Dnevne novine 27. decembar 2019. by Dnevne Novine

NA POZIV DEMOKRATSKOG FRONTA

■4

NEKI PUTEVI U CRNOJ GORI BILI BLOKIRANI

Blokada kod Budoša

PETAK, 27. 12. 2019. BROJ 2566 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RANO JUTROS USVOJEN ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI ■ 2 3

TEŠKI incidenti u Skupštini, poslanici DF privedeni KCCG U VRHU SVJETSKE HIRURGIJE

Izveden operativni zahvat vrijedan pola miliona eura ■ 16 17

ZA NAJBOLJE PONUDE:

PODACI CBCG ■ 6 7

Depoziti u bankama na istorijskom maksimumu

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

PETAK, 27. 12. 2019.

RANO JUTROS USVOJEN ZAKON O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

TEŠKI INCIDENTI U SKUPŠTINI, PRIVEDENI POSLANICI FRONTA

oslanici Skupštine Crne Gore izglasali su rano jutros Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nakon višesatne rasprave i brojnih incidenata u plenaroj sali i holu parlamenta.

Nakon što je Zakon izglasan u načelu glasanje o amandmanima je prekinuto jer su poslanici Demokratskog fronta izazvali incident nakon što su krenuli prema stolu predsjedavajućeg kidajući i lomeći tehniku. Po slanici DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić polomili su dio tehnike koja se nalazi na stolu predsjedavajućeg. Nakon toga je izbio pravi haos, poslanici DF-a su se zalijetali na predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, dok je poslanik Milun Zogović Brajovića gađao flašom. ‘’Mičite mi ruke, pustite me. Nećete glasati noćas, kidaćemo vam ruke, sve ćemo vam ruke pokidati, jednog po jednog’’, vikao je Zogović. Poslanik DF-a Milan Knežević je tražio da se prekine sjednica tvrdeći da glasanja neće biti. ‘’Nema Skupštine, mrtva je Skupština, mrtva je država. Mrtva vam je država’’, vikao je Knežević. ‘’Sram te bilo, ovo ti je parlament Ranko, ovo ti je parlament Crne Gore, sram te bilo’’, vikao je Medojević. Čule su se psovke, a poslanica Marina Jočić gađala je poslanika SDP Ranka Krivokapića plastičnom flašom. Brajović je kazao da treba da se udalje iz Skupštine, na to su zavikali poslanici Demokratskog fronta: ‘’Ajde dođi da nas izbaciš’’, uz brojne psovke. Nakon toga neko je aktivirao pirotehničko sredstvo,

najvjerovatnije petardu. Pošto skupštinsko obezbjeđenje nije uspjelo da umiri poslanike Demokratskog fronta intervenisala je policija. Nastalo je guranje u holu Skupštine, a policija je u dvije marice odvela sve poslanike DF-a u podgorički Centar bezbjednosti. “Mi smo spremni da se bijemo sa vama, svemu smo naredni, ovo je naš dom, mi smo poslanici, ovo nije vaš dom. Sjednica se neće nastaviti dok se obezbjeđenje ne obračuna sa DF,” rekao je Mandić dok su poslanici DF-a bili u sali Skupštine. Sjednica je nastavljena oko 1 i 30, a predsjednik Skupštine Ivan Brajović je kazao da su se dogodile scene koje ne priliče parlamentu, ali da za to odgvornost treba da snose oni koji su ih izazvali. “Premijer i ja smo sve vrijeme slali poruke da je država pokazala da može da bude strpljiva, odgovorna, ali i odlučna. Ne može se tako niko ponašati u parlamentu Crne Gore. Mislim da poruka svim našim građanima treba da bude da ovdje niko ne bježi od razgovora, sučeljavanja argumenata i dijaloga. Danas smo pokušali sve - da budemo vrlo strpljivi, da izađemo u susret svim zahtjevima za produženje njihovih diskusija, da se razgovara još jednom sa mitrpolitiom i predstavnicima Mitropolije”, rekao je Brajović. Tada su, kako je naveo, poslanici DF-a napravili ono čime su danima prijetili.

“Crna Gora nikada neće dozvoliti da se u njenim institucijama onemogućava njihov rad. Žao mi je što se te scene dešavaju. Tokom rasprave slušali smo pozive na ugrožavanje ustavnog poretka, pozive ratnim drugovima. To je zaista i za sankcionisanje i za bilo što drugo. Kao predsjednik parlamenta, ne mislim da prema našim kolegama treba biti rigidan. Treba biti najtolerantniji moguće. Ali, moramo znati da svi treba da poštujemo pravila i proceduru”, rekao je Brajović. On je poslanicima DF-a izrekao mjeru udaljenja sa sjednice, odnosno oni u narednih 15 dana ne mogu učestvovati u radu sjednice. Nakon njega obratili su se predtavnici poslaničkih klubova koji su iskazali žaljenje zbog incidenta ali i naglasili da se moraju poštovati demokrat-

ske procedure i da je država pokazala da je stabilna i da će obezbijediti mir i sigurnost svim svojim građanima. Tokom jučerašnje rasprave u plenarnoj sali bili su skoro svi predstavnici Vlade na čelu sa premijerom Duškom Markovićem. Marković je, tokom skupštinske rasprave rekao da je njegovo prisustvo u plenarnoj sali u najboljoj namjeri da se doprinese dijalogu, te “da čujemo argumente i vidimo imaju li utemeljenja da mijenjamo neke naše predloge”. “Nijesmo ovdje da fingiramo dijalog i da obezbijedimo političko nasilje, nego da dođemo zajedno do najboljih rješenja u interesu Crne Gore i svakog njenog građanina, vjernika i ateiste. Policajci nijesu protiv sveštenika, već u zaštiti institucija na osnovu bezbjednosne procjene”, re-

kao je Marković. Premijer je pitao jednog od lidera DF-a Andriju Mandića da li je dobio blagoslov da poziva građane i vjernike da atakuje na slobode nedužnih i slobodnih ljudi. Mandić je pozdravio građane Berana koji su blokirali grad: “Ako tako postupi čitava Crna Gora, ako to uradi onih 100.000 ljudi koji su se zakleli na vjernost crkvi, vi ćete povući ovaj predlog zakona”. “Oni koji sjede u kućama i možda ne znaju šta se dešava u našem parlamentu”, rekao je Marković. Predsjednik Vlade je odgovorio Mandiću, koji je ranije pozvao građane “na naše kuće”. “Izvolite i dobrodošli, na moje imanje i u moju kuću doći ćete na rakiju i kafu, kao što se dolazilo vjekovima”, poručio je Marković. Premijer Marković kazao je da pravo na odbranu SPC može biti političko pravo DFa, ali da oni ne mogu biti potpuni i autonomni zastupnici tog prava. “Jer u te manastire i crkve idu naši prijatelji, kumovi, djeca, koji nijesu u nijednoj stranci srpskog predznaka, već u DPS-u i drugim strankama. Nemate ekskluzivitet da vrijeđate vjernike koji idu

PAŽIN: SVI TREBA DA SE UVAŽAVAMO

Pažin je pozvao sve vjerske zajednice i društvene aktere da kroz dijalog i međusobno uvažavanje, svi zajedno, kroz primjenu ovog zakona doprinesu trajnom utemeljenju Crne Gore kao zajednice slobodnih i ravnopravnih građana.

“Jedino tako vjerske i nacionalne različitosti mogu biti ono što one suštinski i jesu – istinsko bogatstvo građanske Crne Gore”, poručio je Pažin. On je rekao da je neprihvatljivo vrijeđanje i negiranje crnogorskog državnog identiteta i onda

kada se slavi nestanak Crne Gore u ime velikosrpskog nacionalizma i onda kada se Njegoš proglašava genocidnim piscem. “Ali i onda kada neodgovorni državni službenici grubo uvrijede vjernike Srpske pravoslavne crkve”, poručio je Pažin.

PETAK, 27. 12. 2019.

POLITIKA

PREMIJER RAZGOVARAO SA MITROPOLITOM SPC

NEMA ZLOKOBNE MISIJE, NI SKRIVENE AGENDE

KNEŽEVIĆU “ISKOČILO” KOLJENO

Marina Jočić je poručila na svom FB profilu pristalicama dok su je privodili da se okupljaju ispred Centra bezbjednosti. “Narode okupljate se da mičemo ovu bagru”, poručila je Jočić. Poslanici DF su se javljali na društvenim mrežama, pa je i Slaven Radunović saopštio da imaju i povrijeđenog poslanika. “Milan Knežević povrijeđen, iskočilo mu je koljeno, dok su ostali poslanici DF-a koliko sam vidio dosta dobro”, kazao je Radunović. u Ostrog, Cetinjski Manastir ili Dajbabe, ne zato što se to vodi ili na državu ili na crkvu, nego jer su vjerujući ljudi”, rekao je Marković. Inače, rasprava o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti trajala je juče od 11 časova a do incidenta je došlo pola sata nakon ponoći, a svo vrijeme atmosfera je bila na ivici incidenta. Tome su naročito doprinijeli poslanici DF-a koji su u svim nastupima pozivali građane na neposlušnost i “blokiranje saobraćajnica, svojih ulica, i čitavog života u Crnoj Gori”. U međuvremenu su održane sjednice Zakonodavnog i Odbora za ljudska prava o amandmanima DF-a (i Mitropolije koje je DF predao), koji su svi odbijeni. Glasanju je prethodila višesatna rasprava koja je počela izlaganjem potpredsjedni-

ka Vlade Zorana Pažina, kao predlagača, koji je rekao da predloženi zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnog položaja vjerskih zajednica, štiti temeljnu vrijednost Crne Gore kao zajednice slobodnih i ravnopravnih građana. On je rekao da je važno povesti dijalog o temeljnim društvenim vrijednostima koje taj zakon štiti “odnosno da građanima ponudimo jasan odgovor na pitanje zašto je ovaj zakon potreban današnjoj Crnoj Gori i zašto je još potrebniji Crnoj Gori koju ostavljamo generacijama koje dolaze”. Ocijenio je da se te vrijednosti ogledaju u ustavnom određenju da je Crna Gora zajednica slobodnih i ravnopravnih građana, u kojoj smo, bez obzira na različito etničko porijeklo, ispovijedanje ili neispovijedanje vjere, svi građani Crne Gore i svi jednaki pred zakonom. „Htjeli to da priznamo ili ne, savremene Crne Gore ne bi bilo, da je građani svih vjera i nacija nijesu, kroz dalju i bližu istoriju, gradili, branili i obnovili, na temelju neprolaznih vrijednosti slobode, pravde, jednakosti i solidarnosti. Kako je rekao, ovaj Predlog zakona ne staje na kraj jednom etnonacionalizmu da bi porodio i uzgojio drugi. “Ovaj zakon donosimo da bi svi u Crnoj Gori imali jednako pravo da, po svojoj savjesti, budu ili ne budu vjernici bilo koje vjeroispovijesti, i da bi zakoni Crne Gore jednako važili za sve”, rekao je Pažin, koji se osvrnuo i na političke stavove da možda nije pravo vrijeme za usvajanje ovog zakona ili da ga treba odložiti za neko buduće vrijeme. R.P.

Predloženi zakon o slobodi vjeroispovijesti nema skrivenu agendu, ni zlokobnu misiju prema Mitropoliji crnogorsko - primorskoj, rekao je premijer Duško Marković nakon susreta sa mitropolitom Amfilohijem, koji je trajao u njegovom kabinetu više od dva sata. Prihvatanje inicijative opozicionih poslanika za susret sa mitropolitom, Marković je obrazložio kao potvrdu da Vlada u ovoj raspravi želi dijalog o suštinskim i ključnim pitanjima, a ne o politici i manipulacijama, kao i potvrdu potpune spremnosti da uvaži u parlamentu poslanike koji o ovom pitanju imaju dijametralno suprotno mišljenje. “Dao sam garancije i uvjerenja da ovaj zakon nema nikakvu skrivenu agendu, da je to zakon koji treba svakom civilizovanom i demokratskom društvu i da on ne ugrožava niti Crnogorsku mitropoliju niti bilo koji vjerski objekat kojim raspolaže ili upravlja Crnogorska mitropolija, niti dovodi u pitanje položaj ili status ijednog sveštenika”, saopštio je Marković u Skupštini u raspravi povodom Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti. Premijer je ukazao da je Vlada bila veoma trpeljiva i u onim situacijama kada se drastično kršio crnogorski zakon, iako sveštenici za to nijesu imali blagoslov mitropolita, zbog poštovanja njegove riječi.

Rezimirajući dugu raspravu, Marković je saopštio poslanicima da je mitropolit tražio da Vlada povuče zakon i da je to u interesu svih. “Kada sam ga pitao zašto je to takav predlog iza koga čvrsto stoji je argumentacija – nepovjerenje u nas i strah za svoju poziciju, za poziciju Mitropolije i njihove imovine. Pokušao sam da ga razuvjerim, da takvog straha nema, niti da ga može biti i da ipak treba da poštujemo jedni druge”, naglasio je Marković. On je kazao da je pokušao da uvjeri Amfilohija da nema razloga za strah niti ih može biti. “Složili smo se da vodimo dijalog i nakon glasanja o ovom zakonu ako prođe u parlamentu. Tu se nijesmo složili. Mitropolit i njegovi saradnici su rekli da je zakon dobar, osim članova od 62 do 64. U pitanju je nepovjerenje, a ne zakon, u pitanju je strah koji je nametnut ukupnim društvenim djelovanjem i neviđenim manipulacijama”, rekao je premijer. “Nemojte povlađivati sitnim interesima i spekulacijama. Na nama je odgovornost, a ne na igračima van ovog terena, posebno onima koji nijesu dobronamjerni. Pozivam Vas, gospodine Mandiću, na obostrano povjerenje, da iz ove situaacije izađemo sa punim razumijevanjem, iako se ne slažemo po svim pitanjima. Ja

sam spreman da to povjerenje gradimo već od 8. januara”, rekao je Marković. On je rekao da je spreman da sjutra krene u razgovor sa MCP i da zaključe ugovor, kao i sa drugim vjerskim zajednicama. Mitropolit Amfilohije je nakon razgovora sa premijerom Duškom Markovićem, saopštio da ne žele da se zakon o slobodi vjeroispovijesti ukine, već da se donese kroz dijalog sa crkvom i ostalim vjerskim zajednicama. Mitropolit Amfilohije kazao je da se nada da će Vlada uslišiti njihovu molbu i će se rasprava o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti biti odgođena za poslije praznika. On je nakon sastanka sa premijerom Duškom Markovićem kazao da je „premijer razuman čovjek“. “Razgovarali smo, i ono što smo mu rekli je da mi ne želimo da se ukine zakon koji je predviđen, nego da on bude donijet kroz dijalog sa crkvom i ostalim vjerskim zajednicama. Tog dijaloga istinskog do sad nije bilo”, rekao je Amfilohije novinarima ispred zgrade Vlade. Prema njegovim riječima, ovako kako je formulisan, pogotovu neki djelovi tog zakona, ne donose mir i spokojstvo u Crnoj Gori, nego nesreću u narodu. “Prema tome, i Vlada treba da to uradi, da se ovakav predlog zakona, pogotovu neki njegovi djelovi odlože za poslije Božića”, kazao je Amfilohije. A.N.

POLITIKA

OGLASIO SE VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC

Tužilaštvo ocjenjuje ima li elemenata krivičnih djela Državno tužilaštvo će procesuirati u zakonskom postupku svako lice, bez obzira na svojstvo ili funkciju, ukoliko utvrdi da u njegovim radnjama ima elemenata nekog krivičnog djela, poručio je vrhovni državni tužilac Ivica

Stanković. “Državno tužilaštvo prati aktuelne događaje u Crnoj Gori i ocjenjuje da li u izjavama i u radnjama bilo kog lica, postoje bitna obilježja krivičnih djela pozivanja na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, oružane pobune, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i drugih krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti”, saopštio je Stanković. On je kazao da će državno tužilaštvo, kao jedinstven i samostalan državni organ, u okviru nadležnosti cijeniti svaki konkretni događaj samostalno. “Ukoliko nađe da su u radnjama bilo kog lica ostvareni elementi nekog krivičnog djela, ono će bez obzira na svojstvo ili funkciju, biti procesuirano u zakonom propisanom postupku”, kazao je Stanković. R.P.

PETAK, 27. 12. 2019.

NA POZIV DEMOKRATSKOG FRONTA

NEKI PUTEVI U CRNOJ GORI BILI BLOKIRANI

Više puteva na sjeveru Crne Gore, zatim magistralni put u Zelenici, kružni tok u Budvi, magistralni put u Zeti... juče su bili blokirani u znak protesta zbog najavljenog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Blokirani su bili magistralni put Berane-Bijelo Polje, most na Đurđevića Tari, u Gusinju na graničnom prelazu za Albaniju, u Budvi i Zeti, put na izlazu iz Nikšića ka Danilovgradu... Zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, blokiran je bio i saobraćaj na kružnom toku, na ulazu u Budvu, a kolona se protezala do izlaza iz Bečića. Među stotinjak okupljenih koji su blokirali ključnu saobraćajnicu bili su, prema pisanju medija, i čelnici opštine Budva. Prvu blokadu napravili su Beranci. Nekoliko stotina građana je od 11 sati držalo u blokadi magistralni put Berane-Bijelo Polje, zbog čega su stvorene kilometarske kolone. Pedesetak građana iz Plje-

valja blokirali su i most na Đurđevića Tari, zbog čega je na lice mjesta stigla patrola policije sa Žabljaka, a okupljeni su odbili naređenje policije da se sklone i pružali su pasivan otpor ležeći na asfaltu. Okupljeni u mjestu Rakonje gdje počinje bjelopoljska zaobilaznica propuštali su samo vozila hitne pomoći, a takođe su bile blokirane i Ribarevine, na putu ka Beranama. Kilometarske kolone automobila formirale su se iz četiri pravca. Radio Jadran prenosi da su se na ulazu u Herceg Novi juče okupili građani, a da je bilo i policije. Među okupljenima na ulazu u Luku Zelenika bili su i predsjednik i potpredsjednik Opštine, Stevan Katić i Miloš Konjević, glavni administrator Nenad Đorđević, predstavnici Demokratskog fronta, otac Gojko Mračević. Moleban na magistrali u Zelenici služila su tri sveštenika, a prisustvovalo je više stotina. Katić je kazao da je Kućan-

ska parohija organizator molebana i blokade u Zelenici. “Odazvali smo se na poziv paroha oca Dragana Pešikana, koji je pozvao na moleban u Zeleniku. Došli smo da damo podršku, kao i do sada, protiv usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti”, kazao je Katić.

Moleban na mostu Blaža Jovanovića

Policija je juče blokirala centar Podgorice, pa sveštenici Mitropolije crnogorsko primorske nijesu mogli pred Skupštinu, iako su tamo bili krenuli. Prema informacijama iz Uprave policije, skup nije bio prijavljen, zbog toga nije ni dozvoljeno nikakvo okupljanje. Sveštenici i jedan broj građana su zaustavljeni na mostu Blaža Jovanovića, gdje su kasnije sveštenici MCP održali moleban.

VIŠE OD HILJADU I PO DEMONSTRANATA

GRAĐANI BLOKIRALI PUT KOD TUNELA BUDOŠ

Odazivajući se pozivu koji su tokom skupštinske rasprave o Zakonu o vjerskim zajednicama uputili poslanici Demokratskog fronta, građani Nikšića probili su policijski kordon na Bulevaru 13. jul i stigli kod tunela Budoš, gdje su blokirali magistralu. Oni su sinoć prethodno, preko pola sata blokirali sa-

obraćaj na skveru na Trgu Save Kovačevića, a taj skup je protekao mirno. Nakon toga prisutni su krenuli u šetnju ka Budošu i usput im se pridružio veliki broj građana. Na skupu je bilo više od hiljadu i po građana, a saobraćaj je usmjeren alternativnim putem preko Pandurice. R.P.

Odblokirani svi putevi u Podgorici, privedeno oko 20 lica U Podgorici su svi putevi odblokirani, odnosno put prema Danilovgradu, Zeti, aerodromu, Spužu i Zlatici, gdje je na dva mjesta bila blokada. Policija je privela dvadesetak osoba na svim ovim dionica-

ma, koji će krivično i prekršajno odgovarati. Najveća blokada bila je u Zeti, gdje je bilo više od 100 lica i najmanje 30 osoba. Građani koji su se okupili gađali su kamenicama policiju, na-

kon čega je jedan broj priveden. Policiji je u intervencijama pomagala komunalna inspekcija sa “pauk” vozilima, sklanjajući automobile kojima su građani blokirali saobraćajnice.

PETAK, 27. 12. 2019.

POLITIKA

5 Foto:BOJANA ĆUPIĆ

ZASIJEDAO SAVJET ZA NATO

CRNA GORA POTVRĐUJE DA JE POUZDANA SAVEZNICA Crna Gora je postigla značajne i mjerljive rezultate nakon dvije i po godine članstva i kvalitetnim i pravovremenim ispunjavanjem obaveza u okviru Saveza je još jednom opravdala kredibilitet koji, kao saveznica, uživa na nivou Alijanse, ocijenio je Savjet za NATO. Savjet za NATO je juče na petoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković, razmotrio niz aktuelnih pitanja koja proizilaze iz članstva Crne Gore u Alijansi. “U okviru razmatranja sprovođenja političkih prioriteta Crne Gore u okviru NATO, Savjet je ocijenio da je profilisanje naše države u Alijansi kroz implementaci-

ju političkih prioriteta veoma uspješno i da je, kao takvo, podjednako važno i za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, navodi se u saopštenju. Kako se dodaje, Crna Gora nastavlja da sprovodi aktivnosti na suočavanju sa globalnim bezbjednosnim izazovima koji zahtijevaju zajedničko, koordinisano djelovanje i saradnju saveznika. Na sjednici je detaljnije bilo riječi i o implementaciji NATO smjernica o odbrambenim izdvajanjima, implementaciji NATO ciljeva sposobnosti, doprinosima naporima Alijanse na jačanju odbrane i odvraćanja, projektovanju stabilnosti, kao i doprinosu NATO komandnoj

Sa sjednice Savjeta za NATO i strukturi snaga. “Savjet je kroz opsežnu diskusiju ocijenio da je Crna Gora dala doprinos dovoljan da, u kontekstu pomenutih obaveza iz članstva, i na nacionalnom nivou budemo zadovoljni dosadašnjim učinkom, jer je naš doprinos ocijenjen vrlo pozitivno i na nivou saveza”, navodi se u saopštenju. Istaknuta je i važnost kvalitetne buduće interresorne saradnje na tom polju, koja je i do sada bila na visokom nivou. Savjet je razmotrio i implementaciju Akcionog plana za 2019. godinu Komunikacione strategije „Crna Gora članica NATO“. “Zaključeno je da se Stra-

tegija uspješno sprovodi, kao i da Komunikacioni tim preduzima sve mjere kako bi se taj proces uspješno nastavio u budućnosti. Ocijenjena je uspješnom dosadašnja implementaci-

ja kampanje „WeareNATO” koju Crna Gora sprovodi uz podršku partnera iz Velike Britanije, u cilju profilisanja Crne Gore kao uspješne saveznice”, zaključuje se u saopštenju. A.N.

Odgovor na savremene bezbjednosne izazove Savjet je razmotrio i ažuriranje Kataloga nacionalnih odgovora na NATO mjere za odgovor na krize, što je od izuzetnog značaja za efikasno funkcionisanje kriznog upravljanja u Crnoj Gori. “Zaključeno je da je ažuriranjem navedenog Kataloga, Crna Go-

ra unaprijedila povezanost sa sistemom kriznog upravljanja u NATO, čime je obezbijedila i pravovremen i koordinisan odgovor na savremene bezbjednosne izazove, rizike i prijetnje, prvenstveno hibridne i asimetrične prirode”, saopšteno je iz Vlade.

FUNKCIONER BOŠNJAČKE STRANKE SEAD ŠAHMAN

DIJASPORA TREBA DA PREPOZNA ZNAČAJ ULAGANJA U ZAVIČAJ

Bošnjačka dijaspora u zemljama zapadne Evrope voli svoju državu Crnu Goru i spremna je da gradi snažnije odnose sa maticom, kazao je funkcioner Bošnjačke stranke Sead Šahman. On je naglasio da je to dovoljna pretpostavka za jačanje sveukupne saradnje dijaspore sa Crnom Gorom, naročito ekonomske i kulturne. Šahman je agenciji MINA rekao da su iseljenici iz Crne Gore jako uspješni u svijetu, da se bave raznim zanimanjima, i da nove generacije, potomci ljudi koje vode porijeklo sa ovih prostora, rade važne i odgovorne poslove. On je ocijenio da nije dovoljno da se iz dijaspore sa-

mo šalje novac. nu Goru, da se kroz te eko“To jeste važno, posebno nomske poluge vrati u zaviako se ima u vidu da se na čaj, osnaži svoj kraj, zaposli taj način u Crnu Goljude i na taj način im omogući da se opru unese oko pola stanu i ostanu milijarde eura na godišnjem na ovim prostonivou. Merima”, kazao je đutim, odrŠahman, koji je član Izživi projekti vršnog odboi investicira Bošnjačke je u zemlju porijekla trestranke, zaduba da zauzmu žen za međunaprimat”, kazao rodnu saradnju. Šahman je Šahman. Prema njegovim On je naglasio da riječima, dijasporu treje Crna Gora savremena i ba posmatrati i kao ekomoderna država koja želi i nomski kapital. kreće se tamo gdje je uglavŠahman je naglasio da je nom njena dijaspora. važno da je država Crna Go“Jako je važno da dijasra krenula u razvijanje odpora prepozna značaj ulanosa sa dijasporom na inganja i investiranja u Crstitucionalni način. R.P.

ODBOR ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU

Danas saslušanje povodom hibridnog rata

Odbor za bezbjednost i odbranu obaviće danas kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnih službi i nadležnih ministara o oblicima hibridnog rata protiv Crne Gore. Odluka o kontrolnom saslušanju donijeta je na prethodnoj sjednici, glasovima članova Odbora iz vladajuće koalicije. Biće saslušani direktor Agencije za nacionalnu be-

zbjednost Dejan Peruničić, direktor Uprave policije Veselin Veljović, ministri odbrane i unutrašnjih poslova Predrag Bošković i Mevludin Nuhodžić i generalni direktor obavještajno-bezbjednosnog direktorata Miljan Perović. Sjednica će biti održana u prostoriji za razmatranje materijala označenih stepenom tajnosti. R.P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.10955 0.85405 121.632 1.08851 69.0127 117.568 7.45173

PETAK, 27. 12. 2019.

AU = 1,508.89

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

AG=17.99

REGIONALNI VODOVOD POTPISAO UGOVOR ZA PRVU RATU

Kvalitetnije vodosnabdijevanje imaće 70.000 građana primorja Predstavnici Regionalnog vodovoda (RV) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su juče ugovor o prvoj rati kredita, vrijednog 24 miliona eura, kojim će crnogorsko preduzeće proširiti i modernizovati svoj sistem, saopšteno je u toj kompaniji. Prva tranša, za koju je ugovor potpisan na izvorištu Bolje sestre, iznosi 12 miliona eura. “Završetkom planiranih aktivnosti oko 70.000 građana Tivta, Kotora i Herceg Novog dobiće kvalitetnije vodosnabdijevanje, dok će građani u opštini Bar, u naseljima Dobra Voda i Veliki Pijesak, sa više od 20.000 objekata, prvi put u dobiti vodu za piće iz javnog vodovodnog sistema, uz rješavanje pitanja sakupljanja i tretmana otpadnih voda”, kazali su u preduzeću. Direktor RV Goran Jevrić istakao je da potpisivanje ugovora sa EBRD-om simbolizuje početak novog investicionog ciklusa.

Sa potpisivanja

“Povezivanjem Herceg Novog na RV završavamo sa izgradnjom prve faze. Postavljanjem drugog cjevovoda u dužini od 16 kilometara počinjemo da gradimo drugu fazu RV”, naveo je Jevrić i dodao da se kapacitet za opštine Bokokotorskog zaliva povećava za više od 100 posto. On je ukazao da je inicirana i treća faza razvoja u Baru koju je, tokom prethodne tri godine kreirao tim RV, nakon što je Vlada 2016. novim Zakonom o regionalnom vodosnabdijevanju proširila djelatnosti RV. “Uspjeli smo da od 2016. godine radimo na viziji razvoja i pripremimo tehničko-ekonomski zahtjevne projekte za konkretnu realizaciju. Zbog toga smo dobili podršku Vlade da zajedno sa Upravom za saobraćaj realizujemo dva razvojna projekta od nacionalnog značaja kao što su bulevar i cjevovod RV. Time potvrđujemo da kroz

institucionalnu saradnju imamo značajne sveukupne društvene sinergetske efekte, koji se u ovom slučaju mjere uštedama za RV i do tri miliona eura”, ukazao je Jevrić. Druga tranša, kako je rekao predstavnik EBRD-a Rade Ralević, tiče se izgradnje vodovoda, kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za naselja Dobra Voda i Veliki Pijesak u Baru. “EBRD podržava RV i kroz besplatnu tehničku podršku, studiju opravdanosti projekta, nadzor radova, pripremu idejnih rješenja za projekte u Baru, ali i kroz unapređenje finansijskog i operativnog upravljanja RV, studije opravdanosti energetske efikasnosti, upravljanja vodnim resursima i unapređenja korporativnog upravljanja kroz koje će se unaprijediti poslovni standardi RV”, kazao je Ralević. Saglasnost na na kreditni aranžman sa EBRD-om nedavno je dala Vlada. R.E.

NAZIV STOB MORG LUKO LUBA PREN

NAJVEĆI PROMET CIJENA 1,2500 0,3950 8,0000 0,2400 0,6123

KOLIČINA 119.096 23.046 1.000 30.000 10.831

OBIM U € PROMJENA 148.870,0000 0,00% 9.103,1700 -9,82% 8.000,0000 0,00% 7.200,0000 0,00% 6.631,8400 -4,33%

PREMA NOVIM PODACIMA CENTRALNE

DEPOZITI U BAN NA DOSAD NAJ ZABILJEŽENOM

rema preliminarnim statističkim podacima koje je objavila glavna institucija finansijskog sistema na nivou države, stanovništvo, privreda i Vlada na kraju novembra imali su u crnogorskim bankama deponovana sredstva vrijedna 3,55 milijardi.

To je novi rekordni nivo još od 2003. godine, a prethodni maksimum iz avgusta ove godine iznosio je 3,53 milijade eura. Istovremeno, sva kreditna zaduženja iznosila su 3,09 milijardi eura što znači da su čak 450

miliona bila manja od sredstava koja se čuvaju u bankama. Sve to, uz podsjećanje da je iz monetarne statistike CBCG Invest banka Montenegro isključena u januaru i Atlas banka u aprilu, kada su u njima pokrenuti stečajni postupci. Samim tim, izvještaji ne sadrže podatke o nevraćenim kreditima odnosno preostalim depozitima kod ove dvije finansijske institucije. U domaćim finansijskim institucijama na kraju novembra crnogorski državljani imali su 1,31 milijardu, što predstavlja rast od de-

PODACI CEDIS-A ZA PRETHODNI MJESEC

Na mreži još 755 korisnika

Ukupno 755 novih korisnika priključeno je na distributivnu mrežu u novembru, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). U kompaniji navode da su prošlog mjeseca ugradili i 1.275 elektronskih brojila. “Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori, koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 318.000, čime je pokriveno oko 79 odsto konzuma”, naveli su u CEDIS-u i dodali da procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena elektronskim brojilima iznosi 99 odsto. Ekipe Sektora za održava-

nje, kako su kazali, na terenu su obavile više od 2.000 intervencija. Kada je riječ o vrijednosti radova na održavanju elektroenergetskih objekata tokom novembra, ona je iznosila oko 252.913 eura. “Tokom novembra počela je priprema projektne dokumentacije za izgradnju deset objekata na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, čija je vrijednost veća od 600.000 eura. Nastavljena je priprema projektne dokumentacije za milion eura vrijedan projekat izgradnje trafostanice 35/10 kilovolti Velje Brdo. Pokrenut je i postupak za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za izgradnju 10-kilovol-

PETAK, 27. 12. 2019.

NAZIV TECG STOB SSHO LUKO LUBA

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

1,3500 1,2500 3,4000 8,0000 0,2400

1.654 119.096 200 1.000 30.000

2.232,9000 148.870,0000 680,0000 8.000,0000 7.200,0000

1,50 0,00 0,00 0,00 0,00

NAZIV IZBR MORG PREN JGPK LUKO

GUBITNICI

CIJENA 0,0025 0,3950 0,6123 10,7000 8,0000

KOLIČINA 184.833 23.046 10.831 504 1.000

BANKE CRNE GORE

PROMJENA -13,79 -9,82 -4,33 -0,19 0,00

Stanovništvo je u bankama imalo oročeno 516 miliona, ali je zato na računima držalo čak 794,11 miliona eura. Najviše novca je dato na čuvanje na period između jedne i tri godine – 238,27 miliona, i neznatno manje na rok između tri mjeseca i godinu – 213,41 milion eura. Sličan je i odnos sredstava oročenih do tri mjeseca – 31,26 miliona i više od tri godine – 37,05 miliona eura.

Sve više domaćeg novca u bankama

PRIVATNE FIRME I GRAĐANI DUGUJU 2,36 MILIJARDE Kad su u pitanju krediti uku- eura. Stanovništvo je domaćim

pno procijenjeni na kraju prošlog mjeseca na 3,09 milijardi, domicilni stanovnici i kompanije duguju 2,67 milijarde, a oni iz stranih država 422,74 miliona

bankama bilo dužno 1,34 milijarde, a privatne kompanije još 1,02 milijarde što čini okosnicu kreditnih zaduženja – 2,36 milijardi eura.

je i podatak da na računima ovdašnjih banaka strane firme imaju 277,9 miliona, a strane finansijske institucije 14,76 milona eura i ta stavka prvi put ima zabilježen rast na mjesečnom nivou još od aprila ove godine. Nisu zanemarljiva ni sredstva nevladinih i drugih neprofitnih organizaci-

ja. Naime, one sa sjedištem u Crnoj Gori imaju deponovano 58,86 miliona, a strane još 3,5 miliona eura. Na kraju prošlog mjeseca, obavezna rezerva crnogorskih banaka bila je 258,17 miliona i najveća je od novembra prošlog mjeseca. Podsjećamo, nakon stečaja u IBM ovaj segment pao je na 249,75, a poslije stečaja Atlas banke na 243,37 miliona eura. K.J.

STEČAJNA UPRAVA RUDNIKA BOKSITA OBJAVILA OGLAS

Dalekovodna mreža

ti voda Klinci-Arza na području Herceg Novog, čija je vrijednost oko 430.000 eura”, precizirali su predstavnici kompanije. Oni navode i da su korisnici elektrodistributivnog sistema preuzeli 203,73 miliona ki-

OBIM U € 462,0800 9.103,1700 6.631,8400 5.392,8000 8.000,0000

Stanovništvo oročilo pola milijarde

NKAMA JVIŠEM M NIVOU

vet miliona u poređenju s prethodnim mjesecom. Depoziti stranaca su, pak dostigli 467,51 milion i prvi put rastu nakon tri mjeseca. Sredstva samih finansijskih institucija ukupno su iznosila 38,93 miliona, lokalna i državna vlada imala je „pod ključem“ 268,27 miliona, a privreda nešto više od 1,1 milijardu eura. Među organima Vlade, centrala je bila najštedljivija sa deponovana 179,33 miliona eura, opštine su čuvale 83,1 milion, a socijalni fondovi 5,83 miliona eura. Interesantan

EKONOMIJA

NA PRODAJU ZEMLJIŠTE I OBJEKTI

lovatsati električne energije, oko osam odsto više nego u oktobru. “Najviše električne energije, oko 40 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja”, zaključili su u CEDISu. D.J.

Stečajna uprava Rudnika boksita pozvala je zainteresovane da se do 29. januara prijave na oglas za prodaju imovine tog preduzeća, tačnije nepokretnosti koje čine zemljište i objekti, po ukupnoj cijeni od 1,55 miliona eura. Imovinu, koja se na prodaju nudi drugi put, čini zemljište na kojem je moguće izgraditi poslovne zgrade u privredi po cijeni od 64.240, odnosno 9.130 eura. “Prodaje se i dvorište površine 3.390 kvadrata za 262.700 eura, kao i dvije građevinske parcele za 110.060 i 13.000 eura.

Na prodaju je ponuđena i dvospratna zgrada površine 1.650 metara kvadratnih za 1,09 miliona”, navodi se u oglasu. Imovina, kako se dodaje, prodaje se u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava na naknadni prigovor i reklamaciju.

Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju preduzeća i pojedinci koji uplate depozit u iznosu od deset odsto početne vrijednosti imovine. Ponude se dostavljaju do 29. januara do 14 sati na adresu Privrednog suda, a biće otvorene dan kasnije u 11 sati. R.E.

1,55

MILIONA EURA JE CIJENA PO KOJOJ SE PRODAJU NEPOKRETNOSTI RUDNIKA BOKSITA

EKONOMIJA 8 PAD OD 5,6 ODSTO I PORED KONTINUIRANE PODRŠKE PETAK, 27. 12. 2019.

Pomažu proizvodnju kreditima i bespovratnim sredstvima Prerada u Crnoj Gori čini više od pola ili 52,7 odsto ukupne industrijske proizvodnje, a rezultati u ovom sektoru u najvećoj mjeri zavise od proizvodnje osnovnih metala - aluminijuma i čelika, zatim hrane i pića, te drvnih asortimenata i uključujući namještaj, navodi se u analizi makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada nedavno usvojila. Od januara do oktobra zabilježen je pad proizvodnje od 5,6 odsto u odnosu na uporedni period. Lošiji rezultat uslovljen je pretežno padom u metalnoj industriji zbog destabilizacije cijena osnovnih metala i pada potražnje ovih proizvoda. „Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala je niža za 19,3 odsto, osnovnih metala 10,9, a ostalih mašina i opreme 20 odsto“, precizira se u Vladinom dokumentu. Oblasti koje imaju uticaj na ukupan obim proizvodnje, a u kojima je ostvaren veći obim su proizvodi od drveta i plute 32,8 odsto, štampanje i umnožavanje audio i video-zapisa 20,4, proizvodnja farmaceutskih preparata 7,9 i namještaj 67,7 odsto. Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata iz državnih šuma za prvih deset mjeseci ove, u odnosu na prethodnu godinu, bila je niža za oko 14 odsto. Pri tome, sječa koja je iznosila iznosila 213.789 kubnih metara bila je niža za 14,5 odsto, a otprema koja je iznosila 196.046 kubika za 16 odsto. No, istovremeno je proizvodnja ogrijev-

TRI NOVE FABRIKE KAP-A

KAP diverzifikuje proizvodnju nog drveta od lišćara porasla za 19 odsto. „U cilju unapređenja stanja u šumarstvu, biće formiran Savjet za šume u koji će biti uključeni predstavnici vlasnika privatnih šuma, a vršiće se i upis privatnih šumskih gazdinstava u poljoprivredni registar. Projekat je podržan kroz projekat koji sufinansiraju Evropske unije i Ministarstvo javne uprave, a sprovode ga CNVP u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije i Unijom stočarskih proizvođača“, najavljeno je u dokumentu. Kako bi se smanjio negativan bilans, proizvođačkoj industriji se pruža kontinuirana podrška. Tako je Investicionorazvojni fond za deset mjeseci ove godine podržao 23 projek-

ta iz ovog segmenta, s ukupnim iznosom kredita od 17,92 miliona eura, uz zapošljavanje 88 radnika. Na osnovu Uredbe o podsticanju direktnih investicija, početkom godine isplaćene su dvije rate od 120.000 eura za šest uspješno realizovanih ugovora zaključenih 2016. a čija je ukupna vrijednost bila 8,8 miliona eura. Od početka realizacije ovih ugovora 2018, angažovano je 285 lica, od čega 85 novozaposlenih. Novi Program za unapređenje konkurentnosti privrede startovao je ove godine. U okviru programske linije za podsticaj direktnih investicija, na javni poziv je pristiglo sedam prijava, čija evaluacija je u toku. Realizuje se i Program podrške modernizaciji prerađivačke industrije, u okviru ko-

jeg je pristiglo 12 prijava za modernizaciju firmi koje proizvode namještaj, papir, drvne asortimente i građevinsku stolariju. Odobreno je šest zahtjeva i na osnovu njih dodijeljeno 74.716 eura bespovratnih sredstava, i još 583.880 eura kredita kod IRF-a za nabavku opreme vrijedne 703.646,69 eura. Takođe treba da bude donesena odluka o još šest zahtjeva. Za mala i srednja preduzeća značajna je podrška za unapređenje inovativnosti za koju su ove godine podnesene 32 aplikacije i ugovorena je podrška za 23 preduzeća vrijedna 64.059 eura. Od 12 podnijetih zahtjeva za razvoja klastera, odobreno je deset koji su subvencionirani sa 80.954,03 eura. Najviše novca ipak je izdvojeno za usaglašavanje sa

NOVA KONEKCIJA NORVEŠKE LOU KOST KOMPANIJE

Od jula linija Stokholm - Tivat Skandinavska niskobudžetna avio-kompanija Norwegian Air počeće od 1. aprila da saobraća na relaciji Stokholm – Tivat. Kako prenosi portal ExYu Aviation, rutu će održavati jednom sedmično, pa će svake srijede direktnim letovima povezivati glavni grad Švedske i

naš aerodrom u Bokokotorskom zalivu. Posljednji let najavljen je za kraj oktobra. Stokholm će postati treća destinacija koju ta aviokompanija direktno povezuje sa Tivtom, nakon što već imaju sezonske letove za Helsinkiji i Oslo. Z a hva l j u j u ć i š i r o ko j

mreži gradova ka kojima lete, Norwegian Air će istovremeno povezivati Crnu Goru sa brojnim gradovima u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj, zatim sa udaljenim norveškim ostrvom Spitsbergen u Arktičkom okeanu te glavnim gradom Islanda, Rejkjavikom. K.J.

Niži obim proizvodnje, kako se precizira u analizi, posljedica je i otvaranja novih kapaciteta odnosno proizvodne diverzifikacije. Kao ilustracija navedene su nove investicije Kombinata aluminijuma Podgorica. „Fabrika za proizvodnju aluminijskih legura u formi malih ingota, kapaciteta 30.000 tona godišnje, puštena je u rad 15. jula. Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je 11 miliona eura. U toku je izgradnja fabrike za proizvodnju aluminijskih trupaca, kapaciteta 60.000 tona godišnje, a početak rada planiran je do sredine 2020. godine, a vrijednost investicije je 15 miliona eura“, stoji u dokumentu. Takođe je planirano da u narednoj godini počne izgradnja fabrike za proizvodnju aluminijske žice, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a preduslov za realizaciju je usvajanje izmjena i dopuna detaljnog urbanističkog plana ovog dijela Podgorice. zahtjevima međunarodnih standarda. Za tu namjenu stiglo je 114 aplikacija, od kojih su uslove za dodjelu sredstava ispunila 73, sa kojima su potpisani ugovori vrijedni 272.076,8 eura. K.J.

Jačati saradnju

Treća linija za Tivat

Montenegro biznis alijansa (MBA) u narednoj godini će jačati i intenzivirati saradnju između javnog i biznis sektora, kao neophodnog uslova za ukupan napredak ekonomije i društva u cjelini. “Saradnja mora biti efikasnija u smislu većeg prihvatanja predloga koji dolaze od poslovnih asocijacija koje se, više ili manje, finansiraju iz dobrovoljnog članstva”, rekli su u MBA. R.E.

MilovanĐILAS ĐILAS Milovan Sabranepripovijetke: pripovijetke: Sabrane međuratniperiod period međuratni

Dnevnenovine novinena na UzUzDnevne Danoslobođenja oslobođenjaPodgorice Podgorice Dan Naviše višeod od500 500stranica stranica Na Milovan Đilas je pažnju književne kritike Milovan Đilasije pažnju zavrijedio prije negoknjiževne je stupio kritike u sferu politike.i prije Druginego svjetski rat dočekao je kao zavrijedio je stupio u sferu formiran intelektualac književnik, odnosno politike. Drugi svjetski rat idočekao je kao autor mnoštva pjesama i članaka s formiran intelektualac i književnik, odnosno temama i motivacijom različitim autor mnoštva pjesama i članaka s te kao autor 58 pripovjedaka i kratkihtepriča. kao različitim temama i motivacijom I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto autor 58 pripovjedaka i kratkih priča. mu ordenje, oduzetevlasti, su muoduzeto privilegije, I kad jeje svrgnut s pozicija ali mu se nije moglo oduzeti od statusa mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, autora i intelektualca. Činjenica je da se ali mu se nije moglo oduzeti od statusa tome statusu svijet Činjenica divio. autora i intelektualca. je da se tome statusu svijet divio. Vladimir Vojinović

Vladimir Vojinović

99 55,,9 9

HRONIKA

PETAK, 27. 12. 2019.

SLUČAJ “JADRAN”: APELACIONI SUD UKINUO RJEŠENJE VIŠEG SUDA

“Preuranjena odluka da se Rovčaninu i Račiću sudi u odsustvu”

Apelacioni sud ukinuo je rješenje Višeg suda u Podgorici, kojim je odlučeno da se okrivljenima u slučaju “Jadran” koji su u bjekstvu - Dejanu Rovčaninu i Vladimiru Račiću sudi u odsustvu. Naime, nakon što je Viši sud donio rješenje da se u ovom krivičnom predmetu po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, okrivljenima za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, Rovčaninu i Račiću sudi u odsustvu, njihovi branioci uložili su žalbe, koje je Apelacioni sud kao drugostepeni uvažio. Apelacioni sud je ocijenio da je ovakvo rješenje Višeg suda u Podgorici preuranjeno. “Apelacioni sud Crne Gore je nakon razmatranja prvostepenog rješenja, navoda žalbi, te spisa predmeta Višeg suda u Podgorici odlučio da se osnovano žalbama branilaca okrivljenih R.V. i R.D. ukazuje da je prvostepeno rješenje donijeto uz bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl. 386, st.1, tačka 9 ZKP-a... Viši sud u Podgorici je ocijenio da su ispunjeni zakonom propisani uslovi i to prije svega da je od strane

Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u optužnici postavljen predlog da se navedenim okrivljenim sudi u odsustvu, jer navedeni okrivljeni nijesu dostupni državnim organima kao i da postoje naročito važni razlozi da se okrivljenim R.V. i R.D. sudi u odsustvu. Međutim, po nalaženju ovog suda, iznijeti zaključak prvostepenog suda da su ispunjeni zakonom propisani uslovi da se okrivljenima R.V. i R.D. sudi u odsustvu, za sada se pokazuje preuranjenim, a dati razlozi u vezi sa iznijetim zaključkom su nejasni dok u pobijanom rješenju o odlučnim činjenicama prvostepeni sud nije dao razloge, a na što se osnovano ukazuje izjavljenim žalbama, što čini da se pobijano rješenje, u navedenom dijelu nije moglo sa sigurnošću ispitati”, stoji u obrazloženju rješenja Apelacionog suda. Kako se dodaje, u ponovnom postupku prvostepeni sud će otkloniti bitnu povredu odredaba krivičnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem, nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku. Podsjetimo, nedavno je potvrđena optužnica u slučaju “Jadran”. Osim Rovča-

Apelacioni sud Crne Gore je nakon razmatranja prvostepenog rješenja, navoda žalbi, te spisa predmeta Višeg suda u Podgorici odlučio da se osnovano žalbama branilaca okrivljenih R.V. i R.D. ukazuje da je prvostepeno rješenje donijeto uz bitnu povredu odredaba krivičnog postupka

nina i Račića, optužnicom Specijalnog tužilaštva za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge optužen je i podoficir VCG Duško Radenović, kojem se konkretno teret stavlja da je na školski brod unio 56 kilograma kokaina i oružje. Njegova uloga, kako je pokazala istraga, bila je da drogu nakon uplovljavanja školskog broda “Jadran” u lukama Turske i drugih država prema dobijenim uputstvima predaje drugim članovima kriminalne organizacije, i od njih preuzima iste

količine opojne droge heroin, te da ih po povratku u Crnu Goru predaje drugim članovima kriminalne organizacije radi dalje prodaje. Istragom je utvrđeno da je zadatak okrivljenog Vojina Stupara bio postupa po naredbama organizatora i članova kriminalne organizacije, Rovčanina i Račića, te da obezbjeđuje i čuva vatreno oružje i municiju za potrebe kriminalne grupe, da istovremeno priprema, pakuje opojnu drogu kokain u rance u kojima će je transportovati. Podsjećamo, Vojna policija i Specijalno-policijsko odjeljenje, u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom, 19. aprila spriječili su transport kokaina prema Turskoj. Vrijednost zaplijenjene droge, procijenjena je na pet miliona eura. Istražitelji su došli do saznanja da je član grupe koja je švercovala 56 kilograma kokaina koji je pronađen na brodu “Jadran” i Radomir Osmajić iz Tivta, a status svjedoka saradnika dodijeljen je starijem vodniku Milošu Kuliću. “Prikupljenim dokazima utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni Stupar, po prethodnom dogovoru i zajedno sa okrivljenima Račićem i Rovčani-

nom u prvoj polovini aprila 2019. godine u Tivtu, prethodno nabavljenu opojnu drogu kokain u iznosu od oko 56 kg, u cilju dalje prodaje pripremio za dalji promet, na način što ju je zajedno sa okrivljenima Račićem i Rovčaninom upakovao u pet ranaca, crne boje, i prethodno nabavljeno vatreno oružje dva pištolja i 52 komada municije različitog kalibra, upakovao u označene rance, a potom ih je NN lice pripadnik kriminalne organizacije sa vozilom prevezao do parkinga jednog kafe bara u Tivtu gdje su opojnu drogu i oružje predali okrivljenim Radenoviću i Kuliću, koji su ih radi daljeg prometa i transporta smjestili na školski brod “Jadran””, utvrđeno je istragom. Svjedok saradnik Kulić imao je zadatak da vrbuje druga lica za pripadnike kriminalne organizacije, da prenosi naredbe i uputstva, sakriva opojnu drogu za druge pripadnike kriminalne organizacije, pruža logističku podršku drugim pripadnicima kriminalne organizacije prilikom preuzimanja opojnih droga, oružja i municije, kao i da obezbjeđuje prostor u vojnim objektima radi skrivanja opojnih droga. Bo.B.

PETAK, 27. 12. 2019.

hronika

prekršajna prijava protiv policajca sava rakočevića

napao sugrađanina zbog rasprave oko vjere? Kolašinska policija podnijela je prekršajnu prijavu protiv Sava Rakočevića (41), službenika Uprave policije, zbog napada na mještanina sela Donje Lipovo Predraga Todorovića (56). Njemu se na teret stavlja prekršaj iz čl. 10 Zakona o javnom redu i miru. Incident se dogodio kasno sinoć, a povrijeđeni Todorović novinarima je kazao da ga je policajac napao u jednom servisu. “Napad je uslijedio tokom prepirke na temu „vjere, nacije i novog zakona o slobodi vjeroispovijesti“. Iznenada me je udario u predjelu lica, nakon čega sam pao od jačine udarca. Prije toga smo se posvađali, jer nijesam dozvolio da me bilo ko edukuje o tome ko su mi bili đed i prađed i ko sam ja i kako se osjećam. Nijesam mu uzvraćao udarac. Nije sam se nadao da će me policajac udariti samo zbog toga što sam izrazio svoj stav“, rekao je Todorović. Kako su saopštili iz policije, Rakočević je nakon kraće prepirke fizički napao Todorovića dok su se nalazili u mjestu Donje Lipovo, opština Kolašin, kojom prilikom mu je nanio povrede. “Sa navedenim je upo-

zbog šverca cigareta

OdređenO zadržavanje Uhapšenim vOzačima

Todorović znat nadležni tužilac koji se izjasnio da u radnjama prijavljenog nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, te će protiv S.R. biti podnijeta prekršajna prijava. Takođe, predmet u vezi sa

ovim događajem biće upućen Etičkom odboru, a neposredni rukovodilac ovog policijskog službenika postupiće u skladu sa mišljenjem koje bude donio Etički odbor”, saopštili su iz Uprave policije. Z.B.

zajednička akcija budvanske i podgoričke policije

Specijalno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata trojici vozača firme “Rojal kompani” NM. P, V. P. i B. D. zbog sumnje da su krijumčarenjem cigareta oštetili budžet za oko 3,8 miliona eura. Policija još traga za njihovim sugrađaninom Jovanom Mikovićem, vlasnikom firme. Njima se na teret stavlja da su izvršile krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, utaja poreza i doprinosa, falsifikovanje isprave i krijumčarenje. Tokom polcijske akcije zaplijenjena su četiri šlepera u kojima je bilo više od 4.000 paketa cigareta. Podnijeta je krivična prijava i protiv ove kompanije koja je, prema sumnjama istražitelja, bila osnovana upravo za prikrivanja višemilionskog šverca cigareta. Kako je saopšeno iz Uprave policije i carina, sumnja se da je tokom 2019. godine

formirana kriminalna organizacija koja je djelovala po prethodno utvrđenom planu u cilju vršenja krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, utaja poreza i doprinosa, falsifikovanje isprave i krijumčarenje, radi pribavljanja finansijske moći za pripadnike ove kriminalne organizacije. Istraga ukazuje da je ova kriminalna organizacija djelovala po prethodno utvrđenom planu i jasno utvrđenim ulogama i da su na taj način krijumčarili cigarete iz Slobodne carinske zone Bar, a sve radi stavljanja u promet cigareta na ilegalno tržište. “Osnovano se sumnja da je kriminalna organizacija iz Slobodne zone Bar izvršila krijumčarenje cigareta u količini od 4.454 paketa raznih vrsta cigareta, čime je pričinjena šteta po budžet Crne Gore u iznosu od oko 3,8 miliona eura”, piše u saopštenju. N.P.

Uhapšen osumnjičeni za uličnu prodaju kokaina, heroina…

U zajedničkoj aktivnosti budvanska i podgorička policije je uhapsila V.B. (37) zbog ulične prodaje droge. Policija je u Budvi, prilikom kontrole V.B. pronašla zamotuljak sa 21,3 grama kokaina. “Takođe, pretresom stana i drugih prostorija u Budvi koje koristi V.B., pronađeno je i oduzeto pet pakovanja sa ukupno 382,1 gram heroina, tri pakovanja sa ukupno 2,8 grama kokaina, dvije vage za precizno mjerenje, kao i pištolj marke „CZ M57“ kalibra 7,62 mm i municiju. Osim toga oduzeto je i putničko motorno vozilo koje koristi V.B. i sredstvo ko-

munikacije”, saopšteno je iz Uprave policije. Kriminalistička obrada upućuju na sumnju da se V.B. duži period bavio nabavkom i stavljanjem u promet opojnih droga na području Budve i Podgorice. “V.B. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivič-

no djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu”, ističu u Upravi policije. E.H.

2,8

grama kOkaina prOnađenO U tri pakOvanja OdUzetO je tOkOm pretresa stana kOji kOristi Uhapšeni v.b.

HRONIKA

PETAK, 27. 12. 2019.

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br. 2469/19 JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca "ERSTE BANK" AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Petar Minić, advokat iz Podgorice, protiv kreditnog/hipotekarnog dužnika Lačević Mirsade iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, i hipotekarnog dužnika/suzajmoprimca Lačević Fuada iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 30.498,75€, dana 25.12.2019. godine, sačinila je

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Druga vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Lačević Fuada iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 21.01.2020.godine, sa početkom u 12.00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5702, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to: objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 207, prva etaža podruma, površine 32m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada; i objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 208, prizemlje, površine 16m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ.br. 430/2011 od 13.12.2011.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Lačević Mirsadi, osnovom Ugovora o kreditu br. LD/11342/00031 od 13.12.2011.godine. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 26.800,00€, a početna prodajna cijena iznosi 50% procijenjene vrijednosti. Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 30.498,75€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 01.08.2019. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.355,82€. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate "depozit za učešće u javnom nadmetanju" na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod "Erste bank" AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja prodaje. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku "za javno nadmetanje - ne otvaraj". Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos počtne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod "Erste bank" AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane pavličić na dresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222. U Podgorici, dana 25.12.2019. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

BIVŠI MOMAK JE IZBO NOŽEM

Djevojka iz Crne Gore ubijena u Novom Sadu Muškarac D.D. (28) izbo je sinoć bivšu djevojku D.K. (25), državljanku Crne Gore, u Ulici Alekse Šantića u Novom Sadu. Ekipa Hitne pomoći bezuspješno je pokušala da nesrećnoj ženi pruži pomoć. “Dobili smo poziv da se ispred broja 48 u Ulici Alekse Šantića žena srušila na ulici. Prilikom dolaska ekipe zatekli smo ženu u besvjesnom stanju sa ubodnim ranama dušnika

i grudnog koša. Odmah je rađena reanimacija, ali je žena preminula na putu do Urgentnog”, rekla je za Kurir dr Ivana Ramović. Sukob se dogodio u prolazu zgrade gdje su i dalje vidljivi tragovi krvi. Kako mediji javljaju, osumljičeni je sa mjesta zločina pobjegao automobilom. Djevojka je državljanka Crne Gore, a živjela je u zgradi ispred koje je ubijena. E.H.

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18-

I.br.1256/19 Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “ERSTE BANK” AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Zoran Radunović, advokat iz Podgorice, protiv hipotekarnog dužnika: Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, i kreditnog dužnika: Šutulović Dragana iz Podgorice, Radoja Jovanovića 30, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 21.095,36€, dana 26.12.2019. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Treća vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Šutulović Blaža iz Podgorice, ul.Radoja Jovanovića br.30, održaće se putem javnog nadmetanja dana 23.01.2020.godine, sa početkom u 12,00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5303, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to kat.parcela br. 3099, potes R. Jovanovića, po načinu korišćenja njiva 1. klase, površine 289 m2, u obimu prava svojina Hipotekarnog dužnika 1/1, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ br. 325/2012 od 05.12.2012.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Šutulović Draganu, osnovom Ugovora o kreditu LD12339/00045 od 05.12.2012.godine. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 53.750,00€, a na trećoj vansudskoj prodaji nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 21.095,36€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 30.05.2019. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.335,92€. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos počtne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222. U Podgorici, dana 26.12.2019. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

POTVRĐEN SPORAZUM

DEVET MJESECI ZA KRAĐU AUTOMOBILA Okrivljeni B.R. i tužiteljka ODT-a u Podgorici sklopili su sporazum o priznanju krivice kojim je okrivljeni pristao na devet mjeseci zatvora zbog krađe auta i vožnje pod dejstvom alkohola. Sporazum je potvrdio podgorički Osnovni sud. “Okrivljeni B.R. priznaje da je 11. oktobra 2019. godine, oko 00.30 časova, na parking prostoru u P., svjestan svoga djela, čije izvršenje je htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, protivpravno oduzeo tuđe motorno vozilo, u namjeri da ga upotrijebi za vožnju, na način što je ušao u otključano teretno motorno vozilo marke “opel movano”, barskih registarskih oznaka, vlasništvo M.S., nakon čega ga je, ključem koji se nalazio u

kontakt bravi, stavio u pogon, a zatim se vozilom vozio po prema centru grada, nakon čega su ga u Ul. M.M. zaustavili službenici podgoričke policije lišili ga slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola”, navodi se u sporazumu o priznanju krivice. Time je, kako se navodi, izvršio krivično djelo oduzimanje vozila. Državni tužilac i okrivljeni su saglasni da, Osnovni sud u Podgorici, kao stvarno i mjesno nadležan sud, okrivljenog B. R. za krivično djelo oduzimanje vozila osudi na kaznu zatvora u trajanju devet mjeseci, a u koju kaznu će mu se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru počev od 14.10.2019. godine. Bo.B.

PETAK, 27. 12. 2019.

HRONIKA

U ovoj godini zaplijenjeno 7,5 tona skanka i heroina 200

NAČELNIK REGIONALNOG CENTRA GRANIČNE POLICIJE ª CENTARº AKOVIĆ

Na šest drumskih i jednom graničnom prelazu za vazdušni saobraćaj, koji su u nadležnosti Regionalnog centra granične policije “Centar”, u 2019. godini je zaplijenjeno 759,344 kilograma narkotika, kazao je načelnik ovog centra Vasko Aković. Regionalni centar “Centar” je jedan od tri centra Sektora granične policije u Crnoj Gori. Ovaj centar u svom sastavu ima četiri organizacione jedinice i po teritoriji koju pokriva je najveći centar granične policije u Crnoj Gori. “Na šest drumskih graničnih prelaza i jednom graničnom prelazu za vazdušni saobraćaj kontrolisano je 4.786.958 putnika i 1.206.306 saobraćajnih sredstava. U odnosu na prethodnu godinu, putnika je bilo za oko 10 odsto više, dok je vozila više za tri odsto. Takođe, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica evidentirano je uvećanje broja vazduhoplova za oko 13 odsto i putnika za oko 11 odsto”, navodi Aković.

■ ZABRANJEN ULA-

ZAK ZA 302 OSOBE

Vršeći redovne aktivnosti na graničnim prelazima ulazak u Crnu Goru nije dozvoljen za 302 osobe, dok izlazak nije dozvoljen za 344 osobe. “Službenici ovog centra su kontrolisali 626 bezbjednosno interesantnih lica. Kada je riječ o kontrolama ovih lica, Regionalni centar granične policije „Centar“ svakodnevno sarađuje sa službenicima Sektora kriminalističke policije i službenicima Sektora za organizovani kriminal i borbu protiv korupcije”, ističe Aković. Takođe, ostvareni su i zapaženi rezultati na otkrivanju lica, vozila i dokumenata po nacionalnim potjernicama kojih je bilo 43, kao i po Interpolovim potjernicama – 503. Osim toga pronađeno je i oduzeto 49 motornih vozila i otkrivene su 32 falsifikovane putne isprave kojom pri-

KOMADA MUNICIJE RAZNOG KALIBRA ODUZETO JE NA ŠEST DRUMSKIH I JEDNOM GRANIČNOM PRELAZU ZA VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ, KOJI SU U NADLEŽNOSTI REGIONALNOG CENTRA GRANIČNE POLICIJE “CENTAR”, U 2019.

likom su lica i dokumenta predata na dalju nadležnost ovlašćenom Centru bezbjednosti i nadležnom tužiocu. “Takođe, oduzeto je 156 različitih nedozvoljenih dokumenata”, navodi Aković. Po Zakonu o strancima i Zakonu o graničnoj kontroli izdato je 900 prekršajnih naloga i podnijeta je 101 prekršajna prijava. “Rezultati iz oblasti otkrivanja i sprječavanja prekograničnog kriminala koje granična policija postiže vršeći svakodnevne aktivnosti u poslovima nadzora državne granice (zelena i plava), su na zavidnom nivou. Ovi rezultati postignuti su uz doprinos svih Stanica granične policije u okviru ovog centra, dok se može reći da je najveći doprinos dala Stanica granične policije I – Podgorica”, kazao je Aković. Na nivou centra ukupno je zaplijenjeno 759,344 kg narkotika, od čega 742,344 kg skanka i 17 kg opojne droge heroin. “Važno je istaći da je u jednoj akciji na graničnom prelazu Božaj zaplijenjeno 17 kg heroina, od albanskog državljanina, što je jedna od najvećih zapljena ove vrste narkotika na graničnim prelazima u Crnoj Gori”, ukazuje Aković.

■ ODUZETO 2.127

ŠTEKA CIGARETA

Službenici ovog centra su tokom ove godine zaplijenili tri poluautomatske puške, pet lovačkih pušaka, jedan

Aković

pištolj, 200 komada municije raznog kalibra, 26 komada detonatorskih kapisli i oko jedan kg eksploziva. “Kada je riječ o sprečavanju krijumčarenja akciznih roba važno je naglasiti da je zaplijenjeno 1.413 kg rezanog duvana i 2.127 šteka cigareta”, navodi Aković. U okviru Regionalnog centra granične policije “Centar” funkcioniše i Plovna jedinica čiji je primarni zadatak kontrola i nadzor državne granice na Skadarskom jezeru. Pored svojih osnovnih zadataka službenici ovog centra, kako samostalno tako i u saradnji sa službenicima Nacionalnih parkova Crne Gore, radili su na otkrivanju i sprečavanju izvršenja krivičnih djela iz oblasti nedozvoljenog ribolova i tom prilikom oduzeli 2.612 kg ribe, 12 plovila, 12 vanbrodskih motora, 45 komada mreža za izlov ribe, osam pušaka za podvodni ribolov, kao i razne druge opreme koja se koristi za nedozvoljeni ribolov. U toku 2019. godine službenici ovog centra su odvratili od nezakonitog prelaska državne granice iz pravca Republike Albanije 5.469 migranata, dok su u nezakonitom prelasku državne granice prema Bosni i Hercegovini spriječili njih 618. “U skladu sa sporazumima Vlade potpisanim između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Savjeta ministara Albanije o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, od službenika granične policije Bosne i Hercegovine preuzeto je 1.619 lica, a kolegama iz Albanije predato je 214 lica. Vodeći računa o ranjivim kategorijama migranata (žene, djeca, stare i bolesne osobe) službenicima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) predato je 496 lica”, kazao je Aković. E.H.

društvo

PETAK, 27. 12. 2019.

Najviše oboljelih u Podgorici, bijelom Polju i Nikšiću

tokom 2019. oD ŠUGE BoLoVALo 385 oSoBA U Crnoj Gori prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje u 2019. godini do 18. decembra registrovano je ukupno 385 slučajeva šuge, što je za 14.2 odsto manje nego prethodne godine. Od toga, kazali su Dnevnim novinama iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, najviše oboljelih bilo je u Podgorici 98, zatim Bijelom Polju 67, te u Nikšiću 37. Najmanje oboljelih bilo je na Žabljaku i u Plužinama po jedan, dok u Šavniku nije bilo oboljelih. Najveći broj oboljelih po mjesecima bio je u novembru 68, januaru 51 i oktobru 42, dok je u jednom mjesecu najviše oboljelih bilo u Podgorici u januaru - 20. “Šuga je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu. Ženka parazita koji izaziva šugu (šugarac), se nastanjuje u površinskom sloju kože bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Prenosi se dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja sa oboljelom osobom”, kazali su iz Instituta.

■ svrab najčešći simptom

Najčešća tegoba je, dodaju, svrab koji je najintenzivniji noću. “Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze

Ilustracija na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja posle kontakta sa oboljelim. Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana do nedjelju da-

oboljelih od šuge registrovano je tokom 2019. godine u podgorici, saopšteno je iz instituta za javno zdravlje crne gore

na”, pojasnili su iz Instituta. Može se pojaviti bilo kada u toku godine, ali je, ističu, nešto češće obolijevanje u hladnijim mjesecima. “Održavanje lične higijene i izbjegavanje kontakta sa oboljelima je od presudnog značaja u smislu prevencije”, naglašavaju iz Instituta. Osoba može prenijeti šugu, upozoravaju, od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.

■ obratiti se

Promjene na koži mogu se Pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, Pazušnim jamama, u Predjelu Pojasa i PrePona. osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja Posle kontakta sa oboljelim

“Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru koji će ih uputiti kako da spriječe

nastanak oboljenja, odnosno da se preduzmu mjere profilaktičkog liječenja lica koja su bila u kontaktu sa infestiranim (uključujući članove porodice i seksu-

ljekaru

alne partnere)”, kazali su iz Instituta. Odjeću, posteljinu i rublje koji su korišćeni nekoliko dana prije početka liječenja, dodaju, treba otkuvati ili hemijski očistiti. “Odjeća ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana. Obavezno je isključivanje infestiranih iz škole ili sa posla u toku liječenja i jedan dan po završetku liječenja”, savjetovali su iz Instituta i naglasili da se lijek, najčešće u obliku kreme, propisan od ljekara, nanosi na kožu, ostavlja da djeluje nekoliko sati, a zatim spira, odnosno postupa se po uputstvu ljekara. J.V.Đ.

PETAK, 27. 12. 2019.

društvo

Održana sjednica savjeta rtcg

Usvojen Finansijski plan Javnog servisa za 2020. Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) usvojio je na jučerašnjoj sjednici Programsko-produkcioni plan Portala, Radija i TVCG za narednu godinu, kao i Finansijski plan Javnog servisa za 2020.godinu. Šefica finansija Ana Popović rekla je da su ovim dokumentom planirani prihodi od 19 miliona, 65 hiljada eura i rashodi od 19 miliona i 35 hiljada eura. “Uravnotežen je odnos između prihoda i rashoda. Javni i komercijalni prihodi su najizraženiji, dok lična primanja zauzimaju više od 56 odsto novca. Za lične zarade planirao je 9.315.000 eura”, kazala je Popović. Člana Savjeta Pavla Radovanovića interesovalo je zašto su smanjili troškove za

spoljne stručne konsultante - 580.000 eura, a Popović je odgovorila da je odluka za angažovanje spoljnih sarad-

Uravnotežen je odnos između prihoda i rashoda. Javni i komercijalni prihodi su najizraženiji, dok lična primanja zauzimaju više od 56 odsto novca. Za lične zarade planirao je 9.315.000 eura

Sa jučerašnje sjednice Savjeta RTCG nika u skladu sa programsko produkcionim planovima. “Kada su u pitanju sudski sporovi, 735.000 eura je rezervisano za sporove koji su u toku, a kojih nije malo”, navela je Popović. Generalni direktor Božidar Šundić naveo je da je u toj kući već pola godine na snazi Pravilnik na osnovu koga se zaposleni prijavljuju za sporazumni raskid rad-

nog odnosa. “Oko 3.700 eura dobija zaposleni koji uzima otpremninu. Imali smo blizu 200.000 eura koje smo odredili za otpremnine i to su ljudi koji imaju dvije do tri godine do penzije. U decembru smo imali 76 honoraraca i jako ih je mnogo, a neto iznos za honorare iznosi 360.000 eura”, saopštio je Šundić. Urednik Portala Ilija Šu-

ković najavio je da najmlađi medij u Javnom servisu nastoji da plasira što više dnevnih tekstova, video priča. Rad u narednoj godini će najviše zavisiti od aktuelnih dešavanja. “Izborna je godina pa će najviše vijesti biti iz politike, biće zastupljeno i dosta sporta - OI, EP u fudbalu i rukometu i drugo”, naveo je Šuković. R.D.

društvo

PETAK, 27. 12. 2019.

KliničKi centar crne Gore u vrhu svjetsKe hirurGije

Izveden operatIvnI zahvat vrIjedan pola mIlIona eura

U Centru za digestivnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) počela je intraoperativna primjena citostatika, koja predstavlja vrh svjetske hirurgije. Vrijednost ovog zahvata iznosi pola miliona eura u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), dok će za crnogorske osiguranike u Kliničkom centtru biti besplatna.

■ Poseban dan

za crnogorsku hirurgiju

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković je juče na konferenciji za novinare kazao da je to poseban dan za KCCG i za crnogorsku hirurgiju. „Urađena je jedna od najvećih hirurških intervencija koje se danas izvode u svijetu i poslije transplatacione medicine

sigurno predstavlja vrh hirurgije“, rekao je Eraković. On je zahvalio doktoru Ranku Lazoviću koji je uradio intervenciju i koji je vođa tima u kojem su bili anesteziolog Ognjenka Šarenac, hirurg Janko Žujović i radiolog Vladimir Krgović. „Lazović je, da bi primijenio ovu procedure u KCCG bio na edukaciji kod profesora Dragutina Kecmanovića, iz Kliničkog centra Srbije, potom u Njemačkoj, gdje je učio od Pola Šugerbejker, a treći put ponovo u timu Kecmanovića i Šugerbejkera u Beogradu“, rekao je Eraković. Trenutno, kako je istakao, jedina dva doktora koji na ovim prostorima imaju licencu su Lazović u KCCG i Kecmanović u Srbiji. Lazović je naveo da KCCG ima svu potrebnu opremu za

izvođenje tog zahvata, a u planu je obuka još jednog medicinskog tima iz Crne Gore. „Veliko je zadovoljstvo što možemo ovu kalendarsku godinu da završimo na ovaj način. Ovo je veliki podstrek za kompletnu crnogorsku medicinu i snažna poruka da jedan hirurg sa svojim timom može da napravi sjajan iskorak u medicine i hirurgiji“, kazao je Lazović.

■ oformiće još jedan tim

On je rekao da su planirali i dogovorili da će oformiti još jedan tim. „Ovo će predstavljati jedan

veliki iskorak ne samo za crnogorske pacijente nego i za pacijente iz regiona. Za pacijente i osiguranike iz Crne Gore ta operacije će biti potpuno besplatna“, naveo je Lazović. Lazović, koji je uradio operaciju koja predstavlja najveći hirurški poduhvat u državi, a koji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) košta oko pola miliona dolara (USD), operisao je pacijentkinju sa odmaklom fazom karcinoma jajnika, koja je ranije već operisana u Beogradu i primila hemioterapiju. „Procedura je moguća kod pacijenata, kojima je rečeno da se više ništa ne može uradi-

Eraković: Sa premijerom smo razgovarali o većim platama Na pitanja novinara, Eraković je odgovorio da će se ubuduće lično zalagati da svi ljekari u Kliničkom centru i cijelom zdravstvenom sistemu imaju što veće plate. “Mi kao Klinički centar se trudimo da našim doktorima omogućimo da izvode one intervencije kakve ne bi mogli da izvode u drugim centrima. Zbog toga se Klinički centar pripremao godinu dana za ovu intervenciju, uložio značajna sredstva u edukaciju i nabavku opreme. Uvijek ću se sa ove pozicije zalagati da svi doktori u Kliničkom centru i u zdravstvenom sistemu imaju što veće plate”, kazao je Eraković. On je, takođe, naveo da je nedavno održan sastanak sa premijerom Duškom Marko-

vićem, koji je prisustvovao stručnom kolegijumu Kliničkog centra. “Na kolegijumu su bili direktori svih organizacionih jedinica, doktori koji su nosioci zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Imali smo otvoren razgovor gdje smo razmijenili mnoge teme, među kojima su bile zarade zaposlenih i stambena politika Vlade prema zdravstvenim radnicima i mislim da zaključke koje smo zajedno donjeli nakon tog sastanka su bili na obostrano zadovoljstvo. Mislim da ona politika koja je kreirana u budućnosti, u smislu podrške doktorima i Kliničkom centru, može da nam služi samo na obostrano zadovoljstvo”, dodao je Eraković.

Pacijentkinja Refija Muzurović se oporavlja nakon operacije

Kada neKoga Kome je ostalo još tri ili šest mjeseci života podvrgnete ovaKvoj intervenciji, to dovoljno ilustruje složenost, opravdanost i ozbiljnost metode

PETAK, 27. 12. 2019.

društvo

Ministarstvo odbrane

Crnogorski kadeti položili zakletvu

Crnogorski kadeti, koji su ove godine počeli školovanje na vojnim akademijama u Grčkoj, Austriji i Hrvatskoj, položili su zakletvu na svečanosti u Ministarstvu odbrane. “Da će životom i čašću braniti nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet Crne Gore obavezali su se Ognjen Radičević, Mirko Barać, Nemanja Cvijović, Stefan Tomčić, Nikolina Perović, Matija Grdinić i Andrea Dašić”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Generalni direktor Direktorata za ljudske resurse Mihailo Volkov istakao je da su se kroz istoriju vojnici zaklinjali gospodaru da će dati život na bojištu za slobodu Crne Gore, ali se nada da država nikada neće doći u situaciju da pred njih, kao oficire, u budućnosti postavi takve zadatke. Volkov poručio da će Ministarstvo odbrane voditi brigu o kadetima djeci, naglašavajući da očekuje posvećenost i marljiv rad kako bi postali odlični oficiri. R.D. Sa polaganja zakletve

Sa jučerašnje konferencije za medije ti, ali i kod oboljelih koje ranije nijesu operisane već su samo primile hemioterapiju. Kada nekoga kome je ostalo još tri ili šest mjeseci života podvrgnete ovakvoj intervenciji, to dovoljno ilustruje složenost, opravdanost i ozbiljnost metode“, rekao je Lazović.

■ Petogodišnje

Preživljavanje

On je pojasnio da je ovo najsloženija hirurška intervencija u trbuhu i karlici, koja se obično radi kod pacijenata od 35 do 40 godina. Prema njegovim riječima, metoda najbolje rezultate daje kod kancera jajnika i debelog crijeva. „Petogodišnje preživljavanje ovakvih pacijenata je preko 20 odsto, a postoje studije koje govore da je petogodišnje preživljavanje i više od 40 i 60 odsto. Pacijenti idealni za ovu proceduru su oni kod kojih je kancer indeks, koji pokazuje raširenost procesa u trbuhu i

Nisam više bolesna žena

Prva operacija sa intraoperativnom primjenom citostatika u KCCG izvedena je na Refiji Muzurović iz Bijelog Polja, koja se već oporavlja i kaže da se dobro osjeća, zahvaljujući doktoru Ranku Lazoviću. “Biću dobro. Gledam naprijed, pozitivno mislim i imam razlog više da budem optimistična. Nikada nisam govorila da ću umrijeti i da sam bolesna. Hodam, hranim se, šetam. Ja više nisam bolesna žena”, kazala je Muzurović.

karlici”, kazao je Lazović. Operacija, kako je dodao, ima dvije etape, jedna je otvorena hirurgija gdje se uklanjaju sve površine zahvaćene metastazom i to se zove citoreduktivna procedura. „Kada završimo taj proces koji traje satima, trbuh mora biti potpuno suv i ispira se fiziološkim rastvorom da se metastaze potpuno uklone. Onda se postavlja pet drenova, od kojih je jedan dovodni, dok četiri služe za cirkulaciju citostatika. U dva litra fiziološkog rastvora rastvara se doza citostatika zavisno od tjelesne mase, starosti, postoji tačna formula“ kazao je Lazović. On je pojasnio da se rastvor sa citostatikom, na temperaturi od 42 stepena preko pumpe uvodi u trbuh, u kojem uvijek mora biti 500 mililitara rastvora. „Rastvor kruži i ispira sve 60 minuta. Za to vrijeme, anesteziolog svakih 10 minuta određuje nivo leukocita i vodi računa o količini izlučene mokraće i parametrima bubrežne funkcije, a poslije 60 minuta bolesnik se skida sa pumpe, drenovi se kače na kese i bolesnik prelazi u jedinicu intenzivnog liječenja“, rekao je Lazović. On je objasnio da se ova metoda može koristiti i kod pacijenata sa karcinomom debelog i slijepog crijeva, dok kod pacijenata sa karcinomom želuca rezultati nijesu bili značajni. M.I.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Neradni dani za božićne i novogodišnje praznike Neradni dani za novogodišnje i božićne praznike biće 1. i 2. januar, odnosno 6, 7. i 8. januar. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopštili su da se na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Nova godina praznuje u utorak i srijedu. Kako su objasnili, na osnovu tog zakona vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo na Badnji dan i Božić (dva dana) 6, 7. i 8. januara.

Iz Ministarstva su kazali da su neradni dani za Božićne praznike ponedjeljak 6. januar, utorak 7. i srijeda 8. januar. “Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu”, saopštili su iz Ministarstva. R.D.

crna gora

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 13.01.2020. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela „Bianca“ na adresi Mirka Vešovića bb, Kolašin. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Bulatović Olega koja je upisana u listu nepokretnosti br. 182 KO Rovačko Trebaljevo, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to katastarska parcela broj 1066 koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 19021 m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 38.042,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 38.042,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Bulatović Olega na dan 25.09.2019. godine iznosi 10.669,42€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“, U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 14.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje je nepokretnost u susvojini Bulatović Dušanke, koja su upisana u listu nepokretnosti br. 2755 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to stambeni prostor, koji se nalazi u zgradi broj 12, na katastarskoj parceli broj 1049, PD 32, spratnost P1, površine 61 m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 34.000,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 34.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Stevanović Jova na dan 25.09.2019. godine iznosi 10.669,42€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 13.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“, U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PETAK, 27. 12. 2019.

ODRŽANA SJEDNICA SkupštINA O

Budžet za 2020 oko 15 i po mili

a juče održanoj sjednici SO Bijelo Polje odbornici su usvojili budžet za 2020. godinu, koji će iznositi 15.650.000 eura, što je u visini procjene ostvarenja prihoda u 2019. godini koji je i osnovica za plan. Budžet je predstavila sekretarka za finansije Alida Nuhodžić.

Ona je saopštila da se planirani prihodi budžeta opštine Bijelo Polje za 2020. godinu raspoređuju na tekuću budžetsku potrošnju 8.060.700 €, otplatu duga 3.315.000 € i kapitalni budžet 4.273.700 eura. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović istakao je da planirani budžet za 2020. godinu ima razvojnu, socijalnu i sanacionu komponentu. “Razvojna se ogleda kroz lokalne kapitalne izdatke od 4.273.000 eura, socijalna kroz još veću podršku mladima i ruralnom razvoju i tekuće izdatke u iznosu od 7.860.700 eura, dok će kroz sanacioni dio 3.315.600 eura otići na otplatu dugova”, rekao je Smolović.

■ ravnomjeran

razvoj u cijeloj opštini

Osnovna karakteristika, prema riječima Smolovića, jeste ta da je ovaj budžet, prije svega, uravnotežen i da je zasnovan na realnim prihodama, da omogućuje ravnomjerni razvoj na svakom dijelu teritorije Bijelog Polja i da je njegova likvidnost na visokom nivou. “Efikasna naplata svih planiranih prihoda, kao i iznalaženje mehanizama za stvaranje novih, ostaje obaveza svih organa uprave i preduzeća čiji je osnivač Opština Bijelo Polje. Racionalna javna potrošnja i dalje će biti naš prioritet i nastavićemo, gdje god je to moguće sa smanjenjem izdataka”, istakao je prvi čovjek opštine, navodeći da se Opština ni u narednoj godini kreditno

neće zaduživati. “Plate i obaveze prema reprogramu duga državi nastavićemo da uredno isplaćujemo, jer smo u potpunosti stabilizovali opštinske finansije, najviše zahvaljujući povećanju tekućih prihoda, ali i uštedama i domaćinskom odnosu prema opštinskim finansijama”, kazao je Smolović. Apostrofirao je, da je budžet za 2020. godinu kroz domaćinski pristup, uz nastavak uštede na svim nivoima izmijenjen. Jučerašnje zasijedanje lokalnog parlamenta napustili su odbornici Demokrata, Ujedinjene Crne Gore, Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije i to prije nego što je ustanovljen dnevni red. Kao razlog navedeno je to, što je crnogorski parlament razmatrao Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjeranja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Odbornik SNP-a Miomir

Vojinović, kojem je juče počeo odbornički mandat, kazao je da uprkos važnim tačkama dnevnog reda ne mogu voditi dijalog, dok se u Podgorici, kako je rekao, usvaja zakon koji poziva na podjele. “Na način što smo dio sredstava koje smo uštedjeli smanjenjem troškova, povećali iznos sredstava za poljoprivredu, preduzetništvo, socijalna davanja, novorođenčad, studente, sport i kulturu. Takođe, budžetom u narednoj godini predviđeno povećanje subvencija za poljoprivredu za 50.000, što je 20 posto uvećanje, povećane su i subvencije za rurarni razvoj sa 70.000 na 100.000 eura što je povećanje oko 40 posto, kao i transferi za socijalna davanja”, zaključio je Smolović. Na juče održanoj sjednici, odbornici su podržali prijedlog da se za uređenje prostora opštine Bijelo Polje u 2020. izdvoji skoro 62 miliona eura.

PETAK, 27. 12. 2019.

oPštine bijelo Polje

0. iznosiće iona eura

crna gora

Počinje gradnja vrtića u Herceg novom

U obdaništu “Naša radost” biće mjesta za 150 mališana

Sa potpisivanja ugovora za vrtić

Zasijedanje SO u Bijelom Polju

■ Grad postaje turistički centar

Tim povodom prvi čovjek opštine je istakao, da je program kreiran na optimističnim, ali realnim osnovama, te da nikada nijesu imali veći budžet za uređenje prostora, na čemu moraju biti zahvalni Vladi Crne Gore. Podvukao je, da će realizacijom svih planiranih projekata i onih koji su u toku, Bijelo Polje prerasti u turistički centar. Podržan je i Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o naknadama za rad odbornika i drugih lica koja bira ili imenuje Skupština opštine. Usvojen je predlog Odluke kojom će novorođenčad u 2020. godini dobijati od Opštine poklon od 150 umjesto dosadašnjih 100 eura, dok će i učenici osnovnih škola do 4. razreda dobijati besplatne knjige, a stipendije će dobiti studenti sa prosjekom iznad devet, kao i student deficitarnih zanima-

nja i sa nižim prosjekom, odnosno iznad 8 i studenti bez oba roditelja, a proširen je i način za stipendiranje studenata. I za projekte koji se tiču razvoja ženskog preduzetnistva povećana su izdvajanja na 20.000, kao i za podršku mladim preduzetnicima od 20.000 eura. Odbornici su usvojili odluku zahvaljući kojoj će udžbenike naredne godine osim prvaka, kako je bilo do sada, besplatno dobiti i učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovne škole. “U narednoj godini ćemo izdvojiti 100.000 eura za rješavanje stambenih pitanja socijalno ugroženog stanovništva. Za asfaltiranje puteva 600.000 eura, kao i za nasipanje seoskih puteva 20 odsto više od prethodne godine. Transferi za čistoću grada i uređenje zelenila Komunalnom preduzeću su uvećani za 20 odsto ”, naveo je Smolović. B.Č.

Ugovor sa izvođačem radova za faktički novi vrtić „Naša radost“ u Herceg Novom potpisala je juče ministarka ekonomije Dragica Sekulić, u prisustvu ministra prosvjete Damira Šehovića. Za izvođača je izabran konzorcijum JV Roaming Montenegro doo Nikšić, Mezon d.o.o. Danilovgrad i Si-ing d.o.o. Podgorica. Narednih nedjelja očekuje se početak totalne rekonstrukcije Vrtića, sa rokom završetka godinu dana. Vrijednost investicije je 2,4 miliona, a biće kapaciteta za oko 150 djece. Ova totalna rekonstrukcija izvodi se kroz Program energetske efikasnosti u javnim zgradama sa Nje-

mačkom razvojnom bankom, kojim koordinira Ministarstvo ekonomije, a najveći korisnik je Ministarstvo prosvjete i objekti obrazovanja. U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak djece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za djecu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene. Kako je saopštila ministarka Sekulić, „procijenjena vrijednost sa opremanjem je oko 2,4 miliona eura, od čega će radovi koštati oko 2,2 miliona, dok je za

opremanje objekta dvorišnim mobilijarom predviđeno oko 200.000 eura.” Ministar Šehović rekao je “gradnja vrtića, koja počinje narednih nedjelja, zahtijevala i prethodnu sanaciju klizišta na Savini, a vrijednost samo tih radova iznosila je 620.000 eura. Završetkom objekta, Herceg Novi će dobiti jedan od najljepših vrtića, a ovo je ujedno i najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u ovoj opštini”. Takođe je najavio da preko Programa energetske efikasnosti sa Njemačkom razvojnom bankom očekuju ubrzo totalne rekonstrukcije više obrazovnih objekata vrijedne preko 15 miliona eura. I.F.R.

cetinje: Kašćelan isPunio obećanje dato u novembru

Ključevi za KorisniKe šest socijalnih stanova

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan uručio je juče, kao što je i obećao početkom novembra, ključeve korisnicima šest socijalnih stanova u naselju Gruda. Stanove, površine od 26 do 31 kvadratni metar, u zakup su dobili Mario Radović, Olivera Ratković, Stanka Simović, Jovanka Todorović, Boban Vlahović i Radmila Krstajić. „Drago mi je što smo u prilici da vam pognemo da riješite jedno od najvažnijih životnih pitanja i što će od danas teškoće sa kojima ste se

suočavali biti iza vas. Kao vaš sugrađanin i gradonačelnik radujem se što ćete novu godinu započeti u novim stanovima. Neka vam 2020. donese dobro zdravlje i svaki drugi prosperitet“, kazao je on. On je podsjetio da je lokalna uprava Programom razvoja za 2020. godinu planirala gradnju zgrade za socijalno stanovanje, za šta je opredijeljeno 300.000 eura, od ukupno pola miliona eura, koliko bi trebalo da bude potrošeno za njenu izgradnju do 2021. godine. Ta zgrada nalaziće se u Belvederskoj ulici, a trebalo bi da ima oko

30 stanova. U toku je gradnja i stambenog objekta za tročlanu porodicu na Crnoj gredi, kojoj je u požaru izgorio stan. Korisnik socijalnog stana Boban Vlahović, koji je učenik bez roditeljskog staranja, zahvalio je Prijestonici Cetinje i gradonačelniku Kašćelanu. „Hvala vam na svemu šta ste uradili za mene i moju porodicu. Mislio sam da se ovo može dogoditi samo u snu“, naveo je on, dok je korisnica stana Jovanka Todorović kazala da nije očekivala da može riješiti stambeno pitanje na ovakav način. I.F.R.

crna gora

PETAK, 27. 12. 2019.

Održana sjednica sO KOlašin

Umjesto o bUdžetU, raspravljali o crkvi

Sjednica kolašinskog lokalnog parlamenta, na kojoj je glavna tačka dnevnog reda bio budžet za narednu godinu, prekinuta je nakon predloga odbornika Demokrata Vladimira Martinovića da se u dnevni red uvrste preporuke za povlačenje iz skupštinske procedure Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti. Martinović tvrdi da su ugroženi državni interesi, multietnički sklad u Crnoj Gori, kao i sam proces približavanja zajednici evropskih država. On je predložio da SO od Vlade zatraži posvećivanje dijalogu sa predstavnicima svih vjerskih zajednica, očuvanju zajedništva i mira, kao i prava i pravde. “U protivnom, Vlada Crne Gore biće odgovorna za teške negativne posljedice, koje bi, eventualnim sprovođenjem ovog zakona mogle nastati za Crnu Goru i budućnost njenih građana”, piše u preporukama, koje je predložio Martinović. Obrazlažući predlog, Martinović je pozvao odbornike kolašinske vladajuće koalicije da se, kako kaže, odupru onome što je naumio lider DPS Milo Đukanović. Nakon toga su burno reagovali neki od odbornika DPS, pa je došlo do glasnije rasprave, mimo govornice. To je bio razlog da predsjednik SO Milan Đukić prekine sjednicu i sazove kolegijum odborničkih klubova,

radi dogovora o načinu daljeg rada. Budžet opštine za 2020. godinu, koji nije usvojen do zaključenja našeg broja, planiran je u iznosu od 4,58 miliona, što je za skoro milion eura više u odnosu na budžet za tekuću godinu. U planiranim primicima najveće učešće imaju prihodi od poreza, dok u strukturi planiranih izdataka najveće učešće imaju kapitalni izdaci. Razlog povećanja budžeta, kako je objašnjeno, u najvećem dijelu odnosi se na povećanje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, sredstava prenesenih iz prethodne godine, kao i povećanje donacija i transfera. Takođe, razlog povećanja kapitalnih izdataka vezan je i za donacije koje se planiraju iz evropskih fondova. Na rashodnoj strani došlo je do značajnog povećanja

kapitalnih izdataka namijenjenih za izradu projektne dokumentacije za adaptaciju i rekonstrukciju objekata lokalne infrastrukture, kao i gradskih saobraćajnica, izgradnju i unapređenje sportske infrastrukture, poboljšanje vodovodne mreže, regulaciju vodotoka i rješavanje problema parkiranja i regulacije saobraćaja u užem gradskom jezgru. Izdaci za bruto zarade su planirani u iznosu od 1,11 milion eura, što je za oko 150.000 eura više nego 2019. godine. U obrazloženju je navedeno da je do povećanja planiranih izdataka za bruto zarade došlo usljed neophodnosti zapošljavanja nedostajućeg broja izvršilaca na pozicijama ekspertskog kadra u gotovo svim potrošačkim jedinicama, u skladu sa aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Z.B.

cetinje: udruženje penziOnera prijestOnice

podijeljena pomoć za 650 penzionera Blizu 650 penzionera sa najnižim primanjima dobilo je tokom prethodnog perioda po 30 eura pomoći. Riječ je o humanitarnoj pomoći, koju Udruženje penzionera Cetinja dodjeljuje svake godine. “Isplaćeno je 13.000 eura pomoći od novca iz naših sredstava, dok je za 150 penzionera pomoć podijeljena u vidu prehrambrenih paketa iz kompanije

‘Martex’, takođe u vrijednosti od po 30 eura. Ovaj dio pomoći obezbijeđen je zahvaljujući Prijestonici”, kazao je predsjednik Udruženja Radivoje Vujović na juče održanoj sjednici Upravnog odbora. Kako je najavio, humanitarna pomoć za najsiromašnije penzionere za narednu godinu biće isplaćivana krajem marta. “Tokom prethodne go-

dine je nešto više od 30 naših penzionera uselilo u svoje stanove u zgradi na Grudi”, kazao je Vujović, naglasivši da je to nakon nekoliko decenija prva stambena zgrada za penzionere. Tokom sjednice bilo je riječi i o nizu tekućih pitanja vezanih kako za prostorije Kluba penzionera, tako i za sam objekat u Njegoševoj ulici.

Grbović

niKšić: zadOvOljni rezultatima

U opštinskoj kasi suficit od oko tri miliona eura Opština Nikšić postigla je značajne rezultate i 2019. godinu završava sa finansijskim suficitom u lokalnoj kasi i to za oko tri miliona eura, kazao je predsjednik grada pod Trebjesom Veselin Grbović na Novogodišnjem koktelu. Sumirajući učinjeno i započeto u godini na izmaku Grbović je naglasio da je ukupna slika grada umnogome unaprijeđena, što potvrđuju završene i započete investicije kako u centru garda, tako i u ruralnim područjima. Grbović je podsjetio i da je prvi mandate protekao u vraćanju nagomilanih dugova, te da se oporavak grada počeo nazirati već početkom drugog mandata kada je počela realizacija važnih projekata i to zahvaljujući dobrom saradnjom sa državnim institucijama i donacijama, najčešće lokalnih privrednika i međunarodnih partnera. “Treću godinu zaredom u drugom mandatu ostvarujemo suficit u budžetu, imamo dosta depozita, imamo spremnu situaciju da i u 2020. godini ostvarimo zavidne rezultate. Ovu godinu završavamo sa suficitom od oko tri miliona eura, plan budžeta je bio 21,9 miliona, a imaćemo preko 25 miliona realizaciju što je zaista za svaku pohvalu. Trudili smo se da troškove smanjimo, a da ništa ne trpi i da sačuvamo novac za neke druge projekte”, istakao je Grbović. Od važnih investicija u 2019. godini izdvaja rekonstrukciju Doma revolucije, započetu izgradnju Doma za stare, renoviranje Dvorca kralja Nikole, proširenje

prostorija JU “Zahumlje”, rekonstrukciju preko 40 kilometara lokalnih puteva i izgradnju seoskih vodovoda, kao i rekonstrukciju zapadne tribine stadiona FK Sutjeska. “Svi projekti se realizuju praktično 95 odsto sa firmama iz Nikšića, što nam je vrlo značajno, jer ta sredstva ostaju u Nikšiću i svi od toga u ovom gradu imaju korist, a najviše građani Nikšića”, naveo je Grbović. Lokalna uprava nastaviće uz podršku državnih institucija rekonstrukciju puteva i izgradnju vodovoda. “Stoji pred nama mnogo projekata i vjerujem da ćemo ih sve uspješno realizovati kao što smo i do sada. Ovu godinu završavamo i ulazimo sa značajnim depozitom u 2020. godinu. Početkom godine kada se budžet slabije puni mi nećemo imati problema i moći ćemo da radimo od januara tokom čitave godine. Naredna godina je i izborna i moramo biti spremni da odnesemo još jednu pobjedu i da u naredne četiri godine naša partija sa koalicionim partnerima bude na vlasti, a to zaslužujemo i to građani vide i cijene i ne sumnjam da će tako i biti”, poručio je Grbović. Lokalna uprava može se pohvaliti i ostvarenim rezultatima u oblasti kulture, pa Nikšić postaje sve prepoznatljiviji po raznovrsnim kulturno-umjetničkim događajima. Grbović napominje i da je na polju sporta urađeno mnogo, što potvrđuju značajni rezultati nikšićkih talentovanih sportista i uspješnih klubova. M.R.

PETAK, 27. 12. 2019.

podgorica

Pušten u rad novi vodovodni sistem na kakarickoj gori

Više od 550 domaćinstava dobiće vodu

radonačelnik Podgorice Ivan Vuković i direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Filip Makrid, sa saradnicima, pustili su juče u rad novi vodovodni sistem na Kakarickoj gori.

Vuković je istakao da je juče i zvanično završena prva faza izgradnje novog vodovodnog sistema za podgoričko naselje Kakaricka gora. “Prva faza je podrazumijevala izgradnju jednog manjeg objekta u kojem se nalazi pumpna stanica, izgradnju potisnog cjevovoda 1.250 metara i rezervoara zapremine 6.000 kubnih metara. Mi smo ovaj posao, uz maksimalno angažovanje kolega iz preduzeća Vodovod i kanalizacija, kao i naših partnera, priveli kraju vrlo uspješno i u kratkom roku, iako znamo da nam vremenski uslovi tokom novembra, nijesu bili naklonjeni”, kazao je Vuković. Ističe da je Kakaricka gora posljednje neformalno naselje u Glavnom gradu koje nije imalo riješeno pitanje vodosnabdijevanja. Vrijednost radova, na prvoj fazi, je nešto više od 250.000 eura, a prema riječima Vukovića Glavni grad je u budžetu, za narednu godinu, opredijelio još 200.000 eura, kako bi do polovine godine završili i drugu fazu od 6,5 kilometara distributivne mreže i 80 šahtova,

odnosno mjernih mjesta. “Da bismo sve to završili kako treba biće nam potrebna i podrška lokalne zajednice, jer grad finansira glavninu radova, a građani će plaćati po veoma povoljnim uslovima individualne priključke”, istakao je Vuković. Direktor Makrid istakao je da su puštanjem u rad ovog objekta stvorili preduslove da na Kakarickoj gori oko 550 do 600 domaćinstava u potpunosti dobije organizovano vodosnabdijevanje. “U toku naredne godine planiramo da kroz drugi korak - izgradnju distributivne mreže u dužini od 6,5 kilometara stavimo tačku na projekat Kakaricke gore što se tiče vodosnabdijevanja. Druga zona iz koje će se dobiti voda je od kvote 140 do kvote 55, to je zona koja će se snabdijevati iz ovog novog objekta, a III je zona koja je u ravni ovog objekta ili iznad ovog obekta i za koju je planirana izgradnja nove pumpne stanice, tako da će naš cilj - da svako domaćinstvo na Kakarickoj gori ima vodu biti ispunjen.”, istakao je Makrid. M.M.

Crpna stanica je kapaciteta 15 litara po sekundi i rezervoar je 600 kubika. Ove brojke apsolutno garantuju i mogućnost širenja ovog naselja i zadovoljavanje potreba za vodom u nekom dužem narednom periodu

Više od 5.000 građana riješiće pitanje VodosnabdijeVanja u 2020. Gradonačelnik podsjeća da su sredinom ovog mjeseca u istom danu pustili u rad tri nova vodovodna sistema za Gornje Vraniće, Berislavce i Lješansku nahiju, za oko 450 domaćinstava. “Ako imamo u vidu samo ova četiri projekta, to podrazumijeva da će tokom naredne godine pitanje vodosnabdijevanja riješiti više od 5.000 naših sugrađana. Mi smo najavili

Podrška grada ženskom Preduzetništvu

Vaučeri za osam preduzetnica

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić uručila je juče vaučere za osam nagrađenih preduzetnica. Ona je istakla da uprava Glavnog grada podržava politiku rodne ravnopravnosti i da želi da napravi značajan korak i u tom pravcu. “Tvrdim da bez ekonomski snažne žene nemamo rodno-ravnopravnu ženu u društvu”, istakla je Vujačić. Prema njenim riječima, nadležni sekretarijat je u ovoj godini uložio skoro 90.000 eura u unapređenje ove oblasti. Takođe, podsjetila je na nedavno završen konkurs za najuspješnije kreativne preduzetnike koji su od grada dobili podršku u daljem radu i najavila je da će ovakvih i sličnih projekata biti i u narednoj godini.

Ona je posebno izrazila zahvalnost Ženskoj političkoj mreži na čiju inicijativu je i pokrenut projekat, Sekretarijatu za preduzetništvo, Birou za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici kao i UNDP-ju koji je bio konsultant u ovom par-

tnerskom projektu. Dobitnice novčane pomoći za dalji razvoj biznisa su: Marjana Čović, Nataša Perunović, Milica Ćetković, Krstina Ikonić, Snežana Vidaković, Vidra Popović, Dana Stojović i Svetlana Vavić.

da nastavljamo realizaciju sličnih projekata u onim djelovima Podgorice gdje ovo pitanje još uvijek nije riješeno na odgovrajaći način. Uskoro kreću radovi u selu Ponari, u cetralnom dijelu Golubovaca, u toku naredne godine ćemo tamo dobiti desetak kilometara vodovodne mreže. Ovaj projekat će nas u konačom koštati preko 600.000 eura, ako se uzme u obzir i prva faza koja je realizo-

vana i koja je podrazumijevala izgradnju distrubutivne mreže za nekih 120 domaćinstava. Do kraja januara završićemo projektnu dokumentaciju za realizaciju II faze ovoga projekta, u februaru, najkasnije martu ćemo raspisati tender i računamo da ćemo od toga trenutka za 3-4 mjeseca završiti i tih preostalih 6,5 kilometara distributivne mreže”, zaključio je gradonačelnik.

Promjena režima saobraćaja

U Bokeškoj bez saobraćaja, u Njegoševoj promjena smjera

U Podgorici od sjutra počinje realizacija projekta faznog pretvaranja užeg centra grada u pješačku zonu. Kao što je ranije najavljeno, fazno zatvaranje ulica za saobraćaj počeće sa Bokeškom ulicom, od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice, koja će od subote biti prohodna samo za dostavna vozila, i to u terminu od šest do deset sati ujutro. “Upozoravamo sve učesnike u saobraćaju da pomenuto zatvaranje Ulice Bokeška, podrazumijeva promjenu režima saobraćaja i u Njegoševoj ulici, tako što će se kretanje vozila preusmjeriti suprotno od dosadašnjeg i to u smjeru od Bulevara Ivana Crnoje-

vića, preko Njegoševe ulice ka Trgu nezavisnosti i dalje uobičajenim trasama”, navode iz Glavnog grada. Oni podsjećaju da se u prethodnom periodu pristupilo izradi studije o saobraćaju i revitalizaciji centra grada, čiji se završetak uskoro očekuje. “Studija će analizirati i ponuditi moguća rješenja za regulisanje mirujućeg saobraćaja u najužem gradskom jezgru, a pritom i razmotriti mogućnosti o ukidanju kolskog saobraćaja. Veći gradovi u potpunosti su isključili saobraćaj u svojim centrima, na taj način dajući im primarnu pješačku funkciju”, saopštili su iz Glavnog grada.

svijet

PETAK, 27. 12. 2019.

nakon što je london preuzeo ª agresivne korakeº prema ruskim novinarima

Moskva uvodi recipročne Mjere britanskiM MedijiMa u rusiji Moskva će u bliskoj budućnosti uvesti recipročne mjere britanskim medijima koji posluju u Rusiji kao odgovor na korake Londona protiv ruskih novinara, rekao je juče agenciji TASS izvor na visokoj poziciji, prenio je Tanjug. Izvor je naveo da je London u posljednje vrijeme počeo da preduzima “agresivne korake” prema ruskim medijima i precizirao da se to odnosi na odluku britanskih vlasti da uskrate radnu dozvolu jednom ruskom novinaru i da

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluge licenciranja programskih paketa u VCG, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 27.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 8070510845/19-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 26.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon +382 20 020 483 270, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. list CG.“ br. 3/16 i 2/17) i Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj 133-108/2018-93 od 21.10.2019. godine, direktor raspisuje javni

KONKURS

novo hapšenje ruskog opozicionog lidera

Aleksej NAvAljNi uhApšeN pA pušteN

Ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni uhapšen je juče, izjavila je njegova portparolka, a prenijela je agencija AFP. Rojters je naveo da je Navaljni uhapšen nakon racije u sjedištu njegove Fondacije za borbu protiv korupcije. “Alekseja su prisilno priveli i odveli. Nije uspio da se odupre. Advokati su u Fondaciji, a pretres je u toku”, napisala je njegova portparolka Kira Jarmišova na Tviteru. Na snimcima nadzornih kamera vidi se kako policija nasilno ulazi na vrata i kako grupa ljudi, od

kojih neki nose maske, pretresaju kancelariju. Jedan od njih je zatim kameru prekrio ljepljivom trakom, prenio je Rojters. Policija nije komentarisala slučaj. Nedugo zatim, objavljeno je da je Navaljni pušten. Pretres i hapšenje uslijedili su dan nakon što je Navaljni izjavio da prisilno vojno regrutovanje jednog od njegovih saradnika u udaljenu vazdušnu bazu na Arktiku predstavlja “otmicu i ilegalno zatvaranje”. Ruslan Šavedinov, rukovodilac projekta u Antikorupcijskoj fondaciji Alekse-

ja Navaljnog, priveden je u ponedeljak i odveden iz njegovog stana u Moskvi, kako se navodi, pošto su mu prethodno razvaljena vrata, prekinuta struja i isključen mobilni telefon. Šavedinov je u utorak prebačen u udaljenu vojnu bazu na Novoj Zemlji, arhipelagu u Arktičkom okeanu, nekih 2.000 km sjeverno od Moskve na lokaciju jedinice protivvazdušne odbrane, prenio je Rojters. Navaljni je nekoliko puta hapšen, a takođe je i nekoliko puta bio osuđivan zbog organizovanja protesta širom Rusije.

Foto: Alexander Zemlianichenko

I Za odobravanje specijalizacije zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima za potrebe JZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav i to: - jedne (1) specijalizacije iz oblasti Radiologije. II Učesnici konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 2. da ima završen medicinski fakultet; 3. da ima položen stručni ispit. III Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1. Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2. Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3. Dužina studiranja; 4. Poznavanje stranog jezika; 5. Rezultat usmenog intervjua. IV Uz prijavu za Konkurs kandidati treba da prilože sledeće dokaze: 1. Kopiju lične karte; 2. Diplomu odgovarajućeg fakulteta, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori; 3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 4. Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 5. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 6. Dokaz o dužini studiranja; 7.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) izdato od nadležne visoko-školske ustanove; 8. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležne ustanove u kojoj je studirao) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza (Rješenje fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu). V Izbor kandidata vršit će se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Sl. list CG.“ br. 22/16). VI Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od prijema rang liste kandidata. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene usanove i dostavit će se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke o odobravanju specijalizacije. VII Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja i bit će objavljen na sajtu JZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav. VIII Prijave sa dokazima slati na adresu: JZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav, Hridska bb. Plav ili preko arhive JZU Dom zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav. IX Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

drugog natjeraju da napusti London. Isti izvor optužio je Veliku Britaniju da “vuče konce” u Estoniji, gdje vlasti, prema njegovim riječima, proganjaju ruski Sputnjik. Ranije je takođe objavljeno da je Velika Britanija bez objašnjenja odbila zahtjeve nekoliko ruskih novinara za izdavanje vize u 2019. Izvor je naveo da je London odbio zahtjeve nekoliko ruskih dopisnika koji ili već rade u Velikoj Britaniji ili su trebali početi da rade u toj zemlji.

PETAK, 27. 12. 2019.

svijet

Erdogan šalje vojsku i u Libiju? Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je vlada koju podržavaju UN u Libiji zatražila od Ankare da pošalje trupe u Tripoli. Libija je zatražila pomoć u odbrani grada od ofanzive protivničkih snaga. Turski poslanici mogli bi glasati već naredne sedmice o tom potezu, rekao je Erdogan i dodao da će njegova vlada podnijeti predlog zakona kojim će se omogućiti raspoređivanje turskih snaga u Libiji, prenio je AP. U razgovoru sa zvaničnicima njegove vladajuće stranke, Erdogan je rekao da je vlada u Tripoliju libijskog premijera Fajeza Saradža “pozvala” Tursku da pošalje trupe u skladu sa sporazumom o vojnoj saradnji koji je nedavno potpisan. Ankara i Tripoli su, takođe, potpisali pomorski sporazum. Oba sporazuma su se našla na meti kritika širom regiona. Saradžo-

va administracija je od aprila suočena sa ofanzivom suparničke vlade sa sjedištem u istočnoj Libiji i snaga lojalnih generalu Kalifi Haftaru, koji pokušava da zauzme Tripoli. “Ići ćemo na mjesta na koja smo pozvani, a ne na mjesta na koja nismo pozvani”, rekao je Erdogan i dodao: “Trenutno, pošto postoji takav poziv, prihvatićemo ga’’. Prema njegovim riječima, nacrt zakona bi mogao da bude usvojen 8. ili 9. januara, čim se parlament ponovo sastane. Erdoganova vladajuća stranka ima većinu u parlamentu, što signalizira da će nacrt zakona biti lako usvojen. Rusija osuđuje bilo kakvo uplitanje u unutrašnje stvari Libije od strane spoljašne vlasti, ali pozdravlja pokušaje da se pomogne u rješavanju krize u sjevernoafričkoj zemlji, izjavio je u četvrtak medijski sekretar ruskog

Foto: AFP/LaPresse

ankara dobila poziv od libijske vlade da im pomogne u odbrani tripolija

predsednika Dmitrij Peskov. “Više puta smo ponavljali stav Rusije prema libijskoj krizi. Moskva traži brzo rješavanje sukoba i okončanje krvoprolića u zemlji”, rekao je Peskov. Libija je podijeljena na dvije administracije, Saradžovu u Tripoliju i vladu generala Haftara na istoku zemlje. Borbe oko Tripolija eskalirale su posljednjih sedmica nakon što je Haftar proglasio da pokreće konačnu bitku za prijestonicu. Haftara podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Francuska i Rusija, dok Saradža podržavaju Turska, Katar i Italija.

dvogodišnje kršenje slobode izražavanja

Ustavni sud Turske donio presudu u korist Vikipedije Najviši turski sud presudio je u korist internet portal Vikipedija, navodeći da je dvogodišnja blokada pristupa toj enciklopediji kršenje slobode izražavanja. Turska je u aprilu 2017. blokirala Vikipediju, optuživši je da je dio “prljave kampanje” protiv te države, pošto je portal odbio da ukloni sadržaj koji ju je navodno predstavio kao zemlju koja podržava ekstremističku grupu Islamska država i druge terori-

stičke organizacije, javila je agencija Anadolija. Pristup Vikipediji u Turskoj blokiran je na osnovu zakona koji vladi omogućava da zabranjuje pristup sajtovima koje smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost. Vikipedija je odbila da ukloni sporni sadržaj, pozivajući se na protivljenje cenzuri, i u maju 2017. podnijela žalbu Ustavnom sudu Turske, pošto žalbe podnijete pred nižim sudovima i pregovo-

ri s turskim zvaničnicima nisu dali rezultate. Ustavni sud Turske odlučio je da blokada Vikipedija predstavlja kršenje slobode izražavanja. U korist Vikipedije glasalo je 10 sudija, a protiv šest, navela je Anadolija. Za sada nije poznato kada će biti omogučen pristup Vikipediji u Turskoj. Mnogi Turci su našli načine da zaobiđu blokadu pristupa Vikipediji i drugim zabranjenim sajtovima.

traga se za nestalim skijašima

Serija lavina pogodila Švajcarsku i Austriju Švajcarske spasilačke službe u četvrtak su pokrenule veliku operaciju spašavanja nakon što je lavina pogodila skijalište u Andermatu, objavila je policija. Istovremeno, tri lavine pogodile su i austrijski Ankogel, prenijela je agencija Hina pozivajući se na Rojters i dpa. Dvije osobe su spašene u Andermatu sa lakšim povredama, ali juće i u popodnevnim satima operacija spašavanja je i dalje trajala. Svjedoci navode kako je nekoliko osoba zatrpano snijegom, rekao je portparol lokalne policije Reto Pfister. “Lavina je bila značajnih razmjera”, dodao je on. Tri lavine pogodile su i Ankogel,

skijalište u austrijskoj Koruškoj, otkrio je portparol tamošnje policije. Jedna lavina dogodila se izvan skijališta i zatrpala je dvoje ljudi koji su se spuštali van staze, piše Rojters. Na terenu je više od 60 spasioca, helikoptera i pasa. Portparol policije je naglasio kako je još uvijek prerano govoriti o mogućim žrtvama. Lavina se pokrenula izvan osigurane skijaške staze, navela je policija. Dodaje se kako se tokom potrage za zatrpanim licima u neposrednoj blizini pokrenula druga lavina, a jedan svjedok je informisao vlasti kako su tom prilikom možda zatrpana četiri skijaša.

MARKETING

PETAK, 27. 12. 2019.

CRNOGORSKI VRANAC NA VRHU VINSKOG SVIJETA

TRIJUMF SORTE Na izložbi balkanskih vina u Londonu davne 1907. godine vino proizvedeno od autohtone crnogorske sorte Vranac osvojilo je prvu nagradu. Ove, 2019-te godine, Vranac je ponovo na vrhu. Zlatna medalja sa Decanter World Wine Awards, najuticajnijeg svjetskog ocjenjivanja koje se održava u Londonu, stigla je u crnogorske Plantaže, za ponos vinarije: vino Vranac Reserve 2013! Isti uspjeh ponovljen je na takmičenju Mundus vini u Njemačkoj i CWSA-a u Kini. Uspjeh je ponovljen - Vranac iz Crne Gore našao se među najboljim vinima svijeta, u društvu zvučnih imena iz slavnih vinogorja! Rodno mjesto Vranca je Crna Gora, tačnije, Crmnica, regija koja leži uz samo Skadarsko jezero Nakon godina naučnih istraživanja, potvrđeno je da je ova slavna sorta potomak Kratošije, takođe ponikle na tlu Crne Gore, a koja je danas širom svijeta poznatija pod imenima Zinfandel ili Primitivo. Vranac danas uzgajaju mnogi, ali je i dalje neponovljiv onaj uzgojen na rodnom tlu, na bijelom kamenu Ćemovskog polja i u toploj mediteranskoj klimi, što prepoznaju i svjetski stručnjaci jednako kao i ljubitelji vina širom svijeta. Za ljude kojima vino nije samo ono što je u

čaši, tek miris, ukus, već nešto mnogo šire, poveznica sa nekim podnebljem, nekim ljudima, njihovom istorijom, kulturom i običajima – crnogorski Vranac je epsko vino, široke duše. Za ljude koji ga dobro poznaju, koji su uz to vino stasavali, ono počinje epskim slikama i zvucima, prizorom plemenitog vranog konja, sa kojim dijeli ime, drevnim glasom epske pjesme i toplim pucketanjem ognja na ognjištu. One koji su ga prvi put probali upravo u Crnoj Gori, možda kraj Skadarskog jezera ili na obali mora, ono će ih uvijek, kada ga ponovo probaju, neumitno vraćati na ta

mjesta i među ljude sa kojim su ga dijelili. Oni koji ga prvi put probaju, van njegovog zavičaja i bez saznanja o njegovom porijeklu i podneblju, poželjeće ga ponovo i nepogrešivo prepoznavati među drugim vinima, raspitujući se o njegovom porijeklu. Kao i svako veliko vino, Crnogorski Vranac nikada nije samo ono što je u čaši i ma koliko bili opčinjeni njegovim mirisima i ukusima, on će vas uvijek povesti dalje, ka brdima i planinama, jezerima i moru svog zavičaja, ka Crmnici i Ćemovskom polju, ka Crnoj Gori, ka mjestu svog rođenja. Upravo ovo je i sama suština vina!

NAJTROFEJNIJI VRANAC 2019-TE GODINE Najtrofejniji Vranac u 2019. godini je svakako Vranac Reserve 2013. koji je osvojio četiri medalje, od kojih čak 3 zlatne, na najvećim vinskim takmičenjima u svijetu. Kao kada zastanete pred remek-djelom velikih slikara ili zažmurite i prepustite se zvucima klasičnih kompozicija, tako je dovoljno i da samo pomirišete Vranac Reserve 2013., pa da vas ponesu emocije. Neponovljiva raskoš, snaga i kompleksnost aroma pružaju jedinstveno iskustvo za konzumenta. Miris je sastavljen od nota tamnih kupina

PETAK, 27. 12. 2019.

sazrelih uz more, divljih borovnica, zrelih crnih trešanja, slatkog duvana, nove kože, egzotičnih začina... Teško je sve opisati, jer ovo vino diše, raste

i razvija se vremenom, samo nagovještavajući sav potencijal koji nosi u sebi i koji će pokazati tek narednih godina. Isto takvo bogatstvo nudi i gutljaj,

MARKETING

gdje će na nepcima zaigrati voćna svježina kao kontrapunkt obilju zrelih, okruglih tanina, moćnim ekstraktima i postojanom i beskrajno dugom ukusu.

Sve to zaogrnuto je plaštom plemenitih nota koje u sebi nose samo velika vina koja u potpunosti reprezentuju svoj teroar.

Indikator kvaliteta Na ovogodišnjem Dekanter takmičenju održanom u Londonu, na vrhu čitave pregršti odličja koje su stigle u Plantaže, Vranac Reserve 2013., ocijenjen je sa čak 95 poena i pozlaćen velikom zlatnom medaljom, a sa medaljama su se vratili i Vranac Barrique 2015, Vranac Pro Corde 2015, kao i Vrhunski Vranac 2015. Ovako važna nagrada za vino od vranca ukazuje na trend u današnjem vinskom svijetu: vina od autohtonih sorti, koja u sebi nose drugačije i na svjetskom nivou još uvek neispričane priče, danas su često mnogo zanimljivija od vina iz poznatijih regiona, od poznatih međunarodnih sorti. Danas, kada je svakom kupcu praktično cijeli svijet na dlanu, Crna Gora spada u zemlje koje mogu da ponude nešto novo, plemenito i sasvim autentično. Dekanterovo ocjenjivanje osvojilo je svijet za samo jednu deceniju, postavši najveće i najuticajnije na svijetu. Vino za koje sudije s Dekantera kažu da zavrijeđuje medalju sasvim sigurno spada u grupu najboljih vina svijeta, a Dekanterova medalja na etiketi je jedan od najpouzdanijih, ako ne i najpouzdaniji indikator kvaliteta vina.

GODINA 2019 VRANAC RESERVE 2013 MALVAZIJA 2017 VLADIKA 2015 MEDUN 2015 EPOHA 2013 VRANAC BARRIQUE 2015 PRO CORDE 2015 VRANAC 2015 CHARDONNAY BARRIQUE 2016 PREMIJER 2013

DECANTER WORLD WINE AWARD

MUNDUS VINI NJEMAČKA

AWC BEČ

CSWA, CHINA

KULTURA

PETAK, 27. 12. 2019.

SVEČANOST U VELIKOJ SALI KIC-A ª BUDO TOMOVIĆº

Dodjela nagrada i “Kozocid” za Dan Gradskog pozorišta Svečanom dodjelom nagrade “Vasilije Ivanovič Šćućkin” i godišnjih priznanja za poseban umjetnički doprinos i visoke rezultate ostvarene u tehničkom i administrativnom sektoru večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC -a biće obilježen Dan Gradskog pozorišta. Nakon uručenja nagrada, pozorišni ansambl izvešće višestruko nagrađivanu predstavu “Kozocid”, po tekstu i u režiji Vide Ognjenović. Za polazište drame, Ognjenović je uzela događaj iz prošlosti ne-

kadašnje Jugoslavije, kada je prioritet plana obnove nakon Drugog svjetskog rata bila industrijalizacija zemlje. Stručnjaci su tada procijenili da bi u planinskim krajevima zemlje trebalo razvijati drvnu industriju. Da bi se za to stvorili uslovi, morale su biti istrijebljene koze jer su, prema njihovim proračunima, nanosile veliku štetu obnavljanju šuma. U siromašnim seoskim domaćinstvima to je odjeknulo kao kazneni pohod… R.K.

OSTVARENJA KOJA SU OBILJEŽILA 2019. GODINU

TARANTINO, FILIPS I SKORSEZE ZA FILMSKE SLADOKUSCE

odina na izmaku bila je i te kako zanimljiva kada je sedma umjetnost u pitanju. U današnjem broju izdvojili smo listu filmova koji su skrenuli pažnju publike i kritike.

■ BILO JEDNOM U HOLIVUDU Tarantino u ostvarenju “Bilo jednom u Holivudu” pripovijeda bajku o sutonu holivudskog zlatnog doba kasnih šezdesetih, fikcionalnom dvojcu, TV glumcu Riku Daltonu (Leonardo Dikaprio) i njegovom prijatelju kaskaderu – dubleru Klifu Butu (Bred Pit), koje će uvezati sa sudbinom stvarne ličnosti – suprugom reditelja Romana Polanskog, Šeron Tejt (Margo Robi). Naime, u stvarnosti sekta “Porodica” Čarlsa Mensona ubila je trudnu Šeron Tejt, nanijevši joj 16 uboda nožem, kao i njeno troje prijatelja. Za razliku od prethodnih Tarantinovih filmova, “Inglorious Basterds i “Django Unchained”, u kojima on mijenja istoriju (grupa jevrejskih komandosa ubija Adolfa Hitlera, odnosno zaustavlja ropstvo u robovlasničkoj Americi), u svom devetom filmu on mijenja

stvarnost, konkretan stvarni događaj koji je obilježio jednu eru u Holivudu – ubistvo Šeron Tejt i njenih prijatelja.

■ DŽOKER Reditelj filma “Džoker” Tod Filips iza sebe je daleko ostavio ostvarenja poput trilogije “Mamurluk” sa kojim se proslavio i uz neviđeno, nevjerovatno, nedostižnu posvećenost glumca Hoakina Finiksa u naslovnoj ulozi snimio film koji vuče korijene iz DC-jevih stripova, njihovih superheroja i Betmenovog svijeta, ali je poput Nolanove “Dark Knight” trilogije ukorijenjen duboko u realnost. Finiks kroji toliko uverljiv portret čovjeka koji je na kraju sa svojim živcima, jednostavno jezivo “puca po šavovima” pokušavajući da ostvari za sebe prostor i mjesto u društvu koje ga ne prihvata, ismijavajući i ignorišući ga kao osobu i individuu.

Sa savršenom dozom samouvjerenosti Hoakin portretiše Artura Fleka/Džokera da ne možete a da ne ostanete zapanjeni njegovom glumačkom kreacijom.

ra i Ala Paćina, a u scenama gdje treba da izgledaju mlađe podmladili su ih CGI-fejs-liftingom i isto toliko ostarjeli kada treba da izgledaju starije.

■ IRAC

■ PARAZIT

Martin Skorseze je na izvjestan način od “The Irishmana” načinio kvazinastavak klasika iz devedesetih godina prošlog stoljeća, “Goodfellas” i “Casino”, jer u suštini pokazuje šta se događa sa ostarelim mafijašima u sutonu njihovog života, ako nekim slučajem izbjegnu metak i(li) zatvor. I “Dobri momci” i “Kazino” su nastali kao adaptacije knjiga zasnovanih na istinitim događajima o gangsterima i mafijašima iz pera Nikolasa Pilegija koji je dokumentovao njihove živopisne životne storije, a isti je slučaj i sa “Ircem” koji je u scenario deriviran iz knjige “I Heard You Paint Houses” Čarlsa Brenta. Svakako, ovo ostvarenje je po treći put (“Heat”, 1995. i “Righteous Kill”, 2008) na velikom platnu ujedinio dvojicu glumačkih velikana: Roberta De Ni-

Rijetki su filmovi koji u sebi uspijevaju obuhvatiti različite žanrove, kao što “Parazit” čini s komedijom, trilerom, tragedijom i sociološko-političkom satirom, a da pritom dinamike različitih žanrova sasvim prirodno i organski prelaze jedna u drugu. Rijetki su u filmovi sa tako snažnim i jasnim političkim stavom o klasnim razlikama koji taj stav uspijevaju uobličiti u duboko dirljivu, ljudsku, emotivnu priču koja nijednog trenutka ne izgleda kao naporan propovjednički pamflet. Ovaj je film sve to, ali i još mnogo više...

■ MIDSOMMAR Novi film Arija Astera (“Hereditary”) smješten je u svijet švedskog folklora. Film otvara prolog u kome vidimo da je glavnu junakinju Deni (Florens Pju) za-

PETAK, 27. 12. 2019.

KULTURA

KUSTENDORF OD 13. DO 18. JANUARA 2020. GODINE U DRVENGRADU

REŽISERI MATEO GARONE I PAOLO VIRCI GOSTI FESTIVALA

Garone

Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf biće održan od 13. do 18. januara u Drvengradu. U sklopu festivala biće prikazan 21 film mladih autora u takmičarskom programu, kao i ostvarenja afirmisanih reditelja u selekciji “Savremene tendencije”, dok će retrospektiva biti posvećena doajenu srpske kinematografije Puriši Đorđeviću i italijanskom reditelju Paolu Virciju, koji je i član žirija. Među gostima 13. Kustendorfa, koji je posvećen

rediteljima, najavljen je italijanski reditelj Mateo Garone (“Dogman”, “Pinokio”), ali i glumac Miloš Biković. O dobitnicima nagrada Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje odlučiće žiri u kojem su, uz Paola Vircija, i francuski pisac i scenarista Tonino Benakvista, kao i šahovski velemajstor Vladislav Tkačijev. Nagradu “Vilko Filač” za najbolju fotografiju dodijeliće francuski direktor fotografije Mišel Amatje. U programu Savremene tenden-

cije biće prikazan i dobitnik Zlatnog medvjeda “Sinonimi” Nadava Lapida, kineski film “Jezero divljih gusaka” Dijaoa Jinana, “Živjeti, pjevati” čiji je reditelj Džoni Ma iz Tunisa, “Sin” Mehdija Barsaouija, “Umrijećeš u dvadesetoj” Amžada Abu Alala iz Sudana… Reditelji tih filmova, kao i Paolo Virci, održaće majstorske radionice za mlade autore koji dolaze iz Srbije, Hrvatske, više evropskih zemalja, kao i iz Kine, Izraela i Irana. R.K.

“Bilo jednom u Holivudu” desila velika tragedija. Utjehu pronalazi u svom momku Kristijanu (Džek Rejnor), koji je neposredno prije tragedije razmišljao da je ostavi. Umjesto toga, on je poziva da sa svojim prijateljima Džošom posjete malo švedsko selo, u kome je njihov kolega Pele odrastao. Isprva zaintrigirani neposrednošću stanovnika sela i njihovim čudnim navikama, uskoro shvataju da njihovi drevni običaji nisu nimalo naivni…

■ PRIČA O BRAKU Film Noe Baumbaka “Marriage Story” je savremena studija slučaja bračnih voda upakovana u žanrovsko fluidno polje pripovijedanja. Nikol i Čarli više ne komuniciraju jer ona želi jedno, a on misli da su se dogovorili nešto drugo. Zapravo, nikada nisu ni pričali šta svako od njih želi. Prećutne potrebe su ih dovele do stručnjaka, mada i od njega nema neke naročite vajde. Nikol ne želi da pročita pismo koje je spremila za terapiju, iako je cilj pisanih riječi bio da bračni saveznici čuju jedno od drugog šta najviše vole u zajedničkom životu. Na-

žalost, prekasno će saznati da ljubav koju gaje nije dovoljna jer svako od njih želi da bude srećan po sopstvenim pravilima.

“Džoker”

■ SVJETIONIK Zbog svoje zlokobne prirode, dijaloga i božanstvene rediteljske i scenarijske ideje Roberta Egarsa ovo ostvarenje spada u najbolje filmove godine. Crno-bijeli film u kvadratastom formatu sa moralnim sivilom koje okružuje izolovano ostrvo u Mejnu 1890. godine jedino može da se osloni na svijetlo koje dopire iz visoke kule. Godinama za njegovu svetu svjetlost zadužen je Tomas Vejk (Vilijam Dafo). Svjetionik, dosadni galebovi, vjetar koji skida uši i naleti oluje su vrhunac zabave koja će dočekati novajliju i Tomasovog pomoćnika Ifriema Vinslova (Robert Patison). Dani su mu, a i vama tokom gledanja, prožeti košmarnim vizijama o sirenama, mutnoj vodi u bunaru i neobičnim scenama iz najvišeg dijela svjetionika. A maestralna posljednja scena nalik je umjetničkoj slici. M.Rog.

“Irac”

KULTURA

PETAK, 27. 12. 2019.

CRNA GORA OBILJEŽAVA 500 GODINA OD SMRTI LEONARDA

Skulptura Dimitrija Popovića u čast renesansnog genija Imam sedamdeset godina. Na naslovnici izgledam kao da imam sedamdeset. Kapci su mi otečeni jer me muči alergija. Oči su mi stalno crvene. Lice mi je mrtvački blijedo, kad ga dotakne sunce, ono ga pozdravi pjegama. Ne smijem se često, uglavnom buljim opsjednuta strahom od smrti.

REPERTOAR DANAS 27.12.2019.

FILM

STAR WARS - USPON SKAJVOKERA

Skulptura Dimitrija Popovića “Omaggio a Leonardo, 1519-2019” (Omaž Leonardu) biće predstavljena večeras u 18 sati u Svečanoj sali Ministarstva kulture na Cetinju. Kompozicija skulpture, prema riječima umjetnika, zasniva se na slavnom Leonardovom crtežu o proporcijama ljudskog tijela ukomponovanog u kružnicu i kvadrat, podstaknuta Vitruvijevim studijama istog problema. Ujedno, izložbom na Cetinju, i Crna Gora će obilježiti 500 godina od smrti renesansnog genija Leonarda da Vinčija. Autor će objasniti koncept skulpture, a ministar kulture Aleksandar Bogdanović će

otvoriti samu izložbu. Dimitrije Popović je još od studentskih dana okupiran likom i djelom Leonarda da Vinčija, a izložba skulpture na Cetinju drugi je u nizu događaja koje je Popović posvetio slavnom umjetničkom geniju u godini kada se obilježava veliki jubilej. Tako je u okviru nedavno otvorene izložbe “Božansko i demonsko u djelu Leonarda da Vinčija” u Zagrebu Popović izložio recentne radove inspirisane Leonardovim djelima, ali i ranije iz ciklusa “Omaggio a Leonardo” nastalog početkom 80-ih godina prošlog vijeka. “Naslov izložbe izveden je iz oprečne percepcije Leonardovog genija. Božansko – tvo-

17.15 / 19.30 / 22.10h

REŽIJA: Dž. Dž. Abrams

Mural na temu “Ja za Evropu, Evropa za mene” biće predstavljen danas u 10 sati na uglu Njegoševe i Karađorđeve ulice u Podgorici. Još dva murala na istu temu urađena su u Bijelom Polju i Baru. Mural u Podgorici je osmislila i oslikala Mia Pejović, dok su murali u Bijelom Polju i Baru djela Pavla Cvijovića i grupe Kunstler, koju čine Danijela Darmanović-Mahmutović, Anđela Mršulja i Marija Raketić. Ta tri umjetnička djela predstavljaju odgovor na mural “Samo se srcem dobro vidi” umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Rikarda Druškića, koji je u aprilu predstavljen u Briselu. Podsjećanja radi, konkurs za izradu murala u Crnoj Gori raspisao je Generalni sekretarijat Vlade – Sektor za informisanje javnosti o EU i procesu pristupanja EU. Murale će zvanično predstaviti glavni pregovarač Aleksandar Drljević i ministar kulture Aleksandar Bogdanović. R.K.

Kejvov dar za Božić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 27.12.2019.

FILM

REALNA PRIČA

17.45 / 20.00 / 21.50h

REŽIJA: Gordan Kičić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

rac savršene mistične ljepote, estetičar, apologet ljubavi i pronalazač. Demonsko – optužen za sodomiju, seciranje leševa, mizantrop koji filozofiju pretpostavlja hrišćanstvu. Po mnogima Đakondin osmijeh ima nešto demonsko, neku ‘demonsku čar’ kako ga je definisao Ričard Mater. Enigma Leonardovog genija očituje se i u radikalnim promjenama načina izražavanja, u redu i haosu, u kontrolisanoj radnji i oslobođenoj energiji...”, zapisao je Popović u katalogu izložbe. Takođe, bitno je istaći da se događaj na Cetinju usaglašava i sa obilježavanjem 140 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Italije. M.Rog.

Otkrivanje murala u Podgorici

Leonardo je višedecenijska inspiracija Popovića

Dokumentarni koncertni film “Distant Sky”, kojim je zabilježen nastup Nika Kejva i Bed Sidsa 2017. godine u Kopenhagenu, besplatno je dostupan decembra na sajtu YouTube, kao božićni poklon obožavaocima. Uz poruku ljubavi povodom božićnih praznika, Kejv je naveo da je, u okviru svoje prepiske s fanovima (The Red Hand File), dobio mnogo pisama u vezi sa tim filmom sa pitanjima gdje ga mogu pogledati. Sada je dostupan u cjelini na YouTube kanalu Nick Cave & The Bad Seeds.

PETAK, 27. 12. 2019.

DRUGI PIŠU

PROŠLO JE 15 GODINA OD JEDNE OD NAJVEĆIH PRIRODNIH KATASTROFA U ISTORIJI

Šest stvari koje treba da znate o cunamiju u Indijskom okeanu Prošlo je tačno 15 godina od najsmrtonosnijeg cunamija na Zemlji. Tog 26. decembra 2004. godine život je izgubilo više od 200.000 stanovnika jugoistočne Azije. Ovo je šest stvari koje treba da znate o cunamiju u Indijskom okeanu.

■ POSLJEDICA

ZEMLJOTRESA

Cunami je nastao kao posljedica Sumatransko-andamanskog zemljotresa. Različite su procjene magnitude zemljotresa, a zvanična službena procjena je da je magnituda iznosila 9,15 jedinica po Rihterovoj skali. To ga svrstava među najnajsnažnije zemljotrese na planeti.

■ NAJVIŠE ŽRTAVA U INDONEZIJI

Prema podacima Geološkog topografskog instituta SAD, poginulo je 227.898 ljudi. Procjene su različite, ali najveći broj žrtava zabilježen je u Indoneziji, gdje je skoro 170.000 ljudi izgubilo život. Cunami je bio toliko snažan da je došao i do

obala istočne Afrike, gdje je nekoliko stotina ljudi takođe preminulo, najviše u Somaliji.

■ VISINA CUNAMI-

JA DOSTIZALA 30 METARA

Talasi su sastavni dio cunamija, a najviši su bili u provinciji Aće u Indoneziji. Visina cunamija se kretala od šest do čak 30 metara, što je visina statue Hrista Spasitelja u Rio de Žaneiru.

■ HUMANITARNA POMOĆ

Ogromna oštećenja infrastrukture, nedostatak hrane i vode i ekonomska šteta prouzrokovana cunamijem ujedinili su svijet u pružanju podrške i pomoći. Svjetski program za hranu pripremio je hranu za više od 1,3 miliona ljudi pogođenih cunamijem. Nacije širom svijeta donirale su preko 14 milijardi dolara pomoći za oštećene regione, pri čemu je najviše izdvojila vlada Australije (819 miliona dolara). Putem SMS poruka prikupljeno je 42 miliona dolara.

■ MUZEJ CUNAMIJA

U gradu Banda Aće podignut je muzej cunamija koji je dizajniran i kao obrazovni centar i sklonište u slučaju ako područje ikada ponovo bude pogođeno cunamijem. Jedan od eksponata je i elektronska simulacija cunamija, uz fotografije i priče preživelih. Muzej od 2010. godine radi sa prekidima zbog nesporazuma i neslaganja oko pokroviteljstva.

■ OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE

Komemoracije žrtvama cunamija održane su u Indoneziji, na Tajlandu, u Indiji i na Šri Lanci. “Nekada sanjam da dolazi talas. Još uvek sam uplašena”, rekla je Suvani Malivan sa Tajlanda, koja je preživjela katastrofu, ali izgubila roditelje i pet rođaka. Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Tajlanda Nipon Bunjamani rekao je na ceremoniji da vlada želi da podigne standarde bezbjednosti i podigne svijest u svim sektorima u vezi sa pripremom i zaštitom ljudi u katastrofama. Dodao je da je 26. decembar određen kao nacionalni dan sprječavanja nesreća.

ZABAVA

PETAK, 27. 12. 2019.

CRVENO I CRNO UZ ª #RESOLUTION2020º

OBRATIMO PAŽNJU NA KLIMATSKE PROMJENE

Crnogorski bend Crveno i crno, koji okuplja kvalitetne muzičare sa zavidnim stažom na domaćoj sceni, adut je Crne Gore kada govorimo o učešću u globalnoj inicijativi “#Resolution2020”. Cilj inicijative, podsjećaju u bendu, jeste pokušaj da se pažnja međunarodne javnosti usmjeri na klimatske promjene, a udružila je umjetnike širom svijeta i to na krlima himne projekta “World On Our Shoulders”. Naš bend snimio je svoju verziju, objavio je na zvaničnom Jutjub kanalu i tako stao rame uz rame sa svjetskim velikanima, dok incijatori podsjećaju da je muzika stvorena kako bi ujedi-

nila svijet te da je pjevanje moćan demokratski alat. “Iz Universal Musica smo dobili pjesmu koju smo snimili na svoj način. Nadamo se da će vam se svidjeti. Neki od muzičara koji su snimili verziju te pjesme su Eni Lenoks iz čuvenog benda Eurythmics, južnoafrički Soweto Gospel hor i mnogi drugi širom svijeta. Ambasadori projekta su, između ostalih, Kira Najtli, Ema Tompson, Mark Rajlans i Naomi Heris. Ovom prilikom želimo da nominujemo sjajni Siparantum Choir da nam se pridruži. Uživajte, dijelite. Srećne praznike želi vam Crveno i crno”, poruka je benda. D.B.

Crveno i crno rame uz rame sa svjetskim velikanima

KALEZIĆ OBJAVIO ª PJESMU ZA NJUº

Odnos sa majkom je moj najveći blagoslov Glumac i pjevač Slavko muzike je REVVO, stihove je Kalezić objavio je juče sin- pisao Dreamframer, a progl-spot “Pjesma za nju”, od- ducent je Dimitrije. nosno ekranizaciju numere “Svako dijete rađa se sa koju je predstavio prošposebnim blagoslovom. log mjeseca u okviMoj najveći blagoru multimedijalslov je odnos konog projekta ji sam ostvario “Moja istina”. sa njom. HeroKalezić je taina svog vreda otkrio da mena. Heroina mog vreje pjesmu pomena. Žena svetio majci lavljeg srca i iliti, kako kaže, ženi lavljeg istančane, presrca, a juče je, divne duše. SvaKalezić povodom premijeki trenutak koji dire spota, još jednom pošem, dišem sa njom. Gotencirao važnost majke i to dine su učinile da ostvarimo posluživši se odlomkom iz jedan od najljepših odnosa knjige “Moja istina”, napi- koji majka i sin mogu ostvasane nakon učešća na Eu- riti”, između ostalog, poručio rosongu. Podsjetimo, autor je Kalezić. D.B.

Lukijan Ivanović

PETAK, 27. 12. 2019.

ZABAVA

LUKIJAN IVANOVIĆ ZA DN O POVRATNIČKOM SINGLU ª NEDOSTAJEŠº

VRIJEDJELO JE ČEKATI

⌦ Danilo Brajković

op pjevač Lukijan Ivanović, izdanak prve sezone regionalnog muzičkog nadmetanja “X factor”, završio je dvoipogodišnju izdavačku pauzu objavivši povratnički singl “Nedostaješ”, čime je najavio ambiciozan nastavak karijere. Kantautora Lukijana Ivanovića pamtimo kao finalistu uvodne sezone “X factora” 2013. godine, a 2016. objavio je album prvijenac “Svoj sam”. Pored ranije objavljenih singlova “Sve si meni”, “Hajde voli me” i “Pred bogom ti se kunem”, album nam je donio i šest novih pjesama. Ivanović je, zatim, odlučio da se posveti svirkama, posegao je za izdavačkom pauzom dugom dvije i po godine, tokom koje, ipak, nije okrenuo leđa nastupima. No, nakon što su, kako kaže u razgovoru za Dnevne novine, mnoge stvari došle na svoje mjesto, odlučio je da više nema potrebe za pauzom. “Pauza je bila vrlo opravdana, jer sam se preselio u veliki grad, formirao porodicu, oženio se, dobio kćerku Sofiju, koja je navršila 10 mjeseci i nekako je konačno sad sve kako treba, prvi put u životu. Onda, rekoh - hajde da snimim pjesmu, sad i odmah (smijeh). U redu, svirki ne fali, posla ima, ali vrijeme je za diskografiju”, podsjeća Ivanović kako se pripremao za povratak.

■ OGLEDALO SU SVIRKE, NE JUTJUB

Zbog navedenih okolnosti, nije bilo previše prostora za manevar i Ivanović je bio svjestan da nema pravo na kiks. Zato ne čudi što je izra-

du povratničkog singla “Nedostaješ” povjerio čovjeku koji ne griješi. “Muziku i tekst pjesme potpisuje Goran Kovačić, dok sam mu asistirao u dijelu aranžmana i produkcije. Bubanj je svirao Ivan Perović, bas Dragan Ivanović... Saradnici su uglavnom moji prijatelji. Ivan i Goran, čak, sviraju u ekipi koja me prati na nastupima. Svi smo kao mala porodica. Goran stiže u studio koji sam napravio u Beogradu da radimo pjesme i za mene i za druge. Nekako sam se vezao za njih. Kada mi je Goran pustio ovu pjesmu, rekao sam - čekaj, vrati ovo, ovo mora da ide meni. Čak sam mu u šali rekao - dobro, neću više pisati za mene, daj mi sve tvoje koje imaš. On zna da ubode emociju. Dovoljno je reći da je napisao ‘Čuvam te’ za Aleksandru Radović”, ponosno će Ivanović. Činjenica je da će publici sigurno trebati nešto više vremena da se navikne na muziku Ivanovića, ali su prvi komentari na Jutjubu i društvenim mrežama sasvim zadovoljavajući. “Vrijedjelo je čekati. Sve mi je dobro otkad sam objavio pjesmu. Dosta poruka je stiglo, ljudi su zadovoljni. Istina, pitali su - gdje sam bio. Ali, znate - postoji nešto preče od svega. Izbacujem muziku zbog sebe i slušalaca. Sad je to malo manja baza, zbog ove nove muzike i trendova. No, to nije važno, bitan je kontinuitet. Prava muzika nađe put. Preko radija, Jutjuba, TVa... Recimo, nisam neko ko se obazire na popularnost na osnovu pregleda na Jutjubu. Za mene su svirke ogledalo. Kada objavite numeru, a kasnije na svirkama doživite da ih pjeva cio klub, e to je popularnost. Ova pjesma je povrat-

2016. GODINE IVANOVIĆ JE OBJAVIO ALBUM PRVIJENAC “SVOJ SAM”

PAUZA JE BILA VRLO OPRAVDANA, JER SAM SE PRESELIO U VELIKI GRAD, FORMIRAO PORODICU, OŽENIO SE, DOBIO KĆERKU SOFIJU, KOJA JE NAVRŠILA 10 MJESECI I NEKAKO JE KONAČNO SAD SVE KAKO TREBA, PRVI PUT U ŽIVOTU. ONDA, REKOH - HAJDE DA SNIMIM PJESMU, SAD I ODMAH (SMIJEH)

nička. Da li će biti milionska ili sa 10.000 pregleda, nije bitno. Važno je da sam se vratio”, ističe Ivanović.

■ SVAKA ROBA IMA SVOG KUPCA

Za razliku od mnogih kolega, Ivanović nema ništa protiv novog muzičkog talasa, koji na krilima trepa osvaja region. “Podržavam nove trendove. Svaka roba ima svog kupca. Ko god voli neku muziku, za njega je ona dobra. Imam dosta pri-

jatelja koji slušaju trep, poput Klinca (Đorđe Čarkić), koji je jedan od popularnijih i podržavam ga. Samo neka se radi i pravi muzika”, jasan je Ivanović, a upravo će tome posvetiti vrijeme. “Konačno sam zagrijao stolicu u studiju, aranžiram, pišem. Čim prođu praznici, pišem nešto za mart i objavljujem pjesmu. Možda se, čak, posvetim i nekom albumu, ko zna. Ako Bog da - za koju godinu da bude i neki Sava centar”, zaključuje Ivanović.

PETAK, 27. 12. 2019.

OPREZNO TOKOM PRAZNIKA

zdravlje

Šta se događa kad se prejedete Dijetetičarka Suzi Burel otkrila je šta hrana, vino i kolači čine našem tijelu i prilično će razočarati sve koji namjeravaju da se opuste narednih dana. Nedostatak daha, povišen šećer u krvi, debljanje, čak i problemi u radu srca, samo su neke od posljedica zbog kojih se možda osjećate loše tokom prazničnih dana. Nedostatak daha odmah poslije jela Odmah nakon što prestanete da jedete možete osjetiti da teško dišete. Suzi objašnjava da je to rezultat prepunog želuca koji radi pritisak na dijafragmu i smanjuje kapacitet pluća. “Zato je sjedenje nakon obilnog jela najgora stvar koju možete napraviti. Usta-

nite i prošetajte”. Umor i osjećaj mamurluka 30 minuta nakon obroka Mnogi ljudi osetiće umor ili kao da je iza njih noć tokom koje su pretjerali s alkoholnim pićima. “To se često događa zbog prebrzog jedenja hrane više masne u odnosu na ono što inače konzumirate”, pojasnila je. “Jedite sporije i pokušajte količinu hrane koju želite pojesti rasporediti na dva dana”, savetuje Burel. Neugodan osjećaj u području abdomena, nadutost i vjetrovi dva sata nakon jela. Sat do dva nakon obilnog obroka možete osjetiti bol u području abdomena, biti na-

duti ili ispuštati vjetrove. Do toga dolazi kad hrana krene u probavni trakt. “Ovi simptomi mogu rezultirati debljanjem pa nije čudno da nakon obilnog obroka dobijete kilogram do dva. Iako je to samo privremeno, nekim ljudima može biti teško riješiti se tih nekoliko kilograma viška. Takođe, prejedanje vodi do povećanog unosa soli, što može uzrokovati zadržavanje vode”, pojašnjava Burrell. Što možete učiniti? Da biste smanjili osjetljivost na insulin, odradite 20 do 30 minuta vježbi jedna je od preporuka dijetetičarke. Drugo rješenje je da prošetate odmah nakon ručka kako biste olakšali proces varenja hrane.

ZDRAVLJE

PETAK, 27. 12. 2019.

LJEKOVITA SVOJSTVA BOSILJKA

SMANJITE STRES I ČUVAJTE SRCE

Bosiljak nije samo začinska, već i ljekovita biljka. Vrlo je efikasan u ublažavanju prehlade, očuvanju zdravlja srca, bubrega i zuba, a pomaže i u smanjivanju stresa. Mješavina lišća bosiljka s đumbirom i medom izvrsna je protiv raznih respiratornih bolesti, poput prehlade, gripa, astme i bronhitisa. Ova mješavina otvara disajne puteve koji su blokirani sa sluzi, i pomaže oboljelima da pravilno dišu. U slučaju upale grla, dobro je da se grgoće

mlaka voda u kojoj je neko vrijeme bio potopljen bosiljak. Djelovaće protivupalno i olakšaće simptome. Žvakanje nekoliko listova bosiljka dnevno znatno smanjuje rizik od srčanog udara i kardiovaskularne slabosti. Bosiljak je uopšteno dobar za zdravlje, a travari preporučuju žvakanje njegovih listova i za ublažavanje stresa. Ova ljekovita i začinska biljka jača bubrege, i dobra je u borbi protiv bubrežnog kamenca. Fitoterapeuti savjetuju uzima-

nje mješavine bosiljka i meda barem šest mjeseci da bi se ublažili bolovi i izbacio kamen. Bosiljak je efikasan i u eliminaciji lošeg zadaha, a oni koji pate od problema krvarenja desni, mogu ovaj proces uspješno da zaustave, takođe, žvakanjem njegovih listova. Žvakanje bosiljka smanjuje i želju za cigaretom. Samo jedan listić je dovoljan da smanji ovu zavisničku naviku i odgodi žudnju. (Stvar ukusa)

PETAK, 27. 12. 2019.

RODITELJSTVO

KVALITETNO UREĐENJE DJEČJE SOBE

BEZBJEDNOST JE PRIORITET

Š ta treba da učinite da soba vaše bebe bude bezbjedna? Koje bezbjednosne mjere treba da preuzmemo u dječjoj sobi? Ivice i ćoškovi na namještaju treba da budu zaobljeni, a police, komode ili ormar treba da budu pričvršćeni za zid. Svaki utikač treba da bude zaštićen. Trake kojima se podižu roletne vežite da beba ne može da se uplete. Nikako ne postavljajte bebin krevetac ili sto za presvlačenje nadohvat prozora ili trake za roletne da beba ne bi mogla da ispadne i da se ne bi ugušila. Krevetac i sto za prepovijanje ne smiju biti blizu prozora, na promaji ili preblizu grejnog tijela (grijalica, TA peć, radijator). Treba da stavite zaštitne rešetke ispred grejnog tijela. Nikada ne smijete da ostavite dijete ni na tren bez nadzora na stolu za prepovijanje - zato treba tako da uredite sobu da sve imate nadohvat ruke. Koje su bezbjedne boje? Bebina soba je mjesto u kojem će ona prvih mjese-

ci života provoditi najviše vremena. Zato je veoma bitno da taj prostor bude bezbjedan. Budite sigurni da namještaj koji kupujete nije fraban bojom koja sadrži olovo i živu. Isto tako kada farbate zidove u dječjoj sobi birajte boju koja je bezbjedna - djeca često vole da gule farbu sa zida i da je stavljaju u usta. Na šta treba da obratimo pažnju kod kupovine i opremanja kreveca? Rešetke na dječjem krevecu ne treba da budu razmaknute više od šest centimetara. Madrac ne smije da bude manji od kreveca (najviše dva prsta) jer beba može da se zaglavi. S vremena na vrijeme provjerite da li su šrafovi dobro zategnuti. U krevetac ne bi trebalo da stavljate velike plišane igračke jer beba može da se uguši, a veće dijete koje već stoji može da ispadne iz kereca ako se popne na njih. Ne bi trebalo da koristite punjeni jastuk i jorgan za prekrivanje djeteta mlađeg od 12 mjeseci jer predstavlja opasnost od smrti u kolijevci. (Bebac.com)

RODITELJSTVO

POMOĆ ZA MAME

PETAK, 27. 12. 2019.

Prirodni načini da podstaknete proizvodnju mlijeka Nedostatak i nedovoljna produkcija mlijeka predstavljaju problem sa kojim se susrijeću mnoge mame. Postoji nekoliko načina na koje možete podstaći stvaranje mlijeka i obezbijediti dovoljnu količinu hrane za bebu. Dojenje ima mnoge benefite za vas i vašu bebu. Mlijeko sadrži sve potrebne nutrijente, obezbeđuje antitijela koja sprečavaju infekciju, štiti od alergija, astme i gojaznosti kasnije u životu. Dojenje će i vama pomoći da brže izgubite postporođajne kilograme, ali i da se zaštitite od raka dojke ili jajnika kasnije u životu. Ipak, dojenje nije uvijek lako, a stvaranje dovoljne količine

mlijeka može biti problem. Najčešći uzroci smanjene količine mlijeka su neadekvatna ishrana, unos tečnosti, umor, visok nivo stresa, ali i rijetko ili prekratko dojenje. Prije nego što padnete u agoniju, pokušajte da podstaknete stvaranje mlijeka. Evo nekoliko prirodnih načina... 1. Zdrava antiinflamatorna ishrana Plan zdrave ishrane obuhvata veću količinu voća i povrća, žitarica cijelog zrna, omega-3 masnih kisjelina iz ribe ili lanenog sjemena. 2. Pijte dovoljno vode Vaše tijelo ne može stvarati mlijeko ako je dehidrirano. Potrebno vam je više

vode nego što mislite. I kad vam doktor predloži osam čaša dnevno, jedna više svakako neće biti na odmet. 3. Spavajte kad god je to moguće Trudite se da spojite što više sati sna noću. Dremke tokom dana dok beba spava su idealne za odmor. (Spavanje u isto vrijeme kada i beba nije bajka) 4. Pronađite način da se oslobodite stresa Radite na tome da pronađete tehnike kojim ćete smanjiti stres, poput dubokog disanja. 5. Povjerite drugima poslove koje možete Obratite se porordici i prijateljima za pomoć oko

kućnih poslova, kako biste se fokusirali na dojenje, ali i imali vremena da se odmorite. 6. Dojite bebu češće Što češće i što duže jede, više ćete mlijeka stvarati. Konsultanti za laktaciju vas mogu uputiti u tehnike i položaje koji će vam olakšati dojenje. 7. Potražite prirodne “pomagače” pri dojenju Činija ovsenih pahuljica dnevno je siguran podstrekač mlijeka. Mnogi se kunu u biljke poput špargle za veću produkciju. Iako postoji duga istorija ovih prirodnih načina, urađeno je svega nekoliko studija koje potvrđuju efikasnost. (Yumama)

PETAK, 27. 12. 2019.

RODITELJSTVO

Vaše tijelo ne može stvarati mlijeko ako je dehidrirano. Potrebno vam je više vode nego što mislite. I kad vam doktor predloži osam čaša dnevno, jedna više svakako neće biti na odmet

Korisni savjeti

Kada počnete sa dojenjem, prirodno što brinete da li je količina mlijeka koju imate dovoljna. Ipak, kako biste mogli da se opustite i sa mirom dojite, izdvajamo znakove po kojim ćete znati da beba ima dovoljno mlijeka. 1. Dojenje ide sasvim jednostavno i za vas i za vašu bebu. Bradavice vas ne bole, što znači da se beba “uhvatila” dobro. 2. Beba se sama udaljava od vaših grudi. Potpuno je zadovoljila svoj apetit, čak i ako zatraži da jede opet poslije 10 minuta. Kao i vi, i beba voli da pravi pauze. 3. Beba je zadovoljna nakon jela, izgleda dobro i dobija na težini poslije prve nedjelje. Tada možete biti sigurni da je vaša beba iz mlijeka dobila dovoljno nutrijenata i kalorija. Mlijeko sadrži sve odgovarajuće sastojke za bebu, iako se oni mijenjaju.

Vaše tijelo zna šta je bebi potrebno. 4. Ako beba isprlja pet do osam pelenica u toku 24 sata, to je dobar pokazatelj da je jela dovoljno. Normalno je ako se desi da beba izgubi malo na težini u prvoj nedjelji. Čim dovoljno jede, vrlo brzo će sve nadoknaditi. Ukoliko beba ne može da lijepo uhvati bradavicu, potražite pomoć od stručnjaka. Nekada se možete konsultovati i sa drugim mamama koje doje, razgovarati o iskustvima i dijeliti savjete. Ako je, pak, vaš ljekar zabrinut i misli da beba ne dobija dovoljno na težini, možete mlijeko davati putem flašice nakon dojenja. Nastaviti sa tim, sve dok beba ne nauči da lijepo sisa. Može biti teško, ali imajte na umu da neće trajati zauvijek. Ako zaista postoji ozbiljan problem sa dojenjem, ponudite bebi odgovarajuću mlječnu formulu.

Obratite se porordici i prijateljima za pomoć oko kućnih poslova, kako biste se fokusirali na dojenje, ali i imali vremena da se odmorite

ENIGMATIKA

PETAK, 27. 12. 2019.

FOTO UBOD

Stop znak nakon sniježne oluje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Usta “Port Jackson” ajkule

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2823

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com 1

6 4

3 9

6 4

1 4 6

3 1

8 4

7 2

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2824

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

1 7

Play sudoku online at: Medium level Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

2014-07-06

2014-07-07

6 4

9 6

5 1

3 7

3 1 8

9 6

1 8

Medium level

PETAK, 27. 12. 2019.

Word Search Puzzle #P703BU

Ached Ached Baggies Baggies Benefi ts Brides Benefits Broods Brides Carted Causes Broods Ciders Carted Crows Causes Demanded Escape Ciders Funds Crows Giggle Hacks Demanded Huffy Escape Funds

Inane Giggle

Indulge Hacks Irons HuffyIssues Ivies Inane Juvenile Keyed Indulge IronsLankier Lesson Issues Lisps IviesNatives Nurse Juvenile Radials Riots Keyed Rooks Lankier Lesson

Saver Scale Natives Shuts Siding Nurse Snipe Radials Spare Spoils Riots Sprain Rooks Tabby Saver Thrive Trays Scale Tulips Shuts Usurps Vanes Siding Whiten Lisps

Spoils Sprain Tabby

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Možete da očekujete novu priliku za promjenu radnog mjesta koja će vam odgovarati. Možete da očekujete priliku za poznanstvo sa osobom koja će biti spremna za ozbiljnu vezu sa vama. Odlično stanje sa zdravljem.

BIK Radite vrijedno i važno vam je da na poslu postignete najbolje rezultate. Možete da očekujete povoljan period. Imaćete priliku da sa voljenom osobom riješite probleme. Potrebna vam je fizička aktivnost!

BLIZANCI Preispitujete svoje planove kad je u pitanju posao i dolazite do zaključka da će vam trebati neke promjene. Moguće je da ste imali turbulentan period u vezi i da ćete sa partnerom imati dosta ljubomore. Povedite računa o ishrani.

VAGA Pokažite da umijete da budete jaki u teškim okolnostima i bićete nagrađeni za trud koji ste pokazali. Komunikacija sa voljenom osobom postaje sve gora. Često se svađate i razmišljate o prekidu veze. Prolazan kašalj.

ŠKORPIJA Očekuje vas dobar dan kada je u pitanju posao. Možete da se nadate sasvim mirnoj atmosferi. Želite da ostvarite stabilan odnos na ljubavnom polju. Bićete zadovoljni situacijom sa voljenom osobom. Prijaju vam svježe namirnice.

STRIJELAC Očekuje vas povoljan dan u kojem ćete uspjeti da ostvarite planove koje ste imali. Zaljubljeni ste u svog partnera i uživate u zajedničkim trenucima. Srećni ste jer ste pronašli pravu ljubav. Mogući problemi sa zubima.

Thrive Trays Tulips Usurps Vanes Whiten

Snipe

REBUS

Spare

RAK Možete da očekujete napeto stanje kada je u pitanju posao. Sve ukazuje na svađe sa kolegama. Dopada vam se osoba koja će pokazati da ima neku tajnu u odnosu sa vama ili će biti misteriozna. Poradite na jačanju imuniteta.

Ukoliko se bavite privatnim poslom, možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite bolju zaradu. Ostvarićete dobru komunikaciju osobom koja vam je važna. Nova ljubavna veza počinje. Povedite računa o grudnom košu.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Prosipa vodu Šana

Nemojte da donosite nagle odluke i da odlazite sa radnog mjesta ako još uvijek nemate neki plan B. Priželjkujete da ostvarite novu emotivnu vezu, ali niste još našli osobu koja vam se dopada. Povedite računa o stomaku.

JARAC Očekuje vas momenat odluke na poslu. Potrudite se da budete mudri i trezveni prije svega. Ako budete danas pokrenuli važna pitanja u odnosu sa voljenom osobom, uspjećete da ih riješite. Stanje je sve bolje.

VODOLIJA Pred vama je faza koja donosi poboljšanje poslovnih okolnosti, moguća je i bolja zarada. Očekuje vas stabilna situacija sa partnerom. Ako ste slobodni, nije loš dan da ostvarite neko novo poznanstvo. Problemi sa plućima.

RIBE Trebalo bi da se maksimalno posvetite svojim obavezama ako planirate da ostvarite poslovno napredovanje. Odličan je dan za ljubavno polje. Očekuju vas romantični trenuci. Imate višak energije, prijaće vam trening.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PETAK, 27. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Potrebni frizeri, u razrađenom salonu preko Morače. Tel: 067/075-505

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 27. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 27. 12. 2019.

foto: fscg.me

DA LI STE ZNALI

Fudbalski savez Crne Gore je po 13. put nagradio najbolje u 2019. godini u kategorijama: najbolji igrač Crne Gore, najuspješniji trener Telekom 1. CFL, najbolji fudbaler Telekom 1. CFL.

Božović

Mugoša, Rakojević i Ćetković Godinu na izmaku nećemo da pamtimo po dobrom što se tiče fudbalskih reprezentacija, ali plasman Sutjeske u 2. kolo kvalifikacija za Ligu šampiona, dobar rezultat ŽFK Breznica u kvalifikacija za LŠ je nešto što zaslužuje pohvalu... A Fudbalski savez je tradicionalno - po 13. put - proglasio najbolje i najuspješnije za 2019. godinu. Konačan sud su dali treneri i kapiteni klubova Telekom 1. CFL - kormilari su glasali u sve tri kategorije, dok kapiteni nisu samo za trenera godine.

■ ZASLUŽENO Najbolji fudbaler Crne Gore je napadač južnoko-

rejskog Inčona i reprezentativac “hrabrih sokolova” Stefan Mugoša - centarfor iz Podgorice je prvi put zavrijedio laskavo priznanje i postao je peti igrač kome je to pošlo za rukom poslije Mirka Vučinića (sedam puta bio najbolji), Stefana Savića (tri), Stevana Jovetića (dva) i Marka Baše (jednom). I čini se da treneri i kapiten prvi put nisu po automatizmu glasali, jer smo prethodnih godina svjedočili nepravdama. Naravno ne svake, ali je dva puta izbor bio problematičan. Mugoša je nagradu dobio od strane predsjednika FSCG Dejana Savićevića. A potpuno zasluženo Nikola Rakojević je opet naj-

Ilija Mugoša i Sveto Ljesar

foto: fscg.me

Marko Ćetković 49 bodova, Draško Božović 42, Branislav Janković 39 - trka za najboljeg igrača Telekom 1. CFL je bila gusta. Božović se morao zadovoljiti drugim mjestom i srebrnom loptom, ali je dobio najveći aplauz u hotelu Hilton - zbog kapitenske emotivne poruke. “Svi znamo kakva nas je tragedija zadesila na kraju godine, da su naši navijači tragično preminuli, tako da nagradu želim da posvetim našim Marku i Miljanu”, rekao je Draško Božović prisjetivši se navijača Budućnosti Marka Lazarevića i Miljana Bobičića, koji su nastradali dok su išli na utakmicu Grbalj - Budućnost... “Hvala svim kapitenima i trenerima koji su glasali za mene, hvala trenerima Brnoviću i Milinkoviću, direktoru i predsjedniku kluba, gradonačelniku Podgorice, ali najveća zahvalnost ide saigračima, jer smo prava grupa momaka i igrača. Nadam se da ćemo osvojiti titulu”, podvukao je 31-godišnji Božović.

FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE U HOTELU HILTON PROGLASIO NAJUSPJEŠNIJE U 2019.

foto: fscg.me

Nagrada za naše Marka i Miljana...

Najperspektivniji za 2000. godište: Stefan Milić dobija nagradu iz ruka Mojaša Radonjića

uspješniji trener u Telekom 1. CFL - sa šampionskom titulom i vicešampionskim mjestom na polusezoni iza sebe je ostavio Branka Brnovića (nije se pojavio na ceremoniji - osvojio Kup i bio vicešampion) i Aleksandra Nedovića (prošlu sezonu završio na petom mjestu, jesen na trećem). Pecu je nagradu uručio selektor “hrabrih sokolova” Faruk Hadžibegić. Što se tiče najboljeg igrača u Telekom 1. CFL, tu je najviše bilo dileme - voljom glasova najbolji je bio ofanzivac Sutjeske Marko Ćetković, na drugom mjestu je završio Draško Božović iz Budućnosti, dok je treći bio Branislav Janković - trofeje im je uručio reprezenta-

tivac Crne Gore Vladimir Jovović.

■ PERSPEKTIVA Opet tradicionalno, komisija za omladinski fudbal FSCG je proglasila najperspektivnije igrače naše zemlje - defanzivac Budućnosti Stefan Milić je najbolji za 2000. godište, napadač Zete Ivan Vukčević za 2001, a vezista Iskre na pozajmici iz Budućnosti Milan Vukotić za 2002. Nakon što im je član Izvršnog odbora Mojaš Radonjić dodijelio nagrade, poruka je bila slična... “Hvala komisiji, hvala klubovima, nagrada je čast i privilegija. Trudićemo se da budemo bolji”. Nagrada namijenjena najboljem igraču futsala pripala je Iliji Mugoši koji sa velikim uspjehom brani boje KMF Titograd i reprezentacije Crne Gore majstor malog prostora je po drugi put u karijeri proglašen za najboljeg igrača futsala. “Nagrada je čast i zadovoljstvo. Prije dvije godine, kada sam prvi put dobio nagradu rekao sam da ću se truditi da je opravdam. I to sam uradio. Hvala selektoru Svetu Ljesaru koji me je predložio”, zahvalio je Mugoša čovjeku koji mu je i uručio nagradu. B.T.

PETAK, 27. 12. 2019.

SPORT

NAPADAČ STEFAN MUGOŠA JE NAJBOLJI FUDBALER CRNE GORE U 2019.

Kruna dosadašnje karijere Bio je svijetla tačka u mračnoj fudbalskoj reprezentativnoj godini, golovima je sačuvao južnokorejski Inčon u K1 ligi, uveseljavao je navijače “plavo-crnih” koji su samo zbog njega širili crnogorsku zastavu... Stefan Mug oša je najbolji fudbaler Crne Gore u 2019. godini - odlučili su treneri i kapiteni timova iz Telekom 1. CFL - 27-godišnji golgeter je osvojio 63 boda, a iza sebe je ostavio Stefana Savića (50) i Marka Vešovića (20). P o t p u n o zasluženo... “Držim prelijepu nagradu, hvala trenerima, saigračima, posebno hvala FSCG. Nagrada je kruna karijere, trudiću se da je opravdam ubuduće”, rekao je

rođeni Podgoričanin. Mugi je naslijedio velika imena našeg loptanja, jer su nagradu za najboljeg fudbalera osvajali samo Mirko Vučinić (sedam puta: 2006, 2007, 2008, 2010, 2011, 2012, 2013), Stefan Savić (2016, 2017, 2018), Stevan Jovetić (2009, 2015) i Marko Baša (2014)... “Velika je čast biti najbolji igrač svoje zemlje, a privilegija ući u društvo

18 GOLOVA JE POSTIGAO STEFAN MUGOŠA U 2019. GODINI - 14 U DRESU INČONA, ČETIRI U DRESU REPREZENTACIJE CRNE GORE

takvih imena. Stvarno se osjećam fenomenalno”, poručio je Mugoša. Dijete Zabjela i Budućnosti je prošle godine bilo otkriće sezone u Južnoj Koreji i najbolji strijelac Inčona, a sada je imao sličnu godinu - 14 golova za Inčon (najbolji strijelac ekipe), četiri za reprezentaciju od svega šest na 10 utakmica u 2019... “I prošla godina je bila dobra, ali ova mi je najbolja u karijeri. Potrudiću se da pružam i dalje odlične partije, nadam se da ću pomoći reprezentaciji da dođemo do što boljeg rezultata”, rekao je Mugoša, koji još ima dvije godine ugovora sa Inčonom, ali nije isključeno da promijeni sredinu... “Želje za 2020? Da budem zdrav i da postižem golove”, podvukao je najbolji fudbaler Crne Gore u godini koju polako ostavljamo iza sebe. B.T.

SPORT

PETAK, 27. 12. 2019.

TANDEM IZ SUTJESKE PRIZNANJIMA KRUNISAO NEVJEROVATNU 2019. GODINU

Sutjeska je obilježila 2019. godinu, pa su nagrade - opet - otišle u ruke tandema crnogorskog šampiona. Nikola Rakojević je proglašen za najuspješnijeg trenera, a Marko Ćetković za najboljeg igrač na domaćoj sceni.

Foto: FSCG

LJETO ZA PAMĆENJE, NEKA 2020. BUDE JOŠ BOLJA

NIKOLA RAKOJEVIĆ Očekujem da fudbalska 2020. bude bolja od druge polovine 2019. Mislim da može da bude, jer ako smo mogli u jednom momentu da napravimo razliku, možemo i da uradimo nešto što niko nije do sada - da nadoknadimo zaostatak. Moramo da vjerujemo

■ NAGRADA

SVIH U KLUBU

Popularnom Pecu je ovo četvrta rekordna nagrada, a prvoligaški treneri i kapiteni su mu dali 45 bodova - iza njega su bili bivši trener Budućnost Branko Brnović sa 20 i šef stručnog štaba Iskre Aleksandar Nedović sa 11 bodova. “Ovo je nagrada svih nas u klubu - igrača prije svih, saradnika u stručnom štabu koji su stajali iza svake moje odluke, rukovodstva, a posebno navijača, koji su uvijek bili uz tim”, rekao je Rakojević koji se prisjetio svega što je urađeno u godini koja broji posljednje dane.

GOLOVA POSTIGAO JE MARKO ĆETKOVIĆ U 2019. GODINI U PRVENSTVU

Selektor Faruk Hadžibegić, Aleksandar Nedović i najbolji trener u 2019. Nikola Rakojević “Iza nas je, prije svega, sjajno evropsko ljeto - jer, igrati dobro, i to protiv takvih klubova, je nešto što me je i dovelo do ovog priznanja”, istakao je Rakojević koji je sa Sutjeskom stigao do 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona, a prije toga je odbranio titulu šampiona države. “Nikšić je ljetos živio za fudbal i to je ono što bih volio da bude svake nedjelje”. Drugi dio godine nije bio najbolji za Nikšićane. Polusezonu su završili na drugom mjestu sa osam bodova manje od lidera Budućnosti, ali sjajni stručnjak neće i ne želi da odustane. Zbog toga je želja za 2020. jasna. “Očekujem da fudbalska

Marku Ćetkoviću je nagradu uručio Vladimir Jovović 2020. bude bolja od druge polovine 2019. Mislim da može da bude, jer ako smo mogli u jednom momentu da napravimo razliku, možemo i da uradimo nešto što niko nije do sada - da nadoknadimo zaostatak. Moramo da vjeru-

FOTO PRIČA

LIDERI ABA LIGE OBRADOVALI MALIŠANE

Košarkaši Budućnost Volija zajedno sa stručnim štabom i upravom kluba posjetili su mališane u Institutu za bolesti djece. Lideri ABA lige mališanima koji se trenutno nalaze u bolnici uručili su novogodišnje paketiće.

jemo”, poentirao je Rakojević.

■ U FUDBALU NIKAD NIJE KASNO

Marko Ćetković je u Crnoj Gori osvajao trofeje sa Zetom, Mogrenom i Sutjeskom, ali

prvi put je izabran za najboljeg. Ali, kako je istakao - nikad nije kasno. “Moja najvrednija nagrada individualno, možda malo i kasno sa 33 godine, ali u fudbalu nikad nije kasno - mislim da sam ustrajao, imao kontinuitet. Moguće da je razlog za ovo ‘zakašnjenje’ što u mom nekom najboljem periodu nisam igrao ovdje, već u inostranstvu, a srećan sam što sam ipak uspio”, kazao je Ćetković. Ćetković je u anketi dobio 49 bodova, kapiten Draško Božović je imao 42, a njegov saigrač iz Sutjeske Branislav Janković 39. Iako je u poodmakloj fazi karijere majstor Sutjeske, koji je postigao osam golova ove godine u prvenstvu, kaže da je i dalje gladan pobjeda i trofeja. “Motiva uvijek ima - igraću dok god imam pozitivnu tremu prije utakmice, dok god budem bio zdrav”, poentirao je Marko Ćetković. A.K.

NAJVEĆA SPORT

M. JUNAJTED Možda će neko pomisliti da je ovo rivalstvo postalo žestoko tek posljednih godina sa rađanjem moćnih i bogatih “građana”, ali naravno da neće biti u pravu. Dovoljno je samo reći da je prvi derbi Mančestera između Junajteda i Sitija odigran još 1881. Posljednjih godina Siti je mnogo bolji klub, istorijski Junajted je nedodirljiv - uostalom “đavoli” su bili šampioni Evrope, čak 20 pu-

PETAK, 27. 12. 2019.

SPORT

AMERIČKI SAN MLADOG CRNOGORCA ANDRIJE FILIPOVIĆA

FUDBALSKI MAJSTOR IZ LEBRONOVOG GRADA

REGIJA PROGLASILA NAJBOLJE U 2019.

Regija centar u znaku Kljajevića i Stankovića Republikanci su u vrhu zahvaljujući svom treneru, a Karioke žive od golova svog napadača - šef struke Zabjela Srđan Kljajević najbolji je trener za 2019. u izboru Udruženja klubova FSCG - regija Centar, dok je golgeter Karioka Dmitar Stanković najbolji fudbaler. Kljajević je osvojio 26, a Stanković, koji je u jesenjem dijelu postigao osam golova, 33 boda. Udruženje klubova izabralo je najbolje i u mlađim kategorijama. U konkurenciji kadeta laureati su trener Budućnosti Srđan Radonjić i igrači Vedad Turusković iz Karioka i Vladimir Perišić iz Budućnosti. Najbolji kod pionira 2005. godište su trener Titograda Ivan Milić i igrač Budućnosti Denis Ljuljanović. Trener Starog aerodro-

UDRUŽENJE KLUBOVA FSCG - REGIJA CENTAR POSTHUMNO JE DODIJELILA PLAKETU ZA DOPRINOS I AFIRMACIJU FUDBALA RANO PREMINULOM MARKU BAJČETIĆU.

GOLOVA POSTIGAO JE DMITAR STANKOVIĆ OVE SEZONE U LIGI REGIJE CENTRE ma Edis Jasavić i igrač Budućnosti Bojan Prelević nagrađeni su kod pionira 2006. godište, dok su trener Koma Dejan Rabrenović i fudbaler Titograda Danilo Pejović najbolji kod pjetlića. Nagrađene su i najbolje sudije, a to su Vasilije Ljumović i Staniša Popović. Pored nagrada najboljima u 2019. godini na jučerašnjoj ceremoniji posthumno je dodijeljena plaketa za doprinos i afirmaciju fudbala rano preminulom Marku Bajčetiću, crnogorskom futsal reprezentativcu i bivšem fudbalskom sudiji. K.B.

TSKA RIVALSTVA

M. SITI ta prvaci Engleske, a “grđani” su šest puta bili najbolji na Ostrvu. Ipak, baš zahvaljujući bolnim ubodima Sitija ovo rivalstvo posebno dobija na težini. Najprije kada su “neboplavi” 1968. skinuli krunu upravo gradskom rivalu, a onda i 2012. kada su ponovo ispred nosa Junajtedu u posljednjoj sekundi (svi se sjećaju čuvenog Agueeero) postali šampioni poslije 44 godine.

Kada biste u Sjedinjenim Amerčkim Državama tražili kutak gdje je sport način života onda bi to bio Ohajo, jedna od 50 država koje čine ovu veliku zemlju. Ta savezna država imala je šampionske timove u NFL-u, NBA ligi, fudbalu, bejzbolu, planeti je dala velikog Lebrona Džejmsa, a u srcu nje svoj američki san živi i mladi Crnogorac Andrija Filipović. I to u fudbalu, ili kako bi Amerikanci rekli “sokeru”. Momak, koji je prije 17 godina rođen u Podgorici, nastupa za “Endrjuz Ozborn akademiju” iz Vilobija (predgrađe Klivlenda) u Ligi srednjih škola Ohaja, a već nakon prve sezone proglašen je za naboljeg igrača lige. “Dolazim iz Crne Gore i prvi put sam u SAD. Zaista sam želio da dođem u ovu zemlju i kada je stigao poziv moje akademije nisam mogao da ga odbijem”, objasnio je Filipović američkim medijima kako je završio u najmoćnijoj zemlji svijeta. U Crnoj Gori Filipović je igrao za mlađe kategorije Zabjela, Mladosti (OFK Titograd) i Budućnosti, a Amere je upoznao i sa fudbalom u našoj zemji. “Nije lako igrati u Crnoj Gori. Tereni nisu baš u najboljem stanju, a ni liga nije previše kvalitetna”, U SAD je to, ipak, druga priča - čak i kada su u pitanju lige srednjih škola. “Nikada ne biste rekli da se radi o utakmicama između srednjih škola, više sve liči na profesionalne klubove. Volim to. Svi moji prijatelji su tu, treniramo zajedno i zaista je lijepo”, objasnio je Andrija. Filipović igra na poziciji

Andrija Filipović napadača, u svojoj prvoj sezoni postigao je 24 pogotka i upisao osam asistencija, a “Njuz Harald” ga predstavlja kao fizički impozantnog golgetera sa sjajnom tehnikom. U napadu svog tima igra sa još jednim momkom iz Crne Gore - Ilijom Jovanovićem. “Njih dvojica se nisu poza-

24 POGOTKA I OSAM ASISTENCIJA UPISAO JE ANDRIJA FILIPOVIĆ TOKOM SVOJE PRVE SEZONE U LIGI SREDNJIH ŠKOLA OHAJA

IZJAVA DANA

Moj otac je veliki navijač Hajduka, kao i cijela moja porodica. Hajduk je uvijek bio pojam. Kao dječak sam bio navijač Hajduka, a nisam to ni porekao kad sam zaigrao za Dinamo. A onda kada sam kao dječak stigao na probu u Hajduk, mislim da sam dobro igrao, ali mi je prišao tadašnji direktor Hajdukove škole Marin Kovačić. Odmah sam osjetio negativnu energiju. Rekao mi je da još nije vrijeme za mene u Hajduku. Nikad neću zaboraviti taj trenutak - bilo je to prvo veliko razočaranje na mom fudbalskom putu. LUKA MODRIĆ, vezista Reala i najbolji fudbaler planete u 2018.

vali kada su stigli ovdje, ali sada izrastaju u velike prijatelje”, objasnio je povezanost svojih napadača trener “Endrjuz Ozborn akademije” Bob Arens. Na kraju, Amerikanci ne bi bili Amerakanci kada Balkan ne bi povezali sa ratovima, pa ih je tako, u vezi nečega što je sada već bilo davno, zanimalo i mišljenje jednog 17-godišnjaka. “Iskreno, ratovi nisu imali mnogo uticaja na mene, ali jesu na moje roditelje. Na razmišljam o tome, imam mnogo prijatelja iz Srbije i Hrvatske i svi smo kao braća”, zaključio je Filipović, koji je i nakon završetka sezone u ligama srednjih škola nastavio da igra fudbal za ekipu “Kroacija Klivlend”. K.B.

sport

PETAK, 27. 12. 2019.

ZA KRAJ 2019. GOSTOVANJE U LAKTAŠIMA - MORNAR (ARENASPORT 1, 20h) PROTIV IGOKEE

Nama za plej-of, njima za opstanak ABA LIGA, 13. KOLO

wAbA LIGA

Bugarke nisu došle, 20:0 za vučice Trebao je biti derbi, ali na kraju nije bilo ni utakmice 11. kola WABA lige. Razlog - bugarska ekipa se nije ni pojavila u Podgorici. Zbog svega košarkašice Budućnost Bemaksa upisaće najlakšu pobjedu ove sezone protiv Beroe službenim rezultatom 20:0. Razlog nepojavljivanja ekipe koja u WABA ligi ima isti skor kao “vučice” (8-2) sinoć nije bio poznat, a zbog toga praktično je jasno da će ekipa Vladana Radovića sa bolje pozicije čekati plej-of. Zahvaljujući pobjedi 20:0 Budućnost je sada bolja u međusobnom skoru sa ekipom Beroe, pošto su “vučice” u Staroj Zagori poražene sa 71:59. Sudije iz Zenice Hasan Bajgorić, Dženan Hasić i Amer Bambur, kao i košarkašice Budućnosti sinoć su po propozicijama takmičenja čekali dodatnih 15 minuta, da bi nakon podbacivanje lopte sudije označile kraj. K.B.

20.00h

Petak Igokea - Mornar

12.00h 18.00h 21.00h

Nedjelja Cibona - C. Olimpija Krka - Zadar Partizan - Primorska

18.00h 21.00h

Ponedjeljak Budućnost - C. zvezda Mega Bemax - FMP

1. Budućnost 2. Partizan 3. C. Olimpija 4. FMP 5. Primorska 6. C. zvezda 7. Mornar 8. Krka 9. Cibona 10. Zadar 11. Igokea 12. Mega Bemax

Derek Nidam na prvom ovosezonskom meču protiv Igokee Tri vezane pobjede (Krka, Mega Bemax, Cibona) podigle su samopouzdanje, a što je još važnije Mornar se nakon njih uključio u trku za plej-of. Priliku da nastave seriju i godinu završe još jednim trijumfom košarkaši Mornara imaju večeras. Barani na otvaranju 13. runde ABA lige gostuju Igokei u Laktašima (Arenasport 1, 20h). Izabranici Mihaila Pavićevića su u seriji odličnih igara. Izgledaju sve bolje, uhvatili su pravi ritam i ne žele da se zaustave. A, cilj

Mihailo Pavićević Oni su iz raznoraznih razloga došli u neplaniranu situaciju da se bore za opstanak i njima je svaka utakmica meč lopta za taj opstanak, a nama meč lopta da se dokopamo plej-ofa

protiv ekipe koja ima samo dvije pobjede je jasan. “Želimo da posljednji

meč u ovoj godini završimo na pravi način”, poručio je Pavićević. “Raspoloženje u ekipi je dobro poslije tri uzastopne pobjede i s tim raspoloženjem idemo u Laktaše.” “Igosi” su u novu sezonu ušli kao jedan od kandidata koji može da konkuriše za doigravanje. Međutim, sticajem okolnosti nikako da se povežu i svaki naredni meč dočekuju sa imperativom kako bi pobjegli sa dna. “Čeka nas teška utakmica, pogotovo što Igokei ‘gori pod nogama’. Oni su iz raznora-

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

9 9 9 8 8 7 7 4 4 3 2 2

3 21 3 21 3 21 4 20 4 20 5 19 5 19 8 16 8 16 9 15 10 14 10 14

znih razloga došli u neplaniranu situaciju da se bore za opstanak i njima je svaka utakmica meč lopta za taj opstanak, a nama meč lopta da se dokopamo plejofa”, nema dilemu iskusni stručnjak. “Ponos Bara” je na diobi šestog mjesta (isti skor 7-5 ima Crvena zvezda) i ima samo pobjedu manje od četvoroplasiranog FMPa. Biće ovo deseti duel protiv Igokee (sedam u ABA ligi, dva u kvalifikacijama za Ligu šampiona), a “mornari” imaju pet pobjeda. “Vjerujem da smo kvalitet igre podigli na mnogo viši nivo nego što je bio na početku sezone i to mi daje za pravo da budem optimista”, poentirao je Mihailo Pavićević. A.K.

NAJbOLJI cRNOGORSKI JEdRILIčAR MILIVOJ dUKIć PREd UZbUdLJIVU 2020. GOdINU

Dukić osvojio Las PaLmas, saDa juri treće oi London i Rio su dio lijepe istorije, novi san našeg najboljeg jedriličara sada je Tokio i treći nastup zaredom na Olimpijskim igrama. Milovoj Dukić ulazi u završnu fazu priprema za napad na olimpijsku vizu, a na tom putu klasu je pokazao u blizini Las Palmasa, gdje u veoma jakoj konkurenciji slavio u olimpijskoj klasi laser standard. “Rivali na ovom takmičenju bili su zaista vrhunski, uostalom i oni se spremaju za napad na olimpij-

sku vizu za Tokio i zbog toga mi pobjeda na toj regati daje veliku satisfakciju i samopouzdanje pred sezonu”, poručio je Dukić za RTCG. Trijumf na Kanarskim Ostrvima momak iz Herceg Novog brzo će morati da ostavi iza sebe, jer slijedi i najvažniji dio četvorogodišnjeg ciklusa. “Sad sam u fazi pripremanja kako bih obezbijedio i treću olimpijsku normu. Sve snage su usmjerene ka tome i iskreno nadam se da ću uspjeti da se nađem u Toki-

Sve snage su usmjerene ka Igrama i iskreno nadam se da ću uspjeti da se nađem u Tokiju

Milivoj Dukić ju i da ću tamo na dostojan način predstavljati Crnu Goru”, jasan je Dukić. “Učestvo-

vanje na Olimpijskim igrama je san svakog sportiste, a meni se taj san ostvario dva

puta što je stvarno fenomemalna stvar”. Inače na Kanarskim Ostrvima Dukić je slavio ispred starih rivala Đovana Kokoluta iz Italije i Hoakina Blanka iz Španije. K.B.

SPORT

PETAK, 27. 12. 2019.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.30h _______________________ Žeijang - Šenžen, košarka 17.55h _______________________ Zenit - C. zvezda, košarka 20.30h _________________________ Volvs - Man. siti, fudbal

SPORTKLUB 2 13.30h ________________________________Sibir - Ska, hokej 18.30h _________________ Bešiktaš - Genčlerbirligi, fudbal 20.30h _________________________Bajern - Žalgiris, fudbal

SPORTKLUB 3

ULTRA POKRET OD 1991. I REMI GALJAR Na francuskoj obali Mediterana smješten je grad od oko 250.000 stanovnika, a u njemu istoimeni klub - Monpelje. Klub je osnovan 1974, a već 1977. nastaje udruženje koje je spojilo sve navijače. Prva ultras grupa na stadionu De la Moson pojavila se 1991. godine “Butte Paillade 91”. Od tada čitava grupa je samo rasla, nastalo je mnogo novih ekipa koji su pružali podršku sa svih djelova tribina. Pravu ekspanziju navijača Monpelje je doživio 2012. godine kada je osvojena istorijska titula. Svi klubovi imaju svoje navijače među poznatim ličnostima, ali jedan navijač Monpeljea je jedinstven - čuveni komičar Remi Galjar koji se proslavio ludim klipovima u kojima u dresu omiljenog kluba pogađa loptom razne mete, “maltretira” policiju i sugrađane...

DN TIKET ANTVERPEN ANDERLEHT BEŠIKTAŠ GENČLERBIRLIGI BARSELONA OLIMPIJAKOS FENERBAHČE VALENSIJA

1 2

GG3+ 1 1 +164,5 H1

HILJADA EURA IZNOSI GODIŠNJA ZARADA (2.500 MJESEČNO) DEFANZIVCA TORINA VILFRIDA SINGA PO ČEMU JE NA POSLJEDNJEM MJESTU U ITALIJANSKOJ SERIJI A. POREĐENJA RADI, GODIŠNJA PLATA NAJPLAĆENIJEG IGRAČA KRISTIJANA RONALDA JE 31 MILION EVROPSKIH NOVČANICA

14.00h 15.00h 15.30h 16.00h 16.30h 17.00h 17.30h 20.30h

_______________ Juventus - Barselona, fudbal U12 ___________________Atl. Madrid - Inter, fudbal U12 __________________ Benfika - Valensija, fudbal U12 ___________________ Al Ain - Juventus, fudbal U12 _________________ Espanjol - Valensija, fudbal U12 ___________________ Barselona - Betis, fudbal U12 ______________ Real Madrid - Viljareal, fudbal U12 ________________ Bamberg - Ludvigzburg, košarka

SPORTKLUB 5 18.40h _________________ Fenerbahče - Valensija, košarka 20.55h ________________ Barselona - Olimpijakos, košarka

ARENASPORT 1 09.30h _______________________ Adelejd - V. Sidnej, fudbal 20.00h ________________________Igokea - Mornar, košarka 01.30h _______________________ Atlanta - Milvoki, košarka

ARENASPORT 2 13.30h _________________________ Jenisej - Uniks, košarka 18.00h ______________________Metalac - Mladost, košarka 20.30h ___________________ Antverpen - Anderleht, fudbal

EUROSPORT 11.20h _________________________________ Alpsko skijanje

NE PROPUSTITE Veče Evrolige na kanalima Sportkluba. Dejan Radonjić (Bajern Minhen) napada Žalgiris, a Bojan Dubljević (Valensija) Fenerbahče

UKUPNA KVOTA: 18,9

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

PRVI PUT NAKON NESREĆE U NUKLEARNOJ ELEKTRANI

U Pripjatu jelka okićena poslije 33 godine Ukrajinski grad Pripjat ukrašen je novogodišnjom jelkom prvi put od nukle� arne nesreće u nuklearnoj elektrani u �ernobilju.. �Ne� kadašnji stanovnici grada stigli su na ceremoniju ot� krivanja i ukrašavanja jel� ke ukrasima ali i porodič� nim fotografijama“, pre� nio je ukrajinski TV kanal ZIK. Novogodišnja jelka je postavljena u centru gra� da ispred Palate kultu� re �Energetik“. Inače, ovog ljeta ukrajinski predsjed� nik Volodimir Zelenski pot� pisao je naredbu o ukidanju brojnih zabrana vezanih za kretanje u zoni isključenja, stvarajući �zeleni koridor“ za turiste. Takođe je nalo� žio vladi da preduzme mje�

re za jačanje turističkih po� tencijala za tu oblast. Više od 90.000 turista posjetilo je �ernobilj 20�9. godine. Ka� tastrofa u četvrtom reakto� ru nuklearne elektrane u �ernobilju dogodila se 26. aprila �986. godine. Više od 200.000 kvadratnih kilome� tara teritorije, prije svega u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusi� ji, postalo je kontaminira� no. Oko ��5.000 ljudi je eva� kuisano a u operaciji spa� savanja učestvovalo je više od 600.000 ljudi, od kojih je oko deset odsto preminulo. Grad Pripjat nalazi se na tri kilometra od elektrane. Pri� je nesreće njegovo stanov� ništvo činilo je 4�.000 lju� di, dok je kasnije postao po� znat kao �grad duhova“.

SAMOUBISTVA U IZBJEGLIČKOM KAMPU

Dvojica tražilaca azila se objesila u Grčkoj Dvojica tražilaca azila iz� vršili su samoubistvo vješa� njem na sjeveru Grčke, saop� štila je nevladina organiza� cija Grčki forum za izbjegli� ce. Kako se navodi u pitanju su jedan Iračanin i jedan Av� ganistanac. “Imamo uža� sne vijesti iz Murjesa, dvo� jica mladih ljudi su se ubila juče i danas” naveo je Forum u saopštenju. Kako se navo� di, dvojica tražilaca azila bili su smješteni u hotelu gdje se nalazi između 350 i 400 izbje� glica u selu Murjes, na sjeve� ru Grčke blizu granice sa Sje� vernom Makedonijom. Prvi čovjek,, nađen u srijedu obje� šen blizu mosta nedaleko od

REVIJALNI HOKEJAŠKI MEČ NA MOSKOVSKOM CRVENOM TRGU

VLADIMIR PUTIN SA PET GOLOVA VODIO SVOJ TIM DO POBJEDE Predsjednik Rusije Vla� dimir Putin predvodio je hokejašku ekipu do pobje� de u tradicionalnom revi� jalnom meču političara, bi� znismena i estradnih zvi� jezda na Crvenom trgu u Moskvi. Putinova ekipa je slavila rezultatom 8:5, a predsjednik Rusije je još jednom demonstrirao svo�

je umijeće postigavši pet golova. U Putinovom timu su bili i ministar odbrane Rusije Sergej �ojgu,, neka� dašnje NHL zvijezde Pavel Bure, Valerij Kamenski, Sergej Fjodorov, Aleksej Kasatonov, prenijeli su ru� ski mediji. Na drugoj stra� ni igrali su guverner Mo� skovske regije Andrej Vo�

robjev, guverner Tule Alek� sej Djumin, biznismeni Genadij Timčenko, Vladi� mir Potanin, Roman Ro� tenberg, saksofonista Igor Butman. Putinu je ovo bi� lo peto učešće na revijalnoj utakmici koja se tradicio� nalno igra krajem godine. U tih pet nastupa postigao je ukupno 2� pogodaka.

EKATARINA

hotela, je avganitanski izbje� glica star između 32 i 33 godi� ne, otac dvoje djece. Drugog, Iračanina starog oko trideset godina, pronašao je juče ci� mer obješenog u hodniku ho� tela. Prema grčkim vlastima više od 40.000 tražilaca azi� la trenutno se nalazi u kam� povima sa lošim uslovima na ostrvima na sjeveru Egejskog mora naspram Turske. Ne� vladina organizacija Ljeka� ri bez granica je krajem no� vembra konstatovala da ra� ste broj djece izbjeglica ko� ji su pokušali da se ubiju u tim kampovima gde su očaj� ni uslovi i pozvala evropske zvaničnike da djeluju.