Dnevne novine 31.12.2019-1 i 2.01.2020. by Dnevne Novine

ISTAKNUTE LIČNOSTI IZ REGIONA OSUDILE POKUŠAJ UGROŽAVANJA MIRA

CRNA GORA NA METI NASILNE DESTABILIZACIJE IZ BEOGRADA ■ 4 5

DANAS UZ DNEVNE NOVINE

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019, 1. I 2. 1. 2020. BROJ 2569 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

U NOVOGODIŠNJEM BROJU ZA DNEVNE NOVINE GOVORE:

Damir Šehović MINISTAR PROSVJETE

■ 22 23

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ O PROTESTIMA ■ 2 3

Posljednja opomena Amfilohiju da više ne podstiče nerede

Jevto Eraković

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA PREDSJEDNIKA CRNE GORE

DIREKTOR KCCG

■ 20 21

Dušan Raičević

PREDSJEDNIK OPŠTINE BAR

■ 34 35

Zoran Đukanović DIREKTOR CEDIS A

■ 8 9

Dejan Savićević PREDSJEDNIK FSCG

■ 84 85

Andrija Milošević GLUMAC

■ 58 59

Gabi Novak

LEGENDA EX YU MUZIKE

■ 62 64

■3

DRŽAVA građanima garantuje mir i stabilnost

SVIM ČITAOCIMA DNEVNIH NOVINA ŽELIMO SREĆNU NOVU GODINU!

●●● SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 3. JANUARA 2020. ●●●

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

Osudili vandalizam ispred ambasada Crne Gore Ministarstvo vanjskih poslova najoštrije je osudilo vandalske činove ispred ambasada Crne Gore u Beogradu i Ljubljani i Generalnog konzulata u Sremskim Karlovcima, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Povodom ispisivanja grafita uvredljive sadržine ispred Ambasade Crne Gore i Generalnog konzulata, kao i protesta u Beogradu, kada je i pokušano spaljivanja crnogorske zastave, Ambasada je, kako se navodi, reagovala pravovremeno i preduzela odgovarajuće mjere. “Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije angažovani su u cilju obezbjeđenja sigurnosti Ambasade, obavili su uviđaj. Pripadnici MUP-a informisali su da će slučaj dostaviti nadležnom tužiocu na dalje postupanje”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je osudilo pokušaj paljenja zastave kao neprimjeren čin i pokušaj skrnavljenja državnih simbola susjedne i prijateljske države. Povodom otuđenja table sa natpisom Ambasade Crne Gore u Sloveniji, koji je počinila nepoznata osoba, 28. decembra, iz Ministarstva su kazali da su odmah preduzete sve odgovarajuće mjere i radnje u skladu sa zakonskim procedurama. “Službenici Uprave policije uzeli su dokaze i o daljem toku istrage će nas blagovremeno obavještavati. U međuvremenu, shodno relevantnim procjenama bezbjednosnih službi, nivo zaštite objekta Ambasade podignut je na drugi stepen”, ističe se u saopštenju. Navodi se da je povodom tih slučajeva u toku redovna komunikacija sa nadležnim organima Srbije i Slovenije. A.N.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

Građani da ne dozvole da budu izmanipulisani Očigledno je da je usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti samo povod za uzbunjivanje javnosti i širenje neistina o namjeri da se crkvi oduzima imovina, i izgovor za pokušaje da se destabilizuje Crna Gora, ugrozi mir i ustavni poredak, smatraju u DPS. Iz DPS-a su povodom protesta koje organizuju predstavnici pojedinih političkih partija i Srpske pravoslavne crkve, pozvali građane da ne dozvole da budu izmanipulisani i da se uzdrže od bilo kakvog oblika nasilja, kakvih je, kako su naveli, bilo ovih dana. Iz partije su poručili vjernicima da je “najobičnija izmišljotina” priča o ugroženosti svetinja u Crnoj Gori, te da “nema potrebe za njihovom odbranom, jer ih niko i ne napada, niti ima namjeru da ih napada”. “Izjave čelnika Demokrat-

skog fronta koji pokušavaju da se opravdavaju zbog vandalskog ponašanja u Skupštini u noći između 26. i 27. decembra zvuče isprazno i neuvjerljivo jer je cjelokupna crnogorska javnost mogla da vidi kako su se ponašali, i da čuje njihove ratne pokliče i pozive na oružje. Takođe, da vidi i odlučnost države da se efikasno suprotstavi bilo čijim nasrtajima na institucije sistema, i na namjere da se ugrozi građanski mir, stabilnost i ustavni poredak u Crnoj Gori”, istakli su u DPS-u. U tom smislu, kako se navodi u saopštenju, DPS daje punu podršku Upravi policije i svim državnim organima da nastave da djeluju beskompromisno u skladu sa Ustavom i zakonima, u svim situacijama, prema svim licima koja se ponašaju suprotno tome, bez obzira o kome se radilo. R.P.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ O PROTESTIMA

POSLJEDNJA OPOMENA AMFILOHIJU DA NE PODSTIČE NEREDE

rna Gora neće dozvoliti izazivanje nereda i napade na državne i policijske službenike, rekao je premijer Duško Marković i uputio, kako je rekao, posljednju opomenu mitropolitu crnogorsko-primorskom, Amfilohiju da ne podstiče nerede.

Marković je, komentarišući poziv Mitropolije na dijalog, rekao da je dijalog nešto što je praksa Vlade, a posebno o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, podsjećajući da je sa Amfilohijem razgovarao i tokom dana kada se o zakonu raspravljalo u parlamentu. „Mitropolija kuca na otvorena vrata. Zato pozivam sveštenstvo SPC da se vrati u crkve i hramove, da boravi u njima, i da građane ne pozivaju na otpor vlastima jer se iz crkava i hramova i liturgija izlazi na ulice, projektuju se neredi, napadaju se službenici“, kazao je Marković. Prema njegovim riječima, poziv za dijalog je otvoren. „A mitropolitu Amfilohiju savjetujem da ne podstiče nezadovoljstvo i nerede i ovo je posljednja opomena u tom smislu. Crna Gora i njene institucije neće dozvoliti izazivanje nereda i napade na državne službenike, policiju i ugrožavanja imovine i ograničavanje prava drugih građana“, naveo je

Marković. Neobjašnjivo je, kako je rekao, to što zvanična Srbija nije osudila pokušaj paljenja crnogorske zastave u Beogradu. „Začuđujuće je što neki ministri u Vladi Srbije i analitičari nekontrolisano vrijeđaju Crnu Goru i njene institucije. Ukoliko je Vladi Srbije potrebno, bilo kakvo objašnjenje u odnosu na Zakon, mogu ga dobiti od nas u bilo kom trenutku“, poručio je Marković. Očigledno, kako je kazao, nema spremnosti za dijalog, „a Vlda je za taj dijalog otvorena“. „U Crnoj Gori postoji potpuna sigurnost srpske imovine, srpskih građana, srpskih kompanija. Pogledajte da li se neko okuplja ispred srpske ambasade, da li neko atakuje na zastavu Srbije, i da li su ovdje ugrožene srpske kompanije i zaposleni“, naveo je Marković. Ta, kako je kazao, politička manipulacija ima za cilj da Crnu Goru predstavi kao nebezbjednu zemlju, što ne doprinosi razumijevanju dvije države.

„Crna Gora poštuje Srbiju i njena znamenja i tako će se odnositi prema njima i u budućnosti“, poručio je Marković. On je ponovio da je Crna Gora demokratska država. „Ovdje političke stranke i svi drugi mogu organizovati proteste kad god ocijene da je to neophodno, kada treba da upozore vlast ili da se bore za svoja prava. Ali to se mora raditi u skladu sa zakonom i odgovarajućim procedurama“, poručio je Marković. Kako je dodao, svako huliganstvo, svaki atak na državnu imovinu i napad na službena lica biće strogo sankcionisani, i neće biti praštanja i milosti. „Kada je u pitanju SPC, rekao sam da sveštenstvo treba da se vrati u vjerske objekte. Nema razloga za ovakvu vrstu histerije i manipulacije vjerskim osjećanjima građana, jer iza toga ne stoje stvarni razlozi“, kazao je Marković. Upitan zašto ne potpiše temeljni ugovor, odgovorio je da Temeljni ugovor nema nikakve veze sa Zakonom. „Mi smo temeljne ugovore potpisali sa Katoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom potpisali mnogo prije nego što se i kre-

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA PREMIJERA

MARKOVIĆ: POTREBNI SU NAM RAD, ODGOVO Predsjednik Vlade Duško Marković poželio je građanima ličnu i porodičnu sreću, a Crnoj Gori stabilnost i sveukupni napredak. “Za ostvarenje tih ciljeva, potrebno je još više razumijevanja i tolerancije – kako bismo dostigli viši stepen jedinstva i sloge; ali isto tako i više

rada i odgovornosti – kako bismo živjeli bolje i kvalitetnije”, rekao je Marković. On je istakao da će Vlada i u narednoj godini biti snažno posvećena stvaranju društvenog ambijenta u kojem će znanje i marljiv rad svakog pojedinca biti vrednovani i pošteno nagrađeni.

“Imamo puno razloga da vjerujemo da će 2020. biti naša najuspješnija godina. Rezultate ekonomskog rasta najveći broj građana osjetiće u svojim kućnim budžetima. Na taj način Vlada će ispuniti obećanje dato kada je počinjala mandat: naš cilj je podizanje životnog standarda svake

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA PREDSJEDNIKA CRNE GORE

Đukanović: Država građanima garantuje mir i stabilnost

Marković

MCP: KO SE SUKOBI SA POLICIJOM, RADI PROTIV CRKVE Nakon što je premijer Duško Marković pozvao sveštenstvo SPC da se vrati u hramove, a ne da poziva na otpor na ovakav način, oglasili su se iz MCP. “Crkva ne podstiče na demonstracije, osobito ne nasilne, niti poziva i podržava vjerni narod da se sukobljava s policijom, u čijim redovima su naša braća i sestre. To, s druge strane, ne znači da vjerni nisu slobodni da iskažu svoje protivljenje prema bezakonju i lošoj namjeri prema našoj Crkvi koji su pratili donošenje ovog zakona, te da ga hrabro, jasno i odlučno saopštavaju javnosti. Sveštenstvo i vjerni su, prije i iznad svega, pozvani da se mole Bogu da onima koji su na vlasti povrati razum, te da se trude da izgone ljudske grijehe, najprije iz sebe, pa onda i drugih, a, po riječima Svetog pisma, oni se nikako

nulo sa izradom zakona. U to vrijeme, ja sam svjedok napora da sa SPC takođe potpišemo ugovor, ali nije bilo saglasnosti“, kazao je Marković Prema njegovim riječima, na dan održavanja sjednice parlamenta, rekao je Amfilohiju da odmah počnu da rade na zaklju-

drugačije ne izgone osim postom i molitvom”, saopštio je mitropolit Amfilohije. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske navode da je premijer Marković nepravedno prozvao mitropolita na odgovornost za nasilje i potpuno mu neprimjereno uputio upozorenje, iako su, kažu, i sam mitropolit i MCP jasno i nedvosmisleno rekli da su protiv nasilja. “Ova Crkva nije protiv države niti, na bilo koji način, podriva njen pravni poredak. Svaki napad na policiju smatramo za podmetačinu Crkvi. Podržavamo njegov (Markovićev) poziv za dijalog, ali samo onakav dijalog u kojem bi se uvažio stav Crkve, a koji dosad nije bio takav, nego se pokazao kao partijsko i bezakono jednoumlje”, ističu iz MCP. čenju temeljnog ugovora. „Dakle, nije do nas, nego je do njih. Mitropolitu sam ponovio, a i on je to sam rekao, da je samo za vrijeme njegovog stolovanja u stolici mitropolita crnogorsko-primorskog, obnovljeno 600 crkvenih objekata u Crnoj Gori“, kazao je Marković. R.P.

ORNOST, JEDINSTVO I SLOGA porodice i svakog pojedinca, ne izostavljajući solidarnost prema onim našim građanima koji su ekonomski i socijalno ranjivi. Želim stoga da sa optimizmom uđemo u novu godinu, da ne podstičemo i ne ističemo razlike među nama, već da pronalazimo tačke koje nas spajaju ili makar približavaju jedne

drugima”, stoji u čestitki Duška Markovića. On kaže da je to zajednički interes svih nas, a prije svega mladih generacija prema kojima bismo svi morali da imamo istu obavezu: da im ostavimo Crnu Goru stabilnu i razvijenu, bez podjela i hipoteka prošlosti. R.P.

Građani naše države moraju biti apsolutno sigurni da je država Crna Gora u stanju da im garantuje mir i stabilnost i da obezbjeđuje ustavni poredak naše zemlje, da se veoma efikasno možemo suočiti sa svim destruktivnim namjerama bilo otkuda da one dolaze, što smo pokazali i posljednjih dana, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u novogodišnjoj čestitki. “Pokazali smo novu sposobnost, novi kapacitet države da se veoma suptilno i veoma pažljivo bavi teškim istorijskim nasljeđem podjela i sukoba unutar Crne Gore, ali i jednako takvom odlučnošću da ne dozvolimo da Crna Gora bude talac tih istorijskih podjela, te sposobnošću da rješavamo te probleme u skladu sa najboljim evropskim standardima i najboljom evropskom demokratskom praksom”, navodi Đukanović. Predsjednik Đukanović kaže da je godina koju ispraćamo, uprkos brojnim izazovima, Crnoj Gori donijela unaprijeđenu stabilnost i napredak u mnogim oblastima. “Produžen je dinamičan ekonomski rast i jednako tako kvalitetan demokratski razvoj. Državne institucije sada imaju kvalitetniju efikasnost i funkcionalnost, a poboljšana je i vladavina prava. Sve to nam daje za pravo da kažemo da danas imamo bolji društveni standard i realan optimizam, da je dogledno moguć životni standard građana Crne Gore na evropskom nivou. Crna Gora kao odgovorna članica NATO saveza je dodatno unaprijedila međunarodnu poziciju. Paralelno s tim, vrijedno smo radili na obezbjeđenju dobrosusjedskih odnosa i saradnje u regionu. Uprkos izvjesnim rezervama u politici Evropske unije, evropeizacija crnogorskog društva i članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji ostaje i dalje jedan od najvažnijih prioriteta državne politike”, navodi Đukanović. Zato, predsjednik dodaje, da sa optimizmom dočekujemo 2020. godinu. “Ove godine ćemo građanima Crne Gore predati na

Đukanović upotrebu prvu dionicu autoputa Bar-Boljare. Paralelno s tim, započećemo realizaciju sljedećih dionica stvarajući uslove da u bliskoj budućnosti zaokružimo taj projekat koji će integrisati Crnu Goru i stvoriti uslove za kvalitetnije i sigurnije veze sa našim susjedima i sa centralnom Evropom. Podmorski energetski kabl prema Italiji i Zapadnoj Evropi koji je nedavno stavljen u funkciju otvara neslućene mogućnosti energetskog razvoja naše zemlje, ne samo u oblasti proizvodnje električne energije nego i u smislu valorizacije Crne Gore kao tranzicionog područja i veze između Jugoistočne i Zapadne Evrope”, kaže Đukanović. Predsjednik kaže da će

odluka da se već od 2020. krene u povećanje plata zaposlenim u zdravstvu i obrazovanju omogućiti da povećamo atraktivnost tih zanimanja i da pokušamo da animiramo najtalentovanije i najsposobnije pojedince iz našeg društva za bavljenje tim odgovornim poslom. “Jedan od najvažnijih interesa svake odgovorne državne politike je da svojim građanima obezbijedi pouzdanu zdravstvenu zaštitu, a posebno da najmlađim generacijama obezbijedi kvalitetan transfer znanja koji će ih osposobiti za izazove sa kojima će se suočiti u životu i koji će ih osposobiti da odgovorno brinu o budućnosti naše zemlje”, navodi Đukanović. A.N.

Brajović: Pred nama godina izazova Predsjednik Skupštine Ivan Brajović u novogodišnjoj čestitki ističe da je pred nama godina izazova, ali i još većih mogućnosti. “Uvjeren sam da ćemo uspješnom realizacijom zacrtanih planova na najbolji način uticati na budućnost naših građana i države Crne Gore, na kvalitet života svakog pojedinca i društva u cjelini. Radićemo na ostvarivanju ciljeva jačanja demokratskog, institucionalnog, socijalnog, kulturnog kapaciteta naše zemlje - na daljoj

realizaciji svih njenih potencijala”, kaže Brajović. Kako dodaje, afirmacijom najboljih evropskih vrijednosti, učinićemo pomake na svim poljima, čemu će Skupština Crne Gore svojom važnom ulogom, dati poseban doprinos. “Želio bih da naredna decenija bude obilježena jačanjem međusobnog razumijevanja, povjerenja i izgradnjom partnerskog odnosa svih ljudi dobre volje. Neka nas razlike ne dijele već obogaćuju”, navodi Brajović.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

ISTAKNUTE LIČNOSTI IZ REGIONA OSUDILE P

ODBOR ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU

INSTITUCIJE DA ŠTITE INTERESE CRNE GORE Odbor za bezbjednost i odbranu je pozvao sve državne organe i institucije da odgovorno, savjesno i odlučno rade na očuvanju interesa Crne Gore, mira, bezbjednosti i imovine svih njenih građana, dajući punu podršku za njihove profesionalne i radne aktivnosti. Odbor je povodom dešavanja u vezi sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, konstatovao odgovorno i profesionalno postupanje pripadnika Uprave policije i MUPa, koji su iskazali visok stepen profesionalizma i tolerancije. “Odbor je iskazao nezadovoljstvo i osudio napade na pripadnike Uprave policije, koji u otežanim uslovima obavljaju zahtjevne radne dužnosti. Odbor će, kao i do sada, pružati punu podršku u iznalaženju rješenja za obezbjeđivanje njihovog boljeg profesionalnog i životnog standarda”, saopšteno je iz parlamenta. Odbor je pozvao na smirivanje tenzija u cilju očuvanja mira, bezbjednosti i imovine svih građana Crne Gore. “To je za dobro prosperiteta države, njenih građana, suživota, jačanja građanskog društva i multietničkog sklada, što su i osnovne vrijednosti i dostignuća države Crne Gore”, navodi se u saopštenju. Na jučerašnjoj sjednici je

sprovedeno i kontrolno saslušanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije, ministra odbrane i generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane. Tema je bila „Konkretni oblici hibridnog rata protiv Crne Gore proteklih godina, njegovi nosioci, kao i osposobljenost nadležnih državnih organa u borbi protiv hibridnog rata i mjere i konkretne radnje koje su preduzete u svakom od evidentiranih slučajeva“. Odbor je, kako se navodi, detaljno upoznat sa aktuelnom bezbjednosnom situacijom, faktorima i trendovima u odnosu na predmetnu oblast. “Odbor konstatuje da nadležne državne institucije dosljedno i kontinuirano preduzimaju mjere i radnje na prevenciji i zaštiti od potencijalnih hibridnih prijetnji koje predstavljaju koordinisane i sinhronizovane akcije različitim sredstvima protiv demokratskih država i njihovih institucija”, navodi se u zaključku. Odbor je ukazao na značaj izrade strateških i zakonskih dokumenata u oblasti prepoznavanja i djelovanja protiv hibridnih prijetnji. A.N.

Važno nastaviti jačanje odbrambenih mehanizama

“Odbor ukazuje na značaj pravovremene razmjene podataka, praksi, znanja i iskustava, kao i zajedničkog rada organa i institucija u sektoru odbrane i bezbjednosti sa drugim segmentima društva i međunarodnim akterima na planu daljeg snaženja otpornosti i civilne spremnosti na nacionalnom

nivou. Odbor ističe važnost nastavka aktivnosti na jačanju odbrambenih mehanizama u sektoru odbrane i bezbjednosti, sa fokusom na materijalne i kadrovske kapacitete, a u skladu sa standardima koji se primjenjuju u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti”, navodi se u zaključcima.

Crna Gora na me destabilizacije iz Sa protesta ispred ambasade Crne Gore u Beoguradu

Država Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije, ugroženi su joj mir, teritorijalni integritet, ustavni poredak, vladavina zakona, jednakost građana i ravnopravnost crkava i vjerskih zajednica, navodi se, između ostalog, u Apelu za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori koji je potpisalo vše od 80 istaknutih političara, politikologa, advokata, istoričara, novinara sa prostora bivše Jugoslavije. Oni su pozvali sve političke aktere u međunarodnoj zajednici i regionu da nedvosmisleno osude destabilizaciju Crne Gore i regiona koju kreira i podstiče zvanični Beograd. “Riječ je o još jednom u nizu pokušaja zvaničnog Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom i da se na taj način spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države”, navodi se u Apelu. Državnu nezavisnost, ukinutu nakon srpske okupacije 1918. godine, Crna Gora je obnovila na referendumu 21. maja 2006. “Usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicama, pripremljenim u saradnji sa Venecijanskom komisijom i usaglašenim sa najvišim evropskim

standardima u toj oblasti, Crna Gora mijenja zakon donešen prije pola vijeka. Istovremeno, ovim se poništava Dekret regenta Aleksandra Karađorđevića iz 1920. godine, kojim je ukinuta autokefalna Crnogor-

ska pravoslavna crkva i u potpunosti zaokružuje državnopravni okvir Crne Gore. Otuda napadi velikosrpskih nacionalista na Zakon o vjerskim zajednicama, koji je i povod za novi pokušaj državnog udara”, navo-

Potpisnici apela političari, isto Apel su potpisali Latinka Perović, istoričar, Stjepan Mesić, predsjednik Predsedništva SFRJ i predsednik Hrvatske, Milan Kučan, predsjednik Slovenije, Budimir Lončar, ministar spoljnih poslova SFRJ, Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFRJ, Raif Dizdarević, predsjednik Predsedništva SFRJ, Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Azem Vllasi, advokat, Veljko Bulajić, reditelj, Bogdan Tanjević, košarkaški trener, Šerbo Rastoder, istoričari Ivo Goldstein, Husnija Kamberović, Milivoj Bešlin, Momir Samardžić, Nikola Samardžić, Živko Andrijašević, Dragan Markovina, Edin Omerčić, Adnan Prekić. Potpisnici su Ivo Vajgl, diplomata, član EP, Žarko Papić, direktor IBHI, Dimitrije Popović, slikar, Senad Pećanin, advokat, Tamara Nikčević, novinar, Sonja Biserko, Helsinški odbor u Srbiji, Milorad Popović, pisac, Boris A. Novak, pisac, Mirjana Mi-

očinović, dramaturg, Vladimir Arsenijević, pisac, David Filip, pisac, Svetislav Basara, pisac, Nenad Prokić, dramaturg, Veton Surroi, pisac i publicista, Andrej Nikolaidis, pisac, Shkelzen Maliqi, filozof, Vladimir Milčin, reditelj, Dino Mustafić, reditelj, Radmila Vojvodić, reditelj, Emir Hadžihafizbegović, glumac, Nataša Mićić, poslanica u Skupštini Srbije (LDP), Čedomir Jovanović, narodni poslanik, predsednik LDP Nenad Čanak, narodni poslanik, predsjednik LSV, Bojan Kostreš, političar (LSV), Aleksandar Olenik, advokat, Tanja Petovar, advokat Aleksandar Sekulović, Savez antifašista Srbije, Sinan Alić, novinar, Nerzuk Ćurak, politikolog, Prof. Edina Bećirević, Prof. Gjyleta Mushkolaj, Slobodan Backović, akademik CANU, Slavo Kukić, sociolog, Esad Duraković, filolog, Branka Dragović Savić, novinar,

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

POKUŠAJ UGROŽAVANJA MIRA

eti nasilne z Beograda

di se u pismu. Kako se dodaje, u oktobru 2016. godine Crna Gora je uspjela da se odbrani od rusko-srpskog udara. “Uspije li novi pokušaj destabilizacije Crne Gore, njegove direktne posljedice biće oružani suko-

oričari, pisci...

Dinko Gruhonjić, novinar, Slobodan Sadžakov, filozof, Tomislav Marković, novinar, Belul Beqaj, novinar, Lula Mikijelj, aktivistkinja, Srđan Šušnica, sociolog, Izabela Kisić, Helsinski odbor u Srbiji, Reuf Bajrović, političar, Agon Bajrami, Slaviša Lekić, novinar, Boris Varga, politikolog i novinar, Zlatko Dizdarević, novinar, Boško Jakšić, novinar, Dragan Banjac, novinar, Mijat Lakičević, novinar, Gordana Suša, novinar, Boro Kontić, novinar, Dragan Bursać, novinar, Emir Suljagić, novinar i pisac, Nataša Govedarica, dramaturg, Snežana Čongradin, novinar, Pavle Radić, kolumnista, Bojan Tončić, novinar, Dušan Mijić, preduzetnik, Prof. Ivo Komšić, Suzana Kadirić, novinar, Ćerim Bajrami, političar, Esad Rastoder, Rusmir Mahmutćehajić, Međunarodni forum Bosna, Miloš Ćirić, politikolog, Prof. Ferid Muhić

bi, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja. Strateg, pokrovitelj, logističar i naredbodavac posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore je zvanični Beograd, odnosno vlasti Srbije, Srpska pravoslavna crkva i najveće opozicione stranke. I ovoga puta srpske elite konsenzualno od vlasti u Srbiji zahtijevaju radikalnu reakciju”, piše u dokumentu. Oni su upozorili da su mehanizmi destabilizacije Crne Gore jednaki onima osmišljenim devedesetih godina prošlog vijeka. “I njihov cilj je isti: zadržavanje Crne Gore pod beogradskim velikodržavnim patronatom najsigurniji je način očuvanja ideje velike Srbije. ‘Spomenici’ takve politike zvaničnog Beograda su genocid, etničko čišćenje i masovni ratni i zločini protiv humanosti počinjeni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu”, kaže se u pismu. Ističu da je Crna Gora od strane zvaničnog Beograda i njegovih saveznika odabrana kao žrtva regenirisane politike Slobodana Miloševića prema susjednim državama pored ostalog i zbog beskompromisnog opredjeljenja za građansko društvo, za evroatlantske integracije, zaštitu manjina i najbolje odnose sa susjedima. “Iako je srpski nacionalizam izgubio gotovo sve poluge moći, vjerujemo da je važno upozoriti na pogubne posljedice ovakve politike zvaničnog Beograda. Regionalna solidarnost imperativ je za sve balkanske narode, koji moraju pokazati odgovornost i spremnost za predstojeće izazove. Zbog značaja Crne Gore kao vodeće države u evroatlantskim integracijama u Jugoistočnoj Evropi, smatramo nedopustivom pasivnost evropskih institucija i vlada demokratskih zemalja u osudi novog pokušaja destabilizacije Crne Gore na principima politike Slobodana Miloševića. Političkom, crkvenom i medijskom kampanjom dezinformacija iz Beograda, koja se sprovodi i u Podgorici i Banjaluci, ozbiljno je ugrožen mir ne samo u Crnoj Gori, već i u cijelom regionu”, navedeno je u dokumentu. A.N.

AKTUELNO

Gvozdenović

POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE BRANIMIR GVOZDENOVIĆ

HTJELI SMO REFORME, OPOZICIJA NIJE DALA

otpredsjednik Skupštine, predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, funkcioner vladajućeg DPS-a Branimir Gvozdenović, kaže da je Demokratska partija socijalista uložila puno truda, dobre volje i tolerancije u uspjeh Odbora.

On je u intervjuu CDM-u istakao DPS na narednim izborima očekuje odličan rezultat, što će biti prilika da, realizuju sve ekonomske, socijalne, naučne i druge programe koje su definisali, i koje će pripremiti za naredni četvorogodišnji mandat. “Nezavisno od moje političke pripadnosti, nezadovoljan sam zbog činjenice da Odbor nije završio posao. Do toga je došlo do opstrukcije koju to skupštinsko tijelo nije moglo prevazići, s obzirom da se radi o materiji koja nikakve veze nema sa nadležnošću Odbora. Neću komentarisati zašto je Demokratama trebalo. U tom radu smo vidjeli šansu ne samo da poboljšamo izborno zakonodavstvo, nego i da demonstriramo političku zrelost Crne Gore i njen demokratski kapacitet. Oba pomenuta motiva u prilog su Crnoj Gori. Zbog čega ih, onda, rušiti po svaku cijenu i nanositi opštu štetu samo da bi se demonstrirala moć partijske opstrukcije”, rekao je Gvozdenović. On je naglasio da je globalni

stav DPS-a da ništa nije dovoljno dobro i da treba stalno raditi na poboljšanjima za koja uvijek ima prostora. “Taj pristup je posebno značajan u segmentima koji se odnose na homogenizovanje demokratskog prostora i izgradnju političkog povjerenja, a izborno zakonodavstvo svakako jeste takav poligon. Zato je i naš poslanički klub, još u julu 2018. uputio Skupštini odgovarajuću Inicijativu. Posredni rezultat je formiranja Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva”, kaže potpredsjednik Skupštine. On ističe da je od aktiviranja Odbora DPS nastojao da se definišu odgovarajući mehanizmi kojima će se doći do kvalitetnih i primjenljivih rješenja. “Željeli smo da reforma ima obuhvatno idejno polazište, da bude “iz glave cijelog naroda”, da uvaži raznovrsnost političkih koncepata – riječju da bude istinski iskorak, ne samo u poboljšanju legislativnog okvira, nego i u smjeru punog povjerenja u izborni proces. Posredno, na primjeru izbornog

zakonodavstva, potvrdili bismo demokratsku perspektivnost crnogorskog društva”, kaže Gvozdenović. Naglašava da ni u jednom kontekstu, DPS-u ne može da ide u prilog opstruiranje rokova i eventualni neuspjeh Odbora i da je upravo suprotno. “Čak i oni koji ne vjeruju u našu punu posvećenost ciljevima reforme izbornog zakonodavstva treba da se zapitaju zbog čega bismo mi željeli da propustimo novu priliku za obesmišljavanje argumentacije onima koji osporavaju dosadašnje izborne pobjede naše partije. Uslovljavanje rada u Odboru povlačenjem tada Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica je, kako rekoh, bio školski primjer opstrukcije koja je trebalo da proizvede štetu, po svaku cijenu. Naime, Zakon nije tematski vezan za Odbor. Dalje – nije ga Odbor stavio u skupštinsku proceduru nego Vlada. Najzad, oni koji nisu bili saglasni sa tim prijedlogom zakona imali su načina da se bore protiv njegovog usvajanja. Ništa ta borba ne može biti uspješnija ako napuštate Odbor, naglašavam, čija je tema izborno zakonodavstvo”, ističe Gvozdenović. (CdM)

PRAZNA PRIČA O TEHNIČKOJ VLADI

“Usuđujem se reći da je ponižavajuće prema crnogorskoj, kako stručnoj, tako i laičkoj javnosti predlagati da se, pred svaki izborni ciklus, formira tzv. “vlada građanskog jedinstva”, jer se time implicira da je Crna Gora nestabil-

no društvo, koje iziskuje fiksne vanredne mjere, svake četvrte godine. Još je problematičnije to što se uporište za formiranje prve “vlada građanskog jedinstva” pronalazi u tzv. “sporazumu o budućnosti” koji je nastao kao rezultat protesta. A

isti ti protesti su se, sami od sebe, ugasili, zbog uskraćene podrške od strane građana! Zasnivati prijedloge na takvoj osnovi jeste vid avanturizma i potvrda nerazumijevanja osnova pravnog sistema države”, kaže Gvozdenović.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

INTERVJU: ZORAN ĐUKANOVIĆ, I

ZA NADOKNA SLUČAJU NESTA STRUJE 100.000 E

CEDIS će nastaviti intenzivne aktivnosti u cilju stvaranja optimalnih uslova za efikasniju realizaciju investicionih planova, rekao je Đukanović

rnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) opredijelio je budžetom za 2020. godinu 100.000 eura za finansijske kompenzacije koje u slučaju nestanka struje sljeduju potrošače.

Izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović rekao je u intervjuu Dnevnim novinama da je od 8. avgusta, kada je počela primjena Pravila o minimumu kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom, primljeno 19 zahtjeva korisnika. On je naveo i da je do početka decembra 2019. godine bilo više od 4.000 planiranih prekida u napajanju, što predstavlja rast od 75 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Taj podatak, kako je ukazao Đukanović, ukazuje koliko je kompanija, kroz održavanje i projekte revitalizacije, intenzivirala aktivnosti na mreži. DN: CEDIS je ove godine počeo projekat revitalizacije distributivne mreže. Da li ste is-

punili plan? Koje ste dalekovode obnovili i koja je vrijednost izvedenih radova? Đukanović: Godina koja je na izmaku u najvećoj mjeri protekla je u znaku pokretanja trogodišnjeg investicionog ciklusa vrijednog oko 50 miliona eura, koji je usmjeren na revitalizaciju srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) mreže sa koje se napajaju crnogorska sela. CEDIS će do kraja 2021. uložiti desetine miliona u mrežu i objekte u crnogorskim selima u cilju kvalitetnije, sigurnije i stabilnije isporuke električne energije. Projekat predstavlja žilu kucavicu razvoja sela, jer se obnovom i unapređenjem elektroenergetske mreže stvaraju uslovi za priključenje novih objekata i otvaraju mogućnosti za ruralni razvoj, ljepši i dinamičniji život seoskog stanovništa na kojem se nalazi oko 20.000 mjernih mjesta. Radovi na revitalizaciji SN i NN mreže obuhvatili su u ovoj godini dalekovode Grahovo u Nikšiću, Bijela u Šavniku, Gubavač i Tomaševo u Bijelom Polju, Dolac u Beranama, Slap Zete u Danilovgradu i Krute u Ulcinju. Do kraja novembra re-

RADI SE NA CETINJU, U KOTORU I ULCINJU DN: Gdje ekipe CEDIS-a trenutno izvode radove? Đukanović: Paralelno radimo i na revitalizaciji srednjenaponskih dalekovoda Vrela na Cetinju, Mavrijan u Ulcinju i Krivošije u Kotoru. Završetak radova na pomenutim dalekovodima planiran je do kraja maja naredne godine. Privodimo kraju i radove na rekonstrukciji 16 srednjenaponskih dalekovoda u koje je do sada uložeĐukanović

no više od 1,7 miliona eura, čime ćemo kvalitet isporuke električne energije podići na značajno viši nivo za naše korisnike i u ruralnim područjima na kojima se nalazi oko 7.700 mjernih mjesta. Ekipe CEDIS-a su uspjele da privedu kraju radove na revitalizaciji oko 280 kilometara mreže, zamijene 1.440 stubova, a rekonstruisano je više od 60 stubnih trafostanica 10/0,4 kV naponskog

nivoa. U sklopu projekta, naše ekipe su aktivne na dalekovodima Lipova Ravan, Kneževići, Babići i Miljkovać u Nikšiću, kao i Lutovo, Mataguži i Radio-predajnik, na području Podgorice. Rekonstrukcija je aktuelna i na dalekovodima Cetinje i Meterizi na Cetinju, Luge u Beranama, Šas u Ulcinju, Kameno u Herceg Novom, Morinj u Kotoru, Skrbuša u Kolašinu, kao i na dalekovodima Komini u Pljev-

ljima i Timar na Žabljaku. Pored projekata revitalizacije, ove godine su potpisani ugovori za devet projekata u vrijednosti većoj od dva miliona eura od kojih se najviše sredstava izdvaja za projekte zamjene transformatora u trafostanicama 35/10 kV. Ubrzo će biti potpisan i ugovor za važan projekat rekonstrukcije trafostanice 35/10 kV Kumbor, čija je vrijednost veća od 1,8 milona eura.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

IZVRŠNI DIREKTOR CRNOGORSKOG ELEKTRODISTRIBUTIVNOG SISTEMA

ADE U ANKA EURA

vitalizovano je oko 190 kilometara mreže što je, između ostalog, podrazumijevalo zamjenu oko 1.960 stubova na SN i NN nivou, kao i rekonstrukciju više od 80 trafostanica naponskog nivoa 10/0,4 kilovolti (kV). Aktivnosti na dalekovodu Bijela su završene, a u završnoj fazi su i aktivnosti na dalekovodima Grahovo i Dolac. Završetak radova na ostalim dalekovodima planiran je za kraj aprila naredne godine. Za rekonstrukcije navedenih sedam dalekovoda opredijeljeno je oko 12,4 miliona eura. DN: Koje dalekovode ćete revitalizovati naredne godine? Da li će akcenat biti na ruralnim područjima? Đukanović: Za drugu godinu projekta revitalizacije SN i NN elektroenergetske mreže opredijeljeno je oko deset milona eura. Nakon detaljne analize stanja mreže definisani su prioritetni dalekovodi koji će biti revitalizovani tokom naredne godine, a izbor dalekovoda je dominantno zavisio od frekvencije prekida. Dakle, naredne godine kroz Projekat revitalizacije biće rekonstruisano još sedam dalekovoda sa kojih se napaja skoro 5.000 korisnika na ruralnom području. Projekat će obuhvatiti dalekovode Velimlje u Nikšiću, Lijeva Rijeka u Podgorici, Biševo u Beranama, Virpazar u Baru, Ostros u Ulcinju, Gornja Morača u Kolašinu i Boljanići u Pljevljima. Paralelno će biti revitalizovani srednjenaponski dalekovodi Podgorica iz Danilovgrada i Hoti u opštinama Danilovgrad i Tuzi, sa više od 1.200 mjernih mjesta. Projekat revitalizacije je dosta zahtjevan sa aspekta izvođenja radova zbog dužine dalekvoda, broja stubova, trafostanica i kon-

figuracije terena. Upravo to je razlog beznaponskih stanja o kojima se naši korisnici blagovremeno obavještavaju. Tako da bih iskoristio priliku da im se zahvalim na razumijevanju i strpljenju, jer upravo ovaj projekat se realizuje kako bi oni imali kvalitetnije napajanje. DN: Da li je, i u kojem iznosu, CEDIS do sada isplaćivao potrošačima finansijske nadoknade u slučaju nestanka struje? Đukanović: Kako je javnost i informisana, Pravilima o minimumu kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom se utvrđuju pokazatelji kvaliteta i finansijska kompenzacija koju su energetski subjekti dužni da plate zbog neispunjavanja propisanog minimuma kvaliteta. Od avgusta 2019. godine, odnosno od početka primjene pravila, primljeno je 19 zahtjeva korisnika. Po osnovu pokazatelja kvaliteta “Ponovno uspostavljanje napajanja u DS” i “Obavještenje o prekidu napajanja”, primljeno je po osam zahtjeva, dok su po osnovu pokazatelja “Odgovor na prigovor o naponu” primljena tri zahtjeva korisnika. CEDIS u navedenom periodu nije imao finansijskih nadoknada po osnovu zahtjeva korisnika. DN: Predviđate li finansijskim planom za narednu godinu formiranje budžeta za nadoknade? Đukanović: Godišnjim budžetom za 2020. godinu je budžetiran dio koji se odnosi na troškove finansijske kompenzacije u iznosu od 100.000 eura. DN: Koliko je 2019. bilo pre-

kida u napajanju i za koliko će se, prema procjenama CEDISa, smanjiti u narednoj godini? Đukanović: Broj planiranih prekida, zaključno sa 1. decembrom, iznosio je 4.101, što predstavlja rast od 75 odsto u odnosu na prethodnu godinu, tokom koje su najavljena i realizovana 2.342 prekida. Zapravo, taj podatak ilustruje koliko smo u CEDISu tokom godine, kroz održavanje i projekte revitalizacije, intenzivirali aktivnosti na mreži. Već nekoliko godina unazad, bilježimo trend smanjenja neplaniranih prekida u napajanju, a što je i očekivan pozitivan efekat milionskog investiranja u infrastrukturu za distribuciju električne energije. Sa druge strane evidentan je i trend povećanja planiranih prekida, odnosno prekida koje putem sredstava javnog informisanja najavljujemo, a koji su neophodni da bi se bezbjedno izvodili radovi na mreži. Statistika prekida nedvosmisleno potvrđuje navedeno. Razlika u broju i trajanju prekida je najuočljivija na 35 kV nivou na kojem je broj neplaniranih prekida smanjen 36 odsto u odnosu na 2018. godinu. Na 10 kV mreži, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježeno je smanjenje broja neplaniranih prekida od 14 odsto. Takođe, na niskonaponskom nivou je smanjen broj neplaniranih prekida za 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. DN: Građani se često žale na

TEHNIČKE GUBITKE NIJE MOGUĆE ANULIRATI JER SU POSLJEDICA FUNKCIONISANJA DISTRIBUTIVNOG SISTEMA ELEKTRIČNE ENERGIJE

plaćanje gubitaka na mreži. Kolika je vrijednost tih gubitaka u 2019. godini? Koliko je od toga transponovano u tarife na računima za električnu energiju, a koliko je platio CEDIS? Đukanović: Nije na odmet konstantno isticati, kako bi se i dalje prisutan animozitet javnosti prema ovoj temi donekle umanjio, da gubici u prenosnom i distributivnom sistemu čine sastavni dio prodajne cijene električne energije svuda u svijetu. Tehničke gubitke nije moguće anulirati, jer su posljedica funkcionisanja distributivnog sistema električne energije. Trošak gubitaka utvrđuje Regulatorna agencija za energetiku koja je trošak po regulatornim godinama 2017-2019. utvrdila primjenom stope gubitaka od 8,43 odsto, a koja je određena na osnovu studije gubitaka koju je izradio Elektrotehnički fakultet u Podgorici, a revidirao Energetski koordinacioni centar u Beogradu. CEDIS posljednjih godina sprovodi intenzivnu borbu sa gubicima. Trend pada gubitaka ima kontinuitet, smanjeni su sa 20,84 odsto koliko su iznosili 2012. godine na 13,83 odsto 2018. Ušteda ostvarena smanjenjem gubitaka, koja je u velikoj mjeri rezultat implementacije AMM projekta (ugradnja novih, elektronskih brojila) od 2013. do 2018, iznosi 35 miliona eura. Trend smanjenja je nastavljen i u 2019, pa su gubici u distribuciji električne energije zaključno sa 1. decembrom ostvareni u iznosu od 318,7 gigavatsati ili 12,92 odsto ukupno preuzete električne energije koja je ušla u distributivni sistem. U javnosti se često ishitreno, bez prethodne stručne konsultacije, plasiraju informacije na osnovu kojih se stiče utisak da crnogorski građani plaćaju ekstremno visoke iznose po osnovu gubitaka. Stoga, smatram da je važno istaći, mada je komparacija nezahvalna zbog razlika u metodologiji obračuna, da su ukupni gubici u crnogorskom distributivnom sistemu, uključujući i iznos koji je dio cijene električne energije u Crnoj Gori, na srednjem nivou u odnosu na zemlje regiona, od kojih su

MILIONA EURA IZNOSI TROGODIŠNJI INVESTICIONI CIKLUS USMJEREN NA REVITALIZACIJU SREDNJENAPONSKE I NISKONAPONSKE MREŽE SA KOJE SE NAPAJAJU CRNOGORSKA SELA

pojedine članice EU. DN: Sa kojim problemima se kompanija najviše suočavala tokom 2019. godine i šta ste preduzimali da ih riješite? Đukanović: Odobreni planovi su ambiciozni, tako da se kao problem nameće stepen realizacije investicionih planova. Ograničenja koja utiču na planiranu dinamiku realizacije investicija se, prije svega, tiču obezbjeđivanja obimne dokumentacije, naročito na područjima koja nisu u zahvatu planskih dokumenata, a gdje je neophodan razvoj elektroenergetske infrastrukture. Jedan od dominantnih problema je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u cilju obezbjeđivanja lokacija za izgradnju elektroenergetskih objekata, a odnose se i na nepokretnosti koje su u državnom vlasništvu za koje se zahtijeva višemjesečno rješavanje, kao i na nepokretnosti u privatnom vlasništvu, zbog nemogućnosti postizanja sporazuma sa vlasnicima ili nezavršenih ostavinskih postupaka. Dugotrajan je i postupak pribavljanja saglasnosti na elaborate o procjeni uticaja na životnu sredinu, koju izdaje Agencija za zaštitu životne sredine. Konkretno, u slučaju projekta izgradnje 35kV kablovskog voda TS 110/35kV Tivat–TS 35/10kV Račica, čija je planirana vrijednost oko 294.000 eura. Dobijanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja izgradnje kablovskog voda na životnu sredinu je trajalo oko pet mjeseci. Ilustrativan je i problem oko izgradnje 10 kV priključnog voda za trafostanicu Crvena Glavica 3 u Budvi. Zbog neusaglašenosti planske dokumentacije sa stanjem na terenu i insistiranjem na primjeni rješenja iz planskog dokumenta (kabl treba da se polaže u trotoaru saobraćajnice, a saobraćajnica još uvijek ne postoji), za priključni 10 kV vod nije moguće dobiti Urbanističko tehničke uslove. Primjera ima mnogo, a u CEDIS - u ćemo nastaviti i u narednom periodu sa intenzivnim aktivnostima u cilju stvaranja optimalnih uslova za efikasniju realizaciju investicionih planova. D.J.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

NEKI OD KLJUČNIH DOGAĐAJA KOJI SU OBILJEŽILI 201 Novi turistički rekordi U ovoj godini očekuje se 14,5 miliona ostvarenih noćenja i 2,6 miliona registrovanih turista u Crnoj Gori. No, posebno je značajan podatak da se od boravka inostranih i domaćih gostiju očekuje čak deset odsto veći prihod, što znači da će iznositi više od 1,1 milijardu eura. Dakle, prema svim najavama očekuje nas treća godina rekordnih rezultata. Treba podsjetiti da je odlična godina najavljena već u pretsezoni, tokom aprila i maja kada je naglo porastao broj i turista i noćenja. Odlični rezultati uspješno su nadomjestili dio maja i jun koji su obilovali izuzetno lošim vremenskim uslo-

vima. Čak su brojni radnici u turizmu zbog toga najavljivali katastrofalne rezultate sa dalekosežnim posljedicama. Međutim, jul je opovrgao takve tvrdnje, a avgust i septembar donijeli novi rast. Ovako dobri rezultati ne bi bili mogući da nismo dobili nove smještajne kapacitete. Samo u 2019, otvoreno je 46 novih hotela, od kojih je 39 sa pet ili četiri zvjezdice. Promijenila se i struktura gostiju, pa je tako sve više onih iz zemalja Zapadne Evrope, koji polako zauzimaju mjesta među prvih deset – posebno iz Francuske i Njemačke.

godini koju večeras zaokružujemo, ekonomsku stranu priče ispunili su brojni usponi i padovi. Izdvojili smo neke od ključnih događaja za koje se nadamo da će u pozitivnom smislu doprinijeti crnogorskoj privredi, kao i njenim rezultatima. Od završetka mosta Moračica na budućem auto-putu Bar – Boljare, preko prvog dijela procesa davanja koncesija za Aerodrome Crne Gore, do značajnog napretka na polju energetike i turizma, 2019. godina mogla bi biti jedna od onih koje su uticale na dobre rezultate crnogorskih privrednika u narednim godinama. K.J.

ZAVRŠETA POMOĆ ZA AIRLINES

Kabl za Evropu Podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije svečano je pušten u rad 15. novembra simboličnim pritiskom na dugme koje su istovremeno uradili predsjednci Milo Đukanović u Crnoj Gori i Serđo Matarela u Italiji. Kabl je rezultat projekta za koji su u novembru 2010. godine ugovor potpisali italijanska kompanija Terna, Ministarsvo ekonomije u ime Vlade, te Crnogorski elektroprenosni sistem. Ovaj značajan infrastrukturni projekat predstavlja prvi „energetski most” između

Evropske unije i Balkana. Kako je istaknuto prilikom njegovog puštanja u rad, kabl promoviše integraciju energetskih tržišta, garantujući visoke standarde sigurnosti, efikasnosti i održivosti crnogorskog, italijanskog i evropskog elektroenergetskog sistema. Do sada je postavljena samo polovina in-

frastrukture koja može prenijeti do 500 megavati (MW) električne energije, ali bi značaj i ovog dijela mogla vrlo brzo da donese prve rezultate. Ukupna dužina kabla između Peskare i rta Jaz iznosi 455 kilometara, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra. Investicija je vrijedna oko milijardu eura.

U iščekivanju koncesionara Aerodromi Crne Gore trebalo bi da budu dati na koncesiju naredne godine. Poziv za pretkvalifikaciju zainteresovanih za takav aranžman sa državom, objavljen je 11. oktobra, a pristigle ponude otvorene su 25. novembra. Interesovanje su zvanično iskazali tursko-danski konzorcijum Cengiz i Copenhagen Airports, južnokorejski Incheon International Airport Corporation, indijski GMR, francusko-turski konzorcijum Airports de Paris i TAV, konzorcijum kompanija DAA International iz Irske, Bouygues Batiment International iz Francuske i TIIC iz Luksemburga, Limak Holding iz Turske, te Corporacion America Airports iz Luksemburga.

Zakonom do oporavka

Rok za odlučivanje o tome kome će sve biti upućen poziv da dostavi ponudu istekao je 25. decembra, pa se vrlo brzo očekuju novosti o ovom izuzetno značajnom pitanju. Koncesija za Aerodrome podrazumijevala je avansnu uplatu od

najmanje 100 miliona eura, deset odsto ukupnog prihoda kao godišnja koncesiona naknada i ulaganje od najmanje 80 miliona tokom prve tri godine, odnosno 200 miliona tokom cijelog trajanja 30-godišnje koncesije.

Nacionalna avio-kompanija dobiće pomoć od države vrijednu 155,1 milion eura, koja će biti u etapama realizovana do 2024. godine. Tako je odlučila Vlada, a zatim i poslanici crnogorske Skupštine usvajajući poseban Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines. Odobrenim novcem biće pokrivene dospjele obaveze prema povjeriocima, inve-

sticije u razvoj i kupovinu novih vazduhoplova. Ovim izdvajanjem biće pokriven dosadašnji dug ove kompanije prema Vladi od 85,3 miliona eura, uvećan za kamate i druge troškove. Na isti način biće regulisan i dug od 58,8 miliona eura koji će stići na naplatu između 2020. i 2024. godine. Ovi iznosi biće pretvoreni u akcionarski kapital čiji je vlasnik Vlada a koji će biti registrovan nakon usvajanja na Skupštini akcionara.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

19. GODINU U SFERI EKONOMIJE

TAK MORAČICE, A MONTENEGRO I NOVI REKORDI Moračica za ponos Najzahtjevniji, najprepoznatljiviji i najskuplji objekat na prvoj dionici auto-puta Bar – Boljare, most Moračica, spojen je 10. novembra. Iako su uslijedili dodatni zanatski radovi, svi su saglasni da ovaj uspjeh najavljuje i skori završetak cijele dionice. Most Moračica dugačak je čak 960 i širok 23,4 metara. Putnu strukturu nosi pet stubova od kojih najviši ima 161 metar, ali zato raspon od dna korita Morače do kolozovne konstrukcije iznosi i više od 200 metara. Takve karakteristike čine ovo graditeljsko čudo u najviši ovakav objekat na prostoru bivše Jugoslavije. Impresivni su

i podaci o nastajanju mosta: za njega je urađeno 155.000 iskopa, te u njega ugrađeno 100.000 kubnih metara betona, 15.000 tona armature i još oko 2.000 tona kablova. Nakon više odgađanja, prema posljednjim najavama ova dionica Smokovac – Mateševo auto-puta biće završena do 30. septembra. I pored dosadašnjih kašnjenja, kineska kompanija China Road and Bridge Construction - CRBC izrazila je interesovanje da gradi i ostale dionice. Za razliku od 657 miliona eura kredita kojim se država zadružila za prvu dionicu, ostale će se raditi po principu javno-privatnog partnerstva.

AKTUELNO

Energija iz vjetra Vjetroelektrana Možura, impresivni energetski objekat na istoimenom brdu kod Ulcinja, zvanično je počela da radi 19. novembra. Malteška državna kompanija Enemalta PLC, u saradnji sa kompanijom Malta Montenegro Wind Park, uložila je u ovaj projekat oko 90 miliona eura. Kako je najavljeno, ovaj vjetropark ima snagu od 46 megavati, pošto ga čine 23 pojedinačne vjetrenjače snage od po dva megavata. Druga je po

veličini u Crnoj Gori, ova elektrana godišnje će proizvodnjom zamijeniti uvoz energije u vrijednosti od oko šest miliona eura. Vjetroelektrana će preći u trajno vlasništvo naše države po isteku perioda zakupa 2035. godine. Uz ovu, struju iz vjetra proizvodi i vjetropark Krnovo. Na istom lokalitetu planirana i izgradnja vjetroelektrane Gvozd, a još jedna najavljena je na Brajićima između barske i budvanske opštine.

pe i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, štandovi, tezge, vitrine, pokretne prodavnice, kao i automati izvan pijaca. S druge strane, zatvorena su vrata velikih tržnih centara poput Delta sitija.

Sprovođenje novih odredbi od početka prate kontroverze, jer prodavnice na pumpama sada nude robu široke potrošnje mahom po mnogo većim cijenama, dok su pojedini prodavci najavili da će popise raditi upravo nedjeljom.

Odmor nedjeljom Od 20. oktobra širom Crne Gore više ne rade trgovine na malo i veliko. Izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje su 20. juna usvojili predstavnici naroda u parlamentu, isto je predviđeno i za praznične dane. Iz velikih trgovačkih kompanija su se saglasili da je takva odluka dobra i za njihove radnike, koji će na ovaj način biti zadovoljniji jer će imati više slobodnog vremena za sebe i svoju porodicu. Dozvoljen je, pak, rad za apoteke, specijalizovane prodavnice ili kioske za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, zatim pum-

„Otpisaneª dvije banke U ovoj godini dvije banke su završile u stečaju, obje u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, za kojim je raspisana Interpolova potjernica. Centralna banka Crne Gore uvela je stečaj u Invest Bank Montenegro - IBM 4. januara zbog. Razlozi su, kako je utvrdila tadašnja privremena uprava banke, negativno finansijsko stanje, zatim koeficijent solventnosti niži od jedne četvrtine propisanog nivoa, kao i obaveze banke koje su veće od njene imovine. U Atlas banku stečaj je „stigao“ 5. aprila.

Savjet CBCG je to učinio nakon dvije neuspjele dokapitalizacije, a navedeno je da su utvrđene „skrivene namjere koje se odnose na nerealno visoku procjenu imovine“. Prema riječima direktora Fonda za zaštitu depozita, do sredine novembra deponentima Atlas banke je od predviđenih 90,2 miliona isplaćeno 79,7 miliona, dok je klijentima IBM od 22,3 miliona, isplaćeno 21,3 miliona eura. Tako je sa ukupno 101 milion eura isplaćeno 11.000 klijenata obje banke u stečaju.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

ODLIČNI REZULTATI ZA 11 MJESECI POTVRDA NAJUSPJEŠNIJE GODINE

Crnogorski hoteli ugostili čak 1,25 miliona gostiju

d početka godine do kraja novembra u crnogorskim hotelima, odmaralištima, rizortima i sličnom smještaju, boravilo je 1,25 miliona gostiju, što je za 19,8 odsto više nego u istom periodu 2018, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstat. Da će 2019. biti godina rekordnih rezultata pokazuje i broj noćenja koji je premašio 4,6 miliona i za 11 odsto je veći spram onih za prvih jedanaest mjeseci prošle godine. Od 1.251.802 gostiju, čak 1.135.061 su stranci koji su fizičkim pokazateljima crnogorskog turizma doprinijeli sa 4.605.075 noćenja.

■ GRADOVI Rezultatima do kraja novembra, turisti su u crnogorskih hotelima prosječno boravili 3,68 noći, a pad u odnosu na prosjek od 3,76 noći s kraja oktobra je očekivan s obzirom na to da se s hladnijim vremenom smanjuje broj dana koji turisti izdvajaju za putovanja. Gosti su najkraće ostajali u Šavniku – samo 1,26 noći, a u primorskom regionu najrjeđe prespavaju u hotelima u Kotoru i Tivtu – 2,63 odnosno 2,71 noći. Budva je do kraja novembra imala hotelske goste čiji je prosječni ostanak bio 4,24 noći. U Ulcinju je taj prosjek 5,04 noćenja, u Herceg Novom 5,08, dok se u hotelima na barskoj rivijeri u prosjeku najduže ostaje - 5,18 noći po turisti. Najviše gostiju u hotelima od početka godine do kraja novembra bilo je u Budvi 498.796, što čini 39,85 odsto ukupnog broja registrovanih u crnogorskom kolektivnom smještaju. Oni su ostvarili 2.114.066 noćenja ili 45,91 odsto od ukupnog broja. Herceg Novi je drugi u primorskom regionu po broju turista u hotelima koji je iznosio 159.088, dok je broj noćenja bio 808.360. Slijedi Ulcinj sa 80.733 turista koji su u hotelima ukupno imali 406.940 noćenja, pa Tivat sa 76.747 gostiju i samo 207.641 noćenje, dok Bar sa 71.434 gostiju ima čak 370.087 no-

Kotor sa najmanje noćenja na primorju

PREDSJEDNIK VLADE NA REDOVN

MARKOVIĆ: TURISTIČKA G Prihod od inostranih i domaćih gostiju iznosiće 1,1 milijardu eura, saopštio je predsjednik Vlade Duško Marković

PODGORICA JE DRUGA NA LISTI GRADOVA SA NAJVIŠE TURISTA KOJI SU ODSIJEDALI U NJENIM HOTELIMA SA 170.434 GOSTIJU, ALI JE BROJ NOĆENJA TEK 282.933 ćenja. Na primorju je u kontinuitetu bilo najmanje turista u Kotoru – za 11 mjeseci samo 61.570 koji su ostvarili 162.089 noćenja. Podgorica je druga na listi gradova sa najviše turista koji su odsijedali u njenim hotelima. Naime, do kraja novembra boravilo čak 170.434 hotelskih gostiju, ali je broj noćenja ostao mali – tek 282.933.

■ STRANCI Kraj novembra donio je nešto jasniju sliku o strukturi turista koji su do tada boravili u crnogorskim hotelima. Gosti iz Srbije i dalje su najbrojniji kada je u pitanju kolektivni smještaj, pošto je do kraja prošlog mjeseca registrovano 111.552 gostiju iz ove zemlje, što predstavlja 9,83 odsto ukupnog broja stranaca. Prvi put se pokazuju i rezultati promocije na tržištu zapadne i centralne Evrope, pošto je iz Njemačke stiglo 103.462 gostiju ili 9,12 odsto, što ih je svrstalo na drugo mjesto liste najbrojnijih. Turisti iz Rusije sa 96.659 sada su na trećem mjestu sa 8,52 odsto učešća u ukupnom broju stranih gostiju u crnogorskih hotelima. Slijedi Kina sa Hong Kongom iz kojih je stiglo 70.095 turi-

sta, a iz Francuske je stiglo 67.500 gostiju. U prvih deset zemalja od evropskih desetinacija tu su još gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva kojih je bilo 59.033. Dakle, sa tri ključna tržišta – Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva – za 11 mjeseci ove godine u crnogorske hotele stiglo 229.995 turista. Nešto je drugačiji raspored kada je u pitanju broj registrovanih noćenja u našem kolektivnom smještaju. Ruski turisti prednjače po ovom broju i do kraja novembra ostvarili su 632.370 ili 15,26 odsto. Na drugom mjestu su državljani Srbije sa 519.595 ili 12,54 odsto noćenja. Slijede tri ključna evropska tržišta: Francuska sa 336.508 noćenja, Njemačka sa 323.089 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 287.244. Gosti iz ove tri države tako su za 11 mjeseci zajedno ostvarili čak 1.291.967 noćenja. I prema novim podacima, u hotelima, rizortima i sličnom smještaju najduže borave Bjelorusi koji su tokom 11 mjeseci u prosjeku boravili 7,08 noći. Slijede Rusi sa 6,54, Česi 6,42, Ukrajinci sa 5,96, Slovaci sa 5,48, te Litvanci sa 5,30 noćenja po gostu. K.J.

Gosti iz Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva tako su za 11 mjeseci zajedno ostvarili čak 1.291.967 noćenja

Crnu Goru je u 2019. godini posjetilo 2,6 miliona turista, ostvarili smo 14,5 miliona noćenja, a prihod od inostranih i domaćih gostiju iznosiće 1,1 milijardu eura, što je zaista puno argumenata da kažemo da je ovo najbolja turistička godina u istoriji Crne Gore, saopštio je premijer Duško Marković, dodajući da je cilj da 2020. bude bolja. On je na redovnom godišnjem sastanku sa privrednicima, koji organizuje Privredna komora (PKCG), naveo da je u protekloj godini otvoreno 49 novih hotela sa više od 3.700 ležajeva, dok su tokom posljednje tri godine otvorena 103 nova hotela u Crnoj Gori. “Za uspjeh Crne Gore kao prestižne turističke i investicione destinacije zaslužni su, ne samo Vlada Crne Gore i nadležni resori, već i privredni sektor”, poručio je Marković, dodajući da su Aerodromi do kraja 2019. opslužili oko 2,6 miliona putnika, što je 220.000 više putnika nego prošle godine.

■ OČEKUJU RAST

EKONOMIJE IZNAD ČETIRI ODSTO

Premijer očekuje i da će crnogorska ekonomija naredne godine porasti iznad četiri odsto, uz dalju konsolidaciju javnih finansija i smanjenje opterećenja rada za privredu. “Naredna godina mora biti godina sa većim stopama rasta od ove. Očekujem da će rast biti oko četiri odsto, odnosno mora biti iznad četiri odsto”, poručio je Marković. On je naglasio i da se moraju konsolidovati javne finansije i povećavati plate u obrazovanju i zdravstvu, kako bi se stvorili preduslovi za rast penzija. Predsjednik Vlade je poručio i da ne želimo privredu samo za crnogorsko tržište, već privredu koja može biti konkurentna i na regionalnom i evropskom tržištu.

“Ne moramo tražiti građevinske kompanije koje će raditi na velikim projektima ili autoputevima van Crne Gore, kada možemo napraviti konzorcijume građevinskih kompanija u Crnoj Gori i imati snažniju i jeftiniju građevinsku operativu”, kazao je Marković. Kako je dodao, u 2019. se nastavilo sa dobrim stopama rasta. “To nije ad hoc akcija i nije jednokratni uzlet, već rezulat osmišljene politike i održivog razvoja”, ocijenio je premijer. Ministar finansija Darko Radunović kazao je da se stvara ambijent za privredu i privredne aktivnosti, te da je stvorena fiskalna stabilnost. “Kontrolišemo dva najvažnija makroekonomska indikatora – deficit i javni dug, ali moramo voditi računa o svakom prihodu koji ide u budžet, pod mjerama smo fiskalne konsolidacije i moramo to imati na umu”, naglasio je ministar. Na sastanku privrednika govorila je i ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Ona je navela da će njen resor u 2020. godini raspolagati sa oko dva miliona eura koje će uložiti u deset programa za unapređenje konkurentnosti privrede. Sekulić je istakla i da je 2019. godine više od 300 preduzeća iskoristilo različite programe podrške Ministarstva. “Oko 160 preduzeća je iskoristilo pomoć kroz programe finsijske podrške i subvencionira-

Za uspjeh Crne Gore kao prestižne turističke i investicione destinacije zaslužni su, ne samo Vlada Crne Gore i nadležni resori, već i privredni sektor, poručio je premijer

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

NOM GODIŠNJEM SASTANKU SA PRIVREDNICIMA

2019. NAJBOLJA GODINA U ISTORIJI

AKTUELNO

PODACI ZA NOVEMBAR

PROSJEČNA PLATA IZNOSILA 518 EURA Prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je u novembru 518 eura, što je 0,2 odsto više nego u oktobru, dok je iznos prosječne bruto plate bio 778 eura, saopšteno je u Monstatu. Prema zvaničnim podacima, prosječne bruto zarade su porasle pet odsto u sektoru poslovanja sa nekretninama, dok je njihov rast u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima iznosio 2,2 odsto. “U prerađivačkoj industriji 1,8 odsto, snabdijevan j u vo d o m , upravljanju otpadom 1,6, trgovini na veliko i malo jedan odsto, u umjetnosti zabava i rekreacija 0,9,

vađenju ruda i kamena 0,7 odsto, zdravstenoj i socijalnoj zaštiti 0,4 odsto i u ostalim uslužnim djelatnostima 0,2 odsto”, rekli su u Monstatu. Pad plata je registrovan u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u iznosu od 7,3 odsto, dok su u snabdijevanju električnom energijom pale tri odsto. R.E.

TRANSAKCIJA VRIJEDNA 2,85 MILIONA Marković zadovoljan rezultatima nja, a nefinansijske programe oko 140 preduzeća - izrada biznis planova, pripreme aplikacija za kredite”, rekla je Sekulić.

■ PURIŠIĆ ZADOVO-

LJAN ZAKONOM O RADU

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je, komentarišući Zakon o radu, rekao da je taj dokument plod strpljivog socijalnog dijaloga. “Na kraju su ga svi podržali i predstavnici privrede i sindikati i Vlada”, naveo je Purišić. Državna sekretarka za urbanizam u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dragana Čenić odgovorila je, na pitanja privrednika, da su saglasni sa predlogom produženja roka za legalizaciju. “S obzirom na to da već postoji orto-foto snimak na kom su evidentirani svi izgrađeni objekti, nema bojazni od moguće zloupotrebe dodatnog roka u smislu omogućavanja nove bespravne gradnje”, rekla je Čenić. Privrednicima se obratio

Za tri godine u budžet se slilo tri milijarde eura Premijer je, govoreći o prihodnoj strani budžeta, precizirao da se u državnu kasu za tri godine ulilo više od tri milijarde i državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić. On je kazao da Ministarstvo trenutno radi na koncipiranju agrobudžeta za 2020. godinu, kao i da Vlada nastavlja da unapređuje ambijent za snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i agroindustrije i jača konkurentnost domaćih proizvođača. Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović kazao je da izgrađeni hotelski kapaciteti visoke kategorije i drugi turistički sadržaji učvršćuju status Crne Gore kao prestižne turističke destinacije. “Očekujem da će započeti investicioni ciklus u turističke kapacitete sjevernog regiona, prije svega u razvoj infrastrukture u ski-centrima,

eura, 170 miliona više od plana. On je ukazao i da je dospjeli poreski dug smanjen za više od 190 miliona. omogućiti da se pozicioniramo među poznate destinacije zimskog turizma”, istakao je Golubović. On je naglasio da ima mjesta za napredak, naročito u dijelu suzbijanja sive ekonomije. “Poslodavci koji legalno posluju prvi su na udaru te pojave, ali dugoročno gube svi. Neophodno je jednako bavljenje uzrocima i posljedicama, kao i rad na jačanju svijesti svih subjekata u društvu o prepoznavanju sprege između sive ekonomije i kvaliteta života. Zajednički cilj je konkurentan i stabilan poreski sistem baziran na jednostavnim i jasnim procedurama i efikasnoj administraciji”, zaključio je Golubović. R.E.

Država povećala udio u EPCG na 88,6 odsto Država je otkupila od italijanske kompanije A2A još 636.793 dionice Elektroprivrede (EPCG) za 2,85 miliona eura, navodi se na sajtu Montenegroberze. Na taj način, država je povećala vlasnički udio u državnoj energetskoj kompaniji za 0,5 na oko 88,6 odsto. Vlada je, usvajajući informaciju o realizaciji Ugovora o izvršenju put opcije između A2A i Crne Gore, zadužila Ministarstvo finansija da do kraja ove godine, u dva navrata, preuzme od A2A dionice EPCG. Ugovorom o izvršenju put opcije predviđeno je da se u četiri rate isplati A2A i otkupe sve njene akcije u energetskoj kompaniji po cijeni od 230,6 miliona, umjesto prvobitno dogovorenih 250 milio-

na eura. Raskid partnerstva sa A2A, koja je u EPCG ušla 2009, iniciran je 1. jula 2017. godine. EPCG je krajem septembra kupila 11,81 miliona sopstvenih akcija od A2A, za 52,86 miliona eura. Prva rata, vezana za ugovor o izvršenju put opcije kojim je predviđen izlazak A2A iz vlasništva državne energetske kompanije, obavljena u septembru prošle godine kada je EPCG od Italijana otkupila 13 miliona sopstvenih akcija za 51,6 miliona eura svojih akcija. Država je prvu ratu vrijednu 68,9 miliona eura uplatila u maju 2018. godine i na taj način otkupila 17,25 miliona akcija. Drugi paket akcija otkupljen je u aprilu iste godine za 39,92 miliona eura. R.E.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

U GODINI ZA NAMA POČINJENO

⌦ Nataša Pajović

UBISTVO POLICAJ ČLANOVA KRIMINA

Godinu koja je za nama obilježio je nastavak rata klanova u kojima je sedam osoba likvidirano, kao i podmuklo ubistvo policajca koji je bio na dužnosti. Ubijano je iz osvete, iz koristoljublja, zbog ljubomore, ali i zbog duga i droge. Likvidacije iz automatskog oružja iz zasjede, dizanje u vazduh automobila, paljenje kuće i pucanje u leđa su samo neki od načina na koji su ubistva izvršena.

FEBRUARA

Cetinjanin Nikola Ćupić (34) ubijen je 3. februara, u Ulici Novaka Miloševa u Podgorici, kada je za sada nepoznata osoba aktivirala eksplozivnu napravu postavljenu pod njegov automobil. Od jačine detonacije Ćupić je ispao iz svog vozila “toyota” cetinjskih registarskih oznaka. Prema evidenciji policije, Ćupić je važio za lice blisko “kavačkom” klanu.

14. APRILA

U budvanskom naselju Velji Vinogradi Jasmin Nišić (30) iz Prijepolja, u jutarnjim satima 14. aprila ubio je Kristijana Ćorića (38). Motiv ubistva je svađa zbog djevojke sa kojom su, navodno, obojica bili u vezi. Osumnjičeni tridesetogodišnji Nišić je, najvjerovatnije, prilikom svađe uzeo stolicu koja se nalazila u blizini i udarao ubijenog Ćorića po tijelu i glavi dok ga nije usmrtio.

22. APRILA

13. MAJA

U njemačkoj pokrajini Brandenburg, grad Forst, 13. maja likvidirani su Darko Mijović i Nikola Jovanović, a tom prilikom ranjeni su Miloš Pavićević i Miloš Vesković. Crnogorski državljani su praćeni duže vrijeme i napadači su precizno znali u kom stanu se nalaze.

JUNA

Plaćeni ubica 22. aprila hicima iz automatskog oružja u kotorskom naselju Dobrota likvidirao je Kotoranina Veselina Veska Vukotića (69), oca Jovana i Igora Vukotića koji slove za vođe škaljarskog klana. Ubica, kojeg je saučesnik čekao u vozilu koje bilo parkirano u blizini, prišao je Vukotiću i iz blizine ispalio više hitaca u njega.

Ubistvo Ćupića

17. MARTA

Rođena braća Marko Bojić (62) i Milenko Bojić (52) uhapšeni su zbog sumnje da su lišili života rođaka Ranka Bojića (62). Beživotno tijelo Bojića sa vidnim povredama u predjelu glave pronađeno je 17. marta oko 06.40 časova u gornjomoračkom selu Redice nadomak Kolašina.

Vukotić

29.

APRILA

Rožajci Sulejman Murić (61) i njegova nevjenčana supruga Sedina Mocević (45) stradali su u požaru koji je 8. aprila oko 5.30 u rožajskom naselju Besnik namjerno podmetnula Murićeva bivša supruga Safija Klimenta (55). Sumnja se da je Klimenta sa bidonom benzina provalila u kuću bivšeg supruga i sobu u kojoj je spavao sa nevjenčanom suprugom, polila benzinom i zapalila. Ubistvo u Rožajama

Cetinjanin Bogdan Milić (37) ubijen je 9. juna u 17.10 sati dok je sa tri druga sjedio na terasi lokala “Portun” na Bulevaru crnogorskih junaka na Cetinju, kada je na njih is-

APRILA

Podgoričanin Milo Ilić (28), ubijen je 29. aprila hicima iz pištolja usred dana u prometnoj Ulici Oktobraske revolucije. Na njega je, dok je prilazio vozilu marke “jeep” koje je bilo parkirano uz ulicu, više hitaca iz pištolja ispalio napadač koji je na glavi imao kačket. Ilić je, prema navodima policije, pripadao “kavačkom klanu”.

Ubistvo Ilića

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

18 UBISTAVA, VEĆINA RIJEŠENA

JCA, LIKVIDACIJE ALNIH KLANOVA... 6.

JUNA

U naselju Počukac u Đenovićima, 6. juna, u dvorištu vile “Akacija ubijen je Stefan Šarović (31). Istražitelji sumnjaju da je likvidacija bila planirana, s obzirom da su napadači imali oružje sa sobom i obezbijeđena sredstva za bjekstvo. Za to ubistvo osumnjičeni su Nikola Nino Ivović i Dušan Šilja.

SEPTEMBRA

Šesnaestogodišnji Nikšićanin u noći između 5. i 6. septembra u blizini jezera Krupac nožem je ubio osamnaestogodišnju K.R.. Prema nezvaničnim informacijama, maloljetnik i ubijena djevojka su bili u emotivnoj vezi, a do ubistva je došlo nakon što je K.R. pokušala da prekine tu vezu. Na tijelu žrtve konstatovan je veći broj ubodnih rana nanijetih nožem.

14. SEPTEMBRA

Kazahstanka Dajan Šubadajeva (61) nakon svađe i prepirke nožem ubila muža Iskendera Šudabajeva (61). Iskender je pronađen mrtav u iznajmljenom stanu u barskom naselju Bjeliši. Policiju su pozvali vlasnici kuće nakon što su vidjeli beživotno tijelo pored kojeg je u stanju šoka bila njegova supruga.

25. SEPTEMBRA

Podgoričanin Branko Vučković (33) ubijen je hicima iz pištolja u Ulici Oktobarske revolucije u Podgorici. Prema nezvaničnim saznanjima, ubica se krio iza kontejnera i čekao da Vučković parkira motor ispred kafića “Gejming pub”, a zatim istrčao i zapucao put njega. Vučkovićevo društvo sjedilo je u obližnjem kafiću, a on je došao da im se pridruži.

paljeno više projektila. U pucnjavi ranjeni Dragan Vušurović (33), Goran Vušurović (48) i Marko Vujačić (48), koji su u momentu sjedili sa preminulim Milićem za stolom.

Ubistvo Vučkovića

17.

OKTOBRA

Baranin Jovan Klisić ubijen je 17. oktobra oko 10.30 sati, ispred lokala “Savoia” u tom gradu, dok je Velizar Gardašević ranjen. Na Klisića i Gardaševića, koji su bili na terasi restorana “Savoia”, napadač je ispalio na desetine hitaca. Do pucnjave je, prema riječima očevidaca, došlo kada su njih dvojica krenuli da uđu u Klisićev “audi”.

26. OKTOBRA

Dragica Selimović (55), pronađena je 26. oktobra mrtva u svojoj baraci u naselju Rakonje. Zbog sumnje da su izvršili krivično djelo teško ubistvo iz koristoljublja, policija je uhapsila mještane navedenog naselja Damira Selimovića (23) i Danka Božovića (24), koji su rođaci pokojnice zbog sumnje da su počinili krivično djelo - teško ubistvo iz koristoljublja.

29. NOVEMBRA

Rožajka Razija Dacić (42) uhapšena je nakon što je 29. novembra u podgoričkom naselju Stari aerodrom nožem ubila Boža Vujadinovića (18). Ona je pred Višim državnim tužiocem rekla da je mladića ubola slučajno, te da navodno nije imala namjeru da ga ubije. Međutim, nakon zločina Dacićeva je pokušala da sakrije bodež, počisti tragove kvi i iscenira da je mladić izvršio samoubistvo.

15. DECEMBRA Policajac Milutin Leković ubijen je u Igalu dok je bio na dužnosti prilikom privođenja Hasanaja koji kod sebe nijesu imali lična dokumenta. Njemu je u policijskom vozilu, albanski državljanin Luan Hasanaj sa zadnjeg sjedišta pucao u potiljak iz pištolja koji je imao kod sebe. Zbog ubistva uhapšeni su i Lulzimu Hasanaj (49) i Nure Hasanaj (67).

17.

DECEMBRA

Cetinjanku Savicu Krivokapić (68) ubio je njen sin Pavle Krivokapić (46). Prema navodima iz policije, ubistvo se dogodio u porodičnoj kući Krivokapić u Cucama, kada je osumnjičeni nakon svađe prvo fizički nasrnuo na majku, a zatim je navodno usmrtio nožem.

22. DECEMBRA

Podgoričanin Mitar Pejović (35) podlegao je povredama 22. decembra nakon što mu je sugrađanin Ivica Kaluđerović (43) nakon kraće svađe, ispalio više hitaca u predjelu leđa. Incident se dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo, kada je Pejović, nešto oko 01.20 časova, otišao do kuće u kojoj živi osumnjičeni Ivica Kaluđerović, koji mu je navodno dugovao novac.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

Vedran Ilic, Vedran Ilić

RETROSPEKTIVA NAJBITNIJIH SUDSKIH PROCE

OD OSLOBAĐAJUĆIH PRESUD ZATVORA DO PONOVLJENIH

⌦ Elhana Hamzić

udije u Crnoj Gori su u prethodnoj godini imale “pune ruke posla”, a Dnevne novine vam donose samo jedan dio ključnih sudskih procesa, među kojima je nekoliko prvostepenih presuda, među kojima je najzančajnija presuda za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Godinu za nama je obilježila i oslobađajuća presuda za ubistvo Petrovčanina Nemanje Medina, koja je izazvala burne reakcije javnosti, posebno porodice ubijenog mladića. Oslobođenom Vladimiru Ulami , koji se tereti za ubistvo Medina, odlukom Apelacionog suda, ponovo će se suditi, ali pred izmijenjenim vijećem.

PRESUDA ZA POKUŠAJ TERO RIZMA 2016. Jedna od najznačajnijih presuda koja je izrečena u prošloj godini svakako je u predmetu protiv optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. Sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša izrekla je presudu vijeka 9. maja. Ovom presudom svih 14 optuženih u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. oglašeni su krivim i kažnjeni ukupnom kaznom 68 i po godina zatvora. Vijeće sutkinje Suzane Mugoše najvećom kaznom od 15 godina zatvora osudilo je ruskog državljanina Eduarda Šišmakova zbog fomiranja kriminalne organizacije i krivičnog djela terorizam u pokušaju, dok je njegov sunarodnik Vladimir Popov za ista djela dobio 12 godina za-

tvora. Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja je 16. oktobra 2016. godine počinila krivično djelo terorizam u pokušaju. Državljanin Srbije Bratislav Dikić oglašen je krivim za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije zbog čega je dobio jedinstvenu kaznu od osam godina, dok su Predrag Bogićević i Nemanja Ristić za ista krivična djela takođe jedinstvenom kaznom osuđeni na po sedam godina zatvora. Branki Milić izrečena je kazna zatvora od tri godine, Draganu Maksiću od godinu i devet mjeseci, a Mihailu Čađenoviću, Srboljubu Đorđeviću i Milanu Dušiću od po godinu i šest mjeseci. Jedino Kristina Hristić nije dobila zatvorsku kaznu, već uslovnu i to u trajanju od jedne godine, ukoliko ne ponovi krivično djelo u naredne dvije godine.

PRVOSTEPENE PRESUDE Stevan Stamatović, kao vođa kriminalne organiza-

cije koja je imala za cilj vršenje teških krivičnih djela, a između ostalog i pokušala likvidaciju zatvorenika Radojice Zekovića, osuđen je 20. novembra 2019. godine na 12 godina zatvora. Prvostepenu presudu u Višem sudu izrekla je sutkinja Ana Vuković, i sve optužene je oglasila krivim. Tako su Milan Lješnjak i Dejan Deletić osuđeni na jedinstvene kazne od po devet i po godina za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Na po tri i po godine osuđeni su Aleksandar Bojović i Đorđe Božović, i to obojica za stvaranje kriminalne organizacije, a Bojović još i za produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Stefan Balević je za stvaranje kriminalne organizacije dobio tri godine zatvora. Zoran Boljević osuđen je 4. februara u Višem sudu na 17 godina zatvora zbog teškog ubistva u pokušaju, počinjenog 22. avgusta 2016. u Nikšićkoj ulici u Podgorici kada je iz pištolja pucao na strica Slavka Boljevića i brata od strica Aleksu Boljevića. Prvostepenu presudu izrekao je predsjednik vijeća sudija Predrag Tabaš. Bivši član kriminalne

Stanović grupe Pink Panter Duško Martinović osuđen je 15. januara, prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, na jedinstvenu kaznu od šest godina i tri mjeseca zatvora, zbog stvaranja kriminalne organizacije i neovlašćenog držanja i stavljanja u promet opojnih droga. Presudu je donijelo vijeće sutkinje Vesne Pean.

POTVRDA APE LACIONOG SUDA Apelacioni sud potvrdio je 11. decembra 2019. godine

Zmajević

Kašćelan izručen, poslat u zatvor, pušten uz jemstvo da se brani sa slobode

Kotorani Slobodan Kašćelan, koji slovi za vođu “kavačkog klana” u toku 2019. godine je uhapšen u Češkoj, izručen Crnoj Gori, poslat u zatvor i uz jemstvo krajem godine pušten da se brani sa slobode zbog sumnje da se bavio zelenašenjem. Prema navodima SDT-a, okrivljeni Kašćelan je dao novac na zajam iskorišćavajući teško imovno stanje i tom prilikom ugovorio za sebe ne-

srazmjernu imovinsku korist u iznosu od 30.000 eura. Naime, Kašćelan se tereti da je od juna 2010. godine pa nadalje, u Kotoru dao novac na zajam oštećenom Milanu Dragoviću i ugovarao za sebe nesrazmjernu imovinsku korist u iznosu koji je preko 30.000 eura, u čemu mu je, kako se to osnovano sumnja, pomogao okrivljeni Goran Ljubatović. Prema optužnici, oštećeni Dragović nalazio se u teškom imovnom stanju i u

stanju nužde zbog propasti više poslova i prijetnje da će izgubiti stambeni objekat, kuću “Vila Luković”, zbog kredita podignutog kod Hipo Alpe Adria banke, pa mu je Kašćelan pozajmio novac u iznosu od 50.000 eura, pri čemu je za sebe ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist u vidu mjesečne kamate u iznosu od 10 odsto vrijednosti pozajmljenog novca. Ovom optužnicom SDT-a terete se Stefan Brnović, Zlatko Samardžić,

Ilija Dedović, Tripo Moškov, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Igor i Nikola Andrić i Goran Ljubatović i to za stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja, prodajom droge, davanjem mita i pranjem novca. Takođe, aktom Tužilaštva obuhvaćeni su Igor Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar i Igor Đurišić i Davor Prelević, koji su u bjekstvu i sudi im se u odsustvu.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

ESA U 2019. GODINI

DA I KAZNI PROCESA

matrane. Apelacioni sud je nakon vijećanja odbio žalbe kao neosnovane.

BIVŠI PREDSJED NICI OPŠTINA

presudu sudije Višeg suda u Podgorici Dragoja Jovića, kojom je Nikšićanin Vlado Zmajević osuđen na 14 godina zatvora zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom 1999. na Kosovu. Naime, na prvostepenu presudu koja je izrečena 5. juna, žalbe su uložili branioci okrivljenog Zmajevića, novosadski advokati Predrag Ćetković i Đorđe Dobanovački, a prošlog mjeseca održana je i sjednica na kojoj su žalbe raz-

U toku je suđenje bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši, koji se tereti da je zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem granice službenog ovlašćenja Glavnom gradu pričinio štetu od 6,7 miliona eura. Suđenje bivšem predsjedniku Opštine Bar i nekadašnjem vlasniku Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Žarku Pavićeviću, koji se tereti da je sa još dva lica zloupotrebom položaja oštetio Poštu Crne Gore za više od dva miliona eura, takođe je u toku. Suđenje bivšem gradonačelniku Berana Vuki Goluboviću takođe je u toku. Prema navodima iz naredbe za istragu, Vuka Golubović je opštinski budžet oštetio za ukupno 192.761 euro. Milan Golubović je beransku opštinu oštetio za 5.000 eura, dok se Darko Mališić i Momčilo Sajičić terete da su, uz pomoć Vučete Mališića, u tri navrata opštinsko zemljište vrijedno 334.829 eura bez pravnog osnova upisali na kompaniju „Tehnostar“.

ne, u jutarnjim časovima, u Kotoru, naselje Dobrota, u iznajmljenom stanu oštećene Anastasije Lašmanove, na svirep način, sa umišljajem lišio života oštećenu. Suđenje okrivljenima za ubistvo Đorđa Borete i Dragana Zečevića u Bečićima početkom decembra 2016. godine, nastaviće se u januaru. Prema navodima optužnice, Vasilije Rafailović i Miljan Bulatović označeni su kao organizatori kriminalne grupe koja je ubila Đorđa Boretu 7. decembra 2016. godine u bašti lokala „Trofej“ u Bečićima. Tom prilikom od više ispaljenih hitaca iz automatske puške kao slučajna žrtva stradao je doktor u penziji Dragan Zečević, dok je vlasnik

SUDSKI PROCESI U TOKU Pred specijalnim vijećem Višeg suda u Podgorici u toku je postupak protiv jednog od lidera DF-a Nebojše Medojevića i njegove navodne dvanaetočlane kriminalne grupe, koju SDT tereti za pranje novca. U sudnici je u toku i suđenje optuženom Arseniju Stanoviću, koji se tereti da je 11. maja 2018. godi-

Ulama

lokala Ivo Stanišić ranjen.

PONOVO SUĐENJE Ponovljeni sudski postupak za ubistvo Zorana Boljevića, za koje se sudi Danilu Jovanoviću i njegovim sestrićima Zoranu i Zdravku Raduloviću, počelo je sredinom decembra 2019. u Višem sudu u Podgorici, iznošenjem mišljenja balističke struke, vještaka Milovana Mihailovića. Vladimiru Ulami ponovo će se suditi za ubistvo Petrovčanina Nemanje Medina počinjeno u julu 2016. godine, ali pred izmijenjenim vijećem, odlučeno je na sjednici vijeća Apelacionog suda. Naime, na prvo-

stepenu presudu Višeg suda u Podgorici žalilo se Više državno tužilaštvo i oštećena porodica Medin, a tom presudom Ulama je oslobođen optužbi za ubistvo Medina. Istom presudom vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Vesna Moštrokol osudilo je Ulamu na pola godine zatvora zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Podsjetimo, 28. marta Ulama i sada pokojni Darko Mijović oslobođeni su optužbi za ubistvo Medina 8. jula 2016., a istom presudom sada pokojni Bogdan Milić takođe je oslobođen optužbi da je pomogao učiniocima nakon izvršenog djela. Tijelo Nemanje Medina nije do danas pronađeno.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

PRIVEDENO VIŠE OSOBA ZBOG NEREDA U PODGORICI

ZBOG AFERE ª KOVERTAº

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić uhapšen je zbog sumnje da je bio organizator protestne šetnje u Podgorici zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, tokom koje je došlo do sukoba sa policijom. On je priveden i zadržan u policiji, do privođenja sudiji Suda za prekršaje. Milačić je, kako su saopštili iz njegove stranke, zadržan zbog povrede člana 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. “Iako je u svom iskazu datom Upravi policije u svojstvu građanina pojasnio da predmetni skup nije imao organizatore, da su se učesnici šetnje sami okupili, kao što to čine svake večeri, a nakon što se osnovna državna tužiteljka izjasnila da ne postoje elementi krivičnog djela, Uprava policije je ipak odlučila da ga liši slobode do privođenja sudiji Suda za prekršaje, bez ikakvog pravnog osnova utemeljenog u Prekršajnom zakonu, budući da u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti koje član 166 Zakona o prekršajima predviđa da bi neko lice bilo lišeno slobode”, pojašnjavaju iz Prave Crne Gore. Tvrde da je riječ o montiranom političkom procesu kojim vlast želi da skloni svoje političke protivnike. Podsjećamo, četiri službenika Uprave policije povrijeđena su preksinoć dok su pokušavali da mirnim putem sklo-

Foto: Iva Mandić

MILAČIĆ UHAPŠEN KAO Podignuta optužnica protiv Stijepovića ORGANIZATOR PROTESTA

ne građane sa kružnog toka u mjestu Cijevna, u Zeti, koji su nezadovoljni usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti blokirali put u Zeti i kamenovali policiju. Incident se dogodio kada su građani od kružnog toka pre-

ma Aerodromu namjerno posjekli bor i zapriječili put, zbog čega je morala da interveniše policija. Policajac Dalibor Živković je pogođen kamenom u glavu, dok su tri policijska službenika zadobila povrede u predjelu tijela. N.P

Nuhodžić osudio napade

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić oštro je osudio napade na policijske službenike tokom preksinošnjih protesta. “Država će pružiti punu podršku svim pripadnicima koji časno nose policijsku uniformu i rade težak i rizičan posao. Pozivam nadležne or-

gane da bez odlaganja procesuiraju i kazne one koji napadaju policajce koji čuvaju red i mir. Pozivam i građane da na civilizovan način iskazuju svoje stavove, a nikako nasiljem. Mir i tolerancija su iznad nacionalnih i vjerskih opredjeljenja i razlika”, dodao je on.

NA PROSTORU NEKADAŠNJE DEPONIJE ª LOVANJAª U TIVTU

Specijalno državno tužilaštvo podignulo je juče optužnicu protiv generalnog sekretara u kabinetu Predsjednika Crne Gore i bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića za primanje mita. Na optužnici je još šest osoba zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca u saizvršilaštvu. Optužni akt biće dodijeljen sudiji Viš e g suda koji će razmotriti dokaze Tužilaštva i nakon toga donijeti odluku o osnovanosti. Viši sud može da potvrdi optužni akt, vrati ga na dopunu ili eventualno utvrdi da nema osnova za optuženje. Stijepović je bio glavni akter afere “Koverta”, koju je početkom 2019. u javnost “lansirao” predsjednik Atlas grupe Duško Knežević, kada je medijima dostavio snimak na kojem se vidi da daje kovertu u kojoj se nalazilo 97.500 eura. Knežević tvrdi da je novac bio namijenjen za finansiranje kampanje DPS

tokom parlamentarnih izbora 2016. godine te da je novac preko Stijepovića poslao predsjedniku partije Milu Đukanoviću, prema ranije postignutom dogovoru sa njim. Stijepović je krajem januara tekuće godine, tokom saslušanja u SDT-u, negirao da je novac bio namijenjem predsjedniku Crne Gore, već da ga je uzeo i iskoristio za finansiranje terenske kampanje njegove stranke u Zeti. Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je početkom decembra najavio da će u roku od 15 dana odlučiti da li će podići ili odbaciti optužnicu protiv Stijepovića. “Pošto se predmet nalazi u istrazi odluka može biti - podizanje optužnice ili obustava istrage”, kazao je Katnić. Sa druge strane, SDT je vlasnika Atlas grupe optužilo za utaju poreza, pranje novca i zloupotrebu službenog položaja, te za njim raspisalo međunarodnu potjernicu. U drugoj polovini septembra, po zahtjevu Crne Gore, i formalno je pred londonskim sudom započet proces za Kneževićevu ekstradiciju iz Velike Britanije.

U PLJEVALJSKOM SELU ŽIDOVIĆI

U požaru stradala djevojčica GOGIĆ OSUMNJIČEN U požaru velikih razmjera, koji je izbio juče oko 10 sati i 45 minuta na prostoru nekadašnje deponije “Lovanja“ u Tivtu, stradalo je dijete, koje se nalazilo u jednoj od baraka, u kojima je živjelo više porodica romske nacionalnosti. Na lice mjesta je izašla jedinica kotorske Službe zaštite i spašavanja sa pet vozila i 15 vatrogasaca. Kako je za Skala radio kazao komandir kotorske Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić, jak sjeverni vjetar otežava gašenje. U pomoć kotorskim vatrogascima pristigli su i spasioci iz Tivta,

tako da je na licu mjesta bilo oko 30 vatrogasca. Mjesto požara posjetio je gradonačelnik Kotora Željko Aprcović, koji je izrazio saučešće porodici nastradalog djeteta i kazao da

će opština, odmah poslije novogišnjih praznika sagledati kompleksno pitanje smještaja romskih porodica na Lovanji i preduzeti mjerne za trajno rješavanje ovog problema. Z.K.

ZA UBISTVO OCA U pljevaljskom selu Židovići, u noći između nedjelje i ponedjeljka, došlo je porodične tragedije, Zoran Gogić (24), kako se sumnja, ubio je svog oca Stanišu (48) iz lovačke puške. Z. Gogić uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo. “U Pljevljima je lišen slobode Z.G. (24) zbog sumnje da je upotrebom vatrenog oružja lišio života svog oca S.G. (48). O događaju je

obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju”, piše u saopštenju Uprave policije. Na licu mjesta policija je obavila uviđaj. Šta je razlog ove tragedije rođaci i komšije još uvijek ne znaju, prenoci PV portal, ali kako su im rekli, radi se o uzornoj familiji. Za žrtvu i osumnjičenog imaju samo riječi hvale i ističu da su bili u odličnim odnosima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

ZA PRVIH 11 MJESECI 2019. REGISTROVANO 5.717 SAOBRAĆAJNIH NEZGODA

Do 1. decembra na našim putevima stradale 44 osobe Na crnogorskim putevima, prama zvaničnim podacima Uprave policije, od 1. januara do 1. decembra 2019. godine život su izgubile 44 osobe. Kako je saopšteno Dnevnim novinama, u pomenutom periodu registrovano je 5.717 saobraćajnih nezgoda na teritoriji Crne Gore “Teške tjelesne povrede je zadobilo 428 lica dok je 2.123 učesnika u saobraćaju zadobilo lake tjelesne povrede”, dodali su iz UP. Ipak, broj žrtava saobraćajnih nesreća, nažalost, povećao se u posljednjem mjesecu ove godine. Podsjetimo, 15. decembra u prijepodnevnim satima došlo je do saobraćajne nesreće u mjestu Brajići, na putu Cetinje - Budva. Tragično su stradali mladi Podgoričani, pripadnici grupe navijača Budućnosti - Varvara, Miljan Bobičić (19) i Marko Lazarević (20). U istoj nesreći povrijeđeni su saputnici stradalih, J.B. (20), D.B. (20) i I.J. (18). Od trojice, dvojica preživjelih zadobili su teške povrede kičmenog stuba. Do nesreće koja se dogodila u 10.55 sati te kobne nedjelje, došlo je prilikom slijetanja vozila u provaliju. Na lice mjesta ubrzo je stigla policija, hitna pomoć, pripadnici budvanske i cetinjske službe zaštite i spašavanja koji su izvukli tijela stradalih. Vozilo u kojem se bili mladići potpuno je havarisano. Mladići su tog jutra krenuli ka primorju kako bi podržali fudbalere Budućnosti koji su u 13 časova gostovali Grblju, u Radanovićima. Osvrćući se na godinu za nama, podsjetićemo na neke saobraćajne nesreće u kojima su život izgubile osobe starosti do 30 godina. Na samom početku prošle godine dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je izgubljen još jedan mladi život. Podgoričanin Marko Bajčetić (30) poginuo je 5. januara, tri sata iza ponoći, na putu Danilovgrad Podgorica, u mjestu Ćurilac. Do nesreće je došlo kada je vozilo Bajčetića sletjelo sa puta. Bajčetić je bio standardni član futsal selekcije Crne Gore, za koju je debitovao 2014. godine. Posljednje utakmice u dresu Crne Go-

15. decembra u mjestu Brajići život su izgubila dva Podgoričanina

Od posljedica zadobijenih u udesu kod Gintaša Valentina Gazdić je preminula u KCCG re odigrao je 18. i 19. decembra, protiv Kipra. Bio je zapažen i u crnogorskim futsal klubovima. Veliki trag ostavio je igrajući za KMF Titograd i KMF Agamu. Nedavno je Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu protiv Podgoričanina Dejana Šarca (24), kojeg VDT tereti za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, odnosno da je 9. juna 2019. godine, kod tržnog centra Gintaš izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula njegova sugrađanka Valentina Gazdić (29). Šarac je, prema navodima optužnice, spornog dana, oko dva sata poslije ponoći, pod dejstvom

kokaina, upravljao “mercedesom“ pri brzini najmanje 109,98 km/h, koja je dvostruko veća od ograničenja brzine za naselje-

no mjesto do 50 km/h. Kako se dalje navodi, Šarac je na raskrsnici Bulevara Save Kovačevića i 4. jula, udario u vozilo VW Polo kojim je upravljala Gazdić, koja se kretala brzinom od 27 km/h, a od zadobijenih povreda je preminula u Kliničkom centru tri dana kasnije, odnosno 11. juna. U mjestu Srđevac na putu Ribarevine-Berane 20. jula stradao je motociklista državljanin Srbije Vladan Živković (29) iz Kraljeva. Do nesreće je došlo oko 17.30 časova. Nesreća se dogodila u trenutku dok je Živković vozio motor iz pravca Berana kada je dolaskom na kritično mjesto udario u auto-

Čeoni sudar vozila kod Sozine, u udesu su poginule dvije osobe

mobil “golf“ kojim je upravljao V.T. iz mjesnog centra Lozna, koji je sa glavnog magistralnog puta skretao prema Lozni. Tri dana kasnije, 23. jula Budvanin Nebojša Božović (29) stradao je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila iznad Kamenova, oko 18.35 sati. U tom udesu učestvovala su se dva motora i jedan automobil. Dvadesetsedmogodišnji Ljubo Ćorović poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se 16. avgusta oko 12.50 časova dogodila u nikšićkoj Župi. Ćorović je, upravljajući vozilom “vw new beetle buba” podgoričkih registarskih oznaka, izgubio kontrolu nad vozilom, koje se više puta prevrnulo. Nesrećni Ćorović poginuo je na licu mjesta. Dan kasnije, 17. avgusta, došlo je udesa na magistralnom putu Podgorica - Bar, kod tunela Sozina. Tada su poginule dvije osobe iz Bosne i Hercegovine (BiH) N.S. i E.J., dok je pet povrijeđeno. U čeonom udesu učestvovala dva vozila. Iz UP su u novembru, povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, ukazali da je krajem 90-ih godina, na godišnjem nivou, evidentirano i do 180 poginulih učesnika u saobraćaju, da bi tokom 2000-ih taj broj bio sveden na oko 120. U prethodnih deset godina prosječan broj smrtno stradalih lica u saobraćajnim nezgodama je bio 60 na godišnjem nivo. Ipak, u policiji su istakli da to nije nešto čime mogu i smiju biti zadovoljni i njihov stalni zadatak mora biti dalje unapređenje stanja u toj oblasti. Stanje će unapređivati i kroz povećanje stepena zaštite i pružanje pomoći rizičnim grupama za vrijeme njihovog učešća u saobraćaju, akcenat će biti stavljen motocikliste, pješake i bicikliste, na djecu, starije i osobe sa invaliditetom, kao i pojačanim kontrolama saobraćaja na nacionalnom nivou kada su u pitanju saobraćajni prekršaji u vezi sa prekoračenjem brzine, upotrebom alkohola i droga, korišćenjem sigurnosnih pojaseva, upotrebom mobilnog telefona tokom vožnje, tehničkom ispravnošću vozila… Bo.B.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

INTERVJU: DR JEVTO ERAKOVIĆ, DIREKTOR KL

KCCG POSTAJE RENOM ZDRAVSTVENI REGION

⌦ Jelena Vađon Đurišić

Godinu na izmaku Klinički centar obilježio je velikim rezultatima i u 2020, nastaviće definisanom putanjom razvoja, kazao je Dnevnim novinama direktor najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori dr Jevto Eraković. Prioritet su, kako kaže, edukacija kadra i primjena novih znanja kod nas, a nastaviće i sa nabavkom najsavremenije medicinske opreme, te izgradnjom novih objekata za Kliniku za infektivne bolesti i Kliniku za kožne bolesti – dermatovenerologiju, kao i Urgentni blok. “Cilj Kliničkog centra je da i u narednom periodu usvajanjem i primjenom novih znanja izvode najsavremenije i najzahtjevnije hirurške zahvate i terapijske procedure, što KCCG preporučuje da postane renomirani regionalni centar, koji je osposobljen da zdravstvene usluge pruža ne samo crnogorskim osiguranicima, već i pacijentima iz okruženja i šire”, naglašava Eraković. DN: Za nepunih godinu i po, od kada ste preuzeli rukovođenje Kliničkog centra Crne Gore, uloženo je mno-

go, od infrastrukture, preko opreme, edukacije, ali i dovođenja eminentnog kadra sa strane kod nas. Šta biste izdvojili? Šta je to što je, po Vama, obilježilo 2019. godinu? ERAKOVIĆ: Slažem se sa Vašom konstatacijom da je u proteklih godinu i po uloženo mnogo u Klinički centar Crne Gore, od opreme do edukacije kadra i infrastrukture. Zadovoljni smo postignutim u protekloj godini, koju je Klinički centar obilježio sa velikim rezultatima. Prije svega, uveli smo veliki broj složenih i zahtjevnih operativnih i terapijskih procedura u gotovo svim specijalističkim granama. Krajem prošle godine hirurški tim predvođen prof. dr Rankom Lazovićem uspješno je izveo najveći hirurški poduhvat u savremenoj medicini, intraoperativnu primjenu citostatika. Urađena je jedna od najvećih hirurških intervencija koje se danas izvode u svijetu i poslije transplantacione medicine sigurno predstavlja vrh hirurgije, a našim pacijentima u poodmakloj fazi maligne bolesti dostupna je ovdje u Kliničkom centru o trošku države. Pored toga, počela je primjena laparaskopskih opera-

Cilj KCCG je da i u narednom periodu usvajanjem i primjenom novih znanja izvodimo najsavremenije i najzahtjevnije hirurške zahvate i terapijske procedure, što našu ustanovu preporučuje da postane renomirani regionalni centar

cija tumora debelog crijeva, zatim savremene multidisciplinarne metode u liječenju moždanog udara - mehanička trobmektomija, kao i terapijska izmjena plazme, niz komplikovanih oftalmoloških operativnih procedura, u Institutu za bolesti djece od 2019. godine izvodi se rekonstruktivna hirurška metoda za eliminisanje urogenitalnih anomalija, dok se na Klinici za ortopediju uspješno izvode zahtjevne i ozbiljne operacije na kičmenom stubu, koje se odnose na povrede segmenta grudnog dijela, kao i tumorske promjene na kičmenom stubu. DN: Instaliranjem trećeg linearnog akceleratora stali ste rame uz rame sa najsavremenijim svjetskim radioterapijskim centrima.

ERAKOVIĆ: Kupovinom i instaliranjem trećeg linearnog akceleratora apsolutno se zadovoljava standard u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika i obezbjeđuju najbolji uslovi u regionu kada je u pitanju zračna terapija. Listu čekanja za zračnu terapiju nemamo ni sada, a sa trećim aparatom i dobro osmišljenom organizacijom pacijenti će već nakon donošenja konzilijarne odluke o zračnoj terapiji dobijati termine za pripremu i početak zračenja u vremenu ne dužem od sedam dana, što do sada nije ostvario niti jedan Centar za radioterapiju u okruženju. Na linearnom akceleratoru uspješno je primijenjena stereotaksična radioterapijska tehnika zračenja tumora na mozgu, koja omogućava da se oboljelima od karcinoma vrlo precizno i efikasno zrače i liječe tumorske promjene, dok je zdravo tkivo maksimalno pošteđeno. Za pacijente to znači da će ubuduće pod istim uslovima, na istoj vrsti aparata, koji su instalirani u najsavremenijim svjetskim radioterapijskim centrima, moći dobijati isti kvalitet liječenja, u skladu sa medicinskim standardima.

Više je doktora koji dolaze da rade u Klinički centar od onih koji odlaze DN: Kao i Vaši prethodnici, bili ste suočeni sa odlivom kadra. Ipak, svjedoci smo da su vam sve češći gosti stručnjaci iz regiona. Sa novom savremenom opremom i njihovom edukacijom kadra postajete konkurentna ustanova u regionu. ERAKOVIĆ: Mislim da je glavni motiv svih doktora da rade u nekoj zdravstvenoj ustanovi kada je evidentan njen profesionalni i tehničko-tehnološki napredak. Nekada finansijske mogućnosti nijesu prioritetno odlučujući faktor. Zahvaljujući razvoju Kliničkog centra, mi

imamo ne možda veliki, ali svakako značajan priliv kadra, prije svega iz regiona, koji je iskazao interesovanje da radi sa nama. Priznati univerzitetski profesori u najboljim radnim godinama dio su našeg tima. Sa ponosom mogu da istaknem da smo u Kliničkom centru angažovali tri takva profesora, dva interventa radiologa i jednog dječjeg neurologa. Veliko priznanje za Klinički centar je da istaknuti stručnjaci iz regiona prepoznaju našu ustanovu kao mjesto gdje će da nastave da se afirmišu. Određeni broj dok-

tora iz privatne prakse iz Crne Gore zasnovao je radni odnos u Kliničkom centru, naši ljekari iz inostranstva takođe su prepoznali Klinički centar kao mjesto gdje je poželjno da se vrate ili da nastave svoju uspješnu karijeru. Određeni broj ljekara jeste u proteklih nekoliko godina napustio Klinički centar i otišao da radi u inostranstvu. Priznanje je da ljekari koji rade u Kliničkom centru mogu bez ikakvih problema da nađu zaposlenje u bilo kome referentnom evropskom centru. Jasno je da postoji migracija doktora i

to je nešto što je prisutno svuda u svijetu. Ali mi možemo biti zadovoljni, jer imamo pozitivan trend i jer je više doktora koji dolaze da rade u Klinički centar nego onih koji ga napuštaju. Nivo opremljenosti, stručnosti i mogućnosti u Kliničkom centru danas su izazov i profesionalni i stručni za veliki broj naših kolega. Uz takav kadar koji nam je došao i dolazi i naravno naše ljekare, koji godinama grade karijeru ovdje, savremenom opremom i drugim kapacitetima, postajemo konkurentna zdravstvena ustanova u regionu.

DN: Linearni akcelerator nije jedini medicinski aparat visoke tehnologije kojim raspolaže Klinički centar. ERAKOVIĆ: Pored linearnih akceleratora Klinički centar raspolaže zavidnim brojem medicinskih aparata visoke tehnologije, kao što su, između ostalih, tri aparata za magnetnu rezonancu, dvije gama kamere, dva angiografa, tri multislajsna i jedan jednoslajsni CT, aparat za osteodenzitometriju, aparat za razbijanje kamenca u bubregu... Institutu za bolesti djece obezbijedili smo nasavremeniju opremu za Odjeljenje intenzivne njege po standardima najpoznatijih evropskih centara, a u toku je nabavka novog skenera, najkvalitetnijeg na ovim prostorima, sa minimalnim zračenjem. DN: Nabavku savremene opreme pratila je i edukacija kadra... ERAKOVIĆ: Sve ove investicije pratila je ona najvažnija, a to je edukacija medicinskog kadra. Tokom protekle godine veliki broj naših doktora stručno se usavršavao u najvećim evropskim i svjetskim centrima i sada to znanje implementiraju u Kliničkom centru. Nastojimo u svim oblastima da pratimo evropske standarde, a u nekim segmentima smo daleko ispred regiona, na primjer naša onkologija, s obzirom da posjedujemo tri linearna akceleratora, na kojima izvodimo najsavremenije tehnike, primjenjujući hemoterapijske protokole, po čemu smo lideri u regionu. DN: Renovirali ste i brojne klinike i odjeljenja. U planu je i adaptacija centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, izgradnja novih zgrada za infektivnu i kožnu kliniku, te Urgen-

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

LINIČKOG CENTRA CRNE GORE

MIRANI NALNI CENTAR Godišnji bilans: Oko 40.000 bolesnika, preko 13.000 operacija... DN: Liste čekanja na pojedine dijagnostike i procedure tokom 2019. su nestale, dok su ostale znatno skraćene. Imate li podatak koliko je tokom 2019. godine odrađeno dijagnostičkih procedura, pregleda i operacija u Kliničkom centru? ERAKOVIĆ: U Kliničkom centru godišnje se liječi oko 40.000 bolesnika, dok se u Poliklinici obavi preko 1,5 miliona zdravstvenih usluga. U Centru za laboratorijsku dijagnostiku godišnje se uradi preko pet miliona analiza. U toku godine obavi se preko 13.000 operacija, preko 2.000 malih intervencija u Urgentnom centru, više od 3.000 porođaja i preko 10.000 dijaliza. Uprkos ovim brojkama, liste čekanja najkraće su u regionu, a tokom godine smo imali trend smanjenja, tako da smo u januaru imali ukupno 418 pacijenata na listama čekanja, a krajem godine oko 180, što je znatno manje nego u januaru. Na Klinici za očne bolesti preko godinu nema liste čekanja tni centar? ERAKOVIĆ: Strateškim planom razvoja Kliničkog centra prepoznali smo slabe tačke, koje moramo da unaprijedimo i odmah krenuli u njihovo rješavanje. U proteklom periodu gotovo svaki segment Kliničkog centra rekonstruisan je i modernizovan, a samo protekle godine za tu namjenu izdvojeno je gotovo milion eura. Danas se možemo pohvaliti mnogo boljim uslovima u većini organizacionih cjelina u Kliničkom centru i za zaposlene i za naše pacijente. Tokom ove godine rekonstruisana je Jedinica intenzivne njege u Institutu za bolesti djece, Interna klinika, a već početkom naredne godine Klinika za urologiju dobiće novu ope-

za operativne procedure, jer u okviru same klinike imamo dvije operacione sale. Komfor je veći i za same pacijente i za naše osoblje, jer se sve završava zapravo u okviru same klinike, a ne kao ranije, u operacionoj sali, koja je udaljena prostorno od klinike, dva sprata iznad. Iako su na Klinici za onkologiju i radioterapiju (KOR) bile i ranije najkraće liste čekanja, od avgusta ove godine ni na ovoj klinici nema čekanja za zračenje, kao ni u Odjeljenju za nuklearnu medicinu, a u Klinici za bolesti srca se kateterizacija srca takođe završava odmah. I dalje je evidentan problem koji takođe utiče na liste čekanja, a to je činjenica da oko 30 odsto pacijenata ne dolazi na zakazane preglede. Svi u sistemu moramo biti odgovorniji. Ako se traži od ljekara da pruže maksimum, da rade u dopunskom, prekovremenom radu da bi se ispoštovale sve potrebe stanovnika, naši pacijenti treba da dođu na pregled i pokažu odgovornost i poštovanje i prema sistemu i prema svom zdravlju. racionu salu i biće završena rekonstrukcija Centra za medicinsku genetiku i imunologiju i Stomatološke poliklinike. Najvažniji od svih projekata, ne samo za Klinički centar, već za kompletan zdravstveni sistem jeste izgradnja novog Urgentnog centra. DN: Kakvi su još planovi za 2020. godinu? ERAKOVIĆ: I u 2020. godini nastavljamo definisanom putanjom razvoja naše ustanove. Prioritet nam je edukacija kadra i primjena novih znanja kod nas. Naši ljekari edukovali su se i ubuduće će se edukovati u najeminentnijim zdravstvenim centrima. U tom smislu, posebno naglašavam značaj uspostavljene saradnje sa

Kliničkim centrom Ljubljana i klinikom AHA u Beču, gdje će naši ljekari sticati znanje od najvećih svjetski priznatih stručnjaka. Pored toga, nastavićemo sa nabavkom najsavremenije medicinske opreme, a već smo definisali prioritete za narednu godinu. Što se tiče modernizacije prostora, zahvaljujući naporima Vlade Crne Gore, opredijeljena su sredstva za izgradnju novih objekata za Kliniku za infektivne bolesti i Kliniku za kožne bolesti – dermatovenerologiju, kao i izgradnju Urgentnog bloka. Takođe, nastavićemo sa rekonstrukcijom i adaptacijom preostalih klinika i odjeljenja u Kliničkom centru. Cilj Kliničkog centra je da i u narednom periodu usvajanjem i primjenom novih znanja izvodimo najsavremenije i najzahtjevnije hirurške zahvate i terapijske procedure, što našu ustanovu preporučuje da postane renomirani regionalni centar, koji je osposobljen da zdravstvene usluge pruža ne samo crnogorskim osiguranicima, već i pacijentima iz okruženja i šire. DN: Koliko će novca biti opredijeljeno za Klinički centar u narednoj godini i da li je to, po Vama, dovoljno? ERAKOVIĆ:: Klinički cenERAKOVIĆ tar iskazao je prema Fondu za zdravstveno osiguranje realne potrebe za finansijsko funkcionisanje u 2020. godini. Još uvijek nemamo zvanične podatke koliki će biti budžet Kliničkog centra Crne Gore, ali ispred Kliničkog centra mogu da izrazim zadovoljstvo što imamo znatna uvećanje budžeta u zdravstvenom sistemu Crne Gore i siguran sam da će Klinički centar kao nosilac tog sistema imati adekvatno povećan budžet.

Eraković

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

ŠEHOVIĆ U INTERVJUU ZA DNEVNE NOVINE: POČETAK GRADNJE VRTIĆA U

OČEKUJE NAS VEL GODINA ZA OBRAZO

Marina Ilić

Godinu pred nama obilježiće intenzivan rad na adaptaciji i izgradnji novih obrazovnih objekata, a početak gradnje vrtića u Bloku 6 u Podgorici planiran je već za februar, kazao je u intervjuu za Dnevne novine ministar prosvjete Damir Šehović. On, takođe, podsjeća da se novi objekat bjelopoljske škole “Dušan Korać”, već gradi, a da će u najskorijem roku početi gradnja vrtića u Herceg Novom i Pljevljima, kao i škola u Tološima i Siti kvartu. Samim tim, kazao je Šehović, čeka nas velika godina za obrazovanje, u kojoj će u fokusu biti kvalitet i infrastrukturni projekti. “Ministarstvo prosvjete u prethodne tri godine fokusiralo se kako na jačanje kvaliteta obrazovanja, tako i na infrastrukturu. Cijenimo da je od izuzetne važnosti omogućiti djeci optimalne uslove za rad, kako bi, ničim ometani, bili u mogućnosti da se posvete onome zbog čega su tu, a to je uče-

nje i druženje. Takav pristup nije za nas bio lak jer, ulaganja na terenu su kompleksna i zahtijevaju makar onoliki rad na pripremi izgradnje, kao i na samoj izgradnji. Obrazovni sistem ima skoro 600 objekata od kojih su neki veoma udaljeni ili veoma stari. Takođe, ulaganja na terenu ili njihov nedostatak je nešto najvidljivije. Ne možete fingirati igradnju vrtića i škola. Ili ih ima, ili ih nema”, ističe Šehović. Zato je, kako ističe, ponosan što su u prethodne tri godine, i pored izuzetno složenih konkursnih i tenderskih procedura, otvorena tri vrtića i dvije škole, od čega je jedna srednja i jedna seoska škola. “Da ne govorimo o tome da smo uspjeli da rekonstruišemo preko 200 objekata, ali i da tim rekonstrukcijama, uz podršku partnera, otvorimo preko 2.000 mjesta u vrtićima širom Crne Gore. Među 600 obrazovnih objekata, od kojih su, ka-

Od početka mandata oko 30 miliona više za obrazovanje Kada je riječ o prosvjeti Šehović napominje da je indikativan podatak da se budžet Ministarstva prosvjete u kontinuitetu povećavao, baš kao i dio budžeta Ministarstva namijenjen investicijama. “A gledamo po obrazovnim nivoima, to je izgledalo ovako: budžet Ministarstva prosvjete koji se odnosi na predškolsko obrazovanje porastao je u periodu 2016-2020. godine sa oko 14,5 miliona na skoro

24 miliona eura. Budžet Ministarstva za osnovno obrazovanje porastao je u periodu 2016-2020. godine sa oko 71,5 na oko 83,5 miliona eura. Budžet Ministarstva koji se odnosi na srednje obrazovanje porastao je u istom periodu sa oko 34 miliona na preko 39,5 miliona eura”, kazao je Šehović i podsjetio da je budžet Univerziteta Crne Gore porastao sa oko 16,8 miliona na oko 20,5 miliona eura.

200

OBJEKATA JE REKONSTRUISANO TOKOM PRETHODNOG PERIODA, ZAHVALJUJUĆI ČEMU JE OTVORENO OKO 2.000 MJESTA U VRTIĆIMA ŠIROM CRNE GORE ko sam i rekao, neki veoma stari, naravno da se u svakom momentu može naći neki kome je potrebno ulaganje. I to naravno nije u koliziji sa našom pričom o investicijama, već upravo dokaz da je povećanje investicija u obrazovnu infrastrukturu pametno postavljen cilj”, napominje prvi čovjek prosvjetnog resora. Prema njegovim riječima, ulaganja u obrazovanje su iz godine u godinu sve veća, čime se šalje poruka da ova Vlada ulaže u razvojne projekte. “Generalno gledano, cijenim da je jako važna činjenica da se svake godine sve više izdvaja za obrazovanje. Time se šalje nedvosmislena poruka da novac koji se ulaže zaista ima svrhu i imaće ozbiljan povrat na investiciju. Ova Vlada novac ulaže u razvojne projekte i oblasti poput prosvjete, koje, samim tim, nijesu i ne bi trebalo da se gledaju kao trošak”, kazao je Šehović.

■ INTENZIVAN RAD

NA POČETKU IZGRADNJE ŠKOLE U TOLOŠIMA

Zato je početak realizacije prvih infrastrukturnih pro-

jekata predviđen već za prvi kvartal 2020. godine. “Kada govorimo o projektima koji su u toku, ili su neposredno pred započinjanjem, ne mogu izostaviti podatak da se gradi novi objekat bjelopoljske škole ‘Dušan Korać’ koja će biti jedna od najvećih škola u Crnoj Gori, da je u toku gradnja vrtića u Rožajama, ali i da u najskorijem roku kreće gradnja vrtića u Herceg Novom, te vrtića u Bloku 6 i Pljevljima. Ono što mi je posebno drago da mogu da najavim jeste intenzivan rad na početku škole u Tološima, ali i škole i vrtića u Siti kvartu”, naglašava Šehović. On ističe da je u prethodne tri godine rađeno i na pripremi na desetine novih objekata koji će biti izgrađeni narednih godina. “Naravno, svoje vrijeme u prethodne tri godine nijesmo samo trošili na pripremu izgradnje objekata koji su ranije planirani, već smo se potrudili i da stvorimo sami novu vrijednost, na način što ćemo u sistem uvesti na desetine potpuno novih objekata koji će biti izgrađeni narednih godina”, naveo je ministar. Tako je, podsjeća on, između ostalog, Banka za razvoj Savjeta Evrope dala saglasnost na novi aranžman sa Crnom Gorom, čija je ukupna vrijednost 17 miliona eura. Zahvaljujući njemu će, pored završenih vrtića u Zagoriču, na Starom aerodromu i u Tuzima, kao i planiranih u Bloku VI, Ulcinju, Pljevljima, Baru i Rožajama, biti izgrađeno još sedam novih vrtića u Crnoj Gori. “To su vrtići: Siti kvartu površine 3.500 m2, Starom

aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju površine po 1.600 m2, Tuškom putu površine 1.800 m2 i Plavu 1.000 m2”, rekao je Šehović. O sim toga, kako ističe, potpisan je ugovor sa Evropskom investicionom bankom (EIB), koji je vrijedan ukupno 40 miliona eura, od čega je samo manji dio, tačnije 18 miliona, iz kreditnih sredstava. “Konkretno, projektom je predviđena izgradnja četiri nove škole, nadogradnja tri vrtića i adaptacija desetak srednjih škola širom Crne Gore, te opremanje škola. Izgradnjom i nadogradnjom tih objekata kapaciteti u obrazovnim ustanovama će biti povećani za preko 3.500 mjesta. Te četiri nove škole su kako slijedi: nova gimnazija u Podgorici vrijedna preko šest miliona eura u zahvatu DUP “Uni-

KADA GOVORIMO O PROJEKTIMA KOJI SU U TOKU, ILI SU NEPOSREDNO PRED ZAPOČINJANJEM, NE MOGU IZOSTAVITI PODATAK DA SE GRADI NOVI OBJEKAT BJELOPOLJSKE ŠKOLE “DUŠAN KORAĆ” KOJA ĆE BITI JEDNA OD NAJVEĆIH ŠKOLA U CRNOJ GORI, DA JE U TOKU GRADNJA VRTIĆA U ROŽAJAMA, ALI I DA U NAJSKORIJEM ROKU KREĆE GRADNJA VRTIĆA U HERCEG NOVOM, TE VRTIĆA U BLOKU 6 I PLEVLJIMA. ONO ŠTO MI JE POSEBNO DRAGO DA MOGU DA NAJAVIM JESTE INTENZIVAN RAD NA POČETKU ŠKOLE U TOLOŠIMA, ALI I ŠKOLE I VRTIĆA U CITY KVARTU

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

U BLOKU 6 VEĆ U FEBRUARU, UBRZO I ŠKOLE U TOLOŠIMA I SITI KVARTU

LIKA OVANJE verzitetski centar”; osnovna škola na Zabjelu vrijedna oko 5,5 miliona eura u zahvatu DUP „Zabjelo B“; škola u Siti kvartu vrijedna preko pet miliona eura u zahvatu DUP „Radoje Dakić“; škola u naselju Karabuško polje od preko dva miliona eura u zahvatu DUP „Karabuško polje““, rekao je Šehović. Ipak, ono što je pak možda i najvažnije, ističe ministar, u vezi sa EIB projektom jeste činjenica da će on, prema ugovoru, biti realizovan do kraja 2023. godine. “To znači da su sve ovo projekti koji neće čekati na realizaciju, već će se ući u procedure u najskorijim rokovima”, naglasio je Šehović.

■ REKONSTRUKCIJA I NADOGRADNJA TRI VRTIĆA

Osim toga, planirana je i rekonstrukcija i nadogradnja tri vrtića. “No pored izgradnje pomenutih škola, sa jednakom pažnjom smo se, kroz projekat sa EIB-om, bavili i vrtićima. Upravo zato je, kroz taj projekat, planirana i rekonstrukcija i nadogradnja tri vrtića i to dva u glavnom gradu i jednog u Kotoru. U Podgorici je to vrtić ‘Poletarac’ na Zabjelu, a vrijednost radova iznosiće preko dva miliona eura. Vrijednost investicije upućuje i na izuzetan obim radova, odnosno na to da ćemo rekonstrukcijom dobiti faktički još jedan objekat, odnosno udvostručiti kapacitete postojećeg. Slično se odnosi vrtić u Momišićima, gdje je projektovana vrijednost investicije oko 600.000

Među 600 obrazovnih objekata, od kojih su, kako sam i rekao, neki veoma stari, naravno da se u svakom momentu može naći neki kome je potrebno ulaganje. I to naravno nije u koliziji sa našom pričom o investicijama, već upravo dokaz da je povećanje investicija u obrazovnu infrastrukturu pametno postavljen cilj

eura”, kaže Šehović. Na kraju, dodaje on, i vrtić u Kotoru, u naselju Tabačina, će kroz investiciju od 1,4 miliona eura, značajno uvećati kapacitete. “Dakle, mi znamo u šta investiramo. Pratimo potrebe obrazovnog sistema, identifikovali smo precizno gdje su potrebne rekonstrukcije postojećih objekata, a gdje novi. Napravili smo plan prema tim podacima, i, kao što vidite, više nego dosljedno ga realizujemo. Nekad se jave odlaganja usljed procedura, ali bez sumnje mogu da kažem da smo uradili sve što je do nas, kako u smislu opredjeljivanja sredstava tako i u smislu maksimalno mogućeg ubrzavanja procedura. I to je imalo efekta. Što znači da, ako nastavimo tako, čeka nas velika godina za crnogorsko obrazovanje”, zaključuje Šehović.

Šehović

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

ZA PRAZNIČNOM TRPEZOM, SAVJETUJU LJEKARI, TREBA BITI UMJEREN

ZDRAVIM IZBORIMA JELA I PIĆA UĐITE BEZBRIŽNO U NOVU

⌦ Jelena Vađon Đurišić

raznični dani i dalje su kod nas nezamislivi bez bogate trpeze koja prekomjernim unosom može loše uticati na zdravlje starih i bolesnih, ali i mladih ljudi. Zato ljekari savjetuju da tokom praznika budemo umjereni u jelu i piću, ali i da se dovoljno odmaramo. S obzirom na to da su predstojeći praznici vrijeme kada se u društvu porodice i prijatelja slavi uz obilje hrane i pića, nerijetko se dešava da pretjeramo i na taj način ugrozimo svoje, ali i tuđe zdravlje. Ako se svemu tome doda i nedostatak sna onda je jasno, kaže za Dnevne novine specijalista porodične medicine dr Milena Cojić-Rovčanin, zašto je ovaj period godine povezan sa mogućim rizikom po zdravlje. Zato, svima koji slave savjetuje da budu umjereni i da tokom praznika koliko je to god moguće zadrže uobičajen ritam obroka i mudrim izborom hrane izbjegnu prekomjeran unos kalorija. “Takođe, treba naći vremena i načina da ostanemo fizički aktivni i tokom praznika. Onima koji slave na otvorenom prostoru savjetujemo da se obuku u skladu sa vremenskim prilikama, jer je obilno konzumiranje hrane i alkoho-

la faktor koji dodatno dovodi do bržeg rashlađivanja tijela i hipotermije”, kazala je Cojić-Rovčanin. Osobe koje konzumiraju alkohol, ističe, trebale bi na vrijeme da obezbijede prevoz, jer se upravljanje motornim vozilom u tom slučaju nikako ne preporučuje. “Upotreba petardi i drugih pirotehničkih sredstava znatno ugrožava bezbjednost svih, naročito najmlađih kojima su ova sredstva i najzanimljivija. Zato apelujemo na roditelje da ne kupuju djeci petarde i druga opasna pirotehnička sredstva koja mogu dovesti do trajnih posljedica po zdravlje”, kazala je Cojić Rovčanin.

■ TRPEZA BOGATA

VOĆEM I POVRĆEM

Praznična trpeza, kaže, trebala bi da bude prilagođena zdravlju domaćina i njihovih gostiju. “Nerijetko se dešava

Za bezbjedno konzumiranje alkohola bitno je pored količine obratiti pažnju da se ne uzima na “prazan stomak” kao i da se pije i dovoljno vode

da tokom praznika unesemo i do 5.000 kalorija tokom večeri što može dovesti do porasta u tjelesnoj težini i narušiti mentalno i fizičko zdravlje. U posebnom riziku su pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti kao što su dijabetes i hipertenzija. Zbog toga je na domaćicama ozbiljan zadatak da porodici i gostima pripreme ukusnu, a zdravu trpezu na kojoj treba da se nađu salate od svježeg povrća začinjene sokom od limuna i sa nekoliko kapi hladno cijeđenog ulja, različite čorbe začinjene raznovrsnim začinima i sa vrlo malo soli”, savjetuje Cojić Rovčanin. Pečena bundeva, kaže, može biti osnov za različita zdrava predjela, ali i odlična zamjena za dezert. “Svježe voće i voćne salate bez dodatka šećera takođe mogu biti odlična zamjena za slatkiše. Grilovana riba, pečurke, mahunarke i niskomasni sirevi mogu biti posluženi kao glavni obrok umjesto raznih pita, punomasnih sireva i mesnih prerađevina”, smatra Cojić-Rovčanin.

■ UMJERENO SA ALKOHOLOM

Prazničnu trpezu, savjetuju ljekari, treba prilagoditi zdravlju domaćina i njegovih gostiju

Alkohol, dodaje ona, nije zabranjen, samo treba biti umjeren u konzumiranju. “Uvijek možemo nazdraviti sa čašom dobrog crnog vina koje sadrži znatno više antioksidanasa u odno-

su na ostala alkoholna pića. Za žene se preporučuje jedna alkoholna jedinica dnevno što odgovara jednoj čašici žestokog pića, jednoj čaši vina ili flaši piva. Za muškarce se preporučuju dvije alkoholne jedinice dnevno”, rekla je Cojić-Rovčanin. Ona naglašava da se alkohol ne savjetuje svima, pogotovo ne maloljetnim osobama, trudnicama i pacijentima koji pate od srčanog popuštanja, iregularnog rada srca, dijabetesa, povišenog nivoa triglicerida u krvi kao ni onima koji uzimaju lijekove koji se ne smiju uzimati sa alkoholom. “Za bezbjedno konzumiranje alkohola bitno je pored količine obratiti pažnju da se alkohol ne uzima na “prazan stomak” kao i da se uz alkohol pije i dovoljna količina vode, jer je alkohol diuretik i dovodi do dehidracije”, upozorila je Cojić-Rovčanin.

■ SNOM I ODMOROM PROTIV MAMURLUKA

Ukoliko pretjeramo u konzumaciji, kako je rekla, potrebno je nakon toga obezbijediti dobar san i odmoriti se. “Alkohol dovodi do gubitka tečnosti iz organizma, te je potrebno istu i nadoknaditi uzimanjem dovoljne količine nezaslađenih mlakih napitaka tokom cijelog dana. S obzirom da je jetra tada opte-

rećena pokušavajući da metaboliše unešeni alkohol može se desiti da vam padne nivo šećera u krvi, da osjetite umor i razdražljivost. Prekomjerna količina alkohola može izazvati mučninu i povraćanje. Zato se savjetuje uzimanje hrane koja se lako vari”, kazala je Cojić-Rovčanin i istakla da su istraživanja pokazala da voćni šećer ubrzava sposobnost tijela da metaboliše alkohol pa je preporučljivo uzeti na priomjer svježe cijeđeni sok od pomorandže. Prekomjerna upotreba hrane i pića, upozorava, može dovesti kako do blagog osjećaja neprijatnosti, gušenja tako i do povećanog rizika za nastanak ozbiljnih posljedica po zdravlje kao što je pojava srčanog i moždanog udara. “Prekomjeran obrok povećava rizik za nastanak srčanog udara oko četiri puta tokom dva sata nakon uzimanja obroka kod srčanih bolesnika. Različiti su mehanizmi koji dovode do povećanja rizika a jedan od njih je svakako i povećanje krvnog pritiska i oslobođanje odgovarajućih koagulacionih faktora koji utiču na zgrušavanje krvi. Pomoć ljekara potražiti u slučaju da osjetite pojavu mučnine, malaksalosti, nesvjestice, bola u grudima. Ipak, trudite se da izbjegnete ove ozbiljne posljedice po zdravlje umjerenim i pametnim izborom hrane”, savjetovala je Cojić-Rovčanin.

Univeгsal

Capital Bank

ргаZПI

-~il· а d.o.o. Podgorico

•

SreCnu i uspjeSnu:JVovu 2020. iefivaт Opstina Чivаt

r1r1Л'f""'f'

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

PODGORICA: POČELO ASFALTIRANJE JUGOZAPADNE OBILAZNICE

Tivat

U okviru saobraćajnice gradiće se i most

TIVAT: PROFESIONALNA REHABILITACIJA OSME GRUPE ZA PROCJENU RADNE SPOSOBNOSTI

Kompanija Bemax, koja izvodi radove na izgradnji Jugozapadne obilaznice, juče je počela da asfaltira ovu saobraćajnicu. Jugozapadna obilaznica predstavlja jedan od najvažnijih i najvrednijih projekta koji se relizuje ne samo u Podgorici, nego i u Crnoj Gori. Ona svojim značajem prevazilazi lokalni karakter jer predstvalja vezu dva važna međunarodna koridora – magistralnog puta ka Petrovcu i magistralnog puta ka Cetinju. Ova važna regionalna saobraćajnica, čiju izgradnju finansira Glavni grad, vrijedna je preko 15

Poslodavac koji zaposli OSI dobija subvencije

U Centru za trening obrazovanje – ZOPT u toku je profesionalna rehabilitacija kroz koju prolazi osma grupa za procjenu radnih sposobnosti lica sa invaliditetom. Trenutno se sprovodi prva i druga mjera koju moraju svi da prođu i to su osnovne mjere kojih je ukupno 14, kaže Tatjana Raković, rehabilitacijska savjetnica. Pravo na taj program ostvaruju sva punoljetna lica koja se nalaze na Birou za zapošljavanje ili su zaposleni i koji su prošli kategorizaciju, odnosno kojima je komisija na Birou rada utvrdila stepen invaliditeta. „Biro rada upućuje lice sa invaliditetom kod nas na procjenu radne sposobnosti i dalje mjere i aktivnosti“, rekla je Raković. U procesu je grupa koja prolazi prvu i drugu mjeru. Međutim, tu su i mjere tri, četiri i pet, koje predstavljaju jedan vid psihosocijalnog programa. „To je pomoć u prihvatanju vlastite invalidnosti, pomoć prilikom izbora odgovarajućih profesionalnih ciljeva, razvijanje socijalnih spretnosti i vještina, pomoć

prilikom tražnje odgovarajućeg radnog mjesta“, objasnila je Raković. Mjera sedam se odnosi na analizu konkretnog radnog mjesta i radnog okruženja lica sa invaliditetom. I na osnovu toga se radi plan prilagođavanja i radnog okruženja, a nakon toga i izrada plana o potrebnoj opremi i sredstava za rad. Mjera deset se odnosi na oposobljavanje za rad na konkretnom radnom mjestu, a onda i praćenje i stručna pomoć prilikom osposobljavanja i obrazovanja, što se odnosi na mjeru 11. Lice sa invaliditetom se prati na radnom mjestu nakon zaposlenja, radi se evaluacija uspješnosti procesa rehabilitacije za pojedino lice sa invaliditetom i na kraju mjera 14 - ocjenjivanje radnih rezultata zaposlenog lica sa invaliditetom. Raković je naglasila da oni u Centru ne rade procjenu radne sposobnosti, nego utvrđuju stepen invaliditeta. To radi prvostepena komisija na Birou rada. Zakon propisije da poslodavac koji zaposli lice sa invaliditetom ima pravo na

subvencije koje se tiču bespovratnih sredstava koja se odnose na prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Pored toga mogu da ostvare i kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina i alata, a ostvaruje se pravo i na subvencije zarada za lica sa invaliditetom koje se zaposli. „Pravo na subvencije ima i lice koje se samozaposli, koje obavlja samostalnu djelatnost ili osnuje privredno društvo ili se zaposli u porodičnom domaćinstvu i obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedno glavno ili dopunsko zanimanje“, objasnila je rehabilitacijska savjetnica. U Centru ističu pozitivna iskustva jer ima lica koja su poslije realizacije programa dobila zaposlenje. To je rezultat bolje informisanosti poslodavaca koji shvataju značaj benefita. Neka od tih lica koja su željela da rade dobila su zaposlenje u bokeljskim gradovima i Budvi. Rade u parking servisu, trgovinskim radnjama, administraciji i kao magacioneri. Z.K.

i po miliona eura, a u okviru nje će se graditi i novi most na Morači. Realizacijom ovog projekta smanjiće se gužve na frekventnim saobraćajnicama u Podgorici, ubrzaće se tranzitni saobraćaj i podstaći privredni razvoj u glavnom gradu Crne Gore. Jugozapadna obilaznica osim saobraćajnog značaja ima i nezaobilaznu funkciju u radu budućeg sistema za prečišćavanje otpadnih voda zbog činjenice da predstavlja tačku spajanja tri glavne kolektorske cijevi koje vode do budućeg postrojenja.

Novi asfalt na saobraćajnici

PODGORICA: OBJAVLJEN POZIV ZA IZBOR IZVOĐAČA VRTIĆA U BLOKU VI

Dostavljanje ponuda do 18. februara Uprava javnih radova objavila je juče poziv za izbor izvođača na projektu izgradnje vrtića u Bloku VI u Podgorici, u okviru aranžmana sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope. Poziv za d o s t av ljanje ponuda otvoren je do 18. februara naredne godine do 11 časova, a javno otvaranje biće organizovano istog dana u 11.30 časova. Novi objekat, procijenjene vrijednosti dva miliona eura sa PDV-om, imaće površinu od blizu 1.600 metara kvadrat-

nih, a planiran je za boravak 215 djece. Sadržaće radne sobe, višenamjenski prostor, trijažu, prostor za preventivnu zdravstvenu zaštitu, kancelarije, čajnu kuhinju, perionicu, tehničke i ostale prateće prostorije. Zahvaljujući saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, u protekle tri godine otvoreni su novi vrtići u Zagoriču, na Starom aerodromu i u Tuzima, a u toku je priprema tehničke dokumentacije za gradnju obdaništa u Ulcinju, Pljevljima i Baru.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

PREDSJEDNIK OPŠTINE BAR DUŠAN RAIČEVIĆ ZA DNEVN

MALJEVIK ĆE BARU DATI DIMENZIJU ELIT TURISTIČKE DESTINA

⌦ Mladen Medenica

Zaista smo uložili značajan trud i napor da budemo u službi građana i da odgovorimo svim zahtjevima, kako u pogledu pružanja usluga, tako i u pogledu realizacije projekata koji će im unaprijediti uslove života, kazao je za Dnevne novine predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević. U lokalnoj upravi su, kako kaže, uprkos mnogim izazovima sa kojima su se suočili već na početku mandata, u različitim oblastima društvenog i ekonomskog života ostvarili solidne rezultate, ali da, isto tako, preostaje da i u narednom periodu, jednako posvećeno i odgovorno kao i do sada, upravljaju gradom, uvjereni da može i da hoće mnogo više i bolje. DN: U mnoštvu dešavanja tokom godine na izmaku, šta je to što biste izdvojili? Raičević: Mnogo je stvari i događaja koji su obilježili godinu koju ispraćamo. Jako je teško izvojiti nešto posebno, jer su sve te aktivnosti posebne i specifične za oblast na koju se odnose. Kao prvi korak, početkom godine, pomenuo bih usvajanje odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave koja je stvorila pravne pretpostavke da u punom kapacitetu kompletiramo rukovodeća mjesta u okviru organa i službi, ali i preduzećima čiji je osnivač Opština. Osim tih preduslova koji su od izuzetnog značaja za cjelokupno funkcionisanje sistema, posebno bih naglasio i realizaciju ili otpočinjanje realizacije vrijednih kapitalnih projekata u oblasti komunalne i sportske infrastruk-

ture, poljoprivrede, saradnje sa drugim subjektima i civilnim sektorom. U oblasti vodosnabdijevanja realizovani su vrijedni projekti kroz izgradnju novih vodovodnih sistema, rezervoara, ali i početak radova na rješavanju vodosnabdijevanja na bezvodnim područjima naše opštine. Riječ je o milionski vrijednim investicijama koje će unaprijediti uslove života građana kojima je ovo pitanje godinama unazad predstavljalo jedan od najdominantnijih problema u svakodnevnom životu. Nakon više godina, Opština je u saradnji sa FSCG i COK-om izvršila adaptaciju travnate podloge, svlačionica, tribina i atletske staze na sportskom terenu na Madžarici ukupne vrijednosti 530.000. Krajem oktobra u Starom Baru je postavljen kamen temeljac za objekat Kuće maslina, koji Opština Bar realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, ukupne vrijednosti oko milion eura, a koji je izuzetno važan sa aspekta daljeg razvoja maslinarstva po kojem je Bar prepoznat, zbog samih sadržaja koji su planirani u okviru objekta, a koji će u konačnom i upotpuniti turističku ponudu Starog Bara, jer će po-

UVJEREN SAM DA JE VALORIZACIJA LOKALITETA MALJEVIK I IZGRADNJA TURISTIČKIH KAPACITETA VISOKE KATEGORIJE NEŠTO ŠTO ĆE BARU DATI NOVU DIMENZIJU I UPOTPUNITI TURISTIČKU PONUDU

SUTOMORE ĆE BITI PRESTIŽNI CENTAR

DN:Tokom naredne godine očekuje se da i Sutomore dobije novi izgled. Koliko je uloženo u infrastrukturu i kakvi su planovi u tom dijelu barske opštine? Raičević: Opština Bar je u prethodnom periodu uložila velika sredstva u izgradnju vodovodnih sistema, kao i sistema za tretman otpadnih voda, uključujući podmorski ispust, pumpnu stanicu Botun, potisni cjevovod od pumpne stanice, vodovodne i kanalizacione kolektore, što su investicije vrijednosti oko 3,7 miliona eura. Ove investicije učinile su da Sutomore bude mjesto koje po svim parametrima odgovara prestižnom sjetioci imati priliku da se upoznaju sa načinom prerade masline i proizvodnjom maslinovog ulja. U toku 2019. ostvarena je uspješna saradnja i sa civilnim sektorom, na način što je, nakon gotovo deset godina, pružena finansijska podrška njihovim projektima i programima. Po prvi put, poseban akcenat stavljen je na razvoj preduzetništva, na razvoj malog i srednjeg biznisa. Odlukom o budžetu za 2020, opredijeljena su sredstva u iznosu od 150.000 za razvoj preduzetništva i 35.000 za razvoj ženskog preduzetništva. DN: Koji su najznačajniji projekti koji Vas očekuju u narednoj godini? Raičević: Očekuje nas nastavak dalje realizacije projekata u oblasti vodosnabdijevanja u bezvodnim podučjima, posebno turističkim mjestima sa objekti-

turističkom centru, sa izgrađenom infrastrukturom visokog kvaliteta. Opština Bar je samostalno i u saradnji sa nadležnim državnim organima, prvenstveno Upravom za saobraćaj i Upravom javnih radova realizovala projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture na prostoru Sutomora vrijedne 2.313.625 eura, od čega bi posebno istakli Podvožnjak Rutke, saobraćajnice u Gorelac i Pobrđe, širenje autobuske stanice, saobraćajnica kod pijace, kao i asfaltiranje po prioritetima mjesne zajednice. Osim ovih investicija, prepoznata je i potreba da Sutomore dobima visoke kategorije - Veliki pijesak i Dobra voda. Već sada sa sigurnošću možemo govoriti o realizaciji nekoliko već ugovorenih kapitalnih projekata, čija realizacija će otpočeti već početkom 2020. godine. Naime, riječ je o izgradnji nadvožnjaka prema Bjelišima za koji je sa izvođačem “IGP Fidija” zaključen ugovor prethodnih dana, a čija ugovorena vrijednost je 1.558.587 eura. Izgradnja nadvožnjaka doprinijeće boljoj saobraćajnoj povezanosti urbanog dijela grada sa prigradskim naseljima, ali i stvoriti alternativni i bezbjedniji prolazak. Osim ovih, svakako da ćemo u narednoj godini, osim ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, posebnu pažnju posvetiti stvaranju uslova za izgradnju Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, uređenju trga Vladinira i Kosare, uređenju spomen obilježja – logor parka, uređenju kaldrme u Starom Ba-

je novi izgled kroz uređenje javnih površina, prvenstveno kroz realizaciju projekta uređenja trga i šetališta. S tim u vezi, početkom avgusta potpisan je Ugovor o realizaciji projekta izgradnje trga i šetališta u Sutomoru - II faza između Opštine, JP Morsko dobro i Uprave za javne radove vrijednosti 965.925 eura, od čega je učešće Opštine Bar 100.000 eura. Postupak izbora najpovoljnije ponude je u toku i zaista očekujem da se u što skorijem roku isti sprovede u skladu sa zakonskim propisima i da konačno otpočnemo realizaciju projekta, koji će Sutomoru dati novu dimenziju. ru, kao uređenju trga i šetališta u Sutomoru. Takođe nas očekuje i priprema projektne dokumentacije rekonstukcije putnog pravca preko Sutormana, pothodnika u Sutomoru i Šušanju, ali i priprema projektne dokumentacije za još nekoliko strateški važnih projekata za našu opštinu. DN: Šta se dešava sa valorizacijom lokaliteta Maljevik? Raičević: Uvjeren sam da je valorizacija lokaliteta Maljevik i izgradnja turističkih kapaciteta visoke kategorije nešto što će Baru dati novu dimenziju i upotpuniti turističku ponudu. Ovaj projekat je trebao biti razvojni, ali ga je od početka pratila pravna problematika, koja je u drugi plan stavila njegov razvojni imperativ. Usvajanjem PUP-a i izmjenom i dopunom DUP-a Sutomore centar, ali i usvajanjem sporazuma u lokalnom parla-

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

NE NOVINE

TNE ACIJE

mentu o regulisanju međusobnih prava i obaveza investitora sa jedne i Opštine sa druge strane u aprilu ove godine napravljeni su značajni iskoraci u cilju realizacije očekivanog projekta, koji će Baru dati dimenziju elitne turističke destinacije. Kao projekat koji će takođe upotpuniti turističku ponudu jeste i početak izgradnje turističkog kompleksa sa pet zvjezdica u Čanju, koji će graditi podgorička kompanija Čelebić. Radovi su započeti, a izgradnja vrijednog projekta, pored sada već izvjesno Sutomora, obezbijediće i Čanju novi izgled i dodatnu vrijednost. Takođe, u Čanju se planira i izgradnja modernog kompleksa kroz rekonstrukciju starih hotela turističkog naselja “Biserna obala”.

DN: Koliko je urađeno na unapređenju saobraćajne infrastrukture? Raičević: Uz postojanje željezničke i lučke djelatnosti, potrebna je kvalitetna saobraćajna povezanost Bara sa zemljama u susjedstvu radi boljeg kretanja ljudi, roba i usluga. Iz tog razloga su velika očekivanja od izgradnje auto-puta Bar-Boljare, odnosno nastavka započetog projekta prioritetne dionice Smokovac-Mateševo, kojim će Bar postati glavni lučki i saobraćajni centar. Osim toga, kao važne putne pravce koje je potrebno u narednom periodu izgraditi, definisani su putni pravci Virpazar-Sutorman-Bar i Bar-Pečurice-Vladimirske krute. Važno je istaći da je Vlada Crne Gore prihvatila višegodišnju inicijativu Opštine Bar i početkom novembra mjeseca donijela odlu-

i Mrkojevića. Sve ovo pratila su ulaganja na prostorima svih mjesnih zajednica kroz izgradnju novih saobraćajnica i rekonstrukciju postojećih gdje je u toku ove godine uloženo blizu 950.000 eura, a u periodu od 2016. godine do danas uloženo je oko 2.500.000 eura. Nedavno su završeni radovi na izgradnji mosta na Reni za koje je opredijeljeno 140.000 eura, dok je za investiciono održavanje prema programu MZ planiran iznos od 810.000 eura.

Građankama i građanima Bara želim dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću i uspjeh na svakom planu. U godini koja je na izmaku realizovali smo i započeli vrijedne i značajne projekte. Siguran sam da ćemo i u narednoj godini uz podršku i razumijevanje sugrađana, nastaviti jednako posvećeno da koristimo potencijale koje imamo, stvarajući bolje uslove za život i rad u gradu pod Rumijom.

OSNAŽENE VEZE SA ISELJENICIMA

DN: Poznato je da Bar izuzetno njeguje veze sa našim ljudima u dijaspori, odnosno sa iseljenicima iz barske opštine. Šta se sve radi na daljem jačanju veza i kakve benefite ima Opština Bar od saradnje sa našim ljudima u dijaspori? Da li su u planu neki novi zajednički projekti? Raičević: Naša je obaveza da održavamo, njegujemo i unapređujemo kontakte i saradnju sa udruženjima naših iseljenika, sa željom da, bez obzira na prolaznost generacija, jačaju osjećaj da je ovo njihov dom, da je Bar i Crna Gora njihov dom. Siguran sam da smo u dosadašnjem periodu mandata uspjeli da dodatno osnažimo naše veze sa iseljenicima, da uspoku o prekategorizaciji putnih pravaca, čime su oni stekli status regionalnih saobraćajnica. Glavni projekat za putni pravac Bar-Pečurice-Vladimir-

stavimo kvalitetniju saradnju i da u konačnom rezultat svega toga bude jačanje kulturnih veza i realizacija razvojnih projekata. Potvrda svemu tome je što je Bar u julu ove godine, u saradnji sa Upravom za dijasporu, bio organizator i domaćin manifestacije Dani dijaspore-iseljenika, koji je okupio veliki broj iseljenika. To je bila prilika da na tematskim sastancima koji su organizovani upoznamo predstavnike udruženja iseljenika širom svijeta o potencijalima koje Bar ima i mogućnosti valorizacije istih, o mogućnostima investiranja u različitim sektorima i povoljnostima koje lokalna uprava i Vlada Crne Gore pružaju u tom pogledu. Rezultat ove uspješne saradnje su svakako i novi zajednički pro-

ske krute je završen, a budžetom Opštine za 2020. planirana su sredstva u iznosu od 350.000 eura za izradu projektne dokumenatcije za putni pravac Vir-

jekti. Naime, prilikom posjete iseljenicima sredinom ovog mjeseca, između Opštine Bar, Ministarstva prosvjete i Kulturnog centra “Rumija” iz Čikaga potpisali su Memorandum o saradnji na realizaciji projekta “Izgradnja školske sportske sale JU OŠ Mrkojevići”, koji će biti realizovan po modelu sufinansiranja na način što će Opština Bar opredijeliti sredstva u iznosu od 150.000 eura, KC “Rumija” 50.000 eura, dok će ostatak obezbijediti Ministarstvo prosvjete. Očekujem da će se nakon stvaranja potrebnih pretpostavki otpočeti realizacija projekta i izgradnja fiskulturne sale, kako bi djeca sa tog područja dobila adekvatne uslove za bavljenje školskim sportskim aktivnostima. pazar-Sutorman-Bar. Izgradnjom tih putnih pravaca stvaraju se uslovi za razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala područja Crmnice, Sutormana

DN: Poznato je da Opština Bar ima određene probleme sa vodosnabdijevanjem, šta je urađeno i šta se planira na rješavanju tog problema? Raičević: U toku 2019. izgrađen je rezervoar Zaljevo I, sa priključkom na Regionalni vodovod, uključujući i vodovodnu mrežu za naselje Zaljevo i Donje Polje, kao i prvu fazu vodovodne mreže za naselje Sveti Ivan ukupne vrijednosti 990.000 eura. Takođe su ugovoreni radovi za izgradnju druge faze vodovodne mreže za naselje Sveti Ivan u vrijednosti od 110.000 eura, očekujući da isti započnu već početkom naredne godine i da stanovnici ovog naselja, na zadovoljstvo svih nas, dobiju adekvatno vodosnabdijevanje. U toku su i radovi na izgradnji Pumpne stanice Volujica, koji će zajedno sa cjelokupnim radovima koji se finansiraju iz sredstva kredita KfW Banke u oblast vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda iznositi 2.600.000 eura. Kada je u pitanju vodosnabdijevanje i tretman otadnih voda za naselje Veliki pijesak, smatram da je ono od suštinske važnosti za dalji razvoj turizma na tom području. Prepoznajući značaj svega toga, od samog početka smo odlučni riješiti problematiku velikog broja turističkih objekata visoke kategorije na tom prostoru, uključujući i Hotel Kalamper i Resort Ruža vjetrova. Opština Bar će ovih dana ugovoriti radove u iznosu od 325.605 eura na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže za naselje Veliki pijesak, uključujući i izgradnju pristupne saobraćajnice. Posebno raduje i činjenica da je Regionalni vodovod, sa kojim Opština Bar intenzivno sarađuje po ovom pitanju, potpisao ugovor sa EBRD-om o prvoj tranši kredita u iznosu od 12.000.000 eura, gdje su između ostalog planirana i ulaganja u vodosnabdijevanje za naselje Veliki pijesak. Osim ovih investicija, Opština Bar je iz sopstvenih sredstava uložila dodatnih 460.000 eura u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže.

AKTUELNO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

ŠVAJCARKINJA JASMINA SALIHOVIĆ ODABRALA CRNU GORU ZA SVO

KUMOVALA BOŽIĆN PRIČI U KOLAŠINU Zorica Bulatović

Kolašinska božićna priča

vajcarkinja Jasmina Salihović, porijeklom iz Bosne, koja je jedan od vodećih menadžera prodaje u toj zemlji, već treću godinu zaredom organizacijom Božićnim bazara u Kolašinu doprinosi jačanju turističke ponude grada na Tari. Kolašin je izabrala za mjesto boravka svoje porodicu tokom pola godine, dok drugu polovinu provodi u Švajcarskoj. Uoči Nove godine u Sibirskoj ulici otvoriće Vinoteku – butik kafe, u kojoj će gosti u ugodnom ambijentu moći da uživaju u čarima Plantažinih vina i ukusima dobre domaće hrane. Kako nam je objasnila ova novopečena Kolašinka, njeni roditelji su porijeklom iz Bosne, ali ona, iako je proputovala cijeli svijet, ranije nikada nije živjela na prostoru bivše Jugoslavije. “Došla sam u Kolašin zahvaljujući dadilji moje djece, Bilji Bulatović, a kako moja svekrva ima prijateljicu u Kolašinu tako je kod mene stigla Bilja. Kad sam je dočekala na stanici zagrlila sam je i riješila da je nikad više ne pustim. Ona je bila dadilja mojoj kćerki, a zatim sam dobila i blizance dječake. Vidjela sam u njenom pogledu da joj njena zemlja nedostaje pa sam riješila da krenemo zajedno u Kolašin. Tada su blizanci imali tek pet mjeseci i kada smo ovdje došli u taj gradić sam se zaljubila na prvi pogled”, objasnila je Jasmina prvi susret sa gradom na Tari. Bila je, kako objašnjava opčinjena ne

samo Kolašinom, već ukupno Crnom Gorom, jer nije mogla vjerovati da se očas posla stiže i do mora.

“Posljednja zemlja koju sam otkrila bila je upravo Crna Gora, i za mene je neopisiva sreća živjeti ovdje.

Upakovani maleni novogodišnji dar

Ja vam to ne mogu riječima opisati. Švajcarska je takođe lijepa zemlja koja vam pruža sigurnost i volim je, ali sada kombinujem život u toj zemlji pola godine i toliko živim u Kolašinu. Ovdje mogu da se skijam i idem na more, takođe sam za moju djecu odlučila da već od malih nogu nauče i doživljavaju sve što je vezeno za našu zemlju, od ukusa do muzike, da kad odrastu ne kažu mi živimo u Švajcarskoj i nas Crna Gora ne zanima. To ne želim. Meni se kad uđem u svoju kuću u Kolašinu život bukvalno produži”, kazala je ona. Božićni bazar se de-

sio opet uz Bilju, uz smijeh objašnjava Jasmina. Jer na jednom parčetu zemlje koju ima ona, Jasmina je predložila da naprave dvije brvnare za njih. “Bila mi je želja i zbog nje da napravimo te dvije kuće, jedna njoj jedna meni. Tako je i počelo, prvo jedna pa druga i kad ja nijesam tu da Bilja izdaje moju kuću. Ona ispočetka nije vjerovala u to, ali kad je shvatila da nas dvije to možemo bila je presrećna. Dok su se kuće gradile ja sam zapazila da je suvenirnica u Centru za kulturu zatvorena i čudila sam se tome. I izgledalo mi je potpuno neprirodno. Raspita-

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

AKTUELNO

Jasminina suvenirnica opremljena nalik takvim prostorima u Evropi

OJ DRUGI DOM

NOJ U la sam se u opštini i javim se na tender za izdavanje tog prostora i dobjem ga. Otvorim suvenirnicu i postavim Bilju da radi tamo, a u isto vrijeme gledam trg koji je preko puta. I pitam se zašto nema svijetla, veliki prostor a prazan. I tako ja uz saglasnost opštine dobijem prostor da napravim Božićni bazar”, sa žarom u očima nam priča Jasmina. Bila je više nego radosna

kad je prvi Božićni bazar bio otvoren i kako kaže, napokon je mogla kćerki da objasni da u gradu u koji su došle da žive ipak ima šta da se vidi. “To je bilo prvo, moja sreća za moju djecu, pa za građane Kolašina i za turiste. Takođe, to je i prilika za sve građane i posjetioce da zajedno slave i šire prijateljstvo u divno dekorisanom ambijentu, uz vruće vino

i raznovrsne kolače. Želja mi je da se u zagrljaju i veselju dobrota širi i prenese što dalje. Drvene kućice služiće kao štandovi i na njima će svi proizvođači iz Kolašina moći da izlažu svoje prozvode. Namjera mi je da pokažem šta sve žene iz ovih krajeva umiju da rade. To je mjesto da porazgovramo, razmijenimo iskustva, da jedna drugu ohrabrimo. Takođe, može da se kupi i poklon, zapakovan u prirodne materijale i pažljivo odabran za onog kome je namijenjen. Želim da promovišem turistima bogastvo ovog kraja i kada je riječ o rukotvorinama i umjetničkim djelima”, kazala je ona. No Jasmina nije stala samo na Božićnom bazaru, posjetioci će uoči Nove godine moći da posjete i “Vinoteku –Butik kafe” u glavnoj čuvenoj Sibirskoj ulici. “Moći ćete da odete tamo i pojedete jedan dobar domaći kolač, domaći sir, pršutu, a sa plantaža možete da probate “šorum” od raznih vrsta vina. To će biti divan ambijent da se uživa sa crnogorskim vinom i domaćom hranom. Možete odatle ponijeti i nešto kao poklon, ili na licu mjesta da se otvori vino i proba. Ekskluziva će biti i namještaj koji će se uklapati uz sve navedeno”, kazala je ona. Iako je imala malo prilike da boravi na Balkanu, Jasmina za sebe kaže da je Jugoslovenka. Uvijek je okružena ljudima iz bivše domovine svojih predaka i zbog toga je jako sretna.

Jasmina i Bilja

Čega god se ruka dohvati donosi radost

Šareni štandovi na kolašinskom Božićnom bazaru

SVIJET

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“ br.1/11), stečajni upravnik nad stečajnim dužnikom DOO”Galenika Crna Gora”Podgorica-u stečaju, blagovremeno

OBAVJEŠTAVA

stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasnišva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika, i istovremeno na osnovu čl.134 i čl.136 Zakona o stečaju objavljuje

OGLAS ZA PRIKUPLJANJE PISANIH PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI

Imovina koja se prodaje, mjesto na kome se nalazi, i detaljan opis imovine 1.Prodaje se objekat površine 1.629 m2 (podrum,prizemlje,sprat) sa opremom u objektu namijenjenom za proizvodnju lijeka Flonivin BS, zemljištem ispod objekta površine 671 m2, i zemljištem oko objekta površine 3.019 m2, koje nepokretnosti se nalaze u Donjem Zagaraču, Opština Danilovgrad, i upisane su na kat.parceli br.1680 LN 17 KO Donji Zagarač,Opština Danilovgrad, u obimu prava svojina 1/1. Procijenjena vrijednost nepokretne i pokretne imovine koja se prodaje je 817.805,39 eura, koja predstavlja i početnu prodajnu cijenu. 2.Prodaje se poslovni prostor površine 173 m2 (podrum,prizemlje) sa labaratorijskom opremom u prostoru namijenjenom za sterilizacije, mjerenja, analize vode i dr., koji se nalazi u stambenoj zgradi u ulici Mitra Bakića u Podgorici (preko puta Autobuske stanice), upisan na kat.parceli 4352 LN 700 KO Podgorica III, u obimu prava svojina 1/1. Procijenjena vrijednost nepokretne i pokretne imovine koja se prodaje je 127.643,73 eura, koja predstavlja i početnu prodajnu cijenu. 3.Prodaje se poslovni prostor površine 52 m2 sa pokretnom imovinom u objektu namijenjenom za prodaju ljekova u apoteci, koji se nalazi u prizemlju objekta Doma zdravlja u Virpazaru pored Željezničke stanice, upisan na kat.parceli 425/1 LN 71 KO Virpazar, Opština Bar, u obimu prava svojina 1/1. Procijenjena vrijednost nepokretne i pokretne imovine koja se prodaje je 43.742,50 eura, koja predstavlja i početnu prodajnu cijenu. 4.Prodaje se poslovni prostor površine 46 m2 sa opremom koja se nalazi u prostoru namijenjenom za prodaju ljekova u apoteci, koji se nalazi u prizemlju objekta Doma zdravlja u Sutomoru, upisan na kat.parc.1994/1 LN 122 KO Sutomore, Opština Bar, u obimu prava svojina 1/1. Procijenjena vrijednost nepokretne i pokretne imovine koja se prodaje je 63.045,22 eura, koja predstavlja i početnu prodajnu cijenu. 5.Prodaje se poslovni prostor površine 35 m2 sa opremom koja se nalazi u prostoru namijenjenom za prodaju ljekova u apoteci, koji se nalazi u prizemlju zgrade iza Doma zdravlja u Risnu, u naselju Bujevina u blizini magistralnog puta Risan-Kotor, upisan na kat.parc.857/2 LN 107 KO Risan I, Opština Kotor, u obimu prava svojina 1/1. Procijenjena vrijednost nepokretne i pokretne imovine koja se prodaje je 44.527,59 eura, koja predstavlja i početnu prodajnu cijenu. Način prodaje imovine Imovina se prodaje javnim prikupljanjem pisanih ponuda, i to u viđenom stanju, u pravnom i faktičkom stanju u vrijeme oglašavanja, bez posebnih garancija kupcu, i bez prava kupca na naknadni prigovor i reklamaciju, i stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac utvrdi nakon izvršene kupoprodaje. Uslovi prodaje Pravo učešća u kupovini imovine po ovom oglasu imaju pravna i fizička lica koja po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti. Lica koja su zainteresovana za kupovinu imovine navedene u oglasu dužna su da najkasnije do i sa 30.01.2020. godine dostave pisanu ponudu u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti u kojoj će navesti redni broj i imovinu za čiju kupovinu su zainteresovani , i to na adresu: Privredni sud Crne Gore, ul.IV proleterske, br.2 Podgorica, sa naznakom: St.br.731/19„PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE - NE OTVARAJ“ Ponuda mora da sadrži: Puni naziv, sjedište, adresu, matični broj pravnog lica ponuđača, potpis ovlašćenog lica i pečat firme, odnosno prezime i ime, adresu stana, jedinstveni matični broj, broj lične karte ili važećeg pasoša ako ponudu dostavlja fizičko lice, redni broj i naziv imovine koja se kupuje, kupoprodajnu cijenu koja se nudi, izjavu da je ponuda bezuslovna, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ponuda ne prihvati, i precizne instrukcije za povraćaj sredstava depozita ako se radi o stranom licu. Ponuđači su obavezni da uz ponudu dostave: Dokaz o registraciji i ovlašćenje za zastupanje pravnog lica na javnom otvaranju ponuda, dokaz o uplati obaveznog depozita, izjavu o prihvatanju uslova utvrđenih oglasom, i izjavu o gubitku prava na povraćaj depozita u skladu sa uslovima predviđenim ovim oglasom. Obavezna uplata depozita Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 10 % od početne prodajne cijene imovine za čiju kupovinu dostavljaju ponudu. Depozit se uplaćuje na sledeći način: a)Domaća pravna i fizička lica na račun DOO “Galenika Crna Gora“ Podgorica-u stečaju broj: 535- 19041- 89 kod Prve banke Crne Gore; b)Strana pravna i fizička lica na devizni račun prema sledećim instrukcijama za plaćanje: 56: Intermediary bank: RAIFFEISEN ZENTRALBANK OESTERREICH AG VIENNA SWIFT CODE: RZBAATWW 57A:Account with institution: PRVA BANKA CRNE GORE PODGORICA SWIFT CODE: PRVAMEPG 59:Beneficiary customers: ME25535005010006242603 „GALENIKA CRNA GORA“D.O.O. PODGORICA-U STEČAJU 8 MARTA 55-A PODGORICA MONTENEGRO Nevažeće ponude Nevažećim ponudama smatraće se: neblagovremene i nepotpune ponude koje ne sadrže elemente predviđene oglasom: kupoprodajnu cijenu ili se pozivaju na neku drugu ponudu, uslove koji nijesu predviđeni oglasom, koje nijesu dostavljene na naznačenu adresu i u zatvorenoj koverti, uz koje nijesu dostavljeni prilozi predviđeni oglasom, kao i dokaz o uplati predviđenog depozita. Nevažeće ponude neće se uzimati u razmatranje. Datum, vrijeme i mjesto javnog nadmetanja Javno otvaranje ponuda sprovešće se u srijedu 05.02.2020.godine u 10,00 časova u Privrednom sudu Crne Gore, ul. IV proleterske, br.2, kancelarija broj 7. Postupak javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje pisanih ponuda sprovešće se ako je na arhivu Suda blagovremeno prispjela najmanje jedna pisana ponuda. Ako je ponuđač pravno lice dužno je da na javnom otvaranju ponuda prezentira original propisno ovjerenog punomoćja za zastupanje i važeću ličnu kartu ili pasoš punomoćnika, a fizička lica kao ponuđači važeću ličnu kartu ili pasoš. Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati samo ponuđači koji su blagovremeno dostavili pisanu ponudu za kupovinu imovine, u skladu sa ovim oglasom. Javno otvaranje ponuda spovodi stečajni upravnik, na način što prvo objavljuje vrijeme početka sprovođenja postupka javnog otvaranja ponuda, utvrđuje identitet prisutnih ponuđača, otvara prispjele ponude prema datumu njihovog prispjeća, utvrđuje njihovu blagovremenost, urednost i sadržaj ponuda, održava red,objavljuje vrijeme završetka postupka javnog otvaranja ponuda, i o njegovom toku sačinjava i potpisuje zapisnik. Proglašenje kupca Stečajni upravnik će donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i proglašenju kupca u roku od 8 dana, od dana otvaranja ponuda. U slučaju da je blagovremeno prispjela samo jedna ponuda, stečajni upravnik može donijeti odluku da ponuđača proglasi kupcem, pod uslovom da ponuđena kupoprodajna cijena nije niža od početne prodajne cijene imovine objavljene ovim oglasom. Za slučaj da je prispjelo više ponuda za kupovinu imovine koja se prodaje, prednost će se dati licu koje je ponudilo najveću kupoprodajnu cijenu. Za slučaj da kupac odustane od kupovine imovine, stečajni upravnik može za kupca proglasiti sledećeg najpovoljnijeg ponuđača koji je ponudio cijenu koja nije niža od početne prodajne cijene. Ponude učesnika javnog nadmetanja ne obavezuju, i stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca, i da zbog toga ne snosi posledice. Ukoliko stečajni upravnik proglasi kupca, o tome će pisanim putem obavijestiti ostale ponuđače u roku od 5 radnih dana, od dana proglašenja kupca. Zaključenje kupoprodajnog ugovora i uplata kupoprodajne cijene Rok za zaključenje kupoprodajnog ugovora je 20 dana od dana sprovedenog javnog otvaranja ponuda. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu po kojoj mu je prodata nepokretnost umanjenu za iznos uplaćenog depozita, najkasnije do dana zaključenja ugovora. Ako kupac u predviđenom roku ne uplati cijenu za koju mu je nepokretnost prodata, prodaja se oglašava nevažećom. Povraćaj depozita Stečajni upravnik će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 5 dana od dana proglašenja kupca vratiti položeni depozit ponuđačima čije ponude nijesu prihvaćene. Gubitak prava na povraćaj depozita Kupac gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita ako ne potpiše zapisnik sa javnog otvaranja ponuda, u oglasom propisanom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu i ne zaključi kupoprodajni ugovor, ili izjavi da odustaje od kupovine predmetne nepokretnosti. Obaveze po osnovu poreza i drugih troškova Kupac je obavezan da snosi troškove propisanih poreza, notarskog zapisa i ovjere, kao i sve druge eventualne troškove koji proizađu iz zaključenog ugovora o kupoprodaji. Informacije Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja se prodaje uz prethodnu najavu 5 dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda, u vremenskom intervalu od 10,00 do 14,00 časova. Bliže Informacije se mogu dobiti na telefon broj: 067/ 835 - 500. Stečajni upravnik Veselin Perišić

IRAČANI PRIJETE ODMAZDOM AMERICI:

“Krv naših mučenika neće biti uzaludna” Vrhovni irački vojni komandant upozorio je na snažan odgovor američkim snagama u Iraku nakon vazdušnih udara SAD u kojima je poginulo najmanje 25 ljudi. Američka vojska izvela je vazdušne napade na radikalne grupe Kataib Hezbolah, dva dana pošto je američki građevinac ubijen u raketnom napadu na iračku vojnu bazu. Pentagon je saopštio

da je ciljao tri lokacije šiitske muslimanske milicije u Iraku i dvije u Siriji, uključujući skladišta oružja koje je grupa koristila za planiranje i izvršenje napada na snage koalicije koje predvode SAD. “Krv naših mučenika neće biti uzaludna i nas odgovor će biti veoma jak na američke snage u Iraku”, rekao je irački komandant Džamal Džafar, prenio je Rojters.

Crna Gora Vlada Crne Gore aGenCIJa Za ZaŠTITU PrIrode I ŽIVoTne SredIne “na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je „CG SKI“ d.o.o. sa Žabljaka, Ul. Slobode broj 74, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje Turističkog kompleksa Chedi 5* na UP 1, koju čini katastarska parcela broj 2235 Ko Žabljak I u zahvatu Prostornog plana posebne namjene za durmitorsko područje, detaljna razrada lokaliteta Vojno odmaralište, opština Žabljak. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove opštine Žabljak, radnim danima od 9 do 12 časova. elaborat je moguće preuzeti sa sajta agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 07.02.2020.godine. Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se u prostorijama Hotela „Gorske oči“ – Sala za sastanke, opština Žabljak, dana 05.02.2020.godine, sa početkom u 10 časova.“ Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka inženjerijskih mašina prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 660.000,00 € (CPV-jevi predmeta nabavke su: 43262000-7 Mašine za iskopavanje; 42415200-0 Radna vozila). Tenderska dokumentacija broj 80705-10900/19-5 od 30.12.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 30.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

SVIJET

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

JEDAN OD OPTUŽENIH PRIZNAO KRIVICU I NAGODIO SE SA TUŽILAŠTVOM

SLOVAČKA: DOBIO 15 GODINA ZATVORA ZBOG UBISTVA NOVINARA I NJEGOVE VJERENICE Slovački sud izrekao je 15-godišnju kaznu zatvora Zoltanu Andruskom, optuženom za omogućavanje ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka 2018, po sporazumu o priznanju krivice, izjavila je portparolka suda. Andrusko (42) je jedan od pet optuženih osoba i jedini koji je priznao krivicu, tražeći da bude svjedok, prenio je Rojters. Suđenje preostaloj četvorici, uključujući preduzetnika Marjana Kocnera, o kome je Kucijak izvještavao vezano za sluča-

jeve prevara u koje su umiješani politički povezani biznismeni, započeto je 19. decembra i biće nastavljeno u januaru. Andrusko je dogovorio 10-godišnju kaznu sa tužiocima, ali je sud juče odbacio taj dogovor i predložio dužu kaznu zatvora, koju je optuženi prihvatio, naveo je sud. Prema tužiocima, Kocner je taj koji je naredio Kucijakovo ubistvo. On i njegovi saučesnici, koji su se svi izjasnili da nisu krivi, suočavaju se sa doživotnom kaznom

zatvora ako budu osuđeni. Jan Kucijak i njegova vjerenica Martina Kušnirova ubijeni su u svojoj kući nedaleko od Bratislave februara 2018. godine. Osumnjičeni su se pojavili pred sudom u Pezinoku, udaljenom 20 kilometara sjeveroistočno od Bratislave. Ubistvo novinara i njegove vjerenice februara 2018. godine podstaklo je masovne demonstracije protiv korupcije, koje su prisilile tadašnjeg premijera Roberta Fica da podnese ostavku, podsjetio je Rojters.

RUSIJA BILJEŽI NAJTOPLIJU GODINU OD KAD POSTOJE MJERENJA

U centar Moskve dopremaju snijeg za proslavu Nove godine

Godina 2019. bila je najtoplija zabilježena u Rusiji otkad su počela meteorološka mjerenja, a vlasti u Moskvi odlučile su da u centar grada dopreme snijeg za novogodišnju proslavu, jer i prijestonica bilježi rekordne temperature. “Uopšteno gledano, ova godina u Rusiji bila je najtoplija otkad postoji praće-

nje instrumentima”, rekao je direktor hidrometeorološkog centra Roman Vilfand. Prema njemu, godišnja prosječna temperatura u Moskvi 2019. srušila je raniji rekord za dodatna 0,3 stepena Celzijusa. Meteorološka praćenja u Rusiji postoje od 1891. a u Moskvi od 1879. Ruska prijestonica prolazi trenutno kroz izuzetno bla-

gu zimu što zabrinjava zemlju koja je prilično izložena klimatskim promjenama. Gradske vlasti odlučile su da se dopremi snijeg iz područja gdje ga ima u Moskvu kako bi se napravila pista za snoubord. Aktuelna zima, piše Bi-Bi-Si, daleko je od onih koje su pomogle pobjedi nad Napoleonom i nad Hitlerom.

UHAPŠENI MAHOM STRANCI

U Turskoj uhapšeno 100 osoba zbog povezanosti sa ISIL-om Turske vlasti uhapsile su 100 osoba, među kojima nekoliko desetina stranaca, osumnjičenih da su džihadisti Islamske države, prenijela je turska agencija Anadolija. Više od 40 Iračana, oko 20 Sirijaca i jedan Marokanac nalaze se među uhapšenima, navela je agencija i dodala da je policija posljednjih dana sprovela operacije u šest turskih provincija. Policija, koja je zaplijenila oružje, municiju i kompjutersku

opremu tokom operacije, traga još za 17 osoba u Ankari. Policija je nedavno navela da je uhapsila 20 osoba osumnjičenih za pripadnost Islamskoj državi i dodala da je intenzivirala operacije protiv džihadista u Istanbulu uoči Nove godine. U napadu na doček Nove godine 2017. godine u jednom noćnom klubu u Istanbulu poginula je jedna osoba, a 39 je povređeno. Odgovornost za napad je tada preuzela Islamska država.

SVIJET

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

IZBORNA GODINA U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA:

Šta će biti važno u Američkoj spoljnoj politici 2020 godine?

redsjednik Donald Tramp želi da prije predsjedničkih izbora postigne još neke spoljnopolitičke uspjehe. Ali, u ovom trenutku nisu samo komplikovani odnosi sa rivalima - Kinom i Rusijom. Proces opoziva (impičment) će i sljedeće godine zaokupljati i američkog predsjednika Donalda Trampa i cijelu političku elitu. Ali, 2020. će i na spoljnopolitičkom nivou biti napeta godina za SAD. Tramp želi da prije izbora u svakom slučaju postigne još uspjeha kako bi za sebe pridobio neodlučne birače. Evo pregleda nekih partnera (i protivnika) koji će odrediti spoljnu politiku SAD u 2020. godini.

■ RUSIJA: STRAH OD

MOGUĆIH IZBORNIH MANIPULACIJA

To što se Moskva 2016. umiješala u izbornu kampanju u SAD, ponovo je bilo na tapetu tokom saslušanja u procesu opoziva - isto kao i konflikt između Rusije i Ukrajine. Obje ove teme zaokupiće vladu i sljedeće godine. “Velika je zabrinutost i vlade i kongresa da miješanje Ru-

sije u izbore 2016. neće ostati usamljen slučaj”, analizira Mark Simakovski iz trusta mozgova “Atlantic Council” u intervjuu za DW. “Čak i ako možda Moskva ostane uzdržana, ako budu dobri izgledi za Trampa. Jer, on je njen favorit.” To je obostrano, smatra Simankovski, jer Tramp cijeni predsjednika Putina. Ipak, u posljednje vreme je suzdržan, jer su veze između Vašingotna i Moskve zbog procesa opoziva ispolitizovane. “On Rusiju ne vidi kao prijetnju i u tom smislu se ne slaže sa svojim savjetnicima za bezbjednost”, kaže ovaj ekspert za Rusiju. Druga tema će biti sankcije koje su uvedene Rusiji zbog intervencija u sukobu u Ukrajini. Kongres želi da ih pooštri, Tramp da ih ublaži. “Ublažiti sankcije bez da se bilo šta istinski promijenilo, imalo bi negativne posljedice po američku politiku u tom regionu”, smatra Simakovski.

■ KINA: PRETI LI TRGOVINSKI RAT?

Druga velika nacija, koja će 2020. stajati na samom vrhu Trampove agende je - Kina. Još od 2018. Peking i Vašington su u trgovinskom sporu. Narodna republika, prema viđenju SAD, niskim platama zaposlenih i trgovinskom praksom nanosi štetu američkim kompanijama. Obje nacije su povećale kaznene carine na produkte druge zemlje - u vrijednosti koja iznosi više stotina milijardi dolara. Američka vlada je u novembru 2019. najavila važna približavanja u razgovorima sa Kinom u vezi sa trgovinskim sporazumom. Ali, nakon što su SAD uvele nove zakone kojima se podržava demokratski pokret u Hongkongu, Kina prijeti konsekvencama. Tako da je sada dogovor na ledu. To je kritično za Trampa s obzirom da mu je neophodna podrška seljaka srednjeg zapada kako bi dobio izbore. A upravo oni trpe posljedice zbog carina koje je tokom ovog spora uvela Kina na njihove proizvode. Možda su zbog toga američke vođe pregovora u decembru promijenile smer i najavile prvi nacrt

trgovinskog ugovora. Sjedinjene Države su spremne da redukuju carine na kinesku robu za 375 milijardi dolara. Izgleda da igrarije sa ekonomskom silom Kinom još dugo neće biti gotove.

■ AVGANISTAN: CILJ JE POVUĆI TRUPE

Američka vlada je početkom decembra ponovo započela pregovore s talibanima. Ove paravojne snage bi trebalo da polože oružje i objave spremnost za pregovore s Vladom Avganistana. SAD se nadaju da bi se bezbjednosna situacija u Avganistanu na taj način poboljšala, a one bi mogle da, osim jednog malog kontigenta, povuku svoje trupe iz te zemlje. “Veliki je pritisak javnosti i Kongresa da se što je brže moguće povuku trupe iz Avganistana”, smatra Marvin Vajnbaum, iz trusta mozgova “Middle East Institut” u razgovoru za DW. Tramp od početka svog mandata radi na tom da drastično smanji broj američkih vojnika na Hindukušu. Posebno bi mu bilo važno da takav jedan uspjeh postigne sljedeće godine. “Ne znamo koliko

bi tačno trajalo povlačenje, ali mislim da bi najveći broj vojnika morao da bude povučen (iz Avganistana) prije izbora”, smatra Vajnbaum.

■ SJEVERNA KOREJA: SKORO BEZ NAPRETKA

Jednog dana Tramp i sjevernokorejski vlastodržac, Kim Džong Un slave njihovo političko prijateljstvo, a već sljedećeg razmjenjuju uvrede i prijetnje. “Ovim sastankom su SAD počinile takvu glupost koja će im se vratiti kao bumerang”, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova jSeverne Koreje sredinom decembra, nakon što su SAD u Savjetu bezbjednosti UN oštro kritikovale raketne probe Sjeverne Koreje. Povuci potegni će se nastaviti i sljedeće godine. Tramp se u više navrata sastajao sa Kimom u nadi da će Sjeverna Koreja obustaviti svoj atomski program. Ali, na tom putu će SAD i sljedeće godine nailaziti na prepreke. Pjongjang je dao rok do kraja 2019. da američka vlada pokaže više fleksibilnosti, inače će se “krenuti novim putem”. (Dojče vele)

DRUGI PIŠU

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

PODVIG JUGOSLOVENSKIH AVANTURISTA PRIJE 54 GOD

BESA: KAKO JE IZGLE PRVI JUGOSLOVENSK OKO SVIJETA JEDRILI

ta je avantura? Krenuti na put oko svijeta, jedrilicom, bez prebijene pare. Upravo to je prije 54 godine godine uradilo petoro Jugoslovena predvođenih kapetanom Jožom Horvatom.

U Kotoru su 31. avgusta 1965. podigli jedra i krenuli ka pučini. Na brodu Besa bili su Jožina supruga Renata, sin Marko, inženjer Života Žika Pavlović i tada osamnaestogodišnji Vlado Hrlić. O njihovim avanturama, koje su trajale one dvije godine, čitala je cijela Jugoslavija u zagrebačkom Vjesniku. “Najbolji opis Bese i tog puta oko svijeta je izazov. “Izazov da se napravi nešto što u to vrijeme u Jugoslaviji niko prije nije uradio”, kaže za BBC na srpskom Vlado Hrlić. On je u poduhvatu učestvovao od samog početka - od sklapanja broda. “Izazovi su nekad sasvim dovoljni da se upustite u nešto zbog izazova se ljudi penju na Mont Everest, idu na 50 metara dubine, rone ispod leda jer ne znaju šta će naći”, dodaje on.

■ “VLADO OZBILJAN

KANDIDAT, NE PIJE, NE PUŠI”

Poslije kolumni u novinama, barba Horvat objavio je i knjigu Besa - brodski dnevnik. U njoj je opisano kako je Vlado uošte dospio u ovu odabranu ekipu - preko konkursa i s malo sreće. “Žika mi javlja da u brodogradilištu Uljanik radi neki mladić, imenom Vladimir Hrlić, koji slobodno vrijeme provodi radeći na Besi.

«Pomaže u svemu što stigne, a imade mnogo smisla i za mehaniku i brodogradnju. Prvi je utisak da bi bio ozbiljan kandidat. Visok i snažan, ne puši, a i ne pije, simpatičan. «Jedinac je, roditelji mu žive ovde, u Puli. Među ponudama (...) za petog člana posade nalazi se i njegova... Potražio sam tu ponudu», pisao je Horvat.

■ KUĆA NA MORU -

BEZ NAVIGACIJE

Pedesetpetogodišnji Horvat je riješio da se preseli na brod kada su njega i porodicu izbacili iz kuće koju su iznajmljivali u Malom Lošinju. Tu vijest je primio u Parizu tokom posjete Nautičkom sajmu. Riješio je da im “napravi kuću na moru iz koje niko više neće moći da ih izbaci”. Kasnije je poželeo da njom oplovi svijet. Međutim, Besa nije imala adekvatnu opremu za takav poduhvat. «Krenuli smo totalno nepripremljeni. Navigacija nije funkcionisala, karte su bile užasno loše. «Kad bi sretali brodove, stalno smo se grebali za karte, da nam daju bar generalne, jer smo imali samo karte Mediterana i Jadrana», prepričava Hrlić. Brod je krenuo iz Pule, ali formalno se računa polazak iz Boke Kotorske. Odatle su obišli Brindizi, na «štikli” italijanske čizme, pa Palermo na Siciliji.

■ BUBAŠVABE I INSEKTI

Iako nisu planirali, zbog lošeg vremena našli su se u Španiji i tamo su dobili nove članove posade. “Bilo je jako nevrijeme na sjeveru Afrike, vjetrovi su tako snažno duvali da niko nije mogao ploviti. “Odjednom su se pojavili oblaci, ali ne sa kišom, već oblaci bubašvaba i insekata, koji su u jatima leteli”, priča Hrlić. U trenutku najezde bili su vezani u ribarskom mjestu La Garuća u Andaluziji, na obali Sredozemnog mora. “Kad su ti insekti sletjeli, bio sam van broda i gledao sam. Ta slika se ne da opisati. “Doslovno svi brodovi su bili crveni, cigle boje od njih.” Ljudi su ih, kaže, lopatama čistili sa brodova i bacali u more, ali ih to nije sprječavalo da brzo vrate. “Ukrcali smo ih tada i dvije godine su bili s nama na putu oko svijeta, na kraju smo ih iskrcali u Jugu.” Ništa se od njih nije dalo na brodu sakriti, prije svega hrana. “Napadali su krompir, hleb, pirinač, svuda su `mali žuti` ulazili. “Na kraju smo na njih oguglali, pa nam nije smetalo ako je koji upao u čorbicu, pojedete ga, to bude slatkasto, hrskavo i to je to, svi srećni”, sjeća se Hrlić.

■ DEVET TONA HRANE I 2.500 LITARA VODE

Hranili su se uglavnom iz konzervi - 80 odsto, a manje namirnicama koje usput nabave ili ribom koju ulove. U Splitu su ukrcali devet tona konzervirane hrane - govedine, pile-

DRUGI PIŠU

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

DINE

EDAO KI PUT ICOM tine i gotovih jela, a u lukama su nabavljali voće ili povrće. To su držali u dnu broda koje je ispod površine mora. “Imali smo rezervoar vode i ručnu pumpu kod umivaonika. Sve vrijeme smo štedjeli vodu.” U betonskim rezervoarima ponijeli su 2.500 litara vode.

■ O BESI Građena je u pulskom brodogradilištu od hromiranog čeličnog lima za podmornice koji su Nemci ostavili nakon kraja Drugog svjetskog rata. Nacrt broda izradio je beogradski inženjer Života Pavlović. Besa je dugačka 15 metara, teška 25 tona, a može da primi 2.500 litara goriva i 1.000 litara vode. «Preteška kanta koju je nemoguće potopiti», danas je opisuje Vlada. Ime je dobila po albanskoj besi - koja predstavlja datu riječ ili zakletvu. Joža je tražio nešto da bude kratko, pamtljivo i da stranci mogu da čitaju, dakle da na latinici bude bez kvačica - besa je odgovarala po svim kriterijumima. «Brod je dobio ime u punom značenju bese, zavedena u službenim brodskim knjigama. «Nosila je poruku - ti si na Besi i imaš besu da ćeš obići svijet. Na svim jezicima se ona uvijek isto odgovara», objašnjava Hrlić. Besa je 2015. godine, kako je pisao hrvatski Večernji list, bila na vezu u splitskoj lučici Špinut, lijepo održavana i u dobrom stanju.

■ PARA NIMALO Svraćali su i u neke velike luke poput Aleksandrije i Tu-

nisa, ali su nastojali da koriste mala pristaništa u kojima mogu da podmire potrebe, a da ne plate previše lučke takse, vez i ostalo. “To nam je bilo važno, jer smo para poneli nikoliko, pa ni toliko. Niko od nas nikakve novce nije imao. “Joža je dobijao 2.000 dolara od Vjesnika za kolumnu mjesečno, ali u prosje-

ku 1.800 dolara je išlo na troškove vode, goriva i pristana, ako nema vanrednih izdataka», prepričava Hrlić. Kanarska ostrva Vladi su se posebno urezala u sjećanje. «To je mjesto okupljanja ludaka koji namjeravaju oploviti kuglu. Tu je priprema za prelazak Atlantika.» Prekookeanska plovidba koja ih če-

ka trajaće dvadesetak dana. «Jedriličari koriste pasate i morske struje jer je to kao da se ste ušli u rijeku. Kad uđete ne možete više skrenuti, ni da vam se brod pokvari.» Pasati su vjetrovi koji, kako kažu, duvaju pola godine u jednu, a pola u drugu stranu. Oni su ih odnijeli do Paname u Srednjoj Americi. Tamo ih je napustio Žika Pavlović, za koga Hrlić kaže da je bio otac broda - on ga je nacrtao i napravio. Odlučio je da se tu nastani. Nikada ga više nije video. Čuo je da je uz kanal kupio hektare močvare koju je isušivao i sadio kukuruz - ponekad visok i preko četiri metra. Za razliku od Atlantika, Pacifik ih je dočekao uz nevolje.

■ KOMPAS KOJI NE RADI

Zbog problema sa kompasom, odstupili su od pravca kretanja - sa kursa su skrenuli 2.500 milja. “I nebo je stalo, zatvorilo se. Ništa se nije događalo. Nismo mogli snimiti poziciju broda - 23 dana

nismo znali gdje smo. Sve to vrijeme smo doslovno stajali. “Dok smo se vratili na kurs to putovanje je trajalo 52 dana”, kaže Hrlić. Otišli su ka afričkom Rtu dobre nade, a trebalo je da budu u Polineziji - dijelu Okeanije. “Najgore što na moru može da vam se dogodi nije nikakvo nevrijueme ili smak svijeta, talasi, vjetar. Najgore je kad te uhvati bonaca. “Sudare se cikloni i anticiklon i nastane vakuum, nema ničega. Kad prevlada jedan ili drugi počinju vjetrovi.” Spasilo ih je što su bili “jako oprezni s vodom” tokom cijelog puta, pa su tu na sred Pacifika imali dovoljno zaliha.

■ “KAD VODE IMA, SVEGA IMA.”

Osim insekata koji su bili “inventar” na brodu su im pravili društvo i “malo majmunsko čudovište” i ptica iz Indonezije. “Ptica se na indonežanskom zvala Đoko, to je ptica tipa kos. Kažu da ta vrsta ima najveći fond riječi”, kaže Hrlić. Đoko je opravdao tu reputaciju. «Ne znam šta nije znala da kaže, od psovki, do traženja ručka, do dovikivanja ljudima `ćuti`.» Prošli su Polineziju, Indoneziju, Cejlon, Žuto more, Indiju su «samo dodirnuli», a zatim krenuli nazad kroz Arapsko i Crveno more do obala Grčke. Umjesto da Jugoslaviji priđu uz albansku obalu, zbog političke situacije savjetovali su ih da posle Otrantskih vrata dođu do Barija i tuda se vrate kući. B92/Bi-Bi-Si na srpskom

KULTURA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

INTERVJU: GLUMAC ANDRIJA MILOŠEVIĆ

ŠTOGOD URADITE, AKO KULTURU, SVE VAM JE Koliko god da vas uvjeravaju da je politika najbitnija, sport, hrana, poljoprivreda, sve to nije bitno koliko kultura. Kultura je bukvalno esencija čovjeka

⌦ Marija Roganović Jedan od najprepoznatljivijih crnogorskih glumaca u regionu Andrija Milošević minulu godinu može okarakterisati kao više nego uspješnu. Na velikom platnu se izdvojio ostvarenjima “Taxi bluz”, najskorije krimi komedijom o fudbalskom rivalstvu Partizana i Crvene zvezde – “Ekipa”, serijom “Mamini sinovi” sa Svetlanom Bojković i Nenadom Jezdićem, uspješnim igranjima u komadima njegovog Teatra na brdu, ali i drugom knjigom za djecu “Mačak i skakutavo jaje”, koju je predstavio na Beogradskom sajmu. Uz sve to našao je vremena da komičnim dogodovštinama uveseljava brojnu publiku regiona na društvenim mrežama, ali i da ga se publika, uprkos svemu, ne zasiti.

NOVI PROJEKTI U 2020. GODINI U Tivtu je u smiraj godine gostovao sa predstavom “Krčmarica Mirandolina”, iako, kako je priznao u razgovoru za naš list, u rodnu Crnu Goru usljed mnogobrojnih obaveza najčešće dolazi samo u posjetu porodici ili pak turistički, dok su svi njegovi poslovni angažmani trenutno vezani za Beograd, gdje i živi. U 2020. godini će nas obradovati sa dva nova velika projekta, serijom “Slatke muke” i ulogom

u novom filmu Dušana Kovačevića “Nije loše biti čovjek”. “Serija ‘Slatke muke’ je upravo počela da se emituje u Srbiji, a od marta će biti dostupna i na nekoj od televizija nacionalne frekvencije, pa ćete moći i vi ovdje u Crnoj Gori da je gledate. To je stvarno specifičan projekat, zasigurno jedna od najboljih serija na kojima sam radio do sada. U pitanju je komedija koja ima elemente drame i stalno se prepliću ta dva žanra. Baš sam zadovoljan i vidim da su reakcije publike nevjerovatne. Raditi s Dušanom Kovačevićem, s druge strane, velika je čast i privilegija. Jednu od glavnih uloga sam prihvatio na njegov poziv, a scenario je zaista genijalan, kakav je uostalom i on kao pisac. Lik kojeg igram je jako specifičan, misli da može kupiti čitav svijet, ljubav, dušu i generalno na svijet gleda iz nekog svog ugla, a to je na neki način nešto što nijesam nikada radio. Sve u svemu, nevjerovatno iskustvo”, kazao je Milošević. Ipak, najviše se pronalazi u pozorištu jer, kako ističe, tu je rođen, stvoren, tu je ponikao. “Zato što mi je pozorište život, pozorište je nešto sa čim nijedan drugi medij ne može da se mjeri, a posebno danas u digitalnom svijetu. To je jedna od rijetkih stvari gdje gledaš živog čovjeka koji uživo tebi tog trenutka govori. E zbog toga volim naj-

više pozorište”, pojašnjava on. Možda i najbolji pokazatelj ove tvrdnje je njegovo pozorište Teatar na brdu, koje će uskoro obilježiti drugu godinu postojanja, a čijim je otvaranjem crnogorski glumac dao nemjerljiv doprinos kulturi regiona.

OSNIVAČ TEATRA NA BRDU Ideja za otvaranje pozorišta datira od prije 20 godina, kada je Milošević i sam učestvovao u pravljenju pozorišta u Tivtu. A tivatsko pozorište je tada napravilo model kako može da ima svoju privatnu produkciju, tako da faktički bude nezavisno, a da ima veze sa opštinom koja pomaže. Tim modelom se vodio i naš glumac prilikom otvaranja svog pozorišta na Banovom brdu. “Na sličan način sam napravio taj model, sa jednom novom salom. Kada su me pitali zašto to radiš, ja sam im rekao da već sa tim imam iskustva. Tada, radeći sa Milanom Karadžićem i ljudima u tivatskom Centru za kulturu, znajući sa čime su se oni

Moramo da brinemo prije svega o svojoj okolini, o ljudima, želim da svako zavoli svoga komšiju, da mislite o sebi, svojim najbližima i brinete o svom zdravlju i poživite što duže

borili, na koji način i kako je pozorište u Tivtu tih godina imalo nevjerovatan progres, sa entuzijazmom sam krenuo u svoj projekat. I onda sam napravio model koji se temelji na ovom, možda je malo drugačiji, jer je tržište drugačije. Temelji se na dobrom sporazumu sa velikim zvijezdama koje igraju, sa ogromnom publikom koja nam dolazi, jer to su opštine koje imaju 600.000700.000 stanovnika kojima smo okruženi, tako da smo napravili fenomenalnu stvar”, pojašnjava glumac. Teatar na brdu je bio projekat koji nije morao da radi, koji mu nije bio prijeko potreban, ali je bio za njegovu dušu… bio je to njegov san. “Bilo je potrebno što se tiče mene i onoga kako ja zamišljam šta bi trebalo kultura da znači i kako bi ljudi koji imaju uticaja na marketing i na publiku trebalo da valorizuju taj uticaj. A to je da nešto stvaraju, da nešto stvarno napravite, ne da samo pričate, nego ga napravite, da se žrtvujete i da ga uradite. Teatar na brdu kao najmlađe pozorište u regionu napravilo je dar-mar u Beogradu i mi smo našim repertoarom osvojili publiku toliko brzo da sam i sam bio iznenađen”, prizna-

je on. Njegova druga knjiga za djecu “Mačak i skakutavo jaje”, u izdanju Lagune, predstavljena je na Beogradskom sajmu knjiga i trenutno je jedno od najomiljenijih štiva među najmlađom publikom. A uskoro nas očekuje i treća.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

O NEMATE E DŽABE “MAČAK I SKA KUTAVO JAJE” “Prva knjiga je bila ‘Kišni glistac’. Napisao sam je i onda poslao Ljubivoju Ršumoviću, koji mi je rekao: ‘Druže, ovo je odlično’. Na to sam mu ja rekao: ‘Ja onda sada ovo ne moram ni da objavljujem’. Počeo sam da pišem jer volim djecu, uvijek sam bio dijete, imam tu neku vrstu mašte koju djeca imaju i nikada nijesam htio da pobjegnem od toga. Knjiga je pisana u epici, u osmercu, ali je pisana modernim žargonom, tako da je ta eklektika djeci i zanimljiva i maštovita. Doći će i treća knjiga. Nju neće samo djeca prihvatiti, a ja sam do sada najponosniji baš na nju”, otkriva glumac. U Novoj godini, za sada, neće imati projekata vezanih za Crnu Goru, ali će u februaru ili martu predstaviti svoje pozorište u Tivtu. “Imamo fenomenalnu predstavu koja je sada već, poslije samo godinu dana, postala kultna u Beogradu ‘Šećer je sitan osim kad je kocka’ Nikole Pejakovića u kojoj igraju Viktor Savić, Sloboda Mićalović, Aleksandar Tomić i ja. Nju ćemo prvu predstaviti u Tivtu”, priča naš glumac.

KULTURA

Sa Nenad Jezdićem i Svetlanom Bojković u seriji “Mamini sinovi”

HUMOROM PROTIV MITOMANIJE

U posljednje vrijeme sve je aktivniji na društvenim mrežama, koje uglavnom koristi da šaljivim dogodovštinama odobrovolji mnogobrojnu publiku. Mišljenja je da je u životu i te kako bitno imati zdrav humor, dok su njemu samom društvene mreže donekle izduvni ventil. “Dugo sam razmišljao na koji način bi mogao da se obratim publici. Bavim se tim infantilnim humorom koji nema nikakvu političku ili socijalnu pozadinu, već jedino ima za cilj da ti razigra srce i tebe samog donekle usreći i zabavi. Zašto

Zato što mi je pozorište život, pozorište je nešto sa čim nijedan drugi medij ne može da se mjeri, a posebno danas u digitalnom svijetu. To je jedna od rijetkih stvari gdje gledaš živog čovjeka koji uživo tebi tog trenutka govori. E zbog toga volim najviše pozorište Kada je kultura u pitanju, region se ima čime podičiti, jer kultura je sveprisutna, neuništiva. Ona će uvijek da ispliva, jer nijedna država i nijedan narod ne postoje bez kulture. “Koliko god da vas uvjeravaju da je politika najbitnija, sport, hrana, poljoprivreda, sve to nije bitno koliko kultura. Kultura je bukvalno esencija čovjeka. Zašto ove naše države žive ovako kako žive – jer nemaju kulture. Mo-

to radim? Upravo zbog toga što sve danas ima težinu koja mu ne pripada. Sve što se radi se pokušava prikazati težim, dramatičnijim, važnijim nego što ono jeste. Jer mi smo skloni toj vrsti mitomanije. Onda odjednom pomislim – stanite, gdje je tu običan čovjek? Čovjek koji svaki dan ustane i radi nešto obično, voli da se šali, ide na posao, ima svoje privatne probleme, koji ne pati od toga da će biti neke velike revolucije koja na kraju krajeva ni ne postoji danas”, objašnjava Milošević. Tako je sve počelo, a i publika je sve to nevjerovatno

žete da gradite zgrade, puteve, hotele, promijenite more, da nije plavo nego zeleno, štagod hoćete možete da uradite, ali ako nemate kulturu, sve vam je džaba. Ukoliko ljudi nemaju dovoljno izgrađenu estetiku, neće imati ko da se divi tim vašim građevinama, te prema tome, lično mislim da bi svako, što se makar kulture tiče, trebalo da počne od svoga dvorišta, sopstvene kuće. Da nema više onih guma, školjki od auta, bušilica, cigala, koje vam okružuju djecu, nego da to budu neki fini travnjaci, voćnjaci i da sve bude uredno”, poručuje Milošević, koji je odlučio da to i pokaže na sopstvenom primjeru. “Počeo sam od sebe i odlučio da ću da napravim svoje dvorište, pa pozorište, pa ću time fino da se bavim. Možda to nije najprofitabilnija stvar koju

prihvatila zbog toga što taj humor nema težinu koja mu se kao gledaocu svakodnevno nameće kroz medije, novine ili televiziju. “Danas, ko god da se pojavi na televiziji, šta god da radi, npr. bere pečurke, on će reći – ‘Ovo je najbolje branje pečuraka u istoriji od 1892. godine. Ja i moja baba smo ubrali najveću pečurku ikada ubranu’. Bez šale, ljudi boluju od toga da je sve što su uradili najveće i najznačajnije, a ja sam rekao da neću, nego ću reći onako kako jeste i ujedno se malo sa svim tim našaliti, pa šta mu bog da”, kaže Andrija. bih u ovom trenutku trebalo da radim, ali ja hoću upravo od toga da počnem. Sa 40 godina, poslije 25 godina rada u glumačkim vodama, evo vratiću se na početak, na nulu i sebe ću opet kulturno da izgradim. Na taj način možda ću pomoći nekom mladom čovjeku da i on kulturu zavoli i kaže: ‘Evo ako može Andrija, mogu i ja’”, smatra crnogorski glumac i autor. Čitaocima Dnevnih novina, u Novoj godini, poželio je što i sebi – zdravlje! “Danas ne jedemo dobru hranu, ne pijemo dobru vodu, ne dišemo dobar vazduh i treba na to misliti. Moramo da brinemo prije svega o svojoj okolini, o ljudima, želim da svako zavoli svoga komšiju, da mislite o sebi, svojim najbližima i brinete o svom zdravlju i poživite što duže”, zaključuje Andrija Milošević.

KULTURA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

CRNOGORSKI UMJETNICI ZA DNEVNE NOVINE SUMIRALI GODINU ZA

⌦ Marija Roganović

Naši sagovornici, poslenici u kulturi, izdvojili su favorite iz 2019, ali se i saglasili da su ulaganja i podrška, kako nadležnih institucija, tako i publike, nužni za dalji razvoj kulturne svijesti u državi.

■ BULATOVIĆ: NASTUP DULSE PONTEŠ

Crnogorski gitarista svjetskog renomea Srđan Bulatović kao najznačajniji muzički događaj 2019. godine u Crnoj Gori izdvojio bi nastup portugalske dive Dulse Ponteš, koji je održan u avgustu, u sklopu Guitar Art Summer festa u Herceg Novom. Nažalost, zbog velikih obaveza u zemlji i inostranstvu, nije uspio da prisustvuje koncertu. “Kao i prethodnih godina,

najaktivnije je bilo u ljetnjim mjesecima i to u primorskim gradovima. Za mene je godina bila izuzetno radna, ali sam pratio kulturnu scenu naše zemlje i odlazio na neke od ponuđenih programa. Nažalost, usljed mnogobrojnih nastupa promakao mi je koncert Dulse Ponteš. Ona je jedna od najpriznatijih portugalskih umjetnica sa devet albuma prodatih u više miliona primjeraka, uz brojna kompilacijska izdanja. Publika širom svijeta je prepoznaje po njenoj čuvenoj interpretaciji pjesme ‘Canção do mar’ – koja je postala najizvođenija portugalska pjesma svih vremena. U karijeri sarađivala je sa Sezariom Evorom, Hozeom Karerasom, Karlosom Nunjesom, Jorgosom Dalarasom, Andreom Bočelijem, Eniom Morikoneom i mnogim drugima”, ista-

Foto: Duško Miljanić

SJAJNI FILMOVI, IZLOŽ KONCERTI I PREDSTAVE OBILJEŽILI KULTURNU SC Glumica Jelena Đukić kao je Bulatović. Što se tiče novogodišnjih želja, za sebe uvijek želi da bude bolji i produktivniji, a kolegama “da kreiraju sopstvene ideje i prate svoju viziju”.

■ ĐUKIĆ: “IVANOV” I “GRUDI”

Gitarista Srđan Bulatović

Teško je objektivno izdvojiti događaje kada si “neko iz kulture” jer se svaki urađeni projekat, pa čak i onaj u kom nijesi direktan akter vezan je za nešto jako lično kroz ideju, poruku i ljude koji je sprovode, ističe za naš list mlada glumica Jelena Đukić. Međutim, kada su festivali u pitanju posebno bi se osvrnula na jubilarno, deseto izdanje podgoričkog UnderhillFesta, ali i Korifeja, koji se realizuje u njenom rodnom Kolašinu. “Teško je u ovakvom vreme-

nu ostati dosljedan, vjeran sebi i izbjeći koketiranje i unižavanje standarda zarad širenja ciljne grupe, tako da smatram da je velika stvar što UnderHillFest živi već deceniju. S druge strane, tu je Korifej, koji nije samo festival, već ideja koja je uspjela da okupi mlade ljude ne samo iz Kolašina, već i mlade stvaraoce iz cijele države. Zahvaljujući ovom festivalu, Kolašin je postao mjesto u kome se ne samo odigravaju i prave dobre predstave, već i susreću, razvijaju i afirmišu studenti glume, nekadašnji, trenutni, a i oni budući”, kazala nam je Đukić. Što se produkcije tiče, bilo pozorišne ili filmske, godina je obilovala kvalitetnim projektima. Ipak, od predstava je, prema njenom mišljenju, prednjačio Žoldakov “Ivanov” u nacionalnom teatru, a od filmskih ostva-

renja “Grudi” rediteljke Marije Perović. “Komad ‘Ivanov’ je događaj sam po sebi kada ga režira Andrij Žoldak. Međutim, ovu predstavu bih izdvojila još više zbog ljudi koji su radeći sa njim uspjeli da dignu ljestvicu ne samog igranja predstave, već i procesa na neki drugi nivo. Ovakva predstava je ogroman događaj jer otrežnjuje, pomjera iz sigurne zone i tjera na želju za promjenama iz korijena. A da bi kulturni događaji u Crnoj Gori opstali, ponovili se ili napredovali potrebno je najprije više ulaganja, a onda i razumijevanja, pažnje, podrške i ljubavi, kako od nadležnih institucija, tako i od publike, novinara... jer svi smo jednako odgovorni. “U 2020. godini nam želim svima isto što i kulturi. Ulaganje, razumijevanje, podršku i

Reditelj Ivan Bakrač

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

KULTURA

ŽBE E CENU

ljubav... I još nešto. Hrabrost... Da probamo, da se usudimo, da promijenimo, da prihvatimo, da čujemo, da se borimo, da rizikujemo, da pogriješimo... da bismo poslije toga opet probali”, poručuje Đukić.

■ BAKRAČ: PUBLIKA

NAJVEĆI SAVEZNIK

I crnogorski reditelj Ivan Bakrač među događaje po kojima će se pamtiti 2019. godina ubraja UnderHillFest, ali i Montenegro Film festival u Herceg Novom. Ali kao najznačajnijeg saveznika kulture u godini za nama posebno bi izdvojio publiku, koja uveliko doprinosi selekciji i samim tim i kvalitetu ostvarenja. “Bio sam u prilici da budem u žiriju UnderhillFesta, a radio sam i kao selektor hercegnovskog festivala, pa bih pohvalio pubiku koja je dolazila

Foto: Ivan Šebalj klix.ba

A NAMA

Glumac Lazar Dragojević

Operska pjevačica Sara Vujošević

na oba festivala i gledala prilično raznovrsne filmove. Volio bih da tako bude i naredne godine na oba festivala jer je divno to što pored ekstremno komercijalnog repertoara u bioskopima i pored sve snažnijih internet i TV platformi publika bira da i dalje ide na festivale i gleda važne autorske filmove”, ističe Bakrač.

■ VUJOŠEVIĆ: RADOVI DADA ĐURIĆA I “TRI SESTRE”

Kako je konstatovala proslavljena operska pjevačica Sara Vujošević, kulturna dešavanja u 2019. godini “daju jednu sasvim drugačiju mogućnost ispisivanja stranica koje bi tek trebalo da budu okrenute u pravcu modernizacije, ali i očuvanja našeg tradicionalnog, fundamentalnog, onog što čini autentičnim crnogorski kulturni identitet”. “Kada je u pitanju muzika, prisjećam se prepunog trga ispred Katedrale Sv. Tripuna i nastupa Orkestra Starog Budima Danubia, ali i kompozicije ‘Gusle’, crnogorske kompozitorke Nine Perović. Izdvojila bih još i koncert švedskog ansambla muzike svijeta - Sirocco. Takođe ću izdvojiti i nastup gitariste Miloša Karadaglića, na svečanoj akademiji povodom 75 godina od osnivanja Pobjede”, kazala je Vujošević. Međutim, i van muzičke sfere bilo je dešavanja za pamćenje u Crnoj Gori. Izložba radova Dada Đurića, predstava Branislava Mićunovića “Tri sestre”, ali i Nacionalna konferencija Montenegro Creative Forum posebno su zavrijedile njenu pažnju.

“Izložba radova Miodraga Dada Đurića bila je fantastična i jedinstvena prilika da se upoznamo sa velikim djelom genijalnog umjetnika. Predstava ‘Tri sestre’, u režiji Branislava Mićunovića pokazala je da nam je ovaj reditelj nedostajao na stvaralačkom nebu. Takođe ću skupini najboljih dodati i odlično koncipiranu Nacionalnu konferenciju ‘Montenegro Creative Forum: A step forward”, istakla je operska pjevačica. Sebi i kolegama u kulturi bih poželjela budnu, radoznalu, usplahirenu, sa smislom za nepoznato - publiku, taj naš preduslov za saradnju sa svijetom. Kultura može da živi jedino u duhu sposobnom da osjeti tajanstveni svijet istinske umjetnosti. Bez te osnovne kulture duha, nema ni fundamentalnog proizvoda, čiju magiju stvara umjetnik sam”, zaključuje ona.

■ L. DRAGOJEVIĆ: FE-

STIVAL LUTKARSTVA BEZ PREMCA

Mladi glumac Lazar Dragojević, koji će ovu godinu upamtiti po mnogobrojnim profesionalnim angažmanima, kako na filmu, tako i u pozorištu, za našu novogodišnju anketu izdvojio je Međunarodni festival lutkarstva u Podgorici kao najznačajniju kulturnu manifestaciju u zemlji 2019. “Osmi put zaredom, Crna Gora i grad Podgorica bili su domaćini umjetnicima iz pet zemalja: Italije, Španije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Pored njih, učestvovalo je i Gradsko pozorište iz Podgorice. Odigrano je 10 predstava, a posjetilo ih

je preko 3.500 mališana i njihovih roditelja, učitelja, vaspitača...”, kazao je Dragojević. Zahvaljujući Festivalu, pojašnjava Dragojević, naša djeca upoznaju druge jezike i druge kulture, pa će samim tim naučiti da treba da čuvaju i njeguju svoj jezik i svoju kulturu. “Takođe, najmlađi imaju priliku da vide najznačajnija lutkarska ostvarenja iz cijelog svijeta, te na taj način izgrađuju svoj pozorišni ukus, pa u budućnosti od njih treba očekivati jednu izuzetno kvalitetnu pozorišnu publiku. Djeca koja dolaze u pozorište, rastu u dobre ljude! Zahvaljujući Festivalu i njegovim organizatorima, umjetnici iz cijelog svijete ‘nose’ lijepu priču o Crnoj Gori, o gostoprimstvu Crnogoraca, o prirodnim ljepotama naše domovine, o dječjoj sreći i energiji koja je za vrijeme trajanja festivala beskonačna”,

zaključuje glumac.

■ MARKOVIĆ: UČESTALIJI KASTINZI

Zbog rada u pozorištu, glumac Vule Marković nam je priznao da nije bio u mogućnosti da ode na brojna kulturna dešavanja, osim na par filmova u okviru Podgorica film festivala, koji bi i izdvojio kao značajnu platformu za domaće, ali i regionalne autore. Što se tiče želja, priželjkuje više kvalitetnih projekata, u zemlji i inostranstvu. “U Novoj 2020. godini bih svojim kolegama, ali i sebi poželio učestalije kastinge, kako u pozorištu tako i na filmu. Takođe i priliku da se oprobaju u nekim inostranim produkcijama, što bi značilo da imaju agenta ili agenciju koji će raditi za njih i tako im olakšati život”, poručuje Marković. Glumac Vule Marković

ZABAVA 62 NEUNIŠTIVA GABI NOVAK 83 ZA DN O SREĆNIM DANIMA, PO UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

GABI O ARSENU Neuništiv je on, znate. Tu je sa nama. Istina, šteta što ga nema, ali Matija i ja smo nastavili njegov put uz pomoć divnih kompozicija. I ne samo njegov put, već i onaj Kemala Montena, Đorđa Novkovića, divnih naših. I danas su te pjesme na mom repertoaru, čine me srećnom kada ih pjevam, kada to osvježim, kada se osjeća novi naboj

NUMERE GABI NOVAK OBJAVILA JE TOKOM 2019. TO SU “NEKO ČEKA NA TEBE”, ZA POTREBE FILMA “ŠAVOVI”, I “SANJAJ JEDINI”

DA LI STE ZNALI?

Foto:Duško Miljanić - KotorArt

Nakon djetinjstva provedenog u Berlinu i na Hvaru, Gabi Novak 1946. seli se u Zagreb, gdje pohađa osnovnu školu i diplomira na Školi primijenjene umjetnosti (grafički smjer). Radila je u Vjesniku, a zatim u Zagreb filmu kao crtač i scenograf. Povremeno je pozajmljivala glas animiranim likovima

I DALJE SAM SVOJA, PJEVAM SAMO ONO ŠTO OSJEĆAM

Za 60 godina na sceni imala sam vrhunce, padove, ali nikad nisam otišla i uvijek sam ostala svoja, a posljednjih godina sam traženija nego ikada. Dala sam toliko toga, a još sam svježa - priča Gabi

⌦ Danilo Brajković Odabir centralnog sagovornika novogodišnjeg izdanja, čijom pričom spuštamo zavjesu na staru godinu, a ujedno otvaramo novo važno poglavlje, za članove redakcije Zabava predstavlja svojevrstan izazov. Redovna dnevna traka ne dozvoljava previše eksperimentisanja. Uobičajen kalendar aktivnosti i praćenje aktuelnih zbivanja, takođe, obavezuju na pravovremenost. Zato, pred kraj godine maltene uvi-

Gabi Novak i Matija Dedić, majka i sin, čuvaju od zaborava djela velikog Arsena Dedića

jek nameće se pitanje - koji adut izvući iz rukava, a da nije već pročitan. Najatraktivniji sagovornici, dakle oni iz kategorije najcjenjenijih i najzanimljivijih, opterećeni šarolikim obavezama i motivisani (ne)opravdanom činjenicom da smo, kako često kažu, već toliko toga napisali o njima pa nemaju ništa novo reći, često “spuštaju rampu”. Do onih koji Crnu Goru posjete u vrijeme praznika, potom je brže-bolje i napuste bogatiji za koju desetinu hiljada eura, a da pritom zadovoljavaju kriterijume izdanja - teško je doći. Prosto, takva su pravila igre. No, znajući da je nekada bilo drugačije, vrijedjelo je pokucati na jugoslovensku adresu. Tačnije, zagrebačku. Staru 83 godine. U trenutku kada je potpisnik ovih redova prvi put kontaktirao sa sagovornicom, ona je iskreno priznala da se zasitila priče sa novinarima, ali da Crnu Goru ne može odbiti. Termin smo dogovorili tokom drugog razgovora, a nenamjerno ga je, priznaje, potom smetnula s uma. Treća sreća? Pardon, četvrta. Opet je zaboravila, ali nije željela da odlažemo i dalje. Usred kupovine u tamošnjoj prodavnici, uputila se do obližnje klupe, smjestila i rekla slušam vas, imamo desetak minuta. Vjerovatno bismo u druga-

čijem ambijentu dobili i sadržajniju priču, ali sa Gabi je i 10 minuta dovoljno za kvalitetne redove. P.S. Dvije godine ranije, uz maltene identičan slijed događaja razgovarali smo sa Biserom Veletanlić. Istina, ona je tada bila na pijaci. Čitavog života ukrštaju se putevi njihovih veličanstvenih karijera. Putevi Bisere i Gabi Novak. Stara škola i stari šmek.

■ SNIMAM POSEBNE PJESME

Mada svi logični ovozemaljski zakoni i kalendari ukazuju da bi usred devete decenije života trebalo da miruje i uživa u onom što je stvorila tokom karijere, Gabi je prosto neuništiva. Prva dama hrvatske šlageristike, velika muza i supruga pokojnog i takođe velikog Arsena Dedića (a imali bismo još dosta toga da dodamo ovim opisima), tokom 2019. podarila nam je dvije potpuno nove pjesme. Odavno je obećala da više neće snimati albume, ali nije odoljela slatkom izazovu singlova. Na inicijativu srbijanske kompozitorke Aleksandre Kovač, inače kćerke Kornelija Kovača, otpjevala je pjesmu “Neko čeka na tebe” za potrebe filma “Šavovi”. Kada smo pomislili

da je to - to, na vrata je pokucala pjesma “Sanjaj jedini”. Obje su, priča nam Gabi, nakon što smo preletjeli preko uobičajenih svakodnevnih pitanja o životu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, posebne. Baš kao i ona. “Da, prije osam godina rekla sam da se više neću diskografski pojavljivati. I ispunila sam obećanje. Ovo je nešto drugo. To je snimanje posebnih pjesama. Dakle, snimanje popularnih singlica, koje nisu namijenjene konkretnom izdanju. To su sve inicijative ljudi koji žele da rade sa mnom, koji me vole. Napravila sam prvo numeru za taj film, ne znajući da će u Srbiji, pa i vašoj Crnoj Gori, izazvati čuđenje to što snimam. Onda, ‘Sanjaj jedini’ sam napravila sa malim Fedorom Boićem, a sa njegovim ocem moj Arsen i ja smo sarađivali dugo, nekih 25 godina. Kao pijanista je bio sjajan. Tako me je Fedor zamolio. Tačnije, priznao je da bi volio da ima jednu stvar urađenu onako baš za mene. Smatram da ne mogu srušiti ljudima, a naročito mladim, tu želju da rade sa mnom. Sad je tu i pjevačica Ana Opačak, napisala je lijep duet zajedno sa Ines Prajo i snimiću ga”, objašnjava nam Gabi, glasno napominjući da ni u poznim godinama karijere, a 60 ih je iza nje, nije

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

OZNOJ SVJEŽINI I LJEKOVITOJ EMOCIJI Gabi Novak

ZABAVA

Aleksandra Kovač o Gabi: Jedna od najvećih

Čelnici srbijanskog filma “Šavovi”, reditelja Miroslava Terzića, koji je, između ostalog, ranije ove godine osvojio vrijedne nagrade na festivalima u Berlinu i Beogradu, a koji je motivisan pričom o upornosti i opsjednutosti žene (Snežana Bogdanović) koja se bori da razotkrije pravu istinu o sudbini svog 18 godina ranije rođenog sina, ukazali su povjerenje Aleksandri Kovač da komponuje naslovnu numeru - odjavnu špicu. U ranijem intervjuu za Dnevne novine, Kovač je priznala da se nije dvoumila prilikom odabira vokalnog izvođača, odavši počast Gabi Novak. “Znala sam da pjesmu mora da otpjeva neko ko emociju, koju sam unijela u svaku no-

Gabi Novak i Arsen Dedić - arhivska fotografija

1961.

GODINE GABI NOVAK SNIMILA JE PRVI ALBUM - “PJEVA GABI NOVAK”

odustala od principa da snima samo ono čiji zvuk “uznemiri” srce. “Sviđaju mi se stvari koje pominjem. Isto tako, dosta toga ponuđenog mi se nije dopalo i otkazala sam to. Ove su dvije pjesme sjajne. Da ne govorim da sam ovu za ‘Šavove’ radila sa Antom Gelom. Bio nam je to takav gušt, morala sam pristati. Drago mi je što je do vas u Crnoj Gori došla i ‘Sanjaj jedini’. Ovdje je već na top listama, a nisam mislila da se u današnjem metežu zabavne muzike može provući ovako diskretna i lijepa kompozicija. Zato sam je i uzela. Našla je svoj put. I mislim da je to najpoštenije - ako ne osjećam pjesme, neću ih ni pjevati. To je lijepi pop, uživala sam snimajući je. Izborila se i navodno mi javljaju da je na jednom radiju već dvije nedjelje na prvom mjestu”, ponosna je Gabi, valjda znajući da se, nažalost, danas do vrha top listi ne dolazi samo kvalitetom, pa je uspjeh još veći.

■ ISKRENOST UVIJEK NAĐE PUT

A kakva je samo životna priča iza Gabi. Berlinsko i hvarsko djetinjstvo,

selidba u Zagreb, školovanje (diplomirala je na Školi primijenjene umjetnosti - grafički odsjek), rola crtača i scenografa u Zagreb filmu. Zanimljivo, pozajmljivala je Gabi glas za animirane likove. I konačno - muzika. Debi se odigrao 1958, kada pjeva “Sretan put” Ljube Kuntarića u filmu “H-8” Nikole Tanhofera, a 1959. uslijedio je Zagrebački festival na krilima kompozicije “Ljubav ili šala” Milutina Vandekara. Od prvog albuma “Pjeva Gabi Novak” (1961) pa do danas toliko toga je postigla. Recimo, istorija pamti više od 20 festivalskih nastupa, ko zna koliko nagrada, rasprodatih svjetskih koncertnih dvorana… Vlasnica je, između ostalog, davno nastalih numera: “Oči”, “Krovovi”, “Upali cigaretu”, “Vino i gitare”, “Vjeruj mi”. Bila je, potom, rame uz rame sa Lujom Armstrongom, a onda - srce uz srce sa Arsenom. Ta ljubav nad ljubavima usmjerila ju je ka šansoni, vanvremenskim klasicima “Pamtim samo sretne dane”, “On me voli na svoj način”, “Nada”, “Hrabri ljudi” i još toliko toga. Sve do albuma “Pjesma je moj život” 2002, kada je pola vijeka karijere zaokružila obradom Arsenovih ranih muzičkih poslastica i standarda sa početka karijere, a na pogon zagrebačke muzičke mladosti i sina Matije. Mnogo smo toga i izostavili, ali vezivno tkivo apsolutno svake reference u biografiji, po-

tu i riječ, može da prenese glasom. Nisam ni trenutka imala nedoumicu da li je to Gabi. Kada sam završila demo snimak, poslala sam ga Matiji Dediću, Gabinom sinu, i zamolila ga da proslijedi majci, s objašnjenjem radnje filma, ulozi pjesme u njemu. Prva stvar koju mi je Matija rekao je bila da se ne naljutim ako me Gabi odbije, jer posljednjih 15 godina nije snimila nijednu novu kompoziciju i odbijala je sve kompozitore regiona. Međutim, te večeri, tačno u ponoć, stigla mi je poruka od Gabi i samo jedna rečenica ‘pjesma je prelijepa’. Znala sam u tom trenutku da mi se još jedan san ostvario i da će moju pjesmu pjevati jedna od najvećih vokalnih umjetnica regiona”. nosno će Gabi, jeste - govor duše. Ono čega je danas sve manje. “Uprkos svemu, tvrdim da u sveopštem metežu ono kvalitetno i iskreno uvijek nađe put. Ponavljam, nikada nisam snimala ono što ne osjećam i u čemu nisam pronašla sebe. Prvenstveno, tu mislim na tekst. Bez njega nema pjesme. On je nosi. Kada se muzika lijepo uklopi, kada neko zna da pogodi ambijent, sve drugo je nadogradnja. Volim raditi na taj način. Tako mi je drago da je, recimo, ova ‘Sanjaj jedini’, slatka, nježna, draga, emotivna pjesma našla put u svemu tome. Sve što je kvalitetno mora isplivati”, kaže Gabi i konsultuje sa sa istorijom. “Nikada neću zaboraviti sljedeći primjer: prije 40 godina Arsen i ja smo pjevali na Beogradskom proljeću ‘Ono sve što znaš o meni’. I pjesma nije ušla u finale. Ma, nije dobila ništa. Dakle, kao da smo je tamo otpjevali i doviđenja. Kad ono, vidiš, prolaze mjeseci, godine, a pjesma je sve slušanija. Ona je, dakle, našla svoj put. Mislim da imamo danas njenih 15 verzija. Snimali su je prijatelji, kolege, ansambli, sa klavirom, velikim bendom. Njome uvijek počinjem koncert i čim se čuje uvod - dobijem aplauz. Trebalo joj je vremena, a danas je evergrin, a isto to želim ovoj ‘Sanjaj jedini’. Da živi. Vidim da je dotakla emocije, srce. Ima svoje mjesto u svemu što se dešava. Ona je lijek za savremeno doba”, zna Gabi dijagnozu.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

ZABAVA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

Foto:Borna Filic/Pixsell

■ ARSEN JE KAO “NADA” - NEUNIŠTIV

Teško je pronaći Gabin odgovor u kom se ili direktno ili metaforički ne pominje Arsen. Logično, jer bili su nerazdvojni. Zaljubljenici u fudbal će reći - Ronaldo i Mesi. Samo što su Gabi i Arsen igrali u istom timu. Do 2015. i njegove smrti. Mada, ako pitate Gabi, nije on van tima. Koncertno, uz podršku sina Matije i mnogih vrsnih muzičara, poput Zorana Predina, pomenute Bisere, čuvaju najljepšu uspomenu na velikana. Dok je pjesama, prijatelja, smatra Gabi, vječnost je sigurna. “Da, lijep je to način da sačuvamo uspomenu na Arsena. Neuništiv je on, znate. Tu je sa nama. Istina, šteta što ga

■ NE PRIZNAJEM NI

GODINE NI PRAVILA

S obzirom na činjenicu da je Gabi na sceni duže od pola vijeka, a da pritom ima (svega) de-

NINA BADRIĆ JE NEDAVNO REKLA - PA ČULA SAM OVU GABICU, FENOMENALNO JE TO ŠTO JE SNIMILA. ONA JE, KAO IZVRSNA PJEVAČICA, PRONAŠLA LJEPOTU NOVE PJESME KOJU POMINJEMO. S DRUGE STRANE, DEŠAVA SE TAKAV ŠUND, TAKVE PJESME SE SNIMAJU NA BRZINU, TOLIKO SE MEDIJSKI VRTE I VRTE koju pominjemo. S druge strane, dešava se takav šund, takve pjesme se snimaju na brzinu, toliko se medijski vrte i vrte. Nadam se da će i spot, urađen za vrijeme snimanja u studiju, apsolutno imati mjesto. Drago mi je i što u ovim godinama ostavljam iza sebe nešto lijepo. Ljudi me cijene, poštuju, žele da rade sa mnom. Pa šta bi čovjek mojih godina i pjevačica mog kvaliteta mogao da poželi više? Koji god čovjek to doživi, on je uspio”, zaključuje Gabi, dama koja je uspjela.

■ NOSTALGIJA? NE

MOŽEMO UNAZAD

Volja da sarađuje sa mladim talentima demonstrira nam Gabino razmišljanje o životu. Istina, slatka su sjećanja o nekim ljepšim, zlatnim vremenima muzike i života. No, ta slast nikada je nije zadovoljila i poljuljala u smislu da digne sidro. Kada bi se god zaustavila i pogledala preko ramena, shvatila bi da propušta pogled ispred sebe. “Uh. Vidite, i dalje mi radimo. Opet, može se isto reći za

30 godina, kada me više ne bude. ‘Bože, kako je ona Gabina stvar zgodna’. I onda će tada reći - to je nostalgija. Istina, bilo je to vrijeme u kom smo počeli rasti, razvijati se u muzici. Ali šta to znači - nostalgija? Razvijaš se unaprijed, ne možeš unazad. Želim da budem u toku sa svim što se zbiva. Dala sam toliko toga, ali sam i danas svježa, postojim, punim male objekte, radim sa Matijom savršene stvari. Bili smo u Celju, na festivalu u Rijeci… Imamo nekih sat i 20 minuta, a ljudi su oduševljeni. Otvaramo nove puteve, horizonte koji donose budućnost”, ocjenjuje Gabi.

■ U CRNOJ GORI JE

UVIJEK SAVRŠENO

Tereza Kesovija, Radojka Šverko i Gabi nastupile su lani na Ljetnjoj sceni KotorArt Don Brankovih dana muzike. Za Gabi je, vjerovatno, ako analiziramo učestalost dolazaka, Kotor omiljeni crnogorski grad. Pred kraj intervjua, iskoristila je priliku da osveži sjećanje na Crnu Goru i ukrasi ga novogodišnjom čestitkom. “Bilo nam je tada predivno, emotivno, raznoliko... Izvodili smo program koji se provlači kroz naših 50-60 godina. Ja sam 2014. bila u Kotoru sa Arsenom, 2017. sa Matijom, Biserom i Vasilom Hadžimanovim. I uvijek mi je lijepo. Srećna sam što dolazimo u taj grad. Vraćam se Kotoru i uvijek mi je puno srce. A i u Podgorici smo imali veče posvećeno Arsenu, onda i u Zagrebu, Ljubljani. Bilo je savršeno. Eto, muzika ne poznaje granice. Želim vam svako dobro, svima. I bolju 2020.” Foto:Duško Miljanić - KotorArt

Tereza Kesovija, Gabi Novak i Radojka Šverko nastupile su početkom avgusta 2018. na prepunoj Ljetnjoj sceni KotorArt Don Brankovih dana muzike

nema, ali Matija i ja smo nastavili njegov put uz pomoć divnih kompozicija. I ne samo njegov put, već i onaj Kemala Montena, Đorđa Novkovića, divnih naših. I danas su te pjesme na mom repertoaru, čine me srećnom kada ih pjevam, kada to osvježim, kada se osjeća novi naboj. Za ‘Hrabre ljude’ ili ‘Nadu’ ne možeš reći - ne valja to. Pa ‘Nada’ je stara 40 godina i pjevala sam je prije neku noć tokom gostovanja na televiziji s oduševljenjem. Ona je uvijek tu, postoji, ona je... Ma, znao je Arsen”, prisjeća se Gabi.

vet studijskih albuma, lako je zaključiti o kakvom se perfekcionisti radi. Uvijek je pažljivo birala. A danas, i dalje biraju nju. Ne krije Gabi, nije to isto kao nekad. Oporavak nakon koncerta ili gostovanja iziskuje više vremena, ali opet, kaže, s istim žarom ide put bine. A glas je kao vino. “Gledajte, za tih 60 godina na sceni imala sam vrhunce, padove. Ali nikad nisam otišla i uvijek sam ostala svoja. Posljednjih godina sam traženija nego ikada. Našla sam način da se približim novim trendovima, a usput nikad nisam iznevjerila sebe. Napravila sam tu obradu Arsenovih stvari sa mladim muzičarima, dobili smo pet Porin nagrada. Pjevam isto, ali sam se priklonila mladim ljudima. Glas je dobio svježinu. Mišljenje se mijenja kada čuješ mlade, dobijaš vjetar u leđa. Entuzijazam u mom glasu ukazuje da ne priznajem ni godine ni pravila. Pa, meni svi kažu da mi glas nikad nije ostario, nego je još mlađi nego što je bio. Kao da imaš novo vino i ono od dvije godine. Ovo starije ima bolji kvalitet, slađe je. Ostala sam moderna pjevačica, sada pop-džez, u godinama u kojima jesam. Izazov je da me mladi sve više traže. Mogla bih napraviti CD, ali neću. Želim da budem poštena prema sebi. Snimiću još nešto što mi se sviđa”, obećava Gabi, ali pritom jasno svima stavlja do znanja i šta joj se to nikako ne sviđa kada pričamo o onima koji dolaze. “Joj, razlike su ogromne. Nina Badrić je nedavno rekla pa čula sam ovu Gabicu, fenomenalno je to što je snimila. Ona je, kao izvrsna pjevačica, pronašla ljepotu nove pjesme

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

ZABAVA

PRIREDIO: DANILO BRAJKOVIĆ NAJUPEČATLJIVIJI TRENUCI NA DOMAĆOJ ŠOUBIZ SCENI

DECENIJO-ZBOGOM SEA DANCE VATROMET

Crna Gora od 2014. rame je uz rame sa festivalskim svjetskim centrima zahvaljujući Sea Danceu. Pod organizacionim krovom Exit tima, 445.000 posjetilaca iz Crne Gore i gostiju sa najrazličitijih svjetskih adresa (po procjeni domaćina) dosad je uživalo u spektakularnim

nastupima planetarnih muzičkih velikana. Na Jazu i Buljarici nastupali su The Prodigy, Rudimental, Skrillex, Hurts, Sean Paul, John Newman, Fatboy Slim, Dimitri Vegas & Like Mike, Paul Kalkbrenner, David Guetta, Sven Väth, Richie Hawtin i mnogi drugi.

ĆETKOVIĆ I WHO SEE

PROCVAT FESTIVALA Dekadu za nama pamtićemo po procvatu domaćih festivala. Osim pomenutog Sea Dancea, prednjače nikšićki Lake i Bedem fest, City Groove probudio je Podgoricu u festivalskom smislu, SeaRock adut je Kotora, a

Southern Soul Ulcinja. Montenegro Beer Fest od 2018. stanuje na Cetinju, a nešto skromnijeg lajnapa su bjelopoljski Ušće fest, North fest u Kolašinu, svojevremeno i Spring Break, Royal music fest...

Sergej Ćetković i Who See, bez dileme, najuspješniji su muzički brendovi Crne Gore u minuloj deceniji. Od Sergeja se to i očekivalo – lansirao je albume “Dva minuta” i “Moj svijet”, plasirao se u finale Eurosonga, nizao hitove i

punio koncertne arene širom regiona. Who See se pridružio Sergeju na tronu, na krilima albuma “Krš i drača”, “Nemam ti kad” i “Pamidore”, zgrabili su i MTV Adria act priznanje, potpisali stranice nove istorije domaćeg hip-hopa.

EUROSONG AVANTURE

VJENČANJE ĐOKOVIĆA

GOTJE I BALESTRA Crna Gora tokom prethodne decenije ugostila je mnoge slavne svjetske zvijezde iz različitih sfera šoubiznisa, mode, muzike, sporta. Ipak, događaj koji je svakako najsnažnije odjeknuo bilo je vjenčanje Novaka i Jelene

Đoković na Svetom Stefanu 2014. godine. Zahvaljujući Novakovoj popularnosti i izvještavanju o vjenčanju, stotine svjetskih medija pomenuli su Crnogorsko primorje u pozitivnom kontekstu, kao destinaciju iz snova.

U mnoštvu modnih manifestacija, vrijedi istaći i na posebno mjesto pozicionirati one zahvaljujući kojima smo ugostili modne velikane – Renata Balestru i Žana Pola Gotjea. Balestra je dvaput demonstrirao umijeće pred na-

šom publikom, posljednji put u Tivtu, a Gotje jednom – oba doajena mode dolazila su na poziv organizatora Internacionalne smotre mode u Kotoru odnosno Internacionalnog modnog festivala. Iz Crne Gore odlazili su puni lijepih utisaka.

U posljednjih 10 godina Crna Gora je svega dvaput uspjela da se plasira u finale Eurosonga. Istina, 2010. i 2011. nismo imali predstavnike, a nećemo ni 2020. u Holandiji. Ponosnim su nas učinili Sergej Ćetković i Nenad Knežević Knez, a

izuzev Who Seeja i Nine Žižić 2013. niko od ostalih predstavnika ne može se pohvaliti zapaženim nastupom. Posljednja decenija donijela je i povratak Montevizije – nažalost, nakon prethodne dvije godine, opet je postala dio istorije.

ZABAVA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

PODGORICA WELDER PUB Dnevna žurka od 16h, bend Inspiracija. Info: 068/555-554

ZEPPELIN BISTRO CLUB Doček uz Lazara Lazarevića. Info: 067/666-010 CHEERS Za doček Nove godine DJ Stevan. Prvog januara Aleksandra i Bobo, drugog januara Veselin Popović i bend. Info: 069/102-104 SALAŠ Svecani doček Nove godine uz Milicu Đurović i Zvonka Rajkovića. Prvog januara nastupaju Suzana Tot i Nebojša Vojvodić, drugog Ana Bekuta i Positive bend. Info: 067/231-232

VODIČ ZA NOVOGODIŠNJE PRAZNIKE

31. decembar, 1. i 2. januar NOVOGODIŠNJI DOČEK U CRNOJ GORI NA OTVORENOM BIĆE ORGANIZOVAN NA ŠEST GRADSKIH TRGOVA I TO U: PODGORICI, BUDVI, KOTORU, HERCEG NOVOM, TIVTU I BARU, A VELIKI BROJ HOTELA, RESTORANA, KLUBOVA I KAFIĆA OTVORIĆE VRATA GOSTIMA TOKOM NAJLUÐE NOĆI. U NASTAVKU VAM DONOSIMO VODIČ ZA 31. DECEMBAR, KAO I 1. I 2. JANUAR.

Pripremio: Filip Jovović

STREET BAR New Year’s Cocktail Party. Cijene za doček: 25 za dame i 30 za muškarce. U cijenu uključena neograničena konzumacija pića i hrane. Info: 067/619-979 HUGO BAR & KITCHEN Tomo i Andrija zabavljaju goste. Info: 067/067-163 SEJDEFA Goste će za najluđu noć zabavljati bend Crveno i crno. Cijena ulaza i hrane na bazi švedskog stola je 35 eura. Info: 069/013-131 BUDA BAR Neograničena konzumacija pića, nastupaju Bojan Živaljević i Krstinja Todorović. Cijena dočeka: dame 25, muškarci 35 eura.

MNE CAFFE PUB Goste za najluđu noć zabavlja DJ Andrija Bošković, ulaz besplatan, broj mjesta ograničen. Prvog januara Electric Stevie live. Info: 068/354-416

CRIB & BEER MARIENPLATZ Jovana Ćupić i Ognjen Gvozdenović zabavljaju goste. Za muškarce 25, žene 15 eura, uključena hrana i piće dobrodošlice. Prvog januara Jovana Ćupić trio.

MR STEFAN BRAUN Docek Nove godine, cijena: za muškarce 40, dame 25. Za dobro raspoloženje zadužena DJ Sofie. Info: 068/055-555

PG CLUB Nastupa Srećko Savović. Ulaz: dame 25, muškarci 40 eura. Info: 067/346-500

RESTOBAR ŠTRUDLA Doček uz Fahrudina Krcića (DJ set), Galactic Soul (DJ set) i Ansambl Toć. Prvog januara Vlado Marković i The Grupa. Info: 067/034-555

THE LIVING ROOM Cijena novogodišnjeg paketa iznosi 50 eura po osobi i uključuje neograničenu konzumaciju selekcije hrane i pića. Crveni tepih, violina, saksofon. Info: 068/800-251

GREENWICH Tokom novogodišnje noći goste će zabavljati Marko Popović. Prvog januara za dobru atmosferu zaduženi Krstinja, Bojan i Miloš. Info: 067/410-666 IRISH PUB Doček nove godine, DJ Mono, ulaz 15 eura. Repriza 1. januara. Info: 067/682-609 RESTORAN KLUB 100 MANIRA Dočekajte Novu godinu uz bogat meni i odličan muzički repertoar, Katarina Cvijović sa bendom i DJ Shar. 31. ulaz 20 eura po osobi, 1. januara 10 eura. Info: 067/126-688

HOTEL HILTON U hotelu Hilton 31. decembra gostovaće Milena Ćeranić i Bane Nedović sa bendom. Doček uz gala večeru i piće dobrodošlice staje 65 eura po osobi. Info: 068/878-071

Ana Bekuta

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

BUDVA

RESTORAN VILE PARK Doček nove, prvi i drugi januar, 15 eura po osobi, svečana večera plus piće dobrodošlice. Muzika uživo svake večeri. Info: 069/333-556

BAR

KNJAŽEVA BAŠTA Docek Nove godine uz riblji ili mesni mesni, 35 eura po osobi. Goste zabavlja Ari bend. Info: 069/090-499 HOTEL PRINCESS Goste 31. decembra i 1. januara zabavljaju Rada Sarić i Pavle Sekulić. Drugog januara za dobro raspoloženje Nemanja Stevanović. Info: 030/300-100

MAINE NIGHT CLUB Goste zabavljaju DJ Baki i Marko nikolić, ulaz besplatan uz rezervacije. Prvog i drugog repriza dočeka. Info: 068/722-922 PIVNICA NIK GOLD Riblji i mesni meni, muzika uživo. Info: 069/199-111

HOTEL KALAMPER Goste 31, 1. i 2. januara zabavljaju Kafanski biseri. Paketi: dvije noći 170 eura, 3 noći 200 eura i 4 noći 215 eura. Cijene na bazi noćenja, doručka i svečane večere. Info: 067/333-833

BEER BIKE CLUB Montenegrosingersi su zaduženi za praznično raspoloženje. Info: 068/068-664 HOTEL TRE CANNE Gala večera po cijeni od 65 eura po osobi. Info: 033/473-281 HOTEL SPLENDID Goste će 31. decembra zabavljati Neda Ukraden, prvog januara Neda Ukraden i Petar Grašo, drugog januara Igor Simić i Žuti Serhatlić, dok će trećeg nastupiti Haris Džinović. Novogodišnji aranžman - 3 noćenja: 370 eura po osobi, 6 noćenja: 470 po osobi. Info: 033/773-777

KOLAŠIN

ŽABLJAK

ČUDNA ŠUMA DJ all day i all night za 31. decembar i 1. i 2. januar. Info: 067/787-777 HOTEL ŽABLJAK Za doček Nove godine, prvog i drugog januara nastupiće Lena Savić sa bendom. Info: 069/308-807

NIKŠIĆ

RECESIJA Doček Nove godine stajaće 10. po osobi. Prvog i drugog januara ulaz besplatan. Muzika: Sleeeg Aleksa Bijelić. Info: 067/111-114 MONTENEGRO PUB Doček nove godine uz DJ Marella i Mandozicu, ulaz besplatan. Info: 069/870-005

SELECT Goste ce zabavljati Goran Stjepcevic i DJ Edison B. 31. decembra, kao i 1. i 2. januara. Info: 067/578-678

MAXIMUS Za novogodišnju noć nastupaju Arnaud Le Texier, Proximus i Milo Raad. Cijena karte 12 eura. Drugo januara nastupiće Maya Berović Info: 069/091-684 MOJA KAFANICA Doček nove godine, goste zabavlja DJ Žurka. Sto za sjedjenje 30 eura, viseći 20 eura. Info: 069/822-722

DOČEK NA TRGOVIMA

PODGORICA U novogodišnjoj noci na Trgu nezavisnosti nastupaju bendovi Letu Štuke i Ničim izazvan. Prvog januara, na glavnom trgu nastupiće Darko Rundek, a nakon njega Marko Louis. KOTOR Trg od oružja bice posljednji stub rokenrola, za doček nastupaju: Partibrejkers, VIS Tetra i Lačni Franz. Prvog januara za Kotorane i goste sviraju Bajaga, Light Under the Black Mountain i Hladno pivo.

Cane

Ceca

Ana Stanić Zdravko Čolić

Rundek

2020.

BUDVA U najluđoj noći prvi nastupa bend The Grupa. Nakon njih, kao zvijezde večeri nastupiće Nevena Božović i Zdravko Čolić. Muzički program 1. januara biće prava poslastica za sve koji vole folk i pop zvuk. Na starogradskom trgu nastupiće Assa Voce, pa Hari Mata Hari, a na vrhuncu večeri sprska folk di-

KOTOR

HOTEL PALAS U hotelu Palas za dobru novogodišnju atmosferu zaduženi su Aco Pejović i Tijana Dapčević (31. decembar), prvog januara Aco Pejović i Nina Badrić, a drugog Severina i Dejan Petrović Big bend.

ZABAVA

va Svetlana Ceca Ražanatović. BAR Za 31. decembar na Trgu Vladimira i Kosare zakazana je dječija predstava “Novogodišnja čarolija”, a za doček će svirati bend Akademia i pjevati Haris Džinović. Prvog jaunara nastupiće Etno grupa Zora, barski Katapult i Amadeus bend. TIVAT Posljednjeg dana ove godine goste će zabavljati Lexington bend i Miligram. Prvog januara zakazan je nastup Marije Šerifović i Saše Kovačevića, dok će 2. januara Tivćane zabavljati Ana Stanić i Pop simfonija. HERCEG NOVI Doček Nove godine organizovan je na trgu, a nastupiće bend Neverne bebe. Prvog januara Novljane će zabavljati Haris Džinović, koji će dan ranije nastupiti na barskom trgu.

MARKETING

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 292/18 od 28.09.2018. godine, stečajni upravnik DOO “MONTEL” MOTEL GLAVA ZETE u stečaju Nikšić, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine DOO “MONTEL” MOTEL GLAVA ZETE u stečaju Nikšić (matični broj: 02224950), i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 1/2011 i 53/2016) objavljuje šesti OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

U skladu sa članom 136. Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednosti imovine, postupak i uslove za izbor ponuda. Mjesto i adresa: Sva imovina data u dijelu – DIO I se nalazi na lokaciji „Glava Zete“ opština Danilovgrad. Imovina data u dijelu - DIO II se nalazi na Čevu (Lastva Čevska) opština Cetinje. Procijenjena vrijednost imovine: Data je u okviru svakog dijela oglasa. Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine: Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine: DIO I A. Nepokretnosti (zemljište) dato u LN 468 KO VRELA – Opština Danilovgrad sledeće namjene, površina i vrijednosti: Broj/podbroj 895 895 898 898 899 900 901 902 905 905 906 907 908 909 910 911 913 914/1 914/2 915 916 918 919 921 922 923 926 927 928 929 930 930 931 931 932 932 932 932 932 932

Broj zgrade 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 1 0 1 2 3 4 0 0

Potes GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAV ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE GLAVA ZETE

Način korišćenja Pomoćna zgrada Šume 2. klase Pomoćna zgrada Voćnjak 2. klase Pašnjak 2. klase Šume 2. klase Nekategorisani putevi Šume 2. klase Pijesak- šljunak Pašnjak 2. klase Društvena stambena zgrada Društvena stambena zgrada Šume 2. klase Šume 2. klase Šume 2. klase Šume 2. klase Šume 2. klase Šume 2. klase Parking Šume 2. klase Pašnjak 3. klase Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Njiva 4. klase Šume 2. klase Njiva 4. klase Šume 2. klase Njiva 4. klase Livada 4. klase Pomoćna zgrada Šume 2. klase Bazen Objekti za otpadnu vodu Bazen Pomoćna zgrada Pašnjak 2. klase Šume 4. klase

Površina m2 88.00 3,573.00 14.00 3,086.00 341.00 3,688.00 411.00 366.00 1,975.00 270.00 206.00 434.00 681.00 2,435.00 321.00 481.00 426.00 519.00 3,096.00 2,195.00 1,925.00 180.00 180.00 180.00 180.00 322.00 329.00 369.00 538.00 229.00 168.00 471.00 45.00 1,056.00 282.00 18.00 52.00 82.00 20,414.00 159.00

BEZ POČETNE CIJENE Naznačena imovina je procijenjena 2018.god. na iznos od 776.775,00 € B. Nepokretnosti (objekti) dato u LN 468 KO VRELA – Opština Danilovgrad sledeće namjene, površina i vrijednosti: Broj/podbroj 895 898 907 918 919 921 922 923 932 932 932 932

Broj zgrade 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 3 4

Način korišćenja Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Društvena stambena zgrada Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Pomoćna zgrada Veliki Bazen Društvena stambena zgrada Mali Bazen Objekti koji nijesu unešeni u LN

Površina m2 88.00 14.00 450.00 180.00 125.78 180.00 180.00 256.50 282.00 18.00 52.00 80.00

BEZ POČETNE CIJENE Naznačene nepokretnosti su procijenjene 2018.god. na iznos od 389.904,80 € DIO II – SEDMI OGLAS Nepokretnosti (zemljište) dato u LN 187 KO LASTVA – Opština Cetinje sledeće namjene, površina i vrijednosti: Broj/podbroj 2074 2075 2076

Broj zgrade 0 0 0

Potes ili VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT

Način korišćenja Neplodna zemljišta Neplodna zemljišta Neplodna zemljišta

Površina m2 4,101.00 3,095.00 5,444.00

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

2077 2078 2079 2080 2081 2082 2083 2084 2085 2086 2087 2088 2089 2090 2091 2092 2093 2094 2095 2096 2097 2098 2099 2100 2101 2102 2103 2104 2105 2106 2107 2108 2109 2110 2111 2112 2113

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT VRANAČKA LJUT KUĆIŠTA KUĆIŠTA KUĆIŠTA KUĆIŠTA SOLILA SOLILA SOLILA SOLILA SOLILA KUĆIŠTA KUĆIŠTA KUĆIŠTA KUĆIŠTA KUĆIŠTA KAŠER KAŠER KAŠER KAŠER KAŠER KAŠER KAŠER KAŠER KAŠER KAŠER

Neplodna zemljišta Neplodna zemljišta Neplodna zemljišta Neplodna zemljišta Neplodna zemljišta Neplodna zemljišta Šume 6. klase Neplodna zemljišta Šume 6. klase Šume 6. klase Šume 6. klase Šume 6. klase Livada 8.klase Šume 6. klase Livada 8.klase Livada 8.klase Šume 6. klase Livada 8.klase Livada 8.klase Livada 8.klase Livada 8.klase Livada 8.klase Šume 6. klase Neplodna zemljišta Šume 6. klase Neplodna zemljišta Šume 6. klase Šume 6. klase Livada 8.klase Šume 6. klase Šume 6. klase Šume 6. klase Šume 6. klase Šume 6. klase Šume 6. klase Šume 6. klase Pašnjak 8. klase

8,403.00 13,980.00 9,656.00 5,312.00 3,653.00 9,292.00 1,187.00 31,527.00 245,233.00 2,652.00 671.00 3,020.00 562.00 750.00 349.00 355.00 934.00 243.00 283.00 277.00 259.00 7,101.00 3,298.00 1,048.00 923.00 6,121.00 545.00 992.00 25,968.00 452.00 660.00 294.00 556.00 1,931.00 381.00 25,221.00 382,631.00

BEZPOČETNE CIJENE Naznačena imovina procijenjena je 2018.god. na iznos od 890.296,00 € Postupak i uslovi za izbor ponuda: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom DOO “MONTEL” MOTEL GLAVA ZETE u stečaju Nikšić – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – PISANA PONUDA, NE OTVARAJ St. Br. 292/18. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 31.01.2020. godine do 14:00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 03.02 2020. godine, sa početkom u 10:00 časova u kancelariji broj 2. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva domaća i strana - pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću bezuslovnu ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu - na iznos od najmanje 5% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od najmanje 5% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda. Ponuđena cijena izražava se u eurima i odnosi se na cjelokupni predmet prodaje (DIO I + DIO II) ili za pojedine djelove imovine (DIO I ili DIO II). U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za pojedine djelove imovine (DIO I ili DIO II), prednost će imati ponuđač koji ponudi cijenu za kompletnu imovinu (DIO I + DIO II). Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu značajno odstupale od procijenjenih vrijednosti . Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od date vrijednosti imovine. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju i odbor povjerilaca u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana, na tel: 069/021-201 . Stečajni račun Društva je otvoren kod Prve banke, br: 535-17984-59.

MARKETING

JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore-Podgorica, Vaka Đurovića bb, PIB 02779773, u svojstvu poslodavca po Ugovoru o radu broj 7144 od dana 06.07.2016.godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Zaposlenom Đinović Darku, sa posljednjim poznatim adresama: ulica Milana Raičkovića bb i ulica Ivana Vujoševića broj 8, Podgorica, dostavlja se Upozorenje o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu imenovanog zaposlenog. Poziva se zaposleni Đinović Darko, da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati poslodavcu, JZU Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne GorePodgorica, Vaka Đurovića bb, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Upozorenje o postojanju razloga za otkaz Ugovora o radu, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi koju je isti ostavio poslodavcu, kao ni na adresi koju je poslodavac pribavio od nadležne službe MUP-a. Upozorava se imenovano lice, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati JZU Zavodu za hitnu medicinsku pomoć-Podgorica, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Upozorenja o postojanju razloga za otkaz Ugovora o radu, te da će, eventualne, negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG’’ i predmetno Upozorenje o postojanju razloga za otkaz Ugovora o radu, smatraće se da je uredno dostavljeno imenovanom licu, danom poslednjeg objavljivanja. Direktor Dr Saša Stefanović

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje I.br.2706/2017 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Crnogorska Komercijalna banka AD Podgorica protiv izvršnog dužnika Lakićević Tamare iz Mojkovca,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 32.911,66 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 30.12.2019.godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Lakićević Tamari,sa poslednjom poznatom adresom ul.Steva Boljevića br.9,Podgorica vrši se dostavljanje pismena:Zapisnik o V prodaji nepokretnosti od 05.12.2019.godine i Zaključak o VI prodaji nepokretnosti od 20.12.2019.godine. Izvršni dužnik Lakićević Tamara,ul.Steva Boljevića br.9 Podgorica može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 5 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Bijelo Polje,30.12.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ

O B A V J E Š T E NJ E O ISPLATI DIVIDENDE

Obavještavaju se akcionari Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić da isplata dividende po Odluci Skupštine akcionara od 27.12.2019. godine počinje dana 31. 12. 2019. godine. Bruto dividenda iznosi € 0,36. Pravo na dividendu imaju akcionari upisani u spisak akcionara Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić kod Centralnog klirinškog depozitarnog društva a.d. Podgorica na dan 27.12.2019. godine. Isplata dividende akcionarima – fizičkim licima vrši se preko mreže filijale Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, po prethodnoj identifikaciji akcionara putem važećeg dokumenta i akcionari Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić koji nijesu podigli dividendu za 2017 godinu mogu je podići na na istim šalterima. Isplata dividende akcionarima – pravnim licima izvršiće se nakon dobijanja neophodnih instrukcija za plaćanje koje pravna lica treba da dostave na sledeću e-mail adresu: milica.jokic@epcg.com. Nikšić, 30. 12. .2019. god. IZVRŠNI DIREKTOR, Igor Noveljić, dipl. ecc, s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO”Vodovod i kanalizacija Kotor” ,Škaljari bb , Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka,isporuka i ugradnja pumpe bez postolja i elektromotora sa laserskim centriranjem spojke KSB »ili ekvivalentno« MTC D 100/98.1 12.63 u PS Škaljari,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 18000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A15/6-5027/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 30.12.2019.godine. Lice za davanje informacija Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Radne uniforme za zdravstvene radnike, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 17.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 592-24/19-1052 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 30.12.2019. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

ENIGMATIKA ELEKTRIČNI PROVODNIK, KABEL

HRVATSKI ZBACITI STABLJIKE DESNA OZNAKA POLINEŠTO ZELJASTIH PRITOKA TOLOG, ZA DUNAVA SA SEBE BILJKI REOMIR DARKO

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020. BIVŠI GLAVNI GRAD KAZAHSTANA

REBUS

KOJI SU U VREMENJEZERO U NAJAVOBLIKU SKI KANADI LJIVANJE TRAKE PRILOG

BIVŠI KOŠARKAŠ LEJKERSA

REBUS (3, 7) Divan planinski lanac

NJEMAČKI FUDBAL. TRENER MATEUS OTPOZADI

RIJEČI BEZ NAGLASKA (GRČ.) SUSJED

UKRAS MUŠKOG LICA

GLUMAC JEZDIĆ

VINO OD RAŽI STARIH EGIPĆANA GRAD U JAPANU

SPARTANSKI KRALJ I VOJSKOVOĐA NAŠA ČESTITKA VRŠILAC ASIMILACIJE MJESTO NA OSTRVU MINDANAO

MAKEDON. MUŠ. IME KOJI SE ODNOSI NA NOMINALU INDONEŽANSKA NOVINSKA AGENCIJA USTANOVA

SIMBOL SILICIJUMA

OZNAKA ZA TEMPO OZNAKA ZA TONU

MUŠKO IME

SPISI

MILIAMPER TEŽINA U TONAMA

AMERIČKI REDITELJ, ENTONI PLODNA RAVNICA BLIZU POŽAREVCA VRUĆINA

JEDAN VEZNIK

NEPROVRELO VINO

ENGLESKI GLUMAC, ČARLS ONAJ KOJI SVE ODOBRAVA SLIKE GLUMCA U PUNOJ VISINI

Play sudoku online at:

ONAJ KOJI POPRAVLJA ORUŽJE

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE: KOBI BRAJANT, ATONE, LOTAR, BRK, KOMŠIJA, LEONIDA, KAK, SREĆNA NOVA, ATIN, ATANAS, SI, ANTARA, T, ISIDOR, AKTI, MEN, MA, I, STIG, LOTON, AMINAŠ, TOTALI, ORUŽAR, RATANA.

Puzzle solution:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3026

Medium level

4 6

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2015-01-25

5 9 8

6 8

5 1

5 7

9 1

7 4 3

7Puzzle 9 3 solution: 5 2 4

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3027

2 8 4 6 7 1 9 3 5 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

2 9

Sudoku puzzle No. 3375 2016-01-09

3 7 6 5 8 2 4 1 www.sudokukingdom.com

9 4

Rješenje: ČAR APENINA (čarape N i NA)

RATOMIRKA ODMILJA

2015-01-26

9 8 6

Medium level

6 7

7 3 1

3 8 5

2 6

6 9

5 4

MOZGALICA

MJERA ZA TEŽINU

VRSTA LIKERA

ZEMLJIŠNA MJERA

OZNAKA ZA NEPER

OSTRVO MALIH ANTILA

EVROPSKA SO KALAJNE BRAZILSKI DRŽAVA NA ME- RODBINA KISELINE FUDBALER DITERANU

PUT OD TUCANOG KAMENA GRAD U NJEMAČ. PRVA NOTA ZASAD MALINA, MALINJAK

PRVI PRIMJERAK ČEGA (LAT.)

D O L A Z A K

POZNATA TAMNOPUTA MANEKENKA ŽENA IMITATOR

PERIOD OD DVANAEST MJESECI POST (GRČ.) SLIČNO (SKR.)

OZNAKA ZA RADIJUS

Riječi iz popisa rasporedite u ukrštenicu pa ćete na obilježenim poljima dobiti tri grada u Crnoj Gori. VODORAVNO: AKA, ALOGEN, BALABAN, BARANDA, ČARLI, DOHODAK, DORANIN, IZREKE, KONJANIK, KULOAR, LASO, LO, MI, MIKA ALAS, MIM, NALAKTICE, NAREZAN, NONI, OKORJELO, PARADAJZ, POBLAGO, PORTALI, SAUNA, SEPARAT, SPIRALAN, TAVANAK.

PRIPADNIK DREVNOG NARODA U MEKSIKU

ISTOK RUKOVAOCI APARATIMA

MALIŠAN TEGLJAČ INDUSTR. PRECIZ. ALATA PISAC ANALA

RADNICI U MLINU

PJEVAČICA SA JAMAJKE

IRONIČAN ČOVJEK

NAČINI PONAŠANJA

USPRAVNO: ADJ, BARONAT, CO, ČIRAK, DOBRUNA, DOČARAN, DOLAZAK, GRLENI, ILO, KAPELAN, KARADIN, LADIK, LAKTAT, MA, MARŠALI, MISLILAC, NIVO, NOKA, OJAKA, OKO ZA OKO, ONAN, PAL, PIL, POHABAN, POPISNA LISTA, RAZMIMOIĆI SE, REGE, SARAG, URANAK.

VARIJANTA IMENA OTOKAR POPULARNI HOROR FILM AMERIČKI REDITELJ, ENTONI

VRSTA KRAGNE

KAŽNJIVO DJELO, ZLOČIN

Play sudoku online at:

KLINOVI

www.sudokukingdom.com

Play UČESNIK U RATU

Play sudoku online at:

RJEŠENJE: KANADSKI RIS, IM, ROTATORI, LAR, MAKADAM, ORIGINAL, DO, GODINA, IMAN, R, ASITIJA, I, ASTEK, MALAC, MLINARI, IPA, ETANA, MANIRI, OTAKAR, ROL, TO, KRIMEN, EKSERI, RATNIK.

Puzzle solution:

TEŽA

Play sudoku online at:

2015-01-26

Medium level

3 4

2 8

1Puzzle 5 8 solution: 3 4 7

Daily Sudoku puzzle No. 3026

6 9

5 4

2015-01-25

Medium level

9 8

6 8

2 8 4 1 6 7 3 5 9 Sudoku puzzle No. 3376 2016-01-10

Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

3 9 5 8 7 2 1 6 www.sudokukingdom.com

1 9

LAKŠA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

SIMON ODMILJ

MIŠIĆI OBRTAČI GORKO PLAKATI

INDUSTRIJA MESA (SKR.) RIMSKI KUĆNI BOG

SULTANOVA ZAPOVIJEST (ARAP.)

VRSTA RISA

MOZAIČKA UKRŠTENICA

Daily Sudoku puzzle No. 3027

ENIGMATIKA

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

5 7

9 1

7 4 3

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Potrebni frizeri, u razrađenom salonu preko Morače. Tel: 067/075-505

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

Izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

81 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

● 93

Prustov upitnik lavice Marte Batinović na ć e r S va no ina god UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

PETAR GRBIĆ I NIKOLA IVANOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

DA ZAJEDNO proslavimo titule ŠEST TRENERA UZELO SEDAM TROFEJA

Podgorička kaldrma stvara šampione ● 88

OD POMOĆNIKA DO EVROLIGE

Filmska priča Zvezdana Mitrovića ● 90

STEFAN ČAVOR

Lavovi osvajaju Bundesligu

● 92

● 86 87

Dejan Savićević Abeceda: Mario Hodžić Mini intervju: Džastin Kobs

SPORT

⌦ Priredio: K.B. Trenuci koji su obilježili sportsku 2019. godinu u Crnoj Gori

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

HEROJ GODINE NIKOLA RAKOJEVIĆ FUDBAL NIJE PITANJE ŽIVOTA I SMRTI, MNOGO JE VIŠE OD TOGA

NAJDRAŽI PECOVI MOMENTI Nikola Peco Rakojević je u 2019. godini donio rekordnu četvrtu titulu Sutjesci, sa “plavo - bijelima” je prošao 1. kolo kvalifikacija za Ligu šampiona što niko prije toga nije uradio, napunio je stadion

kraj Bistrice posjetivši Nikšić na dane kada je igrao zajedno sa Perom Giljenim, Mojašem Radonjićem, Brajanom Nenezićem... Ali, rođeni Nikšićanin je na ličnom primjeru dokazao re-

čenicu legendarnog Vilijama Bila Šenklija ‘fudbal nije pitanje života i smrti, mnogo je više od toga’. Znate priču o operaciji i o tome da je odbio savjet doktora da odmori - to je nikšićki pr-

kos i ljubav prema fudbalu - sa Pecom smo zaplovili u njegove najdraže momente. Naravno, sa Sutjeskom... Koji Vam je najdraži momenat kao igraču? “Lijepi momenti su osvaja-

PREDSJEDNIK FSCG DEJAN SAVIĆEVIĆ O DOMAĆIM KL Mala zemlja, šest velikih takmičenja Godinu za nama Crna Gora će dugo pamtiti - čak šest selekcija iz zemlje sa oko 650.000 stanovnika izborilo je nastup na najvećim takmičenjima. Košarkaši su stigli do istorijskog plsmana na Mundobasket, košarkašice ponovo do Eurobasketa, rukometašice su igrale SP, a rukometaši preko moćne Danske izborili EP. Vaterpolsiti Crne Gore igrali su na SP u Kvangdžuu, dok su odbojkaši upisali istorijski nastup na EP.

Nikolina zvijezda zasjala u Šarlotu Dovoljno je reći - tek četvrti košarkaš sa prostora bivše Jugoslavije, a 15. iz Evrope. Tog 7. februara cijela planeta čula je za Crnu Goru, a Nikola Vučević je na neki način krunisao svoju karijeru učešćem na “All Star” meču NBA lige. Nešto kasnije naš centar odveo je svoj Orlando i do plej-ofa, a sa sjajnim partijama u najjačoj ligi svijeta nastavlja i ove sezone.

NEMA DEKRETA, AL NI NAPRETKA BEZ PODMLAĐIVANJA LIG

⌦ Bojan Topalović

Da vam 2020. bude bolja nego prethodna. Nama će biti. Sigurno - rekao je predsjednik FSCG Dejan Savićević nakon “druženja” sa novinarima iz štampanih medija. Genije je djelovao optimistično i odlučno. Optimistično, jer je svjestan da je 2019. bila očajna. Odlučno da nastavi sa projektima, jer zna da je crvena kuća fudbala uradila mnogo što se tiče infrastrukture, pomoći klubovima, mlađim kategorijama... Poseban fokus - potpuno ispravno - bačen je na mlađe kategorije. Krenulo se sa projektom za razvoj omladinskog fudbala na čijem je čelu Mojaš Radonjić... “Mojaš je obišao sve terene, to je nevjerovatno gdje naša djeca treniraju i kako se sprovode treninzi. Svim klubovima smo kupili opremu, lopte, dresove, viseće lopte... Nijedna viseća lopta nije postojala u Crnoj Gori. Nisi mogao da naučiš klinca da pravilno udara loptu glavom”.

■ FOKUS NA MLAĐE KATEGORIJE

Od obnove nezavisnosti pa do danas se praktično ništa ni-

je promijenilo - FSCG drži ozbiljan nivo, ali klubovi u našoj državi ga ne prate. Svaki tim živi od sezone do sezone, vrte se isti igrači, ne vjeruje se mladima... “Od sljedeće sezone će na terenu morati da budu dva igrača ispod 21 godine. To smo uradili, jer smo svi vidjeli - FSCG, treneri, novinari - da nam se igrači gube poslije omladinske lige. Na kraju krajeva, bolje je da nam igraju klinci, nego stari igrači. Treneri se zbog tog nekog pritiska rezultata plaše da “gurnu” mladog igrača. Ali, klubovi moraju da shvate da bez toga nema ništa. Bez mladih nema napretka, ali kao da neće da shvate”. Možete li nekim dekretom da kažete ‘uradite to i to’ ili ‘igrajte tako i tako’? “A kako? Tako treneru oduzi-

O Faruku Hadžibegiću

Očekivao sam više i bolji rezultat, ali kako bez 11 igrača. Šta je trebao da kaže pred Engleze, da ćemo da izgubimo 7:0? Morao je nekako da motiviše igrače. Sada je iskristalisao igrače, nema više lutanja maš njegov pečat. To je kao da vama neko kaže kako da pišete. Međutim, sada će klubovi morati da shvate da su mladi igrači budućnost. Moraš da imaš dva igrača do 21 godine na terenu, ali on sezonu ne smije da počne sa 20 godina, jer čim proslavi 21. rođendan ispada iz konkurencije. Klubovi će morati da pla-

niraju, da imaju petoricu, možda šestoricu klinaca. Odmah će ih priključivati iz omladinaca, voditi na pripreme, jer su nam se na tom prelazu igrači najviše gubili”. I ne samo to... “Treneri će sada morati više i posvećenije da se bave mlađim kategorijama, a ne da im bude svejedno ili čak da ih ne zanima. Moraće da proizvode igrače, možda će neko oko tih mladića praviti tim. Računamo da će liga da nam bude mlađa, da će klubovi već od Đetić lige pratiti šta se dešava, jer definitivno se mora posvetiti pažnja mladima. Ne možeš nikome ništa da narediš, ali kroz pravilnike i odredbe možeš da pritisneš klubove. I stisnućemo ih. Međutim, rasterećeni su što se tiče drugih stvari, jer znamo da je teško organizovati sezonu”.

JEDINI STADION SA DVIJE GLAVNE TRIBINE Nacionalni stadion nije u pla- čelnikom Podgorice Ivanom Vu- istočna tribina će imati ložu, biće

nu, jer je predsjednik FSCG Dejan Savićević za “realna rješenja”. A realnost je da stadion pod Goricom dobije modernizovanu istočnu tribinu... “Krenulo se sa mrtve tačke, zajedno sam u komisiji sa gradona-

kovićem. Drago mi je što voli fudbal i što je pokrenuo inicijativu. Računam da će se 2020. pronaći idejno rješenje, da će biti raspisan tender i da će se izabrati izvođač, a da će se 2021. krenuti sa radovima. I biće to solidan stadion,

pokrivena... Ne može biti dobar, jer imamo one dvije tribine iza golova koje su unakažene”, rekao je Savićević, pa se našalio... “Biće to jedinstven stadion sa dvije glavne tribine - zapadom i istokom”.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

PUTA JE NIKOLA RAKOJEVIĆ PROGLAŠAVAN ZA NAJBOLJEG TRENERA CRNE GORE

SPORT nje omladinskog prvenstva Jugoslavije 1976. godine. Dobili smo Dinamo u Zagrebu sa 2:0, a kraj Bistrice smo odigrali 1:1. Pored toga, ulazak u Prvu ligu 1985. godine”. A ko j i g o l p o s e b n o pamtite? “Možda taj protiv Teteksa u Tetovu u toj sezoni 1984/1985, mislim da je bilo 2:0 ili 2:1. Donekle je bilo odlučujući. I naravno u Kupu protiv Zvezde u Nikšiću 3:3. To je bila straš-

na Zvezda sa Petrovićem, Petrovićem Savićem...” Kao trener Evropa i titula sa OFK Titogradom, Kup i dvije dominante titule sa Sutjeskom - najdraži trenutak? “Bilo je lijepo to sa Titogradom, ali stvari koje se dešavaju u posljednje tri godine u Nikšiću su sjajne. Dvije titule, Kup, pun stadion protiv Slovana i APOEL-a u mom gradu ostaje za cijeli život”. B.T.

LUBOVIMA, KLINCIMA, LOŠOJ GODINI, A SELEKCIJI, PLANOVIMA...

■ NEZADOVOLJSTVO? ZNAM, ALI...

Prvoligaši su već nezadovoljni zbog odluke da se sa jednog igrača ispod 21 godine pređe na dvojicu... “Znam, ali neka izađu javno i kažu šta ne valja. Moramo da probamo nešto, pa ćemo za dvije - tri godine da vidimo šta smo dobili. Već sad imamo dobrih primjera u našoj ligi što se tiče mlađih igrača”, poručio je Savićević, pa se nadovezao u dahu... “ N a r a v n o, ta odluka nije Sveto pismo. Ali evidentno je da klubovi ne rade dobro sa mladima i da su igrači u tom uzrastu hendikepirani što se tiče fizike, jer mogu da odgovore samo 3035 minuta”. Međutim, i za to je FSCG našao rješenje... “Dogovorio sam sa selektorima da te mlađe igrače vode na pripreme po dvije nedjelje sa kondicionim trenerom. Makar će ti najtalentovaniji imati prave pripreme, da ih polako učimo da trče. Jasno je da koli-

ko god trenirali da je malo. Moja generacija je igrala ispred kuće i u školi, a današnja djeca sat vremena i ne paze se oko hrane i odmora”, jasan je 53-godišnji Savićević, koji ne može da razumije da se djeca ispisuju iz škole.

■ A SELEKCIJA Najveća legenda našeg fudbala uz Predraga Mijatovića je ocijenila 2019. godinu kao najlošiju od osamostaljenja... “Pozitivni primjeri su Sutjeska u Evropi, futsal i kadetska reprezentacija koja se kvalifikovala u elitnu rundu za Evropsko prvenstvo”, rekao je Savićević, svjestan da su “hrabri sokolovi” završili posljednji u kvalifikacionoj grupi za EURO 2020. sa gol razlikom 3:22 i bez pobjede, te da je u 2019. odigrano 10 utakmica na kojima su viđena dva trijumfa (prijateljski mečevi), tri remija i pet poraza (kvalifikacione utakmice)... “Međutim, od septembra prošle godine postoje pehovi sa povredama i to je nevjerovatno. Čak i igrači koji imaju sjajnu fizičku građu Stefan Savić i Marko Vešović su počeli da se povređuju. Ne znam zašto je to tako. Zatim, kvalifikacije nam počnu sa nepostojećim penalom u Bugarskoj. Sliku onoga penala nosim i pokazujem svuda, ali taj čovjek i dalje sudi, jer je Francuz. Da je Bugarin, Srbin ili Hrvat - ne bi sudio. I onda se desi Engleska, jer kad kola krenu nizbrdo, onda idu do kraja”. Poraz od 7:0 na kultnom

Vembliju nije zabolio Genija koliko - nezalaganje reprezentativaca... “Mogu da shvatim da se izgubi od bolje i jače ekipe, ali nema odgovor i opravdanje za inertnost igrača. Nije jedan faul za žuti karton bio, to me zabrinjava. Umjesto da imaš volju i želju, jer igraš protiv Engleske na Vembliju, ti ništa. Prihvatam povrede, ali da se prepadneš - to ne mogu. To je do igrača”. Od dolaska Faruka Hadžibegića na mjesto selektora kroz A selekciju je prodefilovalo “mali milion igrača”. Iskren kao i uvijek, Dejo je rekao ‘samo čistačica nije igrala za Crnu Goru’... “Probali smo skoro sve potencijalne reprezentativce, ne može niko da kaže da nije dobio šansu. Sad se praktično sve iskristalisalo, vidjelo se ko može, a ko ne može. Čak i iz naše lige - ti momci pokazuju nešto, ali kada dođe ozbiljan nivo vidiš ko može, a ko ne. Drago mi je što se Sead Hakšabanović diže, jer ima potencijal i može da bude igrač za budućnost”.

■ NEMA POKLANJANJA Selektorov izvještaj na IO FSCG je pokazao da nemamo lijevog beka i napadača, a da je najveći problem što igrači nemaju minutažu u klubovima... “Zato se Hakšabanović diže, jer je promijenio sredinu i igra redovno. To nije slučaj sa svima. Trudimo se, tražimo, ali to je to što imamo. Hadžibegić je želio da proba i Luku Đorđevića, ali se u

27,36

JE PROSJEČNA STAROST IGRAČA SUTJESKE I ŠAMPION JE NAJSTARIJA EKIPA U LIGI, A SLIJEDE BUDUĆNOST (26,71), ISKRA (26,31), PETROVAC (26,27), TITOGRAD (26,06), RUDAR (26,04), KOM (25,40), PODGORICA (24,13), ZETA (23,84), GRBALJ (22,34)

Igrači sa strane - DA! Uprkos slučaju sa Kosovom (p.a. Ivanić i Stojković odustali od Crne Gore) ukoliko procjena selektora bude da nam treba neko sa strane, zašto ga ne bi uzeli? Problem je samo što ljudi previše trguju. Ko god je iz Crne Gore otišao da igra za Srbiju ili negdje drugo, rekao sam mu ‘srećno sine’. Smeta mi samo kada poslije kažu ‘dobar je za Srbiju, a ne valja Crnoj Gori tom trenutku povrijedio”. Da li je jedan od problema to što se naši igrači zadovoljavaju malo jačim ugovorom, pa i ne razmišljaju o minutaži? “Ima i toga, ali šta je to ako uzmu 100.000 ili 200.000 eura. Treba da žele i jure više. Kada sam išao u Zvezdu postavio sam se tako da mi je to usputna stanica. Treba da jure ugovore od milion, milion i po. Ali, pitanje je s kim se druže, ko im je menadžer, kakvo im je okruženje. Sve to utiče”. Naredne akcije A selekcije su prijateljske utakmice u martu 2020. (20. mart - Saudijska Arabija pod Goricom), pa Liga nacija (koja ne donosi ništa) u septembru, a onda u martu 2021. kreću kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2022. Treba li biti umjereniji u najavama? “Da li ste ikada pročitali moju izjavu da nešto moramo? Kada smo kompletni imamo dobru selekciju, sa Stevanom Jovetićem i Savićem su i ostali igrači bolji. I tada svi ulazimu u neku euforiju, pa i vi mediji. Jedno je jasno, mi nismo selekcija koja nekome može nešto da pokloni, posebno neke lake golove, a to smo radili u kvalifikacijama”, jasno je podvukao Dejan Savićević, koji je poželio manje povreda u 2020.

SPORT

⌦ Priredio: K.B. Trenuci koji su obilježili sportsku 2019. godinu u Crnoj Gori

Magično evropsko veče u Nikšiću

Nisu naši fudbalski klubovi pretjerano blistali ni ove godine u evropskim takmičenjima, ali jedna ljetnja noć u Nikšiću ostaje da se pamti. Crnogorski prvak Sutjeska u dva meča i nakon penalruleta u kvalifikacijama za Ligu šampiona eliminisala je ekonomsko mnogo moćniji Slovan iz Bratislave.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

MILJENICI NAVIJAČA BUDUĆNOSTI U ZAJEDNIČKOM IN

GRBIĆ I IVANOVIĆ: ŽIVIMO SVOJ SAN

⌦ Bojan Topalović, Alen Kasmić, foto: Iva Mandić

Olimpijski duh u Crnoj Gori Krajem maja i početkom juna naša zemlja prvi put je organizivala jedno multi-sportsko takmičenje Igre malih zemalja Evrope, praktično Olimpijske igre u malom. Možda je kvalitet takmičenja bio daleko od čuvenih Igara, ali tih dana cijela naša zemlja odisala je duhom olimpizma. Uostalom Crna Gora je bila domaćin i prvom čovjeku MOK-a Tomasu Bahu.

Bili su odbačeni od kluba, sreću su tražili daleko od svoje Podgorice, ali vratili su se i - sve je došlo na svoje mjesto. Ljubimci su navijača, simboli fudbalskog i košarkaškog kluba Budućnost, predstavnici podgoričanstva... Kratko i jasno - Petar Grbić i Nikola Ivanović! A u zajedničkom novogodišnjem intervjuu za Dnevne novine, koji je protekao uz mnogo smijeha, 31-godišnji momak iz centra i 25-godišnjak iz “Šargarepe” su pričali o ljubavi prema Podgorici, Budućnosti, odgovornosti, snovima, jedan o drugom... Kada se rodila ljubav prema Budućnosti - ko je bio “kriv”? NIKOLA: Prvo sam zavolio košarku, a ljubav je došla malo kasnije. Odrasli smo svi uz razne strane timove, ali sa godinama osjećamo Budućnost kao klub iz našeg grada. Čak i ko ne navija, mora da ima poštovanje. Budućnost mi predstavlja odgovornost, kao i Peru. Momci smo iz OŠ “Savo Pejanović”, predstavljamo klub i grad. PETAR: Kod mene je isto. Prvo je bio fudbal zbog Ševčenka, a kroz oca sam zavolio Milan

MURAL I TETOVAŽA

Petre, kad će tebi mural kao Džoniju? “Uff. Ne mora meni mural. Znaš li ti koliko meni treba da uradim ovo što je Džoni uradio?!” Džoni, kad će tetovaža kao što ima Petar? “E bogami, teško...” zbog Deja Savićevića. Tada su svi Podgoričani voljeli Milan zbog njega. Vremenom dobijaš svijest o svom gradu i svemu što se dešava i dolazi ljubav prema Budućnosti. Prvi stadion na koji sam otišao bio je pod Goricom. I od tada je krenulo. Navijači, a ja blizu stadiona nisam propuštao ni treninge, ni utakmice. Sve zbog ljubavi.

■ NAJVEĆI PRITISAK JE KOD KUĆE

Skandiraju vam se imena - kako se osjećate? PETAR: Lijepo i moćno. Džoni je dobio mural, a za to se živi. Živiš u svom gradu i neko si koga vole i poštuju. Ali, to nosi milion drugih stvari - kad ne ide niko ne zna strance. Kao prošle godine u košarci, bili su stranci koji su plaćeni tri puta više od naših i nije ‘pucalo’ po

njima, nego zašto nije proradio Gordić ili povrijeđeni Džoni. To je teško. Dok je Grbić objašnjavao, Ivanović se “ubacio”... “Odjednom niko ne zna engleski”, rekao je plej “plavih” za erupciju smijeha, a onda se nadovezao. “Sagledavam situaciju objektivno svaku noć i dan. Živim san, bez ikakve pjesničke slobode. Imam poštovanje ljudi. Bez obzira na ružniji dio, lijepih stvari je mnogo više. Da mi je neko prije 15 godina rekao da ću igrati košarku za Budućnost na ozbiljnom nivou, za ozbiljan novac, protiv ozbiljnih igrača... Osjećam zahvalnost za sve što mi se dešava.” Bilo je dana kada ne ide dobro, kad ste najveći “krivci”... “Dobro je da imam prodavnicu u zgradi”, poručio je Ivanović, a Grbić je dodao. “Meni žena sve završava.” Poslije osmijeha i anegdota koje baš nisu za medije, momci su se uozbiljili... “Kada sam se prvi put vratio, rezultati su bili očajni, zato sam jedva čekao da opet dođem. Svi su mi govorili razmisli, ti si lud... Prošao sam dosta u karijeri, ali ovdje je pritisak najveći. Međutim, najteži porazi i najslađe pobjede su mi kod kuće.” NIKOLA: “Uvijek sam imao

Kafoteka, Makijat Kao djeca Podgorice gdje volite da pijete kafu, družite se sa društvom... “Ne računamo ‘Kafoteku’? U stvari neka bude, reklama neće škoditi”, rekao je kroz smijeh Ivanović, a onda se nadovezao Grbić. “Macchiato, pa onda

vjeru u sebe, ali u Podgorici se živi i umire zbog jednog poraza. Pobjeda je super, poraz je smak svijeta. Strastveni smo, pratimo sve što se dešava sa veliki žarom.”

■ FUDBALERI NISU NORMALNI

Kada ste se vraćali, da li ste u glavi imali “pokazaću vam da ste pogriješili”?

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

SPORT

NTERVJUU O LJUBAVI PREMA KLUBU, PODGORICI, ODGOVORNOSTI... NIKOLA O PETRU Pero je previše lagan i iskusan je mačor. Još čekamo pravog Pera. Prvi meč kad se vratio bio sam na tribini i tada sam vidio šta je vraćanje iz povrede i ogromnu želju. Izlazi sa terena hramlje, ali hoće da igra. Ogromno poštovanje za sve to.

PETAR O NIKOLI Nidžo je naše dijete, gine i ima onu stvar... Znate na šta mislim, ne mogu to da kažem za javnost.

NAJDRAŽI KOŠ/GOL NIKOLA: Šut preko Omića u finalu protiv Zvezde. Pogodio sam ga i osjetio se moćnim. Bio sam svjestan da je to bio koš za istoriju. PETAR: Prvi gol koji sam postigao za Budućnost, to je bilo skoro. Postigao sam ga ispod Varvara, bilo je svega 500 ljudi na tribinama, a ja sam se sav naježio.

ato, Ćošak, Štetni ‘Kafoteka’.” Uslijedila je reakcija Ivanovića... “Reci da ponekad vole da se pojedu pancerote u ‘Ćošku’”, obratio se Grbiću, koji je imao spreman odgovor... “I sladoled i burek kod ‘Štetnog’.”

PETAR: “To sam radio u Mogrenu. Najviše sam volio Budućnost, a kada sam igrao protiv nje, svako mi je bio kriv. Na zagrijavanju u Podgorici bih pjevao navijačke pjesme, a onda bio najbolji na terenu. Nisam se vratio iz inata, već zbog želje da igram za voljeni klub.” NIKOLA: “Prije svega, postojao je sportski motiv, da pokažem da vrijedim kao igrač. Me-

ne je to vodilo. Sada sam u lijepoj situaciji, ali to se ne bi desilo da se nisu desile neke loše stvari. Preokrenulo se razmišljanje ljudi o meni, a od tada igram uz veliku emociju. Svjestan sam da predstavljam Podgoricu i Budućnost, kao jedan od vodećih ljudi koji je predstavljaju.” Pratite li se međusobno? PETAR: “Mislim da me Džoni čuje na svakoj utakmici koliko se derem. Sad smo dobili karte iza koša, pa sam mu bliži. Ivanović i Petar Popović su mi dva omiljena igrača, jer se bore kao lavovi.” NIKOLA: “Prije sam stalno išao na utakmice, ali sad rijetko. Međutim, pratim sve šta se dešava.” Nikola, koliko znači vama košarkašima kada vidite fudbalere na tribinama? NIKOLA: “To što rade ti momci nije normalno. Nakon finala kada je osvojena titula zvao sam mog i Petrovog zajedničkog druga Vlada i pitao ‘jesu li oni normalni, je li moguće da ovako navijaju’. Bio sam šokiran.” PETAR: “Poslije promašaja Lesora sljedeće čega se sjećam je da ležim na Gordiću na centru, a svi ostali na meni. Pomislio sam ‘odakle ja ovdje, bježi nazad sram te bilo’.” Petre, da li “bušiš” Nikolu

kad promašuje? “Ne. Samo se derem. Prošle godine nije mnogo igrao, ali sada je sve super.” Da li je potreban jedan Petar u KK, a Nikola u FK? NIKOLA: “Apsolutno.” PETAR: “Uvijek sam da podgorička djeca dobiju šansu. I sada u klubu pokušavam da mlađim momcima dam šansu da se pitaju više nego stranci, jer osjećaju klub.” Ko je luđi u pozitivnom smislu od vas dvojice? NIKOLA: “Ne znam. Baš ne znam.” PETAR: “Na terenu Džoni izgleda luđi.”

■ PETAR JE

BOLJI ŠUTER

Da li je Petar bolji basketaš ili Nikola fudbaler? NIKOLA: “Posljedja tri puta kada sam igrao fudbal, svaki put sam zglob izvrnuo. Tako da, Petar je bolji.” PETAR: “Bolji sam šuter od njega. Bolje pucam trojke nego on slobodna bacanja.” Nikola, ko ti je najdraži fudbaler? “Od stranih Skols, Vidić i ta generacija Junajteda. Što se tiče Budućnosti, dosta sam očekivao od Denija Hočka i navijao za njega. A omiljeni, Igor

Odlazak u Zetu krijući i “Radonjić” Da li se sjećate prvog navijačkog gostovanja? PETAR: “Otac me nije puštao da idem, možda sam jednom otišao krijući do Zete. Sve ostalo je bilo pod Goricom i to na južnoj tribini, jer se sjeverna gradila.” NIKOLA: “Nisam ni ja nešto išao na gostovanja, ali sjećam se ‘Morače’ sa šest - sedam goBurzanović, naravno.” A Petre, tebi košarkaš? “Volio sam Alena Ajversona”, rekao je Grbić, a Ivanović nije bio iznenađen. “Tačno sam znao, pravi je da voli igrače sa vicom u igri.” Zatim je Grbić pričao o plavim majstorima pod košem... “Definitivno Dejan Milojević. Bio mi je komšija, davao mi je karte. Kasnije sam ga upoznao u Beogradu, čujemo se i dan-danas”, poručio je plavi fudbaler, pa se obratio Nikoli... “Tada si ti bio u Megi, pričali smo o tebi, Daču (p.a. Danilo Nikolić), Nikoli Jokiću... Tada mi je pričao da Jokara može da radi ovo što danas radi.” Pričali smo o navijačima - koja vam je najdraža pjesma? PETAR: “Ima ih mnogo, a

dina. Bila je to generacija Miloje, Dejo Radonjić, Rakočević... Imao sam mali koš u sobi na koji sam uvijek šutirao. Došao sam nakon jedne utakmice, uzeo loptu i pričao ‘Radonjić, Radonjić, Radonjić...’, a majkino djevojačko prezime je Radonjić. Ulazi otac u sobu i kaže ‘kakav Radonjić?’, a ja ‘ne, ne, Rakočević, Rakočević’.” najljepša mi je ‘Podgorica’. Sav se naježiš kad je kući slušaš, a kamoli kad se pjeva u ‘Morači’ ili na stadionu kao protiv Partizana. Od Varvara - neka bude ‘U mome srcu jedina’.” NIKOLA: “Mogu ući u uži krug ljudi koji je pjesmu ‘Podgorica’ čuo najviše. Jedna od ljepših pjesama mi je, više se ne pušta u ‘Morači’, što mi je čudno, himna košarkaškog kluba ‘Svaki igrač ima srce kao Lovćen planina’”. Za kraj - želja za 2020. godinu? Da proslavite zajedno titule? PETAR: “To bi bilo nešto najljepše. Onu njihovu u ABA ligi sam slavio kao da je moja.” NIKOLA: “To bi bilo predivno. Samo umjesto Dina Merlina mora Red Hot Chili Peppers.”

SPORT

⌦ Priredio: K.B. Trenuci koji su obilježili sportsku 2019. godinu u Crnoj Gori

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

TAKO MALI, A TAKO VELIKI U SVIJETU GLAVNI GRAD CRNE G

PODGORICA - GRAD Š

⌦ Bojan Topalović

Supertandem sa tatamija

Mario Hodžić i Bojan Bošković - momci su pred kojima drhte Evropa i svijet. Crnogorski karatisti pokazali su klasu i u 2019. Mario je osvojio dvije srebrne medalje (na Evropskom prvenstvu i Evropskim igrama), a izabran je i za naboljeg sportistu Crne Gore. S druge strane, Bošković je još jednom potvrdio o kakvom se takentu radi - nakon što je 2017. bio svjetski prvak u kadetskoj konkurenciji, sve je ponovio ove godine u juniorskom uzrastu.

Dame hrabrog srca Posebna priča tokom 2019. bile su naše dame u borilačkim sportovima. Mlada bokserka Bojana Gojković odbranila je tron na juniorskom Evropskom prvenstvu, dok je džudistkinja iz Nikšića Jovana Peković “zagrizla” zlatnu medalju na šampionatu Evrope za mlađe seniore u Rusiji.

Košarkaška Evroliga i prepuna “Morača”. Plasman košarkaša na Mundobasket i emocije od kojih se ledi krv u žilama. Epski trijumf rukometaša nad svjetskim i olimpijskim prvakom Danskom. Solidna predstava fudbalera (naročito u prvih 45 minuta) i poraz od trenutno najdominantnije reprezentacije u Evropi - kolijevke fudbala Engleske. Debi nove senzacije svjetskog fudbala 17-godišnjeg Ansua Fatija iz Barselone za mladu selekciju Španije. Sve su to slike iz Podgorice koje su obišle Evropu, ali i planetu u 2019. godini. Međutim, duh glavnog grada Crne Gore u svijetu ne živi kroz slike, nego kroz sportske ambasadore. Prije svega, trenere. A njih veličastvenih šest je pronosilo slavu “stare dame” u Njemačkoj, Francuskoj, Japanu, Iraku, Tunisu, Libanu i Iranu. Svaki od njih je ispisao neku vrstu istorije. Nismo provjeravali, ali prilično smo sigurni da osim Podgorice ne postoji grad od 180.000

ljudi koji je dao šest šampiona u jednoj kalendarskoj godini.

■ DEJAN

RADONJIĆ

Dejan Radonjić je u 2019. godini odbranio titulu u njemačkoj Bundesligi, a ostavio je i ozbiljan pečat u najjačem evropskom takmičenju - Evroligi. Četrdesetdevetogodišnji strateg je tako prvi put u istoriji bavarskog kluba vezao dva šampionska lovora potpisavši peti pehar u prvenstvu za velikana iz Minhena. A što se tiče stručnog štaba, “drži” se Podgoričana - sa njim trenutno rade Igor Jovović i Dragan Gačević, a u prvom dijelu godine je sarađivao sa Veliborom Borkom Radovićem.

■ ZVEZDAN

MITROVIĆ

Dejo je slavio u N j e m a č ko j, a njegov kum koji je rođen svega pet kilometara od njega Preko

7 TROFEJA JE OSVOJILO ŠEST PODGORIČKIH TRENERA U 2019. GODINI - U NJEMAČKOJ, FRANCUSKOJ, JAPANU, IRAKU, TUNISU I IRANU

Morače - u Francuskoj. Zvezdan Mitrović je sa Asvelom proslavio titulu u Pro A ligi, tim iz Liona se poslije punoljestva (18 godina) vratio u Evroligu, a 49-godišnji Zvezdo ga vodi na sjajan način već je upisao nekoliko velikih skalpova.

Temperamentni Mitrović je u 2019. prisvojio još jednu “istorijsku titulu” - odveo je Crnu Goru na prvo Svjetsko prvenstvo, upisao premijernu pobjedu...

■ LUKA

PAVIĆEVIĆ

I treći predstavnik podgoričke košarkaške kaldrme - i to prekomoračke - je osvojio titulu! Pedesetjednogodišnji Luka Pavićević je sa japanskim timom Alvark iz Tokija odbranio pehar prvaka na dominantan način. A Luka je sa pomoćnikom - takođe Podgoričaninom Igorom Đaletićem u 2019. godini prigrlio azijski Kup šampiona. Čisto da dokaže da njegovi limiti nisu samo zemlja izlazećeg sunca.

■ IGOR

KOLAKOVIĆ

“Made in Podgorica” ako to neko u Azi-

GORE IMA ČIME DA SE PONOSI

ŠAMPIONA ji nije spoznao kroz Pavićevića i košarku, onda jeste kroz Igora Kolakovića i odbojku. Pedesetčetvorogodišnji trofejni strateg je kao selektor Irana u 2019. osvojio Azijsko prvenstvo donijevši zemlji iz jugozapadne Azije rekordni četvrti pehar. I ne samo to - Kolaković je uspio da dovede svoju selekciju na istorijsko osmo mjesto svjetske rang liste.

■ NEBOJŠA JOVOVIĆ

Ako pak u Aziji postoje ljudi koje ne zanima ni košarka, ni odbojka, onda je tu - fudbal. Najpopularnija sporedna stvar na svijetu. I tu glavni grad malene balkanske ljepotice ima šampiona - Nebojša Jovović je zagrlio dva trofeja: bio je prvak Iraka sa Al Šortom. A onda se 45-godišnji Nebo

preselio u Tunis da podgorički glas prenese na mediteransku obalu Sjeverne Afrike - osvojio je Kup sa Sfaksijenom. Sada je zajedno sa još jednim Podgoričaninom Markom Jovanovićem u Al Ahliju iz Katara...

■ MIODRAG

RADULOVIĆ

Nebov veliki prijatelj, na neki način i mentor, nije stigao do šampionskog prstena, ali je uradio nešto što niko do tada nije - 52-godišnji Miodrag Radulović je ispisao istoriju sa Libanom. Mijo je popularne “četinare” prvi put odveo na prvenstvo Azije kroz kvalifikacije, a na glamuroznom šampionatu u UAE samo ga je gol - razlika odvojila od još većeg rezultata i prolaska grupe. To je ekvivalent tituli! Sada je spreman za nove izazove...

MARIO HODŽIĆ U NOVOGODIŠNJOJ ABECEDI DNEVNIH NOVINA

Đoković uzor, Roki inspiracija, kampovanje odmor za dušu Najbolji sportista u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta. Najbolji sportista u izboru Udruženja sportskih novinara. Najbolji sportista Podgorice u izboru Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada. Najbolji karatista Karate saveza Crne Gore. Talentovani Mario Hodžić iz Omladinca je obilježio 2019. osvajanjem srebrenih medalja na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari i Evropskim igrama u Minsku, a u novogodišnjoj abecedi Dnevnih novina otkriva sebe od A do Ž.

Andrea. Sestra, nije što je moja, ali je stvarno najbolja.

B C Č Ć D

Brat. Najbolji prijatelj.

Crna Gora. Domovina. Čovjek, ono ka čemu svi treba da težimo. Ćevapi. Sarajevski, najbolji.

Decembar i D-mol. Omiljeni mjesec i najljepši akord.

Glavni grad Crne Gore je na proglašenju najboljih u 2019. napravio lijep gest - Sekretarijat za kulturu i sport je prepoznao da su pomenuti treneri bili sjajni ambasadori Podgorice u svijetu, pa im je namjenio posebne zahvalnice i plakete

SPORT

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

Đ E F G

Đoković. Definicija pravog sportiste, uzor.

Ekskurzija. Lijepa sjećanja.

Fanta. Omiljeni sok.

Gvadalahara. Grad u kojem sam postao prvak svijeta.

H I J K L Lj M

Hole. Moj nadimak.

Irska. Sljedeća destinacija. Japan. Kolijevka karatea. Karate. I više od sporta.

Lav. Omiljena životinja. Ljubav. Porodica. Majka. Riječi su suvišne.

Nova godina. Najdraži praznik.

Nj O P R

Njegoš.

Omladinac. Moj klub, druga kuća.

Pas. Čovjekov najbolji prijatelj.

Roki. Jedan od omiljenih filmova, dobra motivacija.

S T Š

Smijeh. Čini svijet ljepšim mjestom.

Tata. Idol.

Šator. Kampovanje je odmor za dušu, omiljeni vid rekreacije.

U V Z Ž

Uspjeh. Ostvarenje cilja. Visina. Najveci strah.

Zdravlje.

Život. Jedan, ali vrijedan. A.K.

SPORT

⌦ Priredio: K.B. Trenuci koji su obilježili sportsku 2019. godinu u Crnoj Gori

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

OD TRENERA KADETA PIKADILIJA DO ŠEFA STRUKE EVROL

UČIŠ, VOLIŠ, VJ

⌦ Bojan Topalović

Istorijski 25. februar

Bio je to vjerovatno najslađi poraz u istoriji našeg sporta - košarkaši Crne Gore izgubili su u paklu “Morače” od Letonije šest razlike, a mogli su i osam. Sve to je značilo da će 25. februar ostati upisan zlatnim slovima toga dana i tim porazom momci Zvezdana Mitrovića izborili su istorijski plasman na Mundobasket. Kao najmanja zemlja ikada koja se tamo pojavila.

Svi Španci na dnu Morače

Početkom 2019. Podgorica je živjela za evroligaške noći - “Morača” je uvijek bila puna, a u njoj su potonula i velika imena. Nakon trijumfa nad ruskim CSKA, pa Barselonom i Baskonijom u 2018, “plavi” su u nastavku Evrolige skinuli još dva španska skalpa - pali su veliki Real Madrid i Gran Kanarija. Pakao naše najveće dvorane progutao je sve timove najjače evropske lige.

Zvezdan Mitrović. Selektor Zvezdan Mitrović. Prije temperamentnog i harizmatičnog stratega na klupi “crvenih” su sjedjela zvučnija imena - Duško Vujošević, Dejan Radonjić, Luka Pavićević, Bogdan Tanjević ali Zvezdo će uvijek biti selektor. Razlog je jasan: ispisao je najsjajniju stranicu košarkaške istorije u Crnoj Gori plasmanom na Mundobasket u Kini! A priča 49-godišnjeg Podgoričanina je - filmska. Da je rođen negdje drugo, već bi bio snimljen makar jedan dokumentarac. Pred čitaocima Dnevnih novina je simulacija scenarija “Zvezdove staze” - od trenera kadeta Pikadilija do šefa struke evroligaša Asvela.

PIKADILI, BUDUĆNOST Pomoćnik je postao sa 22 godine... “Do 1992. godine sam igrao u generaciji sa Dejanom Radonjićem, Stevanom Pekovićem... bili smo dominantni u mlađim selekcijama Crne Gore, sa tadašnjim OFK Titogradom - poslije Pikadilijem - smo iz crnogorske ušli u B ligu. I tada sam ušao u trenerske vode. Jednostavno, generacija ispred mene su bili Toni Kukoč, Vlade Divac, Dino Rađa i ta nevjerovatna ekipa, a moja generacija Predrag Dani-

UZ PORODICU MOŽEŠ SVE Zvezdan Mitrović je pored trenerskih mentora kao oslonac za sve što je postigao u životu isticao - porodicu. Familiju koja je često ispaštala... “Propustiš mnogo toga, djeci maturske večeri, rođendane... Ali, to je cijena posla. Međutim, familija je najvažnija i meni su ogromna podrška. Supruga me prati, imam podršku. Jednostavno, ako nemaš podršku - mrtav si. Ili se raspada jedno ili drugo. A sa podrškom - možeš sve”

lović, Arijan Komazec... Nisam sebe vidio tu, a težio sam vrhunskim rezultatima i odustao sam od profesionalnog bavljenja košarkom. Počeo sam kao trener kadeta Pikadilija i pomoćnik u tom klubu”. A nakon četiri godine kao perspektivni asistent 1996. stiže u stručni štab Budućnosti, odmah osvaja istorijski Kup u Nikšiću, dodaje dvije titule (1999, 2000) i još jedan Kup (1998), pa poslije Mogrena (bio prvi trener u sezoni 2000 - 2001) opet stiže u “plavi tabor” kao pomoćnik i učestvuje u Evroligi. “Došao sam na poziv kluba Budućnost i trenera Gara Brajovića, stigao je taj Kup i nevjerovatna sreća za mene kao praktično klinca od 25 - 26 godina. Tada se dosta trenera mijenjao, sarađivao sam sa Stepandićem, pokojnim Polijem, Mutom Nikolićem, Rusom, Kadijom, Sretenovićem, Bošom Tanjevićem. Radio sam stvarno sa iskusnim trenerima, ali Poli Bojanić je imao veliki uticaj na mene. Bukvalno smo non - stop bili zajedno, upijao sam sve. Presudna je bila i godina saradnje sa Duškom Vujoševićem - vodio sam kadetsku ekipu Budućnosti dok sam bio pomoćnik, a Duško je bio savjetnik i mentor za mlađe kategorije. To je značajna godina za mene”.

UKRAJINSKIH 12 GODINA Iz rodne Podgorice i sređene Budućnosti put u nepoznato - Ukrajina. Zemlja košarkaških liliputanaca. Ali Zvezdov pečat je tu počeo - šest godina u Himiku (2002 - 2007, 2012/2013), četiri u Krivbasu (2007 - 2011), jedna u Budiveljniku (2011 - 2012), pola sezone u Azomvašu (2014). Za 12 godina vicešampionsko mjesto u FIBA Eurokupu (2006), titula (Krivbas, 2009), priznanje za trenera godine (2009), Kup (Budiveljnik 2012), igranje VTB lige sa Litvancima, Rusima... “Mnogi su mislili da sam lud kada sam iz Evrolige krenuo prema Ukrajini. Nije se radilo o novcu, jer su uslovi bili slični, ali želio sam da se probam kao glavni trener. Na našem tržištu

PROFESOR ACA NIKOLIĆ J SVE BITNO ADAPTIRA NA NA Evroliga broji 18 klubova, Crna Gora nema nijednog klupskog predstavnika, ali zato ima tri trenera - Zvezdan Mitrović je kormilar Asvela, Dejan Radonjić vodi Bajern iz Minhena, a Duško Ivanović je na klupi Baskonije. Tako mala zemlja, a tako priznata struka. Naravno, Crna Gora se što se tiče struke ne može razdvojiti od bivše SFRJ, a region broji šest predstavnika (tu su još Obradović,

Pešić i Šakota). “Jeste to neka vrsta fenomena, ali to je neka naša škola koja se razvijala i karakter koji postoji. Može trener da nauči školu i pravila, ali mora da postoji harizma, autoritet, znanje... Mi sa tih naših prostora tu neku energiju umjerimo pozitivno. Imamo to nešto”, rekao je Mitrović, koji se prisjetio tvorca “jugoslovenske košarke”. “Imali smo vrhunske učite-

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

SPORT

OLIGAŠA ASVELA FILMSKA PRIČA ZVEZDANA MITROVIĆA

JERUJEŠ I RADIŠ

JE USPIO DA AŠE “GLAVE” lje. Profesor Nikolić (p.a. pokojni Aleksandar Nikolić) je donio osnovne informacije iz Amerike, uspio je to da adaptira na ove naše “glave”. Nekako smo uvijek bili otvoreni na području bivše Jugoslavije, imamo poštovanje ka seminarima i klinikama, želimo da učimo... Toga u Francuskoj nema, zatvorena su sredina”. Više trenerskih “glava” u Evroligi od Crne Gore ima samo Španija - četiri.

nije bilo ekipa, posegao sam za inostranstvom, a između Druge lige Njemačke i Prve lige Ukrajine izabrao sam Himik. Klub je imao zdravu ambiciju, sagradio je dvoranu... Ta dvorana je napravljena 2004, a ja još nisam u takvim uslovima radio. Sala, kancelarije, centar za rehabilitaciju, to se sada zove spa. Taj Južnji je gradić, spolja ti izgleda kao da gledaš blok 5, a ima biser od dvorane. Ukrajina je nevjerovatno iskustvo, zemlja suprotnosti - nema puta, a onda dođeš ispred hotela ili graševine sa šest zvjezdica. Ogromna je razlika između siromašnih i bogatih. Kada sam stigao košarka je bila u razvoju, a do svjetske ekonomske krize je došlo do ozbiljnog nivoa, stizali su kvalitetni stranci... Možda Ukrajina nije bila na mapi Evrope, ali je zemlja košarkaški rasla. Do rata i tih sukoba”. Junak naše priče se izvukao u posljednjem trenutku... “Ništa se nije osjećalo do tog nekog januara - februara 2013, ali je onda uslijedio taj neki protest u Kijevu i politika se umiješala. Tada sam radio u Azomvašu i bukvalno sam dva dana prije početka frke u Marijupolju napustio grad. Vjerovatno poučen nekim našim iskustvima sa ovih prostora osjetio sam da će da bude loše. Bio sam bez ugovora, ali ni jednog trenutka nisam pomislio da me je Ukrajina bacila na marginu trenerskog posla. Pratio sam sve utakmice, sve lige, tinjala je nada da će se nekad nešto pojaviti. I uprkos tome što je moj put išao okolo - naokolo pojavio se Monako”.

NA VRHU, A PRIZEMAN

Od 2015. do 2018. - kneževina. Monako kao sinonim za

TROFEJA - INDIVIDUALNIH I EKIPNIH - JE OSVOJIO ZVEZDAN MITROVIĆ KAO TRENER

lijep život, ali Zvezdo je stigao zbog rezultata i definitivne afirmacije: prve sezone osvaja Drugu ligu Francuske i seli se u viši rang, a naredne tri (2016, 2017, 2018) “grli” Liders kup, biva treći u Fibinoj Ligi šampiona (2017), dobija priznanje za najboljeg trenera Francuske (2017, 2018)... “Čim sam došao morala je ta B liga da se uzme, a ja sam stigao umjesto Sava Vučevića, koji je napravio rezultat. Ostavio mi je ekipu u vrhu, samo sam dovršio posao. Sve poslije je bilo sjajno, bili smo dominanti, ali iz raznoraznih razloga nismo mogli da osvojimo prvenstvo. Prelijep život, odlična ponuda za nastavak saradnje, ali poziv Tonija Parkera u Asvel i igranje Evrolige nisam mogao da odbijem. To je izazov. To je ono što čovjek

Kod kuće je najljepše i najteže. Turska i Letonija su nešto što jednom doživiš, ali poslije Slovenije i Španije je bio negativan osjećaj. Ali tako je kod nas u maloj opterećenoj sredini traži, čemu sam težio kada sam počinjao”. Sa timom iz Liona - titula u prvoj sezoni! I povratak u Evroligu poslije 18 godina, gdje se već dešavaju čuda... “Budžet nam nije obećavao mnogo, Parker mi je rekao da će sljedeće sezone biti bolje, a ja sam ga pitao ‘kom treneru’. Imamo profesionalnu saradnju. I stvarno smo se za Evroligu postavili tako da je svaka utakmica - medalja. Međutim, momci su me demantovali, na polovini elite se nalazimo u sredini i svaka im čast. TOP 8? Teško. Realan sam, jer nam je prvenstvo teško, u januaru ćemo da imamo sedam gostovanja, a koristimo komercijalne letove... Nismo opterećeni”. Između Monaka i Asvela reprezentacija, kvalifikacije, čudni “prozori” i na kraju epsko Svjetsko prvenstvo... “Kući je najljepše i najteže.

MINI

INTERVJU

BUDUĆNOST

Budućnost mu je kao pomoćniku dala mnogo, ali poglavlje Zvezdana Mitrovića u rodnom gradu i plavom klubu nije završeno, jer život trenera je - nepredvidiv. Možda se jednog dana vrati... “Posao je takav da ne znaš gdje ćeš. Uvijek je sve otvoreno, ne znaš gdje ćeš sjutra biti. To je košarka, to je posao”. To što sam doživio protiv Turske i Letonije su nezaboravne emocije, nešto što se doživi jednom. Ali isto tako, protiv Španije i Slovenija tmurna atmosfera, poluprazna sala, navijači komentarišu igrače, a ja sve čujem. Baš sam imao negativan osjećaj. Ali šta je sport, za godinu dana super emocije, euforija, ludlo. I sve to nisam imao sreće da proslavim, jer sam odmah žurio na avion za Francusku. Te domaće emocije su nešto neprocjenjivo, jer sam rođen u Podgorici, tu mi je familija, drugovi. Ali i negativni momenat osjetiš, jer smo mala sredina, opterećena”. Prošao je sve, zato je ostao prizeman i veliki laf. Kao takav apsolutno ima pravo da savjetuje mlađe. Za kraj filmske priče... “Novac ne smije da bude zvijezda vodilja, a vidim da mnogi mladi odmah pitaju za platu. Ako čovjek vjeruje, voli to što radi, sam će pronaći put. Pristup radu je najvažniji - kod mene je isti sada kada sam u Asvelu kao kada sam bio u kadetima Pikadilija. Mlad čovjek mora da se edukuje. I dan danas obilazim seminare i klinike kada sam god u mogućnosti, upoznajem ljude, pitam šta treba... Moraš da se nadograđuješ. Kada sam bio mladi sa pokojnim Polijem sam išao da gledam pripreme mlade reprezentacije Jugoslavije, zapisivao sam treninge. Ništa ne pada sa neba i nema pravilnog plana da ćeš nešto napraviti kako hoćeš. Nekada se nekome otvori lakše, nekome teže, ali moraš da voliš, vjeruješ i radiš”. To je ukratko put selektora Zvezda...

DŽASTIN KOBS plej Budućnosti Volija i novi reprezentativac košarkaške selekcije

Šta Vas je privuklo da odaberete da igrate za Crnu Goru? “Svaka prilika za predstavljanje jedne zemlje na međunarodnoj sceni i igranje košarke je čast za mene. Došao sam iz Cedevite koja nije specijalno ispraćena od strane navijača, pa je moj definitivno najjači utisak činjenica da ljudi poznaju i obožavaju košarku”. Kako se osjećate u našoj zemlji? “Volim Crnu Goru i Podgoricu. Država je mala, ali čini mi se da su svi ludi za košarkom. Za Podgoricu i Budućnost to mogu da tvrdim, vjerujem da je tako u cijeloj državi. Ljudi su posebno ljubazni i na sjajan način prihvataju nove igrače”. Da li su na odluku da igrate za košarkašku selekciju uticali drugovi iz Budućnost Volija? “Jesu, i pomoći će mi što se tiče tog tranzicionog perioda i privikavanja. Puno mojih saigrača je u reprezentaciji, tako da će hemija u ekipi biti dobra. Budućnost je grupa sjajnih momaka pozitivne energije”. A da li je primarni cilj plasman na Evropsko prvenstvo 2021 - u kvalifikacionoj grupi smo sa Njemačkoj, Luksemburgom i Velikom Britanijom, dalje prolaze dvije selekcije... “Naravno da je to jedan od ciljeva. Ali u igri smo za kvalifikacije za Olimpijske igre, tako da ukoliko “upadnemo” umjesto Rusije primarni cilj je Tokio”. B.T.

SPORT

⌦ Priredio: K.B. Trenuci koji su obilježili sportsku 2019. godinu u Crnoj Gori

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

LAVOVI OSVAJAJU BUNDESLIGU STEFAN ČAVOR ZVIJE

NA TERENU BEZ KOMP ONDA ZAJEDNO IDEMO

⌦ Kosta Bošković

Momci za čuda ro eni

Padali su ranije pred rukometnom Crnom Gorom velikani Švedska i Njemačka, ali čini se nikada tako zvučan i u tom trenutku toliko moćan rival - aktuelni olimpijski i svjetski šampion Danska. Letjeli su “lavovi” Moračom tog aprila, pisali novo čudo i jednom od najvećih pobjeda našeg sporta - nad Mikel Hansenom i društvom (32:31) - otvorili vrata Evropskog prvenstva.

Veclar - mali grad u srcu velike Njemačke. Kažu da je u njegovom miru često uživao i Gete, a upravo bi jedna tako poznata i tako jednostavna izreka ovog blistavog uma najbolje opisala rukometni put Stefana Čavora. “Čovjek može sve, samo ako hoće” - crnogorski lav u kraljevstvu Bundeslige najbolji je primjer toga. Od svoje Budve, preko praktično dječačkog izazova u velikom Sijudad Realu, do jedne od većih zvijezda najjače lige na svijetu. Nekoliko puta ove sezone naš rukometaš je bio u idelanom timu kola, njegovih 11 projektila protiv Magdeburga i Balingena ostaju da se prepričavaju, a istorijsko rušenja giganta Kila - i to u tvrđavi “Šparkasen” - za pamćenje. “Godina je protekla veoma dobro i moram da budem zadovoljan. Naravno, uvijek može bolje”, rekao je na početku razgovora za Dnevne novine Čavor.

Kucnuo je čas za pobjedu na Evropskom prvenstvu Obaveze u Bundesligi nakratko ostaju iza Stefana Čavora - sada je vrijeme za “lavove” i novi izazov na Evropskom prvenstvu. U grupi u Gracu Crnu Goru od 9. januara očekuju dueli sa Hrvatskom, Srbijom i Bjelorusijom. “U kvalifikacijama igramo odlično i to smo pokazali već

mnogo puta, ali na evropskim prvenstvima to nije bio slucaj. Ovog puta idemo sigurno sa dosta više samopouzdanja i mislim da je vrijeme da dođemo do te prve pobjede iako će biti veoma teško”, rekao je Čavor. Posebna snaga Crne Gore upravo je pozicija desnog beka na kojoj osim Čavora selek-

tor Zoran Roganović može da računa i na Vladana Lipovinu i Branka Vujovića. “Prija mi ta konkurencija nas trojica se odlično slažemo i pravi smo prijatelji. Uvijek je bila zdrava konkurencija između nas i nadam se da ćemo svi trojica doprinijeti mnogo na EP”.

provedene sa takvim igračima i trenerima kao što su Talant Dujšebajev i Raul Gonzales”, ne krije Čavor.

moćnog Magdeburga, remi sa Flensburgom, sedam golova u mreži velikog Niklasa Landina i lekcija njegovom Kilu - samo su neke od magičnih predstava mladog Budvanina ove sezone. “Da, zaista smo odigrali dosta odličnih utakmica. Dobili smo Magdeburg, igrali

neriješeno sa Flensburgom, ali sigurno da je nedavna pobjeda protiv Kila najdraža i najljepša u ovoj sezoni. Posljednji put kada je Kil izgubio sedam razlike na svom terenu bilo je prije 20 godina - tako da ta pobjeda ima još veću draž”, objasnio je Čavor. Crna Gora je kroz kvalifika-

■ KAD TI SE VELIKI KIL POKLONI

Sedam dana iz snova i 22 pogotka protiv Balingena i

■ TALANT, RAUL I SIJUDAD

Bu enje uz lavice

Kraj godine ponovo je bio rezervisan za rukometašice Crne Gore - “lavice” su na Svjetskom prvenstvu izborile olimpijske kvalifikacije i upisale najbolji rezultat do sada na mundijalima. Međutim, možda i važnije od toga - ponovo su bile “lavice”. Njihovo veliko srce, želja i patriotizam učinili su da cijela naša zemlja ustaje rano kako bi pratila njihove utakmice u Japanu.

Doći do zvijezda Bundeslige nije bilo nimalo lako... “Iskreno, nije bilo - dosta je tu odricanja, treninga i sati provedenih u dvorani, ali mislim da se trud i rad uvijek isplate, Uz sve to čovjek treba uvijek da bude pozitivan i istrajan u tome što radi”, dodao je naš ljevoruki bombarder. A pravi profesionalizam Čavor je upoznao veoma mlad kada je iz Budve prešao u Sijudad Real. “Taj prelazak mi je pomogao dosta - to je bio najvažniji korak što se tiče moje karijere. Imao sam mnogo toga da naučim za dvije godine

GOLA UPISAO JE STEFAN ČAVOR OVE SEZONE U BUNDES LIGI

ASISTENCIJE DODAO JE NAŠ BOMBARDER U NAJJAČOJ LIGI NA SVIJETU

SPORT

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

EZDA PRVOG DIJELA SEZONE

PROMISA, A O NA PIVO cije za EP pokazala klasu, a tu klasu sve više cijene i u najjačoj ligi svijeta - uz Čavora “lavovi” u Njemačkoj su Nebojša Simić (Melsungen) i Vladan Lipovina (Balingen), a od sljedeće sezone i Miloš Vujović, koji stiže u Fuhse Berlin. “Naravno da nas cijene sve više. Nadam se da će nas biti još mnogo u Bundesligi, jer stvarno imamo dosta potencijala”, jasan je Čavor. A kako izgleda kada se na terenu jedan protiv drugog nađu drugovi iz reprezentacije? “Uvijek tu ima nekog rivalstva, ali je sve u normalnim granicama. Na kraju utakmice uvijek pružimo ruke jedni drugima i naravno popijemo pivo”, uz osmijeh je zaključio fenomenalni crnogorski rukometaš.

Sreća je sinov zagrljaj

ZA 60

SEKUNDI 1.

Najbolji rukometaš svih vremena? Nikola Karabatić.

Najbolji rukometaš današnjice? Luka Cindrić.

Najbolji golman današnjice? Benjamin Benko Burić.

Najboji trener? Do sada sigurno Talant Dujšebajev i Raul Gonzales - zajedno u Sijudad Realu.

Najteži rival? Kada su klubovi u pitanju Kil ili Rajn-Nekar Leven.

Saigrač sa kojim se najbolje razumijete? Filip Mirkulovski - već četvrtu godinu igramo zajedno i naravno da se odlično razumijemo.

Posljednji put kada je Kil izgubio sedam razlike na svom terenu bilo je prije 20 godina - tako da ta pobjeda ima još veću draž

NAJMANJE O RUKOMETU PRUSTOV UPITNIK MARTE BATINOVIĆ

Omiljeni sport pored rukometa? Košarka.

Kraj 2019, daleki Japan - dama rođena u Hrvatskoj prvi put je na velikom takmičenju navukla crveno - zlatni dres. Svojim odnosom, srcem i željom odmah je pokazala da je s pravom postala jedna od crnogorskih lavica. Golmanku Crne Gore Martu Batinović bolje upoznajte kroz pitanja iz poznatog Prustovog upitnika, koji je uradila za Dnevne novine. 1. Koja je Vaša predstava o savršenoj sreći? Savršena sreća je baš ova u kojoj sada živim - bavim se poslom koji volim, imam uz sebe porodicu, svi su zdravi... Naravno, savršena sreća je postati majka. 2. Koji je Vaš najveći strah? Definitivno neka okrutna bolest. 3. Sa kojom istorijskom figurom se identifikujete? Nikad nisam o tome razmišljala (smijeh). 4. Ko su za Vas heroji u realnom životu? Svi ljudi koji se bore sa nečim i iz dana u dan nam pokazuju da stvari koje smatramo nemogućim postaju moguće. 5. Kojoj živoj osobi se najviše divite? Svom suprugu. 6. Koja je osobina koju ne podnosite kod sebe? Tvrdoglavost. 7. Koje je Vaše omiljeno putovanje? Maldivi. 8. Koju osobinu lično sti smatrate najprecjenjenijom? Ne znam (smijeh). 9. U kojim prilikama ne govorite istinu? Skoro uvijek govorim istinu - i trudim se svaki put da kažem istinu koliko god ona bila gruba. 10. Šta ne volite u svom fi-

ŠTA JE PRUSTOV UPITNIK

Čuveni francuski književnik Marsel Prust (1871 1922), mnogo prije nego je postao poznat, popunio je upitnik (test ličnosti), koji je dospio u javnost tek nakon njegove smrti. Pitanja iz tog upitnika televizijski voditelj Bernar Pivo, koji je bio inspiracija mnogih umjetnika, “proslavio” je u svojim intervjuima. zičkom izgledu? Volim apsolutno sve. 11. Koje riječi ili rečenice prečesto koristite? Ranije su to bile sasvim druge riječi poput “znači”, ali od kada sam postala majka, najčešće je to: Ne, sine, ne (smijeh). 12. Zbog čega se najviše kajete? Najzanimljivije pitanje, jer ima dosta toga zbog čega se kajem. 13. Ko je ljubav Vašeg života? Moj suprug i moj sin. 14. Gdje ste i kada bili najsrećniji? Prvi put kada sam čula otkucaje srca svog djeteta i 11. oktobra 2018, kada sam postala majka malog dječaka. 15. Koji talenat biste voljeli da imate? Pjevanje. 16. Kako se trenutno osjećate? Ispunjeno i srećno. 17. Šta smatrate svojim najvećim uspjehom? Najveći uspjeh u mom životu definitivno je što sam se ostvarila kao majka, ali naravno i što igram rukomet, radim posao koji volim, zdra-

va sam i srećna. 18. Ako biste se poslije smrti vratili na ovaj svijet kao osoba ili kao predmet, šta biste bili? Ne razmišljam o tome. 19. Koji je najdragocjeniji predmet koji posjedujete? Predmeti su samo stvari - najdragocjenija je ljubav i male ruke mog sina koje me svakog dana zagrle. 20. Šta je za Vas oličenje patnje? Ne razmišljam o njoj, svi mi na svijetu imamo neku svoju patnju. 21. Kojim zanimanjem biste voljeli da se bavite? Bavim se onim što i volim, a to je rukomet. 22. Ko su Vaši uzori u životu? Svi ljudi koji su uporni u onome što žele da ostvare i svi jednostavni ljudi koji uče iz dana u dan. 23. Ko je Vaš omiljeni pisac, a ko slikar? Ivana Brlić Mažuranić. Slikar? Nemam ga. 24. Ko su Vaši omiljeni fiktivni junaci? Tom i Džeri. 25. Gdje biste voljeli da živite? Volim svoje mjesto, u kojem živim. Inače volim mirna mjesta, gdje djeca mogu slobodno da se igraju. 26. Šta najviše mrzite? Ne mrzim nikog i ništa - sve prihvatam onako kako jeste. Iskreno, ako baš nešto ne volim, onda je to ta riječ. 27. Kako biste voljeli da umrete? Kada bih mogla da biram, bilo bi to da bude bez boli i u miru svog doma. 28. Koji je Vaš moto? Vjera u sebe i u ono šta želimo - za sve što želimo da postignemo potrebna je vjera. K.B.

SPORT

⌦ Priredio: K.B. Trenuci koji su obilježili sportsku 2019. godinu u Crnoj Gori

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

ABA LIGA: UTAKMICA BUDUĆNOST VOLI CRVENA ZVEZDA NIJE ODIGRANA U PODGORICI

foto: Filip Filipović (Standard)

“MALA” NIJE DOŠLA, A SLIKA IZ MORAČE JE BILA DIRLJIVA

Heroji iz sjenke Nekako tiho i bez previše nametanja odbojkaši Crne Gore svojim odnosom, ponašanjem i igrom “kupili” su sve u našoj zemlji. Najprije su se izborili za istorijski nastup na Evropskom prvenstvu, a onda su i u Holandiji pokazali da tamo nisu “zalulatli”. Dvije pobjede (Estonija i Češka) ostaju da se pamte, a samo zbog slabijeg set količnika momci Veljka Bašića ostali su bez druge faze.

Igrači Budućnosti su se zagrijavali, bili spremni za meč, ali se Crvena zvezda nije pojavila Budućnost Voli je prošle godine u atmosferi linča u odlučujućoj utakmici za šampionski prsten ABA lige izašla na teren i zasluženo izgubila. Tada se u Beogradu orila pjesma ‘Izađi mala’, a “plavi” su makar kroči-

Predsjednik KK Budućnost Voli Dragan Bokan je na terenu uručio zahvalnicu Varvarima povodom 70 godina postojanja kluba, a ispred navijača uz emocije pojavile su se sestre tragično nastradalih Marka Lazarevića i Miljana Bobičića

li na teren... A sada - kada je na programu bio derbi 13. kola regionalnog takmičenja - Crvena zvezda nije ni stigla u Podgoricu iz samo svojih razloga. Slušali smo iz Beograda priču o tome kako ne

može da im se garantuje bezbjednost, ali to je priča bez pokrića. Na kraju, propozicije ABA lige su rekle svoje: Budućnost Voli je slavila službenim rezultatom 20:0, jer se gosti nisu pojavili u Sportskom centru “Morača” u određeno vrijeme. Čak ni 15 minuta nakon početka. Tako su “crveno-bijeli” bacili mrlju na jednu kvalitetnu ligu, a sada će biti interesantno kako će odreagovati Evroliga koja još razmišlja o tome da li joj je potreban predstavnik iz bivše SFRJ. Međutim, slika koja je poslata iz našeg hrama košarke je bila - emotivna i dirljiva! Sve zbog Varvara i nesrećno nastradalih navijača Budućnosti Marka Lazarevića i Miljana Bobičića.

Pravilnik ABA lige, član 32.1 U slučaju da se ekipa neopravdano ne pojavi na utakmici ili neopravdano odbije učestvovanje na utakmici, ta ekipa automatski gubi tu utakmicu rezultatom 0:20.

Svi u sali - njih oko 1.500 aplauzom i skandiranjem su odali počast Šomiju i Bobiju, razvili njihove likove na tribini, da bi uz minut ćutanja Varvari razvili poruku da će uvijek biti dio podgoričkih navijača. “Kad sat života otkuca posljednji krug i duša se vine u nebeski raj, vratite me anđeli još jednom na tribinu da vidim posljednje utakmice kraj. Da sam sa braćom zagrljen na čas, u sjećanju da ostane ta posljednja slika, samo da čujem taj srećni glas kako moja Budućnost igra”, pisalo je na transparentu. A nakon svega, situacija na vrhu tabele je sljedeća: Budućnost Voli 10-3, Partizan 10-3, Cedevita Olimpija 10-3, Primorska 8-5... B.T.

Momak koji pomjera granice

Tanja do 2023. godine

Za njega granice ne postoje - naš mladi stonoteniser Filip Radović još jednom nas je učinio ponosnim. Najbolji paraolimpijac za 2019. godinu ponovo je bio tamo gdje su velike priče - sa Evropskog prvenstva u Helsinborgu svojoj domovini donio je srebrnu medalju pojedinačno i bronzanu ekipno.

Budućnost misli na budućnost i osigurala se - jedna od najtalentovanijih evropskih igračica na poziciji pivota, Tatjana Brnović, produžila je ugovor sa našim šampionom. Brnović je imala važeći ugovor do kraja sezone 2019/20, ali su čelnici podgoričkog kluba željeli da je zadrže, pa je dogovore-

BISER BUDUĆNOSTI OSTAJE U PODGORICI

na saradnja do ljeta 2023. godine. Prvi meč u dresu dvostrukog šampiona Evrope 21-godišnja rukometašica je odigrala u sezoni 2017/18, a od tada je jedan od oslonaca plave igre, ali i reprezentacije Crne Gore sa kojom je osvojila peto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Japanu. A.K.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK, 31. 12. 2019. I 1. I 2. 1. 2020.

SPORT

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: A.K.

UTORAK 31.12.2019. SPORTKLUB 1 12.30h

● NE PROPUSTITE Prvi dan nove godine tradicionalno je rezervisan za Premijer ligu.

Tjanđin - Ksijanđin, košarka

ARENASPORT 1 23.00h

21.00h 03.00h

Liverpul - Šefild junajted, fudbal SAD - Norveška, tenis

20.00h

Olimpijakos - Fenerbahče, košarka

20.45h

Derbi - Barnsli, fudbal

Sprengler kup finale, hokej

SPORTKLUB 3

Skijaško trčanje Ski skokovi Ski skokovi

SPORTKLUB 4

EUROSPORT 2 14.50h

SPORTKLUB HD

Skijaško trčanje

● NE PROPUSTITE Jedan od glavnih kandidata za osvajanje titule gostuje Sakramentu. Sakramento - LA Klipers Arenasport 1, 23h

Đilin - Kingdao, košarka C. zvezda - Bajern, košarka Grčka - Kanada, tenis

SPORTKLUB 2

EUROSPORT 12.20h 14.00h 15.15h

SPORTKLUB 1 12.30h 18.55h 01.00h

Sakramento - LA Klipers, košarka

ARENASPORT 2 12.00h

ČETVRTAK 02.12.2019.

SRIJEDA 01.01.2020.

20.45h

Svonsi - Čarlton, fudbal

18.55h 20.55h

Žalgiris - Makabi, košarka Baskonija - Barselona, košarka

17.00h

Slovenija - Holandija, odbojka

SPORTKLUB 5

SPORTKLUB 1 13.25h 15.55h 18.25h 20.55h

Brajton - Čelsi, fudbal Sautempton - Totenhem, fudbal Man. siti - Everton, fudbal Arsenal - Man. junajted, fudbal

SPORTKLUB 2 13.45h 16.00h 18.15h

Milvol - Luton, fudbal Votford - Volvs, fudbal VBA - Lids, fudbal

SPORTKLUB 3 16.00h 18.30h

KPR - Kardif, fudbal Norič - Kristal Palas, fudbal

13.25h 15.55h 18.25h

Barnli - Aston Vila, fudbal Njukasl - Lester, fudbal Vest Hem - Bornmut, fudbal

SPORTKLUB 5

SPORTKLUB 6 ARENASPORT 1 02.30h

Dalas - Bruklin, košarka

18.00h

Novi Pazar - Helios, košarka

ARENASPORT 4

● NE PROPUSTITE Dejan Radonjić se vraća u Beograd Crvena zvezda dočekuje Bajern. Crvena zvezda - Bajern Minhen Sportklub 1, 18.55h

ARENASPORT 1 00.00h

Vašington - Orlando

EUROSPORT 12.50h 13.45h 14.00h 15.45h

Skijaško trčanje Ski skokovi Ski skokovi Ski skokovi

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

SPORTSKA 2020. NA JEDNOM MJESTU ŠTA NAS SVE OČEKUJE U NOVOJ GODINI

GODINA MAGIČNIH KRUGOVA

Citius, altius, fortius - i sve je rečeno. Nova godina biće jedna od onih posebnih, onih koja je prošarana olimpijskim duhom - Tokio je odavno spreman za novu priču Olimpijskih igara. Biće zanimljivo u glavnom gradu Japana, ali biće žestoke i borbe za Igre kroz kvalifikacije, pa će tokom marta i maja naši sportisti tražiti put do Tokija. Osim OI vrelo ljeto donosi i Evropsko prvenstvo u fudbalu i Kopa Ameriku, koji kreću i završavaju se istog dana - 12. jun - 12. jul. Za početak, na startu 2020. navijamo za “lavove” i “ajkule”, koje u januaru očekuju evropska prvenstva.

JANUAR

■ 9-26: EP u rukometu (M), Austrija, Norveška i Švedska ■ 9-22: ZOI za mlade, Lozana ■ 14-26: EP u vaterpolu (M), Budimpešta ■ 24-26: Karate Premijer liga, Pariz ■ 20. jan.-2. feb.: Australijan open

FEBRUAR

■ 16: NBA All Star, Čikago ■ 18: Početak nokaut faze LŠ ■ 21: Košarka, kvalifikacije za EP (M): CG - V. Britanija ■ 24: Košarka, kvalifikacije za EP (M): Francuska - CG

MART

■ 3: Žrijeb za Uefa Ligu

nacija, Amsterdam ■ 13-15: Dvoransko SP u atletici, Nanđing ■ 15: F1, početak sezone ■ 20-22: Kvalifikacije za OI, rukomet (Ž), Podgorica ■ 25-29: EP u karateu, Baku ■ 26: Rukomet (Ž) kvalifikacije za EP: Mađarska - CG ■ 29: Rukomet (Ž) kvalifikacije za EP: CG - Mađarska ■ 29. mart - 5. apr.: Kvalifikacije za OI, vaterpolo

olimpijske igre, Tokio ■ 26–30: EP u atletici, Pariz ■ 31. avg. - 13. sept.: US Open ■ Početak kvalifikacija za odbojkaška EP (M i Ž), datum još nije preciziran

SEPTEMBAR

■ 3-5: Uefa Liga nacija, 1. kolo ■ 6-8: Uefa Liga nacija, 2. kolo ■ 12. sept. - 4. okt.: FIFA futsal SP, Litvanija

APRIL

OKTOBAR

■ 17-19: Karate Premijer liga, Madrid * 18: Početak NBA plej-ofa

■ 8–10: Uefa Liga nacija, 3. kolo ■ 11-13: Uefa Liga nacija, 4. kolo ■ 22: NBA, start sezone

MAJ

■ 1–3: EP u džudou, Češka ■ 8-10: Karate, kvalif. za OI - Parz ■ 9-10: F4 Lige šampiona za rukometašice, Budimpešta ■ 9–31: Điro d’Italija ■ 24. maj – 7. jun: Rolan Garos ■ 27: Rukomet (Ž) kvalifikacije za EP: Italija - CG ■ 27: Finale Uefa Lige Evrope, Gdanjsk ■ 30: Finale Uefa Lige šampiona, Istanbul ■ 31: Rukomet (Ž) kvalifikacije za EP: CG - Litvanija

JUN

■ 12. jun - 12. jul: Uefa EURO 2020. ■ 12. jun - 12. jul: Kopa Amerika, Argentina i Kolumbija ■ 25: NBA draft ■ 27. jun 19. jul: Tur de Frans ■ 29. jun - 12. jul: Vimbldon ■ Baraž

NOVEMBAR

■ 12-14: Uefa Liga nacija, 5. kolo ■ 12: Košarka, kvalifikacije za EP (Ž): CG - Izrael ■ 15-17: Uefa Liga nacija, 6. kolo ■ 17-22: SP karate, Dubai ■ 26: Košarka, kvalifikacije za EP (M): Njemačka - CG ■ 29: Košarka, kvalifikacije za EP (M): V. Britanija - CG Vrelo ljeto donosi i Evropsko prvenstvo u fudbalu i Kopa Ameriku, koji kreću i završavaju se istog dana - 12. jun - 12. jul. za SP u rukometu (M), datum još nije preciziran.

JUL

■ 19. jul - 1. avg.: EP u fudbalu (U19), S. Irska ■ 24. jul - 9. avg.: Olimpijske igre, Tokio

AVGUST

■ 1-9: EP za odbojkašice (U17), Crna Gora

■ 14. avg. - 6. sept.: Vuelta a Espanja ■ 25. avg. - 6. sept.: Para-

DECEMBAR

■ 4–20: EP u rukometu (Ž), Danska i Norveška ■ 10: SP za klubove u fudbalu, Katar ■ 29: Ski skokovi, Novogodišnja turneja K.B.