Dnevne novine 14. januar 2020. by Dnevne Novine

POTPREDSJEDNIK VLADE ZORAN PAŽIN ZA BBC

ZAKON USVOJEN DA BI SVI IMALI JEDNAKO PRAVO

■3

NAKON INCIDENTA ZBOG USVAJANJA ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Poslanici DF odradili jednu kaznu, čeka ih “udar” na novčanik

■ 4 5

UTORAK, 14. 1. 2020. BROJ 2578 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

STAV ■ 5

Zar (im) nije dosta?!

SRPSKI ŠEF DIPLOMATIJE O PRILIKAMA U CRNOJ GORI

Mimo Drašković

DAČIĆ: IZDAJNIK JE KO PODRŽI ZAKON O VJEROISPOVIJESTI ■ 4 POVODI: BEOGRADSKI NOVINAR JAKŠA ŠĆEKIĆ ZA DNEVNE NOVINE ■ 2 3

Anticrnogorska histerija, Srbi “biju” iz svih oruđa INVESTICIONO RAZVOJNI FOND U 2020.

Plasiraće 200 miliona eura u turizam, poljoprivredu, energetiku i infrastrukturu

U 2019. PREVEZLI 657.276 PUTNIKA ■ 7

Prošla godina rekordna za Montenegro Airlines

■ 8 9

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

UTORAK, 14. 1. 2020.

PovoDi: Poznati beogRaDski novinaR jak

AnticrnogorskA srbi “biju” iz s

„Činjenica je da postoji anticrnogorska histerija u Srbiji, i to nika nacionalisti vodili računa o Srbima izvan države, iz takvih priča i

Perović

RektoR Cetinjske bogoslovije za RtRs

Perović: Očekujemo signal iz vlasti za dijalog

Litije mira nastaviće se svake nedjelje i četvrtka sve dok ne dobijemo neki signal iz vlasti da žele dijalog, poručio je Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije za Televiziju RTRS. “Ovdje nije u pitanju samo srpski narod, već svi građani pravoslavne vjeroispovijesti. Čak ne i oni, već i ateisti, pa i pripadnici drugih konfesija, koji su iz principa stali u odbranu ljudskih prava uz Srpsku pravoslavnu crkvu. Pitaju nas kada će to stati? Nemamo na vidiku. Vlast je donijela diskriminatorski zakon, i nemamo još nikakav signal da će doći do promjene”, poručio je Perović. Mitropolija crnogorskopromorska, kao vjekovna crkva, kaže Perović, ima veliko materijalno bogatstvo kojim je pozvana da raspo-

laže onako kako se to činili i njeni prethodnici. On je kazao da Crkva ima svoju imovinu, te da to nije državna imovina, prenosi portal RTCG. “Crkva imovinu koristi na dobro i nije kriva što je posjeduje, nije mitropolit Amfilohije opljačkao nikoga već je došao da sjedi na stolici prethodnih mitropolita koji su upravljali crkvom. Ta crkva nije samo klerikalna institucija, to je narod koji je vjekovima ostavljao najbolje što ima da bi koristi od toga imali i njihovi potomci”, naveo je Perović. Rektor Cetinjske bogoslovije je rekao i da bunt protiv zakona nije stranački niti da se ti zahtjevi kreću u pravcu političkih promjena, već da će biti sve uporniji dok zakon ne nestane iz pravnog sistema Crne Gore. R.P.

agenCija za sPRečavanje koRuPCije

Milašinović na čelu ASK Savjet Agencije za sprečapredsjednika Savjeta Agencivanje korupcije izabrao je je za zaštitu ličnih pojuče za vršioca dužnodataka i slobodan sti direktora ASK pristup inforSava Milašinomacijama. vića i pokreKonkurs nuo postupak za izbor diza izbor novog rektora ASK direktora. biće objavMilašinović ljen 15. januje do sada bio ara. Prema Zakonu vršipomoćnik direktora ASK, a na tom lac dužnosti diMilašinović mjestu zamijeniće rektora tu funkciSretena Radonjića, koji ju može obavljati najje krajem godine izabran za više šest mjeseci. R.P.

Biće sve većih i sve jačih pritisaka na Crnu Goru koji će se pojačavati kako se izbori budu približavali, a ogledaće se u lažnim vijestima, dezinformacijama, koje će imati za cilj unošenje konfuzije, i stvaranja osnova da se ponovo potegne pitanje tehničke, odnosno prelazne vlade, koja je osnovni cilj zbog kojeg je najveći dio crnogorske opozicije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ocjenjuje u razgovoru za Dnevne novine poznati beogradski novinar Jakša Šćekić. Šćekić podsjeća da je upravo lider Demokratskog fronta Andrija Mandić javno za srpske medije saopštio kako je to osnovni cilj njihovog žestokog protivljenja novom aktu kojim se reguliše vjersko pitanje u Crnoj Gori. „Jasno je što je cilj opozicije, ali je problem ono što dolazi od Srpske pravoslavne crkve koja je svjesna da usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora zaokružuje svoj identitet. To nikako ne odgovara SPC za koju su Crnogorci, kako kaže srpski patrijarh, „krem srpstva“. „A čim se umiješala crkva, umiješao se i strani faktor kroz Rusiju, čiji je cilj da se vjersko pitanje internacionalizuje, da se preko tog pitanja destabilizuje Crna Gora, a preko vaše države i Sjeverna Makedonija. Rusi koriste svaku situaciju da pokušaju da minimiziraju NATO na ovim prostorima“, ocjenjuje Šćekić. Srbija bi, kako kaže, morala da učini sve da se smanji hala-

buka po ulicama, da se pitanja koja se otvaraju primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti prepuste pravnicima, kao i istoričarima, ali neutralnim. „Činjenica je da postoji anticrnogorska histerija u Srbiji, i to nikako nije dobro i veliko je pitanje kako će se to sve završiti. Jer kada god su SPC i srpski nacionalisti vodili računa o Srbima izvan Srbije, Srbija je iz takvih priča izlazila sa razbijenim nosem“, ističe Šćekić. Naš sagovornik smatra da bi i u Crnoj Gori moralo mnogo aktivnije da se radi na objašnjavanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, upravo da bi se spriječile dezinformacije. „Mora da se kaže: SPC u Crnoj Gori ima to i to, papiri su takvi i takvi. Ako nema papira, onda da vidimo o čemu se radi. Jer, ako nisi ti aktivan, onda će tvoj protivnik biti korak naprijed. Uzmimo na primjer ministra Vulina koji je dao sablju jednom od profesionalnih srpskih političara iz Crne Gore. To ne smije da prođe neopaženo od partije na vlasti. Mora se reći što je uradio gospodin Vulin i kakvu je poruku poslao. Srbi „biju“ iz svih oruđa, Crnogorci uglavnom ćute. Možda je to neka taktika, ne znam, ali ako jeste, mislim da se mora mijenjati“, kaže Šćekić. Govoreći o anticrnogorskoj histeriji, Šćekić ističe da se ponovo javila fantomska studenstka organizacija koja je najavila skup podrške srpskom narodu u Crnoj Gori. Ta organizacija – Studentski klub na Pravnom

fakultetu beogradskog Univerziteta već je ispostavila svoje zahtjeve - da se crnogorski ambasador proglasi personom non grata. „Sa jedne strane, imate takva dešavanja, sa druge televizijske emisije gdje se pojavljuju ljudi koji kao jedno od rješenja pominju slanje vojske na granici između Srbije i Crne Gore. To je na Javnom servisu predložio čovjek koji je član Instituta za evropske studije... Sve ovo pokazuje da će napada na Crnu Goru biti sa više strana. Jed-

Amfilohije je prevejan, osluškuje i čeka „Vidim da je gospodin Mandić ljut što su litije dva puta nedjeljno. Biće još više ljut kada budu jedanput nedjeljno,a to će se neminovno dogoditi. Na kraju će sve to za splasne, ali ljudima mora da se objasni i Zakon i da se rasvijetli uloga SPC i srpskih političara u Crnoj Gori“, kaže Šćekić.

Komentarišući litije i ponašanje mitropolita crnogorsko – primorskog, Šćekić kaže da ne treba zaboraviti da je Amfilohije jedan od velikih zagovornika pomirenja Pravoslavne i Katoličke crkve. „On je jedan prevejan čovjek, koji osluškuje i čeka. Ne bih se ni najmanje iznenadio da jed-

nog dana postane mitropolit Crnogorske crkve. Amfilohije je u dobrim odnosima sa Papom. Ako je Papa napisao, a vidio sam taj dokument, da postoji hiljadugodišnje postojanje Montenegrina, to znači da je Vatikan udario pečat. Siguran sam da Amfilohije odlično zna šta to znači“, poručuje Šćekić.

UTORAK, 14. 1. 2020.

kša šćekić za dnevne novine

potpredsjednik vlade zoran pažin za BBC

Zakon usvojen da bi svi imali jednako pravo

Foto: Iva Mandić

A histerijA, svih oruđA

politika

ako nije dobro. Jer kada god su SPC i srpski izlazilo se sa razbijenim nosem“, ističe Šćekić

Pažin

Šćekić

Mora da se kaže: SPC u Crnoj Gori ima to i to, papiri su takvi i takvi. Ako nema papira, onda da vidimo o čemu se radi. Jer, ako nisi ti aktivan, onda će tvoj protivnik biti korak naprijed

ni će biti otvoreni, drugi će, upravo preko lažnih vijesti, potkopavati vlast u Crnoj Gori... Uslova za to danas imate koliko hoćete – preko društvenih mreža, anonimnih portala, raznih sajtova... , tako da će Crna Gora, htjela to ili ne, biti uvučena u neku vrstu digitalnog rata za koji do skoro nijesmo znali da postoji, niti je postojao na ovim prostorima“, upozorava Šćekić. Poznati beogradski novinar kaže da države koje su meta, odnosno na udaru tzv. specijalnog, odnosno digitalnog rata, moraju pojačati svoje prisustvu u medijima, iznošenjem argumenata,

istinom, i zakonskim rješenjima. „Imam ocjećaj da se crnogorsko društvo plaši da od međunarodnih partnera ne bude kritikovano i osuđivano za ugrožavanje medijskih sloboda... Ali, ko bi dozvolio takav napad kakav se dešava na Crnu Goru? Nema te države koja ne bi na svaki dozvoljeni i demokratski način uradila sve da se zaštiti. Vaša rješenja u novom zakonu o medijima su jako dobra – da u impresumu mora biti ime osnivača, glavnog urednika... i da mora biti registrovan. Ukoliko nije, onda taj medij treba zabraniti. To nije nikakvo kršenje demokratskih i medijskih sloboda, to svaka država na svijetu radi da zaštiti svoj javni prostor, svoju bezbjednost u krajnjem slučaju, jer jeste ugrožena bezbjednost ako trujete narod dezinformacijama, manipulišete i unosite konfuziju“, poručuje Šćekić. Šćekić poručuje da su sve maske pale, da su se upravo po pitanju vjerskih sloboda svi pokazali i da nema potrebe da se prećutkuju stvari koje svi vidimo i koje su očigledne. V.Š.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kaže da je Vlada spremna da bez odlaganja otpočne dijalog sa svim vjerskim zajednicama o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. On je u izjavi za BBC na srpskom naglasio da je Vlada spremna da razgovara sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor čim Mitropolija iskaže spremnost za dijalog. “Nijedna država u našem regionu, pa ni šire, nema zakon koji je duže i pažljivije pripreman i o kojem su vođene detaljnije i otvorenije konsultacije sa svim zainteresovanim subjektima u državi i izvan nje. Ovaj zakon je usvojen da bi svi u Crnoj Gori imali jednako pravo da, po svojoj savjesti, budu ili ne budu vjernici bilo koje vjeroispovijesti, i da bi zakoni jednako važili za sve”, naglasio je Pažin. Potpredsjednik je podsjetio da su od 2015. godine organizovani brojni javni skupovi o Nacrtu zakona, da su sve vjerske zajednice i drugi zainteresovani subjekti komentarisali Nacrt zakona, kao i da su predstavnici Vlade više puta imali pojedinačne konsultacije sa

Prvobitni zakonski tekst je znatno izmijenjen, budući da je vlada Prihvatila sve Predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim Pravnim standardima i javnim interesom, a vlada je zatražila mišljenje venecijanske komisije i uvrstila u Predlog zakona sve PrePoruke ovog stručnog tijela savjeta evroPe svim vjerskim zajednicama. “Prvobitni zakonski tekst je znatno izmijenjen, budući da je Vlada prihvatila sve predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, a Vlada je zatražila mišljenje Venecijanske komisije i uvrstila u Predlog zakona sve preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope”, izjavio je potpredsjednik. Pažin je rekao da ne vjeruje da će predstojeći izbori u Crnoj Gori proteći u znaku besmislenih podjela i rasprava o tome koje su vjere i nacije u Crnoj Gori starije i zaslužnije. “Crna Gora je imala i previše gorkih istorijskih isku-

Izvanredan učinak Vlade Pažin kaže da Vlada Crne Gore nema razloga da bježi od priče o rezultatima svog rada. “Zahvaljujući ovakvoj državnoj politici, u Crnoj Gori su od obnove nezavisnosti udvostručene plate, utrostručeni prihodi od turizma, danas je Crna Gora punopravna članica NATO i jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Nemam nikakve sumnje da građani veoma dobro znaju u kakva bespuća i destrukciju vodi politika etničke i vjerske mržnje i sukoba. Zato sam uvjeren da će građani dati povjerenje onoj politici koja ne dijeli članove porodica, prijatelje i komšije po vjeri i naciji i koja je okrenuta budućnosti, napretku građanske države i višem kvalitetu života za sve”, poručio je Pažin. stava, i sopstvenih i kod svojih susjeda, da bi dozvolila da ovakva retrogradna retorika danas bilo kome donese ozbiljniju političku korist”, ocijenio je Pažin. R.P.

POLITIKA

UTORAK, 14. 1. 2020.

SRPSKI ŠEF DIPLOMATIJE O PRILIKAMA U CRNOJ GORI

Dačić: Izdajnik je ko podrži Zakon o vjeroispovijesti Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da su odnosi Beograda i Podgorice veoma loši zbog usvajanja crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ocijenio da onaj ko u Srbiji prihvata njegovo donošenje “izdaje svoju zemlju”. “Taj ko to toleriše, taj izdaje svoju zemlju, ali problem je što su to interesni krugovi,” ocijenio je Dačić u emisiji Radio-televizije Vojvodine. Povodom optužbi da je “prebrojavao krvna zrnca” građana Srbije koji podržavaju vlast crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića u donošenju spornog zakona, Dačić je naveo da je “pričao o moralnoj obavezi tih ljudi”. “Treba da se razbije ta imperija, to su agenture crnogorske službe koje rade protiv Srba, normalno je da treba da branimo naš narod. Ima li na vlasti u Crnoj Gori nekog ko je Srbin? Ja takvog ne znam. A to

nije prebrojavanje krvnih zrnaca? Onaj ko mene osuđujuje prvo treba da osudi Mila Đukanovića pa onda mene”, smatra Dačić. Odbacio je optužbe vlasti u Podgorici i potpisnika “Apela 88” da je Beograd destabilizovao Crnu Goru. “Nikada nismo rekli da želimo da Crna Gora bude sa Srbijom u jednoj državi, niti smo donosili akte koji bi imali bilo kakve veze s unutrašnjim od-

nosima u Crnoj Gori. U Crnoj Gori stalno tvrde da Srbija navodno želi da ponovo bude u istoj državi sa Crnom Gorom. Ne da ne želimo, nego je to završena priča,”istakao je Dačić. Naveo je da je Srbija izrazila nezadovoljstvo zbog donošenja zakona za koji smatra da je uperen protiv srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve, i apelovao na vlasti Crne Gore da taj problem bude riješen u miru i dijalogom. R.P.

Dačić

OBJAVA MINISTARSTVA KULTURE

Nezapamćena kampanja

Crna Gora suočena je sa nezapamćenom kampanjom širenja dezinformacija, koja je posljednjih sedmica kulminirala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saopštilo je Ministarstvo kulture. “Riječ je o organizovanom i koordiniranom širenju neistinitih vijesti od jednog broja medija iz zemlje i regiona, kojima se poziva na vjersku i nacionalnu mržnju i nasilje u Crnoj Gori. Najdrastičniji primjeri podrazumijevaju neistinite vijesti poput one da je policijski službenik fizički napao predsjednika Vlade, da je Crna Gora angažovala bezbjednosne službe Kosova, da se planiraju upadi u vjerske objekte i njihovo otimanje, da su izvršeni napadi na državne objekte i brojne druge”, kažu u saopštenju. Dodaju da u kampanji dezinformacija nijesu pošteđena ni djeca. “Podsjećamo na brutalan

primjer kršenja dječjih prava i gotovo svih zakonskih i etičkih obaveza medijskog izvještavanja iz juna prošle godine, kada je jedan portal objavio neistinitu vijest da je učenica OŠ „Dragiša Ivanović“ vršila nasilje protiv učenika srpske nacionalnosti u toj školi. Danas smo opet suočeni sa objavama na društvenim mrežama u kojima su djeca grubo zloupotrijebljena

Bogdanović

u kampanji dezinformacija i širenja mržnje koja se vodi protiv Crne Gore. Stoga, Ministarstvo kulture apeluje na sve medije u Crnoj Gori da, u skladu sa zakonskim obavezama i etičkim kodeksom novinara i novinarki Crne Gore, ne doprinose širenju ovakvih dezinformacija, već da izvještavaju isključivo na istinit način i da činjenice stavljaju u pravilan kontekst i onemoguće njihovu zloupotrebu. Takođe, građane molimo da prije dijeljenja objava na društvenim mrežama kritički sagledavaju sadržaj svake informacije i uzdrže se od objavljivanja i dijeljenja informacija koje mogu da uznemire druge građane, da izazovu vjersku ili nacionalnu mržnju i ugroze bezbjednost Crne Gore. Ovakve dezinformacije mogu ugroziti najveću vrijednost svih u Crnoj Gori, a to su mir i stabilnost”, navode iz Ministarstva kulture. R.P.

NAKON INCIDENTA ZBOG USVAJ

Poslanici DF odradili jedn kaznu, čeka ih “udar” n novčanik

akon incidenta u Skupštini koji su izazvali poslanici Demokratskog fronta 26. decembra zbog usvajanja Zakona o vjeroispovijesti, uslijedila je kazna udaljenja sa sjednice, koju im je izrekao predsjednik parlamenta Ivan Brajović, što je podrazumijevalo 15 dana odsustva iz rada parlamenta, ali i novčanu kaznu.

Kako je Dnevnim novinama nezvanično saopšteno u Skupštini, udaljenje iz rada parlamenta se odnosilo na jesenje zasijedanje i ta kazna je “odrađena” jer je prošlo 15 dana od incidenta, a u martu počinje i proljećno zasijedanje. Prema članu 109 Poslovnika Skupštine, mjera udaljenja sa sjednice izriče se poslaniku koji i poslije izrečene mjere oduzimanja riječi ometa ili sprečava rad na sjednici, ne poštuje odluku predsjednika Skupštine o izricanju mjere oduzimanja riječi ili nastavlja sa svojim nedoličnim ponašanjem. “Mjera udaljenja sa sjednice može se izreći poslaniku i bez prethodno izrečenih mjera, u slučaju narušavanja reda ili fizičkog napada na poslanika ili drugo lice u zgradi Skupštine. Poslanik kome je izrečena mjera udaljenja sa sjednice dužan je da se odmah udalji sa sjednice. Ako poslanik odbije da se udalji sa sjednice Skupštine, predsjednik Skupštine će naložiti službi zaduženoj za održavanje reda u

zgradi Skupštine da tog poslanika udalji sa sjednice i odrediti pauzu do izvršenja mjere udaljenja”, jasan je član 109. Pošto je svih 17 poslanika DF-a zaslužilo mjeru udaljenja, podsjetimo, nije bilo dovoljno skupštinsko obezbjeđenje da ih udalji iz sale, pa je morala intervenisati i policija, koja ih je sve privela u podgorički Centar bezbjednosti. Prema rije čima Luiđa Škrelje, predsjednika Administrativnog odbora u Skupštini, o mjeri udaljenja sa sjednice odlučivao je predsjednik Skupštine, a sada se očekuje zapisnik sa te sjednice, koji će generalni sekretar dostaviti ovom odboru. “Nakon toga zasijedaće Administrativni odbor, koji će donijeti odluku kakvu predviđa Poslovnik”, kazao je Škrelja Dnevnim novinama. Prema Poslovniku, svih 17 poslanika Demokratskog fronta trebalo bi da bude kažnjeno oduzimanjem 50 odsto poslaničke zarade zbog mjere udaljenja sa sjednice. To je prva mjera udaljenja sa zasijedanja izrečena u cr-

UTORAK, 14. 1. 2020.

JANJA ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

F-a nu a na

STAV

MIMO DRAŠKOVIĆ

ZAR IM NIJE DOSTA?!

Incident u Skupštini od 26. decembra

ODLUČUJE ADMINISTRATIVNI ODBOR Poslovnik predviđa da odluku o novčanoj kazni za poslanika donosi Administrativni odbor, na zahtjev generalnog sekretara parlamenta. Poslaniku koji profesionalno obavlja poslaničku funkciju iznos novčane kazne oduzima se od njegovih primanja za tekući mjesec, od-

POLITIKA

nosno za tekući i naredni mjesec ako je udaljen sa sjednice Skupštine. Poslaniku koji ne obavlja profesionalno funkciju poslanika iznos novčane kazne se oduzima od njegovih primanja u Skupštini (razlika između zarade koju bi primao da profesio-

nogorskom parlamentu od filima pojedinih od njih, kokada se primjenjuju izmjeji su snimali čitav incident. ne i dopune Poslovnika, Intervenisalo je skupštinsko obezbjeđenje, a poslausvojene u julu 2017. godine. Nakon izglasavanja u nanici DF-a udaljeni su iz sačelu Zakona o slobole i privedeni u Centar di vjeroispovijebezbjednosti. sti i odbijanja Prema poprvog amanslovničkim odredbama, dmana DF-a, mjera udapredstavniljenja sa ci ovog političkog sasjednice priveza kremjenjuje se i nuli su ka za narednih stolu Ivana 15 dana zasiBrajovića, čujedanja Skuppali mikrofone štine od izricai lomili uređaje. nja kazne, tako da Škrelja Zalijetali su se na poslanici DF-a nijesu kolege iz vlasti, žestoko ih učestvovali u nastavku te vrijeđali, ali i gađali flašaskupštinske sjednice. Poslama predsjednika Brajovića, nik koji je udaljen sa sjednikao i Ranka Krivokapića iz ce, po Poslovniku, ima praSDP-a. Sve se to dešavalo uz vo na nadoknadu troškova „direktan prenos“ na FB proprevoza u skladu sa aktom

nalno obavlja poslaničku funkciju i one koju ostvaruje u radnom odnosu ili penziji) za tekući mjesec, odnosno i za naredne mjesece ako su mjesečna primanja poslanika koja ostvaruje u Skupštini manja od iznosa novčane kazne, dok se ne dostigne ukupna suma novčane kazne. Administrativnog odbora, za razliku od onih koji su novčano kažnjeni zbog mjera opomene ili oduzimanja riječi, koji imaju pravo na nadoknadu troškova prevoza i hotelski smještaj. Poslovnik, osim udaljenja sa sjednice, predviđa i mogućnost izricanja opomene i oduzimanje riječi. Mjeru opomene najčešće su dobijali poslanici DF-a, zbog čega im je umanjivana zarada - deset odsto za jednu opomenu, 20 odsto za dvije, dok se oduzimanje riječi kažnjava oduzimanjem 40 odsto od plate. Mjera oduzimanja riječi izriče se poslaniku kome su prethodno izrečene dvije mjere opomene, a koji i poslije toga narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama Poslovnika. M.P.

Posljednjih 15-ak dana, tačnije, od donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori, svjedoci smo nezapamćenog medijskog ataka na Crnu Goru kao nezavisnu i međunarodno priznatu državu i to, da paradoks bude veći, od palete medija iz susjedne Srbije, čiji zvaničnici (licemjerno) ističu da smo “braća”. Zar se tako tretira “bratski” narod i laže svoj? Je li to retorika kojom se doprinosi “miru i stabilnosti u regionu”, kako deklarativno glasi najčešće izgovarana floskula srpskih državnih i političkih predvodnika kada pred domaćom, a posebno međunarodnom javnošću govore o svojoj državi. Čuvaju li se mir i stabilnost sa “braćom” lažnim vijestima, izmišljenim događajima, fotomontažama i (zlonamjernim) insinuacijama? Propovijeda li to pravoslavlje? Ako propovijeda, onda to nije pravoslavlje kojem ja pripadam... Zakonom se ne oduzima ničije pravo, nego upravo suprotno, sprečava da bilo ko ima veća prava u odnosu na bilo koga i obezbjeđuje jednakost svih, saglasno modernim demokratskim tekovinama i najvišim međunarodnim standardima. Uz čestitke za novogodišnje i božićne praznike, dobio sam znatan broj poruka od kolega i prijatelja iz Srbije. Na pisanje ovog teksta su me i potakle neke od njih, prvenstveno pismo koje su potpisali moji cijenjeni prijatelji, profesori na više fakulteta u Srbiji i inostranstvu, autori velikog broja naučnih radova u Medijskim dijalozima, čiji sam urednik, ljudi koji su novinarstvu učili generacije širom regiona. Između

NOVINARI, KAO I LJEKARI, IMAJU SVOJU DEONTOLOGIJU - ONI SVOJU ZAKLETVU ZA ISTINITIM, OBJEKTIVNIM I DRUŠTVENO PROSPERITETNIM IZVJEŠTAVANJEM POLAŽU PRED SVOJIM NARODOM ostalog kažu: “I zato smo, kao profesori, tvoji prijatelji i prijatelji Crne Gore u kojoj smo uvek bili ljudski dočekani, postiđeni novinarskim i uredničkim (ne)znanjem i (ne)umećem nekih od naših studenata. Nismo ih učili ovakvom novinarstvu..” I, zaista, novinarstvo je časna profesija, tačnije ona čuva ličnu i državnu čast. Novinari, kao i ljekari, imaju svoju deontologiju oni svoju zakletvu za istinitim, objektivnim i društveno prosperitetnim izvještavanjem polažu pred svojim narodom. I odgovaraju tom istom narodu - da su u njihovoj službi, a ne u službi različitih primitivnih ideologija. Novinari nijesu plaćenici - oni plaćenike raskrinkavaju i razapinju na stub srama. Bar bi tako trebalo da bude... I ne plašim se ja za Crnu Goru. Crna Gora je opstala i nadživjela i mnogo teže napade i mnogo jače napadače - nadživjeće i ove posljednje. I sačuvala je dostojanstvo, mir, multivjerski i multinacionalni sklad. Ali našu djecu treba učiti da budu pravedna, poštena, stručna i omogućiti im da idu naprijed, a ne vraćati ih u mračne devedesete. A svi znamo kakvo zlo su donijele i kakva medijska retorika je takvom zlu prethodila.. Zato se i pitam - zar (im) nije dosta?! I previše..

politika

nova inicijativa za promjenu ustava

profesorica na uDG nikoleta Đukanović

Brzina pregovora zavisi od nas

“Ne bih rekla da politika proširenja nije u fokusu EU bez obzira na zvanične izjave”, navela je Đukanović. Podsjetila je da se u EU trenutno govori o potrebi reformisanja procesa proširenja i pronalaska nove metodologije pregovora. “Meni se čini da će Makronov plan donijeti to da građani mogu biti više uključeni u praćenje procesa pregovora i da će nagrade i kazne biti jasnije”, navela je Đukanović. Na pitanje ko najviše usporava proces pristupanja EU, Đukanović kaže da smo to mi sami. Kaže i da euroskepticizam nije nešto što postoji samo posljednjih nekoliko godina. “Ne možemo reći da to što mi pregovaramo dugo, sporo jeste odraz kriza EU, iako se može reći da je prethodne godine politika proširenja bila žrtva Bregzita”, zaključila je Đukanović. R.P.

vučinović čestitala milanoviću

Podržati put Crne Gore u EU

Ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović uputila je čestitku Zoranu Milanoviću povodom pobjede na predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj. “U svoje ime upućujem Vam najsrdačnije čestitke povodom pobjede na predsjedničkim izborima Republike Hrvatske. Vjerujem da ćete Vašom inauguracijom opravdati dato povjerenje i raditi na dobrobiti svih hrvatskih građana”, navodi se u čestitki

Vučinović. Milanovićevim izborom, poručila je Vučinović, građani Hrvatske su jasno pokazali da svoju budućnost žele temeljiti na građanskim vrijednostima. “Takođe, vjerujem i da ćete, sa pozicije predsjednika Republike Hrvatske, Vašom otvorenom politikom dodatno poticati i promovisati put Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU”, navela je Vučinović u čestitki. R.P.

Građanski pokret URA najavio je juče da će tražiti podršku svih poslanika zbog izmjene Ustava u članu 97, u kojem u ovom trenutku nije predviđeno da predsjednik Republike Crne Gore ne smije istovremeno biti i član političke partije. Traže da se u pomenuti član 97 doda i formulacija kojom bi predsjednik države bio dužan da nakon stupanja na dužnost da ostavku na članstvo u partiji i o tome prilikom polaganje zakletve obavijesti Skupštinu Crne Gore. „Danas imamo najilustrativniji primjer koliko je važna ova formulacija u članu 97, jer nažalost umjesto predsjednika svih crnogorskih građana imamo partijskog predsjednika koji je ujedno i predsjednik stranke. On umjesto da sabira i predstavlja cio crnogorski narod i podstiče na prevazilaženje podjela u društvu radi sasvim suprotne stvari. Crnoj Gori u budućnosti treba predsjednik svih njenih građana i u formalnom i praktičnom smislu“, ističu oni. Iz URA-e kažu i da je praksa zemalja Evropske unije da državni funkcioner bude zakonski onemogućen da akumulira moć na različitim pozicijama u javnom životu. „Formulaciju kojom bi

Foto: Darko Jovanović

URA: PRedsjednik ne smije biti člAn PARtije

Đukanović

Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da će proces pristupanja EU najviše zavisiti od samih država Zapadnog Balkana i od brzine reformi koje sprovodimo. “Kada govorimo o državama Zapadnog Balkana i regiona, moramo biti svjesni činjenice da će pregovaranje ići onim tokom i završiti se u onom momentu kada države bude spremne”, kazala je Đukanović gostujući na TVCG. To je, kako kaže, značajno i za građane da shvate da je najvažnije da država uđe u EU onda kada bude za to spremna. “Taj proces jeste dug, ne bih rekla da će zavisiti od EU koliko od država Zapadnog Balkana”, navela je Đukanović. Trenutna kriza, kako dodaje, nije prva, ali ni posljednja u EU.

UTORAK, 14. 1. 2020.

Abazović

u Hrvatskoj je u njiHovom ustavu u članu 96 jasno predviđeno da predsjednik nakon stupanja na funkciju ne smije biti i član partije, pojašnjavaju iz ure se dopunio član 97 Ustava Crne Gore, a što kao stranka predlažemo, nalazimo u našem neposrednom okruženju. Na-

ime, u Hrvatskoj je u njihovom Ustavu u članu 96 jasno predviđeno da predsjednik nakon stupanja na funkciju ne smije biti i član partije“, pojašnjavaju oni. Dodaju da je ovakva inicijativa nešto što je zalog za budućnost i cijene da predstavlja unapređenje trenutnog stanja koje propisuje Ustav Crne Gore i vjeruju da će predlog naići na podršku svih odgovornih poslanika i subjekata u crnogorskome društvu. R.P.

Demokratska partija socijalista

Podrška državnim orGanima

DPS je saopštila da sve one koji smatraju da su medijske manipulacije legitiman novinarski izraz, želji da podsjeti da sloboda izražavanja ima svoja ograničenja propisana Ustavom, zakonom, profesionalnim kodeksom, javnim interesom i poštovanjem ljudskih prava. “Intenzivna kampanja lansiranja lažnih vijesti i njihovog širenja, čime se uznemiravaju građani i pokušavaju izazvati panika i neredi, nema dodirne tačke sa informi-

sanjem i pravom javnosti da zna. To je vid specijalnog rata koji vode pojedini centri, preko osoba koje se sakrivaju iza novinarskih legitimacija, sa krajnjim ciljem destabilizacije države Crne Gore, širenja panike i ugrožavanja bezbjednosti građana”. kažu u ovoj partiji. Oni ističu da čudi da takozvana strukovna udruženja, nevladine organizacije i građanske partije, kao i sami novinari koji drže do svog digniteta, nijesu pravovremeno osu-

dili intenzivno plasiranje lažnih vijesti, kako se to očekuje od odgovornih subjekata u društvu. “Posebno imajući u vidu da su neki od njih izvodili novinare pred tužioce i sudije kada su njihovi privatni ili partijski interesi bili ugroženi. DPS daje podršku državnim organima da se odupru svakoj vrsti pokušaja narušavanja stabilnosti i ugrožavanja sloboda i prava građana da budu pravovremeno, tačno i istinito informisani”, zaključuju u DPS-u. R.P.

UTORAK, 14. 1. 2020.

EKONOMIJA

NACIONALNI AVIO PREVOZNIK U PROTEKLIH 25 GODINA PREVEZAO VIŠE OD 9,5 MILIONA PUTNIKA

PROŠLA GODINA REKORDNA ZA MONTENEGRO AIRLINES

acionalni avioprevoznik Montenegro Airlines (MA) prevezao je prošle godine 657.276 putnika u sve tri kategorije saobraćaja, čime je 2019. postala rekordna za 25 godina poslovanja tog preduzeća.

Izvršni direktor MA Živko Banjević zadovoljan je što su rekordni rezultati ostvareni u godini jubileja. On je naveo da je MA od osnivanja prevezao više od 9,5 miliona putnika. “U posljednje tri godine prevezli smo oko 1,87 miliona putnika, sa ukupnim doprinosom državnoj privredi većim od pola milijarde eura”, precizirao je Banjević, ističući da je od tog iznosa u državni budžet uplaćeno skoro 100 miliona. Rezultat od 657.276 prevezenih putnika, što je dva odsto više nego 2018. godine,

ostvaren je, kako su istakli u MA, sa istim brojem aviona u floti, oko dva odsto više letova i sa istim prosječnim faktorom popunjenosti putničke kabine. “MA je tokom prošle godine zabilježio rast broja putnika na skoro svim tržištima, i to od tri odsto u Beogradu, deset u Parizu, 25 odsto u Rimu i 37 odsto u Ljubljani. Učešće MA u ostvarenom prometu na crnogorskim aerodromima je u prošloj godini bilo na

U posljednje tri godine prevezli smo oko 1,87 miliona putnika, sa ukupnim doprinosom državnoj privredi većim od pola milijarde eura

nivou od 25 odsto, u konkurenciji od više od 50 redovnih, čarter i niskobudžetnih avio-kompanija”, naveli su u MA. Banjević je naglasio da su u protekloj

godini domaćinski upravljali prihodima i troškovima, što je pozitivno uticalo na prošlogodišnji rezultat. On je ukazao da su prošle godine bili suočeni i sa manjkom resursa, kao i sa bankrotima nekoliko evropskih i svjetskih avio-kompanija. “Uz podršku vlasnika smo prevazišli poteškoće u poslovanju, a krajem godine je usvojen Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, koji predstavlja osnov za dugoročno stabilno poslovanje. U potpunosti svjesni dodatne odgovornosti koju poslije donošenja Zakona imamo prema Vladi i građanima, u narednom periodu ćemo nastaviti da kontinuirano radimo na sprovođenju Plana konsolidacije i Za-

kona, uz ostvarenje planiranih poslovnih rezultata, a u korist turističke i ukupne crnogorske privrede”, poručio je Banjević. Izvršni direktor MA je među ključnim poslovnim ostvarenjima u prošloj godini naveo i priznanje proizvođača aviona Embraer za izuzetan rezultat tehničke pouzdanosti od 99,85 odsto letova koji su realizovani po planu letjenja, kao i 0,15 odsto nakon adekvatne intervencije. Banjević je podsjetio i da su u protekloj godini počeli saobraćati ka Sankt Peterburgu, Lajpcigu i Minhenu, uz uvođenje Hanovera kao nove sezonske destinacije. D.J.

MEĐUNARODNA KOMISIJA PRO PR

ZAVRŠENA PRVA OVOGODIŠNJA AUKCIJA

Direktorica komunikacionog odjeljenja Erste banke u Podgorici Dragana Crvenica i bivša šefica Vladine Službe za odnose sa javnošću i savjetnica predsjednika Vlade Olivera Đukanović dobitnice su priznanja PRO PR Globe Awards. Priznanja su dobili, kako su saopštili koordinatori projekta, i šefica komunikacija za 24 tržišta Evrope i Evroazije pri Microsoftu Tanja Tatomirović, službenica za komunikacije i medije u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Tamara Koštro, kao i kreativni direktor i vlasnik preduzeća AgitPROP Lazar Bošković. Hrvatski dobitnici su šefica korporativnih poslova za Nestle Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Irena Kurtanjek, direktorica korporativnih komuni-

Ukupno 14,9 miliona eura državnih zapisa prodato je na prvoj ovogodišnjoj aukciji. Prosječna stopa zapisa, čiji je rok dospijeća 182 dana, iznosi 0,57 odsto. Nominalna vrijednost emisije državnih zapisa iznosila je 18 miliona, a iznos dostavljenih ponuda 16,9 miliona, dok je vrijednost prihvaćenih ponuda 14,9 miliona eura. Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospijeća od 182 dana. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje Centralna banka prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po

Crvenica i Đukanović Prodato 15 miliona eura zapisa dobitnice PR priznanja kacija u Hrvatskom Telekomu Nina Išek-Međugorac, kao i pomoćnik izvršnih direktora odnosa sa javnošću i marketinga Privredne banke Zagreb Dražen Dumančić. PRO PR Globe Award u Sloveniji biće uručen savjetnici za poslovnu komunikaciju i protokol na Univerzitetu Primorska Kseniji Benedetti, šefici marketinga fabrike stakla Rogaška Juditi Vrečar i šefu odnosa sa javnošću festivala Lent Borisu Črniči. Dobitnici iz BiH su stručnjak za PR i komunikacije pri Al Jazeeri Balkans Melina Kamerić i šef studija Odnosa sa javnošću na Mostarskom univerzitetu Nino Ćorić. Šef korporativnog marketinga Gemak Trade Skopje Dušan Marković odnio je priznanje u Makedoniju. R.E.

Ilustracija

NOMINALNA VRIJEDNOST EMISIJE DRŽAVNIH ZAPISA IZNOSILA JE 18 MILIONA, A IZNOS DOSTAVLJENIH PONUDA 16,9 MILIONA, DOK JE VRIJEDNOST PRIHVAĆENIH PONUDA 14,9 MILIONA EURA

nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji. Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima. R.E.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.11260 0.85760 122.250 1.08110 68.0893 117.633 7.44450

au = 1,550.81

aG=17.96

EBRD I ERSTE BANKA POTPISALE UGOVOR

Za razvoj turističkog sektora sto miliona eura

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržaće, kroz kreditnu liniju od sto miliona eura hrvatskoj Erste&Steiermärkische banci, razvoj turističkog sektora u Hrvatskoj i Crnoj Gori, navodi se u zajedničkom saopštenju Erstea i EBRD-a. Iznos od sto miliona, kako su naveli, namijenjen je za održiva ulaganja u privatna ugostiteljsko-hotelska preduzeća i prateće turističke aktivnosti. “Program predstavlja sveobuhvatni pristup fi-

nansiranju turističkog sektora s fokusom na širi, brži i sistematičniji pristup finansiranju turizma i povezanih sektora”, kazali su u EBRD-u i Ersteu, dodajući da program i odobrena kreditna linija imaju ciljeve da kroz radnu praksu povećaju mogućnost zapošljavanja mladih i žena. Ugovor o kreditu potpisali su predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti i predsjednik uprave Erste banke u Hrvatskoj Christoph Schoefboeck. R.E.

Chakrabarti i Schoefboeck

ODLOŽENA PROIzVODNjA U fABRIcI

Metalac počinje da radi 20. januara

Početak proizvodnje u nikšićkoj fabrici Metalac, koja posluje u okviru matične češke firme Termochem, odložen je za sedam dana, tačnije 20. januar, saopštili su predstavnici radnika tog preduzeća. Oni su kazali da je fabrika trebalo da počne rad juče, ali je proizvodnja odložena. “Fali materijala za rad i ne znamo hoće li proizvodnja biti uopšte pokrenuta”, rekli su radnici, tvrdeći da nemaju konkretne informacije od

UTORAK, 14. 1. 2020.

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

uprave o početku rada. Proizvodnja u Metalcu Termochem, kako su naveli, obavljala se u decembru, ali ne punim kapacitetom. Oni su dodali da je trebalo da mašine budu pokrenute nakon božićnih praznika, odnosno prošlog četvrtka. Radnici su ukazali i na kašnjenje plata, te da su prvi dio oktobarske zarade primili 3. decembra, drugi 18. decembra, dok treći još nije isplaćen, uprkos obećanju uprave da će “nešto novca” dobiti pred kraj prošle godine. M.R.

Naziv JGPK EPCG MARB INSM PREN

Najveći promet CijeNa 10,6121 3,7500 2,1000 32,0000 0,6200

KoličiNa 2.413 518 797 45 973

obim u € 25.607,0500 1.942,5000 1.673,7000 1.440,0000 603,2600

PromjeNa 0,49% -1,32% 4,48% 0,00% 3,16%

NAKON DOBRIh POSLOVNIh REzULTATA, KOmPA

IRF će plasIRatI 2 euRa u tuRIzam, p eneRgetIku I InFRa

nvesticiono-razvojni fond planira da ove godine prihoduje 10.155.000 miliona eura, i to najvećim dijelom od kamata, dok će rezultat prije oporezivanja iznositi 414.500 eura, pokazuje plan rada Fonda za 2020. godinu.

I ove godine Investicionorazvojni fond biće posvećen promociji i realizaciji programa podrške namijenjenih mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima, navodi se u osnovnom okviru za poslovanje ovog državnog fonda na čijem je čelu Zoran Vukčević, a koji je Vlada usvojila krajem 2019. godine. Kako je istaknuto, neki od glavnih ciljeva njihovih aktivnosti su otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta, kreiranje dodate vrijednosti, odnosno pospješivanje procesa koji će stvoriti neki novi proizvod, te bolja pozicija crnogorskih proizvoda ne samo na domaćem, već i inostranom tržištu. „Završetak gradnje dijela auto-puta Bar – Boljare predstavlja rješenje dijela izazova s kojim se Crna Gora suočava u domenu infrastrukture i umanjenja biznis barijera koje se odnose na mobilnost, održivo i efikasno poslovanje. Zato će kroz namjenske programe podrške, ali i putem uspostavljanja novih partnerskih relacija sa relevantnim institucijama IRF biti usmjeren i na ulaganja u infrastrukturne i projekte iz oblasti životne sredine, energetike i energetske efikasnosti“, dodaje se u dokumentu.

■ SREDSTVA U kratkom osvrtu na dosadašnji rad, istaknuti su značajni rezultati Fonda od 2010. godine do danas. „Zahvaljujući konstatnom fokusu na unapređenju modela finansiranja koji ima za cilj da podrži i unaprijedi crnogorsku privredu, IRF je od 2010. do kraja novembra 2019. godine plasirao više od jedne milijarde eura. Tokom 2017. i 2018. godine odobreno je 385 miliona, dok je do kraja novembra prošle godine plasirano blizu 220 miliona eura“, stoji u planu rada za ovu godinu koji je usvojila Vlada. U istom dijelu procjenjuje se i da će ukupan iznos sredstava plasiranih tokom 2019. godine biti veći od 230 miliona, pa će za prethodne tri godine ukupan iznos premašiti 600 miliona eura. Kad je u pitanju plasman sredstava tokom ove godine, prioritet će biti podrška kvalitetu smještajnih kapaciteta, kreiranje bolje pansionske i vanpansionske ponude i slični projekti namijenjeni diversifikaciji turističkog proizvoda i produženju turističke sezone. To podrazumijeva i povezivanje poljoprivrede sa trgovi-

nom i turizmom, kao i povećanje biljne proizvodnje i stočarstva, te organske proizvodnje, što bi moglo da uslovi i rast primanja za one koji privređuju u okviru poljoprivrednih gazdinstava. IRF će ulagati i u infrastrukturu i povezivanje ruralnih područja. Uz to, akcenat je stavljen na mlade, žene u biznisu, nezaposlene visokoškolce, samostalne poljoprivredne proizvođače i tehnološke viškove. Kako se navodi u planu, IRF namjerava da u ovoj godini plasira 200 miliona eura. Od tog iznosa, na dugoročne kredite koji će biti otplaćeni za najmanje godinu odnosi se 130 miliona, i to 95 miliona će direktno davati ova finansijska kompanija, dok će preostalih 35 miliona eura realizovati kroz aranžmane sa bankama u našoj zemlji i za njih će izdavati bankarsku garanciju. Preostalih 70 miliona eura namijenjeni su kratoročnim kreditima koje treba otplatiti za najviše 12 mjeseci i faktoring aranžmane.

■ PRIHODI I RASHODI Kako se precizira u finansijskom planu, od 10,16 miliona eura prihoda, čak 9,35 miliona eura odnosi se na kamate. Konkretno, od dugoročnih kredita i garancija prihodovaće 8,6 miliona, a od kratkoročnih kredita i faktoring usluga još 750.000. Naknade za obradu odobrenih kredi-

UTORAK, 14. 1. 2020.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

SWIO MARB PREN JGPK MIPR

1,6900 2,1000 0,6200 10,6121 0,8320

100 797 973 2.413 577

169,0000 1.673,7000 603,2600 25.607,0500 480,0600

9,74 4,48 3,16 0,49 0,00

NAZIV KOGE ZICG EPCG MIPR INSM

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 0,0900 0,0089 3,7500 0,8320 32,0000

KOLIČINA 1.050 10.000 518 577 45

OBIM U € 94,5000 89,0000 1.942,5000 480,0600 1.440,0000

PROMJENA -9,73 -9,18 -1,32 0,00 0,00

ANIJA PLANIRA DA ZAVRŠI 2020. U PLUSU

200 MILIONA POLJOPRIVREDU, ASTRUKTURU Uslovi kreditiranja

Vukčević IRF namjerava da u ovoj godini plasira 200 miliona eura. Od tog iznosa, na dugoročne kredite koji će biti otplaćeni za najmanje godinu odnosi se 130 miliona, i to 95 miliona će direktno davati ova finansijska kompanija, dok će preostalih 35 miliona eura realizovati kroz aranžmane sa bankama u našoj zemlji i za njih će izdavati bankarsku garanciju. Preostalih 70 miliona eura namijenjeni su kratkoročnim kreditima koje treba otplatiti za najviše 12 mjeseci i faktoring aranžmane.

U planu rada za ovu godinu precizira se i na koji način će IRF kreditirati zainteresovane, odnosno odabrane pojedince i kompanije. „Kreditni uslovi po kojima će se realizovati instrumenti ka krajnjem korisniku su sljedeći: maksimalan iznos kredita do deset miliona eura, rok otplate do 12 godina – uključujući grejs period do četiri godine, kamatna stopa do pet odsto na godišnjem nivou, uz proporcionalan sistem obračuna kamata i naknada od jedan odsto iznosa odobrenog kredita“, precizira se u planu rada ove državne firme. Za infrastrukturne, projekte zaštite životne sredine i obnovljive izvore energije takođe je maksimalan iznos kredita deset miliona eura, s tim što je rok otplate 15 godina uključujući grejs period od najviše pet godina, dok ostaje ista kamata od pet i naknada od jedan odsto iznosa kredita. Kratkoročni krediti i faktoring finansiranje za slučajeve kada se dug vraća za najviše 12 mjeseci, maksimalan iznos kredita je deset miliona eura, kamatna stopa četiri odsto koja za izvoznike može biti smanjena na 3,5 odsto, te naknada 0,35 odsto ukupnog iznosa.

ta trebalo bi u kasu IRF-a da unesu 200.000 eura, za faktornig 130.000, dok će od kamata na vlastite depozite prihodovati još 360.000 eura. Od zakupa poslovnog prostora koji ova kompanija od ranije ima u svom vlasništvu bilansu će dodati još 15.000 eura, dok su ostali prihodi procijenjeni na 100.000 eura. S druge strane, najveće stavke među troškovima odnose se na kamate 3,47 miliona i rezervaciju sredstava 2,7 miliona eura. Međutim, nijesu manje značajni ni troškovi koji se odnose na radni angažman zaposlenih u IRF-u, za koje je izdvojeno 2,25 miliona eura. Opšti i administrativni troškovi, kako se prezicira, iznosiće 1,33 miliona eura. Od tog iznosa, za društveno-odgovorne aktivnosti i sponzorstva biće dato 216.000 eura, za amortizaciju još 140.000 eura, dok je za nabavku novog računarskog sistema i opreme izdvojeno još 136.000 eura. Kad je ovaj tip troškova u pitanju, posebno se izdvajaju još dvije stavke – izrada propagandnog materijala za koju će biti dato čak 110.000 eura, te konsultantske usluge u vrijednosti 109.000 eura, pa će ukupni troškovi iznositi 9,74 miliona eura. „Projekcije godišnjih tokova gotovine pokazuju da će IRF i u 2020. imati dovoljno novčanih sredstava za izmirenje preuzetih obaveza i za reali-

zaciju ciljeva. S obzirom na povećanje obaveza po ranije povučenim kreditnim sredstvima koje za 2020. godinu iznose blizu 27 miliona eura, planirano je da se posebna pažnja posveti upravljanju likvidnošću na mjesečnom, odnosno dnevnom nivou“, stoji u uvojenom planu rada za ovu godinu.

■ ULAGANJA Prema planu rada, i u ovoj godini biće više kapitalnih ulaganja. Naime, u proces razvoja informacionog sistema – uključujući programska rješenja i opremu - biće uložene 332.000 eura. „IRF ima najmeru da tokom 2020. godine kupovinom ili izgradnjom poslovnog prostora zadovolji potrebe za kvalitetnim i funkcionalnim radnim okruženjem. Procijenjena vrijednost investicije je 2,5 miliona eura“, pojašnjava se u dokumentu i predlaže da potencijalnom izvođaču radova bude ustupljen dio ovih nekretnina kao naknada za izvođenje radova. Biće nastavljeno kreditiranje zaposlenih za potrebe stambenog prostora, i to po povoljnim uslovima, za koje je planirano 360.000 eura, za kancelarijski i sličan materijal biće dato još 20.000, dok je za zamjenu dotrajalih automobila izdvojeno još 30.000 eura. K.J.

Hronika

UTORAK, 14. 1. 2020.

veljović sa povrijeđenim policajcima

Gojković

Čuvamo građane, ali štitimo pripadnike službe Direktor Uprave policije Veselin Veljović sastao se juče sa policijskim službenicima koji su zadobili povrede u incidentima koji su se dešavali u prethodnom periodu. Aktuelna pitanja i dešavanja u Crnoj Gori, kako je istakao, zahtijevala su i preduzimanje zakonom propisanih policijskih radnji radi očuvanja stabilnosti, reda i bezbjednosti države. “Svjedoci smo da su prilikom vršenja radnih zadataka naši službenici bili izloženi kako verbalnim, tako i fizičkim napadima. Iznenađeni smo bili stepenom agresije koji je bio upućen pripadnicima službe. Izražavam priznanje za savjesno i odgovorno obavljanje radnih zadataka i čestitam na odlučnim i hrabrim reakcijama koje ste pokazali

u ključnim momentima kada je odgovornost službe posebno naglašena da čuva državu i njene građane. Patriotizam i jedinstvo koje ste pokazali zaslužuju poštovanje. Naša je obaveza da čuvamo građane, ali i da snagom zakona zaštitimo naše ljude“, kazao je Veljović. U izvršavanju opredijeljenih zadataka, kako je dodao, policijski službenici su iskazali mudrost i trpeljivost, ali i efikasnost, hrabrost i požrtvovanost u odgovorima na nasilje koje je bilo usmjereno direktno na njih. Podsjećamo da je u incidentima koji su se desili u Podgorici i Pljevljima povrijeđeno deset pripadnika policije, od kojih je jedan službenik zadobio tešku tjelesnu povredu, dok su ostali zadobili lake tjelesne povrede. E.H.

nakon objavljivanja lažne informacije pU

Gojković i Živko da nijesu izazv

lavni urednik portala IN4S Gojko Raičević (56) i urednik portala Borba Dražen Živković, koji su preksinoć privedeni zbog sumnje da su počinili krivična djela izazivanje panike i nereda, pušteni su nakon saslušanja u tužilaštvu da se u daljem postupku brane sa slobode.

U nedjeljU veče

Dva vozila gorjela na Starom aeroDromu Dva vozila oštećena su prije dvije noći u požarima koji su se u razmaku od nekoliko minuta desili na dvije lokacije u podgoričkom naselju Stari aerodrom, a u njima nije bilo povrijeđenih. Kako su kazali iz Službe zaštite i spasavanja, u 23.51 dojavljeno im je da je došlo do požara na vozilu kod Osnovne škole “Pavle Rovinski”. “Na lice mjesta upućene su dvije ekipe, koje su zatekle vozilo zahvaćeno požarom u prednjem dijelu”, ističu u podgoričkoj Službi zaštite i spašavanja.

Samo nekoliko minuta kasnije, u 23.57 časova, javljeno im je da je došlo do požara na vozilu u blizini Bulevara Pera Ćetkovića, pa je i na tu poziciju upućena ekipa, koja je takođe zatekla vozilo kome je gorio prednji dio. “Požar kod osnovne škole ugašen je dva minuta poslije ponoći, a požar kod Bulevara u 00.11 časova. U oba požara nije bilo povrijeđenih, a nastala je materijalna šteta na vozilima”, dodaju u Službi zaštite i spašavanja glavnog grada. E.H.

Podsjećamo, nekoliko medija je prekjuče objavilo da je došlo do eksplozije u vili “Gorica”, “koju za prijem visokih gostiju i stranih delegacija koriste crnogorski predsjednik Milo Đukanović i Vlada”. Policija je odmah saopštila da je to lažna vijest i da je riječ o manjem elektro kvaru na elektrodistributivnoj razvodnoj kutiji ovog objekta, koji je

ubrzo saniran. Istakli su da je netačno da je razvodna kutija eksplodirala, da nije bilo požara, pa samim tim nije nastala materijalna šteta. Osim toga, kako su istakli, apsolutno je netačno i da bezbjednosne službe sumnjaju da je to bio pokušaj diverzije. Par sati nakon objavljivanja ove informacije urednici portala IN4S i Borbe Gojko Raičevič i Dražen

Živković po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva pozvani su na informativni razgovor zbog prikupljanja informacija o tekstu koji su objavili. Kako su saopštili iz policije, Živković je kao glavni i odgovorni urednik portala Borba počinio ovo krivično djelo na način što je, kako se sumnja, izazvao paniku u javnosti objavljivanjem lažnih vijesti u vezi sa događajem u vili “Gorica” u Podgorici, a bez prethodne provjere informacije. Takođe, Raičević je, sumnja se, kao glavni i odgovorni urednik portala IN4S izvršio

ODT: Nema govora o pritisku na medije Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici tvrdi da su netačne insinuacije da vrše pritisak na medije, već da se u “svakom postupku rukovodi svojim, zakonom propisanim nadležnostima”. “Tužilaštvo odbacuje insinuacije da se u konkretnom slučaju

radi o bilo kakvom ugrožavanju ili pritisku na bilo koga”, navodi se u saopštenju te institucije. Tvrde da će to tužilaštvo i u narednom periodu “bez obzira na profesiju ili funkciju, procesuirati bilo koje lice, ukoliko se utvrdi da su u njegovim radnjama ostvareni bitni ele-

menti krivičnog djela iz svoje nadležnosti”. “Nakon saslušanja u ODT za dva lica (G.R. i D.Ž.), osumnjičena da su izvršili krivično djelo izazivanje panike i nereda, donijeta je odluka da se u daljem toku postupka brane sa slobode”, naveli su iz ODT.

UTORAK, 14. 1. 2020.

Živković

ušteni da Se brane Sa Slobode

ović tvrde vali paniku Ne postoji NijedaN materijalNi dokaz da je kod Nekoga izazvalo paNiku to što je objavljeNa vijest da je eksplozija u vili ‘gorica’, istakao je advokat bojić ovo krivično djelo na isti način, objavljivanjem iste lažne vijesti na portalu. Raičević je nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu, gdje je negirao da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, novinarima kazao da je riječ o koordinisanoj akciji policije, tužilaštva, sudstva i Ambasade SAD. “Jasno je bilo i rekao sam sebi da sam ja sljedeći poslije hapšenja Anđele Đikanović. Ne znam ko je inspirator akcije, policija ili tužilaštvo, ali će se to znati u narednih par dana. Ovo je zavjera između policije, tužilaštva, sudstva, koja je koordinisana od američke ambasade.

Nije slučajno da smo uhapšeni kolega Živković i ja. To je, ako se sjećate, najavila preko okruglog stola i Džudi Kuo, službenica Ambasade SAD”, rekao je Raičevič. On je kazao da je o vijesti zbog koje je priveden i pritvoren o eksploziji u vili “Gorica” dobio potvrdu od dva različita izvora, te da je i pored toga oprezno na kraju naslova stavljen i znak pitanja i da je nakon objavljenog demantija UP i to objavljeno, te u tom smislu ispoštovan novinarski standard. Raičevićev i Živkovićev pravni zastupnik - advokat Vladan Bojić kazao je da je ovo ružna posljedica za sve i za vlasti u Crnoj Gori i za novinare. “Ne postoji nijedan materijalni dokaz da je kod nekoga izazvalo paniku to što je objavljena vijest da je eksplozija u vili ‘Gorica’,” istakao je Bojić. Brojne partije, među kojima su URA, SNP, SDP, Demos, ali i NVO oštro su osudile hapšenje urednika portala IN4S i Borba Gojka Raičevića i Dražena Živkovića i zahtijevale njihovo hitno oslobađanje. N.P.

Hronika

advokat tvrdi da nije kriv

Lješković juče priveden zbog vrijeđanja policajca

Advokat Srđan Lješković priveden je nakon incidenta koji se dogodio juče u Osnovnom sudu u Nikšiću pred sudijom Igorom Đuričkovićem. Lješković je navodno vrijeđao i psovao službenika nikšićke policije Dragoslava Čurovića koji nije bio na dužnosti. Verbalni sukob dogodio se nakon završenog ročišta, a policajac je bio stranka u tom postupku. U izjavi kod sudije za prekršaje Tamare Dubljević advokat je kazao da mu u CB Nikšić nije dozvoljeno da podnese krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti i zamalo fizičkog napada na njega od strane Čurovića. Kako je naveo, kretanje Čurovića u sudu prema njemu “mu daje za pravo da je pokušao da mu na neki način ugrozi bezbjednost, makar i samim guranjem”. Lješković je kazao da nije kriv i da ni jednim postupkom nije doprinio situaciji u kojoj se našao. Policajac Čurović je u izjavi naveo da ga je u holu suda advokat Lješković verbalno napao, da mu se unio u lice dok je to govorio, kao i da je sa verbalnim napadima i unošenjem u lice nastavio i kada su izašli iz suda zbog čega se obratio kolegi Draganu Vuksanoviću, koji je policajac u sudu, da Lješkovića privede zbog vrijeđanja. Novo ročište je zakazano za 4. februar, kada će se kao svjedoci pojaviti Živko Živković, klijent Lješkovica koga zastupa u ponovnom suđenju, i advokat Sava Kostić koji zastupa Čurovića i Krsmanovića. Iz Uprave policije je saopšteno da je advokat uhapšen zbog drskog ponašanja. “Nikšićka policija je da-

nas lišila slobode S.Lj. (50) zbog počinjenog prekršaja iz čl. 7 stav 2. Zakona o javnom redu i miru (drsko ponašanje). On je nakon završenog ročišta u Osnovnom sudu u Nikšiću vrijeđao policijskog službenika D.Č. koji nije bio na dužnosti, a koji je stranka u postupku u kojem je S.Lj. advokat oštećenog Ž.Ž. iz Nikšića. S.Lj. će biti u zakonskom roku biti priveden uz Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje”, saopšteno je iz Uprave policije. Podsjetimo, Lješković u ovom postupku zastupa Živka Živkovića koji je oštećen u predmetu protiv Čurovića. U ovom slučaju optužni prijedlog je pored Čurovića podignut i protiv policajca Vitomira Krsmanovića, jer su navodno prilikom hapšenja Živković, koji navodno nije htio da parkira vozilo ispred ser-

visa “Oktopod”, njega udarali pesnicama, bacili na pijesak i šutirali, te mu tako nanijeli lakše tjelesne povrede. Takođe, predložen je optužni prijedlog i protiv Živkovića, jer je prilikom hapšenja navodno udarao nogama u vozilo policije i tako nanio štetu u vrijednosti od 430 eura. Incident zbog kojeg je podignuta optužnica dogodio se 20. jula 2017. godine. Optuženi policajci su kontrolisali saobraćaj u Ulici partizanski put u Nikšiću, a Živkovića su navodno zlostavljali pošto je odbio njihovo naređenje. U optužnici piše da su Čurović i Krsmanović zlostavljali Živkovića kada su ga lišili slobode zbog nepostupanja po njihovoj naredbi da kamion marke FAP parkira ispred servisa koji se nalazio u blizini. Oni su ga zbog toga uhapsili uz primjenu sile, nakon čega su ga udarali i gazili po leđima. E.H.

Saobraćajna nezgoda kod bogetića

Povrijeđene četiri osobe U saobraćajnoj nezgodi koja se juče dogodila u mjestu Bogetići povrijeđeni su B.O. (36), N.O. (42), B.P. (21) i I.Š. (21). Povrijeđeni su nakon udesa transportovani u nikšićku

bolnicu. Oni su zadobili lakše tjelesne povrede, ali će biti zadržani zbog opservacije. Tokom uviđaja saobraćaj se odvijao jednom trakom naizmjenično.

Do udesa je došlo prilikom sudara kombija danilovgradskih tablica marke “reno”, za čijim se volanom nalazio B.O. i kombija podgoričkih oznaka, kojim je upravljao B.P. E.H.

HRONIKA

UTORAK, 14. 1. 2020.

VIŠI SUD JOŠ NIJE NAPISAO ODLUKU O OPTUŽNICI PROTIV TROJE ADVOKATA

LUTOVAC: NAŠE JE DA STRPLJIVO ČEKAMO Prije skoro dva mjeseca održano je ročište za kontrolu optužnice protiv advokata Gorana Rodića, Siniše Gazivode i Marije Radulović, a još nije poznato šta je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici odlučilo o istoj. Iz tog suda ranije nam je saopšteno da je odluka donijeta u zakonskom - petnaestodnevnom roku. Ipak, odluka još nije dostavljena strankama, tako da one nijesu upoznate šta je odlučeno u predmetu protiv troje advokata po optužnici koju zastupa specijalna tužiteljka Stojanka Radović. U izjavi za Dnevne novine branilac Rodića, advokat Branislav Lutovac, kazao je da u zakonu nema sankcije za takvo nešto. “Naše je da čekamo i da budemo strpljivi”, kazao je Lutovac, navodeći da svakog dana očekuje odluku o pomenutoj optužnici. Podsjetimo, kako su DN ranije pisale, iz Višeg suda u Podgorici saopšteno nam je 27. novembra da je odluka o optužnici donijeta, te da rok nije prekoračen, iz razloga što je odluka donesena u zakonskom roku, a taj rok ne obuhvata i pisanu izradu. Specijalno državno tužilaštvo tereti troje advokata za krivična djela stvaranje kri-

minalne organizacije i pokušaj prevare. Na kontrolnom ročištu održanom 18. novembra prošle godine, specijalna tužiteljka Stojanka Radović navela je da je optužnica zasnovana na dokazima prikupljenim tokom istrage. S druge strane, odbrana i optuženi su tražili obustavu postupka, tvrdeći da ne postoji ni osnov sumnje, a kamoli dokazi za potvrđivanje optužnice. Tom prilikom advokat Lutovac kazao je da je “optužnica pravna konstrukcija koja je sročena da predstavlja presudu”. On je istakao i da je kancelarija Rodića pretresana nezakonito. “Iz obrazloženja naredbe o sprovođenju istrage vidi se da je tužilac izdao naredbu o pretresanju prostorija zbog prikupljanja dokaza za djelo koje se sumnja. U zaključku tužioca za izdavanje naredbe piše da postoji osnov sumnje da su članovi kriminalne organizacije”, istakao je Lutovac, koji je dodao da je SDT 29. juna 2017. podnijelo sudu zahtjev za pretresanje elektronskih uređaja i to telefona, računara i laptopova. “U tom zahtjevu nijesu bili sadržani osnovni elementi – osnov sumnje za krivično djelo. Uprkos tome, sudija za istrage donosi naredbu za

SUĐENJE ZBOG UBISTVA ĐURIĆA U ZIKS-U

Danas pred sudom Pavićević i Trbo U Višem sudu u Podgorici danas se nastavlja suđenje za ubistvo Kotoranina Dalibora Đurića u ZIKS-u 2016. godine. Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Dejan Pavićević i Miloš Trbo terete se za pomoganje u uništavanju dokaza nakon ubistva Dalibora Đurića u ZIKSu 2016. godine. Podsjetimo, Dalibor Đurić, koji je navodno bio blizak “škaljarskom klanu”, ubijen

je hicem iz snajpera u septembru 2016. dok je vježbao u spoljnoj teretani poluotvorenog odjeljenja u zatvoru u Spužu. Tokom istrage je utvrđeno da je ubica iz zasjede, udaljen oko 300 metara od zatvorskih zidina, ispalio metak iz snajperske puške u Đurića. Metak je izašao na leđa i napravio veliku izlaznu ranu. Službenici zatvora odmah su prevezli Đurića u bolnicu, ali je on preminuo. Đurić

je u ZIKS-u izdržavao kaznu od dvije godine zbog iznude. Snajperistu je od Đurića dijelila žičana ograda, što mu je olakšalo da izvrši krivično djelo. Zatvorski paviljon u kojem je ubijen Kotoranin nalazi se blizu rijeke Zete i šume. Nedavno je porodici Kotoranina Dalibora Đurića pravosnažnom presudom dosuđeno 65.000 eura na ime odštete. Tužbom je tražena naknada od 300.000 eura. Bo.B.

Pavićević

pretresanje. Na taj način, tužiteljki je omogućeno da dobije dokumentaciju koja nema veze sa poslovnom dokumentacijom A2A”, naveo je Lutovac. Podsjetimo, prema navodima istrage, Rodić i njegove kolege su pomenuta djela počinili na način što su čelnicima italijanske kompanije A2A obećavali povlašćen položaj u istragama pokrenutim protiv te kompanije, a zauzvrat su tražili novac. Naime, advokati su se prvobitno teretili za podstrekavanje na davanje mita, odnosno da su imali namjeru da sa 600.000 eura podmite glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića kako bi ovaj obustavio istragu protiv kompanije A2A. Tokom istrage SDT je djelo prekvalifikovalo, čime je advokatima stavljeno na teret da su pokušali da prevare čelnike pomenute italijanske kompanije. Podsjetimo, postupak protiv Rodića i njegovih kolega pokrenut je nakon što je Specijalno tužilaštvo došlo u posjed audio snimka na kojem je zabilježen razgovor, kada je advokat navodno ponudio predstavnicima italijanske firme “pomoć” kako bi bio obustavljen krivični postupak protiv njih. Bo.B.

UTORAK, 14. 1. 2020.

marketing

Društvo

UTORAK, 14. 1. 2020.

Ministarstvo prosvjete: ForMirana većina školskih t

SOS linija za prijavu v naSilja zazvOnila već Nova SOS linija za prijavu vršnjačkog nasilja, koju je uvelo Ministarstvo prosvjete, već je primila prve pozive, saopšteno je DN iz ovog Vladinog resora. Takođe, među novim mjerama koje su u borbi protiv vršnjačkog nasilja već preduzete je i formiranje školskih timova, koji će pratiti pojedinačne slučajeve.

⌦ Marina Ilić Početak drugog polugodišta u crnogorskim školama obilježiće primjena novih mjera u borbi protiv vršnjačkog nasilja. Tokom decembra, direktori škola već su upoznati sa novim uputstvima koja se odnose na postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja u školama, kao i mjerama sa kojima će morati da se suoče ukoliko se ne ponašaju u skladu sa novim pravilima. Osim toga, kako je Dnevnim novinama kazala portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić, formirana je većina školskih timova za borbu protiv nasilja, a SOS linija koja je nedavno uvedena već je primila prve pozive. “SOS telefonska linija za prijavu nasilja je otvorena i do sada je bila u testnoj fazi. Broj telefona je 080 777 777, a ista će i kroz kampanju ove godine, koja će ubrzo krenuti, biti promovisana. Do sada je bilo nekoliko poziva, s tim što treba imati u vidu da namjera otvaranja te linije nije da se preskaču školski timovi, već upravo da se putem nje prijavljuju prije svega slučajevi koje škola ne može sama da riješi ili u nekim urgentnim situacijama, te se očekuje da upravo školski timovi budu ‘prva linija odbrane’ i da se maksimalno uključe”, naglasila je Lekić. Ona ističe da su nove mjere protiv vršnjačkog nasilja, najvećim dijelom, uspostavljene, a da se očekuje da svi ostali nadležni organi daju svoj doprinos u borbi protiv ovog vida nasilja. “Podrška centara za socijalni rad i policije je ključna. Naravno, već smo rekli da je, sa in-

dividualnog nivoa, podrška roditelja neophodna. Dakle, ako je roditelj pozvan u školu zbog ovakvih situacija, najmanje što se očekuje jeste da se odazove, a prirodna je i njegova puna podrška i saradnja”, kazala je Lekić. Takođe, u većini škola već su formirani timovi za borbu protiv nasilja. “Uglavnom u njima učestvuje direktor, predstavnik pedagoško-psihološke službe i/ili predstavnik nastavnog osoblja. Do sada su postojali timovi u nekih 40 škola, ali smo cijenili da to nije dovoljno i da bi trebalo da postoje u svakoj školi, kako bi se u svakom momentu znalo ko je odgovoran za reagovanje na slučajeve vršnjačkog nasilja”, navodi Lekić. Ona podsjeća da je uspostavljena i obaveza škola da u informacioni MEIS sistem unose podatke o nasilju odmah nakon što se dogodi. “To znači da će biti uspostavljen i mnogo ažurniji sistem evidencije nasilja, a tim podacima Ministarstvo će imati direktan pristup. Biće izmijenjeni i propisi kako u dijelu odgovornosti direktora, tako i u dijelu odgovornosti učenika”, napominje Lekić.

Dodatno, i kada je riječ o đacima, propisi se mijenjaju tako da uključuju i digitalni apekt ovog problema. Skloni smo da se težom povredom dužnosti učenika smatra upravo snimanje neprimjerenog materijala u školi i njegovo širenje

■ Oglušenje O

Obaveze OsnOv za razrješenje

Što se tiče direktora, slučajevi u kojima se uprava škola ekstremno oglušila o svoje obaveze biće osnov za razrješenje, odnosno promjenu uprave škole. “Dodatno, i kada je riječ o đacima, propisi se mijenjaju tako da uključuju i digitalni apekt ovog problema. Skloni smo da se težom povredom dužnosti učenika smatra upravo snimanje neprimjerenog materijala u školi i njegovo širenje”, predočila je Lekić. Tokom godine, kako je najavljeno, biće angažovano i nekih 30 zaštitara, odnosno lica koja će boraviti u blizini škola i prevenirati kako vršnjačko nasilje, tako i potencijalne vandalističke ispade, odnosno štititi sami objekat i imovinu. “U toku je razvijanje posebne kvalifikacije za njih, s obzirom na činjenicu da rade sa djecom i u blizini djece. Proces izrade kvalifikacije biće završen u toku godine, kada će se znati koje uslove tačno treba da ispunjavaju. Naravno, čitav niz mjera, kao što je usmjeravanje časova odjeljenske zajednice upravo na ovu temu, izmjena pravilnika o postupanju u slučajevima nasilja i mnoge druge, prateći su koraci u čitavom novouspostavljenom sistemu borbe protiv nasilja”, istakla je Lekić. Prema njenim riječima, novi sistem borbe protiv nasilja priprema se već mjesecima i plan je bio da se kroz kampanju u toku ove godine predstavi javnosti. Ipak, kako kaže, nekoliko nedavnih dešavanja u vezi sa vršnjačkim nasiljem uticali su na to da se proces ubrza.

Zahtijevaće krivičnu odgov Podsjećamo, Udruženje Roditelji je nedavno potpisalo Memorandum o saradnji sa Ministarstvom prosvjete, čime je, kaže Mihailović, ozvaničena dugogodišnja saradnja u borbi protiv vršnjačkog nasilja. Međutim, oni će se, kako je najavila, u narednom periodu posvetiti i koracima koji se ne odnose samo na obrazovanje. “Mi smo se, između ostalog,

bavili izradom određenih koraka koji treba da se sprovode u naredne dvije godine na nacionalnom nivou, ne samo u okviru Ministarstva prosvjete, nego i u okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja, ali i u okviru unutrašnjih poslova i bezbjednosti djece i zdravlja. Očekujemo i podršku sistema zdravstva prema žrtvama, ali i onima koji su počinioci nasilja. Takođe, posvetili smo

UTORAK, 14. 1. 2020.

DRUŠTVO

TIMOVA ZA BORBU PROTIV NASILJA

VRŠNJAČKOG NEKOLIKO PUTA

Nacionalni tim kontinuirano vrši analizu podataka o nasilju Novi sistem borbe protiv vršnjačkog nasilja počiva na Programu za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovnovaspitnim ustanovama u Crnoj Gori s Akcionim planom 20192021. Kako je Lekić kazala, u skladu sa ovim planom, već je formiran i nacionalni tim za praćenje pojave nasilja i vandalizma. “U skladu sa Akcionim planom, već je formiran trajni tim za praćenje pojave nasilja i van-

Broj linije za prijavu nasilja: 080 777 777

ovornost roditelja nasilnika pažnju i obavezama i odgovornosti roditelja, na čemu ćemo u narednom periodu insistirati kroz zakonsku regulativu u situacijama kada njihovo dijete pravi problem, a oni odluče da ne žele da se time pozabave”, kaže Mihailović i napominje da je, što se roditelja tiče, od početka bilo važno da se definiše odgovornost svih. “Džabe ćemo mi napraviti pravila i tamo negdje napisati da je

vršnjačko nasilje zabranjeno ukoliko se, kad do njega dođe, naprave određeni propusti, a niko ne odgovara. Moraju se znati odgovorni. Nijesmo za to da moraju da budu odgovorne samo škole. Naravno da moraju svi da budu odgovorni, djeca, ali i roditelji. Na taj način ćemo ozbiljnije da shvatimo neke situacije, pa nećemo okretati glavu, što je do sada bio slučaj”, naglasila je Mihailović.

■ PROŠLE GODINE 367

MALOLJETNIKA IZVRŠILO KRIVIČNA DJELA

Kada je riječ o broju slučajeva vršnjačkog nasilja, Lekić navodi da je ono, prema posljednjim istraživanjima, statistički u padu. “Međutim, posljednji slučajevi kojima smo svjedočili jasno nam govore da djeca moraju imati podršku čitavog društva”, naglašava Lekić. Naime, svi pamtimo stravično ubistvo koje je maloljetni Nikšićanin počinio prošle godine, ubivši osamnaestogodiš-

nju djevojku zbog ljubomore. Takođe, veliku pažnju javnosti je u martu 2019. godine privukao slučaj zlostavljanja učenice šestog razreda OŠ “Radomir Mitrović” u Beranama, koju su petorica starijih učenika iste škole ucenjivala video-snimkom. Osim toga, podsjećanja radi, učenik OŠ “Štampar Makarije“ u Podgorici je u oktobru više puta britvom uboo u rame svoju vršnjakinju u blizini škole, dok je barska policija u novembru uhapsila sedamnaestogodišnjeg dječaka iz Nikšića zbog sumnje da je pokušao da ubije P. Ž. (18) iz Bara. Prema podacima Uprave policije dostavljenim DN, tokom 2019. godine evidentirano je 367 maloljetnih lica koja su izvršila 472 krivična djela. Od toga broja 70 odsto krivičnih djela su iz oblasti imovinskog kriminaliteta. “Kao izvršioci krivičnih djela registrovano je 345 maloljetnika muškog pola i 22 maoljetnika ženskog pola. Kada je riječ o povratnicima, u prošloj godini je taj procenat bio 20,9 odsto”, naveli su iz Uprave policije.

■ ŠKOLE ĆE MO-

RATI DA VODE EVIDENCIJU

Ipak, kako nam je izvršna direktorica Udruženja Ro-

dalizma, a čiji su članovi, pored predstavnika Ministarstva prosvjete, predstavnici Zavoda za školstvo, ali i predstavnik Udruženja Roditelji i Ministarstva rada i socijalnog staranja, što je, rekla bih, posebno važno. Zadatak tima je da kontinuirano analizira podatke o nasilju, vrstama nasilja, obuhvatu i sl., i u skladu sa time predlaže mjere i dalje politike u ovoj oblasti”, objasnila je Lekić. ditelji Kristina Mihailović objasnila, mali je broj onih koji bi vršnjačko nasilje prijavili policiji. Prema njenim riječima, zbog ovog problema se Udruženju obraćalo mnogo sugrađana, a najčešće su to bili roditelji djece koja su trpjela nasilje i oni nijesu znali kako djecu da zaštite. “Mali broj je onih koji odluče da policiji prijave vršnjačko nasilje, a na sreću, mnogo je više situacija koje ne dovode do takvih posljedica da bi se oni obratili policiji. S druge strane, kada se pomisli na različite vrste vršnjačkog nasilja koje su vrlo perfidne i opasne, mora se raditi na tome da se prepoznaju”, naglašava Mihailović. Kako navodi, do sada niko nije imao evidenciju vršnjačkog nasilja, jer se ona nigdje nije vodila. Sada će to biti obaveza škola. “Ni Ministarstvo prosvjete nije znalo šta se dešava, ni koliko je takvih slučajeva bilo, niti su škole bile u obavezi da ih evidentiraju. Sad će to morati da rade jer u sistemu obrazovanja postoji posebna kategorija koja se zove vršnjačko nasilje i sve su škole u obavezi da unose slučajeve, tako da će ubuduće biti podataka”, dodaje Mihailović.

DRUŠTVO

UTORAK, 14. 1. 2020.

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE I NACIONALNI PARK ŠVARCVALD

POBRATIMILI SE U ŠTUTGARTU

Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica i direktor NP Švarcvald Volfgang Šlund potpisali su juče u Štutgartu Povelju o bratimljenju, koja spaja NP Durmitor sa NP Švarcvald. “Povelja o bratimljenju i saradnji znači uzajamnu podršku konkretizaciji i ostvarivanju svih ciljeva, kao i poboljšanju kvaliteta rada. Saradnja sa NP Švarcvald će podrazumijevati razmjenu iskustava u zaštiti prirodnih dobara, uzajamnu promociju kao posebnu privilegiju ovakvih partnerstava i razmjenu zaposlenih koji će steći nova znanja, imajući u vidu da se NP Švarcvald intenzivno bavi edukacijom mladih, što je misija i NPCG, koji će već početkom februara pokrenuti novi program za učenike crnogorskih škola. Naši najmlađi učiće o biljnim i životinjskim vrstama, otkrivanju i praćenju trago-

Detalj sa potpisivanja povelje

va životinja, kako bi naučili da čuvaju prirodu i društvo, a i da razvijaju maštu i kreativnost. U planu je i razmjena mladih rendžera, kako bi unaprijedili znanje i upoznali nove

prirodne potencijale Evrope”, kazao je Klica. Poveljom o saradnji planiraju se i zajedničke aktivnosti, koje se odnose i na unapređenje ekonomskih efekata, koji su takođe bitni za

rad i napredak nacionalnih parkova. “NPCG imaju dosta toga da ponude svom partneru, jer naši standardi rastu iz godine u godinu, te će ovo partnerstvo pomoći da pre-

duzeće napreduje u svim segmentima. Nastavićemo da ulažemo napore na očuvanju i promovisanju prirodnih ljepota naše države, ali i razvijamo nova partnerstva i prijateljstva sa zaštićenim područjima Evrope i svijeta”, rekao je Klica. Švarcvald je najmlađi nacionalni park u Njemačkoj i njegova karakteristika su divlje četinarske šume, duboka lednička jezera, a šumski rezervati u njemu su stari i preko 100 godina. “Ovaj događaj za nas predstavlja posebno zadovoljstvo, jer sada imamo bratski park u Crnoj Gori, koja je predivna zemlja. Imate predivnu prirodu, predivne šume i mnoštvo zaštićenih vrsta i srećni smo što čuvate vaša prirodna bogatstva. Srećni smo što sada možemo raditi zajedno i učiti od vas, kao i vi od nas. Time ćemo pomoći zaštiti prirode u Evropi, što nas posebno raduje”, kazao je Šlund. J.V.Đ.

UTORAK, 14. 1. 2020.

DRUŠTVO

DIREKTOR INSTITUTA MIRKO ĐUROVIĆ

Akvarijum Boka daće novi život Institutu za biologiju mora Akvarijum Boka trebalo bi da bude otvoren krajem maja kada će, smatra direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore Mirko Đurović, dati “novi život Institutu”. Koncept Akvarijuma je izgrađen prošle godine i, kako je rekao, uklopljen je u postojeći prizemni prostor Instituta za biologiju mora. “Akvarijum se nalazi u Palati Radoničić, koja je pod zaštitom spomenika kulture Crne Gore. Rekonstrukcija u ovakvim objektima je izuzetno zahtjevna, kako sa arhitektonsko-građevinskog aspekta, tako i sa aspekta pravljenja plana za smještaj samih akvarijumskih bazena i prateće tehnike. Nakon više mjeseci planiranja i promišljanja sa izabranim arhitektonskim biroom Enforma iz Kotora došli smo do rješenja koje zadovoljava sve preduslove za očuvanje samo forme zgrade Instituta i pune funkcionalnosti dostupnog prostora. Radi se o površini od 300 metara kvadratnih, koje Institut nije koristio punih 30 godina zbog lošeg stanja samih prostorija i dotrajalosti instalacija. Sada ovom dijelu Instituta dajemo novi život”, istakao je Đurović. Prva prostorija, objašnjava, sastojaće se od tri velika bazena, dimenzija 2×3 metra, sa najkarakterističnijim ribama Mediterana i organizmima koji žive uz samu obalu. “Jedan od akvarijuma će biti ‘splah tank’, koji imitira obalnu zonu plime i oseke. U drugoj prostoriji biće sedam bazena različitih dimenzija. Najveći, dimenzija 5×2 metra, imaće najkrupnije stanovnike akvarijuma. Planirano je da u njemu budu krnje i pagrovi-stanovnici dubokih voda Jadranskog mora. Treća prostorija je posvećena Bokokotorskom zalivu”, pojašnjava Đurović. U trećoj prostoriji posvećenoj Bokokotorskom zalivu naj-

mlađima će biti dostupan i “touch tank”. “U njoj centralno mjesto zauzima ‘touch tank’ u obliku Kotorskog zaliva u koji ćemo smjestiti ribe koje su karakteristične za Boku. Osim ovog bazena, u ovom prostoru će biti tankovi sa meduzama, za koje smatramo da će i te kako privući pažnju budućih posjetilaca. Jedan od ciljeva našeg akvarijuma jeste edukacija posjetilaca o flori i fauni Jadranskog mora. U tom smislu smatramo za obavezu da najmlađim posjetiocima omogućimo i određeni oblik interakcije sa morskim organizmima. Takozvani ‘touch tank’ biće visine 1,2 metra, gdje će djeca moći da dodirnu vodu i osjete blizinu organizama u bazenu”, ističe Đurović. On naglašava da je Institut jedina naučnoistraživačka ustanova koja se bavi zaštitom i proučavanjem Jadran-

Đurović

skog mora u Crnoj Gori, tako da su sve njihove aktivnosti povezane sa naučnim djelovanjem i razvojem. “Tako je i sa novim segmentom Instituta – Akvarijumom Boka. Naime, ovaj budući prostor sa novom opremom će osim edukativnog značaja, naučnicima u Institutu omogućiti da izvode različite naučne eksperimente ‘in vivo’, da prate rast i razvoj organizama, interakciju među vrstama u akvarijumskim uslovima, dakle sve ono što je vrlo teško pratiti u prirodnoj sredini. Smatram da će se kroz naučni rad u Akvarijumu Boka uspješno povezivati sa svim sličnim institucijama na Mediteranu i kroz međusobnu saradnju dovesti do još bolje povezanosti Instituta i UCG sa naučnom zajednicom Mediteranskog područja”, kazao je Đurović. Model rada akvarijuma u sklopu naučne ustanove je, kaže, poznat širom svijeta i nama

je najbliži takav akvarijum u Dubrovniku, zatim akvarijum na Kritu, u Napulju… “Već duži niz godina je zastupljen trend smanjenog finansiranja Instituta ovog tipa od strane država i težnja svakog od njih je da obezbijedi dodatna sredstva za svoj naučnoistraživački rad. Institut za biologiju mora je uspio da zaokruži finansijsku konstrukciju Akvarijuma Boka isključivo iz donacija, tako da od momenta otvaranja ostaje na budućim zaposlenima u Akvarijumu Boka i upravi Instituta da obezbijede finansijski održiv akvarijum koji će se finansirati putem naplaćivanja ulaznica, međunarodnih naučnih projekata i budućih donacija. U tom smislu, planirano je da akvarijum bude otvoren 11 mjeseci, od sredine februara do sredine januara svake godine, dok bi se tokom pauze vršio redovni remont postrojenja za održavanje i akvarijum-

skih bazena”, rekao je Đurović i najavio da će naseljavanje organizama u Akvarijumu Boka početi tokom marta. Planirano je, dodaje, da za nepuna dva mjeseca sakupe više od 150 predstavnika morske flore i faune. “Sakupljanje će se odvijati u nekoliko faza na području Bokokotorskog zaliva i priobalnom dijelu duž cijelog Crnogorskog primorja. Najveću pomoć očekujemo od profesionalnih i sportskih ribolovaca sa kojima već duži niz godina imamo saradnju, a takođe će i naši naučnici dati veliki doprinos u metodologiji sakupljanja, lokacijama za određene vrsta i bezbjednom transportu svih organizama do Kotora”, rekao je Đurović. Svaki akvarijum, kaže, ima dinamičan rad tokom cijele godine u smislu promjene raznih vrsta morskih organizama. “Želimo da mlađe jedinke koje vremenom porastu u našim bazenim vratimo ponovo u prirodnu sredinu, a njih zamijenimo nekim drugim primjercima. Na taj način brinemo o organizmima koje smo ‘pozajmili’ iz mora, postižemo različitost postavke, a posjetiocima koji žele da dođu više puta omogućimo da uvijek mogu da vide i nauče nešto novo u akvarijumu”, naglasio je Đurović. Institut za biologiju mora, podsjeća, krajem 2018. godine započeo je projekat izgradnje i adaptacije dijela svojih prostorija kako bi se otvorio prvi morski akvarijum u Crnoj Gori. “Akvarijum Boka je finansiran najvećim dijelom iz donacije Kraljevine Norveške kroz projekat MONTEAQUA koji se zvanično završava 4. juna. Dodatna finansijska sredstva obezbijeđena su zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, JP Morsko dobro i UCG”, podsjetio je Đurović. J.V.Đ.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

UTORAK, 14. 1. 2020.

KOLAŠIN: OTVOREN NOVI PROSTOR ZA PLA

BRENDIRANI LIS MED U “HIGHLA

rendirani domaći proizvodi sa zaštićenim porijeklom u Kolašinu su najzad dobili prostor gdje će valjano biti plasirani. Riječ je o ugostiteljskom objektu “Highlanders”, u prevodu na naš jezik “Gorštaci”, koji je otvorila Jasmina Salihović, privatna preduzetnica iz Švajcarske, gdje će u saradnji sa NVO Klasterska inicijativa iz Kolašina pomoći licenciranim proizvođačima domaćih proizvoda da ih plasiraju u ambalaži sa oznakom porijekla.

Na ovaj način svi ovi proizvodi, od brendiranog lisnatog sira, preko pčelinjih proizvoda, te ljekovitog bilja, čajeva i ostalih domaćih proizvoda iz Kolašina, biće svrstani među ostale crnogorske brendirane proizvode. Prema riječima Milovana Vlahovića iz Klasterskog udruženja NVO Klasterska inicijativa, njihova ideja da se proizvodi sa zaštićenim porijeklom plasiraju u posebnom objektu biće moguća u saradnji sa Jasminom Salihović. Ona je uložila svoj kapital u ugostiteljski objekat “Highlanders”, čime je grad na Tari uoči same Nove godine u glavnoj Sibirskoj ulici dobio potpuno drugačije mjesto za prodaju domaćih proizvoda i uživanje u dobrim vinima i kuhinji baziranoj na domaćim proizvodima. “U objektu koji se nalazi u glavnoj Sibirskoj ulici još uvijek je u toku sređivanje, jer smo zamislili da i proizvođači meda imaju svoj kutak, a da pakovanja i taj dio objekta budu u obliku saća. Očekujemo ovih dana i posebnu ambalažu za lisnati sir, čajeve i med. Cilj nam je da sve što se u Kolašinu prodaje od domaćih proizvoda ovdje u našem objektu može i da se kupi, a uslov je da proizvođači imaju licencu za svoje proizvode, odnosno da su registrovani. Imaćemo i autentične suvenire iz Kolašina, a sa agencijama iz

Vlahović Tivta i Kotora već pripremamo ugovore da nam dovode ovdje ture gostiju. Objekat je iz dva dijela, drugi dio je takozvana vinska soba, tako da prostara imamo dovoljno za goste. Domaće rakije su nam za sada iz Mojkovca, onog dijela grada koji gravitira našoj opštini, jer u Kolašinu nema nijedan licencirani proizođač rakije. Vodimo računa da i cijene budu pristupačne”, kazao je Vlahović. Salihović je zadovoljna saradnjom sa pratnerima iz Klasterskog udruženja, te ne krije radost što su gosti već prepoznali objekat kao mjesto de-

gustacije proizvoda sa ovog područja. “Objekat je trenutno 60 odsto opremljen i vrijedno radimo na njegovom usavršavanju. Za sada su na policama Plantažina vina, a krećemo polako sa pakovanjem čajeva i ljekovitog bilja. Teglice meda takođe će naći svoj kutak na policama. Meni je drago što sam u ovoj priči upravo sa mladim ljudima iz Klasterskog udruženja Vlahovićem i Balšom Cvetkovićem. Proizvođači će uz moju pomoć brže doći do registracije svojih proizvoda, a ja ću najviše vremena posvećivati pakovanju

600

KILOGRAMA MEDA SA SINJAJEVINE OD MAJČINE DUŠICE NAŠLI SMO KOD JEDNOG ČOVJEKA U KOLAŠINU. TO JE NEVJEROVATAN UKUS, ALI ZA SADA ON NIJE REGISTROVANI PROIZVOĐAČ

UTORAK, 14. 1. 2020.

ASMAN DOMAĆIH PROIZVODA

SNATI SIR I ANDERSU”

Salihović nudi degustaciju vina i brendirane domaće proizvode tih proizvoda, za koje trenutno sada biram adekvatnu i atraktivnu ambalažu. Na primjer, ljudi više neće morati čajeve i ljekovito bilje da za euro prodaju u običnim najlon kesicama pored puta. Mi njihove proizvode pakujemo u takve ambalaže koje će sadržati sve podatke o proizvodu i proizvođaču. Znači, ja sam zadužena za brendiranje”, sa ponosom kaže Jasmina. Pakovanja će izgledati i kao pokloni, pa će zainteresovani kupci, pored degustacije, lijepo upakovane brendirane proizvode moći da kupe i odnesu kući. “Neće samo proizvođač dobiti na pakovanju svog proizvoda, već i na cijeni. Dakle ako je tih 100 grama koštalo euro, u novom pakovanju cijena te gramaže bi bila tri eura. Dajem primjer, veća gramaža dobija veću cijenu. Znači, radićemo na što boljem marketingu. Mi ovdje u Kolašinu imamo nevjerovatne domaće i zdrave proizvode koje samo treba plasirati pravilno na tržištu. Kada je

u pitanju med, on će biti pakovan u manjoj ambalaži kako bi turista lakše mogao da odnese sa sobom taj proizvod. Inače stranci ne vole velika pakovanja meda. Na primjer našli smo jednog čovjeka u Kolašinu koji ima 600 kg meda sa Sinjajevine od majčine dušice. To je nevjerovatan ukus, ali on nije registrovani proizvođač i to je, kako je on objasnio, za njega jako komplikovano. Tim dijelom ću se ja baviti i pomoći ljudima oko onoga što je njima teško i iziskuje im dosta vremena, što proizvođačima najteže pada”, objasnila je ona. Naša sagovornica tvrdi da vino koje proizvode Plantaže zaslužuje veću cijenu od postojeće. “U Podgorici sam probala vino i bila šokirana cijenom, koja se kretala oko 12 eura. Pa u Švajcarskoj tako kvalitetno vino bilo bi najmanje 45 eura. I tad sam rekla - ja odavde nigdje više ne idem”, zaključuje na kraju Salihović. Z.B.

CRNA GORA

KOLAŠIN BEZ SNIJEGA KUBURI S MANJKOM GOSTIJU

KLIZALIŠTE I BOŽIČNI BAZAR DONEKLE PRUŽAJU ZABAVU

Nedostatak sniježnog pokrivača znatno utiče na popunjenost smještajnih kapaciteta, dok se u gradu klizalištem i Božićnim bazarom pokušava nadomjestiti period do padavina koje se sa nestrpljenjem očekuju. TO Kolašin u saradnji sa NTO Crne Gore predstavlja ovih dana ponudu grada na sajmu turizma u Štutgartu. Kako je kazao direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović, nedostatak snijega znatno utiče na popunjenost smještajnih kapaciteta, prije svega kod izdavalaca privatnog smještaja, dok hoteli bilježe solidnu popunjenost, što je posljedica unaprijed prodatih aranžmana. “Trenutno je jasno da do većih sniježnih padavina i otvaranja punih kapaciteta ski

centara ne možemo očekivati veći broj gostiju u gradu. Klizalište i Božični bazar donekle pružaju zabavu za posjetioce u samom gradu. Nedostatak sniježnih padavina nije samo problem kod nas, već i u okruženju”, kazao je Vlahović. On je takođe istakao da Turistička organizacija Kolašina u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore predstavlja turističku ponudu Kolašina na sajmu turizma CMT (Camping Motor Touristik ) koja se održava u Štutgartu u periodu od 11. do 19. januara “Bitno je istaći da je Crna Gora zemlja partner ovog sajma, koji ima preko 240.000 posjetilaca i više od dvije hiljade izlagača iz cijelog svijeta. Na njemu se posebno predstavljaju nove destinacije, zemlje,

regije i gradovi za aktivni odmor, a činjenica je da Kolašin ima raznovrsnu ponudu aktivnog odmora tokom ljetnje i zimske turističke sezone, a aktivni odmor i uživanje u netaknutoj prirodi je ono zbog čega većina gostiju posjeti Kolašin. Za ovu priliku pripremljen je i poseban promotivni materijal na njemačkom jeziku. Nastupom na ovom sajmu naša zemlja će napraviti veliki iskorak u promociji Crne Gore kao turističke destinacije na tržištu centralne Evrope sa kojeg se bilježi znatan rast posjeta. Kada se uzme u obzor konstantno povećanje broja avio letova iz Njemačke ka Crnoj Gori, siguran sam da će ova vrsta promocije imati dugoročne pozitivne efekte za turističku privredu našeg grada”, istakao je Vlahović. Z.B.

OPŠTINA BAR I MPRR OBNAVLJAJU PUTEVE PREMA MASLINJACIMA

Za adaptaciju cesta 20.000 eura Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je, na osnovu zahtjeva Opštine Bar, a u cilju daljeg unapređenja i revitalizacije putne infrastrukture na seoskim područjima, opredijelilo sredstva u iznosu od 20.000 eura za adaptaciju pristupnih puteva prema maslinjacima u Dobroj Vodi i Džidžarinu. Ostala sredstva za adaptaciju ovih pristupnih puteva prema maslinjacima obezbijediće Opština Bar kako bi na taj način stvorila povoljne uslove proizvođačima sa ovih prostora za bavljenje maslinarstvom, ali i drugim vidovima poljoprivrede. Ovakvi vidovi podrške i zajednički projekti su potvrda uspješne saradnje lokalne

Barski maslinjak uprave sa Vladom Crne Gore i resornim ministarstvom, koja je u prethodnom periodu rezultirala početkom realizacije vrijednih kapitalnih projekata u ovoj oblasti, kao što je izgradnja Kuće maslina u Starom Baru. Takođe, Opština Bar i na druge načine podstiče po-

ljoprivredne proizvođače kroz različite oblike podrške njihovim proizvodnim aktivnostima, po kojem osnovu je, saglasno Odluci o podsticajima i investiranju u razvoj poljoprivrede u 2018. i 2019. godini, opredijelila sredstva u iznosu od preko 370.000 eura.

CRNA GORA

UTORAK, 14. 1. 2020.

NOVO IGRALIŠTE U MOMIŠIĆIMA

INVESTICIJA VRIJEDNA SKORO 20.000 EURA

Najmlađi sugrađani u glavnom gradu dobili su krajem prošle sedmice novo igralište u Ulici Serdara Jola Piletića u dijelu grada Preko Morače. “U Ulici Serdara Jola Piletića izgrađeno je dječje igralište, opremljeno bezbjednom podlogom da bi se djeca bezbrižno igrala, kao i adekvatnim spravama. Radovi koji su prethodili postavljanju tartana i dječjeg mobilijara su takođe značajni – od obilježavanja površine, preko skidanja površinskog sloja, stavljanja ivičnjaka, betoniranja, tamponiranja itd. Pored toga, izgradnju ovog, kao i svih drugih igrališta pratila je i

ugradnja parkovskog mobilijara, postavljanje klupa, a sva igrališta su oplemenjena i određenim vrstama stabala”, navode iz Glavnog grada. Na istoj lokaciji ugrađene su i sprave za vježbanje na otvorenom. Vrijednost igrališta u Ulici Serdara Jola Piletića je blizu 20.000 eura. Iz Glavnog grada podsjećaju da je prošle godine uloženo blizu 136.000 eura u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih dječjih igrališta. Zajedničkim snagama gradska uprava i gradska preduzeća, kako kažu, izgradili su, odnosno rekonstruisali šest dječjih igrališta u različitim djelovima grada. M.M.

AKTIVNOSTI AGENCIJE ZA STANOVANJE

UREĐUJU SPORTSKI POLIGON U GOSTILJU Sportski teren u Gostilju

NIKŠIĆ: NAPREDUJE IZGRADNJA D

U TOKU POSTA KROVA NA DVA

Uprava javnih radova trenutno na području opštine Nikšić realizuje tri značajna projekta, čija je ukupna vrijednost blizu 11 miliona eura, a zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, radovi na gradilištima napreduju iz dana u dan. Iz Uprave javnih radova navode da je u okviru kompleksa Doma za stare u toku postavljanje krovne konstrukcije na dva objekta, dok je na jednom već završena. Građevinci su takođe angažovani i na hidroizolacionim

radovima, iskopima, kao i pripremi unutrašnjosti objekata za dalje radove. Prva faza projekta realizuje se kroz Regionalni stambeni program, dok drugu fazu finansira Vlada iz kapitalnog budžeta. Ukupna vrijednost investicije je oko 5,5 miliona eura, a očekuje se da do kraja ove godine bude završen najveći dio građevinskih radova. Takođe, rušenjem tribine stadiona Sutjeske počela je i priprema za početak radova na jednom od najvećih projekata u

gradu pod Trebjesom. Dotrajali objekat početkom naredne godine zamijeniće novo, moderno zdanje po najvišim evropskim standardima, čime će se u znatnoj mjeri unaprijediti uslovi rada kluba. “Nakon što lokacija bude u potpunosti očišćena da ostataka stare tribine, počeće izgradnja nove, u vrijednosti od 4,6 miliona eura. Od toga će 3,3 miliona eura izdvojiti Vlada, dok će ostatak obezbijediti Fudbalski savez Crne Gore. Novi objekat imaće prizemlje i tri sprata, a

Srušena tribina na stadionu Sutjeske

Opština u okviru glavnog grada – Golubovci investirala je u uređenje sportskog poligona u Gostilju, a za adaptaciju terena je bila zadužena Agencija za stanovanje Podgorica d.o.o. Teren je ograđen metalnom konstrukcijom po propisanim standardima, čime je stepen bezbjednosti za djecu podignut na nivo

koji je neophodan, kako bi nesmetano mogli trenirati i igrati košarku i druge omiljene sportove. Iz opštine u okviru glavnog grada - Golubovci navode da je u toku montiranje dva koša kao neizostavnog dijela poligona. Ističu da će se i u narednom periodu nastaviti uređenje terena na teritoriji gradske opštine.

UTORAK, 14. 1. 2020.

Dom starih

DOMA ZA STARE

AVLJANJE A OBJEKTA Na proljeće naredne godine JU “Zahumlje” u novom ruhu U cilju razvoja kulture grada pod Trebjesom, u toku je i dogradnja objekta Javne ustanove “Zahumlje”. Radovi, kako kažu iz Uprave, teku planiranom dinamikom. U proteklih nekoliko sedmica završen je veliki dio grubih građevinskih radova, pa se očekuje da posao bude završen početkom narednog proljeća. ukupna bruto površina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedišta, iznosiće oko 6.200 metara kvadratnih”, navode iz Uprave javnih radova. Takođe, Uprava javnih radova trenutno realizuje i izgradnju Doma za stare i u Podgorici, gdje je završen veliki dio građevinskih radova, a izgradnja će biti završena sredinom ove godine. Krajem prošle godine postavljena je fasada na najvećem dijelu objekta, završena krovna konstrukcija, elektro i termotehničke instalacije,

“Osnovano prije više od 120 godina, ‘Zahumlje’ danas predstavlja simbol kulturnog života grada, zbog čega je prepoznata potreba za unapređenje uslova rada njegovih članova i zaposlenih”, saopštili su iz Uprave javnih radova. Za ovaj posao Vlada iz kapitalnog budžeta izdvaja blizu 300.000 eura. ugrađena kompletna spoljašnja bravarija, a u potpunosti su završeni i molerski radovi u jednoj od lamela. U toku su preostali radovi u unutrašnjem dijelu objekta, uključujući sobe i apartmane za korisnike i prostorije za osoblje. Nakon završetka građevinskih radova predstoji opremanje adekvatnim inventarom, kao i uređenje terena sa zelenim površinama i parking prostorom. Vrijednost izgradnje ovog objekta iznosi nešto više od 8,7 miliona eura. M.M.

CRNA GORA

URA ZABRINUTA ZBOG STANJA NA BRDU GORICA

GLAVNI GRAD: RADOVI PREDVIĐENI DUP-OM

Građanski pokret URA tvrdi da je ovih dana započeta intenzivna akcija rušenja, bušenja i odlamanja brda Gorice kako bi investitorima obližnjih zgrada bila probijena nova saobraćajna traka. Oni navode da je Gorica već dovoljno urbanizovana i uništena, a da je gradska uprava - usvajanjem plana i izborom izvođača radova zapečatila sudbinu tog dijela brda i, kako kažu, nikada proglašenog parka prirode. Podgorička URA je ukazala da je na djelu “najveće licemjerje gradonačelnika Vukovića i gradske uprave, koji su uvijek u prvim redovima kada se treba kititi tuđim perjem kroz promociju Botaničke bašte ili poklonjene aplikacije, a od kojih nema ni traga ni glasa kada se njihove štetne odluke sprovode u djelo”. Podsjećaju da su više puta tražili da se brdo Gorica proglasi parkom prirode i da se jasno utvrde njegove granice, kako ne bi moglo doći do nove devastacije i mijenjanja planske dokumentacije u cilju povlađivanja investitorima. “Uprkos našim javno iznešenim inicijativama, grad je na Gorici zamislio nove zgrade, parkinge, garaže i mnogo betona ne bi li na bolji način ‘valorizovao’ zemlju i zaradio nešto novca za svoje budžetske rupe”, kazali su u podgoričkom odboru URA.

Ovaj projekat predstavlja jednu od većih investicija u saobraćajnu infrastrukturu na području glavnog grada u ovoj godini, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 1.030.478 eura

Sa druge strane, iz Glavnog grada tvrde da je riječ o radovima na komunalnom opremanju objekata, što je ugovorena obaveza Glavnog grada Podgorice, a vrše se na osnovu usvojene planske, odnosno projektne dokumentacije. “Izgradnja, odnosno rekonstrukcija ovih saobraćajnica, predviđena je DUP-om ‘Zagorič 1 – dio Zone A’, izmjene i dopune iz 2013. godine, koji se nalazi na vebsajtu Glavnog grada Podgorice i u isti je moguće izvršiti uvid”, saopštili su iz Glavnog grada. Oni su naglasili da se radi o projektu koji je iniciran od strane predsjednika osam skupština etažnih vla-

snika iz ulica Veliše Mugoše i II crnogorskog bataljona. “U skladu s navedenim, pristupilo se izvođenju radova na rekonstrukciji Ulice Veliše Mugoše, izgradnji Ulice Nova 1 sa upravnim parkingom, Ulice Nova 2 i dijelu saobraćajnice Ulica Nova 3 (pored objekata u podnožju brda Gorica). Saobraćajnice će imati javnu rasvjetu, tk, atmosfersku, fekalnu kanalizaciju i vodovod, kao i semafor na raskrsnici Ulice II crnogorskog bataljona i Nove 1. Uz saobraćajnice je predviđen i trotoar”, kažu iz Glavnog grada, navodeći da ovaj projekat predstavlja jednu od većih investicija u saobraćajnu infrastrukturu na području glavnog grada u ovoj godini, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 1.030.478 eura. “Zato pozivamo predstavnike pokreta URA da oni, kako kažu, ‘jednom u životu budu iskreni’, pa nam saopšte zašto im smeta navodno betoniranje Podgorice, ali uredno ‘zažmure’ kada pojedine građevinske firme njima bliske grade nova ‘naselja’ na više lokacija u Podgorici. Podsjećamo građane da su to one iste firme koje su ranije od predstavnika vlasti tražile da se na njihovoj imovini predvide poslovni i stambeni objekti, a na okolnim parcelama zelene površine”, saopštili su iz Glavnog grada. M.M.

SVIJET

UTORAK, 14. 1. 2020.

ZBOG UBISTVA GENERALA KASEMA SOLEJMANIJA

Iran planira da tuži Donalda Trampa T�h�r�n ��nir� �� uži �r��sj��nik� SAD D�n�� Tr�� zb�g ubis�v� k�� n��n�� j��inic� “Ku�s” Ir�nsk� r�v��uci�n�rn� g�r� �� g�n�r��j�r� K�s�� S��j��nij�, izj�vi� j� �r�� sj��nik �rh�vn�g su�� u Ir�nu Ebr�hi� R�isi. On j� r�k�� ć� �ni k�ji ��čin� �r�kr��j bi�i krivičn� g�nj�� ni i �� Ir�n ��r� �� i��nu� j� �r��sj��nik� SAD k�� g��vn�g ��už�n�g. «N�ć�� us�i�i �� r�đ�, �n ��r� bi�i �suđ�n n� ��đu� n�r��n�� niv�u», is��k�� j� R�isi. Pr�� rij�či�� R�� isij�, S�vj�� z� �ju�sk� �r�� v� �rh�vn�g su�� u Ir�nu i ir�nsk� Minis��rs�v� s��j� nih ��s��v� �r�b�� bi �� s� ��z�b�v� �i� �i��nj��, j�� vi� j� TASS. R�isi j� n�g�� si� �� su ubis�v�� S��j�� nij� �r�kr��ni svi z�k�ni, j�r j� �n bi� si�b�� b�rb� �r��iv ��r�riz�� i ��r�k� ugnj�� v�ni��. Pr��sj��nik Su�� nij� �r�cizir�� k�j�� đu� n�r��n�� ij��u ć� Ir�n �� n�s� �užbu. T�nzij� n� B�isk�� is��ku ��r�s�� su n�k�n ubis�v� S��j��nij�

Šta je bio cilj iranskog napada na baze Zapovjednik ��va�a �evo� l�cije, i�anske ideološke voj� ske, izjavio je da sv�ha na� pada 8. jan�a�a na ame�ič� ke ciljeve � I�ak� nije bila da �bij� nep�ijateljske vojni�

ke. Gene�al Hosein Salami na zatvo�enoj sjednici i�an� skog pa�lamenta, p�ema vi� deo snimk� koji je p�ikaza� la d�žavna televizija, izjavio je da je cilj bio mate�ijalno

�ništenje izazvano ispalji� vanjem �aketa, je� s� željeli da pokaž� da s� nadmoćni� ji od nep�ijatelja i da mog� napasti bilo koj� tačk� ko� j� izabe��.

u n��u ��ričk�g �r�n� k�ji k�ji j� izvr��n �. j�� nu�r� n� M�đun�r��ni �� r��r�� u B�g��u. Ir�n j� uzvr��i� n��i� �� n� �vij� ��ričk� v�jn� b�z� u Ir�ku. Pr��sj��nik SAD D�n�� Tr�� br�ni� j� sv�ju ��uku �� s� ubij� ir�nski g�n�r�� K�s�� S�� j��ni ��ručiv�i �� u�� nij� v�žn� �� i j� u “�� r�nu�ku �r��s��v�j�� ri� j��nju �� A��riku”. Tr�� j� n��is�� n� Tvi��ru �� s� «��iji k�ji �r�izv�� ž� n� vij�s�i i njih�vi ��r�n�� ri iz D��kr��sk� s�r�nk�» v�� ru�� g�n��nu �� i j� S��j��ni �r��s��v� �j�� rij��nju u �� r�nu�� ku �� Sj��inj�n� A��ričk� Drž�v� i �� i s� nj�g�v �i� s� �i�� s�g��si�. «O�g�v�r n� �b� �i��nj� j� ‹sn�žn� DA›, ��i �� u�� nij� v�ž� n� ��k s� i�� u vi�u ‹nj�g�� v� už�sn� �r��s�›», n�v�� j� Tr��. Tr�� j� z� ��ks njuz �r�� n��j��j� r�k�� j� S��j��ni ��nir�� n��n� č��iri ��ričk� ��b�s��, � n� s�� nu u B�g��u.

RUSKI I TURSKI MINISTRI U RAZGOVORIMA

Dogovoren okvirni tekst s modalitetima primirja u Libiji

Turski �� i��i� j� M�v�u� Č�vu��g�u izj�vi� j� u ��n��j��j�k �� su ��g�� cij� Tursk� i Rusij� ��g�v�ri� �� kvirni ��ks� s ��i��i�� ri�irj� u Libiji. Č�vus�g�u i �urski �inis��r ��br�n� Hu�usi Ak�r s�s��i s�s��i s�s��i su s� u M�skvi s ru� ru� ski� �inis�r�� v�njskih �� s��v� S�rg�j�� L�vr�v�� i ru� ski� �inis�r�� br�n� S�rg�� j�� jgu�� i r�zg�v�r��i � �ibij� sk�� i��nju, �r�n�si An��ij�. Č�vus�g�u j� n�k�n s�s��nk� izj�vi� �� j� �r��sj��nik �� n�ci�n��n�g j��ins�v� Libi�

j� ��j�z ��j�z ��j�z ��S�r�j ��is�� s�� r�zu�, ��k j� v�đ� s��r��is�� K��i�� H��r �r�ži� vr��n� �� u��rk� uju�r� z� ��isiv�nj� s��r�zu�� r�ki�u v��r�. Pr��zi H��r�v� s�r�n� “U k�n�čn��, ��g�v�ri� �i s�� kvirni �kvirni �kvirni ��ks� s ��i� ��i�� guć�g �ri�irj� u Li� biji. U U U ��ks�u s��, ��k�đ�, uz�� i u �bzir �r��g� k�j� j� izni� j�� H��r�v� s�r�n�», r�k�� j� Č�vu��g�u. D�� j� �� bi u u��r�k �bj� s�r�n� u Libiji �� isiv�nj�� s��r�zu�� i n��i� s��n� �rihv��i�� ć� s� �ri�r�

ž�v��i �ri�irj�. «Ak� H��r�� H��r�� H��r�� v� s�r�n� sju�r� [u��r�k] ��i� �� v�j ��ku��n�, S�r�j i H��r, k�ji su r�nij�, k�� r�zu�� n�� inicij��iv� i �� v�jic� �r�� sj��nik�, us��n� �rihv��i�i �� ć� ��v��i �ri�irj�, is�unić� �vu �b�v�zu i u �is�n�� b�iku. N�� k�n ��g� n�s��vić�� r��i�� s Rusij�� n� n�s��vku �ri�ir� j� i ubrz�nju cj��ku�n�g ��i� �ičk�g �r�c�s�, uk�jučujući n�� r� B�r�in� i Uj��inj�nih n�ci� j�», r�k�� j� �urski �� i�� ij�. Pr��sj��nik Tursk� R��ž�� T�ji� Er��g�n i ruski �r��sj��

nik ��i�ir Pu�in 8. j�nu�r� ��zv��i su sv� s�r�n� u Libiji n� �ri�irj�. Pri�irj� j�, uz �rihv��nj� �� n�ci�n��n�g j��ins�v� i H��r�vih sn�g�, n� sn�gu s�u� �i�� 12. j�nu�r�. L�vr�v j� ��vr� �i� �� j� ��s�ignu� n��r��k u �r�g�v�ri�� Libiji, ��i �� ni� j� ��is�n s��r�zu� � �r�ki�u v��r� u ��j z��ji. R�k�� j� �� su “n�k� s�r�n�” u suk�bu ��is�� s��r�zu�, ��i �� j� H��r �r�ži� j�� vr��n� �� r�z��ri s�v�r, �r�ni� j� T�njug. Ank�r� ž��i s��n� �ri�irj�

Pr�g�v�ri su us�ij��i�i n�k�n �ri�irj� k�j� j� u ��n�ć iz��đu sub�� i n��j��j� s�u�i�� n� sn�� gu k�� i� inicij��iv� �r��sj�� nik� Rusij� i Tursk� i �r��s��v�j� �rvi �r�ki� u b�rb�� u ��s�j�� njih n�k��ik� �j�s�ci. M�đu�i�, ��h su s� ��j�vi�i izvj��ji � kr��nji�� s �bj� s�r�n�. R�nij� u ��n��j��j�k Er��g�n j� izj�vi� j� �� s� r�zg�v�ri suk�b�j�nih s�r�� n� u Libiji, uz ��sr��v�nj� Ru� sij� i Tursk�, ��vij�ju ��zi�ivn�, is�ičući �� Ank�r� r��i n� �� s� �sigur� �� ri�irj� ��s�� n� s��n�.

UTORAK, 14. 1. 2020.

SVIJET

MEGZIT I DALJE BEZ RJEŠENJA, POMIRLJIV TON ELIZABETE II

Kraljica podržava unuka Harija u nezavisnosti

Pitanje budućih dužnosti princa Harija i njegove supruge je kompleksna situacija za rješavanje i mora još da se radi na tome, ocijenila je Elizabeta Druga nakon jučerašnjeg sastanka u Norfolku. Britanska kraljica zatražila je da konačna odluka bude donijeta tokom narednih dana, ali je dozvolila vojvodi i vojvotkinji od Saseksa veći stepen nezavisnosti od kraljevske porodice. Od početka „Megzita“ javnost s nestrpljenjem očekuje razrješenje situacije, to jest jasniju sliku o daljim kraljevskim obavezama i dužnostima princa Harija i njegove supruge Megan. Sastanak održan u Norfolku nije doneo kompletno rješenje složene situacije u kojoj se našla kraljevska porodica nakon što su princ Hari i Megan objavili da odstupaju od svih kraljevskih dužnosti, javio je Rojters. „Ovo

je kompleksna situacija za rješavanje i mora još da se radi na tome, ali sam zatražila da konačne odluke budu donijete tokom narednih dana“, navodi se u saopštenju kraljice Elizabete Druge. Baka je unuku Hariju i njegovoj supruzi Megan dozvolila veći stepen nezavisnosti od kraljevske porodice. „Moja porodica i ja u potpunosti podržavamo želju koju Hari i Megan imaju da kao mlada porodica urede život drugačije“, navodi se u saopštenju 93-godišnje kraljice. Elizabeta Druga ističe da iako bi porodica voljela da vojvoda i vojvotkinja od Saseksa ostanu u punom obimu angažovani na kraljevskim dužnostima, poštuje i razumije njihovu želju da vode nezavisniji život nego što je to bio slučaj do sada. Tokom perioda tranzicije koji je kraljica najavila, par će provoditi

vrijeme i u Velikoj Britaniji i Kanadi, a dodatnim dogovorima biće jasnije definisano učešće u kraljevskim dužnostima i princa Harija i njegove supruge. Sastanku na istoku Engleske koji je sazvala britanska kraljica, prisustvovali su kraljičin sin princ Čarls i prinčevi Vilijam i Hari. Poslije šokantne objave para da će se povući iz obavljanja dužnosti koje im pripadaju kao članovima kraljevske porodice i da će veći dio svog vremena provoditi u Sjevernoj Americi, vojvotkinja Megan otputovala je u Kanadu. Pjevač Elton Džon veoma je blizak sa sinovima pokojne princeze Dajane, posebno sa Harijem, a kako prenose mediji, par se povjerio britanskoj pop legendi mnogo prije nego što je izašao u javnost sa odlukom o odstupanju od kraljevskih dužnosti.

VIŠI SUD U PAKISTANU NAKLONJEN BIVŠEM PREDSJEDNIKU

Poništena smrtna kazna Pervezu Mušarafu

Viši sud u Lahoreu poništio je smrtnu kaznu izrečenu prošlog mjeseca bivšem pakistanskom predsjedniku Pervezu Mušarafu. Mušaraf je u odsustvu 17. decembra osuđen na smrtnu kaznu zbog izdaje i kršenja ustava. Viši sud u Lahoreu je, međutim, presudio da je specijalni sud oformljen za suđenje bivšem predsjedniku nelegalan. «Današnjom sudskom odlukom poništena je smrtna kazna izrečena Pervezu Mušarafu», rekao je novinarima pakistanski tužilac Ištiak Kan. Advokat Mušarafa, Azhar Sadike, pozdravio je odluku suda. “Hajde da vidimo kako će vlada reagovati», rekao je Sadike, tvrdeći da je Mušaraf «politička meta» i da ga je vlada 2014. godine, nakon povratka na vlast bivšeg premijera Navaza Šarifa, lažno optužila

UHAPŠEN RABIN U IZRAELU

Držao desetine žena i djece u ropstvu

za izdaju. Mušaraf je za pakistansku televiziju ARY rekao da je zadovoljan ishodom, dodajući da se i zdravstveno bolje oseća. Pakistan je za vrijeme Mušarafa postao ključni saveznik SAD u borbi protiv terorizma poslije napada 11. septembra

2001, a Mušaraf je dozvolio NATO-u da prebacuje vojnu opremu preko Pakistana u Avganistan, dok je Amerikancima dozvolio da koriste pakistanske vazduhoplovne baze. Pakistanska vojska kritikovala je smrtnu presudu izrečenu Mušarafu.

Izraelska policija je uhapsila jednog rabina osumnjičenog da je držao desetine žena u ropstvu u kvartu u Jerusalimu gdje žive ultraortodoksni Jevreji. Uhapšeno je i osam žena osumnjičenih da su sarađivale s njim. Policija istražuje da li je vođa tog kulta ultraortodoksnih Jevreja zlostavljao žene i njihovu djecu. Sumnja se da su žene bile «seksualno eksploatisane» i da su neke navodno morale da stavljaju ruke u vatru «da vide kako je u paklu», prenose izraelski mediji. Vjeruje se da je u tom kultu bilo oko 50 žena, a

dvadesetak je policija već ispitala. Istraživanje povodom sumnje da postoji takav kult je počela prije nekoliko godina, a obnovljena je nedavno pošto su neke žene pobegle i prijavile vođu vlastima. Zahvaljujući njihovim svjedočenjima, pojavili su se novi dokazi da postoji komuna ultraortodoksnih Jevreja koja djeluje pod okriljem ženskog seminara. Tamo su žene živjele sa svojom djecom u pretrpanim stanovima u lošim sanitarnim uslovima, a vođa seminara ih je, kako se sumnja, sistematski zlostavljao.

UTORAK, 14. 1. 2020.

KULTURA

DVA VAŽNA NASLOVA ZA LJUBITELJE KNJIŽEVNOSTI

Arto objavio prve prevode Bitora i Pereka na naš jezik

Tragom mnoštva evropskih putnika namjernika, koji su stizali sa raznih strana i različitim povodima, Đorđe S. Kostić nas svojom knjigom – kulinarskim bedekerom i azbučnikom srpskog “blagoutrobija”, vodi kroz Srbiju devetnaestog vijeka.

REPERTOAR DANAS 13.1.2020.

FILM

1917

18.00 / 20.15/ 22.30h

REŽIJA: Sem Mendez

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS

13.1.2020.

FILM

4 RUŽE 20.00h

REŽIJA: Vasilije Nikitović MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Izdavačka kuća Arto objavila je jedan od najvažnijih naslova Novog romana “Raspored vremena” Mišela Bitora i roman Žorža Pereka “Kakav mali moped s hromiranom guvernalom u dnu dvorišta?”. Obje knjige, koje se prvi put pojavljuju na našem jeziku, za Arto je preveo Bojan Savić Ostojić. Koketirajući sa žanrom kriminalističkog romana u formi dnevničkih zapisa, Bitorov “Raspored vremena” je tek u banalnoj ravni čitanja pripovijest o gradu Blestonu, o jednoj knjizi i jednom pokušaju ubistva. U svojoj namjeri i ishodištu, riječ je o pokušaju da se uhvati i oslika jedna od najvećih fascinacija književnosti XX vijeka: vrijeme. U najkraćem, rezultat jednog takvog napora bila je knjiga za koju je nekadašnji nadrealista Mišel Leris rekao da je “nabijena poezijom i čisto savršenstvo”. Knjiga “Raspored časova” objavljena je u ediciji Avangarda, a lekturu potpisuje Jelena Marković. Žorž Perek jedan je od

najmarkantnijih francuskih eksperimentatora jezika i književnih formi u XX vijeku. “Kakav mali moped s hromiranom guvernalom u dnu dvorišta?” drugi je njegov objavljeni roman, a ujedno i prvi u kojem se naziru njegove potonje literarne preokupacije: istraživanje moći jezika i propitivanje granica književne forme. I ovaj roman objavljen je u ediciji Avangarda, a lekturu potpisuje Nela Radoičić. G r a f i č ko o b l i ko v a nje obje knjige radila je Adela Zejnilović, štampu Brain media, a publikovanje je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore. R.K.

je u ulozi Holi Gibni. Pored njih, gledaćemo i Bila Kempa kao Hauija Salomona, Mer Viningem kao Ralfovu suprugu Džini Anderson, Pedija Konsidina kao menadžera lokalnog striptiz kluba Kloda Boltona, Džulijan Nikolson kao Glori Mejtland, Jula Vaskeza kao detektiva

Junisa Sabloa, Džeremija Boba kao privatnog istražitelja Aleka Pelija i Marka Menčaku kao detektiva Džeka Hoskinsa. Dobitnik Emija i Zlatnog globusa Džejson Bejtman pojaviće se u ulozi Terija Mejtlanda. Serija je premijerno počela sa prikazivanjem juče na HBO kanalu. R.K.

Obje knjige, koje se prvi put pojavljuju na našem jeziku, za Arto je preveo Bojan Savić Ostojić.

TELEVIZIJSKA DETEKTIVSKA PRIČA ª AUTSAJDERº

Nova ekranizacija bestselera Stivena Kinga Stiven King pokazao se još jednom kao inspiracija za novu televizijsku priču. Njegov bestseler “Autsajder” je pretočen u seriju od deset nastavaka koja prati policijskog detektiva Ralfa Andersona tokom istrage ubistva jedanaestogodišnjeg dječaka. Misteriozne okolnosti koje okru-

žuju ovaj zločin podstaknu Ralfa, koji još uvijek tuguje zbog smrti svog sina, da u istragu uključi neobičnu privatnu istražiteljku Holi Gibni, nadajući se da će njene natprirodne sposobnosti objasniti neobjašnjivo. Ben Mendelson glumi detektiva Ralfa Andersona, a Sintija Erivo

KULTURA

UTORAK, 14. 1. 2020.

BRITANSKI MUZEJ NAJAVIO IZLOŽBU POSVEĆENU ARKTIKU

Otapanje Sjevernog pola nije samo klimatska, već i kulturna katastrofa

Britanski muzej kao jednu od najvećih izložbi koje priprema ove godine najavio je postavku -”Arktik: Kultura i klima”. Izložba, koja će biti otvorena u maju, fokusirana je na život tamošnjih autohtonih stanovnika, a akcenat je stavljen na klimatske promjene koje njihovo okruženje i pejzaž čine nestabilnim i nepredvidivim. Arktik je najsjeverniji nastanjeni dio Zemljine kugle, dom četiri miliona ljudi, od kojih 400.000 autohtonih stanovnika, većinom Inuita. Izložba će prikazati njihov način života i izbor drevnih artefakata, poput 28.000 godina starog nakita, izrađenog od slonove kosti mamuta, do savremenih fotografija područja koje prikazuju kako život tamo izgleda danas. Nebrojeno blago drevne civilizacije svakoga dana nestaje kao posljedica klimatskih promjena dok se arktički vječni led sve brže

400.000 autohtonih stanovnika živi na Arktiku topi, upozoravaju iz Britanskog muzeja. Nagli porast temperature na Arktiku razotkriva krhke artefakte zarobljene u smrznutom tlu i po 30.000 godina, što dovodi do njihovog brzog uništenja zbog djelovanja vode, soli, vjetra... Jago Cooper, rukovodilac odjeljenja ‘Amerika’ u Britanskom muzeju, rekao je da arheolozi imaju samo kratki raspon na raspolaganju kako bi locirali i spasi-

li ove novootkrivene ostatke predistorijskog ljudskog djelovanja, prije nego što zauvijek nestanu. ‘Kako se topi Arktik, topi se i vječni ledeni pokrivač i zaleđena zemlja se otapa. Predmeti ljudi koji su živjeli na tom području, a koji su bili izuzetno dobro očuvani ledom, sada izranjaju iz otopljene zemlje. Uporedio je situaciju sa kulturnom katastrofom staroga vijeka, uništenjem najveće riznice helenske

kulture i nauke, biblioteke u Aleksandriji. Izložba ‘Arktik: Kultura i klima’ okupiće najveću zbirku artefakata iz regije ikada viđenih u Velikoj Britaniji. Uključuje pozajmice iz starog ruskog arheološkog nalazišta u Sibiru, koje je manje od 500 kilometara udaljeno od Arktičkog kruga i veoma značajno jer uključuje predmete ljudi iz vremena paleolita koji su lovili mamute, nosoroge, bizone i divovske konje te razvili prvu arktičku umjetnost. Dio izložbe fokusiraće se na društvene, ekonomske i političke posljedice sa kojima su se autohtoni narodi Artičkog kruga susreli kao posljedicom evropskog i ruskog istraživanja regije, potrage za Sjeverozapadnim prolazom i trgovinom životinjskim krznom. Među izloženim predmetima su posebno zanimljive sanke grenlandskih Inuita koje je kupio britanski istraživač Sjevernog pola, John Ro-

ss, tokom ekspedicije 1818. godine, što je prvi poznati susret između Eskima i Evropljana. Najava izložbe je ponovo podstakla i rasprave na temu kontinuirane saradnje Britanskog muzeja s kompanijom British Petrol, jednim od njihovih najvećih sponzora, iako je riječ o kompaniji koja se bavi iskorištavanjem plina i nafte i, čini se, nije previše zabrinuta za posljedice klimatskih promjena.

Jedan od eksponata

UTORAK, 14. 1. 2020.

KULTURA

DIREKTOR KOTORARTA RATIMIR MARTINOVIĆ GOSTOVAO U KINI

CHINA STAGE, NOVI SEGMENT DON BRANKOVIH DANA MUZIKE

irektor KotorArta Ratimir Martinović tokom novembra i decembra boravio je u Kini. Naš pijanista je tokom posjete priredio niz uspješnih koncerata i majstorskih radionica, ali i potpisao memorandum o saradnji KotorArta i Šangajskog kulturnog centra. Za vrijeme jednomjesečnog boravka Ratimir Martinović je nastupao u okviru festivala “Music Week 17+1” u Čengduu (provincija Sečuan). Riječ je o festivalu koji je nastao kao rezultat saradnje u okviru inicijative “Jedan pojas jedan put” Kine i 17 zemalja istočne i centralne Evrope. Martinović je inače i član umjetničkog savjeta ovog festivala, imenovan od tamošnjeg

Sa majstorskog kursa u Šangaju

Internacionalnog kulturnog centra. Cjelovečernji koncert Martinović je održao na festivalu “Maritime Silk Road Art Festival” u Džengdžou, koji je istorijski jedan od najvažnijih gradova Kine. Takođe, Martinović je održao i majstorski kurs na Šangajskom muzičkom konzervatorijumu. Tokom ovog profesionalnog boravka napravljeni su

uspješni kontakti sa važnim institucijama kulture Kine, između ostaloga sa Šangaj art festivalom, najvećim festivalom umjetnosti u Kini i spomenutim Šangajskim muzičkim konzervatorijumom, koji će rezultirati novim serijalom koncerata počevši od ovog ljeta. Martinović je ovom prilikom potpisao i Memorandum o saradnji sa direktorom Šangajskog orijentalnog kulturnog centra, gospodinom Zhengom Jinguom, koji je tokom prošlog ljeta boravio u Kotoru, a koji će biti jedan od partnera za gostovanje izuzetnih, nagrađivanih mladih kineskih studenata, muzičara koji njeguju klasičnu i tradicionalnu muziku, kao i savremeni kineski izraz. Svi ovi koncerti biće dio novog serijala u okviru izdanja festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike, pod nazivom “China Stage”. “Kina, kao najmoćnija ekonomija svijeta i zemlja u kojoj se izuzetno cijeni, poštuje i podržava umjetnički izraz, za nas predstavlja važnog partnera u osmišljavanju novih programa. Izvođački, interpretativni, umjetnički, ali i infrastrukturni dometi onoga što se dešava u ovoj zemlji u polju umjetnosti i muzike, sve nas na Zapadu treba da ohrabre i motivišu ne samo da učimo od naših kineskih prijatelja, nego i da se podsjetimo na obavezu koju imamo prema našoj baštini, našoj kulturi i identitetu jer bez njih nema ni nas”, istakao je Martinović u in-

PREDSTAVIO I NOVI ALBUM Martinović je na nastupima

u Kini promovisao i svoj novi album sa kompletnim klavirskim opusom Vasilija Mokranjca koji je izdao povodom 35 godina od smrti velikog kompozitora, čiji je cjelokupni opus dugo bio zapostavljen. Dupli CD je izdala izdavačka kuća Grand Piano, filijala NAXOS kompanije specijalizovana za klavirsku muziku, i u pitanju je prvo integralno izdanje sa djelima ovog izuzetnog kompozitora.

Prvi koncert iz serijala “China Stage” biće priređen u Kotoru već tokom februara u saradnji sa Ambasadom Kine u Crnoj Gori, dok će se centralni programi ovog serijala održati tokom jula i avgusta

tervjuu najvećoj svjetskoj novinskoj agenciji Xinhua News. Prvi koncert iz serijala “China Stage” biće priređen u Kotoru već tokom februara u saradnji sa Ambasadom Kine u Crnoj Gori, dok će se centralni programi ovog serijala održati tokom jula i avgusta. Najpopularnija kineska pijanistkinja, planetarno poznata Judža Vang /Yuja Wang/, već je u dva navrata boravila u Boki, a ova saradnja će se nastaviti i u budućnosti. R.K.

DRUGI PIŠU

UTORAK, 14. 1. 2020.

VATRENA STIHIJA

VAĐENJE ENERGENATA JEDAN OD UZROKA KATASTRO

nergenti su glavni proizvod Australije. Konzervativne vlasti ne žele toga da se odreknu, uprkos kritikama da vađenje uglja pogoduje požarima. Mnogi građani su kivni, ali je pitanje da li je to dovoljno za promjene. Kada su vlasti naložile eva� kuaciju, susjedi su otišli, ali je Džek Igan ostao. Ovaj čovjek je pokušao da od vatrene sti� hije odbrani svoju sveže re� noviranu kuću u mestašcu Nort Rozdejl, dvestotinak ki� lometara južno od Sidneja. „Sve se zapalilo kao baklja“, priča nam Igan pred zgari� štem kuće. Od dvanaest do� mova u ulici, devet je progu� tala vatra. Požari u Australiji najve� ći su koje je svijet vidio u po� sljednje vrijeme. Aktivisti za zaštitu životne sredine, opo� zicija i bijesni građani tvr� de da je tako sve stiglo na strašnu naplatu. Australija, kao jedan od najvećih greš� nika prema životnoj sredi� ni, sada je žrtva klimatskih promjena. „U mom susjedstvu su ljudi kivni“, priča nam dalje Igan.

„Ne toliko zbog vatre nego što se decenijama ništa ne pre� duzima u borbi protiv klimat� skih promjena.“ U petak su hiljade demon� stranata izašle na ulice Sid� neja, Kanbere, Adelejda i Per� ta zahtjevajući da Australija ograniči emisiju štetnih gaso� va i ukine subvencije za fosil� na goriva.

■ PREMIJER ODBACUJE ZAHTJEVE

Australija je najveći svjet� ski izvoznik uglja. Prošle go� dine je konzervativni premi� jer Skot Morison odobrio otvaranje novih rudnika koji bi trebalo da budu najveći na svijetu. Jedan izveštaj (Garnault Climate Change Report) je još 2008. godine predvidio da će, ukoliko ne promjeni klimatsku politiku, Australi�

UTORAK, 14. 1. 2020.

DRUGI PIŠU

A U ZEMLJI UGLJA

OFALNIH POŽARA U AUSTRALIJI

ENERGENTI SU NAJVAŽNIJI IZVOZNI PROIZVOD AUSTRALIJE KOJA JE PROŠLE GODINE PRIHODOVALA TAKO 280 MILIJARDI AUSTRALIJSKIH DOLARA. „BEZ PRIRODNIH RESURSA BI AUSTRALIJA BILA JEDVA NEŠTO VIŠE OD POLJOPRIVREDNE NACIJE SA OČARAVAJUĆIM PLAŽAMA“, NAPISAO JE NJEMAČKI NEDJELJNIK ŠPIGEL.

ja do 2020. imati jače i duže sezone šumskih požara. Premijer Morison pak od� bija da prihvati vezu između klimatskih promena i požara. Do kraja ljeta na južnoj polu� lopti ima još dva mjeseca te je ovo – i tek �e biti – najstrašni� ja sezona požara koja je ika� da pogodila zemlju. „Australija je zemlja koja je skoro sasvim navikla na ve� like prirodne katastrofe“, ka� že nam Biami Vilijamson, istraživač sa Nacionalnog

univerziteta u Kanberi. „Pa ipak, katastrofe do sada ni� su mobilisale ljude da pređu u akciju.“

Čak ni kada je u požari� ma 2009. stradalo skoro dvi� je stotine ljudi. Tada je va� tra progutala 450.000 hekta� ra, dok su ovogodišnji poža� ri ve� zbrisali deset miliona hektara šuma i naselja. Ovog puta nema toliko ljudskih žrtava – za sada ih je 2�. �ko� lozi procjenjuju da je strada� lo milijardu životinja. Vremenske prilike ne ostavljaju prostor za optimi� zam. Svaki mjesec prošle go� dine u Australiji imao je ma� nje padavina od proseka. U Novom Južnom Velsu, pro� vinciji koja je najteže pogo� đena požarima, ve� 38 mje� seci zaredom su temperatu� re više od prosjeka uobičaje� nog za te mjesece.

■ GLAS ZA PRIRODU ILI ZA SVOJ DŽEP?

Ankete pokazuju da ve�i� na Australijanaca smatra kli� matske promjene neposred� nom prijetnjom i želi da vlast nešto uradi po tom pitanju. No Biami Vilijamson kaže da je jedno uvidjeti problem, a ne� što sasvim drugo postaviti ga kao prioritet. „Danas pitanja poput ‹ko� liki mi je račun za struju› ili ‹koliki su troškovi života› ubjedljivo određuju za koga

ljudi glasaju“, dodaje naš sa� govornik. Premijer Morison je u petak za sidnejski radio izjavio: „Ne želimo ciljeve ko� ji uništavaju radna mjesta i ekonomiju“, misle�i na za� htjeve da se Australija odre� kne vađenja uglja i preorijen� tiše svoju ekonomiju. �nergenti su najvažni� ji izvozni proizvod Australi� je koja je prošle godine priho� dovala tako 280 milijardi au� stralijskih dolara. „Bez prirod� nih resursa bi Australija bila jedva nešto više od poljopri� vredne nacije sa očaravaju� �im plažama“, napisao je nje� mački nedeljnik Špigel. Zato su za Skota Morisona poža� ri samo prirodna katastro� fa koju treba savladati, a ni� kako znak da treba mijenjati ekonomski model, dodaje se u tekstu. Međutim, sve više Austra� lijanaca ubijeđeno je da je ovo posljednji alarm. „Gle� dajte šta nam se desilo“, kaže Džek Igan pred svojom spa� ljenom ku�om. „Mi smo pr� ve žrtve,, ali desi�e se i ostali� ma. Ovo možemo da spriječi� mo samo ako sarađujemo na efikasnoj borbi protiv klimat� skih promjena.“ Igan dodaje: „Vrijeme je da batalimo rudnike uglja.“ (Dojče vele)

ZABAVA

UTORAK, 14. 1. 2020.

PRVA DAMA BERLINSKE ELEKTRONSKE SCENE

ANJA SCHNEIDER 14. FEBRUARA U PODGORICI

Glavni grad i organizacija Konektor će i u ovoj godini nastaviti sa posvećenim radom na organizaciji žurki u podgoričkom Kolektoru. “Pored namjere da kulturna ponuda grada bude bogata, a samim tim i raznovrsna, dodatan motiv za rad na ovom projektu su i te kako pozitivne reakcije prevashodno mladih ljudi koji su ljubitelji elektronske muzike, a koju odnedavno mogu čuti i u Podgorici. Prvo druženje u 2020. go-

Đule u društvu svjetski priznatih pjesnika

Vještačka inteligencija će odlučivati o holivudskim potezima

du uspješni (čitaj – koliko će da zarade) na bioskopskim blagajnama širom svijeta. Platforma će im omogućiti da testiraju rezultate profitabilnosti uzimajući u obzir različite faktore, uključujući distribuciju i datum objavljivanja filma. Ovaj alat za predviđanje predstavljen je prošle godine i nudi sveobuhvatni uvid u filmsku industriju. Tvrde da je platforma u mogućno-

sti da precizno predvidi koliko će novca biti zarađeno od prodaje ulaznica. Jedna od funkcija omogućava producentima da vide kako bi angažovanje određenih glumaca uticalo na profitabilnost filma. Ističe se i to da sistem rangira glumce po ekonomskom uticaju u filmskoj industriji, prema vrsti medija, žanru i “ključnim teritorijima”. A da li je neko pomenuo kvalitet tih filmova? Jok!

PODGORICA

STVARANJE NOVOG VALA U AKC Podgorički Alternativni kulturni centar večeras od 21 sat organizuje događaj koji su nazvali Stvaranje novog vala. Koncept ove večeri podrazumijevaće priču o

ground muzičke emisije “Ples ispod plavog mjeseca” (Dance Under The Blue Moon) na Fritz FM radiju u Berlinu, gdje je njen program bio “odgovoran” za uvođenje generacija Berlinaca u svijet elektronske muzike. Domaću podršku ovog puta činiće DJ Proximus i Slobodan Popović PS. Ulaznice su u prodaji od sjutra, a mogu se naći u lokalima Hugo Bar & Kitchen u Bokeškoj ulici i Lounge & Wine Bar Forest u City kvartu. Fi.J.

FRONTMEN VAN GOGHA NA LYRIKLINEU

ZBOGOM KREATIVNIM SNAGAMA

Warner Bros Pictures International, kompanija koja spada u “big six” u Holivudu, potpisala je ugovor sa startup kompanijom Cinelytic iz Los Anđelesa za korišćenje njihovog sistema upravljanja projektima, prenosi The Hollywood Reporter. U prevodu – Warner Bros će početi da koristi vještačku inteligenciju (AI) kako bi predvidio koliko bi njihovi filmovi mogli da bu-

dini pod nazivom ‘Connect your love’ zakazujemo za 14. februar, kada nam u goste dolazi prva dama berlinske elektronske scene Anja Schneider”, stoji u saopštenju organizatora. Schneider je u muzičkom svijetu prepoznata kao “neumorna kreativna snaga” i jedna od ličnosti koje su izuzetno posvećene radu u ovoj industriji. Zanimljiv je podatak da karijeru nije započela za DJ pultom, već u radijskoj kabini kao voditelj prestižne under-

podgoričkom bendu Autogeni trening i beogradskom Kanda, Kodža i Nebojša, kao i preslušavanje numera pomenutih sastava. Ulaz je besplatan. Fi.J.

Svjetski priznata audiopoetska platforma Lyrikline, na sajtu koji njeguje savremenu međunarodnu poeziju u audio i tekstualnom formatu, pored mnogobrojnih međunarodno priznatih pjesnika, objavila je pet pjesama muzičara Zvonimira Đukića – Đuleta, frontmena grupe Van Gogh. Đukić se na eminentom internacionalnom sajtu, na poziv selektora, predstavio tekstovima pjesama “Zemlja čuda”, “Klatno”, “Opasan ples”, “Brod od papira” i “Za godine tvoje”, koje su dostupne u audio i lirik forma-

tu. Platforma je osmišljena tako da svaki odabrani umjetnik lično interpretira svoje tekstove. Pomenute interpretacije ambijentalno prati muzika grupe Van Gogh. U nastavku aktuelne turneje na kojoj promoviše svoj novi studijski album “More bez obala”, grupa će se prvi put koncertno predstaviti publici u Skandinaviji, 31. januara u Malmeu i 1. februara u Oslu, a poslije pomenutih koncerata, grupu tokom 2020. godine očekuje koncertna sezona u zemlji i inostranstvu. Fi.J.

UTORAK, 14. 1. 2020.

ZABAVA

DODJELA 18. FEBRUARA

Luis Kapaldi i Dejv favoriti za Brit nagradu Škotski pjevač Luis Kapaldi i londonski reper Dejv favoriti su za titulu najboljeg solo muškog izvođača britanske muzičke nagrade Brit (Brit Awards), čija će 40. po redu svečana dodjela biti 18. februara u Londonu. Kapaldi i Dejv su nominovani u tri kategorije - za najboljeg novog umjetnika godine, najbolji album i najbolju pjesmu. Dejv je već osvojio u septembru nagradu Merkjuri (Mercury Prize) sa albumom “Psychodrama”, u kojem pjeva o identitetu crnaca i institucionalizovanom rasizmu. U kategorijama najboljeg umjetnika i najboljeg albu-

ma nominovani su i Hari Stajls, Majkl Kivanuka i Stromzi. U kategoriji najbolje umjetnice nominovane su Čarli XCX, FKA Tvigs, Freja Rajdings, Mabel i Mahalija. Nagradu Brit dodeljuje Britanska fonografska industrija, koja predstavlja udruženje britanske muzičke industrije. Tu nagradu su prvi osvojili legendarni Bitlsi, a među dobitnicima se nalaze i Prins, Eni Lenoks, Robi Vilijams, Adel, Sting, Piter Gebrijel, Dejvid Bouvi i Majkl Džekson. Muzičke nagrade Brit dodeljuju se od 1977. godine i ekvivalent su američkom Gremiju.

Luis Kapaldi

KREĆU NA SLJAVLJENIČKU REGIONALNU TURNEJU

Električni orgazam proslavio juče 40 godina postojanja Električni orgazam juče je slavio 40 godina postojanja i tim povodom krenuće na slavljeničku turneju širom regiona. Centralna proslava četrdesetogodišnjice postojanja najdugovječnijeg beogradskog novotalasnog benda biće simbolično obilježena u Beogradu 19. marta 2020. u Kombank dvorani, a u okviru četvrtog izdanja Kontakta.

“Jako sam uzbuđen što ćemo naš veliki beogradski koncert održati u dvorani iz koje je sve krenulo i koja je jako bitna za istoriju benda. Naši fanovi znaju da smo Ljuba, Jovec i ja nakon koncerta grupe Leb i sol u Domu sindikata (današnjoj Kombank dvorani) otišli u kafanu Mornar i tamo napravili Električni orgazam”, izjavio je pred beogradski koncert Sr-

đan Gojković Gile, frontmen Orgazma. Urbana legenda kaže da je bend nastao 13. januara 1980. godine, a ime Električni orgazam predložio je Gile pošto mu je to prvo palo na pamet, želeći da na taj način namjerno provocira i šokira tadašnji establišment. “Za dva mjeseca su svi u Jugoslaviji znali za bend”, dodaje Gile. Fi.J.

NASTAVLJA SE SERIJA DOBRIH KONCERATA

Del Arno Band 6. februara u KIC-u “Budo Tomović” Regionalno poznati beogradski rege sastav Del Arno Band gostovaće 6. februara prvi put u podgoričkom KIC-u “Budo Tomović”, nastup će kao i obično početi u 20 časova, a više informacija o ulaznicama biće poznato do kraja ove nedjelje. Del Arno Band je krajem proš-

le godine objavio video za numeru “Izleči me” sa albuma “Ako ne znaš šta da radiš”, koji je obilježio godinu za nama. Podgoričko srce kulture ovim koncertom nastavlja odličnu seriju nastupa koja je obilježila nekoliko prethodnih godina. Fi.J

ZDRAVLJE

UTORAK, 14. 1. 2020.

PRILIČNO NEPRIJATNI SIMPTOMI

Previše probiotika pravi problem Godinama se spominju prednosti probiotika. Od toga da drže bakterije u crijevima u ravnoteži, do toga da pomažu u održavanju dobrog zdravlja sistema za varenje. Novi dokazi pokazuju da previše probiotika može da prouzrokuje prilično neprijatne simptome. Upotreba probiotika može da rezultira značajnim nakupljanjem bakterija u tankom crijevu što može dovesti do dezorijentisanosti, nadutosti, bolova u želucu. U objavljenoj studiji u kojoj je učestvovalo 30 pacijenata, njih 22 su prijavili probleme poput zbunjenosti i poteškoća povezanih sa koncentracijom, kao i nadimanje. Treba napomenuti da su svi učesnici uzimali probiotike. “Istražitelji su otkrili ve-

like kolonije bakterija koje se razmnožavaju u tankom crijevu pacijenata, ali i visok nivo D-mliječne kiseline proizvedene fermentacijom šećera bakterije laktobacilusa iz njihove hrane”, rekao je direktor neurogastroenterologije na Medicinskom fakultetu u Džordžiji Satiš Rao. Poznato je da je D-mliječna kiselina privremeno toksična za ćelije mozga. Istraživači su otkrili da su neki pacijenti imali dva do tri puta veću količinu Dmliječne kiseline u krvi od normalne. Neki su rekli da im je dezorjentacija i gubitak kognitivne sposobnosti, koja je trajala od pola sata do nekoliko sati nakon jela, bila toliko ozbiljna da su morali da napuste posao. Prema izvještaju objavljenom u časopisu “Clini-

cal and Translational Gastroenterology” ovo je prvi put da je uspostavljena veza između stanja mozga i prekomjernog rasta bakterija u tankom crijevu, izazvanog visokim nivoom D-mliječne kiseline u crijevima i upotrebom probiotika. Iako probiotici mogu biti korisni u nekim situacijama, poput pomaganja pacijentu da obnovi bakterije u crijevima nakon uzimanja antibiotika, istražitelji su savjetovali oprez protiv njegove prekomjerne i neselektivne upotrebe. “Probiotike treba tretirati kao lijek, a ne kao dodatak ishrani”, kaže dr Rao. Doktor napominje da bi takođe bilo dobro koristiti namirnice koje imaju dejstvo probiotika, kao što su: crna čokolada, jogurt, kisjeli kupus i naročito kefir.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ZDRAVLJE

OBRATITE PAŽNJU

UTORAK, 14. 1. 2020.

MANJAK UGLJENIH HIDRATA U TIJELU

Evo devet znakova da ste iz ishrane izbacili previše ugljenih hidrata i da ne treba da budete tako strogi. Osim toga, ugljeni hidrati imaju tako dobar ukus. 1. Sve vrijeme ste jako umorni Prema riječima Ešli Rajt (Ashlee Wright), dijetetičara iz mreže zdravstvenih ustanova Orlando Health, ako nemate dovoljno energije i snage, možda je potrebno da povećate unos ugljenih hidrata. “Ugljeni hidrati su glavni izvor energije vašeg organizma i oni se prvi troše. Eliminisanje previše ugljenih hidrata iz ishrane može da dovede do letargije i iscrpljenosti”, objašnjava Rajt. 2. Loše varenje “Kada eliminišete previše ugljenih hidrata, vašem organizmu nedostaju važni izvori vlakana u ishrani’”, kaže Rajt. “Tu spadaju svježe voće, mahunarke i žitarice sa cijelim zrnom. Vlakna su od suštinske važnosti za dobro varenje, da ne pominjemo kontrolisanje šećera u krvi i holesterola’”, dodaje Rajt. Ako imate problema sa stomakom i imate problem sa varenjem, razmislite o povećanom unosu zdravih ugljenih hidrata bogatih vlaknima. 3. Jako ste gladni “Dobro balansiran obrok podrazumijeva ugljene hi-

drate, proteine i zdrave izvore masti. Balansiran obrok pomaže da budete siti i zadovoljni, kao i da ne budete gladni između obroka’”, kaže Rajt. “Da li osjećate glad poslije užine bez ugljenih hidrata? Probajte užinu sa ugljenim hidratima i proteinima, kao što je jabuka sa prirodnim puterom od kikirikija. Vidjećete da vas ova kombinacija čini više sitim između obroka nego ove namirnice pojedinačno”, preporučuje Rajt. 4. Imate nizak nivo šećera u krvi “Da li osjećate drhtavicu, vrtoglavicu ili bol u glavi? Kada ne jedete ugljene hidrate, izlažete se riziku od pada nivoa šećera u krvi tokom dana”, objašnjava Rajt. “Postojan unos zdravih ugljenih hidrata u okviru svakog obroka je od ključne važnosti za stabilnost šećera u krvi”, dodaje ona. 5. Nedostaju vam vlakna i magnezijum Prema riječima dijetetičara Ešli Kof, “trebalo bi da budete jednako zabrinuti ako je smanjen unos magnezijuma (70 odsto ishrane u SAD ne zadovoljava preporučene iznose), koji je prirodni antistres mineral za opuštanje mišića. Isto tako, u povrću ima nekih vrsta vlakana ali iz žitarica sa cijelim zrnom, mahunarki i sjemenki do-

bijate druge”. “Svojim pacijentima koji vode računa o ugljenim hidratima preporučujem organsku ovsenu kašu firme Nature’s Path ili cerealije Qi’a kao osnovu za ugljene hidrate, kojoj dodaju zdrave masti, proteine i povrće bez skroba”, savjetuje Kof. 6. Imate nizak nivo vitamina B Vašem organizmu je potreban vitamin B da biste obavljali svakodnevne aktivnosti i imali stabilnu energiju i raspoloženje, savjetuje dijetetičar Elizabet En Šo (Elizabeth Ann Shaw). “Složeni ugljeni hidrati kao što žitarice od cijelog zrna, kinoa, amarant i mnogi drugi obezbjeđuju vašem organizmu vitamine B i mnoge druge hranljive materije koje obezbjeđu-

UTORAK, 14. 1. 2020.

ju energiju”, objašnjava Šo. 7. Osjećaj ošamućenosti Stručnjak za nutricionizam Lijana Verner-Grej (Liana Werner-Gray) savjetuje da ako primijetite pad mentalne koncentracije i blagu ošamućenost, razlog za to može da leži u nedovoljnom unosu ugljenih hidrata. “Jedan od znakova da izbacujete previše ugljenih hidrata iz ishrane jeste smanjena mentalna aktivnost, pri čemu osjećate da ne možete da se koncentrišete i da ste blago ošamućeni, kao da ste, blago pripiti”, kaže Verner-Grej.

ZDRAVLJE

Edukacija Stručnjaci se trude da edukuju ljude o tome kako da u svakodnevnu ishranu unesu zdrave izvore ugljenih hidrata, onih koji su bogati vlaknima i drugim vitaminima. Ljudi se često plaše ugljenih hidrata i isprobavaju različite režime ishrane koji ih ograničavaju u korist proteina ili masti. Ipak, nedovoljan unos ugljenih hidrata može da dovede do nedostatka hranljivih materija i promjenljivog raspoloženja i nivoa energije, naročito ako je fizička aktivnost dio vaše svakodnevice. Unos ugljenih hidrata u umjerenim količinama može da vam obezbijedi dodatnu energiju i održava hormonski balans u organizmu.

Tu spadaju svježe voće, mahunarke i žitarice sa cijelim zrnom. Vlakna su od suštinske važnosti za dobro varenje, da ne pominjemo kontrolisanje šećera u krvi i holesterola

Vašem organizmu je potreban vitamin B da biste obavljali svakodnevne aktivnosti i imali stabilnu energiju i raspoloženje, savjetuje dijetetičar Elizabet En Šo (Elizabeth Ann Shaw).

PSIHOLOGIJA

Šta izbjeći

UTORAK, 14. 1. 2020.

ZAŠTO JE PUT KA SREĆI PUN TRNJA

Saznajte šta treba izbjegavati u životu da biste bili srećniji. Uvijek sjedimo Bez kretanja, smanjuje se nivo endorfina i drugih hormona odgovornih za sreću, piše Bright side. Svakodnevne šetnje u trajanju od 30 minuta ili 2 treninga nedjeljno će vas učiniti energičnijima i zadovoljnijima, bez obzira šta se događa u vašem životu. Cijeli dan smo u zatvorenom prostoru Svi znamo da “rad od kuće” ne doprinosi nužno sreći. Ipak, ispada da nam mjesta poput bioskopa, restorana i drugih mjesta koja volimo da posjećujemo, ne dopuštaju da i mi uživamo u našim životima. Ali ako provedete neko vrijeme napolju na nepoznatom mjestu, postaćete srećniji i vaše samopoštovanje će se poboljšati. Psiholozi ovu metodu nazivaju “avanturističkom terapi-

jom”. I važno je napomenuti da nije bitno idete li u neku drugu zemlju ili u susjedno selo gdje nikada niste bili, u svakom slučaju, bićete srećniji. Ne obraćamo pažnju na stvari oko nas Veoma je važno ne samo obratiti pažnju na ono što radimo, nego i na način na koji to činimo. Na primjer, zamislimo dvije djevojke. Jedna od njih je ljuta jer mora da očisti kuću: radije bi bila na sastanku u otmenom restoranu, ali niko je nije pozvao. Druga djevojka samo pere suđe i drago joj je što ima vremena za sebe i da očisti kuću. U prvom slučaju, djevojka će se osjećati iscrpljeno, a u drugom slučaju djevojka će se osjećati opuštenije. Naša sposobnost da živimo ovdje i sada i da nikada ne dopuštamo da nas naši strahovi, žaljenja i uspomene uznemiruju, čini naš život

zanimljivijim. Mi samo uzimamo Da bismo učinili svoj život smislenim, moramo ne samo uzimati, nego i davati. Djela ljubaznosti čine nas zadovoljnima i osjećamo se značajnima. Evo nekih dobrih vijesti: čak i najsitnije akcije mogu nas razveseliti. Kupovanje nekog poklona, pisanje bilješke, ili čak oslikavanje zida, sve to je ono što nas navodi da vjerujemo naš život ima smisla i da smo potrebni. Izolujemo se od drugih Čak i u dobu individualnosti, svaka osoba još uvijek mora pripadati grupi. I ne radi se samo o našim najbližim prijateljima i članovima porodice. Da bismo bili srećni, moramo osjećati da smo povezani s drugim ljudima. Prema različitim istraživanjima, ovaj kvalitet nam pomaže da pobijedimo bolesti, smanjuje nivo stresa i čini nam da se osje-

ćamo sigurnije. I nije važno kojoj grupi pripadate: to može biti fudbalski klub, klub za zabavu, bilo šta. Samo se morate osjećati kao da pripadate nečemu. Ne stvaramo ništa Potrebni su nam kreativni hobiji, ne za novac i slavu, već za naše zdravlje. Dokazano je da proces stvaranja smanjuje nivo stresa, poboljšava raspoloženje i pomaže nam u borbi protiv depresije. Ne zaboravite da kreativnost ne znači samo pjevanje i slikanje, to može biti sve što zahtijeva vaš jedinstveni pristup. Posadite cvijeće, odaberite boju zidova, obavite kućne poslove i uključite maštu – to je sve što je potrebno! Sreća nije nešto čemu morate težiti. Sastoji se od sitnih stvari, tako da je možemo stvoriti u svakom trenutku. Imate li navike koje vas sprečavaju da budete srećni?

UTORAK, 14. 1. 2020.

PSIHOLOGIJA

Bez kretanja, smanjuje se nivo endorfina i drugih hormona odgovornih za sreću, piše Bright side. Svakodnevne šetnje u trajanju od 30 minuta ili 2 treninga nedjeljno će vas učiniti energičnijima i zadovoljnijima, bez obzira šta se događa u vašem životu.

Jesmo li spremni? Sreća je osjećaj koji doživljavamo kad nam se ispuni nešto što žarko želimo. Što je vrjednije i značajnije ono što nam se ostvarilo, osjećaj sreće biće izraženiji. To zapravo znači da ćemo biti srećni kad položimo ispit, ako dobijemo posao koji smo željeli, kada dobro obavimo neki zadatak ili ostvarimo uspjeh na poslu, ako se zaljubimo i ostvarimo dobar ljubavni odnos… Na ovaj način osjećaj sreće povezujemo sa spoljašnjim događajima ili s drugim ljudima. Sreća koju doživljavamo nakon što su nam se ostvarile neke želje uglavnom je relativno kratkotrajna jer vrlo brzo počnemo da podrazumijevamo takvo stanje. Drugačije rečeno, naviknemo se na sreću pa se onda javljaju nove želje. Je li moguće biti srećan, osjetiti unutrašnju radost bez posebnog razloga i povoda, samo tako? Naše prirodno stanje i naše ljudsko pravo Pogledajte malu djecu i

primijetićete da su ona veći dio vremena u stanju čiste sreće i radosti koje nije povezano sa spoljašnjim događajima. Ovo stanje mogu narušiti spoljašnji problemi, ali čim se ravnoteža ponovo uspostavi, djeca su opet srećna. Njima raspoloženje ne mogu pokvariti vremenske prilike ni mišljenje koje neko ima o njima. Radost je naše prirodno stanje, naše ljudsko pravo, samo smo to zaboravili. Kroz procese socijalizacije i vaspitanja naučili smo da je potrebno nešto imati, posjedovati neke materijalne vrijednosti, biti obrazovan, postići nešto u životu, živjeti s određenim partnerom da bismo tek tada bili sretni. Jesmo li spremni? Možemo li sebi dopustiti da osjetimo radost zbog same činjenice što smo živi, da postojimo i dišemo? Što nas sprečava da budemo radosni? Neki autori smatraju kako je to stvar izbora i da je odluka želimo li biti srećni ili ne glavna odluka našeg života.

Da bismo učinili svoj život smislenim, moramo ne samo uzimati, nego i davati. Djela ljubaznosti čine nas zadovoljnima i osjećamo se značajnima. Evo nekih dobrih vijesti: čak i najsitnije akcije mogu nas razveseliti. Kupovanje nekog poklona, pisanje bilješke, ili čak oslikavanje zida, sve to je ono što nas navodi da vjerujemo da naš život ima smisla i da smo potrebni.

38 DN

ENIGMATIKA

SLJEDBEPRASE HAJDUNIK SEKTE KOJE JOŠ AMERIČKI ČKA GLUMAC BOGUSISA TRAVA, SLIKE SA (POKR.) RMANAC MILA

HILJADU LJUBIVOJE (TUR.) RŠUMOVIĆ

UTORAK, 14. 1. 2020.

DRUGI VOKAL

FOTO UBOD

TRPANJE, GOMILANJE (MN.)

SLUČAJNO VELIKI VRSTA NAVRAORAO, ORLUŠINA INSEKTA TITI

OSOBINA POGRBLJENIH

250 Amiša premješta veliki ambar golim rukama GUDALO (MUZ.) KOZMETIČKA MAST

BOSANSKI REDITELJ KENOVIĆ VRSTA JELA OD PIRINČA ŠKOTSKI OVČAR

ŠPANSKI ŠAHIST, RAMON PREPREDENJAK (TUR.) OBLIK PRAKTIČ. NASTAVE NAUKA O IRANSKOJ KULTURI

INDIJSKI POLITIČAR NARASIMA

BILJKA SA MLIJEČN. SOKOM NASELJE KOD DANILOVGRADA

STARORIMSKI POZDRAV PRITOKA DUNAVA

POMRAČENJE (ASTR.) KELTSKI SVJEŠTENICI OTEČENO MJESTO

NORVEŠKA

AUTOR: B.NIKIĆ

Vjenčanje ispred aktivnog vulkana 1. I 20. SLOVO OZNAKA ZA ISTOK

IME GLUMICE DOBRE REDITELJ KRSTO

DJELO NEKOME U ČAST ZALEĐEN ŠKOLA CJELOVIT DIO MUZIČKE KOMPOZ.

MJESTO STANOVANJA POLUKRUŽNA HRSKAVICA U ZGLOBU SPOLJNO TRGOVIN. ARBITR. PRIPADA ANI

RVAČKI KLUB

FUDBALER IBRAHIMOVIĆ STARI GRAD U MESOPOTAMIJI

Play sudoku online at:

JEDINI PRIMJERAK

www.sudokukingdom.com

BIVŠI PREMIJER JAPANA, KAKUEI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: VERIFIKATOR, UTOVARIVATI, KADŽARI, IBIS, OPERATI, AJO, DAR, NIKAKAV, L, FIKSIRATI, ANERA, KONAN, KADE, PEKARA, TENOR, KURARE, UREZAN, PIRANE, OZ, RIS, VAZICE, IMUĆAN.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2620

7 8

1 7

Sudoku puzzle No. 2675 2014-02-08

2 6 8 3 5 9 1 7 www.sudokukingdom.com 3

5 6 8

4 3

Medium level

1 1

Play sudoku online at:

2013-12-15

7Puzzle 5 3 solution: 8 6 4

5 4 1 9 6 2 3 8 7 Sudoku puzzle No. 2676 2014-02-09 3

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2647

2014-01-11

5 8

3 7

8 2

4 1

3 8

Medium level

9 5

7 2

3 7

8 2

UTORAK, 14. 1. 2020.

Word Search Puzzle #R212YV

Aside

Glances

Opted

Stewed

Bolts

Hangs

Padded

Stumbles

Bridle

Highs

Paupers

Surged

Cutlets

Husky

Pause

Swayed

Debate

Hutch

Rereads

Taverns

Deeps

Inspects

Salad

Tones

Discuss

Liver

Shadowed

Vermin

Dress

Lucid

Shearing

Files

Maybe

Silliest

Fluids

Moron

Snuggles

Foods

Oared

Spottier

Fussy

Observe

Spurts

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Vi ste spremni da rizikujete na poslovnom polju i da se posvetite traženju novih načina rada. Tražite partnera koji bi mogao da vam odgovara po dinamici i temperamentu, teško vam je da ga nađete. Izbjegavajte alkohol.

BIK Očekuju vas promjene na polju posla. Važno je da budete spremni da se prilagođavate okolnostima. Imate neke dileme u vezi s partnerom koje bi trebalo otvoreno da razriješite. Potrebno vam je više sna.

BLIZANCI Dosta stresa i tenzije osjećate u poslovnom okruženju i nezadovoljni ste zbog toga. Pokažite otvoreno voljenoj osobi svoje namjere i ona će vam staviti do znanja da je srećna što vas ima pored sebe. Čuvajte svoje zube.

RAK Maksimalno ste posvećeni poslu i želite da postignete što bolje rezultate kako biste bili zadovoljni. Riješili ste da preuzmete inicijativu i započnete vezu sa osobom s kojom flertujete odranije. Ukočenost vas muči.

VAGA Finansijska situacija vam je promjenljiva, ali u budućnosti imate velike šanse za dobre promjene. Partner vam je vjeran i srećni ste kad ste zajedno. Moguće je da razmišljate o braku ili zajednici. Moguća je vrtoglavica.

ŠKORPIJA Pokažite da ste spremni da se maksimalno posvetite svom poslu kako biste ostvarili ciljeve koje ste zacrtali. Malo ste razočarani time kako sada izgleda odnos između vas i voljene osobe. Dobro se osjećate.

STRIJELAC Uspjeli ste da riješite probleme i osjećate se rasterećeno. Očekuje vas vrlo povoljan dan za polje posla. Imate potrebu da voljenoj osobi pokažete svoja osjećanja. Očekuje vas romantična atmosfera. Manji problemi s nogama.

JARAC Potrudite se da se držite svakodnevnih poslovnih zadataka kako biste uspjeli sve na vrijeme da riješite. Prija vam pažnja koju dobijate i flert, ali još niste spremni za vezu. Posjetite ljekara radi kontrole za svaki slučaj.

LAV Nemojte da očekujete pomoć u rješavanju poslovnih problema. Neke stvari ćete morati sami da uradite. Slijedi vam susret sa osobom koja vam je i ranije pokazivala emocije. Mogući su problemi s bubrezima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Rudnik srebra

Biće vam potrebno mnogo strpljenja da biste riješili poslovne probleme koje imate. Moguće je da vam je vrlo teško da voljenoj osobi prepustite svu kontrolu, ali je sada to zaista potrebno. Smanjite unos slatkiša.

VODOLIJA Potrudićete se da održite postojeće stanje na polju posla jer vam tako odgovara. Očekuje vas zanimljiv susret sa osobom koja će pokazati da ima iskrene namjere prema vama. Potrebno je da unosite više tečnosti.

RIBE Veoma ste odlučni u svojoj namjeri da ostvarite poslovni uspjeh i nećete se zaustaviti dok ne ostvarite svoje ambicije. Moguće je da ćete s voljenom osobom imati prolaznu krizu u vezi. Prijala bi vam masaža.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 14. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Izdajem dvosoban nenamješten stan na Starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

USLUGE Registracija firmi doo od 50,00 eura do 100,00 eura. Računovodstvo od 40,00 eura do 150,00 eura. Godišnji izvještaj 50,00 eura. Viber: 069/221-974

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 14. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 14. 1. 2020.

DA LI STE ZNALI

Zetu nije napustio niko, a prvo pojačanje je mladi golman Budućnosti Petar Radulović, dok se čeka dolazak Kođa Nijaveđija koji je još ljetos trebal da stigne u Golubovce

Proces u kojem je Konte tužio Čelsi zbog nepoštenog otkaza je završen, pa će klub iz Londona italijanskom stručnjaku morati da uplati odštetu u iznosu od tačno 85.2016 funti - oko 99.000 eura.

Zeta počela sa pripremama na Trešnjici: Dejan Roganović

ZETA UPALILA MOTORE RADIĆE NA TREŠNJICI, POSTOJI ŠANSA DA ODE U TURSKU

PRVI ŠAMPION JURI EVROPU

I Živković napustio romantičare Vojin Pavlović je prvi digao sidro sa Starog aerodroma, zatim je “romantičare” napustio Aldin Ćatović, pa iskusni Radomir Đalović, a sada je došao red na defanzivca Radula Živkovića. Dvadesetdevetogodišnji fudbaler koji može da pokrije sve tri pozicije u posljednjoj liniji je odlučio da potraži novi klub, a OFK Titograd napušta drugi put nakon dvije godine. Živković je u karijeri još igrao za Kom, Budućnost i Rudar. Što se tiče dolazaka, “crvene” je za sada pojačao samo lijevi bek Bojan Roganović, koji je stigao iz Budućnosti.

Prvi šampion nezavisne Crne Gore je upalio motore na svojoj “Trešnjici”. Naravno, snovi druge najmlađe ekipe (23,84 prosjek godina) u Telekom 1. CFL pred proljeće (startuje 19. februara) nisu nerealni šampionski, već realni - to je Evropa. Zeta je jesen završila na četvrtom mjestu sa 28 bodova, evropsku vizu može da obezbijedi samo kroz prvenstvo, a treće mjesto je udaljeno četiri poena. Na kraju sezone možda najboljoj odbrani lige (14 golova) i najlošijem napadu uz Petrovac (16 golova) bude dovoljno i ta četvrta pozicija ukoliko Bu-

dućnost ili Sutjeska osvoje Kup. “Prije početka prvenstva Evropa nije bila cilj iz razloga što smo bili oslabljeni odlaskom najboljih igrača. Međutim, gledajući jesenji dio i neke utakmice, otvorili su nam se apetiti. Nalazimo se na četiri boda od trećeg mjesta, jurićemo Evropu, vidjećemo hoćemo li uspjeti”, rekao je trener “vukova” Dejan Roganović. Na prozivci u Golubovcima se nisu pojavili Alfonso Sopo, Aleks Jamoa (stižu kroz par dana), Zoran Aković i Armin Bošnjak (liječe povrede), dok je novo lice golman Petar Radulović koji je stigao iz Budućnosti.

“Nadam se da ćemo se na pravi način pripremiti i napraviti dobru bazu za proljećni dio sezone. Očekujem veliku borbu, kako za sam vrh, tako i za ostala mjesta na tabeli, stoga ćemo ovaj period od 40 dana koji je pred nama nastojati da što bolje iskoristimo i spremni dočekamo početak borbe za bodove”, poručio je Roganović koji vjeruje da će mu igrački kadar ostati na okupi, dok se nada pojačanjima... “Imamo uvjerenje uprave kluba na čelu sa direktorom da će nas Elom Kođo Nijaveđi pojačati u nastavku sezone i da će zbog papirologije kasniti nekoliko dana”, čeka kormilar Zete igrača koji

je ljetos trebalo da stigne među “vukove”. Zeta je već dogovorila utakmice protiv Adrije (22. januar), Podgorice (26. januar), OFK Titograda (29. januar), Bokelja (7. januar), Koma (11. februar), ali postoji šansa da se termini promijene, jer će Golubovčani možda dio priprema da odrade van Crne Gore. “Bilo je priče, a još je to i aktuelno, da drugi dio priprema odradimo u Turskoj. Ali, mi se spremamo kao da ćemo cijeli tok odraditi na “Trešnjici” i zakazali smo šest utakmica i imamo plan koji je spreman kada je u pitanju samo naš stadion”, podvukao je Roganović. B.T.

RUDAR KRENUO IZ SNIJEGA PLJEVLJACI POČELI PRIPREME ZA PROLJEĆE, CILJ JE OPSTANAK

Raspoložen sam, jer imam 25 igrača na treningu Ljetos su se jedva skupili, trener Edis Mulalić nije imao ni 11 igrača na treningu, ali iz dana u dan “rudari” su rasli i jesen su završili u sigurnoj luci - na sedmom mjestu sa 21 bodom. Rudar tu želi da ostane do kraja sezone! A na prvom treningu pred proljeće, temperamentni Sarajlija je imao 29 fudbalera. I Mulalić je sijao od sreće. “Moram da budem raspoložen, na prvom treningu imam 25 igrača, a u julu sam ih imao sedam”, rekao je Mu-

lalić u svom stilu. Pljevljaci su krenuli iz snijega, uvodnih deset dana će raditi kod kuće, a onda će se preseliti na primorje. “Kako sada stvari stoje najvjerovatnije ćemo se preseliti u Ulcinj, a što se tiče pojačanja to ćemo znati nakon što saznamo ko odlazi iz kluba”, rekao je strateg “rudara”, koji će za par dana znati sa kim će igrati prijateljske utakmice. Na prvom treningu se nisu opravdano pojavili Marko Krasić, Danilo Marković

(stižu kroz par dana) i Igor Ćuković, dok je Tijago Farija bio u Pljevljima, ali nije trenirao. “Ćuković je stub naše odbrane, postoji interesovanje inostranog kluba za njega i nude mu 10 puta veću platu. Ne želim da mu stajem na put, ali ima ugovor i niko ne može da napusti klub bez obeštećenja”, rekao je sportski direktor Damir Čakar, koji je poručio da su svi igrači isplaćeni, te da postoje dugovanja prema zaposlenima u klubu, ali da će i to biti uskoro regulisano.

Čakar je zahvalio opštini Pljevlja na pomoći, direktoru Prve banke Tariku Talećeviću, a nada se pomoći države... “Rudar je veliki klub za crnogorske prilike, osvojili smo četiri kupa, dvije titule i jedini smo klub koji je osvojio duplu krunu, tako da ove godine kada slavimo vijek postojanja očekujemo pomoć od države”, rekao je Čakar, koji se nada opstanku, ali i koji je zadovoljan što su “odbačeni igrači” osvojili 21 bod tokom jeseni. B.T.

SPORT

UTORAK, 14. 1. 2020.

Ima podršku uprave: Petar Mijović

Setjen vodi Barsu

Čeka se samo zvanična potvrda sa Nou Kampa, ali španski mediji bruje da je stvar gotova: Kike Setjen je novi trener Barselone. Navodno, već danas će 61-godišnji Španac iz Santandera naslijediti Ernesta Valverdea, koji je očigledno ispucao sve kredite kao strateg velikana iz Barselone. Pedesetpetogodišnjem Valverdeu se ljuljalo poslije dva nevjerovatna ispadanja u Ligi šampiona, a glave mu je došao neuspjeh u Superkupu Španije od Atletiko Madrida i Stefana Savića.

Setjen, opet navodno, dolazi na preporuku legandarnog Ćavija, koji će - ponovo navodno - na ljeto sjesti na klupu svoje Barselone. Kike Setjen je do sada vodio male klubove kakvi su Santander, Poli Ehido, Logronjes, Las Palmas, a najveći domet mu je Betis, kojeg je trenirao do minulog ljeta. Za dvije sezone koliko je trenirao “zelenobijele” ostvario je bilans od 40 pobjeda, 21 remija i 33 poraza. Naravno, kao stručnjak nema nijedan osvojen trofej... B.T.

BURA U KOŠARKAŠKOM KLUBU BUDUĆNOST VOLI SE SMIRILA

PODRŠKA ZA MIJOVIĆA Petar Mijović se nakon poraza Budućnost Volija od Krke i gubitka prvog mjesta u ABA ligi zahvalio igračima u Novom Mestu, a na konferenciji za medije je rekao da će pričati sa čelnicima crnogorskog šampiona. Sve je izgledalo kao da će to biti to, te da će stići treći trener u sezoni, ali se situacija promijenila nakon jučerašnjeg razgovora. Popularni Peko ostaje na klupi “plavih”, a podgorički klub se oglasio zvaničnim saopštenjem u kojem je jasno istakao da - Mijović ima

UTAKMICE JE VODIO SETJEN BETIS (VODIO ZELENO BIJELE DO PROŠLOG LJETA) U LA LIGI TOKOM DVIJE SEZONE - OSTVARIO JE 40 POBJEDA, 21 REMIJA I 33 PORAZA

Žele opstanak: Fudbaleri Rudara na jučerašnjem treningu

TARIK TELAĆEVIĆ PREDSJEDNIK? Direktor Prve banke Tarik Talećević je u prvom dijelu sezone bio uz “rudare” i biće kandidat za predsjednika kluba. Rudar ove godine slavio 100 godina postojanja

foto: Dejan Kandić

Foto: ABA liga

MALO POZNATI STRUČNJAK U KATALONIJI

podršku. “U svijetlu zlonamjernih insinuacija, medijskih plasiranja koje stvaraju pogrešnu sliku o odnosima u našem klubu, ovom prilikom ističemo da trener Petar Mijović ima punu podršku uprave Budućnost Volija. Klub se suočava sa rezultatskom krizom, a ambijent dodatno otežavaju tekstovi kojim se negativno utiče na međusobne odnose i godinama brižljivo građeno povjerenje i međusobno uvažavanje. Iz tog razloga, smatramo da će naše obra-

ćanje i podrška koju nedvosmisleno izražavamo treneru Mijoviću otkloniti sve sumnje i spriječiti dalje plasiranje neistina”, stoji u saopštenju Budućnosti u kome se zaključuje. “Budućnost Voli funkcioniše na transparentan način, čuvajući osjećaj pripadnosti i zajedništva u svom timu i stručnom štabu i neće se baviti daljim polemikama. Naš fokus je usmjeren na adekvatnu pripremu u susret narednim utakmicama i što bolju igru u daljem toku sezone.” A.K.

CRNOGORAC ZBOG ZDRAVSTVENIH PROBLEMA OSTAO U FRANCUSKOJ

Asvel bez Zvezda napada Istanbul

Pakleni raspored Evrolige se nastavlja, ove sedmice je na programu duplo kolo. Asvel očekuju dva gostovanja u Istanbulu, prvo Fenerbahče (večeras) pa Efes (petak), a u oba meča će francuski tim morati bez Zvezdana Mitrovića. U pitanju su zdravstveni problemi zbog kojih je crnogorski stručnjak ostao u Lionu. Njega će na klupi zamijeniti pomoćnik Pi Džej Parker. “Nije ništa strašno, ali nije ni naivno. Imam stomačnih problema, put avio-

nom je strogo zabranjen, pa zbog toga neću moći da vodim ekipu u Istanbulu protiv Fenerbahčea, a kako sada stvari stoje, ni u petak protiv Efesa. Protiv Zvezde sam vodio ekipu iako su ljekari bili protiv toga. Sada moram da slušam šta kažu, na terapijama sam već pet dana i nadam se da ću se brzo vratiti na radno mjesto. Postoje šanse da budem na klupi protiv Efesa, ali je realnije da to bude tokom vikenda protiv Burga”, rekao je Mitrović za Sportklub. A.K.

SPORT

UTORAK, 14. 1. 2020.

CRNA GORA PRESPORA ZA BEČ I GLAVNU FAZU

EHF EURO 2020. GRUPA A

(Grac) Juče, 3. kolo Crna Gora - Bjelorusija 27:36 Srbija - Hrvatska 21:24 TABELA: Hrvatska 6, Bjelorusija 4, Crna Gora 2, Srbija 0.

GRUPA B

(Beč) Danas, 3. kolo 18.15h Austrija - S. Makedonija 20.30h Ukrajina - Češka TABELA: Austrija 4, Češka 2, S. Makedonija 2, Ukrajina 0.

GRUPA C

(Trondhajm) Juče, 3. kolo Letonija - Njemačka 27:28 Holandija - Španija 25:36 TABELA: Španija 6, Njemačka 4, Holandija 2, Letonija 0.

GRUPA D

(Trondhajm) Danas, 3. kolo 18.15h BiH - Francuska 20.30h Portugal - Norveška TABELA: Norveška 4, Portugal 4, Francuska 0, BiH 0.

GRUPA E

(Malme) Juče, 2. kolo Island - Rusija 34:23 Danska - Mađarska 24:24 TABELA: Island 4, Mađarska 3, Danska 1, Rusija 0.

GRUPA F

(Geteborg) Danas, 3. kolo 18.15h Švajcarska - Slovenija 20.30h Poljska - Švedska TABELA: Slovenija 4, Švedska 2, Švajcarska 2, Poljska 0. * U glavnu rundu EP proći će po dvije najbolje ekipe iz svih šest grupa.

NOĆ KAD LAVOVI NIS

⌦ Kosta Bošković

Duhovi prošlosti vratili su se samo 48 sati nakon toliko čekane prve pobjede na evropskim prvenstvima. Sve ono što nije valjalo u prethodnom periodu desilo se tog 13. januara u Gracu - od toga da “lavovi” na velikom takmičenju nisu bili pravi kada je bilo najvažnije, do novih muka sa pocijepanim dresovima, za koje ponovo - misteriozno - nije bilo rezervnih. Bila je to noć kada “lavovi” nisu bili “lavovi”, kada je Bjelorusija bila top klasa za Crnu Goru. Glavna runda Evropskog prvenstva i ovog puta ostala je san, naša selekcija bila je prespora za voz koji je krenuo u Beč - sinoć u posljednjem meču grupe A bivša sovjetska republika očitala je lekciju “lavovima” (36:27). “Poslije Srbije došlo je do emotivnog i fizičkog pražnjenja na jakom turniru, iz kojeg ćemo mislim izvući dosta pouka. Žao mi je što je bio ovakav rezultat na kraju”, rekao je nakon eliminacije sa EP selektor Zoran Roganović.

■ NESTVARNI SIMIĆ

Feonemalni golman Crne Gore nije mogao sam: Ostali lavovi nisu ispratili sjajnu partiju Nebojše Simića

NIJE MOGAO SAM

A meč u Gracu Crna Gora je odlično otvorila, vodila je 6:4, imala i tri šanse da ode na “plus tri”, ali... Nije iskoristila nijednu, a onda se sve raspalo. Bjelorusija se razletjela po “Štathaleu”, duboka odbrana Crne Gore bila je kao poručena za momke Jurija Ševcova, pa su Vajlupov, Karaljok, Šilovič i društvo kre-

ZORAN ROGANOVIĆ: Poslije Srbije došlo je do emotivnog i fizičkog pražnjenja na jakom turniru, iz kojeg ćemo mislim izvući dosta pouka. Žao mi je što je bio ovakav rezultat na kraju

FOTO DANA

MEGA UZ AUSTRALIJU Katastrofalni požari u Australiji nikoga nijesu ostali ravnodušni, podrška stiže sa svih strana, a Mega je odlučila da na simboličan način da svoj doprinos. Klub iz Beograda je odlučio da kao maskotu vrati poznatu koalu koja je do prije nekoliko godina bila njen zaštitni znak. Do kraja takmičenja koala će ponovo biti simbol koji donosi sreću - ne samo Meginim košarkašima, već i onima kojima je najpotrebnija u ovom trenutku.

Crna Gora - Bjelorusija 27:36 (11:17) GRAC - Dvorana “Štathale”. Gledalaca: 2.000. Sudije: L. Jorum i H. Kleven (Norveška). Sedmerci: Crna Gora 4 (4), Bjelorusija 6 (4). Isključenja: Crna Gora 4, Bjelorusija 6 minuta CRNA GORA: Mijušković, Simić (14 odbrana i sedmerac), F. Vujović 4 (1), Bakić 1, Čavor 1, Lazović, B. Vujović 2, Radović, Kankaraš, S. Vujović 3, Ševaljević 4 (3), Božović 2, Lasica 1, Anđelić 2, Grbović 2, Lipovina 5.

BJELORUSIJA: Matkevič, Soldatenko (7 odbrana), Brovka 2, Kuleš 1, Šilovič 5, Puhovski 3, Nikulenkov 2, Šumak, Jurinok 2, Baranov 3 (2), Lukjančuk 1, Padšivalov 1, Karaljok 5, Vajlupov 7 (2), Bohan 1, Gajdičenko 3.

NAJVEĆA SPORTS

SAN LORENCO Kada se pomene derbi u glavnom gradu Argentine, prva asocijacija je naravno na sudare Boke juniors i River Plate. Međutim, Buenos Arjes je dom San Lorenca i Hurakana čija je priča krenula davne 1915. godine. San Lorenco je član velike petorke, dok Hurakan važi za klub koji je u sredini po kvalitetu i tradiciji. Rivalstvo se rodilo zbog blizine dva klu-

SPORT

UTORAK, 14. 1. 2020.

U LEKCIJA BJELORUSIJE U GRACU

Derek Nidam na prvom meču u Njemačkoj

SU BILI LAVOVI I Danci pred eliminacijom

Francuska je ispala Evropskog prvenstva, a veoma blizu toga je i njen najveći rival posljednjih godina Danska. Momci Nikolaja Jakobsena nakon poraza od Islanda odigrali su samo neriješeno sa Mađarskom (24:24) i pred nuli da grade ubjedljiv trijumf. Serija 7:1 bila je najava kako će u nastavku izgledati utakmica. Do kraja prednost je konstantno rasla, a zbog čega poraz na kraju nije bio i ubjedljiviji zaslužan je nestvarni golman Nebojša Simić koji je upisao 15 odbrana. Uz njega pokušavali su da “vuku” Vladan Lipovina i mladi Filip Vujović, ali jednostavno sami nisu mogli mnogo. “Neću da komentarišem svoje igre, nisam došao da primim neke nagrade, već da se borim sa ekipom i da donesemo sreću Crnoj Gori”, razočarano je nakon meča rekao Simić.

■ NIJE NAS

BILO NIGDJE

NEBOJŠA SIMIĆ: Neću da komentarišem svoje igre, nisam došao da primim neke nagrade, već da se borim sa ekipom i da donesemo sreću Crnoj Gori. Neću ovako da odlazim sa Evropskog prvenstva, ali izgleda da moram

Fenomenalni golman ukratko je preslikao predstavu “lavova” na utakmici sa Bjelorusijom. “Večeras to nismo bili mi, nije nas bilo nigdje, primili smo previše golova iz kontre, prelako su nas nadigrali”, istakao je Simić. Na kraju je veoma emotivno dodao... “Žao mi je, jer smo mogli mnogo više. Neću ovako da

SKA RIVALSTVA

HURAKAN ba, a prvi meč odigrali su 15. aprila 1915. godine kada je Hurakan slavio 3:1. Kada se gledaju osvojeni trofeji (San Lorenco 22, Huraka 13), ovaj derbi je treći po važnosti u Argentini. Do sada su odigrali 170 mečeva, a znatno uspješniji je San Lorenco sa 82 pobjede, Hurakan ima 43, dok su 45 utakmica završene remijem.

posljednje kolo (sjutra) više ne zavise samo od sebe. Olimpijskim i svjetskim prvacima trebaće pobjeda Islanda nad Mađarskom, a Mikel Hansen i društvo moraće da budu ubjedljivi protiv Rusije.

12. MJESTO IZ NORVEŠKE 2008. OSTAJE NAJBOLJI PLASMAN RUKOMETAŠA CRNE GORE NA EP - “LAVOVIMA” JE TADA ZA GLAVNU RUNDU BIO DOVOLJAN REMI PROTIV RUSIJE

odlazim sa Evropskog prvenstva, ali izgleda da moram”. Zoran Roganović u kratkoj trenerskoj karijeri uspio da nadmudri Nikolaja Jakobsena, dobro se držao i protiv Lina Červara, ali ga je sinoć potpuno nadmudrio Ševcov. “Previše golova smo primili iz tranzicije, koja nam je bila zaokružena pod brojem jedan. Nijesmo uspjeli da zustavimo igru brzog centra ili kod promašenog šuta. Bjelorusi su došli do dosta lakih golova, što nismo uspjeli da zaustavimo, čak ni njihov napad koji je širio našu odbranu”, objasnio je na kraju Roganović.

FIBA LŠ MORNAR DOČEKUJE BAMBERG 20H

Barani sanjaju +6 Dvije sigurne i ubjedljive pobjede protiv Nižnjeg i Primorske vratile su samopouzdanje u lučki grad, a “mornari” evropsku plovidbu nastavljaju u “Topolici”. Košarkaši Mornara večeras (20h) u 11. rundi Lige šampiona dočekuju Bamberg. Crnogorski vicešampion i dalje sanja plasman u narednu fazu Fibinog takmičenja, ali ima jasnu računicu. Mora savladati njemačku ekipu koja ima dvije pobjede više i po mogućnosti da trijumf bude sa šest i više poena razlike, jer je Bamberg slavio na svom terenu (81:76). Međutim, izabranici Mihaila Pavićevića razmišljaju samo o pobjedi, pa ukoliko se ukaže da bude ubjedljive, zgrabiće je. “Nižnji je arhiviran. To je za

IZJAVA DANA “Ja uvijek dajem sve od sebe kako bih bio spreman da igram. Uvijek pazim šta jedem. Nikada ne pijem tokom sezone, ali kada se završi, nemojte me shvatiti pogrešno, ipak sam Škot, pa uživam u tih nekoliko nedjelja” lijevi bek Liverpula Endi Robertson o životu van terena

PORAZA U POSLJEDNJA ČETIRI MEČA U LIGI ŠAMPIONA DOŽIVIO JE BAMBERG - OD TENERIFA, NIMBURKA I NIŽNJEG, DOK JE BIO BOLJI OD GACIJANTEPA

GRUPA C Utorak 20.00h 20.30h

Mornar - Bamberg Tenerife - Nimburk

Srijeda 17.00h 18.00h

Nižnji - Peristeri Gacijantep - Riga

1. Tenerife 2. Nimburk 3. Nižnji 4. Peristeri 5. Bamberg 6. Mornar 7. Gacijantep 8. Riga

10 10 10 10 10 10 10 10

9 8 6 6 5 3 2 1

1 2 4 4 5 7 8 9

19 18 16 16 15 13 12 11

nas veoma značajna evropska pobjeda, protiv respektabilne, vrlo kvalitetne ekipe. Daje nam za pravo da u naredni meč Lige šampiona uđemo sa velikim samopouzdanjem. Bamberg je ekipa koja je do skoro igrala Evroligu i koja ima takođe izuzetno kvalitetnu ekipu”, kazao je Pavićević. Bamberg u posljednja četiri kola Lige šampiona ima tri poraza, a pred gostovanje u Baru izgubili su od Albe u Bundesligi. “Meč je nova prilika za dokazivanje i pobjedu, kako bi Mornar i na evropskoj sceni počeo da gradi imidž koji mu po kvalitetu pripada. Svaka pobjeda na evrosceni za nas je suvo zlato”, kazao je Pavićević u najavi meča. A.K.

SPORT

UTORAK, 14. 1. 2020.

VATERPOLISTI CRNE GORE PROTIV SLOVAČKE 11.30H OTVARAJU EP U BUDIMPEŠTI

AJKULE UVIJEK GRIZU U JANUARU Mnogo toga u Budimpešti će zavisti od njega: Aleksandar Ivović

12 puta je šampion Evrope bila Mađarska. Najbliža joj je Srbija sa pet titula, koliko je osvojio i nekadašnji SSSR. Tri puta je prvak bila Italija, po dva SR Jugoslavija (SCG) i Njemačka, a po jednom SFR Jugoslavija, Holandija, Hrvatska i Crna Gora

BUDIMPEŠTA 2020. GRUPA A

Danas, 1. kolo 11.30h Slovačka - Crna Gora 14.30h Njemačka - Hrvatska

GRUPA B

Danas, 1. kolo 10.00h Rumunija - Holandija 17.30h Srbija - Rusija

GRUPA C

Danas, 1. kolo 13.00h Malta - Španija 19.00h Turska - Mađarska

GRUPA D

Danas, 1. kolo 16.00h Francuska - Gruzija 20.30h Italija - Grčka *Pobjednici grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok drugoplasirane i trećeplasirane očekuje plejof (osmina finala).

⌦ Kosta Bošković Nakon Malage 2008, kada je Crna Gora na debitantskom nastupu pokorila Evropu, LEN je odlučio da se u budućnosti evropska prvenstva u olimpijskoj godini igraju u januaru. Pred London 2012. domaćin kontinentalnog šampionata bio je Ajndhoven, a pred Rio 2016. Beograd zanimljivo najbolji vaterpolo od Malage “ajkule” su na evropskim prvenstvima igrale upravo tokom zimskih prvenstava, pošto su i u Holandiji i u Srbiji stigle do finala. Sada je vrijeme za još jednu zimsku bajku, ovog puta u zemlji vaterpola, u

Budimpešti - gradu koji živi za ovaj sport. Ovog puta u predivnoj “Dunav areni”, koja je na velikim takmičenjima “debitovala” kao domaćin Svjetskog prvenstva u plivanju prije dvije godine. A na startu nove priče na Evropskom prvenstvu vaterpolisti Crne Gore ne bi

Čvrsto sam uvjeren da ćete kao i do sada igrati časno, hrabro i cijelim srcem za svoju državu. Očekivanja su od vas s pravom velika jer predstavljate najtrofejniju crnogorsku reprezentaciju - Nikola Janović, ministar sporta i mladih.

trebalo da imaju mnogo problema - u prvom meču grupe A momci Vladimira Gojkovića igraju protiv Slovačke, danas od 11.30h. “Slovačka ima talenta, a mi nismo ekipa koja bi trebalo nekoga da potcijeni. Respektujemo ih, pripremićemo ih na najbolji mogući način”, poručio je iz glavnog grada Mađarske Miloš Šćepanović, asistent u našem stručnom štabu. Na neki način ove riječi našeg legendarnog golmana najbolje i oslikavaju sa kakvim ambicijama su “ajkule” otputovale na EP. Medalje ovog puta niko ne pominje, a nakon smjene generacije i sa četiri debitanta jedan cilj biće prioritet

- obezbijediti olimpijske kvalifikacije za Tokio. “Napravili smo zaista odličan ambijent, momci su sve prihvatili na pravi način i ostaje da se vidi kako ćemo to implementirati na utakmicama koje nas čekaju”, dodao je Šćepanović. “Naravno, treba biti iskren i reći da bi sve osim pobjede na startu bio neuspjeh.” Osim Slovačke, rivali Crnoj Gori biće Hrvatska (četvrtak) i Njemačka (subota) - pobjednik grupe obezbijediće direktan plasman u četvrtfinale, drugoplasirani i trećeplasirani idu u plej-of (osmina finala). “Ne bježimo od uloge favorita protiv Slovačke, ali ući ćemo u taj meč na najbolji mogući način i probati da podignemo nivo igre za duele sa Hrvatskom i Njemačkom, koji nam je najvažniji u grupi”, istakao je ljevoruki majstor Đuro Radović. Ukoliko favoriti budu na svom nivou u Budimpešti, “ajkulama” bi plasman u četvrtfinale garantovao kvalifikacije za Tokio.

FOTO PRIČA

DUNAV ARENA NAKON MARGITSIGETA Budimpešta će treći put u posljednjih šest godina biti domaćin velikog vaterpolo takmičenja. Prethodna dva (EP 2014. i SP 2017) održana su na čuvenom ostrvu Margitsiget, dok će se sada spektakl dešavati u predivnoj “Dunav areni”, na kojoj su 2017. Kejleb Dresel, Adam Piti i Keti Ledecki pisali istoriju plivanja.

SPORT

UTORAK, 14. 1. 2020.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 11.20h 14.20h 17.20h 19.00h 20.20h

___________________Crna Gora - Slovačka, vaterpolo ___________________Njemačka - Hrvatska, vaterpolo _________________________ Srbija - Rusija, vaterpolo _________ Austrija - S. Makedonija, rukomet (2. pol) _____________________Portugal - Norveška, rukomet

SPORTKLUB 1 09.30h 12.30h 14.55h 17.55h 20.00h 01.00h

Porodica, strast i emocije Za razliku od većine navijačkih grupa nijesu bili smješteni tačno iza gola, već na sjeverozapadnoj strani stadiona De la Meno. I dugo nijesu htjeli da se pomjeraju, ali je stigla i ta promjena. U pitanju su tifozi Strazbura, popularni Ultra Boys 90. Sve je krenulo 1990. godine kada je manje od deset ljudi bodrilo svoj klub, a danas ova grupa broji 320 članova. Uprkos brojnim porazima i teškim vremenima grupa je ostala uz svoj Rasing, a kako su isticali u brojnim intervjuima to je mentalitet, sada više nego ikada. Simpatične koreografije, gromoglasna podrška sa neobičnog mjesta za fudbalske navijače. Tifozi Strazbura su u prijateljskim odnosima sa kolegama iz Karlsrua i Berlina, a najveći rivali su “Bad Gones” (Lion) i “Horda Frenetik” (Mec). Na pitanje da u tri riječi opiše svoju grupu, jedan od vođa je rekao. “Porodica, strast i emocije”.

DN TIKET OKSFORD IPSVIČ TOTENHEM MIDLZBRO CSKA REAL MADRID MAKABI BARSELONA

________________________________ WTA Hobart, tenis _________________________ Sičuan - Đangsu, košarka ___________________________ Napoli - Peruđa, fudbal ______________________ CSKA - Real Madrid, košarka ______________________ Makabi - Barselona, košarka _______________________________ WTA Adelejd, tenis

SPORTKLUB 2 09.00h 13.00h 18.00h 21.05h 01.30h

_______________________________ WTA Adelejd, tenis ________________________ Jang Bojs - Vitorul, fudbal ________________________ Lacio - Kremoneze, fudbal ______________________ Totenhem - Midlzbro, fudbal _______________________________ WTA Adelejd, tenis

SPORTKLUB 3 17.30h ___________________________ Vitjaž - Džokerit, hokej 20.45h _____________________ Unikaha - Huventud, košarka

SPORTKLUB 4 17.30h __________________________Uniks - Monako, košarka 20.00h _________________________ Venecija - Breša, košarka

SPORTKLUB HD 18.00h ________________________ Himki - Valensija, košarka 20.00h _______________________ Olimpijakos - Alba, košarka

SPORTKLUB 5

1 2

GG3+ 1 1I3+ +165,5 2

515

BODOVA IZNOSI RAZLIKA IZMEĐU RAFAELA NADALA (10.235) I NOVAKA ĐOKOVIĆA (9.720) NA NAJNOVIJOJ ATP LISTI NAKON ATP KUPA NA KOJEM JE ŠPANAC OSVOJIO 250 BODOVA, A SRBIN 660. NOVAK BI MOGAO NA PRVO MJESTO NAKON AUSTRALIJAN OPEN, USLOV JE DA ODBRANI TITULU, A DA NADAL IZGUBI PRIJE POLUFINALA

UKUPNA KVOTA: 22,84

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

18.45h ______________________ Fenerbahče - Asvel, košarka 20.45h _____________________________ Inter - Kaljari, fudbal

ARENASPORT 1 20.00h _______________________Mornar - Bamberg, košarka 01.30h ___________________________ Bruklin - Juta, košarka

ARENASPORT 2 18.00h ___________________________ Lulea - Frolunda, hokej 20.30h ______________________ Tenerife - Nimburk, košarka

ARENASPORT 3 18.30h ______________________________ Aris - Ksanti, fudbal

EUROSPORT 1 09.30h ___________________________________ Alpsko skijanje 19.45h ___________________________________________Snuker

EUROSPORT 2 14.00h ___________________________________________Snuker 17.30h ___________________________________ Alpsko skijanje 18.45h ________________________________________ Snoubord

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno luksuz Na 82 sprata

Gradi se najviši hoTel na svijeTu Godine 2018. 356 metara visok hotel Gevora u Dubaiju uvršten je u Ginisovu knjigu rekorda kao najviši hotel na svijetu. Ipak, njegova vladavina biće kratkotrajna. Zgradu na 75 spratova uskoro će zasijeniti vitkiji stakleni toranj koji se gradi u bogatom obalnom susjedstvu Dubaija. Kako su saopštili iz građevinske kompanije Frst grup, Ciel tauer će biti visok 360,4 metra i imaće 1.042 soba i apartmana raspoređenih na 82 sprata. Za dizajn je odgovoran biro za arhitekturu NORR, koji potpisuje možda najpre-

poznatljiviji hotel u Dubajiu Atlantis, Palm. Ciel tauer će imati staklenu osmatračku platformu koja će pružati 360-stepeni pogled na grad. Posetioci će uživati i u panoramskom pogledu s hotelskog bazena na krovu. Dizajneri su u decembru dobili tri nagrade IPA, za najbolju međunarodnu arhitekturu hotela, najbolju arapsku hotelsku arhitekturu i najbolji arapski toranj. Novi hotel će imati vrhunski velnes centar, poslovne prostore i “niz nagrađivanih restorana”, a svi će oni biti predstavljeni u narednim mjesecima.

Nova Naredba poslije Nezadovoljstva građaNa

Tajlandski kralj donio nova saobraćajna pravila Tajlandska vlada je objavila da je kralj izdao naredbu po kojoj policija više ne smije u potpunosti da zaustavlja saobraćaj u Bangkoku kada prolaze vozila kraljevske porodice. Tajlandski kralj Maha Vajiralongkorn izdao je naredbu pošto su se na društvenim mrežama pojavili komentari nezadovoljnih Tajlanđana zbog gužvi koje nastaju kada

policija u potpunosti blokira saobraćaj da bi prošla kolona vozila kraljevske porodice. Umjesto toga policija će od sada blokirati samo jednu kolonu, navodi predstavnica vlade za medije na svom nalogu na Fejsbuku. Objavila je i video u kome se demonstriraju nova pravila, među kojima i dozvola da se može prelaziti preko mostova i nadvožnjaka

ispod kojih prolazi kolona kraljevskih vozila. „Njegovo veličanstvo kralj je zabrinut da njegovo kraljevsko putovanje ili putovanje kraljevske porodice ne utiče na život Tajlanđana“, navodi se u video-snimku. Bangkok je inače po podacima američke Agencije za praćenje saobraćaja svrstan na 11. mjesto svjetske liste po gustini saobraćaja.

rodijum – pet puta skuplji od zlata

Cijena rijetkog metala najviša od Emili 2008. Cijena izuzetno rijetkog metala srebrnaste boje rodijuma nastavila je višegodišnji rast, uzletjevši od početka januara do sada za 32 odsto na najviši nivo od 2008. Cijena rodijuma je u petak iznosila 8.000 dolara po unci, prema podacima hemijske industrije “Džonson Matej”. Neki robni analitičari i trgovci kažu da bi mogla da dostigne rekordnih 10.000 dolara, što je najviša kota zabilježena 2008. godine. Ovaj plemeniti metal, koji se uglavnom koristi za automobilske katalizatore, poskupio je u prote-

klih godinu dana 225 odsto, a u posljednje četiri godine cijena mu je uvećana 12 puta usljed rastuće tražnje automobilskog sektora, čime je nadmašio sve druge glavne sirovine. Rodijum se vadi kao nusproizvod u rudnicima platine i nikla i predstavlja najdragocjeniji metal, jer jedna tona Zemljine kore sadrži tek oko 0,001 grama tog metala. Ima visoku tačku topljenja i nevjerovatnu sposobnost otpornosti na koroziju. Najveći proizvođači rodijuma su Južna Afrika, Rusija i Kanada.