Dnevne novine 19. decembar 2019. by Dnevne Novine

VRHOVNO DRĹ˝AVNO TUĹ˝ILAĹ TVO ODBILO ZAHTJEV ADVOKATA ZA IZUZEÄ&#x2020;E

KATNIÄ&#x2020; Ä&#x2020;E, IPAK, SASLUĹ ATI STANKOVIÄ&#x2020;A â&#x2013; 13

Ä&#x152;ETVRTAK, 19. 12. 2019. BROJ 2559 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREMIJER MARKOVIÄ&#x2020; JUÄ&#x152;E U SKUPĹ TINI â&#x2013; 2 3

Nema povlaÄ?enja zakona, niko neÄ&#x2021;e otimati hramove â&#x2013; 30 31

DIREKTOR UPRAVE ZA NEKRETNINE O PROZIVKAMA DF

SVAKO SVOJ POSAO, NAĹ NIJE NI VJERA NI POLITIKA

â&#x2013; 15

NOVI PODACI EUROSTATA I MONSTATA â&#x2013; 6

Kupovna moÄ&#x2021; u Crnoj Najsvjetliji primjer Gori najveÄ&#x2021;a borbe za slobodu u regionu U PODGORICI OTKRIVEN SPOMENIK IVANU CRNOJEVIÄ&#x2020;U

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

VIĹ I SUD U PODGORICI

OsumnjiÄ?enima za ubistvo policajca pritvor do 30 dana

â&#x2013; 11

+382 20 252 900

POLITIKA

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

JUČE U SKUPŠTINI PREMIJERSKI SAT

MARKOVIĆ: NEMA POVLAČENJA ZAKONA, NIKO NEĆE OTIMATI HRAMOVE

remijer Duško Marković saopštio je juče u Skupštini Crne Gore da ne vidi problem da crkvena imovina u Crnoj Gori postane vlasništvo države, budući da je Hram Svetog Save u Beogradu vlasništvo države Srbije. “Kad već govorite o imovini, zašto nije problem Hram Sv. Save vlasništvo države Srbije? O čemu pričate poslaniče Miliću”, kazao je premijer u polemici sa poslanikom SNP Srđanom Milićem, tokom premijerskog sata. Inače, Duško Marković je nakon premijerskog sata saopštio novinarima da Vlada neće povući Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Marković je kazao da Vlada stoji iza Predloga ovog zakona, da ga neće povući i da će vidjeti šta će parlamentarna rasprava pokazati. On je kazao da je netačno da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti akt koji nacionalizuje crkvenu imovinu. Poslanik DF-a Nebojša Medojević se osvrnuo i na aktuelno crkveno pitanje, navodeći da je opasno da se otima imovina crkvi i da se ugrožavaju mir i stabilnost u Crnoj Gori.

■ NEMA

NACIONALIZACIJE

Marković je kazao da je netačno da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti nacionalizuje crkvenu imovinu. „Pročitajte ga, ako to nađete, ja se izvinjavam cjelokupnoj

javnosti. Nemojte da čitate u duhu vašeg političkog interesa nego u duhu onoga što je napisano i što je politika države“, naveo je Marković. On je rekao da se DF nijednom nije javio tokom prethodne četiri godine po tom pitanju, u parlamentu otvorio pitanje zakona, niti je Vladi dostavio neke predloge. „Sada ste dobili nalog da to

uradite i manipulišete da mi podstičemo podjele i izazivamo sukobe“, rekao je Marković i dodao da Medojević govori o pomirenju i osudi zločina, a da se nijednom nije osvrnuo na organizovanje parastosa ratnim zločincima. Poslanik Srđan Milić pitao je Markovića da li je Vlada u periodu od 28. marta 2010. do danas razmatrala Izvještaj o upravljanju državnom imovinom, te da li država ima bilans nacionalnog bogatstva? “Da li način na koji ste, redom, Milo Đukanović, Igor Lukšić, pa opet Milo Đu-

kanović, i na kraju Vi, kao predsjednici Vlade Crne Gore, ‘upravljali i štitili državnu imovinu’ daje vam za pravo da, kršeći član 7 Ustava Crne Gore, a tiče se zabrane izazivanja mržnje, pokušate oteti imovinu o kojoj postoje svi relevantni podaci što je, opet, kršenje člana 58 Ustava Crne Gore?”, pitao je Milić. Marković je ponovio da ne otimaju, niti napadaju imovinu SPC, već o ovom pitanju razgovaraju već pet godina, te da jedino Vlada može, ako se stvore uslovi, povući ovaj zakon. “Sa Amfilohijem sam se tri

O energetici, penzionerima, majkama Premijer Duško Marković je, u odgovoru na pitanje poslanika DPS-a Filipa Vukovića, kazao da za Crnu Goru nema više bojazni od poremećaja na energetskom tržištu jugoistočne Evrope, jer je kroz povezanost podmorskim kablom sa Italijom nestao rizik od realnih i vještačkih nestašica. Marković je rekao da je socijalni dijalog u našoj zemlji jedan od najboljih u regionu i da su prosječne plate i penzije u Crnoj Gori najveće na Zapadnom Balkanu, veće su samo u Hrvatskoj i Sloveniji – članicama EU. “Kontinuirano u Socijalnom savjetu radimo na zakonu o PIO i redovno isplaćujemo penzije koje su najveće u regionu”, kazao je Marković, u odgovoru na pitanje po-

slanika SDP-a Raška Konjevića. Marković je kazao da je u sjeverni region ova Vlada uložila više od milijardu eura, te da je dalji razvoj sela predmet njihove stalne pažnje. On je, odgovarajući na pitanje poslanika SD-a Borisa Mugoše, kazao da položaj mladih i razvoj sela zavređuju nepodijeljenu pažnju Vlade, te da kvalitetna saobraćajna, energetska i lokalna infrastruktura, kao i podsticaji predstavljaju prioritete Vlade u razvoju ruralnih područja. Na pitanje poslanice Željke Savković, Marković je kategorično odbacio tvrdnju da je Vlada neustavno oduzela stečena prava majkama – korisnicama naknada sa troje i više djece.

“Vlada je veoma pažljivo vodila računa o legitimnim očekivanjima korisnica naknada sa troje i više djece i zajedno sa parlamentom jedno neustavno stanje pretvorila u zakoniti ambijent”, kazao je Marković i podsjetio da je Ustavni sud, kao jedini nadležan da odlučuje o saglasnosti zakona sa najvišim pravnim aktom, utvrdio da sporne odredbe nijesu bile u saglasnosti sa Ustavom. U odgovoru na pitanje potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua, Marković je najavio da naša zemlja radi na infrastrukturi ka susjednoj Albaniji, te da će do polovine naredne godine biti završen projekat rekonstrukcije puta Vladimir – Ostros.

puta sreo ove godine, a da ne govorim koliko se puta potpredsjednik Vlade Zoran Pažin sreo sa njim i pravnim savjetom MPC. Kad već pričamo o imovini, zašto nije problem da je u Srbiji Hram Svetog Save u vlasništvu Srbije 1/1? Zašto onda da Manastir Ostrog bude vlasništvo Srpske patrijaršije?! O čemu pričate gospodine Miliću?! Ne može! Ne može! Moramo to da dovedemo u red”, poručuje Marković.

■ DRŽAVA

POMAGALA SPC

I država je, ističe premijer, pomogla crkve u Crnoj Gori, pa i SPC. “Država je donirala preko milion maraka za početak radova na hramu u Podgorici. Kao ministar pravde na desetine hiljada eura pomoći smo dali po zahtjevima SPC-a. Više smo mi iz ove političke strukture donirali i lično i funkcionalno vjerskim objektima SPC, nego svi zajedno”, ističe Marković. Premijer kaže da crkva uvodi nered gradeći objekte bez dozvola, poručujući Miliću da nema pravo da mu drži pridike o crkvi. “Moja porodica ide u tu crkvu. Ja sam svoje prvo porodično veselje imao u toj crkvi. Paušalno pričate na osnovu političkih interesa, a ne suštine”, kazao je Marković. U odgovoru na Milićevo pi-

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Knežević: Više su Marković i Pažin u manastiru nego mitropolit Poslanik DF-a Milan Knežević je u proceduralnom reagovanju, govoreći o pripremama Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao da su premijer Marković i potpredsjednik Pažin više bili u Cetinjskom manastiru nego mitropolit Amfilohije. “To je za mene nova informacija. Znači da se razgovaralo o Predlogu zakona”, konstatovao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

tanje koliko tačno iznosi vrijednost državne imovine, Marković je rekao da ni deset godina od donošenja Zakona o državnoj imovini nije uspostavljena jedinstvena evidencija državne imovine. “Da li se svih ovih godina radilo na tome? Radilo se, ali nedovoljno! Nedovoljno efektivno, i rekao bih stihijski, svako iz svoje nadležnosti, bez koordinacije i konkretnih rezultata, što je i Državna revizorska instutcija konstatovala u izvještaju iz juna 2019. godine. Informacije koje sam dobio od Ministarstva finansija ukazuju mi da se mora temeljno mijenjati pristup i odnos svih nadležnih organa prema ovom pitanju, i budite sigurni dok god budem to mogao i dok god budem u prilici da ću se lično baviti ovim pitanjem”, rekao je Marković. Odgovarajući na pitanje koliko je država prihodovala od davanja državne imovine u zakup, Marković je rekao da je u 2015. godini prihod bio 3.27 miliona, u 2016. godini 293.312 eura, u 2017. godini 3,09 miliona eura i u 2018. godini 3,23 miliona.

■ OSUDA ZLOČINA

TOTALITARIZMA

Marković je, tokom diskusije sa Nebojšom Medojevićem, kazao da Crna Gora kao demokratska država i članica UN podržava temeljna ljudska i građanska prava u skladu sa Poveljom UN i u kontinuitetu osuđuje zločine

totalitarizma. On je to kazao u odgovoru na pitanje Medojevića da li je Vlada spremna da sprovede međunarodne obaveze Crne Gore koje proističu iz Rezolucije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Rezolucije kojom je Evropski parlament odao priznanje žrtvama takvih režima Evrope. Medojević je rekao da je ovo pitanje važno jer je Crna Gora jedina bivša komunistička država koja nije na izborima promijenila vlast, a nije napravila diskontinuitet od totalitarnih mehanizama vladanja po kojima je Komunistička partija bila prepoznata. Marković je poručio da zvanična Crna Gora u kontinuitetu osuđuje zločine totalitarizma. On je rekao da, pored totalitarizma, na ovom pitanju želi da se dohvati i monopolizma i monopola, kao sušte suprotnosti demokratskog i slobodnog društva. „Tako su politički ili vjerski monopoli, odnosno pokušaji njihovog uspostavljanja, zapravo anticivilizacijski, retrogradni i antievropski. Imajući pred sobom istorijske činjenice i tešku nepravednu sudbinu Crne Gore, oni su za stepenicu i gori i opasniji od pomenutih. Jednostavno, oni su uzurpatorski“, istakao je Marković. Kako je rekao, prethodnih decenija svjedočilo se političkoj i ideološkoj retorici koja je išla u prilog reviziji istorijskih istina, odnosno u prilog stavovima koji su suprotni preporukama pomenutih rezolucija. „Za razliku od politike DF-a, državna politika Crne Gore uvijek je motivisana očuvanjem multietničke, multikonfesionalne tolerancije i pomirenja, i to u svim njegovim oblicima i formama, uključujući i vjerski. Jednom riječju - osiguranjem jednakih prava za sve njene građane“, dodao je premijer. R.P.

POLITIKA

POTPREDSJEDNIK VLADE ZORAN PAŽIN PORUČIO DF U

Ne očekujete valjda da Vlada drži sjednice u vjerskim objektima Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin poručio je juče poslanicima Demokratskog fronta da nema potrebe da brane hramove, posebno ne životima, jer ih niko neće napadati. On je juče, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, kazao da je spreman i sada i ubuduće da razgovara sa predstavnicima SPC i drugih vjerskih zajednica oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti. “A to će biti neophodno. I sama Venecijanska komisija je pozvala na kontinuiran dijalog, koji će, kao i u pripremi, važiti i u primjeni tog zakona, kakav god bude njegov sadžaj koji treba da usvoji ovaj visoki dom”, rekao je Pažin. Pažin je naveo i da je do sada bilo nekoliko razgovora sa predstavnicima Mitropolije crnogorske primorske u pripremi predloga zakona, kao i da je od Vlade postojala namjera za dijalogom. “Ovdje se osporavaju samo dva, tri ili najviše četiri člana zakona i to treba otvoreno reći. Ovaj zakon nije stvar ideologija, nego ljudskih prava i sloboda, i kada raspravu svedemo na to, lako ćemo doći do najboljih rješenja”, rekao je Pažin, odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Predraga Bulatovića. Na pitanje poslanika DFa Slavena Radunovića da li Vlada svjesno provocira građanske sukobe u Crnoj Gori, Pažin je odgovorio da je “kategorički moralni imperativ da se čuvamo teških riječi”. “To je ono što je u duhu tradicije, na koju Vi s pravom volite da se pozivate, da se čuvamo teških riječi i da čuvamo jedni druge od sebe samih”, saopštio je Pažin. On je kazao da nije namjera Vlade da iko, osim vjernika, koristi vjerske objekte. “Ne očekujete, gospodine Radunoviću, valjda da Vlada drži sjednice u nekom od vjerskih objekata. I zaista je neprihvatljiva manipulacija da se navodno radi o potrebi da država raspolaže tom imovinom, tako što će je stavljati u promet. Ništa od toga nije tačno. Nije namjera Vlade da iko osim vjernika koristi vjerske objekte. Ni-

Pažin ti će Vlada da ulazi u kanonske odrednice vjerskih zajednica, niti Vlada želi niti će dozvoliti da se bilo ko tuče”, dodao je Pažin. U odgovoru na pitanje poslanika DF-a Milutina Đukanovića, Pažin je podsjetio da je prijestonica Cetinje upisana kao vlasnik Cetinjskog manastira. „Smeta li neko vjernicima da idu u Cetinjski manastir, da li ih neko napada, uzurpira, ugrožava? Niko. Prema tome, gospodine Đuka-

noviću, nemate od koga da branite hramove, jer ih niko neće napadati. A ako tvrdite da će ih neko napadati onda grubo manipulišete činjenicama. Nema niko pravo da napada hramove, a stoga nema ni potrebe da ih Vi branite, posebno ne životima. Životi su nam dragocjeni, svih građana. I nemojmo da provociramo tu priču o životima koji će stradati usljed neodgovorne i neodmjerene retorike koja može da se čuje”, rekao je Pažin. A.N.

IZMJENE ZAKONA KOJI UREĐUJU TUŽILAŠTVO Na pitanje poslanika Miluna Zogovića šta će, kao ministar pravde, preduzeti u narednom periodu vezano za Tužilaštvo, Pažin je rekao da će naredne godine pokrenuti procedure za izmjene organizacionih zakona koji uređuju Tužilaštvo, da bi se jasno pozicionirala linija odgovornosti unutar Tužilaštva, što sada nije slučaj. “To nije slučaj, prije svega, neodgovornim pravnim avanturizmom jednog broja Vaših opozicionih kolega, koji su u ranijem periodu, na neprimjeren način, nepoznat u demokratskoj praksi, pozici-

onirali Tužilaštvo u naš pravni sistem, jer im se tada činilo da će preko Tužilaštva moći da ostvaruju neke političke ciljeve. Sada vidite da su bili u zabludi, pa i sami prigovaraju na ta rješenja koja postoje sada kao pozitivna pravna rješenja. Po našem Ustavu, Tužilaštvo je jedinstveni i samostalni državni organ, a ne grana vlasti. Međutim, kod nas je pozicionirano kao grana vlasti, što je samo po sebi jedna devijacija unutar pravnog sistema. Tu devijaciju treba ispravljati. Ispravljaćemo je zajedno”, rekao je Pažin.

politika

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

demokrate o predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti

Ako ne povučete zakon, predložićemo bojkot izbora Demokratska Crna Gora vratiće se u Odbor za reformu izbornog zakonodavstva ako bude povučen Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazali su iz te partije i upozorili da bi parcijalno usvajanje propisa bilo u suprotnosti sa preporukama OEBS-a. Poslanik Demokrata Momo Koprivica je ponovio da će opoziciji predložiti bojkot izbora ukoliko se zakon ne povuče i ukoliko se ne usvoji zakonodavstvo koje će garantovati fer, slobodne izbore. Koprivica je na konferenciji za novinare u parlamentu kazao da osim povlačenje Predloga zakona, traže i otpočinjanje dijaloga između države i vjerskih zajendica kako bi se postigla najveća saglasnost sve tri tradicionalne konfesije sa tim aktom. “To nije zakon protiv slo-

bode vjeroispovijesti nego i građanske Crne Gore. Njegovo predlaganje je akt sračunat za izazivanje međunacionalne i međuvjerske mržnje i netrpeljivosti, na izazivanje podjela i tenzija”, ocijenio je Koprivica. On je kazao da su Demokrate, ukoliko se povuče zakon, spremne da se odmah vrate u Odbor i da “zadaju završni udarac DPS-u”. Kako je rekao, najava DPS da će sami usvajati propise dokaz je njihove pogubljenosti i dezorjentacije. “Ako DPS krene u parcijalno usvajanje propisa, to je dokaz da ne pregovaraju sa međunarodnom zajednicom i da nemaju njenu podršku. To bi bilo privatno zakonodavstvo DPS-a koje bi mogli da koriste samo za lične potrebe”, istakao je Koprivica. On je rekao da DPS nije predložio nijedno rješenje,

dok je su od rješenja Demokrata prihvatili samo zakon o teritorijalnoj organizaciji. “Nijedno rješenje DPS-a nema u skupštinskoj arhivi, a Demokratska Crna Gora je prije isteka roka predala 200 rješenja i 16 zakonskih projekata”, rekao je Koprivica. Kako je dodao, ne može onaj ko nije predao nijedno rješenje da optuži za opstrukciju one koji su ih predali više od 200. “DPS nema odgovor na naša rješenja i da bi pobjegli od izborne reforme i fer izbora pribjegli su zakonu o slobodi vjeroispovijesti”, rekao je Koprivica. Što se tiče podrške međunarodne zajednice, Koprivica je rekao da DPS nema podršku međunarodne zajednice ni za kršenje odluke o Odboru, ni za kršenje Briselskog plana, ni za Predlog zakon o slobodi vjeroispovijesti. R.P.

Sa pres konferencije

NeozbiljNo bi bilo komeNtarisati DF Upitan da prokomentariše poziv Demokratskog fronta da 26. decembra dođu u parlament, Koprivica je rekao da bi bilo neozbiljno da komentariše one koji najavljuju polivanje benzinom i paljenje u Skupštini.

“Ne želimo da prisustvom dajemo legitimitet DPS-u, povukli smo se iz Odbora dok se ne povuče zakon koji dijeli Crnu Goru, treba i tako oni da se povuku iz Skupštine da ne daju legitimitet tom postupku”, rekao je Koprivica.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

politika

đukanović i brajović čestitali dan glavnog grada

Evropski izgled Podgorice simbol napretka Crne Gore

Sa jučerašnje sjednice Odbora

istekao rok za rad odbora za reformu izbornog zakonodavstva

Vlast predlaže pet zakona

Demokratska partija socijalista će, zajedno sa koalicionim partnerima, staviti u proceduru pet zakonskih rješenja, najavio je predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Branimir Gvozdenović. Kako je kazao, na medijskim zakonima i etičkim kodeksima će se raditi naredne godine. Posljednjoj sjednici tog skupštinskog tijela, kojem je juče istekao rok za rad, nijesu prisustvovali poslanici Demokrata. Gvozdenović je kazao da je Odbor ostvario određene rezultate i zahvalio svima koji su učestvovali u njegovom radu, posebno pridruženim članovima iz nevladinog sektora i akademske zajednice, koji su dali doprinos da se dođe do rješenja. “Zašto nije postojalo političke volje, vi dobro znate, a građani će suditi na osnovu raspoloživih informacija koje dođu do njih”, rekao je Gvozdenović, dodajući da je važno da se “izađe sa nekim proizvodom”. Između ostalih, DPS sa koalicionim partnerima će u redovnu proceduru uputiti Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika, “materijal koji će biti osnov za pregovore i partnersku komunikaciju sa svima koji budu zainteresovani da tokom sljedeće godine dođemo do unapređenja izbornog zakonodavstva“. Gvozdenović je podsjetio da je za to rješenje potrebna dvotrećinska većina. Predložiće i predloge zakona o biračkom spisku i o teritorijalnoj organizaciji, koji će biti prvo proslijeđeni Vladi. On je kazao da će predložiti i Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zajedno sa Predlogom dopuna Krivičnog zakonika. Gvozdenović je izrazio žaljenje što posao nije realizovan onako kako je pisalo u

odluci. “Ovdje smo svi vidjeli ko ima demokratski kapacitet i ko želi da dođe do određenog rješenja“, rekao je Gvozdenović. Poslanik SDP-a Raško Konjević kazao je da na Odboru nije utvrđen nijedan tekst zakona i da ne može u ime Odbora biti upućen prema parlamentu, ističući da tekst koji predlažu poslaničke partije ili grupe za SDP neće biti politički obavezujući. Poslanik DPS-a Predrag Sekulić pojasnio je da su tokom rada odbora došli do toga da treba dodati neke zaštitne mehanizme u Krivični zakonik koji se tiču finansiranja političkih subjekata. U predlogu su, kako je kazao, predviđene rigorozne kazne za nelegalno finansiranje političkih subjekata i istakao da su najvećim dijelom prihvatili predlog Demokrata, želeći da idu u susret dogovoru. “Nijesmo uspjeli - idemo dalje. To od nas zahtijeva naša ozbiljnost i obaveza prema građanima i državi”, rekao je njegov partijski kolega Miodrag Vuković. A.N.

Rudović: Nedostatak političke volje Prema mišljenju nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića, nijesu uspjeli da ispune zadatak zbog kojeg je odbor formiran. “Konstatujem očigledan nedostatak iskrenosti i političke volje da se dogovor napravi”, rekao je Rudović. On je rekao da se nada da će postojati dovoljan nivo odgovornosti svih važnih političkih aktera i “da će se, možda u nekom drugom formatu, naći neko rješenje koje će omogućiti da se izbori održe u prihvatljivim uslovima”.

Glavni grad je prepoznat kao crnogorska legitimacija multietničnosti i multikonfesionalnosti, kulturni, obrazovni, saobraćajni i privredni centar, stjecište mladih ljudi, sa realnim izgledima za razvoj biznisa i brže dostizanje evropskog kvaliteta života, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. On je uputio čestitku, povodom 19. decembra – Dana Glavnog grada, gradonačelniku Ivanu Vukoviću, predsjedniku Skupštine opštine Đorđu Suhihu, odbornicima, učesnicima svečane sjednice i građanima Podgorice uz najbolje želje za dalji uspješan rad. “Ovogodišnji praznik slavimo u znaku velikog jubileja – 75-godišnjice oslobođenja Podgorice u slavnoj Narodnooslobodilačkoj borbi

u kojoj je crnogorski narod podnio ogromne žrtve i dao istorijski doprinos pobjedi nad fašizmom i oslobođenju svih jugoslovenskih naroda”, kazao je Đukanović. Obnova u ratnom vihoru razorene Podgorice u socijalističkoj Jugoslaviji, i njen moderni evropski izgled danas, simbol su, kako je kazao, ukupnog napretka Crne Gore koja je prije 13 godina obnovila vjekovnu državnost, postala bitan faktor regionalne stabilnosti, članica NATO i lider u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. On je poručio da će započeti i planirani infrastrukturni i drugi projekti, uz domaćinsko upravljanje prostorom i svim drugim resursima, u saradnji lokalne uprave, Vlade i svih drugih državnih organa, dodatno

ubrzati i osavremeniti razvoj glavnog grada. “To će biti na zadovoljstvo i ponos njegovih stanovnika i cijele Crne Gore”, rekao je Đukanović. U čestitki predsjednika Skupštine Ivana Brajovića se navodi da je Podgorica danas administrativni centar i privredni nosilac razvoja Crne Gore, otvoren za nove ljude, ideje i znanja. „Devetnaesti decembar je Dan Podgorice, njenog znamenitog antifašističkog nasljeđa i naše obaveze da se još jednom s najvećim poštovanjem i zahvalnošću poklonimo sjenima narodnih heroja i svih boraca koji su dali život za slobodu”, rekao je Brajović. Kako je kazao, istorija Podgorice, simbolizuje otpor, snagu i ambiciju cijele Crne Gore. A.N.

Sa sastanka

marković sa ambasadorom holandije

Pluh: crna gora treba da bude u evroPskoj uniji

Crna Gora je predvodnik u procesu evropskih integracija, Holandija cijeni ostvareni napredak i nastaviće da je podržava u reformskim naporima na putu ka Evropskoj uniji, ocijenjeno je na sastanku premijera Duška Markovića i ambasadora Holandije u našoj zemlji Žila Arnoa Bešura Pluha. “Crna Gora je pokazala da ima društveni i demokratski potencijal. Ponosni smo na rezultate koje smo ostvarili nakon obnove nezavisno-

sti. Holandija nas je uvijek podržavala na putu reformi i ostvarivanju naših evropskih i evroatlantskih aspiracija i želim da zahvalim na tome”, kazao je Marković. Konstatujući da je Crnoj Gori i regionu potrebna snažna Evropa koja će čvrsto držati poziciju lidera, Marković je dodao da naša država predano radi na reformama kao i da je posvećena ostvarivanju dodatnog napretka u oblasti vladavine prava. Pluh je rekao da Holandi-

ja smatra da Crna Gora i region treba da budu u Evropskoj uniji, te da je članstvo u EU pitanje vrijednosti i pravila. “Cijenimo napredak koji je Crna Gora napravila”, rekao je Pluh. Sagovornici su se saglasili da ima prostora da odlični politički bilateralni odnosi budu oplemenjeni snažnijom ekonomskom saradnjom, a Marković je kazao da su poslovni ambijent i sigurnost investicija u Crnoj Gori na visokom nivou. A.N.

USd: GbP: jPy: ChF: rUb: rSd: hrK:

1.11150 0.85055 121.810 1.09130 69.5288 117.470 7.44860

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

au = 1,477.24

monTEnEgRo bErza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

aG=16.99

Novi podaci Eurostata i MoNstata

Kupovna moć u Crnoj Gori najveća u regionu

ruto domaći proizvod po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori prošle godine iznosio je 48 odsto prosjeka EU, objavila je Uprava za statistiku – Monstat.

To su rezultati zajedničkog istraživanja statističkih instituta zemalja iz Evropske unije, te kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo, koje je objedinio i obradio Generalni direktorat Evropske komisije za statistiku. Standard kupovne moći (SKM) predstavlja jedinicu za koju se kupuje isti obim roba i usluga u svim zemljama. Kako su precizirali iz Monstata, ovaj indikator koristi se pored ostalog za prostorno poređenje veličine BDP-a, odnosno ekonomije država te ekonomskog blagostanja.

■ Kupovna moć

Foto:dejan lopicic

„Na veličinu BDP-a po stanovniku izraženog u standardu kupovne moći, najvećim dijelom utiče obim BDP-a obračunatog rashodnom metodom, nivo potrošačkih cijena i broj stanovnika“, stoji u metodologiji za ova istraživanja.

Godišnja inflacija pola odsto Cijene u novembru bile su za pola odsto veće nego 12 mjeseci ranije, a u odnosu na oktobar 0,1 odsto, pokazuju novi podaci. za godinu su najviše poskupjeli hrana i bezalkoholna pića 2,9 odPodaci Eurostata ukazuju da među zemljama regiona koje imaju status kandidata ili potencijalnog kandidata za članstvo u EU, Crna Gora ima najveći BDP po stanovniku upravo prema pomentom SKM. Srbija je na drugom mjestu na nivou od 39 odsto prosjeka EU, Sjeverna Makedonija ima 37 odsto, dok Albanija i Bosna i Hercegovina imaju nivo od 31 odsto evropskog prosjeka. „Od zemalja članica EU, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU i iznosi 261 odsto evropskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižem nivou sa 51 odsto prosjeka EU“, precizirali su iz Monstata.

Kupovna moć polovina prosjeka EU

sto, zatim usluge u hotelima i restoranima 1,3, te ostali proizvodi i uslug 1,1 odsto. S druge strane, pad cijena bio je najveći za obuću i odjeću 3,4 odsto, usluge prevoza 1,4 i komunikacija 1,1 odsto.

■ Stvarna

potrošnja

Istovremeno, stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku prema SKM među zemljama članicama u protekloj godini kretala se u rasponu od 56 odsto prosjeka EU u Bugarskoj do 134 odsto prosjeka EU u Luksemburgu. Konačni podaci Eurostata pokazuju da se u zemljama koje imaju status kandidata i potencijalnog kandidata za članstvo u EU SIP po stanovniku prema SKM kreće od 39 do 58 odsto prosjeka zemalja iz EU. Od zemalja u regionu, taj pokazatelj je najveći za našu zemlju i iznosi 58 odsto, dok je najniža u Albaniji sa 39 odsto prosjeka EU. Srbija ima 48 odsto, a Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina 41 odsto evropskog prosjeka. „Dok je BDP po glavi stanovnika uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, SIP po glavi stanovnika je alternativni pokazatelj prilagođen da bolje opiše materijalno blagostanje svakog domaćinstva. Struktura SIP je bazirana na proizvodima i uslugama koja domaćinstva konzumiraju, ali su i dalje evidentne razlike između nivoa po stanovniku među zemljama članica EU“, pojašnjavaju iz Monstata. K.J.

Naziv PREN BUDR EPCG SSHO LUBA

Najveći promet CijENa 0,6100 6,3782 4,0500 3,4000 0,2250

KoličiNa 7.038 245 140 141 500

obiM U € 4.293,1800 1.562,6500 567,0000 479,4000 112,5000

ProMjENa 0,00% -0,03% -0,98% 0,00% 0,00%

Sa jučerašnjeg sastanka CEFTE

ČlaNicE cEFtE potpisalE sporazuME

Jedinstvene licence i carinski sertifikati

Zajednički komitet Srednjoevropske zone slobodne trgovine - CEFTA usvojio je na jučerašnjem sastanku u Tirani sporazume kojima se otvara put za dalju liberalizaciju trgovine među zemljama potpisnicama. Kako je istaknuto, potpisivanje dodatnog protokola o trgovini uslugama treba da bude omogućeno priznavanje posebnih licenci, profesionalnih kvalifikacija i jednostavnost e-trgovine. Licenca sa jednog tržišta vrijediće u svih sedam zemalja, pa inženjeri ili ljekari jedne države moći će lako da dobiju posao u drugoj zemlji CEFTE. Očekuje se da će realizacija ovog sporazuma početi čim bude ratifikiovan u pralamentima CEFTA popisnica. „Drugi sporazum omogućava znatno lakši carinski po-

stupak. Nacionalne sertifikate kompanija i organizacija ovlašćenih za carinjenje priznavaće sve strane CEFTE. To će olakšati postupke na granici i pomoći u izgradnji povjerenja“, suština je procedure koja bi trebalo da počne da se primjenjuje u aprilu 2020. godine. Pored ovih, potpisani su i sporazumi o daljem finansiranju aktivnosti CEFTE i Komorsko-investicionog foruma Zapadnobalkanske šestorke, za koju će Evropska komisija i Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju - GIZ izdvojiti 10 miliona eura. Potpisnice CEFTA sporazuma sada su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo, i nisu članice EU. R.E

EvropsKa BaNKa za oBNovu i razvoJ

Za Zapadni Balkan 194 miliona Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), EU i bilateralni donatori obezbijediće 194 miliona eura bespovratnih sredstava za nove projekte u oblasti digitalne infrastrukture, životne sredine, transporta i energetike širom Zapadnog Balkana. Bespovratna sredstva odobrena za projekte zemalja Zapadnog Balkana, kako je saopšteno iz EBRD-a, privući će još 400 miliona eura investicija.

“EBRD i EU potpisali su ugovor o dodatnih 45 miliona eura za dva programa koje EBRD sprovodi u zemljama Zapadnog Balkana. Savjeti za mala preduzeća i Regionalni program energetske efikasnosti – program koji pruža podršku za poboljšanje energetske efikasnosti u stambenom sektoru i u javnim zgradama i sprovodi se u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW)”, rekli su u EBRD-u. R.E.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

NAziv SSHO PREN LUBA BUDR EPCG

dobitnici

CijeNA

KOličiNA

ObiM u €

PrOMjeNA

3,4000 0,6100 0,2250 6,3782 4,0500

141 7.038 500 245 140

479,4000 4.293,1800 112,5000 1.562,6500 567,0000

0,00 0,00 0,00 -0,03 -0,98

NAziv EPCG BUDR SSHO PREN LUBA

ekonomija gubitnici

CijeNA 4,0500 6,3782 3,4000 0,6100 0,2250

KOličiNA 140 245 141 7.038 500

ObiM u € 567,0000 1.562,6500 479,4000 4.293,1800 112,5000

PrOMjeNA -0,98 -0,03 0,00 0,00 0,00

održana sjednica skupštinskog odBora Za ekonoMiju, finansije i Budžet

Zeleno svijetlo Za Predlog Zakona o konsolidaciji Montenegro erlajnZa

kupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je juče većinom glasova vladajuće koalicije Predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju nacionalnog avio-prevoznika Montenegro erlajnza (MA) kojim je predviđeno 155 miliona eura pomoći toj kompaniji.

Poslanik SD-a Boris Mugoša ostao je uzdržan tokom glasanja, dok je njegov kolega iz SNP-a Srđan Milić glasao protiv. Milić smatra da izdvajanje od 155 miliona eura nije najbolji model za očuvanje kompanije. Poslanik SDP-a Raško Konjević napustio je sjednicu, jer Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije dostavilo Skupštini biznis plan po kojem je rađen Predlog zakona, a koji su poslanici prethodno tražili. Resorni ministar Osman Nurković kazao je da menadžment MA i ustanove koje su radile analize nijesu dozvolile da se materijal prosljeđuje. “Menadžment je rekao da postoji toliko internih podataka koji bi štetili ukoliko bi se javno objavili”, rekao je Nurković i dodao da Predlog zakona nije proizvod analiza, već svakodnevnog praćenja stanja u MA. Poslanik Konjević smatra da je nekorektno raspravljati o nacrtu zakona bez biznis plana, te da će od predsjednika Skupštine tražiti objašnjenje zašto poslanici ne mogu dobiti taj materijal. “Nijesmo tražili ništa drugo osim materijala koji su imali ministri u susret odlučivanju. Nije fer da nemamo biznis plan. Ako pričamo o ulaganju, onda bismo mogli da dobijemo procjene šta će to ulaganje da donese. Ne želim da prihvatim da na ovakav način odlučujemo o 155 miliona eura. Ovako se ne odlučuje ni o euru. Zamislite da, kada smo prodavali Te-

Sa jučerašnje sjednice

lekom i Kombinat aluminijuma, nijesmo imali nijedan jedini papir”, rekao je Konjević i napustio sjednicu. Rasprava je održana, uprkos tome što poslanici nijesu dobili biznis plan.

■ Nurković: jedva čekaju stečaj

Ministar saobraćaja kazao je, na pitanje poslanika Milića da li postoji namjera za pokretanje stečaja u MA, da bi mnogi jedva čekali da to preduzeće bankrotira. “Mnogi bi jedva čekali da se uvede stečaj u MA, jer bi dobili nešto besplatno. Privatne kompanije bi dobile linije i putnike koje prevozi MA. Oni bi nam nametali cijene i uslove i ne bismo mogli da određujemo”, ukazao je Nurković, dodajući da bi gašenje državnog avio-prevoznika imalo dalekosežne posljedice za ukupnu ekonomiju. On je objasnio da bi stečaj prouzrokovao troškove na koje država ne bi mogla da utiče. “Ne bismo mogli da platimo poreze i doprinose zaposleni-

ma koji bi ostali bez posla. To bi bio teret države, jer bismo morali tim radnicima da obezbijedimo povezivanje staža. Druga činjenica je da Aerodromi ne bi mogli da naplate 32 miliona od MA i to bi ostala neriješena dubioza. Neplaćanjem jedne rate za avion koji je kupljen finansijskim lizingom, izgubilo bi se ono što je do sada plaćeno. Morali bismo da platimo i državne garancije prema Hipotekarnoj banci, tako da bi dubioza i ukupan trošak bili oko 100 miliona”, precizirao je Nurković. Ulaganje u konsolidaciju kompanije i izdvajanje oko 50 miliona eura za nabavku aviona, kako je istakao, imaće daleko veći efekat po ekonomiju. Nurković je kazao i da su Agencija za zaštitu konkurencije i Evropska komisija upoznate sa predlogom zakona. “MA ima perspektivu ukoliko se sanira ono što su dubioze i ukoliko se omogući da se nabave avioni i da sve počne od nule, da se preduzeće razvija u pozitivnom smjeru i da se da doprinos ukupnom razvoju ekonomije države”, istakao je ministar.

■ Ne bježe od

partNerstva

Izvršni direktor MA Živko Banjević rekao je da će nacionalni avio-prevoznik, nakon prvog kruga zatvaranja dugova prema državi, postati interesantan potencijalnom strateškom partneru. “MA ne bježi od činjenice da je to potrebno i radiće sve što je u njenoj moći da se nađe strateški partner. Nadamo se tome i idemo uporno u tom pravcu. Smatramo da dejstvo ovog plana ne prestaje 2023. godine kada se završavaju ulaganja. Na-

protiv, već 2024. imamo šansu da obnovimo resurse u sopstvenoj režiji, a prije toga se nadamo da ćemo imati i adekvatnog strateškog partnera”, ukazao je Banjević. On je istakao i da je velika odgovornost na onima koji su predložili zakon, te da je plan pažljivo projektovan. Predsjednik Odbora direktora MA Nikola Vukićević kazao je da se prvi put na cjelovit način rješavaju zaostali dugovi kompanije. “Ne odlažu se, prolongiraju se, ne pokrivaju se državnim garancijama, već se dug preuzima i time se stvara osnova za sljedeću - razvojnu fazu. Što se tiče odnosa prema Aerodromima, plan je rađen pod pretpostavkom da MA plaća apsolutno sve svoje obaveze”, rekao je Vukićević. Predstavnik Ministarstva finansija Bojan Paunović naveo je da se u perspektivi ne očekuju dodatna izdvajanja za MA. “Od ukupnih 155 miliona ne govorimo o čistom izdvajanju koje se posmatra kao trošak, već kao investicija koja će imati povrat u budžet. Procjene su da je povrat uložene investicije oko 12 odsto”, kazao je Paunović. Predloženim zakonom, kako je ranije saopšteno iz Vlade, predviđeno je dugovanje MA prema povjeriocima i investicije u razvoj. D.J.

LiberaLna partija za zakon u liberalnoj partiji (lP) su se oglasili juče i saopštili da podržavaju izdvajanje od 155 miliona za MA. Poslanici te stranke smatraju da država mora zaštititi i sačuvati MA. “Najavljeno obezbjeđivanje budežetskih sredstava

za narednu je potez koji podržavamo i za koji ćemo dati svoj glas u Skupštini Crne Gore. Flota aviona MA nije samo niz aviona već je simbol postojanja jedne države koji ima nacionalno značenje i pokazatelj je snage te zemlje”, poručili su u lP.

ekonomija

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Konkurs za startap

Šarm planina, mora i ljudi

list sunday times o Crnoj Gori: Kuće za sve budžete

Balkansko igralište milionera

alena, krševita i lijepa balkanska zemlja ima za svakoga ponešto, kaže Aleksandra Gos čiji je osvrt na Crnu Goru i njene nekretnine nedavno objavljen u čuvenom listu Sunday Times.

„Kad u Porto Montenegru podižete 100 eura sa bankomata, on će vam izdati traženu novčanicu koja vam ukazuje na gotovo sve što treba da znate o balkanskom igralištu milionera. U ovoj marini za supejahte, crnogorskom odgovoru na Monako, prodavnice imaju skupe brendove (Alexander McQueen, Chopard, Valentino) kafići poslužuju organske sladolede od pet eura uz trendi muziku za opuštanje, a pločnici su toliko čisti da biste gotovo mogli da jedete svoju gurmansku večeru sa njih“, piše britanska reporterka i putopisac koja je boravila u Crnoj Gori. Ona takođe prenosi i drugu stranu života u ovim krajevima, ističući da su „korak van ovog blještavila, koje je

Interes je porastao nakon referenduma o EU, a očekuje se da će ove godine 250 kupaca investirati u nekretnine u Crnoj Gori

u bivšem brodogradilištu stvorio kanadski milijarder Piter Mank“, putevi nezavršeni ili puni rupa, malo ljudi govori engleski, dok ćete ručak uz domaće vino platiti desetak eura. „Ljepota planina, plavetnilo mora, zidovi antičkih gradova, krševita unutrašnjost zemlje kojom tumaraju medvjedi i vukovi, godinama su opsijedali turisti iz Rusije i Srbije. Danas je Crna Gora sve interesantnija kupcima nekretnina iz Velike Britanije, koji su opčinjeni pejzažima i mogućnošću da kupe trosobnu kuću za 140.000 eura“, dodaje Gos. Njeni glavni sagovornici u tekstu su Majkl Vard i njegova supruga Amra koji su 2002. godine za 30.000 funti kupili kuću za renoviranje na Prčanju u Bokotorskom zalivu, „krivudavom fjordu kojeg okružuju planine i po kome su rasuti stari gradovi sa kućama crvenih kro-

vova“. Planirali su da im to bude kuća za odmor, ali su dvije godine kasnije napustili svoj užurbani život u londonskom Sitiju i preselili u Crnu Goru. „Zemlja je divlje lijepa i nismo mogli da odolimo njenim čarima. Pejzaž i okruženje su posebni, kao i ljudi – bilo šta može biti izgovor za pjesmu, piće i igru. Ovdje se živi na mediteranski način. Jedna od riječi koju ćete najčešće čuti je ‘polako’, što znači da treba raditi korak po korak i, prije svega, bez stresa“, priča Majkl. Iako su cijene nekretnina znatno porasle proteklih godina, kuće van luksuznih rizorta su mnogo jeftinije nego one u Francuskoj, Španiji ili susjednoj Hrvatskoj. Prema riječima direktora jedne od agencija za nekretnine Kirana Kelehera, oko 8.000 Britanaca sada ima nekretninu u Crnoj Gori, na što Bregzit neće uticati. Kaže da je

Kotor tri puta traženiji Keleher kaže i da je potražnja za Starim gradom u Kotoru i njegovoj okolini ove godine porasla za tri puta u odnosu na 2018. Kroz srednjovjekovne ulice isprepletane poput lavirinta sve je više dobrih restorana, na pijaci možete probati lokalni pršut i masline, a možete obići i Muzej mačaka. Troso-

ban stan ovdje možete kupiti za 140.000 eura, ali Britanci ističu da treba izbjegavati „betonske blokove na obali zbog kojih Kotor rizikuje svoje mjesto na zaštićenoj listi UNESCO-a“. Za one koji vole renoviranje, u Stolivu se nalaze ostaci vile od 100 kvadrata sa pogledom na more koji koštaju 199.000 eura.

interes porastao nakon referenduma o EU, a očekuje se da će ove godine 250 kupaca investirati u nekretnine u Crnoj Gori. On preporučuje trougao između Herceg Novog, Tivta i Kotora u kome će narednih godina biti uloženo 3,5 milijardi eura u gradnju luksuznih rizorta. Za duboki džep predlaže Porto Montenegro gdje se cijene kreću od 264.000 eura za garsonjeru uz more do pet miliona eura za luksuzni penthaus apartman u venecijanskom stilu. U Luštici Bay je od 279 apartmana uz marinu, prodato 235 a cijene preostalih su od 352.000 eura. U hotelu Chedi je preostao 21 apartman čija se cijena kreće od 302.500 eura, dok se u 92 kuće koje se grade nešto dalje od obale garsonjere može kupiti za 164.000 eura. Van ovih rizorta, dodaje, kupuje se mnogo bolje. „Iako i dalje imamo dom u Londonu i porodične veze u Velikoj Britaniji, selidba u Crnu Goru je bila najbolja stvar koju smo uradili. More, planine, vrijeme i način života su fantastični, a Crnogorci su strastveni kada su u pitanju njihova istorija, tradicija i hrana. Sve ove stvari obožavamo i istovremeno poštujemo. Mada, isto ne možemo reći za njihov način vožnje koji za nas ostaje misterija“, zaključio je Majkl Vard u razgovoru sa reporterkom lista Sunday Times. K.J.

Karijerni centar Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za najbolju startap ideju studenata te obrazovne institucije. Fond za prvu nagradu od 3.000 eura obezbijedio je UCG, dok 1.000 eura za drugu nagradu poklanja Privredna komora Crne Gore. Na javni poziv mogu se prijaviti svi studenti, pojedinačno ili u timu koji će imati najviše tri člana. Takođe, individualni aplikanti mogu imati najviše dvije prijave, a tim može prijaviti najviše tri startap ideje. Krajnji rok za prijavu je 15. januar naredne godine. Prijavni formular dostupan je na stranici Karijernog centra na zvaničnom sajtu UCG. Uz prijavu, aplikanti moraju da dostave i povtrdu o studiranju. Prijavljene ideje će ocjenjivati i rangirati tročlana komisija koju čine predstavnici UCG i PKCG.

Božović u komisiji MPK Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore, Vesko M. Božović, izabran je za člana komisije Međunarodne privedne komore za arbitražu i alternativno rješavanje sporova. Arbitražni sud ove MPK jedan je od najznačajnih i najvećih arbitražnih sudova u svijetu, pred kojim se godišnje rješava više od 800 sporova. Članovi komisije, čije je sjedište u Parizu, su advokati, arbitri, profesori pravnih nauka i stručnjaci za međunarodno rješavanje sporova iz više od 90 zemalja. „Ključna misija ovog tijela MPK je donošenje izvještaja i smjernica o pravnim, proceduralnim i praktičnim aspektima rješavanja sporova. Ona ima i istraživačku misiju, pošto predlaže novu politiku i sredstva za inoviranje i promovisanje efikasnog, isplativog rješavanja arbitražnih sporova“, precizirali su iz PKCG. R.E.

/13.jul_plantaze

www.plantaze.com

PODGORICA VINSKA PRIJESTONICA

SREĆAN DAN PODGORICE

Podgorica je glavni grad sa najvećim vinogradom u svijetu površine 2310 ha u kojem je Vranac neprikosnoveni vladar Jedini grad u svijetu gdje uspijeva autohtona crnogorska sorta Krstač, što je svrstava u atraktivne vinske destinacije Zahvaljujući Vinskom putu Plantaža, Podgorica je postala značajna vinska turistička destinacija a podrum Šipčanik najveća turistička atrakcija Šipčanik je mjesto susreta u kome se organizuju prestižni događaji koji imaju promotivni značaj za Podgoricu: atraktivne vinske večere i vinske degustacije, posjete važnih ličnosti iz svijeta politike, nauke, kulture, sporta, kokteli ambasada, modne revije poznatih kretora, nastupi javnih ličnosti... Plantaže godišnje angažuju 1.500 radnika a većina zaposlenih živi u Podgorici.

HRONIKA

KONKURS

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

KRIVOKAPIĆ SE PREDAO NAKON UBISTVA U CUCAMA

NAKON SVAĐE NOŽEM NASRNUO NA MAJKU

Viši državni tužilac u Podgorici odredio je zadržavanje do 72 sata Cetinjaninu Pavlu Krivokapiću (46) koji se sumnjiči za ubistvo majke Slavice Krivokapić (68). On je priznao da je ubio majku i da se kaje zbog toga. Prema navodima iz policije, ubistvo se dogodio preksinoć u porodičnoj kući Krivokapić u Cucama, opština Cetinje, kada je osumnjičeni nakon svađe prvo fizički nasrnuo na majku, a zatim je navodno usmrtio nožem. On se nakon počinjenog krivičnog djela sam predao cetinjskom Odjeljenju bezbjednosti. Osumnjičeni živi u Kotoru, gdje i radi. Kako je došlo do ove porodične tragedije i šta je navelo Krivokapića da liši života majku, utvrdiće istraga. Policija je nakon što se Kri-

vokapić sam prijavio u stanicu, izašla na lice mjesta, izvršila uviđaj i izuzela tragove koji će biti predmet vještačenja. “Pregledom tijela od dežurnog ljekara Hitne medicinske pomoći Cetinje uoče-

ne su vidljive povrede u predjelu glave i tijela. Tijelo je transportovano na Odjeljenje patologije KCCG u Podgorici radi obdukcije i utvrđivanja tačnog uzroka smrti”, saopšteno je iz Uprave policije. N.P.

Prona eno tijelo žene U zetskom naselju Botun ronioci Regionalnog centra iz Bijele su pronašli tijelo ženske osobe. “Tijelo smo pronašli u skripu na dnu rijeke na šest metara dubine. Pretpostavljamo da se radi o osobi za kojom smo tragali proteklih dana, a te informacije će se utvrditi nakon što se obavi identifikacija i druge radnje nadležnih službi”, kazao je Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra.

Muškarca usmrtila mašina

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Foto: Pobjeda.me

DNEVNIM NOVINAMA

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Mojkovčanin T.M. (51) stradao je juče, u 11 sati, na Veruši, prilikom eksploatacije šume, kada ga je usmrtila mašina na kojoj je radio, saopšteno je Dnevnim novinama iz OKC-a. Prema riječima Gorana Jankovića iz Službe zaštite i spašavanja, prijavu su dobili oko 11 sati i 30 minuta. E.H.

STANKOVIĆ SA AMBASADOROM PLUHOM

Uspješna saradnja tužilaštva i EUROJUST-a Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković sastao se juče sa ambasadorom Holandije u Srbiji Žilom Bešurom Pluhom, koji boravi u službenoj posjeti Crnoj Gori i sa njim razgovarao o rezultatima koje su Državno tužilaštvo i Tužilački savjet ostvarili u prethodnom periodu, posebno sa aspekta pregovaračkog procesa Crne Gore

sa Evropskom Unijom. Kako je saopšteno iz VDT-a, posebno je istaknuta uspješna saradnja Državnog tužilaštva sa Evropskom jedinicom za pravosudnu saradnju (EUROJUST), koja ima sjedište u Hagu. Sagovornici su se saglasili da će i u narednom periodu nastaviti sa uspješnom saradnjom, na obostrano zadovoljstvo.

11 odlukom sudije za istragu višeg suda u podgorici ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

hronika

Osumnjičenima za ubistvo policajca pritvor do 30 dana

Albanski državljani Luan, Lulzin i njihova majka Nure Hasanaj, koji se sumnjiče za ubistvo policajca Milutina Lekovića, poslati su juče u Istražni zatvor. Njima je pritvor do 30 dana odredio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović. Luan Husanaj je, kako se sumnja, u nedjelju tokom privođenja pucao u potiljak policajcu Lekoviću u Igalu. Luan, Lulzin i Nure terete se za krivično djelo teško ubistvo počinjeno na svirep i podmukao način na štetu službenog lica u vršenju službene dužnosti

u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a u vezi sa krivičnim djelom nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Hasanai su poznati albanskim kolegama, koji ih sve troje potražuju zbog više krivičnih djela, među kojima i ubistvo sa umišljajem. Oni su već godinu u bjekstvu i sumnja se da su se prvo krili na Kosovu, odakle su ušli u Crnu Goru u namjeri da pređu granicu ka Hrvatskoj. Luana Hasanaja albanska policija potražuje zbog krivičnih

djela ubistvo sa umišljajem i pokušaj ubistva u vezi sa krivičnim djelom nezakonito posjedovanje vatrenog oružja i municije. Njemu su nadležni organi ove države odredili mjeru bezbjednosti „kazna zatvora“. Njegov brat Luzimu se potražuje na nacionalnom nivou od 2018. godine zbog krivičnog djela ubistvo s umišljajem, zavjera u pokušaju u vezi sa krivičnm djelom nezakonito posjedovanje vatrenog oružja i municije, dok im se majka Nure Hasanaj potražuje na nacionalnoj osnovi od 2018. godine zbog krivič-

nih djela prijetnja. Leković je ranjen, u nedjelju oko 14.40 sati u Igalu, dok je bio na dužnosti prilikom privođenja Hasanaja koji kod sebe nijesu imala lična dokumenta. Njemu je u policijskom vozilu, Luan Hasanaj sa zadnjeg sjedišta pucao u potiljak iz pištolja koji je imao kod sebe. Lekovićev kolega nakon ispaljenog hica pokušao je da otme oružje napadaču i da ih zaustavi u pokušaju bjekstva. Međutim, napadači su nakon napada uspjeli da pobjegnu iz vozila i da se domognu taksija kojim su se odvezli do Su-

torine, namjeravajući da napuste Crnu Goru. Za napadačima je odmah organizovana potjera i uhapšeni su oko 17 časova u Sutorini. Njih je policija pronašla i opkolila, osumnjičeni za ubistvo policajca ponovo je potegao pištolj. Ranjen je u ruku u razmjeni vatre, a potom su sve troje uhapšeni. Teško povrijeđeni Leković je najprije transportovan u bolnicu u Meljine, a potom u risansku bolnicu, gdje je operisan. Međutim, njegove povrede bile su izuzetno teške i on je preksinoć oko 20 časova preminuo. Bo.B.

odloženo ročište, tužilac neopravdano izostao

Cirikoviću i grupi suđenje 27. januara

Suđenje optuženima za planiranje ubistva Baranina Jovana Đurovića i boksera Nikole Sjekloće, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici, a na ročištu se nijesu pojavili specijalni tužilac Saše Čađenovića i branilac jednog od optuženih, advokat Miroslav Adžić. O razlozima nedolasku advokata Adžića sud je obavijestio njegov kolega Vaso Bečanović, navodeći da je Adžić u Urgentnom centru zbog visokog pritiska, te da će o tome naknadno dostaviti izvještaj. Tužilac Čađenović nije obavijestio sud da se neće pojaviti na ročištu. Naredni pretres

zakazan je za 27. januar. Podsjetimo, prema optužnici SDT-a za planiranje ubistva Đurovića optuženi su Enzan Ciriković, Eldar i Mirzet Nurkovića, Đorđije Cicmil, Darko Milić, Almir Jahović i Adnan Osmanagić. Optuženih Jahović i Osmanagić nijesu dostupni našim organima i sudiće im se u odsustvu, dok se ostali optuženi nalaze u pritvoru. Podsjetimo, eksplozivna naprava (prema navodima optužnice namijenjena za ubistvo Đurovića) sadržala je oko pola kilograma eksploziva, i pronađena je na raskrsnici

Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod “Tri kule” u Baru. Prema navodima optužnice, Jahović je 29. avgusta 2018. godine pokušao da aktivira eksplozivnu napravu koju je ispod motora Jovana Đurovića postavio optuženi Ciriković. Ciriković je u istrazi priznao da je postavio bombu ispod motora Jovana Đurovića po nalogu Adnana Osmanagića, ali da naprava najvjerovatnije nije aktivirana zbog tehničkih problema. Optuženi Osmanagić je brat pokojnog Muše Osmanagića koji je prije likvidacije slovio za vođu kriminalne grupe koja je

Bar: Deaktiviranje eksplozivne naprave koja je navodno bila namijenjena Đuroviću

imala rivalski odnos sa grupom na čijem je čelu bio sada pokojni Luka Đurović. Prema sumnjama istražitelja, Osmanagić je za glavu Đu-

rovića ponudio 20.000 eura i „audi A8“. Kako se dodaje, u planu je bilo i ubistvo boksera Sjekloće za koje je bilo predviđeno 50.000 eura. Bo.B.

hronika

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 30.12.2019. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama hotela „Berane“, na adresi Ivangradska 1, Berane. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Joksimović Stamene koje su upisane u listu nepokretnosti br. 235 KO Buče I, Uprave za nekretnine PJ Berane i to: - Katastarska parcela broj 1326/1, plan 6, skica 5, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu površine 64 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na ktastarskoj parceli broj 1326/1, površine 51 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIII prodaji iznosi 17.088,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 28.500,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Joksimović Stamene na dan 22.06.2018. godine iznosi 10.034,51€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 29.12.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“, U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 30.12.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Franca“ na adresi Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Kljajević Miluna koje su upisane u listu nepokretnosti br. 179 KO Moračko Trebaljevo, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 496, plan 6, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 5228 m2, - Katastarska parcela broj 541, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4714 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 66 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 1, površine 12 m2, - Katastarska parcela broj 542, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 850 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 1 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, površine 12 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, u osnovi površine 66 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade, spratnost 1P, površine 20 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 48 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 53 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIII prodaji iznosi 24.624,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 71.500,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Kljejević Milunana dan 23.11.2018. godine iznosi 16.000,30 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 29.12.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

jubilej: 20 godina postojanja sigurne ženske kuće

Država odlučna da stane na put nasilju nad ženama

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić poručio je, govoreći na panelu Državna politika i skloništa za žene sa iskustvom nasilja, u okviru konferencije kojom se obilježava jubilej povodom 20 godina postojanja Sigurne ženske kuće, da će MUP i Uprava policije uvijek biti čvrst oslonac svim žrtvama nasilja i svim štićenicama Sigurne ženske kuće. “Učinićemo sve da ih zaštitimo, da se osjećaju sigurno, a da nasilnike privedemo pravdi. Žrtve moraju da znaju da nasilje nije njihov lični ili porodični problem, već problem društva u cjelini. Država je odlučna da stane na put nasilju nad ženama i da zaštiti žrtve”, kazao je ministar. U ovoj godini, policija je predložila 171 zaštitnu mjeru, od čega: 29 udaljenje iz stana, 54 zabrana približa-

vanja, 63 zabrana uznemiravanja i uhođenja, 18 obavezni psihosocijalni tretman i sedam obavezno liječenje od zavisnosti. Po rješenjima sudova za prekršaje, policija je pratila izvršenje ukupno 217 zaštitnih mjera. Za jedanaest mjeseci ove godine, izvršiocima prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, izrečeno je 48 naredbi o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje. “Svako mora da bude bezbjedan u svojoj porodici. Stavili smo do znanja da svaka kuća u kojoj žena živi, mora da bude njen siguran dom, a da je nasilnik taj koji mora da ode“, naglasio je Nuhodžić. Ministar je konstatovao da policija u znatno većem broju koristi mjere zaštite, ističući da ti predmeti i

Do 1. novembra izvršeno 261 krivično djelo porodičnog nasilja Do 1. novembra 2019. godine na teritoriji Crne Gore izvršeno je 261 krivično djelo u vezi sa porodičnim nasiljem i podnijete su 1304 prekršajne prijave zbog izvršenih 1479 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, saopšteno je iz Uprave policije. Kako ističu, izrečene su 43 naredbe o udaljenju ili zabra-

ni vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, te je 25 žrtava upućeno u sklonište za žrtve, od čega je troje djece. Kako su naglasili OEBS i ove godine pruža podršku Upravi policije u akciji podizanja svijesti o aktivnijem učešću građana i svih relevantnih subjekata društva u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama.

mjere moraju da dobiju podršku od pravosuđa, kako od tužilaca kada je riječ o kvalifikaciji tako i na sudu kroz sankcije. “Dakle, jasan je trend intenzivnije primjene svih mjera iz nadležnosti Policije, no svrsishodnost istih, a to je smanjenje nasilja i nulta tolerancija na nasilje, može se postići samo ako sve institucije sinhronizovano djeluju“, kazao je Nuhodžić. Podsjetio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo Operativni tim za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, sa namjerom da se o ovom negativnom fenomenu i društvenom problemu, kroz rad Tima, progovori na otvoreniji i jasniji način koji će mobilisati sve subjekte društva. U tom kontekstu, ministar je naveo da je do sada razmatrano oko 40 kompleksnih slučajeva, a postupanje u konkretnim predmetima se odnosilo na predlaganje mjera, upućivanje na odgovarajuće modele reagovanja i komunikaciju sa žrtvama. Sistemski značajni pomaci su načinjeni kroz izradu Baze koja osigurava prenos podataka za sve prijave nasilja od Policije ka centrima za socijalni rad, a kao nastavak rada, planira se i automatska razmjena podataka sa Ministarstvom prosvjete, tužilaštvom i sudom. E.H.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

HRONIKA

ODRŽANA SJEDNICA VRHOVNOG TUŽILAŠTVA, DOBIJEN ZAHTJEV ZA IZUZEĆE GST

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ipak će saslušati v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića u predmetu koji se vodi protiv bivšeg sekretara tužilaštva Nenada Vujoševića. Naime, ta odluka donešena je juče na sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, na kojoj je odbijen zahtjev advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće Katnića iz ovog predmeta. Podsjetimo, saslušanje v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića povodom predmeta koji se vodi protiv njegovog bivšeg sekretara Nenada Vujoševi-

ća, odloženo nakon što su advokati Borivoje Borović i Zdravko Đukanović tražili izuzeće glavnog državnog tužioca Milivoja Katnića. Nakon što su tražili izuzeće Katnića, advokati su zatražili i izuzeće Stankovića tako da će odluka o oba zahtjeva morala biti donijeta na Opštoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva. Kako je saopštio Borović, izuzeće je traženo zbog sumnje u nepristrasnost oba tužioca. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je trebalo da sasluša Vrhovnog državnog tužioca. “Katnićevo izuzeće je traženo zbog toga što je rani-

je davao neke izjave koje su štetile odbrani okrivljenog Vujoševića. Sa druge strane, tražio sam izuzeće i v.d. Vrhovnog tužioca zato što je on zainteresovan kao svjedok za ovaj predmet pa neće pravilno odlučiti o izuzeću tužioca”, kazao je branilac Nenada Vujoševića, advokat Borović. Iste razloge za traženje izuzeća Katnića, naveo je i avokat Đukanović koji zastupa Duška Kneževića. Vujošević se tereti za dva krivična djela: protivzakoniti uticaj i pripadništvo kriminalnoj organizaciji koju je osnovao odbjegli predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.

Foto: Iva Mandić

KATNIĆ ĆE SASLUŠATI STANKOVIĆA

Nenad Neno Vujošević, sekretar VDT-a Ivice Stankovića i akter snimaka kojeg je odbjegli Duško Knežević objavio, a na kojem se čuje da je osumnjičeni novac davao Vrhovnom državnom tužiocu. Međutim, tokom saslušanja u tužilaštvu Vujošević je kategorično tvrdio da nikada nije primao bilo kakav novac niti da je isti davao tužiocima. Kako je ranije saopštila specijalna tužiteljka Lidija Vukčević, Duško Knežević je sačinio kriminalni plan da preko zaposlenih u VDT-u dobija podatke o postupcima koji su u toku, a koji se vode protiv njega.

Pa je Vujošević prihvatio da kao sekretar VDT-a stupa u kontakt sa tužiocima i saznaje da li su pokrenuti izviđajni postupci, a posebno u vezi e-commerce servisa, te vrbuje tužioce i nudi im mito, kako ne bi predlagali određivanje pritvora ili ukidanje pritvora gdje je on već određen”, navela je Vukčević. Tužiteljka je navela da je Vujošević u avgustu ove godine, postupajući po nalogu Kneževića, stupio u kontakt sa postupajućim tužiocem, te posredovao da se jedno lice pusti na slobodu i da mu se ne odredi pritvor, iako su za to postojali zakonski uslovi. N.P.

IZAZIVANJE SAOBRAĆAJKE U KOJOJ JE POGINUO BOBAN IVANOVIĆ

IZAZVAO NESREĆU NA BRAJIĆIMA?

Presudom Višeg suda u du kojom je osuđen na dviPodgorici juče je na dvije godine. je godine i tri mjeseca osuPresudu je juče izrekla đen Milutin Kalezić za iza- sutkinja Višeg suda u Podzivanje saobraćajne nesre- gorici Evica Durutović, kao će 29. septembra 2013. u sudija izvjestilac u ovoj kojoj je život izgubio krivično-pravnoj stvari. Ukoliko Boban Ivanović ne bude žalbi (20), a teške tjeu predviđelesne povrede nom zakonzadobila Mirskom roku jana Krstičena ovu prević. Viši sud je sudu ona će u ovom predpostati prametu odlučivao kao drugostepevosnažna. PodSa mjesta ni, a nakon žalbi sjetimo, prethodnesreće pristiglih na prethodne sedmice stranke u postupku dale su nu presudu. Naime, podgorički Osnovni sud je donio završne riječi, i tada je pudvije presude - prvom je Ka- nomoćnik oštećene porodilezić osuđen na godinu i de- ce Ivanović i oštećene Krstivet mjeseci zatvora, i ta pre- čević, advokat Igor Ivanović suda je ukinuta, potom je tražio je da sud Kalezića kaisti sud donio drugu presu- zni najstrožom kaznom koja

Tivćaninu S.D. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je u nedjelju, na putu Podgorica - Budva, u mjestu Brajići, izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su život izgubili Marko Lazarević (20) i Miljan Bobičić (19), dok su tri osobe zadobile teške tjelesne povrede. S.D. se tereti za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje bezbjednosti javnog saobraćaja. Odluku o pritvoru donio je sudija za istrage Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević. Podsjetimo, Lazarević i Bobičić su poginuli kada je automobil u kome su se nalazili izletio sa kolovoza, probio bankinu i završio u

KALEZIĆ OSUĐEN NA DVIJE TIVĆANINU ODREĐEN PRITVOR DO 30 DANA GODINE I TRI MJESECA je propisana za djelo za koje se tereti, navodeći da se radi o eventualnom umišljaju i bahatoj vožnji okrivljenog. Tužiteljka VDT-a Olivera Ražnatović, između ostalog, u završnim riječima je navela da je sprovedenim vještačenjima utvrđeno da do nezgode ne bi došlo da je okrivljeni upravljao brzinom do 50 km/h koliko je i bilo dozvoljeno u tom naseljenom mjestu. U optužnici se navodi da je pokojni Ivanović sa oštećenom Krstičević bio na motoru koji se kretao Bulevarom Ivana Crnojevića prema podgoričkom naselju Masline, a iz suprotnog pravca naišao je optuženi Kalezić, i preletivši zaštitno ostrvo koje razdvaja trake Bulevara direktno udario u motor Ivanovića. Bo.B.

provaliji pored magistrale Podgorica – Budva, u mjestu Brajići. Osim Lazarevića i Bobičića, u automobilu su bili i njihovi drugovi Ilija Jevrić (18), Dragan Bulatović (20) i Jovan Boljević (20) koji su teško povrijeđeni. Petorica mladića iz Podgorice su u nedjelju krenuli na fudbalsku utakmicu da bodre ekipu Budućnosti u Radanovićima, u meču protiv FK Grbalj. Preliminarni podaci ukazuju da je do nesreće došlo kada je Boljević, koji je bio za volanom ,,pežoa 207“, vozilom zakačio ,,pasat“ tivatskih registarskih oznaka koji se kretao ispred, nakon čega je sletio sa puta i survao se u provaliju neposredno nakon izlaska iz tunela. E.H.

društvo

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Foto: Balša Rakočević

Otplata kredita dO 10 gOdina

Zaposlenima na UCG za stambene kredite maksimalno 15.000€ Prema Planu rješavanja stambenih potreba zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore (UCG) koji je usvojen na sjednici Upravnog odbora UCG 16. decembra, zaposlenima u toj obrazovnoj instituciji dodjeljivaće se stambeni krediti u maksimalnom novčanom iznosu od 15.000 eura. “Sredstva opredijeljena za određenu namjenu se dijele po posebnim rang listama, i to: 75 odsto za akademsko osoblje sa akademskim zvanjem i 25 odsto za saradnike, stručno i neakademsko osoblje. Maksimalan iznos kredita koji se može dodijeliti zaposlenom je 15.000 eura u bruto iznosu”, navodi se

u odluci UOUCG. Kako se ističe, krediti se mogu dodijeliti za kupovinu urbanističke parcele za izgradnju porodične stambene zgrade ili za kupovinu stana u svojini i radi obezbjeđenja nedostajućeg stambenog prostora. “Povoljniji uslovi za vraćanje kredita su: otplata kredita na rate, u trajanju najviše do 10 godina, kao i umanjenje iznosa kredita u visini od pet odsto za svaku godinu radnog staža, a najviše do 75 odsto vrijednosti dodijeljenog kredita. Korisnik novčanih sredstava (kredita) je u obavezi da vrati Univerzitetu 25 odsto dodijeljenih sredstava”, stoji u odluci.

Pored dodjele novčanih sredstava za rješavanje stambenih potreba, za koji će iz Stambenog fonda biti opredijeljeno 60 odsto sredstava, 40 odsto će se opredijeliti za poboljšanje uslova stanovanja. U ovom slučaju za akademsko osoblje sa akademskim zvanjem biće opredjeljeno 60, a za stručno i neakademsko osoblje 40 odsto sredstava, dok je maksimalan iznos kredita koji se može dodijeliti zaposlenom 10.000 eura u bruto iznosu. “Pod poboljšanjem uslova stanovanja podrazumijeva se izvođenje radova na zgradi, odnosno stanu, kao što su: popravka ili zamjena vitalnih djelova zgrade, ulo-

Univerzitet Crne Gore žena sredstva za poboljšanje uslova stanovanja, kao i ostali radovi koji se izvode u cilju poboljšanja kvaliteta života. Novčana sredstva se dodjeljuju za poboljšanje uslova stanovanja – za period do 10 godina. Korisnik novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja je u obavezi da vrati Univerzitetu 25 odsto dodijeljenih sredstava”, pojašnjeno je u odluci UOUCG. M.I.

Povoljniji uslovi za vraćanje kredita su: otPlata kredita na rate, u trajanju najviše do 10 godina, kao i umanjenje iznosa kredita u visini od Pet odsto za svaku godinu radnog staža, a najviše do 75 odsto vrijednosti dodijeljenog kredita

Bez nOvih OBOlijevanja Od gripa

RegistRovan još jedan slučaj saRi

Pošta Crne Gore obavještava fizička i pravna lica na teritoriji Crne Gore da su, prema članu 28 i 29 Zakona o poštanskim uslugama, obavezni da na ulazu u objekat ili dvorište postave kućni poštanski sandučić. Sandučić mora biti označen ime nom i prezimenom vlasnika, odno sno korisnika objekta, brojem sta na, porodične stambene zgrade ili poslovnog objekta. Kućni sandučić mora biti postavljen na pristupačnom mjestu, na način da omogući sugurnost i tajnost poš tanskih pošiljki. Nepostupanje prema odredbama Za kona o poštanskim uslugama pod liježe prekršajnoj odgovornosti.

www. p os ta cg . m e

Uvidom u elektronsku piratornim infekcijama bazu podataka u Crnoj Gori (eng. Severe acute respiraje u periodu od 9. do 15. de- tory infection-SARI) regicembra prijavljeno 20 oso- strovan je jedan slučaj teške ba sa simptomima nalik gri- akutne respiratorne infekcipu (ILI), što predstavlja in- je”, saopštili su iz IJZ. cidenciju od 3,2/100.000 staTakođe, prijavljeno je 8.399 osoba sa simptonovnika, saopšteno je iz mima blažih i teInstituta za javno zdravlje (IJZ). žih infekcija resKako navopiratornog trakta (ARI), de, u navedešto prednom periodu stavlja incinije registrodenciju od van nijedan novi slučaj obolijevanja 1354,6/100.000 od virusa gristanovnika. pa, dok je od “Najveći broj oboljelih od težih početka nadzora Ilustracija i lakših respiratornad gripom, zaključno sa 50. sedmicom, labo- nih infekcija (ARI) je u ovoj ratorijski su potvrđena dva nadzornoj sedmici registroslučaja obolijevanja od gri- van u uzrastu od 20-64 godipa. Ipak registrovan je jedan ne (2.617 oboljelih; 31,2 odsto slučaj teške respiratorne in- od ukupnog broja prijavljefekcije SARI. nih slučajeva). U uzrasnoj “U 50. nadzornoj sedmici, grupi od 0-4 godine je regiprema podacima dobijenim strovana najviša incidenciiz sentinel bolničkog nadzo- ja”, dodaje se u saopštenju ra nad teškim akutnim res- IJZ. M.I.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

društvo

završena KonFerenCija ª osnaživanje stručnih KapaCiteta za borbu protiv disKiMinaCije osiº

Potreban registar OSI U Crnoj Gori osobe sa invaliditetom (OSI) su u teškom socio-ekonomskom položaju, izložene su diskriminaciji i potrebne su temeljne analize i registar kako bi se kreirale ozbiljne politike i pratila efikasnost mjera usmjerenih na njihovo društveno uključivanje, zaključeno je na završnoj konferenciji projekta “Osnaživanje stručnih kapaciteta za borbu protiv diskiminacije lica sa invaliditetom”, koji je sprovodio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Prema riječima direktorice CEDEM-a Milene Bešić, još postoje ozbiljni nedostaci kada je riječ o implementaciji zakonskih rješenja, kao i mjera definisanih Strategijama i akcionim planovima. “Ne postoje sveobuhvatni kvanititativni i kvalitativni podaci koji se odnose na OSI. Gotovo je nemoguće pratiti efikasnost mjera i aktivnosti usmjerenih na društveno uključivanje te populacije i njihovu zaštitu”, kazala je ona. Prema podacima CEDEMovih istraživanja, kako je rekla, OSI u Crnoj Gori su jedna od grupa koja je najizloženija diskriminaciji, jer se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom i uprkos dobrim pravnim rješenjima u praksi još nije na pravi način obezbjeđen pristup svim javnim objektima i ustanovama na koje su upućene u svakodnevnom životu. U oblasti zapošljavanja, kazala Bešić, poslodavci se prije opredjeljuju da uplaćuju propisane iznose novca Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI, nego da ih

angažuju. Predstavljajući istraživanje o položaju OSI u Crnoj Gori programski menadžer CEDEM-a Ognjen Marković kazao je da su ispitanici saglasni da je potrebno podići nivo svijesti i odgovornosti ne samo institucija sistema, već i svih drugih aktera. “Mali je broj slučajeva diskriminacije, što ne znači da nema diskriminacije, već da građani ne poznaju dovoljno svoja prava i ne umiju uvijek da prepoznaju diskriminaciju ili da se boje da istu i prijave. Zato je potrebno informisati i edukovati stanovništvo”, ukazao je on i dodao da se često stiče utisak da mediji izvještavaju o OSI samo kada je potrebno da popune medijski prostor. Pripadnici NVO sektora, ali i svih institucija koje se bave pravima OSI, kako je rekao, primjećuju da su skoro svi nedovoljno informisani, a tu se na prvo mjesto mogu staviti roditelji i staratelji OSI. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković saglasan je da su OSI visoko na ljestvici onih koji su u riziku

od diskriminacije. “Kada su u pitanju OSI postoji čitav niz indikatora koji nam pokazuju da je diskriminacija možda najvidljivija u ovoj oblasti”, kazao je Bjeković. On je naveo da unutar te populacije postoji još jedan broj ranjivih grupa, kao što su žene i djeca sa invaliditetom. “Te kategorije su u posebnom fokusu, zbog potrebe da se njihov stepen zaštite poveća u znatno većoj mjeri iz prostog razloga, jer oni nemaju istu startnu poziciju kao ostali članovi društva”, objasnio je Bjeković. Ključna državna obaveza je, kako je rekao, da sprovodi pozitivne obaveze i stvara sve uslove da OSI budu ravnopravni u odnosu na sve druge članove društva. „Bez ozbiljne analize i registra OSI teško da možemo da govorimo o nekoj ozbiljnijoj politici, jer politika se uvijek mora zasnivati na ozbiljnim statističkim indikatorima i broju osoba prema kojima želite usmjeriti određenu državnu politiku”, smatra Bjeković. R.D.

U Crnoj Gori oko 300 migranata

U Crnoj Gori u ovom trenutku ima oko 300 migranata, a naša zemlja samo je tranzitna destinacija na putu ka Evropskoj uniji, istakla je direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave MUP-a Milanka Baković. Baković je u Jutarnjem programu RTCG-a rekla da je 2019. bila godina u kojoj je primijećen povećan broj migranata u odnosu na 2018.

“Do sada je u Crnu Goru ušlo i smješteno preko 7.000 migranata. Crna Gora nije krajnja destinacija migranata, oni Crnu Goru gledaju kao tranzitnu destinaciju, a glavna destinacija im je EU. Mi sada trenutno u Crnoj Gori imamo oko 300 migranata”, rekla je Baković. Govoreći o proceduri, ona je kazala da je prvo potrebno utvrditi neophodne životne potrebe migranata, pa na-

kon toga njihov identitet. “Mora se voditi računa o njegovom psihofizičkom stanju, te pružiti mu, ako je potrebno, adekvatnu medicinsku pomoć. Nakon toga, treba ga informisati o pravima koja ga sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumije. Zatim se smješta u centar gdje mu se pruža sva neophodna pomoć u skladu sa zakonom”, rekla je Baković. R.D.

Svako svoj posao, naš nije ni vjera ni politika Tokom jučerašnje rasprave u crnogorskom parlamentu, na tapetu je bila i Uprava za nekretnine koju su poslanici Demkratskog fronta prozvali zbog naloga područnim jedinicama da dostave podatke da li je bilo upisa vjerskih objekata u katastar nepokretnosti i po kom osnovu je taj upis vođen. Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević kazao je za Dnevne novine da je kao čelni čovjek tog državnog organa dužan da postupi u skladu sa zakonom i da poštuje naloge pretpostavljenih. “Ne bavim se vjerskim i političkim pitanjima, niti bih komentarisao navode poslanika povodom osjetljivog pitanja crkve. Naše je da prikupimo tražene podatke, što smo uostalom i uradili, i time u konačnom, ispoštovali zakonsku proceduru koja podrazumijeva administra-

tivne poslove u nadležnosti Uprave za nekretnine”, kazao je Kovačević. Komentarišući spekulacije povodom prikupljanja podataka koji su u nadležnosti Uprave, a koje su se pojavile na pojedinim portalima, Kovačević kaže da su one političke prirode, a da se on i resor na čijem je čelu ne bave politikom, nego vrlo konkretnim, zakonom definisanim poslom, te da ne rade ništa što nije u njihovoj nadležnosti. “Svako na svom terenu obavlja funkciju u skladu sa zakonom, a moja je u ovom slučaju bila da obezbijedim administrativne podatke na uvid pretpostavljenim, čime sam svoju dužnost, kao direktor Uprave za nekretnine ispunio i postupio u skladu sa ingerencijama shodno zakonu i poslovnoj etici Uprave na čijem sam čelu”, pojasnio je Kovačević za DN. Foto: Iva Mandić

Ministarstvo unutrašnjih poslova

direKtor uprave za neKretnine za dn

zapošljavanje

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Direktor ZZZCG Suljo MuStafić SuMirao reZulta

Prioriteti u 2020. samoz Preduzetništvo i nova r ⌦ Jelena Vađon Đurišić

samozapošljavanje.

Prioriteti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u 2020. godini biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta, u manje razvijenim sredinama. U fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa kao i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, rekao je na godišnjoj konferenciji za medije direktor Zavoda Suljo Mustafić. “U cilju prilagođavanja zahtjevima tržišta Zavod će i ubuduće raditi na poboljšanju kvaliteta svojih, besplatnih usluga i njegovanja dobre saradnje sa poslodavcima. Svjesni da je nezaposlenost jedan od najvažnijih problema društva, trudićemo se da i u 2020. realizujemo, istim intenzitetom, sve programe i mjere koje su bile aktuelne prethodnih godina, a koje doprinose da se lakše dođe do posla”, kazao je Mustafić. Kako se i očekivalo, ističe, budžet Zavoda koji će najvjerovatnije biti odobren do kraja ove godine, je povećan. “Planiranih 11,5 miliona eura usmjerićemo na one programe koji doprinose boljoj zapošljivosti lica sa evidencije. Osobe koje teže dolaze do posla imaće prioritet pri uključivanju u programe. Za zapošljavanje osoba sa invaliditetom opredijeljeno je osam miliona i 300.000 eura, a za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja - tri miliona. Tim sredstvima u programe će biti uključeno preko 2.000 nezaposlenih”, naglasio je Mustafić i istakao da planiraju da, i naredne godine, sa 200.000 eura podrže one biznis ideje koje u sebi sadrže novo zapošljavanje. Lica koja ne budu mogla da obezbijede sredstva obezbjeđenja, kako je kazao, podržaće putem grantova za

■ ISPUNILI ZACRTANE CILJEVE

Zavod je, u godini na izmaku, ispunio sve prioritete zacrtane Akcionim planom i Programom. Još polovinom godine plasirana su sva raspoloživa kreditna sredstva za podsticanje razvoja preduzetništva podsjetio je Mustafić i saopštio da je Zavod, finansirajući kredite vrijedne 315.000 eura, otvorio 63 nova radna mjesta. “Na evidenciji se trenutno nalazi 37.780 osoba bez posla. Stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto i dva procenta je niža nego 2018. godine. Zahvaljujući podršci Vlade, Ministarstva rada i socijalnog staranja, povećanom obimu stranih investicija, ali i dobro planiranim programima i mjerama aktivne politike zapošljavanja - u Crnoj Gori je, već duže vrijeme, sve manje nezaposlenih”, saopštio je Mustafić. Osnovna uloga Zavoda, posredovanje pri zapošljavanju, kako je istakao, najviše je došla do izražaja u prvih devet mjeseci prilikom povezivanja domaćih nezaposlenih lica i poslodavaca, na sezonskim poslovima. “Uvažavajući potrebe poslodavaca, u programe aktivne politike zapošljavanja, uključeno je gotovo 2.200 nezaposlenih lica sa evidencije. Programi su bili namijenjeni ženama, mladima i dugoročno nezaposlenim osobama. Gotovo polovina učesnika angažovana je iz sjevernog regiona”, kazao je Mustafić.

■ ANgAžoVANo

11.600 SEZoNACA

Ove godine je, kaže, premašen plan – angažovano je gotovo 11.600 sezonskih radnika. “To je najbolji rezultat postignut u prethodnih neko-

11,5

liko godina budući da je ranije, u sezoni, zapošljavano oko 9.000 radnika. Ovogodišnjem rekordu najviše je doprinijela Javna kampanja države “Zaposlimo domaće – da Crna Gora radi”, koju je realizovao Zavod i resorno mini-

miliona eura iznosi budžet zavoda za zapošljavanje za 2020. godinu

starstvo. Na sajmovima zapošljavanja, širom države, poslodavcima je omogućen neposredan kontakt sa nezaposlenima”, rekao je Mustafić i dodao da je upravo tu dogovaran radni angažman za turističku sezonu.

Zaključno sa decembrom, kako je rekao, Zavod je realizovao cio set programa i mjera. “Pokazali smo da se može odgovorno raditi na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta. Mijenja se svijest radnika kada su posrijedi sezonski poslovi. Takođe, povratnici sa sezonskog rada svjedoče da poslodavci popravljaju uslove rada i ukazuju povjerenje domaćim radnicima”, kazao je Mustafić. Da bi se dostigli evropski trendovi i ciljevi, kako je rekao, uslovi poslodavaca, sva-

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

zapošljavanje

ate u oblaSti Zapošljavanja u GoDini na iZMaku

Foto: Dejan Lopičić

zaPošljavanje, radna mjesta

Prioriteti Zavoda Za ZaPošljavanje u 2020. godini biće Podrška samoZaPošljavanju, PreduZetništvu i otvaranju novih radnih mjesta, a u fokusu će biti i osPosobljavanje neZaPoslenih Za deficitarna Zanimanja, socijalna inkluZija ranjivih gruPa kao i ZaPošljavanje osi “Posebno imajući u vidu da je i dalje značajan broj onih koji ostvaruju prihode u zoni sive ekonomije, radeći na crno, a koje zvanična evidencija registruje kao nezaposlena lica. U koordinaciji sa drugim državnim institucijama, zaduženim za ovu oblast, nastojaćemo da smanjimo “rad na crno””, ukazao je Mustafić.

■ POSLODAVCI

SVE VIŠE ZAPOŠLJAVAJU OSI

Sa godišnje konferencije kako, moraju biti još bolji.

■ OJAČATI SARADNJU SA POSLODAVCIMA

“Saradnja sa poslodavcima, iako popravljena posljednjih godina, može biti ojačana. Tržište rada se mijenja i iziskuje drugačiji pristup. Zavod, kao moderan servis u sferi pružanja usluga, koristi sve mehanizme za veće aktiviranje domaće radne snage. Svjesni smo svojih nedostataka i spremni smo da ih popravljamo. Neophodno je stvaranje još atraktivnijeg i podsticajni-

jeg okruženja koje će, u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu rada, privući i veći broj domaćih radnika”, ocijenio je Mustafić i pozvao poslodavce da na vrijeme isplaniraju koliko će im trebati radnika, za najtraženija zanimanja, jer će na taj način zainteresovana lica bez iskustva, uz podršku Zavoda, biti na vrijeme obučeni. On je ponovo apelovao pozvao poslodavcima da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike sa većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama.

Pomake bilježe i u dijelu zapošljavanja osoba sa invaliditetom, jer prema riječima Mustafića, svakim danom je sve više poslodavaca koji su voljni da zaposle osobe sa invaliditetom. “Iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI, za realizaciju programa u cilju unapređenja njihovog položaja na tržištu, utrošeno je više od 7,9 miliona eura. Od toga je sa 2,6 miliona eura finansirane grant – šeme za angažovanje 383 lica. Udvostručen je broj poslodavaca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarade. Kod 820 poslodavaca angažovano je 1.407 osoba sa invaliditetom, od kojih više od pola ima ugovor na neodređeno. Uspijevamo u namjeri da smanjimo predrasude da OSI nijesu za radni angažman”, istakao je direktor Zavoda.

Predato 135 zahtjeva

Zavod za zapošljavanje, istakao je sa posebnim zadovoljstvom Mustafić, nedavno počeo realizaciju Programa grantova za samozapošljavanje. “Prvi direktni grant iz Evropske unije, vrijedan 3,5 miliona eura, biće podijeljen kroz tri jednogodišnja ciklusa. Prethodna dva mjeseca projektni tim je promovisao duh preduzetničke kulture. Stimulišući nezaposlene, širom države, da razmišljaju na preduzetnički način pokušali su da ih ohrabre da prepoznaju mogućnost za svoje radno angažovanje”, kazao je Mustafić. Interesovanje u prvom javnom pozivu, koji je trajao od 14. oktobra do 27. novembra, prema riječima pomoćnice direktora ZZZ u Sektoru za isplatu iz oblasti zapošljavanja i koordinatorke Programa Svetlane Krgović iskazalo je oko 600 nezaposlenih lica. “Od tog broja 225 lica je pohađalo Informaciono-motivacione radionice u trajanju od tri dana, koje su bile organizovane u svim područnim jedinicama Zavoda, dok je za-

htjev za dodjelu bespovratnih sredstava predalo njih 135”, precizirala je Krgović. Najviše zahtjeva 64, odnosno 47 odsto bilo je iz sjevernog regiona, nešto manje 55 zahtjeva, odnosno 41 odsto iz centralnog i, najmanje, 12 odsto iz južnog regiona. “Posmatrano sa aspekta djelatnosti najviše zahtjeva je bilo iz oblasti zanatstva i ličnih usluga, zatim slijedi trgovina, poljoprivreda, ugostiteljstvo itd. Što se tiče stručne spreme podnosioca prijedloga projekata, najveći broj projekata ili 62 odsto su predata od strane lica sa srednjom stručnom spremom, a 22,8 odsto od strane lica sa višom i visokom stručnom spremom”, kazala je Krgović. Sljedeći poziv, kako je najavila, biće objavljen početkom aprila, a treći krajem 2020. godine. “Koristim priliku da pozovem sva nezaposlena lica koja se nisu prijavila na prvi poziv da se informišu kod savjetnika i koordinatora za zapošljavanje i prijave za ovaj vid podrške”, rekla je Krgović.

600

nezaposlenih lica iskazalo je interesovanje za program u prvom javnom pozivu

podgorica

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Održan prvi pOdgOrički investiciOni fOrum, grad

Stvorene pretpoStavk ubrzani razvoj glavno

rvi Podgorički investicioni forum održan je juče u hotelu Hilton u Podgorici, koji ima za cilj da što većem broju potencijalnih investitora predstavi mogućnost za ulaganja na prostoru Podgorice, ali i Crne Gore. Forum je okupio veliki broj privrednika i investitora sa područja Balkana, kao i ostalih djelova Evrope i svijeta. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i potpredsjednik Vlade Milutin Simović, koji su otvorili forum, poručili su da je Crna Gora jedna od najbrže rastućih ekonomija u ovom dijelu Evrope, kao i najbrže rastuća na zapadnom Balkanu.

■ INVESTICIONI CIKLUS OD 200 MILIONA EURA

“U periodu od referenduma do danas, prema našim procjenama, u Crnu Goru se slilo preko šest milijardi eura direktnih investicija i do današnjeg dana naša zemlja je ostala vrlo atraktivna kako za domaće tako i za inostrane investitore. Mi u Glavnom gradu prepoznajemo ogroman potencijal u tom smislu i procjenjujemo da on, kad je Podgorica u pitanju, do sada nije bio u dovoljnoj mjeri iskorišćen”, kazao je Vuković. On navodi da, ako se pogleda struktura investicija, većina njih se odnosila na kapitalna ulaganja u južnom dijelu Crne Gore. Prema njegovim riječima, u zadnjih godinu dana pokrenut je ambiciozni investicioni ciklus, koji podrazumijeva realizaciju projekata u vrijednosti od preko 200 miliona eura. “Pomenuću samo neke od projekata - poput izgradnje novog sistema za prečišćava-

U zadnjih godinU dana pokrenUt je ambiciozni investicioni ciklUs, koji podrazUmijeva realizacijU projekata U vrijednosti od preko 200 miliona eUra

nje otpadnih voda vrijednog preko 50 miliona eura, izgradnje nove mreže saobraćajnica, odnosno novog saobraćajnog prstena oko glavnog grada čija ukupna vrijednost prevazilazi 100 miliona eura, i ono na šta smo naročito ponosni i od čega imamo velika očekivanja jeste odluka o uspostavljanju biznis zona u glavnom gradu koja će stupiti na snagu nakon potrebne izmjene zakonskog rješenja koja je u nadležnosti Vlade Crne Gore, u drugom kvartalu naredne godine”, istakao je Vuković. Sa tom odlukom, kako kaže, otvaraju ogroman prostor, koji do sada nije bio adekvatno valorizovan, za ulaganja, investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Vuković je poručio da Glavni grad, uz pomoć države, stvara pretpostavke za ubrzani razvoj grada u narednom periodu.

■ INVESTITORI NA

PRAVOM MJESTU

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović kazao je da su ovakvi događaji od suštinske važnosti za realizaciju investicionih politika kreiranih na globalnom nivou. “Potencijalnim investitorima poručujem da su na pravom mjestu. Došli ste u zemlju

koja je odgovornom politikom i dosljednim sprovođenjem demokratskih i ekonomskih reformi prepoznata po političkoj i makroekonomskoj stabil-

nosti i konstantnom unapređenju poslovnog ambijenta. U zemlju koja je od 2006. udvostručila BDP, a to je postigla upravo zahvaljujući politici

privlačenja direktnih stranih investicija koja je rezultirala investicijama u neto iznosu od preko šest milijardi eura. Došli ste u zemlju u koju su već investirale kompanije iz preko 130 zemalja i koja je odgovornom i promišljenom politikom u prethodne tri godine ostvarila rast ekonomije koji je među najvećima u Evropi”, kazao je Simović. On je istakao da je ukupan prihod stranih direktnih investicija u prvih devet mjeseci ove godine dostigao više od 590 miliona eura, a prema podacima CBCG zabilježeno je povećanje neto priliva od

Privlačenje investitora lakše saradnjom gradova regiona Tokom Foruma održana je i panel diskusija na temu “Regionalna perspektiva glavnih gradova”, na kojoj su pored gradonačelnika Podgorice dr Ivana Vuković, učestvovali i gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov, gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti, kao i predsjednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević. Oni su bili saglasni u tome da saradnja gradova regiona nije na

zadovoljavajućem nivou. Vuković je istakao da su, kao i cijeli region, imali problem sa nezaposlenošću, naročito mlađih. Navodi da su u prethodnom periodu posebnu pažnju posvetili i unapređenju infrastrukture, kako bi građani dobili sve ono što im nedostaje. “Sa realizacijom formiranja biznis zona, u narednih nekoliko godina, bićemo u prilici da otvorimo

još par hiljada novih radnih mjesta, koja će biti održiva. Takođe, plan je da se stopa nezaposlenosti spusti ispod 10 odsto”, kazao je Vuković. Nikodijević je istakao da Beograd ima slične probleme, te da se bez adekvatne saradnje ne može ostvariti napredak. “Saobraćajna infrastruktura je jedan od tih koraka, jer je to ujedno i veći regionalni značaj. Ne predstavljamo ozbiljno trži-

šte pojedinačno, ali udruženi možemo da privučemo investitore, što je naša želja i cilj”, kazao je Nikodijević. I Šilegov je saglasan da imaju iste probleme, te da bliskom saradnjom između gradova regiona mogu da napreduju. On se osvrnuo na problem zagađenja vazduha, istakavši da je ovo ključno pitanje, jer ne postoji cijena da se spasi makar jedan ljudski život.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

podgorica

dOnačelnik pOručiO

ke za og grada

U periodU od referendUma do danas, prema našim procjenama, U crnU GorU se slilo preko šest milijardi eUra direktnih investicija i do današnjeG dana naša zemlja je ostala vrlo atraktivna kako za domaće tako i za inostrane investitore

čak 22,5 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Simović poručuje da će investitori brzo prepoznati razloge da investiraju i pokrenu biznis i u Podgorici i u Crnoj Gori.

■ BEZBJEDNOST I STABILNOST

“To su bezbjednost i stabilnost. Već istaknuti dinamički ekonomski rast i razvoj, strateški geografski položaj, imamo mladu populaciju i kvalifikovanu radnu snagu kao i kvalitetnu poresku politiku. Imamo Vladu usmjerenu prema biznisu i lokalne samouprave koje sve više daju doprinos za unapređenje ukupnog investicionog ambijenta”, kazao je Simović. On je istakao da su najbolji promoteri Crne Gore kompanije koje su već investirale ili pokrenule velike projekte u Crnoj Gori. “U njima ćete prepoznati uspješnost korišćenja mogućnosti koje Crna Gora nudi stranim investitorima. Zahvaljujući slobodnoj trgovini sa EU i brojnim potpisanim sporazumima, imamo pristup na tržištima koje ukupno bro-

je oko 800 miliona potošača. Sa 23 zemlje imamo potpisan sporazum o međusobnoj promociji i zaštiti investicija, dok sa 43 zemlje imamo sporazum, koji regulišu pitanja dvostrukog oporezivanja u oblasti prihoda i imovine”, kazao je Simović. Glavni grad je na Forumu predstavio potencijalnim investitorima biznis zonu ukupne površine 247,1 hektara, kao i podatke o lokaciji, načinu upravljanja i finansiranja infrastrukturnog opremanja lokacije, djelatnosti koje se mogu obavljati, olakšice koje se odobravaju korisniku i druga pitanja od značaja za rad u ovoj zoni, čijom realizacijom se očekuje da će radikalno izmijeniti ekonomsku sliku Podgorice i Crne Gore. Investitorima će se ponuditi saradnja na izgradnji nedostajućih sadržaja u glavnom gradu – modernog logističkog, expo centra, modernog izložbenog prostora većih dimenzija, novih retail parkova bolnice i cijelog niza drugih sadržaja koji će obezbijediti priliku našima građanima za novo zapošljavanje, a i bitno izmijeniti izgled tog dijela grada. Podgorički investicioni forum će, kako su kazali iz Glavnog grada, služiti kao okvir za razmjenu iskustava i pronalaženja načina za saradnju glavnih gradova u regionu, kao i za analizu kvaliteta biznis ambijenta u Crnoj Gori, u nadi da će taj biznis ambijent biti sve pivlačniji za investitore. M.M.

Prioritet u narednoj godini izgradnja solarne elektrane

U drugom dijelu Foruma održao se panel posvećen investicionim prilikama glavnom gradu. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić sa skupa je poručila i da su se stekli uslovi da se krene u tender za davanje u zakup državnog zemljišta za izgradnju solarne elektrane na Veljem brdu. “To je projekat od velikog značaja i za glavni grad i Crnu Goru. Sa ovog mjesta obećavam da ćemo u prvom kvartalu sljedeće godine, nadam se, imati investitora za izgradnju te solarne elektrane”, kazala je Sekulć. Ona je istakla da je izgradnja podmorskog kabla između Italije i Crne Gore najvažniji projekat u energetici, čiju komercijalnu upotrebu očekujemo od 1. januara. “Kabl od Crne Gore do Italije je auto-put u oblasti energetike. Slična situacija je i sa izgradnjom auto-puta Bar - Boljare, koji će nas još bolje povezati sa regionom, kao i ostatkom Evrope. Sve te stvari doprinose da investitori ulažu u Crnu Goru”, kazala je Sekulić. Zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović je istakao da je konstantno povećanje broja privrednih društava potvrda dobrog poslovnog ambijenta u Podgorici. “To svjedoči da je biznis ambijent jako povoljan za

privređivanje i da ljudi ovdje prepoznaju šansu da dođu do zarade. Mislim da se ne smijemo zavarati sa tim podacima. Ukoliko se budemo mjerili i takmičili sa bogatim i razvijenim zemljama samo tako možemo doći do najboljih rješenja”, kazao je Vešović. Ističe da ponekad moramo biti za korak bolji i od njih. On je naveo i viziju Glavnog grada u skladu sa tim nastojanjem. “Vjerujem da smo kroz predstavljeni model uređenja Biznis zona u Podgorici otišli i korak više u odnosu na ono što je evropski standard, jer u jednoj Njemačkoj sigurno ćete naći dužu tradiciju vladavine prava i stabilnost investicije, ali teško da ćete naći da metar kvadratni zakupite za jedan cent i to na lokaciji koja se nalazi na tri kilometra od najvećeg aerodroma u Crnoj Gori, koja se nalazi na svega dva kilometra od glavne željezničke stanice u glavnom gradu i koja se nalazi na punih 40 kilometara od luke Bar”, istakao je Vešović. Prvi čovjek IRF-a Zoran Vukčević kazao je da je, zahvaljujući povoljnim kreditnim linijama, sačuvano ili otvoreno čak 16.000 radnih mjesta. Istakao je da je institucija na čijem je čelu za deset godina koliko postoji plasirala preko milijardu eura.

“To je i za mnogo veće države od Crne Gore značajna cifra. Iz godine u godinu raste naš portfolio, ove godine gotovo je izvjesno da ćemo oboriti rekord i da ćemo plasirati 230 miliona eura najpovoljnijih kredita”, kazao je Vukčević. Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović učesnicima Foruma naglasio je kako nacionalnu privredu karakterišu dimamične stope ekonomskog rasta. “Posljednje tri godine one su u prosjeku 4,9 odsto. U prošloj godini smo imali i najveću stopu rasta u ovom dijelu Evrope od 5,1 odsto, što nas je svrstalo na trećem mjestu u Evropi. Tome prevashodno doprinose direktne strane investicije, sektor energetike i prihodi od turizma”, tvrdi Golubović. On navodi kako je naša država prepoznata kao sigurna investiciona destinacija sa značajno unaprijeđenim poslovnim ambijentom. Poručeno je da će Podgorički investicioni forum biti tradicionalan, a današnji je okupio preko stotinu učesnika iz velikog broja zemalja. Na drugom panelu učestvovali su i predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Predrag Mitrović i izvršni direktor kompanije “Zetagradnja” Blagota Radović.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Opština Kolašin

odborNici skupštiNe opštiNe kolašiN predložiće povećaNje budžeta za 2020. godiNu

Opštinsku kasu pune prihodi od poreza, naknada i donacije Na sjednici lokalnog parlamenta koja je zakazana za 26. decembar, pred odbornicima će se naći Predlog budžeta za 2020. godinu. Budžet ove opštine za 2020. godinu planiran je u iznosu od 4,58 miliona eura, odnosno 0,91 miliona više u odnosu na budžetski plan za 2019. godinu. U planiranim primicima najveće učešće imaju prihodi od poreza, dok u strukturi planiranih izdataka najveće učešće imaju kapitalni izdaci. Ovaj nacrt dobio je i saglasnost Ministarstva finansija. Razlog povećanja budžeta u odnosu na budžetski plan za 2019. godinu u najvećem dijelu odnosi se na povećanje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, sredstava prenesenih iz prethodne godine, kao i povećanje donacija i transfera. U obrazloženju dostavljenog dokumenta navedeno je da je povećanje planiranog prihoda po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta uslovljeno brojem primljenih zahtjeva za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju objekata, dok će se u nared-

nu godinu prenijeti značajna sredstva namijenjena za realizaciju kapitalnih projekata. Takođe, navedeno je da je razlog povećanja pozicije kapitalne donacije vezan za donacije koje se planiraju iz evropskih fondova. Na rashodnoj strani došlo je do značajnog povećanja kapitalnih izdataka namijenjenih za izradu projektne dokumentacije za adaptaciju i rekonstrukciju objekata lokalne infrastrukture, kao i gradskih saobraćajnica, izgradnju i unapređenje sportske infrastrukture, poboljšanje upravljanja vodosnabdijevanjem, sanaciju vodovodne mreže, regulaciju vodotoka i rješavanje problema parkiranja i regulacije saobraćaja u užem gradskom jezgru. Izdaci za bruto zarade su planirani u iznosu od 1,11 milion što je za 0,15 miliona više nego 2019. godine. U obrazloženju je navedeno da je do povećanja planiranih izdataka za bruto zarade, došlo usljed neophodnosti zapošljavanja nedostajućeg broja izvršilaca na pozicijama ekspertskog kadra u gotovo svim potrošačkim jedinicama, u skladu sa ak-

tima o unutrašnjom organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Takođe, navedeno je da je predviđeno zapošljavanje određenog broja izvršilaca na važnim radnim mjestima poput inspektora, savjetnika i koordinatora. Preporuka Ministarstva finansija je da se još jednom razmotre realne potrebe za zapošljavanjem novih izvršilaca, imajući u vidu neophodnost implementacije srednjoročnih mjera predviđenih Planom optimizacije javne uprave Crne Gore 2018-2020. godine koji je Vlada Crne Gore donijela 6. jula 2018. godine. Budžetom za narednu godinu takođe su planirana sredstva za MOSI igre u iznosu od 5.000 eura, za turnir u malom fudbralu sredstva u iznosu od 2.500 eura, za Košarkaški kamp opština će pomoći sa 3.000 eura, međunarodni turnir u karate sa 2.000 eura, za NVO “Rikijevo carstvo” koja se bavi zbrinjavanjem napuštenih pasa odvojiće 2.500 eura, za pripravnike 3.000 eura, dok će za lokalni radio koji je u fazi otvaranja građani Kolašina dati čak 20.000 eura tokom iduće godine. Z.B.

Nikšić: šesti NovogodišNji sajam

Učestvovaće 250 izlagača Na šestom Novogodišnjem sajmu lokalnih proizvoda, koji će se održati u nikšićkom Sportskom centru od 20. do 22. decembra, učešće je potvrdilo 250 izlagača iz različitih krajeva Crne Gore. Sajam je, kako kažu organizatori iz opštine Nikšić, Inovaciono preduzetničkog centra “Tehnopolis” i LTO, prilika da se pomogne poljoprivrednicima da unapređuju proizvodnju i da se bolje pozicioniraju na tržištu. “Učešće izlagača je besplatno i to je jedan od instrumenata opštine Nikšić da pruža podršku lokalnim proizvođačima. Evidentno je da sajam iz godine u godinu raste i razvija se, tako da bilježimo stalni porast izlagača i posjetilaca. Imamo 250 prijavljenih izlagača što je respektabilna brojka i garancija da će ovaj sajam ostati po mnogo čemu upamćen“, istakao je Svetozar Bajović iz lokalne uprave. Sajam ima za cilj da pomagne crnogorskim poljoprivrednicima da unapređuju proizvodnju i osvajaju tržište. Direktor IPC “Tehnopolis” Ratko Bataković kaže da je namjera i očuvanje identiteta. „Svi se borimo da zadrži-

mo ljude u ruralnim područjima. Ono što čini identitet i gdje se on čuva jeste selo. Zato smo jako zadovoljni što se pokazuje da i Nikšić i Crna Gora ima ovoliki broj ljudi koji zasnivaju svoju proizvodnju, kao osnovno ili dopunsko zanimanje, na svom domaćinstvu, koristeći svoje resurse i podrške koje im pruža i Tehnopolis, a naravno i lokalna uprava kroz organizovanje ovakvih događaja, kroz izgradnju infrastrukture, kroz jačanje svega onog što je potrebno da ljudi ostaju na selu i koriste svoje resurse i podižu kako svoje standarde, tako i lokalnu i nacionalnu ekonomiju“, istakao je Bataković. Direktor TO Nikšić Boris Muratović podsjetio je da će dodatne napore u animiranju turističke privrede dati NTO koja je pozvala brojne respektabilne ugostitelje iz cijele Crne Gore, kako bi ih povezali sa lokalnim proizvođačima, kako bi našli lakši plasman svojih proizvoda koji su specifični i koji su važni za sve njih. Sajam ima humanitarni karakter, a 20 najugroženijih porodica sa teritorije opštine Nikšić dobiće pakete hrane koje će donirati izlagači. M.R.

Sa prošlogodišnjeg Novogodišnjeg sajma

foto: mladiniksica.me

crna gora

Foto: Balsa

tivat: saNacija lokalNih puteva

Radovi na 30 lokacija

Radovi na sanaciji lokalnih puteva u opštini Tivat počeli su juče. Prvi radovi započeli su na lokaciji Lepetane, a biće izvedeni na ukupno 30 lokacija na području svih mjesnih zajednica, saopštili su iz opštine. Ugovorena vrijednost radova je 800.000,00 eura. Izvođač radova je kompanija Asfalt beton gradnja doo Podgorica koja se obavezala da će radove završiti u roku od 50 dana ukoliko vremenski uslo-

vi budu povoljni . Radovi se izvode struganju asfaltnog kolovoza od 0 do 5cm, sa utovarom i transportom grebanog materijala na deponiju, nabavka, transport i ugradnja sloja za izravnanje od asfalta AB11, prosječne debljine 1,5 cm kao i nabavka, transport i ugradnja habajućeg sloja asfalta AB11, debljine četiri cm, navodi se u saopštenju i ističe da eć se saobraćaj odvijati naizmjeničnim propuštanjem automobila. Z.K.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

crna gora

PodgoRica: dom zdRavlja obilježio 92 godine Postojanja

Zahvalnice i nagrade za najbolje pojedince Dom zdravlja Podgorica je dobro organizovana zdravstvena ustanova, u kojoj se primjenjuju najsavremenije medicinske tehnologije i u kojoj radi visokoprofesionalan kadar, a efikasnim i kvalitetnim radom potvrdili smo da je primarna zdravstvena zaštita temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, poručio je direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, na svečanosti upriličenoj povodom 92 godine rada najveće zdravstvene ustanove na primarnom nivou u Crnoj Gori. I ove godine, tradicionalno, uručene su zahvalnice radnicima koji su otišli u zasluženu penziju i godišnje nagrade najboljim pojedincima i organizacionim cjelinama za poseban doprinos u radu. Priznanja u Organizacionoj jedinici Izabrani doktor za djecu dobili su dr Biljana Fuštar i medicinska sestra Sonja Rašović. Među ljekarima

za odrasle za doktora godine izabrana je Radmila Bojović, a među medicinskim sestrama Slađana Petković. U organizacionoj cjelini Izabrani doktor za žene priznanje je dodijeljeno dr Nataši Tomašević, i medicinskoj sestri Anđeli Perović. U Centru za podršku priznanja su dobili dr Maida

Burdžović u Centru za mentalno zdravlje, Ruža Raičević - fizioterapeut u Jedinici za fizikalnu terapiju primarnog nivoa i Marko Đurić, psiholog, zdravstveni saradnik. Među nemedicinskim radnicima nagrađen je za godišnji doprinos u radu Mladen Vešović - Jednica za sanitetski prevoz.

veteRinaRska ambulanta bijelo Polje

Prilikom potpisivanja memoranduma u Njujorku

Čipovanje i vakcinacija vlasničkih pasa u toku U Veterinarskoj ambulanti „Bijelo Polje“ u toku je kampanja čipovanja i vakcinacija pasa protiv bjesnila. Direktor te ustanove dr Darko Cvijović kazao je za Dnevne novine, da se tom kampanjom preventivno djeluje na kućne ljubimce. „Dobili smo 200 doza vakcina i čipova i dosada je oko stotinjak kućnih ljubimaca prošlo tu proceduru. Čipovanje i vakcina ukupno košta dva eura, s tim što se kućnim ljubimcima izdaje i pasoš. Da bi vlasnik kućnog ljubimca prošao tu proceduru potrebno je da donese lič-

ilustracija: Bijesan pas

nu kartu radi evidentiranja da je on vlasnik”, objasnio je dr Cvijović. Narednih dana će, kako je rekao, vršiti čipovanje i vakcinaciju pasa koji imaju vlasnika i to po mjesnim centrima. „Gotovo u svim mjesnim centrima imamo veterinarske punktove, tako da će vlasnicima biti olakšano da dovedu kućne ljubimce da im se ugrade čipovi i ujedno vakcinišu protiv bjesnila. Ta aktivnost će se sprovoditi sve dok utrošimo i posljednju dozu”, kazao je dr Cvijović. B.Č.

Za službu godine izabran je Centar za laboratorijsku dijagnostiku, a specijalno priznanje dodijeljeno je dr Almi Drešević, specijalisti pedijatrije, za izuzetan profesionalan i stručni pristup za djelovanje u posebnim okolnostima. Za poslovnog partnera godine izabrana je Kompanija

“BTL Medical Montenegro” Podgorica, za izuzetnu poslovnu saradnju i doprinos u pružanju efikasnije primarne zdravstvene zaštite pacijentima. Kavarić je podsjetio na višedecenijski razvoj Doma zdravlja Podgorica i plejadu ljekara i zdravstvenih radnika koji su ga gradili i izgradili. “Za nama je devet decenija punih entuzijazma, posvećenosti, napornog rada generacija zdravstvenih radnika, koje su gradile zdravstvenu službu i svoje znanje, umijeće i humanost, nesebično davali stanovnicima sa ovog područja, ali i šire. Svi oni dali su izuzetno veliki doprinos u razvoju medicinske struke i nauke i u Podgorici i u Crnoj Gori”, kazao je Kavarić. Kako je dodao, nastaviće da unapređuju znanje i struku, tehnologiju i prostor, kako bi svaki građanin dobio pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Šehović, Raičević i PeRazić PotPisali memoRandum o saRadnji

Pečurice dobijaju sportsku salu

Ministar prosvjete Damir Šehović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Kulturnog centra “Rumija” iz Čikaga Senad Perazić potpisali su u Njujorku Memorandum o saradnji na izgradnji školske sportske sale JU OŠ “Mrkojevići” u barskom naselju Pečurice. Projekat će se u barskom naslju Pečurice realizovati po modelu sufinansiranja, a vrijedan je više stotina hiljada eura, saopšteno je iz

Uprave za dijasporu. Kulturni centar “Rumija” obezbijediće 50.000 dolara, Opština Bar 150.000 eura, a Ministarstvo prosvjete ostatak sredstava. Potpisnici su ocijenili da je projekat od velikog značaja za djecu u Pečuricama, ali i za cijelu lokalnu zajednicu. “Ovo je samo jedan od projekata obnove školske sportske infrastrukture u Baru. Nedavno su ministar prosvjete i predsjednik Opštine Bar potpisali Memo-

randum o saradnji na realizaciji projekta “Rekonstrukcija školske sportske sale srednjih škola u Baru JU Gimnazija “Niko Rolović” i JU Ekonomsko-ugostiteljska škola, Bar”, vrijednosti oko 110.000 eura. Ovaj projekat se, takođe, realizuje po modelu sufinansiranja, pri čemu će Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opština, a očekuje se da će biti završen za nekoliko mjeseci”, navode iz Uprave za dijasporu.

Marketing

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Milovan ĐILAS

Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča. I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio. Vladimir Vojinović

5,99

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Marketing

23 PREDLOG

ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI ILI UVJERENJA I PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1 Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti zajemčena Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom. Država garantuje nesmetano ostvarivanje slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti. Član 2 Sloboda misli je apsolutna i neprikosnovena. Član 3 Sloboda ispoljavanja vjere ili uvjerenja podliježe samo onim ograničenjima, neophodnim u demokratskom društvu koja su u interesu javne bezbjednosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih. Mjera ograničenja mora biti srazmjerna legitimnom cilju iz stava 1 ovog člana, a organ javne vlasti mora voditi računa da se ne primjenjuje stroža mjera ograničenja, ako se isti legitimni cilj može postići blažom mjerom ograničenja. Član 4 Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja štiti teistička, neteistička i ateistička uvjerenja, kao i pravo da se, postupajući po sopstvenoj savjesti, ne ispoljava bilo kakva vjera ili uvjerenje. Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja podrazumijeva pravo svakog da, postupajući po sopstvenoj savjesti, sam ili u zajednici sa drugim, javno ili privatno ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovjedima, običajima, obredom ili na drugi način, pravo da prihvati ili promijeni vjeru ili uvjerenje, slobodu da učestvuje u vjerskoj pouci i nastavi, ili pouci odnosno nastavi koji odgovaraju nečijem uvjerenju, kao i pravo da njeguje i razvija vjersku tradiciju ili tradiciju u skladu sa nečijim uvjerenjem. Član 5 Sloboda savjesti podrazumijeva i pravo pojedinca da odbije, u skladu sa zakonom, ispunjenje vojne ili druge obaveze koja uključuje upotrebu oružja (prigovor savjesti). Član 6 Vjerska zajednica je dobrovoljno, neprofitno udruženje lica iste vjeroispovjesti, koje se osniva radi javnog ili privatnog ispoljavanja vjere, vršenja vjerskih obreda i ima svoju strukturu, organe, unutrašnja pravila i vjersko učenje. Zajednica uvjerenja, u smislu ovog zakona, je dobrovoljna, neprofitna organizacija koja se osniva radi ostvarivanja određenih zajedničkih ili opštih ciljeva ili interesa koji proizilaze iz zajedničkih uvjerenja. Član 7 Vjerske zajednice su crkve, zajednice vjernika i ostali institucionalni oblici vjerskog djelovanja. Vjerska zajednica je slobodna u vršenju vjerskih obreda. Vjerska zajednica slobodno odlučuje, naročito o: 1. unutrašnjoj organizaciji, obrazovanju, sastavu, ovlašćenjima i funkcionisanju njenih organa; 2. imenovanju i ovlašćenjima svojih vjerskih službenika i drugog vjerskog osoblja; 3. pravima i obavezama svojih vjernika, pod uslovom da ne ometaju njihovu vjersku slobodu; 4. povezivanju ili učestvovanju u međuvjerskim organizacijama sa sjedištem u Crnoj Gori ili u inostranstvu. Član 8 Djelovanje vjerskih zajednica ne smije biti usmjereno protiv drugih vjerskih zajednica i vjeroispovijesti ako je takvo djelovanje neprikladno i uvredljivo, niti smije biti na štetu drugih prava i sloboda vjernika i građana. Vjerska zajednica u svom djelovanju podliježe samo ograničenjima propisanim zakonom, a koja su neophodna u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima. Član 9 U Crnoj Gori nijedna religija nema status državne religije. Odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti. Država i vjerske zajednice podstiču toleranciju, dijalog i poštovanje između vjernika različitih vjerskih zajednica, kao i između vjernika i onih koji nijesu vjernici. Član 10 Pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu se urediti ugovorom koji zaključuju Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i vjerske zajednice. Član 11 Vjerska zajednica samostalno upravlja svojom imovinom na osnovu autonomnih propisa, u skladu sa zakonom. Član 12 Dobra koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ili korišćenja ima vjerska zajednica, ne mogu se otuđiti, premještati ili iznijeti iz države, bez saglasnosti Vlade. Prije donošenja odluke iz stava 1 ovog člana, Vlada će zatražiti mišljenje vjerske zajednice. Član 13 Niko ne može na bilo koji način biti primoran ili spriječen da postane ili ostane član vjerske zajednice niti da učestvuje ili ne učestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili uvjerenja. Niko ne može biti onemogućen da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici koristi prava koja ima na osnovu zakona.

Član 14 Zabranjen je svaki vid posredne ili neposredne diskriminacije po osnovu vjere ili uvjerenja i podsticanje vjerske mržnje i netolerancije. Neće se smatrati diskriminacijom, u smislu stava 1 ovog člana, pripadnost određenoj vjerskoj zajednici kao legitiman uslov za zapošljavanje u vjerskoj zajednici ili njenom organizacionom dijelu kada je pripadnost vjerskoj zajednici nezamjenjiv uslov i razumno opravdanje za isticanje tog uslova za zapošljavanje. Član 15 Prikupljanje, obrada i zaštita podataka o vjeroispovijesti ili uvjerenju pojedinaca ili grupa vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti. Član 16 Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu. Član 17 Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši organ državne uprave nadležan za zaštitu ljudskih prava i sloboda (u daljem tekstu: Ministarstvo). II. REGISTRACIJA I EVIDENCIJA VJERSKIH ZAJEDNICA Član 18 Vjerska zajednica stiče svojstvo pravnog lica upisom u registar vjerskih zajednica (u daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo. Registar se sastoji od baze podataka i zbirke dokumenata. Sadržaj i način vođenja Registra, kao javne evidencije, propisuje Ministarstvo. Član 19 Registracija vjerske zajednice ili dijela vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu nije obavezna. Vjerske zajednice, odnosno dio vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu slobodno odlučuje o tome da li će zahtijevati upis u Registar. Član 20 Vjerska zajednica može da se registruje ako ima najmanje tri punoljetna vjernika koji su crnogorski državljani i imaju prebivalište u Crnoj Gori ili državljani druge države ili lica bez državljanstva koji imaju odobren stalni boravak u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom. Član 21 Prijavu za registraciju vjerske zajednice, Ministarstvu podnosi lice ovlašćeno za zastupanje vjerske zajednice. Prijava iz stava 1 ovog člana sadrži: 1) naziv vjerske zajednice koji se mora razlikovati od naziva drugih vjerskih zajednica u mjeri koja omogućava da se izbjegne zabuna ili greška u identifikaciji zbog sličnosti sa nazivom druge registrovane zajednice; 2) sjedište i adresu vjerske zajednice u Crnoj Gori. Uz prijavu iz stava 1 ovog člana, prilažu se: odluka o osnivanju ukoliko se radi o novoosnovanoj vjerskoj zajednici, sa podacima o licima iz člana 20 ovog zakona (lično ime, dokazi o državljanstvu i prebivalištu, odnosno stalnom boravku za strance), sa njihovim svojeručnim potpisom; podaci o licu ovlašćenom za zastupanje vjerske zajednice (lično ime, dokazi o državljanstvu i prebivalištu, odnosno stalnom boravku za strance), sa njegovim svojeručnim potpisom. U slučaju da više vjerskih zajednica tvrde da imaju pravo na korišćenje istog ili sličnog naziva, odnosno da više lica tvrde da su ovlašćena da zastupaju vjersku zajednicu ili da vjerska zajednica osporava ovlašćenje određenom licu da je zastupa, Ministarstvo o tome odlučuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni postupak. Član 22 Ako lice ovlašćeno za zastupanje vjerske zajednice ne podnese prijavu za registraciju u skladu sa članom 21 ovog zakona, Ministarstvo će odbiti da registruje vjersku zajednicu. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se podnijeti tužba Upravnom sudu Crne Gore. Član 23 Organizacioni dio vjerske zajednice koji djeluje u Crnoj Gori, čiji je vjerski centar u inostranstvu, koji do sada nije bio prijavljen kod nadležnog organa uprave u Crnoj Gori, uz prijavu iz člana 21 ovog zakona, prilaže i odluku nadležnog organa te vjerske zajednice za upis u Registar. Član 24 Vjerske zajednice koje su prijavljene i evidentirane kod nadležnog organa uprave u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica („Službeni list SRCG”, broj 9/77) i djeluju u Crnoj Gori na dan stupanja na snagu ovog zakona upisuju se u evidenciju postojećih vjerskih zajednica (u daljem tekstu: Evidencija), koju vodi Ministarstvo, podnošenjem prijave za upis od strane lica ovlašćenog za zastupanje. Sadržaj Evidencije propisuje Ministarstvo. Član 25 Područje registracije ili evidencije vjerske zajednice u Crnoj Gori može se prostirati unutar granica Crne Gore. Sjedište registrovane ili evidentirane vjerske zajednice za teritoriju Crne Gore mora biti u Crnoj Gori. Dio vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu, a djeluje u Crnoj Gori, može steći svojstvo pravnog lica u Crnoj Gori upisom u Registar ili Evidenciju. Član 26 Ministarstvo, u roku od 30 dana od dana prijema uredne prijave i potrebne dokumentacije iz čl. 21, 23 i 24 ovog zakona, utvrđuje da li su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom za upis vjerske zajednice u Registar ili Evidenciju. Ako vjerska zajednica ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo donosi rješenje o upisu u Registar ili Evidenciju.

Marketing

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Član 27 Vjerska zajednica podnosi Ministarstvu prijavu o svakoj promjeni podataka iz člana 21 ovog zakona, u roku od 30 dana od nastanka promjene. Upis promjena vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona o registraciji vjerske zajednice. U Registar se mogu upisati, pored vjerskih zajednica, i njihovi organizacioni djelovi, po zahtjevu vjerske zajednice, kao i zajednice vjerskih zajednica, pod uslovima i na način propisanim ovim zakonom za registraciju vjerskih zajednica. Član 28 Ovim zakonom se ne sprječava niti ograničava osnivanje ili djelovanje udruženjima građana i drugim oblicima organizacija civilnog društva sa svojstvom pravnog lica ili bez svojstva pravnog lica, koji su osnovani radi ostvarivanja slobode misli, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se sprječava djelovanje neregistrovanih ili neevidentiranih vjerskih zajednica. Neregistrovane i neevidentirane vjerske zajednice nemaju pravni položaj vjerskih zajednica koje su registrovane ili evidentirane u skladu sa ovim zakonom i ne mogu sticati i ostvarivati prava koja u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore isključivo pripadaju registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama, kao pravnim licima. Član 29 Način osnivanja, status, organi, finansiranje i druga pitanja od značaja za rad i djelovanje organizacija koje nijesu vjerske zajednice u smislu ovog zakona, a koje se osnivaju radi ispoljavanja slobode misli, savjesti ili uvjerenja, ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj nevladinih organizacija. Član 30 Vjerskoj zajednici može se odbiti upis u Registar ili Evidenciju ili se može zabraniti djelovanje, ako:podstiče rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu diskriminaciju i nasilje ili raspiruje ili podstiče rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu mržnju, netrpeljivost, razdor ili progon ili na drugi način ugrožava ili vrijeđa ljudsko dostojanstvo; 1) su svrha, ciljevi i način njenog vjerskog djelovanja zasnovani na nasilju ili koriste nasilje kojim se ugrožava život, zdravlje ili druga prava i slobode pripadnika te, ili druge vjerske zajednice, kao i drugih lica. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na neregistrovane ili neevidentirane vjerske zajednice, ako postoje razlozi iz stava 1 ovog člana. Član 31 O odbijanju upisa vjerske zajednice u Registar ili Evidenciju odlučuje Ministarstvo rješenjem. Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se podnijeti tužba Upravnom sudu Crne Gore. Član 32 Postupak za zabranu djelovanja vjerske zajednice kada postoje razlozi iz člana 30 stav 1 ovog zakona pokreće državno tužilaštvo predlogom za zabranu djelovanja vjerske zajednice nadležnom sudu, ako se legitimni cilj u interesu javne bezbjednosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih, nije mogao postići blažim mjerama ograničenja. Prije donošenja odluke o zabrani djelovanja vjerske zajednice sud može vjerskoj zajednici ostaviti primjeren rok da uskladi svoje djelovanje sa javnim poretkom i moralom. Ako u određenom vremenskom periodu, koji je odredio sud, vjerska zajednica ispuni zahtjev suda za usklađivanje svog djelovanja sa javnim poretkom i moralom nadležni sud može obustaviti postupak za zabranu djelovanja vjerske zajednice. Član 33 Ministarstvo će brisati vjersku zajednicu iz Registra ili Evidencije, ako: 1) vjerska zajednica sama donese odluku o prestanku djelovanja; 2) je vjerskoj zajednici zabranjeno djelovanje u skladu sa odredbama ovog zakona na osnovu pravosnažne sudske odluke. Vjerska zajednica briše se iz Registra ili Evidencije rješenjem Ministarstva. Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana može se podnijeti tužba Upravnom sudu Crne Gore. Član 34 O imovini vjerske zajednice brisane iz Registra, odnosno Evidencije, nakon izmirenja dugova, odlučuje se na način određen aktima vjerske zajednice. Ako aktima vjerske zajednice nije određen način postupanja, imovina vjerske zajednice postaje državna imovina. III. PRAVA I OBAVEZE VJERSKIH ZAJEDNICA I NJIHOVIH VJERNIKA Član 35 Vjerska zajednica obezbjeđuje sredstava za obavljanje svoje djelatnosti od prihoda iz sopstvene imovine i vjerskih usluga, zadužbina, legata, fondova, donacija i drugih doprinosa fizičkih i pravnih lica, sredstava međunarodnih vjerskih organizacija čiji su članovi, sredstava iz državnog budžeta i budžeta jedinica lokalne samouprave, kao i drugih poslova i djelatnosti na neprofitnim osnovama, u skladu sa zakonom. Iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave vjerskoj zajednici mogu se odobriti sredstva za aktivnosti kojima se afirmiše duhovna, kulturna i državna tradicija Crne Gore, kao i za podršku socijalnim, zdravstvenim, karitativnim i humanitarnim aktivnostima od posebnog značaja. O prihodima iz stava 1 ovog člana vjerska zajednica vodi evidenciju, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice. Član 36 Kontrolu zakonitosti sticanja sredstava vjerske zajednice i kontrolu zakonitosti namjenskog trošenja sredstava vjerske zajednice iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave vrše nadležni organi, u skladu sa zakonom.

gistruju, na ime vjerske zajednice ili organizacionog dijela vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu, a koji ima svojstvo pravnog lica sa sjedištem u Crnoj Gori. Na ime vjerskih zajednica i organizacionih djelova iz stava 1 ovog člana upisuje se i pravo korišćenja na pokretnim i nepokretnim dobrima u državnoj svojini koje je država povjerila vjerskoj zajednici na korišćenje. Član 39 Vjerska zajednica može prikupljati dobrovoljne priloge na osnovu svojih autonomnih propisa, u skladu sa zakonom. Član 40 Vjerska zajednica je dužna da plaća poreze, doprinose i druge dažbine, u skladu sa zakonom. Vjerska zajednica može biti potpuno ili djelimično oslobođena poreskih i drugih obaveza, u skladu sa zakonom. Fizička i pravna lica koja daju priloge vjerskoj zajednici mogu biti oslobođena odgovarajućih poreskih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uvodi odgovarajući javni prihod. Član 41 Vjerski službenik ima pravo na zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom. Vjerska zajednica može osnovati ustanove za socijalno, odnosno zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih službenika, u skladu sa zakonom. Vjerske zajednice dužne su da prijave vjerske službenike koji ostvaruju prava iz st. 1 i 2 ovog člana, u skladu sa propisima kojim se uređuje plaćanje doprinosa. Vjerskoj zajednici iz stava 3 ovog člana, mogu se obezbijediti i sredstva u državnom budžetu za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih službenika, u skladu sa zakonom. Ako se u državnom budžetu obezbijede sredstva za namjenu iz stava 4 ovog člana, Vlada utvrđuje iznos sredstava, pri čemu se na vjerske zajednice sa malim brojem vjernika može primijeniti načelo afirmativne akcije. Član 42 Vjerska zajednica ima pravo da gradi vjerske objekte i vrši adaptaciju i rekonstrukciju postojećih, u skladu sa zakonom. Izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija vjerskih objekata izvode se na osnovu dozvola i saglasnosti propisanih zakonom i propisima koji regulišu oblast izgradnje objekata i zaštitu kulturnih dobara i uz stručni nadzor u skladu sa zakonom. Nadležni organ državne uprave, odnosno lokalne samouprave, prilikom izrade prostornih planova, razmotriće i iskazane potrebe vjerske zajednice za izgradnju vjerskog objekta. Organi državne uprave nadležni za poslove uređenja prostora i izgradnje objekata neće razmatrati zahtjeve za izgradnju vjerskih objekata koji nemaju saglasnost nadležnih organa vjerske zajednice u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice. Član 43 Vjerska zajednica ima pristup javnim radio-difuznim servisima i drugim medijima, kao i pravo da samostalno ostvaruje sopstvenu informativnu i izdavačku djelatnost na neprofitnoj osnovi, u skladu sa zakonom. Član 44 Vjerska zajednica, u okviru svoje socijalne, kulturne, karitativne i humanitarne djelatnosti, može osnivati odgovarajuće ustanove u skladu sa zakonom. Član 45 Vjerski obredi vrše se u vjerskim objektima. Vjerski obredi mogu se vršiti i izvan vjerskih objekata na mjestima dostupnim građanima, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu organu državne uprave nadležnom za unutrašnje poslove, u skladu sa zakonom, koji uređuje pravo na javno okupljanje. Za vjerske obrede koji se vrše na zahtjev građana (porodična slava, vjenčanje, krštenje, krizma, sunećenje, ispovijedanje, osvještenje i sl.) nije potrebna prijava iz stava 2 ovog člana, osim ako se ti obredi vrše na javnom mjestu, a predstavljaju rizik za bezbjednost ljudi i imovine. Član 46 Vjerski službenik koji vrši vjerski obred može primiti naknadu, odnosno nagradu za vjerske obrede od lica na čiji zahtjev vrši obred, na osnovu autonomnih propisa vjerske zajednice. O prihodima iz stava 1 ovog člana vjerska zajednica vodi evidenciju, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice. U evidenciju iz stava 2 ovog člana ne smiju se unositi podaci o identitetu lica koje je zatražilo vršenje vjerskog obreda. Član 47 Vjerska duhovna briga o vjernicima koji su na službi u Vojsci Crne Gore i policiji ostvaruje se u skladu sa aktom nadležnog organa državne uprave kojim se bliže uređuju pravila službe. Član 48 Lice koje se nalazi u pritvoru ili izdržava kaznu zatvora, kao i lice koje se nalazi u zavodu za maloljetnike ili ustanovama za smještaj djece sa poremećajima u ponašanju ima pravo na individualnu i zajedničku vjersku duhovnu brigu, u skladu sa aktom organa državne uprave nadležnog za oblast pravosuđa. Član 49 Lice smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne zaštite ima pravo na individualnu i zajedničku vjersku duhovnu brigu, u skladu sa kućnim redom te ustanove.

Član 37 Imovina vjerske zajednice se koristi za vršenje vjerskih obreda, izgradnju i održavanje vjerskih objekata, kao i u druge socijalne, zdravstvene, kulturne, karitativne, vaspitno-obrazovne svrhe, u skladu sa zakonom i autonomnim propisima vjerske zajednice. Vjerska zajednica za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom, u skladu sa zakonom, osim imovinom neophodnom za vršenje vjerskih obreda.

Član 50 Vjerska zajednica dužna je da obradu ličnih podataka o vjernicima vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

Član 38 Nepokretna i pokretna dobra koja su u svojini vjerske zajednice upisuju se, odnosno re-

Član 51 Vjerska pouka se može izvoditi u vjerskim objektima ili u drugim objektima

IV. VJERSKA POUKA I VJERSKE ŠKOLE

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Marketing

primjerenim za tu svrhu. Za učešće maloljetnika u vjerskoj pouci potrebna je saglasnost roditelja, odnosno staratelja, kao i saglasnost maloljetnika ukoliko je stariji od 12 godina života. Vjerska pouka sa učenicima se može izvoditi samo u vremenu kad učenici nemaju nastavu u školi.

Član 59 Novčanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice: 1) roditelj odnosno staratelj koji vrši vjersku pouku suprotno odluci djeteta (član 51 stav 2); 2) vjerski službenik koji vrši vjersku pouku suprotno članu 51 st. 1 i 3 ovog zakona.

Član 52 Roditelji imaju pravo da vrše vjersku pouku svog djeteta u skladu sa svojom vjerom ili uvjerenjima, poštujući fizički i psihički integritet djeteta.

VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 53 Škole i ustanove visokog obrazovanja dužne su da poštuju prava učenika i studenata na vjerske praznike, u skladu sa zakonom. Član 54 Vjerska zajednica može da osniva vjerske škole svih nivoa obrazovanja, osim osnovne škole, koja je po zakonu obavezna, kao i domove za smještaj lica koja se školuju u tim ustanovama. Vjerska zajednica samostalno utvrđuje obrazovni program vjerske škole, sadržinu udžbenika i priručnika i utvrđuje uslove za nastavno osoblje. Obrazovni programi, kao i sadržaji udžbenika i priručnika u vjerskim školama ne smiju biti u suprotnosti sa Ustavom i zakonom. Član 55 Usaglašavanje obrazovnih programa i sadržaja udžbenika i priručnika vjerskih škola sa Ustavom i zakonom, vrši organ državne uprave nadležan za poslove prosvjete. Odgovorno lice u vjerskoj školi je dužno da stavi na raspolaganje sve potrebne podatke za vršenje nadzora organu iz stava 1 ovog člana, kao i da u roku koji je odredio taj organ ispravi utvrđene nepravilnosti. Član 56 Vjerska škola osnovana u skladu sa ovim zakonom može izvoditi javno važeće obrazovne programe, ako je dobila licencu u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja. Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom. Član 57 Nastavu u vjerskoj školi može da izvodi lice koje ima dozvolu za rad u skladu sa zakonom, kao i akreditaciju ili odobrenje vjerske zajednice koja osniva vjersku školu. V. KAZNENE ODREDBE Član 58 Novčanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno

lice: 1) koje na bilo koji način primorava ili sprječava drugo lice da postane ili ostane član vjerske zajednice ili da učestvuje ili ne učestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili uvjerenja (član 13 stav 1); 2) koje onemogući drugo lice da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici koristi prava koja mu pripadaju po zakonu (član 13 stav 2); 3) osnuje vjersku školu za osnovno obrazovanje (član 54 stav 1). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura. Za prekršaj iz stava 1 tač. 1 i 2 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300 eura do 6.000 eura.

O B R A Z L O Ž E NJ E I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavni osnov za donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica sadržan je u odredbi člana 16 stav 1 tačka 1 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom, u skladu sa Ustavom, uređuje način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kad je to neophodno za njihovo ostvarivanje. II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA Obnavljanjem državne nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je stekla i pravo i obavezu da na svojoj teritoriji uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da normira položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom. Na ustavnom nivou to je uradila 2007. godine, a na podustavnom nivou još uvijek je u primjeni Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine ( „Sl. List SRCG“, boj 9/77). Imajuću u vidu da Crna Gora danas funkcioniše u bitno drugačijem pravnom, političkom i društvenom sistemu, te da se nalazi u procesu pretpristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, to podrazumijeva obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije. Novi pravni okvir treba da predstavlja optimalno rješenje koje će u skladu sa ustavnim smjernicama uvažiti najvažnije međunarodne standarde u ovoj oblasti i istovremeno uvažiti društvene i vjerske posebnosti Crne Gore. III. USAGLAŠENOST SA PRAVNOM TEKOVINOM EVROPSKE UNIJE I POTVRĐENIM MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, usklađen je sa Evropskim zakonodavstvom, kao i potvrđenim međunarodnim ugovorima UN i Savjeta Evrope: • Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima • Paktom o građanskim i političkim pravima • Paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima • Konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama • Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije • Konvencijom o pravima djeteta • Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih slobodama • Protokolom br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima

Član 60 Podzakonski propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 61 Vjerska zajednica koja je prijavljena u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica („Službeni list SRCG“, broj 9/77) može da dostavi prijavu za upis u Evidenciju u skladu sa ovim zakonom, u roku od devet mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Vjerska zajednica koja ne postupi u skladu sa stavom 1 ovog člana neće se smatrati evidentiranom vjerskom zajednicom u smislu ovog zakona. Vjerska zajednica iz stava 2 ovog člana ima pravo da podnese prijavu za registraciju u skladu sa ovim zakonom. Član 62 Vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina. Vjerski objekti koji su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina. U pogledu postojanja dokaza o činjenicama iz st. 1 i 2 ovog člana primijeniće se dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i supsidijarno Zakonom o parničnom postupku. Član 63 Organ uprave nadležan za poslove imovine dužan je da, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su u smislu člana 62 ovog zakona državna svojina, izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti. Organ uprave nadležan za poslove katastra dužan je da upis zahtjeva iz stava 1 ovog člana izvrši u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, o čemu, bez odlaganja, obavještava vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište iz stava 1 ovog člana. Član 64 Po pravosnažnosti odluke kojom se vrši upis prava državne svojine u katastar nepokretnosti u skladu sa članom 62 st. 1 i 2 ovog zakona, vjerska zajednica nastavlja sa korišćenjem objekata i zemljišta koji su predmet upisa do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem. Član 65 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica („Službeni list SRCG“, broj 9/77). Član 66 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.

• • • •

Okvirnom konvencija o zaštiti nacionalnih manjina (čl. 4(1), 5, 6, 7, 8, 12 i 17) Konvencijom o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Poveljom o osnovnim pravima i slobodama u Evropskoj uniji Preporukom Evropske komisije protiv rasizma i netrpeljivosti

Vlada Crne Gore, na sjednici od 16. maja 2019. godine, utvrdila je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Dopisom od 17. maja 2019. godine ministar za ljudska i manjinska prava Mehmet Zenka, zatražio je od Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) Savjeta Evrope mišljenje o Predlogu zakona (CDL-REF(2019)014). U periodu od 23. do 24. maja 2019. godine, delegacija Venecijanske komisije koju su činili tri izvjestioca, zajedno sa zamjenicom sekretara Venecijanske komisije Simonom Granatom Mengini i predstavnicom Sekretarijata Komiije Zijom Caga Taniarom posjetili su Crnu Goru. Delegacija se sastala sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde, ministrom za ljudska i manjinska prava, ministrom unutrašnjih poslova, ministrom vanjskih poslova, predsjednikom Skupštine, predstavnicima parlamentarne većine i opozicije, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, generalnom direktorkom Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, generalnim direktorom za multilateralne odnose u Ministarstvu unutrašnjih poslova, predsjednicom Vrhovnog suda, predstavnicima NVO, predstavnicima vjerskih zajednica, predsjednikom udruženja pravnika, kao i sa predstavnicima akademske zajednice. Venecijanska komisija je, nakon posjete eksperata, dana 24. juna 2019. godine, Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava dostavila Mišljenje na Predlog zakona, koje je usvojeno na Plenarnoj sjednici Komisije od 21-22. juna 2019. godine (Mišljenje broj 953/2019). Imajući u vidu navedeno, sugestije iz Mišljenja Venecijanske komisije u potpunosti su inkorporirane u Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. IV. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA Članom 1 Predloga zakona zagarantovana je sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti. Članom 2 Predloga zakona garantovana je svakom licu sloboda misli kao apsolutno pravo, odnosno pravo koje ne dozvoljava nikakva ograničenja, dok je u skladu sa relevantnom sudskom praksom i najvišim pravnim standardima, slobodu ispoljavanja vjere moguće ograničiti. U skladu sa relevantnim odredbama Evropske konvencije, to ograničenje moguće je u taksativno navedenim situacijama: interes javne bezbjednosti, zaštita javnog poretka, zdravlja ili

Marketing

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

morala ili zaštita prava i sloboda drugih. (član 3). Članom 4 Predloga zakona propisano je da sloboda vjeroispovijesti štiti teistička, ateistička i neteistička uvjerenja, kao i pravo da se, postupajući po sopstvenoj savjesti ne ispoljava bilo kakva vjera ili uvjerenje. Članom 5 Predloga zakona uređuje se pravo pojedinca da odbije ispunjenje vojne obaveze ili neke slične dužnosti koja podrazumijeva upotrebu oružja u skladu sa relevantnim zakonskim propisima (prigovor savjesti). U članu 6 Predloga zakona sadržana je definicija vjerske zajednice kao dobrovoljno, neprofitno udruženje lica iste vjeroispovijesti, koja se osnivaju radi javnog ili privatnog ispoljavanja vjere i vršenja vjerskih obreda. Zakon priznaje svim vjerskim zajednicama njihovu strukturu, organe, unutrašnja pravila i pravo na vjersko učenje. Odredbama stava 2 ovog člana definisano je da je zajednica uvjerenja, u smislu ovog zakona, je dobrovoljna, neprofitna organizacija koja se osniva radi ostvarivanja određenih zajedničkih ili opštih ciljeva ili interesa koji proizilaze iz zajedničkih uvjerenja. Odredbom člana 7 Predloga zakona definisano je da u vjerske zajednice spadaju crkve, zajednice vjernika i ostali institucionalni oblici vjerskog djelovanja. Vjerska zajednica je slobodna u vršenju vjerskih obreda i ima pravo da slobodno odlučuje o pitanjima koja se tiču unutrašnje organizacije i funkcionisanju njenih organa; imenovanju i ovlašćenju svojih vjerskih službenika, pravima i obavezama vjernika i druga pitanja od značaja za funkcionisanje vjerske zajednice. Članom 8 Predloga zakona propisano je da djelovanje vjerskih zajednica ne smije biti usmjereno protiv drugih vjerskih zajednica i vjeroispovijesti ako je takvo djelovanje neprikladno i uvredljivo, niti smije biti na štetu drugih prava i sloboda vjernika i građana. Stavom 2 je definisano da vjerska zajednica u svom djelovanju podliježe samo ograničenjima propisanim zakonom, a koja su neophodna u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima. Članom 9 Predloga zakona uređeni su odnosi između vjerskih zajednica i države koji počivaju na principima međusobne tolerancije i poštovanja i uzajamnom razumijevanju i saradnji. Članom 10 Predloga zakona ostavljena je mogućnost da se neka pitanja između države i vjerskih zajednica mogu urediti i posebnim ugovorima. Članom 11 Predloga zakona predviđeno je da vjerska zajednica samostalno upravlja imovinom na osnovu svojih autonomnih propisa. Članom 12 Predloga zakona definisano je da se dobra koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ili korišćenja ima vjerska zajednica, ne mogu otuđiti, premještati ili iznijeti iz države, bez saglasnosti Vlade uz prethodno pribavljeno mišljenje vjerske zajednice. Članom 13 Predloga zakona je propisano da niko ne može biti primoran ili spriječen da postane ili ostane član vjerske zajednice niti da učestvuje ili ne učestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili uvjerenja, kao i to da niko ne može biti onemogućen da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici uživa svoja prava koja mu po zakonu pripadaju. Odredbama članova 14 Predloga zakona garantuje se zabrana posredne i neposredne diskriminacije prema svim kategorijama lica. Članom 15 Predloga zakona propisana je shodna primjena zakona kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti. Članom 16 Predloga zakona propisana je rodna ravnopravnost jezika uvođenjem u konkretnom slučaju klauzule da se sve odredbe propisa moraju jednako odnositi na muškarce i žene na način da izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu. Članom 17 ovog predloga propisano da organ državne uprave nadležan za pitanja ljudskih prava i sloboda vrši nadzor nad primjenom zakona. Poglavljem II Predloga zakona uređeno je pitanje registracije i evidencije vjerskih zajednica. Članom 18 Predloga zakona predviđeno je da vjerska zajednica stiče svojstvo pravnog lica upisom u Registar koji se vodi u nadležnom organu državne uprave, čiji sadržaj i način vođenja propisuje nadležno ministarstvo. Članom 19 Predloga zakona propisana je dobrovoljnost registracije vjerske zajednice ili dijela vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu, dok se stavom 2 ovog člana definiše da vjerska zajednica, odnosno dio vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu slobodno odlučuje o tome da li će zahtijevati upis u Registar. Odredbom članova 20 i 21 Predloga zakona propisani su uslovi odnosno sadržaj prijave za registraciju. Članom 22 Predloga zakona propisano je da nezadovoljna stranka može pokrenuti postupak pred Upravnim sudom protiv rješenja Ministarstva kojim se odbija registracija. Odredbom člana 23 Predloga zakona propisano je da organizacioni dio vjerske zajednice koji djeluje u Crnoj Gori, čiji je vjerski centar u inostranstvu, koji do sada nije bio prijavljen kod nadležnog organa uprave, dodatno prilaže i odluku nadležnog organa te vjerske zajednice za upis u Registar. Odredbama člana 24 Predloga zakona propisano je da se one vjerske zajednice koje su prethodno bile upisane i djeluju u Crnoj Gori na dan stupanja na snagu ovog zakona, upisuju u evidenciju postojećih vjerskih zajednica, te da sadržaj te evidencije kao i prethodno pomenutog Registra propisuje nadležni organ državne uprave. Članom 25 Predloga zakona propisano je područje registracije ili evidencije vjerske zajednice u Crnoj Gori. Članom 26 Predloga zakona propisani su rokovi za odlučivanje po prijavama za upis vjerske zajednice u Registar ili Evidenciju. Odredbama člana 27 Predloga zakona propisana je obaveza vjerske zajednice da obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni podataka u skladu sa ovim zakonom, u roku od 30 dana od nastanka promjene. Odredbama člana 28 Predloga zakona garantovana je sloboda udruživanja drugim organizacijama i udruženjima koje se osnivaju radi ostvarenja slobode misli, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja. Stavom 2 istog člana definisano je da one vjerske zajednice koje nijesu registrovane niti evidentirane u skladu sa ovim zakonom ne mogu sticati ni ostvarivati ona prava koja pripadaju registrovanim i evidentiranim vjerskim zajednicama, kao pravnim licima. Odredbama člana 29 Predloga zakona propisana je shodna primjena zakona kojim se uređuje pravni položaj nevladinih organizacija na organizacije koje se osnivaju radi ispoljavanja slobode misli, savjesti ili uvjerenja a nisu vjerske zajednice. Odredbama članova 30 i 31 Predloga zakona propisani su razlozi za odbijanje upisa u Registar ili Evidenciju ili zabranu djelovanja te postupak odlučivanja i pravnog lijeka u slučaju odbijanja upisa. Odredbom člana 32 Predloga zakona uređeno je da postupak za zabranu djelovanja pokreće državno tužilaštvo. Stavom 2 ovog člana ostavljena je mogućnost da prije donošenja odluke o zabrani djelovanja, vjerska zajednica može uskladiti svoje djelovanje u skladu sa zakonom. Odredbama člana 33 Predloga zakona definisani su način brisanja i posledice brisanja iz Registra ili Evidencije i shodna primjena zakona kojim se uređuje upravni postupak. Odredbama člana 34 Predloga zakona propisano je da o imovini vjerske zajednice brisane iz

Registra, odnosno Evidencije, nakon izmirenja dugova, odlučuje se na način određen aktima vjerske zajednice. Ako vjerske zajednice nisu odredile način postupanja u ovom slučaju, njihova imovina postaje državna imovina. Poglavljem III uređena su prava i obaveze registrovanih i evidentiranih vjerskih zajednica i njihovih vjernika. Odredbom člana 35 Predloga zakona propisano je da vjerska zajednica obezbjeđuje sredstva za obavljanje svoje djelatnosti od prihoda iz sopstvene imovine i vjerskih usluga, zadužbina, legata, fondova, donacija i drugih doprinosa fizičkih i pravnih lica, sredstava međunarodnih vjerskih organizacija čiji su članovi, sredstava iz budžeta Crne Gore i budžeta jedinica lokalne samouprave, kao i drugih poslova i djelatnosti na neprofitnim osnovama, u skladu sa zakonom. Stavom 2 ovog člana definisano je da se iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave vjerskoj zajednici mogu odobriti sredstva za aktivnosti kojima se afirmiše duhovna, kulturna i državna tradicija Crne Gore, kao i za podršku socijalnim, zdravstvenim, karitativnim i humanitarnim aktivnostima od posebnog značaja. Odredbom člana 36 Predloga zakona utvrđeno je da kontrolu zakonitosti sticanja i namjenskog trošenja sredstava vjerske zajednice iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave vrše nadležni organi u skladu sa zakonom. Odredbama člana 37 Predloga zakona definisano je da vjerska zajednica za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom, tako da sakralni objekti i pokretne stvari neophodne za vjerske obrede ne mogu biti predmet izvršenja. Članom 38 Predloga zakona propisan je način i vrsta upisa, odnosno pravo korišćenja pokretne ili nepokretne imovine. Odredbom člana 39 Predloga zakona definisano je da vjerska zajednica može prikupljati dobrovoljne priloge na osnovu svojih autonomnih propisa, u skladu sa zakonom. Član 40 Predloga zakona propisuje da je vjerska zajednica dužna da plaća poreze, doprinose i druge dažbine u skladu sa zakonom, uz mogućnost da ista može biti oslobođena poreskih i drugih obaveza uz ispunjenje zakonskih uslova. Odredbom člana 41 Predloga zakona regulisano je pravo na zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje. Stavom 2 istog člana dato je ovlašćenje vjerskim zajednicama da mogu osnivati ustanove za socijalno, odnosno zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih službenika u skladu sa zakonom. Stavom 4 ovog člana propisana je mogućnost obezbjeđivanja sredstava u državnom budžetu za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih službenika u skladu sa zakonom. Odredbom člana 42 Predloga zakona dato je pravo vjerskim zajednicama da grade vjerske objekte i vrše rekonstrukciju i adaptaciju postojećih objekata, uz ispunjavanje određenih uslova u skladu sa zakonom. Odredbom člana 43 Predloga zakona propisano je da vjerska zajednica ima pristup radiodifuznim servisima i drugim medijima, kao i pravo da samostalno ostvaruje sopstvenu informativnu i izdavačku djelatnost na neprofitnoj osnovi u skladu sa zakonom. Odredbom člana 44 Predloga zakona data je mogućnost vjerskim zajednicama osnivanja odgovarajućih ustanova u skladu sa zakonom. Odredbama članova od 45 do 50 Predloga zakona predviđena je mogućnost vršenja vjerskih obreda u, ali i izvan vjerskih objekata. Pod određenim uslovima je vjersku i duhovnu brigu moguće vršiti i prema vjernicima u službi policije i Vojske Crne Gore, kao i prema licima koja se nalaze u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora ili u zdravstvenim ustanovama. Poglavlje IV Predloga zakona uređuje pitanje vjerske pouke i vjerske škole. Članom 51 Predloga zakona data je mogućnost da se vjerska pouka može vršiti ne samo u vjerskim objektima već i na drugim, za to prikladnim mjestima. Stavom 2 istog člana propisano je da je neophodna saglasnost roditelja, odnosno staratelja, ukoliko je lice maloljetno, a ukoliko je maloljetno lice starije od 12 godina života potrebna je i njegova saglasnost. Članom 52 Predloga zakona definisano je pravo roditelja da vrše vjersku pouku svog djeteta u skladu sa svojim uvjerenjima uz poštovanje fizičkog i psihičkog integriteta djeteta. Odredbom člana 53 Predloga zakona propisano je da su škole i druge obrazovne ustanove dužne da omoguće pravo učenika i studenata na ispovijedanje vjere u vrijeme vjerskih praznika. Odredbama člana 54 Predloga zakona data je mogućnost vjerskim zajednicama da osnivaju vjerske škole svih nivoa obrazovanja, osim osnovnog, kao i data mogućnost osnivanja domova za smještaj lica u tim ustanovama. Članom 55 Predloga zakona propisano je ovlašćenje organa državne uprave nadležnog za poslove prosvjete u vezi sa usaglašavanjem obrazovnih programa i sadržaja udžbenika i priručnika vjerskih škola sa Ustavom i zakonom. Shodno odredbi člana 56 Predloga zakona licencirana odnosno akreditovana vjerska škola kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom, dok je članom 57 propisano da nastavu može izvoditi samo lice koje ima dozvolu za rad kao i akreditaciju od strane vjerske zajednice. U poglavlju V Predloga zakona propisane su novčane kazne za kršenje odredbi ovog zakona za pravna i fizička lica ( članovi 58 i 59). Poglavlje VI Predloga zakona definiše prelazne i završne odredbe. Odredbom člana 60 Predloga zakona propisana je obaveza donošenja podzakonskih propisa za sprovođenje ovog zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Članom 61 Predloga zakona utvrđeni su rokovi za preuzimanje podataka o vjerskim zajednicama iz postojećih evidencija kao i rokovi za upis u Evidencije u skladu sa ovim Zakonom. Odredbom člana 62 Predloga zakona propisano je da su vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna svojina. Stavom 3 detaljnije je definisano da će se u pogledu postojanja dokaza o činjenicama primjenjivati dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i supsidijarno Zakonom o parničnom postupku. Odredbom člana 63 Predloga zakona propisana je obaveza organa nadležnog za poslove imovine u vezi sa popisom objekata i zemljišta u skladu sa ovim Zakonom. Stavom 2 je definisano da organ uprave nadležan za poslove katastra dužan je da upis zahtjeva iz stava 1 ovog člana izvrši u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, o čemu, bez odlaganja, obavještava vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište iz stava 1 ovog člana. Članom 64 definisano je da po pravosnažnosti odluke kojom se vrši upis prava državne svojine u katastar nepokretnosti u skladu sa članom 62 st. 1 i 2 ovog zakona, vjerska zajednica nastavlja sa korišćenjem objekata i zemljišta koji su predmet upisa do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem. Odredbama članova 65 i 66 definisan je prestanak važenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine ( „Sl. List SRCG“, boj 9/77) i stupanje na snagu ovog zakona. V. PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA Za sprovođenje ovog zakona nijesu potrebna dodatna finansijska sredstva iz državnog budžeta.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Na osnovu člana 29 Zakona o preuzimanju akcionarskog drustva (sluzbeni list Crne Gore broj 018/11 od 01.04.2011. god., 052/16 od 09.08.2016. god.), na sastanku predstavnika Sindikata Zetatrans Ad Podgorica, nakon upoznavanja o mišljenju organa upravljanja emitenta o ponudi za preuzimanje, dajemo sledece

IZJAŠNJENJE O MIŠLJENJU

Saglašavajuci se u cjelosti sa mišljenjem Odbora direktora Zetatrans Ad Podgorica, poseban akcenat stavljamo na tacku 3 Mišljenja koje se odnosi na politiku zapošljavanja i radnopravni status zaposlenih kod emitenta. Prospektom za preuzimanje akcija Sticalac stavlja fokus na aktivnosti kojima ce doprinijeti brzem rastu i razvoju emitenta. Sticalac ce najprije nastojati da unaprijedi poslovanje emitenta, kroz povecanje rasta prihoda, obezbeđenje vecih regionalnih kupaca, informatizaciju i modernizaciju ključnih operativnih procesa, aktivno upravljanje troškovima i stvaranje podsticajnog radnog okruzenja za zaposlene u eminentu. Zahtijevamo da sva prava zaposlenih budu zastićena, te s tim u vezi ocekujemo da će Sindikat biti aktivno ukljucen prilikom donosenja svih odluka koje se odnose na prava i obaveze iz radnih odnosa. U Podgorici 17.12.2019. Predsjednik Sindikata Darko Lekovic

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 24 mm 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Marketing

AD „ZETATRANS“, Logističke usluge Broj: 3432 Datum: 13.12.2019.godine PODGORICA Na osnovu člana 29 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list CG", br. 18/11 i br. 52/16) i člana 61 Statuta, Odbor direktora na 115. vanrednoj sjednici održanoj dana 13.12.2019.godine, donio je sljedeću

ODLUKU

I Odbor direktora AD „Zetatrans“, Logističke usluge Podgorica, kao emitenta, daje svoje mišljenje u vezi sa Prospektom za preuzimanje akcija od strane privrednog društva Pošta Slovenije d.o.o. Maribor, kao sticaoca, objavljenim dana 12.12.2019. godine u štampanim medijima: „Vijesti“ i „Dnevne novine“, u sljedećem tekstu: Na osnovu člana 29 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list CG", br. 18/11 i br. 52/16) Odbor direktora AD „ZETATRANS“, Logističke usluge Podgorica, kao emitenta OBJAVLJUJE

MIŠLJENJE O PROSPEKTU ZA PREUZIMANJE privrednog društva POŠTA SLOVENIJE d.o.o. Maribor, kao sticaoca

Stav o vrsti i visini ponuđene naknade Stav o namjeri sticaoca u pogledu budućeg poslovanja emitenta kojeg preuzima Stav o strateškim planovima sticaoca u odnosu na emitenta i mogućim posljedicama implementacije tih planova na politiku zapošljavanja i radnopravni status zaposlenih kod emitenta, kao i na moguće promjene vezane za mjesta u kojima emitent obavlja djelatnost Izjave članova Odbora direktora o namjeri prihvata ili odbijanja javne ponude za preuzimanje, ukoliko posjeduju akcije emitenta Izjave članova Odbora direktora o postojanju njihovog sporazuma sa sticaocem u vezi sa javnom ponudom za preuzimanje i sadržaj takvog sporazuma, ako sporazum postoji Druge podatke koje Odbor direktora emitenta smatra značajnim

Odbor direktora je mišljenja da je ponuđena cijena u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava Odbor direktora je saglasan sa namjerom sticaoca u pogledu budućeg poslovanja emitenta Odbor direktora je saglasan sa strateškim planovima sticaoca u odnosu na emitenta i mišljenja je da: 1.realizovanje strateških planova neće imati negativnih posljedica u implementaciji tih planova na politiku zapošljavanja i radnopravni status zaposlenih kod emitenta; 2. mjesto obavljanja poslovnih aktivnosti ostaće u većoj mjeri u upotrebi i kasnije. Članovi Odbora direktora izjavljuju da ne posjeduju akcije emitenta Članovi Odbora izjavljuju da ne postoje njihovi sporazumi sa sticaocem u vezi sa javnom ponudom za preuzimanje Odbor direktora smatra da nema drugih podataka koji su značajni

ČLANOVI ODBORA DIREKTORA član i predsjednik, Matjaž Ujčič član, Dalibor Stojanov član, Miha Romih II Zadužuje se Izvršni direktor Društva da preko stručnih službi Društva, prije objavljivanja ovog mišljenja, a u roku od tri dana od dana objavljivanja Prospekta za preuzimanje iz tačke I ove odluke, isto dostavi predstavnicima zaposlenih, odnosno zaposlenima ako nemaju predstavnika, na upoznavanje i izjašnjenje, ostavljajući im rok od tri dana od dana njegovog dostavljanja za izjašnjenje. III Zadužuje se Sekretar Društva da, u roku u od 7 dana, od dana objavljivanja Prospekta iz tačke I ove odluke, objavi u štampanim medijima: „Vijesti“ i „Dnevne novine“, ovu odluku sa mišljenjem Odbora direktora i mišljenje zaposlenih, ako bude dostavljeno u pomenutom roku iz prethodne tačke. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Matjaž Ujčič

svijet

odluka bolivijskog tužilaštva:

Izdata potjernIca za evom moralesom Bolivijsko tužilaštvo objavilo je juče potjernicu za donedavnim predsjednikom te države Evom Moralesom optužujući ga za “terorizam i podsticanje na pobunu”, javili su bolivijski mediji. Optužbe protiv Moralesa zasnovane su, kako piše dnevnik Razon, na videosnimku razgovora nekadašnjeg predsjednika sa saradnicima, iz kojeg proizilazi da je Morales planirao da “blokira gradove i ostavi ih bez hrane” kako bi zaustavio pobunu. Evo Morales je sredinom novembra, nakon skoro četrnaest godina vladavine, podnio ostavku na mje-

sto predsjednika Bolivije. Prethodno je komandant oružanih snaga Vilijams Kalimanu u izjavi novinarima zatražio povlačenje Moralesa. Morales je, ubrzo poslije toga, otišao u Meksiko. Kaliman je svoj poziv uputio nekoliko sati nakon što je Morales pristao na održavanje novih predsjedničkih izbora, pošto je Organizacija američkih država (OAS), koja je bila posmatrač na izborima, utvrdila “jasnu manipulaciju”. Protesti i nemiri u Boliviji počeli su nakon održavanja izbora krajem oktobra, na kojima je Evo Morales pobijedio.

zbog antiimigrantske politike

Salvini bi mogao da završi na Sudu Specijalni tribunal preporučio je da se sudi bivšem ministru unutrašnjih poslova Italije i lideru krajnje desničarske Lige, Mateu Salviniju. Razlog za suđenje je to što je po njegovom nalogu, desetine migranata držano na brodu obalske straže, koji je u julu pristao u luci na Siciliji. U dokumentu suda, u koji je uvid imao Rojters, sudije sa Sicilije tražile su od parlamenta odobranje da nastave istragu o Salviniju zbog navodne otmice mi-

granata, navodeći da je zloupotrebio svoja ovlašćenja i lišio slobode 131 migranta. “Pod istragom zato što sam branio bezbjednost, granice i dostojanstvo moje zemlje, nevjerovatno”, naveo je u saopštenju Salvini i nazvao istragu “sramnom”. Salvini je u julu, u vrijeme kada je bio ministar unutrašnjih poslova, naredio da migranti, uključujući djecu, ostanu na brodu italijanske obalske straže “Gregoreti”, dok ostale evropske zemlje na pristanu da većinu njih prihvate.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

u predstavničkom domu am

Počela rasP TramPovom

Predstavnički dom američkog Kongresa počeo je sinoć raspravu o opozivu predsjednika Donalda Trampa prema dvije tačke optužbe koje ga terete za zloupotrebu položaja i opstrukciju Kongresa. Po otvaranju rasprave predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi rekla je da je Tramp sproveo kampanju bez presedana u kojoj je pokušao da ometa proces opoziva. Optužila je Trampa da je zloupotrijebio svoja ovlašćenja za ličnu korist a na štetu nacionalne bezbjednosti SAD. Iako je sjednica počela u devet sati po lokalnom vremenu, kongresmeni su proveli tri sata raspravljajući o proceduralnim pitanjima gdje se još jednom pokazala puna podijeljenost demokratskih i repu-

blikanskih zakonodavaca o opravdanosti opoziva predsjednika. “Naslijedio je predsjednike poput Džordža Vašingtona i Abrahama Linkolna, izdao je zakletvu da će očuvati, zaštititi i braniti Ustav Sjedinjenih Država. To nije mišljenje. To su nesporne činjenice”, rekao je član Kongresa iz redova demokrata Džim Mekgavern. Ton Kol, član Kongresa iz redova republikanaca uzvratio je stavom da njegove kolege iz Demokratske stranke nisu dokazale svoje optužbe. “Čitava suština ovih optužbi za koje se traži opoziv bazirane su na zadržavanju isporuke be-

zbjednosne opreme Ukrajini za 55 dana. Moje demokratske kolege upotrebile su kreativni narativ tog zadržavanja, istučući da predsjednik navodno zahtjeva princip usluge za uslugu, ali ne postoji ni jedan dokaz koji bi to potkrijepio”, naveo je Kol. Kongresmeni imaju ukupno šest sati za raspravu, po tri za svaku stranku, poslije čega bi trebalo da se pristupi glasanju. Ako je suditi po glasanju o proceduralnim pitanjima

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

meričkOG kONGresa:

Prava o oPozivu gdje su svi kongresmeni glasali po striktno stranačkim linijama, predsjednik Tramp će biti opozvan s obzirom da demokrate imaju natpolovičnu većinu potrebnu za opoziv. Dan prije početka rasprave, Tramo je oštro upozorio demokrate u Kongresu da će ako budu nastavili proces njegovog opoziva time “objaviti rat američkoj demokratiji”. Predsjednik SAD je u pismu predsjednici Predstavničkog doma Američkog Kongresa Nensi Pelosi pokušaje impičmenta okarakterisao kao “nelegalni jednostrani državni udar”.

Predstavnički dom Američkog kongresa glasa o svakom članu dokumenta o postupku opoziva. Ti članovi pojedinačno predstavljaju neku vrstu tačaka optužnice, ili radije izjavu o kršenju Ustava. Za usvajanje opoziva potrebna je većina glasova u Predstavničkom domu i ukoliko bilo koja tačka bude usvojena, predsjednik je opozvan. Postupak se zatim seli u Senat, koji se za ovu priliku pretvara u porotu od 100 članova. Predstavnički dom postavlja “menadžere” koji imaju ulogu tužilaca i predstavljaju razloge zbog kojih predsjednika treba opozvati. Ukoliko predsjednik završi pred sudom, postupkom predsjedava predsjedavajući Vrhovnog suda.

svijet

NačelNik GeNeralštaba OružaNih sNaGa rusije GerasimOv

NATO savez se priprema za konflikt širokih razmjera Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov izjavio je da vježbe NATO-a blizu granice s Rusijom ukazuju na pripreme te vojne alijanse za konflikt širokih razmjera. Gerasimov je na sastanku sa stranim vojnim atašeima održanom u utorak rekao da su aktivnosti NATO-a doprinijele povećanju tenzija i smanjenju bezbjednosti duž granice s Rusijom, objavljeno je juče. Upitan da li ruska vojska vidi potencijalnu prijetnju

ratom, Gerasimov je kazao da Moskva ne vidi “bilo kakve preduslove za rat širokih razmjera”. On je, međutim, dodao da bi pritisak Zapada na Rusiju mogao da izazove “krizne situacije” koje mogu da se otrgnu kontroli i isprovociraju vojni sukob. Naveo je da scenario vježbi NATO-a u Istočnoj Evropi “ukazuje na promišljenu pripremu NATO-a za učešće njegovih vojnika u vojnom sukobu širokih razmjera”. Veze Rusije i Zapa-

da pale su na najniži nivo od vremena Hladnog rata poslije ruskog pripajanja ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine. Moskva uporno izražava zabrinutost zbog razmještanja snaga NATO u baltičkom regionu i manevara alijanse blizu zapadne granice Rusije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je juče da “kontinuirano širenje vojne infrastrukture NATO-a ka granicama Rusije povećava zabrinutost”.

temperature u utOrak prelazile 45 stepeNi celzijusa

Oboren toplotni rekord u Australiji U Australiji je u utorak 17. decembra izmjerena prosječna maksimalna temperatura od 40,9 stepeni Celzijusa i to je bio najtopliji dan od početka mjerenja, saopštila je australijska meteorološka služba. Prethodni toplotni rekord bio je u januaru 2013. godine kada je prosječna temperatura bila 40,3 stepena Celzijusa, navela je ta služba. Očekuje se da će novi rekord biti uskoro nadmašen zbog širenja vrućeg talasa koji bi mogao dramatično da pojača šumske požare u zemlji. “Preliminarni podaci pokazuju da je utorak bio najtopliji dan ikad zabilježen, sa temperaturama koje su prevazilazile 45 stepeni Celzijusa u unutrašnjosti zemlje i vrlo rasprostra-

njenom masom vrućeg vazduha”, rekla je meteorolog Dijana Idi i dodala da će ta vrućina još da se pojača. Rekordne temperature izmjerene su ove nedjelje u državi Zapadnoj Australiji gdje se vatrogasci bore protv požara koji su opustošili hiljade hektara. Toplotni talas se kreće ka centru

zemlje u pravcu istoka, gdje su požari već odnijeli desetine hiljada hektara vegetacije i uništili više od 700 kuća. Zbog požara su mnogi Australijanci izašli na demonstracije kako bi osudili pasivnost konzervativne vlade u borbi protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijevanja.

Kultura

PREDSTAVLJENA KNJIGA ª RIJEČ O RIJEČIº

Vratiti riječima etičku i estetičku vrijednost

Knjiga “Riječ o riječi” doc. dr Mirka Jakovljevića, novo izdanje Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije”, predstavljena je u Bijelom Polju. O knjizi su govorili direktor Direktorata za medije Crne Gore Željko Rutović, profesor književnosti Zoran Bošković i direktor JU “Ratkovićeve večeri poezije” Kemal Musić. Ističući da danas živimo u doba krize riječi kao sveukupnog civilizacijskog pojma koji je utemeljio civilizaciju u kojoj živimo, Rutović je kazao da se danas riječi brzo zaboravljaju, olako daju i još lakše obećavaju, a bez etičke i estetičke odgovornosti prema značenju i modifikaciji riječi. “Vjerujem da je ‘Riječ o riječi’ snažna intelektualna provokacija na propitivanje svih nas pojedinačno: kakve su naše riječi, kako se te riječi i zbog čega šire, da li nosimo odgo-

vornost zbog riječi i da li mi stanujemo u riječi. Ako ne stanujemo u riječi onda u tradicionalnom kazivanju još manje stanujemo u onome što je obilježeno od strane Marka Miljanova”, kazao je Rutović. Književnik Kemal Musić je na predstavljanju istakao da se kroz knjigu “Riječ o riječi” uočava širok spektar interesovanja autora i nesumnjivo poznavanje medija, kulture, komunikologije i književnosti. Knjiga Mirka Jakovljevića sadrži oko pedeset kritičkih osvrta na određene knjige autora sa prostora bivše Jugoslavije, ali i analizira poetske i prozne knjige, stručne knjige, monografije, časopise i zbornike. Autor ističe da je knjiga njegov doprinos razvoju kulture na sjeveru Crne Gore, gdje je recenzije i prikaze knjiga objedinio i sabrao u ovo izdanje. B.Č.

ODLUKOM SKUPšTINE OPšTINE

Lokalitet Rimski mozaici pripao JU Muzeji Kotor

Arheološki lokalitet Rimski mozaici, nakon desetogodišnje uprave Turističke organizacije, odlukom Skupštine opštine Kotor prešao je pod upravu Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor čime su obezbijeđeni pravni uslovi i stručni kapaciteti za objedinjavanje i brigu najvećeg dijela kulturnog i istorijskog nasljeđa sa područja kotorske opštine. Ovaj lokalitet ostatak je rimske vile sa mozaicima u Risnu iz II vijeka nove ere i predstavlja izuzetno značajno kulturno dobro, te jedan od najuočljivijih mozaičkih kompleksa iz perioda Starog Rima u Crnoj Gori, ali i širem prostoru. “Imajući u vidu značaj ovog kulturnog dobra i nesumnjivu potrebu njegove konstantne

zaštite i unaprijeđenja uslova za njihovu valorizaciju u svakom pogledu, sasvim je prirodno, čak i iz razloga cijelishodnosti da je pravo upravljanja nad Rimskim mozaicima pripalo Opštinskoj javnoj ustanovi ‘Muzeji’ Kotor, registrovanoj za obavljanje ovakve vrste djelatnosti”, kazala je direktorka ustanove Slađana Mijanović. Arheološki lokalitet Rimski mozaici imaće status organizacione jedinice “Muzeji” Kotor, u čijem su sastavu Muzej grada Perasta, Kotorski lapidarijum, Galerija solidarnosti, Crkva sv. Pavla (multimedijalna izložbena dvorana), dok ustanova čuva, proučava i prezentuje i praistorijske nalaze iz Male i Velike grude, te ostale značajne arheološke predmete. R.K.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

U PODGORICI OTKRIVEN SPOMENIK IVANU CRNOJEVIĆU

Najsvjetliji primjer borbe za slobodu

radonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i ministar kulture Aleksandar Bogdanović otkrili su juče spomenik vladaru Ivanu Crnojeviću u parku u neposrednoj blizini Gimnazije “Slobodan Škerović”. Spomenik je od bronze i djelo vajara Mirka Živkovića, a na mermernom postamentu ispisano je “Ivan Crnojević gospodar Crne Gore 1465-1490”.

Ivan Crnojević je, kako je istakao juče u Podgorici, dr Ivan Vuković, najznačajnija ličnost crnogorske milenijumske istorije, a ne biti ponizan spram uzvišenosti njegovog plemenitog lika i vanvremenskog djela može biti samo onaj koji to ne zna. “Znati šta ovaj trenutak znači, a biti ga istinski dostojan, ne vjerujem da može bilo ko. Gospodar Ivan Crnojević, najsnažnija karika u dugom istorijskom nizu koji tvore četiri crnogorske dinastije, gospodar Ivan Crnojević, najsvjetliji primjer u vjekovnoj borbi Crnogoraca za slobodu i dr-

žavno dostojanstvo, gospodar Ivan Crnojević, najubjedljivije svjedočanstvo naše identitetske, kulturne i duhovne samobitnosti, gospodar Ivan Crnojević, personifikacija Crne Gore”, istakao je gradonačelnik Vuković.

■ SVJETIONIK KOJI

OSVJETLJAVA PUT SLOBODNOJ DRŽAVI

Iako period njegove vladavine traje tek četvrt vijeka, a završava prije ravno 530 godina, Ivan Crnojević ostao je do današnjeg dana snažno prisutan u kolektivnom sjećanju crnogorskog naroda, zahvaljujući državničkim uspjesima i izuzetnoj vladarskoj ličnosti. Vuković je uz to podsjetio da su se još za njegova života, Crnogorci prema Ivanu Crnojeviću odnoslili kao prema svecu. “Zato i knjaz Danilo, pobjednik s Grahovca i najveći državnik moderne Crne Gore, kreće u oslobođenje porobljenih crnogorskih oblasti uz poruku da želi da ‘vrati svoju starinu – ivanbegovinu’. Njemu i ostalim slavnim Petrovićima-

Njegošima, koji su identitetu Crnogoraca, klesanim ‘borbom neprestanom’, darovali moderan politički izraz, gospodar Ivan Crnojević ostavio je sve što je za to suštinski bilo potrebno – državotvornu ideju, kao zalog herojske borbu za slobodu, Zetsku mitropoliju, kao temelj autokefalne crnogorske crkve, cetinjsku štampariju, kao civilizacijski zavjet i simboličku poveznicu sa savremenim svijetom, i Cetinje, kao novi prijestoni grad i kamenu kolijevku svih budućih crnogorskih pobjeda”, kazao je Vuković. Međutim, ni današnjoj Crnoj Gori, koja nastoji da do kraja državno uokviri pomenuti identitet, prilagođavajući ga duhu modernog doba, Ivan Crnojević nije ništa manje potreban. “Utemeljeni u slobodarskoj misli plemenitog zetskog gospodara, njegovo novovjekovno shvatanje identitetske samobitnosti i renesansni doživljaj kulture i duhovnosti, predstavljaju najbolji odgovor na izazove kojima smo, kao društvo i država, još izloženi. I zato ovaj spomenik koji otkrivamo predstavlja ne samo simbol naše slavne prošlosti, već jednako tako ili više od toga, svjetionik koji osvjetljava put slobodnoj, prosvijećenoj, savremenoj i evropskoj Crnoj Gori”, zaključio je gradonačelnik Vuković.

■ MATERIJALNI SIMBOL ISTORIJSKE ISTRAJNOSTI

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakao je kako spomenik predstavlja značajan materijalni simbol istorijske istrajnosti Crne Gore i svjedočanstvo o umješnosti i

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i ministar kulture Aleksandar Bogdanović otkrili spomenik

Radović: Imamo se čime dičiti pred svijetom Osim Vukovića i Bogdanovića, događaju je prisustvovao i Blagota Radović, izvršni direktor kompanije Zetagradnja, koja je donirala sredstva za izradu spomenika. “Crna Gora, Crnogorci i Crnogorke imaju se kroz svoju istoriju sa kime i čime dičiti i to pred cijelim svijetom. U viševjekovnoj istoriji svoga postojanja Crna Gora je iznjedrila mnoge državnike i vojskovođe koji su postavili

i održali pečat crnogorskoj nezavisnosti. Kako je zapisano u našoj i inostranoj istoriografiji Ivan Crnojević je jedan od utemeljivača Crne Gore, a samim tim i crnogorskog slobodarstva za čiju su slavu i ponos dali živote mnoge generacije Crnogoraca”, istakao je Radović. On je uz to naglasio da je u vrijeme Ivana Crnojevića naša pravoslavna crkva bila potpuno nezavisna.

“Svi znamo, a to moraju zapamtiti i buduće generacije, da nije bilo crnogorske crkve ne bi bilo ni crnogorske državnosti, jer je crnogorska crkva od vremena Ivana Crnojevića do 1920. godine bila nezavisna”, istakao je Radović dodajući da smo obnovom državnosti i nezavisnosti u maju 2006. godine vratili našu Crnu Goru i time preuzeli obavezu koja nam je ostala od naših predaka da ih čuvamo i poštujemo.

Kultura visokim postignućima njenih vladara. “Postoje vladari čiji život i djelo istorija pamti kao svojevrsni sažetak prethodnih iskustava prostora kojim su vladali. Isto tako, postoje i vladari čiji je trag u istoriji ubilježen kao prepoznatljiv nagovještaj budućih događaja i procesa koji će zahvatiti države na čijem su čelu bili. Ivan Crnojević jedna je od onih rijetkih istorijskih ličnosti u čijoj se vladavini stiče, ali i anticipira ono najvažnije u istorijskom iskustvu Crne Gore”, kazao je na otvaranju spomenika Bogdanović. Ivan Crnojević znao da je za opstanak njegove države potrebno nešto više od ratovanja i balansiranja između velikih, nešto što će uvezati duh naroda i pobuditi osjećaj zajedničke pripadnosti, ono što modernim jezikom zovemo identitetskom samospoznajom. “Istrajnost i vizionarstvo jesu osobine Ivana Crnojevića zahvaljujući kojima se Crna Gora održala na prostoru na kom je održanje samostalnosti jednog malobrojnog naroda bilo gotovo nemoguća misija. Sa Ivanom Crnojevićem, Crnogorci su, u jednom od najdelikatnijih perioda po svoj opstanak, dobili slobodarskog i hrabrog, ali i mudrog glavara koji je znao da premjeri odnos između onoga sa čime raspolaže i onoga što mu prijeti, da shvati okolnosti i da sa svog Žabljaka vidi i podalje i poviše od drugih. Zato, kada govorimo o Ivanu Crnojeviću, govorimo, između ostalog, i o prevaziđenoj stihijnosti u korist umijeća vladanja, to jest – razlici između gole borbe za opstanak i strategijskog i vizionarskog upravljanja teritorijom na koju stalno pretenduje neka veća sila”, naglasio je on. Bogdanović je takođe podsjetio na intervencije crnogorskog vladara na polju duhovnosti i kulture. “Stalnim pomaganjem manastira na Skadarskom jezeru i gradnjom Cetinjskog manastira, u kom će osnovati i prvi skriptorijum, ostaviće nasljednicima svojevrsni sociokulturološki postament iz kog će se iznjedriti jedno takvo dostignuće kao što je Obodska štamparija za vrijeme njegovog nasljednika Đurđa Crnojevića, ali i velika kulturna i duhovna dostignuća dvojice najvećih iz dinastije Petrović-Njegoš – Svetog Petra Cetinjskog i Petra II Petrovića Njegoša”, rekao je ministar kulture u Vladi Crne Gore. M.Rog.

Podrška iz albanije za projekat “Sirin” Crnogorski projekat dugometražnog igranog filma “Sirin”, reditelja Senada Šahmanovića, koproducentske kompanije “On Film Production”, podržao je Nacionalni centar za kinematografiju Albanije, u kategoriji sufinansiranja manjinskih koprodukcija. Producent projekta je Veliša Popović (Cut-Up), dok scenario potpisuju Klaudija Botino i Senad Šahmanović. Projekat “Sirin” podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore za sufinansiranje razvoja projekta i produkcije, kao i od strane Kosovskog kinematografskog centra u kategoriji manjinskih koprodukcija, te Fondacije za kinematografiju Sarajevo u istoj kategoriji. M.Rog.

Projekcija filma “Muškarci” na Ekonomskom fakultetu Kultni igrani film “Muškarci”, u režiji Mila Đukanovića biće prikazan večeras od 18 sati na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, u okviru projekta #PodgoricaMovieTime. Žena građanina Đoka Lazića prezaposlena je, a on ne može da pronađe kućnu pomoćnicu i zato preuzima dio kućnih obaveza svoje žene. Kako vrijeme odmiče, Đoko se sve više ponaša kao domaćica, a njegova žena poprima njegovo dotadašnje ponašanje. Glavne uloge u filmu tumače Slobodan Perović, Olivera Marković, Mija Aleksić, Jelena Žigon i Velimir Bata Živojinović. Diskusiju nakon projekcija vodiće Vuk Perović, urednik filmskog i serijskog programa RTCG i umjetnički direktor Underhill festivala. Podsjećanja radi, u okviru projekta #PodgoricaMovieTime, već su prikazana ostvarenja “Zle pare” Velimira Stojanovića i “Lepota poroka”, režisera Živka Nikolića. Besplatne filmske projekcije su dio projekta #PodgoricaMovieTime koji realizuju NVO Centar za omladinsku edukaciju i NVO Crnogorski filmski festival, uz podršku Crnogorske kinoteke. M.Rog.

ZABAVA

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

DVA NOVA FILMA U CINEPLEXXU

Poklanjamo karte za bioskop Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za dva nova filma. Prvi je “Star Wars: Uspon Skajvokera” - Lucasfilm i reditelj Džej Džej Abrams još jednom su udružili snage kako bi publiku poveli na epsko putovanje kroz daleku galaksiju, a ovaj film je zaključak iskonske sage o Skajvokerima. Drugi novitet je film “Patrolne šape” - neustrašivi Maršal, Čejs, Rabl, Roki, Zuma i Skaj, koje predvodi energični Rajder, uvijek su spremni da pomognu svima kojima je potrebno u Zalivu pustolo-

vina. Takođe, iz Cineplexxa poručuju da će 21. decembra, u periodu od 12 do 17 časova, biti organizovane kreativne radionice i face painting za najmlađe posjetioce, inspirisane aktuelnim animiranim filmovima i novogodišnjim praznicima. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. D.B.

UZ MUZIKU DŽIBONIJA I BEMAX ARENU NAZIRU SE PROMJENE NABOLJE U PODGORICI

INTERESOVANJE PUBLIKE DOKAZUJE DA IZRASTAMO U KONCERTNU SREDINU

⌦ Danilo Brajković

eliko interesovanje za sjutrašnji koncert hrvatskog kantautora Zlatana Stipišića Džibonija u Bemax areni (21 čas) dokazuje da Podgorica izrasta u pravu koncertnu sredinu, a gostovanje vrhunskog umjetnika lijepa je uvertira za ono što Podgoričane očekuje narednih mjeseci na istom mjestu, za DN ocijenio je Dragan Bulajić, direktor kompanije Comfortably Numb - zvaničnog promotera Džibonija za Crnu Goru. Povodom obilježavanja 13 godina od Dana nezavisnosti Crne Gore, 21. maja u Podgorici svečano je otvorena Bemax arena, u okviru Sportskog centra “Morača”. Nepunih sedam mjeseci kasnije, a nakon nakon nekoliko sportskih događaja i Internacionalnog sajma knjiga, vrijeme je i za

prvi muzički koncert u Bemax areni. Kompanija Bemax, u čast proslave Dana Podgorice, sjutra veče građanima glavnog grada poklanja koncert hrvatskog kantautora Zlatana Stipišića Džibonija, za koji je prethodnih dana vladalo ogromno interesovanje domaćeg auditorijuma. Očekiva-

no, jer Džiboni, o čijoj je reputaciji i kvalitetu suvišno trošiti riječi, u Podgorici nije pjevao još od 2017. godine i nastupa na festivalu City Groove, a i zbog činjenice da, ne računajući Veliku salu Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” i Crnogorskog narodnog pozorišta, Podgorica maltene nije imala gdje da organizuje ovakav koncert zatvorenog tipa. Toga je svjestan i Dragan Bulajić, direktor kompanije Comfortably Numb - zvaničnog promotera Džibonija za Crnu Goru, koji u razgovoru za Dnevne novine kaže da sve navedeno, uz udobnost i tehničke karakeristike arene, odnosno nadaleko poznat kvalitet glavne zvijezde večeri, garantuje lijepo veče.

■ VRHUNSKI UMJETNIK PROBIJA LED

“Ako se prisjetimo da prije sedam mjeseci nismo imali nijedno mjesto ovog tipa, osim onih manjeg kapaciteta koje ste već pomenuli, ovo zaista jeste veliki naredak, jer je koncertni kapacitet Bemax arene 4.000 mjesta. Sala Sportskog centra ‘Morača’ je toliko opterećena sportskim sadržajima da prosto ne postoji mogućnost da se u njoj organizuje bilo kakav koncert. Imajući u vidu sve navedeno, upravo ovo je falilo Podgorici i publika će se uvjeriti u to. Naravno da je sve spremno za koncert. Džiboni je umjetnik koji na svim koncertima daje maksimum. Postavka

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

ZABAVA

Foto: Lazar Bogdanović

ª ČOVEK KOJI IMA OBAVEZEº I DEVET NOVIH PJESAMA

SMATB LANSIRAO DRUGI ALBUM

Straight Mickey and the Boyz

Straight Mickey and the Boyz, furiozna rokenrol trojka sa sjedištem u Beogradu, koju čine Boško Mijušković bas, Miodrag Cicović - gitara i Danilo Luković - bubanj, jača je za drugi album “Čovek koji ima obaveze” s potpisom muzičke izdavačke kuće Odličan hrčak. Album donosi devet novih pjesama i dva bonusa: “Haos radi” i “Dalek svet”, poručuju izdavači. Straight Mickey and the Boyz, dodaju iz Odličnog hrčka, prepoznatljivi su po energiji, direktnim i britkim tekstovima koji izražavaju kritički stav prema mjestu i trenutku u kom se nalaze, pa ni-

malo ne čudi otkud naziv “Čovek koji ima obaveze”. “Stereotipni izgovori kojima se većina ljudi služi u današnje vrijeme nedvosmisleno ukazuju na nemoć pojedinca da se izbori sa savremenim okovima društva, kom i sami pripadamo”, poručili su Straight Mickey and the Boyz. Nenad Kuzmić, muzički urednik Radio Beograda 202, slikovito objašnjava poentu albuma. “Ima notu čudnog magnetizma koja vas tjera da kliknete na ‘play’ opet i opet, dok ga jednostavno čitavog ne ‘stavite’ na ‘repeat’”, cijeni Kuzmić. D.B.

Foto: Arhiva DN Maya Azucena - jedan od najboljih pratećih vokala biće uz Džibonija

Božo Bulatović za sjajnu uvertiru

Zlatan Stipišić Džiboni na bini govori o pristupu i tome koliko vodi računa i o najmanjem detalju. Crnogorska publika ga izuzetno voli i radujem se što će imati priliku da mu to još jednom pokaže na pravi način”, ističe Bulajić. Podsjetimo, organizatori su ranije najavili da će uz Džibonija na bini biti njegov dugogodišnji muzički saborac Nikša Bratoš, čovjek koji pripada grupi najvažnijih aranžera i kompozitora na prostoru bivše Jugoslavije, ali i Maya Azucena - u ulozi pratećeg vokala već godinama je jedan od zaštitnih znakova Džibonijevog stvaralaštva. Dakle, ispunjeni su svi uslovi da uz “Libar”, “Tajnu vještinu”, “Temperu”, “Udicu” i mnoge

Prije Džibonija, na bini Bemax arene (20 časova) naći će se Božo Bulatović. Biće to odlična prilika, smatra Bulajić, da autora mnogih domaćih klasika za sve učinjeno u karijeri nagradimo aplauzom. “Kapije će biti otvorene u 18 časova druge numere publika uživa od prve do posljednje sekunde. Takođe, sve je kao na dlanu i da Podgorica potvrdi status sredine koja napreduje u koncertnom smislu. Za to, obećava Bulajić, biće još dosta lijepih prilika - i to na istom mjestu.

■ OVO JE SAMO POČETAK

Dragan Bulajić

“Poslije velike pauze, Podgorica polako izrasta u koncertnu sredinu. Postoji tu još nekoliko muzičkih centara za razne stilove muzike, ali mislim da je ovaj prostor kao stvoren za malo komercijalniju priču, dok za tvrđe varijante postoje i drugi. Dvorana je urađena perfektno. Između

i preporučujem svima da dođu na vrijeme i udobno se smjeste. Božo će sigurno napraviti sjajnu uvertiru, a svi zajedno imamo priliku da ga pozdravimo i pokažemo kako pjesme koje je pisao Podgorici, Nikšiću, Mari možemo zajedno otpjevati”, zaključuje Bulajić.

ostalog, a to je važno za ovakva okupljanja, tu je sjajna klimatizacija, ventilacija... S druge strane, mislim da je gradska kulturna politika sjajna i da sve to ide u dobrom pravcu. Pomenuli smo veliko interesovanje i obećavam onima koji nisu uspjeli doći do karte za ovaj koncert da će uskoro biti u prilici da uživaju, jer ovo je tek prvi koncert. Dakle, dok vrijeme to bude dozvoljavalo, odnosno tokom zimskog, proljećnog i jesenjeg perioda, vjerovatno ćemo raditi po koncert mjesečno, a ljeti imamo mogućnost za koncerte na otvorenom. Naravno, nećemo tako često imati ovako velika imena, jer bismo ih brzo potrošili, ali kvalitet neće izostati”, tvrdi Bulajić.

roditelji-djeca

Obradujte buduću mamu

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Pažljivo birajte poklon za trudnice

Šta su idealni pokloni za trudnice? Žene su najčešće u periodu trudnoće veoma osjetljive i veoma brzo mijenjaju raspoloženja. Zbog toga što im se i tijelo mijenja nekada su i nezadovoljne izgledom, pa je novogodišnji poklon odlična prilika da se osjete lijepo, željeno i voljeno. Nekada pažnja, kao i način na koji nešto poklanjate znači više od samog poklona, tako da i o tome treba razmišljati. Ukoliko ne znate šta pokloniti pročitajte šta su dobri pokloni i vjerovatno ćete dobiti inspiraciju kad krenete u kupovinu!

Da li je kozmetika baš uvijek dobar poklon? Ukoliko se odlučite za sigurnu varijantu sa kozmetikom ili parfemom, ne zaboravite da trudnice često ne podnose mirise ili imaju problem sa osjetljivom kožom, te treba biti izuzetno oprezan. Ne kupujte ako niste 100 odsto sigurni da joj kozmetika koju želite da kupite odgovara. Praktični pokloni Zbog težine normalno je da trudnice imaju probleme sa kičmom ili oticanjem nogu. Stoga, dobri pokoni su oni koji joj mogu olakšati život – specijalan ja-

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

roditelji-djeca

Ukoliko se odlučite za sigurnu varijantu sa kozmetikom ili parfemom, ne zaboravite da trudnice često ne podnose mirise ili imaju problem sa osjetljivom kožom, te treba biti izuzetno oprezan

Za mladu mamu

stuk koji će joj olakšati spavanje, a dobro će doći i kada počne dojenje ili masažeri za stopala. Ukusni pokloni S obzirom na to da u trudnoći trudnice imaju pojačan apetit hrana je poklon koji je sigurno dobar, ali problem je samo što treba da znate šta joj se baš sad jede. Najbolje bi bilo napraviti korpu sa omiljenim voćem, povrćem, ali i nezaobilaznim omiljenim slatkišima. Ako napravite pravi izbor ovo će sigurno biti poklon koji će dugo pamtiti. Pokloni koji imaju sentimentalnu vrijednost Idealni pokloni su oni ko-

ji pokazuju da svoju trudnicu zaista poznajete i to je nešto u čemu ne možete pogriješiti. Kolekcija romantičnih filmova ili muzike, omiljena igrica, knjige o roditeljstvu ili popularna beletristika su dobar izbor ako znate da je to nešto što voli. Ako ima neki drugi hobi onda neka to bude vaš izbor. Nekada je najljepši poklon briga i pažnja, pa ako zaista nemate ideju šta bi vašu trudnicu zaista usrećilo, pomozite joj sa pripremom novogodišnje trpeze, spremanjem i ukrašavanjem doma, a kad sve završite počastite je, recimo, masažom. (Bebac.com)

Idealni pokloni za mlade mame su sitnice koje podrazumijevaju udobnost, relaksaciju i mnogo, mnogo smijeha. Grijač za flašice Zamislite sljedeće: tri je ujutro i mama je pripremila flašicu za bebu, ali iscrpljena i pospana mora da zagrije mlijeko. Kako ne bi previše svog dragocjenog vremena trošila na stajanje pored šporeta s uplakanim i gladnim djetetom u naručju, idealan poklon za mame čije su bebe noćne ptice je grijač za flašice. Ovako i odojče i majka dobijaju poklon. Udobne papuče Čak i ako vaša prijateljica, sestra ili kćerka ranije nije nosila kućne papuče, sada, kada je postala mama, ona će zaista uživati u njihovoj toploti i udobnosti. Obradujte je parom udobnih, mekanih papučica i obavezno potražite neki koji je kao napravljen za nju - možda s njenim imenom ili riječju “mama” napisanom na površini, čime ćete osigurati da na njenom licu

zaigra osmjeh nakon što otvori poklon. Ajpod Postoji li iko ko ne voli muziku? Obradujte mladu mamu aparatom koji će puštati njene omiljene pjesme i pomoći joj da se odmori i opusti. Tako će, dok njen partner pazi bebu, odmoriti uz prijatne i dobro poznate zvuke. Još bolje rješenje je pronaći vodootporni ajpod koji će moći da koristi tokom tuširanja, kada, u svakom slučaju, svi mi pjevamo i đuskamo. Zar ne? Omiljene serije Ukoliko je mlada majka koju želite da obradujete uživala u opuštanju uz televizijski program, kao roditelj tek rođene bebe, sigurno, za to više nema vremena i propušta epizode svojih omiljenih serija i emisija. Možete joj zato pokloniti paket nekog kablovskog operatera koji nudi opciju gledanja programa koji je propušten u protekla 72 sata. Tako će, dok dijete spava, mama moći da odmori uz svoje omiljene televizijske sadržaje.

Ukoliko je mlada majka koju želite da obradujete uživala u opuštanju uz televizijski program, kao roditelj tek rođene bebe, sigurno, za to više nema vremena i propušta epizode svojih omiljenih serija i emisija. Možete joj zato pokloniti paket nekog kablovskog operatera koji nudi opciju gledanja programa koji je propušten u protekla 72 sata

roditelji-djeca

Kvalitetan san

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Otkrijte gdje griješite dok uspavljujete najmlađe Vaše dijete se često budi tokom noći, teško vam je da ga uspavate, a to sve i vas čini dodatno umornijim. Ako vaša beba nema miran san, nemate ga ni vi. Svom djetetu morate osigurati kvalitetan san. Ovo je nekoliko najvećih grešaka roditelja kod uspavljivanja... 1. Preskakanje rutine prije spavanja Ona pomaže vašim mališanima da se opuste, a za vas je to lijep način zbližavanja s djetetom. “Rutina spavanja je jednostavna strategija koja čini značajnu razliku u tome koliko brzo će vaše dijete zaspati i koliko će im u tome trebati vaša pomoć”, otkrila je Megan Faur, autor knjige The Baby Sense Secret. Iako se može činiti kao dugotrajan proces, dugoročno vam štedi energiju i vrijeme. Sat prije nego što želite da vaša beba zaspi započnite s odabranom rutinom. Topla kupka vam može pomoći da opustite bebu, a nakon toga je smjestite u zamračenu sobu i pustite najdraži CD s uspavankama ili čitajte priču. 2. Ignorisanje znakova umora Uvijek je važno uočiti znakove koji pokazuju da je dijete umorno. Neki od tih znakova uključuju trljanje očiju, zijevanje, usporenu aktivnost, nervozu, gubitak interesovanja za ljude i igru. Ako propustite te znakove koji se javljaju kada prirodno dođe vreme za uspavljivanje vašeg djeteta, njegovo tijelo neće proizvoditi smirujući hor-

mon melatonin. Umjesto toga, nadbubrežne žlijezde proizvešće hormone koji su povezani sa stresom pa će dijete biti nervozno i razdražljivo. Ako pažljivo posmatrate svoje mališane, uočićete kako se ti znakovi često pojavljuju u isto vrijeme. 3. Prerano odvikavanje od kreveca i navikavanje na krevet “Ovo je klasična greška koju roditelji prave. Nemojte premjestiti dijete u pravi krevet sve dok se ne može samo da izađe iz kreveca”, ističe Faur. Kad se dete može samo izvući iz njega tada je dobro vrijeme za seljenje u pravi krevet. 5. Uspavljivanje djeteta gdje god se nalazite Dremanje u dječjim kolicima, automobilskom sjedištu ili visokoj stolici nije dovoljno dobro jer dijete ne pada u duboki i miran san. Da biste razvili naviku kvalitetnog spavanja, dijete treba biti u poznatoj zoni, odnosno u prostoru u kom spava svaki dan. Naravno, ako vam u određenom trenutku obaveze to ne dopuštaju i nalazite se negdje sa djetetom koje je jednostavno previše umorno, pustićete ga da spava. Samo je važno paziti da to ne postane navika jer biste u suprotnom mogli imati problema prilikom uspavljivanja kod kuće. 6. Nedosljednost oko rasporeda spavanja Dosljednost je ključna za djecu, pogotovo kada je riječ

Uvijek je važno uočiti znakove koji pokazuju da je dijete umorno. Neki od tih znakova uključuju trljanje očiju, zijevanje, usporenu aktivnost, nervozu, gubitak interesovanja za ljude i igru

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

o spavanju. Djeci je potrebno redovno vrijeme za spavanje i razumno vrijeme za noćno spavanje kako bi se regulisali dnevni i noćni ciklusi hormona, a djeca osjećala sigurnim zbog predvidljivog rasporeda. Raspored spavanja je važan za postavljanje unutarašnjih satova. Dosljedan raspored spavanja pomoći će djetetu da postane pospano i zaspi u isto vrijeme svaki dan. Ako se raspored neprestano mijenja, to je poput letjenja iz jedne vremenske zone u drugu svake noći i tijelo ne zna kada da zaspi. (Zadovoljna.hr)

roditelji-djeca

Prerano odustajanje Nikad nije prekasno za promjenu loših navika spavanja, ali roditelji treba da praktikuju strpljenje. Ako očekujete brze rezultate kada pokušavate da promijenite navike koju ste stvorili poslednjih par mjeseci ili godina, to baš i nije realno. Roditelji treba da posvete dvije do tri nedjelje treniranju spavanja da bi vidjeli značajne promjene. Neki roditelji upadnu u zamku vjerujući da će se navike spavanja njihovog djeteta same po sebi promeniti i da u međuvremenu moraju izdržati neprospavane noći. To jednostavno nije tačno. S vremenom i trudom s vaše strane, beba i čitava porodica će uskoro mirno spavati tokom noći. Kao i u bilo koji posao, i u ovaj treba uložiti trud koji će se na kraju isplatiti.

Drijemanje u dječjim kolicima, automobilskom sjedištu ili visokoj stolici nije dovoljno dobro jer dijete ne pada u duboki i miran san

Dosljednost je ključna za djecu, pogotovo kada je riječ o spavanju

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

FOTO UBOD

Lemuri

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Otvorite, hladno je

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3026

2015-01-25

4 6

Medium level

9 8

9 4

2 9

5 7

9 1

7 4 3

4Puzzle 7 1 solution: 6 8 5

Medium level

8 6

1 9

3 8 5

2 6

2 6 7 5 8 3 1 9 4 Sudoku puzzle No. 3100 2015-04-09

2015-01-26

Sudoku puzzle No. 3099 2015-04-08

www.sudokukingdom.com 3 9 5 6 2 7 4 1 6

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3027

6 9

5 4

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

Word Search Puzzle #D682UO

Aches

Aches Bitterly Bitterly Boded Boded Borne Borne Bravo Bravo Brawl Buggies Brawl Cipher Buggies Cling Cipher Clips Cower Cling Employs Clips Frieze Goats Cower Employs

Frieze

Lexical

Snipe

Handmade Grossed Holidays Honest Handmade Inert Holidays Initials Jollies Honest Lawful InertLeers Initials Lends Lexical Jollies Meets Lawful Meteor LeersMoods

Meets

Spirals

Lends

Ribbed

Grossed Goats

Morgue Myriad Meteor Peered Plasma Moods Pleats Morgue Pursued Recites Myriad Ribbed Peered Snipe Plasma Spirals Toyed Pleats Voids Pursued Wiped Recites Yielding

Toyed

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Očekuju vas problemi koje nećete lako riješiti. Zbog poslovne situacije ste veoma često pod stresom. Stidljivi ste i nije vam nimalo lako da na ovom polju napravite prvi korak ka osobi do koje vam je stalo.

BIK Nije povoljan dan za nova dešavanja kada je u pitanju polje posla. Moguće je da ćete neko vrijeme stagnirati. Posvećeni ste voljenoj osobi i veoma vam je važno da od nje dobijete pažnju i nježnost koju očekujete.

BLIZANCI Očekuju vas manje komplikacije kada je u pitanju polje posla, biće vam potrebno strpljenje da ih riješite. Dvoumite se oko toga da li da uđete u novu ljubavnu vezu s osobom koja vam se udvara.

VAGA Niste spremni za promjene iako se spremaju neki preokreti. Potrudite se da budete spremni na iznenađenja. Voljena osoba bi mogla da pokaže neki gard ili distancu prema vama u narednom periodu.

ŠKORPIJA Moguće je da se nalazite u situaciji koja je na neki način neizvjesna. Nije vam lako da donesete nove odluke na ovom polju. Partner pokazuje da je spreman da vam se maksimalno posveti.

STRIJELAC Uspješno ćete obaviti ono što ste isplanirali. Povoljan dan za posao je ispred vas. Moguće je da ćete upoznati novu osobu prema kojoj ćete početi da gajite veoma jaka osjećanja u narednom periodu.

Voids Wiped Yielding

RAK Možete da očekujete da ćete biti zadovoljni organizacijom posla koju ste napravili. Imate grižu savjesti zbog neiskrenosti koju ste pokazali prema voljenoj osobi. Pokušajte da to ispravite.

JARAC Niste spremni za nove poteze koji bi mogli da vam ugroze posao. Zasad se držite podalje od bilo kakvih rizika. Želite da odete korak dalje s voljenom osobom i planirate zajednicu. Smanjite stres.

REBUS

Možete da očekujete novu poslovnu priliku koju ćete iskoristiti na najbolji mogući način. Moguće je pomirenje s osobom koju još uvijek volite. Prošlost vam se sada vraća na velika vrata.

DJEVICA

Rješenje od juče: Mapu Toma putopiscima put Osla posla

Uspješno rješavate probleme koje imate na ovom polju. Moguće je da vam drugi zavide na vašem uspjehu. Očekuje vas prilika da osobi do koje vam je stalo pokažete kakva su vaša iskrena osjećanja ka njoj.

VODOLIJA Očekuje vas period u kojem bi moglo da vam bude ponuđeno napredovanje na polju posla. Ukoliko ste slobodni, očekuje vas period u kojem ćete imati novo ljubavno poznanstvo koje vam donosi sreću.

RIBE Uspješno ćete riješiti neke prepreke koje ste na ovom polju imali. Možete da očekujete da će se sve dobro završiti. Nedostaje vam da s voljenom osobom pričate o svemu. Udaljili ste se. Generalno dobro zdravlje.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Štenci švajcerskog ovčara (bijeli vučijak) na prodaji. Podgorica. Tel: 069/332-353

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

DA LI STE ZNALI

Karlo Anćeloti će u Evertonu (čeka se samo promocija) zarađivati 11.500.000 eura po sezoni, a ukoliko u aktuelnoj sezoni obezbijedi opstanak “karamelicama” dobiće dodatni bonus od 2.500.000 evropskih novčanica. Tim sa Gudisona poslije 17 kola zauzima 16. mjesto sa 18 bodova - ima tri boda više od zone ispadanja.

Vjerovali ili ne: Kutinjo igra u dresu za djecu

Bajern Minhen je ljetos pozajmio 27-godišnjeg majstora Kutinja iz Barselone, a zanimljivo je da kompanija koja pravi originalne dresove Bavaraca - Adidas - nije imala “veličinu” za Brazilca! Zato, vjerovali ili ne - omaleni vezista čitave jeseni nosi dres za djecu, saopštila je Bundes liga. Kutinju odgovara “gostujuća i treća garnitura”, ali ne i “prva”, pa 172 centimetra visoki ofanzivac tako igra utakmice u replici dresa koji nosi podmladak Bajerna. Taj crveni dres je malo svijetliji u odnosu na “uniformu” njegovih saigrača, a u toj “replici” je prethodnog vikenda postigao het - trik protiv Verdera.

Zadovoljan jesenjom polusezonom, nada se još boljem proljeću: Miloš Drinčić

KAPITEN ISKRE, TALENTOVANI MILOŠ DRINČIĆ, ZA DNEVNE NOVINE O JESENI

Kup ne možemo da prežalimo, ali za Evropu se mi pitamo

Spoj mladosti i iskustva Iskre je donio željeni rezultat na polusezoni - mjesto broj tri koje vodi u Evropu! Ali “građani” su više od toga - trener Aleksandar Nedović je uspostavio sistem, ne libi se da “gurne” u vatru mlade igrače koji su budućnost našeg fudbala, ne žali se što non-stop mora da igra na gostujućem terenu. Čak i kao domaćin. Iskra je prvi put u istoriji elitu zaigrala u sezoni 2015/16, a sada sanja o izlasku na evro scenu... “Na početku sezone cilj je bio izlazak u Evropu, a kada pogledamo tabelu poslije 19 odigranih kola nalazimo se na čvrstom trećem mjestu sa četiri boda prednosti u odnosu na Zetu”, rekao je Dnevnim novinama kapiten Danilovgrađana Miloš Drinčić. Mladi reprezentativac Crne Gore je zadovoljan učinjenim... “Moramo svi u klubu da budemo. Osvojili smo veliki broj bodova, a praktično smo svaki meč igrali u gostima zbog radova na našem terenu u Danilovgradu”, jasan je 20-godišnji štoper.

■ ZA SADA NAM IDE DOBRO

Tim iz srca Bjelopavlića je ugrabio 32 boda, a “cr-

MILOŠ DRINČIĆ:

Moramo svi u klubu da budemo zadovoljni učinjenim u prvom dijelu sezone. Imamo lijepu prednost u borbi za treće mjesto, a tokom proljeća ćemo konačno igrati na našem stadionu. Želimo da ispišemo istorijsku sezonu plasmanom na evro - scenu

ni decembar” ga je osujetio da ima više poena, jer je sve tri utakmice u posljednjem mjesecu izgubio. Realno ili ne... “Sezona je duga i iscrpljujuća, mislim da je bilo realno da nam se dogodi prije svega pad igre. A kada je prestala dobra igra, napustili su nas i rezultati. Ali šta je tu je, ima još dosta da se igra, a mi smo u poziciji da sve zavisi od nas”, poručio je talentovani defanzivac. Drinčić je predvodnik mladog talasa iz Iskre u kome su još Ognjen Obradović, Nikola Kumburović, Luka Malešević, Milan Vukotić... A “klincima” pomažu iskusni vu-

kovi Ivan Vuković, Srđan Blažić, Milan Đurišić, Bogdan Milić... “Ekipa je na okupu praktično dugi niz godina uz par igrača koji dođu ili odu u prelaznim rokovima. Znali smo da je ovo sezona u kojoj možemo da budemo u vrhu tabele. Za sada nam ide dobro”. Sjenku na kvalitetnu jesen Iskre je bacilo ispadanje u četvtfinalu Kupa od Podgorice - nakon 0:0 na DG areni, bilo je 1:1 na Trešnjici, gdje su Danilovgrađani bili domaćini... “Imali smo čak i prednost od 1:0, promašili par šansi iz kontri, a onda primili gol u trećem minutu sudijske nadoknade. Teško nam je pao taj neuspjeh, svi smo razočarani, jer smo imali najveće ambicije za masovnije takmičenje”, poručio je Drinčić.

■ ŽELIMO DA

UĐEMO U ISTORIJU

Odmor je - čini se - stigao u pravom trenutku. A od četvrtog napada lige (24 gola) i pete odbrane prvenstva (Iskra primila 20 golova) se očekuje dosta na proljeće... “Imamo lijepu prednost u odnosu na klubove koji su ispod nas na tabeli, a u drugom dijelu ćemo igrati mečeve na svom stadionu, tako

da se mi za sve pitamo. Mislim da možemo da zadržimo treće mjesto. Uradićemo sve da se plasiramo u Evropu i da ispišemo najuspješniju sezonu u istoriji Iskre. To bi značilo svima - nama igračima, ljudima iz kluba, građanima Danilovgrada”, jasan je Drinčić. Tek mu je 20 godina, ali Miloš igra već četvrtu sezonu u Telekom 1. CFL. Izrastao je u jednog od najboljih štopera elite. I zahvalan je Iskri što ga je “istrpjela”, ali sada je na meti jačih timova... “Srećan sam i zadovoljan u Iskri. To je moj klub. Svaki prelazni rok sam imao ponude drugih timova, ali sam uvijek ostajao. Postoje neka interesovanja iz inostranstva, ali vidjećemo šta će se desiti. Međutim, koncentrisan sam na Iskru i želim da se do kraja izborimo za naš cilj”, podvukao je Miloš Drinčić. B.T.

110 UTAKMICA JE ODIGRAO MILOŠ DRINČIĆ U TELEKOM 1. CFL ZA ČETIRI SEZONE (SVE ČETIRI PROVEO U ISKRI), POSTIGAO JE ČETIRI GOLA

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

SPORT

NAŠ MAJSTOR SE POSLIJE OSAM MJESECI VRATIO NA TEREN U PORAZU MONAKA OD LILA

STEVAN JOVETIĆ I SREĆAN I TUŽAN

Crveno-bijela “desetka” konačno je “ozračila” čuveni “Luj II” stadion u Monte Karlu. Iako ga na terenu nije bilo osam mjeseci, Stevan Jovetić je u pojedinim trenucima meča sa Lilom podsjetio na klasu, ali ni to nije bilo dovoljno da se zaustave “mastifi” - Lil je sa 3:0 prošao dalje u Liga kupu. Mnogo važnije od rezultata je što se naš majstor konačno oporavio od povrede... “Da, srećan sam što sam konačno na terenu, ali i tužan, jer nismo uspjeli da slavimo u ovom meču”, rekao je Jovetić za “Canal+ sport” nakon utakmice sa Lilom. A šansu za revanš tim iz kneževine imaće već u subotu, kada će dočekati istog rivala, ali ovog pu-

ta u 18. kolu Lige 1. “Mislim da smo i u Liga kupu mogli bolje, ali već u subotu ćemo pokazati pravo lice”, jasan je Jovetić. “Imamo mnogo dobrih igrača, kvalitetan tim, ali moramo da pronađemo kontinuitet i da pobjeđujemo u nizu”. Monako se trenutno nalazi na devetom mjestu na tabeli Lige 1. “Dobra stvar je što bismo se pobjedom popeli tri-četiri mjesta. Moramo da slavimo u subotu i da na pravi način završimo godinu. Sigurno ćemo razgovarati između sebe kako bismo našli prava rješenja”, zaključio je Jovetić. Duel sa Lilom u subotu igra se od 20.45 sati - moguće i sa Jovetićem od prvog minuta. K.B.

REMI BEZ GOLOVA REALA I BARSE U SJENCI PROTESTA

Gorjelo oko Nou Kampa, ne i na njemu

Dok su oko Barsinog hrama fudbala trajali sukobi policije i pristalica nezavisnosti Katalonije, neka- Remi 0:0 prvi put od 2002: Sa sinoćnjeg meča u Barseloni ko u izolaciji “Nou Kampa” po 36 bodova ostati na vr- od svih fudbalera kroz istoBarselona i Real konačno hu tabele. riju ovog velikog derbija. su odigrali odloženi meč 10. Real je bio mnogo bolji Iza sebe kapiten “blankosa” kola La lige. u prvom poluvremnu (po- ostavio je Manola SančiI dok je gorjelo oko stadi- sebno preko Valverdea, za, Fransiska Henta, Ćaona, na njemu je bilo mno- Bejla i Benzeme), Barsa vija Ernandeza i Lionela go mirnije, pa su rivali iz opasna iz kontranapada Mesija koji su na “koti 42”. El klasika odigrali meč bez (naravno, preko Mesija), Ujedno, pamtiće se i da golova, koji će ih vjerovat- ali na kraju pamtiće se da su Barsa i Real prvi put od no zadovoljoti i jedne i dru- je Serhio Ramos odigrao novembra 2002. odigrali ge, s obzirom na to da će sa svoj 43. El klasiko - najviše meč bez golova. K.B.

GOLA POSTIGAO JE STEVAN JOVETIĆ PROŠLE SEZONE U LIGI 1, U KOJOJ JE ZBOG ČESTIH POVREDA ODIGRAO SVEGA OSAM MEČEVA

Već u subotu ponovo protiv Lila pokazaćemo pravo lice. Imamo mnogo dobrih igrača, kvalitetan tim, ali moramo da pronađemo kontinuitet i da pobjeđujemo u nizu.

LIVERPUL JE U FINALU KLUPSKOG SP

Firmino u 91. slomio srca plavo-bijelog Meksika

Čak i kada ne ide Liverpul ove sezone ima rješenje - osjetio je to sinoć i hrabri i veoma dobri meksički Monterej. Iako je to malo ko očekivao, polufinale Svjetskog prvenstva za klubove u Dohi donijelo je ogromnu dramu iz koje je šampion Evrope izašao kao pobjednik u 91. minutu kada je “rezervista” Roberto Firmino pogodio za 2:1. Prije toga, kombinovani tim Jirgena Klopa, poveo je u 12. minutu golom Nabija Keite, ali su se Meksikanci brzo vratili - u 14. izjednačio je Gabrijel Funes Mori. Nakon toga Liverpul je napadao, ali je mnogo opasniji bio Monterej. Klop je u nastavku mo-

Firmino i Aleksander-Arnold rao da uvede Trenta Aleksander-Arnolda i Firmina, a upravo je bek “redsa” novom inteligentnom asistencijom pronašao Brazilca u 91. minutu. Liverpul će u finalu igrati protiv Flamenga - u subotu od 18 sati. K.B.

Sport

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

DN SAZNAJU: KOŠARKAŠKI SAVEZ CRNE

Radović preuzima ⌦ Alen Kasmić

Konačno proradio: Šon Kilpatrik

EVROKUP (10. KOLO) - BUDUĆNOST VOLI IZGUBILA OD OLDENBURGA

Poraz u napadačkom vatrometu

Odličan početak, ogromna prednost tokom prvog dijela, ali u finišu pad uz veoma loše odbrambene reakcije za sedmi poraz. Košarkaši Budućnost Volija izgubili su sinoć od Oldenburga (99:102), čime su završili takmičenje u Evrokupu. Još i prije sinoćnjeg meča u Njemačkoj “plavi” su znali da nemaju šanse za plasman u Top 16 fazu, pa je gledan praktično revijalni meč, uz napadačke rapsodije na obje strane. Crnogorski šampion je fenomenalno počeo meč

GRUPA D Utorak Trento - Unikaha

88:76

Srijeda Galatasaraj - Arka 92:73 Oldenburg - Budućnost 102:99 1. Unikaha 2. Galatasaraj 3. Oldenburg 4. Trento 5. Budućnost 6. Arka

10 10 10 10 10 10

7 6 6 5 3 3

3 4 4 5 7 7

i već nakon prve četvrtine stekao ogromnih +14 (30:16). Domaćin je do odlaska na veliki odmor uspio da smanji prednost, ali ne i da ugrozi Šona Kilpatrika i drugove. Kada god bi Oldenburg prišao, Budućnost je odgovarala poenima u seriji. Bilo je tako sve do sredine četvrte četvrtine kada je nevjerovatni Gerij Blejks pokrenuo svoju ekipu. Serijom 11:2 Njemci su od 87:82 došli do 93:89. Sa šest vezanih poena Kilpatrika (četiri iz kontri) stigla je nova prednost na drugoj strani, a pobjedu Oldenburga najavio je Filip Švethelm trojkom na 38 sekundi prije kraja. Budućnost se spetljala u sljedećem napadu, dok je tačku na i stavio Rašid Mahalbašić sa linije penala. Uz dobru igru u napadu, te veoma dobre procente šuta, pozitivna stvar iz ovog poraza je partija Kilpatrika koji je konačno proradio i tek se od njega očekuju prave partije. A.K.

OldenBUrg

BUdUćnOST

102 99

16 23 25 38 30 17 26 26 Hobs 5 Blejks 31 Tada Kesen 4 Holac Amajz 18 Polding 4 Mahalbašić 25 Švethelm 15 Larson Trener: Mladen Drijenčić

Ivanović 13 Bamford 13 Šehović 3 Starovlah Ilić 4 Z. Nikolić 11 Kilpatrik 24 Božić 2 Popović 4 Mejers 12 D. Nikolić 13 Trener: Petar Mijović

OLDENBURG - Dvorana: Klajne Eve Arena. Gledalaca: 2.630. Sudije: Petri Mantila (Finska), Marko Juras (Srbija), Reno Geler (Belgija). Slobodna bacanja: Oldenburg 9-11 (81,8%), Budućnost Voli 1016 (62,5%). Šut za dva: Oldenburg 21-34 (61,8%), Budućnost Voli 2839 (71,8%). Šut za tri: Oldenburg 17-34 (50%), Budućnost Voli 11-20 (55%). Skokovi: Oldenburg 5+17, Budućnost Voli 5+25. Asistencije: Oldenburg 22, Budućnost Voli 21. Ukradene lopte: Oldenburg 10, Budućnost Voli 8. Greške: Oldenburg 12, Budućnost Voli 16. Blokade: Oldenburg 1, Budućnost Voli 3. Faulovi: Oldenburg 20, Budućnost Voli 17.

FOTO PRiČA

“Plavi” kiTili grad

Mlađe kategorije Budućnost Volija u saradnji sa Glavnim gradom i Sekretarijatom za kulturu i sport ukrašavali su juče prostor ispred zgrade opštine.

Mnogo poziva, nekoliko provjerenih imena (Duško Ivanović, Aleksandar Trifunović), ali na kraju domaće ime koje je dobro upućeno u sva dešavanja u crnogorskoj košarci. Košarkaški savez Crne Gore izabrao je novog selektora, kako saznajemo riječ je o Bošku Radoviću, a zvanična potvrda se očekuje u petak veče kada je zakazana sjednica Upravnog odbora, tradicionalno prije godišnje svečanosti na kojoj će biti izabrani najbolji. Čelnici naše kuće košarke dugo su razmatrali sve opcije, a odlučili su se za čovjeka koji je godinama pomoćni trener u seniorskoj selekciji, kao i koordinator mlađih selekcija, te selektor gotovo svih od njih. Bio je u stručnom štabu Bogdana Tanjevića, kao i Zvezdana Mitrovića kojem je ugovor istekao u septembru nakon Svjetskog prvenstva. Takođe, Radović je sa Dušanom Dubljevićem odrađivao treninge sa potencijalnim kandidatima za mlađe reprezentacije. Uz to, u seniorima je sa Dubljevićem odrađivao treninge tokom kvalifikacionih “prozora”, dok Mitrović ne preuzme dirigentsku palicu. Radović će biti šesti selektor Crne Gore. Prije njega na crvenoj klupi su sjedili Duško Vujošević (od 2007. do 2010. godine), Dejan Radonjić (od 2010. do 2012.), Luka Pavićević (od 2012. do 2014.), Bogdan Tanjević (od 2015. do 2017.) i pomenuti Mitrović (od 2017. do 2019.). Najbolji skor ima Vujošević koji je upisao 19 pobjeda u isto toliko mečeva, Radonjić je imao 7-6, Pavićević 15-6, Tanjević 155, a Mitrović 12-9. Izazovi za novog selektora počinju već u februaru naredne godine kada kreću kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2021. godine. “Crveni” će tražiti pla-

Zvezdana Mitrovića će zamijeniti njegov prvi pomoćnik Boško Radović

Stiže i novi strana Osim novog selektora, košarkaška reprezentacija Crne Gore će dobiti i novog naturalizovanog igrača. Nakon Omara Kuka, Tajrisa Rajsa, Tejlora Ročestija, Džavonta Grina i Dereka Nidama, KSCG je odlučio da dogovori saradnju sa novim američkim plejmejkerom, a kako saznajemo u užem krugu su organizatori igre Budućnost Volija i Unikahe - Džastin Kobs i Džoš Adams. Kobs je dobro poznat crnogorskoj javnosti. U karijeri je igrao za Rigu, Frankfurt, Istanbul, Bajern Min-

najveća sportska

MOSkOni kUP Na našim prostorima bilijar služi kao rekreacija, ali preko “bare” postoji takmičenje koje izaziva ogromnu pažnju javnosti. U pitanju je Moskoni kup, turnir u “9 ball” (devetka). U njemu učestvuju najbolji igrači Evrope i SAD, a sve je krenulo 1994. godine. Turnir je nazvan po američkom igraču Viliju Moskoni, a ovaj kup se može uporediti sa Rajder kupom u golfu, kao i Veber kupu u kuglanju. Evropa i SAD imaju po 12 osvojenih trofeja, a pobjedom

E GORE PRONAŠAO NOVOG SELEKTORA

ABA 2 SUTJESKA OSVOJILA NOVI PAZAR

a crveno kormilo

SELEKTORA IMALA JE KOŠARKAŠKA REPREZENTACIJA CRNE GORE DO SADA - DUŠKO VUJOŠEVIĆ, DEJAN RADONJIĆ, LUKA PAVIĆEVIĆ, BOGDAN TANJEVIĆ I ZVEZDAN MITROVIĆ

sman na četvrti Eurobasket u konkurenciji Francuske, Njemačke i Velike Britanije u grupi G. U prvom “prozoru” Crna Gora će dočekati Veliku Britaniju 21. februara, dok je tri dana kasnije zakazano gostovanje Francuzima.

ac: Kobs i Adams glavni kandidati hen, Gravelin, Leman, a najbolje partije pružao je u dresu Cedevite, dok je ove sezone jedan od najboljih poentera crnogorskog šampiona. Sigurna organizacija napada, nevjerovatne šuterske sposobnosti uz sjajnu defanzivu. Jedna od njegovih prednosti svakako je što je nekoliko crnogorskih reprezentativaca upoznao u redovima podgoričke ekipe, a sa Nikolom Ivanovićem dijeli poziciju “jedan”. Adams je jedan od najcjenjenijih organizatora igre na Starom kon-

tinentu. Evropsku avanturu nakon studiranja na Vajomingu počeo je u Avtodoru, nastavio je u Efesu i Bešiktašu, dok je početkom godine igrao za razvojni tim Toronta. Ovog ljeta je potpisao ugovor sa Unikahom, a sa 12,2 poena prosječno po meču najbolji je strijelac ekipe iz Malage u Evrokupu. Ove jeseni je protiv Budućnosti u grupnoj fazi u dva meča ubacio 22 poena. I Kobs i Adams imaju samo američko državljanstvo, nemaju reprezentativno iskustvo, pa nema prepreka za njihovo angažovanje.

A RIVALSTVA 2018. godine Amerikanci su prekinuli niz Evropljana od 2009. Sami počeci Moskoni kupa bili su u okviru egzibicije koju su organizovali Skaj sports i agencija Mečrum kako bi se podigla svijest o bilijaru u Velikoj Britaniji. Prvih nekoliko godina u Moskoni kupu su igrali snuker igrači, a jedan od njih je i Stiv Dejvis. Nakon što se on povukao, svi igrači su morali da zasluže poziv plasmanima i uspjesima na ostalim takmičenjima. Evropu su od 1994. predstavljali igrači iz 16 zemalja, a Ameriku iz 22.

Nikšićani grabe ka plej-ofu Foto: ABA liga

SPORT

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

WABA LIGA

“Vučice” ugrizle i Celje Nestvarno seriji pobjeda nema kraja, košarkašice Budućnost Bemax-a gaze sve pred sobom. “Vučice” su u desetoj rundi WABA lige savladale Celje (85:76) i upisale osmu uzastopnu pobjedu u regionalnom takmičenju. Bio je ovo drugi derbi zaredom u Podgorici, nakon Montane, koji su izabranice Vladana Radovića riješile u svoju korist. Podgoričanke su sinoćnji meč protiv slovenačke ekipe riješile u trećoj četvrtini nakon egala u prvom dijelu (30:30). Nikolina Babić i drugarice su ubacile u veću brzinu i pred odlučujućih deset minuta stekle su deset poena prednosti. U četvrtoj dionici nije bilo dileme, jer je Budućnost rutinski održala prednost. Očekivano težak meč, ovo je za nas velika pobjeda. Odigrali smo dobar meč, pokazali da možemo da igramo sa svima, da konstantno napredujemo i sigurno da sve igračice zaslužuju velike čestitke za ovaj trijumf”, rekao je Radović nakon meča. Čak šest igračica u redovima pobjednika imalo je dvocifren učinak. Najefikasnije su bile Babić i Anđelika Mitrašinović sa po 17 poena, Milena Jakšić i Nikolina Džebo su ubacile po 12, Aleksandra Katanić je dodala 11, a Mina Đorđević deset. A.K.

Ismet Sejfić tokom sinoćnjeg meča Košarkaši Sutjeske nastavljaju sa sjajnim partijama u Drugoj ABA ligi, a sinoć je napravljen veliki korak ka plasmanu u plej-of. Nikšićani su u 12. rundi regionalnog takmičenja srušili Novi Pazar (83:79). Bio je ovo trijumf kojim su se izabranici Zorana Glomazića učvrstili na četvrtoj poziciji. Nikšićani su odlično otvorili meč i već nakon prvih deset minuta imali su +12 (26:14), ali je u drugoj dionici uslijedio pad, što je domaćin iskoristio i do odlaska na veliki odmor preuzeo vođstvo (42:39). Uslijedila je sjajna reakcija u trećoj dionici tokom koje je Sutjeska vratila prednost i nije je ispuštala do kraja meča. Četa iz grada piva i čelika je letjela na krilima Nikole Pavlićevića koji je meč završio

ABA 2, 12. KOLO Sinoć Široki - Helios Rogaška – Spars Novi Pazar - Sutjeska 18.00h 18.00h 19.00h

75:78 78:76 79:83

Četvrtak Lovćen – Borac Dinamik – Split Sloboda – MZT

1. Borac 2. Rogaška 3. MZT 4. Sutjeska 5. Široki 6. Helios 7. Split 8. Novi Pazar 9. Dinamik 10. Lovćen 11. Sloboda 12. Spars

11 12 11 12 12 12 11 12 11 11 11 12

10 8 8 7 7 6 5 4 5 5 3 1

1 4 3 5 5 6 6 8 6 6 8 11

21 20 19 19 19 18 16 16 16 16 14 13

sa 28 poena, dok je Ismet Sejfić upisao dabl-dabl od 14 poena i čak 13 skokova. A.K.

I LIDER PADA NA CETINJU Trijumfalnu seriju na domaćem terenu Lovćen je nastavio u prošlom kolu protiv MZTa, a sada u prijestonicu stiže još jedan tim iz vrha - lider na tabeli. Cetinjani večeras (18h) dočekuju Borac. U prethodnih pet susreta Lovćen protiv Čačana imaju dvije pobjede, obje na svojoj kući, dok su u ovoj sezoni ubjedljivo izgubili 65:87. “Čeka nas duel sa ekipom koja je najviše pokazala u do-

IZJAVA DANA “To je naša filozofija, da. Ne znam koja je njihova – mislim da je njihova filozofija šta god da Lebron kaže da jeste, da budem iskren. Meni to ima smisla, dopada mi se to što mi radimo i mislim da je pametno. Ko zna? Vidjećemo na kraju” Trener Klipersa Dok Rivers da optužbe Lebrona Džejmsa da Klipersi odmaraju igrače kako bi bili spremni za plej-of

sadašnjem dijelu prvenstva i zasluženo su na prvom mjestu. Nama je to veliki izazov, da povežemo dvije pobjede protiv najboljih timova lige. Na nama je da iskoristimo vjetar u leđa koji imamo u svakom meču kao domaćini, i dokažemo da smo mnogo bolji u odnosu na početak sezone kada smo ubjedljivo poraženi na gostovanju u Čačku”, rekao je trener Lovćena Zoran Kašćelan.

sport

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

OprOštaj BudućnOsti Od EvrOpE

Milutin Pavićević Živjela je nada (koliko-toliko) nakon prvog meča i pobjede u Podgorici od 3:2, ali već u revanšu odbojkaši Budućnost Bemaksa osjetili su snagu Njitre favorita u ovom dvomeču. Slovački tim sa 3:0 za 65 minuta savladao je našeg predstavnika i plasirao se u osminu finala Čelenž kupa - po setovima 25:18, 25:14, 25:14. Nemanja Peruničić upisao je deset poena za Budućnost, a pratio ga je samo Milutin Pavićević sa sedam. S druge strane, nerješiva enigma za Podgoričane bio je Luboš Kostolani sa 16 poena. Porazom u Slovačkoj momci Balše Radulovića završili su sa evropskim avanturama za ovu sezonu. K.B.

Luka Bar pOnOvO BEz šansE

Simbol Trke oslobođenja: Slađana Perunović na pobjedničkom postolju

Trka oslobođenja Podgorice - PoznaTa lica na Pobjedničkom PosTolju

Slađana 14, a Miloš treći put zaredom Već viđeno kada je stara dobra Trka oslobođenja u pitanju - na najvišem stepeniku pobjedničkog postolja dobro poznata lica. Slađana Perunović 14. put uzastopno slavila je na tradicionalnoj atletskoj trci “Trofej Podgorice - memorijal Veliša Mugoša”, dok je Miloš Dragović treći put zaredom najbolji. Atletičarka Nikšića slavla je na na 4.000 metara kod seniorki ispred Dijane Stanišić iz Sparte i Andree Saitaj iz pljevaljskog Rudara. S druge strane, Dragović, koji je član “Podgoričkog maratona” u trci na 5.000 metara iza sebe je ostavio Dragoljuba Koprivicu (Mornar), tako-

đe jednu od legendi ove trke sa deset pobjeda. Treće mjesto zauzeo je atletičar podgoričke Sparte Petar Drinčić. Najbrži junior na 1.500 metara bio je Vasilije Vučinić član Garača iz Danilovgrada, dok je u trci juniorki na 1.000, kao i prošle godine, pobijedila Amina Suljević iz Jedinstva. U konkurenciji pionira najbrži na 800 metara bio je Luka Tadić (Nikšić), dok je u konkurenciji pionirki na 700 metara pobijedila Mare Jablan (Lovćen). U trci učenika osnovnih škola pobijedili su Driton Markaj (OŠ Mahmut Lekić) i Mia Šuković (OŠ Oktoih), a kod srednjoškolaca Mirza

61. put održana je trka oSlobođenja podgorice - najStarija ManifeStacija ovog tipa u našeM glavnoM gradu

Fetić (SSŠ Marko Radević) i Iva Peruničić (SSŠ Mirko Vešović). U ukupnom plasmanu, u konkurenciji osnovnih škola najbolja je bila Oktoih, dok je u konkurenciji srednjoškolaca najbolja bila SSŠ

“Ivan Uskloković”. U trci veterana od 40 do 50 godina pobijedio je Veselin Petrušić (Nikšić), Slavoljub Miladinović (Podgorica) bio je najbrži od 50 do 60, dok je Lazar Sekulić (Berane) slavio u konkurenciji takmičara preko 60 godina. Najbrži rekreativci bili su Vasilije Šćepanović (Podgorica) i Dejana Radović (Podgorica). U konkurenciji vojnika i policajaca pobijedili su Kadrija Bošković (Danilovgrad) i Goran Golubović (PJ Podgorica). Tradiocionalna trka u čast oslobođenja Podgorice održana je 61. put. K.B.

ª ajkuliceº Poražene od srbije (10:9) u čeTvrTfinalu svjeTskog PrvensTva

Dijana Vuković Sa dva ubjedljiva poraza crnogorski prvak oprostio se od CEV kupa. Nakon 3:0 u Švajcarskoj, odbojkašice Luke Bar istim rezultatom poražene su od Dudingema i u revanšu u “Topilici” - po setovima 25:15, 25:18, 25:19. Najbolja u domaćem timu bila je Dijana Vuković sa 15 poena, Anđela Čarapić je upisala sedam, Milena Burzanović četiri, Dušanka Petrović dva, a Mia Ražnatović jedan. Luka Bar se tako oprostila od Evrope, gdje je takmičenje počela u Ligi šampiona. K.B.

Medalja je ostala san Nakon veličanstvene pobjede u osmini finala nad Mađarskom, mladi vaterpolisti Crne Gore bili su blizu još jednom velikom trijumfu nad Srbijom, ali nisu uspjeli, pa je medalja na Svjetskom prenstvu (do 20 godina) ostala san. Srbija je boljom igrom u finišu iskoristila umor “ajkulica” i skraćenu rotaciju (suspenzija kapitena Dušana Matkovića, plus dva isključenja) i zasluženo se plasirala u polufinale - 10:9, po četvrtinama 1:1, 2:4, 4:2,

3:2. “Prerano smo ostali bez dva igrača (Branko Franeta i Luka Murišić zbog tri isključenja), a nismo ni mogli da računamo na Matkovića, tako da se osjetila i kratka klupa. Srbija je to iskoristila, iskoristila je i šanse u finišu i čestitam joj plasman u polufinale”, rekao je nakon meča selektor Veljko Uskoković. Crna Gora je u tri navrata imala dva gola prednosti (5:3, 6:4, 7:5), ali je u finišu ostala bez snage...

Branko Franeta na jučerašnjem meču sa Srbijom Najefikasniji u našoj selekciji sa četiri pogotka bio je Nebojša Vušković, dva je postigao Danilo Radović, a po jedna Uroš Vučurović, Aljoša Mačić i Petar

Mijušković. Crnu Goru do kraja očekuje razigravanje za plasman od 5. do 8. mjesta, a prvi rival biće joj Japan danas od 14 sati. K.B.

ČETVRTAK, 19. 12. 2019.

● tifo kutak

SPORT

SPORTSKI EKRAN SPORT KLUB 1, CG 10.55 ___________________________ Manisa - Kajseri, fudbal 13.00 ___________________Cicipas - Monfis, tenis Mubadala 15.00 _________________ Medvedev - Čung, tenis Mubadala 17.55 ________________________________ SKA - CSKA, hokej 20.55 __________________ Baskonija - Real Madrid, košarka

SPORT KLUB 2 12.00 __________ Tnt ka Tropa - Meralko, filipinska košarka 17.00 ___________ Šarapova - Tomljanović, tenis Mubadala 20.05 ____________________Makabi - Panatinaikos, košarka

SPORT KLUB 3 16.30 ___________________________Bursa - Erzurum, fudbal 20.00 __________________ Mladost ZG - Kaštela, odbojka (ž)

“6.57 CREW”

SPORT KLUB 5

Huligani u Engleskoj praktično da ne postoje nakon zakona koji su donešeni, ali jedna od ekipa koja je sijala strah na Ostrvu bila je “6.57 CREW”, navijači kojima je u srcu Portsmut. Ime je dobila po vozu, onom kojim se subotom voze na utakmicu, do stanice Vaterlo. Tokom 80-ih ovo je bila najveća grupa u cijeloj zemlji, a može se reći da im je tuča sa navijačima drugih klubova bila ispred bodrenja svog. Kao jedni od najvećih nereda pamtiće se onaj 2001. godine sa gostovanja Koventriju, ali i 2004. kada su se sukobili sa pristalicama Sautemptona. Tada su uhapšeni 93 člana 6.57 Crewa, uključujući i desetogodišnjeg dječaka koji je postao najmlađi osuđenih za huliganizam u istoriji Velike Britanije. Čak stotinu Porcmutovih huligana imalo je zabranu putovanja na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 2006. godine, zbog zločina počinjenih na i oko stadiona širom Engleske.

DN TIKET

1 2

2 2 2 2 2 H1

BOTOŠANI DINAMO B. ANDERLEHT KLUB BRIŽ LINARES ĐIRONA MAKABI PANATINAIKOS

UKUPNA KVOTA: 52,21

MILIONA EURA ĆE ZARAĐIVATI DEBITANT U MENADŽERSKOM POSLU MIKEL ARTETA UKOLIKO SJEDNE NA KLUPU ARSENALA, A SVI MEDIJI JAVLJAJU DA ĆE SE TO DESITI U NAREDNA 24 ČASA. BIVŠI KAPITEN “TOBDŽIJA” IMA 37 GODINA, A OD LJETA 2016. GODINE JE POMOĆNIK PEPU GVARDIOLI U MANČESTER SITIJU

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

18.40 _______________________Fenerbahče - Zenit, košarka 20.40 ________________ Milano Armani - Valensija, košarka

ARENA SPORT 1 18.55 ______________________Hanover - Erlangen, rukomet 21.00 ____________________Bečeril - Real Sosijedad, fudbal 02.00 ______________________ Milvoki - LA Lejkers, košarka

ARENA SPORT 2 18.00 ___________________________Dinamik - Split, košarka 01.00 __________________________Bafalo - Filadelfija, hokej

ARENA SPORT 3 19.00 ________________ Ludvigshafen - Flensburg, rukomet 20.45 _________________________ Monpelje - Nant, rukomet

ARENA SPORT 4 19.00 ___________________________ Melila - Levante, fudbal

NOVA SPORT 18.40 _______________________Fenerbahče - Zenit, košarka 20.40 ________________ Milano Armani - Valensija, košarka

NE PROPUSTITE

Milvoki sa prošlogodišnjim MVP-jem Janisom Adetokumpom u noći između četvrtka i petka napada prvog favorita za osvajanje NBA prstena u aktuelnoj sezoni - Lejkerse sa Lebronom Džejmsom i Entonijem Dejvisom. ARENA SPORT 1, 02.00H Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno uslijed rekordno visokih temperatura u toj zemlji

AustRAlijAnAc ispekAo pečenje u vRelom Autu

zbog šverca pet tona duvana

Rumun u Francuskoj kažnjen sa 2.2 miliona € Francuske vlasti naložile su rumunskom vozaču da plati 2,2 miliona eura kazne, jer je uhvaćen sa više od pet tona duvana čije porijeklo nije mogao da dokaže. Rumun je zaustavljen na sjeveru Francuske, a istragom je ustanovljeno da nije prvi put da prevozi ovakav tovar. Prethodno, prebacio je oko dvije tone duvana u Veliku Britaniju. Kako je rekao policicajcima, za prevoz duvana trebalo je dobije 8.000 eu-

Lidija

Stju Pengeli iz australijskog Perta u utorak je, tokom najtoplijeg dana u istoriji zemlje uspio da ispeče svinjsko pečenje u - svom automobilu. Oko 10 sati po lokalnom vremenu na sjedištu svog “Datsuna” odlučio je da ostavi lim za pečenje s kilogramom i po sirove

svinjetine da bi vidio šta će se s mesom dogoditi. Pomoću termometra je nadzirao temperaturu u vozilu tokom dana. U sedam ujutro iznosila je 30 Celzijusovih stepeni, a tokom dana je postepeno rasla, da bi oko 13 sati dostigla nezamislivih 81 stepen. “Uspjelo je!”,

napisao je Stju na svojoj Fejsbuk stranici, objavivši fotografiju ispečenog komada svinjetine izrezanog na kriške. Za agenciju Rojters je u šali kazao da mu je idući projekat govedina pečena na isti način, kao i da vjeruje da bi se tart (quiche) ispekao za dva sata.

ra, kao i da tovar potiče iz “jednog skladišta u Belgiji”. Predstavnici carine su od sudije zatražili da Rumuna kazne sa 2,2 miliona eura, koliko navodno vrijedi zaplijenjeni duvan. Tužilaštvo je, pak, zatražilo kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Sud je sve te zahtjeve prihvatio, pa je Rumun kažnjen jednogodišnjim zatvorom, zaplijenjena mu je imovina i treba da plati kaznu od 2,2 miliona eura.

Za 64.000 dolara apartman s 5 zvjezdica

ovako izgleda putovanje s najskupljom avio-kartom

Itihad ervejz nudi najskuplju avio-kartu u putničkom avionu. Za 64.000 američkih dolara, ovaj avio-prevoznik iz Abu Dabija daje trosobni apartman. S takozvanim “Residenceom” dobijate dnevnu sobu, spavaću sobu i kupatilo s tuškabinom u dvopalubnom putničkom avionu erbas A380, u kojem imate osjećaj kao da ste odsjeli u hotelu s pet zvjezdica. U dnevnoj sobi očekuje vas prostrani kožni kauč, televizor s ekranom od 81 centimetra, frižider s pićima, kao i trpezarijski sto na rasklapanje. Kad ogladnite, kuvar će vam spremiti obrok prema vašim želja-

ma koje će vam servirati lični batler. Prespavati možete u velikom krevetu presvučenom posteljinom od luksuznog egipatskog pamuka, a potom se

ogrnuti mekanim ogrtačem koji dobijate na dar. Najskuplja avio-karta Etihad ervejza zapravo je povratna karta za relaciji Njujork – Abu Dabi.