Dnevne novine 25. decembar 2019. by Dnevne Novine

■ 14 15

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE DOBIO NOVI LINEARNI AKCELERATOR

U najsavremeniju opremu do sada uloženo 10 miliona

ZAKONODAVNI ODBOR PODRŽAO ZAKON O VJERSKIM ZAJEDNICAMA

SRIJEDA, 25. 12. 2019. BROJ 2564 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Šest nivoa pravne zaštite prije finalne odluke o imovini ■ 2 3

GUVERNER CBCG RADOJE ŽUGIĆ O BANKARSKOM SEKTORU U GODINI NA IZMAKU■ 8

Ključni bankarski parametri na istorijskom maksimumu

TUŽILAČKI SAVJET ■ 11

Za vrhovnog tužioca predložena Lidija Vukčević

ANDRIJA MANDIĆ U PARLAMENTU ■ 2

Poslušali Amfilohija, neće paliti Skupštinu PO PRIJAVI BEČIĆEVIH DEMOKRATA ■ 10

CRNOGORSKA: KRITIKE NA RAČUN PREDSJEDNIKA PAVIĆEVIĆA■ 5

Razapinju ga zbog crkve ZA NAJBOLJE PONUDE:

Dražen Živković

marketing@dnovine.me

Privođen urednik portala Borba

+382 20 252 900

POLITIKA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

ZORAN PAŽIN NA ZAKONODAVNOM ODBORU O ZA

Šest nivoa pravn prije finalne odluk

Mandić juče u parlamentu

ANDRIJA MANDIĆ U PARLAMENTU

Poslušali Amfilohija, neće paliti Skupštinu Demokratski front je, na poziv mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, odustao od namjere da spriječi glasanje o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, poručio je jedan od lidera tog političkog saveza Andrija Mandić. “Ako za šta vrijedi stradati, ako za šta vrijedi umrijeti, to je za crkvu i vjeru. Odustali smo od onog što smo planirali na molbu mitropolita. Htjeli smo da napravimo “bugarsku skupštinu” ovdje u našoj Skupštini. To je ona skupština koja ne može da se održi, a imali smo snage za to”, kazao je Mandić u parlamentu i ponovo apelovao na poslanike da ne glasaju za predloženi zakon. “Ne činite ovo. Navlačite grijeh na vaše porodice, navlačite prokletstvo”, kazao je Mandić i pozvao monaštvo i episkope da preispitaju odluku. “Mi smo spremni da stradamo za crkvu. Ne želimo jeftine političke poene time što želimo da branimo crkvu”, istakao je Mandić. Jedan od lidera DF-a je parlamentarnoj većini poručio da će, ukoliko glasaju za zakon, na njima biti „prokletstvo i grijeh“. On je pozvao i poslanike islamske i katoličke vjeroispovijesti da ne glasaju za zakon uperen, kako je kazao, protiv pravoslavne crkve. “Desiće se mnoge ružne stvari. Desile bi se već da nas mitropolit Amfilohije nije pozvao”, istakao je Mandić. Na to je reagovao predsjednik Skupštine Ivan Brajović, ističući da niko neće napadati institucije države. “Bratska molba i prokletstvo rijetko i ne mogu da idu zajed-

Zloslutne anateme

Na navode Mandića je reagovao i poslanik Liberalne partije Andrija Popović i kazao da ne žele da slušaju prijetnje i kletve. “Ovo što je rekao Mandić je u vaterpolu isključenje bez prava zamjene, odnosno udaljenje sa sjednice parlamenta. Ne možemo trpjeti zlosutne anateme. Pogledajte Etički kodeks”, rekao Popović predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću. Poslanik Goran Danilović kazao je da je zahvalan mitropolitu Amfilohiju za ono šta je uradio, a poslanike pozvao da glasaju kako žele. “Ne plašim se ishoda. Nećemo učestvovati u radu parlamenta u četvrtak, nećemo dolivati ulje na vatru. Nećete nas uvući u brlog”, istakao je Danilović. no. Ovdje niko ne otima crkvinu imovinu, ne otima ništa, nego donosi zakon čija će implementacija teći godinama pred nama. Želim da vrijednosne razlike među nama u godina pred nama budu što manje”, istakao je Brajović. Poslanici vladajuće većine glasali su protiv predloga nezavisnog poslanika, Aleksandra Damjanovića, da se iz predloženog dnevnog reda zasjedanja Skupštine ukloni tačka o raspravi o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, a taj tekst povuče iz procedure. R.P.

akonodavni odbor podržao je juče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, glasovima članova Odbora iz vladajuće koalicije, dok su dvojica iz opozicije bili protiv.

Pažin juče na sjednici Zakonodavnog odbora

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je na sjednici Odbora da predlaganjem zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vlada ispunjava ustavnu i programsku obavezu da obezbijedi jednaka prava i slobode svih vjerskih zajednica i vjernika u Crnoj Gori, ali i onih građana koji nijesu vjernici. “U Crnoj Gori, kao i svuda gdje ima vladavine prava, vlasništvo nad imovinom se može utvrditi jedino dokazima o vlasništvu, pravni subjektivitet se može steći samo registracijom kod državnog organa, a javna kulturna dobra se mogu koristiti samo u skladu sa zakonom”, naglasio je Pažin.

■ NEMA

FAVORIZOVANJA

On je ocijenio da bi bio neustavan svaki zakon koji bi bilo kojoj vjerskoj zajednici omogućio da uživa prava koja niko drugi u Crnoj Gori nema. “Vlada nema druge namjere do ispunjenja svoje ustavne obaveze da ovim zakonom, u građanskoj Crnoj Gori, garantuje svima jednaka prava i jednako važenje zakona za sve vjerske zajednice, za vjernike svih vjeroispovijesti, ali i za one građane koji nijesu vjernici”, istakao je Pažin. Prema njegovim riječima, svako ko je pročitao Predlog zakona, vidjeće da u njemu ne postoji nijedna odredba koja bilo koju vjersku zajednicu stavlja u podređen položaj, već sve odredbe zakona jednako važe za sve. “Takođe, ovaj Predlog zakona ne propisuje ad hoc pravna pravila koja posebno važe za vjerske zajednice, već na ravnopravan način uvodi u naš pravni poredak sve vjerske zajednice. Tako se već utvrđena pravna pravila

Kloniti se teških riječi

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je na sjednici Zakonodavnog odbora izrazio uvjerenje da usvajanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti građani treba da dobiju zakon koji će biti zalog budućnosti, a ne samo odgovor na ono što je prošlost. Komentarišući stavove članova Odbora, Pažin je pozvao sve da se klone teških riječi i zagovaranja bilo kakve vrste nasilja, pa i verbalnog. “Siguran sam da imamo i snage i volje za pristup koji uvažava argumente, a koji poštuje mišljenje koje je drugačije nego naše. Ja sam spreman da na takav način razgovaram i o ovom zakonu i o svim drugim pitanjima”, rekao je Pažin.

koja važe za druga pravna lica odnose na registraciju i evidenciju vjerskih zajednica koje žele da im država prizna svojstvo pravnog lica”, kazao je Pažin. On je naglasio da će u slučaju bilo kog imovinskog spora, svaka vjerska zajednica imati mogućnost da iskoristi čak šest nivoa pravne zaštite, uključujući i zaštitu pred domaćim sudovima i Evropskim sudom za ljudska prava, prije finalne odluke o vlasništvu nad spornom imovinom. Osim toga, kako je naveo, država ima ustavnu i zakonsku obavezu da štiti kulturne vrijednosti, ocjenjujući da vjerski objekti predstavljaju veoma značajan dio kulturnog identiteta Crne Gore, koji je država po Ustavu dužna da štiti. Poslanik Demokratskog fronta Milun Zogović je ocijenio da

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

AKONU O VJERSKIM ZAJEDNICAMA

ne zaštite ke o imovini nica “suviše uopšten”.

■ STARI ZAKON PREVAZIĐEN

Predlog zakona mora biti temeljno obrađen, da ga treba vratiti predlagaču, te da je neusaglašen sa Ustavom. “Vjerske zajednice odvojene su od države, a protivno tome, predloženi zakon povezuje državu sa vjerskim zajednicama tako što predviđa ograničenje slobode po ocjeni organa javne vlasti”, kazao je Zogović. On je naglasio da je Crnoj Gori potreban novi zakon, “ali onaj koji je pripremljen sa pažnjom, u atmosferi dijaloga, od predstavnika vlade, crkve, vjerskih zajednica, eksperata i svih zainteresovanih”. Kako je kazao, Predlog zakona je neusaglašen sa Deklaracijom o pravima čovjeka. “Pojam vjera, pogrešno je zamijeniti pojmom vjeroispovijest jer je ispovijedanje dio manifestacije vjere”, rekao je Zogović, koji smatra da je izraz vjerska zajed-

“U Crnoj Gori konkretno postoje crkve pravoslavna i rimokatolička, islamska zajednica i druge religijske zajednice. Neodrživo je prećutati nazive tri tradicionalne vjerske institucije kada se zna da neke druge nisu ni poznate ni afirmisane”, naveo je Zogović. Poslanik Liberalne partije Andrija Popović poručio je da je aktuelni zakon prevaziđen, koji postoji otkad je u međuvremenu naša država četiri državna statusa promijenila. “Naša država danas u drugačijem sistemu funkcioniše, nalazi se u procesu EU integracija“, rekao je Popović, dodajući da novi pravi okvir treba da predstavlja rješenje koje će uvažiti najviše pravne standarde u toj oblasti. “Nadam se da za članove Odbora nema dileme da je Predlog u skladu sa Ustavom i LP ga podržava”, kazao je Popović. Poslanik DF-a Veljko Vasiljević kazao je da je CPC “nepostojeća crkva”. “To je imovina MCP i sve drugo je otimačina. Klasična je otimačina imovine”, poručio je Vasiljević, dok je njegova partijska koleginica Marina Jočić poručila da je pitanje tog zakona političko. “Biće onako kako predsjednik države Milo Đukanović i premijer Duško Marković kažu. Tako ćete taster stisnuti”, rekla je Jočić. Ona je pročitala onima koji su za Predlog zakona da, “kada bude najgore u privatnom životu sjetićete se onda kada ste otimali i dali glas za otimanje crkvene imovine”. “Ni okupatori nisu otimali manastire. Palili su a nisu otimali. A vi ste najveća okupatorska sila”, rekla je Jočić. Poslanik SNP-a Srđan Milić rekao je da Predlog zakona o vjeroispovijesti izaziva priličan broj kontroverzi zbog čega je uputio ministru pravde pitanja na koja mu nije odgovorio. Kako je rekao, ovo je “legendarni” Predlog i nijedan do sada nije uspio da prekrši toliko važećih zakona. A.N.

POLITIKA

Sa skupa ispred Skupštine

SKUP SVEŠTENIKA MCP ISPRED SKUPŠTINE

Poslanici treba da čuju glas naroda sa Sabora

Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, povodom rasprave o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, pozvao je poslanike da ne dozvole da neko izmanipuliše njihovim odlukama i zakonskim odredbama. Nekoliko stotina sveštenika i monaha Mitropolije crnogorsko-primorske okupilo se juče ujutru ispred Skupštine zbog sjednice Zakonodavnog odbora na čijem je dnevnom redu bio Predlog zakona o vjeroispovijesti i pozvali da se predlog povuče iz procedure. Mitropolit je kazao da očekuje da poslanici čuju glas naroda i ne glasaju za predloženi zakon, te da zakoni koji se donose treba da budu usaglašeni sa zakonima Svetog Petra. Kako je naveo, ako Crna Gora želi da se ugradi u evropsku zajednicu, onda ne može činiti to sa bezakonjem. “Nadamo se da će poslani-

ci koje je narod izabrao, čuti glas naroda Svetog Vasilijevskog Sabora i sveštenstva”, kazao je Amfilohije. On je istakao da se nada da će ispoštovati glas naroda i da će donijeti svoje odluke onako kako to odgovara onome što je napisao Petar Cetinjski „da je u imenu božijem sud i pravda“. “Sestre monahinje nose transparent na kome su napisane svete riječi Petra I mitropolita i čudotvorca Cetinjskog, koje objašnjavaju na čemu je on temeljio svoj zakonik”, rekao je Amfilohije. On je kazao da nijesu došli ni protiv koga, već da izraze poštovanje poslanicima i vrhovnom zakonodavnom tijelu, ali da ih prisustvom podsjete da zakone koji donose ako nijesu u saglasnosti sa zakonima Svetoga Petra i sa onim što je zapisano od Gorskog vijenca, onda se mogu pretvoriti u bezakonje.

“Podsjećamo poslanike da ne dozvole taj stid i sram na najveću ustanovu Crne Gore i donošenje zakona koji ugrožava elementarna ljudska prava crkve“, rekao je Amfilohije. On je po završenom govoru blagoslovio poslanike i sve okupljene, nakon čega se sa okupljenima uputio u Hram Hristovog Vaskrsenja. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da Mitropolija crnogorsko primorska ima pravo da poštujući pravila javnog okupljanja, iskaže stavove i brani interese, a da je zadatak države da na zakonit način zaštiti interese svih građana. Brajović je rekao da je država od Vlade preko radnih tijela Skupštine i plenuma otvorena za dijalog, ali da se podstiče institucionalno iznošenje argumenata. “To se odnosi kako na ovaj tako i na sve druge zakone”, rekao je Brajović agenciji MINA. R.P.

Sinod SPC traži povlačenje zakona Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) pozvao je juče vlasti u Crnoj Gori da povuku iz procedure Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kojim se želi “nasilno oduzimanje njenih crkava i manastira i da se pripremi novi u skladu sa standardima savremenih demokratskih država”. Sinod je naveo da ponavlja da je SPC protiv predloga za-

kona kojim “predstavnici vlasti u Crnoj Gori žele da od mitropolije i eparhija SPC nasilno oduzmu crkve i manastire i njihovu imovinu i čijim odredbama bi se ukinulo neotuđivo pravo svakog pojedinca na slobodu vjeroispovijesti i savjesti”. “Imajući u vidu kakve sve mogu biti posljedice usvajanja jednog takvog zakona”, Sinod je apelovao na poslanike u Skupštini Crne Gore da “po-

slušaju glas jerarhije i vjernih naše Svete Crkve, koji je nedvosmisleno i jasno izražen na dva crkveno-narodna sabora, i ne glasaju za ovaj predlog”, navodi Sinod SPC, koji je podržao inicijativu mitropolita Amfilohija da predloženi zakon bude povučen iz procedure, “čime bi se stvorili uslovi da se pripremi novi, koji bi bio u skladu sa standardima savremenih demokratskih država i prihvatljiv za SPC”.

POLITIKA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

PONOSAN NA POSTIGNUTE REZULTATE

VLADA DALA MIŠLJENJE

Joković: Pokazaćemo na izborima da je SNP brend

Izborni zakoni pred poslanicima

Skupština Crne Gore uvrstila je u dnevni red sjednice, koja je počela juče, set izbornih zakona koje su podnijeli poslanici vladajuće koalicije, čemu je prethodilo mišljenje Vlade. Vlada je ocijenila da Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koji su Skupštini podnijeli poslanici vladajuće koalicije Danijel Živković, Ervin Ibrahimović, Miloš Nikolić, Adrijan Vuksanović, Nikola Divanović, Andrija Popović i Predrag Seku-

lić, ne treba prihvatiti. Vlada je dala mišljenje i o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku, koji su podnijeli isti poslanici. Vlada je dala mišljenje i o Predlogu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Predlogu zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore koji su Skupštini podnijeli poslanici Predrag Sekulić, Ervin Ibrahimović, Andrija Popović, Adrijan Vuksanović i Mihailo Anđušić. U mišljenju Vlade povodom Predloga zakona o fi-

nansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, između ostalog predlaže se da budžetska sredstva za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini iznose 0,44 odsto. Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku preciznije se uređuju pojedina zakonska rješenja, posebno promjene u biračkom spisku, rokovi za pripremanje i dostavljanje promjena iz biračkog spiska i prevazilazi problem u vezi nadzora nad biračkim spiskom. R.P.

Na narednim izborima pokazaćemo svima da je SNP brend, da ljudi više ne odlaze iz SNP-a, već da je, naprotiv, to partija u koju se sada dolazi i ostaje, kazao je lider te stranke Vladimir Joković na novogodišnjem koktelu, koji je organizovan za članove i simpatizere partije. Joković je rekao da je ponosan na sve što je SNP uradila u proteklih dvije i po godine. Predsjednik SNP-a je istakao da je partija već dugo pod udarima koji dolaze sa raznih strana, ali da je SNP sada konsolidovana, jaka partija koja gleda u budućnost i ozbiljno se priprema za naredne parlamentarne izbore. “Na narednim izborima pokazaćemo svima da je SNP brend, da ljudi više ne odla-

ze iz SNP-a, već da je, naprotiv, to partija u koju se sada dolazi i ostaje. SNP ostaje dosljedna programskim načelima, borbi za bolju, pravedniju i tolerantniju Crnu Goru u kojoj će biti mjesta za sve građane, bez obzira na političko opredjeljenje, mišljenje, nacionalnu ili vjersku pripadnost”, kazao je Joković. On je apelovao na sve da se spuste tenzije prouzrokovane namjerom vlasti da usvoji Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. “Umjesto toga, još jednom pozivamo DPS i njene koalicione partnere da iz skupštinske procedure povuku sporni Predlog zakona, te stvore mogućnost za otvaranje širokog dijaloga u kojem bi učestvovali svi zainteresovani akteri“, kazao je Joković. R.P.

BRAJOVIĆ KANDIDAT ZA LIDERA PARTIJE

KONGRES SD-A U MAJU

Drugi kongres Socijaldemokrata biće održan 30. maja iduće godine, saopšteno je nakon sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora partije, koja je održana u subotu. Na sjednici je kandidatura aktuelnog predsjednika partije Ivana Brajovića za obavljanje te funkcije i u narednom mandatu, dobila je jednoglasnu podršku. Istaknuto je da će na predstojećem Kongresu partije učestvovati 501 delegat koji će se birati na unutarpartij-

Socijaldemokrate

skim izborima za delegate i kandidate koji će biti održani u svim OO Socijaldemokrata u prvoj polovini naredne godine. “To će biti prilika da se dodatno ojača partijska infrastruktura koju Socijaldemokrate imaju u svim opštinama u Crnoj Gori. Kongres će potvrditi snagu, jedinstvo i spremnost partije za predstojeće parlamentarne izbore na kojima će Socijaldemokrate nesumnjivo zabilježiti mnogo bolji rezultat

u odnosu na izbore održane 2016. godine”, navode u SD-u. Osim o odluci o organizaciji Kongresa, bilo je riječi i o aktuelnoj političkoj situaciji, gdje je istaknuto zadovoljstvo načinom na koji je partija funkcionisala u proteklom periodu. “Konstatovan je priliv članstva u svakom opštinskom odboru što je samo još jedna potvrda stalnog rasta koji Socijaldemokrate bilježe od osnivanja do danas”, ističu u SD-u. R.P.

Sa koktela SNP

LP O CRNOGORSKOJ POLITIČKOJ SCENI

Ogromna tenzija nepotrebno izazvana

Ogromna tenzija i kriza dijaloga na crnogorskoj političkoj sceni nepotrebno je izazvana i nema nikakvo racionalno utemeljenje, niti koristi za građane, konstatovao je Glavni odbor Liberalne partije i pozvao na snižavanje tenzija. Glavni odbor LP održao je sjednicu na kojoj je analizirana politička situacija u Crnoj Gori, kao i položaj i politika partije. “Crna Gora kao sekularna država nije smjela da se prepusti talasu klerikalnih priča o vjerskim zajednicama i dozvolila da to poremeti svakodnevni život i funkcionisanje građana i među građanima kada svaki argumentovan dijalog postaje nemoguć”, saopšteno je nakon

sjednice. Kako se navodi, pozdravljene su i reforme i podržano usvajanje novih i modernih propisa u oblasti regulisanja statusa vjerskih zajednica, nacionalnih simbola, ali radnog prava, što je, kako je ocijenjeno, najznačajnije za građane. Poslanik LP Andrija Popović upoznao je Glavni odbor sa skupštinskim aktivnostima i najavio da će i u narednom periodu djelovati u skladu sa principima liberalizma i zdrave argumentacije protiv svakog populizma i smutnje. “Liberalna partija biće saveznik svakoj progresivnoj, evropskoj i modernoj politici i reoformi”, navodi se u saopštenju LP. R.P.

POLITIKA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

KRITIKOVALI PREDSJEDNIKA CRNOGORSKE VLADIMIRA PAVIĆEVIĆA

RAZAPINJU GA ZBOG CRKVE

⌦ Mili Prelević

redsjedništvo budvanskog odbora Crnogorske održlo je sinoć sastanak koji je zakazan po hitnom postupku na kome se raspravljalo o postupku lidera te stranke Vladimira Pavićevića da mimo znanja partijskih kolega prisustvuje u subotu Saboru koji je organizovan u Nikšiću. Doskorašnja potpredsjednica Skupštine opštine Budva i odbornica u lokalnom parlamentu, Anđela Ivanović, zatražila je dijalog o postupcima Pavićevića zbog programskih načela partije, koja se od samoga početka deklarisala kao građanska stranka. Da postoji nezadovoljstvo u Crnogorskoj političkim postupcima lidera, odavno je poznato, a spekulisalo se i da bi Ivanović mogla sa dijelom članstva i napustiti stranku koju je od samoga početka stvarala u Budvi. Ona je u razgovoru za Dnevne novine potvrdila da postoji “određeno negodovanje” povodom prisustva lidera partije Saboru u Nikšiću koji je organizovala Mitropolija crnogorsko - prmorska. “Ne samo zato što je u pitanju SPC već zato što smo mi građanska partija i nisam očekivala da idemo u crkve i bavimo se politikom na dnevnom nivou. Pavićević je imao ranije preuzete obaveze i to smo znali pa smo se dogovorili da se dijalog nastavlja, jer će uskoro biti i novih sjednica opštinskih od-

Vladimir Pavićević i Dragan Krapović

Ivanović

IVANOVIĆ: PLAŠIM SE DA ĆE OVO POSTATI PRAKSA Odbornica Crnogorske Anđela Ivanović kaže da se plaši da će Pavićevićevo posjećivanje crkvenih sabora i bavljenje uređenjem odnosa sa crkvom postati praksa predsjednika Crnogorske. “Ako tako bude sasvim je sigurno da ja tu ne pripa-

dam. U vlasti smo u Budvi i to sve loše funkcioniše. Time bi trebali da se bavimo. Da ispunimo ono što smo obećali građanima. Dosta nam je bavljenja crkvom i vjerskim pitanjima, treba da se bavimo životnim pitanjima, kaže Ivanović.

bora, Predsjedništva, a biće i Kongres”, kaže Ivanović. Na pitanje da li je došlo do približavanja stavova onih koji su nezadovoljni Pavićevićevim ponašanjem i lidera partije, ona kaže da “za sada nije”. Pavićević je na sinoćnjem sastanku ponovo govorio o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, što je dodatno iritiralo neke prisutne. “Dijalog nije završen i biće ubrzo nastavljen. On nam je rekao da ne treba da budemo iznenađeni njegovim prisustvom na Saboru i analizom Zakona o vjeroispovijesti, a ja sam baš iznenađena. Za sada smo na suprotnim stranama, jer očekujem od predsjednika jedne građanske partije sasvim drugačije djelovanje”, kaže Anđela Ivanović. Ona ističe da od Pavićevića, kojeg cijeni kao izuzetnog intelektualca, profesora i vrhunskog političara, očekuje građanske deklaracije, ideje kako ići dalje, osavreme-

niti društvo, demokratizovati ga, a ne priču o prošlosti i crkvama. “I njegovo jučerašnje izlaganje je iznenađenje za mene. Meni nije prijatno da predsjednik partije, kojoj pripadam, ide na skupove sa onima koji prijete građanskim ratom i nemirima. Mislim da treba da se bavimo nekim drugim stvarima”, zaključuje Ivanović. Prema saznanjima Dnevnih novina, u Crnogorskoj je veliko nezadovoljstvo posljednjim potezima predsjednika partije Vladimira Pavićevića, jer se smatra da partija polako gubi i identitet. Potpredsjednik opštine Budva, i predsjednik Opštinskog odbora Crnogorske Vladimir Bulatović kaže da očekuje nastavak dijaloga po ovom pitanju odmah nakon Nove godine. “Lično imam mnogo nepoznanica kada je vjera u pitanju. Smatram da Zakon o vjerskim zajednicama dodatno dijeli narod a za to su zaslužni i vlast i Srpska pravoslavna crkva. Vidim veliku opasnost od nove zavade. Mislim da mi, kao građanska partija, ne treba da ulazimo u dubinu zakona i u uređenje odnosa sa crkvom, već da se bavimo uređenjem države i Ustavom. Uostalom, zalažemo se za ustavni patriotizam i to treba da bude naša tema”, kaže Bulatović. On dodaje da će dijalog biti nastavljen odmah nakon sjednice Predsjedništva koja je zakazana za 28. decembar u Tivtu i da se sinoć na Opštinskom odboru najviše govorilo o budžetu Opštine Budva i predstojećoj sjednici SO.

LIDER DEMOS A MIODRAG LEKIĆ

ZAKONOM ZAUSTAVLJENA IZBORNA REFORMA Lider DEMOS-a Miodrag Lekić kazao je da Vlada nije slučajno, osam dana prije završetka rada Odbora za izbornu reformu, u skupštinsku proceduru proslijedila predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. “Između ostalog, to je učinjeno da se zaustavi rad na

izbornom zakonodavstvu, na reformama, jer se dobro znalo da će predlog da izazove reakcije i da dovede do prekida rada Odbora. Vrijeme uopšte nije slučajno, sve je to u koincidenciji sa glavnom porukom sa kongresa DPS-a gdje je njen predsjednik saopštio kao glavnu smjernicu, ne reforme, ne

izborno zakonodavstvo, ne poteze koje traži Evropska unija, već lansiranje crkvenih pitanja. Tako da nemam dilemu da je vladajuća partija u dva navrata doprinijela da se zaustavi rad odbora i da ostane sve po starom”, kazao je Lekić za Radio Crne Gore. Podsjetio je Lekić da je, ka-

ko kaže, prva opstrukcija rada Odbora bila hapšenje poslanika Nebojše Medojevića. Sve je to, kaže, učinjeno, kako bi se pažnja javnosti skrenula sa važnih životnih pitanja, sa ekonomskih reformi uz najavu da će sljedeća godina biti u znaku identitetskih pitanja. R.P.

Lekić

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.10800 0.85533 121.190 1.08780 68.7932 117.479 7.44550

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

au = 1,493.31

montEnEgRo berza

ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

aG=17.64

ZAVRŠENO PREuZImANJE I PRINudNA PROdAJA PRI SPAJANJu

CKB isplaćuje po 640 eura za svaku akciju Podgoričke banke Centralno klirinško depozitarno društvo – CKDD ozvaničilo je juče završetak javne ponude za preuzimanje te prinudnu prodaji akcija Podgoričke banke, od skora članice OTP grupe. Naime, Crnogorska komercijalna banka je u ponedjeljak na sebe zvanično prenijela vlasništvo još 7.963 akcije Podgoričke banke. Prepisu je prethodila uplata sredstava onim akcionarima koji su prihvatili ponudu CKB-a.

Istovremeno, ova banka je kao većinski vlasnik zatražila prinudnu proda-

ju akcija. U pitanju je prodaja 1.171 akcije Podgoričke banke, koja joj je odobrena. „Sredstva za isplatu novčanih sredstava akcionarima u postupku prinudne prodaje je CKDD prenijela na račun CKB, uz spisak za isplatu. CKB će izvršiti dalju raspodjelu na način što će novčana sredstva, u skladu sa uslovima javne ponude 640 eura po akciji, doznačiti onim akcionarima za koje posjeduje podatke o broju bankovnog računa“. K.J.

NAJAVlJENA NOVA SEZONSkA lINIJA

EasyJet leti iz Milana za Tivat Britanska niskotarifna EasyJet uspostaviće naredne ljetnje turističke sezone još jednu sezonsku liniju za Tivat, ozvaničeno je na internet stranicama ove avio-kompanije. Kako je saopšteno iz sjedišta drugog po veličini lou-kosta u Evropi, avioni tipa „erbas A-320“ letjeće između Milana i Tivta dva

puta sedmično, i to ponedjeljkom i petkom. Prvi let EasyJet-a na liniji MilanoTivat-Milano najavljen je

za 22. jun naredne godine, a linija će redovno biti servisirana do 28. avgusta. R.E.

OBJAVlJENA PONudA ZA OPREmu, NAmJEŠTAJ I dRugI INVENTAR

Nastavak prodaje imovine Atlas banke

Atlas banka koja je u stečaju od 5. aprila, rasprodaje svoja osnovna sredstva, a javni poziv biće zaključen u petak. Komisija za popis, označavanje, pripremu i prodaju opreme van funkcije ove kompanije počela je prodaju bankarske, računarske i druge opreme, kancelarijskog namještaja i pratećeg inventara. Svi zainteresovani opremu mogu kupiti svakog dana od 10 do 13 časova u bivšim objektima Elastika u podgoričkom naselju Tološi. U hangaru se vrši proda-

ja kancelarijskog namještaja i slične opreme, zatim bankomata, informaciono-komunikacione opreme i svjetlećih reklama, dok se u kance-

larijama mogu pogledati računari, monitori, štampači i skeneri, oprema za brojanje i čuvanje novca, te TV uređaji. Oprema se može pogledati od deset do 12 časova, a prodaje se u stanju u kome je kupac nađe. „Blok ponude, odnosno ponude za kupovinu svih jedinica iz jedne grupe opreme imaju prioritet u odnosu na pojedinačne ponude. Kupac je dužan da dokaz o plaćanju opreme preda do 12.30 sati na dan prodaje“, precizira se u javnom pozivu. K.J.

Naziv JGPK ZICG TECG ABSO PREN

Najveći promet CijeNa 10,7206 0,0107 1,3500 0,3300 0,6100

KoličiNa 850 552.000 1.111 3.303 1.327

obim u € 9.112,5000 5.906,4000 1.499,8500 1.089,9900 809,4700

PromjeNa -0,74% -9,32% 0,75% 0,00% 0,00%

ZAVRŠENA RASPRAVA O PREdl

Pozicija tvrdi ukazuje na vi

oslanici vladajuće koalicije i dijela opozicionih partija juče su završili raspravu u Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu, vrijednom 2,64 milijarde eura.

Stavovi pozicije su da budžet nije izborni, niti zbir želja i očekivanja, dok njihove kolege u opozicionim klupama tvrde da se njime stvara socijalni jaz. Suština predloženog zakona, kako je poručio juče u Skupštini ministar finansija Darko Radunović, je održivost javnih finansija. “Zajednički imenitelj, gdje god bili politički, je održivost javnih finansija, jer iz ovog budžeta funkcioniše država. Iz ovog budžeta se finansiraju plate i pozicije i opozicije, finansiraju se i ljekari koji liječe i poziciju i opoziju, bezbjednosne službe”, istakao je Radunović. Poslanik DPS-a Branko Čavor istakao je da se do budžeta došlo u redovnoj proceduri i u aktivnoj komunikaciji sa potrošačkim jedinicama. “Budžet je realan, jer nije zbir želja i očekivanja, potrošačkih jedinica, ni pojedinaca, već oslikava realnost. Održiv je, jer se planiraju održive finansije za dalji razvoj ekonomije i finansiranja građana i politika. Da je izborni, kako se često kaže, predlagali bi da plate porastu 30 do 40 , što bi bila populistička priča”, kazao je Čavor, dodajući da je državna kasa za 2020. veća 200 miliona od ovogodišnje. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović smatra da će budžet proširiti socijalni jaz. On je naveo da su se za manje od mjesec desile kapitalne stvari, poput Predloga zakona o ulaganju u konsolidaciju Montenegro Airlinesa, kojim se predviđa 155 miliona eura pomoći za

to preduzeće. “Zakon o MA traži ispravku ovih cifri. Nema fiskalizacije i onih 15 do 20 miliona koje smo predvidjeli, planiramo novac od ekonomskog državljanstva. Nema ni zakona o igrama na sreću. Volio bih da ono što planirate, da se zaista i ostvari”, rekao je Damjanović.

■ u zonu Suficita 2021. godine

Poslanici su završili i raspravu o Predlogu odluke o zaduživanju. Državi, kako je ocijenio nezavisni poslanik Neđeljko Rudović, nekoliko godina unazad nedostaje 590 miliona eura. On tvrdi da novca ima dovoljno za nove službene automobile, kredite za stanove i kupovinu stanova funkcionerima. “Nećemo i ne možemo dugoročno biti održivi ako se stal-

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Naziv TECG TITI ABSO PREN MIGF

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

1,3500 2,3000 0,3300 0,6100 0,1200

1.111 318 3.303 1.327 6.360

1.499,8500 731,4000 1.089,9900 809,4700 763,2000

0,75 0,00 0,00 0,00 0,00

Naziv CENB MORG ZICG JGPK MIGF

ekonomija gubitnici

CijeNa 6,3500 0,4860 0,0107 10,7206 0,1200

KoličiNa 30 200 552.000 850 6.360

obim u € 190,5000 97,2000 5.906,4000 9.112,5000 763,2000

PromjeNa -19,82 -10,00 -9,32 -0,74 0,00

lOgu ZAkONA O BudŽETu I OdlucI O ZAduŽIVANJu ZA NAREdNu gOdINu

i da je budžet razvojni, oPozicija isok stePen zaduženosti države Zajednički imenitelj, gdje god bili politički, je održivost javnih finansija, jer iz ovog budžeta funkcioniše država. Iz ovog budžeta se finansiraju plate i pozicije i opozicije, finansiraju se i ljekari koji liječe i poziciju i opoziju, bezbjednosne službe, istakao je Radunović

Ministar finansija na jučerašnjem zasijedanju no zadužujemo”, ocijenio je Rudović. Poslanik DPS-a Danijel Živković je rekao da se država zadužuje u cilju refinansiranja dugova po povoljnijim uslovima, te da bi dobila kredit, mora pokazati da je kredibilan partner. Živković je rekao i da je Crna Gora od 2012. godine do danas imala više od šest milijardi eura stranih direktnih investicija. Njegov kolega iz SD-a Boris Mugoša ukazao je na suficit tekuće potrošnje, koji podrazumijeva podmirivanje tekućih rashoda iz izvornih prihoda. “Budžetski deficit smanjuje se sa 5,8 odsto u 2017. godini na manje od tri odsto u ovoj i ispod jedan odsto u narednoj godini, da bi se 2021. godine ušlo u zonu suficita”, rekao je Mugoša. On je dodao da je izazov za narednu godinu siva ekonomija koja, prema njegovim riječi-

ma, predstavlja ogroman kolač potencijalnih prihoda.

■ pažljivo planirati veće Zarade

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković smatra da se budžetom za iduću godinu ne poboljšava životni standard građana. Ona smatra da je nacrt neodbranjiv, jer 40 odsto zaposlenih prima zara-

du do 250 eura, dok njih 10.000 radi za platu nižu od 514 eura, a 50.000 građana zarađuje više od toga. “Zakon je neodbranjiv i zato što zarade i penzije, koje treba da budu uvećane, idu na vraćanje dugova MA”, rekla je Vuksanović-Stanković. Njen partijski kolega Raško Konjević je ukazao da treba sagledati uvećanje prihodne strane budžeta, te da ne tre-

Dostavljen biznis plan za MA Poslanik SNP-a Srđan Milić saopštio je juče da je poslanicima dostavljen biznis plan po kojem je rađen predlog zakona za nacionalnu avio-kompaniju. Dokument, koji su konsultanti na izradi zakona prethodno odbili da dostave, tražio je u ime poslanika predsjednik Skupšti-

ne Ivan Brajović. “Naravno da ste ga morali dobiti kao poslanici koji odlučuju o tome”, rekao je Brajović. Na dnevnom redu posljednjeg ovogodišnjeg zasijedanja naći će se i Predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA.

ba opterećivati troškovnu. On je naveo da je javni dug u posljednje tri godine porastao sa 2,6 milijardi na 3,8 milijardi eura. Poslanik DPS-a Nikola Rakočević istakao je da se pažljivo mora planirati uvećanje zarada u javnom sektoru. “Prevashodno u zdravstvu i prosvjeti da bi ona bila održiva u dužem roku, a ne da ih uvećavamo nepromišljeno i da, nakon toga, doživimo bankrot ili ozbiljan deficit u budžetu. Dobro smo kreirali ekonomski ambijent u državi, a za budžet u 2020. najave su optimistične”, naglasio je Rakočević. Njegov partijski kolega Predrag Sekulić istakao je da se zalaže da životni standard ljekara i prosvjetnih radnika bude veći u mjeri u kojoj je to moguće. On je saopštio da je BDP prije skoro osam godina bio veći od milijardu, dok je u narednoj godini planiran u iznosu od oko pet milijardi eura, što je 70 odsto više.

■ predlog

usklađen

Poslanik DF-a Nebojša Medojević tvrdi da je budžet izborni i da Crnu Goru vodi ka bankrotu. Njegova partijska koleginica Branka Bošnjak smatra da ima prosto-

ra za uštedu, te da će auto-put Bar-Boljare Crnu Goru koštati dužničkog ropstva. Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pohvalio je odluku Vlade što će veći dio kapitalnog budžeta usmjeriti na sjever, dok je poslanik Liberalne partije Andrija Popović ocijenio da je zakon naročito jak u sferi zdravstva i socijalne zaštite. On je pozdravio povećanje plata u prosvjeti i zdravstu i dodao da su diskriminisane važne oblasti, poput kulture, nauke, sporta. Poslanik DPS-a Filip Vuković smatra da je, prilikom kreiranja budžeta, postignut usklađen predlog. “Ne vidim ništa negativno. Mogu vam reći da je ovaj budžet mnogo bolje koncipiran nego prošle godine”, ocijenio je Vuković. Predlogom budžeta, o kojem će se poslanici izjasniti naknadno, predviđeno je više od milijardu eura za tekuću potrošnju. Budžetska rezerva će iznositi 22,5 miliona eura, dok će u državnim fondovima biti 769,2 miliona. Kapitalni budžet je planiran u iznosu od skoro 230 miliona eura, od čega 145,7 miliona za autoput Bar – Boljare. Za finansiranje sopstvenih izdataka država će u narednoj godini izdvojiti 557 miliona eura. Poslanici će naknadno glasati i o predlogu odluke o zaduživanju. Oni su završili raspravu i o predlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2020. godinu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Regulatorne agencije za energetiku, Agencije za nadzor osiguranja, Komisije za tržište kapitala, Agencije za ljekove i medicinska sredstva i Agencije za elektronske medije. D.J.

ekonomija

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Više nema sistemskih slabosti Guverner CBCG radoje ŽuGić o Bankarskom sektoru u Godini na izmaku

Crna Gora konačno nema sistemskih slabosti u bankarskom sistemu koji je dominanatan u našem finansijskom sistemu, kazao je guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić. On je na jučerašnjoj svečanosti priređenoj u toj instituciji povodom novogodišnjih praznika, prisutnima prenio podatke koje je objavila jedna međunarodna institucija. Takođe je podsjetio da 90 odsto finansijskog sistema čine banke, a deset odsto ostali finansijski igrači. „Sve to znači da je finansijski sistem znatno unaprijeđen, a time i makroekonomska stabilnost koja je u Crnoj Gori ostvarena u ovoj godini“, istakao je on.

Žugić

Počelo provjeravanje kvaliteta aktive banaka

Žugić je kazao da za naredni period CBCG ima veoma ambiciozne planove, pa će dati sve od sebe da ih i realizuju. „Najvažniji zadatak naredne godine je provjera kvaliteta aktive banaka – asset quality review. On je već počeo i pratićemo njegov tok preko banaka. Iskustva govore da su banke nakon ovakve procjene aktive imale potrebu za novim kapitalom, te da su blago porasli loši krediti, ali to ne znači da će i kod nas dogoditi. U svakom slučaju, pravi je trenutak da se ta aktivnost sprovede“, najavio je guverner.

■ NAJUSPJEŠNIJA Osvrućući se na rezultate godine na izmaku, kazao je da je CBCG imala tešku godinu, ali po objektivnim pokazateljima „možda i najuspješniju ikada zabilježenu“. Podsjetio je da su ključni bankarski parametri u većini slučajeva na istorijskom masimumu. Naime, aktive je porasla za 14,1 odsto, krediti za 10,7, depoziti 10,9 - što smatra znakom povjerenja u bankarski sistem - dok je kapital banaka uvećan za čak 21 odsto. „Rast profitabilnosti banaka takođe je visok, i to treba reći zbog banaka. Znam da se polako širi animozitet prema bankarima, ali oni su dvostruko više uložili u kapital u odnosu na profit koji se stvara. Dakle, banke i to

Foto: Dejan Lopičić

GODINA

dominantno strane, možda su i najveći strani ulagači u državi“, dodao je Žugić.

■ IMPRESIVNI PODACI

Govoreći o ključnim pokazateljima bankarskog i finansijskog sektora u 2019. godini, podsjetio je da se stiglo do najnižeg nivoa loših

kredita u ukupnim kreditima od samo 4,62 odsto. „Ako se sjetimo da je ne tako davno taj odnos bio 25,9 odsto, ovo je i najbrži pad i najniži nivo. To je znak kvaliteta upravljanja u bankarskom sistemu i aktive banaka. Takođe, krediti koji kasne sa otplatom 90 dana iznose svega 2,67 odsto od ukupnog iznosa kredita i to su impre-

sivni podaci“, rekao je on. No, ono što Žugić smatra u istinskim, objektivnim pokazateljem uspjeha u ovoj godini jesu zvanične ocjene međunarodnih finansijskih institucija. „Crna Gora nikada ranije nije imala prvo mjesto na svijetu u zaštiti klijenata na bazi sadržaja i strukture podataka iz kreditnog regi-

stra. Prema ocjeni Svjetske banke, sa Novim Zelandom dijelimo to mjesto. Isto tako, imamo 15. mjesto u lakoći odobravanja kredita. Ako je to lakoća, a uz istovremeni pad loših kredita, onda to predstavlja znak da se smanjuju barijere ali i da se adekvatno upravlja sredstvima banaka“, zaključio je on. Obraćajući se novinarima, guverner je podsjetio da su mediji neophodni instituciji na čijem je čelu. On je istakao da je „dobro što postoji uzajamna saradnja“ i izrazio očekivanje da će se kroz saradnju nastaviti sa „pravovremenim i objektivnim informisanjem“. K.J.

odBor za ekonomiju razmatrao Finansijski PLan CBCG

Nerealna pozitivna pomjeranja na evropskom tržištu novca i kapitala Skupštinski Odbor za ekonomiju finansije i budžet podržao je i predložio Skupštini da usvoji Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Odbor se upoznao i sa Finansijskim planom Centralne banke (CBCG) za narednu godinu. Guverner CBCG Radoje Žugić kazao je da trenutna situacija i po-

daci upućuju da nije realno očekivati pomjeranja u pozitivnom smjeru na evropskom tržištu novca i kapitala. On je rekao da prihodi od kamata na depozite nijesu planirani za 2020. godinu polazeći od činjenice da će se ostvariti negativne kamatne stope na raspoloživa sredstva. “Drugi elemenat prihod-

ne strane našeg plana jesu prihodi od poslovanja i drugi prihodi. Za sljedeću godinu planirani su iznosi od 13,47 miliona eura, što je za devet odsto više od plana za ovu godinu”, rekao je Žugić. Poslanici su se juče upoznali i sa Nacrtom programa ekonomskih reformi za period od naredne do 2022. godine. Riječ je o dokumen-

Sa sjednice tu koji sadrži ekonomsku politiku za narednu godinu i srednjoročni period i osnovu za ekonomski dijalog sa Evropskom komisijom u procesu EU integracija. Fokus dokumenta, kako

je saopšteno u Skupštini, je jačanje privrednog rasta, uz održivu fiskalnu disciplinu i sprovođenje adekvatnih reformi koje doprinose sveukupnoj konkurentnosti zemlje. D.J.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

HRONIKA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

DIREKTOR UPRAVE POLICIJE VELJOVIĆ NAREDIO

Policajci da prijave tužbe zbog zlostavljanja građana Policijski službenici protiv kojih su podnijete privatne tužbe zbog zlostavljanja građana od sada će to odmah morati da prijave nadređenima, naređenje je direktora Uprave policije Veselina Veljovića, objavio je Savjet za građansku kontrolu rada policije. Veljović je svim organizacionim jedinicima poslao instrukcionalni telegram u kome ih obavještava da je policijski službenik obavezan da pisanim putem obavijesti rukovodioca organizacione jedinice u kojoj vrši poslove o činjenici da je do-

bio status okrivljenog ill tuženog, odnosno da je protiv njega pokrenut postupak. “Policijski službenik je obavezan da pomenuto obavještenje dostavi odmah po dobijanju statusa okrivljenog ili tuženog, odnosno odmah po pokretanju postupka, ali samo ako je predmet postupka u vezi sa radom, uključujući i postupke po privatnoj tužbi”, naveo je Veljović. Podsjećamo, Savjet za građansku kontrolu rada policije na osnovu dugogodišnje prakse i posvećenog rada je prepoznao problem ne-

PO PRIJAVI DEMOKRATA

PRIVOĐEN UREDNIK PORTALA BORBA Novinar i urednik portala Borba Dražen Živković priveden je juče ujutru, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva ODT u Podgorici. Prijavu protiv Živkovića podnijele su Demokrate Alekse Bečića, zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave. Nakon saslušanja Živković je pušten i naredno je zakazano je za 22. januar 2020. godine. “Policija je juče, kao da sam posljednji kriminalac, došla na vrata mojih roditelja da me hapsi iako tamo godinama ne živim. U tom

momentu sam bio na radnom zadatku ispred Skupštine. Kasnije su me uhapsili u centru Podgorice i odveli na saslušanje u Tužilaštvo. Zaista, moram reći da se policija ponašala veoma profesionalno i da je i njima bilo neugodna situacija u kojoj su se našli”, kazao je Živković po izlasku iz Tužilaštva. On tvrdi da je noć ranije obavijestio tužioca da se danas ne može odazvati pozivu za saslušanje. Demokrate su prijavile Živkovića zbog prenošenja izjava Dejana Lakića. E.H.

kažnjivosti službenih lica za zlostavljanje građana i tim povodom usvojio poseban zaključak kojim se, zbog odgovornosti, direktno proziva crnogorsko sudstvo. “Više pojedinačnih primjera govori da su policajci, u postupcima izvan policije, priznali zlostavljanje građana. Savjet je na to i neposredno ukazao rukovodstvu Uprave policije i ministru unutrašnjih poslova ocjenjujući da to kompromituje odgovornost, istrage i sankcije unutar policije”, kazali su ranije u Savjetu. E.H.

Davao novac na kamatu Policija je u Nikšiću podnijela krivičnu prijavu protiv R.P. (39), zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zelenaštvo na štetu G.M. “Sumnja se da je R.P. u aprilu 2019. pozajmio novac u iznosu od 1.000 eura pod tzv. zelenašku kamatu oštećenom G.M. uz ugovorenu procentualnu stopu u iznosu od 30 odsto na mjesečnom nivou, odnosno 300 eura na račun rata prispjelih kamata. Preduzimajući zakonom predviđene mjere i radnje, policija je u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću obezbijedila dokaze koji upućuju na sumnju da je R.P. izvršio krivično djelo zelenaštvo, te je protiv njega podnijeta krivična prijava”, kazali su iz policije. E.H.

OCJENA ZAKONODAVNOG ODBORA

IZMJENE ZAKONA U SKLADU SA USTAVOM Zakonodavni odbor ocijenio je juče da su predložene izmjene Zakona o javnom redu i miru u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore. Fizičko lice koje prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je to predviđeno propisima, sjedjenjem, zviždanjem, stvaranjem buke ili na drugi način ne oda joj počast kazniće se, kako se navodi, novčanom kaznom od 700 do dvije hiljade eura. Pravno lice koje na javnom mjestu istakne ili upotrijebi zastavu, grb ili drugi simbol druge države, osim ako su istaknuti kao simboli pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u skladu sa posebnim zakonom ili ako je to istaknuto prilikom održavanja sportske priredbe, kazniće se od 2,5 hiljade do pet hiljada eura.

Pravno lice koje na javnom mjestu, putem oglasnih i reklamnih objekata i panoa, objavljuje neprimjerene i obmanjujuće sadržaje koji izazivaju uznemirenost i negodovanje građana, kaznice se za prekršaj kaznom od 2,5 hiljade do 15.000 eura. “Pod neprimjerenim i obmanjujućim sadržajima koji izazivaju uznemirenost i negodovanje građana smatraju se propagiranje narušavanja teritorijalnog integriteta Cme Gore ili zastupanje fašističkih, sovinističkih ili nacističkih ideja i ideologija“, kaže se u obrazloženju. Preduzetnik koji učini ovaj prekršaj kazniće se od 500 do pet hiljada eura. “Odgovorno lice u pravnom licu za ovaj prekršaj kazniće se od 300 do dvije hiljade eura”, kaže se u predloženim izmjenama Zakona.E.H.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Hronika

Foto: Dejan Lopičić

apelacioni sud preinačio presudu

Šaranoviću 14 godina za ubistvo Bećirovića

održana sjednica, saslušani kandidati za vdt

Tužilački savjet predložio Vukčević za vrhovnog tužioca Tužilački savjet juče je jednoglasno predložio specijalnu tužiteljku Lidiju Vukčević za Vrhovnog državnog tužioca. Ovu odluku Tužilački savjet će dostaviti Skupštini Crne Gore na razmatranje. Da bi Vukčević bila izabrana moraće da dobije dvotrećinsku podršku poslanika, a ukoliko je ne bude, Skupština će se u drugom krugu, najranije nakon mjesec dana, izjašnjavati o obje kandidatkinje i tada će za izbor biti potrebna tropetinska većina. Podsjećamo, pored Lidije Vukčević na ponovljeni konkurs za VDT prijavila se i Danijela Marković. Obje su ispunjavale zakonom propisane uslove za izbor vrhovnog državnog tužioca. Specijalna tužiteljka Vukčević je juče tokom intervjua pred Tužilačkim savjetom

saopštila da je njen motiv ali i cilj da osnaži i unaprijedi poštovanje vladavine prava u sistemu, gdje će se svaki pojedinac osjećati bezbjedno. Takođe je najavila da bi se zalagala na proširenju prostornog kapaciteta, jer je to ogroman problem u svakodnevnom radu. “U situaciji smo da po troje tužilaca sjede u istoj kancelariji, gdje se obavljaju i saslušanja. Sve se to godinama obećava ali od toga nema ništa”, kazala je Vukčević. Danijela Marković na početku intervjua kazala je da je došla da ispoštuje proceduru jer poštuje institucije sistema, ali da joj je nakon preporuke sa proširene sjednice Vrhovnog tužialštva jasno da ona nema šansi u trci za kandidata VDT-a. Na sjednici Tužilačkog sa-

vjeta, kojom je predsjedavao v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković, donijeta je i odluka o izboru sedam kandidata za državne tužioce prema redosljedu sa rang liste. Kandidati za državne tužioce Dino Lukač, Jovan Vukotić, Marko Mugoša, Nađa Popović, Sanja Ražnatović, Haris Šabotić i Danilo Mrdak raspoređeni su na inicijalnu obuku u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. Tužilački savjet, takođe je, donio odluku o formiranju Komisije za izradu nacrta godišnjeg izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2019. godinu. Na sjednici je donijet i godišnji Plan održavanja redovnih sjednica Tužilačkog savjeta za 2020. godinu, kao i plan klasifikacionih oznaka u Sekretarijatu Tužilačkog savjeta. N.P.

sumnjiči se za ubistvo mitra pejovića

Kaluđeroviću pritvor do 30 dana

Ivica Kaluđerović (43) koji se sumnjiči za ubistvo Mitra Pejovića izvršeno u nedjelju iza ponoći, saslušan je juče ujutru pred sudijom za istrage Višeg suda u Podgorici, nakon čega mu je određen pritvor do 30 dana. Kaluđerović je poslat u Istražni zatvor zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti ponavljanja krivičnog djela za koje se sumnjiči. On se pred tužiocem u VDT-u branio ćutanjem,

dok su njegov brat Goran Kaluđerović i još jedna ženska osoba u Tužilaštvu naveli da je Ivica Kaluđerović pucao u Pejovića. Podsjetimo, incident se dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo u Ulici Milana Božovića, kada je Pejović, u nedjelju 22. decembra nešto oko 01.20 časova iza ponoći, otišao do kuće u kojoj živi osumnjičeni Ivica Kaluđerović gdje je nakon rasprave došlo do potezanja oruž-

ja. Navodno, Kaluđerović je Pejoviću dugovao izvjesnu sumu novca oko 1.000 eura, zbog čega je i došlo do sukoba među poznanicima. Policija pretpostavlja da su teško ranjenog Pejovića braća Kaluđerović prevezli do ispred Urgentnog centra gdje su ga ostavili u nadi da će preživjeti. Teško povrijeđenom Pejoviću ukazana je pomoć, ali i pored svih napora ljekara nijesu uspjeli da ga spasu. Bo.B.

Apelacioni sud preinačio je presudu prvostepenog Višeg suda i uvažio žalbu Višeg državnog tužilaštva u dijelu odluke o kazni, pa je Marko Šaranović sada osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva Dragana Bećirovića.Naime, prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, optuženi M. Š. oglašen je krivim da je izvršio krivično djelo ubistvo iz čl.143 u vezi čl.23 KZ CG, i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina”, podsjećaju iz Apelacionog suda.VDT je u žalbi tražio maksimalnu ka-

znu za Šaranovića, dok je advokat Borivoje Borović u žalbi istakao da je prvostepena presuda nerazumljiva, nejasna, neodređena i paušalna imajući u vidu da je potpuno nemoguće identifikovati kojim to konkretnim radnjama je okrivljeni Šaranović, prema nalaženju suda, učestvovao i doprinio izvršenju krivičnog djela za koje je osuđen. Prema presudi on je zajedno sa jednim ili više N.N. lica sa umišljajem lišio života Bećirovića 10. aprila 2011. godine u Budvi .

nakon pisanja srpskih medija

Uprava zatvora tvrdi da Vukotić nije napadnut Jovan Jovica Vukotić, navodni šef škaljarskog klana, napadnut je u pritvorskoj ćeliji Centralnog zatvora u Beogradu, pišu mediji u Srbiji. Međutim, iz Uprave zatvora je saopšteno da Vukotić nije napadnut i da mu život nije ugrožen. Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde negirala je pisanje pojedinih medija da je Vukotić napadnut u pritvoru u Okružnom zatvoru u Beogradu, prenosi Beta. “J.V. nije napadnut, niti je tačno da mu je život ugrožen”, navela je ta Uprava u saopštenju. On se nalazi u ekstradicionom pritvoru i čeka odluku Apelacionog suda o izručenju Crnoj Gori, koja ga tra-

ži zbog nezakonitog posjedovanja oružja i pokušaja ubistva. Vukotić je, inače, po presudi Drugog osnovnog suda u Beogradu izdržao zatvorsku kaznu od 15 mjeseci za korišćenje falsifikovanog pasoša i početkom decembra trebalo je da izađe na slobodu. Međutim, zato što ga traži Crna Gora određen mu je ekstradicioni pritvor, a Viši sud donio je odluku da su za to ispunjeni svi uslovi. Apelacioni sud je jednom poništio tu odluku, a sada se čeka nova presuda nakon koje bi trebalo da se odluči, da li će on kao državljanin Srbije i Crne Gore ostati ovde ili će, ipak, biti izručen. Konačnu odluku donijeće ministar pravde. E.H.

HRONIKA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

PREDMET ª AERODROMIº

Potvrđena optužnica protiv Kneževića

Viši sud potvrdio je optužnicu u predmetu “Aerodromi” podignutu protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića kao organizatora kriminalne grupe, potom bivšeg izvršnog direktora Atlas banke Marka Nikolića i bivšu direktoricu platnog prometa te banke Dijanu Zečević, koji se terete da su nezakonitim poslovanjem oštetili Aerodrome Crne Gore tri miliona eura. Optužnicom se Knežević tereti da je Marka Nikolića i Dijanu Zečević podstrekavao na zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, odnosno da pri-

svoje novac Aerodroma nakon isteka oročenja depozita. Okrivljeni Nikolić i Zečević, optužuju se, da su od 11. avgusta do početka decembra prošle godine, mimo zakonskih ovlašćenja, nakon isteka oročenja sredstava, zadržali depozite preduzeća Aerodromi Crne Gore u iznosu od tri miliona eura, iako je Uprava Aerodroma u više navrata pismeno tražila prebacivanje novca na račun preduzeća. Tužilaštvo smatra da je Knežević sprečavao ovlašćene službenike Atlas banke da ispune nalog Aerodroma Crne Gore. JP Aerodromi su u julu 2016. u Atlas banci oro-

čili tri miliona eura depozita na godinu. Poslije isteka tog roka, menadžment Aerodroma je isti iznos oročio na još godinu, a oročenje de-

pozita isteklo je 11. avgusta prošle godine. Nakon uvođenja prinudne uprave u Atlas banci, depozit preduzeća JP Aerodromi Crne Gore ostao

je zarobljen pa je podnijeta krivična prijava protiv ovlašćenih lica u banci. Centralna banka je 4. aprila uvela stečaj u Atlas banku. N.P.

SUĐENJE ODLOŽENO ZA 4. FEBRUAR

Optuženoj se pokvarilo auto na Kopaoniku

UPRAVA ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA BIJELO POLJE

Reintegracija zatvorenika kroz informatičko opismenjavanje Načelnica Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Zatvor Bijelo Polje Vesna Pavićević kazala je da se uspješno realizuje projekat “Reintegracija kroz informatičko opismenjavanje i psihološku podršku” koji je izuzetno značajan za zatvor Bijelo Polje, prvenstveno iz razloga, što se prvi put sprovodi ovakva jedna edukacija i što zatvorenici imaju šansu da se informatički opismene i da dobiju sertifikat, koji je priznat, ne samo u Crnoj Gori

već i van granica Crne Gore, što će im predstavljati jedan iskorak u samom zapošljavanju. Projekat realizuje nevladina organizacija Euromost, uz podršku Ministarstva pravde. “NVO Euromost je kroz implementaciju projekta opremila prostorije u zatvor Bijelo Polje, koje će kasnije poslužiti za dalje radionice i edukacije u zatvoru, zatim su opremili zatvor sa šest kompjutera, dva štampača, pored ostalog sa stolovima i stolicama, koje se ko-

risti u radionici gdje se trenutno obučava šest zatvorenika”, kazala je Pavićević. Predsjednik NVO Euromnost Almer Mekić je naveo da je ovo prvi put u Crnoj Gori da se u jednoj zatvorenoj ustanovi realizuje ovakav projekat i naglasio, da je jako bitna za realizaciju projekta zajednička saradnja izmedju ljudi, koji rade na realizaciji projekta, kao i onih koji su zapošljeni u ovoj ustanovi, koji su doprinijeli da projekat bude uspješan. E.H.

Suđenje Slobodanu Kašćelanu optuženom za zelenašenje, i kriminalnoj grupi koja se tereti za nedozvoljeno držanje oružja, prodaju droge, davanje mita i pranje novca, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici za 4. februar. Naime, razlog odlaganja jučerašnjeg ročišta je to što optužena Aleksandra Bogdanović nije stigla na zakazani pretres, jer joj se auto pokvarilo na Kopaoniku. Kako je pojasnio njen branilac, advokat Dragoljub Đukanović, optužena uvijek dolazi putem preko Kopaonika za Crnu Goru, međutim noć uoči pretresa, tačnije iza ponoći, javila je da neće uspjeti da dođe. “Uzećemo potvrdu tamo gdje bude popravljala auto i istu dostaviti sudu”, kazao je Đukanović. Sudija Dragoje Jović dao je rok od 10 dana da optužena opravda materijalnim dokazom odustvo. Na narednom ročištu biće saslušana dva svjedoka. Podsjetimo, pretprošle

sedmice vijeće Višeg suda u Podgorici prihvatilo je jemstvo za Slobodana Kašćelana, a za njega su garantovali najbliži srodnici uz pristanak da im na nepokretnosti bude stavljena hipoteka. Ponuđeno jemstvo u nekretninama iznosi 501.700 eura, dok je gotovim novcem ponuđeno 5.000 eura. Ovom optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva terete se Stefan Brnović, Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Tripo Moškov, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Igor i Nikola Andrić i Goran Ljubatović i to za stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja, prodajom droge, davanjem mita i pranjem novca. Takođe, aktom Tužilaštva obuhvaćeni su Igor Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar i Igor Đurišić i Davor Prelević, koji su u bjekstvu i sudi im se u odsustvu. Bo.B.

Milovan ĐILAS Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča. I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio. Vladimir Vojinović

5,99

DRUŠTVO

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Foto: Iva Mandić

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE DOBIO NOVI LINEARNI AKCELERATOR

Đukanović

OBILJEŽAVANJE 47 GODINA POSTOJANJA

Đukanović na svečanosti na Pravnom fakultetu

opšteno je iz njegovog kabineta. Tom prilikom, Đukanović će sa, dekanicom fakulteta Anetom Spaić, svečano otvoriti Sudnicu u čast osnivača Pravnog fakulteta. R.D.

Foto: Iva Mandić

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govoriće danas na svečanoj akademiji povodom 47 godina Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i otvaranja Sudnice, sa-

Kadija

VRHOVNI SUD ODBIO REVIZIJU

Andrijana Kadija nezakonito smijenjena Vrhovni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu reviziju koju je tražio Javni servis u predmetu u kojem je utvrđeno da je razrješenje Andrijane Kadije sa dužnosti generalne direktorice Radiotelevizije Crne Gore (RTCG) bilo nezakonito. “Ova presuda je potvrda da sam govorila istinu onoga dana kad su me smjenjivali, a i prije toga da nijesam lopov, da nijesam korumpirana i da nijesam nanijela štetu RTCG-u”, kaže Kadija u izjavi za medije. Ona je navela da je presuda „papir koji potvrđuje da je brutalna čistka počevši sa članovima Savjeta, a završivši se smjenom direktora i uredništva bila dobro osmišljena i realizovana akcija samo zato što je Javni servis nagovijestio da može biti pravi, svoj, da nije sluga ni navijač ni vlasti, ni opozici-

je, ni vladinog, ni nevladinog sektora, ni bilo kojeg centra moći“. “Kada vas neko najsočnije popljuje uz optužbe da ste opozicija državi, nemoralni, neprofesionalni, korumpirani, provuku vas kroz blato i ugaze ovakvu presudu doživite kao izvinjenje, ali blago. Ukratko, nijeste krivi ali je tako moralo biti. Živimo u vremenu laži, prevara i podmetanja zarad njegovog veličanstva interesa. Srećna sam što se po tome razlikujemo i što je ta filozofija daleko od mene. Jedino bih voljela da se oni koji su sve ovo osmislili, realizovali i posebno oni koji su sebe i druge ubjeđivali da je to istina, zastide i pocrvene pred sobom, ne zbog mene već zbog sebe i Crne Gore, jer kako reče jedan mudar čovjekm društvo koje nema srama nema perspektive”, kazala je Kadija. R.D.

U NAJSAVREMENIJU OPREMU DO SADA ULOŽENO 10 MILIONA Za nabavku najsavremenije opreme do sada je izdvojeno više od 10 miliona eura, a novi linearni akcelerator, vrijedan oko 2,5 miliona eura, koji je juče pušten u rad, najveća je investicija u Klinički centar Crne Gore (KCCG) u ovoj godini, saopšteno je na svečanosti organizovanoj na Klinici za onkologiju i radioterapiju. Premijer Duško Marković kazao je da su, zahvaljujući ostvarenom veoma visokom privrednom rastu u mandatu aktuelne Vlade, moguća izdašna ulaganja u zdravstveni sistem i povećanje kvaliteta zdravstvene zaštite građana. On je podsjetio da je tačno godina od kada su u KCCG pustili u rad linearni akcelerator vrijedan više od 2,5 miliona eura. „Kazao sam tada da ćemo ove godine obezbijediti još jedan približne vrijednosti, kako bismo u potpunosti eliminisali liste čekanja, a pacijentima omogućili da u vremenu ne dužem od sedam dana od konzilijarne odluke, dobiju termine za početak terapije“, kazao je Marković. Prema njegovim riječima,

KCCG je i po ovoj terapijskoj mogućnosti stao ispred svih kliničkih centara i bolnica regiona. „Nakon investicije koja prelazi pet miliona eura u posljednjih godinu, naša Klinika za onkologiju raspolaže sa tri moderna aparata, zbog čega gotovo da prestaje potreba za slanjem naših pacijenata u inostrane terapijske centre“, istakao je Marković. On je kazao da je u adaptaciju zdravstvenih objekata, kroz projekat energetske efikasnosti, uloženo dodatnih pet miliona.

■ BUDŽET FZO ZA

100 MILIONA VEĆI

Takođe, kako je naveo, u mandatu ove Vlade, Crna Gora bilježi ekonomski rast po stopama koje su karateristične za najrazvijenije zemlje Evrope, a brojne efekte takve ekonomske politike osjećaju svi građani. „U prilog tome najbolje govori budžet Fonda za zdravstveno osiguranje, koji će u narednoj godini biti slovom i brojem za 100 miliona eura

Novi linearni akcelerator u Kliničkom centru

veći nego na početku mandata Vlade, odnosno 2016. godine“, istakao je Marković. On je kazao da se, u takvom ambijentu, stvaraju uslovi za unapređenje položaja zaposlenih, prvenstveno kroz uvećanje zarada, ali se, kako je kazao, to može činiti jedino u skladu sa mogućnostima koje postoje zahvaljujući kontu-

Marković na svečanosti povodom puštanja u rad novog linearnog akceleratora

nuiranom ekonomskom rastu, i strateškom opredjeljenju Vlade da istraje u konsolidaciji javnih finansija na srednji rok. „Zbog toga sam svjestan i da predložena rješenja nijesu uvijek ona koja su očekivana. Ali uz dijalog i partnerski odnos uvjeren sam da možemo doći ako ne do najboljeg, a ono do povoljnog rješenja, koje svaka-

Foto: Iva Mandić

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

ko nije konačno, već polazno“, zaključio je Marković.

■ Najbolji tretmaN

oNkoloških pacijeNata u regioNu

Direktor KCCG Jevto Eraković kazao je da je puštanje u rad novog aparata za spoljašnje zračenje još jedna potvrda da KCCG i zdravstveni sistem imaju veliku podršku Vlade. „Zahvaljujući tome, u prilici smo da otvorimo linearni akcelerator, najveću investiciju u protekloj godini u KCCG, i uopšte u zdravstvenom sistemu“, rekao je Eraković. On je kazao da nijedna ustanova u regionu ne može tretirati onkološke pacijente kao što može Onkologija KCCG. “Sve ovo ne bi bilo moguće da nije bilo velikog truda doktora sa onkologije, sestara, tehničara i svih zaposlenih koji su često i herojskim radom u dvije ili tri smjene napravili izuzetan iskorak i podršku ovim našim pacijentima, i uopšte radu KCCG“, zaključio je Eraković. On je najavio velike investicije u KCCG u narednoj godini. „Želimo da pratimo uspjehe naše države koja je prepoznatljiva u regionu kao država sa najbržim rastom i najboljim rezultatima“, dodao je Eraković. M.I.

društvo

katolički vjernici slave rođenje isusa Hrista

Božić je prilika za podsjećanje na univerzalne vrijednosti

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom hrišćanskog praznika – Božića, nadbiskupu barskom Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom Iliji Janjiću i svim građanima katoličke vjeroispovijesti u Crnoj Gori, uz želju da praznik provedu u miru, ljubavi i blagostanju, zajedno sa porodicama i prijateljima. “Proslava Božića je prilika za podsjećanje da se univerzalne vrijednosti humanosti, mira i tolerancije vjekovima baštine u crnogorskom društvu, prije svega kroz multikulturalnost i multikonfesionalnost, kojima se ponosimo. Značajnu ulogu u tome ima katolička zajednica Crne Gore, koja doprinosi njenoj afirmaciji u razvijenom demokratskom svijetu. Naši odnosi međusobnog razumijevanja i uvažavanja, dodatno su osnaženi tradicionalnim prijateljstvom sa Svetom Stolicom, s kojom intenzivno produbljujemo sve sadržajniju saradnju”, navodi se u čestitki. Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković čestitao je vjernicima katoličke vjeroispovijesti i najvišim velikodostojnicima Katoličke crkve u našoj zemlji predstojeći Božić, uz želju da se okrenu dobrobiti Crne Gore, zajedničke kuće svakog njenog građanina. Kako je kazao u čestitki, božićni i blagi dani su jedinstvena prilika za ispoljavanje vrlina, oprosta i razumijevanja čime čovjek biva bliži čovjeku, i svojim najbližima. “Društvena kohezija, međuvjerski sklad i hiljadugo-

dišnji identitet, istaknuti su kao posebna vrijednost naše zemlje i tokom moje nedavne posjete Svetoj Stolici. U atmosferi božićnih blagosti i prazničnog duha dobrim i plemenitim namjerama okrenimo se dobrobiti svih nas i naše Crne Gore, zajedničke kuće svakog njenog građanina“, navodi se u čestitki premijera. Božić je velikodostojnicima i svim vjernicima čestitao i predsjednik Skupštine Ivan Brajović. “Građanima Crne Gore, vjernicima koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru, neka ovaj praznik donese mir, porodičnu i prijateljsku harmoniju, međusobno razumijevanje i praštanje. Želim da Božić bude još jedna prilika za afirmaciju civilizacijskih vrijednosti solidarnosti i uzajamnog poštovanja, a viševjekovna zajednička istorija različitih vjera i kultura u Crnoj Gori, putokaz da istrajemo u očuvanju bogatstva mirnog suživota svih naših građana”, kazao je Brajović. Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je da je ovaj praznik prilika za podsјećanje da društvo u Crnoj Gori njeguje različitosti, međusobno uvažavanje i razumiјevanje. “Želim da ovaj svijetli praznik provedete u zdravlju, miru i sreći. U duhu harmonije i međusobnog poštovanja, neka nas Božić podstakne na uspjeh i napredak na svim životnim poljima”, naveo je Zenka. Barski nadbiskup u miru i župnik cetinjski monsinjor

Zef Gaši čestitao je božićne blagdane hrišćanskim vjernicima, navodeći da bi trebalo očuvati lijepu tradiciju angažmana časnih sestara u ove dvije cetinjske zdravstvene ustanove. “Svako od nas treba da doprinese da u svijetu koji nas okružuje bude mira, sklada i suživota”, naveo je on. Naklonost i privrženost jednih prema drugima osnovne su vrijednosti koje čine Crnu Goru domom građana svih vjeroispovijesti, kulturnom riznicom i prepoznatljivim primjerom u svijetu, navela je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, u čestitki upućenoj povodom katoličkog Božića. Božić i Badnji dan vjernicima i sveštenstvu čestitali su gradonačelnici opština Cetinje, Budva, Bar, Ulcinj i Tuzi, Aleksandar Kašćelan, Marko Bato Carević, Dušan Raičević, Ljoro Nrekić i Nik Đeljošaj, kao i lideri političkih partija, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković, predsjednica Socijaldemokratske partije Crne Gore Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Liberalne partije Andrija Popović, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, predsjednica Socijalista Crne Gore Snežana Jonica i predsjednik Biram Crnu Goru Radomir Novaković. R.D.

Ilustracija

društvo

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Ostavljate trag u vrem i prenOsite baklju zna

„Vaša širina duha i blistav um, koje vam je znanje donijelo, biće iskra koja će rasplamsavati vatre narednih generacija. Od vaše iskre razgorjeće se baklja znanja, i ostaćete upamćeni kod onih koji će je sjutra preuzeti. Tako će još jednom vaša pregnuća prevazići jedan životni vijek. I tako ćete vi, iako ste suviše skromni da to vidite, ostaviti novi trag u vremenu i postati nova svijetla tačka naše istorije“, poručio je juče ministar prosvjete dr Damir Šehović na dodjeli 526 nagrada najboljim đacima i nastavnicima iz Fonda za kvalitet i talente. Nagrade je, pored ministra Šehovića, dodijelio i prof. dr Lju-

biša Sanković, potpredsjednik CANU, koji je bio na čelu komisije za dodjelu nagrada, ali i Đorđe Borozan, predsjednik Nacionalnog savjeta za obrazovanje. Ministar Šehović se u obraćanju osvrnuo na važnost ove nagrade, ali i potrebu da svi grade sistem vrijednosi u kome će se radovati uspjesima drugih i u kome neće dozvoliti da priznanjima presudno oblikuju mišljenje o sebi. “Nit koja spaja sve danas prisutne, ista je ona koja nas vezuje za minule godine i velike ličnosti crnogorske istorije u obrazovanju. Jer, kao što niko ovdje nije ostrvo, već dijeli život sa onim po-

Foto: Iva Mandić

DoDijeljene nagraDe za 526 đaka i nastavnika, Šehović poručio D

Šehović

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

društvo

menu anja Nit koja spaja sve danas prisutne, ista je ona koja nas vezuje za minule godine i velike ličnosti crnogorske istorije u obrazovanju. Jer, kao što niko ovdje nije ostrvo, već dijeli život sa onim pored sebe, tako i ovaj događaj ne stoji sam u vremenu, već ima temelje koje je neko drugi postavio

red sebe, tako i ovaj događaj ne stoji sam u vremenu, već ima temelje koje je neko drugi postavio. Za svaki svoj uspjeh zaslužni ste naravno vi, potom porodica, prijatelji i svi ostali koji vam stvaraju uslove da budete najbolji, ali i svi oni kojih više nema, a čiji trag u obrazovanju je prešao granice njihovog životnog vijeka”, poručio je Šehović. Nasljeđe Ćirila i Metodija, utemeljitelja slovenske pismenosti, kazao je on, predato je godinama koje su dolazile. “Baš kao što je nasljeđe oličeno u „Oktoihu“ predato daljoj štamparskoj djelatnosti. Privatne pomorske škole iz 17. vijeka, prva državna osnovna škola, te gimnazija i pomorska škola u Kotoru iz 19. vijeka, bile su snažan pod-

Foto: Iva Mandić

Dobitnicima:

Sa jučerašnje dodjele nagrada iz Fonda za kvalitet i talente strek na ovom putu. Otvaranje 30-ak škola krajem istog vijeka je i suštinski okrenulo novi list u tradiciji obrazovanja, koji je potom potvrđen donošenjem Školskog zakonika. Dvadeseti vijek je dalje pronosio prosvjetnu misao, te su tadašnje otvaranje gimnazija, a zatim viših škola i fakulteta, doveli, evo, i do vas koji ćete ispisati neke dobre stranice istorije”, naglasio je Šehović i istakao da se naš svijet gradio kroz ove momente, te da se i dalje nadograđuje kroz nastavnike i njihove đake. “I to tako što, djeco, nastavnici grade vas, a vi ćete, takvi kakvim vas načine oni i okruženje, podizati potomke. Upravo zbog generacija koje dolaze brže nego što mislite, zapamtite sljedeće: i vi ćete nekad tražiti poštovanje od mlađih. A možete tražiti samo ono što dajete. Zato dajte punu pažnju i uvaža-

vanje nastavnicima”, istakao je Šehović.

■ Pokazali radnu

etiku i hrabrost

On je naglasio da samo čovjek širokog duha koji cijeni druge, znaće da cijeni i samog sebe. “Kada govorimo o radnoj etici, vi je nesumnjivo imate, čim ste danas ovdje. No, mladima koji, po prirodi stvari, imaju entuzijazma, ali i manjak strpljenja, poručujem još jednom da se pobjede osvajaju polako, svakodnevnim radom”, savjetovao je Šehović. Što se tiče hrabrosti, ona napominje da su svi prijavljeni pokazali da je imaju, samom činjenicom da su se prijavili. “Da su pokušali. Da su svjesno sebe izložili sudu drugih. Da su izašli iz zone komfora i ponudili to što imaju. A samo hrabri će uvijek biti živi

Najviše bodova Basarab, Kušljević i Jovović Nagrade su dodjeljivane u šest kategorija: za nastavnike umjetničkih škola; nastavnike srednjih škola; nastavnike osnovnih škola; učenike umjetničkih škola; učenike srednjih škola; učenike osnovnih škola. Najbolji u svakoj od ovih kategorija, kojima je nagradu dodijelio predsjednik Nacionalnog savjeta za obrazovanje Đorđe Borozan, bi-

li su: Bogdan Asanović iz škole „Andre Navara“ najbolji je u kategoriji nastavnika umjetničkih škola. Najviše bodova među nastavnicima srednjih škola imala je Sanja Ognjanović, nastavnica podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“. Najviše bodova u kategoriji nastavnika osnovnih škola imala je Snježana Bošković iz osnovne škole „Olga Golo-

vić“ u Nikšiću. Vasilije Basarab iz škole „Andre Navara“ je najbolji u kategoriji učenika umjetničkih škola. Dušica Kušljević iz pljevaljske gimnazije „Tanasije Pejatović“ je, među učenicima srednjih škola, imala najviše bodova. Među učenicima osnovnih škola najviše bodova imala je Jelena Jovović iz škole „Njegoš“ u Danilovgradu.

dokaz tvrdnje da će onaj ko sa ispruženom rukom ide ka svijetu, morati nekad naići na prijateljski stisak”, kazao je Šehović.

■ nagrada

vraća važnost Prosvjetnom radniku

Prisutnima se obratila i Ljiljana Ražnatović, nastavnica škole „Pavle Rovinski“ i predstavnica nagrađenih: „Hvala vam što ste učinili da danas osjećam neiskazivi ponos. Ova nagrada vraća važnost prosvjetnom radniku u našem društvu. Jer mi, nastavnici, heroji smo modernog doba. Misijom znanja i žive riječi borimo se protiv pošasti površnosti. Zapala nas je, doduše, sreća da se svakodnevno, na svom radnom mjestu, ogledamo u licu budućnosti, u uzrastanju naših učenika”, navela je Ražnatović. Otud je, kaže ona, slava učenika uvijek i slava njegovog nastavnika! “Priznanje za zasluge postignute radom, upornošću i talentom, predstavlja ujedno i otvoreno izražavanje zahvalnosti. A to smo evo, uspjeli i da osjetimo. Ovo je prilika da i mi naše Ministarstvo prosvjete nagradimo sa ocjenom Odličan 5 za ideju u vezi sa osnivanjem Fonda za talente!”, kazala je Ražnatović. Podsjećamo, Fond za kvalitet i talente uspostavljen je posljednjom reformom obrazovanja iz 2017. godine,

kako bi se razvilo sistemsko, godišnje nagrađivanje najboljih nastavnika i đaka, a prošle školske godine dodijeljene su prve nagrade. Nagrade u prosjeku iznose 1.000 eura. Nagradu iz Fonda je ove godine, od 2.500 prijavljenih, dobilo 526 nastavnika i đaka. Preciznije, iz Fonda je nagrađeno 17 učenika umjetničkih škola; 16 nastavnika umjetničkih škola; 111 učenika osnovnih škola; 107 nastavnika osnovnih škola; 93 učenika srednjih škola; 85 nastavnika srednjih škola. Ukupno 429 dobitnika po Konkursu za dodjelu nagrade iz Fonda za kvalitet i talente. Dodatno, iz Fonda su, kao i prošle godine, dodijeljene nagrade za 97 učenika koje je nagrada sljedovala, jer su osvojili neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju u organizaciji Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje, te na međunarodnom takmičenju u koordinaciji Ispitnog centra. Što znači da je 526 ukupan broj nagrađenih iz Fonda. Ove godine dobitnici dolaze iz 21 opštine i to: Andrijevice, Bara, Berana, Bijelog Polja, Budve, Cetinja, Danilovgrada, Herceg Novog, Kolašina, Kotora, Mojkovca, Nikšića, Plava, Pljevalja, Podgorice, Rožaja, Šavnika, Tivta, te Tuzi, Ulcinja i Žabljaka. Najveći broj dobitnika dolazi iz glavnog grada, a zatim i iz Nikšića, Bara, Pljevalja i Berana. M.I.

CRNA GORA

ZASIJEDAO MOJKOVAČKI PARLAMENT

BUDŽET ZA NAREDNU GODINU 4.105.000 €

Većinom glasova vladajuće DPS u Mojkovcu usvojen je Budžet opštine za narednu godinu u iznosu nikad većem - 4.105.000 eura. Od tog novca, i to je rekord, za investicije će se, kako je predviđeno, potrošiti 1.409.500 eura. Protiv predloga odluke o budžetu glasali su, kako to obično biva, odbornici opozicije, ovog puta uz dva uzdržana glasa, ocjenjujući da je Budžet nerealno planiran, da je potrošački i „prosjački“ zato što se mnogo toga očekuje od donacija. Predsjednik opštine Ranko Mišnić, odbacujući takve tvrdnje, naglasio je da opštinska kasa nikad nije planirana na vi[em nivou, i to realno. On je Dnevnim novinama rekao da će za zarade zaposlenih biti utrošeno oko 850.000 eura, ističući da je to neophodno kako bi lokalna uprava uopšte mogla uspješno da radi. “Ljudi moraju primati plate, a one su prilično skromne, i oko toga su nepotrebne bilo kakve rasprave. Mnogo je važnija činjenica da će najveći dio budžeta, koji je razvojni, biti utrošen na poboljšanje uslova života

u Mojkovcu, podršku sportu, kulturi, poljoprivredi i svemu onom što je predviđeno našom strategijom razvoja. Vidimo Mojkovac kao razvijen planinski grad i ta vizija će u dogledno vrijeme biti ostvarena”, kazao je Mišnić. Što se, dodao je on, tiče investicija planiranih budžetom, prioritet je dat izgradnji objekata za socijalno ugrožena lica i penzionere, vodosnabdijevanje na ruralnom i planinskom području, lokalnoj infrastrukturi i izradi projekata čija će realizacija doprinijeti razvoju opštine. Ustupljeni prihodi će opštinsku kasu u narednoj godini, kako je planirano, popuniti sa 999.000 eura, lokalni prihodi će doprinijeti sa 831.000, dok se od donacija i transfera očekuje nešto više od dva miliona eura, uz učešće Egalizacionog fonda u iznosu od 1.350.000 eura. Na sjednici, na kojoj se, inače, raspravljalo i odlučivalo o 18 tačaka dnevnog reda, usvojena je, pored ostalog, i odluka o ustanovljenju književne nagrade „Božo Bulatović“, koja će po pravilu biti uručivana svake druge godine. R.Ć.

ZA PETU BEBU 500 EURA Na sjednici SO usvojena je i odluka o izmjeni odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite, vezano za jednokratnu naknadu za novorođeno dijete. Tako

Opštinsko zdanje u Mojkovcu

će opština ubuduće na babine za prvorođeno dijete ići sa poklonom od 150 eura, za drugo 200 e, treće - 300, četvrto dijete 400 i peto i više sa 500 eura.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Sa zasijedanja SO u Nikšiću

BUDŽET OPŠTINE NIKŠIĆ ZA 2020. GODIN

GRBOVIĆ: OČEK SE NADMAŠI PL

a jučerašnjoj sjednici skupštine opštine Nikšić usvojen je budžet za narednu godinu u iznosu od 23,96 miliona eura, što je za oko dva miliona više od budžeta za tekuću, odnosno oko četiri miliona više nego za 2018. godinu. Prihvaćen je i predlog odluke o budžetu, tekući primici čine 12,7 miliona eura, prenešena sredstva planirana su na 3,5 miliona eura, pozajmice i krediti milion, a donacije i transferi 6,7 miliona. U planiranim prihodima najviše učešća imaju prihodi od poreza 10 miliona. Tekući izdaci iznose oko 9,7 miliona, transfer institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru oko 4,2 miliona, a otplata dugova oko 4,5 miliona. Kapitalni budžet iznosi oko pet miliona eura. Komentarišući planirani budžet predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da očekuje da će se nadmašiti planirano, da će priliv novca u budžet biti veći od planiranog i to naplatom koncesija od EPCG na ime ko-

rišćenja voda Bilećkog jezera. “Komisija koju je Vlada formirala radi na tome i nadam se da ćemo dobiti značajna sredstva i ubuduće da ćemo imati nove prihode u opštinsku kasu, gdje će moći još više da se radi i planira. Tako, mogu da kažem da će i ovaj budžet po mom mišljenju biti značajno premašen, ali dobro je i da je ovoliki, povećan i da idemo nekim sigurnim korakom. Svake godine budžet ostvarujemo u većem procentu i to nam daje dobre osnove za realizaciju ovog novog budžeta koji se planira na oko 24 miliona eura”, istakao je Grbović. Lokalna kasa oslobodila se od plaćanja kratkoročnih kredita, i trenutno se otplaćuju dva dugoročna kredita za kolektor otpadnih voda i reprogram poreza i doprinosa. Grbović kaže da te obeveze ne opterećuju budžet. Podsjetivši na urađene i započete investicije u godini na izmaku Grbović je naglasio da će se istim tempom nastaviti i u 2020. godini. Urađeni su vodovodi, seoski i lokalni putevi, a privodi se kraju rekonstrukcija dionice od Vilu-

sa do Trubjele. Sljedeće godine radiće se rekonstrukcija dionice od Kusida do Nikšića, u toku je izrada projekta dionice trećih traka, gdje je to moguće, od Nikšića prema Danilovgradu. Uskoro se očekuje početak radova na putu od Nikšića do Cetinja preko Čeva. “Tender je poništen, ali očekujem ovih dana da će biti završen i da se počne raditi put od Cetinja do Čeva, a radi se projekat od Čeva do Nikšića, tako da ćemo u naredno nekoliko godina imati završen i taj put gdje će Nikšić odlično biti povezan preko Cetinja sa Budvom. Imaćemo zaista izuzetnu povezanost sa svim gradovima u okruženju i državama”, istakao je Grbović. Nastaviće se radovi i na rekonstrukciji Doma revolucije u dijelu preko puta hotela “Onogošt”. Brzih dana trebalo bi i da se završi tender i da se krene sa rekonstrukcijom Dvorca kralja Nikole, a vrijendost radova iznosi oko 1,2 miliona eura. Za najviše četiri mjeseca završiće se i radovi na proširenju zgrade JU “Zahumlje”, kazao je Grbović.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

CRNA GORA

PLAV: DRI URADILA REVIZIJU POSLOVANJA OPŠTINE

Bajraktarević: Za negativan nalaz nijesmo mi odgovorni

NU OKO 24 MILIONA EURA

Iz opštine Plav je saopšteno da je jedan od prvih zahtjeva nove lokalne vlasti bio da Državna revizorska institucija (DRI) izvrši reviziju poslovanja lokalne uprave. To su i formalno inicirali na nadležnom odboru preko svojih predstavnika u Skupštini Crne Gore. “Drago nam je što je DRI ispoštovala taj zahtjev i izvršila reviziju poslovanja naše Opštine, čime je na najbolji mogući način ukazala na stanje u kojem smo zatekli Opštinu kada smo krajem 2018. godine suštinski preuzeli vlast, a za koje na-

ravno nijesmo mi odgovorni nego prethodna lokalna vlast”, saopštio je predsjednik Mirsad Bajraktarević, povodom objavljenog Izvještaja revizije Završnog računa Opštine Plav za 2018. godinu. On je podsjetio da da DRI izvrši reviziju poslovanja s ciljem ukazivanja na sve nepravilnosti u radu i konstatovanja stanja u kojem su zatekli Opštinu u avgustu 2018. godine, kada su preuzeli vlast, ali i kako bi u narednom periodu ispravili nedostatke u radu lokalnih organa.

KUJEMO DA LANIRANO

RADIĆE SE VODOVODI, PUTEVI I UREDITI KVARTOVI Kapitalni budžet od oko pet miliona eura predviđa brojne radove na lokalnoj infrastrukturi, na vodovodima (Pilatovci, Laz, Stubički kraj, Vilusi, Riječani i Velimlje) u ukupnom iznosu od oko 640.000 eura. Za izgradnju ulica, gradskih kvartova i saobraćajnica planirano je oko milion eura (radovi na Ulici 49, Milice Vučinić, Janka Vukotića, parking kod Doma revolucije – sjeverna strana, parking u Ulici Radoja Dakića i na Bulevaru 13. jul, preko puta gradskog parka, kvart Stara varoš, kvart kod „Vračara“ i kvart Humci). Za investiciono održavanje je planirano 1,6 miliona eura gdje je prioritet put za Žu-

Unaprediće se i sportska infrastruktura, pa će ubrzo početi izgradnja zapadne tribune stadiona Sutjeske. “Radiće se ulice, lokalni putevi, vodovodi, kvartovi, mnogo parkinga, trotoara. Ja se nadam i više od ovoga što je pla-

pu još četiri kilometra i nastavak radova na modernizaciji opštinskih puteva kao i radovi na objektima visokogradnje. Planirano je i učešće u IPA, IFAD i Help fondovima od 500.000 eura. Odbornica DPS-a Rajka Radonjić kazala je da budžet opštine Nikšić predstavlja realan prikaz prihoda i rashoda. Kroz Predlog budžeta jasno su, kako je istakla, identifikovani svi interesi građana na polju uređenja naselja, izgradnje komunalne infrastrukture, stambene izgradnje, društvenih djelatnosti, pruženja usluga javnih ustanova, komunalnih usluga, kao i na polju ekonomskog razvoja i zapošljavanja.

nirano budžetom”, zaključio je Grbović. Predsjednik opštine je najavio i da će sljedeće godine početi radovi na izgradnji stambene zgrade za zaposlene u VCG, i na izgradnji 12 stanova za socijalno ugrožene porodice. M.R.

“Preporuke navedene u Izvještaju DRI za završni račun 2018. godine biće dragocjene u postupku potpunog usklađivanja poslovanja Opštine Plav sa novim zakonskim propisima. Od 22 preporuke dobar dio je već usvojen tokom 2019. godine, dok se na realizaciji ostalih predano radi. U dogovoru sa DRI utvrđujemo najbolje mehanizme kontrole poslovanja i implementacije svih preporuka u cilju što boljeg i kvalitetnijeg funkcionisanja svih opštinskih organa”, zaključio je on. I.F.R.

Plav

TIVAT: ZASIJEDAO OPŠTINSKI TIM ZA ZAŠTITU I SPASAVANJE

Koordinisana i profesionalna reakcija svih gradskih službi Tivatske službe i preduzeća reagovale su pravovremeno, profesionalno i koordinisano u zajedničkoj akciji tokom poplava na teritoriji tivatske opštine u nedjelju i petak – konstatovano je na petoj sjednici Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje kojom je predsjedavao potpredsjednik opštine Dejan Maslovar. Potpredsjednik Maslovar je istakao brzu reakciju i koordinisano djelovanje Službe zaštite i spašavanja (SZS), Komunalno DOO, Komunalne policije, Parking servisa i drugih službi koje su u petak omogućile izvlačenje osam vozila sa putnog pravca kotorski kružni tok – Radovići. “Procedure koje smo us-

Sa sjednice u Tivtu

postavili kao tim pokazale su se kao veoma svrsishodne i na korist građanima“, ocijenio je Maslovar. Opštinski tim je uputio zahvalnost medijima na izraženom interesovanju i praćenju situacije u Tivtu kao o lokalnom javnom emiteru

Radio Tivat na brzom prenošenju apela tima. O preduzetim aktivnostima detaljnije je govorio komandir SZS Zoran Barbić. Članovi tima su razmatrali i predlog mjera zaštite i spašavanja tokom novogodišnjih praznika. Z.K.

PODGORICA

GLAVNI GRAD RASPISAO TENDER

Za projekat pješačkog mosta na Morači 50.000 eura Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluge prikupljanja i neutralizacije opasnih materija, CPV (90520000-8) ukupne procijenjene vrijednosti 44.000,00 € sa PDVom. Tenderska dokumentacija broj 80705-10702/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www.ujn.gov.me, dana 24.12.2019. godine. Kontakt – Jasna Jovanović, telefon +382 20 483 445, e-mail: jasna. jovanovic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE motornih vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 150.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-10781/19-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 24.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon +382 20 020 483 270, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge ski pasova (CPV 92620000-3), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke, broj 80705-10739/19-5 od 24.12.2019. godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki www.ujn.gov.me dana 24.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Olivera Kažić, telefon +382 20 483 270, +382 67 222 088, e-mail olivera.kazic@mod.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Izvođenje radova na sanaciji i proširenju puta Gorovići – Bratešići na lokalnom putu Stara Forteca – Lastva Grbaljska (V faza), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 112/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 24.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

KONKURS Za dodjelu novinarskih nagrada

- „Crnogorac“ – nagrada za životno djelo - Nagrada za istaknutog mladog novinara - Nagrada za reportažu – reporter - Priznanje za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva. - Predloge sa prigodnim obrazloženjem slati na email adresu draganmitov@yahoo.com do 18. januara 2020. godine. - Nagrade će biti uručene 23. januara 2020. na svečanosti na Cetinju. Društvo crnogorskih novinara Čedomir Vukotić, predsjednik

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka radova na izgradnji aneksa objekta Ministarstva odbrane prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji (CPV: 45220000-5 Inženjerski i građevinski radovi) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 70.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-10700/19-5 od 24.12.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 24.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice objavila je juče tender za izradu Glavnog projekta pješačkog mosta preko rijeke Morače, na katastarskim parcelama br. 98 i 5875 KO Podgorica III i br. 1275/26, 1275/3 i 1672 KO Podgorica I, u zahvatu UPa “Stara Varoš” i DUP-a “Rekreativno kulturna zona na obali rijeke Morače-južni dio”. Procijenjena vrijednost tendera je 50.000 eura, a javni poziv je objavljen na Portalu javnih nabavki pod brojem 48/19. “Pješački most će povezivati Staru varoš sa dijelom kod Sportskog centra ‘Morača’ i predstavljaće je-

dinstvenu sponu najstarijeg jezgra grada sa savremenim sadržajima na drugoj obali rijeke. Takođe, izgradnjom ovog mosta Glavni grad želi dodatno da doprinese oživljavanju Stare varoši, na čemu se već intenzivno radi rekonstrukcijom ulica i objekata, te uvođenjem novih sadržaja u kulturnu i turističku ponudu Stare varoši”, navode iz Glavnog grada. Ponude na tender Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice mogu se podnositi do 3. februara 2020. godine u 13 sati, a javno otvaranje ponuda biće održano istog dana u 14 sati.

SKORO 47 MILIONA EURA ZA UREĐENJE GLAVNOG GRADA

Za izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica oko 11 miliona Predlogom odluke o uređenje prostora Podgorice za 2020. godinu, koji se u ponedjeljak našao pred odbornicima, predviđeno je da za uređenje prostora bude uloženo 46,8 miliona eura. Najveći dio te sume, oko 16 miliona, doći će iz donacija po ugovoru o prosljeđivanju kreditnih i grant sredstava, što je dio realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Budžetom glavnog grada biće izdvojeno 12 miliona eura, dok će iz kreditnih sredstava glavni grad naredne godine na raspolaganju za uređenje prostora imati 9,1 milion. Na ostala budžetska sredstva otpada 5,4 miliona eura, na projekte javno-privatnog partnerstva 3,3 miliona, preduzeća će iz sopstvenih sredstava izdvojiti 845.000, a od donacija će biti obezbijeđeno 63.070 eura. Od ukupnih sredstava izdvojenih za uređenje prostora najviše pripada izgradnji hidrotehničke infrastrukture - u tu svrhu biće uloženo čak 22,2 miliona eura, odnosno nešto manje od polovine ukupne predviđene sume. Za izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica i mostova biće uloženo 11 miliona eura (od čega sedam miliona iz gradskog budžeta), za ure-

Foto: Balsa Rakocevic

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

đivanje i opremanje lokacija 3,3 miliona i to u cjelini iz gradske kase za 2020. godinu. Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa opredijeljeno je skoro 3,2 miliona eura. Za deponije je opredijeljeno 2,2 miliona, za izgradnju pijaca milion i po, za uređenje groblja 1,2 miliona, skoro milion eura za uređenje javne rasvjete, 633.000 eura za izradu projektne dokumentacije i oko pola miliona eura za izgradnju pijaca. Značajnu stavku u ukupnom iznosu čini iznos za rješavanje imovinskopravnih odnosa i za ostale, s njima povezane troškove, za koje je za 2020. godinu u budžetu opredijeljeno 3,17

miliona eura. Preciznije, procijenjena sredstva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ukupno iznose 30,32 miliona, odnosno 8,52 miliona za postupke koji su već u toku i 21,59 miliona za one za koje tek treba da bude pokrenut postupak eksproprijacije. U Predlogu se navodi da će, zbog postupka donošenja rješenja o eksproprijaciji i zaključivanju sporazuma, u narednoj goditi troškovi za eksproprijaciju biti do pomenutih 3,17 miliona eura. Glasanje o ovom predlogu, kao i ostalim tačkama dnevnog reda, biće održano u petak, kada je zakazan nastavak sjednice. M.M.

O UREĐENJU ODNOSA IZMEĐU GLAVNOG GRADA I TUZI NA NAREDNOJ SJEDNICI U nastavku sjednice, koja će se održati u petak, neće se raspravljati o Predlogu odluke o uređenju odnosa između Glavnog grada i Opštine Tu-

zi, jer nije dostavljen materijal za ovu tačku. Ovaj predlog će se naći na prvoj narednoj sjednici u 2020. godini. U nastavku sjednice ra-

spravljaće se i o Izvještaju gradskih preduzeća i ustanova, i glasati za Predlog odluke o budžetu za 2020. godinu.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

crna gora

bahatost i nekultura Vozača

Vozila parkirana i na trgu argentina

Gradonačelnik VukoVić sa najboljim policajcima

Da se vrati poštovanje građana prema uniformi

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković primio je juče najbolje policajce u 2019. godini -Srđana Koraća i Vlatka Zečevića, kojima je uručio zahvalnice i prigodne poklone. Takođe, uručena je i plaketa Milovanu Pavićeviću, načelniku Centra bezbjednosti Podgorica. Vuković je istakao da je ovo sada već lijepa tradicija, kao i skroman način da se ukaže poštovanje za sve ono što su učinci rada Centra bezbjednosti i njegovih službenika. “Nadam se da ćemo kao društvo vremenom mijenjati odnos prema njima i vratiti se u period kada se znalo kakav odnos treba imati prema ljudima u uniformi. Nažalost, dešavanja u proteklom periodu podsjetila su nas na značaj onoga što vi radite i na to koliko je to težak i odgovoran posao. To govori da je pred nama, kao društvenom zajednicom, još mnogo posla, da se moramo mijenjati, a vi sve vrijeme biti maksimalno budni i raditi u skladu sa onim što su profesionalni standardi, u cilju podizanja i opšteg nivoa bezbijednosti i pomoći lokalnim i državnim organima da se

klima u Crnoj Gori nastavi mijenjati na bolje, što mislim da je trend proteklih nekoliko godina. Obogaćeni ovogodišnjim iskustvom u narednoj godini možemo postići još značajnije rezultate”, kazao je Vuković. On je poručio da grad veoma cijeni sve ono što ova služba radi za društvenu zajednicu, podsjetivši da su nedavno imali zadovoljstvo da prisustvuju i svečanom useljenju u novu zgradu na Starom aerodromu, gdje je 288 familija dobilo stanove, uglavnom iz bezbjednosnog sektora, Uprave policije, MUP-a, ANB-a i Policijske akademije. “Mi smo ponosni što smo dali doprinos tome i možete računati da ćemo, cijeneći ono što je posebna uloga koju vaša služba igra u sistemu državne uprave, nastaviti da na isti način ophodimo prema onome što su vaše potrebe. Čestitke na izvanrednim rezulatima koje postižete i zahvalnost za ono što je doprinos stanju opšte bezbijednosti u gradu. Vaši ljudi su kao i uvijek na branocu nacionalnih i državnih interesa”, zaključio je Vuković. Milovan Pavićević je ista-

kao da je Centar bezbjednosti Podgorica najveća cjelina policije, koja teritorijalno u zoni svoje odgovornosti i generalno po obimu poslova pokriva 50-60% crnogorske bezbjednosne problematike. On je dodao da Glavni grad nosi dosta izazova i specifičnosti čak i na dvnevnom nivou. “Međutim, mudro smo pravili procjene i određivali prioritete i dobro smo odgovarali na izazove, u skladu sa kapacitetima i resursima sa kojima smo raspolagali. Protekla godina je bila veoma zahtjevna po svim segmentima rada. Investiramo u prevenciju za buduća vremena, pokazujemo da službe imaju kapacitete da se izbore i sa najtežim izazovima. Sa gradom smo najviše imali kontakta u oblastima javnog reda i mira i saobraćaja, komunalnih pitanja. Ono što nas je najviše povezalo naše pripadnike i gradske službe su javna okupljanja, priredbe, političkog, sportskog, kulturnog karaktera, raznih manifestacija. To nam je dalo pojačanu dozu bezbjednosnog rizika i svi smo bili na visini zadatka”, naveo je Pavićević.

Sistem video-nadzora za bezbjedniji grad Sagovornici su se saglasili da ima prostora za dalje unapređenje saradnje kroz zajednički rad na rješavanju komunalnih pitanja, vandalizmu i saobraćajnoj nekulturi. “Svjesni i nadležnosti i ka-

drovskih nedostataka, nedostatke možemo da kompezujemo kroz timski pristup. U tom smilu značajan je projekat uspostavljanja sistema video nadzora, suštinski važno pitanje koje će dugoročno

značiti manju potrebu angažovanja ljdu na terenu, jer je i to ograničeni resurs. Dogovoren je i operativni sastanak pripadnika CB Podgorica i nadležnih gradskih službi”, saopšteno je sa sastanka.

Problem nedostatka parkinga, kao i saobraćajna nekultura, najbolje se ogledaju u centru Podgorice, gdje je svakodnevno prisutno na stotine nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila. Takav slučaj je i sa južne strane Gradskog stadiona, gdje vozači, osim na ulici, odnosno biciklističkoj traci, vozila ostavljaju i na Trgu Argentina. Situacija je takva svakodnevno, uprkos

tome što “pauk” često premješta vozila i što se ova služba nalazi u neposrednoj blizini - sa istočne strane stadiona. Takođe, i podgorička Komunalna policija za godinu izda više od 10.000 prekršajnih naloga zbog neplaćanja parkinga u gradskim zonama na javnim parkiralištima u glavnom gradu. Samo u prvih šest mjeseci ove godine izdali su 6.505 prekršajnih naloga.

informatiVni leci na Vidnom mjestu

Kotorski taksisti moraju da imaju letke i na engleskom Taksisti u Kotoru su obavezni da u vozilima imaju letke na engleskom i crnogorskom jeziku, kazala je sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor Tamara Lompar. “Sekretarijat je izradio informativne letke koje su taksi preduzetnici i udruženja, licencirani od strane Opštine Kotor za obavljanje taksi prevoza, u obavezi da istaknu na vidnom mjestu u svojim taksi vozilima”, kazala je Lompar za Skala radio. Ona je saopštila da je pomenuta odluka u skladu sa Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju, kojim je propisano da bliže uslove, organizaciju, radnu odjeću, optimalan broj auto-taksi vozila, minimalni broj auto-taksi vozila prilagođenih licima sa invaliditetom, minimalne i maksimalne cijene u okviru tak-

Radi se o informacijama za putnike, odnosno korisnike taksi usluga na crnogorskom i engleskom jeziku. Na taj način će svaki korisnik taksi usluga biti upoznat o svojim pravima si tarife i način obavljanja auto-taksi prevoza propisuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, tačnije Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor. “Radi se o informacijama za putnike, odnosno korisnike taksi usluga na crnogorskom i engleskom jeziku. Na taj način će svaki korisnik taksi usluga biti upoznat o svojim pravima. To će poboljšati uslove samog taksi prevoza na teritoriji kotorske opštine”, istakla je Lompar.

SVIJET

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

U JEKU PROTESTA ZBOG ZAKONA O DRŽAVLJANSTVU

INDIJA ODOBRILA SREDSTVA ZA SPORNI POPIS STANOVNIŠTVA

Indijska vlada odobrila je u utorak sredstva za popis stanovništva koji bi trebalo da se sprovede iduće godi� ne dok se zemljom šire pro� testi�protiv �protiv protiv nedavno done� senog zakona o državljan� stvu koji diskriminiše mu� slimanske izbjeglice iz susjednih zemalja i�većin� �većin� većin� ski hinduističke izbjeglice sa �ri �anke� �edan od ci� ljeva indijskog zakona od državljanstvu je omogućiti brzo sticanje državljanstva progonjenim�hinduistima, Parsima, sikima, budisti� ma, džainistima i hrišćani� ma koji su došli u Indiju pri� je 31� decembra 2014� godine iz Avganistana, Bangladeša ili Pakistana� Zakonom nisu obuhvaćene muslimanske izbjeglice, zbog čega pro� tivnici premijera Narendru Modija, hinduističkog na� cionalistu, kritikuju za dis�

kriminaciju muslimana i kršenje sekularnog indij� skog ustava� Vlada je odo� brila 87,54 milijarde rupija (1,11 milijardi eura) za spro� vođenje popisa stanovniš� tva u aprilu 2020��i 39,41 milijardu rupija za ažuri� ranje nacionalnog registra stanovništva, rekao je mi� nistar informisanja mini� star Prakaš �avadekar� Na� cionalni registar stanovniš� tva stvoriće opsežnu bazu podataka o svakom stanov� niku Indije� Hiljade Indija� ca protestuje protiv novog zakona i protiv planova za izradom nacionalnog regi� stra građana i najmanje je 21 osoba poginula u sukobi� ma s policijom� Modi je re� kao da indijski muslimani, kojih ima oko 200 miliona u zemlji od 1,35 milijardi sta� novnika, “ne trebaju da bri� nu” zbog zakona�

PILOT SE KATAPULTIRAO

Srušio se najmoderniji ruski borbeni avion Su-57 Najmoderniji ruski bor� beni avion Su�57 srušio se tokom trenažnog leta na ru� skom Dalekom istoku, ali se pilot spasio� Prilikom pada aviona u blizini Komsomo� lska na Amuru nije naprav� ljena nikakva šteta na tlu� Su�57 je prvi let imao 2010� godine, navela je agenci� ja AP� Avion ima moguć� nost da bude nevidljiv i napravljen je da bi se su�

NOVI TALAS POPLAVA

Pola Venecije opet pod vodom U Veneciji je plima do� stigla 139 centimetara, a oko polovine grada je pod vodom. Veneciju je pogo� dio novi talas poplava, sa� mo nekoliko nedjelja po� što je taj istorijski grad u Italiji zbog visokog nivoa vode pretrpio ogromnu materijalnu štetu.. �oten�

cijalno kritična plima od 159 centimetara bila je predviđena za ponedje� ljak, ali ju je spriječio vje� tar sa Jadrana, prenijela je Ansa. Nivo od 100 do 120 centimetara iznad nivoa mora česta je pojava u gra� du, ali svaka voda preko te granice predstavlja rizik

za grad. Sredinom novem� bra nivo vode je dostigao 1,87 metara, što je najviše u posljednjih pola vijeka. Gradonačelnik Veneci� je je rekao da su oštećene kuće, prodavnice i istorij� ski spomenici i da se šteta procjenjuje na oko milijar� du evra.

protstavio američkom ne� vidljivom lovcu «F�22 Rep� tor»� U Suhojevoj fabrici u Komsomolsku na Amuru je napravljeno 10 aviona Su� 57, radi testiranja i borbe� ne procjene� Neki od njih su učestvovali u borbama u Siriji, a ovo je prvi Su�57 koji se srušio� �Rusko ratno vazduhoplovstvo je naruči� lo 76 takvih aviona do 2028� godine�

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

SVIJET

SAMIT LIDERA TRI ZEMLJE ODRŽAN U KINI

Abe priželjkuje novu eru tri kraljevstva Japana, Kine i Južne Koreje AMERIČKI PREDSJEDNIK ª OBJASNIOº ZAŠTO JE PROTIV VJETROGENERATORA

TRAMPOVA BORBA SA VJETRENJAČAMA

Američki predsjednik ponovio je svoje tvrdnje da su vjetrogeneratori uzrok bolesti i štetni po okolinu zbog „ogromne količine dima koji bljuju u atmosferu“. „Niko vjetrenjače nije proučavao više od mene, ali ih i dalje ne razumijem. Ne razumijem vjetar, “ izjavio je američki predsjednik ovog vikenda tokom obraćanja mladim konzervativcima na Floridi. Tokom govora koji je trajao duže od jednog sata Tramp je kritikovao svoje neprijatelje, ali je najneobičniji dio bila priča o vjetrogeneratorima koje on naziva vetrenjačama. „Bučne su. Ubijaju ptice. Želite li da vidite groblje ptica? Samo idite pod neku od vjetrenjača. Nigdje nećete vidjeti toliko ptica», rekao je Tramp. On je publici „objasnio» da se vjetrogeneratori uglavnom prave u Kini i Njemačkoj i da „izbacuju mnogo dima u atmosferu», ne objašnjava-

jući na šta tačno misli. „Govorimo o karbonskom otisku. Pa one bljuju dim, zar ne? Bljuju. Gdje god, u Kini, Njemačkoj, sve je to jedan isti, naš vazduh.» Tramp je ukazao i na još jedan problem sa vjetrenjačama, na njihovu „bijelu» boju. Prema njemu svaka vjetrenjača ima drugačiju nijansu bele, a njegova omiljena je „oranž bijela», rekao je ironično. Takođe, dodao je da se vlasnici loše staraju o njima i da poslije deset godina izgledaju grozno, a vlasnici ne žele da ih srede bez državnih subvencija, što je loše za sve. Tramp je i ranije ukazivao na štetnost vjetrenjača po okolinu, naročito po cijenu nekretnina koje se nalaze u njihovoj blizini, kao i da buka koju prave izaziva rak. Njegovi protivnici smatraju da je pravi razlog Trampova bliskost sa naftnom industrijom i industrijom uglja za koje obično lobira.

U kineskom gradu Čengduu nastavljen je samit lidera Kine, Japana i Južne Koreje. Oni su se založili za jačanje trgovinskih veza i promociju slobodne trgovine. Naglašena je važnost formiranja zone slobodne trgovine između tri zemlje. Na političkom planu, tri zemlje podržavaju dijalog Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Država kako bi se okončao sjevernokorejski nuklearni program. Jačanje privredne saradnje između država učesnika samita, u centru je pažnje skupa. Premijer Kine Li Kećang istakao je da njegova zemlja ima ogromno tržište i da sa Južnom Korejom već ima zone slobodne trgovine ali da želi proširenje na sve tri države. «Trebalo bi da sada ubrzamo proces uspostavljanja zone slobodne trgovine između naše tri zemlje. To bi značilo i dalje otvoranje kineske industrije usluga. Kina je voljna da nastavi svoje otvaranje prema svijetu, što pokazuje i naša odlučnost da zaštitimo slobodnu trgovinu», kaže Li Kećang. Južnokorejski predsjednik Mun Džae In istakao je da je potrebno zaštititi slobodnu trgovinu kako bi se pomoglo poslovnim aktivnostima i nastavio zajednički

Želim da stvorimo novu eru tri kraljevstva u kojoj bi Japan, Kina i Južna Koreja mogli da sarađuju i razvijaju se zajedno sa međunarodnom zajednicom

razvoj tri zemlje. Za formiranje te zone zalaže se i zvanični Tokio. “Želim da stvorimo novu eru tri kraljevstva u kojoj bi Japan, Kina i Južna Koreja mogli da sarađuju i razvijaju se zajedno sa međunarodnom zajednicom», kazao je premijer Japana Šinzo Abe.

Osim ekonomije, bilo je riječi i o političkim tenzijama između Seula i Tokija, još iz vremena rata i o odnosima Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Država. Tri zemlje su se dogovorile sarađuju na promociji dijaloga između Pjongjanga i Vašingtona. “Naše tri zemlje spremne su da rade zajedno sa međunarodnom zajednicom na rešenju pitanja Korejskog poluostrva na politički način. To nema alternativu”, naglasio je premijer Kine Li Kećang.Trilateralni samiti Kine, Japana i Južne Koreje održavaju se od 1997. godine kada se dogodila velika azijska finansijska kriza.Te tri zemlje pokrivaju 24 odsto svjetske trgovine, dobro su ekonomski povezane, a prošle godine imale su trgovinsku razmenu od 720 milijardi dolara.

720 MILIJARDI DOLARA IZNOSILA JE PROŠLOGODIŠNJA TRGOVINSKA RAZMJENA IZMEĐU OVE TRI ZEMLJE

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

KULTURA

ZIMSKA SCENA BARSKOG LJETOPISA OD 16. DO 23. APRILA

Gostovanja eminentnih umjetnika četvrtkom u Baru

Anka Burić u Evropskoj akademiji

Prof. Anka Burić, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabrana je za novog člana Evropske akademije nauka i umjetnosti (European Academy of Sciences and Arts / Academia Scientiarum et Artium Europaea) u klasi III – umjetnosti. Odluku o prijemu akademika Anke Burić u članstvo EASA donio je Senat Evropske akademije na sjednici održanoj 16. decembra 2019. godine u Salcburgu. R.K.

Bogato ispripovijedan i duboko dirljiv, “Pačinko” je priča o ljubavi, žrtvovanju, ambiciji i odanosti. Iz vreve uličnih pijaca preko dvorana najboljih japanskih univerziteta do salona za igranje pačinka kojim upravlja zločinačko podzemlje, kompleksni i strasni likovi Lijeve – snažne, tvrdoglave žene, odane sestre i sinovi, očevi uzdrmani moralnom krizom – preživljavaju i napreduju spram ravnodušnih istorijskih zbivanja...

“Mlijeko u prahu” u KIC-u Iz komada “Prah”

REPERTOAR DANAS 25.12.2019.

FILM

STAR WARS - USPON SKAJVOKERA

17.15 / 19.30 / 22.10h

REŽIJA: Dž. Dž. Abrams

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS

25.12.2019.

FILM

REALNA PRIČA

18.45 / 20.00 / 21.50h

REŽIJA: Gordan Kičić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

z selekcije pozorišnog, muzičkog, književnog, likovnog i dječjeg segmenta odabrana su po tri programa koji će se realizovati sve do 23. aprila.

Zimska scena Barskog ljetopisa otvoriće vrata ljubiteljima kulture i umjetnosti u četvrtak, 16. januara. Pod sloganom “Četvrtkom u Baru” koji je već uveliko prepoznatljiv, sa posebnim akcentom na društvene mreže, program će se odvijati jednom nedjeljno, a iz selekcije pozorišnog, muzičkog, književnog, likovnog i dječjeg segmenta odabrana su po tri programa koji će se realizovati sve do 23. aprila. Ovaj segment regionalno priznatog Festivala sa tradicijom dugom preko tri decenije, umnogome je doprinio oživljavanju, ne samo kulturne ponude grada Bara u zimskim mjesecima, već kulturnoj ponudi na nivou Crne Gore. Zahvaljujući uređivačkom timu Festivala, na čijem je čelu direktorica Ksenija Popović-Ivanišević, ovaj grad na crnogorskom primorju već treću godinu zaredom može se pohvali-

ti programima eminentnih regionalnih umjetnika. Scenu će otvoriti predstava “Prah”, koprodukcija Narodnog pozorišta Beograd i Šabačkog pozorišta čiju režiju potpisuje crnogorski reditelj Veljko Mićunović, a uloge tumače Nataša Ninković i Zoran Cvijanović. Pozorišnu selekciju i ovog puta potpisuje Boris Mišković, a zahvaljujući, iz godine u godinu, sve većem broju pozorišne publike, kompletan pozorišni program Zimske scene će se odigrati u Velikoj sali Doma kulture. Selektori su sa posebnom pažnjom birali crnogorske umjetnike, čiju afirmaciju Festival posebno njeguje, pa će tako muzički segment, koji potpisuje selektorka Aleksandra Vojvodić-Jovović, biti fokusiran na nacionalnu muzičku scenu. Takav uređivački impuls pratio je i dr Milun Lutovac, selektor književnog programa „Ljetopisa“, koji će sa po-

četkom Zimske scene započeti saradnju sa Gradskom knjižarom u Baru. Većina programa ovog segmenta Zimske scene biće realizovana upravo u tom ambijentu i tako se, lokacijski, približiti centru grada, a samim tim i mlađoj i novoj publici. Anastazija Miranović, selektorka likovnog programa, i ovog puta je priredila raznolik sadržaj, istovremeno insistirajući na njegovom visokom kvalitetu. Samostalne i kolektivne postavke crnogorskih i regionalnih umjetnika oplemeniće Dvorac kralja Nikole, već ustaljenu lokaciju za održavanje ovog segmenta Barskog ljetopisa. Jednako zanimljivo biće i djeci i omladini, koji su neizostavan dio i Zimske scene Festivala, a za koje je poseban program priredila selektorka Vesna VujoševićLabović. Dječji i program za mlade nailazi iznova na dobre reakcije i veliki odziv publike kojoj je namijenjen što dokazuje da je ista jako zainteresovana za kulturno–umjetničke sadržaje. R.K.

Predstava “Mlijeko u prahu”, rađena po tekstu Dragane Tripković, u režiji Stevana Bodrože, biće izvedena večeras od 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena - DEUS 2019. “Mlijeko u prahu” je drama smještena u Podgorici, 1991. godine i govori o tajnoj ljubavi mladog slikara i oženjenog doktora u situaciji rata, rastuće tjeskobe i užasa. Suočeni sa sopstvenim osjećajem krivice a živjeći u predominantnom socijalnom diskursu koji veliča muškost i ratničke atribute, oni postaju lak plijen za manipulaciju trećeg lika u ovom komadu- muškarca koji vrbuje i raznim ucjenama i pristiscima prisiljava muškarce da “dobrovoljno” krenu u rat. Uloge u predstavi tumače Marko Todorović, Omar Bajramspahić i Pavle Popović. R.K.

KULTURA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

SAVINOVA ª ŽENIDBAº NA VELIKOJ SCENI

Na komičan način ispričane priče neodlučne udavače Predstava “Ženidba”, Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Egona Savina, u koprodukciji sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Adaptaciju teksta i dramaturgiju uradila je Stela Mišković, kostimografiju Jelena Stokuća, a scenografiju Vesna Popović. U predstavi igraju: Nada Vukčević, Zoran Vujović, Dejan Ivanić, Varja Đukić, Nikola Perišić, Slobodan Marunović, Aleksandar Gavranić, Goran Vujović, Olivera Vuković, Stevan Radusinović i Radmila Božović.

⌦ Marija Roganović

odina na izmaku biće upamćena po stradanjima brojnih spomenika kulture širom svijeta. Ključni krivci za ova razaranja su ljudski faktor i klimatske promjene.

Katastrofalni požar koji je u aprilu zahvatio dragulj gotičke arhitekture srednjovjekovnu katedralu Notr Dam u Parizu, jedan je od događaja koji je obilježio 2019. godinu. Požar je uništio krov, srušio toranj i ugrozio preostalu strukturu građevine. Iako su religiozni objekti i većina neprocjenjivih umjetničkih djela spašeni, struktura građevine stare 850 godina je kompromitovana. Predsjednik Francuske Emanuel Makron obećao je da će se katedrala rekonstruisati u narednih pet godina, ali više od 1.100 eksperata za očuvanje je potpisalo peticiju upozorenja da se restauracija projekta ne smije nikako požurivati. Francuski zakonodavci izglasali su u junu osnivanje agencije za restauraciju, ali i dalje se polemiše o većini elemenata projekta. Mišljenja su podijeljena da li drveni krov katedrale, koji je napravljen od stabala iz 12. i 13. vijeka, treba da bude zamijenjen drvetom koji datira iz istog perioda, ili pak nešto modernijim materijalom, kao što su gvožđe ili beton. Vlada je brže-bolje najavila dizajn koji će zamijeniti toranj iz 19. vijeka, dok restauratori i glavni arhitekta insistiraju da se original mora duplirati. I dok su katolička dobrotvorna fondacija Notr Dam, Fondacija Nasljeđe, Fondacija Francuske, Državni centar za spomenike, ali i imućni pojedinci iz

Francuske i svijeta munjevitom brzinom prikupili više od milijardu eura za restauraciju Notr Dama neka druga neprocjenjiva dobra svjetske kulturne baštine, nijesu te sreće. U međuvremenu, zagovornici očuvanja svjetskog kulturnog nasljeđa ukazuju na mnoštvo drevnog blaga opljačkanog u ratnim zonama Bliskog istoka, koje se svakodnevno prodaje na društvenim mrežama kao što je Fejsbuk. Izvještaj ATHAR-a (Istraživački projekat za trgovinu antikvitetima i antropologiju baštine) identifikovao je čak 95 Fejsbuk grupa na arapskom jeziku koji se bave nezakonitom trgovinom antikvitetima. Nakon izvještaja ugašeno je svega 49 grupa ovog tipa. U međuvremenu, dugonajavljivani planovi ruske i sirijske Vlade o restauraciji drevnog grada Palmire, u kojem su vojnici Islamske države razorili hramove, tornjeve, kamene spomenike, ali i poharali muzeje, konačno je potvrđen krajem novembra. Predstavnici muzeja Ermitaž i ruske Akademije nauka potpisali su ugovor o saradnji sa Sirijskim direktoratom za antikvitete i muzeje (DGAM) u Damasku. Međutim, osim nemara i ljudskog faktora i klimatske promjene su jedan od uzroka devastacije spomenika kulture. Tako su nedavna istraživanja pokazala da podizanje nivoa mora prijeti

850

GODINA JE STAR DRAGULJ GOTIČKE ARHITEKTURE - SREDNJOVJEKOVNA KATEDRALA NOTR DAM U PARIZU

Vješt rediteljski rukopis Egona Savina donio je na scenu CNP-a adaptiran Gogoljev “nevjerovatan događaj u dva čina”. Na komičan način ispričane priče neodlučne udavače Agafje Tihonovne (Nada Vukčević), nevoljnog mladoženje Potkoljosina (Dejan Ivanić), njegovog upornog prijatelja Kočkarjova (Zoran Vujović) koji po svaku cijenu želi da ga oženi i vješte provodadžike (Varja Đukić) čine da se smijemo njihovim sudbinama dok istovremeno saosjećamo sa njima jer iznad svega duboko razumijemo iskonsku potrebu nesrećnog Potkoljosina za slobodom, bez obzira na cijenu koja se usput plaća. R.K.

SVJETSKA KULTURNA DOB GODINI PRETRPJELA DEV

BLAGO NOTR D VENECIJE NA U

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

KULTURA

FRANCUSKA ŽELI DA SAČUVA DJELO ČIMABUEA

Slika “Ismijavanje Hrista” ne može da napusti zemlju Remek-djelo srednjovjekovnog firentinskog slikara Čimabua nađeno u kuhinji jedne Francuskinje i prodato anonimnom kupcu na aukciji u oktobru za 24 miliona eura, neće moći da se iznese iz zemlje, saopštilo je francusko Ministarstvo kulture. Ministarstvo je navelo da želi da djelo ostane u zemlji, kako bi nacionalne galerije imale prednost u sticanju prava da ga izlažu. Iz Ministarstva je saopšteno da je poslije konsultacije stručnjaka odlučeno da se ne izda sertifikat koji dozvoljava da djelo napusti zemlju. Tom odlukom je započet period od 30 mjeseci tokom kojeg javne

BRA U 2019. VASTACIJE

DAMA I UDARU

Notr Dam

mnogim gradovima od Njujorka, preko Aleksandrije do Šangaja. Samo prošlog mjeseca Veneciju su pogodile najgore poplave u posljednje 53 godine, a u prethodna dva dana situacija je počela da se pogoršava. Sredinom novembra nivo vode je dostigao 1,87 metara, što je najviše u posljednjih pola vijeka. Gradonačelnik Venecije Luiđi Brugnero je za ovo okrivio klimatske promjene, ali i dodao da su oštećene kuće, prodavnice i istorijski spomenici i da se šteta procjenjuje na oko milijardu evra. Srećom, svijet umjetnosti je počeo da uviđa da su priroda i umjetnost neodvojivi, pa se polako preduzimaju konkretni koraci u borbi protiv klimatskih promjena i samim tim očuvanju kulturnih spomenika. Međunarodno vijeće za kulturne spomenike i nalazišta (Icomos) izdalo je nedavno izvještaj kojim potvrđuje relevantnost politike za kulturno nasljeđe u borbi protiv klimatskih promjena. Uslijedilo je osnivanje mreže za klimu i nasljeđe u oktobru, koja za cilj ima podizanje profila ovog sektora na glavnim međunarodnim pregovorima o klimatskim promjenama, a arheolozi, arhitekte, restauratori, kustosi, istraživači i zakonodavci pozvani su da se uključe. Memorandum o razumijevanju mreže za klimu i nasljeđe ističe da kultura može igrati ulogu u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, podstičući tradicionalne tehnike gradnje i pomažući zajednicama da planiraju “neizbježni” gubitak. Nažalost, pritisci izgradnje i razvoja ostali su dosljedna prijetnja nalazištima širom svijeta, što se može uočiti u okviru liste za praćenje Svjetskog fonda za spomenike za 2020. godinu. Među upečatljivijim primjerima na listi bila je sveta dolina Inka između Kuska i Maču Pikčua u Peruu, gdje je u toku projekat izgradnje aerodroma u blizini ruševina Inka iz 15. vijeka. Iako su stručnjaci izrazili zabrinutost zbog prijetnje pejzažu i autohtonim zajednicama, i dalje se ne nazire rješenje povoljno za obje strane.

nacionalne kolekcije imaju rok da prikupe novac, kako bi stekli i kupili pravo na njegovo izlaganje. Za sada se ne zna ništa o kupcu ni da li on ima mogućnost da se protivi takvoj odluci. Za djelo “Ismijavanje Hrista”, dimenzija 24 sa 20 centimetara, eksperti kažu da je najvjerovatnije dio većeg diptiha koji je Čimabue naslikao oko 1280. godine, dok su druga dva panela izložena u Frikovoj kolekciji u Njujorku i Nacionalnoj galeriji u Londonu. Čimabue, za koga se vjeruje da je bio učitelj Đota, smatra se začetnikom italijanske renesanse. R.K.

Palmira

Venecija pod vodom

DRUGI PIŠU

KONKURS

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

MANIPULACIJE I ZLOUPOTREBE U PROMOC

OPASNA TRGOVI

oznati, priznati i lajkovani - ko to ne želi? U internetu se lako i jeftino mogu kupiti lajkovi za postove. To je međutim prevara koja krije mnoge opasnosti.

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Nekoliko klikova za 80 eura i to je to. Tanja Kine je odmah na svojoj Fejsbuk stranici imala 500 dodatnih lajkova. Direktorka dizajnerske agencije i predsjednica FDP-a jednog okruga na sjeveru Njemačke, platila je prošle godine provajderu Paidlikes (Plaćeni lajkovi) da je promoviše na društvenim mrežama. Za Paidlikes rade takozvani „clickworkeri" - po nalogu poručioca za novac marljivo lajkuju. Cilj Tanje Kine je bio da njen profil bude posjećeniji, a ona poznatija. „Od tada mnogo razmišljam o tome zašto sam pokušala da povećam svoj domet i prepoznatljivost", kaže Kine za DW. „Ja sam lokalna političarka. Ali, na pokrajinskim izborima nadmećem se sa profesionalnim političarima." A oni, nastavlja Tanja Kine, imaju saradnike koji se profesionalno brinu o društvenim medijima i svakodnevno izvještavaju o najnovijim aktivnostima i objavljuju slike. „To je neka vrsta pritiska, koji prenosite na sebe jer i vi želite to da postignete" kaže ona.

■ SZ, WDR I NDR

OTKRILI LAŽNE LAJKOVE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Istraživačka mreža u koju su uključeni novinari dnevnika Zidoče cajtung (SZ) i TV-kanala NDR i WDR objavila je da - Tanja Kine ali i hiljade drugih Njemaca, uključujući muzičare, fitnes trenere i trgovce automobilima - kupuju lajkove na internetu. Naučnici sa Univerziteta Rur Bohum pret-

hodno su učinili dostupnim podatke sa platforme Paidlikes. Prema navodima istraživačke mreže, na listi naručioca se mogu naći političari iz svih većih stranaka: po 17 iz CDU/CSU i FDP, 14 iz SPD, 11 iz AfD i po troje iz Zelenih i Levice. Nije jasno da li su oni uvek davali naloge za plaćene lajkove. Tanja Kine je to uradila, ali na popisu se nalaze i imena onih, koja negiraju da su za to plaćali. Iza lajkova mogu stajati tajne pristalice ili konkurenti koji se nadaju da će diskreditirati protivnike lažnim lajkovima. Lajkovia mogu da budu samo varka kako se bi uočila stvarna manipulacija. Ali zašto bi par kupljenih lajkova lokalne političarke bili problem?

■ ZAINTERESOVAN JE I NATO

Zato što iza toga stoji čitava industrija za manipulacije, kaže Šveđanin Sebastijan Bej. On je ekspert za digitalne manipulacije u „Strateškom komunikacijskom centru" Stratcom u Rigi. Stratcom savjetuje NATO, čak i ako nije dio zapovjedne strukture vojne alijanse. „Identifikovali smo kompanije širom svijeta", rekao je Bej, „od Evrope do Rusije, Filipina ili zapadne Afrike koji zarađuju na manipulacijama u društvenim medijima". Bej i njegove kolege posebno su zabrinuti zbog toga što je manipulacija u društvenim medijima jednostavna, jeftina i svima dostupna. Istražujući ovo tržište oni su za 300 eura uspjeli da kupe na hiljade komentara i pratilaca kao i desetine hiljada lajkova i pregleda. „Na početku smo mislili da ćemo morati zaposliti hakere u darknetu i drugim najmračnijim mjestima u internetu. Ali, te davaoce usluga je lako pro-

naći na Guglu ili Bingu, gdje oni čak postavljaju reklame." Biznis sa ovakvim manipulacijama ima posljedica. „Uzmite vlasnika restorana koji kupuje pozitivne kritike za sebe ili negativne kritike za svog konkurenta. To je onda prevara." Kako kaže Bej, tehnološki divovi poput Gugla i Fejsbuka ne rade dovoljno protiv takvih prevara. U eksperimentu istraživača, četiri od pet manipuliranih interakcija nisu izbrisane ni nakon četiri sedmice. „To nije uvijek tehnički lako. Ali kompanije ne ulažu dovoljno da bi rešile taj problem."

■ LAŽNI LAJKOVI UGROŽAVAJU I DEMOKRATIJU

Ali manipulacija društvenim medijima nije samo smetnja i opasnost za ekonomiju, kaže Bej. „Ako koristite lažne lajkove i manipulišete algoritam, onda takvi sadržaji postaju trend i preporučuju se mnogim ljudima." Vlade nekih zemalja to mogu iskoristiti kako bi manipulisale demokratske debate na mreži. „Možete potkopati legitimne i pojačati nelegitimne glasove. Lažnim profilima možete probuditi pogrešan utisak i predstaviti se kao dio lokalne debate. Teško je otkriti šta je stvarno, a šta pogrešno", kaže Bej, „I ko stvarno stoji iza toga." Ako se raspravama manipuliše na tako promišljen način, onda je to vrlo upitno, kaže lokalna političarka Tanja Kine. Ubuduće će se držati podalje od onih koji prodaju lajkove. „Neću to više raditi jer takođe mislim da to ništa ne donosi. „Ubuduće ću više da idem na lične razgovore i susrete. Bilo bi dobro da svi razmislimo o tome, da se osvjestimo i vratimo našim vrednostima", zaključuje Tanja Kine. (Dojče vele)

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

drugi pišu

ciji na društveniM MrežaMa

ina plaćenim lajkOvima Na početku smo mislili da ćemo morati zaposliti hakere u darknetu i drugim najmračnijim mjestima u internetu. Ali, te davaoce usluga je lako pronaći na Guglu ili Bingu, gdje oni čak postavljaju reklame

Ubuduće ću više da idem na lične razgovore i susrete. Bilo bi dobro da svi razmislimo o tome, da se osvijestimo i vratimo našim vrednostima

ZABAVA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

EVROVIZIJSKE AKTUELNOSTI U REGIONU

Hrvati otkrili karte, 90 želja u Srbiji

Indira Levak želi da predstavlja Hrvatsku na Eurosongu

Crna Gora neće učestvovati na Eurosongu 2020, tako da nam samo preostaje da pratimo aktivnosti tabora u komšiluku. Arilena Ara predstavljaće Albaniju dogodine u Roterdamu, a nastupiće sa pjesmom “Shaj”. Vrijedni su bili i u Srbiji - na konkurs RTS-a, koji je trajao od 29. avgusta do 9. decembra, stiglo je 90 pjesama. To je, prema riječima autora konkursa, rekordan broj u odnosu na prethodne dvije godine, a selekciona komisija, koju čine muzički urednici RTS-a, preslušala je sve numere i uskoro će otkriti koji je naredni potez. Ipak, naslućuje se da će to biti or-

ganizovanje Beovizije. Hrvati su, pak, već suzili izbor i odabrali 16 učesnika Dore, koja je na programu 29. februara u dvorani “Marino Cvetković” u Opatiji. Među učesnicima su grupa Colonia, Zdenka Kovačiček, Indira Forza, Damir Kedžo, Marin Jurić Čivro... D.B. Vrijedni su bili i u Srbiji - na konkurs RTS-a, koji je trajao od 29. avgusta do 9. decembra, stiglo je 90 pjesama. To je, prema riječima autora konkursa, rekordan broj u odnosu na prethodne dvije godine

BOJAN GLUVAJIĆ IZ BENDA NIČIM IZAZVAN ZA DN O DOČEKU 2020. NA TRGU NEZAVISNOSTI

PODGORICE, SVAKA ČAST, UZBUĐENI SMO I RADOSNI

⌦ Danilo Brajković

ičim izazvan vrlo je raspoložen da opravda povjerenje organizatora novogodišnjeg programa na podgoričkom Trgu nezavisnosti i goste uvede u 2020. uz kvalitetnu muziku i najveće hitove, za Dnevne novine ocjenjuje Bojan Gluvajić, vokal i gitarista srbijanskog benda.

Organizatori Prazničnog pazara u Podgorici, za razliku od mnogih susjednih gradova u Crnoj Gori, da ne govorimo o komšijskim centrima, odlučili su da posjetiocima u popularnoj najluđoj noći poklone muzički program čiji su aduti bendovi i izvođači koje mnogi uglavnom priželjkuju da slušaju u nešto drugačijem i intimnijem ambijentu. Tako će 31. decembra na bini biti domaći Neon (21 čas), srbijanski Ničim izazvan (22.45), i Letu štuke iz BiH, dok će noć ka-

snije, tokom takozvane reprize, umijeće na istom mjestu demonstrirati Marija Božović i bend, Marko Louis, Darko Rundek i Ekipa. Sličnu programsku orijentaciju ima Kotor, koji će uz tvrđi zvuk bendova Partibrejkers, Lačni Franz, VIS Tetra, Bajaga i Instruktori, Hladno pivo i Light Under the Black Mountain zakoračiti u novo ljeto. Za Ničim izazvan nastup u Podgorici biće povratak na mjesto uspjeha, pošto su muzičari krajem marta ove godine trijumfalno debitova-

li u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”. Ipak, ovog puta odgovornost je, možda, još veća, jer će baš oni spustiti zavjesu na 2019. i prvi poželjeti srećnu 2020. Toga je svjestan i Bojan Gluvajić, vokal i gitarista srbijanskog benda, koji u razgovoru za Dnevne novine konstatuje da su kolege i on izuzetno ponosni zbog prilike koja im je ukazana.

■ NAJAVA NOVIH USPJEHA “Neizmjerno nam je drago. Nekoliko puta smo imali novogodišnje svirke, ali ova u Podgorici je vjerovatno najveća dosad. Podgorica nam je veoma mio grad, zbog oba ta faktora smo i uzbuđeni i radosni. Postaću dosadan sa pričom koliko nam je drago da dođemo u Pod-

goricu i nadamo se da će to što ulazimo u 2020. zajedno sa Podgoričanima biti najava novih uspješnih koncerata u Crnoj Gori”, iskreno će Gluvajić, uz čestitke organizatorima na hrabrosti da budu drugačiji u vremenu kada mnogi idu na sigurno. “Nova godina u Podgorici, pa i repriza, nudi baš onaj program na koji bih išao i privatno. U nekim drugim gradovima, sa repertoarima koji su veoma česti, tačnije ponavljaju se, meni, a i svima nama u bendu, ne bi bilo zanimljivo. Pohvalio bih potez Podgorice i nekih primorskih gradova. Svaka čast”, nastavlja Gluvajić. Očekivano, poseban povod podrazumijeva i da će prilikom sastavljanja repertoara Ničim izazvan biti veoma oprezan.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

ZABAVA

NOVOGODIŠNJI LADIES NIGHT U CINEPLEXXU

Vrijedne nagrade očekuju dame

Iz filma “One su bombe”

Bioskop Cineplexx Delta siti sjutra veče (20 časova), uz sjajnu filmsku priču “One su bombe”, piće dobrodošlice, modni magazine Elle i poklone iznenađenja obilježiće novogodišnji Ladies night, a zbog velikog interesovanja dodatne ulaznice od juče su u prodaji, saopštili su iz Cineplexxa. “Ovim događajem ispraćamo vrlo uspješnu 2019. i potrudili smo se da naše gošće obradujemo vrijednim poklonima iznenađenja. Među nagradama je putovanje u Barselonu za dvoje, zatim dvodnevni boravak u hotelu ‘Four Points By Sheraton’ u Kolašinu, vaučeri za posla-

stičarnicu Tamu, kao i kozmetički poklon paketi Deborah Milano, Yves Rocher i pokloni Cosmetics marketa. Za dobru atmosferu prije filma pobrinuće se DJ Prera, tako da se nadamo da će naše gošće provesti još jedno prijatno veče u našem bioskopu”, istakla je portparolka Cineplexxa Olivera Bracanović. Kada je riječ o filmu “One su bombe”, Nikol Kidman, Šarliz Teron i Margo Robi protagonisti su istinite priče o sunovratu najmoćnijeg čovjeka američke televizije, koji je godinama, bez posljedica, seksualno napastvovao i uznemiravao žene koje su radile za Fox News. D.B.

Sa koncerta benda Ničim izazvan u KIC-u “Budo Tomović”, ranije ove godine

Bojan Gluvajić “Biće to poseban repertoar, jer treba ga prilagoditi trenutku, odnosno dočekivanju ponoći i zatim ulasku u 2020, kao i atmosferi na trgu. Razlikuje se od klupskih svirki i solističkih koncerata, dakle biće to specijalna lista i sve hitovi na njoj”, obećava Gluvajić da neće izostati “Trideset”, “Bilo gde”, “Rekla je”...

■ NEĆEMO DOSADITI Godina na izmaku bendu je donijela dosta lijepog - 2019. otvorili su uz spot “Pusti ljubav”, uslijedila je “Hajde dođi da popraviš stvari”, pored kojih su zabilježili mnoge nastupe, ali Gluvajić se, opet, vraća na onaj podgorički. “Najbolja potvrda da radimo dobar posao je kada dođemo na koncert i vidimo da ljudi uglas pjevaju sa nama. Da-

kle, osjećaju isto što i mi. Očigledno veliki broj ljudi želi da dijeli ta osjećanja sa nama. To se vidjelo i na ovogodišnjem koncertu u KIC-u. Rijetko imamo priliku da sviramo u dvorani tog tipa, uglavnom su to festivali i nastupi pod otvorenim nebom. Onaj u KIC-u nam je jedini takav ove godine, čak među rijetkim u karijeri. Dakle, nema razloga da budemo nezadovoljni učinkom u 2019”, sumira Gluvajić učinjeno, uz završno obećanje da ni dogodine neće faliti noviteta. “Mi smo već počeli da radimo novi materijal i može se desiti da objavimo album u 2020. Pripremamo i neke izmjene za koncerte i nastupe, možda ćemo na nekim biti brojniji, pojačani gudačkim ili duvačkim sekcijama. Trudimo se da ne dosadimo ljudima i da stalno pružamo nešto novo.

Program Prazničnog pazara za 31. decembar

ZDRAVLJE NA PRVOM MJESTU

ZDRAVLJE

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Izbjegnite višak kilograma za vrijeme praznika

Ne morate sebi uskratiti omiljene specijalitete. Sjetite se samo nekoliko jednostavnih pravila koja će vam pomoći da izbjegnete prejedanje i suvišne kilograme. Ograničite broj sastojaka Garantujemo da hrana uopšte neće izgubiti ukus ako ograničite količinu kalorijskih sastojaka. Male promjene su dovoljne: za slatka peciva dodajte 1/3 manje šećera nego inače, umesto soli koristite svježe začinsko bilje i meso pecite u foliji, bez masnoće. Riba ne treba da pliva u masnoći, a u salatu se može dodati niskokalorični majonez. U napitke i deserte dodajte začine koji će ubrzati metabolizam. U božićnu kupovinu idite sa spiskom Zahvaljujući tome, veća je

šansa da kupujete samo potrebne proizvode i nećete biti očarani čitavom gomilom božićnih slatkiša i nezdravih grickalica u supermarketima. Ako napravite listu, možete izbjeći ne samo nepotrebne kilograme - već i dodatne troškove. Ne probajte sve dok kuvate Ponekad je to pravi izazov, ali vrijedi se suzdržati. Probajte pripremljena jela, ali nemojte ih jesti tokom kuvanja. Ako miris ili izgled povećava vaš apetit, posegnite za zdravom zakuskom - orasima ili voćem. Ne pravite rezerve hrane za nedjelju Prilikom pripreme božićnih jela obično pretjerujemo. Ipak, vrijedi zapamtiti da previše na stolu znači da ćete pojesti više teških jela - ne samo

za vrijeme praznika, već i poslije njih. Koliko puta ste pojeli ono što je ostalo od Nove godine? Naš savjet: poslije praznika nemojte jesti božićna jela, ne čuvajte ono što je ostalo u frižideru. Zagrijano meso i salate koje traju nekoliko dana nisu ni ukusni, ni zdravi. Umjesto toga, pripremite manje hrane i pažljivo isplanirajte sve obroke. Prije nego što započnete gozbu - popijte čašu vode Jednostavan trik zbog kojeg ćete biti manje gladni za stolom. Čaša vode ne samo da će smanjiti vaš apetit, već će i ubrzati metabolizam. Pijte puno vode posebno ako posegnete za alkoholom. Započnite obrok laganim jelima Počnite večeru sa namirnicama koje imaju najmanje

kalorija - kao što su salate i lagano predjelo. Na ovaj način ćete zadovoljiti svoju prvu glad, a zatim pojesti manje glavnih jela, koja su masnija i kaloričnija. Uvijek jedite slatkiše i voće poslije glavnog obroka, najbolje u drugom dijelu dana. Jedite polako Uživajte u ukusnoj hrani, druženju sa porodicom i odličnoj atmosferi. Ovog dana vas ništa ne juri, tako da nema razloga da žurite - posebno za stolom. Iako možda zvuči čudno, ali što sporije jedete – manje ćete pojesti. Ovo se takođe odnosi i na žvakanje - kad to radite pažljivo i polako, osjećaj sitosti će se pojaviti brže i kao rezultat toga poješćete mnogo manje nego kad vam se žuri. (Ženskimagazin.rs)

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

ZDRAVLJE

Ponekad je to pravi izazov, ali vrijedi se suzdržati. Probajte pripremljena jela, ali nemojte ih jesti tokom kuvanja. Ako miris ili izgled povećava vaš apetit, posegnite za zdravom zakuskom - orasima ili voćem

Oprezno i pametno Ne zaboravite na povrće Uvijek jedite teža jela uz dodatak povrća ili sirovog voća zahvaljujući vlaknima koja se nalaze u njima, osjećaj sitosti će se pojaviti brže i bićete zadovoljni manjom porcijom. Poslužite jela na manjim tanjirima Umjesto da se odreknete svojih omiljenih ukusa - ograničite porcije. Mnogo je lakše, a zahvaljujući tome moći ćete isprobati svako praznično jelo. Pazite na gazirana pića Šareni mjehurići su jedan od najgorih proizvoda. Sadrže puno kalorija (i puno šećera), tako da nisu samo nezdravi, već i goje. Pokušajte da ih zamijenite vodom sa limunom ili drugim niskokaloričnim napitkom. Idite sa porodicom u šetnju Na kraju, odmor ne mora značiti porodično odmaranje ispred televizora. Umjesto toga, provedite aktivno popodne.

Počnite večeru sa namirnicama koje imaju najmanje kalorija - kao što su salate i lagano predjelo. Na ovaj način ćete zadovoljiti svoju prvu glad, a zatim pojesti manje glavnih jela, koja su masnija i kaloričnija

PUT DO LJUBAVI

34 MUŠKARAC-ŽENA

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

OKRENITE leđa samoći I dalje ste sami i čekate da vas ljubav “nađe”, ali svaki put kada nekoga upoznate, stvari ne krenu kako biste željeli? Evo šta vas sprečava da konačno nađete pravu ljubav. Ako ste zbog neuspjelih veza već počeli da se pitate da li ćete ikada naći pravu ljubav, ne očajavajte. Neke stvari koje možda i nesvjesno radite potencijalno vas sprečavaju u tome, ali, srećom, to možete da promijenite. Ne volite sebe dovoljno Često pretjerano sebe kritikujemo i prepuštamo se tom unutrašnjem glasu koji nam stalno traži mane – u izgledu, ponašanju, svemu... To definitivno ne pomaže da privučete ljubav u svoj život, zato je važno da prvo naučite da volite sebe i da u potpunosti prihvatite sebe takvi kakvi ste. Ako ne volite sebe, kako drugi da vas vole? Manjak samopouzdanja i samopoštovanja Mnogi za sebe misle da nisu vrijedni ljubavi jer, kao što smo već rekli, previše su samokritični. Samopouzdanje i zdravo samopoštovanje proizlaze iz ljubavi prema sebi i prihvatanja sebe. Da biste našli ljubav, prvo morate da počnete da vjerujete u to da je zaslužujete, da zaslužujete da budete srećni!

Strah od odbijanja Prethodna loša iskustva lako mogu da dovedu do straha od odbijanja. Ne dozvolite sebi da svakog novog partnera upoređujte sa nekim bivšim/bivšom koji vas je povrijedio. Budite otvoreni za novu ljubav. Stidljivost Stidljivost može da bude i pozitivna, šarmantna osobina. Ali, moguće je i da vas pretjerana stidljivost sprečava da nađete ljubav, zato se potrudite da prevaziđete tu stidljivost. Razmišljanje o bivšoj/ bivšem Ostavite prošlost tamo gdje joj je i mjesto. Ako želite da imate novu, zdravu i srećnu vezu sa nekim, morate da prestanete da razmišljate o bivšoj ili bivšem. Očajni ste i nesrećni Kada je osoba očajna, potencijalni partneri to mogu da osjete... I to ih ni najmanje ne privlači, naprotiv. Dakle, da biste privukli ljubav, potrebno je da prvo svoj život udesite tako da budete srećni i zadovoljni – to će vas učiniti i pozitivnijim, a onda ćete vidjeti kako pozitivnost može da privuče ljude. Pasivno čekate Pa, malo je šašavo da očekujete da vam ljubav vašeg života pokuca na vrata. Zato morate da preduzmete nešto – izlazite, upoznajte se sa ljudima...

Ako ste zbog neuspjelih veza već počeli da se pitate da li ćete ikada naći pravu ljubav, ne očajavajte

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Ne znate šta želite Recimo da volite i poštujete sebe, imate samopouzdanja, zadovoljni ste, ali ne znate šta želite od svog budućeg partnera. I to vas sprečava da nađete pravu ljubav. Naravno, ne treba da umislite da čovjek ili žena vašeg života treba da ima plavu kosu, plave oči i slično, već razmislite kakve vrijednosti želite da ima osoba sa kojom ćete da dijelite život. To će vam mnogo pomoći da ne gubite vrijeme sa ljudima koji nisu za vas... Koliko god da vam se čini da jedino vi nikako da nađete ljubav, ne odustajte. (Mondo.rs)

MUŠKARAC-ŽENA

ª Ljubav je bajkaº Ljubav je predivna. Oplemenjuje. Čini da se osjećamo kao da možemo sve na svijetu. I još mnogo toga, ali bajka svakako nije. To može biti i jedno od najbolnijih iskustava koje ćete doživjeti. Neuzvraćena ljubav, ili slomljeno srce mogu da vas dovedu do toga da osjećate fizički bol, kao da vam planina pritiska grudi, pa ne možete da dišete… I zato je raširena pretpostavka da je ljubav “bajka” toliko pogrešna. Vidite, uvjerenje o tome ponekad čini da se nadamo da će se sve dobro završiti čak i onda kad je sasvim izvjesno da neće. To je dio odgovora na pitanje zašto toliko često ostajemo u vezama koje nisu dobre za nas, sa ljudima koji nas kinje i emocionalno (ili i fizički) zlostavljaju.

Često pretjerano sebe kritikujemo i prepuštamo se tom unutrašnjem glasu koji nam stalno traži mane – u izgledu, ponašanju, svemu... To definitivno ne pomaže da privučete ljubav u svoj život, zato je važno da prvo naučite da volite sebe i da u potpunosti prihvatite sebe takvi kakvi ste. Ako ne volite sebe, kako drugi da vas vole

Stidljivost može da bude i pozitivna, šarmantna osobina. Ali, moguće je i da vas pretjerana stidljivost sprečava da nađete ljubav, zato se potrudite da prevaziđete tu stidljivost

KUVAR

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Oprezno sa pečurkama GREŠKE KOJE TREBA IZBJEGAVATI

1. Kupujete upakovane pečurke Ako je ikako moguće, izbjegavajte kupovinu upakovanih pečuraka, i kupujte ih na mjeru, tj. komad. Ne samo da to omogućava da kupite samo onoliko koliko vam treba, već su takve pečurke obično jeftinije. Takođe ćete moći lakše da ih pregledate i bićete sigurni da kupujete one najbolje. 2. Čuvate ih u plastičnoj kesi To okruženje je zapravo previše vlažno za pečurke, i takvo skladištenje može dovesti do toga da postanu mekše i ubuđaju se brzo. Savjet: Čuvajte pečurke u otvorenim papirnim kesama u glavnom odjeljku frižidera. To će im omogućiti cirkulaciju vazduha i upijaće višak vlage. 3. Držite ih blizu “jake”

hrane Pečurke imaju tendenciju da apsorbuje mirise iz drugih namirnica, tako da je najbolje da ih držite podalje od svega što ima jak miris u frižideru. Savjet: Držite pečurke dalje od namirnica kao što su biljke, sir i ljuta hrana. 4. Ne čistite ih pravilno Kako ćete očistiti pečurke zavisi od toga kako planirate da ih koristite. Pošto pečurke upijaju vodu kao sunđer, jednostavno ispiranje kao sa drugim povrćem neće dati prave rezultate. Savjet: Ako planirate da jedete sirove pečurke nemojte ih ispirati – jer ne želite vlažne pečurk u salati. Umjesto toga, koristite suv papirni ubrus da uklonite prljavštinu. Ako su pečurke posebno prljave, onda možete lagano nakvasiti ubrus prije

čišćenja. 5. Pretrpavate tiganj i koristite malo ulja pri kuvanju Opet ponavljamo, niko ne voli vlažne pečurke, ali ako ubacite sve vaše pečurke u mali tiganj da ih pržite, to je upravo ono što ćete dobiti. Pečurkama je potreban prostor da bi se lijepo ispržile i isparavale kako bi dobile braonkastu boju. Pečurkama je takođe potrebno dovoljno ulja, bez obzira da li je jestivo ulje ili maslac, da bi se pravilno karamelizovale. Savjet: Odaberite posudu koja je dovoljno velika da pečurke stanu u jednom sloju i ne libite se da koristite više ulja ili maslaca. Kuvajte ih na srednjoj ili visokoj temperaturi, tako da voda može brzo da isparava, čime pečurke postaju braon. (Stvar ukusa)

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

KUVAR

IDEALAN PRILOG ZA RUČAK

Ukusan i dekorativan pire PRILOG OD BUNDEVE Potrebno je: - 500 g bundeve - 1 kašičica maslaca - 1 kašika kisjele pavlake - so, mljeveni biber - suvi biljni začin - sjeckani peršun - maslinovo ulje Očišćenu bundevu isjecite na kocke i kuvajte desetak minuta u slanoj vodi dok ne omekša. Zatim procijedite, začinite po želji, dodajte malo maslinovog ulja i sjeckanog peršuna, maslac, kiselu pavlaku i lagano umutite štapnim mikserom. Pire odlično ide uz ribu i zelenu salatu. OD ZELENOG POVRĆA Potrebno je: - 300 g brokolija - 200 g graška - kašičica putera - 2 kašike kisjele pavlake - 2 kašike parmezana - so, mljeveni biber - muskatni oraščić - kašika biljnog začina Cvjetove brokolija operite i skuvajte zajedno sa graškom u slanoj vodi, pa procijedite. Ispasirajre povrće štapnim mikserom, dodajte puter,

kisjelu pavlaku, parmezan, začine i sve zajedno ponovo umutite kako biste dobili ujedančenu kremastu smjesu. Poslužite dok je toplo uz meso po izboru. PASIRANE TIKVICE Potrebno je: - 800 g tikvica - 50 g maslaca - 50 g kisjele pavlake - 80 g parmezana - čen bijelog luka

- so - suvi biljni začin Očistite i isijecite tikvice na komade i stavite u šerpu da se kuvaju. Dodajte so i sitno isjeckan bijeli luk. Zatim procijedite vodu iz tikvica, dodajte kisjelu pavlaku, parmezan, maslac, biljni začin i umutite mikserom da dobijete kompaktnu smjesu. Pire služite topao, kao prilog uz glavno jelo.

SA KARFIOLOM I KROMPIROM Potrebno je: - 700 g krompira - 250 g karfiola - 140 ml mlijeka - 2 kašike putera ili margarina - veća kašika kisjele pavlake - so, biber - suvi biljni začin - majčina dušica ili peršun

Oljušteni krompir isjeckajte na kocke srednje veličine i skuvajte, a zatim dodajte kašičicu biljnog začina. Očistite karfiol, odstranite drške, a cvjetove dodajte u krompir prije nego što je gotov i kuvajte zajedno još 7-8 minuta. Iscijedite vodu iz krompira i karfiola i dodajte mlijeko, puter i pavlaku. Sve dobro umutite mikserom, minut-dva, posolite i začinite po ukusu. Preko pirea stavite malo sjeckane majčine dušice ili peršuna. SA CVEKLOM I LEBLEBIJAMA Potrebno je: - 250 g kuvanih leblebija ili konzerva - 250 g cvekle - maslinovo ulje - sok od limuna - so, biber - suvi biljni začin Cveklu možete da skuvate, ali je ukusnija ako je ispečete u rerni. Skuvane leblebije ili iz konzerve sitno sameljite dok ne dobijete pire, dodajte cveklu i dobro umutite. Na kraju dodajte nekoliko kašika maslinovog ulja, malo soka od limuna, so, biljni začin, biber po ukusu i dobro promiješajte. (Novosti.rs)

38 DN

ENIGMATIKA PLIVAČKI KLUB

PRETVORITI U MATERIJALNO

MALI RUBAC, RUPČIĆ

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

SUBKULAMERUSKI TURA U OKRUGLO RIČKA BRITANIJI SLIKAR OPOROST MUZIIVAN SLOVO 50-IH ČARKA I GODINA AKIMOV GLUMICA

TOMAS ALVA EDISON (INIC.)

MANASTIR KOD ĆUPRIJE

FOTO UBOD

IRONIK, IRONIST

VISOKA SVJEŠTENA LICA U KATOLIČKOJ CRKVI CIGLAR

GEOMETRIJSKO TIJELO

OZNAKA BAHREINA

KOJE SE MOŽE PREBRODITI PROTIVNIK LABURISTA BIV.AMER. DIPLOMAT, AVEREL 1. I 3. VOKAL

ŽDRIJEBE ARAPSKOG KONJA

HRVATSKI PJEVAČ SA SLIKE KOJA IMA RSKAVICE

PJEVAČICA UKRADEN RUSKI REVOLUC. SERGEJ PLANINSKI VRH BLIZU PLAVA

OZNAKA ZA TEMPO KARAKTERISTIKA IJEKAVICE

SNAJA ODMILJA TVORAC ŠAHOVSK. REJTINGA, ARPAD

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

MLIJEČNI SOK IZ KAUČUKA POKRAJINA U ŠPANIJI

Bodljikava kornjača

DRAŽ, ŠARM

PRODAVAC IKONA

SLABI IGRAČI U INTERNET IGRICAMA IVAN KRILOV KOJI IMA VELIKE UŠI, UŠAT

UNIFORM RESOURCE IDENTIFIER UČITELJ ODMILJA ZVUK TRUBE

RUDARSKI INSTITUT (SKR.) MAĐARSKO MUŠKO IME

JEZA

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

POZORIŠTE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: HIPERMANGAN, OMAL, ILEANA, KANTE, CURIK, ESKORT, MAMA, JU, NEON, ŽAR, AMA, BROJILA, ŠAŠA, AKERID, KOTA, IMATI, H, VARIJETET, AV, NIŠANITI, RAVA, IRIS, MIKI, AVAJ, NORA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3109

9 1 2

7 1

8 6

2 2

Daily Sudoku puzzle No. 3110

9Play 6 sudoku 3 4 7online 8 5at:1 4 1 9 2 5 3 7 6

4Puzzle 5 9 solution: 2 6 1

7 5 2 1 6 8 9 4 3 Sudoku puzzle No. 1928 2012-01-23 6

2015-04-19

5 3 7 6 8 1 4 2 9 www.sudokukingdom.com 7

Sudoku puzzle No. 1867 2011-11-23 2

7 4

Medium level

6 3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-04-18

Košarkaški teren

8 9

Medium level

4 3

6 8 7 5

2 7

5 3

8 3

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Word Search Puzzle #R562QM

Abbot Abbot Bakery Bakery Barns Bellboy Barns Burned Bellboy Class Coped Burned Crosses Class Crush Dawns Coped Dulls Crosses Encouragements Enormity Crush Exudes Dawns

Games Enormity

Goner Exudes Hopes Mistook Games Motel Goner Octal Pearl Hopes Pockets Mistook Regretful MotelRiddle Scalpel OctalSilence PearlSires Society

Scalpel Silence Sires Society Spool Stupor Sublet Swigs Taint

Spool Trenches Stupor Tundras Sublet Swigs Wield Taint Wrongly Technological Tenses Transposes Trenches Tundras Wield Wrongly

Pockets

Technological

Dulls

Regretful

Tenses

Encouragements

Riddle

Transposes REBUS

HOROSKOP OVAN Vaš poslovni partner je osoba na koju možete da se oslonite. Pred vama je generalno dobar dan za posao. Prilično ste sumnjičavi i ljubomorni, sve što vam voljena osoba kaže stavljate pod znak pitanja. Mogući problemi sa zubima.

BIK Moguće je da se borite za bolju poziciju na ovom polju. Dosta toga ste već postigli, a sada vam nedostaju priznanje i titula. Razmišljate o zajedničkom životu s voljenom osobom i spremni ste na takav korak. Problemi zbog hormona.

BLIZANCI Ako ostanete dovoljno koncentrisani na poslovne zadatke koje imate, uspjećete da ostvarite dobro stanje na ovom polju. Možete da očekujete da ćete biti srećni u novoj vezi. Izbjegavajte poroke.

RAK Ako ne budete bili spremni da se posvetite poslu, imaćete neke posljedice. Moguće je da vam neće sve okolnosti ići naruku. Nesvjesno ste povrijedili partnera ili ste napravili neku grešku prema njemu. Odmarajte se i opuštajte.

Nemojte previše da se opterećujete tuđim problemima i poslovima. Važno je da se fokusirate na sopstvene prioritete. Potrudite se da s voljenom osobom budete iskreni i da gradite odnos pun povjerenja. Zdravlje vam je dobro.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Amaro Simi jak

ENIGMATIKA

Pred vama je veoma dobra faza za posao. Imaćete mogućnost da ostvarite poboljšanje na ovom planu. Moguć je početak ljubavne veze u kojoj ćete biti zadovoljni. Zaljubljujete se lako. Povoljan je period za oporavak.

VAGA Pred vama je period u kojem ćete imati manje komplikacije na polju posla. Važno je da se držite svog pozitivnog načina razmišljanja. Ako budete preuzeli inicijativu ka novoj vezi, desiće se. Mogući su problemi sa sinusima.

ŠKORPIJA Pred vama je pozitivan dan. Posao vam ide od ruke bez većih problema i komplikacija. Neophodno je da promijenite pristup u komunikaciji s voljenom osobom ako želite da se vaš odnos poboljša. Skloni ste depresiji.

STRIJELAC Možete da očekujete da ćete u narednom periodu ostvariti svoje ciljeve i da ćete biti zadovoljni poslovnom situacijom. Potrudite se da s voljenom osobom dođete do kompromisa. Čuvajte se u saobraćaju danas.

JARAC Konstantno ste napeti i svoju tenziju prenosite na saradnike. Pred vama je period koji može donijeti probleme. Spremni ste da voljenoj osobi pokažete svoje namjere. Pravite zajedničke planove. Nađite više vremena za san.

VODOLIJA Možete da očekujete da ćete imati manje nesuglasice s nadređenima. Ipak, vama je uvijek važno da iskreno kažete šta mislite. Maštate o osobi koju ste upoznali i koja vam se dopala. Moguća je glavobolja kod vas.

RIBE Preporuka je da danas povedete računa o organizaciji svojih finansija. Nemojte mnogo da se rasipate. Dvoumite se i imate neke kočnice na ovom polju. Intuicija vas upozorava. Osjetljiv nervni sistem.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

foto: Dejan Kandić

DA LI STE ZNALI

Rudar je što se tiče trofeja najtrofejniji tim u našoj državi sa šest pehara - Pljevljaci su osvojili dvije titule (2010, 2015) i četiri Kupa (2007, 2010, 2011, 2016).

Napadač Rudara slavi jedan od golova: Vule Vujačić zadovoljan polusezonom

VULE VUJAČIĆ, NAPADAČ RUDARA, ZA DNEVNE NOVINE O JESENJOJ POLUSEZONI

Veliki aplauz za golmane i Radanovića Damir Čakar je van terena vukao sve konce, javna tajna je da je čak plaćao igrače iz svog džepa. Edis Mulalić je vukao konce na terenu izvlačeći iz svakog igrača maksimum. A najveći nevidljivi posao je odradio trener golmana Miloš Radanović! Bivši prvi golman Rudara i nekadašnji trener u FK Breznica se našao u nebranom grožđu nakon što je iskusni Branislav Ružić napustio klub zbog nesporazuma sa upravom. Popularni Bager se tada oslonio na klince Ervina Helića i Amara Kaltaka. “Nakon što nas je Ružić napustio, na gol je stao Helić koji se povrijedio, pa je “jedinicu” preuzeo Kaltak. Svaka čast momcima, odradili su posao kao da imaju sezone i sezone iza sebe, a bili su debitanti. Naravno, najveća zasluga ide na račun trenera golmana Radanovića”, poručio je Vule Vujačić.

VRIJEDNI RUDARI ODBAČENO GVOŽĐE PRETVORILI U ZLATO

⌦ Bojan Topalović Najtrofejniji fudbalski klub u Crnoj Gori je proljetos upao u finansijske probleme, bitisanje osvajača šest trofeja (dvije titule, četiri Kupa) koji sljedeće godine slavi 100 godina je bilo upitno, a onda je najpoznatiji “pljevaljski sin” Damir Čakar odlučio da pomogne matičnom klubu. Iskreno, vjerovatno ni sam nije znao u šta se upušta! Devet dana prije početka prvenstva je promovisao Edisa Mulalića u trenera, u hodu je sklapao ekipu koja je konačne obrise dobila tek 24 časa pred start Telekom 1. CFL. I tokom 19 kola jesenje polusezone rudarsko srce je vuklo “rudare” kad je nedostajalo svježine - Rudar je osvojio sedmo mjesto sa 21 bodom (dva više od zone baraža). “Jesen je bila specifična za nas po mnogo čemu. Rudar je bio posrnuo, trener Mulalić je stigao nakon ne baš sjajnih epizoda u odnosu na istorijski uspjeh sa Dečićem, a onda smo tu mi igrači - imamo kvalitet, ali smo bili unaprijed otpisani”, počeo je iskrenu ispovijest za Dnevne novine Vule Vujačić.

■ NIKO NAS

NIJE HTIO

I iskusni 31-godišnji napadač je ljetos bio - optisan! Ali našao je spas u Rudaru, a Pljevljaci u njemu golgetera gladnog kao da je dječak... “Moram se osvrnuti na to. Dečić je klub u kome sam ostavio najdublji trag, klub kome sam dao puno, a od istog sam doživio nepravdu i poniženje. Novoformirana uprava Dečića je procijenila da nisam dovoljno dobar za Drugu ligu u kojoj se nalazi i sada. Iskreno, bio sam na samom dnu, na korak od pre-

13 PENALA JE VIĐENO NA UTAKMICAMA RUDARA TOKOM 19 MEČEVA JESENJEG DIJELA SEZONE - “RUDARI” SU ŠUTNULI SEDAM (DVA PROMAŠAJA), A PROTIV PLJEVLJAKA JE ŠUTNUTO ŠEST (JEDAN PROMAŠAJ)

kida igračke karijere”. Međutim, jedan poziv je promijenio sve... “Bukvalno u minut do 12 dobijam poziv Damira Čakara, koji je u ruke uzeo “vruć krompir” stavljajući na leđa teško breme da pokuša da iščupa posrnuli Rudar. Damir zajedno sa Edisom Mulalićem zastavlja ekipu od onoga što je ostalo. Da budemo iskreno - od onoga što niko nije htio”, rekao nam je Vujačić. Kao u bajkama - Rudar je od ekipe koja je već bila viđena u Drugoj ligi sa 13-14 igrača u rotaciji postao tim koji se ne predaje... “Uz puno rada, odricanja i drugarstva smo od odbačenog gvožđa postali ekipa koja je van opasne zone. A velika je stvar imati 21 bod bez odrađenih priprema, sa malim igračkim kadrom, bez masera i fizioterapeuta, bez karantina na većini utakmica, pošto smo uglavnom putovali na dan utakmice, jer nije bilo novca da se plati noćenje”.

■ KUCAO SAM KLIN... Vujačić je postigao pet golova u prvenstvu i jedan u Kupu, drugi je strijelac ekipe u šampionatu

iza Velizara Janketića koji je potpisao pogodak više. “Imao sam i nekoliko asistencija, tako da sam ponosan na svoj učinak. Moram da budem, jer sam u julu kada su drugi špicevi već bili top spremni ja kucao klin pripremajući ga da okačim kopačke”, sa osmijehom na licu govori iskusni centarfor, koji je zahvalio saigračima... “Ništa ne bih mogao, ni ja, ni bilo ko od nas da se nismo držali zajedno. Uz sebe sam imao izvrsne momke i igrače, trenera koji je izvukao maksimum iz svakoga od nas i Čakara - čovjeka koji je bio dio ekipe uvijek”. Vujačić je bio dio Rudara u šampionskoj sezoni 2014/15, ali tada je Pljevlja napustio ljut. Stiče se utisak da mu je ovo “mučenje” draže od titule... “Tada nisam bio ispoštovan, niti plaćen. Ali to tada i ovo sada ne može da se uporedi. Rudar je sada jedna porodica, možemo mnogo, a vjerujem da su i ljudi iz uprave, ali i grada prepoznali da smo u najtežim trenucima uradili mnogo. Sada možemo da se pitamo samo gdje bi nam kraj bilo da je sve bilo kako treba”, podvukao je Vule Vujačić.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

SPORT

ČOVJEK ZA VELIKE UTAKMICE

Kada Liverpul ne smije da pogriješi tu je Alison Godina iz snova za Liverpul polako broji svoje posljednje dane - “redsi” su tokom 2019. osvojili međunardonu tripletu (Liga šampiona, Superkup Evrope, SP za klubove), a nezaustavljivo izgledaju i u Premijer ligi. Mnogo je heroja ovog kluba, ali čini se da jedan momak - pomalo iz sjenke - uvijek pravi razliku. Njegovo ime je Alison Beker, golman koji je promijenio Liverpul. Dovoljno je samo reći da je od njegovog dolaska na “Enfild” Liverpul imao pet mečeva na kojima nije smio da pogriješi, takozvanih “win or go home”, a da ni u jednom nije primio gol. Bilo je to protiv Napoli-

ja prošle sezone za prolazak grupe u Ligi šampiona - 1:0, pamtiće se nestvarna odbrana Arkadijušu Miliku u 90. minutu. Nastavilo se u polufinalu i epskom “okretanju” Barselone (4:0), kao i u finalu Lige šampiona protiv Totenhema (2:0). Ove sezone momci Jirgena Klopa u posljednjem kolu LŠ ponovo su bili u sličnoj situaciji kao protiv Napolija, ali su odradili Salcburg sa 2:0, a sve je zaključeno finalem Svjetskog klupskog prvenstva protiv Flamega - 1:0. Tokom tih pet utakmica brazilski čuvar mreže odbranio je svih 26 šuteva upućenih ka njegovom golu, od čega su čak šest bile velike šanse. K.B.

KANTONA O IGRAMA SVOG JUNAJTEDA

Kao seks u starosti

UEFINA RANG LISTA KLUBOVA KOJI SU UČESTVOVALI U ELITI

Vječna lista LŠ: Rudar 287, Budućnost 327, Mogren 329... Očekivano - kada je u pitanju vječna lista Lige šampiona bez premca je Real Madrid, klub koji je za 50 sezona u eliti odigrao 437 mečeva i 13 puta bio šampion Evrope osvojio je čak 600 bodova. Po bodovima ga prate Bajern, Barselona, Mančester junajted, Juventus, Milan, Liverpul, Benfika, Porto i Ajaks. Ipak, za nas je najzanimljivije gdje se u svemu nalaze crnogorski klubovi, mada zbog rezultata od obove nezavisnostni nije teško zaključiti - u donjem dijelu rang liste. Najbolji plasman među

AKTUELNI PRVAK CRNE GORE SUTJESKA OVE SEZONE JE SA DVA REMIJA PROŠLA SLOVAN U LIGI ŠAMPIONA, ALI I DALJE ČEKA PRVU POBJEDU U ELITI - DOVOLJNO DA BUDE 357. U EVROPI. 520 klubova koji su igrali Ligu šampiona ima Rudar iz Pljevalja, koji se nalazi na 287. mjestu i koji je upisao dvije pobjede nad Tre Forijem iz San Marina 2010. godine i remi sa Karabagom 2015, a ima i tri poraza.

Najbliži pratilac mu je Budućnost kojoj je jedna pobjeda (nad Slaskom 2012) donijela 327. poziciju. Naš treći najbolji klub je onaj koji više ne postoji - nekadašnji šampion Mogren nalazi se na 329. mjestu. Aktuelni prvak Crne Gore Sutjeska ove sezone je sa dva remija prošla Slovan u Ligi šampiona, ali i dalje čeka prvu pobjedu u eliti - dovoljno da bude 357. u Evropi. Zeta je u ljeto 2007. savladala Kaunas i nalazi se na 376. mjestu, dok je OFK Titiograd jedan od 65. timova koji nisu osvojili nijedan bod u Ligi šampiona. K.B.

FOTO PRIČA

VELIKO SRCE BREZNICE

Velikan engleskog fudbala Mančester junajted nikako da se oporavi nakon odlaska ser Aleksa Fergusona, mijenjaju se treneri, ali “đavoli” izgledaju sve lošije. Tako je i pod vođstvom Ole Gunar Solskjera - iako Junajted igra dobro derbije, protiv “malih” timova se muči, praktično ne postoji. Muke svog nekadaš-

njeg kluba na svoj način prokomentarisala je i legenda “Old Traforda” Erik Kantona. “Mančester junajted ima posebno mjesto u mom srcu, ali sada, kad gledam utakmice tog kluba, podsjećaju me na seks u starosti. Trudite se, ali na kraju svi ostanu pomalo razočarani”, rekao je Kantona. K.B.

Crnogorski prvak u ženskoj konkurenciji i učesnik Lige šampiona još jednom pokazao svoju veličinu i humanu stranu. Fudbalski klub Breznica iz Pljevalja juče je donirao sportsku opremu (lopte, dresovi i majice) Dječjoj bolnici Kliničkog centra Crne Gore i tako na pravi način uljepšao dan mnogim mališanima. K.B.

SPORT

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

GLAVNI GRAD NAGRADIO NAJUSPJEŠN

Sa prvog duela Lovćena i Sutjeske (81:74)

ABA 2: CRNOGORSKI DERBI U 13. KOLU

Sutjeska za snove o plej-ofu, Lovćen za prvi trijumf u gostima Kucnuo je čas za još jednu crnogorsku bitku u Drugoj ABA ligi - večeras od 19 sati Sutjeska će u Nikšiću biti domaćin Lovćenu. Dva naša predstavnika u nižem regionalnom rangu ovaj duel dočekuju u različitom raspoloženju - Nikšićani nakon važne pobjede nad Novim Pazarom u gostima, a Cetinjani poslije poraza od

ABA 2, 13. KOLO Danas 18.00h MZT - Spars 19.00h Sutjeska - Lovćen 19.00h Helios - Dinamik 19.00h Borac - Sloboda Četvrtak 18.00h Široki - Rogaška 18.00h Split – Novi Pazar 1. Borac 2. MZT 3. Rogaška 4. Sutjeska 5. Široki 6. Dinamik 7. Helios 8. Split 9. Lovćen 10. Novi Pazar 11. Sloboda 12. Spars

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11-1 9-3 8-4 7-5 7-5 6-6 6-6 5-7 5-7 4-8 3-9 1-11

23 21 20 19 19 18 18 17 17 16 15 13

Borca, prvog ove sezone na svom parketu. “Lovćen dobro poznajemo iz tri međusobna duela u ovoj sezoni iz kojih smo dva puta izašli kao pobjednici. Nadam se da ćemo doći do još jednog trijumfa i godinu završiti u plej-of zoni”, jasan je mladi plej Sutjeske Andrej Vulević. Za razliku od Sutjeske Lovćen nije u zoni plej-ofa, ali iako na devetoj poziciji, nije joj ni mnogo daleko, pošto ima dvije pobjede manje od rivala iz Nikšića. Za momke Zorana Kašćelana biće važno da konačno pokušaju da “probiju led” u gostima. “Izgubili smo prvi put domaći teren prije sedam dana od Borca, a sada želimo prvi put da trijumfujemo na strani u Drugoj ABA ligi i da se vratimo na pobjednički kolosjek. Znamo da neće biti lako, ali vjerujemo u ono što radimo”, poručio je Mašan Vrbica, plej Lovćena. K.B.

IMALI SMO SJAJNU 2019, DA 2020. BUDE JOŠ BOLJA

Podgorica je izabrala najbolje u godini koju polako ispraćamo, a Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada može da bude ponosan na 2019. godinu. Glavni grad nije imao dilemu kada je u pitanju najuspješniji sportista - baš kao što je nisu imali ni COK, USNCG i KSCG - to je karatista KK Omladinac Mario Hodžić. Momak koji je ove godine osvojio srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku. “Sve čestitke mom klubu i Karate savezu, na izuzetno uspješnoj godini i mogu da kažem da sam ponosan što sam dio zajedničkog rezultata. Zahvaljujem se Glavnom gradu koji je prepoznao i vrednovao moj rezultat i izabrao me za sportistu godine. Zahvalnost dugujem svom klubu, treneru i save-

FOTO PRIČA

ŠAMPIONSKI ZID JE AŽURIRAN

Jedan od simbola Liverpulovog “Enfilda” je šampionski zid na kojem ponosno stoje svi trofeji koje je ovaj velikan osvojio. Od juče na njemu se našlo mjesto i za jedini pehar koji je Liverpulu nedostajo za šampiona planete.

zu, kao i mojoj porodici koji su sve vrijeme bili uz mene i koji su moja najveća podrška”, rekao je Hodžić, koji je poručio da karatisti nisu pokazali puni potencijal... “Godina koju ispraćamo je bila jedna od najusješnijih što se tiče našeg karatea, ali možemo još više. To ćemo, nadam se, da dokažemo u narednoj godini”.

■ NAGRADE Priznanje za najboljeg trenera pripalo je Žarku Rakoviću iz Karate kluba Omladi-

SPECIJALNA PRIZNANJA Specijalna priznanja dobili su Šahovski klub Budućnost, Ženski rukometni klub Budućnost i Košarkaški klub Budućnost Voli koji su u 2019. godini proslavili jubilej - 70 godina postojanja

nac, dok su nagradu za najbolji klub godine podijelili upravo Omladinac i Budućnost Voli. Sekretarijat je plakete za izuzetne rezultate dodijelio Milošu Mugoši (Kik boks klub Ariston), Bojanu Boškoviću, Marini Raković, Iliji Radonjiću, Nenadu Duloviću, Mileni Jovanović (Karate klub Omladinac), Mili Mraković (Karate klub Budućnost), Ženskom kata timu Budućnost, Mirjani Milić, Arsu Miliću (Džiju džicu klub Arso Milić), Urošu Ivanoviću (Džudo klub Koga), Srđanu Boškoviću (Klub brazilske džiju džice Mata Leao). Nagrade su pripale i Aleksandri Popović, Vuku Dragutinoviću (Džiju džicu klub Budućnost), Dejanu Vukčeviću (Džiju džicu klub Feniks), Dejanu Bašanoviću i Luki Bakiću (Stonoteniski

NAJVEĆA SPORT

ARSENAL Bitka za sjever Londona uvijek je bila jedna od žeščih utakmica u Engleskoj, čak i za navijače Arsenala koji važe za nešto manje bučne. A sve je krenulo 1913, iako su “sparsi” i “tobdžije” i prije toga igrali međusobne mečeve. Ipak, te godine Arsenal je odlučio da se preseli u sjeverni dio britanske prijestonice, sagradio je čuveni “Hajberi” na samo četri milje od “Vajt Hart Lejna” - navijači Totenhema to nikad nisu progutali. Veliko rivak-

SPORT

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

NIJE: KARATISTA MARIO HODŽIĆ NAJBOLJI SPORTISTA PODGORICE PLAKETE ZA POSEBAN DOPRINOS Plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta uručene su Miloradu Đinoviću (Srednja stručna škola “Ivan Uskoković”) i Jasni Lješković (OŠ “Dr Dragiša Ivanović”), dok su za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti nagrađeni Centar bezbjednosti Podgorica i Crveni krst Podgorica

Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Miloš Antić i fudbalski trener Miodrag Radulović Na ceremoniji Glavnog grada su nagrađeni treneri Igor Kolaković, Dejan Radonjić, Zvezdan Mitrović, Nebojša Jovović i Miodrag Radulović kao Podgoričani koji su u godini na izmaku ostvarili vrhunske rezultate u inostranstvu. Gradonačelnik Ivan Vuković je poručio da im Podgorica duguje posebnu zahvalnost jer predstavlaju istinske ambasadore grada

TSKA RIVALSTVA

TOTENHEM stvo bilo je rođeno. Arsenal je mnogo uspješniji kada su titule u pitanju (13 puta šampion Engleske, Totenhem samo dva), ali to nikada nije uticalo na ovo rivalstvo. Zanimljivo, navijači Arsenala imaju poseban dan koji slave “St. Totteringham’s Day”, kao trenutak kada je često kroz istoriju bilo jasno da veliki rival neće biti iznad njih na tabeli. S druge strane, “sparsi” imaju “St. Hotspur day” kao podsjećanje na 1991. i pobjedu nad Arsenalom u polufinalu FA kupa.

klub OSI Luča), Danilu Jekniću (Kik boks klub Rad), Elmi Ličini (Džudo klub Nenad Sinanović), Đorđu Čađenoviću (Džudo klub Milenijum), kao i Džiju džicu klubu Budućnost, Kik boks klubu Ariston i Fudbalskom klubu Stari aerodrom. Za najperspektivnije sportiste Glavnog grada (dječaci i djevojčice rođeni između 2003. i 2006. godine) izabrani su Nemanja Aleksić (Klub brazilske džiju džice Mata Leao), Saša Živaljević (Plivački vaterpolo klub Budućnost), Emre Saliu, Milica Jeknić (Karate klub Omladinac), Bodin Tomašević (Fudbalski klub Stari aerodrom), Lana Vukčević (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Nemanja Pavićević (OFK Titograd), Damjan Dakić, Nenad Krivokapić (Fudbalski klub Budućnost).

Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom dobio je Savez slijepih Crne Gore, a Dragana Bojanović (sportsko rekreativno društvo Podgorica) nagrađena je za promociju i razvoj rekreacije. Nagrade za izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unaprjeđenju sporta dobili su legendarna rukometašica Olga Sekulić i sportski novinar Željan Šoć.

■ DA USPJEHA BUDE VIŠE

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je posvećen sportu, a najavio je još dodatnih ulaganja u sportsku infrastrukturu i veću pomoć sportskim kolektivima. “Potrudili smo se da udvostučimo napore kako bismo u godinama pred nama obezbijedili još bolje uslove

IZJAVA DANA Dobio sam SMS poruku u kojoj me Nenad Peruničić obavještava da nisam više njegov pomoćnik. Iskren da budem, nisam očekivao ovako nešto uoči Evropskog prvenstva. Zvao sam ga, ali se nije javio, želio sam da napravimo određenu analizu. Tri sata kasnije dobio sam poruku: Ne možemo više dalje, ne gledamo isto na stvari. Nikada mi se nije javljao na telefon, samo mi je slao poruke. Valjda čovjek misli da je Žoze Murinjo. NEDELJKO JOVANOVIĆ, nakon što ga selektor rukometaša Srbije Nenad Peruničić otpustio iz stručnog štaba.

za rad. Mi smo u maju ove godine dobili potpuno rekonstruisanu malu dvoranu SC ‘Morača’, danas Bemax arenu vrijednu pet miliona eura, kao rezultat partnerstva Košarkaškog saveza, kompanije Bemax i Glavnog grada. Nešto prije toga adaptirali smo i veliku salu za odigravanje utakmica Evrolige”, rekao je Vuković, koji je podsjetio da je Glavni grad nedavno raspisao tender za rekonstrukciju Stadiona malih sportova. “Prije nekoliko dana smo objavili konkurs za izradu idejnog rješenja za izgradnju istočne tribine Gradskog stadiona pod Goricom, pokrenuli smo sa mrtve tačke i priču o izgradnji atletskog stadiona, koji je velika obaveza Glavnog grada i naše države, a isto to smo uradili i sa projektom izgradnje teniske akademije i namjeravamo slično da uradimo sa projektom izgradnje dvorane za borilačke sportove”, rekao je Vuković. Gradonačelnik je saopštio da se gradska uprava posvećeno i ozbiljno bavi potrebama razvoja sporta u Podgorici. “U budžetu za narednu godinu obezbijedili smo nikad veća sredstva za te namjene. Prvi put smo obezbijedili i sredstva za razvoj vaterpola u Podgorici i uvjeren sam da će ova naša sportska porodica vremenom nastaviti da se širi i da će uspjeha koje danas slavimo biti još više”, zaključio je Vuković. B.T.

SPORT

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

Ivanović opet u Baskoniji: Da li je omekšao?

Crna Gora zvanično ima trećeg stručnjaka u Evroligi - Dejan Radonjić (Bajern Minhen) i Zvezdan Mitrović (Asvel) su dobili društvo u liku povratnika Duška Ivanovića! Šezdesetdvogodišnji Bjelopoljac se vratio na mjesto uspjeha u Vitoriju preuzevši Baskoniju - Ivanović je sa Špancima dogovorio saradnju do kraja sezone, a mediji javljaju da je baš zbog te ponude napustio istanbulski Bešiktaš. Bivši trener Švajcarske, Limoža, Barselone, Panatinaikosa, Bosne i Hercegovine i Himkija je u dva mandata bio na klupi Baskijaca (2000 - 2005, 2008 - 2012), osvojio je dvije titule, četiri Kupa kralja i jedan Superkup, a treću epohu će početi sjutra (20h) evroligaškim okršajem protiv Albe u Berlinu. A povratak trofejnog čovjeka “čelične ruke” u špansku košarku je izazvao reakcije, a tiražna Marka se pita da li je Duško “mekši” nego što je bio ranije... “Predsjednik Kereheta uvijek je volio čvrstu ruku. Zbog toga je uvijek volio Duška i njegov moto ‘umor ne postoji’. U komplikovanim situacijama, kada se svlačionica raspada, kada svako vodi neke svoje ratove, uvijek se poteže za trenerima - poručnicima. A malo je takvih kao Ivanović. Međutim, da li se njegova filozofija uklapa u današnju evropsku košarku koja se mnogo promijenila prethodnih godina”, napisala je Marka u analizi povratka Ivanovića. “Crnogorac je najuspješniji trener u istoriji Baskonije. Ali, to je prošlost. On ih je vodio u vremenu kada ekipe nisu igrale toliko utakmica. Sada, onaj ko se bori za trofeje mora da ih odigra preko 80, uključujući i dupli nedjeljni program u Evroligi. Iako je Ivanović, kako kažu, ublažio svoje metode, da li su one kompatibilne sa aktuelnim kalendarom”, zaključuje se u tekstu. B.T.

Hrvatska favorit grupe, najvažniji meč sa Njemačkom: Kapiten ajkula Draško Brguljan

VATERPOLO SELEKCIJA PRIPREME ZA EVROPSKO PRVENSTVO NASTAVILE U NIKŠIĆU

Cilj je jasan - kvalifikacije za Tokio Još jedno zimsko Evropsko prvenstvo u vaterpolu polako se bliži... Šampionat kontinenta koji se igra u olimpijskoj godini od 2012. je pomjeren za januar, a upravo će olimpijski duh i ovog puta nositi “ajkule”. U gradu vaterpola Budimpešti 14. januara će početi da se piše 34. priča evropskih prvenstava, ali će mnogim selekcijama prije svega daleki Tokio biti u mislima. Među njima je i Crna Gora, koja ovog puta neće juriti polufinale i medalje, već pred sobom ima samo jedan cilj. “Naravno, da se plasira-

NAKON NIKŠIĆA “AJKULE” ĆE SE PRIPREMATI U HERCEG NOVOM, A U PODGORICU SE VRAĆAJU POČETKOM GODINE KADA ĆE OD 3. DO 5. JANUARA BITI DOMAĆINI TURNIRA NA KOJEM ĆE UČESTVOVATI JOŠ NJEMAČKA, FRANCUSKA I GRUZIJA. mo među osam najboljih čime bismo izborili odlazak na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre”, poručio je sa priprema u Nikšiću kapiten Draško Brguljan.

Rivali momcima Vladimira Gojkovića biće Hrvatska, Slovačka i Njemačka - pobjednik grupe ide direktno u četvrtfinale i time bi već u džepu imao kartu za olimpijske kvalifikacije. Drugoplasirane i trećeplasirane očekuje plej-of, praktično kao osmina finala. “Hrvati su favoriti u grupi - i jedni od glavnih favorita za najveći plasman. Zbog toga smatram da je utakmica sa Njemačkom jako bitna tu moramo da slavimo zbog plasmana na kvalifikacioni turnir. Ni Slovačka nije naivna ekipa, ali dobro je što sa njom otvaramo šampionat”,

dodao je Draško. Ajkule su se u Nikšić preselile juče nakon što su prvi dio priprema odradile u Podgorici. Ubrzo ih očekuje i sparingovanje sa Francuskom u Herceg Novom, a potom povratak u Podgoricu gdje će od 3. do 5. januara učestvovati na prijateljskom turniru zajedno sa selekcijama Njemačke, Francuske i Gruzije. “Najvažnije je da su svi zdravi, iako imamo manjih problema sa virusima. Svi su motivisani, jer su svjesni da imamo malo vremena do početka takmičenja”, poručio je selektor Gojković. K.B.

TENISKI SAVEZ CRNE GORE IZABRAO NAJBOLJE U 2019.

Godina u znaku Danke i Ljubomira

Povratak među 100 najboljih na WTA listi i nada u još jednu olimpijsku priču. Teniski savez Crne Gore ni ove godine nije imao dilemu - Danka Kovinić najbolja je teniserka naše zemlje za 2019. Kada su u pitanju muškarci najbolji je Ljubomir Čelebić, momak koji se tokom godine borio sa mnogim povredma, ali je svakako pokazao potencijal. Trenutno se nalazi na 791. mjestu ATP liste. “Prethodna sezona bila je jako teška, ali sa novim timom pripremam se za sljedeću i nadam se da ću ispuniti svoje ciljeve”, istakao je Čelebić.

O šansama Danke Kovinić da se drugi put zaredom nađe na Olimpijskim igrama govorio je predsjednik TSCG Dimitrije Rašović.

“Danka je napravila napredak (trenutno 86. na WTA listi) i nadam se da će u 2020. godini osvijiti dovoljno bodova za olimpij-

sku normu za Tokio”. OSTALE NAGRADE Podvig godine: Vladica Babić (zlato i srebro na IMZE). Najbolja juniorka: Divna Ratković. Najbolji do 10 godina: Maša Prijović i Pavle Vukosavljević. Najbolji do 12 godina: Iva lakić i Skender Katana. Najbolji do 14 godina: Petra Mirković, Simon Knežević, Tea Nikčević i Emil Dapčević. Najbolji do 16 godina: Divna Ratković, Pavle Markuš, Matija Samardžić. Najbolji do 18 godina: Anja Drašković, Mladen Novović i Petar Jovanović. Najbolji seniorski rang: Igor Saveljić. K.B.

SRIJEDA, 25. 12. 2019.

● tifo kutak

SPORT

1098 DANA JE UKUPNO REAL MADRID BIO ŠAMPION SVIJETA OVOG DECEMBRA ZLATNI GRB FIFE PREDAO JE KRUNU NOVOM PRVAKU PLANETE LIVERPULU

Pakao romantičnog Pariza Paris est magique (Pariz je magičan) i Ici, c’est Paris (Ovdje je Pariz) dobro su poznati natpisi koji će dočekati svaku gostujuću ekipu kada igra na “Parku prinčeva” i dobro joj staviti do znanja da je čekao pakao. Iako je Pari Sen Žermen relativno mlad klub (osnovan 1970) sa 22 odsto navijača od ukupnog broja stanovnika najvoljeniji je tim Francuske - ispred “omraženog” Marseja sa 20 odsto. Ultra priča u glavnom gradu krenula je odmah po osnivanju kluba iz sektora sa najjeftinijim kartama (Kop K), ubrzo se rodio “Kop of Boulogne” (KoB), a nastavilo se sa “Virage Auteuil” i “Supras Auteuil”. Ipak, nakon velikih sukoba između navijačkih grupa ovog kluba 2010. kada je stradao Jan Lorens, PSŽ je zabranio sve ultras grupe. Paklena atmosfera više nije postojala na “Parku pričeva”. Sve do 2016. kada su klub i navijači knačno postigli dogovor, pa od tada PSŽ ponovo ima jednu od najboljih atmosfera u Francuskoj, ali i u Evropi. K.B.

DN TIKET

1 2

1 2 H1 H2

AL AIN DŽEDA AURORA DESTROJERS VIRTUS FORTITUDO TORONTO BOSTON

UKUPNA KVOTA: 23,71

MEČA JE ODIGRAO NAPADAČ VOTFORDA TROJ DINI KOD KUĆE U 2019, SVAKI POD RAZLIČITIM MENADŽEROM - TRENERI “STRŠLJENOVA” SU BILI HAVI GARSIJA, KIKE SANČEZ FLORES, HAJDEN MALINS I NAJDŽEL PIRSON

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

SPORTSKI EKRAN SPORT KLUB 1, CG 14.25 _________________________________Baris - SKA, hokej 17.55 ________________________ Trentino - Ravena, odbojka

SPORT KLUB 2 17.30 _____________________ CSKA - Dinamo Moskva, hokej

ARENA SPORT 1 18.00 _________________________ Toronto - Boston, košarka 20.30 _______________________Filadelfija - Milvoki, košarka 23.00 ____________________Golden Stejt - Hjuston, košarka 02.00 ___________________ LA Lejkers - LA Klipers, košarka 04.30 _____________________ Denver - Nju Orleans, košarka

Sladokusci NBA košarke će uživati na kanalima televizije Arena sport - obezbijeđeno je pet prenosa

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno Španska voditeljka Hit na internetu

Dajem otkaz – dobila sam na lutriji

Haos u tržnom centru u sidneju

U trci za božićne vaučere povrijeđeno petoro U jednom od tržnih centara u Sidneju, u Australiji, nastao je stampedo kupaca, kada su besplatni vaučeri spuštani balonima. Petoro ljudi je završilo u bolnici. Na snimku se vidi guranje ljudi u tržnom centru „Vestfild Paramata“, koji su pokušavali da ugrabe zlatne, srebrne i bijele balone s

poklon karticama. Povrijeđena je i osoba koja je bila u kostimu Deda Mraza. „Troje prevezenih pacijenata ima ozbiljnije povrede, uključujući traumatske povrede grudnog koša i bolova u vratu i leđima, kao i mučninu i vrtoglavicu“, napomenuli su ljekari bolnice u koju su primljeni pacijenti.

Voditeljka španske televizije Natalija Eskudero je hit na internetu! Radila je reportažu s božićne lutrije, kada je, uživo u programu, saznala da je osvojila premiju. Četiri miliona eura! Natalija je skakala, vrištala od sreće, a onda poručila kolegama u studiju i poslodavcu „da sjutra ne dolazi na posao“. Međutim, slavlje TV voditeljke se brzo završilo kad se ispostavilo da je zapravo osvojila samo 5.000 eura (5.539 dolara) od ukupnog nagradnog fonda lutrije „teškog“ 2,24 milijarde eura, koji je podijeljen ove godine. Natalija Eskudero, koja radi za nacionalnu radioteleviziju RTVE, ka-

prate ga ronaldo i mesi

Mejveder najplaćeniji sportista decenije

Bokser Flojd Mejveder je najplaćeniji sportista na svijetu u prethodnoj deceniji po Forbsu. On je iza sebe na listi ostavio fudbalske superzvijezde Kristijana Ronalda i Lionela Mesija. Kako prenosi Forbs, Mejveder je bio učesnik dva najplaćenija sportska događaja u istoriji modernog sporta, a to su mečevi sa Konorom Mekgregorom i Manijem Pakjaom na kojima

je Amerikanac zaradio više od 500 miliona dolara, što čini veliki dio njegove ukupne zarade u prethodnih deset godina koja iznosi 915 miliona. Prema listi, ta suma je za 115 miliona veća nego što je bilo koji sportista u istoriji zaradio u periodu od deset godina. Mejvederova zarada bi u 2020. mogla da bude još veća pošto je bokser na Instagramu nagovijestio da razmatra

povratak u ring. Na drugom i trećem mjestu nalaze se Kristijano Ronaldo (800 miliona dolara) i Lionel Mesi (750 miliona). Lista deset sportista koji su najviše zaradili u prethodnoj deceniji izgleda ovako (zarada je izražena u dolarima): 1. Flojd Mejveder, 915 miliona; 2. Kristijano Ronaldo, 800 miliona; 3. Lionel Mesi, 750 miliona; 4. Lebron Džejms, 680 miliona; 5. Rodžer Federer, 640 miliona; 6. Tajger Vuds, 615 miliona; 7. Fil Mikelson, 480 miliona; 8. Mani Pakjao, 435 miliona; 9. Kevin Durent, 425 miliona; 10. Luis Hamilton, 400 miliona.

snije se na Tviteru izvinila zbog svoje reakcije, navodeći da je prolazila „kroz težak period“, izveštava Skaj njuz. Najveća premija na lutriji, u javnosti popularno nazvana El Gordo (Debeljko),

koju je ove godine osvojio pojedinac, iznosila je 400.000 eura, pri čemu je ukupan nagradni fond od četiri miliona eura podijeljen između deset vlasnika lutrijskih lozova.

Lina