Dnevne novine 9. decembar 2019.

MINISTARSTVO ODBRANE NASTAVLJA PODMLAÄ?IVANJE KADROVA U VOJSCI

SVJETSKO PRVENSTVO: CRNA GORA DOBILA JAPAN 30:26

DO KRAJA GODINE OGLAS ZA PRIJEM JOĹ 80 VOJNIKA â– 24

LAVICE KRÄŒE PUT DO ZVIJEZDA â– 46 47

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019. BROJ 2550 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: POSLANICA JOVANKA LALIČIĆ O JAVNO PRIVATNOM PARTNERSTVU ■6

DO NOVIH INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA BEZ TROĹ ENJA BUDĹ˝ETA ANALITIÄŒARI O REFORMI IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

Partijske ideje ĹĄtete dijalogu u Odboru â– 2 3

ÄŒLANOVI TRI POLITIÄŒKE PARTIJE PRISTUPILI SRPSKOJ ALTERNATIVI

Periťić: Srbi su tri decenije topovsko meso opozicije PORTAL ANALITIKA PROSLAVIO DESETOGODIŠNJICU RADA ■17

KREATIVNI, SVOJI I PROFESIONALNI

IZMJENE ZAKONA O SPREÄŒAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA â– 10 11

PolitiÄ?ki eksponirana lica pod pooĹĄtrenom kontrolom ZA NAJBOLJE PONUDE:

â– 5

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

CRNOGORSKA PODRŽAVA BEČIĆEV ª ZAKONº

Pavićević: DPS i DF polovine trule jabuke

Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević podržao je ideju Demokrata, DEMOS-a i poslanika Neđeljka Rudovića da se u okviru procesa reforme izbornog i drugog zakonodavstva usvoji Predlog zakona o Vladi.

“Nevjerovatno je da takav zakon do sada nije postojao i njegovo usvajanje je uslov za organizovanje slobodnih i poštenih izbora u Crnoj Gori. Nema dileme da je ovaj predlog Demokrata, DEMOS-a i poslanika Rudovića pravičan i džentlmenski potez protiv kojeg mogu biti samo oni politički akteri koji ne žele slobodne izbore u Crnoj Gori”, rekao je Pavićević.

Pavićević je rekao da je dobar i efikasan rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva ključ za usmjeravanje Crne Gore ka savremenim evropskim društvima i

da DPS i DF od početka vrše opstrukciju rada Odbora.

“DF želi da zadrži status vječitih opozicionara pa ih razvlašćivanje DPS-a ne zanima. Otud i ne učestvuju u radu Odbora. A DPS svojim neradom i neozbiljnim pristupom želi da blokira rad Odbora. I na ovom primjeru se vidi da su DPS i DF dvije polovine iste trule jabuke i da je za budućnost Crne Gore važno da se DPS razvlasti i da DPS i DF zajedno imaju manje od 50% podrške u biračkom tijelu. To je situacija kojoj se bližimo i koja će označiti da dolazi vrijeme prava, pravde i stabilnosti za crnogorskog građanina”, izjavio je Pavićević.

Pavićević je podržao napore Demokrata i predstavnika relevantnih međunarodnih aktera u Crnoj Gori da se konačno usaglase uslovi za organizovanje poštenih izbora.

R.P.

Medojević sa kolegama iz regiona na IDU forumu u Vašingtonu

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ U VAŠINGTONU

Crna Gora se nalazi u dubokoj državnoj krizi

Crna Gora se nalazi u dubokoj političkoj i državnoj krizi koja je posljedica sistemskih, institucionalnih, izbornih neregularnosti, političke korupcije, pritisaka, ucjena i zloupotreba državnih službi i resursa, kazao je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. Medojević je na IDU forumu u Vašingtonu podsjetio da Demokratski front predlaže da se formira tehnička Vlada.

Cilj je, kako dodaje Medojević, da se omoguće prvi fer i slobodni izbori, čije će rezultate svi prihvatiti, a koji bi se održali na svim nivoima i 2020 godini. Medojević je pozvao sestrinske stranke, članice ECR i IDU da iskori-

ste politički uticaj u nacionalnim parlamentima, vladama svojih zemalja, Evropskom parlamentu i iskažu solidarnost sa DF. “Da pozovu režim Đukanovića da odmah prestane sa progonom opozicije i političkih neistomišljenika i otvori politički dijalog sa opozicijom o rješenju krize političkog sistema u zemlji. PzP cijeni da i sve članice EU i NATO imaju odgovornost za sprečavanje eskalacije krize i moguću destabilizaciju zemlje koja ima namjeru da bude dio evroatlantskih integracija, zbog progona i represije prema opoziciji”, zaključio je Medojević.

R.P.

U UTORAK SJEDNICA ODBORA ZA REFORMU

RAONIĆ: PARTIJ ŠTETE DIJALOGU I pored toga što je rok za završetak rada Odbora za izborne reforme bio realno postavljen i što su za njegovo poštovanje bili potrebni ozbiljnost i posvećenost kvalitetnom radu, sada je neizvjesno da li će ovaj obimni posao biti na vrijeme završen, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić i dodao da treba uključiti konsultante iz međunarodnih organizacija.

Raonić je za Dnevne novine kazao da nije problem samo različitost gledanja na rad Odbora političkih partija koje u njemu participiraju, već i to što se radi na štetu dijaloga.

“Odbor će teško završiti svoj posao, ne zbog jaza među učesnicima, nego zbog fingiranog jaza i želje da se promovišu svoje partijske, ideje, na štetu dijaloga i kompromisa”,

kaže Raonić.

On je ocijenio da je u rad Odbora potrebno uključiti konsultante iz međunarodnih organizacija, dobro izanalizirati sve modele, kako bi se prvih par mjeseci sljedeće godine posvetili implementiranju tih rješenja.

“Sada je veoma važno da Evropska unija, koja je započela ovaj proces i svo vrijeme

bila po strani, da dodatni impuls procesu, jer ne vidim kako bi mogli da organizujemo fer izborni proces, bez novog zakonodavnog okvira”, ističe predsjednik Građanske alijanse.

Raonić ističe da, nekada, novi predlozi i nove ideje samo štete procesu koji teče u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva.

“Na žalost, neke partije su više fokusirane na to kako da prikažu sve ovo kao uspjeh i zadrže radikalnu retoriku, nego doprinesu procesu u koji su ušli”, tvrdi on.

I predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulo-

BS: GLASANJE U AMBASADAMA Bošnjačka stranka predložila je da se crnogorskim državljanima koji imaju pravo glasa omogući glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u inostranstvu. Član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva iz BS-a Ervin Ibrahimović, podnio je tom tijelu predlog

izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je predviđeno da se za izbor odbornika i poslanika može glasati i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u inostranstvu.

Iz BS-a si kazlia da je Ibrahimović u predlogu naveo da je birač koji želi da glasa, prethodno dužan da se prijavi u diplomatsko-konzular-

nom predstavništvu.

Na taj način, smatra Ibrahimović, bi se omogućilo crnogorskim državljanima koji imaju biračko pravo, a koji su u inostranstvu, da ravnopravno učestvuju u izbornom procesu.

Iz BS-a podsjećaju da takva praksa već postoji u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

Sa jedne od ranijih sjednica Odbora

POLITIKA

ĐUKANOVIĆ, BRAJOVIĆ I MARKOVIĆ ČESTITALI DANILOVGRAĐANIMA

Mudrom politikom postali uzor drugim opštinama

U IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

JSKE IDEJE U U ODBORU vić smatra da u nekim predlozima članova Odbora ima više politike nego prava. Jedan od takvih predloga je bio i kada su Demokratska Crna Gora, Demos i nezavisni poslanik Nedjeljko Rudović tražili da se zakaže sjednica Odbora na kojoj bi tema bila utvrđivanje roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva.

“Kodifikacije su najsloženiji pravni zahvati u jednom pravnom sistemu i oni pretpostavljaju da postoji set zakona koje treba objediniti u jedinstven tekst i njihovo sređivanje i unošenje u jedinstveno sistematsko odijelo zahtijeva, prije svega, vrijeme, ali i pretpostavku da postoje tekstovi koji se kodifikuju”, kaže Radulović. Što će reći da postoje tekstovi koji su usaglašeni. Ovaj termin ovih dana je prisutan na našoj političkoj sceni. Izgleda da je i samo nama svojstven.

“Koliko je meni poznato ne postoji kodifikacija izbornog zakonodavstva urađena u regionu, pa čak i u državama Evropske unije. Jedan od preduslova za kodifikaciju jeste da su usvojeni tekstovi zakona, odnosno da postoji puna sa-

glasnost o sadržaju teksta zakona, s obzirom da se oni trebaju usaglasiti do kraja godine, da bi u idućoj izbornoj godini bio sproveden izborni postupak po novoj legislative mi sad imamo ozbiljan problem za kodifikaciju, dakle nema usaglašenih tekstova koje bi trebalo kodifikovati”, kaže Radulović.

Zbog svega Radulović nema dilema kako sve ove poruke treba čitati.

“Mislim da ovdje je više elemenat političkog čitanja nekog zahtjeva, nego što je pravno poimanje i razumijevanje pojma instituta Kodifikacije. Ako posmatramo odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva ona tretira i Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o biračkom spisku, Zakon o finansiranju političkih stranaka koje jeste zaista i zakonodavstvo u užem smislu, ali tu su i Zakon o ličnoj karti, Zakon o registrima prebivališta i boravišta, Zakon o crnogorskom državljanstvu, Zakon o medijima, koji po prirodi stvari ne mogu se naći u jedinstvenom pravnom tekstu”, jasan je Radulović.

M.P.

3

Danilovgrad Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 9. decembra – Dana opštine Danilovgrad, predsjednici Zorici Kovačevič, predsjedniku Skupštine opštine Zoranu Boškoviću, odbornicima, učesnicima svečane sjednice i svim građanima Danilovgrada uz najbolje želje za dalji uspješan rad.

“U godini kada obilježavamo važne jubileje, 150 godina od osnivanja grada i 75 godina od oslobođenja, prilika je da s pijetetom odamo počast časnim i hrabrim žiteljima Danilovgrada, nosiocima vjekovne crnogorske slobodarske misli i antifašističke ideje. Upravo su te tekovine bile osnov za demokratski razvoj savremene Crne Gore, koja je obnovila nezavisnost, postala članica NATO-a i u procesu pregovora sa EU napredovala toliko da je izvjesno da će biti prva naredna članica, čemu su Danilovgrađani dali vrijedan doprinos”, naveo je on. Đukanović je istakao da kvalitetnim i održivim upravljanjem raspoloživim resursima, kao i mudrom politikom unapređenja poslovnog ambijenta i privlačenja domaćih i stranih investitora, Danilovgrad poprima obrise modernog, rastućeg grada, čime predstavlja uzor i drugim opštinama u Crnoj Gori.

“Uvjeren sam da će se realizacijom započetih i planiranih infrastrukturnih projekata, kao i nastavkom politike podrške malim i srednjim preduzeći-

ma, obezbijediti kontinuitet dinamičnog razvoja grada, stvaranja novih radnih mjesta i sve boljeg ambijenta za dobar životni standard građana“, zaključio je on.

Premijer Duško Marković čestitao je u svoje ime i u ime Vlade građanima Danilovgrada, odbornicima u Skupštini opštine i opštinskom rukovodstvu Dan opštine, koji se obilježava danas.

Kako je ocijenio, zajednički napori Vlade i lokalne uprave rezultirali su napretkom Danilovgrada koji je sredina podsticajna za investicije i administrativno uređena u interesu razvoja

i kvaliteta života građana.

“Vlada dodatno osnažuje razvoj Danilovgrada kroz izgradnju kapitalne i društvene infrastrukture. Samo za izgradnju bulevara od Podgorice i rekonstrukciju starog puta Podgorica – Danilovgrad, uložićemo blizu trideset miliona eura, što će donijeti novi kvalitet života građanima Bjelopavlića. Stopa nezaposlenosti u danilovgradskoj opštini primjetno je ispod državnog prosjeka, a nove investicije započete ovih dana otvaraju perspektivu za nova zapošljavanja i viši životni standard”, stoji u čestitki.

M.P.

BRAJOVIĆ: VALORIZOVATI VELIKE POTENCIJALE Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović čestitao je stanovnicima i lokalnom rukovodstvu Dan opštine Danilovgrad, koji se obilježava sjutra. „Povodom 9. decembra, Dana oslobođenja Danilovgrada, kojeg ponosni Bjelopavlići obilježavaju kao Dan opštine, upućujem iskrene čestitke uz želju za dalji napredak Opštine na dobrobit svih njenih građana. Jubilarnih 150 godina postojanja Danilovgrada i 75 godina od oslobođenja, dobra su prilika za podsjećanje na prethodne generacije koje su hrabrošću, vizionarstvom i posvećenošću gradili i unapređivali uslove života, a potomke učinili ponosnim nasljednicima njihovih časnih djela. Stra-

teške aktivnosti na zaštiti rijeke Zete mogu biti primjer dobre saradnje i odgovornog odnosa državnih organa, lokalne uprave i civilnog sektora prema prirodnom bogatstvu i budućnosti generacija koje ovdje žive. Realno je očekivanje da će u periodu koji slijedi, država nastaviti da stvara podsticajne uslove za preduzetništvo domaćeg stanovništva, kao i drugih investitora iz zemlje i svijeta. Time će biti značajno valorizovani potencijali kojima ovaj kraj obiluje, Danilovgrad će postati sve prepoznatljiviji na privrednoj i turističkoj mapi Crne Gore, a građanima stvoreni pogodniji uslovi za život i rad u ovom jedinstvenom gradu”, piše u Brajovićevoj čestitci.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

politika

5

članovi tri političke partije pristupili srpskoj alternativi

Perišić: Srbi su tri decenije topovsko meso opozicije

Članovi Saveza za pomirenje, kojeg predvodi Svetislav Perišić, inicijativnog odbora Prave Crne Gore Marka Milačića, Radničke partije i Stranke penzionera iz Bijelog Polja, zvanično su pristupili novoj političkoj partiji Srpska alternativa.

Perišić kaže da je Savez za pomirenje donio pravu odluku, kojom će doprinijeti da se uradi nešto dobro za Srpski narod, koji je crnogorskoj opoziciji služio samo kao topovsko meso za ostarivanje ličnih interesa.

“Srbi su tridesetogodišnjom neodgovornom politikom dovedeni na margine odlučivanja, a njihovi lideri su postali enormno bogati.

Vrijeme je za novu političku strategiju srpskog naroda koju trenutno jedino nudi Srpska alternativa”, kaže Pešić.

Komnen Knežević iz Prave Crne Gore ističe da bjelopoljski odbor ove partije od samog osnivanja, od marta ove godine nije funkcionisao, niti je za to vrijeme vidio želju vrha partije da se sprovode aktivnosti na terenu.

“Obzirom da su uglavnom svi naši članovi nacionalni Srbi, odlučili smo da pristupimo nekoj od prosrpskih partija, a u ovom trenutku najrealniji program nam je ponudila Srpska alternativa, pa je dvije trećine članova odbora pristupilo njima, a sa nama su takvu odluku donijele i kolege iz Stranke penzionera, sa kojima smo do sada sarađivali”, kaže Knežević.

Bjelopoljski odbor Radničke partije je razočaran odlukom o dolasku na čelo partije Maksima Vučinića i smatra da je to mjesto pri-

Sa susreta u Torontu

uprava za dijasporu

Podrška crnogorskim udruženjima iz Toronta

U okviru radne posjete našoj dijaspori u Kanadi, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović i pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bekteši, boravili su u Torontu od 5. do 7. decembra ove godine.

Delegacija se srela sa predstavnicima udruženja Crnogorsko kulturno društvo Toronto, kao i sa članovima Crnogorskog kulturnog udruženja „Vladika Danilo“ iz Toronta.

Crnogorsko kulturno društvo Toronto je ovom prilikom organizovalo i posebno druženje kojem je prisustvovalo stotinjak članova udruženja, a na kojem je predstavljen cjelokupni rad udruženja od njegovog osnivanja davne 1971. godine, do danas.

Kratka retrospektiva rada i djelovanja podsjetila je na akcije koje je do sada realizovalo ovo udruženje, među kojima su svakako najznačajnije organizovanje prikupljanja materijalne pomoći za postradale od zemljotresa u Crnoj Gori 1979. godine, prikupljanje sredstava za izgradnju Njegoševog Mauzoleja na Lovćenu, kontinuirana pomoć Crnogorskoj pra-

voslavnoj crkvi, Matici crnogorskoj, Crnogorskom PEN centru i dr.

Mitrović je u obraćanju istakao važnost ovakvih susreta i okupljanja jer “samo u zajedništvu možemo uraditi više i bolje na planu očuvanja mlađih generacija, i njegovanju državnog, jezičkog i kulturnog identiteta naših ljudi u iseljeništvu”.

Gradonačelnik Bijelog Polja je istakao značaj dijaspore za Crnu Goru i Bijelo Polje koje karakteriše veliki broj ljudi u dijaspori. Takođe je govorio o razvojnim planovima Bijelog Polja i kao turističke destinacije ali i investicione zone koja može biti zanimljiva i za dijasporu.

Mitrović je takođe uručio povelju Crnogorskom kulturnom društvu Toronto, za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja i jačanja saradnje matične države sa dijasporom u Kanadi.

Povelje, kao najveće priznanje koje dodjeljuje Uprava, dodijeljene su i osnivačima Crnogorskog kulturnog društva Toronto – Branku Aleksiću i Vojislavu Rašoviću (posthumno), dok su zahvalnice dodijeljene Veselinu Raduloviću i Đonu Ivanoviću.

padalo Željki Savković, velikom borcu za prava majki, koju poziva da ne pristaje na ponižavanja i ostaje u partiji u kojoj je ne žele, a članovi RP iz Bijelog Polja će borbu za vraćanje doživotne naknade za majke sa troje i više djece i ostale programske principe nastaviti u okviru Srpske alternative.

Srpska alternativa iskazuje zadovoljstvo pristupanjem ovih političkih činilaca u naše redove i za početak naredne nedjelje najavljujemo nova pristupanja, prije svih partija koje djeluju na državnom nivou, kao i NVO i Udruženja građana sa srpskim predznakom iz ostalih crnogorskih gradova. R.P.

Priznaju državu, ulazak u naTO i PuT u Eu Nedavno je, nakon Osnivačke skupštine, saopšteno da je Srpska alternativa nastala kao izraz ogromnog nezadovoljstva dosadašnjim skoro tridesetogodišnjim djelovanjem srpskih političkih predstavnika i njen osnovni zadatak biće integracija srpskog naroda u društveni, pravni, politički i ekonomski sistem Crne Gore.

“Srpska alternativa prihvata crnogorsku realnost i priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu, uvažava njene simbole: grb, zastavu i himnu, crnogorski kao zvanični jezik i poštuje politič-

ku realnost da je Crna Gora članica NATO saveza, te podržava put Crne Gore ka EU integracijama, ali i insistira na boljim odnosima sa Srbijom i Ruskom Federacijom. Srpska alternativa se zalaže za ostvarivanje svih prava Srba kao konstitutivnog naroda u Crnoj Gori, ulazak srpskog naroda u vlast i sve institucije sistema, posebno proporcionalnu zastupljenost pri zapošljavanju, očuvanje statusa Mitropolije crnogorsko primorske i ravnopravan položaj srpskog jezika”, saopšteno je iz novoosnovane partije.

u subotu ispred skupštine crne gore

Održan protest pokreta “Odupri se” Ispred Skupštine Crne Gore u subotu je održan protest pokreta “Odupri se” pod sloganom - Kongres slobodnih građana.

“I dalje smatramo da se moramo boriti na ulici i da moramo biti istrajni”, rekao je jedan od organizatora Nikola Grdinić.

Grdinić ističe da su pro-

teste započeli, jer smatraju da su političke promjene neophodne.

“Aktuelna politička situacija nije bolja u odnosu na ono kad su krenuli protesti.

Mi ćemo sigurno biti smetnja aktuelnom političkom sistemu, kako bi svi građani osjetili korist”, dodao je Grdinić.

On smatra da nije moguće organizovati slobodne izbore.

“Mi ćemo uvijek slati poruke da narod izađe na ulicu. U svakom drugom slučaju, zagovaraćemo bojkot izbora”, istakao je Grdinić.

Grdinić je pozvao političke partije, NVO i medije da izađu iz zone komfora. R.P.

Sa subotnjeg protesta Pokreta “Odupri se”

6

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

DO NOVIH INFRASTRUKTUR OBJEKATA BEZ TROŠENJA BUD

INTERVJU: JOVANKA LALIČIĆ, PREDSJEDNICA ZAKONODAVNOG ODBORA SKUPŠTINE CRNE GORE O JAVNO-PRIVAT

S

vako ulaganje privatnog sektora u javnu infrastrukturu i objekte, odnosno uređaje i postrojenja koji su nastali sprovođenjem ugovora o javno-privatnom partnerstvu, su državna imovina, kazala je u intervjuu Dnevnim novinama predsjednica Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore Jovanka Laličić.

On je istakla da je zaštita javnog interesa jedno od osnovnih načela Zakona o javno-privatnom partnerstvu o kojem su poslanici nedavno završili raspravu. Laličić, koja je i poslanica DPS-a, poručila je da će državni interes u budućim aranžmanima biti dovoljno zaštićen, te da će kriterijum za izbor privatnog partnera biti ekonomski najpovoljnija ponuda.

DN: Predlog zakona o javno privatnom partnerstvu izazvao je veliko interesovanje i raspravu na sjednici crnogorskog parlamenta. Dok opozicija nalazi zamjerke i izražava bojazan da državni interes i imovina neće biti dovoljno zaštićeni, predlagač garantuje da javno-privatno partnerstvo neće biti privatizacija, niti prodaja državne imovine. Da li je budući zakon dovoljno zaštitio državni interes u budućim aranžmanima u kojima će se koristiti model javno – privatnog partnerstva?

Laličić: Javno-privatno partnerstvo koje se prvi put ovim zakonom uvodi u naš pravni sistem je nov i efikasan model finansiranja koji je na našem tržištu još uvijek nedovoljno razvijen. Stoga, možda izaziva toliko dilema.

Iz definicije predmeta ovog zakona jasno je da se radi o dugoročnim, naglašavam, ugovornim odnosima između javnog i privatnog sektora koji je zasnovan na jasnoj podjeli prava, obaveza, ali i rizika radi izvođenja radova od javnog interesa na javnoj infrastrukturi

i objektima, ili pružanja usluga od javnog interesa. Pored ugovornog, predviđena je mogućnost osnivanja zajedničkog privrednog društva između privatnog i javnog sektora čiji se odnos uređuje ugovorom. Da se zaključiti da, niti je u pitanju privatizacija, niti prodaja državne imovine, već ugovorni odnos sa jasno definisanim pravima i obavezama ugovornih strana. U cilju zaštite državnih interesa, odnosno državne imovine, ovaj zakon upućuje na primjenu Zakona o državnoj imovini, ali i drugih zakona zavisno od predmeta ugovora. Dakle, njime se ne derogiraju odredbe Zakona o državnoj imovini, kako se moglo čuti u parlamentu, pa ni uloga Skupštine u određenim zakonom utvrđenim slučajevima. Zakonom je definisano da svako ulaganje privatnog sektora u javnu infrastrukturu i objekte, odnosno uređaje i postrojenja, koji su nastali sprovođenjem ugovora o javno-privatnom partnerstvu, su u državnoj imovini. Jedno od osnovnih načela zakona je načelo zaštite javnog interesa koje je razrađeno kroz obavezu da svakom projektu javno-privatnog partnerstva prethodi analiza opravdanosti koja se temelji upravo na ocjeni ostvarivanja javnog interesa, zatim da na predlog projekta mišljenje mora dati Agencija, Ministarstvo finansija i Zaštitnik imovinsko pravnih interesa. To dovoljno govori u prilog činjenici da je državni interes u budućim aranžmanima normativno dovoljno zaštićen.

Druga dionica autoputa po principu JPP DN: Šta Crnoj Gori omogućava novi zakon?

Laličić: Crnoj Gori ovaj zakon omogućava da privuče privatni kapital, da bez angažovanja sredstava iz budžeta izgradi važne infrastrukturne objekte,

riješi probleme u pružanju usluga u pojedinim oblastima, poput upravljanja otpadom, vodosnabdijevanja. Po modelu javno privatnog partnerstva najvjerovatnije će se graditi druga dionica auto-puta Bar-Boljare.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

RNIH DŽETA

TNOM PARTNERSTVU

DN: Šta je to što građani i crnogorska javnost treba da znaju o budućem propisu? Koja su to nova rješenja?

Laličić: Predloženi zakon o javno-privatnom partnerstvu kreira novi koncept zajedničkog ulaganja javnog i privatnog sektora.

Primjenom zakona u oblastima tradicionalno predviđenim za državu biće omogućeno intenzivnije uključivanje privatnog sektora, a oblasti primjene su javni radovi i javne usluge. Osnovno što treba naglasiti je da javni prihodi najčešće nijesu dovoljni za realizaciju mnogih projekata, posebno infrastrukturnih ili vršenja usluga. Na ovaj način, kroz angažovanje privatnog kapitala, otvara se mogućnost da se dobije infrastrukturni objekat bez korišćenja budžetskog novca ili da se određene usluge vrše na mnogo jeftiniji ili kvalitetniji način što u krajnjem znači kvalitetnija usluga za naše građane. Osim tog osnovnog cilja, ovim ugovorom se ostvaruju i drugi benefiti - prenošenje rizika sa države na privatnog partnera, prenose se znanja i vještine privatnog partnera, povećava se imidž Crne Gore u ekonomskom smislu i djeluje pozitivno na sve buduće investiture.

DN: Šta će biti kriterijumi po kojima će se vršiti odabir budućeg privatnog partnera? Koje uslove će privatnici morati da ispunjavaju, ukoliko žele da uđu u partnerstvo sa državom?

Laličić: Ovim zakonom je utvrđeno ko uopšte ne može biti ponuđač, odnosno partner državi, opštini ili privrednom društvu i pravnom licu koje obavlja djelatnost od javnog interesa. Kriterijum za izbor će biti ekonomski najpovoljnija ponuda. Da bi se utvrdilo da li je određena ponuda ekonomski najpovoljnija, cijeni se na osnovu čitavog niza podkriterijuma. Između ostalog, to su kvalitet, značaj investicije, rokovi, cijene usluga za krajnje korisnike, ostvarivanja javnog interesa, efekata tog projekta na zapošljavanje, unapređenje infrastrukture i na ekonomski razvoj.

DN: Kakva su regionalna i evropska iskustva?

Laličić: Javno-privatno partnerstvo, kao što sam rekla na

Koncesije će se dijeliti za prirodna bogatstva DN: Koja je razlika između Zakona o koncesijama i budućeg Zakona o javno-privatnom partnerstvu?

Laličić: Ova dva zakona se usvajaju istovremeno i ne slučajno. Zakonom o konce-

JAVNI PRIHODI NAJČEŠĆE NIJESU DOVOLJNI ZA REALIZACIJU MNOGIH PROJEKATA, POSEBNO INFRASTRUKTURNIH ILI VRŠENJA USLUGA. KROZ ANGAŽOVANJE PRIVATNOG KAPITALA, OTVARA SE MOGUĆNOST DA SE DOBIJE INFRASTRUKTURNI OBJEKAT BEZ KORIŠĆENJA BUDŽETSKOG NOVCA ILI DA SE ODREĐENE USLUGE VRŠE NA MNOGO JEFTINIJI ILI KVALITETNIJI NAČIN početku, za nas je relativno novi model. Evropske zemlje već imaju dugu tradiciju saradnje privatnog sektora i javnih organa. Posljednjih desetak godina intenzivnija su ulaganja shodno ovom ugovornom obliku i u zemljama našeg regiona, posebno u Hrvatskoj i Srbiji. Najznačajnije projekte imala je tradicionalno Velika Britanija, Irska, Francuska, Grčka, Španija, Portugalija gdje se po modelu javno-privatnih ugovora razvijala i saobraćajna infrastruktura, zdravstvene ustanove. Posebno je poznato da su evropske zemlje po koncesionim modelima javno-privatnog partnerstva unapređivale lučke terminale i usluge, aerodromsku infrastrukturu. Poznato je da su pod koncesijom aerodromi u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Kosovu. U Hrvatskoj i Srbiji dominira i prenošenje usluga na lokalnom nivou na privatni sektor sa ciljem benefita za građane u pogledu cijelog seta komunalnih usluga. Posebno je za nas važno iskustvo i u sektoru obrazovanja koje imaju zemlje regiona, kao što je rekonstrukcija škola u Hrvatskoj ili sportskih obje-

19 PROJEKATA PO MODELU JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA AKTUELNO JE U HRVATSKOJ

EKONOMIJA

7

Sa sastanka u Regionalnom vodovodu

sijama regulišu se prava korišćenja prirodnih bogatstava, dobara u opštoj upotrebi i drugog dobra u opštoj upotrebi, dok se Zakonom o javno-privatnom partnerstvu uređuju koncesije na javne radove i javne usluge.

kata. Hrvatska ima trenutno 19 projekata koji se implementiraju shodno modelu javno-privatnog partnerstva. Srbija ima projekte koji su domininatno na lokalnom nivou u dijelu izgradnje parking prostora, javne rasvjete, kao i drugih segmenata komunalne infrastrukture i usluga.

DN: Koje su potencijalne oblasti u kojima Crna Gora može sklapati ugovore o javno-privatnom prtnerstvu?

Laličić: Predmet javno-privatnog partnerstva može biti izgradnja, održavanje ili korišćenje, rekonstrukcija puteva, željezničkih pruga, objekata vazdušnog saobraćaja i aerodroma, telekomunikacionih, zdravstvenih objekata, obrazovnih ustanova, ustanova kulture, komunalne, sportske infrastrukture, u oblastima socijalnog stanovanja, turizma, ugostiteljstva, elektronskih komunikacionih mreža, radio frekvencija. Predmet može biti i oblast energetske efikasnosti, izgradnja ili rekonstrukcija mreže javne infrastrukture koja se odnosi na proizvodnju, prenos ili distribuciju vode za piće i mnoge druge oblasti. Kada je riječ o javnim uslugama, to mogu biti usluge socijalne i dječje zaštite, ugostiteljske i turističke usluge, obrazovne, zdravstvene usluge.

DN: Zakonom je predviđeno i formiranje agencije za investicije? Čime će se ona tačno baviti?

Laličić: Agencija za investicije Crne Gore kao novi institucionalni okvir obuhvatiće poslove Agencije za promociju stranih investicija, Sekretarijata za razvojne projekte kao i poslove administrativno tehničke službe Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte. Nadležnosti Agencije će, između ostalog, biti praćenje realizacije investicija, odobravanje predloga projekata o javno-privatnom partnerstvu, obavljanje stručnih poslova na promociji investicionih mogućnosti Crne Gore, void registar odobrenih ugovora, evidencija stranih investitora i investicija, vršenje ocjene opravdanosti razvojnih i investicionih programa koji su od interesa za Crnu Goru.

D.J.

DELEGACIJA NINGBOA U REGIONALNOM VODOVODU CRNOGORSKO PRIMORJE

Kinezi zainteresovani za fabriku i izvoz vode Predstavnici privrednika iz kineskog grada Ningbo izrazili su izuzetno interesovanje za izgradnju fabrike vode na vodoizvorištu Bolje sestre, te njen izvoz ne samo za tamošnje tržište, već i za čitav azijski region.

To je jedan od zaključaka sastanka dvadesetočlane delegacije iz Kine koju je nedavno ugostila uprava Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje na inicijativu Vladine Agencije za promociju investicija – MIPA. Tokom susreta na izvorištu Bolje sestre, najvećem vodozahvatu izgrađenom na prostoru Mediterana u posljednjih 30 godina, iz RVCP su prezentovali i razvojne projekte.

Predsjednik Uprave grada Ningbo Ju Haidong u ime delegacije je izrazio zahvalnost na prijemu i prezentaciji kapaciteta i razvojnih projekata kompanije. On je uputio poziv predstavnicima RVCP da posjete Ningbo i dodatno prezentuju razvojne projekte na CEEC EXPO 2020. „Privredna delegacija Ningboa bila je impresioni-

Tokom susreta na izvorištu Bolje sestre, najvećem vodozahvatu izgrađenom na prostoru Mediterana u posljednjih 30 godina, iz RVCP su prezentovali i razvojne projekte

rana raspoloživim kapacitetima Regionalnog vodovoda. Posebno je iskazano interesovanje za zaštitu životne sredine i kvaliteta vode sa izvorišta Bolje sestre. Takođe su zainteresovani i za dizajniranje i proizvodnju staklene i PVC ambalaže, te istraživanje kineskog tržišta za plasman flaširane vode“, rečeno je tokom ovog značajnog sastanka, te najavljena mogućnost proizvodnje ambalaže u prostoru slobodne carinske zone Luke Bar. R.E.

Jevrić: Konkurentni velikim brendovima Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić je u razgovoru sa kineskim privrednicima potcrtao da je usvajanje Zakona o javno-privatnom partnerstvu u završnoj fazi. „Time će se steći preduslovi za uspostavljanje saradnje RVCP i potencijalnih partnera iz privatnog sektora na ra-

zvojnim projekatima. Kvalitet vode sa izvorišta Bolje sestre presudan je faktor koji garantuje održivu konkurentnost i sa najprestižnijim globalnim brendovima flaširane vode“, naveo je Jevrić te dodao da kineski partneri žele saradnju sa RVCP i na planu proizvodnje solarne i hidro energije.

8

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

DALJINSKA KOMUNIKACIJA ZA BOLJI SISTEM MJERENJA

CEDIS SPROVODI VAŽNE AKTIVNOSTI OSAVREMENJAVANJA

Potrebe za promjenama i uvođenje novih tehnologija, osnovni su pokretači razvoja društva. Modernizacija velikih sistema dovodi do bolje iskorišćenosti postojećih resursa a zadovoljstvo korisnika podižu na viši nivo.

U Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu – CEDIS u toku je realizacija AMM projekta za srednjenaponska mjerenja. On podrazumijeva ugradnju brojila sa daljinskom komunikacijom na 1.800 mjernih mjesta srednjenaponske mreže i instalaciju centralnog sistema za upravljanje brojilima. To će omogućiti potpuni uvid u tokove energije na srednjenaponskoj distributivnoj mreži. AMM sistemom za mjerna mjesta na srednjem naponu obuhvaćena su sva obračunska mjerna mjesta korisnika i proizvođača na tom naponskom nivou - ukupno 600 mjernih mjesta, kao i 1.200 kontrolnih mjernih mjesta na deset i 35 kilovolti (kV). Srednjenaponski AMM sistem imaće funkcije daljinskog prikupljanja obračunskih stanja, dijagrama potrošnje (load profile), kontrolu pristupa obračunskim mjernim mjestima i stanja prekidača na svim srednjenaponski izvodima u trafostanicama (evidencija ispada napajanja). Centralni sistem će biti integrisan u postojeća i buduća MDM (meter data management) rješenja za validaciju i isporuku mjernih podataka, kao i softver za vizualizaciju uklopnih stanja na srednjenaponskoj mreži u Dispečerskom centru za upravljanje mrežom CEDIS-a.

Projekat je počeo u novembru 2018. godine inspekcijama elektroenergetskih objekata u kojima se izvode radovi, dok je sama instalacija brojila i opreme počela sredinom marta 2019. Plan za završetak je mart 2020. godine.

Do 1. decembra opremljeno je više od 1.330 od planiranih 1.800 mjernih mjesta na srednjem naponu. „Srednjenaponski AMM sistem će obezbijediti potpuno praćenje tokova energije i snage na čitavoj distributivnoj mreži sa evidencijom ispada srednjenaponskih prekidača.

Visok nivo kontrole

Sva obračunska mjerna mjesta korisnika i proizvođača biće uključena u novi sistem kojim će se daljinski prikupljati obračunska stanja registara i dijagrami potrošnje koji su i zakonska obaveza CEDIS-a. Pored toga, biće realizovan i alarmni sistem za kontrolu pristupa svim obračunskim mjernim mjestima na 10kV i 35kV naponskom nivou. Nabavka sistema biće realizovana po sistemu ‘ključ u ruke’, odnosno sa obavezom isporučioca da ispo-

OBRAČUNSKA STANJA ĆE SE SA SVIH BROJILA UZIMATI POSLJEDNJEG DANA U MJESECU U PONOĆ. KOMUNIKACIJA CENTRALNOG SISTEMA SA BROJILIMA ODVIJAĆE SE PREKO 4G MOBILNE MREŽE, KOJA OMOGUĆAVA BRZ I POUZDAN PRENOS PODATAKA.

Radovi traju do marta

ruči, ugradni i stavi u funkciju čitav sistem (commissioning).

Realizacija daljinske komunikacije sa brojilima biće ostvarena preko mobilne mreže ili mrežnih (LAN) modula, zavisno od raspoloživosti računarske mreže CEDIS-a“, kazala je šefica Službe za kontrolu i monitoring u Sektoru za mjerenje Ljiljana Adžić.

U sistem se ugrađuju brojila sa daljinskom komunikacijom proizvođača Landis+Gyr, čije je sjedište u Švajcarskoj, dok je izvođač radova i isporučilac mjerne opreme za komunikaciju i softvera konzorcijum kompanija Mezon iz Danilovgrada i Enterdat iz Slovenije, po sistemu „ključ u ruke“.

Zaposleni u Službi za kontrolu i monitoring u Sektoru za mjerenje vrše obezbjeđivanje uslova za bezbjedan i efikasan rad, nadzor i kontrolu izvršenih radova. Bitno je istaći da je ovaj kompleksan i složen projekat svojim znanjem i

iskustvom iznijela ekipa od sedam inženjera i montera koji, zajedno sa konzorcijumom, posao bez greške privode kraju.

Dnevne novine posjetile su ekipu CEDIS-a koja je protekle sedmice radila na ugradnji mjerenja sa daljinskom komandom u trafostanici 35/10 kV „Golubovci“. Prema riječima glavnog inženjera za mjerenje, kontrolu, održavanje i prijem mjernih mjesta u Sektoru za mjerenje Miljana Nenadića, posao nije bio nimalo lak. Bilo je perioda kada se mjesecima samo vikendom dolazilo kući ali, zadovoljni su rezultatima svoga rada. „Posao je bio veoma zahtjevan. Uskoro zaokružujemo godinu od početka rada, a za to vrijeme smo svakodnevno bili na terenu i uspjeli da dođemo do brojke od 1.330 opremljenih mjernih mjesta. Ove nedjelje završavamo ugradnju mjerenja u trafostanicama 35/10 kV u Crnoj Gori“, kazao je Nenadić.

Skidanje zaštitnog poklopca će generisati alarm u brojilu koji će automatski biti proslijeđen u centar. Na ovaj način se obezbjeđuje visok nivo kontrole koji će smanjiti mogućnost neovlaštenih intervencija na mjernim uređajima. Brojilo ima integrisan časovnik koji sadrži osnovno i rezervno napajanje. Osnovno je iz energetske mreže, pa u slučaju pekida toga napajanja, časovnik se automatski prebacuje na rezervno“, kazao je Nenadić.

On dodaje da sistem ima niz funkcionalnosti koje doprinose boljem praćenju tokova energije. „Brojila se koriste u AMM sistemu u kome se komunikacija između brojila i centralnog sistema AMM obavlja na dnevnom nivou. Brojilo čuva 15-minutne podatke za šest različitih mjernih veličina zbog mogućnosti utvrđivanja i upoređivanja podataka u centralnom sistemu AMM sa podacima u brojilu, i nakon dužeg vremenskog perioda. Brojilo ima mogućnost ‘pamćenja’ krive opterećenja i to za period od godinu dana. Brojila sadrže funkciju indikacije, registracije i narušavanja integriteta mjerenja, poput skidanja poklopca sa priključnice brojila, uticaja elekromagnetnog polja na brojlo, prisustvo napona, struje, nestanka faznog napona, itd“, dodao je on.

Sve ovo će omogućiti da sistem bude lakši za praćenje, kontrolu i monitoring, a time će i korisnicima napajanje biti i sigurnije i pouzdanije. Obračunska stanja će se sa svih brojila uzimati posljednjeg dana u mjesecu u ponoć. Komunikacija centralnog sistema sa brojilima odvijaće se preko 4G mobilne mreže, koja omogućava brz i pouzdan prenos podataka. Sistem je važan i za buduće uvezivanje sa novim, planiranim sistemom daljinskog praćenja i kontrole prekida na mreži SCADA. R.E.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

Konobari uvijek traženi

Obuka za 248 nezaposlenih

U usvojenoj informaciji se takođe navodi da je kroz organizovanje obrazovanja odraslih Zavod za zapošljavanje imalo posebnu obuku za 886 osoba. Od tog broja, njih 248 je prošlo takozvane programe sticanja stručnih kvalifikacija potrebnih za zapošljavanje u oblasti turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti.

POKAZATELJI ZZZCG U INFORMACIJI O LJETNJOJ SEZONI

Zaposleno 11.595 domaćih sezonaca

Od početka godine do kraja septembra na sezonskim poslovima širom Crne Gore bilo je zaposleno 11.595 isključivo domaćih radnika, pokazatelji su Zavoda za zapošljavanje.

Kako se navodi u Informaciji o rezultatima ovogodišnje ljetnje turističke sezone koju je usvojila Vlada, godinu ranije bilo je angažovano 9.229 domaćih sezonaca. Ove godine najviše je zaposlenih bilo iz primorskih opština - 40 odsto, zatim iz centralnog 34, te sjevernog regiona 26 odsto. Najveći broj sezonaca je angažovan u oblasti ugostiteljstva i turizma na mjestima: konobara, kuvara, pomoćnih radnika u restoranima, pomoćnih radnika u kuhinji, servira,

sobarica, higijeničarki, peračica suđa, radnika u vešeraju... U saradnji sa Ministrastvom rada i socijalnog staranja, Zavod je realizovao kampanju Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi na državnom nivou, kako bi doprinijeli rastu zaposlenosti. Organizovani su sajmovi zapošljavanja u Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću i Podgorici, gdje su poslodavci bili u prilici da imaju neposredan kontakt sa nezaposlenima, gdje je dogovaran radni angažman za turističku sezonu. Slična prilika pružena je i učesnicima sajma zapošljavanja namijenjenom studentima, Summer Job u Podgorici i Kotoru. „Zavod za zapošljavanje je

partner u realizaciji projekta Neka bude čisto koji je omogućio zapošljavanje 94 lica sa evidencije na poslovima čišćenja i održavanja magistralnih puteva na cijeloj teritoriji Crne Gore, čime se doprinijelo pripremi ljetnje turističke sezone za 2019. godinu“, ističe se u usvojenoj informaciji.

U saradnji sa upravama policije, inspekcijeskih poslova, carina i Poreskom upravom, sprovedeni program Stop sivoj ekonomiji omogućio je da se radnim angažmanom 190 visokoškolaca mlađih od 30 godina doprinese sprječavanju sive ekonomije. Oni su u ove četiri institucije bili tehnička pomoć i podršku stalno angažovanim službenicima.

K.J.

EKONOMIJA

9

ORLANDIĆ O REKORDU AERODROMA CG

Već opsluženo 200 hiljada putnika više Aerodromi Crne Gore opslužili su 200.000 putnika više nego u istom periodu rekordne prošle godine, što predstavlja odličan poslovni rezultat, ocijenio je izvršni direktor te kompanije Danilo Orlandić. „Bolja organizacija posla, ulaganje u infrastrukturu i opremanje aerodroma, kao i kvalitetnija saradnja sa predstavnicima turističke privrede omogućili su postizanje ovako dobrih rezulata“, naveo je on.

Kako je precizirao, Aerodrom u Tivtu za prvih 11 mje-

seci opslužio je više od 1,3 miliona putnika, dok je preko podgoričkog aerodroma putovalo više od 1,2 miliona putnika. „Porast broja putnika, između ostalog, dugujemo i činjenici da Aerodromi Crne Gore, uz pomoć Vlade, iz godine u godinu sklapaju sve veći broj ugovora sa prestižnim aviokompanijama iz cijelog svijeta. Konstantno radimo na povezivanju sa destinacijama širom Evrope, a vjerujemo da će sljedeća godina biti još uspješnija“, zaključio je Orlandić.

R.E.

Orlandić

SJEDNICA ODBORA UDRUŽENJA TURIZMA PRIVREDNE KOMORE

Treća rekordna godina uspjeh za svaku pohvalu

Do kraja septembra samo od turizma prihodovano je 1,16 milijardi eura, a uz ove pokazatelje porasli su i oni o broju turista i noćenja. „Tri rekordne turističke godine zaredom su za svaku pohvalu. Odbor udruženja turizma je veoma zadovoljan minulom ljetnjom sezonom i sa velikim optimizmom očekuje rezultate predstojeće zimske“, ocijenila je zamjenica predsjednika Katarina Kažanegra koja je predsjedavala sjednicom ovog tijela Privredne komore. Članovi Odbora zaključili su na nedavno održanom sastanku da je potrebno nastaviti diverzifikaciju ponude i produženje sezone, te razvoj visokokvalitetnog turizma, „što ima za cilj povećanje prihoda, odnosno ukupne dodate vrijednosti u turizmu“. Potrebno je unaprijediti postoje-

ju dodatni interes da zaposle domaće radnike. Potrebno je omogućiti jednostavnije zapošljavanje studenata, odložiti ispitni rok za one koji imaju ugovor o radu, i pojačati primjenu dualnog obrazovanja“, zaključeno je i predloženo pomjeranje početka školske godine za određene stručne škole.

Uz dalje suzbijanje sive ekonomije, među predlozima je i uvođenje jedin-

PODRŠKA ZIMSKOJ SEZONI

Odbor iznio brojne predloge će smještajne kapacitete, nastaviti projekat Domaći ukusi kako bi se povećalo učešće poljoprivrede u turističkoj ponudi, i nastaviti unapređenje saobraćajne i aerodromske infrastrukture. Konstatovano je i da treba formirati zajedničke turističke proizvode sa zemljama regiona, a s dru-

stvene niže stope PDV‐a za ugostiteljske usluge bez obzira na kategoriju, a isto bi trebalo učiniti i za ski-karte, uz zakonsko regulisanje prevoza žičarom kao vida javnog prevoza. Članovi Odbora su inicirali formiranje grupacija za: hotelijerstvo, ugostiteljstvo, turističke agencije, vodiče, festivale, izletnički turizam, te nautički turizam i marine.

K.J.

ge strane da lokalne turističke organizacije preuzmu upravljanje i planiranje razvoja destinacije. „Jedan od najvećih izazova u pripremi turističke sezone svakako je obezbjeđivanje stručne radne snage, pa treba uvesti privremene prijave rada, urediti ambijent i mehanizme da poslodavci ima-

Kada je u pitanju zimska sezona, istaknuo je da je potrebno nesmetano napajanje električnom energijom zimskih centara, a posebno skijališta Savin kuk i Javorovača na Žabljaku, Kolašin 1450 i 1600, zatim Vučje kod Nikšića, Turjak kod Rožaja i Lokve kod Berana. „Treba omogućiti kontinuitet održavanja i čišćenja putne infrastrukture i parkinga u

zimskim centrima i na skijalištima, veći broj parking mjesta u gradovima - posebno tokom vikenda ili praznika, kada se očekuje veliki priliv turista u zimskim centrima, te javni prevoz od grada do skijališta sa preciznim redom vožnje“, istaknuto je na sastanku i predloženo da se zimski raspust produži na februar kako bi se produžila zimska sezona.

10

HRONIKA

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

IZMJENE ZAKONA O SPREČAVANJU PRAN

POLITIČKI EKSP POD POOŠTRENO PROJEKAT NVO IDENTITET

Zatvorenici predstavljaju svoje slike i murale

U susret Međunarodnom danu ljudskih prava, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija danas će biti otvorena izložba slika, koju će otvoriti direktor UIKS-a Milan Tomić, koordinatorka aktivnosti u UIKS iz NVO Identitet Tijana Vuković i Olivera Ćirković, slikarka i književnica, voditeljka likovnih radionica, saznaju Dnevne novine.

Na izložbi će biti predstavljeno oko 40 slika na platnu, čiji su autori zatvorenici, a murali će biti izloženi i u prostorijama za posjete, nastali u okviru realizovanja edukativnih i kreativnih radionica.

Izložbu organizuje NVO Identitet u okviru projekta “Lična karta dostojanstva“, koji je podržalo Ministarstvo pravde.

Olivera Ćirković, bivša zatvorenica, bila je dio tima Identiteta i znalački je ohrabrila osuđenike na personalne izraze, etičke modalitete i uvjerenja da njihov svijet upravo zavi-

Na izložbi će biti predstavljeno oko 40 slika na platnu, čiji su autori zatvorenici, a murali će biti izloženi i u prostorijama za posjete, nastali u okviru realizovanja edukativnih i kreativnih radionica

si od njih. Prvi put u Evropi, bivši kriminalac, odnosno nekadašnja zatvorenica, našla se u ulozi edukatora, dokazujući da postoji druga strana osuđenika, da suština osuđenika nije njegovo krivično djelo zbog koga izdržava kaznu, već beskrajno područje afirmativnih izbora.

“U skladu sa uvažavanjem ljudskih prava i dostojanstva lica lišenih slobode i osuđenih lica, radionice su pomjerile granice očekivanih ishoda, a učesnici radionica su postali kreatori realnosti, tako da se, zahvaljujući Oliveri Ćirković, kod zatvorenika dogodila revolucija samosvijesti. Učesnici Oliverinih radionica su otkrili svoju darovitost, oblikovali je radom, doživljavajući autorsku satisfakciju i otvarajući vrata nekim novim prilikama, kroz hobi ili novi način egistencije, zarade, samopoštovanja i društvenog ugleda. Time su se iskristalisale neograničene mogućnosti jednog broja zatvorenika, koji radom na sebi nastavljaju da iskazuju kvalitete povjerenja i koji će znati da cijene slobodu, porodicu, prijatelje, ljude koji ih iskreno vole”, kazali su iz NVO Identitet za Dnevne novine.

Edukativne, psihoterapijske radionice vodila je Tijana Vuković, psihološkinja i psihoterapeutkinja integrativne art psihoterapije, koja je obuhvatila ciljnu grupu od oko 300 zatvorenika, od kojih su selektovane grupe za likovne i književne radionice. E.H.

Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je bio u skupštinskoj proceduri, biće pooštreno kontrolisanje politički eksponiranih osoba.

Ovim izmjenama je takođe regulisano da nadležnosti dosadašnje Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma prelaze na Sektor za pranje novca i finansiranja terorizma Uprave policije.

“Izmjenama su se pooštrile mjere i produbljene su provjere i praćenja poslovnog odnosa i kontrola u odnosu na klijenta koji je politički eksponirano lice ili je stvarni vlasnik klijenta politički eksponirano lice, a koje preduzima obveznik”, navodi se u izmjenama zakona.

Osim toga, izmjenama je predviđeno da se mjere produbljene provjere i praćenja poslovnog odnosa i kontrola transakcija preduzimaju ka-

da je stranka ili stvarni vlasnik stranke domaće ili strano politički eksponirano lice.

Međutim, listu politički eksponiranih lica ne utvrđuje finansijsko-obavještajna jedinica već Agencija za sprečavanje korupcije.

Politički eksponirano lice, u smislu ovog zakona, je crnogorski državljanin koji obavlja javnu funkciju i to: predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade i poslanici, kao i njihovi saradnici, ali i članovi uže familije.

Kontrola će obuhvatiti i članove upravnih organa političkih partija, državni sekretar, generalni direktor i sekretar u ministarstvu, starješina organa uprave i pomoćnik starješine, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika, predsjednik i potpredsjednik opštine, predsjednik skupštine opštine, Glavnog grada i prijestoni-

ce, predsjednik i sudija Vrhovnog suda i predsjednik i sudija Ustavnog suda, član senata Državne revizorske institucije i Savjeta Centralne banke, ambasador, konzul, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, general i admiral Vojske Cme Gore, direktor, zamjenik, odnosno pomoćnik direktora i član organa upravljanja i nadzornih organa pravnih lica koja su u većinskom vlasništvu države.

Prema ovom Predlogu zakona, stvoriće se uslovi kako bi finansijsko-obavještajna jedinica zajedno sa nadzornim organima imala pristup podacima Registra stvarnih vlasnika u kojem se čuvaju tačni podaci o stvarnim vlasnicima radi obezbjeđivanja transparentnosti vlasničkih struktura i sprovođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Izmjene obuhvataju i i novosti za obveznike.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

HRONIKA

11

NJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA

PONIRANA LICA OM KONTROLOM

UHAPŠEN NJEGOV PRIJATELJ

Jurišević stradao u lovu Član lovačke organizacije „Bijelo Polje“ Selimir Jurišević (43) smrtno je stradao juče, oko 14 sati tokom lova.

Kako saznaju Dnevne novine njega je, hicima iz lovačke puške, u lovu iznad bjelopoljskog sela Tomaševo, usmrtio njegov prijatelj Milan Drašković (42), takođe član te lovačke organizacije.

Sagovornik iz Lovačke organizacije potvrdio je za Dnevne novine da se odigrao tragični događaj, za koji tvrdi da je splet nesrećnih okolnosti. Naime, nakon što je odstrijelio divlju svinju, Drašković je čuo šum u grmlju i pomislio da je u pitanju divljač i zapucao. Smrtonosni hici su pogodili nesrećnog Juriševića. Tragično stradali Jurišević i Drašković su bili dobri prijatelji, a

prema kazivanju sagovornika bili su i kumovi.

Nakon sprovedene istrage znaće se tačno šta se desilo u lovu iznad Tomaševa.

Drašković je obavijestio Dežurnu službu Centra bezbjednosti Bijelo Polje da je on upotrebom lovačke puške nanio povrede stradalom Juriševiću.

“S.J. je tom prilikom smrtno stradao. Policijskih službenici su zajedno sa nadležnim tužiocem izašli na lice mjesta i izvršili uviđaj, nakon čega je tužilac naložio da se tijelo uputi na obdukciju.

M.D. je lišen slobode, a radi utvrđivanja činjenica i okolnosti pod kojima se ovaj događaj desio slijede dalje policijsko – tužilačke mjere i radnje”, kazali su iz policije. B.Č.

OPTUŽEN DA JE ŠVERCOVAO MARIHUANU

POLITIČKI EKSPONIRANO LICE, U SMISLU OVOG ZAKONA, JE CRNOGORSKI DRŽAVLJANIN KOJI OBAVLJA JAVNU FUNKCIJU I TO: PREDSJEDNIK CRNE GORE, PREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE, PREDSJEDNIK I ČLANOVI VLADE I POSLANICI, KAO I NJIHOVI SARADNICI, ALI I ČLANOVI UŽE FAMILIJE. “Obveznik je dužan da finansijsko-obavještajnoj jedinici dostavi izvještaj koji sadrži tačne i potpune podatke o svakoj gotovinskoj transakciji u iznosu od najmanje 15.000 eura, bez odlaganja, najkasnije u roku od tri radna dana od dana izvršene transakcije. Obveznik je dužan da, od izvršenja sumnjive transakcije (bez obzira na iznos) do donošenja

odluke o privremenoj obustavi transkacija, da finansijsko obavještajnu jedinicu, bez odlaganja, obavijesti o sumnjivim transakcijama i dostavi joj podatke”, navodi se u Predlogu.

Ukoliko obveznik sumnja ili zna da transakcije predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kriminalnom djelatnošću ili su povezna sa finansiranjem terorizma, dužan je da bez odlaganja finansijskoobavještanoj jedinici dostavi podatke o tome.

Podsjetimo, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je, tokom skupštinske rasprave, da će usvajanjem izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje predviđaju nezavisnost i samostalnost finansijsko-obavještajne jedinice, biti stvoreni uslovi da Crna Gora aplicira za ponovno članstvo u Egmont grupi. Predviđenim

izmjenama Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma je prestala da postoji kao organ uprave, a njene nadležnosti su povjerene Sektoru za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprave policije. Prestankom postojanja Uprave, Crna Gora je po automatizmu isključena iz svjetske asocijacije finansijsko-obavještajnih službi, Egmont grupe. Glasanje o predložim izmjenama obaviće se na kraju skupštinske rasprave redovnog jesenjeg zasijedanja.

Nuhodžić je pojasnio da se izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijsko-obavještajne jedinice, koji postoji u velikom broju država Evropske unije, te da je cilj ovog modela finansijsko-obavještajne jedinice ispunjenje obaveza i preporuka u procesu pridruživanja EU. E.H.

Zatvorenik drogu krio ispod dušeka u zatvoru

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Podgoričanina R.G., koji je optužen da je 21.avgusta, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, neovlašćeno radi prodaje držao marihuanu.

Kako se navodi u optužnici, on je marihuanu, upakovanu u šest ručno pravljenih

zamotuljaka, izvadio iz donjeg veša i sakrio pod dušek svog kreveta u sobi L2 paviljona “B“ u kojoj boravi. Drogu je pronašla zatvorska policija prilikom pretresa.

“Droga je bila namijenjena daljoj prodaji”, navodi se u optužnici koja je potvrđena 5.decembra.

E.H.

12

hronika

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

DNK vještačeNje tragova utvrDilo

Vujačić bio na mjestu ubistVa CVetanoVića

DNK vještačenje tragova sa mjesta gdje je ubijen Jugoslav Cvetanović, rođeni brat ubice Nikole Bojovića, ukazalo je da je plaćeni ubica škaljarskog klana Marjan Vujačić bio na mjestu zločina, saznaje Blic.

Među mnogobrojnim dokazima koje je ovo tužilaštvo izvelo tokom istrage ubistva Jugoslava Cvetanovića, rođenog brata ubice Nikole Bojovića, nalazi se i ključni dokaz koji osumnjičenog Vujačića tereti za ovu egzekuciju. U pitanju je DNK vještačenje traga izuzetog sa mjesta zločina koji direktno ukazuje da je Vujačić bio na mjestu ubistva Cvetanovića, piše Blic.

“U pitanju je trag sa zida u haustoru u neposrednoj blizini mjesta zločina. Sumnja se da se Vujačić nakon izvršenog zločina dao u bijeg, ali se sapleo i pridržao za zid.

Upravo sa tog mjesta izuzet je DNK profil koji je poslat na vještačenje. Nakon hapšenja Vujačića i upoređivanja sa njegovim DNK, utvrđeno je da se oni podudaraju”, kaže izvor Blica upoznat sa slučajem.

Podsjetimo, ubistvo Cvetanovića dogodilo se 27. septembra 2017. godine u Vranju, u haustoru jedne drogerije, koja se nalazi u samom centru grada, u neposrednoj blizini glavne pošte, gradskog šetališta i nekoliko

gradskih kafića. Odmah se posumnjalo da je ubistvo izvršeno od profesionalca jer je korišćen prigušivač, piše Blic. Ubijeni Cvetanović u javnosti je bio poznat kao mlađi brat Saše Cvetanovića, zvanog Pitbul, osuđenog

na 35 godina zatvora jer je, kako je utvrdio sud, 2013. godine u centru Beograda ubio Nikolu Bojovića, brata Luke Bojovića, vođe zemunskog klana. Za ubistvo ga je angažovao Slobodan Šaranović i isplatio mu 30.000 eu-

ra, piše Blic.

Ova presuda i dalje je na razmatranju pred Apelacionim sudom.

Saša Cvetanović je nakon saznanja o smrti mlađeg brata istražiteljima koji su ga saslušali u pritvoru rekao da iza likvidacije stoji osveta vođe “zemunaca”.

“Ubili su ga iz osvete! Ovo je osveta! Ja sam ga čuvao, ja sam ga odnjegovao, i njega i sestru i ovo da se desi.

Znam da iza svega stoji Luka Bojović”, urlao je Cvetanović koji je i u završnoj riječi naglasio da se ne plaši 40 godina zatvora jer zna, kako je rekao, da će biti likvidiran u zatvoru.

Inače, Marjan Vujačić, pored ovog ubistva, sumnjiči se za još tri: dva su se dogodila u Crnoj Gori, a jedno u Holandiji. U pitanju su likvidacije trojice muškaraca Mila Ilića i Veska Kalezića u Crnoj Gori, i Gorana Gokčeta Tasića u Amsterdamu, piše Blic.

Takođe, on se sumnjiči za falsifikovanje dokumenata, a istraga u ovom slučaju vodi se pred Tužilaštvom za organizovani kriminal.

licu mjesta. Kako dodaju, krivično djelo počinio je sa umišljajem, na način što je u pomenutom stanu napao Lašmanovu, zadajući joj 16 udaraca oštricom i šiljkom

jako zamahnutog mehaničkog oruđa u predjelu tijela i najmanje 10 udaraca tupinom jako zamahnutog mehaničkog oruđa u predjelu glave i tijela.

E.H.

optužeN za ubistvo aNastasije lašmaNove

Suđenje Arseniju Stanoviću, optuženom za ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove, 11. maja prošle godine u u Kotoru, biće nastavljeno danas. Predsjednik vijeća, sudija Predrag Tabaš, kazao je na prošlom ročištu, da će se u nastavku dokaznog postupka čitati preostali materijalni dokazi, odnosno izvještaji o hemijskom i daktiloskopskom vještačenju.

Na prošlom ročištu vještak neuropsihijatar Stanko Milić naveo je da je Lašmanova u kontinuitetu trpjela psihičke i fizičke bolove jakog intenziteta, kao i

strah jakog intenziteta kritičnog dana kada je zadobila 16 ubodnoreznih rana i najmanje deset rana tupinom teškog zamahnutog oruđa.

On je tada ostao pri svom nalazu i mišljenju, a stranke u postupku nijesu imale pitanja i prigovore. Milić je naveo da je bolove jakog intenziteta oštećena Lašmanova trpjela sve do gubitka svijesti. Podsjetimo, kako je na ranije održanom pretresu pojasnio vještak sudske medicine Miodrag Šoć, smrt kod oštećene je nastupila usljed preloma kosti lobanje. Između ostalog, Šoć je

naveo da je smrt Lašmanove nasilna, ubilačkog porijekla, te da kod oštećene nije postojalo stanje alkoholisanosti niti prisustvo psihoaktivnih supstanci. Kako je vještak naveo u medicinskoj ekspertizi, oštećena Lašmanova se kretala i branila, kod nje je postojao strah najjačeg intenziteta, a zaključuje se da je sve dugo trajalo.

Prema navodima optužnice VDT-a, okrivljeni Stanović, koji je bio u emotivnoj vezi sa Lašmanovom, najmanje je 26 puta udario oštećenu, koja je od težine povreda preminula na

Foto: Dejan Lopičić

Danas nastavak suđenja Stanoviću

14

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

ŠKOLE CRNE GORE: U OŠ ª BOŠKO BUHAº OČUVANO POVJERENJE IZMEĐU UČENIKA I NASTAVNIKA

ŠKOLA U KOJOJ VLADA DUH ZAJEDNIŠTVA

O

snovna škola “Boško Buha” (Pljevlja) počela je sa radom 10. oktobra 1955. godine pod nazivom Druga osnovna škola. Sadašnje ime je dobila 20. decembra 1966. godine, na predlog kolektiva škole i po odluci Skupštine opštine Pljevlja. U sastavu Matične škole rade i dva Područna odjeljenja na Ilinom brdu i Kominima. Nastava se izvodi u dvije smjene, a u ovoj školskoj godini upisano je 450 učenika koji su raspoređeni u 29 odjeljenja.

U prethodnoj godini renovirane su sve prostorije u PO Ilino brdo, urađeno je grijanje na pelet, vanjska stolarija i fasada, nova vodovodna instalacija. Adaptirane su sve prostorije i učionice u PO Komini, te renovirali svi kabineti, učionice i kancelarije u matičnoj školi i od ove školske 2019/2020. godine škola se grije na pelet. U sklopu PO Komini je otvorena vaspitna jedinaca JPU “Eko bajka”.

“Nešto što bismo mogli da istaknemo na samom početku kao karakteristiku ove škole jeste saradnja kolektiva bez koje ne bismo mogli postizati dobre rezultate. Kvalitet nastave od prvog do devetog razreda je na visokom nivou: zajedno se trudimo da motivišemo djecu u sticanju novih znanja, samostalnom istraživanju kroz savremene vidove nastave, igru i druženje”, kazao je direktor ove škole Albin Kondo.

■ PONOSNI NA RAD INTEGRISANOG ODJELJENJA

On ističe da su posebno ponosni na rad Integrisanog odjeljenja.

“Mi smo jedna od škola koja ima zaposlenog defektologa. Uz pomoć logopedskog seta i vibrafona, koje naša škola posjeduje, defektologu je olakšan posao od prošle godine. U okviru odjeljenja oformljena je senzorna soba uz pomoć Ambasade Japa-

Alen Karaica,najbolji fudbaler turnira

Prvaci Crne Gore u fudbalu-niži razredi

na. Takođe, sa ponosom možmo reći da u našoj školi inkluzivna nastava funkcioniše odlično. Nastavno osoblje na čelu sa menadžmentom škole opredijeljeno je da na kvalitetan način uključi sve učenike u nastavni proces i zadovolji njihove obrazovne potrebe. Zajednički cilj nam je srećno i zadovoljno dijete u sigurnom okruženju. Smatramo da je uspješna jedino ona inkluzija gdje su djeca koja su uključena, zadovoljna i srećna i gdje su upotpu-

Najuspješniji mladi biolozi

U OŠ “Boško Buha” posebno su usješni članovi Sekcija mladih biologa, koji na Olimpijadi znanja osvajaju jedno od prva tri mjesta. Isto tako, tradicionalno funkcionišu sekcije: dramska, košarkaška, fudbalska, atletska, informatička, recitatorska, literarno – novinarska itd.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

DRUŠTVO

15

OŠ “Boško Buha” Pljevlja

Hol škole njene njihove potrebe”, naglašava Kondo.

Saradnja škole sa lokalnom zajednicom se ostvaruje često, i svake godine više, prilikom obilježavanja važnih datuma na svjetskom nivou, zatim na opštinskom i na školskom nivou. Prilikom obilježavanja tih datuma sve više se uključuju i roditelji.

Volonterski klub ove škole nesebično učestvuje u mnogobrojnim lokalnim i školskim aktivnostima. Pored ovog kluba, učeničke organizacije su: Dječji savez, Mladi gorani, Parlament, kao i Podmladak Crvenog krsta koji svake godine na državnom nivou ostvaruje zapažene rezultate.

■ PRIJATELJSKI ODNOS

“Mi smo škola u kojoj postoji slobodna saradnja i prijateljsko i konstruktivno me-

đudjelovanje na relaciji učenik – nastavnik – direktor. Škola koja može odgovoriti na potrebe savremenog čovjeka u promjenljivom društvenom okruženju. Škola je ustanova u kojoj se ni na trenutak ne smije izgubiti iz vida učenik pojedinac i njegove potrebe. Svaki je učenik jedinstveno i kompleksno biće, tako da i zajednički obrazovni sadržaji treba da budu protkani humanim i toplim odnosom, a mora se učiniti što je moguće više da učenik u školi dobije mogućnost razvijanja svih dimenzija ličnosti”, navodi Kondo.

On, takođe, ističe da je ova škola savremena i funkcionalna zahvaljujući stalnom tehnološkom opremanju.

“U budućnosti ćemo se truditi da održimo kvalitet redovne nastave na visokom nivou, da opremimo kabinete savremenim učilima za rad, da obezbijedimo nastavnici-

ma napredovanje u stručnim znanjima i vještinama, da omogućimo učenicima da razvijaju potencijale u različitim područjima (socijalno angažovani rad, volonterski rad, nauka, umjetnost...) i zadovoljavanje različitih interesa putem niza novih vannastavnih aktivnosti i vanškolskih aktivnosti. Smatram da putem sistema obrazovanja možemo obogatiti strukturu društva, porodice i profesije, jer škola je most između porodice i društva kao cjeline“, napominje Kondo.

Nekadašnji učenik OŠ “Boško Buha” Lazar dodaje da u ovoj školi vlada povjerenje između učenika i nastavnika, te da se uvijek radi nešto novo.

“U školi vlada druženje, sloga i međusobno povjerenje između učenika i nastavnika. Zadovoljan sam nastavom i sviđa mi se zato što uvijek radimo nešto zanimljivo”, naglašava Lazar.

Učionice Integrisanog odjeljenja

16

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Sa otvaranja Bižićnog bazara u šoping molu Delta city

Porodilišta nema u 13 crnogorskih gradova

LIDIJA ĐUKANOVIĆ OTVORILA DIPLOMATSKI BOŽIĆNI BAZAR

DONACIJE TAMO GDJE SU I NAJPOTREBNIJE Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović otvorila je u subotu 11. diplomatski Božićni bazar koji je organizovao Međunarodni klub žena Crne Gore.

Ona je istakla zadovoljstvo što Božićni bazar iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetilaca i učesnika, pa sa tim i iznos prikupljenih sredstava i ocijenila da su donacije uvijek bile usmjerene na pravu adresu, tamo gdje su i najpotrebnije.

“Radili ste veoma naporno da omogućite uspjeh humanitarnog bazara i ja

Vam na tome posebno zahvaljujem – svim međunarodnim učesnicima, domaćim kompanijama, volonterima i posjetiocima”, kazala je Đukanović.

Izrazila je uvjerenje da će pažljivo odabrani proizvodi i originalni pokloni zadovoljiti ukuse posjetilaca i dodala da je svaki utrošeni euro na bazaru opredijeljen za nečije dobro.

“Neka božićna atmosfera potraje, prenesimo toplinu, ljubav i zajedništvo u naše domove, i pružimo pažnju i podršku onima kojima je potrebna”, zaključila je

Đukanović.

Nakon ceremonije svečanog otvaranja diplomatskog humanitarnog bazara, prva dama je obišla izložene štandove, upoznala se sa nacionalnim proizvodima i donirala sredstva koje će Međunarodni klub žena ove godine uputiti: JU Komanski most iz Podgorica, JPU EKO Bajka iz Pljevalja, NVO Happy Paws iz Podgorice, Centru za obrazovanje i odgoj – Don Boško, Gimnaziji “Slobodan Škerović” i Osnovnoj školi i dječjem vrtiću Bajo Jojić iz Andrijevice.

R.D.

U PRVOJ POLOVINI GODINE FORMIRANO 23 PREDMETA

Zbog neplaćanja alimentacije donijeto 16 osuđujućih presuda U podgoričkom Osnovnom sudu u prvoj polovini godine formirana su 23 predmeta za krivično djelo nedavanje alimentacije, od kojih su za 16 donijete osuđujuće odluke, a sedam je u radu saopšteno, iz Tima za pomoć i podršku jednoroditeljskim porodicama.

Koordinatorka Tima Ivana Dukić kazala je agenciji MINA da broj prijava zbog neplaćenih alimentacija nije zanemarljiv.

“Problem naplate alimentacije mnogo je veći od pri-

kazanih brojki jer se ne usuđuje svaki roditelj da podnese krivičnu prijavu protiv bivšeg supružnika zbog nedavanja izdržavanja za dijete”, rekla je Dukić. Prema njenim riječima, veoma je teško i u postupku izvršenja naplatiti dugovanje na ime izdržavanja.

Ona je istakla da su, prema izvještaju o radu tužilačkog Savjeta i državnog Tužilaštva za prošlu godinu, zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja prijavljene 242 osobe, što je 38 više nego u

2017. godini. Kako je istakla, prema podacima podacima Uprave za statistiku, broj razvedenih brakova u prošloj godini bio je 849, a u 2017.

765, što govori da je institucija braka zapala u krizu.

“Timu za podršku i pomoć u ovoj godini obratilo se više od 100 roditelja. Evidentno je da se u posljednje vrijeme sve više očeva obraća za pomoć nego što je to prije bio slučaj, ali se pri tome suočavaju sa nizom ograničenja i osudom okoline”, pojasnila je Dukić.

R.D.

U Crnoj Gori porodilište ma zdravlja sa stacionarom nema 13 gradova, a stanov- porodilišta imaju i u Ulcinju, nice tih opština usluge gi- Rožajama i Plavu. nekologa mogu da dobiju u Na pitanje kako je mogumatičnim domovima zdrav- će da su se na Žabljaku selja, saopštila je generalna damdesetih godina obavljali direktorica Direktorata za porođaji, dok sada, u 21 vijezdravstvenu zaštitu Mevli- ku, trudnice moraju da idu u da Gusinjac. drugi grad, Gusinjac Porodilišta neje rekla agenciji MINA da je maju opštine z d r av s t ve Andrijevina stanica ca, Kolašin, u tom graMojkovac, du sastavŽabljak, ni dio DoP l u ž i ma zdravne, Petnjilja Pljevca, Danilja, gdje lovgrad, ordiniraju Tuzi, Buddva izabrana va, Tivat, HerIlustracija ceg Novi, Gusinje ginekologa. i Šavnik. „U Opštoj bolniU osam gradova u okviru ci Pljevlja takođe ordinirazdravstvenih ustanova po- ju dva ginekologa, a u ovoj stoje porodilišta, i to u se- zdravstvenoj ustanovi i stadam opštih bolnica Bijelo novnice Žabljaka dobijaju Polje, Berane, Pljevlja, Bar, adekvatnu zdravstvenu zaCetinje, Kotor i Nikšić, kao štitu na sekundarnom nii u Podgorici u Kliničkom vou, što uključuje i praćenje centru Crne Gore (KCCG). trudnoće i porođaje“, navela Pored bolnica i u domovi- je Gusinjac.

R.D.

PODACI ZA CENTRALNI DIO CRNE GORE

Svaka treća majka odlagala vakcinaciju U centralnom regionu Crne Gore najviše djece pohađa predškolsko obrazovanje, njih 60 odsto, što je iznad nacionalnog prosjeka od 53 odsto. Istovremeno u ovom regionu je svaka treća majka odlučila da odloži vakcinaciju, jer je dijete u tom momentu bilo bolesno ili je pak imala druge razloge.

Ove podatke pokazalo je istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedenog tokom 2018. godine - MIKS, koje su, u okviru proslave 30-godišnjice Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori, Uprava za statistiku i Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) prezentovali na regionalnoj konferenciji u Danilovgradu.

“U Danilovgradu su na regionalnoj konferenciji pred-

stavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za centralni region Crne Gore koji pokazuju da u tom dijelu zemlje najviše djece pohađa predškolsko obrazovanje – njih 60 odsto, što je iznad nacionalnog prosjeka od 53 odsto.

Istovremeno u centralnom regionu je najveći procenat majki koje su, u jednom trenutku odrastanja svoga djeteta, odlučile da odlože vakcinaciju, jer je dijete u tom momentu bilo bolesno ili su pak imale druge razloge.

Ovo je uradila svaka treća majka u centralnom regionu”, saopšteno je iz IJZ. Svako odlaganje vakcinacije, kako napominju, produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno te se na taj način povećava šansa da dijete oboli od zaraznih bolesti protiv kojih ga vakcine štite čime je i zdravlje djeteta direktno ugroženo.

M.I.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

DRUŠTVO

17

PORTAL ANALITIKA PROSLAVIO DESETOGODIŠNJICU RADA

KREATIVNI, SVOJI I PROFESIONALNI

Proslavi je prisustvovao veliki broj prijatelja i poštovalaca Analitike

Izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović, zahvalila se gostima što su prisustvom proslavi uveličali naših 10 godina.

“Jubileja ni malog ni velikog, a ipak onog koji počinje nešto da znači za trajanje. Tek smo komadić vremena osvojili, a u njega je puno stalo. Tekstovima i temama izradili smo puno virtuelnih mostova za čitaoce. Sa nama je svakog dana preko 40.000 čitalaca u onlajn okruženju neumoljivih pravila. Tu ne možete nikoga zadržati zdravo za gotovo, nema bezuslovne vezanosti i lojalnosti, zajedno ste samo dok je povjerenja“, istakla je ona.

Od prvog dana ekipa Analitike, kaže Đuranović, stavila je jasno do znanja da ima stvari koje se preispituju, i to stalno – mjera profesionalizma i etičnosti. „I ima onih, koje se nikada ne dovode u pitanje – država Crna Gora, antifašizam kao legitimacija civilizovanog društva, multikulturalni i međureligijski sklad i poštovanje ljudskih prava“, kazala je direktorica Analitike, dodajući da su te vrijednosti sigurni mostovi

i putevi do čitalaca. „I mi, neki novi i neki stari, se možemo pohvaliti da smo prilično svoji. I prilično smo kreativni i po manama i po vrlinama, ali i vrlo uspješni“, dodala je ona.

Napominje i da je u želji da budu drugačiji, Portal Analitika, ostvarila ogroman rast čitanosti u, kako je rekla, medijskim okeanima kopi pejst sadržaja. A autorski tekstovi koji su zaštitni znak ove redakcije zasluga su glavnog i odgovornog urednika Predraga Zečevića, i Vesne Rajković-Nenadić, zamjenice glavnog i odgovornog urednika, kao i onih koji “proizvode” informacije Nikole Dragaša, Luke Đurića, Ivone Drobnjak, Nikole Boljevića, Ivice Kerna i Siniše Goranovića. Tu je i Ana Popović, najstrastvenija i vjerovatno najbrža po objavama sportska novinarka kao i Marija Petrović.

Analitika, kaže Đuranović, nije tek običan informativni portal. „Jedinstveni smo jer imamo Izbačaje, dizajnerski iskorak i intelektualnu zagonetku našeg mentaliteta, ne samo podgoričkog, jer nas razumiju slič-

Tinka Đuranović ni i na dalekim adresama. Posebni smo i po tome što imamo podkast Igor i Vlado, o životu,

Početak nije bio lak ali su uspjeli

sportu i rekreaciji, jedini u Crnoj Gori. Njih dvojica prijatelja su, svako na svoj način, iz korijena promijenili život. I vole da kažu - Odgledajte, pa nam javite jesmo li grešni i koliko. Bili smo dio tima koji je napravio tri audio-vodiča i približio skrivene ljepote Crne Gore posjetiocima“, navela je Đuranović.

I koliko god tehnologije napredovale, kaže Đuranović, novinarski izrazi se mijenjali, važno je u toj borbi za opstanak, za čitanost i impresije, da nikada ne izgubimo nit ljud-

U samom vrhu medijske scene

Zečević je kazao da portal u prosjeku svakog dana decembra prati dnevno nekoliko desetina hiljada korisnika interneta. „U prvih deset godina dokazali smo da smo u samom vrhu crnogorske medijske scene, poštujući novinarsku etiku i standarde u svakom prilogu objavljenom na našim stranicama.

Gdje ćemo biti za 20 godina – ne možemo da pretpostavimo, ali je izvjesno da pripremamo moderan redizajn i da ćete i ubuduće na našim stranicama biti uvijek tačno, profesionalno i na vrijeme informisani o svemu što se događa u Crnoj Gori, regionu, svijetu. Hvala vam“, zaključio je Zečević. skosti i odgovornosti za napisanu riječ. „To je iskušenje ne samo Analitike nego i drugih crnogorskih medija. A vjerujem da smo mi naredni tom izazovu“, zaključila je ona.

Sada već jedan od najiskusnijih crnogorskih novinara, prepoznatljiv po tekstovima i idejama glavni i odgovorni urednik Analitike Predrag Peđa Zečević kaže da nisu ni slutili da će steći ovako veliko povjerenje čitalačke publike u Crnoj Gori. „Počelo je skromno u desetak kvadrata prostorije koju nam je ustupio CEDEM. Malenu redakciju na čijem čelu su tada bili glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović i direktor Lazar Mišurović, činili su i Gordana Borović, Ivan Kern, Predrag Zečević, Nenad Zečević, Kristina Jerkov i Bojan Šuković. S godinama je Portal Analitika rastao, sazrijevao, ponekad griješio, mijenjao izgled, postao dio velikog sistema… ali i stekao reputaciju jednog od najboljih informativnih portala u regionu, a u crnogorskim prilikama kao promoter crnogorskih identitetskih vrijednosti“, rekao je Zečević.

Proslavu Portala Analitika uveličao je hor Umjetničke škole za muziku i balet Vasa Pavić, koji je pod dirigentskom palicom Zoje Đurović izveo crnogorsku himnu i Mokranjčevu IX rukovet, koja sadrži četiri pjesme iz Crne Gore, dok je kvintet harmonika izveo kompoziciju Libertanog Astora Pjacole.

M.P.

18

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

PODRŠKA REGIONALNOG VODOVODA I EVROPSKE BANKE

Pomoć u realizaciji projekta izgradnje kolektora u Baru

Predsjednik Opština Bar Dušan Raičević sa saradnicima sastao se sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), šefom kancelarije u Crnoj Gori Jaap Sprey-om i bankarom Radoslavom Ralevićem.

Na sastanku je bilo riječi o planovima za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, sakupljanja i tretmana otpadnih voda u naselju Dobra voda i Veliki pijesak, koji treba da se realizuju u saradnji sa Regionalnim vodovodom, EBRD i Opštinom Bar. Dogovoreno je da Opština Bar preduzme aktivnosti po pitanju definisanja formalno-pravnog odnosa sa Regionalnim vodovodom, kao i da imenuje radni tim sastavljen od predstavnika Opštine, Vodovoda i kanalizacije Bar i drugih relevantnih subjekata, koji će zajedno sa timom Regionalnog vodovoda i EBRDom raditi na pripremi i implementaciji projekta.

“Posebno me raduje što je EBRD spremna da podrži zna-

čajan projekat za našu opštinu, kao i to da nam bude partner, ne samo u pružanju finansijske već i svake druge pomoći. Čvrsto vjerujem da će naša saradnja sa EBRD i Regionalnim vodovodom biti jednako uspješna kao i do sada i da će rezultirati implementacijom projekta koji će riješiti višedecenijski problem vodosnabdijevanja u ovom dijelu naše opštine”, istakao je Raičević.

Prema riječima Ralevića, naredne sedmice biće pokrenuta procedura za izbor konsultanta, za čiji rad je banka obezbijedila donatorska sredstva, koji će u saradnji sa Regionalnim vodovodom, kao i opštinom Bar, imati zadatak da pripremi idejna rješenja i da pruži svu neophodnu pomoć u pripremi tenderske dokumentacije za izradu glavnog projekta. Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Jaap Sprey se zahvalio na ukazanom povjerenju uvjeren da će se uspješna saradnja sa Opštinom Bar na-

staviti, ne samo kada je u pitanju implementacija ovog projekta već i za sve buduće zajedničke aktivnosti na obostrano zadovoljstvo.

Iz Opštine Bar navode da je sastanak započete saradnje sa EBRD i Regionalnog vodovoda, prvenstveno sa ciljem rješavanja pitanja vodosnabdijevanja bezvodnih područja Bara. Tim povodom je radna grupa sastavljena od predstavnika Opštine Bar i Regionalnog vodovoda pripremila dokumentaciju o trenutnom stanju vodosnabdijevanja ne teritoriji barske opštine, analizu postojećih kapaciteta i razvojnih potreba sa predlogom mjera. Oni podsjećaju da je u januaru ove godine tim međunarodnih eksperata posjetio naselje Veliki pijesak sa ciljem prikupljanja podataka u svrhu izrade analize, odnosno studije izvodjivosti, kao polazne osnove za ocjenu projekta vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda na ovom području i njegovo finansiranje od EBRD.

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE Ralević, Sprej i Raičević

ZAVRŠENA OBUKA U BIJELOJ

CRNA GORA BOGATIJA ZA TRI INSTRUKTORA RONJENJA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Crnogorsko ronilaštvo bogatije je za još tri instruktora sportskog ronjenje i deset NITROX ronilaca.

U Bijeloj je održana obuka za osposobljavanje instruktora ronjenja i NITROX ronilaca sa gasnim mješavinama, a predsjednik Nastavne komisije Vesko Mijajlović je izjavio da ova obuka predstavlja nastavak dosadašnjih višegodišnjih osposobljavanja i usavršavanja

iskusnih ronilaca, koja se organizuju u skladu sa međunarodnim standardima.

Obuku za instruktora su završili diplomirani arheolog iz Ministarstva kulture Marija Jabučanin, rukovodilac Vatrogasne jedinice iz Kotora Maksim Mandić i ronilac iz kompanije Porto Montenegro Ranko Račić.

Takođe, deset ronilaca je završilo obuku za teh-

ničko ronjenje sa NITROX gasnim mješavinama, što će u budućnosti biti veoma važan ljudski resurs za ronjenje na velikim dubinama sa kojim naša država raspolaže, a samim tim oni su garancija za nova otkrića kulturnog nasljeđa pod vodom, njegovu zaštitu i valorizaciju.

Među ovim roniocima, obuku je završio i Pedro Decapitani iz Brazila.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

podgorica

19

TO POdgOrice PrOglasila kOmPaniju savana za najbOlju u OvOj gOdini

Kongresni turizam postaje potreba i imidž Podgorice

Turistička organizacija Podgorice proglasila je kompaniju Savana (vlasnika šoping centra Mall of Montenegro i hotela Ramada) za najbolju kompaniju u ovoj godini u okviru manifestacije Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu Glavnog grada.

Nagradu je generalnoj direktorici hotela Ramada, Ivani Đurović, uručio gradonačelnik Ivan Vuković na centralnoj manifestaciji prilikom otvaranja Podgoričkog pazara, u petak 6. decembra. Đurović u razgovoru za Dnevne novine kaže da je Savana odabrana od stručne komisije za najbolju kompaniju u okviru kogresnog turizma i društveno odgovornog poslovanja.

“Svako priznanje i nagrada motiv je za tim i za zaposlene, jer to znači da je rad prepoznat, a na ovaj način i valorizovan od poslovnih partnera i struke. Nominacija za ovu prestižnu nagradu, došla je od naših poslovnih partnera sa kojima radimo unazad par godina, a to je, priznaćete, najbolji način preporuke.

Iskoristiću priliku da se ovim putem zahvalim poslovnim partnerima na povjerenju, a posebno na tome da su prepoznali rad, kvalitet i usluge kompanije Savana kao najbolje”, kaže Đurović za DN. Na naše pitanje šta hotel Ramada odvaja od drugih objekata te vrste u Crnoj Gori, Đurović kaže da je odgovor u komentarima gostiju.

“Najčešći komentari gostiju se odnose na tim ljudi koji pružaju usluge u hotelu, tačnije da zaposleni u hotelu čine da se gost osjeća dobrodošlo, kao i da dobije najbolju profesionalnu uslugu.

Upravo je to posebnost hotela Ramada Podgorica u odnosu na druge objekte. Kongresni turizam je specifičnost hotela Ramada Podgorica. Četiri sale za rad, smještene na petom spratu na preko 900m2, ambijent su prepoznat od velikog broja korisnika naših usluga. Moram primijetiti

Đurović na dodjeli nagrade

Nagrada Iskra za dobročINstvo

Kompanija Savana dobitnik je i ovogodišnje nagrade “Iskra”, za doprinos lokalnoj zajednici. Ova kompanija švedskog biznismena crnogorskog porijekla Veselina Mijača tokom ove godine izdvojila je oko 370.000 eura za društveno-odgovorno poslovanje, usmjereno na obrazovanje, kulturu, sport, programe koji podstiču zdrave stilove života i zelene politike, od kojih se posebno izdvaja donacija u vrijednosti od 180.000 eura za obnovu Osnovne škole da je Podgorica sve vidljivija i kod inostranih gostiju, koji sve duže i u većem broju dolaze u Podgoricu. Dakle, i leisure segment smatram važnim dijelom poslovnog identiteta hotela Ramada Podgorica”, ističe sagovornica DN.. Đurović podsjeća da je od oktobra 2016. godine, hotel Ramada u Podgorici u vlasništvu kompanije Savana, i da se u protekle tri godine radilo na nekoliko planova u cilju poboljšanja imidža i uslu-

“Milorad Musa Burzan”.

“Posebno nas je obradovala nagrada ‘Iskra’ za doprinos lokalnoj zajednici. Fondacija za aktivno građanstvo je prva crnogorska fondacija koja aktivno radi, kako na boljoj vidljivosti i razumijevanju filantropije, tako i na primjerima dobre prakse. Nagrada ‘Iskra’ je dokaz, jer traje preko jednu deceniju. Kazala sam prethodno da odnos sa zajednicom u kojoj poslujemo, tačnije stalno unapređenje odnosa za nas u komga, a sve to u cilju da hotel bude prepoznat kao omiljeno mjesto kod građana Podgorice, ali i gostiju koji dolaze iz drugih sredina i inostranstva.

“Kako je stalno unapređenje usluga dio korporativne kulture kompanije, tim zaposlenih prolazi kroz kontinuirane i specijalno dizajnirane obuke. Na taj način se unapređuje usluga, gosti dobijaju najbolji servis, a zaposlenima jača motivacija na radnom mjestu. Obnavlja-

paniji je od izuzetne važnosti.

Razumijemo da je podrška važna, i znamo da ako je našem komšiji dobro, i nama je dobro.

Naš osnivač i investitor, Veselin Mijač, kaže da je Crna Gora zemlja budućnosti koja će u vremenu koje dolazi biti vidljivija i prepoznatljivija. Način da dođemo do toga, jeste kroz kontinuirani, posvećeni, timski rad svih zaposlenih, ali i kroz saradnju i podršku zajednice u kojoj živimo i poslujemo”, kaže Đurović. nje i renoviranje postojećeg inventara hotela je naredni segment, jednako važan. Do sada smo obnovili i redizajnirali sale za rad, kompletan konferencijski prostor na petom spratu hotela. Sve ovo su ozbiljni investiciono poslovni projekti, koji zahtijevaju dobro planiranje, valjan timski rad, i posvećenost. Važna nam je zajednica u kojoj kompanija Savana posluje, te od oktobra 2016. godine stalno radimo na unapređenju

odnosa”, kaže Đurović.

Generalna direktorica hotela Ramada naglašava značaj timskog rada, bez kojeg nema uspjeha u poslovanju.

Hotel je, kako kaže, živi, dinamični ambijent u kojem nijedan dan ne liči na prethodni.

“Ljudi koji rade u hotelu, dobro znaju i razumiju značenje timskog rada, koliko je važna blagovremeno podijeljena informacija u okviru timova, koliko je važno planiranje, koje dovodi do dobre realizacije. Dakle, timski rad, posvećenost, dobro planiranje, aktivno slušanje, dobra razmjena su osnov dobrog funkcionisanja hotela.

Imam zadovoljstvo da sarađujem sa timom ljudi koji dijele ove vrijednosti, pa naši poslovni partneri i gosti to prepoznaju”, poručuje naša sagovornica.

Odgovarajući na naše pitanje o planovima posebno ističe rekonstrukciju i obnovu “prostora kojeg gost prvo vidi čim uđe u hotel”.

“Dakle, recepcija i prostor na prizemlju hotela će biti obnovljeni, na zadovoljstvo naših gostiju, nadamo se, jer će dobiti novi sadržaj primjeren gradskom hotelu sa 4*. I tu bih zastala, jer planova ima dosta…”, kaže na kraju razgovora generalna direktorica Ramade, Ivana Đurović. R.C.G.

20

HRONIKA TIVTA

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

TIVAT: BUDŽET ZA 2020. GODINU PLANIRAN NA 23,5 MILIONA EURA

DIREKTORI ZADOVOLJNI OPREDIJELJENIM SREDSTVIMA U BUDŽETU OPŠTINE

P

rema Nacrtu, budžet Opštine Tivat za narednu godinu iznosi 23.556.400 eura, što je 4,94 odsto više planiranih prihoda u odnosu na tekuću godinu.

Direktori tivatskih preduzeća i ustanova su većinom izrazili zadovoljstvo namijenjenim sredstvima.

Direktor Komunalnog Vlado Đukić je izrazio zadovoljstvo što je Opština nabavila kamione za odvoz otpada, ali je istakao da 22.000 eura koliko je u budžetu opredijeljeno za održavanje bujičnih kanala nije dovoljno.

Navodeći da su za narednu godinu planirali budžet u iznosu od 774.000 eura, direktor Parking servisa Tivat Slaviša Ognjanović je rekao da je naredne godine planirana nabavka parkomata za kupovinu parking karata i novu mobilnu aplikaciju. Ognjanović je posebno istakao nedostatak parkig mjesta u Tivtu gdje je preko 11.000 registrovanih vozila, a tokom sezone taj broj se znatno povećava.

Direktor Centra za kulturu Neven Staničić je istakao da su zadovoljni urađenim ove godine, te da naredne obilježavaju jubilej - 20 godina profesionalnog bavljenja pozorištem,

a 15 godina mediteranskog festivala Purgatorije po čemu je Tivat postao prepoznatljiv u širem regionu.

On je naglasio da su prošlogodišnja ulaganja u objekte kulture prešla 900.000 eura i da je Centar za kulturu među najopremljenijim ustanovama kulture u Crnoj Gori. Staničić je istakao da im je neophodan koncertni klavir.

Zadovoljni su i u Sportskoj dvorani gdje je predloženi budžet na nivou 2019. godine, kazao je direktor Dalibor Petković, navodeći da posebnih planova za narednu godinu nema, jer je planirana izgradnja i rekonstrukcija sportske dvorane i bazena na Župi, za šta je u budžetu za narednu godinu predviđeno milion eura.

Poslovanjem su zadovoljni i u preduzeću “Autobuska stanica”, čiji direktor Zoran Stanković navodi da pozitivno posluju. Prošle godine su, kako kaže, ostvarili 300, a naredne očekuju 305.000 eura i to sve zahvaljujući zaposlenima koji su imali najmanje plate, ko-

INTERNACIONALNO TAKMIČENJE ª ARS NOVAº

Tivćaninu prva nagrada u disciplini klavir u Trstu Učenik drugog razreda Srednje muzičke škole škole Tivat Carlo Gjurgjević osvojio je prvu nagradu sa 98 poena u disciplini klavir na 14.

Internacionalnom takmičenju “Ars nova” u Trstu - Italija. Carlo je klasi nastavnika Oleksij Molčanova i jedan je od zapaženih mladih pijanista u našoj zemlji.

Na istom takmičenju učenica II razreda Jovana Klakor osvojila je treće mjesto - 87 bodova, u disciplini flauta. Jovana je u klasi nastavnice Žane Lekić.

“Počela je ‘sezona’ takmičenja, a učenici naše škole polako, ali sigurno ‘mjere’ snage sa takmičarima iz zemalja gdje je ovo dugogodišnja praksa, kao i podrška

relevantnih institucija sistema. Carlo se takmičio u kategoriji sa još 11 takmičara iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske... Ništa lakše nije bilo ni Jovani koja je znanje odmjeravala sa Slovencima, Hrvatima, Srbima, Italijanima”, saopštili su iz škole. Z.K.

Kusovac sa direktorima tivatskih preduzeća i ustanova je su nešto povećane.

Direktor Radio Tivta Dragan Popadić je podsjetio na obećanu nabavku reportažnih kola čija je nabavka bila planirana tokom ove godine i tražio objašnjenje zašto se stalo s tom investijom koja je procijenjena na 45.000 eura. Predsjednik Opštine Siniša Kusovac je istakao da budžet za 2020. godinu ima razvojnu komponentu sa akcentom na kapitalne investicije. On je naglasio zavidan procenat realizacije kapitalnog budžeta koji trenutno iznosi 53 odsto. Rezultat koji je sigurno najbolji u Crnoj Gori.

Kusovac je najavio da će početkom naredne godine početi

izgradnja i drugog kružnog toka kod stare opštine, a od septembra i bulevar sa četiri trake zašto će Vlada obezbijediti četiri miliona eura, jer Tivat kao atraktivna destinacija zaslužuje normalizaciju saobraćja, bez gužvi. Kružni tokovi bi trebalo da se završe do februara, početka marta, čime će se u sezoni smanjiti gužve, a protok saobraćaja kroz Tivat ubrzati za oko 30 – 45 odsto. Planirali su rekonstrukciju i izgradnju sportske dvorane i bazen na Župi, u čiju namjenu je opredijeljeno milion eura. Takođe, neophodno je da se pronađe modalitet i da se izgradi stambeni objekat i za žitelje naselja

7. jul, najavljujući izgradnju I faze Doma starih u Tivtu.

“Kako ulažemo u sportsku, tako i u kulturnu nadgradnju pa je za narednu godinu u budžetu predviđeno 100.000 eura za novu pozorišnu predstavu Centra za kulturu”, istakao je Kusovac i naveo da će se tražiti način za nabavku klavira. Što se tiče reportažnih kola za Radio Tivat, predsjednik Opštine je rekao da se na tome radilo, ali će vidjeti zašto nije došlo i do realizacije.

Predlog odluke o budžetu za 2020. godinu naći će se na sjednici SO Tivat, koja je zakazana za 20. decembar.

Z.K.

HUMANITARNA AKCIJA HELP PORTRAIT U PORTU

Prikupljeno 1.200 eura za djecu sa smetnjama u razvoju

U desetoj humanitarnoj akciji Help Portrait u nautičkom naselju Porto Montenegro prikupljeno je 1.200 eura, namijenjenih djeci sa smetnjama u razvoju.

Humani i dobro raspoloženi Tivćani su, sa osmjehom na licima, uglavnom uz logotip Help Potrait-a, bili modeli lokalnim fotografima Veriju Verozi i Zoranu Radonjiću, kojima se volonterski priključio i Ognjen Vlahović iz Podgorice. Pozadinu za fotografisanje sponzorisala je lokalna kompanija “Freejack”.

Akciju je, kao i svake godine podržao tim frizerskog salona “Vlado Hair Design”, koji je bio zadužen za frizuru, a domaćini su bili restoran “One” i vinarija “Crush”, koji su služili tople napitke i lokalne delicije.

Organizatori Help Portrait-a su se posebno zahvalili zaposlenima u hotelu Regent Porto Montenegro i Turističkoj organizaciji Tivta, koja je timski i finansijski podržala ovu akciju, vaspitačicama JPU Bambi i Savjetu roditelja, profesorima međunarodne škole KSI, ko-

ji su sa učenicima došli da podrže ovaj događaj i na dobrom primjeru pokazali koliko se humanost i empatija uči još u najmlađoj dobi.

Predsjednica NVO Evropski dom Tivat Marijana Mišić-Škanata zahvalila je svim ljudima dobre volje, koji su i na jubilarnom Help portretu iskazali plemenitost, kao i organizatorima i fotografima, što na ovaj način pokazuju brigu o djeci i mladima sa smetnjama u razvoju, kao osobama kojima pružena ruka i solidarnost mnogo znače.

Z.K.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

CRNA GORA

21

GRADONAČELNIK OBIŠAO GRADILIŠTE

“Zabjelska Vektra” nakon 12 godina dobija uređen parking

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sa saradnicima juče je obišao radove na izgradnji parkinga i dvije pristupne saobraćajnice iza zgrade “Zabjelska Vektra”.

On je istakao da se polako privodi kraju posao, koji su započeli prije tačno 12 godina, podsjetivši da posao nije doveden do kraja zbog neriješenog imovinskog spora, a zbog čega su građani, njih više od hiljadu, trpjeli, jer kvalitet života sa nedovršenim i neuređenim parkingom nije bio na zadovoljavajućem nivou. Vuković je izrazio zadovoljstvo što se konačno završava i taj važan posao za stanovnike ovog dijela Zabjela.

“Putevi će privesti kraju svoj dio posla narednih nekoliko dana, potom kreće ugradnja nove rasvjete, tako da ćemo imati potpuno drugačiji ambijent na ovom prostoru. Ukupna vrijednost investicije je nešto više od 60.000 eura,

ali teško se može iskazati novcem ono što ova investicija znači za ljude koji ovdje žive”, naglasio je gradonačelnik.

On se građanima zahvalio na strpljenju i razumijevanju, dodajući da su imali razlog da se ljute na Glavni grad, ali nikada to nijesu javno iskazali, te da im je gradska uprava na najbolji mogući način iskazala poštovanje za to što je bio njihov korektan odnos prema tom dugogodišnjem problemu.

Vuković je podsjetio da se na teritoriji glavnog grada realizuje čitav niz projekata iz oblasti putne infrastrukture.

“Najvažniji od njih je Jugozapadna obilaznica.

U maju smo završili i Donjogorički bulevar, prije desetak dana je krenula izgradanja I faze budućeg bulevara prema Tuzima, rekonstruiše se i stari put prema Danilovgradu.

Zbirno posmatrano vri-

Zbog nedostatka parkinga čest kolaps u saobraćaju Planirani parking iza Za- ljalo je i to što su sa prednje

bjelske Vektre nije napravljen i pored toga što je ona završena još 2007. godine.

Po useljenju stanara brzo je završeno 50 odsto radova na parkingu, ali je sve stopirano dok Glavni grad ne isplati novac vlasniku.

Prostor predviđen za parking posut je šljunkom i prekriven travom, a zimi je bilo gotovo nemoguće parkirati na ovom prostoru.

Poseban problem predstavjednost tih investicija je 35 miliona eura. Isto tako, rade se važne saobraćajnice u različitim djelovima grada, u centru Ulica Vuka Karadžića, u Zagoriču Ulica Veliše Mugoše, u Gornjoj Gorici Ulica Miloja Pavlovića... Međutim nekada za ljude od tih ka-

BIJELO POLJE: PREDSTAVLJEN PROJEKAT ª PUT BEZ BARIJERAº

strane zgrade brojni ugostiteljski objekti, kladionice i trgovinske radnje, pa su vozači često bili prinuđeni da ostavljaju vozila na ulici.

Stanari zgrade i vlasnici poslovnih prostora u zgradi koju je gradila firma “Gradnja promet”, nekoliko puta su apelovali na nadležne službe da naprave parking iza zgrade, ali svi pokušaji su bili bezuspješni, jer je u toku bilo rješavanje sudskog spora. pitalnih projekata mnogo više znače, uslovno rečeno, ovakvi mali projekti i zato smo mi svi danas ovdje ispred gradske uprave, većina direktora gradskih preduzeća upravo poštujući značaj ovog projekta i želeći na ovaj način da iskažemo poštovanje zbog

strpljenja ljudi koji su dugih dvanaest godina morali da žive u uslovima koji nijesu dostojni života u glavnom gradu Crne Gore u XXI vijeku”, istakao je Vuković.

Podsjećamo, izvođač radova na ovom projektu je Glavni grad, odnosno Privredno društvo Putevi d.o.o, vrijednost radova iznosi oko 60.000 eura, a ukupna površina zahvata je 4.000 kvadratnih metara.

Za ugradnju nove rasvjete biće utrošeno oko 10.000 eura. Izgradnja parking prostora na UP Z6, DUP Zabjelo 7 (iza tzv. Zabjelske Vektre), kapaciteta 137 parking mjesta.

U ovoj fazi radova zadržava se postojećih 37 parking mjesta i izgrađuje novih 100 parking mjesta, kao i dvije pristupne saobraćajnice koje povezuju parking sa Ulicom 27. marta i parkingom ispred susjedne zgrade.

M.M.

Učiniti OSI ravnopravnim učesnicima u saobraćaju U cilju smanjenja stepena diskriminacije osoba sa invaliditetom, u oblasti saobraćaja, nevladina organizacija Bjelopoljski demokratski centar realizuje projekat “Put bez barijera”, koji ima za cilj da unaprijedi položaj osoba sa invaliditetom i pokuša doći do konkretnih rješenja, mjera i radnji.

Izvršni direktor ove organizacije Zdravko Janjušević navodi da je želja da se ovim aktivnostima OSI učine aktivnim i ravnopravnim učesnicima u saobraćaju.

“U Bijelom Polju, kao i u cijeloj Crnoj Gori, postoje brojne barijere u oblasti

infrastrukture kada je saobraćaj u pitanju. Na edukativni seminar smo pozvali i mlade, kako bi ih upoznali sa ovim problemom, da bi i oni dali doprinos da osobe sa invaliditetom budu bezbjedne kao učesnici u saobraćaju”, kazao je Janjušević.

Ističe da je planiran niz aktivnosti, kako bi se na adekvatan način došlo do mogućih rješenja problema, koji je infrastrukturne prirode.

“Planiramo da sprovedemo istraživanje koje će dati impute na koji način da se krene u planiranje uređenja prostora. Na taj način biće otklonjene sve barijere

sa kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom, kao aktivni učesnici u saobraćaju”, naveo je Janjušević.

On je rekao da su u okviru projekta “Put bez barijera” izradili i edukativni materijal, koji će biti dostupan ne samo preko njihovog veb sajta i društvenih mreža, već će doći do svake osobe sa invaliditetom koja bude zainteresovana da se uključi u rješavanje problema saobraćajne infrastrukture.

Projekat “Smanjenje stepena diskriminacije OSI u oblasti saobraćaju - Put bez barijera!” finansira Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.

B.Č.

22

SVIJET

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

FRANCUSKA MINISTARKA ZA EKOLOGIJU

Tramp potpuno izolovan

PJONGJANG IZVEO ª VEOMA VAŽAN TESTº

Predsjednik SAD Donald Tramp je “potpuno izolovan” u svom stavu protiv propisa o zaštiti okoline i u svojoj borbi za “deregulaciju klime”, izjavila je francuska ministarka ta ekološku tranziciju Elizabet Born.

“Dobra vijest je da je on u tome potpuno izolovan. Bila sam u petak na sastanku ministara energetike u Međunarodnoj agenciji za energiju gdje su Sjedinjene Države imale te pomalo iznenađujuće stavove”, izjavila je Born TVkanalu RTL. “Kada su SAD napustile Pariski sporazum (o klimi), neki, uključujući Donalda Trampa, predviđali su potpunu propast tog

Pomno pratimo lavaboe, tuševe i druge djelove kupatila”, izjavio je američki predsjednik na sastanku u Bijeloj kući o deregulaciji, u prisustvu malih preduzetnika.

sporazuma. U Madridu (na Svjetskoj konferenciji UN o klimi) će se vidjeti da su sve zemlje tu, a da Sjedinjene Države idu protiv istorije”, rekla je ministarka koja će danas i sjutra učestvovati na Samitu UN o klimi (COP25) u prijestonici Španije. U petak je američki predsjednik govorio o mehanizmu uštede vode u - WC-u.

“Pomno pratimo lavaboe, tuševe i druge djelove kupatila”, izjavio je američki predsjednik na sastanku u Bijeloj kući o deregulaciji, u prisustvu malih preduzetnika.

“Ljudi ispiraju WC-e po deset, petnaest puta, umjesto samo jednom!”, rekao je Tramp i dodao da na njegov zahtjev Agencija SAD za zaštitu okoline (EPA) analizira podatke o potrošnji vode.

Ali u širem smislu, Tramp je otvoreno doveo u pitanje vrijednost uštede vode u mnogim djelovima svoje zemlje: “U mnogo država pada toliko mnogo vode, to se zove kiša... i više ne znaju šta da rade s njom”. Na pitanje o vrijednosti te ocjene američkog predsjednika, francuska ministarka je rekla da je on “pogrešno informisan”, te “možda on ne zna da imamo problema s vodnim resursima i da je dobro štedjeti vodu”.

Kim rizikuje da Sjevernokorejska vojska sprovela je “vrlo važan test” u poligonu za lansiranje projektila Sohae, prenijela je juče sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA. U izvještaju se navodi da je Akademija nacionalnih odbrambenih nauka izvijestila Centralni komitet Radničke partije Koreje da je uspješno sprovedeno testiranje u subotu veče, prenijela je Hina.

KCNA je rekla da će test imati “značajan učinak na promjenu strateške pozicije Sjeverne Koreje”, ali nisu to elaborirali.

Smješteno na sjeverozapadu zemlje, na granici s Kinom, postrojenje Sohae napušteno je 2018. Ranije ove godine, prema nekim izvještajima, počela je ponovna izgradnja postrojenja.

NBC je prenio kako su radovi izvođeni upravo u vrijeme susreta Donalda Trampa i sjevernokorejskog vođe Kim Džong Una u vijetnamskom gradu Hanoju u februaru. Južnokorejska novinska agencija Jonhap objavila je kako bi tvrdnja Pjongjanga mogla značiti da je Sjeverna Koreja uspješno testirala novi motor projektila koji bi mogao biti korišćen

za projektile drugog dometa ili interkontinentalne balističke projektile.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da vođa Sjeverne Koreje Kim Džong Un rizikuje da izgubi sve ako nastavi s neprijateljskim postupcima i da se njegova zemlja mora denuklearizovati, nakon što je Pjongjang objavio da je izveo “uspješan test velike važnosti”.

“Kim Džong Un je previše pametan i može previše izgubiti, zapravo sve, ako postupa na neprijateljski način. On je potpisao snažan sporazum o denu-

UHAPŠENA ZBOG ŠVERCA 400 KILOGRAMA METAMFETAMINA

Sidnej: Djevojka porijeklom iz BiH uvo Djevojka iz Sidneja, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, uhapšena je zbog sumnje da je učestvovala u organizovanom uvozu droge sakrivene u bocama čilija. Dvadesetčetvorogodišnja Aleksija Vračar je optužena za više prekršaja, nakon što su detektivi u njenom stanu u Sidneju pronašli i oduzeli vatreno oružje, 650.000 dolara u gotovini, dva kilograma ekstazija, 250 grama kokaina,

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

SVIJET

23

NEZAMISLIV PAD NIVOA VODE U AFRIČKOJ RIJECI ZAMBEZI

VIKTORIJINI VODOPADI SKORO PA PRESUŠILI

, DONALD TRAMP PORUČIO:

izgubi sve klearizaciji sa mnom u Singapuru”, napisao je Tramp na Tviteru govoreći o njegovu prvom samitu s Kimom u Singapuru 2018. “On ne želi da pokvari svoj privilegovani odnos sa američkim predsjednikom niti da se miješa u američke predsjedničke izbore u novembru”, dodao je Tramp. Američki predsjednik smatra kako Sjeverna Koreja, pod vođstvom Kim Džong Una raspolaže ogromnim privrednim potencijalom, ali da se mora denuklearizovati kao što je Kim obećao.

“NATO, Kina, Rusija, Japan i cijeli svijet se slažu u vezi toga”,

dodao je on. Nakon opasnog porasta napetosti, SAD i Sjeverna Koreja pokrenuli su dijalog nakon istorijskog susreta dvojice lidera u junu 2018. u Singapuru. Ipak, drugi sastanak na vrhu, u februaru u Hanoju, nije bio uspješan i pregovori su od tada u zastoju. Predsjednik Tramp je u subotu izrazio zadovoljstvo svojim jako dobrim odnosima sa sjevernokorejskim čelnikom.

“Mislim da obojica želimo da tako ostane. On zna da me čekaju izbori”, rekao je i dodao da bi bio iznenađen da Sjeverna Koreja postupi neprijateljski.

ozila drogu u bocama čilija 340 grama kanabisa, lažne dokumente, mobilne telefone i SIM kartice, pišu australijski mediji, a prenosi portal Kliks. Njen stan je pretresen u okviru istrage o uvozu metilamfetamina sakrivenog u bocama čilija koje su australijske pogranične snage pronašle prilikom pristizanja boca u jedno skladište u Sidneju.

Australijska policija navodi da se u pošiljci pristigloj iz SAD nalazilo 768 boca sosa, a testiranje

je pokazalo prisustvo metilamfetamina u bocama. Ova droga je poznata i po nazivu “droga led”. Forenzička analiza je utvrdila da boce sadrže oko 400 kilograma metilamfetamina, čija je procijenjena vrijednost veća od 30 miliona dolara. Osim djevojke iz BiH, uhapšena su i optužena četvorica muškaraca. Djevojci je odbijena kaucija, a pred sudom u Paramatiju pojaviće se 30. januara.

Viktorijini vodopadi, mjesto gdje afrička rijeka Zambezi propada u 100 metara dubok ponor u zemlji, decenijama su privlačili milione turista koji su dolazili u Zimbabve i Zambiju da vide ovaj nevjerovatan prizor. Najveća suša u posljednjih 100 godina svela je količinu vode na minimum, što je podgrijalo strahove da bi klimatske promjene mogle da ubiju jednu od najvećih turističkih atrakcija u tom regionu. Iako se količina vode u rijeci Zambezi uobičajeno smanjuje tokom suve sezone, stručnjaci upozoravaju da je ove godine došlo do nezamislivog pada nivoa vode.

“Prethodnih godina kada postane suvo, nije bilo u ovoj mjeri. Ovo je prvi put da vi-

dimo ovakve vodopade”, rekao je Dominik Nijambe, prodavac suvenira u Livingstonu sa zambijske strane vodopada. Južna Afrika već je pogođena najgorim efektima globalnog zagrijevanja usljed efekta staklene bašte.

Slavine su u mnogim oblastima presušile, a pomoć u hrani potrebna je za oko 45 miliona ljudi čiji su usjevi propali zbog suše. Zimbabve i Zambija su pogođeni restrikcijama struje, pošto je proizvodnja ovog energenta zavisna isključivo od hitroelektrane Kariba koja se nalazi na rijeci Zambezi uzvodno od vodopada.

Kilometri ovog prirodnog čuda koje je bilo izvor života za biljni i životinjski svijet u okolini, sada su ništa drugo do go kamen. Na dru-

gim djelovima vodotoka, vode ima veoma malo. Podaci zvaničnika zaduženih za rijeku Zambezi pokazuju da je nivo vode ispod onog 1995. godine, koji je bio najniži zabilježen, a daleko ispod prosjeka. Predsjednik Zambije Edgar Lungu rekao je da je ovo upozorenje šta klimatske promjene čine našoj životnoj sredini. Viktorijini vodopadi spadaju u najveće i najspektakularnije na svijetu. Slapove, koji su široki preko 1,5 kilometar s padom od 128 metara, nazvao je po britanskoj kraljici Viktoriji škotski istraživač Dejvid Livingston, koji je bio prvi zapadnjak koji je posjetio ovo područje 1855. godine. Vodopadi su upisani na Uneskovu listu mjesta svjetske baštine u Africi.

24

FOKUS

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

MINISTARSTVO ODBRANE NASTAVLJA PODMLAĐIVANJE KADROVA Poslednja generacija vojnika po ugovoru sa starješinama

⌦ Jelena Vađon Đurišić

DO KRAJA JAVNI OGLAS JOŠ 80 V

M

inistarstvo odbrane planira da do kraja godine raspiše javni oglas za prijem do 80 vojnika po ugovoru u jedinice Vojske Crne Gore. U ovoj godini na osnovu dva javna oglasa resora na čijem je čelu Predrag Bošković na obuku za vojnike po ugovoru u crnogorsku Vojsku primljeno je 130 momaka i djevojaka starosti od 18 do 25 godina.

Popović i Cicmil sa jednim od komandira

Vojnici po ugovoru su prošli kroz brojne izazove i izgradili osjećaj međusobne povezanosti, a bili su i testirani iz prethodno navedenih oblasti. Najljepši dio za mene je svakako bilo posmatranje napretka mladih ljudi koji su iz civila prerasli u profesionalna vojna lica i mnogo mi je drago što sam imao privilegiju da učestvujem u tom cijelom procesu.

Sa sigurnošću tvrdim da je Vojska Crne Gore bogatija za 57 odličnih vojnika sa svijetlom budućnošću, istakao je Pejović.

Ministarstvo odbrane Crne Gore u narednom periodu nastaviće da radi na podmlađivanju kadrova u Vojsci i sistemu odbrane u cilju dostizanja željene strukture kadra u Vojsci Crne Gore u pogledu ukupnog broja oficira, podoficira i vojnika po ugovoru. Zato će do kraja godine, kako je najavljeno iz tog Vladinog resora, raspisati još jedan javni oglas za prijem do 80 vojnika po ugovoru u jedinice Vojske Crne Gore.

“U skladu sa strateškim opredjeljenjima Crne Gore i strateškim planskim dokumentima (Strategijski pregled odbrane Crne Gore i Dugoročni plan razvoja odbrane za period 2016-2025. godine), predviđeno je da se u narednom srednjeročnom periodu, između ostalog, radi kako na podmlađivanju kadrova u Vojsci i sistemu odbrane, tako i na dostizanju željene strukture kadra u Vojsci Crne Gore u pogledu ukupnog ciljanog broja oficira, podoficira i vojnika po ugovoru. Shodno tome, Ministarstvo odbrane je u prethodnom periodu raspisivalo ogla-

Obuka je ispunila sva moja očekivanja, a tokom nje sam dobio i više nego što sam očekivao. Bilo je dosta izazova - od boravka u kontaminiranoj sobi, rukovanja ličnim naoružanjem, napada na protivnika... Ipak, najteže mi je palo ustajanje u ranim jutarnjim časovima, iskren je Cicmil. se za prijem vojnika po ugovoru. Tokom 2019. godine u Vojsku Crne Gore primljeno je 130 mladih momaka i djevojaka u svojstvu vojnika po ugovoru starosne dobi od 18 do 25 godina”, saopštili su iz resora na čijem je čelu Predrag Bošković.

Primljeni vojnici su stekli znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje dužnosti u jedinicama Vojske u uslovima ratnog ili vanrednog stanja.

“Osposobljeni su za rukovanje

različitim vrstama pješadijskog naoružanja kao i za njegovu taktičku upotrebu u različitim situacijama. Pored redovnog fizičkog vježbanja i uvježbavanja strojevih radnji, vojnici su prošli i obuku iz prve pomoći, topografije, orijentacije, kretanja po zemljištu na osnovu karte, rukovanja minsko-eksplozivnim sredstvima, postavljanja šatora, organizovanje života i rada u te-

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

FOKUS

25

A U VOJSCI, 130 VOJNIKA PO UGOVORU USPJEŠNO ZAVRŠILO OBUKU

A GODINE S ZA PRIJEM VOJNIKA

Pejović sa vojnicima po ugovoru na kraju obuke

S obzirom da sam se bavio profesionalno fudbalom, Vojska je za mene bila nepoznanica, ali sam uspio da svoj profesionalizam prenesem i na ovo polje, tako da sam se odmah snašao. Moj utisak sada, nakon završene obukem jeste da bih predložio svim mojim vršnjacima da prođu osnovnu obuku, rekao je Popović. ugovoru u jedinicama Vojske Crne Gore”, najavljuju iz ministarstva.

■ NEPROCJENJIVO ISKUSTVO

renskim uslovima itd.”, kazali su iz Ministarstva.

Prijem vojnika po ugovoru, podsjećaju, izvršen je u svim jedinicama Vojske Crne Gore na teritorijama Podgorica, Nikšić, Danilovgrad, Pljevlja, Bar, Tivat, Prista (Herceg Novi), Mavrijan (Ulcinj) i Kolašin.

“Do kraja godine planirano je raspisivanje javnog oglasa za prijem do 80 vojnika po

Za mladog zamjenika komandira obuke potporučnika Nikolu Pejovića, koji je završio Vojnu akademiju u Sjedinjenim Američkim Državama, učešće u Osnovnoj obuci vojnika po ugovoru bilo je neprocjenjivo iskustvo.

“Učešće u Osnovnoj obuci vojnika je bilo lijepo iskustvo za jednog mladog potporučnika koji je tek stupio u službu u Vojsci Crne Gore. To je bila izvrsna prilika da oprobam svoje liderstvo u ulozi zamjenika komandira obuke”, kazao je za Pejović.

Obuka se, dodaje, sastojala od strojeve, taktičke i vatrene obuke, nastave iz prve pomoći, istorije Crne Gore i pravnih propisa Vojske Crne Gore, kao i od časova fizičkog, lične zaštite i inženjerstva.

“Vojnici po ugovoru su prošli

kroz brojne izazove i izgradili osjećaj međusobne povezanosti, a bili su i testirani iz prethodno navedenih oblasti. Najljepši dio za mene je svaka- Komandiri i zamjenici komandira na obuci ko bilo posmatranje napretka mladih ljudi koji su iz civila podršku. prerasli u profesionalna vojObuka za vojnika po ugovo- ■ PUNO SAVLADANIH na lica i mnogo mi je drago što ru, kaže, ispunila je u potpunoIZAZOVA sam imao privilegiju da uče- sti njegova očekivanja. Obuka stvujem u tom cijelom proce- mu je lako pala i nije bilo poZa njegovog kolegu razvodsu. Sa sigurnošću tvrdim da je slova koji mu, kako kaže, “ni- nika Luku Cicmila Osnovna Vojska Crne Gore bogatija za jesu prijali”. obuka za vojnika po ugovoru “Tokom obuke prvi put sam bila je puna izazova.

57 odličnih vojnika sa svijetlom budućnošću”, istakao je se sreo sa svim vrstama nao“Da se prijavim na oglas MiPejović i dodao da se nada da ružanja koje koristi Vojska. To nistarstva odbrane na prvom će se trend nastaviti i da će za- mi je bilo veoma primamljivo”, mjestu motivisao me patriotiinteresovanost mladih za slu- rekao je Popović i dodao da ni- zam, ljubav prema Crnoj Gori, ženje svojoj domovini nastavi- je naišao na stepen obuke ko- porodična tradicija, kao i pomoć ti da raste. ji mu je bio teži od drugih. Pr- civilima u vanrednim situacivi utisci sa obuke bili su, kaže, jama, ali i želja za napredovačudni, jer je Vojska za njega bi- njem i usavršavanjem. Obuka je ■ ISPUNJENA la potpuna nepoznanica. ispunila sva moja očekivanja, a OČEKIVANJA “S obzirom da sam se bavio tokom nje sam dobio i više nego Razvodnici Božidar Popo- profesionalno fudbalom, Voj- što sam očekivao. Bilo je dosta vić i Luka Cicmil uspješno ska je za mene bila nepoznani- izazova - od boravka u kontamisu završili obuku za vojnike ca, ali sam uspio da svoj profe- niranoj sobi, rukovanja ličnim po ugovoru u Vojsci Crne Go- sionalizam prenesem i na ovo naoružanjem, napada na prore. Da se prijave na javni oglas polje, tako da sam se odmah tivnika... Ipak, najteže mi je palo motivisala ih je ljubav prema snašao. Moj utisak sada, na- ustajanje u ranim jutarnjim čadomovini, ali i mogućnost na- kon završene obukem jeste sovima”, iskren je Cicmil. predovanja i usavršavanja. da bih predložio svim mojim Na početku obuke, kaže, bilo Obukom su više nego zado- vršnjacima da prođu osnovnu mu je sve strano i trebalo mu je voljni, jer je ispunila sva nji- obuku”, rekao je Popović. vremena da se prilagodi.

On se nada da će nastaviti u hova očekivanja.

“Sve mi je bilo nepoznato i “Za obuku sam se prijavio istom ritmu da ispunjava rad- novo. Iz nedjelje u nedjelju išlo jer ću kao vojnik po ugovoru ne zadatke i obaveze, a plani- je sve nabolje, tako da su utisci uvijek biti spreman da branim ra i da završi fakultet i nastavi nakon završetka osnovne obuCrnu Goru, da ispoljavam pa- ka unapređenju u službi. ke pozitivni, kao i iskustva totriotizam i ljubav prema njoj.

“Moje radno mjesto je Bata- kom nje. Zadovoljan sam znaČinjenica da studiram Fakul- ljon za podršku. Trenutno se njem i iskustvima koja nam tet za sport i fizičko vaspitanje nalazim na stručno-specijali- prenose komandiri. Planiram može umnogome da doprine- stičkoj obuci. Sve se više upo- da nastavim da se usavršavam se mojoj dužnosti”, smatra ra- znajem sa poslom i obaveza- i napredujem u Vojsci”, naglazvodnik Božidar Popović, ko- ma i stičem utisak da mi voj- sio je Cicmil, koji je, takođe, doji je, nakon završene obu- ni poziv sve više odgovara”, za- dijeljen Bataljonu za podršku ke, raspoređen u Bataljon za ključio je Popović.

Vojske Crne Gore.

26

KULTURA

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

ZAVRŠENA MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA U KOTORU

PODIĆI SVIJEST O OČUVANJU BOGATOG KULTURNOG NASLJEĐA Prva Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali”, koju je organizovala Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, završena je izlaganjem domaćih i regionalnih stručnjaka o tradiciji vjerskih kultova i svetkovina, etno-muzikološkom kao i nasljeđu porodičnih odnosa bokokotorskog zaliva, te predstavljanjem dijela nematerijalne kulturne baštine Makedonije, Srbije i Hrvatske.

Na konferenciji, koja je privukla značajnu pažnju stručne pa i laičke javnosti, govorilo je više od trideset priznatih stručnjaka iz regije. Završnog dana konferencije istraživanja predstavili su Jasminka Grgurević, Lucija Đurašković, Vesna Vučinić Nešković, Siniša Jelušić, Marina Dulović, Tina Ugrinić, Joško Katelan, Slobodan Jerkov, Nada Genevska, Snežana Ašanin, Suzana Antić i Timka Alihodžić, a predstavljen je i rad Zlate Marjanović.

Učesnici konferencije istakli su zadovoljstvo zbog

održavanja stručne konferencije koja će, zajedničko je mišljenje, doprinijeti podizanju svijesti o značaju očuvanja bogatog nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Slađana Mijanović, VD direktorke OJU “Muzeji” Kotor, zahvalila je uče-

snicima na vrijednim izlaganjima, kao i kolegama na uspješnoj organizaciji konferencije.

“Vrijedno smo pristupili organizovanju konferencije, nadam se da smo bili dobri domaćini i iskreno se nadam da ćemo i u narednom periodu biti u moguć-

U BERLINU DODIJELJENE EVROPSKE FILMSKE NAGRADE

nosti da priređujemo ovako značajna stručna okupljanja, koja su, držim, važna ne samo za Kotor, već i državu Crnu Goru. Ovom prilikom zahvaljujem za podršku Ministarstvu kulture, opštinskom Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine, kao i

predsjedniku Opštine Željku Aprcoviću”, istakla je Mijanović.

Da podsjetimo, opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor konferencijom je obilježila deset godina od ratifikacije Konvencije UNESCO o nematerijalnoj kulturnoj baštini.

R.K.

Osam nagrada za Lantimosovu “Miljenicu” Britanski film “The Favourite” (“Miljenica”) Jorgosa Lantimosa veliki je pobjednik ovogodišnje 32. dodjele Evropskih filmskih nagrada EFA sa osvojenih osam nagrada, uključujući i onu za najbolji evropski film.

Na svečanosti dodjele EFA nagrada preksinoć u berlinskoj dvorani “Haus der Berliner Festspiele”, “Miljenica” je imala i najviše nominacija (devet), a osim za najbolji film, nagrađena je i kao najbolja evropska komedija, dok je reditelj, Grk Jorgos Lantimos, dobio nagradu kao najbolji evropski reditelj, a glumica Olivija Kolman nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu. Film

je nagrađen još i u kategorijama kostimografije, montaže, šminke.

Najboljim evropskim glumcem proglašen je Antonio Banderas za ulogu u španskom filmu “Pain and Glory/Dolor y Gloria” (“Bol i slava”), koji je osvojio i nagradu za najbolju scenografiju.

Među ostalim filmovima, francuski “Les Miserables” (“Jadnici”) nagrađen je kao Evropsko otkriće godine - Prix Fipresci, britanski film “For Sama” (“Za Samu”) je najbolji evropski dokumentarac, španski film “Bunuel in the labyrinth of the turtles” najbolji evropski animirani film, dok je rumunski “The Chritsmas Gift/

Cadoul de craciun” evropski kratki film godine.

Poljski film “Cold War/Zimna wojna” (“Hladni rat”) dobio je većinu glasova publike i nagradu “People’s Choice Awards”, dok je njemački reditelj i glumac Verner Hercog dobio nagradu za životno djelo.

Nagrade EFA ukupno se dodeljuje u 24 kategorije, o čemu odlučuje 3.600 članova Evropske filmske akademije.

Sama dodjela se održava svake druge neparne godine u Berlinu, sjedištu Evropske filmske akademije i to od 1997, dok se u parnim godinama te nagrade dodjeljuju svaki put u nekom drugom evropskom gradu. M.Rog.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

KULTURA

27

JEDNOGLASNOM ODLUKOM STRUČNOG ŽIRIJA

Crnogorska umjetnica Brigita Antoni dobitnica nagrade Milčik

C

rnogorska umjetnica Brigita Antoni dobitnica je ovogodišnje nagrade Milčik Young Visual Artist Award 2019 Instituta za savremenu umjetnost Crne Gore, saopšteno je na kolektivnoj izložbi finalista u Fondaciji Petrović Njegoš na Kruševcu.

Nagrađena umjetnica na izložbi se predstavila radom “Dead End” koji se sastoji od vektorskog crteža crne mrlje u digitalnoj štampi na zidu i video snimkom koji korespondira sa crnom mrljom i ujedno prikazuje niz prirodnih i nuklearnih eksplozija.

“Zadovoljstvo nam je da kao ovogodišnju dobitnicu Milčik nagrade proglasimo Brigitu Antoni, i to ne samo na osno-

vu trobojne prirode njenog rada namijenjenog ovoj izložbi koju vidimo kao nastavak i širenje njenog dugotrajnog umjetničkog interesovanja za fizički svijet i njegovu metafizičku snagu, već i zbog potencijala koji ovakav rad nosi”, stoji u obrazloženju žirija, koji je bio jednoglasan u odluci. Žiri su sačinjavali istoričarka umjetnosti Svetlana Racanović, crnogorski umjetnik i prvi

dobitnik nagrade Milčik 2017 Siniša Radulović, slovenački umjetnik Miran Mohar, kao i Eriola Pira - kuratorka “Vera List” centra za umjetnost i politiku Njujork. Osim Antoni, u konkurenciji za ovu prestižnu nagradu bili su još i Jovana Vujanović, Teodora Nikčević i Ivan Šuković.

Podsjećanja radi, ova nagrada se u Crnoj Gori održava bijenalno i za jednu umjetnicu ili umjetnika obezbjeđuje potpuno pokriven dvomjesečni studijski rezidencijalni boravak u Njujorku i samostalnu izložbu po povratku u Crnu Goru.

Nagrada Milčik i ISU čine dio

međunarodne mreže YVAA – Young Visual Artists Awards, koja obuhvata 11 zemalja jugoistočne i centralne Europe, a u svakoj od zemalja je osnovana od nezavisnih i neprofitnih organizacija za savremenu umjetnost. Nagrada za mlade vizuelne umjetnice/ke Milčik nosi ime istoimenog umjet-

ničkog rada istaknutog crnogorskog umjetnika Milije Pavićevića. Milčik je čokolada za jelo i kuvanje, njen naziv je nastao umjetnikovim spajanjem sopstvenog imena sa prezimenom njegovog prijatelja iz djetinjstva, istoričara umjetnosti Aleksandra Čilikova (Milija i Čilikov: Milčik).

M.Rog.

OPERA ª DŽUMBUSº VEČERAS U HERCEG NOVOM

Kombinacija savremenog i klasičnog operskog izraza

Moderna opera “Džumbus” reditelja Patrika Lazića biće premijerno izvedena večeras u 20 sati u Dvorani Park u Herceg Novom.

Opera “Džumbus” predstavlja spoj savremenog i klasičnog operskog izraza sa isprepletanom pričom punom preokreta i intriga.

Kompozitorka Milica Ilić zajedno sa libretistom Jovanom Stamatović-Karić, dirigentom Bojanom Radivojević, i rediteljom Patrikom Lazićem, smjestila je ovu tradicionalnu formu u moderan kontekst. Radnja ove opere sa elementima drame, obuhvata mnogobrojne živopisne likove sa problemima i izazovima organizovanja jednog važnog događaja.

U okviru projekta Young@ Opera, opera Džumbus završila je svoju turneju po Bugarskoj, a osim u Herceg Novom, u Crnoj Gori se očekuje još nekoliko nastupa koji će tek biti najavljeni.

“Džumbus” je rađen u produkciji Operose u okviru

POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA OPŠTINE

“Dobro došli u kabare Beograd” u Danilovgradu Young@Opera projekta, podržanog od Kreativne Evrope. Partneri projekta su Opština Herceg Novi i Kolarčeva zadužbina iz Beograda.

Projekat Young@Opera ima za cilj da podrži mlade operske umjetnike, promoviše razvoj regionalnih i lokalnih operskih mogućno-

sti i obuhvata teritorije Crne Gore, Bugarske, i Srbije.

Cilj ovog projekta je da mladima približi operu i predstavi novi doživljaj opere.

Mladi kreativni tim umjetničkih direktora odabrao je nove talente i pružio im priliku da nastupaju pred velikim brojem ljudi. M.Rog.

Predstava “Dobro došli u kabare Beograd” biće odigrana večeras u 19 sati u Centru za kulturu Danilovgrad, u okviru obilježavanja Dana opštine.

Pored čuvene Tanje Bošković, u predstavi igra i glumac Rade Marjanović, koji je i autor predstave, uz klavirsku pratnju Tanje Radunović.

Predstava je nastala na

osnovu tekstova Moma Kapora, Matije Bećkovića, Duška Radovića, Branka Ćopića i kompozicija Đorđa Marjanovića, Lea Martina, Novih fosila…

“Dobro došli u kabare Beograd” na duhovit i ironičan način govori o djetinjstvu, ljubavi, prijateljstvu i vremenu o kojem danas često govorimo sa nostalgijom”, navodi se u najavi.R.K.

28

DRUGI PIŠU

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br.1099/19 Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima («Službeni list Crne Gore» broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca «ERSTE BANK» AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Petar Minić, advokat iz Podgorice, protiv kreditnog dužnika Raković Saše iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina 115 i hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina br. 115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 9.512,43€, dana 05.12.2019. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Druga vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 30.12.2019. godine, sa početkom u 12:00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5823, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to: kat. parcela br.2090/502, potes Stari aerodrom, po načinu korišćenja zemljište ispod porodične stambene zgrade, površine 104m2, u obimu prava korišćenje 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, kat. parcela br.2090/502, potes Stari aerodrom, po načinu korišćenja dvorište, površine 284m2, u obimu prava korišćenje 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, objekat na kat. parceli br.2090/502, br. zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada sa: PD 1, garaža kao dio zgrade, prizemlje površine 40m2; PD 2, stambeni prostor, prizemlje površine 40m2; i PD 3, stambeni prostor, potkrovlje-mansarda, površine 80m2, u obimu prava svojina 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ 531/2013 od 14.08.2013. godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Raković Saši iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina 115, osnovom Ugovora o kreditu LD/13219/00014 od 14.08.2013. godine.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 115.600,00€, a početna prodajna cijena iznosi 50% procijenjene vrijednosti.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 9.512,43€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 14.05.2019. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.477,74€.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 5401072965 koji se vodi kod «Erste Bank» AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”.

Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod «Erste Bank» AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača.

U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18, Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

U Podgorici, dana 05.12.2019. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

U DEKLARACIJI SAMITA ALIJANS

ZAŠTO NATO P KINU NAVODI K MOGUĆEG PROT

N

ATO prvi put posmatra Kinu kao izazov ali i šansu. Stoga želi da pobliže analizira politiku Pekinga. Ali, zašto se Alijansa boji Kine? Škakljive teme su naoružanje i telekomunikacije.

U tekstu završne deklaracije samita NATO u Londonu, Kina se po prvi put pominje kao moguća prijetnja Alijansi. “To prepoznajemo u rastućem uticaju i njenoj međunarodnoj politici, što za

nas znači izazov, ali i šansu da djelujemo kao saveznici”, piše u dokumentu.

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg pak ne želi Kinu da posmatra kao novog protivnika ili uopšte kao

neprijatelja. “Ne radi se o tome da NATO sada kreće ka Kineskom moru, ali mora se imati u vidu da se Kina približava”, kazao je Stoltenberg u Londonu misleći pri tom na aktivnosti Kine na Arktiku, u Africi i Evropi, koje nemaju veze sa klasičnim vojnim naoružavanjem.

Ovu rečenica deklaracije “ne znači da je Kina već neprijatelj”, rekao je američki ministar odbrane Mark Esper. Kina je, prema njemu, strateški izazov. “Mi moramo biti spremni u slučaju da se stvari ne budu odvijale onako kako bismo mi to željeli.”

Ali, zbog čega tačno Zapadna vojna alijansa brine? Prije svega zbog sljedećih osam tačaka.

NAORUŽANJE: Kina izdvaja veoma mnogo novca za naoružanje i svoju armiju - modernizuje oružane sisteme i mornaricu. NATO se

29 SE U LONDONU POSEBNA PAŽNJA POSVEĆENA PEKINGU PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

PRVI PUT KAO TIVNIKA?

zalaže da zadrži nadmoć kada je riječ o strateškom i interkontinentalnom nuklearnom oružju. Mornarica NATO - tu se prije svega misli na Pacifičku flotu SAD - trebalo bi da bude dorasla kineskoj.

Jer, nakon Sjedinjenih Država Kina sa 160 milijardi dolara ima drugi najveći budžet za odbranu zemlje. SAD su, doduše, sa 630 milijardi daleko ispred.

SARADNJA: Kina u velikom stilu kupuje oružje od Rusije, koju NATO smatra protivnikom. Kao protivuslugu, kineske firme Rusima prodaju hitno potrebne mašine i infrastrukturu za gasnu i naftnu industriju, koje Rusija od 2014, kada su joj zapadne zemlje uvele sankcije zbog aneksije Krima, ne može više da kupuje na Zapadu. NATO s nervozom posmatra saradnju ovih dviju moćnih zemalja.

Bez jedinstvene politike U nekim problematičnim oblastima, koje se tiču i ekonomskih interesa, 29 članica NATO ne rade protiv Kine, već protiv sopstvenih saveznika unutar NATO saveza. Jer, ne ispašta samo Kina zbog američkih kaznenih carina, već i Njemačka, Fancuska i druge zemlje. To bi moglo da na jednu stranu stavi Kinu i Evropljane protiv vodeće sile NATO - Sjedinjenih Država. Francuski predsjednik, Emanuel Makron je

javno izrazio sumnju u to da bi na Kinu i Rusiju uopšte trebalo gledati kao na klasičnog neprijatelja. On želi mnogo više da se koncentriše na borbu protiv terorizma. Zbog toga Tomas Valasek iz trusta mozgova “Carnegie Europe” vjeruje da će potrajati dok NATO ne razvije jedinstvenu politiku prema Kini.

On naglašava da Kina na duže staze može biti “mnogo veći problem nego Rusija, ali se samo sporije razvija”.

DRUGI PIŠU

KOMUNIKACIJA: SAD se zalažu da se kineski koncern Huavej isključi iz izgradnje telekomunikacione infrastrukture. Strahuju od špijunaže i mogućih sabotaža. Ipak, evropske države članice NATO ne žele da isključe Huavej u izgradnji 5G mreže, već zahtjevaju da se pridržava opštih standarda bezbjednosti. Zadatak NATO će biti da konkretno procjeni potencijalne rizike kineske telekomunikacione infrastrukture i pronađe put za komunikaciju u slučaju kibernetičkih napada. SAD na primer ovdje zahtjevaju čvršći nastup, zbog čega negoduje kancelarka Angela Merkel. Njen argument je da su ekonomske veze sa Kinom važne kako za Njemačku tako i za druge evropske države.

INFRASTRUKTURA: Kina je u svojoj novoj Incijativi Puta svile okupila 16 zemalja istočne i jugoistočne Evrope, daje jeftine kredite i gradi infrastrukturu u zemljama koje su članice NATO i Evropske unije. Najviše je uloženo u pet balkanskih zemalja - 2016. i 2017. investicije su iznosile nešto više od devet milijardi evra. Johanes Han, koji je donedavno bio evropski komesar za proširenje je još početkom godine izjavio kako Zapad precjenjuje uticaj Rusije i potcjenjuje uticaj Kine.

AFRIKA: Kineske aktivnosti u afričkim zemljama bogatim resursima se ogledaju pružanjem jeftinih kredita i izgradnjom infrastrukture poput puteva, željeznica i elektrana, što zapravo radi sa svojim firmama. Ove investi-

cije te zemlje najčešće vode u prezaduženost i ogromnu zavinsost o Pekingu.

ARKTIK: NATO strahuje da kineski uticaj na ovaj način neće rasti samo u Africi već i u drugim djelovima svijeta.

Kinesko rukovodstvo je 2018. objavilo tzv. “Bijelu knjigu o arktičkoj politici”. Iako se ne graniči sa arktičkim područjem, Kina demonstrira svoja prava na dio te oblasti. Kineske firme bi, naime, uz ogromne investicije trebalo da učestvuju u razvoju i eksploataciji Arktika.

PERSIJSKI ZALIV: Kina bi mogla da na Bliskom i Srednjem istoku napusti decenijsku manje-više neutralnu ulogu. Njen uticaj raste opet uz ogromne investicije prije svega u Iranu, koji bi trebalo da bude čvorište Novog Puta svile. Što je veće neprijateljstvo između Irana i SAD, i što su slabije obaveze propalog sporazuma o atomskom programu Irana, to Kina više popunjava te praznine, uvjereni su analitičari NATO u Briselu.

JUŽNO KINESKO MORE: Kina tvrdi da polaže prava na ostrva u Južnom kineskom moru, koja prema SAD pripadaju drugim državama jugoistočne Azije, sa kojima su pak SAD u savezu. Vojne provokacije Kine u tom regionu bi u jednom trenutku mogle da zaista dovedu do sukoba.

NATO sam ne bi bio uključen u sukob, ali bi svakako bila involvirana najveća članica Alijanse - SAD. Da li bi onda bilo neophodno da i druge članice stanu uz SAD? (Dojče vele)

30

ZABAVA

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

PANČEVAČKI INDI PERFORMER IVICA O SVJEŽEM IZDANJU ZA DN:

PRIČA O BRZOM NIZANJU VREMENA, LJUDI I STVARI

Ivica je pančevački indi performer, a iza njega su izdanja: “Lepe reči su za ružne dane” i “120 dana na Atlantskom okeanu”, zatim EP “Vodi me na more” i singlovi “Moram biti bolji” i “Izvan okeana”. Publiku je obradovao nedavno i albumom “1235”, koji je objavljen za izdavačku kuću “Kontra”. Izdanje ima ukupno osam pjesama i dostupno je na svim striming platformama.

Istovremeno sa albumom, objavljen je i prvi spot za pjesmu “Niko kao ti”, a o novom izdanju, spotu i planovima promocije albuma, za da-

našnje izdanje Dnevnih novina govorio je Ivan Kačavenda, koji stoji iza pseudonima Ivica.

Kako biste opisali album “1235” i sve što se na njemu nalazi?

Kao što mu i naziv sugeriše, album priča o brzom nizanju vremena, ljudi i stvari, ali i o propuštanju istih. Što ste stariji, brojevi su brži i nemilosrdniji. To je realnost s kojom se treba suočiti. Sve pjesme govore o tome.

U spotu “Niko kao ti” pojavljuje se Tatjana Tatić, balerina. Kako je došlo do ove saradnje i kakvu vizuelnu

notu je unijela u ovo video rješenje?

Saradnja s primabalerinom Narodnog pozorišta u Beogradu Tatjanom Tatić došla je prirodno, kao i sve dobre stvari u životu. U kreaciji vizuelnog identiteta pjesme učestvovali smo Milan Bjelica, producent Ivice, Staša Bukumirović, snimateljka i fotografkinja, i ja. Od početka su sve ideje vodile ka slobodnoj, erotizovanoj i senzualnoj igri.

A Tatjana je to jako dobro razumjela i izvela.

Koje su naredne numere koje ćete predstaviti kao singlove i da li planirate još

spotova?

Trenutno se snima spot za esmu “Jedna druga treća peta”, i to u Estoniji. Sama ta činjenica je veoma uzbudljiva za sve nas, tako da jedva čekamo da to predstavimo publici.

A fokus nam je na promociji albuma (pratite IG i Fejsbuk Ivice za sva obavještenja).

U koji žanr biste svrstali muziku kojom se bavite?

Teško je. Svašta tu može da se čuje. U šali volim da kažem da je to joga rok. Svakako, to je izmišljen žanr. Ali ko zna, možda sam pionir novog žanra.

Sa kojim inostranim ben-

dom biste uporedili muziku benda Ivica, odnosno ko je izvršio najveći uticaj na vas?

Bon Iver je definitivno taj bend koji je izvršio veliki uticaj na moje stvaranje, makar kad je riječ o pristupu stvaranju pjesama. Osloboditi se ustaljenih uglova gledanja na muziku. To je bio imperativ za Milana i mene u fazi miksanja albuma.

Da li će biti promocije albuma u Crnoj Gori?

To je sjajna ideja” Dosad nikad nisam svirao u Crnoj Gori. Eto divne prilike da se bolje upoznamo.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

ZABAVA

31

EMOTIVNO U SPLITU

Oliverovi prijatelji koncertom obilježili rođendan legende Bez Olivera, ali s Oliverom u mislima i srcima, baš onako kako je on htio - s njegovim odabirom gostiju i pjesama - oko desetak hiljada okupljenih u emocijama nabijenoj atmosferi, kroz neke od njegovih najljepših pjesama prisjetilo se pjevača Olivera Dragojevića koji je preminuo prošle godine.

U jesen 2017. godine kada je Oliver najavio veliki koncert u Spaladium Areni povodom svog sedamdesetog rođendana, koje je želio da proslavi sa svojim sugrađanima, nije se moglo ni naslutiti da će umjesto rođendanskog slavlja održati koncert u sjećanje na muzičarima.

Među brojnim Olivero-

vim nezaboravnim pjesmama jedna je ipak “kraljica” – legendarna “Cesarica”. Emotivnom Džiboniju, publika je pomogla da otpjeva ovu numeru koja baš nikoga nije ostavila ravnodušnim. Nakon takve veličanstvenog izvođenja, emocije u dvorani bile su na samom vrhuncu, a Džiboniju su se na bini pridružili Petar Grašo i Tedi Spalato zajedničkim snagama otpjevali posebnu posvetu Oliveru: “Nocturno”, a potom su uslijedile “Moj lipi anđele”, “Vjeruj u ljubav”, a veliko finale bila je pjesma “Ispod sunca zlatnoga”.

Svi izvođači ispraćeni su aplauzom, a intenzivne emocije zadržale su se još dugo, dugo.

Džiboni izveo “Cesaricu”

BILI AJLIŠ

Sama režirala novi spot

Slipknot

NOVO MUZIČKO ISTRAŽIVANJE

Ako ste ljuti… slušajte Slipknot i Disturbed Slipknot je bend koji ljudi slušaju kada su ljuti, tako barem kaže novo muzičko istraživanje. Kompanija TickX je putem Spotifyja uradila istraživanje koje je pokazalo koji su najpopularniji izvođači kada je riječ o različitim osjećajima koje čovjek može da ima.

Ipak, iako je Slipknot najpopularnij bend kada su ljudi ljuti, najpopularnija pjesmu koju ljudi tada slušaju je “Down With The Sickne-

ss” benda Disturbed.

Angriest Artists Slipknot Three Days Grace Linkin Park Disturbed Avenged Sevenfold Angriest Songs Disturbed – Down With The Sickness Three Days Grace – I Hate Everything About You Slipknot – Duality Trapt – Headstrong Slipknot – Before I Forget

AEROSMITH NAJAVILI EVROPSKU TURNEJU

Američka muzičarka Bili Ajliš je predstavila novi spot. Riječ je o videu za pjesmu “xanny”, koja se nalazi na njenom albumu “When We All Fall Asleep, Where Do We Go?”. Spot za pjesmu je režirala sama Billie, a možete ga pogledati na Jutjub video servisu.

Najbliži koncert u Beču zakazan za 13. jun Legendarni američki rokeri Aerosmith, najavili su evropsku turneju za sljedeću godinu.

Predvođeni jednim od najboljih vokala u historiji Stivenom Tajlerom, bend u Evropu stiže 13. juna 2020. godine kada će nastupiti u Milanu, a nama naj-

bliži koncert je u Beču, koji će biti održan 9. jula u Stadthalle.

Ulaznice za ovaj koncert će biti u prodaji od 12. decembra putem Oeticket.at.

Aerosmith su posljednji studijski materijal “Music From Another Dimension!” objavili 2012. godine.

32

MARKETING

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

OBAVJEŠTENJE

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345.

Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:

U listu nepokretnosti br. 6753 KO Podgorica III, katastarska parcela br. 3782/1, broj zgrade 1, PD 112, stambeni prostor, trosoban stan, prvi sprat, površine 112 m2, svojina Košuta Elvire.

Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za navedenu nepokrenost, iznosi 70.600,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br. UGKR2009/1249 od 13.04.2009 godine i Aneksa istog od 04.01.2010 godine, na dan 31.08.2019. godine iznosi 126.151,77€, koji iznos se uvećava za iznos pripadajuće kamate do dana uplate duga kao i troškova sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 19.12.2019. godine, u prostorijama advoktatske kancelarije Velimirović i partineri, na adresi ul. Serdara Jola Piletića 8/6, sa početkom u 14:00 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 16.12.2019. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

U listu nepokretnosti br. 2317 KO Novi Bar, katastarska parcela br.5709, podbroj 3, broj zgrade 1, poslovni prostor u vanprivredi PD 113, spratnost P, površine 54 m2, svojina Metović Dema.

Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji za navedenu nepokrenost, iznosi 34.600€.

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Radonjić Marije po osnovu Ugovora stambenom kreditu br. UGKR2008/3376 od 11.03.2008 godine, na dan 08.09.2017. godine iznosi 142.877,14€, koji iznos se uvećava za iznos pripadajuće kamate do dana uplate duga kao i troškova sprovedenog postupka vansudske prodaje.

Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 18.12.2019. godine u prostorijama NLB Banke AD – Filijala Bar, na adresi Maršala Tita 24, sa početkom u 14:00 h.

Prijave se dostavljaju Advokataskoj kancelariji „Velimirović & partneri“, ul. Serdara Jola Piletića 8/6, Podgorica, najkasnije do 16.12.2019. godine, u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova).

Prijava treba da sadrži oznaku nepokretnosti koja se kupuje i preciznu cijenu koja se nudi.

Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br.

907-53001-03, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji i isplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenim rokovima, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milana Velimirovića, advokata iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

Kontakt telefon: (020) 402 010

KUVAR

Slatki rolati

34

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

Ukusne, brze i dekorativne poslastice Napravite: poslasticu sa kokosom, rolat sa bijelim filom, čokoladnu fantaziju i rolat po bakinom receptu.

POSLASTICA SA KOKOSOM Potrebno je za tamni fil: * 500 g mljevenog keksa * 250 g šećera u prahu * 100 g narendane čokolade za kuvanje * 2 dl toplog mlijeka Za bijeli fil: * 250 g margarina * 100 g šećera u prahu * 200 g kokosa Pomiješajte mljeveni keks, šećer u prahu, narendanu čokoladu i polako dodajte toplo mlijeko, tako da dobijete smjesu koja nije ni previše mekana ni tvrda. Posebno umutite margarin i šećer u prahu, dodajte kokos i sve dobro sjedinite. Stavite na sto providnu foliju, pospite šećer ili kokos i preko toga razvucite oklagijom tamni fil. Preko toga stavite bijeli fil, lagano ga razvucite kašikom ili nožem (možete da stavite i malo voća), a zatim ga urolajte.

Rolat možete da isiječete na dva dijela, umotajte u foliju i stavite u frižider da se ohladi.

SA BIJELIM FILOM Potrebno je za koru: * 6 jaja * 120 g šećera * 75 g brašna * 40 g gustina * 2 kašike ulja Fil: * 4 dl mlijeka * 4 kašike šećera * puding sa ukusom slatke pavlake * 100 g bijele čokolade * 100 g margarina Umutite bjelanca sa šećerom u čvrst snijeg, dodaj-

te jedno po jedno žumance, ulje i neprekidno mutite. Zatim dodajte brašno, gustin i polako promiješajte varjačom. Sipajte smjesu u četvrtasti pleh obložen pek-papirom i pecite koru na 200 stepeni, otprilike 15 minuta.

Pečenu koru uvijte u vlažnu krpu. Kuvajte 3 dl mlijeka i šećer, a ostatak mlijeka posebno umutite sa pudingom od slatke pavlake i sipajte u ključalo mlijeko i kuvajte, miješajući neprekidno dok se ne zgusne. U topao fil dodajte izlomljenu bijelu čokoladu i miješajte dok se ne rastopi, a kada se ohladi ubacite margarin i umutite mikserom. Preko kore namažite fil, uvijte u rolat i ostavite da se stegne. Č O K O L A D N A FANTAZIJA Potrebno je za koru: * 4 jajeta * prstohvat soli * 100 g šećera * vanilin šećer * 40 ml mlijeka * 30 ml ulja * 90 g brašna * kašičica praška za pecivo * 15 g kakaoa Za fil: * 150 g čokolade za kuvanje * 350 ml slatke pavlake za šlag * 10 ml mlijeka * kašičica šećera u prahu Umutite bjelanca s prstohvatom soli u čvrst snijeg.

Posebno izmiksajte žumance sa šećerom i vanilinim šećerom, dodajte mlijeko, ulje i dobro umutite. Stavite brašno, prašak za pecivo, kakao i izmiksajte, pa sjedinite sa bjelancima i promiješajte varjačom. Sipajte smjesu u

Napravite: poslasticu sa kokosom, rolat sa bijelim filom, čokoladnu fantaziju i rolat po bakinom receptu.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

četvrtasti pleh i pecite na 180 stepeni, 10-15 minuta. Stavite na sto papir za pečenje, pospite kakao, a zatim preko toga prevrnite vruć biskvit.

Uvijte koru u rolat i ostavite da se ohladi. U međuvremenu istopite na ringli 150 g čokolade za kuvanje i 100 ml slatke pavlake. Posebno umutite mikserom 250 ml slatke pavlake, polako dodajte rastopljenu čokoladu i izmiješajte da se smjesa dobro sjedini. U fil dodajte 10 ml mlijeka i kašičicu šećera u prahu, pa umutite mikserom. Odmotajte koru i premažite je čokoladnim filom, pa je čvrsto urojalte.

KUVAR

35

ROLAT PO BAKINOM RECEPTU Potrebno je: * 5 jaja * 5 kašika šećera * 5 kašika brašna * vanilin šećer * 1/2 praška za pecivo * 5 kašika džema po izboru Umutite mikserom jaja i šećer, dodajte brašno, prašak za pecivo i vanilin šećer, a zatim u pravougaoni pleh stavite papir za pečenje, podmažite ga uljem, pospite malo brašna i sipajte umućenu smjesu. Pecite koru na 200 stepeni, otprilike 15 minuta.

Kada se ohladi premažite je džemom, uvijte u rolat i stavite u firižider da se stegne.

ROLAT SA BIJELIM FILOM Potrebno je za koru: * 6 jaja * 120 g šećera * 75 g brašna * 40 g gustina * 2 kašike ulja Fil: * 4 dl mlijeka * 4 kašike šećera * puding sa ukusom slatke pavlake * 100 g bijele čokolade * 100 g margarina

ČOKOLADNA FANTAZIJA Potrebno je za koru: * 4 jajeta * prstohvat soli * 100 g šećera * vanilin šećer * 40 ml mlijeka * 30 ml ulja * 90 g brašna * kašičica praška za pecivo * 15 g kakaoa

KUVAR

Brzo i ukusno

36

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

Kolači sa kakaom koji će vas oduševiti

Napravite: kocke za tren oka, zdravu čokoladu, tiramisu tortu i cimet koktel.

KOCKE ZA TREN OKA Potrebno je: - šolja šećera - šolja mlijeka - 2 dl ulja - 4 kašike kakao praha - 2 jajeta - šolja brašna - prašak za pecivo - vanilin šećer Šećer, mlijeko, ulje i kakao dobro umutite da dobijete glatku smjesu. Podijelite je na dva jednaka dijela. Jedan dio ostavite na stranu. U drugi dodajte jaja, brašno sa praškom za pecivo i vanilin šećer, pa umutite i sipajte u kalup obložen papirom za pečenje. Pecite u zagrijanoj rerni na 180 stepeni, oko 25 minuta. Vreo kolač prelijte smjesom koju ste ostavili sa strane.

Kolač ostavite tri sata da odstoji i onda ga sijecite na kocke.

ZDRAVA ČOKOLADA Potrebno je: - 1/2 šolje kakao praha

- 1/2 šolje kokosovog ulja - 6 kašika meda - 2 kašike cimeta - malo ruma Pomiješajte navedene sastojke, pa ih dobro izmiksujte u blenderu. Sipajte smjesu u kalupe po želji, u zavisnosti od toga kakav oblik želite da dobijete, mada može da bude i obična uža tepsija. Stavite posudu u frižider na sat-dva kako bi se smjesa ohladila. I - čokolada je gotova. Možete da je ukrasite voćem ili da je pospete mljevenim koštunjavim plodovima.

BRAUNI Potrebno je: - 150 g brašna - 200 g maslaca - 200 g čokolade za kuvanje - 4 jajeta - kašika kakao praha - vanilin šećer - 1/2 praška za pecivo - 150 g šećera - 50 g sjeckanih lješnika Maslac istopite sa čokoladom i kakaom, pa ga malo prohladi-

te. Umutite jaja i dodajte brašno izmiješeno sa praškom za pecivo i vanilin šećer. Na kraju ubacite i istopljeni maslac sa čokoladom i kakaom, pa sve dobro izmiješajte. Sipajte u podmazan pleh i pecite na 180 stepeni oko 45 minuta. Braunije ukrasite sjeckanim lješnicima.

TIRAMISU TORTA Potrebno je: - 200 g piškota Za preliv: - 2 kašike nes kafe - kašika kakao praha - 8 kašika vode - 3,5 dl mlijeka - malo ruma Za fil: - 4 jajeta - 16 kašika šećera - 500 g maskarpone sira - ekstrakt vanile Za posipanje: - malo kakao praha Napravite prvo preliv - nes kafu i kakao prelijte ključalom vodom, dodajte mlijeko i rum.

Bjelanca i osam kašika šećera umutite u čvrst snijeg, a zatim

umutite žumanca sa ostatkom šećera, dodajte sir i malo vanile, pa dobro promiješajte. Pomiješajte bjelanca i žumanca. U vatrostalnu činiju stavite malo fila, pa na njega slažite piškote umočene u preliv, pa fil, a onda opet piškote i na kraju fil. Stavite u frižider da odstoji, pa pospite kakaom i sijecite kao tortu.

CIMET KOKTEL Potrebno je: - 250 g kakao praha - 200 g slatke pavlake - 50 g smeđeg šećera - kašika cimeta - 250 ml votke Pomiješajte kakao, slatku pavlaku i šećer, pa sipajte u šerpicu i stavite da se kuva pet minuta na laganoj vatri. Sve vrijeme miješajte. U ovu smjesu dodajte votku, pa miješajte još nekoliko sekundi. Ostavite da se dobro ohladi, a zatim smjesu procijedite u staklenu flašu. Čuvajte koktel u frižideru, pa ga servirajte u čašama po izboru, sa posutim kakaom kao dekoracijom.

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

KUVAR

37

KOCKE ZA TREN OKA Potrebno je: - šolja šećera - šolja mlijeka - 2 dl ulja - 4 kašike kakao praha - 2 jajeta - šolja brašna - prašak za pecivo - vanilin šećer

Kakao - čuva srce, mozak i kožu Kakao se uglavnom konzumira zbog opojnog mirisa i ukusa, ali većina nas ne razmišlja o njegovim drugim, pravim vrijednostima. Sve veći broj istraživača usmjerenih na ovaj egzotični plod biljke kakaovca (Theobroma cacao), otkriva i druge korisne vrijednosti. Zahvaljujući obilju različitih sastojaka, ispostavilo se da je djelotvoran na više “polja”.

Flavonoli, podgrupa flavonoida, posebno su zanimljivi savremenoj medicini. Istraživanja pokazuju da se kod ispitanika koji su pili kakao sa visokim nivoom flavonola značajno smanjio krvni pritisak i za 47 posto poboljšala funkcija krvnih sudova. Profesor dr Karl Kin na Dejvis univerzitetu u Kaliforniji, član međunarodnog istraživačkog tima, naglasio je da su pritom isključena sva neželjena dejstva.

Istovremeno, flavonoli kao antioksidansi imaju sposobnost da neutrališu aktivnost slobodnih radikala, čija produkcija tokom metaboličkih procesa u organizmu oštećuje različite komponente ćelija, uključujući i DNK, što dovodi do starenja i nastanka različitih degenerativnih bolesti.

Istraživanja govore i da

su izuzetno djelotvorni za očuvanje zdrave kože. Redovnim konzumiranjem kakaoa povećava se otpornost kože na štetno ultraviolentno zračenje, čime se odlaže pojava iritacije i crvenila, bora i pigmentacije. Stimuliše se i mikrocirkulacija, što omogućava bolje snabdijevanje hranljivim sastojcima i kiseonikom, pa se povećava gustina derma - srednjeg sloja kože koji daje elastičnost i zategnutost. Povećava se i hidriranost i sprečava gubitak vode.

Holandski i njemački naučnici su u tromjesečnom istraživanju dokazali da je koža žena, koje su svakodnevno ispijale šolju vrućeg kakaoa, postala nježnija, hidriranija i manje osjetljiva na djelovanje sunca. Dokazali su i ono što su znali još Asteci. Kakao podstiče mozak na stvaranje endorfina što dovodi do opuštanja, otklanjanja stresa i bola. On stimuliše i lučenje dopamina i serotonina koji podižu nivo raspoloženja, zbog čega ljudi skloni depresiji tamne ogromne količine čokolade. U svakom slučaju, kakao je izvor mentalnog zdravlja i dobrog raspoloženja, a za razliku od sintetičkih ljekova nema neželjenih dejstava.

CIMET KOKTEL Potrebno je: - 250 g kakao praha - 200 g slatke pavlake - 50 g smeđeg šećera - kašika cimeta - 250 ml votke

38 DN

ENIGMATIKA SIN ARGEJSKOG KRALJA ALKEMEONA

AMERIČKA KANTAUTORKA SA SLIKE

POKRETAKOJI LJUDI KOJI NJE, POD- DIJELOVI PRIPADA ŽIVE U RJEČEKONJU KOLIBAMA STICANJE NICE (LAT.) ALATU

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

STRANO POČETAK LIJEK ŽENSKO NJAKANJA BOGOVA IME

AUTOR: BANE

FOTO UBOD

AMBASADOR

POND PREDAVANJE U ŠKOLI

NAPADANJE

SVOJSTVENO KOLONIJI INFEKC. ANEMIJA KOPITARA (SKR.) 1. I 4.

FIGURA U VOKAL UMJETNIČKOM KLIZANJU NITON

UKRASNI GRM SLIČAN BRŠLJANU MALE RITE

NESVAKIDAŠNJE STVARI INTERNACIONALNI ATLETSKI SUSRETI GRČKO SITAN DIO SLOVO HLJEBA ALBANCI SIMBOL UGLJENIKA

PUN IKRE, HAJVARIT EGIPATSKI BOG SUNCA ZAPISNIČAR

NAUTIČKA MILJA (SKR.)

DN

LIJEGLO OSA (MN.) ZVUK KUCANJA

Skulptura napravljena od 100.000 noževa koje je zaplijenila policija širom Velike Britanije ZEMLJIŠNA MJERA

SIMBOL ERBIJUMA SNIŽAVATI

VRSTA INSEKTA, ZOLJA (MN.)

BELGIJA OBLAST POD UPRAVOM KANA

KNJIŽEVNE NOVINE BORILIŠTE

TEMPO

ALKA

UGRAVIRAN, UREZBAREN RIJEKA U DALMACIJI

Play sudoku online at:

TITANOV OKSID

KOTITI JARIĆE

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: UNUKA, DRZAK, GARANTOVANO, ADIL, ALADIN, SENAD BAŠIĆ, I, ABRAZIV, A, TITRATI, IDN, IZ, IMITATOR, MAJO, IRISI, KASALO, ASE, ED, DISATI, IROD, Ć, LARAMI, ATANAS, KITARE.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2616

7

Medium level Play sudoku online at:

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

8 2 6 7 5 3 9 1 8 www.sudokukingdom.com 6 3 7 4 6 1 9 2 5

4

1

5

9

2

8

4

6

7

3

4

3

7

1

9

5

8

6

2

6

8

2

4

3

7

1

9

5

5

9

1

8

6

2

4

3

7

9

1

6

7

4

5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2 3

9

2

6

5

8

1

2

6

8

5

7

1

3

4

9

3 8

7 7

5 7

7

1

9

2

9

3

8

2 8

2 1 4

4 6

8

7 9

Daily Sudoku puzzle No. 2617

1

5

7

3

4

1

8

9

6

2

1

4

8

2

9

6

5

3

7

9

2

6

7

5

3

1

8

4

6

3

7

1

4

9

8

2

5

4

9

2

8

3

5

6

7

1

8

5

1

6

7

2

3

4

9

7

1

5

3

8

4

2

9

6

3

6

9

5

2

7

4

1

8

2

8

4

9

6

1

7

5

3

2013-12-12

6

8

5

2 6

6 1 8 9

5

5

3

3 9

5

7

5

7

6

Medium level

3

9

Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

8

3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-12-11

4

www.sudokukingdom.com Ljeto u Japanu

6

2

3

5

4

5

7

6

3 4

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

Word Search Puzzle #W293IJ

R

R

S

S

E

C

A

P

S

K

S

A

T

W

I

L

E

E

A

S

Z

F

N

S

R

S

A

S

G

T

L

V

S

E

F

I

B

B

E

D

L

D

N

O

O

I

A

U

S

K

U

L

K

T

L

I

I

R

H

L

P

S

F

H

D

S

I

D

O

O

T

T

O

D

L

S

L

N

P

D

H

E

W

V

E

U

S

R

E

I

I

W

E

A

C

L

C

H

S

R

E

A

A

W W

S

A

O

T

L

O

I

D

E

S

W

S

U

I

S

H

R

O

I

M

G

N

S

I

T

A

G

H

C

T

A

B

R

P

H

A

I

W

U

N

S

E

E

N

I

N

G

I

E

R

N

N

O

T

A

G

E

M

T

B

D

L

S

T

G

R

C

H

A

P

P

I

N

G

E

E

T

S

E

I

R

E

S

E

I

T

N

I

A

D

D

Batch Batch Botch Botch Brawl Cavort Brawl Chapping Cavort Compiled Dainties Chapping Debits Compiled Design Epitaphs Dainties Fibbed Debits Fuses Grilled Design Handed Epitaphs

Highest Grilled

Hikers Handed Hoses Ignites Highest Ignore Hikers Issues Megaton Hoses Outward Ignites Pleasant Puffs Ignore Roads Issues Saver Series Megaton Singe Outward

Roads

Fibbed

Pleasant

Tallow

Fuses

Puffs

Saver Series Singe Skulk Spaces Spill Strands Swill Swindles

Skulk Spaces Spill Strands Swill Swindles Tallow Tasks Tortures Unseen Voids Votes Wises Zealous

Tortures Unseen Voids

HOROSKOP OVAN Skloni ste rizicima kad je u pitanju polje posla. Postoji mogućnost da vam se desi manji gubitak. Dopada vam se osoba koja djeluje distancirano, ali će se njen stav promijeniti. Nemate probleme na polju zdravlja.

BIK Očekuju vas velike promjene na ovom polju. Važno je da budete spremni da sve to na pravi način prihvatite. Ne dopada vam se atmosfera u vašem braku i razmišljate o tome da se na neko vrijeme razdvojite. Problemi s varenjem.

BLIZANCI Možete da očekujete da ćete imati neke manje poteškoće koje ćete uspjeti da riješite uz pomoć saradnika. Očekuje vas prilika za poznanstvo koje bi moglo da vas vodi do ozbiljne veze kasnije. Mogući problemi s kašljem.

Votes Wises Zealous

Tasks REBUS

RAK Možete da očekujete finansijske promjene u narednom periodu.

Povoljna vam je faza za posao.

Očekuje vas period u kojem ćete imati emotivne promjene. Moguće je da za neka dešavanja niste spremni. Povedite računa o ishrani.

LAV Copyright © Puzzle Baron July 30, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Izborite se s preprekama koje vas očekuju i ukazaće vam se prilika da budete nagrađeni za to. Potreban vam je partner koji će vam biti oslonac i u emotivnom i u svakom drugom smislu.

Glasne žice su vam osjetljive.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Olupina malog broda

39

ENIGMATIKA

Tokom današnjeg dana vas očekuju manje neprijatnosti u kontaktu s poslovnim okruženjem.

Povoljan je dan za ljubav. Možete da očekujete da ćete imati susret sa osobom do koje vam je stalo. Unosite dovoljno tečnosti.

VAGA Uslijediće nove promjene na polju posla koje će vas voditi u nepoznatom pravcu. Možete da očekujete veoma zanimljivu komunikaciju i novo važno poznanstvo. Loša cirkulacija u predjelu nogu.

ŠKORPIJA Možete da očekujete važan razgovor u kojem ćete dobiti zanimljivu poslovnu ponudu. Preko kruga prijatelja ste došli do novog poznanstva koje vam djeluje zanimljivo. Sasvim dobro zdravlje.

STRIJELAC Niste sigurni u kom pravcu će se odvijati vaša poslovna situacija, pa vas neizvjesnost donekle brine. Osoba koja vam se dopada je prilično hladna prema vama. Ukočenost u leđima bi mogla da vas muči.

JARAC Očekuje vas povoljan period u kojem ćete imati priliku da nađete novi posao. Možete da očekujete neobaveznu avanturu koja će vam donijeti zanimljive promjene. Skloni ste unosu alkohola i problemima sa zdravljem.

VODOLIJA Moguće je da ćete imati uspjeh u poslu u koji ste se upustili. Pred vama je dobar period.

Uskoro će voljena osoba željeti da razgovara s vama o ozbiljnijim planovima koji su vezani za budućnost. Skloni ste stresu.

RIBE Očekuje vas pozitivan dan u kojem ćete na poslovnom polju naučiti nešto novo. Odnos između vas i voljene osobe bi u narednom periodu mogao znatno da se popravi. Skloni ste alergijama. Moguć je i pad imuniteta.

petak,

40

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 9.12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24.

Tel: 067/640-432

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 9.12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

?

DA LI STE ZNALI

Na šestom Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima je učestvovalo 20 timova sa preko 500 igračica - u SC “Ada“ su se takmičile ekipe iz Sjeverne Makedonije, Bjelorusije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i naše Crne Gore.

VELIKI APLAUZ ZA ORGANIZACIJU ZAVRŠEN ŠESTI MEĐUNARODNI TURNIR PRIJATELJSTVA U PLJEVLJIMA

PODIŽE SE SVIJEST O ŽENSKOM FUDBALU

Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorka SAD Drago mi je što sam u Pljevljima, jer sport spaja prijatelje. Turnir je jedinstven, jer smo na terenu vidjeli toliko mladih igračica. I zato želim da čestitam svim mladim djevojkama na istrajnosti i posvećenosti. Sport je međunarodni univerzalni jezik. Od timskog rada, discipline, do liderstva sport nas uči svemu tome, a kroz te stavke naš svakodnevni život činimo boljim. Ponosna sam što je ambasada SAD bila u mogućnosti da pomogne u organizaciji turnira kao i Breznici. Klub je uradio mnogo za dječake i djevojčice, uradio je mnogo za razvoj lokalne zajednice, kao i za obrazovanje svojih članova. Zima u Pljevljima je hladna, ali ljudi su topli.

Crna Gora i ženski fudbal - predrasuda je bilo, ima ih i sada, uvijek će ih biti. Međutim, Breznica iz Pljevalja čini sve da se predrasude uklone, a da kvalitet iz godine u godinu bude bolji, pošto ta grana sporta u našoj državi nije dovoljno razvijena...

Svijest o ženskom fudbalu se podiže kroz turnire, a najveći i najbolji turnir u Crnoj Gori (jedan od najboljih u regionu) se igra u Pljevljima, pa je tako u SC “Ada“ juče spuštena zavjesa na šesti Međunarodni turnir prijateljstva.

Značajan turnir za region je otvorila ambasadorka SAD Džudi Rajzing Ranke, a organizacija je bila perfektna od uvodne špice, folklora, plesa, do utakmica na kojima su se nadmetale seniorke i kadetkinje iz 20 klubova iz Sjeverne Makedonije, Bjelorusije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. “ Turnir je definitivno opravdao velika očekivanja, a to smo mogli vidjeti kroz osmijehe svih učesnika. Hvala svima koji su došli, stvarno veliko hvala“, rekao je Zoran Vuković, trener Breznice i organizator turnira.

“Posebnu zahvalnost dugujemo abasadorki SAD koja

Nagrađeni u konkurenciji seniorki su Mina Čavić, Aleksandra Savanović i Andrea Šipetić, dok su kadetsku selekciju obilježile Glorija Slišković, Zorana Mladenović i Iman Dumanjić

nas je podržala, a to je znak da će sve međunarodne organizacije morati da obrate više pažnje na ženski fudbal u Crnoj Gori, ali i u regionu“, jasan je Vuković, koji ima podršku trenera i selektora iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije.

Seniorska konkurencija je brojila 12 timova, a na kraju se radovao ŽFK Zemun koji

je u finalu savladao ŽFK Crvena zvezda poslije penala 3:2, jer je nakon regularnog dijela utakmice bilo 1:1. Tako je Zemun odbranio titulu od prošle godine, a treće mjesto je pripalo ŽNK Olimpija iz Ljubljane, dok je naša Breznica takmičenje završila u četvrtfinalu izgubivši upravo od Olimpije. Tri prvoplasirane ekipe su dobile po 10 maji-

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

SPORT

43

Grof zimuje u crvenoj zoni Šesto kolo zaredom bez pobjede, peti poraz u tom periodu... Kriza drma Krila Sovjetov - tim našeg stručnjaka Miodraga Božovića nalazi se na pretposljednjem mjestu ruske Premijer lige, u zoni ispadanja.

Novi neuspjeh tim iz Samare upisao je na svojoj “Areni” protiv Urala (3:2), a Grofu je “presudio” nekada dobro poznati reprezentativac “zbornaje” Pavel Pogrebnjak sa dva gola.

Bilo je to, inače, posljednje kolo u ovoj godini, a pauza u prvenstvu Rusije trajaće čak do marta 2020.

K.B.

Prvo mjesto u konkurenciji seniorki je osvojio ŽFK Zemun koji je odbranio titulu, dok je Sarajevo bilo najbolja ekipa što se tiče kadetkinja. Seniorke Breznice su ispale u četvrtfinalu, dok su kadetkinje izgubile meč za treće mjesto ca i pehar. Što se tiče kadetkinja u konkurenciji je bilo osam timova - prvo mjesto je osvojio prošlogodišnji vicešampion SFK Sarajevo, pošto je u finalu bio bolji od Rada sa 1:0.

Treća pozicija je pripala ŽFK Jedinstvo 2014, koji je savladao Breznicu - prošlogodišnjeg osvajača - nakon penala 3:1 (1:1 u regularnom dijelu). I kadetkinje su isto nagrađene kao seniorke.

Naravno, nagrađeni su najbolji na turniru - najbolja igračica kod seniorki je Mina Čavić (Zemun, dobila 50 eura), najbolji strijelac je Aleksandra Savanović (Crvena zvezda, dobila 50 eura), dok je najbolja golmanka Andrea Šipetić iz Zemuna (dobila komplet sportsku opremu).

Kada je riječ o kadetskog konkurenciji - Glorija Slišković iz Sarajeva je najbolja igračica (dobila 50 eura), najubojitiji strijelac je Zorana Mladenović iz Rada (takođe 50 eura), dok je najuspješnija golmanka bila Iman Dumanjić iz Sarajeva, koja je dobila trenerku.

I to nije bio kraj sa nagradama: za najsipatičniju igračicu je proglašena Dalal Bratović iz Sarajeva, najmlađa igračica je Lejla Bambur iz Breznice, trofej za fer plej je pripao ekipi ŽFK Dži - Dži, dok je ŽNK Brotinjo dobio poklone kao debitant na turniru u Pljevljima.

B.T.

Hoakin, Hoakin, Hoakin Tri puta desnom nogom u suprotan ugao (drugi gol je bio malo remek djelo) za svega 20 minuta, za het trik sa napunjenih 38 godina i 140 dana. Stari dobri Hoakin Sančez se ne zaustavlja u dresu Betisa, svog kluba iz djetinjstva - sa nova tri gola nekadašnji reprezentativac Španije srušio je Atletik Bilbao (3:2), a od juče drži i rekord kao najstariji igrač koji je upisao het-trik na jednom meču u Španiji.

Dosadašnji rekorder bio je veliki Alfredo di Stefano koji je 1964. tri gola postigao sa napunjenih 37 godina i 255 dana.

K.B.

Zvezdina generacija koja je 1991. u Tokiju postala šampion svijeta

VLADICA POPOVIĆ O DEJANU SAVIĆEVIĆU 28 GODINA NAKON TOKIJA

Nisam mu zamjerio crveni, malo je takvih veličina u Zvezdi

Dok su na ovim prostorima počinjali da se nadvijaju crni oblaci, Crvena zvezda je pisala najljepše stranice svoje istorije. Na jučerašnji dan, 8. decembra 1991. beogradski klub evropskoj tituli iz Barija dodao je i svjetsku - osvojenu u Tokiju u finalu Interkontinentalnog kupa protiv KoloKola. Iako je crnogorski genije Dejan Savićević bio jedan od najzaslužnijih što je Zvezda uopšte i došla u priliku da igra meč za svjetsku krunu, u Japanu je zbog crvenog kartona (pljuvanje) meč završio već 42. minutu.

“Prva asocijalcija na taj meč mi je taj Dejov crveni karton. Imali smo 1:0, a onda šok, isključenje”, prijestio se

Da li je Savićević lažirao povrede zbog odlaska u Milan? Nije istina! Dejo je takav čovjek da bi mi u lice rekao da nije želio da igra. u intervjuu za Danas tadašnji trener Zvezde Vladica Popović. “Ali ne zamjeram mu na tome, Latinoamerikanci su prgavi, išli su od početka na to da nas isprovociraju. Na kraju je njegov crveni karton ispao sjajna stvar za nas. Proradio je inat”.

Savićević je na početku te sezone potpisao za Milan, a tada je kružila priča kako je Genije lažirao povrede kako bi se čuvao za “kalćo”.

“Ništa od toga nije bila istina”, jasan je Popović. “Dejo je takav čovjek da bi mi u lice rekao da nije želio da igra. Nije igrao sve mečeve, ali je davao sve od sebe kad god je bio na terenu”. Čovjek koji je u ljeto te godine na klupi Zvezde naslijedio Ljupka Petrovića nastavio je biranim riječima o Zvezdinoj legendi.

“Da Dejo nije iskreno volio Zvezdu da li mislite da bi se kasnije vratio da u njoj završi karijeru? Nemojte misliti da nije mogao da u Italiji završi karijeru za mnogo bolji ugovor. Nije Zvezda imala mnogo takvih veličina, a Dejo svakako spada među najveće”, zaključio je Popović.

K.B.

SUPER LISICE JEDINE I DALJE PRATE LIDERA PREMIJER LIGE

Lester je pravi rival Liverpula Ostrvo je čekalo još jednu epsku trku Liverpula i Mančester sitija, borbu za titulu do posljednjeg kola, ali kako “redsi” melju sve pred sobom, a “građani” iz kola u kolo posustaju, lider Premijer lige (ne)očekivano je dobio drugog konkurenta - nakon 16 kola čini se i jedinog pravog.

A to je senzacionani šampion iz 2016, koji opet šarmira Engleskom i koji je nakon jučerašnje pobjede (osme zaredom) nad Aston Vilom u gostima (4:1) ostao na “minus osam” u odnosu na 1. mjesto i Liverpul.

Blistao je ponovo Džejmi Vardi, koji sa nova dva gola stigao do kote 16 u prvenstvu. Uz njega pogađali

su Ihenaćo i Evans, a istakao se i Džejms Medison sa dvije asistencije.

“Lisice” u narednom kolu dočekuju Norič, a onda i vrhunac sezone - mečevi sa Sitijem i Liverpulom.

S E M A FOR: A. Vila - Lester 1:4, Njukasl - Sautempton 2:1, Norič - Šefild j. 1:2 TABELA: Liverpul 46, Lester 38, M. siti 32, Čelsi 29, M. junajted 24, Vulvs 24, Totenhem 23, Šefild j. 22, K. Palas 22, Njukasl 22, Arsenal 19, Brajton 19, Barnli 18, Everton 17, Bornmut 16, V. Hem 16, A. Vila 15, S’oton 15, Norič 11, Votford 9.

K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

ERSTE LIGA PREGLED DEVETOG KOLA

Ibar osvojio Podgoricu

KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOLIJA SU SUVERENI V

“PLAVI” NA AUTO

⌦ Alen Kasmić

Derbi devete runde Erste lige pripao je košarkašima Ibra koji su nastavili sa sjajnim partijama u domaćem šampionatu. Rožajci su sinoć u Kući košarke savladali Studentski centar (76:68). “Studenti” su bolje otvorili meč, tokom prve četvrtine su imali i 13 poena prednosti, ali se Ibar probudio u nastavku. Do odlaska na veliki odmor gosti su se potpuno vratili u meč (39:39). Egal je viđen i nakon treće četvrtine (53:53), ali je u odlučujućih deset minuta stekao devet poena prednosti i domaćin više nije mogao da se vrati.

Najefikasniji u redovima Ibra bio je Rid sa 15 poena, 12 je ubacio Simović, Ljujić 11, a dvocifren je bio i Čekić sa de-

ERSTE LIGA Primorje - Sutjeska Teodo - Lovćen S. centar - Ibar Danilovgrad - Zeta All Stars - Jedinstvo 1. Sutjeska 2. Ibar 3. Lovćen 4. S. centar 5. Primorje 6. Jedinstvo 7. Teodo 8. Zeta 9. All Stars 10. Danilovgrad

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

83:94 69:87 68:76 70:78 73:75 9 8 7 6 3 4 3 2 2 1

0 1 2 3 6 5 6 7 7 8

18 17 16 14 12 11 11 11 10 10

Ako je neko sumnjao, nakon desete runde ABA lige nema nikakve dileme - košarkaši Budućnost Volija najozbiljniji su kandidati za titulu šampiona regionalnog takmičenja. “Plavi” su prije kraja prvog dijela sezone suvereni vladari na tabeli poslije velikog trijumfa u još jednom derbiju. Prije dvije noći u “Morači” četa Petra Mijovića zgromila je Cedevitu Olimpiju (93:80) u fantastičnoj napadačkoj predstavi koja je dizala publiku na noge.

42

SKOKA IMALI SU KOŠARKAŠI IBRA U VELIKOJ POBJEDI PROTIV STUDENSKOG CENTRA set koševa. Na drugoj strani najbolji je bio Milošević sa 23 poena i devet skokova, 13 uz deset uhvaćenih imao je Popović, dok je Slavković imao 11 koševa.

Lider šampionata Sutjeska nije imala problema protiv Primorja u gostima, baš kao ni Lovćen koji je preskočio Teodo (87:69). Cetinjani su do ubjedljivog trijumfa stigli tek u četvrtoj četvrtini kada je do izražaja došao njihov kvalitet. Hadžibegović je bio najefikasniji u redovima tima iz prijestonice sa 20 poena i osam skokova, Mićović je dodao 16, Popović 13, a Đukanović 12. Kod Teoda Bošković je sa 25 koševa bio najbolji, a dvocifreni su bili Mijović sa 16 i Vuković sa 12.

Pobjede u devetoj rundi upisali su i Zeta koja je bila bolja od Danilovgrada i Jedinstvo koje je srušilo All Stars.

A.K.

■ SVE SMO BOLJI Crnogorski šampion je tokom tri četvrtine meča protiv tima iz Ljubljane igrao možda i najbolju košarku ove sezone. Mijović je nakon meča rekao da je bilo milina gledati njegovu ekipu u oba pravca, a ne sumnjamo da to mišljenje dijele

ABA LIGA, 10. KOLO PETAK Cibona - Igokea 66:91 Mega Bemax - Partizan 77:98 SUBOTA Budućnost - C. Olimpija 93:80 Krka - Mornar 67:76 NEDJELJA C. zvezda - FMP 95:89 PONEDJELJAK 18.00h Primorska - Zadar 1. Budućnost 10 2. Partizan 10 3. C. Olimpija 10 4. C. zvezda 10 5. FMP 10 6. Primorska 9 7. Mornar 10 8. Krka 10 9. Cibona 10 10. Igokea 10 11. Mega Bemax 10 12. Zadar 9

9 7 7 6 6 6 5 4 4 2 2 1

FOTO PRIČA

SLAVLJE “LAVICA”

Rukometašice Crne Gore upisale su juče u Kumamotu veliku pobjedu protiv domaćina Svjetskog prvenstva Japana, a fotografija kako Jovanka Radičević i Majda Mehmedovič slave novi trijumf proglašena je za najbolju jučerašnjeg dana.

1 3 3 4 4 3 5 6 6 8 8 8

19 17 17 16 16 15 15 14 14 12 12 10

svi koji su bili u podgoričkoj dvorani i oni koji su utakmicu pratili kraj malih ekrana.

Letjela je Budućnost, nastavila je trijumfalnu seriju koja sada iznosi sedam utakmica, ali ono što je možda i najbitnije - raste iz meča u meč.

“Igramo odlično u posljednje vrijeme. Sve smo bolji, dobro treniramo što se i vidi po igrama i rezultatima. Odlično smo otvorili utakmicu i vidjela se ogromna želja za pobjedom u našoj igri. Desio se pad, ali smo kasnije i to riješili”, rekao je Danilo Nikolić koji je odigrao još jednu sjajnu partiju ubacivši 15 poena.

Taj pad desio se krajem treće i početkom četvrte četvrtine kada su gosti od -23 stigli do -9. Međutim, kada je bilo najpotrebnije odbrana je proradila i više nije bilo dileme.

“Bilo je vidljivo opuštanje usljed ogromne razlike.

Međutim, nije to dugo trajalo, uspjeli smo da privedemo utakmicu kraju na pravi način”, jasan je krilni centar.

■ DOBIJALI SMO

“LAKE” MEČEVE

Poslije deset kola situacija na tabeli je fenomenalna.

Budućnost ima dvije pobjede više od Partizana i Cedevite Olimpije, a tri od Crvene zvezde koja u “Moraču” stiže 30. decembra. Iako do kraja ima cijeli drugi dio, obzirom na sve viđeno, te kvalitet rada Mijovića i njegovih izabranika teško je očekivati da će “plavi” ispustiti ovu prednost.

“Znali smo da je liga ove godine vrlo jaka, možda i najjača. Nije bilo lako dobiti neke

Foto: ABA liga

44

Danilo Nikolić odmiče Marku Simonoviću

‘lake’ utakmice. Uspjeli smo da odigramo te mečeve na visokom nivou, konkurenti nijesu i eto nas na prvom mjestu”, ne misli Nikolić previše o tabeli.

Pauza od dvije nedjelje bez Evrokupa značila je Nikoliću i drugovima, jer su imali vremena za odmor i jake treninge. Međutim i to je završeno, jer već u srijedu u devetoj rundi Evrokupa u naš glavni grad stiže Galatasaraj.

“Odmorili smo se, dobro smo trenirali, svježi smo. Svima nam je prijao odmor, pa nam povratak na dvije utakmice nedjeljno neće puno smetati”, nema dilemu Danilo.

Dvadesetšestogodišnji krilni centar je jedan od najkonstantnijih igrača Buduć-

NAJVEĆA SPORTS

LIVERPUL Mnogo je derbija u Engleskoj, ali nijedan nije kao onaj između Liverpula i Mančester junajteda. Drugačije se naziva - derbi Engleske. Prvi meč odigran je 28. aprila 1894 kada su “redsi” slavili 2:0. Od tada se rodilo rivalstvo koje i dan danas donosi posebnu vatru. Ovo su dva kluba sa najviše trofeja u Engleskoj, a ukupno su se sastali 203 puta, a

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

VLADARI ABA LIGE

O-PUTU

15 POENA POSTIGAO JE DANILO NIKOLIĆ PROTIV CEDEVITA OLIMPIJE

nosti ove sezone. Njegova uloga je promijenjena, pa sada mnogo više ulazi pod koš, nego što šutira za tri poena.

“Ne znam da li da pominjem imena u ovom trenutku. Radio sam baš dobro sa ozbiljnim ljudima ovog ljeta i to se vidi na terenu”, ostao je tajanstven Danilo Nikolić..

SKA RIVALSTVA

MAN. JUNAJTED uspješniji je Junajted sa 80 poena, Liverpul ima 66, dok je 57 utakmica završeno neriješenim rezultatom.

Junajted je rekorder po broju osvojenih titula, ima ih 20 (posljednja u sezoni 2012-13), naspram 18 Liverpula.

Međutim, tim iz grada Bitlsa na najveći trofej čeka već 30 godina, od sezone 1989-90.

45

SPORT

KARATE

Crveni osvojili 27 medalja Uspješan nastup crnogorske karate reprezentacije na Balkanskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore. “Crveni” su u Brežicama osvojili 27 medalja - pet zlatnih, četiri srebrne i 18 bronzanih.

Posljednjeg dana takmičenja, juče, najsjajnijim odličjima okitili su se ženska ekipa u borbama mlađih seniorki i ženski kata tim u istoj konkurenciji. Osim njih, zlato su osvojili mlađi senior Bojan Bošković (do 67) i kadet Emre Saljiu (do 52) u borbama i mlađa seniorka Mila Mraković u katama.

Srebrni su bili junior Nemanja Jovović (+76) i kadeti Bojan Vulović (do 57) i Lazar Potpara (preko 70) i ženski kadetski tim u borbama.

Bronzane medalje pripala su kadetima i mlađim seniorima u borbama i kadetsko-juniorskim kata timovima u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Bronzani su bili i muški kadetski tim u borbama u sastavu Andrija Danilović, Jovan Fatić, Lazar Jovović, Lazar Madžarović, Lazar Potpara, Emre Saljiu i Vladimir Vukčević i ekipa mlađih seniora Denis Huremović, Balša Miličković, Ilija Radonjić, Predrag Smolović i Nikola Vuletić. Uz njih bronze su osvojili i kadeti Vasilije Perović i Lazar Sekulić, junior Rijad Mandić i mlađi seniori Arijan Kočan i Mia Roganović u katama i borbaši u konkurenciji kadeta Anđela Ivanović (do 47), Ognjen Bjelajac (do 52), Jovan Fatić (do 57), Lazar Jovović (do 70) i Vladimir Vukčević (do 70), juniori Andrija Fatić (do 76) i Nemanja Mikulić (do 61) i mlađe seniorke Vasilisa Bujić (preko 68) i Ksenija Rajović (preko 68).

Uspješan nastup na Balkanskom prvenstvu imao je i sudija Boris Zečević koji je položio za balkanskog sudiju.

A.K.

Petar Tešanović

LŠ, 7. KOLO: JADRAN SINTEZ, 19H

Jadran želi trijumf za uzbudljivu 2020.

Nakon što su im pobjede izmicale u dramatičnim završnicama, vaterpolisti Jadran Carina prošle sedmice protiv imenjaka u Splitu napokon su sve “naplatili” momci Petra Radanovića stigli su do provog trijumfa, pa i ako je prošlo šest rundi u pravom trenutku oživjeli su nade za velike priče u Ligi šampiona.

A one bi mnogo realnije mogle da budu već večeras ukoliko tim sa Škvera u posljednjoj utakmici u 2019. savlada Sintez iz Kazanja - meč na bazenu u Igalu počinje u 19 sati.

“Igramo na domaćem terenu i bilo bi jako važno da vežemo dvije pobjede zaredom, kako bismo ostali u igri za fajnal-ejt.

Daćemo sve od sebe da osvojimo nova tri boda”, poručio je mladi golman

IZJAVA DANA “To je posljednje što želim u životu. Tokom prelaznog roka mi bude dosadno do smrti” Trener Juventusa Mauricio Sari o promjenama u januarskom prelaznom roku

PETAR TEŠANOVIĆ:

Bilo bi jako važno da vežemo dvije pobjede zaredom, kako bismo ostali u igri za fajnal-ejt. crnogorskog prvaka Petar Tešanović.

Sintez je kroz kvalifikacije stigao do Lige šampiona, za tim iz Tatarstana uglavnom igraju ruski vaterpolisti, a do sada je upisao takođe jedan trijumf.

“Očekuje nas izuzetno teška utakmica, ali nadam se da ćemo uspjeti da upišemo nove bodove”, riječi su Petra Radanovića. “Pozivam publiku da nas podrži i bude naš osmi igrač”.

Nakon ovog meča Ja-

GRUPA A VEČERAS Olimpijakos - Jug Jadran HN - Sintez PETAK 19.00h Špandau - Solnok 19.00h Jadran ST - Barseloneta 18.30h 19.00h

1. Olimpijakos 2. Jug 3. Barseloneta 4. Solnok 5. Špandau 6. Jadran HN 7. Jadran ST 8. Sintez

6 6 6 6 6 6 6 6

5 5 4 3 1 1 1 1

1 0 1 0 2 1 1 0

0 16 1 15 1 13 3 9 3 5 4 4 4 4 5 3

GRUPA B 17.30h 19.00h 20.30h 19.00h

VEČERAS V. Hanover - Terasa Mladost - Marsej Pro Reko - DInamo T. SUBOTA OSC - FTC

1. FTC 2. Pro Reko 3. OSC 4. Mladost 5. Marsej 6. Terasa 7. Hanover 8. Dinamo T.

6 6 6 6 6 6 6 6

5 4 4 3 3 2 1 0

1 2 0 1 0 0 0 0

0 0 2 2 3 4 5 6

16 14 12 10 9 6 3 0

dran čeka nešto duži odmor, pošto se takmičenja u Jadranskoj ligi i Ligi šampiona nastavljaju tek u februaru. Naravno, razlog je Evropsko prvenstvo koje će se u januaru održati u Budimpešti. K.B.

46

SPORT

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

CRNA GORA NA STARTU GLAVNE RUNDE SP BOLJA OD JAPANA

Na korak od kvalifikacija za OI, sada kreću bitke za polufinale GRUPA 1 Juče, 1. kolo Srbija - Koreja 36:33 Holandija - Njemačka 23:25 Norveška - Danska 22:19 Danas, 2. kolo 07.00h Njemačka - Srbija 10.00h Danska - Holandija 12:30h Koreja - Norveška 1. Njemačka 2. Holandija 3. Norveška 4. Srbija 5. Koreja 6. Danska

5 4 4 2 2 1

GRUPA 2 Juče, 1. kolo Rumunija - Rusija 18:27 Crna Gora - Japan 30:26 Španija - Švedska 28:28 Sjutra, 2. kolo 07.00h Rusija - Crna Gora 10.00h Japan - Španija 12:30h Švedska - Rumunija 1. Rusija 6 2. Španija 5 3. Crna Gora 4 4. Švedska 3 5. Rumunija 0 6. Japan 0 * Po dvije najbolje selekcije iz obje grupe izboriće plasman u polufinale. Trećeplasirane selekcije u grupama igraće za peto mjesto na šampionatu, a četvrtoplasirane za sedmo.

24

POGOTKA POSTIGLA JE JAROSLAVA FROLOVA NA SP I ONA JE NAJBOLJI STRIJELAC RUSIJE U JAPANU - KOLIKO NAREDNOG RIVALA CRNE GORE KRASI TIMSKA IGRA NAJBOLJE GOVORI TO DA SE FROLOVA NALAZI NA TEK 27. MJESTU LISTE STRIJELACA

Cilj zbog kojeg su ovog decembra otputovale na jug Japana “lavice” su, dva kola prije kraja grupne faze, veoma blizu da ispune, a do kraja imaće priliku da naprave i više od planiranog - sa dvije pobjede obezbijedile bi plasman u polufinale Svjetskog prvenstva.

Glavnu rundu Mundijala rukometašice Crne Gore otvorile su trijumfom nad Japanom (30:26), čime su obezbijedila najmanje četvrto mjesto u grupi 2. Ta pozicija na kraju donosi meč za sedmo mjesto na Svjetskom prvenstvu - posljednje koje obezbjeđuje kvalifikacije za Olimpijske igre u Tokiju narednog ljeta.

I to je najvažnija vijest iz Kumamota - sada će dame Pera Johansona protiv Rusije (sjutra) i Švedske (srijeda) pokušati da se uključe i u borbu za medalje.

“Moramo da sačekamo rezultate ostalih mečeva, ali

CRNA GORA - JAPAN 30:26 (14:11) KUMAMOTO - “Park dom”. Gledalaca: 7.356. Sudije: Belhiri i Amidi (Alžir). Sedmerci: Crna Gora 4 (3), Japan 6 (4). Isključenja: Crna Gora 6, Japan 6 minuta.

Rajčić (sedam odbrana), Nenezić, Batinović (dvije odbrane i dva sedmerca), Radičević 8, Jauković, Klikovac 1, Ujkić, Premović, Bulatović 2, Brnović 5, Mugoša, Ramusović, Mehmedović 6, Despotović 4, Raičević 3, Grbić 1.

duel sa Rusijom mogao bi da bude osmina finala, sa Švedskom četvrtfinale. U svakom slučaju, najvažnije je da izborimo kvalifikacije za Olimpijske igre. Tek onda ćemo razmišljati o medaljama”, bio je jasan selektor Johanson.

A nije moglo bez drame ni juče protiv domaćina u “Park domu Kumamoto”, iako se na početku činilo da će Crna Gora “oduvati” Japan kada su “lavice” povele 5:1 i 7:2.

Uporne Japanke polako su “topile” prednost naše selekcije, početkom dru-

⌦-------------------------------------

DOK JE JAPAN PRIJETIO, CRNU GORU SU U IGRI DRŽALE TATJANA BRNOVIĆ I JOVANKA RADIČEVIĆ, DA BI U FINIŠU FENOMENALNA MAJDA MEHMEDOVIĆ (KADA SE MEČ LOMIO POSTIGLA ČETIRI GOLA OD UKUPNO SVOJIH ŠEST) “SMIRILA” UPORNE JAPANKE.

-------------------------------------⌦

Još jednom pokazala zbog čega je među najboljim na planeti: Majda Mehmedović na meču sa Japanom

Mijakava, Kametani (14 odbrana i sedmerac), K. Sunami 1, J. Sunami 1, Šiota, Fudžita 7, Horikava, Kacuren 1, Tada 1, Tanabe 2, Akijama, Ohjama 2, Sasaki 6, Nagata 1, Kavata 2, Išitate 2.

gog poluvremena izjednačile na 16:16, da bi u 51. minutu bilo i 23:23. U tim trenucima mlada pivotkinja Tatjana Brnović lavovski se borila i zajedno sa kapitenkom Jovankom Radičević držala je Crnu Goru u igri, a onda je Majda Mehmedović pokazala zbog čega je najbolje lijevo krilo planete.

Majda je tri puta zaredom tresla mrežu (u finišu postigla ukupno četiri pogotka od svojih šest), bila sjajna i u odbrani, a Brnovićeva je pogađala i asistirala, pa Japanu više nije bilo spasa.

“I dalje je težak put pred nama, ali vjerujem da ćemo se adekvatno spremiti i dati maksimum na terenu”, poručila je Majda.

Danas naše rukometašice očekuje dan odmora, a sju-

ŠVEDSKA OD “MINUS 9” DO BODA SA ŠPANIJOM Meč za pamćenje odigrale su Švedska i Španija u našoj grupi. “Furija” je na krilima pobjeda iz prve faze počela i ovu utakmicu, imala je ogromnih 20:11, ali su Šveđanke - prije svih zahvaljujući Mikaeli Mesing (svoj osmi gol postigla u posljednjoj sekundi) - izborile herojski remi (28:28). tra (07.00h) veliki meč protiv olimpijskog šampiona Rusije.

“Rusija igra jako dobro, ali mislim da treba da vjerujemo, jer smo pokazale da možemo da igramo sa svakim.

Niko nas nije nadigrao. Ruskinje bi više trebalo da razmišljaju o nama, nego mi o njima”, jasna je kapitenka Radičević. “Znam koliko ova ekipa može i da još nismo došle do maksimuma. Vjerujem da hoćemo protiv Rusije”.

K.B. Foto: IHF

GLAVNA RUNDA

SPORT

PONEDJELJAK, 9. 12. 2019.

● tifo kutak

47

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 09.50h _______________ Danska - Holandija, rukomet (ž) 12.20h _____________ J. Koreja - Norveška, rukomet (ž) 18.50h ____________________ Jadran - Sintez, vaterpolo

SPORTKLUB 1 15.00h ________________ Metalurg - Dinamo Riga, hokej 18.55h _______________________Mepen - Minster, fudbal 20.55h ____________________Vest Hem - Arsenal, fudbal

SPORTKLUB 2 17.30h __________________ Dinamo Moskva - SKA, hokej

“Snaga” iz Toskane

Nikada nijesu bili među vodećima u Italiji, klub odavno pliva u niželigaškim takmičenjima, ali su ponosni Toskanci izgradili jedinstveni indentitet i žestoki lokalni patriotizam. Riječ je o navijačima Sijene koja danas igra u Seriji C. Najgore dane kluba tifozi su provodili na ulicama. Šetnjom gradom do glavnog trga, uznemireni i nezadovoljni ultrasi su se okupili i protestovali zbog loše situacije u klubu. Odbijali su finansiranje Montepaski banke koja je bila na rubu propasti, a kako bi se razlikovali od košarkaškog kluba na transparentima je osvanuo natpis “Živio Robur” što je nadimak za Sijenu i znači “snaga”.

Zvanično, grupa je nastala 70-ih godina na sjevernoj tribini Artemio Franki stadiona. Paolo Bartalući, Simone Tadei i Franćesko Rustići su tri mladića koji su ujedinili sve navijače kojima je “crno-bijela” boja u srcu.

Grupa i danas postoji pod imenom “Ultras Fighters Siena”.

Tokom 80-ih bilo je problema na tribini, grupa je na kratko utihnula 1991, ali su mlađi članovi vratili organizovano navijanje.

DN TIKET ODENZE ALBORG PERUĐA KONĆENCA ŠTUTGART NINBERG KAJZERI RIZESPORT

1 2

T22+ 1 1 1 PPX UKUPNA KVOTA: 25,30

11 POBJEDA U ISTO TOLIKO MEČEVA UPISALI SU KOŠARKAŠI BAJERNA U NOVOJ SEZONI NJEMAČKOG ŠAMPIONATA. POSLJEDNJU U NIZU, EKIPA DEJANA RADONJIĆA UPISALA JE JUČE PROTIV GETINGENA TROJKOM PETERIJA KOPONENA U POSLJEDNJOJ SEKUNDI

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

SPORTKLUB 3 18.00h __________________________ A on - Efes, košarka

ARENASPORT 1 17.30h ________________________ Zenit - Himki, košarka 01.00h _________________ Indijana - LA Klipers, košarka

ARENASPORT 2 18.00h ___________________ Primorska - Zadar, košarka 20.15h _____________________ Vardar - Tatran, rukomet

EUROSPORT 13.45h _______________________________________ Snuker 19.45h _______________________________________ Snuker

NE PROPUSTITE

Crnogorski šampion nastavlja avanturu u Ligi šampiona Jadran Carine - Sintez RTCG 2, 18.50h Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

incident u galeriji perotin u majamiju

Konceptualni umjetnik pojeo bananu umjetničku instalaciju vrijednu 120.000 $ Perotin, koji je krenuo na put, vidno uznemiren odlučio da se vrati u prostor koji je u njegovom vlasništvu kako bi provjerio u čemu je problem. Prisutni su pokušali da ga razvese nudeći mu novu, svježiju bananu za njegovu galeriju.

Datuna se nakon ovog čina sasvim smireno predao policiji, ali je ubrzo ipak pušten na slobodu.

“Ovo nije bilo privlačenje pažnje. Radim mnoge instalacije širom svijeta. Imam dovoljno publiciteta”, objasnio je policiji.

Katelanova “apsurdna banana” jedna je od instalacija o kojoj se najviše govori na ovogodišnjem sajmu umjetnina u Majamiju, koji svakog decembra privuče oko 70.000 posjetilaca.

Gruzijski konceptualni umjetnik s prebivalištem u SAD, Dejvid Datuna, skinuo je umjetničku instalaciju Mauricia Katelana sa zida galerije Perotin u Majamiju, koju je kasnije i pojeo. Incident se dogodio dva dana nakon što je navedena umjetnička galerija prodala dva izdanja “Comediana”, postavke koja se sastojala od banane fiksirane na zid ljepljivom trakom, dvojici francuskih kolekcionara za 120.000 dolara po komadu. Nekoliko muzeja za treće izdanje nudi čak 150.000 dolara.

“Ovo je umjetnički performans”, izjavio je Datuna dok je gulio zrelu bananu, nazivajući svoju predstavu “Gladan umjetnik”.

Vlasnik galerije Emanuel

svi letovi otkazani

Žozelin Sarajevo pojeli

Smog i magla Gotovo svi letovi iz Sarajeva i prema glavnom gradu BiH otkazani su juče zbog vremenskih neprilika, odnosno magle i smoga koji je prekrio grad. Velika magla i zagađenje stvaraju slabu vidljivost onemogućavajući prilaz glavnom gradu iz vazduha. Prema podacima o redu letenja sa sarajevskog aerodroma, avioni iz Berlina i Istanbula nisu mogli da sle-

te u Sarajevo, a otkazano je i sletanje letova iz Budimpešte, Minhena, Beograda, Beča, Rijada i Zagreba, prenio je Klix.

Pored toga, otkazani su letovi za Berlin, Istanbul, Rijad, Beograd, Zagreb, Beč i Minhen.

Kako se navodi, smanjena vidljivost otežava rad kontrolorima avionskog saobraćaja koji su prije nekoliko dana preuzeli kontrolu nad gotovo cijelim nebom iznad BiH.

solidarnost sa beskućnicima širom planete

Vil Smit i Helen Miren spavali na ulici Tokom vikenda je širom svijeta na hiljade ljudi spavalo na ulici u okviru manifestacije “Najmasovnije spavanje na otvorenom”.

Na taj način pruža se podrška beskućnicima. Organizatori očekuju da će prikupiti oko 50 miliona dolara za udruženja koja se bave tim pitanjem.

U subotu veče se u Njujorku, Čikagu, Londonu, Dablinu i još oko 50 svjet-

skih metropola masovno spavalo pod zvijezdama – na kartonima ili u vrećama. Organizatori globalne solidarnosti sa beskućnicima upozoravaju da je problem epidemijskih razmjera, jer je širom svijeta više od 100 miliona ljudi bez krova nad glavom.

Samo u Njujorku je oko 64.000 beskućnika, od kojih su trećina djeca. Aktivistima, koji su noć prove-

li na Tajms skveru, pridružile su se i slavne ličnosti, a jedan od njih je i glumac Vil Smit. Jaka kiša i niska temperatura u Londonu u subotu uveče nisu spriječili glumicu Helen Miren da uličnim spavačima pročita priču pred spavanje.

“Uznemirujuće je koliko je beskućništvo sve veći problem. Osećate se zbog toga bespomoćnim”, izjavila je Miren.