Dnevne novine 13. decembar 2019. by Dnevne Novine

CRNOGORSKI PREMIJER SJUTRA PUTUJE U VATIKAN

AMFILOHIJE NAJAVIO IZNOĹ ENJE SVECA â&#x2013; 2

DPS: Zloupotreba moĹĄtiju Svetog Vasilija za vlastitu promociju

MARKOVIÄ&#x2020; SA PAPOM FRANJOMâ&#x2013; 5

PETAK, 13. 12. 2019. BROJ 2554 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

VLADA USVOJILA ENERGETSKI BILANS ZA NAREDNU GODINU â&#x2013; 6 7

IZ VLASTITIH IZVORA IMAÄ&#x2020;EMO 58 ODSTO ENERGENATA U 2020. GODINI RANKO Ä?ONOVIÄ&#x2020;: AMFILOHIJE BEÄ&#x152;IÄ&#x2020;EVU PARTIJU IZVUKAO IZ RUKAVA â&#x2013; 2 3

Demokrate su dĹžoker SPC u Crnoj Gori PODGORICA: INVESTICIJA OD MILION EURA â&#x2013; 18 19

Vodovod uskoro dobija cijela LjeĹĄanska nahija ZA NAJBOLJE PONUDE:

NOVI KUÄ&#x2020;NI RED

POVODOM 19. DECEMBRA, DANA OSLOBOÄ?ENJA GLAVNOG GRADA

â&#x2013; 12

â&#x2013; 30

Od danas u VEÄ&#x152;ERAS NA TRGU sudnice bez PODGORIÄ&#x152;KA NOÄ&#x2020; telefona marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

Politika

amfilohije bečićevu partiju izvukao ª n

Manastir Ostrog

amfilohije najavio iznošenje sveca

DPS: Zloupotreba moštiju Svetog Vasilija Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije najavio je da će mošti Svetog Vasilija Ostroškog biti na crkveno-narodnom saboru u Nikšiću 21. decembra. Amfilohije je istakao da je ličnost Svetog Vasilija ona koja ne dijeli ljude, već vjekovima objedinjuje oko svojih svetih moštiju, ne samo pravoslavne, već i sve duše žedne i gladne Boga i ljubavi Božje. “Sveti Vasilije će ponovo doći u Nikšić, njegove mošti će biti na poklonjenje u njegovom hramu u Nikšiću”, rekao je Amfilohije, prenosi sajt Mitropolije. Na drugoj strani, za Demokratsku partiju socijalista najava mitropolita Amfilohija da će mošti Svetog Vasilija Ostroškog biti zloupotrijebljene u svrhu povećanja broja prisutnih na Saboru koji je zakazan za 21. decembar u Nikšiću, a sve u cilju pritiska na crnogorsku vladajuću većinu, nezapamćen je čin koji pokazuje da za njega nema svetinja, da on sve koristi za sopstvenu promociju, što može zasluživati samo prezir i od strane vjernika. Mitropolit Amfilohije, međutim, kaže da je zabrinut zbog situacije u kojoj se Crna Gora nalazi. “Mnogo je duboka i kompli-

kovana priča u Crnoj Gori i ne smije se dozvoliti da se budućnost Crne Gore gradi na bogomržnji i bratomržnji, već na pomirenju i bratskoj slozi”, rekao je Amfilohije. On je kazao da će oko Božića pozvati na Svetopetrovsku večeru ili ručak predstavnike svih političkih stranaka u Crnoj Gori, bilo da su muslimani, katolici, Albanci ili Crnogorci. “Sve predstavnike ću da pozovem na jednu bratsku večeru pomirenja svih u Crnoj Gori. Da na tom pomirenju i bratskoj ljubavi gradimo budućnost, a ne na mržnji, na diobama i svađama, krvoprolićima i onome što je građeno naročito od 1941”, naveo je Amfilohije. On je dodao i da “onaj koji je nekršten prirodno želi da crkva bude nekakva njegova prćija”. Amfilohije je rekao da oni koji su sada na vlasti treba da shvate “da ničija nije do zore gorjela i da je svaka vlast od danas do sjutra, kao i naši životi”. “Pozivam ih da se oni sami vrate onom izvornom crnogorstvu, izvornoj Crnoj Gori, i da se oslobode od nasljeđa bratoubilačkog i bogoubilačkog, jer sve što je građeno ovdje (u Manastiru Ostrog) građeno je na ljubavi prema Bogu i bližnjima. To je svjedočanstvo ove svetinje”, poručio je Amfilohije. R.P.

Za Amfilohija je Ostrog samo fabrika para

DPS tvrdi da ovakvu zloupotrebu, čak i moštiju Svetog Vasilija, ne pamti Crna Gora. “U pravoslavnom svijetu niko nije toliko daleko otišao da koristi mošti jednog takvog sveca za političke ciljeve. I to protiv sopstvene države. Ovim mitropolit dokazuje da je za njega Ostrog samo fabrika para koje se koriste

PETAK, 13. 12. 2019.

za antidržavne i anticrnogorske ciljeve, za sve što je suprotno od onoga što bi vjera i njegova misija trebalo biti. Pozivamo građane da ne nasijedaju na ovakve provokacije, kojima smo odoljeli i u turbulentnijim vremenima 90ih, kad je država Crna Gora bila u sasvim drugoj poziciji”, kaže se u saopštenju DPS-a.

Đonović: Demo Džoker sPC u C

Da će Demokrate iskoristiti prvu priliku da napuste Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva bilo je poprilično jasno od njihovog ulaska u ovo skupštinsko tijelo. Ali, da će to uraditi zbog zakona o slobodi vjeroispovijesati izgledalo je doskoro malo vjerovatno, budući da su uporno ćutali da se izjasne o crkvenom pitanju, iako je prilika za to bilo napretek. Tek nedavno, javnost su informisali da zakon o vjerskim zajednicama “nije prihvatljiv ni za jednu crkvu ili vjersku zajednicu u Crnoj Gori”, uz tvrdnju da država namjerava da otima vjerske objekte, što je do sada nebrojeno puta ponovljeno i iz Mitropolije crnogorsko-primorske. Dan nakon ovog saopštenja Demokrate su napustile Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, uslovljavajući svoj povratak povlačenjem predloga budućeg akta iz skupštinske procedure. Mjesec prije javnog iznošenja stavova o vjerskom pitanju, predsjednik podgoričkog Odbora Demokrata Vladimir Čađenović našao se među potpisnicima primjedbi na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih za-

jednica u Crnoj Gori, koje je pisao tim Mitropolije crnogorsko primorske. Istina, potpisan je kao advokat, ali i ova činjenica se može uzeti kao pokazatelj opredjeljenja jedne partije mladih ljudi koja uporno ubjeđuje crnogorsku javnost da je građanski orijentisana.

■ klimaju na

sve strane

Za političkog analitičara Ranka Đonovića ponašanje Demokrata nije nikakvo iznenađenje, jer se radi o partiji koja, kako kaže, klima glavom na sve strane, osim kada se radi o Crnoj Gori. “Klimaju glavom Evropskoj uniji, klimaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Demokratskom frontu… Prema tome, oni su, po mojem mišljenju, pritajeni džoker Srpske pravoslavne crkve, odnosno velikosrpskih nacionalista. Za njih može sve, osim sopstvena država. Kao što vidimo, spremni su da poslušaju Aiva Orava, mitropolita Amfilohija, da budu u koaliciji sa Andrijom Mandićem... Takva politika mora se pokazati gubitničkom, kao i svih onih koji su pokušali da sjede na dvije ili tri stolice”, kaže Đonović za

Dnevne novine. Đonović posljednje ucjene Demokratskog fronta tumači padom rejtinga partije, a sa druge strane jačanjem Demokratskog fronta. “Oni mogu ozbiljno da računaju jedino na srpske glasove, odnosno glasove dijela građana srpske nacionalnosti koji su više umorni od politike Demokratskog fronta i njihovog djelovanja. Pritom, potpuno su svjesni da ne mogu pobijediti na narednim izborima, zato su se fokusirali, isto kao i Demokratski front, da obezbijede lidersko mjesto na opozicionoj sceni. Prema posljednjim istraživanjima koje su mediji objavili, rejting Demokrata je u padu, dok Demokratskog fronta raste. To je za Demokrate vrlo uznemiravajući podatak, zato su počeli da budu sve beskrupulozniji i po pitanju Crne Gore i po pitanju opozicije”, ocjenjuje Đonović.

■ zaigrali na

srpsku opciju

Sagovornik DN smatra da se Demokrate potpuno slažu sa političkom matricom Demokratskog fronta, samo što se trude da to sakriju od javnosti. “Sad kad su počeli da gube

sastanak posmatračke misije oebs/oDihr sa crnogorskim p

Rješenja usklađena sa

Predložena rješenja iz Nacrta zakona o izboru poslanika i odbornika uglavnom su tehnički usklađena sa preporukama iz izvještaja posmatračke misije OEBS/ODIHRa, ocijenjeno je tokom posjete eksperata ODIHR-a u okviru reforme izbornog zakonodavstva. U okviru posjete ODIHR-a Skupštini održan je sastanak sa članovima Radnog odbora 1 Odbora za izborne reforme, na kojem je razgovara-

no o Nacrtu zakona o izboru poslanika i odbornika, sa aspekta realizacije preporuka OEBS/ODIHR-a povodom parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih prošle godine. „Ocijenjeno je da su predložena rješenja uglavnom tehnički usklađena sa preporukama iz izvještaja posmatračke misije, ali da implementacija tih predloga zavisi od dogovora učesnika u tom procesu“, navodi se u

saopštenju. Eksperti su sa predsjednikom Odbora za izborne reforme Branimirom Gvozdenovićem razgovarali o dosadašnjem učinku rada, ali i budućim koracima u pogledu reforme i realizaciji zadatih ciljeva tog skupštinskog tijela. Kako su rekli iz Skupštine, razgovarano je i o praktičnim rješenjima i usklađenosti izbornog zakona sa ostalim zakonima.

PETAK, 13. 12. 2019.

na čistacº

okrate su Crnoj Gori

Đonović glasove, ponovo su zaigrali na srpsku opciju, što su vazda i bili. Ako pogledate ko su im članovi, vidjećete da su među njima ljudi iz Sedmog bataljona, koji su bili najžešći protivnici crnogorske nacije i crnogorske crkve. Oni koji su prišli Demokratama iz SNP-a bili su najtvrđa varijanta te partije. Teš-

ko je vjerovati da su se odjedanput promijenili i postali Evropljani”, kaže Đonović, naglašavajući da uporno ćutanje Demokrata o vjerskom pitanju nije bilo ništa drugo do strateško skrivanje svog opredjeljenja, sve dok im Amfilohije nije dao znak da se oglase, izvlačeći ih “na čistac”. V.Š.

parlamentarcima

a pRepoRukama „Dvodnevnu posjetu obilježio je konstruktivan dijalog članova Radnog odbora 1 sa ekspertima, predstavljen je rad i analizirane dosadašnje aktivnosti na unapređenju izbornog zakonodavstva, kroz detaljni pregled predloženih rješenja iz Nacrta zakona i razjašnjavanje određenih dilema, posebno u odnosu na organe za sprovođenje izbora“, dodaje se u saopštenju. Na sastanku je bilo riječi o konkretnim pitanjima, kao

što su način izbora članova izbornih komisija, verifiikacija potpisa podrške potrebnih za registraciju izbornih lista i rješavanje pitanja pristupa biračkim mjestima licima s invaliditetom. Navodi se da su predstavljeni primjeri dobre prakse i usklađenost predloga sa međunarodnim standardima, u cilju izrade kvalitetnih zakonskih rješenja, koji će rezultirati adekvatnom primjenom u praksi. R.P.

Politika

reakcije na izjavu kristijana timonijea

Nediplomatske izjave francuskog ambasadora

Krajnje je neobičajno da jedan diplomata komentariše prilike u zemlji u kojoj nije u službi, rekao je za Antenu M ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović nakon što je ambasador Francuske u Skoplju Kristijan Timonije na jednom skupu, između ostalog, kazao da su pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom postali više štrikiranje nego stvarni napredak. “Mislim da stvari treba posmatrati racionalno i bez velike drame. Francuska je naš prijatelj, saveznik u NATO savezu, partner u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, jedna od najvažnijih zemalja EU. Francuska politika i podrška Crnoj Gori su poznate i u tome se sigurno ništa ne mijenja”, istakao je Darmanović. Ministarstvo vanjskih poslova, kako je rekao Darmanović, sa francuskim prijateljima objasnilo se uobičajenim diplomatskim kanalima i, kako je istakao, “zaista nema razloga za ikakva pretjerivanja i uzbuđenja”. Stvar je u tome, pojašnjava Darmanović, kako funkcioniše francuska diplomatska mreža, ali da je to, kako je rekao, njihov problem. “Ja vjerujem da se, prije svega, radilo o jednom ličnom stavu koji, na kraju krajeva, svako može da izrazi, a naši odnosi sa Francuskom ostaju takvi kakvi su i bili – partnerski, saveznički, prijateljski. Takvi odnosi su potvrđeni potezom Francuske prije nekoliko dana, kad su bili jedna od zemalja koje su dale zeleno svijetlo za otvaranje posljednjeg preostalog Poglavlja – 8”, naglasio je Darmanović u izjavi Anteni M i podvukao da

Timonije “nema ničeg zabrinjavajućeg”. Podsjetimo, buru u javnosti podigla je izjava Timonijea, koji je na događaju u Skoplju, posvećenom evropskim vrijednostima i procesu pristupanja, kazao da su pregovori Crne Gore postali više štrikiranje nego stvarni napredak, pa upitao – “da li je to neko sa kim želimo da dijelimo našu suverenost”, uz primjedbu da je bogatstvo u Crnoj Gori, kako je naveo, koncentrisano na 10-12 porodica. “Zbog toga želimo da ponovo pročitamo i prekontrolišemo pravila o proširenju”, rekao je ambasador Francuske u Skoplju Kristijan Timonije. Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Branko Perović je za Antenu M rekao da nediplomatski nastup francuskog ambasadora u Makedoniji Kristijana Timonijea tokom skupa o evropskim vrijednostima i procesu pristupanja koji je prošle sedmice organizovan u Skoplju ne bi trebalo da

prođe bez reakcije. “Kao penzionisani diplomata, ne volim da dajem savjete te vrste ali, svakako, mislim da bi trebalo da se na uljudan način i nikako na onaj koji je on iskoristio tom gospodinu ukaže da nije u pravu i da ne postupa u skladu sa diplomatskom praksom i uzusima. U to sam više nego ubijeđen”, rekao je Perović. “Izjave Timonijea su potpuno suprotne diplomatskim pravilima i praksi. Taj gospodin radi naručene stvari. A, očigledno je da mu to nije prvi put. Poznati su njegovi istupi u nekim ranijim situacijama, upravo u našem regionu, ali nekome je to zbog određenih razloga odgovaralo. Bojim se da taj gospodin ima potrebu da za račun ne znam koga stvari predstavlja na ovakav način, što je zaista neuobičajeno u elementarno uljudnoj diplomatskoj praksi”, zaključio je Perović. R.P.

zaključak vlade crne gore

Evropska agenda nema alternativu Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Informaciju o poziciji Crne Gore u vezi inicijative za usvajanje Zajedničke deklaracije i Akcionog plana za ubrzavanje implementacije četiri slobode EU na Zapadnom Balkanu. Ukazano je da su dobrosusjedski odnosi u temelju crnogorske politike te da naša zemlja u skla-

du sa tim opredjeljenjem snažno podržava Berlinski proces i sve druge regionalne inicijative kao nadopunu evropskih integracija. “Naša zemlja uspješno sudjeluje i u drugim brojnim regionalnim inicijativama sa istim ili sličnim ciljevima i bez izuzetka izvršava obaveze preuzete u Trstu potpisivanjem Agende o regio-

nalnom povezivanju. Crna Gora će se i prema ovoj inicijativi opredjeljivati u skladu sa svojom evropskom agendom i obavezama koje je preuzela u vezi sa tim. Evropska agenda nema alternativu, a sve druge inicijative su dobrodošle ako dodatno pospješuju ostvarenja ovog cilja”, kaže se u saopštenju Vlade. M.P.

POLITIKA

PETAK, 13. 12. 2019.

KONKURS

Sa jučerašnjeg prijema

PRIJEM ZA PREDSTAVNIKE DIPLOMATSKOG KORA

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PROŠIRENA EVROPA STABILNIJA I SIGURNIJA Evropa proširenjem na Zapadni Balkan, u skladu sa pravilima i propisanim kriterijumima, samo može postati stabilnija i sigurnija, poručio je crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović. Darmanović je priredio juče tradicionalni novogodišnji prijem za predstavnike diplomatskog kora. On je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, podsjetio na izazove tokom godine i ključna dostignuća na spoljnopolitičkom planu. Prema njegovim riječima, izazovi, kao što su globalna finansijska kriza, migraciona kriza i Bregzit, doveli su do određenog zastoja u procesu proširenja Evropske unije na Zapad-

ni Balkan. Darmanović je kazao da proširenjem na Zapadni Balkan, u skladu sa pravilima i propisanim kriterijumima, Evropa samo može postati stabilnija i sigurnija. „Vjerujemo da svi evropski lideri dijele ovo mišljenje”, rekao je Darmanović. On je kazao da se saradnja sa diplomatskim korom i državama iz kojih dolaze zasniva na dosljednosti, iskrenom i redovnom dijalogu. Darmanović je podsjetio da je ovo bila druga godina članstva Crne Gore u NATO, čime je, kako je kazao, država dobila najbolju garanciju teritorijalnog integriteta, nepovredivosti granica, unutrašnje bezbjednosti, stabilnosti i mira. „Crna Gora je konkret-

no doprinijela svim politikama NATO, od politike odvraćanja i odbrane do projektovanja stabilnosti van granica Alijanse“, kazao je Darmanović. Prema njegovim riječima, Crna Gora je u prošloj godini nastavila sa jačanjem regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa. Ministar je dodao da su spoljnopolitičke aktivnosti Crne Gore ojačane sklapanjem više od 40 međunarodnih bilateralnih sporazuma koji su doprinijeli unapređenju saradnje sa državama u različitim oblastima. Novogodišnjem prijemu koji je održan u Vili Gorica prisustvovalo je više od 40 predstavnika diplomatskog kora. R.P.

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA

Crna Gora siguran partner Maroka

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

“Aktivan dijalog, kao i ekonomski i kulturni odnosi između Crne Gore i Kraljevine Maroko, uz zajedničke napore dodatno mogu unaprijediti odnose dviju država“, ocijenjeno na sastanku državnog sekretara u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damira Davidovića i ambasadora Kraljevine Maroka u Crnoj Gori Mohameda Amina Belhaža. Obje strane izrazile su zadovoljstvo zbog uspješne bilateralne saradnje i prijateljskih odnosa Crne Gore i Maroka i dogovorile aktivnosti za unapređenje implementacije pomenutog

sporazuma. Državni sekretar Davidović predložio je uspostavljanje saradnje u oblasti izrade rukotvorina, imajući u vidu visok stepen razvoja ovog sektora u Kraljevini Maroko, pri čemu je ambasador iskazao inicijativu za pre-

nošenje znanja i iskustava. Ambasador Belhaž izrazio je zadovoljstvo uspjehom događaja “Dani Maroka u Crnoj Gori” i informisao Davidovića o “Nedjelji marokanskih filmova”, čija je organizacija pri kraju. R.P.

PETAK, 13. 12. 2019.

POLITIKA

CRNOGORSKI PREMIJER PUTUJE U SUBOTU U VATIKAN

MARKOVIĆ SA PAPOM FRANJOM

remijer Duško Marković će na poziv državnog sekretara kardinala Pjetra Parolina boraviti 14. decembra u zvaničnoj posjeti Svetoj Stolici, gdje će razgovarati sa papom Franjom, a srešće se i sa sekretarom za odnose sa drugim državama, monsinjorom Polom Galagerom. Planirana je i posjeta Istorijskom arhivu i susret sa direktorom Johanom Iksom. Navodi se da je ova posjeta Markovića Vatikanu u funkciji daljeg jačanja odličnih političkih odnosa i nastavka dijaloga na najvišem nivou. “Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice, potpisan juna 2011. godine, predstavlja platformu za dalje produbljivanje i unapređivanje ukupnih međudržavnih odnosa. Dvije strane pridaju veliki značaj njegovoj punoj implementaciji, čemu u prilog govori i redovno održavanje sjednica Mješovite komisije, na kojima se razmatraju bilateralna i pitanja od interesa za katoličku zajednicu i Katoličku crkvu u Crnoj Gori”, naglašeno je u Vladi. Posjeta Svetoj Stolici će, kako poručuju iz crnogorske Vlade, podstaći dinamiziranje saradnje dvije države u narednom periodu, i to po-

sebno u dijelu snaženja političkog dijaloga, te s tim u vezi i razmatranja moguće posjete pape Franja Crnoj Gori, rezidentnog predstavljanja Svete Stolice u Crnoj Gori, na liniji obostrano iskazanog interesa, što bi predstavljalo značajan iskorak u daljem konstruktivnom snaženju odnosa. “Očekuje se dinamiziranje daljih aktivnosti na implementaciji Temeljnog ugovora Crne Gore i Svete Stolice, koji reguliše najvažnije segmente bilateralnih odnosa i, s tim u vezi, redovnog održavanja sastanaka Mješovite komisije, kulturne saradnje i publikacije prve knjige dokumenata, koja će biti posvećena Konkordatu iz 1886. godine prenosa iskustava vatikanskih eksperata u oblasti arhivistike, zaštite i valorizacije kulturnog i istorijskog nasljeđa; nastavka saradnje kroz projekat Istorijskog institu-

ta Crne Gore ‘Monumenta Montenegrina Vatikana – Istraživanje dokumenata u Tajnom arhivu Vatikana’, saradnje u oblasti zdravlja, posebno u kontekstu saradnje sa pedijatrijskom bolnicom Bambino Đezu, koja se bazira na potpisanom Sporazumu iz 2011, kao i pitanja ekumenizma, ekologije, zaštite siromašnih i izbjeglica, budući da predstavljaju centralne teme aktuelnog pontifikata”, ističu u Vladi. Dodaje se da je zvanična posjeta premijera Markovića Svetoj Stolici na liniji nastavka dijaloga na najvišem nivou, utemeljenog na principima međusobnog poštovanja, tolerancije i razumijevanja. “Istovremeno, predstavlja priliku da se ukaže na važnost koju pridajemo daljem jačanju saradnje sa Svetom Stolicom, te ponovi naša spremnost da pružimo neophodnu podršku za što skorije otvaranje papske nuncijature u Podgorici. Posjeta je značajna i u dijelu potvrđivanja konstruktivnog pristupa implementaciji Temeljnog ugovora kroz redovno

POSJETA DOGOVORENA JOŠ U JUNU PROŠLE GODINE

Dnevnim novinama je juče saopšteno iz Kabineta premijera Markovića da je posjeta Svetoj Stolici planirana nakon posjete državnog sekretara kardinala Pjetra Parolina Crnoj Gori juna 2018. godine. Posjeta se realizuje u cilju daljeg jačanja odličnih bilateralnih odnosa i saradnje Crne Gore i Svete Stolice. “Posjeta će biti prilika da premijer Marković obnovi poziv papi Franju da posjeti

Crnu Goru, kao i da se razgovara o rezidencijalnom predstavljanju Svete Stolice u Crnoj Gori, te jačanju kulturne saradnje. Crna Gora i Sveta Stolica, u duhu dugogodišnjih prijateljskih odnosa i saradnje, imaju stalnu komunikaciju i dijalog o svim pitanjima od zajedničkog interesa, čemu je ova posjeta još jedan dokaz”, saopšteno nam je iz Kabineta premijera Markovića.

održavanje sjednica Mješovite komisije. Imajući u vidu značaj koji Crna Gora pridaje pitanju vjerskih sloboda i prava, susreti u Vatikanu biće prilika da se istaknu aktivnosti u kontekstu normiranja položaja vjerskih zajednica kroz potvrđivanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica saglasno najvišim međunarodnim pravnim standardima u ovoj oblasti”, zaključuju u Vladi.

Delegaciju Vlade Crne Gore tokom posjete Svetoj Stolici predvodiće premijer Duško Marković, a članovi delegacije biće Miodrag Vlahović, ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom Viteškom Malteškom Redu; Dragoljub Bulatović, šef Kabineta predsjednika Vlade; Dragana Radulović, savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku i bezbjednosnu politiku i Mirjana Ivanović, savjetnica predsjednika Vlade. M.P.

ADMINISTRATIVNI ODBOR SKUPŠTINE CRNE GORE

PODRŠKA RADONJIĆU ZA PREDSJEDNIKA SAVJETA AZLP Administrativni odbor podržao je juče kandidaturu Sretena Radonjića za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Za članove Savjeta izabrani su Bojan Obrenović i Muhamed Đokaj. Za te prijedloge glasali su poslanici DPS-a, protiv je bio poslanik Force Genci Nimanbegu.

Opozicija je napustila sjednicu prije glasanja, jer je vladajuća većina odbila da usvoji predlog da Radonjić bude saslušan prije odluke Odbora. Atmosfera na Odboru bila je na ivici incidenta zbog

verbalnog duela predsjednika Ljuiđa Škrelje i opozicionara Raška Konjevića, Milutina Đukanovića i Miluna Zogovića, ali su svi zajedno atmosferu vratili u radnu. R.P.

Radonjić

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.11370 0.84560 120.950 1.09390 70.0885 117.488 7.43900

PETAK, 13. 12. 2019.

au = 1,468.62

monTEnEgro berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KursnA lista

aG=16.89

luka bar ulažE pEt miliona Eura u oprEmu i mEhanizaciju

Postavljeno montažno skladište Luka Bar uložiće u narednom periodu pet miliona eura u različitu opremu potrebnu za obavljanje potrebnih operacija. Iz ove kompanije su objavili da trenutno rade na nabavci lučke mehanizacije, kako bi unaprijedili tehnologiju pretovara tereta. Do sada su izabrali kompaniju koja će im isporučiti četiri elektro-viljuškara čija je nosivost po dvije tone. „U završnoj fazi je i investicija nabavke tri tegljača sa tri kiper poluprikolice i tri šleper poluprikolice. U toku je vrednovanje prispjelih ponuda po javnom pozivu za nabavku viljuškara nosivo-

Skladište za rasuti teret

sti 25 tona“, precizirali su iz ove kompanije. U toku je i poziv za dostavljanje ponuda za četiri viljuškara čija je nosivosti tri tone, kao i za još tri mašine za podizanje, prenošenje i sortiranje materijala.

„Luka Bar izgradila je novo montažno skladište na operativnoj obali Volujice. U prvoj fazi omogućiće prihvat rasutih tereta koji zahtijevaju skladištenje u zatvorenom prostoru“, istakli su iz barske kompanije. K.J.

nEzaVisni poslanik damjanoViĆ poruČio

Prevaziđena Podrška za mHe

Model budžetske podrške Kišinjevu u Moldaviji. za male hidroelektrane On je potencirao i činjenicu da je, u skla(mHE) prevaziđen du sa prihvaćenim je, jer stvara trošpravilima EU, odkove građanima nosno EZ, ostalo i državnoj kasi, godinu za rad još zbog čega bi ga neremontovane trebalo zaustaTermoelektrane u viti, saopštio je nezavisni poPljevljima. Damjanović slanik Aleksan“U tom cilju mora dar Damjanović na se ubrzati proces ekoloParlamentarnom plenumu gizacije Termoelektrane, Energetske zajednice (EZ) u ispuniti standardi koji se ti-

noVitEti crnogorskog tElEkoma

Otključani tV Paketi i besPlatan internet

Crnogorski Telekom otključaće svojim Extra TV i postpejd korisnicima kanale iz dodatnih paketa na koje nijesu pretplaćeni, uključujući HBO i HBO Premium, Arena sport, Pink, Zadruga i Cinestar TV Premiere pakete, saopšteno je iz kompanije. Ponuda, kako su nave-

li, važi od 15. decembra do 15. januara i uključuje neograničen internet za sve postpejd korisnike. Internet je poklon u sklopu kampanje Svijet novih mogućnosti, kako bi što veći broj korisnika imao pristup najsavremenijim digitalnim servisima i uslugama. R.E.

ču ekološke zaštite, imajući u vidu mogućnost sankcija ukoliko se proces remontovanja ne uradi blagovremeno, kao i činjenicu da je tek nedavno na tenderu odabrana kineska kompanija koja treba da radi ovaj projekat”, rekao je Damjanović. On je, u funkciji člana plenuma, učestvovao na Parlamentarnom plenumu EZ, koji je juče održan u glavnom gradu Moldavije. R.E.

Minimum 3 eura U Telekomu su kazali da će od 15. janura naredne godine minimalna dopuna računa na trafikama i u prodavnicama biti tri eura. “Minimalna dopuna preko naših kanala ostaje dva eura, a dopune vrijede više. Online dopuna na www.telekom.me donosi deset odsto više kredita, a dopune preko Extra TV portala obezbjeđuju pripejd korisniku besplatne minute u mreži sa svakom dopunom”, naveli su u kompaniji.

Naziv UDR LUBA JAPE PGES SSHO

Najveći promet CijeNa 6,3800 0,2400 2,5000 9,9000 3,2000

KoličiNa 656 15.950 578 71 100

obim u € 4.185,2800 3.828,0000 1.445,0000 702,9000 320,0000

PromjeNa -0,93% -4,00% 0,00% -1,00% 0,00%

Vlada usVojila EnErgEtski

iz vlastit odsto ene

d ukupnih potreba za energijom, Crnoj gori će u narednoj godini nedostajati 41,87 odsto, a glavni razlog je nedovoljna količina naftnih derivata i gasa. To se navodi u Energetskom bilansu naše zemlje za 2020. godinu, usvojenom na jučerašnjoj 148. sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković. U dokumentu se podsjeća da je u prošloj godini nedostatak iznosio 36 odsto, a u ovoj 37,4 odsto u odnosu na ukupnu količinu proizvedenih i potrošenih energenata. Kada su u pitanju biomasa i ugalj, sve potrebno dobijamo iz vlastitih izvora. „Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji u 2020. godini čine 40,35 odsto ukupnih potreba za energijom i koji se za potrebe domaćeg tržišta uvoze u potpunosti“, precizira se u analizi planiranog bilansa. Planirana bruto potrošnja električne energije je 3.615,3 gigavat časova (GWh), od čega ćemo proizvesti 3.454 GWh. Iz hidroelektrana će stići 52,78 odsto struje, termoelektrane 38,13, vjetroelektrana 9,03, a solarnih elektrana 0,06 odsto. Ujedno se konstatuje da se količina električne energije iz malih hidroelektrana i vjetroelektrana uvećava, što utiče i na smanjenje enegetskog deficita. Usvojena je informacija o intenzivnoj revitalizaciji elektrodistributivne mreže, u kojoj stoji da je ove godine Crnogorski elektrodistributivni sistem sproveo radove na sedam dalekovoda. U pitanju je

dio realizacije ugovora koji je krajem decembra 2018. potpisan sa konzorcijumom koji čine tri crnogorske firme. Vrijednost predviđenih radova je 22,4 miliona eura, a rok završetka je dvije godine. Prema usvojenom dokumentu, za godinu je završeno 49,14 odsto ugovorenih radova. Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da intenzivira saradnju sa CEDISom kako bi se unaprijedila revitalizacija cijele distributivne mreže. U naredne tri godine Vlada planira rekonstrukciju dvije zgrade državne administracije. Korisna površina tih objekata je 13.365 kvadratnih metara ili 18,5 odsto ukupne povr-

PETAK, 13. 12. 2019.

Naziv SSHO APE BUDR PGES LUBA

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

3,2000 2,5000 6,3800 9,9000 0,2400

100 578 656 71 15.950

320,0000 1.445,0000 4.185,2800 702,9000 3.828,0000

PromjeNa 0,00 0,00 -0,93 -1,00 -4,00

Naziv UBA PGES BUDR SSHO JAPE

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,2400 9,9000 6,3800 3,2000 2,5000

KoličiNa 15.950 71 656 100 578

obim u € 3.828,0000 702,9000 4.185,2800 320,0000 1.445,0000

PromjeNa -4,00 -1,00 -0,93 0,00 0,00

i bilans i VišE dokumEnata o planiranim aktiVnostima

tih izvora imaćemo 58 ergenata u 2020. godini bude utvrđena metodologija. U 2020. godini biće sprovedeno 211 aktivnosti, a za njihovu realizaciju opredijeljeno je 2,95 miliona eura. Vlada je usvojila informaciju o realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti poljoprivrede od jula do kraja godine, kao i o koncesijama za korišćenje voda i šuma. Među usvojenim dokumentima su predlozi zakona o uređenju tržišta i o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi. Njima treba da se obezbijedi efikasno funkcionisanje tržišta, urede uslovi za označavanje proizvoda i ojača konkurentnost formiranjem udruženja proizvođača, te da se definišu način i uslovi

Sa jučerašnje sjednice Vlade šine svih službenih zgrada u nadležnosti Uprave za imovinu. Za rekonstrukciju su obezbijeđena 11,3 miliona eura, od čega su 10,3 miliona eura namijenjena radovima obezbijeđena kreditom od njemačke KfW banke, a preostali novac je donacija za konsultantske usluge. Naredne godine biće rekonstruisana zgrada ministarstava na Rimskom trgu, dok će se tokom 2021. i 2022. godine raditi objekti u kojima su sjedišta Predsjednika, te ministarstava finansija i vanjskih poslova. U usvojenom izvještaju o realizaciji programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca navodi se da je broj prijav-

ljenih mjesta u osmom ciklusu predstavlja rekordnu potražnju poslodavaca, sa 11.613 ponuđenih radnih mjesta. U raspravi je ocijenjeno da program daje povoljne mogućnosti mladima sa dovoljno potencijala, te da je dobar rezultat povezan sa dešavanjima na tržištu rada, odnosno

Vlada je zadužila MinistarstVo finansija da isplati upraVi za iMoVinu 3,37 Miliona eura kojiM će opštini ulcinj biti plaćena nepokretnost u VlasništVu najjužnijeg grada na našoj obali

i činjenicom da je u mandatu ove Vlade otvoreno oko 30.000 novih radnih mjesta. Prema riječima Markovića, novac uložen u ovaj program daje efekte. Predlogom plana zvanične statistike za 2020. godinu, koji sprovodi Uprava za statistiku – Monstat, najavljuje se naredni najveći decenijski projekat. U susret popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021, tokom naredne godine biće vršene pripreme za prikupljanje i obradu podataka prema međunarodnim normama. Izvor podataka, rokovi za prikupljanje i objavu podataka, kao i metod istraživanja biće definisani nakon što

dodjele državne pomoći. Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da isplati Upravi za imovinu 3,37 miliona eura. Tim novcem će Opštini Ulcinj biti plaćena nepokretnost koja je u vlasništvu tog najjužnijeg grada na našoj obali, a koju Vlada kupuje kao najpovoljniji ponuđač na javnom konkursu. Usvojena je i Informacija o obezbjeđenju uslova za nastavak radova na desnom rukavcu rijeke Bojane, u kome se navodi da je potrebno još 300.000 eura za nastavak radova na preostalom kilometru korita. Za direktora Uprave za saobraćaj imenovan je Savo Parača, koji je bio dosadašnji vršilac te dužnosti. K.J.

Četvrta faza Hiljadu plus Nakon što je Marko Čanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma za naš list prošle sedmice rekao da dosadašnje tri faze projekta Hiljadu plus opravdavaju da konkurs bude raspisan i četvrti put, Vlada je usvojila Informaciju o izmjenama okvirnog ugovora o kreditu koji je za ove potrebe uzela od Banke za razvoj Savjeta Evrope – CEB. „U toku je priprema javnih poziva za građevinske firme i fizička lica – vlasnike stanova, komercijalne banke i građane koji su zainteresovani za učešće u projektu. Poslije ovih aktivnosti formiraće se baza stambenih jedinica koje će biti dostupne građanima. Na-

kon javnog poziva za komercijalne banke biće poznato koje će učestvovati u projektu“, navodi se Informaciji, te dodaje da učešće građana može biti do pet odsto vrijednosti nekretnine. Dokumentom se precizira da je već dobijena saglasnost Administrativnog savjeta ECB-a da se izmjenom postojećeg ugovora sa kreditorom obezbijedi zajam od još deset miliona eura. „Tokom realizacije treće faze, do sada su odobreni krediti od 18,53 miliona eura, od čega iz kreditnog aranžmana sa ECB iznose 9,78 miliona, dok su komercijalne banke finansirale sa 8,75 miliona eura“, stoji u usvojenom dokumentu.

ekonomija

PETAK, 13. 12. 2019.

MINISTAR SAOBRAĆAJA I IZVRŠNI DIREKTOR NACIONALNE AVIO-KOMPANIJE O PREDLOGU ZAKONA

Nurković: Ne spašavamo MA, 155 miliona ulažemo u razvoj države

Aerodromi ogroman potencijal

inistar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković poručio je da izdvajanje 155 miliona eura za nacionalnu aviokompaniju Montenegro Airlines (MA) nije ulaganje u spašavanje tog preduzeća, već u budući razvoj države.

On je, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, istakao da je to ulaganje neophodno, te da Vlada u cijeli postupak ulazi svjesno i odgovorno. “Nije dobro da se kaže da država uliva 150 miliona eura u MA. To je ono što je nužno i što je država ocijenila da treba uložiti u razvoj preduzeća. Krpljenje nije pravo rješenje za MA. Ovo mora sistemski da se riješi i da se izvrši konsolidacija preduzeća. Smatram da će nakon toga doći do stabilizacije firme i daleko većih pozitivnih efekata”, kazao je Nurković. Vlada je u ponedjeljak usvojila Predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, kojim je predviđena dokapitalizacija preduzeća u iznosu od 155 miliona eura u narednih šest godina. Od toga, 83,5 miliona duga kompanije će se pretvoriti u akcionarski kapital, dok je 11 miliona namijenjeno za iznajmljivanje aviona i motora, 50 miliona za kupovinu novih aviona i 8,8 miliona za restauraciju motora na avionima. Predlog je poslat u skupštinsku proceduru po skraćenom postupku.

■ Od stečaja sačuvanO 400 radnika

Ministar se osvrnuo na komentare opozicije da je pred-

Nurković viđeni iznos mogao da se investira u zdravstvo, policiju i pitao šta bi se, nakon jednokratnog ulaganja u te oblasti, desilo za dvije godine. “Moguće je da je nešto od ovoga moglo da se uloži jednokratno, ali bih pitao opoziciju šta bi se desilo 2021, kada ne bi bilo MA. Kada bi neminovno došlo do ekonomskog udara na državu, zbog direktnih i indirektnih doprinosa koje avio-kompanija daje državnom budžetu, 2021. ne bismo imali pare koje bismo ulagali za namjene koje oni predlažu”, ukazao je Nurković. Vlada, kako je istakao, nije dozvolila da dođe do stečaja, zbog čega je sačuvano oko 400 radnih mjesta. Ministar je naglasio i da rješenje o konsolidaciji nije stiglo brzo i lako. “Ne bismo ulazili u konsolidaciju MA da smo došli do podataka da će se nasta-

viti poslovanje sa gubitkom. Cilj nam je da konsolidujemo preduzeće, da uložimo u njegov razvoj i da kompanija zaista ostvari efekte po ukupnu privredu. Ne očekujem nijedan drastičan poremećaj i ne vidim razlog da MA ne posluje pozitivno sa ovim što smo predvidjeli u narednom periodu”, kazao je Nurković i dodao da teret preduzeća predstavljaju nagomilani problemi stari 20 godina. Ministar je upozorio i da “nekompetentna lica i navodni stručnjaci ne treba da komentarišu odluke Vlade”, jer na taj način zbunjuju javnost. “Drastičan primjer je komentar nekog stručnjaka da će sredstva koja država uplati Aerodromima na ime duga MA otići budućem koncesionaru. Ovo je notorna neistina, izmišljotina, neznanje ili bolesna tendencija. Sredstva ko-

MinistAr očekuje dA sd podrži zAkon Ministar saobraćaja Osman Nurković istakao je, odgovarajući na pitanja novinara, da ne vidi razlog da SD ne podrži zakon, uprkos tome što je stav te političke partije o koncesijama za Aerodrome drugačiji. “Njihovo je pravo da imaju

drugačije mišljenje o koncesiji za Aerodrome. Razumijem njihovo protivljenje, ali zaista nema ekonomskog, ni bilo kojeg drugog opravdanja za takav stav. Ovaj zakon smo uputili parlamentu, hoćemo da podijelimo odgovornost. Vlada je svoj stav saopštila predla-

žući zakon, neka se poslanici izjasne da li podržavaju ovaj stav ili ne, ili neka predlože neko drugo rješenje. Ako smatraju da je stečaj rješenje, neka zaustave donošenje zakona”, kazao je Nurković, koji će prisustvovati raspravi o nacrtu zakona u Skupštini.

Banjević ja će uplatiti Aerodromima u iznosu od 32 miliona eura biće vraćena u budžet države kroz raspodjelu dobiti”, objasnio je Nurković.

■ Banjević: kOnsOlidacija Održiva

Izvršni direktor MA Živko Banjević tvrdi da je plan konsolidacija nacionalnog avio-prevoznika održiv, te da počiva na realnim pretpostavkama koje su testirane u 2017, prošloj i ovoj godini. On je objasnio da nije riječ o planu koji podrazumijeva izvođenje kompanije u pozitivno poslovanje nakon par godina, već da će MA poslovati pozitivno od početka realizacije plana. “Ova priča neće prestati onoga dana kada se završi proces ulaganja u MA. Ukupna suma od 155 miliona ne predstavlja jednokratno ulaganje 1. januara 2020. godine ili nešto kasnije. Naprotiv. Neutralni efekat po budžet je veći od 50 miliona, ostalo je fiskalni efekat i sredstva koja će bti ulagana sukcesivno do kraja 2024. godine. Znači, ništa nije naglo, ništa nije odjednom”, kazao je Banjević. On je poručio i da MA neće imati probleme sa resursima od 2007. do 2028. godine. “Nije ni tu kraj priče. Neg-

Ministar smatra da su Aerodromi Crne Gore ogroman potencijal koji do sada nije na pravi način iskorišćen i valorizovan, te da će država i građani postupkom davanja vazdušnih luka u zakup imati višestruke benefite. “Aerodromi su imali na računu 25 do 30 miliona. Tim novcem su mogli i te kako dobro da porade na sanaciji. Nedostatak menadžerskih vrlina i sposobnosti uslovio je da se prethodnih godina u crnogorske aerodrome ne ulaže dovoljno. Terminalna zgrada na podgoričkom aerodromu prokišnjava deset godina. Tu nije bilo potrebno veliko znanje, ali je bio prisutan nedostatak menadžerskih vrlina i sposobnosti”, rekao je Nurković. dje oko 2024. i kasnije, uz dobar biznis plan, MA će biti u stanju da sopstvenim resursima, uz eventualna kreditna zaduženja reguliše resurse u sopstvenoj režiji nakon 2027. i 2028. godine”, naveo je Banjević. Indirektan i ukupan doprinos MA turističkoj privredi, kako je dodao, veći je od 180 miliona eura, od čega se u državni budžet slije oko 34 miliona godišnje. Banjević je rekao i da će MA od naredne do 2023. godine u prosjeku prevoziti do 750.000 putnika godišnje. Izvršni direktor MA je naveo da ukupan doprinos kompanije u protekle tri godine iznosi pola milijarde, te da će nacionalni avio-prevoznik do kraja 2019. imati 670.000 prevezenih putnika. “To znači da smo za oko tri odsto povećali broj prevezenih putnika u odnosu na prošlu godinu, pri čemu će kompanija prihodovati više od 70 miliona eura”, zaključio je Banjević. D.J.

PETAK, 13. 12. 2019.

Ekonomija

dOdijeljene gOdišnje nagrade upcg

Crnogorski Telekom najbolji u društvenom poslovanju Preduzeće koje je najbolje inkorporiralo principe društveno odgovornog poslovanja je Crnogorski Telekom, kome je Unija poslodavaca Crne Gore za takav doprinos dodijelila ovogodišnju Glavnu nagradu. Ovo udruženje sinoć je na svečanosti održanoj u hotelu Hilton u Podgorici šestu godinu zaredom uručilo priznanja predstavnicima crnogorskih kompanija, promovišući na taj način dobru praksu društveno odgovornog poslovanja i preduzeća koja to osmišljavaju i primjenjuju. „Efektivnim upravljanjem koje je u skladu sa društvenom odgovornošću, crnogorske kompanije ulažu i vode računa o svojim zaposlenima, o životnoj sredini i zajednici u kojoj posluju. Na taj način one obezbjeđuju radna mjesta, podstiču lokalni ekonomski razvoj i razvoj društva,

te direktno doprinose napretku i stabilnosti ekonomije“, istakao je ovom prilikom predsjednik UPCG Predrag Mitrović. U oblasti brige za zaposlene nagradu u kategoriji malog preduzeća dobio je Put Gross, a srednjeg Montenomaks C&L. Za brigu o životnoj sredini nagrađen je hotel Regent Porto Montenegro kao srednje preduzeće. Nagrada za brigu o zajednici pripala je Poliklinici dr Vuksanović kao maloj kompaniji, zatim Kalamperu, Neregeliji i Jugopetrolu kao srednjim, te Mtelu, CEDIS-u i Podgoričkoj banci koji su velika preduzeća. Javni konkurs za nagrade UPCG bio je otvoren od 7. do 24. novembra za kompanije registrovane u Crnoj Gori. Glavni kriterijumi za nagrade bili su održivost, inovativnost i ostvareni uticaj. R.E.

Sa jučerašnje sjednice Odbora

OdbOr za turizam, pOljOprivredu, ekOlOgiju i planiranje

Razmatrali zakone o klimatskim promjenama i zaštiti mora

Poslanici koji su članovi Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje održali su juče 70. i 71. sjednicu tog radnog tijela Skupštine Crne Gore. Na prvoj je razmatran predlog rješenja budućeg zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena. Njime se normira-

ju mjere smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte kako bi se ublažio negativni uticaj klimatskih promjena, te način prilagođavanja na izmijenjene uslove. Tokom 71. sjednice članovi Odbora su diskutovali o Predlogu zakona o zaštiti morske sredine koji bi trebalo da predstavlja osnovu

za izradu, razvoj, primjenu i praćenje primjene Strategije zaštite morske sredine i uređenja sistema zaštite morske sredine u Crnoj Gori. Ujedno se reguliše uspostavljanje međusektorske saradnje u ovoj oblasti kako bi mjere zaštite bile dobro koordinirane i usaglašene. R.E.

hronika

PETAK, 13. 12. 2019.

Prvi rezultati istrage naPada na nikšićkog biznismena

Davidovića spasilo debelo staklo na prozorima hotela

Prvi rezultati istrage beogradske policije povodom oružanog napada na nikšićkog biznismena Miodraga Daku Davidovića (62) upućuju na to da je pucano sa razdaljine od oko 60 metara, a da je snajperski hitac bio precizan, međutim putanju je donekle poremetilo debelo staklo hotela “Kraun plaza”, što je Nikšićaninu i spasilo život. Pokušaj ubistva dogodio se u utorak oko 21 sat, kada je Davidovića koji je sjedio u klub-restoranu “Prajm”, hitac pogodio u šaku, a episkop budimljanskonikšićki Joanikije, koji je sje-

Ukrali 120 litara trafo-ulja Policija u Beranama je uhapsila A.G., A.D. i V.Ć. zbog sumnje da su ukrali 120 litara trafo-ulja sa transformatora dalekovoda u mjestu Jugovine u Beranama. Kako je saopšteno iz Uprave policije, o događaju je obaviješten nadležni tužilac, koji je naložio da se izda naredba za pretres stana i drugih prostorija koje koriste osumnjičeni. “Prilikom pretresa pronađeni su predmeti za koje se sumnja da potiču iz krivičnog djela”, dodaju u policiji. E.H.

dio sa biznismenom, ostao je nepovrijeđen. Kako navodi izvor Novosti, atmosfera u restoranu bila je uobičajena, kada se iznenada Davidović uhvatio za ruku. “Krv je krenula da prska i neko je uzviknuo: ‘Snajper! Lezite!’, Svi su se sagnuli”, kaže izvor Novosti. Poslije izvjesnog vremena, nekoliko kilometara dalje, u Ulici omladinskih brigada kod broja 104 građani su primijetili veliki plamen. Pozvali su vatrogasce i prijavili da gori automobil na parkingu, kao i da ne znaju da

li nekog ima unutra. Jedno vatrogasno vozilo je ubrzo stiglo i ugasilo plamen. U unutrašnjosti vozila pronađena je puška sa optičkim nišanom. “Provjerama je utvrđeno da je riječ o automobilu marke ‘reno megan karavan’, čiji je nestanak prije izvjesnog vremena prijavljen u Kraljevu”, navodi sagovornik Novosti. Vještaci Nacionalno-kriminalističko-tehničkog centra MUP Srbije detaljno su pregledali izgorelo vozilo i pušku kako bi pronašli tragove, koji bi pomogli u rasvjetljavanju po-

kušaja ubistva crnogorskog biznismena. Za sada, prve indicije policijske istrage govore da je, najvjerovatnije, snajperista imao pomagača u samom hotelu. Taj neko je morao da dojavi mjesto i vrijeme kada je Davidović došao u restoran, kao i gdje je sjeo.

Upućeni navode da je crnogorski biznismen uvijek bio za istim stolom. “Organizatori zločina su temeljno izučili njegove navike. Samo je tako moglo da se pripremi ubistvo. Ipak, nisu računali na debljinu stakla na hotelu”, ističe sagovornik srpskog lista.

kontrola oPtužnice Protiv kneževića i njegovih saradnika

Odluka za predmet “Aerodromi” za 15 dana Pred specijalnim vijećem sudije Evice Durutović juče je održana kontrola optužnice u predmetu “Aerodromi” u kojem se odbjegli Duško Knežević, bivši izvršni direktor Atlas banke Marko Nikolić i direktorka sektora platnog prometa u ovoj banci Dijana Zečević, terete za malverzacije kojima je državna kompanija JP Aerodromi Crne Gore oštećena za 3.000.000 eura. Odluku u ovom predmetu sudija Durutović donijeće u zakonskom roku od 15 dana. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je istakla da

je ova optužnica zakonito podignuta i da je zasnovana na pravno valjanim dokazima, materijalnim dokazima, nalazom i mišljenjem vještaka ekonomsko finansijske struke. Ona je predložila sudu da prihvati optužnicu jer osnovana sumnja da su optuženi izvršili krivična djela proizilazi iz dokumentacije Atlas banke i JP

na graničnom Prelazu kod metkovića

Uhapšeni sa više od 27 kilograma marihUane Granična policija iz Metkovića pronašla je više od 27 kilograma marihuane kod vozača iz Crne Gore. Kako je saopštila policija, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Nova Sela pristupio je automobil srpskih oznaka kojim je upravljao 46-godišnjak iz Crne Gore. S njim je u autu bila 47-godišnja državljanka Srbije. Tokom obavljanja granične kontrole posumnjalo se

Davidović

na krijumčarenje droge, zbog čega je zatražen nalog za pretragu automobila.

Policajci Stanice granične policije Metković, u saradnji s službenicima carine pretragom auta pronašli su 27,371 kilograma marihuane. Kriminalističkom istragom utvrđeno je da je dvojac počinio krivično djelo neovlašćene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga, pa će uz krivičnu prijave biti predati nadležnim organima u Dubrovniku. E.H.

Aerodromi. Za razliku od nje, branioci Duška Kneževića, advokati Zdravko Đukanović i Nemanja Jolović su predložili obustavu krivičnog postupaka jer optužnica nije zasnovana na zakonitim dokazima. Advokat Jolović

je istakao da Knežević nije saslušan u istrazi, te da optužnica nije ni mogla da bude podignuta, iako je tužilac mogao da ga pozove na poznatu adresu u Londonu ili da ga sasluša putem video linka. Advokat Borivoje Đukanović je predložio, kao branilac okrivljenog Marka Nikolića, da optužnica nema elemente bića krivičnog djela, čak ni pomena da postoji osnov sumnje da sve okrivljene, Duška Kneževića, Nikolića, Dijanu Zečević i pravno lice Atlas banku, da su izvršili krivična djela.

akcija saobraćajne Policije

Isključeno više od hiljadu neregistrovanih vozila Uprava policije je zajedno sa Nacionalnim biroom osiguravača Crne Gore u drugoj polovini novembra na putevima širom zemlje realizovala kampanju pojačane kontrole saobraćaja “Stop za neregistrovana vozila” i isključila više od hiljadu takvih vozila. Kako ističu u crnogorskoj policiji, u preventivnom dijelu kampanje vozačima je distribuirano 15.000 flajera, a saobraćajna policija je izdala 1.062

prekršajna naloga i privremeno isključila iz saobraćaja isti broj vozila, dok su podnijete 43 prekršajne prijave. “Još jednom apelujemo na sve vozače da budu odgovorni i na vrijeme registruju svoja vozila, čime će preduprijediti neželjene posljedice saobraćajnih nezgoda sa materijalnom štetom i time zaštititi svoj budžet od eventualnih kazni i troškova sudskih postupaka”, poručuju iz Uprave policije. E.H.

PETAK, 13. 12. 2019.

hronika

nastavak istrage o poslovanju atlas banke

Saslušani bivši potpredsjednik Odbora direktora i šefovi dvije filijale U nastavku istrage o poslovanju Atlas banke po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva juče su privedeni radi saslušanja Branislav Todorović, nekadašnji potpredsjednik Odbora direktora te banke i dvoje bivših šefova poslovnica Živko Šljivančanin i Tamara Krdžić. Njima se na teret stavlja da su dio kriminalne grupe koju je formirao odbjegli Duško Knežević. Povodom ovog hapšenja nijesu se oglašavali iz Specijalnog tužilaštva niti iz Uprave policije. Podsjećamo nedavno je predmetu “Beta” Specijalno policijsko odjeljenje podnijelo krivične prijave protiv 174 fizičkih i pravnih lica zbog pranja novca u iznosu većem od pola milijarde eura, a među osumnjičenima bilo je i šest biviših i sadašnjih službenika Atlas banke. Tokom višemjesečne istrage otkriveno je da je počinjeno krivično djelo pranje novca u iznosu većem od pola milijarde eura. Krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete su protiv ukupno 79 fizičkih i 95 pravnih

lica, zbog osnovane sumnje da su, u periodu od početka 2011. do novembra 2018. godine, kao članovi kriminalne organizacije, radi sticanja nezakonite dobiti, na području Crne Gore počinila krivična djela pranje novca. Istražitelji su za vrijeme trajanja istrage utvrdili da su osumnjičene firme otvorile račune u Atlas banci AD Podgorica i da su ovlašćena lica preko tih računa korišćenjem sistema E-commerce prala novac i većinu sredstava prenosila svojim osnivačima – nerezidentnim pravnim licima, na račune u Crnoj Gori, u zemlji porijekla i u “off shore” destinacijama. Preko tih računa prenijeto je oko 550.000.000 eura za koje se osnovano sumnja da potiču iz nelegalnih djelatnosti. Protiv Atlas banke formirano više predmeta koji se nalaze u fazi izviđaja i istrage, dok je u predmetima “Karbon” , “Kaspia” i “Aerodromi” već podignuta optužnica koja je na provjeri. Predmeti koji su u fazi izviđaja i istrage odnose se na provjeru zakoni-

Todorović tosti pravnih poslova realizovanih od strane većeg broja fizičkih i pravnih lica preko računa otvorenih u Atlas i IBM banci, odnosno zbog sumnji da su počinjena krivična djela djela

stvaranja kriminalne organizacije, pranje novca i zloupotreba ovlašćenja u privredi. Specijalno tužilaštvo formiralo je i premet u slučaju korišćenja revolving kartica Atlas banke. N.P.

Ramusović 18. pred sudom Suđenje Berancu Muhamedu Ramusoviću, koji je optužen da je pretukao Nikšićanku Jelenu Krstić (31), počinje 18. decembra u Osnovnom sudu u Beranama. Samohrana majka, koja radi u Sportskom centru u tom gradu, pretučena je krajem oktobra dok je bila na svom radnom mjestu. Podsjetimo, Ramusović je navodno u vidno alkoholisanom stanju, iz čistog mira pretukao Krstić, udarajući je pesnicama u glavu i tijelo, govoreći da je on šef pomenutog kvarta i da neće dozvoliti da tu radi Nikšićanka. Njega je policija privela i podnijela krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje, nakon čega ga je tužilac pustio da se brani sa slobode. Uslijedile su burne reakcije javnosti, ali je i vršilac dužnosti vrhovnog specijalnog tužioca Ivica Stanković zatražio od rukovodioca Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju da preispita rad tužiteljke povodom tvrdnji Jelene Krstić. Ramusović je nakon toga ponovo priveden. Trenutno se nalazi u pritvoru do dalje odluke suda, a odbijena i žalba njegovog branioca na tu odluku. Njemu će se suditi za krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. E.H.

odloženo suđenje u predmetu roaming montenegro

Sutkinja Rabrenović se izuzela zbog odlučivanja o sporazumu

uhapšen podgoričanin

Aktivirao bombe ispred kuće na Koniku? Policija je uhapsila Ivan Mališić (23) iz Podgorice zbog sumnje da je aktivirao ručne bombe u dvorištu kuće na Koniku, vlasnika H.T. On je, kako se sumnja, u novembru prošle godine, aktivirao ručnu bombu u dvorištu kuće pomenutog vlasnika. Tada je nastala šteta i na vozilu ko-

je je bilo parkirano u tom dvorištu. I.M. je, kako se sumnja, 7. februara ove godine ponovo aktivirao ručnu bombu u dvorištu iste kuće, i tada je nastala šteta na dva vozila parkirana u dvorištu. Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužiocu. R.C.H.

U podgoričkom Osnovnom sudu juče je odloženo suđenje grupi koju Osnovno državno tužilaštvo tereti za kriminalno udruživanje i prevaru, kojim djelima su prema navodima optužnice oštetili privredno društvo “Roaming Montenegro” doo iz Nikšića, za 1,6 miliona eura. Nekoliko optuženih je potpisalo sa tužiocem sporazum o priznanju krivice, a kako je postupajuća sutkinja Nada Rabrenović odlučivala o jednom, izuzela se iz ovog predmeta. Stoga, predmet će ili biti delegiran drugom sudu ili dat u rad drugom sudiji istog suda. Optužnicom ODT-a obuhvaćeni su Nikola Vujoše-

vić, Dragan Perović, Marko Perović, Vesko Jabučanin, Dušanka Baošić, Slobodanka Bijelović, Igor Koprivica, Radivoje Perović, Stefan Kovač, Nikola Vuković, Aleksandar Lagator, Darko Mirković, Božidar Vujović, Duma Ivanović i Vasilije Miha-

Nekoliko optužeNih je potpisalo sa tužiocem sporazum o prizNaNju krivice, a kako je postupajuća sutkiNja Nada rabreNović odlučivala o jedNom, izuzela se iz ovog predmeta

ljević. Oni se terete da su u periodu od marta do 20. juna 2018. godine u Podgorici, Nikšiću i Cetinju, vršili pomenuta djela, konkretno da su okrivljeni Nikola Vujošević, Dragan Perović, Marko Perović i Vesko Jabučanin organizovali grupu čiji su pripadnici okrivljeni. Oni su optuženi da su lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu službena lica Centralnog registra privrednih subjekata i Erste banke AD Podgorica, koja su time naveli da izvrše isplatu novca sa poslovnog računa oštećenog privrednog društva “Roaming Montenegro” doo iz Nikšića u ukupnom iznosu od 1.665.793 eura. Bo.B.

hronika

PETAK, 13. 12. 2019.

novi kućni red u zgradi vrhovnog, apelacionog i višeg suda

Od danas ulazak u sudnice isključivO bez telefOna

Novim Kućnim redom koji je propisala predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, sva lica prije ulaska u sudnicu dužna su da službenicima obezbjeđenje predaju prenosne elektronske uređaje, odnosno telefone i računare. Kako je precizirano članom 28 Kućnog reda koji je juče stupio na snagu, po prenosnim elektronskim uređajima podrazumijevaju se i tableti, usb memorija, pametni satovi, elektronski čitači knjige, ili bilo koji drugi uređaji za audio-vizuelno snimanje.

“Prenosni elektronski uređaji se čuvaju i zaključavaju u posebnim kasetama, o čemu se stara služba obezbjeđenja. Licu koje predaje elektronski prenosni uređaj predaće se ključ od kasete. Po okončanju glavnog pretresa ili glavne rasprave, lice će preuzeti prenosni elektronski uređaj iz kasete”, navodi se u Kućnom redu. Podsjetimo, u sudnicama je i do sada bila nedozvoljena upotreba telefona, ali to nije bilo definisano posebnim aktom, zbog čega su službenici obezbje-

đenja mogli da reaguju samo opomenama.

■ nepoštovanje - udaljenje

Međutim, predsjednik vijeća - sudija može dozvoliti stranci, punomoćniku, braniocu ili vještaku da unese u sudnicu prenosni elektronski uređaj za potrebe dokaznog postupka. Takođe, sudija može narediti licu da nakon upotrebe prenosnog elektronskog uređaja isti preda Službi za obezbjeđenje. Za one koji ne budu poSudnica

štovali kućni red u ovom dijelu, mogu biti udaljeni iz suda i/ili kažnjeni zbog nepoštovanja reda i procesne discipline, u skladu sa odredbama procesnog zakona. “Prenosni elektronski uređaj, koji nije korišćen u skladu sa odredbama Kućnog reda, može biti oduzet od Službe obezbjeđenja”, navodi se u Kućnom redu, i dodaje da je upotreba telefona i ostalih elektronskih uređaja dozvoljena u hodnicima, sudskim pisarnicama i čekaonicama. Precizirano je i da prenosni elektronski uređaj mora biti podešen na režim “nečujno” (silent) ili vibracija (vibrate) tokom boravka u zgradi sudova. Izričito je zabranjena upotreba prenosnog elektronskog uređaja za izradu audio ili video sadržaja, ili uključivanja uživo (live) na društvene mreže, osim u slučaju prethodnog odobrenja predsjednika suda.

■ važi i za lica

“Pravila Kućnog reda obavezujuća su za sve zaposlene, stranke u sudskim postupcima, njihove punomoćnike, zastupnike i branioce, druge učesnike u sudskom postupku, kao i sva druga lica koja se bilo kojim povodom zateknu u zgradi suda, na parkingu ispred zgrade suda i u drugom funkcionalnom prostoru koji pripada sudu”, navodi se u članu 2. Između ostalog, Kućni red propisuje da nije dozvoljen ulazak u zgradu licima koja su neprikladno i nepristojno odjevena. “Stranke, punomoćnici, zastupnici i branioci moraju biti poslovno odjeveni, na način kojim se čuvaju ugled i dostojanstvo suda. Prilikom boravka i rada u zgradi lica ne mogu nositi neprikladnu i nepristojnu odjeću, kao ni sportsku odjeću, odjeću za plažu, džins, ili drugu vrstu odjeće koja nije primjerena ugledu institucije suda”, navodi se u Kućnom redu. Bo.B.

na parkingu

Ovim Kućnim redom se propisuju unutrašnji red u zgradi Vrhovnog suda Crne Gore, Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici.

Prenosni elektronski uređaji se čuvaju i zaključavaju u Posebnim kasetama, o čemu se stara služba obezbjeđenja

bavila imovinsku korist od 1,9 miliona eura. Osim Kneževića, terete se bivši izvršni direktor Invest banke Montenegro (IBM) Zoran Nikolić i nekadašnji član odbora direktora te banke Predrag Dašić, izvršna direktorica „Global karbona” Biljana Bašović i dugogodišnja Kneževićeva saradnica u vi-

še kompanija u okviru grupe, kao što su “Atika land” i “Mogren hil” Brankica Bašović. Kako se navodi u aktu SDT-a, ova grupa je od 2008. do 2017, po uputstvima Kneževića, u više navrata realizovala njegove odluke kojim je preko kompanije „Global karbon” oštećena Invest Montenegro banka. Bo.B.

kontrola optužnice u slučaju karbon

Kneževićeva Odbrana traži Obustavu pOstupKa Nakon što su odbijeni zahtjevi odbrane odbjeglog biznismena Duška Kneževića za izuzeće postupajućeg specijalnog tužioca Veljka Rutovića, specijalne tužiteljke Lidije Vukčević koja je podigla optužnicu, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, juče je održano ročište za kontrolu optužni-

ce u predmetu “Karbon”. Branilac okrivljenog Kneževića, advokat Zdravko Đukanović, predložio je vanraspravnom vijeću Višeg suda u Podgorici da obustavi postupak, uz isticanje da nema dokaza da je počinio krivično djelo za koje se tereti. Dok je advokat Nemanja Jolović predložio da sud vrati SDT-u optužnicu i pozove Kneževića

jer nije saslušan u istrazi, a ukoliko to ne bude opcija da obustavi postupak. Odbrana ostalih okrivljenih takođe je tražila obustavu postupka, ističući da optužnica nije zasnovana na pravno valjanim dokazima. U optužnici u slučaju “Karbon” Knežević je označen kao organizator četvoročlane kriminalne grupe koja mu je djelovanjem pri-

Milovan ĐILAS Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča. I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio. Vladimir Vojinović

5,99

DRUŠTVO

PETAK, 13. 12. 2019.

SA OKRUGLOG STOLA POSVEĆENOG DIJASPORI PORUČENO

MALE DRŽAVE MORAJU BITI POSEBNO PAŽLJIVE PREMA ISELJENICIMA Crna Gora ima značajnu dijasporu u odnosu na veličinu države i prepoznaje značaj pitanja identiteta, dijaspore i migracija u društvu, istaknuto na okruglom stolu

Prema nepotpunim procjenama van granica Crne Gore živi još jedna Crna Gora, rečeno je juče na dvodnevnom okruglom stolu “Dijaspora, identitet i migracije” koji se održava u Rektoratu Univerziteta Crne Gore (UCG). Univerzitet, prema riječima rektora Danila Nikolića, prepoznaje značaj pitanja identiteta, dijaspore i migracija u crnogorskom društvu, čemu je posvećena posebna pažnja u Strategiji razvoja Univerziteta Crne Gore za 2019-2024. godine koja je, kao prvi takav dokument, usvojena u julu ove godine.

■ PREPOZNAT

ZNAČAJ DIJASPORE

Značaj dijaspore, posebno naučne i stručne, kako je rekao, uvažen je i kroz usvajanje Pravilnika o saradnji sa naučnom dijasporom u decembru prošle godine. “Činjenica je da relativno mali narodi moraju posebno vodi-

ti računa o maksimalnom korišćenju svojih potencijala. Uvjereni smo da je, kroz snaženje veza zemlje matice i njene dijaspore, otvoren put, sa jedne strane, snažnijem profilisanju, pozicioniranju u međunarodnim odnosima i brendiranju naše zemlje, a, sa druge, očuvanju veza sa Crnom Gorom naše dijaspore, i osjećaja pripadnosti naših ljudi koji su, vođeni različitim tokovima naše burne istorije, svoje mjesto pod suncem našli širom svijeta”, rekao je rektor Nikolić. Crna Gora je država sa državotvornom tradicijom dužom od jednog milenijuma, ali, kao mala zemlja, koja u posljednje tri decenije prolazi kroz tranzicijska vremena, kako je rekao, ona se suočava sa različitim izazovima, koji nijesu zaobišli ni mnoge druge države na prostoru od Baltika do Crnog i Jadranskog i Jonskog mora. “Univerzitet, kao jedna od temeljnih institucija crnogorskog obrazovanja, nauke i kulture,

doprinosi rješavanju tih izazova kako bismo ostavarili naš zajednički cilj – stvaranje društva zasnovanog na znanju i izvrsnosti, demokratiji i ljudskim pravima, slobodi i pravdi i održivom razvoju, riječju – društvu poštovanja civilizacijskih vrijednosti Evrope kojoj smo oduvijek pripadali”, istakao je Nikolić. Prema njegovim riječima, na Univerzitetu se brojna pitanja od neprocjenjivog značaja za crnogorski identitet, kao što su istorija, pravna tekovina, pozicija zemlje u savremenim međunarodnim odnosima, jezik, pravne tekovine, kulturno nasljeđe, i mnoga druga pitanja, analiziraju i kritički sagledavaju kroz studijske programe na Filozofskom, Filološkom, Pravnom i Fakultetu političkih nauka, ali i na Istorijskom institutu, i na drugim univerzitetskim jedinicama. “U nastupajućem periodu, kroz aktivnosti na izmjenama i reformama postojećih progra-

ma, težićemo da pridajemo još više pažnje ovim pitanjima”, istakao je rektor.

■ MATIČNA DRŽAVA MORA ČUVATI IDENTITET

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore Andrija Nikolić rekao je da Crna Gora ima značajnu dijasporu u odnosu na veličinu države. “Matična država mora raditi na očuvanju identiteta, kulture, jezika i običaja ljudi porijeklom iz Crne Gore. Formiranjem radnog tijela o saradnji sa dijasporom, Skupština je započela novu

Činjenica je da relativno mali narodi moraju posebno voditi računa o maksimalnom korišćenju svojih potencijala. Uvjereni smo da je, kroz snaženje veza zemlje matice i njene dijaspore, otvoren put, sa jedne strane, snažnijem profilisanju, pozicioniranju u međunarodnim odnosima i brendiranju naše zemlje, a, sa druge, očuvanju veza sa Crnom Gorom naše dijaspore

DRUŠTVO

PETAK, 13. 12. 2019.

Foto: Iva Mandić

OVE GODINE BEZ NOVOGODIŠNJEG KOKTELA

Vlada će donirati novac Institutu za bolesti djece Premijer Duško Marković odlučio je da ove godine ne bude novogodišnjeg koktela za funkcionere i goste, kako je to Vlada praktikovala prethodnih godina. Umjesto toga, Vlada će donirati za rekonstrukciju Pedijatrijske klinike Dječje bolnice. “Učinićemo sve da stvorimo uslove kako bi naša djeca bila zdrava, na radost njihovih porodica i cijelog društva”, poručio je Marković. R.D.

Marković

DALI ROK OD DESET DANA

Savjet traži da RTCG utvrdi odgovornost u slučaju Otašević Sa prvog dana okruglog stola fazu u odnosima sa ljudima koji žive van Crne Gore, a Crnu Goru smatraju matičnom ili državom porijekla. U posljednjih šest godina Odbor za međunarodne odnose i iseljenike usvojio je dvije platforme o saradnji sa dijasporom, jednu krajem 2013. godine, a drugu krajem marta 2017. godine”, dodao je on. Pouzdano se zna, kako je kazao, da dijaspora ima 200 udruženja i asocijacija. “U SAD živi oko 150.000 crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka. Procjenjuje se da ih u Turskoj ima najmanje 150.000, u Argentini i okolnim zemljama oko 50.000”, kazao je Nikolić i dodao da u Srbiji, prema podacima iz poslednjeg popisa, živi 38.527 crnogorskih građana. U zemljama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kako je kazao, živi još oko 10.000 građana koji su se na posljednjem popisu izjasnili kao Crnogorci. “U Hrvatskoj ih je 4.926, u Sloveniji 2.667 i Makedoniji 2.003”, rekao je Nikolić. Popis dijaspore je, kaže, kompletan i dugotrajan proces. “Moderna Crna Gora ide tamo gdje je već stigla njena dijaspora - u Evropu i razvijeni svijet”, poručio je Nikolić.

Profesor na Institutu za etničke studije u Ljubljani Mitja Žagar govorio je o individualnom i kolektivnom identitetu, nacionalnom i identitetu dijaspore. On je identitete okarakterisao kao neprekidne, složene, dinamične, konstantno promjenljive evoluirajuće procese, međusobno povezane sa drugim društvenim i prirodnim fenomenima. “Identitet nije statičan, on je dinamičan. Migracije su normalne i postoje od kada postoji ljudski rod”, kazao je Žagar. Crna Gora je koncipirana kao građanska država gdje smo svi mi ravnopravni, kazao je dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr Milan Marković govoreći na temu Ustava i identiteta ukazavši na problem slabljenja tog koncepta. “U konceptu crnogorskog multikulturalizma došlo je do neravnoteže između jedinstva i različitosti u korist ove druge. Evropskom identitetu Crna Gora teži i to je bez alternative - članstvo Crne Gore u Evropsku uniju. Jugoslovonske republike su ušle u oružani sukob koji, između ostalog, ima vjerovatno nacionalno i religijsko porijeklo, tako da treba graditi identitet koji će nas odmaći od zla iz naše istorije”, istakao je Marković. J.V.Đ.

Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) naložio je direktorima Radija i Televizije Crne Gore (TVCG), te rukovodiocu Multimedijalnog centra (MMC) da utvrde odgovornost u postupanju prilikom izvještavanja u slučaju incidenta sa novinarom Dana Vladimirom Otaševićem, te da u roku, ne dužem od deset dana, o tome i preduzetim mjerama informišu Savjet. To je, naime, jednoglasni zaključak članova Savjeta RTCG, koji je usvojen na elektronskoj sjednici od 8. decembra. Savjet je, naime, zaključio da izvještavanje RTCG u slučaju incidenta sa novinarom

Dana, koji se dogodio 3. decembra u Tržnom centru Delta siti, “nije bilo profesionalno i u suprotnosti je sa Principima razvoja RTCG koje je usvojio Savjet, kao i stavovima Savjeta o profesionalizmu javnog medijskog servisa”. “RTCG je kasnila u izvještavanju o incidentu, nakon

toga nije sprovela adekvatne profesionalne postupke provjeravanja naknadnih saznanja i materijala u vezi sa incidentom i nije bila konzistentna prilikom objavljivanja vijesti o incidentu i u emitovanju naknadnih materijala. Na taj način, napravila je nove propuste, što je sve pričinilo dodatnu štetu kredibilitetu javnog medijskog servisa. Shodno navedenom, nalaže se direktorima Televizije i Radija i rukovodiocu MMC-a da utvrde odgovornost u postupanju i u roku, ne dužem od 10 dana, informišu Savjet o navedenom, kao i preduzetim mjerama”, navodi se u saopštavanju Savjeta RTCG. R.D.

OSNOVNI SUD U DANILOVGRADU DONIO PRVOSTEPENU PRESUDU

Suspenzija nastavnika sa policijske akademije nezakonita

Osnovni sud u Danilovgradu donio je prvostepenu presudu kojom je ustanovljeno da je suspenzija četiri nastavnika sa Policijske akademije Svetomira Kneževića, Damira Zejnilovića, Žarka Mrdo-

vića i Radovana Popovića protivzakonita. Nastavnici kažu da iako je ova odluka pravosnažna, nastavlja se niz presuda donesenih u korist zaposlenih koji su po raznim osnovama podnosili tužbe zbog neza-

konitih odluka direktora Policijske akademije Bobana Šaranovića koji, kako tvrde nastavnici, “u kontinuitetu silom i bez osnova sprovodi neviđen teror uz svakodnevnu devastaciju ustanove”. R.D.

društvo

PETAK, 13. 12. 2019.

Utvrđen Predlog zakona o partnerstvu lica istog pola Vlada je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. “Afirmacija vrijednosti zaštićenih međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i sloboda te zaštita od diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije jedan su od prioritetnih ciljeva politike Vlade u ovoj oblasti i nastavak njenih dosadašnih aktivnosti na polju unapređenja ljudskih prava, smanjenja stepena diskriminacije i nejednakosti”, saopšteno je iz Vlade. Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola trebalo bi da istopolnim parovima omogući da uživaju ista prava kao heteroseksualni, ali bez mogućnosti usvajanja djece. Zakonom je posebno normirano izdržavanje između partne-

ra, starateljstvo, a detaljno su regulisani i imovinski odnosi partnera. Tako je ovim zakonom uređeno partnerstvo, odnosno zajednica dva lica istog pola zaključena pred nadležnim organom. Ova zajednica se, dakle, sklapa na isti način kao brak između osoba suprotnog pola, “pred matičarem, na svečan način, u službenoj prostoriji prigodno uređenoj za tu namjenu”. “Zaključenju partnerstva prisustvuju oba buduća partnera, odbornik skupštine opštine koga skupština odredi, dva svjedoka i matičar”, navodi se u tekstu zakona. Kada je riječ o pravima i obavezama, predlogom ovog zakona je predviđeno da partneri sporazumno i zajednički odlučuju o svim pitanjima od značaja za za-

jednički život. “Partneri imaju pravo na zaštitu privatnosti, zajedničkog života i doma. Partneri imaju obavezu međusobnog pomaganja i pružanja njege i pomoći u slučaju bolesti”, stoji u dokumentu koji je utvrdila Vlada. Takođe, međusobno izdržavanje partnera je definisano kao njihova dužnost i pravo. Oni mogu imati zajedničku i odvojenu imovinu, a partner je u pravu nasljeđivanja izjednačen sa bračnim supružnikom. Partneri imaju pravo i na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje na način, po postupku i u obimu kao bračni supružnik i članovi njegove uže porodice. Podsjećamo, ovaj predlog zakona se 31. jula našao pred poslanicima, ali nije prošao, jer nije bilo većine u parlamentu. M.I.

Sa jedne od Parada ponosa u Podgorici

Foto:Mirko Savović

vlada na jučerašnjoj sjednici donijela odluku

PETAK, 13. 12. 2019.

DRUŠTVO

17 Foto: Iva Mandić

U KCCG OTVORENA REKONSTRUISANA INTERNA KLINIKA

Eraković: Ponudićemo prepoznatljiv kvalitet u Crnoj Gori i šire Rekonstruisana Interna klinika Kliničkog centra Crne Gore, u koju je uloženo više od 300.000 eura, svečano je juče otvorena. Klinika je nakon višedecenijskog rada konačno dobila uslove za savremeni rad, kazao je direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković izrazivši zadovoljstvo zbog završenih radova na Internoj klinici u kojoj će, kako je rekao, sa uloženih još 50.000 eura stvoriti uslove za savremeni način funkcionisanja i rada. Riječ je o samo jednom od projekata koji se realizuju u Kliničkom centru, rekao je Eraković i dodao da će se uskoro stvoriti dobri uslovi za otvaranje novog Centra za imunologiju i genetiku.

“U toku je rekonstrukcija i izgradnja nove urološke operacione sale, a Stomatološka poliklinika uskoro će moći da primi pacijente u novim i savremenim uslovima”, rekao je Eraković. Klinika za neurologiju, kako je kazao, kreće sa radovima sa novom jedinicom intenzivnog liječenja, a počeće se i sa rekonstrukcijom odjeljenja akušerstva na ginekologiji tako da će sve buduće porodilje u Kliničkom centru imati sjajne i adekvatne uslove. “Ništa od ovoga ne bi moglo da se uradi bez podrške doktora i sestara koju su u prethodnom periodu zajedno sa pacijentima bili u uslovima koji nijesu baš pogodni za njihov rad i liječenje pa-

Sa jučerašnjeg otvaranja Interne klinike cijenata”, rekao je Eraković i naglasio da će zajedno sa rekonstrukcijom, nabavkom nove opreme i edukacijama, Klinički centar ponuditi novi kvalitet profesionalizma, stručnosti i dostupnosti koji će se prepoznati ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Otvaranje rekonstruisane Interne klinike, prema riječima direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića, jedan je u nizu

projekata koje je uspješno realizovao Klinički centar. Fond je iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja izdvojio 226.000 eura za ovu namjenu, kazao je Čirgić i podsjetio da su od 2016. do 2019. godine, za rekonstrukciju i drugih klinika izdvojili oko 3,2 miliona eura iz sredstava Fonda. “Vlada je 2018. i 2019. godine opredijelila 11,1 milion eura za nabavku savreme-

JANOVIĆ SE PRIKLJUČIO AKCIJI DAVALAŠTVA KRVI

Sa uručivanja priznanja

Mladi da budu primjer humanosti Ministarstvo sporta i mladih, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore i NVO Centar za omladinsku edukaciju organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa fokusom na mlade davaoce. Ministar sporta Nikola Janović je i sam učestvovao u akciji dajući

krv, istakavši važnost koje takve aktivnosti imaju za one kojima je krv potrebna. “Ministarstvo sporta i mladih u kontinuitetu daje doprinos ovakvim aktivnostima u namjeri da se skrene pažnja na ovaj humani gest, jer nekome naše malo može spasiti život.

Zahvaljujem se mladima koji su učestvovali u akciji jer su sopstvenim primjerom pokazali humanost i solidarnost. Ponosni smo što i na ovaj način promovišemo i Evropsku omladinsku karticu, čiji će vlasnici biti i dobrovoljni davaoci krvi“, istakao je Janović. R.D.

ne opreme za potrebe Kliničkog centra. Sve to govori o jasnoj namjeri da se osnaži javni zdravstveni sektor, a Klinički centar će ostati u centru naše pažnje kao najznačajnija ustanova zdravstvenog sistema. Za sljedeću godinu planiraju se nove investicije koje će podići kvalitet zdravstvene zaštite i omogućiti zaposlenima bolje uslove za rad”, zaključio je Čirgić. J.V.Đ.

ZBOG PODRŠKE NAKON ZEMLJOTRESA

Rama uručio zlatnu medalju crnogorskim spasiocima Predsjednik Vlade Albanije Edi Rama uručio je zlatnu medalju i plaketu zahvalnicu crnogorskom spasilačkom timu koji je pružio podršku toj zemlji nakon zemljotresa koji se desio 26. novembra i nesebično pomogao u traganju za preživjelima ispod ruševina. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, tokom novogodišnjeg prijema koji je organizovan za diplomatski kor, Rama je zahvalio Crnoj Gori, našem naro-

du i spasilačkom timu u ime Albanije i albanskog naroda. “Kazao je da je mala zemlja kao što je Crna Gora odmah pritekla u pomoć, što će ostati zauvijek upamćeno i veoma cijenjeno”, navode u Ministarstvu. Nagradu je u ime naše zemlje primila otpravnica poslova u crnogorskoj ambasadi u Albaniji Vesna Radonjić, koja je zahvalila Rami, kazavši da Crna Gora veoma cijeni ovu nagradu. R.D.

Podgorica

Poslato Vladi na saglasnost

Opština Tuzi izabrala idejno rješenje za grb Komisija formirana za izbor grba opštine Tuzi, na jučerašnjoj sjednici, odlučila je o izboru rješenja na osnovu javno objavljenog konkursa. Izabrani prvi grb opštine koristiće svi u opštini Tuzi, kao i građani, NVO, firme i drugi. Iz opštine Tuzi navode da su svi organi lokalne

Grb koji koriste svi u opštini Tuzi

uprave u obavezi da koriste drugi grb Opštine, dok je treći grb onaj koji će koristiti predsjednik opštine i Skupština opštine Tuzi. Izabrano rješenje se šalje Vladi na saglasnost. Opštinski grb su uradili dizajneri Luan Đokaj i Kristina Đokaj.

Grb koji koriste organi opštine Tuzi

Grb predsjednika opštine i SO Tuzi

nagrada oPštine tuzi

Dobitnici Ruždija Adžović, Omer Kajošaj i Edin Krnić Dobitnici nagrade Opštine Tuzi za 2019. godinu su Omer Kajošaj za doprinos u humanitarnom radu, putopisac i reporter Edin Krnić za doprinos u pronošenju imena Opštine Tuzi i Crne Gore u svijetu i Ruždija Adžović za doprinos afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za opštinu

Tuzi i šire, u književnoj, novinarskoj i publicističkoj djelatnosti. Kako je saopšteno iz Opštine Tuzi, tu odluku je jednoglasno donio žiri u sastavu: predsjednik žirija Maraš Dukaj, te članovi žirija Šemsudin Ljuljani, Mark Junčaj i Selman Ljačević.

sVečano otVaranje 19. decembra

Penzioneri Bloka V i VI dobili novi poslovni prostor Mjesno udruženje penzionera Blok V i VI dobilo je novi poslovni prostor u Ulici kosovskih junaka, a preseljenje u novi poslovni prostor obilježiće 19. decembra u okviru svečanosti obilježavanja Dana glavnog grada. Prostorije su veličine 42 kvadratna metra, a ovo mjesno udruženje broji oko 2.100 članova. Predsjednik Udruženja Slobodan Kovačević kazao je da

je do sada ovo mjesno udruženje djelovalo u poslovnom prostoru od svega osam kvadratnih metara, što je značajno ograničavalo rad njegovih organa i pružanje kvalitetne usluge svojim članovima. “Novi poslovni prostor prevazilazi sve navedene teškoće i omogućava ubuduće efikasan rad i djelovanje mjesnog udruženja u skladu sa statutom i programom rada”, kazao je Kovačević.

PETAK, 13. 12. 2019.

Podgorica: za izgradnju Vod

VodoVod usk cijela lješan

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković obilježili su juče početak izgradnje vodovodnog sistema Kaluđerovo oko Kamenica, kojim će se riješiti pitanje vodosnabdijevanja za oko 1.000 domaćinstava na cjelokupnom području donje Lješanske nahije i gornje Lješanske nahije. Tokom obilaska Lješanske nahije svečano je otvoren i rekonstruisani vodovod za sela Bigor i Brežine.

Simović, Vuković i Makrid

■ DECENIJSKI PROBLEM

Za realizaciju projekta kojim se rješava višedecenijski problem mještana cijele Lješanske nahije, u narednoj godini, Vlada Crne Gore i Glavni grad uložiće više od milion eura. Potpredsjednik Simović je izrazio zadovoljstvo zbog potvrde kontinuiranog odnosa brige i pažnje prema ovom području, istakavši da se radi o vrlo zahtjevnom projektu u finansijskom i tehničkom smislu - značajnog iznosa ulaganja i značajne dužine primarnih i potisnih cjevovoda, kao i potisnih pumpi. “Sva ulaganja i napori vrijede, jer na ovaj način definitivno rješavamo decenijski problem koji su imali mješta-

ni Lješanske nahije, gdje je u donjem dijelu vodosnabdijevanje bilo neblagovremeno sa restrikcijama i gubicima vode, kao i područja gornje Lješanske nahije gdje imamo dobar koncept koji će značiti ono što smo prije godinu i po i obećali na terenu, da će i oni imati redovno i kvalitetno snabdijevanje”, kazao je Simović. On je istakao da su pozitivan signal za uspješnu realizaciju

projekta bili rezultati istražnog bušenja na izvorištu Kaluđerovo oko gdje je pronađeno novih 30 litara sekundnih kvalitetne vode, što će biti dovoljno za snabdijevanje ovog područja. Simović je poručio da posebnu snagu za nastavak radova daje kvalitetno partnerstvo između Vlade, Glavnog grada i mještana. “Sa nastavkom radova i danas šaljemo poruku da se rea-

Vodovodi za Vraniće i selo Berislavce u Zeti

Nakon vodovoda u Lješanskoj nahiji gradonačelnik Vuković, predsjednica Opštine Golubovci Tanja Stajović i direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Filip Makrid predali su građanima na upotrebu nove vodovode u zetskom selu Berislavci i u Vranićima. Dužina vodovoda je 4,5 kilometra. “Na ovaj način rješavamo pitanje vodosnabdijevanja za oko 150 domaćinstava Zete i kori-

stim priliku da najavim da ćemo i u narednom periodu ostati posvećeni pitanju vodosnabdijevanja u ovom i svim drugim krajevima grada, posebno na seoskim područjima, jer to znači ne samo veći kvalitet života, nego i nove mogućnosti korišćenja značajnih prirodnih potencijala i unapređenje poljoprivredne proizvodnje”, istakao je Vuković. Vodovod u Berislavcima je izgradio Vodovod uz značajnu finansijsku podršku Vlade Crne

Gore, odnosno Uprave javnih radova. On je saopštio da je budžetom Glavnog grada za narednu godinu predviđeno 200.000 eura za izgradnju sekundarne mreže u selu Ponari i nedostajuće vodovodne mreže u centralnom dijelu Golubovaca i dodao da će do kraja sedmice biti raspisan tender za izgradnju primarnog cjevovoda za novi vodovod u selu Ponari koji će finansirasti Vlada Crne Gore. “Realizacijom ova dva pro-

PETAK, 13. 12. 2019.

Podgorica

dovoda više od milion eura

koro dobija nska nahija Juče je obilježen početak izgradnje vodovodnog sistema Kaluđerovo oko - Kamenica, kojim će se riješiti pitanje vodosnabdijevanja za oko 1.000 domaćinstava na cjelokupnom području Lješanske nahije

lizuje sve ono što se dogovorimo i obećamo. Nastavićemo takav odnos prema datoj riječi, obavezi prema mještanima, i ovdje i na cijelom prostoru glavnog grada i Crne Gore”, poručio je Simović.

■ VODA ZA STO

DOMAĆINSTAVA

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, otvarajući rekon-

struisani vodovod za sela Bigor i Brežine, u dužini od osam kilometara u koji je Glavni grad uložio 230.000 eura, istakao je da se time rješava pitanje vodosnabdijevanja za oko 100 domaćinstava, ali da se priča o ulaganju u vodovodnu mrežu na ovom području ne završava. “Zadovoljstvo mi je da danas informišem mještane Lješanske nahije, da kreću radovi na projektu koji će trajno promi-

jeniti stanje u ovom dijelu grada, a to je izgradnja novog vodovoda koji će se snabdijevati sa vodoizvorišta Kaluđerovo oko. Sredstva za realizaciju prve faze projekta obezbijedila je Vlada u iznosu od 270.000 eura, za povezivanje vodoizvorišta sa budućim rezervoarom u Kamenici. Taj dio posla završićemo do proljeća naredne godine, nakon čega idemo dalje. Tokom naredne godine Vlada i Glavni grad će uložiti više od milion eura”, saopštio je Vuković. Prema riječima gradonačelnika Vukovića, ova ulaganja pokazuju posvećenost Vlade i Glavnog grada u rješavanju pitanja vodosnabdijevanja, ne samo ovdje u Lješanskoj nahiji, nego i ostalim ruralnim područjima gdje taj problem postoji, a sve u cilju stvaranja uslova za kvalitetniji život mještana i razvoj poljoprivrede i ruralnih područja. M.M. jekta mi u nekih godinu dana na području Zete dobijamo preko 10 kilometara nove vodovodne mreže”, zaključio je gradonačelnik. Direktor Vodovoda Filip Makrid je istakao da će ovaj sistem pomoći da oko 120 domaćinstava gornjeg dijela Vranića bude uredno snabdjeveno vodom. On je saopštio da je projekat vrijedan oko 150.000 eura i izrazio uvjerenje da svi budući potrošači u ovom dijelu grada neće imati problem sa snabdijevanjem vodom.

Sanacija klizišta u kučima

Privode se kraju radovi na putu u Gornjoj Vrbici Radovi na sanaciji klizišta u Gornjoj Vrbici u Kučima vrijednosti 317.911 eura privode se kraju. Po revidovanom glavnom projektu, izvršeno je bušenje, armiranje i betoniranje svih 78 šipova. Izbetoniran je kompletan potporni zid podkonstrukcije “A” (potporne konstrukcije ispod puta) i potporna konstrukcija “B” (iznad puta), izvršeno potrebno nasipanje materijala i stabilizacija stijenske mase iznad puta u skladu sa projektnim rješenjem. Izvedeni su i radovi na izradi glavnog propusta atmosferske kanalizacije Ø1000 nizvod-

no od konstrukcije “B” ka konstrukciji “A”, kao i kanali i šahtovi atmosferske kanalizacije. Nakon što je juče završeno asfaltiranje ovog dijela saobraćajnice, tj. ugradnja habajućeg sloja asfalta, obezbijediće se nesmetano odvijanje saobraćaja. Narednih par dana, izvodiće se završni radovi na ovom objektu, tj. betoniranje prostora između AB zida i kolovoza, kako bi se spriječio prodor vode i radovi na postavljanju signalizacije. Investitor radova je Glavni grad Podgorica, a izvođač Met&Alu Plast d.o.o. iz Danilovgrada.

zloupotreba Službenog položaja

Postupak protiv inspektora i vozača “pauk” vozila Komunalna inspekcija Glavnog grada pokrenula je disciplinski postupak protiv komunalnog inspektora za drumski saobraćaj i vozača specijalizovanog vozila “pauk”, jer je zabilježeno da su se 11. decembra ove godine nepropisno zaustavili u blizini Osnovne škole “Štampar Makarije”. U vezi sa utvrđivanjem eventualne zloupotrebe specijalizovanog vozila “pauk” iz Komunalne inspekcije navode da su se nakon davanja izjava službenika koji su prema rasporedu obavljali poslove premještanja nepropisno parkiranih vozila, stekli uslovi za vođenje disciplin-

skih postupka. “Starješina ovog organa pokrenuo je postupak protiv komunalnog inspektora za drumski saobraćaj i vozača specijalizovanog vozila ‘pauk’ za utvrđivanje teže povrede službene dužnosti predviđene članom 95, stav 1, tačka 3 i 4 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, za koje je propisana novčana kazna u trajanju od dva do šest mjeseci u iznosu od 20% do 40% zarade isplaćene za mjesec u kome je počinjena teža povreda službene dužnosti o čemu će odlučiti Disciplinska komisija”, saopštili su iz Komunalne inspekcije.

CRNA GORA

ULCINJ: ZAUSTAVLJEN POKUŠAJ GRADNJE NA ZGARIŠTU BIVŠEG MASLINJAKA

Uklonjen nelegalni objekat Nelegalni objekat uklonjen je juče u maslinjaku Bašbuljuk u Ulcinju, dva dana nakon izdatog odgovarajućeg rješenja i hapšenja izvođača radova, koji je ignorisao odluke nadležnih organa i nastavio dalju gradnju nelegalnog objekta. Administrativno izvršenje Rješenja o uklanjanju objekta započelo je u 13.00 sati i završeno za oko 30 minuta. Nadzor nad bespravno izgrađenim objektom započeli su 11. novembra ove godine inspektori Urbanističko-građevinske inspekcije Ministarstva održivog razvoja i turizma i to po službenoj dužnosti. Prilikom nadzora utvrđeno je da se izvode radovi na prizemnom objektu sa betonskom pločom na kojoj je izgrađena drvena konstrukcija i to bez prijave i odgovarajuće dokumentacije. Dana 13. novembra završen je inspekcijski nadzor i zapisnički je naložena zabrana izvođenja daljih radova. Inspekcijskim nadzorom koji je ponovljen 8. decembra utvrđeno je da su u međuvremenu, odnosno nakon naložene zabrane nastavka izvođenja radova izvođeni novi radovi na objektu te je 10. decembra

donijeto Rješenje o rušenju bespravno podignutog objekta. U odnosu na navedeno, podnijeta je krivnična prijava protiv lica za koje postoji osnov sumnje da je počinilo krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. Ministarstvo održivog razvoja i turizma podsjeća da je riječ o lokalitetu na kojem je tokom 2018. godine u požaru velikih razmjera stradalo više od 1.000 stabala maslina. I ovog puta ističemo da je gradnja bez posjedovanja zakonom propisane dokumentacije i prijave građenja krivično djelo, za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina. S obzirom na to da takva gradnja trajno mijenja i uništava prostor i direktno utiče na smanjenje kako sadašnjih, tako i budućih razvojnih mogućnosti i uzrokuje posljedice krupnih razmjera Ministarstvo održivog razvoja i turizma će beskompromisno sprovoditi zakon, spriječiti bespravnu gradnju i inicirati procesuiranje lica koja se eventualno budu oglašavala o odluke nadležnih organa.

Foto: BOJANA ĆUPIĆ

Sa rušenja objekta u Ulcinju

PETAK, 13. 12. 2019.

KOLAŠIN: DIREKTORICA DOMA ZDRAVLJ

Posebna briga o mještanima seoskih područja

dravstvena zaštita stanovnika seoskog područja opštine Kolašin ljekarima Doma zdravlja u tom gradu jednako je važna kao i zaštita onih koji žive u urbanom dijelu. Tako mještani Dragovića Polja, Manastira Morače i Bara Kraljskih zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou dobijaju u tri seoske ambulante.

Kako ističe direktorica Doma zdravlja Dragica Popović, u svakom momentu i na svakom mjestu, građanima obezbjeđuju kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. Dom zdravlja Kolašin je po funkcionalnom principu organizovan po modelu Izabranog doktora, centara i jedinica za podršku, centara za prevenciju i ostalih djelatnosti, i kao takav prati sve savremene tokove iz oblasti medicine i uspješno sprovodi brojne projekte osmišljene u zdravstvenoj politici. U skladu sa politikom Mi-

nistarstva zdravlja, u Domu zdravlja Kolašin primat daju i preventivnim programima, sprovodeći niz skrining programa: rak dojke, debelog crijeva i grlića materice. Posebnu pažnju zaposleni u Domu zdravlja Kolašin posvećuju i zdravlju mještana seoskih područja. Tako se zdravstvena zaštita na primarnom nivou jednom sedmično u tri seoske ambulante pruža mještanima u Dragovića Polju, Manastiru Morača i Barama Kraljskim.

■ LJEKARI OBAVLJAJU I KUĆNE POSJETE

Pored rada u ambulanti, ljekari obavljaju i kućne posjete kod nepokretnih i slabo pokretnih pacijenata i u situacijama, kada se od strane doktora traži pregled u kućnim uslovima u slučaju teškog stanja pacijenta. Ručno propisine recepte pacijenti sa seoskog područja mogu realizovati u apote-

REGENTOV BOŽIĆNI BA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

UNIKATNI PR

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Sanacija trotoara u užem centru grada od Lučke kapetanije do otvorenog bazena i od otvorenog bazena do zgrade Pionir - Dobrota, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 43.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 98/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

ci „Montefarm“, koja postoji pri ambulanti u Manastiru Morača. “U zimskim uslovima povremeno nastaju problemi u pružanju kućnih usluga zbog neprohodnosti puteva, pa i u tim situacijama doktor telefonski komunicira sa pacijentom i porodicom pacijenta i nađe rješenje da se riješi problem i ukaže pomoć kao i da da savjet”, objašnjava Popović i dodaje da je pacijentima dostupna i vakcina protiv sezonskog gripa, a u seoskim školama vrše se i sistematski pregledi đaka. “Primanje injekcione terapije koju propisuje izabrani doktor obezbjeđuje se kroz rad patronažne službe DZ Kolašin, koja je dostupna i stanovnicima najudaljenijih sela naše opštine”, kazala je Popović. Takođe, kako Popović ističe, vode redovnu i kontinuiranu brigu o održavanju prostora i opreme, kao i da se stvaraju novi bolji uslovi za pružanje usluga, čime se

Sa prošlogodišnjeg Božićnog bazara

Šesti po redu Božićni bazar hotela Regent će se održavati dva vikenda u decembru (14. i 15. i 21. i 22. decembra) od 12 do 16 časova pod arkadama restorana Murano na kojem će posjetioci uživati u delicijama i bogatoj ponudi unikatnih rukotvorina. “Na posebnom štandu hotela, posjetioci će uživati u posebnoj gastro ponudi odnosno probati kuvano vino koje je oduševilo mnoge koji su prethodno imali priliku da posjete bazar, razne vrste kolača, priganica, toplu čokoladu, ka-

PETAK, 13. 12. 2019.

JA DRAGICA POPOVIĆ ZA DN

U zimskim uslovima povremeno nastaju problemi u pružanju kućnih usluga zbog neprohodnosti puteva, pa i u tim situacijama doktor telefonski komunicira sa pacijentom i porodicom pacijenta i nađe rješenje da se riješi problem i ukaže pomoć kao i da da savjet

dodatno olakšava osoblju u profesionalnom radu.

■ REKONSTRUKCIJA OBJEKATA

“Nakon potpune rekonstrukcije centralne zgrade, čiji benefiti su veoma mjerljivi u svakom smislu, pa čak i u finansijskom, 2018. godine smo adaptirali objekat u Manastiru Morača, ulažu-

ći u njega 35.000 eura. Objekat je osavremenjen i adaptiran do tog nivoa, da slobodno možemo biti ponosni na učinjeni posao. Iznos od 20.000 eura dobili smo kroz kapitane izdatke, a iznos od 15.000 eura smo obezbijedili iz sopstvenih sredstava. Plan da se u 2019. godini izvrši rekonstrukcija zdravstvenog punkta u Dragovića Polju je u potpunosti realizovan ovih dana, što daje potvrdu naše posvećenosti seoskom stanovništvu da se obezbijede bolji uslovi za pružanje zdravstvene zaštite”, kazala je naša sagovornica. Za adaptaciju objekta uloženo je 25.000 eura obezbijeđenih kroz kapitalne investicije, dok je iznos od 10.000 eura obezbijeđen iz sopstvenih sredstava. Cilj projekata bio je osavremenjavanje prostora u kojima se obavlja zdravstvena zaštita pacijentima sa sela koja gravitiraju Kolašinu, čime su punu podršku za relizaciju dali Vlada CG i Ministarstvo zdravlja. Z.B.

BAZAR OVOG I NAREDNOG VIKENDA

ROIZVODI ZA RAZNE UKUSE fu i čajeve brojnih i nesvakidašnjih aroma i ukusa. Ručno pravljeni Djeda Mrazovi i Snješko Bijelić od čokolade mogu biti pravi slatki poklon najmilijima. Prvi dan bazara proteći će uz muziko uživo benda „Kyra“, te pored gastro imamo i divnu muzičku dimenziju početka praznične sezone“, kazao je Željko Knezović, menadžer za hranu i piće hotela Regent Porto Montenegro. Na štandovima će se naći organski proizvodi Manastira Duljevo, bogata ponuda djevičanskog maslinovog ulja kompani-

je ‘’Olcinium Oil’’, džemovi, kandirano voće i sokovi proizvođača Miline Kovačević i Sanje Knežević, te poslastice u vidu keksića i medenjaka Suzane Fodor Jovanović, rukotvorine zanatskih radnji ‘’Melita’’ i ‘’Funda Sen’’, unikatni suveniri Nataše Minić, Jelene Krvavac i Tatiane Argal, ručno rađeni nakit Olge Fedotove i nakit izrađen od gline Đurđa Milatovića, kao i home decor umjetničke radionice Olivere Mišković, prirodna kozmetika i sapuni u izradi Dragane Beljić i Dnevni centar Igalo.

CRNA GORA

BIJELO POLJE: TRENING U SKLOPU PROJEKTA ¹ PORALISTª :

LJEKOVITO BILJE KAO NOVI TURISTIČKI PROIZVOD

U Bijelom Polju je u sklopu projekta „Poralist“ koji je finansiran od Evropske unije u okviru finansijskog instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) kroz Program prekogranične saradnje Crne Gore i Srbije 20142020, a u organizaciji NVO Multimedijal Montenegro, regionalne razvojne agencije Zlatibor i Instituta za proučavanje ljekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ održan trening “Ljekovito bilje u funkciji razvoja održivog turizma”. Učesnici treninga imali su priliku da se upoznaju sa oblicima udruživanja u skladu sa važećim zakonima, kroz primjere uspješnih udruženja i zadruga u okruženju, čije djelovanje je pozitivno uticalo na razvoj ruralnih područja, kao i sa uvođenjem ljekovitog bilja u turističku i ugostiteljsku ponudu, kroz razvoj turističkih proizvoda i gastronomije baziranih na ljekovitom bilju. Direktor NVO Multimedijal MNE i koordinator projekta “Poralist” u Crnoj Gori, Željko Đukić, istakao je da ljekovito bilje ima ogroman potencijal u turizmu, koji možda nije dovoljno prepoznat u prethodnom periodu. “Veliki je broj ljudi koji su

ljubitelji prirode i sakupljaju ljekovito bilje i za svoje i za komercijalne potrebe, kako u okruženju tako i u svijetu. Terenskim istraživanjem sprovedenim prije dva mjeseca smo verifikovali da je Bijelo Polje bogato ljekovitim biljem, konkretno na potezu planina Bjelasica, Koritska visoravan i Vraneška dolina, gdje su eksperti iz Instituta “Josif Pančić” obišli teren, targetirali i mapirali lokacije na kojima se ono nalazi, koje je vrste i u kojoj ga količini

Učesnici treninga imali su priliku da se upoznaju sa oblicima udruživanja u skladu sa važećim zakonima, kroz primjere uspješnih udruženja i zadruga u okruženju, čije djelovanje je pozitivno uticalo na razvoj ruralnih područja, kao i sa uvođenjem ljekovitog bilja u turističku i ugostiteljsku ponudu

ima”, kazao je Đukić. Viša savjetnica za ruralni razvoj regionalne razvojne agencije Zlatibor i koordinatorka projekta “Poralist” iz Srbije, Todora Aleksić, na trenigu je govorila o udruživanju i poslovnom povezivanju kao obliku preduzetništva na primjeru ruralnog razvoja. “Posljednjih godina u ruralnim sredinama ne samo u Crnoj Gori i Srbiji, već i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije postoji trend smanjena površina pod poljoprivrednim kulturama kao i odumiranje sela i odlazak mladih. Posebno je nepovoljan položaj malih gazdinstava koja su ostala u selu, a proizvode nemaju kome da ponude ili su orjentisani ka lokalnim pijacama, gdje ih prodaju po minimalnim cijenama. Sve ovo vodi ka nekonkurentnosti poljoprivredne proizvodnje”, kazala je Aleksić. Treningu su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, studenti Biotehničkog fakulteta sa profesorima i ekspertima iz ove oblasti, poljoprivrednici, sakupljači ljekovitog bilja, učenici srednje stručne škole smjera turizam, kao i predstavnici lokalne turističke organizacije. B.Č. Sa treninga u Bijelom Polju

SVIJET

PETAK, 13. 12. 2019.

U VELIKOJ BRITANIJI ODRŽANI PRIJEVREMENI PARLAMENTARNI IZBORI, ANKETE DA

BREGZIT DO 31. JANUARA ILI NOVI REFERENDUM

reći put u posljednjih pet godine građani Velike Britanije juče su izašli na opšte izbore. Ishod izbora biće ključan za izlazak zemlje iz Evropske unije koji je premijer Boris Džonson obećao za 31. januar.

Prijevremeno glasanje za 650 mjesta u parlamentu treba da stavi tačku na višemjesečnu blokadu parlamenta i otvori put ka konačnoj odluci o sudbini Bregzita. Birališta su otvorena u 7 časova po lokalnom vremenu, a biće zatvorena u 22 časa. Brojanje glasova počeće odmah poslije zatvaranja glasačkih mjesta, a očekuje se da će prvi rezultati biti objavljeni danas ujutru. Oba politička lidera iskoristila su pravo glasa juče rano ujutru konzervativni premijer Boris Džonson je na glasačko mjesto u Dauning stritu došao u društvu svog psa Dilina, dok je vođa laburista Džeremi Korbin sa suprugom Laurom glasao u sjevernom Londonu. Njega su na biračkom mjestu dočekale pristalice, ali i jedan demonstrant maskiran u Elma, lika iz televizijske serije Ulica Sezam. On je pokušao da priđe Korbinu, ali ga je obezbjeđenje u tome spriječilo. Sa supružnikom je u Glazgovu glasala i premijerka Škotske Nikola Sterdžon.

■ GLASANJE: KOR-

BIN SA SUPRUGOM, DŽONSON SA PSOM

Nekoliko sati prije izbora presudnih za Bregzit premi-

jer Džonson i njegov laburistički protivnik Korbin otkrili su u srijedu svoje zadnje karte. Džonson se nada da će dobiti većinu kako bi sproveo izlazak iz EU-a koji je ispregovarao s Briselom, a Korbin pak u slučaju pobjede obećava novi referendum o Bregzitu. Džonson

je sazvao izbore kako bi prevladao blokadu parlamenta, u kojem njegova manjinska vlada nije uspjela da progura zakonodavstvo kojim bi se regulisao izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, koji je morao biti odgođen do 31. januara. Bivši gradonačelnik Londona koji je krajem jula došao na vlast uz obećanje da će izvući zemlju iz EU, svoje zadnje predizborne skupove organizovao je na sjeveru i u središtu Engleske, kao i u

Velsu, područjima tradicionalno sklonim Laburističkoj stranci, ali i Bregzitu. Njegov protivnik Korbin okupio je pristalice u Glasgovu, u Škotskoj. Obećao je biračima “nadu” i “sigurnost” te napao Džonsona zbog neiskrenosti, optuživši ga da “daje obećanja koja sjutrašnjicu pretvaraju u varku”.

■ KLJUČNE

PREDIZNORNE PORUKE LIDERA

Džonson je tokom predizborne kampanje napadao Korbina zbog njegova stava o Bregzitu - vođa laburista ga, zapravo, ni nema. Službena pozicija laburista je da će pokušati iznova da pregovara s EU, postigne povoljniji sporazum koji će potom ponuditi građanima na ponovljenom referendumu, gdje će izbor biti ostanak ili sporazum. Na tom bi referendumu Korbin bi bio neutralan, ni za ostanak ni za vlastiti sporazum. Džonson je Korbina napadao i kao političara koji bi donio dva referenduma - drugi, takođe ponovljeni, o izlasku Škotske iz Ujedinjenog Kraljevstva, što bi bio uslov Škotske nacionalne stranke SNP za koaliciju sa laburistima, bez koje sigurno neće moći doći na vlast. Sa druge strane, lider laburista se fokusirao na zdravstvo, i napadao faktima i brojkama. Izborna

Birališta su otvorena u 7 časova po lokalnom vremenu, a biće zatvorena u 22 časa. Brojanje glasova počeće odmah poslije zatvaranja glasačkih mjesta, a očekuje se da će prvi rezultati biti objavljeni danas ujutru

PETAK, 13. 12. 2019.

AJU PREDNOST KONZERVATIVCIMA

SVIJET

NAKON PROTJERIVANJA RUSKIH DIPLOMATA IZ BERLINA

Moskva proglasila dvoje njemačkih diplomata nepoželjnim osobama

Foto:TOLGA AKMEN

Rusija je dvojicu njemačkih diplomata proglasila nepoželjnim osobama i odlučila da ih protjera iz Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova. Protjerivanje zaposlenih u ambasadi Njemačke u Moskvi je uslijedilo nakon što je Njemačka protjerala ruske diplomate iz Berlina zbog navodne umiješanosti u ubistvo jednog Gruzina u

avgustu, prenijela je “Raša tudej”. Kako je saopštilo Ministarstvo, njemačke diplomate imaju rok od sedam dana da napuste Rusiju, prenio je Tas. U međuvremenu, njemački ambasador Geza Andreas fon Gejr pozvan je u rusko Ministarstvo na razgovor na kome će biti obaviješten o recipročnim mjerama preduzetim protiv njemačkih diploma-

ta. Njemačka je ocijenila odluku Rusije kao nepravednu. Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova istaklo je u saopštenju da “njemačka vlada sa žaljenjem konstatuje odluku ruske vlade da proglasi dva zaposlena u njemačkoj ambasadi u Moskvi personama non grata”. U saopštenju stoji da se šalje pogrešan signal i da je odluka nepravedna.

VATRA ZAHVATILA 600 KVADRATNIH METARA, 11 OSOBA POVRIJEĐENO

POŽAR NA RUSKOM NOSAČU AVIONA “ADMIRAL KUZNJECOV”

strategija laburista bila je da optužuju vladu da tajno želi da privatizuje zdravstvenu zaštitu – najveću političku zaostavštinu ljevice. Korbin je objavio službene vladine dokumente u kojima se navodi da bi djelovi Nacionalne zdravstvene službe (NHS) bili dostupni na prodaju američkim privatnim kompanijama u sklopu budućih trgovinskih pregovora sa SAD. On je obećao “Britaniju za sve, a ne za pojedince”, nacionalizaciju ključnih industrija, veću pomoć studentima i penzio-

nerima i veće poreze za bogate. Iako i Džonson obećava veću potrošnju, ekonomski stručnjaci, kao i stručnjaci za zdravstvo, procjenjuju da su planovi obje stranke nerealni. Prema zadnjim anketama instituta YouGov Konzervativna stranka vodi sa 339 od 650 zastupničkih mjesta. To je 20 zastupnika manje nego u ranijim projekcijama tog instituta objavljenim 28. novembra, ali 22 više u odnosu na izbore 2017. Kladionice Džonsonovoj stranci daju prednost od 2:5.

Najmanje 11 osoba je povrijeđeno, od kojih je šestoro na intenzivnoj njezi zbog posljedica požara koji je izbio na jedinom ruskom nosaču aviona “Admiral Kuznjecov”, navela je agencija Tas. Vatru je izazvala varnica nastala tokom varenja, a požar je zahvatio 600 kvadratnih metara. Požar na nosaču aviona “Admiral Kuznjecov” izbio je tokom radova na održavanju u luci u Murmansku, na

Barencovom moru, prenijela je agencija Rojters. Prema do sada raspoloživim podacima, 11 osoba je povrijeđeno, od kojih je šestoro na intenzivnoj njezi. Vatrogasci su uspjeli da lokalizuju požar, a svi radnici koji su radili na održavanju su evakuisani sa broda. U trenutku požara je na nosaču bilo 400 radnika. Tas dodaje da je većina žrtava otrovana supstancama koje su nastale tokom izgaranja, dok

je jedan radnik zadobio povrede glave. “Admiral Kuznjecov” je trenutno jedini aktivni ruski nosač aviona. Izgrađen je i porinut za mornaricu Sovjetskog Saveza i trebalo je da bude prvi nosač aviona svoje klase. Međutim, napravljen je još samo jedan nosač aviona ove klase, Varjag, koji nikada nije porinut. Ukrajina ga je prodala Kini, pod uslovom da se ne koristi u vojne svrhe.

PETAK, 13. 12. 2019.

KULTURA Izbor ključnih tekstova iz obimnog djela Paula Klea, jednog od najznačajnijih slikara na prelomu XIX i XX veka i aktivnog učesnika Bauhausove umjetničke škole. Uz tekstove koji karakterišu razdoblja u razvoju Kleovog stvaralatva, knjiga takođe obuhvata i reprodukcije njegovih najvažnijih slikarskih radova...

repertoar DANAS 13.12.2019.

FILM

CRNI BOŽIĆ 20.30 / 22.20h

Režija: Sofija Takal

Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 13.12.2019.

FILM

DŽUMANDŽI SLJEDEĆI NIVO

16.00 / 17.00 / 19.20 / 21.45h Režija: Džejk Kasdan

Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

IZLOŽBA U crnOgOrskOj gALErIjI UMjETnOsTI ª MIODrAg DADO ĐUrIĆº

Dvorski pečati od doba Crnojevića do 19. vijeka Projekat je zamišljen kao ekspozicija otisaka pečata koji se nalaze u bogatim fondovima nekadašnjeg Dvorskog arhiva

Izložba pod nazivom “Pečati iz fondova Dvorskog arhiva”, istoričara Petra Glendže i Miloša Perišića, biće otvorena večeras, u 19 časova, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju. Projekat je zamišljen kao ekspozicija otisaka pečata koji se nalaze u bogatim fondovima nekadašnjeg Dvorskog arhiva (danas Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja Narodnog muzeja Crne Gore), u vidu multimedijalne izložbe sa pratećim katalogom. Na izložbi će biti prezentovano preko 200 otisaka pečata, od pečata Ivana Crnojevića iz 1482. godine, do 1869. godine, odnosno do početka upotrebe telegrafa u Crnoj Gori. Izložba će biti još jedan Pečati su prezentovani kao tri cjeline, nastale po njihovoj provinijenciji - hrišćanski, osmanski mohuri i profani. Vjerovatno naj- način da se pokaže raskoš fondova Narodnog muzeveći domet ove izložbe su upravo osmanski mohuri, zbog njihove specifičnosti, jer svaki sadrži ime, titulu vlasnika, godinu iz koja i Dvorskog arhiva koji je je je i najčešće po jedan stih iz Kurana. Uz to su bogato ukrašeni ujedno i najvažniji novovjekovni arhivski fond u Crnoj ornmentikom, pa su i vizuelno vrlo atraktivni

Gori, a katalog uvod za naučnu studiju i monografiju o ovoj problematici. “Biće prikazani pečati različitih oblika (okrugli, četvrtasti, jajoliki, romboidni), tipova (natpisni, portretni, grbovni) i dimenzija (od 1 do 5 cm). Pečati su prezentovani kao tri cjeline, nastale po njihovoj provinijenciji - hrišćanski, osmanski mohuri i profani. Vjerovatno najveći domet ove izložbe su upravo osmanski mohuri, zbog njihove specifičnosti, jer svaki sadrži ime, titulu vlasnika, godinu iz koje je i najčešće po jedan stih iz Kurana. Uz to su bogato ukrašeni ornamentikom, pa su i vizuelno vrlo atraktivni”, kazao je jedan od autora izložbe, istoričar Petar Glendža. Izložbu će otvoriti ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan. Ovaj projekat organizuje Narodni muzej, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture Crne Gore. R.K.

POČInjE TrEĆE IZDAnjE BOEM FEsTA

Nikšić pamti svoje legende

Treće izdanje Boem festa pod sloganom “Nikšić pamti svoje legende” biće održano danas i sjutra. Tokom dva dana u JU “Zahumlje” i u sedam ugostiteljskih objekata širom grada biće organizovan raznovrstan muzički i kulturno-umjetnički program. Ulaz za sve događaje biće besplatan, osim za centralno dešavanje koji se organizuje večeras u hotelu “Onogošt” tokom kojeg će nastupiti glumac iz Sarajeva Miodrag Miki Trifunov, tamburaški orkestar “Taslidža” i Božo Bulatović koji će promovisati svoj novi hit posvećen Nikšiću, “Tebi dužan”. U okviru Boem festa Nikšićani će dobiti priliku da isprate kabare Sandre Silađev i anti-kaba-

reu Jovana Dabovića, kao i izložbu starih fotografija Nikšića, veče posvećeno pokojnom Nebojši Nebu Petkoviću, jednom od osnivača grupe “Đetići”. “Ovogodišnji ‘Boem fest’ ima još bogatiji i sadržajniji program u odnosu na prethodna dva izdanja, ali i veću sinergiju svih organizatora. Vjerujemo da će u bližoj budućnosti stajati rame uz rame sa drugim manifestacijama koje se održavaju u gradu”, kazao je direktor TO Nikšić Boris Muratović. Tradicionalno i ovogodišnje izdanje Boeme festa biće otvoreno u Zahumlju, koje je i pokretač organizacije manifestacije prije tri godine. “Fest će biti otvoren u ‘Zahumlju’ a veče, na kome

će učestvovati članovi Književnog kluba ‘Poenta poetika’ i učenici Gimnazije, biće posvećeno Miladinu Šobiću, dok će takođe u ‘Zahumlju’ tamburaški orkestar ‘Žice iz ravnice’ zatvoriti festival”, kazala je Kristina Radović iz JU “Zahumlje”. Doprinos održavanju Boe-

me festa svake gdoine daje i Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis, koji se zajedno sa ostalim partnerima, kako kaže direktor te institucije Ratko Bataković, trude da festival počiva na snazi nikšićkih legendi i valorizaciji nematerijalnih vrjednosti grada. M.R.

kultura

PETAK, 13. 12. 2019.

PROGLAŠEN DOBITNIK KNJIŽEVNE NAGRADE ª ZAIM AZEMOVIĆº

Đorđe Šćepović nagrađen za knjigu priča “Gozba” Crnogorski pisac Đorđe Šćepović dobitnik je nagrade “Zaim Azemović” Centra za kulturu Rožaje, za knjigu priča “Gozba”. Talentovani Đorđe Šćepović napisao je izvanrednu knjigu priča “Gozba”, koja se može smatrati jednim od boljih proznih ostvarenja objavljenih posljednjih godina u Crnoj Gori, ističe se u obrazloženju žirija. “Ovu prozu odlikuje snažna potreba za društvenim angažmanom. Većina priča u ovoj knjizi preispituju problematiku političke stvarnosti savremenog

društva, uvijek baveći se pojedincem u univerzalnom smislu. Osim toga, ova proza nastoji i da ukaže na probleme kulturne politike, što nije dovoljno česta tema u savremenoj književnosti, čak ni u onoj za koju je angažovanost i kritika društva primarna tema. Ovakav angažman prozne knjige ‘Gozba’ na tragu je humanih ideja za koje se tokom života i književnog rada zalagao Zaim Azemović”, stoji u obrazloženju. Tročlani žiri u sastavu profesor Agim Ljajić, pjesnik Enver Muratović i

doc. dr Nadija Rebronja, razmatrao je knjige prispjele na konkurs i u najuži izbor uvrstio roman “Čekajući Turke” Zehnije Bulića, knjigu pjesama “Nestorov pehar” Asmira Kujovića i knjigu priča “Gozba” Đorđa Šćepovića. Šćepović je do sada objavio knjige poezije: “Provincije spasa” (2004), “Molitva za Judu” (2004), “Par riječi o strahu” (2005), “Apostol iz bloka A” (2006), “Triput reci metropola i nahrani ptice slovima” (2009), “Dok crtah mapu svojih putovanja” (2016), “Prije objave” (2017)

i “Doba” (2018). Zastupljen je u više zbornika i panorama poezije. Poezija mu je prevođena na engleski, mađarski i slovenački jezik. Jedan je od osnivača i urednika časopisa za književnost i kulturu “Script”. Živi u Podgorici. Podsjećanja radi, na-

grada Zaim Azemović dodjeljuje se svake godine za književno djelo, koje je objavljeno između dva konkursa, a koje se sadržajem odlikuje revitalizacijom i očuvanjem kulture i duhovnosti ovih prostora, čime se i bavio književnik čije ime nosi ova nagrada. M.Rog.

CRNOGORsKE VAJARKE NA GRuPNOJ IZLOŽBI u BEOGRADu

Kažić i Prelević meĐu 22 umjetniKa reGiona Povodom 25 godina Galerije SULUJ u Beogradu otvorena je grupna izložba prema autorskoj koncepciji istoričarki umjetnosti Ivone Rajačić-Barandovski i Mirjane Bajić. Postavku sačinjavaju djela 22 autora sa područja svih

Rad Vane Prelević

FOTOGRAFIJE u NACIONALNOM TEATRu Rad Nade Kažić disciplina vizuelnih umjetnosti (slikarstvo, crtež, skulptura, fotografija, grafika, miks - media) sa po jednim aktuelnim djelom. Među izabranim autorima su i vajarke iz Crne Gore Nada Kažić i Vana Prelević. “Djela vajarki iz Crne Gore, Nade Kažić i Vane Prelević pokazuje evoluciju od složenih narativa – instalacija i skulptura stilistike visoke moderne do ready-made, sofisticirane upotrebe neumjetničkih materijala i objekata, postavke u pejzažu, oblika land art arta koji referiraju ka uskrsnuću u strukturi složenih sadržaja”, zapisala je u uvodnom tekstu za katalog Mirjana Bajić. Postavka će biti otvorena do sjutra, a zatim se seli u kragujevačku galeriju “Mostovi Balkana” gdje će biti otvorena od 24. decembra do 24. januara. M.Rog.

Od zlOčina kulture dO kulture zlOčina Izložba fotografija “Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina”, autora Hrvoja Polana, otvorena je u Crnogorskom narodnom pozorištu u sklopu X jubilarnog Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ. Izložene fotografije nastale su kao dio istraživanja čiji je rezultat foto-monografija “Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina”, koju uz Polana potpisuju pisac i novinar Viktor Ivančić i novinar Nemanja Stjepanović, u izdanju organizacije forumZFD Beograd. “Ovakve izložbe su tu da podsjete na neprijatnu istinu i da pomognu da nam loše stvari iz prošlosti ne ponove. Ukazujući da se na ne-

kom lokalitetu kulture desio zločin, mi nećemo umanjiti značaj tog lokaliteta u smislu kulturno-turističke valorizacije, a dodatno ćemo doprinijeti izgradnji kulture sjećanja”, naglasio je na otvaranju Miloš Vukanović, istoričar i savjetnik u CGO-u. Izložba je nastala u produkciji organizacija forumZFD Beograd i PAX Holandija, a podgorička postavka je rezultat saradnje Centra za građansko obrazovanje i forumZFD-a. Ranije je postavljena u Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Rijeci, Prijedoru, Šibeniku i Haagu, dok je Porečki Annale predstavio četiri odabrane fotografije kao dio kolektivne izložbe. R.K.

PETAK, 13. 12. 2019.

kultura

ª TRI SESTREº BRANISLAVA MIĆUNOVIĆA PREMIJERNO U zETSkOM dOMU

čovjek danas ima sve manje izbora

Čehov u ovoj predstavi govori o nevolji, ali ono što se jasno čita jeste i to da ljudi nisu našli svoj put. Da, čovjeka koče okolnosti, izbora je sve manje, ali ako se, baš kao Čehovljevi junaci, on preda malodušnosti, proći će trenutak, proći će mu život. “Odazvao sam se pozivu Zetskog doma zato što mislim da posljednjih godina vrijedno i lijepo rade, da su valjano prisutni na međunarodnoj sceni, da su u dobrim koprodukcijama i da je Zetski dom ozbiljno internacionalizovao svoju poziciju. U godinama u kojima nisam bio u teatru, radio sam na mojim projektima i jedan od njih je ‘Tri sestre’, Antona Pavloviča Čehova. Nekoliko godina me progoni jedna rediteljska ideja - da čovjek danas ima sve manje izbora. Tako sam i došao do idealnog komada koji razmatra tu temu ‘Tri sestre’, kazao je reditelj Branislav Mićunović.

■ LIČNE LJUDSKE AGONIJE

Ova predstava govori o ličnim ljudskim agonijama. Baš kako kaže Stela Mišković, dramaturškinja u predstavi - “Sve je lično. Sve je iz nutrine bića. Što je to propuštena životna prilika? Slika stvarnosti. Istina bez uljepšavanja. Sve ono što boli”. Tok misli, razgovor sa samim sobom, ono je zbog čega je Čehov tako veliki. Tok misli svakog čovjeka je najsurovija i najistinitija priča. “Govorimo o ljudima koji su u ovakvom svijetu i ovakvom društvu jednostavno lišeni izbora i neminovnosti, kakva god ona bila, jedino je što im preostaje. Ti ljudi su pravi Čehovljevi junaci koji se guše u sopstvenom beznađu. U tom smislu, slijedeći naš, odnosno rediteljski put Branislava Mićunovića, od četiri čina napravila sam jedan i interno smo ga nazvali ‘Po-

sljednja noć’. Kod nas se sve dešava u toj jednoj noći od sumraka do svitanja, i u njoj je sve moguće, odnosno u njoj je jedino moguće da se nešto desi, a to nešto, kada su naši likovi u pitanju, mora biti sve i odmah. Ono što je važno, to je da smo i pored velike dramaturške intervencije ostali vjerni Čehovu, od prve do posljednje scene, zahvaljujući odličnoj režiji i sjajnim glumcima, kao i cijelom timu ove kuće”, rekla je Mišković. Podjelu čine: Pavle Prelević, Nada Vukčević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Ana Vučković, Jelena Laban, Aleksandar Radulović, Srđan Grahovac, Omar Bajramspahić, Vule Marković, Dejan Ivanić i Stevan Vuković. Glumačka ekipa saglasna je u tome da rad na ovoj predstavi predstavlja jednu od onih prilika koje mijenjaju glumca, mijenjaju ga lično i direktno i kao čovje-

ka. Isto tako, uvjereni su da su težak i odgovoran zadatak uspjeli proživjeti i donijeti na scenu valjano zahvaljujući vještom reditelju. Takođe, sigurni su i u to - ovo nije predstava koja budi ravnodušnost.

■ JAKO LIJEPA IGRA “Ovo je bila jedna jako lijepa igra. Kada radim, želim baš to. Za ovu ulogu Nataše potrebno je životno iskustvo, to je ono što ti daje boju, ukus, sokove. Čehov je uvijek izazov, shvatili smo to još kada smo se susreli sa njim na akademiji, sa prirodama i boli njegovih likova. On opisuje našu unutrašnjost na jako suptilan način i jako ga je teško prenijeti. Čehov je krvav na svoj način. Ono što je u ovom procesu bilo lijepo jeste da smo likove učinili svojima, da su postali dio nas, da krvare, da pričaju o našoj unutrašnjosti, a da nemaju kontekst pre-

pričavanja, već da bude to stav”, zaključila je glumica Nada Vukčević. Djeluje teško igrati Čehova, ali kada duboko zađete u djelo, tada vidite beznađe, pojasnio je Pavle Prelević.

■ ČEHOV JE PISAC BEZNAĐA

Foto: Duško Miljanić

“Čehov je bio pisac beznađa. Ti njegovi obični ljudi sanjaju o nečem velikom, da imaju važnost, a potom shvate. Nije to ni pesimizam, to je samo surova realnost. Kada se bavite ovim djelom, shvatite. Vidjećemo kako će reagovati publika. Naučio sam mnogo, imam čast da igram sa glumcima koje sam kao dijete gledao. Ni iz jednog rada ne izlaziš isti. Ovo je bitan proces za mene, kao čovjeka i kao glumca”, rekao je Prelević. “Velika je odgovornost raditi Čehova. To je vječna tema - nedostatak izbora, koliko smo svjesni sebe i drugih”, kazala je glumica Jelena Laban. Njena koleginica Julija Milačić, istakla je da je rad sa profesorom Mićunovićem, koji se vratio nakon mnogo godina, velika čast. “On ne ostavlja u nijednom trenutku da plutamo po površini, traži da idemo dublje, da se ne oslanjamo na prvu loptu tih karaktera. Zahtijeva da shvatimo šta su zaista njihove patnje, to jesu tri nesretna života, ali nesreća može imati različite oblike. Vjerujem u to da ovakav proces učini da rastete, gdje svaki korak mora biti opravdan. Ovdje smo imali prije svega istraživanje i posvećenost”, rekla je Milačić. Podsjećanja radi, ova predstava se realizuje u okviru interregionalnog projekta ADNICH (IPA CBC Italija-Albanija-Montenegro). M.Rog.

drugi pišu

PETAK, 13. 12. 2019.

Kad je evropa bila na ivici atomsKog rata P

četiri decenije od usvajanja strategije nato-a dvostruki zaključak

rije četiri decenije je NATO donio takozvani Dvostruki zaključak: pregovori sa Moskvom, ali i prijetnja raspoređivanjem nuklearnog oružja, ukoliko Sovjeti ne povuku svoje. Na kraju su Sovjeti poklekli u trci u naroužavanju.

Sedamdesete godine: već decenijama su se NATO i Varšavski pakt međusobno vrebali, Zapad i Istok su bili u Hladnom ratu. Ipak odjednom se učinilo da je nastupila faza opuštanja. Više od 35 država, među kojima SAD i Sovjetski Savez, se 21. jula 1975. godine u Helsinkiju obavezalo na dvogodišnje pregovore o nepovrijedivosti granica i mirnom rješavanju sporova. Potpisivanje

završnog dokumenta Konferencije o bezbjednosti i saradnji u Evropi probudilo je velike nade. Ipak, trka u naoružavanju između dva bloka nije se time završila. Sovjetski Savez je 1977. iznenadio Zapad nuklearnim programom. SSSR je modernizirao rakete srednjeg dometa u Istočnoj Evropi i uveo dvadesetu generaciju SS-projektila (zemlja-zemlja).

■ Kao osamdeset

bombi iz Hirošime

Projektil koji su Rusi nazvali „pionir-raketa“ slovila je kao najopasnija nuklearna raketa srednjeg dometa u Evropi. Opremljena sa tri bojeve glave raspolagala je sa 80 puta više razorne snage od bombe koja je ispaljena na Hirošimu. Montirana na kamione, spremna je na lansiranje u nekoliko minuta, a imala je domet od 5.000 kilometara. Bila je to noćna mora za oružane snage na Zapadu. I početak novog ledenog doba u Hladnom ratu. Tadašnji njemački kancelar Helmut

Šmit je smatrao da je strateška ravnoteža u Evropi poremećena i da je Zapadna Njemačka ugrožena. „Strahovao sam da bi to jednog dana (...) moglo postati sredstvo za pritisak na Njemačku. Rakete su bile u suštini usmjerene ka Njemačkoj“, rekao je Šmit kasnije u jednom intervjuu. Kancelar je 1977. u govoru u londonskom Institutu za strateške studije predložio dodatno naoružavanje Zapada raketama srednjeg dometa. Tražio je da NATO rasporedi rakete baš u njegovoj zemlji.

■ NaoružavaNje zapada

Dvije godine kasnije NATO je formulisao odgovor: Prije tačno četiri decenije, 12. decembra 1979, NATO je u Briselu donio takozvani Dvostruki zaključak. „Dvostruki“ jer predviđa sa jedne strane pregovore sa Moskvom, ali sa druge i prijetnju: Ako Sovjeti ne uklone svoje projektile, onda će SAD kroz četiri godine – krajem 1983. – takođe rasporediti nuklearne rakete srednjeg dome-

ta u Evropi. Bila je to igra s vatrom. Sovjetski Savez nije dozvolio da bude prisiljen na pregovore. Samo nekoliko dana kasnije, 24. decembra 1979. godine, sovjetske trupe su zauzele Avganistan. Frontovi su se zaoštrili, Varšavski pakt i NATO su nastavili naoružavanje. Kao reakcija na eskalaciju, stotine hiljada ljudi je u Zapadnoj Njemačkoj izašlo na ulice. U Istočnoj Njemačkoj su takođe izbili protesti. Demonstranti u obje Nemačke su bili mišljenja da, ako spriječe stacioniranje američkih raketa, onda istovremeno sprečavaju ne samo dalju trku u naoružavanju, već i moguće izbijanje rata, objašnjava istoričar Manfred Gertemaker.

■ KaNcelar Kol

preuzima šmitovu strategiju

Mirovni pokret je postao politički faktor moći, tu je rođena stranka Zelenih, koji 1983. ulaze u Bundestag. Njihov neprijatelj je prije svih bio američki predsjednik Ro-

PETAK, 13. 12. 2019.

nald Regan, izabran 1981. godine, koji se očito manje interesovao za pregovore, a više za naoružavanje. Helmut Šmit je takođe bio pod pritiskom u okviru svoje Socijaldemokratske partije. Djelom zbog socijalne i ekonomske politike, a djelom jer su u stranci sumnjali da je Dvostruki zaključak pravo rješe-

nje. Šmitu je izglasano nepovjerenje 1982. i tada počinje era demohrišćanskog kancelara Helmuta Kola. Kol je nastavio raniju Šmitovu politiku i novembra 1983. je Bundestag glasao za stacioniranje američkih raketa srednjeg dometa. Nuklearne rakete tipa Peršing II i krstareće rakete su raspoređene u

Njemačkoj. Horst Telčik, tadašnji šef kancelarskog kabineta, kaže: „Kada je Kol postao kancelar, mi smo gotovo bili na vrhuncu Hladnog rata. 1983. godine smo imali do 500.000 demonstranata na ulicama. Bio je to takozvani mirovni pokret. Danas znamo da su ga finansirali i ljudstvom podržavali i KGB i Štazi.“ Ipak, Helmut Kol je, kako kaže Telčik, uvijek smatrao da je Šmitova pozicija ispravna: „Sovjetske rakete će nestati samo ako se budemo držali ove alternative: ako se ti ne razoružaš, mi ćemo se naoružati.“

■ IzdacI za oruž-

je preopterećuju sovjetsku ekonomIju

Onda je 1985. došlo do istorijske prekretnice. Mihael Gorbačov je preuzeo vlast u SSSR. Kremlj se otvara za reforme. Razoružavanje Sovjeta bilo je iznuđeno – veliki porast troškova vojnog aparata prisiljava Gorbačova na reformske planove. Ekonomski jak kapitalistički Zapad je jednostavno oborio na koljena socijalistički Istok. Već u

drugi pišu

godini kada Gorbačov dolazi na vlast počinju pregovori. U decembru 1987. godine su se obje strane obavezale na uništavanje svih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara. Zatim je 1991. godine je uslijedio Ugovor Start o ograničavanju raketa dugog dometa. Prema mišljenju tadašnjeg ministra spoljnih poslova Njemačke, HansDitriha Genšera, Dvostruki zaključak NATO bio je inicijalna kapisla za smirivanje tenzija: „Rezultat Dvostrukog zaključka je bio ono što smo uvijek obećavali, naime, da neće biti samo manje takvih

raketa, već da ih uopšte neće biti.“ A danas? Zeleni, koji su nastali iz mirovnog pokreta, odavno su se etablirali kao snaga njemačke politike. Hladni rat je na putu povratka, Ugovor o razoružanju potpisan 1987. godine prošlog avgusta je stavljen van snage. U Njemačkoj su na vojnom aerodromu Bihel i dalje stacionirane nuklearne bojeve glave. Četiri decenije nakon Dvostrukog zaključka NATO čovječanstvo je još uvijek daleko od svijeta bez nuklearnog naoružanja. (Dojče vele)

ZABAVA

PETAK, 13. 12. 2019.

FORBS LISTA MUZIČARA U 2019.

Metallica čuva čast rokera Bliži se kraj godine, a ovo je vrijeme kada izlazi zvanična Forbsova lista muzičara sa najvećim zaradama u toku godine. Godišnji izveštaji vodećih medijskih kompanija kažu da je Tejlor Svift najplaćenija muzička zvijezda u 2019. godini, a na samom vrhu liste je zahvaljujući 185 miliona američkih dolara koje je stavila u džep. Rijane nema u Top 10, ali zato jeste zauzela 11. mjesto sa 62 miliona američkih dolara u ovogodišnjoj kasi. Tejlor Svift prvo mjesto osvoji-

la je, između ostalog, zbog uspješne turneje. Za petama joj je Kanje Vest kojem su veliki dio zarade donijele reklame za popularni brend patika, kog slijede Ed Šoran, The Eagles i Elton Džon koji je ove godine dovršio trogodišnju oproštajnu turneju. Zanimljivo je da šesto mjesto dijele Bijonse i Džej Z sa jednakom zaradom, a čak da im se prihodi saberu i dalje ne bi prestigli Tejlor. Zvijezde su se ove godine složile i Drejku i Didiju, a deseto mjesto zauzela je legendarna Metallica.

PODGORIČKA NOĆ VEČERAS NA GLAVNOM GRADSKOM TRGU, MUZIČARI PORUČUJU:

LIJEPO JE ŠTO IMAMO PRILIKU DA ZAJEDNO POŠALJEMO SNAŽNU PORUKU

⌦ Filip Jovović Proslava 75 godina od oslobođenja Podgorice biće upriličena večeras na glavnom gradskom trgu manifestacijom “Podgorička noć”, koja će prvi put biti organizovana na otvorenom u okviru Podgoričkog prazničnog pazara, sa početkom u 20 sati. U muzičkom dijelu programa nastupiće Šukrija Žuti Serhatlić, Danijel Alibabić, Bojan Delić, Bojan Marović, Rajo Simonović, dok će regionalna podrška biti Mostar Sevdah Reunion i Ana Štajdohar sa bendom. Ovo je, nažalost, jedna od rijetkih prilika da se čuje i glas domaćih izvođača na gradskim trgovima, a

prema riječima Alibabića - ovaj događaj bi mogao biti primjer drugim opštinama. “Vidjećemo kako će u petak veče publika reagovati, tj. kakav će biti odziv, ali po onome što sam primijetio, vrlo vjerovatno je da će trg biti ispunjen. I neka to bude lekcija svim opštinama u Crnoj Gori, Podgorici svaka čast što je došla na ovu ideju. Smatram da domaće izvođače treba stimulisati jer smo stavljeni po strani, na svim trgovima nastupaju kolege sa strane i nema ništa protiv toga, ali vjerujem da postoje naši izvođači koji imaju šta da pokažu - pa i da posto-

ji publika koja želi da ih čuje, te tome treba posvetiti više pažnje u narednom periodu”, misli podgorički pjevač, dok njegov kolega Bojan Marović, sa kojim će dijeliti binu večeras i izvesti jednu od pjesama koju su snimili zajedno, smatra da svaki nastup posvećen rodnom gradu treba da predstavlja čast za muzičara. “Uvijek sam počastvovan kada me moj rodni grad pozove. Ovdje u Beogradu ljudi misle da je uvredljivo kad me zovu ‘Cikota’, jer im je neko tako objasnio, a ja se time baš ponosim nikada se ne bih odrekao mog grada, mog fudbalskog kluba i plavo-bijele boje. Biti navijač Budućnosti među Delijama i Grobarima ima posebnu

draž”, istakao je muzičar koji je nominovan za MAC nagradu za pjesmu godine i otkrio kako će izgledati večerašnji zajednički nastup. “Moram priznati da mi je naročito drago što nastupamo nas četvorica i što ćemo izvesti Zekovu pjesmu posvećenu Kseniji Cicvarić i Podgorici “Ništa mi nije kao ti”, koju smo zajedno snimili. Posebno mi je milo što ću dijeliti binu sa čovjekom uz koga sam napravio prve muzičke korake Šukrijom Žutim Serhatlićem. Lijepo kad se kolege okupe sa istim ciljem i šalju poruku kroz muziku. Vidim da ekipa koja organizuje Podgoričku noć i pazar ima veoma puno energije i ideja, pa se i nadam

PETAK, 13. 12. 2019.

ZABAVA

DOBIO IDEJU NA VEČERI SA UMOM TURMAN

TARANTINO NAJAVIO KILL BILL 3 Američki reditelj Kventin Tarantino rekao je za Foks Njuz da je ideju da snimi treći nastavak filma “Kill Bill” dobio tokom nedavne večere sa glumicom Umom Turman. Tarantino je u intervjuu demantovao sam sebe, odnosno prethodnu najavu da će se povući, najavljujući da će i dalje režirati. On je rekao da planira da “Kill Bill 3” bude snimljen u naredne tri godine. “Sjedio sam sa Umom Turman u jednom japanskom restoranu i do-

Turman i Tarantino

bio sam ideju šta bih mogao da napravim u trećem dijelu. Moram samo da pronađem dobre detalje za priču, taj lik to zaslužuje”, kazao je. Tarantino je precizirao i da prije “Kill Bill 3” neće raditi na drugim filmovima. S obzirom na to da je “Bilo jednom u Holivudu” bio deveti film Kventina Tarantina i da je deseti trebalo da zaključi jednu od najboljih rediteljskih karijera novijeg vremena, sve su prilike da ova objava definitivno narušava planove svjetski poznatog režisera. Fi.J. Foto: Fb Podgorički pazar

Delić, Alibabić, Simonović i Marović zajedno na podgoričkom trgu

Trgu nezavisnosti udahnut novi život novogodišnjim pazarom

da će sve potrajati i postati lijepa tradicija na otvorenom”, nadanja su podgoričkog muzičara sa stalnom adresom u Beogradu. Bojan Delić, koji će za novogodišnje praznike nastupiti u kolašinskom ho-

VIDJEĆEMO KAKO ĆE U PETAK VEČE PUBLIKA REAGOVATI, TJ. KAKAV ĆE BITI ODZIV, ALI PO ONOME ŠTO SAM PRIMIJETIO, VRLO VJEROVATNO JE DA ĆE TRG BITI ISPUNJEN. I NEKA TO BUDE LEKCIJA SVIM OPŠTINAMA U CRNOJ GORI, PODGORICI SVAKA ČAST ŠTO JE DOŠLA NA OVU IDEJU

telu “Bjanka”, kaže da je odličan potez što je Podgorička noć izmještena na otvoren prostor. “Radujem se što ćemo zajedno nastupiti nas četvorica, koji smo djeca Podgorice. Koliko volim rodni grad govori i moja pjesma o njemu, tako da mi je svakako velika čast što ću nastupiti na Podgoričkoj noći. Mislim da je ideja o izmještanju na otvoreno stvarno dobra, jer će veći broj ljudi nego inače moći da prisustvuje, koncert na zatvorenom se uvijek može napraviti. Centar Podgorice sada izgleda kao većina evropskih metropola, pa će u toj novogodišnjoj atmosferi biti još bolji duh muzičke proslave rođendana našeg grada”, zaključio je Delić.

Marović

ZABAVA

PETAK, 13. 12. 2019.

PRIZNANJE KOVAČEVIĆU ZA DOPRINOS HRVATSKOJ MUZICI

Foto: Dobrilo Malidžan

SLATKE SU SVE NAGRADE KAD NJIMA TJERAŠ GODINE

Sa jučerašnje dodjele nagrade Slobodanu Kovačeviću

⌦ Danilo Brajković Nije tajna da Hrvatska već decenijama cijeni lik i djelo Slobodana Kovačevića, a od juče tome svjedoči i zvaničan trag. U Multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, Zoran Škugor, cijenjeni hrvatski muzički producent, u ime Internacionalnog instituta “Artist On Globe”, čiji je jedan od osnivača, našem istaknutom kompozitoru i kantautoru uručio je nagradu za doprinos hrvatskoj pop i zabavnoj muzici. Mada je “Artist On Globe” prvobitno dodjeljivao nagrade za najbolje koncerte klasične muzike u Hrvatskoj, objasnio je Škugor, Kovačevićevo višedecenijsko djelovanje i presedan sa ljetošnjeg koncerta nekoliko klapa na zagrebačkoj Šalati motivisali su ga da razmisli i o “rađanju” nove kategorije.

■ VANVREMENSKI SLOBOV OPUS

“U junu je bio koncert najveće četiri klape u Hrvatskoj i pozvali su me da budem njihov gost. Desio se presedan, kako to obično i biva kada ne izostanu gromoglasne ovacije na koncertu. Odnosno, sve

Narodnjaci, Meri, Porin i Slobo Zanimljiva anegdota krasi karijere Kovačevića, Škugora i Cetinić. Naime, Meri je prije desetak godina predložila Škugoru da snime nešto novo, a pošto je muzički producent zaključio da bi se, s obzirom na veliki priliv takozvanih narodnjaka u Hrvatskoj, trebalo okrenuti prošlosti, počeli su da preslušavaju arhivske snimke. I došli do Porina, uz pomoć Kovačevića. “Predložio sam da njene stare i najveće hitove grupe Mo-

re snimimo u novom ruhu. Čuo sam neobjavljeni snimak sa njenog ranijeg koncerta u splitskom Hrvatskom narodnom pozorištu. Rekao sam joj - Meri, odaberimo 11 pjesama za album, prijavimo ga za nagradu Porin. Ako ga ne dobiješ - prestaću da se bavim muzikom. Poslušala me je i dobila Porin za album godine. Na tom albumu 60 odsto materijala potpisuje Slobo”, podsjetio je Škugor.

četiri klape su se na kraju pojavile na bini, kako bi članovi zahvalili na podršci i poklonili se publici. Mučilo me je šta će to zajedno izvesti, a da se niko ne naljuti jer pjevaju tuđu pjesmu. Otpjevali su Slobovu ‘Konobu’. U tom momentu, palo mi je na pamet da se nagrada posveti pop, zabavnoj, rokenrol sceni u Hrvatskoj. Poslao sam Slobu snimak da vidi kako i nakon 30 godina njegova pjesma živi. Tvrdim da prije grupe More nismo imali takav bend, a nemamo ga ni danas. U grupi su karijeru napravili Oliver Dragojević, Meri Cetinić, Doris Dragović, a sa njima je

Slobo počeo, dok sam ih kasnijim radom doveo do visina”, istakao je Škugor, dodajući da u Podgoricu nakon 30 godina nije došao samo kako bi Kovačeviću uručio priznanje, već i da bi nastavili saradnju, prekinutu nakon rata, a priznaje da ga je veoma obradovala vijest da će Kovačević biti jedan od autora na novom albumu legendarnog Miša Kovača. “Oko 20-30 godina Sloba nije bilo na hrvatskoj sceni i može biti veliko osvježenje. Nije potrošen kao autor, drugi su to radili kao u fabrici, a pred njim je veliki prostor. Stvorio je pjesme koje traju po 30 go-

dina. Trajaće i sljedećih 200300 godina”, vjeruje Škugor.

■ ČAST, ZADOVOLJSTVO, OBAVEZA

Na krilima Lutalica, Pro artea, Indexa, grupe More i mnogih drugih poduhvata Kovačević je ujedinio bivšu Jugoslaviju na muzičkom planu i autorski značajno doprinio unapređenju muzičkog stvaralaštva i u Crnoj Gori i u regionu. Novo priznanje, uz osmijeh će nagrađeni, istovremeno prija i upozorava, o čemu govori i pjesma koju će jednog dana objaviti. “Hvala što pratite ovu moju realnost, slatku i dragu. Nagrade su prijatne, ali kod njih postoji mala zamka. One obavezno dolaze s godinama. S jedne strane, odgovara mi to što dobijam nagrade, a ovo s

SARADNJA

Darko Capo, hrvatski pjevač koji sarađuje sa Škugorom, prisustvovao je jučerašnjem uručenju nagrade jer želi da Kovačević u narednom periodu bude zastupljen kao autor na njegovom albumu

godinama mi, opet, nešto nije baš po volji. Ta pjesma koju nisam još objavio govori baš o godinama, prolaznosti. Između ostalog, kaže vaš Slobo: ‘Hoće da me stignu godine, ja im ne dam i tjeram ih od sebe, pustite me godine dok još žene vole me i malo me zaobiđite’... Zorana znam dugo, ali nadam se da nagrada nije zbog poznanstva, već zbog djela koje sam ostavio iza sebe u Hrvatskoj. Svakako, izuzetno je ovo priznanje. Čast mi je i zadovoljstvo, ali i obaveza da i dalje radim i sigurno ću to učiniti. Imam dosta toga pripremljenog. Na čekanju je. Kada će biti objavljeno - ne znam, ali nadam se - brzo”, obećava Kovačević. U Crnoj Gori se, nažalost, još od gašenja Montefona domaćim muzičarima ne dodjeljuju priznanja, tako da naši aduti, tim povodom, uglavnom osluškuju vijesti iz regiona. Kovaćević se nada da će i tome uskoro doći kraj. “Daj Bože, nadam se. Izgubio se Montefon negdje, na žalost svih nas u svijetu muzike. Nadam se da će biti dovoljno istomišljenika i ljudi sa emocijom, koji će podržati ideju da da se to obnovi - i ne samo Montefon, već još mnogo toga, jer mladi to zaslužuju”, zaključuje Kovačević.

PETAK, 13. 12. 2019.

ishrana

pozitivno utiču na našu mentalnu funkciju

Zdrava masna hrana

Tačno je da bismo masnu i nezdravu hranu morali da izbacimo iz ishrane, ako želimo da naš organizam bude zdrav, a mi vitki, međutim, našem organizmu neophodne su zdrave omega 3 masne kisjeline, koje pozitivno utiču na našu mentalnu funkciju, kao i zdravlje kože i srca. Neophodno je da ishranu ba-

rem povremeno obogatite ovim namirnicama, kako biste u organizam unijeli zdrave masnoće, na prirodan način. 1. Crne masline Crne masline sadrže oko 90% zdravih masnoća i vlakana, pa su veoma zdrava i hranljiva namirnica. One su idealna namirnica za ishranu bogatu zdra-

vim masnoćama, sa minimalnom količinom ugljenih hidrata. 2. Avokado Gotovo sve masnoće u avokadu su mononezasićenog tipa, a one su veoma zdrave za srce. Avokado je bogat kalijumom, koji snižava visok pritisak. Bogat je B vitaminom, kao i A i E vitaminima, pa spada u

jednu od najzdravijih namirnica za naš organizam. 3. Losos Losos obiluje visokim procentom proteina i zdravih masti u sastavu, pa je poželjno uvrstiti ga u ishranu, barem jednom nedjeljno. Ako jednom nedjeljno jedete losos, smanjićete vjerovatnoću od konstantnih mikroupala i hronič-

nih oboljenja. 4. Jaja Jaja su možda i najvažnija namirnica u našoj ishrani. Bogata su mnogobrojnim vitaminima i mineralima i predstavljaju savršen obrok, koji predstavlja spoj zdravih masti i proteina. 5. Crna čokolada Jedan red crne čokolade znači dnevnu dozu potrebnih minerala, ali i šećera, pa je veoma važno da sebe svakodnevno počastite ovom zdravom poslasticom, koja blagotvorno utiče na naše pamćenje. 6. Grčki jogurt Punomasni grčki jogurt, bogat je većim procentom proteina i kalcijuma, pa je savršena zamjena običnom jogurtu. Uz to, predstavlja savršen obrok, ako mu dodate svježe voće, kašičicu meda i malo cimeta. Ovakav doručak savršeno čisti ćelije od toksina i ubrzava metabolizam. (Lepota i zdravlje.rs)

NeophodNo je da svoju ishraNu barem povremeNo obogatite ovim NamirNicama, kako biste u svoj orgaNizam uNijeli zdrave masNoće, Na prirodaN NačiN

Roditelji-djeca

Savjeti pedagoga

PETAK, 13. 12. 2019.

Kada dijete smije da ostane samo kod kuće Većina roditelja je prisiljena da zbog poslovnih obaveza već oko pete godine povremeno ostavlja djecu samu. Iako je ovo prerano i nije preporučljivo, ukoliko se pridržavate principa postepenosti, obavite odgovarajuće pripreme s djetetom, a vaše zadržavanje van kuće nije dugo... i u ovom uzrastu se može povremeno, na kraće intervale, praktikovati. Vježbajući djecu da ostaju sama u kući - u početku po nekoliko minuta, a kasnije sve duže, vi vježbate njihovu samostalnost. Osjećanje da ste im povjerili odgovornost boravka bez vašeg prisustva utiče na porast samopouzdanja i praktičnog snalaženja. Kao što je važno da naučite djecu da se samostalno igraju, samostalno vezuju pertle, samostalno peru ruke... za njihovo samopouzdanje, formiranje pravilne slike o sebi, osećanje sigurnosti - važno je i da ostaju sama u kući. Ipak, još je važnije da ne poranite s ovakvim zahtjevima. Naime, djeca predškolskog uzrasta nisu sposobna da budu sama, odnosno nije sigurno da će biti bezbjedna bez nadzora. Dijete može da ostaje samo oko desete godine, ali tek na nekoliko sati. Šta je važno da dijete zna? Naučite svoje dijete: • koga treba da pozove u slučaju opasnosti, • da umije preko telefona precizno i tačno da objasni ili izgovori svoju adresu,

• da nikog ne pušta u kuću bez vašeg dopuštenja, • da nepoznatima koji zvone na vrata ne treba da otkriva da je samo kod kuće, • kako treba da postupa u slučaju požara, • da može slobodno da vam se obrati kad god ga nešto uplaši ili se osjeća neprijatno. Postepenost je važna Priprema djeteta da ostaje u kući bez vašeg nadzora treba da počne nekoliko nedjelja prije nego što zaista odete. U predškolskom uzrastu, dijete poznaje samo “sada” i “ovdje”, pa mu se vaših deset minuta mogu činiti veoma dugim. U početku, vaši izlasci van kuće neka budu samo po nekoliko minuta - do prodavnice, ili do nekog drugog mjesta za koje dijete zna da se nalazi veoma blizu kuće. Ipak, vrijeme koje djeca provode sama ne bi trebalo da bude svakodnevno i predugo. Na taj način nećete imati kontrolu nad time šta djeca rade i čime se bave, a vrijeme da izgradite međusobno kvalitetan odnos - biće osjetno smanjeno. Suzdržite svoj strah. Pokušajte da svoje strahove držite pod kontrolom, ne dozvolite da ih dijete primijeti. Vaše emotivno stanje će se preslikati na njega, pa će i ono dijete koje je bilo spremno da ostane samo u kući prvi put, sada pokazivati otpor i strah. Kao i odrasla osoba, tako se i uplašeno dijete ponaša manje racionalno nego kada ne-

PETAK, 13. 12. 2019.

ma emociju straha, a vama je važno da se dijete, kada ostane samo u kući, ponaša upravo tako - racionalno. Kada procijenite da je dijete dovoljno veliko da ostane samo kod kuće, bitno je ispitati situaciju. Pitajte dijete sljedećih nekoliko pitanja, da biste se uvjerili može li i da li smije da ostane samo kod kuće: 1. Kako bi reagovao da neko pozvoni na vrata? 2. Šta bi učinio da uoči poplavu ili požar? 3. Da li bi li otkrio nepoznatim osobama na telefon da je sam kod kuće? 4. Kome sme da otvari vrata? 5. Kada vas treba odmah

pozvati? 6. Šta će raditi dok se roditelji ne vrate? Predlozi za zabavu Naučite svoje dijete: • koga treba da pozove u slučaju opasnosti, • da umije preko telefona precizno i tačno da objasni ili izgovori svoju adresu, • da nikog ne pušta u kuću bez vašeg dopuštenja, • da nepoznatima koji zvone na vrata ne treba da otkriva da je samo kod kuće, • kako treba da postupa u slučaju požara. Možete mu dati predlog i za male zadatke, posebno ukoliko u tim aktivnostima ono uživa (da vam nešto nacrta, na primjer).

Roditelji-djeca

Pozdrav prije odlaska Obavezno se javite prije izlaska. Ako mislite da se dijete igra i da neće primijetiti da ste vi na samo par minuta otišli do prodavnice - rizikujete mnogo. Ukoliko primijeti da vas nema, osjetiće se prevareno, nesigurno, uplašeno. Ovu traumu će dugo pamtiti, a može se dogoditi i iznenadna potpuna vezanost za vas. Zato, ma koliko dijete bilo zaigrano u svojoj sobi, uvijek mu jasno i glasno recite gdje idete i kada ćete se vratiti (na primjer: “Idem do prodavnice, vraćam se za nekoliko minuta”).

Naučite svoje dijete: • koga treba da pozove u slučaju opasnosti, • da umije preko telefona precizno i tačno da objasni ili izgovori svoju adresu, • da nikog ne pušta u kuću bez vašeg dopuštenja, • da nepoznatima koji zvone na vrata ne treba da otkriva da je samo kod kuće, • kako treba da postupa u slučaju požara

Priprema djeteta da ostaje u kući bez vašeg nadzora treba da počne nekoliko nedjelja prije nego što zaista odete. U predškolskom uzrastu, dijete poznaje samo “sada” i “ovdje”, pa mu se vaših deset minuta mogu činiti veoma dugim

Ljubav

PETAK, 13. 12. 2019.

lako ih je otkriti

ª Provaliteº nevjernika Nevjerni ljudi obično sebe smatraju vrlo inteligentnim, ali u stvari je njihovu ljubavnu vezu lako otkriti. Skriva telefon Čitav život moderne osobe smješten je u telefon. Postoje svi kontakti, fotografije i, naravno, prepiske. Kada se u istoriji poziva i ćaskanja pojavi nešto zanimljivo, osoba to pokušava da sakrije od znatiželjnih očiju. Muškarci u takvim slučajevima praktično ne puštaju telefon iz ruke i postavljaju mu novu lozinku, a kada se približite okrene telefon naopako. Ima puno posla i poslovnih putovanja Ovo je najčešći izgovor da se vrate kući nekoliko sati kasnije nego inače ili da provede slobodan dan. Njegov izgled ili odijevanje dramatično su se promijenili. Dobra vijest: on je primjetno

ljepši. Loša vest: češće od toga, to znači da on očajnički pokušava da udovolji nekome ili nastoji da udovolji nečijem ukusu. Pitanje je ko je to i zašto niste upoznati. Sve manje i manje razgovara s tobom Ako ne živite zajedno: on zove sve manje, piše i nudi sastanke. A kad nazovete - zauzet je ili uopšte nije dostupan. Ako živite zajedno: vraćajući se kući, on uopšte nije raspoložen za druženje i često se povlači sa telefonom u sobu. Suština je da on ne traži komunikaciju s vama. Seksa je sve manje i dosadan je Često muškarci izgube seksualno interesovanje za svoju djevojku ili ženu kada se na horizontu pojavi novi predmet želja. Prestali ste da se svađate Manji sukobi su sastav-

ni dio odnosa. Ako za čovjeka više nemaju takav značaj, on prestaje da ulazi u sukobe. Jednostavno nije zainteresovan. Krivi vas za sve Prepirke su postale sve kraće, ali odnosi se nisu poboljšali: on ili daje kritične primjedbe protiv vas, ili se drži sitnica. Psiholozi su pronašli objašnjenje za ovo ponašanje. Prvo, ovako izdajnik prosipa svoje nezadovoljstvo činjenicom da ste sada vi tu, a ne ona. Drugo, ljubiteljima preljuba uvijek je potreban razlog da vas se riješe: ako budete imali sreće - eksplodiraćete, vikati na njega i postojaće dobar razlog da napustite dom čitave večeri bez objašnjenja. Vaš unutrašnji glas govori da je nevjeran Ženska intuicija rijetko griješi. Vjerujte joj. (Ženskimagazin.rs)

PETAK, 13. 12. 2019.

nikako ne bi trebalo da se svađate

Ljubav

Pobijedite krizu u vezi

Kažu da su prve tri godine veze najkritičnije, ako ih “pregurate” onda vaša ljubav ima velike šanse da potraje... Prve godine i vi i partner nosite “ružičaste naočare”. Zaneseni ste i ne vidite (ili ne želite da vidite) mane jedno drugom. Kako stručnjaci kažu, druga godina je najkritičnija, a situacije koje najčešće izazivaju rasprave su porodica, prijatelji (slobodno vrije) i kućni poslovi. Evo oko čega nikako ne bi trebalo da se svađate ako želite da iz dru-

ge, burne godine, upolovite u treću, “mirnu luku”. Porodica Koliko god da se vaš partner žali na svoju porodicu, upamtite da vi to ne smijete da radite. Njegovo je pravo (na kraju krajeva, tako pokazuje i da ste mu bliski), da vam se požali na svoje najbliskije. To ne znači da mu neće smetati kad vi učinite isto. I njemu se sigurno nešto ne dopada kod vaše familije i vama bi takođe zasmetalo kad bi ih pred vama

kritikovao. Prijatelji i slobodno vrijeme Faza zanosa, kada ste svaki slobodni trenutak provodili zajedno, završena je. Sasvim je logično što on (a i vi) želi da malo više vremena provodi sa svojim prijateljima, da sluša nečije tuđe priče, učestvuje u aktivnostima koje je zapustio. To što ima potrebu da se viđa s prijateljima ne znači da vas manje voli. Kućni poslovi Ovo je jedan od najčešćih razloga rasprava među parovima koji žive zajedno. Žene imaju običaj da dugo “žmure” na razbacane čarape na podu, bačene majice na stolice i prljave šolje rasprostranjene svuda po stanu. Ako ste to “gutale” u početku, ne možete odmah da podvučete crtu i zahtijevate da promijeni svoje navike. Najbolje rješenje jeste da ga zamolite. Bez svađa, bez prebacivanje, samo mu recite da bi vam značilo kada bi malo više pažnje posvetio tim sitnicama. (Mondo.rs)

ENIGMATIKA

PETAK, 13. 12. 2019.

FOTO UBOD

Neko ne voli fudbal

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

“Sneg je opet, Belkana...”

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3147

2015-05-26

2 4

3 9

2015-05-27

Medium level

Sudoku puzzle No. 3469 2016-04-12 6

1Puzzle 5 2 solution: 8 3 9

9 3 6

8 3 7

4 5

7 2

9 4

3 1

4 3 9 1 7 6 8 5 2 Sudoku puzzle No. 3470 2016-04-13

8 4

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3148

3 4 8 2 9 5 1 7 www.sudokukingdom.com

Medium level

Play sudoku online at:

2 6

PETAK, 13. 12. 2019.

Word Search Puzzle #W293IJ

Batch

Batch Botch Botch Brawl Brawl Cavort Cavort Chapping Chapping Compiled Dainties Compiled Debits Dainties Design Epitaphs Debits Fibbed Design Fuses Grilled Epitaphs Handed Fibbed Fuses

Grilled

Roads

Tortures

Handed Hikers

Saver

Unseen

Hoses Highest Ignites Hikers Ignore Hoses Issues Megaton Ignites Outward Ignore Pleasant Puffs Issues Roads Megaton Saver Series Outward Singe

Skulk Spaces Spill Series Strands Singe Swill Skulk Swindles Spaces Tallow Tasks Spill Tortures Strands Unseen Voids Swill Votes Swindles Wises Zeal

Puffs

Tasks

Highest

Pleasant

Voids

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Očekuje vas prilika da nađete posao koji će odgovarati zahtjevima koje imate na ovom polju. Ukoliko vam se dopada osoba koju ste nedavno upoznali, imaćete uskoro šansu za promjene.

BIK Finansijska situacija vam predstavlja problem. Radite na tome da stabilizujete svoje prihode. Niste spremni za veće planove sa trenutnim partnerom. Moguće je da na neki način izbjegavate ozbiljnu vezu.

BLIZANCI Pred vama je period prilagođavanja kad je u pitanju novo radno mjesto. Ne snalazite se uvijek baš najbolje. Ukoliko ste u braku, možete da očekujete malo teži period, u kojem će biti neslaganja.

VAGA Poslovni partner će pokazati da se ne slaže sasvim sa vašim planovima za nove poslovne projekte. Zanimljiv dan vas očekuje, pogotovo ako ste slobodni. Imaćete novu priliku za flert.

ŠKORPIJA Novi problemi na poslovnom polju polako kucaju na vaša vrata. Očekuje vas period u kojem će vam biti potrebno strpljenje. Možete da očekujete da će na polju ljubavi biti novih dešavanja.

STRIJELAC Sreća je na vašoj strani i lako rešavate probleme koje ste imali u prethodnom periodu. Želite da napravite promjene kada je u pitanju ljubavni život. Monotonija vam nimalo ne odgovara.

Votes Wises Zealous

Tallow

RAK Današnji dan vam donosi manja otežanja i komplikacije kada je u pitanju vaše posao. Osoba do koje vam je stalo još uvijek je distancirana prema vama, zbog čega sumnjate u sebe.

JARAC Ukoliko se bavite privatnim poslom, neće vam biti lako da stabilizujete stanje na ovom polju. Želite da razgovarate sa voljenom osobom, koja uporno izbjegava temu vezanu za zajedničku budućnost.

REBUS

U narednom periodu ćete imati jako važna dešavanja na poslovnom polju, pa se potrudite da budete u toku. Ako ste u braku, možete da očekujete da ćete imati dobru komunikaciju sa partnerom.

DJEVICA Donijeli ste novu odluku po pitanju posla, ali možete da naiđete na manje neodobravanje od nadređenih. Dopada vam se osoba koja bi mogla da bude zauzeta ili je prati loš glas.

Rješenje iz prethodnog broja: Petle voli koka

VODOLIJA Možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite pozitivne promjene na polju posla, na svoju inicijativu. Možete da se nadate susretu sa bivšim partnerom, do kojeg vam je i dalje stalo na neki način.

RIBE Zabrinuti ste zbog nekih glasina koje kruže na vašem poslu. Moguće je da vas sada mnogo toga opterećuje. Emotivna kriza bi polako mogla da nastupi između vas i osobe do koje vam je stalo.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PETAK, 13. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 70 m2, Donja Brezna - selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: 067/898-614

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 13. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 13. 12. 2019.

DA LI STE ZNALI

Stevan Jovetić je konačno počeo da radi punim intenzitetom. Kako je saopštio Monako, crnogorski kapiten se priključio saigračima i trenira bez problema. Time je završen proces oporavka od teške povrede koju je Joveta doživio u aprilu, kada je drugi put u karijeri pokidao ligamente koljena.

Minamino od 1. januara na Enfildu Liverpul je u utorak veče srušio snove Salcburga, a juče i zvanično dogovorio dolazak jednog od najboljih igrača “bikova”. Novi igrač šampiona Evrope od 1. januara će biti Takumi Minamino. Engleski mediji javljaju da je ostalo još samo da se obave ljekarski pregledi i ozvaničenje saradnje. “Redsi” će platiti izlaznu klauzula koja iznosi samo 7,5 miliona funti. Minamino je 2015. stigao u Salcburg iz Serezo Osake za milion eura. Mediji na Ostrvu su došli do saznanja da sportski direktor Liverpula Majkl Edvards i njegovi saradnici Minamina prate još od 2013. godine, a nakon šest godina odlučili su da je momenat da se japanski fudbaler preseli na Enfild.

Sutjeska će juriti Budućnost na proljeće: Darko Bulatović i Igor Ivanović u duelu

BUDUĆNOST SJAJNA U POSLJEDNJEM MJESECU, SUTJESKA I ISKRA PODIGLE RUČNU

DA LI JE DECEMBAR BIO PRESUDAN ZA TITULU?

Poslije 19 kola Telekom 1. CFL tabela je prilično jasna: Budućnost sa 41 bodom i utakmicom manje je glavni favorit za titulu, šampion Sutjeska sa 36 poena je prvi izazivač, a iznenađenje Iskra sa 32 boda može da se okrene Evropi. Međutim, ne tako davno - prije samo 14 dana - Podgoričani, Nikšićani i Danilovgrađani su imali praktično egal poziciju. Ali, u sprintu za jesenju

BODOVA JE BILO U OPTICAJU U DECEMBRU - BUDUĆNOST JE OSVOJILA SVIH 15, SUTJESKA JE PRIGRABILA SAMO DVA, A ISKRA NIJEDAN

krunu bio je odlučujući decembar. A posljednji mjesec u godini može da bude presudan i što se tiče konačnog šampiona, jer “plavi” mogu da odu na “plus šest” ili “plus osam”, a toliku ili sličnu prednost u prethodnim šampionatima niko nikada nije stigao.

■ BUDUĆNOST KAO

SUTJESKA PROŠLE SEZONE

Budućnost je u 12. mjesecu upisala sva tri trijumfa, Sutjeska poraz i dva remija, a Iskra tri neuspjeha. “Naravno, ima još mnogo da se igra do kraja, ali decembar je dosta uticao na tabelu i može da bude presudan. Budućnost već sada ima veliku prednost, može da je uveća, a sigurno je da će se pojačati kada ima sve u svojim rukama”, rekao je za Dnevne novine Dušan Vlaisavljević, bivši selektor mlade selekcije i nekadašnji

trener Grblja i Koma... “Sutjeska je prošle sezone na polusezoni imala “plus sedam”, pa je niko nije stigao. Sada je u sličnoj situaciji Budućnost. Što se tiče Iskre, gurali su dobro, ali u posljednje vrijeme nema rezultata, pa je logično da se okrenu zadržavanju trećeg mjesta i izlaska u Evropu. To bi bio fenomenalan istorijski rezultat za Iskru”.

■ MA KAKAV UMOR OD EVROPE

Budućnost je izgledala najsvježije na kraju jesenje polusezone, Iskrin pad se može pripisati neiskustvu i činjenici da Aleksandar Nedović nema problema da istrpi mlade igrače, dok se Sutjeskini loši rezultati vežu za umor od Evrope i ne toliko širok igrački roster. Ali... “Ne bih baš uvijek krivio Evropu i taj umor. I Bu-

dućnost je igrala Evropu, doduše ne toliko dugo kao Sutjeska. Jednostavno, uvijek pričamo o tome kakve posljedice ostavlja Evropa, kao da ostali timovi ne igraju. Šta bi onda trebali da pričaju veliki timovi koji non stop igraju prvenstvo, Kup, evropske utakmice...”, poručio je Vlaisavljević, koji daje prednost “plavima” pred proljeće u odnosu na “plavo - bijele”. “Budućnost je definitivno u prednosti, još ako pobijedi Grbalj, teško da će Sutjeska stići tu prednost. Međutim, sve je moguće. Naša liga je još jednom dokazala da je teška za igranje, svako svakoga može da dobije, pa tako ni Budućnosti neće biti lako protiv Grblja na teškom terenu u Radanovićima”, podvukao je bivši selektor mlade selekcije, koji je sa “sokolićima” imao sasvim solidne rezultate za razliku od nasljednika. B.T.

REZULTATI VODEĆEG TRIJA U 12. MJESECU Budućnost

Sutjeska

Iskra

Sutjeska - Budućnost 0:2 Budućnost - Iskra 1:0 Budućnost - Rudar 2:0

Sutjeska - Budućnost 0:2 Grbalj - Sutjeska 1:1 OFK Titograd - Sutjeska 1:1

Iskra - Petrovac 1:2 Budućnost - Iskra 1:0 Grbalj - Iskra 3:1

*Budućnost zaostalu utakmicu 15. kola igra protiv Grblja u nedjelju u 13.00 časova u Radanovićima

sport

PETAK, 13. 12. 2019.

LIGA GLAVNOG GRADA PODGORICE, 8. KOLO

Namos se šepuri sa vrha tabele

Runda broj osam Lige glavnog grada Podgorice je još jednom spojila majstore malog fudbala na jednom mjestu - bili smo svjedoci lijepih poteza i golova, te ubjedljivih rezultata... A Namos je dokazao da je najozbiljnija ekipa - prošlogodišnji finalista je u derbiju kola savladao nekadašnjeg šampiona Tržnice i pijace rezultatom 6:3. Tako se Namos osamostalio na vrhu tabele sa 19 osvojenih bodova - tri manje ima ekipa Beri koja je bila slobodna u 8. kolu. Sedma sila je bila u dobrom ritmu, ali je skroz podbacila u duelu sa KBC - Sportski novinari su izgledali solidno, imali su par odličnih situacija, ali nakon promašenih zicera uslijedila je kazna u drugom dijelu, pa je KBC slavio sa 4:0. Najefikasniji meč su odigrali Ekspert MG i Poreska uprava (11:6), a superuzbudljive utakmice su viđene tokom okršaja Komunalne usluge - Čistoća (2) 6:5, te D-Moll - Bar Kod 4:5, dok su dva meča završena službenim rezultatom. SEMAFOR 8. KOLA: Ekspert MG - Poreska uprava 11:6 (Ćulafić 5, Komatina 3, Junišević 2, Milošević - Matanović 2, Vidaković 2, Pajović 2), Komunalne usluge - Čistoća (2) 6:5 (Čelebić 2, Paljević 2, Šaranović, Tomović Avdulah 3, Šaljaj, Arsovski), D-Moll - Bar Kod 4:5 (Tatalović, Mugoša, Jovi-

golova je postignuto na pet utakmica lige glavnog grada podgorice - 10 po utakmici - dva meča su završena službenim rezultatom

ćević, Pejurić - Bošković 4, Suljević), Sportski novinari - KBC 0:4 (Mugoša 3, Đurović), Tržnice i pijace - Namos 3:6 (Mijović, Kažić, Brnović - Popović 3, Kljajić 2, Mugoša auto-gol), Uprava policije Deponija 3:0 (službeno), Čistoća (1) - Sincommerc 3:0 (službeno), slobodna je bila ekipa Beri. RASPORED 9. KOLA (subota, 14. decembar): Bar Kod - Tržnice i pijace (15.00), Poreska uprava - D-Moll (16.00), Deponija - Ekspert MG (17.00), Čistoća (1) - Uprava policije (18.00h), Čistoća (2) Sincommerc (19.00), KBC Komunalne usluge (20.00), Beri - Sportski novinari (21.00). TABELA: Namos 19, Beri 16, Čistoća (1) 15, Ekspert MG 15, Tržnice i pijace 15, Sportski novinari 15, Uprava policije 12, Bar Kod 12, Poreska uprava 12, Čistoća (2) 9, D-Moll 9, Sincommerc 6, KBC 6, Komunalne usluge 6, Deponija 0. B.T.

Lš - ZAVRšENA GRUPNA FAZA, OSTALI STVARNO NAJBOLJI

Prvi put lige petice, Leva sam bolji od Barselone

Bajern, PSŽ, Mančester siti, Juventus, Liverpul, Barselona, Lajpcig i Valensija su se plasirali u 1/8 finala Lige šampiona kao pobjednici grupa, a u drugoplasirani vagon su uskočili Real Madrid, Totenhem, Napoli, Borusija Dortmund, Lion, Čelsi, Atalanta i Atletiko Madrid. A svi zajedno će se naći na žrijebu u Nionu u ponedjeljak u 12.00 časova - prve utakmice su na programu 18. i 19. februara i 25. i 26. februara, dok su revanš mečevi dogovoreni za 10. i 11. mart, te 17. i 18. mart. Poslije solidne grupne faze ostali su samo najbolji. I to stvarno najbolji. Ali i neke velike brojke i zanimljivosti...

■ RekoRdan

bRoj golova

Prvi put u istoriji Lige šampiona nismo vidjeli da neki klub iz manje fudbalske sredine napravi iznenađenje. Prevedeno: prvi put i

Ekipa Namos

het-trikova je potpisano u eliti u dosadašnjem dijelu, a i to je rekord 1/8 finala LŠ će igrati klubovi koji se takmiče u najjačih pet evropskih liga. Takođe, svjedočili smo grupnoj fazi sa rekordnim brojem pogodaka - postignuto je 308 golova - 3.21 po utakmici. Najefikasnija ekipa je Bajern Minhen koji je na šest utakmica potpisao 24 gola. Druga ekipa na toj listi stiže iz iste grupe - Totenhem je poentirao 18 puta. To dovoljno govori o tome

308

golova je postigNuto u grupNoj fazi lige šampioNa - to je rekord

koliko je Crvena zvezda ove sezone zalutala u eliti, kao i o tome da Olimpijakos gubi stari sjaj kada je bio “nagazna mina” za velikane. Nekako logično, najbolji strijelac grupne vaze dolazi iz Minhena - Robert Levandovski je postigao 10 golova, jedan više od kompletne Barselone, dva od Borusije Dortmund i Atletika...

■ Haland

najRaznovRsniji

Leva je profitirao iz napadačke igre Bavaraca - Bajern je imao najviše udaraca prema protivnicima (151), ali i najviše u okvir gola (64). Sljedeći u obje kategorije je Real Madrid (123, 49). Sve golove osim jednog (glava), Levandovski je postigao desnom nogom iz kaznenog prostora. Međutim, raznovrsniji je bio drugi strijelac prve faze LŠ Erling Haland. Norveško čudo od djeteta je za Salcburg potpisalo osam pogodaka - pet lijevom nogom, dva desnom, jedan glavom. A grupna faza je donijela rekordan broj het - trikova čak devet. Igrači koji su postigli makar tri gola na jednom meču su Haland, Levandovski, Mislav Oršić, Serđe Gnabri, Rahim Sterling, Kilijan Mbape, Rodrigo, Arkadijuš Milik i Gabrijel Žesus. B.T.

SPORT

PETAK, 13. 12. 2019.

AMERIČKI CENTAR NAJZASLUŽNIJI ZA VE

ABA 2 POBJEDA LOVĆENA, PORAZ SUTJESKE

LETEĆI HASA

DUPLA DRAMA, JEDNO SLAVLJE

Jedanaesta runda Druge ABA lige donijela je dramatične utakmice kada su u pitanju crnogorski predstavnici i na kraju jednu pobjedu i jedan poraz. Lovćen je odbranio domaći teren trijumfom protiv MZT-a (73:69), dok je Sutjeska u posljednjim trenucima meča izgubila od Dinamika (97:100). Cetinjani su goste iz Skoplja slomili u posljednjem minutu. Uloga junaka pripala je Emiru Hadžibegoviću koji je pogodio trojku na 38 sekundi prije kraja za eksploziju na tribinama, dok je Miloš Popović u sljedećem napadu bio miran sa linije penala za seriju 5:0 koja je prelomila meč. Najefikasniji u redovima Lovćena bio je Milutin Đukanović sa 23 poena, Mašan Vrbica je upisao 12, a Hadžibegović 11. Sutjeska je tokom većine meča vodila u Beogradu, ali je posustala u samom finišu, nakon penal završnice.

DRUGA ABA LIGA Utorak Helios – Rogaška

48:79

Srijeda Sloboda – Spars

77:73

Četvrtak Široki – Split Lovćen – MZT Dinamik – Sutjeska N. Pazar – Borac

103:84 73:69 100:97 95:99

1. Borac 2. MZT 3. Rogaška 4. Sutjeska 5. Široki 6. Helios 7. Split 8. Dinamik 9. Lovćen 10. Novi Pazar 11. Sloboda 12. Spars

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 8 7 6 6 6 5 5 5 4 3 1

1 3 4 5 5 5 6 6 6 7 8 10

21 19 18 17 17 17 16 16 16 15 14 12

Sredinom četvrte četvrtine Nikšićani su imali 87:85, ali je domaćin serijom 6:0 stigao do 87:91 i prednost je zadržao do kraja. Nikola Pavlićević je bio najbolji u redovima Sutjeske sa 33 poena, Ismet Sejfić je dodao 15, Draško Knežević 14, Miloš Vujović 12, a Boris Lalović 11. A.K.

Budućnost okrenula Nitru Odbojkaši Budućnost Bemaxa trijumfom su počeli ovosezonsku evropsku avanturu. “Plavi” su sinoć u dvorani Univerziteta nakon velike drame i sjajnog meča srušili Nitru 3:2 (25:17, 19:25, 21:25, 25:20, 15:12) u prvom meču 1/16 finala Čelendž kupa. Izabranici Balše Radulovića odigrali su veoma dobar meč protiv potpuno nepoznatog rivala iz Slovačke. Nakon prvog seta izgledalo je da će mlada ekipa stići do ubjedljive pobjede, ali je Nitra vrlo brzo uzvratila i povela 2:1. Međutim, proradio je karakter i motiv Budućnosti, koja je prvo izjednačila na 2:2, a onda u zanimljivom taj-brejku upisala veliki trijumf. Tokom cijelog meča Budućnost su nosila dvojica supertalentovanih odbojkaša. Milutin Pavićević je bio najbolji sa 21 poenom, dok je Nemanja Peruničić upisao 20. Dvocifreni broj poena imao je još Benjamin Hadžisalihović - 13. Revanš meč na programu je 18. decembra u Slovačkoj. A.K.

FOTO PRIČA

KAKO SE PRATI VOLJENI KLUB

Fudbal je više od života, u to više nema nikakve dileme. Fotografija dana stiže nam iz Engleske, a u centru pažnje je navijač Barton Albiona. Na društvenim mrežama pojavila se slika u kojoj je ovaj navijač u svesci nacrtao kompletnu postavu, uključujući i našeg Olivera Šarkića i pripremi sve za praćenje meča.

Sedma pobjeda u nizu, briljantna napadačka predstava koju je milina gledati i na kraju ostanak u trci za Top 16 fazu Evrokupa. Košarkaši Budućnost Volija su prije dvije noći pregazili Galatasaraj i bez obzira na to da li će proći ili ne može se konstatovati da su popravili utisak nakon šest vezanih poraza na startu takmičenja. Četa Petra Mijovića, osim što je nastavila trijumfalnu seriju, odigrala je još jedan meč na visokom nivou u oba pravca. Turski predstavnik je samo tokom prvih nekoliko minuta meča bio ravnopravan rival, a onda je meč ušao u jednosmjernu ulicu. A, još jedan brutalan meč odigrao je Hasan Martin koji je još jednom dobio ovacije cijele dvorane. Za 26 i po minuta na parketu američki centar je ubacio 24 poena, imao deset skokova i tri ukradene lopte. Kada je on tako raspoložen daje nevjerovatnu energiju cijeloj ekipi zakucavanjima i blokadama. “Igrali smo jako, veoma dobro u oba pravca. Dobro smo odgovorili na njihovu igru”, rekao je Martin nakon velike pobjede. Pred posljednje kolo crnogorski šampion je i dalje u igri,

GRUPA D UTORAK Unikaha - Oldenburg 108:68 SRIJEDA Budućnost - Galatasaraj 94:78 Arka - Trento 78:85 1. Unikaha 2. Galatasaraj 3. Oldenburg 4. Trento 5. Budućnost 6. Arka

9 9 9 9 9 9

7 5 5 4 3 3

2 4 4 5 6 6

Kalkulacije za Top 16

Budućnost je potopila Galatasaraj, ali nije dočekala poklon iz Poljske. Arka nije uspjela da sruši Trento koji je letio na krilima Alesandra Đentilea (37 poena), ali crnogorski šampion i dalje ima šanse za prolaz u Top 16 fazu. Istina, vrlo male. Da bi obezbijedili nastavak evropske avanture “plavi” u posljednjem kolu moraju srušiti Oldenburg u gostima, a zatim da čekaju ostale rezultate. Ukoliko sruše njemačku ekipu, izabranicima Petra Mijovića će biti potrebna trijumf Arke u Istanbulu protiv nezainteresovanog Galatasaraja, te pobjeda Unikahe protiv Trenta u Italiji. U tom slučaju Budućnost, Trento i Arka će imati skor od po četiri pobjede i šest poraza, a najbolji u tom troguli bili bi Podgoričani. ali će morati da savlada Oldenburg, pa čeka ostale rezultate. “Nadam se da ćemo uspjeti da prođemo u narednu rundu, to bi bilo značajno za nas, ali nažalost ne zavisi samo od nas”, istakao je Martin. Dvadesetčetvorogodišnji Njujorčanin je tokom cijelog meča vukao ekipu, ali nakon sjajne partije nije želio da sebe stavlja u prvi plan. “Dobro sam se osjećao i tako sam i ušao u meč. Trudio sam se, dao sve od sebe. Cijeli tim je bio na visokom nivou, ja sam bio raspoložen i stigli smo do veoma važne pobjede”, zaključio je Hasan Martin. A.K.

NAJVEĆA SPORTS

ATLETIKO MADRID Čuveni Madrilenjo, bitka za Madrid između Atletika i Reala. Kako to obično biva dva gradska kluba simbolizuju klasne podjele u društvu. Tako je između španskih velikana. Sve je krenulo 2. decembra 1906. godine kada je slavio Real 2:1. Ukupno su se sastali 222 puta, a mnogo uspješniji je Real sa 110 pobjeda naspram 56 Atletika. Naravno, “kraljevski klub” je znat-

ELIKU POBJEDU PROTIV GALATASARAJA

SPORT

PETAK, 13. 12. 2019.

BUDUĆNOST UBJEDLJIVA PROTIV MONTANE

AN MARTIN

Ogroman korak ka F4 Foto: Facebook

Banićević i Nilović najbolji u 2019. godini Auto-moto sportski klubovi Crne Gore izabrali su najbolje u 2019. godini. Ovogodišnji dobitnici Zlatne kacige su Željko Bato Banićević i Dejan Nilović. Legendarnom vozaču ovo će biti osma nagrada. “Moram priznati da su mi sve osvojene nagrade, kao i ovogodišnja na poseban način značajne i važne. Ovu nagradu doživljavam i kao priznanje za sav moj dosadašnji rad, ali i, bez obzira na moje dugogodišnje iskustvo, kao podstrek za dalje, jer ovo je sport kojim se, ne mogu samo reći, bavim, već kojim živim”, poručio je Banićević. Nilović je istakao da mu je ovo priznanje potvrda njegovog napornog rada. “U ozbiljnoj konkurenciji, kakva je bila na ovogodišnjem prvenstvu Auto-moto sportskih klubova Crne Gore, biti nagrađen Zlatnom kacigom je velika čast, ali i velika odgovornost. Nagrade ne služe samo kao potvrda prethodnom radu i trudu, već podstiču i obavezuju na dodatno zalaganje i samopotvrđivanje u predstojećoj takmičarskoj sezoni”, istakao je Nilović. A.K.

SKA RIVALSTVA

REAL MADRID no uspješniji u odnosu na rivala kada su trofeji u pitanju. Do kraja 60-ih godina prošlog vijeka Atletiko je bio klub za koji je navijala većina Madriđana, ali vrlo brzo se to promijenilo nakon sjajnih rezultata Reala. Ova dva kluba su 2014. i 2016. godine igrali finala Lige šampiona i ušla u istoriju kao prvi timovi iz jednog grada koji su se borili za “ušati trofej”.

Još jedna sjajna partija: Košarkašice Budućnost Bemax-a Spektakularna serija ubjedljivih igara i pobjeda se nastavlja. Košarkašice Budućnost Bemaxa su u devetoj rundi WABA lige deklasirale Montanu (82:67), upisale sedmi vezani trijumf i napravile ogroman korak ka plasmanu na završni turnir. Bio je ovo prvi u nizu od tri derbija u Podgorici sa ekipama iz vrha, jer “vučice” očekuju dueli protiv Celja i Beroe. Za razliku od prethodnih mečeva, izabranice Vladana Radovića su sinoćnji meč u Bemax areni prelomile u drugom poluvremenu. Nakon neefikasne prve

7 POBJEDA U NIZU UPISALE SU KOŠARKAŠICE BUDUĆNOST BEMAXA U WABA LIGI

IZJAVA DANA “Drago mi je da sam došao na Maksimir, ali neću ovdje da pričam o Dinamu, već je sve rečeno. Ono što ja mogu da kažem je da mi se sve što sam ovdje vidio sviđa, osim tog stadiona. Ovo je, po mom mišljenju, najgori stadion u Evropi. Na ovom nivou na kom se igra, sigurno najgori” Predsjednik Uefe Aleksander Čeferin o stadionu Dinamo Zagreba

WABA LIGA 1. Celje 2. Budućnost 3. Beroe 4. Montana 5. Kraljevo 6. Banovići 7. C. zvezda 8. Partizan 9. Trešnjevka 10. Orlovi

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

8 7 7 7 6 3 2 2 2 1

1 2 2 2 3 6 7 7 7 8

17 16 16 16 15 12 11 11 11 10

četvrtine (13:10), obje ekipe su dodale gas, pa je crnogorski šampion nakon prvog poluvremena imao +3 (38:35). Tokom treće četvrtine Budućnost je imala i devet poena prednosti, ali je Montana brzo uzvratila i pred odlučujućih deset minuta bilo je 56:52. Bugarski predstavnik je bio u igri sve do sredine četvrte čevrtine, kada je mini serijom 6:0 domaćin otišao na 73:63. Bila je to prelomna serija, jer Montana do kraja nije mogla ni da zaprijeti, a Budućnost je uspjela da poveća prednost. Najefikasnije u redovima pobjednika bile su Nikolina Babić (sedam asistencija) i Nikolina Džebo (sedam skokova i šest asistencija) sa po 24 poena, Aleksandra Katanić je ubacila 11, a Milena Jakšić deset uz deset uhvaćenih lopti. A.K.

SPORT

VATERPOLO SELEKCIJA POÄ&#x152;ELA PRIPREME ZA EP

Sa otvaranja turnira

PoÄ?ela misija â&#x20AC;&#x153;BudimpeĹĄta 2020â&#x20AC;?

DĹ˝UDO MILENIJUM ORGANIZOVAO TURNIR

AKADEMIK NAJBOLJI U EKIPNOM PLASMANU tim slijede klubovi Nenad SinanoviÄ&#x2021; iz Podgorice (52 boda), MiloĹĄ StankoviÄ&#x2021; iz Podgorice (40 bodova), Kodokan iz Podgorice (36), te Hercegovac iz Mostara (35)... A kada je rijeÄ? o ekipnom plasmanu u uzrasnim kategorijama, poredat je bio sljedeÄ&#x2021;i: najbolji u konkurenciji mlaÄ&#x2018;ih poletaraca/ki su bili Nenad SinanoviÄ&#x2021; i Akademik, najbolji u konkurenciji mlaÄ&#x2018;ih pionira/ki Akademik, najbolji u konkurenciji starijih pionira/ ki MiloĹĄ StankoviÄ&#x2021; i najbolji u konkurenciji kadeta/ nja Akademik. B.T.

ĹĄan BaniÄ&#x2021;eviÄ&#x2021; BaniÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;, Nikola Moskov, Petar TeĹĄanoMoskov viÄ&#x2021; i Slaven KandiÄ&#x2021;. Pripremama Ä&#x2021;e se za tri dana prikljuÄ?iti DraĹĄko Brguljan, Brguljan Stefan PjeĹĄivac i Aleksa Ukropina, a GojkoviÄ&#x2021; Ä&#x2021;e poslije SP za mlade u Kuvajtu (12 - 20. decembar) prikljuÄ?iti nekoliko â&#x20AC;&#x153;ajkulicaâ&#x20AC;?. Reprezentacija Ä&#x2021;e u Podgorici sparingovati sa selekcijom Holandije od 16. do 21. decembra na bazenu SC â&#x20AC;&#x153;MoraÄ?aâ&#x20AC;?, a generalnu probu Ä&#x2021;e imati od 3. do 5. januara na turniru u naĹĄem glavnom gradu na kojem Ä&#x2021;e pored naĹĄe selekcije uÄ?estvovati Francuska, NjemaÄ?ka i Gruzija. B.T.

Zov Evropskog vaterpolo prvenstva u BudimpeĹĄti se osjeÄ&#x2021;a - Crna Gora na Ä?elu sa selektorom Vladimirom GojkoviÄ&#x2021;em je poÄ?ela pripreme za vaterpolo Mundijal koji je na programu od 14. do 26. januara 2020. â&#x20AC;&#x153;Ajkuleâ&#x20AC;? su se okupile juÄ?e na bazenu Instituta â&#x20AC;&#x153;Dr Simo MiloĹĄeviÄ&#x2021;â&#x20AC;? u Igalu, a na prvom treningu su se pojavili Dejan LazoviÄ&#x2021;, Ä?uro RadoviÄ&#x2021;, Marko PetkoviÄ&#x2021;, UroĹĄ Ä&#x152;uÄ?koviÄ&#x2021;, Vlado PopadiÄ&#x2021;, Bogdan Ä?urÄ&#x2018;iÄ&#x2021;, Aleksandar IvoviÄ&#x2021;, Vladan SpaiÄ&#x2021;, Dragan DraĹĄkoviÄ&#x2021;, Nikola MuriĹĄiÄ&#x2021;, Dimitrije ObradoviÄ&#x2021;, Stefan VidoviÄ&#x2021;, Bojan BaniÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;, Jovan SariÄ&#x2021;,, Du-

foto: wpolo.me

DĹžudo klub Milenijum iz Podgorice je prethodnog vikenda u Univerzitetskom sportskom centru uspjeĹĄno organizovao XIV MeÄ&#x2018;unarodni dĹžudo turnir Kup osloboÄ&#x2018;enja Podgorice â&#x20AC;&#x153;19. decembarâ&#x20AC;?. Na turniru u Ä?ast Podgorice su uÄ?estvovala 443 takmiÄ?ara iz 33 kluba iz sedam drĹžava, a turnir je ispred Sekretarijata za sport i kulturu Glavnog grada otvorio MiloĹĄ AntiÄ&#x2021;. DomaÄ&#x2021;in Milenijum nije uÄ?estvovao na turniru, a ĹĄto se tiÄ?e ekipnog plasmana najbolji je bio Akademik iz NikĹĄiÄ&#x2021;a sa 146 bodova. Za-

PETAK, 13. 12. 2019.

BRAZILSKI DĹ˝IU DĹ˝ICU TURNIR U ZAGREBU

NAĹ TIM MATA LEAO PRIGRABIO 11 ODLIÄ&#x152;JA

Mata Leao u Zagrebu Klub brazilskog dĹžiu dĹžicua â&#x20AC;&#x153;Mata Leao A-Forceâ&#x20AC;? iz Podgorice je na turniru â&#x20AC;&#x153;AJP Croatia Internationalâ&#x20AC;? u Zagrebu ostvario sjajan rezultat - osvojio je 11 medalja sa 11 takmiÄ?ara. PodgoriÄ?ani su potpisali pet zlata, Ä?etiri srebra i dvije bronze na turniru na kome je uÄ?estvovalo oko 400 takmiÄ?ara iz 28 timova iz Hrvatske, Srbije, BiH, Slovenije, Crne Gore, Slovacke, Austrije, NjemaÄ?ke, Engleske, Italije i Brazila. Zlatne medalje su osvo-

jili Boris Ilin, Marko MaraĹĄ, Nikola MitroviÄ&#x2021; (djeca), Andrej KneĹževic (tinejdĹžeri) i Ognjen ObradoviÄ&#x2021; (juniori), srebra su prigrabili Petar DobroviÄ&#x2021; (seniori), Ana i Ljubo VojinoviÄ&#x2021; i Mitar BabiÄ&#x2021; (djeca), dok su se bronzi radovali Andreas Adamou i Danilo ObradoviÄ&#x2021; u uzrastu tinejdĹžera. A dio sudijskog tima na prestiĹžnom takmiÄ?enju u Zagrebu bio je trener podgoriÄ?kog kluba Mladen JokmanoviÄ&#x2021;. B.T.

Prvi cilj je ĹĄto bolje mjesto u grupi: Mlada vaterpolo reprezentacija

AJKULICE PROTIV DOMAÄ&#x2020;INA KUVAJTA 12.50 OTVARAJU SP

Napad na ĹĄto bolji rezultat Svjetsko prvenstvo u vaterpolu za igraÄ?e do 20 godina je poÄ?elo u Kuvajtu (traje do 20. decembra), a uÄ?enici Veljka UskokoviÄ&#x2021;a Ä&#x2021;e u bazen danas - protiv domaÄ&#x2021;ina Kuvajta (12.50) Ä&#x2021;e odigrati prvi meÄ? u grupi C. Proslavljeni vaterpolista je uÄ?enike spremao u NikĹĄiÄ&#x2021;u, prije dva dana su stigli u zemlju gdje se igra Mundijalito, a ciljevi su kratkoroÄ?ni - prvi je da se zauzme ĹĄto bolja pozicija u grupi. A u grupi C pored nas i domaÄ&#x2021;ina, tu su joĹĄ Italija, SAD i Iran - pobjednik grupe plasiraÄ&#x2021;e se direktno u 1/4 finale, a drugoplasirana i treÄ&#x2021;eplasirana ekipa Ä&#x2021;e u 1/8 finala. â&#x20AC;&#x153;NaĹĄ plan je da ostvarimo ĹĄto bolji rezultat, tako je uvijek pred velika takmiÄ?enja. MeÄ&#x2018;utim, teĹĄko je neĹĄto prognozirati jer ima izuzetnih reprezentacijaâ&#x20AC;?, rekao

RASPORED 12:50 15:30 16:50 14:10

13. decembar Crna Gora - Kuvajt 14. decembar SAD - Crna Gora 15. decembar Crna Gora - Italija 16. decembar Crna Gora - Iran

je selektor UskokoviÄ&#x2021;, koji je potencirao kvalitetne selekcije... â&#x20AC;&#x153;GrÄ?ka i Ĺ panija su pogotovo jake, suludo je govoriti o kvalitetu Hrvata, Srba i MaÄ&#x2018;ara, Italijani najavljuju napad na zlato, tako da oÄ?ekujemo jako takmiÄ?enje. Cilj je da izborimo ĹĄto bolju poziciju pred eliminacionu fazuâ&#x20AC;?, jasan je UskokoviÄ&#x2021;. Glavni rivali â&#x20AC;&#x153;ajkulicamaâ&#x20AC;? za prvo mjesto su Italija i SAD, ali jedno je sigurno - domaÄ&#x2021;ina neÄ&#x2021;e potcijeniti. â&#x20AC;&#x153;Na startu nas Ä?eka ma-

lo laganiji meÄ?, idealno da se ekipa joĹĄ malo uvjeĹžba. Da se podigne forma do duela sa SAD i pogotovo protiv Italije - taj meÄ? je za nas najvaĹžniji u grupiâ&#x20AC;?, poruÄ?io je vaterpolista Jadrana Petar MijuĹĄkoviÄ&#x2021;, koji tipuje na zajedniĹĄtvo. â&#x20AC;&#x153;NajvaĹžnije je bilo da stvorimo hemiju izmeÄ&#x2018;u nas, ĹĄto smo uspjeli. Bilo bi dobro da budemo prvi u grupi, jer bi imali lakĹĄeg protivnika u Ä?etvrtfinalu, a onda bi imali dvije ĹĄanse da osvojimo medalju, a u polufinalu je sve moguÄ&#x2021;eâ&#x20AC;?, jasan je MijuĹĄkoviÄ&#x2021;. Ĺ to se tiÄ?e ostalih grupa grupu A Ä?ine Srbija, Japan, JuĹžna Afrika, Hrvatska i Kina, u grupi B su Argentina, Kanada, Ĺ panija, MaÄ&#x2018;arska i Egipar, a u grupi D Ä&#x2021;e se nadmetati Brazil, GrÄ?ka, Australija, Novi Zeland i Uzbekistan. B.T.

SPORT

PETAK, 13. 12. 2019.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 09.20h ________________ Rusija - Holandija, rukomet (ž) 12.20h _______________ Norveška - Španija, rukomet (ž)

SPORTKLUB 1 10.00h _______________________________ Džudo masters 18.55h ___________________Žalgiris - Valensija, košarka 20.55h ______________________ Alaves - Leganes, fudbal

SPORTKLUB 2

PRGAVI “IRRIDUCIBILI” Lacio možda nikada nije imao mnogo fanova ili trofeja kao neki drugi italijanski klubvoi, ali je uvijek imao ultra grupu koji su bili sve samo ne obični. Priča “Irriducibilija” počinje tokom osamdesetih godina prošlog vijeka na centralnom dijelu sjeverne tribine Olimpija. Zvanično, osnovani su 18. oktobra 1987. godine. Ovim nazivom koji znači nepokolebljivi htjeli su da pokažu svima da su spremni na sve. Počelo je skromno, sa nekoliko zastava obojanih u nebesko plavu boju, ali kako je grupa rasla rastao je i spektakl na tribinama. Prva koreografija napravljena je protiv Breše u Rimu, a u istom ritmu su nastavili i u narednim godinama. Poznati su po radikalnim transparentima, porukama, ali i sukobima sa suparničkim grupama te članovima uprave. Mnogo puta sjeverna tribina bila je prazna zbog bojkota. Potez koji će biti upamćen dogodio se u maju 2017. godine u gradskom derbiju. Bio je to posljednji za Franćeska Totija, legendu Rome. “Neprijatelji do kraja života. Pozdravljamo Franćeska Totija. Irriducibili”, pisalo je na transparentu najvatrenijih pristalica Lacija.

DN TIKET HOFENHAJM AUGZBURG ALAVES LEGANES LE MAN ORLEAN ALBORG NORDSJILAND

1 2

GG3+ 2 3 1 GG4+

403 DANA ZA TRI I PO SEZONE BIO JE POVRIJEĐEN KRILNI NAPADAČ BAJERN MINHENA KINGSLI KOMAN, A POSLJEDNJU JE DOŽIVIO PROTIV TOTENHEMA U LIGI ŠAMPIONA. BILO JE TU RAZNIH POVREDA - OD BLAGOD DO KIDANJA MIŠIĆA, PROBLEMA SA ZGLOBOVIMA, DO OPŠTEG STANJA ORGANIZMA KOJE GA JE SPREČAVALO DA REDOVNO TRENIRA I IGRA UTAKMICE

UKUPNA KVOTA: 24,34

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

19.00h __________________ Minster - Magdeburg, fudbal 21.00h ____________________Numansija - Đirona, fudbal

SPORTKLUB 3 20.30h _________________________ Bajern - Zenit, fudbal

SPORTKLUB 4 20.45h _______________________Asvel - Armani, košarka

SPORTKLUB HD 20.45h __________________________ Čarlton - Hal, fudbal

ARENASPORT 1 09.20h ________________ Rusija - Holandija, rukomet (ž) 20.45h _________________________ Lil - Monpelje, fudbal 01.00h __________________Majami - LA Lejkers, košarka

ARENASPORT 2 09.30h 12.20h 18.00h 20.00h 02.00h

_________________ Brizbejn - V. Junajted, fudbal _______________ Norveška - Španija, rukomet (ž) ____________________ Napredak - Tamiš, košarka ________________________ Lorijen - Okser, fudbal __________________________ Vegas - Dalas, hokej

ARENASPORT 3 19.00h ___________ Metaloplastika - Vesprem, rukomet 20.45h ________________________Rasing - Osprejs, ragbi

ARENASPORT 4 16.05h ________________________________ Bob i skeleton 17.35h ________________________________ Bob i skeleton 21.50h ________________________________ Bob i skeleton

EUROSPORT 14.15h ______________________________________ Bijatlon 15.40h ___________________________________ Ski skokovi 19.45h _______________________________________ Snuker

EUROSPORT 2 20.20h ________________ Hofenhajm - Augzburg, fudbal 22.40h _____________________________________ Sankanje

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno poslije optužbi za silovanje

Harvi Vajnstin se nagodio sa desetinama žena

američki predsjednik prozvao tajmovu ličnost godine

Tramp: “Greta, opusti se, pogledaj neki stari film” Američki predsjednik Donald Tramp prokomentarisao je odabir švedske aktivistkinje Grete Tunberg za ličnost godine časopisa “Tajm”, nazivajući tu odluku smiješnom. Donald Tramp je na Tviteru, osim komentara na izbor “Tajma” za ličnost godine, dodao da “Greta treba da poradi na problemu kontrole bijesa”, a poručio joj je i “da se opusti i odgleda neki dobar sta-

Džozefina

ri film”. Kako piše AP, to nije prvi put da Tramp izražava nezadovoljstvo jer njegov uticaj nije priznat. Tramp je 2015. godine njemačku kancelarku Angelu Merkel, kada je proglašena za ličnost godine, napao da “uništava Njemačku”. Te godine, i Tramp je bio jedan od kandidata za ličnost godine. I brazilski predsjednik Žair Bolsonaro je u utorak kritikovao švedsku tinejdžer-

Bivši holivudski producent Harvi Vajnstin i odbor njegovog filmskog studija postigli su preliminarnu nagodbu od 25 miliona dolara sa desetinama žena koje su bivšeg producenta optužile za seksualno zlostavljanje, piše Njujork tajms. Američki list piše da će se nagodbom okončati skoro sve tužbe koje su podnijele glumice i bivše Vajnstinove radnice koje su ga optužile za djela od seksualnog zlostav-

ljanja do silovanja. Njujork tajms dodaje da se od Vajnstina nagodbom neće tražiti da prizna krivicu niti da bilo šta lično plati, jer će osiguranje bivšeg studija “Kompanija Vajnstin” finansirati nagodbu. Više od 70 žena optužilo je Vajnstina za seksualno zlostavljanje u posljednjih nekoliko decenija. Vajnstin je negirao optužbe, tvrdeći da su se svi slučajevi desili uz pristanak obje strane.

ku, nazvavši je “derištem”. Tunbergova je na to odreagovala tako što je na svom Tviter nalogu izmijenila dio koji se odnosi na njene lične podatke, upisavši “pirralha” (derište na portugalskom). Na isti način je odreagovala i na Trampovu opasku, jer je sebe opisala kao “tinejdžerku koja radi na svom problemu kontrole bijesa”, da se “opušta” i da “sa prijateljem gleda dobar stari film”.

dosadašnji zamjenik američkog državnog sekretara

Džon Saliven novi ambasador SAD u Rusiji Novi ambasador SAD u Rusiji biće Džon Saliven, aktuelni zamjenik američkog državnog sekretara, pošto je Senat juče potvrdio njegovu nominaciju. Za njega je glasalo 70 senatora, dok su 22 bila protiv, prenio je Tas. Prilikom saslušanja u Senatu, Saliven je obećao da će zauzeti čvrst stav pre-

ma Rusiji, snažno se usprotivio ponovnom ujedinjenju Krima sa Rusijom i optužio Moskvu za miješanje u američke predsjedničke izbore 2016. godine. Saliven je pozvao na “snažan” odgovor na “upad Moskve u našu demokratiju”. Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je 11. aprila 2017. go-

dine Salivena za zamjenika državnog sekretara. Džon Saliven je bio vršilac dužnosti američkog državnog sekretara od 1. do 26. aprila 2018. godine, poslije ostavke Reksa Tilersona. U julu 2019, predvodio je američku delegaciju u pregovorima s Rusijom o strateškoj bezbjednosti, održanim u Ženevi.