Dnevne novine 24. decembar 2019. by Dnevne Novine

IZVJEĹ TAJ O RADU TUĹ˝ILAĹ TVA NA SKUPĹ TINSKOM â&#x2013; 13 ODBORU, KATNIÄ&#x2020; PORUÄ&#x152;IO POSLANICIMA FRONTA:

TO Ĺ TO NAS LIÄ&#x152;NO NE VOLITE, NE ZNAÄ&#x152;I DA TUĹ˝ILAĹ TVO NE VALJA

IZJAVA PREDSJEDNIKA SRBIJE

VuÄ?iÄ&#x2021;: Crnogorska autokefalna crkva postojala i prije nezavisnosti â&#x2013; 2

UTORAK, 24. 12. 2019. BROJ 2563 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

OBILJEĹ˝ENO 70 GODINA KLUBA BUDUÄ&#x2020;NOST VOLI

BuduÄ&#x2021;nost je metafora nove Crne Gore â&#x2013; 44 OBILJEĹ˝EN DAN KCCG, ERAKOVIÄ&#x2020; PORUÄ&#x152;IO: â&#x2013; 16

U medicinsku opremu ove godine uloĹženo 6,5 miliona USVOJEN ZAKON O FISKALIZACIJI

Nove kase tek od 2021.

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE â&#x2013; 14 15

ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA PODRĹ˝AO ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

PaĹžin: Poziv na dijalog sa SPC uvijek otvoren â&#x2013; 2 3

JoĹĄ 3.000 doza vakcina protiv gripa PRISTIGLE Ĺ˝ALBE NA PRVOSTEPENU PRESUDU, VIĹ I SUD PREDAO SPISE

PREDMET ZA POKUĹ AJ TERORIZMA DOSTAVLJEN APELACIONOM SUDU ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

IZJAVA PREDSJEDNIKA SRBIJE

Vučić: Crnogorska autokefalna crkva postojala i prije nezavisnosti Predsjednik Srbije prokomentarisao je za TV O2 donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori i odvajanje od SPC. “Naši odnosi su vrlo kompleksni”, rekao je Aleksandar Vučić. “Da li smo srećni zbog toga zakona - naravno da nismo, ali nismo mi nadležni za njihove zakone. Mi smo u teškoj poziciji, šta god da kažemo može da bude miješanje

u unutrašnje stvari”, objasnio je predsjedniik Srbije. “Ja sam na pristojan način tu temu pokrenuo sa gospodinom Đukanovićem. On ima svoj stav, ja svoj”. “Crnogorska autokefalna crkva i de fakto i de jure postoji i prije uspostavljanja nezavisnosti 2006. god, ali ne možete poslije sto godina da kažete, sad mi imamo druga pravila”, dodao je Vučić. R.P.

SRĐAN DARMANOVIĆ U SKUPŠTINI

NEMA ZAMJENE ULASKU U STVARNI ŠENGEN

Kakav je zvaničan stav Ministarstva vanjskih poslova o inicijativi “Mali Šengen”, pitao je u Skupštini poslanik DF-a Milan Knežević ministra Srđana Darmanovića. “Šta država Crna Gora misli o inicijativi? Naglašena srbofobija postala je opšte mjesto kojim se rukovodite i u spoljnoj politici i u regionalnim inicijativama. U ovom trenutku nema proširenja, Crna Gora je uzdrmana afe-

rama”, rekao je Knežević. Crna Gora je posvećena regionalnoj saradnji, kaže ministar Darmanović. “Nijedna regionalna inicijativa ne bi trebalo da bude supstitut evropskim integracijama za države kandidate niti zamjena ulaska u stvarni Šengen prostor. Pažljivo sagledavamo kakav bi to bio inovativni pristup, na bazi činjenica i na ekspertskom nivou”, rekao je ministar. R.P.

SJEDNICA ODBORA ZA LJUDSKA

PAŽIN: POZIV NA DIJALOG SA SPC UVIJEK OTVOREN P

otpredsjednik Vlade Zoran Pažin rekao je juče da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti i da ne razumije zašto SPC godinama ne želi da bude upisana u javni registar.

On je to kazao na sjednici Odbora za ljudska prava na kojoj je saopšteno da će preporučiti parlamentu da usvoji Predlog zakona o vjerskim zajednicama, jer je to odlučeno glasovima članova tog skupštinskog tijela iz vladajuće većine, dok poslanici Demokratskog fronta, koji su insistirali da se taj akt povuče, nijesu prisustvovali glasanju. “Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju”, kazao je Pažin. Da bi, dodaje on, neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova. “Jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja, to može biti neka odluka držav-

nog organa ili sudska odluka”, objašnjava Pažin. Pored toga, ističe on, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti. “Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova onda pravno poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. To je tako po pravu, i u ranije važećem pravnom sistemu i u sada važećem pravnom sistemu”, kazao je Pažin.

■ NEMA LOŠE NAMJERE

Ističe da ne postoji nikakva loša namjera, posebno ne prema bilo kojoj vjerskoj zajednici u ovom konkretnom slučaju prema crkvi. “Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje. Prav-

SVEŠTENICI I MONASI DOLAZE PRED SKUPŠTINU

Darmanović juče u Skupštini

ODBOR ZA POLITIČKI SISTEM

Podržani izborni zakoni Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je juče set izbornih zakona koje su podnijeli poslanici vladajuće koalicije. Podržani su predlozi zakona o izmjenama zakona o izboru odbornika i poslani-

UTORAK, 24. 12. 2019.

ka, crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Predlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Crne Gore. Parlament bi trebalo da razmatra set izbornih zakona do kraja godine.R.P.

Sveštenici i monasi Mitropolije crnogorsko-primorske i Episkopije budimljansko-nikšićke su najavili da će danas u devet sati doći pred Skupštinu Crne Gore, gdje će pročitati proglas sa skupa u Nikšiću. “U utorak, 24. decembra, sa početkom u devet časova kada počinje sjednica Zakonodavnog odbora sve sveštenstvo i monaštvo Mitropolije crnogorskoprimorske i Eparhije budimljan-

sko-nikšićke doći će izpred zgrade Skupštine Crne Gore gdje će biti pročitana Svetovasilijevska poruka, nakon čega će se u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služiti Sveta arhijerejska liturgija sa početkom u 10 časova”, objavljeno je na sajtu MCP. Ovaj sabor sveštenstva i monaštva kako kažu odvijaće se pod sloganom – riječima Svetog Petra Cetinjskog: U imenu Božjem je sud i pravda.

na sigurnost je najvažniji aspekt vladavine prava“, rekao Pažin. On je kazao da svugdje u svijetu, a ne samo u Crnoj Gori, pravna lica stiču pravni subjektivitet upisom u odgovarajući javni registar. “Nije moguće postojanje pravnih lica bez upisa u odgovarajući pravni registar. Ne razumijem zašto SPC godinama ne želi da bude upisana u javni registar”, pita se Pažin. Na dijalog smo, kaže on, pozivali u kontinuitetu, spremni smo na dijalog i sada, i kada zakon bude usvojen. “Posljednji put kad smo se sreli u Mitropoliji već smo imali utvrđen tekst zakona, već smo imali mišljenje Venecijanske komisije. Vaš stav je bio da se, i pored toga što smo stigli u tu fazu donošenja zakona, vratimo na početak. Vaš je stav bio da ne želite da razgovarate o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije ukoliko nećemo prije toga raspravljati o zakonu o restituciji crkvene imovine ili makar istovremeno… Ali mi smo smatrali da bi to bio korak nazad u donošenju zakona”, kazao je on. Dodao je da je veoma pažljivo pročitao 92 stranice prigovora Mitropolije crnogorskoprimorske Srpske pravoslavne crkve i da se samo mali, minoran, dio primjedbi odnosi na preporuke Venecijanske komisije te da su primjedbe koje se odnose na preporuke Venecijanske komisije uvršetene u tekst inoviranog Predloga zakona. Ako neka vjerska zajednica ima dokaze o imovini, država će to priznati. Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je da je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti usklađen sa najvišim me-

A PRAVA SKUPŠTINE CRNE GORE

A C N

Sa jučerašnje sjednice Odbora

PEROVIĆ: MITROPOLIJA PRIZNAJE I POŠTUJE DRŽAVU CRNU GORU Predstavnik Mitropolije crnogorskoprimorske, Gojko Perović kazao je da se slaže sa mišljenjem poslanika DF-a o pozivanju CPC na sjednicu Odbora. Perović je kazao da su njihovi prigovori isključivo pravno-proceduralne prirode. „Ja kao pravoslavni Crnogorac poštujem ovu državu, i želim da ima najbolje moguće zakone, i da se Ustav ove zemlje poštuje“, istakao je on. Perović je kazao da sveštenici MCP poštuju državu Crnu Goru i vjeruju u njen državno-pravni kontinuitet, iako nije uvijek bila pod istim imenom i granicama. „Ovu državu priznaju sve člađunarodnim standardima i svim preporukama Venecijanske komisije. “Riječ je o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, dakle i vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda. Ovim zakonom Vlada ispunjava obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još na snazi“, pojasnio je Zenka.

■ PAŽLJIVE

PRIPREME ZAKONA

Podsjetio je da prilikom utvrđivanja Predloga zakona Vlada nije žurila, već ga je dugo i pažljivo pripremala. “Nacrt zakona je pripremljen još 2015. godine. U okviru javne rasprave koja je usli-

nice Ujedinjenih nacija, i ja bih bio van pameti ako bih preko ove dvije činjenice ja improvizovao neku treću“, rekao je. On i naglasio da SPC priznaju sve pomjesne autokefalne pravoslavne crkve. “Evropska komisija je preporučila da vodimo dijalog, a ne da vršimo tajne sastanke iza zatvorenih vrata kao i sastanke predstavnika vlasti sa određenim vjerskim grupama. Dakle otvoren, inkluzivan i transparentan razgovor”, kazao je Perović. On dodaje da je nedavno poslanik u Skupštini Crne Gore kazao da je Vlada sa svim vjerskim zajednicama postigla dogovor jedila resorno ministarstvo je primilo i razmotrilo na stotine komentara. Samo u prošloj godini održano je sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora”, kazao je Zenka. Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je kazao da je namjera bila da se razgovara o svakoj preporuci Venecijanske komisije pojedinačno i da je za to odvojeno dovoljno vremena. “Spremni smo bili nekoliko dana o tome da razgovaramo. Međutim, vaš stav je bio veoma jasan po tom pitanju. Naše je bilo da poštujemo vaš stav. Moje je bilo da o tome obavijestim Vladu. Nakon toga ponovo sam se obratio mitropolitu, zatražio još jednom da ipak sjednemo, da ipak razgovaramo o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije. Vidim da me gledate začuđenim po-

osim sa SPC koja je relikt prošlosti i koju treba pustiti da izumre. “Sve se ovo dešava u atmosferi u kojoj je predsjednik države kazao da će on ili njegova partija obnoviti crkvu. E, u takvoj atmosferi pričamo”, ističe Perović. Kako dodaje, juče je stigao jedan nezakonit papir koji spori uknjiženje jedne crkve. Perović dodaje da Vlada ovdje želi da se o zakonima o imovini raspravlja pred organima koji su njima podređeni, a ne pred sudovima. Perović navodi da je tužno razgovarati o Predlogu zakona jer će isti već za svega tri dana biti u Skupštini gledom, obavio sam telefonski razgovor s mitropolitom, možda Vas nije s tim upoznao, u to ne ulazim – dakle, nakon svega ponovo sam ponudio dijalog i ponovo sam dobio isti odgovor. To je sve što smo mi mogli sa naše strane da uradimo da bismo imali kvalitetan dijalog. I da budem posve jasan: Ni sada ne bježimo od dijaloga. I zakon kada se usvoji, kakav god bio njegov sadržaj, a sadržaj zakona zavisi od poslanika koji će raspravljati o predloženom tekstu zakona, biće potrebno razgovarati. To je taj otvoreni i kontinuirani dijalog koji pominje i Venecijanska komisija. Spremni smo na taj dijalog”, naglasio je Pažin. Sjednici Odbora, koja je trajala skoro pet sati, prisustvovali su i predstavnici Vlade, vjerskih zajednica i institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. M.P.

POLITIKA

MITROPOLIT AMFILOHIJE POSLANICIMA

NE UČESTVUJTE U RASPRAVI O ZAKONU

Mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije pozvao je poslanike da ne učestvuju u raspravi i izglasavanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. On je rekao da je glas naroda pokazao vjernost zavještanju Svetog Vasilija, Svetog Petra, kralja Nikole i ostalih vladara koji su kroz istoriju prilagali i ostavljali svoja dobra Crkvi pravoslavnoj i vjernom narodu. “Taj glas naroda Božijeg će Pravoslavna crkva 24. decembra na čelu sa svojim episkopima, svim sveštenstvom i monaštvom posvjedočiti i pred Skupštinom Crne Gore gdje će još jednom biti pročitana Svetovasilijevska poruka”, kazao je Amfilohije. On je poručio da želi da pozove poslanike da ispoštuju glas naroda. Kako je najavio, posebno će se obratiti članovima Zakonodavnog odbora da saglasno Ustavu Crne Gore donesu odluku kojom će predloženi Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica biti povučen iz skupštinske procedure čime bi se stvorili uslovi da se pripremi novi. “On bi uključivao da u samom nazivu Zakona vrati Crkvi svoje ime, a ne da kao u predloženom zakonu Crkvu lišava vjekovnog imena i njenog identiteta”, kaže se u saopštenju. Drugo, dodao je, da se donesu zakonske odredbe kojim bi se omogućio povraćaj imovine koju je bezbožna, anticrkvena, komunistička vlast otela i opljačkala od Crkve, saglasno zakonu koji je još 2000. godine usvojila Skupština Crne Gore, a zatim ga i poništila. “Treće, da se ispoštuje vjekovni kontinuitet tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori”, kaže se u saopštenju. Ovo su, kako je naveo, samo neki od razloga zbog kojih bi taj Predlog zakona morao biti povučen kako bi se pripremio novi kroz inkluzivan, institucionalan i transparentan dijalog koji je u pripremi ovog izostao. “Zato molimo sve poslanike, naročito opozicione

Foto: Darko Jovanović

UTORAK, 24. 12. 2019.

Mitropolit Amfilohije da ne učestvuju u raspravi i izglasavanju ovakvog diskriminatornog i neustavnog Zakona”, rekao je Amfilohije. On očekuje i od poslanika koji pripadaju Rimokatoličkoj crkvi i Islamskoj vjerskoj zajednici da ne daju legitimitet i ne podrže taj predlog zakona. “Jer svojim učestvovanjem podržaće uskraćivanje Pravoslavnoj crkvi najbrojnijoj vjerskoj zajednici u Crnoj Gori onih prava koje imaju njihove vjerske zajednice koje su ostvarile kroz potpisivanje ugovora Vlade Crne Gore sa Vatikanom, Islamskom vjerskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom”, navodi se u saopštenju. R.P.

Garantovati pravo na svojinu Kako je Amfilohije naveo, tako osjetljiv i kompleksan zakon mora biti usaglašen sa savremenim međunarodnim evropskim zakonima koji garantuju pravo na privatnu i kolektivnu svojinu svima, pa i crkvama i vjerskim zajednicama. “Crkva će saglasno Ustavu Crne Gore i zakonima međunarodne zajednice preuzeti sve zakonske mjere za očuvanje svog kontinuiteta, identiteta i svojih vjekovnih prava kako bi spriječila primjenu marksističko-staljinističkog zakonodavstva na kome se očevidno zasniva ovaj predlog zakona”, zaključuje se u saopštenju Amfilohija.

POLITIKA

UTORAK, 24. 12. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Za pripadnike VCG priređen svečani doček

DOČEK VOJNIKA IZ INOSTRANSTVA

Dostojno predstavljali Crnu Goru u misijama

Vojnici Crne Gore na zadacima i misijama u Letoniji i Africi dostojno su predstavljali državu i uniformu koju nose, kazao je zamjenik načelnika Generalštaba, pukovnik Svetozar Brajković na svečanom dočeku pripadnika vojske koji su se vratili sa tri inostrane aktivnosti. Riječ je o NATO Pojačanom isturenom priustvu (efP) u Letoniji, Misiji Ujedinjenih nacija za referendum u Zapadnoj Sahari (MINURSO) i operaciji EU NAVFOR Atalanta u Somaliji, pojašnjavaju iz Ministarstva odbrane. Brajković je ocijenio da su naši vojnici stekli značajno iskustvo, kroz izazove jedinstvene za svaku misiju. “U Zapadnoj Sahari, iako je bezbjednosna situacija stabilna, opasnost su tropske bolesti i negostoljubiva priroda. Takođe, nije lako biti u operaciji Atalanta, mjesecima na otvorenom moru. U Letoniji ste konstantno imali aktivnosti i obuke. Ipak, kada sve stavite na tas, dobili ste ogromno iskustvo”, naglasio je zamjenik načelnika Generalštaba. On je istakao da su aktivnosti vojnika u tim zemljama praćene, te da nije bilo problema tokom njihovog boravka. Major Novak Komatina, koji se vratio iz misije MI-

NURSO, uporedio je iskustvo iz Zapadne Sahare s ranijim boravkom u misiji u Avganistanu. “U Avganistanu smo imali stalne aktivnosti, često pod oružjem, ipak, MINURSO je psihički zahtjevniji, iako ne nosimo naoružanje. Konstantna opasnost od zmija otrovnica, škopriona… Noćne patrole kroz pustinju su izazov, ali i životno iskustvo koje stvarno vrijedi”, ocijenio je

Komatina. Poručnik fregate Anes Drešković kazao je da boravak u operaciji EU NAVFOR Atalanta ima ogromnu vrijednost za vojnika i poručio da je biti na otvorenom moru specifično: “Često je ljudima potrebno vremena da se naviknu, ali ja sam već angažovan na brodu tako da nijesam imao problema. Zadovoljan sam kako je sve prošlo”. R.P.

OGROMNO ISKUSTVO

Poručnik Slavoljub Krstonijević je naglasio da on i kolege koje su bile u Letoniji nose ogromno iskustvo i prijateljstva s kolegama iz drugih nacija. “Odazivali smo se na sve aktivnosti, pokazali šta znači biti crnogorski vojnik. Sve

smo realizovali bez problema, kako se očekivalo od nas. Osim prijateljstava, imali smo priliku da vidimo taktike i procedure stranih kolega, ne samo inženjeraca, već i drugih rodova s kojima smo sarađivali”, zaključio je Krstonijević. Ponosni na pripadnike VCG

UTORAK, 24. 12. 2019.

politika

PRiključuju Se i NevladiNe oRgaNizaCije

Širi se Srpska alternativa

Partiji Srpska alternativa (SA), čiji je osnovni zadatak integrisanje Srba u društveni, politički, pravni i ekonomski sistem države Crne Gore kroz učešće u izvršnoj vlasti, pristupile su još četiri organizacije. Dio Srpske alternative postali su Centar za razvoj demokratije i ljudskih prava, koji se već nekoliko godina zalaže za ostvarivanje Ustavom zagarantovanih prava srpskog naroda u Crnoj Gori, novoosnovana NVO “Srpski preporod”, koja je formirana sa ciljem očuvanja srpskog identiteta i kulture, kao i Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica, prepoznatljivo po borbi za prava svih obespravljenih građana i najugroženijih društvenih kategorija, te neformalna Grupa građana “Crnogorski Srbi”, čije je djelovanje prevashodno bazirano na internet kampanji i promociji koncepta Srpske alternative na društvenim mrežama. Novi članovi Srpske alternative saglasni su sa programskim principima partije i kao njen dio radiće na implementaciji istih, a sve u cilju boljeg položaja Srba u Crnoj Gori. Srpskoj alternativi prije nekoliko dana pristupila su četiri odbora političkih partija iz Bijelog Polja. Inače, iz ove partije je

Dio Srpske alternative postali su Centar za razvoj demokratije i ljudskih prava, novoosnovana NVO “Srpski preporod”, kao i Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica, te neformalna Grupa građana “Crnogorski Srbi”

nedavno saopšteno da je Srpska alternativa nastala kao izraz ogromnog nezadovoljstva dosadašnjim skoro tridesetogodišnjim djelovanjem srpskih političkih predstavnika i njen osnovni zadatak biće integracija srpskog naroda u društveni, pravni, politički i ekonomski sistem Crne Gore. Srpska alternativa prihvata crnogorsku realnost i priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu, uvažava njene simbole: grb, zastavu i himnu, crnogorski kao zvanični jezik i poštuje političku realnost da je Crna Gora članica NATO saveza, te podržava put Crne Gore ka EU integracijama, ali i insistira na boljim odnosima sa Srbijom i Ruskom Federacijom. M.P.

Ostvarivanje prava srba Srpska alternativa se zalaže za ostvarivanje svih prava Srba kao konstitutivnog naroda u Crnoj Gori, ulazak srpskog naroda u vlast i sve institucije sistema, posebno proporcionalnu zastupljenost pri zapošljavanju, očuvanje statusa Mitropolije crnogorsko-primorske i ravnopravan položaj srpskog jezika. Takođe, Srpska alternativa

se bori za ekonomski prosperitet društva, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj preduzetništva i valorizaciju turizma i poljoprivrede kao zamajca razvoja crnogorske ekonomije, kao i za bolji status zaposlenih, posebno prosvjetnih i zdravstvenih radnika, te veća ulaganja u kulturu i afirmaciju srpskih stvaralaca i promociju srpske istorije i kulture.

Sa novogodišnjeg koktela DPS u Nikšiću

NovogodišNji koktel dPS Nikšić

Još jedna uspješna godina Novogodišnji koktel Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Nikšić održan je u prisustvu predsjednika DPS Mila Đukanovića, potpredsjednika Vlade i koordinatora za Nikšić Milutina Simovića, velikog broja predstavnika vrha partije, članova i simpa-

tizera DPS-a, kao i prijatelja iz različitih sfera društvenog života, saopšteno je iz te stranke. Kako ističu u toj partiji, na događaju su sumirani rezultati rada u godini na izmaku, a u susret novim političkim izazovima. “Ovom prilikom uručeno

je i 150 članskih karata nedavno učlanjenoj omladini Nikšića. Ponosni na obnovljeni krvotok naše organizacije i ojačanu partijsku infrastrukturu na svim nivoima, zaključili smo još jednu uspješnu političku godinu”, poručuju iz nikšićkog odbora DPS. M.P.

PRedSjedNik CRNogoRSke tvRdi

Pavićević: Crnogorska ne igra kako DPs svira Crnogorska neće igrati kako svira DPS i bila je i biće zaštitnik crnogorskog građanina ma koje vjere i nacije taj građanin bio, kazao je predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević. Pavićević se pojavio na Saboru u Nikšiću, iznijevši time stav da podržava Srpsku pravoslavnu crkvu. “Ja sam lansirao ideju o ustavnom patriotizmu za Crnu Goru, a vjerskim zakonikom DPS-a upravo ta partija danas udara i na crnogorski ustav i na crnogorskog građanina i na državu Crnu Goru i na sve vjere i na sve nacije”, izjavio je Pavićević. Pavićević je rekao da je na saboru u Nikšiću bio sa građanima Crne Gore i uočio mnoge ljude iz DPS koje upravo ta partija naziva neprijateljima države.

“U Nikšiću su se okupili naša braća, komšije, kumovi i prijatelji, crnogorski građani. Moje mjesto je bilo tamo jer je mjesto svakog čestitog građanina tamo gdje je ugroženo pravo drugog građanina. Ako danas neko u Crnoj Gori pokušava da dirne u bilo koja prava jednog čovjeka, u ovom slučaju vjerska pitanja, i da to još koristi za svoje poli-

tičke poene, svi mi ma koje nacije, vjere ili svjetonazora bili moramo stati u odbranu načela vladavine prava, građanskih prava, slobode i pravde”, rekao je Pavićević. Lider Crnogorske je poručio da su u njegovom dosadašnjem političkom djelovanju konstante bile poštenje, odgovornost i pravdoljubivost. “Svojim političkim djelovanjem DPS pokazuje da je izgubio kompas i da je krenuo putem koji vodi u potpunu destrukciju. Baš onakvu kakvu smo imali prilikom deportacije muslimana ili prilikom prebijanja i hapšenja Albanaca u akciji ‘Orlov let’. Tome moramo stati na put. Zato sam bio tamo gdje su se mnogi plašili doći, sa svojim prijateljima i sa građanima Crne Gore”, zaključio je Pavićević. R.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.10750 0.85708 121.180 1.08700 69.0297 117.486 7.44600

UTORAK, 24. 12. 2019.

au = 1,484.18

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

aG=17.41

Naziv EPCG JGPK TECG MARB PREN

Najveći promet CijeNa 4,1130 10,8000 1,3388 2,0088 0,6100

KoličiNa 937 300 1.134 567 1.390

obim u € 3.853,9000 3.240,0000 1.518,2200 1.139,0000 847,9000

PromjeNa 0,32% -1,10% 1,42% 3,02% 0,00%

Poslodavci tražili odlaganje Primjene Zakona o fiskaliZaciji u Prometu ProiZvoda

Poslanici usvojili zakon, nove kase iPak od 2021.

oslanici su juče usvojili izmjenu zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga kojom se predviđa produženje roka za početak primjene tog zakonskog rješenja za 1. januar 2021. godine.

Prvobitno je bilo predviđeno da zakon, koji je Skupština usvojila 12. avgusta ove godine, počne da se primjenjuje od januara naredne. Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče da su poslodavci i informaciono-tehnološka (IT) zajednica u više navrata tražili odlaganje prijemjene zakona kojim se planira zamjena fiskalnih kasa u trgovinama elektronskim uređajima. Oni su, kako je ministar rekao, ukazali da softverska rješenja za poreske obveznike još nijesu spremna i dostupna na tržištu. “Prvi razlog je vezan za poštovanje procesa nabavke centralnog sistema za fiskalizaciju koji je finanisiran sredstvima Svjetske banke i kao takav ima propisan ritam, rokove i pravila, koje kao korisnici zajma moramo poštovati, a koji su pouzrokovali određeno kašnjenje na plan implementacije projekta. Dru-

gi razlog je trenutna uslovna spremnost tržišta informacionim tehnologijama, a time i poreskih obveznika za prilagođavanje na novi poslovni model”, objasnio je Radunović.

■ Bez suštinskih promjena

Poslanik DPS-a Branko Čavor istakao je da se zakon ne mijenja suštinski, već se jedan član koji predviđa pomjeranje roka primjene. Čavor je podsjetio i da je fiskalizacija podrazumijevala i testni period koji je, kako je dodao, nereal-

no sprovesti u trenutnim uslovima. “Rokovi već ističu, u toku je tender za koji nije izvje-

Građani će imati priliku da elektronskim putem provjere validnost izdatog računa kroz kontrolisanje da li je taj račun koji je izdat kupcu proknjižila i evidentirala poreska uprava, zaključio je poslanik DPS-a Bogdan Fatić

sno da će se završiti u naredna tri mjeseca, ako dodamo i vrijeme od dva mjeseca potrebno za nabavku i implementaciju sistema. Onda, realan je zahtjev Ministarstva finansija da se primjena zakona odloži za januar 2021. godine”, kazao je Čavor. Njegov kolega iz SDP-a Raško Konjević predložio je da Ministarstvo, sredinom naredne godine, dostavi Skupštini izvještaj o pripremama za početak fiskalizacije. On je ukazao da je od potencijalnih prihoda od fiskalizacije, koji su procijenjeni na 13 do 15 miliona eura na godišnjem nivou, važnija borba protiv sive ekonomije. “Zakon o fiskalizaciji izuzetno je važan sa aspekta borbe protiv sive eko-

13 do 15 miliona eura iznosili bi potencijalni prihodi od fiskalizacije na godišnjem nivou

Radunović u Skupštini

nomije. Važnija je činjenica da država pokazuje želju, namjeru i snagu da se bori protiv sive ekonomije. Ona razara sistem, remeti tržište. Ona je rak rana ukupnog sistema”, naglasio je Konjević.

■ uredBa o

registar kasi

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović smatra da je trebalo odložiti za tri mjeseca ili za pola godine uredbu o registar kasi. “Nije loše konsultovati sve subjekte ovog društva i tražiti njihovo mišljenje, ali to mišljenje se traži prije nego što se pristupi određenim zakonskim rješenjima, njihovom usvajanju”, kazao je Damjanović. Uvođenje sistema elektronske fiskalizacije, kako je ukazao poslanik DPS-a Bogdan Fatić, direktno će uticati na skraćivanje cjelokupnog administrativnog postupka, što će poreskim obveznicima olakšati postupak obračunavanja i plaćanja poreskih obaveza. “Građani će imati priliku da elektronskim putem provjere validnost izdatog računa kroz kontrolisanje da li je taj račun koji je izdat kupcu proknjižila i evidentirala poreska uprava”, zaključio je Fatić. Poslanici su na osmoj sjednici drugog redovnog jesenjeg zasijedanja izglasali i Zakon o radu, Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, kao i zakone o zaštiti morske sredine i o crnogorskom državljanstvu. D.J.

UTORAK, 24. 12. 2019.

Naziv STOB MARB TECG EPCG PREN

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

1,0500 2,0088 1,3388 4,1130 0,6100

50 567 1.134 937 1.390

52,5000 1.139,0000 1.518,2200 3.853,9000 847,9000

PromjeNa 19,32 3,02 1,42 0,32 0,00

Naziv PRIT ZICG MORG SOBS JGPK

ekonomija gubitnici

CijeNa 2,0100 0,0118 0,5400 1,5000 10,8000

KoličiNa 70 5.000 104 13 300

obim u € 140,7000 59,0000 56,1600 19,5000 3.240,0000

PromjeNa -16,25 -9,92 -9,85 -6,25 -1,10

odluka o ENERGETSkom BIlaNSu Za NaREdNu GodINu

Ekološka rEkonstrukcija nEćE smanjiti proizvodnju strujE iz tErmoElEktranE

Radovi na sanaciji prvog bloka odnosiće se na elemente koji ne utiču direktno na proizvodni pogon, objašnjeno je u bilansu

Ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka Termoelektrane Pljevlja (TE), koja bi trebalo da počne naredne godine, neće uticati na smanjenje nivoa proizvodnje struje iz tog energetskog objekta, navodi se u Odluci o energetskom bilansu za iduću godinu. Radovi na sanaciji prvog bloka, kako je objašnjeno u bilansu, odnosiće se na elemente koji ne utiču direktno na proizvodni pogon. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je prošle nedjelje u Skupštini, odgovarajući na poslanička pitanja, da će Elektroprivre-

da uskoro potpisati ugovor sa izvođačem radova na projektu ekološke rekonstrukcije, vrijednom 40 miliona eura. Ona je rekla da izabrani konzorcijum, kojeg čini kineska firma DEC International i domaće kompanije Bemax, BB solar i Permonte, ne smije da dovede u rizik kvalitet radova, te da taj kvalitet mora odgovarati projektovanoj vrijednosti unutar idejnog projekta i tenderske dokumentacije. Ekološka rekonstrukcija, čiji je cilj produženje radnog vijeka prvog bloka za 20 do 30 godina, trebalo bi da bude realizovana do 2022. godine. Kada je riječ o proizvodnji

SjEdNIca odBoRa Za EkoNomIju

struje iz termoenergetskog objekta u Pljevljima, kako se navodi u bilansu, planirana je na iznos od 1.317 gigavatsati. “U prošloj godini, TE je premašila plan za 9,64 odsto, dok je za ovu godinu plan premašen za 15,41 odsto”, precizirano je u dokumentu koji je Vlada nedavno usvojila. U bilansu se navodi i da će pljevaljski Rudnik uglja pripremiti proizvodnju u iznosu od 1,46 miliona tona uglja za TE, što je 1,19 odsto manje od procjene ostvarenja za ovu godinu. Kada je riječ o Rudnicima Berane, oni će za TE u Pljevljima, u narednoj godini, isporučiti 40.000 tona. D.J.

Termoelektrana Pljevlja

PREma PodacIma Zavoda Za ZaPošljavaNjE cRNE GoRE

Na dnevnom redu plan Novi rast broja NezaposleNih finansija Centralne banke Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatraće na današnjoj sjednici finansijski plan Centralne banke (CBCG) za narednu godinu. CBCG je matičnom odboru dostavila plan na upoznavanje. Poslanici će razmatrati i Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i i izbornih kampanja, koji su podnijeli poslanici DPSa Predrag Sekulić i Mihailo Anđušić, poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, poslanik Liberalne partije Andrija Popović

i njegov kolega iz HGI Adrijan Vuksanović. Na dnevnom redu će se naći i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2022. godine. R.E.

CBCG

Na početku ove sedmice u Crnoj Gori je bilo 37.795 nezaposlenih, što je neznatno više nego prije sedam dana, podaci su Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Stopa nezaposlenosti tako je ponovo sa prošlosedmičnih 16,28 porasla na 16,29 odsto, kolika je bila i prije 14 dana. Od ukupnog broja nezaposlenih, 22.083 su žene, a 15.712 muškaraca. Kad je u pitanju nivo obrazovanja, najviše je bez posla bilo onih sa završenom srednjom školom 9.503, a zatim 9.180 osoba sa završenom osnovnom školom. Na birou je i početkom ove

sedmice 17 osoba koje imaju doktorat ili odgovarajuću diplomu. Među starosnim grupama, 9.368 nezaposlenih ima između 51 i 60 godina, a 8.539 između 41 i 50 godina. Manje od jedne godine nezaposlene su 14.632 osobe. Od početka godine ZZZ je oglasio 31.891 slobodno rad-

no mjesto, od kojih samo 2.212 sa ugovorom na neodređeno vrijeme. Istovremeno je radni angažman kroz ovaj sistem zapošljavanja našlo 13.011 osoba. Najviša stopa nezaposlenosti od 32,7 odsto zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine 10,1 odsto. K.J.

osoba koje imaju doktorat ili odgovarajuću diplomu bilo je na početku ove sedmice na evidenciji ZZZ

EKONOMIJA

UTORAK, 24. 12. 2019.

JEFINIJI LETOVI OD MAJA DO SEPTEMBRA

Privatizacija Instituta uskoro će biti završena

PROMOTIVNE CIJENE ZA RANI BUKING Jeftinije sve karte

BROJNI PROJEKTI I DALJE NA ČEKANJU

Javno-privatna partnerstva umjesto pokušaja privatizacije Privatizacija u godini na izmaku najviše se odnosila na sektor turizma, pokazuju informacije iz jesenje analize makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada nedavno usvojila. Takođe se navodi da će kroz javno-privatna partnerstva biti nastavljena realizacija aktivnosti iz ranijeg perioda. U ovom dokumentu se podsjeća da je prvorangirani ponuđač sa tenderu za prodaju većinskog akcijskog kapitala od 56,4806 odsto Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Simo Milošević“ iz Igala, konzorcijum češke kompanije Phillibert i Vile Oliva iz Petrovca - hotelskoturističkog preduzeća Žarka Rakčevića. Sa konzorcijumom treba da bude zaključen ugovor o kupoprodaji. „Očekivanja su da će se privatizacijom i ulaganjima u sveukupnu modernizaciju Instituta, kao najvećeg i najvažnijeg zdravstvenog centra za višenamjensko banjsko liječenje, medicinsku rehabilitaciju i preventivnu medicinu, očuvati pozicija

Instituta na domaćem tržištu, te osnažiti konkurentnost van Crne Gore“, precizira se u analizi. Značajna transakcija tiče se i hotela Sidro u Baru. Naime, na zahtjev Luke Bar, nikšićkoj kompaniji Goranović odobrena je kupovina ovog objekta za 1.769.484,94 eura. U više navrata najavljivana je privatizacija Hotelske grupacije Budvanska rivijera, a ove godine je realizovan i glavni preduslov za raspisivanje takvog tendera. Sredinom godine završeno je restrukturiranje, i tom prilikom iz ove kompanije izdvojeni hoteli Sveti Stefan i Miločer uz proporcionalnu podjelu dionica Budvanske rivijere. Ostali hoteli – Turističko naselje Slovenska plaža, Palas, Castellastva, Aleksandar i Mogren ostali su dio postojeće kompanije. „Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteteta je u obavezi da u što kraćem vremenu raspiše tender za davanje u dugoročni zakup lokaliteta Mrkovi - Bijela stijena u Herceg Novom, kao i da izradi analize opravdanosti uključiva-

DOPUNJENA LISTA

Odluka o planu privatizacije za ovu godinu dopunjena je sa tri stavke. U plan su uključene prodaje preostale 270.543 akcije po cijeni od jednog eura u podgoričkom Novom duvanskom kombinatu, a koje su u vlasništvu Vlade, zatim 16,65 odsto odnosno 748 akcija Ko-

tor-projekta u vlasništvu Investiciono-razvojnog fonda, te bivše kasarne „Radoje Dakić“ na Žabljaku. Uz to, biće nastavljene ralizacije javnih tendera za privatizaciju privrednih kompanija Castello Montenegro iz Pljevalja i Instituta za crnu metalurgiju iz Nikšića.

nja u Plan privatizacije za 2020. godinu projekata Donja Arza u Herceg Novom i Uvala Maslina - Rt Odrač u Baru. Takođe, modelom javno-privatnog partnerstva nastaviće se realizacija aktivnosti iz prethodnih godina“, stoji u dokumentu. Upravo na ovaj način Vlada planira da rizik ulaganja podijeli između države i privatnog partnera, a ujedno podigne kvalitet javnih usluga. Zato se u informaciji podsjeća da je u skupštinskoj proceduri predlog zakona koji će regulisati javnoprivatna partnerstva „kao novi instrument investicione politike u Crnoj Gori“. Predlog je da se ovaj model koristi za infrastrukturne projekte u saobraćaju, obrazovanju i zdravstvu, i manje projekte za komunalne djelatnosti. „Formiraće se Agencija za investicije Crne Gore kao novi institucionalni okvir za cjelokupnu investicionu politiku. U njenoj nadležnosti biće obaveze iz javno-privatnog partnerstva i organa koji su se do sada bavili investicionom politikom - Agencije za promociju stranih investicija - MIPA i Sekretarijata za razvojne projekte“, navodi se u informaciji. U ovaj segment Vladine politike spadaju i koncesije, pa se ističe da će izmjenama postojećeg zakona u ovoj oblasti biti definisana brojna pitanja iz dosadašnje prakse o sredstvima obezbjeđenja i načinu osiguranja predmeta koncesije, a koja su se rješavala odredbama ugovora. K.J.

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines pokrenula je specijalnu promotivnu kampanju za rane rezervacije. U okviru ove akcije, MA ističe da putnicima nudi atraktivne cijene za letove koji se odnose na ljetnji red 2020. Karte se mogu kupiti do 29. februara i to za putovanja od 1. maja do 30. septembra naredne godine. Cijene povratnih karata sa svim taksama u okviru ove akcije su od 119 eura za linije ka Beogradu i Ljubljani do 294 eura za Sankt Peterburg.

„Akcijom su obuhvaćene sve destinacije Montenegro Airlinesa, a odnosi se i na putovanja započeta u inostranstvu. Maksimalan boravak za sve destinacije je 30 dana, uz mogućnost doplate od 20 eura za duži boravak“, navode iz ove aviokompanije te podsjećaju da se karte mogu kupiti najkasnije tri dana od dana rezervisanja u svim njihovim poslovnicama, pozivom na 19804 ili putem sajta www. montenegroairlines.com i kod autorizovanih agencija. R.E.

NOVI OBRAČUN 9. JANUARA

Vozači bez povećanja troškova Lož ulje za veleprodaju od ponoći je skuplje dva centa i u naredne dvije nedjelje će koštati 1,22 eura, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Cijene ostalih vrsta goriva, kako su kazali u tom resoru, neće se mijenjati. “Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31, odnosno 1,35 eura, dok će litar eurodizela koštati 1,26 eura”, naveli su u Ministarstvu.

Lož ulje skuplje dva centa Vrijednosti naftnih derivata posljednji put su se mijenjale 15. oktobra, kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena. Naredni obračun, kako je definisano Uredbom o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, obaviće se 9. januara, dok će eventualno izmijenjene vrijednosti važiti od 10. januara. R.E.

Milovan ĐILAS Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča. I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio. Vladimir Vojinović

5,99

hronika

UTORAK, 24. 12. 2019.

nuhodžić sa upravom policije

svaki napad na policiju će se strogo kažnjavati Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je na proširenom kolegijumu Uprave policije da će MUP intenzivno raditi na boljoj zaštiti policijskih službenika, boljoj tehničkoj opremljenosti policije i unapređenju materijalnog položaja. “Posebno ću se zalagati za snažniju institucionalnu zaštitu policajaca, kako

bi se obeshrabrili svi oni koji misle da će napad na policiju biti nekažnjen. Vlada Crne Gore i MUP će uvijek biti snažna podrška Upravi policije”, naveo je ministar. Direktor Uprave policije Veselin Veljović kazao je da je policija stvarila značajan progres i veoma dobre rezultate po svim linijama rada. E.H.

pristigle žalbe na prvostepenu presu

ukinuta presuda osnovnog suda

Viši sud odbacio tužbu protiV irene radoVić

Viši sud u Podgorici ukivrlo restriktivna kad je u pinuo je presudu podgoričkog tanju uskraćivanje prava na Osnovnog suda, a time odpristup sudu u predmetima bacio tužbu Irene Radović iz radnih odnosa, smatrakojom je traženo poništemo da se predmetni načelni nje odluke Skupštine o njepravni stav ne može priminom razrješenju sa dužnojeniti u konkretnom slučaju, sti viceguvernerke Centralpa ćemo izjaviti reviziju Vrne banke CBCG, prenosi Porhovnom sudu”, navodi se u tal analitika. saopštenju advokata povoAdvokati Radović, dom presude. Goran Rodić i Rodić i Gazivoda Siniša Gazisu kazali da očekuvoda, naveli ju da će Vrhovni su da se Viši sud usvojiti resud u rješeviziju i zbog tonju pozvao ga što se sam, na ranije odlučivajući ranije o pitazauzeti, načelni pravni nju nadležnosti stav Vrhovu predmetu Ranog suda, kodović, izjasnio da je ji upućuje da se u pitanju spor iz radRadović razrješenja sprovenog odnosa i da je njegodena u Skupštini ne mogu vo rješavanje u nadležnosti osnovnog suda. preispitivati pred redovnim Radović je tužila Skupštisudovima. “Zbog činjenice da je Ranu koja je u julu prošle godidović odlukom Skupštine ne smijenila na predlog guvernera CBCG Radoja Žugiprestao radni odnos, kao i da ća. R.C.H. je praksa suda u Strazburu

Predmet za pokuš dostavljen Apelac

Predmet protiv optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine dostavljen je Apelacionom sudu, saznaju Dnevne novine. Kako nam je saopšteno iz Višeg suda u Podgorici, spisi predmeta sa pristiglim žalbama na prvostepenu presudu predati su u rad drugostepenom sudu nakon što su advokati odbrane uložili žalbe na odluku sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše, izrečenu 9. maja ove godine. Shodno Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore, Apelacioni sud, kao drugostepeni u ovom predmetu, dužan je da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kad je primio spise od Višeg suda, iste vrati prvostepenom sudu. Prvostepena presuda protiv kriminalne organizacije koja je, na čelu sa državljanima Rusije Eduardom Šišmakovim i Vladimirom Popovim, pokušala nasilno da smijeni vlast u Crnoj Gori tokom parlamentar-

nih izbora 2016. godine, pisano je izrađena krajem septembra. U njoj se, između ostalog, navodi da namjera za izvršenje krivičnog djela terorizma koje je ostalo u pokušaju kod organizatora kriminalne organizacije kojima se isto stavlja na teret, nesumnjivo postoji budući da su preduzeli sve radnje u ostvarenju kriminalnog plana, koji je uoči izbora zaustavljen. “Iz čega proizilazi da u slučaju da pripadnici kriminalne organizacije nisu zaustav-

KaKo nam je saopšteno iz Višeg suda u podgorici, spisi predmeta sa pristiglim žalbama na prVostepenu presudu predati su u rad drugostepenom sudu naKon što su adVoKati odbrane uložili žalbe na odluKu sutKinje Višeg suda suzane mugoše, izrečenu 9. maja oVe godine.

ljeni, nesumnjivo da bi došlo do realizacije kriminalnog plana za 16.10.2016. uveče. Motiv za izvršenje ovog krivičnog djela je bio preuzimanje vlasti sa ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO, što je svojstveno ovom krivičnom djelu, jer su teroristički akti najčešće politički motivisani i upravljeni na destabilizaciju društvenih, ustavnih, ekonomskih struktura, te su zbog toga samo sredstvo i način da se dođe do cilja”, navodi se u obrazloženju presude. Kako stoji u presudi, utvrđeno je da su Šišmakov i Popov u Crnoj Gori, Srbiji i Rusiji organizovali kriminalnu organizaciju, koja za cilj ima izvršenje krivičnih djela za koja se može po zakonu izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna. “Oni su lično ili preko članova vrbovali pripadnike kriminalne organizacije, pa su pripadnici kriminalne organizacije, pored za sada neidentifikovanih osoba, tokom februara 2016. godine postali optuženi

UTORAK, 24. 12. 2019.

hronika

uhapšen osumnjičeni za ubistvo mitra pejovića

Kaluđeroviću zadržavanje, branio se ćutanjem

uDu, viši suD preDao spise

šaj terorizma cionom sudu Andrija Mandić, Milan Knežević i Mihailo Čađenović”, navodi se u obrazloženju. Podsjetimo, ovom presudom svih 14 optuženih u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. oglašeni su krivim i kažnjeni ukupnom kaznom 68 i po godina zatvora. Vijeće sutkinje Suzane Mugoše najvećom kaznom od 15 godina zatvora osudilo je ruskog državljanina Eduarda Šišmakova zbog fomiranja kriminalne organizacije i krivičnog djela terorizam u pokušaju, dok je njegov sunarodnik Vladimir Popov za ista djela dobio 12 godina zatvora. Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević prvostepenom presudom Višeg suda u Podorici osuđeni na po pet godina zatvora, zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja je 16. oktobra 2016. godine počinila krivično djelo terorizam u pokušaju. Državljanin Srbije Bratislav Dikić oglašen je krivim za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kri-

minalne organizacije zbog čega je dobio jedinstvenu kaznu od osam godina, dok su Predrag Bogićević i Nemanja Ristić za ista krivična djela takođe jedinstvenom kaznom osuđeni na po sedam godina zatvora. Branki Milić izrečena je kazna zatvora od tri godine, Draganu Maksiću od godinu i devet mjeseci, a Mihailu Čađenoviću, Srboljubu Đorđeviću i Milanu Dušiću od po godinu i šest mjeseci. Jedino Kristina Hristić nije dobila zatvorsku kaznu, već uslovnu i to u trajanju od jedne godine, ukoliko ne ponovi krivično djelo u naredne dvije godine. Sud je ocijenio da odbrana nije uspjela postavljanjem pitanja da zbuni svjedoka saradnika Sašu Sinđelića, već je on na svako pitanje dao odgovore iznoseći obilje podataka koji su potvrđeni materijalnim dokazima. Time je Sinđelićev iskaz sud u potpunosti cijenio prilikom donošenja osuđujuće odluke, imajući u vidu da je u potpunom saglasju sa svim ostalim provedenim dokazima. Bo.B.

Viši državni tužilac u Podgorici odredio je zadržavanje do 72 sata Ivici Kaluđeroviću (43) osumnjičenom da je prekjuče oko 1.30 časova iza ponoći hicima iz pištolja ubio sugrađanina Mitra Pejovića (35). On se pred tužiocem branio ćutanjem, i danas će biti priveden sudiji za istrage u Višem sudu u Podgorici. Njegov brat Goran Kaluđerović i još jedna ženska osoba su pred tužicem takođe saslušani i njih dvoje su potvrdili da je Ivica Kaluđerović pucao u Pejovića. Incident se dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo u Ulici Milana Božovića, kada je Pejović, nešto oko 01.20 časova iza ponoći, otišao do kuće u kojoj živi osumnjičeni Ivica Kaluđerović gdje je nakon rasprave došlo do potezanja oružja. Navodno, Kaluđerović je Pejoviću dugovao izvjesnu sumu novca oko 1.000 eura, zbog čega je i došlo do sukoba među poznanicima. Policija pretpostavlja da su teško ranjenog Pejovića braća Kaluđerović prevezli do ispred Urgentnog centra gdje su ga ostavili u nadi da će preživjeti. Teško povrijeđenom Pejoviću ukazana je pomoć, ali i pored svih napora ljekara nijesu uspjeli da ga

Oduzeti pištolj spasu. Upravo su zaposleni iz Urgentnog obavijestili policiju o tom događaju, nakon čega je pokrenuta opsežna istraga, ko je pucao u nesrećnog mladića, ko ga je doveo ispred Urgentnog, kao i gdje se događaj odigrao. Osumnjičeni i njegova žrtva, prema istražnim podacima policije, dovode se u vezu sa uličnom preprodajom narkotika, te će istraga o ovom ubistvu biti vođena u tom pravcu. Načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica Miloš Vučinić je naveo da je teško ranjenog Pejovića doveden u besvjesnom stanju Urgentni centar KCCG sa vidnim povredama od vatrenog oružja,

gdje je podlegao povredama. “Odmah po saznanju za navedeni događaj, službenici Centra bezbjednosti Podgorica u saradnji sa Višim državnim tužiocem u Podgorici preduzeli su operativne mjere i istražne radnje na osnovu čega su uspjeli u veoma kratkom roku, za manje od 24 časa, da rasvijetle navedeno krivično djelo, odnosno da identifikuju počinioca, prikupe materijalne dokaze, nakon čega je lociran i lišen slobode I.K. Prilikom lišenja slobode od I.K. oduzeto je vatreno oružje – pištolj za koje se osnovano sumnja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela”, kazao je Vučinić. N.P.

potvrĐena presuDa za svirepi zLočin u beranama

Imeriju 20 godina zatvora zbog ubistva trinaestogodišnjaka Apelacioni sud potvrdio je presudu od 20 godina zatvora Sinanu Imeriju (20), izbjeglici sa Kosova, sa prebivalištem u Beranama, koji se teretio za teško ubistvo trinaestogodišnjeg dječaka. Imeri je 14. oktobra prošle godine, oko 16 sati na lijevoj obali Lima, nedaleko od buvlje pijace u Beranama, nakon kraće prepirke, izudarao po glavi 13-godišnjeg dječaka nakon čega ga je zadavio košuljom i tijelo bacio u rijeku. Smrt kod trinaestogodišnjeg dječaka nastala je usljed gušenja, stezanjem omče oko vrata. Dječakov nestanak porodica

je prijavila 14. oktobra, a njegovo beživotno, nago tijelo nađeno je 16. oktobra, oko 11 sati u rijeci, dok je njegova garderoba bila na obali. Prilikom donošenja prvostepene presude, sud je cijenio pobude iz kojih je okrivljeni djelo učinio, okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, na strani okrivljenog od olakšavajućih okolnosti je našao da se radi o mladom licu koje do sada nije osuđivano, da je priznao izvršenje krivičnog djela, a od otežavajućih okolnosti pod kojima je djelo izvršeno, posljedice istog jer je lišio života maloljetnika od 13 godi-

na M.B., koji kao žrtva ničim nije doprinio nastupanju posljedica, te činjenici da se radi jednom od najtežih krivičnih djela. Za predmetno krivično djelo propisana je kazna zatvora od najmanje deset ili kazna dugotrajnog zatvora. “Sud nije mogao izreći stožiju kaznu u konkretnom slučaju jer je okrivljeni Imeri, u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao 19 godina i njegova uračunljivost je bila bitno smanjena, ali kao takva uračunljivost ne isključuje krivicu“, stoji u obrazloženju presude. B.Č.

hronika

UTORAK, 24. 12. 2019.

suđenje ŠKrijelju za ubisTvo braTa

Sestre u sudnici davale podršku optuženom

Bugarin

nuhodžić suspendovao službenicu zbog vrijeđanja:

Bugarin iznosila neprimjerene stavove na svom FB profilu

Načelnica Direkcije za azil u Direktoratu za građanska stanja i lične isprave, Sandra Bugarin suspendovana je zbog neprimjerenih stavova na svom Fejsbuk profilu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Naime, ministar Mevludin Nuhodžić pokrenuo je postupak za utvrđivanje teže povrede službene dužnosti protiv Bugarin. Ona je vjernike na Saboru u Nikšiću nazvala ovcama, a mitropolita Amfilohija razjarenim. “Bugarin od danas ne obavlja poslove načelnice Direkcije za azil i suspendovana je do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka,

a Uprava policije će preduzeti aktivnosti iz djelokruga svoje nadležnosti”, saopšteno je juče iz MUP-a. Bugarin je na svom profilu napisala “Nije problem Daka duhovni, ni Amfilohije razjareni, no je muka ovaj narod ovce koji su pohrlili u Nikšić”. Kako je naveo Nuhodžić, preduzimanje aktivnosti smatra ličnom moralnom i profesionalnom obavezom, jer su građanima dužni poštovanje i uvažavanje u svim situacijama. “Takođe, i protiv Kristine Đukanović, službenice Direktorata za vanredne situacije MUP-a pokrenut je postupak za utvrđivanje da li

postoje elementi teže povrede službene dužnosti”, naveo je Nuhodžić. On je napomenuo da lični stavovi zaposlenih ne predstavljaju i stavove organa i istakao da osuđuje svaki oblik širenja netolerancije i netrpeljivosti. “Kao što niko nije imao takvu vrstu podrške za sve godine mog bavljenja politikom, tako niko ne može imati podršku da, kao predstavnik organa kojim rukovodim, putem društvenih mreža šalje poruke koje vrijeđaju, omalovažavaju građane, šire netoleranciju i iskazuju nepoštovanje prema različitostima”, kazao je Nuhodžić. Bo.B.

grebović predsTavio rezulTaTe za ovu godinu

Davanjem mišljenja vještaka medicinske struke patologa dr Nemanje Radojevića i balističara Božidara Bakića, te saslušanjem svjedoka Šaba Pepića, u Višem sudu u Bijelom Polju pred vijećem sudije Vukomira Boškovića, juče je nastavljen glavni pretres Rožajcu Enesu Škrijelju (49), koji se tereti da je na pragu porodične kuće ubio 12 godina mlađeg brata Mersada Škrijelja. Vještak Radojević je konstatovao da su oba hica ispaljena iz „apsolutne blizine“, te da su usta cijevi od pištolja bila prislonjena uz tijelo ili par milimetara od tijela oštećenog. Vještak Bakić je mišljenja da postoje dvije varijante, a jedna je da je osa pištolja bila iznad tijela te da je okrivljeni najvjerovatnije bio povijen prema naprijed. Svjedok Šabo Pepić, zet okrivljenog i oštećenog, ispričao je da je nakon nesrećnog slučaja prvi došao na lice mjesta. “Enes se držao za glavu i sjedio na vanjskom stepeništu govoreći “Bogami Šabo učinio sam sve da mu pomognem“, ispričao je svjedok. Dodao je da je prišao do oštećenog Mersada koji nije davao znakove života. “Uzeo sam prekrivač i pokrio ga“, kazao je svjedok Pepić, dodajući da su braća živjela u skladnim

odnosima i bila primjer bratske ljubavi. Branilac okrivljenog, advokat Radovan Obradović kazao je da se, na osnovu svih izvedenih dokaza, nesporno radi o nehatu te da nema nikakvog osnova da bude drugačije. Punomoćnik oštećene porodice advokat dr Vukoman Golubović postavio je pitanja dvojici vještaka u vezi sa ispaljenjem hitaca i u pogledu rana. Jučerašnjem suđenju prvi put su prisustvovale tri sestre okrivljenog i oštećenog koje žive u inostranstvu, a koje su iz publike davale podršku optuženom Enesu. Glavni pretres se nastavlja 27. januara, kada postoji mogućnost da u svojstvu svjedoka bude saslušana bivša žena pokojnog Mersada, sa kojom je razveden 11 godina, a koja živi u Švedskoj. Prema navodima optužnice, Enes Škrijelj je 15. aprila prošle godine, oko 21.50 sati, u Ulici Ibarskoj u Rožajama, ispred zajedničke porodične kuće, lišio života brata. Navodi se da je pištolja marke M-57 –tetejac, cal.7,62 milimetra, koji je njegovo vlasništvo, nakon kraće prepirke u pravcu oštećenog ispalio dva projektila, koji su ga pogodili u predjelu grudi i vrata, nanijevši mu povredu od koje je odmah nastupila smrt. B.Č.

Policija na sjeveru oduzela robu i novac vrijedan oko pola miliona € Na graničnim prelazima u nadležnosti Regionalnog centra granične policije sjever, registrovano je 55 krivičnih djela i 129 carinskih prekršaja što je rezultiralo oduzimanjem akciznih i drugih roba i gotovog novca u procijenjenoj vrijednosti od oko 450.000 eura, kazao je načelnik Slaviša Grebović, predstavljajući rezultate u 2019. godini. Regionalni centar granične policije Sjever je jedan od tri centra granične policije u Crnoj Gori. “Ovaj centar u svom sastavu ima četiri stanice granične policije I: Bijelo Polje,

Pljevlja i Rožaje, stanicu granične policije II – Plavi i jedinicu granične policije Berane”, kazao je Grebović. Ukupno je u 2019. godini na graničnim prelazima u nadležnosti ovog centra kontrolisano 5.335.367 osoba i 1.921.842 vozila dok su na željezničkom graničnom prelazu “Bijelo Polje“ kontrolisana 2.674 voza. “Najveći broj prelazaka putnika i vozila ostvaren je na graničnom prelazu Dobrakovo (2.038.397 putnika/703.551 vozila) i graničnom prelazu Dračenovac (1.571.349 putnika/571.825 vozila)”, naveo je on. E.H.

UTORAK, 24. 12. 2019.

hronika

poseban izvještaj o radu tužilaštva od januara do novembra razmatran na odboru, katnić poručio

To šTo nas lično ne voliTe, ne znači da TužilašTvo ne valja “To što se nekome ne sviđa Vrhovni državni tužilac ili ja sam, ne znači da se tužilaštvu ne može vjerovati”, kazao je juče glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojem je raspravljano o posebnom Izvještaju o radu tužilaštva od januara do novembra ove godine. Katnić je istakao da on već pet godina trpi razne uvrede i kritike. “Shvatio sam da pojedina lica misle da će nemoralnom degradacijom tužioca postići nešto. Ovakvom tužilaštvu se ne može vjerovati? 150 ljudi, to je jedna ozbiljna organizacija. Ako vam se ne dopada VDT ili ja to je u redu, ali moramo odvojiti tužilaštvo od ličnosti koje vam se ne sviđaju”, odgovorio je Katnić, poslanicima koji su kritikovali rad tužioca. Milana Kneževića iz DF je zanimalo kako odlučuje kada je neki snimak u skladu sa ZKP-om. “Dobro bi bilo da nam to pojasnite jer su viceguvernera Miloševića uhapsili na osnovu jednog audio-zapisa. Pa ste i Vujoševića strpali u zatvor na osnovu audiozapisa. Da li ste otkrili čija je kuća pod Goricom. Je li ona Mila Đukanovića? Ako nije, molim vas da nam saopštite čija je, a ako je ničija, mogu li ja da se uselim tamo?”, pitao je Knežević. Katnić je odgovorio Kneževiću da niko nije uhapšen na osnovu snimaka, jer to nije dokaz. “Što se kuće tiče, ona je pod istragom i ne mogu vam dozvoliti da se tu uselite. Ali mogu vam pomoći. Uselite

“Što su braća Dalton za svijet, to su Kneževići za Crnu Goru”

Sa sjednice Odbora u stan za koji vaša grupacija tvrdi da je moj, nalazi se kod Vezirovog mosta i neka vam je sa srećom”, kazao je Katnić. On je potvrdio da je u toku izviđaj u vezi sa Privrednim sudom. “Ne bih u ovom trenutku više o tome, jer bi bilo jako pogubno ako se ne radi o krivičnom djelu. Ako se utvrdi da je neko nezakonito pribavio novac, mogu reći da bi to bilo ozbiljno urušavanje sistema” kazao je Katnić. Takođe je izjavio da će odluka o eventualnom podizanju optužnice protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića, u slučaju Koverta, biti poznata u narednih nekoliko dana. “O tome da li će biti podignuta optužnica protiv Stijepovića odlučiće se za dan,

dva, tri ili pet”, odgovorio je Katnić. V.d. vrhovnog državnog tužioca, Ivica Stanković je naveo da tužilac ne može biti pozvan na odgovornost osim ako se ne radi o krivičnom postupku. Takođe je odgovorio poslanicima koji su kritikovali odluke o sporazumu o priznanju krivice, da se je sud taj koji donosi konačnu odluku da li se prihvata takav sporazum. Stanković je govorio i o svom radu i njegovom izboru za v.d. VDT-a. “Ja ću vas pitati, gdje je tužilaštvo bilo prije pet godina, a gdje je sada. Transparentnost rada je unaprijeđena, ali i saradnja sa policijom je izvranredna”, kazao je Stanković. On je naglasio da je u pogledu bilansa ostvarenih re-

akcija policije u plužinama

Oduzet karabin sa optičkim nišanom Granična policija u Plužinama pronašla je u automobilu kod M.V. (41) karabin sa optičkim nišanom i četiri komada municije. “Službenici Stanice granične policije II –

Plužine su prilikom kontrole putničkog motornog vozila kojim je upravljao M.V. (41) u mjestu Brijeg u prtljažniku pronašli karabin sa optičkim nišanom i četiri komada mu-

nicije”, saopšteno je iz Uprave policije. Nadležni tužilac naložio je vještačenje predmetne puške nakon čega će se izjasniti o kvalifikaciji krivičnog djela. e.h.

zultata optuženo 5.750 lica. “U procesu kontrole i optuživanja ukupno 671 optužnice potvrđeno je na 582 lica ili 85,3 odsto. Po optuženjima osnovnih, viših ili SDT osuđujućom presudom riješeno je 94,4 odsto, a oslobadjujucom 3,91 odsto”, kazao je Stanković. Kako je dodao, na osnovu sporazuma o priznanju krivice riješeni su predmeti proti 292 lica. SDT je donijelo 15 naredbi o sprovodjenju istrage. Katnić je dodao da su u izvještajnom periodu donijete naredbe o sprovođenju istrage u 23 predmeta i to u 14 predmeta protiv 145 lica za krivično djelo organizovani kriminal. “SDT je podiglo 21 optužnicu u 13 predmeta protiv organizovanih kriminalnih grupa u šest predmeta viso-

Milan Knežević iz DF je kazao da Katnić otkrio veliku tajnu, a to je da su Kneževići najveći kriminalci. “Gledajuci ove predmete izgleda da nema Kneževića iz Zete koji nije u nekim kriminalnim vodama. Nama ne osta niko iz bratstva, tako da što su braća Dalton za svijet to su Kneževići za Crnu Goru, ali srećom imamo taličnog Toma pa možemo mirno da spavamo”, kazao je Knežević. Katnić je na pitanja odgovorio da niko ne hapsi i progoni Kneževiće, ali je činjenica da su u Italiji porodice organizovane kao kriminalne grupe. “Ovo su osobe koje su bliske i imaju povjerenje jedno u drugo”, rekao je on. ka korupcija i dva predmeta za pranje novca i protiv 10 lica za ostala krivična djela. U izvještajnom periodu sud je donio osuđujuce odluke protiv 64 lica”, kazao je Katnić. Razmatranje izvještaja o radu Državnog tužilaštva od Odbora prethodno je zatražio predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Brajović je istakao da će sjednica nadležnog parlamentarnog Odbora biti prilika da se razmotri rad Tužilaštva za taj period, imajući u vidu kontrolnu ulogu Skupštine i interes Tužilaštva i neophodnosti pune transparentnosti u radu.N.P.

DRUŠTVO

HRAPOVIĆ I KURTEZI

UTORAK, 24. 12. 2019.

Ilustracija

ALBANIJI ISPORUČENA POMOĆ VRIJEDNA VIŠE OD 45.000€ Ministar zdravlja Kenan Hrapović ispratio je juče sa ambasadorom Republike Albanije u Crnoj Gori Riđem Kurtezijem konvoj pomoći - medicinska sredstva i ljekove - Vladi Albanije, vrijedne 45.233 eura. “Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio naše susjede u Albaniji, u šta sam se i lično uvjerio nakon posjete toj zemlji samo dan nakon tog strašnog događaja, ponudili smo našim prijateljima kao država, svu potrebnu pomoć. Bili smo sa njima u stalnoj komunikaciji i na osnovu njihovih iskazanih potreba i djelovali”, kazao je Hrapović. Posredstvom diplomatskih kanala od resornog ministarstva zdravlja Albanije dostavljena je molba za pomoć u obezbjeđivanju određenih medicinskih sredstava i opreme. “Ministarstvo zdravlja organizovalo je akciju prikupljanja i danas smo ovdje, na graničnom prelazu Božaj da, zajedno sa ambasadorom Albanija u našoj zemlji, ispratimo tražena medicinska sredstva, opremu, ljekove”, naveo je Hrapović. Distributeri medicinskih sredstava, opreme i ljekova pokazali su spremnost da pomognu. “Naglašam da su se osim Vrijednost donacije 45.322 eura

DISTRIBUTERI MEDICINSKIH SREDSTAVA, OPREME I LJEKOVA POKAZALI SU SPREMNOST DA POMOGNU. VRIJEDNOST DONACIJE JE 45.233 EURA”, ISTAKAO JE HRAPOVIĆ. državnog Montefarma, akciji odazvali i više privatnih kompanija, na čemu im država iskazuje zahvalnost. To su: Farmont DOO, Glosarij DOO, Osmi red - D DOO, Monte D DOO, AnikAtik DOO, Business Montenegro AD, Nativa DOO, Medica DOO, Inel Medica DOO, Danlab DOO. Naravno, ovdje se naša pomoć neće završiti i kao država ćemo i dalje djelovati na način da pomognemo u saniranju posljedica zemljotresa. Vrijednost donacije je 45.233 eura”, istakao je Hrapović. Ambasador Albanije u Crnoj Gori Riđi Kurtezi zahvalio je Ministarstvu zdravlja i ministru Hrapoviću na brzoj reakciji i obezbijeđenoj pomoći. Takođe, zahvalio je i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, predsjedniku Vlade Dušku Marković i Skupštine Ivanu Brajoviću kao i svim građanima naše zemlje na iskazanoj solidarnosti. J.V.Đ.

Distribuirano doda doza vakcina pro

IJZ: NAJVEĆI ODZIV NA IMUNIZACIJU PROTIV INFLUENC

Ove godine bilježi se porast broja vakcinisanih protiv virusa gripa od 46 odsto u odnosu na prethodnu godinu, te je zbog najvećeg odziva na imunizaciju u proteklih nekoliko godina, naručeno i distribuirano dodatnih 3.000 doza vakcina protiv gripa, saopšteno je Dnevnim novinama iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). “Prema unaprijed definisanom planu za ovu sezonu virusa gripa bilo je obezbijeđeno 22.700 pojedinačnih doza vakcina. S obzirom da je ove godine odziv građana na vakcinaciju protiv sezonskog gripa najveći u posljednjih nekoliko godina (porast od 46 odsto u odnosu na prethodnu godinu), te da su do sada u većini domova zdravlja vakcinisane gotovo sve osobe predviđene za vakcinaciju, uspješno je nabavljeno i distribuirano dodatnih 3.000 doza vakcina kako bi se vakcinacija obezbijedila osobama koje su u povećanom riziku od komplikacija i obolijevanja od gripa, a koje vakcinu još uvijek nisu stigle da prime”, naveli su iz IJZ.

■ U CRNOJ GORI VIRUS GRIPA TIP B

Pojava gripa je u regionu izazvala paniku, naročito u Hrvatskoj gdje epidemiolozi procjenjuju da je u od virusa influence oboljelo čak 3.000 ljudi. Ipak, laboratorijski je potvrđeno 270 oboljelih od gripa tipa A H1N1, dok su u Srbiji potvrđena dva tipa virusa influence: A(H3) i tip B. Kako ističu iz Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori u ovoj sezoni nadzora na gripom, do 19. decembra, registrovana su dva laboratorijski potvrđena slučaja obolijevanja od virusa gripa, a u oba analizirana uzorka potvrđeno je prisustvo virusa influence tipa B. “Tip B je jedan od tipova virusa influence, koji se svake godine nalazi u cirkulaciji u manjoj ili većoj mjeri. Od sezone do sezone, udio tipova virusa gripa je različit, a može varirati među regionima i državama. I ove godine na osnovu dostupnih podataka Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, širom evrop-

skog regiona, zavisno od države do države, registruju se slučajevi obolijevanja od oba tipa virusa influence”, kazali su iz Instituta.

■ SIMPTOMI VARIRAJU

Kako objašnjavaju, grip, bilo da je izazvan tipom A ili tipom

UKOLIKO SE GRIP ISPOLJI U TIPIČNOJ KLINIČKOJ FORMI JAVLJAJU SE: CURENJE IZ NOSA, SUZENJE OČIJU, KIJAVICA, KAŠALJ, OPŠTI SIMPTOMI U VIDU POVIŠENE TJELESNE TEMPERATURE, MALAKSALOSTI, BOLOVA U MIŠIĆIMA. ONO ŠTO GRIP MOŽE ČINITI POSEBNO TEŠKIM JE POJAVA KOMPLIKACIJA KAO ŠTO SU: SINUSITISI, BRONHITISI, UPALE PLUĆA KOJE MOGU BITI PRIMARNE - VIRUSNE, ILI SEKUNDARNE - BAKTERIJSKE

UTORAK, 24. 12. 2019.

DRUŠTVO

U PODGORICI ZAPALJENE SVIJEĆE POVODOM HANUKE

Jevrejska zajednica obogatila multikulturno biće Crne Gore

Sinoć na Trgu nezavisnosti

atnih 3.000 otiv gripa

CE U POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA

B virusa, predstavlja akutno zarazno oboljenje sistema organa za disanje. “Simptomi ovog oboljenja mogu varirati, od veoma blagih, do umjerenih i težih. Ukoliko se grip ispolji u tipičnoj kliničkoj formi javljaju se: curenje iz nosa, suzenje očiju, kijavica, kašalj, opšti simptomi u vidu povišene tjelesne temperature, malaksalosti, bolova u mišićima. Ono što grip može činiti posebno teškim je pojava komplikacija kao što su: sinusitisi, bronhitisi, upale pluća koje mogu biti primarne virusne, ili sekundarne - bakterijske. U većem riziku od razvoja teže kliničke slike praćene kompikacijama su osobe sa hroničnim oboljenjima, trudnice, mala djeca i stare osobe”, napominju iz Instituta. Kako podsjećaju, najbolja preventivna mjera protiv gripa je vakcinacija. “S obzirom na prirodu oboljenja i dominantan način prenosa (respiratorno oboljenje) najbolja dostupna preventivna mjera protiv gripa u svijetu je vakci-

nacija, pa i ovom prilikom podsjećamo da se ona preporučuje: svim osobama starijim od šest mjeseci života sa hroničnim poremećajima disajnih puteva, plućnog parenhima (posebno kod astme) i kardio-vaskularnog sistema, sa hroničnim metaboličkim poremećajima (šećerna bolest), hroničnom bubrežnom disfunkcijom i različitim tipovima imunosupresije, uključujući osobe sa HIV/AIDS-om i primaoce transplantata; hronično oboljelim licima smještenim u stacionarima; licima starijim od 65 godina života; licima smještenim u kolektivnom smještaju; zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i pomoćnim radnicima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama, a naročito u odjeljenjima intenzivne njege, neonatalne njege i stacionarima za hronično oboljela lica”, ističu u IJZ. Kako dodaju, međunarodni zdravstveni autoriteti (SZO) preporučuju vakcinaciju trudnica i sve djece uzrasta od šest mjeseci do pet godina. M.I.

Miodrag Radović šef Kabineta, kao izaslanik Predsjednika Crne Gore, prisustvovao je svečanom paljenju svijeća na menori povodom proslave jevrejskog praznika Hanuke. Jevrejska zajednica u Crnoj Gori i Vrhovni rabin zahvalili na kontinuiranoj podršci Predsjednika i države Crne Gore. Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković čestitao je Jevrejima u Crnoj Gori nastupajuću Hanuku istakavši da je Jevrejska zajednica obogatila multikulturno i multivjersko biće Crne Gore na način koji doprinosi toleranciji i razumjevanju, uz doprinos strateškim i demokratskim ciljevima naše zemlje. On je poželio da praznik provedu u zdravlju i zadovoljstvu, okruženi dragim ljudima. I ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka svim predstavnicima Je-

VUČINOVIĆ ČESTITALA KATOLIČKI BOŽIĆ

Ministarka bez portfelja u Vladi Marija Vučinović čestitala je Božić svim hrišćanskim vjernicima, koji radosni blagdan slave po Gregorijanskom kalendaru. “Želim da ovaj veliki kršćanski blagdan proslavite sa svojom obitelji u miru, zdravlju, radosti, ali i u duhu dijeljenja sa svojim susjedima i prijateljima. Neka Božić, kao simbol vrejske zajednice čestitao je juče Hanuku. “Njegujući vjerske slobode, različitost i harmoniju koje crnogorsko društvo baštini, želim svima koji proslavljaju ovaj sveti praznik da ga provedu u miru i sreći”, poručio je Zenka

iskrene ljubavi, vjere i poštovanja prema Kristu, bude putokaz da samo uz međusobno uvažavanje, povjerenje i solidarnost možemo dalje razvijati i stvarati bolje, humanije, građansko društvo. U to ime, svim vjernicima želim čestit i blagoslovljen Božić, kao i svim građankama i građanima sretnu predstojeću Novu 2020. godinu”, poručila je Vučinović. i dodao da se jevrejski praznik svjetlosti Hanuka u jevrejskim hramovima i domovima širom svijeta obilježava službama, okupljanjem porodica i paljenjem svijeća na posebnom svijećnjaku poznatom kao Menora ili Hanukija. J.V.Đ.

ª NOVOGODIŠNJA PJACAº U MALL OF MONTENEGRO

Podgoričani uživali u bogatom kulturno-zabavnom programu

Posjetioci šoping centra Mall of Montenegro uživali su za vikend u bogatom kulturno zabavnom program manifestacije “Novogodišnja pjaca” u okviru koje su se družili sa Djeda Mrazom i njegovim pomoćnicima, maskotama sa likovima iz omiljenih dječjih crtaća, malim, a opet velikim umjetnicima iz škole UMS, predstavi “Novogodišnji sanovnik”, zatim

u društvu klovna, nagradnim radionicama i plesnim koreografijama. Nastavljajući tradiciju prethodnih godina na manifestaciji “Novogodišnja pjaca” pored raznovrsne sajamske predpraznične ponude koja se našla na štandovima izlagača gasto ponudu iz svojih kuhinja predstavili su tim hotela Ramada i učenici iz SSS “Sergije Stanić”.

Gosti manifestacije i prijatno iznenađenje mališanima bili su i fudbaleri FK “Budućnost”, koji su djeci potpisivali i poklanjali fudbalske lopte. Specijalni i posebno važni gosti manifestacije su mališani, koji žive u hraniteljskim porodicama, kojima je ovom prilikom, Djeda Mraz uručio novogodišnje paketiće. R.D.

DRUŠTVO

UTORAK, 24. 12. 2019.

OBILJEŽEN DAN KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE, ERAKOVIĆ PORUČIO:

U medicinsku opremu ove godine uloženo 6,5 miliona Godišnje se liječi 40.000 pacijenata Kako je na svečanosti saop-

U opremu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) ove godine je uloženo 6,5 miliona eura, saopštio je direktor te zdravstvene institucije Jevto Eraković. Eraković je, na svečanosti u hotelu Hilton povodom 19. decembra – Dana Kliničkog centra Crne Gore, istakao da su u prethodnom periodu obezbijeđene najsavremenije procedure i medicinska oprema, a da u KCCG danas radi stručan, visokokalifikovan kadar.

■ OD DANAS U FUNKCIJI JOŠ JEDAN AKCELERATOR

Istakao je da će, zahvaljujući Vladi Crne Gore, kao i društveno odgovornim pojedincima i kompanijama, od danas u funkciji biti još jedan linearni akcelerator, čime neće biti potrebe za upućivanje pacijenata na liječenje van Crne Gore, s obzirom da će kompletan tretman moći da se dobije u Kliničkom centru. “Ovo će biti jedan od prvih segmenata Kliničkog centra koji će u punom kapacetitetu moći da primi pacijente iz regiona”, kazao je Eraković i pod-

Na jučerašnjoj svečanosti povodom proslave Dana Kliničkog centra Crne Gore sjetio da KCCG posjeduje najsavremeniju magnetnu rezonancu, angio salu, te nove skenere. “U Institutu za bolesti djece, obezbijedili smo nasavremeniju opremu za Odjeljenje intenzivne njege po standar-

Elektroprivreda KCCG donirala 300.000 eura

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Rudnik uglja Pljevlja i Klinički centar Crne Gore (KCCG) potpisali su četvorogodišnji Sporazum o finansiranju projekata te zdravstvene ustanove, čija je vrijednost 300 hiljada eura. Direktor KCCG Jefto Eraković rekao je da je zahvalan energetskim kompanijama na podršci i istakao da će sredstva obezbijeđena Sporazumom omogućiti strateški pristup realizaciji projekata koji će doprinijeti modernizaciji, osvremenjavanju i kvaliltetnijem pružanju usluga pacijentima. „Ovo je jedna od najvećih donacija KCCG-u i nadam se da će i drugi privredni subjekti slijedi-

ti primjer tri energetske kompanije, kada je društveno odgovorno poslovanje u pitanju“, kazao je Eraković. Izvršni direktor EPCG-a Igor Noveljić istakao je da Sporazum predstavlja jačanje saradnje koju energetske kompanije već imaju sa Kliničkim centrom. „Potpisivanje Sporazuma samo je potvrda našeg društveno odgovornog pristupa kada je zdravstveni sistem u pitanju“, rekao je Noveljić, prenosi PR centar. Izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović kazao je da podrška KCCG-u omogućava menadžmentu da strateški valorizuje projekte koji će omogućiti kvalitetniju dijagnostiku, liječenje i konsultativnu djelatnost.

dima najpoznatijih evropskih centara. U toku je nabavka novog skenera, najkvalitetnijeg na ovim prostorima, sa minimalnim zračenjem. Obnavljanje opreme pratila je i adaptacija prostora, u šta je samo u 2019. godini uloženo milion eura”, naveo je direktor KCCG. Eraković je najavio i nove projekte u narednom periodu - izgradnju nove klinike za reumatologiju, nabavku najsavremenijih mamografa, te izgradnju nove dnevne bolnice i interne klinike.

■ IDUĆE GODINE JOŠ 20 DOKTORA NA SPECIJALIZACIJI

Takođe, pohvalio se stručnim kadrom, navodeći da na Kliničkom centru radi 317 specijalista i 95 subspecijalista, kojima će se iduće godine priključiti još 18, te 166 doktora na specijalizaciji. “Njih 166 tokom koji u naredne tri godine završavaju specijalizaciju, a projektovali smo i još 20 u sljedećoj godini”, istakao je Eraković. Eraković ističe da nije sve u novoj opremi i lijepom prostoru, jer se kvalitet rada, kaže, postiže prije svega zahvaljujući

stručnom i osposobljenom medicinskom kadru. “Uz podršku Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja obezbijeđena su značajna finansijska sredstva za edukaciju mladog ljekarskog kadra, dok je Klinički centar uspostavio saradnju sa renomiranim evropskim zdravstvenim centrima, kako bi naši ljekari sticali nova znanja od eminentnih, svjetski priznatih stručnjaka iz svih oblasti medicine. Takođe, imamo dosta primjera da mladi doktori koji su diplome sa studija i specijalistička i supspecijalistička usavšavanja sticali van Crne Gore, radni angažman hoće da nastave upravo u našoj ustanovi”, kazao je Eraković.

■ NOVE JEDINICE, SALE I LABORATORIJE

Iduće godine, kako je najavio slijedi i realizacija novih projekata, među kojima je izgradnja novih kapaciteta Klinike za urologiju sa, kako ističe, najsavremenijom jedinicom intenzivnog liječenja u ovom dijelu Evrope. “Slijedi potpuna rekonstrukcija i osavremenjavanje odjeljenja za akušerstvo i ginekologiju, gdje će uslovi porodilja

šteno, u Kliničkom centru se godišnje liječi 40.000 pacijenata, dok se u Poliklinici obavi preko 1.5 miliona zdravstvenih usluga. U toku godine, obavi se preko 13.000 operacija i preko 2.000 malih intervencija u Urgentnom centru, preko 3.000 porođaja i preko 10.000 dijaliza. “U centru za laboratorijsku dijagnostiku godišnje se uradi preko pet miliona analiza, a sve to postiže se zahvaljujući dobrom organizacijom rada i angažmanu 2.600 zaposlenih”, saopšteno. U KCCG danas radi 58 doktora medicinskih nauka, 73 magistra medicine, preko 30 profesora i docenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. “S obzirom da je KCCG referentna ustanova za medicinsku edukaciju, specijalističko usavršavanje organizovano je za sve specijalizante iz Crne Gore, oko 200 na godišnjem nivou, a izvodi je preko stotinu mentora za određene oblasti medicine”, saopšteno je na jučerašnjoj svečanosti. i novorođenih beba biti na nivou na kom svi želimo. Nabavka najsavremenijih digitalnih mamografa. Izgradnja nove endoskopske sale za urologiju, za opremu kakva do sada nije postojala u KCCG. Izgradnja i opremanje nove dnevne bolnice Interne klinike, potpuno novi prostor Centra za imunologiju i genetiku koji će omogućiti čitav spektar testova i analiza. Kompletno rekonstruisani prostor centralne laboratorije i prvi put u Crnoj Gori implementirana potpuno automatizovana laboratorija koja će biti u ravni sa bilo kojom renomiranom evropskom laboratorijom. Potpuna rekonstrukcija i opremanje stomatološke klinike”, najavio je Eraković. M.I.

NAUKA

UTORAK, 24. 12. 2019.

OBUKA ZA SREDNJOŠKOLSKE PROFESORE FIZIKE

Konkurs za ljetnju školu CERN-a Na osnovu saradnje sa Evropskom organizacijom za nuklearna istraživanja – CERN, Ministarstvo nauke i ove godine je objavilo konkurs za učešće na programu CERN-a namijenjen profesorima fizike u srednjim školama. „Program CERN-a za profesore fizike srednjih škola u trajanju od tri sedmice održava se tokom jula. Program je namijenjen profesorima srednjih škola koji žele da unaprijede svoja znanja iz oblasti fizike čestica, odgovarajućih tehnologija i ostalih pitanja iz pomenutih oblasti“, navodi se u tekstu konkursa. Ciljevi ovog programa su unapređenje nastave moderne fizike, promovisanje razmjene znanja i iskustava

Unutrašnjost Velikog hadronskog sudarača

između profesora koji dolaze iz različitih zemalja, upoznavanje sa svijetom nauke i istraživanja, stimulisanje aktivnosti vezanih za popularizaciju fizike u društvu te uspostavljanje veza između CERN-a i srednjih škola širom svijeta. Ministarstvo nauke finansiraće odlazak jednog kandidata – profesora fizike iz srednje škole na obuku koja će trajati od 5. do 18. jula 2020. godine. Glavni uslovi za prijavljivanje su crnogorsko državljanstvo, odlično znanje engleskog jezika i mogućnosti prisustva tokom cijelog programa u CERN-u. Odabranom kandidatu biće plaćeni troškovi puta, boravka i smještaja. Rok za prijavu je 9. januar. K.J.

HITAN NOVI PROJEKAT ESA E STARTUJE U MARTU

Evropa počinje da čisti i smeće u svemiru

Evropska svemirska agencija - ESA planira zajedničku misiju s komercijalnim konzorcijumom s ciljem čišćenja svemirskog smeća iz brojnih svemirskih misija. Prva misija takve vrste biće lansirana 2025. godine pod nazivom ClearSpace 1, a u saradnji sa švajcarskom kompanijom Clear Space. Budžet projekta iznosi 120 miliona eura, a pripreme će početi narednog marta. Cilj projekta je da se u svemir pošalje sonda s hvataljkama koja će kupiti ostatke stare rakete ESA-e i spustiti ih u nižu orbitu i sagorjeti u atmosferi. To bi trebalo da bude princip kojim će se iz svemira čistiti veliki komadi smeća. Posljednjih godina rastu strahovi da bi moglo doći do sudara u svemiru, jer je tamo sve više napušte-

nog materijala, a ubrzano se radi na razvoju komercijalnih letova. Postoji i bojazan da bi veliki komadi otpada mogli da se sruše na Zemlju. Objekti u svemiru mogu se sudariti brzinom do 40.000 kilometara na sat. „U jednu ruku, ovo je velika inovacija. U drugu, velika i hitna potreba“, kazao je direktor ESA-e Jan Verner. U ovom trenutku planira se lansiranje stotina satelita koji će kružiti oko Zemlje. Planiraju se i brojni vojni projekti, a i privatne kompanije poput SpaceX-a imaju svoje najave. Verner kaže da oni koji stoje iza lansiranja trebaju da dokažu da će po isteku roka ovakav materijal vratiti odnosno sagorjeti u atmosferi ili će potpisati ugovor s kompanijom koja će za njih čistiti njihovo svemirsko smeće. T portal

Svemirski otpad sve veća opasnost

JAVNI POZIV DO KRAJA APRILA 2020. GODINE

OTVOREN POZIV ZA NOVU PODRŠKU COST AKCIJAMA

Ministarstvo nauke pozvalo je zainteresovane da se prijave na novi poziv za predlaganje Evropska kooperacija u nauci i tehnologiji - COST akcija. Kako su precizirali, poziv se odnosi na istraživače i inovatore, saradnju u područjima nauke i tehnologije od zajedničkog interesa barem sedam zemalja članica COSTa, te sprovođenje zajedničkog programa rada koji traje četiri godine. Mladim istraživačima iz Crne Gore kroz COST akcije posebno se nu-

di mogućnost usavršavanja na treninzima i tokom kratkoročnih naučnih posjeta u različitim institucijama zemalja članica COST-a. „COST podržava umrežavanje istraživača kroz naučne i tehnološke mreže, koje su otvorene za sve oblasti nauka uključujući i interdisciplinarne, za nove i originalne ideje, partnersku saradnju javnih, privatnih, velikih ili malih institucija, te istraživače u svim fazama karijere“, navodi se u pozivu. Iz Ministarstva podsjeća-

ju da se kroz ovaj program ne finansira istraživački rad već sastanci, radionice, konferencije, kratkoročne naučne posjete, međulaboratorijska razmjena, zatim konferencije za doktorande, kao i aktivnosti poput upravljanja i diseminacije rezultata istraživanja. Konkurs za nove COST akcije kontinuirano otvoren i prijave se prikupljalju više puta tokom godine, a rok za prijavljivanje predloga na ovaj poziv je 29. april naredne godine. K.J.

CRNA GORA

KOTOR: USVOJENA ODLUKA O BUDŽETU

U OPŠTINSKOJ KASI ZA 2020 - 27,2 MILIONA

Odbornici kotorske skupštine usvojili su budžet za 2020. godinu u iznosu od 27,2 miliona eura. Odbornici vladajuće koalicije su ocijenili budžet kao razvojni i vrlo ambiciozan. Odbornica DPS-a Tatjana Stanovčić je posebno istakla zadovoljstvo što je budžet razvojni i što su znatno povećani prihodi. Ona je podsjetila i na ponašanje prethodne vlasti koja je utrošila, kako kaže, pola miliona eura na otpremnine zaposlenih, da bi na tim istim radnim mjestima koje je otkupila, zapošljavala one koji su im odgovarali. Ona je ocijenila da je neophodno sagledati realne potrebe za radnim mjestima u lokalnoj upravi i da je to ova vlast uradila u prethodnom periodu. Važno je, istakla je Stanovčić, što će se postići dogovor sa Jugopetrolom o kupovini nepokretnosti za potrebe opštine koja je u njihovom vlasništvu, jer su se sada stvorili uslovi da se taj posao realizuje. Odbornica SDP-a Bruna Lončarević je budžet ocijenila kvalitetnim. “Onoliko koliko smo projektovali, toliko možemo da potrošimo. Radi se o značajnoj sumi pa zbog toga treba izuzetno voditi računa da se pravilno rasporedi, što je i urađeno”, kazala je Lončarević, podsjetivši da je za nekoliko mjeseci nova vlast održala 15 sjednica Skupštine opštine, donijela veliki broj značajnih odluka za funkcionisanje grada i bolji život građana. “Mnogo toga se moralo uraditi sa dubokim promišljanjem da bi se izašlo iz blata u koji se grad našao za godinu i po tokom trajanja prethodne vlasti. Trebalo je snage i znanja da se nakon svega dođe do ovakvog budžeta”, zaključila je Lončarević. Odbornik DPS-a Mirko Vičević naveo je da je posebno

zadovoljan što se više izdvaja za sport. Odbornica HGI-ja Ljiljana Velić je pozdravila što se u budžetu našlo 40.000 eura za rekonstrukciju orgulja u crkvi na Muu koja je iz 1789. godine, a otkupili su je mještani ovog kotorskog naselja za svoje potrebe i svoju crkvu. Odbornik Liberalne partije Vido Drašković smatra da je neophodno povećati naknadu za ekonomsku nadoknadu kulturnih dobara, a odbornik DPS-a Dejan Adžić je pozdravio početak izgradnje pothodnika, uz uvjerenje da će radovi biti završeni u predviđenom roku. On je, osvrćući se na budžet, saopštio da je siguran u njegovo sprovođenje i da je to još jedan dokaz dosadašnjeg kvalitetnog rada i činjenice da ova vlast odgovorna, za dobrobit građana Kotora. Željko Avramović se osvrnuo na raniju konstataciju Ljiljane Popović-Moškov da je DPS bio protiv donošenja odluke za subvencije poljoprivrenim proizvođačima. On je kazao da to nije istina i pročitao zapisnik sa tadašnje sjednice iz kojega se jasno vidi da je DPS podržao pomenutu odluku. Primjedbe na predlog budžeta je imala odbornica URE Ljiljana PopovićMoškov koja je mišljenja da su mnoge stavke nerealno planirane. Ona je podnijela tri amandmana koja su vezana za obezbjeđivanje sredstava iz budžetu za nabavku udžbenika svim osnovcima na teritoriji kotorske opštine. Radi se o iznosu od 140.000 eura, 40.000 više nego što je bilo predviđeno budžetom, kao i pozicija odakle bi se prenijela sredstva. Odbornici nijesu prihvatili amandmane, ali jesu predlog Popović-Moškov da ukupan iznos na nabavku udžbenika bude 140.000 eura.

UTORAK, 24. 12. 2019.

PODGORICA: RASPRAVA O PREDL ODLUKE O BUDŽETU ZA 2020. GO

ZA VLAST BUDŽ RAZVOJNI, A ZA OPOZICIJU IZBO

dbornici Glavnog grada raspravljali su juče o Predlogu odluke o budžetu Glavnog grada za 2020. godinu, koji je planiran na iznos od 93,7 miliona eura, što je za oko 18 miliona više u odnosu na planirani budžet za tekuću godinu.

Za kapitalne izdatke grad će za sljedeću godinu izdvojiti više od 53 miliona eura, dok će na tekuće izdatke biti opredijeljeno oko 35 miliona eura. Najznačajniji projekti biće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (21,1 milion eura), Jugozapadna obilaznica (6,5 miliona eura), Gradsko pozorište (2,6 miliona eura), izgradnja i rekonstrukcija saobraćajnica (6,2 miliona eura), izgradnja hidrotehničkih instalacija (1,1 milion eura), izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete (1,1 milion eura), eksproprijacije i opremanje lokacija (96,3 miliona eura, uređenje sportskih poligona i terena (0,6 miliona eura) i uređenje zelenih površina (pola miliona eura). Sekretar za finansije Miomir Jakšić je istakao da budžet predstavlja napredak u odnosu na ranije godine, a to se posebno odnosi na dio određen na kapitalne izdatke, koji čini više od polovine budžeta.

■ NA PROJEKTE 53 MILIONA

Iz vladajuće partije tvrde da je u pitanju istorijski budžet najveći do sada, dok iz opozicije navode da budžet nije razvojni, već izborni. Iako za 18 miliona eura veći od budže-

ta za tekuću godinu, odbornici opozicije navode da ovakav budžet ima za cilj da se obezbijede sredstva za finansiranje izborne kampanje. Vlast i opozicija saglasni su samo u jednom - izgradnja kolektora istorijski je korak za Podgoricu. Odbornik Demokrata Vladimir Čađenović je istakao da je manipulacija da je ovo istorijski budžet, te da je opozicija to raskrinkala, jer je prije 10 godina budžet bio veći. On navodi da u ovom budžetu nema ništa istorijsko. “Posljedica nešto većeg budžeta je najznačajniji infrastrukturni projekat u Podgorici - izgradnja Postrojenja. Ovaj problem nije bio riješen ni kada je u Podgorici bio investicioni bum, a ni kasnije. Svake godine prenosimo sredstva, a svake godine se kreditno zadužujemo. Ne razumijem tu logiku i ne prihvatam takva zaduživanja. U narednu godinu prenosimo više od sedam miliona eura. Prethodne godine smo se zadužili, a nismo potrošili sredstva. Čak i za narednu godinu su predviđena zaduženja od devet miliona eura”, kazao je Čađenović. Ističe da se u kapitalnom budžetu samo prepisuju cifre godinama. “Spomenik lažnih obećanja je Gradsko pozorište. U 2018. godini smo imali milion i po eura predviđenih sredstava, a sada imamo 900.000 eura i to su sredstva koja se samo vrte u budžetu. Sličan primjer je i most na Ribnici, gdje je oko milion eura predviđeno, a most je već završen. Glavni grad samo vraća kreditna sredstva. Takođe, još jedna godina će proći, a

neće biti riješen problem Ulice Vojislavljevića na Zabjelu”, kazao je Čađenović.

■ PODGORICA SE IN-

TENZIVNO RAZVIJA

Sa druge strane, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković poručio je da opozicija uporno izbjegava da vidi pravu sliku i da su njihova izlaganja politikantska. “Ovaj budžet je razvojni, jer je više od 50 odsto budžeta usmjereno na kapitalne projekte. Krenuli smo u realizaciju izgradnje Postrojenja, što je veliki značaj za grad, jer takav objekat nema većina glavnih gradova u regionu”, kazao je Vuković. On je podsjetio da je budžet bio planiran na 65 miliona, te da je rebalansom uvećan na 73 miliona, a da je na današnji dan ostvarenje budžeta 83 miliona eura. “Polako se približavamo najvećem finansijskom ostvarenju još od 2009. godine, kada je bilo 85 miliona eura. Ne stoji da budžeti nikad nisu realizovani. Konkretno, prodaja nepokretnosti bila je planirana na iznos od 4,4 miliona, a prihodovano je 6,2 miliona eura. Do današnjeg dana naplatili smo 23 miliona eura komunalija. To govori o ekonomskoj politici Glavnog grada”, istakao je Vuković. On je poručio da treba kritikovati gdje treba, kao kod Ulice Vojislavljevića, jer to jeste problem i neće biti riješen naredne godine, jer nema novca za realizaciju tog projekta. “Svjedoci smo da se Podgorica širi i razvija, nikad intenziv-

UTORAK, 24. 12. 2019.

Za podvožnjak u Ulici AVNOJ-a 700.000 eura

ŽET A ORNI

Od naredne godine prenos sjednica putem video-linka

nije”, istakao je Vuković. Odbornik SD-a Boris Mugoša navodi da budžet, gdje je 35 miliona opredijeljeno na tekuću potrošnju, a 53 miliona na kapitalne projekte, jasno pokazuje da je razvojni i da svi treba da se potrude da se te sume i ostvare. “Situacija u Podgorici nije ni idealna, ali ni katastrofalna, kao što kažu iz opozicije. Ako govorimo o finansijskoj stabilnosti, bitno je da u strukturi prihoda dominiraju porezi, a u strukturi rashoda kapitalni izdaci. Predviđen je suficit tekuće potrošnje, što je jako bitno, jer nije potrebno zaduženje”, kazao je Mugoša.

■ SMANJENJE RASHODA

On je naveo da ne treba zanemariti ni smanjenje bruto zarada za dva odsto, kao i da su za 600.000 eura smanjeni troškovi za energiju, što pokazuje isplativost ugradnje LED rasvjete.

GLAVNI GRAD RASPISAO TENDER

LOGU ODINU

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih najavio je da će se naredna sjednica prenositi preko video-linka. “Prvo zasijedanje Skupštine Glavnog grada, u narednoj godini, najvjerovatnije će biti prenošeno putem video linka. Sve je pripremljeno i preko interneta će prenos moći da prate svi građani, čak i u Argentini i u Australiji”, kazao je Suhih.

CRNA GORA

Iz opozicije su tražili da se sjednica prenosi na Javnom servisu, jer je to u interesu građana, koji treba da vide šta se dešava na sjednicama. “Nijedna televizija nije pokazala interesovanje za prenos. To je razumljivo, jer niko neće da radi bez nadoknade, sjednice traju satima i to bi remetilo njihovu programsku šemu”, kazao je Suhih. Odbornik Demokrata Mitar Vuković je istakao da nije istina da opozicija manipuliše, iznijevši odgovor na poslaničko pitanje još iz 2015. godine, kada je prethodni gradonačelnik tvrdio da izgradnja kolektora počinje 2016. godine. Takođe, naveo je da je Vuković obećao da će do kraja ove godine biti završeno Gradsko pozorište, ali da ni od toga ništa nije bilo. Odbornik Zoran Mikić (URA) je naveo da vlast želi da se bavi marketinškim trikovima, te da to nije ništa novo u političkoj praksi. “Ova partija već decenijama vodi lošu i neodgovornu politiku. Ne može da se pobjegne od zaostavštine Mugoše i Stijepovića. To najbolje potvrđuje i podatak da se budžet planira sa deficitom od 19 miliona eura, a pritom planiramo nova zaduženja od oko devet miliona”, kazao je Mikić. Navodi da su prvi put smanjena sredstva za bruto zarade i doprinose, ali da su troško-

vi za zarade i doprinose rasli u kontinuitetu posljednjih nekoliko godina. “Za pet godina izdaci su se povećali za 2,2 miliona eura, sad ih smanjujemo za 100.000 eura. Takođe, Glavni grad opterećuju i otplate dugova i sudskih sporova. Od 2015. godine izdvojeno je skoro 32 miliona eura. Najveći dio je iz perioda vladanja Miomira Mugoše. Budžet Glavnog grada je za to vrijeme oštećen za oko 70 miliona eura, a u posljednjih pet godina oko 30 miliona eura”, istakao je Mikić. Sekretar Jakšić je istakao da je povećanje broja zaposlenih vršeno u novootvorenim organima i ustanovama. Mikić je naveo da zvuči nelogično da se za dvije službe povećavaju sredstva za oko 2,2 miliona eura. On je pitao i da li će presuda za KIPS uticati na funkcionisanje Glavnog grada. Jakšić navodi da nema informaciju da li će se ulagati žalba na presudu za KIPS, jer je u tom slučaju tužena država, a ne Glavni grad. Iz odborničkog kluba URA su podnijeli inicijativu da se obezbijede besplatni udžbenici za sve osnovce, što je odbijeno od vladajuće koalicije. Oni su predložili amandman da se određena sredstva za službena putovanja preusmjere na izgradnju i uređenje novog parka na teritoriji bivše kasarne, kao i šetališta uz obalu Morače. Zbog velikog broja tačaka dnevnog reda sjednica juče nije završena, pa će biti nastavljena u petak, kada će biti glasanje o svim tačkama. M.M.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je juče tender za za izgradnju podvožnjaka ispod Jugozapadne obilaznice – nastavak Ulice AVNOJ-a, vrijednosti 700.000 eura. Sredstva u visini od 200.000 eura su obezbijeđena budžetom Glavnog grada Podgorice, dok će se sredstva u visini od 500.000 eura obezbijediti iz kreditnih sredstava IFC. “Radovi će podrazumijevati pravljenje konstrukcije sa pripremnim, zemljanim, betonskim, armiračkim, izolaterskim i asfaltnim radovima, zatim izgranju potpornog zida, sa pratećim radovima, kao i radovi koji se odnose na saobraćaj i kolovoznu konstrukciju. Predviđena je i saobraćajna signalizaci-

ja, hidrotehničke instalacije, atmosferska kanalizacija, elektroenergetske instalacije jake struje, tk kablovska kanalizacija, itd”, saopštili su iz Glavnog grada. Rok izvršenja ugovora je 120 dana, računajući od dana uvođenja izvođača u posao. Ponude se predaju radnim danima od 10 do 13 sati, zaključno sa 30. januarom naredne godine do 13 sati. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se, takođe 30. januara naredne godine u 14 sati, u prostorijama Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. na adresi Ulica Jovana Tomaševića 2A.

HERCEG NOVI: BEZ USLOVA ZA RASPRAVU

Sjednica bez kvoruma, odložena za 30. decembar Sjednica lokalnog parlamenta Herceg Novog nije održana juče zbog nedostatka kvoruma, potvrdila je potpredsjednica SO Dragana Stanišić, navodeći da je na kolegijumu postignut dogovor da se ona održi 30. decembra. Iz DPS-a navode da je jedan od razloga odlaganja sjednice neslaganje oko izbora novog predsjednika, iako se kolegijum nije bavio konstatovanjem ostavke predsjednika Skupštine Miloša Bigovića. “Svjedoci smo neozbiljnosti i omalovažavanja same Skupštine i odbornika kao predstavnika građana Herceg Novog. Zakazana je Skupština sa ogromnim brojem tačaka što ne daje kvalitet niti mogućnost ozbiljne diskusije o svakoj tački pojedinačno. Posljedice

unutarkoalicionih trvenja trpe predstavnici građana i medija, građani, u kontinuitetu, sve zbog neozbiljnosti ovakve vlasti u rješavanju gradskih potreba”, kazao je predsjednik Kluba odbornika DPS-a Zoran Kovačević. On dodaje, iz dugogodišnjeg političkog iskustva, da je ovo odlaganje upravo zbog konstatovanja ostavke predsjednika Skupštine čime bi počeo da teče rok od 30 dana za izbor novog predsjednika Skupštine: “To je rezultat nemogućnosti koalicionog dogovora oko izbora novog predsjednika, što za DPS nije bitno, ali jeste za građane koji trpre zbog nedonošenja vitalnih odluka od egzistencijalnog značaja za funkcionisanje grada”, kazao je Kovačević.

crna gora

UTORAK, 24. 12. 2019.

Kolašin: otvaranjem Klizališta i božićnim bazarom počela zimsKa turističKa sezona

Za svakog gosta ponešto Juče je u gradu na Tari otvaranjem klizališta i Božićnog bazara na glavnom gradskom trgu počela zimska turistička sezona. Na Božićnog bazara, kojeg organizuju lokalna Turistička organizacija (TO) i kompanija “Swiss R Montenegro”, uz podršku opštine Kolašin, bio je bogat izbor suvenira, nakita, hrane, pića, čajeva i razih ostalih đakonija. Predsjednik opštine Milosav Bulatović je istakao da je važno da se kolašinska turistička privreda, a i preduzetnička inicijativa predstavlja na ovaj način. “Kroz aktivnosti lokalne uprave i turističke organizacije, stvaramo sadržaje kojima se dopunjava sve ono što Kolašin ima zimi. Cilj nam je da grad u kontinuitetu bude prepoznatljiva turistička destinacija, a sveuku-

pna ponuda daje doprinos tome. Posebno je atraktivno klizalište, zatim i raznovrsna ponuda Božićnog bazara, tako da svaki gost može za sebe naći nešto interesantno”, kazao je Bulatović. Klizaljke za one do sedam godina biće besplatne, djeca do 12 godina plaćaće euro, a stariji od 12 godina dva eura za sat klizanja. Kako je kazao Aleksandar Vlahović, direktor LTO, klizalište će biti na raspolaganju turistima i građanima Kolašina, od 11 do 21 sat sve do druge polovine februara. “Novi turistički sadržaj će donijeti novi kvalitet našoj ponudi. Takođe je počeo i Božićni bazar kojeg organizujemo sa kompanijom Swis R.Montenegro gdje su su izloženi raznovrsni proizvodi koji mogu biti zanimljivi turistima. Od suveni-

Klizalište u Kolašinu upotpunjuje ponudu u zimskom periodu ra, domaće radinosti, proizvoda ljekobilja, pletenih proizvoda od vune”, naglasio je Vlahović. Već danas je bilo dosta izlagača i iz drugih crnogorskih opština, među njima i

Slavica Kovačević iz Mojkovca koja godinama zarađuje od prodaje domaćih sirupa, džemova i slatkog od šumskog voća, čajeva i rukotvorina od vune. „Ovo mi je i posao i hobi.

Sve je proizvedeno na tradicionalan način. Preporučujem sirupe od maline i borovnice, ali i razne vrste ljekovitog bilja sa naših planina, odličnog za pripremu čajema“, kazala je ona. Z.B.

UTORAK, 24. 12. 2019.

crna gora

herceg nOvi: minisTri šehOvić i sekulić najavili

Počinje gradnja vrtića vrijednog oko 2,4 miliona €

Nakon što je izabran izvođač radova, narednih nedjelja očekuje se početak izgradnje novog na mjestu postojećeg objekta JPU “Naša radost” u Herceg Novom, kapaciteta za oko 150 djece. Procijenjena vrijednost novog vrtića, sa opremanjem je oko 2,4 miliona eura, od čega će radovi koštati oko 2,2 miliona, dok je za opremanje objekta sa dvorišnim mobilijarom predviđeno oko 200.000 eura. Radove će izvoditi Konzorcijum JV Roaming Montenegro d.o.o. Nikšić, Mezon d.o.o. Danilovgrad i Si-ing doo Podgorica, a rok završetka je godinu dana, saopštili su ministar prosvjete dr Damir Šehović i ministarka ekonomije Dragica Sekulić. “Na ovaj način, Herceg Novi će dobiti jedan od najljepših i najmodernijih vrtića u Crnoj Gori, a ovo je ujedno i najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u ovoj opštini, za koji se dio novca izdvaja iz Kapitalnog budžeta”, istakao je ministar Šehović. Kako je naglasio, gradnja vrtića zahtijevala je rješa-

Budući vrtić u Novom vanje problema klizišta na Savini, koje je u saradnji sa Upravom javnih radova sanirano u prethodnom periodu, a vrijednost ovih radova iznosila je 620.000 eura. „Time su stvoreni uslovi da se započne procedura izbora izvođača radova,

humani bjelOpOljci dOnirali pOklOne djeci iz male grupne zajednice

te nakon što je izvođač izabran, početak gradnje vrtića po najmodernijim standardima očekujemo narednih nedjelja“, istakao je Šehović. Šehović ističe da su Ministarstvo prosvjete i objekti obrazovanja prepoznati kao najveći korisnici Programa

energetske efikasnosti u javnim zgradama. „Do sada u okviru prve i druge izvršena primjena mjera energetske efikasnosti u 33 obrazovne ustanove, pri čemu ukupna vrijednost uloženih sredstava u obrazovne ustanove iznosi

TivaT: Održan 11. nOvOgOdišnji humaniTarni bazar u TivTu

IzmamIlI osmjehe na dječja lIca U susret novogodišnjim praznicima, dani su darivanja i Bjelopoljci nijesu zaboravili mališane koji borave u Maloj grupnoj zajednici u bjelopoljskom naselju Medanovići, koja pripada područnom odjeljenju Dječjeg doma “Mladost“ u Bijeloj. Ugledni bjelopoljski privrednik i humanista, odbornik u lokalnom parlamentu, Dževad Omerović, do sada je više puta uveseljavao lica djece sa posebnim potrebama i bez roditeljskog staranja, od upriličenja roštilja, darivanja rođendanskih torti. „Kruna svega su novogodišnji pokloni za mališane.

Koristim prilku da se zahvalim gospodinu Dževadu kao i ostalim prijateljima naše ustanove. To, prije svega, vlasnicima firmi koje posluju u našem gradu DOO HRF Fikru Hadžibegoviću, DOO Auto centar „Božović, DOO Z-Mobile Kenanu Zejniloviću, Iljazu Kapetanoviću, Dejvisu Hodžiću, igraonici Bambino koji su takodje obezbijedili poklon paketiće za naše mališane, i izmamili osmijeh na njihovim licima“, zahvalio je u ime menadžmenta Dječjeg doma “Mladost“ Bijela na čelu sa v.d. direktorom Jankom Labovićem, koordinator Male grupne zajednice Aldin Garo Pilavac. B.Č.

26 miliona eura“. Ministarka Sekulić je rekla da se na ovaj način nastavlja sa dobrom praksom stvaranja boljih uslova rada za naše građane, a posebno djece u obrazovnim ustanovama. „Vrtić u Herceg Novom gradi se u okviru druge faze Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama, za šta će Ministarstvo ekonomije kroz kredit sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW) obezbijediti 1,04 miliona eura, dok će preostalih 1,4 miliona eura biti obezbijeđeno iz Kapitalnog budžeta”, rekla je ministarka Sekulić. U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak djece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za djecu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene. Gradnjom ovog vrtića će na kvalitetan način biti riješeno višegodišnje pitanje vrtića u Herceg Novom. I.F.R.

U prisustvo velikog broja posjetilaca na gradskoj rivi Pine u Tivtu juče je organizovan 11. Novogodišnji humanitarni bazar „Dan otvorenog srca“. Doprinos humanitarnoj aktivnosti dale su brojne NVO, ustanove i preduzeća, sportski klubovi i građani. Na ovoj humanitarnoj aktivnosti bilo je 30 štandova sa različitim proizvodima, novogodišnjim ukrasima i slatkim delicijama, a u ponudi su bili i čajevi, kafa i druge ponude

koje su su zainteresovani građani mogli da kupe i tako daju svoj doprinos tradicionalnoj humanitarnoj aktivnosti. Novac koji bude prikupljen na bazaru biče usmjeren za opremanje Dnevnog centra, odnosno za nabavku vozila za prevoz korisnika Dnevnog centra, odnosno djeca sa smetnjama u razvoju, rekla je sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović. Organizatori bazara su Op-

Prikupljeni novac doniraće dnevnom centru

ština Tivat, Organizacija žena i Crveni krst Tivta. U zabavnom dijelu programa učestvovali su plesni klubovi Diamond, Bellissima, Modest i Enigma, kao i KUD Boka i škola baleta. Pored njih prisutne su zabavljali i učenici Muzičke škole Tivat sa horom i mališani vrtića Bambi sa recitacijama. Iz Organizacionog odbora je saopšteno da će se danas znati tačan iznos prikupljen na bazaru. Z.K.

svijet

UTORAK, 24. 12. 2019.

ReoRganizacija zloglasne teRoRističke oRganizacije

Islamska država u Iraku kao al kaIda na steroIdIma

Kurdski obavještajci upozoravaju da su se snage Islamske države, poslije gubitka uticaja i teritorija posle serije poraza u Iraku i Siriji, reorganizovale i kontrolišu "ničiju zemlju" između snaga kurdskih vlasti i iračke armije. Dvije godine pošto su izgubili posljednja uporišta u Iraku, pripadnici Islamske države su se regrupisali i pokrenuli novu kampanju napada, rekao je šef kurdske kontraobavještajne službe Lahur Talabani. "Imaju bolju taktiku, tehniku i mnogo više novca. Kupuju vozila, oružje, hranu i opremu. Teško ih je istjerati na čistinu. Oni su kao Al Kaida na steroidima", rekao je Talabani BiBi-Siju. Šef kurdskih kontraobavještajaca je, takođe, upozorio da je Islamska država posljednjih 12 meseci provela pokušavajući da se reorganizuje. "Svjedoci smo

njihove pojačane aktivnosti i mislimo da je faza oporavka gotova", rekao je Talabani, navodeći da je svijet suočen sa novom verzijom Islamske države. Prema njegovim riječima, reorganizovana Islamska država ne že-

li da kontroliše teritorije kako ne bi postala meta napada, već su se poput Al Kaide povukli u planine Hamrin u Iraku. Talabani je, rekao da su te planine centar aktivnosti Islamske države, ali i da je iračka vojska suštinski

nemoćna da kontroliše taj planinski vijenac u kojem se nalaze brojna potencijalna skrovišta radikalnih islamista. Jačanju Islamske države, smatra Talabani, pogoduju politički problemi i demonstracije u Bagdadu, kao

i prilično loši odnosi između centralnih iračkih vlasti i kurdske regionalne vlade. Zbog razmirica između Kurda i Bagdada, na sjeveru Iraka postoji širok pojas "ničije zemlje", kojom u posljednje vrijeme patroliraju jedino snage Islamske države. Da stvar bude složenija, pripadnicima Islamske držaave, nedavno, pridružilo se stotinjak boraca koji su pobjegli iz Sirije, uključujući i grupu bombaša-samoubica. Kurdski obaveštajci smatraju da snage Islamske države u Iraku čini oko 10.000 ljudi, uključujući između 4.000 i 5.000 boraca. Slične brige djele i američki zvaničnici. Brigadni general Vilijem Sili, komandant američkih snaga u Iraku tvrdi da se pripadnici Islamske države kriju u pećinama i u pustinji, ali smatra da u tim uslovima niko ne može da izdrži dugo.

Željeznička veza Rusije sa PoluostRvom

putin otvorio prugu između ruSije i krima

Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je otvorio željezničku prugu koja povezuje Rusiju i Krim, crnomorsko poluostrvo koje je Rusija anektirala 2014. godine. "To je veoma prijatan i važan događaj

za Krim i jug Rusije, kao i za cijelu našu zemlju", rekao je Putin na ceremoniji otvaranja. Pruga se nalazi na mostu koji povezuje poluostrvo Kerč na Krimu sa Tamanom, na jugu Rusije. Putin je prvi puto-

vao tom prugom dugom 19 kilometara, a bio je u lokomotivi u kabini zajedno sa mašinovođom. Drumski dio mosta otvoren je u maju 2018. godine i tada je Putin prvi prešao most u narandžastom kamionu koji je on vozio, a za njim je išla kolona od desetak vozila. Gradnja mosta počela je u februaru 2016. godine i povjerena je milijarderu Arkadiju Rotenbergu, Putinovom partneru u džudou. Rusija je pripojila Krim u martu 2014. godine poslije referenduma koji osporavaju Kijev i Zapad. Poslije tog pripajanja izbio je sukob na istoku Ukrajine, između tamošnjih snaga bezbjednosti i proruskih pobunjenika. U tom sukobu je stradalo oko 13.000 ljudi.

PResuda za ubistvo kašogija

Smrtna kazna za petoro optuženih

Sud u Saudijskoj Arabiji osudio je pet lica na smrtnu kaznu u procesu vezanom za ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija u Istanbulu, izjavio je državni tužilac te zemlje Šalan el Šalan. On je rekao da je još troje ljudi osuđeno na kazne zatvora od ukupno 24 godine. Tužilac je dodao

da je bivši kraljevski savjetnik Saud el Kvahtani provjeren u okviru istrage, ali da nije optužen i da je oslobođen. Kašogi, koji je bio kolumnista "Vašington posta", ubijen je u Konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu u oktobru prošle godine. Tijelo saudijskog novinara još nije pronađeno.

UTORAK, 24. 12. 2019.

SVIJET FRANCUSKI ŽELJEZNIČARI NE ODUSTAJU OD PROTESTA

Štrajk se nastavlja i tokom Božića Štrajk protiv reforme penzija u Francuskoj nastavljen je u ponedeljak, 19. dan za redom, a štrajkači navode da neće odustati ni tokom božićnih praznika tako da je javni saobraćaj i dalje znatno poremećen. U Francuskoj saobraća oko 40 odsto brzih vozova (TGV) i samo 20 odsto prigradskih vozova u okolini Pariza. Manji sukob policije i grupe od oko 30 demonstranata izbio je na pariskoj stanici Lion, a proširio se na ulice oko stanice gdje je policija u specijalnoj opremi okružila demonstrante, prenosi AP. U glavnom gradu je znatno poremećen metro, jer rade samo dvije od 16 linija podzemne željeznice, koja je omiljeno i najbr-

že prevozno sredstvo za Parižane. Situacija se neće poboljšati ni danas, na Badnji dan, gdje će na području Pariza postepeno prestati željeznički saobraćaj od 18 časova do srede posle podne, na sam Božić. Štrajkači ne odustaju i pored poziva predsjednika Emanuela Makrona koji je pozvao na "primirje i odgovornost" za vrijeme praznika. Francuzi su nezadovoljni najavljenom reformom penzija koja predviđa univerzalni sistem isplata penzija umesto dosadašnja 42 režima. Na taj način bi bili ukuniti specijalni režimi isplate koji se odnose na neka određena zanimanja. Sindikati su pozvali na protest 9. januara.

KINA OPTUŽUJE SAD:

Žele da svemir pretvore u bojno polje

Kina je optužila SAD da svemir želi da pretvoriti u "bojno polje". Ta je informacija stigla iz kineskog ministarstva spoljnih poslova nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio stvaranje svemirskih snaga koje će biti šesta grana američke vojske. Tramp je u petak službeno najavio stvaranje svemirskih snaga tokom ratifikacije proračuna Pentagona od 738 milijardi dolara. Zatim je portparol kineske diplomacije Geng Šuang optužio Vašington za "nastavak politike naoružavanja u svemiru" te rekao da SAD želi "svemir pretvoriti u neku vrstu bojnog polja". Prema njegovim riječima, SAD "krši međunarodni konsenzus o miroljubivom korištenju sve-

mira". Stoga je pozvao međunarodnu zajednicu da donese pravno obvezujući instrument o kontroli naoružanja u svemiru. Američke svemirske snage će nakon kopnene vojske, vazdušnih snaga, mornarice, marinaca i obalne straže postati šesta grana američke vojske. Proračun za svemirske snage trenutno je ograničen: jedva 40 miliona dolara za fiskalnu 2020. namijenjeno je za uspostavu tih snaga. Kongres je dao Pentagonu 18 mjeseci da formira te snage. Dominacija SAD-a u svemiru ugrožena je razvojem tehnoloških kapaciteta Kine i Rusije. Kina je još 2007. uspješno testirala balistički projektil zemlja-vazduh za rušenje satelita.

AUSTRALIJSKI PREMIJER ODGOVORIO GRETI TUNBERG

“NISAM FOKUSIRAN NA IMPRESIONIRANJE LJUDI U INOSTRANSTVU” Australijski premijer Skot Morison odgovorio je na komentare Grete Tanberg o ulozi političara u katastrofi australijskih požara. Masovni požari u nekoliko australijskih država doveli su do vanredne situacije. U više od 200 požara u četiri australijske države, izgorjelo je oko tri miliona hektara tokom poslednjih nekoliko mjeseci, devet ljudi je izgubilo život i više od 800 domova je uništeno. Ekološka aktivistkinja, Greta Tunberg, u objavi na Tviteru, kritikovala je ulogu Morisona u rješavanju vanredne situaci-

je. Tom prilikom Tunberg je upitala zašto takve katastrofe nisu donijele odgovor političara. Njena objava podeljena je više od 170.000 puta, što je izazvalo Morisona da odgovori. Morison je naveo da je fokusiran na interese Australije, a ne na “impresioniranje” ljudi u inostranstvu svojom poitikom. „Australija i australijska vlada će postaviti našu politike na osnovu australijskih nacionalnih interesa, na onome što Australija treba da uradi. Tako se fokusiram“, rekao je Morison, a prenosi "Nju Zeland Herald". Mori-

son je kritikovan nakon što je za vrijeme vanredne situacije otišao na porodični odmor, na Havaje. „Nije na meni da komentarišem šta oni izvan Australije misle da bi Australija trebalo da uradi. U Australiji ćemo učiniti ono što mislimo da je ispravno za Australiju. I to je uvijek bio moj vodeći princip", dodao je Morison, koji je primio nekoliko kritika u vezi sa aktuelnom katastrofom, uključujući stav vlade o klimatskim promjenama usred odbijanja da smanji australijsku ugljenu industriju.

UTORAK, 24. 12. 2019.

KULTURA

Zbirka “Dvadeset stepenika” donosi jedanaest pripovjedaka koje su sve napisane zbog nečije želje. Uhvaćena je, recimo, “drugi pogled” na “Ugledanje na ružu” čuvene brazilske spisateljice Klaris Lispektor, dok je “Noć u Ladendenu” omaž Emili Bronte, a “Jedinstvena dama” lična posveta autorke samoj književnosti. U svim pričama glavne su junakinje, smještene u grotesknom univerzumu gdje se dobro i zlo jedva razlikuju.

REPERTOAR DANAS 24.12.2019.

FILM

STAR WARS - USPON SKAJVOKERA

17.15 / 19.30 / 22.10h

REŽIJA: Dž. Dž. Abrams

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 24.12.2019.

FILM

REALNA PRIČA

17.45 / 20.00 / 21.50h

REŽIJA: Gordan Kičić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

IZLOŽBA RADOVA SANDRE ĐUROVIĆ U GALERIJI ª CENTARº

OSVRT NA GLOBALNE POJAVE I NJIHOV UTICAJ NA DRUŠTVO

Izložba radova Sandre Đurović pod nazivom “Super Sampling – Series – No. 2” biće otvorena večeras od 20 sati u galeriji Centar, u Centru savremene umjetnosti Crne Core. A prema riječima istoričarke umjetnosti Mirjane Dabović-Pejović, savremeni koncepti bavljenja umjetnošću obuhvataju višeslojnost, moglo bi se reći razgranatost i rizomatičnost medijskog djelovanja. Je d n a o d o n i h ko j a uspješno uvezuje različite slojeve istog korpusa svijeta umjetnosti (grafički dizajn, umjetnost, kuriranje) je Sandra Đurović. “Uspostavljanjem veze između srodnih iskustava, bazirane na procesu mapiranja – bilo da je u pitanju prostor njenog neposrednog okruženja ili savremene pojave iskrivljene percepcije ona sprovodi kritičku analizu zasnovanu na detektovanju problema koji ogoljuje i secira. Rizomatsko promišljanje koje sprovodi je istovremeno umrežavanje, širenje i suptilno sagledavanje veze sa samom sobom, sopstvenog mjesta u

Uspostavljanjem veze između srodnih iskustava, bazirane na procesu mapiranja – bilo da je u pitanju prostor njenog neposrednog okruženja ili savremene pojave iskrivljene percepcije Đurović sprovodi kritičku analizu zasnovanu na detektovanju problema koji ogoljuje i secira

sredini iz koje potiče, ali i osvrt na globalne pojave kroz njihove refleksije na naše/lokalno društvo. Pod uticajem teorija haosa i stavova Deleza i Gatarija ona proučava subjektivnost tamo gdje se pojavljuje, društvo tamo gdje se mijenja, i svijet tamo gdje se ponovo stvara”, zapisala je Dabović-Pejović u katalogu izložbe. Sandra Đurović je di-

plomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2012. godine, a magistrirala na istom fakultetu 2018. godine na studijskom programu grafički dizajn. Trenutno je na magistarskim studijama na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Angažovana je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, kao saradnik u nastavi. Prvu samostalnu izložbu “Ri-

zomi – mapiranje grada”, imala je u Ateljeu “Dado” na Cetinju 2015. godine, a izlagala je i na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Svoje likovno istraživanje najčešće predstavlja preko medija crteža, grafičkog dizajna, instalacija. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Izložbu će otvoriti Milena MijovićDurutović, kustoskinja Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Izložba se može pogledati do 23. januara 2020. godine. M.Rog.

moralu, ponosu, istinskim vrijednostima. Ovaj komad govori i o odnosima, odlascima, odlukama i spremnosti da platimo cijenu za donešene odluke. U predstavi igraju: Varja Đukić, Mirko Vlahović, Momčilo Otašević, Goran Vujović, Branimir Popović,

Danilo Čelebić, Julija Milačić, Gorana Marković, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić Rakočević, Jelena Minić, Radmila Čolić, Milica Šćepanović, Dragan Račić, Momčilo Pićurić, Slobodan Marunović, Jovan Dabović, Aleksandar Gavranić i Vukan Pejović. R.K.

USPJEŠNO GOSTOVANJE CNP A U DUBROVNIKU

Ovacije za “Ekvinocija” u kazalištu “Marin Držić”

Predstava “Ekvinocijo” koju je po tekstu Iva Vojnovića režirao Ivica Kunčević izvedena je u Kazalištu “Marin Držić” u Dubrovniku. Iznova uspostavljena saradnja između dva teatra započela je u novembru uspješnim gostovanjem Kazališta “Marina Držića” u CNP-u sa predstavom “Alkestida” za koju je prema Euripidu, tekst pisala Lada Kaštelan, a režirala Livija Pandur. Kultni “Ekvinocijo” je komad koji uvijek iznova intrigira gledaoce, a Kunčevićeva inscenacija za nacionalni teatar rasprodata je do posljednjeg mjesta. Dubro-

vačka publika je dugim aplauzom i ovacijama pozdravila ansambl CNP-a. Priča ostavljene žene – majke teško može zaobići melodramatično. A i zašto bi? Ono što je iz našeg pogleda, možda, sapunica, za te primorske žene, zavijene u crno, je krvava zbilja. Vojnović ih, kao svaki ozbiljan autor, osjeća i iz njihove istine. Taj patetični Vojnović zna biti neočekivano kritičan prema svijetu koji voli. Zanesenost i zasanjanost njegovih uznositih lica, uglavnom je očajnički bijeg od stvarnosti – jer ona je, naravno, drugačija nego što je oni hoće vidjeti. “Ekvinocijo” je priča o

KULTURA

UTORAK, 24. 12. 2019.

MINISTAR KULTURE ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ U SKUPŠTINI ODGOVARAO NA POSLANIČKA PITANJA

Tokom 2019. uspješno promovisano kulturno bogatstvo države

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore odgovarao je na poslanička pitanja i naglasio da preusmjeravanje sredstava sa računa institucija kulture na Ministarstvo kulture nije spriječilo realizaciju planiranih projekata. Štaviše, sredstva su obezbijeđena sa budžetskih pozicija za koje više nije postojala potreba u periodu do kraja tekuće budžetske godine. A do preusmjeravanja sredstava došlo je zbog naše ambicije da jačamo naš kulturni i državni identitet – kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou, istakao je Bogdanović. “Želimo da predstavimo našu umjetnost i u drugim sredinama, da otvorimo vrata našim umjetnicima i na međunarodnoj sceni, a na taj način najbolje promovišemo sve ono što

je kulturno bogatstvo i vrijednosti naše države. Zato smo tokom 2019. godine organizovali ‘Dane Crne Gore u Sloveniji’, prezentaciju programa ‘Kreativna Crna Gora’ u Zagrebu, predstavili bogatu kulturnu baštinu na Balkanskom arhitektonskom bijenalu u Beogradu, te uzeli aktivno učešće i imali zapaženu ulogu na Art marketu u Budimpešti. Na svim navedenim smotrama predstavili smo crnogorske umjetnike i njihov rad – počev od prepoznatljivih stvaralaca, sve do nezavisne scene”, odgovorio je na pitanje poslanika ministar u Vladi Crne Gore. Ministar Bogdanović je ujedno i pojasnio šta je sve Ministarstvo kulture upriličilo tokom navedenih programa. “Tokom septembarskih Dana Crne Gore u Sloveniji, u Ljubljani i Celju priredili smo više umjetničkih smotri. Paralel-

no s tim, u okviru ekonomskog sajma u Celju ‘M.O.S.’, predstavili smo gostima segment programa ‘Kreativna Crna Gora’. Program manifestacije ‘Kreativna Crna Gora: Dani Crne Gore u Zagrebu’ činio je izložbu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, predstavljanje autora i prvih proizvoda iz oblasti kreativnih industrija Crne Gore, kao i nastup crnogorske violinistkinje Verice Čuljković. U Budimpešti smo predstavili crnogorske autore iz likovne umjetnosti i to na jednom od najvećih Art marketa u Evropi. Na Balkanskom arhitektonskom bijenalu, predstavili smo aktivnosti na valorizaciji crnogorske kulturne baštine, ali i na očuvanju arhitekture XX vijeka”, naglasio je ministar. Tokom sjednice, bilo je riječi i o nominaciji Bokeljske mornarice za upis na UNESCO Listu nematerijalne bašti-

ª NOVOGODIŠNJA ČAROLIJAº U NIKŠIĆU

Spoj dramskog, muzičkog i plesnog pozorišta Predstava za djecu “Novogodišnja čarolija”, autorki Sanje Garić i Maje Stojanović, biće izvedena danas na sceni Nikšićkog pozorišta u dva termina - 10 i 12 sati. U predstavi igraju: Slavko Kalezić, Branka Stanić, Jovan Dabović i Maja Stojanović. Predstava je spoj dramskog, muzičkog i plesnog pozorišta i govori o ljubavi i prijateljstvu.

“Djeci želimo poručiti izuzetno važne životne vrijednosti. Ističemo da se lijepim ponašanjem, brigom za drugog i velikim osmijehom sve pobjeđuje i sve je moguće ostvariti ako to, zaista, želimo. Ne postoji ništa što donosi veće zadovoljstvo od srećnog i nasmijanog djeteta. A to je naša misija – srećno i nasmijano dijete”, naveli su iz produkcijskog tima “Trag” iz Podgorice. M.Rog.

ne. Ministar Bogdanović kazao je kako je nominacioni dosije potrebno dopuniti, što je očekivano - tim prije jer je od početka njegove izrade proteklo manje od dvije godine. “Kada je naša nominacija u pitanju, opet ću ponoviti kako je evaluaciono tijelo UNESCO procijenilo da je riječ o važnom nasljeđu koje zaslužuje da se nađe na Listi, pri čemu smo saznali i to da je njegova važnost i složenost čak inspirisala UNESCO da promijeni formu

dosijea, budući da je Bokeljska mornarica daleko kompleksnija od većine dobara koja su do sada razmatrana. Podsjetiću i da ovakav proces nominacije ne traje nekoliko mjeseci. Naprotiv. Uz to, kako ste i sami mogli da vidite, upravo da ne bi bilo različitih tumačenja, čim je završena konferencija UNESCO u Bogoti, javnosti smo dali na uvid cjelokupan videosnimak dijela koji se ticao Bokeljske mornarice”, zaključio je Bogdanović. R.K.

DEUS 2019: PREDSTAVLJANJE KNJIGE PRIČA

KONCERT U ZETSKOM DOMU

Muzika i film nezaboravne teme

Novogodišnji koncert revijskog orkestra Alegro vivo pod nazivom “Muzika i film nezaboravne teme” biće održan večeras od 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Koncertom će dirigovati Radovan Papović, dok će kao solisti nastupiti soprani Tijana Blečić i Bojana Pejanović, kao i Vili Ferdinandi na violini. Na repertoaru koncerta naći će se, između ostalog, kompozicije Džordža Geršvina, Astora Pjacole, Dmitrija Šostakoviča, Enija Morikonea, Nina Rote, Džona Vilijamsa, Johana Štrausa... M.Rog.

Šćepovićeva “Gozba” u Narodnoj biblioteci Predstavljanje knjige priča “Gozba” autora Đorđa Šćepovića, biće održano večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, u okviru Decembarske umjetničke scene - DEUS 2019. “Đorđe Šćepović napisao je izvanrednu knjigu priča ‘Gozba’, koja se može smatrati jednim od boljih proznih ostvarenja objavljenih posljednjih godina u Crnoj Gori. Ovu prozu odlikuje snažna potreba za društvenim angažmanom. Većina priča u

ovoj knjizi preispituju problematiku političke stvarnosti savremenog društva, uvijek baveći se pojedincem u univerzalnom smislu. Osim toga, ova proza nastoji i da ukaže na probleme kulturne politike, što nije dovoljno česta tema u savremenoj književnosti, čak ni u onoj za koju je angažovanost i kritika društva primarna tema”, stoji u obrazloženju žirija za nagradu “Zaim Azemović” koja je za ovu dodijeljana knjizi “Gozba”. Razgovor s autorom knjige priča “Gozbe” vodiće Vanja Kovačević. M.Rog.

UTORAK, 24. 12. 2019.

KULTURA

POZNATI DOBITNICI KNJIŽEVNE NAGRADE ª MIRKO BANJEVIĆº ZA 2019.

27 Ćuković

Ćuković nagrađen za prozu, Đurić i Lalović za poeziju Ustanovljena je i posebna nagradu za prvu objavljenu knjigu, pa je tako nagrađen i pjesnički rukopis autorke Danijele Nele Jovanović “Ivicom ponora” Žiri Književne zajednice “Mirko Banjević” iz Nikšića dodijelio je Aleksandru Ćukoviću nagradu za prozno stvaralaštvo za knjigu “Kad skidaju krila”, dok su u kategoriji pjesničkih rukopisa nagrađene dvije knjige – zbirka izabranih pjesama Novice Đurića “Kameni jahači” i zbirka Milovana Lalovića “Vasionik”. Kako je saopšteno iz Književne zajednice “Mirko Banjević”, odluku o dodjeli ovogodišnjih nagrada donio je žiri u sastavu: Živko Đurković – predsjednik, Radoje Femić – član i književnik i Radislav Gardašević – član. “Zbirkom kratkih priča ‘Kad skidaju krila’ Aleksandar Ćuković je unio značajnu svježinu u proznu književnu produkciju u Crnoj Gori. Nadovezujući se na tradicijski tok kratke priče u svjetskoj

Lalović

Đurić

književnosti, naročito na A. P. Čehova, Danila Harmsa i Lidiju Dejvis, Ćuković uspijeva da izgradi prepoznatljivu poetiku koja svoju efektivnost duguje simbolizovanoj sadržajnoj redukciji. Na iskustvu fragmentarnosti Ćuković skicira (anti)junaka naše savremenosti, koji je u ime preživljavanja odbacio uzvišene narative ranijih epoha, vrteći se u krugu egzistencijalnog straha i metafizičke napuštenosti”, stoji u obrazloženju žirija. S druge strane, poetskom zbirkom “Kameni jahači” Novica Đurić je “izvršio svojevrsnu rekapitulaciju i evaluaciju sopstvene pjesničke evolucije. Kroz gotovo četiri desetljeća žive literarne aktivnosti, Đurić je kondenzovao uporišne tačke sopstvene poetike u novo, reafirmisano obličje”. Dok, knjiga poezije “Vasionik” Milova-

na Lalovića podrazumijeva “inicijaciju lirskog glasa u sazvježđe duboke ljubavi i još dublje patnje, kojom se ostvaruje katarzično osjećanje”. Takođe, s ciljem podsticanja stvaralaštva, žiri je na predlog književne zajednice ustanovio i posebnu nagradu za prvu objavljenu knjigu, pa je tako nagrađen i pjesnički rukopis autorke Da-

nijele Nele Jovanović “Ivicom ponora”, koji “najavljuje kredibilan lirski glas”. “U ovoj pjesničkoj knjizi su vispreno izbjegnute zamke početničkog stvaralaštva; dominantno je riječ o refleksivnoj poeziji koja dotiče iskustvo traganja za unutrašnjim poetsko-duhovnim identitetom”, stoji u obrazloženju stručnog žirija. R.K.

zvoj kulture na sjeveru” Ministarstva kulture i uz podršku Opštine Berane. Beranska publika će mo-

ći da pogleda predstavu i preksjutra, 26. decembra, kada će biti reprizno izvođenje. M.Rog.

PREDSTAVA ª LICEº PREMIJERNO PRED BERANSKOM PUBLIKOM

IDENTITET PRED NALETOM SUMNJIVOG KAPITALA

Predstava “Lice”, po tekstu Aleksandra Galina, u režiji Zorana Rakočevića, biće premijerno izvedena sjutra veče u 20 časova u Centru za kulturu Berane. Ovaj komad govori o gubljenju čovjekovog identiteta pred nemilosrdnim naletom sumnjivog kapitala. Navodi nas da se zapitamo kakvo je to naše, zajedničko “lice”, šta smo postali, da li nam je lice samo paravan ili noseća suština našeg bića. Komad “Lice” posmatramo iz aspekta svjedoka vrtoglavog ubrzanja ljudskog življenja uopšte, u kojem se ljudska obličja pretvaraju u robu i gube u vrletima novog društvenog doba. Čovječije lice ne samo da postaje robna marka, marketinški brend i kozmetički se po-

Ovaj komad govori o gubljenju čovjekovog identiteta pred nemilosrdnim naletom sumnjivog kapitala. Navodi nas da se zapitamo kakvo je to naše, zajedničko “lice”, šta smo postali, da li nam je lice samo paravan ili noseća suština našeg bića. kušava svesti na standard, istost i prihvaćeni kalup unaprijed definisane ljepote, već - postaje čak i breme međuljudskih odnosa i pitanje identitetskog “desktopa”. “Doživljamo ljudsko lice kao diskurs vremena - odavno smo poslali Leonardovog ‘Vitruvijanskog čovjeka’ u svemir, da nas upozna s nepoznatim. Naše, ljudsko lice, šta god da se desilo sa njim

- ostaje kod prepoznavanja, naša lična karta, naš DNK. Kad kažemo nečije ime - zamišljamo njeno/njegovo lice. Čini se da je krupan kapital, povezan sa svjetskim centrima farmacije i izrade implatanata, doskočio neuništuvosti ljudskog lica. Prljavi novac, dakle, promijeniće tok svjetske istorije”, kazao je o predstavi reditelj Zoran Rakočević Podjelu čine: Danilo Lončarević, Vanja Jovićević, Đorđije Tatić i Maša Labudović. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Ivanka Vana Pelević. Producentkinja predstave je Jelena Šoškić. Projekat je finansiran uz pomoć sredstava obezbijeđenih putem Konkursa za realizaciju programa “Ra-

drugi pišu

UTORAK, 24. 12. 2019.

AnAlizA rezultAtA prvog krugA predsjedničkih izborA u hrvAtskoj

Rezultat dRugog kRuga zavisi od ŠkoRovih glasača

oslije prvog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, na kojima su najviše glasova osvojili Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović, politički analitičari ukazuju da će rezultat drugog kruga zavisiti od glasača Miroslava Škora.

Analizirajući rezultate izbora, na kojima je Milanović osvojio 29,57 odsto glasova, Grabar Kitarovićeva 26,64, a Škoro 24,42, politički analitičar Žarko Puhovski kaže da su oni pokazali snagu dvije tradicionalno najjače stranke u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a. "Izbori su pokazali da se radi o sučeljavanju stranaka. SDP je iznad svih očekivanja uspio da postigne dobre rezultate svog kandidata u prvom krugu, iznad onoga što su pokazivale predizborne ankete", kazao je Puhovski, predviđajući pobjedu Grabar Kitarovićeve u drugom krugu. Smatra da je HDZ-ova "stranačka mašinerija najlošiju kandidatkinju uspjela da progura u drugi krug izbora". Puhovski je za Indeks rekao da smatra da je ovaj rezultat "veliki uspjeh HDZ-a", jer je Kolinda bila "katastrofalna kandidatkinja". On je prokomentarisao i postizborni govor Grabar Kitarovićeve, nazivajući ga "žalosnim i lošim" i govorom osobe koja "nema kontrolu nad realnošću". Puhovski pritom ukazuje na paradokse – da Grabar Kitarovićeva govori o budućnosti, a spominje Vukovar, govori o demokratiji, a poziva se na zajedništvo. "Bilo

bi dobro da nestane na dvatri dana, da se pribere, pa da se u manje lošoj formi pojavi u završnici kampanje", zaključio je on. "Milanović je formalno pobjednik prvog kruga izbora, ali njegov rezultat nije ni izbliza takav da bi mu davao bilo kakve izglede u drugom krugu", rekao je zagrebački analitičar Davor Đenero. Činjenicu da je Grabar Kitarovićeva dobila najviše glasova u Dalmaciji, analitičar Dragan Bagić objašnjava time da je taj dio Hrvatske tradicionalno vrlo lojalan HDZu bez obzira na to što se do-

gađalo i koja je struja vladala HDZ-om. "Slavonija je nešto manje lojalna i u više navrata su birači desnog spektra tražili neku alternativu HDZ-u. Slavonija je u tom smislu dinamičnija i politički pluralnija od Dalmacije", kazao je Bagić, koji predviđa pobjedu Milanovića. O tome kome će u drugom krugu otići glasovi Škora, analitičari Đenero i Puhovski složili su se da će se većina njih preliti kandidatkinji HDZ-a, što će joj na kraju donijeti pobjedu. "Škorovi glasovi, u omjeru dva prema jedan, ići će

Grabar Kitarovićevoj, dok će jedna trećina birača odustati od izlaska na izbore, što će biti dovoljno da ona, kako se sada čini, pobijedi u drugom krugu", procenjuje Puhovski.

■ Hrvatska otišla udesno

Politički analitičar Tihomir Cipek izjavio je da je Hrvatska otišla udesno i da se to pokazalo i na nedeljnim predsedničkim izborima. Ti trendovi su pristuni svuda u Evropi, pa sad i u Hrvatskoj", rekao je Ci-

pek za Novu TV komentarišući rezultate predsedničkih izbora u Hrvatskoj. Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić za Kliks kaže da je po njemu očekivan rezultat prvog kruga, ali ne i poredak dva kandidata. "Ovime je definitivno potvrđeno

UTORAK, 24. 12. 2019.

kako je predsjednik HDZa Andrej Plenković preživio jednu diverziju koja se događala unutar njegove stranke. U slučaju da je Grabar Kitarovićeva izgubila, Plenković bi se mogao već smatrati metom za odstrel na čelu Vlade, ali i vodeće stranke", smatra Krešić. U drugom krugu, ukoliko ostane ovakav poredak, dodaje on, prednost bi u teoriji trebalo da ima Kolinda Grabar Kitarović, što pokazuje i broj glasova s desnice, koja je očito brojnija u Hrvatskoj.

■ Rezultati pRvoga kRuga očekivani

Dragan Markovina, istoričar i analitičar iz Splita, kaže kako prije svega treba reći da rezultati izbora predstavljaju veliki poraz aktuelne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. "Neko ko nakon pet godina mandata dobije jedva nešto preko 27 odsto glasova realno je teško poražen, bez obzira na to što je očito stranačka mašinerija bila dovoljno jaka da spriječi totalni debakl i ispadanje u prvom krugu. Priča koju sada iz HDZ-a prodaju, o tome kako dva desna kandidata imaju preko pedeset odsto glasova, jest činjenično tačna, ali služi

da prikriju vlastiti poraz i ne garantuje Kolindinu pobjedu. Štaviše, siguran sam da će Milanović biti budući predsjednik", kaže Markovina. Komunikacijski stručnjak Marko Rakar rekao je za Indeks da je najbitnije da je Milanović ušao u drugi krug i misli da je ta činjenica jako pogodila štab Kolinde Grabar Kitarović. "Ima tu više

opcija. Sasvim je očigledno da je 74 odsto građana poželjelo nekog drugog na predsjedničkoj poziciji i to je jako nepovoljno za Kolindu i drugi krug", smatra Rakar. Izbore su za HRT komentarisali politikolozi Pero Maldini i Berto Šalaj. Šalaj kaže da su rezultati prvoga kruga očekivani. "Možda je najveće iznenađenje vrlo respektabilan

drugi pišu

rezultat Miroslava Škora, on je dobio veću podršku nego što su predizborne ankete sugerisale. Iznenađujuća je i mala razlika između Kolinde Grabar Kitarović i Škora, rekao je on. Maldini smatra da predizborne ankete koje su predviđale da će Kolinda Grabar Kitarović završiti kao vodeća u prvom krugu nisu relevantne jer su pre-

dizborne ankete, kako kaže, odraz trenutka u kojem su rađene. "Problem se dogodio u sukobu na desnici. Ti procenti nisu veliki, ali su mogli Kolindu koštati drugoga kruga", smatra Maldini. Kaže i da su rezultati prvog kruga očekivani jer se dogodio "antiklimaks trećih opcija". Analitičar Božo Skoko smatra da je ovo snažna poruka vrhu vladajućeg HDZ-a, koji će morati da se preispita, da postane, kako kaže, skromniji i vrati se narodu. Skoko kaže i da broj glasova koje je osvojio trećeplasirani nezavisni kandidat Škoro ukazuje da Hrvatska nema značajnijeg desnog lidera. Obraćanje Milanovića u izbornoj noći za Skoka je pomak od ljevice ka centru, što je, smatra, razumljivo jer on na krajnjoj ljevici više nema šta da "pokupi" od glasova pa mora da se angažuje da bi pridobio one koji nisu glasali ili su opredjeljeni za centar. Skoko je, međutim, u izjavi za Večernji list ukazao da je Škorino biračko tijelo raznoliko, da ga je podržao i MOST, koji ne podnosi HDZ, te da stoga predsjednica ne može da računa na sve glasove njegovih birača. I bivši ministar privrede, Goranko Fižulić, smatra da je pogrešna računica da će svi glasovi koje je dobio Škoro otići desnici i ultradesnici. Kaže da su za Škora mnogi glasali iz protesta, kao i da je činjenica da je 75 odsto ljudi glasalo protiv Grabar Kitarovićeve i HDZ-a.

ZABAVA

UTORAK, 24. 12. 2019.

SONUS FESTIVAL OTKRIO PRVI DIO LAJNAPA, 44 IZVOĐAČA U NAJAVI

LENS, BREJCHA I HAWTIN PREDVODE POVORKU

⌦ Filip Jovović Sonus festival opet je dokazao da nema konkurenciju u regionu, makar kada je elektronska muzika u pitanju tradicionalno, prije nove godine najavili su prvi dio lajnapa, prva 44 svjetska imena koji će u avgustu 2020. nastupti na ostrvu Pagu, odnosno plaži Zrće. Dixon, Fisher, Amelie Lens, Charlotte de Witte, Fisher, Richie Hawtin, Seth Troxler, Joseph Capriati, Boris Brejcha, Maceo Plex, 999999999 samo su neka od imena koja će zabavljati publiku na osmom izdanju Sonus festivala posjetiti sunčan hrvatsku obalu. Prema izboru fanova, naj-

PRVA FAZA PROGRAMA 999999999 – Adriatique – Âme - Amelie Lens – andhim - Andrea Oliva – ANNA - Ben Klock - Boris Brejcha - Charlotte de Witte - Chris Liebing - Dax J – Dixon - Enrico Sangiuliano – Fisher - Giorgia Angiuli live - Hot Since 82 - I Hate Models – IMOGEN - Jamie Jones - Joseph Capriati – Joyhauser KiNK live – Kobosil –Kölsch bolji hrvatski festival koji će, kao i prethodnih godina, biti održan u klubovima na plaži Zrće od 16. do 20. avgusta 2020. godine, objavio je tek prva 44

- Loco Dice - Luigi Madonna - Maceo Plex - Monika Kruse - Michael Bibi - Pan-Pot - Patrick Topping - Paula Temple - Reinier Zonneveld live - Ricardo Villalobos b2b Zip - Richie Hawtin - Richy Ahmed – Rødhåd Seth Troxler - SHDW & Obscure Shape - Sonja Moonear - Stephan Bodzin live - Sven Väth - Trikk. imena kojima se može pohvaliti rijetko koji festival u regionu, a i šire. Očekuje se festival objavi još mnogo imena prije ne-

go finalizuje program, kao i ko nastupiti na boat partijima, afterpartijima i partijima otvaranja, ali su zato sad objavili imena prve postavke gdje su se našle i svjetske zvijezde kao Âme, Ben Klock, Stephan Bodzin, Chris Liebing, Hot Since 82, Jamie Jones i Loco Dice. Organizatori Sonus festivala, We Love Sound i Time Warp, ove godine su ugostili posjetioce iz više od 65 zemalja, od kojih je čak 80% preko 25 godina starosti odabralo da uživaju na hrvatskoj obali, par metara od Jadrana, pod otvorenim nebom u zvuku kvalitetne elektronske muzike. Regionalne ulaznice još nisu u prodaji, a sve nove infor-

dana trajaće osmi Sonus festival 2020. na hrvatskom ostrvu Pag, od 16. do 20. avgusta macije biće blagovremeno objavljene na kanalima i društevnim mrežama festivala.

UTORAK, 24. 12. 2019.

ZABAVA

CHILDREN OF THE MILLENIUM

HORNSMAN COYOTE OBJAVIO SINGL Poslije “Feel the land”, poznati srpski rege/rok muzičar Nemanja Kojić aka Hornsman Coyote, objavio je i drugi singl pod nazivom “Children of the Millenium” sa predstojećeg izdanja “Breathing Fyah”. Novi Kojićev (solo) studijski album, koji je realizovan u saradnji sa Earth Works studijom, pojaviće se uskoro u prodaji. “’Breathing Fyah’ je moj petnaesti studijski album. Sadrži šest pjesama i šest dub mixeva snimljenih u Earth Works studiju (Amsterdam). Analogna, vin-

tage produkcija ovog albuma je karakteristična za Earth Works, koji postaje jedan od vodećih studija za Roots Reggae i Dub muziku u Evropi. Muzičari koji su svirali na albumu su veterani holandske, engleske, srpske i francuske rege scene. Svi oni zajedno cine RAW Rhythm Section, The Signal One Band, The High Notes i Roots Unity. Za miks albuma je ovog puta bio zadužen legendarni engleski rege producent Jah Rej (Jah works UK)”, rekao je Nemanja o novom izdanju.

NOVA SERIJA HBO

DRAGULJ JUGOSLOVENSKE DISKOGRAFIJE

Kultni album nakon pola vijeka na luksuznom vinilu

HJU LORI SE VRAĆA NA MALE EKRANE HBO je objavio trejler za komičnu svemirsku seriju “Avenue 5” u kojoj ćemo u glavnoj ulozi gledati fantastičnog britanskog glumca Hjua Lorija, poznatog po ulozi doktora Hausa u istoimenoj seriji. U ostvarenju reditelja Armanda Ianucija, poznato šotskog satiriste, Lori tumači kapetana Rajana Klarka, vlasnika luksuznog svemirskog broda imena Avenue 5. Radnja serije počinje kada se njegov brod iznenada pokvari zbog čega on okuplja posadu koja vodi računa o bezbjednosti putnika. Međutim, spašavanje će se pretvoriti u komičnu paniku i rasprave neistomišljenika. Stvari će krenti po zlu do te mjere da će posada morati da zatraži pomoć Američke svemirske agencije NASA.

Grupa Time, kako to i sam naziv benda kaže, bilješka je jednog vremena, neprolaznog, štaviše ispred svih trendova u produkcijskom i muzičkom smislu. Njihov prvi studijski album “Time” (1972.) dragulj je jugoslovenske diskografije, bez obzira što je nastao prije 47 godina. Dio prve postave okupio se nedavno u Croatia Records studiju gdje je službeno predstavljeno reizdanje vinila koje dolazi u luksuznom pakovanju i s remasterizovanim pjesmama sa originalnih magnetofonskih traka.

U 86. GODINI

Preminuo modni kreator Emanuel Ungaro Francuski kreator italijanskog porijekla Emanuel Ungaro umro je u subotu u Parizu u 86. godini, saopštila je porodica. Emanuel Ungaro, koji se od svijeta mode udaljio 2014. bio je lošeg zdravstvenog stanja u posljednje dvije godine, precizirao je porodični izvor. Ungaro je rođen 13. februara 1933. u Francuskoj u porodici italijanskih doselje-

nika. Od oca krojača naučio je temelje zanata i otišao u Pariz 1956. gdje se školovao kod španskog kreatora Kristobala Balensijage, jedinog majstora kojeg je priznavao. Godine 1965. Ungaro otvara svoju modnu kuću, a 1980. ona dobija prestižnu nagradu za najbolju kuću visoke mode. Tokom godina proširio je svoju djelatnost na parfeme, obuću i naočare.

“Drago mi je što je ovo reizdanje potvrda da je naša muzika ostala kao klasika naših rok početaka. Naročito me raduje ako je otisak na ploči kvalitetnije napravljen nego što je tada mogao biti, makar će mi ona stara uvijek ostati kao raritet. Prvi album je bio super zbog iskrenosti, ali i samog načina snimanja. Zbog prirodnosti atmosfere snimanja na 4 kanala isplivaju neki detalji i osobine pojedinih muzičara pa se sve sluša s posebnim doživljajem”, kazao je legendarni gitarista i Timeovac, Vedran Božić.

ZDRAVLJE

Probudiće i najveće spavalice

UTORAK, 24. 12. 2019.

Savjeti stručnjaka za lako ustajanje Svima nam je poznat osjećaj: ustanemo iz kreveta (jer moramo), a toliko nam se spava da ne vidimo ništa pred sobom. A ponekad ne možemo ni da ustanemo... “Postoji nekoliko razloga za to, ali uglavnom je razlog taj što se probudite usred ciklusa sna”, kaže klinički psiholog i stručnjak za san dr Majkl Brijus. Drugim riječima, ako ste u dubokoj fazi sna i probudite se, bićete jako pospani. Stručnjak za san dr Martin Rid kaže da efekti pospanosti mogu da traju do sat vremena poslije buđenja. Nema razloga da vas to brine, nemate nikakav problem, ali evo nekoliko savjeta koji mogu da vam pomognu da se brže razbudite. Smanjite vrijeme spavanja za 15 minuta Ako ostajete duže u krevetu, pospanost i ošamućenost će biti gori. Da biste se što prije razbudili, važno je da istrenirate sebe da ustajete ranije nego što biste inače, i da odmah započnete svoju jutarnju rutinu. Ne morate da se budite previše rano – dr Brijus kaže da je dovoljno da svakog dana ustanete za po 15 minuta ranije. Trenirajte sebe tako i ustajte za po 15 minuta ranije sve dok ne počnete da ustajete “normalno”, tj. bez te jutarnje ošamućenosti. Meditirajte ujutro “Meditiranje ujutro može da bude sjajan način da započnete dan a da se ne osjećate ‘maglovito’”, kaže tera-

peut i stručnjak za meditaciju En Svenson. Istraživanja pokazuju da meditacija poboljšava koncentraciju i kognitivne funkcije, što je sjajno rješenje za ovo stanje jutarnje pospanosti koje nazivaju i inercija sna. Ako vam je problem da se ujutro izvučete iz kreveta, Svensonova savjetuje da jednostavno sjednete na krevet i da desetominutna meditacija bude prva stvar koju ćete uraditi tokom dana. Jutarnja šetnja Lagana fizička aktivnost poput šetnje može da bude od pomoći u razbuđivanju. “Jutanja šetnja neće samo pomoći da se razbudite i da ne budete više ošamućeni, već će i izloženost dnevnom svjetlu ojačati ciklus spavanja i buđenja”, kaže dr Rid. Popijte čašu vode Jedna od najboljih stvari koju možete da uradite je da popijete čašu vode čim se probudite. “Kada se probudite, velike su šanse da ste blago dehidrirani, zbog činjenice da cijele noći niste pili vodu”, kaže dr Vejn Entoni. “Velika čaša vode će rehidrirati organizam i ‘oživjeti ga’, pomažući vam da se brže razbudite”. Popijte kafu To vjerovatno nije nikakvo iznenađenje – dr Rid kaže da šolja kafe ujutru zaista može da vam pomogne da se brže razbudite i da “dođete sebi”. Štaviše, studija sprovedena 2016. godine je pokazala da je kofein najbolji lijek

Štaviše, studija sprovedena 2016. godine je pokazala da je kofein najbolji lijek za takozvanu inerciju sna, a najbolje efekte daje u kombinaciji sa izloženošću dnevnom svjetlu. Pronađite ono što vam odgovara i neka to bude vaša rutina. Inercija sna na svakoga utiče različito

UTORAK, 24. 12. 2019.

za takozvanu inerciju sna, a najbolje efekte daje u kombinaciji sa izloženošću dnevnom svjetlu. Pronađite ono što vam odgovara i neka to bude vaša rutina. Inercija sna na svakoga utiče različito. Dr Ričard Honeker kaže da je zato važno da pronađete jednu “stvar” koja vama pomaže – da se istegnete čim ustanete iz kreveta, da se umijete hladnom vodom, da se istuširate… Sve dok radite nešto što vam neće narušiti zdravlje, a pomoći će vam da se brže razbudite – samo naprijed.

ZDRAVLJE

Zaboravite na odlaganje alarma Osnažite se doručkom Stručnjaci tvrde da je punjenje tijela energijom ujutro prioritet. Preporuka je da se unese što više prehrambenih kategorija, tako da ako volite da jedete pahuljice, uzmite vrstu koja sadrži malo šećera, a puno vlakana i umiještajte koštunjave plodove, sjemenke i sjeckano voće. Izađite na dnevno svijetlo Iako sa promjenom vremena Sunce izlazi sve kasnije, probajte da uhvatite dnevno svjetlo - stručnjaci savjetuju da nam ono pomaže da se probudimo i osjećamo snažnije. Obavezno podignite roletne, raširite zavjese i pustite svjetlo u sobu! Zaboravite na odlaganje alarma Koliko god zavodljivo zvučalo da ostanete par minuta duže u krevetu, izbjegavajte snooze opciju na telefonu, jer često izazove lančanu reakciju. Deset dodatnih minuta ležanja lako postane 20, potom 30, a na kraju ćete ustati slomljeni i sa osjećajem krivice što ćete zakasniti na posao.

Jedna od najboljih stvari koju možete da uradite je da popijete čašu vode čim se probudite. “Kada se probudite, velike su šanse da ste blago dehidrirani, zbog činjenice da cijele noći niste pili vodu”, kaže dr Vejn Entoni.

To vjerovatno nije nikakvo iznenađenje – dr Rid kaže da šolja kafe ujutru zaista može da vam pomogne da se brže razbudite i da “dođete sebi”.

DOM

UTORAK, 24. 12. 2019.

Neka dom zamiriše na Božić

Pet načina

Uredna i topla kuća uz svečano raspoloženje i zimske poslastice stvara divnu atmosferu praznika... Obogatite je naročitim mirisima koji će vaše ukućane i goste stalno podsjećati na Božić. Vodeni zimski potpuri U šerpicu stavite jednu jabuku narezanu na četvrtine, kore jedne pomorandže, desetak karanfilića i dva štapića cimeta. Pokrijte vodom, stavite na laganu vatru i neka lagano vri što duže. Ne zaboravite da povremeno provjerite da voda ne ispari i dolijte vode ako je potrebno. Miris bora Procedura je ista kao u prvom receptu, ali s malo drugačijim sastojcima. U šerpicu stavite grančice jele ili bora, štapić cimeta, sušene borovnice, ruzmarin, muškatni oraščić... U vodu nakapajte ulja i stavite na laganu vatru. Originalan recept je s jojobinim uljem, ali možete koristiti i bilo koje drugo jestivo ulje, cilj je intenziviranje mirisa. Domaći suvi potpuri Suvi potpuri može se i kupiti, ali često dosta kratko traje. Vaš potpuri od domaćih sastojaka savršen je mali projekat za hladno i tmurno popodne. Počnite s voćem. Tanko narežite pomorandže, jabuke i limune. Što ih tanje režete, brže i bolje će se osušiti. Široko ih poslažite na papir za pečenje i pecite na 120 stepeni, dok se ne osuše. Jabuke će se dodatno osušiti kad ih izvadite iz rerne. Pomi-

ješajte voće sa štapićima cimeta, karanfilićima i zvjezdastim anisom i sve složite u čistu teglu. Ovakav potpuri može biti i simpatičan poklon ako lijepo završite teglu, stavite parče tkaninine s božićnim dezenom preko poklopca i zavežite svilenom trakom. Organski osvježivač zraka Super jednostavan način za instant osvježenje i prazničnu atmosferu. Nabavite bočicu s raspršivačem, u nju nalijte destiliranu vodu i organska eterična ulja po želji. Možete kombinovati ulje cimeta, đumbira, jabuke ili pomorandže... Nakapajte koliko god želite i dobro protresite. Svaki put kad želite jednostavno poprskajte rastvor po prostoriji i uživajte. Mirisne šišarke Prikupite šišarke i operite ih pod jakim mlazom vode. Neka se dobro osuše, možete ih staviti na radijator. Pripremite mješavinu destilovane vode i eteričnog ulja cimeta u bočici s raspršivačem. Stavite šišarke u plastičnu kesu sa zatvaračem i dobro ih poprskajte rastvorom. Zatvorite i protresite kesicu da upije i ponovite postupak. Zatvorenu kesicu držite nekoliko dana na tamnom mjestu kako bi sav rastvor dobro upio u šišarke, a zatim ih izložite u korpici ili na ukrasnom poslužavniku.

UTORAK, 24. 12. 2019.

Suvi potpuri može se i kupiti, ali često dosta kratko traje. Vaš potpuri od domaćih sastojaka savršen je mali projekat za hladno i tmurno popodne. Počnite s voćem. Tanko narežite pomorandže, jabuke i limune. Što ih tanje režete, brže i bolje će se osušiti. Široko ih poslažite na papir za pečenje i pecite na 120 stepeni, dok se ne osuše.

DOM

Eterično ulje cimeta Začinski miris cimeta je možda “najbožićniji” od svih mirisa. Uz to, on grije, tonira, jača i podiže energiju, što je često potrebno tokom božićnih praznika. Pazite da kupite eterično ulje od kore, a ne od lista cimeta, jer miris lista bi vas mogao razočarati. Najjednostavnije mirisna kombinacija je cimetovac u slatkoj narandži. Ne treba ni zanemariti činjenicu da cimetovac i klinčić snažno djeluju protiv patogenih organizama (bakterija, virusa, gljivica…) i da korišćenjem ovih, naizgled samo mirisnih, mješavina, istovremeno stvarate efikasnu zaštitu od raznih bolesti za sve ukućane. To je i jedan od razloga zašto je vrlo važno koristiti kvalitetna eterična ulja.

Vodeni zimski potpuri U šerpicu stavite jednu jabuku narezanu na četvrtine, kore jedne pomorandže, desetak karanfilića i dva štapića cimeta. Pokrijte vodom, stavite na laganu vatru i neka lagano vri što duže. Ne zaboravite da povremeno provjerite da voda ne ispari i dolijte vode ako je potrebn

Mirisne šišarke Prikupite šišarke i operite ih pod jakim mlazom vode. Neka se dobro osuše, možete ih staviti na radijator. Pripremite mješavinu destilovane vode i eteričnog ulja cimeta u bočici s raspršivačem. Stavite šišarke u plastičnu kesu sa zatvaračem i dobro ih poprskajte rastvorom

PSIHOLOGIJA

Promijenite život

UTORAK, 24. 12. 2019.

Dvadeset stvari koje moramo pustiti kako bismo živjeli srećno Nalazite se u zamišljenom letećem balonu. Tu ste samo vi i sve stvari koje posjedujete. Nešto pođe po zlu i počnete brzo da gubite visinu. Udarićete u zemlju za manje od deset minuta ukoliko brzo nešto ne smislite. Jedino rješenje je riješiti se viška težine i izbaciti barem pola vaših stvari. Ili to ili ćete se srušiti. Gledate u stvari i oklijevate nekoliko sekundi, ali onda učinite ono što morate i počinjete da bacate stvari koje ste sakupljali pola svog života. Teret postaje lakši, padanje se zaustavlja i polako se opet vraćate u normalni let. Osjećate veliko olakšanje. Ovakva se situacija događa svima nama, ali u manje dramatičnoj verziji. Vezujemo se za stvari koje smo nakupili tokom godina. Neke od njih imaju praktičnu vrijednost. Za neke od njih smo samo sentimentalno vezani. A neke od njih su jednostavno nagomilani nered. S našim mentalnim životom se događa ista stvar. Nosimo puno stvari u našim glavama tokom godina. Nosimo sa sobom životne priče, emocionalne vezanosti, uvjerenja i druge stvari koje se godinama razvlače u na-

šim umovima. Neke od njih su beskorisne ideje koje nam značajno oduzimaju energiju. Neke od njih su emocionalni ostaci iz teških trenutaka naše prošlosti. Neke su samo uvjerenja za koja smo se vezali bez očiglednog razloga. A neke su samodestruktivne navike i strahovi. Pustite vezanost - Prema budističkoj filozofiji, vezanost je korijen problema. Vežemo se za sve vrste stvari, čak i neke najbanalnije. Jeste li i vi vezani za nešto? Koliko? Da li vas to sprečava u nečemu? Patite li zbog toga? Pogledajte jasno u to, razbijte tu iluziju i znajte da se svaka vezanost može odvezati. Pustite osjećaj krivice - Krivica nema nikakvu funkciju. Razmislite, što vam ona može i kako riješiti? Samo vas drži kao u zatvoru tuge. Pustite negativno razmišljanje - Pesimističke misli i negativni stavovi vas drže u mračnoj auri koja prožima sve što radite. Opasno je biti u njoj. Znajte da misli utiču na svet oko nas. Pustite samokritiku - Puno puta smo sami sebi kost u grlu.

Kritikujemo sebe u najboljoj namjeri ali i pređemo granicu. Kitikovanje se onda preokrene u obeshrabrujuće poruke. Pustite ih i budite blagi i nježni prema sebi. Pustite predrasude - Predrasude vas čine ogorčenima. Smanjuju granice mogućnosti značajnog povezivanja s drugima. Pustite prisilno razmišljanje - Da li se držite nečeg jer osjećate da tako treba da činite bez očiglednog razloga? Vrijeme je za iskreno sagledavanje nuspojava. Pustite potrebu za tuđim odobrenjima - Imamo naviku da tražimo odobrenja od drugih. To ponašanje ukazuje na potrebu skretanja pažnje na sebe, ali i prijeti našoj samouvjerenosti i integritetu. Pustite ograničavajuća uvjerenja - Većina naših granica su samonametnute. Život nije osmislio granice. Naša uvjerenja jesu. Naučite da prepoznate ona uvjerenja koja ograničavaju vaše mogućnosti djelovanja i pustite ih. Pustite zamjerke - Zamjerke su loše po srce. Ako ih dugo zadržavate i ako ih ima mnogo, zaista možete da ugrozite i svoje zdrav-

lje. Istraživanja pokazuju postojanje povezanosti između bolesti srca i emocija poput ljutnje i zameranja. Pustite stav “Sutra ću to učiniti” - ovo je taktika odlaganja u vašoj podsvijesti koja vas sprečava da obavite važne zadatke. Pokušajte to da promijenite i bar dio zadatka učinite danas. Pustite zabrinjavajuće misli - One nastaju iz straha od nepoznatog i nesigurnosti u vezi s budućnošću. Misao kako se neka neugodnost može dogoditi je samo nestvarna misao koju smo sami stvorili. Zapitajte se da li je ta misao utemeljena na stvarnim činjenicama? Pustite ljubavne rane - Rani u srcu od prošle ljubavi treba nekada i duže vremena da zacijeli. Vaše srce je zaključano dok vaš um vrti istu misao cijelo vrijeme. U tom bolu u srcu treba spoznati da ne patite zbog gubitka, već zbog ideje koju imate u glavi o gubitku. Pustite ružna sjećanja - Ponekad se sjetimo neprijatnih stvari koja bude u nama tugu. Ta ružna sjećanja utiču na nas u sadašnjosti. Neka ostanu tamo gdje i pripadaju - u prošlosti.

UTORAK, 24. 12. 2019.

PSIHOLOGIJA

Pustite potrebu za tuđim odobrenjima - Imamo naviku da tražimo odobrenja od drugih. To ponašanje ukazuje na potrebu skretanja pažnje na sebe, ali i prijeti našoj samouvjerenosti i integritetu.

Još sedam stvari Pustite nepotrebne stvari - Vežemo se i za stvari svih vrsta. Ponekad napravimo u svojim životima nered od nepotrebnih predmeta. Pustite ih i pojednostavnite sredinu u kojoj živite i radite. Pustite loše društvo Ako imate oko sebe ljude koji su neiskreni, zavidni, izrazito pesimistični ili obeshrabrujući, napravite distancu od njih. Pustite ideju da ste vi rezultat svoje prošlosti - Jedna učestala greška u koju upadnemo je uvjerenje kako smo mi rezultat naših iskustava u prošlosti. To nam ograničava pogled u budućnost, jer ostajemo u uvjerenju kako budućnost može biti samo ista kao i prošlost. Neke stvari su nepromjenlive, ali mnoge su još uvijek u vašim rukama. Pustite poistovjećivanje s poslom ili drugim ulogama - Ovo je jedan od rizika modernog života. Kako razne uloge postaju sve specifičnije, počinjemo da se ponašamo kao da smo mi sami te uloge. Zbog takvog odnosa, gubimo uvid u našu pravu prirodu.

Pustite loše navike Navike su ponašanja koja iznova ponavljamo, a ona vas mogu spriječiti ili ometati u korisnom i produktivnom djelovanju. To može biti bilo šta - od previše gledanja televizije ili prejedanja do uzimanja droga i sličnih opijata. Pustite lično shvatanja života i stvari oko vas - Često smo emocionalno uznemireni jer interpretiramo riječi ljudi iz vrlo subjektivnog gledišta. Kada prihvatamo stvari lično postajemo uznemireni, povrijeđeni i razočarani. Kada gledamo na život s više objektivnog gledišta ostajemo emocionalno balansirani i usredsređeni na ono što je važno. Pustite gledanje na sat - Vrijeme je jedan od najvećih izvora stresa. Ipak, ne vrijeme samo po sebi, već naše shvatanje vremena. Ponekad se osjećamo zarobljeni u konceptu vremena čak i kad se odmaramo. To uništava našu slobodu i prostor. Naučite kako da provedete nešto vremena bez svjesnosti o vremenu. Upravo to će biti oslobađajuće i u produktivno.

Pustite zabrinjavajuće misli - One nastaju iz straha od nepoznatog i nesigurnosti u vezi s budućnošću. Misao kako se neka neugodnost može dogoditi je samo nestvarna misao koju smo sami stvorili. Zapitajte se da li je ta misao utemeljena na stvarnim činjenicama?

38 DN

ENIGMATIKA IGRAČ HOKEJA

POZNATA STIL U PERUANROK SKA PJEVAČICA MUZICI

ENGLESKI OZNAKA PJEVAČ ZA DŽON REOMIR

TREĆA NOTA

UTORAK, 24. 12. 2019.

BOSANŽIVORIJEKA U SKA LUKA STAVITIU TINJSKA NJEMAVOZILO NA PRIRODA ČKOJ GARAŽU JADRANU (LAT.)

FOTO UBOD

ČINITI NAKARADNIM

PERMANGANAT KALIJUMA

Djevojčica i njeni zečići RUMUNSKO ŽENSKO IME SIN HAOSA U GRČ.MIT. NATRAG (NJEM.) NAZIV ZA PET MOJSIJEVIH KNJIGA

ITALIJAN. PROIZVOĐAČ PNEUMATSKIH VENTILA

VRSTA POSUDE ZA TEČNOST (MN.) MODEL FORDOVOG AUTOMOBILA

MAJKA, MATI MARKA MOBILNIH TELEFONA

PODGORIČ KI SASTAV SA SLIKE ALATKA ZA KOPANJE UREĐAJI ZA

UZVIK ČUĐENJA

UZVIK NESTRPLJENJA

ŽERAVICA DRŽAVA U AZIJI

BROJANJE POTROŠNJE STRUJE ŽENS. IME

VRSTA MELEMA (FARM.) ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

KUKURUZOVINA VISINSKA TAČKA BIVŠI AMERIČKI DIPLOMATA, AVEREL

POSJEDOVATI UZVIK ZA ĆERANJE KOKOŠI

RAZNOLIKOST (LAT.) KUVANO POVRĆE

SIMBOL VODONIKA

CILJATI ORUŽJEM ZAMJENIK BISKUPA

PSEĆI LAVEŽ OSTRVO U JADRANSKOM MORU PERUNIKA (BOT.)

CRTANI JUNAK MAUS

Play sudoku online at: BOLNI UZVIK

www.sudokukingdom.com

IBZENOVA DRAMA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: JUŽNA AMERIKA, UTE, TINEKOS, RAST, LAPOVO, INT, DORANIN, STO DEVETINA, D, KOMATOZAN, IZORANA, A, C, KL, SRĐ, OMČA, CER, KI, I, OVAL, JAMICA, ALANIS, ARTO, AVIONI, PIONIR.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1867

1 5 6

Medium level

2 1

2012-01-23

Medium level

Sudoku puzzle No. 3193 2015-07-11 5

3Puzzle 6 2 solution: 7 5 8

2 7 6 1 8 5 9 3 4 Sudoku puzzle No. 3194 2015-07-12 1

8 6

Daily Sudoku puzzle No. 1928

7 3 9 8 6 2 1 4 www.sudokukingdom.com

3 3

Play sudoku online at:

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-11-23

Neko je naljutio vjevericu ili se samo prejela

3 1

5 4

6 4

5 4

5 7

4 8

2 6

7 3

UTORAK, 24. 12. 2019.

Word Search Puzzle #N400JR

Abets Abets Abide Abrasive Abide Adobes Abrasive Babbles Bacon Adobes Bagels Babbles Beads Civics Bacon Clown Bagels Concerts Doses Beads Elders Civics Enter Clown Feats

Focus

Elders Fracas EnterGoods

Grooves FeatsGrown Hearse Focus Ignites Fracas Lanes Logic Goods Lollipop Grooves Midst Model Grown Outlaw Hearse Rescued Ignites Robed

Concerts

Lanes

Doses

Logic

Lollipop Midst Model Outlaw Rescued Robed Rowdiest Rusts Scantier Scrolled

Rowdiest Rusts Scantier Scrolled Scruff Selected Sends Shout Sides Skinny Slims Spaced Stake Study Sunup

Sends Shout Sides

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Moguće je da će biti nekih komplikacija na poslu kod vas. Okolnosti vam ne idu naruku. Postoji vjerovatnoća da ćete imati probleme zbog neke bivše ljubavi koja se miješa u vašu trenutnu ljubavnu vezu. Problemi sa krvotokom.

BIK Očekuju vas konflikti i nesporazumi u poslovnom okruženju. Današnji dan vam nije nimalo povoljan. Iako ste veoma zaljubljeni jedno u drugo, s voljenom osobom imate neke manje trzavice. Skloni ste alergijama.

BLIZANCI Očekuje vas naporan dan u kojem ćete morati maksimalno da se posvetite vašim poslovnim obavezama. Spremni ste za nova poznanstva i za nova dešavanja na poslovnom polju. Očekuje vas dobar dan. Problemi sa stomakom.

VAGA Možete da se nadate odmoru koji vam je preko potreban kako biste napunili svoje baterije. Pred vama je nova veza kojom ćete biti veoma zadovoljni. Možete da očekujete povoljan period za ljubav. Problemi s nesanicom.

ŠKORPIJA Ukoliko se bavite privatnim poslom, očekuje vas dan u kojem ćete se naći u dilemi pred jednom važnom odlukom. Želite više od drugarstva sa osobom koju već poznajete i koja vam se dopada. Odlično se osjećate!

STRIJELAC Danas možete očekivati nova dešavanja na poslovnom polju, moguće je da ćete promijeniti svoje mišljenje. Postoji mogućnost da se pojave nerazjašnjene okolnosti koje vam unose sumnju i ljubomoru. Mijenjajte loše navike.

Skinny Slims Spaced Stake Study Sunup

Scruff

RAK Sve ukazuje na to da ćete poslom generalno biti zadovoljni. Pred vama je povoljan dan. Neočekivani preokreti u odnosu s voljenom osobom vam prvo donose svađu, a zatim i pomirenje. Imate mnogo energije u sebi.

JARAC Potrebno je da se više posvetite poslovnim obavezama ako želite da ostvarite dobro stanje na ovom polju. Dopada vam se osoba koja će pokazati da nije ravnodušna prema vama. Potrebno vam je opuštanje.

Selected REBUS

Manje prepreke na polju posla će vas samo učiniti jačim i iskusnijim za naredni period. Poznanstvo koje vam dolazi preko prijatelja biće vam veoma važno za ljubavno polje. Osjetljiv urogenitalni trakt.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Predivo mala tka

Možete da se nadate poboljšanju uslova na poslu, kao i prilici da ostvarite neku novu saradnju na ovom polju. Niste sigurni da li osoba s kojom se viđate ima iskrene namjere prema vama ili ne. Izbjegavajte pretjerano masnu hranu.

VODOLIJA Potrebno je da se više posvetite planiranju novih poslovnih dešavanja ako želite da zadržite dobro stanje na ovom polju. Dopada vam se osoba koju ste sreli i upoznali preko zajedničkih prijatelja. Posvetite se svom zdravlju.

RIBE Vaše poslovno stanje je nestabilno i promjenljivo, ali nekako uspijevate da plivate u nemirnim vodama. Očekuje vas nepovoljno stanje u odnosu s partnerom koji se ne ponaša fer prema vama. Problemi sa koljenima i zglobovima.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

UTORAK, 24. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 Štenci švajcerskog ovčara (bijeli vučijak) na prodaji. Podgorica. Tel: 069/332-353

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 24. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 24. 12. 2019.

Romantičari ne mogu da prežale Petrovac: Jovan Nikolić u duelu sa Milošem Kalezićem

DA LI STE ZNALI

Edinson Kavani će u januaru postati saigrač našeg Stefana Savića - 32-godišnji Urugvajac je usmeno dogovorio trogodišnji ugovor sa “kolčonerosima”, a ostalo je još da se dogovore Atletiko Madrid i Pari Sen Žermen.

KAPITEN OFK TITOGRADA JOVAN NIKOLIĆ ZA DNEVNE NOVINE O JESENJOJ POLUSEZONI

CG FUDBAL: MUGOŠA NAJBOLJI U 2019.

Specijalizovani portal za domaći fudbal - cg-fudbal. com - izabrao je najboljeg fudbalera Crne Gore u godini koja je na izmaku. A u anketi koju je sproveo portal CG fudbal učešće je uzelo više od 12.000 posjetilaca, a ubjedljivo prvi je bio napadač južnokorejskog Inčina Stefan Mugoša. Podgoričanin je osvojio 76% glasova, drugi je bio Stefan Savić sa 15%, treći Marko Vešović sa 7%, a četvrti Sead Hakšabanović sa 2%.

VRIJEDIMO MNOGO VIŠE NEGO ŠTO TABELA KAŽE

Riječ titula se nije pominjala ni tiho, ali je priča o plasmanu u Evropu bila dominantna u svlačionici OFK Titograda na početku sezone. Međutim, poslije jesenjih 19 kola “romantičari” su daleko od zacrtanog cilja, jer se nalaze na 6. mjestu. A bili su daleko tokom cijelog prvog dijela sezone, pa je zbog toga i napravljena rokada na mjestu trenere Zoran Govedarica je zamijenio Dragoljuba Đuretića. Momak koji je najviše puta nosio kapitensku traku tokom jeseni Jovan Nikolić (zamjenik prvog kapitena Mirka Raičevića) je nezadovoljan polusezonom. “Ušli smo sa velikim ambicijama, ne o trofejima, ali Evropa je svakako bila cilj. Polusezona je za nas bila duga, jer smo igrali Evropu, imali smo dosta pehova i povreda... Kada se sve to nakupilo rezultat je takav kakav je. Naravno, nismo zadovoljni, jer smo mogli i morali više”, rekao je 28-godišnji vezista, koji realno sagledava situaciju... “Na nekim utakmicama nismo imali ni sreće,

ali šta je - tu je. Ne možemo da vratimo vrijeme, moramo da gledamo unaprijed i da iz svega ovoga izvučemo pouke”.

■ NE ODUSTAJEMO OD EVROPE

“Crveni” sa Starog aerodroma su osvojili 22 boda - od Evrope su udaljeni 10 bodova, a od zone baraža tri poena. Statistika kaže da je odbrana bila dobra sa 19 primljenih golova (četvrta odbrana lige), ali da je napad zakazao sa takođe 19 pogodaka (sedmi na-

19 GOLOVA SU POSTIGLI I PRIMILI FUDBALERI OFK TITOGRADA U PRVOM DIJELU SEZONE NA 19 UTAKMICA - TAKO SU “ROMANTIČARI” I PRIMILI I POSTIGLI POGODAK PO UTAKMICI

pad lige). “Falili su nam golovi. Jednostavno, teško smo dolazili do njih. Ne mogu da kažem da nismo imali šansi i da ih nismo stvarali, ali realizacija je zakazala i to je odraz bodovnog stanja na tabeli. Dosta utakmica smo izgubili na početničkim greškama i nismo uspjeli da se dignemo poslije toga”, smatra Nikolić. Borbeni vezista vjeruje da će “romantičari” tokom pauze izvući pouke... “Nećemo odustati od Evrope. Nismo daleko, ali se ne pitamo. Do kraja sezone je ostalo 17 kola, dosta bodova je u igri i mislim da uz jedan ozbiljan pristup možemo da dođemo do zacrtanog cilja. Iskreno, svjesni smo da vrijedimo mnogo više od ovoga, ali moramo to da pokažemo i da dokažemo igrama i bodovima”.

■ BILO JE

TRZAVICA, ALI...

Na kraju jeseni se pričalo o navodnim dugovanjima uprave OFK Titograda prema igračima. Nismo ulazili u priču da li ih ima

ili ne, ali su Nikolić i drugovi pokazali da su prava družina - držali su se zajedno... “Bilo je trzavica, kao i svuda u svim kolektivima. Međutim, izašli smo iz toga, ostavili to iza sebe. Mislim da imamo odličan skup momaka koji diše zajedno i sve probleme prevazilazi zajedno. Tako je bilo, nadam se da će tako biti i ubuduće”, jasan je eks igrač Sutjeske, Budućnosti, Rada, Hajduka iz Kule, Partizanija i Akžajika. Polusezona je mogla da bude bolja da su se “romantičari” plasirali u polufinale Kupa, ali Petrovac je imao više sreće - 0:0 na Starom aerodromu, 2:0 pod Malim brdom. “Petrovac i Kup su sigurno naša najveća žal. Stvarno nismo imali sreće, jer je bilo dosta povreda, tumbanja pozicija... Ali od žaljenja nema ništa, sve to treba ostaviti i zatvoriti u ovoj godini. Moramo da uđemo u 2020. sa vedrim duhom i da pokažemo pravo lice, jer imamo kvalitet i znanje da uzmemo evropsku vizu”, podvukao je Jovan Nikolić. B.T.

UTORAK, 24. 12. 2019.

Lavovi tokom jučerašnjeg okupljanja

DN donose učinak naših reprezentativaca prethodnog vikenda

GOLMANI DANIJEL PETKOVIĆ (Anže) - Još jedan meč koji je naš golman presjedio na klupi. Njegov Anže upisao veliku pobjedu nad Nantom u gostima (2:1). MILAN MIJATOVIĆ (Levski Sofija) - Na zasluženom odmoru (šampionat Bugarske nastavlja se u februaru) nakon što je u posljednja tri kola sačuvao mrežu. MATIJA ŠARKIĆ (Livingston) - Još jedna sjajna partija mladog golmana. Livingston sa 4:0 savladao Ros kaunti i u zoni je timova koji će igrati ligu za šampiona u Škotskoj.

ODBRANA MARKO SIMIĆ (Pakhtakor) - Šampionat Uzbekistana je završen je prošle srijede. Naredne obaveze Simića i njegov klub očekuju u februaru u azijskoj Ligi šampiona. ADAM MARUŠIĆ (Lacio) Oporavio se od povrede, ali sa klupe gledao veliki trijumf Lacija u Superkupu Italije protiv Juventusa (3:1). STEFAN SAVIĆ (Atletiko Madrid) - Iako je nakon povrede počeo sa treninzima još nije u konkurenciji za sastav. “Kolćonerosi” važan trijumf upisali u Sevilji protiv Betisa (2:1). MARKO VEŠOVIĆ (Legija Varšava) - Standardan u sastavu tima iz Varvaše, njegova Legija (lider u prvenstvu) izgubila nakon četiri vezana trijumfa - 2:1 od Zaglebja u gostima. BORIS KOPITOVIĆ (BATE Borisov) - Kopitović je na odmoru, prvenstvo u Bjelorusiji je završeno 1. decembra. DUŠAN LAGATOR (Soči) Premijer liga Rusija je na zimskom odmoru do 23. februara. RISTO RADUNOVIĆ (Astra) - Astra pobjedom nad Klinčenijem (3:1) nastavila šampionsku trku u Rumuniji, a Radunović tokom novih 90 minuta zaradio žuti karton. Za sjajne igre nagrađen je novim ugovorom - do 2023. IGOR VUJAČIĆ (Partizan) Šampionat Srbije nastavlja se 15. februara. MOMČILO RASPOPOVIĆ (Rijeka) - Rijeka pred zimsku pauzu poražena u derbiju od Dinama (3:0), Raspopvić igrao do 72. minuta. ALEKSANDAR ŠOFRANAC (Sutjeska) - Telekom 1. CFL nastavlja se u februaru. DARKO BULATOVIĆ (Sutjeska) - Telekom 1. CFL nastavlja se u februaru.

NEMANJA SEKULIĆ (Zeta) - Telekom 1. CFL nastavlja se u februaru.

VEZNI RED NIKOLA VUKČEVIĆ (Levante) - U Kupu kralja protiv Meilje (pobjeda Levantea 5:0) igrao cijeli meč, tri dana kasnije u La ligi ušao u 77. minutu i pogurao svoj tim do trijumfa nad Seltom (3:1). VLADIMIR JOVOVIĆ (Jablonec) - Na odmoru do 11. januara kada, kao uvod u nastavak šampionata, Česi igraju zimski turnir - Tipsport liga. ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ (Partizan) - Šampionat Srbije nastavlja se 15. februara. ALEKSANDAR BOLJEVIĆ (Standard Lijež) - Tim iz Liježa najprije ispao iz Kupa Belgije od Antverpena (1:3), a Boljević bio isključen u 93. minutu. Za vikend uslijedio i poraz u prvenstvu od Vasland-Beverena (2:1) - igrao do 72. minuta u meču u kojem je strijelac za pobjednički tim bio potencijalni reprezentativac Stefan Milošević. SEAD HAKŠABANOVIĆ (Norčeping) - Prvenstvo Švedske je završeno 2. novembra. VUKAN SAVIĆEVIĆ (Visla Krakov) - Preskočio još jedan meč zbog povrdee, Visla u gostima bolja od LKS Lođa (4:2). DENI HOČKO (Muskron) Muskorn remizirao sa Šarloom (1:1), Hočko odigrao cijelu utakmicu. BRANISLAV JANKOVIĆ (Sutjeska) - Telekom 1. CFL nastavlja se u februaru. DAMIR KOJAŠEVIĆ (Sutjeska) - Telekom 1. CFL nastavlja se u februaru. MARKO JANKOVIĆ (SPAL) - Super važna pobjeda Spala u gostima kod Torina (2:1), ali naš vezista nije bio ni na klupi pretposljednjeg tima Serije A.

NAPAD STEVAN JOVETIĆ (Monako) - Majstor se konačno vratio - nakon osam mjeseci i teške povrede. Sredinom sedmice zaigrao u Liga kupu Francuske protiv Lila (poraz Monaka 3:0), kada je u igru ušao u 59. minutu, ali za vikend u prvenstvu, ipak, nije bio u kombinaciji za tim protiv istog rivala. FATOS BEĆIRAJ (Makabi Netanja) - Makabi preko Tire (4:0) prošao dalje u Kupu, Bećiraj zbog povrede preskočio taj duel. STEFAN MUGOŠA (Inčon junajted) - Šampionat u Južnoj Koreji je završen 30. novembra.K.B.

RUKOMETAŠI CRNE GORE POČELI PRIPREME ZA EP 2020.

Lavovi se nikoga ne plaše Osmjesi na licima, u pogledu sigurnost kao nikada do sada... Puni samopouzdanja, ali čvrsto na zemlji, rukometaši Crne Gore sinoć su krenuli u misiju Evropsko prvenstvo - četvrto zaredom, a peto ukupno. “Iza sebe imam dva učešća na EP i mogu da kažem da je ekipa sada veoma složna - svi jedva čekamo da počne ta velika smotra”, poručio je Miloš Vujović, momak koji će od naredne sezone igrati u Bundesligi za Fukse Berlin. “Idemo tamo sa puno više samopouzdanja i osjećamo da već treba da pokazujemo ono što zaista imamo i koliko smo jak kolektiv”. Kontinentalni šampionat, koji će organizovati Austrija, Švedska i Norveška, kreće 9. januara, a “lavovi” će u Gracu protiv Hrvatske, Srbije i Bjelorusije juriti prvi trijumf na evropskim prvenstvima, ali možda i više od toga. “Grupa je teška, za rivale imamo vrlo jake selekcije. Najjači protivnik će biti Hrvatska, potom Bjelorusija, onda Srbija... Ali

MILOŠ VUJOVIĆ Idemo na EP sa puno više samopouzdanja i osjećamo da već treba da pokazujemo ono što zaista imamo i koliko smo jak kolektiv.

PUT ĆE CRNA GORA UČESTVOVATI NA EVROPSKOM PRVENSTVU - ČETVRTI PUT ZAREDOM. SAMO NA PRVOM NASTUPU 2008. ZAHVALJUJUĆI BODU PROTIV RUSIJE “LAVOVI” SU PROŠLI DALJE ne treba, ipak, bilo koga da se plašimo već da izađemo na teren i pokažemo koliko zaista vrijedimo”, dodao je naš krilni igrač. Recept za pobjede je jasan. “Pobijedili smo svjetskog i olimpijskog šampiona Dansku i ta utakmica je recept kako treba da igramo na Evropskom prvenstvu”. Da li je kucnuo čas za toliko željeni prvi trijumf na evropskim prvenstvima? “Uoči prošlog EP sam najavio da je vrijeme za prvu pobjedu, ali nismo došli do nje. Sada ne bih pričao o tome. Iza nas stoji kvalitetan rad, svi igrači su zdravi i priželjkujem malo sreće u završnicima”,

smatra Miloš Vujović. Njegov prezimenjak Branko Vujović biće dio naše paklene desne bekovske strane, a kako u svom timu Kjelceu ima dvojicu saigrača iz Bjelorusije (Uladžislaj Kuleš i Artsem Karaljok) dobro zna koliko je ta selekcija nezgodna. “Moguće da će baš meč sa Bjelorusijom odlučivati ko će proći dalje. Malo je poznato možda, ali ova selekcija ima veoma dobru ekipu - međutim, nadam se da ćemo mi proći”, istakao je Branko, koji je na kraju podvukao šta je najveći adut “lavova”. “Dobro je poznat - odnos prema grbu i reprezentaciji. Mislim da malo koja druga selekcija nešto tako ima”, zaključio je Vujović. Selektoru Zoranu Roganoviću krajem godine priključiće se igrači iz Bundeslige Stefan Čavor, Vladan Lipovina i Nebojša Simić. “Lavovi” će do 3. januara trenirati u Podgorici, nakon čega putuju u Sloveniju na završni dio priprema i dva prijateljska meča sa domaćinom i Sjevernom Makedonijom. K.B.

BRANKO VUJOVIĆ Mislim da malo koja druga selekcija ima odnos prema grbu i reprezentaciji kao Crne Gora.

Foto:Stefan Ivanović

U JATU hrabrih sokolova

SPORT

UTORAK, 24. 12. 2019.

Ko u sebe vjeruje, taj čuda i stvara - to je Budućnost

NAŠ KLUB, NAŠ

Budućnost, ime je bilo vizionarsko. “Ova Budućnost je metafora nove Crne Gore. Bez kompleksa inferiornosti, ne pristajući na stereotip da mali znači i slab. Kad kažete Budućnost, kazali ste i Podgorica, i Crna Gora. Budućnost je naš prepoznatljiv simbol, emocija, adresa pripadnosti, privilegija da naša djeca za sportske uzore imaju svoje sugrađane, prve komšije sa kojima su odrastali”, rekao je predsjednik države, koji je imao jaku poruku za kraj uz čestitku božićnih i novogodišnjih praznika. “Kažu, ko u čuda vjeruje, taj čuda i stvara. Ja bih dodao: ko u sebe vjeruje, taj čuda i stvara. Budućnost je za to pravi primjer. Ne sumnjam da najveće pobjede Budućnosti tek slijede”. Foto:Budućnost Voli

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je redovan na utakmicama Budućnost Volija, svjedočio je svim velikim pobjedama plavog kluba, a ponos Podgorice mu je posebno zahvalio nagradom za veliki doprinos. “Priznanje mi je svakako jedno od najdražih”, poručio je Đukanović, koji je od srca čestitao 70 godina postojanja kluba uz riječi da je to ‘događaj za ponos kluba, glavnog grada i države’. “Jubilej je prilika da se oda prizanje prije svega igračima, trenerima, sportskim radnicima, tehničkom osoblju, svima koji su na bilo koji način od osnivanja do danas doprinosili i doprinose uspjesima Budućnosti”. A kada je prije sedam decenija stvorena

SVEČANOM AKADEMIJOM U CNP U KOŠAR

Emotivno, tradicionalno, lijepo za oko... Sjećanje na nekadašnje asove koji su na parketu donosili radost Podgorici i cijeloj Crnoj Gori, na najsjajnije godine ponosa grada... Svečanom akademijom u Crnogorskom narodnom pozorištu, koja je organizovana na nivou najvećih svjetskih klubova, košarkaški klub Budućnost Voli je proslavio 70 godina postojanja. U Morači su poklekli Real Madrid, CSKA i Barselona. Ali i na strani, snagu Budućnosti su osjetili mnogo veći i bogatiji klubovi. To je samo nova inspiracija za naš tim, za brojne ljude koji su oko njega okupljeni, za Crnu Goru u cjelini

■ OSTVARENJE SNOVA

Mnogo košarkaških legendi i radnika koji su utkali sebe u prethodnih sedam decenija,

FOTO PRIČA

PRIJEM POVODOM ROĐENDANA

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa svojim saradnicima organizovao je juče prijem za igrače, članove stručnog štaba i Uprave košarkaškog kluba Budućnost Voli koji je juče proslavio 70 godina postojanja. Vuković je na poklon dobio prvu monografiju u istoriji kluba, uz obećanje da će „plavi“ dati sve od sebe da Podgorici podare novu titulu šampiona ABA lige

bivši i sadašnji članovi Uprave, igrači, članovi državnog vrha, predstavnici Varvara i svi ostali su se u velikoj sali CNP prisjetili svega što se izdešavalo u prethodnih 70 godina. Od Stadiona malih sportova, terena kod Gimnazije, kultnog otvorenog terena u Njegoševom parku, čuvenog klizavog terena i žutih stolica u “Morači”, pa sve do novijeg perioda kada podgorički koloseum služi za ponos cijele zemlje... Specijalna monografija, prva u istoriji kluba, ugledala je svjetlost dana, a svi prisutni su imali priliku da pogledaju kratki dokumentarac o počecima, velikim izazovima i po-

bjedama koje su ispisane plavom bojom. Kome god je Budućnost u srcu sinoć nije mogao ostati ravnodušan... “Obraćavam vam se sa emocijama. Trajati sedam decenija sa svim izazovima samo po sebi zaslužuje poštovanje, a biti crnogorski brend i njen ponos predstavlja posebnu vrijednost. Budućnost Voli je i profesija i strast, a ovo veče ostvarenje snova za mnoge od nas. Bilo je lijepih i manje lijepih detalja, uspona i padova, ali ono što je decenijama nepromjenjivo je emocija koja nas je sve povezivala. Kada sam prije deset godina preuzeo ulogu predsjednika kluba, moti-

NAJVEĆA SPORTSKA

MERILEND Nastavljamo sa predstavljanjem najvećih koledž rivalstava. Jedno od takvih koje gotovo uvijek donosi tenziju igraju Merilend i Djuk. Djuk je jedan od najomraženijih timova u NCAA ligi, čuveni su derbiji sa Sjevernom Karolinom i Mičigenom, ali rivalstvo sa Merilendom je nešto posebno. Posljednjih nekoliko godina Djuk je lako izlazio na kraj sa ljutim rivalom, dok je Merilend svoje velike pobjede ispisivao početkom 2000-ih godina. Ova dva tima odigrala su veliki

UTORAK, 24. 12. 2019.

SPORT

RKAŠKI KLUB BUDUĆNOST VOLI PROSLAVIO 70 GODINA POSTOJANJA

ŠA LJUBAV, NAŠA KUĆA VJERNOST PLAVOJ BOJI JE BILA NA PROBI, ALI JE PODGORIČKI DUH NESALOMLJIV Utakmice Budućnosti u “Morači” iz svečane lože prati čovjek sa šalom oko vrata. Dijete Podgorice, sada gradonačelnik koji pamti svih lijepih i teških dešavanja Budućnosti. Ivan Vuković se sinoć u CNP-u prisjetio zlatnih generacija, Antića, Polija Bojanića, braće Ivanović... “Kao što to obično biva u pričama za pamćenje, put do uspjeha i našeg kluba bio je posut trnjem. U teškim vremenima neizvjesnosti koja smo skupa prošli,

Ceremonija je završena nezvaničnom himnom KK Budućnost Voli - “Podgorica” - pjesma je naišla na oduševljenje svih prisutnih u CNP-u

vjernost plavoj boji često je bila na probi. No, podgorički duh i crnogorski inat pokazali su se nesalomljivim. I zato danas, kada slavimo jubilej, naš klub i naša ljubav nikada nijesu bili veći”, rekao je Vuković. Titule u SRJ, pa prvo igranje u Evroligi, a onda i titula i proslava na Trgu nezavisnosti. Prvi čovjek Podgorice se prisjetio svih igrača i Aleksandra Džikića koji su te aprilske noći u paklu “Morače” donijeli najsjajniji trofej.

visan da pomognem tom našem posrnulom divu, dobro sam znao da to neće biti lako, ali sam bio u jedno siguran, da neću odustati”, rekao je prvi čovjek podgoričkog ponosa Dragan Bokan.

■ IZAŠLI SMO IZ LOKALNIH OKVIRA

U dokumentarcu pričali su članovi UO, predstavnici onih koji sa tribina daju posebni vjetar u leđa, ali i predsjednici rivala - Emil Tedeski (Cedevita Olimpija) i Ostoja Mijailović (Partizan) koji su iskazali poštovanje prema velikom sportskom rivalu na parketu. Dva kupa i tri titule u SRJ, brojni trofeji u Crnoj Gori, ali i aprilska noć za sva vremena 2017. godine. Košarkaška groznica, plavo ludilo i prva titula vladara ABA lige. Nakon tog trofeja Budućnost je dodatno porasla, ali to je tek početak velike priče... “Dijelimo viziju Budućnosti Volija kao modernog kluba, koji kontinuirano okuplja

A RIVALSTVA

DJUK broj fantastičnih mečeva, bilo je nevjerovatnih preokreta (pamti se meč Džejsona Vilijamsa koji je vezao deset poena za 50 sekundi 2001. godine). Intezitet rivalstva najbolje oslikava situacija iz 2002. godine kada se slavlje na Univerzitetu Merilend pretvorilu u velike nerede, a načinjena šteta procijenjena je na pola miliona dolara. Prvi meč odigrali su u februaru 1925. godine, a od tada su se sastali 173 puta (Djuk je ubjedljiv sa 110 pobjeda).

“Ivanović, Gordić, braća Šehović, Zoran i Danilo Nikolić, Barović, Ilić, Starovlah, Dolmen, Gibson i Lendri, predvođeni trenerom Džikićem - tim za sva vremena. U novu evroligašku avanturu, svoje plavo-bijele ispratiće više od 20.000 Podgoričana”, prisjetio se Vuković i istakao da je godinu kasnije (finale plej-ofa protiv Crvene zvezde) “našim momcima oduzeta mogućnost da u ravnopravnim uslovima pokušaju odbraniti titulu najboljeg tima u regiji”. nove talentovane igrače koji će predanim radom, organizacijom i logistikom formirati vrhunski kvalitet. Cilj nam je formiranje igračkog kadra koji će omogućiti finansijsku stabilnost kluba. Formirati budžet koji se neće oslanjati na pomoć prijatelja i države. Budućnost Voli je izašao iz lokalnih okvira. Naš klub već decenijama slovi za nosioca razvoja crnogorskog i regionalnog sporta čineći nas lilderom u misiji jačanja dobrih odnosa u ABA regiona. Budućnost Voli - naš klub, naša ljubav, naša kuća, ponos je Crne Gore”, zaključio je Dragan Bokan koji je uručio zahvalnice svim članovima Upravnog odbora, kao i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću za sve godine podrške Budućnost Voliju. Sedam decenija emocija, ljubavi, podrške, lijepih i manje lijepih stvari. Jubilej i ceremonija za ponos koju će svi dugo pamtiti. I kako je istakao Bokan na kraju govora “Za Budućnost - svi”. A.K - B.T.

IZJAVA DANA „Dok Hajduk nije prvi, ne valja. Hajduk mora biti prvak. Kad nije, niko nije zadovoljan. Brzo ću pohvatati konce. Možemo pričati o emocijama, o svemu, ali jedino je važno da napravimo Hajduk boljim. Pritisak je ogroman zbog činjenice da se ništa nije osvojilo. Ima puno struja, jedni su za Burića, drugi za Oreščanina, treći za Kopića. Dajte nam podršku. Ako ne bude Hajduk bolji, sami ćemo otići. Ovo je sedma, osma godina da se traži strpljenje, ljudima je toga preko glave. Ovdje se ne bi obradovali ni Murinju, rekli bi da je previše defanzivan. Ne bi ni Pep Gvardiola bio po volji, ne bi odgovarala tiki-taka. Rekli su mi svi da sam lud, čak mi se i otac smijao“ Novi trener Hajduka Igor Tudor na zvaničnom predstavljanju

SPORT

UTORAK, 24. 12. 2019.

Foto: Iva Mandić

Najbolji u 2019. sa predsjednikom COK Dušanom Simonovićem i potpredsjednicima Bojanom Popović i Borom Mračevićem

MARIO HODŽIĆ NAJBOLJI SPORTISTA CRNE GORE ZA 2019. U TRADICIONALNOM IZBORU COK NAJBOLJI U 2019.

Najbolji među najboljima sanja olimpijske krugove

Japan, postojbina karatea, otvorio je olimpijska vrata ovom sportu. Godina pred nama biće jedna od najvažnijih u istoriji ove borilačke vještine, a u 2020 - sa velikim očekivanjima i snovima - Mario Hodžić ući će kao najbolji sportista Crne Gore. Naš mladi karatista juče je i zvanično proglašen za najboljeg u 2019. godini - u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta. “Na putu smo plasmana u Tokio, tokom 2020. su kvalifikacije za Olimpijske igre i dobro je poznato da su one naš san i da ćemo uraditi sve kako bismo taj naš san i ostva-

rili”, poručio je Hodžić. A priznanje za najboljeg “super Mario” je dobio zahvaljujući osvojenim srebrnim medaljama na Evropskom prvenstvu u španskoj Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku. “Moje medalje nisu samo plod mog rada već rada svih nas. Iako je ova 2019. bila jedna od najuspješnijih za karate u Crnoj Gori, mislim - ustvari znam - da ovo nije naš puni potencijal, da vrijedimo još više i da ćemo to pokazati u 2020”, dodao je Hodžić. Najbolji sportista Crne Gore na kraju je bio jasan... “Velika je čast što

SREBRNE MEDALJE OSVOJIO JE MARIO HODŽIĆ U 2019 - NA EVROPSKOM PRVENSTVU I NA EVROPSKIM IGRAMA sam izabran za sportistu godine, što sam najbolji među najboljima, jer se dobro zna koliko je naša sportska nacija jaka”.

NAJBOLJI SPORTISTA: Mario Hodžić (karate) NAJBOLJA MLADA SPORTISTKINJA: Bojana Gojković (boks) NAJBOLJI MLADI SPORTISTA: Bojan Bošković (karate) SPORTSKI PODVIG GODINE: Odbojkaši CG (plasman na EP) NAJBOLJA ŽENSKA SELEKCIJA: Rukometna (5. mjesto na SP) NAJBOLJA MUŠKA SELEKCIJA: Košarkaška (plasman na SP) NAJBOLJA MLADA SELEKCIJA: Vaterpolo U15 (srebro na EP)

Slično Mariju i Crnogorski olimpijski komitet ima razloga za zadovoljsto zbog 2019, a s ne strpljenjem iščekuje narednu godinu. “Kažu da je u sportu najvažnija olimpijska godina, ali mi ćemo pamtiti i predolimpijsku 2019. jer smo bili organizatori Igara malih zemlja Evrope - događaja na koji smo jako ponosni”, istakao je predsjednik COKa Dušan Simonović. Crnogorski sportisti tek treba da obezbijede vize za Olimpijske igre, ali Simonović je u jedno siguran. “Nadamo se dobrim rezultatima u Tokiju, iako još nemamo sportista koji su izbo-

rili olimpijske vize, ali to je situacija u kojoj smo bili svih godina unazad. U svakom slučaju u igri su svi oni koji su nastupili i na prethodnim Igrama i vjerujem da će naš tim biti brojan u Tokiju”, zaključio je Simonović. COK je juče nagradio i najbolje mlade sportiste, a to su Bojana Gojković i Bojan Bošković - naša bokserka odbranila je evropsku titulu u juniorskoj konkurenciji, dok je karatista Omladinca pokorio planetu u kadetskoj konkurenciji. Dovoljno da treću godinu zaredom dobije ovo priznanje. K.B.

MARIO HOŽIĆ, najbolji sportista CG

BOJANA GOJKOVIĆ, najbolja mlada sportistkinja CG

BOJAN BOŠKOVIĆ, najbolji mladi sportista CG

Velika je čast što sam izabran za sportistu godine, što sam najbolji među najboljima, jer se dobro zna koliko je naša sportska nacija jaka.

Ponosna sam zbog ove nagrade, sigurno da je ona velika motivacija za dalji rad. Trudiću se da i dalje nastavljam sa ovakvim uspjesima.

Zaista je veliki uspjeh treću godinu zaredom dobiti ovu nagradu i srećan sam što sam ponovo učinio da je mnogo ljudi ponosno na mene.

UTORAK, 24. 12. 2019.

DN TIKET

1 2

2 2 1 3+ GG

EL ENTAG ZAMALEK HAP. RAMAT GAN AŠKELON BNEI JEHUDA MAKABI TEL AVIV METLAUI ESPERANS

SPORT

12 POBJEDA U FINALIMA VEZAO JE KRISTIJANO RONALDO, SVE DO PORAZA OD LACIJA U SUPERKUPU ITALIJE KOJI SE IGRAO U RIJADU - BIO JE TO PRVI MEČ ZA TROFEJ KOJI JE PORTUGALAC IZGUBIO JOŠ OD 2013. GODINE

UKUPNA KVOTA: 24,15

● tifo kutak

Odlazi iz Istanbula: Duško Ivanović

CRNOGORSKI STRUČNJAK IDE IZ ISTANBULA

Duško napušta Bešiktaš, ima ponudu Baskonije?

Dupli pakao na Velodromu Velodrom - stadion u Francuskoj sa možda najboljom atmosferom u zemlji. Marsej - klub bogate istorije ima lude navijače, a podatak da su najvatrenije pristalice podijeljene na dvije tribine rivalima stvara dodatni pritisak. Na sjevernoj su smješteni “Marseille Trop Puissant”, “Fanatics” i “Dodgers”, organizacije koje kupuju karte za sezonu, a onda ih prodaju svojim članovima. Na suprotnoj strani, južnoj tribini, su glavni “Commando Ultras 1984”. Poznati po spektakularnim koreografijama koje krase cijeli stadion, frenetičnoj atmosferi, ali i peckanju rivala, naročito pristalica Pari Sen Žermena. Tifozi Marseja su u snažnim prijateljskim odnosima sa navijačima Livorna, AEK-a i Sampdorije, pa se vrlo često na utakmicama francuskog velikana mogu vidjeti transparenti podrške pomenutim klubovima.

Sve je spremno za rastanak između Bešiktaša i Duška Ivanovića. Crnogorski stručnjak i čelnici “crno-bijelih” iz Istanbula dogovorili su sporazumni raskid saradnje, javljaju specijalizovani košarkaški portali. Ivanović je ponudio ostavku poslije razgovora sa upravom kluba, a sve na zahtjev menadžemnta. Zvanična objava rastanka našeg trenera i Bešiktaša se očekuje uskoro, a duel sa Karšijakom koji se igra u subotu biće posljednja utakmica koju će Ivanović vodi-

ti sa klupe ovog tima. Ivanović je u Bešiktaš stigao prošlog ljeta, a od tada je igrao plej-of u turskom šampionatu i Fibinoj Ligi šampiona. Međutim, ove sezone rezultati nijesu zadovoljavajući - 3-6 u Ligi šampiona, 5-8 u prvenstvu Turske. Prema informacijama koje stižu iz Španije, Ivanović neće dugo biti bez posla. Naime, Baskonija je zainteresovana za usluge iskusnog 62-godišnjeg trenera koja želi da ga dovede nakon raskida saradnje sa Velimirom Perasovićem. A.K.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.30h ______________________ Žejang – Liaoning, košarka

ARENASPORT 4 11.00h ___________________ Spor Toto – Sorogun, odbojka

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

Operativni prOgram iz 2001. gOdine

Putin na komPjuteru i dalje koristi “WindoWs XP”

Kremlj je objavio fotografije Vladimira Putina za radnim stolom, a jedan zanimljiv detalj zapao je ljudima za oko – kompjuter ruskog predsjednika koristi “Windows XP”. Na ekranu ispred Putina vidi se karakteristična plava donja štrafta za „taskbar“, pa je jasno da lider

Rusije koristi operativni sistem koji je izašao 2001. godine i nije unapređivan već pet godina. Fotografije je objavio portal Oupen midija (Open Media), koji je naveo da je Windows XP poslednji „Majkrosoftov“ operativni sistem odobren za korišćenje na kompjuterima ruskih državnih

funkcionera. Rusija je veoma skeptična po pitanju sajber bezbjednosti, a u skladu sa time prošle godine donesen je Digitalni ekonomski nacionalni program koji za cilj ima da zaštiti državnu onlajn infrastrukturu čak i ako bi se odvojila od globalne mreže.

prevrnuO se čamac na dunavu u vOjvOdini

dvije migrantkinje se utoPile, traga se za još četiri osobe

Beživotna tijela dvije mlade žene, koje su nestale sa još četvoro migranata, izvučene su iz rijeke nakon što se rano juče prevrnuo čamac sa migrantima na Dunavu u selu Karavukovu kod Odžaka. U čamcu je bilo

devet migranata i oni su pokušali da pređu iz Srbije u Hrvatsku, javio je RTS. Oni su htjeli da pređu Dunav po izuzetno lošem i vjetrovitom vremenu. Kada se čamac prevrnuo, šest osoba je nestalo a tri su uspjele da ispliva-

ju na obalu. Traga se za još dva djeteta rođena 2007. i 2017. godine, kao i za dva muškarca. RTS nezvanično saznaje da je svih devet migranta bilo prijavljeno u neke od prihvatnih centara u Srbiji. Oni su državljani Sirije i Iraka.

prva liga tanzanije

Roj pčela pRekinuo fudbalsku utakmicu

sofija

Fudbalski meč prve lige Tanzanije naglo je prekinut u 53. minutu meča kada su na teren došli nezvani “gosti” - roj pčela. Dva lokalna tima, Young Africans i Iringa United, sastali su se na stadionu Uhuru u najvećem gradu Tanzanije Dar es Salamu. U toku drugog poluvremena, na teren je doletio veliki roj pčela. Igra-

či su odmah legli na teren i štitili se od insekata tako što su rukama prekrivali glave. Zatim se većina učesnika utakmice trkom uputila ka svlačionicama. Od pčela nije bila pošteđena ni publika, pa je tako na tribinama nastala prava panika, a gledaoci su potrčali na više strana kako bi se sklonili od letećih “napadača”.