Dnevne novine 21-22. decembar 2019.

INTERVJU: PREDRAG DRECUN, EKONOMSKI ANALITIČAR ZA VIKEND NOVINE ■8 9 ■8 9

PRIPREMNO ROČIŠTE PO TUŽBI DIREKTORA VIJESTI PROTIV DN ■ 15

Kad bi se izmjerili svi benefiti, bilo bi jasno zašto MA mora opstati

Ivanović se osjeća potišteno i traži 10.000 da se povrati

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019. BROJ 2561 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

DIREKTORICA UPRAVE ZA STATISTIKU

Četnički krešendo

BDP U TREĆEM KVARTALU PORASTAO 4,7 ODSTO ■ 13 ■ 5 7

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ U EMISIJI ª ŽIVA ISTINAº

POSLJEDNJI pokušaji SPC da ucijeni Crnu Goru INTERVJU: RAŠO VUČINIĆ, PRVI CRNOGORSKI ZIMSKI OLIMPIJAC ■ 22

Ako su Srbi mogli u kosovsku vladu, zašto ne bi i u crnogorsku

ZA NAJBOLJE PONUDE:

NA NOVOGODIŠNJEM SAJMU U NIKŠIĆU VIŠE OD 250 LOKALNIH PROIZVOĐAČA

Najbolji čuvari tradicije proizvodnje domaće hrane ■14 marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

Što ću sad? Ne da me Administrativni odbor Katniću, pa ne mogu više pričat da sam žrtva režima...

Svi ćemo ovdje po bocu benzina da donesemo i da se zapalimo...

Ne moramo baš svi, treba neko da ostane i bori se protiv ovog režima

POVODI: DVIJE DECENIJE DUKLJANSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI

PEROVIĆ: UTEMELJITELJI DANU BILI I OSTALI INTELEKTUALNI POTENCIJAL CRNE GORE

Država će platiti 30 miliona eura garancije za kolektor u Budvi Vlada će aktivirati državnu garanciju od 29,25 miliona eura izdatu njemačko-austrijskom konzorcijumu WTE Wassertechnik GmbH i EVN grupa za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice. ● 12-13

NEMA PREDAJE KAD VJERUJEŠ U SVOJU MUZIKU Podgorička grupa Neon kompletirala je muzički het-trik. Nakon prvijenca “Ti i ja” prije dvije godine, zatim ovogodišnjeg noviteta “Mit”, vrijeme je za efektno spuštanje zavjese na 2019. uz zvuk pjesme “Tattoo”. ● 34-35

U teškom vremenu kada se “lomila” sudbina Crne Gore crnogorski istaknuti intelektualci okupljeni u DANU pokazali su veliku stvaralačku snagu, nacionalnu i državotvornu samosvijest i dali izuzetan doprinos povratku nezavisnosti. Samo posljednjih nekoliko godina članovi Akademije organizovali su 16 naučnih skupova i objavili oko 350 knjiga.

Lijepe želje stižu uglavnom putem SMS-a

● 28-29

SUBOTA

Umjereno do potpuno oblačno i kišovito, povremeno pljuskovi i grmljavina. Mjestimično umjerene do obilne padavine. Vjetar južni i jugoistočni, pojačan i jak, na udare olujne jačine.

Jutarnja temperatura vazduha 5 do 15, najviša dnevna 8 do 18 stepeni.

Podgorica: Pretežno oblačno povremeno umjerena do jaka kiša, ili pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najviša dnevna 15 stepeni.

NEDJELJA

Pretežno oblačno, često umjerena do jaka kiša, povremeno praćena grmljavinom i pojačanim i jakim, na udare i olujnim južnim vjetrom.

Mjestimično umjerene do obilne padavine. Jutarnja temperatura vazduha 6 do 16, najviša dnevna 8 do 18 stepeni.

Podgorica: Pretežno oblačno kiša, pljuskovi grmljavina, uz pojačan i jak južni vjetar. Očekuje se dosta padavina. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najviša dnevna do 15 stepeni.

U Crnoj Gori, nažalost, tradicija slanja novogodišnjih čestitki polako izumire. Šalju ih još samo rijetki, uglavnom stariji dragim prijateljima koje odavno nijesu vidjeli, dok mlađi tu “formalnost”, kažu sagovornici VN, obave usmeno ili slanjem sms poruke. ● 18-19

Kina se otvara i pruža ruku prijateljstva cijelom svijetu

Devetočlana ekipa predstavnika medija iz Crne Gore, od kojih većina prvi put putuje u Kinu, nije znala šta sve može da očekuje od najmnogoljudnije zemlje na svijetu. I pored pogledanih dokumentaraca i pročitanih reportaža, uvijek nam je djelovala daleko i mistično. ● 32-33

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ NA CETINJU PORUČIO

Vojsci Crne Gore vraćamo mjesto koje joj pripada Vojsci Crne Gore se vraća mjesto koje joj pripada, da bude institucija od najvećeg povjerenja i da se svi bezbjednije osjećaju u državi, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković na godišnjoj konferenciji u Vladinom domu na Cetinju.

Bošković je kazao da je u godini za nama zaokružena integracija Crne Gore u NATO, kao i da je u posljednje tri godine primljeno preko 300 vojnika po ugovoru, oficira i podoficira.

On je podsjetio da se nabavkom tri helikoptera Bell 412 građani osjećaju sigurnije, jer zna-

ju da u svakom trenutku mogu računati na pomoć Vojske Crne Gore.

Ministar odbrane je istakao da će pješadijske čete biti opremljene sa 67 novih lako oklopnih vozila, kao i da je nedavno potpisan ugovor o njihovoj nadogradnji s Izraelom, što je nabavka ukupno vrijedna oko 65 miliona eura.

“Za potrebe VCG, obuku pilota i druge namjene nabavljamo četiri helikoptera Bell 505 iduće godine, a na tome nećemo stati, već je namjera da našoj vojsci omogućimo najbolje uslove

za rad”, rekao je Bošković.

On je saopštio da je u inžinjeriju uloženo oko 2,5 miliona eura, te da je nabavljen i radar, koji će Crnu Goru koštati oko četiri miliona eura, ali je, u suštini, to donacija vrijedna 20 miliona eura.

Kako je kazao, s Turskom je potpisana donacija od 16 miliona, a SAD su u posljednje tri donirale oko 25 miliona eura.A.N.

Predstavljene nove uniforme

Načelnik štaba Generalštaba VCG pukovnik Aleksandar Pantović predstavio je javnosti nove oznake, radne i svečane uniforme VCG, koje su rađene u saradnji s Turskom i povezuju tradiciju crnogorskog vojnika s modernim.

“Nadam se da će nove uniforme i oznake Vojske doprinijeti podsticanju i njegovanju bogate i slavne tradicije i afirmaciji ukupnog crnogorskog identiteta”, poručio je Pantović.

PODGORICA SLAVILA U BEMAX ARENI

DŽIBONI VRATIO VJERU U MUZIKU

Cijenjeni hrvatski kantautor Zlatan Stipišić Džiboni potvrdio je klasu na sinoćnjem koncertu u Bemax areni, koji je, u čast proslave Dana Podgorice, istoimena kompanija poklonila građanima glavnog grada.

Uvertiru za prvi koncert u istoriji arene, koja je svečano otvorena 21. maja ove godine, režirao je domaćin - Božo Bulatović na krilima dobro poznatih pjesama dočekao je publiku, udobno je smjestio i zatim prepustio glavnoj zvijezdi. Podgoričani, očito željni kvalitetne svirke, popunili su arenu do posljednjeg mjesta,

Foto: Iva Mandić

tako da je pred oko 4.000 gostiju Džiboni u pratnji izvrsnog benda ko zna koji put u karijeri prosuo magiju na pogon vanvremenskih hitova. Bez previše priče i okolišanja, svojstvenog njegovim brojnim “kolegama”, a po uzoru na pjesmu “Tajna vještina”, iskusni znalac za početak je odabrao ležernu “Činim pravu stvar”, a arenom je zatim zaplovio uz “U ljubav vjere nemam”, “Mirakul”, “Posoljeni zrak...” i druge, u svakom trenutku dokazavši da se ni nakon toliko godina na sceni ne odriče beskompromisnog pristupa muzici, koji na prvo mjesto postavlja kvalitet apsolutno svakog zvučnog segmenta, a ne vizuelni momenat. Štaviše, zamolio je Džibo sve prisutne da ugase telefone, kamere - da se prepuste muzici. Do spuštanja zavjese. Jer to je koncert, a ne pozorište. Organizatori koncerta najavili su da će Podgoričani i njihovi gosti na istom mjestu uskoro uživati u novim svirkama.

D.B.

U 90. GODINI

Preminuo Marko Orlandić Nekadašnji istaknuti crnogorski i jugoslovenski političar Marko Orlandić preminuo je u 90. godini u Podgorici.

Orlandić je rođen 28. septembra 1930. godine u selu Seoce kod Bara. Završio je Ekonomski fakultet.

Obavljao je najviše funkcije u Crnoj Gori kao i na nivou čitave SFRJ. Bio je član Predsjedništva Centralnog komiteta SKJ. Februara 1989. godine podnio je ostavku zbog niza demonstracija u Crnoj Gori poznatih po nazivu “AB revolucija”. Nakon raspada SFRJ i stvaranja SR Jugoslavije, Orlandić se zalagao za nezavisnost Crne Gore. Objavio je tri knjige: U Vrtlogu, “U predvečerje slom” i “Crnogorsko posrtanje”.

R.P.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

ČETNIČKI KREŠENDO Ugledni četnički vojvoda Andrija Mandić obznanio je juče da je “100.000 ljudi potpisalo zakletvu da će braniti Srpsku pravoslavnu crkvu” i da “u Crnoj Gori ima više zakopanog oružja nego u svim kasarnama i policijskim stanicama”. Nije, međutim, saopštio đe su deponovani ti potpisi, od koga će to oni braniti Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori i protiv koga će upotrijebiti “zakopano oružje”. Njegovi ađutanti prethodno su obavještavali “slobodnu Crnu Goru i one u ZIKSu”, kako će u Skupštinu doći sa bocama benzina, te zapaliti i sebe i crnogorski parlamentarni dom, te da će “golim životima” braniti pravoslavne svetinje u Crnoj Gori. Ni oni nijesu rekli – od koga?

Svoj doprinos dao je i Amfilohije. Prokleo je sve one koji su “objavili rat bogu i crkvi”, prijeteći da se “zna kako su takvi do sada prolazili”. (Kao da su oni drugi bolje prošli?! Svi na kraju, naime, završe na istom mjestu.) A ko kome objavljuje rat neka priupita pripadnike svog stada koji pominju krv, zakopano oružje… Četničkom krešendu pridružile su se, u posljednji čas, i Bečićeve demokrate, demonstrativno napuštajući rad u Odboru za reformu izbornog zakonodavstva dok se Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne povuče iz skupštinske procedure. Vratili se, kako je neko od kolega nedavno dobro primijetio, na (pročetničko) “fabričko podešavanje”! Jer smatraju da je Srpska pravoslavna crkva ključna za slobodne i poštene izbore u Crnoj Gori?!

Niže pozicionirani glasnogovornici srpske kleronacionalističke provenijencije trudili su se minulih dana da dodatno ogade “režim” građanima. Tako je jedna poslanica DF, koja po sopstvenom kazivanju vozi auto sa niskoprofilnim gumama, otkrila “veliku zavjeru” danilovgradske lokalne vlasti koja pravi kružni tok u Spužu i građane upozorila da se novi bulevar od Podgorice do Danilovgrada ne gradi za njih, već “za potrebe NATO saveza”. Druga je upozorila na veliku “opasnost” koja se sastoji u “devijantnoj” pojavi “da studenti medicine u ogromnom broju uče engleski i njemački jezik”?!

Posebno zanimljiva sekvenca četničkog “oratorijuma” bila je kad je uvaženi poslanik Milan Knežević slavodobitno otkrio kako je “vlast već sve spremila za otimačinu pravoslavnih hramova”, jer je on od svojih doušnika dobio “naredbu direktora Uprave za nekretnine da se za 24 sata, 18. i 19. decembra, popiše sva imovina SPC u Crnoj Gori”. Dan kasnije, međutim, ispostavilo se da je uvaženi poslanik, inače bivši Crnogorac, Predrag Bulatović postavio poslaničko pitanje ministru finansija u kojem je upravo tražio taj popis.

Ministar Radunović je potom objasnio da je baš zarad odgovora na Peđino pitanje naložio Upravi za nekretnine da mu dostavi te podatke u najkraćem mogućem roku. Vrhunska manipulacija DF-ovog štaba za novi “srpski ustanak”. Peđa, majstore!

Svi zajedno su i direktora Uprave policije Veselina Veljovića upozorili da ne bi trebalo da radi svoj posao narednih dana, te da su “kad padne prva kap krvi” unaprijed “odgovorni Đukanović, Marković i Veljović”?!

Definitivno je time četnički krešendo dosegao morbidno orkestrirano finale propovijedanja svakolikog zla.

PS: Ne radi se, dakle, ovdje ni o bogu, ni o crkvi, ni o svetinjama. Riječ je tek o manjku pravoslavlja i višku četništva koje se, s vremena na vrijeme, ni mantijom ne može prikriti… A trenutno se obilato đubri, uoči narednih izbora. I popisa.

4

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ U EMISIJI ŽIVA ISTINA

ĐUKANOVIĆ: POSLJEDNJI POKUŠAJ UCJENE CRNE GORE

P

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović, govoreći o najavama nemira i nereda zbog Predloga zakona o vjerskim slobodama, kaže da se svako vara pojedinačno ili bilo koja institucija da može pobijediti državu Crnu Goru.

Crnogorski predsjednik, komentarišući izjavu mitropolita Amfilohija da može izbiti građanski rat, ističe da nerado odgovara logikom snage i sile i misli da je o svim pitanjima, pa i ovako važnim moguće tolerantno razgovarati.

“Ja nerado odgovoram logikom snage i logikom sile, ali mislim da o svim pitanjima, pa i onim važnim oko kojih se drastično razlikujemo da je moguće tolerantno razgovarati. Ali, kada vas dovedu u situaciju da morate odgovoriti na njihove argumente onda želim da kažem da se vara svako pojedinačno ili bilo koja institucija da može pobijediti bilo koju državu, uključujući i državu Crnu Goru”, poručio je Đukanović u emisiji “Živa istina” koja je emitovana sinoć na RTCG.

■ NEMOJTE SE ZALIJETATI

On podsjeća da je bilo mnogo takvih pokušaja i ističe da su nam najsvježija takva sjećanja iz 2015. i 2016. godine.

“Vidjeli ste kako je to završeno i vidjeli ste da su polomili zube oni koji su mislili da ruše državu. Ko god nam sada prijeti spremnošću da će da se spali, da se žrtvuje,

da nema boljeg momenta da se postane svetac nego sada da se napravi neko samoubistvo, mora da dobije jasan odgovor. Mnogo nas je više na ovoj strani, koji smo sve u životu do sada dali da ispravimo istorijsku nepravdu i da obnovimo crnogorsku državu, koji smo vrlo ponosni na to svoje ostvarenje, i spremni da svim mogućim sredstvima branimo taj državni krov nad glavom”, poručio je Đukanović, komentarišući prijetnje povodom usvajanja Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti. Đukanović je naglasio da bi moralo biti jasno, ne samo iz našeg, već i iz univerzalnog iskustva, da će uvijek biti manje pristalica, pa i manje motiva za rušenje, nego za odbranu nečeg što je mukotrpno i pravedno stečeno i obnovljeno.

“Prema tome, nemojte nam se zalijetati, najljubaznije vas molimo...Vrlo smo odlučni da odbranimo suverenost, nezavisnost, evropski put Crne Gore i želimo da ga odbranimo kroz dijalog, kroz puno uvažavanje prava na različito mišljenje onih koji su naši susjedi, koji su naši politički konkurenti i onih koji prosto djeluju na crnogorskom društvenom prostoru. Ali ako

neko misli da može da djeluje protiv Crne Gore silom, taj se jako grdno vara”, poručio je predsjednik Đukanović.

On je kazao kako je očekivao da će opozicija dogovor oko reforme izbornih zakona uslovljavati povlačenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ponavljajući da vlast neće prihvatiti nikakve ucjene.

“Ovdje su se sada povezali interesi dva važna i prilično brutalna igrača, koji realizuju ideologiju velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori.

Jedan je Srpska pravoslavna

crkva, a drugi su određene političke partije... Govorim, dakle, o DF-u koji u kontinuitetu djeluje tako, a sada govorimo i o pokazivanju pravog lica od Demokratske Crne Gore. Dakle, oni su, iz njima znanog razloga, mislim da je u pitanju borba za glasove sa DF-om, odlučili da bace pod noge svoj imidž proevropske partije, a pokazali su da su zapravo jedna nacionalistička klerikalna politička struktura, koja se pojavljuje samo u ulozi, rekao bih, izvođača političkih radova od nalogoda-

NOVE INICIJATIVE TRAŽE DOPUNSKA OBJAŠNJENJA Komentarišući inicijativu o tzv. “malom šengenu”, predsjednik Đukanović je podsjetio Crna Gora učestvuje u 27 regionalnih inicijativa kao punopravan partner, u četiri još kao posmatrač ili kao gost, da sa šest tih regionalnih inicijativa predsjedavamo ove i naredne godine...

“Mi tu zaista imamo bogato iskustvo i uvijek je svaka regionalna inicijativa kucanje na otvorena vrata kada je Crna Gora u pitanju. Malo smo zbunjeni i tražimo dopunska objašnjenja i dobijamo ih kroz razgovore koje smo imali u Ohridu i koje ćemo krajem ove nedjelje imati u Tirani. Nadam se da ćemo ih dodatno

dobiti... Dakle, za nas je prvo pitanje, ne želimo da usvajamo inicijative koje mogu biti u konfliktu sa inicijativama za saradnju koje smo već potpisali, koje već primjenjujemo i koje nam otvaraju određene perspektive za dobijanje podrški za realizaciju nekih svojih važnih reformi. I drugo, nipošto ne želimo regionalnu inicijativu koja može i u natruhama nositi opasnost da se protumači kao suptitut za evropsku integraciju. Ne”, kazao je Đukanović, ističući da je Crna Gora vrlo posvećena regionalnim inicijativama i da kao rezultat toga nemamo spora ni sa kim od susjeda i ni sa kim u regionu.

vaca ideologa velikosrpskog nacionalizma generalno, pa dakle i u Crnoj Gori”, kazao je predsjednik Crne Gore.

■ NEMA POVLAČE-

NJA, IDEMO DALJE

Đukanović je rekao da će se Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti naći pred poslanicima.

“Ukoliko bismo sada na tom posljednjem koraku odustali, mislim da je potpuno jasno da bismo poništili sve

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

ničko povezivanje dvije zakonodavne materije koje nijesu ni u kakvoj prirodnoj sprezi, nije neočekivano.

“Mislim da je ovo još jedna u nizu, ja iskreno vjerujem posljednji pokušaj ucjene nezavisne i evropske Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma”, poručio je predsjednik države, podsjećajući da se još od 2014. radi na pripremi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, da je tokom 2018. godine vođena vrlo intenzivna javna rasprava u kojoj su učestvovali predstavnici vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i da je u posljednjih nekoliko mjeseci od ovlašćenih predstavnika Vlade vođen intenzivan dijalog sa predstavnicima SPC, podrazumijevajući najveći stepen nerazumijevanja zakona s njihove strane.

■ IMOVINA CPC DO 1918. BILA DRŽAVNA

one tekovine koje smo mukotrpno gradili i u susret referendumu i nakon referenduma. Dakle, nema ništa od toga, mi idemo dalje”, rekao je Đukanović.

Najbrutalnija je laž, kako je kazao, da se tim zakonom pokušava oteti imovina Srpske pravoslavne crkve.

“Ovdje je u pitanju da li smo spremni na politički kompromis, da li smo spremni da odustajemo od onog što smo gradili prethodne dvije, tri decenije - pretpostavki za obno-

vu nezavisnosti koju baštinimo prethodnih 13 i po godina.

Da li smo spremni da odustanemo od evropskog razvoja Crne Gore u korist povratku nacionalističkoj iluziji da Crna Gora treba da bude srpska država kojom će upravljati SPC”, poručio je Đukanović.

Komentarišući ocjene da su Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog i zakon o slobodi vjeroispovijesti posljednih nekoliko dana postali “paket aranžman”, Đukanović je rekao da “meha-

“Šta je logičnije nego da zakon na kojem radite pet godina i o čemu je javnost uredno obavještavana, u trenutku kada su se stekli svi uslovi, kada su se dobila relevantna mišljenja iz međunarodne zajednice i kada je sve što je moglo biti prihvaćeno prihvaćeno i ugrađeno u predlog zakona, šta drugo možete očekivati do da taj zakon bude proslijeđen parlamentu.

Prvi put donosimo takav zakon. U pravnom saobraćaju u Crnoj Gori je zakon iz 1977. godine iz vremena komunističke Jugoslavije, i danas je valjda logično da demokratska Crna Gora ima potrebu da donese zakon i da prav-

AKTUELNO no uredi položaj vjerskih zajednica u njoj i odnos države i vjerskih zajednica i crkve”, kaže Đukanović. Đukanović podsjeća da je imovina kojom se Crnogorska pravoslavna crkva služila do 1918. bila državna, a nakon toga, pod nekim čudnim okolnostima, ona više nije.

“Ovo je zakon koji pokušava da definiše položaj vjerskih zajednica i to ne jedne nego svih, i odnos države i vjerskih zajednica. Pod dva, on operacionalizuje ideju slobode vjeroispovijesti kao principa koji je u Ustavu zapisan, ali koji do sada, zahvaljujući starom zakonu, nije bio u dovoljnoj mjeri razrađen. Pod tri, to je zakon koji snažno promoviše ideju vladavine prava, jer upravo pokušava da uđe u trag kako je došlo do, tako po našem viđenju, neosnovanog i nepravnog prisvajanja tuđe imovine”, kaže predsjednik Crne Gore.

Ipak, Đukanović ističe da nema nikakvog mjesta pesimizmu i nervozi i podsjeća da prije dvadesetak godina nijesmo imali u saznanju mnoge od istina koje sada imamo.

“Ovo pitanje kao što znamo je da kažem možda najdublje ukorijenjeno pitanje i zbog toga rekao bih možda i najsloženije mijenjati nešto što su bile tradicionalne, pod znacima navoda, istine po pitanju crnogorske crkve. Zbog toga je naravno veoma važno raditi na tome, ali raditi na pažljiv način koji će pokazati da zagovornici tih rješenja nijesu manipulanti i da na manipulacije ne odgovaraju svojim manipulacijama,

5

Izbori će biti u predviđenom terminu

Govoreći o tome kakav će biti odgovor na blokadu rada Odbora za reformu izbornog zakonodavstva Đukanović podsjeća da vladajuća struktura kontinuirano radi na unapređenju izbornog zakonodavstva kao važnog dijela pravnog sistema Crne Gore u potrebi harmonizacije našeg pravnog sistema sa evropskom pravnom tekovinom.

“Ja bih rekao da su sada svi predlozi na stolu, da je većina prihvatljivih rješenja već ugrađeno u nacrte zakona...

U kontinuitetu mi usaglašavamo izborno zakonodavstvo sa evropskim. Ono je, dakle, u visokom stepenu usaglašenosti. Dakle, ne može doći u pitanje da se u Crnoj Gori u predviđenom terminu koji je do rane jeseni 2020. godine, održe redovni parlamentarni izbori, jer nam je to ustavna obaveza”, rekao je Đukanović.

nego odgovaraju neupitnim faktima i jakim i neoborivim argumentima, i naravno moramo raditi na tome tako da nijednog trenutka ne dovodimo u pitanje stabilnost crnogorskog društva, koja je opet jako važna tekovina koja nam obezbjeđuje prosperitetan ekonomski i demokratski razvoj. Ja, dakle, mislim da se na tome intenzivno radi”, kaže Đukanović.

BOJKOT POKAZUJE DEFICIT DEMOKRATSKE KULTURE Komentarišući potencijalni bojkot izbora, Đukanović je kazao da nijedan bojkot nije dobar, te da on govori o izvjesnoj nezrelosti demokratskog društva i deficitu demokratske kulture. “Dakle, unutar toga gledano on je uvijek najviša šteta onog koji bojkotuje. Da li se neko sada sjeća da je opozicija bojkotovala izbore u Nikšiću? Niko se više toga ne sjeća.

Ne želim da uspostavljam paralelu između lokalnih i nacionalnih izbora. Ponavljam Vam, vrlo smo zainteresovani da nema bojkota, zainteresovani smo da usaglasimo u što najveće moguće mjere izborno zakonodavstvo, samo zato što superiorno vjerujemo u političku nadmoć i vjerujemo da smo u stanju da pod najregularnijim uslovima

i u punoj konkurenciji pobjeđujemo. Međutim, znate ne možete nikada nekog ko se odluči na suicid spriječiti u tome. Uspijete jednom, dvaput, triput, peti put vam izmakne. Tako da i ovdje ako je neko politički odlučio da sebe marginalizuje sa javne scene Crne Gore, ako je odlučio da sebe prikrati za određene finansijske prihode, koji nijesu ni najmanje mali, kao što znate iz crnogorskog budžeta. Ukoliko je odlučio da izgubi onu medijsku važnost koju je do sad imao, onda će taj sigurno se odlučiti na bojkot izbora. Dakle, mi ćemo sa naše strane učiniti sve da do bojkota ne dođe”, saopštio je predsjednik Crne Gore, naglašavajući da su spekulacije da bi izbori mogli da budu u maju naredne godine.

Kompaniji M:tel uručene četiri godišnje renomirane nagrade

Lideri i u društveno odgovornom poslovanju Kompaniji M:tel su krajem ove godine uručene četiri renomirane nagrade. Dobijena priznanja su potvrda višegodišnjeg društveno odgovornog ponašanja i poslovanja ove kompanije i izražene brige za širu društvenu zajednicu. Dobijena priznanja će podsjećati zaposlene u M:telu da dobro treba da ostane navika, a dobročinstvo i dalje strategija rasta i razvoja kompanije M:tel.

Godišnja nagrada za filantropiju „Iskra“, za doprinos na nacionalnom nivou pripala je kompaniji M:tel, koja godinama unazad pruža podršku zdravstvu, nauci, sportu, kulturi i drugim aktivno-

stima važnim za razvoj crnogorskog društva, bilo u novcu, proizvodima ili uslugama. Nagradu je primila direktorica sektora za strategiju i rizike u M:telu Aleksandra Radojević.

Ovu nagradu dodijelio je Fond za aktivno građanstvo.

U toku protekle godine pokrenut je projekat Telemedicina, koji predstavlja najveću donaciju M:tela ikada, i osim novčanih sredstava koja će do kraja implementacije projekta dostići iznos od 1,3 miliona eura, značajna je i izgradnja optičke infrastrukture, što je omogućilo povezivanje Kliničkog centra sa opštim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima.

– Neki kažu, najveća donacija u istoriji Crne Gore, a mimo donacije u novcu i opremi koja je premašila milion eura, u Telemedicinu smo utkali svoje znanje i vrijeme i uspjeli da spojimo tehnologiju, komunikacije kako bi pružili svima nama bolju, komforniju zdravstvenu uslugu, po Fond jeftiniju, a po doktore praktičniju – istakla je Radojević.

Projekat je u završnoj fazi (očekuje se puštanje u rad posljednje faze) i obuhvata više pojedinačnih projekata, od kojih su najvažniji: teleradiologija, telepatologija i telekonsalting.

Jedini operator koji je dobio nagradu Ministarstva nauke

Dobitnici nagrade Unije poslodavaca Kompanija M:tel kao odgovoran i pouzdan partner društva u kojem živi i radi, ovogodišnji je dobitnik nagrade Unije poslodavaca za društveno odgovorno poslovanje u kategoriji ,,Briga za zajednicu“.

U ime kompanije, nagradu je pri-

partner u stvaranju temelja za povezivanje zdravstvenih institucija u Crnoj Gori i uvođenju savremenih sistema iz oblasti telemedicine, teleradiologije i telepatologije. Kao neko ko vodi projekat Telemedicina i ko vjeruje da uspjeh kompanije zavisi

mila pomoćnica za marketing i razvoj servisa u M:telu Milica Raičević, koja je istakla da je novo vrijeme sa sobom donijelo digitalnu transformaciju u svim segmentima društva i da je M:tel kao lider u ovoj oblasti značajan

od zaposlenih, ona je izrazila uvjerenje da će građani Crne Gore prepoznati sve njegove benefite koji će pozitivno uticati na jedan od najvitalnijih segmenata njihovih života, a to je zdravlje.

Godišnja nagrada Ministarstva nauke, odnosno strateško partnerstvo i grant od 50.000 eura uručeni su direktoru kompanije M:tel Vladimiru Lučiću.

Kompanija M:tel je jedini telekomunikacioni operator iz Crne Gore koji je dobio nagradu Ministarstva nauke i to drugu godinu zaredom.

Ovogodišnje nagrade uručivali su premijer Duško Marković i resorna ministarka Sanja Damjanović.

M:tel je grant dobio za Start up akademiju koja će biti organizovana u M:tel digitalnoj fabrici početkom naredne godine.

U M:telu su uvjereni da će uz pomoć i podršku Ministarstva nauke uspjeti da okupe crnogorsku start up zajednicu i da će upravo kroz start up scenu cijeli svijet čuti za Crnu Goru.

Podsjećamo da je kompanija M:tel jedini operator u regionu koji je investirao u Hub. - Mi imamo viziju, jer znamo da je nekada trošak najveća investicija.

Investicija u znanje je najvredniji kapital. Sigurni smo da možemo, jer smo mi vjesnici nove budućnosti Crne Gore – poručeno je iz M:tela.

M:tel digitalni lider za 2019. godinu Kompanija M:tel je proglašena za digitalnog lidera za 2019. godinu na digitalnom samitu ,,DigitalON“, koji je organizovala Asocijacija menadžera Crne Gore.

Ovo je još jedno priznanje da je digitalni put kompanije M:tel u stvari put u budućnost, put inovativnosti i prosperiteta.

Ključnom panel diskusijom ,,Digitalna transformacija - poslovna šansa Crne Gore“ moderirala je direktorica sektora za strategiju i rizike u M:telu Aleksandra Radojević, koja je i članica Odbora za digitalnu transformaciju AMM-a.

Ona je naglasila da je od velike važnosti da kompanije koji su lideri na tržištu postanu i lideri u digitalnoj transformaciji, kao i da među svojim zaposlenima stvaraju digitalne lidere koji će sprovoditi težak proces digitalne transformacije jedne zemlje.

I sa drugog panela pod nazivom ,,Startap inovacije u vremenu digitalne transformacije“ stigla je potvrda za kompaniju M:tel, odnosno njenu Digitalnu fabriku koja je okupila crnogorsku digitalnu i startup zajednicu. Učesnici toga panela naglasili su da je M:tel jedina kompanija u Crnoj Gori i regionu koja je investirala u HUB i dala svijetu start up-a nešto kao što je M:tel digitalna fabrika!

Elektroprivreda Crne Gore domaćinstvima nudi OTPLATU DUGA PO NAJPOVOLJNIJIM USLOVIMA: Fiksna mjesečna rata 20 eura Izuzeće od prinudnih mjera naplate Obustava obračuna zatezne kamate JEDINI USLOV JE DA SU PLAĆENA TRI POSLEDNJA RAČUNA

Od 1. oktobra do 31. decembra 2019. godine, za: domaćinstva domaćinstva domaćinstva domaćinstva

kojima ističe Sporazum u akciji ''Podijelimo teret 5'' koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije koja su isključena sa mreže koja žele reprogramirati postojeći klasični Sporazum

8

AKTUELNO

Bolje dugovati domaćim, nego spoljnim subjektima VN: Nedavno ste izjavili da bi se moralo raditi “na preseljenju spoljnjeg duga u korist domaćeg duga”. O čemu se radi?

DRECUN: Radi se o tome da je bolje dugovati domaćim subjektima, nego spoljnim. To znači da bi ono što prikupimo od domaćih investitora trebalo koristiti da vraćamo, tj. smanjujemo spoljni dug. Lakše se boriti sa domaćim povjeriocima, nego sa stranim. Ali bojim se da je akterima neoliberalne ekonomije cilj da se država što više zaduži spolja. Tito se zaduživao, ali je

dobar dio duga koristio za podizanje standarda, pa narod nije gunđao mnogo, do pred kraj njegovog života. Kad se zaustavila tadašnja međunarodna kreditna vrteška, SFRJ je ušla u ozbiljan problem, jer se moralo vraćati uzeto. Mi se danas i zadužujemo, i raste nam GDP, ali standard građana ne raste, ili pak ne raste tom brzinom, što mu dođe na isto jer inflacija redukuje nominalni rast zarada. Standard će početi vidljivo da raste onda kad počnemo da smanjujemo spoljnotrgovinski deficit, a do tada će biti ovako kao sad.

Protiv sive ekonomije se mora boriti postupno, umjerenim mjerama, kontrolisanim djelovanjem, i za pet-šest godina može se eliminisati do nivoa prihvatljivih standarda EU

AKO IMAMO INVESTITORE, NE TREBA SE PLAŠITI KRIZE VN: Među ekonomistima se već duže vrijeme govori o novoj ekonomskoj krizi…

DRECUN: Priče o krizama su globalne političke teme. Danas ne može biti kriza kao prije devedeset godina, niti kao prije 50 godina. Kriza koju najavljuju bila bi naša velika šansa. Ministri ekonomskih resora moraju da imaju plan rada takav da dovedu godišnje po pet velikih investitora, i tada nema te krize koja nas može uplašiti. Danas je kriza nemoguća, moguće je samo isfabrikovati krizu.

Danas ima novca dovoljno, ima robe dovoljno. U čemu je onda problem. U raspodjeli, koju žele da kontrolišu veliki, a mi ne spadamo u velike. Kina i SAD vode trgovinski rat, jer je američki kapital razvio kinesku proizvodnju do nezamislivih granica. To je ta kriza. Obratite pažnju da je i kriza iz 2008. godine potekla iz SAD saopštenjem da je jedna tamošnja banka pukla sa svojim CMO papirima.

VN: Ima li Crna Gora kadrovske i tehničke potencijale da se efikasno bori protiv sive ekonomije?

DRECUN: Da, imamo jak socijalni buffer u vidu sive ekonomije, i neregistrovanih aktivnosti, domaćice, profesure po kućama, kućne pomoćnice, njega starih, rad na privatnoj zemlji, i naravno šverc, proizvodnja alkoholnih pića. Sve je to jedna rezultanta koja čuva socijalni

mir. Od statističkih primanja se ne bi moglo preživjeti ni do pola mjeseca. Sad je veliko pitanje da li država treba da ide u lov na sivu ekonomiju, jer bi na taj način mogla da smanji nivo ekonomskih aktivnosti, i da zatvori poneko radno mjesto, pa makar bilo i na crno, po logici da je bolje i crno radno mjesto nego nikakvo. Sve je stvar mjerenja. Italija, recimo, toleriše sivu ekonomiju na jugu, ne uvodi je u legalne tokove, ali je kontroliše radi drugih opasnosti.

VN: Što predlažete?

DRECUN: Protiv sive ekonomije se mora boriti postupno, umjerenim mjerama, kontrolisanim djelovanjem, i za petšest godina može se eliminisati do nivoa prihvatljivih standarda EU. Najbolje bi bilo sačiniti dokument, u saradnji sa EU, i postupati po njemu, umjesto ad hoc akcija jurenja uličnih prodavaca ili lovljenja rada na crno. Vi kad u sezoni uhvatite radnika na crno napravili ste dvostruki problem, jer poslodavac gubi dinamiku na tržištu, a kazne mu povećavaju troškove. Treba pitati poslodavca koji mu je motiv da zaposli radnika na crno, i vidjeti može li otkloniti uzrok koji ga dovodi u to stanje. Ovo je samo okvirno razmišljanje a ne nikako neki recept za ponašanje bilo koga. Više kao upozorenje da se dvaput mjeri a jednom sječe.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

INTERVJU: PREDRAG DRECUN, EK

DA SE IZMJERE BILO BI JASNO Z ⌦ Vesna Šofranac

E

konomski analitičar Predrag Drecun u intervjuu Vikend novinama kaže da Montenegro erlajnz mora postojati, da je mnogo indirektnih efekata koje ova kompanija ima na turizam, na ukupnu crnogorsku privredu, ali i na promociju i imidž države, te da bi bilo dobro sačiniti metodologiju za mjerenje svih efekata od MA na našu ekonomiju.

Odgovarajući na naše pitanje o podršci koju je nacionalni avioprevoznik dobio odlukom Vlade o konsolidaciji ovog preduzeća, Drecun ističe da je činjenica da MA nema mogućnost da u kratkom roku poveća obim usluga do nivoa da bude stabilna profitabilna kompanija i da MA treba gledati, barem neko vrijeme, kao svaku budžetsku jedinicu.

“Mnogi državni troškovi ne donose benefite veće od tih troškova pa to prolazi neprimijećeno. Postojanje MA ima i druge važne dimenzije značaja, koje se teško vide, a posljedično tome, još teže mjere. Avioni MA se vide širom Evrope, milioni putnika vide ime MA na aerodromima, što je besplatna reklama države. Desetine i desetine hiljada stranaca će doći u Crnu Goru samo zato što postoji MA. Hoteli će imati viši nivo atraktivnosti.

Mnogo je indirektnih efekata, koji se mogu mjeriti sa dosta preciznosti”, poručuje Drecun.

Sagovornik Vikend novina govori i o budžetu za narednu godinu, koncesiji za aerodrome, izazovima za Crnu Goru, potencirajući značaj investicija.

“Ako nema investitora nema ni radnog mjesta. Nema ni radnika onda. Danas je svaki poslodavac heroj. Iako mnogi misle da su poslodavci lopovi, oni su heroji, jer zapošljavaju

ljude… To nam treba. Ne smijemo tjerati investitore”, poručuje Drecun.

VN: Kažete da je mnogo indirektnih benefita od MA i da se to može i izmjeriti…

DRECUN: Za to treba i vrijeme i znanje. Treba sačiniti metodologiju za mjerenje svih efekata od MA na našu ekonomiju. Možete pratiti porast gostiju hotela koji su došli sa avionima MA u Crnu Goru. Možete pratiti promet usluga vezanih za MA (taxi, caffe, drumski, željeznički saobraćaj). Mnogo toga se može dobrom metodologijom utvrditi i vidjeti onda da li je MA opravdana investicija. MA treba gledati kao komplementarni dio crnogorskog turizma, i kao saradnik Aerodroma Crne Gore a ne protivnik. Kada bismo imali jaču ekonomiju i MA bi bio jači prevoznik. Smatram da MA mora postojati, da treba da bude transparentno finansiran, kao svaka budžetska jedinica. A da ga treba voditi u skladu sa strogim menadžerskim procedurama i štedljivo.

VN: Valorizacija aerodroma kroz koncesije takođe izaziva dosta oprečnih mišljenja…

DRECUN: Smatram da aerodrome ne treba davati nikome na upravljanje. Ne vidim potrebu da se preduzeće koje je osuđeno na profit daje nekome ko će praviti profit umjesto

Ovo što zasad vidim da od koncesija treba da dobija Crna Gora za aerodrome je malo u odnosu na moje procjene koliko aerodromi znače Crnoj Gori. MA će biti tada u mnogo težoj poziciji, a to će izavati nove probleme

nas, a nama dati stotinak miliona koje ćemo potrošiti na kamate za jednu godinu. Što ćemo sjutra ako neko poželi da sagradi novi aerodrome. Hoćemo li mu dozvoliti. Ili pak nećemo, i tako štititi koncesionara. Ovo što zasad vidim da od koncesija treba da dobija Crna Gora za aerodrome je malo u odnosu na moje procjene koliko aerodromi znače Crnoj Gori. MA će biti tada u mnogo težoj poziciji, a to će izavati nove probleme.

VN: Budžet za 2020. godinu planiran je na nešto više od dvije i po milijarde eura, što je 200 miliona više nego tekuće godine. Ukida se krizni porez, a planiran je značajan rast prihoda, ali i zarada u prosvjeti i zdravstvu…

DRECUN: Mogao bih da budem kritičan, jer ima prostora za drugačiju podjelu budžeta.

No, budžet vam je uvijek politička priča. Možda ne znamo sve što ministar zna, pa ga razumijem. Partneri u vlasti nikad nemaju iste poglede, i često se prave loši kompromisi.

Agrobudžet je mali. Treba da bude najmanje 5% budžeta, sa tendencijom rasta. Krizni porez je bio nepotreban, i dobro je što je ukinut. Nije malo 200 miliona više, a projekcije rasta GDP su niže za narednu godinu. Dakle, ima razloga za brigu. Uz to, imamo izbore.

Ne volim priču o budžetu tipa zašto ljekarima, a ne profesorima, ako

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

AKTUELNO

9

KONOMSKI ANALITIČAR ZA VIKEND NOVINE

E SVI BENEFITI OD MA, ZAŠTO MORA POSTOJATI imamo potencijala da se stvori i za jedne i za druge. Mislim da je posle ulaska u NATO trebalo da uslijedi jača diplomatskoekonomska inicijativa.

VN: Koji će biti najveći izazovi za Crnu Goru u narednom periodu, posebno u ekonomiji?

DRECUN: Akutni izazovi su dovršiti auto-put što je prije moguće, i paziti da nivo javnog duga ne raste. Mora se paralelno održati stopa rasta GDP. Vidjećemo kako će se Vlada ponašati sa ova dva-tri izazova. Hroničnih izazova imamo mnogo. Nama je dugoročni izazov deficit u trgovini, zato što ga ne rješavamo, pa onda zavisimo od stranih investicija, i turizma. Problem je i previše investicija u sporoobrtni kapital, nizak nivo poljoprivrede u

GDP, nizak nivo IT znanja, skup univerzitet, nekonkurentan visokoškolski sistem...

Imamo premalo ljekara na 1000 stanovnika, a uz to nam odlaze.

VN: Šta još…

DRECUN: Resurse ne koristimo racionalno. Zašto drvo samo siječemo i izvozimo kao sirovinu. Zar je teško napraviti stolicu, fotelju, trosjed. Pa to nije visoka tehnologija. Mi i to uvozimo. Neoliberalizam nam je ukinuo realnu ekonomiju, pa sad čekamo turiste i strane investiture da nas spašavaju. Umjesto da oni budu šlag na torti, oni su nam glavno jelo. Izazov nam je da napravimo još dva energetska objekta. Mi se bacili na vjetrogeneratore, koji su sa mnogo aspekata upitni, a milioni eura vode nam teku pred očima. Evo 45 godina vijećamo Morača ili Tara…kad ćemo, gdje ćemo, kome ćemo… Programi supstitucije uvoza se moraju razviti i tržišno valorizovati da ne uvozimo svaki dan po milion i po eura hrane i vode. Priroda je izdašna, problem su ljudi… Eto dosta iza-

zova da naredne dvije do tri vlade imaju posla.

VN: Da li našoj zemlji, poput zemalja regiona, prijeti odliv radne snage?

DRECUN: Prijeti, naravno, i to se mora zaustaviti. Školujemo nekoga, čitaj trošimo novac iz budžeta na njega, a onda ga gotovoga dobije Slovenija, Njemačka, Danska, Italija, Srbija. Država mora da jača realni sektor, i uslužni sektor koji pokriva strana tržišta. Moramo uravnotežiti sjever i jug.

Sjever će se isprazniti, a onda će neko jeftino kupovati našu zemlju. Čije ovce toga i planina…samo da ne bude kasno.

VN: Šta da uradi država da to spriječi?

DRECUN: Kako spriječiti?

Lako ako se promijenimo, a teško ako ostanemo isti. Moramo trčati za investitorima.

Investicije, investicije i samo investicije. Tražiti investitore u nova preduzeća, i dati im sve što treba, samo da otvaraju radna mjesta. Pa naši su radnici pravili bagere, buldožere, a danas ne mogu ni motokultivator. Pravili su nekad stilski namještaj Luj IV, a danas ne možemo ni škanj. Mogu oni, naravno i dalje. Ali neko im je to uskratio i rekao umjesto fabrika pravićemo stanove.

Moramo imati snažan politički konsenzus da se strani investitori ne gledaju kao zlotvori. Nažalost, ima političara koji investitore gledaju kao pošast, a za mene su pravi investitori heroji.

Ako nema investitora nema ni radnog mjesta.

Nema ni radnika onda. Danas je svaki poslo-

davac heroj. Iako mnogi misle da su poslodavci lopovi, oni su heroji, jer zapošljavaju ljude. Ljudi kad rade manje je kriminala, manje kafane, manje tračeva, manje kockanja, manje bolesti, manje loše energije, manje zla u krajnjem…To nam treba. Ne smijemo tjerati investitore.

VN: Prema ocjenama Svjetske banke, javni dug bi od naredne godine trebalo da pada da bi 2021. taj pad bio značajan, sa sadašnjih 78, na oko 61 odsto. Da li to znači da se ulazi u malo relaksiraniji period?

DRECUN: Da, ako bude tako.

Ako javni dug bude 2021.godine u nivou 61% GDP-a treba da slavimo kreatore tog dostignuća. Crna Gora duguje 3,3 milijarde eura, dok BDP iznosi 4,6 milijardi eura ili 70,8 odsto BDP-a. Da svedemo javni dug na nivo od 60-ak posto GDP trebalo bi da vratimo oko pola milijarde eura za godinu dana, a to nije prosto realno. Jednostavno ne postoji način da se toliko razdužimo u tako kratkom vremenu. Ja ću biti zadovoljan ako javni dug ne pređe četiri milijarde eura do kraja 2021. godine.

VN: Kako komentarišete projekcije MMF za narednu godinu?

DRECUN: Prema procjenama MMF naredna godina neće donijeti rast GDP kao prošlih godina. Ja mislim da oni sad griješe. Oni imaju jednu vrstu institucionalnog autoriteta, ali premalo koriste domaća znanja. Oslanjaju se na modele koje su razvijali drugdje, u drugim sistemima, a to ne daje rezultat, jer kod nas ima dosta takozvane alternativne ekonomije koju oni ne vide, a nemaju urođen refleks da je prepoznaju.

MMF je dobar savjetnik i neka bude tu, ali ne treba da nam bude mjera pameti, mjera akcije i mjera poslušnosti.

10

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

POLEMIKA OKO PREDLOGA ZAKONA O S

DPS: KAŽU “CRKVA“ A MISLE NA “PRESUDU“ Z

apaljiva retorika funkcionera Demokratskog fronta, kojom najavljuju požare, samospaljivanja i borbu do posljednje kapi tuđe krvi otužna je slika jedne grupe političkih avanturista koji ovakvim agresivno - patetičnim manipulacijama samo vrijeđaju inteligenciju građana, pa i svojih birača, poručili su iz Demokratske partije socijalista.

Iz DPS-a su reagovali na teške riječi i prijetnje koje su se posljednjih dana čule iz redova Demokratskog fronta, zbog najave donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić juče je pozvao Vladu da povuče iz procedure Predlog jer će se u suprotnom, kako je kazao, desiti strašne stvari.

DPS poručuje DF-u da razni primjeri iz dugogodišnje istorije njihovog “samožrtvovanja” govore o “kakvim se, na žrtvu spremnim ljudima radi”.

“Sjetimo se Andrije Mandića koji je štrajkovao glađu zbog priznanja Kosova, da bi sedam godina kasnije glad utolio koljenicom iz Kristala, pošto je prethodno pobunio masu i ostavio pristalice na ulici. Oni misle da su zaboravljeni događaji iz oktobra 2016, kada su funkcioneri DF, osnaženi gomilama tuđih para, barjačili i prizivali ulične nerede i građanski rat, da bi se naknadno pravdali da su sve radili u žaru političkog naboja”, navode iz DPS-a. Kako dodaju, zato je danas kad ta družina poziva na sukobe, “važno podsjetiti da tu nema nikakvog spasavanja srpstva, vjere i crkve, već samo jalova nada da će nekom priželjkivanom destabilizacijom Crne Gore oni izbjeći pravosnažne presude zbog krivičnih djela iz oktobra 2016”.

“Vjerujemo da su građani dovoljno mudri da ne nasijedaju na ovako jeftine i providne manipulacije onih kojima ništa nije sveto, pa ni mošti Svetog Vasilija Ostroškog.

Jasno je da niko ni od koga nije napadnut sem nazadne i

retrogadne politike onih koji su izgubili sve što su branili u ovih 30 godina”, zaključuju u DPS-u.

Mandić je juče u Skupštini kazao “da su čuli da Vlada ne može da povuče zakon jer bi ispala slaba”.

“Evo svalite sve na nas. Recite da smo mi ti koji prihvatamo odgovornost. Nađite neki izgovor i molimo vas, nemojte ići tim putem jer će se desiti strašne stvari”, kazao je Mandić, dodajući da su spremni da ispune “dužnost koju su ispu-

ADMINISTRATIVNI OD

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Foto: Igor Sljivancanin

Bez krivičnog Administrativni odbor predložio je Skupštini da odbaci zahtjev Specijalnog državnog tužioca da se odobri pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika Demokratskog fronta (DF) Nebojše Medojevića.

Istraga je pokrenuta protiv Medojevića jer su, kako je ranije saopšteno, istražiteSa sjednice Administrativnog odbora lji došli do saznanja da je preko posrednika uzeo deset hi-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

nili njihovi preci”.

“Ovdje će se desiti strašne stvari, kada padne prva kap krvi, niko neće otići kod Milivoja Katnića ili Vesne Medenice, nego će zakucati na vrata onome za koga misli da je odgovoran”, poručio je Mandić.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da nikad nije dobro pozivati na strašne stvari jer se one neće desiti.

“U Crnoj Gori niko nema razloga da se boji bilo koga, molim vas da sve katastrofične scenarije ostavite”, rekao je

Brajović.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da skupštinska govornica ne može da se koristi za pozivanje ili za upozoravanje na određene vrste nasilja.

“Sve ima svoje limite i svoju cijenu. Svjedoci smo da je bilo pokušaja koji su vodili određenoj destabilizaciji. Svaki odgovor države i njenih nadležnih organa bio je zrelo i demokratski i u funkciji mira i stabilnosti. Tako će biti i ovoga puta“, poručio je Nikolić.

A.N.

AKTUELNO

11

ZASIJEDAO SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST

Pripadnici Vojske biće angažovani na zaštiti granice Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće angažovani na zaštiti državne granice od ilegalnih migranata do kraja naredne godine, u cilju podrške organu uprave nadležnom za poslove policije, odlučeno je juče na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost na Cetinju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a u njenom radu su učestvovali članovi Savjeta, predsjednik Skupštine Ivan Brajović i predsjednik Vlade Duško Marković.

“Nakon razmatranja, donesena je i Odluka o učešću pripadnika VCG-a na međunarodnim vježbama. VCG će naredne godine uputiti svoje pripadnike na sedam međunarodnih vježbi”, navodi se u saopštenju.

Odluka je donijeta na osnovu preuzetih obaveza kao članice NATO, procesa pristupanja Evrospkoj uniji, regionalnih inicijativa,

planova bilateralne saradnje i potreba VCG-a za određenim sadržajima obuke i vježbi, a u cilju razvoja vojnih sposobnosti tokom naredne godine. Članovi Savjeta su se upoznali sa aktivnostima koje je Crna Gora sprovodila u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama u ovoj godini i informacijom u vezi sajber aktivnosti koje je sprovodila u toku prošle i ove godine.

“Savjet je zaključio da nadležna ministarstva treba da nastave rad na razvoju kapaciteta za zaštitu i odgovor na prijetnje i aktivnosti iz sajber i hibridnog domena, a razmotrena su i druga pitanja iz nadležnosti tog tijela”, kaže se u saopštenju.

Na sjednici Savjeta su, po pozivu, učestvovali ministri odbrane Predrag Bošković i vanjskih poslova Srđan Darmanović, kao i načelnik Generalštaba VCG Dragutin Dakić.

A.N.

Đukanović u Tirani

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će danas, na poziv albanskog premijera Edija Rame, učestvovati na Regionalnom sastanku - Zapadni Balkan, koji se održava u Tirani.

Sastanak je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Rama i Zoran Zaev.

“Učešće Đukanovića potvrda je osvjedočene posvećenosti Crne Gore regionalnoj saradnji i stabilnosti, unapređenju dobrosusjedskih odnosa, kao i odgovornosti prema obavezama iz pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom”, kaže se u saopštenju.

Nuhodžić: Beskompromisno ćemo čuvati javni red i mir Sloboda i mir najveće su tekovine Crne Gore, kazao je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i pozvao građane da tokom predstojećih javnih okupljanja budu mudri i tolerantni i pokažu da je multietnički i multivjerski sklad iznad svih interesa.

Nuhodžić je, na sjednici Biroa

za operativnu koordinaciju aktivnosti organa koji čine obavještajno bezbjednosni sektor, rekao da vjeruje da su građani zreli i odgovorni i da neće dozvoliti narušavanje javnog reda i mira i poručio da će institucije beskompromisno štititi te vrijednosti, kao temeljno opredjeljenje koje vjekovima baštini Crna Gora.

DBOR JEDNOGLASNO PREDLOŽIO SKUPŠTINI

g postupka protiv Medojevića ljada eura od biznismena Duška Kneževića.

Predsjednik Odbora Ljuiđ Škrelja kazao je uoči glasanja da bi uskraćivanje imuniteta poslaniku, a posebno lideru određene političke stranke imalo negativane konsekvence na izborni postupak.

On je objasnio da krivična djela koja se stavljaju na teret Medojeviću ne zastarije-

vaju, što znači da tužilac ukoliko ostane pri tom zahtjevu, nakon izbora, može nastaviti postupak.

Poslanica DF-a Branka Bošnjak rekla je da glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ima lični animozitet prema Medojeviću.

Ona je kazala da u zahtjevu nije ponuđen nijedan dokaz.

R.P.

Sa sjednice

REAGOVANJE NA SAOPŠTENJE DEMOKRATA

Kabinet Zaeva: Bečić maliciozno zloupotrijebio poruke sa sastanka Crna Gora je tradicionalan partner Sjeverne Makedonije sa kojim imamo odličnu saradnju i uzajamnu podršku u evropskim integracijama i sa kojom ćemo uskoro biti saveznici u NATO alijansi i Sjeverna Makedonija nema namjeru da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, navedeno je u reagovanju kabineta premijera Zorana Zaeva na saopštenje Demokratske Crne Gore objavljeno nakon susreta delegacije te stranke sa premijerom Zaevim, prenosi Antena M.

U saopštenju Demokrata se, između ostalog, navodi i da je Zaev kazao da “sve što se donosi i usvaja na silu nije dobro i nije poželjno, posebno u vezi da najosjetljivijim pitanjima kao što su vjerska”. “Želimo da se ogradimo bilo koje akcije i izjave kojom se naše poruke za dijalog, toleranciju, inkluzivnost, razvoj regionalne saradnje i evroatlantske integracije maliciozno zloupotrebljavaju za domaći politički kontekst, i duboko žalimo zbog takve zloupotrebe’’, naveli su iz kabineta

Zaeva.

Oni u reagovanju napominju da Zaev održava široki krug kontakata i komunikaciju sa političarima iz raznih zemalja i različitih političkih provinijencija, uključujući sve države regiona i sav politički spektar u njima. ‘’Nemamo namjeru, niti je ideja susreta sa predstavnicima Demokrata bila miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore koja su važna i senzitivna za budućnost države”, saopšteno je iz kabineta Zaeva.

R.P.

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

Država će platiti garancije za kolek

UTVRĐENI PROPUSTI U REALIZACIJI PROJEKTA, NAJAVLJENE KR

Žugić sa Weltekom

GUVERNER RADOJE ŽUGIĆ SAOPŠTIO

TEŠKA GODINA ZA BANKARSKI SEKTOR V

U bankarskom sektoru Crne Gore ova godina je bila teška, ali veoma uspješna, što potvrđuju ključni indikatori koji danas imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić na sastanku sa članom Odbora direktora Lovćen banke Ernstom Weltekeom.

Guverner je Weltekeu predstavio stanje u bankarskom sektoru Crne Gore. Iz CBCG je saopšteno da

je Žugić rekao da se glavna aktivnost vrhovne monetarne institucije planirana za narednu godinu odnosi na implementaciju AQR-a, odnosno sprovođenje nezavisne procjene kvaliteta aktive.

“U zavisnosti od rezultata procjene i ukoliko se za tim ukaže potreba, CBCG će postaviti zahtjeve za zdraviju aktivu, dodatno smanjenje nekvalitetnih kredita i rast kapitala”, rekao je Žugić.

R.E.

Ilustracija

POTROŠNJA DOMAĆINSTAVA U NOVEMBRU

Minimalna potrošačka korpa iznosila 647 eura Vrijednost minimalne potrošačke korpe u novembru je iznosila 647 eura, što je 0,3 odsto više u odnosu na oktobar, saopšteno je iz Monstata.

Statističari su ukazali da su, od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili 270,6 eura, što je 0,5 odsto više nego u oktobru.

“Izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili su 376,3 eura, što je 0,1 odsto više nego u oktobru”, rekli su u Upravi za statistiku.

Oni navode da se minimalna potrošačka korpa

odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.

“Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke (SB).

Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge”, objasnili su u Monstatu.

R.E.

lada će aktivirati državnu garanciju od 29,25 miliona eura izdatu njemačko-austrijskom konzorcijumu WTE Wassertechnik GmbH i EVN grupa za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je da u protestu, koji je poslala njemačka kompanija, precizno piše iznos njihovog potraživanja od 64,59 miliona eura.

“Oni ostaju pri pravu da potražuju razliku. Od nas traže ono što smo garantovali-29,25 miliona eura. Naša garancija se može smatrati kao djelimično plaćanje obaveza koje oni potražuju”, objasnio je ministar.

Državni sekretar u njegovom resoru Nemanja Katnić naveo je da je cijeli posao pravno upitan, te da će biti podnesene krivične prijave protiv fizičkih i pravnih lica u Crnoj Gori i inostranstvu koji su nanijeli štetu i ugrozili finansijske i ekonomske interese države i opštine Budva.

“Vlada je donijela zaključak da se cjelokupni materijal vezan za ovaj slučaj na dalju nadležnost preda zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore sa zaduženjem da podnese krivične prijave nadležnom državnom tužilaštvu”, sa-

Radunović

opštio je Katnić na konferenciji za medije.

Katnić je istakao da su konstatovani veliki propusti u zaključenju ugovora, tenderskoj proceduri, realizaciji projek-

ta, kvalitetu izvedenih radova. Utvrđene su, kako je dodao, sumnjive i problematične finansijske i kriminalne aktivnosti.

“To je konstatovano i u nala-

SAVJETODAVNI ODBOR

Proširiti eko produktivnos

Sa sjednice

Ekonomska politika Vlade u narednoj godini prvenstveno bi trebalo da bude fokusirana na unapređenje konkurentnosti i produktivnosti, širenje ekonomske baze, podsticanje ravnomjernog regionalnog razvoja, smanjenje biznis barijera i sprovođenje strukturnih reformi, ocijenio je Savjetodavni odbor Centralne banke (CBCG).

Glavna tema jučerašnje

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

AKTUELNO

Na auto-putu završeno 85 odsto radova Vlada je usvojila i informa-

ciju o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar-Boljare. U informaciji se navodi da ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Smokovac-Mateševo u ovom trenutku iznosi oko 85 odsto. zima vještaka koji su bili angažovani u procesu”, kazao je Katnić i istakao da je Vlada usvojila informaciju o aktiviranju državne garancije ne želeći da narušava međunarodni ugled i ne želeći da se pokaže kao država koja ne poštuje međunarodne obaveze, što bi u konkretnom slučaju značilo neplaćanje garancije.

On je precizirao da je ugovor prvobitno bio potpisan na 58,5 miliona, te da je kasnije aneksiran na 68 miliona eura. Država je dala garanciju na 50 odsto potpisanog ugovora, tačnije na 29,25 miliona, dok je lokalna samouprava garantovala na iznos od 66 miliona. Ukoliko se garancija ne plati, kako je Katnić naglasio, uloga države bi bila upitna u svim drugim garancijama.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Dragana Đuranović nije kazala protiv koga će biti podnesene krivične prijave, već je navela da će dobiti cjelokupnu dokumentaciju Ministarstva finansija, nalaze i mišljenja.

“Nakon toga, preduzeće se sve mjere iz nadležnosti da se utvrdi kako prema fizičkim, tako i prema domaćim stranim pravnim licima, eventualno postojanje krivične i svake druge odgovornosti za ovaj pravni posao”, kazala je Đuranović.

Na Vladinoj sjednici, održanoj u četvrtak, usvojena je i informacija, kojom se kiparskoj kompaniji Energean Montenegro produžava za godinu prvi period istraživanja iz ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore “Ugovorom o koncesiji je propisano da faza istraživanja traje sedam godina, sa dva perioda istraživanja od tri i četiri godine”, rekli su u Vladi koja je usvojila i Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama.

Predloženim izmjenama i dopunama korigovana je i visina akcize za etil alkohol, gazirana pića sa dodatkom šećera i tečnosti za punjenje elektronskih cigareta. Usvojen je i godišnji plan rada IRF-a za poslovnu narednu godinu i finansijski plan za narednu.

D.J.

R CENTRALNE BANKE DAO PREPORUKE VLADI

onomsku bazu, unaprijediti st i konkurentnost sjednice Savjetodavnog odbora odnosila se na Preporuke za ekonomsku politiku u narednoj godini koje CBCG daje Vladi u cilju pružanja doprinosa podsticanju potencijala rasta i unapređenja ukupne stabilnosti sistema. Guverner CBCG Radoje Žugić predstavio je članovima Odbora osnovne elemente Preporuka, ističući da su one usmjerene na podsticanje privrednog razvoja i unapređenje

životnog standarda građana.

“Treba posvetiti posebnu pažnju podsticanju industrijske proizvodnje, kao osnovnog izvora stvaranja nove vrijednosti. Posebno je naglašena potreba nastavka procesa fiskalne konsolidacije sa ciljem smanjenja budžetskog deficita i javnog duga, što će doprinijeti daljem jačanju održivosti javnih finansija”, saopšteno je iz CBCG. R.E.

Sa konferencije za medije

RADOJEVIĆ SAOPŠTILA PRELIMINARNE PODATKE MONSTATA

BDP U TREĆEM KVARTALU PORASTAO 4,7 ODSTO Realna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore u trećem kvartalu iznosila je 4,7 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

Direktorica Uprave za statistiku Gordana Radojević kazala je da je BDP u periodu od jula do kraja septembra iznosio 1,63 milijarde eura.

“U apsolutnom iznosu stvoreno je više dodate vrijednosti za oko 100 miliona u odnosu na isti kvartal prošle godine”, rekla je Radojević na konferenciji za novinare.

Ona je navela da je naj-

značajniji rast u trećem kvartalu zabilježen u sektoru građevinarstva.

“Mjereno vrijednošću izvršenih građevinskih radova, zabilježen je rast od 31,4 odsto, a izvršenim efektivnim časovima rada 12,6 odsto. Značajan rast zabilježen je u sektorima vađenje rude i kamena od 20,7 odsto i proizvodnje električne energije 7,4 odsto”, navela je Radojević.

Ona je ukazala da je poseban doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu došao od turizma.

“Prihodi od turizma povećani su 8,8 odsto i prema podacima Centralne banke u trećem kvartalu su iznosili 761,2 miliona, što je 61,5 miliona eura više u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal”, precizirala je Radojević.

Prema njenim riječima, negativan doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu dolazi od sektora prerađivačke industrije, koja je u trećem kvartalu zabilježila pad od 7,3 odsto. Monstat će podatke BDP-a za četvrti kvartal objaviti 18. marta.

R.E.

MINISTARKA EKONOMIJE ODGOVORILA POSLANIKU DF-A

Rekonstrukcija prvog bloka TE mora biti kvalitetna

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je da će Elektroprivreda (EPCG) uskoro potpisati ugovor sa izvođačem radova na projektu ekološke rekonstrukcije prvog bloka Termoelektrane Pljevlja, vrijednom 40 miliona eura.

Ona je juče u Skupštini kazala da izabrani konzorcijum, kojeg čini kineska firma DEC International i domaće kompanije Bemax, BB solar i Permonte, ne smije da dovede u rizik kvalitet radova.

“Ko je izabran i ko čini taj konzorcijum ne smije da dovede u bilo kakav rizik kvalitet izvedenih radova, jer taj kvalitet mora odgovarati projektovanoj vrijedno-

Termoelektrana

sti unutar idejnog projekta i tenderske dokumentacije.

Prema informacijama koje imam iz EPCG, uskoro bi trebalo da bude potpisan ugovor i vjerujemo da će taj projekat donijeti značajne benefite opštini Pljevlja”, rekla je ministarka poslaniku DF-a Branku Raduloviću.

Sekulić je ukazala da je idejni projekat i tendersku dokumentaciju, na osnovu koje je raspisan javni poziv, radila njemačka kompanija Šteag.

Ekološka rekonstrukcija, kako je ranije najavljeno, trebalo bi da bude realizovana do 2022. godine. Cilj projekta je produženje radnog vijeka prvog bloka za 20 do 30 godina.

D.J.

Foto: Pobjeda

i 30 miliona ktor u Budvi

RIVIČNE PRIJAVE PROTIV ODGOVORNIH LICA

13

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

Najbolji čuvari tradicije proizvodnje domaće hrane NA NOVOGODIŠNJEM SAJMU U NIKŠIĆU VIŠE OD 250 LOKALNIH PROIZVOĐAČA

Na štandovima salate, sokovi...

Simović sa proizvođačima

N

ovogodišnji sajam lokalnih proizvoda, koji je ove godine okupio više od 250 izlagača tradicionalnih crnogorskih proizvoda, suvenira i rukotvorina, potvrda je pobjede poljoprivrednih proizvođača i preduzetnika, poručio je na jučerašnjem otvaranju sajma ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

Simović je istakao da je manifestacija, koja se šestu godinu zaredom organizuje u Nikšiću, simbol novih iskoraka u sektoru poljoprivrede.

“Iako imamo još dosta toga zajedno da uradimo, ti iskoraci su vidljivi, kako kroz obim poljoprivredne proizvodnje, tako i kroz kvalitet proizvoda i osvajanje novih standarda”, kazao je Simović.

Ministar je ukazao da su izlagači na sajmu najbolji čuvari tradicije crnogorske proizvodnje hrane i simbol prepoznatljivog gostoprimstva Crne Gore.

“Zbog toga je mnogo važno da čuvamo tradicionalne vrijednosti, a istovremeno da osvajamo i usvajamo nove standarde koji nas vode putevima koje zahtijeva naša evoropska intergracija. Vi koji se naučili da pobjeđujete na bazi sopstvenog rada i zato ste uvijek imali povjerenja u odnosu na one koji rade. Zbog toga sam siguran da ćemo u narednom periodu nastaviti zajedno da pobjeđujemo”, poručio je Simović.

■ TRAŽILO SE

MJESTO VIŠE

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović istakao je zadovoljstvo što je sajam prerastao u masovnu poljoprivredno-turističku manifestaciju na kojoj se traži mjesto više.

“Sve to potvrđuje da je sajam uspio ostvariti ciljeve. Postao je jedan od nikšićkih brendova, a uspjeli smo da afirmišemo i osnažimo poljoprivrednu proizvodnju. Da smo na dobrom

putu pokazuje ogromno interesovanje i to što su izlagači prepoznali značaj sajma tako što se mjesecima pripremaju da bi posjetiocima ponudili najbolje proizvode”, naglasio je Grbović.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović smatra da je sajam prilika za tradicionalne susrete proizvođača sa hotelijerima, kako bi se doprinijelo povećanju zastupljenosti domaće hrane u turističkoj industriji.

“Na proizvođačima i turističkim poslenicima je da, uz podršku Vlade i Privredne komore, stranim gostima kojih je svake godine sve više, približe ovaj izuzetno značajan segment naše ponude”, kazao

je Golubović i dodao da, uprkos dokazanom kvalitetu, domaći proizvodi i dalje nijesu dovoljno zastupljeni u lokalnoj turističkoj ponudi.

Stoga, kako je istakao, održavanje ovakvih događaja je dobar put jačanja saradnje proizvođača i turističke privrede.

■ GASTRO

TURIZAM

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić istakla je da je autentična gastronomija neodvojiv segment turističke ponude.

“Gastronomska ponuda može da bude prednost Crne Gore, jedinstven i veoma važan

SPORTSKI CENTAR SIMBOL POBJEDA

Novogodišnja manifestacija se ove godine, zbog velikog interesovanja crnogorskih proizvođača i posjetilaca, organizovala u velikoj dvorani Sportskog centra u Nikšiću. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović ukazao je da je na taj način napravljen značajan i simboličan iskorak.

“Preselili smo se iz uskih hodnika Sportskog centra u ovu prostranu dvoranu koja je bila prepoznata i koja će ostati simbol mnogih važnih pobjeda koje su se dešavale na ovom parketu. Pobjeda

koje su naše reprezentacije, i u košarci i u rukometu, vodile na prestižna svjetska takmičenja, koje su na ovom parketu ostvarivali i lokalni sportski klubovi, jednako u košarci, rukometu, odbojci i prepoznatljivim za Nikšić borilačkim vještinama”, kazao je Simović.

On je rekao da to asocira i na mnoge druge važne pobjede.

“Pobjede koje su Crnu Goru vodile putem napretka, pobjede koje su Crnoj Gori davale sigurnost, stabilnost, napredak na demokratskom i ekonomskom ra-

zvoju, koje su čuvale sigurnost, stabilnost, mir i bezbjednost Crne Gore koju smo sačuvali kao prepoznatljivu adresu multivjerskog i multietničkog sklada. Crne Gore sa jasnom iskazanom tolerancijom, koja u narednom periodu želi i hoće da ostane takva. Da bude integrisana, sama sa sobom, da napravi što više mostova unutar Crne Gore, da napravi što više mostova sa regionom i nastavi sa svojim snažnim integracionim iskoracima”, poručio je Simović.

Proizvođači kažu da je sajam dobra prilika da se predstave širem tržištu, razmijene iskustva i unaprijede poslovanje.

“Izlažem razne domaće proizvode - od salata, sira, sokova, zatopa, džemova. Sajam je jako bitan za male proizvođače. Na sajmu uspijemo da prodamo malo veće količine i da osjetimo neku zaradu. Ovo je ona fina prava reklama”, istakla je nikšićanka Zorica Krković.

Proizvode, među kojima prednjači maslina, izložio je i Fiko Vulić iz Bara.

“Petu godinu sam na sajmu.

Očekujem da će i ova godina biti dobra kao i prethodne. Stekao sam nove mušterije, sajam je izvanredan, odlična organizacija”, naglasio je Vulić. segment turističke ponude koji u sebi objedinjuje prirodne prednosti ekološki zdrave hrane, tradiciju starih receptura domaćih jela, kulinarsko umijeće i znanje. Mi u Crnoj Gori imamo izraženu hedonističku žicu, a samim tim i podužu listu izbora i trudimo se da taj izbor iznesemo pred goste promovišući ukuse Crne Gore kroz kampanju Dobro. Bolje. Domaće”, kazala je Radak-Kukavičić, dodajući da je sajam prilika da se ugostitelji upoznaju sa ponudom kvalitetnih domaćih proizvoda. Sajam je podržao i Investiciono-razvojni fond (IRF).

Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević naglasio je da su izlagači dokaz da u Crnoj Gori postoji potencijal za valorizaciju resursa sa kojim Crna Gora raspolaže.

“To je, prije svega, proizvodnja hrane i u kombinaciji sa turizmom sve više je prisutan trend u svjetskoj ekonomiji gastro turizam. Crna Gora svakako može da ponudi i taj segment”, smatra Vukčević.

Izlagači će, na manifestaciji koja traje do subote u 15 sati, obezbijediti i pakete hrane za 20 najugroženijih porodica iz Nikšića.

M.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

aktuelno

15

OdržanO pripremnO rOčište pO tužbi direktOra Vijesti prOtiV dn

IvanovIć se osjeća potIšteno I tražI 10.000 da se povratI

U podgoričkom Osnovnom sudu juče je održano pripremno ročište u predmetu po tužbi jednog od osnivača ND “Vijesti” Željka Ivanovića protiv Dnevnih novina, a povodom serijala “Maestro i balerina”, novinara Šekija Radončića objavljenog u našem listu od 28. januara do 4. februara. Ivanović je tužio Dnevne novine navodeći da su mu u “spornim” tekstovima povrijeđeni “čast, ugled i dostojanstvo”, te “psihički i duševni integritet”, i traži da mu se isplati na ime nematerijalne štete 10.000 eura.

Glavna rasprava zakazana je za 27. februar. Postupajuća sutkinja Dijana Radulović, juče je prihvatila predlog punomoćnika tuženog, advokatice Marije Milovanović, da se tokom glavne rasprave izvrši uvid u knjigu Ivanovića “Lovac na zmajeve”, i njega obavezala da u narednih osam dana dostavi knjigu.

Prihvaćeni su i predlozi tužene strane da se izvrši uvid u feljton Pobjede od marta i aprila 2010. godine “Kako je u Crnoj Gori nastala medijska imperija”, kao i tekst Milana Kneževića “Željko Ivanović potvrdio da je Markovićev Srećko Šojić”.

O saslušanju Šekija Radončića kao svjedoka u predmetnom sporu i Željka Ivanovića kao tužioca, sud će odlučiti nakon provedenih materijalnih dokaza.

U tužbi na 13 strana navedeno je da je “tuženi u periodu od 28. januara do 4. februara u mediju Dnevne novine objavio neistinite i uvredljive informacije koje se odnose na tužioca i kojim objavljivanjem je tužiocu povrijedio prava ličnosti”. U tužbi se, između ostalog, navodi da je Ivanoviću kao tužiocu, pričinjena “nenadoknadiva šteta”.

“Objavljivanjem neistinitih i uvredljivih informacija, tuženi je pričinio nenadoknadivu štetu tužiocu u svim sferama života, a posebno na porodičnom, socijalnom i poslovnom planu. Tužiocu veoma teško pada objavljivanje uvredljivih i neistinitih informacija. Tužilac je neprijatno iznenađen zbog

Ivanović je tužio Dnevne novine navodeći da su mu u “spornim” tekstovima povrijeđeni “čast, ugled i dostojanstvo”, te “psihički i duševni integritet”, i traži da mu se isplati na ime nematerijalne štete 10.000 eura

Ivanović nije konkretno odgovorio na pitanje advokata da li je medijska kuća čiji je osnivač, u više navrata dobila pomoć Vlade

informacija koje su o njemu objavljene i ne razumije ovakvo postupanje tuženog.

Zbog svih objavljenih neistinitih tvrdnji tužilac se osjeća potišteno, poniženo i dužno da svima objašnjava da ništa

od objavljenog nije istina”, dio je tužbe Ivanovića.

Ivanović nije tužio samo Dnevne novine, već i medije koji su tekst prenijeli, tražeći od svih po 10.000 eura. Isti iznos, za iste duševne bolove, traži i jedan od osnivača “Vijesti” Miodrag Perović.

Ivanović i Perović, podsjetimo, tužili su sedam medija - Dnevne novine koje su objavile serijal kolege Radončića i šest portala koji su tekstove prenosili. Pri tom nijesu tužili autora, barem ne zasad, što Radončić tumači kao strah od njegove kontratužbe, s obzriom da su svjesno i namjerno više od deset godina vodi-

li pravu hajku protiv njega, koju nastavljaju i u danima dok traje ovaj postupak.

Radončić je na suđenju Skala radiju zbog prenošenja serijala “Voajer i balerina” saopštio da je motiv njegovog pisanja “najveća bankarska pljačka u istoriji Crne Gore, teška preko 100 miliona eura izvedena u režiji Duška Kneževića, odbjeglog bisnismena, bankara i lica sa crvene interpolove potjernice, kojeg medijski koncern Vijesti veliča i promoviše u moralnu vertikalu”.

Prošlog mjeseca, istim povodom održano je suđenje po tužbi Ivanovića protiv Ante-

ne M, koje je prekinuto i odgođeno nakon zahtjeva advokata Antene M Nikole Martinovića za izuzeće sudije Marije Bošković. Konkretan je povod za Martinovićev zahtjev što sudija nije dozvolila odgovor na njegovo pitanje: da li je i koga Vlada Crne Gore štitila kada je odlučila da za 180.000 eura kupi knjige koje su štampale Vijesti.

Martinović je objasnio da je to pitanje postavljeno zbog navoda u tužbi, kao i Ivanovićevih tvrdnji u iskazu na suđenjuu, da je Radončićev tekst dio 14-godišnje hajke što je protiv osnivača Vijesti vodi “udružena propagandna grupa”, po nalogu vlasti.

Da bi provjerio Ivanovićeve tvrdnje o progonu, punomoćnik Antene M pitao je tužioca za konkretne iznose pomoći Vlade koncernu Vijesti u proteklih deset godina, koji u zbiru prelaze milion eura!? Ivanović nije konkretno odgovorio na pitanje advokata da li je medijska kuća čiji je osnivač, u više navrata dobila pomoć Vlade.

Advokat Martinović je reagovao zato što je sudija dozvolila Ivanoviću da, umjesto konkretnih odgovora na pitanja, iznosi političke stavove i lične doživljaje o sebi i Vijestima kao navodnoj žrtvi režima. Šta će se dešavati na glavnoj raspravi po tužbi Ivanovića protiv Dnevnih novina, ostaje da vidimo. Glavna rasprava je, da ponovimo - 27. februara.

Bo.B.

16

AKTUELNO

OPTUŽNICA ZA SAOBRAĆAJNU NESREĆU

Šarac pod dejstvom kokaina vozio 109 km/h

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Podgoričanina Dejana Šarca (24), kojeg VDT tereti za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, odnosno da je 9. juna ove godine, kod tržnog centra Gintaš izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula njegova sugrađanka Valentina Gazdić (29). Šarac je, prema navodima optužnice, spornog dana, oko dva sata poslije ponoći, pod dejstvom kokaina, upravljao “mercedesom“ pri brzini najmanje 109,98 km/h, koja je dvostruko veća od ograničenja brzine za naseljeno mjesto do 50 km/h.

Kako se dalje navodi, Šarac je na raskrsnici Bulevara Save Kovačevića i 4. jula, udario u vozilo VW Polo kojim je upravljala Gazdić, koja se kretala brzinom od 27

km/h, a od zadobijenih povreda je preminula u Kliničkom centru tri dana kasnije, odnosno 11. juna.

Sa Šarcem je u vozilu bila još jedna osoba, R.Z., koja je zadobila lakše tjelesne povrede. E.H. “Pri čemu je okrivljeni u odnosu na osnovno krivično djelo postupao sa eventualnim umišljajem, jer je bio svjestan da tako nepropisnom vožnjom može ugroziti javni saobraćaj i time dovesti u opasnost živote ljudi, pa je na to pristao, dok je u odnosu na težu posljedicu – smrt oštećene postupao sa svjesnim nehatom, jer je bio svjestan da njegovim radnjama takva posljedica može nastupiti, ali je olako držao da do toga neće doći”, navodi se u optužnici Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

E.H.

AKCIJA ª TRAVELº , DVIJE KRIVIČNE PRIJAVE

Turistički inspektori zloupotrijebili položaj?

Službenici Sektora kriminalističke policije su u akciji naziva „Travel“, a u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Ulcinju podnijeli krivičnu prijavu protiv dva službenika Uprave za inspekcijske poslove zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Krivična prijava je podnijeta protiv S.S. (37) iz Podgorice i S.L. (34) iz Ulcinja.

“S.S. je, kako se sumnja, ovo krivično djelo počinio na način što u svojstvu turističkog inspektora, tokom avgusta 2019. godine nije pisao prijave za počinjene prekršaje vlasniku ugostiteljskog objekta iz Ulcinja i na taj na-

čin omogućio korist ovom licu u vidu neplaćanja zakonom propisane kazne”, saopštili su iz Uprave policije.

“S.L. je krivično djelo zloupotreba službenog položaja počinio na način što je, sumnja se, kao zaposleni u Upravi za inspekcijske poslove tokom avgusta 2019. godine vršio obilaske više ugostiteljskih objekata, a da nadređene nije obavijestio o utvrđenim nezakonitim radnjama vlasnika tih objekata kako bi se preduzele mjere u cilju otklanjanja nepravilnosti, te im je na taj način omogućio da nastave sa obavljanjem privredne djelatnosti”, dodaju iz policije.

R.C.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

DISCIPLINSKOM VIJEĆU TUŽILAČK SE NIKO NIJE ŽALIO U OVOJ GODIN

BEZ PRIJAVA ZA DISCIPLINSKU ODGOVORNOST TUŽILACA Tokom 2019. godine, prema evidenciji Tužilačkog savjeta, Disciplinsko vijeće nije dobilo nijednu prijavu protiv tužilaca za činjenje disciplinskih prekršaja. S druge strane, tokom 2018. godine Disciplinsko vijeće je imalo u radu četiri predmeta povodom utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih tužilaca. U 2017. godini ovom vijeću podnijet je jedan optužni predlog protiv državnog tužioca u osnovnom državnom tužilaštvu. U prošloj i pretprošloj godini prijave su se odnosile na disciplinski prekršaj iz člana 108, stav 3, tačka 8 Zakona o Državnom tužilaštvu (nedostavljanje podataka o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa).

■ TOKOM 2018. TRI PREKRŠAJA

Kada su u pitanju predmeti iz 2018. godine, u tri od četiri predmeta Disciplinsko vijeće je utvrdilo odgovornost tri državna tužioca, odnosno rukovodioca, za teži disciplinski prekršaj iz pomenutog člana Zakona o Državnom tužilaštvu.

Tako su zbog nedostavljanja podataka o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa, sva tri rukovodioca državnog tužilaštva sankcionisana - izrečena im je novčana kazna u visini

3

KAZNE IZREČENE SU RUKOVODIOCIMA DRŽAVNIH TUŽILAŠTAVA ZATO ŠTO NIJESU NA VRIJEME DOSTAVILI PODATKE O IMOVINI I PRIHODIMA

od 20% od zarade u trajanju od tri mjeseca.

“U jednom predmetu Disciplinsko vijeće je odbacilo predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti”, navodi se u dostupnim podacima Tužilačkog savjeta i dodaje da je u oktobru 2018. godine to tijelo donijelo odluku da se jedan dravni tužilac privremeno udalji od dužnosti vršenja tužilačke funkcije, do okončanja krivičnog postupka protiv imenovanog zbog krivičnog djela iz člana 252, stav 4, u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Naime, riječ je o tužiocu VDT-a u Podgorici Gruju Radonjiću. U obrazloženju odluke Tužilačkog savjeta od 19. oktobra 2018. godine navodi se da je disciplinski tužilac podnio Tužilačkom savjetu zahtjev za privremeno udaljenje Gruja Radonjića od dužnosti, iz razloga što je protiv njega, a na osnovu potvrđene optužnice od 27.09.2018. godine, pred Osnovnim sudom u

Podgorici pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela zelenaštvo.

“Tužilački savjet je, na osnovu člana 23 Poslovnika Tužilačkog savjeta, razmatrajući podnijeti zahtjev konstatovao da su se stekli razlozi iz člana 121, stav 1, tačka 2 Zakona o Državnom tužilaštvu za privremeno udaljenje od dužnosti Gruja Radonjića do okončanja krivičnog postupka”, navedeno je u tadašnjoj odluci.

■ ZA NAJTEŽI PREKRŠAJ RAZRJEŠENJE

Shodno Zakonu o Državnom tužilaštvu, državni tužilac i rukovodilac državnog tužilaštva kao državni tužilac disciplinski odgovara za lakše, teže i najteže disciplinske prekršaje.

“Lakši disciplinski prekršaj državnog tužioca je ako - bez opravdanog razloga ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjem po-

KOG SAVJETA NI

A

AKTUELNO

17

Foto:Dejan Lopičić

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

TUŽILAŠTVO O INCIDENTU U DELTI

Odbačena krivična prijava novinara Dana Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu novinara Dana Vladimira Otaševića podnijetu protiv službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Mladena Mijatovića zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. Prijava je, kako su pojasnili iz Osnovnog tužilaštva, odbačena jer u radnjama Mijatovića nema bitnih elemenata bića krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, kao ni bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

“Odluka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici biće dostavljena oštećenom V.O. i njegovom punomoćnislovanju Državnog tužilaštva; neopravdano ne dolazi ili kasni na zakazane pretrese; ne pohađa obavezne programe obuke bez opravdanog razloga; ne ispunjava obaveze mentora kod inicijalne obuke i obuke pripravnika”, navodi se u Zakonu.

Težim disciplinskim prekršajem državnog tužioca sma-

Kada su u pitanju predmeti iz 2018. godine, u tri od četiri predmeta Disciplinsko vijeće je utvrdilo odgovornost tri državna tužioca, odnosno rukovodioca, za teži disciplinski prekršaj iz pomenutog člana Zakona o Državnom tužilaštvu

tra se ako bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost, nemogućnost vođenja postupka i druge posljedice propisane zakonom; propusti da traži izuzeće u predmetima u kojima postoji razlog za njegovo izuzeće; onemogućava vršenje nadzora u skladu sa zakonom; u vršenju tužilačke funkcije ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaša na način koji nije primjeren vršenju tužilačke funkcije; neprimjereno se odnosi prema učesnicima postupka i zaposlenima u državnom tužilaštvu; iznosi informacije koje je saznao postupajući u predmetima ili vršeći tužilačku funkciju; koristi tužilačku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica; prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečava-

nje sukoba interesa; neopravdano odsustvuje sa posla pet dana uzastopno; javno iznosi mišljenje o predmetu koji nije postao pravosnažan.

“Najteži disciplinski prekršaj državnog tužioca je ako: je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije; nestručno ili nesavjesno obavlja tužilačku funkciju”, precizirano je Zakonom.

Disciplinske sankcije propisane ovim zakonom su opomena, novčana kazna, zabrana napredovanja i razrješenje.

“Opomena i novčana kazna u visini od 20% od zarade državnog tužioca u trajanju do tri mjeseca izriču se za lakše disciplinske prekršaje. Novčana kazna u visini od 20% do 40% od zarade državnog tužioca u trajanju od tri do šest mjeseci i zabrana napredovanja izriču se za teže disciplinske prekršaje. Razrješenje se izriče za najteže disciplinske prekršaje”, stoji u Zakonu.

Bo.B.

ku sa poukom da na odluku mogu izjaviti pritužbu nadležnom tužilaštvu, odnosno preduzeti gonjenje pred nadležnim sudom. Eventualno postojanje prekršaja u radnjama M.M. biće predmet daljeg preispitivanja ovog tužilaštva’’, navedeno je u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva.

Podsjetimo, novinar Dana prijavio je da ga je Mijatović koji je navodno tjelohranitelj biznismena Zorana Ćoća Bećirovića napao u tržnom centru Delta, udario, psovao i prijetio mu u namjeri da ga spriječi da fotografiše Bećirovića, koji je bio u društvu višeg državnog tužioca Miloša Šoškića. N.P.

UHAPŠEN PODGORIČANIN

SUMNJA SE DA JE POSTAVIO EKSPLOZIV

Službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica su rasvijetlili krivično djelo izvršeno na štetu B.M. iz Podgorice, saopšteno je Uprave policije. “ N a i m e, u dvorište porodične kuće koje je u vlasništvu B.M., u podgoričkom naselju Zagorič u julu 2019. godine postavljena improvizovana eksplozivna naprava koja se tom prilikom nije aktivirala.

Sprovodeći proaktivne

istražne aktivnosti prikupljeni su materijalni dokazi koji ukazuju na sumnju da je izvršilac ovog djela M.J. (35) iz Podgorice. M.J. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti u pokušaju i uz krivičnu prijavu će biti priveden nadležnom tužilaštvu”, navodi se u saopštenju.

R.C.H.

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

NOVOGODIŠNJE ČESTITKE U KOVERTI TRADICIJA KOJA POLAKO NESTAJE

⌦ Jelena Vađon Đurišić

U

Crnoj Gori, nažalost, tradicija slanja novogodišnjih čestitki polako izumire. Šalju ih još samo rijetki, uglavnom stariji dragim prijateljima koje odavno nijesu vidjeli, dok mlađi tu “formalnost”, kažu sagovornici VN, obave usmeno ili slanjem sms poruke.

Mladi se danas većinom ne sjećaju šarenih novogodišnjih čestitki sa slikama zimske idile, Djeda Mrazom i irvasima koje su prodavale na štandovima sa obje strane Ulice slobode, ali i ostalim podgoričkim ulicama i trgovima. Žamor i razdragana dječija lica koja sa oduševljenjem biraju u moru veselih čestitki koju će da kupe i kome da je namijene odavno je, saglasni su sagovornici Vikend novina, barem kod nas prošlost. Štandova sa čestitkama više nema, čak ni na Podgoričkom prazničnom pazaru. Ove godine, do juče, nisu se mogle naći ni u pošti, dok podgoričke knjižare i bolje snabdjevene prodavnice imaju skromnu ponudu po cijenama od 0,70 do 2,80 eura.Užurban način života, savremena tehnologija, unaprijed osmišljene poruke najčešće u stihu, nažalost, lagano tjeraju novogodišnje čestitke u zaborav. Elektronska pošta zamijenila je lijepu tradiciju.

Moderno doba i generacije koje nikada nisu rukom napisale pismo uticale su na to da kovertirane čestitke izgube svoje mjesto u proslavi novogodišnjih praznika. Danas, saglasni su sagovornici Vikend novina, lijepe želje uglavnom poželimo najbližima lično ili napišemo neku od klasičnih SMS poruka. U toj trci, kako kažu, bitku su već izgubile cirkularne poruke.

“Kad su se pojavile te rimovane poruke su bile moderne i dobijala sam ih od veoma dragih ljudi. Nikad nisam odgovarala na njih, jer me vrijeđaju. Govore mi da je neko sa jednostav-

nim kopi pejst riješio problem i da ne osjeća potrebu ni da me čuje ni da me vidi. Srećom, prijatelji su brzo shvatili signal i više mi ih ne šalju”, priča Jovana K. iz Podgorice.

Ako ne može da se vidi sa nekim, kako kaže, ona ga pozove ili sroči kratku i jasnu poruku sa najljepšim željama.

Ni Mladen G. iz Bara ne voli cirkularne čestitke.

“Draže mi je da mi neko ne čestita Novu godinu nego da me otalja na taj način. To mi djeluje površno. Možda griješim, ali imam osjećaj kao da pošiljalac ide redom i šalje istu poruku svima iz imenika. Poenta praznika je da se nekoga sjetiš i potrošiš minut da napišeš nekoliko riječi, ako ne možeš da se čuješ ili vidiš s njim”, smatra Mladen.

Slično misle i ostali sagovornici Vikend novina kojima je i slanje običnih SMS-ova ispalo iz mode. “Čestitke nikad nisam pisao.

To vrijeme mi je daleko i strano. Novu godinu čekam sa najmilijima i odmah lično čestitam svima kojima želim tako da nemam potrebu da bilo kome šaljem poruke ili čestitke sa lijepim željama. Eventualno, ako sam raspoložen, na Fejsbuku čestitam svim prijateljima i tako riješim problem”, kaže za Vikend novine Borko B..

I za Mariju J. Fejsbuk je rješenje.

“Nisam iz generacije koja je slala čestitke, iako mi to zvuči i praznično i romantično. Prijateljima čestitam preko FB i ne brinem jesam li nekoga preskočila.

To je najbrži i najlakši način po meni, iako su praznici zbog toga izgubili smisao koju su nekada imali”, smatra Marija.

Hladnoća i distanca koju sa sobom donose SMS poruke naročito one “stilizovane” uticale su da Nova godina i Božić izgube sjaj i toplinu koja ih je krajem prošlog vijeka karakterisala.

“Nekada smo se okupljali oko stola, cijela porodica. Bili su to porodični praznici i provodili su se najbližima. Danas mladi slave po lokalima, a stariji sjede kraj televizora doma. Trpeza je sve samo ne praznična. Zato i ne čestitam nikome Novu godinu i Božić. Kome treba da čestitam, taj je već pored mene”, kaže Dragan N..

Oni malo stariji koji pamte vrijeme kovertiranih čestitki s čežnjom se sjećaju kako su danima uoči Nove godine zavirivali u poštansko sanduče i presrijetali poštara ne bi li umjesto sa računima ukućanima donijeli šarenu novogodišnju čestitku.

“Kao djeca skupljali smo čestitke i takmičili se ko je dobio prvu, čija je ljepša, kome je stigla iz koje zemlje. Bila su to sretna i bezbrižna vremena. I danas kada nađem lijepu čestitku kupim je i uvijek namijenim nekom posebnom koga, nadam se, obraduje kad je vidi u sandučetu.

Ipak, većini poželim sve najljepše telefonom”, priča Dragica P..

Iako ih i dalje šalje godinama, kaže sa žalom, nije primila čestitku za Novu godinu.

“Kao ljudi smo se otuđili. Iako ne očekujem ni od koga konkretno, ipak se svake godine nadam da ću je ugledati u sandučetu od nekog zaboravljenog rođaka ili prijatelja”, priznaje ona.

I tih nekoliko koje ona pošalje, kaže, čine je sretnom.

“Znam da će se obradovati kad ih vide, pa i meni bude toplo oko srca”, zaključuje Dragica.

Foto: Iva Mandić

LIJEPE ŽELJE STIŽU UGLAVNOM PUTEM SMS-A

ANKETA ALEKSA MALIKOVIĆ Ne šaljem novogodišnje čestitke, a i SMS sa lijepim željama sam prestao slati, jer sam rijetko kad dobija povratnu čestitku.

Sada Novu godinu čestitam samo usmeno, u četiri oka dragim ljudima. Oni koje ne gledam ni za praznike mi ne trebaju.

DRAGIŠA RADOVIĆ Novogodišnje i božićne praznike uvijek čestitam telefonom, ili pozovem ili sastavim neku kratku poruku. Ne koristim internet poruke u vidu pjesmica i slično što kruže. To je bilo moderno kad se pojavilo, ali nije više.

NIKOLA TOMIĆ Ne šaljem novogodišnje čestitke.

Nikad ih nisam ni slao. Ne šaljem ih ni preko telefona. Ako me neko pita i prigovori što nije dobio vadim se na zagušenje i čudim kako mu moja poruka nije stigla.

Porodici i društvu čestitam uvijek lično.

RADMILA VUKOVIĆ Promijenila su se vremena. Nije ni to kao što je nekad bilo. Novogodišnje praznike danas čestitam isključivo telefonom i kratkom porukom koju sama osmislim. Obično bude kratko i jasno, sve najljepše u Novoj i to je to.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

aktuelno

19

SVEČANA SJEDNICA SENATA UNIVERZITETA CRNE GORE

rektor Nagradio Najbolje istraživače i studeNte

Tradicija duga više od 150 godina Tradicija slanja pozdrava dragim osobama uz najbolje želje za predstojeće praznike i narednu godinu postoji više od 150 godina. U mnogim zemljama od Sjeverne Amerike do Azije nekoliko nedjelja prije katoličkog Božića i Nove godine veliki broj ljudi razmjenjuje čestitke. Čak i države koje nisu dio hrišćanske tradicije prihvatile su ovaj običaj povezivajući ga sa Novom godinom.

Prve čestitke za Novu godinu i Božić pojavile su se u Engleskoj i nisu prikazivale zimu i božićne simbole, već cvijeće, vile i slične stvari koje bi trebalo primaoca poruke da asociraju na proljeće koje ubrzo dolazi.

Tekst na čestitkama je bio jednostavan i jasan: “Srećni novogodišnji i božićni praznici”. Vremenom su mijenjale svoj izgled, a na njima je najčešće prikazana jelka, snijeg, Djeda Mraz, sanke, irvasi i slično. Slanje čestitki za praznike vrlo brzo je postalo sasvim uobičajeno, i koštalo je samo jedan peni, a masovna štampa i jeftine cijene poštarine učinili su novogodišnje čestitke sve popularnijim i u Americi.

Oni koji su malo talentovaniji i vještiji, često prave i ručno rađene čestitke, koje su istovremeno i unikati, a savršen su poklon za drage ljude. Takođe, mnoge organizacije štampaju specijalne čestitke čijom prodajom sakupljaju sredstva za humanitarne akcije. Najpoznatije su svakako Unicefove čestitke koje su nastale još 1949. godine, dok mnoge zemlje štampaju specijalne markice i stikere. Briga za životnu sredinu posljednjih godina povećala je prodaju e-čestitki.

Takođe, postoje organizacije koje sakupljalju novogodišnje čestitke koje recikliraju i na taj način prikupljaju novac za sadnju novog drveća. Tako je organizacija Vudland za posljednjih 12 godina reciklirala više od 600 miliona novogodišnjih čestitki i posadila više od 140.000 drveća.

Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilo Nikolić juče je na Svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore uručio nagrade za doprinos u razvoju naučnoistraživačkog i umjetničkog rada, priznanja za posebne doprinose u razvoju naučnoistraživačkog, stručnog i umjetničkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta, kao i nagrade najboljim studentima u protekloj godini.

Priznanje je otišlo u ruke 20 univerzitetskih profesora i naučnika i 17 najboljih studenata, sa svih univerzitetskih jedinica. Takođe, dodijeljene su i tri Plakete Univerziteta za doprinose u naučnoistraživačkom i umjetničkom radu za 2019. godinu, prof. dr Ljubiši Stankoviću, prof. dr Dušku Bjelici i prof. Mariji Perović.

“U ovoj godini smo usvojili prvi put Strategiju razvoja, koju smo definisali Petogodišnjim planom razvoja našeg Univerziteta. Jačanje internacionalizacije i konkurentnosti, povećanje akademske vidljivosti i uporedivosti u okviru evropskog prostora visokog obrazovanja predstavljaju stratešku viziju i razvojnu paradigmu UCG-a”, kazao je Nikolić.

U saradnji sa Savjetom Evrope, Univerzitet je dobio Sertifikat u oblasti akadem-

skog integriteta, a ove godine usvojili su i novi Etički kodeks, umjesto dosadašnjeg Suda časti.

“Univerzitet je iz sopstvenog Razvojnog fonda organizacionim jedinicama obezbijedio preko milion eura samo u ovoj godini, i to za ulaganje u infrastrukturne objekte, računarsku opremu, te opremanje amfiteatara, učionica i čitaonica. U toku 2019. zabilježen je značajan porast broja citata naših naučnika na Google Scholaru. U decembru, taj je broj iznosio preko 103.000, što je povećanje od preko 83.000, u odnosu na period prije početka kampanje povećanja vidljivosti istraživačke aktivnosti UCG-a”, kazao je Nikolić i dodao da je Univerzitet obezbijedio iz sopstvenih sredstava, prvi put, Web of Science naučnoj bazi iz svih područja nauke.

Za nagrađivanje zaposlenih za izuzetne naučne rezultate, izdvojili su više od 250.000 eu-

U saradnji sa savjetom evrope, Univerzitet je dobio sertifikat U oblasti akademskog integriteta, a ove godine Usvojili sU i novi etički kodeks, Umjesto dosadašnjeg sUda časti

Rektor sa nagrađenim profesorima UCG

ra u ovoj godini.

Započet je, kako je rekao, i proces digitalizacije Univerziteta, koji obuhvata nove servere, uspostavljanje DMS sistema, Eduroam email nalog za sve studente, e-Learning i e-Index. Nikolić je podsjetio da su pokrenute i inicijative izmjene kolektivnih ugovora, kako bi se povećale zarade svih zaposlenih 9 odsto + 3 odsto u naredne dvije godine, a formirani su i posebni Fondovi za podršku naučnoistraživačkih i inovativnih i projektnih aktivnosti, kao i Stambeni fond.

Ove godine priznanja su dobili prof. dr Nedeljko Latinović sa Biotehničkog fakulteta, prof. dr Boban Melović sa Ekonomskog, doc. dr Martin Ćalasan sa Elektortehničkog, prof. Marija Perović sa Fakulteta dramskih umjetnosti, prof. mr Ana Matić sa Fakulteta likovnih umjetnosti, prof. dr Milan Marković sa Fakulteta političkih nauka, doc. dr Bojan Mašanović sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, prof. dr Đurđica Perović sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo), prof. dr Milica Vuković Stamatović sa Filološkog, prof. dr Vladimir Drekalović sa Filozofskog, doc. dr Jelena Pejović sa Građevinskog, doc. dr Nikola Šibalić sa Mašinskog, prof. dr Miroslav Radunović sa Medicinskog ,

prof. dr Veselinka Grudić sa Metalurško-tehnološkog, prof. mr Bojan Martinović sa Muzičke akademije, prof. dr Romeo Meštrović sa Pomorskog fakulteta Kotor), prof. dr Biljana Đuričin sa Pravnog, prof. dr David Kaljaju sa Prirodno-matematičkog, dr Radoslav Raspopović sa Istorijskog instituta i dr Danijela Joksimović sa Instituta za biologiju mora.

Nagrađeni studenti su: Anela Nurković (Biotehnički fakultet), Danilo Petričević (Elektrotehnički fakultet), Ivana Gazivoda (Ekonomski fakultet), Andrija Rašović (Fakultet dramskih umjetnosti), Bosiljka Bakočević (Fakultet likovnih umjetnosti), Andrijana Paljušević (Fakultet političkih nauka), Lejla Kordić (Fakultet za sport i fizičko vaspitanje), Dijana Damjanović (Filološki fakultet), Snežana Kašćelan (Filozofski fakultet), Ivona Krulanović (Građevinski fakultet), Boban Banjac (Medicinski fakultet), Marija Kaluđerović (Metalurškotehnološki fakultet), Milica Krivokapić-Ristić (Fakultet za turizam i hotelijerstvo) Neda Stojkanović (Muzička akademija), Luka Kovačević (Pomorski fakultet), Andrea Mićanović (Pravni fakultet) i Nikola Pižurica (Prirodnomatematički fakultet). J.V.Đ.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

ZAVOD ZA TRANSFUZIJU OBILJEŽIO DAN OSNIVANJA USTANOVE

Uručili priznanja za doprinos davalaštvu

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore obilježio je Dan osnivanja ustanove svečanom dodjelom priznanja za doprinos davalaštvu krvi tokom ove godine, a priznanja su dodijeljena u 14 kategorija.

Višestrukom davaocu krvi Aleksandru Labudoviću iz Berana dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos, a u kategoriji davaoca krvi mlađe populacije priznanje je dobio Igor Đurković iz Nikšića.

Za najuspješniju akciju dobrovoljnog davanja krvi nagrađeno je Društvo dobrovoljnih davalaca krvi “Sveti Sava”, a za godišnji doprinos kompanija “Entext doo”.

Najbolja opštinska organizacija Crvenog krsta u 2019, bila je Crveni krst Kolašin, a priznanje za društvo dobrovoljnih davalaca krvi dobilo je Društvo “Dušan Abramović” sa Cetinja.

Crnogorska komercijalna banka dobila je priznanje u kategoriji kompanija, a naj-

veći doprinos dobrovoljnom davalaštvu krvi među nevladinim organizacijama dala je NVO “Miholjski zbor” Tivat.

Priznanje za državni organ otišlo je kod predstavnika Vojske Crne Gore, a među srednjim školama priznanje je otišlo Srednjoj stručnoj školi “Ivan Uskoković” iz Podgorice. Pomorski fakultet je dobio priznanje među visokokoškolskim ustanovama.

Priznanja za partnera Zavoda dobili su Ipsos doo, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Elektroprivreda Crne Gore i Crnogorska komercijalna banka.

Priznanje za doprinos razvoju davalaštva krvi Zavod je dodijelio profesorici Danki Murkuš, a priznanje za medijsku promociju Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.

Pošta Crne Gore obavještava fizička i pravna lica na teritoriji Crne Gore da su, prema članu 28 i 29 Zakona o poštanskim uslugama, obavezni da na ulazu u objekat ili dvorište postave kućni poštanski sandučić.

Sandučić mora biti označen ime­ nom i prezimenom vlasnika, odno­ sno korisnika objekta, brojem sta­ na, porodične stambene zgrade ili poslovnog objekta.

Kućni sandučić mora biti postavljen na pristupačnom mjestu, na način da omogući sugurnost i tajnost poš­ tanskih pošiljki.

Nepostupanje prema odredbama Za­ kona o poštanskim uslugama pod­ liježe prekršajnoj odgovornosti.

www. postacg.me

Direktorka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prim. dr Gordana Rašović zahvalila je nagrađenima i poručila da rezultati pokazuju značajne pomake u ovoj oblasti.

“Uz vašu pomoć, dragi dobrovoljni davaoci krvi, predstavnici sektora vlade, direktori državnih institucija, privatnih kompanija, udruženja i klubova dobrovoljnih davalaca krvi, pojedinci, kroz or-

ganizovanje i sprovođenje oko 220 akcija u svim krajevima Crne Gore, obezbijedili smo 18.425 jedinica krvi i podigli nivo davalaštva krvi na 3,1 odsto. Svi znamo šta to znači. To znači da smo na dobrom putu da obezbijedimo dovoljne količine sigurne krvi za sve građane Crne Gore u svakom trenutku. A to predstavlja osnov dobrog i kvalitetnog zdravstvenog sistema svake zemlje”, istakla je Rašović i dodala da je obezbijeđenjem adekvatnog transporta i centralizacije obrade svih prikupljenih jedinica krvi obezbijeđen je lijek istog kvaliteta na čitavoj teritoriji zemlje.

Kao uspješne projekte, ona je navela, uvođenje HLA laboratorije, nabavku aparata za arhiviranje uzoraka, brojne interne i eksterne kontrole ispravnosti laboratorijskog rada, aktivnosti na resertifikaciji standarda ISO 9001:2015 i ISO 27001:2013…

J.V.Đ.

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

Magnetna rezonanca od danas na servisu Aparat za magnetnu rezonancu u Centru za radiološku dijagnostiku Kliničkog centra Crne Gore od danas neće biti u funkciji zbog servisiranja.

Iz Kliničkog centra su saopštili da Centar za radiološku dijagnostiku raspolaže sa još jednim aparatom za magnetnu rezonancu tako da će zaposleni na tom aparatu, sa dodatnim optrećenjem, nastojati da pregledaju sve pacijente.

“Molimo pacijente za razumijevanje i strpljenje

zbog čekanja na MR preglede, jer će na aparatu koji je u funkciji, do završetka servisiranja, biti dupli program”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

Ilustracija

Milovan ĐILAS Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča.

I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio.

Vladimir Vojinović

5,99

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

Intervju: rašO vučinić, prvi crnOgOrski zim

Ako su srbi mo vidim zAšto ne

Sa jučerašnjeg zasijedanja u SO Tivat

Održana sjednica sO TivaT

Budžet za narednu godinu 23,5 miliona €

Na jučerašnjoj sjednici SO Tivat usvojen je budžet za narednu godinu u iznosu od 23.556.400 eura, od čega će se najviše novca prihodovati od naplate poreza u iznosu od 8,5 miliona eura, i naknada od 2,3 miliona. Sredstva u iznosu od četiri miliona eura prenijeće se iz ove u narednu godinu.

Kapitalni dio budžeta iznosi 12,9 miliona eura.

Opozicioni odbornici su ocijenili da budžet za narednu godinu nije razvojnog karaktera, a da je i dio predizborne kampanje. Oni su izrazili sumnju da će sredstva po osnovu koncesija od zakupa za aerodrom biti usmjerena opštini Tivat, a iznešene se i brojne kritike na projekte koji nisu realizovani, a najavljivani su od ranije.

Odbornici su istakli da se na realizaciju izgradnje vatrogasnog doma čeka već šest godina, a ne završavaju se ni projekti na izgradnji šetališta Belane, kao ni Lungo mare Krašići. Oni su istakli da je budžet realizovan 55 odsto zahvaljujući izgradnji saobraćajnice MR1.

Takođe je bilo riječi o nelegalnoj gradnji, uz ocjenu da tu ništa nije urađeno.

Odgovarajući na pitanja, predsjednik opštine Siniša Kusovac je naglasio da je realizacija ovogodišnjeg kapitalnog budžeta 55 odsto, te da će do kraja godine iznositi 60 odsto. „Budžet za narednu godinu nije farsa“, naglasio je Kusovac i naveo da je neophodna gradnja stambenih objekata za žitelje 7. jula koji, kako je naglasio, „zaslužuju da se njihovi stambeni problemi kvalitetno rije-

še, sa izgradnjom šetališta Lungo mare nećemo stati, sve započete projekte ćemo dovesti do kraja, a sportski centar sa dvoranom i zatvorenim bazenom trebalo bi da bude gotov za dvije godine. Svjedoci smo šta je premijer Marković rekao prilikom posjete Tivtu i kada se bude znao tačan iznos sredstava koje nama pripadaju uradićemo rebalans budžeta i prihode ćemo uvećati“, kazao je Kusovac. On je naglasio da je u saobraćajnicu MR1 uloženo preko tri miliona eura, a da su ukupna kapitalna ulaganja iznosila više od osam miliona eura.

Posebnu pažnju odbornika zavrijedio je Izvještaj o stanju i programu uređenja prostora za narednu godinu. Tokom rasprave koja je trajala skoro dva sata po tim tačkama odbornici opozicionih partija su opet insistirali na investicijama i projektima vezanim za kapitalni budžet, insistirajući na tome da su trebali da budu završeni prije tri godine. Iz Tivatske akcije su tražili odgovore na pitanje o kojoj se površini radi bulevar čija gradnja počinje u septembru i na osnovu čega je u budžetu u tu svrhu opredjeljeno milion i po eura. Juče je usvojena i Strategija razvoja turizma za period 2020-2024. godine, te predlozi odluka o obezbjeđivanju alternativnog smještaja za lica u stanju socijalne potrebe kroz subvencije za socijalno stanovanje, te izmjene i dopune Odluke o sprovođenju omladinske politike na lokalnom nivou, kao i planovi i programi rada za 2020. godinu javnih ustanova i preduzeća čiji je osnivač Opština. Z.K.

⌦ Ranko Ćetković

L

ideri prosrpskih partija hvale se da su odbili da uđu u vlast u Crnoj Gori, što smatram jednom od najvećih grešaka prosrpske politike.

Smatram da Beograd treba da podstakne prosrpske lidere u Crnoj Gori da institucionalno riješe svoja pitanja, a preduslov za to je i faktičko priznanje države, kaže Vučinić.

Rašo Vučinić iz Beograda, inače rođeni Mojkovčanin, javnosti je poznat kao prvi crnogorski zimski olimpijac, ali, u zadnje vrijeme, i po političkim stavovima koje iznosi kao predsjednik Crnogorsko-hercegovačkog pokreta u Srbiji.

Ovih dana, prvenstveno kao sportista, bio je gost predsjednika opštine Mojkovac Ranka Mišnića. Prisustvovao je i otvaranju sezone na skijalištu „Kolašin 1600“. Bila je to prilika da se podsjetimo njegovih olimpijskih dana alli i da porazgovaramo o tenzijama između Crne Gore i Srbije, nacionalnim podjelama, crkvi...

VN: Gospodine Vučiniću, nakon dugo godina, zahvaljujući pozivu predsjednika Mišnića, ponovo ste bili onaj olimpijac iz Solt Lejk Sitija, dio ekipe koja se takmičila u vožnji boba?

VUČINIĆ: Od Solt Lejk Sitija prošlo je 17 godina, a ovo je prvi put da mi je ukazana čast, kao prvom crnogorskom zimskom olimpijcu. Zahvaljujem gradonačelniku Mojkovca na pozivu i Skijalištima Crne Gore, koji na ovaj način pokazuju da cijene sve one koji su dali doprinos istoriji crnogorskog sporta. Učestvovao sam na ZOI u sastavu posljednje jugoslovenske olimpijske ekspedicije, i tako postao dio istorije crnogorskog olimpizma, posebno kada je takmičenje u bobu u pitanju, kod nas još poprilično nepoznatom sportu.

VN: Tada ste nastupili pod zastavom Savezne Republike Jugoslavije. Kako ste postali crnogorski olimpijac?

VUČINIĆ: Pozvali su me iz Olimpijskog komiteta 2007. godine, a tada SRJ više nije postojala, i zamolili me da se izjasnim čiji sam olimpijac. Odgovorio sam, bez ikakve dileme, da kao državljanin Crne Gore od rođenja i kao Mojkovčanin, ne mogu da budem ništa drugo nego crnogorski olimpijac. Uostalom, Crna Gora je moja matica. I moj otac i dan-danas, u veteranskoj konkurenciji, osvaja zlatne medalje u atletici i skijanju kao crnogorski reprezentativac.

VN: Pored sporta, javnosti ste poznati i kao direktor Instituta za gusle i epsku poeziju, zatim kao privrednik, ali u zadnje vrijeme najviše kao političar i predsjednik Crnogorsko - hercegovačkog pokreta (CHP) u Srbiji. O kakvom pokretu je riječ?

VUČINIĆ: U pitanju je sada već ozbiljna politička organizacija sa brojnim članstvom i jedinstvenom idejom koju ćemo, vjerujemo, već nakon narednih izbora zastupati i u parlamentu Republike Srbije. Pokret se zalaže za smirivanje političkih i nacionalnih tenzija, uspostavljanje bratskih odnosa onih koji se izjašnjavaju kao Srbi i kao Crnogorci, zatim za najbližu moguću međudržavnu saradnju Srbije i Crne Gore u poljima prosvjete, zdravstva, sporta, infrastrukturnih projekata i drugih pitanja koji direktno utiču na život građana obje zemlje.

VN: Srpsko pitanje u Crnoj Gori traje od referenduma pa do danas. Njime se bave i javnost i zvaničnici dvije zemlje. Kako Vi gledate na to?

VUČINIĆ: Smatram da su se svi relevantni faktori do sada potpuno pogrešno bavili tim pitanjem. Dokaz za to je činjenica da i 13 godina od referenduma ne postoji nikakav pomak u rješavanju suštinskih sporova, a to su nacionalna pitanja, odnos prema državi, pitanje crkve, i priznanje Kosova.

Predsjednik Mišnić sa Vučinićem

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

AKTUELNO

23

MSKI OLIMPIJAC, PREDSJEDNIK CRNOGORSKO HERCEGOVAČKOG POKRETA U SRBIJI

OGLI U KOSOVSKU VLADU, NE E BI MOGLI I U CRNOGORSKU CRKVA JE PRAVNO, A NE DNEVNOPOLITIČKO PITANJE VN: Vlada Crne Gore je usvojila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Mitropolija crnogorsko-primorska je to vidjela kao korak ka oduzimanju njene imovine, što su iz Vlade u više navrata demantovali. Šta Vi mislite o tome?

VN: Prosrpske partije su stalno u opoziciji u Crnoj Gori. Šta mislite, zašto je to tako i koliko su tome kumovali politički prvaci tih partija?

VUČINIĆ: To što je srpsko pitanje u Crnoj Gori u statusu quo odgovorni su i vlast i opozicija. Vlast je dužna da uloži mnogo više napora za otvaraje dijaloga o svim spornim pitanjima i pokaže dobru volju da ih riješi. Neophodna je javna debata na širem društvenopoltičkom nivou uz visok nivo tolerancije i međusobnog uvažavanja. S druge strane, Srbi su sada već od pamtivijeka u opoziciji, što gubi svaki smisao političke borbe. Lideri prosrpskih partija hvale se da su odbijali da uđu u vlast što smatram jednom od najvećih grešaka prosrpske politike. Moja izjava za jedan nedjeljnik u Srbiji da Srbima nije bilo sporno da učestvuju u kosovskoj vladi sa Ramušem Haradinajem na čelu, i da zbog toga ne vidim zašto ne bi ušli i u Vladu Crne Gore, naišla je na velike osude. Smatram da Beograd treba da podstakne prosrpske lidere u Crnoj Gori da institucionalno riješe svoja pitanja, a preduslov za to je i faktičko priznanje države, njenih simbola i svega sa čime se možda programski ne slažu, što je legitimno, ali je po Ustavu obavezujuće.

VN: Iz Beograda su ranije stigle optužbe da je položaj Srba u Crnoj Gori isti kao u nekadašnjoj NDH, što je Podgorica demantovala, sa neskrivenim čuđenjem. Kako Vi gledate na te tvrdnje, koje ne doprinose dobrim

VUČINIĆ: Smatram da je to, prije svega, pravno, a potom vjersko pitanje. U tom smislu ne treba se njime baviti u okvirima dnevne politke, već na stručnom osnovu zasnovanom na činjenicama i dokazima. Složenost ove teme zahtijeva široku deba-

tu u koju bi trebalo da se uključe svi relevantni faktori vjerskih zajednica, političkih predstavnika, a prvenstveno stručnjaka iz oblasti prava. CHP se tim povodom obratio mitropolitu Amfilohiju sa molbom da razgovaramo o ovoj temi. Spremni smo i

odnosima dvije države?

VUČINIĆ: Sve tvrdnje koje podižu međunacionalne tenzije, pa i ta, nisu dobre za odnose dvije države, a oni su sada daleko od poželjnih, ali najgore je to što se negativno održavaju na narod koji ispašta zbog takvih nesmotrenih izjava.

mno anticrnogorski orijentisani, koji negiraju Crnu Goru kao državu, a na Crnogorce gledaju kao na neprijatelje i izdajnike. Upravo zato ideja CHP jeste pomirenje i bratski odnosi iznad svega, uz međusobno uvažavanje i poštovanje prava na lično opredjelje-

VN: Kakve su posljedice razmjene teških riječi između dvije države na odnose dva naroda i običnih ljudi, na svakodnevni život?

VUČINIĆ: Posljedice su ogromne, a lošim odnosima doprinosi prije svega dnevna politika koja je dovela do brojnih podjela u narodu. Tako danas imamo nacionalne Crnogorce koji se ne smatraju Srbima, ali gaje bratske odnose prema srpskom narodu, a imamo i nacionalne Crnogorce koji u širem smislu pripadaju srpskom narodu. Zatim, imamo Crnogorce koji su antisrpski nastrojeni.

Apsurdna kategorija su posrbijančeni Crnogorci koji se smatraju Srbima, a odriču se svega crnogorskog. U Srbiji imamo Srbijance koji vole, poštuju i cijene Crnogorce, i prihvataju ih u svakom smislu – ili kao nacionlane Crnogorce ili kao Crnogorce koji se po nacionalnosti izjašnjavaju kao Srbi. Ali imamo i one Srbijance koji su ekstre-

da ponudimo tim stručnjaka koji bi svojim prijedlozima pomogli rješavanju imovinskih pitanja. Isti prijedlog poslaćemo i Vladi Crne Gore. Iskreno se nadamo i vjerujemo da će razum prevladati i da će biti postignut konsenzus o spornim tačkama zakona. nje, kako po nacionalnoj, tako i po političkoj pripadnosti. U tom slučaju u Srbiji se ne bi degradiralo ime crnogorsko, što je slučaj u posljednjih nekoliko godina. Crnogorsko-hercegovački pokret će za svoju ideju pokušati da se bori institucionalno, i zbog toga pregovaramo sa pojedinim vladajućim partijama o zajedničkom učešću na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji. Iskreno se nadamo da će rezultati pregovora pokazati da smo u političkom smislu ravnopravni, prihvaćeni i poštovani. To bi ujedno bila i pozitivna poruka narodu u Crnoj Gori, a državi i političarima smjernica za buduće djelovanje.

Rašo Vučinić

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

KULTURA

Feliks je na vrhuncu svoje moći. On je umjetnički direktor Mejkšiveg pozorišnog festivala. Njegove produkcije zadivljuju i zaprepašćuju.

A sada on postavlja na scenu “Buru” kakva još nije viđena. Ona će doprinijeti njegovoj reputaciji. Izliječiće emocionalne rane.

Takav je bar bio njegov plan.

Umjesto toga, posle neočekivanog čina izdaje, Feliks živi u izgnanstvu, u jednoj straćari u zabiti, progonjen uspomenama na voljenu, izgubljenu kćerku. I istovremeno sprema osvetu...

REPERTOAR DANAS 21.12.2019.

FILM

STAR WARS - USPON SKAJVOKERA

13.45 / 17.15 / 19.30 / 22.10h REŽIJA: J.J. Abrams

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 22.12.2019.

FILM

REALNA PRIČA

20.00 / 21.50h

REŽIJA: Gordan Kičić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

27

KONCERT AMERIČKE UMJETNICE INDRE RIOS MUR U KIC U ª BUDO TOMOVIĆº

AKUSTIČKI ADRESAR PUN DŽEZA, GOSPELA I BLUZA

K

oncert američke džez umjetnice Indre Rios-Mur biće održan večeras od 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u okviru manifestacije “Decembarska umjetnička scena” - DEUS 2019.

Indra Rios-Mur će u pratnji danskog saksofoniste Benjamina Traerupa i japanskog kontrabasiste Masatosija Kamagusija izvesti širok repertoar koji je objavila na svoja četiri albuma - akustički adresar pun džeza, gruva, soula, ali i folka, gospela i bluza.

Njujorčanka Rios-Mur je sa 13 godina dobila stipendiju da školuje glas-sopran na Muzičkom koledžu “Mannes”, a uporedo je pohađala i ljetnji kamp “Village Harmony” u Sjevernom Vermontu. Tako je već kao tinejdžerka provodila vrijeme u paralelnim muzičkim svijetovima: jedan je bio pun klasičnih arija i vježbanja vokaliza, a drugi je bio ispunjen tradicionalnim američkim narodnim napjevima i starim balkanskim narodnim pjesmama.

Susret s danskim džez

saksofonistom Benjaminom Traerupom je bio prekretnica za njen lični i profesionalni život. Odlazak u Dansku, i formiranje trija 2007, predstavljalo je novo poglavlje u karijeri pjevačice; za početak, uslijedili su koncerti u Danskoj i Skandinaviji. Prvi album “Indra” objavila je 2010. Ubrzo je za svoj drugi album “In Between”, dobila godišnju nagradu za najbolji album u Danskoj 2012. Njen sljedeći album “Heartland” objavljen 2015. u izdanju “Impuls! Records”, dobio je odlične kritike međunarodne štampe, koja ga je proglasila jednim od najboljih džez albuma te godine.

S albumom “Carry My Heart”, Indra i njen bend nastavljaju u eklektičnom duhu prethodnog, “Heartland”, da tkaju zvučni univerzum koji stvara prolaznu liniju

između pjesama Stilija Dana, švedske elektro-pop pjevačice Robin, Džonija Naša, braće Ajsli, kompozitoraklasika Klausa Obermana, Djuka Elingtona, Kurtisa

GOSTOVANJE NACIONALNOG TEATRA U DUBROVNIKU

“EKVINOCIJO” U KAZALIŠTU MARINA DRŽIĆA Komad “Ekvinocijo” koji je po tekstu Iva Vojnovića režirao Ivica Kunčević biće izveden sjutra veče (nedjelja) u 19.30 sati u Kazalištu “Marina Držića” u Dubrovniku.

Saradnja između dva teatra, uspostavljena nakon više decenija, započela je u novembru gostovanjem Kazališta “Marina Držića” u Crnogorskom narodnom pozorištu sa predstavom “Alkestida” za koju je prema Euripidu, tekst pisala Lada Kaštelan, a režirala Livija Pandur.

“Ekvinocijo” je priča o mo-

ralu, ponosu, istinskim vrijednostima.

Ovaj komad govori i o odnosima, odlascima, odlukama i spremnosti da platimo cijenu za donešene odluke.

U predstavi igraju: Varja Đukić, Mirko Vlahović, Momčilo Otašević, Goran Vujović, Branimir Popović, Danilo Čelebić, Julija Milačić, Gorana Marković, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić Rakočević, Jelena Minić, Radmila Čolić, Milica Šćepanović, Dragan Račić, Momčilo Pićurić, Slo-

Mejfilda, Džordža Geršvina, Bobija Kuldvela, kao i dvije originalne kompozicije koje otvaraju album “Carry My Heart” i “Give it Your Best”.

R.K.

“Kraljević i

prosjak” u Baru

bodan Marunović, Jovan Dabović, Aleksandar Gavranić i Vukan Pejović.

Scenografkinja predstave je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Danica Dedijer, muziku potpisuje Vjera Nikolić, a za scenski govor zadužen je Matija Sršen. Asistentkinja režije je Jelena Minić, a izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović.

R.K.

Predstava “Kraljević i prosjak” Nikšićkog pozorišta gostuje sjutra u 12 sati na sceni barskog Kulturnog centra.

“Kraljević i prosjak” rađen je po motivima istoimenog romana Marka Tvena, u dramatizaciji i režiji Zorana Rakočevića. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Olivera Eraković. Uloge tumače: Anđelija Rondović, Gordana Mićunović, Nikola Vasiljević, Boban Čvorović, Milan Senić i Mihailo Krivokapić.

Tvenov roman, kao polazište, jeste bio i ostao dio odrastanja djece, kroz obaveznu lektiru i ekranizacije tog djela. Veliki pisac svjetske književnosti ostao je svevremen i aktuelan i kod Rakočevićevog rukopisa.

R.K.

28

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

POVODI: DVIJE DECENIJE DUKLJANSKE AKADEMIJE NA

PEROVIĆ: UTEMELJITEL BILI I OSTALI INTELEK POTENCIJAL CRNE GOR PIŠE: DRAGAN MITOV ĐUROVIĆ

U teškom vremenu kada se “lomila” sudbina Crne Gore crnogorski istaknuti intelektualci okupljeni u DANU pokazali su veliku stvaralačku snagu, nacionalnu i državotvornu samosvijest i dali izuzetan doprinos povratku nezavisnosti. Samo posljednjih nekoliko godina članovi Akademije organizovali su 16 naučnih skupova i objavili oko 350 knjiga. I sada kada djelujemo kao nevladina

organizacija, tako je zakonom određeno, sa velikom voljom realizujemo brojne projekte, okupljamo mlađe stvaraoce i gajimo nadu ,”da ćemo jednom raditi, u boljim uslovima”, ističe Sreten Perović, predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. ● Jubileji su prilika za podsjećanje na početke, na minule ne baš lake dvije decenije. Akademija je formirana u posebnim društvenim okolnostima, u vremenu kada se žestoko osporavala autentičnost i prisvajala crnogorska kulturna baština, pa i sama Crna Gora…

PEROVIĆ: Tačno je da su okolnosti bile izrazito neprijatne, na izvjestan način militantne, amfilohijevski militantne. Utoliko je značajnije bilo naše okupljanje, jer su utemeljitelji Dukljanske akademije bili i ostali vrhunski intelektualni i kreativni potencijal ondašnje i sadašnje Crne Gore. Dotle su ti stvaraoci - književnici, pravnici, slika-

ri, ljekari, inžinjeri, arhitekte, novinari - uglavnom djelovali pojedinačno, iako smo imali nekolike asocijacije koje su se hrabro opirale asimilacionim projektima koji su dolazili iz Beograda, ali ne samo iz Beograda, nego i iz drugih jugoslavenskih centara.

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti /DANU/ s pravom je shvaćena kao lijek i ohrabrenje. To je bila i ozbiljna novost: dotadašnji opozici-

NE NAPUŠTA NAS NADA

● Svečana Skupština je prilika za dužnu počast onima koji su Akademiju utemeljili, za ocjenu dosadašnjeg rada, ali posebno za plan daljeg djelovanja. Nedavno ste mlađim stvaraocima osvježili članstvo. Očekujete li time aktivizaciju i onih koji su se uspavali, kao u nekim srodnim instituci-

Budnost je potrebna i većim zemljama i brojnijim narodima ● Uticaj Dukljanske akademije je istinski nemjerljiv.

U vremenu borbe za obnovu crnogorske nezavisnosti bili ste u prvom stroju. To činite i dalje. Kakva je Vaša poruka crnogorskim kulturnim poslenicima, koji “nemaju stava” kad su u pitanju važni problemi kulture i nacionalnog identiteta?

PEROVIĆ: U Francuskoj, a i u još nekim drugim zemljama,

takve ličnosti ne smatraju intelektualcima. Oni mogu biti i dobri naučnici i poznati pisci, ali po tim kriterijima - intelektualci nijesu. Ja bih bio blaži u primjeni tih mjerila. Pospanost se ne može odnositi na Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti, pa ni na mene. Razumije se – ni na većinu ostalih članova DANU. Budnost je potrebna i većim zemljama i brojnijim narodima. I mi ćemo je slijediti dokle postojimo.

Akademici DANU na svečanom uručivanju insignija - hotel Crna Gora

jama? Ako u DANU takvih ima?

PEROVIĆ: Nažalost - ima. A i mladi neće da se aktivnije uključe ako za svoj rad nemaju materijane nadoknade. Mi tu ne možemo ništa da učinimo, ako u međuvremenu ne nađemo izdašnije sponzore. Sad već kandidujemo prioritetne projekte pa nas ne napušta nada.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

KULTURA

29

AUKA I UMJETNOSTI

LJI DANU KTUALNI RE ono orijentisani intelektualci (opozicioni u odnosu na nadmoćni dio vladajuće garniture, koji je izvršavao miloševićevske programe) i zato je naša objava djelovala kao izvanredna svečanost. ● I datum osnivanja je simboličan...

PEROVIĆ: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti svečano je uvedena u javni život 14. jula 1999. godine, na Dan pada Bastilje, univerzalnog praznika stupanja na istorijsku scenu građanske klase.

U prepunom Zelenom salonu Hotela “Crna Gora” u Podgorici održana je Osnivačka skupština Dukljanske akademije, institucije od nezamjenjivog nadnacionalnog značaja za unapređenje Crnogorske nauke i kulture. Ni tada, kao ni sada, nije nam bilo lako.

Tada ipak lakše, jer smo imali stalnu pomoć države, a danas je, kao vanbudžetska ustanova. ● Osnivači su istaknuti kulturni posljenici koji su dali veliki doprinos otkrivanju ,,zaboravljenih“ epoha crnogorske istorije, tj. njene milenijumske kulturne tradicije. Svjedočanstvo su brojni naučni skupovi i zapažena djela iz raznih oblasti?

PEROVIĆ: Da, da, stvaralačko bogatstvo, pa i da je nastalo u boljim materijalnim, prostornim i administrativnim uslovima! Posljednjih godina naši članovi su objavili oko 350 knjiga; održali 16 naučnih skupova i okruglih stolova; primili u goste (uglavnom na svoj račun) više desetina gostiju iz inostranstva i bezbroj naših građana i diplomatskih predstavnika ko-

Perović

Nedavna sjednica i novi članovi ji pred odlazak u inostranstvo hoće da se sa nama vide i da o svemu porazgovaraju; uspostavili smo saradnju sa jugoslovenskim i inostranim akademijama, potpisali određene dogovore o zajedničkim pro-

Osnivačka skupština DANU

jektima, ali dio nih projekata nijesmo ostvarili jer za napu participaciju nijesmo imali finansijskih sredstava.

Najintenzivnija saradnja je sa Internacionalnom akademijom „Mihai Eminescu“ iz

Rumunije, ali dogovori postoje i sa Albanskom akademijom nauka, sa Makedondskom akademijom nauka, sa Mediteranskom askademijom, sa Ukrajinskom akademijom, sa Evropskom akademijom nauka, umjetnosti i književnosti u Parizu i sa Moldavskom akademijom nauka. Prijateljske odnose imamo i sa nizom drugih evropskih akademija. ● Za minule dvije decenije Akademija je prošla put od “milosti do nemilosti”?

PEROVIĆ: Mijenjali su se uslovi, nastajali su novi zakoni, na spisku je više hiljada nevladinih organizacija. DANU nije postojala u vrijeme jednopartijskog “samoupravnog” sistema, nas nije osnovala partija, kao što je to učinila 1976. (a ne 1974) ustanovljujući onu prvu, sličnu našoj instituciji. Ne branim državu, ali ona ne mo-

že protiv sebe, tj. protiv zakona koji regulišu finansiranje NVO institucije kulture.

Inače,već 16 godina akademici DANU ne primaju akademijski dodatak, niti sredstva ugovorena s ministarstvima u Vladi Crne Gore. Uprkos toj neslavnoj činjenici, i dalje se od neodgovornih parlamentaraca, „nezavisnih“ glasila i dijela kafanske javnosti često čuje kako su akademici DANU „dobro plaćene sluge kriminalnog režima“, jer navodno tako dobijaju obilate akademijske sinekure. Narod bi rekao: takva im je svaka istina! Njih, naravno, ne zanima činjenica da akademici DANU publikovanje svojih djela finansiraju vlastitim sredstvima (jer u pogledu finasiranja svoje djelatnosti nijesu ravnopravni ni sa najmalobrojnijim nacionalnim manjinama

30

svijet

“Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je Preduzeću „UNIPROM-METAL“ D.O.O. Nikšić, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-1500/14 od 20.12.2019.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za Eksploataciju rude crvenog boksita na ležištu „Štitovo II“, na katastaskim parcelama br. br. 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508, 509, 510, 511, 512, 513, 514, 515, 516, 517, 518, 519, 520, 521 i 522 KO Morakovo, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Nikšić, Nikšićka Župa, Opština Nikšić, koji je za nosioca projekta uradio „PAMING” d.o.o. iz Podgorice.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za Eksploataciju rude crvenog boksita na ležištu „Štitovo II“, na katastaskim parcelama br. br. 501, 502, 503, 504, 505, 506, 507, 508, 509, 510, 511, 512, 513, 514, 515, 516, 517, 518, 519, 520, 521 i 522 KO Morakovo, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Nikšić, Nikšićka Župa, Opština Nikšić, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Preduzeću „UNIPROM-METAL“ D.O.O. Nikšić, da Eksploataciju rude crvenog boksita, realizuju u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja.“

I.br.2706/2017 Javni izvršitelj u Bijelom Polju Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Lakićević Tamare iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je dana 20.12.2019 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

1. Određuje se šesto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Lakićević Tamare, koje su upisane u listu nepokretnosti Ln.br.1235 KO Kolašin koju čini: kat.parcela br.1274, potes Lugovi, po načinu korišćenja njiva 2 klase, površine 563 m2, svojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1.

2. Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.2706/2017 od 22.04.2019.godine i iznosi 24.676,29 eura.

3. Na šestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz predhodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

4. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

5. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 7 (sedam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač u određenom roku ne položi cijenu koju je ponudio, primijenit će se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu cijenu u roku, javni izvršitelj će u tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje i naknaditi razliku između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

7. Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.01.2020 godine sa početkom u 11 h u kancelariji javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju u ulici Slobode br.10 8. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu “Dnevne novine“.

JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 € 38 x 65 mm 110 € 38 x 34 mm 55 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

prvi put u posljednjih dvije stotine godina

Bez BožIćne MISe u katedralI notr daM

Francuska katedrala Notr Dam neće održati Božićnu ponoćnu misu ove godine, prvi put za više od dva vijeka. U katedrali, koja je u aprilu ove godine teško oštećena u velikom požaru, Božićne mise održavale su se i tokom oba svjetska rata. “Ovo je prvi put od Francuske revolucije da neće biti ponoćne mise”, rekao je pastor katedrale Patrik Šove.

Zbog obnove koja će potrajati, mise se održavaju u crkvi Sen Žermen L’Aseroa gdje su privremeno premješte-

ne neke relikvije iz katedrala Notr Dam. Notr dam jedan od simbola hrišćanstva, ali

i kulturno dobro čitavog čovječanstva, svake godine posjeti više miliona ljudi.

Obnova katedrale Notr Dam

osobenjak, ljubitelj oružja i član streljačkog kluba

Identifikovan napadač na zgradu FSB u Moskvi Ruska policija identifikovala je muškarca koji je pucao kod zgrade Federalne službe bezbjednosti u četvrtak, kao 39-godišnjeg osobenjaka i ljubitelja oružja. Jevgenjija Manjurova iz Podolska, koji se nalazi na oko 40 kilometara od Moskve, ubio je pripadnika Federalne službe bezbjednosti i ranio još petoro, prije nego što je ubijen. Policija je u četvrtak uveče pretresla Manjurovljev stan, koji je djelio sa majkom, naveo je BiBi-Si. Manjurov je bio zaposlen u privatnoj agenciji za poslove obezbjeđenja sa kog je otpušten i nikada nije imao prijatelje koji su

ga posjećivali.

Posjedovao je izvjesnu količinu pušaka i učestvovao je na takmičenjima u streljaštvu. Na takmičenju u novembru zauzeo je treće mjesto. Policija je pronašla pet pušaka u pretresu stana uz veliku količinu municije.

Manjurovljeva majka, koja je zadržana na ispitivanju, dodala je kako je čula sina kako u nekoliko navrata priča na engleskom sa “Arapima”, koji su počeli da zovu kada je izgubio posao. Manjurov je, prema navodima svjedoka, uzvikivao slogane tipične za Islamsku državu kada je otvorio vatru ispred FSBa. Gotovo u isto vrijeme ka-

da je izveden napad ispred FSB-a, Putin, bivši službenik KGB-a, prethodnice FSB-a, govorio je u Kremlju na koncertu u čast pripadnika te bezbjednosne agencije, na udaljenosti manjoj od jednog kilometra.

Spriječena veća tragedija Svjedoci pucnjave ispred zgrade FSB-a su opisali i kako su specijalci u najdramatičnijim trenucima prisebnošću spriječili moguću veću tragediju. Jedna od djevojaka, koja se nalazila u kafiću nedaleko od mjesta događaja, ispričala je da je vidjela naoružane osobe i policajce. “Vidjeli smo da se nešto dešava na ulici i prišli smo prozoru. Na ulici su bili saobraćajci i policajci koji su trčali sa automatskim puškama”, ispričala je ona. Drugi očevidac Vladimir Adjasov izjavio je da su ljudi, kada je počela pucnjava, u prvom trenutku pomislili da je vatromet, ali su policajci počeli da im viču da bježe.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

31

istorijska presuda protiv telekomunikacionog giganta

FrancusKa KoMpanija oranž Kriva Za saMoubistava svojiH radniKa Francuska telekomunikaciona kompanija Oranž juče je proglašena krivom za niz samoubistava zaposlenih, a njen bivši direktor osuđen je na kaznu zatvora.

Jedna od najvećih svjetskih firmi u oblasti telekomunikacija kažnjena je sa 75.000 eura i naređeno joj je da plati dodatne stotine hiljada eura odštete zbog samoubistava zaposlenih tokom 2000-ih godina, u vrijeme restrukturiranja kompanije koje je po mnoge imalo teške posljedice. Firma Oranž, koja se tada zvala Frans telekom, prva je velika francuska kompanija kojoj je suđeno po optužbi za institucionalizovani kolektivni mobing, a današnja, istorijska presuda mogla bi da poveća mogućnost da se

i druga preduzeća suoče sa sličnim pravnim procesima.

Francuska je među malobrojnim državama u svijetu koje mogu da procesuiraju kompanije ili zaposlene zbog takvih zloupotreba.

Bivši direktor Oranža Didije Lombar osuđen je na četiri mjeseca zatvora i kaznu od 15.000 eura, a njegov advokat je najavio žalbu.

Drugi menadžeri kompanije osuđeni su na kratke zatvorske kazne, a moraće da plate hiljade eura. Oni su negirali odgovornost za samoubistva ljudi koje nisu poznavali. Sud je međutim odlučio da su i oni i kompanija krivi za kolektivni mobing, navodeći u presudi da su “metode korišćene za ukidanje 22.000 radnih mjesta bile ilegalne”.

Advokati Oranža naveli su da su ukidanja radnih mjesta bila neophodan dio procesa privatizacije državnog Frans telekoma. Kompanija

je danas i dalje dominantna u Francuskoj, a posluje i u 26 zemalja Evrope, Bliskog istoka i Afrike.

Vrijednost njenih akcija

nije znatno promijenjena posle presude. Lombar, njegova nekadašnja desna ruka LujPjer Ven (Wenes) i direktor ljudskih resursa Olivije Barbero osuđeni su zbog vodjenja “politike destabilizacije” dok su pokušavali da ugase hiljade radnih mjesta.

Još četiri menadžera osuđena su zbog saučesništva.

Desetine zaposlenih izvršile su samoubistvo tokom procesa restrukturiranja kompanije. U fokusu suđenja bilo je 39 slučajeva - 19 samoubistava, 12 pokušaja samoubistva i osam slučaja teške depresije, u periodu od 2006. do 2009. godine. Samoubistva drugih zaposlenih nisu mogla da budu povezana direktno i jedino s njihovim poslom.

neće dozvoliti strano miješanje

Đinping: Makao i Hongkong su unutrašnja pitanja Kine

eskalacija sukoba u sirijskoj pokrajini idlib

Za noć više od 60 mrtvih Više od šezdeset ljudi je poginulo u sukobima režimskih snaga i oružanih grupa koji su u ;etvrtak veče noći izbili na sjeverozapadu Sirije. Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava (OSDH), 38 džihadista i pobunjenika poginulo je u borbama u regionu Idliba, a uz njih 23 prorežimska borca.

Uporedo ruske vazduhoplovne snage koje podržavaju režim u Damasku, bombarduju to područje, navodi OSDH i dodaje da stanovnici masovno bježe.

Regionom Idliba, gdje živi tri miliona ljudi, od kojih

su mnogi izbjeglice iz drugih sirijskih regiona, vladaju džihadisti iz grupe “Hajat Tahrir al-Ham” (HTS), bivšeg sirijskog ogranka Al Kaide. Taj region koji i dalje izmiče vlasti sirijskog režima, bio je predmet sporazuma o prekidu vatre krajem avgusta, ali se taj dogovor raspao poslije više nedjelja bombaških napada i sukoba. U srijedu, humanitarni savjetnik specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija za Siriju, Nadžat Rohdi pozvao je “hitnu deeskalaciju”, zbog napada režima bombama od čega su poginula 23 civila. Upr-

kos primirju koje je najavila Moskva, u bombardovanju i borbama u Siriji je od kraja avgusta poginulo više od 250 civila i stotine boraca iz oba suprotstavljena tabora, navodi OSDH. U oktobru je sirijski predsjednik Bašar al-Asad prvi put posjetio pokrajinu Idlib od 2011. godine, kada je počeo rat, i rekao da je bitka za Idlib bila ključna za okončanje rata. U ratu u Siriji, izazvanom sukobom prodemokratskih demonstranata i režima u Damasku, poginulo je više od 370.000 ljudi, a milioni su u izbjeglištvu.

Predsjednik Kine Si Đinping rekao je da Kina nikada neće dozvoliti da se strane snage miješaju u njene regione Hongkong i Makao. Đinping je, govoreći na ceremoniji na kojoj je obilježeno 20 godina predaje Makaa kineskoj vlasti, pohvalio ovu bivšu portugalsku koloniju za patriotizam i lojalnost, ali nije direktno govorio o šestomjesečnim antivladinim protestima u obližnjoj bivšoj britanskoj koloniji Hongkongu.

“Moram da naglasim da su od povratka Hongkonga i Makaa u matičnu državu rješavanje pitanja u ovim posebnim administrativnim

regionima u potpunosti kineski unutrašnji poslovi i tu nemaju šta da traže strane snage. Nećemo dozvoliti miješanje bilo koje strane snage”, istakao je Đinping.

Makao je vraćen pod kinesku vlast 20. decembra 1999. godine pod formulom “jedna zemlja, dva sistema”, s ciljem obezbjeđivanje visokog stepena autonomije prema kojem je uređen i Hongkong. Demonstranti u Hong Kongu smatraju da Peking urušava njihovu slobodu. Peking negira ove optužbe i u više navrata su okrivljeni SAD i Velika Britanija da izazivaju probleme u tom autonomnom gradu.

32

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

CRNOGORSKI NOVINARI U POSJETI PEKINGU, NIN

KINA SE OTVARA I PRU PRIJATELJSTVA CIJELOM

⌦ Amra Nikočević

Devetočlana ekipa predstavnika medija iz Crne Gore, od kojih većina prvi put putuje u Kinu, nije znala šta sve može da očekuje od najmnogoljudnije zemlje na svijetu. I pored pogledanih dokumentaraca i pročitanih reportaža, uvijek nam je djelovala daleko i mistično.

Ipak, po slijetanju u Peking bilo je jasno - Kina je otvorena zemlja koja je spremna da svima pruži ruku prijateljstva.

Kroz zanimljivo i bogato šestodnevno putovanje kroz Peking, Šangaj i Ningbo vodile su nas novinarka Ju Si, koja je radila u crnogorskoj ambasadi, predstavnica naših domaćina Asocijacije za javnu diplomatiju Chen, dok nam je ljepote glavnog grada Kine dočarala turistički vodič Kristina, koja je tražila da je tako zovemo.

Već od prvog trenutka osjetili smo prijateljski odnos organizatora koji su kroz ispunjenu agendu pomogli da što bolje upoznamo kinesku ekonomiju, infrastrukturu, proizvodnju, inovacije, kulturu, tradiciju i običaje. Ipak, bili su jasni – ne žele jednostrano, već objektivno sagledavanje zemlje u razvoju, koja je postigla ve-

like rezultate, ali istovremeno ima i nedostataka.

Kineska trpeza je bogata najrazličitim ukusima, bojama i mirisima

HRANA DA SE NE REŽE NEGO DA SE GRLI

Naše putovanje kroz hladni Peking počelo je, odmah po slijetanju na pekinški aerodrom, polusatnom vožnjom do poznatog kineskog restorana i upoznavanjem sa tradicionalnom kineskom hranom. Iako veći dio grupe nije imao problem sa posebnim začinima i ukusima, bilo je i onih probirljivijih, među kojima je bio i potpisnik ovih redova.

Kinezi imaju poseban odnos prema hrani - jela se poslužuju na velikom platou koji kruži i jede se lagano, uživajući u svakom zalogaju. Ne treba da čudi što su svi ukusi na jednom mjestu - kisjelo, slano, slatko, ljuto, gorko - znak su da je jelo uspjelo, a zahvaljujući posebnom načinu termičke obrade hrana zadržava boju i sve vitamine.

Iako mnogi od nas nisu bili spretni u korištenju kineskih štapića, to se vrlo brzo promijenilo, pa su viljuška i nož bili potrebni samo rijetkima, vodeći se kineskim pravilom “da hrana ne smije

Predstavnici crnogorskih medija u posjeti Zabranjenom gradu

da se reže, već da se grli”.

Probali smo i čuvenu pekinšku patku, kinesko nacionalno i tradicionalno jelo, koje se služi uz mandarinski hljeb, takozvane lepinjice, a uz to se poslužuje i slatko/ljuti umak i luk, krastavci i paprika.

Hrana se poslužuje uz obavezni kineski čaj, a brižni ugostitelji brinu da čaša nikad ne bude prazna.

SMISAO SARAD NJE POSTIZANJE BLAGOSTANJA

“Formalniji” dio programa počeo je predstavljanjem inicijative 17+1, odnosno značaja saradnje između Kine i zemalja centralno-

istočne (CIE) Evrope.

Savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova za saradnju između Kine i CIE Cui Džimin objasnio je da je 17+1 saradnički mehanizam koji ima za cilj povezivanje u oblasti trgovine, finansija, kulture, nauke, ekologije u okviru kineske inicijative „Pojas i put“ i ukazao na velike rezultate od 2012. godine - obim trgovine između Kine i zemalja CIE iznosila je 90 milijardi dolara.

“Crna Gora i Kina su prijateljske zemlje. Treba da zajedno unaprijedimo saradnju u trgovini, infrastrukturu i postignemo rezultat koji je zadovoljavajući za obje zemlje”, poručio je Džimin.

Na interesovanje crnogorskih novinara oko prevlasti na

Balkanu i interesu drugih zemalja, bio je jasan – smisao saradnje nije ko ima već uticaj, već postizanje blagostanja.

“Svijet je velika porodica i svaka zemlja ima svoju poziciju”, rekao je Džimin, koji nije bio u Crnoj Gori, ali ima veliku želju da je posjeti.

U ime domaćina, dobrodošlicu nam je poželio zamjenik predsjednika Asocijacije za javnu diplomatiju Chen Yuming, koja okuplja eksperte, bivše diplomate, predstavnike državnih institucija i studente. Cilj Asocijacije je da unaprijedi kinesku javnu diplomatiju, razumijevanje i prijateljstvo između Kine i ostatka svijeta i predstavi je kao demokratsku, otvorenu i progresivnu zemlju.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

REPORTAŽE

33

NGBOU I ŠANGAJU 1

UŽA RUKU M SVIJETU U posjeti Ministarstvu vanjskih poslova

“NIĐE NEBO NIJE PLAVO” SE ČULO NA KINESKOM ZIDU

“Ekonomski interes nije jedini cilj Kine. Naš najveći strateški interes u ovom regionu je da postignemo više prijatelja i partnera”, rekao je Yuming.

TEHNOLOŠKA DOSTIGNUĆA

Istog dana samo se uvjerili u brz razvoj kineske ekonomije, posjetivši glavno sjedište JD Group, najveće kompanije za elektronsku trgovinu, koja je 2018. godine prihodovala 67,2 milijarde dolara. Obišli smo market svježe hrane i upoznali se sa inovativnim konceptom samouslužnih marketa, gdje se usluge plaćaju preko aplikacije.

JD je kompanija koja razvija najsavremenija tehnološka rješenja koja omogućavaju

Posjetiti Peking, a ne obići Veliki kineski zid, koji se nalazi na listi svjetskih čuda – bilo bi kao da nismo vidjeli Kinu. Do dionice Badaling, udaljene 70 kilometara od Pekinga koju godišnje posjeti skoro 10 miliona ljudi trebalo nam je oko sat i po vremena vožnje.

To je najočuvanija sekcija Kineskog zida izgrađena za vrijeme

potrošačima da kupuju šta god žele, kad god i gdje god žele.

Koliko su Kinezi napredovali dratnih metara više od 10.000 u razvoju tehnologije, dokazala zaposlenih mogu pronaći sve nam je i posjeta poznatoj kine- što im je potrebno, a kada poskoj kompaniji “Xiaomi” (Šao- žele predah, mogu se popeti mi) koja se bavi proizvodnjom na 37. sprat i kroz stakleni pod elektronike i softvera. Osim što posmatrati park 200 metara issu nam predstavnici kompani- pod sebe, što smo i mi učinili. je pokazali najnovije modele telefona, tablet računara, pametnih narukvica i televizora, obišli smo i takozvanu pametNaši domaćini su nam omonu kuću - dnevnu sobu, kuhi- gućili i da posjetom najpoznatijoj pekinškoj čajdžinici “Laonju i kupatilo.

Da bi se pogledao film ili she” osjetimo dio kineske kulslušala muzika nije potreb- ture. Odmah po ulasku, čuju no ustajanje iz kreveta - do- se zvuci tradicionalne kinevoljno je kazati “želim da gle- ske muzike, a na svakom ćošdam film”, pametni zvučnik ku se mogu naći svjedočanstva sluša naredbe, a potom se za- istorije ove drevne civilizacivjese skupljaju i svijetlo u sobi je. Jednoipočasovni program, prigušuje. umjetnička gala ”Peking-četiObišli smo i Kinesku ri sezone-čaj” sačinjen centralnu televiziod opera, nastupa ju (CCTV), čija je stand-up kominova zgrada čara, mađiona 44 sprata narskih trizvanično kova, pleotvorena sa, osmišljen za 2012. godiKineze, ne, nalaali i za zi se u postrance slovnoj čekoji se natvrti Pekinđu u glavga i vrlo je nom gradu primamljiva Kine, uz šolju turistima zbog Samouslužni supermarket čaja prošao je veosvoje grandioznosti, ali i vrlo zanimljivog arhima brzo. tektonskog rješenja.

Iako ništa nijesmo razumjeUnutrašnjost zgrade je tako- li, osmjesi na našim licima gođe impresivna –u 470.000 kva- vorili su drugačije, pa je na

“LAOSHE” I ZA BRANJENI GRAD

Ming dinastije i, kao što smo mogli da primijetimo, jedan od najpopularnijih djelova za turiste, koji se za 180 juana (25 eura) mogu uvjeriti u grandioznost simbola Kine i jednog od najvećih svjetskih građevinskih poduhvata.

Posjetioci se prvo voze žičarom do određenog dijela Badalinga, a onda je, na našu sreću, uslijedilo trenutke izgledalo kao da smo pravi stanovnici Kine.

Još jedan od simbola ovog grada i remek-djelo kineske arhitekture je i Zabranjeni grad, koji se uzdiže u srcu Pekinga, i predstavlja model razvoja kineskih palata.

Izgradnja ovog kompleksa započeta je početkom 15. vijeka, kompleks od 980 zgrada je završen za samo 14 godina uz pomoć 200.000 radnika, a od tada do propasti dinastije Ćing u njoj su živjela i obavljala dužnost vladara čak 24 imperatora. Zabranjeni grad je prestao da bude politički centar Kine, kad je abdicirao posljednji kineski car.

Danas je najposjećeniji muzej na svijetu, koji se prostire na više od 720.000 kvadratnih metara i sagrađen je u duhu drevnih kineskih simbola i filozofije.

ŠIROK OSMIJEH, LJUBAZNOST I UVAŽAVANJE

Ispunjena agenda i velike razdaljine koje smo morali preći od jedne do druge kompanije nisu nam ostavile vremena za šetnju gradom. Ipak, uočili smo da Kinezi voze dobre automobile, često se na ulicama mogu vidjeti brojni motociklisti, ali i bicikla, koja se mogu iznajmiti na većini jav-

“samo” desetominutno penjanje do jedne kule-stražare.

Ipak, potrebno je biti pažljiv, jer stepenice nijesu iste visine, a na nekim djelovima je i strm uspon.

Spuštajući se stepenicama Kineskog zida, zapjevali smo i “Niđe nije nebo plavo”, što je Kinezima bilo zanimljivo, pa su nas pozdravili aplauzima i širokim osmjehom.

Zgrada Kineske centralne televizije

nih mjesta.

Arhitektura je raznolika – od nebodera u poslovnim kvartovima, do jednoličnih blokova zgrada u perifernim djelovima Pekinga. Iako je riječ o milionskom gradu, u poslovnom kvartu u kojem smo odsjeli, bilo je teško vidjeti nekog na ulici poslije 22 časa.

Na kratko smo osjetili i čari kupovine u Pekingu - u poznatom Silk marketu cjenkanje je obavezno, a uz upotrebu digitrona jezička barijera nam nije predstavljala problem.

Iz Pekinga smo otišli na let za Ningbo sa osjećajem da grad ne čine samo zgrade, već ljudi. A ljudi su nas kupili širokim osmijehom, pristojnošću i uvažavanjem, pa smo saglasni u jednom – Kina se otvara prema svijetu i želi da je svijet vidi.

34

ZABAVA

SVJEŽ SINGL ZAGREPČANKE

Badrić se priprema za koncert i Ratuje s tugom Nina Badrić priprema se za veliki zagrebački koncert, a u susret ovom događaju predstavila je baladu “Ratujem s tugom”. Prije dvije godine je pjesma “Rekao si” proglašena pjesmom godine, što je naznačilo i dobru saradnju između Anta Pecotića i Nine Badrić - tim koji je odgovoran i za novu numeru.

“Zaljubila sam se u ovu pjesmu na prvo slušanje.

Ratujem s tugom ima snažnu životnu emociju, a ja takve punokrvne pjesme volim. Vjerujem da će se mnogi prepoznati u njoj”, izjavila je Nina povodom nove pjesme i dodala.

“Moja publika, moji dragi prijatelji imaju tri mjeseca da nauče tekst, da je proživimo i uživo zajedno. Uz nju i sve one lijepe muzičke trenutke koje smo prošli u proteklih 25 godina, proslavićemo naše prijateljstvo. Iskreno, ne mogu dočekati taj dan.

Ovaj koncert mi znači mnogo upravo zbog činjenice što će-

mo se svi okupiti u tako velikoj dvorani - divna publika, briljantni saradnici, virtuozni muzičari - svi onima s kojima sam i rasla, odrastala, muzički se mijenjala, postajala svoja. Jedno čarobno veče nam se sprema!”, uz osmijeh je zaključila pjevačica.

Fi.J.

SUNČANI KADROVI ZA ZIMSKE DANE…

Del Arno Band predstavio ekranizaciju “Izleči me” Grupa Del Arno Band danas je objavila video za numeru “Izleči me”. Pjesma je objavljena na albumu “Ako ne znaš šta da radiš” koji je definitivno jedan od albuma koji je obilježio 2019. godinu u regionu.

Dan pred kalendarski početak zime Del Arno Band će vas ozariti sunčanim i veselim kadrovima.

Novi spot djelo je Staše Bukumirović, a snimljen je u Zvezdarskoj šumi u krugu Astronomske opservatorije.

Pjesma “Izleči me” zauzima posebno mjesto na albumu “Ako ne znaš šta da radiš”, ona sumira misli i stavove koji su sastavni dio filozofije ovog omiljenog regionalnog sastava.

Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

ª TATTOOº ZAOKRUŽIO NEONOV HET TR MARKO VUKČEVIĆ ZA VIKEND NOVIN

NEMA PREDAJE KAD VJERUJEŠ U SVOJU MUZIKU Držimo naš nivo, ne pravimo kompromise, uživamo i stvaramo ono čime smo zadovoljni i to je poenta naše muzike, priča vokal Neona

⌦ Danilo Brajković Podgorička grupa Neon kompletirala je muzički het-trik. Nakon prvijenca “Ti i ja” prije dvije godine, zatim ovogodišnjeg noviteta “Mit”, vrijeme je za efektno spuštanje zavjese na 2019. uz zvuk pjesme “Tattoo”. Po uzoru na ranije premijere, Neon je odlučio da se novitet nekoliko dana “vrti” na talasima domaćih radio-stanica, od kojih su ga neke već proglasile za hit dana, dok će iduće sedmice biti dostupan i ljubiteljima popularnog servisa Jutjub, pošto će Neon na zvaničnom kanalu, ali i Fejsbuk stranici, lansirati i spot.

Marko Vukčević, pjevač Neona, u razgovoru za Vikend novine podsjeća kako grupa nastoji da novitete iz oblasti autorskog stvaralaštva publici pred-

31.

DECEMBRA (21 ČAS) NEON ĆE SVIRATI NA PODGORIČKOM PRAZNIČNOM PAZARU, PRIJE NASTUPA BENDOVA NIČIM IZAZVAN I LETU ŠTUKE

stavlja po dobro uvježbanoj matrici, odnosno ne dozvoljava preveliku izdavačku pauzu. “Tattoo” nastavlja u tom ritmu, a za razliku od “Mita”, koji je svjetlost dana ugledao u trenucima dok se naziralo ljeto, kucnuo je čas da “tetovaža” ukrasi zimske dane. Ipak, kopča između svih dosad objavljenih pjesama su - domaći ljudi.

■ ZADOVOLJNI

SMO UČINKOM

“Apsolutno smo zadovoljni numerom. Riječ je o sjajnoj pjesmi, a takva je bila i saradnja sa ljudima koji su učestvovali u njenom stvaranju i snimanju, baš kao i u slučaju spota. Kada radimo, prioritet nam je da to bude sa potpisom ekipe iz Crne Gore. I ovog puta naš Ilija Pejović potpisuje muziku i tekst, dok je aranžman djelo Neona. Kada su u pitanju miks, mastering i snimanje instrumenata, sarađivali smo sa Boletom Martinovićem i Goranom Antovićem, vokal je sniman kod Jova Kljajića, a Dragan Ivanović, kao i na ranijim pjesmama, svirao je bas. Trenut-

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

35

Foto: Ivan Mandić - Mediatag

TRIK, NE:

zabava

u

Neon su: Filip Vulanović, Marko Vukčević, Ana Vujošević i Ilija Pejović

Marko Vukčević

no slušate ono što smo uradili, a jedva čekamo da i vidite sve. Za ekranizaciju je bila zadužena ekipa Mediatag, dakle mladi momci koji slušaju i sviraju dobru muziku, pa je i u tom smislu bilo lakše da nam se poklope vizije. No, vidjećete već sve čim objavimo spot”, ističe Vukčević.

Ko do premijere spota ne ugrabi priliku da čuje pjesmu putem magične kutije, kroz nekoliko fotografija na zvaničnoj Fejsbuk stranici može se uvjeriti da će spot donijeti neobične i šarolike kadrove.

Mada je naslov na engleskom, Neon nastavlja u pravcu objavljivanja numera na našem jeziku. Podsjetimo, Vukčević je u jednom od ranijih intervjua naglasio da muzika koju Neon stvara zasad više leži našem govornom području. Takođe, ni “Tattoo” neće imati isključivo zabavnu notu, jer Neon, dodaje Vukčević, svijet posmatra iz znatno drugačije vizure.

“Trudimo se da naše pjesme prenesu smislenu poruku, čak sam i siguran da ćemo uz pomoć onih koje pripremamo poslati još snažniju poruku, a možda ćemo se ‘dohvatiti’ i nekih

Svirka pred klincima je poseban užitak

Novogodišnji nastupi su uvijek privlačni za muzičare, ali činjenica je da zbog toga često trpe članovi njihovih porodica, jer su u tim trenucima euforije na suprotnim stranama. Naravno, Neon će svirati maltene u svom dvorištu, tako da Vukčević već zna ko će ga bodriti i spojiće lijepo i korisno.

“Klinci uvijek diktiraju ras-

škakljivijih tema na nama znanom jeziku. Poenta je da se bavimo muzikom zato što je volimo i da bismo se izrazili na pravi način.

Ako to dopre do ljudi, sjajno. Ako ne dopre - poštujemo i to. Sigurno se nećemo predati jer smo sigurni u to što radimo. Držimo naš nivo, ne pravimo kompromise, uživamo i stvaramo ono čime smo zadovoljni”, objašnjava Vukčević da ni “Tattoo” nije slučajno u etru baš ovih dana.

■ Sjajna poStavka na pazaru

Na Trgu nezavisnosti u toku je Podgorički praznični pazar, čiji muzički program i ove godine pruža šansu mnogim domaćim imenima da pokažu čime raspolažu u ovom trenutku. Neon je i prošle godine bio dio te priče, a o učinku

položenje, ali to i jeste najljepše u cijeloj priči. Koliko god da imamo svirki - uvijek ćemo naći vremena za djecu, jer, prije svega, tu smo zbog njih. Tako je neko ranije bio tu za nas, a sada je red da preuzmemo mi, to je normalan ciklus.

Biće oni sa nama na trgu i to je sigurno poseban užitak”, siguran je Vukčević.

i reakciji publike dovoljno svjedoči činjenica da će 31. decembra Vukčević i kolege podići zavjesu posljednje programske cjeline u 2019, jer su zaduženi za dobar štimung pred svirke kolega iz komšiluka, benda Ničim izazvan iz Srbije i Letu štuka iz BiH. Vukčević obećava da će opravdati ukazano povjerenje.

“Na Pazaru smo i 25. decembra, ali ipak je novogodišnja priča posebna. Naglasio bih da imamo sjajnu postavku, odlične bendove iz regiona. Uvijek smo spremni da sviramo i u našem gradu i u našoj državi, a poseban je gušt svirati na Trgu nezavisnosti tokom pretprazničnih dana. Dakle, kada je puna, dosta je djece, roditelja, omladine... Nadam se da će i naša svirka doprinijeti da centar Podgorice oživimo na najljepši način”, zaključuje Vukčević.

AstrologijA

brak i partnerstvo

36

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

Prednosti i man horoskoPskog z Svaki horoskopski znak posjeduje određene mane i vrline, pogotovo kada se radi o ljubavnom životu i emocijama.

U nastavku pročitajte koje su prednosti i nedostaci svakog znaka kada je u pitanju ljubav na duge staze i brak.

1. OVAN Prednost: Pomalo je divlji, ali s mjerom. Obožava dobru zabavu i voli da se svi osjećaju ugodno u njegovom društvu pa vam s njim baš nikada neće biti dosadno.

Nedostatak: Zbog urođene tvrdoglavosti s njim je često teško komunicirati. Voli da šefuje, smatra da je uvijek u pravu, a čak i kada nije – neće to priznati. Uvijek sve mora da bude onako kako je on sebi to “zacrtao”. U sebi nosi dozu sebičnosti koja se najčešće ispoljava tokom svađa.

2. BIK Prednost: Nadaleko je poznat po svojoj odanosti i na njega uvijek možete računati. Stabilan je, vrijedan, okrenut porodici, u potpunosti će vam se posvetiti i dolaziće sva-

kog dana kući u isto vrijeme.

Nedostatak: Od žene očekuje isto, stoga Bik nije dobar izbor za žene slobodnog duha koje vole svoju slobodu i avanturistički način života, ne žele da se osjećaju sputano, kao i one kojima treba više vremena za sebe.

3. BLIZANCI Prednost: Zanimljiv je, pametan, pozitivan, ne boji se novih izazova, nepredvidiv je i neprestano će vam priređivati iznenađenja.

Nedostatak: Nije oličenje odanosti poput Bika i nikada ne znate koliko će njegova ljubav trajati. Voli promjene, mrzi rutinu, nije stabilan i teško se prepušta dugačkim vezama.

4. RAK Prednost: Romantičan je i brižan. Kada voli, voli snažno i emotivno. Ne zanimaju ga površne veze.

Nedostatak: Njegova ljubav ponekad može gušiti. Voli sve imati pod kontrolom i male sitnice lako pretvara u veliki problem. Unaprijed razmišlja

negativno tj. zamišlja sve loše što bi se moglo dogoditi i tako unosi nemir u odnos.

5. LAV Prednost: Dinamičan je, strastven, darežljiv i napraviće sve što može kako bi vas maksimalno razmazio.

Nedostatak: Ponosan je i tašt pa će se uvrijediti ako u svakom trenutku nije centar vašeg svijeta ili ako mu (po njegovom mišljenju) ne posvećujete dovoljno vremena.

Voli da bude u centru pažnje, što često može biti iscrpljujuće za njegovu životnu saputnicu.

6. DJEVICA Prednost: Čvrsto stoji s obje noge na zemlji, organizovan je, stabilan i posvećen tome da vas u svakom trenutku čini srećnom i zadovoljnom.

Nedostatak: Cjepidlaka je, svemu će naći manu i voli popravljati “nedostatke” drugih ljudi pa tako i one koje vidi u partnerki. Često mu nedostaje samouvjerenosti, nesiguran je i ima problema s uspostavljanjem povjerenja.

7. VAGA Prednost: Romantični šarmer s pokrićem. Dobar je i ljubazan, ne samo prema vama nego prema svim drugim ljudima. Kada se zaljubi, odmah ženu posmatra kao svoju životnu partnerku.

Nedostatak: Kada mu je ego povrijeđen, ponašaće se kao dijete i neće mariti za osjećanja partnerke. Iako je uvijek spreman na rješavanje problema, tada postaje striktan i hladan pa je teško komunicirati s njim.

8. ŠKORPIJA Škorpija je ekstremno osjetljiv partner i može biti jako posesivan. Ako se osjeća povrijeđeno, onda postaje i osvjetoljubiv.

Prednost: Strastven, intenzivan i kada je zaista zaljubljen posjeduje nevjerovatnu empatiju i emotivno razumijevanje.

Nedostatak: Ekstremno je osjetljiv, razmišlja fatalistički i može biti jako posesivan.

Ako se osjeća povrijeđeno, onda postaje i osvjetoljubiv.

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

ne vašeg znaka

AstrologijA

37

BIK Prednost: Nadaleko je poznat po svojoj odanosti i na njega uvijek možete računati. Stabilan je, vrijedan, okrenut porodici, u potpunosti će vam se posvetiti i dolaziće svakog dana kući u isto vrijeme.

Jarac se ne prepušta lako emocijama 9. STRIJELAC Prednost: Mudar, velikodušan, darežljiv, nježan. Nije vičan laganju, pa zbog toga od njega možete očekivati maksimalnu iskrenost.

Nedostatak: Generalno gledajući radi se o stabilnom muškarcu, ali ne i kada je u pitanju ljubav. Često ne zna da definiše svoja osjećanja i lako gubi interesovanje. Voli da nameće svoja uvjerenja i mišljenja.

10. JARAC Prednost: Nema toga što neće uraditi za ženu u koju je zaljubljen. Ne prepušta se lako emocijama, ali kada ga dotakne ljubav spreman je čitav život ostati s partnerkom i ni u jednom trenutku ne posumnjati u svoja osjećanja.

Nedostatak: Težak je, stalno kritikuje, ima velika očekivanja, reijtko pristaje na kompromise i ne razumije pojam fleksibil-

nosti. Kada ga partnerka povrijedi, oko sebe će izgraditi zidove koje je teško srušiti.

11. VODOLIJA Prednost: Uzbudljiv je i inteligentan. Nikada nije ljubomoran i može mu se bezuslovno vjerovati.

Nedostatak: Baš sve shvata lično. Često emotivno odluta i distancira se od partnerke jer se osjeća neshvaćeno. Ne zna voljeti bez osjećaja unutrašnje sigurnosti i povjerenja, a teško stiče oboje.

12. RIBE Prednost: Nježan, voli punim srcem, ne suzdržava se, pun je brige i poštovanja.

Nedostatak: Nestabilan je kada su u pitanju emocije. U trenutku se može predomisliti i reći kako zapravo traži potpuno drugačiju partnerku. Voli ljubavnu igru po svojim pravilima, a ako osjeti da ga nešto guši odmah će pobjeći.

DJEVICA Prednost: Čvrsto stoji s obje noge na zemlji, organizovan je, stabilan i posvećen tome da vas u svakom trenutku čini srećnom i zadovoljnom.

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

FOTO UBOD

Ženka foke, prepoznata po bijelom ogrtaču

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2775

6 2

5

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

1 7

9

2 5

3

6

9 7

3 4

3 5

9

8

1 5

7 6

8

4

6

3

9

5

8

7

2

1

6

6

1

8

3

4

5

9

2

7

8

5

3

2

9

6

7

4

1

1

7

6

4

3

8

2

9

5

4

2

9

7

5

1

6

3

8

9

6

1

5

8

3

4

7

2

5

3

7

9

2

4

8

1

6

2

8

4

1

6

7

3

5

9

www.sudokukingdom.com 2 7 4 2 6 1 9 5 8

1

8

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-05-19

3

7

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 2776

4

4

3

7

5

9

2

4

7

8

1

6

8

2

4

6

9

1

3

5

7

6

7

1

8

3

5

4

9

2

2

8

6

5

1

9

7

4

3

9

4

3

7

6

2

1

8

5

5

1

7

3

8

4

6

2

9

7

3

5

4

2

8

9

6

1

4

9

2

1

7

6

5

3

8

1

6

8

9

5

3

2

7

4

2014-05-20

4 5

8

1 3

8

4

7

8

1

4

6

7 9

8

4 5 9 1

4 1

3 4

4 2

Medium level

2

Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26 3

Raspjevavanje

9

2

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

FOTO UBOD

Šaroliko

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Najtoplije mjesto na svijetu

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3196

6 4

2

4

9

9

1

1

5

7 6 3 8 5 1 4 9 2 www.sudokukingdom.com 8 5 2 8 4 3 9 1 6

2

1

9

4

2

7

6

5

3

8

9

1

7

5

2

4

6

8

3

3

8

5

1

6

7

2

4

9

6

4

2

9

8

3

7

1

5

2

7

6Puzzle 3 4 solution: 8 9 5

1

4

3

9

6

9 6 6

3

3

2

5

8

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2775 2014-05-19

2015-07-14

7

4

9

7

4

6 1

2 3

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5

7

7

1

5

8

2

7

Daily Sudoku puzzle No. 3195

4

4

7

9

2

5

1

8

6

9

2

1

4

6

8

7

5

3

6

5

8

1

7

3

4

2

9

5

9

3

6

8

1

2

7

4

7

1

6

2

4

9

5

3

8

2

8

4

5

3

7

9

6

1

4

7

2

3

9

6

8

1

5

8

3

5

7

1

4

6

9

2

1

6

9

8

5

2

3

4

7

6

Medium level

3

2

7

5 8

8 5 1 6 9 2 3 7 4 Sudoku puzzle No. 2776 2014-05-20 3

2015-07-13

7 7

3

7 1

1

4 2

4

6 2

3

4

5

4 8

3

3

8 6

7

5

4

petak,

40

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 21 I 22. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24.

Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Štenci švajcerskog ovčara (bijeli vučijak) na prodaji. Podgorica.

Tel: 069/332-353

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 21 I 22. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

LIVERPUL I FLAMENGO U FINALU SVJETSKOG PRVENSTVA ZA KLUBOVE, SUBOTA 18.30H

Konačno Liverpul ili repriza 1981.

?

DA LI STE ZNALI

Posljednji tim van Evrope koji je osvojio SP za klubove bio je brazilski Korintijans, koji je 2012. savladao Čelsi. Inače, od kada se ovo takmičenje igra u ovom formatu (2005) samo su još dva tima uspjela da prekinu dominaciju Evropljana - takođe brazilska, Sao Paulo 2005. i Internasional 2006.

Na mjestu gdje će se za tri godine održati zimski Mundijal, u bogatom Kataru, velika priča pisaće se i ove subote. Planeta čeka novog klupskog vladara, a u klinču će se naći - mnogi će reći ne može bolje šampioni Evrope i Južne Amerike. Liverpul ili Flamengo - obračun na “Kalifa stadionu” u Dohi počinje u 18.30h.

Svi će odmah reći da su “redsi” veliki favoriti, zbog svega što tim Jirgena Klopa prikazuje posljednjih desetak mjeseci možda i jesu u pravu, ali... Flamengo i Južnoamerikanci žive za ovakve mečeve, s tim da tim iz Rio de Žaneira (za razliku od šampiona kontinenta prethodnih nekoliko godina) ima jak tim i sjajnog trenera Žorža Žezusa.

Ono što bi, osim klase, moglo da prevagne na stranu Liverpula je i ogromna želja da šestostruki prvak Evrope konačno osvojio i jedini trofej koji nikada nije osvojio. Narav-

no, uz Kup pobjednika kupova koji odavno ne postoji.

“Izgleda da u Engleskoj i ne shvataju priliku koja je pred nama”, realan je trener Liverpula Jir-

gen Klop. “Brazil je poslao tim Flamenga sa jasnim ciljem - da dođe, osvoji pehar i svi postanu heroji svoje zemlje. Nama su rekli da ostanemo kući i igramo Karabao kup”.

Sjajni njemački stručnjak dobro zna i koliko su opasne ovakve utakmice, ali i snagu svog tima.

“Nikada nisam igrao protiv brazilskog tima, a znamo šta je fudbal u toj zemlji, međutim siguran sam ni da Flamengo nije igrao protiv ekipe kakva je Liverpul”, jasan je Klop.

S druge strane, Flamengo sanja reprizu 1981. kada je jedini put u istoriji bio šampion svijeta - zanimljivo upravo preko Liverpula. Tada su Ziko, Nuneš i društvo sa 3:0 sredili “redse” Kenija Dalgliša.

“Niko ne može da zna šta će se desiti u ovom finalu, ali u jedno sam siguran ovaj Flamengo se ne plaši nikoga na svijetu. Čak ni Liverpula”, poručio je tvorac novog velikog Flamenga trener Žorž Žezus. K.B.

43

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

Evropski vikend PREMIJER LIGA, 18. KOLO SUBOTA 13.30 Everton - Arsenal 16.00 Bornmaut - Barnli 16.00 Aston Vila - Sautempton 16.00 Brajton - Šefild junajted 16.00 Njukastl - Kristal palas 16.00 Norič - Vulverhempton 18.30 Mančester siti - Lester NEDJELJA 15.00Votford - Mančester junajted 17.30 Totenhem - Čelsi

TABELA: Liverpul 49, Lester 39, Mančester siti 35, Čelsi 29, Totenhem 26, Mančester junajted 25, Šefild junajted 25, Vulverhempton 24, Kristal Palas 23, Arsenal 22, Njukastl 22, Barnli 21, Brajton 21, Bornmaut 19, Vest Hem 19, Everton 18, Aston Vila 15, Sautempton 15, Norič 12, Votford 9.

LA LIGA, 18. KOLO Eibar - Granada (kasno sinoć) SUBOTA 13.00 16.00 18.30 21.00

KLOP NA TERENU PRAVI ČUDA, A MAJKL EDVARDS U KANCELARIJI

Majorka - Sevilja Barselona - Alaves Viljareal - Hetafe Valjadolid - Valensija

NEDJELJA 12.00 Leganes - Espanjol 14.00 Osasuna - Real Sosijedad 16.00 Betis - Atletiko Madrid 18.30 Levante - Selta 21.00 Real Madrid - Atletik Bilbao

TABELA: Barselona 36, Real Madrid 36, Sevilja 31, Hetafe 30, Atletiko Madrid 29, Real Sosijedad 28, Atletik Bilbao 27, Valensija 27, Granada 24, Osasuna 23, Levante 23, Betis 23, Viljareal 22, Alaves 19, Valjadolid 19, Eibar 16, Majorka 15, Selta 14, Leganes 10, Espanjol 10.

SERIJA A, 17. KOLO Fiorentina - Roma (kasno sinoć) SUBOTA 15.00 18.00 20.45

Udineze - Kaljari Inter - Đenova Torino - SPAL

NEDJELJA 12.30 15.00 15.00 20.45

Atalanta - Milan Leće - Bolonja Parma - Breša Sasuolo - Napoli

TABELA: Juventus 42, Inter 39, Lacio 36, Roma 32, Kaljari 29, Atalanta 28, Parma 24, Napoli 21, Torino 21, Milan 21, Sasuolo 19, Bolonja 19, Verona 19, Fiorentina 17, Leće 15, Udineze 15, Sampdorija 15, Breša 13, Đenova 11, SPAL 9.

BUNDESLIGA, 17. KOLO Hofenhajm - Dortmund(kasno sinoć) SUBOTA 15.30 Bajern Minhen - Volfsburg 15.30 Lajpcig - Augsburg 15.30 Majnc - Bajer Leverkuzen 15.30 Šalke - Frajburg 15.30 Keln - Verder Bremen 18.30 Herta - Borusija M. NEDJELJA 15.30 Dizeldorf - Union Berlin 18.00 Paderborn - Frankfurt

TABELA: Lajpcig 34, Borusija Menhengladbah 34, Bajern Minhen 30, Borusija Dortmund 30, Šalke 29, Frajburg 25, Bajer Leverkuzen 25, Volfsburg 24, Hofenhajm 24, Augsburg 23, Union Berlin 20, Ajntraht Frankfurt 18, Herta 18, Majnc 18, Keln 14, Verder Bremen 14, Fortuna Dizeldorf 12, Paderbon 9.

LIGA 1, 19. KOLO SUBOTA 20.45 20.45 20.45 20.45 20.45 20.45 20.45 20.45 20.45 20.45

Monpelje - Brest Dižon - Mec Ren - Bordo Strazbur - Sent Etjen Monako - Lil Rems - Lion Nant - Anže Nica - Tuluz PSŽ - Amijen Marsej - Nim

Okosnica redsa jeftinija od Nejmara 60 miliona

Šampion Evrope pod dirigentskom palicom Jirgena Klopa igra fantastično konkretan i dopadljiv fudbal, “redsi” su trenutno miljama ispred konkurenata u Premijer ligi kako na terenu, tako i van njega...

I nije pretjerano reći da je lider Engleske najbolje organizovan klub na Starom kontinentu.

A u pozadini uspjeha harizmatičnog Njemca koji gaji specifičan stil fudbala je sportski direktor Majkl Edvards, koji Klopu pronalazi igrače kakvi mu odgovaraju.

I to za prilično sitan novac.

Takumi Minamino je posljednji primjer - stigao je za

na Vajnalduma i Sadio Manea, a ukupno su koštali “samo” 160 miliona eura.

Tako je okosnica redsa jeftinija za 60 miliona od Nejmara, koji je u PSŽ iz Barselone prešao za rekordnih 222 miliona evropskih novčanica.

Jasno je, Liverpul ima prave ljude na odgovornim mjestima i što je najbitnije ima plan, pripremu i egzekuciju...

B.T.

160

VIKEND TIKET SUBOTA

ŠALKE FRAJBURG BAJERN MINHEN VOLFSBURG

TABELA: PSŽ 42, Marsej 35, Lil 31, Ren 30, Nant 29, Rems 27, Bordo 26, Lion 25, Monako 25, Anže 25, Sent Etjen 25, Monpelje 24, Strazbur 24, Nica 24, Brest 22, Dižon 17, Amijen 17, Mec 16, Nim 12, Tuluz 12.

10 miliona eura iz Salcburga i 24-godišnji Japanac garantuje lijepe predstave.

“Majkl Edvards i njegov tim zaslužuju svaku pohvalu”, rekao je Klop nakon što je Minamino potpisao ugovor sa “redsima” koji će važiti od 1. januara.

Edvards je prije kvalitetnog “samuraja” potpisao Endrjua Robertsona, Mohameda Salaha, Džoela Matipa, Đorđi-

BARSELONA ALAVES ASTON VILA SAUTEMPTON

MILIONA EURA JE PLATIO LIVERPUL ZA ROBERTSONA, SALAHA, MATIPA, VAJNALDUMA, MANEA I MINAMINA

1 2

NEDJELJA

1,2 4 P2+ P2+ 1

UKUPNA KVOTA: 20,37

TOTENHEM ČELSI ALMERIJA PONFERADINA REAL MADRID ATLETIK BILBAO BETIS ATLETIKO MADRID

1 1 GG 1

UKUPNA KVOTA: 30,23

44

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

ISTORIJSKI NASTU

MUND

Istorijski nastup na Svjetskom prvenstvu u Kini, sjajni rezultati na klupskom nivou, još jedno ljeto puno obaveza za mlađe kategorije, otvaranje još jedne fantastične dvorane.

Bila je ovo uspješna godina za Košarkaški savez Crne Gore koji je na svečanoj ceremoniji u Hotelu Hilton sinoć sumirao utiske, nagradio najbolje i zahvalio se saradnicima.

■ SP, EP, MLAĐE KATEGORIJE

LAVICE DOMAĆIN KVALIFIKACIONOG TURNIRA ZA PLASMAN NA OLIMPIJSKE IGRE

Prva pobjeda na putu ka Tokiju Bilo je jasno da Norveška ne može da dobije domaćinstvo (jer ga je već dobila za turnir kod muškaraca), ali da bi Rumunija bila mnogo opasnija na svom terenu nego u gostima, pa je jasno da je Crna Gora čak i prije olimpijskih kvalifikacija napravila važan korak ka Tokiju.

Svjetska rukometna federacija (IHF) odlučila je da ženska rukometna reprezentacija Crne Gore bude domaćin kvalifikacionog turnira za plasman na

Olimpijske igre. Sve to znači da će “lavice” olimpijsku vizu tražiti od 20. do 22. marta u “Morači” protiv Norveške, Rumunije i Sjeverne Koreje - dvije najbolje selekcije putovaće u Tokio.

“IHF je ukazao veliko povjerenje našem savezu donošenjem odluke da nam povjeri organizaciju turnira. Za Rukometni savez i Crnu Goru to je veliko priznanje, ali i obaveza da u martu naredne godine budemo dobri domaći-

OSIM CRNOJ GORI IHF JE DOMAĆINSTVA KVALIFIKACIONIH TURNIRA DODIJELO ŠPANIJI I MAĐARSKOJ - “FURIJA” ĆE DOČEKATI ŠVEDSKU, ARGENTINU I SENEGAL, DOK ĆE MAĐARSKA BITI DOMAĆIN RUSIJI, SRBIJI I KINI. ni našim gostima”, poručio je predsjednik RSCG Petar Kapisoda.

Prvi čovjek našeg rukometa dobro zna koliko je dobijanje domaćinstva bilo važno za Crnu Goru.

“Uradićemo sve u cilju kvalitetne pripreme turnira u nadi da ćemo opravdati povjerenje i doprinijeti da ‘lavice’ uz podršku navijača ostvare cilj i izbore treće učešće na Olimpijskim igrama, što bi bila kruna generacije koja je mnogo puta do sada obradovala Crnu Goru”, dodao je Kapisoda.

K.B.

ZA 3. TRIJUMF U NIZU KOŠARKAŠI MORNARA U NEDJELJU 18H DOČEKUJU CIBONU

Timski duh Mornara ruši vukove “Mornari” su u dobrom ritmu, utisak ne mijenja ni ubjedljiv poraz od Tenerifa u Ligi šampiona, a potvrda svega trebalo bi da stigne u nedjelju u “Topolici”.

Treći trijumf zaredom košarkaši Mornara juriće protiv Cibone - meč u Baru počinje u 18 sati.

“Pratio sam ih u posljednje vrijeme, imali su dva teška poraza i sigurno neće biti laka utakmica”, istakao je Sead Šehović za Dnevne novine.

“Svi timovi u ABA ligi su opasni, imaju respektabilne timove i znam da Cibona u kontinuitetu radi sa trenerom Ivanom Velićem, tako da imaju svoj sistem koji funkcioniše godinama”.

Ipak, cilj momaka Mihaila

Juriš na treći trijumf zaredom u ABA ligi: Sead Šehović na prvom meču sa Cibonom Pavićevića je jasan.

“Igramo pred svojom publi-

kom, u dobrom smo ritmu kada je u pitanju ABA liga i mi-

slim da bismo trebali da iskoristimo domaći teren kako bismo upisali novu pobjedu.

Ponavljam neće biti lako, ali naše ambicije su da trijumfujemo”, podvukao je Šehović. Šta bi moglo da presudi u duelu sa velikanom iz Zagreba?

“U posljednje vrijeme smo se dosta popravili u odbrani, a mislim da ćemo iz nje dobiti samopouzdanje. Poznato je da smo šuterski orjentisana ekipa, ali očekujem da iz odbrane krene i šut. Ne bih izdvajao neki poseban segment kao ključan već samo da igramo timski i u ritmu kao u posljednjim mečevima”, zaključio je bek Mornara.

Na otvaranju sezone Mornar je u “Draženovom domu” savladao Cibonu sa 92:88. K.B.

Predsjednik KSCG Veselin Barović podsjetio je sve prisutne na ono što je urađeno u godini koja broji posljednje dane.

“Plasman na završnicu Svjetskog prvenstva je istorijski uspjeh naših seniora, gdje smo od 32 ekipe zauzeli 25. mjesto, a ostaje žal za porazom od Turske gdje smo izgubili dobijenu utakmicu, a pobjeda u tom duelu bi nas odvela još neku stepenicu više. Seniorke su uspjele da se domognu Evropskog prvenstva, peti put uzastopno, a povrede su nas spriječile da upišemo bolji rezultat od 12. mjesta”, rekao je Barović.

Mlada i juniorska muška selekcija su opstankom u A divizijama ispunile ciljeve, dok selekcija do 16 godina nije uspjela da se vrati u elitni rang.

“Iako smo se potrudili i dobili organizaciju, naša U16 selekcija je stala na korak od povratka u A divi-

MARIJA LEKOVIĆ (najbolja mlada košarkašica) Veliko je zadovoljstvo biti najbolja mlada košarkašica. Nakon uspjeha sa Lovćenom uspjela sam da napravim iskorak dalje u karijeri i dođem u Budućnost. Ova nagrada me obavezuje da još više radim i napredujem

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

SPORT

45

UP NA SVJETSKOM PRVENSTVU U KINI ZA PONOS KOŠARKAŠKOG SAVEZA CRNE GORE

DOBASKET ZA SVA VREMENA SNEŽANA ALEKSIĆ

(najbolja košarkašica u inostranstvu) Presrećna sam zbog nagrade, posebno što sam prošle godine istakla da je ovo velika je obaveza i samim tim potvrdila sam da je nagrada bila u prave ruke. Bila je ovo još jedna izazovna godina, a posebno će biti upamćena po Evropskom prvenstvu, gdje smo napravile iznenađenje, ušle među 12 najboljih selekcija

ziju”, istakao je Barović i podsjetio sve na ono što su napravili crnogorski klubovi u regionalnim takmičenjima.

■ SUDIJE I TRENERI Za ponos je učinak i naših sudija.

“Ovu 2019. godinu ćemo pamtiti i po tome što smo dobili četvoro novih FIBA sudija, čime smo došli skoro do maksimalne kvote koju može imati bilo koja država na svijetu”, dodao je prvi čovjek crnogorske kuće košarke i prisjetio se Želimira Željka Cerovića.

“Iako je ovo svečarski trenutak, ne možemo da ne spomenemo gubitak jednog velikog košarkaškog poslenika, bivšeg predsjednika KSCG, KSJ i dugogodišnjeg člana najviših organa

FEDOR ŽUGIĆ (najbolji mladi košarkaš) Velika čast. Zahvaljujem se klubu i KSCG, nadam se da ću opravdati priznanje.

Uspješna je sezona iza nas, nadam se da će biti i ova, dobro smo krenuli. Volio bih da ostanem u Budućnosti, da budem dio prvog tima.

Mislim da sam spreman i čekam svoju šansu Košarkaških saveza Crne Gore i Jugoslavije, Želimira Željka Cerovića”.

Učinci Bojana Dubljevića i Nikole Vučevića na najvećim scenama pružaju ponosno za-

dovoljstvo, kao i fantastični rezultati crnogorskih trenera i bivših selektora - Dejana Radonjića, Zvezdana Mitrovića i Luke Pavićevića koji su šampioni Njemačke, Francuske i Japana.

“S obzirom na sve izrečeno, na kraju da ponovim da ovu 2019. godinu možemo smatrati uspješnom košarkaškom godinom. Kao što vam je poznato u sportu, pa i u košarci, pamte se rezultati, ali potrebno je stalno raditi i iznova se dokazivati tako da nas i u sljedećoj godini očekuju novi izazovi”, zaključio je Barović.

■ IVANOVIĆ I JAKŠIĆ PONOVO NAJBOLJI

KSCG je tradicionalno izabrao najbolje. U muškoj kon-

SPECIJALNA PRIZNANJA KOŠARKAŠKI SAVEZ JE NA SINOĆNJOJ CEREMONIJI URUČIO DUGOGODIŠNJEM REPREZENTATIVCU I KAPITENU BLAGOTI SEKULIĆU I KOMPANIJI BEMAX kurenciji najbolji košarkaš u Crnoj Gori je Nikola Ivanović.

Džoni je bio jedan od najzaslužnijih za plasman na Svjetsko prvenstvo, dok je igrama u Budućnost Voliju ove sezone potvrdio zašto je u samom vrhu. Za Ivanovića 2019. godina bila je puna izazova, jer se suočio sa brojnim povredama.

“Osjećam zahvalnost za sve što mi se desilo, čak i te neke lo-

še stvari. Godina puna izazova, ozbiljnih takmičenja - Evroliga i Svjetsko prvenstvo. Godina puna uspjeha i opet - osjećam zahvalnost za sve što se izdešavalo”, rekao je Ivanović i dodao.

“Vidjećemo šta će se dešavati u novoj godini, idemo polako. Želim da u februaru bude sve kako treba, da sa Budućnosti u plejofu bude sve kako treba. Nadamo se novim uspjesima”.

Najbolji košarkaš u inostranstvu je Bojan Dubljević.

Udarna igla Valensija bio je glavni u osvajanju Evrokupa, dok o njegovim partijama u najdražem dresu ljubitelji magične igre i dalje pričaju.

U ženskoj konkurenciji nagrada je ponovo otišla u ruke košarkašice Budućnost Bemax-a - drugi put uzastopno najbolja je Milena Jakšić.

“Drago mi je što sam bila opet dio naše seniorske reprezentacije i prvi put zaigrala na velikom takmičenju. Zahvalila bih se Savezu kao i klubu, trenerima i saigračicama bez kojih ovo ne bi postigla. Lijepo je biti opet najbolji, a sigurno da ću se potruditi da budem još bolja”, rekla je Jakšić. A.K.

Potvrđeno pisanje DN: Radović novi selektor, Kobs novi reprezentativac Ekskluzivno smo najavili u broju od četvrtka, a na sjednici Upravnog odbora stigla je zvanična potvrda - novi selektor košarkaške reprezentacije Crne Gore je Boško Radović. Takođe, selektor je potvrdio da će novi naturalizovani košarkaš biti plejmejker Budućnosti Džastin Kobs.

“Kobs je od početka bio najozbiljniji kandidat. KSCG i on su aplicirali za dobijanje pasoša, ne bi trebalo da bude problema, pa će on biti

novo pojačanje za reprezentaciju Crne Gore”, rekao je Radović na sinoćnjoj ceremoniji.

Radović se zahvalio KSCG na ukazanom povjerenju.

“Hvala Savezu na ukazanom povjerenju da vodim naš najbolji tim.

Velika je čast i obaveza ovo mjesto, a obaveza prije svega da se nastavi kontinuitet mojih prethodnika i naravno rezultata - pojavljivanje na Evropskom prvenstvu”, rekao je Radović.

Radović je od samog počet-

ka reprezentacije prisutan, veoma dobro poznaje sistem jer je bio u stručnim štabovima Duška Vujoševića, Dejana Radonjića, Bogdana Tanjevića i Zvezdana Mitrovića.

“Zadovoljstvo mi je bilo da radim sa najboljim trenerima, svako u svom trenutku, u Evropi. Nije mi opterećenje, zahvalan sam svima, mnogo sam naučio od njih i stekao iskustvo”, jasan je mladi stručnjak.

Nova priča crnogorske selekcije kreće krajem februara ka-

da počinju kvalifikacioni prozori za Evropsko prvenstvo. Rivali u grupi će biti Francuska, Velika Britanija i Njemačka koja je kao jedan od domaćina već na Eurobasketu. Na startu protivnici će biti Britanci.

“Ovog puta je manje prozora u odnosu na Svjetsko prvenstvo. Svaka utakmica je važna. Grupa je specifična sa Njemačkom. Znate one priče da je prva utakmica najvažnija, ova je stvarno najvažnija. Igraćemo bez najboljih igrača, u izmi-

jenjenom sastavu. Svi zajedno se moramo potruditi da se sve zategne i krenemo pobjedom”, poručuje Radović.

Novi selektor Crne Gore ima iskustva sa “prozorima”. Recept će biti sličan onom od prethodnog selektora.

“Ono što je radio Zvezdo je pravi recept kako treba dozirati treninge, ponašati se, voditi ekipu. Nastavićemo u sličnom ritmu, ali i ono najbitnije stvarati atmosferu u ekipu”, zaključio je Boško Radović.

46

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

Foto: OSCG

Ajkulice 6. na planeti

Četiri pobjede, tri poraza, remi - meč za pamćenje protiv Mađarske u osmini finala i tužan protiv Srbije u četvrtfinalu.

Na kraju mlada vaterpolo reptrezentacija Crne Gore na šestoj poziciji je završila Svjetsko prvenstvo za igrače do 20 godina koje je održano u Kuvajtu - u meču za 5. mjesto momci Veljka Uskokovića poraženi od Španije (14:8).

Po dva pogotka za Crnu Goru na tom meču postigli su Danilo Radović i Petar Mijušković, dok su se po jednom u listu strijelaca upisali Nebojša Vušković, Savo Ćetković, Branko Franeta i Uroš Vučurović.

Novi šampion svijeta je Grčka koja je u finalu bila bolja od Srbije (6:4), dok je u meču za treće mjesto Italija savladala Hrvatsku (9:6).

K.B.

I Golemac napustio Primorsku

Najbolji u 2019. i predsjednik OSCG Cvetko Pajković

ODBOJKAŠKI SAVEZ CRNE GORE ISPRATIO 2019. GODINU I PROGLASIO NAJBOLJE

Uvijek želimo više i bolje ⌦ Alen Kasmić

Godina na izmaku ostaće zlatnim slovima upisana u crnogorskim sportskim knjigama. Prvi put je muška odbojkaška reprezentacija učestvovala na Evropskom prvenstvu, upisala je dvije pobjede za sva vremena, pa u Odbojkaškom savezu mnogo je razloga za ponos. Prigodnim koktelom OSCG je juče u hotelu Podgorica sumirao utiske iz ove godine, prisjetio se dešavanja iz Roterdama i Amsterdama i nagradio najbolje.

■ POSEBNA GODINA

Prvi čovjek naše odbojkaške kuće Cvetko Pajković, ali i svi ljubitelji ovog sporta imaju mnogo razloga za zadovoljstvo.

“Bila je ovo posebna godi-

Nakon Lensa Herisa (stigao u Mornar), Marjana Čakaruna i Marka Jagodić Kuridže hit dosadašnjeg dijela ABA lige ostaje i bez trenera. Zbog finansijskih problema i trener Primorske Jurica Golemac napustiće tim iz Kopra.

Primorska je dugo bila lider ABA lige, a trenutno je na diobi druge pozicije sa Partizanom i Cedevita-Olimpijom sa skorom 8-3 i ima pobjedu manje iza lidera Budućnosti.

K.B.

na za sve nas. Odmjerili smo snage sa najboljim selekcijama u Evropi. Naši momci su bili čak na pragu plasmana u eliminacionu rundu. Obje selekcije su osvojile zlato na Igrama malih zemalja, juniorski su prvaci Balkana, a sve ostale mlađe selekcije su bili učesnici Balkanijada”, rekao je Pajković i nastavio.

“Peta sezona Eko mini odbojke je nikad brojnija sa preko 700 učesnika. Čestitam svima na postignutim rezultatima i našoj muškoj seniorskoj reprezentaciji na priznanju ‘Sportski podvig godine’ koje je dodijelio Crnogorski olimpijski komitet”.

Savez tek čekaju izazovi. Sanja se novo učešće na šampionatu Starog kontinenta, mnogo se očekuje i od ženske reprezentacije, a 2020. godine OSCG će biti na ispitu - organizacija EP za igračice do 17 godina.

Poseban trofej sa sloganom “Razumijemo se”, OSCG je dodijelio kompaniji “Jugopetrol” (nagradu primio finansijski direktor Venecanos Rogakos), koja sponzoriše “EKO mini odbojku” – najbolji projekat za djecu u Crnoj Gori u organizaciji OSCG.

“Uvijek želimo bolje i više.

Da iz godine u godinu rastemo, da ponovo imamo seniore na Evropskom prvenstvu, da naše seniorke slično iskorače. Naredne godine ćemo biti domaćini EP za odbojkašice do 17 godina, što je veliki izazov za sve nas u savezu”, zaključio je Pajković.

■ ZVICER I VUKOVIĆ NAJBOLJI

Nakon kratkog videa na kojem su prikazani najbolji potezi naših odbojkaša na Eurovoleju i govora Pajkovića proglašeni su najbolji u godini na izmaku. U muškoj konkurenciji nagrada je pripala Ivanu Zviceru koji ove sezone nosi dres Mladog Radnika iz Požarevca.

On je prošle sezone sa Budvom osvojio duplu krunu i bio jedan od najboljih u plej-ofu, a zapažen nastup imao je na Igrama malih zemalja. “Često sam na početku karijere, od starijih kolega, slušao da se rad isplati i da nagrada za to mora doći. Taj period je za mene došao jer sam dobio nagradu za svoj trud i rad. Poručio bih najperspektivnijim da ne odustaju, da zacrtaju svoj cilj u životu i da idu do kraja. To će im se ostvariti”, rekao je Zvicer.

Priznanje za najbolju odbojkašicu otišlo je u ruke Dijane Vuković koja je sa Lukom Bar bila šampion Crne Gore, a predvodila je žensku selekciju do zlata na IMZ u Budvi.

DIJANA VUKOVIĆ

(najbolja odbojkašica) Hvala svima na ovom priznanju. Ono će mi biti veliki podstrek za dalji rad i napredak. Potrudiću se da opravdam nagradu “Hvala svima na ovom priznanju. Ono će mi biti veliki podstrek za dalji rad i napredak. Potrudiću se da opravdam nagradu”, rekla je Vuković.

Za najperspektivnijeg odbojkaša proglašen je Matija Ćinćur iz Budućnosti (od ove sezone u Podgorici, počeo karijeru u Jedinstvu), dok je najperspektivnija u ženskoj konkurenciji Tijana Tvrdišić iz redova Luke Bar (stigla iz Galeba).

Istorijska 2019. godina će se dugo pamtiti, ali OSCG ne želi da se zaustavi na tome i spremno čeka sve naredne izazove.

IVAN ZVICER (najbolji odbojkaš) Često sam na početku karijere, od starijih kolega, slušao da se rad isplati i da nagrada za to mora doći. Taj period je za mene došao jer sam dobio nagradu za svoj trud i rad.

Poručio bih najperspektivnijim da ne odustaju, da zacrtaju svoj cilj u životu i da idu do kraja

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 21. I 22. 12. 2019.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: B.T.

SUBOTA

RTCG 2 15:20 18:20

Monterej - AL Hilal, fudbal Liverpul - Flamengo, fudbal

NOVA SPORT 13.55 15.55 19.00 22.25

Unterhahing - Kajzerslautern, fudbal Milvol - Barnsli, fudbal Tampa bej - Hjuston, NFL Nju Ingland - Bafalo, NFL

SPORT KLUB 1, CG 10.55 14.00 16.00 18.25 20.55

Basešehir - Istanbul, košarka Tenis Mubadala, za 3. mjesto Tenis Mubadala, finale Mančester siti - Lester, fudbal Valjadolid - Valensija, fudbal

SPORT KLUB 2 13.30 16.00 18.00 21.00

Everton - Arsenal, fudbal Barselona - Alaves, fudbal Gectepe - Galatasaraj, fudbal Kadiz - Numansija, fudbal

13.15

SPORT KLUB 6 Galatasaraj - Bursa, košarka

SPORT KLUB 7 14.00 Braunšvajg - Magdeburg, fudbal

ARENA SPORT 1 15.00 18.00 20.00 23.00

Peking - Điangsu, košarka Karšijaka - Bešiktaš, košarka Monca - Padova, odbojka

SPORT KLUB 4

Udineze - Kaljari, fudbal Inter - Đenova, fudbal Partizan - Igokea, košarka Šarlot - Juta, NBA

ARENA SPORT 2 15.00 17.00 20.45

13.15

PSŽ - Amijen, fudbal

ARENA SPORT 4 13.00 19.00

Inegol - Bursa, odbojka Los Anđeles - Bafalo, NHL

ARENA SPORT 5

Kardif - Preston, fudbal PSV - Cvole, fudbal

18.30 Portimonense - Sporting, fudbal 20.45 Marsej - Nim, fudbal

SPORT KLUB HD

EUROSPORT 2

18.30

Viljareal - Hetafe, fudbal

13.00

Majorka - Sevilja, fudbal

15.10 Bajern Minhen - Volfsburg, fudbal 18.25 Herta - Borusija Menhegladbah, fudbal

13.30 19.45

SPORT KLUB 5

Juventus i Lacio se sastaju u Super kupu Italije, a u njihovim majstorijama će uživati stanovnici Saudijske Arabije, jer se utakmica igra u Rijadu SPORT KLUB HD, 17.45

Lens - Noar, fudbal Cedevita Olimpija - Mega, košarka Torino - SPAL, fudbal

ARENA SPORT 3

SPORT KLUB 3 12.35 15.30 18.00

● NE PROPUSTITE

● NE PROPUSTITE

Vrijeme je da saznamo ko je novi vladar planete što se tiče klupskog fudbala - Liverpul prvi put ili Flamengo drugi RTCG, 18:20

NEDJELJA RTCG 2 17:50

Mornar - Cibona, košarka

13.00 Lači - Tirana, fudbal 17.00 Fenerbahče - Bešiktaš, fudbal 19.00 Tenisi - Nju Orleans, NFL 16.00 Kukeši - Skenderbegu, fudbal 22.25 Filadelfija - Dalas, NFL

SPORT KLUB 1, CG 09.25, 10.00, 10.25 12.10 14.55 17.25 20.55

Basket 3X3, Zlatna liga Ajaks - Den Hag, fudbal Votford - Mančester junajted, fudbal Totenhem - Čelsi, fudbal Real Madrid - Atletik Bilbao, fudbal

SPORT KLUB 2 11.00

SPORT KLUB 7

18.30

Levante - Selta, fudbal

ARENA SPORT 1 12.30 Atalanta - Milan, fudbal 15.00 Leće - Bolonja, fudbal 18.30 Huventud - Barselona, košarka 21.30 Toronto - Dalas, NBA 01.00 Oklahoma - LA Klipers, košarka

Fenerbahče - Bandirma, košarka 13.15 Ajfon - Bujukčekmeče, košarka 13.30 16.00 Betis - Atletiko Madrid, fudbal 19.00 Steaua - Univerzitatea, fudbal 18.00 SPORT KLUB 3 20.45

ARENA SPORT 2 Magdeburg - Melsungen, rukomet Mornar - Cibona, košarka Sasuolo - Napoli, fudbal

13.30 Šefild Vendzdej - Bristol, fudARENA SPORT 4 bal 18.00 Hamburg - Alba, košarka 13.00 Kalev - CSKA, košarka 20.00 Đirona - Mirandes, fudbal 18.00 Pakoš Fereira - Braga, fudbal Zadar - Budućnost Voli, SPORT KLUB 4 20.00 košarka 13.00 Halešer - Uerdingen, fudbal 15.00 Bajern 2 - Vurzburger, fudbal ARENA SPORT 5 19.00 Klivlend - Baltimor, NFL 20.00 Anderleht - Genk, fudbal

SPORT KLUB HD

17.45

Juventus - Lacio, fudbal

EUROSPORT 2

15.00 Dizeldorf - Union Berlin, fudbal Ingolštad - Karl Cajs Jena, 17.30 Paderborn - Ajntraht, fudbal

SPORT KLUB 5

14.00

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

SPORT KLUB 6

NOVA SPORT

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

fudbal 18.00 Darušafaka - Orman, košarka

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Foto:ABA

SPORT

POTVRĐENO PISANJE DN

RADOVIĆ SELEKTOR, KOBS NOVI CRNOGORAC 44 45

Budućnost čuva vrh u Dalmaciji: Nikola Ivanović bježi Ivanu Siriščeviću na meču sa Zadrom u prvom dijelu sezone (93:80)

Pravi trenutak da pokažemo koliko smo ozbiljna ekipa KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOLIJA U NEDJELJU 20H NAPADAJU ZADAR U GOSTIMA

Lider stiže na jadransku obalu, u dom legendarnog “Krešimira Ćosića” i bez obzira na kvalitet domaćina uvijek jedno od težih gostovanja u ABA ligi. Čini se idealan trenutak da se košarkaši Budućnost Volija vrate pobjedama, da započnu novi trijumfalan niz koji su prekinuli u prošlom kolu protiv FMP Železnika.

Zadar - Budućnost - jedan od zvučnijih mečeva na startu drugog dijela sezone regi-

RUKOMET

CRNA GORA DOMAĆIN TURNIRA ZA OI 44 45 ABA LIGA

MORNARI POTAPAJU CIBOSE 44 45

ABA LIGA, 12. KOLO SINOĆ FMP - Krka 84:81 SUBOTA 17.00h C. Olimpija - Mega Bemaks 20.00h Partizan - Igokea NEDJELJA 18.00h Mornar - Cibona 20.00h Zadar - Budućnost PONEDJELJAK 18.00h Primorska - C. zvezda 1. Budućnost 11 9-2 20 2. FMP 12 8-4 20 3. Partizan 11 8-3 19 4. C. Olimpija 11 8-3 19 5. Primorska 11 8-3 19 6. C. zvezda 11 6-5 17 7. Mornar 11 6-5 17 8. Krka 12 4-8 16 9. Cibona 11 4-7 15 10. Igokea 11 2-9 13 11. Zadar 11 2-9 13 12. Mega 11 2-9 13

onalnog takmičenja na programu je u nedjelju od 20 sati.

Neće biti lako, ali...

“Ove sezone je uglavnom tako u ABA ligi. Svi takozvani autsajderi dobijaju favorite - Zadar, Krka, da ne pominjemo Primorsku i FMP. Svaka utakmica donosi pritisak.

Teško da možete otići negdje u goste i reći - ovo je sigurna pobjeda”, poručio je za Dnevne novine pred put u Dalmaciju Nikola Ivanović.

■ ZVEZDA I ZMAJČEKI DOBRO ZAPAMTILI ZADAR

A Zadar se ove godine podiže kako odmiče sezona nakon sedam vezanih poraza momci Danijela Jusupa pred svojim navijačima srušili su velike favorite Cedevita-Olimpiju i Crvenu zvezdu.

“Na papiru ovo je možda ne toliko teška i zahtjevna utakmica, ali nije tako. Zadar je pokazao protiv Cedevita-Olimpije i Zvezde koliko može, publika se probudila, a tamo je uvijek prijatno za igranje. Želimo da pokažemo da smo ozbiljan tim i vratimo se pobjedama”, jasan je Ivanović.

Nakon osam vezanih pobjeda “plavi” su zakočili u prošlom kolu na gostovanju

kod FMP-a, a nakon toga uslijedio je i poraz u rezultatski nevažnom meču Evropkupa protiv Oldenburga.

“Generalno igramo veoma dobro u posljednje vrijeme.

Utakmica protiv FMP-a bila je nešto lošija, a protiv Oldenburga čudna, jer nije imala rezultatski značaj. U svakom slučaju želimo da nastavimo u dobrom ritmu i u Zadru”, dodao je plej Budućnosti.

Na oproštaju od Evrokupa momci Petra Mijovića ponovo su pokazali raznovrsnost u napadu, ali Ivanović ponavlja da je ključ u defanzivi.

“U periodu smo kada imamo dosta raspoloženih igrača. Ali, opet glavna stvar je odbrana - to uporno ponavljamo. Ona nije bila kako treba protiv FMP-a”.

■ EVROKUP - PREDNOSTI I MANE ISPADANJA

Poslije par sezona Budućnost u drugom dijelu sezone neće imati evropskih obaveza - sve to znači jedan meč sedmično. Može li to da bude prednost u odnosu na rivale iz regiona koji nastavljaju sa avanturama u Evropi?

“Ispadanje ima i prednosti i mana”, smatra Ivanović.

“Realno, bila je ovo grupa ko-

5

MEČEVA U ABA LIGI ZADAR JE DO SADA ODIGRAO NA SVOM PARKETU. NAKON TRI VEZANA PORAZA NA STARTU, TIM IZ DVORANE “KREŠIMIR ĆOSIĆ” UPISAO JE DVA TRIJUMFA ZAREDOM - I TO PROTIV CEDEVITAOLIMPIJE I ZVEZDE ja je trebalo da se prođe, ali nije nam se dalo - nešto slabiji početak, porazi na jednu loptu”.

Ipak...

“Sigurno će nam mnogo pomoći manji broj utakmica što se svega tiče - organizacije treninga, timskih i individualnih obaveza, a i uhvatićemo pravi ritam spavanja, što kada se igra Evrokup nije baš najbolje. Dosta stvari je pozitivno. Igraćemo svakih sedam dana što znači konstantno dokazivanje iz sedmice u sedmicu”, zaključio je Ivanović.

K.B.-A.K.