumnje da nećemo dobiti odgovore Vikend novine su uputile pitanja ovom pokretu, ali nismo dobili odgovore. dije nije želio da saopšti ko im je organizovao posjetu, navodeći da su se sreli sa predstavnicima različitih struktura na različitim nivoima, čije identitete ne može otkriti, ali da su naišli na razumijevanje i da će u Briselu za njihovu “borbu imati dugoročnu podršku”. Perović je tom prilikom saopštio da su “otišli na poziv prija-

Pitali smo: Da li je pokret “Odupri se” dobio bilo kakvu donaciju iz inostranstva i ukoliko jeste recite nam o kakvoj donaciji je riječ, koji je iznos u pitanju, od koga je donacija i za koji projekat? Možda ćemo odgovore dobiti večeras na samom protestu? telja iz Brisela”. Ipak, protesta će i danas biti, bez obzira na brojnost i na činjenicu da nema ništa novo da se kaže. Pad energije, loša saradnja sa partijama, odugovlačenje i sve ostalo što je “krasilo” posljednje proteste moraju biti zanemareni jer je, izgleda, neophodno opravdati sredstva koja su dobijena. M.P.

OBILJEŽILI UČLANJENJE U EPP

Reforma izbornih zakona bitna za Bošnjačku stranku Reforma izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori bitno je pitanje za Bošnjačku stranku (BS), oko kojeg treba uključiti sve relevantne činioce, jer je izgradnja ambijenta za slobodne izbore značajna za dalji demokratski razvoj, ocjenio je lider te partije Rafet Husović. Husović je na prijemu povodom učlanjenje BS u Evropsku narodnu partiju (EPP), kazao da

BS podržava politički dijalog u Crnoj Gori. Kako je rekao, BS smatra da je u isključivo u parlamentu i institucijama mjesto za dijalog i razgovor o svim otvorenim pitanjiima. “Snažno smo podržali put naše države u evropskim integracijama, kroz usvajanje demokratskih standarda, jačanje institucija, vladavinu prava i slobodu medija.”, rekao je Husović. R.P.

Predstavnici socijalnih partnera, Vlade, poslodavaca i sindikata juče su na sjednici Socijalnog savjeta, u čijem je radu učestvovao i predsjednik Vlade Duško Marković, ocijenili da uspješan socijalni dijalog, u kojem je naša zemlja primjer ne samo u okruženju već i šire, treba dalje unapređivati sa ciljem prevladavanja izazova i produbljivanja razumijevanja i partnerstva među socijalnim partnerima. “Dijalog vas kao socijalnih partnera sa Vladom jedan je od najvećih kvaliteta ove Vlade. O tome se nedovoljno govori. Ovaj dijalog daje priliku crnogorskom društvu, kao malom društvu, da može funkcionisati u razumijevanju, a kada funkcionišete u razumijevanju, možete naći odgovore na sva pitanja. Ovaj dijalog sa socijalnim partnerima smatram krucijalno važnim i jednim od najvažnijih rezultata moje vlade“, rekao je premijer. Ukazavši na uvažavanje stavova socijalnih partnera premijer je podsjetio da je Vlada inicirala, među ostalim, promjenu radnog vremena i proglašavanje nedjelje neradnim danom. Predsjednik Socijalnog savjeta, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić ukazao je da je naša zemlja ove godine započela drugu deceniju institucionalizovanog so-

cijalnog dijaloga i da su u proteklom periodu Vlada i reprezentativni socijalni partneri gradili međusobno uvažavanje i povjerenje i nadograđivali socijalni dijalog. “Nerijetko smo bili primjer pozitivne prakse za zemlje u okruženju“, rekao je Purišić, podsjetivši da su konstituenti Savjeta potpisali Memorandum o socijalnom partnerstvu, formirali tripartitno koordinaciono tijelo za rješavanje problema rada na crno, bavili se pitanjima mobinga, pokazali poseban senzibilitet prema licima sa invaliditetom, postigli sporazum o utvrđivanju obračunske vrijednosti koeficijenta rada i povećanju minimalne cijene rada i postigli dogovor o Opštem kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu. Socijalni savjet je juče razmotrio i problematiku odlaska radno aktivnog

stanovništva iz Crne Gore i posljedice odlaska po društvo. Ocijenjeno je da je riječ o izazovu sa kojim se suočavaju mnoge države, ali i da mobilnost radne snage predstavlja civilizacijsko dostignuće i jednu od blagodeti otvorenog tržišta. U diskusiji je ukazano da se pored značajnog odlaska bilježi i povratak u Crnu Goru onih koji su ranije otišli. Premijer Duško Marković je ocijenio da jedan od strateških odgovora na izazov predstavljaju upravo politike Vlade zahvaljujući kojima je nezaposlenost smanjena sa 22,7 odsto marta 2017. na 14,3 odsto krajem septembra ove godine uz istovremeno povećanje radno aktivnog stanovništva za 8.800 lica i smanjenje neaktivnih lica za 7.700 uz naročito dobre podatke u najranjivijoj grupi – mladima. M.P.

Kuća socijalnog dijaloga Premijer Marković je informisao Savjet da će zatražiti od ministara aktivnije djelovanje prema socijalnim partnerima i učestvovanje u radu Savjeta, što je njihova zakonska obaveza. Socijalni savjet je razmotrio predstojeće izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. I na sjednici je bilo riječi o konkretnim rješenjima. Zaklju-

čeno je da se dijalog intenzivira i to u najkraćem mogućem periodu. Predsjednik Vlade je u načelu podržao inicijativu Socijalnog savjeta o gradnji kuće socijalnog dijaloga kao objekta u kojem bi socijalni partneri dobili priliku za pojedinačan i zajednički rad, što bi dodatno unaprijedilo već dostignuti zavidan nivo saradnje socijalnih partnera.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

MARKO ČANOVIĆ IZ MINISTARSTVA ODRŽIVO

OD 51.000 PODNIJETIH OBRAĐENO VIŠE OD 33.000 ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU U onim opštinama u kojima je i zvanično evidentiran najveći broj bespravnih objekata podnijet je najveći broj zahtjeva za legalizaciju, kaže za Vikend novine Marko Čanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. „U glavnom gradu evidentirano je oko 16.000, a podnijeto oko 13.000 zahtjeva. U Baru je evidentirano oko 5.500 bespravnih objekata, a podnijeto skoro 9.000 zahtjeva, u Herceg Novom evidentirano je oko 1.500, a podnijeto više od 4.500 zahtjeva za legalizaciju. U Budvi je evidentirano oko 1.200 bespravnih obje-

Čanović

kata, a podnijeto oko 3.300 zahtjeva“, precizirao je on. Takođe je naveo da je od 734 rješenja o legalizaciji, najviše donijeto u Nikšiću - 236 rješenja, a slijede Bijelo Polje, Tuzi, Tivat i Žabljak. Takođe, obrađeni su i svi zahtjevi u Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru. „Postupke legalizacije vode jedinice lokalne samouprave, ali analizom dinamike dosadašnjeg toka može se očekivati da će zahtjevi biti obrađeni do kraja godine“, najavio je Čanović.

VN: Koliko je stiglo prijava za legalizaciju bespravno podignutih objekata i koliko je tih zahtjeva do sada riješeno? Čanović: Prema podacima od novembra, od oko 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju, na nivou države obrađeno je više od 33.000 zahtjeva. U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok

Postupke legalizacije vode jedinice lokalne samouprave, ali analizom dinamike dosadašnjeg toka može se očekivati da će zahtjevi biti obrađeni do kraja godine procenat obrade podnijetih zahtjeva. Konkretno, u Bijelom Polju, Nikšiću, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi su i obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade zahtjeva i do 90 odsto. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 4.306 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 2.495 zbog neusklađenosti sa prostornim planovima, još 236 rješenja radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok za određeni broj slučajeva opštine nijesu dostavile detaljne podatke. Shodno zakonu, rješenje o legalizaciji može se donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu tog zakona, odnosno planskog dokumenta donesenog shodno zakonom propisanoj proceduri. No, ukoliko to nije slučaj,

postupak se prekida do donošenja Plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen, tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka. Nakon donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinskopravnih odnosa postupci će se nastaviti. Konačno, donijeta su 734 rješenja o legalizaciji. U opštini Nikšić donijeto je 236 rješenja, a podnijeto 2.370 zahtjeva, u Bijelom Polju su 92 rješenja o legalizaciji, u opštini Tuzi 59, Tivat 36, a na Žabljaku 27.

VN: U odnosu na procjene o broju bespravnih objekata, u kojim opštinama je najveći, odnosno najmanji postotak onih koji su odlučili da prijave bespravnu gradnju? Čanović: Upoređujući dostupne podatke o broju bespravno sagrađenih objekata prije započinjanja procesa legalizacije - a ovdje govorimo o zvaničnim podacima Uprave za nekretnine - može se zaključiti da je u onim opštinama u kojima je i zvanično evidentiran najveći broj bespravnih objekata podnijet najveći broj zahtjeva za legalizaciju. U glavnom gradu evidentirano je

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

AKTUELNO

OG RAZVOJA I TURIZMA ZA VIKEND NOVINE

oko 16.000 bespravnih objekata, a podnijeto je oko 13.000 zahtjeva. U Baru je evidentirano oko 5.500 bespravnih objekata, a podnijeto skoro 9.000 zahtjeva za legalizaciju, zatim u Ulcinju je evidentirano 5.000 bespravnih objekata a podnijeto oko 3.200 zahtjeva za legalizaciju, dok je u Herceg Novom evidentirano oko 1.500 bespravnih objekata, a podnijeto više 4.500 zahtjeva za legalizaciju. U Budvi je, pak, evidentirano oko 1.200 bespravnih objekata, a podnijeto oko 3.300 zahtjeva, dok je u Tivtu registrovano oko 2.300 i podnijeto oko 2.000 zahtjeva za legalizaciju. VN: Da li je i koliko prijava stiglo za objekte nestambene namjene te gradnje u zaštićenim zonama poput nacionalnih parkova, parkova prirode, morskog dobra? Čanović: Odgovor na ova pitanja u ovoj fazi postupka nije moguće dati, jer još nijesu obrađeni svi pristigli zahtjevi. U vezi sa rokom obrade zahtjeva, još jednom naglašavamo da postupke vode jedinice lokalne samouprave, ali da se analizom dinamike dosadašnjeg toka postupka može očekivati da će se zahtjevi obradi-

Nedostajući planovi odgađaju odluke

Postoji problem nedostatka planskih dokumenata, jer se legalizacija objekata sprovodi u skladu sa planovima. Nedostatak planske dokumentacije može uzrokovati prekid postupka, odnosno odlaganje odlučivanja po pojedinim zahtjevima, što smo imali u vidu i tu mogućnost predvidjeli zakonom. U konačnom, zakonom je omogućeno da se objekti koji su izgrađeni bespravno suprotno propisima o gradnji i drugim pozitivnim propisima - legalizuju u zakonom propisanoj proceduri, koja rezultira pravnom sigurnošću i povećanjem vrijednosti imovine.

ti do kraja godine. Obrada zahtjeva podrazumijeva identifikaciju objekta u prostoru, ali i vlasnika, provjeru usklađenosti sa postojećom planskom dokumentacijom, komunikaciju sa podnosiocem zahtjeva i mnogo drugih aktivnosti. Obrada zahtjeva ne znači i rješavanje odnosno donošenje rješenja, naročito imajući u vidu da je već sada prekinuto više od 4.300 postupaka. Napominjem da je za skoro 28.000 predmeta tražena dopuna dokumentacije. Nakon obrade svih zahtjeva, evidentiraće se namjena objekata kao i zone u kojima su izgrađeni – znači, podaci koji su u nadležnosti organa koji vode postupak.

Prekinuto je više od 4.300 postupaka i donijeto 4.306 rješenja o prekidu postupka VN: Do kada se očekuje da će biti završena procedura legalizacije svih prijavljenih objekata? Istovremeno, kada će početi da se rješava situacija sa nelegalnom gradnjom koja nije prijavljena? Čanović: Činjenica je da se problem bespravne gradnje koji je nastajao decenijama ne može riješiti u kratkom roku i to je nešto što ističemo od početka ovog procesa. Takođe,

Za komunalno opremanje uplaćeno 1,35 miliona eura Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte. Tako je u budžete jedinica lokalne samouprave uplaćeno 1.353.005,51 euro na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 2.121.111,55 eura. Važno je napomenuti da će

sredstva prikupljena u procesu legalizacije biti uložena u one prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izradnju nedostajuće infrastrukture, te objekata od javnog interesa. Krajnji cilj koji očekujemo jeste podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor.

postupak legalizacije je nova procedura te ne postoji praksa u postupanju. To je takođe jedan od izazova postavljen pred organe lokalne uprave koje su nadležne za postupanje po zahtjevima ali, naravno, i za Ministarstvo koje vrši nadzor nad primjenom tog zakona. Naime, postupak legalizacije je zakonom formulisan kao kompleksna procedura koja obuhvata provjeru više činjenica-uslova i specifičnosti svakog od njih određuju postupak legalizacije. Formulisanjem utvrđene procedure vodili smo računa da se osigura prvenstveno bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje njene vrijednosti. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih suprotno propisima i uvođenjem tih objekata u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke. Takođe, postupanje po svakom zahtjevu ima određenu specifičnost, jer bespravna gradnja ima više oblika, što je, rekli bismo, i prepoznato zakonom. Procedura, odnosno dokazi koji se dostavljaju u po-

stupku različiti su u zavisnosti od namjene objekta i njegove površine. Sam postupak podrazumijeva aktivno učešće vlasnika bespravnih objekata - dostavljanja neophodnih dokaza na osnovu čije se ocjene donosi rješenje o legalizaciji. Postupak takođe podrazumijeva izradu geodetskog elaborata i upis objekta u katastar nepokretnosti, što takođe utiče na trajanje postupka. Podsjećamo da je u roku od devet mjeseci podnijeto skoro 51.000 zahtjeva, što je izazov za administracije jedinica lokalne samouprave koje postupaju po zahtjevima, ali i izazov za Upravu za nekretnine, odnosno područne jedinice po opštinama, posebno iz aspekta administrativnih kapaciteta. Što se tiče rješavanja situacije sa nelegalnom gradnjom koja nije prijavljena, podsjećamo da je zakonom predviđeno plaćanje naknade za korišćenje prostora za vlasnika bespravnog objekta koji je evidentiran na orto-foto snimku, a za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju u roku, kao i za vlasnika bespravnog objekta za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju. K.J.

HILJADA ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU NIJE IMALO POTPUNU DOKUMENTACIJU, PA SU LOKALNE SAMOUPRAVE TRAŽILE NJIHOVU DOPUNU

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

zaVrŠena raSPraVa o izMjenaMa i doPUnaMa zakona

Istraženi uzroci stečaja Preliminarni nalazi kompanije Kroll Assocates, koju je stečajni odbor Atlas banke angažovao da sprovede internu istragu događaja koji su doveli do njenog stečaja, pokazali su brojne oblasti koje su potencijalno mogle da dovedu do gubitka po banku. U saopštenju stečajnog upravnika Mirka Radonjića navodi se da će nezavisna forenzička kuća Kroll nastaviti da pruža pomoć stečajnom odboru i preduzeti dalje detaljnije istrage ukoliko budu neophodne u cilju podrške banci i njenim pravnim savjetnicima. R.E.

Naplaćeno 750 miliona eura prihoda Uprava carina je za 11 mjeseci naplatila 750,67 miliona eura prihoda, 5,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Iz Uprave carina su saopštili da je, prema strukturi naplaćenih prihoda, naplata poreza na PDV pri uvozu, iznosila 495,34 miliona, što je 5,18 odsto više. Po osnovu akcize naplaćeno je 227,02 miliona, čime je ostvaren rast prihoda od 6,45 odsto u o odnosu na uporedni period. R.E.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je juče u Skupštini da će se budućim zakonom o koncesijama, o čijim su izmjenama i dopunama poslanici završili raspravu, osigurati plaćanje koncesione naknade, koja je do sada bilo isključivo dio ugovora o koncesijama. Cilj izmjena i dopuna je, kako je istakla, sprječavanje zloupotreba u toj oblasti. “Namjera je da kroz određene definicije i rješenja u zakonu preduprijedimo mogućnost zloupotrebe koncesionih ugovora. Jedna od tih stvari je zakonom definisanje osiguranja plaćanja koncesione naknade, što do sada nije bio slučaj. Bilo je predmet ugovora o koncesijama, ali ne i zakona o koncesijama”, navela je Sekulić. Ona je naglasila i da će koncesionari koji koriste prirodno bogatstvo, a ne plaćaju koncesionu naknadu, morati u narednih pola godine ući u sistem koncesija. “Uvodimo obavezu da oni, u narednih pola godine, moraju da uđu u sistem koncesija i krenu da plaćaju koncesionu naknadu”, ukazala je ministarka, dodajući i da su postupili po preporukama Državne revizorske institucije u dijelu osiguranja, bankarskih garancija vezanih za ugovore i koncesionu naknadu, dostavljanje ugovora. Sekulić je dodala da se izmjenama i dopunama pristupilo da bi se jasno definisala razlika između Zakona o koncesijama i Zakona o javno-privatnom partnerstvu. Ona je objasnila da će se Zakon o koncesijama baviti isključivo prirodnim bo-

kinezi PoSjetiLi izVoriŠte ª BoLje SeStreº

interesovanje za fabriku vode Privredna delegacija kineskog grada Ningbo boravila je juče na vodoizvorištu Regionalnog vodovoda “Bolje sestre”. Kineski privrednici su, kako su kazali u RV, pokazali interesovanje o preduslovima za pokretanje biznisa na planu izgradnje fabrike vode i izvoz, ne samo za tržište grada Ningbo, već i za či-

tav azijski region. “Iskazali su konkretno interesovanje i za dizajniranje i proizvodnju staklene i PVC ambalaže, istraživanje kineskog tržišta za plasman flaširane vode, uz mogućnost realizacije proizvodnje staklene i PVC ambalaže u prostoru slobodne carinske zone Luke Bar”, rekli su u RV. R.E.

Foto: Igor Sljivancanin

Spriječiti zloupotrebe u oblaSti konCeSija

Sekulić gatstvom, dok će zakonom o javno-privatnom partnerstvu biti predviđene javne usluge i javni radovi. Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković tvrdi da će usvajanjem oba zakona resursima države moći da upravlja kako ko želi. “Usvajanjem zakona o javno-privatnom partnerstvu, u sublimaciji sa ovim zakonom, resursima države može se raspolagati kako je kome ćef. Ukoliko se usvoje ova dva zakona, imovina građana, državna imovina, biće dovedena pod znak pitanja,

Zakon o koncesijama baviće se isključivo prirodnim bogatstvom, dok će zakonom o javno-privatnom partnerstvu biti predviđene javne usluge i javni radovi

što znači da se državni resursi mogu rasprodavati, davati u koncesiju, zakup”, rekla je Vuksanović-Stanković. Njena koleginica iz DPS- a Jovanka Laličić navela je da je, prema podacima Komisije za davanje koncesija, u protekloj godini sklopljeno 258 koncesionih ugovora. Ona je istakla da je važno i da lokalne samouprave imaju uvid u ugovore o koncesijama kako bi mogli da prate i prihod po tom osnovu. Laličić smatra važnim što postupak za davanje koncesije može pokrenuti samo nadležni organ izradom koncesionog akta. Poslanik DF-a Branko Radulović smatra da je zakon korak nazad, te da omogućava koruptivne radnje u oblasti koncesija. Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović ukazao je da su šume, uz vode, najveće državno bogatstvo, te da uku-

Aerodromi po principu JPP Poslanik SD-a Boris Mugoša pitao je zašto je valorizacija Aerodroma počela po postojećem Zakonu o koncesijama. “Aerodromska infrastruktura suštinski ne pripada tom zakonu i Vlada godinu dana nije mogla da izađe sa predlogom da uskladi koncesioni akt sa zakonom o koncesijama, jer je bilo neprirodno. I Evropska komisija za ovu godinu kaže da potencijalna valorizacija aerodroma treba da bude sprovedena po predstojećoj regulativi o Zakonu o javno-privatnom partnerstvu”, rekao je Mugoša. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da se kroz EPCG i Aerodrome pokazalo da je dobro kada država upravlja svojim monopolima, jer je to najbolje gazdovanje. Poslanik SDP-a Raško Konjević rekao je da će 100 miliona eura koje budući koncesionar uloži na početku koncesije u Aerodrome, preći Montenegro Airlinesu za vraćanje dugova. “Nije svrha koncesije da se rupa zakrpi na drugom mjestu”, kazao je Konjević. pan dug koncesionara za taj resurs iznosi 5,9 miliona eura. “Većina ukupnih dugovanja označena je kao sporna i teško naplativa. Sigurna su samo potraživanja od 193.000 eura. To je zvanična Vladina informacija. Kako će se naplatiti ostatak od 5,7 miliona”, pitao je Rudović. Njegov kolega Aleksandar Damjanović smatra spornim što Komisija za koncesije ne izvještava Skupštinu o aktivnostima i radu. On je rekao i da je njihov izvještaj stigao na uvid 10. aprila, te da je “glavni i jedini posao Komisije tokom prošle godine bila pilotaža u luci Kotor. D.J.

direktor Sekretarijata energetSke zajednice U SkUPŠtini

Crna Gora će biti najlikvidnije tržište

Podmorski energetski kabl s Italijom imaće veliki uticaj na cijeli region, jer će Crna Gora postati najlikvidnije tržište u regionu, ocijenio je direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ) Janez Kopač. On je na jučerašnjoj sje dnici sa članovima skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i

budžet, kazao da će potrošnja na crnogorskom tržištu električne energije, kada dođe do spajanja sa italijanskim, biti 70 puta veća. Kopač je ocijenio da će se to dogoditi za godinu, jer Crnoj Gori predstoji usvajanje još zakona koji će omogućiti spajanje ta dva tržišta. “To će imati veliki uti-

caj na cijeli region, jer će Crna Gora odjednom biti najlikvidnije tržište u regionu. Mnogo likvidnije od srpskog, bosanskog ili bilo kog drugog. Polako će doći do spajanja tržišta i ostalih zemalja sa crnogorskim”, kazao je Kopač na sastanku o putu Crne Gore ka EU u oblasti energetike. D.J.

Fond za aktivno građanstvo dodijelio godišnje nagrade i priznanja za filantropiju za 2019. godinu

M:telu pripala ,,Iskra“ za doprinos na nacionalnom nivou U toku protekle godine pokrenut je projekat Telemedicine, koji predstavlja najveću donaciju M:tela ikada, i osim novčanih sredstava koja će do kraja implementacije projekta dostići iznos od 1,3 miliona eura, značajna je i izgradnja optičke infrastrukture, što je omogućilo povezivanje Kliničkog centra sa opštim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima Fond za aktivno građanstvo (FAKT) dodijelio je godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“ za 2019. godinu kompanijama, udruženjima i pojedincima koji su nesebično doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. FAKT je dodijelio tri glavne nagrade i sedam specijalnih priznanja. Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou pripala je kompaniji M:tel, koja godinama unazad pruža podršku zdravstvu, nauci, sportu, kulturi i drugim aktivnostima važnim za razvoj crnogorskog društva, bilo u novcu, proizvodima ili uslugama. Nagradu je primila direktori-

kacije kako bi pružili svima nama bolju, komforniju zdravstvenu uslugu, po Fond jeftiniju, a po doktore praktičniju – istakla je Radojević. Projekat Telemedicina, koji realizuje kompanija M:tel zajedno sa Kliničkim centrom i Ministarstvom zdravlja, a pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Vlade, ima za cilj pozicioniranje crnogorskog zdravstvenog sistema na potpuno novim temeljima kroz poboljšanje zdravstvenih usluga za građane Crne Gore. -Cilj projekta je bio da omogućimo svima da osjete koristi od novih teh-

nologija primjenjenih u različitim sektorima i drago mi je da smo u tome uspjeli zajedno i pokazali da u kompaniji M:tel imate prijatelje poručila je Radojević. Projekat je u završnoj fazi (očekuje se puštanje u rad posljednje faze) i obuhvata više pojedinačnih projekata, od kojih su najvažniji: teleradiologija, telepatologija i telekonsalting. Sjaj ,,Iskre“ u M:telu će sve zaposlene podsjećati da dobro treba da

ca sektora za strategiju i rizike u M:telu Aleksandra Radojević. - Kada smo bili mali učili su nas koliko je važno dijeliti sa drugima. Tada nijesmo znali za pojam filantropija, ali smo upamtili osjećaj posle nekog takvog gesta, a to je da najviše dobija onaj koji najviše daje – kazala je Radojević. U toku protekle godine pokrenut je projekat Telemedicine, koji predstavlja najveću donaciju M:tela ikada, i osim novčanih sredstava koja će do kraja implementacije projekta dostići iznos od 1,3 miliona eura, značajna je i izgradnja optičke infrastrukture, što je omogućilo povezivanje Kliničkog centra sa opštim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima. -Neki kažu najveća donacija u istoriji Crne Gore, a mimo donacije u novcu i opremi koja je premašila million eura, u Telemedicinu smo utkali svoje znanje i vrijeme i uspjeli da spojimo tehnologiju, komuni-

ostane navika, a dobročinstvo i dalje strategija našeg rasta i razvoja. Nagrade „Iskra“ dodijeljene su jedanaesti put na svečanosti u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. FAKT dodjeljuje Nagradu za filantropiju u partnerstvu sa Privrednom komorom i Upravom za dijasporu, a uz podršku Evropske komisije, Fondacije ,,Ćano Koprivica“ i Fonda braće Rokfeler.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

OD POČETKA GODINE U DVA POSTUPKA UTVRĐENA POV

Za 11 mjeseci jedan sudija kažnjen umanjenjem plate zbog nepoštovanja rokova Od početka godine Sudskom savjetu podnijet je jedan predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije i u tom slučaju utvrđena je disciplinska odgovornost, a sudija je kažnjen smanjenjem zarade 20 odsto za tri mjeseca, saopšteno je Vikend novinama iz Sekretarijata Sudskog savjeta. Odlukom disciplinskog vijeća Sudskog savjeta sudiji Osnovnog suda u Baru Zoranu Lekiću izrečena je disciplinska mjera u vidu novčane kazne, odnosno umanjenje zarade u visini od 20 odsto u trajanju od tri mjeseca. Naime, disciplinsko vijeće je 28. juna ocijenilo da je sudija Lekić odgovoran zato što je u pet predmeta bez opravdanog razloga prekoračio trostruki zakonom propisani rok za izradu odluke. U jednom predmetu odluku je donio 142 dana nakon zaključene rasprave, u drugom 136 dana od dana zaključene rasprave, te u trećem predmetu 126 dana, u četvrtom 105 dana, a u petom za dan više. “Počinio je teži disciplinski prekršaj iz člana 108 stav 3 tačka 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Vijeće je cijenilo i navode odbrane sudije L. da je veću pažnju posvećivao složenijim predmetima, a da se u konkretnom slučaju radi o tzv. ‘komunalnim’ predmetima, kao i da mu je saradnica – zapisničarka bila odsutna izvjesno vri-

jeme zbog bolničkog liječenja, pa je našlo da su isti neprihvatljivi. Ovo iz razloga što je sudija dužan da se svakom predmetu, bez obzira na njegovu složenost i vrijednost spora, maksimalno posveti i da jednako postupa u svakom od njih, vodeći računa o ažurnosti i zakonom propisanim rokovima”, zaključak je odluke disciplinskog vijeća.

■ U 2017. PRIVRE-

MENO UDALJEN SUDIJA

Kako je iz Sekretarijata Sudskog savjeta saopšteno, za prvih 11 mjeseci ove godine pokrenuto je 12 postupaka po inicijativama za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa od strane sudija. U dva od pokrenutih 12 postupaka utvrđena je povreda, dok u šest postupaka povrede nije bilo, tri inicijative su odbačene i jedna je u toku. U 2018. godini, Komisiji za Etički kodeks sudija je podnijeto 15 inicijativa za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa sudija, a nakon sprovedenih postupaka u jednoj inicijativi utvrđena je povreda, dok je u 14 inicijativa utvrđeno da sudija nije počinio povredu Etičkog kodeksa. Takođe u prošloj godini, Sudskom savjetu su podnijete 144 pritužbe, što je za devet pritužbi nego 2017. Najveći broj pritužbi, ukupno 103, odnosio se na rad/postupa-

nje osnovnih sudova. Prošle godine nije bilo predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije, po kome bi postupao disciplinski tužilac, za razliku od 2017, kada je disciplinskom tužiocu podnijet jedan predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije. Tako je 2017. disciplinsko vijeće donijelo odluku da je sudija odgovoran za učinjeni prekršaj i izrečena mu je disciplinska mjera umanjenje zarade u visini od 20% zarade u trajanju do tri mjeseca. U 2017. Sudski savjet je prihvatio zahtjev disciplinskog tužioca za privremeno udaljenje jednog sudije Osnovnog suda u Podgorici, protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog pro-

duženog krivičnog djela falsifikovanja službene isprave, kao krivičnog djela koje bi ga činilo nedostojnim za vršenje sudijske funkcije. Naime, sudija podgoričkog Osnovnog suda Danilo Jegdić suspendovan je zbog optužbi da je falsifikovao zapisnike sa suđenja, na način što je potpisivao zapisnike umjesto stranaka za ročišta koja nijesu ni bila održana. U toku 2017. godine, Komisiji za etički kodeks sudija je podnijeto ukupno 18 inicijativa za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa sudija i samo u jednom postupku utvrđena je povreda.

POČINIO JE TEŽI DISCIPLINSKI PREKRŠAJ IZ ČLANA 108 STAV 3 TAČKA 3 ZAKONA O SUDSKOM SAVJETU I SUDIJAMA. VIJEĆE JE CIJENILO I NAVODE ODBRANE SUDIJE L. DA JE VEĆU PAŽNJU POSVEĆIVAO SLOŽENIJIM PREDMETIMA, A DA SE U KONKRETNOM SLUČAJU RADI O TZV. “KOMUNALNIM” PREDMETIMA, KAO ■ ZA NAJTEŽI PREKRŠAJ SLIJEDI I DA MU JE SARADNICA – ZARAZRJEŠENJE PISNIČARKA BILA ODSUTNA IZVJESNO VRIJEME ZBOG BOLNIČ- Shodno Zakonu o Sudsavjetu i sudijama, disKOG LIJEČENJA, PA JE NAŠLO DA skom ciplinske sankcije su opomeSU ISTI NEPRIHVATLJIVI na, novčana kazna, zabrana

napredovanja i razrješenje. “Opomena i novčana kazna u visini od 20% od zarade sudije, u trajanju do tri mjeseca, izriču se za lakše disciplinske prekršaje. Novčana kazna u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, i zabrana napredovanja izriču se za teže disciplinske prekršaje. Razrješenje se izriče za najteže disciplinske prekršaje”, predviđeno je Zakonom. Zabrana napredovanja podrazumijeva da sudija ne može biti imenovan u sud višeg stepena prije isteka vremena od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom mu je izrečena disciplinska sankcija. Kako je precizirano u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, sudije disciplinski mogu odgovarati za lakše, teže i najteže diciplinske prekršaje. Lakši disciplinski prekršaj je kada sudija bez opravda-

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

VREDA ETIČKOG KODEKSA SUDIJA

AKTUELNO

VANRASPRAVNO VIJEĆE VIŠEG SUDA

MILOŠ MAROVIĆ OSTAO BEZ STANA U BUDVI

Miloš Marović ostao je bez stana površine 193m2 koji se nalazi u Budvi, nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda donijelo odluku o trajnom oduzimanju imovine. Na taj način, uvažen je zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje je smatralo da je ovaj stan stečen kriminalnim aktivnostima. Istim rješenjem sud je odbio zahtjev SDT-a kojim je traženo da se od mlađeg Marovića oduzme pravo svojine na pet nepokretnosti u naselju Prijevor II, jer je tužilac u završnom izlaganju ipak odustao od tog zahtjeva. Kako je saopšteno iz Višeg suda, kao neosnovani su odbijeni i zahtjevi SDT-a kojim je traženo trajno oduzimanje stambenog prostora u Tivtu u vlasništvu njegove supruge Tamare Marović i imovine Ivana Popovića,

šure Miloša Marovića. “Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Apelacionom sudu Crne Gore u roku od 15 dana od dana prijema prepisa rješenja ovog suda”, naveli su iz Višeg suda. N.P.

NAPAD NA NOVINARA

MIJATOVIĆ SASLUŠAN KAO OSUMNJIČENI

Ilustracija nog razloga ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni u skladu sa zakonom i Sudskim poslovnikom, neopravdano ne dolazi ili kasni na zakazane rasprave, pretrese ili sjednice vijeća, ne pohađa obavezne programe obuke bez opravdanog razloga, ne ispunjava obaveze mentora prilikom inicijalne obuke i obuke pripravnika, ne preduzima zakonom propisane mjere za poštovanje suda i učesnika u postupku. Shodno zakonu, teži disciplinski prekršaj sudije je ako bez opravdanog razloga ne zakazuje ročišta ili pretrese u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad ili na drugi način odugovlači postupak, bez opravdanog razloga, ili ne uzima predmet u rad, usljed čega nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja ili zastarjelost izvršenja krivičnih sankcija za krivično djelo za koje je propisana

kazna zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, bez opravdanog razloga prekorači trostruki zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje tri predmeta. Takođe u teži prekršaj spada kada sudija propusti da traži izuzeće u najmanje tri predmeta u kojima je znao da postoji razlog za njegovo obavezno izuzeće u toku jedne kalendarske godine, kao i kada bez opravdanog razloga ne poštuje program za rješavanje zaostalih predmeta ili ne postupa po odluci po kontrolnom zahtjevu, te kada onemogućava vršenje nadzora u skladu sa zakonom. Sudija čini teži prekršaj takođe ako u vršenju sudijske funkcije ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaša na način koji nije primjeren vršenju sudijske funkcije, kada se neprimjereno odnosi prema učesnicima u sudskim po-

stupcima i zaposlenima u sudu, te iznosi povjerljive informacije koje je saznao postupajući u predmetima ili vršeći sudijsku funkciju, kao i kada koristi sudijsku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica. Zakonom je propisano da sudija čini teži prekršaj i ako prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa, ako neopravdano odsustvuje sa posla pet dana uzastopno, zatim ukoliko javno iznosi mišljenje o predmetu koji nije postao pravosnažan. Najteži disciplinski prekršaj sudije je ako je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije, ako nestručno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju. Bo.B.

Službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mladen Mijatović sinoć je saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u svojstvu osumnjičenog na okolnosti napada na novinara Dana Vladimira Otaševića. Tužiteljka Ivana Vuksanović saslušala je i Otaševića kao oštećenog. Podsjećamo, Otašević je u utorak veče pokušao da fotografiše biznismena Zorana Bećirovića u društvu višeg državnog tužioca Miloša Šoškića, kada su izlazili iz prodavnice ,,I centar“. Tada

je na njega, kako je naveo u prijavi, nasrnuo Mladen Mijatović, tjelohranitelj Bećirovića i službenik Ministarstva unutrašnjih poslova. Juče je portal RTCG objavio snimak incidenta na kome se ne vidi napad na način na koji je Otašević opisao da se dogodio, a takođe nema zvuka zbog čega je teško odrediti koje riječi su tačno razmijenili. Otašević je juče reagovao tvrdeći da je snimak montiran i da se ne vidi trenutak kada ga Mijatović udara ramenom.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE SDT-A I UP POVODOM VIŠE RIJEŠENIH PREDMETA

Čađenović: Motiv ubistva Klisića, kao i nalogodavac nepoznati nje kriminalne organizacije i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. “U odnosu na S.Đ., V.L. i M.V. podnijeta je krivična prijava i zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju na štetu G.V., a u odnosu na sva lica donijete su naredbe o sprovođenju istrage. Nakon saslušanja pred SDT pritvor je određen protiv četiri lica, dok se lice S.Đ. nalazi u bjekstvu”, rekao je Čađenović.

Foto:Nikolić B. Dragan +382 69 285 0

Specijalni tužilac, Saša Čađenović, na zajedničkoj pres konferenciji SDT i Uprave policije povodom aktuelnih akcija, saopštio je juče da je uhapšeno šest osoba, od kojih su tri procesuirane zbog sumnje da su umiješane u ubistvo Jovana Klisića i pokušaja ubistva Velizara Gardaševića. Klisić je ubijen 1. novembra ove godine ispred restorana “Savoja”, a tom prilikom Gardašević koji je bio u njegovom društvu je teško ranjen. On je potvrdio da je izvršilac ubistva Klisića Stefan Đukić(29), koji se nalazi u bjekstvu. Đukić je inače nedavno promijenio prezime, ranije se prezivao Mandić. On je prije četiri godine hapšen u Beogradu zbog sumnje da je zajedno sa više osoba planirao više likvidacija. “Identifikovano je lice S.Đ. za koje se sumnja da je direktni izvršilac ubistva i pokušaja ubistva, te druga lica za koja se sumnja da su dio iste kriminalne organizacije. Privedena su dva lica koja su saslušana i određeno im je zadržavanje”, kazao je Čađenović. On je pojasnio da nije identifikovan organizator kriminalne grupe, već samo članovi i izvršioci krivičnih djela, dok su motivi ubistva Klisića i ranjavanja Gardaševića ostali nepoznati. U vezi predmeta „Savoj“ u kojem se radi o pokušaju ubistva na štetu G.V., a koje se dogodilo 20. avgusta ove godine, lišeni su slobode M.V., V.L., H.M., Z.Đ., M.L., M.M., zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stvara-

■ RAZBIJENA

GRUPA KRIJUMČARA DROGA

On je saopštio da je u prethodnom periodu razbijena međunarodna grupa krijumčara droga, koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, Hrvatske, Njemačke i drugih evropskih država. “U akciji u Hrvatskoj je zaplijenjeno više od 500 kilograma marihuane i određene količine sintetičkih droga. Uhapšeno je pet osoba zbog kriminalnog udruživanja i trgovine drogom, a među njima je i crnogorski državljanin koji je transportovao drogu”, precizirao je Čađenović. Kako je dodao, u okviru iste akcije su u četvrtak, u

PROVJERAMA JE UTVRĐENO DA U SLOBODNOJ CARINSKOJ ZONI LUKE BAR, FIRMA U MAGACINIMA KOJE KORISTI IMA MANJAK OD 16.000 PAKETA CIGARETA, I DA ONI NIJESU NA LEGALAN NAČIN IZAŠLI IZ SLOBODNE CARINSKE ZONE

Crnoj Gori, uhapšene dvije osobe, a krivična prijava podnijeta je protiv još jednog pravnog lica.

■ ŠTETA OD 70

MILIONA EURA

Čađenović je naglasio da je SDT posljednjih mjeseci sa službenicima UP identifikovalo kriminalnu grupu koja se bavila krijumčarenjem cigareta i procesuirala nekoliko osoba. Kako je rekao, Specijalno policijsko odjeljenje je jutros po nalogu SDT-a realizovalo još jedan predmet koji se tiče krijumčarenja cigareta. “Provjerama je utvrđeno da u slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, firma u magacinima koje koristi ima manjak od 16.000 paketa ciga-

Odluka o slučaju “Koverta” do kraja godine Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio je juče da će u narednih 15 dana biti donešena odluka u slučaju “Koverta”. “Pošto se predmet nalazi u istrazi, odluka može biti podizanje optužnice ili obustavlja-

nje istrage”, objasnio je Katnić. Na pitanje na osnovu čega tvrdi da su članovi iste kriminalne grupe Nebojša Medojević iz Demokratskog fronta i Slavoljuba Stijepović, on je kazao da on to ne tvrdi.

„Postoje dokazi koji ukazuju do stepena osnovane sumnje da su određene osobe učinile krivično djelo pranje novca putem pomaganja, i to u okviru iste kriminalne organizacije“, rekao je Katnić.

SDT POSTUPA U SKLADU SA USTAVOM I ZAKONIMA Upitan da prokomentariše navode biznismena Zorana Bećirovića da kreće u njegov progon, Katnić je rekao da cjelokupno SDT postupa u skladu sa Ustavom i zakonima. „Ako bi bilo ko postupao suprotno, učinio bi krivično reta, i da oni nijesu na legalan način izašli iz slobodne carinske zone”, naveo je Čađenović. On je kazao da je jedna osoba uhapšena, a podnijeta je krivična prijava protiv dva fizička i dva pravna lica zbog utaje poreza i doprinosa. “Ukupna šteta u svim predmetima za budžet Crne Gore iznosi oko 70 miliona eura”, saopštio je Čađenović.

■ PRIJETNJE SA EGZOTIČNIH DESTINACIJA

Pomoćnik direktora UP-a za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i ko-

djelo zloupotrebe službenog položaja“, dodao je Katnić. On je naglasio da će svako, bez obzira na status, položaj ili bilo koje druge karakteristike, biti procesuiran ako u izviđajnom postupku postoji osnov da je učinio krivično djelo. rupcije Zoran Lazović kazao je da je nedavno iz iste sale poslao poruku građanima da će učiniti sve da se bezbjedno osjećaju u svojoj državi. “Druga poruka bila je namijenjena pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa i bezbjedno interesantnim osobama, a oni su uzvratili prijetećim porukama sa egzotičnih destinacija, udaljenih desetak hiljada kilometara”, kazao je Lazović. On je tim osobama poručio da nijesu bezbjedni. On nije saopštio ko je uputio prijetnje, ali da imaju broj sa kojeg su poslate i da će ih identifikovati. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

aktuelno

Foto: Saša Matić

Crveni krst DOstAviO POMOĆ

AlbAniji uPlAćeno više od 90.000 €

rOk OsAM MJeseCi

Počela rekonstrukcija dvije zgrade u kasarni Masline

Potpuna rekonstrukcija dvije od pet planiranih, postojećih zgrada u kasarni “Marko Miljanov Popović” u Maslinama počela je juče, a kompanija Bemax ima rok od osam mjeseci da završi ugovoreni projekat. Početak radova ozvaničio je ministar odbrane Predrag Bošković, koji je tom prilikom rekao da je u Dugoročnom planu odbrane kasarna u Maslinama definisana kao jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata. “Danas počinje rekonstrukcija dva postojeća objekta gdje će biti smješteni logistika, inženjerija i veza. Nakon toga, radićemo dva nova objekta, gdje će biti vojna policija i počasna garda, a nakon toga ćemo, već iduće godine, krenuti u izgradnju nove zgrade Generalštaba Vojske Crne Gore, za šta je idejni projekat završen”, najavio je

Bošković. On je istakao da će kasarna nakon 12 godina ponovo dobiti upotrebnu vrijednost, gdje će, na jednom mjestu Generalštab i Ministarstvo odbrane imati sve uslove za najefikasniji rad. “Ove tri godine smo, prije svega, bili fokusirani na Vojsku Crne Gore. Nakon punopravnog članstva u NATO mogli smo mnogo više da se posvetimo njenoj organizacionoj strukturi. Tu sam posebno zahvalan Generalštabu na zaista velikom poslu koji su uradili, kako bi Vojsku doveli na nivo koji je predviđen strategijskim dokumentima. Vlada je takođe dala puni prioritet Vojsci Crne Gore. što se vidi i kroz nabavke koje smo uspješno sproveli, kako bi vojska mogla da ima adekvatnu opremu i da izvršava svoje misije”, istakao je Bošković i dodao da se tu neće stati.

Naredne godine, kako je kazao, u planu je intenziviranje radova na kasarni Andrijevica, dok će pored lakooklopnih vozila imati potpuno obnovljen logistički bataljon, imajući na umu veliki broj transportnih sredstava koje će dobiti i koje su ove godine nabavili. Da će radovi na kasarni u Maslinama biti završeni u dogovorenom roku i na kvalitetan način, uvjerava izvršni direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević. “Riječ je o dva objekta bruto površine od po 3.000 kvadrata, koji se sastoje od prizemlja i dva sprata. Riječ je o kompletnoj rekonstrukciji. Rok za izvođenje radova je 250 dana. Naravno, kao i uvijek, očekujemo i potrudićemo se da ove radove kvalitetno izvedemo i u roku koji je dogovoren”, kazao je Kovačević. J.V.Đ.

Građani Crne Gore, privredni i drugi subjekti do sada su na račun, otvoren za pomoć stanovništvu Albanije pogođenom nedavnim zemljotresom, uplatili 90.453,21 euro, saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore koji je juče uputio pomoć za stanovnike Albanije u kolektivne centre u Liježu i Draču. Za stanovnike kolektivnog centra u Liježu opredijeljena je pomoć u vidu garderobe za odrasle i djecu, setova za bebe i donjeg veša, dok je u kolektivne centre u Draču poslato 40 kreveta, 40 dušeka, 270 ćebadi i 20 prekrivača. “Donaciju smo realizovali u saradnji sa kolegama iz Crvenog krsta Albanije koji su nam sugerisali koja im je vrsta pomoći potrebna, s obzirom na trenutnu situaciju”, saopšteno je iz Crvenog krsta.

Oni podsjećaju da je najpotrebnije i najefikasnije podršku pružiti putem finansijskih donacija, zbog čega za sada ne organizuju prikupljanje drugih vidova pomoći. “Do sada je na račun Crvenog krsta Crne Gore uplaćeno 90.453,21 euro od strane građana, ali i privrednih i drugih subjekata i mi im na tome zahvaljujemo. Akcija i dalje traje i pozivamo sve koji su u mogućnosti da daju svoj doprinos, a to do sada nijesu učinili, da se uključe. Broj žiro računa na koji se može izvršiti uplata je 520-5188-31, kod Hipotekarne banke. Prikupljena sredstva će biti proslijeđena Crvenom krstu Albanije, koji je od početka aktivan u pružanju pomoći ugroženom stanovništvu i konstantno prisutan na terenu”, kazali su iz Crvenog krsta. J.V.Đ.

nAreDniH Šest MJeseCi

Pet PriPadnika Vojske uPućeno u Letoniju Pripadnici III kontingenta u Letoniji će boraviti narednih šest mjeseci

Pet pripadnika Mješovite artiljerijske baterije pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore upućeno je juče u NATO aktivnost “Isturenog pojačanog prisustva” u Letoniji, gdje će narednih šest mjeseci boraviti u kampu Adaži. Povodom ispraćaja trećeg kontingenta pripadnika Vojske Crne Gore u Letoniju u prostorijama Centra za obuku u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu upri-

ličen je ispraćaj kojem je prisustvovao zamjenik načelnika Generalštaba VCG, pukovnik Svetozar Brajković, sa delegacijom. “Nastavite stopama svojih kolega iz prethodnih kontingenata, koji su svojim profesionalizmom, na dostojan način predstavljali Crnu Goru i našu Vojsku”, kazao je Brajković obraćajući se pripadnicima Vojske. Komandant trećeg kontingenta u aktivnosti “Isturenog

pojačanog prisustva”, poručnik Adnan Sijarić, kazao je da je čast doprinositi u uspostavljanju i održavanju mira na prostoru Letonije, te da su u potpunosti spremni da odgovore svim zadacima. “Siguran sam da će svaki pripadnik kontingenta časno obavljati svoju dužnost, biti primjer discipline, hrabrosti i odgovornosti, onako kako to dolikuje pripadnicima Vojske Crne Gore”, poručio je Sijarić. J.V.Đ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

Dr Milovan Milo Janković, Dobitnik speciJalnog priz

Život obiljeŽen hum

ostoje ljudi čije i samo pominjanje u društvu uvijek naiđe na osmijeh i pozitivne komentare. Ljudi za koje svi žele da kažu - “a, znam ga”. Ljudi čiju karijeru su obilježili humanost, posvećenost i društvu i pojedincu podjednako. Jedan od takvih je i humanista, ljekar, društveni radnik i ovogodišnji dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru “Iskra” dr Milovan Milo Janković.

Doktor Milovan Milo Janković u dva navrata bio je gradonačelnik Cetinja, u dva mandata i predsjednik Senata prijestonice, ali i dugogodišni predsjednik Crvenog krsta Crne Gore, generalni sekretar Crvenog krsta bivše zajednice Srbije i Crne Gore. Aktivan je član Saveza sportskih veterana Crne Gore, a u njegovom humanitarnom radu značajno mjesto zauzima i dobrovoljno davalaštvo krvi. Kao gradonačenik prijestonice poseban senzibilitet iskazivao je za studente i đake, pa je svojevremeno, zahvaljujući baš njemu, Prijestonica dodjeljivala stipendije kako za najbolje studente, tako i za studente iz socijalno ugroženih kategorija.

■ Uvijek Uz one kojima treba pomoći

Nagrada “Iskra” bila je povod za razgovor sa ovim poznatim Cetinjaninom, koji je profesionalnu karijeru počeo kao ljekar u najstarijoj crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi - bolnici “Danilo Prvi”, čiji je direktor bio 12 godina. Kada se govori o dr Jankoviću, duži uvod je neophodan. On nije samo građanima Cetinja pomagao kao ljekar, već je bio i spona i preporuka za neke druge ljekare i zdravstvene centre kako u zemlji, tako i

Mislim da nema kuće na Cetinju u koju nijesam ušao, i danas me ljudi zaustavljaju i pitaju za dijagnozu ili da im protumačim nalaze i sa radošću svakom od njih izađem u susret. Srećan sam što sam bio i u situaciji i u mogućnosti da narodu pomažem u državama regiona. Osvrnuvši se na decenije profesionalne karijere, ali i humanitarnog rada, doktor Milo Janković za Vikend novine kaže da je volonter Crvenog krsta postao davno, sa samo 16 godina. “Bio sam đak i predsjednik omladine gimnazije na Cetinju, a zahvaljujući tadašnjem predsjedniku Crvenog krsta Krstu Grujičiću postao sam član te organizacije i bio predstavnik Crvenog krsta Crne Gore na Kongresu u Beogradu. Već tada sam znao da je ljepota u davanju, u pružanju pomoći nemoćnima, slabima. Aktivizam u Crvenom krstu nastavio sam i kao student medicine, ali i kada sam počeo da radim u bolnici na Cetinju kao ljekar. Taj moj rad traje i dalje. Biti volonter Crvenog krsta je nešto neopisivo lijepo. I tada, na početku karijere, i danas za mene su na prvom mjestu ljudi, građani kojima treba pomoći u

bilo kojoj situaciji”, kaže dr Milovan Janković, naglašavajući da i danas u osmoj deceniji života ima ogroman elan i energiju i da posebnu zahvalnost duguje svojoj supruzi, koja je stojički trpjela sva njegova česta odsustvovanja od kuće.

■ nema kUće U kojU nijesam Ušao

Sjeća se posebno vremena kada je u Crnoj Gori svaki deseti stanovnik bio izbjeglica i kada je tadašnji Crveni krst Crne Gore zaista djelovao izvanredno. “Sjećam se šatora prepunih izbjeglica, blata do koljena, kada sam zajedno sa tadašnjim sekretarom CK Slobom Kalezićem obilazio sva mjesta gdje su bile izbjeglice. Za taj rad naš Crveni krst dobio je priznanje ‘Njegoš dva’ od tadašnjeg predsjednika Bosne i Hercegovine.” Kao ljekar, dr Janković kaže da mu je najteže da prizna smrt. Uvijek, pa i danas kao penzioner, radi na očuvanju zdravlja svojih sugrađana. “Mislim da nema kuće na Cetinju u koju nijesam ušao, i danas me ljudi zaustavljaju i pitaju za dijagnozu ili da im protumačim nalaze i sa radošću svakom od njih izađem u susret. Srećan sam što sam bio i u situaciji i u mogućnosti da narodu pomažem”, priča dr Janković. Ono što je svim Cetinjanima poznato jeste da se doktor Milo javlja na svaki telefonski poziv i da za njega ne postoje sastanci zbog kojih ne može pomoći svojim sugrađanima. Cetinjani su jednoglasni da za dr Mila nijesu bitni ni politička,

Okrenuti mlade spOrtu i sklOniti ih sa ulice Doktor Milo Janković aktivan je i kada je o sportu riječ. Bio je predsjednik skoro svih cetinjskih sportskih organizacija, a danas je predsjednik Džudo kluba Crnogorac. “Članovi Džudo kluba Crnogorac ne moraju da plaćaju članarinu. Naša je želja da što više djece sklonimo sa uli-

ce i okrenemo sportu. Znamo da je roditeljima sa skromnijim prihodima teško da odvajaju novac za članarinu, zato smo mi u Džudo klubu odlučili da nijedno dijete ne vratimo i ne odbijemo”, kaže doktor Milo, naglašavajući mu je oduvijek bilo najdraže vrijeme provedeno sa mladima.

Milo Janković je danas jedan od glavnih pokretača rada Udruženja veterana Cetinja. Dugo godina bio je predsjednik tog udruženja, ali je zbog nespojivosti te funkcije sa funkcijom odbornika u parlamentu Prijestonice, mjesto predsjednika udruženja prepustio drugima.

Sa dodjele nagrade “Iskra”

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

aktuelno

znanJa ª iskraº za građanski Doprinos opšteM Dobru

manošću

Činiti dobro trebalo bi da bude navika

Dr Milovan Janković tokom svoje karijere dobio je veliki broj nagrada i priznanja, među kojima je i Trinaestonovembarska nagrada Prijestonice Cetinje, priznanje Međunarodne zajednice CK, Zlatna značka Crvenog krsta, nagrada “Dr Petar Miljanić” (koju je dobio kao najmlađi ljekar sa 38 godina), priznanje Malteških vitezova, SUBNORA i antifašista… Uprkos svim ovim nagradama, posljednje priznanje “Iskra” - mu posebno znači jer je dodijeljeno za humanost i posvećenost zajednici, svom gradu, svojoj zemlji. Kako kaže, nijesu mu jasni

ljudi koji svoje bogatstvo, a bogatih ima, ne žele da iskoriste da pomognu drugima. “Jedno ovakvio priznanje je veoma značajno. Dodjeljivanje ovakvih vrsta priznanja humanim ljudima podsticaj je za neke druge da se uključe u tu lijepu priču, da dobro postane navika, da ne budu sebični, nego da pomažu narodu sa kojim žive. Dok sa jedne strane imamo pojedince i kompanije koji se uvijek rado odazivaju na apele za pomoć zajednici, sa druge strane imamo jedan broj onih koji uprkos svom bogatstvu i moći ne žele da pomognu. Ne znam da li su bez

osjećaja ili možda samo ne žele da se zna da su bogati”, priča dr Janković. Iako je penzioner, njegove aktivnosti neće “otići u penziju”, već će i dalje svesrdno biti uključen kako u rad Saveza sportskih veterana, tako i Crvenog krsta, ali Antifašista Crne Gore. “Toliko je nagrada i priznanja da sam rekao supruzi da kad umrem, oformi u stanu jednu spomen-sobu sa tim priznanjima. Rekla mi je - ne zna ko će ‘otići’ prvi. Na to sam odgovrio da bi onda meni bilo lakše jer ona nema toliko tih diploma i priznanja“, kaže kroz šalu doktor Milo. Janković

ni vjerska pripadnost – za njega je bitan samo čovjek kojem treba pomoć.

■ Zahvalnost

davaocima krvi

Osvrnuo se kratko i na dobrovoljno davalaštvo krvi, za koje kaže da kod nas nije još zaživjelo na pravi nači. “Još uvijek su to najčešće porodična davanja, iako ima i organizovanih akcija. Ali, nekada su dobrovoljni davaoci bili nagrađivani na adekvatan način. Dati krv je sigurno najhumaniji mogući čin, i te ljude, od kojih su neki krv dali i po više od 100 puta, treba adekvatno nagraditi. Nije dovoljno sendvič i čaj”, poručuje dr Janković, zahvaljujući svim dobrovoljnim davaocima krvi. Posebnu zahvalnost, kako kaže, duguje i Gordani Rašović, direktorici Transfuzije u Podgorici. Dr Milovan Janković, podsjetimo, tokom dva mandata bio je predsjednik Senata prijestonice. Tokom osam godina ovo savjetodavno tijelo raspravljalo je o više stotina tema značajnih za Cetinje, počev od Zakona o prijestonici, preko problema vodo i elektro snabdijevanja, do brojnih značajnih kulturnih tema. I kao gradonačelnik i kao predsjednik Senata dr Janković je posebnu pažnju posvećivao i ruralnom području, pa su zahvaljući njemu renovirana tri spomen-doma u tri sela. J.Đukanović

PaPir u ruci i muka u duši Tokom mandata gradonačelnika prijestonice, vrata kabineta dr Jankovića bila su uvijek otvorena za sve građane. Iz tog perioda nam je ispričao i jednu anegdotu. “Jedne prilike veliki brog građana čekao je ispred kabineta na prijem. Svi su ima-

li neke svoje papire u rukama i muku u duši. Gledajući tako njih dvadesetak u hodniku, jedan zaposleni u Opštini upitao ih je: ‘Čekate li doktora Mila?’ Kada su svi odgovorili da čekaju, ovaj je dodao: ‘A imate li svi uput za doktora’”, prisjeća se naš sagovornik.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

LIDIJA ĐUKANOVIĆ OTVARA DIPLOMATSKI BOŽIĆNI BAZAR

Učestvovaće 24 ambasade Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović otvoriće danas 11. diplomatski Božićni bazar, koji organizuje Međunarodni klub žena Crne Gore. Kako je najavljeno iz kabineta Predsjednika, na ovogodišnjem Bazaru učestvovaće 24 ambasade, kompanije i organizacije i prvi put, Ministarstvo javne uprave. Božićni bazar biće održan u šoping molu Delta City, od 10 sati, a u okviru Bazara biće organizovana lutrija, za koju će listić koštati 2,50 eura, a svaki kupljeni

listić donosi neku nagradu. Glavne nagrade su telefoni, laptopovi, noćenja u hotelima širom Crne Gore, kao i ručkovi i večere u poznatim restoranima. Tokom Bazara, biće priređen i kulturno-umjetnički program na kome će učestvovati Interancionalna škola QSI-Montenegro, Privatna internacionalna škola United Kids International Montenegro, Studio Britanica i ruski hor Zima iz Bara. Prošlogodišnji Božićni bazar posjetilo je 24.000 građana, prikupljeno je 30.037 eura.

Đukanović

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.42/11, 57/14 i 42/17) naručilac DOO „Komunalno“ Tivat, Luke Tomanovića br.7 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka goriva za motorna vozila za potrebe DOO „Komunalno“ Tivat za period od 365 dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 200.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-7/210 objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.12.2019.godine. Lice za davanje informacija je Dijana Vukšić, tel. 032 671 039.

Na onovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 49/17) ZU Specijalna bolnica za psihijatriju, Dobrota bb Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku Prehrambenih proizvoda po partijama za potrebe Ustanove za period od godinu dana ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 208.000,00 € i to: Hleb , peciva i kore za pitu – 28.000,00 €; Meso i mesne prerađevine – 76.000,00 €; Voće i povrće – 29.500,00 €; Ostali prehrambeni proizvodi – 74.500,00 €; Tenderska dokumentacija br.06/19-4783 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05.12.2019.g. Lice za davanje informacija Tijana Đorđević, telefon: 032/330-923; e-mail: anima.rac@t-com.me

Na onovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 49/17) ZU Specijalna bolnica za psihijatriju, Dobrota bb Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku sredstava za higijenu i održavanje čistoće po partijama za potrebe Ustanove za period od godinu dana ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 19.000,00 €. Tenderska dokumentacija br.07/19-4793 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 06.12.2019.g. Lice za davanje informacija Tijana Đorđević, telefon: 032/330-923; e-mail: anima.rac@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Izrada Idejnog projekta vodosnabdijevanja Donjeg Grblja (centralnog i južnog područja) i Izrada Glavnog projekta I faze vodosnabdijevanja Donjeg Grblja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 85.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 93/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 05.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

MINISTARKA PRIBILOVIĆ U RADNOJ POSJETI OPŠTINI BERANE

MALIM ULAGANJIMA DO BOLJEG KVALITETA USLUGA Ministarka javne uprave Suzana Pribilović, sa saradnicima, boravila je juče u posjeti opštini Berane, gdje je sa predsjednikom opštine Dragoslavom Šćekićem razgovarala o aktuelnim projektima, kao i budućim planovima u oblasti reforme javne uprave sa fokusom na unapređenju pružanja usluga građanima. Ona je podsjetila da u narednom periodu treba raditi na unapređenju lokalne samouprave da bude pravi servis građana. Ona je posjetila Biro za građane i tom prilikom istakla da su njegovim uspostavljanjem u bitnoj mjeri skraćene i pojednostavljene procedure prilikom pružanja usluga. “Upravo ovaj prostor u kojem smo trenutno je dokaz da se može malim ulaganjima unaprijediti kvalitet pružanja usluga građanima“, ocijenila je Pribilović. Takođe, ministarka je pri-

Razgovor sa NVO sektorom Predstavnici NVO sektora op- to smo aplicirali kod Delegacije ština Berane, Petnjica, Andrijevca, Gusinje, Rožaje i Plav razgovarali su sa ministarkom Pribilović o pitanjima od značaja za razvoj i održivost NVO. Sastanak predstavlja nastavak razgovora koje je pokrenuo predsjednik Vlade Crne Gore. “Iako se u posljednjem izvještaju EK konstatuje da je ukupno pravno, institucionalno i finansijsko okruženje za NVO u cjelini poboljšano, vjerujem da ima prostora da poboljšamo ambijent i za djelovanje NVO na sjevera. Zasustvovala i demonstraciji elektronskog testiranja prilikom zapošljavanja u organima lokalne samouprave. Predsjednik opštine Dragoslav Šćekić je ocijenio da lokalne samouprave “doživljavaju MJU kao posebno, naše ministarstvo, luku koja sve naše zahtjeve sublimira i daje

Evropske unije za podršku projektu ‘Otvaranje kancelarije za pružanje podrške NVO sa sjevera Crne Gore’, kako bismo stvorili uslove da brže, lakše i efikasnije dobiju informacije koje su neophodne i u potpunosti koriste sve mogućnosti koje im Zakon o NVO garantuje. Tu je, prije svega, mogućnost kofinansiranja i finansiranja, ali i drugi oblici saradnje u dijelu potrebnih edukacija, mentorstva i intenziviranja komunikacije sa organima lokalne i državne uprave“, kazala je Pribilović. nam pomoć u funkcionisanju i saradnji sa ministarstvima ili pomaže da svi ostali resori prihvate zahtjeve lokalnih samouprava prilikom predloga određenih zakonskih rješenja”. On je kazao da će Opština učiniti sve da nivo sprovođenja preporuka i odluka bude maksimalan.

GLAVNI GRAD OBJAVIO KONKURS ZA UREĐENJE TRGA

Posvetiti pažnju vezi sa Jusovačom Glavni grad Podgorica objavio je juče konkurs za idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje prostora između Autobuske i Željezniče stanice – Trga golootočkih žrtava. Budući da se radi o prostoru koji je nekada i prvi kontakt turista sa Podgoricom, u konkursu se navodi da je

neophodno urbanističko – arhitektonskim rješenjem dati prijedlog uređenja koje treba da omogući višenamjensko korišćenje prostora – pješačke tokove, mjesta zadržavanja, mjesta susreta, realizaciju različitih aktivnosti i manifestacija, uz adekvatan urbani mobilijar, kao i formiranje parter-

nog i visokog zelenila. Takođe, konkursom je predviđeno da se posebna pažnja posveti vezi prostora trga sa kompleksom starog zatvora Jusovača, za koji je planirana revitalizacija i stavljanje u funkciju kulture, te potreba transformacije u cilju omogućavanja različitih kulturnih i društvenih događanja.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

AKTUELNO

IZ REPORTERSKE BILJEŽNICE

JUBILEJI GRADA DANILOVA

⌦ Dragan Mitov Đurović

onosan na svoju istoriju Danilovgrad obilježava sjećanje na svijetle stranice svoga ljetopisa... vijek i po od prvog urbanističkog plana, stotinu godina od formiranja ćelije KPJ, zatim Učiteljske škole, 75 godina od oslobođenja, pa pola vijeka od posjete Josipa Broza Tita...

Gradovi su kao ljudi. Imaju svoju mladost, vrijeme procvata, imaju svoju starost, svoj ljetopis ispisivan godinama, decenijama, vjekovima... Važi to posebno za Grad Danilov, na obali Zete, čiji je urbanistički plan prvi u Crnoj Gori prije 150 godina uradio inženjer Dragutin Milutinović, plan prema kojem je puno poštovanje pokazao i stručnjak svjetskog glasa, gospodin Ciborovski, prilikom posjete nakon zemljotresa, prije četiri decenije. Grad je rastao od varošice na Ćeranića glavici, širio se na obali Zete, imao svoje velike i male planove, ispisivao slobodarsku istoriju, iznjedrio brojna velika imena nauke, umjetnosti, kulture, ostavio i ostavlja pečat u crnogorskom ljetopisu. To srčano u svim susretima potvrđuje Veselin Radovanov Đuranović, nekada zaslužni predsjednik opštine i istaknuti društveno-politički radnik u Crnoj Gori i Jugoslaviji, koji se rado prisjeća brojnih susreta, naročito kada je Grad proslavljao stotinu godina postojanja... Bila je to svetkovina za poštovanje i dugo sjećanje. Heroji, majke partizanske, istaknuti državni funkcioneri, radnici, narod, omladina... O tome svjedoče stare fotografije, koje su ogledalo jednog vremena, koje je ostavilo trag u borbi za slobo-

du i obnovu zemlje. To moramo poštovati i ne smijemo nikada zaboraviti. U godini jubileja, koja potvrđuje bogat ljetopis nesuđene crnogorske prijestonice, valja podsjetiti na pojedine istorijske i ostale datume. U ljeto 1839. godine na Karkovoj luci u Kosovom lugu, srcu Bjelopavlićke ravnice, Crnogorci su u borbi protiv Turaka postigli veliku pobjedu. Poginula su, po zapisima istoričara, koje je sabrao uvaženi profesor Božidar Drašković, 164 turska vojnika, među njima i zapovjednik Bećir-beg Bušatlija. Iz novije istorije ...l3. aprila 1919. u Barama Šumanovića formirana je prva komunistička ćelija, a Miloš Jovanović izabran za delegata osnivačkog kongresa KPJ. U stradalačkim istorijskim stranicama ovog kraja izdvajamo: ... U ljeto 1944. četnici su na Lazinama strijeljali 52 mladih, od kojih polovina nije imala ni 20 godina. U oktobru iste godine nakon neuspjelog proboja prema Nikšiću u selu Frutak, Njemci su izvršili odmazdu nad nedužnim stanovništvom, samo nekoliko nedjelja prije nego su 9. decembra, prije 75 godina, jedinice Desete crnogorske i Prve bokeljske oslobodile Da-

Sa proslave stogodišnjice grada

Tito govori u Danilovgradu

nilovgrad, koji je tri puta posjetio Josip Broz Tito, godine 1940, prilikom prisustva konferenciji crnogorskih komunista u Barama Žugića, i kasnije 1959, i deset godina kasnije. Toga dana, nedavno je prošlo pola vijeka, prisjeća se Veselin Radovanov Đuranović, koji je dočekao predsjednika Tita riječima: “Istinski svjedoci istorije i učesnici u njenom stvaranju zajedno sa tobom, druže Tito, bili su i ljudi sa ovih naših brda i ravnice. Njihova je želja da tvoju stvaralačku riječ i da-

Veselin Radovanov Đuranović

nas čuju”. Potom se Tito obratio prisutnim građanima i pored ostalog istakao veliku ulogu crnogorskog partizana i naroda u pobjedi nad fašizmom, a zatim razgovarao sa partizanskim majkama… Istorijska čitanka iz dalje prošlosti bilježi da je u julu 1889. u Danilovgradu formirana prva biblioteka sa čitaonicom. Bilo je učlanjeno, po istraživanju vrlog hroničara Momčila Šaletića, 70 čitalaca, koji su plaćali godišnju članarinu po tri fiorina. Ista pravila su važila i za biblioteke u Spužu, Barama Šumanovića i Ždrebaniku, koje su inače radile do početka Prvog svjetskog rata. Tu je i podsjećanje na 19. maj 1919. godine, kada je u Danilovgradu, znači prije stotinu godina, otvorila vrata Učiteljska škola, koja je ođe radila čitavu deceniju i dala značajan pečat inače bogatom istorijatu školstva u ovom kraju i šire. Navršilo se takođe stotinu godina od kako je po zapisu uglednog novinara i diplomate Slobodana Rackovića prvu fudbalsku loptu u Grad Danilov donio učitelj Stevan Zlatičanin, prvi predsjednik sportskog društva “Sloga“, kojeg je kasnije na tom mjestu zamijenio revoluciónar Sergej Stanić. Svijetlu sportsku tradiciju dugu čitav vijek baštini FK Iskra, koji postiže sve bolje rezultate i postaje još jedan biser kada se slave JUBILEJI GRADA DANILOVA.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

FRANCUZI U DR DANU OPŠTEG

PRVI DAN OBILJEŽILI SUKOBI SA POLICIJOM U

ZBOG NEUOBIČAJNO TOPLOG VREMENA

Gladni polarni medvjedi preplavili ruski grad

Grad na dalekom sjeveroistoku Rusije preplavljen je proteklih dana gladnim polarnim medvjedima zbog neuobičajeno toplog vremena, objavio je World Wildlife Fund (WWF). Prebrojano je više od 50 polarnih medvjeda u blizini Rirkaipija, jer na morskim područjima na kojima ti grabljivci uobičajeno love nema dovoljno ledenog pokrivača. “Gotovo su svi medvjedi mršavi”, kaže Tatjana Minenko, koja vodi grupu koja nastoji da sprijeći susre-

te medvjeda i ljudi, navodi se u saopštenju koje je objavio ruski ogranak WWF. Iako su polarni medvjedi česti u tom području, posebno je rijetko za tako veliki broj da se spusti do naseljenih podučja istovremeno, navodi organizacija. To je područje suočeno s neuobičajeno toplim vremenom od početka decembra, navodi organizacija. Iako se led uz obalu pojavio nije dovoljno debeo da izdrži težinu medveda, kažu u organizaciji.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl. list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta D.O.O ,,INTERPRODUCT” Cetinje, podnio zahtjev sa Dokumentacijom za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Funkcionisanje proizvodnog pogona za preradu mesa i mesnih prerađevina“, čija se realizacija planira na katastarskim parcelama br. 4408/1, 4406/1, 4426/3, 4426/6, 4426/8, 4486/4, 4427/3 K.O. Cetinje I, zahvat DUP-a ,,Gruda - Donje polje (Zona D)” Cetinje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu Dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštite životne sredine, kancelarija broj 81, svakog radnog dana u terminu od 12-15 časova, na sajtu Prijestonice-životna sredina. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, do 15.12.2019. godine.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta D.O.O ,,INTERPRODUCT” Cetinje, podnio zahtjev sa Dokumentacijom za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Montaža i funkcionisanje rashladnog uređaja - klima komore za sušenje i zrijenje pršuta KSJ-A-6/15“, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli br. 4426/3 K.O. Cetinje I, zahvat DUP-a ,,Gruda - Donje polje (Zona D)” Cetinje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu Dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštite životne sredine, kancelarija broj 81, svakog radnog dana u terminu od 12-15 časova, na sajtu Prijestonice-životna sredina. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, do 15.12.2019. godine.

Francuska se sprema za novi dan masovnih štrajkova u javnom prevozu i saobraćaju u znaku protesta protiv najavljene penzione reforme, predizbornog obećanja predsjednika Emanuela Makrona. U četvrtak, prvog dana štrajka, zemlja je bila u potpunom zastoju, a više stotina hiljada ljudi izašlo je na ulice da protestuje. Zeljezničke stanice bile su prazne, škole zatvorene, firme bez ljudi, pokret je masovno praćen u svim sektorima da se osudi plan za reformu penzija ocijenjen kao “nepravedan”. Za petaki su na-

stavak štrajka najavili u gradskom saobraćaju Pariza, deset od 14 metro linija je i juče bilo zatvoreno. Željeznička kompanija SNCF najavila je otkazivanje 90 odsto super brzih vozova i 70 odsto regionalnih vozova. Saobraćanje međunarodnog voza Eurostar preko Lamanša takodje je i juče bilo jako poremećeno. U vazdušnom saobraćaju kompanija Er Frans za juče otkazala 30 odsto unutrašnjih letova, a uprava za civilnu avijaciju pozvala je aviokompanije da za 20 odsto smanje njihove planirane letove. Aviokompa-

nije Transavija, Izidžet i Rajaner takođe su najavile ukidanje velikog broja letova. Novi dan štrajka slijedi poslije masovnog odziva štrajača u više gradova zemlje, koji su bili obilježeni brojnim incidentima. Sindikat CGT saopštio je da je više od milion i po ljudi demonstriralo širom Francuske, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo da tokom prvog dana štrajka na licama bilo 806.000. Protivnici reforme penzija koja predviđa “univerzalni sistem plaćanja”, nadaju se da će se ponoviti sindikalni uspjeh iz

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

RUGOM ŠTRAJKA

U PARIZU I DRUGIM GRADOVIMA

1995. godine kada je premijer Alen Žipe zbog velikih protesta koji su trajali tri nedjelje, odustao od reforme socijalnog osiguranja i penzija. Osim ovog štrajka, u Francuskoj već više od godinu dana traju nedjeljni protesti pokreta “Žuti prsluci”, nezavodoljnih politikom vlade, uprkos nekim njenim ustupcima. Iako je u četvrtak bilo okršaja između policije i demonstranata u Parizu i nekim drugim gradovima i oko sto ljudi je privedeno francuski premijer Eduar Filip je odao priznanje sindiaktima navodeći

da su u velikom broju gradova demonstracije prošle dobro zato što su bile dobro organizovane. Vođa opozicije radikalne levice Žan-Lik Melanšon ocijenio je da će 5. decembar biti značajan datum u socijalnoj istoriji zemlje i rekao da je ovo tek početak protesta. Protestni pokret zahvatio je i nastavnike, penzionere, studente, advokate, zaposlene u energetskom sektoru i policajce koji su u četvrtak blokirali policijske stanice. Uprkos velikom odzivu štrajkača, francuski predsjednik je već izjavio da neće odustati od svog projekta.

SVIJET

ISTORIJSKA POSJETA NJEMAČKE KANCELARKE LOGORU AUŠVIC

Merkel prošla kroz kapiju sa natpisom “Rad oslobađa”

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u Memorijal Aušvic-Birkenau u Poljskoj, najzloglasniji nacistički logor, prvi put otkako je došla na vlast prije 14 godina. Po dolasku na ovo najmračnije mjesto njemačke istorije, Merkelova je prošla kroz ulaznu kapiju nekadašnjeg logora na kojoj i danas stoji cinični natpis “Rad oslobađa”. Merkelova je donijela i donaciju od 60 miliona eura namijenjenu fondu za očuvanje fizičkih ostataka lokacije - ba-

“Osjećam duboki stid zbog varvarskih zločina koje su ovdje izvršili Njemci. To su bili zločini koji su prešli sve granice toga što čovjek može da zamisli”, kazala je Angela Merkel. raka, tornjeva i ličnih predmeta žrtava poput cipela ili kofera. Njemačka je već poklonila 60 miliona eura kada je fond osnovan prije deset godina, saopštio je Me-

morijal Aušvic-Birkenau, prenio je AP. Od kada je postala kancelarka 2005. godine, Angela Merkel je posjetila i odala poštovanje žrtvama drugih nacističkih logora, a u izraelskom muzeju holokausta i memorijalu Jad Vašem bila je pet puta. Snage nacističke Njemačke ubile su oko 1,1 milion ljudi u kompleksu Aušvic-Birkenau tokom okupacije Poljske u Drugom svjetskom ratu. Logor je oslobodila sovjetska armija 1945. godine.

OŠTRA RASPRAVA TOKOM MITINGA U SAVEZNOJ DRŽAVI AJOVI

Bajden nazvao farmera “lažovom” pa ga izazvao da rade sklekove

Jedan od kandidata Demokratske partije za predsjednika SAD Džo Bajden ušao je u oštru raspravu sa potencijalnim glasačem u Ajovi, nazvao ga je “prokletim lažovom” i izazvao na testiranje inteligencije i takmičenje u sklekovima. Penzio-

nisani farmer je na predizbornom skupu u Ajovi rekao Bajdenu da postoje dva problema kada je on u pitanju. “Prvo, star si skoro koliko i ja. Prestar si za ovaj posao”, primjetio je farmer. Potom je optužio bivšeg potpredsjednika SAD da je poslao svog

sina u Ukrajinu da radi za naftnu kompaniju, iako nije imao nikakvog iskustva sa takvim poslovima, kako bi imao pristup predsjedniku te zemlje. “Ti si prokleti lažov, čovječe. To nije istina i niko nikada nije rekao da je moj sin učinio bilo šta pogrešno, a nisam ni ja”, odgovorio je Bajden ljutito. Imao je spreman odgovor i na primjedbu o svojim godinama. “Ako želiš da provjeriš moje stanje, hajde da radimo sklekove zajedno. Hajde da radimo šta god želiš, možemo i IQ test da uradimo”, rekao je Džo Bajden koji je u administraciji bivšeg predsjednika SAD Baraka Obame vršio funkciju potpredsjednika.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

KULTURA

KNJIGA ª CRNA GORA U ANGLOAMERIČKOJ PUTOPISNOJ KNJIŽEVNOSTI I BELETRISTICIº

Jedinstvena studija koja donosi nepristrasan pogled na nas

Grebe, nježno i pažljivo, Radivoj Šajtinac, suvom iglom po bakarnoj ploči: prvo siluete, zatim sve oštrije profile svojih, sasvim svakodnevnih likova, sjenčeći ih blagom ironijom i banatskom, ravničarskom sjetom.

Krivokapić, Kilibarda i Vukićević- Garić

REPERTOAR DANAS 7.12.2019.

FILM

NOŽ U LEĐA 20.30h

REŽIJA: Rajan Džonson MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 7.12.2019.

FILM

PROŠLOG BOŽIĆA

20.00 / 22.00h

REŽIJA: Pol Feig

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

njiga “Crna Gora u angloameričkoj putopisnoj književnosti i beletristici” autora Marije Krivokapić i Nila Dajmonda predstavljena je preksinoć u Matici crnogorskoj. O novom naslovu kojim je Matica crnogorska obogatila biblioteku izdanja koja razmatraju recepciju, odnosno prisustvo ili poznavanje Crne Gore i Crnogoraca u pojedinim stranim kulturama, govorile su prof. dr Vesna Kilibarda, doc. dr Vanja Vukićević-Garić i autorka knjige.

■ VRIJEDNO DJELO “Poslije knjige Františeka Šisteka ‘Naša braća na jugu’, češke slike o Crnoj Gori i Crnogorcima iz 2009. godine i knjige Angeliki Konstantakopulu pod naslovom ‘Grčke slike Crne Gore’, objavljene 2011, dobili smo sada zanimljivu i vrijednu studiju pod naslovom Crna Gora u angloameričkoj putopisnoj književnosti i beletristici”, kazala je u uvodnom osvrtu na knjigu prof. dr Vesna Kilibarda. Ona je

ocijenila da je ovakvo traganje za prisustvom crnogorskih tema u evropskom i širem kulturnom kontekstu za autore predstavljalo izuzetno zahtjevan posao.

■ ZAHTJEVNO

ISTRAŽIVANJE

“Naruku ovakvim istraživanjima ne ide činjenica da u Crnoj Gori postoji vrlo skroman broj stručnjaka specijalizovanih za ovakva istraživanja, da su destinacije na kojima bi trebalo istraživati prilično udaljene, što, pored ostalog, podrazumijeva i znatna finansijska sredstva, i da se samo manji dio ove građe može pretraživati putem interneta, čak i kad su u pitanju najrazvijenije zemlje. Stoga za sada imamo vrlo skroman broj studija koje se ovim temama bave, posebno ukoliko pretenduju na veću hronološku obuhvatnost. Među njima je i knjiga Marije Krivokapić i Nila Dajmonda, u čiji hronološki raspon ulaze čitav 19. i 20. vijek, kao i početak novog milenijuma”, navela je Kilibarda. Prema riječima Vanje Vukićević-Garić, pred čita-

ocima je jedinstvena studija - monografija koja nudi zaista nepristrasni “pogled na poglede drugih na nas”. “Putujući kroz raznovrsne putopisne forme nastale na engleskom jeziku od kraja 18. vijeka do danas, knjiga iscrtava mozaik slika i sličica Crne Gore, koji je nastajao kroz nešto više od dva vijeka u očima, a kroz pero angloameričkih putnika”, kazala je Vukićević-Garić.

■ NAJSVJEŽIJI PO-

MENI CRNE GORE

Kako je navela, za njih je Crna Gora, po pravilu, predstavljala manje ili više fantastičnu drugost, “nepoznanicu pogodnu za smještanje u razne fiktivne okvire”. Kao podsticaje za pisanje knjige autori su, prema riječima Vukićević-Garić, naveli primjere i situacije u kojima smo se svi putujući našli kada bi kao odgovor na pitanje odakle ste rekli - iz Crne Gore, Montenegra. Nijesu bila rijetka nagađanja poput onoga - da li je to negdje u Južnoj Americi ili da li je riječ o pokrajini u Portugaliji.

“Mnogi među takvim sagovornicima su, međutim, slušali o nama više 2007, kada su svjetski mediji objavili vijest o novom filmu u kojem detektiv Bond igra poker u Kazinu Rojal”, navele je Vukićević-Garić. I Vesna Kilibarda osvrnula se na najsvježije pomene Crne Gore koje knjiga donosi. Neki od angloameričkih autora od početka 21. vijeka, naročito poslije obnove crnogorske nezavisnosti 2006, ovu zemlju predstavljaju kao “otkriće”, “jednu od najbolje očuvanih tajni Evrope”, “planinsko kraljevstvo”. “To su samo neki od danas uobičajenih atributa ili sintagmi koje fokus pažnje sa istorijske i junačke prošlosti premještaju na geografske neobičnosti i prirodne ljepote predjela ove zemlje. Crna Gora se sada medijski promoviše kao velika evropska turistička destinacija i izazovna tačka na maršrutama svjetskog džet seta, a isto tako, s puno sofisticiranog humora, podsjeća se i npr. na crnogorsko porijeklo vještih kradljivaca dijamanata iz grupe ‘Pink Panter’”, zaključila je ona. J.B.

KULTURA

IZLOŽBA ª NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA CRNE GOREº OTVORENA U KOTORU

Bogata istorija i tradicija obavezuju na čuvanje

Dokumentarna izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” otvorena je u kotorskoj Galeriji solidarnosti, čime je započela međunarodna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske”. Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu, istakao je da brojna materijalna i nematerijalna kulturna dobra koja se nalaze na teritoriji naše zemlje ukazuju na bogatu istoriju i tradiciju. “ Viševjekovna kulturna prožimanja učinila su da Crna Gora izgradi osobenu tradiciju njegovanja i poštovanja različitosti koja je, bez obzira na brojne izazove i burnu prošlost, prepoznata kao tradicija multikulturalnog i multikonfesionalnog sklada”, kazao je Dajković, podsjećajući da je Bokeljska mornarica prvo nematerijalno kulturno dobro Crne Gore kandidovano za upis na reprezentativnu listu UNESCO-a.

Slađana Mijanović, VD direktorke Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor istakla je važnost bokeljske žive kulture čiji život broji vjekove i milenijume. “Kao što se Kotorani i Kotoranke ponose Bokeljskom mornaricom čije trajanje, kako se vjeruje, seže do 9. vijeka, kao što poštuju drevnu Fašinadu iz 15. i Gađanje kokota iz 17. vijeka, kao što stari karneval i Bokeljsku noć doživljavaju dijelom ne samo gradskih već i ličnih i porodičnih priča, tako je na našoj struci i opštinskoj i državnoj administraciji da učine sve kako bi nematerijalnu kulturnu baštinu zaštitili i sačuvali kao kucajuće srce ovog kraja”, naglasila je Mijanović. Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija nastavlja se i danas u Kotoru. Povod za organizovanje izložbe i konferencije jeste deset godina od ratifikovanja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. R.K.

DECEMBARSKA UMJETNIČKA SCENA

“Dobro došli u kabare Beograd” na Velikoj sceni Predstava “Dobro došli u kabare Beograd” biće odigrana u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u nedjelju, 8. decembra, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena. Pored čuvene Tanje Bošković, u predstavi igra i glumac Rade Marjanović, ko-

ji je i autor predstave, uz klavirsku pratnju Tanje Radunović. Predstava je nastala na osnovu teks t o va M o ma Kapora, Matije Bećkovića, Duška Radovića, Branka Ćopića i kompozicija Đorđa Marjanovića, Lea Martina, Novih fosila… R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

INTERVJU: NOVICA VUJOVIĆ, SARADNIK

NEKO JE MRZO ŠTO DRŽAVA Montenegristika nije začeta danas, ali danas u tome statusnome smislu živi zlatno doba

⌦ Jelena Boljević U čast 8. decembra, datuma na koji je 2017. godine Crna Gora dobila međunarodni jezički kod, najviše ćemo učiniti staranjem o nasljeđu i kulturnoj baštini, istakao je u razgovoru za Vikend novine Novica Vujović, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Za crnogorsko društvo, nauku i kulturu, ocjenjuje Vujović, od nemjerljivog je značaja činjenica da je na “javnu scenu stupila grupa istraživača i umjetnika oslobođena inferiornoga odnosa i potrebe da svoj rad verifikuje lojalnošću kakvome centru izvan Crne Gore”. VN: Prije dvije godine Crnoj Gori je dodijeljen međunarodni jezički kod. Koliko je taj datum bitan za našu zemlju i jezik? VUJOVIĆ: Kongresna je biblioteka u Vašingtonu 8. decembra 2017. samo administrativno potvrdila ono što je nauka dokazala i mnogo prije toga. Taj je čin, nema sumnje, od silnoga značaja za crnogorski jezik, crnogorsku kulturu i uopšte za državu Crnu Gore zbog uvrštavanja i lakše uočljivosti svega što je na tome jeziku, a što se nalazi u svjetskim bibliotečkim i izdavačkim bazama. Koliko su, s druge strane, naša javnost i naučni radnici nesigurni u pogledu kriterijuma i prosuđivanja govori i to što više drže do jednoga inostranoga administrativnog odobrenja nego do nebrojenih priloga što su ih montenegristi pisali o postojanju crnogorskoga jezika tokom druge polovine XX vijeka pa do danas. Napomenuo bih, u vezi s time, da bibliografija o crnogorskome jeziku, čiju je izradu FCJK pokrenuo

prije dvije godine, iznosi čak nekoliko hiljada jedinica! VN: I pored toga osporavanje posebnosti crnogorskog jezika je prisutno. Zašto je tako? VUJOVIĆ: Ono što sve osporavatelje crnogorskoga jezika objedinjava jeste vannaučna motivacija. Neko je mrzovoljan i zbog toga što država Crna Gora postoji, pa onda ni na njezine atribute u najširemu značenju ne gleda s odobravanjem. Ako treba da spomenem ili kao ohrabrenje ili kao više puta u istoriji drugih društava potvrđenu činjenicu, istaknuću da ovi poslovi niđe nijesu ostvareni kao čin, već kao proces. Reforma Vuka Karadžića, na primjer, prošla je više faza, doživjela više izmjena, a prihvaćena je tek nakon pet decenija. Jedna sličnost ipak postoji: i crnogorski jezik danas i Karadžić tada su-

očili su se s istim protivnicima. Primjer makedonskoga jezika takođe je ilustrativan. Blaže Koneski radi gramatiku toga jezika odmah nakon Drugoga svjetskog rata. Međutim, do prvoga romana na tome jeziku proći će desetak godina, a do prvoga rječnika i dvadesetak. Hoću, zapravo, da kažem da je kod nas dosta urađeno, da se taj jezik izučava na univerzitetima, da su školski programi i udžbenici rađeni prema zvaničnoj standardološkoj literaturi, te da samo treba nastaviti započeto. U pojedinim segmentima na utisak da je kritike više nego što je zaista ima utiče agresivniji registar kritičara, sklonost manipulaciji, vješto se biraju neistine da je crnogorski jezik samo ś i ź, da je savremeni crnogorski zapravo pun ar-

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

KULTURA

K U NASTAVI NA FAKULTETU ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIĹ˝EVNOST

ZOVOLJAN I ZBOG TOGA CRNA GORA POSTOJI Ono ĹĄto sve osporavatelje crnogorskoga jezika objedinjava jeste vannauÄ?na motivacija

haiÄ?ne leksike, da se Crnogorci bore protiv Ä&#x2021;irilice itd. Mimo neistina toga ranga i politikantske priÄ?e neostvarenih filologa nije se dosad pojavio, to i da istaknem, nijedan utemeljen prigovor. VN: Da li se, po VaĹĄem miĹĄljenju, datum dobijanja meÄ&#x2018;unarodnog jeziÄ?kog koda obiljeĹžava i slavi na adekvatan naÄ?in? VUJOVIÄ&#x2020;: Odgovor je svakako negativan, bojim se da to nije samo zbog toga ĹĄto je u pitanju doslovno najnoviji datum. PredloĹžio bih da se takvi praznici ne svode na sveÄ?arske priredbe. Toga je datuma crnogorskome jeziku s meritorne meÄ&#x2018;unarodne adrese dodijeljen meÄ&#x2018;unarodni kod, ali je veliki zadatak pred nama na unutraĹĄnjem planu. NajviĹĄe Ä&#x2021;emo uraditi u slavu i toga i drugih datuma naĹĄe kuture ako iskorijenimo nebrigu institucija i struke prema veÄ&#x2021;emu dijelu naĹĄega nasljeÄ&#x2018;a i kulturne baĹĄtine; ako shvatimo da nam nematerijalna kultura propada ili je drugima prepuĹĄtamo, da bezmalo svake godine niÄ?u novi kalemovi na stablu crnogorske tradicije itd. VN: Osnivanje FCJK bilo je od presudnog znaÄ?aja za utemeljenje montenegristike. Da li je FCJK opravdao oÄ?ekivanja u svom dosadaĹĄnjem radu? VUJOVIÄ&#x2020;: Montenegristika, razumije se, nije zaÄ?eta danas, ali danas u tome statusnome smislu Ĺživi zlatno doba. Rad generacija prethodnika, pregalaca meÄ&#x2018;u kojima su neki tim rezultatima podreÄ&#x2018;ivali i Ĺžrtvovali mnogo, puni je smisao i satisfakciju naĹĄao u Ä?inu utemeljenja Instituta za crnogorski jezik i knjiĹževnost, danas Fakulteta za crnogorski jezik i knjiĹževnost Cetinje. Za crnogorsko druĹĄtvo, nauku i kulturu od nemjerljivog je znaÄ?a-

ja Ä?injenica da je na javnu scenu stupila grupa istraĹživaÄ?a i umjetnika osloboÄ&#x2018;ena inferiornoga odnosa i potrebe da svoj rad verifikuje lojalnoĹĄÄ&#x2021;u kakvome centru izvan Crne Gore. Oni su danas uglavnom okupljeni oko Fakulteta za crnogorski jezik i knjiĹževnost ili saraÄ&#x2018;uju s tom ustanovom. Posmatrano iz toga ugla, situacija u nas znaÄ?ajno je promijenjena. Nastava, akademske tribine i rasprave na Fakultetu uz uÄ?eĹĄÄ&#x2021;e saradnika iz zemlje i regiona sprovode se zacrtanim ritmom, a naĹĄe nauÄ?ne i umjetniÄ?ke vannastavne aktivnosti po crnogorskim gradovima toliko su vidljive da ih danas samo nedobronamjerni mogu odricati. Realizovana su dva velika slavistiÄ?ka simpozijuma Cetinjski filoloĹĄki dani 2017. i 2019, na kakve bi, to bez pregonjenja mogu reÄ&#x2021;i, i mnogo veÄ&#x2021;i nauÄ?ni centri bili ponosni. Za izdavaÄ?ku djelatnost, a viĹĄe je od 200 izdanja, primamo Ä?estitke bezmalo svakodnevno, Ä?ak i od onih koji to javno ne Ĺžele da saopĹĄte zbog ideoloĹĄkih ili politiÄ?kih usmjerenja ustanova i organizacija kojima pripadaju. Nedavno nam je, na primjer, potvrÄ&#x2018;eno iz Katovica, i to od ĹĄefa slavistiÄ?ke katedre, da jedini crnogorski Ä?asopis koji se na poljskim univerzitetima priznaje u rangu s najozbiljnijima u slavistici jeste Ä?asopis Lingua Montenegrina. Ako navedem podatak da smo prvu istoriju crnogorske knjiĹževnosti dobili upravo zahvaljujuÄ&#x2021;i Institutu (sad Fakultetu za crnogorski jezik i knjiĹževnost) 2012, moram ga dopuniti i ovom istinom: i Univerzitet Crne Gore, odnosno katedre za jezik i knjiĹževnost toga univerziteta, i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti postojali su godinama i decenijama prije toga, no nijesu bili kadri da iznesu takav poduhvat. Ni na pisanje dijalektologije cr-

nogorskoga jezika decenije rada katedri za jezik i Akademije nijesu imali uticaja. Napisana je 2017, njezin je autor Adnan Ä&#x152;irgiÄ&#x2021; a izdavaÄ? FCJK. To su kapitalni projekti za jednu kulturu i uopĹĄte je neshvatljivo da ustanove najviĹĄega reda i njihovi struÄ?njaci to posmatraju poizmaknuti. Takvih je primjera znatan broj. Zbog nagomilanih previda i nemara prema crnogorskoj baĹĄtini, u najĹĄiremu znaÄ?enju toga pojma, te odsustva strategije kod veÄ&#x2021;ine ustanova Fakultet za crnogorski jezik i knjiĹževnost prinuÄ&#x2018;en je bio na ĹĄirenje opsega svojih djelatnosti i na druga vaĹžna, a nerijeĹĄena pitanja. VN: A kako stvari stoje kada je rijeÄ? o saradnji sa naĹĄom dijasporom? VUJOVIÄ&#x2020;: Uspostavljena je saradnja s naĹĄom dijasporom. Svake godine novu generaciju studenata Ä?ini i dvoje-troje potomaka naĹĄih iseljenika. Posebno bih istakao ĹĄkolu crnogorskoga jezika koja je otpoÄ?ela u JuĹžnoj Americi, na Ä?emu je angaĹžovan kolega Milan MarkoviÄ&#x2021;. Na savladavanju osnova crnogorskoga jezika od poÄ?etka su sa strancima radili Jelena Ĺ uĹĄanj i Nikola PopoviÄ&#x2021;. U meÄ&#x2018;uvremenu je s Upravom za dijasporu pripremljen i dat na koriĹĄÄ&#x2021;enje u e-formi priruÄ?nik za uÄ?enje crnogorskoga jezika. Nije mnogo proĹĄlo i prvi su uÄ?inci veÄ&#x2021; bili vidljivi, a za ovu priliku izdvajam potvrdu sa slavistiÄ?ke

CRNOGORSKI JEZIK SE IZUÄ&#x152;AVA NA UNIVERZITETIMA, Ĺ KOLSKI PROGRAMI I UDĹ˝BENICI RAÄ?ENI SU PREMA ZVANIÄ&#x152;NOJ STANDARDOLOĹ KOJ LITERATURI TE SAMO TREBA NASTAVITI ZAPOÄ&#x152;ETO

Nacionalni praznik kulture VN: Ponovo je pokrenuta ideja da se kao nacionalni praznik kulture slavi dan roÄ&#x2018;enja Petra II PetroviÄ&#x2021;a NjegoĹĄa? Prije dvije godine to je izazvalo veliku buru. Kako to komentariĹĄete? VUJOVIÄ&#x2020;: Nijesam, priznajem, proÄ?itao original toga prijedloga, te u vezi s tim mogu samo reÄ&#x2021;i ovo. Najdostojniji datum i uopĹĄte dogaÄ&#x2018;aj ukupne naĹĄe istorije za koji se bez ostatka moĹže reÄ&#x2021;i da nas i naĹĄe nasljeÄ&#x2018;e pred svijetom legitimiĹĄe jeste pokretanje CrnojeviÄ&#x2021;a ĹĄtamparije. Tako je na najveliÄ?anstveniji naÄ?in u nas okon-

katedre u Kanzasu na kojoj je za potrebe ljetnje ĹĄkole slovenskih jezika kao literatura vrlo koriĹĄÄ&#x2021;en i taj materijal. VN: U okviru aktivnosti FCJK njegujete saradnju sa svjetskim lingvistima. Na ĹĄto ste posebno ponosni na tom polju? VUJOVIÄ&#x2020;: ProuÄ?avanje crnogorskoga jezika izneĹĄeno je odavno na meÄ&#x2018;unarodnu nauÄ?nu pozornicu. Radujemo se ĹĄto nam s najviĹĄih adresa slavistike stiĹžu prilozi za Ä?asopis Lingua Montenegrina. Dejvid Kristal, lingvista svjetskoga glasa, saraÄ&#x2018;uje s naĹĄom ustanovom i objavljuje priloge u Ä?asopisu Lingua Montenegrina. Na naĹĄe konferencije dolaze nauÄ?nici i iz najudaljenijih centara â&#x20AC;&#x201C; spomenuÄ&#x2021;u dekana slavistike u Kanzasu, akademika Marka L. Grinberga, koji je u ime toga univerziteta s Fakultetom za crnogorski jezik i knjiĹževnost potpisao saradnju. Nedavno smo na Fakultetu a kao predavaÄ?e na Cetinjskim filoloĹĄkim danima ugostili Roberta Grinberga, dekana fakulteta na Novom Zelandu, na kojemu se slavistika izuÄ?ava, zatim Endrjua B. Vahtela, dekana fakulteta na kojem se izuÄ?ava i slavistika u Kazahstanu, te trojicu akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetno-

Ä?an srednji vijek osnovana je ĹĄtamparija i ĹĄtampane su inkunabule. Bila je to ne samo prva Ä&#x2021;iriliÄ?na ĹĄtamparija u JuĹžnih Slovena, nego prva drĹžavna ĹĄtamparija u svijetu. Vrijedi spomenuti i to da inkunabule imaju samo Ä?etiri slovenska naroda: Ä&#x152;esi, Ukrajinci, Crnogorci i Hrvati. Dakle, oko praznika koji Ä&#x2021;e se zvati Dan crnogorske kulture ne moĹže biti dileme to treba da bude dan zavrĹĄetka Oktoiha. Pjesnik Petar II najveÄ&#x2021;i je pjesnik naĹĄega jezika i nema niĹĄta primjerenije od toga da se njegov roÄ&#x2018;endan obiljeĹžava kao Dan crnogorske knjiĹževnosti. sti, nauÄ?nike svjetskoga ugleda, poput Stjepana DamjanoviÄ&#x2021;a, Ranka MatasoviÄ&#x2021;a i Matea Ĺ˝agara. Istim povodom u Crnu Goru doĹĄli su direktori instituta za jezik svih zemalja bivĹĄe Jugoslavije, osim iz Beograda. Sa svima njima ugovorena je i ozvaniÄ?ena saradnja u pogledu struÄ?noga usavrĹĄavanja i razmjene literature. Potpisani su sporazumi o saradnji s dvije slavistiÄ?ke katedre u LoÄ&#x2018;u i Katovicama. Prvi put otkako se rade enciklopedije slovenskih naroda u Enciklopediju slovenskih jezika uvrĹĄtena je odrednica o crnogorskome jeziku, a od uredniĹĄtva imamo potvrdu da Ä&#x2021;e odmah po objavljivanju biti predstavljena u Podgorici. Prevedeno je nekoliko knjiga na crnogorski, uzmimo npr. Internetsku lingvistiku Dejvida Kristala u prijevodu kolege Gorana DrinÄ?iÄ&#x2021;a. Jedan ameriÄ?ki izdavaÄ? prevodi Ä&#x152;irgiÄ&#x2021;evu Dijalektologiju crnogorskoga jezika. Istu knjigu prevode izdavaÄ?i u NjemaÄ?koj. ViĹĄe je kolega koji redovno uÄ?estvuju na inostranim konferencijama od regiona do Moskve. I tako redom. SreÄ&#x2021;a je, i ne mala, ĹĄto bi se na ovo pitanje mogle dugo nizati i aktivnosti i zajedniÄ?ki planovi s kolegama iz inostranstva.

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

nikšićanin MiLOš MiRkOVić STiPEnDiSTa EVROPSkE kOMiSiJE

ZAVRJEDIO TITULU AMBASAD

⌦ Mira Rovčanin

vadesetšestogodišnji Nikšićanin Miloš Mirković od 50.000 kandidata, zahvaljujući obrazovanju, znanju i iskustvu, zavrijedio je da se nađe među 2.000 mladih iz čitavog svijeta i trideset stipendista Evropske komisije na godišnjem samitu “One Young World in London 2019”, gdje je stekao i titulu ambasadora za mir. Mirković kaže da je, pored stečenog iskustva i kontakata na samitu, posebno zadovoljstvo što je među brojnim zemljama svijeta uspio da predstavi i Crnu Goru. “Aplicirao sam za učešće na samitu negdje u februaru. Samit se svake godine održava u različitim zemljama. Morao sam u aplikaciji da objasnim zbog čega se prijavljujem i šta me motiviše, gdje radim, šta sam studirao i kojim temama se bavim. Potrudio sam se da se predstavim što iskrenije i sveobuhvatnije. Naveo sam da sam studirao u Italiji, da sam magistrirao u

Učesnici samita u Londonu

Rimu, da govorim nekoliko svjetskih jezika, da sam zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova i da me jako interesuju demokratija, ljudska prava, a posebno u okviru evropskih integracija. Nakon kontakta sa organizatorima dobio sam odgovor da sam prošao i u kojoj formi učestvujem u samitu. Javljeno mi je da sam stipendista Evropske komisije na osnovu moje kandidature. To je posebna grupa kandidata, koji učešćem u samitu zavređuju titulu ambasadora za mir. U toj grupi našlo se samo nas trideset kandidata iz čitavog svijeta, od čega je troje bilo iz Evrope, koleginica iz Bosne i Hercegovine, kolega iz Albanije i ja iz Crne Gore. To je predstavljalo posebno zadovoljstvo”, kaže Mirković.

■ SAMIT PRILIKA ZA

STICANJE NOVIH ZNANJA I RAZMJENU ISKUSTVA

Sva četiri dana, koliko je proveo u Londonu kao stipendista Evropske komisije,

za Miloša su bili jako značajni, jer je uspio da stekne neprocjenljiva iskustva, znanja i kontakte, koji će mu umnogome značiti u daljem radu i usavršavanju. “Paneli, diskusije, debate, seminari bili su cjelodnevni. Svaka grupa imala je poseban program rada. Svaki dan je imao glavni događaj, kojem su prisustvovale istaknute svjetske ličnosti iz raznih oblasti. Na prvom sastanku razgovarali smo sa izaslanicom generalog sekretara UN za mlade. Imali smo sastanak sa članovima grupe Eldersi ili iskusnim zvaničnicima, i to ne opet svih nas 30 iz grupe, nego je vršena dodatna selekcija i samo nas nekoliko je imalo priliku da prisustvuje tom sastanku. Na osnovu naših znanja i onoga što smo predstavili i našoj zainteresovanosti da doprinesemo rješavanju globalnih problema. Razmijenili smo iskustva sa zvaničnicima koji su kroz svoje djelovanje doprinijeli svijetu. Tu je bio Ban ki Mun, premijerka Irske, premijerka Norveške,

bivši ministar spoljnih poslova Alžira, koji je bio specijalni izaslanik UN za Irak i Avganistan. Jednostavno, sretnete ljude koji imaju životno iskustvo i koji vas saslušaju i sa vama podijele mišljenja i daju vam savjete”, ističe Mirković.

■ UČEŠĆE POD ZASTAVOM CRNE GORE

Pored neprocjenljivog iskustva i znanja koje je stekao na samitu, Mirković kaže da je za njega posebno bilo važno što je imao priliku da se na tako važnom događaju, među brojnim zemljama svijeta, predstavi pod crnogorskom zastavom. “Svi učesnici su selektovani iz neke zemlje i oni na samitu predstavljaju zemlju iz koje dolaze. Nije bitno iz koje kompanije dolaze, da li su učesnici nekih programa, oni su svi delegati zemlje iz koje dolaze. Tako sam ja bio jedini delegat iz Crne Gore. To je nepro-

Miloš u Londonu

cjenLjivo iskustvo. Razmjenjivali smo znanja o zemljama iz kojih dolazimo i dosta njih mi je reklo da je čulo za Crnu Goru, a neki su čak i bili u našoj zemlji i prošli kroz Crnu Goru na proputovanjima. Imao sam posebnu čast da nosim crnogorsku zastavu na otvaranju samita, kod nas bi se reklo barjaktar. To je tek bio veoma značajan momenat da se zavijori crnogorska zastava na tako prestižnom događaju, gdje

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

E na SaMiTU U LOnDOnU

■ DOPRINOS ZAJEDNICI I SVIJETU

Nakon samita ambasadori u svojim zemljama trebalo bi da šire znanja o tom događaju, iskustva i znanja koja su tamo stekli. “Dobili smo mogućnost da iskoristimo platformu koju nudi samit i kontakte koje smo ostvarili iskoristimo za neke svoje projekte i buduće aktivnosti. Glavni cilj samita je umrežavanje mladih ljudi i tih briljantnih umova, u smislu da imaju kontakte sa ljudima koji su na sličnim ili istim misijama, kao i sa onima koji rade slične poslove da bi mogli nešto konkretno da postignu u svojoj

zemlji i doprinesu zajednici, a što doprinosi globalnim ciljevima recimo UN-a ili uopšte međunarodne zajednice. Naravno da ću se potruditi da iskoristim te kontakte koje sam ostvario i da kroz svoje djelovanje doprinesem svojoj zemlji”, naglašava Mirković. Sljedeći samit biće u Minhenu. Mirković nema dilemu da će se ponovo prijaviti. Ima poruku i za sve mlade ljude koji su spremni da se usavršavaju i daju konkretne doprinose za zemlju u kojoj žive. “Mladi ljudi treba da budu ambiciozni. Moraju da prepoznaju u sebi tu snagu koju imaju da doprinesu svojim zajednicama i da iskoriste svoja znanja i talente u svakoj sferi društva u kojoj se mogu prepoznati.

Sa izaslanicom Generalnog sekretara UN za mlade

DORA ZA MIR su oko mene bili ljudi iz svih krajeva svijeta i iskusni ljudi koji su poznati u svim sferama života”, kazao je Mirković.

reportaže

Mogu doprinijeti novim idejama i inovacijama, na šta je i stavljem akcenat tokom samita. Pozivam mlade ljude da apliciraju i da se angažuju”, poručio je Mirković.

Svi učeSnici Su Selektovani iz neke zemlje i oni na Samitu predStavljaju zemlju iz koje dolaze. nije bitno iz koje kompanije dolaze, da li Su učeSnici nekih programa, oni Su Svi delegati zemlje iz koje dolaze. tako Sam ja bio jedini delegat iz crne gore

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

DUET TIJANE BOGIĆEVIĆ I ALEKSAND

URBAN PREDSTAVIO NUMERU ª DIVº I KAŽE:

“ŠIRINA” NIJE VEĆ PLOD LJUB

Mislim da je poruka pjesme dovoljno jasna N

⌦ Danilo Brajković

Prema riječima Damira Urbana, “Div” je jedna od onih pjesama koje jako dugo sazrijevaju. Prvobitno je jedan dio njene melodije nastao kao dio muzike za predstavu Pozorišta Ulysses o Mati Parlovu. U međuvremenu je div porastao i bavi se sasvim drugom temom. “Div je ono veliko, značajno biće koje poznajemo iz priča, a koje samo rijetki sretnu u životu. Takođe, div je i simbol veličine, snage, postojanosti. Za mene div stoji i kao znak skrivene nježnosti, zarobljenosti u veličini, prividne nesalo-

mljivosti, a onda zbog toga često i usamljenosti. Mislim da je pjesma dovoljno jasna u svojoj poruci i istovremeno dovoljno otvorena da u njoj svako može pronaći svoje značenje, pa mi se čini nepotrebnim da ispričam svoju priču o tome što ona meni znači. Nadamo se da će sve ono što smo ugradili u ovu pjesmu pronaći put do slušaoca”, komentarisao je Damir Urban povodom izlaska nove pjesme. U pauzi između koncerata, kojih ima mnogo ovog mjeseca, Urban&4 snimiće i spot za pjesmu “Div”. Fi.J.

KONCERT U SAVA CENTRU

Bajaga uz hor i orkestar prosuo muzičku čaroliju

Bajaga i instruktori su u rasprodatom Sava centru u Beogradu, sa orkestrom Beogradski solisti i horom Lola, priredili publici, tokom više od dva i po sata, doživljaj za nezaborav i na fantastičan način počeli proslavu 35 godina postojanja benda. Pjesme iz svih faza karijere zasjale su, pod dirigentskom palicom maestra

Vojkana Borisavljevića, novim sjajem. Uz nezaobilazne, najveće hitove benda, program je, za ovu priliku, osvježen numerama koje posljednjih godina nijesu redovne u repertoaru, a pogodne su za izvođenje u ovakvim, raskošnim aranžmanima. Svaka numera je na adekvatan način propraćena omotom albuma na kojem je snimljena. Fi.J.

umera “Širina” prvi je potez srbijanske pop pjevačice Tijane Bogićević nakon albuma “Čudo” iz 2018. Pored Tijaninog prepoznatljivog i moćnog vokala, duetsku pjesmu pamtićemo i po debitantskoj pjevačkoj roli istaknute kompozitorke i tekstopisca Aleksandre Sare Milutinović. Album “Čudo” lansirao je Tijanu Bogićević među regionalne izvođače koji su zahvaljujući novim izdanjima obilježili godinu na izmaku. Mada je u etru od maja 2018. godine, aduti “Čuda”, poput sada već dobro poznatih hitova “Nekako nikako”, “Hajde onda ništa”, “Ti imaš pravo” i drugih, ove godine dobili su krila. Takav epilog je očekivan, jer je neophodno da vrijeme učini svoje u slučaju ove vrste muzike. Ipak, novitet “Širina”, koji je u etru od minulog utorka, predstavlja nam Bogićević u drugačijem svijetlu i “obara” prethodnu tvrdnju, jer je prvi udar gromoglasno odjeknuo. Konkretno, duet Bogićević i Aleksandre Sare Milutinović, koja obilježava dvije decenije uspješne kompozitorske karijere, za svega nekoliko dana emitovanja na Jutjubu bilježi blizu pola miliona pregleda i nalazi se, kako muzičari vole da kažu, “u trendingu”, odnosno među najpopularnijim novitetima na ovim prostorima. Ti podaci, priznaje nam Bogićević, prijatno su je iznenadili, baš kao i činjenica da je publika odlično razumjela njenu potrebu da opipa nešto drugačije.

■ SVAKA PROMJENA JE DOBRA

“Učinak je, možda, čak i nešto bolji nego što smo zamislili. U prvih 10 smo kada govorimo o trendingu na Jutjubu, što se meni nije dešavalo ranije, tako da - srećan mi prvi trending (smijeh). Pjesma jeste drugačija, sa odličnim tekstom, rasponom i divnom melodijom. Kada bismo je upakovali u bi-

lo koji drugi aranžman - godilo bi joj, ali smo htjeli da ispratimo svjetske trendove. Mislim da je svaka promjena dobra. Od Sare i mene ljudi bi očekivali da napravimo neku baladu, tužnu ljubavnu pjesmu, ali smo željele da ih iznenadimo”, ističe Bogićević za Vikend novine. Na pjevačicinim plećima bila je velika odgovornost, jer nakon uspješnog “Čuda” pogrešan potez nije dolazio u obzir. Čitavu priču dodatno je zakomplikovala želja za promjenom, ali ispostaviće se da profitira onaj ko je spreman da rizikuje. “Istina, bila je velika odgovornost, ali zapravo nijesam puno razmišljala o tome. Mislim da moju publiku čine ljudi koji imaju sličan ukus kao ja. Ne posmatraju me kroz lupu, ne razmišljaju o ispravnosti mojih odluka. Baš suprotno, vjeruju da ću izabrati pravu stvar. Ipak,

1. PUT U KARIJERI DUGOJ DVIJE DECENIJE ALEKSANDRA MILUTINOVIĆ SNIMILA JE PJESMU U ULOZI VOKALNOG IZVOĐAČA

BOGIĆEVIĆ: UČINAK JE, MOŽDA, ČAK I NEŠTO BOLJI NEGO ŠTO SMO ZAMISLILI. U PRVIH 10 SMO KADA GOVORIMO O TRENDINGU NA JUTJUBU, ŠTO SE MENI NIJE DEŠAVALO RANIJE, TAKO DA - SREĆAN MI PRVI TRENDING (SMIJEH). PJESMA JESTE DRUGAČIJA, SA ODLIČNIM TEKSTOM, RASPONOM I DIVNOM MELODIJOM

Pjesmu “Širina” Tijana i Sara predstavile su na promociji u Beogradu, u društvu prijatelja i najpoznatijih srbijanskih muzičara i pjevača, među kojima je bila i Sara JO

33 DRE MILUTINOVIĆ OSVAJA REGION, DAME SAGLASNE ZA VN: ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

MILUTINOVIĆ: DRAGO MI JE DA SU SVI MOJI PRIJATELJI SARAĐIVALI NA OVOJ NUMERI, PRIJE SVIH TIJANA, ZATIM DARKO DIMITROV, KOJI JE PRODUCIRAO TRAKU, I NARAVNO NEMANJA NOVAKOVIĆ I ALEKSANDAR PEJČIĆ, KOJI SU NAPRAVILI SJAJAN VIDEO. NA SNIMANJU SPOTA BILO JE SJAJNO. NAŠ GOST U SPOTU JE LUIS MIGUEL, KOJI DOLAZI IZ VENECUELE

Foto: Nemanja Novaković

E POSLOVNI POTEZ, BAVI PREMA MUZICI

Tijana Bogićević i Aleksandra Milutinović - sa snimanja spota

naravno da je bilo bitno da nova pjesma bude super, a ne da objavimo nešto tek tako”, cijeni Bogićević.

■ SPOJ LIJEPOG I KORISNOG

Foto: Vidoje Manojlović

Milutinović je prepoznata kao jedna od trenutno najkvalitetnijih kompozitorki i tekstopisaca u regionu, a redovan je gost u studiju istinskih muzičkih zvijezda, kao što su Aleksandra Radović, Jelena Rozga, Željko Joksimović, dok je sa Bogićević ranije sarađivala na pjesmama “Tražim” i “Bezuslovno”. Govoreći za Vikend novine o razlogu zbog kog je prvi put u karijeri u ulozi vokalnog izvođača, Milutinović ističe da je presudila želja Bogićević, uz splet lijepih povoda. “Tijana je bila dovoljno ubjedljiva kada mi je predložila ideju. Kada sam napravila ovu pjesmu, razmišljali smo tako da obilježavam 20 godina karijere, a da je za Tijanu to singl pred sljedeći album, kao i da već svakako dosta nastupamo zajedno. Ljudi nas prepoznaju kao dio te umjetničke priče i duet je nekako bio logična ideja”, objašnjava Milutinović, priznajući da je, ipak, zbog debija i potpuno nove uloge bilo neobično. “Malo je bilo ‘frke’, nije bilo svejedno, ali izgurali smo sve i super smo se zabavljali. Vjerujem da će to publika osjetiti. Zasad sam zadovoljna, fenomenalno je sve, stiže nam dosta poruka, kažu da je pjesma fantastična i da im se sviđa”, srećna je Milutinović. Bogićević, s druge strane, vjeruje da se iza uspjeha pjesme, osim autorsko-vokalnog kvaliteta, kriju spontanost i prijateljstvo. “U posljednje vrijeme, Sara, Dušan Alagić i ja puno smo se družili. Jednom prilikom, sjedjeli smo i rekli - zašto ne bismo uradili nešto. Prvobitno, plan nije bio da Sara pjeva, već da na neki način gostuje u pjesmi, ali sam predložila da, ipak, bude to duet. Da je mnogo razmišljala o tome ko

PRED TIJANOM JE VELIKA KARIJERA

Bogićević je dugo prisutna na srbijanskoj muzičkoj sceni, ali tek nakon učešća na Eurosongu i albuma “Čudo” brojnija publika postala je potpuno svjesna o kakvom se potencijalu radi. Njeni prijatelji i saradnici, podsjeća Milutinović, znaju to odavno. “Nažalost, na našim prostorima nije lako ostaviti trag u pop muzici. Hvala Bogu, bili smo dovoljno uporni i istrajni u tome i mislim da tek sad počinjemo polako, odnosno da je lijepa i velika karijera pred Tijanom”, smatra Milutinović, koju do kraja godine očekuje premijera albuma Radović, na kom je većinski autor. bi mogao biti sa njom - možda prvi izbor ne bih bila ja, već neko drugi. Ovako, spontano smo se okupili, dakle nije bilo s njene strane pretenciozne namjere da uđe u pjevačke vode”, nastavlja Bogićević.

■ TALIČNA 2019,

ALI ŽELIM JOŠ...

“Širina” nije prvi duet u karijeri Bogićević. Pamtimo “Još jednom” sa Aleksom Jelićem i “Palim se na tebe” sa Flamingosima, a spisak će vjerovatno biti obogaćen, pošto pjevačica ne pripada grupi onih koji su potpuni solo igrači. “Apsolutno sam raspoložena za sve saradnje i duete. Opet, uslov je da to bude spontano, kvalitetno, iz ljubavi prema muzici, a ne samo kao poslovni potez. Pratim osjećaj i ne opreterećujem se”, vodilja je Bogićević. “Čudo” će sigurno biti slušano i narednih godina, ali Bogićević ne želi da živi na lovorikama stare slave. Ljubitelje njene muzike obradovaće vijest da će tokom 2020. imati pune ruke posla. “Imam dosta razloga da budem zadovoljna. Definitivno mi je 2019. donijela najviše u muzičkom smislu, bila je talična, ali želim da u 2020. sve bude još bolje. Ne želim da objavljujem singlove, već će to najvjerovatnije biti ili novi album ili projekat sa pet novih singlova. Uvijek sam spremna da plod inspiracije mojih autora pretvorim u djelo”, zaključuje Bogićević.

zdravlje

Indeks tjelesne mase

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

Možete biti mršavi, a da vam je zdravlje ugroženo Prema klasifikaciji indeksa tjelesne mase, možete biti mršavi, a da ne znate da vam je zdravlje ugroženo zbog visokih vrednosti masnoća u krvi - kaže Jasna Vujičić, dijetetičar-nutricionista. BMI = masa (kg) / visina²(u metrima) BMI = masa (kg) / visina²(u metrima) Za izračunavanje idealne i zdrave tjelesne težine već dugo se oslanjamo na čuveni indeks tjelesne mase. Poznat kao BMI, po engleskoj skraćenici “Body Mass Index”, on se izračunava tako što se vaša težina dijeli s visinom na kvadrat. Iako se rezultat te formule koristi za praćenje težine i zdravlja, postoje sumnje u tačnost ove 180 godina stare

jednačine. Zato mnogi stručnjaci kažu da je manje tačna nego što se tvrdi. Stoji da rezultat takve formule nije tako precizna mjera zdrave kilaže kao što se vjeruje jer, po jednoj objavljenoj studiji, većinu žena svrstava u kategoriju zdrave težine iako su one gojazne. “Kao snažan dokaz da BMI nije pouzdan pokazatelj nečijeg zdravstvenog stanja navodi se da i mršavi ljudi mogu imati visoke vrijednosti masnoća u krvi, a ova metoda ih određuje kao zdrave osobe”, kaže nutricionistkinja. Istraživanje s Univerziteta u Pensilvaniji pokazuje da BMI ne pokazuje razliku između različitih vrsta masnoća niti otkriva gdje su u organizmu pohranjene. Na pri-

mjer, masne naslage na trbuhu daleko su štetnije od onih koje se nalaze ispod površine kože. Ove prve se nagomilavaju duboko ispod mišića i oko organa, te tako povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tip 2. “Ne treba davati previše značaja brojkama na vagi i želji da se smrša više od neke granice koju vaš organizam može da podnese. Važno je da se dobro osjećate na određenoj kilaži i da očuvate zdravlje. Ne idealizujte idealnu kilažu”, savjetuje naša sagovornica. JE LI FORMULI ODZVONILO? Ako kao dio lične kontrole, pored indeksa tjelesne mase, uvedete merenje obima stru-

ka i bokova, kontrolu krvnog pritiska i holesterola, budite sigurni da svoje zdravlje i fizički izgled držite pod kontrolom. Međutim, za brzu procjenu uhranjenosti, tj. težine, BMI daje sasvim upotrebljive smjernice. Svi smo mi različiti po konstituciji, zdravstvenom stanju, genetskim predispozicijama i navikama i nemoguće je odrediti idealnu težinu za sve po nekoj univerzalnoj formuli. Prema formuli, neuhranjeni ste, odnosno mršavi ako je BMI ispod 18,5; idealne mase od 18,5 do 24,9; prekomjerne mase od 25 do 29,9; blago gojazni od 30 do 34,9; teško gojazni od 35 do 39,9 i ekstremno gojazni ako je BMI preko 40. (B92)

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

zdravlje

Istraživanje s Univerziteta u Pensilvaniji pokazuje da BMI ne pokazuje razliku između različitih vrsta masnoća niti otkriva gdje su u organizmu pohranjene. Na primjer, masne naslage na trbuhu daleko su štetnije od onih koje se nalaze ispod površine kože.

Procijenite da li zaista imate višak kilograma Kada govorimo o zdravoj težini, obično mislimo na indeks tjelesne mase (BMI). Međutim, to nije jedini način da provjerimo da li je sve u redu sa našom težinom. Naime, nedavna istraživanja pokazala da trećina problema vezana za gojaznost mogu da prođu i da se podvedu pod normalan indeks tjelesne mase. Zato je, kažu naučnici, mnogo bolji način za izračunavanje dobre tjelesne težine odnos između visine i struka, jer se tim putem može uočiti i višak sala na stomaku, koji je povezan za bolestima srca i dijabetesom.

Ovaj test možete uraditi za 30 sekundi, i to u svega četiri koraka: Prvi korak: Isijecite komad kanapa koji je dugačak tačno onoliko koliko ste vi visoki. Drugi korak: Presavijte konopac na pola. Treći korak: Obmotajte konopac oko struka Četvrti korak: Da li imate višak konopca i preklapa se? To je sjajna vijest. S druge strane, ako konopcem ne možete da obuhvatite cio struk, to znači da postoji rizik da obolite od dijabetesa i srčanih bolesti, i svakako je vrijeme za dijetu!

Ako kao dio lične kontrole, pored indeksa tjelesne mase, uvedete mjerenje obima struka i bokova, kontrolu krvnog pritiska i holesterola, budite sigurni da svoje zdravlje i fizički izgled držite pod kontrolom

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

zdravlje

Sreća je u Sitnicama

KratKe vježbe za bolji dan

Dok čekate, recimo, da proključa voda za kafu, možete da uradite nešto dobro za sebe. Sreća je u sitnicama. Evo šta sve možete da uradite za par minuta, a da se osjećate bolje. Malčice vježbajte Tridesetak sekundi se

podižite na vrhove prstiju, i spuštajte na pete. A onda tridesetak sekundi možete da “sjedite” leđima prislonjenim uz zid, savijenih koljena pod pravim uglom. To je sasvim dovoljno da vam ujutru malo pokrene cirkulaciju.

Pustite sebi muziku D o ka z a n o p o p rav l j a raspoloženje. Pokušajte da pročitate neku riječ unazad Ovo mozak tjera da korsti radnu memoriju i dobra je prevencija demencije. Ili, pokušajte da napamet pomnožite dvocifrene brojeve. Recimo, 29 i 72. Neka vam ovo postane jutarnja zanimacija, poslije dvije, tri nedjelje primijetićete da postajete sve bolji u tome. Popijte čašu vode I minimalna dehidratacija utiče na mentalne sposobnosti, izaziva promjene raspoloženja i remeti nam koncentraciju, pokazala su istraživanja. U studiji objavljenoj u američkom stručnom časopisu Psihologija i ponašanje, navodi se da vozači koji ne unose dovoljno tečnosti u organizam prave isti broj grešaka u vožnji kao oni koji su na granici dozvoljenog nivoa alkohola u krvi. “Pretresite” tašnu Nošenje bilo čega težeg od jednog i po kilograma stvara pritisak na kičmu,

odvojite minut i izbacite iz tašne sve što vam nije neophodno za dan pred vama. Ispravite se Stanite pravo i stegnite trbušne mišiće, istegnite kičmu, to je dobar način da započnete dan. Probajte da stojite na jednoj nozi Ovo je super vježba za popravljanje ravnoteže. Pokušajte da tridesetak sekundi stojite na jednoj, a zatim tridesetak sekundi na drugoj nozi, ali da se ne pridržavate ni za šta. Ako vam to ne predstavlja napor, možete malo da otežate sebi: nogu koja vam je podignuta savijte u koljenu i pomjerajte u stranu, iz kuka. To nije previše naporno, a pomaže u očuvanju pokretljivosti kukova, i ojačava mišiće zadnjice. Provjerite puls Nepravilan puls može biti jedan od prvih signala da postoji povišen rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Ako ne živite sami, zagrlite nekog od ukućana Prosječan zagrljaj traje oko dvije i po sekunde, ali da

biste se osjećali bolje, trebalo bi da traje bar sedam sekundi, kažu psiholozi. Testirajte balans Sjedite na stolicu, a zatim pet puta ustanite i sjedite najbrže što možete. Ali, važno je da svaki put lijepo sjednete i sasvim se ispravite kad ustanete. Zdrava osoba koja nema problema sa ravnotežom trebalo bi da može to da uradi za manje od 13 sekundi, kažu fizioterapeuti, prenosi britanski “Miror”. Ako vam ne ide, vježbajte svakog dana, i ubrzo ćete primijetiti da postajete sve bolji. Vježbajte i oči Prvo tridesetak sekundi kružite očima u smjeru kazaljke na satu, a zatim zatvorite oči na nekoliko sekundi. Ponovite kruženje u suprotnom smjeru. Pokrijte lijevo oko lijevim dlanom, a desni dlan stavite pred desno oko. Gledajte u dlan, a ruku polako pomjerajte od sebe i privlačite je ka sebi. Ponovite vježbu i drugim okom, ovo je odlična vježba za izoštravanje pogleda. (Mondo.rs)

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

FOTO UBOD

Negdje u Švajcarskoj

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Bajkalsko jezero

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3179

6 4

2 9

4 9

7Puzzle 5 3 solution: 8 6 4

Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

2012-05-23

2 2

5 2

1 9

6 5

Medium level

5 4 1 9 6 2 3 8 7 Sudoku puzzle No. 2676 2014-02-09

6 1

Sudoku puzzle No. 2675 2014-02-08

2 6 8 3 5 9 1 7 www.sudokukingdom.com

6 5

Medium level

2 2

Play sudoku online at:

2015-06-27

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

9 5

8 2

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

FOTO UBOD

Zimske vragolije

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Ribarsko selo na Lofotskim ostrvima, Norveška

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2627

2013-12-22

Medium level

4 8

5 7

9Play 4 sudoku 5 3 7online 6 2at:8 8 3 9 4 2 7 5 1

2 5 7 1 8 6 3 9 4 3 www.sudokukingdom.com 8 2 5 6 9 1 4 3 7

2013-12-21

Medium level

Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27 6

Daily Sudoku puzzle No. 2626 1

8 9

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE SA PRETHODNE STRANE

4 1

2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1

8 8

5 3 8 4 1 9 2 7 6 Sudoku puzzle No. 2049 2012-05-23

4 9

7 5

7 9

5 1

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 7 I 8.12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 7 I 8.12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

BREZNICA ORGANIZUJE TURNIR PRIJATELJSTVA U MALOM FUDBALU

DA LI STE ZNALI

Vuko Borozan neće igrati za rukometnu reprezentaciju Crne Gore ni na Evropskom prvenstvu 2020. godine - to je postalo jasno nakon šireg spiska Zorana Roganovića. Tako su još jednom propali svi pokušaji RSCG da privole sjanog Cetinjanina da igra za zemlju u kojoj je rođen.

Širi spisak Zorana Roganovića Zoran Roganović je izabrao 28 igrača za Evropsko prvenstvo 2020. u Austriji, Švedskoj i Norveškoj (10 - 26. januar 2020) - tako je naš selektor saopštio širi spisak. “Crveni” će igrati u Gracu protiv Srbije, Bjelorusije i Hrvatske, a na spisku se nalaze - GOLMANI: Nebojša Simić, Mile Mijušković, Jagoš Braunović, Radivoje Ristanović, LIJEVA KRILA: Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Filip Vujović, Mirko Majić, LIJEVI BEKOVI: Stevan Vujović, Vasko Ševaljević, Vasilije Kaluđerović, Miloš Božović, SREDNJI BEKOVI: Božo Anđelić, Aleksandar Glendža, Slobodan Bulajić, Bogdan Petričević, DESNI BEKOVI: Vladan Lipovina, Stefan Čavor, Branko Vujović, Risto Vujačić, Igor Radojević, DESNA KRILA: Mirko Radović, Marko Lasica, Fahrudin Melić, PIVOTI: Nemanja Grbović, Branko Kankaraš, Nebojša Simović, Vuk Lazović. B.T.

Turnir sa pet zvjezdica

Pljevlja i Ženski fudbalski klub Breznica su spremni da još jednom pomjere granice! Breznica pod pokroviteljstvom Američke ambasade u Crnoj Gori, Opštine Pljevlja i Turističke organizacije Pljevlja za vikend (subota i nedjelja) u SC “Ada” organizuje šesti Međunarodni turnir prijateljstva u malom fudbalu. Na turniru učestvuje 20 ekipa sa preko 500 sportista raspoređenih u dvije kategorije - seniorskoj i kadetskoj. “Turnir je ove godine dobio - što bi rekli u hotelima - petu zvjezdicu. Na otvaranju turnira će nam se obratiti ambasadorka SAD, koja je došla u Pljevlja da podrži kolektiv Breznice. To je znak da će uskoro sve međunarodne organizacije više obratiti pažnju na ženski fudbal u Crnoj Gori, a i u regionu”, rekao je osnivač i trener Breznice Zoran Vuković, glavni organizator turnira. “Osim djevojaka na turniru će biti najveći stručnjaci za ženski fudbal. Osim trenera Breznice, tu će biti treneri i selektori iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije”, jasan je Vuković.

Na turniru učestvuju ekipe iz bivše Jugoslavije i Bugarske - u seniorskoj konkurenciji će se takmičiti ŽFK Breznica (Crna Gora), ŽFK Crvena zvezda (Srbija), ŽFK TSC Kanjiža (Srbija), ŽFK Zemun (Srbija), ŽNK Neretva Metković (Hr-

20 EKIPA ĆE UČESTVOVATI NA TURNIRU U PLJEVLJIMA SA PREKO 500 IGRAČICA

vatska), ŽFK Tiverija (Makedonija), ŽNK Olimpija (Slovenija), ŽNK Emina Mostar (BiH), ŽFK Lokomotiva Brčko (BiH), ŽNK Brotnjo Čitluk (BiH), SFK Libero Goražde (BiH) i ŽFK Napredak (Srbija). Što se tiče kadetske konkurencije, učešće su uzeli ŽFK Breznica (Crna Gora), SFK 2000 Sarajevo (BiH), ŽFK Rad Beograd (Srbija), ŽFK Enko Plovdiv (Bugarska), ŽFK Jedinstvo 2014 (Srbija), ŽFK Respekt Sarajevo (BiH), ŽFK Ekonomist (Crna Gora) i ŽFK Dži-Dži Skoplje (Makedonija). Titulu u seniorskoj konkurenciji brani Zemun iz Srbije, a u kadetskoj domaćin Breznica. B.T.

Ili povratak u vrh ili se povlačim Zvanično najbolji sportista Crne Gore se vraća u ring Predrag Radošević boksuje (subota, 22.15, TV Vijesti) protiv Isama Ašabova u njemačkom Hemelnu (tu je osvojio WBO titulu protiv Ronija Gabela) u sklopu organizacije “Kety box promotion”. Radošević se protiv njemačkog borca turskog porijekla vraća nakon što je prije pola godine poražen od Džamea Saidija na Trgu nezavisnosti u Podgorici, kada su na talonu bile titule u verzijama WBO i IBF. “Želim pobjedu za povratak u vrh. Svjestan sam da je ovo za mene meč u kojem imam dva puta - ili da se povučem ili da se pobjedom vratim u vrh”, rekao je Radošević, koji je juče odradio zvanično mjerenje. Radošević je do sada u profesionalnom ringu imao 36 borbi - upisao je 33 pobjede i tri poraza, a pored Saidija bolji od borca iz Podgorice su bili Feliks Šturm i Lijam Smit - oba puta u meču za titulu. Od crnogorskih boksera, pored Radoševića, na reviji u Njemačkoj će učestvovati još Dilan Prašović (12 mečeva, 12 pobjeda) - 24-godišnji bokser se bori sa Brazilcem Džeksonom Žuniorom (22 pobjede, 13 poraza). B.T.

FINANSIJSKA POMOĆ ZA PETORO SPORTISTA U IZNOSU OD 700 DO 1.200 DOLARA

COK URUČIO STIPENDIJE SKIJAŠIMA

COK misli na sve - naši najbolji skijaši, kandidati za učešće na ZOI u Pekingu 2022, primaće olimpijske stipendije u naredne tri godine - od 1. novembra 2019. do 28. februara 2022. godine. Crnogorski olimpijski komitet je, uz saradnju i uvažavanje predloga od Crnogorskog skijaškog saveza, preko Fonda Olimpijske solidarnosti Međunarodnog olimpijskog komiteta, obezbijedio pet stipendija “Beijing 2022”, kao podršku za ostvarivanje normi za učešće u Kini. Stipendije su dobili Eldar Salihović, Jelena Vujičić i Bojan Kosić iz alpskog skijanja, te Marija Bulatović i Aleksan-

dar Grbović iz nordijskog (cross country), ugovori su potpisani juče, a iznosi stipendija se kreću od 700 do 1.200 dolara na mjesečnom nivou. A u okviru zajedničke saradnje, prva naredna ak-

tivnost će biti Olimpijske igre mladih (YOG) u Lozani (09 - 22. januar 2020) na kojima će nastup imati stipendista Grbović. Predsjednik CSZ Rajko Kosić se zahvalio COK, predsjednik COK Dušan

Simonović je izrazio zadovoljstvo zbog stipendija, a takođe je uručio značke MOK-a za učešće na prethodnim ZOI Pjong Čang 2018. olimpijcima Eldaru Salihoviću, Jeleni Vujičić i Mariji Bulatović. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

Foto: ABA liga

Nemanja Vranješ i Uroš Luković tokom prošlosezonskog meča u Novom Mestu

MORNAR PROTIV KRKE ZA NASTAVAK DOBRE SERIJE IGARA 20H

Trojkaški obračun Tradicionalno, kada krene decembar košarkaši Mornara podižu formu. Pokazatelj su mečevi protiv Budućnosti i Gacijantepa u Ligi šampiona, a priliku da nastave sa dobrim igrama i potvrde da konačno ulaze u pravi ritam imaju večeras u Novom Mestu. Barani u desetoj rundi ABA lige gostuju Krki (subota, 20h). Dvorana “Leon Štukelj” poznata je po tome što u njoj padaju apsolutni favoriti. Tako je u svakoj sezoni, tako je i ove pošto je ekipa Vladimira Anzulovića srušila Crvenu zvezdu. Zbog toga četa Mihaila Pavićevića oprezno dočekuje ovaj meč, ali puna samopouzdanja nakon dobrih partija. “Krka je na domaćem terenu izuzetno nezgodan protivnik, ne samo Mornaru nego i ostalim ekipama. Ne znam zbog čega je to tako. Svi se nešto žale na dvoranu, ali teren

odbrani, tako i u napadu da bismo došli do pobjede. Oni igraju bez klasičnog centra, većinu vremena na parketu provode sa dvije četvorke i svih pet igrača su dobri šuteri. To nije lako braniti”, dobro je analizirao iskusni stručnjak večerašnjeg protivnika. Protiv Gacijantepa Mornar je odigrao možda i najbolji meč ove sezone, bar kada je defanzivni dio u pitanju. I napad je funkcionisao na visokom nivou, lopta je fino kružila, tražio se “ekstra pas”. Takav je recept i za Krku. “Nadam se da ćemo i mi njima, pametnom igrom u napadu, zadati dosta problema u odbrani”, zaključio je Mihailo Pavićević. Mornar i Krka, peti put oči u oči u regionalnom takmičenju. Barani su do sada upisali tri pobjede (jednu u Novom Mestu) uz jedan poraz. A.K.

je teren. Kod kuće jednostavno igraju jako dobro, ove sezone su dobili Zvezdu”, rekao je Pavićević u najavi meča. Obzirom na sve prikazano ove sezone skor Mornara je veoma dobar - četiri pobjede i pet poraza, a Krka ima isti učinak. “Očekuje nas vrlo teška i neizvjesna utakmica. Utakmice protiv Budućnosti i Gacijantepa daju nam za pravo da idemo sa određenom dozom optimizma, da eventualnom pobjedom zadržimo priključak za timovima iz vrha. Neće to biti nimalo lako, jer je Krka sastavljena od izuzetno kvalitetnih igrača”, jasan je Pavićević. Meč u Novom Mestu će biti trojkaški obračun. Krka i Mornar su ekipe sa najviše ubačenih dalekometnih hitaca - slovenačka ekipa ima 94, a Mornar 89. “Moraćemo da budemo veoma koncentrisani, kako u

VIKEND TIKET SUBOTA

KRUZEIRO ZENIT LACIO JUVENTUS BORUSIJA M. BAJERN M. LEVANTE VALENSIJA

2 GG3+ 4+ 2

UKUPNA KVOTA: 17,10

1 2

FERENCVAROŠ PUŠKAŠ BRAJTON VOLVS BOLONJA MILAN OSASUNA SEVILJA

Evropski vikend PREMIJER LIGA, 16. KOLO Subota 13.30h Everton - Čelsi 16.00h Bornmut - Liverpul 16.00h Totenhem - Barnli 16.00h Votford - Kristal Palas 18.30h Man. siti - Man. junajted Nedjelja 15.00h Aston Vila - Lester 15.00h Njukasl - Sautempton 15.00h Norič - Šefild J. 17.30h Brajton - Volvs Ponedjeljak 21.00h Vest Hem - Arsenal

1 2 2 2

UKUPNA KVOTA: 24,64

TABELA: Liverpul 43, Lester 35, Man. siti 32, Čelsi 29, Volvs 23, Man. junajted 21, Kristal Palas 21, Totenhem 20, Šefild J. 19, Arsenal 19, Njukasl 19, Barnli 18, Brajton 18, Bornmut 16, Vest Hem 16, Aston Vila 15, Sautempton 15, Everton 14, Norič 11, Votford 8.

LA LIGA, 16. KOLO Viljareal - Atl. Madrid (kasno sinoć) Subota 13.00h Real Madrid - Espanjol 16.00h Granada - Alaves 18.30h Levante - Valensija 21.00h Barselona - Majorka Nedjelja 12.00h Eibar - Hetafe 14.00h Betis - Atl. Bilbao 16.00h Valjadolid - Sosijedad 18.30h Leganes - Selta 21.00h Osasuna - Sevilja

TABELA: Barselona 31, Real Madrid 31, Sevilja 30, Sosijedad 26, Atl. Bilbao 26, Atl. Madrid 25, Hetafe 24, Valensija 23, Osasuna 22, Granada 21, Levante 20, Betis 19, Viljareal 18, Alaves 18, Valjadolid 18, Eibar 15, Majorka 14, Selta 13, Espanjol 9, Leganes 6.

SERIJA A, 15. KOLO Inter - Roma

(kasno sinoć)

Subota 15.00h Atalanta - Verona 18.00h Udineze - Napoli 20.45h Lacio - Juventus Nedjelja 12.30h Leće - Đenova 15.00h Sasuolo - Kaljari 15.00h SPAL - Breša 15.00h Torino - Fiorentina 18.00h Sampdorija - Parma 20.45h Bolonja - Milan

TABELA: Inter 37, Juventus 36, Lacio 30, Kaljari 28, Roma 28, Atalanta 25, Napoli 20, Parma 18, Verona 18, Torino 17, Milan 17, Bolonja 16, Fiorentina 16, Sasuolo 14, Leće 14, Udineze 14, Sampdorija 12, Đenova 10, SPAL 9, Breša 7.

BUNDESLIGA, 14. KOLO Ajntraht F. - Herta (kasno sinoć) Subota 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 18.30h

Borusija D. - F. Dizeldorf RB Lajpcig - Hofenhajm Borusija M. - Bajern M. Frajburg - Volfsburg Augzburg - Majnc Bajer L. - Šalke

Nedjelja 15.30h Union B. - Keln 18.00h Verder - Paderborn

NEDJELJA

TABELA: Borusija M. 28, RB Lajpcig 27, Šalke 25, Bajern M. 24, Borusija D. 23, Frajburg 22, Bajer L. 22, Hofenhajm 21, Volfsburg 20, Ajntraht F. 17, Union B. 16, Majnc 15, Verder 14, Augzburg 14, Fortuna D. 12, Herta 11, Keln 8, Paderborn 5.

LIGA 1, 17. KOLO Lil - Brest (kasno sinoć) Nim - Lion (kasno sinoć) Subota 17.30h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h

Marsej - PSŽ Nica - Mec Ren - Anže Strazbur - Tuluz Monako - Amijen

Nedjelja 15.00h Rems - Sent Etjen 17.00h Nant - Dižon 21.00h Marsej - Bordo

TABELA: PSŽ 36, Marsej 31, Bordo 26, Lil 25, Sent Etjen 25, Monpelje 24, Ren 24, Anže 24, Nant 23, Lion 22, Rems 21, Brest 21, Monako 21, Nica 20, Strazbur 28, Dižon 16, Amijen 16, Mec 15, Nim 12, Tuluz 12.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

KONAČNO I NOVI TERMINI ZA LAVICE Sve mečeve prve faze rukometašice Crne Gore odigrale su u sedam sati po našem vremenu, ali od glavne faze konačno će biti i dva termina zbog kojih neće morati da se navijaju budilnici. Prvi meč u nedjelju protiv Japana “lavice” igraju od 10 sati, protiv Rusije (utorak) vratiće se na stari termin (07.00), dok će sa Švedskom (srijeda) igrati u idealnom od 12.30h.

GLAVNA RUNDA GRUPA 1 Nedjelja, 1. kolo 07.00h Srbija - Koreja 10.00h Holandija - Njemačka 12.30h Norveška - Danska 1. Holandija 2. Njemačka 3. Norveška 4. Koreja 5. Danska 6. Srbija

4 3 2 2 1 0

GRUPA 2 Nedjelja, 1. kolo 07.00h Rumunija - Rusija 10.00h Crna Gora - Japan 12.30h Španija - Švedska 1. Rusija 4 2. Španija 4 3. Švedska 2 4. Crna Gora 2 5. Rumunija 0 6. Japan 0

* Po dvije najbolje selekcije iz obje grupe izboriće plasman u polufinale. Trećeplasirane selekcije u grupama igraće za peto mjesto na šampionatu, a četvrtoplasirane za sedmo.

2.926 PROSJEK JE GLEDALACA PO UTAKMICI NA SP U JAPANU NAKON PRVE FAZE - 60 DOSADAŠNJIH UTAKMICA UKUPNO JE GLEDALO 175.536 LJUDI

“Ukrala” dva boda lavicama: Alešandrinja Kabral Barbosa u duelu sa našim rukometašicama

CRNA GORA U GLAVNU FAZU IDE SA DVA BODA, PRVI RIVAL JAPAN U NEDJELJU 10H

LAVICE ČASTILE FURIJU I IZABRALE TEŽI PUT KA POLUFINALU MUDIJALA

Još jedan meč za pamćenje, izgleda da sa “lavicama” na ovom Svjetskom prvenstvu svaki mora da bude takav, ali ovog puta sa drugačijim ishodom - onim koji ne odgovara damama Pera Johansona. Iako su u 44. minutu imale 23:19 i napad za “plus pet”, rukometašice Crne Gore “uspjele” su same sebe da dobiju, ožive Španiju i praktično joj poklone dva velika boda za glavnu fazu. “Furija” je u posljednjem kolu savladala našu selekciju golom Alešandrinje Kabral Barbose sekudnu prije kraja meča - 27:26. Sve to znači da će Crnu Goru za plasman u polufinale čekati znatno teži put, jer sa dva boda iz prve faze vjerovatno će morati da juri sve tri pobjede u grupi 2 glavne runde - protiv Japana, Rusije i Švedske. “Potpuno sam prazan nakon ovakvog meča, međutim, još imamo velike šanse, a moj posao je da zadržim tim zajedno i da budemo spremni za prvu utakmicu u glavnoj rundi”, rekao je nakon meča selektor Johanson.

CRNA GORA - ŠPANIJA 26:27 (14:14) JACUŠIRO - Dvorana Glavne gimnazije. Gledalaca: 2.000. Sudije: Sudije: Šarlot i Žuli Bonaventura (Francuska). Sedmerci: Crna Gora 4 (4), Španija 8 (5). Isključenja: Crna Gora 14, Španija 8 minuta.

Rajčić (14 odbrana i sedmerac), Nenezić, Batinović, Radičević 7, Jauković 2, Klikovac 1, Ujkić, Premović, Bulatović 3, Brnović 3, Mugoša, Ramusović 1, Mehmedović 2, Despotović 4, Raičević 4, Grbić.

Nakon prvog poluvremena, tokom kojeg je Crna Gora vodila 4:1, pa uglavnom jurila minimalnu prednost Španije - prije svega zbog kriterijuma dobro poznatih sestara Bonaventura - “lavice” su se razletjele u nastavku. Milena Raičević je razigravala (prije svega Tatjanu Brnović), Jovanka Radičević bila je neuhvatljiva, pogađala je i na ovom šampionatu sjajna Jelena Despotović, a Marina Rajčić bila je još jednom fenomenalna na golu, pa su naše djevojke u 44. minutu imale velikih 23:19. “U većem dijelu meča kontrolisali smo sve, do jednog trenutka u drugom poluvremenu, kada se nešto dogodilo”, istakao se

Navaro (sedam odbrana), Zokebi de Paula (tri odbrane), M. Lopez 3, Nunjes, Arderius, Cesareo 1, Gutjerez 1, Ećeverija, Penja 6, L. Gonzalez, S. Lopez 1, Fernandez, Rodrigez 1, Ernandez 2, Barbosa 6, M. Gonzalez 5.

Johanson. A dogodilo se to da Crna Gora narednih 15 minuta nije postigla gol, Milenina magija pretvorila se u velike greške, počele su da griješe i njene saigračice, pa je “furija” na dva minuta prije kraja imala 26:23. “Žao mi je, imale smo meč u našim rukama”, rekla je kapitenka Radičević. “Španija je bila dobra, mi bolje, ali ako vam deset puta ispadne lopta u napadu, šta imamo dalje da pričamo.” I bez obzira na velike greške, “lavice” su karakterom i golovima Radičević (praktično ga izmislila), Andree Klikovac i Đurđine Jauković na 14 sekundi prije kraja stigle do 26:26, a onda na-

JOVANKA RADIČEVIĆ:

Španija je bila dobra, mi bolje, ali ako vam deset puta ispadne lopta u napadu, šta imamo dalje da pričamo. kon još jedne sumnjive odluke sestara iz Francuske (isključenje Jauković), Barbosa je “lavice” ubola u srce. “Glupo smo izgubile dobijenu utakmicu, ali nijesmo zaslužile - pravile smo mnogo tehničkih grešaka, to je odlučilo”, istakla je Marina Rajčić. Ipak, već od nedjelje kreću glavne bitke - za olimpijske kvalifikacije, za polufinale. Najprije protiv domaćina Japana. “Vrijeme ne možemo da vratimo, Španiju smo zaboravile i potpuno smo fokusirane na Japan”, dodala je Rajčićeva. “Čeka nas atipičan rival, neugodan za nas, ali imamo vremena da se spremimo.” K.B.

KRAH SVJETSKIH I EVROPSKIH ŠAMPIONKI PER JOHANSON:

Potpuno sam prazan nakon ovakvog meča, međutim, još imamo velike šanse.

Kakav šok u Japanu - i to već nakon prve faze Svjetskog prvenstva. Aktuelne evropske i svjetske šampionke i srebrne sa posljednjih

Olimpijskih igara Francuskinje oprostile su se od planetarne krune i do kraja ih čeka samo utješni “Predsjednički kup” i mečevi za plasman od

13. do 16. mjesta. Djevojke Olivijea Krubholca juče su poražene i od Danske (20:18) i tako su prekinule sjajni niz posljednjih godina.

SUBOTA I NEDJELJA, 7. I 8. 12. 2019.

SPORT

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2 17:50

Premijer: Everton - Čelsi La liga: Granada - Alaves Premijer: M. siti - M. junajted

SK 1 CG 12:55 La liga: Real M - Espanjol 15:25 Košarka: Darušafaka - Bešiktaš 18:25 Premijer: M. siti - M. junajted 20:55 La liga: Barselona - Majorka

SK 2 11:00 Košarka: Gacijantep - Istanbul 13:30 Fudbal: Hadersfild - Lids 16:00 Premijer: Bornmut - Liverpul 18:30 La liga: Levante - Valensija 20:30 Košarka: Krailshajm - Frankfurt

SK 3 13:00 16:00 18:00 20:30

Odbojka, klupsko SP (Ž) Fudbal: Šefild v - Brentford Košarka: Tofaš - Karšijaka Rukomet (M): Krka - Gorenje

SK 4 13:15 Košarka: Galatasaraj - Bandirma 16:00 Fudbal: Premijer liga 18:00 Fudbal: Galatasaraj - Alanija

SK 5 13:00 16:00

Fudbal: Oleksandrija - Vorskla Fudbal: Premijer liga

14:00 16:00

Fudbal: Magdeburg - Ingolštad Fudbal: Kolos - Dnjepar

SK 6 SK HD 14:00 17:00

19:45

Fudbal: PSV - Fortuna

ARENA SPORT 1

ABA: Budućnost - C. Olimpija

NOVA SPORT 13:30 16:00 18:25

● NE PROPUSTITE

Fudbal: K’lautern - Halešer Fudbal: Salcburg - Tirol

13:00 15:30 17:30 18:00 19:30 20:30 23:40 01:40

Fudbal: Tuzla - Široki Fudbal: C. zvezda - Spartak Fudbal: Inter - Hajduk Boks: Majidov - Litl Boks: Povetkin - Hanter Boks: Ruiz - Džošua Fudbal: A. Tukuman - Njuels Fudbal: Lanus - Rasing

ARENA SPORT 2

NE PROPUSTITE VRIJEME JE ZA OLD FIRM: Veliki i ljuti rivali iz Glazgova Rendžers i Seltik u novoj priči čuvenog “Old firm” derbija AS 1 od 16.00h

15:00Serija A: Atalanta - Hellas Verona 18:00 ABA: Budućnost - C. Olimpija 20:00 NBA: Dalas - Nju Orleans

NEDJELJA

ARENA SPORT 3 10:00 15:00 17:30 20:45

VTB: Astana - N. Novgorod SEHA: Vojvodina - Tatran Liga 1: Monpelje - PSŽ Serija A: Lacio - Juventus

18:00 20:00 22:00

Serija A: Udineze - Napoli ABA: Krka - Mornar NHL: Bufaalo - Vankuver

ARENA SPORT 4 ARENA SPORT 5 20:30 22:30

Košarka: Unikaha - G. Kanarija SP, Sankanje (ž)

10:55 14:20 15:25 17:20 18:50 20:25 22:00

Skijaško trčanje, Lilehamer Nord. kombinacija, Lilehamer Ski skokovi, Nižnji Tagil Biatlon, Estersund Alp. skijanje, spust B. Krik (M) Alp. skijanje, spust L. Luiz (Ž) Konjički sportovi, Pariz

EUROSPORT 1

EUROSPORT 2 15:00 18:25 20:30

Bundes: Borusija M - Bajern M. Bundes: Leverkuzen - Šalke Snuker, Jork

● NE PROPUSTITE

RTCG 2 06:50 Rukomet SP (Ž) 10:00 09:50 Rukomet SP (Ž): Crna Gora - Japan 13:30 12:20 Rukomet SP (Ž) 15:00 16:00 NOVA SPORT 17:30 18:00 15:00 Premijer: A. Vila - Lester 21:00 18:55 NFL: Nju Orleans - San Francisko 22:20 NFL: Nju Ingland - Kanzas

SK 1 CG

Rukomet SP (Ž) Fudbal: Rad - Partizan Fudbal: Borac - Sloboda Fudbal: Rendžers - Seltik Fudbal: Rijeka - Istra ABA: C. zvezda - FMP NBA: Bruklin - Denver

ARENA SPORT 2

12:30 Rukomet SP (Ž) 15:00 Serija A: Sasuolo - Kaljari 12:55 Odbojka, klupsko SP (Ž), finale 18:00 Serija A: Sampdorija - Parma 15:25 Košarka: Ankara - Bursa 20:45 Serija A: Bolonja - Milan 20:55 La liga: Osasuna - Sevilja 23:40 Fudbal: Rozario - Boka SK 2 01:40 Fudbal: River - San Lorenco

ARENA SPORT 3 12:00 La liga: Eibar - Hetafe 14:00 Fudbal: Duizburg - Bayern II 12:30 Serija A: Leće - Đenova 19:30 Fudbal: Astra - Univerzitatea 14:30 Fudbal: Muskron - S. Lijež Futsal: Barsa - Movistar Inter SK 3 16:30 18:30 Košarka: Manresa - Barselona Liga 1: Marsej - Bordo 15:00 Odbojka (M): Modena - Verona 21:00 18:00 Fudbal: Brondbi - Midtjiland ARENA SPORT 4 21:00 Fudbal: Belenenses - Porto 13:30 Rukomet: Hanover - F. Berlin SK 4 15:10 Fudbal: Serija A Fudbal: Anderleht - Šarloa 14:00 La liga: Betis - A. Bilbao 18:00 NHL: Anahajm - Vinipeg 16:00 La liga: Valjadolid - Sosijedad 21:00 18:30 La liga: Leganes - Selta SK 5

15:00 13:00 Fudbal: Manhajm - Braunšvajg 17:00 17:00 Odbojka (Ž): Kazerta - Bergamo

NE PROPUSTITE DERBI U MORAČI: Još jedan super važan meč za košarkaše Budućnosti u ABA ligi - lider regionalnog takmičenja u Morači dočekuje drugoplasiranu Cedevita-Olimpiju. RTCG 2 i AS 2, od 18.00h.

ARENA SPORT 1

SK 6

ARENA SPORT 5

Liga 1: Rems - St. Etjen Liga 1: Nant - Dižon

EUROSPORT 1

09:05 Nord. kombinacija, Lilehamer Ski skokovi: Nižnji Tagil 13:00 Fudbal: Mariupol - Lavov 15:20 Alp. skijanje: B. Krik, (M) 18:30 Fudbal: Sporting - Moreirense 17:15 18:55 Alp. skijanje: L. Luiz (Ž) SK HD 20:30 Alp. skijanje: B. Krik, (M) 13:30 Odbojka, klupsko (M), za 3. mjesto EUROSPORT 2 17:00 Fudbal: Rapid - Austrija B. 15:20 Bundesliga: Union - Keln 19:00 NFL: Bufalo - Baltimor 22:25 NFL: Oukland - Tenesi 17:30 Bundesliga: Verder - Paderborn

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

Karakter plavih na ispitu

JOŠ JEDAN VELIKI DERBI - BUDUĆNOST VEČERAS (SUBOTA, 18H, RTCG 2) ČEKA CEDEVITA OLIMPIJU

Početkom i krajem septembra, istina još uvijek u pripremnom periodu (memorijalni turnir Mirza Delibašić i polufinale Superkupa ABA lige), košarkaši Budućnost Volija doživjeli su dva poraza od Cedevita Olimpije. Tri mjeseca kasnije situacija je potpuno drugačija. “Plavi” su sa novim trenerom u seriji od šest vezanih pobjeda, lideri su regionalnog takmičenja i u super raspoloženju dočekuju derbi sa timom iz Ljubljane. Večeras u vjerovatno krcatoj “Morači” crnogorski šampion ima šansu da dobije i trećeg direktnog konkurenta za prvo mjesto i dodatno se učvrsti na vrhu. Momci Petra Mijovića su u prethodna dva derbija pokazali pobjednički mentalitet i pobjedama protiv Partizana i Mornara su poslali jasnu poruku konkurenciji. Sada ih čeka novi veliki ispit, ujedno i novi test karaktera. “Čeka nas izuzetno teška i zahtjevna utakmica, protiv dobrog tima i organizacije. Sam položaj ekipa dosta govori o ovoj utakmici. Sigurno jedan od derbija prvog dijela sezone. I pored određenih kadrovskih problema, mislim da u dobrom raspoloženju i spremni čekamo meč”, rekao je Mijović na jučerašnjem brifingu sa novinarima. Cedevita Olimpija je mnogo puta ove sezone pokazala veliki kvalitet. Spoljna linija je znat-

ABA LIGA

10. kolo Petak Cibona - Igokea 66:91 Mega Bemax - Partizan 77:98 Subota 18.00h C. Olimpija - Budućnost 20.00h Krka - Mornar Nedjelja 18.00h C. zvezda - FMP Ponedjeljak 18.00h Primorska - Zadar 1. Budućnost 9 8 1 17 2. Partizan 10 7 3 17 3. C. Olimpija 9 7 2 16 4. FMP 9 6 3 15 5. Primorska 9 6 3 15 6. C. zvezda 9 5 4 14 7. Cibona 10 4 6 14 8. Mornar 9 4 5 13 9. Krka 9 4 5 13 10. Igokea 10 2 8 12 11. Mega Bemax 10 2 8 12 12. Zadar 9 1 8 10

Upala zuba Kobsa Kobs je pod ozbiljnim bolovima već dva dana zbog upale zuba, potpuno neočekivana povreda. Pokušaće da se iz sitnih povreda vrati i odigra, kao što je uradio protiv Zvezde u Beogradu i Arke u Poljskoj no kvalitetnija u odnosu na centarsku, ali ne treba zaboraviti Majka Cirbesa i Andriju Stipanovića. “Cedevita Olimpija je izuzetna ekipa pokrivena na svim pozicijama. Cirbes na početku nije pružao sjajne

partije, ali je podignut nivo njegove igre na značajno veći. Očekujem fizičku košarku, koncentracija na ‘malim stvarima’ će biti od presudnog značaja. Moramo obratiti pažnju na tranzicionu odbranu na Mekintajera i Blažiča”, rekao je Mijović i nastavio u istom tonu. “Defanzivni skok treba biti kao na prethodnim utakmicama. Uz to biće jako značajno da svojim angažovanjem u situacijama ‘1 na 1’ umanjimo kvalitet i prenesemo loptu na neke opcije koje nijesu u prvom planu. Mislim da imamo svojih aduta.” Dvije pobjede više od

LAVICE NA SP IMAJU SJAJNU PODRŠKU DOMAĆINA

TI JEDINSTVENI JAPANCI Japanska kultura i način života, nešto čemu se toliko divimo - iako smo nažalost i dalje daleko da tako nešto razumijemo. Zemlja izlazećeg sunca ovih dana je domaćin Svjetskog prvenstva za rukometašice, pa “lavice” iz dana u dan imaju priliku da na najbolji način upoznaju ovaj specifičan narod. Osim ljubaznosti na sva-

kom koraku i toplog gostoprimstva, Japanci praktično do posljednjeg mjesta popunjavaju tribine na utakmicama šampionata - ništa novo, planeta je nešto tako imala priliku da vidi i 2002. tokom fudbalskog Mundijala. S tim, da rukomet mnogi prvi put u životu gledaju. Uz sve to, uvijek se između sebe podijele na navijače dvije selekcije i jednako

vatreno navijaju kao da igra njihov Japan. Tako svakog dana iz Kumamota i Jacušira stižu prelijepe slike naših-japanskih navijača koji zajedno sa “lavicama” preživljavaju drame, slave i tuguju... Jedinstvena zemlja, jedinstvena kultura, jedinstven narod... K.B. OPŠIRNIJE O SP NA STR. 46

Partizana, tri od Crvene zvezde. U slučaju da slave večeras od Cedevita Olimpije će imati dva trijumfa više. Idealna situacija na tabeli pred nastavak sezone. Međutim... “Rekao sam nakon Partizana, ponovio posle Mornara - liga vam ne daje mogućnost da gledate dugoročno. Koncentrisani smo da pobijedimo Cedevitu da izgledamo dobro. Pobjeda bi mnogo značila pred nastavak sezone. Biće ovo dobar test karaktera. Ne gledamo ko je i koliko iza nas, već se koncentrišemo na svaku sljedeću utakmicu sa željom da dobijemo”, smiren

je Mijović. U odnosu na prije mjesec i više dana Budućnost igra sa mnogo više samopouzdanja. To je bilo vidljivo u prethodna dva derbija. “Samopouzdanje je psihološka stvar i mora da se drži pod kontrolom. Ako nastavite da trenirate kako treba onda dobija na značaju. U suprotnom može da vas ušuška. Nakon Mornara i onakvog finiša trebalo bi da nam je postalo jasnije šta može da se dogodi ako pomislimo da smo neki ozbiljan faktor u svemu ovome. Moramo da budemo maksimalno ozbiljni svih 40 minuta, a na treninzima maksimalno fokusirani kako bismo nastavili da igramo dobro”, poentirao je Petar Mijović. A.K.