Dnevne novine 16. decembar 2019.

JUČE U IGALU ■ 10 11

SLETJELI U PROVALIJU NA PUTU CETINJE BUDVA ■ 13

Ubijen policajac, osumnjičeni državljanin Kosova uhapšen

Dva mladića stradala u nesreći na Brajićima

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019. BROJ 2556 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PODACI PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA TRI OVOGODIŠNJA KVARTALA ■ 6 7

Izvezeno 84 miliona eura metala, najviše aluminijuma INTERVJU: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ

■ 4 5

Nekad su Crnogorci spašavali sveca od Turaka, a danas moraju od Amfilohija OTVORENA ZIMSKA SEZONA NA SKI CENTRU KOLAŠIN 1600

ZAVRŠENO SVJETSKO PRVENSTVO U JAPANU

Panoramska vožnja žičarom uz megakačamak ■ 18 19

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Naša Jovanka Radičević u timu svijeta

■ 46

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ POSJETI

Ben Hodžis

FEDERIK BEN HODŽIS O CRNOJ GORI

OJAČATI POVJERENJE U IZBORE I PRAVOSUĐE

U Crnoj Gori se mora ojačati povjerenje u izbore i pravosuđe, a mediji i javnost treba da pritiskaju Vladu, insistirajući na transparentnosti njenog rada, poručio je nekadašnji komandant Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država za Evropu Federik Ben Hodžis.

On je agenciji MINA rekao da još mnogo toga treba da bude urađeno kako bi bila obezbijeđena sigurnost na Balakanu.

Poručio je da Zapad mora da obezbijedi pomoć kada je u pitanju integracija Zapadnog Balkana.

“Veoma je razočaravajuće što je francuski predsjednik, Emanuel Makron, na neki način zatvorio vrata. To je sada nešto što liči na neki produženi vremenski period za učlanjenje u EU za više zemlja Zapadnog Balkana”, kazao je Hodžis.

Prema njegovim riječima, politički lideri moraju da donose teške odluke i da vode teške pregovore.

“Oni moraju i da budu sposobni da ponude nešto što će učiniti da mladi požele da ostanu i u Crnoj Gori i u Srbiji i Makedoniji i ostalim državama Balkana. Zato je važna integracija Zapadnog Balkana u EU”, rekao je Hodžis.

U Crnoj Gori treba ojačati povjerenje u izbore, pravosuđe, a da kredibilni mediji i javnost pritiskaju vladu i da insistiraju na transparentnosti njenog rada

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

On je kazao da su vrijednosti NATO-a, koje sve države članice dijele, nešto što ih sve drži na okupu.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori treba ojačati povjerenje u izbore, pravosuđe, a da kredibilni mediji i javnost pritiskaju vladu i da insistiraju na transparentnosti njenog rada.

Upitan da prokomentariše izjavu Makrona da je NATO moždano mrtav i da li postoji mogućnost da on stopira integracije u Alijansu nakon što joj se Sjeverna Makedonija pridruži, Hodžis je odgovorio odrično.

“Ne mislim tako. Makron je dobio mnogo negativnih povratnih reakcija od drugih EU zemalja. Ne vjerujem da će to uraditi”, smatra Hodžis.

Kako je naveo, Makron je rekao i neke dobre stvari koje treba da budu upućene NATO Savezu.

“Prvo je da imamo jako i pozitivno američko liderstvo, pozitivno, u koje niko ne treba da sumnja i da su SAD u potpunosti posvećene NATO-u, Evropi i da je to u našem najboljem interesu “, kazao je Hodžis.

Komentarišući nove uslove pristupa i pregovora koje predlaže Makron, rekao je da sa ili bez članstva u EU, evropske zemlje i SAD treba da nastave da ulažu na bilateralnom i multilateralnom nivou u Zapadni Balkan.

“Ovo je važno jer vjerujem da će ključ uspjeha ovdje biti poslovno ulaganje. Ukoliko ljudi budu vidjeli pravu šansu koja se ostvaruje onda će ih i druge stvari pratiti gdje će mladi i uspješni odlučiti da ostanu”, rekao je Hodžis.

Onda će se, dodao je, moći pričati o raznim procesima.

(Mina)

PAPA FRANJO D GORU VEĆ SLJED P oglavar Katoličke crkve papa Franjo potvrdio je na sastanku sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem da će doći u Crnu Goru sljedeće godine, a kako je saopšteno iz Vlade, ova posjeta će imati istorijski značaj.

“Poglavar Katoličke crkve pohvalio je politike koje Crna Gora ostvaruje, a tiču se ekumenizma, kulture, ekologije i humanizacije u svim sferama društvenih odnosa”, objavljeno je na zvaničnom nalogu Vlade na Tviteru.

Sveta Stolica podržava donošenje zakona kojim će se urediti odnos države i vjerskih zajednica Marković je razgovarao i sa državnim sekretarom Vatikana, Pjetrom Parolinom, na čiji poziv je i otputovao u Vatikan.

Marković je kazao da Crna Gora slijedi sve ono što su univerzalna opredjeljenja čovječanstva.

“U tom kontekstu, nakon obnove nezavisnosti, zakon koji donosimo je jedan od najzahtjevnijih akata nakon Ustava, koji je dobio pozitivne ocjene na plenarnoj sjednici Venecijanske komisije, uz samo jedan glas protiv”, naglasio je predsjednik Vlade.

■ VATIKAN PODRŽAVA

DONOŠENJE ZAKONA

Sveta Stolica se, kazao je Parolin, ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, ali podržava donošenje zakona kojim će se u

skladu sa civilizacijskim principima urediti pitanja vjerskih sloboda i odnosa države i vjerskih zajednica.

“Sagovornici su se saglasili da nakon usvajanja preporuka Venecijanske komisije, dalju proceduru na donošenju i implementaciji Zakona treba da prati dijalog i što je moguće veće saglasje”, navode u Vladi.

Parolin je istakao da je Crna Gora primjer politički i društveno stabilne zemlje.

“A posebno je važno što vaša zemlja u regionu ima ulogu elementa stabilnosti i pomirenja”, dodao je državni sekretar Svete Stolice, podržavši evropsku perspektivu Crne Gore i regiona.

Parolin je ocijenio da je to važno za prosperitet i bezbjednost i najavio otvaranje rezidentnog predstavništva Svete stolice u Podgorici, u rangu nuncijature.

Najavljena posjeta pape Franja upravo je potvrda reputacije Crne Gore.

Posjeta Markovića Vatikanu za cilj ima dalje jačanje odličnih političkih odnosa i nastavak dijaloga na najvišem nivou.

U Vladi ocjenjuju da će posjeta Svetoj Stolici podstaći saradnju dvije države u narednom periodu.

“Imajući u vidu značaj koji Crna Gora pridaje pitanju vjerskih sloboda i prava, susreti u Vatikanu biće prilika da se istaknu aktivnosti u kontekstu normiranja položaja vjerskih zajednica kroz potvrđivanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, saglasno najvišim međunarodnim pravnim standardima u ovoj oblasti”, naveli su ranije u Vladi.

■ MANIPULACIJE

PAPINIM PISMOM

Premjer Duško Marković, nakon posjete Vatikanu, kazao je

Posjeta Istorijskom arhivu Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, juče je tokom zvanične posjete Svetoj Stolici, posjetio Istorijski arhiv Vatikana.

Tom prilikom je, kao gost direktora Johana Iksa, imao priliku da se upozna sa vrijednom arhivskom građom o odnosima Crne Gore i Svete Stolice.

Premijer Marković je pored ostalog, vidio jedan od dva originalna dokumenta Konkordata Crne Gore i Svete Stolice potpisanog 1886. godine kao i svu prateću dokumentaciju koja je prethodila zaključivanju ovog veoma

važnog sporazuma.

Direktor Iks je premijeru i crnogorskoj delegaciji pokazao i druga vrijedna dokumenta, a koja govore o odnosima dvije države. “Želim da zahvalim Vama lično i Svetoj Stolici na spremnosti da vatikanska arhivska građa bude na raspolaganju crnogorskim istoričarima i na taj način doprinese kvalitetnijem istraživanju naše bogate istorije”, kazao je premijer Marković.

Takođe, posebno važnim, ocijenjen je rad na stvaranju edicije Monumenta Vaticana Monte-

Posjeta Istorijskom arhivu Vatikana

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

io u subotu svetu stolicu

dolazi u Crnu deće Godine

držajan, te da ga je iznenadilo njegovo poznavanje Crne Gore i onih politika koje naša država promoviše, a koje su u skladu sa politikom i naporima Svete Stolice.

To se odnosi na ona pitanja koja se tiču najsiromašnijih, izbjeglica, ekumenizma, klimatskih promjena i ekologije.

“Ono što je najvažnija poruka iz tog razgovora je da je papa Franjo potvrdio dolazak u Crnu Goru iduće godine. To nosi veoma snažnu emociju u Crnoj Gori kroz različite aspekte i samo je pitanje utvrđivanja datuma posjete zbog agende koju Sveti Otac ima”, kazao je premijer Marković novinarima u Vatikanu.

Marković i papa Franjo da je sa kardinalom Parolinom zajednički konstatovao da je bilo zloupotreba i manipulacija pismom u ovom segmentu koje je papa Franjo uputio Irineju i naravno koje ja dobio od kardinala. Kako je istakao ovo je bila prilika da jasno kažu da ovdje nije prostor manipulacijama, nego dijalogu i razumijevanju i najvišem stepenu usklađenosti.

“Mislim da je Crna Gora to već i uradila”, kazao je premijer novinarima u Vatikanu.

Na pitanje da li je o ovom Zakonu razgovarao sa papom Franjom, premijer Marković je rekao da nije konkretno o Zakonu, ali da jeste o drugim as-

pektima vezanim za ovaj akt kao što je sloboda vjeroispovijesti i položaj Katoličke crkve u Crnoj Gori.

Kardinal Parolini, dodao je premijer Marković, je rekao da je potreban najveći stepen usaglašenosti, što je i cilj i države Crne Gore i Vlade u pripremi ovoga zakona. Premijer je na sastanku saopštio da smo, slijedeći taj cilj, već dugo imali permanentne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, pa i sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Marković je kazao da je razgovor sa papom Franjom bio interesantno dug i veoma sanegrina, na kojoj radi crnogorsko Ministarstvo kulture sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti. Edicija će biti izdata u februaru naredne godine, a biće prezentovana i u Crnoj Gori i u Vatikanu.

Direktor Iks predstavio je sadržaj i način rada Istorijskog arhiva Vatikana u kojem se čuva više miliona dokumenata, a informisao je i da je počeo proces digitalizacije u toku kojeg je obezbijeđena elektronska verzija preko milion dokumenata i na taj način omogućen veći kvalitet, dostupnost i bolja zaštita istorijskih dokumenata.

■ ODLIČNI ODNOSI SA SVETOM STOLICOM

On je dodao da je imao sastanak i sa državnim sekretarom Svete Stolice, kardinalom Pjetrom Parolinom, sa kojim je imao dug i sadržajan razgovor o svim pitanjima naših odnosa i saradnje. Sastanku sa Parolinom prisustvovao je i sekretar za odnose sa drugim državama Pol Galager.

Konstatovani su odlični odnosi i komunikacija na najvišem nivou, a na sastanku je razgovarano i o otvaranju rezidencijalnog predstavništva Vatikana u Podgorici.

On je dodao da je razgovarano i o aktuelnim pitanjima koja se tiču donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Zaista je bila dobra prilika da predstavim kardinalu Parolinu šta smo sve radili na tom planu posljednjih četiri, pet godina, do kakvog smo zakona došli – do zakona sa najvišim standardima u ovoj oblasti koje poznaju najrazvijenije demokratske zemlje današnjice, verifikovane od najvažnijeg savjetodavnog tijela Venecijanske komisije, sa željom da Crna Gora nakon nezavisnosti i ovo važno pitanje uredi zakonom jer, postojeći Zakon je kao što znate, onaj iz 1977. godine”, rekao je predsjednik Vlade.

R.P.

Politika

3

aktivnosti predsjednika crne gore

Đukanović na Akademiji “Slobodna je Crna Gora”

Đukanović Predsjednik Milo Đukanović govoriće danas na svečanoj akademiji povodom 75 godina oslobođenja Crne Gore od fašizma. Kako je saopšteno iz njegovog kabineta,

Akademiju pod sloganom “Slobodna je Crna Gora” organizuje Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u Crnogorskom narodnom pozorištu u 12 sati. R.P.

a Fondacija ª dijaspora crnoj goriº

Ozbiljniji pristup slanja pomoći sunarodnicima

U prostorijama Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku potpisani je osnivački akt Humanitarne fondacije “Dijaspora Crnoj Gori”. Inicijator osnivanja ove fondacije je poznati humanista Hajriz Brčvak iz Njemačke, a njen osnivač je, pored Brčvaka i Veselin Mijač iz Švedske.

Cilj osnivanja fondacije jeste ozbiljniji pristup u prikupljanju i transparentnom usmjeravanju donacija ka ljudima u Crnoj Gori kojima je pomoć najpotrebnija. Početni fond za rad Fondacije obezbijediće njeni osnivači, a u pojedinačne akcije koje budu realizovane uključivaće sve ljude koji žele i mogu da pomognu. Osnivači Fondacije Hajriz Brčvak i Veselin Mijač su nakon potpisivanja osnivačkih akata izja-

vili da su i do sada pomagali i donirali, ali da im je drago da su se preko Uprave za dijasporu međusobno povezali da zajedničkim snagama pokušaju da ujedine sve one dobre ljude, ljude velikog srca iz dijaspore koji mogu i žele pomoći, i da transparentno u zajedništvu ostvare ono što kao pojedinci ne bi uspjeli.

Potpisivanju osnivačkih akata su, osim osnivača, prisustvovali su i direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović, direktor Uprave za javne radove Rešad Nuhodžić, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, konzul Crne Gore u Njujorku Amer Cikotić, direktor MIP-e Miloš Jovanović i pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bekteši.

R.P.

Potpisivanje odnivačkih akata

4

politika

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

INTERVJU: PROF. DR MILENKO PEROVIĆ

Nekad su CrNogorCi sp svečeve kosti od turak daNas moraju od amfi Od svega je najgore što Amfilohije ko zna koji put srpski nacionalni korpus u Crnoj Gori pokušava okrenuti protiv jedine države koju ovaj korpus uistinu ima. Amfilohije je crnogorskom pravoslavlju iščupao dušu i od njega načinio pseudo-religijski nacionalistički kič.

⌦ Vesna Šofranac „Sveti Vasilije je nekoliko vijekova bio sakralno blago Crnogoraca. Kao i sve drugo pravoslavno sakralno bogatstvo, Amfilohije je svetog Vasilija privatizovao na klasični tajkunski tranzicioni način. Ne bi bilo iznenađujuće da u katastarske knjige na ime SPC uknjiži i svečeve kosti, kao što je uknjižio sve što su mu crnogorske vlasti dopustile da prisvoji“, kaže u razgovoru za Dnevne novine prof. dr Milenko Perović.

Komentarišući naše pitanje o najavi MCP da će mošti Svetog Vasilija Ostroškog biti na „crkveno - narodnom saboru“ u Nikšiću, 21. decembra, (koji Mitropolija crnogorsko – primorska organizuje zbog najavljenog usvajanja Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti), profesor Perović kaže da to nije iznenađenje. „Nije neočekivano što Amfilohije svečeve kosti na najvulgarniji antihrišćanski način opet pokušava instrumentalizovati u tobožnjoj odbrani svoga anticrnogorskog, protivpravnog, amoralnog, ahumanog politikantskog kleptokratskog prava na prisvajanje sakralnog pravoslavnog nasljeđa Crne Gore. Uostalom, sve što je SPC činila u Crnoj Gori od 1918. godine bila je nebratska zloupotreba svega čega se dokopala. Sve što je Amfilohije radio u Crnoj Gori za trideset godina samo je mučna potvrda lucidnog

Njegoševog opažanja: „Teško zemlji kojom crna kapa gospodari!“, kaže Perović.

DN: Ovo nije prvi put da SPC iznosi mošti Svetog Vasilija. Iznosila je i mošti cara Lazara 1988. godine, a znamo što se dešavalo nakon toga. Može li se povući paralela?

PEROVIĆ: Svaki put kad SPC krene da nosa nečije kosti, nastaje ozbiljna opasnost da mnogi ostave kosti po balkanskim vrletima u tribalnim ratnim i zlikovačkim satiranjima. Bilo je jasno da se nosanje kostiju „cara“ Lazara 1988. godine neće završiti bez velikog kastiga. Služilo je ono za podjarivanje iracionalnih nacionalističkih strasti po tzv. “srpskim zemljama” da bi se izvršile odgovarajuće ratne pripreme za stvaranje tzv. velike Srbije. Namjera da se nosaju kosti Svetog Vasilija, takođe, treba da posluži po-

djarivanju nacionalističkih anticrnogorskih strasti u Crnoj Gori. Ovoga puta Amfilohijeve ambicije su ograničenije. Malo je šta ostalo od stvarne i umišljene sile kojom je probuđeni srpski bog Mars raspolagao 1988. godine. No, njegove ambicije su još prevelike, jer hoće da sačuva sve učinke velike otimačine crnogorskog sakralnog nasljeđa poslije 1918. godine. Od svega je najgore što Amfilohije ko zna koji put srpski nacionalni korpus u Crnoj Gori pokušava okrenuti protiv jedine države koju ovaj korpus uistinu ima.

Amfilohije je crnogorskom pravoslavlju iščupao dušu i od njega načinio pseudoreligijski nacionalistički kič.

Sve što je izgradio u Crnoj Gori je otužni “sakralni” kič.

DN: “Sakralni kič”? Na šta konkretno mislite?

PEROVIĆ: Treba viđeti njegove “hramove” u Pod-

gorici i Baru, pa se prekrstiti desnom i lijevom rukom pred užasom toga arhitektonskog neukusa. Vjerujem da su ta dva “hrama” potonje mjesto na planeti u kojima bi Božji duh volio navratiti. Svemu što je prepravio i “obnovio”, utisnuo je nepodnošljivu mjeru kiča. Treba samo uporediti kako je Ostroški manastir izvorno izgledao i šta je on od njega načinio. A načinio je od njega panađur u Pečenjevcima, da oproste leskovačka braća. Bilo u mantiji, bilo u “armaniju”, tajkunstvo u svojoj skorojevini sposobno je da uživa jedino u kiču, tačnije, u svojoj bezgraničnoj osionosti koja svemu može i hoće davati mjeru kiča!

DN: Nakon najave MCP, oglasila se vladajuća partija, nazivajući odluku MCP sramnom i skandaloznom, nezapamćenom zloupotrebom moštiju sveca. Da li je

RazotkRivena manipulacija sadRžajem pisma pape FRanciska

DN: MCP je na svom sajtu objavila da se ni papa Franjo ne slaže sa novim rješenjima u budućem aktu. Vjerujete li u autentičnost, odnosno vjerodostojnost ovakve informacije?

PEROVIĆ: Ono što se istorijski neopravdano naziva “Mitropolijom crnogorsko-

primorskom” dio je institucije koja se pokazala sposobnom za maestralne laži.

Nije li činjenica da ona laže kako joj autokefalnost traje već osam stotina godina!

Nije li činjenica da ona bezobrazno laže da je SPC stvorila državu Crnu Goru! Nije li neoboriva činjenica da ona laže kako ima vlasničko

pravo nad cjelokupnim sakralnim pravoslavnim nasljeđem Crne Gore! Kakav joj je onda problem da manipuliše sadržajem pisma pape Franciska i krivotvori njegov smisao?! Dovoljno je bilo da crnogorski premijer ode u pośetu Svetoj Stolici da bi manipulacija bila lako razotkrivena.

to dovoljna reakcija na ovakav naum Mitropolije?

PEROVIĆ: Amfilohiju se trideset godina popuštalo!

Kao što razmaženo dijete obično postaje oholi nasilnik, tako je i on postao objesnikom koji misli da mu ni nebo nije granica, štaviše da ima apsolutno pravo da po Crnoj Gori čini što mu je volja. Niko nije bio spreman da se ozbiljno suprotstavi svim njegovim nepodopštinama.

Sad kad je prepunio mješinu grijehom, verbalna osuda koja mu stiže od vladajuće partije je najmanje što je ona mogla i trebalo da učiniti. Još jednom valja istaći, svečeve kosti pripadaju crnogorskom sakralnom nasljeđu. Država Crna Gora morala bi ih štititi od upotreba i od zloupotreba svim raspoloživim sredstvima.

Nekad su jadni Crnogorci pred Turcima spasavali svečeve kosti, a danas ih moraju spasavati od Amfilohija! Ako hoće, za početak država ima brojne načine da onemogući iznošenje moštiju iz Ostroškog manastira. Ako neće, problem će biti još veći. Mnogo veći!

DN: MCP je odgovorila da je osnovni cilj reagovanja DPS – “zastrašivanje pravoslavnih vjernika i sprečavanja izbora i načina ostvarivanja njihovih duhovnih potreba”, te da se najavljenim skupom “ne narušava pravni poredak države niti krši zakon, niti djeluje negativno na javni red i mir”...

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

pašavali ka, a ilohija PEROVIĆ: Ako misli da sačuva sebe i sve što je u njoj vrijedno, država Crna Gora mora stati na put svakome kome je “duhovna potreba” da baš nju laguma!

Pravni poredak države golemo je narušen činjenicom da je SPC u Crnoj Gori izvan i iznad zakona. SPC u Crnoj Gori nema nikakav legalni niti legitimni pravni subjektivitet. Ne bi ona trebalo previše da se pouzdava u to što je u ovom turbulentnom vremenu na svoju stranu premamila dio ruralne, intelektualno i moralno inferiorne, “potkapacitirane” Crne Gore. Kao što ju je lako dobila, tako će je lako izgubiti. Ona je najveći devastator Crne Gore u političkom, religijskom, moralnog, građansko-pravnom i svakom drugom smislu. Njezino postojanje znači opštu opasnost ne samo za „javni red i mir“, nego i za samu egzistenciju Crne Gore. Kao njen čelni čovjek, Amfilohije Radović se u izuzetno oštroj konkurenciji izborio za poziciju jedne od najnegativnijih i najštetnijih pojava u cijeloj crnogorskoj hiljadugodišnjoj povjesnici!

DN: Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti će 24. decembra biti na dnevnom redu crnogorskog parlamenta. S obzirom da među poslanicima ima žestokih protivnika zakona, među kojima je najglasniji Demokratski front, može li doći do incidenta u parlamentu?

PEROVIĆ: Prijedlog zakona ima više nego benigni odnos prema SPC. Prvo, dopušta joj da i dalje bez ozako-

njenog pravnog subjektiviteta postoji u Crnoj Gori, čak da i dalje na naviknuti i samorazumljivi način postoji iznad i izvan zakona. Drugo, dopušta joj da zadrži – istina, bez prava otuđivanja ogromno pravo raspolaganja sakralnom i nesakralnom imovinom države Crne Gore. Treće, dopušta joj da u svoje vlasništvo upiše sve ono što je sredstvima države i crnogorskog naroda građeno od 1918. godine.

Od tzv. prosrpskih poslanika u parlamentarnom procesu usvajanja zakona ne može se očekivati razložni i argumentovani razgovor o zakonu. Ni u jednom vitalnom političkom pitanju oni nijesu bili spremni ni sposobni za takav razgovor. Njih je porodio i odnjivio politikantski turbo-folk “duh.” Zakonomjerno je što iznova i iznova pokušavaju od crnogorskog parlamenta načiniti “Zadrugu” i “Parove.” Nije teško pretpostaviti da u raspravi o zakonu mogu ispoljiti samo budalaste escapade ili brojne, pa i militantne vragolije.

politika

5

Demokrate nijesu sposobne za bilo kakvo Dobro, ali srećom ni za veliko zlo DN: Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti bio je razlog da Demokrate napuste odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

Uslovljavaju povratak povlačenjem zakona iz skupštinske procedure, navodeći kao razlog da će budući akt dodatno izazvati podjele i optužujući DPS da to i hoće. Kako to

Vama izgleda?

PEROVIĆ: Pojava Demokrata na političkoj sceni Crne Gore nije mogla zavarati ni navesti na pomisao da se s njima pojavljuje nova, zdrava i perspektivna politička snaga. Od početka je bilo jasno da se iza njihove politikantske frazeologije o „podjelama i pobjedama“ na loš način

skriva neočetnička ideologija. Pripremani kao novo tajno oružje velikosrpstva u Crnoj Gori, Demokrate su se na prvom ozbiljnijem testu pokazali kao najobičniji ćoravi fišek.

Njihov pokušaj ucjene pokazao se kao naobičnija glupost.

Pokazao je da Demokrate nijesu sposobne za bilo kakvo dobro, ali srećom ni za veliko zlo!

politička nemoć DF veća nego 2016. goDine DN: U ovom trenutku sa tri strane se najavljuju protesti - pokret Odupri se, zatim Demokratski front i odbjegli biznismen Duško Knežević. Jesu li svi iz iste matrice ili su ovi protesti, odnosno inicijatori, potpuno nezavisni jedni od drugih?

PEROVIĆ: Ne vjerujem da među njima ima ikakve koordinacije. Da je ima, oni bi razmišljali da nastupe zajedno, ali ni tada to ne bi imalo nikakvog smisla ni političkog zna-

čaja. Odbjegli „bizmismen“ Knežević ne može više bilo šta organizovati. Jedino o čemu bi trebalo da misli je kako da organizuje svoju odbranu pred crnogorskim sudom kada ga jednog dana britanske vlasti izruče Crnoj Gori.

Demokratski front je 2015. i 2016. godine iskusio kako ulični protesti mogu biti opasni za onoga ko ih organizuje.

Ko se hvata ulice, svjesno ili nesvjesno mjeri svoju političku snagu. Demokratski front

je tada pokazao svoju političku nemoć. Najavljujući nove proteste, Front izgleda žudi da ponovo pokaže svoju političku nemoć koja je još veća od one iz 2016. godine. Napokon, ono što je sebe nazvalo pokretom “Odupri se” još ljetos se istopilo i isparilo na vrelom podgoričkom asfaltu.

Malo je vjerovatno da će taj “Pokret” biti u stanju da se iz gasovitog agregatnog stanja vrati u bilo kakvo respektabilno čvrsto stanje.

6

EKONOMIJA

MINISTAR RADUNOVIĆ O OTPLATI KREDITA

Nema bojazni da država ne može da vrati kredit Crna Gora će prvu tranšu kredita od 66 miliona eura uzetog od kineske Exim banke za gradnju prve dionice auto-puta Smokovac - Mateševo uplatiti u julu 2021. godine, kazao je za RTCG ministar finansija Darko Radunović.

On je takođe rekao da nema bojazni da država neće moći da vraća kredit, te da će u narednom periodu Vlada naći partnera koji će preuzeti valutni rizik, imajući u vidu da je Ugovor o kreditu vezan za odnos dolara prema euru. Ukupan iznos ovog kredita je 657 miliona eura, grejs period traje šest godina, a kamatna stopa iznosi dva odsto.

Radunović najavljuje pad javnog duga već od naredne godine. „Uspjeli da stvorimo pretpostavke da imamo održiv rast, a da ipak, po mom mišljenju, ne ugrozimo standard građana.

Malo je zemalja veličine Crne Gore koje su toliko novca uložile u infrastrukturne projekte, kao što smo mi to uradili. Ali dobar standard ne znači nužno i deblji novčanik“, rekao je Radunović.

Kako prva rata kredita uskoro stiže na naplatu, ministar finansija tvrdi da nema bojazni od kašnjenja. „Od sredine 2021. godine imaćemo imati obavezu od 67,5 miliona i smatram da Crna Gora to može redovno servisirati“, navodi Radunović.

Kako je ugovor o kreditu vezan za odnos eura i dolara, Vlada već izvjesno vrijeme traži nekog da preuzme taj rizik. „Napravićemo neki hedžing aranžman koji će biti instrument plaćanja. Da li opcija biti fjučersi, još ne znam, ali ćemo se zaštititi od potencijalnih kursnih razlika“, poručio je Radunović.

Prema dosadašnjim najavama, vožnja prvom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa koštaće između tri i tri i po eura.

RTCG

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

PODACI ZA TRI OVOGODIŠNJA KVARTALA

IZVEZENO 84 MILIONA EURA METALA, NAJVIŠ ALUMINIJUMA Ukupno 34,6 miliona eura aluminijuma izvezlo se u Mađarsku, u Srbiju 7,2 miliona, Sloveniju 4,2 miliona, Albaniju 1,2 miliona i Tursku 994.400 eura”, precizirali su Privrednoj komori

Izvoz metalskog sektora od početka godine je iznosio 84,1 milion eura, što je 28 odsto učešća u ukupnom izvozu, saopšteno je Dnevnim novinama u Odboru udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore (PKCG).

U PKCG navode da se, prema posljednjim podacima koji se odnose na tri kvartala ove godine, najviše izvozio aluminijum i proizvodi od aluminijuma vrijedni više od 50 miliona.

“Najviše u Mađarsku - 34,6 miliona eura, u Srbiju 7,2 miliona, Sloveniju 4,2 miliona, Albaniju 1,2 miliona i Tursku 994.400 eura”, precizirali su u PKCG. U Odboru za metalurgiju navode da je izvezeno 23,3 miliona eura gvožđa i čelika.

Od toga, na njemačko tržište je plasirano 7,2 miliona eura, u Tursku 6,7 miliona, u Albaniju 1,7 miliona eura, dok je u Italiju i Veliku Britaniju stiglo 1,7 miliona, odnosno 1,2 miliona eura. Kada je riječ o proizvo-

dima gvožđa i čelika, do kraja septembra u Češku je izvezeno 1,5 miliona eura, Albaniju više od milion, BiH 997.700 i u Srbiju 994.600 eura.

“Vrijednost izvoza bakra i proizvoda od bakra iznosila je 4,8 miliona eura sa najvećim učešćem na tržište Italije od 1,9 miliona, na tržište Slovenije 1,5 miliona, Srbije 1,2 miliona eura. Izvoz olova i proizvoda od olova od januara do septembra 2019. godine iznosio je 125.600 eura”, naveli su u PKCG i dodali da se

GENERALNI SEKRETAR PRIVREDNE KOMORE U BUGARSKOJ

Radunović

KAMPANJA BUDI ODGOVORAN

Integracije u EU preduslov prosperiteta

Protekle sedmice je u kampanji Budi odgovoran evidentirano 16 primjedbi na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Kako se navodi, inspektori nijesu utvrdili nepravilnosti prilikom kontrole sportskih kladionica Koloseum i Sky Bet u Nikšiću.

U proceduri su pritužbe za Urban House, kafe bar Puma, restoran Mornar, frizerski salon Actuelle i terminal za klađenje u Baru, zatim nikšićki Wizard, za gradnju objekta u Ulcinju, preduzeće Vodovod i kanalizaciju u Podgorici i kafić Avram u Pljevljima.

Eurointegracije su preduslov stabilnosti Jugoistočne Evrope, njenog demokratskog i ekonomskog prosperiteta, a Evropska unija bez zemalja ovog regiona je nekompletna i ranjiva.

To je kazao generalni sekretar Privredne komore Crne Gore i kopredsjedavajući ekonomsko-socijalnog komiteta EU i naše države Pavle D. Radovanović tokom debate o Zapadnom Balkanu na visokom nivou održanom prošle sedmice u Sofiji, na kome su učestvovali i predstavnici EU, te Bugarske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije.

Prema njegovim riječima, zaustavljanjem, sprečavanjem

STIGLO 16 PRITUŽBI

Građani su se u prošloj sedmici žalili i na nepropisno parkiranje i nepoštovanje Zakona o zabrani korišćenja duvanskih proizvoda.

Kampanju Budi odgovoran pokrenuli su krajem decembra 2013. godine Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori. Građani imaju mogućnost da nepravilnosti prijave putem mobilne aplikacije, internet stranice www.budiodgovoran.me i broja telefona Poreske uprave 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

R.E.

Sa skupa u Sofiji i usporavanjem procesa pregovaranja „EU pravi geostratešku i istorijsku grešku i dovodi u pitanje svoj kredibilitet i pouzdanost“. To je konstatovao i Evropski ekonomski i socijalni komitet u rezoluciji usvojenoj 31. oktobra ove godine. „Svaka balkanska zemlja treba da postane članica EU

kada ispuni sve uslove. Nadam se da će napor komiteta, Evropskog parlamenta, civilnog društva i vlada svih zemalja Jugoistočne Evrope uroditi plodom i da će proces integracija biti nastavljen, uvažavajući pojedinačne rezultate zemalja“, zaključio je Radovanović.

R.E.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

7

PROBLEM RADNA SNAGA U PKCG ističu da se oblast metalurgije i metaloprerađivačke industrije neprekidno suočava sa problemom radne snage.

“Aktivnosti preduzeća iz ovog sektora većim dijelom su usmjerene ka obezbjeđivanju

i stalnoj edukaciji zaposlenog kadra. Proizvođači su godinama fokusirani i na obezbjeđivanje investicija za nabavku savremene opreme i mašina, koje su neophodne za proizvodnju”, rekli su u Odboru.

22 odsto kod proizvoda od ostalih nemetalnih minerala, kod osnovnih metala od 11,9 odsto, dok je proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja, opala 5,5 odsto.

“U sektoru vađenje ruda i kamena, koji je prošle godine učestvovao sa 8,4 odsto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, tokom osam mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prethodne, zabilježen je pad u oblasti rudarstva od 5,5 i vađenja uglja za 0,3 odsto, dok je u oblasti vađenja ruda metala ostvaren rast od 27,7 odsto”, kazali su u PKCG.

ŠE

■ AKTUELNI

ODLIVCI, LEGURE

Aluminijum se i dalje najviše izvozi 95,2 odsto izvezlo na tržište Slovenije.

Vrijednost izvoza cinka i proizvoda od cinka, kako su dodali, koštala je 23.000 eura, od čega se 21.600 eura odnosila na italijansko tržište.

■ REGISTROVAN PAD Kada je riječ o robnoj razmjeni osnovnih metala i metalnih proizvoda sa inostranstvom, tokom devet mjeseci ove godine, registrovan je pad od 5,2 odsto u odnosu na isti

period prošle godine.

“Ukupan izvoz metala i metalnih proizvoda je iznosio 84,1 miliona eura, što predstavlja pad od devet odsto, dok je uvoz tih proizvoda manji za 2,9 odsto i realizovan je u vrijednosti od 150,1 milion eura, odnosno 7,7 odsto ukupnog crnogorskog uvoza”, rekli su u PKCG. Crna Gora je, prema posljednjim podacima, do kraja avgusta proizvela 24.000 tona aluminijuma u vrijednosti od oko 39,5 miliona eura,

od planiranih 36.973 tona. Kada je riječ o čeliku, proizvodnja tog metala je iznosila 12,35 miliona.

“U čeličani je proizvedeno 17.047 tona ingota, što je na nivou proizvodnje iz uporednog perioda 2018. godine.

Do kraja godine planirana je proizvodnja 9.828 tona tečnog čelika. Proizvodnja kvalitetnog čelika u kovačnici bila je 11.205 tona”, rekli su u PKCG. Oni su istakli i da je u prerađivačkoj industriji, registrovan pad proizvodnje od

U Odboru PKCG su naveli da je u crnoj metalurgiji aktuelna i proizvodnja odlivaka i specijalnih legiranih čelika.

“U proizvodnji odlivaka, EPT ingota, noževa za snjegočistače, prihodi bilježe rast od 20,70 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine, a očekuju se rezultati koji su iznad plana za ovu godinu. U proizvodnji kliznih poluležajeva, kliznih čaura i upornih prstenova za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem, proizvodnja je iznosila 16,23 miliona jedinica, a vri-

DVIJE SJEDNICE ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Danas o budžetu, sjutra o MA

Poslanici koji čine Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine održaće danas sjednicu na kojoj će razmatrati dva bitna akta koja je usvojila Vlada. Naime, oni će raspravljati o predlozima zakona o budžetu i odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu.

Podsjećamo, budžet koji je predložen za 2020. godinu iznosi 2,58 milijardi eura. Od toga, na tekuće troškove odnose se 1,32 milijarde, budžet državnih fondova iznosi 769,2 mili-

U OKVIRU AKCIJE EPCG PODIJELIMO TERET 7

Više od 8.000 klijenata potpisalo sporazume Sa ranije sjednice

ona, kapitalni je 230 miliona, transkacije vezane za finansiranje su 557 miliona, dok je za rezerve predviđeno 22,5 miliona eura.

Isti odbor za sjutra je zakazao sjednicu na čijem će se dnevnom redu naći dva zakona o koji se razmatraju po skraćenom postupku. U pitanju su izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, te Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazduš-

jednost realizacije 5,78 miliona eura. Do kraja godine planirana je proizvodnja od 8,86 miliona jedinica u vrijednosti od 3,07 miliona, pa bi ukupna ostvarena vrijednost iznosila 8,85 miliona eura”, precizirali su u PKCG. Oni dodaju da je ostvarena vrijednost proizvodnje u namjenskoj industriji iznosila 2,81 milion eura, dok je do kraja godine planirana proizvodnja u vrijednosti od 5,93 miliona eura.

Kada je riječ o narednoj godini, Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije biće fokusiran na unapređenju poslovnog ambijenta, praćenju i unapređenju zakonske regulative, saradnju sa državnim organima, edukativne i tekuće aktivnosti, kao i međunarodnu saradnju.

“Kada je riječ o metalnoj industriji, od izuzetnog značaja je unapređenje proizvodnje novih materijala uz korišćenje nanotehnologija, koje su zastupljene u svim sektorima. Neophodno je izvršiti istraživanja i obezbijediti pomoć akademske zajednice u cilju formiranja laboratorija kojima bi se unaprijedio finalni proizvod crnogorske metaloprerade”, zaključili su u PKCG. D.J.

nom saobraćaju „Montenegro Airlines“ a.d. Podgorica. Skraćeni postupak za donošenje zakona odnosi se na legislativu čije bi nedonošenje moglo bi ima štetne posljedice i okončava se tokom jedne plenarne sjednice. Na dnevnom redu je još Rezolucija o očuvanju Aerodroma Crne Gore, koju su predložili poslanici Socijaldemokratske partije: Draginja Vuksanović-Stanković, Raško Konjević, Ranko Krivokapić i Džavid Šabović.

K.J.

Povoljnosti akcije Podijelimo teret 7 do kraja novembra je iskoristilo više od 8.000 domaćinstva potpisivanjem sporazuma o otplati duga po povoljnim uslovima.

Kako je rečeno iz Elektroprivredi Crne Gore, nova kampanja za korisnike pokrenuta je u oktobru, kada je potpisano 3.316 sporazuma, dok se akciji prošlog mjeseca pridružilo njih još 4.692. Takođe, podsjećaju da prijava za ove pogodnosti traje do posljednjeg dana ove godine.

Od 8.000 domaćinstava koja su do sada iskoristila

mogućnost da potpišu sporazume, skoro 7.000 je nastavilo da koristi povoljnosti, jer su nakon isticanja sporazuma potpisali nove u okviru kampanje Podijelimo teret 7. Takođe, više je od hiljadu novih korisnika koja su se priključili ovoj akciji. Najviše sporazuma potpisano je u Podgorici – više od 3.000, slijede Nikšić 1.902, Bijelo Polje 680 i Cetinje 571.

R.E.

ekonomija 8 CEDIS poDržava DruštvEno oDgovornE projEktE PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Briga o zajednici je naš zlatni standard Crnogorski elektrodistributivni sistem - CEDIS ovu godinu završava nagradom za društveno odgovorno poslovanje u kategoriji velikih preduzeća u oblasti Briga za zajednicu. Nagradu dodjeljuje Unija poslodavaca Crne Gore. Šefica Službe za korporativne komunikacije Marija Jovović kazala je da je nagradom Unije poslodavaca na najljepši način završena poslovna godina za CEDIS u dijelu doprinosa zajednici u kojoj funkcionišu. „Veoma smo srećni zbog nagrade. U jakoj konkurenciji uspjeli smo da se izdvojimo i budemo prepoznati u segmentu koji nam je veoma značajan i da dobijemo priznanje UPCG - Najbolji za DOP za 2019 u kategoriji Briga za zajednicu. U CEDIS-u smo usvojili društveno odgovorno poslovanje kao zlatni standard, što potvrđuje više od 130 aktivnosti koje smo ralizovali za tri godine od kada CEDIS postoji, a u koje smo uložili više od 425.000 eura. Sa posebnom pažnjom osluškujemo potrebe zajednice i tu smo da podržimo kvalitetne projkete iz oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, zaštite životne sredine“, rekla je Jovović.

Poslovanje preduzeća u savremenim uslovima ne svodi se samo na ostvarivanje dobiti, već kompanije preuzimaju obavezu da svoj rad usmjere na akcije koje će doprinijeti dobrobiti zajednice.

Taj koncept postaje imperativ poslovanja koje će sve kompanije prije ili kasnije morati da prihvate ukoliko žele da zadrže svoje mjesto na poslovnoj sceni.

Crnogorski elektrodistributivni sistem od svog nastanka sprovodi aktivnosti na izgradnji dobrih odnosa sa zajednicom. Tako je za tri godine postojanja već prepoznat kao kompanija koja razumije nužnost odgovarajućeg učešća u zajednici kroz aktivnosti u projektima iz oblasti društvene odgovornosti.

„CEDIS je dao svoj doprinos i ove godine kroz realilzaciju oko 60 aktivnosti, u šta je uloženo više od 180.000 eura. Činjenica da se društveno odgovorno poslovanje u CEDIS-u tretira kao investicija, a ne kao trošak omogućilo je i ove godine podršku zajednici, organizacijama, sportskim klubovima, nevladinim organizacijama, savezima i pojedincima u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta, zaštite životne sredine, socijalne i dječije zaštite. Posebno bih istakla organizovanje takmičenja Energija u žici koje smo, u saradnji sa Udruženjem nastavnika elektrotehnike Cr-

425

hiljada eura uložio je CediS u društveno odgovorne aktivoSti koje je organizovao tokom protekle tri godine

ne Gore, organizovali za učenike drugih i trećih razreda srednjih stručnih škola. Izuzetno smo ponosni na činjnicu da je takmičenje ove godine dobilo status državnog, što je i bio naš dugoročni cilj kada smo počeli sa realizacijom projekta. Ispostavilo se da radimo pravu stvar i uspjeli smo nakon godinu dana da ostva-

rimo zacrtano a to je, kao što rekoh, status državnog takmičenja“, kazala je ona.

Ona je takođe napomenula da CEDIS tradicionalno pruža podršku Kliničkom centru Crne Gore, ali su ove godine imali i veoma dobru i uspješnu saradnju sa Zavodom za transfuziju krvi. „Društveno odgovorno po-

Podržali kulturu, sport, zaštitu životne sredine Pored ovoga, ove godine su se nizali projekti iz oblasti kulture gdje smo podržali ralizaciju 14 aktivnosti, a posebno smo ponosni na saradnju sa Crnogorskim narodnim pozorištem i Gradskim pozorištem iz Podgorice. Vrijedi napomenuti da

smo podržali organizovanje prvog Festivala stand-up komedije Opuč, Batar Arta... Nizali su se i projekti iz oblasti sporta, a posebno smo ponosni na podršku Vaterpolo i plivačkom savezu, potom Rukometnom, Šahovskom i Streljačkom sa-

vezu. Neizbježno je navesti i da su nas svojim postignućima na međunardnim takmičenjima obradovali i karatisti iz kluba Omladinac. Svjesni značaja zaštite životne sredine, ove godine smo sa najviše sadnica podržali projekat Moje drvo.

slovanje je sastavni dio naše korporativne politike i poslovne strategije, a da radimo prave stvari potvrđuju, osim ovogodišnje nagrade, i priznanja koja smo dobili od Unije poslodavaca za 2017. godinu u kategoriji Briga o zajednici i 2018. godine u kategoriji Briga o zaposlenima. Postizanju ovako dobrih rezultate doprinose svakako i jasno postavljeni ciljevi, vizija i timski duh.

I u narednom periodu nastavićemo da pružamo podršku zajednici i na taj način doprinosimo razvoju društva. Ovo su nagrade za sve zaposlene CEDIS-a i motiv više za buduće aktivnosti u oblastima društveno odgovornog poslovanja“, zaključila je Jovović.

I u narednoj godini Crnogorski elektrodistributivni sistem biće aktivan učesnik u razvoju zajednice kroz projekte iz oblasti društvene odgovornosti. Nastaviće da pruža podršku subjektima koji se bave obrazovanjem, zdravstvom, naukom, kulturom, sportom i zastitom životne sredine.

R.E.

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

marketing

Milovan ĐILAS

Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča.

I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio.

Vladimir Vojinović

5,99

9

10

HRONIKA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

IGALO: DRŽAVLJANIN KOSOVA PRILIKOM PRIVOĐENJA PUCAO U SL

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br.1099/19 Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima («Službeni list Crne Gore» broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca «ERSTE BANK» AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Petar Minić, advokat iz Podgorice, protiv kreditnog dužnika Raković Saše iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina 115 i hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina br. 115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 9.512,43€, dana 05.12.2019. godine, objavljuje

POLICAJAC LEKOVIĆ PODLE

Službenik Sektora granične policije Milutin Leković (41) preminuo je sinoć u risanskoj bolnici od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem u jučerašnjoj pucnjavi koja se dogodila u Igalu kod nekadašnje diskoteke “Baron”. Do pucnjave je došlo juče oko 13.30 sati, a prema nezvaničnim saznanjima, državljanin Kosova pucao je i teško ranio graničnog policajca Lekovića, i to prilikom privođenja. Službenik policije je zadobio teške tjelesne povrede, prebačen je risansku bolnicu gdje i pored svih napora ljekari nije-

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Druga vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 30.12.2019. godine, sa početkom u 12:00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5823, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to: kat. parcela br.2090/502, potes Stari aerodrom, po načinu korišćenja zemljište ispod porodične stambene zgrade, površine 104m2, u obimu prava korišćenje 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, kat. parcela br.2090/502, potes Stari aerodrom, po načinu korišćenja dvorište, površine 284m2, u obimu prava korišćenje 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, objekat na kat. parceli br.2090/502, br. zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada sa: PD 1, garaža kao dio zgrade, prizemlje površine 40m2; PD 2, stambeni prostor, prizemlje površine 40m2; i PD 3, stambeni prostor, potkrovlje-mansarda, površine 80m2, u obimu prava svojina 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ 531/2013 od 14.08.2013. godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Raković Saši iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina 115, osnovom Ugovora o kreditu LD/13219/00014 od 14.08.2013. godine.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 115.600,00€, a početna prodajna cijena iznosi 50% procijenjene vrijednosti.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 9.512,43€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 14.05.2019. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.477,74€.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 5401072965 koji se vodi kod «Erste Bank» AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”.

Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod «Erste Bank» AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača.

U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18, Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

U Podgorici, dana 05.12.2019. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

su mogli da ga spasu.

Prema nezvaničnim saznanjima, policajca je ranio državljanin Kosova u vozilu, u kome je bilo još dvoje lica, momak i djevojka, takođe kosovski državljani. Naime, prije kritičnog događaja troje kosovskih državljana kontrolisani su u graničnom pojasu u Sutorini, kada je utvrđeno da kod sebe nemaju dokumenta, zbog čega su vozilom granične policije privedeni.

Međutim, u Igalu kod “Barona”, prema nezvaničnim saznanjima, sa zadnjeg sjediša vozila jedan od troje kosovskih dr-

žavljana upotrijebio je vatreno oružje i ranio je policijskog službenika Lekovića. Nakon ovog događaja pomenutih troje lica dali su se u bjekstvo, krenuvši prema granici. Ipak, policija ih je pretragom terena pronašla u Sutorini kada je jedan od počinilaca opet pokušao da puca. Nakon toga je i službenik granične policije upotrijebio vatreno oružje i sva lica su lišena slobode.

U pucnjavi je napadač na policajca ranjen i on nije životno ugrožen.

Iz policije je juče saopšteno da

VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJ

SUDOVI NADLEŽNI DA POTVRĐUJU PORAVNANJA ZAKLJUČENA PRED POSREDNIKOM

I

zmjenama i dopunama Zakona o sudovima predviđeno je da osnovni i Privredni sud dobiju novu nadležnost, a to je da potvrđuju poravnanja zaključena pred medijatorom.

Kako se navodi u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koji je Vlada utvrdila na prethodnoj sjednici, pored dosadašnjih šest nadležnosti osnovni sud moći će da “potvrđuje poravnanja zaključena pred medijatorom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje alternativno rješavanje sporova, u sporovima iz nadležnosti osnovnog suda”. Isto će važiti i za Privredni sud, za sporove iz nadležnosti tog suda. Medijacija, kao alternativni način rješavanja sporova, sve je zastuplje-

niji u našem pravnom sistemu, a podrazumjeva mirno rješavanje sporova između dvije ili više strana, uz pomoć neutralne strane - posrednika.

“Imajući u vidu da je Zakonom o alternativnom rješavanju sporova propisano da osnovni sudovi i Privredni sud potvrđuju poravnanja zaključena pred medijatorom u sporovima povodom kojih nije pokrenut sudski postupak, odnosno u sporovima u kojima je sudski postupak okončan povlačenjem tužbe, bilo je nužno da se i u Zakonu o sudovima propi-

še nadležnost osnovnih, odnosno Privrednog suda u ovim poslovima”, saopšteno je nakon sjednice Vlade održane prošlog četvrtka.

Kako se dodaje, izmjenama i dopunama Zakona pristupilo se radi usaglašavanja sa Zakonom o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije, čijim odredbama je propisana i nadležnost sudova za prekršaje da podnose zahtjev za izdavanje evropskog istražnog naloga. Time se ukazala potreba da se Zakonom o sudovima dopuni nadležnost sudova za prekršaje, pa se u tom dijelu dodaje novi stav - da sud za prekršaje “vrši i druge poslove propisane zakonom”.

Izmijenjenim zakonom preci-

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

HRONIKA

11

LUŽBENIKA GRANIČNE POLICIJE

EGAO POVREDAMA, OSUMNJIČENI UHAPŠENI Saučešće Markovića porodici Leković Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković uputio je sinoć telegram saučešća porodici pokojnog policajca Milutina Lekovića.

“Upućujem najdublje saučeje prilikom privođenja tri lica, koja su u mjestu Sutorina zatečena bez ličnih dokumenata od strane službenika granične policije, jedno od kontrolisanih lica upotrebom vatrenog oružja nanijelo policijskom službeniku

JENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Pravni stav može se zauzeti i na zahtjev notara i izvršitelja Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima predviđeno je da se načelni pravni stav može zauzeti i na zahtjev Notarske komore o spornim pravnim pitanjima koja nastanu u postupcima raspravljanja zaostavštine koje sprovode notari.

“Odnosno Komore javnih izvršitelja o spornim pravnim pitanjima koja nastaju u postupcima izvršenja i obezbjeđenja koje sprovode javni izvršitelji,

radi obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane notara, odnosno javnih izvršitelja”, predviđeno je izmjenama.

U važećem Zakonu o sudovima predviđeno je da se načelni pravni stav zauzima o spornim pravnim pitanjima koja nastaju u sudskoj praksi radi obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova, te da se može zauzeti po službenoj dužnosti ili na zahtjev suda.

zirano je značenje pravosudne inspekcije.

“Poslove pravosudne inspekcije vrše glavni pravosudni inspektor i pravosudni inspektor. Za glavnog pravosudnog inspektora može biti postavljeno lice koje ima položen pravosudni ispit i najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje pet godina nakon položenog pravosudnog ispita. Za pravosudnog inspektora može biti postavljeno lice koje ima položen pravosudni ispit i najmanje šest godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje tri godine nakon položenog pravosudnog ispita”, navodi se u izmjenama.

Bo.B.

šće porodici Leković čiji je sin, suprug, brat i otac preminuo nakon ranjavanja na dužnosti.

Pamtićemo Milutina kao hrabrog policajca i dobrog čovjeLekoviću povrede opasne po život. U cilju pronalaska osumnjičenih grad je bio blokiran kao i putevi prema graničnim prelazima. Iz Sindikata Uprave policije reagovali su povodom ubistva policajca, skrenuvši pažnju

ka koji je dao život za svoju zemlju. Briga o njegovoj porodici ljudska je obaveza i dužnost Crne Gore”, napisao je Marković na svom Twitter nalogu. na složenost i odgovornost težine policijskog posla. Sindikat UP izrazio je žaljenje povodom ovog događaja, te najavio da će pružiti neophodnu materijalnu pomoć i podršku porodici ubijenog policajca.

Bo.B.

U VIŠEM SUDU U PODGORICI

DANAS PRED SUDOM VUKA GOLUBOVIĆ

Pred Višim sudom u Podgorici za danas je zakazano suđenje bivšem predsjedniku opštine Berane Vuki Goluboviću, optuženom da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja na način što je, prema navodima SDT-a, oštetio budžet grada na čijem je bio čelu. U ovom postupku sudi se i Darku Mališiću, nekadašnjem načelniku beranskog katastra, koji se nalazi u invalidskim kolicima, zbog čega na suđenje mora dolaziti u pratnji nekog lica.

Za njega je, na zahtjev suda, vještaka utvrdio da je procesno sposoban.

Osim Golubovića i D. Mališića, u postupku optužnicom SDT-a obuhvaćen je i brat prvooptuže-

nog Milan Golubović. Optužnicom je obuhvaćeno i pravno lice d.o.o. “Tehnostar” Berane i vlasnik tog društva Žarko Barjaktarović, kao i optuženi Vučeta Mališić, geodet. Prema navodima naredbe za istragu SDTa, Vuka Golubović se tereti da je opštinski budžet oštetio za ukupno 192.761 euro.

Milan Golubović beransku opštinu oštetio je za 5.000 eura, dok se Darko Mališić i Momčilo Sajičić, bivši načelnik beranskog katastra, terete da su, uz pomoć Vučete Mališića, u tri navrata opštinsko zemljište, vrijednosti 334.829 eura, bez pravnog osnova, upisali na kompaniju “Tehnostar”.

Bo.B.

12

HRONIKA

KONKURS

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

APELACIONI POTVRDIO RJEŠENJE VIŠEG SUDA

Odbijeno jemstvo od 19.000 eura optuženom za silovanje

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Apelacioni sud odbio je žalbu odbrane P.M. okrivljenog za silovanje na rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je kao neosnovan odbijen predlog za određivanje jemstva.

Naime, branilac okrivljenog P.M. predložio je Višem sudu da njegovog branjenika puste da se brani sa slobode uz jemstvo ponuđeno kroz hipoteku na nepokretnost koja je vlasništvo babe okrivljenog prizemlje stambene zgrade površine 28 kvadrata, vrijednosti 19.600 eura. Apelacioni sud, kao drugostepeni, odlučio je isto kao i Viši sud.

“Okrivljeni je u pritvoru od 3. jula 2018. godine, a koji pritvor mu je posljednji put produžen 22. novembra 2019.godine, zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva za slučaj da se isti nađe na slobodi. Prednje imajući u vidu da je okrivljeni osnovano sumnjiv, da je izvršio krivično djelo silovanje za koje krivično djelo je propisana kazna zatvora od dvije do 10 godina, koja činjenica ga po nalaženju prvostepenog suda, ne može ostaviti ravnodušnim u smislu odazivanja na pozive od strane

Imajući u vidu da je okrivljeni osnovano sumnjiv, da je izvršio krivično djelo silovanje za koje krivično djelo je propisana kazna zatvora od dvije do 10 godina, koja činjenica ga po nalaženju prvostepenog suda, ne može ostaviti ravnodušnim u smislu odazivanja na pozive od strane suda, a posebno kod činjenice, da optuženi ima rodbinu u inostranstvu

suda, a posebno kod činjenice, da optuženi ima rodbinu u inostranstvu, to upućuje da ima razvijene društvene veze sa licima u inostranstvu, od kojih može zatražiti i dobiti pomoć u slučaju bjekstva”, stoji između ostalog u obrazloženju.

Kako se dalje navodi, prvostepeni sud je, a nasuprot žalbenim navodima, pravilno utvrdio da nijesu ispunjeni zakonom predviđeni uslovi za puštanje okrivlje-

nog na slobodu uz ponuđeno jemstvo.

“Naime, i po nalaženju ovog suda, razlozi zbog kojih je okrivljenom P.M. određen, a potom i produžavan pritvor, težina krivičnog djela koje mu se u konkretnom stavlja na teret izražena kroz zakonom zaprijećenu kaznu za isto, te da optuženi ima rodbinu u inostranstvu, to upućuje da ima razvijene društvene veze sa licima u inostranstvu, od kojih može zatražiti i dobiti pomoć u slučaju bjekstva, jesu okolnosti koje u svojoj ukupnosti ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog, sa kojih razloga se zadržavanje istog i dalje u pritvoru javlja kao neophodno. Sljedstveno prednjem, i po nalaženju ovog suda, ponuđeno jemstvo, u konkretnom nije dovoljna garancija da ovaj okrivljeni do kraja postupka neće pobjeći, pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je odbio kao neosnovan predlog za određivanje jemstva branioca optuženog P.M., kako je to bliže predstavljeno u dispozitivu pobijanog rješenja”, zaključuje se u odluci Apelacionog suda.

Bo.B.

DANAS U BUDVI

Pažin na forumu o pravosudnoj saradnji PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Regionalni forum o pravosudnoj saradnji počeće danas u Budvi, a otvoriće ga ministar pravde Zoran Pažin, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke, IDLO regionalni program menadžer

Margarita Meldon i upućeni tužilac EU, projekat IPA 2017 „Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu“ Silvij Šinkovec.

Treći po redu regionalni forum o pravosudnoj saradnji organizuje Mini-

starstvo pravde Crne Gore, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za razvoj prava – IDLO. Podrška su IPA projekat „Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu“ i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država.

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Foto: Portal RTCG

sletjeli u provaliju na putu cetinje - budva

Dva mladića stradala u nesreći na Brajićima

Foto: cdm.me

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u prijepodnevnim satima u mjestu Brajići, na putu Cetinje - Budva, stradali su mladi Podgoričani Miljan Bobičić (21) i Marko Lazarević (20). U istoj nesreći povrijeđeni su saputnici tragično stradalih, J.B. (20), D.B. (20) i I.J. (18).

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, jedan od trojice povrijeđenih momaka je stabilno,dok su dvojica zadobila su teške povrede kičmenog stuba.

Prema navodima policije, do nesreće koja se dogodila u 10.55 sati, došlo je prilikom slijetanja vozila

sporazum o priznanju krivice

Rad u javnom interesu zbog držanja municije

Tužiteljka ODT-a u Podgorici i okrivljeni L.R. sklopili su sporazum o priznanju krivice, koji je kasnije potvrdio nadležni sud, a kojim je okrivljeni L.R. priznao da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Okrivljeni je pristao na kaznu rada u javnom interesu u trajanju od 240 sati, a koju će izvršiti za vrijeme od šest mjeseci, s tim što ne može biti duža od 60 časova tokom jednog mjeseca.

Naime, okrivljeni je priznao da je 25. aprila 2019.

Ilustracija

13

Hronika

godine u stanu u Podgorici, svjestan svog djela čije je izvršenje htio, znajući da je njegovo djelo zabranjeno, neovlašćeno držao municiju za oružje kategorije B i to 200 komada municije za pištolj kalibra 9mm, za čije držanje nije imao izdatu dozvolu od nadležnog državnog organa, a koja municija je pronađena od strane službenika Uprave policije Crne Gore prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi okrivljeni.

Bo.B.

Mladići su juče ujutru krenuli ka primorju kako bi podržali fudbalere Budućnosti koji su u 13 časova gostovali Grblju, u Radanovićima

u provaliju. Na lice mjesta ubrzo je stigla policija, hitna pomoć, pripadnici budvanske i cetinjske službe zaštite i spašavanja koji su izvukli tijela stradalih. Vozilo u kojem se bili mladi-

ći potpuno je havarisano.

Vještak saobraćajne struke sproveo je odgovarajuće aktivnosti radi utvrđivanja uzroka nesreće.

Mladići su juče ujutru krenuli ka primorju kako bi podržali fudbalere Budućnosti koji su u 13 časova gostovali Grblju, u Radanovićima. Na zvaničnim Fejsbuk stranicama FK Budućnost i KK Budućnost na profilnim fotografijama postavljena je crna boja, u znak žalosti za tragično stradalim navijačima kluba. Program Podgoričkog pazara, planiran za sinoć, otkazan je zbog saobraćajne nesreće, saopštili su juče organizatori. Bo.B.

Ilustracija

Oštećeni Nikolić je, nakon što je okrivljeni zaustavio vozilo, ustao od stola gdje je sjedio i krenuo u njegovom pravcu.

Zatim je počeo da mu psuje oca, majku, ženu i ćerku...

potvrđena optužnica vdt u podgorici

Drešaju će se suDiti zbog ubistva na mah u pokušaju Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 28. novembra, protiv okrivljenog Leona Drešaja zbog izvršenja krivičnih djela ubistvo na mah u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Kako se navodi u optužnom aktu, okrivljeni je 6. juna 2019. godine oko 21.30 sati, u Tuzima, na terasi ugostiteljskog objekta “Fantazija” prvobitno doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost, teškim vrijeđanjem

od strane oštećenog Franja Nikolića.

“Oštećeni Nikolić je, nakon što je okrivljeni zaustavio vozilo ispred ugostiteljskog objekta, ustao od stola gdje je sjedio i krenuo u njegovom pravcu. Zatim je počeo da mu psuje oca, majku, ženu i ćerku, nakon čega mu je uputio riječi „je*em ti mrtvog oca“, nakon čega je okrivljeni, postupajući na mah, sa umišljajem pokušao da liši života oštećenog N.F.”, detalji su optužnice koju je nedav-

no potvrdio sud.

Dalje se navodi da je Drešaj izvadio pištolj nepoznate marke, a potom ispalio tri projektila u oštećenog nanoseći mu tom prilikom tešku tjelesnu povredu, pri čemu je bio svjestan svojih djela i htio je njihovo izvršenje. Inače, Drešaj se sredinom septembra predao policiji koja ga je tri mjeseca potraživala zbog ranjavanja Nikolića.

I Nikolić i Drešaj su u policijskim evidencijama navodno označeni kao bezbjednosno interesantna lica.

Bo.B.

14

Društvo

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

ODRŽANA VIII ZIMSKA ČAROLIJA

Prikupili pomoć za 18 porodica nović”, klapa “Štiglići”, Muzička škola “Vasa Pavić”, djeca iz OŠ “Radojica Perović” i “Brain O Brain” učinili su našu čaroliju još zanimljivijom.

Ono što svaku našu čaroliju činilo posebnom su izložbeni prostori /štandovi vrtića organizatora gdje se mogu vidjeti razne kreativne stvari koje su djeca radila sa svojim vaspitačima”, kaže se u saopštenju i dodaje da djeca na bini i izložbeni prostor šalju sliku prazničnog raspoloženja i mnogo pozitivne energije.

Osmu čaroliju obilježio je i izložbeni prostor u kojem je bilo mnoštvo novogodišnjih

detalja, ukrasa, čestitki koje su napravila djeca, a koji su bili prodajnog karaktera predviđenog za humanitarne svrhe.

“Uz Čaroliju imali smo i humanitarni novogodišnji bazar. Sva prikupljena sredstva biće raspoređena u saradnji sa Bankom hrane u vidu namirnica za 18 najugroženijih porodica i 50 paketića za njihovu djecu. Značajna novčana sredstva rasporedićemo u dogovoru sa njima”, kazali su organizatori i zahvalili se kurirskoj službi “Global express” iz Bijelog Polja koja će dostavu paketića obaviti besplatno. J.V.Đ.

Foto: Dejan Lopičić

Osma po redu Zimska čarolija u organizaciji tri privatne predškolske ustanove “Kockica”, “Čarli Čaplin” i “Kućica” iz Podgorice održana je za vikend u Mall of Montenegro, a tom prilikom prikupljena je pomoć za 18 ugroženih porodica i 50 novogodišnjih paketića za njihovu djecu.

U cjelodnevnom programu djeca vrtića “Kockica”, “Čarli Čaplin” i “Kućica” predstavila su svoje talente i ugostila brojna plesna i folklorna društva.

“Plesna škola Jet set, Folklorno društvo “Đurđevdansko kolo” i “Dr Dragiša Iva-

Detalj sa VIII Zimske čarolije

Članovi preventivnog tima za suzbijanje petardi

AKCIJA SUZBIJANJA PIROTEHNIKE

Stop petardama Centar bezbjednosti Bijelo Polje i ove godine godine aktivno sprovodi akciju pod sloganom “Petarda” kako bi se spriječila distribucija korišćenja pirotehničkih sredstava.

Preventivni tim za sprečavanje zloupotrebe korišćenja pirotehničkih sredstava čine predstavnici Područne jedinice policije, Granične policije, vaspitno-obrazovnih ustanova, nevladinih organizacija, zdravstvenih ustanova, Komunalne policije, inspekcijskih službi i medija, kazao je pomoćnik komandira policije za Javni red i mir Borivoje Bulatović i dodao da je planirano da akcija traje do sre-

dine januara naredne godine.

“Obilazićemo školske objekte i tako preventivno djelovati. Usredsredićemo se i na granični prelaz Dobrakovo”, kazao je Bulatović.

Na sastanku tima jednoglasno je zaključeno da je upotreba petardi veoma opasna, posebno za mlađu populaciju i da se nestručnim rukovanjem i nekontrolisanom upotrebom pirotehničkih sredstava mogu pretrpjeti povrede. Najavljeno je i pojačano prisustvo policajaca i komunalnih policajaca ispred škola i na javnim mjestima gdje su veća okupljanja, ali i nekoliko vaspitno-obrazovnih ustanova.

B.Č.

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

hronika

15

IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA PRECIZIRALI

U zatvorenom prostorU zabranjene i e-cigarete

E

lektronske cigarete čijom se upotrebom proizvodi duvanski dim, koje funkcionišu na bazi sagorijevanja, nije moguće koristiti u zatvorenom prostoru u kojem se služe hrana i piće, saopšteno je juče iz Ministarstva zdravlja.

Iz Ministarstva zdravlja su pojasnili da sa druge strane, u Crnoj Gori je, za sada, u zatvorenom prostoru dozvoljena upotreba bezdimnih duvanskih proizvoda čijom se upotrebom ne vrši sagorijevanje duvana.

Iz Ministarstva navode da na taj zaključak upućuju i norme Zakona: “Pušenje je rukovanje zapaljenim duvanskim proizvodom, čijim se sagorijevanjem emituju određene supstance u duvanskom dimu, bez obzira da li se dim aktivno udiše ili izdiše, kao i upotreba elektronskih cigareta” (član 4, stav 1, tačka 14), zatim “duvanski proizvodi za pušenje su svi duvanski proizvodi, osim bezdimnih duvanskih proizvoda” (član 4, stav 1, tačka 6), i “bezdimni duvanski proizvodi su duvanski proizvodi čijom upotrebom se ne vrši sagorijevanje, uključujući duvan za žvakanje, duvan za šmrkanje i duvan za oralnu upotrebu” (član 4, stav 1, tačka 7).

Takođe, kako se navodi, tim zakonom je propisano da je zabranjeno i izlaganje drugih lica sekundarnom duvanskom dimu (član 15),

Ilustracija a u smislu ovog zakona “sekundarni duvanski dim je dim koji se ispušta sagorijevanjem na zapaljenom kraju cigarete ili iz drugih duvanskih proizvoda za pušenje, u kombinaciji sa dimom koji pušač izdiše” (član 5, stav 2).

“Kada je riječ o kupovini cigareta u ugostiteljskim objektima, ističemo da je Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjen promet duvanskih proizvoda: u javnom prostoru u kome

U Crnoj Gori je, za sada, u zatvorenom prostoru dozvoljena upotreba bezdimnih duvanskih proizvoda čijom se upotrebom ne vrši sagorijevanje duvana, pojasnili su iz Ministarstva

se obavlja vaspitno-obrazovna i zdravstvena djelatnost, u apotekama i specijalizovanim prodavnicama medicinskih sredstava; u javnom prostoru sportskorekreativnih objekata, iz automatskih aparata; uz davanje posrednih ili neposrednih povlastica kupcima ili nekom trećem licu, kao što je davanje poklona, premija, sniženog trgovačkog rabata ili prava da se učestvuje u nagradnoj igri, lutriji ili takmičenju, koji sadrže oznake, ri-

ječi ili izraze koji upućuju na to da je ta vrsta manje štetna od drugih (“low tar”, “light”, “mild”, “ultra light”, odnosno “nizak katran”, “laki”, “blagi”, “ultra laki” i druge slične oznake), kao i na način koji kupcima omogućava samoposluživanje sa izloga maloprodajnih objekata”, kazali su iz Ministarstva i dodali da vjeruju da se zakonski propisi poštuju, a da će eventualna sporadična nepoštovanja biti sankcionisana od strane nadležne inspekcije. J.V.Đ.

U SUSRET NoVogoDIšNJIM I božIćNIM PRAZNICIMA

Besplatno savjetovalište za odvikavanje od pušenja U susret nastupajućim blagim danima Crnogorsko društvo za borbu protiv raka organizuje još jedno besplatno Savjetovalište za odvikavanje od pušenja.

“Tretman po kojem se ra-

di na odvikavanju od pušenja u CDPR-u, je metod profesora iz SAD-a Vejn Mek Farlanda i traje sedam dana, odnosno pored pripremnog sadrži još pet časova odvikavanja od pu-

šenja. To je metod koji kod nas i u našem regionu, ali i u cijelom svijetu daje najbolje rezultate kod problema ostavljanja duvanskih proizvoda. Zainteresovani za tretmane odvikavanja

od pušenja mogu se prijaviti svaki dan u 18 sati do petka, 20. decembra na telefon 069 530 666”, kazao je Dnevnim novinama sekretar CDPR Domagoj Žarković.

J.V.Đ.

Ilustracija

16

društvo

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

ŠKOLE CRNE GORE: JU OŠ ª DONJA RŽANICAº ŠKOLA BE

Počela Prije više od 100 godina i ostavila dubok trag

U dokumentima sačuvanim u Cetinjskom državnom arhivu stoji podatak da je 1899. godine, na molbu seoskog muktara Vukote Komatine, ondašnja vlast dala saglasnost za otvaranje škole u Donjoj Ržanici. Iste godine škola je počela da radi u zgradi brvnari, koja je za 48 sati napravljena na mjestu Čair. Prvi učitelj je bio Miraš Dabetić. Tokom prvih šezdeset godina svog postojanja, škola je često mijenjala mjesto, sve do 1965. godine, kada je zgrada Sreskog doma adaptirana za potrebe škole.

■ ŠKOLSKE 2018/19.

IMALA 92 ĐAKA

U školskoj 2018/19. školu su pohađala 92 učenika.

“U sastavu OŠ “Donja Ržanica” nastava se izvodi u Matičnoj školi, kao i u tri područna odjeljenja Kaludra, Zagorje i Rovca. Nastava je stručno zastupljena i izvodi je 15 nastavnika/profesora. Posljednjih godina u rekonstrukciju školskih objekata je uloženo oko 50.000 eura. Veći dio uloženih sredstava obezbijedilo je Ministarstvo prosvjete uz učešće Opštine Berane i prijatelja škole. Na taj način su stvoreni mnogo bolji uslovi za rad uče-

nika i nastavnika”, kazao je direktor škole Svetolik Čukić. Škola, dodaje, raspolaže novim mobilijarom, opremom za kabinete fizike, hemije i biologije, kao i opremljenom računarskom učionicom.

“Kvalitet nastave smo poboljšali i podigli na viši nivo.

Saradnja sa Ministarstvom prosvjete, Zavodom za školstvo, Ispitnim centrom i drugim državnim organima je na zavidnom nivou. Nastavnici kontinuirano rade na profesionalnom usavršavanju, svi su obučeni za rad na računaru (ECDL sertifikat), a tri nastavnika posjeduju zvanje nastavnik-mentor”, ističe Čukić.

■ BEZ DEVIJANTNOG PONAŠANJA

U školi, naglašava, nema devijantnog ponašanja i nijesu zabilježeni primjeri vršnjačkog nasilja. “Škola je inicijator kulturnih dešavanja u mjesnoj zajednici, čijem uspjehu znatno doprinosi saradnja sa lokalnom zajednicom i ostalim školama u Opštini. U proteklom periodu radili smo na stvaranju ugodnog okruženja za rad učenika, nastavnika i svih zaposlenih”, rekao je Čukić.

U toku je, kaže, rekonstrukcija fiskulturne sale.

“Rekonstrukcija je odobrena ove godine i finansirana je sredstvima usmjerenim od strane Ministarstva prosvjete.

Završetak rekonstrukcije se očekuje u naredna dva mjeseca, čime će se umnogome poboljšati kako kvalitet nastave fizičkog vaspitanja, tako i kulturni i sportski život ovog kraja”, kazao je Čukić.

Ove školske godine, dodaje, rekonstruisan je i dio učinoca, čime su takođe poboljšali uslo-

U posjeti Centru za kulturu Berane

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

DRUŠTVO

17

50 15

EZ NASILJA

HILJADA EURA ULOŽENO JE PRETHODNIH GODINA U REKONSTRUKCIJU ŠKOLSKIH OBJEKATA

NASTAVNIKA/PROFESORA PREDAJE U OŠ “DONJA RŽANICA”

Uspješni na brojnim takmičenjima

O kvalitetu rada zaposlenih u OŠ “Donja Ržanica” svjedoči podatak da su iz Fonda za kvalitet i talente u prošloj godini nagrađena četiri, a u ovoj dva nastavnika ve za rad đaka i nastavnika.

“Ove školske godine, u maju, tačnije 9. maja, proslavljamo 120 godina osnivanja naše škole. Planiramo brojne aktivnosti tim povodom, a jedna od njih je i izdavanje monografije”, istakao je Čukić.

■ NA TAKMIČENJIMA

OSTVARUJU ZAPAŽENE REZULTATE

Učenici škole učestvuju na brojnim takmičenjima na kojima ostvaruju zapažene rezultate.

“Odazivamo se svim lokalnim takmičenjima i manifestacijama, na kojima ostvarujemo zapažene rezultate (Festival “Limsko srce”, Opštinska smotra recitatora, Festival dramskog stvaralaštva osnovnih škola, Festival dramskog stvaralaštva “Čedo Dragović” u Baru, smotre likovnog stvaralaštva, takmičenja u stonom tenisu, šahu, fudbalu...)”, kazali su iz te obrazovne ustanove. Učenica osmog razreda Julija Golubović zadovoljna je svojom školom i svime što joj pruža. “Član sam dramsko-recitatorske sekcije, a pored ove u

mojoj školi postoje i druge sekcije i stonoteniski klub. U mojoj školi nema nasilja i kad imamo bilo kakav problem, možemo se obratiti nastavnicima, pedagogu ili direktoru škole. Često se organizuju izleti i razne svečanosti, a najviše volim Novogodišnji bazar, jer tada prodajemo stvari koje smo sami napravili. U posljednje vrijeme mnogo toga se popravilo”, istakla je Julija.

■ PREDNOSTI

MALE ŠKOLE

“Rad u školi sa malim brojem učenika ima velikih pred-

nosti koje se najviše ogledaju u lakšoj organizaciji i individualizaciji nastave, odnosno mogućnošću prepoznavanja sposobnosti i potreba svakog učenika. S druge strane, nastavnik ima više prostora za unapređenje svojih kompetencija, za rad na sebi. O kvalitetu rada zaposlenih u OŠ “Donja Ržanica” svjedoči podatak da su iz Fonda za kvalitet i talente u prošloj godini nagrađena četiri, a u ovoj dva nastavnika naše “male” škole”, naglasila je nastavnica Tanja Radunović.

U dugoj tradiciji škola je, kažu iz uprave, iznjedrila mno-

ge značajne ličnosti toga kraja i Crne Gore od akademika, ambasadora, ljekara, diplomata, prosvjetnih radnika, biznismena i tako dalje.

“Osim redovne nastave, u okviru slobodnih aktivnosti učenika, u školi se odvija rad više sekcija dramska, likovna, sportska, ekološka, novinarska, a u školi uspješno funkcioniše Učenički parlament, kao i Savjet roditelja. Uz podršku roditelja, u školi se tradicionalno održava Novogodišnji bazar, a sredstvima prikupljenim tom prilikom finansiraju se đačke ekskurzije”, ističu iz škole.

18

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

OTVORENA ZIMSKA TURISTIČKA SEZONA NA SKI CENTRU KOLAŠIN 1600

PANORAMSKA VOŽNJA ŽIČAROM UZ MEGAKAČAMAK

Proteklog vikenda manifestacijom Winter opening, zvanično je otvorena zimska turistička sezona na Ski-centru Kolašin 1600, dok je početak zabavnog programa otvorila Indira Forca (ex Colonia).

Bez obzira što nije bilo dovoljno snijega za ljubitelje bijelog sporta, gostima je obezbijeđen nezaboravan provod, uz promo cijene pića, panoramskom vožnjom žičarom, a megakačamak bio je neizostavan na meniju skijališta.

Gosti su pristigli sa svih strana kako Crne Gore tako i njenih susjednih država, ali i gostiju iz daleke Rusije.

■ PROŠIREN KAPACITET STAZA

Direktor Ski-centra Kolašin 1600 Saša Jeknić zadovoljan je otvaranjem ovogodišnje sezone, kako posjetom, tako i programom koji je pripremljen do tančina za sve posjetioce.

“Od samog početka rada Ski-centra Kolašin 1600, kao društeno odgovorna firma, imali smo prvi zadatak da uspostavimo što bolju komunikaciju i saradnju sa lokalnim

Na sedam skijališta oko 40 km staza Direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović najavio je da će tokom ove sezone sedam skijališta biti na usluzi gostima, koji budu izabrali crnogorske planine.

“Dva ski-centra na Bjelasici, ski-centri Savin Kuk i Javorovača na Žabljaku, Vučje, Lokve i Turjak. Ukupno na njima imamo 40 kilometara skijaških staza od čega je na Bjalasici 26 kilometara staza”, kazao je Popović.

On je podsjetio da je u Skicentar Kolašin 1600 do sada uloženo 17 miliona eura. Zaključen je ugovor o izgradnji nove žičare, koja će spojiti Skicentar Kolašin 1600 sa Ski-centrom Kolašin 1450. Sezona na Ski-centru Kolašin 1600 će trajati do 15. aprila sa bogatim zabavnim programom u kojem će, nakon Kolonije, učestvovati i Jelena Rozga, Dženan Lončarević, Željko Samardžić i Lexington bend.

stanovništvom. Da svi oni, kojima je Ski-centar na desetak kilometara od grada, ne budu lišeni te slobode da borave na snijegu i nauče prve korake na skijama. Zato smo prošle godine imali akciju za svu djecu Kolašina do 14 godina da skipas bude gratis, ove godine smo imali promo akciju u av-

gustu i septembru, gdje je godišnji pas za djecu 80 eura, a za odrasle 150 eura. Ove godine idemo korak dalje, pa smo za svu djecu, čije porodice su korisnici materijalnog obezbjeđenja, obezbijedili gratis ski-pas”, kazao je Jeknić.

Prema njegovim riječima, parking će biti besplatan to-

Bob šampion Trunenkov na kolašinskom skijalištu Među mnogobrojnim posjetiocima, počasno mjesto svakako je imao Dmitrij Trunenkov, koji je na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju osvojio zlatnu medalju u vožnji boba. Kako je kazao za DN, veoma je zahvalan na pozivu i prvi put je u Crnoj Gori.

“Vaša država je slična našoj, tu

su blizu more i planine, što je veoma dobro za ovaj vid turizma.

Idealno je kada u jednom danu možeš na moru da se kupaš, a zatim na planini skijaš. Malo takvih destinacija ima, ali je i velika mogućnost da se dovede veliki broj turista. Sviđa mi se kako to vaša država pravilno radi i na

pravi način ulaže u ovaj vid turizma, što je slučaj i kod nas. Dobra je investiciona klima i ulagati u Crnu Goru. Vidi se da je dobra politika za investicije. Crna Gora je zemlja budućnosti”, kazao je Trunenkov.

Rus navodi da bi za crnogorski turizam bilo dobro i da posto-

ji bob staza, jer bi se na taj način produžila sezona, a ujedno je dobro za velika takmičenja.

“Klima koju vi imate i ovakva priroda je jedno idealno mjesto za zimske sportove. Mislim da će u budućnosti Crna Gora imati korak više da se ovdje održe olimpijske igre”, kazao je Trunenkov.

kom čitave sezone, a trude se da svaku narednu sezonu dočekaju sa nekim novim proizvodima, pa su ove sezone kapacitet staza proširili na dva kilometra.

“U toku ove zimske sezone ljubiteljima bijelog sporta na raspolaganju je 6,5 kilometara staza, imaće svoj ski-ren-

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

CRNA GORA

19

TIVAT: DRUGI REGENTOV DOBROTVORNI BAL

ZA DNEVNI CENTAR PRIKUPLJENO 20.520€

U valorizaciju planina uloženo 140 miliona eura Državni sekretar u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Damir Davidović istakao je da u projekat valorizacije crnogorskih planina, dosad uloženo 140 miliona eura. Za 100 milona je već obezbijeđena realizacija ili su potpisani ugovori. Sa svim tim, za nekoliko godina imaćemo pravo da kažemo kako imamo jedno od najboljiih skijališta u regionu.

Država će, kako se moglo čuti na otvaranju sezone u Kolašinu, raditi na umrežavanju skijališta u regionu.

Godišnji ski-pas koji se kupi kod Skijališta Crne Gore, prema tal, ski-školu, dakle sve ono što jedan moderan ski-centar treba da ima. Što se tiče restorana Troglava, koji radi svih 365 dana u godini, spremili smo bogat meni, koji smo dopunili nekim jelima koja su karakteristična za ovo podneblje, sa karakterističnim nazivima, što će svakako zadovoljiti i one goste sa istančanim ukusom”, istakao je Jeknić.

Ove godine je pušten u rad i ski-poligon, nova staza za bebi lift i sankanje, koja početkom naredne godine dobija novu “ski-traku”, dužine oko 100 metara.

On je naglasio da imaju izuzetnu saradnju sa predstavnicima Crnagoraputa, kako bi pristupni put od Kolašina do skijališta bio redovno i kvalitetno održavan. Takođe, parking skijališta sa kapacitetom od 300 mjesta će se redovno održavati.

potpisanim ugovorima sa Skijalištima Srbije, omogućuje tri dana skijanja na Jahorini, Kopaoniku i ostalim zimskim centrima Srbije.

“Planiramo da proširimo umrežavanje skijaških centara i sa Slovenijom, sa Bjelašnicom i ski-centrom Banski u Bugarskoj. Gosti planine vole da mijenjaju skijališta, a planine nude dovoljno mogućnosti za to. Na taj način postajemo pravi partneri i za goste iz inostranstva.

Danas imamo posjetu i turističkih operatora iz Kine”, kazala je direktorica NTO Crne Gore Željka Radak-Kukavičić.

■ NA SKIJALIŠTU I AMBULANTA

“Treba naglasiti da na današnji dan otvaranja 44 zaposlenih radi na skijalištu, a sa prvim snijegom i povećanjem kapaciteta i taj broj će se povećati. Svi zaposleni na skijalištu su naši sugrađani i pored toga sve sirovine za potrebe restorana Troglava su iz Kolašina, što je još jedan veliki efekat, koji promoviše ono što Vlada Crne Gore radi na području kolašinske opštine i uopšte na sjeveru države. Možemo se pohvaliti i da smo jedini ski-centar u okruženju koji ima svoju ambulantu, gdje je pripravno medicinsko osoblje, kako bi skijaši bili maksimalno obezbijeđeni, a oni koji kupe ski-pas u isto vrijeme su i osigurani. Uložili smo maksimalne napore da svi gosti budu u potpunosti bezbjedni na našim stazama i da unapređujemo naše usluge”, zaključio je Jeknić.

Zorica Bulatović

Na drugom Regentovom dobrotvornom balu prikupljen je iznos od 20.520 eura, koji će biti doniran Dnevnom centru za djecu sa posebnim potrebama u Tivtu, u cilju kompletnog opremanja senzorne sobe i prostorije za fizikalnu terapiju.

Generalni menadžer hotela Kai Dieckmann kazao je da su iskazali zahvalnost partnerima i zajednici kojoj pripadaju i imaju čast da zovu svojim domom.

“Kada govorimo o veličini i broju stanovnika, Tivat zasigurno jeste mali grad, međutim skup raznolikosti mikroklima, tradicija i krajolika koji su se našli na jednom tako malom mjestu je i te kako impresivan. Vrlo brzo je izbrisao atribute poput ‘najmanjeg’ i ‘najmlađeg’ grada Bokokotorskog zaliva i ponosni smo što doprinosimo i promovišemo ga onakvim kakav jeste – jedinstvenim, ali i idiličnim kulturološkim, turističkim i jedriličarskim središtem. Čast nam je posvetiti ovaj Bal senzibilitetu njegovih ljudi, odajući priznanje njihovom osjećaju zajednice i fundamentalnim vrijednostima”, kazao je Dieckmann.

Događaj su podržali Petit Geneve Petrović najvećom pojedinačnom donacijom kao platinum sponzor, te Universal Capital Bank kao bronzani sponzor, dok

su vrijedne donacije pristigle od kompanije Adriatic Marinas - Porto Montenegro, kompanija “MonteFish”, vinarije “Milović”, cvjećare “Happy Garden”, Free Jack, štamparije “Print All”, Zoran Radonjic Photography, a Radio Televizija Crne Gore je glavni medijski partner.

Prisutnima je bila dostupna i vrijedna tombola u sklopu koje su prisutni imali mogućnost da kupe lozove za nagrade u vidu smještaja u nekim od najprestižnijih hotela Evrope poput Regent Berlina i Kempinski Venecija, dok su iskustva od pet zvjezdica iz regiona donirali Esplanade Zagreb, Monte Mulini, Hotel Adriatic Rovinj, Grand Park Rovinj, Intercontinental Ljubljana, Hyatt Regency Belgrade, Hilton Dubrovnik, One & Only PortoNovi, Plaza Tirana, hotel Regent and Porto Montenegro. Sva sredstva prikupljena prodajom tombola – lozova uključena su u cjelokupan iznos donacije, a učestvovale su i Dnevne novine.

“Zahvaljujem na ovako divnoj večeri koja nas je okupila oko plemenitog cilja. Počastvovana sam što ste za ovogodišnju ediciju bala izabrali Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama u Tivtu. Dnevni centar predstavlja veoma važan projekat kojim će se obezbi-

jediti kvalitetni servisi, briga i rad sa djecom sa teškoćama u razvoju, te će prikupljeni novac biti iskorišćen ka unaprijeđenju cjelokupne usluge i brige kroz kompletno opremanje senzorne sobe i prostora za fizikalnu terapiju Dnevnog centra”, kazala je predsjednica upravnog odbora Dnevnog centra Nataša Lutovac.

Veče su uveličali gitarski duo Nikčević & Bulatović i grupa “The Grupa” zajedno sa plesnom postavom emisije “Ples sa zvijezdama” iz Hrvatske.

U okviru “Best of the Best” godišnje ceremonije, menadžment hotela Regent nagradio je najbolje partnere tokom 2019. godine i to Adriatic Marinas kao najboljeg regionalnog korporativnog partnera, “Roche” kao kategoriji najboljeg međunarodnog korporativnog partnera kongresnog turizma. Za najboljeg partnera iz domena segmenta vladinih, nevladinih i diplomatskih misija izabrana je Ambasada SADa, a “Talas M” izabran za najboljeg MICE partnera a agencija “Calvados” kao partner iz domena odmorišnog turizma. U kategoriji štampanih medija nagrađen je magazin The Collection, dok je MyGuide portal prepoznat kao najbolji elektronski medij za proteklu godinu.

Lutovac i Dikman

20

crna gora

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Mještani park šuMe Zagorič traže poMoć države

Ako se nešto ne učini, biće iseljeno više od 300 porodica

M

ještani park šume Zagorič pozvali su državu da riješi problem na hiljade građana ovog naselja, te da će nečinjenjem doprinijeti da bude iseljeno više od 300 porodica iz svojih domova. no plaćanje oduzete zemlje njihovim precima’, još prije 70 godina. Oni znaju da se tu nalaze naše kuće i da je akcionim planom Vlade iz 2010. godine započeta regularizacija nelegalnih naselja. Ipak, neko je bio jači i od odluke Vlade u namjeri da sebi pribavi korist i pitamo se pod čijim pritiskom komisija donosi rješenje da se njima zemlja vrati, a na kojoj su naše kuće. Na ovaj način krše zakon, ali i vrijeđaju inteligenciju pretvaranjem ‘rala u hektar’, pa imamo situaciju da, što je oduzeto od 15 porodica, vraćeno je dvjema porodica - Vučinićima i Stamatovićima, a za ostale nema zemlje. Prema toj matematici je njima pripao cijeli Zagorič i dio Zlatice, a to je dokaz valid-

Mještanka park šume Zagorič Milojka Bulatović tvrdi da je njena kuća bila na državnom zemljištu, ali da je dvije decenije kasnije to odjednom pripalo porodici Vučinić.

“Napravili smo kuću prije više od 20 godina i u katastru sam provjerila i saznala da je naš plac na državnom vlasništvu. Dobila sam posjedovni list 1/1, bez opterećenja. Ipak, nakon 20 godina, to je navodno zemlja porodice Vučinić. Zbog toga se pitamo da li je taj list, koji je izdala naša država, nevalidan ili se i dalje može računati kao validan”, kazala je Bulatović.

Ona podsjeća da je na prvom suđenju dobila slučaj, ali da su je tužili i drugi put, u od-

sustvu, kada je izgubila slučaj, iako je, kako kaže, sve jasno.

“I dalje imam posjedovni list, koji mi je izdala ova država, sa sve pečatom i zbog toga im poručujem da me niko neće istjerati iz moje kuće. Živimo u strahu i želimo da se konačno riješi ovaj problem”, istakla je Bulatović.

nosti dokumenta, na osnovu kojeg je vraćena zemlja”, istakao je Jeremić.

Mještani navode da imaju problema i sa prevodom zemlje, te da je jedini način da kupljenu zemlju prevedu na sebe da urade krivično djelo.

“Naime, prvo nas upišu kao nasljednika 7/1, uz unaprijed potpisanu izjavu da se odričemo ostatka ‘nasljedstva’, osim ovog placa. Zatim, uz čekanje od šest i više mjeseci i naravno neplaćanja poreza na promet nekretnine, jer smo ‘nasljednici’ i bez ikakvog traga novca, koji im dajemo na ruke osim obične priznanice, dobijemo list nepokretnosti”, kazao je Jeremić.

Mještani tvrde da zbog svega toga žive u strahu od iseljenja i torture od javnih izvršitelja, ali poručuju da niko neće živ iz kuće izaći i da ih obećanjima ne mogu prevariti.

“Pozivamo čelnike države i grada da zajedno damo

primjer kako se rješava problem građana star nekoliko decenija. Mi nećemo tražiti krivca ako nam riješe egzistencijalno pitanje koje smo započeli rješavati prije skoro 30 godina, stvarajući ovo naselje. Potrebno je samo malo

dobre volje da nam se omogući plaćanje otkupa zemlje, predviđeno akcionim planom iz 2010. godine. Da smo tada počeli već bi bilo otplaćenih placeva i legalizovanih objekata, što je interes države i nas mještana park šume Zagorič. Poručujemo da ni sada nije kasno, ali da se ne igraju sa našim strpljenjem, jer kad su porodice u pitanju ne garantujemo da ćemo strpljivo čekati dželata na svojim vratima”, istakao je Jeremić.

Prošle sedmice mještani park šume Zagorič poslali su otvoreno pismo predsjedniku Vlade, tražeći da se nešto učini po pitanju ovog problema.

Oni navode da su pokazali i te kako dosta strpljenja, ali da će, ako se nastavi ignorisanje nadležnih, biti prinuđeni da ponovo organizuju proteste i da neće mirno čekati. M.M.

la Vinarija “Vukićević”.

U kategoriji rozih vina zlatna medalja pripala je Vinariji “Ćetković”.

Komisija za ocjenjivanje vina radila je u sastavu: predsjednica Sanja Radonjić i članovi Bojan Gašović, Saša Vujičić, Danijela Zuber i Danijela Raičević.

“Komisija je degustirala 69 od 70 uzoraka vina prijavljenih za učešće na festivalu. Kuriozitet je što ove godine samo jedan uzorak nije degustiran zbog neispunjavanja zakonom propisanih hemijskih parametara. To je najmjerodavniji pokazatelj kvaliteta vina”, podvukao

je predsjednik Organizacionog odbora festivala Tomo Ukšanović.

U zabavnom dijelu programa drugog dana Festivala vina i ukljeve učestvuju FA “Rumija”, KUD “Sveti Jovan Vladimir”, Nikola Bušković, OK Band i Tea Šufta sa grupom “Beauty and the Beasts”.

Skup mještana Zagoriča

Foto: Iva Mandić

Oni su na juče održanom skupu u Zagoriču pozvali parlamentarne partije da ih prime na razgovor kako bi im dostavili dokaze i pokrenuli istragu o krađama koje, kako kažu, sprovode razne komisije i od njih niži činovnici grada i Vlade.

Predstavnik mještana park šume Zagorič Radovan Jeremić tvrdi da su izigrani od strane pregovarača Vlade, te da su svi povjerovali u obećanje koje im je dato i da su se uzaludno obradovali konačnom rješenju njihove višedecenijske muke.

“Od toga očigledno nema ništa i zbog toga smo svim parlamentarnim partijama predali zahtjev za prijem, gdje ćemo da ih molimo da kroz instituciju parlamenta pokrenu istragu o malverzacijama, kojima smo oštećeni i mi i država Crna Gora”, kazao je Jeremić.

Prema njegovim riječima, od njihovog slučaja “ovajdili su se advokati i korumpirani službenici komisije za povraćaj i obeštećenje”.

“Korupcija je kriva za stanje u kojem smo danas. Na osnovu njihovog rada danas imamo situaciju dvojnog vlasništva i neregularnog uknjižavanja. Navodni vlasnici zemljišta u Zagoriču su tražili obeštećenje za ‘nepraved-

Kuću gradili na državnom zemljištu, a uzurpaciju plaćaju Vučinićima

Bulatović

održan 23. Festival vina i ukljeve u virpaZaru

Vino Milorada Đurišića najbolje

Šampion kvaliteta u proizvodnji vina 23. Festivala vina i ukljeve je Milorad Đurišić, koji je po ocjeni stručnog žirija proizveo najbolje crno vino. Zlatne medalje u kategoriji najboljih crnih vina osvojili su Milorad Đurišić, Ivo Đuković dvije, Radovan Ljutica, Dragan Kojičić tri, Vinarija “Knjaz” i Aleksandar Vukmanović.

U kategoriji crnih vina, sre-

brne medalje pripale su Nenadu Lekoviću, Savu Stijepoviću, Radovanu Ljutici, dok su u toj kategoriji po dvije medalje osvojili Aleksandar Vukmanović i Vinarija “Ćetković”.

U kategoriji bijelih vina, zlatnu medalju su osvojili Budo Miranović, vinarija “Vukićević” i vinarija “Klisić”. Srebrno odličje u toj kategoriji je po ocjeni komisije zavrijedi-

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

crna gora

21

Profitirali i mještani koji žive uz trasu

Do posla zahvaljujući izgraDnji auto-puta

nikšić: vinarija Porodice dabović

Žilavka iz Nudola jediNa u CrNoj Gori U studijskoj posjeti gazdinstvu Dabović u selu Nudo, u Nikšiću, boravilo je petnaestak učesnika radionica koje su realizovane kroz projekat “Oživimo selo - Osnažimo poljoprivredu”, koji realizuje Maslinarsko društvo Boka u saradnji sa NVO “Nada”, uz podršku Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu ReLoaD. U sklopu porodičnog gazdinstva koje vode brat i sestra Andrijana i Aćim Dabović je vinarija, koju uspješno vode preko deceniju.

Dabovići ističu da uspješan menadžment i visok kvalitet proizvoda i usluga predstavljaju formulu za uspješno poslovanje na poljoprivrednom gazdinstvu.

Gosti im stižu sa različih strana Evrope i svijeta, a dolaze i sa kruzera koje Dabovići dočekuju i predstavljaju sve ono što imaju, ali i sve ono što proizvode žitelji u selu, jer se u posljednje vrijeme bilježi porast mladih koji se vraćaju u Nudo i bave se poljoprivredom.

“Da bi gost došao morate imati kvalitetan proizvod, a drugo i najbitnije je gostoprimstvo. I obično kad odlaze iz vinarije kažu da im je to bio najljepši dan u Crnoj Gori”, kaže Andrijana.

Ističe da je to zato što vlada porodična atmosfera i gosti osjete stvarni život crnogorskog domaćina.

“Prošetaju vinogradom, borave u vinariji, gdje se upoznaju sa procesom proizvodnje, a povedemo ih i da vide prirodu”, kažu Dabovići.

Priroda je bila darežljiva kad je nudolska kotlina

u pitanju, čist vazduh, voda, bogata flora i fauna. Na 300 metara nadmorske visine uspjevaju različite sorte grožđa. Visoke planine koje ih okružuju štite Nudo od hladnog vazduha i hladnih struja, a mediteranska klima im dolazi rijekom Trebišnjicom. Imaju preko dvije hiljade sunčanih sati godišnje, a zemljište je jako karbonatno, objašnjavaju.

U vinariji prave dvije osnovne vrste vina, vranac i žilavka, a pored toga od stare sorte grožđa, nudoljske ružice i roze koji se pravi na drugačiji način.

“Obično se roze pravi od crnih vina metodologijom bijelih. Ovaj naš se pravi od roze grožđa metodologijom crnih vina. Imamo i jednu specijalnu vrstu grožđa koju mi u selu zovemo lekanat, a njen pravi naziv je lekant buše francuska vrsta grožđa. Ona je izvanredan bojadiser i kad se pomješa određeni procenat sa vrancem onda daje specifičnu gustinu i boju vinu”, navodi Andrijana.

Zahvaljujući klimi, Dabovići su jedini proizvođači žilavke u Crnoj Gori, jer samo u Nudolu uspijeva ta vrsta grožđa, istakla je Andrijana, naglasivši da nije slučajno što se sve grožđe s tih prostora u vrijeme Austrougarske otkupljivalo u otkupnoj stanici u Lastvi na području trebinjske opštine gdje se proizvodilo vino i slalo se za bečki dvor.

Andrijana je završila Višu turističku i Ekonomski fakultet, govori više jezika, a ne propušta ni radionice i seminare, jer ona i brat žele da se što više edukuju i prate sva kretanja kada su vina u pitanju.

Z.K.

Na izgradnji prioritetne dionice auto-puta do sada je angažovano na desetine firmi, ali i više hiljada radnika. Posao je dobio i nemali broj ljudi iz Crne Gore. Ima i onih kojima je to i prvi radni angažman.

Veliki broj mještana, koji žive u selima duž trase auto-puta, zasnovali su radni odnos upravo u kompanijama koje su angažovane na izgradnji.

Mještanin Lijeve Rijeke Aleksandar Mitrović, iz sela Nožica, do početka izgradnje puta porodicu izdržavao je baveći se poljoprivredom.

Zaposlenje koje je dobio od samog početka radova dalo mu je sigurnost i omogućilo, kako kaže, bolji i ljepši život.

“Radim ovdje skoro od samog početka izgradnje kampova. Svako ko je htio da radi - mogao je. Radio sam osam mjeseci u CRBC, godinu u Cijevna komercu, i vratio sam se opet u CRBC i tu već dvije i po godine radim u laboratoriji”, kazao je Mitrović.

Zadovoljan je i uslovima, navodeći da je plata dobra i sigurna.

“Supruga i ja smo živjeli samo od poljoprivrede, ali kad imaš neku određenu sigurnost onda možeš i bolje i ljepše da živiš”, istakao je Mitrović.

On se nada i nastavku gradnje auto-puta, a stečeno radno iskustvo, kako smatra, učiniće ga konku-

Prije ove izgradnje autoputa radio sam kao fizikalac. Kada je počela izgradnja zaposlio sam se i evo već četiri godine radim. Bolje mi je, lakše mi je nego što sam radio ranije. Moji radni zadaci su proizvodnja materijala.

Dnevno proizvedem, kada su normalne okolnosti, oko 250 kubika greze. Dosta toga sam ovdje naučio, nadam se da ćemo produžiti ovaj rad rentnim na tržištu rada.

“Nadam se da će biti i nastavak auto-puta i da ću imati neki posao koji ću raditi vezan za laboratoriju.

Iskustvo koje mi je CRBC dao je veoma značajno za dalji moj život i rad. Samim tim što me je zaposlio CRBC je dao mnogo, moramo biti i svjesni da je ovaj auto-put boljitak za sve nas”, naveo je Mitrović.

Mještanin Filip Đukić iz sela Jablan radno je angažovan od samog početka gradnje puta.

“Prije ove izgradnje autoputa radio sam kao fizikalac.

Kada je počela izgradnja zaposlio sam se i evo već četiri godine radim. Bolje mi je, lakše mi je nego što sam radio ranije. Moji radni zadaci su proizvodnja materijala. Dnevno proizvedem, kada su normalne okolnosti, oko 250 kubika greze. Do-

sta toga sam ovdje naučio, nadam se da ćemo produžiti ovaj rad”, kazao je Đukić.

Zoranu Boričiću iz Lijeve Rijeke rad u CRBC-u je prvi radni angažman. Radi kao građevinski tehničar, vodi građevinske dnevnike i prati aktivnosti sa gradilišta. Kaže da je zadovoljan uslovima i ukazanom šansom za posao, ali i odnosom sa kineskim kolegama.

“Imamo taj radni korektni odnos, kao da nema ni kulturnih ni jezičkih barijera, kao da smo svi iz istog mjesta. Saradnja je dosta dobra, na početku smo imali jezičku barijeru, ali kasnije se sve to prilagodilo i sada se bolje razumijemo”, kazao je Boričić.

Pet godina provedenih u ovoj kompaniji donijeli su mu, kako kaže, bogato iskustvo na ovim poslovima.

“Radim ovdje već pet godina i mogu da kažem da sam radio u jednoj od najvećih kompanija na svijetu i to iskustvo i rad sa njima mi zaista puno znači”, istakao je on.

Boričić se nada da će mještani ovog kraja biti radno angažovani i kada se ova dionica završi i pusti u korišćenje, prvenstveno na poslovima njenog pratećeg održavanja. I on, kao i ostali sagovornici, smatra da sa stečenim radnim iskustvom sada može da konkuriše u bilo kojoj građevinskoj firmi.

22

Svijet

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Pobjednici izbora u škotskoj traže novi r

“Škotska ne m zarobljena u b novi zakon o uvozu radne snage

Njemačkoj Nedostaju radNici, merkelova gleda vaN eu Njemačka početkom iduće godine donosi nov zakon koji bi trebalo da olakša uvoz radnika izvan Evropske unije, najavila je njemačka kancelarka Angela Merkel i upozorila na “očajničku” potrebu privrede za radnicima. Prema posljednjim procjenama, u Njemačkoj je nepopunjeno 1.300.000 radnih mjesta. U ekonomski najjačoj članici Evropske unije, radi više od dva miliona građana iz neke od zemalja Unije. “Ali to nije dovoljno i zato moramo potražiti radnike van Unije. Imamo brojna preduzeća kojima su potrebni kvalifikovani radnici”, navela je njemačka kancelarka.

Zato će Njemačka u potpunosti iskoristiti domaće tržište rada, omogućiti dolazak stručnjaka iz Unije ali i “useljavanje radne snage” van Unije. Zakon o “useljavanju kvalifikovane radne snage” stupiće na snagu 1. marta 2020. godine.

U ekonomski najjačoj članici Evropske unije, radi više od dva miliona građana iz neke od zemalja Unije

Danas će biti održan vanredni sastanak na kome će predstavnici vlade, sindikata i poslodavaca ugovoriti mjere kako da privuku više stručnjaka ali i radnika van EU. Od 2016. godine na snazi je takozvano “Pravilo o useljavanju sa Zapadnog Balkana” koje nije ograničeno samo na kvalifikovane, nego se odnosi i na nekvalifikovane radnike. Dosadašnja praksa je pokazala da je najveći problem izdavanje radnih viza, jer se na sastanke u njemačkim ambasadama u zemljama poput Srbije ili Bosne i Hercegovine čeka i više od godinu dana.

Na britanskim vanrednim parlamentarnim izborima, škotski nacionalisti su sa 48 mandata, čak 13 više nego u prethodnom sazivu Donjeg doma ostvarili ubjedljiv uspjeh. I dok konzervativci Borisa Džonsona, sa ubjedljivom većinom, tvrde da Britanija iz Evropske unije izlazi 31. januara 2020. godine, Škotska ponovo traži referendum o izlasku iz Ujedinjenog kraljevstva.

Prema riječima predsjednice regionalne Vlade Škotske Nikole Stardžon, London se grdno vara ako misli da će odbijanje referenduma označiti kraj tog pitanja. “Škotska ne može da bude zarobljena u Ujedinjenom Kraljevstvu protiv svoje volje.

Uspjeh Škotske nacionalne partije na izborima daje nam mandat za novi referendum o nezavisnosti”, rekla je Stardžon. Dok

su laburisti, koji su i sami podijeljeni po pitanju da li Britanija treba da izađe iz EU i pod kojim uslovima, na izborima su kažnjeni od građana, a vodeća škotska partija ima jasan stav da Škotska ne treba da izađe iz Unije, makar to značilo i razvod od Velike Britanije. Jedan od najvećih pristalica Bregzita ministar Majkl Gouv najavio je da će tek poslije napušta-

mali raketni brod ruske mornarice ª ko

Rusi prate američki razarač

Brod ruske Crnomorske flote počeo je da prati razarač američke mornarice “USS Ros” koji je ušao u jugozapadni dio Crnog mora.

“Mali raketni brod ‘Višnji Voloček’ kontroliše kretanje američkih brodova”, rekao je portparol ruskog Mi-

nistarstva odbrane, prenijela je agencija Tass.

Prije mesec dana ruska fregata “Admiral Esen”, zajedno s brodom “Višnji Voloček” i malim raketnim brodovima “Orekovo-Zujemo” pratili su kretanja američkog razarača “USS Porter” koji je

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Svijet

23

referendum o nezavisnosti

može biti britaniji” Žao mi je zbog poraza, preuzimam odgovornost

Vođa britanske opozicione Laburističke partije Džeremi Korbin izvinio se pristalicama stranke zbog najgorih izbornih rezultata od 1935. godine, u pismu koje je uputio listu “Sandej miror”, ali je istakao da je ponosan jer je ponudio poruku nade. Džeremi Korbin je poručio da će laburisti učiti iz ovih izbora i saslušati glasače koji su napustili stranku. Korbin je u pismu priznao propuste stranke i preuzeo odgovornost za loš rezultat na izborima.

“Ovo je težak poraz i udarac za svakoga ko želi istinske promjene. Žao mi je zbog poraza i preuzimam odgovornost. Naučićemo lekcije iz ovog poraza, prije svega slušajući glasače koje smo izgubili. Vratićemo njihovo povjerenje”, napisao je Korbin, koji je najavio povlačenje sa mjesta lidera laburista početkom naredne godine.

nja EU Velika Britanija dovršiti razgovore sa Briselom.

On je međutim odbacio mogućnost raspisivanja novog referendumna o razdvajanju Škotske od Velike Britanije.

“Imali smo referendum o tome da li Škotska treba da izađe iz Ujedinjenog Kraljevstva 2014. godine.

Rečeno nam je da će taj referendum riješiti pitanje generacija. Na ovim opštim izborima smo vidje-

li šta se događa kada političari pokušavaju da ponište rezultat referenduma. Na isti način trebali bismo poštovati i referendumski rezultat iz 2014. Škotska je jača u Velikoj Britaniji”, rekao je Gouv. I premijer Boris Džonson je u telefonskom razgovoru sa Nikolom Stardžon rekao da je protiv novog referenduma u Škotskoj. Iz njegovog kabineta je u nedjelju saopšteno da je premijer uz većinu građana Škotske, koji se protive podjelama i neizvjesnosti.

ontroliše kretanjeº američkog broda

č koji je uplovio u Crno more uplovio u južni dio Crnog mora, podsjetio je Tanjug. Američki brodovi redovno uplovljavaju u Crno more, gdje ih prati ruska flota.

U aprilu je NATO imao vježbu “Morski štit - 2019”, u kojoj su učestvovali brodovi i letjelice SAD-a, Bugarske, Grč-

ke, Kanade, Holandije, Rumunije i Turske, zajedno s predstavnicima gruzijskih i ukrajinskih oružanih snaga. Izviđački i jurišni brodovi ruske Crnomorske flote, kao i njeni obalni raketni sistemi, stavljeni su tada u stanje pripravnosti.

polovičan uspjeh u madridu, mali nemoćni protiv velikih

Klimatski razgovori završeni bez dogovora

Maratonski dvosedmični međunarodni klimatski razgovori završeni su u nedjelju, a pregovarači su do sljedeće godine odgodili ključnu odluku o globalnom tržištu ugljen-dioksida. Zemlje učesnice su tokom razgovora o rješavanju problema globalnog zagrijavanja ipak ostvarile mali napredak ka cilju, prenijela je Anadolija.

Pregovarači iz gotovo 200 država okupili su se na klimatskom sastanku Ujedinjenih naroda u Madridu u nedjelju ujutro kako bi objavili deklaracije koje pozivaju na veće ambicije u smanjenju emisije gasova s efektom staklene bašte koji zagrijavaju planetu i o pomoći siromašnim zemljama koje trpe posljedice klimatskih promjena.

■ Glavni proble-

mi ostavljeni za GlazGov

Međutim, uprkos tome što su održali najduže pre-

govore o klimi ikada u dosadašnjih 25 izdanja, ostavili su jedan od najgorih problema za naredni samit u Glazgovu sljedeće godine. Tako je budućnost globalnog tržišta ugljen-dioksida ostalo otvoreno pitanje. Velika neslaganja u vezi s tom temom vjerovatno su učinila da se odluka odloži do sljedeće godine.

Među prvim dokumentima koji je usvojen bila je deklaracija “Čileansko-madridsko vrijeme za akciju”, koja poziva zemlje da poboljšaju svoja trenutna obećanja za smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte. To je potrebno da bi se uskladili s ciljem Pariskog sporazuma iz 2015. godine, da se izbjegne porast temperature veći od 1,5 stepeni Celzijusa do kraja vijeka.

Prema sadašnjem stanju, porast će iznositi od tri do četiri stepena, što može imati dramatične posljedi-

ce za mnoge na Zemlji. Zemlje su se, takođe, složile da odvajaju sredstva za najugroženije zemlje, kako bi im se nadoknadili učinci ekstremnih vremenskih pojava.

■ protesti autohtonih i ekoloških Grupacija

To je jedno od najvažnijih pitanja za male ostrvske države i druge zemlje u razvoju.

Ekološke grupe i aktivisti optužili su bogatije svjetske zemlje da pokazuju malo predanosti ozbiljnom rješavanju klimatskih promjena. Razgovore su ponekad pratili i oštri protesti autohtonih i ekoloških grupacija, kako unutar, tako i van mjesta održavanja.

Demonstracije su odrazile rastuću frustraciju, posebno mladih, zbog sporih napora vlasti da zaustave klimatske promjene.

njujork tajms:

SAD tajno protjerale kineske diplomate

SAD su tajno protjerale dvojicu kineskih diplomata koji su u septembru pokušali da se ubace u vojnu bazu u američkoj državi Virdžiniji, prenio je Njujork tajms. Američke vlasti sumnjaju da je bar jedan od njih agent kineske obavještajne službe, piše list pozivajući se na nekoliko američkih zvaničnika koji nisu željeli da im se navede ime. List na-

vodi da su to prva protjerivanja kineskih diplomata zbog špijunaže u više od 30 godina. Incident se prema listu dogodio u septembru u “osjetljivom postrojenju” blizu Norfolka u Virdžiniji, gdje se nalaze američke specijalne snage.

Dvojica zvaničnika kineske ambasade u Vašingtonu u pratnji supruga došli su kolima do kontrolnog

punkta na ulazu u bazu a, pošto nisu imali dozvolu, stražar im je rekao da samo uđu unutra da bi se okrenuli i vratili. Umesto da izađe iz baze vozilo je nastavilo put ka unutrašnjosti baze, dok ga nisu blokirali kamioni. Nije razjašnjen motiv tog upada ali američki zvaničnici misle da su kineske diplomate željele da provjere bezbjednosne mjere u bazi.

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

KULTURA

U švajcarsku varošicu koju je nekada posjetio veliki Gete, u času kada počinje da hara lisičije bjesnilo, stiže tajanstveni i neobični književni izdavač iz Lucerna. On s lakoćom navodi sve žitelje mjesta da se prepuste istoj strasti: pisanju knjiga. Ta strast podrazumijeva i grozničavu želju da njihova djela budu objavljena. Da li je neobični izdavač zapravo đavo?

Jer, književnost se u ovoj priči ukazuje kao omiljeno đavolovo oružje uz pomoć kojeg izvlači ono najgore što je u čovjekovoj duši...

REPERTOAR DANAS 16.12.2019.

FILM

DŽUMANDŽI SLJEDEĆI NIVO

16.45 / 19.15 / 21.45h

REŽIJA: Džejk Kasdan

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 16.12.2019.

FILM

REALNA PRIČA

16.00 / 18.00 / 20.00 / 22.00h REŽIJA: Gordan Kičić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

25

IZAŠAO NOVI BROJ ČASOPISA ZA KNJIŽEVNOST I KULTURU ª ARSº

U fokusu poezija domaćih i regionalnih književnika

N

ovi broj časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja “Ars” Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja otvara tekst Tonka Maroevića “I veći i manji teret... Podnoseći”, povodom III. satire Ludovica Ariosta, monumentalnog djela iz 16. vijeka.

Centralno mjesto u ovom broju zauzima “Duga gravitacije” Tomasa Pinčona, koju je sa engleskog preveo Miljan Simunović.

Poezija Zorana Bognara objavljena je pod naslovom “Ako imaš bar jedan razlog da dišeš”, a potom i stihovi Suzane Matić “Kako sam te pobijedila”. Mladi sarajevski pjesnik Marko Bačanović predstavlja se prvi put crnogorskoj publici u Arsu svojim sonetima “Dvojnici”. Poezija Melide Travančić, naslovljena je “Putovanje Crnom Gorom”, a za ovaj broj pisao je i Svetozar Savić u tekstu “Zvono”. U Arsu je objavljena kratka priča Đorđa Šćepovića pod naslovom “Besmrtnost”, dok je Miljan Milanović za ovaj broj Arsa priložio tekst “Ljubavni život kitova”.

Crnogorska pjesnikinja Rebeka Čilović predstavi-

la je poeziju “Muški akt”, a Andrija Radović svoj “Metrički savrš en tromb”. U ovom broju je objavljena poezija poznatog regionalnog pjesnika Mila Stojića pod naslovom “Scardanelli”.

Nikola Popović je za Ars objavio prozu “Sa suncem u očima”.

Tekst Kurta Vonegata “Harison Beržeron”, sa engleskog je prevela Milica Vidaković.

Aleksandra Nikčević-Batrićević i Marija Krivokapić pisale su i prevodile o Erin Murej, kanadskoj pjesnikinji, esejistkinji i prevoditeljki, u tekstu „Kratko o Erin Murej: Prelaženje/prevazilaženje granica, prelaženje/prevazilaženje fiksiranih formi”.

Sanja Runtić i Jasna Poljak-Rehlicki napisale su tekst “Varalica uzvraća pogled: rekonceptualizacija

drugog u djelima suvremenog indijanskog umjetnika Jamesa Lune”, dok je Nedim Mušović za ovaj broj napisao esej “Narodna balada Hasanaginica u dramskom okviru”. O knjizi “Samoća je tek počela” Ljubete Labovića

koju je objavio OKF u saradnji sa sarajevskim Buybookom, pisala je Dragana V. Todoreskov u tekstu “Lirika strasti i samoće”.

Sofija Kalezić je pisala o romanu Zorana Vulevića “Karta za sve pravce”, a Sonja Tomović-Šundić priložila tekst “Njegošev doživljaj ljepote”.

Takođe, u ovom broju Arsa objavljen je intervju koji je Mirza Skenderagić uradio sa crnogorskim književnikom Miloradom Popovićem Popovićem, “Ono što vidim u ogledalu malo je saglasno s mojim unutrašnjim svijetom”, koji je prvobitno objavljen u sarajevskom časopisu “Život”.

Broj ujedno i zatvara besjeda Milorada Popovića sa ovogodišnje dodjele prestižne regionalne nagrade “Bosanski stećak” za poeziju, koja je objavljena pod naslovom “Sve veliko stoji u vihoru”.

R.K.

U VELIKOJ SALI KIC A ª BUDO TOMOVIĆº

Završni koncert učesnika projekta “Muzički krug”

Završni koncert učesnika projekta “Muzički krug” biće održan večeras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u 20 sati.

Na koncertu će se predstaviti kontrabasista David Golubović, flautista Vladimir Kuč, violistkinja Iva Durković, duo flauta u sastavu Tea Musić i Iva Vujošević, violončelista Sari Šaćiri, violinista Jovan Jovović, klavirski trio u sastavu Milutin Radulović, Sari Šaćiri, Petar Popović, zatim vokalna umjetnica Doris Nedović, džez bend i orkestar mladih pod dirigentskom upravom prof. Irene Vuković. Klavirski sarad-

nici na koncertu biće Vida Belević, Davor Novak, Andrija Jovović i Enes Tahirović.

Repertoar koncerta čine poznata djela Ludviga van Betovena, Maksa Bruha, Volfganga Amade-

usa Mocarta, Edvarda Griga, Jozefa Hajdna...

Projekat pod nazivom “Muzički krug” je namijenjen edukaciji talentovanih učenika osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja u Crnoj Gori. Cilj projekta je sticanje i usvajanje novih znanja, prakse i iskustva iz različitih tematskih oblasti muzičke umjetnosti putem dodatne edukacije najdarovitijih učenika muzike u Crnoj Gori.

Koncert se realizuje u organizaciji NU Centra za regionalnu saradnju i KIC-a “Budo Tomović” uz podršku Ministarstva prosvjete Crne Gore.

R.K.

26

kultura

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

OtvOrena izlOžba ª Pečati iz fOndOva dvOrskOg arhivaº

Izloženi osmanski mohuri, hrišćanski i profani pečati Izložba Narodnog muzeja Crne Gore pod nazivom “Pečati iz fondova Dvorskog arhiva”, istoričara Petra Glendže i Miloša Perišića, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.

Projekat predstavlja ekspoziciju otisaka pečata koji se nalaze u bogatim fondovima nekadašnjeg Dvorskog arhiva - danas Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja Narodnog muzeja Crne Gore - u vidu multimedijalne izložbe sa pratećim katalogom. Na izložbi je prezentovano preko 200 otisaka pečata, od pečata Ivana Crnojevića, sve do pečata iz druge polovine XIX vijeka.

Izložbu je otvorila ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori Songul Ozan koja je naglasila da su najveći svjedoci intenzivnih odno-

sa dvije zemlje hiljade dokumenata koji se čuvaju u arhivima i muzejima Turske i Crne Gore.

“Pečate možemo vidjeti kao konačnu potvrdu vrlo važnih fermana i sporazuma potpisanih između naših zemalja. Ove i slične izložbe pomoći će nama i budućim generacijama da naučimo ono najbolje iz svoje prošlosti”, kazala je ambasadorka Ozan i dodala da nas izložbe poput ove nadahnjuju i ohrabruju za razvoj daljih odnosa dvije zemlje u svakoj oblasti.

Akademik dr Šerbo Rastoder govorio je o značaju i ulozi pečata kroz istoriju. On je naglasio da je ovo veoma značajna izložba, ne samo za Narodni muzej Crne Gore, već za sfragistiku uopšte kao pomoćnu istorijsku nauku.

“Od ovih mladih autora, u perspektivi, možemo oče-

kivati naučno utemeljenu monografiju, koja bi se ticala svih pečata koji se nalaze, osim u Muzeju, u Nacionalnoj biblioteci, Državnom arhivu i ostalim kulturnim institucijama u Crnoj Gori”, kazao je Rastoder.

Jedan od autora izložbe, istoričar Petar Glendža istakao je da se projekat realizuje

nepune tri godine tokom kojih je pregledano preko 25.000 dokumenata i da je najveći dio ove izložbe prvi put prikazan crnogorskoj javnosti.

“Pečati su prezentovani kao tri cjeline, nastale po njihovoj provinijenciji: hrišćanski, osmanski mohuri i pro-

fani”, kazao je Glendža i dodao da najveći domet izložbe predstavljaju osmanski mohuri, zbog njihove specifičnosti, jer svaki sadrži ime i titulu vlasnika, godinu iz koje je i najčešće po jedan stih iz Kurana. Uz to su bogato ukrašeni ornmentikom, pa su i vizuelno vrlo atraktivni”, rekao je Glendža.

Izložbu prati katalog koji, prema riječima autora, predstavlja skroman doprinos crnogorskoj sfragistici i uvod u naučnu studiju koja bi podrobnije tretirala ovu problematiku, jer je publikacija sa najvećim brojem otisaka pečata koja se pojavila u Crnoj Gori.

Projekat je finansijski pomoglo Ministarstvo kulture Crne Gore, kroz Program zaštite za 2019. godinu.

R.K.

u 80. gOdini Preminula filmska legenda

Odlazak GOdarOve muze ane karine OkOnčan meĐunarOdni festival ª naJbOlJi PJesniCi sviJetaº

Poezija je slovo koje dušom živi

Međunarodni festival “Najbolji pjesnici svijeta”, koji je okupio značajan broj autora iz Evrope i svijeta, održan je prethodnog vikenda u Podgorici, u organizaciji Svjetske književne akademije.

Na festivalu je, između ostalog, predstavljena Antologija “Najbolji svjetski pjesnici”, kao i zbirke pjesama pjesnikinja Nermine Adžović Mustagrudić “Zagrljeni sretni” i Selvere Lile Šabanović “Snovi moje duše”.

Adžović Mustagrudić, koja je potpredsjednica Svjetske književne akademije, kazala je da je Festival održan u njenu čast u Podgorici, jer je 28. septembra u Bukureštu preuzela prestižnu nagradu – pehar, zlatnu medalju i sertifikat šampiona svijeta uz poeziji.

“Na festivalu su bili prisutni pjesnici iz Crne Gore, Srbije,

Hrvatske, Albanije, Švedske, Austrije, Italije, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Makedonije... Značaj ovakvih događaja je veliki. Takođe, festival u velikoj mjeri doprinosi kulturi i umjetnosti. Danas se više pridaje značaj nečemu što ne oplemenjuje niti mladost, niti neka druga srca, niti naše fioke, niti naše komode, niti naše duše”, rekla je Adžović Mustagrudić.

Prema njenim riječima, festival mnogo znači za stvaralaštvo i poeziju.

“Znači puno meni, znači svakom stvaraocu, znači Podgorici, Crnoj Gori i stvaranju poezije u svijetu. Poezija je slovo koje dušom živi i poezija spaja cijeli svijet. Zato je poezija najvažnije nešto i ono što je neko uporno rušio, tio poezija može ponovo da sagradi i niko ga slomiti neće”, istakla

je Adžović Mustagrudić.

Predsjednik Svjetske književne akademije Trandafir Simpetru kazao je da se u Antologiji nalaze djela pjesnika iz raznih krajeva svijeta.

“Radujemo se što smo okupili pjesnike širom svijeta, i što širimo mir, kao i što nam srce zajednički kuca”, rekao je Simpetru.

Medijator festivala Goran Duks Popović, kazao je da poezija na svim jezicima svijeta zvuči lijepo.

“Ona je razbuđena muzika u ljudima, za koju tražimo odgovarajuće riječi, izraze, a izgradnji svog pjesničkog govora poklanjamo izuzetnu pažnju. Poezija, kao globalna kohenzija, zbližava ljude. Danas je zbližila pjesnike, ljude dobre volje na svim meridijanima”, zaključio je Popović.

R.K.

Ikona francuskog Novog talasa, glumica Ana Karina, poznata po ulogama u filmovima Žan-Lik Godara, umrla je u Parizu u 80. godini.

Francuska glumica danskog porijekla, rođena kao Hane Karin Bajer, brineta sa blijedim licem i velikim plavo-sivim očima snimila je sedam filmova sa Godarom, njenim tadašnjim suprugom tokom 1960-ih.

“Danas je francuski film siroče. Izgubio je jednu od svojih legendi”, napisao je na tviteru francuski ministar kulture Frank Rister.

Godar je primijetio u jednoj reklami i ponudio joj malu ulogu u filmu “Do posljednjeg daha” sa Džin Siberg i Žan-Pol Belmondom, koju je odbila.

On je pozvao nekoliko mjeseci kasnije za glavnu ulogu u flimu “Mali vojnik”, o ratu u Alžiru, koji je bio zabranjen. Na snimanju se između njih rodila ljubav koja je trajala više godina.

Godar i Karina su zajedno snimili sedam filmova među kojima “Žena je žena” za

koju je ona dobila nagradu za najbolju glumicu na festivalu u Berlinu 1962, zatim “Živjeti svoj život”, “Ludi Pjero” sa Žan-Pol Belmondom.

Deset godina Karina je neprestano snimala, ali je bila i omiljena Godarova glumica.

Kao pjevačica imala je veliku uspjeh 1967. sa pjesmom “Sous le Soleil exactement” Serža Gensbura, iz televizijske muzičke komedije “Ana” Pjera Koralnika.

R.K.

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

kultura

27

22. izdanje KnjiŽeVniH SUSReTa počinje danaS U niKšićU

Bogat i sadržajan program za sve generacije Mira Rovčanin

T

radicionalna manifestacija koja slavi pisanu riječ “Nikšićki književni susreti”, 22. po redu, počeće danas u gradu pod Trebjesom i trajaće do srijede, 18. decembra.

Organizatori ovogodišnjih “Susreta” na konferenciji za novinare istakli su da su uvjereni da su i ove godine napravili dobar posao i pripremili bogat i sadržajan program koji je podijeljen u dva segmenta - za djecu i odrasle.

Dječiji program, po riječima direktorice JU Narodna biblioteka Njegoš Renate Bulajić, počeće danas kada će u Nikšićkom pozorištu biti održan muzičko-poetski događaj sa Todetom Nikolićem i Branimirom Rasićem.

■ VEČE SA PAVLOM GORANOVIĆEM

“Posjete su potvrdile osnovne škole kako iz grada tako i sa ruralnih područja. Naredna dva dana u Dječijoj čitaonici održaće se autorski čas Dušana Govedarice, a biće upriličene i posjete Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju, Dječijem odjeljenju nikšićke bolnice i Specijalnom odjeljenju OŠ ‘Olga Golović’. Bogat je program i za odrasle ljubitelje pisane riječi. U Sali Muzičke škole večeras će biti održano

Vjerujem da smo još jednom potvrdili da naš grad uspješno odolijeva eri kada se nažalost sve manje i manje čita i kada knjiga polako gubi korak sa savremenim tehnologijama. To nije nimalo slučajno jer je opštepoznato da je naš grad oduvijek stvarao i stvara knjige kroz brojna pera svojih pjesnika, književnika, naučnih radnika i publicista veče sa Pavlom Goranovićem, dobitnikom Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu. Sljedeće večeri na istom mjestu biće upriličeno veče sa Draganom Velikićem, dvostrukim dobitnikom NINOVE nagrade, ovogodišnjim dobitnikom Evropske nagrade za književnost ‘Vilenica’. Posljednje veče Susreta rezervisano je za Nikšićke pjesnike i prijatelje”, istakla je Bulajić.

Pored brojnih i raznovrsnih programa koji su realizovani u ovoj i tokom prethodnih godina Nikšićki književni susreti, po riječima Svetozara Bajovića iz op-

štine Nikšić, baštine najdužu tradiciju.

■ NAJDUŽA

TRADICIJA

“Nikšićki književni susreti na neki način staviće tačku na još jednu više nego uspješnu festivalsku sezonu, na radost brojnih ljubitelja pisane riječi u našem gradu. Ova po mnogo čemu kultna manifestacija, po kojoj je grad Nikšić posebno prepoznatljiv, kao i brojne književne i poetske večeri koje smo posljednjih godina realizovali više su nego snažna podrška njenom veličanstvu - knjizi. Vjerujem da smo još jednom potvrdili da naš grad uspješno odolijeva eri kada se nažalost sve manje i manje čita i ka-

CRnoGoRSKi aKadeMSKi TRio na SCeni STUdio

Na repertoaru Mendelson i Šostakovič

Koncert crnogorskog akademskog trija biće održan večeras od 20.30 sati na sceni Studio nacionalnog teatra.

Crnogorski akademski trio čine Miran Begić, violina, Aleksandar Latković, violončelo i Oleksij Molčanov, klavir. Trio će na koncertu izvoditi Mendelsona trio br. 1 d-moll i Šostakoviča trio br. 2 e-moll.

Miran Begić je osnivač Ljetnje akademije i umjetnički direktor festivala “Espressivo”. Njegova izvođačka aktivnost vezana je za svjetske koncertne podijume, a nastupao je sa umjetnicima poput: Alexander Bonduriansky, Wilfried Strehle, Guigla

Katsarava, Peter Langgartner, Jaroslav Nadrzicky, Viktor Uzur, Silva Skenderi, Mikhail Bereznitsky, Ljubiša Jovanović, Herbert Kefer, Barbara Hendrix, Sergey Smbatyan, Jean Reis, Darinka Matić-Marović, Aleksandar Rudin, Niklas Šmit i Viktor Tretjakov.

Aleksandar Latković je postao prvi violončelista Beogradske filharmonije 2003. godine, a suosnivač i čelista Gudačkog kvarteta Beogradske filharmonije od 2011. godine. Latković je bio solista sa Beogradskom filharmonijom, orkestrom Skovran, Crnogorskim kamernim orkestrom i Pariskim univerzitetskim

orkestrom.

Oleksij Molčanov živi u Crnoj Gori od 1999. godine. Nakon angažmana u Rusiji i Srbiji, i u Crnoj Gori uspješno nastavlja svoj profesionalni i umjetnički angažman na svim značajnim scenama širom zemlje i u inostranstvu. Kao solista i u kamernim sastavima sa eminentnim umjetnicima ostvario je veliki broj projekata. Nastupao je na festivalima “Mokranjčevi dani”, “Nimus”, “A Tempo”, “KotorArt”, “Montenegro music fest”, “Barski ljetopis”, “Espressivo”, “Nei suoni dei luoghi”, “Budva Grad Teatar”... Bio je aktivni učesnik projekta “Crna Gora jedna kulturna adresa”. M.Rog.

da knjiga polako gubi korak sa savremenim tehnologijama. To nije nimalo slučajno jer je opštepoznato da je naš grad oduvijek stvarao i stvara knjige kroz brojna pera svojih pjesnika, književnika, naučnih radnika i publicista”, naglasio je Bajović.

Utemeljeni davne 1969, godine Nikšićki književni susreti su uz određene pauze doživjeli šesnaest izdanja, nakon kojih su ugašeni 1994. godine.

I tada, kao i danas smatrani su jednim od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji.

“Zahvaljujući ovoj književnoj smotri Nikšić je ugostio brojne eminentne stvaraoce poput Desanke Maksimović, Mihaila Lalića, Meše Selimovića, Dobrice Cosića, Stevana Raičkovi-

ća, Vita Nikolića, Dragana Radulovića i mnogih drugih. Upravo ovakva imena i značaj manifestacije obavezali su nas da nakon dvadesetogodišnje pauze, decembra 2014. godine, našim sugrađanima, ljubiteljima književnosti, vratimo ‘Nikšićke književne susrete’”, istakao je Bajović.

U proteklih pet godina u Nikšiću su gostovali brojni književnici među kojima su Abdulah Sidran, Filip David, Goran Gocić, Dejan Atanacković, Milisav Savić, Zuvdija Hodžić, Ognjen Spahić, Obrad Nenezić, Milisav Popović...

Organizatori 22. Nikšićkih susreta su JU Narodna biblioteka “Njegoš”, Opština Nikšić uz podršku Ministarstva kulture.

28

drugi pišu

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

bivši turski premijer Ahmet DAvutoglu osnovA

Odmetnik izaziva er B ivši turski premijer Davutoglu osnovao je novu stranku. „Stranka za budućnost“ bi vladajuću Stranku pravde i razvoja (AKP) mogla da košta mnogo glasova. Da li je to znak raspada Erdoganove baze moći?

Već osamnaest godina predsjednik Redžep Tajip Erdogan kroji politiku Turske. Ali u posljednje vreme njegov režim se suočava sa problemima: ekonomska kriza, ojačana opozicija i poraz na lokalnim izborima krajem marta, izazvali su trzavice u vrhu vladajuće AKP. Bivši premijer Ahmet Davutoglu se zalaže za slabljenje moći predsjednika i njegove stranke.

Medijski uspješno, Davutoglu se u septembru povukao iz islamsko-konzervativne AKP. Mjesecima su kružile glasine da planira da osnuje novu stranku, kako bi se suprotstavio AKP. Od četvrtka je to i zvanično: Ministarstvu unutrašnjih poslova predao je zahtjev za osnivanje „Gelecek Partisi” - Stranke za budućnost.

Nova stranka putem Tvitera najavljuje: želimo da donesemo zemlji mir, pravdu i prosperitet.

■ Davutoglu

hoće revanš

Erdogan i Davutoglu su dugo vremena bili bliski saradnici. Od početka velikog uspona AKP 2002. godine Davutoglu je stajao čvrsto na strani turskog predsjednika: kao savjetnik, ministar spoljnih poslova, premijer i čak predsjednik AKP. Ali 2016. godine je svom političkom ocu postao previše svojeglav: po kratkom postupku Erdogan ga je povukao sa obje funkcije. Osnivanjem Stranke za budućnost bivši premijer se sveti. Njegova stranka bi mogla da preotme vladajućoj AKP važne glasove iz konzervativnog tabora. Jedan drugi moćan bivši saradnik Erdogana je takođe prijetnja za bazu moći vladajuće stran-

ke: turski mediji pišu da bi i bivši ministar privrede, jedan od osnivača AKP, Ali Babadžan, mogao da osnuje novu stranku. U pripremama za to Babadžan ima podršku bivšeg predsjednika Abdulaha Gula.

■ “naDmoć aKP

će se rastoPiti“

Bivši ministar spoljnih poslova Turske, Jašar Jakiš, za Dojče vele kaže da bi osnivanje tih novih partija moglo da nanese veliku štetu Erdoganovoj stranci. „I Babadžan i Davutoglu će sakupiti glasove pristalica AKP. Babadžan je uz to na dobrom glasu u međunarodnom finansijskom svijetu. Njegova ekonomska stručnost će mu po-

moći da dobije glasove i od biračkog tijela opozicionih stranaka CHP (Republikanska narodna partija), MHP (Partija nacionalnog pokreta) i “Iyi Parti” (Dobra stranka).” Davutoglu je opet dobra opcija za konzervativne birače, smatra jedan od osnivača AKP, Jakiš. „Sada počinje raspad AKP. Osamnaestogodišnja vladavina se privodi kraju.

I Babadžan i Davutoglu će preoteti glasove AKP. Njihov glavni cilj je da Erdoganu podmetnu nogu”, ocjenjuje politikolog Baškin Oran sa Univerziteta u Ankari. Ali u turskoj javnosti postoje velike sumnje da će bivše AKP-veličine sa svojim novim strankama biti alternativa vladajućoj AKP. Davu-

togluu zamjeraju da je predugo ćutao i da je takođe odgovoran za eroziju turske demokratije. Sličnih kritika ima i na račun Babadžana. Ipak, vjeruju mu da će osnovati liberalno-konzervativnu stranku koja želi da se nadoveže na reforme iz prvih godina AKP. „Moglo bi se reći da Babadžan ima bolje šanse protiv AKP od Davutoglua. Birači se sjećaju da je Davutoglu bio premijer. To je veliki hendikep“, smatra Jakiš.

■ Prljave tajne

izlaze u javnost?

Predsjednik Turske je više puta napao Davutoglua da je izdajnik: „Zbog toga će odgovarati, kada dođe vrijeme.“ Erdogan ne rea-

guje tako samo zbog mogućeg gubitka glasova. Bivši saradnici su AKP-insajderi i veoma dobro poznaju Erdoganov sistem. Kritičari i opozicionari optužuju vladajući stranku zbog nepotizma, korupcije i osnivanje sumnjivih porodičnih fondacija, preko kojih je pronevjeren poreski novac. Oni smatraju da je AKP svoju moć učvrstila uz pomoć ilegalnih mahinacija. Davutoglu i Babadžan bi to mogli da iskoriste protiv vladajuće stranke. Ali i Erdogan je nagovijestio da u šaci ima kompromitujuće informacije o njegovim izazivačima. Babadžana i Davutoglua je optužio da su prevarili državnu banku Halkbank kada su joj naložili da odobri kredit od

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

drugi pišu

29

Ao novu strAnku

rdOgana

65 miliona eura istanbulskom Šehir univerzitetu.

Kredit nije vraćen. Na to dolaze i optužbe da je Babadžan Univerzitetu pribavio zemljišno vlasništvo uz pomoć sumnjivog naloga. Davutoglu odbacije optužbe i traži da Erdogan i njegova porodica otkriju podatke o svojoj imovini

– što bi trebalo da ukaže na podmitljivost turskog predsjednika.

■ AKP gubi člAnove Prljava borba je počela i prije nego što su dve nove stranke uopšte počele sa radom. Optužbe će se nastaviti svom silinom, sma-

tra politolog Oran: “Nakon što je Erdogan otvorio poglavlje “Halkbank”, otvoriće i mnoga druga. Na taj način bi mogli da isplivaju i detalji o ulozi islamskog propovednika Fetulaha Gulena.” Gulenov pokret koji Erdogan optužuje za pokušaj puča 2016. godine, turska vlada danas vidi kao

terorističku organizaciju – iako je Gulen dugo vremena bio Erdoganov saveznik. Davutogluovo osnivanje stranke je simbol erozije u vrhu AKP: posljednjih mjeseci stranku je napustilo blizu milion članova, među njima i važni funkcioneri koji već neko vreme neuobičajeno kritički

govore o vođstvu AKP. Do predsjedničkih izbora 18. juna 2023. osipanje stranke bi moglo da se nastavi.

Ali stručnjaci polaze od toga da će Erdogan posegnuti za provkerenom taktikom – prijevremeni izbori koji bi trebalo da spriječe trend slabljenja stranke.

(Dojče vele)

30

ZABAVA

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

20.

MAJA GUNS N’ ROSES POČINJU EVROPSKU TURNEJU I TO KONCERTOM U LISABONU

TURNEJA PO EVROPI NA PROLJEĆE

Bend Guns N’ Roses zasad zaobišao bivšu Jugoslaviju Uzalud su se fanovi kultnog rokenrol benda Guns N’ Roses sa prostora bivše Jugoslavije nadali da bi povratnička turneja “Not in This Lifetime Tour” mogla da dovede muzičare na brdoviti Balkan. Naime, muzičari su ranije najavili da će osvježiti već objavljen spisak koncerata pomenute turneje i učinili su to minulog vikenda. Evropski dio turneje zasad donosi 13 lokacija, a avantura počinje 20. maja u Lisabonu, a

posljednji koncert, makar je takva situacija trenutno, zakazan je 27. juna u Dablinu. Između ta dva koncerta Guns N’ Roses sviraće i u Sevilji, Minhenu, Hamburgu, Londonu, Firenci, Pragu... Dakle, tako blizu, a tako daleko. Informacije o ulaznicama i ostalim detaljima u vezi sa koncertima dostupne su na zvaničnom sajtu benda, koji je, inače, prema nekim najavama već počeo da radi na novom materijalu.

D.B.

ª LAKU NOĆº DUŠANKE BELADE KOKETIRA SA LIČNIM I UTOPISTIČKIM ŽELJAMA

DO PROMJENA NE VODE PRAZNE RIJEČI, VEĆ SREĆA I ZADOVOLJSTVO 2018.

■ IGRA RIJEČI

⌦ Danilo Brajković

R

ežija je prioritet u karijeri Dušanke Belade. Ipak, umjetnica sa Cetinja ne zapostavlja ni muzički segment. “Laku noć” novi je vizuelni doprinos promociji prošlogodišnjeg Beladinog albuma prvijenca “Zamisli”, odraz njenog nastojanja da sadržaje učini što dostupnijim publici i pritom poruči da su sreća i zadovoljstvo vjesnici aktivizma.

Debi album “Zamisli” Dušanka Belada predstavila je u posljednjem mjesecu prošle godine, u rodnom gradu. U susret premijeri, poštovaocima njene muzike Cetinjanka je tada poklonila spot za naslovnu pjesmu i time najavila na koji način bi voljela da promoviše kompletno izdanje. Godinu kasnije, Belada vuče novi potez. Iz rukava je prije nekoliko dana izvukla pjesmu “Laku noć”, čiji je tekst napisao Jovan Bošković, Belada je autor muzike, a Aleksan-

dar Petrović aranžmana. Stihovi na granici utopije predstavljaju nam, između ostalog, Beladinu želju da odzvoni nepotizmu, privitimizmu, terorizmu, mitu, korupciji, bolesti, kretenizmu. Sve navedeno Belada je upakovala u simpatičnu postavku kroz igru riječi. Za Dnevne novine, uprkos činjenici da nije pisala stihove, Belada staloženo objašnjava da je tematika na krilima poluironičnog kontrasta zaslužila poseban prostor i promociju pred kraj 2019.

Belada.

“Htjela sam da se Iza Belade su, osim GODINE DUŠANKA BEpoigram sa tim utopimuzike i pomenutog LADA PREDSTAVILA JE stičkim željama i onim albuma, i uspješno ALBUM “ZAMISLI” završene studije mulličnim. Otud igra riječi u refrenu (‘Ja bih da si mi ti timedijalne režije u Nodobro... jutro’). Od svih tih ževom Sadu. Stečeno znanje lja na koje često ne možemo uticaiz te oblasti pruža joj izuzetnu ti u velikoj mjeri, nekada je bitnije da se privilegiju. Naime, ne zavisi od umijeposvetimo onim našim ličnim, jednoća drugih prilikom snimanja spotova, stavnim trenucima koji će nas učiniti već je sam svoj gazda. Za razliku od presrećnim. Kao srećna i zadovoljna osođašnjeg spota “Zamisli”, u kom je Belaba možemo djelovati u društvu i stvada ugostila, između ostalih, legendarrati promjene. Prvi korak ka promjeni nog glumca Zefa Bata Dedivanovića, ne mogu biti samo kritika i prazne rikantautora Boža Bulatovića, umjetniječi, nego se prvo moramo posvetiti seka Tiha Vujovića i tekstopisca Ljuba bi, očistiti sebe od svega i onda tek mo- Jovovića, “Laku noć” je od prve do požemo aktivno djelovati. Na osnovu tog sljednje sekunde njena solo priča. Spopoluironičnog kontrasta nastala je pjetovi, kaže Belada, omogućuju pregršt sma. Naravno, ostavljam prostor da je prednosti, a najvažnije je da uz pomoć njih i muzika postaje bliža publici. svako doživi na svoj način”, obrazlaže

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

ZABAVA

31

JAMAJČANKA TONI EN SING JE MIS SVIJETA 2019.

Kruna pripada svim curama Najljepša žena na svijetu u 2019. godini je Jamajčanka Toni En Sing (23), epilog je 69. izbora za mis svijeta, koji je prije dvije večeri ugostio London. Prva pratilja je Francuskinja Ofeli Mezino, druga Indijka Suman Rao, dok su se u prvih pet plasirale još Elis Koeljo iz Brazila i Njekači Daglas iz Nigerije.

Mirjana Muratović, predstavnica Crne Gore, po uzoru na njene prethodnice nije uspjela da se plasira među prvih 40, baš kao i sve ostale učesnice sa prostora bivše Jugoslavije.

Toni En Sing

7

PJESAMA NALAZI SE NA ALBUMU “ZAMISLI”

Sing je četvrta pobjednica svjetskog izbora koja stiže sa Jamajke, a domovini je donijela prvu krunu još od 1993. Sing je kao devetogodišnjakinja napustila domovinu i preselila se na Floridu, gdje je kasnije diplomirala na tamošnjem Univerzitetu - na odsjeku za ženske studije i psihologiju. Nakon najvećeg uspjeha u karijeri, savjetovala je sve djevojke da vjeruju u sebe.

“Molim vas, budite svjesne da vrijedite i da ste sposobne da ostvarite snove. Kruna nije moja, već vaša”, istakla je Sing.

D.B.

Želja da stvaram spotove je u vezi sa mojim ličnim umjetničkim izražavanjem

Dušanka Belada - sa snimanja spota “Laku noć” “Ranije sam već pominjala da mi je pored muzike i teksta potrebno da vizuelno ispoljim neke svoje misli i ideje.

Cjelina će biti zaokružena kada sve pjesme sa albuma budu ekranizovane, jer smatram da ne mogu zaživjeti potpuno dok ne dobiju televizijsko ruho. Onda u pravom smislu to postaje nova pjesma. Tokom akademskih dana uspjela sam da priuštim sebi kameru kojom sam snimala većinu spotova. ‘Laku noć’ je pobjednik u kategorijama jednostavnosti i minimalno uloženim sredstvima. Nastao je na lokaciji koja mi se učinila interesantnom, rustičnom, odgovarajućom za ovu priču. Uz stalak, kameru i zvučnik na kom je puštana pjesma - sve sam riješila. Za montažu sam, kao i uvijek dosad, sama bila zadužena jer to je najkreativniji proces snimanja za mene”, ističe Belada.

■ UMJETNIČKA POTREBA Nekada je bilo sasvim dovoljno da numere sa albuma nađu mjesto na plejlisti radijskih stanica i da automatski dopru do slušalaca uz pomoć magične kutije. Danas, svjesna je Belada, važe neka druga pravila, a čini se da odgovaraju upravo njenom senzibilitetu. “Želja da stvaram spotove je u vezi sa mojim ličnim umjetničkim izražavanjem. To je osjećaj umjetničke potrebe i odgovornosti koju imam prema pjesmi. Ne zavisim od produkcijskih kuća, već skromno nastojim da sadržaj koji uspijem da stvorim učinim dostupnim publici. Režija jeste moj prioritet, a ko god i kad god čuje moju muziku - biće to sasvim dovoljno. Zadovoljna sam razvojem moje karijere i sigurna sam da će to ići uzlaznom putanjom”, zaključuje Belada.

Uz stalak, kameru i zvučnik na kom je puštana pjesma - sve sam riješila

Kuvar

NAPRAVITE SAMI

32

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Uživajte u domaćim pudinzima Puding je omiljena poslastica mnogih ljudi, posebno zato što se lako i brzo sprema, a može da se kombinuje i sa drugim slatkišima. Probajte: čokoladni, sa ovsenom kašom, karamel iskušenje i kafeni puding. Čokoladni Potrebno je: 500 ml mlijeka, 100 g crne čokolade, 2 kašike gustina, 2 kašike šećera, kesica vanilin šećera, prstohvat soli, 2 bjelanca.

Za ukras: listići svježe nane, sladoled od vanile.

Odlijte 100 ml mlijeka i stavite ga sa strane. Ostatak sipajte u lonac i kuvajte na niskoj temperaturi. Crnu čokoladu izlomite na manje komade, stavite u vruće mlijeko i rastopite, uz stalno miješanje. Kada je čokolada otopljena, posudu stavite sa strane. Gustin umiješajte u 100 ml sačuvanog mlijeka, a ono sa čokoladom opet stavite na ringlu, da proključa, dodajući mu obje vrste šećera i so. Čim mlijeko provri sipajte u njega gustin u mlijeku, pa miješajte sve vrijeme, dok puding ne počne da ključa i zgušnjava se, onda sklonite sa ringle. U visokoj posudi umutite čvrst šne od bjelanaca i umiješajte ga u prohlađeni puding, tako da postane vazdušast i lagan. Ukrasite listićima svježe nane i sladoledom od vanile.

Karamel iskušenje Potrebno je: 500 ml mlijeka, 30 g gustina, kašičica ekstrakta vanile, prstohvat soli, 100 g šećera, 40 ml vode. Za ukras: listići svježe nane.

Odvojite 60 ml mlijeka koje ćete pomiješati sa gusti-

Probajte: čokoladni, sa ovsenom kašom, karamel iskušenje i kafeni puding

ruma, 50 g bijele čokolade. Za ukras: slatka pavlaka, zrna kafe.

Pomiješajte brašno, kafu i 100 g šećera, pa u to sipajte mlako mlijeko, miješajući da se ne bi stvorile grudvice. Stavite na ringlu, dodajte ekstrakt vanile i izlomljenu čokoladu sa ukusom kapučina, pa kuvajte na tihoj vatri nekoliko minuta. Pomiješajte rum sa preostalim šećerom i stavite da provri, pa kuvajte oko tri-četiri minuta, sve dok ne počne da se zgušnjava. Ostavite da se rashladi, pa ga umiješajte u krem sa kafom. Kad se ohladi stavite u frižider osam sati. Dekorišite šlagom i zrnima kafe.

(Novosti. rs)

nom, solju i ekstraktom vanile, tako da ne bude grudvica. U drugoj posudi promiješajte šećer i vodu, pa ih stavite da se kuvaju, osam minuta od momenta ključanja, uz povremeno miješanje. Kada se otopi, sklonite posudu sa vatre i u nju ulijte toplo mlijeko, pa će se šećer stvrdnuti. Tada sve zajedno stavite na laganu vatru i miješajte dok se šećer ne otopi i mlijeko ne poprimi boju karamele, pa kuvajte 10 minuta. Nakon toga u dobijenu masu ulijte smjesu sa gustinom Potrebno je: kašika čija sjemenki, 4 kašike ovsei kuvajte nenih pahuljica, kašičica cimeta, pečena jabuka. Za koliko minuukras: orasi, čokoladni sirup. ta, dok se ne zgusne. UkraČija sjeme i ovas potopite u vrelu vodu i ostavisite listićima te da odstoje jedan sat. Jabuku ispecite u rerni i svježe nane. oljuštite. Sve sastojke stavite u blender i izmuKafeni tite dok ne postane homogeno, pa prebacite Potrebno je: 120 g brašna, 2 u šerpicu i kuvajte na laganoj vatri, 10 mikašike instant kanuta, konstantno miješajući. Po žefe, 1 l mlijeka, malji, ukrasite orasima prelivenim lo ekstrakta vanile, čokoladnim sirupom. malo čokoladnog sirupa, 20 g čokolade sa ukusom kapučina, 1 dl bijelog

Sa ovsenom kašom

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Kuvar

33

Nana je jedna od najpoznatijih ljekovitih biljaka koja se od davnina koristi u narodnoj medicini

Čaj od nane pomaže kod oboljenja žučne kese

34

Kuvar

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

SLATKE RAZLIKE KojE mnogI nE pRImjEćuju

Džem, pekmez ili marmelada?

Nije malo onih koji vole da se zaslade, ali ne znaju u čemu je razlika između marmelade, pekmeza i džema. Otkrivamo vam na koji način se spremaju. Sve su to poslastice, prave se od voća i šećera i mogu da se mažu na hljeb ili palačinke, ili dodaju tortama i kolačima - ali mnogi ne znaju kakva je razlika između džema, pekmeza i marmelade.

Oni koji tegle slatkih proizvoda kupuju u supermarketima, najčešće se ne bave ovim razlikama, jer im sve piše na ambalaži. Ipak, oni koji više vole domaće proizvode znaju da se prave na različite načine i ne izgledaju isto. Džem se pravi od svježeg voća očišćenog od

koštica, najčešće se iscjepka i slično se pravi kao slatko, ali sa upola manje šećera. Mnoge domaćice prvo ušpinuju šećer pa onda u taj sirup dodaju cepkano voće, koje može da ostane u komadićima i kad se završi kuvanje. Džem se kuva kraće od pekmeza i marmelade i po strukturi je ređi od njih. Pekmez se kuva nešto duže od džema i u njega se stavlja manje šećera. Najčešće se koristi sjeckano voće.

Njegova struktura je gušća nego kod džema.

Marmelada je najgušća, jer se voće najprije samelje ili pasira, a potom kuva sa šećerom. Po pravilu, u marmeladu se stavlja manje šećera nego u pekmez, a za-

Džem se pravi od svježeg voća očišćenog od koštica, najčešće se iscjepka i slično se pravi kao slatko, ali sa upola manje šećera

to se duže kuva, sve dok se voće ne želira i stvori gustu, kompaktnu strukturu. Bilo kako bilo, oni koji vole da se zaslade neće mnogo razmišljati kad im se tegla nađe na stolu, bez obzira da li je riječ o marmeladi, pekmezu ili džemu.

(Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Kuvar

35

jednostavni trikovi vam mogu pomoći

Razlikujte pravi i lažni med

Svakodnevna upotreba meda pomaže nam da održavamo dobro zdravlje i preporučuje se od 60 do 100 grama meda dnevno za odrasle, a za djecu do pola te količine.

Med sadrži vitamine A, D, C, E, K i B grupe, mineralne soli, mikroelemente…, kalcijum, magnezijum, jod, natrijum, kalijum, fosfor, cink… Bakar, kobalt i gvožđe u medu pogoduju liječenju anemije, a sadrži i aminokisjeline, enzime i organske kisjeline potrebne za izgradnju i funkcije organizma. Pčele ne prave loš med, izmislili su ga ljudi praveći od njega industrijski proizvod, a krivci su i nesavjesni i neuki pčelari koji žele da se preko noći obogate. Kako biste se uvjerili da li je med pravi, najjednostavniji način je odnijeti ga na hemijsku analizu. Ali, pravi med prepoznaćete i uz nekoliko jednostavnih testova koje možete i sami da uradite.

Kristalisanje Važno je znati da se pravi med kristališe, ali se na 40 stepeni, u toploj vodi, ponovo može dovesti u tečno stanje. Ako nekoliko kašika

meda stavimo u mikrotalasnu pećnicu, na visokoj temperaturi pravi med će se brzo karamelizovati. Vještački med će na visokoj temperaturi biti pun mjehurića i teško da će od njega postati karamela.

Bijeli trag Da bismo se uvjerili da je med pravi, možemo staviti u staklenu teglu dvije kašike meda i šest kašika čistog etil-alkohola, dobro ugrijati u vrućoj vodi i promućkati.

Pravi pčelinji med će se rastopiti, dok vještački pravljeni med na dnu ostavlja bijeli trag. Ako u teglu ne stavimo alkohol već samo vodu, pravi med će pasti na dno, dok će se vještački med razliti po vodi.

Kako se sliva Pravi med možete testirati i na sljedeći način – uzmete kašikom med iz tegle i podignete kašiku visoko iznad.

Pustite med da curi. Ako se med iz kašike neprekidno sliva u teglu, riječ je o pravom medu. Vještački med ne može curiti u neprekinutom nizu. Ne vjerujte svemu što proizvođači pišu na etiketa-

ma. U supemarketu uzmite teglu s medom i okrenite je naopačke. Ako se med rastegljivo odvaja od dna i sporo kaplje, znak je da u ruci držite čisti pčelinji med. Kod vje-

štačkog meda, masa će se naglo odvojiti od dna.

Nastajanje kristalića Uzmite malo meda i istrljajte po dlanu. Ako se prilikom sušenja jave kristalići

šećera, med je vještački. Prirodni med se u istom slučaju zagrijava i pretvara više u vrstu ulja i nije ljepljiv. Možete na papirnu salvetu staviti nekoliko kapi meda. Vještački će brzo prokvasiti papir, dok će prirodnom medu za to biti potrebno više vremena. Šibica i (ne)gorenje Zbog vode koju u sebi sadrži, vještački med neće dozvoliti da se palidrvce šibice umočeno u njega zapali. Palidrvce umočeno u prirodni med najnormalnije će gorjeti. Med možete testirati i uz pomoć hljeba. Namažite krišku hljeba medom i ostavite da odstoji. Od prirodnog meda hljeb će se skoriti, dok će od vještačkog postati vodenast.

Osjećaj bockanja Važno je znati – neposredno prije gutanja pravi med će vam dati osjećaj bockanja u ustima, što lažni med ne može postići. Još jedan jednostavan trik – ako u žumance dodate prirodni med i dobro ga izmiješate, izgledaće isto kao da ste žumance skuvali.

(Avaz.ba)

KUVAR

NA MENIJU

36

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Sočne slane pa

Evo naših predloga: palačinke u bolonjeze sosu; punjene šampinjonima; sa šunkom i kačkavaljem.

U BOLONJEZE SOSU Potrebno je: * 350 g mljevenog mesa * 2 glavice crnog luka * 2 čena bijelog luka * mala šargarepa * 300 ml pasiranog paradajza * 2 kašike bijelog vina * malo origana * so, biber * biljni začin Za preliv: * 250 ml pavlake za kuvanje * 3 jajeta * 150 g rendanog sira ili kačkavalja

Ispržite na ulju isjeckani crni luk, dodajte sjeckani bijeli luk, narendanu šargarepu i mljeveno meso. Dinstajte dok meso ne porumeni, a zatim dodajte ostale začine, vino i pasirani paradajz. Dinstajte dok se sos malo ne zgusne. Zatim filujte palačinke, urolajte ih ili preklopite na četvrtine. Ako želite možete da ih zapečete. Poređajte palačinke u podmazanu vatrostalnu posudu, napravite smjesu od pavlake za kuvanje, jaja, soli i bibera i prelijte. Pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni, kad malo porumene izvadite ih i narendajte preko sir, a zatim vratite u rernu dok ne dobiju zlat-

nobraon boju.

PUNJENE ŠAMPINJONIMA Potrebno je: * čen bijelog luka * 400 g šampinjona * 250 g krem-sira * 2 kašike maslinovog ulja * so, biber Na maslinovom ulju propržite cio čen bijelog luka. Kada dobije zlatnu boju izvadite ga i dodajte sjeckane šampinjone. Dinstajte dok ne ispari sva voda iz njih, a zatim posolite i pobiberite. Kada se šampinjoni ohlade dodajte krem-sir i dobro promiješajte. Posolite, pobiberite, a ako je potrebno ulijte malo mlijeka. Jednu po jednu palačinku filujte kremom od

šampinjona i urolajte. Ako želite stavite preko njih malo krem-sira.

SA ŠUNKOM I KAČKAVALJEM Potrebno je: * 300 g šunke ili pržene slanine * 300 g kačkavalja Napravite palačinke kako to obično činite, a zatim sitno nasjeckajte šunku i narendajte kačkavalj. Svaku palačinku filujte šunkom i kačkavaljem, pa urolajte. Oni koji vole jači ukus, mogu palačinke da premažu kisjelom pavlakom. Ukoliko se umjesto šunke opredelite za slaninu, prethodno je isjeckajte i malo propržite na ulju. (Novosti.rs)

alačinke

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

KUVAR

37

Šargarepa se može pohvaliti velikom količinom vitamina B

Slatki rolati Nakon slanih palačinki, zasladite se.

POSLASTICA SA KOKOSOM Potrebno je za tamni fil: * 500 g mljevenog keksa * 250 g šećera u prahu * 100 g narendane čokolade za kuvanje * 2 dl toplog mlijeka Za bijeli fil: * 250 g margarina * 100 g šećera u prahu * 200 g kokosa Pomiješajte mljeveni keks, šećer u prahu, narendanu čokoladu i polako dodajte toplo mlijeko, tako da dobijete smjesu koja nije ni previše mekana ni tvrda. Posebno umutite margarin i šećer u prahu, dodajte kokos i sve dobro sjedinite. Stavite na sto providnu foliju, pospite šećer ili kokos i preko toga razvucite oklagijom tamni fil. Preko toga stavite bijeli fil, lagano ga razvucite kašikom ili nožem (možete da stavite i malo voća), a zatim ga urolajte. Rolat možete da isiječete na dva dijela, umotajte u foliju i stavite u frižider da se ohladi.

SA BIJELIM FILOM Potrebno je za koru:

* 6 jaja * 120 g šećera * 75 g brašna * 40 g gustina * 2 kašike ulja Fil: * 4 dl mlijeka * 4 kašike šećera * puding sa ukusom slatke pavlake * 100 g bijele čokolade * 100 g margarina Umutite bjelanca sa šećerom u čvrst snijeg, dodajte jedno po jedno žumance, ulje i neprekidno mutite. Zatim dodajte brašno, gustin i polako promiješajte varjačom. Sipajte smjesu u četvrtasti pleh obložen pek-papirom i pecite koru na 200 stepeni, otprilike 15 minuta. Pečenu koru uvijte u vlažnu krpu. Kuvajte 3 dl mlijeka i šećer, a ostatak mlijeka posebno umutite sa pudingom od slatke pavlake i sipajte u ključalo mlijeko i kuvajte, miješajući neprekidno dok se ne zgusne. U topao fil dodajte izlomljenu bijelu čokoladu i miješajte dok se ne rastopi, a kada se ohladi ubacite margarin i umutite mikserom. Preko kore namažite fil, uvijte u rolat i ostavite da se stegne.

Najpoznatija blagodet šargarepe je dobar vid

38

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 16. 12.

FOTO UBOD

Džinovski suncokret

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Vjetar protiv šiški Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3042

2015-02-10

Medium level

1

6 7

8

6

5

1

3

3

6

4 3

6

5

4 1

5 5

8

9

6 4

2

6

7

5

3

9

1

4

3

7

4

6

1

9

2

5

8

1

5

9

2

8

4

6

7

3

6

8

2

4

3

7

1

9

5

5

9

1

8

6

2

4

3

7

9

1

5

3

4

8

7

2

6

7

4

3

9

2

6

5

8

1

2

6

8

5

7

1

3

4

9

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2049 2012-05-23

5

4

8

8

www.sudokukingdom.com 4 3 7 1 9 5 8 6 2

6

4

2

3

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3043

9 7

5

7

2

4

9

1

3

6

8

3

6

9

2

5

8

4

7

1

8

1

4

7

3

6

9

2

5

1

8

5

3

6

9

2

4

7

6

2

7

8

1

4

5

9

3

9

4

3

5

7

2

8

1

6

2

5

8

1

4

7

6

3

9

7

3

6

9

2

5

1

8

4

4

9

1

6

8

3

7

5

2

Medium level

3 4

3

2015-02-11

9

1 5

9

2 1

2

5

8

2

4

6 2

3 2 1

9

6

1 3 5

3 8

9 3

2

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Word Search Puzzle #X310AY

T

G

K

M

K

C

O

D

D

A

P

S

P

G

I

D

O

N

O

M

I

N

A

T

E

X

O

A

E

E

S

O

O

L

E

C

T

U

R

E

S

R

C

X

H

S

R

C

U

T

L

E

T

T

T

R

N

M

E

T

C

L

K

F

V

C

E

A

S

E

O

A

R

R

O

O

F

I

R

E

F

L

Y

T

C

R

A

I

T

T

L

E

N

S

I

G

N

S

R

T

C

L

R

T

S

E

E

G

U

F

E

R

E

S

K

S

E

E

E

T

A

R

R

X

L

E

E

B

S

T

F

D

C

A

P

G

I

O

B

F

P

R

H

O

I

U

U

O

T

M

E

E

A

I

A

E

K

L

L

M

D

G

U

L

O

R

I

N

R

V

S

B

L

B

N

D

I

P

A

R

L

O

G

S

N

A

C

S

I

R

O

N

S

S

P

C

Loose Marts Lectures Mixes Nominate Liable Nostrils Liver Paddock Posts Loose Prompts Marts Racks Rapid Mixes Recoups Nominate Refill Nostrils Refugees Scans Paddock

Atlas Atlas Blots Blots Cease Clotted Cease Conceit Clotted Conifers Creep Conceit Crook Conifers Cutlet Dumbs Creep Eager Crook Eerie Ensigns Cutlet Exert Dumbs

Firefly Ensigns

Flues ExertGarrets Goatee Firefly Grape FluesGroan Induces Garrets Irons Goatee Knocking Kosher Grape Latex Groan Lectures Liable Induces Liver Irons

Latex

Eager

Knocking

Posts

Eerie

Kosher

Racks

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Možete da očekujete da ćete imati neke nesporazume na poslu. Dosta toga bi moglo da vas opterećuje sada. Voljena osoba će vam pokazati da je spremna da sa vama pravi ozbiljnije promjene.

BIK Možete da računate na ostvarenje pozitivne poslovne atmosfere, kojom ćete generalno biti zadovoljni. Moguće je da ćete na ovom polju naći ljubav koja vam je dugo bila potrebna. Dobro se osjećate danas.

BLIZANCI Potrudite se da kontrolišete sebe i svoju sujetu. Često možete da budete skloni pretjerivanju.

Razmišljate o tome kako da riješite probleme koje imate u odnosu sa voljenom osobom.

VAGA Riješili ste da preuzmete veći dio posla kako biste bili sigurni da će sve biti perfektno odrađeno.

Pred vama je povoljan period za nova ljubavna dešavanja. Očekuje vas susret sa osobom do koje vam je stalo.

ŠKORPIJA Vrijeme je da se posvetite poslu i da date sve od sebe kako biste riješili probleme koji vas opterećuju. Pred vama je period u kojem ćete imati nova poznanstva i brojne prilike za nove veze. Skloni ste gojenju.

STRIJELAC Razmišljate o tome da uvedete neke inovacije u svoj posao. Promjene su vam neophodne. Moguće je da niste dobili iskrenost od voljene osobe i da ste zbog njenog stava veoma razočarani.

Rapid Recoups Refill Refugees Scans Slide Tether Verbs

RAK Očekuje vas faza koja vam donosi određena poslovne komplikacije. Nova veza u koju ste ušli ide neočekivanim tokom. Moguće je da su vam emocije pomiješane. Moguć je pad imuniteta, pazite na sebe.

JARAC Nemate dovoljno koncentracije i teško vam padaju i osnovne poslovne obaveze. Sada je momenat u kojem će vam veza napredovati ili će se prekinuti. Imate osjećaj da srednja rješenja više ne postoje.

Prompts REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron January 13, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Razmišljate o promjeni posla jer osjećate da na trenutnom radnom mjestu ne možete da budete sasvim zadovoljni. Dopada vam se osoba koja pokazuje da nije sigurna da li uopšte želi nešto više od flerta.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Pola kile pasulja

Možete da očekujete veoma pozitivnu atmosferu na poslu.

Uspjećete da riješite sve probleme koji su vas opterećivali. Polako se rastajete od osobe koju ste jako voljeli. Osjećate veliku dozu razočaranja.

VODOLIJA Moguće je da je ste ostvarili promjene koje ste imali u planu i da ste iz tog razloga veoma zadovoljni. Neko iz prošlosti pokušava da se vrati u vaš život, ali vi na to ne pristajete jer imate novu ljubav. Problemi sa zubima.

RIBE Vlada tenzija u vašem poslovnom okruženju i nije vam lako da nađete kompromis sa saradnicima. Potrudićete se da voljenoj osobi pokažete šta želite od nje i šta očekujete od svog odnosa.

petak,

40

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24.

Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 70 m2, Donja Brezna - selo Bajovo Polje. Povoljno!

Tel: 067/898-614

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

?

DA LI STE ZNALI

Da nikada nijedna ekipa u istoriji Telekom 1. CFL na kraju prvenstva nije ispustila “plus osam” ili veću prednost koju je stekla u jesenjem dijelu šampionata.

Sa nova dva pogotka potpisao plus osam: Igor Ivanović

MEČ U SJENCI TRAGEDIJE U BRAJIĆIMA BUDUĆNOST PREKO GRBLJA DO PLUS OSAM

Dan kada nikome nije bilo do slavlja

LISTA STRIJELACA

9 8

TROFEJ RCG

Boban Đorđević (Grbalj)

Boris Kopitović (Petrovac), Igor Ivanović (Budućnost)

7

Marko Ćetković (Sutjeska), Draško Božović (Budućnost)

6

Sava Gardašević, Goran Vujović (Kom), Velizar Janketić (Rudar), Damir Kojašević (Sutjeska)

5

Milan Đurišić (Iskra), Božo Marković, Stefan Nikolić (Sutjeska), Vule Vujačić (Rudar), Jovan Vujović (Podgorica), Dušan Stoiljković (Budućnost)

4

Šaleta Kordić, Nikola Vujnović (Podgorica), Mihailo Perović (Budućnost), Žarko Popović (Kom), Luka Merdović (Titograd), Marko Vučić (Sutjeska

Još od srijede je jasno da će Budućnost biti jesenji šampion, od juče nakon odloženog meča sa Grbljom i da su “plavi” otišli na ogromnih “plus osam” u odnosu na Sutjesku.

Međutim, nikome nije bilo do slavlja.

Tragedija u Brajićima i saobraćajna nesreća u kojoj su život izgubila dvojica mladih navijača Budućnosti (a dvojica su teže povrijeđeni), koji su krenuli da podrže svoj klub, rasplakala je juče cijelu Crnu Goru, pa je i logično fudbal bio u drugom planu.

Meč lidera sa Grbljom na kraju je odigran, a lider Telekom 1.CFL bez mnogo problema je upisao novu pobjedu - 4:0.

Golove ekipu Mladena Milinkovića postigli su Draško Božović iz penala u 25. minutu, Igor Ivanović je dva puta tresao mrežu u Radanovićama (u 41. i 58), dok je tačku na novi trijumf Budućnosti stavio Dušan Stoiljković u 84.

Jesenji prvak tako je nastavio sa tradicijom nepobjedi-

1. Budućnost

19

14

2

3

41:18

44

2. Sutjeska

19

10

6

3

39:16

36

3. Iskra

19

9

5

5

24:20

32

4. Zeta

19

7

7

5

16:14

28

5. Podgorica

19

6

8

5

24:20

26

6. OFK Titograd

19

6

4

9

19:19

22

7. Rudar

19

6

3

10

23:38

21

8. Kom

19

4

7

8

26:29

19

9. Petrovac

19

5

3

11

16:38

18

10. Grbalj

19

2

7

10

18:34

13

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA

KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO

NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ DRUGA LIGA vosti protiv Grblja, pošto je deseti put zaredom (računajući i Kup) ostao neporažen protiv “trikolora” - šest pobjeda i četiri remija.

13

POSLJEDNJIH MEČEVA U PRVENSTVU BUDUĆNOST NIJE IZGUBILA KAO GOST OD GRBLJA, TAČNIJE OD APRILA 2011. GODINE. U TOM PERIODU “PLAVI” SU UPISALI 10 POBJEDA I TRI REMIJA

Kada je u pitanju prvenstvo i mečevi u Radanovićima dominacija “plavih” je još više izražena, pošto Budućnost od Grblja u gostima nije poražena još od aprila daleke 2011. godine.

Ono što je za Budućnost važnije od statistike sa jučerašnjim rivalom jeste činjenica da nikada nijedan klub u prvom rangu crnogorskog fudbala do kraja nije ispustio prednost od “plus osam” koje je stekao tokom jesenjeg dijela.

GRBALJ

BUDUĆNOST

0 4

(Božović u 25’ pen, Ivanović 41’, 58’, Stoiljković 84’)

Popović Vraneš (od 46. Kordić) Kartal Serbul Merdović Đuričković Kotorac Zečević (od 63. Milović) Račić (od 66. Stešević) Petrov Đorđević Trener: Marko Vidojević

Dragojević Vučić Milić Damjanović Boljević Mirković Raičković Božović Ivanović (od 77.

Stoiljković) Grbić (od 88. Perović) Zarubica (od 85. Mijić) Trener: Mladen Milinković

RADANOVIĆI - Stadion: Donja Sutvara. Gledalaca: 250. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica).

Pomoćnici: Jovica Tatar (Podgorica), Ivan Bogdanović (Cetinje).

Budućnost je dakle na pravom putu da titulu vrati u Podgoricu, a proljeće će dati odgovor može li Sutjeska da ispravi sve što je pogriješila u prvom dijelu sezone i da zakuva šampionat.

K.B.

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

sport

43

MaGnus Karlsen sjajan u fantaziju

Genije u šahu, genije i za Premijer ligu

Magnus Karlsen, velemajstor iz Norveške, od 2012. suvereno vlada svijetom šaha, a svoj briljantni um pokazao je i na fudbalskom polju. Tačnije kroz mega popularnu igru “Fantasy Premier League” pokazao je koliko poznaje fudbal i koliko je logika važna i za taj sport.

Među 7,2 miliona ljudi koji u cijelom svijetu igraju ovu igru Karlsen je, baš kao i na FIDA listi, na pr-

vom mjestu.

Norveški genije objašnjava da mu dosta pomaže i Optina statistika, ali i optimizam, a Englezi se već šale kako će borba za titulu na fantaziju biti zanimljivija od one na terenu, aludirajući na veliku prednost koju Liverpul u Premijer ligi ima nad ostalim rivalima.

Karlsenova ekipa “Kjell Ankedal” do sada je skupila 1.152 boda.

K.B.

“KRVNIK” NIBEL KAO NEKAD ŠUMAHER Šalke nastavlja sa sjajnim partijama ove sezone, a juče je savladao i Ajntraht iz Frankfurta (1:0). Ipak, meč se neće pamtiti po super igri tima iz Gelzenkirhena, već po njegovom golmanu. Aleksander Nibel krvinički je van kaznenog prostora nokautirao Mijata Gaćinovića - za direktan crveni karton.

Mnoge je ovaj start podsjetio na još jednog njemačkog golmana - Haralda Šumahera i njegovo udaranje Francuza Patrika Batistona u polufinalu SP 1982.

Istorija za Podgoricu: Tim sa “DG arene” plasmanom u polufinale Kupa napravio je najveći uspjeh kluba

poznati polufinalisti Kupa Crne Gore u fudbalu

Sutjeska, Podgorica i Petrovac kompletirali super četvorku Novembarske kiše odluku o polufinalistima Kupa Crne Gore produžile su do posljednjeg fudbalskog dana u Crnoj Gori u ovoj godini, a od juče je konačno i jasno za trofej masovnijeg domaćeg takmičenje na proljeće će se boriti Budućnost, Sutjeska, Podgorica i Petrovac.

2 puta je Budućnost osvajala Kup Crne Gore, sutjesKa i petrovaC po jednom, doK je za podGoriCu plasman u polufinale najveći uspjeh u istoriji. inače, masovnije taKmičenje najviše puta je osvajao rudar - četiri

Lider Telekom 1. CFL još ranije je u goleadi protiv drugoligaša Jedinstva obezbijedio plasman među četiri, dok su pomenuta tri tima za to morala da se izbore juče.

Najprijatnije iznenađenje svakako je Petrovac tim koji će se do kraja boriti za opstanak u ligi nastaviće da sanja u Kupu. Momci sa stadiona pod Malim brdom, nakon 0:0 na Starom aerodromu, u revanšu su sa 2:0 savladali Titograd i tako potpisali polufinale. Golove za ekipu Nenada Vukčevića postigli su Miloš Kalezić u 25. i Marko Marković 82. minutu.

Aktuelnog šampiona Crne Gore na proljeće očekuje žestoka borba za titulu i težak posao protiv Budućnosti, ali imaće Nikšićani i veliki motiv u Kupu. Nakon 180 minuta igre Sutjesku i Zetu “razdvojio” je jedan gol, a postigao je juče u revanšu Miljan Vlaisavljević u 43. minutu.

Samo pola sata nakon što je ušao u igru.

Iskra je hit u prvenstvu, ali od Kupa se oprostila u četvrtfinalu i to u 93. minutu revanša. Nakon 0:0 protiv Podgoirce u prvom meču, Danilovgrađani su juče vodili od 67. golom iskusnog Bogdana Milića, činilo se da polufinale imaju u dže-

ČETVRTFINALE Juče Sutjeska – Zeta 1:0 (1. meč 0:0) (Vlaisavljević 43’) Petrovac – OFK Titograd 2:0 (0:0) (Kalezić 25’, Marković 82’) Iskra – Podgorica 1:1 (0:0) (Milić 67’ – Kordić 93’) Ranije Budućnost – Jedinstvo 7:0 (1:0)

Gol za polasman Podgorice u polufinale postigao je Šaleta Kordić u 93. minutu utakmice sa Iskrom pu, ali... Šaleta Kordić je bio brži od posljednjeg zvižduka sudije Milovana Milačića - pogodio je u 93. za najveći uspjeh u istoriji debitanta u elitnom rangu crnogorskog fudbala.

Polufinalni mečevi na programu su na proljeće, a žrijeb će biti naknadno odrađen - trofej brani Budućnost.

K.B.

44

SPORT

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

Foto: ABA liga

ERSTE LIGA PREGLED DESETOG KOLA

Sutjeska - Lovćen 2:1 ERSTE LIGA, 10. KOLO Sutjeska - Lovćen Danilovgrad - Ibar S. centar - Jedinstvo Teodo - Zeta All Stars - Primorje 1. Sutjeska 2. Ibar 3. Lovćen 4. S. centar 5. Teodo 6. Jedinstvo 7. All Stars 8. Primorje 9. Zeta 10. Danilovgrad

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

90:84 69:88 100:81 69:62 79:74 10 9 7 7 4 4 3 3 2 1

0 1 3 3 6 6 7 7 8 9

20 19 17 17 14 14 13 13 12 11

dovima pobjednika, Nedim Feleć je ubacio 13, Elvis Čekić 12, a Eldin Kalić deset.

Studentski centar je na svom terenu lako riješio Jedinstvo (100:81) na krilima Alekse Popovića (13 poena, 11 skokova i pet asistencija) i Nemanje Miloševića (16 koševa).

All Stars je bio bolji od Primorja, a na povratku na teren blistao je Marko Koljević. Bivši igrač-trener Zete je ubacio 22 poena i nosio je ekipu iz Spuža do treće pobjede u sezoni.

Brutalnu partiju pružio je Vjekoslav Vučinović u pobjedi Teoda nad Zetom (69:62) ubacivši čak 34 poena.

A.K.

Heris u duelu sa Rosom

PRIMORSKA U PROBLEMIMA, BARANI ŽELE AMERIKANCA

HERIS STIŽE U BAR?

Foto: ABA liga

Treći derbi u sezoni, drugi u Erste ligi i druga pobjeda za Sutjesku. Nikšićani su u desetoj rundi domaćeg šampionata na svom terenu savladali Lovćen (90:84) i tako zadržali maksimalni skor.

Izabranici Zorana Glomazića odigrali su veoma dobar meč, dominirali su na oba kraja terena, a konstantno su bili u vođstvu. Sve se u Nikšiću rješavalo u posljednja dva minuta. Boris Lalović je pogodio trojku, Nikola Đoković je izblokirao Vukotu Pavića na drugoj strani pri rezultatu 85:79 na 1:20 do kraja. Nakon toga Cetinjani nijesu uspjeli da zaprijeti, pa je Sutjeska proslavila deseti trijumf.

Nikšićku ekipu je do trijumfa vodio Nikola Pavlićević sa 25 poena, Ismet Sejfić je ubacio 18, a Igor Čvorović 16.

Ibar ne planira da se zaustavi. Devetu pobjedu u sezoni Rožajci su upisali na gostovanju Danilovgradu (88:69). Sve je bilo riješeno već nakon prve četvrtine koju je Ibar riješio u svoju korist 29:13.

Nemanja Gavranić i Armin Kalić (13 skokova) su sa po 15 poena bili najbolji u re-

Primorska je apsolutni hit dosadašnjeg dijela sezone u ABA ligi. Tim iz Kopra je sjajnu seriju nastavio jučerašnjom pobjedom protiv Igokee, ali prema informacijama koje stižu iz Slovenije, sjajni rezultati neće dugo trajati. Primorska je u žestokim finansijskim problemima, generalni sponzor Sixt izlazi iz kluba, a nezadovoljni igrači žele da idu. Jedan od njih je i Lens Heris, jedan od najboljih u redovima ekipe Jurice Golemca. A, kako saznajemo, situaciju prate čelnici Mornara koji bi sjajnog Amerikanca vrlo rado vidje-

18,6 POENA PROSJEČNO PO MEČU POSTIŽE LENS HERIS ČIME JE NAJBOLJI STRIJELAC NAKON 11 KOLA ABA LIGE

Deset od deset: Nikola Pavlićević

FOTO PRIČA

STADION ZA OI JE SPREMAN

Sljedećeg ljeta nas u Tokiju čeka apsolutni spektakl, a da su Japanci spremni za Olimpijske igre potvrdilo je otvaranje stadiona, osam mjeseci prije početka.

Stadioni koji će moći da primi 60.000 gledalaca i koji je koštao milijardu i 400 miliona dolara zvanično je otvoren. Prvi sportski događaj na njemu će biti finale japanskog fudbalskog kupa, 1. januara.

li u Baru.

Da je Primorska u problemima, potvrdio je i trener Golemac.

“Imam grupu momaka koji su pošteni prema sebi i svima u klubu. Nijednog trenutka se nije postavljalo pitanje o tome da li će štrajkovati jer finansije nisu redovne. Šta će biti sa njima? To je na drugim ljudima da govore”, rekao je Golemac.

Heris je nakon 11 kola regionalnog takmičenja najbolji strijelac sa ukupno 205 poena, odnosno - 18,6 prosječno po utakmici. Američki bek ima 35 godina, a u karijeri je nastupao za Zlatorog, Kolosos, Igokeu, Ikaros, Politehniku, Vanoli, Ural, Tofaš, Elan, a u Primorskoj je od prošle godine.

Priliku da se uvjere kakav je Heris igrač Barani su imali u četvrtom kolu kada je sa 22 poena i osam skokova vodio Primorsku do trijumfa 83:101. Najbolju partiju u sezoni pružio je upravo juče

Senzacija u Zadru

Aktuelni šampion ABA lige je na polovini sezone daleko od zone plej-ofa. Zadar je sinoć na svom terenu srušio Crvenu zvezdu (78:76) i tako joj nanio već peti poraz u sezoni. Nakon ovog poraza “crveno-bijeli” su na dvije pobjede od četvrtog mjesta protiv Igokee kojoj je ubacio 33 poena uz deset uhvaćenih lopti i tri asistencije.

Nije Heris jedini koji želi da ode iz Slovenije. Crvena zvezda je navodno zainteresovana za Marka Jagodić Kuridžu, dok je za usluge nevjerovatnog Žan Marka Šiška zainteresovana Cedevita Olimpija.

Timovi iz vrha tabele odlučili su da iskoriste situaciju u Primorskoj i “očerupaju” je. Sedmica koja je počela danas će biti možda i ključna kada je tim iz Kopra u pitanju.

A.K.

NAJVEĆA SPORTS

BENFIKA Mogli ste čitati o rivalstvu Benfike i Porta, ali ništa ne uzbudi stanovnike Portugala kao dueli “lavova” i “orlova” iz Lisabona - Sportinga i Benfike.

Premijerni okršaj odigran je 1907. godine u domu Sportinga, a samo godinu kasnije to mjesto je postalo dom Benfike, dok su igrači Sportinga dobili mjesto za treninge i utakmice. Ukupno su odigra-

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

VATERPOLO SP U KUVAJTU

BOKS TURNIRI U NOVOM SADU I KIKINDI

KARAKTER “AJKULICA” ZA REMI SA ITALIJOM

ZLATNI VIKEND ZA BUDVANE

Foto: Facebook

Bokserski klub Budva nastavlja sa fenomenalnim nastupima. Samo dan nakon što je odlučeno da će biti domaćin Evropskog prvenstva za mlade (od 23. aprila do 3. maja), takmičari budvanskog kluba su upisali maksimalan skor na turniru Kikindska rukavica.

Najbolja mlada sportistkinja Crne Gore i najtalentovanija bokserka Evrope Bojana Gojković nastavila je niz nepobjedivosti. Ona je u Kikindi savladala Jovanu Radmanović, a osim zlatne medalje pripao joj je i pehar za najbolju juniorku turnira.

Na turniru u Srbiji pobjede su upisale i sestre Radenović. Nela je uspjela da se revanšira Dajani Grumuši za poraz u Novom Sadu dan ranije i osvoji zlato, dok je Nina do najsjajnijeg odličja stigla trijumfom protiv Tija-

Osim zlatne medalje, Bojana Gojković je odlukom stručnog žirija proglašena za najbolju juniorku turnira u Kikindi ne Milošević.

Jedini predstavnik Budve u muškoj konkurenciji nije boksovao meč u Kikind. Rival Petra Marčića nije izašao u ring odlukom svog tima, ali to neće puno smetati mladom bokseru, jer je dan ranije “radio” i osvojio turnir u Novom Sadu pobjedom nad borcem iz Rumunije Denisom Bercijuom.

Memorijal “Momčilo Moša Savić” u Novom Sadu je okupio takmičare iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bugarske i Rumunije.

A.K.

Takmičari Budve i trener Nikola Ružić

SKA RIVALSTVA

SPORTING li 307. mečeva, a Benfika je uspješnija sa 133 pobjede. “Orlovi” prednost imaju i kada su u pitanju trofeji - Benfika ima 83, Sporting “samo” 50.

Ono što je takođe specifično za njihove susrete jeste i podatak da samo postojanje jednih i drugih na fudbalskoj sceni čini da se djelovi grada dijele na one u kojima žive navijači Benfike, odnosno Sportinga.

45

SPORT

Tadić

PLIVANJE

Tadiću za deset stotinki izmakla norma Propuštena je i treća prilika... Crnogorski paraolimpijac Ilija Tadić nije uspio da ispliva olimpijsku normu na sankcionisanom plivačkom mitingu koji je juče održan u Breši.

Tadić je trku na 50 metara slobodnim stilom, u klasi S9, isplivao za 26 sekundi i 84 stotnke. Norma za Paraolimpijske igre u Tokiju iznosi 26,74 sekunde.

Nosilac crnogorske zastave na igrama u Rio de Žaneiru prošlog vikenda u Zagrebu trku na 50 metara isplivao je za 26,76 sekundi, što je samo dvije stotinke lošije vrijeme od norme.

U maju na mitingu Svjetske serije u Linjanu bio je na samo četiri stotinke od norme (26,78).

Posljednju priliku da izbori nastup u Japanu imaće na sankcionisanom mitingu u Splitu koji je zakazan za 25. januar.

Interesantno, na istom mitingu, crnogorski plivač je 23. januara 2016. godine isplivao normu za POI u Riju.

A.K.

Ubjedljiva pobjeda u lakšem treningu protiv domaćina (42:7), poraz od SAD (9:11), a onda remi. Mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore odigrala je neriješeno (12:12) sa Italijom derbi grupe C na Svjetskom prvenstvu u Kuvajtu.

Izabranici Veljka Uskokovića odigrali su uzbudljiv meč protiv italijanske selekcije, bili nadomak trijumfa, ali su u dramatičnom finišu posustali. I to sve nakon što su prvu četvrtinu izgubili 1:4. Na minut i po prije kraja Nebojša Vušković je donio vođstvo “ajkulicama” (12:11), izgledalo je da će naši vaterpolisti izdržati, ali je bod Italijanima donio Mikele Mecaroba. Nakon toga Crna Gora je imala dva napada za pobjedu, ali nije iskoristila svoje šanse.

“Mogu da budem zadovoljan igrom, iako smo slabije otvorili meč. Kasnije smo gotovo tri i po četvrtine bili bolji. Najvjerovatnije u osminu finala idemo s treće pozicije i neće biti lako. Važno je da smo se podigli nakon poraza od SAD, pokazali karakter, odigrali dobro, a mogli smo na kraju i da po-

IZJAVA DANA “Cicipas i Tim su igrali odlično u Londonu, ali to moraju da potvrde na narednim turnirima. Vjerujem da je velika trojka više nego ikad ugrožena na Gren slemovima, ali moramo da čekamo i vidimo. Uprkos vremenu koje prolazi, velika trojka je i dalje na vrhu.

Riječ je o najboljim teniserima na svijetu, vjerovatno i u istoriji. Doći će vrijeme kada će ih neko nadigrati, biće čudno” Ivan Ljubičić o kraju dominaciji Nadala, Đokovića i Federera

VELJKO USKOKOVIĆ

Mogu da budem zadovoljan igrom, iako smo slabije otvorili meč.

Kasnije smo gotovo tri i po četvrtine bili bolji.

Najvjerovatnije u osminu finala idemo s treće pozicije i neće biti lako. Važno je da smo se podigli nakon poraza od SAD, pokazali karakter, odigrali dobro, a mogli smo na kraju i da pobijedimo bijedimo”, rekao je Uskoković nakon meča.

Gotovo sigurno, “ajkulice” će osvojiti treće mjesto u grupi, pa će u osmini finala protivnik biti druga selekcija iz grupe B. To će biti Mađarska ili Kanada koje se sastaju danas.

Najefikasniji u redovima naše selekcije protiv Italije bio je Petar Mijušković sa četiri gola, Vušković je postigao tri, a Savo Ćetković dva.

Posljednji meč u grupnoj fazi Crna Gora igra danas (14.10h) protiv Irana. A.K.

46

SPORT

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

LAVICE SE VRATILE SA SP, NOVI CILJ SU OI, A TATJANA BRNOVIĆ JE JASNA

Naše jedinstvo nas vraća u Japan Neprelazna u odbrani, hrabra i praktično bez greške u napadu, sa stavom kao da iza sebe već ima mnogo velikih takmičenja. Možda je tokom posljednje sezone povreda malo usporila, ali na tek završenom Svjetskom prvenstvu za rukomatešice Tatjana Brnović je još jednom potvrdila o kakvom potencijalu se radi - naša pivotkinja bila je jedna od najboljih “lavica” tokom šampionata u Japanu.

“Mogu reći da je povreda prošlost i da sam konačno ulazila u utakmice rasterećena po tom pitanju... Bila sam fokusirana samo na pripremu i zalaganje na terenu”, r e kla je

21 POGODAK POSTIGLA JE TATJANA BRNOVIĆ NA SP U JAPANU, UZ REALIZACIJU OD 75 ODSTO

Tatjana Brnović za Dnevne novine po dolasku naših rukometašica iz Japana.

Pitanje za mladu Cetinjanku bilo je i kako je zadovoljna svojim igrama u Kumamotu?

“Davala sam sve od sebe i zadovoljna sam učinjenim naravno da tu ima puno stvari na kojima treba da se radi, ali sam srećna i što sam u mogućnosti da iz grešaka učim. Smatram da se iz grešaka uče i pamte najbolje lekcije”, objasnila je Tatjana.

■ ŠPANIJA

OSTAJE U MISLIMA, ALI...

HOLANDIJA KONAČNO ŠAMPION PLANETE, ŠPANIJA GRMI NA SESTRE BONAVENTURA Na posljednja četiri velika takmičenja Holandija je bila vicešampion Evrope i svijeta, dva puta je bila i trećeplasirana, a onda je “totalni rukomet” konačno zavladao planetom.

Holandija je prvi put u istoriji šampion svijeta, a dame Emanuela Majonada u super dramatičnom finalu savaladale su Španiju - 30:29.

Gol odluke postigla je Lois Abing iz sedmerca u

posljednjoj sekundi utakmice - Španci tvrde izmišljenog. Tom sedmercu prethodila je akcija “furije”, Alešandrinja Kabral Barbosa je šutirala na osam sekundi prije kraja, Tes Vester odbranila, a kada je htjela da pronađe neku od saigračica u napadu, na ivici šesterca izblokirala je Ajona Ernandez. Nama dobro poznate sestre Bonaventura (oštetile Crnu Goru u finalu OI 2012)

pokazale su crveni karton Špankinji i penal za Abing.

“Sudije su ukrale zlato Španiji”, grmila je Marka nakon meča.

Najefikasnija kod šampionki bila je MVP Estavana Polman sa devet golova, dok je Abing postigla sedam.

U meču za 3. mjesto Rusija je savladala Norvešku (33:28) i poslala je u kvalifikacionu grupu za OI u kojoj je i Crna Gora.

A “lavice” su u Japanu stigle do 5. mjesta i najboljeg učinkka na svjetskim prvenstvima do sada,

ali mnogo bitnije od toga - obezbijedile su sebi šansu da se kroz kvalifikacije bore za povratak u zemlju izlazećeg sunca. Preciznije u Tokio, koji će na ljeto biti domaćin Olimpijskih igara.

“Pošle smo sa ciljem da obezbijedimo kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre - naravno da smo presrećne što smo taj cilj ispunile. Logično ostaje u pamćenju taj poraz od Španije i praktično dobijena utakmica koju smo ispustlie iz ruku”, prijsetila se Brnovićeva. “To je taj bod ili dva, koji su mogli da nam promijene tok takmičenja, ali...”

Ali...

“Napravile smo do sada najbolji plasman naše selekcije na svjetskim prvenstvima, uz to obezbijeđene su i olimpijske kvalifikacije - tako da je malo reći da smo zadovoljne napustile Japan”, jasna je

pivotkinja Budućnosti. Šta je to što je krasilo “lavice” tokom Svjetskog prvenstva?

“Jedinstvo i energija su faktori koji su nas sigurno gurali iz utakmice u utakmicu, davali nam vjetar u leđa i doveli nas na kraju do petog mjesta”.

■ SVE ZA

OSTVARENJE SNA

Cilj u Japanu je ostvaren, a pred “lavicama” je sad novi, jednako bitan - kroz martovski kvalifikacioni turnir izboriti treći zare-

dom nastup na Olimpijskim igrama. Rivali damama Pera Johansona na tom putu biće Norveška, Rumunija i Sjeverna Koreja.

“Dobili smo kvalitetne i zahtjevne protivnike. Ni za jedan meč ne možemo da računamo kao unaprijed dobijen ili lako ćemo. Svaki će zahtijevati naš maksimum, ali to je najmanje što možemo da uradimo da bismo ostvarile naš cilj i san. I tada ćemo da damo sve od sebe i pokažemo kako je naše jedinstvo moćno”, zaključila je Tatjana Brnović.

K.B.

JOVANKA U IDEALNOM TIMU SP Kapitenka Crne Gore Jovanka Radičević najbolje je desno krilo SP. U idealnom timu šampionata pored nje našle su se i Tes Vester (Holandija), Kamila Herem (Norveška), Alešandrinja Kabral Barbosa (Španija), Ana Vjahireva (Rusija), Lin Blom (Švedska) i Estevana Polman (Holandija), koja je ujedno i MVP Mundijala.

47

SPORT

PONEDJELJAK, 16. 12. 2019.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.00h 13.00h 17.55h 20.40h

Žrijeb LŠ, fudbal Žrijeb LE, fudbal Trabzon - Denizli, fudbal Kristal Palas - Brajton, fudbal

SPORTKLUB 2 12.00h 20.00h

Filipinska košarka Santa Klara - Sporting, fudbal

SPORTKLUB 3 20.30h

NOVA GARDA I NAJBOLJA PODVALA U ISTORIJI

Što istočnije, to i paklene navijačke grupe. U Rumuniji postoje tri velika kluba za paklenim tifozima, a danas krećemo od Dinama iz Bukurešta. Prema anketama 13% Rumunije navija za Dinamo koji je po tome drugi najpopularniji klub u zemlji, poslije Steaue. Najviše ih naravno dolazi iz Bukurešta, ali ima ih i u cijeloj državi.

Prve ultras grupe pojavile su se 1995. godine, a od 1996. krenula je priča “Nove garde” koja je postala vodeća grupa na tribini.

Navijači Dinama će takođe ostati upamćeni i po možda najboljoj podvali u istoriji. Bilo je to u plej-ofu za Ligu šampiona kada je Steaua 2016. godine dočekala Mančester siti. Tifozi domaćeg tima su spremili koreografiju, ali su se navijači Dinama nekako prije meča ubacili na tribine i postavili koreografiju koja je kasnije podignuta.

Na kartonima je pisalo “Doar Dinamo Bucuresti”, ili - “Samo Dinamo Bukurešt”.

DN TIKET KOPENHAGEN ODENZE KLUŽ ASTRA SANTA KLARA SPORTING KALJARI LACIO

1 2

4+ GG 2 GG3+ UKUPNA KVOTA: 21,54

4

HILJADE MEČEVA ZAREDOM JE MANČESTER JUNAJTED U STARTNOJ POSTAVI IMAO IGRAČA IZ SVOJE ŠKOLE, A POSLJENJI U NIZU BIO JE JUČERAŠNJI PROTIV EVERTONA. ZA TO VRIJEME PRODEFILOVALO JE ČAK 279 IGRAČA IZ AKADEMIJE “CRVENIH ĐAVOLA”

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Boston - Ročdejl, fudbal

SPORTKLUB 4 02.10h

Nju Orleans - Indijanapolis, ragbi

ARENASPORT 1 12.00h 13.00h 02.00h

Žrijeb LŠ, fudbal Žrijeb LE, fudbal Milvoki - Dalas, košarka

ARENASPORT 2 20.45h 01.00h

Kaljari - Lacio, fudbal Nešvil - Njujork, hokej

ARENASPORT 3 18.00h 20.45h

Zagreb - Meškov, rukomet Gengam - Troa, fudbal

ARENASPORT 4 21.00h

Barselona - Mursija, fudbal

EUROSPORT 12.00h 13.00h

Žrijeb LŠ, fudbal Žrijeb LE, fudbal

NE PROPUSTITE

Vrijeme je za ples kuglica u Nionu - žrijeb za nokaut fazu Lige šampiona i Lige Evrope

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

svečana akademija u Herceg novom

aNtifašizam, juče, daNas, sjutra

U prepunoj sali hotela Park u Herceg Novom, sinoć je održana svečana akademija povodom 75 godina oslobođenja Crne Gore od fašizma i 75 godina od osnivanja Bokeške narodnooslobodilačke udarne brigade. Akademija, koju je organizovalo Udruženja boraca NORa i antifašista Herceg Novog, održana je pod motom: “Antifašizam, juče, danas, sjutra”.

Prisutnima su se obratili predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novog Branko Božović i predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić, ističući doprinos Crne Gore pobjedi nad fašizmom, ali i obavezu koju ima Savez boraca

i NOR-a i antifašista Crne Gore, da nastavi čuva sjećanje na svijetlu slobodarsku tradiciju naše države.

U programu koji je sinoć izveden predstavili su se mladi iz ovog grada, učenici Muzičke škole, zatim škola “Ivan Goran Kovačić” i “Orjenski bataljon”, a uručene su i nagrade đacima koji su napisali najljepše pismene radove na temu “Luča slobode”.

Nastupao je i KIC Pop hor koji je izazvao oduševljenje Novljana.

Sinoćnji događaj je bio uvertira Svečanoj akademiji koja će biti održana danas u CNP-u, na kojoj će govoriti predsjednik države Milo Đukanović, a koja je naslovljena: Slobodna je Crna Gora”.

nacistička mašina za šifriranje

Enigma prodata za 106.000 dolara

Rijetka “Enigma” mašina, koju je nacistička Njemačka koristila za izradu vojnog komunikacijskog koda, prodata je na aukciji za više od 106.000 dolara. Mašina za šifriranje težine 13 kilograma otišla je u ruke kupcu s interneta. Ova mašina prodata je s operativnim uputstvima, kutijom s ugraviranim grbom Trećeg Rajha i knjigom u kojoj je opisano kako je britanski naučnik Alan Turing pomogao u razbijanju koda. Nije prvi put da su nacističke ma-

šine prodate za ovako veliku sumu novca. Jedan irski kolekcionar je u maju ove godine kupio mašinu za kodiranje “Hitler mill” za 109.000 dolara od jednog minhenskog kolekcionara. Kako se bližio kraj Drugog svetskog rata, nacistička Njemačka uništila je ogroman broj ovih mašina koje su se koristile za slanje i primanje šifriranih poruka kako bi spriječili saveznike da ih uhvate. Osim toga i Vinston Čerčil naredio je uništenje svih Enigma mašina na kraju rata.

Galinka marke se i dalje razmjenjuju za eure u njemačkoj

Njemci kod kuće još uvijek čuvaju 12,46 milijardi maraka

Osamnaest godina nakon uvođenja eura građani Nemačke još uvijek čuvaju staru njemačku valutu, marke, u vrijednosti od 12,46 milijardi maraka (6,37 milijardi eura), objavila je Centralna banka Njemačke u nedjelju. “Od 12,46 milijardi maraka koliko ih građani još nisu razmijenili u evre, 5,83 milijarde otpada na novčanice, a 6,63 milijardi na kovanice”, objavila je Njemačka centralna banka (Deutsche Bundesbank). Pritom su od novčanica najviše u opticaju one većih vrijednosti, u apoenima od 100, 500

i 1000 njemačkih maraka. U godini građani još razmjenjuju njemačke marke u vrijednosti od 35 do 45 miliona eura. Najveća količina njemačkih maraka povučena je iz opticaja odmah nakon uvođenja eura početkom 2002. Za razli-

ku od ostalih zemalja koje su uvele euro, u Njemačkoj nema vremenskog ograničenja do kojeg se stara valuta mora promijeniti u eure. Kurs razmjene je još uvijek nepromijenjen, jedan euro vrijedi 1,95583 njemačkih maraka.