Dnevne novine 14-15. decembar 2019.

ISTRAŽIVANJE CEDEM A ª POLITIČKO JAVNO MNJENJE CRNE GOREº ■ 8 9

NIKŠIĆ ■ 20 21

Dnevne novine medijski partner godine Tehnopolisa

Đukanović i Demokratska partija socijalista - najjači

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019. BROJ 2556 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Nacifikatori građanske države Crne Gore

VELIKA ČAST, ALI I ODGOVORNOST

Veselin Veljović preuzeo predsjedavanje SEPCA ■ 15 JAPAN: CRNA GORA SRBIJA 28:26 ■ 48

INTERVJU: ZUVDIJA HODŽIĆ, AKADEMIK CANU, PREDSJEDNIK SUBNOR A I ANTIFAŠISTA CRNE GORE

Crna Gora se danas mora više čuvati unutrašnjih nego spoljnih neprijatelja

Lavice među pet najboljih na svijetu

ZAVRŠENA NAGRADNA IGRA ª NAŠA BAŠTAº ■ 12

Voli i Mastercard poklonili stan

■ 5 7

DOMAĆINSTVO DRAGOVIĆA SPREMNO ZA ZIMSKU TURISTIČKU SEZONU ■ 30

VOŽNJA FIJAKEROM I JAHANJE PO SNIJEGU

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

U skladu sa evropskim standardima mi ne možemo ●NEZVANIČNO na izbore ako Amfilohiju ovaj režim uzme neki džip... Uslov za slobodne i demokratske izbore je da se naš mitropolit vozi u džipu, a ne da jaše na magarcu, kao onaj Hrist prije 2000 godine. To više nije in.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

Ja ne znam što čine ovi istraživači javnog mnjenja.

Mi pravi Srbi činimo sve da Crna Gora ostane srpska država, a oni vele da je Aleksa veći Srbin no mi, iako se za njega ne zna što je...

INVESTICIONO RAZVOJNI FOND PROSLAVIO JUBILEJ

Od početka godine oduzeto 298 telefona

IRF za deceniju u razvoj plasirao više od milijardu Investiciono-razvojni fond (IRF) je za prethodnih deset godina plasirao prvu milijardu eura u crnogorsku privredu, saopštio je predsjednik Odbora direktora Zoran Vukčević na proslavi povodom decenije postojanja Fonda.

On je istakao da su u IRF-u ponosni, jer je novac namijenjen kreiranju mogućnosti za rast i razvoj crnogorske ekonomije, koji se ogleda i u više od 16.000 otvorenih novih i očuvanju postojećih radnih mjesta.

Roming od 1. jula je iniji za pojedine kategorije korisnika

● 12

● 14-15

SUBOTA

NEDJELJA ● 10-11

Svi polaznici dualnog obrazovanja dobili zaposlenje

● 16-17

Veliko je sve što uradimo srcem ●32 Promjenljivo oblačno, uglavnom još tokom jutra povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, u višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg. Od sredine dana postepeno razvedravanje, prvo na jugu zemlje. Vjetar mjestimično umjeren, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 11, najviša dnevna 2 do 17 stepeni.

Podgorica: Pretežno oblačno, uglavnom još tokom jutra povremeno kiša ili pljusak i grmljavina, a zatim razvedravanje.

Pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, magla ili povećana niskla oblačnost. Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju povremebno umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 9, najviša dnevna 6 do 18 stepeni.

Podgorica: Pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 4, najviša dnevna oko 16 stepeni.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

VUKOVIĆ U ª ŽIVOJ ISTINIº

Najava o nošenju moštiju Svetog Vasilija morbidna Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je sinoć u emisiji „Živa istina“ da je najava o nošenju moštiju Svetog Vasilija Ostroškog ispred hrama u Nikšiću morbidna, te istakao da ovim činom ispada da je politika često iznad svega, pa čak i iznad svetinje.

Upitan kako, u tom kontekstu, gleda na pritiske za povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i najavu još jednog nošenja moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i stavljanje tog sveca u funkciju predbožićnog protesta koji organizuje SPC u Nikšiću, Vuković kaže da je za njega to očekivana reakcija, jer, kako kaže, implementacija tog zakona znači gubitak monopola koji SPC drži u Crnoj Gori.

“Nijesam očekivao čak ni od njih da će mošti Vasilija Ostroškog biti korišćene u bilo kom kontekstu za te potrebe. Za mene je to degutantno, da ne kažem morbidno”, kaže gradonačelnik Podgorice, naglašavajući da ispada kako je “politika često iznad svega” pa čak i iznad svetinje kakva je Ostrog i Sveti Vasilije Ostroški.

Upitan da li će Vlada pokleknuti pod pritiscima da povuče Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuković kaže da je siguran da država neće skrenuti sa puta kojim je krenula.

“Na osnovu svega što znam taj zakon će, po svemu sudeći, biti usvojen do kraja godine. Ljudi u vrhu naše državne vlasti su svjesni da bez tog zakona nema zaokruživanja državno-pravnog okvira. Taj zakon je dobar za sve nas, to je način da trajno relaksiramo odnose u Crnoj Gori. Da se imovina vrati onome kome je kroz istoriju pripadala i da ti manastiri i crkve budu otvoreni za sve. Ovo ne doživljavam kao potez usmjeren protiv vjernika. To su crkve i manastiri koji pripadaju državi i svima nama”, kaže Vuković. E.H.

NA TRGU NEZAVISNOSTI

Održana prva Podgorička noć na otvorenom Proslava 75 godina od oslobođenja Podgorice počela je sinoć manifestacijom „Podgorička noć“, koja se prvi put ove godine organizuje na otvorenom i to na Trgu nezavisnosti, u okviru Podgoričkog prazničnog pazara.

Dobrodošlicu na Podgoričku noć građanima i posjetiocima Podgorice poželio je gradonačelnik glavnog grada Ivan Vuković.

“Zahvaljujem svima što ste došli po ovakvom vremenu, zahvaljujem Turističkoj organizaciji, koja nas je okupila, uz uvjerenje da ćemo se večeras lijepo družiti uz stare i nove pjesme o našem lijepom gradu, uz očekivanje da će ova manifestacija još dugo trajati, i obećanje da će gradska uprava i naredne godine vrijedno raditi u interesu grada, kako bismo svi mi bili još ponosniji na Podgoricu i kako bi se svi mi u njoj još ljepše osjećali“, istakao je gradonačelnik i dodao da očekuje da se na istom, na Trgu nezavisnosti, grad-

ska uprava i građani okupe u još većem broju za pola godine kako bi proslavili titulu Fudbalskog kluba „Budućnost“, povratak trofeja ABA lige u vitrine Košarkaškog kluba „Budućnost“ i još jednu evopsku krunu naših sjajnih rukometašica.

Proslavi Podgoričke noći, osim građana, prisustvuju i sportisti sportskog kolektiva „Budućnost“.

U muzičkom dijelu programa nastupaju Šukrija Žuti Serhatlić, Danijel Alibabić, Bojan Delić, Bojan Marović, Rajo Simonović, kao i specijalni gosti Mostar Sevdah Reunion i Ana Štajdohar sa bendom.

Ovu tradicionalnu manifestaciju Turistička organizacija Glavnog grada – Podgorice organizuje već 27 godina zaredom u čast obilježavanja 19. decembra – Dana oslobođenja Podgorice, a ove godine ona će se održati prvi put na otvorenom, za šta se nadamo da će prerasti u još jednu lijepu podgoričku tradiciju.

E.H.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

NACIFIKATORI GRAĐANSKE DRŽAVE CRNE GORE Svjedoci smo, već izvjesno vrijeme, istorijski retrogradnih pokušaja da se građanska država Crna Gora „prekvalifikuje“ u nekakvu zajednicu naciona, ne bi li se tako uvukla u priču o tome kako njeno, više puta pozitivno povijesno verifikovano skladno multinacionalno i multikonfesionalno tkivo nije njen kvalitet, već, naprotiv, kod koji će „joj doći glave“.

Promoteri ove teze su, prije svega, srpski nacionalisti i Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, uz pridružene im p(r)očetnike nacifikatorske provenijencije u vidu infantilnih političara sa crvenim kravatama.

Pokušaj nacifikacije modernog crnogorskog društva postao je, naime, osnovni alat Andrije Mandića, Rista Radovića i Alekse Bečića, zbog očiglednog deficita građanskih opcija za njihovu promociju na ovdašnjoj političkoj sceni.

U prilog ovoj (hipo)tezi navešćemo nekoliko vrlo svježih primjera nacifikatorske nastrojenosti pomenutih likova. Recimo, četnički vojvoda Andrija Mandić je minulih dana u crnogorskom parlamentu više puta prebrojavao po nacionalnoj pripadnosti poslanike i članove vlade.

Imao je, na primjer, ozbiljnu primjedbu, što mu opomene izriče jedan Albanac, po imenu Genci Nimanbegu, samo zato što je prijetio drugom Albancu Ljuiđu Škrelji da će mu prebiti i drugu nogu. Pa je, zatim, konstatovao kako su nezavisnu i međunarodno priznatu Crnu Goru na referendumu 2006. izglasali samo Bošnjaci (Muslimani) i Albanci, a ne „tradicionalna petrovićevska Crna Gora“.

U prevodu: Ako nije srpska, Crna Gora ne treba da postoji! Pa je, onda, Mandić „zamolio“ odbornike islamske i rimokatoličke vjere da se ne miješaju u „pravoslavne stvari“ i ne podrže vladin Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, ignorišući tako ustavno sekularno i građansko određene ove nam države. No, od jednog četnika, ništa drugo se i ne očekuje.

Kao što smo od Amfilohija mogli očekivati izjavu da će na „posljednju večeru“ pozvati „predstavnike svih političkih partija, bilo da su muslimani, katolici, Albanci ili Crnogorci.” Ova “širokogrudost” mitropolita iz Morače definitivni su pečat za nacifikatorske namjere srpskog kleronacionalističkog korpusa u Crnoj Gori. Kao što su krajem prošle godine to bili performansi o “srpskoj Boki” i “srpskom moru”…

Otud i svakoliko posrnuće pokreta “Odupri se”. Nacionalisti, koji su potpisali “Sporazum o budućnosti” više ne dolaze na njihove skupove, a Bečić ih je izostavio i iz svog koncepta “prelazne vlade”, jer predlaže da tamo budu samo “predstavnici vlasti i opozicije” – za građane mjesta nema!

Iako su jednoglasni u ocjeni da “režim” produkuje podjele, upravo oni te podjele intenzivno forsiraju. Jer, suština njihovog djelovanja na više frontova je da Crnu Goru, kao građansku državu međunacionalnog sklada, ako je ikako moguće, pretvore u konglomerat naciona koji će se nekako međusobno trpjeti, ali i u potaji mrzjeti.

Ili, voljeti, ako bi im zajednički cilj bio gašenje Crne Gore. No, za tu priču srpski kleronacionalisti nemaju dovoljno sagovornika među građanima ove države, bilo koje vjere i nacije bili.

P.S. Američki geopolitičar Džordž Fridman je već rekao kako “u politici danas više nema smisla govoriti o sukobu kroz binome liberali – konzervativci, ili ljevica – desnica, već o sukobu na matrici internacionalisti – nacionalisti.” Tome treba dodati kako su svi nacionalisti na istoj strani. Ili, što bi rekao beogradski kolega Dragan Bursać: Rado četnik ide u ustaše!

Milovan ĐILAS Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča.

I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio.

Vladimir Vojinović

5,99

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

INTERVJU: ZUVDIJA HODŽIĆ, AKADEMIK CANU, PREDSJEDNIK SUBNOR A I ANTIFAŠISTA CRNE GORE

Prvi put se Crna Gora mora više čuvati unutrašnjih nego spoljnih neprijatelja

■ „Frontovci“ i oni njima slični svojim “ispadima” čine da se ne uspavamo, da se ne zavaramo i potcijenimo opasnost od unutrašnjeg neprijatelja od koga se, prvi put u crnogorskoj istoriji, valja čuvati više nego od spoljnjeg” ■ “Amfilohije otvoreno vrijeđa crnogorski narod, ponižava državu, vrijeđa partizane, NOB i Tita, gradi i razgrađuje, uzurpira, buni. Evo najavljuje i iznošenje moštiju svetog Vasilija iz Ostroga u Nikšić – kao što su šetali mošti Cara Lazara i doveli do krvoprolića i stotine hiljada ubijenih” ■ “Ne može “limenka” na Rumiji, ne može krstionica u Tivtu; ne mogu govori i izlivi mržnje ni u gori, a kamoli na javnim mjestima, skupovima, pa čak i u parlamentu. Ne može da prođe nekažnjeno namjerno iskrivljavanje istorijskih događaja”

AKTUELNO

5

6

AKTUELNO

Ne mogu izlivi mržnje ni u gori, kamoli u parlamentu VN: Kod dijela građana svaki pokušaj nipodaštavanja države, crnogorskog identiteta, istorije, izaziva ogorčenje i na same državne institucije zbog blagog, odnosno neadekvatnog reagovanja. Šta Vi mislite, da li institucije adekvatno odgovaraju na takve pokušaje?

HODŽIĆ: Prije institucija, udruženja i pojedinaca morala bi da reaguje država.

Ona to ne čini ni na vrijeme ni kako bi morala. Crna Gora je utemeljena na antifašizmu, na vladavini prava i pravde, imamo dobre zakone ali ih treba i primjenjivati. Ne može “limenka” na Rumiji, ne može krstionica u Tivtu; ne mogu govori i izlivi mržnje ni u gori, a kamoli na javnim mjestima, skupovima, pa čak i u parlamentu. Ne može da prođe nekažnjeno namjerno iskrivljavanje istorijskih događaja. Evo primjera: piše se da su crnogorski proleteri u Sloveniji pobili 12.000 crnogorskih četnika – bez suđenja. A istina je – iz Crne Gore je na taj put krenulo oko pet hiljada četnika, među kojima i članovi porodica, preko hiljadu mladih ljudi ispod 21 godine (koji su vraćeni u Crnu Goru kao i oko hiljadu zarobljenih četnika). Kolonu su na putu napadali i ubijali ustaše, neki su umrli od iznemoglosti i bolesti.

To su činjenice kao i da su četnici Pavla Đurišića na sjeveru Crne Gore i u Sandžaku (po njegovom priznanju i izvještaju Draži) ubili oko 12.000 nevinih ljudi, žena i djece. I javi se poslanik Aleksić i javno traži spomenik tome zločincu. I niko ništa.

VN: Zar to nije pitanje i za akademsku zajednicu, istoričare…

HODŽIĆ: Pojedinci iz akademske zajednice, istoričari, reaguju ali se ne čuju niti mogu čuti od zaglušujuće vike kvazi-istoričara i uspaljenih i ostrašćenih govornika.

To, sigurno, deprimirajuće utiče na pojedince iz akademske elite, mada ih to ne opravdava.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

⌦ Vesna Šofranac “Javni poziv, bolje reći prijekor i upozorenje pripadnicima bošnjačkog, albanskog i hrvatskog naroda da se ne miješaju u odnose ‘među pravoslavnom braćom’, je jasna šovinistička i nacionalistička poruka da Crna Gora nije i njihova država. Takve poruke su sračunate da se poremete međunacionalni odnosi i Crna Gora učini ranjivijom. Da li bi takvo ‘pravo’ priznali kosovskim Albancima u odnosu na tamošnje Srbe”, kaže u intervjuu Vikend novinama akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić.

Komentarišući dešavanja na političkoj sceni, poruke koje dolaze od dijela opozicije ne čelu sa Demokratskim frontom, Hodžić kaže da “frontovci” i slični “ispadima” čine da se “ne uspavamo, da se ne zavaramo i potcijenimo opasnost od unutrašnjeg neprijatelja od koga se, prvi put u crnogorskoj istoriji, valja čuvati više nego od spoljnjeg”.

Hodžić odgovara i na pitanja o dešavanjima koja prate donošenje zakona o slobodi vjeroispovijesti, jasno poručujući da je nepostojanje takvog zakona omogućilo Srpskoj pravoslavnoj crkvi ogromnu ekonomsku moć i novac koji je koristila i koristi za ideološko-političko djelovanje na štetu Crne Gore.

“Iskreno, plašim se da će u rješavanju ovog pitanja, i ako za sada nastupa energično – vlast zastati na pola puta”, kaže Hodžić.

VN: U ponedjeljak, 16. decembra,

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

SUBNOR, na čijem ste čelu, priprema svečano obilježavanje 75 godina od oslobođenja Crne Gore od fašizma. Šta je sve planirano u okviru te manifestacije?

HODŽIĆ: Obilježavajući 75 godina od oslobođenja Crne Gore od fašizma, u većini opštinskih boračkih organizacija održane su kulturno-umjetničke akademije, tribine, promocije, istorijski časovi u školama, kviz – takmičenje iz istorije NOB-a. U ponedjeljak, u Crnogorskom narodnom pozorištu, održaće se centralna manifestacija - Svečana akademija “Slobodna je Crna Gora” na kojoj će govoriti Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore. Biće izveden i prigodan kulturno-umjetnički program. Nastupaće KIC POP HOR sa spletom partizanskih pjesama. Kad god i gdje god da je nastupao, sala je bila puna, publika je uživala, mnogi su i pjevali, spontano ispoljavajući dubinu osjećanja i vezanosti za NOB i partizane. Tako će, uvjeren sam, biti i na ovoj svečanosti.

VN: Dok se na jednoj strani slave slobodarske ideje i antifašizam kao temeljna odrednica Crne Gore, na drugoj, u najvišem zakonodavnom domu u državi, od jednog političkog subjekta prebrajaju se “naši” i “njihovi”, pravoslavci i ostali, poručuje da će sve narod popravit. Kako Vi vidite ova dešavanja?

HODŽIĆ: Šta znači javni poziv, bolje reći prijekor i upozorenje pripadnicima bošnjačkog, albanskog i hrvatskog naroda da se ne miješaju u odnose “među pravoslavnom braćom”?

Zar poruka nije jasna, šovinistička i nacionalistička: Crna Gora nije i njihova država, mi smo većina i samo se mi pitamo. To je naše pravo.

Kako vidim to? Kao sračunato da se poremete međunacionalni odnosi i Crna Gora učini ranjivijom. Da li bi takvo “pravo” priznali kosovskim Albancima u odnosu na tamošnje Srbe.

VN: Da li na sve to treba gledati samo kao na ubiranje političkih poena ili možda kao na opasnu provokaciju?

HODŽIĆ: Ako “frontovci” i oni, njima slični, misle da time ubiraju političke poene, grdno se vara-

AKTUELNO

7

Naš put u EU je utaban VN: Vidimo šta se dešava unutar Evropske unije, da se otvaraju nove inicijative, što koriste populističke i nacionalističke snage u Evropi. Sve to usporava i crnogorske integracije, iako je Crna Gora u pregovaračkom procesu daleko ispred svih drugih kandidata u regionu…

HODŽIĆ: Put u Evropsku uniju nam je utaban i mi će-

Veličanstvena NOB-a, odluke AVNOJ-a, Tito i jugoslovenski revolucionarni kadrovi i vođstvo stvorili su Jugoslaviju, zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti, a Crnoj Gori i crnogorskom narodu omogućili demokratski razvoj i napredak. Iskustvo života u federaciji, posebno godine uoči njenog raspada, pomogle su da greškama drugih, sačuvamo sebe, svoju državu, obraz, nezavisnost i što je najvažnije mir

ju. U stvari, rade protiv sebe, jačaju vodeće političke snage u Crnoj Gori. Zato je opozicija sve slabija i biće još slabija. A da je ona bolja – i vlast bi morala biti bolja, i svima bi bilo bolje.

Svojim “ispadima” čine da se ne uspavamo, da se ne zavaramo i potcijenimo

mo biti u Evropi jer je to i u njenom interesu. Nije EU idealna, ali je članstvo u njoj za nas najbolje - vojnički, ekonomski, politički i kulturološki. Bez obzira na desnicu, populizam, nacionalizam, ksenofobiju... Evropa ima i ogromni demokratski, građanski, intelektualni, ljudski i drugi potencijal i kapacitet. Ujedinjena, ima moć i snagu da odgovori na sve izazove. opasnost od unutrašnjeg neprijatelja od koga se, prvi put u crnogorskoj istoriji, valja čuvati više nego od spoljnjeg.

VN: Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti izaziva dosta polemike. Zašto tolika buka oko ovog zakonskog rješenja? Da li je Crna Gora spremna za rješavanje ovog pitanja obzirom na podjele u crnogorskom društvu? Gdje očekujete probleme i zašto?

HODŽIĆ: Ko se buni? Kome smeta Zakon o slobodi vjeroispovijesti? Samo Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je zbog nepostojanja takvog zakona, uzurpirala državnu imovinu, prodavala zemlju, uzimala novac od vjerskog turizma i rentijerstva, stvarajući ogromnu ekonomsku moć. Država ne da je nije u tome ometala, nego je i finansijski i na drugi način pomagala, finansirala je izgradnju hrama u Podgorici, izgradnju puta do Ostroga, oslobađala je dažbina i slično. Ekonomsku moć i ogro-

man novac Srpska pravoslavna crkva je koristila i koristi za ideološko-političko djelovanje na štetu Crne Gore, za posrbljavanje crnogorskog naroda.

Iskreno, plašim se da će u rješavanju ovog pitanja, iako za sada nastupa energično – vlast zastati na pola puta.

VN: Crna Gora je sekularna država, rješavanje vjerskog pitanja je moralo doći na dnevni red…

HODŽIĆ: Naravno, vjerske zajednice su zakonom odvojene, što je dobro i za nju i za njih, potvrda demokratske, etičke i ideološke zrelosti crnogorskog društva nastalog na partizanskim, da ne kažem komunističkim temeljima. Ali, sigurni u sebe i državu, potcijenili smo “spoljnjeg i unutrašnjeg neprijatelja”, što je iskoristila Srpska pravoslavna crkva i poklopila duhovni i teritorijalni prostor Crne Gore. Amfilohije je umijećem i besprizornošću postao ekonomska sila. Naravno, Srpska pravoslavna crkva će to bogatstvo, a ne vjeru, braniti svim što joj bude dostupno i dozvoljeno.

VN: Na međunarodnom planu Crna Gora je uvažena država, ali na unutraš-

Kao što u velikoj svima može biti tijesno, znamo da je Crna Gora zemlja s manjkom geografije, a viškom istorije. Nije važno koliko nas je, već ko smo i kakvi smo, tako je bilo i 13. jula 1941. godine, kad je i nemoguće bilo moguće. Nije Crna Gora bila prva zato što je velika, ali je velika jer je bila prva” (Hodžić 13. jula, 2018. godine, na Spomeniku partizanu borcu na Gorici)

njem ima još onih koji negiraju i crnogorsku naciju i crnogorsku državu…

HODŽIĆ: Tačno je da je Crna Gora uvažena na međunarodnom planu, ali ne znači da je van geopolitičkih, vojnih, vjerskih i drugih interesa i planova vodećih svjetskih sila. Toga je uvijek bilo i biće. Nekome više, nekome manje, u ostvarenju tih interesa pomažu, bolje reći služe, i neki s kojima živimo, češće jedni pored drugih nego zajedno, koji time rade i protiv nas i protiv sebe.

VN: U jednom ranijem intervjuu podsjetili ste da su nacistički ideolozi govorili da je “propaganda moćnije oružje od mitraljeza i topova”. Koliko je Crna Gora danas izložena negativnoj propagandi?

HODŽIĆ: Hiljadu puta ponovljena laž postaje istina.

Iako mala, zbog strategijskog, geografskog položaja, Crna Gora je uvijek bila interesna sfera istočnih i zapadnih carevina i svjetskih sila. Ulaskom u NATO otklonila je mogućnost da bude ugrožena njena državnost, teritorija, nezavisnost. Neće se na nju ni moći ni smjeti vatrenim oružjem pa je baš zato i pojačan specijalni rat – borba drugim raspoloživim i moćnim oružjem – propagandom. Tu je front jako širok, a “frontovci” mnogi i razni.

Sada je, npr., u fokusu navodna ugroženost srpskog naroda u Crnoj Gori. Patrijarh Irinej kaže da mu je gore nego što mu je bilo u ustaškoj Hrvatskoj. Tu je i Amfilohije koji uporno djeluje sa klerofašističkih i kleronacionalističkih pozicija, nastojeći da rehabilituje četništvo, ideologiju kame i kokarde. Otvoreno vrijeđa crnogorski narod, ponižava državu, vrijeđa partizane, NOB i Tita, gradi i razgrađuje, uzurpira, buni. Evo najavljuje i iznošenje moštiju Svetog Vasilija iz Ostroga u Nikšić – kao što su šetali mošti cara Lazara i doveli do krvoprolića i stotine hiljada ubijenih.

8

politika

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

istraživanJe Cedem-a ª političko Jav

Sa skupa u Detroitu

predrag mitrović posJetio detroit

DPS i Đukanovi Povjerenje u obr

Bolje organizovanje djelovanja naših ljudi D

U okviru radne posjete SAD, direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović i pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bekteši boravili su u posjeti našoj dijaspori u Detroitu 11. i 12. decembra ove godine.

Delegacija se sastala sa predstavnicima udruženja “Lovćen” iz Detroita, nekada jednim od najaktivnijih crnogorskih udruženja u SAD. Na sastanku je razgovarano o stanju i prilikama među našom dijasporom u Detroitu, načinima na koje matična država može da pomogne u

njenom boljem organizovanju, sa posebnim akcentom na obnovi i jačanju veza ovog značajnog dijela naše dijaspore sa Crnom Gorom.

Delegacija je imala i više pojedinačnih susreta, među kojima je i susret sa Robertom Mijačem, okružnim komesarom u okrugu Makomb u državi Mičigen. Tokom posjete Detroitu pokrenuta je inicijativa za organizovano djelovanje naših ljudi u ovom gradu, a naročito je istaknuta važnost bliže saradnje i komunikacije udruženja sa Upravom za dijasporu, ali i njihovog povezivanja i umrežavanja sa ostalim udruženjima naše dijaspore koja djeluju na teritoriji Amerike. R.P.

Završen okrugli sto na uCg

Nedovoljno promovisanje nacionalnog identiteta Dvodnevni Okrugli sto na temu „Dijaspora, identitet i migracije – mogućnosti i izazovi“, u organizaciji Univerziteta Crne Gore (UCG) i Fakulteta političkih nauka, završen je juče na Univerzitetu.

Drugi dan Okruglog stola započet je temom o ulozi Javnog emitera u promovisanju crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta, a na ovu temu je govorila profesorica Fakulteta političkih nauka Nataša Ružić.

Ona je istakla da RTCG ima budžet u iznosu od 12,5 miliona eura, a da više od sedam miliona izdvaja za zarade, s obzirom da ima više od 700 zaposlenih. S toga, ona zaključuje da se novac na RTCG neracionalno troši.

“Preko četiri miliona utroše na produkciju, što nam dosta govori o tome koliko se pažnje posvećuje kvalitetu neke produkcije”, rekla je Ružić.

Ona je, takođe, primijetila da je upitno to koliko se crnogorski nacionalni i kulturni identitet promoviše u filmskom i serijskom programu.

“Jedan od načina promocije bio je Božićni ustanak, serija koja je emitovana prošle godine i koja je izazvala neke kontroverze. U svakom slučaju, ne možemo sada govoriti o nekoj ozbiljnoj i kvalitetnoj produkciji na javnom emiteru”, rekla je Ružić.

Kada je riječ o portalu RTCG-a, ona je ocijenila da njegova popularnost raste.

Na jučerašnjem okruglom stolu govorili su i profesorica Univerziteta u Novom Sadu Karolina Lendák-Kabók, profesor na Institutu za društvene i humanističke nauke Euro Balkan u Skoplju Rubin Zemon i saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka UCG dr Mehmed Đečević.

M.I.

PS ima ubjedljivo najveću podršku, a lider te partije Milo Đukanović dobio je najveću ocjenu ispitanika pokazuju, rezultati CEDEM-ovog drugog godišnjeg istraživanja političkog javnog mnjenja. Na drugom mjestu su Demokrate dok je treći Demokratski front.

Istraživanje “Političko javno mnjenje Crne Gore“ urađeno je od 1. do 10. decembra na uzorku od 1.009 ispitanika.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić kazala je da je prema istaživanju rejting DPS-a 37 odsto, Demokrata 15, DF 13,2 odsto, a Socijalistička narodne partije 5,8 odsto.

Rejting DPS-a u odnosu na istraživanje koje je rađeno u junu porastao je za tri odsto, dok je rejting DF-a pao u odnosu na jul, kada je iznosio 15,6 odsto.

Rejting Socijaldemokrata neznatno je pao u odnosu na jul ove godine i sada iznosi 4,8 odsto.

Prema istraživanju, rejting Socijaldemokratske partije porastao je u odnosu na jul ove godine, kada je bio 3,1 odsto, a sada iznosi 4,1 odsto.

Istraživanje je pokazalo da građani, njih 35,8 odsto, smatraju da Crna Gora treba intenzivno da radi kako bi se pridružila Evropskoj uniji, bez obzira na nedavne najave da bi proces proširenja mogao da bude dodatno usporen.

■ PREDSJEDNIKU I

PREMIJERU NAJVIšE OCJENE

Prema istaživanju, od političara, najvišu prosječnu ocjenu, na skali od jedan do pet, ima Milo Đukanović, 2,52, zatim Duško Marković, 2,29, a potom slijede Damir Šehović, Aleksa Bečić i Ivan Brajović.

Od ministarstava najbolje je ocijenjeno Ministarstvo sporta i mladih, zatim prosvjete, za ljudska i manjinska prava, kulture i nauke.

Bešić je rekla da građani najviše povjerenja imaju u sistem obrazovanja i Srpsku pravoslavnu crkvu, zatim u policiju, zdravstveni sistem, sudstvo i vojsku.

Najmanje povjerenja građani imaju u Tužilaštvo, političke partije i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

Upitani da prokomentarišu afere koje su se posljednjih mjeseci dešavale i u koje su uključeni neki predstavnici vlasti, 30,8 odsto građana ocijenilo je da one pokazuju slabosti društva i institucija koje su oduvijek postojale.

Prema istraživanju, 28,5 odsto građana smatra da te afere pokazuju pravo lice vlasti i da je to nešto što se zna godinama unazad.

Građani, njih 18,7 odsto, odgovorili su da ih te afere ne zanimaju, a 16,5 odsto da su one izmišljene i da je njihov cilj smjena vlasti.

Najviše građana, njih 36,4 odsto, smatra da institucije treba nepristrasno da ispitaju i kazne one koji su zaista počinili zloupotrebe, dok je 26,5 odsto odgovorilo da ih te afere ne zanimaju.

Navodi se da je 25, 5 odsto ispitanika odgovorilo da oni koji su umiješani sami treba da podnesu ostavke, a 11,6 odsto da

bi vlast i njeni predstavnici trebalo da se obračunaju sa onima koji lansiraju te afere.

■ PODRšKA

ČLANSTVU U EU

Prema istaživanju, 55 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU, 26 odsto smatra da država ne treba da bude članica Unije, dok 19 odsto nema stav o tome.

Programski koordinator CEDEM-a Ognjen Marković kazao je da je to umjereni, ali sada već stabilan trend pada podrške članstvu u EU. “Ovo predstavlja istorijski minimum kada govorimo o po-

Građani očekuju da opozicija učestvuje u Odboru

Prema istraživanju CEDEM-a, 39,5 odsto građana nije moglo da procijeni da li će Odbor za izborne reforme, koji je formiran kako bi izbori bili bolji i pošteniji, bilo šta promijeniti.

Građani, njih 32,6 odsto, očekuje da će Odbor uspješno una-

prijediti izborno zakonodavstvo, a 27,8 odsto nema takva očekivanja.

Istraživanje CEDEM-a pokazuje da 36,7 odsto građana smatra da opozicija treba da učestvuje u radu Odbora, a 16,3 odsto da treba da bojko-

tuju rad tog skupštinskog tijela, dok 47 odsto građana nema stav o tom pitanju.

Istraživanje je pokazalo da 38 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u NATO, dok je 42 odsto građana protiv, a 20 odsto nema stav o tom pitanju.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

9

politika

vno Mnjenje crne goreº

ić najjači, razovanje

Đukanović i Bingulac

Đukanović, Brajović i Marković priMili Bingulca

Zajednički strateški ciljevi Crne Gore i Srbije

dršci građana Crne Gore članstvu u Uniji od oktobra 2007. godine“, naveo je Marković.

Razlozi pada podrške su, kako je dodao, višestruki.

“Prije svega, građani percipiraju da je stanje u EU u dubokoj krizi zbog Bregzita i sporijeg procesa pristupanja novih članica Uniji. To možda građane Crne Gore dovodi do zaključka da se učlanjenje Crne Gore u EU neće desiti skoro“, objasnio je Marković.

Na pitanje kakav je njihov stav povodom nedavnih najava da bi proces proširenja mogao biti dodatno usporen, 35,8 odsto građana odgovorilo je da bi Crna Gora nezavisno od stava EU trebalo intenzivno da radi da se pridruži Uniji.

Kako se navodi u istraživanju, 7,7 odsto građana smatra da usljed takvog stava EU, Crna Gora treba da traži nove partnere u međunarodnoj zajednici.

Marković je kazao da najviše građana ne može da procijeni na koga Crna Gora treba da se oslanja u spoljnoj politici, a da su zatim najbrojniji bili oni

koji smatraju da država nimalo ne treba da se oslanja na Rusiju, EU i SAD. Bešić je navela da 46,2 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pogrešnim putem, a 28,2 odsto da se kreće pravim putem, dok 25,6 odsto njih nije moglo da procijeni.

Kako je navela, i dalje se smanjuje broj građana koji smatraju da Crna Gora ide pravim putem i povećava broj onih koji smatraju da se država kreće pogrešnim putem.

Bešić je kazala da je veći broj građana koji generalno nijesu zadovoljni radom Vlade u odnosu na one koji su zadovoljni.

“Građani, njih 31,4 odsto, odgovorilo je da je veoma nezadovoljno radom Vlade, 20,5 odsto nema stav o tome, 18,9 odsto uglavnom je zadovoljno, 18,4 odsto uglavnom nezadovoljno, a 10,8 odsto veoma zadovoljno”, precizirala je Bešić.

Kako je dodala, u odnosu na prethodno istraživanje, simbolično je povećan broj građana koji su zadovoljni radom Vlade.

R.P.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Srbije Zorana Bingulca, kome je zahvalio za izuzetan doprinos razvoju odnosa dvije zemlje i istakao da možemo biti zadovoljni onim što je urađeno u proteklih šest godina mandata odlazećeg ambasadora. “Želje i očekivanja su uvijek na višem nivou kada su u pitanju odnosi Crne Gore i Srbije”, rekao je Đukanović i dodao da možemo biti zadovoljni ostvarenim progresom u odnosu na raniji period.

Prema njegovim riječima, tome je posebno doprinijelo unošenje doze realizma u odnose dvije države, što je logično vodilo unapređenju razumijevanja, kao i međudržavnih odnosa saradnje.

“Vrijeme pred nama omogućiće da dalje unapređujemo i doprinosimo kvalitetu povjerenja. Odnosi su stabilizovani i stvorena je dobra platforma, zahvaljujući u dobroj mjeri i ambasadoru Bingulcu. Bilo je puno situacija kada se moglo sa nivoa ambasadora uti-

cati na kvarenje odnosa”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

Ali je trebalo imati i dobre namjere i diplomatski senzibilitet i razumijevanje prilika, kao što ih je imao ambasador Bingulac, za šta mu je Đukanović odao posebno priznanje i zahvalnost.

“Vjerujem da ćemo ostvarujući zajedničke strateške cilljeve integracijom u evropski sistem bivati međusobno bliži i nakon toga nastaviti da živimo kao dobri prijatelji. Vrijeme je da obje zemlje nađu mjesto na tom pravilno odabranom putu, da nastave sa usvajanjem evropskog sistema vrijednosti kako bi postali dio EU i stvorili ambijent u kojem će građani Crne Gore i Srbije živjeti kvalitetom života ujedinjene Evrope”, poručio je crnogorski predsjednik.

Bingulac je zahvalio na prijemu, naglašavajući da se sa Crnom Gorom nikada nije ni sastajao ni rastajao. Sebe smatra dijelom ovog podneblja, duboko poštuje Crnu

Goru i njene strateške ciljeve, koje korak po korak uspješno ostvaruje.

“Dvije zemlje su ostvarile značajne pomake na planu saradnje. Trendovi rasta su zabilježeni u gotovo svim oblastima, a službovanje u Crnoj Gori u važnom periodu njenog strateškog usmjerenja ka NATO predstavljalo je veliki diplomatski izazov”, ocijenio je Bingulac. Đukanović je na završetku mandata ambasadoru Srbije poželio dalji uspjeh na ličnom i profesionalnom planu.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović sastao se sa ambasadorom Srbije Zoranom Bingulcem, povodom okončanja njegove diplomatske misije u Crnoj Gori, kao i novim ambasadorom Panajotisom Parcosom. Na sastancima su potvrđeni dobri odnosi Crne Gore sa dvijema zemljama.

Kako je saopšteno iz Skupštine, Brajović je zahvalio Bingulcu na njegovim radnim aktivnostima tokom mandata sa ciljem boljeg razumijevanja dvije države.

Postoji potencijal za jačanje saradnje Crna Gora i Srbija imaju veoma dobre bilateralne odnose, ali postoji prostor za dinamiziranje ekonomske saradnje, posebno u oblasti energetike, građevinarstva i turizma, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i ambasadora Srbije Zorana Bingulca, kojeg je premijer

primio u oproštajnu posjetu.

Marković je, kako je saopšteno iz Vlade, istakao da u Crnoj Gori postoje brojne i atraktivne prilike za srpske investitore, a sagovornici su se saglasili da podmorski kabl između Crne Gore i Italije daje ogromne mogućnosti za razvoj i povezivanje energetskog sektora u

regionu.

Na sastanku je razgovarano i o evropskim integracijama i konstatovano da su obje države odmakle u pregovorima, te da evropska perspektiva i Crne Gore i Srbije, ali i cijelog regiona, mora biti nesporna jer donosi poseban kvalitet za naše građane.

10

AKTUELNO

ORLANDIĆ ODGOVORIO NURKOVIĆU

AERODROMI SNAŽNO I PROFITNO PREDUZEĆE

Izvršni direktor Aerodro- ljetos je počeo sa radom Terma Crne Gore Danilo Or- minal 2, kroz koji prolazi tolandić odgovorio je mini- liko putnika da će višemilistru saobraćaja i pomor- onska investicija biti isplastva Osmanu Nurkoviću ćena u narednoj godini. Istina tvrdnje da je nedosta- čem da ćemo na inicijativu tak menadžerskih vrlina i ovog menadžmenta naposposobnosti uslovio da se kon riješiti četrdesetogodišprethodnih godina u crno- nje pitanje noćnih letova na gorske aerodrome ne ulaže Aerodromu Tivat – nadamo dovoljno. se uspješno. Uspjeli smo da Orlandić je naglasio da su ispregovaramo i uvedemo Aerodromi od početka funk- 35 novih linija, što je od ogrocionisanja uplatili 82 mnog značaja za razvoj miliona eura državi turizma ove države, i glavnom gradu ali i društva”, istakao je Orlandić. i opštini Tivat, u kojima se i naN u r k o vić je prije laze vazdušne dva dana, na luke. konferenci“Uvaženi ji za medije o ministre, vjekonsolidacirujem da Vam ji Montenegro nije namjera da Airlinesa, rekao Vašim izjavama Orlandić da Aerodromi imao Aerodromima Crne Gore narušavate imidž ju ogroman potencijal koovog preduzeća, posebno u ji do sada nije na pravi napretkoncesionom periodu, čin iskorišćen i valorizovan. za koji se toliko zalažete. In- “Aerodromi su imali na ravestitori koje očekujete tre- čunu 25 do 30 miliona euba da znaju da je ovo snaž- ra. Tim novcem su mogli i no i visokoprofitno preduzete kako dobro da porade na će najzdravije i najuspješni- sanaciji”, rekao je Nurković i je u Vašem resoru”, poručio dodao da terminalna zgrada je Orlandić. na podgoričkom aerodromu On je dodao da je na ae- prokišnjava posljednjih derodromima 800.000 putni- set godina. ka više nego prije tri godine, Orlandić smatra da su člate da je profit u odnosu na novi Odbora direktora Aero2017. godinu udvostručen droma, koje bira i razrješava i iznosi deset miliona eura Vlada na predlog ministra prije oporezivanja. saobraćaja, opravdali uka“Na tivatskom aerodromu zano povjerenje.

D.J.

ŽUGIĆ NA SASTANKU SA KOVAČEM

Spajanje CKB i Podgoričke banke odvija se po planu Crnogorska komercijalna banka (CKB) funkcioniše stabilno i dobro je kapitalizovana, pri čemu se aktivnosti na planu njenog spajanja sa Podgoričkom realizuju planiranom dinamikom, saopštio je izvršni direktor CKB-a Pal Kovač.

On je guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića, na jučerašnjem sastanku, upoznao sa rezultatima poslovanja CKB-a tokom ove godine, kao i sa aktivnostima na planu spajanja sa Podgoričkom bankom.

“Konstatovano je da CKB funkcioniše stabilno, da je do-

bro kapitalizovana, profitabilna i visoko likvidna banka, te da se aktivnosti na planu spajanja banaka odvijaju planiranom dinamikom”, saopšteno je nakon sastanka. Žugić je saopštio da je stabilnost bankarskog sektora u Crnoj Gori značajno ojačana tokom ove godine i dodao da će fokus daljih aktivnosti CBCG, osim na implementaciji procjene kvaliteta aktive, biti na daljem snaženju supervizorske funkcije, usaglašavanju regulative sa direktivama EU, kao i jačanju kontrole u dijelu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

EKIP O EVENTUALNIM IZMJENAM

ROMING OD 1.

POJEDINE KATE

C

ijene rominga za zemlje regiona mobilnih operatora iz Crne Gore ostaće iste i naredne godine, na osnovu sporazuma o javnim mobilnim komunikacionim mrežama na Zapadnom Balkanu, saopšteno je Vikend novinama iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost – EKIP.

Ovaj ugovor potpisali su u aprilu prošle godine ministarstva nadležna za oblast elektronskih komunikacija iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i sa Kosova. Na osnovu njega, kao i Zakona o elektronskim komunikacijama, EKIP je 6. juna donio odluku kojom je Crnogorskom Telekomu, Telenoru i M:telu naloženo da od 1. jula počnu sa primjenom korigovanih, nižih cijena roming usluga. „U skladu sa navedenom odlukom Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, korisnici iz Crne Gore kada koriste roming usluge u državama potpisnicama sporazuma od 1. jula plaćaju maksimalne cijene bez poreza na dodatu vrijednost (PDV) na sljedeći način: za odlazne

pozive prema mrežama u Crnoj Gori 0,0816 eura po minutu, za dolazne pozive iz regiona 0,04 eura po minutu, za SMS poruke prema mrežama u Crnoj Gori 0,035 eura, dok će za uslugu prenosa podataka plaćati maksimalno 0,0262 eura po megabajtu (MB)“, precizirali su iz EKIP-a.

Istovremeno su regulisane i maksimalne cijene odlaznih poziva korisnika koji su u romingu prema mrežama u tim državama, a za ovaj tip usluge iznosi 0,019 centi po minutu, takođe bez PDV-a.

No, to nijesu i jedine cijene na osnovu kojih mobilni operatori u Crnoj Gori formiraju tarife. Naime, propisano je da ovdašnji mob i l n i o p e ra t o ri mogu klijentima da naplaćuju korišćenje roming usluga u ve ć av a n j e m cijene koju plaćaju kada koriste iste usluge u matičnoj mreži. Ovakav princip odnosi se na svaki od tarifnih paketa, pa se samim tim i cijene formiraju pojedinačno za svaku ponudu.

0,81

Iz EKIP-a pak ističu da i u takvim slučajevima postoje ograničenja za maksimalne vrijednosti. „S obzirom da mobilni operatori u Crnoj Gori imaju veliki broj tarifnih paketa, maksimalne cijene regulisanih roming usluga razlikuju se za korisnike različitih paketa i iznose: za odlazne pozive prema mrežama u Crnoj

EURA PO MINUTU KOŠTAĆE ODLAZNI POZIVI PREMA MREŽAMA U CRNOJ GORI

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

AKTUELNO

MA USLOVA KORIŠĆENJA MOBILNIH MREŽA

JULA JEFTINIJI ZA EGORIJE KORISNIKA Gori od 0,05 do 0,19 eura po minutu, za dolazne iz regiona 0,04 eura po minutu, za SMS poruke prema mrežama u Crnoj Gori od 0,02 do 0,06 eura, dok su maksimalne cijene za prenos podataka od 0,025 od 0,18 eura po MB“, kazali su nam iz EKIP-a, uz podsjećanje da su i ove cijene bez PDV-a.

Ukidanje rominga 1. jula 2021. godine

Sporazumom koji je potpisan u prvoj polovini godine predviđeno je da od 1. jula cijene rominga između država potpisnica budu niže, a od 1. jula 2021. godine ovaj tip usluga imaće istu cijenu kao da je u pitanju korišćenje unutar matične države, poznatiji

kao princip „roaming lake at home“. Naime, tada počinje nova faza i režim naplate upravo prema navedenom principu. „S obzirom da je ovaj režim naplate specifičan, po ugledu na preporuke Evropske komisije za njegovu punu i ispravnu No, ove cijene biće niže od sredine naredne godine. Kako nam je rečeno, mobilni operatori će od 1. jula naredne godine morati da umanje pojedine cijene, pa će za dolazne pozive iz regiona korisnici plaćati najviše 0,025 eura po minutu, a prenos podataka od 0,015 do 0,18 eura po MB. „Pored regulisanih cijena maloprodajnih roming usluga, operatori mogu korisnicima rominga da ponude da za dnevnu ili za neku drugu fiksnu periodičnu naknadu koriste određenu količinu regulisanih usluga rominga. Takođe,

primjenu je potrebno donošenje niza propisa. Rok za donošenje koji će precizno definisati režim ‘roaming lake at home’ je kraj 2020. godine, a za njihovo donošenje je zadužen EKIP“, rečeno je Vikend novinama iz ove institucije.

11

CBCG traži konsultanta Postupak javne nabavke za izbor konsultanta Centralne banke (CBCG), koji će biti zadužen za implementaciju provjere kvaliteta aktive u skladu sa Priručnikom Evropske centralne banke (ECB) iz prošle godine, formalno je počeo juče.

Iz CBCG je saopšteno da su definisani strogi kriterijumi za izbor konsultanta, te da je za tu namjenu opredijeljeno 790.000 eura.

R.E.

NLB otvorila novu filijalu

Sa otvaranja

EKIP je 6. juna donio odluku kojom je Crnogorskom Telekomu, Telenoru i M:telu naloženo da od 1. jula počnu sa primjenom korigovanih, nižih cijena roming usluga operatori mogu korisnicima da ponude i drugačije cijene roming usluga od onih koje su određene sporazumom i odlukom EKIPa koje korisnik može sam da odabere u slučaju da su povoljnije za njega. Prelazak sa regulisanih cijena na alternativne cijene roming usluga obavlja se u toku jednog radnog dana i besplatan je za kor i s n i k a “, podsjetili su iz ove agencije.

K.J.

Ilustracija

NLB banka otvorila je u Podgorici, na Rimskom trgu, novu filijalu, saopšteno je iz te finansijske institucije.

Filijala je, kako su kazali, organizovana prema novom poslovom konceptu, bez upotrebe gotovine, sa fokusom na dostupnost bankarskih usluga putem savremenih tehničkih rješenja.

“Nova filijala inovativnog koncepta je zamišljena kao mjesto za relaksaciju i predah od svakodnevnih obaveza, gdje klijenti mogu da obave svoje finansijske obaveze u ambijentu moderne kafeterije, dok čitaju časopise i uživaju u kafi”, rekli su NLB-u. R.E.

Cetinje ušlo u sertifikaciju Cetinje je ušlo u proces sertifikacije opština i gradova po mjeri privrede i radi na ispunjenju kriterijuma, saopštio je gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan, na sastanku sa predsjednikom Privredne komore (PKCG) Vlastimirom Golubovićem.

“Pred donošenjem smo strateškog plana razvoja i nadam se da ćemo ga usvojiti do kraja januara”, rekao je Kašćelan.

R.E.

12

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

INVESTIcIONO-RAZVOJNI FOND PROSLAVIO JUbILEJ

IRF za deceniju u razvoj plasirao više od milijardu

I

nvesticiono-razvojni fond (IRF) je za prethodnih deset godina plasirao prvu milijardu eura u crnogorsku privredu, saopštio je predsjednik Odbora direktora Zoran Vukčević na proslavi povodom decenije postojanja Fonda.

On je istakao da su u IRF-u ponosni, jer je novac namijenjen kreiranju mogućnosti za rast i razvoj crnogorske ekonomije, koji se ogleda i u više od 16.000 otvorenih novih i očuvanju postojećih radnih mjesta.

“Kroz razvoj preduzetništva, podrškom posebnim ciljnim grupama kao što su mladi, početnici, žene, visokoškolci, tehnološki viškovi, individualni poljoprovrdni proizvođači, zanatlije i klasterska proizvodnja, IRF je plasirao više od 60 miliona u proteklih deset godina”, naveo je Vukčević.

Prema njegovim riječima, IRF je posebnu pažnju posvetio postojećim preduzećima sa ciljem da mikro preduzeća prerastu u mala, mala u srednja, a srednja u velika.

“To smo radili kroz ulaganje u prioritetne sektore, podsticaj konkurentnosti i diverzifikaciju crnogorske ekonomije. Za ove namjene plasirano je 644 miliona. Kroz podršku greenfield i brownfield investicijama podržali smo 14 projekata u ukupnom iznosu od 32,5 miliona”, precizirao je Vukčević i predstavio garantni fond koji se realizuje uz podršku Evropskog investionog fonda u ukupnom iznosu od 80 miliona eura.

Premijer Duško Marković istakao je da plasirana milijarda predstavlja snažnu finansijsku podršku i za mnogo veće i razvijenije ekonomije od crnogorske.

Voli i Mastercard poklonili stan

Kompanija Voli je u saradnji sa Mastercardom organizovala nagradnu igru Naša bašta u okviru koje je dodijelila stan Bobi Vukoslavović iz Podgorice i deset poklon vaučera od po 50 eura za trgovinu u Voli marketima.

Dobitnik će, kako su kazali u kompaniji, sam odrediti lokaciju stana.

“U okviru nagradne igre dodijeljen je stan, a dobitniku je prepuštena odluka o lokaciji, shodno ponudi dostupnih lokacija u novogradnji.

Dobitnica stana čiju će lokaciju sama odrediti je Boba Vukoslavović iz Podgorice, a sreću joj je donio naš vjerni potrošač Goran Stojanović”, rekli su u Voliju.

Nagradna igra trajala je od 25. oktobra do 10. decembra, a pravo učešća su imali potrošači koji su kupili proizvod iz asortimana Naša bašta, Volijevog poljoprivrednog dobra na Šasu, i obavili beskontaktno plaćanje tih proizvoda karticom brenda Mastercard.

“Dobitnici Voli potrošačke korpe su Nada Jejina (Herceg Novi), Olivera Stanić (Bar), Amela Guberinić (Bijelo Polje), Bojan Vučinić (Podgorica), Vesna Surjan (Podgorica), Slavica Potpara (Podgorica), Armin Čolović (Bar), Danijela Vukoslavović (Podgorica), Suzana Adžić (Cetinje), Jovana Vujošević (Podgorica)”, naveli su u Voliju.

R.E. Sa uručenja

Vukčević

Donirano 30.000 eura Povodom 10 godina postojanja IRF je obezbijedio tri donacije. Po 10.000 eura dodijeljeno Fondaciji Budi Human iz Podgorice, za liječenje mališana kojima je pomoć potrebna, zatim Javnoj predškolskoj ustanovi “Dušo Basekić” iz Bijelog Polja i Fudbalskom klubu “Breznica” iz Pljevalja.

“Od tog novca, u prethodne tri godine, plasirano je 600 miliona eura. U turizam i ugostiteljstvo više od 140 miliona, a u projekte namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane oko 90 miliona. Sa 120 miliona eura za podršku likvidnosti, i više od 210 miliona eura po osnovu fak-

toring aranžmana, pomogli smo očuvanju proizvodnje skoro 400 malih proizvođača. Izdvajam još jedan segment poslovanja IRF-a, a to je kreiranje novih radnih mjesta i očuvanje postojećih. Riječju – skoro sve naše politike imale su odraz kroz aktivnosti IRF-a”, istakao je Marković na proslavi IRF-a.

On je je poručio i da IRF treba da kreira što više linija i kreditnih modela za opštine na sjeveru.

“Vlada je više od 190 miliona opredijelila za projekte u opštinama na sjeveru i opštinama sa stepenom razvijenosti ispod državnog prosjeka. Snažan razvoj sjevera je obaveza ove Vlade, ali mora biti i svake buduće. Zbog toga i IRF treba da kreira što više linija i kreditnih modela kako bi nesporne resurse sjevera stavili u funkciju sveukupnog razvoja cijele zemlje”, kazao je premijer.

D.J.

Više od dvije milijarde stranih investicija Priliv stranih direktnih investicija, kako je kazao premijer, u protekle tri godine iznosio je više od 2,2 milijarde eura, dok su u posljednjih godinu i po izno-

ZAVRŠENA NAGRADNA IGRA NAŠA bAŠTA

sile preko 1,3 milijarde eura.

“Ovaj rezultat nije došao sam od sebe, već je to plod osmišljene ekonomske politike koju vodimo. A ovakvi bi-

lansi stranih investicija obilježje su zemalja pune stabilnosti, poslovne sigurnosti, i podsticajnog biznis ambijenta”, istakao je Marković.

RADUNOVIĆ I SEKULIĆ POTPISALI UGOVORE

Za energetsku efikasnost javnih zgrada 45 miliona Ministar finansija Darko Radunović potpisao je juče sa predstavnicima njemačke razvojne banke (KfW) ugovor o kreditu za Program energetske efikasnosti u javnim zgradama, vrijedan 45 miliona eura, dok

je ministarka ekonomije Dragica Sekulić potpisala ugovor o grantu za isti program u visini od 4,8 miliona.

Sekulić je kazala da je riječ o 45 miliona eura kredita po veoma povoljnim uslovima.

R.E.

DIONIcA OD PODGORIcE DO DANILOVGRADA

EBRD daje 15 miliona eura

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijediće 15 miliona eura za rekonstrukciju i nadogradnju dionice puta između Danilovgrada i Podgorice, kako bi poboljšala povezanost ta dva grada u Crnoj Gori.

Iz EBRD-a je saopšteno da su sredstva dio kredita vrijednog 40 miliona koji je obezbijeđen za Upravu za saobraćaj Crne Gore i ta će

sredstva učestvovati u troškovima rekonstrukcije 216 kilometara magistralnih puteva u Crnoj Gori.

“Poboljšanje saobraćajne infrastrukture je od ključnog značaja za privlačenje investicija i za dalji ekonomski rast u zemlji. Ovo će takođe doprinijeti sektoru turizma, koji predstavlja ključni dio privrede”, kazali su u EBRD-u.

R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

AKTUELNO

13

PLATFORMA ZA SUZBIJANJE NASILNOG EKSTREMIZMA I RADIKALIZACIJE

Nuhodžić: Crna Gora je najmanje pogođena pojavom nasilnog ekstremizma “Etnonacionalizam povećava agresivni potencijal, čime doprinosi stvaranju plodnog tla za ekstremizam, neprestanog začaranog kruga radikalizacije, agresije i nasilnih odgovora, saopštio je juče ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić tokom drugog sastanka Nacionalne platforme za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu. On je tom prilikom istakao da međusobno uvažavanje i poštovanje raznolikosti putokaz su zdravog društva u kome za ekstremizam nema mjesta.

“Svi zajedno treba da gradimo multikulturalnu zajednicu u kojoj će se svi naši višeslojni identiteti ravno-

pravno iskazivati. Crna Gora je najmanje pogođena pojavom nasilnog ekstremizma”, kazao je Nuhodžić.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica podsjetio je da je prije tačno godinu, uz podršku OEBS-a, osnovana Platforma, kao forum u kome učestvuju predstavnice i predstavnici državnih institucija, lokalnih uprava, vladajućih i opozicionih partija, medija, NVO-a, vjerskih zajednica, međunarodne i akademske zajednice.

“Ona predstavlja originalan i uspješan model organizacije i saradnje različitih aktera, kroz koji su u prethodnoj godini osnaženi kapaciteti države za borbu protiv ekstremizma. Platforma je do sada u prevenciju i su-

protstavljanje ekstremizmu uključila više od 600 osoba”, kazao je Koprivica. On je kazao da CDT poziva na akciju jer se građankama i građanima Crne Gore, sve češće, podvaljuju opasni narativi i dezinformacije, kojima se društvo želi vratiti u mrak devedesetih. Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav ocijenio je da je nasilni ekstremizam globalni problem koji se može manifestovati na svim mjestima, u svim kulturama i ideologijama.

“Sa zadovoljstvom primjećujem da Crna Gora planira da formira multidisciplinarni tim koji će se obratiti lokalnim zajednicama, što je ključno za stvaranje preventivnih mjera. Ova

mreža objedinjuje ekspertizu i podstiče širenje i razmjenu iskustava o antiradikalizaciji i pokušajima rješavanja uzroka ekstremizma u preventivnim mjerama”, rekao je Orav.

Nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanović, da je Crna Gora zahvaljujući preventivnim aktivnostima obezbijedila da ovaj fenomen samo malo zakači Crnu Goru.

“Samo 23 punoljetna gra-

đana otišla su na ratište. Sve što je urađeno pokazuje da je Crna Gora spremna za odgovor za ovo pitanje”, kazao je Pejanović, ističući da će fokus biti na lokalnom nivou i da će biti nastavljene aktivnosti na jačanju svijesti.

Konferenciju su organizovali Nacionalni operativni tim za praćenje sprovođenja Akcionog plana za implementaciju Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma (NOT) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

N.P.

NA PODRUČJU TUZI

ODUZETO 47 KG MARIHUANE, ORUŽJE I REZANI DUVAN

Službenici Sektora granične policije pronašli su na području Tuzi tri vreće sa 36 pvc pakovanja, odnosno 41,7 kg biljne materije za koju se sumnja da je marihuana, saopšteno je iz Uprave policije.

Vreće su predate službenicima CB Podgorica, koji preduzimaju neophodne radnje u rasvjetljavanju ovog događaja.

Takođe, granična policija je u Tuzima prilikom kontrole terena pronašla dva vozila i u neposrednoj blizini odbačeni

rezani duvan. Pretragom šireg terena, u dvorištu jedne kuće pronađene su i dvije poluautomatske puške i određena količina sporogorećeg štapina i materija za koju se sumnja da je eksploziv.

Policija je na istom području pregledom motornog vozila kojim je upravljao B.V. (42) pronašla 180 kg rezanog duvana i akcizne robe vrijednosti oko 11.000 eura. Protiv B.V. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvolje-

na trgovina.

Osim toga, policija je na Graničnom prelazu Vraćenovići, prilikom kontrole vozila za čijim se volanom nalazio Nikšićanin R.A. (53), pronašla pištolj i municiju.

“O događaju je obaviješten nadležni tužilac. Pištolj i municija su oduzeti i proslijeđeni na vještačenje u Forenzički centar Danilovgrad, a tužilac će se izjasniti o kvalifikaciji ovoga djela nakon završenog vještačenja”, saopšteno je iz Uprave policije.

E.H.

UHAPŠEN BARANIN

Nosio 22 grama kokaina Policija je u Baru, prilikom kontrole motocikla kojim je upravljao F.I. (27) iz Bara, u prtljažnom prostoru pronašla pvc kesu sa sadržajem praškaste materije bijele boje, za koju se sumnja da je opojna droga kokain, težine oko 22 grama i vagu za precizno mjerenje.

“Dalja kriminalistička obrada ukazala je na sumnju da pronađeni predmeti pripadaju licu J.I. (25) iz Bara, kao i na to da je ovo lice namjeravalo da pomenutu drogu stavi u dalji promet,

odnosno da je upotrijebi za tzv. uličnu prodaju. Pronađena opojna droga kokain proslijeđena je Forenzičkom centru na vještačenje. O predmetnom događaju obaviješten je nadležni tužilac koji je naložio da se J.I. liši slobode, te da se uz krivičnu prijavu privede nadležnom tužilaštvu zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, kazali su iz policije.E.H.

14

AKTUELNO

SUĐENJE BIVŠIM ČELNICIMA ª TELEKOMAº

Zoran Piperović: Dokazi negacija tvrdnji tužioca Suđenje bivšim čelnicima “Telekoma” Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, koji se terete za zloupotrebu službenog položaja, juče je nastavljeno u Višem sudu u Podgorici čitanjem izvještaja “Moneta” LDC Montenegro, za Srbiju, Albaniju i BiH, od 27. januara 2006. godine. Advokat Zoran Piperović je naveo da su svi provedeni dokazi negacija tvrdnji tužioca navedenih u optužnici.

Odbrana može da predloži na koji način će se utvrdi-

ti, kada i kako su ovi dokazi došli na teritoriju Crne Gore. Došli su do vlasnika Telekoma na vrijeme, sve drugo je tehnička stvar”, naveo je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Obradovića i Ivanovića, koji se terete za zloupotrebu položaja, odnosno da su tokom privatizacije Telekoma iz te kompanije izvukli 2,3 miliona eura kroz fiktivni ugovor sa kompanijom Rawleing o analizi regionalnog tržišta telekomunikacija.

N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

PODACI UPRAVE ZA IZVRŠENJE K

OD POČETKA GODINE ODUZETO 298 TELEFONA

P

ODLUKA VIŠEG SUDA U PODGORICI

BIVŠEM RUKOVODSTVU A2A SUDI SE U ITALIJI Bivšem rukovodstvu A2A, italijanskim državljanima koji se optužnicom Specijalnog tužilaštva terete da su prilikom potpisivanja ugovora o konsultantskim uslugama oštetili crnogorsku energetsku kompaniju za nešto više od 760.000 eura u korist italijanskih kompanija, sudiće se u Italiji. Tako je odlučilo vijeće podgoričkog Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo prvu odluku kojom je isti predlog italijanskih državljana odbijen. Na ovu odluku ima pravo žalbi. Na spisku optuženih su bivši izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Enriko Malerba, bivši finansijski direktori Flavio Bjanko

i Masimo Sala te nekadašnji generalni direktor A2A i pregovarač za Crnu Goru Renato Ravaneli.

Provjere u ovom slučaju pokrenute su na osnovu dokumentacije koju je u oktobru 2014. godine Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavio skupštinski Odbor za ekonomiju, nakon kontrolnog saslušanja o konsultantskim ugovorima Elektroprivrede. Malerba, Bjanko, Sala i Ravaneli se terete da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom potpisivanja ugovora o konsultantskim uslugama i oštetili Elektroprivredu Crne Gore za višemilionski iznos u korist tri italijanske kompanije.

N.P.

okušaj unosa zabranjenih predmeta osuđenicima i pritvorenim licima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu dešavalo se i tokom ove godine, a službenici su uspjeli da oduzmu veći broj mobilnih telefona, ali i nešto droge i tableta. Jedan od ključnih problema pri otkrivanju unosa nedozvoljenih stvari jeste to što se zidine spuškog zatvora graniče sa privatnim imanjima, odnosno nijesu izolovane, što nadležnim službenicima otežava kontrolu.

Od početka godine u UIKS-u je oduzeto 298 mobilnih telefona, 32 PVC zamotuljka nepoznate sadržine i druga nedozvoljena roba.

“Najčešći slučajevi pokušaja unosa nedozvoljenih stvari i predmeta registrovan je kod lica koja dolaze u posjetu zatvorenicima, kao i prilikom unosa zatvorenicima odobrenih tehničkih stvari u kojima obično pokušavaju da prokrijumčare mobilne telefone. Takođe, u prethodnom periodu u dva slučaja protiv tri službenika UIKS-a pokrenut je disciplinski postupak radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti zbog sumnje da su pokušali omogućiti licima lišenim slobode posjedovanje stvari i predmeta čije je držanje i upotreba zabranjeno u zatvoru. O navedenim slučajevima obaviještena je i Uprava policije, čiji su službenici u saradnji sa tužilaštvom preduzeli radnje i mjere iz svoje nadležnosti”, kazali su Vikend

novinama iz UIKS-a.

Posljednji slučaj se desio prošle sedmice, kada je od pritvorenika u spuškom zatvoru Srđana Pavlovića iz Tivta oduzet ajfon i poslat na vještačenje.

Pretresom sobe u kojoj boravi Pavlović pronađen je telefon, nakon čega je od njega uzeta izjava.

Za sada nije utvrđeno kako je pritvorenik došao u posjed telefona.

Pavlović je uhapšen u avgustu zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je švercovala kokain iz Kolumbije. On je priznao krivicu i pregovarao sa tužilaštvom o statusu svjedoka saradnika.

■ REDOVNE KONTROLE PROSTORIJA

Kako su pojasnili u odgovorima za VN, postoji više načina provjere zabranjenih predmeta.

“Službenici obezbjeđenja u vršenju poslova obezbjeđenja kontinuirano preduzimaju službene radnje koje su usmjerene na kontolu zatvorenika i prostora u kojem oni borave. Radnje pretresa službenici mogu da vrše samoinicijativno, na osnovu naređenja neposrednog starješine, lica koje rukovodi zatvorom, starješine UIKS-a, a što prevashodno zavisi od operativnih saznanja službenika UIKS-a. Na ovoj način sprečava se unos nedozvoljenih stvari, predmeta i materija u krugu UIKS-a”, navode iz Uprave.

Kompleks Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, kako su dodali, je smješten u Spužu i graniči se sa privatnim imanjima, koja nijesu i ne mogu biti pod kontrolom službenika obezbjeđenja Uprave.

“Međutim, službenici obezbjeđenja daju značajan doprinos na

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

KRIVIČNIH SANKCIJA

sprečavanju prebačaja nedozvoljenih stvari i predmeta preko žičane ograde u prostor Uprave, vršeći konstantne obilaske i kontrole prostora, što je doprinijelo da je u posljednjem periodu, u odnosu na raniji, znatno smanjen broj nedozvoljenih stvari i predmeta koji prebačajem preko žičane ograde dospiju u prostor Uprave”, kazali su iz UIKS-a.

Nije mali broj slučajeva da službenici u krugu zatvora otkriju ubačeni paket. Prebacivanje nedozvoljenih stvari poput mobilnih telefona i droge preko ograde zatvora već neko vrijeme uzima maha. Nova taktika za doturanje mobilnih telefona, ali i droge, po svemu sudeći, iznuđena je detaljnim kontrolama paketa koje primaju osuđenici i nemogućnošću da se na ovaj način neopaženo unesu zabranjene stvari. Kako ističe izvor iz UIKS-a, gotovo sva-

kodnevno, službenici uz pratnju posebno istreniranih pasa obilaze zabranjenu zonu duž spoljne ograde zatvorskog kompleksa i pronalaze nedozvoljene predmete koji “dolijeću” preko žice.

Međutim, zahvaljući novim nadzornim kamerama i činjenici da službenici svakog jutra, uz pse posebno obučene za traganje, kontrolišu prostor oko spoljne ograde zatvora i ovaj vid doturanja nedozvoljnih predmeta i droge je sveden na minimum.

■ UŠIVANJE U GARDE-

ROBU, PAKOVANJE U AMBALAŽE...

Kako su pojasnili u odgovorima za VN, postoji više načina na koji se sporni predmeti unose.

“Načini na koje se pokušavaju unijeti nedozvoljene stvari i materije (mobilni telefoni, kartice, punjači za mobilne telefone, zamotuljci sa materijom nepoznatog porijekla, improvizovani bodeži i drugi oštri predmeti) u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija su raznovrsni i inovativni. Najčešći načini pokušaja unosa istih su putem posjeta rodbine zatvorenika, i to ušivanjem nedozvoljenih stvari u posebne šavove garderobe, skrivanjem u knjige i u pribor za ličnu higijenu koji se dostavljaju zatvorenicima i pritvorenicima itd.”, stoji u odgovorima, i dodaje se da kada su u pitanju pritvorena lica, najčešći način na koji se nedozvoljene stvari pokušavaju unijeti od posjetilaca jeste ušivanje istih u garderobu, pakovanje u ambalažu za hranu ili u tehničkim uređajima.

E.H.

15

VELIKA ČAST ZA CRNU GORU, ALI I ODGOVORNOST

Veselin Veljović preuzeo predsjedavanje SEPCA-om

Uprava policije je u Kišinjevu preuzela jednogodišnje predsjedavanje Asocijacijom šefova policija zemalja jugoistočne Evrope – SEPCA od Republike Moldavije.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović, koji od juče predsjedava ovom međunarodnom policijskom asocijacijom, kazao je da je ovo velika čast za crnogorsku policiju i državu Crnu Goru, ali i odgovornost.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Veljović je najavio formiranje zajedničkih policijskih istražnih timova radi snaženja regionalne i međunarodne operativne saradnje u borbi protiv organizovanog

kriminala, sa posebnim akcentom na otkrivanju i sprečavanju trgovine opojnim drogama, oružjem, ljudima i sprečavanju visokotehnološkog kriminala, kao i na operativnoj saradnji u oblasti finansijskih istraga i pranja novca.

Na Generalnoj skupštini razgovaralo se o tekućim i budućim aktivnostima koje se sprovode među policijama zemalja članica ove asocijacije.

“Predstavnici policija zemalja jugoistočne Evrope usvojili su na ovom zasijedanju strateški dokument Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala SEPCA, koji je izrađen u skladu

UHAPŠENI ZBOG PREVARE

Inostrane firme oštetili za skoro pola miliona Podgorička policija rasvijetlila je krivično djelo prevara u produženom trajanju, počinjeno na štetu više pravnih lica iz Švajcarske, Belgije, Švedske, Holandije, Njemačke, Francuske, Danske, Finske i Austrije.

“Ovo krivično djelo su, sumnja se, izvršili T.Č. (35) i S.Č. (36) iz Podgorice, koji su vlasnici dva privredna društva ‘Euro Payment Service’ i ‘365 Office’. Oni su u periodu od 2015. do 2018. godine, kao odgovorna lica u tim privrednim društvima, u namjeri da pribave pro-

tivpravnu imovinsku korist prikazivanjem lažnih činjenica, sumnja se, izvršili slanje više hiljada faktura na adrese inostranih pravnih lica čija se sjedišta nalaze u navednim evropskim državama. Na taj način su ova inostrana pravna lica dovedena u zabludu i navedena da izvrše uplate, nakon čega im plaćeni proizvodi, softveri za kancelarijsko poslovanje, nijesu bili isporučeni. Šteta koju su na ovaj način pričinili T.Č. i S.Č. iznosi najmanje 450.000 eura”, navode iz policije.

E.H.

sa metodologijom EUROPOL SOCTA. U izradi ovog strateškog izvještaja su učestvovali i kriminalistički analitičari policija zemalja članica ove asocijacije, osiguravajući podatke i analize koje su doprinijele kvalitetu ovog dokumenta”, saopšteno je iz UP. Crna Gora će tokom svog predsjedavanja izraditi strategiju i akcioni plan za njeno sprovođenje zajedno sa relevantnim međunarodnim partnerima – Repubilkom Italijom, Austrijom, PCC SEE, IPA2017, Europol, INTERPOL i SELEC, sa kojima već ima uspostavljenu kvalitetnu međunarodnu policijsku operativnu saradnju.

E.H.

IZ JEZERA

Izvučeno tijelo muškarca

Ronioci Regionalnog ronilačkog centra iz Bijele izvukli su juče ujutro, u mjestu Vranjina, tijelo muške osobe. Tijelo nepoznate muške osobe pronašli su lovci na samom ušću Morače u Skadarsko jezero.

“Nakon višednevne pretrage riječnog korita u mjestu Vranjina naši ronioci su na samom ušću Morače u Skadarsko jezero izvukli tijelo muške osobe. Tijelo je pronađeno na udaljenosti četiri kilometra od mjesta gdje smo prije desetak dana izvukli kombi iz Morače pa pretpostavljamo da se radi o osobi za kojom smo tragali proteklih dana”, rekao je Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra iz Bijele. N.P.

16

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

Prvi rezultati Programa Pozitivni, 60 odsto učenika ostal

Svi polaznici dualnog o škole u Herceg novom do

P

rema prvim rezultatima dualnog sistema obrazovanja, 60 odsto učenika ostalo je da radi odmah po završetku školovanja, uglavnom kod istih poslodavaca, a jedan dio se zaposlio kod drugih, saopšteno je Vikend novinama iz Ministarstva prosvjete.

Kako napominju, posebno se istakla škola “Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog, čiji su svi učenici koji su završili školovanje po dualnom sistemu dobili zaposlenje.

“Prema prvim rezultatima dualnog sistema obrazovanja, preko polovine učenika ostalo je da radi odmah po završetku školovanja, uglavnom kod istih poslodavaca, a jedan dio se zaposlio kod drugih. Preci-

znije, čak 60 posto učenika se zaposlilo odmah po izlasku iz dualnog sistema obrazovanja, što zaista jeste odličan podatak. Naravno, oni se razlikuju od škole do škole, i najbolji su u u mješovitoj školi “Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg Novog, gdje su svi koji su završili školovanje po dualnom sistemu odmah nastavili da rade u svojoj struci”, istakao je sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović.

■ Prilika za stalno Prema prvim rezultatima dualnog sistema obrazovanja, preko polovine učenika ostalo je da radi odmah po završetku školovanja, uglavnom kod istih poslodavaca, a jedan dio se zaposlio kod drugih. Preciznije, čak 60 posto učenika se zaposlilo odmah po izlasku iz dualnog sistema obrazovanja, što zaista jeste odličan podatak

zaPoslenje

Učenica drugog razreda, smjera konobar, u školi “Ivan Goran Kovačić” Ana Savić, koja praksu obavlja u Institutu “Simo Milošević” u Igalu, kaže da je zadovoljna programom dualnog obrazovanja.

“Veoma sam zadovoljna svim što mi ovakvo obrazovanje pruža, ovo je odlična praksa sa iskusnim osobljem, a za godinu dana ću imati šansu da dobijem i stalno zaposlenje”, kazala je Savić, a sa njom je saglasan i Bojan Tomašević koji uči za kuvara i obavlja praksu u hotelu Play.

Ove godine u dualnom obrazovanju 800 đaka Mehmedović vjeruje da se već polako kristališe da su kampanje u vezi sa dualnim sistemom imale istinitu poruku, a to je da za te učenike, koji postanu dio dualnog obrazovanja, zaista postoji velika mogućnost zaposlenja.

“S tim što uvijek imam potrebu da naglasim da to ne znači da svako dijete treba da ide u stručnu školu, ali da nema razloga da taj izbor ne načine oni učenici koji znaju da imaju talenta za neku od oblasti iz stručne škole”, kazao je Omerović.

On naglašava da su i druge uključene škole pokazale zavid-

ne rezultate.

“Tako su, na primjer, podgorička Mašinska škola, ali i SMŠ ‘Mladost’ iz Tivta u samom vrhu među školama čiji su gotovo svi učenici nastavili radni angažman. Tu je i podgorička škola ‘Spasoje Raspopović’, ili nekadašnja Hemijska škola, gdje su skoro svi zaposleni, odnosno oko 90 odsto đaka koji su školovanje završili po dualnom sistemu”, rekao je Omerović.

Prema njegovim riječima, koliko se temeljno ušlo u priču oko dualnog obrazovanja govori podatak da je sa ovim sistemom prije tri godine krenulo sa 280

đaka i 100 poslodavaca, a da je ove godine u dualnom sistemu 800 đaka i oko 250 poslodavaca.

“Za učenike koji su se odlučili za deficitarne kvalifikacije u stručnim školama opredijeljene su i stipendije, i to 700 ukupno ove godine, u oko dvadeset opština. Dakle, đak koji je istovremeno i u dualnom sistemu i prima stipendiju za deficitarne kvalifikacije, ima solidnu mjesečnu sumu na raspolaganju. Svakako, uvijek ovdje naglašavamo i da nije riječ o novcu, koliko o poruci koju šaljemo, a to je da se stručnim školama i njihovim đacima i te kako

Mehmedović bavimo”, naglasio je Omerović.

Osim toga, on podsjeća da je za sljedeću godinu kroz projekat sa Evropskom investicionom

bankom, planirano opremanje kabineta većine stručnih škola višemilionskom opremom, kao i rekonstrukcija 10 stručnih škola.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

Aktuelno

17

lo da radi Po završetku školovanja

obrazovanja iz obili zapoSlenje ■ Poslodavci

zadovoljni

Direktor škole “Ivan Goran Kovačić” Momir Dragićević kaže da je ta obrazovna ustanova u program dualnog obrazovanja uključena već tri godine, te da su veoma zadovoljni postignutim uspjehom.

“Naime, učenici koji su bili u programu, a završili su ove godine III razred su stalno zaposleni kod poslodavaca kod kojih su obavljali praktičnu nastavu. Među njima su i učenici koji pripadaju ranjivim grupama: štićenici Dječjeg doma “Mladost” iz Bijele i pripadnici romske populacije.

Poslodavci su izuzetno zadovoljni postignućima učenika iz praktične nastave, njihovim odnosom prema radu i ponašanjem, pa shodno tome su na početku školske godine iskazali interesovanje za angažovanje novih polaznika”, kazao je Dragićević.

On smatra da je dualno obrazovanje postalo izazov za učenike, roditelje i poslodavce tako da iz godine u godinu raste broj zainteresovanih učenika, a takođe i broj poslodavaca.

“Ove školske godine u ovaj sistem uključeno je 25 učenika, od čega su pet učenici I, 15 drugog i pet III razreda, u sektorima trgovine, ugosti-

teljstva i ličnih usluga-frizer.

Oni obavljaju praktičnu nastavu kod 14 poslodavaca koji uslovima pružaju optimalne mogućnosti za realizaciju programa. Broj učenika koji pohađa stručno obrazovanje konstantno raste, a što uliva optimizam posebno ako se tome doda da su to i deficitarna zanimanja na tržištu rada”, ističe Dragićević i dodaje da ova škola koristi sve benefite koje im je omogućilo Ministarstvo prosvjete.

“Za sve ove rezultate, povećano interesovanje za dualni oblik obrazovanja, za zanimanja III stepena, za deficitarna zanimanja, osim uloge koju ima škola, nemjerljiv je doprinos Ministarstva prosvjete a koji se ogleda u pravilno definisanim kriterijumima upisa, promociji stručnog obrazovanja, benefitima za učenike kroz novčane nadoknade za učenike u dualnom obrazovanju, stipendije za učenike u deficitarnim zanimanjima (16 naših učenika I i II razreda prima stipendije), promovisanjem najuspješnijih učenika, poslodavaca itd. U svemu tome škola maksimalno učestvuje, koristi benefite rezultata i na zadovoljstvo učenika, roditelja i socijalnih partnera školuje kvalitetne kadrove za tržište rada”, naveo je Dragićević.

M.I.

ministarstvo Prosvjete

Nagradu iz Fonda za talente dobilo 526 nastavnika i đaka Petnaestočlana komisija na čelu sa potpredsjednikom CANU Ljubišom Stankovićem, završila je vrednovanje prijava pristiglih za nagrade iz Fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvjete, a prema preliminarnim podacima, nagradu je dobilo 526 nastavnika i đaka od oko 2.500 prijavljenih.

“Preciznije, iz Fonda će, prema preliminarnim podacima, biti nagrađeno 17 učenika umjetničkih škola; 16 nastavnika umjetničkih škola; 111 učenika osnovnih škola; 107 nastavnika osnovnih škola; 93 učenika srednjih škola; 85 nastavnika srednjih škola. Ukupno 429 dobitnika po Konkursu za dodjelu nagrade iz Fonda za kvalitet i talente. Dodatno, iz Fonda će, kao i prošle godine, biti dodijeljene nagrade za 97 učenika koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju u organizaciji Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje, te na međunarod-

Nagrade u prosjeku iznose 1.000 eura.

Ove godine kriterijumi Fonda su bili prošireni, kako bi se otvorila mogućnost za prijavu što većeg broja nastavnika i učenika

nom takmičenju u koordinaciji Ispitnog centra. Što znači da je 526 ukupan broj nagrađenih iz Fonda, prema trenutnim podacima”, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Ocijenjeno je da je konkurencija bila izuzetno jaka, da su nijanse odlučivale, te da su svi prijavljeni imali izuzetan portfolio.

“Nagrade u prosjeku iznose 1.000 eura. Ove godine kriterijumi Fonda su bili prošireni, kako bi se otvorila mogućnost za prijavu što većeg broja nastavnika i učenika”, dodaje se u saopštenju.

R.D.

18

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

IstražIvanje dpncg

Ženama dostupne vodeće pozicije u medijima Ženama nijesu nedostupne visoke pozicije u crnogorskim medijima jer se nalaze na rukovodećim mjestima u više od polovine od 14 analiziranih, pokazalo je istraživanje Društva profesionalnih novinara Crne Gore.

Istraživanjem su obuhvaćeni mediji koji imaju nacionalnu pokrivenost, najveću čitanost/gledanost/, povjerenje, odnosno najvedi broj posjeta.

To su: RTCG (TV, radio i portal), Vijesti (TV, novina i portal), Pobjeda, Dnevne novine, Dan, portal Analitika,

Foto: Mihajlo Maricic

Ilustracija

portal FOS Media, Prva TV, TV Nova M i agencija MINA. Intervjuisano je 70 novinarki, što je 23,5 odsto od ukupnog broja onih koje rade u posmatranim medijima.

Prema podacima koje su mediji dostavili, na mjestima generalnih/izvršnih direktorki je 50 odsto žena. Na pozicijama glavnih i odgovornih urednica/direktorki programa zastupljene su sa 51,5 odsto, dok žene prednjače kao urednice redakcija sa 60,8 odsto.

R.D.

Uručene jubilarne nagrade Pošta Crne Gore 15. decembar obilježava kao svoj dan u čast najvažnijeg datuma u modernoj istoriji Pošte. Upravo je 15. decembra 2005. godine Crna Gora, prvi put nakon 1913. godine, ponovo samostalno izdala poštansku marku.

“Dan Pošte ove godine obilježen je dodjelom jubilarnih nagrada za 10, 20 i 30 godina rada u Pošti, donacijom područjima koja su ugrožena nedavnim zemljotresima u Albaniji, kao i prigodnim svečanostima u svim centrima. Bez obzira na liberalizaciju poštanskog tržišta, Pošta održava lidersku poziciju i godinama ostvaruje pozitivan poslovni rezultat. Pošta Crne Gore je danas jedan od najznačajnijih privrednih subjekata u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Pošte Crne Gore.

R.D.

Nikolić i Kašćelan

UnIverzItet crne gore

Za cetinjske seoske škole 17 računara

Univerzitet Crne Gore (UCG) donirao je Cetinju 12 laptopova i pet desktop računara, koje će lokalna uprava preusmjeriti učenicima seoskih škola, saopšteno je nakon susreta gradonačelnika Cetinja Aleksandra Kašćelana i rektora UCG Danila Nikolića.

Kašćelan je kazao da je njihovo partnerstvo ozvaničeno Memorandumom o saradnji i da će biti nastavljeno konkretnim djelima i aktivnostima. „UCG ovim gestom poka-

zuje ne samo da je ustanova obrazovanja i akademskog stasavanja, nego i odgovoran partner lokalnoj zajednici“, rekao je Kašćelan.

On se sa rektorom dogovorio da računari budu dodijeljeni učenicima seoskih škola na Rijeci Crnojevića i na Trešnjevu.

Nikolić je kazao da je UCG prepoznat kao društveno odgovorna ustanova, navodeći da su organizovane i brojne akcije u kojima su školama poklanjani nastavni materijali, udžbenici i knjige. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

aktuelno

19

održana Međunarodna konferencija

Važna jaka primarna zdravstvena zaštita

Ilustracija

najčešće resPiratorne infekcije, PojaVio se i šarlah

U novembru prijavljeno 1.040 oboljelih od zaraznih bolesti

Institutu za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) je tokom novembra ukupno prijavljeno 1.020 osoba oboljelih od neke od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Kako je saopšteno iz ove zdavstvene ustanove, ako se u obzir uzmu i akutne respiratorne infekcije (16.316), te diferencirani i nediferencirani oblici gripa (57), ukupno su prijavljene 17.393 oboljele osobe.

“Zdravstvene ustanove iz 24 opštine prijavile su obolijevanja od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, pri čemu je najveći broj oboljelih registrovan od varičele (743), skabijesa (63), streptokoknog tonzilo-faringitisa (60), salmoneloza (33), akutnog enterokolitisa (27), šar-

laha (14) i enterobijaze (13).

Navedenih sedam oboljenja čine 93,4 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u ovom mjesecu”, saopštili su iz IJZ. U novembru 2019. godine su, u odnosu na put prenosa (ne uzimajući u obzir akutne

14 slučajeva obolijevanja od šarlaha registrovano je tokom novembra, saopšteno je iz instituta za javno zdravlje

respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa), dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 81,9 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa osam odsto i parazitarne bolesti sa 7,6 odsto.

“Stopa incidencije zasnovana na individualnim prijavama slučajeva zaraznih bolesti za ovaj mjesec iznosi 163,8/100.000 stanovnika, što je za oko 62 odsto veća vrijednost od stope incidencije iz prethodnog mjeseca i za oko pet odsto manja vrijednost od stope incidencije iz novembra 2018. godine. Uzimajući u obzir i akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, opšta stopa incidencije za ovaj mjesec iznosi 2794,6/100.000 stanovnika”, dodaju iz IJZ. M.I.

Jaka primarna zdravstvena zaštita dokaz je da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou, a razmjena iskustava i primjeri dobre prakse mogu se iskoristiti kako bi reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana. To je poručeno na otvaranju Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama jugoistočne Evrope, koju je organizovao Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić rekao je da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primarna zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. On je istakao da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi.

“Primarna zdravstvena zaštita u Crnoj Gori je definitivno najznačajniji i najbolji dio zdravstvenog sistema koji ima odrednice. I mi imamo izazove koje želimo da, prenošenjem znanja, savladamo i da preporučimo našim donosiocima odluka da što više harmonizujemo i optimizujemo sisteme. Želimo da obezbijedimo mobilnost pacijena-

ta i njihovu punu pokrivenost univerzalnim zdravstvenim servisom koji je osnovica za ocjenjivanje uspješnosti svakog zdravstvenog sistema”, pojasnio je Kavarić.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore Milovan Vujović rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jevto Eraković kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države i te kako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom.

“Veoma nam je važno da imamo jaku, stabilnu primarnu zdravstvenu zaštitu.

Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata. Očekujem, naravno, da će tako da bude i u budućnosti“, kazao je Eraković.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je da se primarnom nivou posvećuje velika pažnja, jer je to mjesto gdje osiguranici ostvaruju najbržu zdravstvenu zaštitu. M.I.

Sa jučerašnje konferencije

nVo Pax: ključni ProbleM nedoVoljno sPecijalista i Mali broj dostuPnih tretMana

KCCG: Usluge Centra za autizam koristi 5.030 pacijenata

Tačan broj korisnika Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju “Ognjen Rakočević” je 5.030, od čega dio Centra koji se bavi dječjom i adolescentnom psihijatrijom ima 4.380 korisnika zdravstvenih usluga, a dio koji se bavi fizikalnom medicinom 650 korisnika, pojasnili su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Iz ove zdravstvene ustanove su reagovali povodom

nedavnih, kako navode, nepotpunih informacija koje su objavili pojedini mediji, vezano za Centar za autizam.

Kako su istakli, od broja djece koje imaju tegobe iz oblasti dječje i adolescentne psihijatrije, kod 3.325 su u pitanju razvojni poremećaji, u koje spada i autizam.

“Od toga, broj djece sa dijagnostifikovanim autizmom je 102”, navode oni. Takođe, dodali su da su usljed upotpu-

njavanja kadra sa dolaskom dječjeg psihijatra u toku aktivnosti u cilju daljeg unapređenja rane dijagnostike, kao i detekcije neprepoznatih slučajeva starije djece kako sa autizmom, tako i sa drugim razvojnim poremećajima.

Međutim, direktorica NVO Pax Marija Radinović kaže da je ključni problem u Centru za autizam u Podgorici nedovoljan broj specijalista, kao i mali broj dostupnih tre-

tmana. Ona je istakla da se roditelji susreću sa mnogim preprekama u liječenju svoje djece, pa često adekvatnu zdravstvenu uslugu ne mogu dobiti kod kuće, već su prinuđeni da odlaze u Beograd i druge regionalne centre.

“Uprkos podacima Kliničkog centra, postavlja se pitanje da li su u toj evidenciji sva djeca u Crnoj Gori koja se bore sa ovim zlokobnim poremećajem, te da li smo

svjesni koliko npr. ima djece u zabačenijim krajevima države, posebno na sjeveru, koja imaju neki razvojni poremećaj iz spektra autizma”, navodi ona.

Ističe da je nedavno došlo do rotacije na rukovodećem mjestu u Centru za autizam, pa se nada da će ova kadrovska promjena značiti korak naprijed za svu djecu sa nekim od poremećaja iz spektra autizma.

M.I.

20

AKTUELNO

PANEL DISKUSIJA U BIJELOM POLJU O PREVENCIJI NASILNOG EKSTREMIZMA

Crna Gora potencijalno manje ugrožena

Sprečavanje i borba protiv nasilnog ekstremizma na lokalnom nivou, koja je dio Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje vode ka terorizmu, bila je tema panel diskusije u Bijelom Polju, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju u saradnji sa Nacionalnim međuresorskim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma te Opštinom Bijelo Polje.

“I pored toga što je nasilni ekstremizam definisan kao pojava koja se odnosi na nasilje koje se opravdava ili je povezano sa ekstremnom religioznom, socijalnom ili političkom ideologijom, nasilni ekstremizam ne može suštinski biti odlika nijedne vjere-religije, niti se smije bilo koja od njih optužiti za podsticanje i motivisanje ekstremizma, jer je suštinska odredba i priroda svake vjere, između ostalog, i uspostavljanje mira i ljubavi među ljudima”, istakao je potpredsjednik opštine Bijelo Polje Nermin Bećirović.

Dodao je da aktivnosti koje Opština Bijelo Polje namjerava da sprovede na lokalnom nivou prije svega se tiču edukacije i prevencije, a kao jednu od značajnijih preventivnih mjera izdvojio je rad sa mladima kako unutar škola, tako i kroz razne omladinske i nevladine

organizacije koje su posvećene mladima.

Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Veselin Grbović ocijenio je da svaka vrsta ekstremizma predstavlja negiranje demokratije i ljudskih prava i jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i sloboda, zagarantovanih međunarodnim konvencijama.

“Različiti oblici nasilnog ekstremizma su globalne pojave kojima se svako društvo mora aktivno i odlučno suprotstavljati na lokalnom, državnom i međudržavnom nivou. Premda se, na sreću, Crna Gora nalazi u grupi potencijalno manje ugroženih zemalja, ovoj pojavi treba posvetiti posebnu pažnju, jer jedna neželjena aktivnost može ostaviti loše posljedice. Zbog toga je prevencija najefikasniji način borbe protiv nasilnog ekstremizma. U tom cilju treba jačati nacionalne, ali i međunarodne kapacitete neophodne za suprotstavljanje pojavi nacionalnog ekstremizma“, istakao je Grbović.

Debata u Bijelom Polju dio je rasprave o značaju prevencije nasilnog ekstremizma na državnom nivou, kao i događaja iz 1989. godine i njihovim refleksijama na dalji razvoj društva u Evropi i na Balkanu, čime se između ostalog bave organizatori panela.

B.Č.

Diskusija o prevenciji nasilnog ekstremizma

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

NA KONFERENCIJI TEHNOPOLISA OTVORENA

DNEVNE NOVINE MEDIJSKI PARTNER GODINE

U

Inovaciono preduzetničkom centru Tehnopolis stvara se platforma sa snažnim alatima i mjerama za podršku svim razvojnim inicijativama, od klasičnog preduzetništva do koncepta ekonomije znanja. To je poručeno sa završne godišnje konferencije, tokom koje je otvorena FILA laboratorija u oblasti pametne poljoprivrede i uručena specijalna priznanja INVENTA. Među partnerima godine priznanje Tehnopolisa zavrijedile i Dnevne novine.

Zahvalivši partnerima kako domaćim tako i međunarodnim koji su doprinijeli da Tehnopolis za kratak period ispuni i više od planiranog, direktor IPC Tehnopolis Ratko Bataković istakao je na svečanosti da centar više nije samo jedan projekat i vizija. „Ovdje se stvari mnogo usložnjavaju, ovdje se stvara snažna platforma sa snažnim alatima i mjerama za podršku svim razvojnim inicijativama, od klasičnog preduzetništva, do koncepta ekonomije znanja. Ovdje se koncentrisalo toliko mogućnosti za razvoj, koje jasno ukazuju na sistemsku opredijeljenost da se otklanjaju sve barijere i kreira odličan ambijent svima koji žele da znanjem kroz inovacije izgrade svoju, a i našu konkurentsku prednost na globalnom nivou“,

naglasio je Bataković uz obećanje da će zajedno sa timom Tehnopolisa biti jači i nastaviti da niže uspjehe.

■ GRBOVIĆ: REZULTATI IZNAD OČEKIVANJA

Postignutim rezultatima Tehnopolisa, zadovoljan je i predsjednik lokalne uprave Nikšić Veselin Grbović. Nadmašena su sva očekivanja, a Tehnopolis je primjer uspješnog projekta i investicije ne samo u Nikšiću već u Crnoj Gori. „Prije par godina kada je otvaran Tehnopolis bili smo zadivljeni prostorom, ali svi nekako i skeptični da li će to da poradi, da li će to davati rezultate koji se očekuju. Ja mogu sada da kažem da su rezultati daleko iznad očekivanja i ovo sve što radi Tehnopolis, mi zaista sa oduševljenjem gledamo i pokušavamo sa strane opštine da pomognemo, kolike su naše moći.

Pored novootvorene laboratorije, očekujem da se sljedeće godine otvori još jedna laboratorija u prostoru koji obezbjeđuje opština Nikšić u Domu revolucije i očekujem da će Tehnopolis nastaviti ovim tempom kako je do sada radio.

Sve ovo što radi Thnopolis, a nadam se da će to biti slično i u drugim gradovima u Crnoj Gori,

nas raduje i obećava nove uspjehe“, rekao je Grbović.

■ NAGRADA „INVENTA“

PARTNERIMA GODINE

Tradicionalno i ove godine Tehnopolis je dodijelio specijalna priznanja INVENTA, pojedincima, organizacijama i institucijama, koje su tokom 2019. godine značajno doprinijeli da centar bude bolji, uspješniji i prepoznatljiviji. Nagrada za par-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

A FILA LABORATORIJA I URUČENA PRIZNANJA Otvorena FILA laboratorija Za manje od četiri godi-

ne Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis preuzetu obavezu je ispunio i nadmašio očekivanja. Razvijena je snažna mreža partnera i otvoren širok spektar mogućnosti za dalji razvoj. „Očuvali smo zaduženo, oplemenili postojeće, obezbijedili najsavremeniju opremu za obuke mladih i prekvalifikaciju svih onih koji to žele, napravili mjesto koje generiše i pozitivnu energiju i nova radna mjesta. Oformili smo i za rad spremili savremenu biotehnološku laboratoriju za podršku poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima i priveli kraju proces formiranja još dvije laboratorije, jedne za industrijski dizajn i jednog veoma ozbiljnog DATA Centra“, kazao je direktor IPC Tehnopolis Bataković.

Nagradu INVENTA za Medijskog partnera godine u ime Dnevnih novina primila je Sanja Dubljević (u društvu Batakovića) tnera godine pripala je Privrednoj komori Crne Gore. Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović ističe da je pred Tehnopolisom još mnogo uspješnih godina. „Čestitam Tehnopolisu na ostvarenim rezultatima, na podršci koju ostvaruju u razvoju malih i srednjih preduzeća, podršci preduzetništvu. Prepoznati ste kao inovativan centar, kao centar koji pomaže i bićete sigurno jedan od najznačajnih činilaca i faktora digitalne tran-

sformacije u narednom periodu. Kad sam vidio sve ove rezultate koje ste postigli u ovom kratkom periodu, nešto malo više od tri godine, onda sam siguran da sve rezultate koje planirate da ostvarite u prethodnoj godini ćete postići prije roka. Nadam se da ćemo se sljedeće godine vidjeti na otvaranju ove impresivne laboratorije u Nikšiću“, istakao je Golubović.

Priznanje INVENTA na razvoju i implementaciji projekata

Završna godišnja konferncija Tehnopolisa

pripalo je Kancelariji za evropske integarcije. „Prije svega ova institucija gradi karakter inovativne svjesti u našem društvu, a ona je značajna polazna osnova kako bismo razvijali našu ekonomiju i privredu i samim tim bili kredibilna članica EU“, kazao je Marko Mrdak, zamjenik glavnog pregovarača za poglavlja pravne tekovine.

Za podršku u osmišljavanju i izgledu budućih prostorija i za doprinos razvoju Tehnopolisa, priznanje je dobio “Arterija studio“. Nagradu INVENTA za značajan doprinos u razvoju poslovne ideje dodijeljena je Bojani Perović, stanarki Tehnopolisa i njenoj firmi „Minuta Consulting“.

Medijski partner godine i nagrada INVENTA pripala je Dnevnim novinama. „ Zahvalnost na ovo velikom i za nas značajnom priznanju. Dnevne novine će i dalje nastaviti da na jedan kvalitetan način informišu javnost o svim projektima koje IPC Tehnopolis priprema u narednom periodu. Iskreno se nadam da će nam saradnja biti jednako dobra kao i do sada“, kazala je u ime Dnevnih novina Sanja Dubljević. Tehnopolis je nagradio i svoje zaposlene, pa je za radnika godine izabrana Vanja Zorić, pomoćnica direktora, dok je specijalno priznanje kolektiva dobila asisitent menadžer Miljana Peković. Zaposleni su nagradom i specijalnim priznanjem iznenadili i direktor Tehnopolisa Ratka Batakovića.

M. Rovčanin

AKTUELNO

21

OPŠTINA BAR

Rješenje stambenog pitanja za dvadeset najugroženijih porodica Opština Bar će kroz učešće u Regionalnom stambenom programu obezbijediti rješenje stambenog pitanja za 20 najugroženijih porodica, odnosno lica sa teritorije opštine koja imaju status raseljenih i izbjeglih lica. To je zaključeno na sastanku održanom između predstavnika Opštine Bar i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Tanja Spičanović, potpredsjednica Opštine Bar, istakla je da je pitanje stanovanja jedno od osnovnih egzistencijalnih pitanja koje osigurava dostojanstvo svakog čovjeka i pristojno funkcionisanje porodice.

“Opština Bar izražava spremnost da bude uključena u svaki projekat koji doprinosi unapređenju kvaliteta života naših sugrađana. Rješavanje stambenog pitanje za najugroženije kategorije stanovništva je ključni faktor njihove socijalne integracije. To je važna komponenta socijalne politike koja zahtijeva poseban pristup i čije sprovođenje iziskuje značajna finansijska sredstva. Zato je učešće u Regionalnom stambenom programu odličan model za opštinu Bar da formira stambeni fond i ustupi ga na korišćenje onima kojima je to najpotrebnije. Opština će izdvojiti finansijska sredstva na ime kontribucije za kupovinu 20 gotovih stambenih jedinica, koje će biti stavljene u funkciju stambenog zbrinjavanja korisnika odabranih putem Javnog poziva. Time će se značajno unaprijediti ne samo kvalitet stanovanja, već cjelokupni kvalitet života pripadnika socijalno ugroženih kategorija koji nemaju adekvatan krov nad glavom”, kazala je ona.

Budimirka Đukanović, pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja i nacionalna koordinatorka Regionalnog stambenog programa, predstavila je ostvarene rezultate projekta u drugim gradovima i naglasila značaj za trajno i održivo rješavanje stambenog pitanja raseljenih i interno raseljenih lica. Zahvaljujući ovom programu dom su dobila lica koja su bila smještena u najvećem ko-

lektivnom centru u Crnoj Gorikampu Konik u Podgorici, koji je time konačno zatvoren. Implementacijom programa doprinijelo se zatvaranju i ostalih neformalnih kolektivnih centara i obezbjeđivanju pristojnih uslova za stanovanje njihovih dotadašnjih korisnika.

Nakon iskazane spremnosti opštine Bar da bude dio programa, stiču se uslovi za sprovođenje dalje procedure, koja uključuje raspisivanje tendera za kupovinu stanova, što je u nadležnosti Uprave za javne radove, kao i objavljivanje Javnog poziva za odabir korisnika, što je obaveza Ministarstva. Nakon kupovine stambenog prostora, Ministarstvo prenosi vlasništvo na Opštinu Bar, koja njime dalje raspolaže i dodjeljuje ga na korišćenje krajnjim korisnicima sa kojima zaključuje ugovor.

Va ž n o je naglasiti da korisnici stanova nemaju mogućnost da iste otkupe, niti koriste u druge svrhe osim za sopstveno stanovanje, a kada izađu iz stanja socijalne potrebe, što će procjenjivati komisija formirana za tu svrhu, stanovi će se ustupiti na korišćenje drugim korisnicima. Sastanku su prisustvovale i predstavnice organizacija koje daju snažnu podršku ovom programu, Darka Minić, ispred Visokog komesarijata ujedinjenih nacija za izbjeglice - UNHCR i Ivana Vujović, u ime Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju – OSCE. Projekat Regionalnog stambenog programa predstavlja zajedničku inicijativu Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, da riješe produženo raseljavanje izbjeglica i raseljenih osoba nakon rata 19911995. godine na teritoriji bivše Jugoslavije, uključujući interno raseljena lica u Crnoj Gori od 1999. godine. Ukupan budžet programa je 584 miliona eura, a namijenjen je izgradnji stanova za 74.000 ljudi, odnosno 27.000 porodica. Glavni donator programa je Evropska unija, a značajne novčane kontribucije osigurale su vlade Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Njemačke, Norveške, Švajcarske, Danske, Turske itd.

22

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

UBJEDLJIVA POBJEDA KONZERVATIVNE STRANKE NA

BORIS DŽONSON: NAPUŠ 31 JANUARA, TU NEMA A

K

onzervativna partija, koju predvodi premijer Boris Džonson, pobijedila je na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim u četvrtak. Konačni rezultati još uvijek nisu poznati, ali projekcije ukazuju da će konzervativci imati većinu u parlamentu.

Ubjedljivije nego što su i sami očekivali, konzervativci su pobijedili na prijevremenim izborima, a prvi rezultati pokazuju da su oni preuzeli mnoge djelove zemlje, dosadašnja uporišta laburista, pored ostalog u Velsu, Midlendsu i na sjeveru zemlje.

Izborna pobjeda omogućiće vladi da sprovede Bregzit i da Britanija narednog mjeseca i zvanično napusti Evropsku uniju, poručio je u svojoj izbornoj jedinici premijer Boris Džonson.

■ DŽONSON: SVANU-

LA JE NOVA ZORA ZA BRITANIJU

Nakon ostvarene pobjede Džonson je rekao je da će Velika Britanija napustiti Evropsku uniju do 31. januara.

“Mi ćemo sprovesti Bregzit na vrijeme, do 31. januara. Tu nema ako, ali, niti možda”, istakao je Džonson. Jedan od najvećih zagovornika izlaska Velike Britanije iz EU je poručio da je za Britaniju svanula “nova zora”, dodavši da će voditi “narodnu vladu”.

Džonson je juče nakon objavljivanja prvih rezultata zvaničnih anketa bio u Bakingemskoj palati, kod kraljice Elizabete Druge, kako bi i formalno zatražio dozvolu za formiranje Vlade.

Konzervativci imaju prednost od čak 78 mjesta u Donjem domu, sa mogućnošću da im

pripadne još jedno. Prema zvaničnim izbornim anketama, konzervativci bi mogli da osvoje 368 mjesta u parlamentu, od ukupno 650, navela je agencija Rojters.

“U ovom trenutku čini se da je nacija konzervativnoj vladi dala snažan novi mandat da sprovede Bregzit i ne samo to već i da ujedini zemlju da bi ona mogla da krene naprijed, usredsredi se na prioritete britanskog naroda, a prije svega na nacionalni zdravstveni sistem. Uposlićemo 50.000 medicinskih sestara i 6.000 ljekara, izgraditi 40 novih bolnica. Prije svega bih zahvalio narodu Britanije što je izašao na ove decembarske izbore koje nismo željeli, ali za koje se ispostavilo da su bili istorijski”, naveo je Boris Džonson. Prema njegovim riječima, to novoj vladi daje šansu da, poštujući demokratsku volju britanskog naroda, promijeni zemlju nabolje i oslobodi potencijal cijelog naroda. On je poručio da će “danonoćno” raditi da bi opravdao povjerenje koje su mu ukazali birači i zahvalio pristalicama Laburista koji su prvi put podržali Konzervativnu stranku.

“Ljudi žele promjenu… ne možemo i ne smijemo da ih razočaramo”, rekao je Džonson dan poslije izbora na kojim a

su Konzervativci, kako je naveo, izvojevali “istorijsku pobjedu”.

Bi-Bi-Si ukazuje na to da se konzervativna većina u Donjem domu Britanskog parlamenta mjeri sa onom koju je dobila Margaret Tačer u svom trećem mandatu 1987. godine.

Džonson se kockao sa procjenom da bi mogao da dobije izbore podrškom gradova i zajednica gdje se glasanje za konzervativce gotovo smatralo grijehom – i pobijedio je, ističe se u komentaru britanskog javnog servisa.

“Pobjeda Konzervativne stranke skoro trenutno će se osjetiti. Ukoliko se neko čudo ne desi, Britanija će sljedećeg meseca napustiti EU pošto će novog-starog premijera podržati novi poslanici koji će glasati za Zakon o Bregzitu, dovoljno jaki da odbiju bilo koji pokušaj opozicije”, naveo je Bi-Bi-Si.

■ KORBIN: BREG-

ZIT PONIŠTIO NORMALNU POLITIČKU DEBATU

Poraženi loider Laburističke partije Džeremi Korbin naveo je da je ovo očigled-

no bila noć velikog razočaranja za laburiste zbog rezultata koje su ostvarili na izborima. “Bregzit je toliko polarizovao i podijelio rasprave u Britaniji, on je poništio normalnu političku debatu i priznajem da je to doprinjelo rezultatima Labu-

rističke partije u cijeloj zemlji. Želio bih takođe jasno da kažem da neću predvoditi partiju na bilo kojim narednim izborima”, istakao je Korbin.

Razgovaraće, kako je napomenuo, unutar partije o tome da sada uslijedi proces razmišljanja o rezultatima i o politici stranke u budućnosti.

“Predvodiću partiju u tom periodu kako bih osi-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

SVIJET

23

A PRIJEVREMENIM IZBORIMA U VELIKOJ BRITANIJI

ŠTAMO EVROPSKU UNIJU AKO, ALI, NITI MOŽDA Merkel: Rezultati su jasni Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da su mnogi evropski lideri zadovoljni što su rezultati izbora u Britaniji jasni. Merkelova je primjetila da bi to u suprotnom bio još jedan nestabilan parlament u kojem nije moglo da se kreće ni naprijed ni nazad.

Ona je, međutim, upozorila da će postizanje dogovora o budućem odnosu Britanije sa Evropskom unijom biti “veoma komplikovano”, prenio je AP. Njemačka kancelarka je dodala da saveznici Britanije iz EU žale zbog njenog odlaska,

gurao takvu raspravu i da bismo krenuli u susret budućnosti”, naveo je Korbin. On je uoči izbora rekao da bi Laburisti, ako dobiju većinu, okončali Bregzit uz novi sporazum koji bi podnijeli javnosti na na referendumu, uz opciju ostanka u EU.

■ SLIJEDI LI NOVI REFERENDUM O NEZAVISNOSTI ŠKOTSKE?

Škotska premijerka Nikola Stardžen izjavila je da premijer Velike Britanije Boris Džonson nema pravo da zabrani referendum o nezavisnosti Škotske, nakon što je Škotska nacionalna partija, kada je Škotska u pitanju, ostvarila veliku pobjedu na prijevremenim izborima.

Džonson je tokom predizborne kampanje više puta ponovio da će odbiti svaki eventualni zahtjev za raspisivanje novog referenduma o nezavisnosti Škotske.

“Kao lider partije koja je u Škotskoj doživjela poraz nemate pravo

da nam stanete na put. Građani Škotske su rekli svoje i sada je vrijeme da donesu odluku o svojoj sudbini”, poručila je Stardžen na konferenciji za medije u Edinburgu. Dodala je da zna da svi koji su glasali za SNP nisu za nezavisnost, ali je ostvareni rezultat sam po sebi dovoljan da se referendum održi.

Zbog toga će, kako je istakla, u narednih nekoliko dana podnijeti vladi zvaničan zahtjev za odobrenje raspisivanja referenduma.

“Znamo da će Džonson to odbiti i da će nakon toga biti pokrenuta široka debata oko toga da li Konzervativna partija ignoriše demokratski izbor građana Škotske.

Vri-

jeme je da premijer počne da sluša naše građane”, poručila je Stardžen. Na izborima Škotska nacionalna partija je u Škotskoj osvojila 48 mandata, 13 više nego u dosadašnjem sazivu, a dobila je 45 odsto glasova, osam odsto više nego na izborima 2017. godine. Konzervativci su dobili svega šest poslanika, Liberalne demokrate četiri, a laburisti samo jednog.

ali da odlazak bez dogovora više nije realnost i da je to veliko postignuće ako se sjetimo situacije od prije tri mjeseca.

Ocijenila je da je dobro imati premijera koji ima jak mandat. Njemačka kancelarka je napomenula da će kada Britanija napusti EU u narednim sedmicama ostati malo vremena za pregovore o širokom spektru pitanja. Kako Britanija ne želi da produži prelazni period poslije kraja sljedeće godine, ona je poručila da je najvažnije da se radi veoma brzo i precizno.

Crna Gora Vlada Crne Gore aGenCIJa Za ZaŠTITU PrIrode I ŽIVoTne SredIne “na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je „Bokić“ d.o.o. iz Herceg novog, Ul. druge dalmatinske broj 60, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena sa ležišta „Bjelotina“ u zoni KP-MS koncesiona područja – ležišta mineralnih sirovina na lokaciji 1e koja se sastoji od katastarskih parcela broj 4570, 4571, 4572 Ko Kruševice, opština Herceg novi.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama agencije za zaštitu prirode i životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, opštine Herceg novi, radnim danima od 9 do 12 časova. elaborat je moguće preuzeti sa sajta agencije za zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 27.01.2020.godine.

Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se u prostorijama restorana „Play“ Ul. naselje, Igalo bb, opština Herceg novi, dana 24.01.2020.godine, sa početkom u 10 časova.“

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

KULTURA

KNJIGA SLOBODANA ČUKIĆA PREDSTAVLJENA U NARODNOJ BIBLIOTECI

Kreativna interpretacija lješanske prošlosti Foto: Dragan Mijatović

Sabatovo pozorište je šaljivo djelo epskih razmjera, a Miki Sabat je njegov gargantuanski junak. On je ideolog ida, oličenje nedoličnog ponašanja i dionizijskog pretjerivanja. Međutim, vrlo je moguće da je on Rotov najveći lik, koji dominira njegovom najambicioznijom i najbogatijom knjigom.

REPERTOAR DANAS 14.12.2019.

FILM

DŽUMANDŽI SLJEDEĆI NIVO

11.30 / 14.00 / 16.45 / 19.15 / 21.45h REŽIJA: Džejk Kasdan

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 15.12.2019.

FILM

REALNA PRIČA

20.00 / 22.00h

REŽIJA: Gordan Kičić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

27

Knjiga “Iz dubina Lješanske nahije” plod je dugogodišnjeg terenskog istraživanja lješanskog područja, istorijske građe i usmenog predanja Knjiga “Iz dubina Lješanske nahije” autora Slobodana Boba Čukića predstavljena je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, koja je i izdavač ovog djela.

Autor je kazao da je knjiga plod dugogodišnjeg terenskog istraživanja lješanskog područja, te da suštinski otvara i postavlja pitanja o lješanskoj prošlosti crnojevićkog i početnog osmanskog perioda, uz temeljno konsultovanje postojeće istoriografske, arheološke i etnografske literature.

Direktor Narodne biblioteke “Radosav Ljumović“ Nebojša Burzanović kazao je da se, poštujući segment zavičajnosti, ova ustanova izdavačkom produkcijom misionarski trudi da od zaborava otrgne sve ono vrijedno u prošlosti glavnog grada, ali i Crne Gore.

“Knjiga Slobodana Čukića ne posjeduje pretencioznost prava na apsolutnu istinu, već je proizvod duhovne trudoljubivosti, minucioznog opažanja, te kreativne interpretacije određenih segmenata lješanske prošlosti” kazao je Burzanović.

Prema riječima Stevana Radunovića, Čukić je zakoračio u dosta nepoznati i nedovoljno osvijetljeni prostor Lješanske nahije i učinio ga dostupnim javnosti.

“Učinio je to znalački, studiozno i požrtvovano. Koristio je obimnu literaturu, čiji spisak broji 113 jedinica. Prikupio je i koristio veliki broj usmenih predanja i informacija. Uz to, obišao je gotovo čitav ovaj teren te pregledao i opisao veliki broj lokaliteta i ostataka objekata koji svjedoče o životu, događajima i ljudima. Sve te moguće izvore za istraživanje ove veoma zahtjevne i složene teme, autor je koristio profesionalno, znalački, sistematično, a re-

KNJIGA SLOBODANA ČUKIĆA NE POSJEDUJE PRETENCIOZNOST PRAVA NA APSOLUTNU ISTINU, VEĆ JE PROIZVOD DUHOVNE TRUDOLJUBIVOSTI, MINUCIOZNOG OPAŽANJA, TE KREATIVNE INTERPRETACIJE ODREĐENIH SEGMENATA LJEŠANSKE PROŠLOSTI

kao bih i vrlo korektno. Nijedan od njih nije apriori prihvatio ili odbacio. Upoređivao ih je i formirao i saopštio čvrsto utemeljene zaključke i tvrdnje”, rekao je Radunović.

Dodao je da autor precizno opisuje i locira područje Lješanske nahije, njene granice i veze sa okruženjem kao i koridore i puteve koji su vodili preko njene teritorije.

Kako je ispričala Nela Savković-Vukčević, ideja o knjizi nastala je na okruglom stolu povodom proslave stogodišnjice postojanja Osnovne škole “Savo Kažić” u Barutani. Kao učesnik u diskusiji, kako je objasnila SavkovićVukčević, pozvan je i Slobodan Čukić, koji se do tada sporadično bavio prostorom Lješanske nahije. Nakon toga je nastavio sa istraživanjem i plod tog mukotrpnog posla je upravo knjiga iz “Iz dubina Lješnaske nahije”. Odlomke iz djela čitao je glumac Danilo Čelebić, a veče je moderirao Dragan Mitov Đurović. U muzičkom dijelu programa nastupio je učenik Srednje muzičke škole “Vasa Pavić“ David Kovačević (harmonika).

“Grudi” na filmskim susretima u Valjevu Film „Grudi“, crnogorske rediteljke Marije Perović, biće prikazan večeras u 19 sati, u „Bioskopu 85“, u okviru festivala Valjevski filmski susreti.

Priča prati jednu generaciju prijatelja, nekadašnjih učenika iste gimnazije koji se okupljaju u Nikšiću zbog proslave godišnjice mature. Likovi su pripadnici srednje klase, intelektualci, neostvareni i šarmantni antijunaci, roditelji i oni koji pokušavaju da se ostvare kao roditelji. Jedna od ključnih tema je borba protiv kancera dojke. Uloge tumače Dubravka Drakić, Nada Šargin, Marija Škaričić, Vojin Ćetković, Mira Banjac, Peđa Bjelac, Jelena Đukić, Danilo Lončarević, Branimir Popović, Aleksandar Đurica i drugi.

R.K.

Filmu”Živi i zdravi” podrška iz Srbije Film “Živi i zdravi” crnogorskog reditelja Ivana Marinovića dobio je podršku na konkursu Filmskog centra Srbije u kategoriji Sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija.

“Reditelj i scenarista Ivan Marinović se kao i u prethodnom filmu ‘Igla ispod praga’ bavi ljudima i miljeom iz kog i sam potiče, i koristi ga na najbolji mogući način kako bi ispričao dirljivu i duhovitu priču koja se nenametljivo bavi savremenim i sveprisutnim problemima. Pri tom ne podilazi tipično festivalskim ukusima niti pokušava da ‘jeftinim’ humorom privuče publiku”, stoji u obrazloženju Komisije Filmskog centra.

Podržani igrani dugometražni filmovi u kategoriji Sufinansiranje proizvodnje manjinskih koprodukcija su još i “Balur” reditelja Oktava Chelarua, “Garbura” Josipa Žuvana, “Praznik rada” Pjera Žalice i “Snijeg i medvjed” reditelja Selcena Erguna.

R.K.

28

KULTURA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

INTERVJU: BUGARSKA POZORIŠN

BITNO JE DA D I NIKADA GA Ne volim uvreženo mišljenje da pozorište treba da edukuje. Mi nijesmo učitelji

⌦ Marija Roganović Lutkarska predstava Gradskog pozorišta “Na ivici neba”, u režiji Veselke Kunčeve premijerno je izvedena sinoć u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena - DEUS 2019. Reprizno izvođenje zakazano je za danas od 12 sati, na istom mjestu.

Komad “Na ivici neba” je priča o mašti i slobodi. Tekst je zamišljen kao mjuzikl s pjesmom i koreografijom. Uz puno mašte, humora i topline, dopire u intimni svijet djeteta i gradi mostove ka odraslima, pojašnjava u razgovoru za Vikend novine gostujuća bugarska rediteljka Kunčeva.

■ DJEČJI ROK MJUZIKL SA VIŠE SLOJEVA

Do saradnje sa Gradskim pozorištem došlo je na predlog umjetničkog direktora Dušana Kovačevića, prilikom gostovanja njegove predstave u Narodnom pozorištu u Bugarskoj. Dogovor je brzo postignut, odrađen je kasting i zvanično je započeo rad na projektu.

Kao inspiracija za likove poslužila je čuvena Roald Dalova knjiga za djecu “Vještice” i u skladu sa tim za tri mjeseca

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

TREBA DA ODRŽAVAMO KULTURU, JER TO JE LICE NACIJE. I NE SAMO NACIJE, VEĆ LICE ČOVJEKA. BEZ KULTURE NEMA LJUDI I ZATO I MISLIM DA JE JAKO BITNO DA SVE ŠTO RADIMO BUDE KVALITETNO I TIME NA SOPSTVENOM PRIMJERU DAMO SVOJ DOPRINOS

napisan je i tekst. A u pitanju je interesantan komad za sve uzraste.

“Predstava je autorska, tekst smo napisale ja i dramaturškinja Ina Bojidarova. Ovo je u stvari dječji rok mjuzikl, koji ima više slojeva, pa je samim tim i za odrasle. U fokusu priče su mašta i prijateljstvo, ali lično, mislim da je tekst moje prihvatanje toga da nažalost nijesam više dijete... A jako bitno je da dijete u sebi zadržimo i nikada ga ne pustimo da ode i o tome je ovdje i riječ. Tako da, s jedne strane - namijenjena je odraslima koji zaboravljaju da su bili djeca i da su maštali i sada su odgovorni i uvijek nešto moraju i trebaju, i djeci - taj vještičji svijet, koji samo treba da poželi nešto i to će i da se desi”, otkriva Kunčeva.

Sama radnja prati susret malog Tiša sa vješticom Šo. U opasnim avanturama i borbama protiv zla, oni savladavaju svoje razlike i predrasude kako bi postali pravi prijatelji.

“Kada sam bila mala, toliko mala da sam jedva dosezala do ivice kuhinjskog stola imala sam imaginarnog prijatelja.

Sa njim smo noćima obilazili sve kutke naše planete, smijali smo se, igrali smo se, ćutali smo zajedno i bili smo nerazdvojni. Međutim, jednog dana on je nestao, ja sam ga zaboravila i sada poslije toliko godina ispričaću vam priču o jednom malom dječaku koji se ‘sprijatelji’ sa najnevjerovatnijim prijateljem na svijetu - sa vješticom.

Da li će uspjeti da sačuva ovo prijateljstvo ili će i ono biti izgubljeno kao što sam ja izgubila svoje? To čak ni autor ne zna”, kaže rediteljka o predstavi.

■ KULTURA JE LICE NACIJE

Pored rediteljke i dramaturškinje Bojidarove, među go stujućom autorskom ekipom su još i Marieta Golomehova (scenografki-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

KULTURA

29

NA REDITELJKA VESELKA KUNČEVA ZA VIKEND NOVINE

DIJETE U SEBI ZADRŽIMO NE PUSTIMO DA ODE Naš posao je da pokažemo djeci šta može da se dešava na sceni i da im otvorimo vidike za kulturu

nja), Javor Kunčev (koreograf) i Hristo Namliev (kompozitor), dok su uloge povjerene: Jeleni Simić, Katarini Krek, Vanji Jovićević, Milošu Pejoviću, Jovanu Daboviću, Maji Stojanović, Jeleni Đukić, Lazaru Đurđeviću i Lari Dragović.

A nakon zahtjevnih proba, crnogorski

glumci su je i uvjerili da su dorasli zadatku.

“Glumci su jako talentovani i svestrani, mogu da plešu, glume, pjevaju, animiraju lutke, fizički izdrže predstave, što nimalo nije lako. Jednom riječju odlični su”, pohvalila je rediteljka naš ansambl.

Nije mišljenja da su pozorište, reditelji i glumci poput nastavnika.

“Ne volim uvreženo mišljenje da pozorište treba da

održavamo kulturu, jer to je lice nacije. I ne samo nacije, već lice čovjeka. Bez kulture nema ljudi i zato i mislim da je jako bitno da sve što radimo bude kvalitetno i time na sopstvenom primjeru damo svoj doprinos”, ističe rediteljka.

Prvi put je u Crnoj Gori i provešće tu narednih nekoliko dana. A za sad, jedino što joj kvari ugođaj u Glavnom gradu je kiša.

“Podgorica mi se jako sviđa, vrlo je ugodan i prijatan grad...Ono što je jako interesantno je to da otkako sam došla, samo kiša pada, pa se pomalo osjećam kao da sam u Markesovom romanu ‘Sto godina samoće’”, rekla nam je ona.

■ LUTKARSKA PREDedukuje. Mi nijesmo učitelji. Škola je za to što treba i ne treba. Naš posao je da pokažemo djeci šta može da se dešava na sceni i da im otvorimo vidike za kulturu, za iskustvo, a oni da samo otvore umove za maštu”, pojasnila je ona.

Prema njenom mišljenju, kultura u regionu polako gubi na značaju, ali zaposleni u kulturi daju sve od sebe da je održe, jer bez nje nema najvrijednijih tekovina čovječanstva.

“Crna Gora nije velika država, ali kada je kultura u pitanju primjećujem puno sličnosti, kao što su naprimjer kulturne politike.

Nažalost, kultura je bila bitnija prije 100 godina, ali naš dug i dužnost prema društvu u kojem živimo je da ne dozvolimo da kultura gubi na značaju. Treba da

STAVA ZA ODRASLE U CRNOJ GORI

A tokom boravka u našoj zemlji, bilo je riječi i o mogućem narednom projektu.

“Razgovarali smo o radu na lutkarskoj predstavi za odrasle, jer takvih projekata koliko sam čula, nije bilo u vašoj zemlji. U Bugarskoj ih ima veoma puno i veoma su zanimljivi”, kaže ona.

U međuvremenu, njen sljedeći projekat je čuvena rok opera Endrjua Lojda Vebera “Jesus Christ Superstar”, koja će premijerno izvođenje imati u martu u Sofiji.

“Biće to ludilo u pravom smislu te riječi. Imaćemo 150 ljudi na sceni, samo 100 članova orkestra. Nadamo se da možemo dogovoriti i gostovanje u Crnoj Gori, sve u svoje vrijeme”, poručuje bugarska rediteljka.

Moj sljedeći projekat, rok opera Endrjua Lojda Vebera “Jesus Christ Superstar”, biće premijerno izvedena u martu u Sofiji. Biće to ludilo u pravom smislu te riječi. Imaćemo 150 ljudi na sceni, samo 100 članova orkestra. Nadamo se da možemo dogovoriti i gostovanje u Crnoj Gori

30

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

DOMAĆINSTVO DRAGOVIĆA SA BAŠANJEG BRDA SPREMNO ZA ZIMSKU TURISTIČKU SEZONU

VOŽNJA FIJAKEROM I JAHANJE PO SNIJEGU

⌦ Zorica Bulatović

N

a Bašanjem brdu, svega nekoliko kilometara udaljenom od centra grada, smješteno je domaćinstvo Dragovića, pravo poljoprivredno gazdinstvo, koje svoje proizvode dobro plasira i u turizmu. Posjeduju i jednu od najboljih ergela konja koji su uključeni u turističku ponudu grada na Tari.

Turistima isključivo nude domaće proizvode sa svog imanja, a uz sve to imaju i mini farmu svinja mangulica i vijetnamske vrste prasića koja je novitet na ovim prostorima. Takođe, imaju smještajne kapacitete za džokeje, kao i apartmanski smještaj “Kuća Dragovića“. Vlasnici su naši stari prijatelji uz čiju pomoć smo obišli mnoge katune i jezera na planini Bjelasici, Bobana i Žarko Dragović.

Ergela Dragovića ima 10 konja, od čega devet za jahanje početnika i djece sa posebnim potrebama dok je čuvena kobila Cveta za trke. Omiljeni konj svih jahača je lipicaner Čikago, dok je Soko rase “arap”, takođe trkački i samo iskusni jahači sa njim mogu da preskaču prepreke i da ga jašu, s obzirom na njegovu ogromnu konstituciju.

„On je visok preko dva metra „na grebenu“ i najviši je konj na teritoriji opštine Kolašin. Tu je i Vihor koji služi za fijaker, on je u svakom slučaju drugačiji od ostalih konja”, objasnio je Žarko.

Od ranog proljeća počinju Dragovići svoje ture po planini Bjelasici. Žarko je odličan poznavalac planine i mnogobrojnih jezera na njoj, pa turistima pruža dobru uslugu i sigurnost na konjima koji su među rijetkima spremni da i na najnepristupačnijim mjestima na svojim leđima ponesu jahača, u šta smo se i sami uvjerili. „Najviše smo od stranih gostiju imali Izraelce, ali su Italijani najzahvalniji gosti, jer su najbolji jahači. Naši konji su

jedni od rijetkih koji su obučeni baš za planinske predjele. Baš ste vi radeći reportažu o Pešića jezeru, gdje je teren vrlo nepristupačan, i gdje se u tom dijelu obično silazi sa konja, sišli na Čikaga, i gdje su se mnogi čudili gledajući, odakle tolika hrabrost da se u tom dijelu spušta na leđima konja. Kad konje kupimo ili ih odgajamo na našem imanju, pravimo plastične prepreke na obližnjim livadama, tako ih obučavamo nakon čega su spremni da pređu bilo kakav te-

Žarko se od frule ne odvaja ni na konju

ren. Mnogo vodimo računa o njihovoj obuci, a takođe im dajemo iz improvizovanih tanjira određenu hranu, jer ako mu se daje iz ruke šargarepa ili kocka šećera, on tada uči da grize i može doći do povrede. Za deset godina našeg rada nijesmo imali nijedan problem. Uz to, jahač bez Žarkovog odobrenja ne smije ni da uzjaše, ni sjaše konja“, kazala je Bobana.

Cijena cjelodnevne ture do bjelasičkih jezera i katuna po osobi je 50 eura, kreće se u zoru, kako bi turisti, kako je kazao Žarko, imali i tu mogućnost kupanja na Pešića, Ursulovačkom i Šiškom jezeru.

Takođe polasci važe i za katune Goleš, Vranjak i ostale, povratak je pred sami mrak.

No, Dragovići su i jedini koji imaju ponude jahanja i u zimskom periodu, što je posebno atraktivno za turiste. „U zimskom periodu pored jahanja, turisti mogu sa konjima da se oprobaju na livadi u blizini našeg imanja i u preskakanju prepona. Jaše se do katuna Omanovac koji je od nas udaljen 15 km. Naravno da se vodi računa o vremenskim uslovima. Ako je snijeg

ogroman i prelazi preko bedara konja onda se mora sačekati da Žarko sav taj put raskrči za konje i onda je sve do tamo bezbjedno. Te ture su 40 eura. Na Bašanjem brdu gdje smo trenutno, imamo predivnu trim stazu koja se nalazi u šumovitom dijelu i cijena do jednog sata je 15 eura, a do dva sata 30 eura“, kazala je Bobana.

Dosta novca treba za gajenje konja, samo za sijeno po jednom grlu mora se izdvojiti 400 eura, od kraja sezone pa do snijega Dragovići konje puštaju u planinu, kako kažu, to je neophodno za njihov odmor, a i ispaša na planini je kvalitetna, jer se trava ne kosi i imaju dosta da brste.

Ono što je atrakcija u prelaznom periodu dok ne krenu velki i snjegovi, jesu zahtjevi turista za noćenje na katuni-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

GOSTOVANJE KUD BIHOR IZ PETNJICE U LUKSEMBURGU

Bašanje brdo

Cijena cjelodnevne ture do bjelasičkih jezera i katuna po osobi je 50 eura, kreće se u zoru, kako bi turisti, kako je kazao Žarko, imali i mogućnost kupanja u Pešića, Ursulovačkom i Šiškom jezeru. Takođe polasci važe i za katune Goleš, Vranjak i ostale, povratak je pred sami mrak

Gošća sa konjima Dragovića na jahanju po snijegu ma koji su tada prazni. „Žarko ima dogovor sa pojedinim vlasnicima koliba da uvijek ima ključ od neke kolibe, s obzirom da tada gosti nose svoju hranu, cijena za naše goste je 40 eura, a za strance je ta cijena 50 eura, plus prenoćište u kolibi 10 eura, koliko košta i prenoćište u našim smještaju namijenjenom džokejima. Imamo i apartmanski smještaj „Kuća Dragovića“. Pored konja, za goste isključivo spremamo proizvode sa našeg imanja, a to su tradicionalni proizvodi sa ovog područja, od lisnatog sira, kajmaka, pa do mesnih proizvoda, jer na imanju imamo i farmu svinja. Pored krava imamo ovce i kokoške, tako da je kod nas isključivo u ponudi zdrava hrana”, kazala je Bobana.

31

REPORTAŽE

„Pored lisnatog sira, tu je i stari punomasni sir, krompir je sa našeg imanja. Takođe gajimo posebnu vrstu prasića čije je meso lako svarljivo sa niskim procentom holesterola, a to su vijetnamski prasići koje jedino za sada mi gajimo u Kolašinu, pored njih gajimo i mangulice. Trenutno imamo šest ženki i 20 prasića. Prodaja za sada dosta dobro ide, već su kupljeni parovi za uzgoj i otišli su u Pljevlja, a i naši sugrađani su takođe nekoliko parova kupili za uzgoj”, kazala nam je Bobana.

Za ovu zimsku sezonu, Dragovići će uz podršku predsjednika kolašinske opštine Milosava Bata Bulatovića, moći da turistima ponude vožnju fijakerom. Oni najavljuju da će vožnja za mališane biti besplatna.

Babovim i Ličinskim kolom oduševili zavičajce u Rumelanžu Jednu od najuspješnijih godina od osnivanja članovi Kulturno-umjetničkog društva “Bihor” iz Petnjice zaokružili su učešćem na tradicionalnim desetim Danima bošnjačke kulture, koji su proteklog vikenda održani u Luksemburgu, u organizaciji Zavičajnog kluba “Bihor”.

Pored promocija monografije “Bihor”, u kojoj su sublimirani svi kulturnoumjetnički programi, naučni skupovi i humanistički rad udruženja koje okuplja veliki broj naših dijasporaca i koje je dobitnik najvećih priznanja, i promocije naučnog časopisa “Glasnik Bihora 4”, publika je bila u prilici da čuje pjesme Sretena Vujovića, Safeta Sijarića, Dina Burdžovića, Ivane Đukić, prof. dr Džemaludina Latića i Murata Baltića. Glumac Zijah Sokolović je sve prisutne na drugoj večeri nasmijao do suza.

Drugog dana manifestacije, kojoj su prisustvovali ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić sa saradnicima i otpravnik u Ambasadi Crne Gore u Belgiji Predrag Stamatović, održana je promocija “Glasnika Bihora 4”. Na promociji, pored direktora Centra za kulturu Sinana Tiganja, govorili su dr Ismet Latić i Džemil Skenderović, koji su istakli značaj izlaska ovog časopisa i vezu naših dijasporaca sa institucija-

Najveći aplauz su izmamili članovi Kulturno-umjetničkog društva “Bihor“, koji su u Luksemburgu nastupili nakon sedam godina

ma kulture opštine Petnjica, uprave za dijasporu i Vlade Crne Gore.

No, najveći aplauz su izmamili članovi Kulturnoumjetničkog društva “Bihor“, koji su u Luksemburgu nastupili nakon sedam godina, tako da je svim igračima ovo bilo prvo putovanje i gostovanje našim zavičajcima, koji su aplauzima nagradili svaku koreografiju koju su izveli mladi folkloraši. Iako umorni od puta dugog 2.000 km, oni su direktno iz autobusa prvog dana izveli četiri koreografije, a drugog dana su publiku počastili sa još četiri. Posebno je bio dirljiv završetak koreografije “Ličinsko kolo”, kada su svi u sali zapjevali “Evo ti se vraćam rode moj, Bihore, vrelo vode, dušu svoju da napunim, pustu želju da ispunim”, mnogima je zaiskrila i pokoja suza.

Predsjednik KUD-a je ovom prilikom uručio plakete predsjedniku Zavičajnog kluba Esku Haliloviću,

sekretaru Hamdiji Rastoderu, sponzorima Edinu Medu Latiću i Enisu Ćosu Muratoviću, kao i članu ZK Ruždiji Kočanu.

Aktivisti ZK “Bihor”, Fahrudin Faka Rastoder, Smajo Frljukčić, Edin Medo Latić, Ernad Ero Muhović, Elvis Eko Duraković, braća Halilović Esko, Harun i Hajro su se potrudili da djeci ovo putovanje ostane u najboljem sjećanju, pa su svim članovima koji su putovali i igrali podijelili i džeparac od 50 eura.

Troškove putovanja ćlanova KUD-a je snosio organizator, a prevoznik je bio “Simon Voyages”, čiji su vozači Besim Erović, Rešad Adrović i Hajrudin Adrović još jednom opravdali povjerenje uprave KUD-a i organizatora.

KUD “Bihor“ duguje zahvalnost i predsjedniku Bošnjačko donatorskog fonda Iljazu Rastoderu, koji je donirao 200 eura u ime BDF-a.

“Takođe zahvalnost dugujemo i aktivistima, kao svim članovima ZK ‘Bihor’ što su nam omogućili da zaokružimo veoma uspješnu sezonu, rodbini koja je prihvatila djecu i bila uz njih, kao i Almiru Muratoviću i Elvisu Drlu Ajdrapašiću, koji su uoči polaska sponzorisali osvježenje za put”, naglasio je predsjednik KUDa Sinan Tiganj. Moderator manifestacije bio je Faiz Softić.

Radio Petnjica KUD “Bihor”

32

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

ª SREĆKOº , VOZI I OBRADUJ ŠTO VIŠE MALIŠANA

VELIKO JE SVE ŠTO URADIMO SRCEM

Humanitarci okupljeni oko projekta Agape Escape Campervan Montenegro obići će nekoliko crnogorskih gradova kako bi uz pomoć dobronamjernika prikupili darove za one kojima su najpotrebniji, u ime ekipe obećava Sonja Barjaktarović, naš trofejni rukometni golman

⌦ Danilo Brajković Novogodišnji i božićni praznici sve jače kucaju na vrata.

Veći dio Crne Gore, makar zasad, zaobišle su sniježne čarolije, ali uprkos tome nazire se euforija, prožeta manje ili više lijepo okićenim gradskim trgovima, parkovima ili klizalištima, zatim razmjenom poklona, nezaobilaznim kićenjem jelki, uživanjem u muzičkim nastupima domaćih i inostranih zvijezda. Jednostavno, decembar je uvijek mjesec svečanosti. Naročito za najmlađe.

No, ovi dani po nekom nepisanom pravilu uvijek izazivaju posebnu emociju u čovjeku.

Motivišu ga na najdublja razmišljanja. I dok je gorepomenuta idila mnogima sastavni dio svakodnevice, koju često ne vrednuju već je doživljavaju kao usputnu stanicu, nažalost, postoji priča onih mališana koji iz prikrajka maštaju o svemu navedenom. A nije im nadohvat ruke. Ipak, zahvaljujući junacima naše priče i oni bi mogli da osjete čari praznika. Bez onog - ali.

■ HUMANOST NA DJELU

Naime, na krilima kombija “Srećka” narednih dana ekipa humanitaraca okupljena oko projekta Agape Escape Campervan Montenegro obići će nekoliko crnogorskih gradova kako bi uz pomoć dobronamjernika prikupila sve ono što može obradovati pomenute mališane. Na čelu pomenutog projekta je trio dobro poznatih sportskih lica - naše bivše trofejne rukometašice Sonja Barjaktarović i Marija Jovanović, prije svega uzdanice Rukometnog kluba Budućnost i naše reprezentacije, a zatim i internacionalke, ali i Sanela Knezović, koju pamtimo i po roli u Budućnosti i kao

5

hrvatsku reprezentativku. Njihov kamper na putu je već nekoliko mjeseci, sa prevashodnim ciljem da Crna Gora bude rame uz rame sa državama iz ostatka Evrope, odnosno da stranci po dolasku u našu državu kroz putovanje kombijem uživaju u svim čarima i ljepotama Crne Gore. No, o tome nekom drugom prilikom.

Ovog puta, priča Barjaktarović za Vikend novine, cilj nije ni turistički ni komercijalni, već onaj najvažniji. Ljudski.

“Naš kamper je namijenjen drugim stvarima, ali zašto da ne uradimo i nešto drugačije.

Jer veliko je sve što uradimo srcem, a neopisiva je radost kada u očima onih kojima pomognemo vidimo sreću, kada bilo kojim gestom, nekim djelom, toplom riječju ili u našem slučaju - ‘šerovanjem’ objave o ovoj ideji na društvenim mrežama pokrenemo druge da razmišljaju o humanosti. Nekako smo počeli sebično da razmišljamo, a koliko je samo ljudi oko nas kojima treba pomoć. Ljudi se udaljavaju, zatvaraju u svoje svjetove i bježe od drugih. Želimo da se što više ljudi uključi i podrži našu akciju, da dijelimo radost sa drugima”, ideja je Barjaktarović, koju smo tokom njene karijere, a

GRADOVA OBIĆI ĆE “SREĆKO”: TO SU PODGORICA, DANILOVGRAD, NIKŠIĆ, BERANE I PLJEVLJA, A OČEKUJE SE DA SE MISIJA NASTAVI I U DRUGIM GRADOVIMA

SONJA BARJAKTAROVIĆ: Neopisiva je radost kada u očima onih kojima pomognemo vidimo sreću, kada bilo kojim gestom, nekim djelom, toplom riječju ili u našem slučaju - ‘šerovanjem’ objave o ovoj ideji na društvenim mrežama pokrenemo druge da razmišljaju o humanosti “Srećko” uskoro kreće na put

zbog golmanskih bravura, često s osmijehom zvali - minstarka odbrane.

■ PUNO ADRESA, ALI NEĆEMO STATI

A ako je na golu “spuštala rampu”, sada će popularna Soka otvarati vrata “Srećka”. Priča je odjeknula na društvenim mrežama, odmah su porasli i apetiti organizatora, ali konture se naziru. Ukratko - prikupiti što više i proslijediti sve do onih kojima je pomoć potrebna. A mnogo ih je, razočarano će Barjaktarović.

“Već se ljudi uveliko odazivaju, a tek smo počeli i zaista smo zadovoljni reakcijama. Nekoliko dana razmišljamo kako početi i odakle. Najvjerovatnije krećemo iz Podgorice u ponedjeljak, a sigurno će ‘Srećko’ stići u Danilovgrad, Nikšić, Berane i Pljevlja. Naravno da se nećemo zaustaviti na tome, ali smo u škripcu sa vremenom, a obavijestićemo sve blagovremeno putem naših stranica na društvenim mrežama. Šta pokloniti? Šta god ljudi imaju - neka donesu. Nećemo im nametati ništa. Šta im se nađe pri ruci i smatraju da je vrijedno pokloniti - tu smo. I sitnica nekome može pomoći. Sigurna sam da u svakom domu postoji višak, recimo, igračaka, knjiga ili majica koje skupljaju prašinu, a nekome bi i te kako značili. U toku su pregovori sa onima uz čiju pomoć ćemo znati kome su stvari najpotrebnije. Biće dosta ljudi uključeno, pa se treba i dobro organizovati. Nažalost, puno je adresa na kojima žive oni kojima treba pomoći. Mislili smo na početku da ćemo lako doći do svih, ali zaista ih je puno. Zato, mislim da se nećemo zaustaviti”, obećava Barjaktarović da mališani mogu računati na nju, njene istomišljenike i one koji će učiniti sve da praznici odišu jednakom toplinom za sve.

34

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

STEFAN PANTOVIĆ ZA VN O UČEŠĆU U AFT

KoliKo ste sp u životu, tol Svaku tamu obasjava Sa snimanja spota

VrEĆOVA ª krILAº SU ODA rUDArImA

naš tračak svjetlosti Bosanskohercegovački interpretator sevdaha Božo Vrećo 2019. godinu završiće bogatiji za još jedan spot.

Vrećo je prije dva dana predstavio ekranizaciju pjesme “Krila”, koja krasi njegov aktuelni album “Melek”, objavljen prošle godine. Vrećo podsjeća da je “Krila” napisao u teškom emotivnom trenutku i da je pjesma poslužila kao spas od tugovanja, žaljenja za osobom koja to ne zaslužuje, dok je spot svojevrsna posveta, kako kaže Vrećo, ljudima koji obavljaju najteži posao ikada - rudarima.

Snimano je na površinskom kopu Vrtlište i dubinskom kopu Haljinići rudnika uglja u Kaknju, a rudar Vrećo je bar na dan okusio surovost kroz koju njegove “kolege” prolaze svakodnevno.

“Spona između snimanja spota u rudniku i ‘Krila’ je u toj spoznaji da, na koncu, ostajemo suočeni sa sobom i svojim mislima, životom i odlukama. Kakva god tama da je oko nas, koliko god hladno zna biti oko nas zbog ljudi, mi smo taj tračak svjetlosti koji iz nas sija kroz pukotine i obasjava taj kilometarski put iz jame ka dnevnom svijetlu. Ovo je oda rudarima, zato i jesam bio na dan jedan od njih. Bez cipela sa potpeticama, već u rudarskim čizmama, bez skupocjenog odijela, već u trošnom rudarskom kombinezonu, bez šešira, već sa rudarskim šljemom. Ponosan sam zbog toga”, između ostalog, poručio je Vrećo povodom premijere spota čiji je režiser Dino Kadragić.

D.B.

NEOBIČAN SPOT NEOZBILjNIH PESImISTA

“Totalna demoralizacija” uz rasplesane kašike

Neozbiljni pesimisti, anti- će za koju je bend ove jeseni global etno pank bend sa som- objavio album. Ideju za ovaborskom adresom, nisu toli- kav spot, objašnjava frontmen ko bliski crnogorskoj publici Pesimista Igor Olujić, dao je kada je riječ o nastupima izvjesni Daba, somborski rena našem terenu, per i konobar u kafiću ali možda će no“Dve krigle debele”. vi spot doprini“On je, inače, jeti njihovoj gost u našoj pjepopularizasmi ‘Balada’, a u ciji kod nas. tom kafiću sam Bend je ekrase našao sa Markom Jannizovao pjesmu sa aktukovićem, tvorelnog albuma cem spota. Dok “Pametovanje je spremao našu narudžbinu, čuo je iz provincije”, a riIz spota ječ je o nadasve neošta pričamo, pa je dobabičnoj vizualizaciji, sa rasple- cio: ‘Probajte sa kašikom i mesanim kašikama kao glavnim dom’. I evo ‘Totalne demoraliprotagonistima, saopštili su iz zacije’ sa kašikama i medom”, D.B. “Long Playa”, promoterske ku- kaže Olujić.

⌦ Filip Jovović

Mladi i kreativni crnogorski umjetnici okupili su se u okviru prvog izdanja After Dark Roots koncepta, koji se u svijetu realizuje pod pokroviteljstvom Jagermeistera.

Cilj koncepta je da stvori odjek za lokalne priče sa regionalnim i globalnim potencijalom, a jedan od učesnika bio je i spuški sastav Parampaščad. A upravo to je bila i idealna prilika da sa frontmenom Stefanom Pantovićem prodiskutujemo o pomenutom konceptu, ali i perspektivi rok muzike i muzičara u našoj zemlji.

Nedavno ste učestvovali u projektu After Dark Roots. Šta ste dobili učešćem, odnosno šta će biti konačni proizvod/ rezultat ove kampanje/ koncepta?

Pa, After Dark Roots Jagermeister je odlučio da pomogne u afirmaciji i promociji lokalnih autorskih priča i ponosni smo što smo i sami dio te priče. Ovim putem se nadamo da će naš autorski rad brže i efikasnije doći do publike, s obzirom na to da će Jager marketinški odraditi upoznavanje publike sa našim radom, a kao kruna, planiran je i koncert.

Koliko je teško ili lako bilo biti rok muzičar u Crnoj Gori u 2019. godini i tokom decenije koja se uskoro završava? Kakva je perspektiva rok muzičara?

Generalno, u Crnoj Gori žanrovski nije uokvirena težina bavljenja muzikom, ali šta je - tu je, ne možemo se ni žaliti, ko radi biće zadovoljan definitivno, kao i u svakom poslu. Najbitnije je biti istrajan, jer koliko god naš bend bio “mlad”, kao pojedinci smo desetinama

godina na sceni, što znači da je upornost jedan od glavnih ključeva uspjeha.

Dolaskom digitalnog doba, mnogo je lakše i brže pretočiti ideju u pjesmu, tako da - samo rad, red i disciplina i sve će biti ok.

S obzirom na to da rok bend podrazumijeva skupinu nekoliko muzičara koji osim osnovnih poslova imaju vremena da se posvete i vježbanju, sviranju, stvaranju - kakve sve prepreke stoje na početku bavljenja ovim pozivom i koliko je zapravo zahtjevno održavati bend na okupu i u životu?

Bend je nešto kao brak, ali između više ljudi, najbitnije je da članovi benda između sebe umiju da se slušaju, da poznaju jedni druge, da imaju povjerenja i, naravno, razumijevanje i podršku. Ako to imate kao bend, na pola puta ste, a prepreke postoje na svakom koraku, i to ne samo u bavljenju muzikom, nego i u životu.

Koliko ste spremni u životu da rizikujete, toliko morate rizikovati i u muzici, kao i bilo kojem poslu kojim se bavite. Najmanja je prepreka naći vremena za probu, a najveća upoznati svog prijatelja iz benda.

Kakva je podrška države muzičarima? Šta misliš o uređenju autorskih prava, dokle se stiglo na tom polju u Crnoj Gori? Što se tiče podrške, toga nikad dosta, našem bendu i ne toliko, jer već imamo razvijen put, ali mladim autorima podrška je najvažnija stvar, makar omogućavanje da autori mogu snimiti svoju pjesmu.

Naš Stivi studio baš iz tog razloga već drugu godinu zaredom pravi konkurs za mlade autore, gdje mi pokrivamo troškove snimanja i izdavanja pjesme.

Stefan Pantović

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

zabava

35

TEr DArk rOOTS kONcEPTU, PErSPEkTIVI rOk mUZIkE I ISkUŠENjImA:

premni da riziKujete liKo morate i u muzici Stanje na polju autorskih prava trenutno je dobro, možda i najbolje do sada, ali bih pozvao bendove da se i sami uključe i zainteresuju za to, jer ima dosta njih koji iz revolta prema stvarima koje su se dešavale i ne održavaju interesovanje za autorska prava koja ih sljeduju. Mi za sada u našoj Stivi kući, i autori koji rade za našu kuću, nemamo nikakvih problema, čak i imamo vidno jaču podršku za rad u zadnje vrijeme od servisa autora PAM. Uvijek može bolje, ali najbitnije je da je krenulo ka boljem.

Tako da, suština je - ako sjediš, pričaš i ne radiš ništa za sebe i svoju muziku, bićeš nezadovoljan, a ako radiš na sebi i svojoj muzici, trud se mora isplatiti, a i već je isplaćen onog trenutka kad se rodi nova pjesma.

Vidiš li sebe i kroz deset, dvadest, trideset godina u muzičkim vodama i kako misliš da će tada sve izgledati?

Da, naravno, sebe ne mogu doživjeti drugačije osim u muzici, s obzirom na to da sam u njoj javno od 1996. godine, i to je nešto što

Sa jednog od nastupa

mi je uvijek budilo najljepša osjećanja i vodilo me na najljepša mjesta. Vidim se u muzici - da li ću svirati, biti muzički producent ili dirigent, ne znam, ali znam sigurno da ću se baviti time, jer mi je već pola života u tome, pa je glupo ostaviti sve. A kako će sve izgledati, ne znam, ne znamo ni u kom će pravcu ići muzika, jer kao što vidite, trendovi se mijenjaju skoro svakodnevno, pa je teško imati bilo kakvu predikciju. Nadam se da ćemo jednom uzjahati talas, da ne budemo uvijek zadnja rupa na svirali kad

Stanje na polju autorSkih prava trenutno Stoji dobro, možda i najbolje do Sada, ali bih pozvao bendove da Se i Sami uključe i zaintereSuju za to, jer ima doSta njih koji iz revolta prema Stvarima koje Su Se dešavale i ne održavaju intereSovanje za autorSka prava koja ih Sljeduju

je kultura u pitanju. Eto, to mi je želja. Šta, ko i na koji način mlađe generacije u našoj zemlji može zainteresovati da se bave rok muzikom i slušaju rok muziku?

Uopšte ne moraju okvirno da se bave rok muzikom, jer, iako sviram rokenrol, ne bih stavljao kategorije na muziku. Podstrek za bavljenje muzikom bi na prvom mjestu trebalo da budu iskonski osjećaj i želja da izrazimo svoja osjećanja kroz nešto što je umjetnost. Ako mislite da ćete se obogatiti baveći se muzikom u CG u ovoj ili narednoj godini, radeći bilo koju vrstu i žanr, nemojte ni kretati u to, nego kupite mašinu za kopanje bitkoina, lakše vam je.

Kakvo je tvoje mišljenje o današnjoj crnogorskoj rok sceni? Šarolika, lijepa, ispod radara i na meti sopstvenih slušalaca. Eto, tako je vidim otprilike, ali ako pobijedimo sujete koje vidim da postoje između bendova, ako pobijedimo dječje bolesti i tripove, uskoro će nam biti sjajno.

astrologija

Darovi neba u decembru

36

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

Ovo je vrijeme fatalnih ljubavi

Venera u Jarcu je juče prošla egzaktnu konjunkciju sa Plutonom, a uticaji iste će se osjećati u narednih nekoliko dana.

Ovo je jako težak aspekt koji najviše utiče na našu psihu, a partnerstva su u centru zbivanja. Ovdje veze dolaze do trenutka pucanja jer na površinu izlazi sve dosadašnje trpljenje, strahovi, blokade i nezadovoljstvo. Ovo je trenutak kada će se mnogi suočiti sa lažima, nepravdama, podmetanjem, psihičkom torturom pa će biti u prilici ili da ćute i trpe ili da konačno naprave promjenu. Suočite se sa strahom, recite šta imate, srušite prepreke. “Svaku oluju isprati grom, al’ onda eto vedrih, eto lijepih dana...”

Ovo je i vrijeme fatalnih ljubavi, trenutak kada nam magnetski privlače pažnju stariji i moćni ljudi, ljubav koja se događa u teškim životnim periodima, ljubav sa ljudima koji su opasni, moćni ili na ivici zako-

na, opsesivna privlačnost, seksualni naboj, prevelika očekivanja a onda razočaranje. Veze započete pod uticajem ovog aspekta vode u propast, slude vas od vrtloga emotivnog naboja ali se očekivanja nikad ne podudare sa suprotnom stranom. To su i veze koje nije lako završiti, onaj osjećaj kada ne možete sa nekim a ne možete ni bez njega. Ovo je lekcija iz samokontrole.

Neka vrsta vrhunca u odnosima nam svima slijedi. Sve ono što ste skrivali, bilo svjesno ili nesvjesno, svi strahovi, sve nesigurnosti, posesivnost, ljubomora, mogli bi da izadju na površinu. Ovo je sve ili ništa. Nekome početak, nekome kraj. Nalet osjećanja, a potom transformacija veze, odnosa ili osjećanja.

Merkur je ušao u znak Strijelca 9. decembra i u istom će se zadržati do 29. decembra.

Merkur je ovdje u egzilu (iz-

gonu) što se manifestuje većim interesovanjem za stavove nego za činjenice. Oni koji u svom natalnom horoskopu imaju ovu postavku Merkura mnoge životne probleme ostave na pola puta, nerješene, pobjegnu od njih ili se prosto, kao djeca, preorijentišu na nešto što im se u tom trenutku učini zanimljivije.

Zbog izgona, ovdje je Merkur kao simbol konkretnog, činjenica, analize, pronicljivosti, sumnje i detalja, sve suprotno od toga. Ovdje je izostala praktičnost, analiza je zamijenjena površnošću, stvari se vide u pogrešnom svijetlu, fokusiranost na temu ne postoji, filozofija i idealizam uzimaju primat.

Ovo je Merkur sa vrlo širokim znanjem, često i visokim obrazovanjem, sklon spiritualizmu i religiji, ali onaj koji od svjetskih problema, velikih stvari i krupnih životnih pita-

nja ne vidi sopstvene nevolje.

Okupiran je gordim idealima i ciljevima koji su produkt mašte, te zaboravlja na ono što mu stoji ispred nosa. Ovaj Merkur nikog ne obmanjuje, ali nerijetko laže samog sebe.

Vrlo često ne vidi istinu jer ne obraća dovoljno pažnje na detalje i činjenice. Optimista je, voli sve što je novo i zanimljivo, ali nije uporan. Često bježi od obaveza pod izgovorom da je baš sada našao nešto što će mu pomoći da se duhovno nadogradi. Kritiku ne podnosi, nameće svoje ideje, uvijek ima sopstvenu filozofiju, sklon je moralisanju, oholom i snobovskom ponašanju.

Teži mentalnoj slobodi, pa govori direktno i uvijek ono što misli. Posjeduje jake intelektualne sposobnosti i daje interes za filozofiju, putovanja i strane jezike, zakon i javne ustanove, više obrazovanje, kulturu, istoriju, geografiju i

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

astrologija

37

Jovanka Blagojević, astrolog i autorka današnjeg teksta

Nađite tlo na kojem možete zasaditi sjeme

antropologiju.

Tranzitni Merkur je vjesnik optimizma i istine, pa je ovo period kada se treba pripremiti za apsolutnu istinu, jer ovaj Merkur ne umije da kalkuliše niti da ćuti, a posebno ne onda kada je to najpotrebnije. Ovdje riječi lete bez razmišljanja, u sirovom obliku, ne provlače se kroz filtere i ništa ih ne može zadržati.

Svemu ćemo pristupati sa dozom optimizma, otvorićemo se za nova iskustva i sa radošću pokušavati da proniknemo u smisao života. Ovaj period obilježiće napredak u sferi obrazovanja i učenja, putovanja u cilju dodatne edukacije, novih saznanja i interesovanja, te za otvaranje i prepoznavanje novih prilika.

Jačaće potreba za učenjem i širenjem znanja, stizaće vijesti iz daljine, a trgovina sa inostranstvom, kontakt sa strancima, izdavaštvo i javna djelatnost doživjeti ekspanziju.

Filozofija Merkura u Škorpiji

“Ne vjerujem nikome dok se ne dokaže suprotno”, transformiše se u otvorenost velikog djeteta “Vjerujem svima, dok se ne dokaže suprotno”. Bićemo otvoreniji za nova poznanstva, nove ljude i prilike, ali treba biti na oprezu jer nepromišljenost uvijek sačekaju posljedice.

Pojedinačne djeliće, one životne sfere koja nam bude pod uticajem ovog tranzita, sklopićemo u veću sliku i težiti da pronađemo smisao u cjelini, a to nije lak zadatak. Okolnosti će nas natjerati da uložimo napor, razjasnimo i razumijemo ono što nas zbunjuje i čini nesigurnim. Sve one životne sfere koje su trenutno jedno veliko pitanje, gdje ne shvatamo šta (nam) se dešava i zašto se baš nama dešava, sada će dobiti odgovor. Avantura, optimizam, kreativnost, radoznalost i duhovnost povezuju se sa praktičnom, analitičnom i logičnom prirodom Merkura da bi se pronašao smisao i uvidjela svrha.

Ovo je pravo vrijeme da se zapitamo kako možemo iskoristiti svoje talente, znanje i potencijale u svrhu poboljšanja kvaliteta sopstvenog života.

Vrijeme je da mijenjamo duboko ukorijenjene loše navike, proširimo granice svoga uma i suštinski riješimo probleme koji nas blokiraju da ostvarimo svoje ciljeve. Ono što je najbitnije je da pronađemo fokus, donesemo odluke i pripremimo tlo na kojem možemo zasaditi sjeme.

Istražujte i razjasnite sebi koje sfere života vam više ne predstavljaju radost i motivaciju, jer je neophodno da načinite promjene koje će vas odvesti u smjeru u kojem nesigurnost ne postoji. Meditirajte, brinite o svom tijelu, fokusirajte se na pozitivno, usredsredite se na ono što je važno, razgovarajte sa sobom, pričajte, pišite, proširujte svoje znanje, širite um i vjeru, budite produktivni, ne odugovlačite, ne tražite izgovore i zapamtite da su uspješni ljudi uvijek optimisti.

Merkur će u toku svog tranzita kroz znak Strijel-

ca praviti aspekt konjunkcije sa Suncem, što pruža sjajne mogućnosti za lakše prezentovanje kreativnih sposobnosti. Oprez je potreban od prenaglašene subjektivnosti i osjećaja da možete mnogo više nego što je realno moguće. Ovo je i jako plodna komunikacija sa autoritetima, podrška istih, ali i jaka potreba da se nešto kaže, napiše i dogovori.

Potom, kvadrat sa Neptunom u Ribama simbolizuje polovičnu procjenu situacije, nepotpunu sliku, poluistinite informacije, pa se suzdržite od donošenja bitnih odluka, potpisivanja važnih ugovora, pokretanja projekata i sve informacije uzmite sa rezervom. Treba biti oprezan i u saobraćaju, jer nam svijest neće biti budna. Izbjegavajte vožnju pod dejstvom alkohola ili bilo kog sredstva koje djeluje na nervni sistem, te vožnju po mokrim kolovozima i u slučaju magle.

Vjerujte, rekli bi vam Strijelčevi, sve će na kraju, apsolutno i bez sumnje, biti u redu. Samo osmijeh na lice i trk u avanturu zvanu život.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

FOTO UBOD

Prirodni parfem

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3195

4

Play sudoku online at:

2015-07-13

6

Medium level

www.sudokukingdom.com 5 1 8 3 7 6 9 2

3

2

7

5 8

7 7

3

7 1

4

2

3

8

3

6

9

4

2

1

5

8

9

4

2

5

1

8

6

7

3

7

5

3

6

9

1

4

8

2

1

8

4

2

5

7

3

6

9

6

2

9

8

3

4

7

1

5

8

5

9

5

7

6

3

8

4

1

7

4

1

3

9

6

8

2

5

6

3

8

5

7

4

2

6

9

1

6

2

9

5

1

8

3

4

7

4

5

9

3

2

6

7

1

8

4

2

6

7

4

8

1

5

3

9

8

1

4

9

3

5

7

6

2

1

5

8

6

2

9

4

7

3

9

3

6

1

7

4

2

5

8

4

7

2

8

5

3

9

1

6

2015-07-14

7 6 4

2

4

8

1

1

5

8

9 6 6

3

3

2

9

9

Medium level

2

5

4 3 7 1 8 5 2 9 6 Sudoku puzzle No. 3148 2015-05-27

4

6 7

7

2

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3196

4

3

8 6 1Puzzle 4 2 solution: 9 5 3 7

5

4

3

1

2

4

Sudoku puzzle No. 3147 2015-05-26

Dvije generacije

4

9

7

4

6 1

2 3

5

7

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

FOTO UBOD

Maldivi Specijalno dizajniran ključ

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

9

1

3

7

6

2

8

1

5

4

7

3

3

8

5

2

4

7

1

6

9

8

2

6

7

3

4

5

9

1

2

5

7

3

1

6

9

2

4

8

1

4

9

5

8

2

7

3

6

4

7

5

1Puzzle 9 2 solution: 6 3 8

4

2

9

4

7

1

5 2

9

9 5

3

5

8

6

1

Daily Sudoku puzzle No. 2626

8

8 2

9

5

3

1

7

6

2

4

8

1

7

6

8

4

2

9

3

5

4

2

8

5

3

9

6

7

1

8

3

4

9

5

1

7

6

2

2

6

7

3

8

4

5

1

9

5

9

1

6

2

7

3

8

4

7

1

5

2

6

8

4

9

3

3

4

9

7

1

5

8

2

6

6

8

2

4

9

3

1

5

7

2013-12-21

5

3

4

9

8

4 1

7 5

6

7

9

6

4

9

7

7 9

2

4 8

7

9

Medium level

6

5

6 3 8 4 7 1 9 5 2 Sudoku puzzle No. 3196 2015-07-14

1 9

4

5

9

2

7

2

4 1 7 6 9 3 8 2 3 www.sudokukingdom.com

6 5

9

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3195 2015-07-13

8

1

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE SA PRETHODNE STRANE

2012-05-23

9

www.sudokukingdom.com

6

5 1

8

petak,

40

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 14 I 15. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24.

Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 70 m2, Donja Brezna - selo Bajovo Polje. Povoljno!

Tel: 067/898-614

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 14 I 15. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

BUDUĆNOST U RADANOVIĆIMA NAPADA NEDJELJA, 13.00 GRBALJ U ODLOŽENOJ UTAK Žele da poveća prednost pred pauzu: Ivanović i Grbić

Jesenja polusezona se završava u nedjelju odloženom utakmicom 15. kola Telekom 1. CFL! A jesenji šampion Budućnost u Radanovićima igra za “plus osam” pred pauzu koja traje i predugo...

“Plavi” gostuju Grblju na stadionu kraj magistrale (13.00), a tradicija je na strani učenika Mladena Milinkovića.

Budućnost na posljednjih devet utakmica ne zna za poraz od “trikolora” (pet pobjeda, četi-

?

DA LI STE ZNALI

Grbalj je u prvenstvu i Kupu odigrao 24 utakmice protiv Budućnosti u Radanovićima - “trikolori” su upisali tri pobjede, šest puta je viđen neriješen rezultat, dok su “plavi” ostvarili 15 trijumfa.

Još je rano za Jovetića

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 50 Pobjeda Grbalj: 30 Neriješeno: 13 Pobjeda Budućnost: 7

ri remija), dok na terenu Donja Sutvara nije poražena pune tri godine - 30. novembra Grbalj je slavio na svom terenu sa 1:0, ali u Kup takmičenju. Od tada do danas - pet utakmica, dvije pobjede i tri remija.

A što se tiče prvenstva - “plavi” su posljednji put u Radanovićima izgubili od Grblja 9. aprila 2011. godine: od tada do danas - 12 utakmica, devet pobjeda i tri remija.

I što se tiče trenutne forme Budućnost je u prednosti, jer je vezala šest pobjeda (dvije u Kupu, tri u prvenstvu), na četiri meča je sačuvala mrežu (jedan u Kupu, tri u prvenstvu), dok su “tri-

ODLUKU O POLUFINALISTIMA KUPA DOBIJAMO U NEDJELJU 13.00

SVE STAJE U JEDAN MEČ

Budućnost je jedan polufinalista Kupa Crne Gore, a u nedjelju ćemo da dobijemo preostala tri učesnika među četiri najbolja u masovnijem takmičenju...

I zanimljivo, sve staje u jedan meč, jer su sva tri dvomeča u prvoj utakmici 1/4 finala završena najnepopularnijih rezultatom - 0:0.

Prethodnih mjesec dana je radio sa loptom, tek ponekad bi trenirao sa grupom bez fizičkog kontakta, sada se definitivno vratio na teren, ali...

Stevan Jovetić nije na spisku igrača za utakmicu 18. kola Lige 1 Anže - Monako, koja je na programu u subotu (20.00) na stadionu “Rajmon Kopa”.

Tako je trener “kneževa” Leondardo Žardim odlučio misleći da 30-godišnji Podgoričanin još nije spreman takmičarski fudbal.

Monako do kraja godine ima još dvije utakmice (Lil u Kupu 17. decembra, pa 21. u prvenstvu), male su šanse da Joveta dobije priliku u 2019. godini, ali kada se utakmice u Francuskoj nastave 4. januara 2020. Portugalac će ozbiljnije početi da računa na kapitena reprezentacije Crne Gore.

Jovetić je u aprilu drugi put u karijeri pokidao ligamente koljena, od tada nije igrao, a više puta je poručio da jedva čeka da se vrati na teren. B.T.

PLAVI JURE PLU

■ BORBA ZA GOL Šampion države i prošlogodišnji polufinalista - Sutjeska - u nedjelju kraj Bistrice (13.00) napada Zetu. “Plavo-bijeli” su “osuđeni” da jurišaju trijumf.

“Pred nama je izuzetno težak meč, jer je Zeta odlična ekipa i ima naše poštovanje. Međutim, sve osim prolaska dalje za nas bi bio neuspjeh. Nadam se da ćemo na pauzu da odemo sa ispunjenim ciljem”, rekao nam je napadač Sutjeske, Stefan Nikolić, koji je u prethodnom kolu Telekom 1. CFL potpisao remi protiv

1/4 FINALE, REVANŠ

NEDJELJA, 13.00 Iskra - Podgorica Sutjeska - Zeta Petrovac - OFK Titograd *Rezultat svih dvomeča u prvoj utakmici 1/4 finala je bio 0:0 *Ukoliko neki od mečeva bude završen kao u prvoj utakmici 1/4 finala Kupa, odmah će se izvoditi penali

OFK Titograda.

Prvom šampion nezavisne Crne Gore pored pobjede odgovara remi sa postignutim golovima, dok bi se u slučaju rezultata 0:0 odmah izvodili penali.

“Imamo pozitivan rezultat, a u Nikšić idemo sa namjerom da izborimo polufinale. Utakmica će biti teška, nadam se da ćemo pronaći rani gol koji bi nam umnogome olakšao put ka cilju. Svi znamo koliko vrijedi gol u gostima”, jasan je Amel Tuzo-

vić, desni bek “vukova”.

■ MORAMO! Još jedan polufinalista od prošle godine želi da ponovi taj rezultat! I baš kao Sutjeska šansu za to ima kod kuće - Petrovac pod Malim brdom dočekuje (nedjelja, 13.00) OFK Titograd nakon 0:0 na Starom aerodromu.

“Praktično sve staje u 90 minuta. Moramo da dobijemo, jer igramo kod kuće. Napravili smo dobar rezultat u gostima, zato želimo da slavimo na našem stadionu”, rekao je desni bek “nebeskoplavih” Aleksandar Milić.

Petrovac i OFK Titograd su jesenju polusezonu završili igrom toplo - hladno. Zato i jedni i drugi žele da daju sve od sebe na kraju jeseni i da plasmanom u polufinale koliko-toliko poprave raspoloženje.

3 8 9

utakmice su odigrali Iskra i Podgorica u Kupu - Danilovgrađani su slavili jednom, a dva puta je bilo neriješeno

mečeva su odigrali Petrovac i Titograd u masovnijem takmičenju - dvije pobjede “nebeskoplavih”, tri remija i tri trijumfa “romantičara”

utakmica su odigrali Sutjeska i Zeta u Kupu - tri pobjede Nikšićana, tri remija, tri trijumfa “vukova”

“Utakmica je od velike važnosti za nas i želimo da prođemo dalje. Na neki način bi popravili utisak nakon nezadovoljavajuće polusezone”, poručio je univerzalac “romantičara” Ivan Novović,, koji poštuje rivala...

“Petrovac je ozbiljan protivnik, odigrao je par dobrih utakmica u završnici prvog dijela šampionata. Sve je otvoreno, daćemo sve od sebe da ostvarimo povoljan rezultat”, podvukao je Novović.

■ ZNAČI NAM...

Iskra je samo na papiru domaćin protiv Podgorice Danilovgrađani čekaju “žute” (nedjelja, 13.00) na Trešnjici u Golubovcima. Iskra poslije loših rezultata na kraju jeseni želi da popravi stvari.

“Posljednji meč u polusezoni je bitan za nas, a cilj je prolazak u narednu fazu. Neće nam biti lako protiv dobre i čvrste ekipe, jer nam za prolazak treba pobjeda. Napašćemo trijumf od prvog minuta i pokušaćemo da uspješnu polusezonu krunišemo polufinalom Kupa”, rekao nam je štoper Iskre, Miloš Drinčić.

A i Podgorica ima namjeru da lijepo zaokruži kvalitetnu jesen...

“Sve zavisi od tog jednog meča. Značilo bi nam kada bi odigrali dobar meč i prošli dalje.

Iskreno, mislim da nama više znači taj prolaz nego Iskri”, poručio je lijevi bek Podgoričana, Nikola Čelebić.

B.T.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

SPORT

43

KMICI 15. KOLA

US OSAM TELEKOM 1. CFL

1. Budućnost 2. Sutjeska 3. Iskra 4. Zeta 5. Podgorica 6. Titograd 7. Rudar 8. Kom 9. Petrovac 10. Grbalj

18 19 19 19 19 19 19 19 19 18

13 10 9 7 6 6 6 4 5 2

2 6 5 7 8 4 3 7 3 7

3 3 5 5 5 9 10 8 11 9

41 36 32 28 26 22 21 19 18 13

kolori” u prethodnom kolu upravo na svom terenu upisali prvi prvenstveni trijumf nakon 10. avgusta i 15 utakmica.

Budućnost ne može da računa na Vujačića i Đurića, dok Grbalj u sastavu neće imati Đukanovića.

B.T.

GRBALJ

BUDUĆNOST

Popović Vraneš Kartal Serbul Merdović Đuričković Kotorac Macanović Račić Petrov Đorđević Trener: Marko Vidojević

Dragojević Vučić Milić Damjanović Boljević Mirković Raičković Božović Ivanović Grbić Zarubica Trener: Mladen Milinković

RADANOVIĆI - Stadion: Donja Sutvara. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: nedjelja, 13.00.

0 NA PROGRAMU TRI UTAKMICE

LIVERPUL I HARIZMATIČNI NJEMAC PRODUŽILI POSEBNU VEZU

Klop 2024: Bilo je logično

Liverpul je u 1/8 finala Lige šampiona, velikan iz grada Bitlsa hita ka tituli Premijer lige čekanoj predugih 30 godina, a posebna veza između “redsa” i Jirgena Klopa se nastavlja...

Pedesetdvogodišnji harizmatični Njemac i “crveni” su dogovorili novi ugovor - aktuelni je isticao na ljeto 2022, novi je potpisao do jula 2024.

Ako sve bude išlo po planu Klop će na “Enfildu” ostati najmanje devet godina...

“Klub se nalazi u dobroj poziciji da uopšte nisam razmišljao o odlasku. Za mene lično, ugovor predstavlja dokaz o namjerama, pokazatelj šta smo sve uradili i šta planiramo da dostignemo”, poručio je Njemac.

A urađeno je mnogo - Klop je najbrže stigao do 100 pobjeda u prvenstvu, procenat trijumfa od 63 odsto je najbolji u istoriji, uz njegovo ime stoji najduži niz nepobjedivosti u Premijer ligi, tu je Liga šampiona, a ono što se ne vidi kroz brojke: Klopov Liverpul igra sjajan fudbal.

“Kad vidim u kom pravcu se Liverpul razvija i koliko su ljudi posvećeni zajedničkom

PORED JIRGENA KLOPA UGOVOR DO 2024. GODINE SU PRODUŽILI SARADNICI PETAR KRAVIC I PEP LIJNDERS, A UGOVOR DO 2022. JE PRODUŽIO I DŽEJMS MILNER

cilju, osjećam da i moj doprinos može da bude samo veći. Ljudi kao mjeru našeg uspjeha gledaju teren, što jeste najbolji, ali ne i jedini dokaz. Konkretno, osjećam posvećenost rukovodilaca u svakom aspektu funkcionisanja kluba”, rekao je Klop, a onda se vratio četiri godine unazad...

“Kad su me pozvali u jesen 2015. osjetio sam da smo savršeni jedni za druge. Sad mi se čini da sam potcijenio situaciju, jer sam u međuvremenu shvatio da smo komplementarni i zbog toga sam prihvatio ponudu da radim do 2024. Da tog odnosa nije bilo, ne bih ni potpisivao novi ugovor”, dodao je Jirgen Klop.

B.T.

EZEKJEL LAVECI REKAO ZBOGOM FUDBALU U 34. GODINI

Bio je najplaćeniji na planeti: Fenomenalne godine moje priče

Ulog je polufinale Kupa: Miličković i Milić u duelu

Bio je simbol povratka Napolija na veliku scenu, njegovim dolaskom je počelo stvaranje skupocjenog PSŽ, među prvima je otišao u Kinu - u Hebej - za veliku svotu novca, a sada je rekao da je kraj.

Ezekjel Laveci je u 34. godini rekao zbogom fudbalu!

“Ovo su bile fenomenalne godine moje životne priče.

Godine obilježe-

ne učenjem i jedinstvenim momentima koji će mi zauvijek ostati u srcu”, objavio je Laveci emotivnu poruku na društvenim mrežama.

“Do kraja života ću biti zahvalan svima koji su bili sa mnom tokom tog nevjerovatno g pu-

ta. Sa mnogo radosti govorim zbogom najlepšem životnom poglavlju. Bio sam nevjerovatno srećan”.

El Poćove majstorije u Estudijantesu, San Lorencu, Napoliju, PSŽ i reprezentaciji Argentine nikada neće biti zaboravljene, ali karijera će mu biti obilježena aferom iz 2017. kada je “Football leaks” objavio da je u Kini zarađivao nevjerovatnih 45.500.000 eura godišnje.

Nešto manje od milion eura nedjeljno - bio je najplaćeniji igrač na svijetu ispred Mesija, Ronalda, Teveza...

B.T.

44

SPORT

Evropski vikend PREMIJER LIGA, 17. KOLO Subota 13.30h Liverpul - Votford 16.00h Barnli - Njukasl 16.00h Čelsi - Bornmut 16.00h Lester - Norič 16.00h Šefild J. - Aston Vila 18.30h Sautemtpon - Vest Hem Nedjelja 15.00h Man. Junajted - Everton 15.00h Volvs - Totenhem 17.30h Arsenal - Man. Siti Ponedjeljak 20.45h Kristal Palas - Brajton

TABELA: Liverpul 46, Lester 38, Man. Siti 32, Čelsi 29, Man. Junajted 24, Volvs 24, Totenhem 23, Šefild J. 22, Arsenal 22, Kristal Palas 22, Njukasl 22, Brajton 19, Barnli 18, Everton 17, Bornmut 16, Vest Hem 16, Aston Vila 15, Sautempton 15, Norič 11, Votford 9.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

DERBI U ŽELEZNIKU KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOL

Pokažite panterim

LA LIGA, 17. KOLO Alaves - Leganes (kasno sinoć) Subota 13.00h 16.00h 18.30h 21.00h Nedjelja 12.00h 14.00h 16.00h 18.30h 21.00h

Granada - Levante Sosijedad - Barselone Atl. Bilbao - Eibar Atl. Madrid - Osasuna Hetafe - Valjadolid Selta - Majorka Espanjol - Betis Sevilja - Viljareal Valensija - Real Madrid

SERIJA A, 16. KOLO Subota 15.00h Breša - Leće 18.00h Napoli - Parma 20.45h Đenova - Sampdorija Nedjelja 12.30h Verona - Torino 15.00h Bolonja - Atalanta 15.00h Juventus - Udineze 15.00h Milan - Sasuolo 18.00h Roma - SPAL 20.45h Fiorentina - Inter Ponedjeljak 20.45h Kaljari - Lacio

TABELA: Barselona 34, Real Madrid 34, Sevilja 31, Sosijedad 27, Hetafe 27, Atl. Bilbao 26, Atl. Madrid 26, Valensija 26, Granada 24, Osasuna 23, Betis 22, Levante 20, Viljareal 19, Valjadolid 19, Alaves 18, Eibar 15, Majorka 14, Selta 13, Leganes 9, Espanjol 9.

TABELA: Inter 38, Juventus 36, Lacio 33, Kaljari 29, Roma 29, Atalanta 28, Napoli 21, Parma 21, Torino 20, Milan 20, Verona 18, Bolonja 16, Fiorentina 16, Sasuolo 15, Leće 15, Udineze 15, Sampdorija 12, Đenova 11, Breša 10, SPAL 9.

BUNDESLIGA, 15. KOLO Hofenhajm - Augzburg

(sinoć)

Subota 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 18.30h

Bajern M. - Verder Herta - Frajburg Majnc - Borusija D. Keln - Bajer L. Paderborn - Union B. Fortuna D. - RB Lajpcig

Nedjelja 15.30h 18.00h

Volfsburg - Borusija M. Šalke - Ajntraht F.

TABELA: Borusija M. 31, RB Lajpcig 30, Borusija D. 26, Šalke 25, Frajburg 25, Bajer L. 25, Bajern M. 24, Hofenhajm 21, Volfsburg 20, Union B. 19, Ajntraht F. 18, Augzburg 17, Majnc 15, Verder 14, Herta 12, Fortuna D. 12, Paderborn 8, Keln 8.

LIGA 1, 18. KOLO Lil - Monpelje Subota 17.30h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h Nedjelja 15.00h 17.00h 21.00h

(kasno sinoć) Mec - Marsej Nim - Nant Anže - Monako Tuluz - Rems Amijen - Dižon Brest - Nica Bordo - Strazbur Lion - Ren Sent Etjen - PSŽ

TABELA: PSŽ 39, Marsej 34, Lil 28, Ren 27, Bordo 26, Nant 26, Lion 25, Sent Etjen 25, Rems 24, Monpelje 24, Monako 24, Anže 24, Nica 23, Brest 21, Strazbur 21, Dižon 16, Amijen 16, Mec 15, Nim 12, Tuluz 12.

Serija pakleno teških mečeva nastavlja se u prijestonici Srbije. U dvorani u kojoj nijesu izgubili od 2010. godine, a u kojoj su rušili Crvenu zvezdu košarkaši Budućnost Volija igraju još jedan derbi. Četvrti u nizu u ABA ligi. “Plavi” u 11. rundi regionalnog takmičenja gostuju FMP-u - večeras (subota) od 20 časova u Železniku.

■ IZNAD SVIH

OČEKIVANJA

“Panteri” su apsolutni hit dosadašnjeg dijela sezone.

Tim kojem je previđana borba za opstanak je u samom vrhu sa šest pobjeda i četiri poraza. Izuzetno kvalitetni mladi igrači uz nekoliko iskusnih, uz sjajno vođenje Vladimira Jovanovića sa klupe čine FMP jednim od najzahtjevnijih ekipa u ligi. Sa druge strane, Budućnost melje redom, u seriji je od osam vezanih pobjeda i iz meča u meč četa Petra Mijovića izgleda sve bolje.

“Još jedno izuzetno teško gostovanje. Prva od tri vezane utakmice van Podgorice (nakon FMP-a gostovanje Oldenburgu u Evrokupu, pa Za-

ABA LIGA 18.00h 20.00h

Subota Mornar - Mega Bemax FMP - Budućnost

12.00h 18.00h 20.00h 20.00h

Nedjelja Igokea - Primorska Zadar - C. zvezda Partizan - Cibona C. Olimpija - Krka

1. Budućnost 2. Partizan 3. C. Olimpija 4. Primorska 5. C. zvezda 6. FMP 7. Mornar 8. Krka 9. Cibona 10. Igokea 11. Mega Bemax 12. Zadar

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

9 7 7 7 6 6 5 4 4 2 2 1

1 3 3 3 4 4 5 6 6 8 8 9

19 17 17 17 16 16 15 14 14 12 12 11

dru), možda i najznačajnija”, rekao je Mijović i okrenuo se analizi rivala.

“FMP je izuzetno dobra ekipa, igraju iznad svih očekivanja. Prije početka sezone projektovana im je borba za opstanak, ali selekcijom, načinom rada, dobrim treningom igraju izuzetno dobru košarku.

Tvrd su protivnik za sve ekipe.” Četiri poraza FMP je upisao od Cedevita Olimpije,

Crvene zvezde, Partizana i Primorske.

“To su sve ekipe iz samog vrha, a ono što je jako značajno napomenuti svi porazi bili su na jednu loptu”.

■ ADAPTIRATI SE NA FIZIČKU KOŠARKU

Perfektnom partijom protiv Galatasaraja crnogorski šampion je napravio odličnu uvertiru pred meč u Beogradu. “Plavi” su u večerašnjem meču veliki favoriti, međutim, prednost domaćina će biti rasterećenost i veliko samopouzdanje kojim igra mlada ekipa.

“Utakmica će biti značajna sa fizičkog aspekta. FMP igra izuzetno agresivno, na svim pozicijama su pokriveni igračima sa izuzetnim atletskim sposobnostima. Jedan od ključeva pobjede će biti kako da se adaptiramo na tu fizičku košarku sa mnogo kontakta, kako u igri ‘jedan na jedan’, kako u odbrani od ‘pick and rolla’”, dobro je analizirao Mijović “pantere”.

Stefan Pot i Ilija Đoković su zaduženi za organizaciju igre, Marko Jeremić i Aleksa

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

SPORT

45

LIJA (SUBOTA, 20H) GOSTUJU FMP-U

ma ko je lider

Za osmo vezano slavlje

Detalj sa prošlosezonskog okršaja u “Topolici”

ZA PREKID TRADICIJE - MORNAR (18H, RTCG 2) ČEKA MEGA BEMAX

PUNOM SNAGOM OD POČETKA DO KRAJA

Jovanović: Budućnost je favorit, ali kući igramo dobro Uz Primorsku FMP je najprijatnije iznenađenje ove sezone u ABA ligi. Vladimir Jovanović je posložio kockice i radi odličan posao sa mladom ekipom.

“Budućnost je favorit. Ipak, na našem parketu igramo dobro i nadam se da ćemo i na ovoj utakmici pokazati svoje pravo lice, da ćemo od prve sekunde shvatiti ozbiljno protivnika i pokuša-

6

VEZANIH POBJEDA UPISALA JE BUDUĆNOST PROTIV FMP-A U REGIONALNOM TAKMIČENJU

ti da budemo ravnopravni. Moramo se držati zadataka i uz punu koncentraciju prije svega u odbrani i pod košem mislim da možemo ući u veliku borbu, jer je ekipa Budućnosti pokazala koliko je dobra napadačka ekipa. Vjerujem u svoje igrače i nadam se da možemo do iznenađenja”, rekao je Jovanović u najavi meča.

Radanov su udarne igle u spoljnoj liniji, Okben Ulubaj daje snagu na krilu, dok Marko Pecarski, Marko Tejić i Duop Rit dominiraju pod koševima. Međutim, na sve to Budućnost ima mnogo više kvaliteta da odgovori.

“Idemo sa izuzetnom motivacijom i stavom zbog našeg trenutnog statusa i načina na kojim treniramo i igramo. Želimo da uzmemo još jednu izuzetno značajno pobjedu”, zaključio je Petar Mijović.

Za nastavak serije i pozitivne tradicije u Železniku. Budućnost je spremna za novu pobjedu.

Ušli su u pravi ritam, povezali nekoliko sjajnih partija, a sada ih čeka duel sa timom sa kojim imaju negativni skor u regionalnom takmičenju. Košarkaši Mornara večeras (subota, 18h, RTCG 2) u 11. rundi ABA lige dočekuju Mega Bemax.

Duel u “Topolici” dolazi u dobrom trenutku za četu Mihaila Pavićevića. Prvi put u sezoni Barani su povezali tri pobjede (Gacijantep, Krka i Riga) i u super raspoloženju čekaju ubjedljivo najmlađu ekipu u šampionatu. Ono što može predstavljati problem Pavićeviću je ogromna potrošnja u duelu sa Letoncima u Ligi šampiona, jer su Letonci pali tek nakon produžetka. “Žao mi je što se igrao produžetak, jer smo potrošili neku dodatnu energiju, a to nije bilo planirano. Međutim, najbitnije je da smo se vratili u meč i ostvarili treću pobjedu”, kratko se osvrnuo Pavićević na prethodni meč.

Mega ove sezone ne blista, ima svega dva trijumfa, ali je u posljednjih nekoliko uta-

5 PORAZA I JEDNA POBJEDA UČINAK JE MORNARA PROTIV MEGA BEMAX-A U ABA LIGI. PRVI I JEDINI TRIJUMF BARANI SU UPISALI 30. DECEMBRA 2017. GODINE U “TOPOLICI”

kmica podigla formu. Osim toga, tradicija je na strani “vrtića” Dejana Milojevića.

Mega je u prethodnih šest mečeva protiv barske ekipe slavila čak pet puta, a Mornar je posljednju pobjedu ostvario prije dvije godine.

Nemanja Vranješ i drugovi jesu veliki favoriti, ali će do

pobjede stići samo ako pristup bude kao na prethodna četiri meča.

“Ponavljam po ko zna koji put - u ABA ligi nema lakog rivala, niti ih mi dijelimo na lake i teške, nezavisno od toga što je Mega pri dnu tabele. To je mlada ekipa za koju ne treba raditi skauting”, dobro zna Pavićević šta čeka njegove momke večeras.

“Ekipa su koja igra sa mnogo energije i ako im dozvolite da razviju svoju igu mogu da naprave problem svakom protivniku.”

Serija odličnih partija Mornara krenula je od derbija protiv Budućnosti, pa je večeras želja svih da se nastavi.

“Mi igramo bolje, sa više samopouzdanja, sa mnogo boljom odbranom. Nadam se da ćemo biti dovoljno mudri da odigramo onako kako treba da dođemo do još jedne pobjede. To ‘dođemo’ podrazumijeva da svaku, pa i ovu utakmicu treba odraditi od početka do kraja punom snagom”, zaključio je Mihailo Pavićević. A.K.

Miloje: Ne smijemo im dozvoliti da se raspucaju Mlada ekipa Dejana Milojevića je očajnu seriju koja ih je pratila od početka sezone prekinula u posljednja dva kola pobjedom protiv Igokee i dobrom igrom tokom tri četvrtine protiv Partizana. U Bar dolaze po nastavak serije koju imaju protiv Mornara.

“Igramo protiv napadački vrlo potentne ekipe. Imaju nekoliko odličnih šutera u ekipi uz izuzetno iskusnu centarsku liniju. Mi smo se podigli.

Uz dobru energiju i agresivnu odbranu moramo da pokažemo i veću želju za pobjedom od protivnika, da se borimo za

svaku loptu, da im ne dozvolimo da se raspucaju, jer su tada u problemu i mnogo jače ekipe od nas”, rekao je Milojević pred okršaj u “Topolici”.

“Mečevi u Baru su vrlo uzbudljivi i teški, vjerujem da će tako biti i ovaj put. Po kvalitetu spadaju u najjače ekipe u ligi.”

46

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

LEGENDARNI VATERPOLISTA U PODGORICI

MLAĐAN JANOVIĆ NA ČELU BUDUĆNOSTI

Pominjao se kao rješenje za novog predsjednika Primorca iz njegovog Kotora, ali “ugrabio” je novi klub na crnogorskom vaterpolo nebu. Legendarni crnogorski reprezentativac Mlađan Janović od januara će biti na čelu Vaterpolo kluba Budućnost - ovu vijest otkrio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, gostujući u emisiji “Živa istina”.

“Imamo p otrebnu infrakstrukturu, imamo fantastičan zatvoreni bazen i svakoga dana na nje-

mu trenira između 120 i 150 klinaca. Prepoznali smo potrebu jačanja tog stručnog kadra i od januara naredne godine imaćemo novi tim koji će raditi sa tim klincima na čijem čelu će se nalaziti naša vaterpolo legenda Mlađan Janović”, istakao je Vuković.

Gradonačelnik Podgorice dodao je i da je su budžetu za narednu godinu opredijeljena značajna sredstva za angažovanje ljudi koji su usko vezani za vaterpolo.

K.B.

SP U20: LAKŠI TRENING SA KUVAJTOM

Ajkulice za 32 minuta postigle 42 pogotka

Bobana Krstović, Miloš Antić i Zorica Đurović

DANAS I SJUTRA TURNIR ª MONTENEGRO HANDBALL CUP 2019º

DJEVOJČICE U ČAST DANA OSLOBOĐENJA PODGORICE Četiri dvorane u Podgorici, više od 1.000 nasmijanih lica, oko 50 klubova iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Alžira i još jedna sjajna priča i ove godine.

Danas i sjutra u Sportskom centru “Morača”, Univerzitetskoj dvorani, hali “Venom” i u sali Srednje mješovite škole u Golubovcima održaće se Međunarodni rukometni turnir “Montenegro handball cup 2019”. Sve u čast Dana oslobođenja Podgorice.

Turnir će biti organizovan za djevojčice od 10 do 18 godina, otvoriće ga (u subotu od 17.30h) pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada Miloš Antić, a

BOBANA KRSTOVIĆ: Turnir je namijenjen djeci zbog dodatne popularizacije ovog sporta. Očekujemo prije svega lijepo druženje i dobar rukomet

svima će tom prilikom obratiti i naš proslavljeni trener Dragan Adžić.

“Ovaj festival sporta sjajna je prilika za promociju rukometa, sporta uopšte, ali i turističke ponude Glavnog grada. Uradićemo sve da se naši gosti osjećaju kao kod kuće i da iz Podgorice od-

nesu najljepše uspomene”, istakao je Antić.

Isped organizatora poruku pred ovu manifestaciju poslale su predsjednice ŽRK Podgorica 2013. i ŽRK Zeta Zorica Đurović i Bobana Krstović.

“Turnir će biti jedan od masovnijih sportskih događaja na području Glavnog grada”, podvukla je Đurovićeva.

“Turnir je namijenjen djeci zbog dodatne popularizacije ovog sporta. Očekujemo prije svega lijepo druženje i dobar rukomet”, dodala je Krstovićeva. Ženski rukomet je jedan od simbola glavnog grada pokazuju to i ovakvi turniri u njegovu čast.

K.B.

VIKEND TIKET Ni lakši trening za “ajkulice” protiv domaće nacije na startu Svjetskog prvenstva za igrače do 20 godina. Momci Veljka Uskokovića odradili su Kuvajt sa 42:7. Koliko organizator nije dorastao kvalitetu turnira najbolje pokazuje to da bi rezultat bio i ubjedljiviji da naši momci nisu svjesno usporili u finišu.

“Lakši trening, lakša utakmica, ali najbitnije je bilo da otvorimo na pravi način, da odigramo što bolje i da se polako pripremamo za duele sa SAD i Italijom.

Ti mečevi će odlučiti ko će

direktno u četvrtfinale, a ko kroz baraž”, istakao je Aljoša Mačić, koji je postigao dva gola.

Osim njega i svi ostali naši igrači (osim golmana) upisali su se u strijelce Petar Mijušković postigao je čak devet golova, Danilo Radović šest, Savo Ćetković pet, a Miroslav Perković, Vuk Drašković i Nebojša Vušković po četiri.

A dva odlučujuća meča “ajkulice” će odigrati tokom vikenda - protiv SAD (subota, 15.30h) i Italije (nedjelja, 16.50h). U grupi se nalazi još i Iran.

K.B.

SUBOTA

MAJNC DORTMUND MORNAR MEGA BIRMINGEM WBA ŠEFILD J. ASTON VILA

1 2

NEDJELJA

2 + 2 X

UKUPNA KVOTA: 21,81

FIORENTINA INTER M. JUNAJTED EVERTON VULVERHEMTON TOTENHEM FIORENTINA INTER

2 1 GG, 3+ 2

UKUPNA KVOTA: 17,85

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2019.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2 15:00 17:50

Fudbal SP: Al Hilal - Esperansa ABA: Mornar - Mega

13:15 17:00

SK HD Košarka: Orman - Tofaš Fudbal: Hartberg - Salcburg

ARENA SPORT 1

NOVA SPORT 13:25 16:00 19:00 21:00

Fudbal: Birmingem - VBA La liga: Sosijedad - Baselona Fudbal: Benfika - Famalikao La liga: Atletiko M - Osasuna

SK 1 CG 10:00 13:25 15:30 18:25 20:40

Džudo Premijer: Liverpul - Votford Košarka: Efes - Fenerbahče Premijer: S’oton - V. Hem Fudbal: Tvente - Vitese

SK 2 14:00 Fudbal: Bayern II - K’lautern 16:00 Fudbal: Bristol - Blekkburn 18:00 Fudbal: Galatasaraj - Ankara 20:30 Odbojka (Ž): Kasalmađore - Kuneo

SK 3 11:00 Košarka: B’kmeče - Galatasaraj 13:00 La liga: Granada - Levante 16:00 Premijer: Čelsi - Bornmut 18:00 Odbojka (M): Pjaćenca - Ravena 21:00 Fudbal: Saragosa - Rasing

SK 4 14:00 16:00 18:00

Fudbal: Braunšvajg - Mepen Fudbal: Premijer liga Košarka: Bursa - Bahčešehir

SK 5 13:00 16:00 18:30

Fudbal: Lavov - Kolos Fudbal: Premijer liga La liga: A. Bilbao - Eibar

SK 6 16:00 18:30

Fudbal: Premijer liga Fudbal: Olimpik - Marijupolj

15:00 18:00 20:45 23:00

Serija A: Breša - Leće Serija A: Napoli - Parma Serija A: Đenova - Sampdorija NBA: Finiks - San Antonio

ARENA SPORT 2 13:00 15:00 18:00 20:00 22:00

Futsal: Levante - O. Fero VTB: Lokomotiva - Parma ABA: Mornar - Mega ABA: FMP - Budućnost NHL: Karolina - Kalgari

● NE PROPUSTITE FUDBALSKA NEDJELJA: Mančester junajted - Everton, Arsenal - Mančester siti, Valensija - Real (SK 1 CG), Fejenord - PSV (Nova sport), Fiorentina - Inter (AS2), Sent Etjen - PSŽ (AS3), Volfsburg - Borusija M (ES2)

NEDJELJA

ARENA SPORT 3 15:00 17:30 20:00

Fudbal: Ažaksjo - Lens Liga 1: Mec - Marsej Liga 1: Anže - Monako

ARENA SPORT 4 15:00 17:30 20:00

Fudbal: Rijeka - Varaždin Fudbal: Dinamo - Lokomotiva Liga 1: Nim - Nant

ARENA SPORT 5 16:30 Odbojka (Ž): Eczasibasi - Vakifbank 20:30 Košarka: Andora - Tenerife

EUROSPORT 1 09:20 10:30 12:50 14:00 14:45 15:50 19:45

Slalom (M), Val d’Izer Super G (Ž), St. Moric Slalom (M), Val d’Izer Ski trčanje, Davos Biatlon, Hohfilcen Ski skokovi, Klingental Snuker, Škotska

EUROSPORT 2 15:20 Bundes: Bajern M - Verder 18:25 Bundes: Fortuna D - RB Lajpcig 20:30 Auto trke, Bahrein

● NE PROPUSTITE CRNOGORSKI ABA DAN: Subota donosi dva meča ABA lige, a u oba će akteri biti naši klubovi - Mornar od 18h (RTCG 2 i AS1) dočekuje Megu, dok od 20h Budućnost gostuje kod FMPa (AS1).

RTCG 2 09:20 Rukomet SP (Ž), za 3. mjesto 12:20 Rukomet SP (Ž), FINALE

ARENA SPORT 1

14:30 17:00 19:00

09:30 Rukomet SP (Ž), za 3. mjesto 13:00 Fudbal: Radnik - Partizan Fudbal: Fejenord - PSV 15:00 Fudbal: C. zvezda - Čukarički Fudbal: Bešiktaš - Malatija 18:00 ABA: Zadar - C. zvezda NFL: Tenesi - Hjuston 20:00 ABA: Partizan - Cibona 21:45 NBA: Nju Orleans - Orlando SK 1 CG 00:00 NBA: Bruklin - Filadelfija

10:55 Košarka: Bešiktaš - Gacijantep 12:55 Fudbal: Sonenhof - KC Jena 14:55Premijer: M. junajted - Everton 12:30 17:25 Premijer: Arsenal - M. siti 15:00 20:55 La liga: Valensija - Real M. 18:00 20:45

SK 2

12:00 La liga: Hetafe - Valjadolid 14:00 Fudbal: Unterhahing - Duizburg 16:45 Fudbal: AZ - Ajaks 19:30 Fudbal: Viitorul - Steaua 22:25 NFL: Dalas - LA Rems

SK 3 15:00 18:00 22:25 14:00 16:00 18:30

13:00 Fudbal: Vorskla - Karpati 18:00 Odbojka (M): Peruđa - Modena

SK 6 13:15 18:00 14:30

Košarka: Karšijaka - Daruš.

Košarka: Bandirma - A on

(desk@dnovine.me)

ARENA SPORT 2 Rukomet SP (Ž), finale Serija A: Juventus - Udineze Serija A: Roma - Spal Serija A: Fiorentina - Inter

ARENA SPORT 3 12:00 15:00 17:00 21:00 23:00

Košarka: Alba - Miteldojčer Fudbal: Midtjiland - Arhus 12:30 NFL: San Francisko - Atlanta 15:00 SK 4 18:00 20:00 La liga: Selta - Majorka La liga: Espanjol - Betis La liga: Sevilja - Viljareal 11:00 SK 5 13:30 09:00 15:35

ABA: Igokea - Primorska Serija A: Bolonja - Atalanta Liga 1: Lion - Ren Liga 1: St. Etjen - PSŽ NHL: Filadelfija - Vinipeg

ARENA SPORT 4 Serija A: Verona - Torino Serija A: Milan - Sasuolo Fudbal: K. Briž - Mehelen ABA: C. Olimpija - Krka

ARENA SPORT 5 VTB: CSKA - Astana Rukomet: Štutgart - Kil

EUROSPORT 1 Veleslalom (M), Val d’Iser Ski skokovi, Klingental

EUROSPORT 2

12:00 Veleslalom (M), Val d’Izer Snuker, Škotska SK HD 13:45 15:20 Bundes: Volfsburg - Borusija M. Fudbal: Sivaš - Fenerbahče 17:30 Bundes: Šalke - A. Frankfurt

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

Fudbal: LASK - Šturm NFL: Grin Bej - Čikago

NOVA SPORT

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

17:00 19:00

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORT

NAJBOLJI REZULTAT NA SP I OLIMPIJSKE KVALIFIKACIJE ª LAVICEº SADA JURE KARTU ZA TOKIO

DOVIĐENJA JAPAN, VIDIMO SE NA LJETO ZA OI SA RUMUNIJOM I PORAŽENIM IZ MEČA RUSIJA - NORVEŠKA

Dvije karte za Olimpijske igre, četiri želje - s tim da treba biti realan i istaći da Sjeverna Koreja neće imati šta da traži na kvalifikacionom turniru. A osim nje, Crna Gora će se u martu za Tokio boriti sa Rumunijom i poraženom selekcijom iz nedjeljnog meča za treće mjesto na SP između super sila Rusije i Norveške.

SEMAFOR POLUFINALE Rusija - Holandija Norveška - Španija

32:33 22:28

ZA 5. MJESTO Srbija - Crna Gora

26:28

ZA 7. MJESTO Njemačka - Švedska 24:35 ZA 3. MJESTO Nedjelja 09.30h

Norveška - Rusija FINALE Nedjelja

12.30h

Foto: IHF Držeči kartu za olimpijske kvalifikacije čvrsto u rukama, sa saznjanjem da su ljestvicu na svjetskim prvenstvima podigle na (do sada) najviši nivo, “lavice” su napustile Japan - vjeruju samo do ljeta, kada bi trebalo da na pravi način krunišu sve za što su se ovog decembra žestoko borile.

Peti nastup na svjetskim prven-

Milena Raičević, Jovanka Radičević i Majda Mehmedović na kraju SP stvima rukometašice Crne Gore završile su najboljim plasmanom do sada (5. mjesto, osvojeno u duelu sa Srbijom 28:26), ali mnogo važnije od toga je što su sebi obezbijedile šansu da se u julu vrate u Japan, tačnije u njegov glavni grad Tokio - da nastupe na trećim Olimpijskim igrama zaredom.

“Mislim da smo napravili i napredak u igri u odnosu na prošlo prvenstvo”, poručio je naš selektor Per Johanson.

“Sedam pobjeda i dva poraza, od kojih je jedan - protiv Španije - bio nesrećan, a i sudije su nas opljačkale, dok je

KAĆA ZA KRAJ KARIJERE ŽELI OI Odlučila sam - krajem maja završavam klupsku karijeru.

Reprezentacija? Vjerujem da ću sačekati kraj avgusta - ostvarila bih san da još jednom odem na OI i karijeru završim na najljepši mogući način.

drugi bio od Rusije”.

Kvalifikacije za Igre na programu su u martu, a za jedno od dva mjesta koja obezbjeđuju olimpijsku vizu Johansonove dame boriće se protiv Sjeverne Koreje, Rumunije i poražene selekcije iz meča za treće mjesto na ovom Mundijalu između super sila Rusije i Norveške.

“Protiv koga god budemo igrali na kvalifikacionom turniru imamo šanse da prođemo na Olimpijske igre”, ja-

san je Johanson.

A na zatvaranju Svjetskog prvenstva Crna Gora je u meču za 5. mjesto savladala “staru mušteriju” Srbiju. Našu selekciju do trijumfa vodile su Milena Raičević i Ema Ramusović sa po četiri gola, dok su po tri postigle Jovanka Radičević, Tatjana Brnović, Majda Mehmedović, Andrea Klikovac i Jelena Despotović.

Taj meč ujedno je bio i posljednji na svjetskim prvenstvima za jednu od legendi crnogorskog rukometa Katarinu Bulatović.

“Da, odlučila sam - krajem maja završavam klupsku karijeru”, istakla je Kaća.

A reprezentativnu?

“Vjerujem da ću sačekati kraj avgusta. Ostvarila bih san da još jednom odem na Olimpijske igre i karijeru završim na najljepši mogući način”, iskrena je Katarina Bulatović.

D oviđenja Japan, nadamo se samo do jula. K.B.

Holandija ili Španija - bitka otpisanih za krunu Svijet će u nedjelju (12.30h) dobiti novog svjetskog šampiona, zemlju koja nikada do sada nije bila na krovu planete. Holandija ili Španija, pomalo iznenađujuće, plasirale su se u veliko finale Svjetskog prvenstva - prije svega, jer su svi već u nje-

mu vidjeli favorite Rusiju i Norvešku.

Holanđanke su i bez najbolje igračice Nike Grot očitale lekciju “zbornaji” Ambrosa Martina (33:32, devet golova Estevane Polman), dok je “furija” ludom igrom srušila Norvešku (28:22, sedam

Španija - Holandija

golova Barbosa, šest Rodrigez).

Zanimljivo, iako su često bile u vrhu, ni Holandija ni Španija nikada nisu osvojile neko od tri najveća takmičenja - u nedjelju će jedna selekcija ispisati svoju najljepšu priču ikada.