Dnevne novine 23. decembar 2019.

SASTANAK LIDERA ZAPADNOG BALKANA U TIRANI ■3

VOJSKA CRNE GORE U NOVOM RUHU

Nove vojne uniforme po ugledu na crnogorsku nacionalnu nošnju ■ 24 25

Đukanović: Balkanska unija ne može da zamijeni EU

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019. BROJ 2562 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DIREKTOR FONDA RADA KEMAL ĐEČEVIĆ ZA DNEVNE NOVINE ■ 14 15

U 2020. GODINI DOVOLJNO NOVCA ZA SVE OBAVEZE PREMA RADNICIMA VLADA: PET MITOVA O PREDLOGU ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI ■ 2 3

SPCnijestarija od države, Amfilohije odbio dijalog

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ O REFORMI IZBORNIH ZAKONA

Nastavak dijaloga u parlamentu

PODGORICA: KLIZALIŠTE UPOTPUNILO PRAZNIČNI DUH

RAJ ZA NAJMLAĐE ■ 20 21

POLICIJA TRAGA ZA OSUMNJIČENIM ZA UBISTVO MITRA PEJOVIĆA

Nakon svađe dobio metak u leđa ■ 10 11

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■5

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

politika

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

vlada o pet mitova o predlogu zakona

SPC nije Starija amfilohije odbio

Radulović

sastanak Jadranske trilaterale

Saradnja značajna za napredak regiona

Državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Vladimir Radulović učestvovao je na ministarskom sastanku Jadranske trilaterale u Zadru.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, sastanku su prisustvovali ministri vanjskih poslova Hrvatske i Albanije Gordan Grlić Radman i Gent Cakaj, kao i Andrej Žernovski, zamjenik ministra vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, koja je pozvana kao zemlja gost.

“Tom prilikom, sagledana su najznačajnija pitanja vezana za saradnju Crne Gore, Hrvatske i Albanije, s ciljem njenog jačanja kroz konkretne aktivnosti i projekte koji doprinose stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskom prosperitetu čitavog regiona. Šefovi delegacija su, takođe, razgovarali i o daljem procesu evropskih i evroa-

tlantskih integracija država regiona, a posebno imajući u vidu predstojeće predsjedavanje Hrvatske Savjetu EU. U tom kontekstu, razmijenili su mišljenja i o mogućnostima podrške regionalnim aspirantima na njihovom putu ka EU i NATO, ali i o aktuelnoj političkoj, ekonomskoj i bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na produbljivanje saradnje tri države u oblastima energetike, turizma i zaštite životne sredine”, navedeno je u saopštenju.

“Puna podrška EU i NATO-a Zapadnom Balkanu kroz stalni politički dijalog i praktične programe podrške od presudnog je značaja za njegovu punu integraciju u njihove strukture. Ovo je posebno važno u kontekstu kontinuiranih globalnih izazova sa kojima se naš region suočava”, istakao je državni sekretar Radulović.

R.P.

vladimir Joković u biJelom polJu

Snp uvijek bila stožer njegoševske Crne gore SNP je bila i ostala stožer istinske i njegoševske Crne Gore, što smo pokazali i juče masovnim prisustvom u odbrani svetinja u Nikšiću, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković u Bijelom Polju.

“SNP nikada nije bila za podjele i uvijek je protiv toga da se razlike produbljuju.

“Još jednom pozivamo aktuelnu vlast da povuče zakon koji pravi razdor i razlike”, naglasio je Joković.

Prema riječima predsjednika SNP CG, SNP sa mnogo optimizma ulazi u narednu godinu u kojoj će, kako je rekao, doći do daljeg jačanja naše partije.

R.P.

Jedan od mitova o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti je da država otima imovinu vjerskih zajednica, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

“Istina: Ovim zakonom se utvrđuje prosta pravna činjenica da kulturno blago koje je kroz vjekove stvarano od državnog novca pripada državi, odnosno svim građanima.

Dakle, samo ona vjerska imovina koja predstavlja kulturno dobro, a sticana je od javnih prihoda države ili je bila u državnoj svojini do gubitka nezavisnosti Crne Gore 1918. godine, biće registrovana kao državna svojina. I to samo pod uslovom da ne postoje dokazi da nad tom imovinom pravo svojine ima neka vjerska zajednica. Sa druge strane, ako je neka vjerska zajednica stekla određenu imovinu u skladu sa zakonom koji danas važi ili koji je nekada važio, država će to poštovati”, navodi se u saopštenju.

Drugi mit, kako je navedeno iz Vlade, jeste: „Srpska pravoslavna crkva je starija od države Crne Gore i svi pravoslavni vjerski objekti na teritoriji Crne Gore su njeno vlasništvo.“ “Istina: U vrijeme Knjaževine i kasnije Kraljevine Crne Gore, Srpska pravoslavna crkva, kao pravni subjekt pod tim imenom, nije postojala.

Imovina koju je pravoslavna crkva koristila na teritoriji Crne Gore prije 1918. godine bila je vlasništvo države, što dokazuje činjenica da vjerska zajednica nikada nije imala pra-

Održana javna rasprava Peti mit, kako saopštavaju iz Vlade je: „Predlog zakona je utvrđen bez dijaloga sa SPC.“ ‘’Istina: Nacrt zakona je pripremljen još 2015. godine. U okviru javne rasprave koja je uslijedila, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je primilo i razmotrilo veliki broj komentara. Samo 2018. godine održano je sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora. Nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala Nacrt zakona. Osim to-

ga, predstavnici Vlade su imali detaljne i iscrpne pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama.

Na tim konsultacijama postignut je viši stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima. Gdje god su predlozi vjerskih zajednica bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom oni su prihvaćeni. Na kraju je SPC sama odbila dijalog o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući taj dijalog donošenjem zakona o restituciji’’, zaključeno je iz Vlade.

vo da bez saglasnosti države raspolaže imovinom koju je koristila. U članu 719 Opšteg imovinskog zakonika Knjaževine Crne Gore iz 1888. godine izričito se navodi: „Nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu se nikako prodavati ili inače ustupati, bez naročita dopuštenja državne vlasti“.

Kako je opšti pravni princip, još iz rimskog prava, da vlasništva ne može biti bez prava raspolaganja, sasvim je jasno da je država, a ne crkva u Crnoj Gori vlasnik vjerskih dobara. Dakle, crkva je koristila imovinu i ubirala plodove od vjerske imovine, ali je vlasnik te imovine u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori nesumnjivo bila država”, saopštili su iz Vlade.

Treći mit je: „Država tjera vjerske zajednice da se registruju“, navodi se u saopštenju i dodaje: “Istina: Ne postoji zakon-

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

3

politika

a o sloBodi VjeroispoVijesti

od države, o dijalog

Sa sastanka u Tirani

sastanak lidera Zapadnog Balkana u tirani

Đukanović: Balkanska unija ne može da zamijeni EU

NepokretNa dobra pravoslavNih crkava i maNastira Ne mogu se Nikako prodavati ili iNače ustupati, bez Naročita dopušteNja državNe vlasti ska obaveza vjerske zajednice da se registruje. Međutim, one vjerske zajednice koje ne žele da nadležni državni organ evidentira podatke o njihovom imenu, sjedištu, adresi i zastupniku, neće imati sve pogodnosti koje uživaju registrovana pravna lica, odnosno neće imati status pravnog lica.

Procedura registracije vjerske zajednice je veoma jednostavna i ne razlikuje se od pravila registracije pravnih lica koja inače važe u crnogorskom pravnom sistemu”. Četvrti mit je i da država hoće da izbaci SPC iz pravo-

slavnih hramova i da na njeno mjesto dovede CPC. ‘’Istina: Najbolja potvrda da utvrđivanjem državnog vlasništva nad vjerskim kulturnim dobrima država ne namjerava da ugrožava prava vjernika jeste činjenica da je prijestonica Cetinje, a ne SPC, upisana kao vlasnik Cetinjskog Manastira, pa to ni na koji način ne ograničava prava i slobode svještenstva i vjernika SPC u jednom od najznačajnijih kulturnih, istorijskih i vjerskih zdanja u Crnoj Gori.

Dakle, predloženi zakon utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koje je sama država gradila i sticala kroz vjekove i koji predstavljaju kulturnu baštinu i imovinu svih građana Crne Gore. Ovim zakonom se ne uređuje vjerski život unutar bilo kojeg vjerskog objekta, niti se bilo ko izbacuje ili useljava u vjerske objekte’’, navedeno je u saopštenju Vlade. R.P.

Balkanska unija ne može da zamijeni Evropsku uniju. Cilj je da Crna Gora bude članica Evropske unije.

Ne vidimo da nam treba bilo kakav supstitut, a podržavamo sve regionalne inicijative koje nas približavaju tom cilju, kazao je predsjednik države Milo Đukanović koji je kao gost, u subotu, prisustvovao sastanku lidera Zapadnog Balkana u Tirani gdje se razgovaralo o mini Šengenu.

“Mi želimo da budemo dio EU, na tome godinama radimo. Nijesmo spremni da mijenjamo kurs. Ništa nas nije pokolebalo na evropskom putu”, jasan je Đukanović.

On je istakao da je Crna Gora veoma posvećena regionalnoj saradnji, te da je važno da se ono što pokreće mini Šengen dovede u sklad sa drugim incijativima. Đukanović je na poziv premijera Albanije Edija Rame učestvovao na regionalnom sastanku – Zapadni Balkan.

Sastanak je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Rama i Zoran Zaev. Đukanović je poručio da je ovo prilika da se poveća povjerenje i ostvaruje saradnja dobra za sve zemlje.

“Tako i snažimo kapacitete i za članstvu u EU”, ocijenio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna da bude domaćin neke od narednih inicijativa.

“Treba njegovati dijalog za svaku moguću temu. Važno je da ono što pokreće mini Šengen dovedemo u sklad sa drugim incijativima”, naglasio je on. Đukanović je napomenuo kako su sve inicijative smislenije kad “znamo da vode ka ostvarenju standarda koji nas bliže Evropskoj uniji”.

Predsjednik Srbije Vučić kazao je da su donijete važne odluke koje će potpisati, i naglasio da će one imati veliki značaj za cio region.

“Pokušaćemo da formiramo što jedinstvenije tržište rada”, najavio je Vučić.

Domaćin sastanka Rama je poručio da neće prestati da ponavlja da je ovo inicijativa koja nikog ne isključuje, ona nije nametnuma nikome ni od koga.

“U Tiranu smo pozvali svakoga. Za mene, odbijanje Kosova da prisustvuju ne razumijem. Ovdje smo da izgradimo most između prošlosti i budućnosti-prošlosti koja nas razdvaja, a budućnost nas spaja. Cijeli ovaj proces se podudara sa ambicijom svake zemlje da bude dio EUudružićemo snage da brže postanemo članica EU. Omogućiće nam da stvorimo bolje uslove za budućnost. Vjetrovi prošlosti ovdje ne mogu duvati”, kazao je Rama.

On se Đukanoviću zahvalio jer je prihvatio poziv da prisustvuje sastanku.

“Njegovo iskustvo je značajno za ovaj proces”, rekao je Rama o Đukanoviću.

I premijer Sjeverne Make-

Obilazak Drača Šefovi delegacija su tokom boravka u Albaniji obišli i Drač koji je najviše stradao u nedavnom razornom zemljotresu.

Albanski premijer se zahvalio na solidarnosti koja je pokazana od tri uvažena gosta i njihovih zemalja nakon zemljotresa.

“Duboko smo zahvalni svim timovima, pojednicu i grupama koje su odmah došle da pomogne Albaniji i Albancima, pogođenim zemljotresom. To će uvijek ostati uklesano u našem kolektivnom sjećanju. Imamo zajedničku sudbinu na ovom prostoru, da prevaziđemo prošlost zarad bolje budućnosti za našu djecu”, zaključio je Rama. Đukanović je nakon posjete Draču rekao da nosi utisak “svjedočili smo posljedicama koje je katastrofa donijela ovoj zemlji-još jednom da ponovim solidarnost, ostajemo trajno privrženi.

U razornom zemljotresu koji je Albaniju pogodio krajem novembra život je izgubilo 50 osoba, a oko 2.000 je povrijeđeno. donije Zoran Zaev je naglasio da regionalna inicijativa samo može da ubrza proces ka EU. “To možemo samo ako smo zajedno”, vjeruje on.

R.P.

4

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

SABOR ISPRED HRAMA SV. VASILIJA OSTROŠKOG U NIKŠIĆU

MCP TRAŽI POVLAČENJE ZAKONA I RESTITUCIJU

Crkveno-narodni sabor, u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske, održan je u subotu u Nikšiću isred Saborne Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Sa sabora je poručeno da Mitropolija SPC zahtijeva “zaključivanje ugovora sa Vladom CG sa istovjetnim uslovima koje je Vlada zaključila sa drugim vjerskim zajednicama, donošenje zakona o restituciji, i odustajanje od otimanja imovine”.

Prema izvještaju novinara Portala Analitika sa lica mjesta, skupu je prisustvovao veliki broj vjernika. Prema procjeni Uprave policije, saboru je prisustvovalo 6.000 ljudi.

Liturgiju u sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, pokraj svetiteljevih moštiju služio je mitropolit cr-

nogorsko-primorski Amfilohije i gospoda episkopi raško-prizrenski Teodosije, mileševski Atanasije, budimljansko-nikšićki Joanikije, pakračko slavonski Jovan, bihaćko-petrovački Sergije, zahumsko-hercegovački Dimitrije, dioklijski Metodije, umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije sa mnogobrojnim sveštenstvom.

“Sabrali smo se da se ujedinimo. Radosni smo i kada imamo nevolja i teškoca, a imamo ih i danas jer trpimo nepravdu ali se tješimo Svetim Vasilijem koji je sve muke nosio krijepko ali i hrabro štiteći narod i crkve i objedinio narod oko crkve i vjere. Ako neko udari na hram udario je na sve. Molimo se Gospodu da urazumi sve one koji su oko srca stavili

zlu namjeru”, rekao je je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

Episkop budimljanskonikšićki Joanikije kazao je da 800 godina “djelanja naše crkve vidimo kao osam vjekova napredovanja jer je naša crkva podarila velike ljude”.

“Ovaj ćemo dan ubuduće proslavljati kao posjetu Svetog Vasilija ovom gradu kao što ga proslavljamo onog dana kada su njegove mošti pronešene kroz grad”, rekao je Joanikije.

Organizatori ovog događaja su Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) i Budimljansko nikšićka eparhija, nezadovoljne zbog najavljenog usvajanja Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je u skupštinskoj proceduri.

R.P.

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Liturgija pored mošti Sv. Vasilija Ostroškog

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Okupio se veliki broj građana

POLITIKA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

5

NEZAVISNI POSLANIK O ODBORU ZA IZBORNO ZAKONODAVSTVO

DAMJANOVIĆ: NASTAVAK DIJALOGA U PARLAMENTU

Damjanović je podsjetio da je u više navrata produžavan rok za rad Odbora i da je, kako je naveo, neprincipijelnim dilom između Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratske Crne Gore, iz tog tijela odstranjeno dvije trećine opozicionih poslanika. „I, naravno, da smo mogli da očekujemo ovakav kraj, više puta sam upozoravao da će se ovo desiti. Potrošeno je više od godinu, javnost zamajavana, a neke druge stvari su se završavale ispod tepiha“, kazao je Damjanović agenciji MINA. Kako je naveo, krajnji rok za održavanje redovnih izbora je kraj septembra naredne godine,

što znači da je ostalo vrlo malo vremena da se donese kvalitetno izborno zakonodavstvo koje bi omogućilo fer i slobodne izbore. „Naravno, očekujem da se dijalog nastavi u formatu parlamenta. Apelovao sam da 39 poslanika opozicije zauzme jedinstven stav oko onoga što je nesporno među nama, a to j e

da svi želimo slobodne izbore i kvalitetne izborne uslove“, kazao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, mora se insistirati na tome da, i ako se donese kvalitetno izborno zakonodavstvo, njega može sprovesti samo tehnička vlada u koju bi svi građani imali povjerenja, i koja bi obezbijedila okvir za slobodne i fer izbore.

Damjanović je ocijenio da će izbori u Tivtu, koji će biti održani na proljeće, pokazati u kom pravcu sve ovo ide.

Nesporno je, kako je kazao, da, ukoliko ne bude želje i volje za dijalogom kod DPS-a, bez kojeg nema dvije trećine za izborne promjene, ostaje opcija bojkota svih izbora.

To je, dodao je Damjanović, ono na šta su se poslanici opozicije obavezali kao potpisnici Sporazuma o budućnosti. „Vidjećemo.

Ja hoću da

vjerujem da kolege iz DPSa, zajedno sa svojim satelitima, zaista žele dijalog, i da će ga inicirati“, kazao je on.

On je pozvao kolege iz opozicije da imaju bolju komunikaciju nego do sada. „I da se makar izborimo za minimum interesa koji garantuju fer izborni proces, kako bismo konačno, poslije 30 godina, donili parlamentarnu većinu koja je plod slobodne volje birača u Crnoj Gori, pa ko uzme vlast – neka mu je sa srećom“, dodao je Damjanović.

Kako je naveo, prije nekoliko dana je u skupštinsku proceduru stigao predlog izbornog zakona sa pratećim aktima od poslanika DPS-a. „To može da se smatra kao želja za dijalogom, jer očigledno ovakav predlog kakav jeste ne može dobiti dvotrećinsku podršku bez ozbiljne rasprave“, rekao je Damjanović.

On je podsjetio da je još u martu prošle godine podnio predlog izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika. „Vidim da je jedan dio

Nisu problem samo zakoni

Damjanović smatra da nije problem samo izborno zakonodavstvo i način kako ga primijeniti, nego i VD stanje koje je kulminiralo ostavkom predsjednika Sudskog savjeta, Mladena Vukčevića. „Ja sam pozvao i sve ostale članove Sudskog savjeta da slijede taj moralni čin, da podnesu ostavke da bi se inicirao dijalog i da rješavamo VD stanje u Sudskom savjetu, u Tužilaštvu, moguće VD stanje u Ustavnom sudu koje slijedi“, kazao je on.

Dakle, kako je naveo, na potezu je vladajuća partija. prepisan u ovom predlogu kolega iz DPS-a, što jeste način da se vodi dijalog.

Apelujem da do dijaloga dođe, da dobijemo najbolje moguće izborno zakonodavstvo, ako već to nijesmo uradili do sad“, zaključio je Damjanović.

(MINA)

NEMANJA VUKOVIĆ IZ DEMOKRATA ODGOVORIO DAMJANOVIĆU

NE MOŽE DA PREŽALI DOGOVOR SA DPS-OM Rad Odbora za izborne reforme obustavljen je jer je izostao odgovor na superiorna rješenja Demokrata, kazao je potpredsjednik nikšićkog odbora Demokratske Crne Gore, Nemanja Vuković, navodeći da je opstrukcija izvršena stavljanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti u skupštinsku proceduru.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ocijenio je da je debakl koji je doživio Odbor za reformu izbornog zakonodavstva bio očekivan, kako zbog nači-

na na koji je formiran, tako i zbog svega što je uslijedilo.

On je podsjetio da je u više navrata produžavan rok za rad Odbora i da je, kako je naveo, neprincipijelnim dilom između Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratske Crne Gore, iz tog tijela odstranjeno dvije trećine opozicionih poslanika.

Vuković je istakao da je rad Odbora obustavljen jer je izostao odgovor na superiorna rješenja Demokrata.

Prema njegovim riječima, opstrukcija rada tog

skupštinskog tijela izvršena je “vađenjem iz naftalina” zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Damjanović nikako ne može da prežali propali dogovor da uđe u Odbor i izglasa još jedno, za krađu skrojeno, izborno zakonodavstvo sa DPS-om”, kazao je Vuković.

On je poručio da Demokrate samo građanima polažu račune, sa njima prave dogovore i proslavljaju pobjede.

“Sa njima i ni sa kim drugo”, naglasio je Vuković. R.P.

Vuković

6

EKONOMIJA

SJEDNICA NOVOFORMIRANOG SAVJETA

Pametnom specijalizacijom do novog modela razvoja Strategija pametne specijalizacije (S3) do 2024. godine, koju je naša zemlja kao prva u regionu usvojila prije šest mjeseci, predstavlja osnov za privredni rast i napredak društva, kao i pretpostavku za formulisanje novog modela razvoja Crne Gore.

To je glavni zaključak prve sjednice novoformiranog Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković. On je ocijenio da su našoj zemlji potrebni stabilan dugoročni rast i razvoj, održiva i konkurentna industrijska proizvodnja, te zaposleni mladi ljudi koji će kreativnošću i marljivošću ubrzano vući naše društvo naprijed. „Treba nam diversifikacija ekonomije i, koliko god bili svjesni svih ograničenja, moramo pokušati zauzeti prostor na makar nekoliko tehnološki intenzivnih polja. Plan je da naše skromne resurse fokusiramo na

tri prioritetne oblasti i u njima intenzivno podržimo inovativnost na svim nivoima, s posebnom pažnjom prema mladim generacijama stručnjaka. Bilo da se školuju ovdje, bilo da su u potrazi za novim znanjima privremeno na stranoj adresi, naš zadatak je da kreiramo centar koji će ih privući i zadržati u Crnoj Gori“, dodao je Marković.

Konstatovano je da za tri strateška prioriteta: održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, energija i održiva životna sredina, te održivi zdravstveni turizam treba dalje podržati razvoj informativnokomunikacionih tehnologija i kreiranja posebnog programa za startapove. Da je S3 kompatibilna sa prioritetima nove Evropske komisije, svjedoči i pismo evropskog komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Olivera Varheljija koje je uputio predsjedniku Vlade, u kome pozdravlja takav potez naše zemlje. R.E.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA I CENTRALNE BANK

ZA DESET MJESEC STIGLO 1,57 MILIJ

Sa prve sjednice Savjeta

NAKON ZAVRŠENE JAVNE PONUDE ZA OTKUP

Za preuzimanje prijavljeno 8,23 odsto akcija CKB Na javnu ponudu Crnogorske komercijalne banke za preuzimanje preostalih dionica Podgoričke banke, prijavljeno je 7.960 akcija sa pravom glasa, odnosno 8,23 odsto ukupnog iznosa. Nakon što je zaključena javna ponuda, čiji je rok bio četvrtak, CKB posjeduje 95.600 akcija Podgoričke banke s pravom glasa ili 98,79 odsto. „CKB ima namjeru da koristi pravo prinudnog otkupa akcija manjinskih akcionara po cijeni iz javne ponude za preuzimanje, odnosno po cijeni po kojoj je od dana isteka roka javne ponude, sticalac ili sa njim povezano lice steklo dionice emiten-

ta, ako je ta cijena viša od one iz javnog poziva“, precizira se u izvještaju i rezultatima javne ponude.

CKB, koja je članica mađarske OTP grupe, objavila je 5. decembra prospekt za preuzimanje preostalih 9.130 akcija Podgoričke banke, a cijena po dionici iznosila je 640 eura. CKB je krajem februara zaključila ugovor o kupovini 90,56 odsto akcija Societe Generale Montenegro, a sada Podgoričke banke. Ta transakcija, kako je navedeno, predstavlja dio strategije OTP grupe da ojača prisustvo u regionu jugoistočne Evrope.

R.E.

Za prvih deset mjeseci ove godine u državni budžet slilo se oko 1,57 milijardi, dok su za različite izdatke izdvojene skoro 1,54 milijarde eura.

To pokazuju novi rezultati koje je objavila Centralna banka Crne Gore na osnovu podataka Ministarstva finansija o stanju u fiskalnom sektoru naše države do kraja oktobra 2019. godine. U jesenjoj analizi makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada usvojila na prošloj sjednici, navedeni su ključni pokazatelji u svim privrednim granama. Kad je u pitanju fiskalna politika, precizira se da ove godine karakteriše „nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije usmjerenih na očuvanje održivosti javnih finansija, kako bi se omogućilo smanjenje budžetskog deficita i stvaranje uslova za postepeno opadanje javnog duga“. „Ograničavanje rasta tekuće budžetske potrošnje očekuje

se od sprovođenja Plana optimizacije javne uprave, a sprovodi se i moratorijum na zapošljavanje u javnom sektoru. Pored navedenog, Vlada je donijela odluku o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, kojom su propisani kriterijumi za isplatu po ovom osnovu“, navedeno je u pomenutom dokumentu.

Javni prihodi napunili su državni budžet za deset mjeseci do nivoa od 1,566 milijardi što predstavlja 32,5 odsto BDP-a koji je procijenjen na 4,817 milijardi eura. U odnosu na isti period prošle godine, naplata je veća za 108 miliona eura, mahom zbog povećanja prihoda od poreza i doprinosa koji su dostigli 148,1 milion eura. Najveći rast ima naplata poreza na dodatu vrijednost od 65,9 miliona, akciza 20,6 miliona i poreza na dohodak 10,8 miliona eura. U odnosu na prošlu godi-

nu, pad prihoda zabilježen je za doprinose za penzijsko i invalidsko, te zdravstveno osiguranje i takse.

Kako su istakli iz resornog ministarstva, najznačajnije pozitivno odstupanje je kod prihoda po osnovu PDV-a, uvećanog za 16,2 odsto, što je rezultat mjera fiskalne konsolidacije, ali i rasta ekonomske aktivnosti. Porezi na zarade bilježe rast zbog naplate poreskih potraživanja kroz reprogram ovakvih dugovanja, te pozitivnog kretanja na tržištu rada i jačanja poreske discipline. Prihodi po osnovu doprinosa do kraja oktobra u odnosu na isti period prethodne godine pali su za 1,3 miliona i iznose 46,5 miliona eura. Prihodi od poreza na dohodak su, pak, veći za pola miliona eura iako se po novom zakonu veći dio ovog poreza ustupa lokalnim samoupravama. Prihodi od akciza veći su za 2,5 miliona eura ili 12,1 odsto u odnosu na upo-

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

EKONOMIJA

7

KE CRNE GORE O FISKALNOJ POLITICI

CI U BUDŽET JARDI EURA

Biće uvećana površina pod plastenicima

PREMA IZVJEŠTAJU O ZAKUPU DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA KOD ULCINJA

Voli na Svaču planira još plastenika i voćnjaka

DRŽAVA DUGUJE TRI MILIJARDE Ukupan dug države, koji ne uključuje depozite, posljednjeg dana septembra iznosio je 3,128 milijardi ili 64,9 odsto BDP-a, dok je dug sa depozitima istovremeno bio 2,97 milijardi eura ili 61,7 odsto BDP-a.

Od toga, na spoljni dug odnosilo se čak 2,623 milijarde, odnosno 54,5 odsto BDP-a, dok je unutrašnji bio 504,5 miliona odnosno 10,5 odsto BDP-a, a depoziti 157,6 miliona eura ili 3,3 odsto BDP-a.

Prema posljednjim projekcijama ministarstva, na kraju 2019. dug će biti oko 3,717 milijarde ili 77,4 odsto BDPa, od čega će domaći dug činiti 568,9 miliona eura, a ostatak dug prema inostranstvu.

Takođe, javni dug će istovremeno odstoići oko 3,833 milijarde eura odnosno 79,8 odsto BDP-a, od čega je 3,717 milijardi eura državni dug, a 115,8 miliona eura na dug lokalne samouprave.

redni period 2018. zbog njihove bolje naplate.

Za prvih deset mjeseci ove godine, iz budžeta je iskorišteno 1,536 milijardi eura ili 31,9 odsto procijenjenog BDP-a.

Ipak, to za 4,5 miliona manje u odnosu na isti period prethodne godine, te 4,9 miliona eura u odnosu na plan. Takođe, kad je u pitanju realizacija planiranog, kapitalni budžet je realizovan u nivou od 53,9 odsto, tekuća budžetska potrošnja iznosi 73,6 miliona eura i manja je za 11 miliona a glavni razlog je čak 5,5 miliona veći kapitalni izdaci u okviru tekućeg budžeta.

Procjena resornog ministarstva je da bi izvorni javni prihodi u 2019. mogli iznositi 2,079 milijarde eura ili 43,2 odsto BDP-a, u ukviru kojih će najveći rast u odnosu na 2018. imati PDV, akcize i doprinosi.

Javna potrošnja procijenjena je na 2,173 milijarde ili 45,1 odsto BDP-a, a izdaci budžeta na 1,977 milijarde eura ili 41,0 odsto BDP-a.

K.J.

Kompanija Voli trade koja je zakupac 70 hektara državnog zemljišta na Svaču, nadomak Šaskog jezera u ulcinjskoj opštini, planira da naredne godine proširi tamošnje kapacitete novim plastenicima i voćnjacima.

To se navodi u Vladinom izvještaju o izvršenoj kontroli investicionog programa pogoričke kompanije koja je pratila ugovor o zakupu lokacije potpisan krajem 2017. godine. Kontrola je izvršena 16. jula ove godine, a njemu su prethodile određene promjene sadržaja ugovora. Naime, Voli trade je početkom juna dostavio Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja izmijenjeni investicioni projekat koji je odobren. „Izmijenjeni Investicioni plan predviđa smanjenje investicionog perioda sa tri na dvije godine i minimalna investiciona ulaganja od 1,38 miliona eura u dvogodišnjem periodu. Ulaganja u navedenom periodu se odnose na nabavku neophodne poljoprivredne mehanizacije, uređenje proizvodnih parcela, izgradnju zaštićenog prostora – plastenika, te izgradnju neophodnih objekata u drugoj investicionoj godini“, navodi se u izmijenjenom dokumentu.

U ovaj plan uvedene su i izmjene koje se tiču investicija u podizanje višegodišnjih zasada voća, ali nije precizirana ukupna površina, struktura i iznos ulaga-

nja, te dinamika sadnje. Komisija je tokom julske kontrole utvrdila da su u prvoj godini premašena najavljena ulaganja jer su investirana 817.266,32 eura, i tako potvrdila da je predviđeni plan realizovan.

Kako je navedeno u planu za narednu investicionu

godinu, Voli namjerava da podigne još plastenika čija bi ukupna površina bila do tri hektara, a zavisiće od mogućnosti nabavke kvalitetnog sadnog materijala.

Uz to, voće će biti zasađeno na dodatnih osam do deset hektra.

K.J.

Od 70, obradivo oko 65 ha

PRI KRAJU MAGACINI I PROSTOR ZA RADNIKE „Osim finansijski prikazanih investicija, zakupac je izgradio višenamjenski objekat u ekonomskom dvorištu, a radovi na objektu se nalaze u završnoj fazi. Objekat, osim hladnjače, sadrži magacine za repromaterijal i za smještaj mehanizacije, prostori-

je za smještaj sezonske i povremeno angažovane kvalifikovane radne snage sa svim neophodnim pratećim sadrajima, kao i kancelarijski prostor za rad rukovodećeg osoblja“, precizira se u dijelu investicija planiranih za drugu investicionu godinu.

8

ekonomija

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Priznanje za dobrovoljne davaoce krvi cediS-a

Uvijek tU kada sU potrebni i U slUžbi čovjekU U nevolji

C

rnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS dobio je godišnje priznanje Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore za izuzetan doprinos kao partner u toj humanoj djelatnosti.

Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Gordana Rašović istakla je doprinos dobrovoljnih davalaca krvi iz CEDIS-a koji su uvijek tu kada su potrebni. „Doprinos davalaca iz CEDIS-a je nemjerljiv. Uvijek se na njih može računati, što je od neprocjenljivog značaja za posao kojim se mi bavimo a da ne ističem od kolikog je onda značaja za onoga koji tu krv čeka za svoj život. Takođe, CEDIS je finansijski podržao i razne aktivnosti našeg Zavoda, u prvom redu projekat Telemedicina. Zahvalni smo na takvoj podršci“, kazala je doktorka Rašović.

Klub dobrovoljnih davalaca krvi CEDIS-a nastavlja akcije darivanja krvi. Nova akcija održana je 13. decembra u Podgorici i uspješno završena, jer se javilo 40-tak humanista, a prikupljene su 32 jePriznanje CEDIS-u

dinice krvi, što je potvrda da u kompaniji CEDIS rade humani ljudi koji žele da pomognu drugima. „Postajemo stabilan klub koji ispunjava cilj – da bude u službi čovjeku u nevolji i da doprinese poboljšanju zdravstvenog standarda. Pored toga što imamo člana koji je 65 puta darovao krv, sve je više novih davalaca tako da postajemo i sve brojnija poro-

dica humanista CEDIS-a, što posebno raduje“, kazao je jedan od davalaca, Nikola Šoć.

Nađa Bošković iz Zavoda za transfuziju krvi toga dana je ukazala na značaj dobrovoljnog darivanja krvi i pohvalila Klub dobrovoljnih davalaca krv CEDIS-a kada je u pitanju svijest o doniranju krvi, jer se i mimo redovnih akcija uvijek odazovu na poziv.

U želji da motiviše i druge na ovo humano djelo, ona podsjeća da davalac može biti zdrava osoba staristi između 18 do 65 godina, te da muškarci krv mogu donirati na svaka tri, a žene na četiri mjeseca. „Prilikom doniranja krvi, davalac kontroliše i svoje zdravlje, tj. pored krvne slike i opšteg fizikalnog pregleda, donirana krv se kontroliše na krvlju prenosive bolesti, a onima koji dođu prvi put određuje se krvna grupa i Rh faktor. Pored toga, nema nikakvih štetnih posljedica za donore, niti se stvara zavisnost, traje kratko a jedna

CEDIS jE fInanSIjSkI poDržao I raznE aktIvnoStI našEg zavoDa, u prvom rEDu projEkat tElEmEDICIna I zahvalnI Smo na takvoj poDršCI, IStakla jE gorDana rašovIć Iz zavoDa za tranSfuzIju krvI

doza krvi može spasiti tri života. U roku od dva sata nadoknadi se tečnost, u roku od dva dana do dvije nedjelje organizam sam nadoknadi ćelije, a u roku od tri mjeseca gvožđe“, istakla je Bošković.

Stoga ona upućuje poziv svima, ne samo u kompaniji već i izvan nje koji se osjećaju sposobnim i zdravim da se pridruže i učine što brojnijom porodicu humanista okupljenu u Klubu CEDIS-a. „Održiva i primjerena snabdjevenost krvlju smatra se ako prosječno četiri odsto stanovništva daje krv, a mi smo došli do 3,5 odsto.

Nadam se da ćemo dostići i taj procenat, što će značiti da imamo sigurne zalihe ove dragocjene tećnosti, a to je izuzetno važno“, dodala je Bošković.

Vrijedi pohvaliti nesebične višestruke davaoce koji se odazovu na svaku akciju i svoju krv daruju nepoznatim osobama. Slavko Perunović s pravom može ponijeti titulu

Lijep je osjećaj pokloniti krv „Darivanje krvi dobar je način da se pomogne drugom ljudskom biću. Lijep je osjećaj pokloniti krv drugome, sa željom da taj neko ozdravi“, kaže Miroslav Krkeljić koji se uvijek rado odazove humanitarnim akcijama. najhumanijeg člana CEDIS tima, jer je sa svojih 57 godina 65 puta darovao krv. „Davalac krvi sam postao kad mi se supruga razboljela, a ja nijesam mogao da za nju obezbijedim krv. Od tada kao član nekoliko društava dobrovoljnih davalaca, tri do četiri puta godišnje dajem krv“, kaže Perunović.

Osim što je jedan od rekordera u davanju krvi, Perunović i na druge načine pokazuje koliko je human čovjek. On je član ekipe koja godišnje besplatno okreči deset stanova ljudima koji su u stanju socijalne potrebe.

R.E.

Sa akcije dobrovoljnog davanja krvi

Milovan ĐILAS Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča.

I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio.

Vladimir Vojinović

5,99

10

hronika

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 10.01.2020. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Musić Brajana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 236 KO Mokra njiva, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - Katastarska parcela broj 427, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 920 m2, - Katastarska parcela broj 428, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 1. klase površine 8483 m2, potok površine 121 m2 i pomoćnu zgradu površine 147 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 428, spratnost P, površine 147m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIV prodaji iznosi 29.889,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Musić Brajana na dan 12.10.2018. godine iznosi 21.431,60 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 09.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 10.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Rosaks Trade DOO Nikšić koje su upisane u listu nepokretnosti br. 3363 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja zgrade u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, površine 424 m2, - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište, površine 206 m2, - katastarska parcela br. 4732, plan 16, skica 53/04, koja po načinu korišćenja predstavlja građevinsku parcelu, povrsine 1284 m2 i - zgrada u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 2996, spratnost P, povrsine 340 m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XVIII prodaji iznosi 53.424,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Rosak Trade DOO Nikšić na dan 30.10.2017. godine iznosi 45.832,18€.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 09.01.2020. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

NakoN svađ sugrađaNiN

policija traga za osumnjičenim za ubis

Podgoričanin Mitar Pejović (35) podlegao je povredama juče,oko dva sata iza ponoći, u Urgentnom centru nakon što mu je sugrađanin Ivica Kaluđerović (43) za kojim se traga, nakon kraće svađe, ispalio više hitaca u predjelu leđa.

Prema saznanju Dnevnih novina policija je juče privela Gorana Kaluđerovića (48), zbog sumnje za saučesništvo u ubistvu, dok se za njegovim rođenom bratom Ivicom Kaluđerovićem, osumnjičenom za izvršenje krivičnog djela ubistvo, traga.

Incident se, prema saznanjima DN dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo u Ulici Milana Božovića, kada je Pejović, nešto oko 01.20 časova iza ponoći, otišao do kuće u kojoj žive osumnjičeni Ivica Kaluđerović (43) i njegov brat Goran Kaluđerović (48) gdje je nakon rasprave došlo do potezanja oružja. Navodno, jedan od braće je Pejovi-

Mitar Pejović

hronika

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

11

Pokušaj ubistva arsića:

Potvrđena optužnica albanskom državljaninu

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv albanskog državljanina Florina Vocija, zbog pokušaja ubistva Gorana Arsića u Tivtu, 3. avgusta ove godine.

Prema navodima optužnice, Voci je tog dana, nakon kraće rasprave sa oštećenim Arsićem, uzeo nož, nasrnuo

na oštećenog i ubo ga u predjelu lijeve polovine prednje strane grudnog koša. „Tu se nalaze vitalni organi – srce i pluća, nanoseći mu na taj način tjelesnu povredu u vidu ubodne rane... pri čemu je bio svjestan da ga na taj način može lišiti života, pa je to i htio, da bi ga u daljim nasrtajima nožem

đe pucao Policija traga Nu u leđa za razbojnicima

stvo mitra Pejovića

na oštećenog spriječili gosti lokala, nakon čega je pobjegao sa lica mjesta”, navodi se u tekstu optužnice, koja je potvrđena 12. decembra.

Podsjetimo, Voci je uhapšen nekoliko sati nakon ranjavanja Arsića, dok je pokušavao da pređe u Albaniju preko graničnog prelaza Sukobin.

E.H.

Pljačka Pošte u bečićima

ću dugovao izvjesnu sumu novca oko 1.000 eura, zbog čega je i došlo do sukoba među poznanicima. Sukob se odigrao ispred kuće Kaluđerovića.

Policija pretpostavlja da su teško ranjenog Pejovića braća Kaluđerović prevezli do ispred Urgentnog centra gdje su ga ostavili u nadi da će preživjeti. Teško povrijeđenom Pejoviću ukazana je pomoć, ali i pored svih napora ljekara nijesu uspjeli da ga spasu. Upravo su zaposleni iz Urgentnog obavijestili policiju o tom događaju, nakon čega je pokrenuta opsežna istraga, ko je pucao u nesrećnog mladića, ko ga je doveo ispred Urgentnog, kao i gdje se događaj odigrao. Osumnjičeni i njegova žrtva, prema istražnim podacima policije, dovode se u vezu sa uličnom preprodajom narkotika, te će istraga o ovom ubistvu biti vođena u tom pravcu.

Juče se oglasila i policija sa izjavom da znaju indentitet oso-

be za koju se sumnja da je ispalila hice u Pejovića, od kojih je on kasnije preminuo u Urgentnom centru.

“Policija u Podgorici intenzivno traga za licem koje je upotrebom vatrenog oružja nanijelo povrede M.P. usljed kojih je on smrtno stradao. Policija je 22. decembra oko 02.00 časa obaviještena od osoblja Urgentnog bloka KCCG da je od građana doveden M.P. sa povredama nastalim od vatrenog oružja. Nakon ljekarske intervencije M.P. je podlegao povredama. Policija u saradnji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu preduzima aktivnosti na utvrđivanju okolnosti pod kojim je došlo do upotrebe vatrenog oružja i na rasvjetljavanju događaja.

Policijski službenici raspolažu operativnim informacijama o mogućem počinocu ovog djela”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

N.P.

Budvanska policija intenzivno traga za dva maskirana muškarca, koja su u subotu ujutro upala u filijalu pošte u Bečićima i pod prijetnjom pištoljem od šalterske radnice uzeli izvjesnu sumu novca.

Događaj se odigrao oko 9 časova kada u pošti nije bilo klijenata. Dvojica muškaraca sa kapuljačama i povezom preko lica, oba naoružana pištoljem, zatražili su od šalterske

službenice da im preda pazar, što je ona i uradila, nakon čega su pobjegli u nepoznatom pravcu.

Policija je blokirala sve izlaze iz grada, i intenzivno tragala za razbojnicima. Na licu mjesta obavljen je uviđaj, izuzeti su tragovi, uzeta izjava od šalterske službenice, kao i snimci sa video nadzora koji su zabilježili trenutak upada razbojnika.

N.P.

Intervju sa kandidatima za VDT V.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković za 24. decembar 2019.godine zakazao je XII sjednicu Tužilačkog savjeta na kojoj će biti obavljeni intervjui sa kandidatima za izbor vrhovnog državnog tužioca, Lidijom Vukčević i Dankom Marković.

Takođe, u utorak će se obaviti i izbor za tužioce osnovnih tužilaštava.

12

hronika

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 09.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Bianca“ na adresi Mirka Vešovića bb, Kolašin.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Vlahović Veljka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 222 KO Vlahovići i Bulatovići, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 2597, plan 13, skica 100, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 20927 m2, - Katastarska parcela broj 2991, plan 14, skica 840, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 283 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 22 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 15 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 2991, u osnovi površine 22 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor površine 15 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 10 m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIII prodaji iznosi 23.712,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Vlahović Veljka na dan 08.11.2018. godine iznosi 18.220,80 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 08.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 10.01.2020. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić, Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica.

Predmet prodaje je nepokretnost, u svojini Papović Nevene, upisana u listu nepokretnosti br. 154, KO Podgorica I, Uprave za nekretnine PJ Podgorica označena kao - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br.

865/1, PD 45, spratnosti P4, površine 55 m2.

Početna kupoprodajna cijena na XIX iznosi 65.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 19.12.2018. godine iznosi 236.835,14 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 09.01.2020. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

suđenje za dvostruko ubistvo u rožajima

Svjedok nije čuo prijetnje U Višem sudu u Bijelom Polju pred krivičnim vijećem sudije Šefkije Đeševića nastavljeno je suđenje Rožajki Safiji Klimenti (55) koja je optužena za teško ubistvo jer je u Rožajama 8. aprila zapalila bivšeg muža Sulejmana Murića (61) i njegovu nevjenčanu suprugu Sedinu Moćević (45).

Svjedok Elsan Kuč iz Plava kazao je da nije čuo da je Safija Klimenta u njegovom prisustvu izgovorila prijetnju: “Zapaliću i kuću i njih”. Kuč je u januaru prevozio stvari Klimente za Bar, nakon što je suprug navodno istjerao iz porodične kuće. Ispitan je nakon saznanja Tužilaštva da je u njegovom prisustvu Klimenta kazala da će zapaliti i kuću i njih dvoje.

Branilac optužene, advokat Rifat Hadrović zatražio je psihijatrijsko posmatranje Klimente u nekoj od odgovarajućih ustanova, kako bi se utvrdilo njeno psihičko stanje u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Hadrović je pojasnio da je izvršen samo klasični pregled, ali ne i posmatranje.

Tvrdi da su nepotpuni nalaz i mišljenje tima vještaka. U nalazu tima vještaka Sudsko-medicinskog odbora iz Podgorice, piše da je “sposobnost da shvati

značaj djela i upravlja postupcima kod Klimente bila smanjena, ali ne bitno”.

Klimenta je, prema optužnici, 8. aprila na benzinskoj pumpi u Rožajama kupila je dva litra benzina, ušla u kuću kroz prozor od kupatila, otvorila vrata od dnevnog boravka, sa vrata isprosipala benzin i zapalila ga upaljačem”. Iznoseći odbranu na početku glavnog pretresa okrivljena je priznala da je podmetnula požar, ali da je nije željela da neko nastrada, te da zbog svega žali. Objasnila je da je dugo godina živjela u braku sa Sulejma-

nom sa kojim je izrodila šestoro djece. Ispričala je, da se razvela 2011. godine te da je od januara ove godine živjela kod sina i snahe u Baru. Motiv koji je naveo da izvrši predmetno djelo je to što, kako je kazala, nije mogla da podnese da druga žena “dođe da živi na njenu muku, odvajajući od usta da se izgradi porodični dom”. Kazala je da stradalu, nevjenčanu ženu njenog bivšeg supruga, nije poznavala niti je ikada vidjela, te da je kritične prilike mislila da u kući nema nikoga. Glavni pretres nastavlja se 20. januara. B.Č.

Potvrđena oPtužnica vdt

Šundiću će se suditi zbog silovanja Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu VDT protiv Vasilija Šundića, za krivično djelo silovanje.

Optužnicom je predstavljeno da je Šundić bio svjestan svog djela, te da je sa oštećenom putovao ka Manastiru Ostrog iz Podgorice, ali je u jednom mjestu zaustavio vozilo i zahtijevao od nje da imaju seksualni odnos. Kada je oštećena odbila odnos sa Šundićem, on joj navodno zadao više udaraca.

“Nakon čega je okrivljeni uspio upotrebom sile da dovuče oštećenu do sjedišta vozača na kom je on bio i zadajući joj više udaraca po glavi i tijelu, zbog čega je oštećena plakala i trpje-

la strah i gurala i grebala okrivljenog kako bi prestao, a koje prilike je oštećena zadobila lake tjelesne povrede, nakon čega je okrivljeni odvezao oštećenu u porodičnu kuću u V., odakle je ona pobjegla kada su se stvorili uslovi za to”, navodi se u optužnici. Šundić je pobjegao policiji prilikom hapšenja, ali je nakon nekoliko dana lišen slobode.

Podsjetimo, Šundić je 2014. godine dospio u javnost kada je optužio policijskog inspektora Martina Orlandića (47) da mu je, navodno, u ime službe nudio 10.000 eura da zauzvrat „prepozna“ muškarce koji su, navodno, podmet-

nuli bombu ispred stana tadašnjeg šefa barske policije Miloša Radulovića.

Nedavno je isto ponovio, samo je zaboravio koliku sumu je prvi put naveo, pa je sada tvrdio da mu je policajac nudio 20.000. Tužilac je njegov iskaz cijenio kao lažni. Inspektor Martin Orlandić negirao je tvrdnje Šundića. Ovaj Podgoričanin poznat je policiji i po krađama.

On je od ranije poznat policiji, a robijao je zbog bombaških napada. Odlukom Osnovnog suda u Podgorici, on je 2016. godine osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora zbog dva bombaška napada na kuću Vukovića u Tološima. E.H.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

hronika

13

istraga srpske policije o ubistvu Nebojše Markovića

Beograđanin ubijen iz osvete zbog Mrdakove likvidacije

Srpski istražitelji otkrili su da je ubistvo Nebojše Markovića, koji je likvidiran početkom januara ove godine u Beogradu, osveta za likvidaciju Andrije Mrdaka koje se dogodilo ispred zatvora u Spužu 2014. godine. Kako piše srpski “Ekspreso”, Marković je, na šta ukazuju posljednji podaci policije, ubijen u ratu “škaljarskog” i “kavačkog klana”, i to zbog sumnje da je bliski prijatelj bjegunca Darka Gejslera, koji se sumnjiči da je 2014. godine ispred zatvora u Spužu ubio Andriju Mrdaka, pripadnika klana tada već ubijenog Armina Muše Osmanagića.

Osmanagićev klan već je tada bio u velikom ratu sa zemunskim klanom Luke Bojovića, a kasnije i sa njegovim saradnicima – škaljarskom ekipom iz Kotora.

“Suprotna strana čak sumnja da je Marković bio saučesnik svog prijatelja Gejslera u ubistvu Mrdaka, što se i razmatra kao glavni motiv likvidacije 5. januara na Banovom brdu. U ime osvete. Po toj matematici, ubijeni Marković bio je saradnik Bojovićevog klana, što ne čudi s ob-

zirom na to da je njegov zet, suprug njegove sestre sa kojima je zajedno živio u istoj kući, član “Pink Panter” bande, koja je veoma bliska Bojoviću i njegovom ljudima. Takođe i saradnik Bojovićevih prijatelja iz škaljarske ekipe. To bi značilo da je Čabu Dera za Markovićevu likvidaciju angažovao neko od Bojovićevih neprijatelja, a njih je mnogo, što klan braće Šaranovića iz Budve, što kavačka ekipa, što nasljednici Osmanagićevog klana u Baru, glavnom Bojovićevom uporištu u Crnoj Gori. Svi oni su i na suprotnoj strani nišana “škaljaraca”, kaže za “Ekspres” izvor uključen u istragu ubistva Markovića. Sudeći po Mrdaku, kao meti, Marković se najvjerovatnije našao pred nišanom nasljednika Osmanagićevog klana iz Bara.

Darko Gejsler, koji je označen kao ubica Andrije Mrdaka, rođen je kao Darko Nedeljković, u Pančevu, ali je živio u Crnjči kod Ljubovije, gdje su se on i Marković i sprijateljili. U međuvremenu, Nedeljković je promijenio prezime u Gejsler, preselio se

u Holandiju, gdje je imao prijavljeno prebivalište i gdje je i postao dio organizovanog kriminala. Onda je kao dio te grupacije poslat na zadatak.

U 10.35 sati, 25. decembra, 2014., ispred zatvora u Spužu ubio je Andriju Mrdaka, prvog saradnika i tjelohranitelja Armina Muše Osmanagića. Mrdak je sa snahom čekao u redu da u zatvoru po-

sjeti brata Nenada. Ubicu je do zatvora dovezao saučesnik na motoru, on je zatim prišao Mrdaku, rekao mu par rečenica, a zatim zapucao. U pucnjavi je ubio Mrdaka, ali i sebe ranio u nogu. Za njim i saučesnikom, posle bjekstva motorom ostali su pištolj, kapa, nekoliko kapljica krvi. To je bilo dovoljno da se ubica identifikuje.

Crnogorska policija je za identifikovanim Gejslerom raspisala međunarodnu potjernicu, ali od dana kada je Mrdak ubijen niko mu nije ušao u trag. Zbog toga su se još 2016. godine pojavile sumnje da je Gejsler mrtav, da nije preživio ranjavanje ispred Spuža i da ga je saučesnik ili neko od prijatelja tajno sahranio.

apelacioNi sud odbio žalbu za ukidaNje pritvora

I dalje Iza rešetaka zbog pokušaja ubIstva komšIje

saobraćajNa Nezgoda

vozilom u stub rasvjete U saobraćajnoj nezgodi koja se juče oko 15 sati desila u Mokroj njivi, u Niksiću, teško je povrijeđen Šavničanin, M.A. (35). On je u udesu zadobio prelome rebara i desne nadlaktice.

Smješten je u nikšićkoj

Opstoj bolnici i van životne opasnosti je. Kako prenosi RTCG, on se kretao u pravcu Brezovika kada je iz za sad neutvrđenih raloga izgubio kontrolu nad vozilom, skrenuo sa puta i udario u stub rasvjete.

Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu odbrane okrivljenog K.S. na rješenje Višeg suda u Podgorici o produženju pritvora. Naime, okrivljeni K.S. je u pritvoru od 10. oktobra zbog sumnje da je nožem pokušao da ubije komšiju, oštećenog K.M., a pritvor mu je produžen zbog opasnosti od bjekstva. Sumnja se da je okrivljeni 7. oktobra u večernjim satima pokušao da liši života oštećenog K.M., u podgoričkom naselju Konik nožem mu nanoseći više rana.

“Ocjenom dokaza iz spisa

predmeta prvostepenog sudanalazi da je okrivljeni K.S. osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. On je dana 7.10.2019.godine oko 22.20 časova, u Ul. Avda Međedovića br.72 u Podgorici pokušao da liši života oštećenog K.M., na način što je na parking prostoru tokom tuče sa oštećenim, istog više puta ubo nožem u predjelu lijeve strane tijela i glave, nanoseći mu više teških i po život opasnih tjelesnih povreda.g K.M., je u svom iskazu pred VDT Podgorica, naveo da je kritične ve-

čeri oko 23 h krenuo iz kafića koji se nalazi na Starom aerodromu, kući na parkingu koji odvaja ulicu od ulice u kojoj živi sreo komšiju K.S., koji je bio sa djevojkom, da ništa nije uradio K.S., kada ga je K.S. napao tako što je krenuo prema njemu, i prvo ga je udario više puta pesnicama po glavi i tijelu, a onda ga je ubo nožem, te da se nije mogao sjetiti da li ga je K.S. jednom ili više puta ubo nožem, niti koliko puta ga je udario, jer je izgubio svijest i pao na pod”, navodi se u obrazloženju Apelacionog suda.

Bo.B.

14

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

DIREKTOR FONDA RADA KEMAL ĐEČEVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

BUDŽET ZA 2020. DOVOLJAN ZA IZMIRENJE SVIH OBAVEZA ⌦ Jelena Vađon Đurišić

B

udžet Fonda rada za 2020. godinu od 1.780.000 eura biće dovoljan za izmirenje svih obaveza, ocijenio je za Dnevne novine direktor Kemal Đečević. Dobra vijest je, kaže, i što stečajci više neće morati da čekaju na okončanje stečajnog postupka, jer novi prijedlozi zakona o radu i o Fondu rada tako propisuju.

Novim Predlogom zakona o radu i Predlogom zakona o Fondu rada o kojima se na predlog Vlade prethodne sedmice raspravljalo u parlamentu uvode se brojne novine, među kojima i mogućnost da zaposleni ostvari svoja prava i prije okončanja stečajnog postupka, što do sada nije bio slučaj.

To je Dnevnim novinama kazao direktor Fonda rada Kemal Đečević ističući da smo svjedoci da su stečajni postupci trajali godinama i da su zaposleni morali čekati okončanje stečajnog postupka da bi ostvarili svoja prava.

Nakon usvajanja tih zakona u Skupštini, kako je rekao, radnici više neće morati da čekaju okončanje stečajnog postupka kako bi namirili potraživanja iz radnog odnosa.

■ U 2019. ISPLAĆENO VIŠE OD 800.000

Tokom 2019. godine za potraživanja radnika kojima je radni odnos prestao usljed

stečaja ili tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena Fond rada isplatio je 230 otpremnina u ukupnom iznosu od 441.054 eura, dok je za garantovane zarade na osnovu 267 rješenja, kazao je Dnevnim novinama Đečević, ukupno isplaćeno 365.182,97 eura.

Ostalo je neobrađeno, kako je kazao, 2.314 zahtjeva za otpremnine usljed stečaja i 19 zahtjeva za isplatu garantovanih zarada.

“Neobrađeni zahtjevi se uglavnom odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od države ili poslodavca, lica isplaćena od poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, zatim podnosioci kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca”, objasnio je Đečević.

Dio zahtjeva se, kaže,odnosi

Usvajanjem novog Zakona o radu radnici više neće morati da čekaju okončanje stečajnog postupka kako bi namirili potraživanja iz radnog odnosa i na lica koja su u prethodnom periodu isplaćena od države (SSCG ili Ministarstva rada i socijalnog staranja), kao i lica kojima je izvršen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine. ”Neobrađen je ostao i dio zahtjeva koji se odnosi na isplatu otpremnina a koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 08. januara 2011.

godine. Dio zahtjeva za isplatu garantovanih zarada i uplatu poreza i doprinosa i povezivanje staža, u fazi su obrade od stručne službe, koja utvrđuje osnovanost podnijetih zahtjeva”, pojasnio je Đečević.

■ STEČAJCIMA ISPLATA ODMAH

Budžetom za 2020. godinu, kako je rekao, za isplatu potraživanja opredije-

ljeno je ukupno 1.780.00 eura.

“Od toga, na isplatu otpremnina, na godišnjem nivou, odnosi se 370.220,17 eura, na isplatu garantovanih zarada, takođe na godišnjem nivou, 850.000 eura zbog novog Zakona o radu i Zakona o Fondu rada, kojim će zaposleni moći da ostvare svoja prava i bez okončanja stečaja, a na poreze i doprinose i povezivanje staža, na go-

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

DRUŠTVO

15

DOM ZDRAVLJA PODGORICA UPOZORIO

Izbjegavati upotrebu pirotehničkih sredstava

Dom zdravlja Podgorica upozorio je građane da izbjegavaju upotrebu pirotehničkih sredstava.

Kako su kazali, pirotehnika nije bezopasna, već nestručno rukovanje može ostaviti trajne posljedice po zdravlje.

“Petarde i pirotehniku treba shvatiti ozbiljno, a apel se odnosi posebno na roditelje, jer primjena ovih sredstava može da izazove opekotine, povrede, rane, ali i trajan invaliditet kod djece, a nekada mogu da ugroze i život. Pojedinačni slučajevi su nam sa-

mo opomena ili podsticaj da se na vrijeme reaguje. Roditelji snose odgovornost za bezbjednost i sigurnost djece. Jedino na taj način mogu spriječiti povređivanje i sopstvene i ostale djece”, navode iz Doma zdravlja.

Proteklih godina, kako tvrde, bilježi se rast broja djece, ali i odraslih koji su se povređivali od različitih pirotečnih sredstava, a posebno brine činjenica da je među povrijeđenima i onih sa trajnim invaliditetom.

“Stradaju šake, djelovi ša-

ka, prsti i djelovi lica. Riječ je o dubokim povredama u kombinaciji sa opekotinama koje teško oštećuju funkcionalne dijelove šake, nerve, tetive”, upozoravaju iz ove zdravstvene ustanove.

Navode i da povrede od petardi mogu dovesti i do trajnog gubitka vida.

“Petarde pored drugih hemijskih sastojaka, sadrže otrovni selen. Nakon eksplozije, u vazduhu se talože otrovni gasovi koje udišemo i koji ostavljaju posljedice po naše zdravlje”, poručili su iz Doma zdravlja. R.D.

Đečević dišnjem nivou, 250.000 eura”, precizirao je Đečević i ocijenio da će planirana sredstva biti dovoljna za izmirenje svih obaveza.

Novim zakonskim rješenjima, ističe, utvrđeno je ko se sve i zbog čega može obratiti Fondu rada. ”Zaposleni ima pravo na isplatu zarade i naknade zarade za vrijeme odsustvovanja sa rada zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju koju je bio dužan da isplati poslodavac u skladu sa ovim zakonom za svaki mjesec koji nije isplaćen, za period od šest mjeseci prije otvaranja stečaja, naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor usljed krivice poslodavca, za kalendarsku godinu u kojoj je pokrenut stečajni postupak, ako je to pravo imao prije pokretanja stečajnog postupka; kao i otpremnine zbog odlaska u penziju”, rekao je Đečević i dodao da zaposleni ima pravo i na isplatu naknade štete na osnovu odluke suda zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Zaposlenom čija je firma pošla u stečaj zaradu i naknadu zarade tokom bolovanja, kako je kazao, uplaćuje Fond rada nezavisno od okončanja stečajnog postupka.

Ta prava, dodaje, ne mogu ostvariti direktor i članovi organa upravljanja kod poslodavca, bez obzira na vrijeme kada su te poslove obavljali. ”Takođe, zaposlenom kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak i kome su potraživanja utvrđėna u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za godine radnog staža koje mu nedostaju za sticanje uslova na penziju za koji period mu poslodavac nije vršio uplatu tog doprinosa, uplaćuje Fond rada, nezavisno od okončanja stečajnog postupka”, naglasio je Đečević i zaključio da će se Fond rada, za isplaćena potraživanja, pojaviti kao povjerilac pred Privrednim sudom, ukoliko ima stečajne mase.

TOKOM 2019. GODINE ZA POTRAŽIVANJA RADNIKA KOJIMA JE RADNI ODNOS PRESTAO USLJED STEČAJA ILI TEHNOLOŠKIH, EKONOMSKIH I RESTRUKTURALNIH PROMJENA FOND RADA ISPLATIO JE 230 OTPREMNINA U UKUPNOM IZNOSU OD 441.054 EURA, DOK JE ZA GARANTOVANE ZARADE NA OSNOVU 267 RJEŠENJA

Ilustracija

POVODOM PRAZNIKA HANUKE

Brajović uputio čestitku Jevrejskoj zajednici Predsjednik Skupštine Ivan Brajović čestitao je praznik Hanuku pripadnicima Jevrejske zajednice Crne Gore i predsjedniku Đorđu Raičeviću. “Članovima Jevrejske zajednice u Crnoj Gori čestitam Hanuku, praznik svjetlosti i posvećenja. Uz simboliku svijeća mira i na-

pretka, neka ovaj blagi dan donese zdravlja i radosti. Čuvajući istorijsko nasljeđe vjere i tradicionalnih običaja svih pripadnika našeg društva, iskazujemo poštovanje dragocjenom kulturnom bogatstvu, ali i važnom putokazu vrijednosti budućim generacijama”, naveo je Brajović.

R.D.

Brajović

16

MARKETING

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 10.01.2020. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti upisane: 1) U listu nepokretnosti br. 3794 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, koje se nalaze u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 4831, označene kao: • nestambeni prostor, PD 15, spratnost 1P, površine 46m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 16, spratnost P, površine 38m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2, u svojini Papović Vojina; 2) u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, označene kao parcela br. 1576/3, potes Potkunjica, koja po kulturi predtsavlja njivu 3. klase, površine 305m2, dvorište površine 500m2 i kuću i zgradu površine 170m2, kao i porodična stambena zgrada koja je izgrađena na pomenutoj parceli, u svojini Papović Ksenije.

Početna kupoprodajna cijena na XIX prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 3794 KO Nikšić i to: • za nestambeni prostor, PD 15, površine 46m2 i poslovni prostor, PD 16, površine 38m2 iznosi 25.000,00 €; • za poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2 iznosi 9.000,00 €.

Početna kupoprodajna cijena na XIX prodaji za nepokretnosti koje su upisane u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža iznosi 69.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 19.12.2018. godine iznosi 236.835,14 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 09.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123799.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br.1200/19 Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima («Službeni list Crne Gore» broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca «ERSTE BANK» AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Petar Minić, advokat iz Podgorice, protiv kreditnog dužnika Bigović Marije iz Podgorice, IX Crnogorske Brigade 462 i hipotekarnog dužnika Rončević Rajka iz Podgorice, ul. VII Omladinske br. 35, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 61.003,95€, dana 20.12.2019. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Treća vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Rončević Rajka iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 17.01.2020.godine, sa početkom u 12.00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 177, KO Podgorica I, PJ Podgorica, i to objekat na kat. parceli br.1189, br. zgrade 1, trosoban stan, PD 14, treći sprat površine 88 m2, u obimu prava svojina hipotekarnog dužnika 1/1, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Ugovora o hipoteci Ov.br. 27816/10 od 11.08.2010.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Bigović Mariji iz Podgorice, osnovom Ugovora o kreditu br. LD/10221/00018 od 11.08.2010.godine.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 100.200,00€, a na trećoj vansudskoj prodaji nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 61.003,95€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 31.05.2019. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.557,01€.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od procijenjene cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste Bank” AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije do 18.12.2019. godine. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste Bank” AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem u navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa svojine na nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

U Podgorici, dana 20.12.2019. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

DRUŠTVO

17

ŠKOLE CRNE GORE: JU OŠ ª DRAGIŠA IVANOVIĆº

ŠKOLA SA ZLATNIM USPJESIMA

JU OŠ “Dr Dragiša Ivanović” svečano je otvorena 7. februara 2003. godine kada je i počela sa radom. Prvu generaciju prvaka je upisala u septembru iste godine, njih 161 i te školske 2003/2004. godine škola ukupno broji 1.171 učenika. Škola nosi ime čovjeka koji je veći dio svog bogatog, veoma aktivnog i humanim vrijednostima posvećenog života proveo van Crne Gore, ali je svojim radom uvijek bio vezan za nju. Akademik Dragiša Ivanović je bio jedan od osnivača tehničkih fakulteta i Instituta za matematiku i fiziku iz kojih su kasnije nastali elektrotehnički, mašinski, metalurški, građevinski i prirodno – matematički fakultet, odnosno Univerzitet Crne Gore.

■ OPREMA NAJNOVIJE GENERACIJE

“Naša škola je relativno mlada škola. Otvara svoja vrata upravo kada se reforma obrazovanja nalazi na početku primjene novih rješenja”, kaže direktor škole Niko Raičević.

Ovaj moderni objekat zauzima prostor od 4.900 m2 površine. Posjeduje 19 klasičnih učionica, pet namjenskih kabineta, dvije radionice, biblioteku, prostoriju za produženi boravak, fiskulturnu salu i druge prostorije koje škola treba da posjeduje. U duhu unapređenja i osavremenjavanja nastave, nastavnog kadra i budućih generacija posjedujemo i model interaktivne table najnovije generacije. U školi je zaposleno oko 80 nastavnika, a nastavu pohađa oko 1.500 učenika raspoređenih u 58 odje-

ljenja. Nastava se izvodi u tri smjene.

“S ponosom i zadovoljstvom ističem da je naša škola jedna od rijetkih, a možda i jedina škola u Crnoj Gori, čija područna škola koja je počela sa radom 7.02.2015. godine, a nalazi se u prostorijama nekadašnje privatne gimnazije ,,Luča“ u Doljanima, broji oko 250 učenika raspoređenih u 10 odjeljenja. Naime, u objektu područne škole u Doljanima nastavu pohađa jedno odjeljenje prvog razreda, jedno odjeljenje drugog razreda, sedam trećeg, jedno četvrtog”, navodi Raičević. Škola u Doljanima posjeduje četiri učionice, tri kabineta, zbornicu i lijepo uređeno dvorište sa sportskim poligonom.

Nastava se izvodi u dvije smjene, a prevoz za učenike trećeg razreda je organizovan od matične do područne škole.

“Naša želja je da područna škola koja ima kapaciteta i sve potrebne uslove, izraste u školu u kojoj će se nastava odvijati za prva četiri razreda osnovnog obrazovanja. Izuzetno sam zadovoljan radom i napretkom naše škole, posebno učenicima

koji učestvuju u nastavnim i vannastavnim aktivnostima i donose brojne nagrade, a njihov uspjeh je i naš uspjeh”, ističe Raičević.

■ STRUČAN KADAR I

PRIMJERNI UČENICI

Kako navodi, jedan od zajedničkih uspjeha je i školski časopis ,,Sjaj“ na kojeg su svi ponosni.

“On predstavlja hroniku naše škole koja detaljno bilježi svaki događaj u školi i van

OŠ “Dr Dragiša Ivanović”

nje gdje mi učestvujemo. Posebne su one stranice sa kojih sijaju zlato i srebro osvojeno na brojnim takmičenjima, diplome ispisane imenima naših učenika, a sve to zahvaljujući nastavnicima koji motivišu učenike i vrijedno rade sa njima pripremajući ih za takmičenja. Nije lako uspješno upravljati ovako velikom školom, ali kad imate stručan kadar, dobre saradnike i primjerne učenike, meni kao direktoru je onda zadovoljstvo biti na čelu ovakve ustanove”, dodaje Raičević.

Bivša učenica ove škole, Valentina Pavićević ističe da je ponosna što je pohađala OŠ “Dragiša Ivanović”, te da je nastojala i trudila se da bude svestrana i da učestvuje u svim školskim dešavanjima.

“U tome su mi pomagali nastavnici koji sa puno ljubavi i pažnje prate i daju podršku u radu đaka”, kaže Pavićević.

Bila je članica Đačkog parlamenta, u timu za vršnjačke edukatore, a učestvova-

la je i na raznim školskim takmičenjima.

“Izdvojila bih takmičenje iz fizike na kojem sam osvojila prvo mjesto i samim tim obezbijedila učešće na Olimpijadi znanja. Istakla bih i rezultate našeg školskog odbojkaškog tima, čija sam i bila članica. Izuzetnim trudom osvojili smo prvo mjesto na opštinskom i državnom takmičenju a time i stekli pravo učešća na Balkanskom prvenstvu u Skoplju na kojem smo bili četvrtoplasirani”, naglašava Pavićević.

U nizu aktivnosti, kaže ona, omogućeno im je i da pokažu kreativnu stranu svoje ličnosti time što su osmislili i vodili radio emisiju “Osmijeh na dar“ koja ima za cilj informisanje učenika o nenasilnoj komunikaciji.

“Nakon osnovne škole koračaću novim stazama, ali ću se uvijek rado sjećati nezaboravnih trenutaka, učenja, druženja, stvaranja prijateljstva koje sam iz nje ponijela”, poručuje Pavićević.

18

crna gora

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Uklonjen odron na Brajićima

Normalizovan saobraćaj na putu Cetinje - Budva kolašin: otvaranje Bazara U 11 sati

Novogodišnja bajka biće upotpunjena klizalištem Klizalište i Božićni bazar u Kolašinu biće svečano otvoreni danas u 11 sati. Građane će zabavljati podgorički DJ Edison, a za sve posjetioce će biti obezbijeđeno piće, a korišćenje klizališta će biti besplatno. Klizalište će raditi svakog dana od 11 do 21 sat.

Jasmina Salihović, koja već treću zimu učešćem na božićnom bazaru doprinosi boljoj turističkoj ponudi grada na Tari, u saradnji sa Turističkom organizacijom Kolašin proširila je kapacitete svojih kućica.

Posjetioci će moći da uživaju u degustaciji domaćih proizvoda koji se prave na licu mjesta - priganice, med, palačinke, aromatično kuvano vino i još mnogo toga, a moći će da kupe i razne proizvode iz domaće radinosti.

Ona će pred Novu godinu, na početku Sibirske ulice, otvoriti vinoteku Butik kafe.

“Sve ovo sada doživljavam kao bajku upotpunjenu sa klizalištem. Sve je na jednom mjestu, od hrane do pića. Tu su razni suveniri, domaća radinost, uostalom i svi domaći proizvodi, kao na primjer džemovi, jela od heljdi-

nog brašna koja se prave na licu mjesta. Za Novu godinu planiram da sa partnerima otvorim i vinoteku Butik kafe, gdje će gosti moći da pojedu dobar domaći kolač, sir, pršutu, uz čašu vrhunskog crnogorskog vina. Nadam se dobrom druženju i posjeti uz domaće crnogorske proizvode”, poručila je Salihović.

Direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović smatra da je otvaranje klizališta, uz Božićni bazar, pun pogodak za turističku ponudu i one goste, kao i građane koji nijesu ljubitelji skijanja i koji će većinu vremena provoditi u gradu.

“Nadam se da će nam stići i prve pahulje kako bi čarolija bila stvarna. Danas će za sve posjetioce klizanje biti besplatno, kao i piće i još mnogo toga uz DJ Edisona.

Tokom sezone cijena klizanja biće jedan euro. Takođe, cijene autobusa, koje smo mi organizovali za prevoz do skijališta, biće euro u jednom pravcu. Autobus kreće svakog dana u devet sati i u 10 sati sa gradskog trga sa povratkom 14.30 i 16 sati”, kazao je Vlahović.

Z.B.

akcija hUmanitarnog fonda ª hilalº

IzgradIlI 100 BuNara u BurkINI Faso u aFrICI

U jednom selu u afričkoj državi Burkino Faso nedavno je stavljen u funkciju 100. bunar, čiju je izgradnju finansirao humanitarni fond “Hilal”, koji djeluje pri Medžlisu islamske zajednice Bijelo Polje. Potpredsjenik fonda “Hilal” Nusret Erović podsjetio je za Dnevne novine da su u drugoj polovini 2017. godine započeli izgradnju bunara sa vodom za piće u toj siromašnoj državi.

“Nedostatak vode siromašnih sela, dobra volja Hilala i interesovanje ljudi dobre volje se proteklih godina slilo u veliku rijeku trajne ‘sadake’. Hiljade ljudi, te žene koje su svakodnevno u potrazi za vodom pješačili kilometrima, dobili su pitku vodu. Izgrađen je i stoti bunar i svako učinjeno dobro od dobrotvora zaslužuje da se pomene”, kazao je Erović.

B.Č.

Saobraćaj u mjestu Brajići, koji se zbog odrona skoro dva dana odvijao jednom trakom, tokom jučerašnjeg dana je normalizovan i odvija se na obje kolovozne trake.

Tokom jučerašnjeg dana uspostavljen je i saobraćaj u mjestu Skrbuša na putu Mateševo - Kolašin.

U mjestu Sokolovina na putnom pravcu Mojkovac Đurđevića Tara dolaziće do obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od sedam do 12 i od 13 do 16 sati zbog izvođenja radova na sanaciji kosine. Radovi su počeli 13. decembra, a trajaće do 27. decembra ove godine.

Takođe, i dalje su u toku radovi na rekonstrukciji magistralnog puta M-6 dionica Trubjela - Vilusi. Obustava saobraćaja na ovom pravcu je svakog dana od devet do 12 i od 14 do 16 sati. Van ovih termina saobraćaj na mjestu izvođenja radova obavlja se naizmjenično jednom trakom. Do 30. decembra ove godine, zbog izvođenja bušačko - minerskih radova u sklopu rekonstrukcije regionalnog puta R-3 dionica Pljevlja - Metaljka doći će do potpune obustave saobraćaja u terminu od devet do 11 i od 13 do 15 časova.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta Krstac - Ivanova korita, dionica Međuvršje - Ivanova korita, doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od devet do 11 i od 15 do 17 sati.

Zbog izgradnje zidova u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice - Jelovica od 6. do 30. decembra došlo je do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od osam do 17 sati.

Do kraja godine, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-21 Barski most – Ribarevine, na dionici obilaznica Bijelo Polje – Ribarevine, doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a na snazi su povremene obustave saobraćaja ne duže od 15 minuta. Do završetka radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 Debeli brijeg –Herceg Novi, lokalitet Tatarbašča, doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjer-

ni na mjestu izvođenja radova. Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-23 Cerovice-Rogami dionica Rogami – Spuž odobrava se postavljanje privremene saobraćajne signalizacije u zoni izvođenja radova.

Potpuna obustava saobraćaja od 12.30 do 15.30 sati je i na putu Dinoša - Cijevna Zatrijebačka, gdje je zbog rekonstrukcije promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Do završetka radova odobrava se postavljanje privremene saobraćajne signalizacije zbog izvođenja radova na izgradnji kružne raskrsnice kod stare zgrade opštine Tivat na putu M-11 dionica Lepetani - Tivat.

Prekid saobraćaja u Milješu zbog izlivanja rijeke Cijevne Iako su prethodna dva dana na području opština u centralnom i južnom dijelu Crne Gore pale obilne količine kiše i duvao jak vjetar, prema informacijama kojima raspolaže Direktorat za vanredne situacije MUP-a, zahvaljujući preventivnim aktivnostima koje su preduzimali građani i subjekti u sistemu zaštite i spašavanja, nije pričinjena veća materijalna šteta.

Iz Direktorata navode da je problema bilo u opštinama Kotor i Tivat, gdje je jedan broj ulica bio poplavljen i neprohodan za saobraćaj, ali zahvaljujući brzoj reakciji i angažovanju lokalnih subjekata sistema zaštite i spašavanja, situ-

acija se normalizuje.

Takođe, problema je bilo i sa rijekom Rujelom u opštini Tuzi, a zbog izlivanja rijeke Cijevne u mjestu Milješ saobraćaj je u prekidu.

“U jednom dijelu opština u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore bilo je problema sa snabdijevanjem električnom energijom. Ekipe CEDIS-a su na terenu i još uvijek otklanjaju jedan broj aktivnih kvarova. Svi subjekti sistema zaštite i spašavanja i dalje aktivno prate stanje na terenu i spremni su da, u slučaju potrebe, reaguju svim raspoloživim sredstvima”, saopštili su iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

hronika tivta

19

usljed obilnih Padavina značajan PorasT nivoa mora

Zatvoreno šetalište u Donjoj lastvi i Dvije ulice u Kalimanju

U naseljima Kalimanj i Donja Lastva u Tivtu juče je zabilježen značajan porast nivoa mora, pa je voda pokrila Kalimanjsku ulicu, Ribarski put i Šetalište Filipa Miloševića, zbog čega su te saobraćajnice bile zatvorene za saobraćaj, a veliki broj plovila je bio ugrožen u lučici Kalimanj.

Odluku o zatvaranju ulica donio je opštinski tim za vanredne situacije, uz asistenciju komunalne policije i Službe zaštite i spašavanja Tivat. Komandir Službe Zoran Barbić je uputio apel i pozvao vlasnike plovila u lučici Kalimanj da oslobode plovila vode, koju je vjetar s talasima nanio.

U slučaju potrebe, Komunalno d.o.o. je pripremilo vreće sa pijeskom za priobalni dio ukoliko porast plimnog

talasa bude značajnije nastavio da raste.

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja, uz asistenciju drugih nadležnih službi i preduzeća, tokom dana su obilazili lokacije kojima prijeti ugrožavanje od porasta nivoa mora.

Putni prava c ko t o r s k i kružni tok - Radovići - Luštica je bio prohodan za saobraćaj i pod mjerama je nadzora.

Putni pravac kotorski kružni tok - Radovići zbog velike

količine vode bio je proteklog petka zatvoren za saobraćaj zbog bujičnih voda nastalih usljed nekontrolisanog odlaganja građevinskog otpada na kotorskom dijelu poteza uz putni pravac.

Zbog tog problema tivatska opština je posljednjih mjeseci upućivala više zahtjeva nadležnim inspekcijama da reaguju.

Obilne padavine i plima doveli su do plavljenja i kotorske rive, duž priobalnog puta u Dobroti i brojnih ponti.

Poplavljen je i ulaz u Stari grad i glavni gradski trg, pa se bez dubokih gumenih čizama ne preporučuje kretanje ovim dijelom opštine. Z.K.

Put za Radoviće u petak

TivaT ima Plan zašTiTe od zemljoTresa

Zemljotres u Albaniji pokazao da imamo propuste u gradnji muzičkoj školi TivaT 13 nagrada

Nagrađene tri nastavnice i 10 učenika srednje škole

Iz Muzičke škole Tivat ovogodišnju nagradu iz Fonda za kvalitet - Ministarstva prosvjete, dobilo je 13 kandidata i to tri nastavnice i 10 učenika srednje škole, saopštili su iz škole.

Nagrađene nastavnice su: Žana Lekić, Valentina Dapčević i Martina Vuksanović. Nagrađeni učenici su Rezeda Valejeva, Isidora Aksentijević, Ksenija Franeta, Martina Kovačević, Milica Nikčević,

Doria Nedović, Goran Čelanović, Nikola Kovačević, Danijel Rovčanin i Matija Vučinović.

“Ponosni smo što iz Muzičke škole Tivat imamo čak 13 nagrađenih, što govori o tome da škola ima kvalitetan nastavni kadar i djecu koja idu u korak sa savremenim muzičkim obrazovanjem.

Svim dobitnicima od srca čestitamo nagradu i želimo još puno uspjeha u radu”, poručili su iz škole.

Z.K.

Tivat je jedna od rijetkih opština u Crnoj Gori koja ima Plan zaštite od zemljotresa, koji je usklađen sa Nacionalnim i planovima u Opštini, istakao je komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić.

On objašnjava da je Tivat, kao i kompletno Crnogorsko primorje, na trusnom području maksimalne amplitude 9, što iziskuje veliki rad, oprez i preven-

tivne aktivnosti koje se svode na izgradnju objekata, zoniranje, kao i stepen izgrađenosti i lokacije na kojima se objekti grade.

Barbić objašnjava da se u zoni 10 ne rade projektovanja i ne grade objekti osim posebnih službi, od državnog značaja.

“Sve je vezano sa evropskim standardom, a to je ‘eurocode 8’, koji definiše sve konstrukcije na objek-

tima. To je prvi aspekt, a drugi je ono što se dešava u stvarnosti i to su operativne metode posle kojih dolaze sanacione metode.

Tako je regulisano opštinskim planom i mi po njemu radimo, jer je aktivan i ažuran”, naveo je Barbić.

On je istakao da je skorašnji zemljotres u Albaniji pokazao da je u gradnji objekata bilo propusta.

Komandir tivatske Službe zaštite je posebno naglasio neophodnost poštovanja gradnje kad se govori o zemljotresu.

“Ako je područje u seizmičkoj zoni 9 to je najveći stepen opasnosti od zemljotresa. Moraju se poštovati pravila o gradnji, na kom zemljištu se gradi i mora se ispitati i utvrditi da li ima podzemnih voda, kakva je struktura zemljišta”, naglasio je Barbić.

Z.K.

20

PODGORICA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

U PODGORICI KLIZALIŠTE UPOTPUNILO PRAZNIČNI DUH

Podgoričani od početka mjeseca imaju priliku da uživaju u klizalištu, koje je postavljeno u Njegoševom parku, preko cijele površine terena Košarkaškog kluba Budućnost Voli.

Klizalište će raditi svaki dan, makar do februara, a cijena je dva eura po satu od 10 do 18 sati, dok sat vremena od 18 do 23 sata košta 2,5 eura. Subotom i nedjeljom sat vremena na klizalištu je 2,5 eura.

Kada je u pitanju oprema, na klizalištu su dostupne cipele od broja 26 do 47, kao i štitnici i kacige za sve koji žele dodatnu bezbjednost.

Ove godine klizalište je po-

kriveno montažnom konstrukcijom, koja omogućava i klizanje po kiši.

Instruktor klizanja Zoran Škorić kazao je DN da je riječ o veoma kvalitetnom ledu, pa je i uživanje i osjećaj znatno bolji, nego kad su to u pitanju plastične ploče. Led može da izdrži temperature i do 20 stepeni Celzijusa, pa će građani moći da klizaju i cijeli januar, kao i dio februara, dok bude interesovanja.

On navodi da je dobra posjeta i da su najčešći gosti djeca do 15-16 godina, a da nije rijetkost da se pojave i oni u šestoj ili sedmoj deceniji života.

Svi koji nikada nijesu proba-

li da klizaju imaće priliku da to nauče kod instruktora svakog dana.

“Veoma brzo mogu da se nauče osnovni koraci, a za nešto više potreban je intenzivan trening. Djeca brzo uče i mogu da nauče da klizaju za par časova. Ko je vozio rolere lakše mu je i da nauči da kliza. Veoma je slično. Najlakše je naučiti djecu, motorika im je razvijena i nemaju strah od padanja. Uvijek ima i starijih koji žele da nauče, a i kod njih to brzo ide”, istakao je Škorić.

Postavljanje klizališta posebno je obradovalo najmlađe, koji su najčešći posjetioci u Njegoševom parku.

Foto: Iva Mandic

RAJ ZA NAJMLAĐE I POVRATAK U DJETINJSTVO ZA STARIJE

Foto: Dejan Lopičić

Nenezić i Škorić

CIJENA JE DVA EURA PO SATU OD 10 DO 18 SATI, DOK SAT VREMENA OD 18 DO 23 SATA KOŠTA 2,5 EURA. SUBOTOM I NEDJELJOM SAT VREMENA NA KLIZALIŠTU JE 2,5 EURA Šestogodišnji Nenad K. tvrdi da je za samo jedan čas naučio da kliza.

“Nije uopšte teško da se nauči. Uz instruktora sam klizao prvi čas, a već drugi put sam mogao sam da klizam. Ovdje je baš lijepo, dolazimo često i nikad ne može da bude dosadno”, kaže Nenad.

Da je tako potvrđuju i riječi ostalih mališana koji, čim stanu na klizaljke i malo se oslobode, govore da su naučili da

klizaju. Ali, kao što kaže instruktor, bude tu i padova, na sreću bezazlenih, jer najmlađi brzo uče i nemaju strah od padanja.

Podgoričanin Miloš Đukanović (20) kliza od sedme godine i jedan je od onih koji su usavršili ovu tehniku, iako za sebe kaže da nije profesionalac, već samo samouk.

“Ovo je za mene samo dječja igra i lijepa razonoda. Klizalište je pravi praznični dječji raj i nešto što upotpunjava ovaj duh praznika. Ovo je odlična zanimacija za sve uzraste i uživam u klizanju, jer je ovo prilika da se pobjegne od svakodnevnice”, kazao je Đukanović.

Ipak, ima i onih starijih koji uživaju u klizanju. Nikšićanin Radenko Nenezić (62) došao

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Foto: Dejan Lopičić dođu i probaju klizanje na ledu.

Nenezić smatra da je klizalište nešto što je bilo potrebno Crnoj Gori, ali da je to daleko od nivoa evropskih gradova.

“Nije samo u pitanju kvalitet leda, već ih pratećih sadržaja, koje treba da nudi svako klizalište. Ono se postavlja u najhladnijem periodu godine i lijepo bi bilo da u sklopu objekta ima makar čaj da se popije, jer je to praksa svuda u svijetu.

Mora da postoji nešto što bi dodatno privuklo građane i zadržalo ih ovdje duže”, poručio je Nenezić.

M.M.

PRETVARANJE CENTRA U PJEŠAČKU ZONU

Bokeška ulica od subote prohodna samo za pješake

Glavni grad će, kao što je ranije najavljeno, početi sa faznim zatvaranjem ulica za saobraćaj i pretvaranjem užeg centra grada u pješačku zonu.

Od ove subote biće zatvoren saobraćaj za sve vrste motornih vozila u Bokeškoj ulici od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice, u svrhu promjene režima saobraćaja i stvaranja pješačkih zona u užem centru grada.

Dostavnim vozililma će se omogućiti kretanje u periodu od šest do 10 sati ujutro.

“Upozoravamo sve učesnike u saobraćaju da pomenuto zatvaranje Bokeške ulice podrazumijeva promjenu režima saobra-

ćaja i u Njegoševoj ulici, tako što će se kretanje vozila preusmjeriti suprotno od dosadašnjeg i to u smjeru od Bulevara Ivana Crnojevića, preko Njegoševe ulice ka Trgu nezavisnosti i dalje uobičajenim trasama”, saopštili su iz Glavnog grada.

Oni podsjećaju da se u prethodnom periodu pri-

STUDIJA ĆE ANALIZIRATI I PONUDITI MOGUĆA RJEŠENJA ZA REGULISANJE MIRUJUĆEG SAOBRAĆAJA U NAJUŽEM GRADSKOM JEZGRU, A PRITOM I RAZMOTRITI MOGUĆNOSTI O UKIDANJU KOLSKOG SAOBRAĆAJA

stupilo izradi studije o saobraćaju i revitalizaciji centra grada, čija se završetak uskoro očekuje.

“Studija će analizirati i ponuditi moguća rješenja za regulisanje mirujućeg saobraćaja u najužem gradskom jezgru, a pritom i razmotriti mogućnosti o ukidanju kolskog saobraćaja. Veći evropski i svjetski gradovi u potpunosti su isključili saobraćaj u svojim centrima, na taj način dajući im primarnu pješačku funkciju, pa vjerujemo da će ova praksa i podgoričkom centru vratiti stari sjaj, naravno uz uključivanje novih sadržaja koje će naše sugrađane vratiti centru”, navode iz Glavnog grada.

PRIVREMENA ZABRANA SAOBRAĆAJA

POSLJEDNJEG DANA GODINE ZA NAJMLAĐE DJEDA MRAZ

Sa klizališta najavljuju da će 31. decembra klizalište biti otvoreno do ponoći i da će od deset do 12 sati biti i Djeda Mraz na ledu.

Iako klizanje nije predviđeno za najmlađe uzraste, na ledu se često mogu vidjeti i djeca od po tri godine, koji su željeli da osjete kako je makar stajati na ledu. Posje-

21

Foto: Iva Mandić

je u Podgoricu isključivo zbog klizališta. Ističe da je još prije skoro četiri decenije u Novom Sadu naučio da kliza, a brzo je i zavolio klizanje. Nenezić je u Novom Sadu bio i instruktor klizanja, ali se nikada nije takmičarski bavio klizanjem.

“Osam godina, od kada sam se doselio iz Novog Sada, nisam stao na klizaljke. Nigdje u Crnoj Gori nema klizališta, a čim sam saznao da u Podgorici ima došao sam da uživam na ledu. U Novom Sadu je to drugačije, jer smo led imali po šest mjeseci u godini i često sam odlazio na klizanje. Ja sam i živio od ovoga i klizaću dok budem mogao.

Ovo me vraća u djetinjstvo, jer sam odrastao na klizaljkama”, kazao je Nenezić.

I pored toga što osam godina nije stao na klizaljke, tvrdi da je klizanje kao vožnja bicikla i da se ne može zaboraviti, u šta se i ekipa Dnevnih novina mogla uvjeriti. Nenezić je i jedan od rijetkih koji dolazi sa svojim klizaljkama, koje su profesionalne. Poručuje da je klizanje zdravo i preporučuje svima da

PODGORICA

ta na klizalištu, kako kažu, zna da bude toliko velika da se traži klizaljka više.

Prema riječima građana led je u odličnom stanju - moguće je kočenje na ledu, odnosno proklizavanje, dok na plastičnim pločama ‘hokejaško kočenje’ ne može da se izvede.

DO SRIJEDE BEZ SAOBRAĆAJA NA DIJELU ULICE VELJKA VLAHOVIĆA Saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice Veljka Vlahovića na Starom aerodromu (na potezu od raskrsnice sa Ulicom Zmaj Jovina do raskrsnice sa Ulicom Andrije Paltašića) i dijela Ulice Petra Dedića (na

raskrsnici sa Ulicom Veljka Vlahovića), biće zatvoren od srijede radi izvođenja radova na jednom poprečnom i jednom podužnom prekopu. Pomenuti radovi izvode se zbog priključenja objekta Doma za stare na fekalnu

kanalizacionu mrežu.

Ulica Veljka Vlahovića je zatvorena u subotu, a biće otvorena 25. decembra.

Do normalizovanja saobraćaja motorna vozila će se kretati okolnim pristupim saobraćajnicama.

22

svijet

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

ankara nastavlja sa podrškom vladi u tripoliju

Redžep Erdogan: Turska će povećati vojnu pomoć Libiji

Turska će povećati vojnu podršku međunarodno priznatoj vladi Libije ako je potrebno i procijeniće kopnene, vazdušne i morske opcije, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, nakon što su dvije strane prošlog mjeseca potpisale sporazum o vojnoj saradnji.

Turska podržava Vladu nacionalnog sporazuma Fajez Seradža (VNS) u Libiji i već je poslala vojne zalihe GNA uprkos embargu

na oružje Ujedinjenih nacija, navodi se u izvještaju stručnjaka UN prošlog mjeseca, prenio je Rojters.

Turska je takođe rekla da bi mogla da rasporedi trupe u Libiju ako VNS podnese takav zahtjev. VNS se mjesecima bori protiv ofanzive snaga Kalife Haftara na istoku zemlje. Haftarove snage dobile su podršku od Rusije, Egipta, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prošlog mjeseca,

Turska i VNS potpisali su sporazum o jačanju vojne saradnje i poseban sporazum o pomorskim granicama, koji je razbjesnio Grčku. Dok Grčka tvrdi da sporazum krši međunarodno pravo, Turska odbacuje te optužbe, uz obrazloženje da ima za cilj da zaštiti svoja prava na istoku Sredozemlja. Erdogan je u nedjelju rekao da se Turska “apsolutno” neće odbiti od sporazuma sa Libijom.

tema nuklearni sporazum inF

magla i led doveli do nesreće

DonaLD TRamp posLao kRaTko pismo puTinu

Lančani sudar 35 voziLa u virdžiniji Opasni uslovi za vožnju doveli su do lančanog sudara na auto-putu u Virdžiniji Sjedinjenim Američkim Državama u kojem je učestvovalo čak 35 vozila. Veliki broj ljudi je povrijeđen, a težina povreda je u rasponu od malih do opasnih po život. Policija navodi da se sudar dogodio oko 7:50 u nedjelju ujutro na mostu Kvins Krik, u blizini

istorijskog grada Viliamsburga. Magla i led učinili su uslove za vožnju veoma opasnim, zbog čega je došlo do nesreće.

Fotografije snimljene na mjestu događaja prikazuju razbijena vozila, od kojih su neka završila na krovu drugih vozila, koja su učestvovala u sudaru. Policija navodi da su dvije žrtve pretrpjele povrede opasne po život.

čikago

U pUcnjavi ranjeno 13 ljUdi U pucnjavi na kućnoj zabavi u južnom dijelu Čikaga ranjeno je 13 ljudi, od kojih su četiri u kritičnom stanju, saopštila je čikaška policija. Do pucnjave je došlo zbog spora na kućnoj zabavi rekao je šef patrole Fred Valer. Rekao je da su pucnji prvi put ispaljeni nešto iza ponoći u subotu veče, prenio je AP. Žrtve imaju između 16 i 48 godina i pretrpjele su “različite rane od vatrenog oružja po tijelima”. Policija trenutno ispituje dvoje ljudi, rekao je Valer. Jedan od njih je uhapšen sa oružjem, dok je drugi ranjen.

Pucnjavu je opisao kao “izolovani incident”.

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je kratko pismo ruskom kolegi Vladimiru Putinu. Riječ je o Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), rekao je juče ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Tramp je poslao kratko pismo u kojem kaže da su oni spremni da nastave da se angažuju na pronalaženju načina za prevazilaženje problema u našim odnosima”, rekao je Lavrov u

televizijskom gostovanju, a prenijela agencija Interfaks. To pismo bilo je odgovor na Putinovu ponudu da se uvede moratorijum na razvoj raketa zabranjenih sporazumom o nuklearnim snagama srednjeg dometa, dodao je on, prenio je Rojters. SAD su formalno napustile sporazum INF sa Rusijom u avgustu tvrdeći da Moskva krši sporazum i da je već razmjestila zabranjen tip raketa, što Kremlj negira.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

svijet

23

prvi rezultati predsjedničkih izbora u hrvatskoj

Milanoviću najviše glasova, Kolinda u drugoM Krugu

P

rvi nepotpuni rezultati predsjedničkih izbora u Hrvatskoj pokazuju da u drugi krug idu Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović, javio je HRT. Slične brojke pokazuju i izlazne ankete koju su objavile televizije.

U Hrvatskoj su sinoć u 19 časova zatvorena birališta na predsjedničkim izborima. Na izborima je učestvovalo 11 kandidata, a skoro 3,9 miliona birača odlučivalo o tome ko će u narednih pet godina biti predsjednik Hrvatske.

Prema rezultatima sa 2.535 od ukupko 6.553 biračka mesta najviše glasova dobio je kandidat SDP-a Zoran Milanović – 31,39 odsto. Na drugom mjestu je aktuelna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sa 27,83 odsto glasova. Miroslav Škoro je osvojio 22,33 odsto a Mislav Kolakušić 5,91 odsto.

Slijede Dario Juričan, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Katarina Peović, Dejan Kovač, Neđeljko Babić, Anto Đapić...

Prethodno su objavljene izborne ankete. Prema njima je Milanović dobio 28,69 odsto glasova a Kolinda Grabar Kitarović 25,63 odsto. Škoru je pripalo 24,26 odsto.

Rezultati glasova iz inostranstva, na osnovu 87 od ukupno 124 obrađenih mesta, pokazuju da je GrabarKitarović osvojila 51,68 odsto glasova, Škoro 36,69, a Milanović 5,88 procenata.

Prve rezultate izlaznih anketa komentarisao je Peđa Grbin iz Milanovićevog SDP-a, prenio je RTL. “Izlazne ankete su zasad dobre, ali prije konkretnijeg komentara ću pričekati.

U drugom krugu očekujem još veću izlaznost. Nažalost još jednom biramo između normalne Hrvatske i jedne kakvu ne želimo. Vjerujem da u ovoj državi postoji većina koja želi Hrvatsku gurati naprijed i koja je svjedočila svemu lošem na Pantovčaku. Ovo mi daje dosta velike razloge da će se sličan rezultat ponoviti i za dvije nedjelje”, poručio je on. Siniša Hajdaš Dončić iz Milanovićevog tabora je očekivano zadovoljan rezultatima

izlaznih anketama. “Bitno je da ljudi izađu u drugom krugu”, izjavio je Dončić i dodao da je drugi krug “drugi špil karata” i prema tome će biti vođena kampanja. Oni se zalažu za normalnu Hrvatsku, slaće poruke prema uljudnom, građanskom dijelu Hrvatske koji zapravo prevladava”, rekao je Dončić.

Aktuelni predsjednik hrvatskog Sabora Gordan Jandroković iz HDZ-a rekao je da se ostvaruje ono što je bio naš cilj, a to je da naša kandidatkinja uđe u drugi krug.

“Kada se zbroje glasovi desnog centra nadamo se i pobjedi u drugom krugu” istakao je Jandroković dodajući kako nije velika razlika između Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović.

“Optimistični smo jer će veliki krug glasača Miroslava Škora glasati za Kolindu u drugom krugu”, istakao je Jandroković dodajući da je Škoro ostvario dobar rezultat jer je HDZ na vlasti, od-

nosno drži vladu i sabor i Škoru je bilo puno lakše da skupi glasove, odnosno da motiviše svoje birače. Procjene izlaznosti do 16.30 su

pokazale da je ona veća nego što je bila u prvom krugu izbora prije pet godina. Iznosila je 38,82 odsto ili oko 1,34 miliona od ukupno 3,9 mi-

liona birača, a u istom periodu 2014. glasalo je za oko 103.000 manje, odnosno 36,36 odsto građana s pravom glasa.

24

FOKUS

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

VOJSKA CRNE GORE U NOVOM RUHU

NOVE VOJNE UNIFORME PO UGLEDU NA CRNOGORSKI NACIONALNI KOSTIM

Otmene i elegantne boje, te pažljivo birani detalji po ugledu na tradicionalni crnogorski nacionalni kostim, krase nove uniforme Vojske Crne Gore. Sa njihovim izgledom imala je priliku da se upozna i šira javnost na nedavnoj prezentaciji, održanoj na godišnjoj konferenciji Ministarstva odbrane u Vladinom domu na Cetinju.

Naime, sagledavajući slavnu ratničku i vojnu tradiciju Crne Gore, uzimajući u obzir potrebu za novim, modernijim vizuelnim identitetom, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore pokrenuli su inicijativu za analizu postojećih rješenja službene uniforme i oznaka. U tom cilju, početkom marta ove godine, formirana je radna grupa, sa zadatkom da predloži idejna rješenja za modernizaciju službene uniforme i oznaka Vojske Crne Gore.

Pored pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske, ključni doprinos u defini-

sanju idejnih rješenja, ekspertskim znanjima dali su dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, dr Srđa Martinović, vojni istoričar i Dejan Batrićević, grafički dizajner.

PORED UNIFORMI, POSEBNA PAŽNJA POKLONJENA JE I VOJNIM INSIGNIJAMA

Znak Vojske Crne borbenu podršku Gore je stilizovauzet je grb dinastino rješenje državje Balšića, sa munog grba na štitu njama kao simsa crvenom podlobolom specijalnih jedinica. gom u boji državne zastave.

Stilizovani orao Znak Mornarice Crnojevića sa kulom pored stilizovanog Biljarde, kao simborješenja državnog lom pismenosti, grba, sidro i sablje predstavlja idejsimbolizuju vojno no rješenje znaka pomorstvo.

Centra za obuku.

Znak VazduhoplovZnak muzičke stva je dvoglavi orao u službe predstavljen je poletu – simbol visine i guslama kao nacionalslobode, a štit i mač simbolizu- nim crnogorskim instrumenju snagu i odlučnost. tom, sa handžarom kao ratničZa osnov znaka Bataljona za kim simbolom.

■ KARAKTER I

TRADICIJA KAO INSPIRACIJA

Radna grupa je na početku definisala principe koji su bili osnova za rad, među kojima se naročito ističu tradicija, autentičnost, vojnička prepoznatljivost, hijerarhijska dosljednost, modularnost i umjetnička inovativnost. Članica radnog tima dr Anastazija Miranović za Dnevne novine otkriva da se u izradi uniformi rukovodila njihovim karakterom koji je determinisan u njihovom nazivu. „Takođe, bilo je potrebno kontekstuirati crnogorsku vojnu tradiciju, funkcionalnost, prepoznatljivost, savremene trendove i estetsku

vizibilnost. Naravno, neiscrpno ishodište za tradicijske elemente i prepoznatljivost dekorativnog ukrasa svečane uniforme, bio je crnogorski nacionalni kostim“, predočila je Miranović.

Boja svečane uniforme je, kako navodi, otmena, tamno plava, dok je gramaža, sastav materijala, tekstura odgovarajuća potrebama adekvatna mješavina prirodnih i sintetičkih vlakana.

„S obzirom da se izrađuju uniforme za muške i ženske pripadnike Vojske Crne Gore, odabrala sam detalj crnogorske nošnje koji je zastupljen i na muškoj i na ženskoj nošnji, kao

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

25

FOKUS

O I Nulti uzorci novih uniformi Vojske Crne Gore okvir nekog od centralnih ukrasnih motiva određenog odjevnog komada nošnje. Time je akcentovana i simbolička uloga datog motiva - Vojska Crne Gore, kao okvir, štit, ukras države. Koristila sam jednostavniji dekorativni detalj s nošnje od onog koji je korišćen na uniformi Počasne garde, ali dovoljno otmen, prepoznatljiv i elegantan da istakne svečarski karakter uniforme“, kazala je Miranović.

■ PRVE OZNAKE U VOJSCI KNJAZA DANILA

Prve vojne oznake u istoriji Crne Gore uveo je knjaz Danilo u reformi crnogorske vojske 1854/55. godine. Tada prvi put imamo oznake na kapama koje su označavale vojničke činove. Vojni činovi obilježavani su različitim znakovima, odnosno grbovima na kapama. Tokom vjekovnog ratovanja, jedina uniforma crnogorskog ratnika i vojnika bila je crno-

gorska narodna nošnja.

Do prvog uspostavljanja uniformi došlo je krajem 19. vijeka nakon Berlinskog kongresa, kada je ponovo za osnovu uzeta crnogorska narodna nošnja, uprošćena i uvojničena za potrebe tadašnje vojne organizacije. Do klasičnih vojničkih uniformi kakve danas imamo u oružanim snagama većine zemalja svijeta, došlo je 1910. godine za vrijeme tadašnje Kraljevine Crne Gore kada je crnogorska vojska uniformisana, odnosno kada je imala zaokruženo pitanje uniformi. „Principi kojim se vodilo u procesu nastajanja novih uniformi i insignija Vojske Crne Gore, bili su kompaktnost, militarizam, inovativnost, hijerarhija, autentičnost, vojnička prepoznatljivost a jedan od ključnih je poštovanje tradicije, obzirom da vojna istorija prati istoriju Crne Gore, istoriju ratovanja i borbe za slobodu“, navode iz Ministarstva odbrane.

Kako napominju, nakon

Miranović

BRIGA O SVAKOM DETALJU

Kako ističe članica radnog tima u kreiranju uniformi Anastazija Miranović, krojevi svih tipova uniformi su svedeni, sa potenciranjem izdužene figure i neophodnim detaljima. „Od tradicionalnih, ustaljenih boja zastupljenih na uniformama kopnenih snaga, poput zelene, braon, bež i sive, opredijelila sam se za otmenu nijansu sive boje, dok je kod vazduhoplovstva to nijansa ultramarin plava. Pantalone su kod oba vida u crnoj boji, s tim, da spoljne ivice pantalona imaju tanku, vertikalnu ukrasnu traku u boji bluze/sakoa uniforme“, navodi Miranović.

Na gornjim, lažnim džepovima bluza i vertikalnoj traci pantalona biće ukrasni vez sa nošnje u nijansi konca nešto tamnijoj od boje bluze/sakoa. „Mornarica koristi uobičajene boje ovog vida vojske - crnu - za službenu uniformu i bijelu - za svečanu uniformu. Kod njih je zastupljeno dvoredno kopčanje“, objašnjava Miranović.

Takođe, napominje ona, Mornarica svoje hijerarhijske insi-

gnije nosi na rukavima, a ne na ramenima, kao kod preostala dva vida vojske. „One su odrađene u dekorativnom zlatovezu, i zavisno od čina umnožavaju se trake na rukavima. Time su istovremeno zadovoljene obje funkcije - dekotativna i prepoznatljivost vojnog čina/zvanja“, navodi Miranović.

Službene uniforme imaju kapu tipa beretke, dok svečana, izuzev Mornarice koja koristi tradicionalnu šapku, ima modifikovanu verziju crnogorske kape s nastavkom u boji uniforme i ukrasnim zlatovezom kao dekorativnim elementom.

Košulje za sve vidove su u bijeloj boji, različitih, strukiranih krojeva, u ljetnjoj i zimskoj varijanti dok su detalji - kravate, mašne, naočare, cipele u crnoj boji, (izuzev nekih koji su bijele boje za Mornaricu), kao i rukavice. „Kaputi, muški i ženski su crne boje za službenu uniformu, dok su za svečanu u boji svečane uniforme“, dodaje Miranović.

višemjesečnog istraživanja i proučavanja istorije grafičkoga oblikovanja vojnih simbola i izgleda uniformi u Crnoj Gori, zaključeno je da postoji izuzetno bogata tradicija, koja predstavlja snažnu bazu za nova idejna rješenja. „Primjetno je da se u crnogorskoj vojsci pažljivo vodila briga o dizajnerskim karakteristikama vojnih obilježja i uniformi, kako bi se pored funkcionalnih potreba zadovoljili i visoki estetski standardi, što heraldiku stavlja na posebno mjesto u našoj istoriji“, navode iz ministarstva.

■ USKORO UNIFORME I ZA VOJNIKINJE

Po prvi put se, ističu, vizuelno značajnije razlikuju službena i svečana uniforma. „Službena uniforma za pripadnike kopnenih snaga, mornarice i vazduhoplovstva izrađena je u različitom dizajnu. Svečana uniforma je ista za sva tri vida vojske, sa izuzetkom mornarice, koja u ljetnjem periodu nosi prepoznatljivu bijelu uniformu“, ističu iz ministarstva.

Iz tog Vladinog resora objašnjavaju da su uniforme po prvi put predstavljene 20. decembra, i u pitanju su nulti uzorci koji će biti dodatno usavršavani i modifikovani. „Vrlo brzo će biti urađeni i nulti uzorci uniforme za pripadnice Vojske Crne Gore“, najavili su iz Ministarstva odbrane.

26

KULTURA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

IZLOŽBA ª I BI SLOVOº OTVORENA U CRNOGORSKOJ GALERIJI UMJETNOSTI

BABOVIĆEVA DJELA KAO PODSJEĆANJE NA KRUCIJALNE IDENTITETSKE MEĐAŠE

I

zložba Narodnog muzeja Crne Gore pod nazivom “I bi slovo”, vajara Milivoja Miška Babovića, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.

Babovićevim autorskim projektom Narodni muzej obilježava 500 godina štamparstva Božidara Vukovića Podgoričanina i rukopečaćenje prvih crkvenih knjiga - Psaltira i Služabnika, 1519. godine u njegovoj radionici u Veneciji.

Na izložbi su prikazane skulpture, reljefi, grafike, fotomontaže maketa spomenika u eksterijeru i fotografije.

“Da slovo može biti i umjetničko djelo govore nam inventivni umjetnički radovi Miška Babovića, u različitim tehnikama i materijalima, namjenski rađeni povodom izložbe slovu /riječi u čast. Pisana, tiskana ili ondašnjim jezikom rečeno – rukopečaćena, sačuvana riječ s kraja petnaestog vijeka ostala je u amanet i nazaborav u prvim štampanim djelima ljudi s ovdašnjih prostora”, kazala je, otvarajući izložbu, direktorica Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, dr Anastazija Miranović.

Ona je istakla da pisana riječ, pored fundamentalne, komunikativno-interaktivne uloge prenosioca značenja/poruke, prosvjećenja i edukacije, ima

i vrlo značajnu estetsku, i u te svrhe primjenljivu vrijednost, što pokazuje Miško Babović svojim umjetničkim djelima.

“Artikulišući Božidarova slo-

va u različitim medijima - skulpturi, grafici, fotografiji, inastalaciji ljepota likovnosti inicijala i drugih slova, onamentalnih ukarasa, vinjeta, lozica,

kao i ostalih dekorativnih elemanta očituje se u Babovićevim radovima, kroz stari/novi kontekst i ambijent”, kazala je dr Miranović i dodala da kada Babović inpostira Božidarova/svoja monumentalna slova u mjesta njihovog izvorišta - na obale Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, pored manastira, on ih vraća prapočecima, tvoreći identitetske bilborde današnjice.

Babović, prema njenim riječima, svoja slova/riječi smješta u glinenu ravan, vraća ih zemlji, ali i kači na zid, kao slike, ikone, grafike i/ili pozicionira kao trodimenzionalne forme/ skulpture od metala, kojima poput epitafa daje simboličku i dekorativnu, konstruktiv-

OSTVARENJE REDITELJA SRDANA VULETIĆA I SCENARISTE STEFANA BOŠKOVIĆA

no - strukturalnu ulogu. Majstorstvo izrade potvrđuju njegovu zanatsku umješnost, a poznavanje i iskustvo u radu s različitim materijalima, lakoća i domišljatost egzekucije, uz raskošan talenat, produkuje umjetnost visokih kvalitativnih vrijednosti.

“Znani i neznani praoci naše pismenosti ostavili su nam u zalog identitetske stigmate kontinuiteta, koji nas snažnije i trajnije od svih ostalih inicijacija mapiraju na kulturološkoj civilizacijskoj karti svijeta.

Jedan od njih čije nam ime pronosi slavu pismenosti je Božidar Vuković Podgoričanin. Narodni muzej je uz radove Miška Babovića želio podsjetiti na te krucijalne identitetske međaše i makar u godini jubileja otkriti ih ispod vela istorije”, zaključila je dr Anastazija Miranović.

Umjetnik Milivoje Miško Babović kazao je da je ideja za izložbu nastala prije dva mjeseca zahvaljujući dr Anastaziji Miranović, Narodnom Muzeju i njegovim prijateljima sa fakulteta. Takođe je istakao da njegova ideja, koja je stara preko 25 godina, da svaki grad i glavne institucije kulture u Crnoj Gori dobiju po jedan znak iz naših starih štamparija koji ih određuje, još nije realizovana.

Kustosi izložbe, koja će biti otvorena do 25. marta naredne godine, su dr Anastazija Miranović, Ljiljana Karadžić i Slobodan Vušurović. R.K.

Crnogorski projekat “Dolina spomenika” u selekciji foruma u Trstu Projekat iz Crne Gore “Dolina spomenika” reditelja Srdana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića, u produkciji Artikulacija film iz Podgorice, selektovan je za jubilarno deseto izdanje prestižnog Koprodukcijskog foruma “When East Meets West” u Trstu.

Od 338 prijava pristiglih iz 55 različitih zemalja odabrana su 22 projekta u fazi razvoja, 10 dugometražnih dokumentarnih i 12 igranih filmova. Projekat “Dolina spomenika” prethodno je podržan od strane Filmskog centra Crne Gore na konkursima za razvoj scenarija i ra-

zvoj projekta. Ova 22 selektovana projekta takođe će se boriti za Nagradu Filmskog centra Srbije za razvoj projekta, EAVE European Producers Workshop stipendiju, nagradu Cannes Producers Network, kao i nagradu Flow Postproduction. Štaviše, svi selektovani filmski projekti takmičiće se i za nagradu Pop Up Film Residency, dok će sve žene rediteljke biti u trci za nagradu EWA Network Best Woman Director.

Pored 22 projekta odabrana za pitching forum, WEMW će pozvati još dva gostujuća projekta koja su

prethodno predstavljena na DOCMONTEVIDEO i DOCSP Brazil.

WEMW forum će biti održan u okviru Filmskog festivala u Trstu od 19. do 21. januara 2020. godine i okupiće preko 500 profesionalaca iz filmske industrije iz više od 40 zemalja.

Tokom nekoliko dana trajanja organizuju se mnoge prezentacije, radionice, seminari, pitching sesije, panel diskusije i sl. Forum “When East Meets West” je jedno od nezaobilaznih mjesta susreta i razmjena iskustava evropskih kinematografija.

R.K.

Bošković, Vuletić i Đurović

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

KULTURA

27

ZAJEDNIČKI PROJEKAT CNP-A, MUZIČKOG CENTRA I FESTIVALA PUČINIJANO

Opera Boemi premijerno 21. januara

O

pera “La Boheme” (Boemi) Đakoma Pučinija, u režiji Andrea Tokia, pod dirigentskim vođstvom Alberta Veronezija, biće premijerno izvedena 21. januara na Velikoj sceni nacionalnog teatra. Reprizna izvođenja zakazana su za 23. i 25. januar.

Kako su Dnevne novine ranije pisale, “Boemi” su veliki zajednički projekat Crnogorskog narodnog pozorišta, Festivala Pučinijano i Muzičkog centra, a glavne uloge u operi tumače: Raga Eldin, Ivana Čanović, Marko Kalajanović, Olivera Tičević, Daniele Kaputo, David Mura, Almir Muratagić, Filip Miladinović i Maša Cupara, uz pratnju mješovitog i dječijeg hora.

“La Boheme” je jedna od najpopularnijih opera u istoriji, čiji libreto je nastao prema romanu “Prizori iz života boema” Henrija Murgera koji opisuje studentski i umjetnički svijet pariške Latinske četvr-

“Gospođa Bovari” u Velikoj sali

ti. Rodolfo i Mimi su glavni likovi kroz čije doživljaje pratimo sudbinu nekoliko mladića i djevojaka koji uprkos siromaštvu, ne gube vjeru u ljubav. Potre-

snom pričom o mladim i siromašnim pariškim umjetnicima i njihovim nesrećnim ljubavima, Đakomo Pučini je osvojio svjetske pozornice, a sada će u nje-

govom operskom stvaralaštvu moći da uživa i crnogorska publika.

Ulaznice za premijeru i reprizna izvođenja su u prodaji.

M.Rog.

Predstava “Gospođa Bovari”, u režiji Zorana Rakočevića, biće izvedena večeras u 20 časova u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u okviru Decembarske umjetničke scene.

Dramatizaciju komada uradio je Vasko Raičević, a u predstavi igraju Anđelija Rondović, Slaviša Grubiša, Zoran Dragićević i Jovan Dabović.

Predstava je urađena po motivima romana slavnog francuskog pisca Gistava Flobera “Gospođa Bovari”, a u saradnji Centra za kulturu Plužine, Opštine Plužine i ATAK-a.

M.Rog.

LOLA AIRAGI PRVA GOŠĆA NAREDNOG HSF-A

Autorka Zagora i Dylan Doga u Herceg Novom KOMAD ª KRČMARICA MIRANDOLINAº JUGA RADIVOJEVIĆA U TIVTU

PRIČA O MANIPULACIJI EMOCIJAMA Pozorišna predstava “Krčmarica Mirandolina”, rađena po tekstu Karla Goldonija, u režiji Juga Radivojevića, biće izvedena večeras od 20 časova u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Ova predstava beogradskog pozorišta “Boško Buha” imala je premijeru 2007. godine i od tada oduševljava publiku bilo gdje da igra.

Glumačku postavu čine: Katarina Žutić, Andrija Milošević, Goran Jevtović, Nenad Nenadović, Ana Zdrav-

ković, Milan Vasić, Igor Damjanović...

Zavođenje, česta tema komedije del’arte u ovom komadu Karla Goldonija, dovedena je do savršenstva. Krčmarica Mirandolina u tumačenju Katarine Žutić ne ostavlja ravnodušnim nijednog gosta njene krčme, udvarače koji u vječnoj priči o neprestanoj borbi između muškog i ženskog principa, dokazuju vladavinu ljubavi nad materijalnim. Mirandolina predstavlja prototip

žene koja koristeći svoje vrline, kako mentalne tako i tjelesne, koncipira svijet oko sebe onako kako ona to sama želi, određujući sudbine brojnih muškaraca koji za njom gube glavu. Ovo je priča o manipulaciji emocijama od strane racionalne i prema emotivnom muškom svetu surove i beskompromisne žene, sa ciljem da ženski princip nadvlada muški i da žena postane vladar naizgled jačem muškom principu.

M.Rog.

Jedna od trenutno najtraženijih italijanskih umjetnica u svijetu stripa, Eleonora Lola Airagi, prva je specijalna gošća sljedećeg, 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koje će se održati od 4. do 9. septembra 2020. godine.

Airagi trenutno radi na nizu projekata, među kojima je crtanje naslovnica za serijal Dylan Dog “Put u košmar” u izdanju izdavačke kuće “Gazzetta dello Sport”, i novu epizodu Zagora po scenariju velikog prijatelja HSF-a, Morena Bratinija.

Ova umjetnica je počela karijeru u najstarijoj italijanskoj reviji stripa “Il Corrierino”, nakon koje već 1997. godine dobija angažman u najvećoj italijanskoj izdavačkoj kući Sergio Bonelli Editore. Prvi posao na serijalu “Legs Weaver”, preporučuje je Klaudiju Kjaverotiju, jednom od najvećih

italijanskih scenarista svih vremena, koji je regrutuje za novi serijal “Brendon”. Slijedi rad na serijalu “Morgan Lost”, ilustrovanje alternativne naslovnice za serijal “Ut”, projektu SmartComix, te izdanje “Viva Valentina”...

Kao najavljeni projekti pred Lolom Airagi su nova epizoda “Morgan Lost”, dvije naslovnice “Brendona”, te strip “Nebeske oči”, po scenariju Morena Buratinija.

R.K.

28

kultura

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Predstavljen Peti zbornik Foruma mladih Pisaca

Autentično stvArAlAštvo novog tAlAsA u domAćoj književnosti

K

njiga “Kolažiranje” – zbornik radova Foruma mladih pisaca i polaznika radionice kreativnog pisanja u KIC-u “Budo Tomović” predstavljena je u sali Dodest.

Riječ je o najnovijem stvaralaštvu 12 autora: Luke Boljevića, Jane Radičević, Nikole Ćorca, Nataše Gudelj, Barbare Delać, Milene Radević, Martine Medenice, Anđele Matanović, Jovane Malović, Jovana Jokića, Dušanke Lojpur i Bojane Rogošić.

O knjizi su govorili urednica i recenzentkinja knjige Jelena Knežević i mentor radionice Vasko Raičević, uz moderaciju urednice informativno-edukativnog programa KIC-a Valentine Knežević.

Rezimirajući petogodišnji rad Foruma i njegovih auto-

ra, Jelena Knežević je istakla da nakon neprekidnog rada, pet zajedničkih zbornika, dvije objavljene i dvije najavljene samostalne zbirke kod važnih izdavača poezije u zemlji i regionu, tri regionalne nagrade i jedne međunarodne rezidencije, te nebrojenih grupnih i individualnih nastupa po Crnoj Gori, Forum mladih pisaca jeste činjenica u crnogorskoj književnosti koju niko ko se ozbiljno bavi savremenom crnogorskom kulturom više ne može da ignoriše.

“Pri tom treba znati da Forum nije nastao kao elitistički kružok koji je prema apstrak-

tnim predstavama o vrijednosti i zacrtanim visokim kriterijumima okupio mlade ljude ‘prokazane’ kao talente ili buduće pisce, nego je od samog početka, sa brojnim i raznorodnim članstvom u prvoj godini rada, bio odraz realne potrebe da se prostor književnog djelovanja u Crnoj Gori, osobito u Podgorici, otvori za generaciju koja želi da javno, u literarnoj formi progovori na novi način, pa i na nove teme, drastično drugačije od tradicionalnih, pa čak i onih koje je donio talas nove crnogorske književnost nakon ‘90-tih godina”, kazala je Knežević.

Još jedan vid KIC-ove institucionalne podrške novoj

književnoj sceni u Crnoj Gori jesu redovne radionice kreativnog pisanja koje pored članova Foruma mladih pisaca pohađaju i drugi mladi ljudi, pretežno gimnazijalci i studenti, koji otkrivaju svoje talente i traže adekvatne forme za pisani izraz. U knjizi “Kolažiranje” objavljene su i najuspjelije priče polaznika tromjesečne radionice kreativnog pisanja koju je vodio pisac Vasko Raičević.

“Ove godine više smo se bavili proznim tekstovima, što je bio poseban izazov i zahtijevalo drugu vrstu istrajnosti u radu. Kao i uvijek, usmjeravanje rada talentovanih mladih ljudi je osjećaj koji i mentoru

neobična lutrija Francuske humanitarne orGanizacije

daje osjećaj da učestvuje u jednoj važnoj misiji. Sa uzbuđenjem prati svaki budući uspjeh tih mladih pisaca”, istakao je Raičević. Čitanjem poezije i priča ovi mladi pisci potvrdili su opravdanost sve češćeg označavanja njihovog stvaralaštva kao novog talasa domaće književnosti. Autentično literarno stvaralaštvo, za širu publiku sigurno je otkriće mladih talentovanih pisaca koji hrabro, smisleno i samouvjereno govore poetskim jezikom svoje savremenosti.

Likovna urednica zbirke je Suzana Pajović, a izdavač JU KIC “Budo Tomović”.

R.K.

Pikasova “Mrtva Priroda” za saMo 100 dolara Francuska dobrotvorna organizacija Aider les Autres (“Pomozi drugima”) na svom sajtu organizuje neobičnu lutriju, gdje za svega 100 eura možete kupiti kartu koja je ulaznica u neku vrstu nagradne igre u kojoj će jedan srećnik osvojiti originalno djelo jednog od najvećih slikara u istoriji - Pabla Pikasa.

Slika o kojoj je riječ naslovljena je “Nature Morte” (“Mrtva priroda”), a nastala je 1921. godine. To ulje na platnu prikazuje sto na kojem su novine i čaša apsinta, a procijenjena je na milion eura. Tre-

nutno se nalazi u Pikasovom muzeju u Parizu, a pripada najvećem kolekcionaru Pikasa na svijetu Dejvidu Nahmadu. Slika ima dva sertifikata, a autentičnost je potvrdilo i dvoje Pikasove djece, Maja Vidmajer-Pikaso i Klod Ruiz-Pikaso.

Fondacija koja organizuje ovu humanitarnu akciju kupiće sliku od Nahmada sredstvima prikupljenim kupovinom ulaznica za učešće u igri. Višak prikupljenih prihoda namijenjen je CARE Internationalu, organizaciji koja radi na poboljšanju uslova

u školama te osiguravanju zaliha vode za piće u Kamerunu, Maroku i na Madagaskaru.

Podsjećanja radi, ovo nije prvi put da Aider les Autres na ovaj način “dijeli” Pikasa.

Prvi put su akciju organizovali 2013. kada je 25-godišnji vatrogasac iz Pensilvanije dobio crtež “L’Homme au Gibus” (Čovjek s operskim šeširom).

Izvlačenje za aktuelnu lutriju zakazano je za 6. januar 2020, a iz Aider les Autresa su najavili kako planiraju da ovo postane godišnja tradicija, s time da će prihodi svake godine ići drugoj organizaciji. R.K.

30

drugi pišu

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Tri decenije od ubisTva bračnog para čaušesku:

Strah i pokornoSt S

Č

ekamo da nekoliko junaka oslobođenja, koji su nas spasili od tiranije Čaušeskog, umru od starosti.

Nakon toga sve to zajedno neće značiti ništa. Biće samo priča, piše rumunska spisateljica Lavinija Branište za Dojče vele.

Majka i ja smo bile u odmorištu Sinaja, kada su krenuli “događaji” u decembru 1989. Više se ne sjećam da li je moja majka koristila odmor ili smo tamo bili samo za vikend. Samo se sjećam da je bilo hladno i mračno.

Kako bismo se ugrijali, odlazili smo u jednu pekaru gdje je stajala velika kaljeva peć. Sve je bilo pod snijegom i moja stopala su bila vlažna. Odjednom su ljudi na ulici postali uzbuđeni i počeli da se izgubljeno kreću. Mnogi su govorili da je voda zatrovana.

Jedan mladić mi je u ruke gurnuo “Manifest”, jednu stranicu iz novina na koju je neko flomasterom napisao: “Dolje komunizam!”. To je bio moj prvi kontakt s pojmom “Manifest”.

Tek kao tridesetogodišnjakinja sam primjetila da su moja sjećanja na riječi mnogo jača nego sjećanja na ljude. Koji put nisam sigurna gdje sam ljude, koji su mi važni, srela po prvi put ali pojedine riječi su na tako brutalan način ušle u sjećanje da sam u potpunosti svjesna kada sam ih po prvi put čula.

Manifest sam tada ponijela kući, mnoge godine je proveo u fioci u kojoj je moja majka držala važne spise. Vozom smo se vraćali u naš grad Brailu. Kod kuće su pred televizorom sjedjeli moji deda i baka, zbunjeni poput ljudi u Sinaji. Na jedinoj rumunskoj televiziji smo čuli uživo povike: “Braćo, pobijedili smo.” Nedavno me jedan strani novinar pitao sjećam li se scene egzekucije bračnog para Čaušesku. Naravno da se sjećam.

Tu sam sliku vidjela nebrojeno puta na televiziji. Svake godine nas podsjećaju na tu scenu, ona nekako spada u predbožićni program.

■ Smaknuće

No nisam sasvim sigurna jesam li te slike vidjela onda kada su se stvarno dogodile (25. decembra 1989.)

Moguće je da sam tek kasnije ovim slikama dozvolila da se urežu u pamćenje.

Pitanje novinara me malo iznenadilo. Tema razgovora je zapravo trebalo da bude moj roman “Interior Zero”, više se ne sjećam kako smo došli do smaknuća diktatora i njegove žene. To se dogodilo u jednom drugom svijetu, u drugom ži-

votu koji nije bio moj. Osim toga, nisam nikada razmišljala o tome žalim li zbog smrti Čaušeskua.

Te 1989. sam bila dijete i imala sam samilosti prema svim živim bićima. Vjerovatno bi se i nad njim sažalila. Ali odgovorila sam drugačije, da ne bih imala sažaljenja. Moja tetka je imala jednogodišnjeg sina i živjela je u drugom gradu, ne toliko udaljenom od našeg.

Ona se sjeća haotičnih pucnjeva u blizini željezničke stanice. Sina je sa-

krila na njedrima i odvela ga svojim roditeljima jer je znala da kao penzioneri neće napuštati kuću i dvorište. Još više od opasnosti kojoj su ljudi bili izloženi me danas pogađa arbitrarnost i apsurdnost potencijalne tragedije.

Zbog čega je pucano? I ko je to činio? To sudski nikada nije razjašnjeno. Čekamo da nekoliko junaka oslobođenja, koji su nas spasili od tiranije, umru od starosti. Nakon toga sve to zajedno neće značiti ništa.

To će sve ostati samo priča.

■ “PatriotSki

rad” u Polju

Na jesen 1989, kada mi je bilo šest i po godina, zapravo je već trebalo da krenem u školu.

No djeca iz mog grada su već od trećeg razreda morala da rade u poljoprivredi. Kamion ih je ujutro pokupio i ostavio ih da satima rade na polju. Tamo nije bilo ni ve-cea ni sjenke u koju bi djeca mogla da se sklone. Kamion bi ih opet pokupio nakon nekoliko sati. Moja tetka još uvek pati od oštećenja

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Su oStali bubrega nakon bolesti koju je dobila nakon što je satima na kiši čekala na polju. Roditelji su zato odlučili da me pošalju u školu godinu dana kasnije tako da rad na polju dočekam veća i jača. Jedan predstavnik vlasti je išao od kuće do kuće i provjeravao koliko ima djece u školskom uzrastu. Sjećam se da je jednom pokucao i na naša vrata, i tada sam morala da se sakrijem u kući. Deda je rekao da sam se odselila i živim s ocem. To je bio jedini put da nam je pomogla neka priča povezana s mojim

ocem. I tada su došli “događaji” iz decembra 1989. i nakon toga niko više nije morao prinudno u polje na takozvani “patriotski rad”.

U septembru 1990. sam krenula u školu. Do 19. godine sam učila iz istih udžbenika kao i generacije prije mene. Neke školske knjige su još imala istu grafičku opremu kao i školske knjige moje majke koje je deda čuvao na policama. Jedina razlika je da je s naslovnice nestao portret “voljenog vođe” Čaušeskua.

■ “Na 14. koNgresu

/ Čaušesku je poNovNo izabraN”

Dakle i ja sam proizvod ovog obrazovnog sistema koji nažalost do danas nije promijenjen. U novembru 1989. je održan 14. Kongres Komunističke partije Rumunije na kojem je Čaušesku ponovno bio izabran za predsjednika. Naravno jednoglasno. Kao šestogodišnjakinja sam u vrtiću bila među najstarijima u grupi tačno tamo gdje su danas, kada su izbori, biračka mjesta.

Vaspitačica nas je učila da tapšemo i uzvikujemo: “Na 14. kongresu / Čaušesku je ponovno izabran”. Mi smo stajali postrojeni i uzvikivali ovu rečenicu, šestogodišnjaci koje niko nije posmatrao osim vaspitačice. Kasnije, kad sam kao odrasla osoba i sama radila s djecom u školi, ponekad sam se pitala šta li je naša vaspitačica htjela da postigne ovim ritualom.

Da li se plašila da neko špijunira? Ili je to činila iz ubjeđenja? Ili jednostavno iz konformizma?

Više se ne sjećam tako jasno mnogih stvari iz 1989. jer sam jednostavno bila premala. Ali sjećam se atmosfere nepovjerenja u društvu koja je prožimala i porodice. Strah je ostao iako je posljednjih trideset godina poprimao nove oblike. I pokornost je još uvijek tu. Ali specifična vrsta straha iz onog razdoblja je ipak nestala nakon što smo o njoj toliko mnogo pričali.

drugi pišu

31

32

ZABAVA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

KIC POP HOR PREDSTAVIO SPOT

OSVRT: NE OKREĆIMO LEĐA DŽI “Teče Tara” u ruhu simbola slobodarstva

“Bilećanka” više nije usamljena - podgorički KIC Pop hor juče ujutru zvanično je objavio drugi spot u karijeri i to za, kako kažu u horu, jednu od najljepših crnogorskih partizanskih pjesama “Teče Tara”, a povodom 75 godina od oslobođenja Crne Gore. Uz dirigenta Sašu Barjaktarovića i solistkinju Tamaru Pavićević, hor je pjesmu snimio u podgoričkom muzičkom studiju “Adrenalin” Boba Stanišića. Vokalni aranžman djelo je Barjaktarovića, instrumentalni Saše Gajića, a stihove je davno potpisao Junuz Međedović. Kada je riječ o ekipi zaduženoj za ekranizaciju, podsjećaju iz hora, reditelj je Gojko Berkuljan, spot je rađen je u produkciji “Media Solution” s potpisom Vladimira Cvijetića, autorka scenarija je Sandra Vujović, a uloge tumače Vuk Radojević i Nemanja Dragović.

“Spot je sniman na nekoliko lokacija, a motivi su, uz rijeku Taru, poznati mostovi iz različitih perioda izgradnje države, koji su simboli svog vremena i slobodarskog duha crnogorskog naroda: most na Đurđevića Tari, Željeznički most na Maloj rijeci i jedan od najvećih neimarskih poduhvata 21. vijeka most Moračica. Spot donosi i priču o dječaku kog slavna partizanska prošlost, junaštvo predaka, rijeka i djetinjstvo inspirišu da postane graditelj mostova”, navodi se u saopštenju hora. Članovi hora podsjećaju da je uz gromoglasne aplauze “Teče Tara” pretpremijerno prikazana minulog ponedjeljka i to na svečanoj državnoj akademiji “Slobodna je Crna Gora” u Crnogorskom narodnom pozorištu, kojom je obilježeno 75 godina od oslobođenja Crne Gore.

D.B.

Dio kadrova snimljen je na mostu na Tari

PJEVAJ - MOŽ SVE U DOBRO vima o “mari”, “šurenju bika”.

Gazde su grada. Brushalteri su u vazduhu. I kovanice.

Rasta zove na “ferku”. Podgorica prihvata i biva nokautirana. I u muzičkom i u svakom drugom smislu. Na konopcima je. Sve je to na Instagramu. Nema laži, nema prevare.

čima iz juna. Ustaje sa poda i poništava nokaut. Masa je ushićena. Uzvraća jače nego ikad. Tu su neki drugi tinejdžeri, srednjoškolci, osnovci. I neki drugi roditelji. Ima i telefona, štapova. Ali sada se kliče čistoj emociji, ljubavi, poeziji, životu, sreći. Džiboni se ne drži za međunožje kao oni junski akteri. Ne pljuje, ne psuje, ne bulazni.

Ne traži brushaltere. Samo - pjeva. Kao slavuj. Niko ga ne gađa. Obezbjeđenje miruje. Podgorica je pobijedila. Šampioni. U vazduhu nema neprijatnog mirisa. Miriše na sreću.

■ ČIN DRUGI

■ ČIN TREĆI

Decembar 2019. Proslava je rođendana Glavnog grada i koncert Zlatana Stipišića Džibonija u Bemax areni. Podgorica je dobila koncertnu dvoranu. Konačno. U stilu filmskog junaka Rokija Balboe, uzvraća izaziva-

Sadašnjost. Za svega pet mjeseci Podgorica je, dakle, preko trnja dodirnula zvijezde. O akterima prvog čina više nećemo. Bar do neke druge prilike, a nadamo se da ćemo je dugo čekati. Džiboni? Imali smo ranije ove

⌦ Danilo Brajković, foto: Iva Mandić

Z

a svega pet mjeseci Podgorica je preko trnja dodirnula zvijezde. Ljetos su je nokautirali Rasta, Fox, Surreal, klicalo se pornografiji, a Džiboni je prije neku noć anulirao nokaut, klicalo se emociji, ljubavi, životu, sreći. Podgorica je ustala. I ne smije pasti.

■ ČIN PRVI Jun 2019. Posljednja je noć muzičkog festivala City Groove. Na uzavrelom asfaltu podgoričkog Stadiona malih sportova, kao nikada ranije na pomenutom okupljanju, hiljade tinejdžera, osnovaca, srednjoškolaca, pojedini u pratnji roditelja, uzdignutog čela, naoružani telefonima, selfi štapovima i punjačima (zlu ne trebalo ako baterija zakaže) egzaltirano dočekuju one u čije rime bezrezervno vjeruju. Pozdravljaju Rastu, Foxa, Surreala.

Prkosno kliču pornografiji, sočnim psovkama, narkoticima, nerazgovjetnim stiho-

ONLAJN AIR GUITAR TAKMIČENJE

Hardwired: Gitara čeka pobjednika, prijavite se Srbijanski muzički magazin Hardwired organizuje prvo online Air guitar takmičenje, po ugledu na svjetski popularan trend imaginarnog sviranja gitare. Mogu se prijaviti i zainteresovani van Srbije, ali ako osvoje nagradu - moraju poći po nju u komšiluk. Glavna nagrada je gitara Monster Shecter, a organizatori su u saradnji sa prijateljima pripremili mnoga utješna priznanja - festivalske karte, majice, bedževe, CD-ove...

“Dovoljno je da snimite sebe ili da vas neko snimi, da budete kreativni i da

snimak pošaljete na office@hardwiredmagazine. com (najbolje bi bilo putem WeTransfer servisa) i to do 5. januara 2020. Video ne smije biti kraći od 20 sekundi, morate nam poslati ime, mejl adresu, broj telefona (podaci neće biti javni).

Da li ćete to uraditi na javnom mjestu, WC šolji, koncertu, koristeći metlu, mješalicu za čvarke ili nešto drugo - na vama je da odlučite”, poručuju organizatori takmičenja.

Više detalja dostupno je na sajtu www.hardwiredmagazine.com. D.B.

Džiboni i Maya Azucena - kombinacija vokalnih umijeća od koje zastaje dah

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

IBONIJEVOM PUTOKAZU

ŽDA SE, IPAK, O PRETVORI ŠUKRIJA ŽUTI SERHATLIĆ REĆI ĆE: “PODGORICA JE NAJBOLJI HOR NA SVIJETU”. DOBRO, MOŽDA JE BILO PONEKOG FALŠA TE VEČERI, ALI DŽIBONI SE NIJE ŽALIO, VEĆ JE ODAO PRIZNANJE HORU I ZAHVALIO MU, ŠMEKERSKI. A PODGORICA? ILI TE VOLI ILI TE NE PODNOSI. NEMA TU SREDINE godine, nedaleko od Bemax dvorane, u Sportskom centru “Morača”, priliku da gledamo košarkaške virtuoze zahvaljujuči učešću Budućnosti u Evroligi. To što oni rade sa loptom, Džiboni može sa mikrofonom, a njegov bend sa instrumentima. Totalna muzika. Bespoštedna muzička predstava, uprkos činjenici da ga je nešto više od 48 časova nakon koncerta čekala hirurška intervencija.

Maksimalan fokus. Od prvog koraka u dvorani pa do onog posljednjeg u ruci mu je bilo pismo, sa porukom ljubavi i mira. Čisto kao suza. Nabrajati numere koje je popularni Džibo poklonio gostima - nepotrebno je. To je ona priča o vožnji bicikla. Kada jednom naučiš, miran si do kraja života. No, potrebno je istaći značaj lekcija koje je onako usputno, često na šaljiv način, predavao. Ne prodavao. “Šta će ti telefon? Ti megapikseli, megabajti... Nemoj to kačiti na Jutjub da svi vide. Ovo je između nas, šta oni tamo znaju kako nam je bilo noćas”. (Ko je bio na City Groove festivalu prošle godine sjetiće se maltene identičnih riječi Josipe Lisac - to je ta stara škola). P.S. Jer, šta će Rasta, Jala, Buba sa tim silnim milionskim pregledima?

Ništa. Ne mogu primaći onima koji svijet ne posmatraju

sa digitronom u ruci.

“Ljudi, imate najljepši i najbolji instrument. Ruke.

Ne treba vam ništa više”.

“Ti tamo, obezbjeđenje. Noćas se nećeš umoriti. Ma, nikad lakše nećeš zaraditi novac. Mi samo širimo ljubav”.

“Sjećam se tebe sa prošlog koncerta. E, ti pored nje nisi bila. Hvala ti, ponosan sam”.

“Bilo nam je sjajno. Da bismo se sjećali takvog koncerta, vi koji ste malo popili, ‘ajde nemojte voziti noćas, neka vas neko ‘prebaci’”.

“Ako znate one koji bi da se svađaju, nemojte ih dovoditi na moje koncerte. Mi živimo ljubav”.

“I zato pjevam, da ne pojede me mrak, jer da nisam ovo ja bih bio biljka”. Šukrija Žuti Serhatlić reći će: “Podgorica je najbolji hor na svijetu”. Dobro, možda je bilo ponekog falša te večeri, ali Džiboni se nije žalio, već je odao priznanje horu i zahvalio mu, šmekerski. A Podgorica? Ili te voli ili te ne podnosi. Nema tu sredine. Profesorov šou zadovoljio je đake. Sa čistom peticom su položili.

Dobro, ono za telefone nisu poslušali, a ipak je ovo onlajn društvo. Ali koristili su svoje instrumente, pjevali uglas, aplaudirali kada je trebalo, horski izvukli Oliverovu “Cesaricu”, čudili se kako je samo Maya Azucena, Džibonijev višegodišnji prateći vokal iz daleke Amerike, rušila zidove dvorane razornim glasom. Pogledajte na Jutjubu, ali ne govorite Džiboniju. Naljutiće se. Veliko priznanje za podgoričku publiku trebalo da bude i sjajan bis. Da se Džiboni nije osjećao ugodno - sigurno ga ne bi bilo. I to uz stihove: “Hodaj, možda se, ipak, sve u dobro pretvori”. Poučno. U redu, Džiboni je bio glavna faca, ali

kapa dolje za uvertiru, Boža Bulatovića i njegov bend. Božova karijera, bez ikakve dileme, zaslužuje da jednog dana na istom mjestu sva svijetla budu usmjerena baš ka njemu. Svjedoče tome i aplauzi one večeri nakon pjesama “Mare”, “Ne brini”, “Podgorica”,...

■ ČIN ČETVRTI Pogled na budućnost. Svaka čast KIC-u “Budo Tomović” na koncertima koje je organizovao minulih godina u Velikoj sali, kao i ostalim rijetkim domaćinima sličnih okupljanja. Ipak, glavni grad države koja pretenduje da bude rame uz rame sa mnogo razvijenijim regionalnim i evropskim centrima predugo je čekao i konačno dočekao dvoranu koja može poslužiti kao domaćin istinskim muzičkim zvijezdama i ugostiti nekoliko hiljada fanova. Kompanije Comfortably Numb, inače zvanični promoter Džibonija za Crnu Goru, uz podršku domaćina, za koncertni debi zaslužuje pohvale, a naročito za najavu da će uskoro na istom mjestu svirati neko novi. Dakle, Džiboni je bio samo početak, uspješno probijanje leda. Ljestvica je sada podignuta visoko. Istina, raspodjela poklon karata morala je biti organizovana transparentnije i jasnije.

Bije nas glas da smo muzičke cicije i da teško izdvajamo novac za kartu (sjetimo se Simple Mindsa prošle godine). Jedno je sigurno - dobili smo šta smo tražili. Na potezu smo. Ne dozvolimo da nas opet nokautiraju.

Kada pokušaju - sjetimo se Džibonijevih riječi: “Živimo ljubav”.

ZABAVA

33

kuvar

Brzo i ukusno

34

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Jela sa kikirikijem za svaku priliku

Kisjelo-slatka svinjetina Potrebno je: 500 g svinjskog karea bez kostiju (tanko isječenog na tračice) po jedna zelena i crvena paprika tikvica isječena na tračice šaka kikirikija suvi začin malo soja sosa teglica kisjelo-slatkog sosa kesica pirinča ulje Ispržite meso, izvadite ga i u ulje ubaciti povrće da se prodinsta. Vratiti meso, začinite, ubacite kikiriki i na kraju kisjelo-slatki sos. Pirinač obarite, staviti na tanjir i preko servirajte meso. Prelijte sa malo soja sosa.

Kineska piletina Potrebno je: 400-500 g piletine

2 male ili 1 velika svježa paprika 300-400 g kupusa manja tikvica pečurke po želji šaka-dvije kikirikija Za sos: šolja vode 5 kašika soja sosa supena kašika gustina 3-4 čena bijelog luka kašičica izrendanog đumbira 2 kašike pirinčanog vina (bijelog vina, džina) kašičica gustina Sve sastojke nasjeckajte na kockice ili tračice (kupus). Pripremite sos tako što ćete sjediniti vodu, soja sos, izgnječen bijeli luk, đumbir i bijelo vino, a na kraju i gustin. U dubljem tiganju (voku) na malo ulja propržite meso i kikiriki (3-4 minuta),

pa dodajte tvrđe povrće (kupus, šargarepu i papriku) i pržite još 2-3 minuta. Zatim dodajte i ostalo povrće i sve zajedno pržite još 2-3 minuta. Na kraju u tiganj sipajte sos i sve dobro promiješajte. Ostavite još minut-dva na ringli.

Zapečene makarone Potrebno je: 500 g makarona čaša kisjele pavlake 300 g feta sira 150-200 g pečenog slanog i oljuštenog kikirikija ulje Makarone skuvajte u vodi sa kašičicom soli. Kuvane ih ocijediti od vode. U posebnoj posudi usitnite sir, pa sjedinite sa kisjelom pavlakom, potom sa makaronama, pa sve dobro izmiješajte. Tepsiju podmažite uljem, izlijte po-

lovinu makarona, zatim pospite sitno sjeckanim pečenim kikirikijem, preko toga stavite drugu polovinu makarona. Zapecite u zagrijanoj rerni na 250 stepeni.

Salata sa kukuruzom Potrebno je: 200 g pečenog neslanog kikirikija (bez ljuske) 450 g kukuruza šećerca 3 jajeta 2 dl kisjele pavlake 100 g majoneza malo soli i bibera Kuvana jaja sitno isjeckajte, a kikiriki ispecite. Kukuruz skuvajte i ohladite. Sve sastojke promiješajte, dodajte pavlaku, majonez i začine, ukrasite i dobro rashladite prije serviranja. Salatu je najbolje napraviti sat-dva prije služenja, da bi kikiriki mogao da krcka. (Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

kuvar

35

Među brojnim uljima avokadovo ima posebnu vrijednost, jer istovremeno može da se koristi u kuhinji i za njegu kože

“PASIRANA DIJETA” Oboljelim od gihta potreban je jednostavan jelovnik koji se sastoji pretežno od pasiranih namirnica jer se one lako vare.

Ishrana podrazumijeva izbjegavanje bjelančevina životinjskog porijekla.

PRVI DAN Doručak: topla limunada, svjež sir bez mnogo masnoće, hljeb Ručak: morska riba, kompot od jabuka Večera: griz sa mlijekom sa niskim procentom masti, bareni karfiol, kruške DRUGI DAN Doručak: integralne pahuljice, jabuka Ručak: pire krompir sa dinstanim patlidžanima (lososom ili pastrmkom), zelena salata Večera: pečena paprika u sosu od paradajza, kuvani krompir, kompot od krušaka

TREĆI DAN Doručak: čaj od šipka, meko kuvano jaje, hljeb Ručak: šargarepa i praziluk, mlade tikvice sa jajetom Večera: kisjelo mlijeko, kompot od kruške ČETVRTI DAN D oručak: malomas n o m l i j e k o, h l j e b, pomorandža Ručak: griz sa listom peršuna, tjestenine sa sosom od paradajza, zelena salata Večera: voćna salata od pomorandži, jabuka, krušaka i šljiva PETI DAN Doručak: omlet sa svježom paprikom i paradajzom, hljeb, mineralna voda Ručak: mlinci sa sirom, zelena salata Večera: knedle od šljiva, limunada ili mineralna voda.

Avokadovo ulje zdravo je i ukusno, upotrebljava se svježe, ali i za prženje i kuvanje, u manjim količinama u odnosu na maslinovo jer je gušće

kuvar

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Posna predjela

Nahranite se

36

Namaz od pasulja i šargarepe Potrebno je: 300 g pasulja, 2 šargarepe, 2 čena bijelog luka, 2 kašike maslinovog ulja, kašičica majčine dušice, malo peršuna, so, biber.

Pasulj kuvajte u ključaloj slanoj vodi, ocijedite i ispasirajte da dobijete glatku smjesu. Iznječite bijeli luk, dodajte malo ulja, začinite solju, biberom, dodajte majčinu dušicu, pa pomiješajte sa pastom od pasulja. Dodajte izrendanu šargarepu i isjeckani peršun, još malo začinite i izmiksajte u blenderu.

Projice sa blitvom Potrebno je: 3 šolje pšeničnog brašna, 3 šolje projinog brašna, 3 šolje kisjele vode, prašak za pecivo, šolja maslinovog ulja, 30 g susama, 30 g sjemenki suncokreta, 30 g lanenog sjemena, 100 g blitve, kašičica soli.

Pomiješajte kisjelu vodu i ulje, dodajte prašak za pecivo, oba prosijana brašna i miješajte da dobijete glatku smjesu. Isjeckajte svježu blitvu i umiješajte je, pa dodajte susam, suncokret, lan i so. Još malo izmiješajte, zatim smjesu izlijte u nauljene kalupe za mafine.

Zagrijte rernu. Projice pecite oko 20 minuta.

Kikiriki salata Potrebno je: 300 g kukuruza šećerca, 50 g pečenog kikirikija, konzerva tunjevine u komadićima, crvena paprika, malo svježeg kupusa, maslinovo ulje, so, biber.

Kukuruz obarite ili uzmite onaj iz konzerve. Usitnite kikiriki i papriku isijecite. Na tanjir servirajte sitno izrendan svjež kupus, kao podlogu. Preko njega stavite mješavinu kukuruza, paprike, tunjevine i kikirikija.

Začinite po ukusu i prelijte maslinovim uljem.

Pita sa prazilukom i pirinčem Potrebno je: 500 g kora za pitu, 500 g praziluka, 100 g pirinča, 100 g šampinjona, suvi biljni začin, so, biber, 50 ml maslinovog ulja.

Skuvajte pirinač u slanoj vodi. Dinstajte isjeckani praziluk na malo ulja, dodajte izrendane šampinjone i začinite po ukusu, nastavite da dinstate, pa dodajte pirinač, promiješajte i ostavite da se prohladi.

Smjesom filujte kore, urolajte ih, premažite maslinovim uljem i pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni 40 minuta.

Rižoto pun vitamina Potrebno je: 400 g pirinča, 50 g graška, 2 zelene jabuke, 100 g kukuruza šećerca, 50 g posnog putera, crni luk, 2 čena bijelog luka, 2 dl belog vina, malo peršuna, 0,5 dl maslinovog ulja, so, biber.

Skuvajte pirinač u slanoj vodi u koju ste dodali puter.

U drugoj šerpi skuvajte grašak i kukuruz, pa ga propržite na crnom i bijelom luku sa maslinovim uljem. Posolite i pobiberite, dodajte isjeckane jabuke, sipajte vino i ostavite da se malo krčka. Na kraju sve pomiješajte, dodajte peršun i ukrasite po želji.

(Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Predlažemo vam da probate izvanredna predjela u ovo vrijeme kada mnogi poste: projice sa blitvom, avokado na tostu, kikiriki salatu, pitu sa prazilukom i pirinčem, rižoto i namaz od pasulja i šargarepe

kuvar

37

Avokado na tostu Potrebno je: 2 avokada, 2 kisjela krastavca, 20 g mljevenog lana, 20 g susama, 5 komada tost hljeba, kim, kapar, himalajska so.

Avokado presijecite i kašikom izvadite iz kore. Pomiješajte ga sa isjeckanim krastavcima, lanom i susamom, začinite solju, kimom i ubacite kapar. Dobro izblendirajte i ostavite da malo odstoji u frižideru. Na crni ili integralni tost hljeb namažite avokado sos.

Iako je kikiriki bogat kalorijama, mnoge studije pokazuju da kikiriki i puter od kikirikija pomažu snižavanju holesterola, triglicerida, ali ne uzrokuje gojenje

38 DN

ENIGMATIKA DJELOKRUG SUDA (LAT.)

RANIJI GENERALNI SEKRETAR OUN-A

JAKO, SILNO

OZNAKA ZA NEPER

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

MUSLIVJERNO NAŠ MANSKO PRIKAZIKNJIŽEV- ŽENSKO KOJE IMA VANJE REP NIK IME (GRČ.)

KONJ U PJESMI

FOTO UBOD

SAMOGLASNIČKO PODUDARANJE (POET.)

METAL

JEDAN KONTINENT ČUVENA NJEMAČKA PLIVAČICA GEVENIGER

SLOVENAČKI VAJAR OZNAKA ZA TONU VAROŠ U ŠUMADIJI

STAS PRIPADNIK STAROGRČKOG PLEMENA ROK BEND DŽIMA MORISONA

INTERNACIONALNI (SKR.)

GRANIČNI

100 9 KOJI POKAZUJE ZNAKE KOME ZLOBNE

OZNAKA NJEMAČKE

OZNAKA ZA AMPER OKRUGLO SLOVO

OBRAĐENA ORANJEM BRDO KOD DUBROVNIKA BIVŠI BRAZILSKI FUDBALER OZNAKA KIKINDE ENGLESKO MUŠKO IME

KLASA (SKR.)

PLANINA U SRBIJI

3. SLOVO 4. SLOVO

PETLJA NA KONOPCU

PREDMET JAJASTOG OBLIKA PROŽDRLJIVI

JEDAN VEZNIK

Ledeni tragovi

MALA RUPA U ZEMLJI KANADSKA PJEVAČICA MORISET FRANCUSKI PJESNIK, ANTONEN

SIMBOL IRIDIJUMA

AUTOMATSKA PUŠKA (SKR.)

Play sudoku online at:

AEROPLANI

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

ZAČETNIK NEČEGA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: UVJEŽBANOST, GEA, BOGATAR, ROTO, ŽIVOTA, O, ISPITIVAČ, ŽUTA, CAKANA, ADI, TATARIN, VO, SIMO, SK, AVANTURISTA, TISA, J, I, ISTO, USTAV, AKT, LI, PREMOĆ, TANIN, ASTRIK.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3193

4 1 7 6 9 3 8 2 www.sudokukingdom.com 4 5

9

1

8

5

9

9

8

3 4

3

2

2

1

8

1

9

2 8 7

6

4

TEŽA

Medium levelPlay sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 3194 Sudoku puzzle No. 3195 2015-07-13

2015-07-11

1

Drvo na Tasmaniji

3

7 2 9

6

8

5

9

6

2

8

1

5

4

7

3

3

8

5

2

4

7

1

6

9

8

2

6

7

3

4

5

9

1

5

7

3

1

6

9

2

4

8

1

4

9

5

8

2

7

3

6

7

5

1Puzzle 9 2 solution: 6 3 8

4

2

9

4

7

3

5

8

6

1

3 9 9

5

3

1

4

6 3 8 4 7 1 9 5 2 Sudoku puzzle No. 3196 2015-07-14 9

5

3

1

7

6

2

4

8

1

7

6

8

4

2

9

3

5

4

2

8

5

3

9

6

7

1

8

3

4

9

5

1

7

6

2

2

6

7

3

8

4

5

1

9

5

9

1

6

2

7

3

8

4

7

1

5

2

6

8

4

9

3

3

4

9

7

1

5

8

2

6

6

8

2

4

9

3

1

5

7

2015-07-12

8

1

4

6

9 1

5

9

6 1

2

2

1

9

6

Medium level

7

3

4 5

4

7 4

8

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Word Search Puzzle #G364CG

L

U

F

D

N

I

M

N

U

T

M

E

G

Z

G

P

R

E

P

E

E

K

I

N

G

I

E

R

N

O

I

T

A

N

I

T

S

E

D

E

R

P

A

W

T

N

S

Y

F

I

T

R

O

M

I

G

R

E

T

U

P

N

N

S

D

A

O

L

S

N

L

R

E

A

E

D

I

S

D

P

E

O

E

I

S

E

R

D

E

P

O

O

R

D

A

N

D

Y

J

D

S

X

P

D

P

K

C

N

O

I

R

R

T

S

I

L

A

T

N

E

M

A

D

N

U

F

D

E

K

S

A

S

E

K

A

R

K

S

O

O

I

I

Y

M

R

R

D

S

I

G

R

E

G

R

C

S

R

E

K

O

O

L

N

O

I

C

D

G

E

F

E

L

G

A

E

B

E

U

H

T

F

O

D

V

Q

T

N

S

C

R

O

W

S

F

P

T

Adopt Adopt Asked Asked Beagle Caked Beagle Coins Caked Crows Dandy Coins Daunted Crows Desire Diced Dandy Doors Daunted Drooped Forgot Desire Fritter Diced

Nutmeg Peeps Smelt Piled Fundamentalist Fritter Onlookers Powered Sodas Gnarls Predestination Gourd Frying Orals Sunset Rakes Grandparent Fundamentalist Peeking Reign Veers Index Riles Insect Gnarls Peeps Welds Shirk Loads Gourd Piled Smelt Mindful Mortify Grandparent Powered Sodas Sunset Nutmeg IndexOnlookers Predestination Veers Welds Orals Insect Rakes Peeking Loads Reign

Frying Forgot

Doors

Mindful

Drooped

Mortify

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Odluke koje mogu da budu veoma važne vas očekuju u narednom periodu. Potrudite se da se fokusirate na posao. Sa voljenom osobom vas očekuju lijepi trenuci. Ne bi trebalo da imate probleme sa zdravljem.

BIK Zadovoljni ste trenutnim okolnostima na polju posla. Ne biste sada ništa pretjerano mijenjali. Samoća vam odgovara i niste trenutno spremni za neku novu ljubavnu vezu. Želite da se posvetite sebi.

BLIZANCI Na poslu vas očekuje period u kom su moguće veće promjene.

Važno je da budete posvećeni obavezama. Danas vas očekuje veoma povoljan dan za odnos s voljenom osobom, koja vam je posvećena.

RAK Danas ćete početi da razmišljate o promjeni posla koja bi u budućnosti mogla da vam bude značajna. Pred vama je povoljan period u kojem ćete imati mogućnost za spajanje s osobom do koje vam je stalo.

VAGA Očekuje vas period koji može da vam bude prilično nepovoljan za ovo polje. Dosta stresova je pred vama. Sumnje koje imate u vezi sa voljenom osobom mogu da se ispostave kao istinite. Izbjegavajte alkohol.

ŠKORPIJA Atmosfera na poslu bi mogla da bude veoma stresna. Ne slažete se baš najbolje sa saradnicima.

Između vas i partnera dolazi do prilike za rješavanje problema.

Brinite o koži, koja bi mogla da vam bude osjetljiva.

STRIJELAC Danas ćete realizovati planove koje imate na ovom polju. Možete da očekujete povoljan period za svoj posao. Ne osjećate se više opušteno kada ste s voljenom osobom, mnogo toga vas sada opterećuje.

JARAC Danas vas očekuje period velikih promjena na polju posla. Nove informacije brzo dolaze do vas.

S partnerom vas očekuje veoma zanimljiv period u kojem ćete se bolje upoznati i otkriti neke nove stvari.

Riles

Shirk REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron May 4, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Pred vama je faza u kojoj možete da imate neke nestabilnosti i probleme na ovom polju u narednom periodu. Veza između vas i voljene osobe može da bude na neki način promjenljiva. Mogući su problemi s probavom.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Mioneuralgija

Danas je povoljan dan da se malo izmjestite iz poslovnog okruženja i odmorite se od obaveza.

Posvetite se tome da sa voljenom osobom poboljšate odnos ako želite da ostanete zajedno.

Osjećate se sasvim dobro.

VODOLIJA Iako vaša očekivanja trenutno jesu velika, uspjećete da ih ispunite i da budete zadovoljni. Pred vama je period koji vam donosi novo poznanstvo koje za vas može da bude prilično značajno. Povedite računa o stomaku.

RIBE Možete da se nadate uspjehu kada je u pitanju polje posla.

Očekuje vas povoljan dan za ovo polje. S voljenom osobom se lijepo slažete i zadovoljni ste vašom vezom. Lijepo se osjećate jer ste voljeni.

petak,

40

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24.

Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Štenci švajcerskog ovčara (bijeli vučijak) na prodaji. Podgorica.

Tel: 069/332-353

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

DEBITANT NA 5. MJESTU I U POLUFINALU KUPA, KAPITEN NIKOLA ĆELEBIĆ PORUČUJE

I na proljeće u ? ritmu jeseni, Podgorica raste iz dana u dan

DA LI STE ZNALI

Podgorica će u Kupu Crne Gore imati priliku da prvi put u istoriji osvoji neki od trofeja. Za razliku od tima sa “DG arene” ostali polufinalisti su već osvajali Kup - Budućnost dva puta, a Sutjeska i Petrovac po jednom. Najbolji tim ovog takmičenja je Rudar sa četiri trijumfa.

Laciju Superkup, sumrak Milana

Italijanski fudbal juče se igrao na dva kontinenta. Super Lacio je preko Juventusa u Saudijskoj Arabiji osvojio Superkup Italije (3:1), dok je kolo u Seriji A obilježila fenomenalna Atalanta koja je ponizila Milan sa 5:0.

Lacio je u Rijadu vodio golom Luisa Alberta (15. minut), izjednačio je Paulo Dibala (45), da bi pehar u neboplave boje obojili Senad Lulić (73) i Danilo Kataldi sjajnim golom u sudijskojh nadoknadi.

Potop Milana u Bergamu potpisali su magičnim golovima Papu Gomez (10. minut), Mario Pašalić 61, Josip Iličić (63. i 72) i Luis Murijel (82). K.B.

Novo ime na fudbalskom nebu Crne Gore zasjalo je već poslije nekoliko mjeseci - nekada Mladost Lješkopolje, sada Podgorica, klub je koji je tokom jeseni pisao jedne od ljepših priča u našoj zemlji. “Žuta armija” sa “DG arene” u debitantskoj sezoni u Telekom 1.CFL pokazala je koliko opasno oružje posjeduje, pa je 2019. godinu završila na petoj poziciji na tabeli i sa kartom za polufinale Kupa u džepu.

U čemu je tajna bilo je pitanje za kapitena Podgorice Nikolu Čelebića.

“Nema tu neke posebne tajne. Jednostavno imamo dobar igrački kadar, zdravu konkurenciju i dobar rad na treninzima. Sve se to kasnije prenese na teren”, smatra Čelebić. “Konkretno dosta naporno radimo i jednostavno nismo spremni tako lako da taj rad prospemo kad dođe utakmica.

U suštini sve je u tome - koliko su igrači željni uspjeha, dokazivanja, koliko su motivisani”.

A u debitantsku sezonu Podgorica je ušla skromno, bez velikih obećanja...

“Da, na početku smo ušli

sa idejom da obezbijedimo opstanak bez baraža”, ne krije defanzivac “žutih”. Međutim, kako su pojačanja stizala vidjelo se da imamo potencijal za mnogo više od toga - što se za sada ispostavilo kao tačno. Peto mjesto na tabeli i polufinale Kupa - malo je više od zacrtanog”.

Jesen je bila za pamćenje, ali niko sa “DG arene” ne razmišlja da se zadovolji samo sa tim.

“Naravno, predstoji nam i proljećni dio, gdje bismo trebali da nastavimo u istom ritmu kako bi uspjeh bio potpun”, jasan je Čelebić.

■ IDEALNI USLOVI Osim majstora na terenu, veliki uticaj na sjajne

Ubrzo će Evropa biti normalna stvar za Podgoricu: Nikola Čelebić

predstave Podgorice imaju i uslovi u kojima momci Vojislava Pejovića rade.

“Uslovi i ljudi koji vode klub - bez toga ništa ne bi bilo moguće”, nema dilemu Čelebić. “Imamo stvarno dobre uslove, jedne od boljih u državi, ali sve bi to bilo uzaludno da uprava nije ta koja se maksimalno trudi da ovaj klub postane jedan od najvećih u Crnoj Gori”.

Strpljenje je takođe važan faktor.

“Da, niko iz Uprave ne želi uspjeh preko noći, što su pokazali i prije dvije sezone kad su uprkos velikim očekivanjima nastavili da se bore, ulažu ogroman trud i novac iako cilj nije bio ostvaren”.

Nakon svega kapiten je u

SAMO PODGORICA Nakon svega i ne čudi što kapiten nema namjeru da napusti svoj klub.

“Svi moji planovi su vezani za Podgoricu najmanje još dvije godine, koliko imam do isteka ugovora. Ali i bez toga, sebe trenutno ne vidim nigdje van Podgorice.

Tu sam i kapiten i okružen momcima sa kojima je zadovoljstvo trenirati i igrati. Tako da su sve moje želje i nade vezane za Podgoricu i da sa ovom grupom momaka napravimo istorijski korak za ovaj mladi klub”, istakao je Čelebić.

jedno siguran.

“Podgorica zajedno sa upravom, igračima, trenerima i svim mlađim selekcijama svakim danom raste i ubrzo će biti tamo gdje joj je i mjesto - a to je redovan učesnik evropskih takmičenja”.

■ SVE ZA NAJLJEPŠI MEČ GODINE

Podgorica će nastaviti i kroz prvenstvo da juri izazak u Evropu, ali posebna priča biće Kup, preko kojeg bi ovaj mladi klub mogao da dođe do najljepšeg meča crnogorskog fudbala (finale pod Goricom), trofeja i evropskog takmičenja.

“Kup je neka sporedna priča koja nama igračima posebno znači - igrati to finale je nešto specijano. Utakmica gdje se osjećas kao igrač - pune tribine, borba za pehar, Evropu... Mislim i vjerujem da možemo da se izborimo za to finale, iako su sa nama još tri ekipe koje imaju daleko više iskustva, jer su bar jednom osvojili ovaj trofej. Neće biti lako, ali vjerujemo da možemo otići do samog kraja”, zaključio je Čelebić. K.B.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

sport

43

Sraman Potez Prema Svom treneru

Pomračenje: Medel napao bolesnog Mihu Siniša Mihajlović je posljednih mjeseci simbol borbe, čovjek koji opakoj leukemiji prkosi tako što praktično redovno vodi treninge i utakmice Bolonje. Naravno, i dalje je temperamentan kao što je uvijek bio, a juče to nije mogao da “proguta” jednako temperamentni Gari Medel.

Njihova Bolonja igrala je protiv Lećea, a Medel je u finišu poluvremena ri-

zikovao da zbog nesportskog ponašanja i prigovora dobije crveni karton. Zbog svega Miha je uskočio u teren i pokušao da smiri svog igrača, ali... Čileanac je zaboravio i da mu je Mihajlović trener i da je bolestan, pa je krenuo da se verbalno obračunava sa njim, a i bilo je i gurkanja.

Ipak, na kraju su njih dvojica sve riješili na miran način, a Bolonja je slavila na jugu Italije (3:2). K.B.

Premijer: LamPard boLji od murinja

Ni fenjeraš se ne plaši Solskjerovih đavola

Potop Junajteda krenuo je nakon katastrofalne greške De Hee

Timovi sa dna ne plaše se “đavola”. Mančester junajted je još jednom pokazao da ne umije sa autsajderima, pa mu je juče lekciju očitao i posljednjeplasirani tim na tabeli Votford - 2:0, u 18. kolu Premijer lige.

Golove za domoćani postigli su Ismaila Sar u 50. nakon katastrofalne in-

tervencije golmana Davida de Hee i Troj Dini četiri minuta kasnije iz penala.

Dan Ostrvu obilježio je i okršaj Žozea Murinja i Franka Lamparda, a slavili su bivši vezista i klub “specijalnog” Portugalca. Čelsi je u gostima držao čas fudbala Totehnemu 2:0, oba gola bila su djelo Brazilca Vilijana.

K.B.

Probudio uspavanog velikana: Jirgen Klop sa svjetskom titulom u rukama

LiverPuL je na krovu Svijeta, kLoP mu je vratio identitet

Šenkli današnjeg Liverpula Bila je to 1959. godina - crveni dio Liverpula živio je u mraku, nekadašnji šampion Engleske borio se za život u Drugoj ligi. A onda je klub preuzeo Bil Šenkli - sve ostalo nakon toga je istorija.

Do 1962. vratio je “redse” u Prvu ligu, a već 1964. donio titulu na “Enfild” - šestu ukupno, a prvu nakon 17 godina čekanja. Veliki Šenkli tada je “udario temelje” Liverpula koji će u narednim godinama postati najveći klub Engleske.

Oktobar 2015 - Liverpul nije bio baš u mraku kao 1959, ali veoma blizu toga. Klub koji je do 1990. čak 18 puta bio šampion Engleske, a od tada nijednom, izgubio je identitet. U sličnoj situaciji kao Šenkli pedesetak godina ranije sada se našao Jirgen Klop. Obećao je tada bar jedan veliki trofej do kraja 2019, ali i da prije svega želi da vrati vjeru u crveni dio

MEĐUNARODNA TRIPLETA

Liverpula.

Nije krenulo kako je želio, gubio je finala Lige Evrope i Lige šampiona, ali nije gu-

Liverpul je osvajanjem Svjetskog prvenstva za klubove (trijumf u finalu nad Flamengom 1:0) postao prvi engleski tim koji je u jednoj godini osvojio sva tri internacionalna trofeja - Ligu šampiona, Superkup Evrope i SP za klubove.

49

OD MOgUćEg 51 bODA OSvOjIO jE LIvERPUL OvE SEzONE U PREMIjER LIgI, A NIz NEPORAžENOSTI “REDSA” U PRvENSTvU TRAjE vEć 34 UTAkMIcE

bio vjeru u sebe, svoje igrače i klub u koji se zaljubio.

Na kraju 2019. osvojio je tri velika trofeja - Ligu šampiona, Superkup Evrope, a prije dva dana velikanu sa “Enfilda” donio je jedini pehar koji mu je nedostajao - svjetsku titulu. Za mnoge, zbog trenutka kada je došao u Liverpul, harizmatični Njemac je već u rangu Šenklija, njegovog nasljednika Boba Pejslija, Džoa Fagana i Kenija Dalgliša, ali jasno je da će Klopu za potvrdu besmtrnosti na “Enfildu” trebati još jedan potpis.

Liverpul već 30 godina čeka titulu u Engleskoj, a ako je neko zaslužio da je donese onda je to Jirgen Klop - jer je možda i prošle sezone to zaslužio, cijelu vječnost ne gubi na Ostrvu.

I čini se da nikada od 1990.

Liverpul nije bio tako blizu, nikada nije toliko moćno izgledao. Uostalom, deset bodova (uz meč manje) u odnosu na drugoplasirani Lester to najbolje potvrđuju.

“Klop je već božanstvo u Liverpulu, vratio je pehar Lige šampiona na ‘Enfild’, donio je ovom klubu i jedini trofej koji mu nedostaje, a ukoliko nastavi sa sjajnim partijama u Premijer ligi i na kraju osvoji titulu, jasno je da će biti uz rame sa Šenklijem i Pejslijem”, nema dilemu legenda Liverpula Džejmi Karager.

K.B.

BOBI KRALJ SVIJETA: Kako je poznati karikaturista Omar Momani vidio heroja Liverpula u finalu SP i strijelca jedinog gola Roberta Firmina

44

SPORT

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

ZADARSKO GRO PROGUTALO I P

Foto: ABA liga

TREĆI VEZANI PORAZ BUDUĆNOSTI BRAJ

Očajan početak, ali onda buđenje

ERSTE LIGA PREGLED 11. KOLA

Sutjeska od -25 do 11-0 Takmičenje u crnogorskoj Erste ligi se nastavlja ubrzanim ritmom, a ovog vikenda igrani su mečevi 11. runde. U Danilovgradu viđena je nestvarna utakmica. All Star je ugostio lidera i jedinu neporaženu ekipu Sutjesku i nakon prvih sedam minuta igre imao je nevjerovatnih 25:0.

Nakon prvih deset minuta bilo je 31:13, ali su se Nikšićani u nastavku probudili. Polako su krenuli da tope minus, a sredinom četvrte četvrtine stigli su na +12 što je bilo dovoljno za miran finiš meča. Četu Zorana Glomazića su do 11. pobjede vodili Nikola Pavlićević i Draško Knežević sa po 21 poen, dok su Ismet Sejfić i Igor Čvorović ubacili po deset. Kod domaćina sjajan je bio Aleksandar Bogojević sa 34 poena, a Aleksandar Bulatović i Bogdan Cebalović su meč završili sa po 13 koševa.

Ibar je nastavio da prati lidera - Rožajci su srušili Teodo (91:75) na svom terenu.

Ibar je letio na krilima Nemanje Gavranića i Nedima Feleća koji su ubacili po 20 poena i Nemanje Simovića (15). Na drugoj strani 27 koševa Zdravka Boškovića, 20 Marka Mijovića i 17 Vjekoslava Vučinovića.

Osmi trijumf u sezoni upisao je Lovćen koji je u gostima bez problema srušio Zetu. Cetinjani su pitanje po-

ERSTE LIGA, 11. KOLO

All Stars - Sutjeska Zeta - Lovćen Ibar - Teodo Primorje - S. centar Jedinstvo - Danilovgrad 1. Sutjeska 2. Ibar 3. Lovćen 4. S. centar 5. Teodo 6. All Stars 7. Jedinstvo 8. Primorje 9. Zeta 10. Danilovgrad

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

11 10 8 8 4 3 4 3 2 2

79:86 52:62 91:75 76:93 83:93 0 1 3 3 7 8 7 8 9 9

22 21 19 19 15 14 14 14 13 13

bjednika riješili praktično već nakon prve dionice (20:6), a do posljednje samo su uvećavali prednost. Domaćin je iskoristio opuštanje Lovćena u odlučujućih deset minuta i uspio je da ublaži poraz. Miloš Latković sa 15 i Marko Kovačević sa 13 bili su jedini dvocifreni u Lovćenu, a na drugoj strani Pavle Raičković (11) i Nikola Vuković (deset).

Studentski centar je u Herceg Novom pobijedio Primorje 93:76 uz još jednu dobru partiju Alekse Popovića. Crnogorski reprezentativac je ubacio 26 poena, Fedor Žugić je dodao 14, a po 13 Nemanja Milošević i Andrija Slavković. Bolji od ostalih na drugoj strani bili su Veselin Kovačević sa 22 i Marko Grković sa 17 poena.

A.K.

⌦ Alen Kasmić

Dvorana koja nosi ime legendarnog Krešimira Ćosića u kojoj su padali Cedevita Olimpija i Crvena zvezda, progutala je još jednog apsolutnog favorita i lidera na tabeli. Košarkaši Budućnost Volija izgubili su sinoć od Zadra (75:82) u 12. rundi ABA lige. Očekivala se reakcija “plavih” nakon dva vezana poraza (FMP i Oldenburg), ali je ona izostala. Zapravo, samo je igra tokom prve polovine druge četvrtine bila na nivou igara koje je ekipa Petra Mijovića pružala prije pomenutih poraza. Sve ostalo bilo je dosta mučenja, naročito u odbrani koja nije bila zategnuta.

Poslije izjednačene prve četvrtine (23:21), uslijedio je najbolji period igre crnogorskog šampiona. Na krili-

ma Alekse Ilića koji je dominirao na obje strane terena (blokada i zakucavanje), te trojke Skota Bamforda “plavi” su otišli na 43:29. Međutim, uslijedilo je gašenje.

Hrabri Zadar na krilima sjajne podrške sa tribina polako je krenuo da topi prednost.

Početkom drugog poluvremena u dva navrata je naša ekipa imala +9, ali ni to nije slomilo upornog domaćina koji se nakon trojke Danila Nikolića (59:52) vratio u meč - 59:58. Potpuni preokret viđen početkom četvrte četvrtine kada je Mohamed Ahmed pogodio dva bacanja za 59:60. Pokušavao je Mijović tajm-autima da probudi ekipu i da pronađe pravo rješenje, ali nije uspijevao.

Ilić je sa četiri vezana poena donio Budućnosti 65:62, ali je onda na scenu stupio Brajon Alen. Najbolji stri-

jelac regionalnog takmičenja odustao je od šuteva sa distance koje je konstantno

PETAR MIJOVIĆ: IZGUBILI SMO GLAVU Petar Mijović bio je vidno razočaran nakon trećeg vezanog poraza.

“Slično smo izgubili kao u Oldenburgu, jer smo iz dobre situacije i apsolutne kontrole rezultata došli do toga da potpuno izgubimo koncept u defanzivi. Ušli smo u brzopletost, u oba pravca smo izgubili glavu. Nismo uspjeli da održimo nit odbrane i kontinuitet napada”, rekao je Mijović.

“Na pet razlike u posljednjoj četvrtini smo iskreirali dvije otvorene situacije za dva poena, ali smo

FOTO PRIČA

BOLT ISPROBAO NOVI OLIMPIJSKI STADION Olimpijski stadion u Tokiju juče je i zvanično otvoren. Na ceremoniji je bilo prisutno skoro 60.000 ljudi, na atletskoj stazi brojne legende, a zvijezda večeri bio je Usein Bolt koji je isprobao stazu. Takođe, održana je i skraćena ceremonija otvaranja u kojoj su učestvovale brojne plesne grupe i poznati domaći sportisti.

promašili, a Zadar je to uspio da kazni. Tada se i Alen razigrao i kažnjavao nas u tranzicionoj odbrani. Izuzetno loše smo gradili svoj koš, a domaćin je pogađao važne šuteve iz drugog, čak i trećeg napada. Nivoom koncentracije, agresije i fokusa nismo zaslužili da pobijedimo”, rekao je Mijović.

Budućnost je izgubila veliku prednost koju je imala u odnosu na konkurente.

“Ako želite da dobijete ekipu koja je na papiru slabija od vas, morate da budete konstantni u oba

pravca. Nismo bili fokusirani od 25. minuta i doživjeli smo drugi vezani poraz u ABA ligi, čime smo poništili dosta pozitivnih stvari koje smo napravili. Slijedi nam ozbiljna borba za plej-of”, kazao je Mijović.

Novinari u Zadru su pitali Mijovića kako komentariše to što su ljudi iz uprave Budućnosti izašli iz dvorane dva minuta prije kraja.

“Nisam obratio pažnju na to, jer sam bio fokusiran na teren. Nisam to vidio, niti imam komentar”, rekao je Mijović.

NAJVEĆA SPORTSKA

NJU MEKSIKO Rivalstvo staro 119 godina i jedno od najvećih kada je u pitanju koledž košarka. Kao i većina drugih i ovo je sa fudbalskih terena prenijeto u dvoranu, a vremenom je postalo i više od tradicije. Ukupno su se sastajali 218 puta, a vodi Nju Meksiko stejt sa 121:97.

Svake godine ova dva tima odigraju po dva duela sa zamjenom domaćin-

OTLO 82 75 PLAVE

JON ALEN OKRENUO LIDERA ZADAR

45

SPORT

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

Odličan na debiju: Lens Heris na sinoćnjem meču

BUDUĆNOST

Uljarević Alen 22 Ivanov 14 Siriščević 2 Ahmed 17 Palokaj Vuković 9 Mavra 7 Fundić 2 Planinić Keler 2 Gilbert 7 Trener: Danijel Jusup

Nikola Ivanović u duelu sa Brajonom Alenom promašivao i odlučio se da prodorima cijepa odbranu Podgoričana. I uspijevao je, mnogo prodora završavao je laganim polaganjima ili slobodnim bacanjima.

U posljednjoj četvrtini ubacio je 13 poena, dok je na drugoj strani napad potpuno zakazao. Imala je Budućnost mnogo šansi da se vrati u meč, ali je Džastin Kobs bespotrebno forsirao, a na drugoj strani su stizale kazne.

Kako je vrijeme odmicalo Zadar je izgledao sve sigurnije, podrška sa tribina je bila sve jača i jača, pa se Budućnost potpuno pogubila.

Zadar je mirno priveo meč kraju za treći trijumf. Na drugoj strani bio je ovo treći poraz Budućnosti koja je izgubila prednost i sada se kreće od nule, kada je u pitanju borba za prvo mjesto na tabeli...

Kobs 11 Ivanović 6 Bamford 5 Šehović Starovlah Martin 2 Ilić 14 Z. Nikolić 2 Kilpatrik 12 Popović 8 Mejers 10 D. Nikolić 5 Trener: Petar Mijović

ZADAR - Dvorana: “Krešimir Ćosić”. Gledalaca: 4.800. Sudije: Saša Pukl (Slovenija), Milivoje Jovčić (Srbija), Gordan Terlević (Hrvatska). Slobodna bacanja: Zadar 21-31 (67,7%), Budućnost Voli 10-13 (76,9%). Šut za dva: Zadar 17-36 (47,2%), Budućnost Voli 1937 (51,4%). Šut za tri: Zadar 9-23 (39,1%), Budućnost Voli 9-31 (29%). Skokovi: Zadar 32+10, Budućnost Voli 26+7.

Asistencije: Zadar 10, Budućnost Voli 14. Ukradene lopte: Zadar 6, Budućnost Voli 6. Greške: Zadar 11, Budućnost Voli 9. Blokade: Zadar 2, Budućnost Voli 6. Faulovi: Zadar 22, Budućnost Voli 26.

ABA LIGA, 12. KOLO FMP - Krka 84:81 C. Olimpija - Mega Bemax 112:102 Partizan - Igokea 89:73 Mornar - Cibona 81:73 Zadar - Budućnost 82:75 PONEDJELJAK 18.00h Primorska - C. zvezda 1. Budućnost 12 2. Partizan 12 3. C. Olimpija 12 4. FMP 12 5. Primorska 11 6. Mornar 12 7. C. zvezda 11 8. Krka 12 9. Cibona 12 10. Zadar 12 11. Igokea 12 12. Mega Bemax 12

A RIVALSTVA

NJU MEKSIKO STEJT stva. Zanimljivost kada su ove dvije škole u pitanju je ta što se svake godine sastaju u Rio Grande rivalstvo turniru koji podrazumijeva da se za svaku pobjedu u svim sportovima u kojima se takmiče skupljaju poeni. Univerzitet koji sakupi više poena dobija na prelazni trofej na kraju kalendarske godine.

9 3 21 9 3 21 9 3 21 8 4 20 8 3 19 7 5 19 6 5 17 4 8 16 4 8 16 3 9 15 2 10 14 2 10 14

Foto: ABA liga

21 17 20 24 23 22 14 16

ABA LIGA 12. KOLO : BARANI SRUŠILI CIBONU U ª TOPOLICIº

Mornar je kandidat za plej-of

Meč uz oscilacije, padove koncentracije, ali kada je bilo najpotrebnije bili su pravi.

Košarkaši Mornara savladali su sinoć Cibonu (81:73) u 12. rundi ABA lige, upisali sedmu pobjedu i tako se uključili u trku za plej-of. A, ako je suditi po prvom meču Lens Heris će biti ogromno pojačanje za ponos Bara. Nevjerovatni Amerikanac koji je u Bar stigao u petak je bio najefikasniji sa 15 poena. Bio je ovo treći vezani trijumf za izabranike Mihaila Pavićevića koji su ušli u mirnije vode i sve će u nastavku biti mnogo lakše.

“Očekivao sam ovakvu utakmicu. Prvi razlog je što je Cibona izuzetno kvalitetna ekipa, a drugi su naše putešestvije do Tenerifa i nazad.

Imali smo tri skoro neprospavane noći, osjetilo se to u igri.

Nijesmo imali svježine, ideje u napadu”, rekao je Pavićević nakon meča.

Sinoćnji meč protiv Zagrepčana rješavan je u posljednjih nekoliko minuta.

Cijelo prvo poluvrijeme proteklo je u izjednačenoj igri.

Ekipe su se smjenjivale u vođstvu, a na odmor gosti su otišli sa tri poena prednosti nakon trojke Josipa Bilinovca uz zvuk sirene. U nastavku Mornar je zaigrao znatno organizovanije i polako je hva-

6

BLOKADA UPISAO JE UROŠ LUKOVIĆ NA SINOĆNJEM MEČU PROTIV CIBONE tao pravi ritam u oba pravca.

Serijom 10:0 Barani su stigli do 61:48 i tada je izgledalo da polako lome “vukove”.

“U ovoj ligi svako svakoga može da dobije i osnovna stvar za sve, osim četiri najbolje ekipe, da obezbijedi opstanak. Sada možemo da igramo mirnije i rasterećenije. Imamo dobru startnu poziciju, deset kola je do kraja.

Borićemo se sa svima”, jasan je iskusni stručnjak.

Međutim, Cibona se nije predavala i u naredna četiri minuta (kraj treće i početak četvrte) je uzvratila serijom 13:1 i potpuno se vratila u meč (62:61). Seriju gostiju prekinuo je Heris. Njegovim i poenima Seada Šehovića Mornar je na 2:50 do kraja najavio trijumf (73:67), a sve je bilo jasno nakon trojke Džejkoba Pulena koji je pogodio za 76:68.

A.K.

IZJAVA DANA “Bilo kakva izjava o Obradoviću bila bi samo formalna potvrda. Trener će nastaviti sa nama dok god on to želi.

Ponekad potpisi ne znače ništa, radi se samo o volji. Željko je za nas stvarno drugačiji. Kao što pričamo od prvog dana, u muškoj košarkaškoj branši imamo period ‘prije Željka’ i ‘posle Željka’. Izjava je olakšanje za navijače, ali to je bilo nešto čega smo već svjesni. U Evroligi imamo još 19 utakmica i želimo sve da ih pobijedimo” Potpredsjednik Fenerbahčea Semih Ozsoj o statustu Željka Obradovića

MORNAR

CIBONA

81 73

16 25 20 20 16 28 11 18 Pulen 12 Heris 15 Nidam 11 Šehović 7 Ros 5 Begić 5 Vujošević Voler 4 Markota 2 Vranješ 7 Bjelica 2 Luković 11 Trener: Mihailo Pavićević

Bilinovac Rebec Katić Bundović Vucić Novačić Prkačin Badžim Rozić Ljubičić Gibson Ramljak Trener: Ivan Jelić

7 4 10 8 4 23 2 7 3 2 3

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 1.450.

Sudije: Ilija Belošević (Srbija), Tomislav Hordov (Hrvatska), Milan Nedović (BiH).

Slobodna bacanja: Mornar 24-35 (68,6%), Cibona 1216 (75%). Šut za dva: Mornar 15-30 (50%), Cibona 1736 (47,2%). Šut za tri: Mornar 9-22 (40,9%), Cibona 9-28 (32,1%). Skokovi: Mornar 30+7, Cibona 25+6. Asistencije: Mornar 20, Cibona 13. Ukradene lopte: Mornar 11, Cibona 10. Greške: Mornar 19, Cibona 16. Blokade: Mornar 8, Cibona 3. Faulovi: Mornar 20, Cibona 28.

46

SPORT

“Lavovi” počinju pripreme za EP

KARATE SAVEZ CRNE GORE ISPRATIO 2019, SA VELIKIM ŽELJAMA ULAZI U 2020.

Plasman u Tokio, pa onda odličje Bila je ovo još jedna uspješna godina kada su naši karatisti u pitanju. A, KSCG je prigodnom ceremonijom dodijelio nagrade najboljima, zahvalio se medijima i prijateljima, ali još jednom poručio - sanja se plasman i medalja na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Karatisti koji su obilježili godinu u borbama su Mario Hodžić i Marina Raković, dok su najbolji kataši Vladimir Mijač i Jovana Marić.

Hodžić je ove godine osvojio srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku.

“Zadovoljan sam godinom, ali za potpun utisak falilo je jedno zlato. Nadam se da ću ga sljedeće godine osvojiti. To je moj glavni cilj i san svakog sportiste da čuje himnu na pobjedničkom postolju”, kazao je Hodžić.

“Već na startu godine nastavljaju se kvalifikacije. Cilj nam je da osvojimo što više bodova i da se plasiramo u Tokio. Prije toga čeka me Evropsko prvenstvo i borba za novu medalju”.

Najbolji u 2019. godini Raković je bila zlatna na turniru Serije A u Istanbulu, a bronzama na Premijer ligi u Dubaiju.

“Zadovoljna sam godinom, osvojene su dvije značajne medalje. Nadam se da će sljedeća godina biti mnogo bolja. Nadam se dobrim rezultatima i plasmanu na OI”, istakla je Raković. Najbolji mladi karatisti u borbama su junior Bojan Bošković i Milena Jovanović. U katama najbolji su bili Vasi-

lije Perović i Mila Mraković. Omladinac je proglašen za najbolji klub, a šef stručnog štaba tog kluba Žarko Raković trener godine.

“Sve ove rezultate ne bi uspjeli da ostvarimo bez podrške Ministarstva sporta i mladih, koje nas je podržalo sa ozbiljnim budžetom, COK koji nas je ispratio na sve Premijer lige i stipendijama podržao naše najbolje sportiste”, rekao predsjednik KSCG Ivan Krstajić.

“Ne bi uspjeli bez jedinstva u savezu, zajedničkog rada. Ciljeve smo premašili.

Siguran sam, a moje mišljenje potkrepljuje i struka u savezu, da ćemo ako se plasiramo u Tokio osvojiti i medalju”, zaključio je Krstajić.

Savez je dodijelio priznanja svim takmičarima, selektorima i nacionalnim trenerima, koji su u 2019. godini osvojili medalje na prvenstvima svijeta, Evrope, Balkana i Mediterana.

A.K.

MARIJA VUKOVIĆ I DANIJEL FURTULA NAJBOLJI ATLETIČARI U 2019.

Godina medalja i brojnih rekorda Foto: MINA

Posljednji dani u godini rezervisani su za sumiranje utisaka, a Atletski savez je na jučerašnjoj ceremoniji nagradio najbolje u 2019.

Marija Vuković iz Lovćena i Danijel Furtula iz Nikšića najbolji su atletičari, u tradicionalnom izboru ASCG. Marija je ove godine bila 18. u skoku uvis na Svjetskom prvenstvu u Dohi, osvojila je 13. mjesto na EP za seniore u dvorani, dok je srebrna bila u skoku uvis na Balkanskom prvenstvu u dvorani.

Furtula je u 2019. godini osvojio 18. mjesto u bacanju diska na Svjetskom prvenstvu u Dohi sa rezultatom 62,12 metara. On je ispunio normu za Evropsko prvenstvo u Parizu 2020. godine (norma 63,50m), bio je drugi u bacanju diska na Balkanskom prvenstvu u Pravecu (62,93), dok je osvo-

Sa jučerašnje ceremonije ASCG jio zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope sa novim rekordom (64,15).

Predsjednik Gojko Banjević je na ceremoniji istakao da je ovo bila jedna od uspješnijih godina.

“Sam podatak da su naši atletičari i atletičarke u ovoj godini osvojili 17 medalja na međunarodnim takmičenjima i postavili 78 nacionalnih rekorda, govori o to-

me. Ti rezultati pokazuju da je naš rad u dobrom pravcu i da je za očekivati da će reprezentacija u narednom vremenu imati još bolju poziciju”, kazao je Banjević.

Za najbolje juniore proglašeni su Risto Drobnjak (Jedinstvo) i Ana Bošković (Tara), a za mlađe juniore Ognjen Vojvodić (Mornar) i Irena Bošković (Tara).

Najbolji pioniri su

Ognjen Marsenić (Lim), Maša Bubanja i Mare Jablan (Lovćen), dok je veteran godine Lazar Sekulić.

Specijalna priznanja otišla su u ruke Ljiljane Matović, Darka Pešića, Kristine Rakočević, Tomaša Đurovića, Slađane Perunović i Edina Erovića, Darinke Đuričković, Anabele Mujović i Anđele Đuranović.

A.K.

Foto: Krsto Vulović (KSCG)

Rukometaši Crne Gore počinju operaciju “EURO 2020”. “Lavovi” će danas (18h) u dvorani Verde odraditi prvi trening u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo koje se od 10. do 26. januara održava u Austriji, Švedskoj i Norveškoj.

A, dan prije početka priprema selektor Zoran Roganović saopštio je konačni spisak od 16 igrača koji će predstavljati našu državu na šampionatu Starog kontinenta. On se odlučio za provjerene snage, pa su na spisku: Nebojša Simić, Mile Mijušković, Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Stevan Vujović, Vasko Ševaljević, Miloš Božović, Božo Anđelić, Vladan Lipovina, Stefan Čavor, Branko Vujović, Mirko Radović, Marko Lasica, Nemanja Grbović, Branko Kankaraš, Nebojša Simović.

“Jedva čekam da se okupimo i počnemo da radimo. Imamo sitnijih problema sa povredama, ali su rješivi do početka šampionata Evrope. Drago mi je da su igrači vodili računa o sebi i svom tijelu, tokom klupskih obaveza, drago mi je što su ispoštovali plan i program rada koji su dobili tokom EHF nedjelje kada smo odradili neophodna merenja”, rekao je Roganović.

Iz RSCG je saopšteno da će Simić, Lipovina i Čavor stići 30. decembra, kao i da je selektor odlučio da sa ekipom budu i svi ostali igrači koji su na širem spisku.

“Na EP ćemo putovati bez pritiska. Ne treba nam euforija, a vidim da se polako pojavljuje.

Već se priča o drugoj fazi takmičenja, kvalifikacijama za OI. Naš cilj je bio i ostao isti - da obezbijedimo kontinuitet učešća na velikim takmičenjima, zaključno sa OI u Parizu”, rekao je Roganović. A.K.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

SPORT

PONEDJELJAK, 23. 12. 2019.

● tifo kutak

47

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 12:00 __________________COK, proglašenje najboljih 2019.

SK 1 CG 17:55 ___________________________ Fudbal: Konja - Trabzon 20:40 __________________________ Fudbal: Blekburn - Vigan

SK 2 12:00 __________________ Košarka: TNT Ka Tropa - M. Bolts 18:00 ______________________________Košarka: Tofaš - Efes

SK 3 19:30 _______________________________ KHL: Salavat - Bars

SK 5 02:10 __________________________ NFL: Minesota - Grin Bej

Varvari iz Normandije Avr - grad u Normandiji i poslije Marseja najveća luka Francuske - ne može da se pohvali sa velikim rezultatima istoimenog fudbalskog kluba, ali može po sjajnim navijačima.

Ultrasi Avra nalaze se na južnoj tribini, a među tri glavne grupe vizuelnom i zvučnom kreativnošću posebno se ističu oni koji nose isto ime kao i navijači Budućnosti - Varvari.

“Barbarians Havrais” su osnovani 1993, a kako piše na sajtu kluba danas su pokretačka snaga Kopa na “Stad Oseanu”.

Preostale dvije navijačke grupe zovu se “HAC fans” i KCM - “Kop Ciel et Marine”. K.B.

DN TIKET

1 2

H2 1 1 2

PRIMORSKA C. ZVEZDA AL GARAFA AL SAD BLEKBURN VIGAN KONJASPOR TRABZON

22

ARENA SPORT 2 17:00 __________________________ VTB: Himki - Lokomotiva 20:00 ___________________________ NHL: Karolina - Toronto

ARENA SPORT 3 20:30 ____________________________ NCAA: Gasparilla Bowl

EUROSPORT 1 18:05 ________________________Alta Badija, veleslalom (m) 01:00 __________________________Olimpijske legende uživo

EUROSPORT 2 22:50 __________________________Olimpijske legende uživo

NE PROPUSTITE: U Vili Gorica Crnogorski olimpijski komitet danas (12h) će proglasiti najbolje sportiste u 2019. Direktno na RTCG 2.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

18:00 ________________________ABA: Primorska - C. zvezda 01:30 _______________________________ NBA: Majami - Juta

MINUTA U IGRI BILA SU DOVOLJNA ZVIJEZDI MILVOKI BAKSA JANISU ADETOKUMBU DA UPIŠE TRIPL-DABL PROTIV NJUJORK NIKSA - 22 POENA, 11 SKOKOVA I 10 ASISTENCIJA

UKUPNA KVOTA: 28,70

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

ARENA SPORT 1

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno u odlazećoj godini zaradio 26 miliona dolara

OsmOgOdišnji Rajan Kandži najplaćeniji jutjubeR na svijetu

procjene njemačke fondacije dSW:

Do kraja goDine 7,7 milijarDi ljuDi će živjeti na Zemlji Do kraja godine će na Zemlji živjeti oko 7,75 milijardi ljudi, procjenila je Njemačka fondacija za svjetsko stanovništvo (DSW). To je oko 83 miliona ljudi više nego godinu ranije, objavio je DSW. Povećanje je gotovo jednako stanovništvu Njemačke. Broj stanovnika u prosjeku raste za 2,6 ljudi svake sekunde, što predstavlja broj rođenih umanjen za broj umrlih. U svijetu bi 2023. trebalo živjeti

Rajan Kadži, osmogodišnjak koji vodi Jutjub kanal „Rajanov svijet“, drugu je godinu zaredom najplaćeniji jutjuber sa 26 miliona dolara zarade u 2019 godini. Osmogodišnjak je prošle godine sa 22 miliona dolara takođe osvanuo na vrhu Forbsove liste najuspješnijih ličnosti na Jutjubu. Kanal, koji se

prvobitno zvao „Rajan tojs rivju“, lansirao je 2015. godine i primarno je bio posvećen otvaranju i isprobavanju igračaka. Kasnije je kanal preimenovan u „Rajanov svijet“, a sada uključuje i obrazovne sadržaje za djecu, poput naučnih eksperimenata. Kadži, koji živi u Teksasu, ima 23 miliona pretplatnika, a po-

8 milijardi ljudi. Cilj fondacije je da doprinese održivom razvoju stanovništva.

Takođe pružaju podršku mladima u istočnoj Africi kad je riječ o seksualnosti i kontracepciji. Žene u Africi u prosjeku imaju 4,4 djece, dvoje više od globalnog prosjeka, navodi DSW. Prema aktualnim prognozama UN-a, stanovništvo u Africi će se gotovo udvostručiti s trenutne 1,3 milijarde ljudi na 2,5 milijardi do 2050.

Luana

Amerikanac dobio 15 godina zatvora zbog spaljivanja LGBT zastave Jedan muškarac osuđen je na 15 godina zatvora jer je spalio LGBT zastavu koja je visila s crkve u američkoj saveznoj državi Ajovi. Adolfo Martinez proglašen je krivim u srijedu zato što je srušio i zapalio zastavu koja je u junu bila okačena na Ujedinjenoj Hristovoj crkvi u gradu Ejmsu. Martinez kaže ka-

ko je uklonio zastavu zato što smatra kako crkva ne bi trebala da podržava LGBT zajednicu jer se radi o mjestu za poštovanje Boga, prenio je Si-En-En. “Bila mi je čast učiniti to. Blagoslov svevišnjeg je biti u prilici da se čvrsto zauzmem za njegov svijet protiv svih nedaća”, rekao je Martinez za Si-En-En. Ovaj

30-godišnjak suočen je s 15 godina zatvora nakon što je bio proglašen krivim za zločin iz mržnje, uznemiravanje trećeg stepena, kao i zbog toga što je povratnik u prestupima. Martinez kaže kako je kriv i da nema namjeru da se bori protiv optužbi zato što je “svjesno, namjerno i svojevoljno” zapalio zastavu.

sjeduje i svoju liniju igračaka i odjeće, kao i emisiju na televiziji Nikelodeon i aranžman sa striming platformom Hulu. Na drugom mjestu se nalazi kanal “Dude Perfect”, koji postoji već deset godina, a dijeli sadržaje pet prijatelja koji izvode akrobacije i pokušavaju da postave nove Ginisove rekorde.