Dnevne novine 8. januar 2020. by Dnevne Novine

IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI UGOVORA I INVESTICIONIH OBAVEZA ■ 8 9

CRNOGORSKI POLITIČARI ZA DN O PROŠLOJ I OČEKIVANJIMA U OVOJ GODINI

Neophodne reforme, fer izbori i dijalog

■4 5

U deset najvećih turističkih projekata uloženo 1,35 milijardi eura

SRIJEDA, 8. 1. 2020. BROJ 2573 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

POGLEDI: ODNOS IZMEĐU DRŽAVE I CRKVE U ISTORIJI PRAVA ■ 14 15

SPC UBIRA NEOPOREZOVANE PRIHODE, A GRAĐANI SRBIJE PLAĆAJU DOPRINOSE ZA SVEŠTENIKE EVROPSKI NAČIN UREĐENJA ODNOSA SA VJESKIM ZAJEDNICIMA

Stupio na snagu Zakon o slobodi vjeroispovijesti ■ 2 3

ZAHVALIO MCP ■ 17

Badnji dan protekao u razumijevanju i toleranciji

Veljović

PODGORICA ■ 20 21

Izgradnja četvrte sanitarne kade naredne godine Boljević

SDT PODIGLO OPTUŽNICE ■ 10

Sami određivali subvencije, razliku stavljali u džep? ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

PORTPAROLKA EK PORUČILA

Dobrosusjedski odnosi važni u pregovorima

Zakonodavstvo u oblasti religije nacionalna je nadležnost i ne odnosi se na pregovore o proširenju, poručila je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero Fernandez. Iz komisije nijesu željeli da komentarišu incidente u Beogradu i pokušaj paljenja crnogorske zastave, ali su naglasili da su dobrosusjedski odnosi vrlo važna stavka u pregovaračkom procesu. “Jasno smo rekli da sve sto se odnosi na regulisanje pitanja religije je nacionalna nadležnost, ne EK ili EU. Naglašavamo da je to osjetljiva tema i da svi treba da budu konsultovani tim povodom”, kazala je portparolka EK.

Govoreći o protestima u Crnoj Gori i Srbiji, kao i o pokušaju paljenja crnogorske zastave na Ambasadi u Beogradu, iz EK su poručili da insistiraju na miru i dobroj međususjedskoj saradnji, koja je značajna za proces pregovaranja. “Kada je riječ o ovom incidentu i da li on može uticati li ne na pregovarački proces, to ne želim da komentarišem jer u pitanju je slučaj koji nije u nadležnosti EU. Ova tema nije uključena u pregovore o napretku, ali voljeli bismo da vidimo da susjedi, generalno, imaju dobre odnose i to je ključno za pregovarački proces, tako da indirektno, utiče”, kazala je Pisonero Fernandez.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

dAnAs sTUPA nA snAgU zAKOn O sL

Evropski način uređenja odnosa sa vjerskim zajednicama

Ako uspiju u Crnoj Gori, Z uspjeće i na Kosovu sRPsKI PATRIjARh IRInEj

akon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je uoči i nakon usvajanja u Skupštini Crne Gore izazvao nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve i prosrpskih opozicionih partija, danas stupa na snagu. Time prestaje da važi dosadašnji Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz davne 1977. godine. Novi zakon garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nijesu vjernici.

■ novine u zakonu

Patrijarh Irinej Srpski patrijarh Irinej ocijenio je da Zakonom o slobodi vjeroispovijesti vlasti u Crnoj Gori žele da oslabe svijest o srpskom porijeklu i imenu, i, kako je kazao, što još tragičnije može da bude, ako budu uspjeli u tome, to je da to sjutra primijene i vlasti na Kosovu. “Crna Gora, nekada elitan dio srpskog naroda, ušao je u takav život da negiraju svoju istoriju. Naši odnosi su uvijek bili bratski, jedan narod, nažalost, tu se umiješala politika, znamo čija, znamo zašto sa željom da Crnu Goru odvoji od Sr-

bije i, ono što je najtragičnije što se ne može objasniti i opravdati, Crna Gora je priznala Kosovo, kao i učešće predsjednika Crne Gore na Kosovu u nekim fazama s drugima kad su u pitaju Kosovo i Srbija. Ne možemo da objasnimo takav stav i takav pogled na Srbiju Crnogoraca na srpski narod i istoriju. Nadam se da je ovo ipak jedan oblačak, crni, koji je naišao nad Crnu Goru, pa će on proći, jer tamo narod neće dozvoliti da se izgubi srpski trag“, istakao je patrijarh u intervjuu za frankfurtske “Vijesti”.

Takođe, Zakon utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore koja je kroz vjekove građena i sticana od javnih prihoda države. Propisano je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina. Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati.

Svako sporenje u vezi s vlasništvom nad vjerskom imovinom biće rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori. Zakonom je precizirano da djelovanje vjerske zajednice može biti ograničeno samo ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima. Ostavljena je još šira sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica. Izričito je utvrđeno da vjerska zajednica čiji je vjerski centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, već slobodno odlučuje o tome da će zahtijevati upis u Registar, pri čemu neregistrova-

Svako Sporenje u vezi S vlaSništvom nad vjerSkom imovinom biće rješavano pred nadležnim Sudom, kao i Svaki drugi imovinSki Spor, u Skladu Sa važećim zakonima u Crnoj gori.

ne vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica. Osim toga, zakon dozvoljava registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjernika, koji čak ne moraju ni biti državljani Crne Gore, ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom. Zakon uvodi i dodatne uslove u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice, koja se dozvoljava samo ako se legitimni cilj zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih ne može ostvariti blažim mjerama ograničenja. Izričito se propisuje mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave. Takođe, u prelaznim i završnim odredbama, precizira se da vjerska zajednica nastavlja sa korišćenjem određenog kulturnog dobra i nakon upisa prava državne svojine nad tom imovinom, do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem.

■ protesti Ovaj zakon je donijet uz žestoko protivljenje SPC i dijela opozicije predvođene DFom. Prije izglasavanja zakona, poslanici Demokratskog fronta izazvali su incident u

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

lobodi vjeroispovijesti

plenarnoj sali, nakon čega su privedeni svi njihovi poslanici. Za zakon je glasalo 45 poslanika DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici SDP-a. Poslanici DF-a po izlasku iz pritvora tražili su od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne potpiše zakon, već da ga vrati Skupštini na ponovno razmatranje. Međutim, Đukanović je 28. decembra potpisao ukaz kojim je proglasio zakon. Od usvajanja zakona širom Crne Gore održavaju se protesti vjernika Srpske pravoslavne crkve, a protesti su održani i u Beogradu. “Skup podrške srpskom narodu” organizovao je Studentski klub Pravnog fakulteta u Beogradu, a ispred Ambasade Crne Gore se u Beogradu 27. decembra okupilo se nekoliko stotina ljudi. U Beogradu su 2. januara navijači Crvene zvezde Delije ispred zgrade Ambasade Crne Gore ispaljivali pirotehniku, gađajući više puta raketama za vatromet crnogorsku zastavu koja se nalazi na najvišem spratu zgrade. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić planirao je da, uz blagoslov patrijarha SPC Irineja, na Badnji dan dođe u Crnu Goru, ali je od toga odustao, jer bi navodno njegov dolazak mogao izazvati nemire. Vučić je prije dva dana rekao da ne zna kako će se završiti situacija u Crnoj Gori, nakon stupanja na snagu Zakona

o slobodi vjeroispovijesti. On je naglasio da se nada miru i poručio da je spreman da razgovara sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, kada on bude spreman za to. “Ima otvoren poziv da dođe u Srbiju”, poručio je Vučić. Iz Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve SPC u Crnoj Gori saopšteno da će nakon trodnevnog proslavljanja Božića, Crkva dva puta sedmično četvrtkom i nedjeljom uveče organizovati protestna okupljanja sve dok ne stavi van snage Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili ne donese bolji. R.P.

ObavEzE upravE za imOvinu

Uprava za imovinu ima rok od godinu dana, počev od 8. januara 2020. godine, da utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su prema ovom zakonu državna svojina, da izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti. Nakon toga Uprava za nekretnine ima rok od 15 dana, od dana podnošenja zahtjeva, da izvrši upis zahtjeva i da odmah, bez odlaganja, o tome obavijesti vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište.

politika

predsjednica socijalista poručila

Jonica: Crnoj Gori dosta podjela i loših rješenja

Crnoj Gori dosta je podjela, optužbi i loših rješenja od kojih posljedice imaju samo građani i njihov standard, kazala je predsjednica Socijalista Snežana Jonica, navodeći da će ta stranka, ukoliko budu učestvovali na parlamentarnim izborima, pružiti drugačiju političku ponudu. Ona je rekla da Crna Gora od neke političke partije treba napokon da dobije kampanju u kojoj se govori o konkretnim stvarima, a ne samo o međusobnim optužbama. “Crna Gora je sita podjela, optužbi, međusobnih nesporazuma i loših rješenja od kojih posljedice imaju samo životni standard građana i mladi koji odlaze negdje drugo jer ne vide ovdje budućnost”, kazala je Jonica agenciji MINA. Govoreći o formiranju Socijalista Crne Gore i učestvovanju na narednim izborima, Jonica je navela da je čudno to što odmah nakon formiranja partije kreću optužbe od raznih stranaka. Optužbe se, kako je kazala, odnose na to da su Socijalisti formirani kako bi učestvovali na izborima i opstruisali bojkot, za koji još niko nije ni rekao da će stvarno biti realizovan. “Polazeći od toga da se parlamentarne stranke koje su komentarisale naše osnivanje finansiraju iz budžeta i obavljaju neke funkcije koje se isto finansiraju iz budžeta, sigurna sam da će njima mnogo teže pasti pokušaj donošenja odluke da bojkotuju izbore nego što bi to bilo nama”, rekla je Jonica.

Jonica Prema njenim riječima, često se može čuti da je veliki broj partija teret po građane. “Socijalisti se ne finansiraju iz budžeta i nijesu teret građanima Crne Gore. Ali smatramo da jesmo nada da u sljedećoj izbornoj godini, ukoliko budemo učestvovali na parlamentarnim izborima, pružimo drugačiji vid političke ponude”, kazala je Jonica. Ona je istakla da bi novoosnovana stranka uvijek trebalo na izborima da učestvuje samostalno. “Namjera Socijalista je da budu drugačiji od postojeće političke ponude, jer su inicijativu za naše formiranje najvećim dijelom pokrenuli oni koji nijesu zadovoljni današ-

Etički kodeks unutar partije

Jonica je podsjetila da su Socijalisti upisali u Statut da će imati etički odbor, političku akademiju i savjet resornih odbora. “Etički odbor je potreba, naročito danas kada smo svjesni da je kultura političkog tijela u Crnoj Gori dosegla najniži mogući nivo”, kazala je Jonica. Kako je pojasnila, da bi uradili ono što je jedan od ciljeva Socijalista - rješavanje važnih društvenih pitanja, potrebno

je postaviti neka pravila prvo u svojoj partiji. “Zbog toga će Socijalisti imati etički kodeks ponašanja svojih funkcionera, kako unutar partije, tako i u javnosti i političkom dijalogu, kako bismo prvo sebi postavili pravila koja ćemo poštovati, a samim tim i imali pravo da tražimo od drugih da na taj način doprinose kvalitetu donošenja odluka u državi”, rekla je Jonica.

njim načinom vođenja politike”, pojasnila je Jonica. Kako je rekla, nakon praznika započeće aktivnosti dodjeljivanja članskih karata, a nakon prvog kruga i evidencije članova, krenuće sa formiranjem inicijativnih odbora od grada do grada. Socijalisti su u Statutu napisali da imaju i političku akademiju i savjet resornih odbora. Prema njenim riječima, savjet resornih odbora je značajna novina na političkoj sceni Crne Gore, zato što to predstavlja Vladu u sjenci Socijalista. “Namjera nam je da za svako sada resorno ministarstvo ili za ona za koja su smatrali da treba da postoje posebna formiramo resorne odbore koji će činiti ljudi koji su stručnjaci u tim oblastima i koji će se baviti pojavama i problemima, ali i ponuđenim rješenjima”, rekla je Jonica. Njihov cilj je, kako je naglasila, da ne budu samo puki kritičari pojava određenih rješenja i zakona, nego da za svako kritikovano rješenje ponude ono bolje, koje će riješiti neke probleme građana. “Zato će i postojati resorni odbori, kako bi ukazali na ono što nije dobro, na posljedice toga, ali i na moguća rješenja”, rekla je Jonica. R.P.

POLITIKA

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

CRNOGORSKI POLITIČARI ZA DNEVNE NOVINE O PROŠ

NEOPHODNE REFORME, Z

PORTPAROL BS ADEL OMERAGIĆ

⌦ Amra Nikočević

a crnogorske političare prethodna godina je bila veoma dinamična, ali i uspješna. Saglasni su da su glavni događaji koji su je obilježili usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i rad Odbora za izborne reforme, koji je ipak dao rezultate. Očekuju da u narednoj godini fokus više bude na rješavanju socijalnih i ekonomskih problema građana. Podsjećaju da je ova godina izborna i očekuju da će građani na slobodan i fer način na parlamentarnim izborima, opredijeliti svoju budućnost, kroz svoje izabrane predstavnike.

POSLANIK DPS A MILOŠ NIKOLIĆ

Inovirano izborno zakonodavstvo

Poslanik DPS-a Miloš Nikolić smatra da je godinu za nama obilježio rad na reformi izbornog zakonodavstva. Prema njegovom mišljenju, riječ je o složenom procesu, u koji je uloženo mnogo truda i koji je na kraju ipak dao rezultate. “Na sjednici Skupštine 27. decembra ove godine usvojili smo niz zakona kojim se ispunjavaju OEBS/ODIHR preporuke, tako da se može reći da Crna Gora ulazi u izbornu godinu sa inoviranim izbornim zakonodavstvom. Ostaje, naravno, žal što dio opozicije koji je učestvovao u radu Odbora nije ostao do kraja kako bi sa dvije trećine usvo-

jili i izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika”, kaže Nikolić. Nikolić smatra da to nije ništa neočekivano. “Opozicija je još jednom, po ko zna koji put, demonstrirala ozbiljnu političku nezrelost i neodgovornost, koje će biti sankcionisane na narednim izborima”, kaže Nikolić. Nikolić izdvaja i Kongres DPS, koji je održan krajem novembra. “Uprkos svim kontroverzama koje su se po-

kušale plasirati, jasno se potvrdila snaga i jedinstvo naše partije, kao dugoročno uspješan recept za ubjedljive izborne pobjede i nove uspjehe za Crnu G o r u ”, zaključuje Nikolić.

Nikolić

ČLAN PREDSJEDNIŠTVA SDP MIRKO STANIĆ

Rješavati svakodnevne probleme građana Portparol i član Predsjedništva SDP Mirko Stanić ocjenjuje da ćemo odlazeću godinu pamtiti po otvaranju nekoliko krupnih društveno-političkih događaja čiji ćemo nastavak sigurno gledati i u narednim godinama. On podsjeća da je sredinom godine povećana minimalna zarada sa 193 na 222 eura, iako u SDP i dalje insistiraju da bude minimum 250 eura. “Bitno je da je urodila plodom višegodišnja aktivnost tokom koje je naš poslanički klub ovaj zakon predlagao svakih mjesec dana, da je kroz peticiju sakupljeno preko 12.000 potpisa građana i u konačnom da je sva ova aktivnost dovela do toga da se poboljša status nekoliko desetina hiljada radnika. Drugi za-

Stanić kon koji je izglasan se odnosi na neradnu nedjelju za radnike, najviše radnice, u trgovini čime je preko 37.000 naših sugrađanki i sugrađana konačno poslije pola decenije zalaganja dobilo pravo da nedjelju provedu u odmoru i sa svojim porodicama, umjesto na poslu”, kaže Stanić . On dodaje da će u narednoj godini nastaviti da se bave za-

konima koji utiču na poboljšanje materijalnog položaja i kvaliteta života. “Radi se o zakonu o PIO, kojim će se omogućiti da se prilikom penzionisanja ne uračunava četvrtina najlošijih nevezanih godina i poveća iznos minimalne penzije za 11.000 penzionera, zakonu o smanjenju poreza i doprinosa za poslodavce sa sadašnjih 67 odsto na 54 odsto na bruto zaradu, predlogu za smanjenje PDV na električnu energiju sa 21 odsto na 7 odsto, izmjeni zakona o budžetu kroz koji će svi osnovci dobiti besplatne udžbenike, zahtjev za povećanje zarada zdravstvenim radnicima i policajcima, smanjenu akciza na gorivo za 15 odsto, zaštiti aerodroma Crne Gore”, navodi Stanić.

USPJEŠNA GODINA

Portparol Bošnjačke izborne zakone, pripremio stranke Adel Omeragić ka- niz kvalitetnih odluka. že da je crnogorska politič“Međutim, bojkot od ka scena bila izuzetstrane opozicije je no dinamična, ali i doprinio da nauspješna. vedeni odbor “Vlada je, shodsvoj posao ne no ovlašćenjima, dovede do kraja”, kaže odgovorno obavljala svoj posao, a Omeragić. Skupština predaOn je podno radila na dosjetio da je nošenju kvalitetdobar dio poliOmeragić nih zakona”, navodi tičkih partija, poOmeragić. sebno onih iz opoziOn ističe da je Odbor za iz- cije, već krenuo u kampaborne reforme, koji je formi- nju, šaljući “populističke, a ran sa ciljem da unaprijedi često i zapaljive izjave”.

POSLANIK UCG GORAN RADONJIĆ

Projekat za promjenu identiteta Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Radonjić smatra da je događaj koji je obilježio ovu godinu Zakon o slobodi vjeroispovjesti. “Vlast za zakon cinično kaže da normira i garantuje slobodu vjeroispovijesti, a zapravo je riječ o zakonu protiv slobode, protiv vjere, zakonu kojim se pokušava oteti crkvena imovina, i u krajnjem uništiti Crkva”, tvrdi Radonjić, koji smatra da je “sve to odavno najavljeno i brižljivo se medijski i na sve druge načine priprema”. “To je potvrdila i rasprava u Skupštini. Niko od vlasti ne reče ništa o tome da smo rođaci, prijatelji, kumovi, i da će braniti i garantovati prava vjernika. Ne reče ništa ni o vjeri, ni o nadi, ni o ljubavi. Umjesto toga, govorilo se o borbi protiv neprijatelja i izdajnika. Kao vrhunac, glavni čovjek je čak naglasio kako je, navodno, „sve dao“, valjda misleći na skupo-

Radonjić cjene satove, firme, nekretnine, i šta sve ne što je stekao vršeći vlast”, kaže Radonjić. Sve je to, tvrdi, dio projekta kojim se želi promjena identiteta, za koji oni sami kažu da ga smatraju nedovršenim. “Mora da je teška drama u ljudima koji su donedavno vjerovali u sasvim drugačiju istoriju i javno zastupali identitet koji sada ruše. Mora da ima puno mučnine u tom potiskivanju i brisanju pamćenja. Krenuli su, dakle, na Crkvu i njene hramove. Kako reče jedna žena, vjernica, nakon što nam je vlast uzela toliko toga i satjerala ljude u hramove kao jedino mjesto gdje se može tražiti nada i utjeha. A sad hoće i to da uzme! E, pa, nije u redu, i nije pravedno. I to bi trebalo da pokrene svakog pravednog čovjeka, bez obzira na bilo koje drugo opredjeljenje. Ne može se graditi sreća na nesreći drugih”, navodi Radonjić.

POLITIKA

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

ŠLOJ I OČEKIVANJIMA U OVOJ GODINI

, FER IZBORI I DIJALOG NEZAVISNI POSLANIK ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ

SLIJEDE OZBILJNI IZAZOVI Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da nas u 2020. čekaju ozbiljni izazovi u cilju stabilizacije političke situacije, bez koje nema ni suštinskog ekonomskog napretka. Damjanović kaže da je politička kriza, koja je obilježila prošlu godinu, rezultirala neuspješnim dijalogom vlasti i opozicije o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore. “Kulminaciju je doživjela povodom usvajanja zakona kojim se stvaraju pretpostavke da država, neustavno i mimo ostalih važećih zakona, preuzima imovinu kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, kaže Damjanović. On smatra da će dodatne podjele u državotvornom narodu destabilizovati političke i uopšte odnose u društvu, a imajući u vidu da je 2020. i izborna

godina, tenzije će biti sve veće. “Kada se ovome doda i očigledno usporavanje toka pregovora Crne Gore sa EU oko članstva i fakticitet da se o punopravnom članstvu naše države u EU ne može govoriti prije 2025, jasno je da nas čekaju veliki izazovi u cilju stabilizacije političke situacije, bez koje nema ni suštinskog ekonomskog napretka”, tvrdi Damjanović. Prema njegovom mišljenju, najveći izazov u tom dijelu je zavšiti dionicu auto-puta, jer bi svako dodatno kašnjenje stvaralo i dodatne troškove, što bi opteretilo cjelokupan ekonomski ambijent, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. “Zato je posljednji trenutak da se strasti smire, vlast preuzme odgovornost i u dijalogu sa relevantnom opozicijom definiše optimalan izborni mo-

del, odnosno zakon, koji bi bio sproveden od strane prelazne vlade, kako bi se krajem septembra održali redovni izbori za državni parlament”, kaže Damjanović. Takođe, dodaje, vlast mora da uđe u dijalog sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, kako bi se pravno zaštitila cjelokupna imovina kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a što će “posljedično dovesti do smirivanja tenzija”. “Samo dijalogom, uključujući i rješavanje v.d. stanja u pravosuđu i tužilaštvu, a po potrebi uz promjene Ustava, Crna Gora može ući u mirne političke vode, što je neophodan uslov za ekonomski razvoj. Želim čvrsto da vjerujem da će biti mudrosti kod svih da se ovakav scenario rješavanja nagomilanih problema i dogodi”, zaključio je Damjanović.

Dinamično i stresno

Damjanović

ČLANICA PREDSJEDNIŠTVA SOCIJALDEMOKRATA MARIJA BLAGOJEVIĆ

Naporan rad na ispunjavanju standarda za EU

Članica Predsjedništva SD Marija Blagojević ocijenila je da se u godini za nama naporno radilo na ispunjavanju neophodnih kriterijuma i usvajanju standarda koji nas približavaju ispunjenju ključnog vanjskopolitičkog cilja – članstva u EU. Rad Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, smatra ona, jedan je od bitnijih događaja koji je obilježio godinu za nama. “Svi smo svjedoci da je postojala skepsa, da su naše kolege iz opozicije ulazile u Odbor, izlazile iz njega, nažalost, ne sa ciljem postizanja dogovora i dolaska do rješenja, već isključivo sa ciljem ostvarivanja političkog profita. Ni oni koji su do samog kraja učestvovali u radu Odbora nijesu uspjeli da se izdignu iznad sitnih politič-

Blagojević kih interesa u cilju postizanja šireg konsenzusa oko ključnih pitanja na političkoj sceni. Oni nijesu iskoristili našu iskrenu spremnost da zajednički gradimo povjerenje građana u pravila igre po kojima nas biraju glasači. No, to nas nije zaustavilo da predložimo zakone koje smatramo ključnim za povećanje povjerenja građana u

izborni proces, a od kojih smo većinu i usvojili na posljednjoj sjednici Skupštine u ovoj godini. U tome su nam pomagali i predstavnici građanskog društva, istaknuti pravnici iz akademske zajednice, a usvojene su preporuke OEBS/ODIHR-a”, kaže Blagojević. Godinu je, prema njenom mišljenju, obilježilo i usvaja-

LIDER LP ANDRIJA POPOVIĆ

nje Zakona o slobodi vjeroispovijesti na posljednjoj sjednici Skupštine u ovoj godini. “Osuđujemo pokušaje oživljavanja devedesetih godina, odnosno stvaranja atmosfere u kojoj se manipuliše emocijama i silom pokušavaju ostvariti politički ciljevi koje građani u kontinuitetu odbacuju na izborima. Ključno je iskazati i zadovoljstvo što većina građana pokazuje zrelost i odgovornost u ovoj situaciji, ali i činjenicu da su crkveni velikodostojnici pokazali mnogo viši stepen razumijevanja realnosti od onih koji sebe nazivaju ‘Hristovim vojnicima’”, kaže Blagojević. Ona vjeruje da poruka političara, bez obzira da li dolaze iz partija vlasti ili opozicije, mora biti poruka mira – da dijalog i razumijevanje, a ne sila, dovode do boljitka svih nas.

Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović kaže da je godina za nama bila politički dinamički i stresna, što, kako navodi, nije loše, jer znači da suštinski prolazimo kroz neke procese i transformaciju. “Prethodna godina će biti i uvertira za završetak tih procesa, koji će u konačnom povesti državu ka punopravnom članstvu u EU i što je najvažnije, vrijednostima i standardima života građana EU”, kaže Popović. On smatra da su reforma izbornog zakonodavstva i stabilizacija političkog i partijskog dijaloga u institucijama sistema bili ključni izazov na koji nijesu imali dobar odgovor. “Najznačajnija naslijeđa su reforma radnog zakonodavstva, povećana minimalna zarada, manji nameti na zarade, veliki rast BDP-a i prihoda od turizma. To su i događaji koji su obilježili godinu”, kaže Popović. Naposljetku, kako kaže, tu je i zakonsko uvođenje reda u vjerske zajednice i crkve, “što je bio godinama trnovit put, ali i ogroman zalog za budućnost naše sekularne države”. “Očekujem da ćemo u 2020, nakon smirivanja političke krize i demagogije, osjetiti plodove ovoga rada i djelimično sprovedenih reformi, a vjerujem da će građani konačno osjetiti to i na svojoj koži, povećanjem plata, penzija”, zaključuje Popović.

Popović

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

EKONOMIJA

PREDSJEDNIK SAVJETA STRANIH INVESTITORA KRISTOF ŠEN

NEDOSTATAK STROGE NAPLATE POREZA JE PRIJETNJA EKONOMSKOJ STABILNOSTI Vlada treba da nastavi borbu protiv sive ekonomije, koja zahtijeva odlučnu reakciju i važna je za fer tržišnu konkurenciju, ocijenio je predsjednik Savjeta stranih investitora - SSICG Kristof Šen i dodao da je potrebna implementacija ključnih reformi. U intervjuu za agenciju Mina-business, on je skrenuo pažnju na dalje reforme u oblastima poput tržišta rada i zapošljavanja, nekretnina, oporezivanja, korporativnog upravljanja i vladavine prava, kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore. „U našim izvještajima vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Transparentnost rada državnih organa takođe je od presudnog značaja. Kao ozbiljnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti investitori prepoznaju nedostatak sistematske i stroge naplate poreza. Sa naše tačke gledišta, to direktno utiče na konkurentnost i uslove za rad“, rekao je on. Kako je kazao, daljom primjenom utvrđenih

Posvećeni podršci Vlade

Bliska i kontinuirana komunikacija sa Vladom i organima javne uprave ostaje važan alat SSICG za podršku njihovim članovima u razvoju i unapređenju njihovog poslovanja. „Pravovremeni dijalog u ovom kontekstu od suštinskog je značaja za sve zainteresovane strane, u cilju omogućavanja povećanja efikasnosti u poslovnim procesima i izbjegavanje negativnih i štetnih posljedica po čitavu poslovnu zajednicu. Pravično je reći da naše stavove dijeli i Vlada, i posvećeni smo pružanju dalje podrške u cilju postizanja odgovarajuće primjene i pozitivnih rezultata sprovedenih reformi“, rekao je Šen.

Šen mjera fiskalne politike, podrškom jačanju ekonomskih aktivnosti i daljem podsticanju konkurentnosti, Vlada će osigurati da Crna Gora bude na pravom putu ka postizanju održivog i inkluzivnog rasta. Vlada bi, kako je ocijenio, trebalo da nastavi borbu protiv sive

ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju. Takođe je kazao da će njihovi komiteti za bankarstvo, informaciono-komunikacione tehnologije, osiguranje i regulatornu politiku pomno pratiti promjene re-

VUKOTIĆ NA 28. BOŽIĆNIM RASPRAVAMA

EVROPA NE TREBA BIROKRATE NEGO MLADE MISLEĆE LJUDE Evropska unija je u krizi i to duboko, ali ne i ideja Evrope, kazao je na 28. Božićnim raspravama o ekonomiji utemeljivač ovog događaja Veselin Vukotić. „Bez obzira na sve probleme koje ima EU danas, vjerujem da će se reformom otvoriti procesi evolutivne transformacije koje će se bazirati na digitalnoj platformi, na informatičkoj paradigmi. To znači napuštanje sada birokratizovanog puta i otvaranje za realan živit. Danas Evropa - i ne samo ona - ne treba bi-

rokrate, već ljude koji misle i znaju da misle. A mislećih ljudi ima danas i u mladoj generaciji. Zato ona treba da preuzme štafetu daljeg razvoja Evrope“, prenosi Pobjeda izlaganje Vukotića tomom panela održanog na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici. Dalje je istakao da oni koji će živjeti poslije 2050. godine „neće živjeti u nacionalnoj državi već u regijama-državama“ i na novom kontinentu – Evroaziji. Dušan Janjić je ovom prili-

kom ocijenio da EU, koliko god da ne valja, i dalje predstavlja najbolje mjesto za život. „A mi dok ne završimo reforme ne možemo igrati evropsku ligu“, rekao je on i dodao neće biti nikakvih paketa za ulazak u EU. Na Božićnim raspravama govorili su i Robert Mikac iz Zagreba, zatim ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić, Dejan Miletić iz Beograda i Miloš Perović iz nikšićkog Alfa centra. R.E.

gulatornog okvira u svojim sektorima i predlagati inicijative za unapređenje u oblastima važnim za poslovanje njihovih kompanija članica. „Kroz aktivno učešće u vladinim radnim grupama i davanjem komentara i predloga na najvažnija ekonomska strateš-

ka dokumenta, raditi na ispunjenju ciljeva SSICG i stvaranju boljih uslova poslovnog okruženja“, zaključio je on. SSICG će nastaviti da dalje podržava Vladu tokom reformi, jer čvrsto vjeruje da će postići mnogo više ako javni i privatni sektor rade zajedno. Šen je najavio i da će u maju objaviti novi vodič za strane investitore. R.E.

Na osnovu odluke Odbora direktora AD"Lenka" od 15/12/2018. radi namirenja obaveza iz plana reorganizacije po Rjeknju St.169/15. raspisuje se:

OGLAS 0 PRODAJI Kompletne imovine sa LN 299 KO Lozna po cijeni od 561.600,00 €. i to parcela 2093/1 i parcela 2093/2. Zainteresovani mogu vidjeti imovinu svakog radnog dana od 8 do 15h - Sve ponude dostaviti na adresu AD"Lenka' lndustrijska bb - Oglas ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja - Ponude Ce biti razmatrane odmah prvog dana nakon isteka odreclenog roka. B.Polje, 06/01/2020.

S obzirom da po prethodnim oglasima nije bilo zainteresovanih kupaca (zbog zastarelosti i oštećenosti) osnovnih sredstava, mašina i rezervnih djelova, odlukom osnivača ,,Mikro grupa“ oglašava se prodaja: 1) Osnovnih sredstava i mašina 2) Rezervnih djelova za šumsku poljoprivrednu mehanizaciju po popisu 31/12/2019 god. - Sva roba može se vidjeti svakog radnog dana od 8 do 15h - sve ponude dostaviti na adresu “Mikro grupa“ Industrijska bb - Cijena će se formirati po slobodnoj pogodbi ili po cijenama starog o padnog gvožđa. - Oglas ostaje otvoren do daljnjeg B.Polje, 07/01/2020.

EKONOMIJA

Rekordne investicije u Tivtu Novi dokument Vlade donosi i detalje po opštinama koji se tiču ulaganja u prioritetne projekte u turizmu. Kako se u njemu ističe, najveća ukupna ulaganja su za aktivnosti sprovođene u Tivtu, i to 946,4 miliona eura, od čega se na drugu polovinu godine odnosi 38,1 milion eura. „U opštini Herceg Novi uloženo je 617,4 miliona, od čega u dugoj polovini godine 199,7 miliona eura. U Ulcinju 24 miliona eura, od čega 8,7 miliona u drugoj polovini godine, i u Budvi 4,2 miliona eura. Dakle, ukupna ulaganja od početka realizacije prioritetnih projekata iz oblasti turizma na primorju iznose 1,59 milijardi eura, dok je blizu 247 miliona uloženo u izvještajnom periodu“, stoji u izvještaju koji se odnosi na period od jula do decembra prošle godine. Kad je u pitanju sjever države, od početka aktivnosti na realizaciji prioritetnih projekata u izgradnju infrastrukture u Bijelom Polju, Mojkovcu, Kolašini i Žabljaku uloženo je ukupno 38,2 miliona, od čega se na izvještajni period odnosi 12,3 miliona eura.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

PREMA VLADINOM IZVJEŠTAJU O REALIZACI UGOVORA I INVESTICIONIH OBAVEZA

U DESET NAJVEĆIH TURISTIČKIH PROJEKATA ULOŽENO 1,35 MILIJARDI EURA

o kraja prošle godine samo u deset najznačajnijih projekata turističkih objekata i infrastrukture na kojima se radi širom Crne Gore uloženo je 1,35 milijardi eura, pokazuje izvještaj o njihovoj realizaciji koji je usvojila Vlada.

Porto Montenegro je bio prvi luksuzni rizort

Većina prioritetnih projekata iz oblasti turizma koji se realizuju u primorskom dijelu Crne Gore odvijaju se prema ugovorenoj dinamici, preciznije obavezama iz ugovora i investicionih programa, dok je na sjeveru intenzivirana njihova realizacija, podaci su Ministarstva održivog razvoja i turizma. To se navodi u informaciji o ovim aktivnostima od jula do

decembra koju je Vlada usvojila na kraju prošle godine. Stepen realizacije i finansijski pokazatelji dati su na osnovu podataka o ispunjavanju ugovornih obaveza kojima raspolažu resorno ministarstvo i Sekretarijat za razvojne projekte, dok je ključni dio informacija o aktivnostima na sjeveru dostavila Uprava javnih radova. Pojedinačne podatke dostavile su kompanije: Azmont Investments, Adriatic Marinas, Luštica Development, Adriatic Properties, QD Hotel and Property Investment Montenegro, OHM Mamula Montenegro, Karisma Montenegro, kao i državno preduzeće Skijališta Crne Gore, te Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteta.

■ AKTIVNI PROJEKTI „Turistička valorizacija dijela imovine Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera - hoteli Bellevue i Olympic znatno je unaprijedila turističku ponudu u najjužnijoj crnogorskoj opštini. U skladu sa izvještajima kontrolora, tokom prve dvije faze investicije u projekat su uložena 23,84 miliona, od čega u drugoj fazi investicije koja je realizovana u ovoj godini 8,75 miliona eura“, stoji u izvještaju, te se precizira da planirana ulaganja izno-

se 31,84 miliona eura. U pitanju je adaptacija pomenuta dva hotela na početku Velike plaže koje je otkupio konzorcijum Karisma Hotels Adriatic i napravila turističko naselje Holiday Village Montenegro. Intenzivna investiciona aktivnost na projektu Portonovi u Kumboru nastavljena je i u ovoj godini. Prema prezentovanim podacima koji su dobijeni od kompanije Azmont Investments, od početka realizacije 2013. do sada uloženo je 597,91 milion eura, a samo u drugoj polovini prošle godine 192,97 miliona eura. „Po najnovijim najavama investitora, ukupna planirana ulaganja u projekat iznosiće 969 miliona eura. U skladu s postojećom dinamikom, investitor je najavio da će hotel One&Only biti otvoren 2020. godine“, navodi se u izvještaju, uz podsjećanje da je prvobitno investicionim programom za ulaganje bio predviđen iznos od 258,08 miliona, koji je ugovorom sa pomenutim luksuznim hotelskim brendom povećan na 650 miliona eura.

■ TIVATSKI RIZORTI Porto Montenegro u Tivtu, kao prvi ekskluzivni turistički projekat na našoj obali koji je započeo kanadski biznismen

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

EKONOMIJA

IJI

O A

Budući izgled Mamule

Portonovi će imati hotel One&Only Piter Mank, zvanično je otvoren krajem 2010. godine kada je počela da radi prva marina za megajahte u ovom dijelu Mediterana. Šest godina kasnije prešla je u ruke državnog fonda ICD iz Dubaija. Podaci ukazuju da je do sada u realizaciju marine i brojnih pratećih objekata uloženo 640 miliona, što je 200 miliona eura više od planiranog. Međutim, od tog iznosa, na stvarne odnosno kapitalne investicije odnosi se 389 miliona, dok preostalih 251 miliona eura čine operativni troškovi. U proteklih pola godine u ovaj rizort uloženo je 16,26 miliona što predstavlja polovinu iznosa planiranih investicija u istom periodu. Buduće najveće turističko naselje na poluostrvu Luštica

10,6

MILIONA EURA ULOŽENO JE U CMILJAČU I ŽARSKI, DVA LOKALITETA U REGIONU BJELASICE I KOMOVA

nadomak Tivta, Luštica Bay, od 2013. godine do danas akumuliralo je ulaganja vrijedna 236,91 milion eura. Prema ugovoru, u prve četiri godine kompanija Luštica Development imala je obavezu da investira 150 miliona eura, a ukupan projekat koji treba da bude zaokružen 2025. godine procijenjen je na

1,1 milijardu eura. Prema najavama kompanije, u drugoj polovini 2019. trebalo je da bude uloženo 35 miliona, a konačna cifra je 20,36 miliona eura što, kako se navodi, „predstavlja potvrdu značajnih investicionih aktivnosti“.

■ NOVE AKTIVNOSTI U Vladinom dokumentu se daje osvrt i na projekte koji su tek u početnim fazama izgradnje. Kompanija QD Hotel and Property Investment Montenegro, nakon što je početkom 2010. godine kupila bivši hotel Plavi horizont u uvali Pržno kod Tivta gdje će nastati Qatari Diar. Projekat će biti vrijedan 270 miliona, od čega su do sada investirana 69,4 miliona eura.

Prijavom gradnje početkom novembra 2019. zvanično je startovao projekat novog hotela Kraljičina plaža u Miločeru kod Budve. U ovaj objekat biće uloženo 60 miliona, a do sadašnje investicije iznose 4,22 miliona eura. U rekonstrukciju tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica kod Herceg Novog, u posljednjih šest mjeseci prošle godine investirano je 2,75 miliona, pa je ukupan iznos investicije u dosadašnjem periodu dostigao 6,2 miliona eura, što je manje od polovine od planiranih 15 miliona eura. Projekat Montrose je, nakon ozvaničenja saradnje sa renomiranim brendom Marriott krajem jula, dobio je zvaničan naziv Ritz Carlton Montenegro. Lokacija na rtu Dobreč zakupljena je još 2009. godine, prva ulaganja su uslijedila tri godine kasnije, a prema ugovoru u prvu fazu treba da bude uloženo najmanje 80 miliona, dok investicioni plan iznosi 210 miliona eura. Posljednjih šest mjeseci prošle godine, kako se navodi, karakterisala je intenzivna izgradnja infrastrukture u što je uloženo 6,2 miliona eura. Dosadašnje investicije iznose 13,2 miliona eura.

■ SJEVER Kada je riječ o projektima na sjeveru planiranim kapitalnim

budžetom za 2019, u izvještaju se konstatuje da je u proteklih pola godine intenzivirana njihova realizacija. To se posebno odnosi na Cmiljaču i Žarski, dva lokaliteta u regionu Bjelasice i Komova, gdje je investirano 10,6 miliona eura. „Značajan napredak u odnosu na raniji period je i u okviru valorizacije lokaliteta Durmitor. U projekat Savin kuk u 2019. godini uloženo je 3,6 miliona od čega 3,4 miliona u izvještajnom periodu - što čini ukupnu investiciju od 6,5 miliona eura“, navodi se u izvještaju. Od jula prošle godine potpisan je i sporazum o primopredaji lokacije vojno-turističkog kompleksa Mediteran na Žabljaku, gdje će biti izgrađen hotel Chedi sa pet zvjezdica, sa 120 kreveta i pratećim sadržajima, a procijenjeno je da će biti uloženo 5,6 miliona eura. U toku je priprema projektne dokumentacije kao preduslov za početak radova. Krajem godine sa konzorcijum Kolašin 1600 potpisan je sporazum o primopredaji lokacije istoimenog planinskog centra. Tako će biti ispunjeni preduslovi za ulaganje u hotelsko-turistički kompleks čija je vrijednost procijenjena na 77 miliona eura, a koji će biti sagrađen kroz četiri faze i imaće kapacitet od 2.485 kreveta. K.J.

HRONIKA

ZA 11 MJESECI PROŠLE GODINE

Specijalno tužilaštvo podiglo 23 optužnice Od početka 2019. godine do 1. decembra, Specijalno državno tužilaštvo je podiglo naredbe o sprovođenju istrage u 23 predmeta protiv 238 lica i to: u 14 predmeta protiv 145 lica za krivična djela organizovanog kriminala, u pet predmeta protiv 16 zbog krivičnih djela visoke korupcije, u tri predmeta protiv 62 osobe za pranje novca. U jednom predmetu istraga je proširena protiv osam osoba za krivično djelo terorizam, protiv sedam je pokrenuta istraga za ostala krivična djela izvršena u sticaju sa

krivičnim djelima u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. U istom periodu SDT je podiglo 21 optužnicu protiv 136 izvršilaca krivičnih djela i to u 13 predmeta protiv 86 lica za krivična djela organizovanog kriminala, u šest predmeta protiv 38 lica za krivična djela visoke korupcije, u dva predmeta protiv dva lica za krivična djela pranje novca, te protiv 10 lica za ostala krivična djela. Za skoro godinu dana Specijalno tužilaštvo je optužilo čak 13 organizovanih kriminalnih grupa.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

SPECIJALNO TUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNIC

SAMI ODREĐIVA RAZLIKU STAVL

ČETIRI MLADIĆA UHAPŠENA

Narušavali javni red i mir, vrijeđali policiju

Četiri mladića u Pljevljima uhapšena su sinoć u Pljevljima zbog narušavanja javnog reda i mira, saopšteno je nezvanično portalu Standard iz Uprave policije. Osam osoba dovedeno je u CB Pljevlja, a četiri mladića su lišena sloode jer su narušavali javni red i mir. Kako saznajemo, oni su

bili bučni, palili su baklje i zaustavljali saobraćaj. Policija je reagovala na šta su oni počeli verbalno da se sukobljavaju sa njima i vrijeđaju ih. Oni nijesu htjeli da postupe po naređenjima policije i odmah su privedeni. Danas će biti privedeni kod sudije za prekršaje.

Aručević Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv službenika barske Opštine Munira Salkovića (38) i Avna Aručevića (57), koji se terete za izdavanje lažnih poljoprivrednih subvencija, čime su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ovo krivično djelo počinili u svojstvu zaposlenih u Opštini Bar - Sekretarijat za poljoprivredu i ruralni razvoj, na način što su protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja pribavili sebi i drugom korist. Kako se navodi u optužnici, optuženi su u postupku odlučivanja po podnijetim zahtjevima za ostvarivanje prava na podsticaje po objavljenom Javnom pozivu za dodjelu podrške razvoju vinogradarstva i podrumarstva za 2018. godinu i Javnom pozivu za dodjelu podrške aktivnostima za unapređenje pčelarstva za 2018. godinu Opštine Bar – Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj, donijeli više rješenja kojima su neosnovano odobrili isplatu

Čim je novac uplaćen okrivljeni S.M. je istog dana pozvao S.E., supruga podnosioca zahtjeva S.S., i tražio da mu donese novac uz objašnjenje da je greškom u rješenju više odobren i uplaćen iznos od 5.000 eura, kako bi isti uplatio na žiro račun Opštine Bar

novčanih podsticaja u znatno većem iznosu od pripadajućih iznosa prihvatljive investicije propisane navedenom odlukom. Tako su donijeli rješenje kojim su podnosiocu zahtjeva E.R. iz Bara, na ime podrške za proširenje pčelinjaka sa pripadajućom opremom za pčelarenje, izvršili obračun i odobrili isplatu novčanog podsticaja u iznosu od 9.278 eura, umjesto pripadajućeg iznosa od 265,26

eura, tako što su za osnov obračuna neosnovano uzeli predračun koji glasi na ime E.R. i na iznos od 22.452,76 eura, za koji nije dostavljen fiskalni račun, dakle, neosnovano više odobrili isplatu novčanog iznosu od 9.012, 74 eura, a zatim, iako su znali da je novčani podsticaj nepravilno utvrđen na iznos od 9.278 eura, umjesto na iznos od 265,26 eura. Navedeno rješenje su ovjerili svojim potpisima i pečatom Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj Opštine Bar i dostavili na realizaciju Sekretarijatu za ekonomiju i finansije Opštine Bar koje je po navedenom rješenju izvršio uplatu cjelokupnog iznosa od 9.278 eura na račun podnosioca zahtjeva E.R. “Nakon što je novac uplaćen, okrivljeni Salković istog dana pozvao je podnosioca zahtjeva E.R. i tražio da mu donese novac uz objašnjenje da je greškom u rješenju više odobren i uplaćen iznos. E.R. na takav zahtjev predao iznos od 9.000 eura na ruke, koji novac okrivljeni

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

CE ZA ZLOUPOTREBU SLUŽBENOG POLOŽAJA

ALI SUBVENCIJE, LJALI U DŽEP

HRONIKA

ZADRŽAVANJE DRŽAVLJANINU SRBIJE

U autobusu krijumčario marihuanu za Srbiju

Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Hasan Lukač juče je nakon saslušanja odredio zadržavanje u trajanju do 72 sata državljaninu Srbije A.Đ.(23) iz Šida. Mladić će uz naredbu za sprovođenje istrage, zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“, danas biti priveden sutkinji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanji

Rakonjac. Prema navodima iz krivične prijave koju je policija podnijela VDT piše da je osumnjičeni 6. januara oko 22 časa putujući autobusom na relaciji Herceg Novi - Beograd prenosio drogu marihuanu-skank u količini oko 147 grama. Drogu su, kako se navodi u prijavi, namijenjenu za neovlašćenu prodaju, otkrili službenici na Graničnom prelazu Dobrakovo. B.Č.

POTVRĐENA OPTUŽNICA

S.M. nije uplatio na žiro račun Opštine Bar, već ga je zadržao i time, više odobrenim i isplaćenim iznosom od 9.012,74 eura, okrivljeni su sebi pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 9.012,74 eura, a Opštini Bar u navedenom iznosu nanijeli štetu. Takođe, okrivljeni su podnosiocu zahtjeva S.S. iz Bara, na ime podrške za nabavku motorne testere, motorne kosačice, motokultivatora, glave trimera i motornog uređaja za pranje, izvršili obračun i odobrili isplatu novčanog podsticaja u iznosu od 5.539 eura, umjesto pripadajućeg iznosa od 539,03 eura, tako što su za osnov obračuna neosnovano uzeli profakturu firme iz Podgorice koja je glasila na ime S.S. i na iznos od 12.100 eura za nabavku motokultivatora, priključne freze i prikolice, za koju nije dostavljen fiskalni račun. Time su neosnovano više odobrili isplatu novčanog iznosa od 5.000 eura, a zatim, iako su znali da je novčani podsticaj nepravilno utvr-

5 đen na iznos od 5.539, umjesto na iznos od 539 eura, navedeno rješenje ovjerili svojim potpisima i pečatom Sekretari-

HILJADA EURA ISPLATE ODOBRILI SU SLUŽBENICI BARSKE OPŠTINE A ZATIM, IAKO SU ZNALI DA JE NOVČANI PODSTICAJ NEPRAVILNO UTVRĐEN NAVEDENO RJEŠENJE OVJERILI SVOJIM POTPISIMA I PEČATOM SEKRETARIJATA

Salković jata za poljoprivredu i ruralni razvoj Opštine Bar. Takvo rješenje su dostavili na realizaciju Sekretarijatu za ekonomiju i finansije Opštine Bar, koji je po navedenom rješenju izvršio uplatu cjelokupnog iznosa od 5.539,03 eura na račun podnosioca zahtjeva S.S. Čim je novac uplaćen okrivljeni S.M. je istog dana pozvao S.E., supruga podnosioca zahtjeva S.S., i tražio da mu donese novac uz objašnjenje da je greškom u rješenju više odobren i uplaćen iznos od 5.000 eura, kako bi isti uplatio na žiro račun Opštine Bar. S.E. je na takav zahtjev predao iznos od 5.000 eura na ruke, koji novac okrivljeni S.M. nije uplatio na žiro račun Opštine Bar, već ga je zadržao i time, više odobrenim i isplaćenim iznosom od 5.000 eura, okrivljeni su sebi pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 5.000, a Opštini Bar u navedenom iznosu nanijeli štetu”, navodi se u optužnici Specijalnog tužilaštva. N.P.

NIKŠIĆANIN OTUĐIO IZ KLADIONICE 410 EURA

Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću podignutu protiv okrivljenog Č.S. zbog krivičnog djela razbojništvo. Kako se navodi u optužnom aktu, okrivljeni je 2. oktobra prošle godine prijetio radnici u nikšićkoj kladionici “Hemingvej”, a potom otuđio 410 eura. “Okrivljeni je po prethod-

nom dogovoru sa NN licem, 2. oktobra 2019. godine u Nikšiću, prijetnjom da će neposredno napasti na život i tijelo oštećene K.D., iz sportske kladionice ‘Hemingvej’ od uposlene radnice u navedenoj kladionici oduzeo novac u iznosu od 410,00 eura”, stoji u optužnici, koju je nikšićki Osnovni sud potvrdio 25. decembra 2019. godine.

hronika

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

potvrđena optužnica vdt-a u podgorici

U spavaćoj sobi držao marihUanU i mUnicijU Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici protiv okrivljenog V.K., zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Kako se navodi u optužnici, okrivljeni V.K. je 11. novembra 2019. godine neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu marihuanu. “Okrivljeni je u kući u kojoj živi, u spavaćoj sobi, u ruksaku crne boje, držao tri drobilice, staklenu lulu, te dva zamotuljka bijele i plave boje sa opojnom drogom marihuanom ukupne mase 177,565 grama, koja opojna droga, drobilice i staklena lula su pronađene i oduzete od strane ovlašćenih policijskih službenika prili-

Okrivljeni je u kući u kojoj živi, u spavaćoj sobi, u ruksaku crne boje, držao tri drobilice, staklenu lulu, te dva zamotuljka bijele i plave boje sa opojnom drogom marihuanom ukupne mase 177,565 grama, koja opojna droga, drobilice i staklena lula su pronađene i oduzete od strane ovlašćenih policijskih službenika prilikom pretresa

kom pretresa”, navodi se u optužnom aktu Višeg državnog tužilaštva. Kako se dodaje, opojna droga je bila namijenjena daljoj prodaji. “Od neutvrđenog dana do 11. novembra 2019. godine, u kući u kojoj živi, u spavaćoj sobi, okrivljeni je neovlašćeno nabavio i držao i to u kutiji u noćnom stočiću sedam komada municije oznake ‘ППУ 35’, a u fioci ormara električnu detonatorsku kapislu za aktiviranje eksploziva, te okvir od pištolja i dva komada municije NN kalibra, koja municija je pronađena i oduzeta prilikom pretresa izvršenog od strane ovlašćenih službenika policije”, navodi se u optužnici, koju je VDT dostavilo 24. decembra 2019. godine Viši sud je potvrdio nakon šest dana.

Ilustracija

HRONIKA

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

SAVJET ZA GRAĐANSKU KONTROLU RADA POLICIJE PREDLOŽIO UPRAVI POLICIJE

Osuđenog policajca ne treba angažovati u interventnim jedinicama

Savjet za građansku kontrolu rada policije zatražio je od Uprave policije da se policajac iz Bara Radovan Milićević, koji je pravosnažno osuđen zbog zlostavljanja građana, više ne angažuje u interventnim jedinicama. Milićević se dovodi u vezu sa prebijanjem i zlostavljanjem građana u više slučajeva, zbog čega je i krivičnopravno gonjen i osuđen. Podsjećamo, protiv službenika Centra bezbjednosti

Bar vođen je krivični postupak zbog krivičnih djela teška tjelesna povreda, izvršena na štetu A.M. iz Podgorice. Milićević je tada potpisao sporazum o priznanju krivice koji je sud prihvatio. Izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 11 mjeseci i istovremeno određeno da se neće izvršiti ukoliko okrivljeni za vrijeme dvije godine ne počini novo krivično djelo. Milićevićem se Savjet bavio u

još jednom slučaju, kada je zajedno sa kolegama prekoračio ovlašćenja. Naime, on i njegove kolege su priznali da su više puta zlostavljali građane prilikom kontrola u Ulcinju. Savjet je utvrdio da je Osnovni sud u Ulcinju donio rješenje kojim je usvojio sporazum o priznanju krivice koji je zaključen između tužilaštva i tri okrivljena policijska službenika među kojima je i Milićević.

“Pri radu na ovim predmetima Savjet tada nije isključio mogućnost da je od početka postajala jasna namjera da se policijski službenici, iz određenih razloga, oslobode svake vrste odgovornosti na što ukazuje više činjenica, uključujući i podatak da su kazne, koje su bile predviđene osporenim sporazumom, bile uslovne i nijesu odgovarale svrsi izricanja krivičnih sankcija i interesima pravičnosti”, na-

vode u Savjetu. Zato Savjet preporučuje da se Milićević više ne angažuje u interventnim jedinicama. “Uvažavanjem ove preporuke potvrdiće se kredibilitet Uprave policije i unaprijediti borba protiv nekažnjivosti službenih lica za zlostavljanje građana bez obzira da li se radi o mučenju, nečovječnom i ponižavajućem postupanju i kažnjavanju”, ocjenjuju u Savjetu. N.P.

PREINAČENA PRESUDA PLJEVLJAKU ZA DROGU

Ispred škole maloljetniku prodavao drogu Pljevljaku Dženanu Karoviću (31) Apelacioni sud preinačio je presudu sa godinu i po na tri godine zatvora. Prvostepenu presudu izrekao je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Šefkija Đešević zbog počinjenog krivičnog djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“. Prema navodima optužnice, Karović je u toku juna ove godine u parku Osnovne škole “Ristan

Pavlović“ u Pljevljima više puta neovlašćeno maloljetnom A.J. prodao opojnu drogu marihuanu. Navodi se da je istom licu dana 10. jula, na osnovu prethodno ostvarenog dogovora na društvenoj mreži Facebook, preko aplikacije “Messenger“, poslao poruku da dođe za 15 minuta ispred pomenute škole, iz vozila kojim je upravljao dodao mu marihuanu mase oko 3,5 grama upakova-

nu u PVC zamotuljak, da bi on njemu dao iznos od četiri eura. Od te količine maloljetnik je 1,65 grama upakovao u pvc zamotuljak i predao ga sugrađaninu M.P., koji je bio sa njim u društvu, da mu sačuva, dok je ostatak od 1,5 grama bez ambalaže zadržao za sebe u namjeri da je iskoristi za uživanje. U optužnici se navodi da su službenici policije kod navedenih lica pronašli predmetnu drogu. B.Č.

DRUŠTVO

KONKURS

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

POGLEDI: ODNOS IZMEĐU DRŽAV

SPC UBIRA NEOPOR SRBIJE PLAĆAJU PENZ

⌦ Vlatko Sekulović

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Odnos između države i crkve ima određene sličnosti i u istoriji prava različitih zemalja koje se mogu utvrditi na primjerima Italije, Francuske, Njemačke, Crne Gore i Srbije. Tokom XIX vijeka su u svim ovim državama sprovođene pravne reforme koje su imale za cilj rušenje feudalnog poretka i razgraničenje države od crkve, te uspostavljanja prevlasti ove prve. Ovaj proces je nužno imao i svoje imovinsko-pravne aspekte.

■ ITALIJA Tako je 1867. u Italiji, samo šest godina od osnivanja ove države, donijet zakon kojim su oduzete brojne nepokretnosti, do tada u vlasništvu Katoličke crkve, prema raspoloživim p odacima, 2.099 nepokretnosti, manastira, crkava, zgrada i ostalog. Ovom aktu prethodio je zakon iz 1866. godine, kojim su ukinute brojne paracrkvene organizacije poput redova, kongregacija i korporacija. Već više od sto pedeset godina nad ovim dobrima, koja se koriste radi obavljanja vjerskih obreda, upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova preko posebne Direkcije za upravljanje fondom kultnih zgrada Italijanske Republike.

■ FRANCUSKA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

U Francuskoj tokom čitavog XIX vijeka, kao posljedica revolucije, ne-

pokretna su dobra bila predmet nadmetanja između države i crkve, posebno Katoličke. Nakon potpune konfiskacije 1789. godine svešteničke imovine, te Konkordata iz 1801. godine određene nepokretnosti su stavljene na raspolaganje za potrebe vjerskih obreda, a Zakonom iz 1905. godine je ova oblast dodatno uređena, te se u

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

DRUŠTVO

AVE I CRKVE U ISTORIJI PRAVA

REZOVANE PRIHODE, A GRAĐANI ZIONO I SOCIJALNO ZA SVEŠTENIKE suštini i dalje prepoznaje država kao titular prava svojine nad nepokretnostima namijenjenim vjerskim obredima.

■ NJEMAČKA U Njemačkoj je takođe bio prisutan, tokom procesa ujedinjenja, sukob između nove državne vlasti i Katoličke crkve. Tako je npr. 1876. godine usvojen zakon kojim je ustanovljen državni nadzor nad cjelokupnom imovinom ove crkve.

■ CRNA GORA Crnogorsko društvo od sredine XIX vijeka istrajava u naporu da razdvoji prethodno sjedinjenu, svjetovnu i duhovnu vlast, odnosno da razdvoji drža-

NAMJERA SADAŠNJE VLADE CRNE GORE DA I U OVOJ OBLASTI USPOSTAVI PRAVNI POREDAK NA OSNOVU OBNOVLJENOG SUBJEKTIVITETA OVE DRŽAVE, A NA OSNOVU PRINCIPA ODVOJENOSTI DRŽAVE I CRKVE I PREVLASTI OVE PRVE, IMA SVOJE OPRAVDANJE I SA STANOVIŠTA SVOJINSKOPRAVNIH ODNOSA I UOPŠTE REGULISANJA POLOŽAJA I DRUŠTVENE MOĆI CRKAVA I VJERSKIH ZAJEDNICA U ODNOSU NA PORESKE OBVEZNIKE I DRŽAVNU VLAST. vu od crkve, koje su do tada bile objedinjene u jednoj osobi. U tom kontekstu su donošeni razni pravni akti, poput Financijalne reforme iz 1868. godine, kojima se utvrđuje „državno imanje“ nad sakralnim objektima. Takođe je razgraničena državna svojina od vladaočeve, što je izraz političke namjere da se ekonomska moć tadašnjeg nosioca suvereniteta ograniči, pa samim tim i njegova politička moć, što je bila odlika emancipatorskih pokreta usmjerenih ka ukidanju feudalnih privilegija. Slična težnja se može prepoznati npr. i u Zakonu o agrarnim odnosima u novim krajevima, donijet u Kraljevini Srbiji 1880. godine, koji je imao za cilj da eliminiše dotadašnje feudalne odnose u oblastima koje su 1878. godine prisajedinjene Srbiji. Posve sličan proces gorenavedenima, prema svojoj političkoj svrsi, a sa određenim zakašnjenjem, može se prepoznati kako u ukidanju povlašćenog položaja pravoslavne crkve 1919. godine, tako i u Agrarnoj reformi sprovedenoj iste godine na prostoru Jugoslavije. Tada se, radi eliminisanja dotadašnjih veleposjeda, uk-

ljučujući i crkvenih, pristupilo raspodjeli zemlje seljacima uz ukidanje dotadašnjih društvenih odnosa. Ukidaju se kmetovi i čifčije, te se ovi proglašavaju za slobodne vlasnike zemlje koju obrađuju, itd. Međutim, ako se ima u vidu da tada pravoslavna crkva nije imala većih posjeda, za razliku od katoličke, jasno je da je ova mjera imala svoju svrhu i u ograničenju društvene moći, prvenstveno Katoličke crkve.

■ ZAKON O SPC IZ 1929. GODINE

Vrhunac uspostavljanja prevlasti državne nad crkvenom vlašću predstavlja Zakon o Srpskoj pravoslavnoj crkvi iz 1929. godine. Ovim aktom je u članu 2, stav 1, propisano da SPC slobodno raspolaže svojom imovinom, ali pod vrhovnim nadzorom države, a stavom 3 istog člana određeno je da država vrši kontrolu rashoda i prihoda SPC. Glavna odredba o podređenosti SPC državi je sadržana u članu 8 ovog zakona koji je propisivao: „Izbor Patrijarha i Eparhiskih Arhijereja potvrđuje Kralj Ukazom, na predlog Ministra pravde, stavljen u saglasnosti sa Predsednikom Ministarskog Saveta“.

■ PAD SOCIJALIZ-

MA I JAČANJE MOĆI CRKAVA

Nakon pada socijalizma u čitavoj istočnoj Evropi dolazi do obrnutog procesa, jačanja društvene moći crkava, te i vraćanja imovine crkvama, a u opštem kontekstu restitucije nacionalizovane imovine. Međutim, situacija u Srbiji je imala svoju specifičnost u tome da je imovina crkvama vraćena prije nego građanima i građankama. Tako je opšti Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju donijet 2011. godine, a Zakon o vraćanju imovi-

ne crkvama i vjerskim zajednicama pet godina prije toga, što ukazuje na povlašćeni, protivustavni položaj jedne kategorije lica u odnosu na druge.

■ POVLAŠĆENI

POLOŽAJ CRKAVA U SRBIJI

Povlašćeni položaj crkava u Srbiji, koju ove nijesu imale ni u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, ogleda se i u izuzimanju iz poreskog sistema, kao i u državnim subvencijama kojima poreski obveznici, bez obzira na svoje opredjeljenje finansiraju vjerske zajednice, a prije svega Srpsku pravoslavnu crkvu. Tako na osnovu Uredbe o uplati doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje za sveštenike i vjerske službenike ove troškove snosi budžet Republike Srbije. Drugim riječima svi građani i građanke Srbije plaćaju penziono i socijalno i za sveštenike, bez obzira što ovi ubiraju neoporezovane prihode. Naposljetku u predjugoslovenskoj Srbiji su knjazovi i kraljevi, sa manje ili više uspjeha, imenovali ili dozvoljavali imenovanje crkvenih

velikodostojnika, a po formiranju SPC patrijarha je svojim ukazom imenovao kralj, ne toliko zbog želje za apsolutnom vlašću, već zarad obezbjeđivanja prevlasti države nad crkvom. Vrijedno je pomena da je u vrijeme socijalizma ova podređenost ukinuta.

■ OGROMNA MOĆ SPC U SRBIJI

Danas je situacija u Srbiji paradoksalno posve drugačija u odnosu na onu s početka XX vijeka, sada se politički lideri u Srbiji utrkuju u dodvoravanju sveštenicima i malo nedostaje pa da patrijarh blagosilja vladu ili predsjednika države prilikom njihovog ustoličenja. Na osnovu ovih primjera jasno je da je danas društvena moć Srpske pravoslavne crkve i njenih sveštenika daleko veća od one koju su imali prije Drugog svjetskog rata, te prevazilazi i onu koju Katolička crkva ima u Italiji, gdje je crkva obavezna da bude poreski obveznik i da da svoj doprinos finansiranju javne potrošnje. Tako u Srbiji, za razliku od Italije, SPC ne daje svoj doprinos finansiranju javne potrošnje, već je isključivo korisnik javne potrošnje.

■ ARGUMENTI NA STRANI CRNE GORE

U tom kontekstu namjera sadašnje Vlade Crne Gore da i u ovoj oblasti uspostavi pravni poredak na osnovu obnovljenog subjektiviteta ove države, a na osnovu principa odvojenosti države i crkve i prevlasti ove prve, ima svoje opravdanje i sa stanovišta svojinskopravnih odnosa i uopšte regulisanja položaja i društvene moći crkava i vjerskih zajednica u odnosu na poreske obveznike i državnu vlast. (autor je advokat i kolumnista)

DRUŠTVO

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

PRAVOSLAVNI VJERNICI U CRNOJ GORI SLAVE NAJRADOSNIJ

BOŽIĆ DA NAS UJEDINI ZA BOLJE SJUTRA

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori slave Božić, a vjernici Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u odvojenim liturgijama obilježili su juče najradosniji hrišćanski praznik. Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući. Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede. Božiću prethodi 40-dnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna. Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po

pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu. Na ovaj praznik, koji se slavi tri dana, pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa “Hristos se rodi”, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi”. Predsjednici države, Vlade i parlamenta Milo Đukanović, Duško Marković i Ivan Brajović čestitali su Božić sveštenstvu, vjernicima i svim građanima pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori.

■ ĐUKANOVIĆ:

MOŽEMO PREVAZIĆI PODJELE

U čestitki crnogorskog predsjednika navodi se da Božić proslavljamo u miru i blagostanju, “zahvaljujući mul-

tietničkom i multikonfesionalnom skladu koji smo očuvali kroz vjekove, na ponos i dobrobit svih naših građana”. “Univerzalne vrijednosti čovječanstva, suživot, čovjekoljublje i solidarnost, sadržane u hrišćanskom učenju, utkane su i u temelje moderne crnogorske države. Građanski i demokratski duh, neodvojivi dio identiteta crnogorskog društva, odnjegovan i u najizazovnijim vremenima našeg milenijumskog opstajanja, osnova je svih naših današnjih uspjeha”, navodi se u čestitki Đukanovića. Savremenu Crnu Goru, kako je rekao, karakteriše dinamičan ekonomski i demokratski razvoj i dobrosusjedska saradnja, na putu usvajanja evropskih i evroatlantskih vrijednosti.

“Siguran sam da samo tolerancijom, boljim razumijevanjem i međusobnim uvažavanjem, možemo prevazilaziti podjele i razlike i oko nekih krucijalnih pitanja, na dobro svih naših građana i naše države Crne Gore. Neka nas na to podstiče i današnji praznik stvaranja i rađanja, koji vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti i svim ljudima dobre volje simbolizuje radosnije i bolje sjutra”, ističe se u čestitki predsjednika.

■ MARKOVIĆ: DA UJE-

DINIMO PODIJELJENO PRAVOSLAVNO BIĆE

Premijer Marković ističe da se naša zemalja razvija, da građani vide i prepoznaju prednosti stabilnosti i

mira, te da je crnogorskom društvu sada najpotrebnije ujedinjenje podijeljenih pravoslavaca. “Dok blagdanskim radostima dominiraju ljubav i praštanje, treba još jednom da se prisjetimo vrlina koje krase našu Crnu Goru, i da nastavimo da dajemo doprinos tradicionalnoj slozi, zajedništvu i povjerenju, ne samo među konfesijama, već i unutar njih. Naša zemlja se danas razvija i izgrađuje po mjeri demokratskih i najrazvijenijih zemalja, a građani sve više prepoznaju prednosti stabilnosti i mira što nam je omogućilo ovakav razvojni zamah”, poručio je premijer. On je u čestitki povodom Božića poručio da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju

AMFILOHIJE POZVAO NA MIR I ŠIRENJE BRATSKE LJUBAVI

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije služio je juče svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, a božićne liturgije održane su i u ostalim crnogorskim gradovima. Amfilohije je pozvao na mir i širenje bratske ljubavi. “Nek je blagosloven rođendan Gospoda i Spasa našega Isusa Hrista kroz čiji rođendan i naše rođenje dobija vječni i neprolazni smisao. Hristos Gospod, najljepši rođeni na zemlji, osvećuje svako rođenje”, kazao je mitro-

polit crnogorsko-primorski, na liturgiji kojoj je prisustvovao veliki broj vjernika. A Presveta Djeva, kako je kazao, osvećuje svaku majku svojim rođenjem. “I svakom djeteti rođenom na zemlji daruje vječni i neprolazni, besmrtni život. To je smisao ovog divnog događaja”, rekao je Amfilohije. Posebno ga raduje, kako je kazao, što je naš narod sve bliži poznanju te svete istine, posebno u Crnoj Gori.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

IJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

■ BRAJOVIĆ: RAZLIKE DA NE DIJELE, VEĆ OBOGAĆUJU

U čestitki predsjednik parlamenta Ivana Brajović navodi da je uvjeren “da ćemo

uspješnom realizacijom zacrtanih planova na najbolji način uticati na budućnost naših građana i države Crne Gore, na kvalitet života svakog pojedinca i društva u cjelini”. “Radićemo na ostvarivanju ciljeva jačanja demokratskog, institucionalnog, socijalnog, kulturnog kapaciteta naše zemlje - na daljoj realizaciji svih njenih potencijala. Afirmacijom najboljih evropskih vrijednosti, učinićemo pomake na svim poljima, čemu će Skupština Crne Gore svojom važnom ulogom, dati poseban doprinos”, navodi se u čestitki Brajovića. On je rekao da bi želio da “naredna decenija bude obilježena jačanjem međusobnog razumijevanja, povjerenja i izgradnjom partnerskog odnosa svih ljudi dobre volje”. “Neka nas razlike ne dijele već obogaćuju”, poručio je Brajović.

■ ČESTITKE

MINISTARA

I ministri u Vladi čestitali su Božić svim pravoslavnim vjernicima koji, po Julijanskom kalendaru, slave veliki hrišćanski praznik. U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i u svoje ime, povodom Božića, najradosnijeg i najvećeg hrišćanskog praznika, čestitku je uputio ministar Mehmed Zenka. “Želim da ovaj praznik proslavite u miru i ljubavi sa najbližima i u skladu sa vjerskim i tradicionalnim običajima. Njegujući međuvjerski sklad čuvamo prave vrijednosti po kojima je Crna Gora uvjek bila prepoznata. Proslava Hristovog rođenja, u znaku sloge i praštanja neka bude na opštu radost i dobro-

Komentarišući dešavanja u Beogradu, kada su nezadovoljni građani vatrometom gađali crnogorsku zastavu, mitropolit Mihailo je kazao “da je to bio pucanj u državu”. “No, neka im to služi na čast, to Crnogorci neće raditi nikome. To je njima i u tradiciju”, poručio je on.

I Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ističe, ima ljudi i episkopa “koji misle isto kao i mi, jer znaju o Crnogorskoj crkvi i njenoj istoriji”. U Cetinju je sve počelo i tu će se, kako je rekao, sve završiti. “Mi smo na pravom putu, a ko je na pravom putu, tome i Bog pomaže”, zaključio je mitropolit Mihailo.

bit, neka naglasi humanističke poruke da svi u Crnoj Gori djelujemo u korist opšteg mira i daljeg napretka,” naveo je Zenka. I ministar kulture Aleksandar Bogdanović čestitao je Božić sveštenstvu, vjernicima i svim građanima koji ga slave. “Božićni praznici, prije svega, prilika su da se podsjetimo važnosti zajedništva i razumijevanja, kao vrijednosti koje su u današnjem vremenu od naročitog značaja za crnogorsko društvo. Želeći svima da Božić provedu u miru i dobrom zdravlju, okruženi ljubavlju najbližih, neka ovi blagi dani podstaknu našu slogu i toleranciju, međusobno uvažavanje i zajedništvo”, kaže se u čestitki ministra Bogdanovića. Ministarka Marija Vuči-

nović poželjela je građanima da božićne blagdane provedu u miru i radosti sa svojim porodicama, prijateljima i susjedima. “Simbol Božića neka bude nadahnuće za međusobno uvažavanje, razumijevanje i poštovanje svih različitosti, koje treba da nas, sve zajedno, osnaže i približe jedne drugima. U to ime želim vam sretan i blagoslovljen Božić”, poručila je Vučinović.

Veljović: MCP doprinijela da litije proteknu bez incidenata Direktor Uprave policije Veselin Veljović zahvalio je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj na doprinosu da okupljanja građana i litije proteknu bez incidenata. On je u poruci objavljenoj na Tviteru naglasio da crnogorska policija garantuje bezbjednost svim građanima i

MIHAILO POŽELIO MIR, ZDRAVLJE I SREĆU Božićna liturgija održana je juče u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) na Cetinju. Mitropolit Mihailo poželio je svim vjernicima mir, zdravlje i sreću. On se osvrnuo i na napredak Crne Gore kao demokratske države ka Evropskoj uniji, NATO alijansi i na aktuelna dešavanja u zemlji i regionu.

vjerskih zajednica, koji je izazvao polemike, treba posmatrati kao novi početak suživota i povjerenja, a ne podjela. “Nikako kao bilo čiji podvig, već onako kako mu pripada - kao pravni propis koji uklanja ne samo kulturno i vjersko, već i civilizacijsko ograničenje u kojem smo se zatekli. Da bismo svi, a posebno vjernici i građani na pravi način razumjeli aktuelni kontekst, najveću odgovornost nose oni sa najviše uticaja, bio on politički ili vjerski. Zbog toga je naša dužnost da učinimo sve da se u Crnoj Gori ujedinimo i nastavimo dalje jednim i zajedničkim putem. Moja božićna želja jeste upravo ono što je danas crnogorskom društvu najpotrebnije: da ujedinimo podijeljeno pravoslavno biće, da braća idu zajedno u crkve, hramove i na molitve, da pokažemo da nema poželjnih vjernika, odnosno onih drugih i da hramovi nijesu tijesni ni za jednu nacionalnu ili građansku zajednicu. Vjerujući da zajednički možemo dostići ove ciljeve, još jednom svim pravoslavnim vjernicima i sveštenstvu čestitam najradosniji hrišćanski praznik”, poručio je Marković.

DRUŠTVO

vjernicima, “uz ostvarivanje prava da na miran način javno ispoljavaju svoja opredjeljenja i osjećanja”. “Badnji dan kao vjerski praznik protekao u razumijevanju i toleranciji. Božićne svetkovine nastavljaju se u mirnoj atmosferi na radost svih vjernika”, naveo je Veljović.

Veljović

■ BOŽIĆNE ČESTIT-

KE UPUTILI I LIDERI PARTIJA

Predsjednici crnogorskih partija Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, Liberalne partije Andrija Popović, građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, Nove Demokratske Snage – Forca Nazif Cungu, Socijalista Crne Gore Snežana Jonica, Demokratske narodne partije Milan Knežević, Ujedinjene Goran Danilović, Socijaldemokratske partije Crne Gore Draginja Vuksanović Stanković. Pravoslavnim vjenicima najradosniji hrišćanski praznik čestitala je i Bošnjačka stranke, gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan i predsjednik opštine Tuzi Nik Đeljošaj. J.V.Đ.

marketing

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

crna gora

Završena Zimska bajka u TivTu

Riva Pine 45 dana bila PozoRnica zabave

Nastupom Dejana Petrovića i Big banda u Tivtu je završena ovogodišnja Zimska bajka. Manifestacija je počela 25. novembra prošle godine, uz koncert Nataše Bekvalac i Magla benda, i završila se, nakon 45 dana, 6. januara ove godine. Tivatska riva Pine mjesec i po dana bila je pozornica za klizače, pjevače, praznične gastro-kućice, događaje za djecu, božićne sajmove i humanitarne bazare, dnevne gastro i tematske sadržaje, muzičke koncerte i cjelodnevne zabave. U Novu godinu Tivćani i njihovi gosti ušli su uz koncert Lexington benda i

Miligrama, dok su za reprizu novogodišnje noći bili zaduženi Marija Šerifović i Saša Kovačević. U ostalom dijelu programa goste u Tivtu zabavljali su Van Gogh, Vlatko Stefanovski i Bitoljski kamerni orkestar NY Rock Symp-

TivaTska riva Pine mjesec i Po dana bila je Pozornica za klizače, Pjevače, Praznične gasTro-kućice, događaje za djecu, božićne sajmove i humaniTarne bazare...

hony, Željko Bebek, Pop simfonija Ane Stanić i Aco Pejović. Manifestacija “Tivat – Zimska bajka 2020.” otvorila je vrata svim ljubiteljima zimskih čarolija, praznične atmosfere, dobre zabave i dobrog provoda. Zadovoljna rezultatima ostvarenim tokom trajanja Zimske bajke, direktorka Turističke organizacije Tivat Gabrijela Glavočić je izrazila nadu da će se ta priča nastaviti i naredne godine sa ciljem da se nadvlada ono što je već viđeno i realizovano, ali i zadržati manir koji su već ostvarili. Z.K.

u regenTu Zadovoljni PočeTkom godine

LjiLjanić: Kapaciteti hoteLa popunjeni preKo 80 odsto U hotelu “Regent Porto Montenegro” zadovoljni su posjetom i popunjenošću kapaciteta posljednjih dana prošle i tokom novogodišnjih i božićnih praznika ove godine. PR marketing menadžer hotela Regent Elena Ljiljanić kazala je da su kapaciteti hotela popunjeni preko 80 odsto. “To pokazuje da smo kroz sve ove godine gradili identitet i da gosti znaju šta od hotela Regent mogu da očekuju kad su ovakve prilike i datumi u pitanju. Veliki nam je kompliment ka-

da gosti petu godinu zaredom Novu godinu provode sa nama, tako da to više nijesu gosti nego naši prijatelji”, naglasila je Ljljanić. Ističe da već sada imaju dobre najave i za naredni period, ali i osmišljene paket aranžmane. “Ova godina će za sve nas u turizmu biti vrlo izazovna i svjesni smo da će biti konkurentnih hotela i ponuda ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Mi smo kreirali ponude za 2020. godinu, kako za ljetnju sezonu, tako i za ostale periode godine. Kolege iz prodaje su veoma ak-

tivne na svim tržištima, a sa ciljem promocije Crne Gore kao turističke destinacije svih 365 dana u godini, ali i popunjavanja hotelskih kapaciteta”, navela je Ljiljanić. Prema njenim riječima, za ovu i narednu godinu pripremili su i paket aranžman u kombinaciji sjever - jug. S obzirom da crnogorska Vlada planira znatna ulaganja u skijališta Crne Gore, Ljljinić je uvjerena da je pravo vrijeme da se počne raditi jednako na promociji juga i sjevera kao paket aranžmana koji će nuditi u Regentu. Z.K.

ProjekaT ª radom do boljeg živoTaº

obuka i posao za šest lica sa invaliditetom U Bijelom Polju realizuje se projekat “Radom do boljeg života”, tokom kojeg će se osnažiti šest lica sa invaliditetom sa umjerenim i lakšim stepenom invaliditeta, koji će proći obuku i raditi kod partnera na projektu u dužini od pet mjeseci. Projekat je finansirao Zavod za zapošljavanje Crne Gore, a sredstva su obezbijeđena iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 52.302 eura, od čega Zavod za zapošljavanje Crne Gore obezbjeđuje 49.687, dok iznos od 2.615 eura predstavlja doprinos podnosioca projekta. Jedan od nosilaca projekta “Student BP” d.o.o. Bijelo Polje saopštio je da u opštem smislu projekat doprinosi unapređenju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje lica sa invaliditetom u opštini Bijelo Polje. “Specifični cilj, odnosno svrha projekta je da se uz povećanje stručne i radne kvalifikacije lica sa invaliditetom kroz uspostavljanje partnerstva poslovnog i civilnog sektora ostvare nova radna mjesta za lica sa invaliditetom u Bijelom Polju”, saopštio je nosilac projekta. Fahreta Ćorović, koja je bila jedan od predavača na tribinama, govorila je o standardima pristupačnosti, infrastrukturnim barijerama i prednostima zapošljavanja lica sa invaliditetom, dok je o razvijanju preduzetničkih ideja i održivim preduzećima govorio Mirko Konatar. Kroz projekat “Radom do boljeg života” će se osnažiti šest lica sa invaliditetom sa

umjerenim i lakšim stepenom invaliditeta, tako što će proći trodnevni psihološkomotivacioni trening, obaviti stručno osposobljavanje na konkretnom radnom mjestu kod poslodavca u dužini trajanja od tri mjeseca. Treninzi su za zanimanja kuvar, radnik u fotokopirnici/knjižari i radnik na dizajnu materijala, te nakon završenog osposobljavanja svih šest lica će raditi kod partnera na projektu u dužini trajanja od pet mjeseci. Tri javne tribine, koje su održane u Bijelom Polju tokom decembra, u mjesnim centrima u Bistrici, Centru i Rasovu, a prethodno u Zatonu i Loznoj, bile su dobra prilika da se ukaže na primjenu standarda pristupačnosti i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Na tribinama su prisutni imali priliku da dobiju informacije o subvencijama koje poslodavci imaju prilikom zapošljavanja lica sa invaliditetom, kao i promociju primjera dobre prakse kada je u pitanju rad i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Poseban naglasak na tribinama je stavljen na primjenu standarda pristupačnosti i uklanjanje konkretnih infrastrukturnih barijera u ovim mjesnim centrima kada je u pitanju kretanje lica sa invaliditetom (djece, mladih i starijih osoba) i pristupačnost javnim servisima koji se pružaju u ovim mjesnim centrima. Na tribinama je govoreno o razvijanju preduzetničkih ideja, posebno o ženskom preduzetništvu, te o karakteristikama održivih preduzeća, saopštili su nosioci projekta. B.Č.

CRNA GORA

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

PODGORICA: U PREDUZEĆU ª DEPONIJAº REKORDNA GODINA

IZGRADNJA ČETVRTE SANITARNE KADE NAREDNE GODINE

irektor podgoričkog gradskog preduzeća “Deponija” Arsenije Boljević kazao je za Dnevne novine da se u ovoj godini očekuje završetak projekta za četvrtu sanitarnu kadu, čija je izgradnja planirana za narednu godinu. Boljević je naveo da je protekla godina bila izuzetno uspješna i da su u brojnim stavkama oboreni rekordi u poslovanju, te da je nastavljeno dostizanje evropskih standarda i da je dostignuta stepenica više kada su u pitanju sistemi menadžmenta kvaliteta. “Naše preduzeće je naviklo građane na velike i krupne investicije, ali protekle godine ih nije bilo, jer nije ni bilo potrebe. Akcenat je stavljen na neke druge stvari i velika pažnja je posvećena naplati potraživanja, koja je sada na preko 90 odsto. Takođe, dosta je rađeno i urađeno na širenju prihodovne baze. Ostvarena je i bolja komunikacija sa građanima, kojima je ponuđeno da, ukoliko neko nije u mogućnosti da plati dug u cjelosti to učini u ratama”, kazao je Boljević. Ističe da su prihodi u 2019. godini bili za oko tri odsto veći nego u 2018. godini, te da je ovo ujedno bila i najbolja godina od osnivanja ovog

Društva. “U 2018. godini smo imali 4,2 miliona prihoda, dok je u 2019. godini taj prihod oko 4,35 miliona eura. Obnovili smo mehanizaciju i oko 300.000 eura je uloženo u nabavku novih teških mašina kamion kiper, buldožer, bager rovokopač, viljuškar, dok je postojeća mehanizacija značajno osvježena”, istakao je Boljević. Ova godina je rekordna i kada je u pitanju ukupna količina primljenog komunalnog otpada, jer je za par procenata više u odnosu na do sada rekordnu 2018. godinu. Takođe, u reciklažnom centru je za oko 15 odsto više selektovanog materijala iz komunalnog otpada - razne vrste papira, PET i metal. I u ovoj godini je u planu nastavak obnove mehanizacije i nabavka novih mašina, kao i završetak projekta za četvrtu sanitarnu kadu. Treća sanitarna kada se puni znatno brže nego što je planirano, jer dnevno pristigne iz-

među 230 do 250 tona otpada, a u planu je bilo da bude znatno manje. Izgradnja treće sanitarne kade je završena krajem 2016. godine, a planirano je bilo da traje do 2024. godine. “Ministarstvu održivog razvoja i turizma predali smo

UZ POMOĆ GRAĐANA DO ČISTIJEG GRADA

Boljević navodi da ovo Društvo do sada nije imalo kontakta sa građanima, ali da će se u narednoj godini truditi da aktivnosti približe građanima. “Na društvenim mrežama imamo stranice, gdje smo fazno prikazali svaku od naših organizacionih jedinica. Tu je i ‘ži-

va’ komunikacija sa građanima, jer oni u komentarima mogu da postavljaju pitanja na koja će dobiti odgovor ili čak da predlažu nešto što smatraju da bi moglo biti od koristi za ovo Društvo”, kazao je Boljević. Takođe, u saradnji sa “Čistoćom” u pripremi je aplikacija,

gdje će građani moći da prijave divlje deponije, odnosno sve ono u gradu što nije kako treba. Osim toga, moći će da prijave i ukoliko imaju određene količine papira, PET-a, metala ili sekundarnih sirovina, a ekipe gradskih službi će o svom trošku taj otpad pokupiti.

zahtjev za Urbanističko-tehničke uslove. Nedavno je usvojen, odnosno oživljen urbanistički plan deponije sa sanitarnim kadama i sada čekamo da se završe administrativni poslovi kako bi dobili UT uslove i krenuli u raspisivanje poziva za izradu idejnog rješenja projekta za četvrtu sa-

OBNOVILI SMO MEHANIZACIJU I OKO 300.000 EURA JE ULOŽENO U NABAVKU NOVIH TEŠKIH MAŠINA - KAMION KIPER, BULDOŽER, BAGER ROVOKOPAČ, VILJUŠKAR, DOK JE POSTOJEĆA MEHANIZACIJA ZNAČAJNO OSVJEŽENA

nitarnu kadu, koja će se graditi naredne godine. Procijenili smo da će u 2020. godini biti dovoljno mjesta za deponovanje otpada u trećoj sanitarnoj kadi”, kazao je Boljević. Kapitalni projekat o kojem se dosta govorilo u prethodnom periodu je i eksploatacija biogasa za proizvodnju električne energije na deponiji “Livade”. Vlada je promijenila propise kada je u pitanju podsticaj obnovljivih izvora energije pa, kako kaže Boljević, potencijalni partneri u takvoj situaciji nisu imali jasnu sliku kako će se u tom poslu njihovi prihodi krećati. “Zakon o privatno-javnom partnerstvu će nam dati ja-

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

Foto: Dejan Lopičić

Foto: Dejan Lopičić sniju sliku o svemu tome i da li ćemo po tom modelu, privatno-javnog partnerstva moći da uđemo u ovu priču. Koncesionim modelom nismo uspjeli, pa nam preostaje ovaj model, kao i krajnja varijanta da mi kao Društvo uložimo u postrojenja, jer će to biti i naša oba-

U glavnom gradu, kao i u ostalom dijelu Crne Gore, prisutan je veliki problem sa odlaganjem otpadnih guma, jer još ne postoji Postrojenje za tretman guma, kao ni lokacija za odlaganje ovog otpada. Iz preduzeća Deponija odredili su dvije lokacije za ovu vrstu postrojenja na teritoriji glavnog grada. “Pokušaćemo da pronađemo zainteresovanog partnera, koji bi uložio u ovakvu vrstu Postrojenja i na taj način bi se riješio ovaj problem, koji je dodatno izražen kada se zbog manje materijalne dobiti one pale i na taj način se zagađuje životna sredina”, kazao je Boljević. Zapaljene gume, što je gotovo svakodnevnica u glavnom gradu, drastično narušavaju kvalitet vazduha kroz emisiju produkata sagorijevanja i to ne samo na mikro lokaciji na kojoj se nalaze, već i mnogo šire. veza u poglavlju 27. Planirali smo da napravimo jedno veliko drobilično postrojenje za sanaciju kabastog otpada, kojeg je sve više na teritoriji Podgorice. Uz pomoć Glavnog grada, koji je za ove namjene opredijelio 200.000 eura, pokušaćemo da napravimo drobilično postrojenje sa pratećom infrastrukturom, gdje bismo kabasti otpad drobili i sitnili do određene granulacije, kada se on više ne bi mogao koristiti i paliti”, istakao je Boljević. M.M.

ODLUKA USKORO PRED ODBORNICIMA

HERCEG NOVI DOBIJA BICIKLISTIČKU STAZU

Prva zvanična, kombinovana, pješačko-biciklistička staza u Herceg Novom biće izgrađena na potezu od hiper marketa Laković do bivšeg motela Vinogradi u Igalu, u dužini od 2.036 metara - širine 2,5 metra. Saglasnost na Predlog odluke treba da daju odbornici na sljedećem skupštinskom zasijedanju. Odluka će, kako piše portal Radio Jadran, predstavljati osnov za izradu glavnog projekta i izdavanje građevinske dozvole. Izgradnjom staze stvorili bi se uslovi za olakšano kretanje pješaka i biciklista i nesmetano odvijanje saobraćaja duž veoma prometne dionice, naročito u ljetnjem periodu, navodi se u obrazloženju Odluke. U programskom zadatku sa elementima UT uslova, čiji je obrađivač Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju, navodi se da je staza prateći objekat saobraćajne infrastrukture, koja mora fizički biti odvojena od kolovozne trake. Podnosilac zahtjeva za izdavanje građevinske

Magistrala u Sutorini dozvole je Opština Herceg Novi ili drugo lice uz saglasnost Opštine Herceg Novi. Izradu tehničke dokumentacije obaviće Agencija za izgradnju i razvoj Opštine Herceg Novi, samostalno ili u saradnji sa drugim ovlašćenim licima, pri čemu vodeći projektant (kao i privredno društvo) treba da ima odgovarajuće reference za izradu tehničke dokumentacije za

ovu vrstu objekata. Budući investitor biće u obavezi da do podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole pribavi katastar instalacija za ovu lokaciju od nadležnih javnih preduzeća i reguliše sva prethodna pitanja koja se odnose na imovinsko-pravne odnose i pripremne radove za potrebe građenja objekta na ovoj lokaciji.

PODGORICA: DOŠLO DO PUCANJA CIJEVI

DIO GRADA PREKO MORAČE JUČE VIŠE SATI BEZ VODE

Dio grada Preko Morače juče je zbog kvara na vodovodnoj mreži više od deset sati bio bez vode. U Moskovskoj ulici, kako saznajemo, došlo je do pucanja vodovodne cijevi prečnika 400 mm, pa su ekipe gradskog preduzeća bile na terenu i radile na otklanjanju kvara od ranih jutarnjih sati. Građani su dobili vodu u poslijepodnevnim satima, oko 17 časova, kada je stanje normalizovano. Raskrsnica Moskovske ulice i Bulevara Svetog Petra Cetinjskog u ranim jutarnjim satima bila je pod vodom, pa se i saobraćaj odvijao otežano.

Foto: portal RTCG

Planirali smo da napravimo jedno veliko drobilično postrojenje za sanaciju kabastog otpada, kojeg je sve više na teritoriji Podgorice

Odabrane lokacije za tretman guma

Foto: portal Radio Jadran

Boljević

CRNA GORA

Svijet

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

milioni iranaca odaju počast ubijenom genera

Stampedo odložio Sahran

ahrana iranskog generala Kasema Solejmanija u njegovom rodnom gradu Kermanu je odložena nakon stampeda u kom je stradalo 50 ljudi.

Još nije poznato kada će biti sahranjen Kasem Solejmani, koji je ubijen u napadu dronovima u Iraku. Agencije su najprije javile da je u metežu u pogrebnoj povorci poginulo 35 ljudi, ali najnoviji izvještaji govore o 50 žrtava i 213 povređenih. Na fotografijama koje je objavila iranska državna televizija, vidi se više hiljada ljudi okupljenih na ulicama grada, mnogi od njih obučeni u crno, u znak žalosti za ubijenim generalom. Novo vrijeme sahrane će biti saopšteno kasnije, naveli su zvaničnici. Do sada nije poznato šta je izazvalo stampedo u kojem su ljudi nastradali, ali su ulice uoči nesreće bile preplavljene ljudima koji su se okupljali kako bi prisustvovali sahrani generala. Iranska televizija objavila je snimak na kojem se na zemlji vide ljudi kojima su lica prekrivena jaknama ili maramama. Stotine hiljada ljudi okupile su se juče ujutro na sahrani Solejmanija, u njegovom rodnom gradu Kerman. U Teheranu su u nedjelju i u ponedeljak bila velika okupljanje Iranaca. Agencija AP procjenjuje da je bilo oko milion ljudi, dok iranski izvori navode da je je broj okupljenih iznosio nekoliko miliona te da je ispraćaj generala Solejmanija bila možda i najbrojniji takav skup u istoriji.

■ Rohani odgovoRio TRampu: SjeTiTe Se i bRoja 290

Ubistvo veoma popularnog i harizmatičnog generala u napadu po nalogu američkog predsjednika Donalda Trampa do usijanja je dovelo tenzije između SAD i Irana. Predsjednik Irana Hasan Rohani upozorio je da niko ne treba da prijeti njegovoj zemlji, referirajući na Trampovu objavu na Tviteru od 4. januara u kojoj je naveo da Teheran treba da zna da SAD imaju na meti 52 lokacije u Iranu, što simboliše 52 američka taoca koje su Iranci 1979. držali u američkoj ambasadi u Teheranu. “Neke od njih su na veoma visokom nivou i važne za Iran i iransku kulturu, i te mete, i sam Iran, biće pogođene veoma brzo i veoma jako. SAD ne žele više prijetnji”, poručio je Tramp. Odgovor je na istoj društvenoj mreži stigao od iranskog predsjednika Rohanija. “Oni koji se pozivaju na broj 52 trebalo bi da se sjete i broja 290”, napisao je Rohani na Tviteru, aludirajući na broj Iranaca poginulih 1988. godine, kada je američki ratni brod oborio iranski avion. “Nikada ne prijetite iranskoj naciji”, naveo je Rohani. Tako je iranski predsjednik direktno odgovo-

rio Trampu čije je spominjanje 52 lokacije za napad povezano sa istorijskim događajem koji Amerikanci pamte jednako dobro kao Iranci let IR655. U ambasadi SAD u Teheranu, 1979. godine 52 američkih diplomata završilo je u zatočeništvu koje je trajalo 444 dana.

■ eSmail gani – čo-

vjek koji je naSlijedio geneRala Solejmanija

Mjesto koje je ostalo upražnjeno ubistvom iranskog generala Kasema Solejmanija, brzo je zauzeo general Esmail Gani.

Parlament Irana juče je usvojio hitan zakon prema kojem su sve američke oružane snage označene kao “terorističke”

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

Svijet

alu, 50 poginulih u stampedu u gradu kermanu

nu generala Solejmanija

Pentagon: ne Povlačimo truPe iz iraka

Predsjednik Združenog komiteta načelnika štabova američke vojske general Mark Mili nazvao je greškom pismo američke vojske upućeno vojsci Iraka o povlačenju snaga iz te zemlje. “To pismo je bilo nacrt. Ono nije bilo potpisano i nije ga trebalo objavljivati“, saopštio je Mili, javio je Si-En-En. On je saopštio da su se u pismu našle pojedine „’nesrećne formulacije‘ koje uključuju povlačenje snaga, a to se ne dešava“. Ranije su mediji objavili pismo komandanta snaga SAD u Iraku, brigadnog generala Vilijama Sila, u kom se govori o početku „povlačenja“ američkih snaga iz Iraka na zahtjev lokalnih vlasti. Pojašnjenje generala uslijedilo je nakon što je i američki ministar odbrane Mark Esper u ponedjeljak veče deman-

Gani je od 1997. godine bio zamjenik komandanta elitnih jedinica Kuds Kasema Solejmanija, kojeg oplakuju milioni građana Irana i Iraka. Ova specijalna jedinica u sastavu Iranske revolucionarne garde je formirana na početku Iranske revolucije 1979. godine, kako bi branila islamski sistem, podsjetio je Bi-Bi-Si. Šezdesettrogodišnji Esmail Gani je rođen u sjeveroistočnom gradu Mashadu, drugom najneseljenijem iranskom gradu i važnom centru za šiitske hodočasnike. Iranskoj revolucionarnoj gardi Gani se prodružio još 1980. godine. Kao i Solejmani, i Gani je učestvovao u ratu Irana i Iraka 1980–1988. godine, u kojem se novouspostavljena iranska vlast sukobila sa snagama Sadama Huseina. U tom konfliktu nastalo je prijateljstvo Solejmanija i Ganija. “Mi smo djeca rata”, rekao je Gani, prema pisanju iranskih medija. Nakon rata, Gani se pridružio jedinicama Kuds i bio je stacioniran u provinciji Korasan, koja se graniči sa Avganistanom i Turkmenistanom.

Njemačka vojska saopštila je da će povući dio svojih vojnika u Iraku gdje se nalaze u misiji obučavanja iračkih vojnika. Njemačka vojska dodaje i to da će njene snage, oko 30 vojnika, biti prebačene u Jordan i Kuvajt. I pripadnici hrvatske vojske izmješteni su iz Bagdada u Kuvajt, u skladu s odlukom NATO saveza o izmještanju misije. U Kuvajt je izmješteno 14 pripadnika hrvatske vojske, a sedam pripadnika 2. hrvatskog kontingenta kojima je misija završena biće vraćeni u Hrvatsku.

tovao da je Vašington donio odluku o povlačenju vojnika iz Iraka. „Nije donijeta bilo kakva odluka o napuštanju Iraka. Niti ima odluke da odlazimo, niti smo poslali bilo kakve planove za povlačenje ili za pripremu povlačenja”, rekao je Esper novinarima. On je kazao kako ne zna ništa o pismu generala američke vojske u kojem se nagovještava da su u toku pripreme za povlačenje vojske iz Iraka, ali je naveo kako ima izvjesnog pregrupisanja snaga SAD-a. Šef Pentagona je dodao kako SAD ostaje posvećen borbi protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIS, ISIL) u Iraku i regiji. Irački Parlament u nedjelju je zatražio od Vlade da protjera iz države snage međunarodne koalicije na čelu sa SAD.

osvetničkih scenarija razmatrao je iran zbog američkog vazdušnog napada, u kojem je ubijen iranski general solejmani. “amerikanci bi trebalo da znaju da je do sada razgovarano o 13 osvetničkih scenarija u ovom savjetu, i čak ako postoji konsenzus da se realizuje najslabiji scenario, to može biti istorijska noćna mora za amerikance”, upozorio je ali šamhani, sekretar iranskog vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost.

strateških bombardera B-52 rasporedilo je američko vazduhoplovstvo u bazu na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu. Ostrvo se nalazi oko 3.700 kilometara od južne granice Irana. Nema mnogo podataka o njegovim aktivnostima u tom periodu, ali se zna da, dok je Solejmani bio fokusiran na zapad, Gani je brinuo o interesima Irana na istoku zemlje, kao što su trgovina narkoticima i pomoć Avganistanu u borbi sa talibanima. Ganiju su Sjedinjene Države 2012. godine uvele sankcije. Iranski mediji prenijeli su njegovu izjavu iz 2017. godine da će prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa protiv Irana “naškoditi Americi”. “Sahranili smo mnoge... kao što je Tramp i znamo kako da se borimo protiv Amerike”, rekao je tada Gani, podsjetio je Rojters. Solejmani je radio na rastu uticaja Irana na Bliskom istoku i aktivnoj ulozi u Siriji, Iraku, Libanu i Jemenu i smatran je drugim čovjekom po značaju u Iranu, iza ajatolaha Hamneija. Najavljujući Solejmanijevog nasljednika, ajatolah Hamnei je rekao da će jedinice Kuds ostati nepromijenjene. Stariji saradnik u Institutu arapskih zalivskih zemalja u Vašingtonu Ali Alfoneh smatra da je težak posao pred Ganijem. “Teško je za očekivati da će Gani, birokrata, uspjeti da nadomjesti harizmatično vođstvo svog prethodnika”, rekao je Alfoneh koji očekuje da će se Ganijeva moć bazirati na snazi samih jedinica kojima upravlja.

SVIJET

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

DANAS STIŽE U TURSKU NA OTVARANJE GASOVODA TURSKI TOK

Vladimir Putin na Božić posjetio Siriju i Asada Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je juče u Damask gdje se sastao se sa sirijskim predsjednikom Bašarom el Asadom. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov precizirao je da je Putin sa aerodroma otišao u komandni centar grupe oružanih snaga Rusije u Siriji. “Sirijski predsjednik Bašar el Asad dočekao je Putina u štabu, gdje su dvojica lidera saslušala

vojne izvještaje o razvoju situacije u raznim djelovima zemlje”, rekao je Peskov. Asad se zahvalio Putinu na posjeti Damasku, a takođe je izrazio zahvalnost Rusiji i ruskoj vojsci na pomoći u borbi protiv terorizma i obnovi mirnog života u Siriji. Sirijski predsjednik je Putinu i ruskom narodu čestitao Božić. Kremlj je potvrdio da će danas u Turskoj prosustvovati ceremoniji pušta-

nja u rad gasovoda Turski tok. “Vladimir Putin će 8. januara boraviti u radnoj posjeti Republici Turskoj, odnosno Istanbulu, kako bi prisustvovao ceremoniji puštanja u rad gasovoda Turski tok”, navodi se u saopštenju na zvaničnom sajtu ruskog predsjednika. Dodaje se da će Putin to-

kom posjete Turskoj razgovarati s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom o pitanjima daljeg razvoja rusko-turske saradnje i hitnim međunarodnim pitanjima, ukljucujući situaciju u Siriji i Libiji. U Turskoj će danas svečano biti puštena u rad dionica gasovoda “Turski tok”,

kojom će gas od ruske Anape do turskog mjesta Kijikej ići cjevima ispod Crnog mora. Osim Putina i domaćina Erdogana, svečanom otvaranju će prisustvovati i nugarski premijer Bojko Borisov. Jedan krak gasovoda dopremaće gas u Tursku, a drugi preko Bugarske u Srbiju i Mađarsku.

NA PETU GODIŠNJICU NAPADA

“ŠARLI EBDO” OBJAVIO SPECIJALNO IZDANJE

TIJESNOM VEĆINOM OBEZBIJEDIO NOVI MANDAT

SANČEZ IZABRAN ZA PREMIJERA ŠPANIJE Donji dom španskog parlamenta izglasao je Pedra Sančeza za premijera Španije. Sančez je uspio da obezbijedi prostu većinu od 167 poslanika. Za izbor Sančeza glasalo je 167 poslanika, dok je protiv bilo njih 165. Osamnaest od 350 poslanika se uzdržalo od glasanja. Aktuelni predsjednik španske vlade izabran je zahvaljujući glasovima poslanika Socijalističke radničke narodne partije, či-

ji je predsjednik i partije Unidas Podemos, a za Sančeza su glasali i poslanici nekoliko regionalnih partija. Protiv Sančeza su, između ostalih bili, Narodna partija i stranka ekstremne desnice Voks, kao i stranke koje se zalažu za nezavisnost Katalonije. Novi predsednik vlade Španije izabran je u drugom glasanju poslanika, u kojem je za izbor premijera bila potrebna prosta većina. U pr-

vom glasanju, održanom prošle nedjelje, Sančez je uspio da obezbijedi većinu od 166 poslanika, ali to nije bilo dovoljno, pošto je morao da obezbijedi apsolutnu većinu od 176 poslanika. Drugi vanredni parlamentarni izbori u Španiji održani su u novembru prošle godine, a nova vlada Pedra Sančeza biće prva koaliciona vlada od ponovnog uspostavljanja demokratskih izbora 1977. godine.

Povodom petogodišnjice ubistva 12 novinara i karikaturista satiričnog nedeljnika “Šarli ebdo”, objavljeno je specijalno izdanje ovog francuskog lista u kojem se ukazuje na novi oblik cenzure koji su nametnuli “gurui političke korektnosti”. Francuska je juče obilježila petu godišnjicu ekstremističkog napada na satirični list Šarli ebdo. Zaposleni u nedeljniku su poručili da nastavljaju kritiku društva na satiričan način. Na ceremoniji obiležavanja prisustvovali su preživjeli. Među njima i preživjeli karikaturista Loren Sursaj, koji je bio ranjen u rame. Od tada je postao direktor lista. Takođe, na ceremoniji su bili, između ostalih, i gradonačelnica Pariza Ani Hidalgo, ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaver i bivši francuski predsjednik Fransoa Oland.. Prije pet godina, osim na Šarli ebdo, u odvojenom napadu u jevrejskom supermarketu ubijeni su policajci i kupci, čime se broj žrtava terorističkih na-

pada tog dana popeo na 17. U terorističkom napadu na sedište Šarli ebdoa 7. januara 2015. poginulo je 11 zaposlenih i jedan policajac, a dvodnevno krvoproliće u regionu Pariza završeno je bilansom od 17 mrtvih, među kojima su bila tri policajca. Napad na Šarli ebdo izvela su braća alžirskog porekla Said i Šerif Koaći Koaći,, koje je dva dana kasnije ubila policija.

KULTURA

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

uvertira u oskare: U LOS ANĐELESU DODIJELJENI ZLATNI GLOBUSI

Trijumfi osTvarenja “1917” i “Bilo jednom u Holivudu”

⌦ Marija Roganović

rama o Prvom svjetskom ratu “1917” i komedija “Bilo jednom u Holivudu” proglašene su najboljim ostvarenjima na nedavno održanoj dodjeli prestižnih filmskih i TV nagrada Zlatni globus u Los Anđelesu, koja se smatra najboljom uvertirom za Oskare.

“Irac” Martina Skorsezea je najveći gubitnik, jer od pet nominacija nije osvojio nijedan Zlatni globus

Film Sema Mendesa “1917” je u kategoriji najbolje drame pobijedio favorite “Irca”, “Džokera” i “Bračne priče” i dobio Globus za najboljeg režisera. S druge strane, nostalgični “Bilo jednom u Holivudu” osvojio je nagradu kao najbolja komedija uz još dvije velike nagrade - Zlatni globus za najbolji scenario, koji je pripao Kventinu Tarantinu, i Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca, koji je završio u rukama Breda Pita. “Irac” Martina Skorsezea je najveći gubitnik, jer od pet nominacija nije osvojio nijedan Zlatni globus.

Ekipa filma “Bilo jednom u Holivudu”

■ FINIKS I ZELVEGER NAJBOLJI GLUMCI

Uprkos velikom propagiranju Adama Drajvera, Zlatni globus je, na oduševljenje filmskih sladokusaca, otišao u ruke maestralnom Hoakinu Finiksu, za neponovljivu ulogu Džokera. Najbolja glumica u kategoriji drame je očekivano bila Rene Zelveger, koja je glumila Džudi Garland u istoimenom filmu, a Laura Dern je najbolja sporedna glumica za ulogu u ostvarenju “Bračne vode”. U kategoriji komedije ili mjuzikla najboljom glumicom proglašena je prvi put azijska glumica Awkwafina (“The Farewell”), dok je Taron Edžerton (“Rocketman”) slavio u kategoriji najboljeg glumca u komediji ili mjuziklu, tumačeći ulogu pjevača Eltona Džona. Najboljom televizijskom kratkom serijom ili filmom proglašena je HBO-ova serija o nuklearnoj katastrofi “Černobil”, koja je ujedno i velikom Stelanu Skarsgardu donijela

Ekipa filma “1917” nagradu za najbolju sporednu ulogu u mini seriji.

■ JOŠ JEDNO PRIZNANJE ZA “PARAZITA”

Što se tiče serija, za najbolju dramu odabrana je “Nasljedstvo” (“Succession”), najbolja glumica je Olivija Kolman za ulogu u “Kruni” (“The Crown”), a najbolji glumac je Brajan

Uprkos velikom propagiranju Adama Drajvera, Zlatni globus je, na oduševljenje filmskih sladokusaca, otišao u ruke maestralnom Hoakinu Finiksu, za neponovljivu ulogu Džokera

Koks iz pomenute drame koja je ponijela nagradu. U pogledu mjuzikla ili komedije, za najbolju seriju izglasana je britanska “Vreća buva” (“Fleabag”), najbolja glumica je Fibi Voler-Bridž za ulogu u toj seriji, a za najboljeg glumca u toj kategoriji proglašen je Rami Jusef za glumu u “Rami”. Za najbolju glumu u kategoriji mini serija nagrađeni su i Mišel Vilijams (“Fosse/Verdon”) i Rasel Krou (“The Loudest Voice”), dok je Patriša Arket (“The Act”) nagrađena za najbolju sporednu ulogu u istoj kategoriji. Najbolji strani film je “Parazit” južnokorejskog reditelja Bong Džon-hoa, a najbolji animirani film je “Izgubljena karika” (“Missing Link”). Nagrade su odnijeli i Hildur Gunadotir za muziku koja je pratila film “Džoker” (“Joker”), a najbolja pjesma je “I’m Gonna Love Me Again” iz “Rocketmena”. Nagrada za životno djelo pripala je dobitniku dva Oskara i četiri Zlatna globusa Tomu Henksu za velika dostignuća u filmskom svijetu. Svečanost je rekordni peti put vodio neponovljivi britanski komičar Riki Džervejs.

Kultura

NAJIŠČEKIVANIJE SERIJE U 2020.

Od “Novog pape” do “Krune” i “Drakule”

U današnjem broju izdvojili Bitke kod Vaterloa i prati kasmo listu serija koji su najišče- ko su dešavanja iz te nedjelje kivanije u ovoj godini, po mi- u narednim decenijama uticašljenju publike i kritike. la na londonsku elitu. U seriji Drakula glume Filip Glenister i Alis Iv. Dječaci Stiven Mofat i Mark Gatis napravili su veliki uspjeh noPriča počinje 1981. godine i vom verzijom Šerloka Holm- prati odrastanje trojice mlasa. Ovog puta na male ekrane dića i njihove najbolje drugau vidu trodjelne mini serije rice Džil. Kako godine prolavratili su čuvenog Stokerovog ze, na njihove živote, ali i ljuvampira, kojeg tumači sjajni de oko njih, sve više utiče HIV danski glumac Kles Bang. virus. Oli Aleksander iz benda Novi papa Years & Years igra glavnog liSerija “Novi papa” u kojoj ka Ričija. Kruna glume Džon Malkovič i Džud Lo je nastavak serije “Mladi Stiže i četvrta sezona priče papa”, iz uma italijanskog re- o britanskoj kraljici Elizabeti, ditelja Paola Sorentina. koju ponovo igra Olivija KolPored regularne postaman. U 2020. godini seriji se priključuju brojve, gosti će biti i Šeron Stoun i Merini poznati glumci i likovi - Džilin Menson. lijan Anderson Sva stvorenja velika i će igrati premimala jerku Margaret Serija praTačer, a Ema ti živote grupe Korin princezu veterinara u jedDajanu. Ubiti Iv nom jorkširskom selu, a reč je o priči Bang kao Drakula Prva sezona serije nastaloj u nizu romana izazvala je dosta pažnje Džejmsa Heriota. 2018. godine. Riječ je o trileru Avenija 5 koji je glumicama Džodi KoPriča se dešava u ne tako da- mer i Sandri O donio niz nalekoj budućnosti, na svemir- grada - među kojima Baftu, skom brodu čiji kapetan je Hju Emi i Zlatni globus. Na dužnosti Lori. U seriji glume Džoš Gad i Niki Amuka Bird. Za sada se ne zna gotovo niZaliv šta o samoj priči - vjerovatno Radnja se dešava u priobal- će biti nastavljena potraga za nom gradu Morekambeu u ko- korumpiranim visokim zvajem pratimo život i rad detek- ničnikom policije. Ono što je tivke Lise Armstrong. Ona je poznato jeste da se u šestoj seovog puta uvučena u niz do- zoni vraćaju svi glavni glumci, gađaja oko šokantnog ubistva. a pridružiće im se Keli MekdoBelgravija nald kao detektivka Džoan Priča počinje u predvečerje Dejvidson. R.K.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

INTERVJU: cRNogoRSKI REDI

Naša JediNa da pravimo d

NAJgLEDANIJI ANImIRANI fILm SVIh VREmENA

“Zaleđeno kraljevstvo 2” zaradilo 1,3 milijarde dolara Diznijevo “Zaleđeno kraljevstvo 2” (“Frozen”) postalo je najgledaniji animirani film svih vremena. Dugoiščekivani nastavak pojavio se u bioskopima u novembru 2019. godine i brzo je stigao do zarade od milijardu dolara. Proteklog vikenda film je još bio među pet najgledanijih u američkim bioskopima, što znači da će do kraja distribucije ostvariti još veću zaradu, koja već sada iznosi milijardu

i 325 miliona dolara. Osim prošlogodišnjeg rimejka “Kralja lavova”, još četiri Diznijeva filma su prošle godine zaradila više od milijarde dolara. Lista “milijardera” uključuje i filmove “Osvetnici: Kraj igre”, “Kapetan Marvel”, “Priča o igračkama 4” i “Aladin”. Sumi od milijardu dolara polako se primiče i “Star Wars: Uspon Skajvokera”, koji je već zaradio 900 miliona. M.Rog.

Jedina nam je obaveza i najveća odgovornost da pravimo dobre filmove. Za mene to znači da mi možemo da imamo slobodu izraza i da previše ne kalkulišemo time šta je film na kojem radimo. Da se nužno ne trudimo da moralno i etički objasnimo patnju i mentalitet ovih brda i kako smo uz sve naše mane ljudi sa dušom

Kultura

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

iTELJ DUŠAn kAsALicA

obaveza Je dobre filmove ■ ISKUSNA REGIO-

⌦ Marija Roganović

ebitantski dugometražni igrani filma “Elegija lovora”, prema scenariju i u režiji mladog crnogorskog autora Dušana Kasalice, a u produkciji “Meander filma”, premijerno će biti prikazan u prvoj polovini ove godine.

Ostvarenje “Elegija lovora” će najprije započeti festivalski život širom svijeta, a uslijediće i bioskopska distribucija u regionu. Želje autorskog tima su, naravno, da to bude i mnogo šire. Centralna figura filma je Filip, uglađeni univerzitetski profesor, kojeg tumači regionalna zvijezda Frano Lasić.

■ ROMANTIČNA SAMODOVOLJNOST AKTERA

“Narativ filma je okvir kroz koji se bavim starijom generacijom pripadnika srednje klase koji bez velike odgovornosti konzumiraju sistem, gledaju njegovu propast, uspostavljanje bizarnih vrijednosti kojima smo sada okruženi, a da se ne preduzme bilo šta. Čini mi se da su odlučili da žive u romantičnoj samodovoljnosti kojom se ja bavim kroz lik Filipa. Inspiracija su mi, dalje, svi ljudi na nekoj poziciji moći koji za rješavanje bilo kojeg problema kažu – nije to tako jednostavno. Kao da se sve dešava mimo njih osim uživanja u poziciji. Struktura filma je podijeljena na nekoliko ključnih situacija u Filipovom životu u kojima se njegov karakter propituje”, kazao je u razgovoru za Dnevne novine režiser i scenarista ostvarenja Dušan Kasalica. Nakon nekoliko dana provedenih na odmoru sa suprugom, Filip shvata da se njihov naizgled idealan brak završava. Iako se čini da njegov život propada, on okovan samopouzdanjem svaku novu situaciju u životu prihvata sa neobičnom lakoćom. Filip bježi od problema u malo selo i duboku šumu, gdje će sresti majku i zaljubiti se u djevojku ko-

ja je nekada bila zmija, navodi reditelj. Glumačku ekipu, pored Lasića, čine i Savina Geršak, Nikolina Bogdanović, Momo Pićurić, Olivera Vuković, Draginja Voganjac, Lidija Kordić, Lidija Petrone, Zoran Trojanović. Direktor fotografije je Igor Đorđević, scenografkinja i kostimografkinja je Natalija Vujošević, snimatelj zvuka Luka Barajević, montažerka Jelena Maksimović, dok je producentkinja Jelena Angelovski.

Inspiracija su mi svi ljudi na nekoj poziciji moći koji za rješavanje bilo kojeg problema kažu – nije to tako jednostavno. Kao da se sve dešava mimo njih osim uživanja u poziciji. Struktura filma ‘Elegija lovora’ podijeljena je na nekoliko ključnih situacija u Filipovom životu, u kojima se njegov karakter propituje

NALNA EKIPA

Rad sa ovako iskusnom regionalnom ekipom uveliko je olakšao posao. “Do sada sam radio kratke filmove a i ‘Elegiju’ na način da pravim građu za priču, prikupljam materijal, odredim okvirno lokacije i onda krenem da pišem, tako da je dosta toga već poznato. Vrlo brzo sam onda počeo da razmišljam o Franu i Savini Geršak kao paru. Rad sa Franom i Savinom je najbolja saradnja koju neko može da zamisli. Otvorenost, povjerenje i strpljenje da temeljno radimo na svakom detalju je bilo baš uživanje tokom cijelog procesa. Veoma sam im zahvalan što su dio filma. Njih dvoje su onda definisali u kom smjeru ide i ostali kasting pa su se tako tu našle i Draginja Voganjac, Nikolina Bogdanović, Lidija Kordić i osta-

Frano Lasić u “Elegiji lovora” li”, priča reditelj. Ono što je takođe izdvojio tokom rada na svom dugometražnom prvijencu je, kako ističe, propitivanje scenarija po međunarodnim platformama koje se tiču razvoja projekta, ali i koprodukcionih sastanaka – Berlinale Script Station na Berlin Film Festivalu i Cinelink na Sarajevo Film Festivalu. Samim tim, pritisaka bilo kakve vrste, nije bilo.

■ POSEBNOSTI CRNOGORSKOG FILMA

“U snimanje smo ušli sa stabilnim predloškom koji je u procesu snimanja, koje je u fazama trajalo skoro godinu dana, doživio izvjesne promjene, što prija, jer je snimanje, ma koliko detaljno planirano ipak živ proces, a i sve izmjene su sam rad činile dinamičnijim kako se ne bismo utopili u komfor scenarija, koji je imao neku svoju logiku”, po-

jašnjava on. Posljednjih nekoliko godina nova generacija crnogorskih filmadžija se izdvojila i uspješno snima filmove. A crnogorski film, kako ističe Kasalica, treba da ima svoje posebnosti koje proističu iz prednosti da smo mi mala zemlja, sa malim tržištem kojem ne moramo da polažemo račune i za sada stabilnim finansiranjem i dobrom namjerom da budemo otvoreni i u kontaktu sa tendencijama u savremenoj kinematografiji. “Jedina nam je obaveza i najveća odgovornost da pravimo dobre filmove. Za mene to znači da možemo da imamo slobodu izraza i da previše ne kalkulišemo time šta je film na kojem radimo. Da se nužno ne trudimo da moralno i etički objasnimo patnju i mentalitet ovih brda i kako smo uz sve naše mane ljudi sa dušom. Namjerno pretjerujem. Pa evo vidite u kom smjeru idu kinematografije Grčke, Portugala i da ne idemo dalje, a koje su posljednjih godina osvježile svjetsku kinematografiju”, kaže Kasalica.

■ STABILNA FINANSIJSKA PODRŠKA

Detalji iz filma

Prema njegovom mišljenju, koprodukcije su budućnost kinematografije u finansijskom smislu, ali kreativno često ubijaju nadahnutost filma. Stoga, i te kako ohrabruje povećanje budžeta predviđeno za kinematografiju u ovoj godini. “Gledajući razne prakse, svjedoci smo kako sve može da se promijeni u vrlo kratkom periodu. A kad smo kod odnosa prema kulturi, za početak bi bilo dobro da i ostale oblasti dobijaju stabilnu finansijsku podršku. Kultura je veoma kompleksan sistem djelovanja institucija i pojedinaca koji rade (umjetnika prije svega), promišljanja, planiranja i strategije i nije tako jednostavna da bi nam događaj u kulturi bio i koktel sa di-džejevima, što je sada česta pojava”, zaključuje reditelj.

REPORTAŽE

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

CRNOGORSKI NOVINARI U PEKINGU, NINGBOU I ŠANGAJU 3

ŠANGAJ - SPOJ ISTOKA I ZAPADA I SREDIŠTE POSLOVNOG SVIJETA

EKOLOGIJA NAJVEĆI IZAZOV Kina se bori sa zagađenjem i mnogo radi kako bi uspjela da se izbori sa ovim problemom. Zamjenik direktora Kancelarije vanjskih poslova Šangaja Fu Đihong kazao je da lokalna vlast grada veliku pažnju poklanja zaštiti ekologije i da to predstavlja jedan od najvećih izazova. “Moramo učiniti da stanje bude bolje, jer snosimo odgovornost prema sljedećim ge-

neracijama. Prema podacima iz 2018. godine, imamo mnogo više čistih dana, odnosno 81,1 odsto. Ukoliko dođete za par godina, vjerujem da će taj biti broj povećan. Nekad je u Šangaju zagađenje bilo mnogo teže nego u Pekingu, ali u međuvremenu su oba grada poboljšala kvalitet vazduha i smanjili stepen zagađenja”, kazao je Đihong i iznio jedan zanimljiv podatak.

“Prije 70 godina, kada je osnivana nova Kina, tadašnja prosječna zelena površina po stanovniku bila je kao jedna patika, a sada je kao jedna površina jedne sobe, deset kvadratnih metara. Na nekim mjestima smo mogli izgraditi velike zgrade, ali ne, mi smo te zelene površine čuvali za parkove”, istakao je Đihong. U Šangaju se trude da odbace kompanije sa visokim zagađenjem i da ih ohrabre da investiraju novac u zaštitu ekologije.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

⌦ Amra Nikočević

Ekipa crnogorskih novinara na šetalištu “Bund”

angaj, popularnog naziva Pariz Istoka ili biser Orijenta, otvorio nam je svoja vrata na završetku putovanja i dokazao zašto nosi titulu svjetske metropole i jednog od najpopularnijih gradova u Kini.

Spoj je Istoka i Zapada, što smo odmah osjetili. Iako Kinezi slabo barataju stranim jezicima, pa i engleskim, ovdje je bilo drugačije, pa nas je iznenadilo kada smo se u kafićima i prodavnicama sporazumjeli bez problema. Gradsko jezgro podijeljeno je na Puxi, zapadnu stranu rijeke Huangpu, koji je centar grada i Pudong, istočni dio, središte poslovnog svijeta. U tom dijelu se nalazi jedna od najprepoznatljivijih panorama grada - Lujiazui, gdje su “načičkane” multinacionalne kompanije, domaće i inostrane banke, impresivnih dimenzija. Prepoznat je kao ekonomski, trgovinski i transportni centar, važan za razvoj i budućnost ove zemlje, ali i kao turistička destinacija. Zaista, Šangaj ima mnogo toga da ponudi, iako smo imali priliku da osjetimo samo djelić šarma.

| ČUVENI TORNJEVI Jedna od atrakcija za turiste jeste i Šangajski toranj, druga najveća zgrada na svijetu, visoka 632 metra, sa 127 spratova iznad i pet spratova ispod zemlje. Liftovi su najbrži na svijetu, brzine 18 m/s, pa nam je do 118 sprata, na kojem se nalazi osmatračnica, trebalo samo 55 sekundi. Šangajski toranj je karakterističan po specifičnom zakrivljenom izgledu koji obezbjeđuje 34 procenta bolju aerodinamičku otpornost na tajfune u odnosu na klasični stil gradnje. Korak za njim ide i, po mnogima, zaštitni znak Šangaja, radio i TV toranj, žargonski nazvan Perla, a u njemu se nalazi i hotel, muzej, bioskop... Sastoji se od nekoliko visinskih platformi za razgledanje i fotografisanje, sa zastakljenim podovima. Mi smo se peli na 263 metra visine, u večernjem terminu, a pogled na blještave i impresivne građevine teško je opisati. Ugođaj za pamće-

REPORTAŽE kon što je stekla dovoljno kapitala, iskustva i znanja, proširila se na ostale kontinente. Godine 2018, riješili su da promijene ime upravo u Trip.com kako bi bili prepoznatljivi širom svijeta. ‘’Kinezi vole da posjete neku zemlju ako sam dolazak nije komplikovan, ako nema presijedanja već direktnih letova, ako su putevi dobri i ono što je glavno, ako vaša zemlja ima nešto poznato iz nekog filma”, kazali su iz Ctripa.

| UREĐEN | SAOBRAĆAJ

nje ovjekovječili smo sa pregršt fotografija, kao i brojni turisti, a svakog dana ih bude do čak 10.000. U ljubaznost i gostoprimljivost naših domaćina, uvjerili smo se kad su nas poveli u pokretni, rotirajući restoran, gdje smo uz večeru, za sat vremena, obišli cio krug oko Šangaja. U neposrednoj blizini nalazi se i Šangajski svjetski finansijski centar, prepoznatljiv po obliku otvarača za flaše.

| EKONOMIJA | I INOVACIJE Šangaj teži da bude centar ekonomije, plovidbe i inovacija. “Šangaj se razvio zahvaljući tome što se otvorio prema svijetu i uspostavio dobru saradnju sa većinom zemalja i gradova na svijeta, uključujuči i Crnu Goru. Naš grad je spreman da u okviru incijative 17+1 još više unaprijedi saradnju”, kazao je zamjenik direktora Kancelarije vanjskih poslova Šangaja Fu Đihong. Da bi uspjeli u ovom cilju potrebne su promocije, za šta je poslužio sajam uvoza koji su organizovali, a koji je okupio skoro 4.000 preduzeća i 500.000 posjetilaca. “Želimo privlačiti što više kompanija i intelektualaca da dođu u Šangaj. Naša ekonomija se razvija, grad je otvoren. Imamo visok standard u oblasti obrazovanja, 64 univerziteta i više od 100 institucija za istraživanje i nauku”, kazao je Đihong.

Govoreći o mogućnostima poboljšanja odnosa između Crne Gore i Šangaja, Đihong podsjeća da centralnoistočna Evropa postaje sve zanimljivija destinacija za Kineze. “Broj kineskih turista je porastao duplo, a vjerujem da će u ovoj godini biti još veći. Kada je riječ o Crnoj Gori, kineski turisti su naišli na ljubaznost i dobru uslugu, vjerujem da je to važan razlog za povećanje njihovog broja. Siguran sam da možemo naći zajednički interes. Očekujemo da crnogorsko - kineski odnosi, koji su na najboljem nivou u istoriji, budu još bolji u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo”, jasan je Đihong. U ovom gradu se svake godine održava turistički festival, što je dobra platforma da sve institucije i agencije koje se bave turizmom na ovaj način promovišu resurse. Upoznali smo se i sa radom najveće kineske turističke kompanije Ctrip, koja je na početku poslovala samo u Kini. Kompanija je rasla, razvila se u Kini koja je ogromno tržište, a na-

Saobraćaj u Šangaju je uređen savršeno. Broj stalnih stanovnika je 24 miliona, dok svakog dana kroz grad “procirkuliše” još šest miliona “tekućih stanovnika”. Dobili smo podatak da usluge metroa svakog dana koristi 10 miliona, za šta je potrebno imati dobru mrežu povezivanja, koja je duga čak 700 kilometara. Problem velikog broja putnika oni su riješili formiranjem saobraćajnog čvora, jednog od najvećih na svijetu. Izgrađen 2010. godine, jedan je od simbola grada, koji povezuje aeorodrom, željezničku stanicu, metro... Do Šangaja smo iz Ningboa stigli vozom. Usluga ni na koji način ne može da se poredi sa crnogorskom. Naša mjerenja su pokazala da je voz u jednom trenutku dosegao brzinu od čak 300 kilometara na sat. Ipak, Kinezima je i ovo “sporo”, pa su prošle godine promovi-

Prije 70 godina, kada je osnivana nova Kina, tadašnja prosječna zelena površina po stanovniku bila je kao jedna patika, a sada je kao jedna površina jedne sobe, deset kvadratnih metara

sali i najbrži voz na svijetu, takozvani „Šangaj maglev“, koji treba da razvije brzinu od 600 kilometara na čas. Prema procjenama, prvi putnici voziće se u narednoj godini. Trenutno se ovaj projekat testira između šangajskog aerodroma i grada, a brzine koje dostiže su oko 430 kilometara na čas. Voz ne ide po šinama, već lebdi na magnetnom polju iznad pruge kojom se kreće, a udaljenost od 30 kilometara prelazi za sedam minuta. Kina svakodnevno koristi ekonomsku moć da stvori najdužu mrežu ultrabrzih željeznica na svijetu, pa broj putnika koji koristi željeznički način prevoza, čak nadmašuje i putovanje avionom.ž

| BAŠTA SREĆE | I RADOSTI Posjetili smo i svjetski poznatu Yuyuan, baštu sreće i radosti, koja je izgrađena u 16. vijeku tokom dinastije Ming. Kompleks je izgrađen po nalogu kineskog zvaničnika Pan Yunduana, a u čast njegovog oca ministra Pan Ena. Yunduan je na površini od 20.000 kvadratnih metara stvorio jedinstven primjer kineske baštenske arhitekture, koji obiluje bonsai drvećem, jezercima sa japanskim šaranima i paviljonima sa tipičnim kineskim „izvijenim” krovovima. U vrijeme naše posjete, sve je vrvilo od posjetilaca. Odmah pored bašte nalazi se i bazar sa velikim brojem restorana, kuća čajeva i tezgi, gdje smo kupili posljednji suvenir, jer je ubrzo uslijedio polazak ka aerodromu i povratak u Podgoricu. Ljude u Kini doživjela sam baš kao i što je naziv bašte srećne i radosne. Dobrodušne, bezbrižne, tihe i veoma vrijedne, koji svoju tradiciju njeguju, ali i idu u korak sa vremenom. Domaćini su nam poželjeli da ovo ne bude naša jedina posjeta Kini i da se što prije vratimo. Bašta sreće i radosti

ZABAVA

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

KLJUČNA FIGURA NOVOTALASNE SCENE

Bob Geldof 14. marta u Zagrebu The Boomtown Rats, bend predvođen legendarnim ser Bobom Geldofom, dolazi 14. marta u Halu, novu zagrebačku multimedijalnu dvoranu. Geldof jedna od najznačajnijih osoba u istoriji popularne muzike, ključna figura punk i new wave scene, umjetnik, vitez, aktivista i filantrop… The Boomtown Rats osnovani su 1975. u Dablinu, a zbog njihove brze, glasne i bijesne muzike i stava postali su sastavni dio pank scene. Tada opisani kao antiestablišment i nepodobni, sa zabranom sviranja u sopstvenoj zemlji, The Boomtown Rats su šokirali i inspirisa-

li u Irskoj sedamdesetih godina, a njihova misija je bila da uznemire i ispitaju što to znači biti mlad u tada klaustrofobičnoj zemlji. Uz pjevača Boba Geldofa i njegov otpor prema vlasti zaslužili su odanost klinaca koji su se osjećala ograničeno zbog sprege crkve i države. Novi album najavili su za proljeće ove godine, prvi poslije 36 godina, sa deset novih pjesama – “Citizens of Boomtown”. Ulaznice su prodaju krenule juče, po cijeni od 180 kuna (oko 25 eura), koja će biti na snazi do 14. februara, a iz Crne Gore se mogu nabaviti preko www.entrio.hr. Fi.J.

DRUGI SINGL

PREGOVORI U TOKU

Timoti Šalame će glumiti Boba Dilana?

Ozi predstaviO numeru “under the Graveyard” Legenda metal muzike Ozi Ozborn će uskoro, kao što je poznato, objaviti novi album “Ordinary Man”. Sada ga je najavio i pjesmom “Straight to Hell”, što je drugi singl s novog albuma poslije sjajne “Under the Graveyard”. “Princ tame” su u spotu se našao usred anarhističkog protesta - što je u najmanju ruku očekivano za senzibilitet ovog muzičara.

NAKON PET GODINA PAUZE

The Strokes uz pjesmu potvrdili i album Za vrijeme nedavno održanog nastupa Džulijan Kazablankas potvrdio je glasine o novom albumu grupe The Strokes. Posljednji studijski album, “Comedown Machine”, američki indi rokeri objavili su 2013. godine, a EP “Future Present Pas” 2016. godine. Novi album planiraju da objave ove godine, a publici su premijerno dali uvid i u novu pjesmu imena “Ode to the Mets”: “Tako je, imamo u planu novi album! 2020. – evo

nas!”, izjavio je Kazablancas – “I znate šta? Možda ne znam uvijek što govorim i često puno meljem, ali volim vas i velika mi je čast što ovo veče mogu podijeliti s vama”. Kasnije za vrijeme istog koncerta odsvirali su i pjesmu – “The Adults Are Talking” koju su prvi put, takođe na koncertu, predstavili u maju 2019. godine. U susret novom albumu The Strokes su već potvrdili i nekoliko festivalskih nastupa.

Timoti Šalame pregovara o ulozi Boba Dilana u predstojećem filmu Džejmsa Mengolda. Biografija navodno nosi naziv “Going Electric” i prati Dilanov uspon od folk pevača u Greenwich Villageu do statusa rok mesije s posebnim težištem na kontroverznom “prigrljivanju” električne gitare 1965. godine. Mengold je poznat po režiji biografije Džonija Keša “Walk the Line” iz 2005. godine, a u posljednje je vrijeme režirao i filmove kao što su “Logan”, “Ford v Ferrari” i druge. Deadline prenosi da Dilan aktivno sarađuje s Mengoldom na filmu koji, između ostalih, producira i

Dilanov dugogodišjni menadžer Džef Rozen. Ako pregovori uspiju, Šalame će se pridružiti panteonu glumaca koji su prethodno igrali u filmovima o Dilanu, a uključujuje Kejt Blanšet, Kristijana Bejla, Ričarda Gira i druge iz filma “I’m Not There” iz 2007. godine. “Going Electric” nije jedini film o Dilanu koji se trenutno razvija, budući da je i reditelj Luka Gvadanjino (koji je s Šalameom snimio film “Call Me By Your Name”) najavio kako planira da snimi film utemeljen na Bobovom albumu “Blood on the Tracks” iz 1975. godine. Fi.J.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

ZNAKOVI KOJI UKAZUJU

ZDRAVLJE

Tijelo puno toksina Usvojili ste ključne savjete za očuvanje zdravlja - redovno se rekreirate i pijete dovoljno tečnosti. Ipak, nešto nedostaje. Osjećate se stalno umorno, imate problema sa stomakom, često vas boli glava i mijenjate raspoloženje. Problem bi mogao da bude u otrovima koji se unose u tijelo, najčešće preko paste za zube, dezodoransa, krema, zagađene vode, voća, povrća i mesa. Navodimo nekoliko simptoma koji ukazuju da je tijelo prepuno toksina. Stalan osjećaj umora Kada ste umorni zato što se niste dovoljno naspavali ili ste naporno radili tokom dana, to je normalan osjećaj. Ali, ako se stalno osjećate iscrpljeno, znači da je tijelo blokirano otrovima. Zato nemojte da pijete previše kafe, jer ona neće moći da vas ojača. Potrebna je promjena

navika u ishrani i pravi izbor kozmetike. Promjene u tjelesnoj težini Ako se redovno rekreirate i ograničili ste kalorijski unos, ali ipak ne mršavite, problem bi mogao da bude u nagomilanim toksinima u organizmu. Otrovi koje unosimo u tijelo djeluju i na hormone i to je razlog zašto tjelesna težina može da naglo raste ili opada. Potrebna je detoksikacija zdravim namirnicama i unos što više čiste vode. Loš zadah Neprijatan zadah nije samo posljedica loše oralne higijene. On može da ukazuje na probleme u digestivnom sistemu, a može da bude i znak da se jetra bori sa velikom količinom otrova. Otežano pražnjenje Ovaj simptom zatrovanosti organizma može da bude praćen i bolovima u sto-

maku i glavoboljom. Crijeva zbog velike količine otrova otežano rade, pa se zato stolica u njima suši i stvrdnjava, što dovodi do otežanog pražnjenja. Osjetljivost na mirise Ukoliko snažno reagujete na bilo koje mirise, znači da vam tijelo šalje signal da je opterećeno hemikalijama. Ovaj simptom često može da bude praćen i glavoboljom i mučninom. Bolovi u mišićima Otrovi bukvalno “jedu” mišiće i zglobove. Ukoliko stalno trpite bolove u muskulaturi, a oni ne prolaze ni kada ste fizički aktivni, trebalo bi da se preispitate čime trujete tijelo. Kožne reakcije Pojava bubuljica na koži, pogotovo ako su bolne i svrbe, jasan je znak da je tijelo opterećeno toksinima, i iz hrane i iz kozmetike.

ZDRAVLJE

Vježbajte prije doručka

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

Efikasnije topljenje masnoće Da biste spriječili da se višak kalorija gomila oko stomaka, butina i stražnjice, predlažemo da svakog drugog dana radite ove vježbe

Ukoliko želite da prebrodite zimu bez viška kilograma, savjet je da redovno vježbate, bez obzira na vremenske prilike. Ali bitno je da vježbe izvodite praznog stomaka, odnosno prije doručka. Dokazano je da trening prije prvog obroka efikasnije sagorijeva masnoće. Na ovaj način ostaćete u dobroj formi i sa optimalnom težinom. Da biste spriječili da se višak kalorija gomila oko stomaka, butina i stražnjice, predlažemo da svakog drugog dana radite ove vježbe. Podizanje noge u stranu Zauzmite širi raskoračni stav sa rukama oslonjenim na bokove. Iz tog položaja spustite se u čučanj. Zadržite se u tom položaju kratko, pa prilikom podizanja desnu nogu pomjerite što više u stranu. Vratite se u početni položaj, spustite se u čučanj, pa prilikom vraćanja u uspravni položaj podignite lijevu nogu u stranu. Uradite 16 naizmjeničnih ponavljanja. Na vrhovima prstiju Izdahnite vazduh i podignite se na vrhove prstiju, podižući i ruke uvis. Napnite trbušne mišiće i mišiće zadnjice, da biste održali ravnotežu. Podizanje bokova Lezite na leđa, ispružite ruke pored tijela i savijte noge, tako da su oba stopa-

la na podlozi. Izdišući vazduh napnite mišiće trbuha i stražnjice i podignite bokove od podloge. Ostanite tako 15 sekundi, a potom se polako vratite u prvobitan položaj. Ponovite vježbu od osam do 10 puta. Čučanj uza zid Oslonite se leđima na zid. Opustite ramena i izdužite vrat. Spustite se klizeći niza zid u čučanj, tako da butine i potkoljenice budu pod uglom od 90 stepeni. Ruke su opuštene, pored tijela. Izdišući podignite ruke ispred sebe sa dlanovima okrenutim nadolje, istovremeno se spustite malo niza zid, da biste intenzivirali rad prednjeg mišića butine. Ostanite u tom položaju desetak sekundi, a potom se uspravite. Ponovite pet puta. Skok iz čučnja Stanite u široki raskoračni stav sa prstima stopala okrenutim ka spolja. Ruke oslonite na bokove. Pete odignite od poda pa se spustite u čučanj. Iz čučnja skočite uvis. Vodite računa o tome da pažljivo doskočite na vrhove prstiju da se ne biste povrijedili. Uradite 10 brzih skokova. BRITANSKA STUDIJA Britanska fondacija za srce pozdravila je studiju, objavljenu u časopisu Hipertenzija, ocijenivši da je 30 minuta jutarnje vježbe dobro i za mental-

Zauzmite širi raskoračni stav sa rukama oslonjenim na bokove. Iz tog položaja spustite se u čučanj. Zadržite se u tom položaju kratko, pa prilikom podizanja desnu nogu pomjerite što više u stranu. Vratite se u početni položaj, spustite se u čučanj, pa prilikom vraćanja u uspravni položaj podignite lijevu nogu u stranu

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

no zdravlje. “Ova studija podržava ogroman broj dokaza koji pokazuju da redovna fizička aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i pomoći da se smanji rizik od srčanog i moždanog udara”, rekla je viša kardiološka sestra u britanskoj fondaciji Kris Alen. Ovo je druga studija australijskih stručnjaka. U prvoj je otkriveno da 30 minuta intenzivnog vježbanja uveče ne utiče na spavanje - ali može pomoći da se smanji glad.

ZDRAVLJE

Da dan lijepo počne

Doručkujte Dobro je poznato da je doručak najbitniji obrok u toku dana. Ako ga preskočite, osjećaćete se iscrpljeno. Počnite dan zdravim doručkom koji će vam dati snage da pregurate do ručka. Izbjegavajte kofein Većina ljudi dan započinje kafom. Međutim, kako je kofein diuretik, podstiče organizam da gubi tečnost, a ono što vam je najpotrebnije nakon duge noći jeste rehidratacija. Obična voda, sok od cijeđene narandže ili grejpfruta je mnogo bolji izbor od kafe. Topla voda sa medom, limunom i đumbirom pospješuje cirkulaciju i odličan je napitak za imunitet. Vježbajte Dovoljno je da uradite nekoliko vježbi istezanja ili trčanja u mjestu u vašoj sobi. Ako ste ljubitelj fizičkih aktivnosti, još bolje - samo nekoliko kilometara trčanja podići će nivo serotonina, aktivirati vaš metabolizam i razbistriti misli.

Britanska fondacija za srce pozdravila je studiju, objavljenu u časopisu Hipertenzija, ocijenivši da je 30 minuta jutarnje vježbe dobro i za mentalno zdravlje

Stanite u široki raskoračni stav sa prstima stopala okrenutim ka spolja. Ruke oslonite na bokove. Pete odignite od poda pa se spustite u čučanj

TAJNE koJE kriJE PoDSViJEST

ZDRAVLJE

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

Snovi mogu da otkriju simptome bolesti

Podsvijest već sve zna - upozoravajući snovi mogu se javiti i deset godina prije prvih simptoma bolesti, tvrdi doktor Oskroft s Kembridža. Zato je važno pratiti svoje tijelo. Psiholozi se slažu da poruke snova nikako ne treba zanemariti jer upravo iz njih možemo pročitati važne podatke o bolestima od kojih bismo se mogli razboljeti. Isto stoljećima tvrdi i narodna tradicija. Simboli iz snova mogu biti predskazatelji tuberkuloze, depresije i srčanog udara, a mogu upozoriti na rizik od Alchajmerove ili Parkinsonove bolesti. Postoje konkretni dokazi kako vrste snova, počevši od onih koji se iz noći u noć ponavljaju preko živopisnih snova i noćnih mora pa do bizarnih noćnih vizija, mogu upozoriti na bolesti i godinama prije no što se pojave prvi

simptomi. Slabo srce i noćne more “Ako vas često muče noćne more, to može upozoravati na probleme sa srcem, migrenu ili premalo sna. Neugodne noćne more mogu prouzrokovati i ljekovi za krvni pritisak iz reda beta-blokatora”, kaže profesor Džim Horn, stručnjak za snove s britanskog univerziteta u Louborou. Ti ljekovi šire krvne žile, ali stručnjaci vjeruju kako mogu i indirektno da mijenjaju ravnotežu određenih hemikalija u mozgu, što je okidač za noćne more. Ružni snovi mogu biti povezani i sa slabim srcem, pokazalo je istraživanje sprovedeno na više od 6000 ispitanika čiji su rezultati objavljeni u holandskom izdanju Journal of Medicine. Migrena dolazi s bijesom Naučnici su ustanovili kako oni koji pate od nepravilnog

rada srca imaju tri puta veći rizik od noćnih mora, a onima koji osjećaju bolove u grudima taj je rizik povećan čak sedam puta. Pretpostavlja se kako je to stoga što su oni koji imaju probleme sa srcem skloniji i problemima s disanjem, zbog čega se snižava nivo kiseonika u mozgu. Noćne more te ružni snovi prepuni bijesa i agresije mogu biti i upozorenje da vam dolazi migrena. Sanjate li svake noći da vas proganjaju ili da ste napadnuti, takvi stresni snovi mogu biti rani predznak bolesti mozga ili neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove ili Parkinsonove bolesti. Proganjanje zbog alkohola “Upozoravajući snovi se javljaju i deset godina prije prvih simptoma bolesti kao što su gubitak pamćenja”, ističe dr Oskroft iz bolnice Papvort u Kembridžu.

Smatra se kako ljudi koji redovno proživljavaju snove u kojima ih proganjaju ili napadaju, pate od poremećaja ponašanja u REM fazi sna. Akutni oblik tog poremećaja može se pojaviti i tokom odvikavanja od alkohola te sedativnohipnotičkih ljekova. “Bizarni, nezaboravni snovi mogu upozoravati na infekciju ili početak menopauze. Infekcije mogu prouzrokovati polubudno stanje, koje je okidač za bizarne snove”, kaže neurolog dr Patrik Meknamara s Medicinskog fakulteta u Bostonu. “I kasno opijanje može biti okidač za takve živopisne snove koji se najčešće javljaju u zoru jer tada djelovanje alkohola slabi, a to utiče na hemikalije u mozgu i stvara čudne snove”, otkriva profesor Džim Horn, stručnjak za snove sa univerziteta u Louborou.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

ZDRAVLJE

Naučnici su ustanovili kako oni koji pate od nepravilnog rada srca imaju tri puta veći rizik od noćnih mora, a onima koji osjećaju bolove u grudima taj je rizik povećan čak sedam puta. Pretpostavlja se kako je to stoga što su oni koji imaju probleme sa srcem skloniji i problemima s disanjem, zbog čega se snižava nivo kiseonika u mozgu.

Vrijeme je da usporite

Posebni snovi u menopauzi Prema svjedočanstvima mnogih žena, posebno živopisni snovi karakteristični su i za menopauzu, a pretpostavlja se da su uzrok hormonske fluktuacije. “Ako vam se čini da sanjate više no obično, iza kulisa te plime snova može takođe biti fluktuacija hormona zbog čega žene često mnogo više sanjaju tokom menstruacije”, napominje profesor Horn. Iako u noći tokom REM faza “prođemo” od četiri do šest epizoda snova, većine se ne sjećamo. Od 28 do 42 sna, koliko ih odsanjamo u nedelju, sjećamo se samo dva, tri sna, a ostatak je izbrisan. To nije zato što smo hronično zaboravni kad je riječ o o snovima, nego zato što se sna možemo sjetiti samo ako se probudimo dok sanjamo, dakle usred “priče”, tvrde naučnici. Ako se “film završi” i vi nastavite nastavite da spavate, taj ćete san zaboraviti. Pretpostavlja se da se žene mnogo više sjećaju snova nego muškarci upravo stoga što imaju lakši san te se češće bude. Vrijeme je da usporite

Sanjate li više no obično, to može biti i posljedica hroničnih bolova, skidanja s antidepresiva ili toga što vam je u sobi prevruće ili prehladno. Sve to ometa san i uzrokuje češće buđenje tokom REM faze zbog čega se sjećate više snova te vjerujete da sanjate više no obično. “Ako vas noću i rano ujutro snovi bude, to može upozoravati na depresiju te biti znak da ste pod povećanim stresom ili da imate viška kilograma. Okidač za takve snove mogu biti i masna jela. Oni koji su pod teškim stresom ili pate od depresije, ranije ulaze u REM fazu, ranije i ‘prošetaju’ snovima te se ranije i bude”, kaže prof. Horn. Svi su takvi snovi poruka da je vrijeme da usporite. Snovi u trudnoći Mnoge majke svjedoče kako su u trudnoći imale živopisne i uznemirujuće snove, no kod njih je smanjen rizik od postporođajne depresije. Znaci stresa Stres se često manifestuje katastrofičnim i paničnim snovima te mnogi sanjaju da dolazi ogromni talas ili da kasne na avion.

Psihologija

ŽIVOTNI TRENING

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

Tehnike koje uklanjaju brigu “Ono zbog čega brinemo, najčešće nam se dogodi”. Kakvo je vaše iskustvo? Da su vam se i pored pretjerane brige ipak dešavale situacije koje nijeste željeli? Da li je istinita činjenica da ono što ne želimo najprije nam se desi? Može li se živjeti bez brige, postoji li recepet za takav život? Imate li ponekad sumnju da ste sami izazvali situaciju upravo svojom brigom? KADA BRINEMO? Kada je naša pažnja usmjerena ka nekom problemu bilo da je iz prošlosti ili nam tek dolazi a pritom nemamo sve potrebne informacije često umijemo da se nađemo u fazi zabrinutosti. Zabrinutost je zdravo stanje opisuje gdje se nalazimo u odnosu na željeno. Zabriniutost može biti i podsticajna. Ona nas može navesti da naše znanje trenutno dopunimo novim. Da li ste sebi nekada rekli, “da bih postigla cilj moram ustati i naučiti kako se ovo radi”. Dakle, vaša zabrinutost vas je natjerala da preduzmete akciju, da se usavršite u nečemu kako bi postigli uspjeh u datoj situaciji. Briga nastaje kada misaono ostajemo tu gdje se nalazimo i ne preduzimamo akciju. Sigurna vam se dešavalo da slušate sagovornika koji vam opisuje svoj problem, gdje uočavate njegovu veliku brigu, a na kraju shvatite da on prepričava događaj iz prošlosti. Ova osoba “vuče rep svoje brige”.

Nije rijetka pojava da brinemo za neke nastupajuće događaje. Tada najčešće sebe doživljavamo kao da nijesmo dorasli zadatku. Briga preuzima ulogu nad nama i tako pozvana donosi nam hiljadu bespotrebnih pitanja. Sva ta pitanja najčešće osnažuju naše nedostatke što dodatno dovodi do unutrašnje tenzije. Osjećaj nelagode kulminira i navodi nas na odluku, BORI SE ILI BJEŽI. U ovom slučaju, riješi problem ili odustani. KAKO SE RIJEŠITI BESPOTREBNE BRIGE? Uvijek možete nekome platiti da brine umjesto vas. Naravno ovo je šala, koja je trebalo da vas nasmije. No, ako imate tu mogućnost vi je probajte. Ali ako želite da naučite da ne brinete savjetuj je sljedeći. Postavite sebi sljedeće pitanje: “Šta je razlog moje pretjerane brige?” Da li smatrate da nemate dovoljno znanja za nastupajuću situaciju ili smatrate da okolnosti ne zavise isključivo od vas? Najprije budite sigurni da je briga bespotrebna, pozovite se na činjenice i razmišljnje kako da riješite problem. Upitajte se: “Znam ili ne znam, zavisi li od mene ili ne zavisi od mene”. Ako vam manjka znanje, dopunite ga umjesto da se energetski trošite, ako znate da nešto ne zavisi potpuno od vas, vi se pobrinite za onaj dio u kome ste vi ključna figura. Ako i pored

Možda je naučeno iskustvo koje se aktivira uvijek kada ste pred nekom situacijom, možda je to model kako rješavate probleme. Uglavnom malo osoba će se odlučiti na promjenu tek tako, već će promjenu da poželi samo onda kada se nađe u situaciji koja je po svim kriterijumima više nepodnošljiva

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

toga i dalje imate potrebu za brigom, savjet je da dublje istražite šta vas navodi da situaciju posmatrate kroz prizmu lošeg. Možda je naučeno iskustvo koje se aktivira uvijek kada ste pred nekom situacijom, možda je to model kako rješavate probleme. Uglavnom malo osoba će se odlučiti na promjenu tek tako, već će promjenu da poželi samo onda kada se nađe u situaciji koja je po svim kriterijumima više nepodnošljiva. Zato česti savjeti tipa “prestanite da brinete jer briga ništa ne rješava” najčešće budu beskorisni. Svakome je svoja briga najveća.

Psihologija

Kako djelovati Osamite se, imenujte vašu brigu. Na primjer “brinem, hoću li biti pozvana na intervju za posao za koji sam aplicirala”. Jako je bitno da tačno znate ime brige. Potrudite se da u ovom momentu ne nalazite krivce, ili prekorijevate vas same. Prihvatite činjenicu da je u ovom momentu tako kako jeste. Opustite se onoliko koliko je to moguće. Budući da ste pod brigom, ne možete očekivati dubok mir, zato ne naprežite se. Napravite par dubokih udaha i izdaha. Zamislite sebe kako ste rešili situaciju zbog koje toliko brinete. Recimo po navedenom primjeru, zamislite da ste dobili informaciju da ste odabrani i da počinjete da radite. Nemojte ulaziti u razmišljanje kako je do toga došlo, već, samo zamislite da ste primili vijest i da od ponedjeljka krećete da radite. Step back, sada imajući u obzir informaciju da ste dobili posao, počnite da premotavate film unazad. – Šta ste radili par minuta pre saznanja da ste dobili posao? – Šta i kako ste se ponašali tokom intervjua za posao? – Kako ste izgledali i šta ste govorili tokom intervjua? – Kako ste popunili CV, šta je sadržaj motivacionog pisma? “Pogled u budućnost, donosi informacije koje nam u sadašnjem momentu nijesu poznate”. Dobijene informacije poslužiće vam kako da unaprijedite sebe u sadašnjem momentu, da vas navedu na akciju, koja je neopodna za uspjeh.

“Ono zbog čega brinemo, najčešće nam se dogodi”. Kakvo je vaše iskustvo? Da su vam se i pored pretjerane brige ipak dešavale situacije koje nijeste željeli? Da li je istinita činjenica da ono što ne želimo najprije nam se desi? Može li se živjeti bez brige, postoji li recept za takav život? Imate li ponekad sumnju da ste sami izazvali situaciju upravo svojom brigom?

Osamite se, imenujte brigu. Na primjer “brinem hoću li biti pozvana na intervju za posao za koji sam aplicirala”. Jako je bitno da tačno znate ime brige. Potrudite se da u ovom momentu ne nalazite krivce, ili prekorijevate vas same. Prihvatite činjenicu da je u ovom momentu tako kako jeste. Opustite se onoliko koliko je to moguće. Budući da ste pod brigom, ne možete očekivati dubok mir, zato ne naprežite se.

38 DN

ENIGMATIKA JEDINICA ELEKONAJ KOJI OZNAKA TRIČNOG NOSI ŠTIT ZA TONU OTPORA

MORSKI GREBEN

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

MJESTO U UZVIK OZNAKA BOSNI KOD NEGODOZA OBIM BILEĆE VANJA

STANJE BEZ SNA

MUŠKO IME OD MILJA

FOTO UBOD

ŽENA HRIŠĆANSKE VJERE

AUTOR: BANE HENRI BIĆE, JEDINKA (MN.)

KOJI SU SA OŠTRIM ZUBIMA TEMPO ŽENA KOJA IDE PO TUĐIM KUĆAMA

MEGATONA (SKR.) ITEM (SKR.) SIPAJUĆI POKRIVATI, ZASIPATI

ČEK ZA UGOSTIT. USLUGE PREVARANT SA ŠUMARSKI ŠIBICAMA INSTITUT ŽENA KOJA NOSI VODU

Mačka u tijelu psa

ITALILIJANSKI SLIKAR, ADONE SREBRO TEHNIČKA ŠKOLA ZELJASTA BILJKA, VRKUTA

ITALIJANSKO MUŠKO IME NAŠ POKOJNI GLUMAC SA SLIKE RIJEKA U SIBIRU

REŠETO (MN.)

MANJE ULICE (TURC.)

ČAS, TRENUTAK OBRAZOVNI CENTAR

ISPUNJENO ŠARAMA

AKADEMSKI TENISKI KLUB (SKR.)

ŽITELJ PAČIRA

MARKA KOREJSKOG AUTOMOBILA SIMBOL AKTINIJUMA IZNAD

PRVO SLOVO

DO TOG TRENUTKA AKCIONARSKO DRUŠTVO KRAH, PROPAST

INICIJALI ŠAHISTE PETROSJANA

KISEONIK

GRČKO OSTRVO U KIKLADIMA

AŽDAJA (MN.)

STABLJIKA BILJKE POKAZNA ZAMJENICA, OVA

Play sudoku online at:

KONTAKTNA ŠIPKA NA TRAMVAJU MUSLIMANSKO MUŠKO IME

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SANATORIJUM, ISIPATI, ALI, REKIL, MAVAR, ASO, ANAGOGA, KOLONA, IRIB, RASTISLAVA, D, GLISTE, ANJ, VIVA, KARANJA, ODOBRAVALAC, KIZ, AP, RODIK, IMENIK, LINETA, A, ONIL, CRVIĆI.

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3150

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

8 2 6 7 5 3 9 1 www.sudokukingdom.com 4

7 1

4 1

7 8

5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2

Daily Sudoku puzzle No. 3149

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

2 5

9 8

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-05-29

www.sudokukingdom.com Trenutno stanje u Australiji zbog požara i zastava Aboridžina

2015-05-28

6 9 2

3 4 3

Medium level

2 6

9 9

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #Y446GK

Acceptance Acceptance Admit Admit Aliens Aliens Altar Altar Calendars Callus Calendars Cle Callus Complicate Curve Cleft Decay Complicate Egoism Curve Employ Genie Decay Glums Egoism

Employ

Genie

Hangings Glums Housewife Indict Hangings Laced Housewife Lager IndictMites Musing Laced Neckline Nobly Lager Paged MitesPlumb Musing Priest Probes Neckline Professionally

Plumb

Paged

Unpaid

Nobly

Unrest Saves Priest Unsuccessfully Shove Probes Solemn Upend Space Professionally Vases Spies Swallow Years Saves Uncovers Shove Unpaid Solemn Unrest Unsuccessfully Space Upend Spies Vases Swallow Years Uncovers

HOROSKOP OVAN Danas možete imati priliku da potvrdite neke nove poslovne dogovore, koje ste ranije ostvarili. Moguće je da postoje nerazjašnjene okolnosti između vas i osobe koja vam se dopada. Mijenjajte loše navike na polju zdravlja.

BIK Potrebno je da poradite na komunikaciji sa poslovnim saradnicima jer nekada djelujete pretjerano zatvoreno i tvrdoglavo. Dopada vam se osoba koja nije pokazala da gaji osjećanja ka vama. Potrebno vam je opuštanje.

BLIZANCI Brojne obaveze su pred vama i veoma ste opterećeni poslom. Moguće je da vam to stvara nervozu. Očekujte poznanstvo sa osobom sa kojom bi trebalo da vas spoji zajednički prijatelj ili poznanik. Prolazna glavobolja.

RAK Današnji dan je povoljan za posao, pa možete da očekujete da će vam sve što danas pokrenete i te kako ići od ruke. Postoji neka osoba iz prošlosti na koju još uvijek mislite i koja vam nedostaje. Bolovi u leđima vas muče.

REBUS

Neko vrijeme ste prepustili glavnu riječ drugima, ali ste sada spremni da se vratite na velika vrata. Potrebno je da voljenoj osobi otvorenije pokažete koliko vam je ona važna i koliko vam je stalo do nje. Problemi sa cirkulacijom.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Jelena šlem ote lugaru

Nemojte da očekujete da ćete danas uspjeti da završite sve poslovne obaveze koje ste imali u planu. Vrijeme je da napravite konkretan dogovor sa voljenom osobom na temu zajedničke budućnosti. Prilično ste umorni.

VAGA Povoljan je dan za donošenje odluka. Staloženi ste i iz prave perspektive gledate na stvari, što vas čini zadovoljnim. Emotivna situacija se polako popravlja i odnos sa voljenom osobom ide nabolje. Povedite računa o koljenima.

ŠKORPIJA Finansijska situacija vas je brinula, ali sada konačno polako stajete na zelenu granu. Teško pokazujete svoja osjećanja i voljena osoba vam pokazuje da joj to jako smeta kod vas. Povedite računa o unosu vitamina.

STRIJELAC Ukoliko tokom današnjeg dana ne budete bili spremni da donesete konačnu odluku i da prelomite, kasnije ćete se kajati. Partner očekuje da mu pokažete kakve su vam namjere za budućnost. Čuvajte se alergija.

JARAC Moguće je da želite da mijenjate okruženje i da vam radno mjesto na kojem ste sada više ne odgovara. Došlo je vrijeme da jasno definišete u kom pravcu će ići vaš odnos sa voljenom osobom. Pad imuniteta je naglašen.

VODOLIJA Ukoliko budete bili brzopleti, to bi moglo da vam donese više štete nego koristi na poslovnom planu. Imate velike šanse da uskoro ostvarite kvalitetnu ljubavnu vezu. Srčane smetnje su naglašene kod vas.

RIBE Niste sada spremni da donosite važne poslovne odluke i one koji čekaju puštate da sačekaju još malo. Nepovoljan je dan za ljubavna dešavanja. Ako imate vezu ili brak, sa voljenom osobom ste u krizi. Izbjegavajte tešku hranu.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Registracija firmi doo od 50,00 eura do 100,00 eura. Računovodstvo od 40,00 eura do 150,00 eura. Godišnji izvještaj 50,00 eura. Viber: 069/221-974

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 27. 12. 2019.

DA LI STE ZNALI

Čelsi je objavio troškove iz sezone 2018/19, a na otkaz Antoniju Konteu i njegovom stručnom štabu otišlo je oko 30 miliona eura. “Plavci” su otpustili Kontea na ljeto 2018, 12 mjeseci prije isteka ugovora.

Kolarov do 2021.

Sanjala ga je Crvena zvezda, ali i dalje može da “gura” loptu po “čizmi” - Aleksandar Kolarov je produžio ugovor sa Romom do ljeta 2021. godine. Tridesetčetvorogodišnji lijevi bek je i dalje jedan od lidera “vučice”, pa su u Vječnom gradu uradili sve da bez obzira na godine zadrže kapitena Srbije u svom jatu. “Želim da zahvalim klubu i rukovodstvu na produženju ugovora. Za mene je ovo veliko zadovoljstvo. Od sada imam nove ciljeve. Želim da i dalje napredujem i doprinesem rastu kluba”, rekao je Kolarov. Nekadašnji bek OFK Beograda, Lacija i Mančester sitija je u Rimu od 2017. godine, odigrao je 113 utakmica i postigao 17 golova. “Alek je uvijek garantovao visok nivo profesionalizma na terenu i van njega. To nam omogućava da i dalje računamo na njega”, rekao je izvršni direktor “vučice” Gvido Fienga. B.T.

VELIKAN IZ GRADA BITLSA DOGOVORIO VIŠEGODIŠNJU SARADNJU SA NAJKIJEM

BOGATSTVO ZA LIVERPUL

Liverpul je sve dominantniji na terenu, kao šampion Evrope juri ka tituli prvaka u engleskoj Premijer ligi, a sve to utiče na dodatnu popularnost kluba, pa marketing “redsa” zadovoljno “trlja ruke”... Velikan iz grada Bitlsa je zvanično saopštio da je postignut dogovor o saradnji sa proizvođačem sportske opreme Najki, koji će započeti od naredne sezone - 2020/21. Engleski mediji pišu da će

Liverpul oboriti sve rekorde, i da će od sponzorskog ugovora sa američkim brendom godišnje inkasirati 80 miliona funti, što je za pet više od onog što Mančester junajted dobija od Adidasa. Kako navode iz kluba, potpisana je višegodišnja saradnja koja će podrazumijevati da Najki snabdijeva “redse” opremom za igranje, treniranje i putovanja. “Naš dres je ključni dio naše istorije i identiteta. Že-

80 HILJADA EURA ĆE GODIŠNJE ZARAĐIVATI LIVERPUL OD NAJKIJA

limo da ukažemo dobrodošlicu Najkiju u našu porodi-

cu i očekujemo od njih da budu nevjerovatan partner za klub, kako kod kuće, tako i globalno, gdje ćemo nastaviti da širimo našu navijačku bazu”, rekao je direktor menadžmenta kluba Bili Hogan. Liverpul od 2015. godine snabdijeva američka kompanija Nju Balans, koja je pokušala na sve načine da produži saradnju sa prvakom Starog kontinenta, ali Najki je stavio ponudu na sto koja se ne odbija. B.T.

LEGENDARNI KAPITEN VUČICE POSTAO MENADŽER I INTERESUJU GA SAMO MLADI IGRAČI

MLADOG TOTIJA NE BIH DOVEO U ROMU

Svijet fudbala je bogatiji za još jednog menadžera - i to nekada vrhunskog igrača - legendarni italijanski as i ikona Rome Frančesko Toti je odlučio da brine o nekim novim zvijezdama. Četrdesettrogodišnji Rimljanin je odlučio da pronalazi mlade igrače, a želja mu je da mu prvi klijent bude Sebastijano Espozito iz Intera. Međutim, sigurno ga ne bi odveo u Romu - Toti je u dvije rečenice u intervjuu za DAZN objasnio šta misli o aktuelnoj upravi “vučice”.

“Da li bih mladog Totija doveo u Romu? Ne, jer bi ga prebrzo prodali iz kluba”, rekao je legendarni Rimljanin, koji se osvrnuo na dane kada je odlazio u penziju. “Svi znaju da su me prisilili da završim karijeru. Htjeli su da završim. Ponudili su mi ugovor na šest godina da budem direktor, ali Franko Baldini i ja nismo mogli da funkcionišemo zajedno. Jedan je morao da ode, jer je bilo previše ljudi na jednom mjestu i stvarao se haos”, poručio je Toti. B.T.

PETAK, 27. 12. 2019.

VEZISTA PRONAŠAO ANGAŽMAN

SANKOVIĆ U IRTIŠU

KAPITEN HRABRIH SOKOLOVA OTPUTOVAO U SAUDIJSKU ARABIJU

SAVIĆ SE VRAĆA

Super kup Španije se igra u Saudijskoj Arabiji po sistemu dva polufinala i finale, Španci će od toga da zarade 40 miliona eura, ali za Crnu Goru je važnija vijest da je Stefan Savić otputovao u Džedu. To znači da je 28-godišnji kapiten “hrabrih sokolova” zaliječio povreKao igrač OFK Titograda (tada FK Mladost) bio je jedan od najzahvalnijih vezista u domaćem prvenstvu, na ljeto 2013. godine je pojačao mađarski Ujpešt, a nakon sedam sezona došlo je vrijeme za novu sredinu... Dvadesetšestogodišnji defanzivni vezista Bojan Sanković je pojačao kazahstanski Irtiš. Tim iz Pavlodara se odlučio za Crnogorca, a kazahstanski mediji se pitaju zašto je dobio prednost u odnosu na 29-godišnjeg Mađara Baloža Balega, koji je nekada igrao za Empoli i Leće, jer je navodno i

SPORT

du mišića koju je zaradio na utakmici sa Kosovom u oktobru prošle godine od kada nije igrao fudbal. Dijego Ćolo Simeone je ubijeđen da je rođeni Mojkovčanin potpuno spreman i uvrstio ga je na listu putnika, kao i u protokol za utakmicu sa Barselonom u drugom

polufinalnom meču - četvrtak, 20.00 h. Prvo polufinale će odigrati danas Real Madrid i Valensija (20.00). Postojale su indicije da će Savić igrati za vikend protiv Levantea, ali ga je Simeone očigledno sačuvao za Superkup u Džedi. B.T.

bivši reprezentativac Mađarske nuđen Irtišu. Novi Sankovićev klub je prošlu sezonu završio na osmom mjestu, ostao je u ligi, a cilj u narednoj sezoni (startuje u martu) je bolji plasman u Premijer ligi Kazahstana. Irtiš je osnovan 1965, igra na centralnom stadionu u Pavlodaru koji prima 12.000 navijača, trener je Srbin Milan Milanović, a u trofejnoj sali ima šest trofeja - pet titula i jedan Kup. Sanković je za sedam sezona u dresu Ujpešta upisao 162 nastupa i postigao četiri gola. B.T.

NAŠ NAPADAČ SE SELI U TRNAVU

Orlandić u Spartaku

FOTO PRIČA

TRENUCI ZA SVA VREMENA U REŽIJI KLINACA

Na zimu 2015. je stigao u Crvenu zvezdu (prije toga je igrao za Zetu i Hapoel Tel Aviv), a nakon toga mu je karijera bila egzotična Kina, Malta, Taljand... Sada se vratio u Evropu - Petar Orlandić je na pragu Spartaka iz Trnave. Dvadesetdevetogodišnji napadač se pojavio na prozivci bivšeg šampiona Slovačke, a na dovođenju visokog centarfora je insistirao portugalski stručnjak

Rikardo Čeu. Spartak iz Trnave je trenutno sedmoplasirani tim slovačkog prvenstva, ali ekipa sa stadiona “Anton Malatinski” ima ambicije da se plasira u plej - of. Orlandiću će Spartak iz Trnave da bude deveti klub u karijeri nakon Zete, Hapoela, Zvezde, Uniao Madeire, Ksinđianga, Birkirkare, Sukotaija i Panačaikija. B.T.

Situacije koje su ušle u istoriju najljepše igre na svijetu bile su inspiracija kreativnim mališanima - “Božja ruka Maradone”, sukob Erika Kantone sa navijačima, Zidanovo udaranje glavom Materacija, Balotelijeva poruka “Zašto uvijek ja”, ujed Luisa Suareza “poklonjen” Branislavu Ivanoviću... Sve su to “imitirali” supertalentovani klinci!

SPORT

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

DEJAN RADONJIĆ VIŠE NIJE TRENER BAJERNA,

DANKE DEJAN, O ⌦ Alen Kasmić

Još jedna sjajna partija: Nikola Vučević

NBA BLISTALI VUČEVIĆ, JOKIĆ, DONČIĆ

Magično balkansko veče Noć između ponedjeljka i utorka u najjačoj ligi na svijetu bila je ona u kojoj su plesali momci sa Balkana. I svi su upisali pobjede. Krenimo od našeg Nikole Vučevića. Orlando je na svom terenu srušio Bruklin (101:89), a crnogorski centar je došao do rekorda sezone po broju skokova. “Vučko” je upisao 24 uhvaćene lopte, a protiv “netsa” je upisao i 11 poena, istina uz loš procenat šuta iz igre (3-12). Bila je ovo 17. pobjeda za “magiju” u sezoni kojom su se učvrstili na poziciji koja vodi u plej-of. Denver je u gostima savladao Atlanta (123:115), a do 25. trijumfa vodio ih je zvanično najbolji centar za prošlu sezonu - Nikola Jokić. Reprezentativac Srbije je postigao rekord karijere, 47 poena, a imao je još osam skokova, pet asistencija, dvije ukradene lopte i jednu blokadu. Iz igre je šutirao 16-25, za tri 4-8, sa linije penala 1116 i sve to za 37 minuta na parketu. Magično veče za momke sa ovih prostora dopunio je Luka Dončić. Nestvarni Slo-

11 TRIPL-DABLOVA UPISAO JE LUKA DONČIĆ OVE SEZONE U NAJJAČOJ LIGI NA SVIJETU

venac je odigrao još jednu partiju od koje zastaje dah. U pobjedi Dalasa protiv Čikaga (118:110) Luka je ubacio 38 poena, imao 11 skokova i deset asistencija. Naročito je bio inspirisan u trećoj četvrtini u kojoj je ubacio čak 21 poen. Indijana je kao gost srušila Šarlot uz 35 koševa Bojana Bogdanovića. SEMAFOR: Orlando – Bruklin 101:89, Šarlot – Indijana 104:115, Filadelfija – Oklahoma 120:113, Vašington – Boston 99:94, Atlanta – Denver 115:123, Nju Orleans – Juta 126:128, Dalas – Čikago 118:110, San Antonio – Milvoki 126:104, Sakramento – Golden Stejt 111:98. A.K.

Stigao je početkom aprila 2018. godine u veoma teškom periodu za klub, nakon smjene Aleksandra Đorđevića, ali je uspio da konsoliduje ekipu. Osvojio je dvije titule šampiona Njemačke i jedan Kup, ali je došlo vrijeme za rastanak. Dejan Radonjić više nije trener Bajerna, potvrdio je juče klub iz Minhena. Bavarci su u Bundesligi ove sezone bez poraza (14 pobjeda), pa se pretpostavlja da je razlog raskida saradnje nešto slabiji učinak njemačkog giganta u Evroligi. Bajern je upisao šest pobjeda i 11 poraza, a u posljednja tri kola je izgubio od Crvene zvezde, Žalgirisa i Barselone. “U profesionalnom sportu ponekad su teške odluke neminovne, a ovo je definitivno bila jedna od njih. Dejan zaslužuje ogromno poštovanje za sve što je uradio za nas, ali sada je vrijeme za promjenu. On je odličan trener i uvijek ćemo ga cijeniti”, stoji u saopštenju sportskog direktora Bavaraca Danijelea Bajezija. Brzo nakon sportskog, oglasio se i generalni direktor kluba

TITULE ŠAMPIONA NJEMAČKE OSVOJIO JE DEJAN RADONJIĆ SA BAJERNOM

FOTO DANA

CICIPAS POVRIJEDIO OCA

Stefanos Cicipas izgubio je živce na ATP kupu u Australiji. Nakon što je izgubio set od Nika Kirjosa grčki teniser je odlučio da se isprazni lomljenjem reketa, ali ovog puta nije bio sam na klupi, već je pored njega bio otac Apostolos koga je komadić reketa pogodio u ruku. On je prilično uplašeno gledao sina, a porodičnu atmosferu upotpunila je Stefanosova majka koja je sišla sa tribina da zaštiti supruga.

Loši rezultati u Evroligi su bili kobni: Dejan Radonjić

NAJVEĆA SPORT

HARTS Možda nemaju previše trofeja, ali rijetko koji grad može da se pohvali rivalstvom koje traje skoro 150 godina kao Edinburg. Glavni grad Škotske domaćin je Hartsa i Hiberniana, timova čija je priča krenula daleke 1875. godine. Bio je to prijateljski meč koji je

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

, MOGUĆA DESTINACIJA ATINA

LŠ MORNAR UBJEDLJIV PROTIV NIŽNJEG

OLI TE ČEKA MARKO PEŠIĆ

(generalni direktor Bajerna) Dejan je preuzeo tim u veoma teškoj situaciji i ostvario mnogo za naš tim. Odbranio je titulu i vodio tim u odličnoj premijernoj sezoni u Evroligi. Zajedno smo prošli dug put i veoma smo mu zahvalni

Marko Pešić. “Dejan je preuzeo tim u veoma teškoj situaciji i ostvario mnogo za naš tim. Odbranio je titulu i vodio tim u odličnoj premijernoj sezoni u Evroligi. Zajedno smo prošli dug put i veoma smo mu zahvalni”, rekao je Pešić. Jedan od najtrofejnijih trenera u istoriji Crvene zvezde, bivši trener Budućnosti i selektor Crne Gore neće dugo biti bez posla. Ako je vjerovati specijalizovanim košarkaškim portalima. Odlično obaviješteni grčki novinar Nikos Varlas prenio je juče vijest da je crnogorski stručnjak ponuđen Olimpijakosu. Tim iz Pireja je u velikoj krizi rezultata, izgubio je pet od posljednjih šest mečeva u Evroligi. Ali, sve to nije glavni problem Olija jer su odnosi u svlačionici narušeni, pa Grci razmišljaju da smijene Kestutisa Kemzturu. Radonjića bi u Atini čekao daleko teži posao nego u Minhenu, vjerovatno i imperativ plasmana u plej-of Evrolige. Ali, sav taj posao je daleko od realizacije, makar u ovom trenutku. Takođe, sve izvjesnije je da će Deja u Minhenu zamijeniti hrvatski stručnjak Velimir Perasović.

14 POBJEDA U ISTO TOLIKO MEČEVA UPISAO JE BAJERN U OVOSEZONSKOM IZDANJU BUNDESLIGE

TSKA RIVALSTVA

HIBERNIAN pripao Hartsu. Ovo rivalstvo poznato je i po tome što su mečevi vrlo često igrani tokom novogodišnjih praznika (1. ili 2. januara), čak 94 puta. Harts i Hibernian su ukupno odigrali 649 mečeva, a znatno uspješniji je Harts sa 284 pobjede.

SPORT

Revanš sa kamatom AO - Nema otkazivanja Veliki požari haraju Australijom, ali organizatori Australijan opena odbacili su svaku mogućnost otkazivanja prvog Gren slem turnira u sezoni. Turnir u Melburnu kreće 20. januara, kvalifikacije sedam dana ranije i traje do 2. februara u gradu koji je danima obavijen gustim i toksičnim dimom. Novak Đoković, predsjednik Savjeta igrača pri ATP-u, pozvao je organizatore da razmisle o otkazivanju turnira ako požari u kojima je do sada poginulo 25 ljudi i gusti dim budu ugrožavali život takmičara i gledalaca. Šef Australijskog teniskog saveza Kreg Tili je izjavio kako se ne razmišlja o takvom potezu. “S obzirom na informacije kojima trenutno raspolažemo - sa kvalifikacijama koje će se održati iduće nedjelje prognoze su dobre. Ne predviđamo odlaganje i sprovodimo dodatne mjere kako bismo garantovali da se Australijan open održi kako je planirano”, dodao je Tili. Protiv toksičnog dima organizatori će se boriti na isti način kao i protiv izrazito visokih temperatura ili jakih kiša, a osim toga sudije mogu prekinuti meč ako nadzor atmosfere upozori da je preopasno nastaviti da se igra. A.K.

IZJAVA DANA

“Ako sam trenirao Siti, sigurno poslije toga neću preuzeti Junajted. Kao što nikada ne bih vodio Real Madrid. Definitivno nikada. Ako ne bih imao ponude, onda bih bio negdje na Maldivima. Zapravo, možda ne na Maldivima – tamo nema golf terena” Pep Gvardiola o preuzimanju ljutih rivala njegove sadašnje i bivše ekipe

Sa sinoćnjeg meča u Baru Kada je Mornar raspoložen onda je nagazna mina za sve, a svu moć koju posjeduje ekipa Mihaila Pavićevića sinoć je u Baru osjetio Nižnji. Crnogorski vicešampion demolirao je goste iz Novgoroda (87:66) u desetoj rundi Lige šampiona i tako mu uzvratio na poraz u prvom duelu (69:89). Bio je ovo treći trijumf za Barane koji su ostali u trci za plasman u narednu fazu. Velika želja, motivacija, te fokus od prve sekunde bili su vidljivi u igri Mornara, a onda Rusima nije bilo spasa. Milko Bjelica i drugovi su zaigrali agresivno od prvih trenutaka i trijumf najavili već nakon početnih deset minuta (27:16). Istu razliku domaćin je imao i uoči odlaska na veliki odmor. A ako je neko sumnjao u trijumf naše ekipe, onda je ona otklonjena poslije treće četvrtine. Mornar i nakon pauze nastavio u istom ritmu i pred odlučujućih deset minuta stekao je nedostižnih 61:43. Gosti su se pomirili sa porazom, a domaćin je do samog kraja uspio da potpuno dotuče rivala i stigne do ubjedljive i vrlo važne pobjede. Sjenku na jednu od najubjedljivih partija Mornara ove sezone bacila je povreda skočnog zgloba Lensa Herisa koji je tri minuta prije kraja treće četvrtine morao da napusti parket. A.K.

MORNAR

NIŽNJI

87 66

27 13 21 26 16 13 14 23 Nidam 7 Šehović 7 Pavić 6 Voler 8 Vranješ 6 Pulen 14 Heris 10 Begić 5 Vujošević 4 Markota 2 Bjelica 16 Luković 2 Trener: Mihalo Pavićević

Dženkins 12 Komolov 4 Astapkovič 6 Štrebkov 2 Vilis 22 Gankevič 1 Braun 2 Čadov Antipov 4 Sorokin Baburin 3 Vinjik 9 Trener: Zoran Lukić

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 500. Sudije: Marius Ciulin (Rumunija), Fernando Kalatrava (Španija), Tanel Suslov (Estonija).

GRUPA C Juče Nimburk - Riga Mornar - Nižnji 18.00h 20.00h

75:56 87:66

Večeras Peristeri - Tenerife Bamberg - Gacijantep

1. Nimburk 2. Tenerife 3. Nižnji 4. Peristeri 5. Bamberg 6. Mornar 7. Gacijantep 8. Riga

10 9 10 9 9 10 9 10

8 8 6 6 4 3 2 1

2 1 4 3 5 7 7 9

18 17 16 15 13 13 11 11

SPORT

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

Obećavamo borbu: Vladan Lipovina

UTAKMICA DO SADA ODIGRALA JE CRNA GORA NA EP - UPISALA REMI I DOŽIVJELA 14 PORAZA

VLADAN LIPOVINA Ne mogu da obećam da ćemo pobijediti svakoga, ali mogu da najavim da ćemo pružiti maksimum kao i uvijek

LAVOVI DANAS STIŽU U GRAC, GDJE SJUTRA (20.30H) PROTIV HRVATSKE OTVARAJU EVROPSKO PRVENSTVO

Neka nas povrede još više ojačaju ⌦ Kosta Bošković Još dan i kreće prvi veliki spektakl u 2020. godini - rukometaši Crne Gore završili su pripreme u Sloveniji i danas stižu u Grac. U gradu gdje je čuveni jugoslovenski fudbalski trener Ivica Osim poput božanstva, “lavovi” će večeras odraditi prvi trening, a već sjutra protiv Hrvatske otvaraju Evropsko prvenstvo. Ni ovog januara nije moglo bez problema, pa je selektor Zoran Roganović morao da se pomiri sa činjenicom da na šampiona-

tu kontinenta neće moći da računa na budućeg majstora Bundeslige Miloša Vujovića i važnog igrača u odbrani Nebojšu Simovića. “Nedostaju nam dva važna igrača, ali to može samo da nas ojača”, poručio je ljevoruki bombarder Vladan Lipovina. “Nikako da održimo kontinuitet i da nastupimo u najjačem sastavu i na prvenstvu, ali nadam se da ćemo uspjeti da ovog puta ostvarimo najbolji rezultat”, dodao je Marko Lasica, desno krilo Crne Gore. Sa nikad više samopouz-

MARKO LASICA Homogenost i dobra atmosfera su naši aduti, vjerujem da ćemo to prenijeti na teren i doći do toliko željene pobjede danja “lavovi” su počeli pripreme, a ni pomenute povrede nijesu ih poljulale. Naprotiv, svi u “crvenom” vjeruju da je kucnuo čas za prvo slavlje na evropskim prvenstvima.

“Zreli smo i vjerujem da je došlo vrijeme da ostvarimo tu prvu pobjedu”, dodao je Lipovina. “Očekujem veliku borbu u svim mečevima u kojima želimo da pokažemo karakter kao i uvijek. Ne mogu da obećam da ćemo pobijediti svakoga, ali mogu da najavim da ćemo pružiti maksimum kao i uvijek.” Slično razmišlja i Lasica... “Homogenost i dobra atmosfera su naši aduti, vjerujem da ćemo to prenijeti na teren i doći do toliko željene pobjede.” O kvalitetu prvog rivala na prvenstvu ne treba mno-

go trošiti riječi... “Hrvatska je iskusna ekipa koja na svakom prvenstvu stiže do završnice. Ipak, imali su i oni problema u kontrolnim mečevima, analiziraćemo ih i vjerujem spremno dočekati taj duel”, smatra Lipovina. Osim Hrvata, rivali “lavova” biće Srbija (subota) i Bjelorusija (ponedjeljak) - samo posljednji tim iz grupe neće proći u glavnu rundu. “I Srbija je dobra ekipa, a Bjelorusija možda i najjača u grupi, iako je mnogi potcjenjuju”, jasan je desni bek njemačkog Balingena.

Protiv Crne Gore smo favoriti, ali nam neće biti lako Rukometaši Crne Gore odrađuju posljednje pripreme pred početak Evropskog prvenstva, a od juče je zvanično poznat i konačni spisak prvog rivala na šampionatu Starog kontinenta. Pred put u Grac selektor Hrvatske Lino Červar odredio je listu od 16 imena koji će nositi kockasti dres. Iskusni stručnjak je na konferenciji pred put saopštio i da sa ekipom neće putovati Ivan Martinović, koji se na listi povrijeđenih pridružio Lovru Mihiću, Franu Mileti i Luki Še-

betiću. Na spisku Červara su: Marin Šego, Matej Ašanin, Zlatko Horvat, Vlado Matanović, David Mandić, Valentino Ravnić, Željko Musa, Marino Marić, Marin Šipić, Domagoj Duvnjak, Marko Mamić, Josip Šarac, Matej Hrstić, Luka Cindrić, Igor Karačić, Luka Stepančić. Hrvatska je favorit protiv Crne Gore na otvaranju Evropskog prvenstva, ali Červar zna šta čeka njegove izabranike protiv motivisanih “lavova”. ‘’Idemo korak po korak.

Crna Gora je dobra ekipa, miks mladosti i iskustva. Pokazali su to i u kvalifikacijama i respektujemo ih”, rekao je Červar. “Neće biti lako. Na papiru smo favoriti, to je tačno, ali oni su protivnik željan nadmetanja, imaju odličnu bekovsku liniju. Imaju nekoliko odličnih igrača, tako da se ne smijemo opustiti nijednog trenutka. Danska je s njima imala velikih problema. Znaju odigrati agresivnu 3-3 odbranu, a nama je to bila škola s Brazilom na Svjetskom prvenstvu”, rekao je Červar. A.K.

SPORT

SRIJEDA, 8. 1. 2020.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 19.55h _______________________ Partizan - Virtus, košarka 00.00h __________________________________ ATP Kup, tenis

SPORTKLUB 2 09.00h 15.00h 18.00h 20.00h 00.00h 02.00h 04.00h

_____________________________ WTA Ouklend, tenis ___________________ Dinamo Moskva - CSKA, hokej ___________________________ Ritas - Uniks, košarka __________________ Monako - Galatasaraj, košarka _____________________________ WTA Ouklend, tenis _____________________________ WTA Brizbejn, tenis ______________________________ WTA Šenžen, tenis

SPORTKLUB 3

“CRNO-BIJELI” ORTACI

Juventus je najtrofejniji italijanski klub, pa njegovi navijači se naročito ponose tom činjenicom. Ta nagrada dobija na značaju pogotovo poslije turbulentnih godina kada je “stara dama” izbačena iz Serije A. Klub iz Torina je najpopularniji klub u Italiji sa oko 12 miliona navijača, a interesantan podatak je da ih je najmanje u Torinu, pa je do izgradnje novog stadiona posjeta bila daleko ispod kapaciteta. Vjerna grupa koja prati “damu” na svakoj utakmici zove se “Drughi”, što u prevodu znači ortaci. Najbrojniji su u državi, nemaju dobre odnose ni sa jednom italijanskom grupom, dok se poštuju sa pristalicama Legije iz Varšave i Den Haga. Njihova istorija kreće sredinom 70-ih godina, ali su sve grupe vremenom ugašene. Ideja je bila da se sve grupe ujedine, pa je osnovana grupa “paklena pomorandža”. Pod pritiscima policije i javnosti se brzo ugasila, a njena zamjena “Drughi Bianconeri” je preživjela i postoji dan danas.

DN TIKET APOEL OL. NIKOZIJA SMUHA VADI DEGLA VALENSIJA REAL MADRID PARTIZAN VIRTUS

1 2

GGPP 1 GG3+ 157,5

10 MILIONA EURA PLUS BONUSI PONUDILA JE BARSELONA ZA DANIJA OLMA, ALI SU SVI U DINAMU RAZOČARANI, JER OČEKUJU MNOGO VIŠE ZA MOMKA KOJI JE ZABLISTAO OVE SEZONE U LIGI ŠAMPIONA I KOJI JE DEBITOVAO ZA SENIORSKU REPREZENTACIJU ŠPANIJE

UKUPNA KVOTA: 41,33

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

15.30h ____________________ Hofenhajm - Fejnord, fudbal 20.00h ___________________ Oldenburg - Venecija, košarka

SPORTKLUB 4 10.30h _________________________ Gruzija - Urugvaj, tenis

SPORTKLUB HD 08.30h _____________________________ WTA Ouklend, tenis 02.00h ______________________________ WTA Šenžen, tenis

ARENASPORT 1 18.00h _____________________Peristeri - Tenerife, košarka 21.00h _______________________Lester - Aston Vila, fudbal 01.30h _________________________ Dalas - Denver, košarka

ARENASPORT 2 14.00h 16.15h 18.30h 21.05h

___________________________ Asteras - AEK, fudbal ________________Pas Janina - Panatinaikos, fudbal __________________ Panetolikos - Panionios, fudbal _________________________ PSŽ - Sent Etjen, fudbal

ARENASPORT 3 18.45h _____________________________ Lion - Brest, fudbal 21.05h _____________________________ Lil - Amijen, fudbal

ARENASPORT 4 13.30h-19.30h_________________________ ATP Katar, tenis

ARENASPORT 5 20.30h _____________________Manresa - Strazbur, košarka

EUROSPORT 17.35h _________________________________ Alpsko skijanje 20.35h _________________________________ Alpsko skijanje

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

PRIZNANJE OD EVROPSKE KOMISIJE

Evropska komisija dodijelila je Univerzitetu Crne Gore logo Izvrsnosti ljudskih resursa u istraživanju (HR Excellence in research, HRS4R), čime je Univerzitet identifikovan i međunarodno prepoznat kao promoter stimulativnog i privlačnog radnog okruženja za istraživače. Iz Univerziteta je saopšteno da su se za logo kandidovali usvajanjem Strategije ljudskih resursa u istraživanju sa akcionim planom, koja ima za cilj usklađivanje politike ljudskih resursa načelima utvrđenim u Povelji i Kodeksu za istraživače. “Težeći atraktivnom, otvorenom i održivom

evropskom tržištu rada za istraživače, Evropska komisija je 2005. godine usvojila preporuke, koje opisuju načela zapošljavanja i radne uslove istraživača - Evropsku povelju za istraživače i Kodeks o njihovom zapošljavanju. Evropska povelja definiše prava i obaveze istraživača i organizacija u kojima rade, dok se Kodeks o zapošljavanju istraživača odnosi na jednakost u postupcima zapošljavanja za sve istraživače u Evropi i povećava transparentnost u njihovom zapošljavanju i radu. Povelja opisuje i odgovornosti istraživača u pogledu etičkih normi, zakonskih i ugovornih obave-

Foto: Balša Rakočević

Logo izvrsnosti za Univerzitet Crne Gore za. Povelja i Kodeks osiguravaju istraživačima uživanje istih prava i obaveza u bilo kojoj zemlji Evrope”, kaže se u saopštenju. Predstavljeni vizuelni identitet, odnosno raspoloživi logo, dodaju, može pomoći istraživačima u prepoznavanju i afirmaciji organizacija koje su primarno posvećene naučno-istraživačkom radu i akademskoj izvrsnosti. “Ovo je još jedan međunarodni uspjeh Univerziteta u pravcu jačanja konkurentnosti i internacionalizacije, odnosno implementaciji Strategije razvoja 2019-2024”, ističe se u saopštenju. J.V.Đ.

POžARI u AuStRAlIJI

julija

Vatrogasci heroji nastaVljaju borbu

Australijski vatrogasci iskoristili su jučerašnje zahlađenje da pokušaju da spriječe širenje skoro 200 šumskih požara, koji gore na jugoistoku zemlje. U međuvremenu, kako je prenio Rojters, prijavljeno je da su dva muškarca nestala u Novom Južnom Velsu. Policija ih nije identifikovala, ali je saopštila da je jedan od njih 70-godišnji muškarac. Premijer Skot Morison trebalo bi da se sastane sa izvršnim direktorima osiguravajućih kompanija i banaka kako bi razgovarao o krizi u zemlji. Savjet za osiguranje u Australiji povećao je juče procjenu štete od požara na više od 485 miliona dolara, uz upozorenje da se očekuje da će ona još više porasti na-

NESREćA u OKOlINI MOSKVE

U požaru stradalo osam osoba U požaru koji je izbio na poljoprivrednom imanju u okolini Moskve osam osoba je stradalo i jedna je povrijeđena, saopštila je ruska služba za vanredne situacije. Sve žrtve su migranti iz

Tadžikistana koji rade na imanju. Požar je izbio u jednoj od kućica gdje žive migranti, a za sada se ne zna uzrok. Broj požara u kojima ima žrtava povećan je u Rusiji tokom novogodišnjih i

božićnih praznika. Služba za vanredne situacije često pripisuje te požare običaju da se ispaljuju petarde i organizuju vatrometi u to doba godine kada građani više konzumiraju alkohol.

kon što bude omogućen pristup i drugim oblastima zahvaćenim požarima. U požarima, koji su zahvatili više od osam miliona hektara zemlje, oblast skoro veličine Austrije, stradalo je 25 oso-

ba, dok su hiljade domova uništene. Osim štete po ljude i objekte, procjenjuje se da su požari imali apokaliptičan uticaj na životinjski svijet i da je blizu milijardu životinja stradalo.