INTERVJU: VESNA MEDENICA, PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA
Cilj nam je da u ovoj godini “očistimo sudijske stolove” od starih predmeta
■24 25
■10 11
NAČELNIK GENERALŠTABA VCG BRIGADNI GENERAL DRAGUTIN DAKIĆ
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020. BROJ 2572 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR
Učešće VCG u međunarodnim misijama prioritet i u 2020. godini
POVODI: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ ZA DN ■ 5
Dačić progovorio duhom minhenskih pivnica iz tridesetih godinaprošlogavijeka BOŽIĆNE PORUKE CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE I MITROPOLIJE CRNOGORSKO PRIMORSKE ■ 16
Mihailo: Svi Božići da budu praznici mira, ljubavi i praštanja Amfilohije: Molitvena probuđenost najčudesniji badnjak DIREKTORICA DIREKTORATA ZA ŽIVOTNU SREDINU ■ 8 9
Očuvali smo Durmitor, šume Biogradske gore biće na listi UNESCO-a ZA NAJBOLJE PONUDE:
GITARISTA MILOŠ KARADAGLIĆ ZA DNEVNE NOVINE ■ 26 27
Najveća privilegija jedne zemlje je da njeguje kulturu marketing@dnovine.me
+382 20 252 900
2
AKTUELNO
EK O SITUACIJI U CRNOJ GORI
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
Uspostaviti klimu za dijalog, važni dobrosusjedski odnosi Evropska unija pridaje veliki značaj dobrosusjedskim odnosima i uspostavljanju klime koja vodi dijalogu, uključujući i dijalog o osjetljivim pitanjima, poput Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili vjerovanja i pravnom položaju vjerskih zajednica, saopštio je za Novu M portparol Evropske komisije. Ta televizija uputila je pitanja Evropskoj komisiji povodom oštrih poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koje je najjača partija, ali i veći dio domaće javnosti ocijenio neprimjerenim miješanjem u unutrašnja pitanja Crne Gore. Iz EK odgovorili su kratko - da EU veoma drži do dobrosusjedskih odnosa. To je prva reakcija sa neke zvanične evropske adrese, koje se do sada nijesu oglašavale povodom zaoštravanja odnosa i oštrih riječi i poteza koje vuče srpska vlast i dio visokog
sveštenstva SPC. Vučić nije adekvatno osudio skrnavljenje crnogorske zastave u Beogradu, nakon što je odustao od nenajavljene i reklo bi se, nepoželjne posjete Pljevljima za Badnji dan. Iz EK su podsjetili na izjavu portparola od 19. decembra 2019. godine o nedostatku političkog dijaloga u Crnoj Gori. “EU ponavlja da je mjesto političkoj debati u Skupštini i da parlamentarni bojkoti nisu rješenje, posebno za zemlju koja pregovara o pristupanju EU”, saopšteno je tada. U saopštenju se ističe i da je regulisanje vjerskih zajednica nacionalna nadležnost, ali da ga treba urediti na inkluzivan način, koji okuplja zainteresovane strane i u skladu je sa međunarodnin i evropskim standardima o ljudskim pravima, a posebno u skladu sa preporukama Venecijanske komisije. R.P.
REAKCIJE NA NASTUP SRPSKOG MINISTRA INOSTRANIH POSLOVA
Izjava Dačića vrhunac histerije koja vlada u Srbiji
I
zjava ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića primjer je narušavanja ljudskih i manjinskih prava, otvorene diskiriminacije i poziva na progon cijele jedne nacionalne zajednice, saglasno je više političara i institucija, koje su se juče oglasile povodom spornih navoda srpskog ministra.
IZ SRPSKE KUĆE SAOPŠTILI
Neće organizovati doček pravoslavne Nove godine Srpska kuća neće organizovati doček Nove godine, jer poštuje preporuku Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, da se izbjegne svaki vid politizacije molebana i litija koje predvode vladike. Oni su kazali da otkazuju doček i zbog najava ovdašnjeg režima da to okupljanje “zloupotrijebi i izazove nerede, o čemu već piši mediji u okruženju”. “Otkazujući to okupljanje, poručujemo da ni na koji način ne može biti ugrožena sabornost i odlučnost našeg sveštenstva, monaštva i vjerujećeg naroda da istraje
u masovnim okupljanjima do povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti”, kaže se u saopštenju. Na ovaj način, kako su kazali, ostavljaju dovoljno vremena i prostora da neko od onih za koje njihovi protivnici ne mogu reći da politizuju ova dešavanja, zakaže takav skup. “Na taj način bi se izbjegao svaki vid mogućih zloupotreba i manipulacija koje bi mogle unijeti nepotrebnu konfuziju i ugroziti sabornost pravoslavnog naroda u svom nastojanju da se odupre otimačini naših svetinja”, kaže se u saopštenju. R.P.
Dačić je juče, između ostalog, kazao da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić donio ispravnu odluku da ne ode u Crnu Goru i ocijenio da je važnije to što je Vučić prenio zvaničan stav da Srbija čvrsto stoji u odbrani prava srpskog naroda. Dačić smatra da je vrijeme da se svi građani Srbije, koji su crnogorskog porijekla, izjasne po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti. “Oni koji podržavaju crnogorski režim u borbi protiv srpskog naroda, pitanje je da li treba da i dalje imaju srpsko državljanstvo”, kazao je Dačić. Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović kazao je da je izjava Dačića vrhunac histerije koja vlada u Srbiji. Izjava Dačića je, smatra Jovanović, primjer ne samo otvorene diskriminacije, nego čistog fazišma. “Očigledno je opet oživjela koalicija pojedinaca na vlasti i kriminalaca, navijača-huligana, lažnih patriota, popova spremnih da opet blagosiljaju neke nove „škorpione“, ali i koalicija sa dobrim dijelom opozicije, koja ne samo podržava ovako nešto, nego i žali što to ne može da
sprovede“, ocijenio je Jovanović. Takva izjava, smatra Jovanović, dostojna je fašizma i fašista, u najboljem duhu onoga što Dačić stvarno i jeste, pa ne mora više da se skriva. „Obraćanje Aleksandra Vučića je moralo biti tačka na izjave o ovoj temi, i nema potrebe više iko da produbljuje probleme sa Crnom Gorom“, rekao je Jovanović. On je poručio da je suvereno pravo jedne zemlje da donosi zakone koje tamošnja skupštinska većina misli da treba da donese, kao što je pravo svakog građanina te države da u vezi s tim izrazi svoje nezadovoljstvo.
■ OBILJEŽAVANJE PODOBNIH I NEPODOBNIH CRNOGORACA
Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore Andrija Nikolić kazao je da se “pozivom Crnogorcima u Srbiji da se izjasne o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti u susjednoj državi, uz upozorenje onima koji podržavaju vlast u Crnoj Gori, da će se preispitati da li treba da zadrže srpsko državljanstvo, Dačić svrstao u red političara koje je
istorija čovječanstva zapamtila kao inspiratore egzodusa zbog nacionalne pripadnosti, političkih stavova i načina mišljenja”. Nikolić je kazao da je “obilježavanjem podobnih i nepodobnih Crnogoraca u Srbiji, Dačić zapravo želio da zaprijeti protjerivanjem onima koji su u njegovoj projekciji nepodobni građani Srbije”. Umjesto da, kako je kazao, prvi čovjek diplomatije države koja igra važnu ulogu u stabilnosti kompletnog regiona, stvari usmjerava u pravcu dijaloga i smirivanja strasti, Dačić je dodatno kontaminirao, inače usijanu javnu atmosferu, i uznemirio brojne građane u sopstvenoj, i susjednim državama. “Ostalo je, međutim, nejasno, da li ministar Dačić poznaje zakone i Ustav Republike Srbije? Gdje piše da je državljanin Srbije crnogorskog porijekla dužan da se izjasni o zakonu usvojenom u susjednoj državi? Takođe, nepoznato je i da li su ‘0,5 odsto Crnogoraca u Srbiji’ koji su prema Dačićevoj interpretaciji prošlosti godinama vladali Srbijom, Crnogorci ili Srbi iz Crne Gore?”, pita Nikolić. Nikolić je istakao da o ugroženosti prvih ili drugih, najbolje govori podatak da je 1981. godine u Srbiji živjelo blizu 150 hiljada ljudi koji su se izjasnili kao Crnogorci, dok ih je danas 38 527. Kad je riječ o Srbima u Crnoj Gori, dodoa je, prema rezultatima
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
3
AKTUELNO
SPC SE DISTANCIRA OD IZJAVA OPOZICIONIH LIDERA
Perović: Povlačenje Zakona jedini zahtjev koji ima crkva
popisa iz 1991. bilo ih je devet odsto, a danas ih ima 28 procenata.
■ POZIV NA PROGON Iz Uprave za dijasporu su ocijenili da izjava ministra inostranih poslova Srbije Ivice Dačića, najradikalniji je primjer narušavanja ljudskih i manjinskih prava jer ima karakter poziva na progon cijele jedne nacionalne zajednice – Crnogoraca u Srbiji. U Upravi smatraju da Dačić, zamjenom teza, optužuje Crnu Goru za kršenje kolektivnih prava građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori, “iako dobro zna koliki pritisak je pretrpjela crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji u prethodnom periodu, što pokazuju i statistički podaci”. “Očigledno je da je namjera zvanične politike Srbije da Crnogorce u Srbiji pretvore u statističku grešku na narednom popisu, mada su nekad Crnogorci bili među pet najbrojnijih nacija u
toj državi”, kaže se u saopštenju. U Upravi smatraju da ne treba trošiti riječi koliko su Crnogorci zadužili Srbiju i da je zato nevjerovatno da nešto može da saopšti jedan srpski ministar. “Umjesto da doprinese smanjivanju tenzija u međudržavnim odnosima, Dačić ide korak dalje i predlaže da se svim Crnogorcima koji doživljavaju Crnu Goru kao matičnu državu, preispita mogućnost oduzimanja srpskog državljanstva. Ovakva izjava ministra Dačića izlazi iz već uvriježenih stereotipa o Crnogorcima koji zahvaljujući nacionalističkoj retorici njeguje značajan dio srpskih medija, a sada se prelazi na otvoreni poziv na kršenje zagarantovanih tj. stečenih prava domaćim zakonodavstvom i međunarodnim dokumentima, što sve ukupno zlokobno podsjeća na karakter srpskog režima sa početka devedesetih godina prošlog vijeka”, dodaje se u saopštenju.
LP: Neviđena asimilacija Crnogoraca Iz Liberalne partije poručili su da bi izjave ministra spoljnih poslova Ivice Dačića trebalo da osudi crnogorska vlada i Evropska unija, jer imaju prizvuk fašizma i pozivaju na dijeljenje naroda na osnovu porijekla. “Ovakvi pokušaji pritiska na Crnogorce u Srbiji doveli su do neviđene asimilacije Crnogoraca u prote-
kle tri decenije, koja nije zabilježena nigdje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, pa je njihov broj sa skoro 120.000 opao na samo 38.000 sada, dok se broj Srba u Crnoj Gori istovremeno povećao sa devet na 28 odsto. Postavlja se pitanje, ko ovđe govori neistine, ko je ugrožen a ko sprovodi nacionalističku politiku mržnje”, naveli su iz LP.
Srpska pravoslavna crkva se distancira od izjava opozicionih lidera da cilj prostesta nije povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. To je, kako je rekao sveštenik Srpske pravoslavne crkve Gojko Perović, jedini zahtjev koji ima. “Nikakva tehnička vlada, nikakvi politički ciljevi ne mogu se vezati za proteste i molitvene skupove vjernika”, kazao je Perović za TV Prva. Političari, smatra Perović, imaju legitiman prostor da tragaju za svojim ciljevima, nevezano za proteste koje organizuje SPC. Odgovorajući na pitanje kako će se SPC postaviti, s obzirom na to da se praktično našla u poziciji između dvije vatre (s jedne strane je insistiranje države da se sprovede zakon, a sa druge opozicija koja u protestima vidi vlastite ciljeve), Perović kaže da crkvu interesuje samo jedno.
Perović “Crkva će skupom svojih vjernika insistirati da se zakon o slobodi vjeroispovijesti ili povuče, ili ispravi. Sve ostalo nas ne interesuje. Da li će Vlada biti spremna na dijalog, da li
će se opozicija uključiti da pomogne taj dijalog - to su stvari na koje ne utičemo”, poručio je Perović. Crkva je, kaže, preuzela punu odgovornost za skupove koje organizuje. R.P.
NASTAVLJENE PROTESTNE ŠETNJE
LITIJE ŠIROM CRNE GORE
Sa okupljanja u Baru Protestne šetnje zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica održane su i juče u više crnogorskih opština. Vjernici su se okupili u Nikšiću, Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Herceg Novom, Mojkovcu, Podgorici, Plužinama, Spužu, Šavniku, Žabljaku… Jednočasovna litija centralnim gradskim ulicama Bara, u kojoj je prema procjenama policije učestvovalo pre-
ko 2.000 Barana, završena je oko podne. Prije toga, održana je liturgija u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira. “Litija je protekla mirno, nije bilo incidenata”, saopšteno je Bar-infu iz policije. U crkvi Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj u Herceg Novom moleban je služio vladika zahumsko-hercegovački Dimitrije sa sveštenstvom, koji je predvodio i litiju gradskim ulicama, kojoj je prisustvovao predsjednik Opštine Stevan Katić sa
saradnicima. Vjernici SPC u Bijelom Polju i juče su se okupili na molebanu ispred crkve Svetog Petra i Pavla, dok su se vjernici u Beranama okupili na molebanu u Manastiru Đurđevi stupovi, koji je služio vladika Joanikije. Molebanu je prethodila litija koja je krenula ispred zgrade Opštine. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije služio je juče, na Oce, sa sveštenstvom Svetu službu Božiju u Cetinjskom manastiru. R.P.
4
AKTUELNO
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
REAKCIJE OPŠTINSKIH ODBORA DPS
GRAĐANI DA NE NASIJEDAJU NA PROVOKACIJE Povodom aktuelnih dešavanja u zemlji, kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i okupljanjima koja se organizuju u više crnogorskih gradova, oglasilo se više opštinskih odbora DPS-a. Iz OO DPS Nikšić pozvali su građane da ne nasijedaju na provokacije i zlonamjerne manipulacije i da zajedno sačuvaju tradiciju, istoriju, sadašnjost i budućnost. “Ni Nikšić ni Crna Gora nijesu stvoreni na podjelama niti smo ikada dozvolili da nas prebrojavaju i okreću jedne protiv drugih”, saopštili su iz nikšićkog DPS-a. Oglasili su se i iz OO DPS Mojkovac, ističući da građani većinskog Mojkovca osuđuju aktivnosti koje preduzimaju određene političke gru-
pacije i sveštenici SPC. “Smatramo da se ovakvim činjenjem direktno podriva suverenitet Crne Gore, njena nezavisnost i njen ukupni identitet”, saopštili su oni. Iz OO DPS Plužine kažu da se u blagim danima pokušava raznim neistinama i manipulacijama od pojedinih ostrašćenih političkih gubitnika, pod velom vjere, urušiti mir i dovesti u pitanje multietičnost naše države u kojoj je bilo i u kojoj će biti mjesta za građane svih vjera i nacija. “Plasiraju se gnusne neistine da se planira nekakvo otimanje i nasilno upadanje u pravoslavne hramove. Dragi sugrađani, ne nasijedajte na njihove neistine i manipulacije da bilo ko planira i organizuje nasilan ulazak u vjer-
ske objekte”, poručili su iz OO DPS Plužine. Iz kolašinskog DPS-a su kazali da “politički zadatak koji je dao poslanički vojvoda Andrija Mandić da se, navodnom brigom o crkvi i vjerskim svetinjama, zapravo pokušava srušiti aktuelna vlast i destabilizovati Crna Gora, zbrda-zdola je organizovan i u Kolašinu u kojem do subote veče nije bilo ni molebana, ni litija, niti šetnji. “Ogoljenom i štetnom politikantstvu građani Kolašina nijesu pružili ruku, niti dali podršku. Crkvene svetinje niti ko napada, niti ugrožava, političke manipulacije su pročita-
ne bez obzira na orkestriranu kampanju koja se vodi „nemiješanjem“ u unutrašnje stvari Crne Gore”, saopštili su oni. Iz OO DPS Tivta su kazali da su notorne neistine da neko želi da otme crkve i manastire po Crnoj Gori. “Ovim zakonom garantuju se jednaka prava za sve vjernike, bez obzira kojoj konfesiji pripadaju. Namjere su jasne, da se pod plaštom navodne zaštite vjerskih objekata destabilizuje Crna Gora i ugrozi njena nezavisnost”, kazali su oni. OO DPS Petnjica najoštrije osuđuje pokušaje dijela opozicije i sveštenstva SPC, da
pod okriljem navodnog očuvanja crkvene imovine, širenjem nacionalizma i šovinizma, vraćaju u mračne devedesete godine. Iz OO DPS Ulcinj apelovali su na Ulcinjane da ne nasijedaju na provokacije, kako kažu, nacionalističkih i anticrnogorskih političkih snaga, jer nije u pitanju ni “crkva a ni njena imovina već država Crna Gora i njena sloboda”. OO DPS Tuzi je takođe sugerisao građanima da “ne nasijedaju na obmane od strane političkih organizacija i ekstremnih sveštenika, a sve navodno u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti”. R.P.
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
AKTUELNO
5
POVODI: PROF. DR MILENKO A. PEROVIĆ ZA DNEVNE NOVINE
Dačić progovorio duhom minhenskih pivnica iz 30-ih godina prošloga vijeka ⌦ Vesna Šofranac „U mjeri u kojoj politička i intelektualna elita Crne Gore bude pokazivala rafiniranu političku pamet, ali i odlučnu volju da svim legalnim i legitimnim sredstvima brani građansku Crnu Goru, splašnjavaće snaga koju SPC pokušava demonstrirati na ulicama crnogorskih gradova. Kao što je velikosrpski unionizam ustuknuo pred referendumskom pobjedom independizma, ustuknuće i fantastična ambicija onih koji su namjeravali od Crne Gore načiniti manastirsko imanje Srpske pravoslavne crkve“, kaže u razgovoru za Dnevne novine prof. dr Milenko A. Perović. DN: Kako komentarišete najnovije izjave ministra Dačića o Crnogorcima u Srbiji? PEROVIĆ: O njima je Dačić progovorio resantimanskim duhom minhenskih pivnica iz tridesetih godina prošloga vijeka. On apsolutno ništa ne zna o Crnogorcima u Srbiji niti poznaje istoriju stvaranja moderne Srbije. On ne zna da je nemjerljivo veliki politički, kulturni, prosvjetni etc. doprinos Crnogoraca u stvaranju moderne Srbije. Svemu što je najvaljanije u Srbiji Crnogorci su od 18. vijeka do danas golemo doprinijeli. Doseljavanjima u Srbiju, Crnogorci nikome ništa nijesu uzeli ni preoteli, nego su joj dali beskrajno mnogo. Donijeli su u nju duh slobode, ratnički duh, duh visokog samopoštovanja, kao i najrazličitije vrste obdarenosti. Donijeli su talente za politiku, kulturu, nauku, jezik i prosvjetu. Gotovo da nije moguće ni letimično evidentirati do koje mjere i u kojim sve oblastima života su Crnogorci ostavili ogromni trag! Bez crnogorskog činioca, moderna Srbija izgledala bi sasvim drugačije. DN: I predsjednik Srbije
je u nedavnom obraćanju optužio crnogorski režim da organizuje propagandu protiv Srbije, poručujući, citiraću: „Kako vas nije sramota, lažovi jedni...“ Kako Vi gledate na ove poruke?
PEROVIĆ: U Srbiji su danas na vlasti Miloševićevi i Šešeljevi pioniri. U odnosu na svoje političke uzore u jednoj stvari su napredovali. Nacionalizam kao politički fenomen uspjeli su pretvoriti u najrasprostranjenije i najprofitabilnije zanimanje. Produkte nacionalizma kao njihovog glavnog zanimanja srpski narod i građani Srbije plaćaju krvlju, znojem, suzama, nemaštinom i glađu, socijalnim beznađem, nezaposlenošću, masovnom emigracijom, političkom dezorijentacijom, kao i stalnim održavanjem svađalačke i ratne psihoze. Od bogate i razvijene zemlje u socijalističkom periodu, oni su doveli Srbiju u položaj jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Politički nacionalistički učitelji i njihovi učenici doveli su srpski narod u zavadu s većinom naroda u suśedstvu. Raspirivanjem zavade s drugim narodima oni pokazuju da ih apsolutno nije briga za stvarnu istorijsku sudbiju srpskog naroda. Jedino o čemu istinski i iskreno brinu je njiho-
SVAKOM PAKLU NA BALKANU PRETHODILO JE PREBRAJANJE DN: Predsjednik Srbije optužuje crnogorsku vlast da im je namjera da procenat Srba bude „dramatično niži“... PEROVIĆ: Ko zna koji put ponavlja se patologija brojki kojom je Milošević uništavao Jugoslaviju monstruoznom formulom: „Jedan čovjek, jedan glas!“ Opsesivno nastojeći da povećaju ove ili one brojke (bilo učesnika u „litivo održanje na vlasti i kleptokratsko čerečenje naroda u koji se kunu. Aleksandar Vučić je komprimirani izraz nesreća u koje su srpski narod dovele njegove političke i intelektualne „elite“. Samo na održavanju tih nesreća on može politički djelovati. DN: Vučić je prvo najavio posjetu Crnoj Gori na Badnji dan, a potom saopštio da je odustao jer, navodno, ne želi sukobe. Koji je, po Vama, pravi razlog odustajanja od dolaska u CG? P E R OV I Ć : Teško svakome narodu koji dopadne šaka „svojim“ nacionalistima! Nikakvu zdravu političku ideju ni praksu Vučić, kao ni današnja cjelokupna tzv. poli-
jama“, bilo popisanih Srba), njegovi i Šešeljevi pioniri pokazuju da ništa nijesu naučili na iskustvu pokušaja primjene te formule u vrijeme sutona Jugoslavije i u potonjim krvavim ratovima. Svakom paklu na Balkanu prethodilo je brojanje i prebrajanje, bilo ovaca i koza, bilo rala zemlje i teritorija, bilo ljudi, tj. pripadnika ove ili one etničke ili nacionalne skupine! tička elita Srbije, ne može ponuditi ni Srbiji ni dobrosuśedstvu s drugim zemljama bivše Jugoslavije. Umjesto toga, on glavinja između pronjemačke i proruske orijentacije, između namirivanja i interesa umjerenih nacionalista i ultranacionalista, između umiljavanja vrhu SPC i tobožnjim građanskim snagama u Srbiji. Poput ping-pong loptice, on stalno skakuće preko mrežica koje razdvajaju ove divergentne interese i „orijentacije“. DN: Jedan od lidera DF Andrija Mandić, u nedavnom gostovanju na TV Pink RS, rekao da Srbija konačno treba da izađe na more! Da li se manipulacije vjerskim osjećanjima građana koriste i za neke druge ciljeve? PEROVIĆ: Sve, pa i pitanje o vlasništvu nad sakralnim bogatstvom Crne Gore, može biti učinjeno povodom za svađe i konflikte onome ko izabere nacionalizam za svoju ideologiju i zanimanje. Tome izboru apsolutno ide naruku stara velikosrpska im-
perijalna žudnja da se konačno i neopozivo zagospodari Crnom Gorom. Ta je žudnja postala do te mjere aksiomatskom u političkom i kulturnom biću srpskih „elita,“ da su izuzetno rijetki glasovi razuma koji bi bili spremni i sposobni da negiraju bilo kakvu realnu osnovu i vrijednost toga „aksioma“. Nažalost, mnogo je ljudi u Crnoj Gori dopustilo, bilo zbog neukosti, bilo zbog banalnog interesa, da bude zavedeno manipulacijama s tim „aksiomom“. DN: Čuju se disonantni tonovi od vjerskih prvaka iz Crne Gore i Srbije, što se tumači i kao raskol u SPC... PEROVIĆ: Beskrajna je samoljubivost, srebroljubivost i vlastoljubivost pojedinih vladika iz SPC. Reklo bi se da je pastirska svještena dužnost potonje što im je na pameti. Njih očito pokreću politički interesi za sticanjem vlasti, materijalnog bogatstva i časti. Do vlasti hoće prečicom, a ne tegobnom demokratskom političkom utakmicom. Do materijalnog bogatstva takođe hoće prečicom, a ne neizvjesnom i mučnom ekonomskom i tržišnom utakmicom. Do ugleda hoće samo oblačenjem mantije, a ne čestitim i besporočnim životom. Osnov pomenutih disonantnih tonova stoga ne treba tražiti u nebeskim i teološkim visinama, nego u prozaičnom grabežu ovozemaljskih dobara. U SPC je toga bivalo uvijek i uvijek će biti, tako da se ne može govoriti o raskolu u njoj.
Vučić glavinja između pronjemačke i proruske orijentacije, između umiljavanja vrhu SPC i tobožnjim građanskim snagama u Srbiji. Poput ping-pong loptice, on stalno skakuće preko mrežica koje razdvajaju ove divergentne interese i „orijentacije“
AKTUELNO
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
TURISTIČKA NOVA GODINA PRVI PUT OBILJEŽENA U NIKŠIĆU
7
Davidović ukazao na potrebu standardizacije
U 2020. godini postavićemo nove standarde i rekorde Rezultati su rekordni i ima više nego dovoljno razloga za slavlje, kazao je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović tokom proslave tradicionalne Turističke nove godine koja je prvi put održana u Nikšiću. Veliki broj turističkih poslenika okupio se u subotu uveče u hotelu Onogošt, te sa zadovoljstvom sumirao urađeno u 2019. godini, uz prioritete na kojima će intenzivno raditi u narednom periodu. „Zvanični podaci su 1,1 milijardu eura prihoda, što u istoriji turizma Crne Gore nikad nije bilo. Prošla godina, a i sljedeća biće dokaz da je najvitalniji dio privrede – turizam. Kako bi se nastavilo sa postizanjem dobrih rezultata, neophodno je da se iz Crne Gore samo šalju pozitivne vijesti: lijepe poruke, događaji, lijepe stvari i da to ide kao poruka prema vani, jer u ovom trenutku zavisimo od turista koji treba odatle da dođu“, istako je Radulović. On je dodao i da će se dobri trendovi nastaviti, te da će prihodi naredne godine premašiti one iz 2019, ali ne značajno „jer polako dolazio
do limita“. „Mi smo stavili naše kapacitete skoro maksimalno u funkciju. Trebaju nam malo veći areodromi, malo više aviona i hotela da bismo dostigli milijardu i po, a siguran sam da ćemo u narednih pet ili deset godina preskočiti dvije milijarde“, poručio je Radulović. Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gor, Željka Radak-Kukavičić podsjetila je da su brojni faktori uticali na postignute rekordne rezultate, poput duže pred i postsezone, dobre povezanosti sa evropskim centrima i rasta broja gostiju sa svih svjetskih tržišta. „Sigurna sam da ćemo i u
2020. godini - kao i do sada našim zajedničkim aktivnostima sa svima počev od nosilaca turističke privrede do institucija na lokalnom i državnom nivou učiniti da postavimo nove standarde i rekorde“, istakla je ona. Na proslavi su se čule i
I turistički poslenici proslavili Novu godinu
USPJEŠNA POSLOVNA GODINA ZA EPCG
ODLIČNI REZULTATI KAO NAJAVA ZA NOVA KAPITALNA ULAGANJA
I pored loše hidrološke situacije početkom i sredinom godine, Elektroprivreda Crne Gore je imala uspješnu poslovnu godinu u proizvodnom, finansijskom i investicionom pogledu, kazao je izvršni direktor te kompanije Igor Noveljić. „Potvrda dobrog poslovanja je i činjenica da EPCG sa firmama u svom vlasništvu - Rudnikom uglja i Crnogorskim elekrodistributivnim sistemom i prošle godine po osnovu poreza, prireza i drugih naknada u državnu kasu uplatila oko 200 miliona eura“, precizirao je on i dodao da se isto može reći i za di-
videndu koja se akcionarima isplaćuje drugu godinu zaredom. Takođe je rekao da Rudnik uglja od kada je u vlasništvu EPCG bilježi neto dobit od sedam miliona eura i prvi put isplaćuje dividendu vlasnicima. „EPCG je započela projekte rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrana Piva i Perućica, a u ovoj godini će ući i u pregovore o aranžmanu za ugradnju osmog agregata u HE Perućica, snage 58,5 megavata i ukupne vrijednosti 23 miliona eura“, naveo je on i podsjetio da je pri kraju kapi-
talna rekonstrukcija generatora u ove dvije HE. Takođe, pogon male hiroelektrane Slap Zete pušten je u rad, a ove godine se očekuje i ponovno pokretanje turbina u mHE Glava Zete. „Za ova dva projekta EPCG i norveške kompanije NTE, uloženo je oko sedam miliona eura. Za projekte rekonstrukcije i modernizacije pet malih hidroelektrana EPCG izdvojena su tri miliona eura“, objasnio je izvršni direktor te kompanije. Noveljić je ocijenio da izgradnja tog kapitalnog hidroenergetskog objekta na Komar-
druge sugestije, poput one državnog sekretara za turizam Damira Davidovića koji smatra da se zbog potreba turista svaka usluga mora standardizovati. „Najopasnije za naš turistički proizvod jeste da, poneseni uspjesima koje ostvarujemo, počne svako da razvija svoju strategiju i misiju. Sada treba svi da se udružimo, da razumijemo na pravi način rezultate koji se ostvaruju i da to bude samo početak onoga što crnogorski turizam može da obezbijedi našoj ekonomiji“, rekao je Davidović. Za to je, prema riječima direktora kompanije Comp Commerc i predsjednik Odbora udruženja turizma u
Privrednoj komori Ranka Jovovića, neophodna pomoć nadležnih. „Rezultati koje smo postigli i doprinos koji sektor turizma ima na budžetske prihode, kao i učešće u BDP-u, daju nam za pravo da budemo još glasniji prilikom ukazivanja na barijere sa kojima se susrećemo u poslovanju. Smatram i da resor turizma zaslužuje da bude posebno ministarstvo, što bi imalo pozitivan efekat na dalji razvoj ovog strateškog resora“, poručio je on. Turistička nova godina proslavlja se već 11 godina, a organizuje je Crnogorsko turističko udruženje koje objedinjuje 80 odsto turističke privrede. M.R.
Noveljić
nici zaista postaje realnost. „Projektant, konzorcijum Energoprojekt Hidroinženjering i Institut ‘Jaroslav Černi’ iz Beograda, već uveliko radi na izradi idejnog projekta koji će i biti završen u ovoj godini“, naveo je on i precizi-
rao da će buduća elektrana imati instalisanu snagu od oko 165 megavata, proizvoditi do 220 gigavatsati električne energije, a vrijednost projekta procijenjena je između 260 miliona i 290 miliona eura. Mina-business
8
AKTUELNO
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
INTERVJU: GENERALNA DIREKTORICA DIREKTORATA ZA ŽIVOT
OČUVALI SMO DURMITOR, BIOGRADSKE GORE BIĆE NA
N
a zahtjev Vlade prošle godine je dva puta zajednička savjetodavna misija UNESCO/IUCN posjetila Nacionalni park Durmitor s ciljem ocjene stepena njegove očuvanosti. Još se čeka izvještaj sa druge misije, ali je u prvoj potvrđeno da izuzetna univerzalna vrijednost dobra nije izgubljena i ukazano na potencijalne pritiske na ovaj nacionalni park. Određeni broj pitanja očuvanosti Nacionalnog parka Durmitor, prema ocjeni misije UNESCO/IUCN tokom boravka u Crnoj Gorim uspješno su riješena tokom prošle godine. Kako je u intervjuu za Dnevne novine kazala generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ministarstva održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, rezultati druge posjete ovog nadzornog tijela biće tek ozvaničeni. „Činjenica da smo tokom 2019. godine u Biogradskoj gori pokrenuli proces upisa bukovih šuma na listu UNESCO takođe pokazuje veoma dobar status očuvanosti i odsustva degradacije ovog nacionalnog parka“, dodala je ona. Uz podsjećanje da pet nacionalnih parkova čini čak 7,7 odsto teritorije Crne Gore, precizirala je da se na osnovu Zakona o nacionalnim parkovima u ovim zonama zabranjuje čak 46 aktivnosti za koje su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme. Uz ovaj, najstrožiji vid zaštite prirode, u našoj zemlji je više područja prepoznatih i zaštićenih na međunarodnom nivou. „Na UNESCO listu Svjetske baštine kao prirodno dobro izuzetne prirodne vrijednosti upisan je Nacionalni park Durmitor i to još 1980. godine. Takođe, kanjon rijeke Tare je od 1977. svojim čitavim tokom, upisan na UNESCO listu od posebnog značaja za biosferu. Postoje i tri Ramsar područja: Nacionalni park Skadarsko jezero, florističko-faunistički rezervat Tivatska solila i ulcinjska solana. Konačno, Crna Gora je 2011. godine predložila listu od 32 područja-kandidata za ekološku mrežu Emerald“, precizi-
Vojinović
rala je Vojinović i dodala da će uskoro biti napravljena revizija ovih predloga. Takođe je kazala da su u toku ispitivanja za tri predložena područja morskih zaštićenih područja - Platamuni, Katič i Stari Ulcinj. DN: Crna Gora danas ima pet nacionalnih parkova. Na koji način se ulaže u njih? VOJINOVIĆ: Kako je zaštita, unapređivanje i razvoj nacionalnih parkova - koji čine 7,7 odsto teritorije Crne Gore - djelatnost od javnog interesa, njeno finansiranje vrši se iz više izvora. Na prvom mjestu, to su subvencije koje se svake godine daju Javnom preduzeću za nacionalne parkove posredstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma, potom sopstveni prihodi od naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova, kao i donacije, programi bilateralne podrške i drugo. U strukturi sopstvenih prihoda dominiraju oni od naknada za posjete i prateće usluge u parkovima, poput vodiča, posjeta posebnim mjestima, turizma, parkinga, kampovanja, sakupljanja šumskih plodova, snimanja na teritoriji parka, ribolova, raftinga. Prihoduje se i od davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja privremenih objekata, prema donesenom programu, kao i stalnih objekata za turističkougostiteljsku djelatnost. Najveći prihod trenutno ostvaruju nacionalni parkovi Durmitor i Skadarsko jezero. Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima i ekonomskoj valorizaciji parkova, naročito zbog nacionalne i međunarodne zaštite nekih od njih, posljednjih godina intenzivno se radi na po-
Dosljednim kažnjavanjem do podizanja ekološke svijesti DN: Kakve su aktuelne kazne za one koji na bilo koji način negativno utiču na biodiverzitet u zaštićenim zonama poput uništavanja šuma, pretvaranja prirodnih cjelina u kultivisane površine, izlovljavanja (životinja, ptica, riba) i narušavanja tokova rijeka i da li će one biti pooštrene u narednom periodu? VOJINOVIĆ: U svim propisima iz oblasti životne sredine
boljšanju infrastrukture kako bi se privukli novi posjetioci. Takođe, na osnovu petogodišnjeg plana upravljanja, izrađuju se godišnji programi upravljanja i finansijski planovi za svaki nacionalni park. Konačno, ulaga-
predviđene su novčane kazne u visini dvostrukog minimuma za prekršaje koje naprave firme, građani, odgovorna lica, organima državne uprave i lokalne samouprave. Umjesto pooštravanja novčanih kazni, cilj nam je da dosljednom primjenom kaznene politike strogo sankcionišemo sve one koji degradiraju prirodne resurse, uz konstantno podizanje ekološke svijesti građana.
nje u nacionalne parkove šansa je i za razvoj opština i lokalnog stanovništva teritorija na kojima se oni nalaze kroz ekoturizam, organsku poljoprivredu, drvnu industriju i uslužne djelatnosti.
DN: Da li postoje zvanični podaci o stepenu degradacije ovih zona, osim onih koje prezentuju nevladine organizacije? VOJINOVIĆ: Temeljni pravni dokument kojim se uređuju zaštita i očuvanje prirode je Zakon o zaštiti prirode, kao i poseban Zakon o nacionalnim parkovima. Ovim propisima su, između ostalog, utvrđene granice, režimi i zone zaštite. Naročito je važno zoniranje kojim se precizno definišu teritorije pod strogom zaštitom i u kojoj su dozvoljene određene aktivnosti, kao što su ribolov, poljoprivreda, plovidba, građevinske i druge intervencije. Njegov cilj je zaštita najvažnijih prirodnih vrijednosti ublažavanjem antropogenih uticaja kroz fizičku zaštitu, ograničenja i kontrolu korišćenja čitavog područja. Svake godine izrađuju se, po-
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
AKTUELNO
9
TNU SREDINU IVANA VOJINOVIĆ O STANJU ZAŠTIĆENIH ZONA
, BUKOVE ŠUME A UNESCO LISTI red ostalog, izvještaji o realizaciji godišnjih programa upravljanja. Dosadašnji izvještaji pokazuju da nema degradacije ni u jednom od nacionalnih parkova. Uz to, nadzornici odnosno rendžerske službe čitave godine vrše nadzor aktivnosti i djelatnosti u nacionalnim parkovima i prva su linija kontrole i uočavanja nedozvoljenih radnji. Dodatno, inspekcijski nadzor vrše i pripadnici Uprave za inspekcijske poslove. Važno je istaći da je Zakon o nacionalnim parkovima prepoznao čak 46 eksplicitnih zabrana u nacionalnim parkovima, uključujući: krčenje i čista sječa šuma, unošenje alohtonih biljaka, životinja i riba, sakupljanje rijetkih, endemičnih i prorijeđenih biljaka, hvatanje, ubijanje i uznemiravanje ugroženih životinja, istrebljivanje autohtonih vrsta. Za to su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme. Na zahtjev Vlade prošle godine je dva puta zajednička savjetodavna misija UNESCO/IUCN posjetila Nacionalni park Durmitor s ciljem ocjene stepena njegove očuvanosti. Još se čeka izvještaj sa druge misije, ali je u prvoj potvrđeno da izuzetna univerzalna vrijednost dobra nije izgubljena i ukazano na potencijalne pritiske na ovaj nacionalni park. Misija UNESCO/IUCN posebno je pozdravila činjenicu da se određeni broj pitanja očuvanosti ovog područja uspješno riješio. Činjenica da smo tokom 2019. godine u Biogradskoj gori pokrenuli proces upisa bukovih šuma na listu UNESCO takođe pokazuje veoma dobar status očuvanosti i odsustva degradacije ovog nacionalnog parka. DN: Na koji način se reguliše očuvanost Skadarskog jezera i njegove okoline, pošto je u pitanju zaštita prekogranične oblasti sa Albanijom? Kako se dogovaraju i rješavaju ključna pitanja poput izgrad-
nje, upravljanja otpadnim vodama, nelegalnog lova i vodenog saobraćaja na Skadarskom jezeru? VOJINOVIĆ: Kada se radi o zaštiti životne sredine treba imati na umu da problemi ne prepoznaju granice, te da je za njihovo efikasno rješavanje neophodno osigurati trajnu i blisku prekograničnu saradnju. Državna granica Crne Gore i Albanije prelazi preko Skadarskog jezera, pa dvije trećine sa 110,5 km obale pripadaju našoj zemlji, a jedna trećina jezera sa 57,5 km obale na teritoriji susjeda. Površina slivnog područja je 4.460 kvadratnih kilometara u Crnoj Gori i još 1.030 u Albaniji. Ovo probleme zaštite i valorizacije Skadarskog jezera čini dodatno složenim. Saradnjom uspostavljenom u proteklim decenijama kroz niz sporazuma, ukazano je da ovo područje zahtijeva zajednički tretman, posebno u regulaciji voda kao najaktuelnijem problemu. Naime, prekogranični uticaj u nacionalnom parku uočava se kroz neregulisani režim vodotoka koji prouzrokuje povremene poplave u okolini jezera, što predstavlja opasnost za ljude, biljke i životinje, kao i materijalna dobra. U proteklom periodu Crna Gora i Albanija formirale su posebne komisije čiji je zadatak da daju konkretne predloge za regulaciju vodotoka. Tokom 2010. godine potpisan je Memorandum o razumijevanju u kome se konstatuje da nepovoljni hidrološki režim Skadarskog jezera i Bojane predstavlja prijetnju od poplava i da je neophodno osigurati veći stepen zaštite priobalnog područja. Poplave u ovom regionu moguće je riješiti regulacijom Drima i Bojane i osiguranjem da nivo vode u Skadarskom jezeru varira između 4,5 i 6,5 metara nadmorske visine. DN: Koja su područja u Crnoj Gori upisana na međunarodne liste zaštićenih sredina kao što su UNESCO, RAMSAR, mreže Natura 2000 i Emerald?
VOJINOVIĆ: Na UNESCO listu Svjetske baštine kao prirodno dobro izuzetne prirodne vrijednosti upisan je Nacionalni park Durmitor i to još 1980. godine. Takođe, kanjon rijeke Tare je od 1977. svojim čitavim tokom, upisan na UNESCO listu od posebnog značaja za biosferu. U Crnoj Gori postoje i tri Ramsar područja, dio svjetske mreže zaštićenih močvarnih područja, koja trenutno pokriva više od 2,1 miliona kvadratnih kilometara. U našoj zemlji to su Nacionalni park Skadarsko jezero, florističko-faunistički rezervat Tivatska solila i ulcinjska solana. Kada je riječ o ekološkoj mreži Natura 2000, to je najvažniji proces u oblasti zaštite prirode kojim se trenutno bavimo. Čine je područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i staništa u Evropskoj uniji. Mreža je uspostavljena 1992. i pokriva 18 odsto kopnene teritorije, kao i oko četiri odsto morskih voda, te predstavlja najveću ekološku mrežu na svijetu pod jedinstvenim regulatornim okvirom. Djelovi crnogorske teritorije koji budu proglašeni za Natura 2000 područja postaće dio zajedničke prirodne baštine EU. Zadovoljstvo mi je da kažem da je 2019. bila najuspješnija po tom pitanju, jer je do kraja godine mapirano oko 25 odsto kopnene teritorije i oko 50 odsto ornitofaune. Najnovija istraživanja potvrdila su bogatstvo i što je još važnije očuvanost biodiverziteta u Crnoj Gori. Posebno je značajno da je prvi put registrovan veliki broj novih vrsta, među kojima je 19 vrsta leptira. Konačno, Crna Gora je još 2011. godine predložila listu od 32 područja-kandidata za ekološku mrežu Emerald. Shodno pristiglim preporukama, Ministarstvo održivog razvoja i turizma napraviće reviziju ovih predloga. DN: Crnogorska morska obala i njeno dno do skora su samo u rijetkim prilikama bili
Biogradska gora zaštićeni. Na koji način se sada tretira ova oblast? Koje zone su zaštićene ili će to biti u narednom periodu? VOJINOVIĆ: More kao dio životne sredine predstavlja područje u kojem su se razvile najstarije životne zajednice. Morski ekosistem je postao značajan ekonomski i ekološki resurs, dok zakonodavstvo svrstava morsko dobro u kategoriju javnog dobra. U Prostornom planu posebne namjene za obalno područje tri područja su identifikovana za predlog morskih zaštićenih područja. To su Platamuni,
Katič i Stari Ulcinj. Projekat promovisanja upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore koji finansira Globalni fond za životnu sredinu - GEF doprinio je tokom 2019. sakupljanju podataka za ova područja po metodologiji Natura 2000. Izvršeno je i hidrografsko snimanje šire zone Starog Ulcinja, a u toku su aktivnosti u zoni Katiča kao i pripreme inventarizacije morskih staništa i vrsta koje će realizovati Institut za biologiju mora. K.J.
TRI PARKA PRIRODE PROGLAŠENA 2019.
DN: Sve je više parkova prirode. Koliko je ovakvih zaštićenih zona proglašeno u 2019. godini? VOJINOVIĆ: Park prirode je područje kopna odnosno mora sa visokim nivoom biodiverziteta, geoloških, kulturno-istorijskih i ekoloških obilježja od nacionalnog i međunarodnog značaja. Do sada je proglašeno šest parkova prirode: Piva, Dragišnica i Komarnica, zatim Orjen, Ko-
movi, Rijeka Zeta i ulcinjska Solana. Samo tokom 2019. proglašena su ovakva tri zaštićena područja, i to: ulcinjska solana, rijeka Zeta i Komovi. Podsjećamo da je odlukom Skupštine opštine Kolašin zaokruženo ranije uspostavljeno zaštićeno područje Komova na teritoriji Podgorice i Andrijevice. Trend povećanja površine zaštićene teritorije jasna je poruka Vlade da je priroda bila i ostala temeljna vrijednost Crne Gore.
10
AKTUELNO
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
INTERVJU: VESNA MEDENICA, PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA CRNE GORE
CILJ NAM JE DA U OVOJ GODINI SUDIJSKE STOLOVE” OD STARIH
⌦ Nataša Pajović
Sudijska 2019. godina je bila izuzetno zahtjevna i donijela je niz izazova sa kojima se sudstvo vješto izborilo, kazala je u intervjuu za Dnevne novine predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je ujedno najvila da će 2020. godinu obilježiti transparentnost sudova, smanjenje broja “starih” predmeta kod prvostepenih sudova, nastavak usklađivanja prakse Vrhovnog suda Crne Gore sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, ispunjavanje obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, najveća otvorenost u dijalogu sa predstavnicima Evropske
komisije i rješavanje predmeta, koji su bili u fokusu javnosti.
DN: Posmatrajući rezultate svih sudova u prethodnoj godini, kako ocjenjujete njihovu uspješnost i koji su izazovi u ovoj godini? MEDENICA: Posmatrajući rezultate svih sudova u prethodnoj godini mogu iznijeti lični utisak da su rezultati solidni, imajući u vidu da su se sudovi uspješno uhvatili u koštac sa starim predmetima. Naime, 2019. godina je bila godina rješavanja starih predmeta, jer nam je cilj da u 2020. godini “očistimo sudijske stolove” od starih predmeta i ostvarimo punu efika-
snost, kako bismo ispunili očekivanja građana i preduprijedili kršenje prava na suđenja u razumnom roku. Uz pomoć međunarodnih partnera iz projekta “Eurol” identifikovali smo prepreke za pravovremeno rješavanje sporova, zbog čega smo održali sastanak sa predstavnicima Uprave policije, Uprave za nekretnine, Udruženja sudskih vještaka Crne Gore i Pošte Crne Gore. U aktivnom dijalogu, usvojili smo zaključke koji će direktno doprinijeti efikasnosti sudstva i uvjerena sam da ćemo neposrednom komunikacijom i ubuduće rješavati sve izazove koje primjećujemo u praksi.
DN: Koji su konkretni učinci sudova u godini za nama i da li je unaprijeđen njihov rad? MEDENICA: O konkretnom učinku sudova možemo više govoriti u prvom kvartalu 2020. godine, kada se izrade statistički izvještaji o radu. Svakako, uvjerena sam da smo na svakom polju unaprijedili status sudstva za ljestvicu više, u korist građana, i to na svakom polju: prvenstveno zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, zaštite prava oštećenih i žrtava u krivičnom postupku, transparentnost rada sudova i odgovornost sudija. Kreativni pristup Vrhovnog suda Crne Gore u
osmišljavanju novih sudskih politika i u rješavanju izazova u praksi je karakteristika koja je bila dominantno izražena u 2019. godini.
Foto: Dejan Lopičić
DN: Šta znači za Vrhovni sud Crne Gore, koji je stožer ljudskih prava i osnovnih sloboda na nacionalnom nivou, članstvo u Mreži najviših sudova? MEDNICA: Članstvo u Mreži najviših sudova omogućuje Vrhovnom sudu da bude obaviješten o najnovijoj praksi i aktuelnim pravnim pitanjima pred Evropskim sudom. Naime, putem kontakt osobe koju je Vrhovni sud imenovao u Mreži, na nedjeljnom nivou nam se dostavlja pregled najznačajnijih odluka Evropskog suda, kao i povremeni tematski analitički izvještaji. Dragocjeni materijal koji dobijamo putem Mreže, koristimo za sačinjavanje mjesečnih pregleda prakse Evropskog suda, koje zatim dostavljamo svim sudijama Vrhovnog suda i svim sudovima u Crnoj Gori, a uskoro planiramo da izdamo i kompilaciju mjesečnih izvještaja, koje će biti distribuirane svim sudijama u Crnoj Gori. Jedan od ranijih predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, Nikolas Braca (Nikolas Bratza) je rekao da je primjena Konvencije podijeljena odgovornost Evropskog i nacionalnog suda. Može se dodati da ova odgovornost iziskuje dijalog i harmonizaciju prakse kao poželjnu posljedicu dijaloga, te da je upravo Mreža jedan od alata ovog dijaloga. Ovu odgovornosti treba shvatiti suštinski i imati na umu da se ne radi prvenstveno o odgovornosti prema međunarodnom dokumentu i sudu, ma koliko bili značajni. Za Vrhovni sud, primjena Konvencije je prvenstveno odgovornost prema građanima - strankama u postupku, i prema njihovim pravima i slobodama. DN: Upravo radi praćenja prakse u okviru Vrhovnog suda osnovano je posebno odjeljenje, koje je uradilo Analizu presuda donijetih
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
I “OČISTIMO H PREDMETA u odnosu na Crnu Goru. Koji su njegovi ciljevi? MEDENICA: Osnovano je Odjeljenje za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i pravo Evropske unije, koje je izradilo prvi analitički dokument u regionu, i šire:”Analizu prakse Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru”. Ova Analiza je imala za cilj da objedini sudsku praksu Evropskog suda u pogledu presuda donijetih u odnosu na Crnu Goru, da se kroz analizu tih presuda ukaže na uočene nedostatke i prikaže njihov uticaj na domaću sudsku praksu. Imajući u vidu da je razumijevanje principa garantovanih Konvencijom poseban izazov za praktičare, Analiza predstavlja svojevrsni priručnik koji će doprinijeti daljem sprovođenju obuke sudija i unapređenju ujednačavanja sudske prakse u Crnoj Gori. U toku je izrada dopune Analize, koja će obuhvatiti presude, koje su donijete u 2018. i 2019. godini. Pripremamo i aktivnosti usmjerene na približavanje sudijama prakse Suda pravde Evropske unije. U susret našem članstvu u Evropskoj uniji, cijenimo da je potrebno blagovremeno upoznavanje sa praksom suda koji rješava sporove koji su u nadležnosti Evropske unije. Na taj način, Odjeljenje će pratiti praksu u dva pravca, na nivou Savjeta Evrope i Evropske unije i upućivati sudove na relevantne stavove iz bogate prakse sudova. Kako bi ove složene aktivnosti zadržale svoj kvalitet i značaj, pod rukovodstvom sudija koje čine Odjeljenje, neophodno je dalje jačanje kapaciteta suda i na tome ćemo posebno raditi u 2020. godini. DN: Šta planirate kada je u pitanju proaktivan odnos prema građanima? MEDENICA: Reforma transparentnosti, kao ambiciozan projekat najvišeg suda u državi je započela u prethodnoj godini, kada smo osmi-
slili rad Službe za odnose sa javnošću, u Komunikacionom protokolu sudova (KOPS). Protokol je jedinstven u regionu, jer se u formi posebnog dokumenta, na detaljan i kvalitetan način, u skladu sa svim relevantnim standardima, a po uzoru na praksu sudova iz država članica Evropske unije, predviđa osnivanje posebne Službe pri Vrhovnom sudu Crne Gore. Služba će biti sastavljena od sudija-portparola iz svih sudova Crne Gore, a sudijama-portparolima će pomagati u radu medijski konsultant, uz podršku tehničkog lica. Služba će početi da radi do kraja tekuće godine, a nakon toga organizovaće se zajedničke obuke za sudije-portparole i novinare, koji prate rad pravosuđa. Pravilno i potpuno izvještavanje o našem radu od strane medija, kao i praktivni pristup Službe čine okosnicu naše reforme transparentnosti. Vjerujem da ćemo primjenom novog Protokola, u budućnosti proaktivno graditi sadržajnije odnose na relaciji sudstvomediji, a u cilju unapređenja povjerenja javnosti u sudstvo. U prvom planu rada Vrhovnog suda Crne Gore je građanin i u tom interesu preduzimamo sve aktivnosti.
Uvjerena sam da smo na svakom polju unaprijedili status sudstva za ljestvicu više, u korist građana, i to na svakom polju: prvenstveno zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, zaštite prava oštećenih i žrtava u krivičnom postupku, transparentnost rada sudova i odgovornost sudija
AKTUELNO
11
Svako ponašanje sudija koje nije u skladu sa Etičkim kodeksom biće sankcionisano DN: Neprimjerne slike sudija na društvenim mrežama, njihove aktivnosti van funkcija često su pod kritikom javnosti. Šta ste preduzeli u sprečavanju takvih pojava? MEDENICA: Crna Gora je prva na Zapadnom Balkanu izradila smjernice za korišćenje naloga na društvenim mrežama, kao i u vezi sa političkim aktivnostima i aktivnostima koje obavljaju van funkcije. Smjernice sadrže praktične savjete zasnovane na primjerima i dilemama iz stvarnog života kako bi se olakšala primjena Etičkog kodeksa sudija. One pružaju poseban osvrt na to kako identifikovati, izbjeći i izvijestiti o postojanju sukoba interesa, od primjera postavljanja audio-vizuelnog sadržaja na društvenoj stranici, do zabrane davanja donacija političkim partijama i uzdržavanja od pojavljivanja na političkim skupovima. Prije utvrđivanja seta smjerniDN: Osim proaktivnog odnosa prema građanima, predvidjeli ste i novi protokol ponašanja stranaka i drugih lica u sudovima? MEDENICA: Pored Protokola, usvojili smo i Kućni red, kojim smo osnažili kako transparentnost rada Vrhovnog suda Crne Gore, Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, tako i bezbjednosne uslove, kao i unutrašnji red u zgradi u kojoj je sjedište tri najviša suda. Nova pravila Kućnog reda su donijeta upravo iz razloga podizanja standarda procesne discipline tokom glavnog pretresa, kao i bezbjednosnih uslova u zgradi u kojoj su Vrhovni sud Crne Gore, Apelacioni sud Crne Gore i Viši sud u Podgorici. S obzirom na to da Kućni red prvi put reguliše pitanje unošenja elektronskih prenosnih uređaja u sudnicu, rukovanje tim uređajima u zgradi, kao i kretanje svih lica u zgradi, sa aspekta bezbjednosti, svrstava ga u red najsavremenijih dokumenata ove vrste. Kućni red je već privukao značajnu pažnju javnosti i drago nam je da javnost pozitivno reaguje na kvalitetniji protokol ponašanja u sudovima, koji smo uspjeli da uspostavimo. Nastavićemo sa primjenom standarda prilagođavanja prostora osobama sa invaliditetom i pribavićemo posebnu tehniku za Brajevo pismo, koja će biti na usluzi strankama u Vrhov-
ca, vođen je jedan postupak za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa, u kojem je konstatovana povreda Kodeksa, zbog isticanja neprimjerenog sadržaja na društvenim mrežama. Konkretan uticaj ovih smjernica nakon njihovog donošenja još ne možemo mjeriti, imajući u vidu kratak period. DN: Koji su dodatni mehanizmi za unapređenje integriteta u sudstvu? MEDENICA: Dodatni mehanizam koji može uticati na unapređenje integriteta u sudstvu su predstavke, odnosno pritužbe građana na rad sudija. Na osnovu obrazloženih navoda iz pritužbi građana, lično sam inicirala postupke za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa, u kojima je kasnije nadležna komisija utvrdila povrede. Tako ću postupati i ubuduće, jer cilj podnošenja inicijative nije lično usmjeren ni protiv jednog nom sudu Crne Gore, a za potrebe svih sudova. Nakon što smo obezbijedili lift i rampu, obezbijedićemo bolje i lakše kretanje kroz zgradu, tako što će se predvidjeti putokazi u našoj zgradi i oznake prostorija na Brajevom pismu. DN: Vrhovni sud Crne Gore predstavlja garant zaštite prava oštećenih i žrtava u krivičnim postupcima na nivou svih sudova. Šta se po tom pitanju radi? MEDENICA: Imajući u vidu ozbiljnost posljedica koje mogu da trpe žrtve krivičnih djela trgovine ljudima i nasilja u porodici, Vrhovni sud Crne Gore, kao najviši sud u državi, posebnu pažnju posvećuje preduzimanju mjera u cilju zaštite prava i unapređenju položaja žrtava i svjedoka tokom trajanja sudskih postupaka. Uloga suda ne smije da se svodi samo na ocjenu svih iznijetih dokaza i donošenju odluke o krivici ili nevinosti optuženoga. Od posebnog značaja je i da se obezbijedi da oštećeni kao tužilac (ili svjedok) ne osjeća nelagodu zbog pojavljivanja na sudu. U tome se ogleda značajno učešće Vrhovnog suda, koji ima zadatak da obezbijedi da se sve žrtve osjećaju sigurno pred sudom, da ne budu izložene prijetnjama prije, tokom i nakon suđenja. U svim crnogorskim sudovima nadležnim za postupanje u
sudije, već protiv svakog ponašanja pojedinca u sudskom sistemu koje nije u skladu sa pravilima Etičkog kodeksa i pravilima o disciplinskoj odgovornosti. Takođe, na sastancima predsjednika svih sudova, razmatraju se navodi iz pojedinačnih pritužbi koje pružaju dovoljno osnova predsjednicima za podnošenje predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija. Takva praksa je rezultirala podnošenjem predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija u dva slučaja. Zbog toga, koristim priliku da ohrabrim sve građane da u dobroj vjeri podnesu pritužbe, u kojima će iznijeti konkretne navode o nepoštovanju pravila iz Etičkog kodeksa ili ukazati na postojanje disciplinskog prekršaja. Unaprijeđen integritet u sudstvu, u saradnji sa građanima je cilj kojem težimo na obostrano zadovoljstvo. predmetima trgovine ljudima i nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, formirane su Službe za podršku oštećenima/svjedocima. Usluge koje pružaju posebno ovlašćena lica u Službama za podršku treba da služe, koliko god je to moguće, smanjivanju sekundarne viktimizacije žrtava na sudu, kao i tome da se prava svih žrtava poštuju bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Uprkos postignutom napretku, potrebno je obezbijediti i druge uslove kojima bi se žrtvama i svjedocima garantovala bezbjednost i zaštita od sekundarne viktimizacije. Uređenje prostora i obezbjeđivanje posebnih čekaonica za ove kategorije učesnika sudskog postupka predstavlja problem, za koji su neophodna i organizaciona i finansijska sredstva. Međutim, i pored nedostatka prostora i neodgovarajućih infrastrukturnih rješenja, sudovi navedene probleme prevazilaze putem korišćenja određenih prostorija suda, preduzimajući tako mjere da se izbjegne susret žrtve i učinioca krivičnog djela. Uporedo sa ovim aktivnostima, preduzimamo posebne napore za obezbjeđenje prostorija koje će biti stvorene “po mjeri djeteta”, za lica najmlađe životne dobi, koja su učinioci krivičnih djela u krivičnom postupku i učesnici u krivičnom i građanskom postupku.
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
13
AKTUELNO
OBJAVLJIVANJEM DEZINFORMACIJA OSUMNJIČENA ZA IZAZIVANJE PANIKE I NEREDA
Privedena urednica FOS-a Glavna i odgovorna urednica portala Fos media Anđela Đikanović (26) privedena je juče zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda, objavljivanjem teksta „Pripadnici Rosu nalaze se na raspolaganju Crnoj Gori za Badnji dan“, potvrđeno je iz Uprave policije. Prema saznanjima Dnevnih novina, sinoć u 22 sata počelo je saslušanje novinarke Đikanović u Tužilaštvu, a do zaključenja lista nije završeno. “A.Đ. je kao glavna i odgovorna urednica portala “FOS media”, te i kao autor teksta koji je objavljen na ovom portalu pod naslovom “FOS otkriva: Pripadnici ROSU na raspolaganju Crnoj Gori za Badnji dan” u kojem se navodi da će “oko 250 pripadnika ROSU - specijalne kosovske jedinice
stajati na raspolaganju crnogorskim bezbjednosnim organima na dan okupljanja u Podgorici koje je zakazano za sjutra”, izazvala paniku u javnosti iznošenjem lažnih vijesti putem medija”, saopšteno je iz Uprave policije. Kako se dodaje, nadležni državni tužilac se izjasnio da se u radnjama lica A.Đ. stiču elementi krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Ističu da je sve u tekstu bila apsolutna neistina, te još jedan pokušaj širenja dezinformacija, koji je imao za cilj upravo širenje panike i nereda, a veće posljedice su spriječene reakcijom nadležnih državnih organa. Podsjetimo, ranije juče Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet radi utvrđivanja svih okolnosti
povodom teksta na portalu FOS. Vlada Crne Gore prethodno je demantovala informaciju da će specijalne policijske jedinice susjedne države pomagati crnogorskoj policiji tokom Badnjeg dana. “Povodom tvrdnje objavljene u jednom formalno ovdašnjem mediju o navodnom dogovoru o pomoći specijalne policije iz jedne susjedne države našoj policiji na Badnji dan saopštavamo da je riječ o apsolutno neutemeljenim tvrdnjama, kojima je ovaj medij ovih dana sklon”, objavljeno je na Vladinom Tvitter profilu. Oni su kazali da nadležne crnogorske službe uobičajeno obavljaju sve zakonom propisane dužnosti na osiguranju bezbjednosti i sigurnosti države i građana.
MINISTAR OBIŠAO PORODICU UBIJENOG POLICAJCA LEKOVIĆA
“Ova lažna informacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede”, naveli su iz Vlade. Portal FOS jer uklonio spornu informaciju i izvinio se zbog objavljivanja netačne informacije. Na drugoj strani, beo-
gradske Novosti su juče ovu infomaciju objavile kao svoju i nijesu je uklonile sa portala bez obzira na demant Vlade Crne Gore. Ovaj portal ide i korak dalje pa izvodi zaključke da se radi o “paklenom planu ekstremnog dijela DPS-a”.
SUMNJIČE SE ZA LAKE TJELESNE POVREDE
Nuhodžić obećao pomoć i podršku Uhapšeni Bjelopoljci
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić posjetio je, uoči praznika, porodicu policajca Milutina Lekovića, koji je izgubio život na dužnosti. “Porodici je prenijet stav MUP-a i Uprave policije, kao i svih kolega pokojnog Milutina, da će davati sve od sebe da pomognu porodici u rješavanju svih životnih pitanja”, navodi se na zvaničnom Tviter profil MUP-a Crne Gore. Podsjetimo, policajac Leković preminuo je 15. decembra u risanskoj bolnici od posljedica ranjava-
nja vatrenim oružjem u pucnjavi koja se istog dana dogodila u Igalu kod nekadašnje diskoteke “Baron”. Albanski državljanin Luan Hasanaj (43), sumnjiči se da je tokom privođenja pucao u potiljak policajcu Lekoviću. Osim njega, njegovi brat i majka, Lulzim (49) i Nure Hasanaj (67), koji su bili sa njim
u trenutku ubistva službenika policije, terete se za krivično djelo teško ubistvo počinjeno na svirep i podmukao način na štetu službenog lica u vršenju službene dužnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a u vezi sa krivičnim djelom nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
PRESUDA BJELOPOLJCU EDISU RAMOVIĆU
Zbog povređivanja sugrađana dvije godine Vijeće sudije Vukomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju, na ponovnom suđenju izreklo je jedinstvenu osudu od dvije godine zatvora Bjelopoljcu Edisu Ramoviću (20). Ramović se teretio za krivična djela teško ubistvo u pokušaju na štetu sugrađana Luke Šćekića (19) i laka tjelesna povreda nanijeta Aleksandru Kljajeviću (21). Prvostepenom presudom Ramović je
osuđen na jedinstvenu kaznu u trajanju od dvije godine i dva mjeseca zatvora. Nakon podnijetih žalbi, o toj presudi je odlučivao Apelacioni sud, istu je ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak. Prema navodima optužnice, u obračunu koji se odigrao 6. oktobra 2018. godine, ispred kafića “La Piazza” na Starom tržnom centru u bjelopoljskoj Ulici Živka Žižića,
Ramović je nožem ranio sugrađane Šćekića i Kljajevića. U tom incidentu Šćekić je zadobio teže, a Kljajević lakše povrede. Ramović je na glavnom pretresu rekao da se kritične prilike samo branio i da nije namjeravao nikog da povrijedi. Izjavio je da mu je nožić još od ranije bio u džepu zbog nekih ličnih kućnih potreba, te je zaboravio da ga ostavi. B.Č.
zbog tuče u kafiću Službenici policije u Bijelom Polju lišili su slobode V.J. (24), E.Č. (25) i A.Š. (28) iz tog grada, zbog postojanja osnovane sumnje da su počinila krivično djelo laka tjelesna povreda. Kako je saopšteno iz policije, V.J. se, osim pomenutog djela, tereti i za krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari za koje se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi. “Osumnjičena lica će uz krivičnu prijavu biti privedena nadležnom državnom tužilaštvu. Tokom trajanja litije koja se održavala u Bijelom Polju, izdvojio se V.J. koji je ušao u jedan ugostiteljski objekat i kako se sumnja fizički napao zakupca tog objekta E.Č. sa kojim je prethodno imao nesuglasice. Na licu mjesta se zatekao B.M. (31) iz Bijelog Polja koji je pokušao da spriječi fizički sukob ova dva lica kada ga je, kako se sumnja, A.Š. koji se takođe nalazio u navedenom objektu udario u predjelu glave. V.J. je, kako se sumnja, pode-
snim sredstvom, polomio staklena vrata ugostiteljskog objekta”, saopšteno je iz Uprave policije. Kako se dodaje, službenici policije su odmah intervenisali i spriječili veći incident. U ovom događaju lake tjelesne povrede su zadobili B.M., E.Č. i V.J. “Napominjemo da ovaj događaj nije imao nikakve veze sa litijom koja se u tom momentu održavala u Bijelom Polju i ona je kao i prethodnih noći protekla mirno i bez incidenata”, zaključuje se u saopštenju. R.C.H.
Ilustracija
14
AKTUELNO
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE DR BO
U 2020. UVEŠĆEMO NAJMODERNIJE METODE ZA BRZO OTKRIVANJE NAJTEŽIH INFEKCIJA
⌦ Jelena Vađon Đurišić
Sprovođenje velikog nacionalnog istraživanja o zdravlju u skladu sa metodologijom istraživanja zdravstvenih indikatora koje se sprovodi u zemljama EU, kao i uvođenje u redovan rad sekvencionera gena nove generacije koji će omogućiti da se prvi put u Crnoj Gori ispituju djelove ili cijeli genom patogenih mikroorganizama u cilju njihovog boljeg upoznavanja i praćenja kako bi se obezbijedilo uspješnije liječenje bolesti i infekcija koje izazivaju, samo su neki od izazova koji u 2020. godini stoje pred Institutom za javno zdravlje Crne Gore. Uz ovu dijagnostičku metodu, najavio je za Dnevne novine direktor te ustanove dr Boban Mugoša, predstoji im i uvođenje još dvije najmodernije molekularne metode koje će omogućiti tretman i liječenje pacijenata koji imaju najteže kliničke forme infekcija – sepsu ili meningitis i kod kojih je brza, precizna i pravovremena dijagnostika te posljedična adekvatna terapija – često pitanje života i smrti. Prioritet će biti i rad u okviru Centra izvrsnosti, kao i na naučnim projektima sa ciljem dobijanja novih naučnih saznanja koja će omogućiti bolje razumijevanje pojedinih javnozdravstvenih problema i preduzimanje adekvatnih mjera u njihovom rješavanju. Stalni prioritet je i sprovođe-
nje aktivnosti predviđenih planom pridruživanju EU u dijelu koji se odnosi na javno zdravlje i zarazne bolesti kao i zdravstveno prosvjećivanje i promocija zdravlja koja će u narednoj godini biti nikad intenzivnija – kako u opštoj tako i u posebnim populacionim grupama koje iz određenih socio-demografskih, ali i psiholoških kategorija imaju neadekvatna ponašanja u vezi sa zdravljem i nezadovoljavajuće korišćenje dostupnih zdravstvenih servisa. Poseban prioritet predstavlja rješavanje prostornih problema i stvaranje boljih uslova za prijem pacijenata i rad zaposlenih iz određenih centara Instituta. DN: Prije 15 godina kada ste došli na čelo Instituta za javno zdravlje sa epidemiologom dr
Trenutni kadar Instituta omogućio je i osiguraće da ćemo i u budućnosti moći da se uhvatimo u koštac sa svim izazovima koje stavlja javno zdravlje, redovna i kontinuirana medicinska edukacija, te razvoj nauke i zdravstvenih tehnologija
Draganom Lauševićem predstavljali ste deficitaran kadar u crnogorskom zdravstvu. S godinama podmladili ste i obogatili kadar pa epidemiolozi nijesu više kao nekad malobrojni. Koliko danas radi epidemiologa u Institutu i da li je to, po Vama, dovoljan broj? Mugoša:Generalno gledano, preventivne grane medicine su u Crnoj Gori uvijek bile, a uvažavajući značaj prevencije – i dalje su deficitarne u većini zdravstvenih ustanova i opština. Razloga za to je mnoštvo, a dobar dio leži u našem nasljeđu i tradiciji u kojoj je kurativni sistem zdravstva – onaj koji se bavi liječenjem, a posebno manuelnim (tj. hirurgija), smatran jedinim pravim zdravstvenim sistemom. Na svu sreću, danas smo svjedoci promjena sistema i njegovog postepenog prilagođavanja modernim trendovima koji kao primat postavljaju prevenciju prije liječenja a jedan od glavnih stubova prevencije kako zaraznih tako i nezaraznih bolesti upravo predstavlja epidemiologija. U momentu dolaska na čelo Instituta za javno zdravlje situacija po pitanju naslijeđenog kadra bila je skoro pa katastrofalna, jer se kompletna javno-zdravstvena djelatnost od visokoškolskog kadra zasnivala na dva epidemiloga, pet mikrobiologa, jednom specijalisti socijalne medicine, troje specijalista zdravstvene statisti-
ke, dvoje specijalista higijene i četvoro specijalista sanitarne hemije i toksikologije. Od 17 nabrojanih visokoškolaca, samo su tri bili doktori nauka i skoro bez studenata na postdiplomskim studijama. Novom rukovodstvu Instituta prvi zadatak je bio da usvoji nova akta Instituta (Statut i Akt o internoj organizaciji – tzv. „Sistematizaciju“) koji su „u procesu usvajanja“ bili prethodnih punih sedam godina. Njihovim usvajanjem otvoren je put izgradnji i unapređenju kadrovskih, a samim tim i svih ostalih kapaciteta Instituta i cjelokupnog narodnog zdravstva u Crnoj Gori. Ova akta su urađena za rekordno kratko vrijeme čime je počela misija izgradnje kadrovskih i svih drugih kapaciteta, prvo Instituta a zatim i kompletnog preventivnog sistema kako bi se stvorili uslovi da se odgovori zadacima vezanim za rješavanje dijagnostike zaraznih oboljenja, sprečavanja i kontrole zaraznih i nezaraznih oboljenja, praćenja uticaja životne sredine na zdravlje, adekvatnog vođenja zdravstvene statistike i izrade analiza zdravstvenog sistema, kao i programa i mjera za promociju i očuvanje zdravlja. Takođe, potrebno je bilo doći i do naučnih kapaciteta koji bi omogućili Institutu da bude odgovarajuća baza Medicinskog fakulteta i naučna ustanova. DN:Danas je situacija u Insti-
Budžet od ok DN:Koliko novca je opredjeljeno budžetom za 2020. godinu za Institut za javno zdravlje Crne Gore?Jeste li zadovoljni budžetom i hoće li on biti dovoljan za sve što ste planirali da uradite u 2020? Mugoša:Institut od 2006. godine posluje bez dugovanja, ali sa stalnim izazovima koji su posljedica globalnih i regionalnih ekonomskih dešavanja kao i situacije da smo kao jako malo tržište često “nezanimljivi” velikim dobavljačima što otežava proces javnih na-
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
AKTUELNO
15
OBAN MUGOŠA U INTERVJUU ZA DNEVNE NOVINE tutu drugačija. Mugoša:Jeste. U Institutu danas radi 55 specijalista, od čega je 12 epidemiologa koji se bave zaraznim bolestima i još tri koji se bave nezaraznim bolestima, imamo 12 doktora nauka i 14 magistara, na specijalizaciji trenutno imamo 11 ljekara koji se specijaliziraju iz oblasti epidemiologije, tri iz mikrobiologije, kao i 25 mladih ljekara i zdravstvenih saradnika koji su na doktorskim studijama. Ovaj kadar je omogućio i osiguraće da ćemo i u budućnosti moći da se uhvatimo u koštac sa svim izazovima koje stavlja javno zdravlje, redovna i kontinuirana medicinska edukacija, te razvoj nauke i zdravstvenih tehnologija.
ko 7,1 milion eura korektan bavki. Još jedna od specifičnosti Instituta je i način finansiranja – naime, Institut od budžeta dobija oko 65 do 70 odsto potrebnih sredstava (zarade, testovi i reagensi za medicinsku mikrobiologiju namijenjenu pacijentima i sanitetski material) dok za sve ostale troškove (uključujući edukaciju, unaprijeđenje opreme i metodologija rada i sl.) novac mora obezbijediti kroz rad sa trećim licima ili kroz naučno-istraživačke projekte. Ipak, u 2020. godini planirano je da sredstva koja se dobi-
jaju od Fonda za zdravstveno osiguranje i budžeta budu uvećana za 23,66 odsto što je na nivou 5.057.228 eura. Ukupno sa sredstvima dobijenim na tržištu budžet Instituta je planiran da iznosi oko 7.100.000 eura. Smatram da je budžet koji je opredijeljen za Institut od strane države više nego korektan i da pokriva troškove za koje je namijenjen te da može obezbijediti dovoljno testova i reagenasa za pružanje usluga pacijentima, kao i za obavljanje svih onih aktivnosti koje su planirane za narednu godinu.
DN:Postali ste i nosilac razvoja u mnogim oblastima. Mugoša:Da. Osim razvoja kadrovskih kapaciteta, Institut je od kad sam na njegovom čelu postigao značajna unapređenja i bio nosilac razvoja u više oblasti koje su neophodne u radu modernih zdravstvenih i naučno-istraživačkih ustanova: prva smo naučna licencirana ustanova u Crnoj Gori, prva zdravstvena ustanova koja je akreditovala svoje laboratorije, prva zdravstvena ustanova koja je usvojila najnovije verzije različitih međunarodnih standarda u poslovanju i radu – MEST EN ISO 9001, MEST EN ISO 17025:2018, MEST EN ISO 16636, uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije uspostavili smo referentne centre za influencu, morbile i rubelu, referentnu laboratoriju za antibiotsku rezistenciju... Uspostavili smo registre socio-ekonomski najznačajnijih bolesti, a koordinišemo tri programa ranog otkrivanja najtežih bolesti: raka debelog crijeva i rektuma, raka dojke i raka grlića materice. Prepoznavanje naše ustanove po preventivnom radu i razvijanju kapaciteta u mreži Jugoistočne Evrope rezurtiralo je i uspostavljanjem i imenovanjem Instituta za Centar za nezarazne bolesti za Jugoistočnu Evropu u sklopu zdravstvene mreže država jugoistočne Evrope – SEEHN. Kad je u pitanju nauka, mogu iskazati zadovoljstvo postignutim jer smo u proteklih par godina učestvovali i sprovodili više naučnoistraživačkih projekata u okviru evropskih naučnih inicijativa, niza bilateralnih ugovora i naučnih projekata, kao i projekata od posebnog nacionalnog značaja. Sa ponosom ističem da smo bili dio prvoosnovanog Centra izvrsnosti u državi kao i da smo ponovo u konzorcijumu koji čini jedan od novo imenovanih Centara izvrsnosti. DN:Takođe, radili ste i na proširenju kapaciteta?
Biće dovoljno reagensa DN: Hoće li u 2020. biti dovoljno reagensa za sve analize? Mugoša: Tokom 2019. godine skoro da nije bilo nedostatka reagenasa, pa smo uradili ukupno 336.774 analiza (ne računajući analize u sklopu skrining programa raka grlića materice niti ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma) što je za četiri odsto više nego prethodne godine a gotovo za petinu više od 2017 godine. Pri tome, ne pominjemo uzorke i mikrobiološke analize hrane, voda, vazduha, briseva površina, predmeta opšte upotrebe... koji su takođe odrađeni u laboratoriji Instituta.
Mugoša:Kao što znate nova zgrada Instituta je projektovana sredinom prve dekade ovog vijeka za 180 zaposlenih. Po donošenju odluka o uvođenju novih dijagnostičkih procedura, započinjanju vođenja registara i skrining programa, pokazalo se da predviđeni kadar ne može odgovoriti zadacima i realnim potrebama stanovništva što je i rezultiralo da broj zaposlenih, u skladu sa Aktom o sistematizaciji, bude povećan na 233. Povećanje kadra, ali i nova robustnija i naprednija oprema, uslovili su nastanak nedostatka prostora koji se zasad prevazilazi dobrom organizacijom posla u laboratorijama i dvosmjenskim radom gotovo svih službi. Mnogo veći problem i izazov za nesmetano pružanje usluga predstavlja porast broja stanovnika u Podgorici u posljednjih 15 godina koji je najizraženiji na prijemnom odjeljenju mikrobiologije gdje su, nažalost, iz mnogih razloga, a prije svega kao posljedica demografskih trendova i unutrašnjih migracija, kapaciteti odsjeka za prijem i donekle same laboratorije Instituta prevaziđeni. Naime, predviđeni kapaciteti namijenjeni su za prijem materijala od 150.000 stanovnika koliko je živjelo u Podgorici u vrijeme renoviranja zgrade tako da se danas, kada Podgorica ima preko 200.000 stanovnika, jasno ukazuju nedovoljni kapaciteti. Drugi problem predstavlja dinamika edukacije visokostručnog kadra iz oblasti mikrobiologije (potrebno pet-šest godina za školovanje jednog mikrobiologa) koja prosto ne može da prati konstantan porast zahtjeva za mikrobiološkom dijagnostikom niti porast broja osiguranika. Istovremeno, laboratorija Instituta je jedina mikrobiološka laboratorija u državi koja vrši visokospecifične dijagno-
stičke procedure čime je broj uzoraka i analiza dodatno uvećan. DN:Šta ste preduzeli kako biste riješili nastale probleme? Mugoša:Institut je u proteklom periodu započeo rješavanje problema opterećenja na prijemnom odsjeku na sistematičan način – istovremeno djelujući na više frontova počev od sprovedene analize rada laboratorije, njenih procedura, broja uzoraka obrađenih u odsjeku za prijem... Na osnovu rezultata analize unaprijeđene su postojeće i uvedene nove procedure: uveden je aparat za automatsko dodjeljivanje brojeva u čekaonici, uspostavljen je sistem prijema materijala sa prioritetnim kategorijama, uvedena je mogućnost dostavljanja i prijema materijala iz drugih opština i ustanova – prvenstveno uzoraka krvi i seruma a nerijetko i briseva za najkontagioznije bolesti (npr. morbili, grip, SARI...) pri čemu se insistira na principu da “putuje materijal a ne pacijent”. Zatim, skratili smo vrijeme čekanja na odsjeku za prijem koje ne iznosi preko 20 minuta a za određene vrste uzorkovanja znatno kraće, kao i dostavljanja gotovih rezultata koji se direktno elektronskim putem upućuju izabranom ljekaru čime je i mogućnost “gubljenja” rezultata i ljudskog faktora eliminisana. Povećali smo broj analiza ginekoloških briseva, razradili shemu unaprijeđenja rada ostalih mikrobioloških laboratorija u državi, započeli izradu protokola za racionalnu mikrobiološku dijagnostiku kako bi se smanjilo upućivanje iz drugih ošptina i ustanova. Istovremeno 2019. godine dodijeljene su dvije, a prethodne jedna specijalizacija iz oblasti mikrobiologije za potrebe Instituta što je dugoročno gledano jedino adekvatno ali sporo riješenje, na svu sreću započeto na vrijeme. Na kraju, a svjesni da nam je postojeći prostor za pacijente, a i za pojedine organizacione jedinice, neadekvatan – pristupili smo izradi idejnog rješenja za rekonstrukciju i dogradnju malog objekta u sklopu Instituta kako bi bili u mogućnosti da stvorimo preduslove da tražimo sredstva za izgradnju objekta. Izgradnjom ovog objekta stvorili bi se adekvatni uslovi za pacijente koji bi odgovarali nivou od 250.000 stanovnika Podgorice i novim kapacitetima Kliničkog centra gdje se planira izgradnja tri nove klinike – uključujući i Kliniku za infektivne bolesti. Istrovremeno, ovim ulaganjem dobio bi se i adekvatan prostor za savjetovališta, za centre za nauku i promociju zdravlja, kao i nove vježbaonice za studente, multimedijalne sale, kao i adekvatan skladišni prostor.
16
AKTUELNO
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
MITROPOLIT CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE MIHAILO
Foto: Vedran Ilić Mitropolit Amfilohije
BOŽIĆNA PORUKA MITROPOLITA MCP
Molitvena probuđenost najčudesniji božićni badnjak Molitvena i crkvena probuđenost, najdivniji je ukras i najčudesniji božićni badnjak i hram današnje Crne Gore, poručio je mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije u božićnoj poruci. Kao svjedočanstvo svoje bogočovječanske ljubavi, Isus Hristos, savršeni Bog i savršeni čovjek, ostavio je tajnu Svetog Pričešća tijelom i krvlju, raspetog i vaskrslog tijela, kazao je Amfilohije i poručio da su opipljivi svjedoci tog Božjeg naroda, crkve od pradrevnih vremena, drevne krstionice, drevni hramovi, obnavljani i podizani do najnovijih vremena, pa i brojne njihove ruševine. “Sve je to podizao kršteni narod Božji, u slavu Božju, za svoje i svoje djece spasenje i preobraženje, prosvećenje vječnom svjetlošću Božjom. Svojatanje svetinja od bilo koje vlasti ili vlastodržaca, naročito onih obezboženih, sekularizovanih, jedno je od bezumlja i bezakonja naših dana”, poručio je Amfilohije u poslanici. Kako je naveo, oni bi željeli da svojim neljudskim zakonima, “podvrgnu svete hramove svome vlastoljublju i častoljublju, otimajući ih od Crkve Božje koja ih je iznjedrila i koja ih rađa”. “Naročito hramove iz vremena krštene Crne Gore kralja Nikole, odričući se svega onoga suštinskog što je krasilo tadašnju Crnu Goru: njene vjere pravoslavne, Krsta časnoga, njenog hrišćanskog morala, vjernosti vječnom ljudskom dostojanstvu”, poručio je
Amfilohije. Ti, kako je kazao, moderni idolopoklonici i idoloslužitelji kliču svojoj državi da je vječna, lišavajući je pritom i uništavajući u njoj sve ono što je činilo i čini istinski vječnom. Zato, rekao je on, svakog razumnog čovjeka raduje ovdašnja molitvena i crkvena probuđenost, koja je najdivniji ukras i najčudesniji božićni badnjak i hram današnje Crne Gore. “Probudila se u narodu vjera i vjernost Božjoj istini i pravdi, vjera i vjernost Svetog Vasilija Ostroškog, Svetog Petra Cetinjskog, Prepodobnog Stefana Piperskog i Svetog Petra Drugog”, kazao je Amfilohije. Rođenjem Hrista Bogočovjeka, kako je rekao, čovjek od smrtnoga bića postaje besmrtno biće, bogočovječansko biće. “Tjelesno rođenje od majke predstavlja rođenje za smrt”, kazao je Amfilohije. Kako je rekao Hristovo rođenje od Bogomajke priziva svako srce majke da postane srce Bogomajke, po pjesniku, kako bi svako novorođenče rođenjem ”vodom i Svetim Duhom” – tajnom krštenja, zadobilo dar bogočovječnosti, kvasac besmrtnosti i vječnog ljudskog dostojanstva. “To je ono što daruje Crkva Božja kao Tijelo Hristovo, prizivajući svako ljudsko biće, sav ljudski rod u vječnu i neprolaznu zajednicu Oca i Sina i Duha Svetoga, Boga ljubavi. Jer, zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka”, kazao je Amfilohije. R.D.
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo u božićnoj poslanici upućenoj svim Crnogorcima i Crnogorkama čestitao je predstojeći praznik i kazao da je ovo trenutak u kom se ispisuju stranice crnogorske istorije, uz želju da svi budući Božići budu praznici mira, ljubavi i praštanja među pravoslavnim narodima. “Danas o rođenju Isusa Hrista govori časni krst i sveto Jevanđelje. Danas Crnogorci ispisuju stranice naše istorije, koja će biti svjedočanstvo budućim naraštajima o ljudima ovoga vremena i onima koji to nijesu. Zato, Crnogorci, pristupite vjeri istinom i ljubavlju, rođenjem Isusa Hrista ispovijedajte svoje grijehove Gospodu, a negatori crnogorskih vrlina, kao u fariseju, daleko su od istine, pravde i ljubavi koju Hristos propovijeda. Oni kidišu na našu imovinu, sadašnjost i budućnost, oni su nesreća crnogorskog naroda i države. Bezgrešni, urazumite grešne i unesite svjetlost u njihova srca, da svi budući Božići budu praznici mira, ljubavi, praštanja među pravoslavnim narodom”, poručio je mitropolit CPC. On je istakao da je potrebna sloga među Crnogorcima i poručio da “državu kao svetinju moramo čuvati da ne postanemo apatridi”. “Zaklinjem vas blagoslovom Svete Trojice i svetim
Foto: Mirko Savović
Svi Božići da budu praznici mira, ljubavi i praštanja
Mitropolit Mihailo Krštenjem Gospoda Isusa Hrista na rijeci Jordanu, da sačuvamo našu državu Crnu Goru i Crnogorsku pravoslavnu crkvu, jer jedno bez drugog ne mogu postojati. Njihovim očuvanjem, sačuvaćemo i svoje nacionalno ime kao narod koji se svojim imenom i velikim djelima ponosio, doživljavajući za svoje podvige priznanja i poštovanje slobodoljubivog svijeta”, rekao je mitropolit CPC. On je dodao da stranice sadašnje istorije ispisuje i srpski teolog koji kaže da je srpski mitropolit u Crnoj Gori formirao sektu u kojoj rukopolaže u klirike nedostojne tog čina. “Srpski doktor teologije i velikostojanstvenik na sjeveru Ametike piše da SPC nema Tomosa, sve do iza Berlinskog kongresa, a
slavi 800 godina postojanja. Godinu koja je istekla kao dio savremene istorije, obilježio je i vaseljenski patrijarh Vartolomej svojim riječima da treba proučiti istoriju ostalih pravoslavnih crkava na Balkanu i dati im autokefalnost, misleći pritom na Crnogorsku i Makedonsku pravoslavnu crkvu”, naglasio je Mihailo. Prema njegovim riječima, stranice ovovremenih anala ispisaće i naša potreba i volja da obnovimo svoju snagu i ojačamo svijest o sebi, da izgradimo bolju budućnost, istinsko bratstvo i u svim vrlinama budemo primjer za ugled i uzor drugima. “Crnogorci, neka vam je svima, kako u zemlji, tako i u dijaspori srećan Božić”, poručio je mitropolit Mihailo. R.D.
PRAVOSLAVNI PRAZNIK
DANAS JE BADNJI DAN
Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista. Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo. Badnjak je simbol drveta ko-
je su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja. Uoči Božića slamom se posipa pod, a domovi pretvaraju u vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist, koji je povijen u slamu i kome su se najprije poklonili pastiri.
U seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak. Kuće se posipaju žitom. Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze. Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar. R.D.
18
AKTUELNO
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
KONKURS
Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.01.2020. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Gigović Ivice koje su upisane u listu nepokretnosti br. 251 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: • katastarska parcela broj 1264, plan 8, skica 8, potes Lugovi, ukupne površine 387 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 249 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 102 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 36 m2 i • porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1246, spratnost P1, u osnovi površine 102 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 82 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 82 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 82 m2. Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 183.630,86 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gigović Ivice na dan 14.05.2019. godine iznosi 174.685,09 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 447.000,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.01.2020. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Prodaja će se održati dana 17.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Komovi“ na adresi Branka Deletića bb, Andrijevica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jevrić Božidara koje su upisane u listu nepokretnosti br. 191 KO Jošanica, Uprave za nekretnine PJ Andrijevica i to: - Katastarska parcela broj 533, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 2504m2, - Katastarska parcela broj 536, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 103 m2, - Katastarska parcela broj 537, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja predstavlja Livadu 6. klase površine 7973m2, - Katastarska parcela broj 541, plan 9, skica 62, koja po načinu korišćenja predstavlja Livadu 6. klase površine 2231m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 536, u osnovi površine 103 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor, spratnost 1P, površine 41 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 82 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIII prodaji iznosi 20.691,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jevrić Raiča na dan 05.12.2018. godine iznosi 16.341,01 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 16.341,01 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 16.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
DNEVNIM NOVINAMA
POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:
GRAFIČKI DIZAJNER
USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE
PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me
UPOZORENJE AMS
Na mostovima i prilazima tunelima opreznije zbog leda Na jugu i centralnim predjelima Crne Gore saobraća se po suvim putevima, dok na sjeveru ima leda, posebno na mostovima i prilazima tunelima, saopšteno je iz Auto-moto saveza. Oni su kazali da u višim planinskim predjelima na putevima ima snijega i upozorili i da su na dionicama koje vode pored rijeka i kosina mogući sitni odroni. Zbog rekonstrukcije regionalnog putu Cerovice – Rogami, na dionici Rogami–Spuž saobraća se u skladu sa privremeno postavljenom saobraćajnom signalizacijom. Zbog rekonstrukciji magistralnog puta Debeli brijegHerceg Novi u mjestu Tatarbašča biće promijenjen režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova. Na magistralnom putu M-4 dionica Podgorica-Božaj zbog izgradnje kružne raskrsnice u Tuzima postavljena je privremena saobraćajna signalizacija. Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat zbog izgradnje kružne raskrnice kod stare zgrade opštine Tivat odobreno je postavljanje privremene saobraćajne signalizacije. Od 15. novembra do 31. marta upotreba zimske opreme je obavezna.
Na jugu i centralnim predjelima Crne Gore saobraća se po suvim putevima, dok na sjeveru ima leda, posebno na mostovima i prilazima tunelima, saopšteno je iz Auto-moto saveza.
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.01.2020. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini od po ½ Liješević Dragana i Liješević Ivanke koje su upisane u listu nepokretnosti br. 1962 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 17, spratnost PN, površine 21 m2, - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 18, spratnost PN, površine 24 m2 i - garaža koja se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli br. 1357, PD 1, spratnost SU, površine 104 m2. Početna kupoprodajna cijena na trećoj prodaji iznosi 16.119,79 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika MENA DOO Budva na dan 11.10.2019. godine iznosi 15.206,54 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 81.000,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.01.2020 godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić, Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Prodaja će se održati dana 23.01.2020. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama restorana Astorija, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Marković Ivane, Marković Une i Marković Luke u idealnom dijelu od po 1/6, kao i susvojina Marković Sima u idealnom dijelu od 1/2, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 2131 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - Katastarska parcela broj 1022, plan 8, skica 8, ukupne površine 448 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 140 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 32 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3, površine 6 m2 i dvorište površine 270 m2; - porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P1, u osnovi površine 140 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 112 m2 i PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 112 m2; - pomoćna zgrada, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 32 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade površine 26 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 6 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 4 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XVI prodaji iznosi 86.343,00 €. Procijenjena vrijenost navedenih nepokretnosti iznosi 442.197,10 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Marković Nebojše na dan 12.10.2018. godine iznosi 90.472,44 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-040, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
AKTUELNO
19
PRIJESTONICA OBILJEŽILA 4. JANUAR DAN OSNIVANJA
Kašćelan: Cetinje je simbol državotvornosti
Cetinje je već pet i po vjekova simbol crnogorske državnosti, umješnosti i mudrosti, mjesto junaka, pjesnika i heroja, prijestonica i duhovni centar, uzdanica, bratska snaga, orijentir i čuvar identiteta, tradicije, kulture i osobenosti crnogorskoga naroda, poručio je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan na svečanosti koja je povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja, održana u Vladinom domu. On je istakao da je Cetinje baštinik kosmopolitizma, univerzitetski i turistički grad, sretanje istoka i zapada, i razmeđe svih puteva. “Svaki kutak na Cetinju svjedoči o vremenu prošlom i podučava o vremenu budućem, jer se naprijed ne može ići ako se ne prate stope predaka i ne slijedi linija čojstva i junaštva”, naveo je Kašćelan. Prema njegovim riječima, ta slobodarska nit, kao žila kucavica, dio je životnog koda svih kojima su Lovćen i Crna Gora na srcu. “Svi vjekovi u milenijumskom trajanju Crne Gore dali su osobene ličnosti koje svojim djelima i danas mogu biti uzor etičkog ponašanja i odnosa prema sopstvenoj državi i narodu”, kazao je Kašćelan. On je ocijenio da je među njima i Ivan Crnojević, koji je davne 1482. godine postavio jake temelje i Cetinju i Crnoj Gori. “I grad i država danas tome svjedoče, jer su u vremenu koje je slijedilo, izdržali sve političke vjetrove i poha-
Milu Jankoviću dodijeljena povelja “Ivan Crnojević” Kašćelan je na svečanosti takođe dodijelio Povelju “Ivan Crnojević” za 2020. godinu, koja je pripala Milovanu Milu Jankoviću. “Dijelim radost sa mojim Cetinjanima, a duboko poštovanje prema djelu humaniste, ljekara, čovjekoljuba, istaknutog društvenog i političkog radnika, i Cetinjanina koji je ime rodnog grada s ponosom vazda nosio koju god funkciju da je obavljao i šta god da je činio”, rekao je Kašćelan. Prema njegovim riječima, neumornim istrajavanjem na svim poljima društvenog života, Janković dao je dragocjen i nezaobilazan
re, i sva stradanja, pa i negiranje nas, naše nacije i crkve. Ivan Crnojević i njegovi nasljednici na državnome tronu zametnuli su u crnogorskom narodu i državi sjeme samopoznanja, samoočuvanja, otpornosti i upornosti da se iznova – ljudi bi rekli iz pepela – rađaju i obnavljaju, uprkos htjenjima i željama velikih i moćnih. Ne čudi zato što kult Ivana Crnojevića još živi među Crnogorcima i što je mitska aura još poviše loze Petrovića i našag potonjeg suverena kralja Nikole. Tragična sudbina kralja Nikole u iznanstvu i stradanje njegovog naroda, države
doprinos Cetinju i Crnoj Gori. Janković je kazao da je Ivan Crnojević na veličanstven način obilježio “veliku epohu Crne Gore i svoju dinastiju uvrstio u besmrtno crnogorsko sazvežđe”. “Moram ovom prilikom istaći da je Cetinje dio mog emotivnog i duhovnog svijeta, kome sam se u potpunosti posvetio i predao – prvo kao ljekar, a zatim i kao čovjek kome su povjerene značajne i odgovorne dužnosti tokom karijere. Ovo najbolje znaju moji sugrađani sa kojima sam dijelio i dobro i zlo u svakoj prilici. Njihovo prijateljstvo moja je najveća nagrada”, rekao je Janković.
i crkve nakon njegove detronizacije, opomena je svima da se nikada više ne ponovi ni 1916. ni 1918. ni 1920. godina”, poručio je Kašćelan. On je rekao da Cetinje danas nije samo prijestonica Crne Gore, nego i simbol državotvornosti, antifašizma, jednakosti, tolerancije, suživota. Kašćelan vjeruje da lokalna uprava gradi Cetinje po mjeri građana. “Zajedno sa Vladom Crne Gore posvećeno radimo na njenom ostvarenju. Ostajemo posvećeni razvoju u svim oblastima, sa jasnom vizijom kakvo Cetinje želimo u narednoj dekadi”, naveo je on.
Kašćelan i Janković
20
AKTUELNO
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.01.2020. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama Hotela Princes Montenegro, Jovana Tomaševića br. 21, Bar. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovović Bose koje su upisane u listu nepokretnosti br. 432 KO Stari Bar, Uprave za nekretnine PJ Bar i to: - Katastarska parcela broj 1781, plan 4, skica 1867, ukupne površine 289 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja društveno stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 49 m2 i dvorište površine 240 m2 i - Drušveno stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, povrsine 49 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XVI prodaji iznosi 24.516,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 48.500,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovović Jelene na dan 10.10.2018. godine iznosi 20.016,07 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Prodaja će se održati dana 24.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, - katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, - katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIX prodaji iznosi 18.202,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 103.462,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Zorana na dan 31.07.2018. godine iznosi 11.800,82 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
OPŠTINA ULCINJ NAKON POLA GOD
NREKIĆ: OVO JE GODINA INVESTICIJA
Opština Ulcinj je nakon šest mjeseci izašla iz blokade, koja je trajala pola godine, pa su sada konsolidovali finansije i na taj način vratili dug u iznosu od 6,5 miliona eura, a zaposlenima isplatili zarade, odnosno zaostala četiri lična dohotka. Predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić istakao je da je protekla godina bila izuzetno teška, jer je bilo naporno biti šest mjeseci u blokadi i za lokalnu samoupravu i za preduzeća u kojima je osnivač opština Ulcinj. Ipak, on se nada da će ovo biti godina investicija, jer su prije nekoliko dana usvojili budžet, planiran na 13 miliona eura, a koji je, kako kaže, održiv i realan uzimajući u obzir da će u narednoj godini imati dosta kapitalnih investicija. “Imamo investicije u vrijednosti od 400.000 eura, a to je izgradnja kanalizacione mreže za četiri naselja, tako da očekujemo da će za godinu dana ovaj problem biti
Ulcinj
riješen, a to će znatno uticati na ekološke probleme, odnosno na poboljšanje ekoloških prilika na Port Mileni”, kazao je Nrekić. Kao drugu, bitnu investiciju, istakao je izgradnju vodovodne mreže, čija se realizacija očekuje do aprila mjeseca. Iznos investicije je 18 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena uz podršku Vlade Crne Gore i Njemačke razvojne banke. Predsjednik Nrekić je istakao da se ne smije zaboraviti da je Ulcinj nacionalni resurs i da mu je kao takvom neophodan hotel sa pet zvjezdica. On je najavio da će se u na-
IMAMO INVESTITORE ZA IZGRADNJU HOTELA HILTON I TO ĆEMO REALIZOVATI U SARADNJI SA VLADOM CRNE GORE, JER VLADA JE NAŠ PARTNER I SA NJOM VEOMA DOBRO SARAĐUJEMO
rednom periodu sastati sa turskim investitorima i napominje da je za definisanje takvih poslova Ulcinju potrebna podrška Vlade Crne Gore kao i Morskog dobra. “Imamo investitore za izgradnju hotela Hilton i to ćemo realizovati u saradnji sa Vladom Crne Gore, jer Vlada je naš partner i sa njom veoma dobro sarađujemo”, rekao je Nrekić. On je najavio da će u narednoj godini biti opredijeljena sredstva za garažni parking. “Ovaj budžet jeste održiv i rekao sam mojim saradnicima da što prije pripreme dokumentaciju i da krenemo u realizaciju kapitalnih investicija Ulcinja”, rekao je Nrekić. On je napomenuo da je veoma važno da Vlada Crne Gore izdvoji budžet za izgradnju Bulevara Majke Tereze, jer će se tom investicijom spojiti jezgro grada, na kome gravitira veliki broj turista. On ističe da je tokom ove
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
DINE IZAŠLA IZ BLOKADE
Ono što se već izvjesni period planira i što se najavljuje jeste izgradnja akva parka. Vrijednost te investicije je oko sedam miliona eura, a početak radova je planiran za kraj januara, kada se očekuje i potpisivanje ugovora sa turskim investitorima. Akva park, od kojeg se očekuje da upotpuni i unaprijedi turističku ponudu grada Ulcinja će se nalaziti na površini oko 26.000 kvadratnih metara, u iznosu od 46.000 eura godišnje rente. Izgradnja akva
21
ISTRAŽIVANJE NVO CENTAR KREATIVNIH VJEŠTINA
ŽENE DISKRIMINISANE I U JAVNOM SEKTORU Istraživanja koje je tokom decembra sprovela NVO Centar kreativnih vještina pokazala su da skoro 80 odsto žena smatra da imaju jednak status u društvu, a gotovo isto toliko bi prijavilo mobing na poslu. Iz ove organizacije navode da je istraživanje o primjeni rodne ravnopravnosti sprovedeno u sklopu projekta “OsnaŽENE pravno - uvaŽENE radno”, koji je finasijski podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Istraživanje je spovedeno na sjeveru Crne Gore (me-
đu hiljadu ispitanika) i to na prostoru opština Berane, Bijelo Polje, Rožaje i Plav. Prema mišljenju ispitanica, najviše slučajeva diskriminacije žena ima u području javnog sektora - 33 odsto, zatim malih i srednjih privatnih preduzeća i to 31 odsto, državne službe i sive ekonomije po 16 i četiri odsto na području multinacionalnih kompanija. Cilj projekta je, kako kažu, podizanje nivoa svijesti zaposlenih žena o njihovim pravima iz rada i po osnovu rada, kao i podizanje nivoa svijesti poslodavaca i donosioca od-
luka u cilju afirmacije principa jednakosti šansi i postupanja u radu. “U praksi su naročito izraženi slučajevi posredne diskriminacije žena koja postoji u situaciji kada zakonske norme nemaju diskriminišući karakter, ali njihova primjena u praksi dovodi žene u neravnopravan položaj. Ovo je posebno izraženo u pogledu ostvarivanja prava na zaradu, stručno usavršavanje i napredovanje na poslu”, istakao je izvršni direktor NVO Centar kretivnih vještina Slobodan Tomašević. B.Č. Foto: Darko Jovanović
Početak radova na izgradnji akva parka krajem januara
AKTUELNO
parka je planirana na lokaciji u Gornjem Štoju, a ugovorom je predviđeno da rok završetka radova ne može biti duži od 24 mjeseca od zaključivanja ugovora o zakupu. Zemljište se daje pod zakup u viđenom stanju i zakupac se ne može pozivati na fizičke nedostatke. Ugovor se zaključuje za period od 30 godina, nakon čega je zakupac dužan da preda zakupodavcu nepokretnosti koje su predmet zakupa, kao i sve izgrađene objekte, bez naknade. Bijelo Polje
godine lokalna turistička organizacija zabilježila rekordan broj noćenja, uz neizostavni prihod od boravišne takse.
“Iduće godine planiramo da povećamo prihode za 10 odsto, da Ulcinj bude ona stara destinacija sa dobro poznatim sjajem”, rekao je Nrekić.
PODGORICA: RADNO VRIJEME TOKOM BOŽIĆNIH PRAZNIKA
DEŽURA PET DOMOVA ZDRAVLJA Dom zdravlja Podgorica, tokom božićnh praznika u ponedjeljak, 6. janura, utorak, 7. januara i srijedu 8. januara 2020. godine, organizovao je rad organizacionih jedinica, kako bi građani imali pravovremenu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. “Građani potrebne zdravstvene usluge mogu da dobiju u zdravstvenim objektima Blok pet, Nova varoš, Konik, Tuzi i Zeta. Izabrani doktori za odrasle radiće u zdravstvenim objektima Blok pet, Nova varoš i Konik, svih dana praznika od sedam do 21 sat, dok će izabrani doktori za djecu raditi u zdravstvenom objektu Nova Varoš non stop, 24 sata dnevno. Tokom prazničnih dana, u zdravstvenim objektima Tuzi i Zeta zdravstvena
zaštita pružaće se u vremenu od sedam do 15 sati. Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok pet radiće svih dana praznika od 7 do 21 sat”, navode se iz Doma zdravlja Podgorica. Nalozi za Jedinicu za pa-
tronažu primaće se u zdravstvenim objektima Blok pet i Konik, u vremenu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana od sedam do 19 sati.
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
SVIJET
23
PRVI PRELIMINARNI REZULTATI DRUGOG KRUGA PREDSJEDNIČKIH IZBORA U HRVATSKOJ
Milanović novi predsjednik, muk u štabu HDZ-a Zoran Milanović je novi predsjednik Hrvatske, pokazuju prvi preliminarni rezultati koje je sinoć, sat vremena nakon zatvaranja birališta objavila državna izborna komisija. Nakon 65,97 odsto obrađenih biračkih mjesta Zoran Milanović osvojio je 53,51 odsto glasova, dok je Kolinda Grabar-Kitarović dobila 46,49 odsto glasova. Prema tim rezultatima Zoran Milanović je osvojio 431.861 glas a aktuelna predsjednica Kolina Grabar Kitarović 367.752 glasa. Prethodno je i nekoliko izlaznih anketa davalo osjetnu prednost Milanoviću, pa je teško očekivati da se rezultat drastično promijeni do kraja brojanja glasova. U iz-
Slavlje u Milanovićevom štabu bornom štabu Zorana Milanovića sa oduševljenjem su dočekali rezultate izlaznih anketa. Portparol Nikola Jelić zahvalio je biračima koji su glasali za Milanovića. Kazao je da će se sa slavljem pričekati, ali da vjeruju da će pobjeda Zorana Milanovića
Nevjerica u HDZ-u na izborima ostati neupitna. Sa druge strane, u izbornom štabu HDZ-a vladao je očaj i nevjerica. “Pričekajmo da se pribroje svi glasovi, pričekamo rezultate do kraja. Poraz nije problem nikada priznati i čestitati pobjedniku, problem je
bilo samo Zoranu Milanoviću prije pet godina čestitati Grabar-Kitarović kad je bio predsjednik SDP-a”, rekao je portparol Vlade Marko Milić. Izlaznost do 16.30 bila je 43,52 odsto, što je za pet odsto bolje nego u prvom krugu. Županije s najvećem izla-
znošću bile su: Karlovačka sa 48,39 odsto, Varaždinska sa 47,93 odsto i Krapinsko-zagorska sa 46,89 odsto. Najmanja izlaznost zabilježena je u Vukovarsko-sremskoj županiji (36,92 posto), Brodsko-posavskoj (38,24) i Požeško-slavonskoj (38,63).
IRAK TRAJNO IZBACUJE IZ ZEMLJE AMERIČKE VOJNIKE
MEĐUNARODNE SNAGE DA NAPUSTE IRAK
Parlament Iraka odlučio je da protjera snage međunarodne koalicije iz te zemlje zbog američkog napada na bagdadski aerodrom u kome je poginuo iranski general Kasem Solejmani. Na vanrednoj sjednici održanoj u nedjelju je većinom glasova odlučeno da Sjedinjene Američke Države (SAD) i druge strane sile napuste Irak. U saopštenju parlamenta se takođe navodi da je iračka vlada obavezna da sprovede pomenutu odluku. Parlament je zatražio od vlade da okon-
ča prisustvo stranih snaga u zemlji i da prvo povuče zahtjev međunarodnoj zajednici da joj je potrebna pomoć u borbi protiv džihadista Islamske države. Poslanici su usvojili odluku kojom se vlada “primorava na očuvanje suvereniteta zemlje povlačenjem zahtjeva o pomoći”, izjavio je predsjednik parlamenta Muhamed al Halbusi. Šiitski poslanici u iračkom parlamentu su poslije glasanja uzvikivali slogane “Stop SAD-u” i “Okupatore, gubi se”.
Hiljade ljudi na ispraćaju Solejmanija Posmrtni ostaci najuticajnijeg iranskog generala Kasema Solejmanija dopremljeni su juče u Iran, gdje su se okupili mnogobrojni građani. Tijelo generala Solejmanija prevezeno je avionom u grad Ahvaz, na jugozapadu Irana, naveo je Rojters. Hiljade ljudi obučenih u crno prošlo je u povorci kroz Ahvaz, što je prenosila državna televizija. Iranske vlasti su dopremile Solejmanijevo telo u taj grad koji je bio glavno poprište borbi tokom krvavog rata između Iraka i Irana od 1980. do 88. godine tokom kojeg se general istakao, prenio je AP. Vlasti planiraju da kovčeg sa njegovim tijelom kasnije bude prebačen i u grad Mašad, a potom u ponedeljak u Teheran i Kom, gdje će biti organizovane pogrebne povorke građana, da bi u utorak bio sahranjen u svom rodnom gradu Kermanu
DOLIJAO NINOSLAV JOVANOVIĆ
Uhapšen Malčanski berberin Ninoslav Jovanović, kojeg srpski mediji nazivaju Malčanski berberin, uhapšen je juče u policijskoj akciji na području Malče. Nakon prijave jednog mještanina organizovana je opsežna akcija u kojoj je oko 14 časova uhapšen Ninoslav Jovanović, za kojim se tragalo 17 dana. Policija i žandarmerija su se razišli, a Jovanović, poznat i kao “malčanski berberin”, prebačen je u nišku policiju. Iz Višeg javnog tužilaštva je potvrđeno da je Jovanoviću određeno zadržavanje do 48 sati. Jovanović je osumnjičen
za otmicu dvanaestogodišnje Monike Karimanović koja je pronađena prije nedjelju dana. Ranije juče, mještanin Petar Cekić rekao je za RTS da je video Ninoslava Jovanovića kako bježi. Ministar policije Nebojša Stefanović čestitao je policajcima koji su izveli hapšenje. Ninoslav Jovanović je već osuđivan i zbog silovanja je proveo 12 godina u zatvoru, od 2006. do 2018. godine. Po izlasku iz zatvora vrlo brzo je ponovo pritvoren zbog seksualnog uznemiravanja preko društvenih mreža. Oslobođen je u martu ove godine.
24
FOKUS
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
NAČELNIK GENERALŠTABA VCG BRIGADNI GENERAL
UČEŠĆE VCG U MEĐUNAROD MISIJAMA PRIORITET I U 2
⌦ Jelena Vađon Đurišić
Učešće u međunarodnim operacijama bio je i ostaje jedan od najvažnijih zadataka Vojske Crne Gore, kazao je Dnevnim novinama načelnik Generalštaba VCG brigadni general Dragutin Dakić i najavio da će tokom, 2020. naši vojnici učestvovati na devet međunarodnih vježbi, od čega će dvije biti organizovane u Crnoj Gori. “Pješadijski bataljon biće nosilac četiri međunarodne vježbe u inostranstvu i jedne u Crnoj Gori, Mornarica dvije vježbe u inostranstvu i jedne kod nas, dok će Vazduhoplovstvo biti nosilac jedne međunarodne vježbe u inostranstvu”, precizirao je Dakić. Sve međunarodne vježbe, kako je istakao, obuhvatiće provjeru upotrebe taktika, tehnika i procedura, održavanje dostignutog i podizanje nivoa operativnih sposobnosti, jačanje saradnje između oružanih snaga saveznica kao i uvježbavanje procedura koje se izvode u operacijama podrške miru. Vojska će, naglasio je Dakić, i dalje pružati podršku civilnim institucijama i stanovništvu, ali i nastaviti sa modernizacijom cjelokupnog sastava VCG. DN: U čemu se ogleda podrška civilnim institucijama, prije svega policiji u zaštiti državne granice? Dakić: Pored redovnih, u prethodnim godinama VCG je realizovala i veliki broj zadataka iz treće misije “Podrška civilnim institucijama”. Tokom 2019. pružala je podršku Upravi policije na zaštiti državne granice od ilegalnih migracija. Mješovite patrole Vojske i policije izvršavale su zadatke u zoni Graničnog prelaza „Božaj“, odnosno Karaule „Krenza“. Uz pješadijske jedinice, dio helikopterske eskadrile VCG je izviđao
teren u reonu angažovanja. Osim zaštite granice, učestvovali smo i u drugim aktivnostima iz domena treće misije, tj. pomagali smo rekonstrukciju i izgradnju lokalnih infrastruktura u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Žabljaku, Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, Plavu i Kolašinu. Jedinice VCG su, u saradnji s ostalim nadležnim službama, učestvovale i u gašenju požara na području glavnog grada i primorskih opština. DN: Da li će se podrška nastaviti i na koji način? Dakić: Svakako, Vojska će svojim kapacitetima i sposobnostima pružati podršku civilnim institucijama i stanovništvu prilikom suprotstavljanja različitim vrstama izazova, rizika i prijetnji.
DN: U kojim sve misijama su učestvovali pripadnici VCG u 2019. godini? Dakić: Učešće u međunarodnim operacijama bio je jedan od najvažnijih zadataka Vojske jer, prije svega, predstavlja profesionalni izazov pripadnicima VCG, nadalje to je obuka i edukacija, kao i razmjena iskustava sa kolegama iz međunarodnog okruženja. VCG učestvuje u NATO vođenim misijama: „Resulute Support“ u Avganistanu, KFOR na Kosovu, NATO aktivnost pojačano prisustvo eFP, EU vođenim operacijama i misijama: Pomorska operacija NAVFOR ATALANTA u vodama Adenskog zaliva kod obale Somalije, Trening misija EUTM u Maliju, kao i UN vođenim misijama: MINURSO u Zapadnoj Sahari. Takođe, krajem 2020. planiramo i učešće u misiji u Iraku sa dva štabna podoficira. DN: Na kojim zadacima su angažovani naši vojnici u međunarodnim misijama? Dakić: U NATO misiji “Re-
solute Support” u gradu Masar-e Sharif na sjeveru Avganistana snage VCG angažovane su za zaštitu savjetničkih timova koji vrše obuku, savjetovanje i podršku Avganistanskih OS. Pored toga, angažovano je i štabno osoblje u okviru Regionalne komande Sjever. Trenutno je u misiji “Resolute Support” angažovan XI kontingent. U mirovnoj operaciji EU “ATALANTA” učestvuje jedan oficir VCG u Komandi operacije u Nortvudu u Velikoj Britaniji, ali i devetočlani Tim za zaštitu brodova koji prevoze humanitarnu pomoć iz Svjetskog programa hrane. To je zahtjevna operacija, koja ima za cilj odvraćanje, prevenciju i suzbijanje piraterije i oružane pljačke na moru. Takođe, ukrcavamo i pomorske oficire na ratne brodove mornarica Italije i Grčke, na bilateralnoj osnovi.
Dakić
NATO snage u pojačanom isturenom prisustvu (eFP) su potpuno zadejstvovane od juna 2017. godine. Crna Gora od decembra 2018. godine aktivno učestvuje u eFP u okviru borbene grupe koja je stacionirana u Letoniji. Trenutno je u eFP angažovan treći kontingent VCG.
DN: Učešće naših vojnika doprinijelo je kolektivnom sistemu bezbjednosti. Koje ćemo benefite imati od misije u Iraku? Dakić: Vojska se, u skladu sa političkim opredjeljenjima Vlade, obavezama koje proističu iz članstva Crne Gore u NATO i potrebama VCG za razvijanjem određenih vojnih sposobnosti u međunarodnom okruženju obavezala da pruži svoj doprinos u kolektivnom sistemu bezbjednosti. Prema zahjevu Vlade Ira-
ka, NATO je 2018. pokrenuo misiju u toj zemlji, čiji je cilj izgradnja kapaciteta i obuka iračkih OS. NATO osoblje obavlja savjetodavne aktivnosti za potrebe MO Iraka i obučava instruktore u iračkim vojnim akademijama. Podsjetimo, Odluka o upućivanju dva pripadnika VCG u tu misiju je donijeta 17. decembra 2019. Nakon njenog objavljivanja u Službenom listu i stupanja na snagu, Savjet za odbranu i bezbjednost će utvrditi pravila angažovanja i nacionalna ograničenja za vrijeme učešće u misiji u Iraku. VCG učestvuje u međunarodnim misijama i operacijama u skladu sa svojim mogućnostima. Punopravnim članstvom Crne Gore u NATO savezu, stvorena je objektivna potreba da se nastavi sa aktivnim učešćem i doprinosom VCG u međunarodnim misijama i operacijama, prvenstveno u cilju podizanja nivoa obučenosti pripadnika Vojske, kao i podršci naporima Alijanse za očuvanje i jačanje mira u regionu i svijetu. Svako učešće u misijama i operacijama pažljivo je analizirano, planirano i pripremano u skladu sa svim procedurama, dajući primarno fokus na bezbijednost pripadnika. DN: Dokle se stiglo sa novom mirnodopskom formacijom za vojsku koja je planirana da stupi na snagu u prvom kvartalu 2020. godine? Dakić: Vlada je na sjednici 15.11.2018. donijela Odluku o organizacijsko-formacijskoj strukturi (OFS) i veličini VCG kojom je utvrđeno da će Vojska po mirnodopskoj formaciji (MF) imati 2.368 lica, a po ratnoj formaciji (RF) 5.159 lica. Nova MF VCG obezbijediće razvoj sposobnosti Vojske za efikasno izvršenje definisanih misija i zadataka u sa-
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
FOKUS
25
DRAGUTIN DAKIĆ U INTERVJUU ZA DNEVNE NOVINE
DNIM 2020.
vremenom bezbjednosnom okruženju. Povećanje brojne veličine VCG na 2.368 pripadnika, uz optimizaciju organizacije i strukture i uravnoteženi razvoj potrebnih vojnih sposobnosti u odnosu na raspoložive resurse odbrane, doprinijeće poboljšanju operativnih i manevarskih sposobnosti VCG u svim misijama. Generalštab je izradio Dinamički plan transformacije VCG i trenutno smo u završnoj fazi. Usvojena je OFS mirnodopskog sastava Vojske, po kojem će se Vojska sastojati od Generalštaba, osam aktivnih jedinica i tri jedinice rezervnog sastava; usvojena je OFS ratnog sastava Vojske, a početak funkcionisanja Vojske planiran je u martu 2020. U novoj mirnodopskoj OFS VCG, u skladu sa Strategijom upravljanja ljudskim resursima u MO i VCG, preduzete su mjere na poboljšanju strukture kadra, značajno povećanje broja VpU, poboljšanje starosne strukture kadra odnosno podmlađivanje kao i povećanje broja žena u VCG. Paralelno sa izradom OFS, radili smo na izradi i usvajanju zakonskih i drugih akata, kojima se uređuje funkcionisanje Vojske. Svakako da treba napomenuti Zakon o Vojsci, Strategijski pregled odbrane i Dugoročni plan razvoja odbrane 2019-2028, novu Uredbu o određivanju rodova i službi u VCG, Pravilnik o specijalnostima vojnih i civilnih lica u VCG i niz drugih pravilnika kojima se definišu uslovi za formacijska mjesta i odabir kadra.
DN: Kako se, za sada, odvija transformacija VCG? Dakić: Transformacija VCG se odvija planiranom dinamikom. Svakako da će izazov biti popuna VCG do pune formacije, prije svega u kritičnim specijalnostima. Ovo je šansa za mlade i obrazovane ljude koji vole svoju
Dakić sa pripadnicima XI kontingenta VCG koji se trenutno nalazi u Avganistanu državu i Vojsku da se prijave na oglase i konkurse koji će uslijediti. U prvom planu ističem školovanje kadeta na prestižnim vojnim akademijama (Grčka, Italija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Austrija, SAD i Turska). VCG je mjesto gdje se svim pripadnicima/pripadnicama obezbjeđuje vrhunska obuka i usavršavanje pod jednakim uslovima i svima se pruža prilika da se to znanje u punoj mjeri iskaže. DN: Svjedoci smo velikih ulaganja u Vojsku, da li će se nastaviti s modernizacijom u 2020? Dakić: U 2019. godini Ministarstvo odbrane i VCG uložili su velike napore da realizuju ranije definisane projekte, čiji je cilj povećanje operativnih sposobnosti VCG. Nakon dugo godina Vojska je dočekala značajna ulaganja u modernizaciju i nabavku opreme. Završili smo najbitniji cilj, opremanje deklarisanih jedinica u Pješadijskom bata-
ljonu s lako oklopnim vozilima. S Vladom SAD i kompanijom „Osh Kosh“ dogovorena je nabavka 67 vozila JLTV u raznim varijantama, vrijednosti oko 36 miliona dolara. Isporuka vozila će biti realizovana u naredne četiri godine, a prvih 20 će stići krajem septembra 2020. Ugovorena je i nabavka daljinski upravljivih borbenih stanica za ta vozila s izraelskom kompanijom Elbit, u vrijednosti od 32 miliona dolara. Stanice će biti postavljene na vozila u skladu s dinamikom pristizanja u CG, a uporedo će se odvijati i obuka posada za opsluživanje i održavanje vozila i sistema. Tokom 2020. planirana je i modernizacija transportnih kapaciteta, a u tu svrhu je dobijena donacija od MO Turske, vrijedna preko 15 miliona eura, koja će biti utrošena za obnavljanje voznog parka teretnih vozila za logističku podršku jedinica. Planirano je i da se u 2020. izvrši nabavka i zamjena pješadijskog naoružanja za
Svaki treći vojnik učestvovao u međunarodnim misijama DN: Koliko je pripadnika VCG do sada učestvovalo u međunarodnim misijama? Dakić: Do sada je oko 32 odsto naših pripadnika bilo angažovano u nekoj od međunarodnih misija i operacija, što za nas predstavlja ogromnu vrijednost i benefit.
Učešće u međunarodnim misijama ima pozitivan uticaj na proces modernizacije, interoperabilnosti i izgradnje potrebnih sposobnosti Vojske. Zajedničko učešće sa pripadnicima zemalja u regionu daje puni doprinos regionalnoj stabilnosti.
cjelokupni sastav Vojske. Vazduhoplovstvo u 2020. očekuje nabavka novih lakih helikoptera Bell 505, koji su planirani kao zamjena za postojeće Gazele. Time bi se riješio problem sredstava starih preko 30 godina, a ujedno i smanjili troškovi održavanja i povećala bezbjednost letenja. U mornarici se nastavlja rad na konverziji druge raketne topovnjače u patrolni brod, čime bi dobili sposobnost na moru, a i vrijeme do nabavke novih plovila te vrste i namjene. I na kraju, tokom 2020. očekuje nas nabavka nove službene i svečane uniforme za pripadnike VCG čime ćemo dalje unaprijediti i vizuelni identitet crnogorskog vojnika a ujedno ga i povezati sa istorijskim nasljeđem. DN: Na poligonima Sinjajevima i Lipovo u septembru uspješno je završena multinacionalna vježba “Zajednički izazov 2019”. Kakvi su dalji planovi kada je riječ o Regionalnom centru za planinsko ratovanje u Kolašinu? Dakić: Regionalni centar za planinsko ratovanje u Kolašinu otvoren je 27. septembra 2019. i u novoj organizacijsko-formacijskoj strukturi VCG će se nalaziti u sastavu Centra za obuku VCG. Centar ima uređene poligone za obuku jedinica za planinsko ratovanje i ograničene kapacitete za samostalnu realizaciju svih planiranih sadržaja. Cilj nam je da u naredne dvije godine ispunimo sve uslo-
ve za rad centra u punom kapacitetu, a koji će pružiti uslove za realizaciju individualne i kolektivne obuke iz planinskog ratovanja do četnog nivoa, alpinističku obuku za rad na stijeni, organizaciju sportskih takmičenja i manifestacija planinskih jedinica, realizaciju kurseva i vježbi iz domena planinskog ratovanja na nacionalnom i regionalnom nivou, kao i realizaciju ostalih aktivnosti iz navedenog segmenta obuke i usavršavanja planinskih jedinica. Da bi centar mogao da odgovori svim postavljenim zahtjevima, u saradnji sa partnerima iz OS Austrije napravili smo dvogodišnji plan aktivnosti, kako bi Centar počeo da radi u punom kapacitetu do 2022. Tada bismo imali sertifikovane specijaliste za planinsko ratovanje, koji bi organizovali i izvodili početne kurseve u toj oblasti za jedinice VCG, koje sada realizujemo u Austriji i Sloveniji, pružali asistenciju i savjetovanje jedinicama savezničkih i partnerskih zemalja koje bi koristile Regionalni centar za obuku planinskih jedinica, izvodili operacije traganja i spašavanja i učestvovali u planiranju i realizaciji vježbi planinskog ratovanja. Po ispunjavanju neophodnih uslova i uspostavljanja centra za rad u punom kapacitetu, pripadnici centra će samostalno moći da odgovore svim zahtjevima za organizaciju i realizaciju obuke i vježbi u centru za pripadnike VCG, savezničkih i partnerskih zemalja iz domena planinskog ratovanja.
26
KULTURA
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
PREMIJERA FILMA ª ČETIRI RUŽEº U BARU
Mozaik urbanih likova INTERVJU: GITARISTA MILOŠ KAR željnih zarade i provoda
Crnogorska premijera rediteljskog prvijenca Vasilija Nikitovića “Četiri ruže”, na kojoj će se publici pokloniti dio glumačke ekipe, biće održana 9. januara u barskom Domu kulture, sa početkom u 19 sati. Premijernom projekcijom ovog ostvarenja Kulturni centar Bar, krovna institucija kulture u ovom gradu, ujedno će i otpočeti realizaciju ovogodišnjih programa. Film “Četiri ruže” je krimidrama sa elementima komedije i predstavlja svojevrstan mozaik urbanih likova, koje
tokom jedne beogradske noći povezuje želja za brzom i lakom zaradom, dobrim provodom i bezbrižnim jutrom. Sastoji se od nekoliko paralelnih priča smještenih u ambijent noćnog života Bograda, a u centru mozaika, u kome se vodi bespoštedna borba, iza kulisa carstva poroka u noćnom klubu “Četiri ruže”, nalazi se jedan običan čovjek. U bezuspješnom pokušaju da od svega pobjegne, shvatiće da će uspjeti samo ako u pomoć pozove sve ono što je u međuvremenu izgubio: ljubav, iskrenost i vjeru. Na čelu glumačke ekipe nalaze se Dragan Gagi Jovanović, koji se na filmskom platnu pojavljuje nakon sedam godina, Srđan Žika Todorović, Gordan Kičić, Boris Milivojević, Sonja Kolarčić, Jana Milić i Marko Samolov. Jedan od upečatljivih segmenata ovog filma je i orginalna muzika koju izvode bendovi i autori kao što su Kuguars, Sevdah Baby, The Glissers, Rambo Amadeus, Boban Petrović i drugi. M.Rog.
POVODOM DECENIJE OD SMRTI
OMAŽ GLUMCU BEKIMU FEHMIUU NA 48. FEST-U
Beogradski međunarodni filmski festival Fest u okviru svog predstojećeg 48. izdanja posebnu počast jednom od najvećih glumaca jugoslovenske kinematografije Bekimu Fehmiuu, povodom decenije od njegove smrti. U znak sjećanja na velikana domaćeg glumišta, 48. Fest najavio je retrospektivu Fehmiuovih filmova, a njegov lik imaće centralnu ulogu i u vizuelnom identitetu festivala. Fehmiu je ostvario više od 40 uloga u filmovima širom Jugoslavije, ali i u mnogobrojnim internacionalnim produkcijama. Bio je prvi istočnoevropski glumac koji je zaigrao u holivudskom filmu za vrijeme Hladnog rata - “Avanturistima” (1970) Luisa Džilberta. Sarađivao je sa reditelji-
ma Dinom de Laurentisom i Džonom Hjustonom, a partneri na velikom platnu bili su mu Olivija de Hevilend, Ava Gardner, Dirk Bogart, Šarl Aznavur i druge svjetske zvijezde. Jednu od najzapaženijih uloga u inostranstvu ostvario je u TV mini seriji “Odisej”, u kojoj je igrao glavnu ulogu. Ostao je prepoznatljiv i po ulozi Belog Bore u kultnom ostvarenju “Skupljači perja” Aleksandra Saše Petrovića, koji je nagrađen Gran prijem žirija u Kanu. Podsjećanja radi, 48. FEST biće održan od 28. februara do 8. marta pod sloganom “Skupljači emocija”, a kako je ranije najavljeno, najveća zvijezda biće američki glumac Džon Malkovič, koji će primiti i priznanje Beogradski pobednik za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti. M.Rog.
NAJVEĆA PRI JEDNE ZEMLJ NJEGUJE KUL
Publika u Podgorici željna je dobre umjetnosti veliko zadovoljstvo za nas koji smo na sceni, da
⌦ Marija Roganović Crnogorski gitarista svjetske reputacije Miloš Karadaglić na najbolji mogući način je okončao minulu 2019. godinu - novogodišnjim koncertom u rodnom gradu, u društvu soprana Ane Aglatove, mandoliniste Avija Avitala, kao i Crnogorskog simfonijskog orkestra, predvođenog dirigentom Ikerom Sančezom. A kako je ovaj poznati muzičar istakao u razgovoru za Dnevne novine, svaka godina ima svoje izazove i nosi neke novine sa kojima se nekada lakše, nekada teže suočavamo. Samim tim, za njega je prethodna 2019. godina bila jako bitna, i to iz više razloga. “Izdao sam novi album poslije trogodišnje pauze, nastupao sam na nekim od najljepših i najvećih scena svijeta, vratio sam se u neke gradove i sale za koje me vežu vrlo lijepe uspomene. Svaka godina nas nečim uči i samim tim iz nje izvučemo i neku pouku. Obično na kraju svake godine sumiram utiske i to je moj način da pametnije i bolje počnem narednu”, rekao je Karadaglić.
■ SVAKI KONCERT NE-
PONOVLJIVI MOMENAT U VREMENU
Dvosatni novogodišnji muzički spektakl u crnogorskom nacionalnom teatru publika u glavnom gradu je pozdravila ovacijama i dugim aplauzom,
što samo pokazuje da je željna njegovih nastupa. “Publika u Podgorici je prepuna pozitivne energije, razumijevanja i obožavanja prema onome što umjetnici izvode na sceni. Željna je dobre umjetnosti i muzike što je samim tim veliko zadovoljstvo za nas koji smo na sceni, da dio sebe dijelimo sa njima”, kazao je proslavljeni muzičar. Uprkos tome što gotovo nikada nema tremu, jer je, kako priznaje, na sceni uvijek bio najprirodniji, nastupati u svom gradu uvijek je poseban doživljaj, ali i ujedno najdraži. “Naravno da sam uvijek uz-
buđen pred svaki koncert i želim da sve bude najbolje što može da bude, jer odgovornost koju čovjek ima prema sebi, onoj najboljoj verziji svoje umjetnosti je možda i najteža stvar koju možemo da sprovedemo. Bez obzira na to gdje nastupam, uvijek se beskrajno radujem, jer svaki koncert je jedan neponovljivi momenat u vremenu i samim tim je sam za sebe jedinstven i najljepši”, istakao je Karadaglić. I dok je prethodni materijal bio posvećen pjesmama legendarne liverpulske četvorke - Bitlsima, na njegovom petom albumu, “Sound of Silen-
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
KULTURA
27
RADAGLIĆ
IVILEGIJA JE JE DA LTURU
i i muzike što je samim tim jedno a dio sebe dijelimo sa njima ce” (Zvuk tišine) prepliću se klasične kompozicije za gitaru ali i Karadaglićeve interpretacije čuvenih numera kao što su “The Sound of Silence” (Simon and Garfunkel), “Nights in White Satin” (The Moody Blues), “Pale Blue Raincoat” (Lenard Koen), “Street Spirit” (Radiohead), “Over the Rainbow” (Džudi Garland), “Life For Rent” (Dido), “Sour Times” (Portishead) i “Moving Mountains” (Skylar Grey)...
■ IZ TIŠINE PROIZILAZE NAJLJEPŠE STVARI
“Zvuk tišine” je, prema njegovim riječima, ujedno i jedna poruka za sve nas koji živimo u ovom vremenu kad je sve brzo, kad je ogroman protok informacija, i kada je jako teško pronaći mir i tišinu. “Za album i turneju uvijek je bitan koncept. Postoji puno muzike koju volim da sviram, ali moramo da napravimo selekciju za tu godinu, jer postoji toliko lijepih poruka koje sa albumima i projektima možemo da podijelimo sa našom publikom. Album ‘Zvuk tišine’ za mene je jako ličan, jer ga sačinjavaju kompozicije i muzika, ne samo iz klasičnog repertoara, već i muzika koja ja privatno volim da slušam i koju sam uspio zbog te neke potpune prirodnosti gitare da prevaziđe žanrove, da unesem u svoj svijet. Tim albumom sam htio da inspirišem ljude da upravo nađu tu tišinu u sebi, jer iz te tišine uvijek
proizilaze najljepše i najbitnije stvari u životu”, smatra gitarista. U procesu je snimanja narednog albuma koji će biti potpuno drugačiji projekat jer je u pitanju klasična muzika, dva nova koncerta za gitaru i orkestar koji su pisani za njega u protekle dvije godine. “Naredno izdanje će ujedno biti jedno veliko slavlje za gitaru, sa dva nova koncerta za ovaj instrument, jer je to dio repertoara koji nam je jako potreban. Jedan od koncerata je pisao čuveni Hauard Šor (trostruki dobitnik oskara, Zlatnog globusa i četiri Gremi nagrade). Taj koncert pod nazivom ‘The Forest’ sam premijerno izveo u Kanadi na proljeće, a drugi je djelo poznatog engleskog kompozitora Džobija Talbota, ‘Ink Dark Moon’, koji je napravio neke stvarno fantastične saundtrekove za filmove, balete i opere, a izveo sam ga premijerno na BBC PROMS-u, prošlo ljeto”, ističe naš muzičar.
■ KULTURA JE
JEZIK KOJIM SVI GOVORIMO
Kad god je u mogućnosti uvijek se trudi da pruži doprinos kulturnim dešavanjima u Crnoj Gori, jer ga uvijek obraduju vijesti vezana za kulturu na nekom većem nivou u našoj zemlji. “Sa 17 godina otišao u London, više od 20 godina živim tamo, i uvijek se nanovo oduševim događanjima na kulturnoj sceni i trudim se da dam
svoj doprinos. Smatram da je to dužnost nas koji smo otišli u inostranstvo. Što se pak kulture tiče, mislim da je dešavanja na svjetskom nivou sve više, postoji veliko interesovanje publike, ali i ljudi koji vode kulturu da iz godine u godinu unapre-
NADAM SE DOBROJ MUZICI, DOBRIM NASTUPIMA I DA ĆU NAĆI MALO VIŠE VREMENA ZA PORODICU I PRIJATELJE. ČITAOCIMA DNEVNIH NOVINA BIH POŽELIO ŠTO I SEBI, UZ NAPOMENU DA JE SVAKA NOVA GODINA UJEDNO I NOVI POČETAK
đujemo ponudu koju imamo u kulturi. Sve je više festivala, rad Muzičkog centra, nacionalnog teatra i ostalih institucija kulture u Ccrnoj Gori je sve kvalitetniji i raznovrsniji i vrijeme je da kao jedna mala zemlja budemo kulturna zemlja. To je uostalom i najveća privilegija jedne zemlje, da njeguje kulturu. Kultura je jezik kojim svi govorimo i to je nešto što nas na najbolji način predstavlja i u regionu i svijetu”, zaključuje Karadaglić.
■ ŽIVOT TREBA ISPUNI-
TI LIJEPIM STVARIMA
Od 2020. godine očekuje mnogo, a našim čitaocima je
poželio energiju, ali i obilje novih ideja. “Svi kažu da će 2020. da bude lijepa godina, da su nam valjda i zvijezde naklonjene, ja se nadam tome, za sve nas. Nadam se dobroj muzici, dobrim nastupima i da ću naći malo više vremena za porodicu i prijatelje. Čitaocima Dnevnih novina bih poželio što i sebi, uz napomenu da je svaka Nova godina ujedno i novi početak. Uvijek sam za to da nikada ne treba gledati unazad, samo unaprijed, i da se treba radovati, živote ispuniti pozitivnim i lijepim stvarim, a onih drugih će uvijek biti, samo je bitno koliko im prostora damo”, poručuje proslavljeni crnogorski muzičar.
30
MARKETING
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ
Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica
Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
Prodaja će se održati dana 24.01.2020. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Popović Žarka u idealnom dijelu od ½, Popović Danice u idealnom dijelu od 3/8 i Popović Vukosava u idealnom dijelu od 1/8, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 135, KO Zagrad II, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to:
Prodaja će se održati dana 16.01.2020. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restorana Gradska Kafana, ul. Njegoševa 31, Herceg Novi.
- Katastarska parcela broj 590, plan 4, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 16337 m2,
Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Milović Radojke koja je upisana u listu nepokretnosti br. 244 KO Bijela, Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to:
- Katastarska parcela broj 767, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4719 m2, porodičnu stambenu zgradu površine 46 m2, pomoćnu zgradu površine 28 m2 i dvorište površine 500 m2,
- stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 2, na katastarskoj parceli br. 267/1, PD 20, spratnost P4, povrsine 76m2.
- Katastarska parcela broj 768, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 520 m2,
Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na V prodaji iznosi 63.853,00 €.
- Katastarska parcela broj 769, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase, površine 1329 m2, - Katastarska parcela broj 770, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 5. klase, površine 799 m2, - Katastarska parcela broj 771, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 480 m2, - Katastarska parcela broj 908/2 plan 5,6, skica 19/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase, površine 1307m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 767, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 37 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 767, površine 28 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na X prodaji iznosi 19.620,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 41.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Popović Željka na dan 25.03.2019. godine iznosi 15.720,95 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 23.01.2020. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Camaj Štjefana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 703 KO Vuksan Lekić, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - Katastarska parcela broj 642, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 128 m2, garažu, broj zgrade 2 površine 65 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3 površine 49 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 4 površine 39 m2, pašnjak 4. klase površine 1219 m2, dvorište površine 500 m2, - Katastarska parcela broj 643, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 4. klase, površine 8802 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 2351 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 5241 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 200 m2, - Garaža, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 65 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 49 m2 - Pomoćna zgrada, broj zgrade 4, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 39 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XV prodaji iznosi 38.673,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnoeti iznosi 311.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Camaj Leonarda na dan 11.10.2018. godine iznosi 17.704,85€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.
Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
Ukupan iznos preostalog duga dužnika Milović Spasoja na dan 15.08.2019. godine iznosi 35.914,26€. Procijenjena vrijednost nevedene nepokretnosti iznosi 87.400,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.01.2020. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić – ul. Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt.17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene cijene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 16.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Pljevlja“ na adresi Kralja Petra I bb, Pljevlja. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Railić Radovana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 208 KO Hoćevina, Uprave za nekretnine PJ Pljevlja i to: - Katastarska parcela broj 1001, plan 8, skica 22, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 6567 m2, - Katastarska parcela broj 1002, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 12111m2, - Katastarska parcela broj 1003, plan 8, skica 34, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 7. klase površine 1634 m2, - Katastarska parcela broj 1004, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 13483 m2, - Katastarska parcela broj 1005, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 6. klase površine 11838 m2 i - Katastarska parcela broj 1006, plan 8, skica 21, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 7. klase površine 592m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na VIII prodaji iznosi 17.145,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Railić Radovana na dan 29.05.2019. godine iznosi 15.554,07 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 29.000,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
SREĆNI NOVOGODIŠNJI I BOŽIĆNI PRAZNICI
Želimo vam srećne božićne praznike
MARKETING
31
32
ZABAVA
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
ONI DOLAZE: KOMNEN VUKOVIĆ, MALIŠAN POSEBN
O Zagrebu Posebno mi je drago što su svi članovi žirija bili saglasni i baš meni dali glavnu nagradu, ali su me najviše oduševile iskrene čestitke ostalih takmičara i njihovi komentari da sam zasluženo pobijedio. Zaista im hvala na tome
SLIJEDITE SNOVE I BIĆETE SREĆNI
⌦ Danilo Brajković
M
uzika je sastavni dio mog života, a pored pjevanja, sviram violinu. I zaista sam srećan kada nastupam. Ne znam za šta ću se opredijeliti u budućnosti, a kada bi to bilo moguće, volio bih da izaberem oboje, priča mladi Vuković.
Ima više muzičara kojima se divim, a nedavno sam nastupio sa našim najboljim gitaristom Milošem Karadaglićem i volio bih da jednoga dana i ja budem tako uspješan i skroman kao on. Volio bih s njim da snimim neki duet - da sviramo ili pjevamo
Crna Gora rasadnik je vokalnih talenata kada govorimo o najmlađem uzrastu, prvenstveno zahvaljujući nadaleko prepoznatom kvalitetnom radu Muzičke škole “Vasa Pavić” u Podgorici, zatim učinku nekoliko prestižnih dječjih festivala, poput “Zlatne pahulje” u Rožajama ili “Naše radosti” u Podgorici, istovremeno i sve brojnijim dječjim horovima, među kojima prvo mjesto zauzimaju “Zvjezdice” iz glavnog grada. Naši ma-
lišani već godinama uspješni su predstavnici Crne Gore i van granica, a imajući u vidu da su sve popularnija televizijska muzička takmičenja na prostoru bivše Jugoslavije - nudi im se fantastična prilika da umijeće demonstriraju pred brojnim auditorijumom. Naravno, tu su i društvene mreže i nezaobilazni Jutjub. A jedan od onih čiji put ka ostvarenju dječjih muzičkih snova pratimo već nekoliko sezona je Komnen Vuković.
O NASTUPU U CNP-U: Nije mi prvi put da javno izvodim ‘Podgoricu’, nezvaničnu himnu KK Budućnost Voli. Imao sam čast prošle godine da zajedno sa navijačima pjevam divnu pjesmu pred prepunim tribinama, na utakmici Evrolige sa Fenerbahčeom. Uvijek bude emotivno kada se izvodi ova pjesma i zaista poseban doživljaj. U principu nemam neku tremu pred nastupe, više osjećam adrenalin
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
ZABAVA
NE ENERGIJE, ZA DN O MUZIČKOM PUTU Sa ceremonije proglašenja pobjednika na festivalu “Razigrane note” u Zagrebu
Volim festivale, jer volim i da se takmičim. Takmičenja su uzbudljivija od običnih nastupa, interesantnija su i svi se trudimo da se predstavimo u najboljem svijetlu. Najdraža nagrada mi je ova u Zagrebu, kao i ogromni pehar koji sam dobio
33
nastupu na proslavi KK Budućnost Voli u Crnogorskom narodnom pozorištu, za koji je, zajedno sa drugarima, nagrađen gromoglasnim aplauzom. Odradio je to Komnen kao iskusan pjevač, ovog puta uz note one stare i poznatije “Podgorice”, koju su proslavili Sergej Ćetković, Pero Stefanović, Edo Abdović i Igor Perazić. “Nije mi prvi put da javno izvodim ovu nezvaničnu himnu KK Budućnost Voli. Imao sam čast prošle godine da zajedno sa navijačima pjevam divnu pjesmu pred prepunim tribinama, na utakmici Evrolige sa Fenerbahčeom. Uvijek bude emotivno kada se izvodi ova pjesma i zaista poseban doživljaj. U principu nemam neku tremu pred nastupe, više osjećam adrenalin”, objašnjava Vuković.
■ PJEVAM KAO DA SAM KOD KUĆE
Za jedanaestogodišnjeg Podgoričanina, učenika šestog razreda Osnovne škole “Vlado Milić” i istog razreda pomenute Muzičke škole “Vasa Pavić” (svira violinu u klasi profesorice Ane Perazić), kao i polaznika škole pjevanja “D-moll”, regionalna javnost saznala je u sezoni 2016/17. popularnog takmičenja “Pinkove zvezdice”, kada je emotivnim interpretacijama hitova starijih kolega potvrdio da je riječ o talentu na koji Crna Gora može i mora računati. To je na snazi i nakon zapaženih rezultata na brojnim festivalima, a ko zna koji put u tako kratkoj “karijeri” popularni Koki obradovao nas je krajem prošle godine. Na Međunarodnom dječjem festivalu “Razigrane note” u Zagrebu Vuković je osvojio gran pri na krilima pjesme “Čuvam svijet”, dok je Danijelu Alibabiću, njenom autoru, pripala nagrada za najbolju kompoziciju. U zagrebačkoj koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” nastupilo je 37 talentovanih mališana, uzrasta od pet do 13 godina, aduta Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Crne Gore, što pobjedi Vukovića daje poseban značaj.
■ DIVAN KRAJ 2019. A nakon što su se slegli utisci, tek što je zakoračio u 2020, mlađani Vuković za Dnevne novine priča da nikako nije mogao čak ni pretpostaviti šta ga to sve očekuje u Zagrebu. “Zaista je to bio divan način da se završi godina, koja je za mene bila uspješna i prožeta nastupima. U Zagrebu je bilo veoma uzbudljivo. Iskreno, nisam očekivao da ću baš ja osvojiti gran pri, jer je konkurencija bila velika, čak 37 nas se takmičilo - iz raznih zemalja Evrope”, prisjeća se Vuković, koji je bio na slatkim mukama nakon pobjede, jer čestitke su stizale sa svih strana, pa nije bilo tako lako odlučiti koje su mu najdraže. “Posebno mi je drago što su svi članovi žirija bili saglasni i baš meni dali glavnu nagradu, ali su me najviše oduševile iskrene čestitke ostalih takmičara i njihovi komentari da sam zasluženo pobijedio. Zaista im hvala na tome”, još jednom ističe Vuković. Pomenuli smo da dosadašnju karijeru našeg mladog sagovornika krasi veliki broj festivalskih nagrada. Pobjeđivao je na “Našoj radosti” u Podgo-
Od fudbala do enigmatike Kao veoma mlad Vuković se suočio sa brojnim izazovima, takmičenjem, putovanjima, nastupima. Takav tempo života i te kako je naporan, naročito imajući u vidu da je, ipak, riječ o osnovcu, ali Vuković, izgleda, nema problem s tim. “Često ni ja ne znam kako stižem sve. Za sada još uspijevam da budem odličan u obje škole.
Nadam se da ću tako nastaviti”, ističe mladić. Štaviše, stigne i da odlično rasporedi slobodno vrijeme. “Moram priznati da mnogo volim sport i svaki slobodan trenutak koristim da igram tenis, stoni tenis, šah, kao i fudbal i košarku. Prvo sam trenirao fudbal, a sada sam se opredijelio za tenis”, otkriva nam Vuković.
rici, “Đurđevdanskom festivalu” u Banjaluci, tako da nimalo ne iznenađuje što o pomenutim okupljanjima ima samo riječi hvale. “Volim festivale, jer volim i da se takmičim. Takmičenja su uzbudljivija od običnih nastupa, interesantnija su i svi se trudimo da se predstavimo u najboljem svijetlu. Najdraža nagrada mi je ova u Zagrebu, kao i ogromni pehar koji sam dobio”, ne zaboravlja Vuković priznanje.
■ PODGORICA - NAJ-
LJEPŠA NA SVIJETU
Po povratku u Podgoricu, Vuković je objavio spot za pjesmu koju je posvetio rodnom gradu. Kadrovi su snimljeni u sunčanom ambijentu, a premijera je stigla u pravom trenutku da brojni Komnenovi drugari i on šarolikom pričom i osmijesima čestitaju Podgorici praznik. “Pjesmu ‘Podgorica’, za koju je muziku i tekst radio Fejzo Alibabić, a aranžman Peđa Nedeljković, snimio sam prije dvije godine, a prošle smo uz finansijsku podršku Glavnog grada snimili i spot. Mnogo mi znači što smo uradili spot za ovu pjesmu, jer Podgorica je za mene najljepši grad na svijetu i zahvaljujem puno Nikoli Rakočeviću i gradonačelniku Ivanu Vukoviću, koji su podržali našu ideju. Takođe zahvaljujem divnim ljudima - Isidori Mijanović i Miju Markoviću, koji su osmislili i snimili spot. A najveću zahvalnost dugujem mom Danijelu, koji vodi računa o svemu kada je moja muzika u pitanju”, zna Vuković ko je glavni “krivac” za njegov muzički razvoj. Osim pomenuta dva događaja, kraj prošle godine Vuković će pamtiti i po vrlo emotivnom
Alibabić, Komnenov mentor, u jednom od ranijih intervjua naglasio je, a to primjećuje i publika, da ljudi Vukovića prihvataju na poseban način, osjećaju tu energiju i emociju koju ima. A na koji način Komnenu polazi za rukom da uvijek dodirne dušu slušaoca? “Iskreno, nemam neki recept, jednostavno pjevam kao da sam kod kuće, uvijek razmišljam o tekstu koji pjevam, možda je to ono što publika osjeti”, kratko i jasno će Vuković. Zaista, u svakom njegovom nastupu primjetno je koliko voli muziku. “Muzika je sastavni dio mog života, a pored pjevanja i sviram violinu. I zaista sam srećan kada nastupam. Ne znam za šta ću se opredijeliti u budućnosti, a kada bi to bilo moguće, volio bih da izaberem oboje”, teško je Vukoviću da izabere stranu. Nova godina je uvijek dobar razlog za smišljanje lijepih želja, a Vuković nam je predočio šta je tražio od Djeda Mraza i šta bi to poželio svim drugarima. “Od Djeda Mraza sam poželio skijaško odijelo, pakovanje teniskih loptica i knjige u vezi sa enigmatikom. Svim mojim drugarima bih poželio u Novoj godini da budu zdravi, srećni i da slijede svoje snove”, zaključuje Vuković. A ako nastavi da se ovako razvija, možda će i on jednog dana biti uzor nekim mladim nadama. Do tada, ne krije ko mu je muzički idol. “Ima više muzičara kojima se divim, a nedavno sam nastupio sa našim najboljim gitaristom Milošem Karadaglićem i volio bih da jednoga dana i ja budem tako uspješan i skroman kao on. Volio bih s njim da snimim neki duet - da sviramo ili pjevamo”, želja je Vukovića.
Svim građanima Crne Gore srećne novogodišnje i božićne praznike želi
OPŠTINA KOLAŠIN
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
KUVAR
35
IDEALNE ZA PRAZNIČNU TRPEZU
Poslastice sa karamel± kremom BOŽANSTVENA TORTA Potrebno je za kore: - 15 bjelanaca - 30 kašika šećera - 300 g mljevenih oraha - 9 kašika mljevenog keksa - prašak za pecivo Za fil: - 300-400 g lješnik karamela - 15 žumanaca - 300 g šećera - 770 ml mlijeka - 3 pudinga od karamele - 250 g margarina ili putera - 300 g mljevenog keksa - 100 g bijele čokolade - 500 ml slatke pavlake Umutite 5 bjelanaca i 10 kašika šećera, dodajte 100 g oraha, 3 kašike keksa, malo praška za pecivo i sve lagano promiješajte. Napravite tri kore i ispecite ih u podmazanom plehu na 180 do 200 stepeni, otprilike 12 minuta. Dok se kore ohlade, napravite fil. U 700 ml mlijeka skuvajte tri pudinga od karamele. Umutite na pari žumanca sa 300 g šećera. Kada se ohladi dodajte margarin, 300 g mljevenog keksa i 100 g otopljene bijele čokolade. Fil sa žumancima sjedinite sa ohlađenim pudingom i dobro promiješajte. Karamele istopite na tihoj temperaturi u 70 ml mlijeka i prelijte preko ohlađenih kora (odvojite malo da stavite preko torte). Slatku pavlaku umutite u šlag. Zatim tortu filujte sljedećim redosljedom: kora, fil i šlag, dok ne utrošite sav materijal. Ukrasite je šlagom, a možete i dodatno da je dekorišete, po želji. Š TA N G L I C E SA KEKSOM Potrebno je: - 200 g karamel bombona - 1 margarin ili puter - 3 jajeta - 300 g šećera - 300 g mljevenog ili izlo-
mljenog keksa - 100 g čokolade za kuvanje Umutite jaja i šećer, dodajte karamele i stavite na rinlu. Na blagoj temperaturi neprestano miješajte dok se karamele ne istope, ali i još nekoliko minuta poslije toga. Dodajte margarin i miješajte dok se ne istopi. Sklonite sa ringle, stavite keks i sve dobro promiješajte. Dobijenu masu prelijte u tepsiju i ostavite da se malo ohladi. Rastopite čokoladu za kuvanje sa nekoliko kašika ulja na blagoj temperaturi, a zatim time prelijte kolač. Ostavite da se stegne i isijecite na štanglice. NAJSLAĐI ČIZKEJK Potrebno je za koru: - 300 g mljevenog keksa - 125 g otopljenog putera Kremasti fil: - 375 g svježeg sira za kolače - 350 g karamel bombona - 125 ml mlijeka - 300 ml slatke pavlake - 10 g želatina Za preliv od karamele: - 200 g šećera - 4 kašike vode - 2 dl slatke pavlake - 40 g putera Mikserom umutite mlje-
veni keks i otopljeni maslac, smjesu utisnite u kalup za kolače i stavite u frižider. Zagrijte mlijeko i rastopite karamele, sklonite sa ringle i prohladite uz povremeno miješanje. Istovremeno umutite kremastu masu od sira, dodajte rashlađeno mlijeko sa karamelama i čvrsto umućenu pavlaku. Smjesu dobro izmiješajte da se sastojci sjedine u kremasti fil. Želatin rastopite prema uputstvu na ambalaži, dodajte u pripremljenu kremastu masu i sve dobro umutite mikserom. Pripremljen fil stavite preko kore od keksa i vratite u frižider još sat vremena. Za to vrijeme pripremite preliv od karamele. Stavite na ringlu šećer i vodu da se ugriju bez miješanja, povremeno samo protresite posudu. Kada se šećer istopi i dobije zlatnu boju, sipajte slatku pavlaku miješajući lagano. Dodajte maslac, a kada se istopi sklonite sa ringle. Karamel preliv stavite u odvojenu posudu da se ohladi i držite u frižideru. Svako parče čizkejka prije serviranja prelijte kremom od karamele, a možete ga dekorisati i sjeckanim lješnikom, orasima ili svježim voćem.
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Prodaja će se održati dana 17.01.2020. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela „Rožaje“, na adresi ul. Maršala Tita bb, Rožaje. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Osmanović Elvira u idealnom dijelu od ¼ i Osmanović Medine u idealnom dijelu od ¾, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 585 KO Ibarac I, Uprave za nekretnine PJ Rožaje i to: - Katastarska parcela broj 294/2, plan 5, skica 26, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 138 m2 i porodičnu stambenu zgradu površine 87 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 294/2, spratnost P1, u osnovi površine 89 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor porodične zgrade, spratnost P, površine 72 m2, PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 72 m2 i PD3 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor, spratnost PN, površine 72 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na X prodaji iznosi 35.210,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Elita DOO Rožaje na dan 01.03.2019. godine iznosi 9.261,95 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 90.854,75 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 16.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić
36 LAKŠA
ENIGMATIKA NEJEDINSTVO
PROTIVNIK KOMUNIZMA
ODGOVOR NA POZIV
NESPRETNOST
SILAZAK BOGOVA U HINDUIZMU
PLANINA NA KOSOVU
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
21. I 23. SLOVO
SREĆAN BOŽIĆ
UGOSTITI, POGOSTITI
MLOHAV, OPUŠTEN
FOTO UBOD
SIMBOL FLUORA
PRIRODNOMATEMATIČKI FAKULTET HUJANJE
OKRENUTO NAGLAVAČKE OSNIVAČ POP-ART KULTURE
CITAT
MJESTO KOD SOMBORA
UČINAK, DJELO
... SLADOLED
VJEŽBA U KARATEU ISTA SLOVA POTPUN
STAVLJATI U OKOVE
KAPAK NA PROZORU
RETORIKA SJEVER BUZDOVAN SA ŠEST PERA
DIO KONJSKOG PRIBORA AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ
OZNAKA ZA ISTOK
POČETAK KIŠE
ŽITELJ RGOTINE
NEPTUNIJUM
DAMA U ŠAHU DESNA PRITOKA DUNAVA
MALO UŠTRCATI IGRATI OKRETNE IGRE
SIMBOL UGLJENIKA SIN VLADARA BRATOVA ILI SESTRINA KĆI
OZNAKA ZA GRAM
PRIJE NOVE ERE
KOJI JE U TOKU
BIVŠI AMERIČ. BOKSER, SONI
Magla u Zemunu
ONI KOJI IMAJU SMISAO ZA LIJEPO STARIJA GLUMICA, ŽANKA POPUNJENA SIMBOL RUBIDIJUMA
JEDAN VOKAL
Play sudoku online at:
UČENIK TREĆEG RAZREDA
www.sudokukingdom.com
HRVATSKI MUZIČAR JUSIĆ
Play sudoku online at:
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
www.sudokukingdom.com
RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OPOMINJATI SE, ŠEVA, URANIT, TROJSTVO, OA, RAJKAN, CENT, AJ, LB, ŽITKI, ČAMDŽIJA, KAS, I, AEROBNE, T, BRKATA TRLJA, PRISK, LENO, EGINA, TOR, K, AVARI, RITAR, AĆIMA.
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:
LAKŠA
Daily Sudoku puzzle No. 1944
9
5
8
2012-02-08
Medium level
www.sudokukingdom.com 7 2 4 8 5 1 6 3
7
6
1
9 2
9 3
7 1
4
7
8
5
6
7
6
8
4
3
9
2
7
5
5
9
3
2
7
6
8
4
1
6
3
7
1
9
4
5
2
8
2
8
5
7
6
3
1
9
4
9
4
1
5
2
8
7
6
3
6
4
7
2
9
1
5
3
8
6
1
8 1 6Puzzle 3 4 solution: 7 9 5 2
1
7
2
6
9
4
8
3
9
4
3
8
1
5
7
2
6
2
8
6
4
7
3
1
5
9
6
7
2
4
6
9
1
5
3
8
3
5
8
7
2
4
9
6
1
8
6
9
1
3
5
8
2
7
4
4
3
9
5
8
2
6
1
7
3
1
7
5
9
3
6
8
4
2
8
6
2
1
4
7
3
9
5
5
3
2012-01-30
9
1
5
8
4
TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1935
7
8
3
8
9
5 7 7
4
Medium level
8
3 5 9 6 8 2 4 1 7 Sudoku puzzle No. 3354 2015-12-19
9
6 2
8
8
4
Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18
Put kroz planinski masiv u Kini
2
6
2
4
5
8
4
3
9
7
5 8
3
4
3 4 2
FOTO UBOD
TEŽA
BILJKA OD KOJE SE PRAVE METLE
SUDSKI POROTNIK (LAT.)
37
ENIGMATIKA
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
AMERIČ. ANTIČKI NAŠ NOVINGRČKI POZNATI SKA NOVAC SLIKAR AGENCIJA (MN.)
21. I 27. SLOVO
SLIK, SROK
NARODNO DODVOŽENSKO RAVANJE SRPSKA IME, GLUMICA (MN.) JAVORKA
JEDAN VEZNIK
VRSTA ZDRAVSTVENE USTANOVE SUPROTNI VEZNIK AMERIČKA PJEVAČICA, KRISTINA
PROSIPATI TEČNOST ODSKOK ORUŽJA PRI ISPALJIVANJU (FRANC.)
PRIPADNIK BERBERS. PLEMENA DO POSLJEDNJE KAPI KAŠLJANJE KRVI (MED.) PRILIČNO SLAB
RIJEKA NA JUGU ITALIJE
GRAD U RUSIJI
RED VOJNIKA NA MARŠU AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ
POZA, DRŽANJE ŽEN. IME AVION SA DVA PARA KRILA DUGULJASTI MEKUŠCI USTALJENE FRAZE
OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE
DONJI DIO PANJA AMERIČ. GLUMAC PAĆINO GRDNJA (MN.) HRVATSKI FUDBALER IVAN
ŽIVIO (ITAL.)
Zbor na drvetu
ONAJ KOJI SE SLAŽE SA NEČIM PRIJE ‘B’ I ‘R’ TURSKI POLITIČ. ISMET
PJEVAČICA ALIŠA
INDIJSKO BOŽANSTVO
AMERIČ. TENISER, ENDI
POPIS IMENA UVELIČAVAJUĆE STAKLO (FRANC.)
Play sudoku online at: JEDAN VOKAL
AMERIČ. GLUMAC, RAJAN
www.sudokukingdom.com RADIJUS
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
* * www.sudokukingdom.com
RJEŠENJE LAKŠE: NAOPAKO, PMF, ENDIVORHOL, STAPAR, UČIN, LIZATI, KATA, OKIVATI, SAV, GOVORNIŠTVO, AM, S, I, KI, D, UŠTRKNUTI, PNE, G, PRINC, LISTON, ESTETE, STOKIĆ, A, PUNA, TREĆAK, IBRICA.
Umjesto barbike
TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22 4
1
Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21 8 2 6 7 5 3 9 1 9 www.sudokukingdom.com
3
3
1
8
4 8
7 1
6
3
9 4
7
4
6
1
9
2
5
8
1
5
9
2
8
4
6
7
3
4
3
7
1
9
5
8
6
2
4
6
8
2
4
3
7
1
9
5
5
9
1
8
6
2
4
3
7
5
9
1
5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2
6
7
4
3
1
1
2
3
4
9
2 6
7
4
3
3
2
LAKŠA
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA
8 9
Play sudoku online at:
MALI CRVI
6
9
2
6
5
8
Daily Sudoku puzzle No. 2626
8
5
3
4
7
3
4
1
8
9
6
2
1
4
8
2
9
6
5
3
7
9
2
6
7
5
3
1
8
4
6
3
7
1
4
9
8
2
5
4
9
2
8
3
5
6
7
1
8
5
1
6
7
2
3
4
9
7
1
5
3
8
4
2
9
6
3
6
9
5
2
7
4
1
8
2
8
4
9
6
1
7
5
3
9
8
4 1
7 5
6
7
9
6
4
9
7
7 9
2
4 8
7
9
Medium level
6
5
2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22 5
2013-12-21
6
5 1
8
petak,
38
Mali oglasi
14. 11. 2014.
PONEDJELJAK I UTORAK, 6 I 7. 1. 2020.
MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom
USLUGE
RAZNO
Registracija firmi doo od 50,00 eura do 100,00 eura. Računovodstvo od 40,00 eura do 150,00 eura. godišnji izvještaj 50,00 eura. Viber: 069/221-974
Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767
OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806
izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5
Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm
220 €
81 x 34 mm
110 €
38 x 65 mm
110 €
38 x 34 mm
55 €
38 x24 mm
33 €
Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713
Cijene sa uračunatim PDV-om
KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646
izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%
DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
PONEDJELJAK I UTORAK, 6 I 7. 1. 2020.
39 31
MALI OGLASI
VAŽNI TELEFONI
Radio
Petnjica
Talas Bihora na 90.5 MHz
DEŽURNE SLUŽBE
INSPEKCIJE
Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666
Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106
Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777
Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a
Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023
BOLNICE Klinički centar................ 412-412
DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925
LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212
VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578
APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273
HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500
TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750
DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
Hvala vam na povjerenju koje ste nam poklonili u prethodnoj godini. Želimo vam srećne novogodišnje i božićne praznike
41
SPORT
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
VELIKE FUDBALSKE ZVIJEZDE U MALO POZNATIM EPIZODAMA SVOJIH KARIJERA
Ko se sjeća Fabinja u Realu ? i De Brujnea u Verderu...
DA LI STE ZNALI
Hari Kejn (Lester)
Naš superstar Nikola Vučević je na 572 meča u najjačoj ligi na svijetu upisao 301 dabl - dabl. Posljednji je stigao u porazu Orlanda od Jute (109:96) - upisao je 22 poena i 13 skokova.
FOTO PRIČA
Roganović, Budućnost i Podgorica
Jaja Ture (Arsenal)
Totenhem danas ima najboljeg engleskog napadača, ali dugo je “sparsima” trebalo da počnu da vjeruju u njega. Zbog svega išao je na mnogo pozajmica, između ostalih i u tim koji će nešto kasnije postati šampion - Lester. Za “lisice” je odigrao 13 mečeva i postigao dva gola.
Zvanično nikada nije zaigrao za Arsenal, ali jeste kao mlad bio na probi kod Arsena Vengera, koji je prepoznao njegov talenat. U test meču protiv Barneta igrao je na poziciji polušpica, a Venger, ipak, nije odlučio da sa njim potpiše ugovor. Između ostalog, nedostajalo je i strpljenja kod Jaje oko radne dozvole.
Fabinjo (Real Madrid) Momak bez kojeg je nezamisliv moćni Liverpul i jedan od najboljih zadnjih veznih na svijetu igrao je na pozajmici u mladom timu Reala, ali je upisao i jedan nastup za prvi tim “kraljeva” - u maju 2013. bilo mu je dovoljno 14 minuta da namjesti gol u pobjedi nad Malagom.
Kevin de Brujne (Verder) Luis Alberto i Suso (Liverpul)
Poznato je da jedan od najboljih fudbalera današnjice nije bio dobar za Čelsi, ali malo ko se sjeća da je nakon toga igrao na pozajmici u Verderu (33 meča, 10 golova). Sa “Vezera” je otišao u Volfsburg, a onda u Mančester siti - sve ostalo je istorija. Lijevi bek Budućnosti Bojan Roganović je pokazao svoju lojalnost klubu i gradu - 19-godišnji defanzivac je u tatoo studiju “Tesla” istetovirao stadion pod Goricom i simbol grada Podgorice. Roganović je do sada u u plavom dresu odigrao 34 utakmice - 26 u Telekom 1. CFL, pet u Kupu Crne Gore i tri u Evropi.
Dvojica Španaca danas su zvijezde u Seriji A - jedan u Laciju, drugi u Milanu. Liverpul ih je kao mlade imao u svom sastavu, ali iako talentovani na “Enfildu” nisu imali mnogo prilika da pokažu klasu.
Pep Gvardiola (Breša) Sjajni stručnjak bio je i odličan vezista, a pri kraju karijere nakon Barse igrao je za Romu i Brešu. I to u malenom timu iz Lombardije zajedno pored još jednog velikana Roberta Bađa, a kao zamjena za Andreu Pirla.
Robi Kin (Inter) Legenda Totenhema je promijenila mnogo klubova kroz karijeru, Irac je između ostalih igrao i za Liverpul, Seltik, Vest Hem, ali malo ko će se sjetiti njegovih šest nastupa za Inter iz Milana.
Pjer Emerik Obamejang (Milan) Velikan sa “San Sira” ga je otkrio, ali i žestoko pogriješio što nije više vjerovao u njega. Obamejang je stigao u mladi tim Milana, a nakon mnogih pozajmica završio je u Sent Etjenu. Nakon toga za Dortmund je na 144 meča postigao 98 golova, a za Arsenal na 70 utakmica 45. Priredio: K.B.
42
SPORT
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
NAJMANJE O VATERPOLU PRUSTOV UPITNIK ZA KAP
Želi veću minutažu i zauzima mjesto stranca: Miloš Mijić
BUDUĆNOST SPREMNA ZA PRELAZNI ROK
MIJIĆ NAPUŠTA PLAVE
Ljetos je označen kao igrač koji mora da ostane, a već jesenas je spreman da pakuje kofere - Miloš Mijić će napustiti Budućnost u zimskom prelaznom roku. Tridesetogodišnji vezista nije bio u prvom planu od kada je na klupu “plavih” stigao Mladen Milinković, a s obzirom da ima jak ugovor i da želi da igra, ni Budućnosti ni njemu nije u interesu da ostane u Podgorici. Plus, zauzima mjesto stranca. Postoji mogućnost da se preseli u Iskru, ali sve to je na dugom štapu. A “plave” bi tokom prelaznog roka mogli da napuste i ostali stranci Dušan Stoiljković i Nikola Đurić, dok je upitan status Aleksandra Vujačića i Mihaila Perovića. Ali sve će biti poznato 10. januara kada lider Telekom 1. CFL počne sa pripremama. Što se tiče dolazaka, desni
DAMJANOVIĆ U LOKOMOTIVI Dvadesetsedmogodišnji štoper Slavko Damjanović je napustio Budućnost i odmah je našao novi klub - visoki centarhalf je novi igrač uzbekistanske Lokomotive iz Taškenta. Lokomotiva je vicešampion Uzbekistana, sezona počinje sredinom marta, a Damjanović je dres “plavih” nosio pune dvije godine. bek Periša Pešukić bi trebao da se vrati na šestomjesečnu pozajmicu iz Partizana, dok će “plavi” do kraja prelaznog roka juriti defanzivca i napadača. Priča o dolasku prvog strijelca lige Bobana Đorđevića iz Grblja je otpala, pa će Podgoričani špica vjerovatno tražiti na strani. B.T.
DANILOVGRAĐANI DOVELI VEZISTU
Čermelj pojačao Iskru Iskra će pripreme za jesenju polusezonu u sezoni 2019/20. početi 9. januara, a Aleksandar Nedović već zna da može da računa na novog vezistu - 21-godišnji Filip Čermelj je stigao u Danilovgrad. Čermelj je prvi dio sezone proveo u Mačvi gdje se nije naigrao (dva meča, 15 minuta), prošao je mlađe kategorije OFK Beograda i Partizana, igrao je još za Teleoptik, a bio je član i kadetske reprezentacije Srbije. Čermelj je rođen u španskoj Meridi, pošto je svojevremeno njegov otac Miroslav Čermelj igrao u Ekstramaduri, a nosio je još dresove Obilića i Partizana, kao i našeg Rudara iz Pljevalja. B.T.
ZALJUBLJEN U KNJ VOĆNJAK I JEDNU ⌦ Kosta Bošković
Kapica “broj 2”, hrabro srce, ljubav prema svojoj zemlji, ogromna želja za pobjedama i vaterpolo majstorije - to je Draško Brguljan kojeg dobro poznajete. Kroz Prustov upitnik kapiten vaterpolo reprezantacije Crne Gore otkrio je za Dnevne novine neku svoju drugu stranu - jednako inteligentnu, pozitivnu i zanimljivu. 1. Koja je Vaša predstava o savršenoj sreći? Zdrava porodica, puna razumijevanja i ljubavi. Unutrašnji mir i bavljenje poslom koji se stvarno voli. 2. Koji je Vaš najveći strah? Gubitak voljene osobe.
3. Sa kojom istorijskom figurom se identifikujete? Nikad o tome nisam razmišljao, zapravo ni sa jednom. Ali ima ih puno čiji mi se rad izuzetno sviđa. 4. Ko su za Vas heroji u realnom životu? Majke koje rade dva posla da bi prehranile djecu, ljudi koji se dižu svako jutro u pet sati, rade slabo plaćen posao da bi zaradili za porodicu. 5. Kojoj živoj osobi se najviše divite? Živoj nisam siguran, a najviše se divim Nikoli Tesli - po mom mišljenju najveći svih vremena. 6. Koja je osobina koju ne podnosite kod sebe? Ponekad me iznerviraju
sitnice, pa se onda nerviram što me nerviraju (smijeh). 7. Koje je Vaše omiljeno putovanje? Za sada Japan, ali planiram Novi Zeland, Južnu Ameriku i Aljasku - to su mi primamljive destinacije. 8. Koju osobinu ličnosti smatrate najprecjenjenijom? Iskrenost. Ima divan citat u jednoj knjizi: “Naredite ljudima da samo jedan dan govore svima sve što misle i to će biti posljednji dan kad su ljudi međusobno razgovarali”. 9. U kojim prilikama ne govorite istinu? Nemam šta lagati - niti umijem, jer svaki put kad sam probao uhvatili su me (osmijeh). 10. Šta ne volite u svom fizičkom izgledu? Trenutno kosu, jer sam je previše skratio, a volim da je duža. 11. Koje riječi ili rečenice prečesto koristite? Kad je nešto dobro onda “tooo”, a kad je loše onda “aooo”. 12. Koja je vaše najveće kajanje? Uglavnom situacije kada se nisam dovoljno trudio i dao sve od sebe. 13. Ko je ljubav vašeg života? Jedna Čupava... 14. Gdje ste i kada bili najsrećniji?
?
ŠTA JE PRUSTOV UPITNIK
Čuveni francuski književnik Marsel Prust (1871 1922), mnogo prije nego je postao poznat, popunio je upitnik (test ličnosti), koji je dospio u javnost tek nakon njegove smrti. Pitanja iz tog upitnika televizijski voditelj Bernar Pivo, koji je bio inspiracija mnogih umjetnika, “proslavio” je u svojim intervjuima.
NJIGE, MORE, U ČUPAVU Mnogo puta sam bio presrećan, najviše kad sam postajao ujak, a od 11. 10. 2019. sam jako, jako srećan. 15. Koji talenat biste voljeli da imate? Da vrhunski igram šah. 16. Kako se trenutno osjećate? Umorno, nenaspavano, ali srećno. 17. Šta smatrate svojim najvećim uspjehom? To što mi je porodica srećna, a ja sam dao mali doprinos tome i što imam dobru karijeru. 18. Ako biste se poslije smrti vratili na ovaj svijet kao osoba ili kao predmet, šta biste bili? Mačka, lisica ili sova. 19. Koji je najdragocjeniji predmet koji posjedujete? Najdragocjenije stvari u mom životu nisu predmeti. 20. Šta je za Vas oličenje patnje? Prerana smrt drage osobe, člana porodice... 21. Kojim zanimanjem biste voljeli da se bavite? Vaterpolo obožavam, a da imam puno novca napravio bih ogroman azil gdje bi sve životinje uživale. Kao i da radim u biblioteci. 22. Ko su Vaši uzori u životu?
Svi oni ljudi koji su iz siromaštva uspjeli u životu. 23. Ko je Vaš omiljeni pisac, a ko slikar? U slikarstvo se slabo razumijem, ali sviđaju mi se neka Pikasova djela, a Van Gog je bio veliki genije. Pisci - Sabato, Amaniti, Remark, Prilepin, Dovlatov u posljednje vrijeme. 24. Ko je vaš omiljeni fiktivni junak? Svi oni iz starih dobrih crtanih filmova - Duško Dugouško, vitez Koja, Popaj, Draguljče... Nevjerovatno zabavno. 25. Gdje biste voljeli da živite? Bilo gdje blizu mora, da je mirno i da imam svoj voćnjak. 26. Šta najviše mrzite? Kad ljudi ne mogu da se dogovore, kad gledaju samo svoju stranu - iz toga nam idu svi problemi. 27. Kako biste voljeli da umrete? Ili mirno, sjedeći i gledajući more ili dok spašavam nečiji život. 28. Koji je Vaš moto? Nemam neki određen. Trudim se da dam sve od sebe, što god bitno da je u pitanju. Time se vodim uvijek.
Foto: Dejan Lopičić
PITENA AJKULA DRAŠKA BRGULJANA
43
SPORT
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
Generalna proba je uspjela: Vaterpolisti Crne Gore
VATERPOLO CRNA GORA OSVOJILA TURNIR U PODGORICI
AJKULE SPREMNE ZA BUDIMPEŠTU
Tri meča, tri pobjede, čak 52 postignuta gola... Vaterpolisti Crne Gore su u velikom stilu osvojili pripremni turnir u Podgorici i pokazali da spremni čekaju Evropsko prvenstvo u Budimpešti. Poslije Gruzije i Njemačke, u posljednjem kolu “ajkule” su bile ubjedljive i protiv Francuske (17:7). Selektor Vladimir Gojković je odlučio da odmori najiskusnije (Aleksandar Ivović, Draško Brguljan, Dejan Lazović i Nikola Murišić meč posmatrali sa tribina), ali i u takvom sastavu, uz veoma atraktivnu igru, crnogorska selekcija je bila prejaka za ekipu koju vodi naš Nenad Vukanić. “Iz meča u meč smo igrali bolje. Protiv Njemačke i Francuske je tempo bio blizu ono-
ra, a konačan spisak će saopštiti 9. januara. “Nisam vjerovao da dva meča zaredom možemo da tako dobro koristimo šanse. To nam nije neka karakteristika, promašili smo i tri peterca protiv Francuske. Najviše dobrih situacija smo stvorili iz brze tranzicije, a odbrana je bila bolja nego protiv Njemačke”, dodao je selektor. Najefikasniji u redovima Crne Gore bio je Đuro Radović sa četiri gola, Dragan Drašković je postigao tri, dok su Bogdan Đurđić, Stefan Pješivac i Marko Petković mrežu tresli po dva puta. Šampionat Starog kontinenta u Mađarskoj kreće 14. januara, a “ajkule” su u grupi sa Hrvatskom, Njemačkom i Slovačkom. A.K.
SEMAFOR 1. kolo Crna Gora - Gruzija Njemačka - Francuska
16:10 11:14
2. kolo Crna Gora - Njemačka Francuska - Gruzija
19:11 12:9
3. kolo Gruzija - Njemačka Crna Gora - Francuska
10:7 17:7
ga što želimo, imali smo brzu tranziciju. Postoji i dosta nedostataka u odbrani, pogotovo u zatvaranju kontranapada, ali vidi se kod igrača volja i želja da se dokažu. Sa te strane mogu da budem zadovoljan, kao i time što smo rasli iz utakmice u utakmicu”, rekao je Gojković nakon osvajanja turni-
BOŽIĆNJI TIKET PONEDJELJAK
MILAN SAMPDORIJA JUVENTUS KALJARI NAPOLI INTER ARSENAL LIDS
1 1 1 I 2 4 2 2
UKUPNA KVOTA: 80,73
1 2
UTORAK
ATALANTA PARMA MAN. JUNAJTED MAN. SITI SARAGOSA HIHON DONKASTER ŠRUZBERI
GG4+ GG3+ 2 GG
UKUPNA KVOTA: 59,28
44
SPORT
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
ALEN MURATOVIĆ IMA PORUKU ZA LAVOVE PRED EP, PR
Sava Leťić vodio Igokeu do velike pobjede
ABA IGOKEA SRUĹ ILA CEDEVITU OLIMPIJU
NovogodiĹĄnji poklon za Budućnost i Partizan Budućnost Voli je uz mnogo problema sruĹĄila Primorsku u Kopru, Partizan je na svom terenu sredio Mornar, a onda su ekipe iz vrha ABA lige doÄ?ekale poklon koji je stigao iz Ljubljane. U 14. rundi regionalnog takmiÄ?enja Igokea je sruĹĄila Cedevitu Olimpiju (85:78) i tako ostavila “plaveâ€? i “crno-bijeleâ€? same u vrhu sa skorom od po 11 pobjeda i tri poraza. Budućnost i Partizan su sada u velikoj prednosti, naroÄ?ito BeograÄ‘ani kojima raspored ide na ruku. Ĺ to se tiÄ?e crnogorskog ĹĄampiona on gostuje i Partizanu i “zmajÄ?ekimaâ€?, pa je konaÄ?na odluka predaleko. Ĺ to se tiÄ?e juÄ?eraĹĄnjeg meÄ?a u Ljubljani “igosiâ€? su letjeli na krilima iskusnog Save LeĹĄića koji je odigrao jedan od najboljih takmiÄ?enja u ABA ligi - 27 poena, osam skokova i dvije ukradene
lopte. Poslije 14 kola tabela izgleda ovako: Budućnost 11-3, Partizan 11-3, C. Olimpija 10-4, FMP 9-5, Primorska 8-6, Mornar 7-7, C. zvezda 7-6, Igokea 4-10, Zadar 4-10, Krka 5-8, Cibona 4-10, Mega Bemax 3-11. A.K.
Suad drugi najbolji trojkaĹĄ U pobjedi Budućnosti protiv Primorske Suad Ĺ ehović je ubacio Ä?etiri trojke i sa tim uÄ?inkom stigao je do drugog mjesta na vjeÄ?noj listi najboljih trojkaĹĄa u istoriji ABA lige. Kapiten “plavihâ€? je u karijeri ubacio 345 trojke pretekavĹĄi tako Damira RanÄ?ića (343). Neprikosnoven na prvom mjestu je SiniĹĄa Ĺ temberger koji je u dresu Zadra, Ĺ irokog, Splita i Igokee pogodio 403 trojke
LĹ MORNAR DOÄŒEKUJE NIĹ˝NJI UTORAK, 20H
RUSI MORAJU PASTI Odmora u prazniÄ?nim danima za njih nema, jer se poslije dvije nedjelje pauze vraća Liga ĹĄampiona. KoĹĄarkaĹĄi Mornara sjutra (utorak, 20h, Arenasport 3) u desetoj rundi Fibinog takmiÄ?enja doÄ?ekuju NiĹžnji. Izabranici Mihaila Pavićevića su sa dvije pobjede protiv Rige i Gacijantepa vratili nadu da mogu do naredne faze, ali su ubjedljivim porazom od Tenerife ponovo napravili korak nazad. Barani nakon devet kola imaju uÄ?inak 2-7 i na ĹĄestom su mjestu, dok je Ä?etvrti Peristeri sa ĹĄest pobjeda. Derek Nidam i drugovi su u ovom trenutku daleko od plasmana dalje, ali eventualna pobjeda protiv tima iz Novgoroda, te poraz grÄ?kog tima
GRUPA C 18.30h 20.00h
Utorak Nimburk - Riga Mornar - NiĹžnji
18.00h 20.00h
Srijeda Peristeri - Tenerife Bamberg - Gacijantep
1. Tenerife 2. Nimburk 3. NiĹžnji 4. Peristeri 5. Bamberg 6. Mornar 7. Gacijantep 8. Riga
9 9 9 9 9 9 9 9
8 7 6 6 4 2 2 1
1 2 3 3 5 7 7 8
17 16 15 15 13 11 11 10
od Tenerifa ponovo bi otvorio prostor. TakoÄ‘e, oÄ?ekuje se reakcija poslije blijedog izdanja, pogotovo u prvom poluvremenu, protiv Partizana u ABA ligi. A.K.
Budite rasterećeni, vjerujem da NikĹĄić âŒŚ Blagoje Ä?ukanović
Dugo sam van svog rodnog grada, ali ga nikada ne zaboravljam. Tu sam proveo djetinjstvo, nauÄ?io prve rukometne korake, stekao brojne prijatelje. Zato mi je NikĹĄić uvijek u srcu, rado ga se sjećam, rado mu se vraćam - poruÄ?io je u razgovoru za Dnevne novine Alen Muratović, po mnogima najbolji rukometaĹĄ kojeg je grad “piva i Ä?elikaâ€? iznjedrio. ÄŒetrdesetogodiĹĄnji rukometaĹĄ je stigao u Crnu Goru da provede novogodiĹĄnje i boĹžićne praznike, pa je to bila prilika da priÄ?amo o viĹĄe rukometnih tema...
■TEK ĆEMO DA
BUDEMO DOBRI
Igrao je u reprezentaciji zajedniÄ?ke drĹžave Srbija i Crna Gora, gdje je na prvenstvu svijeta 2005. u Tunisu (peto mjesto) bio najefikasniji u ekipi sa 34 gola. Kasnije je zaigrao za selekciju Crne Gore, kada su “lavoviâ€? imali debitantski nastup na prvenstvu Evrope u NorveĹĄkoj prije 11 godina. I opet je bio najbolji strijelac tima. Sada jedva Ä?eka Evropsko prvenstvo u Austriji, NorveĹĄkoj i Ĺ vedskoj (od 9. do 26. januara) gdje će “lavoviâ€? igrati u Gracu u grupi sa Hrvatskom, Srbijom i Bjelorusijom. “Moji sadaĹĄnji nasljednici su izborili kroz teĹĄke kvalifi-
Muratović: Naťa reprezentacija je mlada, za godinu - dvije ćemo biti joť bolji, treba biti strpljiv sa momcima. Sportski ljudi iz Nikťića i RSCG moraju da formiraju makar jedan klub u mom gradu
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
SPORT
45
RIČAO O KANGASU I RODNOM GRADU
, ne mogu da ć nema klub
700 HILJADA EURA JE PLAĆEN ALEN MURATOVIĆ 2008. GODINE KADA JE PRELAZIO IZ VALJADOLIDA U FLENSBURG - TO JE TADA BIO NAJVEĆI TRANSFER U ISTORIJI RUKOMETA
kacije ponovo nastup na prvenstvu Starog kontinenta. To je veliki uspjeh igrača, ali i selektora Roganovića, direktora Mrvaljevića, predsjednika Kapisode, nekadašnjih mojih saigrača”, govori za DN nekada nezamjenljivi lijevi bek naše reprezentacije... “Imamo mlad sastav koji će za godinu - dvije biti mnogo bolji. Zato neka na prvenstvu budu rasterećeni, sa njima treba biti strpljiv, vrijeme radi za njih, a siguran sam da imaju ogroman potencijal. Vjerujem u njihovu snagu i kvalitet”.
■ UŽIVAM U
KANGASU
Muratović je u oktobru ušao u petu deceniju života, ali je još aktivan u španskom prvoligašu Kangas, obalskom gradiću od 25.000 stanovnika, blizu Viga. Po tome je fenomen. Kada je iz Valjadolida 2008. prešao u njemački Flensburg, za tada najskuplji transfer u Evropi (700.000 eura), kotiran je kao jedan od najboljih rukometaša svijeta. Ali, nije imao sreću, doživio je tešku povredu šuterskog ramena. Uslijedila je operacija 2010. i preporuka njemačkih ljekara da zaboravi na rukomet. Pauzirao je pune tri godine, oporavak iskoristio da završi sportski menadžment. Vratio se u Kangas i počeo više rekreativno da dolazi na treninge. “Uprava i trener su mi ponudili ugovor, tek toliko da sam uz ekipu i pomognem
koliko mogu. Ali, brzo se pokazalo da nijesam zaboravio davati golove i to je presudilo pa sada igram već sedmu sezonu nakon povrede. Radim ono što volim. Uživam u Kangasu jer se tu živi za rukomet. Svi me gledaju kao klupsku legendu, jer se ne žalim kako na treninzima, tako i utakmicama. To se cijeni u mom klubu, smatraju me “domaćim” i to je za mene najveća satisfakcija”, riječi su Muratovića. A saznanje da u njegovom Nikšiću više ne egzistira nijedan muški rukometni klub ga je šokiralo... “To je nevjerovatno, totalno sam začuđen. Nikšić je uvijek bio rasadnik rukometnih talenata. To je grad bogom dan za rukomet. Samo imena Nikčevića, Lasice, Mijatovića, N. Vujovića, Osmajića, Branka Vujovića, mene, sada i mladog mog saigrača Filipa Vujovića… jer ću sigurno još nekog zaboraviti, moraju biti preporuka onima koji vode sport u gradu, ali i RSCG da formiraju bar jedan klub”, podvukao je legendarni Alen Muratović.
UŽIVAM U KANGASU JER SE TU ŽIVI ZA RUKOMET. SVI ME GLEDAJU KAO KLUPSKU LEGENDU, JER SE NE ŽALIM KAKO NA TRENINZIMA, TAKO I UTAKMICAMA. TO SE CIJENI U MOM KLUBU, SMATRAJU ME “DOMAĆIM” I TO JE ZA MENE NAJVEĆA SATISFAKCIJA
MILOŠ VUJOVIĆ PROPUŠTA EP U AUSTRIJI, NORVEŠKOJ I ŠVEDSKOJ
Najteži trenutak u karijeri, ali vjerujem u uspjeh momaka
Najbolji igrač u odbrani Nebojša Simović neće igrati EP zbog povrede, a Austriju, Norvešku i Švedsku neće vidjeti ni naš najkorisniji igrač u napadu - Miloš Vujović je u prijateljskom meču protiv Slovenije (37:22) obnovio povredu pete. A umjesto 26-godišnjeg lijevog krila mađarske Tatabanje u Grac će 23-godišnji Filip Vujović, koji igra za španski Kangas. “Mogu da kažem da je ovo jedan od najtežih momenata u mojoj karijeri. Osjetio sam veliki bol u peti koju sam li-
40 UTAKMICA JE ODIGRAO MILOŠ VUJOVIĆ U DRESU CRNE GORE, POSTIGAO JE 92 GOLA ječio posljednjih šest mjeseci. Izaći ću iz ovoga jači i bolji”, poručio je Vujović. Miloš je zbog iste povrede odmarao veći dio sezone, ali
je uradio sve da igra za “lavove” na EP u grupi A sa Hrvatskom, Srbijom i Bjelorusijom. Uradio je sve da sanja prvi trijumf na EP, da sanja prolaz u drugu rundu... “Teško je pričati bilo šta. Sreća nije bila na mojoj strani. Ali glavu gore, idemo još jače i bolje, biće trenutaka da zablistamo. Vjerujem u momke, nadam se da moj izostanak neće predstavljati veliki problem. Iskreno se nadam da će Crna Gora slaviti prvi trijumd i da će biti ponosna na nas”, podvukao je emotivni Miloš Vujović. B.T.
CRNA GORA SA DVA PORAZA PUTUJE NA EVROPSKO PRVENSTVO
Neka u Gracu bude bolje
Poraz od Slovenije u subotu, a onda neuspjeh i u generalnoj probi pred odlazak na Evropsko prvenstvo. Rukometna reprezentacija Crne Gore izgubila je sinoć u Laškom (24:25) u posljednjoj provjeri pred šampionat Starog kontinenta. Oslabljeni neigranjem Miloša Vujovića koji će propustiti i EP, „lavovi“ su odigrali na znatno većem nivou u odnosu na poraz od „zmajčeka“, ali su na kraju morali da če-
stitaju Makedoncima. Poslije prvih 30 minuta igre izabranici Zorana Roganovića su imali minimalnu prednost, ali je Sjeverna Makedonija u nastavku bila bolja, preuzela je vođstvo i nije je ispuštala. U posljednjem napadu Branko Vujović je imao šut za remi, ali je golman rivala uspio da odbrani taj šut i sačuva svojoj selekciji pobjedu, da bi nakon toga promašio i Božo Anđelić.
Najefikasniji u redovima Crne Gore bio je Nemanja Grbović sa šest golova, pet je dodao Stevan Vujović, dok se Vladan Lipovina četiri puta upisao u strijelce. Naša ekipa je u ovom meču bila bez dva veoma važna igrača iz spoljne linije, jer Miloš Božović i Stefan Čavor nijesu ulazili u igru. Crnogorska ekspedicija će direktno iz Slovenije produžiti za Grac (8. januar), dok je prvi meč na Evropskom prvenstvu zakazan za 9. januar kada će rival biti Hrvatska. Dva dana kasnije „lavovi“ će igrati sa Srbijom, a 13. januara sa Bjelorusijom. A.K.
46
SPORT
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
LEGENDARNI CRTANI JUNAK GOKU JE AMBASADOR 32. OLIMP
KO ĆE PRVI DO ZMAJEVI
⌦ Dejan Popović
N
a rubu propasti svijeta Japan je odlučio da nam podari jednog od najvećih heroja univerzuma kao ambasadora najraznovrsnijeg svjetskog takmičenja. U nadi da će se mlađe generacije zainteresovati više za Olimpijske, nego za video igre i društvene mreže Goku je, uz još nekoliko svjetski poznatih anime karaktera, očigledan izbor. Ipak je ovaj, više puta vaskrsavani junak, podstrek i za sve one koji budu učesnici 32. Olimpijskih igara. Jer ko ne bi želio kući da odnese bar jednu “zmajevu kuglu”!?
Na zatvaranju prethodnih Olimpijskih igara bilo je gotovo sigurno da će sljedeći domaćin takmičenja biti Tokio. Japanski premijer Šinco Abe se tog 21. avgusta 2016. godine na ceremoniji zatvaranja pojavio obučen kao Super Mario, a podvukao je da će kultura Japana biti od velikog značaja na predstojećim Olimpijskim igrama. Još tada je trebalo očekivati da će ovoga puta istorijsko takmičenje biti nešto posebno i nezaboravno. I naravno, nisu nas iznevjerili. A sve kreće od Zmajevih kugli čak pola godine prije početka takmičenja. Japan, zemlja potpuno druge dimenzije, skupina ostrva gdje se oduvijek razmišljalo u nekom drugom pravcu i ovog puta je gađao u centar. Nedavno je odlučeno da ambasador Olimpijskih igara bude niko drugi do svima nama poznati Son Goku. Što, kad se malo bolje razmisli, uopšte nije besmisleno. Glavni lik jednog od najpoznatijih anime serijala se može gledati i kao čista personifikacija svih onih ta-
kmičara koji na spektakl kao što su Olimpijske igre idu sa ciljem da igraju fer i časno, sve u nadi da će biti najbrži i najjači na zemlji.
■ SPOZNAJA O
SEBI I LJUDIMA
Goku je vjerovatno najpoznatiji anime karakter svih vremena. Nastao kao jedan od glavnih junaka u svijetu koji je stvorio Akira Torijama 1984. godine. Prvobitna manga pretvorena je od 1984. do 1995. godine u animirani serijal koji se sastoji od preko 500 epizoda. “Zmajeva kugla” je nastala inspirisana jednom klasičnom kineskom pričom “Put na zapad”, kao i mnogim filmovima borilačkih vještina. Priča prati glavnog junaka Son Gokua koji je sve vrijeme na “zmijskom putu” spoznaje, koliko o sebi, o svijetu koji ga okružuje i o ljudima koje tokom svojih dječačkih dana nije puno sretao, toliko i o tome kako se gradi čovjek tokom procesa odrastanja, koliko je odricanja potrebno da bi bio najbolji i najbrži i koliko se puta mora proći “zmijskim putem” da bi se rezultati vidjeli. Goku je u početku otuđen od civilizacije, nesvjestan bilo čega drugog oko sebe osim svoje snage i s vremena na vrijeme spoznaje da je gladan. Jednog dana sreće tinejdžerku Bulmu, jednog od glavnih likova serijala, koja ga ubjeđuje da krene sa njom u potrazi za Zmajevim
33
SPORTSKE DISCIPLINE ĆE BITI ZASTUPLJENE NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U TOKIJU, PO PRVI PUT NA OI ĆE SE NAĆI KARATE, SPORTSKO PENJANJE, SURFOVANJE I SKEJTBORD
SPORT
PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
SPORTSKI EKRAN
PIJSKIH IGARA U JAPANU
IH KUGLI?
47
PONEDJELJAK
Derbi Mančestera u polufinalu Liga Kupa Mančester junajted - Mančester siti Arenasport 1, 21h
SPORTKLUB 1 08.30h ___________Srbija - Francuska, tenis 20.50h _____________ Arsenal - Lids, fudbal 01.00h _________ Njemačka - Kanada, tenis
SPORTKLUB 2 02.00h _______________ WTA Brizbejn, tenis 04.00h ________________ WTA Šenžen, tenis
kuglama - sedam magičnih lopti koje, jednom kada se skupe, mogu da dozovu drevnog zmaja koji ispunjava bilo koju želju. Kroz mnoštvo epizoda Goku na svom putu sreće sve jače protivnike, počev od sitnih Zemljana na turnirima borilačkih vještina, pa sve do bića iz drugih galaksija koja su došla da zdrobe naš svijet. Nikad nije bila sporna Gokuova snaga, kao ni hrabrost da nekoliko puta umre, ode na onaj svijet i vrijedno trenira na planeti kralja Kaja sve dok ostatak družine ne sakupi zmajeve kugle i poželi da se vrati među žive, jači i brži, kako bi još jednom spasio planetu od nadolazeće katastrofe.
■ BRŽE, JAČE, VIŠE Ono što Goku predstavlja i za šta se bori tokom serijala može se lako dovesti u vezi i sa kulturom i istorijom Japana kao zemlje. On je personifikacija toga da, iako je neko mali – uradiće velike stvari. Japan, kao teritorijski relativno mala zemlja, u odnosu na druge gigante, čini se vjekovima ispred svih, što po tehno-
U nadi da će se mlađe generacije zainteresovati više za Olimpijske, nego za video igre i društvene mreže Goku je, uz još nekoliko svjetski poznatih anime karaktera, očigledan izbor Tokija za ambasadora
Glavni lik jednog od najpoznatijih anime serijala se može gledati i kao čista personifikacija svih onih takmičara koji na spektakl kao što su Olimpijske igre idu sa ciljem da igraju fer i časno, sve u nadi da će biti najbrži i najjači na zemlji logiji, što po načinu razmišljanja, disciplini, časti i herojstvu, kao i tome kako u stvari treba živjeti život. Bez mnogo žurbe, gužve i brige. Ipak, Zmajevu kuglu i Gokua moramo uporediti, ne samo sa Japanom, već i sa Olimpijskim igrama kao takmičenjem. Još od malih nogu, Goku je pravedan, hrabar i fer igrač. Sjetimo se samo turnira borilačkih vještina kada smo mogli vidjeti koliki je zapravo zagovornik fer pleja i prostog uživanja u takmičenju. Veoma je disciplinovan i istrajan u svojoj namjeri da bude najbolji borac na planeti, kasnije i u univerzumu, što se jasno poistovjećuje sa svim takmičarima koji su ikada učestvovali na bilo kom takmičenju, a što se donekle može uporediti i sa motom Igara koji glasi “brže, više, jače”. Sve je to Son Goku i Zmajeva kugla u svoj svojoj ljepoti. Tako da, u spektaklu koji nas očekuje moći ćemo da uživamo od 24. jula do 9. avgusta 2020. godine. Ovo će biti drugi put da je Tokio domaćin Olimpijskih igara, a četvrti put da se Igre organizuju u Japanu. Na 32. Olimpijskim igrama biće održana takmičenja u rekordna 33 sporta. Prvi put nakon 2008. godine će se na Igre vratiti bejzbol i softbol, a debi u ovom takmičenju dobiće karate, sportsko penjanje, surfovanje, skejtbord. Sve u svemu, očekuje nas luda i nepredvidiva trka Zmijskim putem (bez pomoći pitomog oblaka - ni Goku nije smio da ga koristi), fer i čista borba za posjedovanjem bar jedne “zmajeve kugle”. Samo da Vegeta ne sazna za ovo…
SPORTKLUB 3 12.30h _____________ Salavat - CSKA, hokej
SPORTKLUB 4
UTORAK
00.00h ______ V. Britanija - Moldavija, tenis
SPORTKLUB HD 02.00h ________________ WTA Šenžen, tenis
SPORTKLUB 5 02.00h ________________ WTA Šenžen, tenis
08.30h 17.55h 20.25h 01.00h
___________ Grčka - Australija, tenis __________ Tofaš - Unikaha, košarka ____________Breša - Patras, košarka _________________ Srbija - Čile, tenis
SPORTKLUB 2
SPORTKLUB 6 02.00h ________________ WTA Šenžen, tenis
ARENASPORT 1 12.30h 15.00h 17.00h 20.45h 01.30h
SPORTKLUB 1
_______ Bolonja - Fiorentina, fudbal _________ Juventus - Kaljari, fudbal __________C. zvezda - Krka, košarka ______________ Napoli - Inter, fudbal _________ Atlanta - Denver, košarka
17.00h 00.00h 02.00h 04.00h
________Šalke - Sent Truden, fudbal _______________ WTA Ouklend, tenis _______________ WTA Brizbejn, tenis ________________ WTA Šenžen, tenis
SPORTKLUB 3 12.35h ________ Tjanđiin - Đangsu, košarka 16.00h _____ Borusija M. - Herakles, fudbal
SPORTKLUB 4
ARENASPORT 2 13.00h ____________ Himki - CSKA, košarka 15.00h ________ Milan - Sampdorija, fudbal 18.00h ___ Real Madrid - Valensija, košarka
ARENASPORT 3 18.00h _____________Leće - Udineze, fudbal
07.30h __________ Bugarska - Belgija, tenis 03.00h _____________ Španija - Japan, tenis
SPORTKLUB HD 15.00h ______________ Spartak - SKA, hokej 02.00h ________________ WTA Šenžen, tenis
ARENASPORT 1
EUROSPORT 16.45h _______________________ Ski skokovi
21.00h ___ Man. junajted - Man. siti, fudbal
ARENASPORT 2 21.00h ___________ Rems - Strazbur, fudbal
Veliki derbi u Seriji A Napoli - Inter Arenasport 1, 20.45h
ARENASPORT 3 20.00h ___________Mornar - Nižnji, košarka
ARENASPORT 4 20.30h ________________ OFI - PAOK, fudbal
Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom
(desk@dnovine.me)
Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka FATIĆ - RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)
redakcija@dnovine.me
ćni Sreznici pra PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2020.
DRAŠKO BRGULJAN
PRUSTOV UPITNIK KAPITENA AJKULA 42-43
NEUNIŠTIVI VINS KARTER KARIJERU POČEO U DEVEDESETIM GODINAMA PROŠLOG VIJEKA
Air Canada leti i četvrtu deceniju
ALEN MURATOVIĆ
SREĆAN SAM U KANGASU, BRINEM ZA RODNI NIKŠIĆ 44-45
6
Čuveno “zakucavanje smrti” Vinsa Kartera na OI 2000. Njegova atraktivna zakucavanja uvijek će biti zaštitni znak NBA lige, njegova volja, upornost i ljubav prema košarci primjer za svakog mladog sportistu... Ulaskom u 2020. godinu Vins Karter je postao jedini košarkaš u istoriji najjače lige na svijetu koji je igrao kroz četiri decenije - 42-godišnji
GOKU I OI
46-47
KARAKTER JAPANA U CRTANOM JUNAKU
22. SEZONU U NBA LIGI IGRA VINS KARTER
majstor karijeru je počeo 1998. u Torontu, kada je i dobio nadimak “Air Canada”. Karter danas nosi dres Atlante, a osim pomenuta dva kluba, zabavljao je i navijače Nju Džersija, Orlanda, Feniksa, Dalasa, Memfisa i Sakramenta - ukupno je dio NBA lige nestvarne 22 sezone. U svojoj prvoj sezoni bio je proglašen za najboljeg “rukija”, a već 2000. godine pobijedio je na All Star takmičenju u zakacuvanjima. Ukupno je osam puta bio biran za meč “svih zvijezda”. “Air Canada” je jedan od samo šest košarkaša u istoriji NBA lige koji su u deset sezona zaredom imali pro-
sjek od najmanje po 20 poena, četiri skoka i tri asistencije. Uz to i među šest koji su u karijeri postigli 24.000 poena, imali 6.000 skokova, 2.500 asistencija, 1.000 ukradenih lopti i 1.000 ubačenih trojki. Brojke, međutim, teško mogu da opišu njegovu atraktivnost, a u moru zakucavanja posebno se pamti ono sa Olimpijskih igara 2000. protiv Francuske. Džejson Kid tada je rekao da je to najbolje “kucanje” koje je vidio u životu, dok su francuski mediji pisali “Le dunk de la mort” zakucavanje smrti. Air Canada, Vinsanity, Half-Man Half-Amazing jedinstveni Vins Karter. K.B.
IGRAČA U ISTORIJI NBA LIGE OSTVARILO JE 24.000 POENA, 6.000 SKOKOVA, 2.500 ASISTENCIJA, 1.000 UKRADENIH LOPTI I 1.000 UBAČENIH TROJKI - MEĐU NJIMA JE VINS KARTER