Dnevne novine 10. januar 2020. by Dnevne Novine

NEOÄ&#x152;EKIVANO: I U DOJÄ&#x152;E VELE TEKST PO UZORU NA SRPSKE TABLOIDE â&#x2013; 5

RUSKI PORTAL LIGA.NET O DEĹ AVANJIMA NA DAN IZBORA 2016.

Crkveni dobrovoljac Ĺ oriÄ&#x2021; â&#x20AC;&#x153;raskrinkaoâ&#x20AC;? Mila

Ĺ oriÄ&#x2021;

PETAK, 10. 1. 2020. BROJ 2575 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Operacija ruskog GRU za krvoproliÄ&#x2021;e i prevrat u Crnoj Gori

â&#x2013; 2 3

REZULTATI REALIZOVANIH PROJEKATA U 2019. I NAJAVE RADOVA NA SAOBRAÄ&#x2020;AJNOJ INFRASTRUKTURI â&#x2013; 6 7

Prioriteti Jadransko-jonski i auto-put Bar Boljare, zakup aerodroma i pomoÄ&#x2021; Ĺželjeznici VESNA DAKOVIÄ&#x2020; ZA DN:

Hrana u Crnoj Gori bezbjedna â&#x2013; 19

CanoviÄ&#x2021;

â&#x2013; 14

PODGORICA: DIREKTOR PARKING SERVISA ZA DN

Naplata parkinga je u skladu sa zakonom

INTERVJU: AMERIÄ&#x152;KA DĹ˝EZ PJEVAÄ&#x152;ICA INDRA RIOS MUR

UHAPĹ ENO OSAM OSOBA, Ĺ˝RTVE DRĹ˝ALI ZAKLJUÄ&#x152;ANE U KUÄ&#x2020;AMA

PrekinutnajveÄ&#x2021;i lanac trgovine LJUDIMA NA BALKANU

PodgoriÄ?ka publika je osjetila moju muziku â&#x2013; 26 27

ZA NAJBOLJE PONUDE:

â&#x2013; 10 11 marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

Politika

ako je sve po strogim procedurama

Rute: Holandija nema ništa protiv proširenja Evropske unije

PETAK, 10. 1. 2020.

Holandija se ne protivi politici proširenja Evropske unije (EU), kazao je premijer te države Mark Rute, dodajući da države moraju biti spremne, kao što je bila Crna Gora, da bi otpočele pregovore. Prema njegovim riječima, Holandija nema ništa protiv EU proširenja. “Ali se moramo držati pravila i postarati se da sve bude strogo i pošteno. To je naša pozicija”, rekao je Rute agenciji MINA. Komentarišući to što Albanija i Sjeverna Makedonija nijesu otpočele pregovore, kazao je da Albanija nije

spremna. “Albanija trenutno nije spremna za otpočinjanje pregovora sa Briselom, a Sjeverna Makedonija je blizu tog cilja”, smatra Rute. On je dodao da pojedini nijesu željeli da proces pregovaranja Sjeverne Makedonije i Albanije sa Briselom bude razdvojen. “Neki drugi to ne žele i zato smo na posljednjem Evropskom savjetu odlučili da ne napredujemo po pitanju otvaranja pregovora sa ovim državama”, kazao je Rute. Upitan da li je 2025. godina realan rok za ulazak neke

Rute

ruski portal liga.net o dešavanjima na dan izbora 2016. godine

Operacija ruskOg gru-a za krvOprOliće i prevrat u crnOj gOri? Uzmite piće i zavalite se. Danas krećemo prema Balkanu, tamo je 2016. Glavna uprava Ruske Federacije (Главное управление Российской Федерации), bivša GRU, očajnički pokušala da ubije svoga glavnoga političkoga neprijatelja u Crnoj Gori i vrati malobrojnu državu u rusku orbitu uticaja, dobijajući pristup Jadranskome moru, poligonu NATO-a, piše Petar Šuklinov, urednik portala na ruskom jeziku „Liga.net”, prenosi Antena M. Tekst je objavljen prije dva dana, pod naslovom: „Istorija obavještajnih službi: Kako je završen neuspjeh Putina u Crnoj Gori”. Prvi put, koliko mi je poznato, navode se neki do-

sad u javnosti nepoznati detalji iz pokušaja državnoga udara oktobra 2016. godine. Šuklinov piše da najzanimljivija figura u ovoj priči uopšte nije među osrednjim ruskim funkcionerima (aluzija na Putina, nekada službenika KGB – prim.a). “Ova priča uglavnom govori o političkome lideru Crne Gore, bivšem komunisti Đukanoviću. Ako ga odmah ne izviždite, razjasniću vam da je on sada glavni ideološki neprijatelj Kremlja u ovoj zemlji, pristalica NATO-a i Evropske unije”, piše autor teksta. On podsjeća na istoriju i da je Crna Gora, tradicionalno, išla stopama Srbije, glavnog

Tekst o Crnoj Gori na ruskom portalu Liga.net

ANB provAlilA ruse Kako se ispostavilo, crnogorska obavještajna služba provalila je ruse i regrutovala agente. Širokov, službenik Gru-a, uputio je jednoga od podređenih agenata u Crnu Goru da ubije premijera na bilo koji pogodan način. Ali, agent se, piše ovaj ruski portal, predao specijalnim službama i sve priznao, dobivši zaštitu kao svjedok. u tekstu se ističe da su obastrateškog saveznika Rusije na Balkanu. “Sve se promijenilo 2006. godine, kada je zemlja napustila konfederaciju sa Srbi-

veštajne agencije brzo utvrdile ko su Širokov i Moisejev i od srbije traže da izruči ruske agente. “sekretar savjeta bezbjednosti ruske Federacije Nikolaj patrušev žurno je otputovao u srbiju da skloni agente. Naravno, srbija ih je puštila. sada su Širokov i Moisejev primili kazne udaljenjem, ali su u bazi interpolove liste za traženje”, zaključuje autor teksta. jom. To je ozbiljno zabrinulo Rusiju. Ali, odlučila je da podrži mladu zemlju, nadajući se da će kupiti njezinu naklonost. Sve dok nije shvatila da

počinje da gubi Crnu Goru”, kaže Šuklinov. On ističe da je Đukanović nevjerovatno popularan političar kod kuće. U različitim je statusima vladao zemljom od 1991. godine. Mnogo stvari u zemlji zavisi od njega, jer je zaista voljen (54% glasova na posljednjim izborima). “Ako uklonite Đukanovića, snažan uticaj Srbije i Rusije, pomnožen sa kontrolom nad vladom, pomogao bi da se preokrene plima. Na primjer, apsolutno proruska stranka ima 20% parlamentarnih mjesta, a za nju uglavnom glasaju lokalni Srbi (kojih je oko 30% u zemlji prema popisu stanovništva iz 2003. godine). U 2014. godini

PETAK, 10. 1. 2020.

od država Zapadnog Balkana u EU, Rute je odgovorio da pristupanje EU do određenog datuma nije cilj sam po sebi. “Ne znam. To nije cilj sam po sebi. Nemamo ništa protiv EU proširenja, ali se moramo postarati da se držimo pravila i da sve mora biti strogo i pošteno. To je oduvijek naša pozicija”, zaključio je Rute. Ranije su se u javnosti pojavljivale informacije da su Francuska, Holandija i Danska zemlje koje se žestoko protive proširenju EU, pa samim tim i bloki-

On ističe da je sve planirano da krene na dan izbora 2016. godine, a opozicija je trebalo da prikupi 5.000 Crnogoraca za proteste. Sa teritorije Srbije osoblje GRU-a moralo je da obezbijedi oko 500 ljudi iz reda srpskih nacionalista koji bi bili obučeni u policijske uniforme

Glavna uprava Ruske Federacije (GRU) počinje da formira posebnu agenturnu mrežu u Crnoj Gori. Baza za njezine aktivnosti je suśedna Srbija, odakle se rade svi praktični poslovi, uključujući kupovinu opreme i regrutovanje ljudi. Osnovni zadatak je zaustaviti proces integracije Crne Gore u NATO i, ako je moguće, uništiti trenutnu političku elitu zemlje”, piše Liga.net. Portal ističe da su odmah po razdvajanju Crne Gore i Srbije, Rusi uz pomoć novca počeli da formiraju ruski lobi u Crnoj Gori. Tako su crnogorski političari počeli letjeti u Moskvu – zbog novca i podrške proruskim biračima u Crnoj Gori. “Brojni pregovori, stvaranje agenturnih mreža, finansiranje protesta – svi dogovori o tome kasnije će biti objavljeni od strane specijalnih službi. U međuvremenu, u Rusiju su poslata dva ruska državljana: osoblje GRUa Ruske Federacije, Eduard Širokov, bio je vojni ataše u Ambasadi Rusije u Poljskoj, deportovan 2014. kao agent ruske vlade, i Vladimir Moisejev – ta imena su kasnije postala poznata. Od ovoga trenutka, Rusi sa teritorije Srbije počinju da nadgledaju projekat pod uslovnim nazivom „Адриатика“. Cilj je svrgavanje Đukanovića i njego-

raju pregovore Crne Gore koja je najdalje odmakla u procesu pridruživanja. Francuska je protiv, kako se moglo pročitati u evropskim medijima, motivisana željom predsjednika Emanuela Makrona da ostavi pečat u evropskoj politici, Holandija, i u posljednje vrijeme Danska, principijelno se protive dok se ne ispune najrigorozniji standardi naročito u oblasti vladavine prava. Ne samo Crne Gore no svih zemalja koje planiraju priključenje evropskoj porodici država. R.P.

ve političke grupe kako bi se na vlast dovelo prorusko političko krilo. Među kontaktima Rusa su i generali i pukovnici i nacionalisti i u Srbiji i u Crnoj Gori. „Vlada bi trebalo da bude odmah smijenjena, a narod Crne Gore treba da ustane – glavni je lajtmotiv tajnih sastanaka i rasprava u grupi”, piše autor teksta. On ističe da je sve planirano da krene na dan izbora 2016. godine, a opozicija je trebalo da prikupi 5.000 Crnogoraca za proteste. Sa teritorije Srbije osoblje GRU-a moralo je da obezbijedi oko 500 ljudi iz reda srpskih nacionalista koji bi bili obučeni u policijske uniforme. Portal kaže da je ideja bila da se stvori obmana, odnosno da su bezbjednosni zvaničnici stali na stranu demonstranata. Tokom 48 sati, kako piše Liga.net, opozicija je trebalo da zauzme parlament, formira novu vladu, uhapsi premijera („Ako ne uspijete da ga uhapsite – ubijete ga“) i sprovede masovna hapšenja širom zemlje protiv prozapadne političke elite. “Nakon toga, zemlja je trebalo da pređe pod potpunu kontrolu Rusije kroz srpski centar uticaja. To bi, na primjer, značilo rusku vojnu bazu na Jadranskome moru, zemlji na Balkanu koja bi postala zarobljenica ruskih ambicija. Četiri dana prije izbora jedan od agenata regrutovanih u Crnoj Gori uspaničio se i pogriješio, a policija je presrela njegov telefonski razgovor. Na dan izbora počeli su prepadi. Pohvatano je 20 srpskih nacionalista na teritoriji zemlje, uključujući bivšega generala policije Srbije. Ostali članovi zavjere su pobjegli. Lokalni poslanici opozicije, koji su radili po planu Kremlja, privedeni su”, zaključuje portal. R.P.

Politika

ministarstvo odbrane saopštilo

Slanje vojnika u Irak zavisi i od nas i od NATO

Preuranjeno je govoriti o tome kad i da li će neki crnogorski vojnik biti angažovan u misiji u Iraku, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Kako je saopšteno, Ministarstvo prati situaciju na Bliskom istoku u svijetlu eskalacije tenzija prethodnih dana. “Da li će crnogorski vojnici biti dio NATO misije u Iraku zavisiće od stava NATO o budućnosti ove misije, kao i naše procjene bezbjednosne situacije. Tako da je preuranjeno govoriti bilo šta o tome kad i da li će neki crnogorski vojnik biti angažovan u misiji u Iraku”, kaže se u saopštenju. Crna Gora, kako zaključuju, ostaje posvećena međunarodnim misijama, kao i do sada, u saradnji sa našim partnerima. Crnogorski parlament je 17. decembra prošle godine usvojio Odluku prema kojoj će dva pripadnika Vojske Crne Gore učestvovovati u NATO misiji u Iraku. Tada je saopšteno da će dva štabna oficira u toj misiji biti ove godine angažovana na obuci iračkih bezbjednosnih snaga. R.P.

MVP OsudilO iranske akcije PrOtiV sad

Crna Gora oštro osuđuje nedavne iranske akcije protiv Sjedinjenih Američkih Država i snaga koalicija u Iraku koje su dovele u opasnost živote crnogorskih partnera i saveznika, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP). Iran je izveo raketne napade na dvije baze sa američkim vojnicima u Iraku kao odgovor na ubistvo generala Revolucionar-

ne garde Kasema Solejmanija. Iz MVP su kazali da mir i stabilnost ne mogu prevladati na Bliskom istoku sve dok se nastavlja nasilje, nemiri, mržnja i rat. “Žao nam je što je Iran izjavio da namjerava da nastavi sa nuklearnim ambicijama, doprinoseći regionalnoj nestabilnosti”, objavljeno je na na Tviter nalogu Ministarstva.

vjernici nezadovoljni zakonom o slobodi vjeroispovijesti

Litije nastavljene u nekoliko gradova

Sa litije u Podgorici U nekoliko crnogorskih gradova, nakon božićne pauze, sinoć su nastavljene litije vjernika nezadovoljnih usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. U Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici odslužen je moleban Presvetoj Bogorodici. Kako je objavjeno na sajtu Mitropolije, hiljade vjernika

sa platoa Hrama krenulo je u molitvenu šetnju ka manastiru Svetog Simeona Mirotočivog na Nemanjinom gradu. Litija je prvi put održana u Plužinama, a veliki broj građana okupio se i u Herceg Novom, Kotoru, Beranama, Pljevljima, Baru i drugim gradovima. Episkopski savjet SPC u Crnoj Gori saopštio je u ponedje-

ljak da će nakon Božića okupljanja u znak protesta protiv spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti biti organizovana dva puta nedjeljno – četvrtkom i nedjeljom, uz molitve i poziv aktuelnim vlastima da opozovu usvojeni zakon. Litije su počele nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u noći između 26. i 27. decembra. R.P.

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PETAK, 10. 1. 2020.

DIVANOVIĆ: REGIONALNA SARADNJA PO VUČIĆU I DAČIĆU

Niko sa strane ne može da uređuje crnogorske zakone

Savremena Crna Gora, kao multietnička zajednica koja je i tada kao ex-yu republika znala da sačuva mir i multietnički sklad, neće dozvoliti nikome sa strane da uređuje njene zakone i unutrašnje odnose, makar takvi pokušaji dolazili i iz bratske Srbije, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Divanović. Kako navodi, sudeći po ponašanju lider vladajuće koalicije u Srbiji, dva su politička pitanja koja opterećuju ovu susjednu prijateljsku zemlju. “Kako etničke Crnogorce koji žive u Srbiji na popisu prevesti u Srbe, ili im oduzeti državljanstvo? I na koji način, mimo svih standarda međunarodnog prava, ostvariti eksteritorijalnost “srpskih” manastira u “bratskoj” Crnoj Gori? Pošto su zahvaljujući Crnoj Gori i oni 2006. dobili državu, sa kojom očigledno ne znaju šta će, logično je da im Crna Gora bude stalni predmet interesovanja”, kaže Divanović, dodajući da je odgovor na oba pomenuta pitanja isti i glasi - na silu. “Logično je i da se dva vodeća političara, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, osjećaju najpozvanijim da ponude odgovore na ta pitanja koja prvenstveno oni potenciraju, u velikoj brizi za Srbe “u svim srpskim krajevima”, kako to javljaju njihovi slobodni mediji. Od te silne pažnje ne stižu da se bave jedino problemima Srba u Srbiji, koji su za njihovu nacionalnu politiku izgleda manje važni. Tako je pitanje odbrane “srpskih” mana-

Divanović stira u Crnoj Gori postalo goruće spoljnopolitičko pitanje Srbije, pa bi bilo sasvim logično da se njime bavi ministar inostranih poslova, dok bi pitanje prevođenja etničkih Crnogoraca u Srbe, i mjerenje njihovog odnosa prema matičnoj državi Crnoj Gori, kao par ekselans unutrašnje pitanje, po pravilu trebalo pripadati predsjedniku držve”, navodi Divanović. Međutim, dodaje, očigledno je da su oni posljednjih dana, da li kao najavu novog koalicionog aranžmana ili prema ličnim afinitetima i pretenzijama, onako svestrani, zamijenili “nadležnosti”. “Predstavlja se da tandem Vučić - Dačić jedini ima kredibilitet, i znanje, da odgovori na ova pitanja - silom, a da to izgleda nenasilno. Jer, ne treba zaboraviti, obojica su stari radikali, dokazani u odnosu

prema Crnoj Gori. A “gdje su srpske zemlje tu su srpski radikali”. Dačić pripada skupini čuvenih slobodnih ili Slobodanovih radikala, dok je Vučić napredniji radikal - tzv. aftersheshelj. No, za nas u Crnoj Gori, tu nema neke razlike. Jednako nam misle, i rade. Majstori propagande koji uspješno mijenjaju teze, po potrebi i uloge, i tradicionalno “izvoze krizu” u okruženje, “rodoljubivo” prikrivajući nacionalnu nemoć posebnom brigom za Srbe van Srbije. Ljudi čija se politika zasniva na ugroženosti prava Srba pod parolom “svi nas mrze”. Političari koji naš Zakon o slobodi vjeroispovijesti proglašavaju antisrpskim, dok u pokušaju paljenja crnogorskog parlamenta od strane srpskih političara u Crnoj Gori ne vide ništa anticrnogorsko?!”, saopštio je Divanović.

U SRBIJI U TOKU PROGRAMIRANA ZLOUPOTREBA EMOCIJA ČASNIH LJUDI

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

U Srbiji je, kaže poslanik DPS-a, u toku “programirana zloupotreba emocija časnih ljudi”. “I dok se ovih dana prava drama u Crnoj Gori dešava jedino na RTS-ovom dnevniku, tokom uključenja uživo iz Crne Gore, na Pinku, Happy TV i brojnim tabloidnim portalima, u Srbiji je u toku programirana zloupotreba emocija časnih ljudi. U istoj rečenici se izjednačava položaj Srba u Crnoj Gori i na Kosovu, i te-

žim prikazuje status vjerskih objekata u našoj zemlji, uz redovnu žalopojku ko je i kako dozvolio da Crna Gora “ode” 2006”, rekao je on. Divanović dodaje da su radikali novoga doba toliko uznapredovali da ova i druga pitanja hoće da riješe miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore “nemiješanjem”, “kako to vole demokratski radikalno da kažu, zarad međunarodne javnosti, kojoj onako uzgred redovno održe lekciju iz demokratije

i međunarodnog prava”. Danas su, podsjeća on, Crna Gora i Srbija jedine zemlje kandidati za članstvo u pregovaračkom procesu sa EU, što se, kako je kazao, u Beogradu ne bi smjelo zaboravljati. “Kao što ne bi smjeli zaboraviti ni predsjednik ni ministar spoljnih poslova Srbije da je “događanje naroda” 90-ih nanijelo štetu svim narodima na prostoru bivše Jugoslavije, uključujući i srpski narod”, kaže Divanović.

PETAK, 10. 1. 2020.

Politika

NeočekivaNo: i u Dojče vele tekst po uzoru Na srpske tabloiDe

Crkveni DobrovoljaC Šorić “raskrinkao” Mila

Odlučnost Crne Gore da zakonski riješi položaj vjerskih zajednica glavna je tema u najbližem okruženju. Njome se u Srbiji bave političari, nosioci najviših državnih funkcija, crkveni velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, istoričari, akademici SANU…potpomognuti neviđenom medijskom hajkom punom uvreda na račun Crne Gore i njenih zvaničnika, posebno na račun predsjednika države Mila Đukanovića. Javnosti se serviraju informacije da će Crna Gora da otima srpske svetinje, da se Srbi proganjaju, da se sveštenici prebijaju... I dok to od srpskih tabloida nije ništa neuobičajeno, iznenađuje da se sličan tekst po ugledu na Kurir, Alo… pojavio i u uglednom mediju kakav je Dojče vele iz pera njegovog urednika dopisničke mreže Miodraga Šorića. Šorić je 7. januara, (kao lični stav), objavio tekst pod nazivom “Đukanovićev rat protiv crkve”, koji su prenijeli mnogi mediji i u Srbiji i u Crnoj Gori stavljajući fokus upravo na to da je tekst objavljen u DW, te da je taj medij “raskrinkao Mila”. Ono što upada u oči jeste da se na kraju teksta koji obiluje neistinama nalazi napomena da je autor “pravoslavni hrišćanin koji se dobrovoljno angažuje u crkvi”, čime postaje jasnija sadržina teksta i ocjena autora da “jedini glas koji se usudi da kritikuje nepotizam i korupciju jeste glas crkve, naročito glas mitropolita Amfilohija koji beskompromisno govori o nepravilnostima i ne bo-

Biće da je ipak pobrkao državu

Šorić piše da “Vlada navodi da nekretnine crkve ne preuzima za sebe već da želi da ih preda Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi”. Gdje je to Šorić imao prilike da čuje ili pročita? Konstatuje da “jačaju zahtjevi upučeni NATO-u da se konačno u Crnoj Gori pobrine za mir”!

ji se”. Ovakvih riječi se ni Amfilohije ne bi odrekao. Autor konstatuje da “Milo gubi tlo pod nogama”, da na “hiljade njegovih sunarodnika protestuje protiv njega”, pitajući se kako je moguće da se crnogorskom predsjedniku dogodi “takva greška, da osporava vlasništvo Srpske pravoslavne crkve u svojoj zemlji”! U Šorić čijoj zemlji gospodine Šoriću? Da li u građanskoj Crnoj Gori na čijem je čelu legitimno izabrani predsjednik Đukanović, ili u državi koja je pod

vlašću SPC? Nevjerovatna je i konstatacija da “Zapad sve dozvoljava Đukanoviću” jer im je bilo važno da je on “protiv Beograda i članstva Crne Gore u NATO”. Ovakvu glupost, da je Đukanović bio protiv članstva u NATO, ne bi objavili čak ni srpski tabloidi. Dokle ide pokušaj manipulacije povodom dešavanja u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazuje i konstatacija da ne protestuju samo pravoslavni hrišćani, već da se sa njima solidarišu katolici i muslimani?! Vrhunac je ipak prenošenje

Stvarno se moramo zapitati ko su Šorićevi izvori informisanja. O kakvim se zahtjevima radi, ko ih šalje NATO-u, gdje je to čuo, vidio, pročitao… Uostalom, Crna Gora je članica NATO-a i ne treba da zove Alijansu u pomoć. Biće, ipak, da nas je Šorić pobrkao sa nekom drugom državom!

Dio Šorićevog teksta objavljenog na DW lažne vijesti da su “Đukanovićevi sljedbenici isprebijali episkopa Metodija” i da je završio u bolnici. Riječ je o informaciji koja se pojavila na sajtu Mitropolije crnogorsko – primorske 27. decembra prošle godine i koja je istog dana demantovana, kako od Uprave policije, tako i pljevaljske bolnice. Šorić, dakle, nakon deset dana objavljuje lažnu informaciju ne pominjući da je demantovana, već je ističe kao primjer kako se, i pored navodnih batina, sveštenici SPC ne daju isprovocirati, već “ostaju miroljubivi”. Šorić ocjenjuje da će nemiri trajati sve dok Đukanović ne povuče zakon (kako li samo to

zna?), a spočitava mu da je stvorio organizaciju CPC koju niko ne priznaje, poručujuči da “samo neozbiljan čovjek koji misli zlo” može prepustiti toj “pseudo-crkvi zemljište, pa i ono duž obale, crkve i druge zgrade”. Ni jednom riječju se u tekstu ne pominju izjave crnogorskih zvaničnika, odnosno stavovi države i njenih institucija povodom zakona koji je Srbiju digao na noge. Umjesto toga, ovo je samo još jedan tekst po uzoru na srpske tabloide, pun laži, manipulacija i poluistina kojih ima previše i za Kurir i Alo, kamoli za jedan respektabilni medij kakav je Dojče vele. V.Š.

ulciNjaNiN pisao amfilohiju

EROVIĆ: nEpRImjEREna kampanja mRžnjE paROha mCp Ulcinjanin Darvin Erović uputio je otvoreno pismo mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju zbog, kako tvrdi, nezapamćenog ponašanja i neprimjerene kampanje mržnje, protojereja i paroha ulcinjskog Siniše Smiljića. “Ponašanje ovog svešte-

nog lica, koje već duži period preko stranice ‘Pravoslavni Ulcinj’ sije razdor i međuvjersku i međunacinalnu mržnju u našem multietničkom i multikulturalnom gradu ne služi na čast ni našoj vjeri ni crkvi koju predstavlja. S ponosom mogu da kažem da sam

ja, Darvin Erović, kršten u ulcinjskoj pravoslavnoj crkvi. Krstio me je čovjek kojeg svi građani, bez obzira na naciju, vjeru ili političku pripadnost, uvažavaju, proto Radojica Božović“, kazao je Erović. Prema njegovim riječima, protojerej Siniša Smiljić vrijeđa

i omalovažava, sakrivajući se iza autoriteta crkve i Mitroplije. “Tako je juče 8.januara u agresivnom javnom obraćanju, koje obiluje neistinama i uvredama, između ostalog mene okarakterisao kao ‘Muslimanče iz Bijelog Polja’. Ovakve šovinističke kvalifikacije

nijesu dozvoljene ni zakonima ove države, a kamoli po zakonu božijem”, tvrdi Erović. Kako je naglasio, partijska pripadnost nikad nije bila stvar vjere, i niko od nas ne smije da trpi pritiske bilo kakve vrste zbog svog političkog opredjeljenja. R.P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.11100 0.85285 121.540 1.08080 68.0757 117.650 7.44600

PETAK, 10. 1. 2020.

AU = 1,548.62

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

NAZIV JGPK PREN NOPR

NAJVEĆI PROMET CIJENA 10,5640 0,6010 0,0967

KOLIČINA 1.000 1.218 320

OBIM U € 10.564,0000 732,0200 30,9400

PROMJENA -1,27% -0,66% 0,00%

AG=17.86

REZULTATI REALIZOVANIH PROJEKATA U 2019. I NAJAVE RADOVA NA SAOBRAĆAJ

PRIORITETI JADRANSKO-JO AUTO-PUT BAR - BOLJARE, AERODROMA I POMOĆ ŽELJ

aobraćaj u Crnoj Gori do 2035. razvijaće se u skladu sa strategijom koja je usvojena prošlog juna, navodi se u analizi mikroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada usvojila krajem prošle godine.

Njene ključne smjenice treba da trasiraju razvoj sektora u skladu s potrebama države i u saglasnosti sa smjernicama Transevropske transportne mreže - TEN-T i EU. Cilj je, dodaje se, unapređenje ekonomske efikasnosti, sigurnosti, povezanosti i ekološke održivosti saobraćajnog sistema zemlje, kao i usaglašavanje sa nacionalnim i politikama EU. Kako bi oni bili adekvatno realizovani, Evropska komisija pomaže razvoj transportne mreže. S druge strane, Vlada je još krajem 2015. godine napravila prvu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata, na kojoj su se našla dva ključna projekta: Jadransko-jonski auto-put duž Crnogorskog primorja koji predstavlja dio Mediteranskog koridora, te autoput Bar - Boljare kao dio proširenja koridora Bliski istok Istočni Mediteran. U okviru Jadransko-jonskog auto-puta, odnosno brze

saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, prioritet je izgradnja obilaznice oko Budve. Investicioni okvir za Zapadni Balkan - IFWB dao je 4,6 miliona eura za idejni projekat cjelokupne obilaznice duge 30 kilometara, te glavnog projekta i tenderske dokumentacije za prioritetnu komponentu od oko 13 kilometara. Iz Vlade podsjećaju da je do sada obezbijeđeno i 42,1 miliona eura namijenjenih kofinansiranju izgradnje prioritetne komponente.

■ AUTO-PUT BAR - BOLJARE

„Nastavljaju se aktivnosti na izgradnji prioritetne dionice Smokovac - Uvač - Mateševo auto-puta Bar - Boljare. Vlada je sa izvođačem radova, kompanijom China Road and Bridge Corporation - CRBC, zaključila tri priloga ugovora za izvođenje naknadnih radova. Definisan je i novi rok za završetak radova 30. septembar 2020. godine. U tom periodu će se izgraditi svi objekti neophodni za punu funkcionalnost ove dionice“, navodi se u Vladinom dokumentu. Takođe se precizira da su potpisani posebni dodaci ugovora koji se odnose na izgradnju prve faze petlje Smokovac

Novi kapaciteti Luke Bar do sredine naredne godine Luka Bar uložiće u infrastrukturu 61,1 milion eura do kraja 2037, ali će prvi rezultati biti vidljivi već sredinom naredne godine do kada će biti prošireni njeni kapaciteti koji će uključivati i proizvodne pogone. Kako se ističe u dokumentu, postoje „realne pretpostavke za bolje korišćenje kapaciteta Luke Bar“ zbog čega će sredstva biti uložena u lučku infrastrukturu. Aneksom ugovora o korišćenju morskog dobra, na čijem prostoru se nalazi i ovaj saobraćajni gigant pod Rumijom, do kraja 2037. mora biti investiran 61,1 milion eura. Kako se navodi u ovom obavezujućem dokumentu potpisanom sredinom

prošle godine, krupne aktivnosti odvijaće se već u prve dvije godine. „Očekuje se da će doći do razvoja kapaciteta Luke Bar, što uključuje i proizvodne programe u slobodnoj zoni koja obuhvata gotovo cjelokupno područje luke. Takođe, postojeće stanje drumskih i željezničkih veza sa zaleđem omogućava do određenog stepena veću iskorišćenost postojećih kapaciteta. U koordinaciji sa operatorima za željeznički teretni saobraćaj u Crnoj Gori - Montecargo i Srbiji – Srbijacargo realizuju se aktivnosti koje imaju za cilj pokretanje novih tokova robe prema Luci“, precizira se u dokumentu.

Čeka se potencijalni koncesionar za Aerodrome

vrijedne 30,5 miliona eura, sistema za vodosnabdijevanje od 14,2 miliona, te trajnog napajanja električnom energijom na otvorenoj trasi i mostu Moračica od 4,8 miliona. Ovih 49,5 miliona eura, dodaje se, dio je okvirne sume od deset odsto ugovorene cijene namijenjene naknadnim i nepredvidivim radovima. „Zaključno sa radovima izvedenim u oktobru 2019, od ugovorene vrijednosti za glavne radove plaćeno je 161.915.471,22 eura na ime avansa i 476.634.928,2 eura za stvarno izvedene radove. Za naknadne radove isplaćeno je 11.318.343,1 eura na ime avansa i 5.769.708,75 eura za stvarno izvedene radove. U toku je izrada idejnih projekata sa elaboratima za dioni-

PETAK, 10. 1. 2020.

NAZIV NOPR PREN JGPK

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

0,0967 0,6010 10,5640

320 1.218 1.000

30,9400 732,0200 10.564,0000

PROMJENA 0,00 -0,66 -1,27

NAZIV JGPK PREN NOPR

ONSKI I , ZAKUP JEZNICI

■ ŽELJEZNICA I VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

Za izgradnju, održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture prošle godine je predviđeno 22.546.644,28 eura. Ovaj segment transporta dobio je

Glavni pravci tokom zime Za održavanje, rekonstrukciju i izgradnju puteva tokom prošle godine bilo je planirano da će iz državnog budžeta biti potrošeno 45.087.263,25 eura, od čega 37,61 milion eura predstavlja dio iz kapitalnog budžeta. „Od ovoga iznosa, za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje magistralnih i regionalnih puteva, rješavanje uskih grla i sanaciju mostova, klizišta i kosina utrošeno je 32,4 miliona eura. Imajući u vidu značaj održava-

iz budžeta i subvencije vrijedne 9,35 miliona eura. Nakon plaćanja rata za kredite Željezničke infrastrukture i Željezničkog prevoza, Željezničkom prevozu je za plaćanje zaostalih obaveza i održavanje uplaćeno još 578.676,31 eura. Kad je u pitanju revitalizacija željezničke mreže, najvi-

GUBITNICI

CIJENA 10,5640 0,6010 0,0967

KOLIČINA 1.000 1.218 320

OBIM U € 10.564,0000 732,0200 30,9400

PROMJENA -1,27 -0,66 0,00

Rok završetka prve dionice 30. septembar

JNOJ INFRASTRUKTURI

ce Mateševo - Andrijevica i Smokovac - Tološi - Farmaci, za šta su od IFWB 2017. obezbijeđena bespovratna sredstva od 5,49 miliona eura i 1,3 miliona eura za pripremu nove sveobuhvatne Studije opravdanosti za čitav autoput Bar - Boljare, uključujući kost-benefit analizu“, dodaje se u izvještaju. To znači da su ukupna sredstva namijenjena radovima i novim elaboratima za auto-put do sada iznosila 662,43 miliona eura. Podsjeća se i da je namjera države da ostale dionice auto-puta Bar - Boljare i Jadransko-jonski auto-put duž Crnogorskog primorja realizuje kroz privatno-javno partnerstvo. Kako bi se uspjelo u tome, javno su pozvani svi zainteresovani da predlože uslove i modele njihove gradnje na osnovu najbolje međunarodne prakse i poštovanje slobodne konkurencije.

EKONOMIJA

nja putnih pravaca prema skicentrima tokom zimske sezone, kao prioritetni su uvršteni: putni pravac Žabljak – skijalište Savin kuk od 6 km na Žabljaku, zatim Nikšić – Ski-centar Vučje od 20 km na teritoriji Nikšića, Jadranska magistrala do skicentara Kolašin 1450 i Kolašin 1600 od 15 km na teritoriji Kolašina i Cetinje – Ivanova korita u dužini od 14 km teritoriji prijestonice Cetinje“, stoji u Vladinoj informaciji. še su korišćena bespovratna sredstva podrške EU, za prošlu godinu procijenjena na 14 miliona eura. Od tog iznosa, oko deset miliona odnosi se na generalni remont gornjeg stroja na dionici Kos - Trebješica, sanaciju šest kosina na barskoj pruzi, pet prenapregnutih betonskih mostova, 24 prioritetna betonska mosta,

662

MILIONA EURA IZNOSE DOSADAŠNJA UKUPNA SREDSTVA NAMIJENJENA RADOVIMA I NOVIM ELABORATIMA ZA AUTO-PUT

tunela, više kosina na nikšićkoj pruzi i početak 19 prioritetnih betonskih mostova. Preostala četiri miliona eura namijenjena su izradi projektne dokumentacije. Za investicije je, kao i prethodnih godina, i 2019. određeno 13 miliona eura, a koja su već obezbijeđena kao dio četvorogodišnjeg paketa. Već je poznato da je počela procedura davanja u zakup Aerodroma Crne Gore, a iz Vlade ističu da će ovim ovom koncesijom „biti unaprijeđeni tehnički, prostorni i bezbjednosni kapaciteti na aerodromima i stvoreni uslovi za podizanje nivoa usluga“, s akcentom na potrebama turističke privrede. „Po javnom pozivu za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije, pristiglo je sedam prijava potencijalnih ponuđača: konzorcijuma Cengiz & Copenhagen Airports - Turska i Danska, Incheon International Airport Corporation - Južna Koreja, GMR – Indija, konzorcijum Groupe ADP - TAV, Francuska – Turska, Corporacion America Airports – Luksemburg, Limak Holding - Turska i konzorcijum DAA International-Bouygues Batiment International-Marguerite-TIIC - Irska, Francu-

ska i Luksemburg“, navodi se u dokumentu. Kao posebno značajne navode se predložene izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojim su preciznije definišu pravila za operatore aerodroma i vazduhoplova kad je u pitanju slobodno formiranje cijene prevoza. Konačno, tu je i Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines A.D. Podgorica, usvojen na sjednici Skupštine održanoj 27. decembra. Njime se „osigurava likvidnost, održivost i stabilnost nacionalnog avio-prevoznika, kao preduzeća od posebnog značaja za državu“ sa, navodno, dalekosežnim i širokim posljedicama po mnoge privredne grane. „Zakonom se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina. Sredstva su namijenjena za pokrivanje dospjelih obaveza Montenegro Airlinesa prema povjeriocima i investicije u razvoj. U ovu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona eura za kupovinu novih vazduhoplova“, pojašnjeno je u dokumentu koji tretira godišnje stanje i planove razvoja transporta u Crnoj Gori. K.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Avio-kompanije neće letjeti iznad Iraka i Irana Avio-kompanije će zbog preusmjeravanja letova, odnosno odluke da ne lete iznad Irana i Iraka zbog tenzija sa Vašingtonom, morati više da troše na gorivo, prenose agencije. Njemačka Lufthansa, Air France-KLM, Singapur Airlines i Malaysia Airlines su kompanije koje su prve preusmjerile letove, a nezavisni konsultant za vazduhoplovstvo John

Strickland kazao je da izbjegavanje vazdušnog prostora Iraka i Irana predstavlja duplu glavobolju za avio-kompanije. On je naveo da će zbog toga mnogo duže putovati i imati veće operativne troškove. Putovanje iz Evrope u Aziju će zbog preusmjeravanja biti duže oko 40 minuta, dok bi put iz Perta u London trajao oko 50 minuta više. R.E.

Njemačka Lufthansa, kao i kompanije Air France-KLM, Singapur Airlines i Malaysia Airlines prve su preusmjerile letove

KINA I SAD POTPISUJU SPORAZUM U JANUARU Potpredsjednik kineske ru prve faze sporazuma biti Vlade Lju He potpisaće smanjene tarife i povećane s l j e d e ć e n e d j e l j e u kineske kupovine američkih Vašingtonu prvu fazu trgov- poljoprivrednih proizvoda, inskog sporazuma sa energije i industrijske SAD, saopšteno je robe uz rješavanje juče u kineskom nesuglasica oko intelekMinistarstvu tualne svotrgovine. jine”, prenosi Portparol tog resoRojters. ra Gao Feng Američki predsjednik je saopštio Donald Tramp da će Lju, koizjavio je krajem ji je i šef kineskTramp prošle godine će prog pregovaračkog tima u trgovinskim pregov- va faza sporazuma sa Kinorima sa SAD, posjeti- om biti potpisana 15. januti Vašington od 13. do 15. ara u Bjeloj kući sa, kako je januara. rekao, “visokorangiranim “Očekuje se da će u okvi- predstavnicima Kine”.

PRODATO 1,4 MILIJARDE DOLARA EPL PROIZVODA Kupci su u Epl onlajn prodavnici, između 24. decembra i 1. januara 2020. godine, potrošili više od 1,4 milijarde dolara, što je najnoviji znak rastućih prihoda od usluga proizvođača ajfona. U kompaniji su naveli da je to 15 odsto više nego godinu ranije, pri čemu su 1. januara potrošili 386 miliona dolara, što je porast od 20 odsto.

Prema podacima kompanije Masterkard, koja prati promet na malo, od 1. novembra do Badnje večeri američki kupci su potrošili gotovo za petinu više novca nego prije godinu dana u onlajn šopingu tokom ovogodišnje sezone prazničnih kupovina, što čini 15 odsto ukupnog prometa u maloprodaji.

EKONOMIJA

PETAK, 10. 1. 2020.

MIHAILOVIĆ PORUČIO DA ZAVRNEMO RUKAVE I VIŠE RADIMO

Standard građana biće bolji od prošlogodišnjeg

Standard mnogo zavisi od toga koliko budemo radili, rekao je profesor na Ekonomskom fakultetu Božo Mihailović Profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Božo Mihailović kazao je da će, posmatrano u cjelini, standard građana biti bolji ove nego prošle godine, ali da to bitno zavisi i od toga koliko budemo radili. On je za Televiziju Crne Gore kazao da su stope rasta u prošloj godini iznosile do 4,7 odsto, te da je crnogorska ekonomija bila u znaku stabilnosti i razvoja. “Crnogorska ekonomija je ostvarila znatne stope privrednog rasta, čak i u poređenju sa zemljama EU. Imamo nešto što nas drži od prošle godine i što će biti nastavak ove, samo da zavrnemo rukave i da više radimo”, rekao je Mihailović. Kako je dodao, naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami. “Standard će biti nešto

U ponedjeljak aukcija zapisa Prva ovogodišnja aukcija državnih zapisa, vrijednih 18 miliona eura, održaće se u ponedjeljak, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG). Ponude za zapise, čiji je rok dospjeća 182 dana, mogu se dostavljati do 12 sati na dan aukcije, 13. januara. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospijeća od 182 dana. R.E.

Mihailović

IMAMO NEŠTO ŠTO NAS DRŽI OD PROŠLE GODINE I ŠTO ĆE BITI NASTAVAK OVE, SAMO DA ZAVRNEMO RUKAVE I DA VIŠE RADIMO, REKAO JE MIHAILOVIĆ bolji, u cjelini posmatrano, ali standard mnogo zavisi od toga koliko budemo radili. Penzije su prošle godi-

ne redovno isplaćivane, tako će biti i ove godine. Odgovorili smo vremenu, i u ovoj godini samo tako treba da nastavimo”, istakao je profesor. Mihailović je naglasio da se Crna Gora mora okrenuti realnoj ekonomiji i investicijama u mala i srednja preduzeća, te da u tom smislu treba da gradi koncept koji je nazvan “preduzetničko društvo”. R.E.

OBRAČUN ZA NAREDNIH DESET DANA

CIJENE GORIVA ISTE Cijene goriva ostaće nepromijenjene narednih deset dana, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31, odnosno 1,35 eura, dok će litar eurodizela točiti za 1,26 eura. “Lož ulje za veleprodaju koštaće 1,22 eura”, naveli su u Ministarstvu, dodajući da su se vrijednosti naftnih

derivata posljednji put mijenjale 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 20. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 21. januara. R.E.

⌦-------------------------------------------LOŽ ULJE ZA VELEPRODAJU KOŠTAĆE 1,22 EURA, NAVELI SU U MINISTARSTVU, DODAJUĆI DA SU SE VRIJEDNOSTI NAFTNIH DERIVATA POSLJEDNJI PUT MIJENJALE 24. DECEMBRA, KADA JE LOŽ ULJE ZA VELEPRODAJU POSKUPILO DVA CENTA.

--------------------------------------------⌦

hronika

PETAK, 10. 1. 2020.

Prekinut najveći lanac trgovine

Potvrđena oPtužnica

Prodavao marihuanu za iznose od 10, 15 i 20 eura

Viši sud u Podgorici je potvrdio optužnicu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podignutu 25. novembra prošle godine protiv okrivljenog I.D., zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kako je navedeno u optužnom aktu, okrivljeni je u periodu od 15. decembra prošle godine do polovine marta ove godine neovlašćeno prodavao marihuanu, na način što je u navedenom periodu po dogovoru koji je ostvario putem mobilnog telefona sa NN licima i B.M., Đ.L., D.B., S.S. i B.V. istima za novčane iznose od po 10, 15 i 20 eura prodavao neutvrđene količine opojne droge marihuane. “Kao i 18. decembra 2018. godine, kada je B.M. za novčani iznos od 10 eura prodao pvc pakovanje sa opojnom drogom marihuanom ukupne mase 10,05 grama, koju opojnu drogu je B.M. istog dana prilikom kontrole predao ovlašćenim službenicima, zatim 25. decembra 2018. godine Đ.L. za novčani iznos od 10 eura prodao pakovanje

sa opojnom drogom marihuanom ukupne mase 2,067 grama, koju opojnu drogu su istog dana ovlašćeni službenici kod Đ.L. pronašli i oduzeli”, stoji u optužnici. Kako se dalje dodaje, 4. marta ove godine okrivljeni je D.B. za novčani iznos od 10 eura prodao pvc pakovanje sa opojnom drogom marihuanom ukupne mase 5,08 grama, a tu opojnu drogu je D.B. istog dana predao ovlašćenim policijskim službenicima. “Nakon dva dana, odnosno 6. marta okrivljeni je za novčani iznos od 10 eura S.S. prodao tri pvc pakovanja sa opojnom drogom marihuanom ukupne mase 4,182 grama, koju opojnu drogu je S.S. istog dana predao ovlašćenim policijskim službenicima, a 7. marta ove godine za novčani iznos od 20 eura B.V. je prodao pvc pakovanje sa opojnom drogom marihuanom ukupne mase 12,425 grama, koju opojnu drogu je B.V. istog dana predao ovlašćenim policijskim službenicima”, stoji u optužnici, koju je 5. decembra potvrdio sud. Bo.B.

viši sud u Bijelom Polju

Pritvor zbog šverca skanka Sutkinja za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac, postupajući po naredbi za sprovo]enje istrage VDT u Bijelom Polju Hasana Lukača juče je odredila pritvor do 30 dana državljaninu Srbije Aleksandru Đačaninu (23) iz Šida, zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“. Kako nezvanično saznajemo, osumnjičeni je prilikom saslušanja kod tužioca priznao krivično djelo. Rekao

je,da je dio droge namijenio za sebe, a dio za prodaju ,jer mu je novac potreban zbog bolesti roditelja. Prema navodima iz naredbe za sprovođenje istrage Đačanin je 6.januara oko 22.35 časova putujući autobusom na relaciji Herceg Novi-NoviBeograd prenosio drogu marihuanu-skank u količini oko 147 grama. Drogu su,kako se navodi namijenjenu za neovlašćenu prodaju ,otkrili u ličnom prtljagu-rancu službenici na graničnom prelazu Dobrakovo. B.Č.

Uhapšeno osam o držali zaključane Jedan od najvećih lanaca trgovine ljudima na Balkanu otkriven je i prekinut prekjuče u Crnoj Gori hapšenjem osam osoba osumnjičenih da su organizatori kriminalne grupe koja je u Podgorici na tri lokacije držala u ropstvu više 93 državljana Tajvana, koji su za njihov račun vršili internet prevare. Kako saznaju Dnevne novine u pitanju je dobro poznata prevara putem interneta preko kojeg su osobe koje su držane zaključane u kućama zvali ljude u Tajvanu i Kini, predstavljajući se kao službenici bezbjedonosnih agencija i obmanjivali građane da im prebace određena sredstva u zamjenu za obustavu lažne istrage za krivična djela povezana s drogom i kriminalom. Drugi način prevare je bio navođenje žrtava da uplate novac za robu koja nikada ne bude isporučena. Ova međunarodna policisjka akcija realizovana u saradnji sa Interpolom gdje su NCB Interpolu Podgorica putem Generalnog sekretarijata Interpola dostavljena značajna saznanja o ovoj kriminalnoj grupi i načinu njenog djelovanja. Strani državljani, koji su žrtve trgovine ljudima, smješteni su u prihvatilištu za strance, a istražitelji čekaju prevodioce kako bi saznali što više detalja o ovoj kriminalnoj grupi. “U ostvarenoj saradnji sa Europolom izvršena je identifikacija ove specifične metode modus operandi za koji je utvrđeno da se u ranijem periodu pojavljivao u zemljama Zapadne Evrope. Uključivanjem crnogorske policije u ovu akciju ukazano je povjerenje ove dvije međunarodne organizacije našoj policiji što nam predstavlja dodatnu potvrdu statusa u međunarodnim okvirima kao dosljednog, pouzdanog i kredibilnog partnera u najtežim policijskim istragama”, navode u Upravi policije. Preduzimajući istražne aktivnosti na ovom predmetu,

službenici Uprave policije su izvršili pretrese na tri lokacije u podgoričkom naselju Zabjelo. “U tim objektima zatečena su 93 lica sa Tajvana kojima je bilo ograničeno kretanje, oduzeti pasoši i oni su, kako se sumnja, držani pod prisilom u objektima u kojima je vladala stroga hijerarhija od strane osumnjičenih lica, a koja su raspolagala sa velikim sumama novca. Preduzimajući dalje radnje službenici policije su izuzeli više elektronskih uređaja koji će biti predmet daljeg vještačenja u cilju otkrivanja krivičnih djela. Za sada je lišeno slobode osam lica zbog sumnje da su počinila krivično djelo trgovina ljudima i krivično djelo

stvaranje kriminalne organizacije, dok je policija identifikovala 12 žrtava ovog krivičnog djela, a u obradi je 85 lica”, dodaje se u saopštenju. U cilju identifikovanja još eventualnih izvršilaca i žrtava trgovine ljudima ili drugih krivičnih djela preduzimaju se dalje istražne aktivnosti. Tokom sprovođenja navedene istrage ostvarivana je i kontinuirana policijska i tužilačka saradnja sa policijom zemlje iz koje potiču izvršioci i žrtve izvršenih krivičnih djela u okviru čega su organizovani i zajednički operativni sastanci na kojima su razmijenjena ključna saznanja u vezi sa izvršiocima, žrtvama ali i samog modus operandia što je svakako doprinije-

PETAK, 10. 1. 2020.

hronika

e ljudima na balkanu:

osoba, žrtve e u kućama

produžen mu pritvor zbog mogućnosti ponavljanja djela

Gogiću dvije i po godine zbog trgovine drogom

lo uspješnoj realizaciji istrage. Pomoćnik direktora za Sektor kriminalističke policije Enis Baković se juče sastao sa kolegama iz Tajvana, zemlje iz koje potiču žrtve na kojem je zaključeno da se samo kvalitetnom međunarodnom saradnjom može stati na put transnacionalnom kriminalu, a da je ova aktivnost dobar pokazatelj kvalitetne međunarodne saradnje. Podsjetimo, u akciji Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije, koja je sprovedena u više crnogorskih gradova u srijedu, privedene su 93 osobe, od kojih je osam osumnjičeno za trgovinu ljudima i prevare. Organizatori grupa, koji su takođe uhapšeni u višesatnoj

akciji, prema saznanjima našeg lista, boravili su na više lokacija u Crnoj Gori, u iznajmljenim vilama. “Oni su sa teritorije Crne Gore vršili prevare putem interneta, na teritoriji Kine i Tajvana, čime sebi i organizovanpj kriminalnoj grupi pribavljali protivpravnu imovinsku korist od više stotina hiljada eura”, saopštio je izvor Dnevnih novina iz Uprave policije. Kako su nam pojasnili, opsežnim i dugotrajnim radom službenika Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija, prekinut je lanac ove organizovane kriminalne grupe, koja je navodno djelovala i na teritoriji Slovenije, Hrvatske... E.H.

Aleksandar Gogić osuđen je na dvije i po godine zbog izvršenja krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljane u promet opojnih droga. Njemu je presudu izrekao sudija Višeg suda u Podgoric Vladimir Novović, 31. decembra 2019. godine, kada je istovremeno donio i odluku o produženju pritvora. Nakon izricanja presude branilac okrivljenog Gogića uložio je žalbu u kojoj je predložio da Apelacioni sud preinači pobijano rješenje na način što će ukinuti pritvor okrivljenom i pustiti ga da se u daljem toku postupka brani sa slobode. Apelacioni sud odbio je žalbu kao neosnovanu, a u obrazloženju rješenja se navodi da je pritvor okrivljenom Gogiću produžen po pritvorskom osnovu iz čl.175 st.1 tač.3 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP-a), odnosno zbog mogućnosti ponavljanja krivičnog djela. “Pravilno je prvostepeni sud postupio kada je produžio pritvor okrivljenom A.G. po pritvorskom osnovu iz čl.175, st.1, tač.3 ZKP-a, odnosno zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivič-

na ovakav zaključak posebno ukazuje i činjenica da je okrivljeni ranije pravosnažno osuđivan zbog istih krivičnih djela koju činjenicu je detaljno i svestrano cijenio, dovedeći ih u međusobnu vezu na način kao u obrazloženju ovog rješenja nog djela. Naime, okrivljeni A.G. je oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl. 300, st. 1 KZ CG i izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. Pa kada se to dovede u vezu sa činjenicom da je okrivljeni A.G. ranije osuđivan i to za ista krivična djela presudom Višeg suda u Podgorici od 27.06.2006. godine zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci i presudom Višeg suda u Podgorici od 29.03.2007. godine zbog

istog krivičnog djela na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i dva mjeseca, a kako to proizilazi iz uvjerenja Ministarstva pravde Crne Gore, izdatog na ime okrivljenog A.G., to postoji realna opasnost od ponavljanja krivičnog djela, ukoliko bi se isti našao na slobodi. Pravilan je zaključak prvostepenog suda da navedene činjenice jesu okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni A.G. boravkom na slobodi ponoviti isto ili istovrsno krivično djelo”, navodi se u obrazloženju rješenja Apelacionog suda. Kako se ističe u rješenju drugostepenog suda, na ovakav zaključak posebno ukazuje i činjenica da je okrivljeni ranije pravosnažno osuđivan zbog istih krivičnih djela koju činjenicu je detaljno i svestrano cijenio, dovedeći ih u međusobnu vezu na način kao u obrazloženju ovog rješenja, a koje u svojoj ukupnosti upućuju na jedini mogući i pravilan zaključak da postoji opasnost od ponavljanja istog ili istovrsnog krivičnog djela za slučaj da se okrivljeni A.G. nađe na slobodi. Bo.B.

hronika

PETAK, 10. 1. 2020.

Viši sud potVrdio optužnicu

Prodavao Paketiće marihuane Po Pet eura

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva protiv okrivljenog M.Ć., zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima optužnice, okrivljeni je u periodu od kraja januara do kraja maja 2019. godine, neovlašćeno prodavao opojnu drogu marihuanu. “M.Ć. je u navedenom periodu po dogovoru koji je ostvario putem mobilnog telefona sa licima B.V., S.M., D.R., J.N., M.J., M.V., M.B., R.J., L.M., V.M., N.M., G.M., S.R., P.S., Š.T. i D.N. za novčane iznose od po pet eura po paketiću od oko jedan gram i za neutvrđeni novčani iznos za paketiće od po dva i tri grama marihuane, neovlašćeno prodavao opojnu drogu marihuanu. Okrivljeni je 28.01.2019. godine B.V. prodao jedno pvc pakovanje ma-

se 0,857 grama opojne droge marihuane, a istog dana je S.M. prodao jedno pvc pakovanje mase 1,753 grama opojne droge marihuane. Sutradan je D.R. prodao dva pvc pakovanja masa 1,467 i 0,279 grama opojne droge marihuane”, stoji u optužnici. Prema navodima tužilaštva, okrivljeni je 1. februara J.N. prodao jedno pvc pakovanje mase 1,509 grama sa opojnom drogom marihuanom, i M.J. jedno pvc pakovanje sa opojnom drogom marihuanom mase 2,218 grama. “Okrivljeni je sjutradan M.V. prodao jedno pvc pakovanje sa opojnom drogom marihuanom mase 1,834 grama i M.B. jedno pvc pakovanje sa opojnom drogom marihuanom mase 1,270 grama. Nakon par dana okrivljeni je R.J. prodao jedno pvc pakovanje mase 2,065 grama opojne droge marihuane. Narednih dana je L.M. prodao jed-

no pvc pakovanje mase 2,012 grama opojne droge marihuane, zatim V.M. jedno pvc pakovanje mase 3,178 grama, N.M. jedno pakovanje mase 0,295 grama, te G.M. pakovanje sa opojnom drogom marihuanom mase 1,019 grama”, navodi se u optužnici. Okrivljeni je, kako se dodaje, 3. aprila prošle godine, S.R. prodao jedno pvc pakovanje marihuane mase 1,676 grama, već sutradan P.S. je prodao pakovanje sa mase 0,068 grama. “Nekoliko dana kasnije, okrivljeni je Š.T. prodao pakovanje marihuane, mase 2,083 grama, te 11. aprila D.N. prodao pakovanje mase 1,664 grama opojne droge marihuane, koju su ovlašćeni službenici navedenih dana kod imenovanih lica pronašli i oduzeli”, navodi se u optužnici, koja je potvrđena 30. decembra prošle godine. E.H.

PETAK, 10. 1. 2020.

hronika

Policija zaPlijenila Pištolje, Puške, noževe, mačete...

prošle godine oduzeta 932 komada oružja Crnogorska policija je tokom prošle godine oduzela 932 komada oružja, od čega je 481 komad vatrenog, 267 komada hladnog oružja i 184 komada ostalog oružja. “Od vatrenog oružja najviše je oduzeto pištolja i revolvera 214, lovačkih pušaka 119 i 137 komada različitih vrsta pušaka i 11 komada ostalog vatrenog oružja. Oduzeto je 267 komada hladnog oružja a najviše je bilo noževa i to 207 a 60 komada je ostalo hladno oružje, bajonet, mačete. Oduzeto je i 156 gasnih pišolja i 28 komada vazdušnih pušaka”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Uprave policije.

■ Najviše zapljeNa u podgorici

U Podgorici je jednim pretresom policija oduzela ukupno 37 komada vatre-

Uništavanje oružja u Nikšiću

nog oružja. “Tada je oduzeta jedna automatska puška, 19 pušaka, 11 pištolja, šest revolvera i 743 komada municije različite vrste i kalibra. Osim toga, pretresima je pronađena mašina za punjenje i pravljenje municije, 17 noževa, četiri mačete, sablja, tri okvira za automatsku pušku i praškasta materija za koju se sumnja da je barut”, kazali su iz policije. Tokom prošle godine najviše je oduzeto oružja u Podgorici, Cetinju, Nikšiću, Baru, Budvi, Beranama i Bijelom Polju. “Najviše vatrenog oružja

oduzeto je u Podgorici, Cetinju i Baru. Sagledavajući uporednu statistiku možemo reći da je broj oduzetog oružja na nivou prethodne dvije godine, 2017. godine policija je oduzela 788 komada oružja, 2018. godine je oduzeto 1.007 komada”, kazali su našem listu iz policije.

■ uNišteNo sko-

ro 7.000 komada oružja

Međunarodni dan uništavanja oružja obilježava se i u Crnoj Gori, a u posljednjih šest godina u na-

990

komada vatrenog oružja uništeno je topljenjem 10. jula ove godine

šoj zemlji je uništeno ukupno 111.966 komada oružja. Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, topljenjem je uništeno 6.759 komada vatrenog oružja, 1.247 metalnih djelova za oružje, 103.280 komada municije raznih kalibara i 680 komada minsko eksplozivnih sredstava. “Topljenjem je 10. jula 2019. uništeno 990 komada vatrenog oružja, od čega je 559 pištolja, 71 revolver i 360 pušaka, kao i 269 komada metalnih djelova za oružje. Zakonom o oružju omogućena je i registracija oružja bez dokaza o porijeklu, pa su u periodu trajanja legalizacije, od 19. marta 2015. do do 19. marta 2017, građani podnijeli 3.674 zahtjeva za registraciju vatrenog oružja bez dokaza o porijeklu. Takođe, vrši se i predaja drža-

vi na raspolaganje oružja, municije i drugog – koja nije vremenski ograničena, a sve bez pravnih posljedica. Lice koje posjeduje oružje bez isprave, prijavljuje policiji u mjestu gdje se oružje nalazi, službenik policije preuzima oružje i drugo na mjestu na kojem se nalaze. Od 19. marta 2015. godine do 13. novembra 2019. godine predato je državi na raspolaganje 1.755 komada oružja, 967 djelova za oružje, 336 minsko eksplozivnih sredstava i 27.800 komada municije”, kazali su iz MUPa za Dnevne novine. Vlada Crne Gore je, zbog potrebe povećanja bezbjednosti, 27. decembra 2018. godine donijela Strategiju za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem i municijom 2019-2025, sa pripadajućim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem i municijom od 2019. do 2025. godine. Podsjetimo, Memorandum o saradnji između Ministarstva unutrašnjih poslova, Programa ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT) o realizaciji projekta “Poštuj život - vrati oružje“ potpisan je 6. novembra 2014. godine i izraz je zajedničke volje za realizaciju tog projekta. “Realizacijom navedenih aktivnosti ostvaren je doprinos bezbjednosti, uz podršku međunarodnih organizacija, ambasada stranih država i nevladinog sektora, a kampanjom je dat doprinos podizanju svijesti građana o opasnostima i štetnim posljedicama posjedovanja oružja”, kazali su iz MUP-a. E.H.

DRUŠTVO

PETAK, 10. 1. 2020.

VESNA DAKOVIĆ ZA DN: U NAREDNOM PERIODU IZGRA

HRANA U CRNOJ GORI BEZBJEDNA

⌦ Marina Ilić

ada je bezbjednost hrane u pitanju nulti rizik ne postoji. Ipak direktorica Uprave za bezbjednost hrane Vesna Daković za DN tvrdi da je hrana na našem tržištu u velikom stepenu bezbjedna. Ona je, takođe, kazala da Upravu u narednom periodu očekuju projekti koji će dodatno unaprijediti bezbjednost i kvalitet hrane, te da Evropa ima povjerenja u naš sistem kontrole.

Bezbjednost hrane u Crnoj Gori je iz godine u godinu na sve višem nivou i sigurno možemo da tvrdimo da je hrana na crnogorskom tržištu bezbjedna, kazala je u razgovoru za Dnevne novine direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković. “Uvijek kažemo da, kada je bezbjednost hrane u pitanju, ne postoji mogućnost da možemo da budemo 100 posto sigurni da je sve bezbjedno, tako da nulti rizik kada je bezbjednost hrane u pitanju ne postoji. Ipak možemo sigurno da tvrdimo da je hrana na crnogorskom tržištu u velikom stepenu bezbjedna”, napominje Daković. Ova tvrdnja je, kaže ona, zasnovana na monitoringu za bezbjednost hrane kroz koji se u toku godine, prati bezbjednost hrane na našem tržištu. “Takođe, imamo i službene kontrole za hranu koja se uvozi, kao i službene kontrole koje se sprovode za objekte koji su u Crnoj Gori, nad kojima se vrši nadzor, a u kojima se hrana proizvodi, skladišti i stavlja na tržište”, podsjeća Daković. Prema njenim riječima, u

cilju unapređenja sistema bezbjednosti hrane, Upravu u narednom periodu očekuje niz projekata, koji se, prije svega odnose na sistem zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog porijekla, unapređenje laboratorijskih kapaciteta, informacionih sistema, kontrolu granice. “Kroz Midas 2 projekat čiji je nosilac Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obezbijedili smo sredstva za jačanje sistema bezbjednosti hrane, a jedna od ključnih komponenti projekta je sistem za zbrinjavanje nusproizvoda. Sistem uključuje sve ono što je potrebno da bu-

18 OBJEKATA ZA PROIZVODNJU HRANE U CRNOJ GORI TRENUTNO SE NALAZI NA LISTI EVROPSKE UNIJE I ONI MOGU SVOJU HRANU DA PLASIRAJU NA EVROPSKO TRŽIŠTE

de sastavni dio sistema, kao što je kafilerija za nusproizvode, odnosno za preradu nusproizvoda, sabirni centri, kao i tehnička podrška za uspostavljanje sistema, obez-

bijeđeno je kroz MIDAS projekat ili IPA sredstva. Realizacija ovog projekta je ozbiljan posao i to čeka Upravu u narednom periodu, kao veliki izazov”, ističe Daković.

■ GRADIĆE TRI NOVA

GRANIČNA INSPEKCIJSKA MJESTA

Takođe, ona naglašava da su kroz isti Midas proje-

IMALI SMO SREĆE SA AFRIČKOM KUGOM SVINJA, TRENUTNO ZNATNO MANJI RIZIK Crna Gora je tokom 2019. godine uspjela da izbjegne situaciju suočavanja sa širenjem afričke kuge svinja. Ipak, Daković napominje da je riječ o bolesti koja trenutno na globalnom nivou predstavlja prijetnju i da ne zavisi samo od nas da li će se ona u našoj zemlji pojaviti ili ne. “Jedna velika zemlja kao što je Kina trenutno se suočava sa nedostatkom svinjskog mesa. Ukinuli su i carine. Trideset odsto populacije svinja je nestalo zbog afričke kuge svinja. Evropa se bori sa tom bolešću žestoko. Suočavamo se svi sa situacijom da ne zavisi samo od nas uspjeh da li će se bolest pojaviti u zemlji ili ne. Preduzimamo sve moguće mjere preventive. Sproveli smo agresivnu kampanju podizanja svijesti prilikom obavještavanja javnosti, farmera, lovaca, svih onih koji mogu doprinijeti da se bolest ne pojavi. Već smo predložili program preventive za afričku kugu svinja, koji je Vlada usvojila, kao i Evropska komisija, koji ćemo sprovoditi 2020, a koji u velikom dijelu sadrži kampanju podizanja svijesti i biće sproveden uz fi-

nansijsku podršku EK”, rekla je Daković. Jedna od najvećih mogućnosti da se spriječi pojava bolesti u Crnoj Gori jesu, naglašava ona, biosigurnosne mjere na farmama, lovištima i uopšte svijest o neophodnim biosigurnosnim mjerama svih onih koji dolaze u kontakt sa svinjama. “Pažnja lovaca prilikom lova, sve ono što se odnosi na ljudski faktor kojim se može spriječiti pojava bolesti u našoj zemlji. Veliku kampanju za podizanje svijesti planiramo da sprovedemo i naredne godine. Bila bih veoma srećna kada bih mogla da kažem da je naša zasluga najveća u tome što je spriječena pojava bolesti afričke kuge svinja, ali to je virus koji je toliko teško kontrolisati, da i mnogo razvijenije zemlje, odnosno zemlje koje imaju mnogo veća raspoloživa finansijska sredstva i kapacitete u ljudstvu, pored sve borbe i truda, nijesu uspjele u tome. Moram da kažem da je naš doprinos veoma mali iako smo mnogo uradili, mislim da smo više imali sreće”, napominje Daković i ističe da opasnost nije prošla.

“To je bolest koja je bila prisutna samo u Africi i onda je počela da se širi polako na evropsko tlo. Mi pratimo šta rade na nivou raznih institucija, od Evropske komisije, Svjetske organizacije za zdravlje životinja. Postoji tijelo koje se zove Globalni okvir za određene bolesti. Na svim sastancima učestvujemo kao posmatrači i kao neko ko daje svoj maksimum da bi preduzeo sve mjere koje se sprovode, od sljedeće godine će nam Evropska komisija i finansirati dio mjera koje ćemo mi sprovoditi za afričku kugu. To predstavlja zajednički rad svih evropskih zemalja u cilju da se bolest zaustavi”, rekla je Daković. Ona kaže da u ovom momentu rizik od širenja bolesti nije veliki, s obzirom da je Srbija, od koje je prijetila najveća opasnost, odjavila bolest. “Ipak, pojedine zemlje koje su se smatrale potpuno nerizičnim imale su slučajeve bolesti kao što je Belgija. U ovoj zemlji je utvrđeno da je bolest najvjerovatnije prenešena neogovorno odloženim sendvičem”, dodaje Daković.

PETAK, 10. 1. 2020.

DRUŠTVO

ADNJA SISTEMA ZA ZBRINJAVANJE NUSPROIZVODA Foto: Iva Mandić Daković kat, obezbjeđenja sredstva za unapređenje fitolaboratorije, kao i za unapređenje informacionog sistema Uprave. “Sa druge strane, kroz IPA fondove obezbijedili smo sredstva za izgradnju sabirnih centara koji su potrebni za sistem nusproizvoda životinjskog porijekla. Imamo obezbijeđena i sredstva za jačanje laboratorijskih kapaciteta, odnosno nabavku opreme za laboratorije, te za izgradnju tri granična inspekcijska mjesta”, najavila je Daković. Ona objašnjava da Evropa prema spoljašnjem tržištu ima posebne zahtjeve za veterinarsku i fitosanitarnu inspekiju, te je izgradnja graničnih objekata neophodna. “Mi smo takav objekat izgradili u luci Bar, sada smo obezbijedili sredstva za još tri granična prelaza, za Kulu, na granici prema Kosovu, Božaj, prema Albaniji i za aerodrom, koji će uvijek biti ulazna tačka za treće zemlje, kada Crna Gora bude dio Evropske unije”, kazala je Daković.

■ USAGLAŠENO 65

OBJEKATA ZA HRANU ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

Kada je riječ o projektima koji su realizovani u prethodnom periodu, ona podsjeća da su usvojena dva strateška dokumenta koja se odnose na unapređenje objekata za hranu životinj-

SA GRANICE VRAĆENE 172 POŠILJKE HRANE Uprava za bezbjednost hrane svakog mjeseca izvještava javnost o radu inspekcijskih službi i u okviru toga izvještava koliko je bilo kontrola na unutrašnjem tržištu, kao i na tržištu kada hrana ili životinje ulaze na crnogorsko tržište. Tako je, zbog utvrđenih nepravilnosti prilikom granične kontrole tokom 2019. godine zabranjen uvoz ukupno 1.150 tona hrane. “Najčešće nepravilnosti koje se uočavaju na unutrašnjem tržištu, odnose se na nehigijenske uslove ili na uslove čuvanja hrane. Prilikom uvoza, kontrole sprovode tri inspekcije: inspekcija za bezbjednost hrane, veterinarska granična i fitosanitarna inspekcija. Do sada smo imali 172 pošiljke za koje je zabranjeno stavljanje na tržište Crne Gore, količine oko 1.150 tona hrane. Najčešće nepravilnosti su uočene kod voća i povrća i najčešći razlog je nedozvoljeni nivo rezidua pesticida koji je pronađen u tim proizvodima, odnosno u voću i povrću”, kazala je Daković. Što se tiče prozvoda životinjskog porijekla, ona je, kaže Daković, pod posebnim nadzorom, kao posebno rizična hrana. Samim tim, prilikom uvoza poštuje se duga procedura kontrole tih proizvoda. “Za svaku pošiljku životinjskog porijekla prvo se odobrava uvoz na bazi administrativnog rješenja koje se izdaje u Upravi za bezbjednost hrane. Ono se izdaje na bazi zahtjeva uvoznika sa svim podacima,

skog porijekla. “Prema posljednjem izvještaju, imamo 65 usaglašenih objekata. U prvom trenutku, kada je rađena kategorizacija objekata, imali smo tri. Ostalo je još oko 70 objekata da se usaglase. Svi objekti koji nijesu ušli u Nacionalni plan unapređenja, prilikom otvaranja i početka rada sada moraju biti potpuno usaglašeni, tako da sada imamo 95 objekata koji proizvode hranu životinjskog porijeka potpuno usaglašenih sa EU zahtjevima za bezbjednost hrane”, napominje Daković. Što se tiče hrane neživotinjskog porijekla, ona kaže da je prije početka realizacije projekta, prve procjene objekata, krajem 2014. godine, bilo 11 usaglašenih obje-

iz kog se objekta uvozi, iz koje zemlje dolazi, kojim putem ide itd., gdje mi prilikom izdavanja rješenja prvo provjeravamo sve te zahtjeve koje imamo, konkretno za taj objekat, koji mora biti na listi objekata iz kojih uvozimo”, objašnjava Daković. Takođe, provjerava se epizootiološka situacija zemlje iz koje se uvozi, da li u njoj postoji neka naročito opasna zarazna bolest koja bi se mogla prenjeti u Crnu Goru kroz pošiljke hrane koje dolaze. “Nakon toga se izdaje rješenje. Zatim, inspektori na granici, a na bazi tog rješenja i veterinarskog sertifikata koji prati pošiljku, provjeravaju zagarantovane uslove koje ta hrana treba da ispuni. Isto tako, hranu šaljemo na laboratorijsku analizu, u skladu sa procjenom rizika. Ipak, a kao što se vidi i iz redovnih izvještaja, rjeđe se dešava da imamo problem sa hranom životinjskog porijekla”, kaže Daković. Uprava za bezbjednost hrane svakog mjeseca izvještava javnost o radu inspekcijskih službi i u okviru toga izvještava koliko je bilo kontrola na unutrašnjem tržištu, kao i na tržištu kada hrana ili životinje ulaze na crnogorsko tržište. Tako je, zbog utvrđenih nepravilnosti prilikom granične kontrole tokom 2019. godine zabranjen uvoz ukupno 1.150 tona hrane. “Najčešće nepravilnosti koje se uočavaju na unutrašnjem tržištu, odnose se na nehigijenske uslove ili na uslove ču-

kata, a da ih sada ima 192. “Taj podatak govori o tome da imamo uzlaznu putanju, da obezbijedimo da svi naši prizvođači posluju po sistemu bezbjednosti hrane koji je zastupljen u EU”, kaže Daković.

■ EVROPA IMA

POVJERENJA U NAŠ SISTEM

Kako ističe, Crna Gora trenutno ima 18 objekata za proizvodnju hrane koji se nalaze na listi objekata iz kojih je dozvoljen uvoz u EU. “U ovom momentu, imamo 18 naših objekata, koji se nalaze na listi EU, kako se to popularno kaže imaju izvozni EU broj, a to znači da mogu svoje proizvode plasirati

Sa granice se najčešće vraća voće i povrće vanja hrane. Prilikom uvoza, kontrole sprovode tri inspekcije: inspekcija za bezbjednost hrane, veterinarska granična i fitosanitarna inspekcija. Do sada smo imali 172 pošiljke za koje je zabranjeno stavljanje na tržište Crne Gore, količine oko 1.150 tona hrane. Najčešće nepravilnosti su uočene kod voća i povrća i najčešći razlog je nedozvoljeni nivo rezidua pesticida koji je pronađen u tim proizvodima, odnosno u voću i povrću”, kazala je Daković. Što se tiče prozvoda životinjskog porijekla, ona je, kaže Daković, pod posebnim nadzorom, kao posebno rizična hrana. Samim tim, prilikom uvoza poštuje se duga procedura kontrole tih proizvoda. “Za svaku pošiljku životinjskog porijekla prvo se odobrava uvoz na bazi administrativnog rješenja koje se izdaje u Upravi za bezbjednost hrane. Ono se izdaje na bazi zahtjeva uvoznika sa svim podacima, na evropsko tržište”, predočila je Daković. Drugi strateški dokument koji je usvojen, kaže ona, odnosi se na program unapređenja kvaliteta sirovog mlijeka, koji je, prema njenim riječima iz godine u godinu sve bolji. Napominje da je u februaru 2018. izmjenom evropske legislative, Crna Gora stavljena na listu zemalja iz kojih se mlijeko može uvoziti u EU. “Kada su u pitanju pregovori u Pregovaračkom poglavlju 12, donošenjem pomenuta dva strateška dokumenta prvo mjerilo je ispunjeno. Drugo i treće mjerilo se odnosi na uspostavljanje sistema službene kontrole, koji treba biti isti kao u EU, kao i na jačanje naših

iz kog se objekta uvozi, iz koje zemlje dolazi, kojim putem ide itd., gdje mi prilikom izdavanja rješenja prvo provjeravamo sve te zahtjeve koje imamo, konkretno za taj objekat, koji mora biti na listi objekata iz kojih uvozimo”, objašnjava Daković. Takođe, provjerava se epizootiološka situacija zemlje iz koje se uvozi, da li u njoj postoji neka naročito opasna zarazna bolest koja bi se mogla prenjeti u Crnu Goru kroz pošiljke hrane koje dolaze. “Nakon toga se izdaje rješenje. Zatim, inspektori na granici, a na bazi tog rješenja i veterinarskog sertifikata koji prati pošiljku, provjeravaju zagarantovane uslove koje ta hrana treba da ispuni. Isto tako, hranu šaljemo na laboratorijsku analizu, u skladu sa procjenom rizika. Ipak, a kao što se vidi i iz redovnih izvještaja, rjeđe se dešava da imamo problem sa hranom životinjskog porijekla”, kaže Daković. administrativnih kapaciteta. To zahtijeva značajna finansijska sredstva i edukaciju”, rekla je Daković i pojasnila da to znači da se mora obezbjediti da sve kontrole funkcionišu na isti način kao i u EU, uključujući i finansijski aspekt, te da administracija i inspektori budu obučeni i potpuno spremni. “Evropa ima povjerenje u naš sistem bezbjednosti hrane. To je potvrđeno time što je stavila naše objekte na listu za uvoz u EU. Evropa ima svoju inspekciju koja kontroliše sistem bezbjednosti hrane u svim zemljama koje žele da plasiraju svoje proizvode na tržište EU, a očigledno je crnogorski sistem zavrijedio povjerenje”, zaključila je Daković.

DRUŠTVO

PETAK, 10. 1. 2020.

PREMA PODACIMA NVO JUVENTAS I CAZAS

PROGRAM PREVENCIJE HIV I AIDS KORISTI VIŠE OD 1.200 PACIJENATA U Crnoj Gori trebalo bi uvesti testiranja u zajednici i brze testove u okviru programa smanjenja štete u cilju prevencije HIV/AIDS-a, za šta postoje određene političke i zakonske barijere koje je potrebno prevazići, smatraju u nevladinim organizacijama Juvenatas i CAZAS. Koordinatorka Programa direktne asistencije u NVO Juventas Marija Mijović, u izjavi za PR centar, kazala je da je smanjenje štete program koji treba da bude održiv i u svakom trenutku dostupan klijentima. “Prošle godine, do decembra, naš drop in centar je posjetilo 438 individualnih klijenata. Podijeljeno je više od 11.000 igala i preko 7.000 špriceva, odrađena su savjetovanja sa terenskim, socijalnim radnicima, medicinskim radnicima i psiholozima”, kazala je Mijović.

NVO Juventas, kako je rekla, kontinurano 26. juna obilježava kampanju “Podrži, ne kažnjavaj”. “Tu se akcenat stavlja na podršku osobama koje koriste droge. Takođe, unazad dvije godine obilježavamo kampanju ‘Dan svjesnosti o sprečavanju predoziranja’”, rekla je Mijović i dodala da je potrebno da testiranje u zajednici bude dio svakodnevnih servisa Juventasa. Predstavnica NVO CAZAS Sanja Šišović podsjetila je da ta organizacija programe smanjenja štete u odnosu na HIV i hepatitis sprovodi od 2006. godine, kroz rad dva drop in centra u Podgorici i Baru, kao i kroz rad na terenu u cijeloj državi. “Jako je važno naglasiti da je program smanjenja štete javno-zdravstveni program koji je do sada u svijetu dao najbolje rezultate kada

je u pitanju prevencija HIV/ AIDS-a, hepatitisa i drugih krvno i polno prenosivih bolesti među ranjivim kategorijama. To su programi koji dugoročno, ukoliko se kontinuirano obezbjeđuju, svugdje u svijetu predstavljaju najbolju praksu i daju najbolje rezultate”, kazala je ona. U Crnoj Gori se ti programi sprovode tako što se, kako je pojasnila, pruža set sveobuhvatnih usluga, koje mogu dati rezultat samo ukoliko su kontinuirane. Zato je, kaže, neophodno da ovi programi funkcionišu kontinuirano. “Ne smijemo dopustiti da ovi programi u bilo kom momentu ne postoje ili da nijesu održivi, jer samim tim dovodimo u rizik da se javi povećanje stope HIV-a”, upozorila je Šišović i dodala da NVO Cazas na godišnjem nivou ima od 700 do 800 klijenata. J.V.Đ.

Mijović

17 CSA KONFERENCIJA 2020. POSTAVLJA NOVE REKORDE PETAK, 10. 1. 2020.

DRUŠTVO

Prijavljeno oko 200 radova naučnika iz čak 43 države Za konferenciju Crnogorske sportske akademije, koja se našla u vrhu liste naučnih događaja u oblasti sportskih nauka za 2020. godinu, broj prijavljenih radova je prevazišao dosadašnja interesovanja: stiglo je oko 200 radova naučnika, autora i koautora, iz 43 zemlje svijeta. Pre dsje davajući ove konferencije prof. dr Duško Bjelica kaže da je ovoliko interesovanje na svjetskom nivou rezultat kontinuirane saradnje organizatora, Crnogorske sportske akademije i Fakulteta za sport i fizičko obrazovanje Univerziteta Crne Gore i 12 srodnih fakulteta iz zemalja EU. “O prošlogodišnjoj konferenciji se još uvijek govori u naučnim krugovima i to je ono što najbolje privuče nova imena iz svijeta nauke. Dovoljno je sagledati samo listu zemalja iz kojih oni dolaze ove godine”, kazao je Bjelica. Naučnici koji su prijavili svoje radove su iz Ujedinjenog Kraljevsta, Rusije, Švajcarske, Turske, Tajlanda, Kine, Tajvana, Novog Zelanda, Španije, Italije, Slovačke, Kipra, Češke Republike, Egipta, Siera Leonea, Bugarske, Alžira, Bjelorusije, Burkina Fasoa, Konga, Hrvatske, Egipta, Mađarske, Indije,

Bjelica

Irana, Irske, Italije, Kazahstana, Kenije, Liberije, Malezije, Maroka, Holandije, Novog Zelanda, Nigerije, Omana, Pakistana, Poljske, Portugalije, Saudijske Arabije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Bjelica je iskazao zadovoljstvo što konferencija u kontinuitetu prevazilazi ranije postavljene ciljeve. “Posebno nam je značajno što je ovu konferen-

ciju prepoznao Evropski koledž sportskih nauka (ECSS), koji ima opsežnu

saradnju sa naučnom zajednicom na svjetskom nivou, te svoju veb platformu koristi za promovisanje događaja, na kojoj se našla i naša konferencija. Kao jedan od događaja godine najavljena je na sajtu Internacionalne asocijacije učesnika olimpijske akademije IOAPA, kao i Evropskog koledža sportskih nauka”, kazao je profesor Bjelica. On je sa dekanom Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje UCG, prof. dr Stevom Popovićem, nedavno promovisao ovu konferenciju i na međunarodnoj konfereciji u Rimu “2nd European Lifestyle Medicine Congress”. “Pet plenarnih predavača, svjetskog renomea, prenijeće svoja znanja na konferenciji Crnogorske sportske akademije o aktuelnim pitanjima iz svih područja sportske nauke. To će biti prilika za raz-

mjenu i najaktuelnijih saznanja i tematika oblasti medicinskih, humanističkih nauka, politika i praksi vezanih za savremene perspektive sporta, fizičke aktivnosti i zdravlje. Među predavačima su prof. dr Selčuk Akpinar, prof. dr Adilson Markes, prof. dr Goran Garbilo, prof. dr Murat Tekin i prof. dr Hugo Sermento”, kazao je profesor Bjelica. Recenzentski odbor, koji čine imena iz međunarodne naučne zajednice u oblasti sporta, pregledaće pristigle radove do sredine januara. Svi prihvaćeni i prezentirani abstrakti (usmeni ili u prezentaciji) biće objavljeni u crnogorskom časopisu o sportskoj nauci i medicini Montenegrin Journal of Sports Science and Medicine, renomiranom časopisu koji izdaje Crnogorska sportska akademija i Fakultet za sport i fizičko vaspitanje na Univerzitetu Crne Gore. Ovaj časopis je indeksiran u svjetskim bazama kao što su WOS, Scopus, Index Copernicus, DOAJ, SCImago, SPORTDiscus, ERIH PLUS, ProQuest, Open Academic Journals Index, Google Scholar, SHERPA/RoMEO, Crossref, NLM Catalog, Islamic World Science Citation Center i ROAD. J.V.Đ.

PRIZNANJE UNIVERZITETA CRNE GORE

Ivona Krulanović najbolji student Građevinskog fakulteta Studentkinja Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na smjeru Građevinarstvo, Ivona Krulanović (9.75) proglašena je za najboljeg studenta svog fakulteta za tekuću studijsku godinu 2019/20. Ivona kaže da nagrada za najboljeg studenta svog fakulteta za tekuću studijsku godinu, dodijeljena od Univerziteta Crne Gore, za nju

predstavlja samo dodatni stimulans za budući rad i aktivnosti u smislu profesionalnog usavršavanja. Na putu do postizanja navedenog uspjeha, kako navodi, nije bilo potrebno toliko odricanja koliko organizacije i volje za učenjem. “Na Fakultetu sam redovno pratila nastavu, a dosta sam radila i samostalno, što je po-

moglo u sticanju određenih znanja i vještina”, kazala je Krulanović. Najbolja studentkinja Građevinskog fakulteta kaže da joj je trenutno u planu da završi osnovne studije, a kasnije da se spremi za master. Budućim studentima je poručila da teže znanju i usavršavanju, a ostalo sve dolazi samo po sebi. J.V.Đ.

Rektor Nikolić uručuje priznanje Ivoni Krulanović

crna gora

PETAK, 10. 1. 2020.

OsnOvana nvO za unapređenje rada pOmOraca

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 28.01.2020. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama hotela „Berane“, na adresi Ivangradska 1, Berane. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Joksimović Stamene koje su upisane u listu nepokretnosti br. 235 KO Buče I, Uprave za nekretnine PJ Berane i to: - Katastarska parcela broj 1326/1, plan 6, skica 5, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu površine 64 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na ktastarskoj parceli broj 1326/1, površine 51 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIV prodaji iznosi 17.088,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 28.500,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Joksimović Stamene na dan 22.06.2018. godine iznosi 10.034,51€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“, U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Neophodno je napraviti registar pomoraca u zemlji U Kotoru već mjesec funkcioniše NVO Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore, osnovana na inicijativu kapetana Janka Milutina (NorMonte) i Nenada Lazovića (Azalea Maritime), koji je izabran za predsjednika. Lazović navodi da je cilj kvalitetno povezivanje pomoraca koji su kvalifikovani za rad na pomorskom tržištu rada i brodovlasnika i njegovog ovlašćenog predstavnika. Razlog za pokretanje ovakve NVO je, kako kaže, MLC konvencija i potrebe koje se nameću agencijama, odnosno administraciji pri zapošljavanju pomoraca, na relaciji tri činioca - država – posrednik/agent – pomorac. “Jedan od najbitnijih zahtjeva konvencije je bio da se urade Registri pomora-

ca – da se odvoje kategorije pomoraca, njihovo zvanje i sprovode kroz regulative. Jedna je od njih je biometrijsko putovanje, ulaz u luke, prolaz kroz granice… Takođe, potrebno je utvrditi koliko je tačno pomoraca u Crnoj Gori, jer mediji raspolažu različitim podacima – od 1.000 do 7.000 pomoraca. Jedino država može reći koliko je izdala pomorskih knjižica, ali to ne znači da je toliko i pomoraca”, kazao je Lazović za portal Radio Jadran. Prema njegovim riječima bitno je kategorizovati pomorce, naročito kada je u pitanju napuštanje zemlje mladih koji žele da rade na kruzerima kao hotelijeri, doktori, bechelori... “Daleko od toga da želim da omalovažim tu kategoriju pomoraca, ali država treba da zna ko i kako dobija knjižicu, a to je i zahtjev konven-

cije. Na taj način bi pomorska knjižica imala oblik kakav treba da ima”, navodi on. Na taj način otvara se mogućnost za kadrove iz drugih zemalja, jer Crna Gora ne može da zaposli nekoga unutar evropskih voda, zbog nepostojanja administrativnih i bilateralnih ugovora. On je istakao da su se sve agencije koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca odazvale pozivu za organizovanje NVO, kojih je trenutno 14, jednoglasno usvojile Statut NVO, cijeneći da zajedno vrijede više nego pojedinačno. U narednom periodu probleme koje su prepoznali prezentovaće resornom ministarstvu ili direktoratima, kako bi zajedno identifikovali tržište rada, gdje se kadar iz Crne Gore može uposliti i kako može biti konkurentan na tržištu.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Prodaja će se održati dana 28.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Franca“ na adresi Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Kljajević Miluna koje su upisane u listu nepokretnosti br. 179 KO Moračko Trebaljevo, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 496, plan 6, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 5228 m2, - Katastarska parcela broj 541, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4714 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 66 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 1, površine 12 m2, - Katastarska parcela broj 542, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 850 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 1 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, površine 12 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, u osnovi površine 66 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade, spratnost 1P, površine 20 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 48 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 53 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIV prodaji iznosi 24.624,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 71.500,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Kljejević Milunana dan 23.11.2018. godine iznosi 16.000,30 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Kotor

OsnOvna škOla ª mahmut lekićº bez direktOra

Redžep Đokaj podnio ostavku Direktor Osnovne škole “Mahmut Lekić” u Tuzima Redžep Đokaj podnio je ostavku na tu funkciju, potvrđeno je iz Ministarstva prosvjete. Đokaj je, kako navode iz Ministarstva, ostavku podnio iz objektivnih razloga. Ime direktora Osnovne škole više puta se tokom prošle godine pojavljivalo u medijima, što zbog toga da je navodno napao prosvjetnog inspektora, konflikata u toj obrazovnoj ustanovi, ali i prozivki da nije imao licen-

cu za rad. Đokaj ima licencu za rad u obrazovnoj ustanovi, ali nije prošao dodatnu obuku Zavoda za školstvo za rukovodioca obrazovne ustanove. Takođe, prosvjetna inspekcija podnijela je sredinom novembra prošle godine prijavu protiv Đokaja zbog verbalnog napada na prosvjetnog inspektora Veska Joksimovića, koji je 12. novembra spriječen da obavi inspekcijski nadzor u toj ustanovi. Joksimović je ranije utvr-

dio da je Đokaj suprotno Zakonu o opštem obrazovanju zaposlio profesora Fizičkog vaspitanja Fatmira Bećiraja, koji nema položen stručni ispit i licence za rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi. Đokaj nije, shodno zakonu, uručio Bećiraju rješenje o prestanku radnog odnosa, što je, navodi prosvjetni inspektor Joksimović, ukazivalo na zaključak da je Bećiraj, koji nema uslove za ostvarivanje radnog odnosa, tim propustom direktora preveden u stalni radni odnos.

PETAK, 10. 1. 2020.

crna gora

Podgorica: direktor Parking servisa za dnevne novine

irektor podgoričkog Parking servisa Nusret Canović kazao je Dnevnim novinama da se parking u glavnom gradu naplaćuje u skladu sa zakonom i važećim propisima, demantujući jučerašnje navode u pojedinim medijima da je ova odluka neustavna. Canović objašnjava da je zbog određenih neusklađivanja Ustavni sud poništio Odluku o javnim parkiralištima iz 2015. godine, ali da je to regulisano nedavno donesenom Odlukom na sjednici Glavnog grada, te ranije usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima, koji je usvojen u julu prošle godine. On je istakao da je na posljednjoj sjednici Glavnog grada, 23. decembra, usvojena Odluka koja suštinski ništa nije promijenila, te da se parking regularno naplaćuje. Dnevnim novinama su se juče obratili čitaoci, koji su tražili obrazloženje ove Odluke, navodeći da su zbunjeni napisima na gotovo svim portalima. Canović je poručio građanima da parking moraju plaćati kako ne bi snosili posljedice, odnosno plaćali novčane kazne. On navodi da je Ustavni sud razmatrao i oborio staru odluku i donio novu, ko-

ja je usklađena sa zakonom. “Skupština Glavnog grada je na sjednici održanoj 23. decembra prošle godine, na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima, donijela novu Odluku o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada, koja je već stupila na snagu. Odluka Ustavnog suda se odnosi na Odluku o javnim parkiralištima iz 2015. godine, koja je prestala da važi usvajanjem nove Odluke na ti sa zasjednici od konskim 23. decemnormabra 2019. goma i prodine, i uopšte pisima i ne tretira nauvesti neke platu parkinga, novine. već samo usaglaCanović istiCanović šenost Odluke sa Zakonom o komunalnim djelatnostima”, kazao je Canović. Ustavni sud je Ustavni sud, kako kaže, razmatrao i oborio staru nije razmatrao samo pitanje naplate, već su se par- odluku i donio novu, koja king usluge trebale uskladi- je usklađena sa zakonom

Parking servis može da zadrži ili premjesti vozilo Nova odluka o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada pretrpjela je i određene promjene, pa je članom 9 predviđeno da posebna parkirališta mogu biti stalna, privremena i povremena. Privremeno posebno parkiralište je, kako se navodi u Odluci, uređena površina na zemljištu u svojini Glavnog grada, koji nije komunalno opremljen i koji se koristi za parkiranje do privođenja namjeni. Efikasnija naplata potraživanja biće i prema onima koji imaju dugovanja prema Parking servisu. U članu 28 navodi se da “ako je parking karta izdata za vozilo povodom kojeg je od strane Parking servisa utvrđeno da postoje do-

spjela potraživanja prema korisniku javnog parkirališta po osnovu najmanje tri parking karte ili da nije moguće identifikovati vozača, odnosno vlasnika vozila, Parking servis je ovlašćen da radi naplate dospjelih potraživanja zadrži parkirano vozilo”. Zadržavanje vozila vrši se uklanjanjem vozila sa javnog parkirališta ili postavljanjem uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila. Prilikom postavljanja uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila, Parking servis će na staklu vozačevih vrata postaviti naljepnicu sa obavještenjem da je vozilo privremeno blokirano sa uputstvom šta vozač treba da učini kako

bi se izvršilo skidanje uređaja, kao i upozorenje da vozilo može biti uklonjeno sa javnog parkirališta. U članu 20 se predviđa i rezervacija parking mjesta, gdje se navodi da organ nadležan za poslove saobraćaja može na javnom parkiralištu na kojem se vrši naplata parkiranja odobriti rezervaciju parking mjesta državnim organima, organima Glavnog grada, javnim službama, diplomatskim i drugim stranim predstavnicima, kao i pravnim licima i preduzetnicima. Takođe, organ nadležan za poslove saobraćaja može i osobama sa invaliditetom odobriti rezervaciju parking mjesta na javnim parkiralištima.

Građanima “bolje da pošalju poruku nego da se tuže” Građani Podgorice u većini slučajeva plaćaju parking u zonama. Podgoričanin Mitar Nedović navodi da porukama plaća parking i da je to činio od prvog dana. “U početku sam čuo da Odluka nije bila u skladu sa zakonom, ali sam slao poruku kad god sam parkirao u zonama. Lakše mi je da pošaljem jednu ili dvije poruke od 40 ili 50 centi nego da se tužim sa njima i da na to gubim vrijeme”, kazao je Nedović. Takođe, i njegov sugrađanin Stevan M. kaže da godinama plaća parking. “Često sam u inostranstvu

če da se Odluka o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada našla i u Službenom listu Crne Gore, koji je izašao 30. decembra prošle godine. Juče su reagovali i iz Glavnog grada, navodeći da u cilju objektivnog informisanja javnosti ističu da parking naplaćuju apsolutno u skladu sa zakonom i važećim propisima. “Podsjećamo da je Zakonom o komunalnim djelat-

i tamo se nikad ne dovodi u pitanje da li mora ili ne mora da se plati parking, a uz to su i rigorozne kazne. Zbog toga ovdje uvijek platim parking. To je svugdje normalno, pa tako i ja posmatram ovu situaciju”, naveo je Stevan. Ipak, sa druge strane ima i onih koji ne žele da plaćaju. “Ne ostavljam često auto na ovim parkiralištima, ali i kada ostavim, ne plaćam, jer sam čuo da to nije u skladu sa zakonom. Nekoliko puta su mi ostavili kaznu ispod brisača, ali je nijesam platio, niti mi je stizalo bilo šta na naplatu”, naveo je Maksim Čavić. nostima predviđeno da jedinice lokalne samouprave propisuju način i uslove organizovanja i obavljanja komunalne djelatnosti i uslove za pružanje komunalnih usluga, a nova Odluka o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada bila je na javnoj raspravi u novembru 2019. godine, dok je centralna javna rasprava održana 25. novembra”, saopštili su iz Glavnog grada. M.M.

Foto: Dejan Lopičić

Canović: naplata parkinga je u skladu sa zakonom

crna gora

Bar: Nacrt plaNa za zaštitu od poplava Na javNoj raspravi

Građani da doprinesu izradi dokumenta

PETAK, 10. 1. 2020.

Predsjednik Opštine utvrdio je Nacrt opštinskog plana za zaštitu i spašavanje od poplava, koji se stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, počev od 9. januara 2020. godine. Nacrt akta, kako javlja barinfo.me, objavljen je na zvaničnom sajtu Opštine Bar: www.bar.me . Služba zaštite i spašavanja Bar organizovaće javnu raspravu, i to za žitelje MZ Crmnica 14. januara u 9h u prostorijama MZ Crmnica, na Virpazaru, zatim za građane MZ Ostros istog dana u 12h u prostorijama MZ Ostros, dok će Stručna javna rasprava biti 23. januara u 11h u sali SO Bar.

Uvid u Nacrt akta, zainteresovani građani mogu izvršiti u prostorijama mjesnih zajednica i mjesnih kancelarija, Službi zaštite i spašavanja, kao i na sajtu Opštine Bar: www.bar.me Iz Opštine Bar pozivaju zainteresovane građane da svojim učešćem, prijedlozima i sugestijama doprinesu izradi kvalitetnog teksta navedenog akta. Primjedbe, prijedlozi i sugestije na Nacrt akta mogu se dostaviti Službi zaštite i spašavanja, neposredno na šalteru Građanskog biroa opštine Bar, putem pošte Bulevar Revolucije br.1 ili putem e-maila szb@t-com.me, zaključno sa 23. januarom.

Za osam dana sakupili čak 65 tona otpada

tivat: u KomuNalNom plaNiraju NaBavKu polovNog KamioNa za praNje ulica

Radnici Komunalnog Tivat su tokom novogodišnjih i božićnih praznika u tom gradu imali pune ruke posla. Od 31. decembra prošle, pa do 8. januara ove godine oni su na području Tivta sakupili 65 tona mješovitog otpada, a sa gradske rive Pine gdje se održavao program manifestacije „Zimska bajka 2020“ sakupljeno je između 25 i 28 tona, rekao je direktor Komunalnog Vlado Đukić. On se posebno zahvalio pripadnicima Službe zaštite i spasavanja Opštine Tivat, koji su im pomagali u čišćenju i pranju gradske rive koju su, nakon održavanja koncerata. U pranje šetališta tokom pet dana novogodišnjeg programa utrošeno je 135 kubika vode, istakao je direktor Ko-

munalnog navodeći da će, nakon sklanjanja gastro kućica prethodna dva dana, komunalci uz podršku pripadnika Službe zaštite prati više puta tokom narednih mjesec dana kako bi skinuli fleke nastale uglavnom od vina i masnoće. Međutim, da bi se rasteretila Služba zaštite, iz Komunalnog, tokom ovog mjeseca u saradnji sa Opštinom najavljuju nabavku polovnog vozila koji bi se koristio u te svrhe. „Namjeravamo pranje ne samo Pina, nego i ulica na kompletnom području opštine, od Lepetana do Krašića. Formiraćemo posebnu ekipu koja će raditi taj posao tri puta na području Lepetana, Lastve i Seljanova, kao i na području Radovića i Krašića. U gradu ćemo napraviti raspo-

Služba zaštite i spašavanja imala pune ruke posla

red za pranje ulica svaki drugi dan. Cilj je dovođenje gradske higijene do višeg nivoa jer Tivat važi za najčistiji grada u Crnoj Gori pa taj nivo treba i održati, ali i podići na viši nivo“, naveo je direktor Komunalnog i naglasio da je tokom prošle godine sakupljeno i na barsku deponiju transportovano sedam posto više mješovitog otpada nego u 2018, odnosno 9.379 tona, papira i kartona bilo je 197,83 tone ili dva odsto više. „Metalnog otpada u 2019. je u odnosu na godinu ranije bilo 11 odsto više, odnosno sakupljeno je 9,32 tone. Evidentiran je porast i zelenog otpada za oko 30 posto ili 9.345 kubika. Od toga je na kompostanu u Kavču odvezeno 435 kubika, dok je PET ambalaže bilo devet tona, a starih automobilskih guma sakupljeno je 250 komada, ili četiri odsto više nego godinu ranije. S obzirom na ekspanziju gradnje Đukić ističe veliki porast građevinskog otpada u iznosu od 18 posto koga je prošle godine bilo 1.620 kubika. Kako Tivat, nakon zatvaranja deponije na Grabovcu, nema lokaciju gdje može odlagati tu vrstu otpada prisiljeni su da ga voze na Cetinje i u tu svrhu na mjesečnom nivou izdvajaju znatna sredstva

Pine u flekama nakon novogodišnje noći u iznosu od 15 do 20 hiljada eura na mjesečnom nivou. „Investori koji grade velike objekte uglavnom imaju ugovore za odlaganja i deponovanje tog otpada, ali vlasnici manjih objekata koji vrše rekonstrukciju i prepravke, građevinski materijal uglavnom ostavljaju kod posuda za komunalni otpad ili ga odlažu na nelegalna odlagališta kojih na području opštine ima više. Dešava se da se otpad to-

kom noći dovozi i sa područja drugih opština“, objašnjava Đukić. Iz Komunalnog navode da taj problem moraju rješavati uz pomoć opštine ili zajednički sa Kotoranima i Budvanima jer i oni imaju isti problem kao i Tivćani. Tivat za deponovanje komunalnog otpada na barsku deponiju tokom zime za tu uslugu izdvaja 18, a u ljetnim mjesecima oko 30.000 eura, kazao je Đukić. Z.K.

PETAK, 10. 1. 2020.

Zdanje opštine Bar

Zelenika

opština brine o bezbjednosti pješaka

Gradiće pasarele u zelenici i bijeloj Pored postojeće pasarele na magistralnom putu iznad OŠ “Dašo Pavičić” na Toploj, lokalna uprava planira izgradnju još dvije – u Zelenici i Bijeloj (Panorama). Time će, kako javlja radiojadran.com, biti uspostavljena kvalitetnija regulacija saobraćaja i bezbjednost pješaka. Prijedlozi odluka naći će se na januarskom skupštinskom zasijedanju. Odluke predstavljaju osnov za izradu glavnih projekata i izdavanje građevinskih dozvola. Podnosilac zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole je Opština Herceg Novi ili drugo lice uz saglasnost Opštine Herceg Novi.

Izradu tehničke dokumentacije obaviće Agencija za izgradnju i razvoj Opštine Herceg Novi, samostalno ili u saradnji sa drugim ovlašćenim licima, pri čemu vodeći projektant (kao i privredno društvo), treba da ima odgovarajuće reference za izradu tehničke dokumentacije za ovu vrstu objekata. Investitor je obavezan da do podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole pribavi Katastar instalacija od nadležnih javnih preduzeća i reguliše sva prethodna pitanja koja se odnose na imovinsko-pravne odnose i pripremne radove za potrebe građenja objekta u Zelenici i Bijeloj.

crna gora

Cetinje: stigla ponuda za zakup oboda, pregovori otpočeli

Planiraju da uzgajaju industrijsku konoPlju Konzorcijum koji čine kanadska kompanija Eviana Health Corporation, Montenegro Bio Science d.o.o. i Ramel d.o.o. prvorangirani je na javnom pozivu koji je Prijestonica Cetinje raspisala za davanje u zakup nepokretnosti bivšeg Oboda. Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup nepokretnosti prikupljanjem ponuda jednoglasno je u zapisniku o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda navela da je Konzorcijum ispunio sve uslove koji su bili predviđeni javnim pozivom, te da drugih ponuda nije bilo. Posebno formirana radna grupa počela je pregovore za pripremu nacrta ugovora još juče nakon čega će se Skupština Prijestonice izjasniti o nacrtu ugovora. Kako je navedeno u dostavljenom Biznis planu, Konzorcijum će se baviti uzgojem industrijske konoplje i ekstrakcijom ulja CBD-a (cannabidiol) iz suvog cvijeta industrijske konoplje za industrijske i prehrambene svrhe u skladu sa Zakonom

o sprečavanju zloupotrebe droga (Službeni list Crne Gore broj 28/11 i broj 35/13). Sjeme koje će se koristiti za sjetvu konoplje ispunjavaće zahtjeve Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, kao i Zakona o sjemenskom materijalu poljoprivrednog bilja (Službeni list Crne Gore broj 28/2006, 61/2011 i 48/2015) i Zakona o zaštiti biljnih sorti (Službeni list Crne Gore broj 48/2007 i 48/2008). Uvezeno sjeme i cvijet konoplje kontrolisaće se u skladu sa Zakonom o sprečavanju zloupotrebe droga, i u skladu sa drugim zakonima iz oblasti fitosanitarnih poslova. Prerada sirovine (ekstrakcija), kao i stavljanje na tržište će se obavljati u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane (Službeni list Crne Gore broj 57/2015). U skladu sa zakonima, Konzorcijum će pribaviti odgovarajuće dozvole koje izdaje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i druge potrebne dozvole za obavljanje

djelatnosti. Pored toga, u ponudi Konzorcijuma stoji da će u periodu od dvije i po godine od potpisivanja ugovora biti investirano najmanje 10 miliona eura i da će biti otvoreno najmanje 100 novih radnih mjesta. Komisija je utvrdila da je ponuđač, u skladu sa uslovima Javnog oglasa, dostavio biznis plan kojim je predviđeno da će izdvajati na račun zakupodavca minimalno 10 odsto od ostvarene neto dobiti preduzeća, što će biti definisano ugovorom. Takođe, ponuđena je cijena mjesečnog zakupa od 55.001 euro, koji će se plaćati u dvije jednake polugodišnje rate. U skladu sa uslovima tendera Konzorcijum je uplatio 300.000 eura na posebnom esscrow računu Prijestonice Cetinje o čemu je dostavljen validan dokaz Komisiji, navodi se u zapisniku Komisije. Dodaje se da je dostavljen i dokaz o uplati depozita u iznosu od 100.000 eura na žiro račun Prijestonice Cetinje. I.F.R.

SVIJET

PETAK, 10. 1. 2020.

NOVA TAČKA RAZDORA U ZATEGNUTIM ODN

AMERIKANCI OPT JE OBORIO UKRA “Vrijeme je da se BRITANSKI POSLANICI ODOBRILI ZAKON

Bregzit završi” Poslanici Donjeg doma bri� tanskog parlamenta odobri� li su zakon koji �e omogu�i� ti izlazak zemlje iz Evropske unije 31. januara. Ovim za� konom �e se okončati više od tri godine natezanja oko uslo� va «razvoda». Za predlog za� kona glasalo je 330 poslani� ka donjeg doma parlamen� ta, dok je 231 bio protiv. Tim predlogom zakona sproveš�e se sporazum o izlasku iz EU koji je prošle godine postignut sa Unijom, konstatuje Rojters. Ovo omogu�ava britanskom

premijeru Borisu Džonsonu da okrene stranicu jedne od najdubljih političkih kriza ko� je su posljednjih decenija po� godile zemlju. “Vrijeme je da se Bregzit završi. Ovaj predlog zakona to čini», », rekao je po� slanicima ministar za Bregzit Stiven Barkli, rezimiraju�i sa� te rasprave u parlamentu. Za� kon se sada upu�uje Gornjem domu i očekuje se da �e biti usvojen na vreme da Britani� ja izađe iz EU do planiranog roka 31. januara i minimizira ekonomske poreme�aje.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 28.01.2020. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama hotela „Berane“, na adresi Ivangradska 1, Berane. Predmet prodaje je nepokretnost u susvojini Šmaković Džeka, Ernst Hedije, Ličina Ismeta, Ličina Izeta, Ličina Nazića, Gorše Rabije, Ličina Vehbije, Ličina Zineta i Adrović Zulfije u idealnom dijelu od po 1/9, koja su upisana u posjedovnom listu br. 57 KO Savin bor, Uprave za nekretnine PJ Petnjica i to kuća / zgrada, koja se nalazi na parceli broj 45/1/2, površine 64 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 23.220,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 25.800,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Ličina Izeta na dan 07.08.2019. godine iznosi 17.036,59 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“, U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

krajina istražuje više mogućih uzroka pada ukrajinskog aviona u Iranu. Šef ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Oleksej Danilov napisao je na Fejsbuku da je juče bio održan sastanak sa iranskim vlastima, na kome �e biti razmatrani «različiti uzroci pada». To uključuje i teoriju da je avion pogođen protivavionskom raketom, napisao je Danilov, prenio je Si�En�En. Još nije jasno šta je prouzrokovalo pad avio� na. Među teorijama koje se razmatraju su i ta da se avi� on sudario sa bespilotnim letilicom ili «drugim lete�im objektom», da su pad prou� zrokovali tehnički problemi sa motorom aviona ili da li je eksplozija aviona � terori� stički akt. Iranski istražite� lji saopštili su, nakon preli� minarne istrage, da članovi posade ukrajinskog aviona nisu uputili poziv za pomo� i da su pokušali da se vrate ka teheranskom aerodrom. Iran, odnosno službe iran� skog civilnog vazduhopo� lovstva odbijaju da proi�

PETAK, 10. 1. 2020.

SVIJET

NOSIMA IZMEĐU VAŠINGTONA I TEHERANA

TUŽUJU IRAN DA AJINSKI AVION

Donald Tramp će tražiti od saveznika iz EU da se povuku iz nuklearnog sporazuma Potpredsjednik SAD Majk Pens rekao je da �e nakon �dara a�e� ričkih bespilotnih letilica, � koje� je �bijen iranski general Kase� Solej�ani, predsjednik Donald Tra�p zatražiti od a�eričkih sa� veznika da se pov�k� iz iranskog n�klearnog sporaz��a. Pens je � intervj�� za e�isij� “Foks i prija� telji” rekao da �e Tra�p � nared� ni� dani�a pozvati saveznike da se pridr�že Sjedinjeni� Država� �a i da se pov�k� iz, kako je oci� jenio, katastrofalnog n�klearnog sporaz��a sa Irano�. Zatraži�e� �o od Irana da nap�sti svoj� d�� g� istorij� sijanja terorističkog na� silja, nap�sti svoje n�klearne a�� bicije i pridr�ži se porodici nacija», rekao je Pens, prenio je AP. Tra�� pova ad�inistracija se ne slaže sa pojedini� vode�i� članica�a �A� TO, �klj�č�j��i Britanij�, �je�ač� zvođaču i Amerikancima dostave crnu kutiju kako bi se istražio uzrok pada tog Boinga 737. Svih 176 putni� ka i č�anova posade poginu� poginu� poginu� �o je u srijedu pri�ikom pa� da aviona.

■ NJUZVIK: IRAN-

SKI PVO SRUŠIO AVION

Ukrajinski putnički avi� on koji se srušio ubrzo po po�ijetanju sa aerodroma u Teheranu pogođen je iran� skom protivvazduhop�ov� nom raketom, tvrde zva� ničnik Pentagona i obavje� štajci SAD i Iraka. Neko�iko minuta po po�ijetanju “bo� inga 737�800” �eđunarod� �eđunarod� ne aviokompanije Ukrajine, koji je bio na �etu za Kijev, prestao je da emituje po� datke neposredno pošto je

PREDSJEDNIK SAD REKAOJE JUČE DA IMA “UŽASAN OSJEĆAJ” U VEZI SA PADOM UKRAJINSKOG AVIONA. DONALD TRAMP REKAO JE DA JE PAD AVIONA U IRANU MOŽDA BILA GREŠKA. ISTIČE DA IMA «UŽASAN OSJEĆAJ U VEZI SA TIM AVIONOM», ALI NIJE PONUDIO NIKAKVE DOKAZE. «NEKO JE MOŽDA NAPRAVIO GREŠKU», REKAO JE TRAMP NOVINARIMA U BIJELOJ KUĆI. iranska vojska �ansira�a ra� kete na baze u Iraku gdje su smještene američke trupe, prenioje magazin Njuzvik. Vjeruje se da je putnički avion oboren raketom ru� ske proizvodnje «tor ��1»,

rek�a su trojica zvaničnika za taj američki nedje�jnik. Zvaničnici Pentagona pro� cjenjuju da je «boing» s�u� čajno oboren. «Iranska pro� tivvazduhop�ovna baterija bi�a je aktivna, budući da je istovremeno trajao napad na američke ci�jeve u Ira� ku kao odgovor na ubistvo iranskog genera�a Kasema So�ejmanija», ističu izvori američkog nedje�jnika. Am� basada Ukrajine u Iranu sa� opšti�a je da je uzrok pada aviona kvar na motoru, da bi ga ubrzo ubrzo povuk�a,, nag�a� sivši da je rano za bi�o ka� kve procjene. U srijedu su poče�e da kruže fotografije onoga što bi treba�o da �iči na dje�ove rakete «tor m�1» pronađene u jugozapadnom predgrađu Teherana. Kako drugi uzroci obaranja, na� vode se sudar sa bespi�ot�

nom �ete�icom i�i nekim drugim �etećim objektom, tehnički kvar i�i teroristič� ki napad, piše Njuzvik.

■ IRAN ODBA-

CUJE NAVODE SAD: NELOGIČNE GLASINE

Iranska uprava za civi�no vazduhop�ovstvo odbacuje navode SAD da je ukrajin� ski avion oboren iranskom raketom, nazivajući ih “ne� �ogičnim g�asinama”. Iran� ska uprava za civi�no vaz� duhop�ovstvo saopšti�a je ranije da je “nemoguće da su rakete pogodi�e ukra� jinski avion”, kako su na� ve�i američki izvori, javio je Rojters pozivajući se na agenciju ISNA. “To su ne�o� gične g�asine”, saopšteno je

k� i Franc�sk�, � vezi sa Tra�po� vo� odl�ko� o povlačenj� Sje� dinjenih Država iz n�klearnog sporaz��a koji je posredovala Oba�ina ad�inistracija. Tra�p je ponovo �veo ekono�ske sankcije Iran� nakon povlačenja iz spora� z��a, za koji je rekao da Teheran� daj� previše ekono�skih koristi, a da nije �činio dovoljno da spreči Iran da na kraj� razvije n�klear� no or�žje. Velika Britanija, Fran� c�ska, �je�ačka, Evropska �nija, Kina i R�sija ostali s� � sporaz�� , koji ograničava iranski pro� gra� oboga�ivanja �ranij��a � za�jen� za �blažavanje sankcija. Teheran je toko� vikenda najavio da više ne�e poštovati ograniče� nja �tvrđena n�klearni� spora� z��o� o to�e koliko centrif�ga �ože da iskoristi za oboga�ivanje �ranij��a. iz Teherana. Uprava Uprava Uprava za ci� vi�no vazduhop�ovstvo ra� nije je saopšti�a da Ameri� kancima neće predati crnu kutiju sa aviona «boing» 737�800, javi�a je agenci� ja Tasnim. «Crne kutije ne� ćemo predati Amerikan� cima ni proizvođaču avio� na. Još nije jasno u kojoj će zem�ji crne kutije biti pre� date zbog istrage», rekao je šef Iranske uprave za ci� vi�no vazduhop�ovstvo A�i Abedzadeh. Abedzadeh je rekao i da su iranske v�a� sti pokrenu�e hitnu istragu o ovom s�učaju, navodeći da du ukrajinski stručnja� ci dobrodoš�i da se prik�ju� če istrazi. Iranski zvanični� ci su, neposredno nakon pa� da aviona u kojem je stra� da�o 179 osoba, saopšti�i da je nesreća najvjerovatnije pos�edica kvara na �eti�ici.

PETAK, 10. 1. 2020.

KULTURA

NAJIŠČEKIVANIJA OSTVARENJA U 2020.

PRED NAMA GODINA UZBUDLJIVE AKCIJE I PORODIČNIH FILMOVA

⌦ Marija Roganović

prijatelja glumiće Rami Malek.

odina za nama bila je i te kako zanimljiva kada je sedma umjetnost u pitanju. U današnjem broju izdvojili smo listu filmova koje publika i kritika željno iščekuju. Po svemu sudeći, očekuje nas godina akcionih i porodičnih filmova, ali i mnogobrojnih nastavaka i rimejkova.

■ ISTJERIVAČI

■ LOŠI MOMCI ZAUVIJEK

Sedamnaest godina je prošlo od posljednjeg nastavka jedne od najvoljenijih krimi komedija sa Vil Smitom i Martinom Lorensom u glavnim ulogama. Ovog puta naši loši momci su nešto stariji, ali su podjednako ludi i opaki. Iako Markus najavljuje skorašnji odlazak u penziju svom dugogodišnjem partner Majku Majk ga nagovara na još jednu ludu misiju.

■ ARTEMIS FAUL Jedna od najvoljenijih knjiga fantazije o mladom kriminalcu koji kidnapuje vilu, konačno će dobiti, nadamo se, dostojnu adaptaciju. Režiser i čuveni glumac Kenet Brana udružio je snage sa Džudi Denč i Džošom Gadom, nakon prošlogodišnje saradnje na filmu “Ubistvo u Orijent ekspresu”.

■ ČUDESNA ŽENA 1984 Možda i najuspješniji ženski superheroj - Čudesna žena, na velika vrata vraća uspješni duo iuz 2017. godine - glumicu Gal Gadot i rediteljku Peti Dženkins. Nakon borbe sa Aresom, u

DUHOVA

Film o istjerivačima duhova u kom su glavne uloge 2016. godine tumačile žene s Melisom Makarti i Kristen Vig na čelu, nije baš oduševio svijet. To vjerovatno objašnjava zašto posljednji film u serijalu direktno prati original iz 1984. i nastavak iz 1989. godine. U filmu Džejsona Rajtmana igraju Pol Rad, Kari Kun i Fin Volfhard. Den Akrojd, Bil Mari i Sigorni Viver pojavljuju se u originalnim ulogama koje su tumačili u prvom filmu. Radnja filma se dešava u sirotištu u Jorkširu.

prvom dijelu, radnja nastavka smještena je za vrijeme Hladnog rata, a očekuje nas i (ne) očekivani povratak momka Dajane Prins - Stiva Trevora.

■ TENET Sve što napravi reditelj Kristofer Nolan pretvori u zlato. Nakon maestralnog omaža junacima Drugog svjetskog rata u “Dankirku”, ove godine se vraća sa naizgled psihološkim trilerom o međunarodnoj špijunaži u kojem su glavne uloge povjerene Džonu Dejvidu Vošingtonu, Aronu Tejloru Džonsonu, Robertu Patinsonu, Majklu Kejnu...

■ PAKLENE ULICE 9 Vin Dizel se vraća kao ulični trkač po imenu Dom Toreto. U ovom dijelu gledaćemo i oskarovku Šarliz Teron, a pominje se da će i magijom CGI efekata “vaskrsnuti” i lik Pola Vokera Brajan O’Konor.

■ BIL I TED 3 Treći dio filma o putovanju kroz vrijeme Kijanu Rivsa i Aleksa Vintersa stiže 30 godina nakon originala. U ovom filmu simpatični duo posjećuje neko iz budućnosti ko im kaže da bi spasili svijet moraju da naprave pjesmu. Da li će smotani dvojac biti dorastao zadatku?

■ KRALJEV ČOVJEK Prednastavak popularne špijunske franšize “Kingsman” vraća nas u daleku prošlost,

■ MULAN

gdje je sve i počelo, 1900 i neke godine, kada nas glumački ansambl predvođen Rejfom Fajnsom uvodi u nastanak agencije koju su osnovali bivši vojnici.

U prethodnoj godini čuveni Diznijevi crtaći “Kralj lavova”, “Aladin”, “Dambo”, “Maza i Lunja” već su dobili svoje rimejkove, a 2020. godina rezervisana je za “Mulan”. Gardijan piše da će ovaj film vratiti publiku u bioskope i da će biti jedan od gledanijih. Film prati čuvenu priču mlade djevojke koja se maskira u muškarca kako bi se umjesto oca pridružila kineskoj vojsci.

■ DINA Nakon što je pokazao da i te kako može da napravi nastavak dostojan kultnog originala (“Blejd Raner 2049”) priznati reditelj Denis Vilenev pokušaće da nadmaši sebe ekranizacijom Herbertove epske knjige “Dina”, 30 godina nakon što je to uradio Dejvid Linč. Okupio je impresivan kast koji predvode Timoti Šalame, Džoš Brolin, Oskar Ajzak i Havijer Bardem.

■ TOP GAN: MAVERIK Iako, prema pisanju Gardijana, niko nije siguran zašto je snimljen nastavak legendarnog filma, te da je možda razlog da se “pokaže da je Tom Kruz, kojeg je ova uloga lansirala u holivudsku stratosferu, i dalje u trci”. Priča se nastavlja 30 godina kasnije, Kruz je i dalje aktivni pilot, koji odbija da ode u penziju, a gledaoci će dobiti i odgo-

■ VJEŠTICE vor na pitanje zašto je za sve to vrijeme, uz nevjerovatnu pilotsku karijeru, stigao samo do čina kapetana.

■ BOND: NEMA VRE-

MENA ZA UMIRANJE

Novi film o čuvenom Agentu 007 Džejmsu Bondu stiže na velika bioskopska platna i to nekoliko mjeseci kasnije nego što je prvobitno planirano. Još jednom, sasvim izvjesno i posljednji put, ćemo u toj ulozi gledati Danijela Krejga, a njegovog ne-

U filmu “Veštice” iz 1990. godine glavnu ulogu tumačila je legendarna Anđelika Hjuston, a sada će ta uloga pripasti En Hatavej. Radnja filma je smještena u Alabamu šezdesetih godina, a film režira Robert Zemekis.

■ TAJNA BAŠTA Čuvena knjiga Frensis Burnet iz 1911. godine dobija novu adaptaciju, ovaj put s Kolinom Firtom i Džuli Volters u glavnim ulogama. Siroče koje je poslato da živi kod ujaka polako će početi da otkriva tajne izlovanog imanja u Jorkširu.

KULTURA

PETAK, 10. 1. 2020.

INTERVJU: AMERIČKA DŽEZ PJEVAČICA INDRA RIOS MUR

PODGORIČKA PUBLIKA JE OSJETILA MOJU MUZIKU

Najbolje se vide kulturne razlike kroz reakcije ljudi na muziku. U Podgorici, ljudi su aplaudirali dok pjevam, to nijesam iskusila nigdje drugo, bila sam iskreno dirnuta i ujedno počastvovana

⌦ Marija Roganović Poznata američka džez umjetnica Indra Rios-Mur nedavno je prvi put nastupila u Podgorici u okviru manifestacije “Decembarska umjetnička scena”. U pratnji danskog saksofoniste Benjamina Traerupa i japanskog kontrabasiste Masatosija Kamagusija, izvela je širok repertoar koji je objavila na četiri albuma akustički adresar pun džeza, gruva, soula, ali i folka, gospela i bluza. A kako je rekla u razgovoru za Dnevne novine, ono što će joj ostati u najljepšem sjećanju iz Podgorice je bez sumnje predivna publika.

■ NEPOSREDNA I

ČISTA REAKCIJA

“Bilo je sjajno, i zaista veliko iskustvo nastupiti u Crnoj Gori. Istina je da se najbolje vide kulturne razlike kroz reakcije ljudi na muziku. Tokom samog koncerta nešto nevjerovatno se desilo, ljudi su osjećali uzbuđenje i aplaudirali bi dok pjevam, čista reakcija, bez filtera. Obožavam to, tu neposrednu reakciju. Jer obično tek nakon izvođenja znate da li se nekome svidjela pjesma. To nijesam nigdje drugdje iskusila u ovoj mjeri i bilo je predivno, bila sam dirnu-

ta i ujedno počastvovana”, kazala nam je američka pjevačica. Rođena u Njujorku, odrasla je u porodici muzičara. Sa 13 godina je dobila stipendiju da školuje svoj glas-sopran na Muzičkom koledžu “Mannes”, a uporedo je pohađala i ljetnji kamp “Village Harmony” u Sjevernom Vermontu. Međutim, duži niz godina se opirala muzici i nepobitnom vokalnom daru koji posjeduje. Međutim, muzika joj je ušla u krv.

ma koje su neophodne u ovom poslu. Uvijek sam bila na pola puta između studija i muzike. Međutim, bez obzira na talenta, bitno je šta uradiš sa njim. Sada znam da mi je ovaj put predodređen, jer kada ovo radim, ljudi se osjećaju bolje, dotaknem im dušu i to mi je jako bitno. Na svakom koncertu pogledam nekom i pomislim, zbog tebe sam ovdje, i ništa drugo ne može zamijeniti taj osjećaj. Imam cilj, ali puno malih čuda mora da se desi da bi stvari došle na svoje mjesto, u mom slučaju da stignem na sve zakazane koncerte širom svijeta”, kaže pjevačica. Kada je u pitanju žanr nema ga, i ponosno ističe da je vokalista, te da pjeva ono što voli i sa čime može da se poisto-

■ PREDODREĐEN MUZIČKI PUT

“Taj otpor je djelimično nastao jer sam iz prve ruke svjedočila borbi muzičara u svojoj porodici, i velikim žrtva-

vjeti, i samim tim prenese na publiku. Prvi album “Indra” objavila je 2010, a za svoj drugi materijal “In Between” dobila je godišnju nagradu za najbolji album u Danskoj 2012. Njen sljedeći projekat “Heartland” objavljen 2015. u izdanju “Impuls! Records”, dobio je odlične kritike međunarodne štampe, koja ga je proglasila jednim od najboljih džez albuma te godine, a francuski

Prave vrijednosti su u Evropi

Već nekoliko godina živi u Evropi, gdje je mnogo srećnija negoli u rodnoj Americi. “Volim Evropu, ovdje sam mnogo opuštenija, jednom riječju prodisala sam. U Americi nemamo vremena za najbitnije stvari - odmor, porodicu, ljubav, zato je bilo bitno otići i sreću potražiti negdje drugdje. U Evropi me odu-

ševljava i taj osjećaj istorije i pravih vrijednosti. Amerika kao relativno mlada zemlja ima još mnogo toga da uči, u neredu smo. Nemam namjeru da se vratim kući, čak i ako drugi put budemo imali boljeg predsjednika, trebaće nam decenije da se izvučemo iz trenutnog haosa u kojem se nalazimo”, smatra američka pjevačica.

TUŽBA PROTIV BRITANSKE FIRME, DISTRIBUTERA I REŽISERA

Rok dokumentarci kršili prava autora Kompanije koje posjeduju prava na izuzetno popularne hitove Eltona Džona, The Rolling Stonesa, U2 i Nirvane, udružile su snage da podnesu tužbu poput britanske firme Coda Publishing, distributera Vision Films i režisera Roberta Kerutersa, koji su napravili muzičke dokumentarce o ovim umjetnicima. Prema tužbi, grupe ABBA, Lynyrd Skynyrd i Red Hot Chili Peppers takođe su bile tema dokumentarnih filmova koji su koristili zaštićenu muziku bez prethodnog odobrenja. Među filmovima koji navodno krše autorska prava su “The Rolling Stones – Their Satanic Majesties”, “The Rolling Stones – Big Hits”, “ABBA

– the Gold Singles”, “U2 – Phenomenon – Part 2”, “Nirvana – The Path From Incesticide to In Utero”, “Nirvana – the Ultimate Review”, “Elton John – in Performance”, “Red Hot Chili Peppers – Behind the Music”, “Red Hot Chili Peppers – Phenomenon” i “Lynyrd Skynyrd – Rock Case Studies”. Naslovi su povučeni sa Amazona pošto je žalba podnijeta na saveznom sudu u Njujorku. Tužioci traže od suda da proglase da su optuženi nasilno i namjerno prekršili autorska prava, kao i da naloži uništavanje svih kopija filmova i da dodijeli zakonsku odštetu do 150.000 dolara po prekršaju ili stvarnu štetu plus stvarnu zaradu optuženih. R.K.

PETAK, 10. 1. 2020.

KULTURA

nedjeljnik “Telerama” ju je ocijenio kao “nebeski glas džeza”. Njen najskoriji, četvrti studijski album, pod naslovom “Carry My Heart” predvodi numera Kurtisa Mejfilda “Keep on Pushing” koji je snimila s dobitnikom Gremija, Džejom Nulandom. A kako kaže, sve kompozicije povezane su sa njenim raspoloženjem i to je njen način da zacijeli mnogobrojne boljke.

■ PJESME O

NADI I BORBI

“Biram ili pišem pjesme u zavisnosti od toga gdje sam ili prosto da se odobrovoljim. Na primjer, numere sa posljednjeg albuma nastale su kada smo moja porodica i ja napuštali Sjedi-

njene Američke države. Situacija je bila loša i bila sam isključena, ljuta, frustrirana... Prva pomisao ljudi o Americi je da smo progresivni, a u stvari smo kapitalisti, sve je u cilju poboljšanja finansijske dobiti, i ja i moja porodica smo shvatili da to nije život za nas. Moja svrha je da podsjetim ljude da budu mekši, emotivniji, smireniji, to je moj dar. Svi smo u istom sosu i treba da budemo saosjećajni, da budemo ljudi prije svega”, ističe ona. I tokom svih narednih projekata vodiće se istim emocijama. “Moje kompozicije su o nadi i borbi. U principu, svi mi želimo da nas muzika zabavi. Slušam sve muzičke žanrove, ali kada sama pravim muziku zamišljam ljude koje poslije napornog dana na poslu treba da se opuste i podsjete sebe da nisu sami. Ne mogu pobjeći od poruka nade. Ništa mi ne može stati na put, zahvalna sam, nisam tužna, odlučna i želim da pjesme imaju više drajva i nade”, priča Rios-Mur. Razlika između muzike nekad i sad je značajna, jer usljed tehnološkog napretka nema interakcije među ljudima, samim tim nedostaje emotivnih reakcija ko-

je mogu da se pretoče u bilo koju umjetničku formu.

■ UMJETNOST

NEMA GRANICA

“Muzika je definitivno drugačija, kao uostalom i ljudi. Mnogi, poput mog mlađeg brata, odlučili su da slušaju samo stariju muziku, ali mislim da treba da budemo otvorenog uma. Iako to nije česta pojava u današnje vrijeme, ponekad prava umjetnost ispliva, a ako nemamo otvoren um, propustićemo ta zrna zvjezdane prašine. Istina, nekada ćemo se razočarati tuđim idejama, ali umjetnost generalno nije takva. Često me pitaju, ima li džez budućnost. A ja im kažem - džez ne odumire, on samo evoluira. Umjetnost nema granica”, kaže ova umjetnica. Životni moto joj je - radi ono što voliš i to voli da govori i drugima. “Nije bitno da li umijete da pjevate ili ne, ako vas to usrećuje, morate to da radite, čak iako vam to nije karijera. Radite sve što vas usrećuje, ne treba vam uvijek publika, bez obzira na to koliko ste loši u tome. Jedina razlika između mene i publike je to što sam ja na sceni, ali i publici i meni pjevanje predstavlja zadovoljstvo. Zato smo svi tamo, ne zbog novca ili slave”, zaključuje Rios-Mur.

JEDNO OD NAJPRESTIŽNIJIH KNJIŽEVNIH PRIZNANJA REGIONA

Deset romana u užem izboru za Ninovu nagradu U uži izbor za NIN-ovu nagradu ušlo je 10 romana, a ime 66. dobitnika biće saopšteno 20. januara. U trci za najprestižniju književnu nagradu našli su se Elvedin Nezirović s romanom “Ništa lakše od umiranja” (Laguna), Stevo Grabovac za “Mulat albino komarac” (Imprimatur) i Vidosav Stevanović s knjigom “Paučina” (Službeni glasnik). Takođe, među deset najboljih djela našao se i roman Slobodana Tišme “Grozota ili...” (Čarobna knjiga), kao i “Čvor na omči” Draška Sikimića (Lom). U užem izboru je ovog puta i jedna že-

na, Ana Vučković s romanom “Yugoslav” (Partizanska knjiga). “Biblija” Nenada Rackovića u izdanju Lagune još jedan je naslov koji se bori za Ninovu nagradu, kao i “Po šumama i gorama” Milenka Bodirogića (Orfelin), te “Pas i kontrabas” Saše Ilića (Orfelin) i roman Nemanje Jovanovića “Rudi” (Partizanska knjiga). Žiri Ninove nagrade kritike za najbolji roman godine, koji radi u sastavu: Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Marija Nenezić i Teofil Pančić (predsjednik) do 16. decembra dobio je 201 roman koji ulazi u konkurenciju za

roman godine. Aktuelni laureat je Vladimir Tabašević za roman “Zabluda Svetog Sebastijana”. Prestižno priznanje dodjeljuje se od 1954. godine, a prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za roman “Koreni”. R.K.

Žiri Ninove nagrade kritike za najbolji roman godine, koji radi u sastavu: Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Marija Nenezić i Teofil Pančić (predsjednik) do 16. decembra dobio je 201 roman koji ulazi u konkurenciju za roman godine

DRUGI PIŠU

PETAK, 10. 1. 2020.

NJEMAČKA ŠTAMPA O OTVARANJU GASOVODA TURSKI

Rusija i Turska kontrolišu en

jemačka štampa izvještava o puštanju u rad gasovoda Turski tok čiji će rukavac ići i do Srbije. Jedan stručnjak navodi da je Srbija otvorena samo za ruski gas, a neki komentatori misle da EU gubi trku na Balkanu.

„Ruski predsjednik Vla� dimir Putin je još u noći sa utorka na srijedu došao u Istanbul, došao je direktno iz Damaska sa sastanka sa sirijskim diktatorom Baša� rom al Asadom. U glavnom gradu Sirije, u jednoj ru� skoj bazi, njih dvojica su sa smeškom gledala u kame� ru, dva gospodara rata u po� bjedničkoj pozi. Putin je još i obišao Damask i obznanio: Sve je normalno.“ Ta ko d n e v n i k Z i d o j � če cajtung uvodi u priču o susretu Putina i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, a nastavak glasi: „Nekoliko sati kasnije, eto i rukovanja sa turskim

predsjednikom u Istanbulu. I tu je Putin mogao da vidi zadovoljstvo kada je zajedno sa Redžepom Tajipom Erdo� ganom pustio u pogon ‘isto� rijski’ – kako je ovaj to rekao – gasovod Turski tok.“ „Turska želi da postane energetsko raskršće. Dugo se pri tome uzdala u evrop� ske partnere, ali posljed� nji projekat koji su podrža� vali Evropa i SAD, a koji je trebalo da gas iz Azerbejd� žana i Egipta kroz Tursku transportuje u EU, propao je 2013. zbog troškova i teh� ničkih problema. Umjesto toga, sada je tu Turski tok, koji je sagradio Gazprom – za ruski gas. On zasad teče

u Tursku; novi gasovod će tamo povećati već postojeću zavisnost od ruskog gasa.“ „Jedna druga, skoro već gotova, cijev, trebalo bi da potom isporučuje ruski gas preko Bugarske i Srbije – i u Evropu. Srpski predsjed� nik Aleksandar Vučić i bu� garski premijer Bojko Bo� risov su takođe bili pozva� ni na ceremoniju u Kongre� snom centru u Istanbulu. I Bugarska želi da postane energetsko raskršće i zato, kao i Srbija, prihvata zavi� snost od Rusije“, piše, izme� đu ostalog, minhenski dnev� nik, uz opasku da su „na Bal� kanu Turska i Rusija i riva� li koji se nadmeću za uticaj“. Gasovod komentariše i novinar Frankfurter al� gemajne cajtunga �iha� el �artens: „Jedan ruka� vac vodi za Bugarsku i oda� tle treba da vodi dalje za Sr�

PETAK, 10. 1. 2020.

DRUGI PIŠU

I TOK

nergetsku budućnost Balkana biju, Mađarsku i Republiku Srpsku. I Atina i Skoplje po� kazuju interesovanje. Izolo� vano i kratkoročno gledano, povezivanje sa Turskim to� kom može biti od prednosti za zemlje regiona. No, Mo� skva i Ankara time dobija� ju pristup dijelu energetske bezbjednosti u krhkom svi� jetu malih država Jugoistoč� ne Evrope.“ To nisu umiru� jući izgledi za EU. Njen uti� caj se smanjuje i zato što perspektiva članstva u EU nije više kredibilna otka� ko je Francuska prošle go� dine stavila veto na pristu� pne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ako EU, Berlin i Pariz ne bu� du igrali aktivniju ulogu, u Jugoistočnoj Evropi će sve više dospjevati u pozadinu“, objašnjava Martens. U istom listu objavljen je poduži tekst više novina�

ra iz kojeg prenosimo: „Pu� tin sa Erdoganom, ukoliko ovaj upravo ne obara neki ruski borbeni avion iznad Sirije, rado posluje, to je ru� ski predsjednik već više pu� ta naglasio. Pa tako i u maju prošle godine, kada je rekao da se sa Turcima naprosto radi lakše nego sa Evroplja� nima: ‘Erdogan je odlučio i učinio to. A ovdje je potreb� no 27 zemalja da se postigne saglasnost. I mi godinama žvaćemo žvakaće gume i ni� šta se ne dešava. To je žalo� sno. Ali EU je naš najvažni� ji trgovinski partner.’“ „Povećanje uticaja ko� ji sa novim projektom Ru� sija i Turska dobijaju pred kućnim pragom EU, poseb� no jasno se pokazuje u Sr� biji. Tamo ruski energetski koncern Gazprom može da nastavi sa učvršćivanjem svo g vo d e ć e g p o l o ž a j a

priključivanjem srpske mreže gasovoda na Turski tok. U Srbiji Turskim tokom rukovodi Gastrans,, zajed� ničko preduzeće Gazpro� m a i d r ž av n o g g a s n o g preduzeća Srbijagas.. Par� tneri nastoje da uspostave punu kontrolu tržišta i da se izoluju od konkurenci� je. To ne važi samo u po� gledu prodaje i sprovođe� nja, već i na planu skladi� štenja gasa.“ „Jedini srpski podzemni rezervoar gasa pripada ve� ćinski Gazpromu Germani� ja, firmi koja je u vlasniš� tvu Gazprom eksporta. Nov gasovod i isporuke u Srbi� ji kontroliše gotovo isklju� čivo Gazprom. Na to, pored ostalih, ukazuje i Energet� ska zajednica sa sjedištem u Beču osnovana 2005. U toj organizaciji su se udru� žili EU sa sedam balkanskih

država te Gruzijom i Ukra� jinom, kako bi formirali je� dinstveno energetsko tržište na kojem važe evropska ta� kmičarska pravila.“ „Dirk Bušle, zamjenik di� rektora Sekretarijata Ener� getske zajednice, rekao je za ovaj list da su se u Srbi� ji između usklađenosti sa evropskim pravom i kon� trole na srpskom gasnom tržištu očito odlučili za ovo poslednje: ‘Srpsko gasno tržište praktično nije do� stupno nijednom drugom ponuđaču osim Srbijaga� sa i Gazproma.� i Gazproma.� .� Srpsko i ru� sko državno preduzeće ne poštuju ‹čak ni najosnovnije odredbe evropskog prava�, kaže Bušle. A sa Turskim to� kom se, prema njegovim re� čima, ta dominacija na tr� žištu nastavlja“, piše izme� đu ostalog Frankfurter alge� majne cajtung. Dojče vele

ZABAVA

PETAK, 10. 1. 2020.

PODGORIČKI ALTERNATIVNI KULTURNI CENTAR

KONCERT BEATZ & RHYMES I PROMOCIJA AUTORSKE SCENE Alternativni kulturni centar u Podgorici danas i sjutra organizuje promociju domaće autorske muzičke scene. Prema riječima vlasnika centra i direktora NVO MAK Damira Ibiševića, autorski rad će večeras predstaviti gitarista iz Podgorice Incognito. “Osim autorskih numera, on će predstaviti i opus pjesama koje spadaju u domaću i stranu rok i alternativu”, kaže Ibišević. Subotra 11. januar od 21 čas biće re-

zervisana za podgorički bend Beatz and Rhymes. “U 2020. godinu ulazimo koncertom na kom će Beatz and Rhymez predstaviti opus sva tri albuma, singlove kao i neka iznenađenja. Pored koncerta, vrtjećemo i naše plejliste”, kažu iz AKC i poručili da ponesete dobro raspoloženje i plesne cipele za ‘’Dance all night’’ žurku. Ulaz (sa uključenom konzumacijom jednog pića) je dva eura. Fi.J.

PODGORIČKI PLESNI KLUB SONRISA SJUTRA SLAVI PETI ROĐENDAN I PORUČUJU:

PRIREDIĆEMO PLESNI PRAZNIK ZA OČI I TIJELO

⌦ Filip Jovović Plesni klub Sonrisa će u subotu veče proslaviti pet godina uspješnog rada. Pola decenije bilo je dovoljno tandemu, po primarnoj profesiji ekonomistima Slobodanu i Jeleni Vukčević, ujedno koreografima, osnivačima kluba i prvacima države u plesu, da uz svesrdnu pomoć kolega podignu plesnu kulturu u glavnom gradu, ali i šire, na mnogo viši nivo. Prema Slobodanovim riječima, jubilej će proslaviti u podgoričkom Verde complexu, a biće to mali praznik za oči. “Plesaćemo u ritmu latino, klasičnih, karipskih, modernih i tradicionalnih plesova. Imaćemo priliku da uživamo u šou nastu-

pima instruktora, koji će na kreativan način predstaviti oblasti plesa kojima se bave. Takođe, tokom večeri ćemo imati nekoliko animacijskih koreografija koje su idealna prilika da nam se svi ljubitelji plesa pridruže na podijumu i baš to veče sa nama naprave prve plesne korake”, pozvao je Vukčević sve koji su spremni da se oprobaju u aktivnosti koja oslobađa duh i tijelo, dodajući da su veoma ponosni na sve plesače od dvije do 70 godina, na radosti i posvećenosti plesu: “To nam je najbolji vjetar u leđa i svojevrstan motiv da radimo još više i posvećenije”. Kako sami kažu, jedinstvenost njihove škole je u tome što pored 20 vrsta plesova iz svih kategori-

UPIS NOVIH ČLANOVA OD PONEDJELJKA “Pozivamo sve ljubitelje plesa da nam se pridruže na časovima plesa koje organizujemo na dvije lokacije u Podgorici. Upis za početne grupe svih oblasti plesa, za sve uzraste (predškolce, osnovce i odrasle) kreće već od ponedjeljka (13. januar)”, kaže Vukčević. ja fokus stavljaju na standardne i latino plesove u paru. “Plesanje u paru je bitno je do

izražaja plesne figure, dinamika para, scenski nastup, kao i usaglašenost partnera u zajedničkom ritmu. Klub organizuje kurseve plesa za sve nivoe poznavanja plesova: početne, napredne i takmičarske. Instruktori sa dugogodišnjim znanjem i praksom su na raspolaganju za organizovane obuke djece i odraslih, kao i za individualne obuke”, istakao je osnivač podgoričkog plesnog kluba. Glavni zadatak Sonrise je širenje kulture plesa u Crnoj Gori, među najmlađima kroz organizovane obuke u školama i obrazovnim ustanovama, kao i obuke odraslih u grupama društvenih plesova za koje organizuju plesne večeri, zabavni program, team building

PETAK, 10. 1. 2020.

ZABAVA

NAKON FRUŠANTEOVOG POVRATKA

Pepersi rade na novom albumu Bubnjar benda Red Hot Chili Peppers Čed Smit potvrdio je da momci rade na novom albumu zajedno sa gitaristom koji se nedavno vratio u bend. “Džon Frušante se vratio u bend i to sada svi znaju”, rekao je Čed za magazin Rolingstoun i dodao: “Uzbuđeni smo. Zakazani su festivalski nastupi za 2020. godinu, ali smo mi najviše koncentrisani na pravljenje nove muzike i novog albuma”. On je takođe potvrdio da je bend na polovini pravljenja novog albuma. Podsjetimo, prije par nedjelja je

uz ples, izlete, i slično. Daju mogućnost za učenje klasičnih (bečki valcer, engleski valcer, foxtrot …), latino (samba, cha cha cha, jive …), karipskih (salsa, bachata, kizomba…) ali i mnogih grupnih i tradiocionalnih plesova. “Prilika da pokažete stečeno znanje u plesu su plesne večeri koje redovno organizujemo u Podgorici na raznim lokacijama. Pored časova koji se svakodnevno održavaju u salama, omiljene među članovima su plesne večeri koje redovno priređujemo u klubu, kao i na drugim atraktivnim lokacijama u Podgorici, koje su otvorenog tipa i dobrodošli su svi ljubitelji plesa, muzike i dobre zabave”, zaključio je naš sagovornik.

objavljeno da se Džon Frušante vratio u bend. Californication iz 1999. bio je prvi album grupe nakon drugog povratka gitariste Frušantea u bend i komercijalno je najuspješniji album Peppersa. U Sjedinjenim Američkim Državama prodat je u više od pet miliona, a u ostatku svijeta 15 miliona primjeraka. Do 2002. godine album je prodat u više od 4 miliona kopija u Evropi. Da li će sličan uspjeh ponoviti nakon Frušanteovog ponovnog povratka, ostaje da se vidi. Fi.J.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PETAK, 10. 1. 2020.

zdravlje

Nadmudrite prehladu i grip

Jedite bijeli luk i izbjegavajte alkohol U jeku smo sezone prehlada i virusa i mnogi se žale da ih nešto stalno “lomi”. Stručnjaci kažu da je ovakvo stanje moguće preduprijediti, ukoliko usvojite određene preporuke. Mnogi se pitaju da li je moguće izbjeći prehladu ili grip od virusa kojima ovakvo vrijeme izuzetno prija. “Lomljivo” tijelo, bolovi u mišićima, suzne oči, curenje nosa i niz drugih simptoma svako teško podnosi, jer nam onemogućavaju normalan život i rad. Stručnjaci, međutim, ističu da je ovakvo stanje moguće preduprijediti, ukoliko usvojite određene preporuke. * Pravilno se hranite i unosite minerale cink, gvožđe, bakar, selen, kao i vitamine A, B6, C i E. Oni se nalaze u voću, povrću, a posebno u koštunjavim plodovima, sjemenkama bundeve i žitaricama

* Budite fizički aktivni, jer su istraživanja pokazala da osobe koje vježbaju imaju jači odbrambeni sistem. Njegova snaga je uslovljena povećanim brojem imunoglobulina, koji se i bore protiv infekcija. * Pazite na varenje i unosite probiotike, odnosno “dobre bakterije”. One su od presudne važnosti za kvalitet crijevne flore, a samim tim i za sveukupno zdravlje. Da bi se ovo postiglo, dobar mliječni proizvod je nezaobilazan u svakodnevnoj ishrani. * Smanjite unos kofeina, a povećajte unos belog luka. Izbjegavajte alkohol. Da biste spriječili dehidrataciju, pijte mnogo vode, razrijeđenih sokova od povrća, biljne čajeve. * Po mogućnosti živite opuštenije, jer stresni hormoni slabe imunitet. To su pokazala brojna istraživanja.

zanimanja

PETAK, 10. 1. 2020.

Poslovi s nižom stopom stresa

A šta vi radite?

Posao frizera može da bude jako naporan jer podrazumijeva svakodnevno stajanje i držanje ruku u nezgodnom položaju. Ipak, ovaj posao ujedno pruža i mogućnost da izrazite svoju kreativnost i sklopite dosta novih kontakata.

Ljudi se najčešće ne slažu oko toga koji je posao najstresniji, a to svakako i jeste teško odrediti. Ipak, među svim tim stresnim poslovima izdvajamo one koji su najmanje stresni. 1. Maser Radeći posao masera trebalo bi da budete pod najmanjim stresom. Dok pomažete drugima da se opuste i riješe anksioznosti i napetosti, radite u atmosferi koja je napravljena tako da opušta. Takođe, maseri uglavnom mogu da organizuju svoje radno vrijeme kako žele, dok većina drugih ljudi to ne može. 2. Medicinski tehničar Prema istraživanjima iz 2013. godine, posao medicinskog tehničara takođe se našao visoko na listi manje stresnih poslova. Ljudi koji se bave ovakvim poslovima obično rade u ordinacijama ili bolnicama i imaju ograničen kontakt s pacijentima. Ovaj posao ne uključuje obavljanje puno stvari odjednom i obično se radi u mirnom okruženju, bez ometanja, kako bi se radnici usredsredili na ono što rade. 3. Fitnes instruktor / trener Posao fitnes instruktora ili trenera jedan je od najmanje stresnih poslova, a uz to je jedan od najboljih poslova za vaše zdravlje. Vježbanje svakako smanjuje stres i napetost pa, u skladu s tim, i posao pri kojem vježbate i pokazujete drugima kako to isto da rade spada u najmanje stresne.

Posao logopeda spada u top 12 poslova u dvije kategorije: najmanje stresnih poslova i dobro plaćenih poslova. U istraživanjima je učestvovalo više logopeda i svi su ocijenili nivo stresa na svom poslu “jedva primjetnim” 4. Nutricionista Nutricionisti takođe rade posao u kojem je fokus na zdravlju i zdravoj ishrani. Oni svoje radno vrijeme provode pomažući drugima kako da se hrane zdravo pa njihova profesija spada u najzdravije profesije i, naravno, u one s minimalnim izvorom stresa. 5. Logoped Posao logopeda spada u top 12 poslova u dvije kategorije: najmanje stresnih poslova i dobro plaćenih poslova. U istraživanjima je učestvovalo više logopeda i svi su ocijenili nivo stresa na svom poslu “jedva primjetnim”. 6. Krojač Ljudi koji rade kao krojači mogu da koriste svoju kreativnost dok rade, a radno vrijeme uglavnom provode u mirnoj i opuštenoj atmosferi. 7. Frizer Posao frizera može da bude jako naporan jer podrazumijeva svakodnevno stajanje i držanje ruku u nezgodnom položaju. Ipak, ovaj posao ujedno pruža i moguć-

PETAK, 10. 1. 2020.

nost da izrazite svoju kreativnost i sklopite dosta novih kontakata. 8. Programer Ovaj posao je jedini koji povezuje izražavanje kreativnosti i računarskih vještina. Uz to je moguće raditi u prijatnom okruženju i od kuće. 9. Tehnički pisac Istraživanja su pokazala da bi i ovo trebalo da bude posao sa vrlo niskim stepenom stresa. Tehnički pisci uglavnom mogu da rade samostalno i bez velikog pritiska. Uglavnom nemaju tačne i kratke rokove kao neki drugi pisci, tako da je nivo stresa zaista na minimumu.

zanimanja

Frilenser pisac Ovaj posao ima nižom stopu stresa. Osim toga, takođe se našao i na listi dobro plaćenih poslova. Iako, za razliku od tehničkih pisaca, frilens pisci imaju rokove koje moraju da ispoštuju, oni s druge strane imaju slobodu da izraze svoju kreativnost i da pišu o čemu žele. Oni ne samo da odlučuju o tome kad i gdje će raditi, već mogu da biraju koje će poslove i teme prihvatiti.

Fitnes instruktor / trener

Posao fitnes instruktora ili trenera jedan je od najmanje stresnih poslova, a uz to je jedan od najboljih poslova za zdravlje. Vježbanje svakako smanjuje stres i napetost pa, u skladu s tim, i posao pri kojem vježbate i pokazujete drugima kako to isto da rade spada u najmanje stresne

Krojač

Ljudi koji rade kao krojači mogu da koriste svoju kreativnost dok rade, a radno vrijeme uglavnom provode u mirnoj i opuštenoj atmosferi.

psihologija

Život

PETAK, 10. 1. 2020.

Zaštitite porodicu od negativne energije

“Porodica nije samo važna stvar, ona je sve” – Majkl Džej Foks Svaka porodica je kamen temeljac društva u kojem živimo. Da bismo imali snažno društvo, puno ljubavi, moramo se pobrinuti da ono počne sa porodicom. Ljubav je ono što čuva porodicu jaku i netaknutu. Bez ljubavi, porodica ne može podnijeti testove vremena. Nijedan odnos ne može. To ne znači da se, budući da imate istinsku ljubav, sukobi više ne pojavljuju. Naprotiv, prava ljubav može biti teška, ali nije uslovljena. Porodična ljubav je sigurno utočište bezuslovne ljubavi. Bezuslovna ljubav znači da čak i ako povremeno dođe do svađe i borbe, vaša ljubav koju međusobno osjećate ostaje ista. Što je jača veza ljubavi koju možemo stvoriti unutar porodice, to bolje društvo može-

mo stvoriti. Evo nekoliko načina na koja možete ojačati ljubav svoje porodice. 1. Uključite neki oblik duhovnosti Uključite neki oblik duhovnosti unutar vašeg doma i vaših interakcija. Imajte zajednički ideal koji svi slijedite – pa čak i ako su vaše religije različite. Najbolji ideal za jedinstvo je ljubav. 2. Jedite zajedno Sto za vrijeme ručanja najbolje je mjesto za razmjenu uzbudljivih iskustava. Jedenje zajedno može biti pakao ako su odnosi teški. Međutim, upravo zbog toga je važno jesti zajedno, ono naglašava sva područja na kojima treba raditi, piše Life coach code. 3. Neka se drugi osjećaju voljeno i prihvaćeno Kada stupate u interakciju

sa svojom porodicom, mnogo je važnije dopustiti im da se osjećaju voljeno i da budete ljubazni, nego da budete u pravu, čak i ako ste zaista u pravu i ako oni imaju pogrešno mišljenje. Najvažniji sastojak je ljubav, a ne ko je u pravu. 4. Idite negdje zajedno Zajedničko putovanje, čak i ako je to samo na jedan dan, može vas zbližiti. Ponekad okolina sa kojom ste uvijek u interakciji, potiče loše ponašanje i iritira stare rane. Promjena okruženja može dati drugačiju perspektivu o tome ko su oni. 5. Smijte se zajedno Provedite vrijeme gledajući zabavne videozapise ili filmove. Idite u boskop. Igrajte igre zajedno. Kada se smijete sa nekim, povezujete se na dubljem nivou. A smijeh sa braćom i sestrama može biti

više iscjeljujući nego što možete zamisliti. 6. Postavite jake granice za sebe Da bismo bili otvoreni prema svojoj porodici i slobodno ih voleli, bez da iscrpimo naše energije, važno je imati jake granice. Morate obavijestiti svoju porodicu o važnosti vaših granica. Pokažite poštovanje, povjerenje i iskrenost kako bi oni mogli jednako uzvratiti. 7. Njegujte međusobne odnose Organizujte nedjeljno druženje sa porodicom. Ako to ne možete učiniti jednom nedjeljno, učinite to jednom u dvije nedjelje. Provedite dodatno vrijeme sa svakim članom porodice kako biste se osjećali posebno. Vodite ih na ručak, na piće ili idite u bisokop. Održavajte svoje odnose.

PETAK, 10. 1. 2020.

psihologija

Sto za vrijeme ručanja najbolje je mjesto za razmjenu uzbudljivih iskustava. Jedenje zajedno može biti pakao ako su odnosi teški. Međutim, upravo zbog toga je važno jesti zajedno, ono naglašava sva područja na kojima treba raditi, piše Life coach code.

Razgovor o važnim stvarima

8. Ne ogovarajte niti čuvajte tajne jedni od drugih Čuvanje tajni unutar vaše porodice i ogovaranje će uništiti vašu porodicu. Tajne i tračevi stvaraju veze, ali u obliku triangulacije, vi se spajate s jednim članom dok koristite drugog člana kao temu razgovora, kao vreću za udaranje. 9. Razgovarajte o stvarima koje su važne Umjesto ispraznih razgovora i tračeva, ili tema koje vas vode u rasprave, govorite o stvarima koje su stvarne. Govorite o svojim osje-

ćanjima, govorite o onome šta vam je zaista važno, za šta osjećate strast. Tome porodica služi. 10. Ne pokušavajte nikoga promijeniti Niko nije savršen. I da, neki članovi porodice mogu funkcionisati sa starim, stvarno zastarjelim operativnim sistemom. Ali nije vaš posao da ih mijenjate niti je njihov posao da vas mijenjaju. Prihvatite jedni druge sa svim svojim manama i pokušajte voljeti ono što jeste. Dom koji je pun ljubavi osjećaju ne samo odrasli nego i bebe.

Njegujte međusobne odnose Organizujte nedjeljno druženje sa porodicom. Ako to ne možete učiniti jednom nedjeljno, učinite to jednom u dvije nedjelje.

ENIGMATIKA

PETAK, 10. 1. 2020.

FOTO UBOD

Uradi sam

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Završetak slonovog repa

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1888

2011-12-14

Medium level

www.sudokukingdom.com 5 8 3 9 4 2 1 7

2 7

3 1

5 4 4

4 1

Puzzle solution: 8 2 5 1 7 6 3 9 4

8 3

Sudoku puzzle No. 2594 2013-11-19

2 6

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1839

Medium level

2 2

4 9 1 8 5 3 7 6 2 Sudoku puzzle No. 3152 2015-05-31 1

2011-10-26

6 1

1 5

8 2

9 7

PETAK, 10. 1. 2020.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #Z153CQ

Aloof Aloof Anatomy Anatomy Ashcan Ashcan Aside Aside Blimp Braying Blimp Canyons Braying Chortled Canyons Clear Cloven Chortled Concern Clear Current Cloven Every Flats Concern Gambles Current

Pools RevueSleepy Gland Irony Flats PostgraduatesRiots Smote RodeoSoggier Issue Gambles Psychoanalysis Scanties Kiosk Gland Laser Pyres Scope Stealthy Scream Mortal Irony Rehashed Sunnier Sleepy Nasty Issue Night Reliving SmoteUncontroversial Kiosk Plugged Revue Waits Soggier Stealthy Laser Pools Riots Sunnier Postgraduates Mortal Psychoanalysis Rodeo Uncontroversial Nasty Pyres Scanties Waits Night Rehashed Scope Reliving Every

Plugged

Scream

REBUS

HOROSKOP OVAN Možete da očekujete da ćete u narednom periodu uspjeti da ostvarite svoje planove i da postignete mali napredak. Potrudite se da s voljenom osobom ostvarite pozitivnu atmosferu. Čuvajte se u saobraćaju.

BIK Konstantno ste napeti i vaše raspoloženje se veoma negativno odražava na situaciju u poslovnom okruženju. Spremni ste da se maksimalno posvetite osobi do koje vam je stalo. Nađite više vremena za san.

BLIZANCI Možete da očekujete da ćete s nadređenima ostvariti bolju komunikaciju i da ćete lakše dolaziti do dobrih poslova. Maštate o osobi koju ste nedavno upoznali, ali niste sigurni na koji način da joj priđete. Moguća je glavobolja.

RAK Preporuka je da tokom današnjeg dana povedete računa o svojim troškovima. Dvoumite se i niste sigurni koju osobu da odaberete. Imate dva različita udvarača i svaki vam je zanimljiv na svoj način. Osjetljiv nervni sistem.

VAGA Uspjećete da riješite probleme koje ste na ovom planu imali. Pred vama je faza u kojoj su moguća pozitivna rješenja. Obratite pažnju na komunikaciju s voljenom osobom. Moguće su česte svađe. Odmarajte se više.

ŠKORPIJA Ukoliko budete prihvatili novu poslovnu ponudu, uspjećete da postignete primjetan napredak. Očekuju vas pozitivna dešavanja sa osobom do koje vam je stalo. Iskreno ćete joj se prepustiti. Dobro se osjećate u svojoj koži.

STRIJELAC Prilično ste nervozni i ne uspijevate da prikrijete nesigurnost koju imate kad je u pitanju vaše poslovno polje. Ukoliko ste slobodni, očekuje vas poznanstvo koje bi veoma lako moglo da vas vodi do veze. Hronični problemi vas prate.

JARAC Imate ispravan stav o poslovnoj situaciji u kojoj se nalazite i današnji dan vam je povoljan za nove odluke na ovom polju. Vrijeme je da osobi koja vam se dopada konačno stavite do znanja kako se osjećate. Povedite računa o ishrani.

LAV Dolazi do mogućnosti da ostvarite bolju zaradu i veoma rado ćete je iskoristiti. Očekuje vas povoljan period za posao. Pred vama je vrlo povoljan dan za emocije. S voljenom osobom ćete ostvariti svoje želje. Ukočenost vas prati.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Mala noćna muzika

Imaćete uspjeha u svom poslu. Generalno je pred vama period u kojem možete imati pozitivna rješenja na ovom planu. Nemojte da očekujete previše na polju ljubavi jer vam nije povoljan dan. Problemi sa cirkulacijom.

VODOLIJA Očekuje vas veoma buran period u kojem ćete imati brojne poslovne promjene. Uspješno ćete prevazići loš period koji ste imali s voljenom osobom. Zadovoljni ste jer ljubav ipak pobjeđuje sve. Problemi sa stomakom.

RIBE Putovanje koje ste planirali vam neće biti od velike koristi, na kraju ćete imati bespotreban trošak. Moguće je novo ljubavno poznanstvo, kao i problemi ako već imate partnera. Manji problemi s disajnim putevima.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PETAK, 10. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

USLUGE Registracija firmi doo od 50,00 eura do 100,00 eura. Računovodstvo od 40,00 eura do 150,00 eura. godišnji izvještaj 50,00 eura. Viber: 069/221-974

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 10. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 10. 1. 2020.

SUTJESKA POČELA PRIPREME ZA PROLJEĆE PLAVO BIJELI ŽELE DA S

VJERUJEM DA SVE MO ? PREOKRENEMO U NAŠ

DA LI STE ZNALI

Mandić u Muri: Daću sve od sebe Prethodnu godinu (proljeće 2018/19, jesen 2019/20) je proveo u mostarskom Zrinjskom (33 utakmice, sedam golova) na pozajmici iz norveškog drugoligaša Songdala, a sada se seli u Sloveniju - Staniša Mandić je potpisao za Muru. Dvadesetčetvorogodišnji napadač je sa timom iz Murske Sobote dogovorio saradnju do 2022. godine. “Znam da je Mura dobar i organizovan klub, a da je liga kvalitetna, zato sam se odlučio da dođem. Upoznao sam se sa trenerom i saigračima i prve impresije su pozitivne”, rekao je rođeni Novljanin, koji vjeruje da će se brzo uklopiti... “Daću sve od sebe za što bolje rezultate u Muri.” Prvenstvo u Sloveniji se nastavlja krajem februara, a Mura je u prvom dijelu sezone na 20 utakmica osvojila 33 boda - pet manje od Maribora, koji je u zoni Evrope, i osam manje od lidera Olimpije. B.T.

⌦ Bojan Topalović

Sa jučerašnje prozivke

Dvostruki uzastopni prvak Crne Gore i tim koji u svojim vitrinama ima rekordne četiri titule šampiona je upalio motore za proljeće. Šef stručnog štaba Sutjeske Nikola Peco Rakojević je obavio prozivku kraj Bistrice, a poruka je bila pozitivna - prava sportska, kako sportisti moraju da razmišljaju - “Možemo da stignemo i prestignemo Budućnost”. “Plavo-bijeli” su u prethodne dvije sezone dominatno došli do titula, a poslije jeseni su imali opipljivu prednost - “plus 11” i “plus pet” - baš kao što sada “plavi” iz Podgorice imaju “plus osam”. “Napravili smo razliku koju niko nije do tada. Hajde sada da vidimo da li možemo da napravimo još jedan podvig i prestignemo razliku koju niko nije prestigao”, rekao nam je iskusni strateg, koji se nikada ne predaje... “Logično i sportski je da razmišljamo tako. Sve ćemo da uradimo da prestignemo bodovni zaostatak koji imamo, ali naravno dosta stvari mora da nam se poklopi”,

dodao je Rakojević, čija je ekipa tokom jeseni osvojila 36 bodova (10 pobjeda, šest remija, tri poraza). A Peco će pokušati da “sklopi kockice” na pripremama u Nikšiću i Gabeli Sutjeska će u svom gradu raditi do 24. januara, zatim se seli na memorijalni turnir “Andrija Anković”, koji je osvajala prethodne dvije godine. “Sve su prilike da će nas vrijeme u Nikšiću poslužiti, a kad odemo u Gabelu, vidjećemo - možda tamo osta-

foto: FK Sutjeska

Staniša Mandić je rođen u Herceg Novom, afirmaciju je stekao u beogradskom Čukaričkom, a pažnju na sebe je skrenuo 2015. godine, kada je kao omladinac Srbije osvojio Svjetsko prvenstvo. Kasnije je odlučio da igra za Crnu Goru (četiri puta za A selekciju, dva za mladu), a u karijeri je nastupao za Čukarički, Songdal, Zrinjski i sada je stigao u Muru.

nemo sedam-osam dana. To je neki okviran plan. Tamo ćemo da odigramo dvije utakmice sigurno, a zakazali smo još mečeve sa Dečićem 18. januara i Bokeljom 22. januara kod nas u Nikšiću”, iznosi nam Rakojević “grubi plan”. Nikšićane koji su pomjerili granice (dominantne titule, prolaz 1. kola u kvalifikacijama za LŠ) je napustio nekadašnji reprezentativac Makedonije Milovan Petrović, a “novajlije” su Stefan Cicmil,

Milutin Osmajić i Bojan Ciger, koji su se vratili nakon povreda. “Vjerovatno nećemo ništa da mijenjamo što se tiče igračkog kadra i oslonićemo se na snage koje imamo. Nadam se da su se momci dobro odmorili, a da će nam povratnici donijeti svježinu i dobru konkurenciju. Priključili smo i četiri omladinca”, rekao je Peco, koji je prvom timu pridodao Radoša Dubljevića, Nikolu Janjića, Balšu Dubljevića i Marka Bojovića.

KOM UPALIO MOTORE NA ZLATICI JEDINA ŽELJA JE OPSTANAK U TELEKOM 1. CFL

ZNAMO GDJE SMO GRIJEŠILI

Viktor Trenevski je na Zlatici izvršio prozivku, pa je Kom tako počeo pripreme za proljeće u kome je prioret opstanak u eliti. Zlatičani su tokom jeseni na 19 utakmica osvojili 19 bodova i nalaze se zoni baraža - sigurna zona je udaljena samo dva boda. A Trenevski vjeruje u opstanak... “Polusezona je kao poluvrijeme, znamo gdje smo griješili i šta treba da popravimo. Na nama je da pripreme odradi-

mo na najbolji način”, rekao je trener Koma, koji je vratio Zlatičane u elitni karavan... “Iza nas je čudna godina. Ispisali smo uspjeh povratkom u Prvu ligu, a tokom jeseni smo pokazali dosta toga dobrog, ali nas bodovi nisu ispratili. Trudićemo se da to ispravimo”. Kom su napustili Jovica Blagojević, Božidar Đukić, Savo Gazivoda i Aleksandr Jarovenko, a pojačanja su još u magli...

“Tražićemo igrače u defanzivnom redu, jer su vezni red i napad pokazali zavidan kvalitet, jer smo dali najviše golova poslije prve dvije ekipe. Naravno, aktiviraćemo što više igrača iz omladinaca.”, jasan je Trenevski, koji će sa ekipom raditi u Podgorici... “Ako nemamo uslova da idemo u Antaliji, Ohrid ili neko mjesto gdje su uslovi sjajni, ne znam zašto bi našu Podgoricu i naše uslove nipodaštavali”, podvukao je trener Koma. B.T.

SPORT

PETAK, 10. 1. 2020.

STIGNU I PRESTIGNU MINUS OSAM

OŽEMO DA ŠU KORIST Čini se da će Sutjeska imati veću širinu na proljeće, a drugi dio sezone je uvijek teži od prvog... “To je uvijek tako. Tokom jeseni se sve mijenjalo, Budućnost je bila ne ‘plus pet’, pa mi na ‘plus tri’, sada je Budućnost na ‘plus osam’. Kada je naša liga u pitanju sve je moguće i hoću da vjerujem da je to tako. Vjerujemo da trenutnu situaciju možemo da preokrenemo u našu korist.” Nikšićani će na proljeće juriti Budućnost, ali ni

od Kupa neće odustati pored “vječitih rivala” u polufinalu su još Podgorica i Petrovac. “Kup je uvijek dobra varijanta, ne odustajemo od toga. Obično se kaže da su u Kupu ostale još dvije utakmice i finale, ali u Kupu je definitivno samo jedno ništa ti ne znači finale ako ga ne osvojiš. Nije uspjeh ako si finalista, pamte se samo pobjednici”, podvukao je najbolji trener Crne Gore u 2019. godini, koji je to postao rekordni četvrti put.

Stara zapadna tribina stadiona Sutjeske odlazi u istoriju, a za nešto više od 12 mjeseci “izroniće” nova - imaće prizemlje i tri sprata i biće kapacitet od 3.200 sjedišta

Komandovao startom: Aleksandar Nedović

NEDOVIĆ SA ISKROM UPLOVIO U MISIJU ª PROLJEĆE 2020º

Evropa je veliki san, ali ide se od meča do meča

Ni teške godine nisu ugasile Iskru, ona je sada svjetionik budućnosti - to je bila snažna poruka kada je danilovgradski ponos krajem prošle godine proslavljao 100 godina od osnivanja kluba. A to je vodilja i aktuelne generacije “građana” na čijem je čelu trener Aleksandar Nedović, koji je juče prvim treningom označio početak priprema pred proljeće 2020. godine. Sezona počinje 19. februara, a Iskra će raditi na pomoćnom terenu stadiona “Braća Velašević” koji se rekonstruiše - do daljnjeg... “Radićemo kod kuće, a onda ćemo sigurno otići neg-

NA NOVOM SMO POČETKU ve sredine. Titograd je na početku sezone objavio juriš na Evropu, ali poslije ispodprosječne jeseni i 6. mjesta - “crveni” osvojili 22 boda, Evropa je daleko 10, a baraž za opstanak samo tri- igrači ne obećavaju velike stvari. “Imamo kvalitet, ali ne možemo da prijetimo nikome. Moramo da radimo svakog dana”, poručio je univerzalac “romantičara” Ivan Novović, koji se nadovezao... “Jedino tako, ući ćemo u

ritam, koji će nas dovesti do kontinuirano dobre igre i rezultata. Ovo je novi početak. Želimo da dokažemo da je jesenji dio bio samo loš period”, objasnio je Novović. B.T.

OFK TITOGRAD JE ZA SADA NAPUSTIO SAMO VOJIN PAVLOVIĆ KOME JE ISTEKAO UGOVOR I VEZISTA JE SLOBODAN U IZBORU NOVE SREDINE

dje 12 dana. Naravno, sve zavisi od vremenskih prilika i terena. Bilo kako bilo, vjerujem u dobar rad i da ćemo u dobrom ritmu dočekati drugi dio sezone”, rekao je Nedović. Danilovgrađani su bili iznenađenje jesenje polusezone - čvrsto drže treće mjesto koje vodi u Evropu, na 19 utakmica su osvojili 32 boda - četiri više od četvrtoplasirane Zete. I upravo bi plasman na evro - scenu bio istorijski rezultat, najveći nakon plasmana u elitu 2015. godine. “Razmišljamo od utakmice do utakmice. Pokazali smo da možemo da igramo dobro, nadam se da će na kraju sezone sve da bude

kako treba”, jasan je Nedović. A pored dobre igre i rezultata, “crveni” iz srca Bjelopavlića su forsirali mlade igrače poput. Nedović je našao super spoj između iskustva i mladosti... “Pauza nam je prijala, ali smo se uželjeli fudbala. Naš plan je da nastavimo tamo gdje smo stali jesenas, ali i da budemo bolji. Za to će nam biti potrebna osvježenja kako bismo bili konkurentni”. Iskru je pojačao mladi vezista Filip Čermelj iz Mačve, dok je klub napustio Ognjen Peličić... “Trebalo bi nam još jedno pojačanje u veznom redu”, podvukao je Aleksandar Nedović. B.T.

Sa prozivke na Starom aerodromu

foto: OFK Titograd

OFK TITOGRAD KRENUO SA RADOM UOČI DRUGOG DIJELA SEZONE

Drugi dio sezone 2019/2020. u Telekom 1. CFL startuje 19. februara, a “romantičari” su odlučni da im se loša jesen ne ponovi! OFK Titograd je počeo pripreme za proljeće na Starom aerodromu, a prozivku je obavio šef stručnog štaba Zoran Govedarica. “Romantičari” će do početka sezone trenirati u Podgorici, a na prozivci su se pojavili svi igrači sem Vojina Pavlović, kome je istekao ugovor i koji je slobodan u izboru no-

Na prozivci Iskre u Danilovgradu se pojavio mladi vezista Filip Čermelj, dok je ekipu napustio samo Ognjen Peličić

SPORT

PETAK, 10. 1. 2020.

SUPERKUP ŠPANIJE

Atletiko sa Savićem u finalu

Na pragu povratka: Vladan Adžić

MLADEN MILINKOVIĆ DANAS OBAVLJA PROZIVKU BUDUĆNOSTI

Vraća se Adžić, stigao Vujošević Ubjedljivi lider Telekom 1. CFL - FK Budućnost - danas (10.00) na Starom aerodromu počinje pripreme za drugi dio šampionata u sezoni 2019/2020. Šef stručnog štaba “plavih” Mladen Milinković će obaviti prozivku, a na njoj će biti novih lica, dok se neka stara neće pojaviti... Novo lice je definitivno napadač Miladin Vujošević - 23-godišnji Bjelopoljac se dogovorio sa upravom “plavih” oko ugovora, a 185 centimetara visoki centarfor je stigao iz slovačkog drugoligaša Dubnica. Vujošević je u karijeri nosio dresove Jagodine, Tabane, Sloge iz Despotovaca, Berana, Filakova i Rimavske Sobote, javnosti nije previše poznat, ali iza sebe ima sjajnu statistiku u Drugoj ligi Slovačke. Sa Dubnicom je na polusezoni bio prvi, a na devet utakmica (četiri počeo, pet ušao sa klupe) je postigao šest golova.

Prethodne sezone je tek bio ubojit - na 26 utakmica je potpisao 23 egzekucije. Dakle, 35 mečeva - 29 golova. Ako Vujošević nije dovoljno poznat, onda drugo pojačanje definitivno jeste na pragu povratka u Budućnost je, kako Dnevne novine saznaju, štoper Vladan Adžić. Tridesetdvogodišnji Cetinjanin čeka papire iz Varaždina gdje je igrao jesenas (12 utakmica) kako bi

Bakić u Energetiku Dušan Bakić je, kako Dnevne novine saznaju, novi fudbaler bjeloruskog Energetika. Dvadesetogodišnji krilni ofanzivac se sve dogovorio sa klubom iz Minska, koji je prošle godine u Premijer ligi Bjelorusije sačuvao status prvoligaša. Bakić je za Budućnost odigrao 39 utakmica i postigao dva gola, a nova sezona u Bjelorusiji počinje krajem marta.

se stavio na raspolaganje Milinkoviću. Tako bi nekadašnji igrač Lovćena, Bokelja, Rudara, OFK Beograda, Suvona mogao da se vrati u Podgoricu nakon godinu dana pošto je prošlog januara upravo iz Budućnosti pojačao južnokorejski Pohang iz koga je ljetos prešao u Varaždin. Adžić je za Budućnost igrao godinu dana (proljeće 2017/2018, jesen 2018/2019) i upisao je 27 nastupa. Kako smo čuli, Budućnost će do kraja prelaznog roka juriti jednog napadača i jednog ofanzivca... Naravno, aktuelni su i odlasci - štoper Slavko Damjanović je potpisao za uzbekistansku Lokomotivu Taškent, napadač Mihailo Perović je dobio odriješene ruke u izboru nove sredine, Miloš Mijić je na izlaznim vratima kluba, kao i Dušan Bakić, dok je upitna situacija Dejana Boljevića i Aleksandra Vujačića. B.T.

Atletiko Madrid će igrati protiv Real Madrida u finalu Superkupa Španije u Saudijskoj Arabiji - to je postalo jasno nakon sinoćnjeg trijumfa “kolčonerosa” nad Barselonom poslije preokreta u Džedi (3:2). A utakmica Atletiko Barselona je bila značajna što se na teren vratio naš Stefan Savić poslije tri mjeseca. Kapiten “hrabrih sokolova” je odigrao svih 90 minuta, zaradio je žuti karton, branio je saigrača Žoao Feliksa od napada Barsinih zvijezda. Bio je to prvi Savićev meč za Atletiko još od 6. oktobra, te prvi poslije utakmice Crna Gora - Bugarska (11. oktobar) gdje je povrijedio mišić. B.T.

POVRATAK

Trenirao Marko Bakić Povrijedio je koljeno 21. septembra 2019, a nakon tri i po mjeseca se opet pojavio na terenu - Marko Bakić je trenirao sa ekipom Muskrona. Dvadesetšestogodišnji reprezentativni vezista je počeo da se “druži” sa loptom na pripremama svog tima za proljećnji dio sezone. Prvenstvo u Belgiji se nastavlja 17. januara, nije realno da Bakić već tada bude u konkurenciji za tim, ali jasno je da će brzo konkurisati za najjači sastav. Muskron nakon prvog dijela sezona (21 utakmica) ima 27 bodova, a Bakić je u tom klubu od januara prošle godine i sakupio je 25 utakmica i dva gola. B.T.

NADA OVO

VLADIMIR GOJKOVI

Nove avanture u gradu na Dunavu sve su bliže... Na pet dana do početka Evropskog prvenstva selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković objavio je konačan spisak “ajkula” koje će boje svoje zemlje braniti u Budimpešti. Smjena generacija koja traje posljednjih par godina osjetila se i ovog puta, pa će šampionat u glavnom gradu Mađarske biti prvo veliko takmičenje za četvoricu Gojkovićevih momaka - Petra Tešanovića, Stefana Pješivca, Stefana Vidovića i Dimitrija Obradovića. Tako je Gojković, vjerovatno u

SPISAK ZA EP 2020. Dejan Lazović, Petar Tešanović (golmani), Draško Brguljan, Đuro Radović, Marko Petković, Uroš Čučković, Dimitrije Obradović, Stefan Vidović, Bogdan Đurđić, Aleksandar Ivović, Vladan Spaić, Dragan Drašković i Stefan Pješivac.

NAJVEĆA SPORT KARIKATURA DANA KAKO VEĆINA FUDBALERA VIDI GOL IZ KORNERA, A KAKO KROS Vezista Real Madrida Toni Kros golom iz kornera srušio je Valensiju, a sve je na svoj prepoznatljiv način opisao i poznati karikaturista Omar Momani.

KORINTIJANS Rivalstvo Korintijansa i Palmeirasa je staro 100 godina, a “Derbi Paulista” je jedno od najzanimljivijih na planeti - sastaju se dva kluba brazilske pokrajine San Paolo. Palmeiras su formirali italijanski igrači koji su tada igrali za Korintijans, pa je odatle stigao nadimak “Izdajice”. Svaki susret na terenu privuče ogromnu pažnju navijača, a o ve-

SPORT

PETAK, 10. 1. 2020.

DRUGA ABA LIGA, 15. KOLO

AM SE DA JE 13 NAJBOLJIH

IĆ OBJAVIO SPISAK ZA EP ŠANSA ZA ČETIRI DEBITANTA

najtežoj odluci ove zime, morao da se zahvali centru Nikoli Murišiću, golmanu Slavenu Kandiću, Vladu Popadiću i mladom Dušanu Matkoviću. “Nadam se da smo izabrali 13 najboljih u ovom momentu”, poručio je selektor Crne Gore nakon što je objavio spisak. Crna Gora će i ovog puta biti u širem krugu favorita, ali sada se o medaljama ni ne razmišlja... “Idemo u Budimpeštu da pružimo najbolje što možemo - cilj je da se plasiramo na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre, gdje ćemo tražiti vizu za Tokio”, jasan Gojković. A mjesto u kvalifikacijama za Olimpisjke igre, koje će se krajem aprila igrati u Holandi-

VLADIMIR GOJKOVIĆ: Cilj u Budimpešti je da se plasiramo na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre, gdje ćemo tražiti vizu za Tokio. Sve preko toga bio bi odličan rezultat

ji, trebalo bi da obezbijedi plasman četvrtfinale. “Sve preko toga bio bi odličan rezultat”, nema dilemu Gojković.

Novi šok za Sutjesku, katastrofa Lovćena

Ajkule danas putuju u Novi Sad, gdje će obaviti posljednji dio priprema - zajedno sa aktuelnim evropskim šampionom. “Do starta šampionata odradićemo par treninga sa reprezentacijom Srbije u Novom Sadu, imaćemo i dva lakša treninga pred početak prvenstva. Specifično je, jer smo imali mali broj priprema - ali kako nama tako i ostalima. Ono što smo planirali to smo i uradili”, zaključio je Gojković. Šampionat kontinenta Crna Gora će otvoriti 14. januara protiv Slovačke, nakon čega je očekuju superderbi sa Hrvatskom (16) i okršaj sa Njemačkom (18). Pobjednici grupa direktno će se plasirati u četvrtfinale, dok drugoplasirane i trećeplasirane selekcije očekuje plej-of ili jedna vrsta osmine finala. K.B.

Nikola Pavlićević na sinoćnjem meču Od starta sezone Sutjeska igra dobru košarku, a onda je zakočila protiv najlošijih timova u Drugoj ABA ligi. Nakon poraza u prošlom kolu od pretposljednje Slobode, momke Zorana Glomazića ovog puta šokirao je “fenjeraš” Spars - 88:79, usred Nikšića.

ABA 2, 15. KOLO

Partijama u Ortiđi i tokom priprema zaslužio poziv na EP: Stefan Vidović, jedan od četiri debitanta na velikim takmičenjima

TSKA RIVALSTVA

PALMEIRAS likom rivalstvu su pisane knjige i snimani filmovi, uključujući i navijačku verziju “Romea i Julije”. Do sada su se Korintijans i Palmeiras sastali 361 put, imaju identičan broj pobjeda (po 127), dok je na 107 utakmica viđen neriješen rezultat. Utakmica sa najviše golova je viđena 18. januara 1953. kada je Korintijans pobijedio sa 6:4.

Novi Pazar - Široki Helios - Lovćen Borac - MZT Split - Sloboda Dinamik - Rogaška Sutjeska - Spars

103:87 92:62 95:73 69:63 60:71 79:88

1. Borac 2. MZT 3. Rogaška 4. Široki Brijeg 5. Sutjeska 6. Helios 7. Split 8. Novi Pazar 9. Dinamik 10. Lovćen 11. Sloboda 12. Spars

13 2 11 4 9 6 9 6 8 7 8 7 7 8 6 9 6 9 6 9 4 11 3 12

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

IZJAVA DANA Ne krivim Brendana Rodžersa i ne mislim da je on čovjek koji me je udaljio iz Liverpula. Ja sam donio odluku da ne potpišem ugovor na još jednu godinu, jer nisam htio da budem igrač koji će da ulazi sa klupe. Danas je to odluka za kojom žalim, jer da sam potpisao možda bih odigrao dvadesetak utakmica u eri Jirgena Klopa. STIVEN DŽERARD, legendarni bivši kapiten Liverpula.

U timu Sutjeske sinoć su igrala praktično samo dvojica igrača - Draško Knežević ubacio je 22 poena, a Nikola Pavlićević jedan manje. Prošlo je i 15. kolo, a Lovćen i dalje ne zna za pobjedu u gostima - ekipa Zorana Kašćelana deveti poraz u prvenstvu, i to veoma bolan, upisala je u Domžalama od Heliosa 92:62 (37:11, 19:22, 19:11, 17:18). Utakmica u Sloveniji riješena je praktično na startu kada je domaći tim poveo 11:0. Svi igrači Lovćena koji su sinoć igrali upisali su se u strijece, a najefikasniji je bio Milutin Đukanović sa 16 poena, dok je Gligorije Rakočević dodao 13. Naredne srijede Lovćen dočekuje Široki, dok Sutjeska gostuje kod MZT-a u Skoplju. K.B.

SPORT

PETAK, 10. 1. 2020.

ZORAN ROGANOVIĆ Znali smo da kad Hrvatska igra vrhunski rukomet to radi svih 60 minuta. Krivo mi je što nas je par isključenja poremetilo u odbrani, koju smo u prvom poluvremenu odigrali na visokom nivou. Prvih 30 minuta je upravo ono kako treba da izgledamo.

EHF EURO 2020. GRUPA A

(Grac) Juče Bjelorusija - Srbija 35:30 Hrvatska - Crna Gora 27:21 Subota, 2. kolo 16.00h Hrvatska - Bjelorusija 18.15h Crna Gora - Srbija

GRUPA B

(Beč) Danas 18.15h Češka - Austrija 20.30h S. Makedonija - Ukrajina

RUKOMETAŠI CRNE GORE NA STARTU EVROPSKOG PRVENSTVA PORAŽENI OD HRVATSKE

GRUPA C

(Trondhajm) Juče Njemačka - Holandija Španija - Letonija

34:23 33:22

GRUPA D

(Trondhajm) Danas 18.15h Francuska - Portugal 20.30h Norveška - BiH

GRUPA E 16.00h 18.15h

(Malme) Subota Mađarska - Rusija Danska - Island

GRUPA F 18.15h 20.30h

Veliki majstor Duvnjak u nastavku je zaustavio lavove: Stevan Vujović u duelu sa hrvatskim bekom

(Geteborg) Danas Slovenija - Poljska Švedska - Švajcarska

* U glavnu rundu EP proći će po dvije najbolje ekipe iz svih šest grupa.

IGRAČA SINOĆ SU DEBITIVALA ZA CRNU GORU - FILIP VUJOVIĆ I ALEKSANDAR GLENDŽA

POLUVRIJEME IZ SNOVA PRAVI RECEPT ZA NAREDNE BITKE NA EP

Trideset minuta pred “lavovima” je drhtao još jedan velikan, trideset minuta u Gracu je Crna Gora igrala u transu kao u kvalifikacijama protiv Danske, ali su se u nastavku osjetili problemi sa povredama, a i Hrvatska je pokazala klasu. Rukometaši Crne Gore na startu Evropskog prvenstva u Austriji, Norveškoj i Švedskoj poraženi su od zapadnih komšija sa 27:21, iako su nakon prvog poluvremena vodili 13:12. Ako je utakmica sa jednim od favorita EURA na neki način prežaljena i prije početka, jasno je da je igra iz prvog di-

jela okršaja sa Hrvatskom pravi recept za naredne mečeve i šansu da se preko Srbije i Bjelorusije izbori naredna faza. A u tih 30 minuta momci Zorana Roganovića sjajnom odbranom i dobrim napadom “izluđivali” su ekipu Lina Červara. Blistali su tada Vladan Lipovina, Nemanja Grbović i golman Nebojša Simić, pa je “plus jedan” pred odmor probudilo nadu da je prva pobjeda na evropskim prvenstvima moguća. Ipak, u nastavku Červar je promijenio odbranu, Hrvati su počeli da igraju 5-1 sa legendarnim Domagojem Duvanjakom naprijed, ko-

Bjelorusi slomili Srbiju Koliko je jaka i vjerovatno nepravedno potcijenjana Bjelorusija je pokazala već na startu Evropskog prvenstva - i to posebno u drugom poluvremenu. Nekadašnja sovjetska republika u 1. kolu grupe A savladala je Srbiju - 30:35 (15:16). Bjelorusija je u Gracu letjela na krilima tandema iz

Vive Kjelcea - Artsjom Karaljok postigao je devet golova, dok je Vladislav Kuleš mrežu Srbije tresao pet puta. Na drugoj strani Bogdan Radivojević postigao je šest golova, a Stevan Sretenović pet. U narednom kolu Srbiju očekuje duel sa našom selekcijom, dok će Bjelorusi napasti Hrvatsku. K.B.

ji je pokazao zašto je godinama jedan od najboljih na planeti. Igra “lavova” u napadu se ugasila, a Hrvati su letjeli na drugoj strani, pa je prednost polako rasla - do konač-

nih 27:21. “Lavovi” su sinoć još jednom pokazali da imaju šmek, a sjutra je idealan trenutak da krenu i pobjede - naredni rival je Srbija. K.B.

HRVATSKA - CRNA GORA 27:21 (12:13) GRAC - “Štathale”. Gledalaca: 5.630. Sudije: Bruner i Salah (Švajcarska). Sedmerci: Hrvatska 2 (2), Crna Gora 1 (1). Isključenja: Hrvatska 4 (Mandić 9, 12), Crna Gora 14 (Čavor 5, 17, klupa 19, Radović 34, 44 Lazović 39, 47).

HRVATSKA: Šego (6 odbrana), Ašanin, Marić 4, Duvnjak 1, Hrstić, Stepančić 2, Horvat 4, Šarac 1, Karačić 1, Musa, Mamić, Cindrić 7 (2), Matanović 1, Mandić 2, Ravnić 1, Šipić 3.

CRNA GORA: Mijušković, Simić (9 odbrana), F. Vujović, Glendža, Bakić 2, Čavor 2, Lazović, B. Vujović, Radović, Kankaraš, S. Vujović 2, Ševaljević 1 (1), Lasica 2, Anđelić 2, Grbović 6, Lipovina 4.

SPORT

PETAK, 10. 1. 2020.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 18:05 _____________________Rukomet EP: Slovenija - Poljska 20:20 _______________________ Rukomet EP: Norveška - BiH

NOVA SPORT 21:00 __________________________ Evroliga: Barselona - Efes

SK 1 CG 17:55 ______________________________Evroliga: Himki - Zenit 20:40 __________________________ Evroliga: Asvel - C. zvezda 01:00 ____________________________________________ATP kup

OD RED FIRMA DO JEDINSTVENE FIRME Priča navijača Vojvodine, ona prava, krenula je 1989. godine. Sve manje grupe organizovanih navijača kluba iz Novog Sada ujedinile su se u jednu veliku koju su nazvali “Red Firm”, po uzoru na navijačku grupu Vest Hema “Inter Siti Firm”. Ubrzo sa željom da ova grupa ima naziv na maternjem jeziku osnovana je “Firma”, koja se odvojila od grupe “Red Firm” i preselila na nekadašnji “veliki jug”. Konačno, kada je grupa dovoljno porasla i ojačala 2003. godine - Firma se preselila na sjevernu tribinu, a odmah potom, na toj strani stadiona joj se pridružio i Red Firm, koji od tog momenta praktično postaje dio Firme. Organizovani navijači Vojvodine uvijek su bili poznati po svojoj apolitičnosti i nikada nisu pružali javnu podršku bilo kojoj političkoj opciji. Kako to i sami često kažu, njihova jedina stranka je - Vojvodina.

DN TIKET

1 2

H1 2 X 1

HIMKI ZENIT ŠEFILD J. VEST HEM REN MARSEJ ASVEL C. ZVEZDA

UKUPNA KVOTA: 41,13

IGRAČA IZ RAZLIČITIH TIMOVA PRVI PUT U ISTORIJI NBA LIGE U MEĐUSOBONOM DUELU SU UPISALA TRIPL-DABL SA 40+ POENA. URADILI SU TO TREJ JANG I DŽEJMS HARDEN U MEČU NJIHOVI ATLANTE I HJUSTONA. JANG JE UBACIO 42 POENA, A IMAO JE 13 SKOKOVA I I 10 ASISTENCIJA, DOK JE HARDEN HJUOSTON VODIO DO POBJEDE SA 41 POENOM I PO DESET ASISTENCIJA I SKOKOVA.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

SK 2 10:00 _______________________________________WTA Brizbejn ž16:30 _________________________ Fudbal: Bazel - Fortuna D. 21:00 ________________________ Premijer: Šefild j - Vest Hem 05:00 ______________________________ WTA Brizbejn i Okland

SK 3 12:00 _________________________ Košarka: S. Migel - M. Bolts 20:30 _____________________________Evroliga: Bajern - CSKA

SK 4 20:00 ______________________________ Fudbal: Benfica - Aves 22:15 _________________________ Fudbal: Moreirense - Porto

SK HD 21:00 ____________________ Evroliga: Valensija - Olimpijakos

ARENA SPORT 1 09:30 _________________________ Fudbal: Njukasl Dž - Sydnej 20:45 ________________________________ Liga 1: Ren - Marsej 03:45 _____________________________NBA: Dalas - LA Lejkers

ARENA SPORT 2 20:00 _____________________________ Fudbal: Klermon - Troa 01:30 _____________________________NHL: Arizona - Karolina

ARENA SPORT 3 16:30 _____________________________ ATP Katar, polufinale 1 18:30 _____________________________ ATP Katar, polufinale 2

ARENA SPORT 4 20:00 ________________________________ ABA: Cibona - Zadar

EUROSPORT 1 13:40 __________________________________Nord. kombinacija 14:20 ___________________________________ Biatlon, Oberhof 17:55 __________________________________ Ski skokovi, Italija

SUPERDERBI U BLAUGRANI: Novo veče Evrolige i novi veliki okršaj - Barselona od 21 dočekuje Efes (Nova sport). Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno ª Megzitº glavna teMa u britanskiM MedijiMa

Kraljica razočarana odluKom unuKa Harija

Čuveni londonski muzej „Madam Tiso“ izdvojio je voštane figure princa Harija i njegove supruge Megan od drugih članova kraljevske porodice, što je odgovor na objavu para da se povlače sa kraljevskih dužnosti.

Povlačenje princa Harija i njegove supruge Megan sa kraljevskih dužnosti glavna je vijest u britanskoj štampi, koja prenosi da o toj odluci čak ni kraljica Elizabeta nije bila obaviještena. Po uzoru na termin Bregzit, povlačenje prinčevskog para mediji su prozvali kovanicom „Megzit“. Kraljevska porodica je „povrijeđena i razočarana“ odlukom princa Harija i njegove supruge Megan, prenio je Bi-BiSi i naveo da Hari i Megan

nisu o tome konsultovali nijednog člana kraljevske porodice. U kratkoj reakciji Bakingemska palata je navela da razumije njihovu želju za drugačijim pristupom, ali da će za „komplikovana pitanja“ trebati vremena. „Nisu rekli čak ni kraljici“, piše Dejli miror pozivajući se na neimenovani izvor koji dodaje da je par time pokazao potpuno nepoštovanje kraljevske porodice. Više je pitanja

nego odgovora, piše BiBi-Si navodeći neka od njih: kakva će biti nova uloga Harija i Megan, kakav će odnos imati sa ostatkom kraljevske porodice, gdje će živjeti, šta će raditi, ko će brinuti o njihovoj bezbjednosti. Neki to mogu vidjeti kao opadanje monarhije u 21. vijeku, ali sa druge strane, Megan i Hari su doprli do ljudi do kojih nijedan član kraljevske porodice nije i ujedno predstavljali osvježenje te institucije.

biznis na grčki način

Jedna grudva sniJega pola eura

U centru Ksantija, grada na sjeveru Grčke, fotografisan je kamionet pun snijega, a na vrhu gomile karton s natpisom “jedna grudva 0,50 eura”. Fotografije je objavio niz grčkih medija, uz ocjenu da je to u Ksantiju, gdje tada snijega nije bi-

sijera

lo, predstavilo “poslovni duh na grčki način”. Jedna regionalna TV sa sjevera Grčke je čak prokomenatrisala da će tu ideju “prihvatiti drugi i cijena grudve će, zbog konkurencije, sigurno opasti i na 0,10 eura”. U poplavi sličnih pro-

cjena jedan lokalni medij je, međutim, objavio da ta “poslovna inicijativa” ne postoji, već da je neko duhovit samo radi fotografisanja stavio natpis na kamionet koji je, pun snijega jer ga vlasnik nije očistio, stigao iz nekog od okolnih sela.

borba protiv krijuMčarenja kokaina

Kolumbija u 2019. iskorijenila 100.000 hektara usjeva koke

Kolumbija, glavni izvor koke, osnovnog sastojka kokaina, prošle godine iskorijenila je više od 100.000 hektara usjeva te biljke, izjavio je predsjednik Ivan Duke. Kolumbija se nalazi pod stalnim pritiskom SAD, važnog odredišta za isporuku kokaina, da smanji uzgoj koke, naročito jer se posljednjih godina povećava broj usjeva. Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pohvalila je Dukeove pojačane napore na iskorjenjivanju. Kolumbijska vlada planirala je da iskorijeni 80.000 hektara prošle godine, prenio je Rojters. “Sada ćemo se bez sumnje suočiti sa izazovom ponovne sadnje, ali Kolumbija ima jasan cilj da do kraja 2022. ili 2023. godine smanji za 50 odsto površine koje su

zasađene ilegalnim usjevima”, rekao je Duke. Prošle godine je zaplijenjeno više od 434 tone kokaina, naveo je Duke, dodajući da je njegova vlada povećala broj jedinica za iskorjenjivanje sa 23 na više od 150 tokom 17 meseci na vlasti. Duke se trudi da ponovo pokrene paljenje koke iz vazduha - što

je efikasnije od ručnog iskorenjivanja. Ovu praksu je zabranio Ustavni sud 2015. godine sve dok vlada nije mogla da ispuni određene bezbjednosne uslove, podsjeća agencija, ali Duke je rekao da bi ponovno pokretanje unutar parametara suda moglo biti moguće ove godine.