Dnevne novine 18-19. januar 2020.

POVODI: NEJASNI MJESTO I PRAVNA UTEMELJENOST EPISKOPSKOG SAVJETA U CRKVENOM PORETKU ■ 4 5

Neustavno djelovanje Srpske pravoslavne crkve

REAGOVANJE NA IZJAVU MITROPOLITA AMFILOHIJA ■ 3

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2020. BROJ 2582 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

INTERVJU: PROF. DR RATKO BOŽOVIĆ, UNIVERZITETSKI PROFESOR, SOCIOLOG

Fake news i sablja za harakiri

■ 16 17

DODIJELJENE NAGRADE ª OKTOIHº ZA 2019. GODINU

Vlada se bira na izborima, a ne na nekim litijama

OGNJANOVIĆ I MALIDŽAN UZORI MLADIM LJUDIMA ■ 7 9

Srpski političari oročavaju crnogorsku državnost na vladavinu Đukanovića

BOŠKO KOVAČEVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR INTELLIGENT COMMUNICATIONS

Auto-put je projekat vijeka koji će pozitivno uticati na privredu i smanjenje javnog duga

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

■ 10 11

2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

Ja se plašim da se u Crnoj Gori briše ime Srpske pravoslavne crkve.

To što je moj imenjak Aleksandar izbrisao ime Crnogorske pravoslavne crkve 1920. i ukinuo državu Crnu Goru bilo je bratski. Ovo sad je neprijateljski...

●NEZVANIČNO Ne može predsjednik države da bude član partije. Evo, ja ću, kad me izaberu, odmah napustiti URU, kao što sam napustio i Pozitivnu...

MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ

PROTESTI SPC KORISTE SE ZA NEGACIJU CRNOGORSKOG IDENTITETA

Kristina Bačić prva žena vojni pilot u Crnoj Gori Bačić je prva, i za sada, jedina žena vojni pilot u Crnoj Gori.

Odrasla je u vojničkoj porodici, ali o vojnom pozivu, priča za Dnevne novine, nije razmišljala dok nije maturirala u Gimnaziji.

● 18-19

Protesti u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) koriste se kao negacija crnogorskog državnog bića i identiteta, ali i Crne Gore kao nezavisne države, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković.

Bošković je, komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti i dešavanja koja su uslijedila nakon njegovog usvajanja, rekao da se galama nije podigla zbog samog zakona, već da je kampanja usmjerena ka negaciji Crne Gore i Crnogoraca kao nacije. ●5

SUBOTA

Begović

Zbog povrede Kodeksa novčano kažnjeno četvoro advokata Bošković

NEDJELJA

Advokat Zdravko Begović predsjedava Komorom koja broji 989 advokata i više od 500 advokatskih pripravnika, a u razgovoru za Vikend novine govorio je o uobičajenom radnom danu, na šta se najčešće odnose pritužbe na rad advokata, o medijskim izvještajima iz sudnica, zašto je izabrao krivicu, a ne parnicu, te šta su benefiti advokature, a šta je ono što je “koči” da bi bila idealna profesija. ● 14-15

Kovač

Jedino muzika sa idejom i suštinom može uzdrmati ljude Bitno je stvarati autentičnu muziku sa idejom i suštinom, jer jedino takva muzika može da prodre do ljudi i da ih stvarno uzdrma. Moja muzika već 30 godina komunicira sa ljudima koji su otvoreni i slobodni, ali isto tako zna i da probudi usnule. Moja najveća želja je da ljudi dobiju priliku da čuju da postoji i muzika koja se izvodi uz puno duše, emocije, da je ljudski glas najmoćniji instrument, ocjenjuje Aleksandra Kovač. ● 34-35

Prijepodne više sunčanih intervala, a tokom jutra po kotlinama magla i sumaglica. Poslijepodne postepeno povećanje oblačnosti, tokom noći na primorju i u nižim predjelima na jugu kiša, a u ostalim predjelima snijeg i susnježica. Više izgleda za padavine u južnom i centralnom dijelu zemlje. Vjetar uglavnom slab do umjeren južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha -8 do 6, najviša dnevna 4 do 14 stepeni.

Pretežno oblačno, prijepodne, a naročito u ranim jutarnjim satima, mjestimično sa padavinama. U drugom dijelu dana i tokom noći uglavnom suvo, uz djelimično razvedravanje u južnim i centralnim predjelima. Vjetar slab promjenljivog smjera, krajem dan ili tokom noći mjestimično umjeren do pojačan sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha -3 do 8, najviša dnevna 0 do 13 stepeni.

U BEOGRADU UBIJEN MARKO VULOVIĆ U klasičnoj sačekuši u beogradskom naselju Bežanijska kosa, sinoć 18.30 časova, ubijen je Kotoranin Marko Vulović (41). Na njega je više hitaca ispalila za sada nepoznata osoba. ●13

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

REAGOVALI NA IZJAVU MITROPOLITA AMFILOHIJA

Vlada se bira na izborima, a ne na litijama Vlada se bira u parlamentu voljom predstavnika naroda izabranih na demokratskim izborima, a nijedna se nije birala niti će biti rušena na litijama, poručila je Vlada u reagovanju na izjavu mitropolita Amfilohija.

Mitropolit Amfilohije izjavio je pred crnogorskim građanima i vjerujućim narodom u Tivtu da Vladu treba srušiti ako ne povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Iz Vlade su podsjetili Mitropolita da se izvršna vlast bira u parlamentu voljom predstavnika naroda izabranih na demokratskim izborima.

“A posebno da se nijedna vlada nije birala niti će biti rušena na litijama, bilo kojim po-

Bogićević: Molebni i litije postaju politički protesti Molebni i litije u crnogorskim gradovima na koje, od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, poziva Srpska pravoslavna crkva, a podržava prosrpska opozicija, nemaju karakter vjerskih skupova, već da se iza “duhovne” maske zapravo kriju politički zahtjevi, kazao je nekadašnji sudija Vrhovnog suda Čedomir Bogićević.

Bogićević je za Antenu M rekao da izjava mitropolita SPC Amfilohija da Vlada padne ako ne ukine Zakon, definitivan dokaz da molebni i litije postaju politički protesti.

“Cijela litija i molebni koji ovih dana defiluju crnogorskim prostorima, tobože u znak protesta protiv jednog naprednog akta o slobodi vjeroispovijesti nemaju ničeg vjerskog, religijskog, teološkog. Njihov temeljni zahtjev je političke prirode – ukidanje i nestanak Crne Gore i njenog bića”, rekao je Bogićević.

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

FAKE NEWS I SABLJA ZA HARAKIRI

vodom”, navodi se u saopštenju.

Ustavom je to, kako se navodi, zabranjeno, a djelovanje crkve odvojeno od države.

“Zato će Vlada i svi državni organi odlučno stojati na poziciji odbrane Ustava i zakona, i na njima zasnovanog poretka. Nijedan zakon, pa makar ne bio ni odličan ni vrlo dobar - ne uvodi bezakonje nego red i poredak u nekoj oblasti društvenog života”, kaže se u reagovanju.

Iz Vlade su podsjetili građane, i vjernike, i sveštenstvo - da riječ Božja zapovijeda “da se vjernik moli za vlast u onom mjestu gdje živi da bi zbog opšteg dobra i njemu bilo dobro”.

Po pravoslavnom učenju - ko se protivi zakonu, protivi se i Božjem poretku”, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, Vlada žali što i ovom izjavom Mitropolit još jednom pokazuje da se ne drži Ustava, već neodržive pozicije da je crkva iznad države iako je Crna Gora demokratska i sekularna država.

“A za očekivati je da bude vjerski poglavar kojeg upravo ova Vlada drži za svog legitimnog sagovornika”, kaže se u saopštenju.

Vlada ističe da ostaje posvećena dijalogu sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom u cilju punog razumijevanja Zakona, njegove bolje implementacije i stvaranja uslova za potpisivanje temeljnog ugovora. Najmanje toliko očekujemo i od mitropolita Amfilohija”, kaže se u saopštenju.

A.N.

PREDSJEDNIK SRBIJE ALEKSANDAR VUČIĆ

Zakon napad na SPC, a ne na Mitropoliju i eparhije Zakon o slobodi vjeroispovijesti je pokušaj napada na “srpsku crkvu”, a ne na Mitropoliju crnogorsko-primorsku ni eparhije, kazao je predsjenik Srbije Aleksandar Vučić.

On je na pitanje TV Prva u kakvim je odnosima sa Đukanovićem nakon dešavanja u vezi sa uvođenjem crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, rekao da to ne narušava pristojne odnose, ali da su im interesi različiti. Vučić je rekao i da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti napad na “srpsku crkvu”, a ne na Mitropoliju crnogorsko-primorsku ni eparhije.

“Plašim se da se polako briše ime srp-

AKTUELNO

ske crkve u Crnoj Gori i da će ostati neke mitropolije i eparhije. Ali moja riječ se neće promijeniti i ostaće ista. Nijednog sekunda nisam branio crkvi da se izjasni po nacionalnim pitanjima, kao što se i ja izjašnjavam”, rekao je Vučić. On je kazao da Srba u Crnoj Gori ima 28,73 odsto i da je velika borba jer pokušavaju da smanje taj broj.

“To se radi kampanjama, snimanjima filmova o Božićnoj pobuni (iz 1919. godine), snimanjem raznih serija. Sve falsifikati istorijski”, rekao je Vučić.

R.P.

Molebni i litije su mirni i nepolitički, kaže Amfilohije. Onda je dodao da “ako se ne povuče Zakon, treba da se povuče Vlada“. Čisto nepolitički. Jednako bi, čisto (ne)kanonski, zvučalo da Duško Marković pozove Rista Radovića da odstupi sa mjesta mitropolita, jer je jedini pravoslavni pop koji ne poštuje svoju državu. Premijer je, međutim, samo pristojno skrenuo pažnju šefu MPC da se vlade ne mijenjaju na litijama, već na izborima.

Mitropolit Amfilohije je ranije, čisto hrišćanski, Crnogorce proglašavao “nakotom”, “komunističkom kopiladi” ili “volovima rođenim u Crnoj Gori”. Mada ima rođenog brata Crnogorca. To je još 1988. godine izjavio u intervjuu za slovenačku “Mladinu”. Veli Risto tada: “Ja sam, eto, Srbin, premda sam rođen u Crnoj Gori. Moj brat je u Crnoj Gori sekretar jedne osnovne škole i on se piše Crnogorac! Ponekad sam volio da kažem svojoj majci: Ti si srećna majka! Druge majke rode dva sina, a ti si rodila dva naroda”! Dva naroda, je li, Risto?!

Lik sa ovakvom šizofrenom sviješću o vlastitom identitetu potpuno je kvalifikovan da “polupa lončiće” i na svakom drugom planu – pravnom, kanonskom, etičkom, moralnom, etničkom, političkom, državnom… Da se, recimo, pored ostalog, kao Srbin, proglašava sukcesorom crnogorske dinastije Petrović, da “stoluje” u nezavisnoj državi Crnoj Gori, a ne priznaje Crnogorce i njihovo pravo da budu pravoslavci, da “smjenjuje” vlade i ne priznaje legitimno usvojene zakone u crnogorskom parlamentu.

Njegova neizmjerna odanost srpstvu, međutim, nije mu postala referenca za srpski pravoslavni crkveni tron. Naprotiv, posljednja njegova kandidatura za patrijarha srpskog bila je, pa recimo, ignorisana, a ovih dana ga i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpuno diskvalifikuje kao mogućeg pregovarača sa crnogorskim vlastima o primjeni Zakona o vjerskim slobodama i eventualnom zaključivanju temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore. Jer, veli Vučić, Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije su tek “osnovne organizacije” velike SPC i nemaju mandat da se plekaju u ozbiljna srpska pitanja, posebno ne u imovinskopravne odnose Beogradske patrijaršije i Crne Gore.

Tako je naš Amfilohije ostao razapet, kao Hrist na krstu, između Beograda i Podgorice.

No, to je manja muka od one koja je zadesila vojvodu Andriju Mandića, razapetog na trostranom krstu, između Podgorice, Moskve i Beograda. Rane mu sada vida srpski ministar vojni Aleksandar Vulin, koji mu uručuje sablju zbog junaštva poslije kojeg je Srbija potpisala u Kumanovu bezuslovnu kapitulaciju. Tim poklonom, dakle, prema svim priloženim faktima, Mandić bi jedino mogao da uradi harakiri i kao neuspješan srpski političar, i kao neuspješan branitelj Srbije, i kao neuspješan terorista u pokušaju rušenja Crne Gore.

Evo ti sablja, pa viđi što ćeš s njom, junače!

PS: Fake news 1: Uhapšeni novinari Raičević i Živković zbog objavljenih notornih laži. Notorna laž je, zapravo, da su uhapšeni neki novinari, iako se pomenuti likovi tako predstavljaju. Fake news 2: Koncern Vijesti danima ubjeđuje Juretića da je zlostavljan u pritvoru, iako dotični o tome pojma nema. Et cetera... I tome slično.

4

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

POVODI: NejasNI mjestO I PraVNa utemeljeNOst ePIskOPskOg saVjeta u crkVeNOm POretku

NeustavNo djelovaNje srpske pravoslavNe crkve

⌦ Piše Dragutin Papović

K

ampanju protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti vodi Episkopski savjet SPC u Crnoj Gori, odnosno arhijereji Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija: budimljansko-nikšićke, mileševske i zahumsko-hercegovačke i primorske.

Ovaj savjet se predstavlja kao visoki crkveni organ, ali nijesu jasni njegovo mjesto i pravna utemeljenost u crkvenom poretku. U javno dostupnoj verziji Ustava SPC, u članu 10, koji propisuje crkvenojerarhijske i samoupravne vlasti, tijela i organe, ne postoji Episkopski savjet ni mogućnost njegovog formiranja. Valjalo bi da SPC zbog javnosti objavi akt o formiranju ovog savjeta.

■ Podmetanje

ePiskoPskog savjeta

No, izgleda da je Episkopski savjet svojevoljno preuzeo funkcije ostalih ustavnih crkvenih tijela i organa. On je 29. decembra usvojio odluku u kojoj se kaže: „Donošenje ovakvog zakona ne služi

na čast i blagoslov ni onima koji su ga predložili, ni onima koji su ga izglasali i proglasili, i time su svi oni koji su pravoslavni, sa žaljenjem konstatujemo, sami sebe isključili iz Pravoslavne crkve, te su stoga odlučeni od Svetih Tajni i nalažemo našem bogoljubivom sveštenstvu da im, po riječima Svetog Petra Cetinjskog, „nikakvoga posla crkovnoga“ ne obavlja, do njihovog pokajanja, za koje se molimo.“ Prema Ustavu SPC, ovakve konstatacije se mogu primijeniti samo na pripadnike SPC i to tek nakon sprovedene procedure. Član 134 Ustava SPC je propisao da je za krivice vjernika koje povlače isključenje iz vjerske zajednice nadležan Eparhijski crkveni sud. Prema članu 218 Ustava SPC niko se ne može kazniti ni jed-

nom crkvenom kaznom bez prethodnog saslušanja. Na osnovu člana 217 Ustava SPC, odluku Eparhijskog crkvenog suda moguće je uputiti na razmatranje i suđenje Velikom crkvenom sudu. Članovi Episkopskog savjeta su odlukom od 29. decembra prekršili svoj Ustav i crkveni poredak što, prema članu 214 Ustava SPC, predstavlja crkvenu krivicu sveštenika.

U odluci savjeta se konstatuje da su se oni koji su predložili, izglasali i proglasili Zakon o slobodi vjeroispovije-

sti „sami isključili iz Pravoslavne crkve“. Predsjednik države, članovi Vlade i poslanici to nijesu izjavili, pa je to Episkopski savjet podmetnuo. Važna je i činjenica da SPC, prema svom Ustavu, nema ovlašćenje da isključuje iz opšte „Pravoslavne Crkve“ ni iz pravoslavne vjere.

Episkopski savjet je neustavnu odluku od 29. decembra usvojio da bi prvenstveno zastrašio vjernike isključenjem iz crkve ukoliko podrže novi zakon i ukoliko se ne uključe u ulične proteste protiv zakona.

■ Šta je sPC U javno dostupnoj verziji Ustava SPC, u članu 10, koji propisuje crkvenojerarhijske i samoupravne vlasti, tijela i organe, ne postoji Episkopski savjet ni mogućnost njegovog formiranja

tRaŽiLa 2012. godine?

SPC u Crnoj Gori ne poštuje svoj Ustav, pa je onda razumljivo zašto ne poštuje ni državne propise. SPC u Crnoj Gori decenijama nije htjela da svoje eparhije i njihovu organizaciju prijavi u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica Crne Gore iz 1977. godine, a uporno je tražila

da Vlada Crne Gore sa njom potpiše ugovor kao sa Katoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom.

Vlada nije mogla da potpiše ugovor sa SPC u Crnoj Gori jer ona nije imala pravni subjektivitet na osnovu tog zakona. Vjerske zajednice koje su potpisale ugovor sa Vladom, prijavile su se u skladu sa tim zakonom. Uskladile su svoju organizaciju i djelovanje sa pravnim poretkom Crne Gore i ispunile uslove za potpisivanje ugovora.

SPC je 2012. godine Vladi Crne Gore dostavila predlog ugovora u kome je tražila da je država prizna pod nazivom Pravoslavna crkva u Crnoj Gori i da se pod tim nazivom priznaju i eparhije koje nemaju sjedište u Crnoj Gori. Vlada ovaj naziv nije mogla da prihvati jer SPC nije jedina pravoslavna crkva u Crnoj Gori, jer to nije njen zvaničan naziv i jer je taj naziv suprotan članu 12 Ustava SPC, prema kome je glavna administrativna podjela SPC na eparhije. Ustav SPC ne dozvoljava da se nje-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

Ako SPC u Crnoj Gori želi da potpiše ugovor sa Vladom mora se vratiti u granice svoje ustavnosti i prihvatiti državni zakon.

Kada se krene od poštovanja ustavnosti i zakonitosti, odnosi će početi da se pravilno uspostavljaju poštovali ni ostale sopstvene uslove. Prema članu 69 tačka 17, i članu 70 tačka 24 Ustava SPC, za uređenje odnosa SPC i države nadležni su isključivo Sveti arhijerejski sabor i Sveti arhijerejski sinod SPC. Predstavnici SPC u Crnoj Gori nijesu pokazali ovlašćenja od sabora i sinoda SPC da mogu da vode pregovore i da potpišu ugovor sa Vladom. Potom, ako se poziva na primjer Temeljnog ugovora Crne Gore sa Katoličkom crkvom, SPC mora znati da svojinska prava na njena nepokretna dobra mogu biti upisana ili registrovana samo na ime crkvenih pravnih lica u Crnoj Gori, a ne na ime SPC u Beogradu. Za potpisivanje ugovora potrebno je i međusobno uvažavanje, a SPC je Crnu Goru podrugljivo nazvala „fildžan državom“ i poručila da država treba da se kod nje registruje. Sa takvim ponašanjem potpisivanje ugovora nije moguće. ne eparhije ili više njih zvanično nazovu Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.

U predlogu ovog ugovora SPC je tražila da joj Vlada prizna kontinuitet od 1219. godine. To je neprihvatljivo jer nije istinito. SPC pod tim nazivom u Crnoj Gori postoji tek nakon 1918. godine. Potom, Republika Srbija je u svom Zakonu o crkvama i vjerskim zajednicama iz 2006. godine u članu 11 zapisala: „Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi priznaje se kontinuitet sa pravnim subjektivitetom stečenim na osnovu Načertanija o duhovnoj vlasti (Odluka Narodne Skupštine Knjaževstva Srbskog od 21. maja 1836. godine) i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi (“Službene novine Kraljevine Jugoslavije”, broj 269/1929).“ Ni Republika Srbija ne priznaje pravni kontinuitet SPC dalje od 1836. godine. SPC od Crne Gore traži priznanje koje nema ni od Srbije. Za potpisivanje Ugovora između SPC i države Crne Gore, predstavnici SPC nijesu is-

■ Interesno-

polItIčkI motIvI

Da SPC u Crnoj Gori može, ako želi, poštovati i svoje i državne propise svjedoči Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa koji je SPC potpisala sa Vladom Republike Hrvatske 2002. godine. Tada su SPC, odnosno njene eparhije čija su sjedišta u Hrvatskoj, pri-

Da SPC u Crnoj Gori može, ako želi, Poštovati i Svoje i Državne ProPiSe SvjeDoči uGovor o Pitanjima oD zajeDničkoG intereSa koji je SPC PotPiSala Sa vlaDom rePublike HrvatSke 2002.

GoDine. taDa Su SPC, oDnoSno njene eParHije čija Su SjeDišta u HrvatSkoj, PriHvatile Da iH HrvatSka eviDentira kao SPC u HrvatSkoj. uGovor je PotPiSan u SklaDu Sa oDobrenjem Sabora i SinoDa SPC

hvatile da ih Hrvatska evidentira kao SPC u Hrvatskoj.

Ugovor je potpisan u skladu sa odobrenjem sabora i sinoda SPC. SPC je u članu 2 ovog Ugovora prihvatila da se kod nadležnog ministarstva evidentira u skladu sa važećim zakonom u Hrvatskoj. SPC je u članu 4 ovog Ugovora prihvatila i obavezu da Vladu Hrvatske na prikladan način obavijesti o izboru episkopa, a prije objave ovog izbora. Kada je ovo predloženo SPC u Crnoj Gori, odgovorila je da je to komunistički metod. U članu 16 ovog Ugovora SPC je prihvatila da: „Kulturna i umjetnička baština Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne kulturne baštine Republike Hrvatske.“ SPC je u Republici Hrvatskoj prihvatila sve ono što u Crnoj Gori ne želi da prihvati, i što u Crnoj Gori naziva svojim progonom. Ova neprincipijelnost ima isključivo interesno-političke, a ne vjerske i crkvene motive. SPC ne želi partnerski odnos sa Vladom Crne Gore, već hoće da dominira Crnom Gorom i da bude iznad zakona.

■ problem je

u dokazIma

SPC protestuje zbog odredbi novog zakona koje se odnose na svojinu nad objektima i zemljištem iz ove oblasti. Prema članu 62 ovog zakona ko ima dokaze o pravu svojine nad imovinom u ovoj oblasti nema čega da se boji. No, izgleda da je u tome problem. Nepostojanje ili nesigurnost SPC u valjanost dokaza o dijelu svojinskih prava izazvala je bojazan, ljutnju i izlazak na ulice. Cilj protesta nije zaštita vjere, nego svojevoljnih monopola.

Ako SPC u Crnoj Gori želi da potpiše ugovor sa Vladom mora se vratiti u granice svoje ustavnosti i prihvatiti državni zakon. Vlada Crne Gore i SPC u Crnoj Gori moraju nastaviti dijalog. Kada se krene od poštovanja ustavnosti i zakonitosti, odnosi će početi da se pravilno uspostavljaju. Neustavnim odlukama, prkošenjem državi i uličnim protestima protiv zakona SPC se samo udaljava od ugovora.

(Autor je istoričar)

aktuelno

5

ministar odbrane predrag bošković

Protesti sPC negiraju Crnogorski identitet

Protesti u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) koriste se kao negacija crnogorskog državnog bića i identiteta, ali i Crne Gore kao nezavisne države, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković.

Bošković je, komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti i dešavanja koja su uslijedila nakon njegovog usvajanja, rekao da se galama nije podigla zbog samog zakona, već da je kampanja usmjerena ka negaciji Crne Gore i Crnogoraca kao nacije.

“Imali smo izjave pojedinaca gdje govore da će se Crna Gora kad-tad vratiti Srbiji, što pokazuje da priroda cjelokupnih protesta i galame koja se digla nije Zakon o slobodi vjeroispovijesti, već je ova kampanja usmjerena ka negaciji Crne Gore, Crnogoraca kao nacije i nezavisne države”, rekao je Bošković u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

On je poručio da je Zakon stupio na snagu, da se neće povući i da je Crna Gora, kao što je to rekao premijer Duško Marković, spremna da razgovara sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o temeljnom ugovoru.

“I prije zakona nije bila samo SPC registrovana, jer je željela da bude izvan zakona i iznad države Crne Gore. Nadam se da će se Mitropolija dozvati pameti i da će vidjeti da zakon nije

usmjeren protiv njih, da daje mnogo veća prava i mogućnosti Mitropoliji da vrši svoju funkciju u Crnoj Gori. Zakon je stupio na snagu, neće se povući, ali, kao što je premijer naglasio, Vlada Crne Gore spremna je da razgovara sa MCP o temeljnom ugovoru”, rekao je Bošković.

Kometarišući litije i molebne koji se održavaju širom Crne Gore, Bošković je kazao da je demokratsko pravo MCP da ih organizuje, sve dok su skupovi mirni i dok šalju mirne poruke.

On je poručio da država neće otimati manastire, već želi da to pitanje uvede u red i riješi na moderan način, kao sve evropske države.

“Moramo biti svjesni da je Crna Gora nezavisna država i kao takva uređuje svoj pravni sistem. Bilo je potrebno urediti prava i obaveze vjerskih zajednica, jer je stari zakon iz 1977.

Radilo se dugo na ovom zakonu, on je moderan i evropski, dobio je podršku svih međunarodnih adresa, među njima i Venecijanske komisije. Treba naglasiti da je taj zakon iskorišćen kao okidač za sprovođenje raznih malicioznih aktivnosti protiv Crne Gore i ono što je specifično da imamo prvi put neskriveno miješanje državnih organa Srbije i njihovih funkcionera u politička pitanja Crne Gore”, rekao je Bošković.!

A.N.

IzborIćemo se sa hIbrIdnIm prIjetnjama Govoreći o hibridnom ratu vremena je specijalni hibridni koji se vodi protiv Crne Gore, Bošković je rekao da je, s obzirom da je Crna Gora članica NATO-a, konvencionalna prijetnja malo moguća zbog člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

“Ali ono što osjećamo duže

rat koji se vodi protiv Crne Gore iz određenih centara. I dosad smo se borili, borićemo se i izborićemo se, jer imamo kapacitete da odgovorimo na takve prijetnje”, tvrdi Bošković”, naglasio je Bošković.

Bošković

6

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

na forumu 23. januara u jerusalimu

Đukanović sa Putinom i makronom na obilježavanju sjećanja na holokaust Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će na poziv izraelskog predsjednika Ruvena Rivlina, 23. januara učestvovati na Petom svjetskom forumu “Sjećanje na holokaust, borba protiv antisemitizma“, u Jerusalimu, koji organizuje Fondacija Svjetskog foruma holokausta u saradnji sa Iad Vashem, Svjetskim centrom za sjećanje na holokaust, saznaje CdM. Svjetskom forumu u Izraelu prisustvovaće više od četrdeset predsjednika, premijera i predstavnika kraljevskih porodica iz Evrope, Sjeverne Amerike i Australije.

Pored Đukanovića, Svjetskom forumu u Izraelu, između ostalih, će prisustvovati i predsjednici Rusije Vladimir Putin, Francuske Emanuel Makron, Njemačke Frank Valter Štajnmajer, princ Čarls, kralj Holandije

Vilijam Aleksander, a iz regiona predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Albanije Iljir Meta, odlazeća hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Makedonije Stevo Pendarovski…

Na forumu će govoriti Ruven Rivlin, premijer Benjamin Netanjahu, prvi čovjek Francuske Makron, princ od Velsa Čarls, Vladimir Putin, visoki predstavnik SAD-a i predsjednik Njemačke Štajmajer.

Na Forumu će govoriti i osobe koje su preživjele holokaust.

Ceremonija će se završiti državnom himnom Izraela, Hatikvom. Svjetski forum o holokaustu biće emitovan uživo putem satelitskog signala širom svijeta, kao i putem internet stranice Yad Vashema i Facebooka. Emitovanje će biti istovremeno simultano prevođeno na šest jezika – engleskom,

hebrejskom, francuskom, njemačkom, ruskom i španskom.

Forumu će prisustvovati i Armen Sarkisijan, Dejvid Hurli, Aleksander Van der Belen, Vladimir Andričenko, Željko Komšić, Rumen Radev, Džuli Pajet, Nikos Anastasiades, Andrej Babiš, Met Frederiksen, Čarls Mičel, Ursula fond der Lajen, David Sasoli, Sauli Ninisto, Salome Zurabišvili, Frank Valter Štajmajer, Prokopios Pavlopulos, Kurt Koh, Janoš Ader, Gudni Johanson, Serđo Matarela, Inara Murnis, Gitanas Nauseda, Henri Albert Gabriel Felix Marie Guillaum, Igor Dodon, Serž Tel, Vilijem Aleksander, Hakon Magnus, Marselo Rebelo de Souza, Klaus Johani, Zuzana Čaputova, Borut Pahor, Stefan Lofven, Volodimir Zelenski.

R.P.

priveden tužiocu u kotoru

lideri df-a pisali oravu

uhapšen osumnjičeni koji je prijetio vuksanoviću

Spriječite Sukobe i vanredno Stanje

Policija je identifikovala i tužiocu u Osnovnom državuhapsila Nikolu Peraša ko- nom tužilaštvu u Kotoru”, saji je osumnjičen da je preko opšteno je iz policije.

Naime, u porukama Vukdruštvene mreže Fejsbuk prijetio predsjedniku HGI-ja sanoviću, korisnik potpisan Adrijanu Vuksanoviću. kao Nikola Peraš mu poručuje “Pripazi “Brzom i efikase Adrijane” uz snom akcijom policije identififotografiju Nokovano je i livaka Đokovišeno slobode ća i četničku lice koje je pupjesmu “Natem društvene sred gore mreže uputilo Romanije”. prijetnje predVuksanosjedniku Hrvatvić je kazao da ske građanske nije prvi put da Vuksanović inicijative i poslanimu stižu prijetnje, ku Adrijanu Vuksanoviali je riješio da ih prijaću. Slobode je lišen N.P. (23) vi i javnost obavijesti o tome. iz Kotora zbog postojanja “Ovo nije prvi put da se suosnovane sumnje da je po- očavam s ovakvim pojavačinio krivično djelo ugroža- ma, samo što ih do sada nivanje sigurnosti”, navodi se sam medijski eksponirao.

Kako je od pojedinih drušu saopštenju.

On je, sumnja se, ovo kri- tvenih subjekata stvoren povično djelo počinio na način godan ambijent za ispoljavašto je putem društvene mre- njem ovakve vrste ‘junaštva’, že upućivao Adrijanu Vuk- smatrao sam da je potrebno sanoviću poruke prijeteće pored pružanja informacisadržine. je nadležnim institucijama, “N.P. će uz krivičnu prija- obavjestiti i javnost’’, kazao vu biti priveden državnom je Vuksanović.

R.P.

U četvrtak o predsjedniku DIK-a Sjednica Administrativnog odbora, na čijem je dnevnom redu pokretanje postupka za imenovanje predsjednika Državne izborne komisije (DIK), biće održana u četvrtak, 23. januara.

Aktuelni predsjednik DIKa Đorđije Vukčević juče je napunio 67 godina, čime je ispunio uslov za starosnu penziju.

Vukčević je ranije kazao da mu mandat ističe za više od tri godine, i da DIK može da radi u punom mandatu.

On je istakao da se nakon ispunjenja uslova u penziju ide danom donošenja rješenja koje donosi poslodavac, a u ovom slučaju to je Skupština Crne Gore.

R.P.

Demokratski front pozvao je šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aiva Orava da iskoristi svoja ovlašćenja i, kako su kazali, spriječi crnogorski režim da uvede zemlju u otvorenu diktaturu i sukobe, koji mogu zapaliti čitav region.

U otvorenom pismu Oravu, lideri DF-a Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević naveli su da je DPS odlukama na svom partijskom Kongresu odlučila da direktno ugrozi Srpsku pravoslavnu crkvu i “diskriminiše 446.800 građana Crne Gore, koji se deklarišu kao pripadnici pravoslavne

vjeroispovijesti”.

Navodi se da je, jednostranim i nasilnim aktom, DPS otvoreno diskriminisao najveću vjersku zajednicu, i usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvao tešku političku i bezbjednosnu krizu.

Iz DF-a tvrde da je Zakon unio i konfuziju u pravni poredak koji reguliše pravo svojine i uveo opasne presedane da država može, bez dokaza i sprovedenog postupka, pred sudom preknjižiti vlasništvo.

To je, kako su naveli, u suprotnosti sa svim standardima EU, ali i već uspostavljenom sudskom praksom. R.P.

Lideri DF-a

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

AKTUELNO

7

INTERVJU: PROF. DR RATKO BOŽOVIĆ, UNIVERZITETSKI PROFESOR, SOCIOLOG

Srpski političari “oročavaju” crnogorsku državnost na vladavinu Đukanovića ■ Ponovo su jake riječi dominirale, uz osjećanje ugroženosti i prikraćenosti. A sve je to išlo u paketu sa klimom koja je posljednjih mjeseci bila naglašeno prisutna u iskazima političkih i državnih vrhovnika u smislu neodoljivog žala što je prethodna vlast omogućila Crnoj Gori da se odvoji i osamostali, a što, eksplicitno su tvrdili, sadašnja vlast nikada ne bi dozvolila

■ O crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ne može odlučivati srpski predsjednik. Valjda mu je dovoljno što o svemu odlučuje u srpskoj državi. A to da je poslao dvije hiljade policajaca da štite crnogorsku ambasadu dio je njegove svakodnevne prevarologije. Paljenje crnogorske zastave slika je atmosfere koja se mogla izbjeći da se to htjelo, da je nije pratio osvetnički patos ■ Dio javnosti u Srbiji je uvijek bio nacionalistički pa samim tim i anticrnogorski. Nevjerovatno je da iz Srbije nikada nije iščiljelo osjećanje ugroženosti i nepravde, kao i to da su svi protiv njih. Od toga se nijesu nikada relaksirale ni političke ni većim dijelom intelektualne elite

8

AKTUELNO

⌦ Vesna Šofranac “Dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti mora se obezbijediti u crnogorskoj državi.

Bilo bi najcjelishodnije i da u njemu učestvuju svi kojih se ovaj zakon tiče. Ne smije se nijednog trenutka zaboraviti da je u pitanju sekularna država sa mješovitim identitetima niti to da su vjerske zajednice središta ravnopravnih i slobodnih vjernika. A o crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ne može odlučivati srpski predsjednik. Valjda mu je dovoljno što o svemu odlučuje u srpskoj državi“, poručuje u intervjuu Vikend novinama univerzitetski profesor, sociolog, prof. dr Ratko Božović.

Na naše pitanje da prokomentariše lavinu reakcija i napada na Crnu Goru kako od Srpske pravoslavne crkve, tako i od srpskih zvaničnika, intelektualaca, akademika..., profesor Božović odgovara da je reakcija Srbije, zvanične i dijela opozije, u najvećoj mjeri afektivna, nabijena emocijama, te da „stoga takva reakcija ne ostavlja mjesta za racionalno mišljenje“. „Najčešće se reaguje isključivim sudovima, da ne kažem presudama. Ponovo su jake riječi dominirale, uz osjećanje ugroženosti i prikraćenosti. A sve je to išlo u paketu sa klimom koja je posljednjih mjeseci bila naglašeno prisutna u iskazima političkih i državnih vrhovnika u smislu neodoljivog žala što je prethodna vlast omogućila Crnoj Gori da se odvoji i osamostali, a što, eksplicitno su tvrdili, sadašnja vlast nikada ne bi dozvolila. Kad se tome dodaju i sentimenti javnih ličnosti koji crnogorsku državnost vide kao privremenu i oročavaju na period vladavine Mila Đukanovića, eto atmosfere koja je stvorila euforične i prenaglašene reakcije“, kaže u intervjuu Vikend novinama prof. dr Božović.

“Ovih dana možemo čuti dijametralno suprotne „istorijske istine“. To je bio razlog mnogih naših nesreća na ovim prostorima. Relativnost koja je uvedena u čitanje istorije stvorila je prostor za mnogo tragičnog mešetarenja i manipulisanja”.

VN: Pojedini analitičari smatraju da kampanju protiv Crne Gore zbog rješavanja vjerskog pitanja treba posmatrati i kroz prizmu predstojećih izbora u Srbiji...

BOŽOVIĆ: Naravno, malo se ko udubljivao u smisao Zakona o slobodi vjeroispovijesti. I naravno, sve to ima veze sa izborima jer se u predizborno vrijeme uvijek podižu nacionalističke tenzije i politikantski marketing.

VN: Kako će se dalje razvijati događaji na relaciji Beograd – Podgorica? Šta možemo da očekujemo?

BOŽOVIĆ: Očekujem još malo verbalnog prepucavanja i osvetničke isključivosti. To je manje-više kompenzacija za prethodne i sadašnje jade. Vjerujem da će sve to stati kad bude jasno da je to prazna i uzaludna priča. Svakako će se neprestano bildovati politički mišići za unutrašnju upotrebu. I sigurno je da će blizina izbora raspaliti žar sukoba. Vjerujem da su u ovoj temi i u Crnoj Gori političke partije opozicije dobile novu priliku za sabiranje snaga i konfrontaciju sa vlašću. Što se Srbije tiče, u njoj je neprestano prisutna zaraćenost između vlasti i dijela opozicije ko je veći čuvar nacionalnog interesa i državnog identiteta, tako da je ova tema veoma podsticajna za populističku homogenizaciju.

VN: Crnogorska vlast uporno objašnjava da se nikome ništa ne otima, da su spremni na dijalog sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, ali srpski predsjednik odgovara da nema pregovora sa Amfilohijem, nego Irinejem, te da će problem koji se otvorio nakon usvajanja Zakona internacionalizovati... Da li je za Srbiju problem samo imovina ili to što rješavanjem

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

vjerskog pitanja Crna Gora zaokružuje svoj identitet?

BOŽOVIĆ: Živimo u atmosferi kad pseudoistorija usmjerava društvene procese mnogo više nego istorijska fakta. Ovih dana možemo čuti dijametralno suprotne „istorijske istine“.

To je bio razlog mnogih naših nesreća na ovim prostori-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

Od skandiranja ispred Ambasade Crne Gore ledila se krv u žilama Pored istinite informacije i kritičkog mišljenja u medijima treba uticati na pacifikaciju nepomirljivih oponenata. Da bi došlo do tolerantne komunikacije, neophodno je ovladati mirnodopskim jezikom, jezikom mira. Mediji bi u tome morali da prednjače ma. Relativnost koja je uvedena u čitanje istorije stvorila je prostor za mnogo tragičnog mešetarenja i manipulisanja. To i ovog puta vidim kao okvir ove rasprave povodom Zakona i imovine. Ono što je civilizacijski važno je da pitanja koja reguliše ovaj zakon budu riješena pravedno i daleko od bilo kakve diskriminacije. U tom smislu, mislim da mogu biti od pomoći i vjerodostojni istoričari i najkompetentniji pravnici, oni koji poznaju najviše evropske standarde. Neizbježno je stoga i pravo ni po babu ni po stričevima. Što se dijaloga tiče mislim da se mora obezbijediti u crnogorskoj državi. Bilo bi najcjelishodnije i da u njemu učestvuju svi kojih se ovaj zakon tiče. Ne smije se nijednog trenutka zaboraviti daje u pitanju sekularna država sa mješovitim identitetima niti to da su vjerske zajednice središta ravnopravnih i slobodnih vjernika.

VN: Dio crnogorske opozicije na čelu sa Demokratskim frontom žestoko se protivi Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Čak su izazvali incidente u Skupštini Crne Gore. Noć prije usvajanja zakona lideri DF Mandić i Knežević su avionom Vlade Srbije bili kod patrijarha Irineja. Šta to pokazuje?

BOŽOVIĆ: Upravo sam o tome mislio kad kažem zašto sam potpisao Apel, jer oni su česti gosti Aleksandra Vučića. Činjenica da su učestvovaVN: A poruke predsjednika Srbije?

BOŽOVIĆ: O crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ne može odlučivati srpski predsjednik. Valjda mu je dovoljno što o svemu odlučuje u srpskoj državi. A to da je poslao dvije hiljade policajaca da štite crnogorsku ambasadu dio je njegove svakodnevne prevarologije. Paljenje crnogorske zastave slika je atmosfere koja se mogla izbjeći da se to htjelo, da je nije pratio osvetnički patos.

VN: Gospodin Vučić se navodno plaši da će crnogorski zakon biti „vjetar u leđa“ Kosovu da „otme srpske svetinje“ u toj državi koju Srbija ne priznaje. Mogu li se praviti poređenja, odnosno povlačiti paralele u ovom slučaju?

BOŽOVIĆ: Na ovo vaše pitanje nemam siguran odgovor jer ne znam šta se godinama dogovaralo u Briselu.

Kosovski problem i pokušaj njegovog rješavanja posredstvom Evropske unije traje dosta dugo i zaista ne razumijem zašto Srbija i do sada nije mnogo više zaštitila svoje crkve i manastire na Kosovu. Četiri srpska kulturna dobra, Manastir Visoki Dečani, Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Gračanici, Crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu i Pećka patrijaršija u dokumentima Uneska vode se kao „Srednjovjekovni spome-

li na protestu navijača ispred crnogorske ambasade u Beogradu govori o njihovoj političkoj orijentaciji. Ta bučna povorka prošla je na putu do crnogorske ispod mojih prozora. Od njihovih skandiranja čovjeku se ledila krv u žilama.

Taj militantni ton podsjetio me na vrijeme najžešće nacionalističke euforije devedesetih. I to sve pokazuje koliko je teško razdvojiti pitanja koja pokušava da riješi zakon o slobodi vjeroispovijesti od njegove političke instrumentalizacije. nici na Kosovu”, a ne kao srpsko pravoslavno nasljeđe. Na Kosovu se nalazi 1.300 crkava, manastira i drugih objekata koji čine kulturno nasljeđe srpskog naroda i bilo je dovoljno vremena da se oni do sada mnogo bolje zaštite kao svjetska baština nominovanjem za upis na Uneskovu „Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa” jer je to civilizacijski relevantno pitanje.

Osim toga, mislim da su srpski pregovarači o tome morali da budu mnogo aktivniji i u briselskom pregovaračkom procesu. Što se tiče Crne Gore mislim da se ne mogu praviti takva poređenja.

VN: Protiv Zakona ustaju i studenti Beogradskog univerziteta (Pravni fakultet), traže protjerivanje crnogorskog ambasadora...

Kako ovo tumačite? Jeste li iznenađeni uključivanjem akademske zajednice i nji-

Očekujem još malo verbalnog prepucavanja i osvetničke isključivosti.

To je manje-više kompenzacija za prethodne i sadašnje jade.

Vjerujem da će sve to stati kad bude jasno da je to prazna i uzaludna priča

AKTUELNO hovom podrškom anticrnogorskoj histeriji u Srbiji?

BOŽOVIĆ: Kad je crvenocrna koalicija izglasala ponižavajući zakon o univerzitetu 1999. godine i kad je zatražena lojalnost aktuelnoj vlasti svega jedan odsto pripadnika akademske četvrti nije na to pristalo. Univerzitet se rušio do temelja, a njeni graditelji mirno su to posmatrali kao da se to njih i ne tiče. Bilo je to moralno samoubistvo. A kupoprodaja ispita i diploma na Pravnom fakultetu u Kragujevcu značajan je doprinos univerziteta sveopštoj korupciji. Bila je to nezapamćena bruka! Univerzitet je urušavan najdrastičnije kad je na Pravnom fakultetu u Beogradu organizovana tribina, na kojoj se opravdavao zločin u Srebrenici i „junački” podvizi Ratka Mladića. Možda to danas nijesu oni isti studenti koji su se pojavili na toj sramnoj tribini, ali to je taj duh mrzilačke gluvoće i patološke isključivosti. Ipak, meni se čini da je bila u pitanju grupica ekstremista. Dio javnosti u Srbiji je uvijek bio nacionalistički pa samim tim i anticrnogorski. Nevjerovatno je da iz Srbije nikada nije iščilljelo osjećanje ugroženosti i nepravde kao i to da su svi protiv njih.

Od toga se nisu nikada relaksirale ni političke ni većim dijelom intelektualne elite.

VN: Vi ste jedan od potpisnika Apela za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda. Koji je bio Vaš motiv da potpišete apel? Da li ste imali problema nakon potpisivanja?

BOŽOVIĆ: Nekoliko mjeseci unazad, kao što sam već rekao, stvarana je osvetnička i netolerantna atmosfera zbog crnogorskog odvajanja. To je dolazilo sa samog vrha političke nomenklature, od prvog njenog čovjeka. Smatrao sam da svako miješanje sa strane ugrožava mir u Crnoj Gori i da nije dobro došao. Nijesam imao nikakvih problema osim što sam doznao da sam ustaša.

VN: Uslijedio je drugi apel episkopa SPC, članova SANU,

9

profesora, pisaca, reditelja, glumaca, muzičara, novinara... (kako su naveli u apelu) koji konstatuju da se donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti “direktno krši sloboda vjeroispovijesti i pravo na imovinu eparhija Srpske pravoslavne crkve na teritoriji Crne Gore”...

BOŽOVIĆ: Apeli uvijek skliznu u političko određivanje i manipulativnu zloupotrebu.

Tako je bilo i sa apelom koji sam potpisao, a koji se prevashodno bavio opasnostima od političke manipulacije povodom Zakona. Pravna ocjena Zakona je izvan moje kompetencije, a bojim se i mnogih koji su potpisali taj apel. Tako da ostajemo u domenu interpretacija koje boluju od manipulativnih ishodišta čak i kad nemaju takvu namjeru.

VN: Gotovo da više nema medija u Srbiji koji ne napada Crnu Goru zbog usvajanja Zakona. Riječi se ne biraju. Čak se i na RTS-u pojavljuju eksperti koji predlažu da se pošalje vojska na granicu sa Crnom Gorom...

BOŽOVIĆ: Odavno ništa besmislenije i politički destruktivnije nisam čuo od poziva na slanje vojske na granicu sa Crnom Gorom. Zaista me je šokirao ministar spoljnih poslova Ivica Dačić pozivom o oduzmanju srpskog državljanstva građanima Srbije koji ne dijele mišljenje sa aktuelnim režimom.

VN: Sagovornici Dnevnih novina u Srbiji apeluju da se spusti lopta i započne dijalog na relaciji zvanična Podgorica – zvanični Beograd? Kako izaći iz sadašnje situacije?

BOŽOVIĆ: Moje mišljenje je da je izlaz iz ove situacije svakako dijalog unutar Crne Gore, ali i dijalog na relaciji zvanična Podgorica i zvanični Beograd. Prava je šteta što taj dijalog i ranije nije ostvaren.

VN: S obzirom na besprizorne napade koji dolaze iz Srbije, šta bi se dešavalo u Crnoj Gori da nijesmo postali članica NATO-a?

BOŽOVIĆ: Dobro je da to nijesmo saznali.

Za tolerantnu komunikaciju prvo treba ovladati jezikom mira VN: Konstantno smo na udaru lažnih vijesti. Unosi se konfuzija, šire dezinformacije… Sa druge strane, imamo poruke briselske administracije da je sloboda medija nepriko-

snovena, da moramo uraditi više po ovom pitanju… Kako Vama izgleda medijska scena Srbije, kako Crne Gore?

BOŽOVIĆ: Prije neki dan gledao sam tv duel na crnogorskoj televiziji potpunih neistomišlje-

nika o Zakonu. Kultura dijaloga i tolerancija voditelja djeluju kao nedostižan standard za medije u Srbiji u kojima je debata ljudi koji različito misle nemoguća. To jednostavno ne postoji. Problem lažnih vijesti po

mišljenju najvećih svjetskih eksperata može se suzbijati samo autoritetom profesionalnih medija i jačanjem medijske pismenosti. Meni je najbliža tendencija da se u medijima pored istinite informacije i kritičkog

mišljenja utiče na pacifikaciju nepomirljivih oponenata. Da bi došlo do tolerantne komunikacije, neophodno je ovladati mirnodopskim jezikom, jezikom mira. Mediji bi u tome morali da prednjače.

10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

BOŠKO KOVAČEVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR MARKETINŠKE I

AUTO-PUT JE PROJEKAT V UTICATI NA PRIVREDU I SM G lavni zamajac snažnijeg privrednog rasta i u ovoj godini će biti investiciona aktivnost i priliv stranih direktnih investicija, kako bi stopa privrednog rasta i dalje imala pozitivan trend, a rast BDP-a premašio iznos od tri odsto koji je ostvaren u 2019. godini Niz mjera ekonomske politike – naročito iz fiskalnog domena – koje je Vlada sprovela tokom prošle godine dao je odlične rezultate. Kako je za Vikend novine kazao Boško Kovačević, izvršni direktor marketinške i konsalting kuće Intelligent Communications, sistemski ambijent za privredni rast poboljšan je, prije svega, ukidanjem kriznog poreza i povećanjem minimalne cijene rada. „Mjere fiskalne konsolidacije daju vidljive rezultate, a makroekonomski indikatori pokazuju pozitivne trendove i Vlada uspijeva da ih kontroliše. Takvi pozitivni makroekonomski pokazatelji umnogome doprinose boljoj naplati pojedinih poreskih prihoda, pogotovo onih najznačajnijih u ukupnoj strukturi budžetskih prihoda“, precizirao je on.

U tom smislu posebno ističe rast prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV), ali i ukupne poreske prihode koji su za prvih devet mjeseci 2019. imali suficit od oko tri miliona eura. I pored značajnih gubitaka koje država trpi zbog pojedinih privrednih subjekata koji ne izvršavaju obaveze prema njoj, Kovačević ističe da bi povećanje PDV-a u tom slučaju imalo više štete nego koristi.

Istovremeno, rastu BDP-a preko procijenjenih vrijednosti u najvećem dijelu je doprinijela odlična turistička sezona, te očekuje da će se trend rasta u ovom privrednom sektoru nastaviti i tokom 2020. godine.

Skori završetak prve dionice auto-puta Bar-Boljare „znatno će poboljšati performanse crnogorske privrede i njenu opštu konkurentnost“. „Izgradnja auto-puta je projekat vijeka u Crnoj Gori, koji će imati pozitivne efekte na sve makroekonomske pokazatelje privrede, pa samim tim posredno i na javni dug“, zaključio je sagovornik Vikend novina.

VN: Kako biste ocijenili aktuelno stanje javnih finansija u Crnoj Gori i što su ključni pokazatelji?

KOVAČEVIĆ: Javne finansije u Crnoj Gori iz godine u godinu su sve stabilnije, čemu u prilog idu brojni parametri.

Vlada je u 2019. godini sprovela niz mjera ekonomske, a prvenstveno fiskalne politike kako bi se poboljšao sistemski ambijent za privredni rast. Tu se, prije svega, misli na ukidanje kriznog poreza na zarade fizičkih lica kao i povećanje minimalne cijene rada. Mjere fiskalne konsolidacije koje su uvedene prije nekoliko godina već daju vidljive rezultate, a makroekonomski indikatori pokazuju pozitivne trendove i Vlada uspijeva da ih kontroliše. Takvi pozitivni makroekonomski pokazatelji umnogome doprinose boljoj naplati pojedinih poreskih prihoda, pogotovo onih najznačajnijih u ukupnoj strukturi budžetskih prihoda.

VN: Posebno važan segment svakako predstavljaju prihodi od različitih poreza i akciza. Da li i njih

Značajan iznos budžetskih sredstava država gubi u onim segmentima u kojima još ne želi ili, jednostavno, nema snage da zavede bolju poresku disciplinu

prate pozitivni trendovi?

KOVAČEVIĆ: Gotovo svi poreski prihodi - prije svega oni sa najvećim udjelom u ukupnom iznosu ove stavke su u 2019. godini imali trend rasta u odnosu na uporedni period prethodne godine. To predstavlja prilično snažan pokazatelj stabilnosti javnih finansija. U ovom segmentu posebno se mogu istaći prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) koji su u prošle godine veći za 72,5 miliona u odnosu na isti period 2018.

Ukupni poreski prihodi budžeta u prvih devet mjeseci 2019. godine bili su veći za 5,1 odsto u odnosu na isti period godinu ranije, što u apsolutnim brojkama predstavlja suficit od oko tri miliona eura.

VN: Što je najviše uticalo na pozitivan bilans privrede na državnom nivou u toku prošle godine?

KOVAČEVIĆ: Sa aspekta ukupnog ekonomskog razvoja, jedna od najbitnijih stvari u prošloj godini je projekat izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa, čijom realizacijom će se znatno poboljšati performanse crnogorske privrede i njena opšta konkurentnost.

Takođe, značajan izvor rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) su i prihodi od turizma zbog dobre turističke sezone. Pri tome, realno je očekivati da će se trend rasta prihoda od turizma nastaviti i u 2020, a pogotovo u narednim godinama, imajući u vidu relativno skori završetak radova na pomenutoj dionici auto-puta. Svi ti pokazatelji uticali su i na povećanje godišnjeg BDP-a po glavi stanovnika koji je sa 6.908 eura porastao na 7.743 eura u 2019. godini, što prema pokazatelju standarda kupovne moći iznosi 47 odsto prosjeka EU.

U narednom periodu potrebno je sve učiniti da iznos javnog duga bude manji, a što se jedino može postići nastavkom fiskalne discipline

Kovačević

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

AKTUELNO

11

I KONSALTING KUĆE INTELLIGENT COMMUNICATIONS

VIJEKA KOJI ĆE POZITIVNO MANJENJE JAVNOG DUGA

„Gledanje kroz prste“ državu koštalo značajnih sredstava

Auto-put pokretač privrede zemlje

Vlada bi trebalo da radi na proširenju poreskog obuhvata i smanjenju stope sive ekonomije, što bi bio put ka povećanju budžetskih prihoda umjesto povećanja stope PDV

3

MILIONA EURA VIŠE PORESKIH OBAVEZA NAPLAĆENO JE U PRVIH DEVET MJESECI 2019, A UJEDNO PREDSTAVLJA RAST OD 5,1 ODSTO U ODNOSU NA ISTI PERIOD GODINU RANIJE

VN: Približavanjem završetku radova na prioritetnoj dionici auto-puta, da li je prošla i opasnost od daljeg rasta javnog duga, koji je na kraju 2019. godine procijenjen na 3,833 milijarde eura ili 79,8 odsto BDP-a?

KOVAČEVIĆ: Moram istaći da je značajan dio javnog duga Crne Gore nastao u periodu do otpočinjanja radova na već pomenutoj prioritetnoj dionici SmokovacMateševo auto-puta Bar-Boljare, pa ne bih strogo vezivao izgradnju auto-puta sa javnim dugom koji je premašio kriterijum iz Mastihta od 60 odsto.

Izgradnja auto-puta je projekat vijeka u Crnoj Gori, koji će imati pozitivne efekte na sve makroekonomske pokazatelje privrede, pa samim tim posredno i na javni dug. U narednom periodu potrebno je sve učiniti da iznos javnog duga bude manji, a što se jedino može postići nastavkom fiskalne discipline i u

narednom periodu.

VN: U slučaju novog povećanja stope PDV-a, da li se mogu očekivati još bolji budžetski prihodi iz tog segmenta? S druge strane, da li bi se nižom stopom PDV-a moglo uticati na smanjenje zone sive ekonomije i, na taj način, rasta prihoda?

KOVAČEVIĆ: Povećanje stope PDV-a u sadašnjim uslovima bio krajnje nepopularan potez i ne bi značajnije doveo do povećanja budžetskih prihoda. Moguća posljedica takvog poteza bi bila i „guranje“ privrednih subjekata ka poslovanju u sivoj zoni, što svakako nije intencija Vlade, niti joj može biti u interesu.

Umjesto toga, Vlada bi trebalo da radi na proširenju poreskog obuhvata i smanjenju stope sive ekonomije, što bi bio put ka povećanju budžetskih prihoda umjesto povećanja stope PDV.

VN: U kojem segmentu država i dalje gubi najviše novca: u lošim ugovorima za zakup ili kupovinu državnih resursa, pojedinim kompanijama kojima se „progleda kroz prste“ zbog neplaćanja obaveza prema državi ili izostanku građanske odgovornosti zbog koje je siva ekonomija i dalje veoma prisutna?

KOVAČEVIĆ: Značajan iznos budžetskih sredstava država gubi u onim segmentima u kojima još ne želi ili, jednostavno, nema snage da zavede bolju poresku disciplinu. Upravo to „gledanje kroz prste“ državu je koštalo značajnih sredstava koja su se mogla upotrijebiti za mnoge namjene. U skladu sa tim, poreski dug je i dalje veoma visok, i pored određenih pozitivnih poreskih trendova koji se tiču bolje naplate ključnih poreskih prihoda. Dakle, odgovornost je na samoj Vladi, a što se tiče građana - oni svakodnevno ispunjavaju poreske obaveze na razne načine.

VN: Što će najviše uticati na kretanje bruto domaćeg proizvoda u narednom periodu?

KOVAČEVIĆ: Glavni zamajac snažnijeg privrednog rasta i u ovoj godini će biti investiciona aktivnost i priliv stranih direktnih investicija, kako bi stopa privrednog rasta i dalje imala pozitivan trend, a rast BDP-a premašio iznos od tri odsto koji je ostvaren u 2019. godini. Ovo svakako ne smije nikome dati za pravo da se uljuljka u cifre koje ohrabruju, već naprotiv. Očekujem da se i u perspektivi vodi odgovorna ekonomska politika.

K.J.

12

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

NACIONALNI AVIO PREVOZNIK PROŠAO REDOVNU KONTROLU IATA

Nacionalnoj avio-kompaniji Montenegro Airlines ove godine je, osmi put zaredom, uručen IOSA sertifikat koji se izdaje nakon kompleksne revizije Međunarodne asocijacija redovnih avio-prevoznika - IATA. „Ovogodišnji auditori bili su revizorska kuća Wake iz Engleske kojoj je povjerena provjera usaglašenosti sa 927 standarda i preporučenih praksi. Kontrola se odnosila na sistem upravljanja, letačku operativu, otpremanje leta, kabin-

sko osoblje, održavanje aviona, zemaljsko opsluživanje, prevoz tereta, kao i sistem bezbjednosti. Izvršen je uvid i u obrazovanje letačkih posada na simulatoru u školskom centru CAE u Amsterdamu“, precizirali su iz avio-kompanije.

IATA je najznačajnija međunarodna asocijacija komercijalnih avio-prevozilaca koja ima 290 članica iz 120 zemalja, a njen bezbjednosni standard IOSA (IATA Operational Safety Audit) odnosi se na procje-

nu i kontrolu operativne bezbjednosti. Montenegro Airlines ima IOSA serifikat od 2006. godine i od tada se svake dvije godine podvrgava rigoroznoj kontroli. Upravo dobijeni sertifikat validan je do 13. januara 2022. godine. „Pored navedenog, implementirajući Zakon o vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines primjenjuje i najstrože procedure i standarde Evropske agencije za vazduhoplovu sigurnost - EASA, Međunarodne organizacije za civilno vaz-

Za put Rožaje - Špiljani 20 miliona eura

duhoplovstvo - ICAO, Evropske konferencije za civilno vazduhoplovstvo - ECAC, a sve to uz detaljnu kontrolu i

provjeru Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore“, podsjećaju iz nacionalne avio-kompanije. R.E.

treba da budu završeni za 24 mjeseca. Radovi čija je tačna vrijednost 19.185.064.72 eura, kako je kazao direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača, dio su Programa rekonstrukcije magistralnih puteva, a biće finansirani iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj – EBRD.

VELIKO INTERESOVANJE ZA ODMOR U CRNOJ GORI

Štrabag će raditi rekonstrukciju U okviru istog programa, zaključeni su ugovori sa turskom kompanijom Temelsu i konzorcijumom italijanskog IRD Engieeringa i bosanskohercegovačkog PPG-a od po milion i po eura za nadzor izvođenja radova na rekonstrukciji dionica magistralnih puteva.

R.E.

POBRATIMLJENI NACIONALNI PARKOVI BIOGRADSKA GORA I UNA

SARADNJOM DO UNESCO LISTE Direktori Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica i Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić potpisali Povelju o bratimljenju Biogradske gore sa zaštićenim slivom rijeke u Bosni i Hercegovini.

Sporazum su potpisali na sajmu aktivnog turizma CMT koji se sjutra završava u Štutgartu, a predstavlja novu priliku dva zaštićena područja da sarađuju i razmjenjuju iskustva i najbolje prakse u očuvanju prirode i kreiranju turističkih ponu-

Novi bezbjednosni standardi za MA

TURISTIČKA PRIVREDA NA SAJMU U BEČU

UGOVORENI DVOGODIŠNJI RADOVI SA ŠTRABAGOM

Uprava za saobraćaj i austrijska kompanija Štrabag potpisali su juče ugovor za rekonstrukciju magistralnog puta Rožaje - Špiljani, vrijedan skoro 20 miliona eura.

Prema tom dokumentu, radovi na rehabilitaciji i unapređenju dionice ovog puta

Foto: Risto Bozovic

MA ISPUNJAVA VISOKE IOSA STANDARDE

Klica i Mulić na sajmu u Štutgartu da zasnovanih na održivom razvoju. „Zajedno ćemo raditi na

dostizanju svjetskih standarda u očuvanju zaštićenih područja i aplicirati ka evropskim fondovima za prekograničnu saradnju, u cilju razvoja, edukacije, istraživanja i promotivnih aktivnosti“, kazao je Klica prilikom potpisivanja povelje i dodao da će ovakve aktivnosti postati redovna praksa u radu NPCG. NP Una se već nalazi na tentativnoj listi za prijem u UNESCO, pa će pomoći i u aplikaciji bukovih šuma NP Biogradska gora.

K.J.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i privredom, predstavlja ponudu naše zemlje na sajmu Ferien Messe, koji se do nedjelje održava u Beču. „Na osnovu trenutnog bukinga austrijskih turoperatora i agencija koje nude Crnu Goru, očekuje se nastavak pozitivnih trendova.

Tome će svakako doprinijeti dobra avio-povezanost, s obzirom da Austrian Airlines ima svakodnevno direktne letove Podgorica-Beč, a Montenegro Airlines četiri puta sedmično“, precizirali su iz NTO. Događaj je okupio više od 800 izlagača iz 70 zemalja, a Crna Gora predstavlja ponudu s akcentom na sunce,

more, avanturu, kulturu, turizam u prirodi i na selu, kao i kamping. Aktivni odmor privlači sve veću pažnju gostiju iz Austrije, koji na crnogorskom štandu imaju priliku da se informišu i o nacionalnim parkovima, planinarenju, biciklizmu, adrenalinskim turama poput splavarenja na Tari i paraglajdinga.

Pored NTO, ponudu u Beču predstavljaju lokalne turističke organizacije Podgorice, Cetinja, Budve, Tivta, Kotora, Bara i Ulcinja, Nacionalni parkovi Crne Gore, Montenegro Airlines, HG Budvanska rivijera, hoteli Mediteran, Maestral, Avala i Karisma Hotels Adriatic, i agencije Montenegro Tourist Service, Talas-M i Explorer.

K.J.

Crnogorski štand u Beču

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

AKtuelno

13

u Beogradskom naselju Bežanijska kosa

Ubijen Marko Vulović U klasičnoj sačekuši u beogradskom naselju Bežanijska kosa, sinoć 18.30 časova, ubijen je Kotoranin Marko Vulović (41). Na njega je dok je u kolima sa ženom i djetetom čekao drugo dijete da izađe iz škole više hitaca ispalila za sada nepoznata osoba. Napadač je navodno prišao kolima sa vozačeve strane i ispalio par hitaca u Kotoranina, koji je sa povredama opasnim po život prevezen u bolnicu, gdje im je podlegao. Kako prenose srpski mediji, žrtva je nedavno došla u Srbiju iz inostranstva. Ubijeni

Vulović inače je godinama radio kao mornar na prekookeanskim brodovima. Iako nije bio iz kriminogene sredine, prema operativnim saznanjima policije, bio je navodno uključen u šverc narkotika iz Južne Amerike ka Evropi. Policajci su na desetak metara od ubijenog čovjeka pronašli ranac, ali se ne zna da li je pripadao nastradalom ili, eventualno, napadačima, koji su pobjegli u nepoznatom pravcu. Sumnja se da je riječ o nastavku rata između “kavačkog” i “škaljarskog klana”.

N.P. Foto:Blic

još jedna optužnica protiv duška kneževića

Predmetom obuhvaćeno 108 osoba i 248 kompanija Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv odbjeglog vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića u predmetu poznatom kao e-comerc. Optužnicom je obuhvaćeno 108 osoba i 248 kompanija, koji se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i utaja poreza i doprinosa. Optužene firme otvarale su račune kod „Atlas banke“, a ovlašćena lica korišćenjem sistema „E-komerc“ prala novac preko tih računa.

Većinu novca transferisali su dalje svojim osnivačima – nerezidentnim kompanijama i to na račune u Crnoj Gori, u zemlji porijekla i u

„off šor“ destinacijama.

Prema navodima iz istrage 248 rezidentnih pravnih lica bilo je evidentirano kao korisnici e-komerc servisa kod Atlas banke, a od 2011. do 2018. godine bilo prijavljeno 606 veb-sajtova kao internet prodajnih mjesta od kojih su 54 bili neaktivni.

Osnivači ovih firmi su bila pravna lica iz regije ili s područja Velike Britanije, Izraela, Italije, Francuske, Češke, Bugarske, Poljske, Holandije, Malte, Gilbartara, Madagaskara, Britanskih djevičanskih ostrva, Kipra, Maršalskih ostrva i sa drugih destinacija. Istragom je Tužilaštvo došlo do podataka da su odgovorna lica u reziden-

tnim pravnim licima, koji su kao trgovci koristili ekomerc, ujedno bili i stvarni vlasnici veb-sajtova, odnosno internet prodajnih mjesta preko kojih je realizovan milionski promet. Njihov promet je bio 73 miliona eura, 658 miliona dolara, 11 miliona britanskih funti i 7 miliona kanadskih dolara. Istražitelji sumnjaju da su trgovci nakon realizovanih prometa i transfera novca pokretali postupak likvidacije svoje firme, a nijesu prijavili porez. Da bi spriječili nepopravljive posljedice po državni budžet, predložili su blokadu 63 miliona eura koji su zatečeni na računima okrivljenih trgovaca. N.P.

stanković sa liuom jinom

Saradnja tužilaštava je u zajedničkom interesu

V.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković razgovarao je u kineskoj rezidenciji u Podgorici sa ambasadorom Kine Liuom Jinom. Sagovornici su se saglasili da susret predstavlja početak saradnje između Tužilaštava dvije države za čije unapređenje ima dosta prostora.

“Ta saradnja može biti ostvarena na bilateralnom, ali i na međunarodnom planu, kroz Svjetsko udruženje

tužilaca, kao i EUROJUST (Evropska jedinica za pravosudnu saradnju). U tom smislu inicirano je zaključivanje Memoranduma o saradnji između Državnih tužilaštava Crne Gore i NR Kine”, saopštili su iz Tužilaštva.

Saradnja između tužilaštava u zajedničkom je interesu i u narednom periodu biće preduzeti konkretni koraci kako bi se ona unaprijedila, zaključeno je na sastanku.

sprovedene operacije ¹ stolen Boatº

Pronađena ukradena plovila vrijedna milion € Crnogorska granična policija je u zajedničkim akcijama sa partnerskim službama u protekloj godini postigla zapažene rezultate na pronalaženju i identifikaciji otuđenih plovila.

Sprovedene su dvije operacije „Stolen Boat” u akvatoriji i priobalju Jadranskog mora, Skadarskog jezera i rijeke Bojane, a pronalaskom 14 otuđenih plovila i dva vanbrodska motora ukupne vrijednosti oko 1.087.000 eura, crnogorska policija je pokazala da ima spremnost i kapacitete za čuvanje plave granice.

Sektor granične policije je planirao operacije u dvije faze, u maju i avgustu 2019. godine i u određenim slučajevima ostva-

rio koordinaciju i saradnju sa Sektorom kriminalističke policije, Lučkom kapetanijom i Višim državnim tužilaštvom. Uspostavljenom operativnom podrškom na terenu, organizaciona struktura granične policije, Nacionalni komunikacioni centar – NCC Podgorica je razmjenjivao informacije i sa Glavnom jedinicom za ukradena plovila u Konstanzi SR Njemačka, Obalskom stražom SAD, Graničnom policijom Velike Britanije i Italijanskom Guardia di Finanze.Podrška ovoj akciji je pružena kroz Projekt IPA2017 „Borba protiv teškog kriminala na zapadnom Balkanu“ i sa Ministarstvom pravosuđa SAD – ICITAP. N.P.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

PREDSJEDNIK ADVOKATSKE KOMORE ZDRAVKO BEGOVIĆ U RAZGOVORU ZA VN:

Zbog povrede Kodeksa novčano kažnjeno četvoro advokata

A

dvokat Zdravko Begović predsjedava Komorom koja broji 989 advokata i više od 500 advokatskih pripravnika, a u razgovoru za Vikend novine govorio je o uobičajenom radnom danu, na šta se najčešće odnose pritužbe na rad advokata, o medijskim izvještajima iz sudnica, zašto je izabrao krivicu, a ne parnicu, te šta su benefiti advokature, a šta je ono što je “koči” da bi bila idealna profesija.

U imenik Advokatske komore upisano je 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika, a u 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata, kazao je Begović za VN. U prošloj godini četvoro advokata odgovaralo je zbog povrede Kodeksa profesionalne etike, i oni su kažnjeni novčanom kaznom, naveo je on. U toku je slučaj koji nije pravosnažan, gdje je jedan advokat privremeno ispisan na period od šest mjeseci zbog teže povrede strukovnog kodeksa. Advokatskoj komori Crne Gore gotovo svakodnevno stižu pritužbe na rad advokata,

no većinom su to prijave koje su neosnovane, ili su danom podnošenja zastarjele, kazao je za VN Begović.

“Te prijave jesu zbog nedefinisanih odnosa stranke i advokata, u velikom broju slučajeva advokat nije spreman da svom klijentu vrati spise predmeta iz nekih razloga - budući da mu klijent možda nije do kraja isplatio nadoknadu za rad, ima i advokata koji iz nekih ličnih razloga to neće da urade. Postoje i situacije kada se klijent žali na advokata zbog navodno nestručnog rada ili kada je advokat propustio da izjavi pravni lijek pa je presuda zbog

toga postala pravosnažna.

Nekada dođe i do verbalnih konflikata između klijenta i advokat, pa se onda klijent žali na ponašanje advokata”, pojasnio je predsjednik Komore.

U godini za nama bilo je oko 70 prijava koje su se odnosile na verbalni sukob klijenta i advokata, ali uglavnom nema dokaza koji bi potvrdili takvo ponašanje advokata, nema bilo kakvog pisanog traga, potvrde ili priznanice, punomoćja iz kojeg se može vidjti da je taj advokat bio angažovan u postupku.

“I onda u situaciji kada imamo samo taj jedan iskaz

ili prijavu, vrlo je teško utvrditi pravo činjenično stanje.

■ ADVOKATI OT-

PLAĆUJU POTRAŽIVANJA KROZ REPROGRAM

Na pitanje koje se tiče poreskog duga advokata, Begović je kazao da se ti podaci svakodnevno mijenjaju, a o svemu tome vodi računa Poreska uprava.

“Ono što pouzdano znam, jer imam komunikaciju sa kolegama advokatima, jeste da postoji poreski dug advokata prema Poreskoj upravi, da je Zakon o reprogramu poreskog duga bio vrlo cje-

Ne sumnjam u objektivnost Apelacionog suda Godina koju smo ispratili velika je za crnogorsko pravosuđe, prvostepeno je okončan jedan od težih predmeta - pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Početkom decembra spisi predmeta sa pristiglim žalbama na presudu Višeg suda u Podgorici predati su Apelacionom sudu. Prema riječima Begovića, riječ je o vrlo specifičnom predmetu, i zbog činjeni-

ce da je javno prenošen.

“Postupak je bio vrlo komplikovan, neću da prejudiciram jer se predmet nalazi pred Apelacionim sudom. Uvijek sam bio za to da ko god je kriv odgovara, ali ni u kom slučaju ne smije bilo ko nevin biti suđen za tako nešto. Apsolutno sam ubijeđen da će Apelacioni sud na pravi način procijeniti tu prvostepenu presudu.

To je ogroman posao. Pred-

met koji je činjenično vrlo složen jer ima ogroman broj dokaza, pravno je vrlo komplikovan i nimalo neće biti lako tom vijeću da se upozna sa stanjem spisa predmeta pa nakon toga i da donese pravičnu odluku.

Ali u svakom slučaju ne sumnjam u objektivnost Apelacionog suda i vjerujem da će suditi na osnovu dokaza i onoga što se nalazi u spisima predmeta”, naveo je Begović.

lishodan, kao i da je veliki broj advokata u tom reprogramu i otplaćuje svoja dospjela potraživanja prema Upravi”, naveo je Begović.

Ocijenio je da je Vlada Crne Gore učinila jako dobar potez, jer je dala šansu da advokati u ratama plate svoje obaveze.

“Znam da ima određeni broj advokata kojima je zbog neplaćanja poreske obaveze blokiran račun, nije to velika grupa advokata.

Neću da budem subjektivan pa da kažem da oni nemaju posla i da nijesu u mogućnost, ali budite sigurni da svi advokati ne rade u Crnoj Gori jednako dobro i da nje isto raditi na sjeveru države, gdje je ekonomska stu-

70

PRIJAVA KOJE SU SE ODNOSILE NA VERBALNI SUKOB KLIJENTA I ADVOKATA PODNIJETO JE PROŠLE GODINE OD STRANE KLIJENATA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

AKTUELNO

15

BUDI SE U SVITANJE, A KRIVICU RADI JER ODGOVARA NJEGOVOM TEMPERAMENTU

Mnogima nezamislivo i neobično, njegov dan počinje buđenjem u 4.20 sati, nakon odrađenih vježbi odlazi u kancelariju, gdje stiže prije šest sati.

“Od 5.45 do 8.00 sati kad svi drugi počinju da okreću telefone, da piju kafu, završim najviše svog posla i tada je moja koncentracija najjača, tada mogu da se fokusiram na predmete, nema telefonskih poziva koji bi me uznemiravali, nema buke oko mene, i u tom periodu od dva sata ja završim najviše posla”, priča Begović u razgovoru za VN. Nakon toga počinje haos i agonija svakog advokata koji se bavi krivicom.

“Mene kao predsjednika Komore čeka veliki broj obaveza, svakog dana poslije 12-

acija mnogo lošija, i u centralom dijelu ili na primorju. Advokati su na velikim mukama jer sva ta dospjela potraživanja i obaveze mogu sa tolikim obimom posla vrlo teško da isplaćuju”, zaključio je Begović.

■ ŠIROM OTVORENA VRATA ZA MLADE LJUDE

Trend upisa advokata je veoma veliki i to uglavnom najmlađih, koji prvi put po-

činju profesionalno da rade.

“Koji su izašli iz klupa pripravnika i položili pravosudni ispit, ili nakon položenog advokatskog ispita bili prinuđeni da se bave ovim poslom budući da nijesu mogli naći zaposlenje u sudovima i tužilaštvima. Kao jedina prilika da se bave poslom za koji su čitav život učili bila je da se upišu u imenik advokata, tako da je upisan jedan broj onih koji nijesu nikad razmišljali o advokaturi kao budućem

pozivu”, naveo je Begović. Činjenica da dolazak svakog novog advokata znači posao manje za nekog ko je već upisan u imenik nije omela Advokatsku komoru da širom otvori vrata svim tim mladim ljudima.

“Pokazali smo veliku nesebičnost i otvorenost prema tim mladim ljudima, svjesni činjenice da i njima treba dati priliku i šansu pogotovu poslije svega kroz što su prošli, učeći i studirajući sa odličnim ocjenama, učeći strane jezike i praksu. Bio bi veliki grijeh da čak skoro 500 mladih ljudi i dalje bude na birou. Ovako veliki broj njih je našao uhljebljenje u Advokatskoj komori, naravno kao mladi bore se za svoje mjesto pod suncem i ja se nadam da se niko od

13 sati ja sam u Komori, nema dana da se ne pojavi neki problem, neki zahtjev, molba, komunikacija sa predstavnicima državnih organa, učešća na razim seminarima. Moj radni dan je praktično od zore do mraka, ali to je ono što me drži, energija koju imam daje mi za pravo da to mogu još dobro da radim, makar ja tako mislim. Koliko će to trajati, ne znam. Uglavnom svaki dan legnem gladan da bih mogao bolje spavati i biti spreman za posao koji me čeka. Godine stižu, ali kod mene ne postoji ta neka mentalna barijera, ja još mislim da imam manje godina nego što imam. Vidjećemo, možda ćemo za neku godinu praviti intervju i to gledati iz nekog drugog ugla”, naveo je

Znam da ima određeni broj advokata kojima je zbog neplaćanja poreske obaveze blokiran račun, nije to velika grupa advokata. Neću da budem subjektivan pa da kažem da oni nemaju posla i da nijesu u mogućnost, ali budite sigurni da svi advokati ne rade u Crnoj Gori jednako dobro i da nje isto raditi na sjeveru države, gdje je ekonomska stuacija mnogo lošija, i u centralom dijelu ili na primorju

“Odaberi posao koji voliš i nikada nećeš raditi” Kao neko ko je dugo godina u advokaturi, Begović savjetuje mladima koji žele da se bave istom profesijom da se vode čuvena Konfučijevom izrekom - Odaberi posao koji voliš i nikada nećeš raditi.

“Svaki put kada mladi advokat polaže zakletvu, kažem mu da u životu postoje dvje odluke koje su najvažnije za svakog čovjeka – prva odluka je odabrati nekog s kim ćeš da živiš čitav svoj život i s kim ćeš da imaš djecu, odnosno naći osobu koja će odrediti

smisao tvog života, a druga najvažnija stvar posle toga jeste odabrati posao. Ako radiš nešto što voliš to ti neće biti posao niti obaveza nego zadovoljstvo”, naveo je Begović.

Advokatska djelatnost je samostalna, nezavisna, slobodna, ne postoji “mač iznad glave”, a advokat nerijetko ima ulogu “ispovjedaonika onih koji pate i kojima su oduzeta elementarna prava”, navodi Begović.

“S druge strane, sve to zahtijeva čitavog čovjeka, pre-

danost tom poslu, nevjerovatnu aktivnost i gubitak privatnosti, jer advokat uvijek treba da bude pripravan na poziv klijenta koji može da pozove i u ranim jutarnjim satima, neradnim danima, tokom praznika”, kazao je Begović.

Suptilna opasnost advokature je to što može odvojiti čovjeka od porodice.

“Kada se fokusirate na to, gotovo ništa ne vidite i tek kada prođe određeno vrijeme okrenete se oko sebe, djeca

su porasla, neke stvari koje su primarne u životu svakog čovjeka odigravale su se pored vas. Ova profesija može da okupira one koji se prepuste, ali računam da su advokati ipak racionalni, zreli i mudri i da će podijeliti te dvije sfere”, zaključuje Begović.

Kako je dodao, jednako je ponosan na doajene crnogorske advokature koji su prokrčili put toj svetoj profesiji, ali i na ove današnje koji se bore za njeno mjesto u pravnom sistemu Države Crne Gore.

Begović.

Njegovom temperamentu odgovara krivica više nego parnica.

“Temperamentna sam osoba, energična, uvijek sam bio spreman da više pričam a da manje pišem, a to je karakteristično za nas krivičare. Uvijek sam zavidio onim ljudima koji se bave građanskim pravom, pišu podneske i u njima sve detaljno obrazlože. Krivično pravo je za nas koji smo u trenu uspjeli da definišemo neku situaciju, da pronađemo rezon. Krivica je ono što meni više leži, što više volim.

Vjerovatno i samo odrastanje uz filmove iz sudnice, kada su advokati „činjeli čuda“ me dovelo da se upravo tom vrstom prava bavim i planiram svoj put”, priča Begović.

njih neće pokajati zbog toga što je upisan u imenik. Vrijeme radi za njih u svakom slučaju”, poručio je predsjednik Advokatske komore.

■ IZVJEŠTAVANJE OBJEKTIVNO

Predočivši mu činjenicu da svega 9,4 odsto sudija, po posljednjem istraživanju Građanske alijanse, smatra da mediji izvještavaju objektivno o sudskim procesima, Begović je kazao da nikada nije vidio da neko od novinara iz sudnice “navija” za bilo koju stranu u postupku.

“Na svakom suđenju u kojem sam bio aktivni učesnik postupka, pa je izašao bilo kakav tekst u sredstvima javnog informisanja, nikad se nisam zapitao kako je moguće da je takvo nešto objavljeno i da to ne odgovara onome što je bilo na glavnom pretresu. Uvijek su tu novinari koji su svakodnevno po sudovima, koji imaju dugogodišnje iskustvo, sa kojima imam odličnu komunikaciju. Nikada ne bih doveo u pitanje profesionalan rad tih novinara.

Pitaju me često za neku informaciju, savjet, da im pojasnim pravnu dilemu koja je bila na glavnom pretresu kako bi sa stručnog aspekta imali pravno objašnjenje. Nikada nisam vidio novinara koji navija za bilo koju stranu ili na subjektivan način izvještava”, kazao je Begović.

Bo.B.

16

AKTUELNO

KLINIČKI CENTAR CRNE GORE

APARAT ZA MAGNETNU REZONANCU U KVARU

Aparat za magnetnu rezonacu (MR) u Centru za radiološku dijagnostiku Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nije u funkciji, a ovlašćeni serviser radi na otklanjanju kvara, saopšteno je juče iz te zdravstvene ustanove.

“Očekuje se da će aparat biti brzo u funkciji. I pored kvara, medicinski timovi Centra za radiološku dija-

gnostiku su dodatno angažovani, tako da će svi pacijenti kojima je propisan ovaj vid dijagnostike dobiti na vrijeme zdravstvenu uslugu, jer Klinički centar obavlja rad do kasnih večernjih časova”, navodi se u saopštenju. Iz Kliničkog centra zamolili su pacijente za razumijevanje i strpljenje zbog eventualnog čekanja na MR preglede.

J.V.Đ.

UO UCG USVOJIO NOVI PRAVILNIK

Rad akademika biće vrednovan i nagrađen Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojio Pravilnik o postupku, uslovima vrednovanja i načinu nagrađivanja zaposlenih za poseban doprinos razvoju i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore.

Predsjednik Upravnog odbora Duško Bjelica kazao je da je Pravilnik usvojen na predlog rektora Univerziteta Crne Gore Danila Nikolića, kao ujednačen dokument, s obzirom na to da je mijenjan i dopunjavan u više navrata.

“Pravilnikom se uređuje postupak vrednovanja rada članova naše akademske zajednice koji doprinose i razvoju i međunarodnom pozicioniranju. Misli se, prije svega, na publikovanje rezultata naučnoistraživačkog rada u vodećim referentnim kategorijama i ostvarivanja akademske mobilnosti na visokorangiranim univerzitetima ili na drugi ekvivalentan način”, kazao je Bjelica.

Na sjednici je usvojen i Pravilnik o načinu korišćenja sredstava i ostalim primanjima zaposlenih na projektima, na poslovima sa tržišta, akreditovanim samofinansirajućim studijskim

programima koji se izvode na jezicima koji nisu u zvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori i u okviru posebnih oblika nastave, kao i predlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Rektoratu UCG. Članovi Upravnog odbora UCG upoznali su se i sa izvještajima Službe za unutrašnju reviziju UCG i organizacionih jedinica u postupku kontrole pojedinih poslovnih procesa na Univerzitetu Crne Gore.

Takođe, UCG će raspisati novi oglas za dodjelu kredita za rješavanje stambenih potreba zaposlenih, nakon što je juče Stambena komisija donijela Odluku o poništenju prethodno datog oglasa, objavljenog 30. decembra 2019. godine, uz ovlašćenje Upravnog odbora. Upravni odbor je, kazao je Bjelica, obavezao rektora Nikolića da u razumnom roku dostavi UO predlog izmjena i dopuna važećih pravilnika kojima je regulisana oblast rješavanja stambenih potreba zaposlenih na UCG, sagledavajući date razloge Komisije i druge valjane razloge, nakon čega će se steći uslovi za raspisivanje novog oglasa za dodjelu kredita.

J.V.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

DODIJELJENE NAGRADE ª OKTOIHº ZA 2019.

OGNJANOVIĆ I MALIDŽAN UZORI MLADIM LJUDIMA Dobitnice nagrade “Oktoih”, nastavnice biologije u podgoričkim školama OŠ “Radojica Perović” i Gimnaziji “Slobodan Škerović” Desanka Malidžan i Sanja Ognjanović, podsticaj su za sve prosvjetne radnike i najbolji uzor mladim ljudima, poručeno je juče na svečanoj dodjeli najvišeg državnog priznanja.

Uručujući nagradu “Oktoih” za 2019. godinu nastavnici biologije Desanki Malidžan iz Osnovne škole “Radojica Perović” i njenoj koleginici Sanji Ognjanović iz Gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici ministar prosvjete Damir Šehović podsjetio je su 133 pojedinca i 67 ustanova dosad dobili tu nagradu, koja je ustanovljena prije 50 godina.

“To znači da dobitnike dijeli punih pedeset godina, a svi ih, ipak, gledamo kao jednu cjelinu, povezanu znanjem i čestitošću. Bilo je tu nastavnika iz raznih oblasti. Starijih i mlađih. Onih koji su poznati po strogosti i pravičnosti, ali i onih

za koje se pronosi glas o blagosti. Onih koji su među živima, ali i onih koji danas postoje kroz svoja djela. Dekan Ekonomskog fakulteta, predsjednik CANU Mirčeta Đurović, jedan od dobitnika prvog “Oktoiha” davne 1970. godine koji je dao ogroman doprinos razvoju prve visokoškolske ustanove u Crnoj Gori, nije više sa nama, a opet jednako živi. Profesorica beranske, kolašinske i gimnazije u tadašnjem Titogradu Katarina Živković, takođe nije više sa nama, a opet se, kao prva žena dobitnica “Oktoiha” 1971. godine, i danas pominje među damama koje su ponos crnogorskog obrazovanja”, podsjetio je Šehović.

■ PREPOZNALE ZNAČAJ SVOG POZIVA

Dobitnice nagrade “Oktoih” za prošlu godinu su prepoznale značaj svog poziva i odlučile da, kako je rekao, ono jedino vrijedno što čovjek ima, misao i ideju, prenesu na druge.

Ministar i članovi žirija sa dobitnicama nagrade

Dobitnice nagrade “Oktoih” za prošlu godinu su prepoznale značaj svog poziva i odlučile da, kako je rekao, ono jedino vrijedno što čovjek ima, misao i ideju, prenesu na druge “Time su nastavile tok znanja, stvarajući vezu između budućnosti i prošlosti, kao i svih različitosti vremena”, rekao je Šehović i istakao da prosvjeta ne nosi slučajno baš to ime, jer se prosvjetiteljstvo naziva dobom razuma i vremenom kada su intelektualne snage preuzele vođstvo u borbi za obrazovanjem.

Prosvjetitelji, kako je naveo, moraju učiti djecu da vide “čitavog” čovjeka i da usvoje njegove ljepote, da prepoznaju loše, ali vide dobro u njemu, jer

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

AKTUELNO

17

NA KLINICI ZA UROLOGIJU KCCG

Otvorena nova operaciona sala

se tim otvara beskonačan potencijal susreta i saradnje.

“Momenti, poput današnjeg, nemaju težinu ako nijesu podržani svakodnevnim konkretnim aktivnostima, koje predstavljaju skroman, ali i važan doprinos ove generacije i unapređenju školstva”, kazao je Šehović.

Te aktivnosti se, kako je rekao, mogu sumirati u besplatnim studijama, dualnom obrazovanju, najznačajnijim invensticionim zamahom u obrazovnoj infrastrukturi u poslednjih nekoliko godina, ali i povećanjem zarada na svim nivoima obrazovanja i izdavanjima za stambena pitanja prosvjetnih radnika.

“Samo tako će se stvoriti harmoničan sistem u kome se pojedinačna uloga zna, svaka odluka poštuje, a različitosti slave, a onda će takav sistem dati prostora, da se u svojoj vanvremenskoj profesiji ostvarite i time svoje i postignuće svojih đaka učinite velikim”, zaključio je Šehović.

■ PONOS USTANOVA U KOJIMA RADE

Predsjednica Žirija Zoja Bojanić-Lalović istakla je da su dobitnice ovogodišnje nagrade svojim radom učinile da se ustanove u kojima rade ponose njihovim rezultatima, a svaka na svoj način, učinile su puno za obrazovanje, učenike i državu.

“Prosvjetni radnici, kao što su Malidžan i Ognjanović, doprinose prosperitetu Crne Gore i najbolji su uzor mladim ljudima koji tek kreću kao ostvarenju svojih snova”, rekla je Bojanić-Lalović. Žiri je, dodaje, uvjerenja da će nagrađene profesorice svojim radom biti podsticaj za sve prosvjetne radnike.

“Savremeno postojanje donosi mnogo izazova za školu i nastavnike i zato je važno da među mladima razvijamo svijest da je jedino znanje neprolazno”, zaključila je Bojanić-Lalović.

■ PONOSNE NA USPJEHE UČENIKA

U ime dobitnica zahvalila je Ognjanović rekavši da su ponosni na uspjehe bivših i sadašnjih učenika, ali isto tako i zahvalni roditeljima sa kojima imaju izuzetnu saradnju.

“Posebnost naše profesije je što svakodnevno možemo da učestvujemo u edukaciji mladih ljudi. Svaki svestran i obrazovan čovjek je sjutra mogući izumitelj za dobrobit razvoja naše Crne Gore”, poručila je Ognajnović.

Za nagradu “Oktoih”, koja se od 1970. godine dodjeljuje građaninu ili pravnom licu, za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, te učeničkog i studentskog standarda, prošle godine bilo je predloženo 17 pojedinaca i šest ustanova. Žiri za dodjelu državne nagrade “Oktoih” radio je u sastavu: Zoja Bojanić-Lalović - predsjednica i članovi Aleksandar Mitrović, Mubera Kurpejović, Ljiljana Krivokapić i Mijajlo Đurić.

J.V.Đ.

Na Klinici za urologiju Kliničkog centra Crne Gore otvorena je nova endoskopska sala, čija je vrijednost 435.000 eura, a koja će omogućiti bolje i efikasnije organizovanje operativnog programa, saopštili su juče ministar zdravlja Kenan Hrapović i direktor KCCG dr Jevto Eraković.

KCCG i u ovoj godini, kazao je Eraković, nastavlja uspješne aktivnosti.

“Sa ponosom konstatujemo da otvaramo endoskopsku salu Klinike za urologiju, čiji je projekat preko 400.000 eura i koji je podrazumijevao nabavku najsavremenije opreme za ovu vrstu dijagnostičkih i terapijskih procedura, a takođe i opremanje same endoskopske sale. Ovo je samo nastavak uspješnog rada Klinike za urologiju”, kazao je Eraković.

On je podsjetio da je tim te klinike u protekloj godini počeo primjenu laparoskopskih metoda gornjih mokraćnih puteva.

“Nakon toga se krenulo u intenzivnu edukaciju, a sve u cilju maksimalne upotrebe ove sale. Klinika za urologiju postiže dobre rezultata, ali sa nabavkom nove opreme, očekujemo da ti rezultati budu još bolji”, kazao je Eraković.

On je rekao da na Klinici za urologiju radi sedam specijalista i 18 tehničara.

“Oni obave preko 600 operacija godišnje, preko hiljadu malih i srednjih intervencija. Očekujemo da te brojke, u ovoj godini, budu još veće. Mogu da izrazim zadovoljstvo, što će Klinika za urologiju ove godine biti pojačana sa još dvoje mladih ljekara, specijalista. Tako da stvaramo uslove da napravimo još veći iskorak u radu ovog segmenta KCCG”, ukazao je Eraković.

On smatra da se stručno usavršavanje kadra, nabavka nove opreme u potpunosti uklapa u trendove razvoja KCCG “i očekujemo da nova sala i Klinika za urologiju daju značajan doprinos tom našem cilju”.

Klinika za urologiju dobila je novu operacionu salu, tako da će se tu ubuduće, kazao je Hrapović, mnogo kvalitetnije i efikasnije organizovati i sprovoditi operativni program.

“I ova investicija, vrijedna 435.000 eura, koja je obezbijeđena iz budžeta, dokaz je da Ministarstvo zdravlja predano radi na poboljšanju uslova za pružanje zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori”, kazao je Hrapović.

On je podsjetio da je u protekle tri godine, Vlada Crne Gore, za jačanje tehnoloških i infrastrukturnih kapaciteta u KCCG-u, uložila preko 15 miliona eura. I ove godine, kako je najavio, biće nastavljeno sa unapređenjem prostornih i tehnoloških kapaciteta u svim zdravstvenim ustanovama, kao i sa uvođenjem i primjenom najnovijih terapijskih i dijagnostičkih procedura.

“Nabavićemo tri digitalna mamografa za skrining karcinoma dojke, koji će biti raspoređeni u bolnicama

u Nikšiću i Beranama, dok će treći mamograf biti smješten u KCCG-u. Stavljanjem u funkciju ovih aparata ispuniće se potrebni preduslovi za obavljanje programa dijagnostičke i preventivne mamografiije za program ranog otkrivanja raka dojke u južnim i sjevernim opštinama”, pojasnio je Hrapović i dodao da će Vlada realizovati i projekat izgradnje Klinike za infektivne bolesti i Klinike za kožne bolesti u krugu KCCG čija je vrijednost 8,3 miliona eura.

Vlada će, kaže, realizovati projekat izgradnje novog objekta Klinike za mentalno zdravlje KCCG, čime će trajno biti riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata.

“Ukupna vrijednost investicije je 5,7 miliona eura”, rekao je Hrapović.

Država je počela i realizaciju projekta izgradnje novog objekta Urgentnog centra čija je vrijednost 15,3 miliona eura.

“Rezultat zajedničkih aktivnosti u prethodnih godinu je uspješno sproveden tenderski postupak za informatizaciju KCCG, u kome će nakon više od deset godina biti implementiran informacioni sistem”, kazao je Hrapović.

J.V.Đ.

18

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

BARANKA KRISTINA BAČIĆ PRVA JE, I ZA SADA JEDINA, ŽENA VO

Prvi let me dodatno m da Postanem što bolji

Odlični uslovi studiranja, ali i rada koje joj je pružilo Ministarstvo odbrane Crne Gore bili su presudni da 25-godišnja Baranka Kristina Bačić postane prva žena vojni pilot u istoriji Crne Gore i da nastavi da gradi karijeru u Vazduhoplovstvu Vojske Crne Gore ⌦ Jelena Vađon Đurišić Baranka Kristina Bačić prva je, i za sada, jedina žena vojni pilot u Crnoj Gori.

Odrasla je u vojničkoj porodici, ali o vojnom pozivu, priča za Dnevne novine, nije razmišljala dok nije maturirala u Gimnaziji “Niko Rolović”. Upisala je Vojnu vazduhoplovnu akademiju “Ikaron” u blizini Atine koju je uspješno završila 2018. godine i danas pilotira helikopterima Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore.

“Iako je uniforma bila prisutna u mojoj porodici, o vojnom pozivu, pogotovo pilota, nisam ozbiljnije razmišljala do završetka srednje škole.

Ministarstvo odbrane je raspisalo konkurs za Vazduhoplovnu akademiju u Atini i odlučila sam da uporedo dajem ispite i za vojni i za civilni fakultet. I dalje je postojala doza sumnje u meni dok nisam dobila poziv da sam primljena. U tom trenutku sam odlučila da se potpuno posvetim ovom poslu, prije svega zbog odličnih uslova koji su mi ponuđeni pri upisu”, ističe Bačić.

Motivisala ju je, dodaje, velika želja za uspjehom i

Ministarstvo odbrane mi je pružilo stipendiju koja mi je omogućila da imam ugodan život i van akademije, dok smo za vikend boravili u gradu i na taj način upoznali novu kulturu i lakše savladali grčki jezik kroz osnovnu komunikaciju, a to nikad ne bih imala da sam se oprijedelila za civilnu školu

“da postanem, ne prva žena pilot, već da bude samostalna djevojka, žena koja je svjesna svojih kvaliteta i obogaćena novim iskustvom i znanjem”.

“Shvatila sam da sam napravila pravi izbor i ne vidim danas sebe ni u jednoj drugoj profesiji. Nakon prvog leta sam dobila dodatnu motivaciju da postanem što bolji pilot, da bih sebe unaprijedila, a ne da bih se takmičila”, ističe Bačić.

STEČENA ZNANJA PRIZNAJU SE I U CIVILSTVU

Stipendija Ministarstva odbrane pomogla joj je da riješi dilemu i odluči se za vojnu, a ne civilnu avijaciju. Na Vojnoj vazduhoplovnoj akademiji, koja je trajala pet godina, stekla je visoko obrazovanje koje je priznato i u civilstvu.

“Po završetku akademije sam već izgrađeni pilotoficir, a znanja koja se stiču su od neprocjenjive vrijednosti i priznata su i u civilstvu. Ministarstvo odbrane mi je pružilo stipendiju koja mi je omogućila da imam ugodan život i van akademije, dok smo za vikend boravili u gradu i na taj način upoznali novu kulturu i lakše savladali grčki jezik kroz osnovnu komunikaciju, a to nikad ne bih imala da sam se opredijelila za civilnu školu”, naglašava Bačić.

Iako je završila vojnu obuku za avione i trenutno prolazi preobuku za helikoptere njeni naleti su, ističe, priznati i u civilstvu, a opet stiče podjednako bitna znanja

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

aktuelno

19

OJNI PILOT U CRNOJ GORI

motivisao i Pilot

i iskustva.

“Vazduhoplovna akademija koju sam završila se nalazi 15 kilometara sjeverno od Atine i traje četiri godine, dok se pripremna godina, odnosno učenje jezika odvija na kopnenoj. Akademija obuhvata početnu obuku na avionu T-41, vojna verzija Cessne 172 gdje sam ostvarila 25 sati i samim tim mogućnost da nastavim dalje školovanje”, objašnjava Kristina.

POČETNA OBUKA ULAZNICA ZA DALJE ŠKOLOVANJE

Piloti-kadeti koji nju ne prođu, ističe, nemaju opciju promjene smjera i moraju napustiti akademiju.

“To je stvaralo dodatni pritisak. Do kraja treće godine školovanja sam nastavila sa

Trenutno sam zaista zadovoljna sa onim što sam postigla i ne postoji ništa za čim žalim. Jedino što osjećam je neka nostalgija za akademijom i letačkom obukom, jer sam u tom periodu upoznala divne ljude sa kojima sam i danas u kontaktu akademskim dijelom i polaganjem ispita sa ostalim kolegama. Pred ljeto 2017. godine sam počela obuku na vazduhoplovu T-6 Texan II u gradu Kalamata, u odvojenoj jedinici van akademije u trajanju od skoro godinu dana. Podrazumijevalo je konkretno letačku obuku i jedno novo iskustvo. Po završetku sam već imala oko 150 sati radeći akrobacije, instrumentalne, navigacione i letove u formaciji. Posljednja

godina je bila ubjedljivo najteža, ali opet nosi sa sobom i najljepše trenutke”, prisjeća se Kristina. Čime je lakše pilotirati avionima ili helikopterima, kaže, ne može uporediti, jer obje letjelice iziskuju određene napore na različitim poljima.

“Na Texanu bih možda izdvojila kao najteže akrobacije, dok smo u formaciji, i trpjeti uporedo šest do sedam G sila, trudeći se da budem što preciznija ne vodeći toliko računa o osjetljivosti vazduhoplova, jer je manje-više sve bilo automatizovano i dosta ‘tromije’, dok je helikopter osjetljiviji. Zahtjeva, iz nekog mog ličnog iskustva, više strpljenja i sam tranzit sa drugog vazduhoplova je predstavljao izazov, ali opet nosi sa sobom neke ljepote iskustva koje sa avionom nisam imala”, kazala je Kristina.

PODRŠKA KOLEGA NIJE IZOSTALA

Podršku kolega, na Vojnom aerodromu “Knjaz Danilo” u Golubovcima, kaže, odmah je dobila, jer su je prihvatili kao jednu od njih, a to što je žena kaže ne pominje se u bilo kom kontekstu.

“Od momenta kad sam došla u helikoptersku eskadrilu imala sam potpunu podršku kolega, od upoznavanja sa jedinicom do neke razmjene ličnih iskustava. Shvatila sam ubrzo da je prava ri-

jetkost imati takav kolektiv gdje su me prihvatili kao svoju. To što sam žena nije predstavljalo nikakvu prepreku, jer su to prije svega ljudi širokih shvatanja i uz profesionalan odnos sa obje strane, nije postojala stvar koja bi mogla uneti neki ‘disbalans’ u eskadrili. Vrednuje se moje iskustvo i znanje, a moja ‘titula’ prve žene pilota nije nešto bi trebalo, niti se pominje u bilo kom kontekstu”, kaže Kristina.

U poslu joj, za sada, dodaje, ništa teško ne pada.

“Trenutno sam zaista zadovoljna sa onim što sam postigla i ne postoji ništa za čim žalim. Jedino što osjećam je neka nostalgija za akademijom i letačkom obukom, jer sam u tom periodu upoznala divne ljude sa kojima sam i danas u kontaktu. Akademija me je napravila osobom kakva jesam i smatram da je normalno što sam dijelom vezana za nju, ne bih danas radila ovaj posao da nisam dobila adekvatno znanje, naravno uz pomoć mojih kolega-kadeta kojima ću zauvijek ostati zahvalna na pomoći, prije svega mojih nedoumica u prevodu jer su svi ispiti i obuka odvijali na grčkom jeziku”, ističe Kristina.

ŽAL ZA LOVCIMA UBLAŽILE ČARI HELIKOPTERA Žal što nije nastavila obuku za lovce kao dio njenih kolega ublažile su, kaže, čari i ljepote upravljanja helikopterom.

“Bilo mi je žao po završetku akademije što nisam mogla da nastavim obuku za lovce kao dio mojih kolega, jer sam ostvarila dosta dobar prosjek uprkos nekoj barijeri koju sam imala zbog jezika, ali sam ujedno i shvatala da trebam odraditi preobuku u Crnoj Gori i uvjerila se da helikopter ima svoje čari i ljepote.

Avion je možda imao brzinu i adrenalin, ali mi je helikopter unio osjećaj smirenosti i da počnem zaista ‘upijati’ sredinu oko sebe i budem opuštenija, a ujedno oprezna dok upravljam”, kaže Kristina.

Trenutno želi, dodaje, da uspješno završi preobuku za helikoptere, da nauči nešto novo iz svakog leta i bude što bolja u svom poslu.

“Svaki dan da budem bogatija za neko novo iskustvo i implementiram stečena znanja u sljedeći let. Na kraju se uvijek trud isplati”, zaključila je Kristina.

20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

URA POZVALA nA OBUSTAVLJAnJE RADOV

Sa okruglog stola o kvalitetu vazduha

OKRUGLI STO U BIJELOM POLJU O LOŠEM KVALITETU VAZDUHA

Zahtijevaju hitne mjere za smanjenje zagađenosti Uticaj i posljedice lošeg kvaliteta vazduha na zdravlje stanovništva i životnu sredinu, tema je okruglog stola koji je juče održan u hotelu “Bijela rada”. Kako je istaknuto, mjerenja kvaliteta vazduha u posljednje vrijeme u Bijelom Polju, pokazala su razloge za zabrinutost. Sa skupa je zatraženo od lokalne uprave i Vlade Crne Gore, da hitno preduzmu mjere kojima bi se zagađenost, ako ne iskorijenila, onda bar umanjila.

Jedan od razloga zagađenja vazduha u Bijelom Polju, prema riječima izvršnog direktora NVO Breznica jesu dizel vozila, individualna ložišta, peletare, ali i nepovoljna klima i geografski položaj.

“Za rješavanje problema zagađenosti vazduha neophodan je multisektorski pristup, odnosno saradnja Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstva zdravlja, lokalne uprave i NVO sektora”, ocijenio je Mitrović.

On je podsjetio, da je mjerenje kvaliteta vazduha u Bijelom Polju počelo krajem 2019. godine, kada je postavljena mjerna stanica, koja je, kako je rekao, dokazala tvrdnje NVO Breznice, koja je i ranije upućivala na problem kvaliteta vazduha u Bijelom Polju.

“Zabrinjavajuće je da je vazduh u Bijelom Polju više puta bio zagađeniji od standardno zagađenog vazduha u Pljevljima. U novembru smo u Pljevljima imali 11 dana prekoračenja PM 10 čestica, a čak 23 dana u Bijelom Polju. Ta situacija se ponavlja i mislim da je naša dužnost da prije svega informišemo i građane o tom

problemu, kako bi oni na neki način pokušali i sami sebe da zaštite“, ocijenio je Mitrović.

Iz NVO “Bjelopoljski demokratski centar” pozivaju Vladu i Elektroprivredu da obezbijede subvencije kada je u pitanju korišćenje električne energije za područje opština Pljevlja i Bijelo Polje, kako bi se građani grijali na struju. Izvršni direktor, Zdravko Janjušević je upozorio, da je Bijelo Polje posljednjih dana oborilo sve rekorde kada je riječ o nivou zagađenosti vazduha.

“Ovom prilikom želim da pozovem Vladu Crne Gore da se uključi u rješavanje ovog problema, jer zaista se sa najvišeg nivoa moraju preduzeti aktivnosti. Takođe, na razgovor pozivamo i potencijalne zagađivače, kako bi zajednički došli do nekog rješenja i kako bi i oni u kompanijama uveli sisteme za prečišćavanje vazduha.

Probem zaštite životne sredine i zdravlja građana jeste najvažnije pitanje kojim svi treba da se bavimo“, poručio je Janjušević.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović prekjuče je formirao komisiju za ocjenu stanja kvaliteta vazduha i iznalaženja rješenja za otklanjanje eventualnog lošeg uticaja na zdravlje ljudi. Komisija je sastavljena od predstavnika lokalne samouprave, stručnih lica i civilnog sektora. Zadatak komisije je, između ostalog, da utvrdi trenutno stanje kvaliteta vazduha u Bijelom Polju, da uporedi to stanje sa stanjem kvaliteta vazduha u prethodnom vremenskom periodu, kao i da prati trend stanja vazduha u narednom periodu.

B.Č.

Glavni Grad: dUP i – dio Zone a” v Iz podgoričkog odbora GP URA juče su ponovo kritikovali Glavni grad zbog radova na probijanju ulice u podnožju brda Gorica, navodeći da je riječ o aktivnostima koje se izvode prema nevažećem DUP-u “Zagorič 1 – Dio zone A“, koji je prestao da važi još 2. avgusta 2018. godine i pozvali “Glavni grad da odmah i bez odlaganja zaustavi sve navedene nezakonite radove do donošenja novog plana, jer nezakonitim djelovanjem nanose veliku štetu brdu Gorica i životnoj sredini”.

Takođe su najavili da će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, kako bi osporili navedeni član planskog dokumenta kojim je Glavni grad, kako navode “lukavo i perfidno pokušao da produži važenje navedenog DUP-a, mimo zakona i ranije prakse“.

Iz URA-e navode da je plan “Zagorič 1 – Dio zone A“ usvojen je još u avgustu 2013. godine, sa rokom važenja od pet godina, te da je taj rok davno istekao, pa samim tim od avgusta 2018. godine nije moguće graditi na zahvatu navedenog plana. Takođe su podsjetili da je Ustavni sud 2017. godine osporio odredbe odluke, kojom je Glavni grad produžio važenje brojnih DUP-ova na teritoriji Podgorice, sa obrazloženjem da se “zasebnim odlukama ne mogu produžavati ro-

Glavni grad Podgorica kovi planskih dokumenata, već da je rok moguće produžiti samo donošenjem novog plana u zakonskoj proceduri“.

Povodom tvrdnji URA-e iz Glavnog grada su odgovorili da se saglasno članu 11 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata “Planski dokumenti evidentiraju i objavljuju u registru planskih dokumenata”.

“Istim članom je propisano da predmetni registar vodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Uvidom u Registar

može se konstatovati da je na današnji dan, Detaljni urbanistički plan “Zagorič 1-dio zone A”- izmjene i dopune iz 2013. godine, važeći.

Sadržaj Registra je, u potpunosti, javan i lako provjerljiv na sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma”, navodi se u saopštenju Glavnog grada.

Nadalje objašnjavaju da se u prethodnom periodu, Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj obratio nadležnom Ministarstvu po pitanju važenja određenih planskih

GLAVnI GRAD U BORB

Krivična lica Zbog Tokom protekla dva dana, nadležne službe i preduzeća Glavnog grada su u više navrata gasile požare izazvane paljenjem automobilskih guma na periferiji Podgorice. Osim toga, na više lokacija primijećene su gomile automobilskih guma spremnih za paljenje.

S obzirom na to da je u posljednje vrijeme aktuelna pri-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

aktuelno

21

Va na Gorici

P “ZaGorič važeći

dokumenata, ali i, konkretno, DUP-a “Zagorič 1-dio zone A” – izmjene i dopune, iz 2013. godine.

“Aktom br. 08-350/19-3587 od 26. septembra 2019. godine nadležno Ministarstvo je dostavilo izjašnjenje kojim je jasno i precizno navedeno ‘Odredbom člana 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je stupio na snagu 14. oktobra 2017. godine, propisano je da se do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, primjenjuju važeći

planski dokumenti donijeti do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do roka iz člana 217 ovog zakona”. Istim izjašnjenjem se dalje navodi “Prema tome, DUP ‘Zagorič 1-dio zone A’ u Podgorici, je bio važeći planski dokument na dan stupanja na snagu navedenog Zakona i po tom osnovu je evidentiran i objavljen u Registru planskih dokumenata koji vodi ovo Ministarstvo”, navodi se u saopštenju.

U Glavnom gradu ocjenjuju da se “radi se o još jednom u nizu dokaza diletantizma pripadnika podgoričke URAe. Nadležne u Glavnom gradu, međutim, takva demonstracija površnosti i neznanja ne čudi, budući da od građevinskog biznisa pripadnici ove političke grupacije nemaju vremena da prisustvuju sjednicama gradskog parlamenta i na taj način opravdaju povjerenje koje im ukazuje sve manji broj građana”.

U saopštenju se dodaje na kraju, kako bismo, za razliku od pripadnika podgoričke URA svoje tvrdnje valjano i potkrijepili, dostavljamo izjašnjenje MORT-a i izvod iz registra, a našim kolegama iz URA poručujemo da, kao i do sada, nećemo podleći amaterskim pokušajima medijskog pritiska, već nastaviti posvećeno da radimo u korist svih građana Podgorice koji će znati kako da nam zahvale kad za to dođe vrijeme.

bi protiV neodGoVornih pojedinaca

a Prijava Protiv nn g Paljenja guma ča o kvalitetu vazduha u glavnom gradu, imamo razloga da vjerujemo da pomenute pojave nijesu slučajne.

Bez obzira na motive, kao i na jasno definisane nadležnosti Glavnog grada kada je upravljanje opasnim otpadom u pitanju, nastavićemo odlučno da djelujemo u cilju zaštite životne sredine, uključujući podnošenja

krivičnih prijava protiv odgovornih lica koja svojim postupcima ugrožavaju vitalne interese Grada i njegovih stanovnika.

U tom smislu, Glavni grad je i juče nadležnim državnim organima podnio krivičnu prijavu protiv NN lica koja su nezakonitim djelovanjem ugrozila kako bezbjednost, tako i stanje životne sredine na području grada.

Plastenici VOLI-ja u Šasu

Uspješan projekat kompanije VoLi ª naša baštaº kod ULcinja

Proizvodi sa Šasa već imaju vjerne kuPce

Kompanija Voli je krajem 2017. godine zakupila poljoprivredno zemljište u državnoj svojini na lokalitetu Šas u opštini Ulcinj.

Volijevo imanje u Šasu prostire se na površini od 70 hektara, od čega je 65 hektara obradivo poljoprivredno zemljište dok ostatak čine kanali, kamenjar i površine koje su nepristupačne i nepodobne za obradu.

Zemljište je zakupljeno na 15 godina dok je produžetak zakupa na dodatnih 15 godina vezan za ulaganje kompanije Voli u preradne kapacitete na tom prostoru.

Kompanija Voli je napravila iskorak u razvojnom putu i krenula u investiranje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, s ciljem da potrošačima ponudi sopstveni proizvod sa svojih polja i da se planskom sadnjom smanji uvoz poljoprivrednih proizvoda iz inostranstva.

Na ovaj način se pruža mogućnost krajnjem potrošaću da dobija svježe voće i povrće direktno sa proizvodne površine na policu u maloprodaji. Plan kompanije je da se na proizvodnom zemljištu proizvodnja odvija u tri pravca, plastenička proizvodnja na pet hektara neto, odnosno devet bruto površine. Drugi pravac je proizvodnja povrća na otvorenom polju na 45 hektara i proizvodnja voća, mandarine i šipka na 11 hektara.

Koliko Voli vjeruje u poljoprivrednu proizvodnju na Šasu najslikovitije govori podatak da će pored pla-

nirane obavezne investicije od 1.379.000 eura u poljoprivrednu proizvodnju na zakupljenoj parceli od 70 hektara u ulcinjskom području Šas još dodatno uložiti oko milion eura. Period obavezne investicije biće ispunjen već do kraja ove godine, a ne kako je obaveza po Ugovoru u naredne tri godine.

Do sada u 2019. godini, proizvedeno je i plasirano preko 450 tona poljoprivrednih proizvoda. U pitanju su paradajz, paprika, krastavac, tikvice, kupus, brokoli, karfiol, blitva, zelena salata, rukola, iceberg salata, mladi luk, spanać, peršun, lubenica, pipun, krompir, sve za čim je na tržištu bila izražena potreba. Pored plasmana proizvoda kroz sopstveni lanac maloprodaje nastavljen je izvoz iceberg salate za Srbiju.

Volijevi proizvodi sa Šasa, pod nazivom “Naša bašta”, prisutni su na tržištu već godinu i već su stekli vjerne potrošače. Kako je naveo Jaroslav Stupavski, direktor agrobiznis sektora Kompanije Voli, imanje posjeduje 74 plastenika u koje je investirano 700.000 eura, a kompletna investicija iznosi 2.379.000 eura.

“U investicionom programu smo se obavezali da ćemo raditi plasteničku proizvodnju, višegodišnje zasade mandarina i povrća na otvorenom prostoru. Trenutno smo završili projekat plastenika, napravili smo upravnu zgradu i zemljište za uzgoj povrća je spremno za sadnju”,

rekao je on.

On je dodao da su proizvodi Naše bašte najsličniji domaćoj proizvodnji, jer je prevashodni cilj da se izbjegne korišćenje hemijskih sredstava, osim najneophodnijeg i da proizvodi budu prepoznatljivi po ukusu, mirisu i svježini, a ne po ujednačenosti plodova i savršenom obliku.

“Proizvodi imaju veliku sličnost domaćim iz razloga što sazru na stablu, ako pričamo o krastavcu, paradajzu i paprici, oni imaju i miris i ukus, i vratiće vas u djetinstvo, “Naša bašta će vas vratiti u vašu baštu”, kazao je Stupavski.

Nemoguće je na velikim površinama imati idealnu proizvodnju bez upotrebe zaštitnih sredstava, ali se pokazalo da se sa minimumom korištenja pesticida može kontrolisati zdravstveno stanje biljaka i uspješno voditi borba sa štetočinama koje ih napadaju. Mještani Šasa i okoline ne kriju zadovoljsto što je Kompanija Voli upravo u njihovom mjestu započela realizaciju ovog, po mišljenju mještana, jako korisnog projekta. Prema riječima Alima Đekovića, mještanina Šasa, lokalno stanovništvo o ovome je moglo samo da sanja.

“Ovo je sve urađeno po vrhunskim standardima, naš kraj je jako nerazvijen, dosta stanovništva se odselilo, najviše zbog posla. Sad će ovdje imati dosta radnih mjesta, i to je za nas jako značajno”, rekao je Đeković. (Infobiro)

22

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

Uticaj irana U državama bliskog istoka

Duga ruka Teherana – i sve greške amerike

Š

iitski režim u Iranu kontroliše dešavanja u više zemalja regiona – Iraku, Siriji, Jemenu, Libanu, Pojasu Gaze… to je trn u oku Sjedinjenim Državama, ali i Izraelu i Saudijskoj Arabiji. Evo kratkog pregleda situacije.

„Čuli smo predstavnike iranske vlade kako se hvale da sada kontrolišu četiri arapska glavna grada: Sanu, Bejrut, Damask i Bagdad“, kaže za Dojče vele Rijad Kahvaji iz konsultantskog Instituta za Bliski istok sa sedištem u Dubaiju. „To je kao kada bi Rusi

recimo rekli: Širimo uticaj na Lisabon i Madrid, u srcu Evrope – i kao kada bi se očekivalo da to Evropljani jednostavno prihvate.“

Bagdad Tokom dugogodišnje vladavine Sadama Huseina, Irak je bio bastion protiv Irana. Ipak, klerikalnom režimu iz Teherana su se otvorila vrata u susjednu zemlju nakon što su Amerikanci srušili Sadama prije 17 godina.

Neke iračke paravojne formacije, koje su se bo-

rile protiv Islamske države, nisu više lojalne Iraku, već Teheranu. Strah SAD je posljednjih meseci postao stvarnost: Iran je ove paravojne formacije koristio za napade na vojne baze koje Amerikanci koriste u Iraku.

Bejrut Još jedan primjer posljedica američke politike na Bliskom istoku je jačanje Hezbolaha, šiitske paravojne formacije i političke stranke u Libanu. Brojni Libanci kritikuju to što je Hezbolah dobro naoružan, ali su mnogi saglasni da sam jak Hezbolah može da odvrati Izrael od napada na Liban.

Zvanično SAD podržava-

Pentagon demantuje trampa, u iranskom raketnom napadu ipak povrijeđeno 11 vojnika U raketnom napadu iranske vojske na iračku bazu Al Asad, u kojoj su smješteni američki vojnici, povrijeđeno je 11 pripadnika američkih oružanih snaga, saopštio je portparol Centralne komande kapetan Bil Urban. On je time demantovao tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa da u tom napadu nije po-

vrijeđen nijedan vojnik, već je samo pričinjena manja materijalna šteta. "Sa zadovoljstvom mogu da saopštim da Amerikanci mogu da budu veoma srećni, jer u napadu koji je izvršio Iran nismo imali gubitaka, nijedan naš vojnik nije povrijeđen i u našoj bazi je samo pričinjena minimalna materijalna šteta", rekao

je Tramp poslije tog napada.

Urban je, međutim, kazao da je "u danima nakon raketnog napada osam vojnika iz predostrožnosti prebačeno u jedan medicinski centar u Nemačkoj, dok su trojica transportovana u bolnicu u Kuvajt".

On nije naveo o kakvim povredama se radi, preneo je Politiko.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

23

Lavrov: Iran oborio ukrajinski avion iz straha od američkih F-35 Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je rekao da je Iran slučajno oborio ukrajinski putnički avion u vrijeme kada se plašio da napredni američki stelt avioni nadleću područje.

"U to vrijeme je bilo najmanje šest američkih aviona F-35 u vazduhu oko granice Irana. Ta informacija još nije potvrđena, ali želim da istaknem napetost koja prati takve situacije", naveo je Lavrov, prenio je Rojters. Iransko obaranje aviona ukrajinske kompanije, u kojem je bilo 176 osoba, izazvalo je proteste u toj zem-

ju libansku vojsku, ali im uskraćuju vojnu opremu koja im je potrebna za odbranu zemlje. S obzirom na dugogodišnju pomoć koju dobija od Irana, Hezbolah bi vjerovatno bio primoran da žestoko napadne Izrael ukoliko bi se ta zemlja umiješala u sukob sa Iranom i zajedno sa SAD ugrozila režim u Teheranu.

Sana Teheran ima uticaj na Hutijevske pobunjenike u Jemenu. Nezavisni jemenski stručnjak Hafez Albukari navodi što su sve Hutijevci proteklih godina dobili od Irana: „Savjetnici, tehnička, politička i vojna podrška. Više puta je otkriveno oružje koje potiče iz Irana. Ovu podršku najvećim dijelom dobijaju preko Hezbolaha.“ Hutijevci bi u slučaju nužde priskočili u pomoć Iranu – tako bi što ispalili bezbrojne rakete na Saudijsku Arabiju ili blokirali moreuz Babe el Mandeb te odsjekli Crveno mo-

lji, nakon što je vojska priznala da je slučajno oborila letilicu. Lavrov je, govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi, rekao da incident predstavlja ljudsku grešku i da ne pokušava da opravda nikoga. Međutim, ističe da je važno razumjeti kontekst i da se incident dogodio nekoliko sati nakon napada Irana na američke baze u Iraku, kada je Iran bio oprezan zbog moguće reakcije.

"Postoje informacije da su Iranci očekivali novi napad SAD, ali da nisu znali u kom obliku bi mogao da uslijedi", rekao je Lavrov.

re i Suecki kanal od Indijskog okeana.

DamaSk U Siriji brigade iranske Revolucionarne garde igraju važnu ulogu. One su tako uputile šiitske borce u borbu protiv pobunjenika i tako pomažu zvaničnoj armiji Bašara al Asada koja je, nakon skoro devet godina rata, iscrpljena i desetkovana.

Gaza U palestinskom Pojasu Gaze je Iran posljednjih godina povećao finansijsku podršku Hamasu. Teheran to vidi kao pomoć potlačenim Palestincima i kao mogućnost da naljuti Izrael. Nakon povlačenja jevrejskih doseljenika iz Pojasa Gaze 2005. godine, Amerikanci su odustali od toga da protivno volji Izraela izvrše deblokadu ovog područja. Od tada glavnu riječ vode ekstremisti. (Dojče vele)

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

28

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

VanVremensk priča o ljuba boemskom žiV

OPERA ª BOEMIº PREMIJERNO U NACIONALNOM TEAT

OTVORENA TREĆA ZIMSKA SCENA

Maestralni gluMački dvojac očarao publiku Predstavom „Prah“ u velikoj sali Doma kulture u Baru, u četvrtak veče 16. januara otvorena je treća po redu Zimska scena festivala „Barski ljetopis“. Veliko interesovanje publike i do posljednjeg mjesta ispunjena sala još jednom su pokazali da Bar ima sve brojniju pozorišnu publiku te da je takav tip festivala i tokom zimskih mjeseci od izuzetnog značaja za kulturni i društveni život grada.

Predstava „Prah“, koprodukcija Narodnog pozorišta Beograd i Šabačkog pozorišta čiju režiju potpisuje crnogorski reditelj Veljko Mićunović, a uloge tumače Nataša Ninković i Zoran Cvijanović po drugi put je barskoj publici pružila momente neizmjernog smijeha, ali i dirljive trenutke pune emocija i pitanja – Šta je to što bi nas istinski usrećilo? Nakon nekoliko godina igranja predstave širom Evrope, Australije i Kanade, Ninkovićeva ističe da su reakcije publike i dalje univerzalne: “Ono što mene dira u ovoj priči je to da želimo tako neke snove i prosto pregorimo u njima, a sve je pitanje i tajminga kada ti neke stvari dođu. Ako ne dođu u pravo vreme, kao ovoj ženi kad su došle neke pare koje su sanjali, prosto su prekasno stigle. To je nešto što se ne odnosi samo na novac, nego na razne druge stvari u našim životima, prosto za sve postoji vrijeme.

Ovo je tekst pisan sedamdesetih godina, i mi ništa tu nismo promijenili, a kako smo stalno u nekoj tranziciji nažalost biće još dugo kod nas aktuelan”, istakla je glumica.

Maestralni dvojac, Ninković i Cvijanović tri puta se po-

klonio publici koja ih je od prvog aplauza pozdravila stajaćim ovacijama, a tako dobre reakcije prema riječima Cvijanovića proističu iz univerzalnosti ovog književnog djela. “Predstava ima nešto dirljivo, likovi koje mi igramo zovu se muškarac i žena, i oni imaju univerzalnost, pokazuju kako žena živi u strahu i u brizi, a muškarac živi u krivici i odgovornosti. Kad su tako stvari postavljene gotovo da nema osobe koja u tome ne može da se pronađe. Najznačajnija ljudska poruka koju smo mogli da prenesemo je da ovo dvoje ljudi ipak ne odustaju jedno od drugog suočeni sa tim bogatstvom koje ih je zapalo, analizirajući šta sve može da se desi i kako će živjeti, ipak odluče da ostanu zajedno i da im je to najveće blago”, istakao je glumac. Na trećoj Zimskoj sceni, narednog četvrtka 23. januara, publici će se u okviru muzičke selekcije predstaviti gitarista Petar Dobričanin.

Shodno ustaljenoj praksi, sve informacije o programima i aktuelnostima trećeg izdanja Zimske scene „Barskog ljetopisa“ publici su dostupne putem medija, na društvenim mrežama i posredstvom sajta www.barskiljetopis.me.

Predstava ima nešto dirljivo, likovi koje mi igramo zovu se muškarac i žena, i oni imaju univerzalnost, Pokazuju kako žena živi u strahu i u brizi, a muškarac živi u krivici i odgovornosti

⌦ Marija Roganović

P

učinijeva opera u četiri čina “La Boheme” u režiji Andrea Tokija, pod dirigentskom palicom Alberta Veronezija, premijerno će biti izvedena u utorak 21. januara u 20 sati na Velikoj sceni nacionalnog teatra. Reprizna izvođenja zakazana su za 23. i 25. januar, a ulaznice za sva tri izvođenja su rasprodate.

Osim dirigenta Veronezija i reditelja Tokija, tu su i dirigent hora Frančesko Barbađelata, ali i kostimografkinja Lina Leković. Kao što je od ranije poznato, uloge u Pučinijevim “Boemima” tumače: Raga Eldin, Ivana Čanović, Marko Kalajanović, Olivera Tičević, Daniele Kaputo, David Mura, Almir Muratagić, Filip Miladinović, Bakir Memešević, Anja Jestrović, Maja Zanata i Anđela Jovićević uz Crnogorski simfonijski orkestar i mješoviti i dječji hor.

■ ČUDO U PODGORICI Kako je istakao dirigent Alberto Veronezi, “Boemi”

Sa konferencije za novinare

su projekat na izuzetno visokom nivou.

“Dirigovao sam mnogim različitim orkestrima i horovima, uključujući bečki simfonijski orkestar, ali ovaj vaš je nešto posebno. Festival Pučinijano je imao saradnju sa mnogim zemljama svijeta, ali mislim da ćemo ovdje u Podgorici napraviti čudo. Svi su odradili jako dobar posao, preko orkestra, saradnika, pjevača, samog pozorišta i hora, koji je formiran specijalno za ovu priliku. Mogu da vam garantujem da će ovaj projekat biti na visokom nivou, štaviše, na istom ili čak višem od svih onih na kojima smo do sada radili”, istakao je on.

Reditelj Andrea Tokio je, pored režije, radio scenografiju i dizajn svjetla. On je izrazio zahvalnost nacionalnom teatru na lijepom dočeku i kazao da je veoma zadovoljan postignutim.

“Svi saradnici u ovom procesu su izuzetno profesionalni. Scenografija je upravo onakva kakvu sam i zamišljao i bilo je veliko zadovoljstvo raditi sa tehničkim sektorom CNP-a. U ovom procesu smo se vodili klasikom, tradicijom i stoga sam zahvalan i na profesionalnosti pjevača koji su stvorili likove kakve sam zamislio, ali i publici koja je pokazala veliko interesovanje. Teme o kojima ćemo se baviti su ljubav, prijateljstvo i život. Siguran sam da će opera doživjeti veliki uspjeh”, zaključio je Tokio.

■ ŠANSA ZA MLADE Dirigent hora Frančesko Barbađelata, koji je uprskos izazovima objeručke pri-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

kultura

29 Foto: Duško MIljanić

ka aVi i Votu

TRU 21. JANUARA

hvatio rad na ovom projektu, u prvi plan je istakao rad sa mladim ljudima.

“Radim sa horom koji nije profesionalan i mislim da je divno je što umjetnički direktor Željko Sošić želio da pruži šansu mladim ljudima, što se pokazalo kao odlična ideja. Od preko dvije stotine ljudi koji su došli na audiciju, njih trideset je u horu koji ima jako zahtjevan zadatak, posebno u drugom činu. Svi su dali maksimum i mislim da njihov talenat neće proći nezapaženo. Biće ovo uspješan projekat, svi su dali maksimum da se on privede kraju”, kazao je on.

Sopranistkinja Ivana Čanović, koja tumači ulogu Mimi, ujedno i predsjednica fondacije “Cultura Classica”, koja je pokrenula ovaj projekat, iskazala je zadovoljstvo jer je konačno u svojoj zemlji, gdje će po prvi put pjevati u operi.

“Ovo je prvo izvođenje italijanske opere ‘La Boheme’ u Crnogorskom narodnom po-

Detalj sa probe “Boema” pričom želimo da podsjetimo mlade da se mogu družiti i na neki prisniji i topliji način. Ovo je ujedno i sjajan početak jedne nove ere u kojoj će CNP imati šta da ponudi svojoj publici”, kazao je Kalajanović.

Umjetnički direktor Nacionalnog teatra Željko Sošić je podsjetio da je prva opera u CNP-u bila “Balkanska carica” Radmile Vojvodić i kazao da opera u istoriji umjetnosti zauzima posebno mjesto jer je to prva multimedijalna umjetnost i sasvim sigurno najsloženije scensko djelo. zorištu, ovo je veliki izazov za sve nas, posebno za publiku. Radim na ovom projektu jer želim da naša publika čuje operu koja je u produkciji sa jednim od najboljih svjetskih operskih festivala svijeta”, kazala je ona.

Ova opera je, prema njenom mišljenju, veoma posebna i govori o umjetnicima koji nemaju dovoljno novca da prežive, a ipak pronalaze sreću u svakoj sitnici.

■ LJUBAV UVIJEK POBJEĐUJE

“Puno je pouka u njoj i za današnji svijet, a to je da ljubav uvijek pobjeđuje i da je jača od smrti. Mimi je senzibilna, krhka, ali takođe i veoma jaka jer mora da ima jak karakter da ne bi odustala od sreće posljednjih dana svog života. Sigurna sam da će publika uživati u ovoj produkciji jer je visokog kvaliteta, i da će zajedno sa Rodolfom plakati na samom kraju”, rekla je Čanović.

Olivera Tičević igra Muze-

tu. Ona je istakla da je srećna što ima priliku da igra u matičnom pozorištu.

“Iako nismo glumci, ovo jeste naše matično pozorište, ono pripada i nama i divnoj publici koja je kupila sve karte za sva tri izvođenja u prvih deset dana po objavljivanju.

Srećna sam što sam ovdje i što dijelim scenu sa ovako divnim umjetnicima. Socijalne i emotivne relacije u ovom djelu se ne mijenjaju ni dan danas, i stoga možemo lako da se poistovjetimo sa svim akterima, jer je ljubav osnova ovog djela, ljubav je ista i uvijek će i biti”, rekla je Tičević.

Marko Kalajanović, prvak opere Narodnog pozorišta u Sarajevu je rekao da je srećan što je dio istorije koja se ispisuje u Crnoj Gori. “Za mene je ovo veoma značajno, ne samo profesionalno već i emotivno, jer sam trećinu svog života proveo u Crnoj Gori i prve muzičke korake napravio ovdje. Ovo je vanvremenska, predivna priča o ljubavi, o boemskom životu koji polako počinje da se gubi. Ovom

■ KULTURA SPONA

MEĐU NARODIMA

“Pučinijeva opera ‘La Bohème’ je razarajuća emotivna priča koja je sigurno jedna od najznačajnijih opera u istoriji, vanredne i jedinstvene ljepote”, rekao je Sošić.

Poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Željko Šofranac je na konferenciji za novinare kazao da je zadovoljan što je Muzički centar Crne Gore dio ovako velikog projekta koji zahtijeva ogro-

mne organizacione, vokalne, scenske i muzičke sadržaje, a PR centra Jelena JovanovićNikolić je podsjetila da je Pučinijeva muzička poetika temeljno i brižljivo godinama unazad njegovana u CSO. Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli je uvjeren da će Podgorica postati dio tradicije i opere na evropskom nivou, ali i ističe da je kultura velika spona među državama i narodima, dok je Dragica Milić iz Ministarstva kulture podsjetila na saradnju upravo sa ovom institucijom.

“Memorandum koji smo potpisali se odnosi na produkciju opera, seminare, stručna osposobljavanja mladih i talentovanih u oblasti operskog kadra, koji je deficitaran u Crnoj Gori, i od njega se mnogo očekuje”, zaključila je Milić.

Podsjećanja radi, “Boemi” su plod saradnje nacionalnog teatra, Muzičkog centra Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Fondacije Pučini, Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Fondacije Kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra.

Najavljena još jedna opera Direktorica nacionalnog teatra Zorana Kralj je kazala da je ova institucija kulture, uprkos prvobitnom oprezu, u potpunosti spremna da se bavi najkompleksnijim produkcijama.

“Odluci da uđemo u produkciju opere pristupili smo sa velikim oprezom, trudeći se da krajnje objektivno i racionalno sagledamo da li imamo sve potrebne produkcione kapa-

citete, koji su uslov za nastanak jednog ovako zahtjevnog i kompleksnog projekta. Danas sa sigurnošću možemo reći da je procjena bila realna. Pored planiranih izvođenja ‘Boema’ do kraja ove pozorišne sezone, trudićemo se da nakon toga otpočnemo rad na novoj operskoj produkciji, i time uspostavimo kontinuirani operski repertoar u nacionalnom teatru”, istakla je Kralj.

30

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

Lovačka priča iLi odLazak u Lov sa čLa

Da je bilo snijega, m bilo i oDstrijeljenog

⌦ Zorica Bulatović

L

ovačka družina iz Udruženja lovaca Podgorica, sa jednim Kolašincem u svojim redovima Radosavom Puletićem – Majorom, protekli je vikend provela u nezaboravnoj avanturi, kojem je svjedočila i novinarka Vikend novina. Za ove zaljubljenike u lov, odlazak u šumu, prije svega, vrijeme je i prostor za druženje i obuku pasa. Na nišan ne uzimaju bilo koju divljač, već isključivo love štetočine. Čuvene lovačke priče, koje sve preuveličavaju, nijesu im svojstvene. Kada se ova ekipa sastane, sve je stvarno i nema dodavanja i oduzimanja, u što sam se i sama uvjerila družeči se sa njima. Bez obzira na lovačku strast, od zakona ne odstupaju. A zakon kaže da lovna sezona na divlje svinje počinje 1. oktobra, a završava se 1. februara, dok lov na ostale štetočine počinje 1. februara i traje do 1. marta. I valja ga se držati.

Nimalo lak nepristupačan teren, veoma hladan januarski dan i mnogo neizvjesnosti je bilo pred nama. Ko zna na čiju ću jazbinu zgaziti i iza kojeg žbuna leži zec ili možda neka mnogo krupnija zvijer.

Instrukcije koje sam dobila od Majora morale su se poštovati. Polazak iz Kolašina u pola šest, dok sav „normalan” svijet spava, bio je prvi znak da mi lovci neće gledati kroz prste i da ću morati da se ponašam u skladu sa njihovim pravilima. „Dobro se obuci, vjetar je prejak. Izabrali smo zbog tebe dio koji je malo lakši od

ostalih područja. Idemo u Lu- Lovci s lijeva na desno: Bato Vlahović, Slavko Janković, Saša Malović, Neno Petrović, Žaro Lakušić, tovo. Predio je veličanstven i Nešo Marović, Boban Cicmil, Marko Racković, Miloš Leković, Dimitrije Marović, Radosav Puletić-Major imaćeš dosta toga lijepog da vidiš. Lovićemo divlju svinju, mada je sada vrijeme parenja i one ne borave na jednom mjestu. Pritom, nema snijega i zemlja je suva, što otežava praćenje njihovog kretanja“, objasnio je Major, dok smo išli prema mjestu na kojem se lovci okupljaju prije svakog lova. To je jedna kafanica na samom skretanju prema Veruši kad se izađe iz Podgorice „Jelin dub“.

Lovci na okupu, svi u maskirnim odijelima, pijuckaju kafu dok se čeka osvit zore, nasmijani. Čekaju se još dva lovca, dok me propituju i izokola procjenjuju kako ću izaći na kraj sa zadatkom.

Valjda im se svidjeh, jer nas dvanaestoro orni krenusmo ka odredištu. Ovu grupu inače čini 20 lovaca, ali zbog posla i drugih obaveza sa nama nijesu bili Igor Ćetković, Fi- Nešo rasporedio je lovce po divljači. Kreće se kao ovog ju- ma puške do pinoljetstva’, a u lip i Stevan Kažić, Cigo Kor- terenu. tra u sam osvit zore, unapri- lovu treba odraditi i pripravdić, Miloš Damjanović, Pe“Lovom se bavim od ma- jed se isplanira mjesto i pre- nički posao do tada. Volim ko Marović, Mirko Petrović, lih nogu, a to sam prenio i gleda ima li tragova. Znamo lov i druženje. Imam i svoMarko Medojević i Željko na sina, koji je danas sa na- da prepješačimo i do 15 km je pse, i milije mi je sa njima Marković. ma, njega sam od tri godine tokom dana i oni koji “zavo- ići nego da ostajem u gradu.

Tek što se razdanilo, naj- vodio u lov. I ja sam preko de” kerove, dok ostali idu na Nekome to od mog društva stariji i najiskusniji lovac Ne- svog oca zavolio ovaj sport i takozvane “čeke”. Tako ćeš i odgovara, a nekome ne... U nad Nešo Marović (55), ko- sve sam od njega učio. Znao ti danas ostati na čeku sa još svakom slučaju ovo je sport jeg lovci zovu selektor, dao sam da pobjegnem za njim jednim lovcem“, objasnio je za koji sam se ja opredijelio“, je znak za polazak. Dva “dži- kad ode sa lovcima i dobijao naš selektor. kazao je mlađahni lovac. pa” sa prikolicama u kojima batine ali nijesam odustajao.

I tako najmlađi lovac, NeMarko, vođa naše tročlane su kerovi i nas dvoje u “ladi Prije svega, lov je druženje, nadov sin Dimitrije (16), bio grupe, koja je ostala i krenunivi”, u koju je Major smje- onda i sport, koji je jako skup. je zadužen da sa Markom la sa kerovima prema kotlini, stio svoju ljubimicu, kerušu Jedan je od najskupljih spor- (40) i sa mnom krene sa ke- objasnio je da sad neke gruMalu, krećemo prema lovi- tova na svijetu. Obično kao rovima dok se lovci raspore- pe koje se razmještaju prave štu. Prošli smo jedan dio au- i danas idemo u lov na div- de po terenu. obruč, imaju hoda od pola sato-puta koji je u izgradnji i za lju svinju, nekad je to lisica ili ta - do sat vremena. sobom sa desne strane osta- zec. Kad ulovimo divlju svi- ■ Zavođenje „Kad se oni postave, čujevili veličanstven most na nju, obično to naša družina mo se preko motorola, i kad kerova Maloj rijeci. Nakon skreta- pretvori u ručak, ako je ulov nam jave da su naišli na tranja na lijevu stranu nepri- malo veći, onda to dijelimo „Već osam godina sam sa gove, mi sa kerovima krećestupačan krševiti teren upo- između sebe. Marko Racko- lovcima, za sada je moj za- mo u tom pravcu. To se zozoravao je da ulazimo u lovi- vić zadužen je za spremanje datak zavođenje kerova, što ve zavođenje kerova. Ako nešte. Kad što smo stigli i izveli divljači. Najbolji je kad je u znači da ne idem sa puš- ma tragova, kerove puštamo kerove iz prikolica, selektor pitanju gulaš i kobasice od kom, jer kako tata kaže, ‘ne- da ih sami traže. Lov je opa-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

reportaže

31

anovima udruženja Lovaca podgorica

možDa bi g vepra

san za početnike i neoprezne. Mi vodimo računa jedni o drugima, alkohol nije dozvoljen tokom lova i ako se koordinira kako treba, nema bojazni ni oko čega. Skup je sport i mene godišnje košta par hiljada eura. Za svakog psa imamo ogrlicu za praćenje, koja je takođe skupa, a i dosta hrane treba za njih, oko 400 kg mesa godišnje. Ili ih drži kako treba ili ne“, kazao je Marko.

On je takođe objasnio sve učestalije pojave u lovu da divlja svinja napadne i da u takvim situacijama ishod nije nimalo bezazlen. „To se obično dešava kod neiskusnih i nesmotrenih lovaca, a kada je divlji vepar ranjen, tad mu ne treba prilaziti. Nama se to nikad nije desilo. Ali nam zato ‘iscijepaju’ kerove, koje bar jed-

nom nedjeljno vodimo na šivenje. Bukvalno kera poneseš u jakni, pogotovo ako je mlad, nema iskustva da u toku gonjenja kad dođe do vepra izbjegne njegov napad, već i dalje nasrće“, objasnio je Marko.

Stigosmo do doline Ravni iznad Bratonožića i na oko 700 metara nadmorske visine, Marko i Dimitrije nastaviše da zavode kerove, a mene su ostavili na tom sunčanom dijelu da posmatram.

Sa mnom je bio i Bato Vlahović, koji je odmah krenuo sa sakupljanjem granja da naloži vatru. Lovci su se očito plašili da se ne smrznem i da ne pješačim previše sa njima. „Čekamo ovdje hoće li kerovi ‘nagnati’ divljač prema nama. Da je snijeg, divlja svinja bi bila niže. Ako svinja probije krug i ode iz lovišta dalje, onda moramo čekati kerove da se vrate. Slučaj od juče je takav da nam je jedan ker ostao u Platijama. I nakon ovog lova idemo da ga tražimo jer se sinoć, iako smo ga do kasno čekali, nije vratio. Prošle nedjelje sam izgubio dva kera u planini Kamenik, jer su ih vukovi u planinu odnijeli. Zato se nikad ne lovi u planinama gdje ima vukova, čim čuju lavež pasa, okome se na njih. Niko ne zna kolika je to šteta, nije samo cijena kera, već ljubav prema njima, podižete ih kao male, kao člana porodice, a onda ih vukovi odvuku”, objasnio je Bato.

■ Bilo je i dosta smijeha

No dok smo čekali većinu grupe i osluškivali hoće li se čuti lavež pasa kao znak da

Bato,Slavko i Marko koji je malo prilegao gone divljač bilo je dosta i smijeha. Pridružio nam se i Slavko Janković, koji je nerazdvojan Batov drug za lov već 30 godina. No iako su dobri drugovi, ponekad su i kao rogovi u vreći. Kako Slavko nije znao da su lovci ovo mjesto izabrali zbog mene i lakšeg mog kretanja, dovoljno je bilo da ga Bato pecne rečenicom kako danas slabo šta možemo uloviti. Tako mu je Bato bio kriv za sve, pa čak i to što je uzeo njegovu bocu da pije vodu.

No, on je neko ko savršeno procjenjuje teren i za ovo mjesto je kazao da je trebalo doći još prije 15 dana. „Najbolji lov nam je kad smo svi tu, nas 20, ali kad odemo gdje treba, a ne kao danas, i da nas je trideset bilo, ništa od lova, jer smo došli u nevrijeme. Da smo došli 15 dana ranije, ulovili bismo i nas šestorica bar tri praseta. Njima je sada parenje i oni prelaze sa teritorije na teritoriju. Zemlja je suva i tragovi se ne vide, osim po drveću, gdje se može procijeniti kad su tu prošli, jer o drveće oštre kljove i ostaje njihov trag od krzna i blata”, opet nezadovoljno gunđa Slavko, dok se mi slatko smijemo njegovoj ljutnji.

Mrgodio se zato što je bio uvjeren da moje prisustvo nije donijelo sreću lovcima.

Marko je na startnoj poziciji, kada smo se svi okupili nakon nekoliko sati, naložio vatru i počeo sa spremanjem hrane. To su bile tako ukusne

i sočne kobasice od divljetine koje sam prvi put probala.

Ugođaj je bio onakav kako to samo lovci znaju da prirede.

U povratku u kafanicu “Jelin dub” Nešo dade odobrenje da se sad može popiti hladno pivo, uz koje je valjalo objasniti što smo se vratili “praznih šaka”.

Kobasice od divljači, pečenica....spremao Marko Racković „Tragova je bilo mnogo, ali su stari nekoliko dana, suva je zemlja i kerovi nijesu odradil svoj posao. Da je samo zemlja bila malo vlažnija, bilo bi drugačije. Divljači ima dosta, neke su zaštićene, kao divokoza, medvjed i srna, koju mi lovci prihranjujemo kad je snijeg i tad nosimo sijeno. Nije lov samo ubijanje. Mi smo pronašli tokom lova male prasiće, bez majke i odnijeli smo ih kod nas, držali ih nekih sedam mjeseci i onda ih opet pustili u divljinu. Družimo se i sa lovcima na drugim područjima Crne Gore, ali i van

granica države. U Srbiju često idemo kod kolega i kod njih možete vidjeti i da žene idu u lov, dok kod nas to još nije zaživjelo. Tamo smo baš imali veličansten doček.

Organizujemo često lovačke večeri. Od iduće godine ćemo uvesti i kurs za obuku žena lovaca”, objasnio je selektor, pritom namigujući, što je značilo da bih ja trebala da se prijavim i postanem prvi ženski lovac.

Major je najbolje opisao zašto je ovu lovačku grupu odabrao, jer su, kako kaže, dobri lovci, a prije svega dobri ljudi i veliki prijatelji. „Ja sam sa njima 20 godina, pružaju i sigurnost u lovu. Jedni smo od rijetkih lovačkih udruženja koji imamo motorole 20 godina, tako da je komunikacija na terenu stalna, što je i najbitnije. Ono što je užitak u lovu, iako ništa ne stane na nišan, to je kad se lovištem prolama lavež pasa goniča, to je taj adrenalin u kojem lovci uživaju pa nije važno hoće li biti ulova“, objasnio je Major.

Na našem povratku za Kolašin u Platijama lovac Saša Malović otišao je da traži onog izgubljenog psa, koji je dan ranije negdje zaostao.

Našao ga je zaglavljenog i ranjenog među liticama. Pas je odjurio za veprovima koji su ga ranili, a Saši nije bilo teško da se ponovo penje uz nepristupačan predio, kako bi svog psa iznio na rukama. To je prava lovačka ljubav.

34

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

INTERVJU: ALEKSANDRA KOVAČ ZA VIKEND NOVINE

samo muzika sa idejom

⌦ Danilo Brajković

B

itno je stvarati autentičnu muziku sa idejom i suštinom, jer jedino takva muzika može da prodre do ljudi i da ih stvarno uzdrma. Moja muzika već 30 godina komunicira sa ljudima koji su otvoreni i slobodni, ali isto tako zna i da probudi usnule. Moja najveća želja je da ljudi dobiju priliku da čuju da postoji i muzika koja se izvodi uz puno duše, emocije, da je ljudski glas najmoćniji instrument, ocjenjuje Kovač.

Djela srbijanske kompozitorke i kantautorke Aleksandre Kovač nikada ne osvajaju na prvo slušanje, jer kompleksnost i autentičnost tog stvaralaštva do potpunog izražaja i cilja - otvorenog i slobodnog slušaoca dolaze postepeno, kontinuiranom spoznajom svake note, riječi. Ponavljanjem. Ipak, početak 2020, nakon Aleksandrine petogodišnje posveće-

Vrijeme je za istinu

VN: Osvrt na Vašu bogatu karijeru nameće konstataciju da Vam neće biti teško kada se latite olovke povodom pisanja biografije. Kada ste odlučili da je pravo vrijeme za taj potez i šta ćete sve to smjestiti između korica?

KOVAČ: Moj život je vrlo uzbudljiv i za ovih 47 godina sam proživjela mnogo toga. I dobrog i lošeg. Puno prijatelja me je pitalo zašto ne pišem o svemu kroz šta sam prošla, jer ima mnogo stvari koje ljudi ne znaju o meni. Takođe, mnogo je neistina u medijima o meni izrečeno posljednjih godina, pa je vrijeme za istinu i da napokon kažem - “Dobar dan, zovem se Aleksandra”.

nosti komponovanju muzike za potrebe vrlo gledanih srbijanskih serija i filmova, kao što su “Ubice mog oca”, “Državni službenik”, “Šavovi” i “Zaspanka za vojnike”, donio nam je “Mlečni put” u izdanju “RA produkcije”, odnosno debi singl njenog istoimenog baladnog albuma u nastajanju, za koji već možemo reći da je uzdrmao muzičku scenu u komšiluku. Zašto? Kovač je, naime, potvrdila da se u vremenu i društvu u kom je muzika postala propratni element spotova, skandala i golotinje, može doći do onih koji umiju da slušaju i koji dopuštaju da, kako je ocijenila glumica i rediteljka Mirjana Karanović, muzika miluje njihovu dušu.

U intervjuu za Vikend novine Kovač predstavlja duboko intimnu priču o gubitku i usamljenosti, najavljuje pjevački i autorski najkompleksniji album dosad te pisanu biografiju, veliča muziku koja se izvodi uz puno duše i emocije i kritikuje onu bez ideje i suštine.

VN: Gorepomenuta najava albuma i pisane biografije novoj pjesmi i spotu daje posebnu težinu i mjesto u karijeri. Zbog čega ste procijenili da baš “Mlečni put” zaslužuje tu važnu ulogu?

Jeste li ubijeđeni da će izdržati veliki teret?

KOVAČ: “Mlečni put” je “najmlađa” pjesma od svih koje će se naći na novom albumu, koji predstavlja neku vrstu moje muzičke biografije. Pjesma je nastala prije nepun mjesec i odmah sam znala da upravo ona treba da najavi ostatak albuma, jer je duboko intimna i lična, govori o gubitku i usamljenosti. Svako može da se poistovjeti sa tim osjećanjima, zbog čega pjesma lako komunicira sa ljudima i izaziva snažne emocije.

Muzikom, ipak, najbolje izražavam ono što mi leži na duši. Ko

sluša moje pjesme dobro zna kako se osjećam.

VN: Potpisujete muziku, tekst i aranžman, a za muzičku produkciju, miks i mastering je zadužen Roman Goršek. No, one koji su se odmah “upecali” na stihove dotakla je Vaša ispovijest da je riječ o priči o gubitku, koju ste pisali uz osjećaj usamljenosti, nespokoja i bijesa. Šta Vas je pokrenulo da taj, kako kažete, gubitak blaga pretočite u zvučno svjedočanstvo?

Koliko je bilo teško proći kroz emotivne krahove?

KOVAČ: Komponovanje i pisanje pjesme ovog tipa nije nimalo lak proces kada govorimo o emocijama. Pjesma govori o dvoje ljudi koji su uspjeli da i pored najvećih prepreka pobijede sve i zaštite svoju ljubav, da stvore svoj svemir i putuju svojim “Mlečnim putem”. Pomislila sam - kako preživjeti kada takvo blago nestane, kako ići dalje.

Ta misao je bila ključ za nastanak pjesme.

VN: Potpuno ogo-

ljavanje emocija, ali sa pozicije koja je protiv komercijalizacije, odlika je rijetkih umjetnika na prostoru bivše Jugoslavije. Vjerujete li da iskren pristup i emocija mogu nadživjeti ovo doba u kome, naročito među omladinom, sve više prolazi ono plitko, suvoparno?

KOVAČ: Svako vrijeme ima svoju muziku i trendove. I to je normalno. Međutim, živimo u vremenu i društvu gdje je muzika postala propratni element spotova, skandala i golotinje. Izuzetno je teško probiti se do šire publike nečim što ima suštinu, što ne potpada pod uobičajene trendove. “Mlečni put” je isključivo i samo lična akcija Romana i mene, bez ikakvih izdavača ili sponzora. I ako dopre do samo jedne osobe na ovom svijetu - to je za nas ogroman uspjeh.

VN: Ne smijemo zanemariti ni vizuelni

dio premijere. Uprkos priči o gubitku, vješto ste crnu boju, koja često predstavlja sinonim gubitka, ostavili po strani i iskoristili samo bijelu. Kakvu poruku šaljete na taj način? Hoćete li istrajati u namjeri da svaku narednu pjesmu prati i prigodna ekranizacija?

KOVAČ: Svaki bol i tuga u mojim pjesmama nikada nisu konačni. Uvijek postoji svijetlo na kraju tunela, nada da nije sve izgubljeno.

Ovaj album će pratiti pose-

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

zabava

35

E O ª MLEČNOM PUTUº I SVIJETLU NA KRAJU TUNELA

m može uzdrmati ljude ban art koncept, koji čovjeka usmjerava prije svega na slušanje, a onda tek i na gledanje muzike.

VN: Zahvaljujući poznanstvu sa brojnim cijenjenim poznatim ličnostima iz različiih sfera javnog života prethodnih dana na društvenim mrežama kampanja “Mlečni put” privukla je pažnju šarolike javnosti. Čije su vas riječi naročito dotakle? Čini se da je Dimitrije Vojinov pogodio metu riječima da su oni koji slušaju muziku dobili numeru po svom ukusu...

KOVAČ: Ovo se sve desilo spontano, jer sam nekim ljudima čije mišljenje izuzetno poštujem poslala pjesmu prije nego što je spot uopšte objavljen. I kada su počele da mi stižu njihove fantastične poruke pitala sam ih da li je u redu da te poruke podijelim sa ljudima na društvenim mrežama. Neizmjerno sam zahvalna što mogu da ih nazovem prijateljima.

Ganuta sam podrškom kulturne elite regiona, koja je stala uz mene i moju muziku,

5 POSLJEDNJIH GODINA ALEKSANDRA KOVAČ POSVETILA JE KOMPONOVANJU MUZIKE ZA NAJGLEDANIJE SRBIJANSKE TV SERIJE I FILMOVE: “UBICE MOG OCA”, “DRŽAVNI SLUŽBENIK”, “ZASPANKA ZA VOJNIKA” I “ŠAVOVI”

ali najvažnije, svi zajedno smo pokazali da mi umjetnici moramo jedni druge podržavati i pomagati. Glumci, kao sto su Mirjana Karanović, Vuk Kostić, Gordan Kičić, muzičari Željko Joksimović, Jelena Tomašević, Tonči Huljić, filmski kompozitor Zoran Simjanović su samo neki od umjetnika koji su mi pružili podršku.

VN: Rekosmo da pripremate baladni album. Naziru li se već konture i ima li mjesta za konstataciju da će to biti Vaše najzrelije izdanje

dosad?

KOVAČ: Album se sastoji od 10 balada potpuno različitih stilova, od kojih su neke potpuno nove, a neke su stare i 15, 20 godina i pjevali su ih izvođači širom regiona. Bilo je vrijeme da tim pjesmama ponudim novi život, aranžiram ih i otpjevam onako kako sam oduvijek željela. Uvijek se trudim da budem drugačija, ali ovaj album sigurno ima i pjevački i autorski najkompleksnije pjesme dosada.

VN: Sve ono što album danas predstavlja i dalje dijeli javnost na dva tabora. One koji smatraju da je takav način izražavanja prevaziđen u eri Jutjuba i muzičkih servisa te one koji još vjeruju da je album lična karta i svjedočanstvo jednog vremena.

Hoće li Vaš album vratiti vjeru u muziku i muzička pravila koja su važila prije nego što je internet umiješao prste?

KOVAČ: Internet je sastavni dio našeg vremena i treba ga koristiti za promociju pravih vrijednosti i kvaliteta. Bitno je stvarati autentičnu muziku sa idejom i suštinom, jer jedino takva muzika može da prodre do ljudi i da ih stvarno uzdrma. Moja muzika već 30 godina ko-

Društvene mreže? Velika odgovornost i privilegija VN: Generalno gledano, a naročito u posljednje vrijeme, i te kako ste aktivni na društvenim mrežama kada govorimo o podizanju svijesti o nekim gorućim temama i problemima koji tište običan narod. Koristimo li blagodeti društvenih mreža na pravi način ili dozvoljavamo da one koriste nas?

KOVAČ: Svi mi živimo na istom tlu, dišemo isti vazduh i imamo iste probleme. Imam nevjerovatnu privilegiju da

ostvarujem direktan kontakt sa hiljadama ljudi i naravno da ću takvu platformu uvijek koristiti za promociju zdravog života, bavljenja sportom, zdrave i umjerene ishrane, za brigu o životinjama i zaštiti životne sredine. To su teme koje me, pored muzike, izuzetno zanimaju, i smatram svojom odgovornošću da podijelim sa ljudima sve ono što mislim da je važno i što možda može i njima da pomogne kao što je meni.

municira sa ljudima koji su otvoreni i slobodni, ali isto tako zna i da probudi usnule. Moja najveća želja je da ljudi dobiju priliku da čuju da postoji i muzika koja se izvodi uz puno duše i emocije i da je ljudski glas najmoćniji instrument.

VN: Nova sezona serije “Ubice mog oca” kuca na vrata, a podjednako je iščekujemo i zbog glumaca i zbog muzike. Hoćemo li opet svjedočiti podizanju novih standarda? Jeste li trenutno angažovani na još nekim projektima?

KOVAČ: Posljednjih pet godina sam u potpunosti posvetila komponovanju muzike za TV serije i filmove, a sve je počelo sa Ro-

Foto: Miša Obradović

manovom i mojom saradnjom sa rediteljem Predragom Gagom Antonijevićem, koja vrlo uspješno traje već pet godina. Naša prva saradnja je upravo bila serija “Ubice mog oca”, odmah nakon mog povratka sa magistarskih studija na Univerzitetu Edinbrug u Škotskoj, i evo nas na četvrtoj sezoni. Kada se pojavila, serija je napravila revoluciju na polju TV produkcije i postavila nove standarde. Sada se Roman i ja pripremamo za drugu sezonu serije “Državni službenik”, kao i film “Dara iz Jasenovca”.

VN: I dalje smo pod utiskom početka 2020. i praznične euforije. U ovom periodu naročito su aktuelne želje, tople poruke. Šta to ne smijemo zaboraviti tokom svih 12 mjeseci?

KOVAČ: Najvažnija lekcija koju sam naučila u životu je da ne postoji ni juče ni sjutra, postoji samo ovaj trenutak.

Kada tako posmatramo život, odjedanput mijenjamo prioritete i neke stvari postaju nebitne, jer se fokusiramo na ono što je zapravo bitno, zdravlje, ljubav i zahvalnost.

Aleksandra Kovač

astrologija

Prognoza

36

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

Uticaj tranzitne Venere na podznake

(NASTAVAK TEKSTA IZ PROŠLOG VIKEND IZDANJA) Podznak Ovan – U ovom periodu osjetićete potrebu za samoćom. Okrenućete se sebi, naći spokoj u sopstvenom društvu. Prijaće vam ova energija da napunite baterije, da preispitate svoje potrebe, sumirate šta su donijeli a što odnijeli postojeći odnosi i koliko vas isti istinski zadovoljavaju.

Vama je moguće upoznavanje karmičke ljubavi ili srodne duše.

Podznak Bik – Vama ovaj tranzit donosi nova prijateljstva, iskrena, ona koja imaju tendenciju da traju, kao i odnose zasnovane kroz grupne aktivnosti, javne skupove, preko prijatelja. Otvara se mogućnost za ispunjenje želja i nada.

Podznak Blizanci – Blizan-

ci u podznaku mogu se nadati upoznavanju interesantne starije, ostvarene osobe na položaju, ili ista dolazi upravo preko nekoga ko se nalazi na određenoj poziciji. Ovo je lijepo vrijeme i za napredovanje na poslu, uspijeh u karijeri ili podrška i naklonost od strane autoriteta više nego obično.

Podznak Rak – Moguća je putovanje iz zadovoljstva. Važne društvene ili ljubavne partnere možete upoznati upravo na putovanju, ili će isti biti stranci. Proširiće vam se vidici i osjetićete ljubavni zanos.

Podznak Lav – Donosi dobitke kroz brak, partnerstva ili društvene odnose. Snažne emocije, ljubomora i posesivnost. Ovo je energija regeneracije, izliječenja i izlaska iz prethodno lošeg perioda.

Podznak Djevica – Oni koji su u dugoj vezi mogu se odlučiti za brak, dok slobodni mogu upravo sada upoznati nekog ko je baš po njihovoj mjeri. Osoba se sreće na javnom mjestu, na svadbi ili vjeridbi, na sudu ili prilikom potpisivanja nekog ugovora.

Podznak Vaga – Donosi društvene aktivnosti i ljubavne veze zasnovane kroz posao. Radno okruženje biće lijepo i skladno, a moguć je i prelazak na bolje radno mjesto ili dodatna zarada. Vježbajte, vodite računa o ishrani i ne ponašajte se nonšalantno prema sopstvenom zdravlju.

Podznak Škorpija – Škorpije u podznaku ulaze u period zadovoljstva, romantičnih i vedrih trenutaka. Popularnost će rasti pa ćete biti rado viđeni

u društvu. Prilika za nove ljubavi je na mjestu gdje se odlazi radi zadovoljstva ili na mjestima gdje djeca provode vrijeme ( javna mjesta, bioskopi, kafići, pozorište, diskoteke, igraonice, parkovi itd).

Podznak Strijelac – Daje emocionalno zadovoljstvo u kući i na domaćoj sceni. Odnosi sa članovima porodice su skladni. Primaćete u kuću prijatelje, partnera, spremati hranu, stvoriti toplu atmosferu. Idealan period za preuređenje prostora u kojem živite.

Ako ste sami, mogli biste upoznati nekoga preko člana porodice. Ukoliko ste u vezi, baš u ovom period možete se odlučiti za zajednički život.

Podznak Jarac – Ovaj tranzit donosi vam kraća putovanja i društvene obaveze. U

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

astrologija

37

Jovanka Blagojević, autorka današnjeg teksta i astrolog

Obavezivanje u ljubavi

ovom periodu više osoba će vam privući pažnju pa se čuvajte da se ne upustite u paralelnu vezu.

Ljubav dolazi preko ženskih osoba, rođaka, komšija ili na kraćem putovanju.

Podznak Vodolija – Ovo je period hedonizma i priliva novca. Moguća je pomoć prijatelja ili društveni kontakt kojim se ostvaruju povoljne prilike za sticanje novca. Oni koji imaju privatni biznis, mogu očekivati više posla, a samim tim i veću zaradu. Ljubav se upoznaje na mjestima gdje se služi hrana ili ćete upoznati nekoga ko je materijalno stabilan i radi sa novcem.

Neočekivani pokloni.

Podznak Ribe – Vama nastupa period društvene aktivnosti, izlazaka, lijepih trenutaka. Gotovo sigurno ćete u period ovog tranzita osjetiti kako privlačite

više pažnje nego obično pa će i samopouzdanje biti veće. Obratite pažnju na osobe koje upoznate u ovom periodu, jer bi neko iz vašeg okruženja vrlo lako mogao postati dio vašeg života.

Hedonizam je ovdje naglašen, pa povedite računa o tome da ne dobijete neželjene kilograme viška.

Sanjajte i neka snovi postanu stvarnost Sanjajte jer ne boli, a liječi.

Sanjajte da biste na trenutak zaboravili sve nepravde ovog svijeta. Volite djetinje, potpuno, nepromišljeno i bez kalkulacije. Plačite, jer samo tako ćete odstraniti sivilo i uplašiti strah.

Budite vi onaj mali dio svijeta koji vjeruje u moć ljubavi i smognite snage da letite i onda kada nije lako.

Venera 27. januara obrazuje kvadrat sa Marsom u Strijelcu, a potom konjunkciju sa Neptunom. Ovo su dani velikih strasti ali i nadmetanja u muško-ženskim odnosima. Mars je uvijek sukob, a kvadrat će ga dodatno naglasiti, pa eto sukoba, rivalstva, svađe, ali i stimulansa, uzbuđenja i intenzivne seksualne energije u partnerskim odnosima. Ovo su one svađe koje se završavaju strašću, ili u protivnom veliki sukobi, ljubomorne scene, nezadovoljstvo koje se otvoreno pokazuje, pretjerivanje, gledanje samo svoje strane, samim tim neminovno razočaranje i rastanak.

Ovo su i dani kada u ozbiljne i stabilne veze ulazi treća osoba, koja za vrijeme trajanja ovog tranzita mrsi konce, jer je ovo prolazno uzbuđenje i strast i problem koji ostaje kada aspekt prođe. U cijeloj ovoj priči, ne smijemo zaboraviti konjunkciju Venere i Neptuna koja dodatno pojačava energiju prevara, tajni, izda-

ja, veze sa osobama koje nas na trenutak opčine i zanesu, trenutak kada gubimo objektivnost, pa se upuštamo u odnose koji su od samog starta platonski, nedostižni, neuzvraćeni, neostvarivi, a zatim se, poput pijanstva liječimo.

Venera 2. i 3. februara obrazuje sekstil sa Plutonom i Saturnom, što jednom riječju predstavlja – stabilnost u ljubavi. Ovo je trenutak da oni koji su u vezi ozvaniče svoj odnos, a oni koji su slobodni započnu odnos koji može biti dubok, trajan, katkad i karmički. Ovo je apsekt obavezivanja u ljubavi, ali i trenutak kada u naš život ulaze stabilni partneri, oni koji stvari ne prepuštaju slučaju. Ovo je i ljubav pod malo težim okolnostima, izuzetno duboka osjećanja, ali i novac nakon nečije smrti, materijalni dobitak ili nasljeđe.

Najveći uticaj tranzitna Venera izvršiće na vodene (Ribe, Škorpije, Rakove) kao i na promjenljive znakove (Blizance, Strijelčeve, Djevice).

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com

38

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

FOTO UBOD

Stijene obrasle šumom na Tajlandu podsjećaju na podmornice Kontrolisano rušenje

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3195

4

Medium level

7

8

7

3

7 1

4 2

4

2 4 3

8

3

8 6

7

5

2

9

4

6

7

1

8

3

5

7

4

1

5

8

3

9

2

6

3

8

6

9

2

4

5

7

1

4

3

8 7 5solution: 2 6 1 9 Puzzle

9

6

2

4

1

8

7

5

3

4

6 2

Medium level

4

1

9

2

5

7

6

3

8

6

3

7

6

8

1

4

9

5

2

8

5

2

6

9

3

1

7

4

4

2

6

7

5

8

1

3

4

9

9

3

4

7

2

6

5

8

1

5

8

1

3

4

9

7

2

6

1

9

5

4

7

2

8

6

3

7

4

3

1

6

8

2

9

5

6

2

8

9

3

5

4

1

7

4

8

2

9

9

1

1

5

8

9 6 6

3

3

2

5

1 7 5 3 9 6 2 8 4 Sudoku puzzle No. 1815 2011-10-02

4

5

7

5Play 3 sudoku 2 4 9online 1 6at: 7 1 7 8 3 5 4 9 2

3www.sudokukingdom.com 5 2 9 1 6 7 3 4 8

1

2015-07-14

Sudoku puzzle No. 1812 2011-09-29 6

2 7

Daily Sudoku puzzle No. 3196 8

3

5

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2015-07-13

6

Play sudoku online at:

4

9

7

4

6 1

2 3

5

7

39

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

FOTO UBOD

Lav je kralj šume, a krokodil je kralj rijeke

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

3 6

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3195 2015-07-13

6 3 2

3

9

7

7

6

5 3

4

4

3

4 1 7 6 9 3 8 2 www.sudokukingdom.com

7 9

6

1

3

7

9 9

9

2

5 8

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-12-18

4 1

www.sudokukingdom.com

Nerviranje fotografa

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3353

Play sudoku online at:

7

5

9

6

2

8

1

5

4

7

3

3

8

5

2

4

7

1

6

9

8

2

6

7

3

4

5

9

1

5

7

3

1

6

9

2

4

8

1

4

9

5

8

2

7

3

6

7

5 9

1Puzzle 9 2 solution: 6 3 8

4

2

4

3

5

8

6

1

Daily Sudoku puzzle No. 3363

9

5

3

1

7

6

2

4

8

1

7

6

8

4

2

9

3

5

4

2

8

5

3

9

6

7

1

8

3

4

9

5

1

7

6

2

2

6

7

3

8

4

5

1

9

5

9

1

6

2

7

3

8

4

7

1

5

2

6

8

4

9

3

3

4

9

7

1

5

8

2

6

6

8

2

4

9

3

1

5

7

Medium level

9 1

1 8

2

3

5 3

7

6 3 8 4 7 1 9 5 2 Sudoku puzzle No. 3196 2015-07-14

2015-12-28

1 7 2

4 1 5

2

1

2

7

4 5

9 9

6

1 5

7

5 1

4

2

40

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 18 I 19. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno!

Donja Brezna, selo Bajovo Polje.

Tel: 067/898-614 Tražim iskrenu stariju damu za diskretno druženje, dopisivanje.

Herceg Novi.

Tel: 068/621-483

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Januarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 18 I 19. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

BUDUĆNOST TRAŽI OFANZIVCA OPCIJA JE 25 GODIŠNJI PODGORIČANIN

KALEZIĆ TRENIRA SA PLAVIMA

?

DA LI STE ZNALI

Prema Forbsovoj listi, kada je Jirgen Klop preuzeo Liverpool 2015. godine, ekipa je vrijedila 360 miliona eura. Sada - prema istoj toj listi - “redsi” su procijenjeni na 1,86 milijardi, što je porast od nevjerovatnih 500%.

Povratnici Periša Pešukić (stigao na šestomjesečnu pozajmicu iz Partizana) i Vladan Adžić (stigao iz Varaždina) od prvog dana rade pod komandnom palicom Mladena Milinkovića, a na treningu “plavih” je vidljivo još jedno novo lice - dobro poznato našoj javnosti - Vasko Kalezić trenira sa “plavima” na Starom aerodromu.

I t a ko ć e o s t a t i d o daljnjeg...

Međutim, Budućnost traži ofanzivca koji može da pokrije sve tri opcije iza napadača, pa postoji mogućnost da se aktuelni lider Telekom 1. CFL i 25-godišnji Podgoričanin dogovore oko uslova, te da Kalezić na proljeće zaigra pod Goricom.

A ako se to desi, desiće se transfer koji je najavljivan još prošle zime, ali tada se Kalezić povrijedio igrajući mali fudbal, pa su pregovori prekinuti, jer ga je čekala duga pauza.

Radi na Starom aerodromu sa ekipom Budućnosti: Vasko Kalezić Bivši igrač OFK Titograd, norveških timova Honefosa i Beruma, moldavske Dačije, kiparskog Anagenisa, te Zete i Vojvodine je slobodan u izboru nove sredine nakon što se rastao sa mostarskim Veležom - za “ro-

đene” je jesenas u Premijer ligi BiH upisao 305 minuta na 10 utakmica.

Kalezić je kao veoma talentovan debitovao za “romantičare” u sezoni 2012/13, igrao je manje - više u svakom klubu gdje je bio, a

ubjedljivo najbolji fudbal je prikazivao tokom proljeća u Zeti u sezoni 2016/17 bio je vjerovatno igrač polusezone, na 13 utakmica je postigao tri gola, a sa “vukovima” je zamalo stigao do titule...

B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

43

Evropski vikend 13.30 16.00 16.00 16.00 16.00 16.00 16.00 18.30 15.00 17.30 Vjeruje u sebe: Nikola Krstović na treningu Crvene zvezde

KRSTOVIĆ SE NA KIPRU BORI ZA MINUTAŽU U ZVEZDI

Svi mi pomažu, na meni je da postanem bolji napadač Crvena zvezda se priprema na kiparskom Pafosu, a Nikola Krstović je prvi put tokom zime na pripremama van kuće. Sa Zetom je uglavnom ostajao u Crnoj Gori.

Mladi reprezentativac Crne Gore kao najmlađi igrač u sastavu Dejana Stankovića želi da se nametne, jer je jesenas odigrao samo 111 minuta na šest utakmica.

Uglavnom kao krilo... “Želim da postignem prvi gol u crveno-bijelom dresu.

Nije bitno da li će to biti u prvenstvu ili u kupu, samo da se mreža zatrese. Jedva čekam da ga proslavim, jer će to biti ispunjenje mog sna”, rekao je Krstović za zvanični sajt Crvene zvezde, najavivši napad na “duplu kru-

nu” u Srbiji.

Bivši trener “crveno-bijelih” Vladan Milojević je 19-godišnjeg napadača okarakterisao kao ‘budućnost Zvezde’, a novi Dejan Stanković ga priprema za proljeće, tokom koga će - sve su prilike - imati minutažu.

“Utisci su fenomenalni. Kada pogledamo gdje je Stanković igrao i sa kakvim stručnjacima je radio - dovoljno govori o njegovim kvalitetima.

Osvojio je Ligu šampiona i brojne titule, što je ogromna stvar”, oduševljen je momak, koji će u aprilu napuniti 20 godina, što ga trenira legenda Zvezde, srpskog i evropskog fudbala...

“Stekao je veliko iskustvo i on to želi da nam, iz dana

u dan, prenese i vjerujem da će ovo biti lijep ciklus sa njim.

Takođe, mislim da ćemo postaviti još veće ciljeve, koje ćemo i ostvariti.” Đak Zete je šampiona Evrope iz 1991. i učesnika posljednje dvije Lige šampiona nazvao porodicom, a pomažu mu i konkurenti u napadu - Pavkov, Boaći i Tomane da bude bolji.

“Pavkov mi pomaže na skoro svakom treningu, zna koliko želim da postignem prvi gol. Tu su i savjeti od Borjana, Jovičića, Gobeljića, Milunovića, kao i pomoćnog trenera Milijaša.

Svi su uz mene, vjeruju mi, a na meni je da to povjerenje opravdam i postanem bolji”, podvukao je Krstović. B.T.

ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ INTERESANTAN ŠPANSKOM ALAVESU

Primera bi bila kruna karijere

Reprezentativni vezista iz Partizana mogao bi da okuša sreću u Primeri - Aleksandar Šćekić, navodno, ima ponudu Alavesa.

Kako pišu mediji iz Srbije, klub iz Baskije je spreman da plati milion eura za 28-godišnjeg Beranca.

“Imam par ponuda, već jedna je iz Španije! Ona je najprimamljivija. Međutim, još sam igrač Partizana, vidjećemo šta će se dešavati”, poručio je visoki defanzivni vezista. Šćekić je u Partizanu već godinu i po dana, osvojio je Kup prošle sezone, a jese-

nas je za Beograđane odigrao 26 utakmica i postigao dva gola - 15 u Superligi Srbije (jedan gol), 11 u Evropi (jedan gol)...

“Volio bih da se oprobam u španskoj ligi, da igram protiv najboljih igrača, protiv Reala, Barselone, Atletika… U najboljim sam fudbalskim godinama i za mene bi odlazak u Španiju predstavljao krunu karijere”, poručio je momak koji je dres “hrabrih sokolova” oblačio 17 puta.

Alaves poslije 19 kola u španskoj La Ligi ima 20 bodova i nalazi se pet poena iznad zone ispadanja. B.T.

PREMIJER LIGA, 23. kolo SUBOTA Votford - Totenhem Arsenal - Šefild junajted Brajton - Aston Vila Mančester siti - Kristal Palas Norič - Bornmut Sautempton - Vulverhempton Vest Hem - Everton Njukasl - Čelsi NEDJELJA Barnli - Lester Liverpul - Mančester junajted

TABELA: Liverpul 61, Mančester siti 47, Lester 45, Čelsi 39, Mančester junajted 34, Šefild junajted 32, Vulverhempton 31, Totenhem 30, Kristal Palas 29, Arsenal 28, Everton 28, Sautempton 28, Njukasl 26, Brajton 24, Barnli 24, Vest Hem 22, Votford 22, Aston Vila 21, Bornmut 20, Norič 14.

BUNDESLIGA, 18. kolo Šalke - Borusija M. (kasno sinoć) SUBOTA 15.30 Hofenhajm - Ajntraht 15.30 Fortuna - Verder Bremen 15.30 Majc - Frajburg 15.30 Augsburg - Borusija D. 15.30 Keln - Volfsburg 18.30 Lajpcig - Union Berlin NEDJELJA 15.30 Herta - Bajern Minhen 18.00 Paderborn - Bajer L. TABELA: Lajpcig 37, Borusija Menhengladbah 35, Bajern Minhen 33, Borusija Dortmund 30, Šalke 30, Bajer Leverkuzen 28, Hofenhajm 27, Frajburg 26, Volfsburg 24, Augsburg 23, Union Berlin 20, Herta 19, Ajntraht 18, Majnc 18, Keln 17, Fortuna Dizeldorf 15, Verder Bremen 14, Paderborn 12.

15.00 18.00 20.45 12.30 15.00 15.00 15.00 18.00 20.45 20.45

SERIJA A, 20. kolo SUBOTA Lacio - Sampdorija Sasuolo - Torino Napoli - Fiorentina NEDJELJA Milan - Udineze Breša - Kaljari Bolonja - Verona Leće - Inter Đenova - Roma Juventus - Parma PONEDELJAK Atalanta - SPAL

TABELA: Juventus 48, Inter 46, Lacio 42, Atalanta 35, Roma 35, Kaljari 29, Parma 28, Torino 26, Verona 25, Milan 25, Napoli 24, Udineze 24, Bolonja 23, Fiorentina 21, Sasuolo 19, Sampdorija 19, Leće 15, Đenova 14, Breša 14, SPAL 12.

LA LIGA, 20. kolo Leganes - Hetafe (kasno sinoć) SUBOTA 13.00 Levante - Alaves 16.00 Real Madrid - Sevilja 18.30 Osasuna - Valjadolid 21.00 Eibar - Atletiko Madrid NEDJELJA 12.00 Majorka - Valensija 14.00 Betis - Sosijedad 16.00 Viljareal - Espanjol 18.30 Atletik Bilbao - Selta 21.00 Barselona - Granada TABELA: Barselona 40, Real Madrid 40, Atletiko Madrid 35, Sevilja 35, Sosijedad 31, Valensija 31, Hetafe 30, Atletik Bilbao 29, Viljareal 28, Granada 27, Levante 26, Osasuna 24, Betis 24, Valjadolid 21, Alaves 20, Eibar 19, Selta 15, Majorka 15, Leganes 14, Espanjol 11.

44

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

UKROTITI ZMAJČEKE - MORNAR GOSTUJE CED

Nemamo dru moramo da id Zagađenost vazduha će biti glavni problem organizatora Australijan opena

POČINJE PRVI GREN SLEM U SEZONI - AUSTRALIJAN OPEN

Da li će se iz Dima roDiti novi šampion

Uvijek vreli Melburn, ove godine u nešto drugačijim uslovima zbog zagađenog vazduha, spreman je za najbolje tenisere i teniserke. U Melburn parku je sve spremno za prvi Gren slem u godini. Noć između nedjelje i ponedjeljka označiće početak 107. priče Australijan opena. Danil Medvedev, Stefanos Cicipas, Diminik Tim, Aleksander Zverev, Nik Kirjos... Svi oni stoje u redu i cijela planeta se pita da li konačno mogu osvojiti veliku titulu. Međutim, i ovog puta se za sve pita velika trojka - Rafael Nadal, Novak Đoković (podijelili po dva Gren slema prošle godine) i Rodžer Federer, koji je tačno dvije godine bez najveće titule - od AO 2018.

Prvi favorit je Đoković, koji je gospodar Melburna i koji će juriti rekordnu osmu titulu u Australiji.

“Mislim da je ove godine Australijan open prilično otvoren, nema jasnog favorita. Pored mene tu su

71 milion australijskih dolara je nagradni fond ovogodišnjeg australijan opena. pobjednici u pojedinačnoj konkurenciji će dobiti po 4.120.000 dolara

Nadal, Federer. Međutim, imate i Medvedeva, Cicipasa i Tima, koji igraju odličan tenis i koji su već pokazali zrelost na najvećoj sceni.

Svi pričaju o tome kako će igrač nove generacije osvojiti Gren slem - i zaista se čini da su sve bliži tome. Nadam se da to neće biti slučaj ove sezone, ali vidjećemo”, rekao je uoči starta turnira Đoković, koji brani titulu.

Tokom cijele prošle nedje-

lje organizatori kvalifikacija su imali problema. Dim od požara, koji je progutao preko 12.000 hektara, pravio je muke svima, pa je bilo mnogo otkazivanja, odnosno predaja. Ali, pored svih apela za pomjeranje, Australijan open će krenuti po planu, sa što više mečeva u zatvorenim terenima, sa raspiratorima za prečišćavanje vazduha.

U ženskoj konkurenciji titulu brani Naomi Osaka, ali će joj konkurencija biti paklena - Ešli Barti, Serena Vilijams, Simona Halep, Karolina Pliškova... U centru pažnje crnogorske javnosti će biti Danka Kovinić, koja se nakon tri godine vraća na Australijan open. Naša najbolja teniserka je 2016. i 2017. godine stizala do drugog kola.

U sjenci gustog dima i čestih negodovanja najboljih kreću borbe za prvi veliki trofej u godini. “Velika trojka” ili konačno neko od mlađe garde?

Đokovićev ª putº

Nadalov ª putº

Federerov ª put

1. kolo Štruf 2. kolo Ito 3. kolo Đere/Evans osmina finala Lajović/Švarcman četvrtfinale Cicipas/Bautista Agut polufinale Federer finale Nadal

1. kolo Deljijen 2. kolo Delbonis/Souza 3. kolo Karenjo Busta osmina finala Kirjos/Hačanov četvrtfinale Tim/Monfis polufinale Medvedev/Zverev finale Đoković/Federer

1. kolo Džonson 2. kolo Krajinović 3. kolo Hurkač osmina finala Šapovalov/Dimitrov četvrtfinale Beretini/Fonjini polufinale Đoković/Cicipas finale Nadal/Medvedev

⌦ Alen Kasmić Od 7. do 14. januara su upisali četiri vezane pobjede - Nižnji i Bamberg u Fibinoj Ligi šampiona, Primorsku u ABA ligi i Studentski centar u četvrtfinalu Kupa Crne Gore. Svega par dana odmora i pakleni ritam se nastavlja, a na vrata kuca nova prilika za trijumf protiv velikih.

Košarkaši Mornara u 16. rundi ABA lige večeras (subota, 17h) gostuju Cedeviti Olimpiji.

■ Najveće ambicije Duel u Ljubljani biće ujedno i nastavak borbe Barana za plasman u plej-of. Međutim, “zmajčeki” moraju pasti.

U proteklih 15 mečeva u regionalnom takmičenju četa Mihaila Pavićevića ima samo jednu pobjedu protiv ekipa koje su konkurenti za doigravanje. I to baš protiv večerašnjeg protivnika, kojeg su u “Topolici” savladali 77:70. Derek Nidam i drugovi pucaju od samopouzdanja, naročito nakon dvije vrhunske partije u Ligi šampiona.

“Pobjede protiv izuzetno jakih ekipa u Fibinoj Ligi šampio-

na i igra koju smo pokazali daju nam za pravo da na duel sa Cedevitom Olimpijom, ali i svim drugim u nastavku sezone, idemo sa najvećim ambicijama”, jasno je poručio Pavićević.

Cedevita Olimpija je u blagoj krizi, jer su vezali poraze od Igokee i Partizana, ali su i dalje na trećem mjestu na tabeli sa deset pobjeda i pet poraza.

“U Ljubljani će se sudariti dvije veoma slične ekipe. Igrači Cedevite Olimpije znaju da odigraju fantastičnu utakmicu, a to isto važi i za nas. Ali, i njihovi, kao i naši padovi u igri znaju

4

pobjede u osam dana upisao je mornar - protiv bamberga i nižnjeg u ligi šampiona, primorske u aba ligi i studentskog centra u četvrtfinalu kupa crne gore

45

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

DEVITI OLIMPIJI U LJUBLJANI (SUBOTA, 17h)

Foto:ABA liga

ugog izbora, demo na brejk

SPISAK FRANCUSKE ZA MEČEVE SA NJEMAČKOM I CRNOM GOROM

Tupan vođa “trikolora” Više od mjesec ostalo je do početka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, a selektor košarkaške reprezentacije Francuske Vensan Kole je već saopštio spisak igrača na koje računa u prvim mečevima. “Trikolori” su rival Crne Gore u grupi G, a meč koji je zakazan za 24. februar igraće se u Roše sir Jonu u okviru drugog kola.

Na otvaranju “crveni” će

odmjeriti snage sa Velikom Britanijom u “Morači”, dok će Francuzi gostovati Njemačkoj koja nema rezultatski pritisak, jer se kao jedan od domaćina već kvalifikovala.

Zbog dobro poznatih problema koji su bili prisutni i u prozorima za Svjetsko prvenstvo, na spisku nema najvećih zvijezda, a sa ovog spiska kao glavni igrač se može izdvojiti Aksel Tupan iz Unikahe.

Na Koleovom spisku su: Aksel Butel (Bilbao), Aleksandre Časang (Dižon), Isaija Kordinije (Nanter), Mustafa Fol (Turk Telekom), Ugo Invernici (Limož), Aksel Žilijen (Dižon), Pol Lekomb (Monako), Amat M’Baje (Karšijaka), David Mišino (Levaloa), Jakuba Ouatara (Monako), Aksel Tupan (Unikaha) i Geršon Jabusele (Nanđing).

A.K.

SJAJNI CENTAR POMJERA GRANICE U FIBINOM TAKMIČENJU Džejkob Pulen i Jaka Blažič tokom prvog meča da budu mnogo veliki”, dobro je analizirao Pavićević narednog rivala.

■ Da se naDigravamo Poenterski Kodi Miler Mekintajer i Jaka Blažič su udarne igle u ekipi Slavena Rimca, ali tu su i Marko Simonović, Rajan Boutrajt, Edo Murić, Andrija Stipanović... Teško je reći koja je ekipa u prednosti, a čini se da će ovaj duel u Stožicama odlučivati pojedinci.

“Dosta će na toj utakmici zavisiti od raspoloženja najboljih igrača u oba tabora.

Idemo da se nadigravamo. Daćemo sve od sebe da tu prvu od preostalih sedam utakmica dobijemo. Jer, nemamo izbora, moramo ići na pobjedu na svakoj utakmici do kraja, tako će biti i u Ljubljani”, poentirao je Pavićević.

U prvom duelu Mornar je slavio nakon sjajnog povratka iz -13. Povratnik sa pozajmice iz Lovćena Vukota Pavić je protiv Bamberga donio nevjerovatnu energiju, a i od njega se u Ljubljani očekuje da nastavi u istom ritmu.

ABA LIGA, 16. KOLO Subota 17.00h C. Olimpija - Mornar 19.00h FMP - Partizan 21.00h Budućnost - Mega Bemax 17.00h 19.00h

Nedjelja Zadar - Igokea Primorska - Krka

18.00h

Ponedjeljak C. zvezda - Cibona

1. Partizan 15 2. Budućnost 15 3. C. Olimpija 15 4. C. zvezda 15 5. FMP 15 6. Mornar 15 7. Primorska 15 8. Krka 15 9. Igokea 15 10. Cibona 15 11. Zadar 15 12. Mega Bemax 15

12 11 10 9 9 8 8 6 5 5 4 3

3 4 5 6 6 7 7 9 10 10 11 12

27 26 25 24 24 23 23 21 20 20 19 18

“U dobrom smo ritmu, puni samopouzdanja, igramo sve bolje, znamo šta nam je činiti u Ljubljani. Ukoliko budemo fokusirani svih 40 minuta kao protiv Bamberga, možemo se nadati povoljnom rezultatu protiv izuzetno kvalitetne Cedevite Olimpije”, poručio je Pavić.

Luković ušao u istoriju Lš

Košarkaši Mornara su u utorak savladali Bamberg (77:73) i tako ostali u trci za plasman u Top 16 fazu Lige šampiona, a Uroš Luković je na tom meču ušao u istoriju najboljeg Fibinog takmičenja. Centar “ponosa Bara”

nom meču.

Sjajni centar i jedan od najvažnijih igrača u ekipi koju vodi Mihailo Pavićević je dominirao protiv bivšeg učesnika Evrolige i potvrdio da je podigao formu onda kada je najpotrebnije.

A.K.

je za 19 minuta na parketu upisao 12 poena (bez promašaja iz igre), deset skokova i čak šest blokada po čemu je postao tek drugi igrač u istoriji Lige šampiona koji je upisao dabl-dabl učinak i najmanje pet rampi na jed-

vikend tiket SUBOtA

ArsenAl Šefild J. votford totenhem fortunA verder nApoli fiorentinA

1

2

neDJeLJA

1 2 2 1

UkUpnA kvOtA: 16,40

ĐenovA romA BolonJA veronA Atl. BilBAo seltA Betis sosiJedAd UkUpnA kvOtA: 18

2 1 1 1

46

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

CRNA GORA PROTIV NJEMAČKE SUBOTA, 17.30H ZA LAKŠEG RIVALA U PLEJ OFU EVROPSKOG PRVENSTVA

Ajkule “biraju” - na jednoj strani Turska, na drugoj čekaju Mađarska ili Španija

Kucnuo je trenutak za najvažniji meč na Evropskom prvenstvu u Budimpešti tako su ga još nakon žrijeba okarakterisali naši vaterpolisti i stručni štab, a nije teško ni zaključiti zbog čega.

Crna Gora danas (subota, 17.30h) u “Dunav areni” napada Njemačku za bolju poziciju pred plej-of (osmina finala).

Ukoliko slavi za četvrtfinale i olimpijske kvalifikacije, boriće se protiv skromne Turske, dok bi u slučaju poraza išla na Mađarsku ili Španiju. U zavisnosti ko od ove dvije moćne selekcije na kraju grupe C bude imalo lošiju gol-razliku.

“Jednostavno je - nikoga ne smijemo da potcijenimo. Posebno ne selekcije kao što je Njemačka koja ima specifičan stil igre, dosta agresivan.

Nadam se da ćemo dobro ući u meč i stići do pobjede”, poručio je iz Budimpešte Dragan Drašković.

■ SPREMNI I ZA “ČUPANJE”

Velika snaga Crne Gore u ovom meču mogao bi da bude centar Stefan Pješivac, momak koji već par sezona nastupa za njemačkog šampiona Špandau.

“Poznato je da Njemci igraju fizički veoma zahtjevan vaterpolo, sigurno će i da ‘čupaju’

4

utakmice odigrali su Crna Gora i Njemačka na velikim takmičenjima - “ajkule” su slavile tri puta, Njemci samo jednom, kada su na SP u Rimu 2009. u osmini finala srušili tadašnjeg šampiona Evrope (9:8) i ako sudije to ne budu sankcionisale biće jako teško. Međutim, ne sumnjam da ćemo se

odlično pripemiti i da neće biti problema”, jasan je Pješivac.

Crna Gora i Njemačka sastale su u nedavno u Podgorici u sklopu priprema za EP, a “ajkule” tada nisu imale mnogo problema.

“Biće teže sada”, nema dilemu jedan od iskusnijih u našoj selekciji bek Uroš Čučković. “Očekujem i čvršću igru u odnosu na taj meč, jer suđenje ovdje dopušta više duela.

Međutim, spremni smo na to i idemo na pobjedu”.

■ OSAM MINUTA KAO POUKA

A meč sa Njemačkom dolazi na nešto manje od 48 sati nakon nezaboravnog okršaja

U Njemačkoj Hagen Štam je sve Vaterpolo u Njemačkoj danas nije ni blizu slavnim danima iz osamdesetih godina prošlog vijeka (dva puta šampioni Evrope, bronzane medalje sa OI i SP), ali ova selekcija nikome nije (pre)lagan zalogaj.

Uostalom prije skoro 11 godina dobro je to osjetio tadašnji šampion Evrope Crna Gora.

A kada se pomene vaterpolo u Njemačkoj prva i praktično jedina asocijacija je Hagen Štam, selektor ove reprezentacije. Na klupi svoje zemlje sje-

di još od 2000. godine, a kakav je igrač bio najbolje govori to što je proglašen za najboljeg vaterpolistu svih vremena u Njemačkoj.

Istovremeno sa selektorskom ulogom, Štam obavlja i funkciju predsjednika u Špandauu iz Berlina, najboljem klubu u zemlji, učesniku Lige šampiona i timu čiju kapicu nosi i naš Stefan Pješivac.

Hagenov sin Marko takođe je dugi niz godina član njemačke reprezentacije.

sa Hrvatskom. “Ajkule” su gubile od “barakuda” 10:5 pred posljednju četvrtinu, ali su tokom finalnih osam minuta stigle do 10:10, imale šansu i za trijumf - sudije nisu svirale peterac nad Aleksandrom Ivovićem. Ipak, Ćavi Garsija je “izvukao” Hrvatsku i odveo je direktno u četvrtfinale.

“Ostaje žal što nismo uspjeli da preokrenemo, ali moramo iz tog meča da izvučemo važne pouke. Pokazali smo karakter i stabilnost u teškim trenucima”, dodao je Drašković.

Posljednja četvrtina pokazala je da i neke nove “ajkule” mogu da budu ravnopravne sa najjačim svjetskim reprezentacijama.

“Vjerujem da smo u toj posljednjoj četvrtini pokazali da možemo dobro da igramo i tokom cijelog meča”, istakao je Čučković. “Taj meč je već iza nas, jer stiže onaj koji smo označili kao najvažniji - protiv Njemačke. Vjerujem ukoliko budemo na nvou kao protiv Hrvatske da neće biti problema”.

Stefan Pješivac je u jedno siguran.

“Pokazali smo da možemo da igramo sa Hrvatima, a kada možemo protiv njih onda možemo da igramo sa svima”, zaključio je centar Crna Gore.

K.B.

EP BUDIMPEŠTA 2020.

GRUPA A

Subota, 3. kolo 16.00h Slovačka - Hrvatska 17.30h Njemačka - Crna Gora TABELA: Hrvatska 6. Crna Gora 3, Njemačka 3, Slovačka 0.

GRUPA B

Subota, 3. kolo 11.30h Rumunija - Rusija 20.30h Srbija - Holandija TABELA: Srbija 6, Rusija 3, Holandija 3, Rumunija 0.

GRUPA C

Subota, 3. kolo 10.00h Turska - Španija 19.00h Malta - Mađarska TABELA: Španija 4, Mađarska 4, Turska 3, Malta 0.

GRUPA D

Subota, 3. kolo 13.00h Francuska - Grčka 14.30h Italija - Gruzija TABELA: Italija 6, Grčka 3, Gruzija 3, Francuska 0.

47

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 18. I 19. 1. 2019.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2

13:00 Stoni tenis, Superliga 17:20 Vaterpolo EP: Njemačka - Crna Gora 20:50 ABA: Budućnost - Mega

NOVA SPORT 12:55 La liga: Levante - Alaves 15:55 Premijer: M. siti - K. Palas 17:55 Fudbal: Gaciajntep - Fenerbahče

SK 1 CG 13:25 Premijer: Votford - Totenhem 15:55 La liga: Real M - Sevilja 18:25 Premijer: Njukasl - Čelsi 20:55 La liga: Eibar - Atletiko M. 23:25 Fudbal: A. Nasional - Korintijans

SK 2 13:30 16:00 18:30 20:55

Fudbal: KPR - Lids Fudbal: Birmingem - Kardif Fudbal: Partik T - Seltik Fudbal: Nant - Lion

SK HD

19:45

Fudbal: Fejenord - Herenven

09:30 15:00 19:00 21:30

Fudbal: Melburn - Njukasl Serija A: Lacio - Sampdorija ABA: FMP - Partizan NBA: Nju Orleans - LA Klipers

13:00 18:00 20:45

Futsal: Valdepenjas - Palma Serija A: Sasuolo - Torino Serija A: Napoli - Fiorentina

ARENA SPORT 1

ARENA SPORT 2 ARENA SPORT 3

17:00 20:30

ABA: C. Olimpija - Mornar Košarka: Betis - Unikaha

ARENA SPORT 5 21:00

NHL: St. Luis - Kolorado

SK 4

10:50 12:00 14:00 15:05 15:50

Veleslalom, Sestrijere (Ž) Spust, Vengen (M) Veleslalom, Sestrijere (Ž) Biatlon Ski skokovi, Njemačka

Premijer liga

SK 5 16:00 21:00

Premijer liga Fudbal: Mirandes - Saragosa

SK 6 16:00

Premijer liga

NEDJELJA

ARENA SPORT 4

KHL All Star La liga: Osasuna - Valjadolid Odbojka (Ž): Breša - Novara

16:00

NAJVEĆI BRITANSKI DERBI: Dovoljno je reći Liverpul - Mančester junajted, ovog puta na “Enfildu”. Direktno na SK 1 CG od 17.30h.

16:00 Odbojka: Halkbank - Fenerbahče 21:00 ABA: Budućnost - Mega

SK 3 16:00 18:30 20:30

● NE PROPUSTITE

RTCG 2

14:00 Rukomet EP: Portugal - Island 16:15 Rukomet EP: Slovenija Mađarska 18:30 Rukomet EP: Norveška Švedska

NOVA SPORT/SK 5

EUROSPORT 1

EUROSPORT 2 14:00 15:20 18:25 20:30

Snuker Bundes: Augzburg - Dortmund Bundes: RB Lajpcig - Union Snuker

● NE PROPUSTITE

11:55 13:55 15:55 18:25 21:00 00:35

La liga: Majorka - Valensija La liga: Betis - Sosijedad La liga: Viljareal - Espanjol La liga: A. Bilbao - Selta NFL - AFC finale NFL - NFC finale

12:55 15:00 17:25 20:55

ARENA SPORT 2

14:30 Fudbal: N. Forest - Luton 17:00 Premijer: Barnli - Lester 19:00 Premijer: Liverpul - M. junajted La liga: Barselona - Granada 15:00 SK 2 18:00 Fudbal: Ajaks - Sparta Fudbal: Bešiktaš - Sivaš Fudbal: Lorijen - PSŽ 18:30

SK 3

14:00 KHL All Star 10:05 18:00 Odbojka (M): Latina - Lube 13:00 20:30 Fudbal: Ekstremadura - Alm- 14:15 erija 15:10 19:45 SK 4 00:50 14:00

Fudbal: Galatasaraj - Denizli

ARENA SPORT 1

Fudbal: V. Sidnej - Pert Serija A: Milan - Udineze Serija A: Leće - Inter Serija A: Đenova - Roma NBA: San Antonio - Majami NBA: Denver - Indijana

15:00 Serija A: Bolonja - Verona 18:30 Košarka: Real M - Baskonija 20:45 Serija A: Juventus - Parma 23:10 Fudbal: Independijente - River

SK 1 CG

14:30 17:00 20:55

KRALJEV ŠMEK ILI SRCE ANDALUZIJE: Derbi na vrhu Primere, od 16 (SK 1 CG) sati Real Madrid dočekuje Sevilju.

08:30 12:30 15:00 18:00 21:00 02:00

ARENA SPORT 3 Fudbal: S. Briž - Antverpen ABA: Zadar - Igokea ABA: Primorska - Krka

ARENA SPORT 4 Bob i skeleton Fudbal: Anderleht - K. Briž

ARENA SPORT 5 NHL: Boston - Pitsburg

EUROSPORT 1 Slalom, Vengen (M) Slalom, Vengen (M) Biatlon, Rupolding Ski skokovi, Njemačka Snuker, finale tenis, Australijan open

EUROSPORT 2

Par. slalom, Sestrijere (Ž) SK HD 11:45 14:00 Snuker, finale Bundes: Herta - Bajern 12:15 Fudbal: Venlo - PSV 15:20 15:00 Košarka: Ludvigsburg - Bajern 17:30 Bundes: Paderborn - Bajer L. Tenis, Australijan open 18:15 Fudbal: Ovijedo - Ueska 00:55

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

Foto: ABA liga

SPORT

Danilo Nikolić na prvom ovosezonskom meÄ?u u Beogradu

MEGA REAKCIJA JE OBAVEZA

SAMO POBJEDA BUDUĆNOST VOLI DOČEKUJE MEGU BEMAX SUBOTA, 21H U 16. RUNDI ABA LIGE

IzmeÄ‘u tri vezana poraza na gostovanjima “uguralaâ€? se pobjeda pobjeda u Kopru protiv Primorske, ali daleko od toga da je ta neubjedljiva igra smirila situaciju. MeÄ‘utim, sada je sve to iza Budućnost Volija. Trener Petar Mijović je dobio bezuslovnu podrĹĄku Uprave i tokom protekle nedjelje je mogao u miru da radi. A, da li je uspio da oporavi ekipu vidjeće se veÄ?eras (subota, 21h, RTCG) kada u “MoraÄ?uâ€? stiĹže Mega Bemax u okviru 16. runde ABA lige.

â– IMAMO PREDNOSTI “Plaviâ€? viĹĄe nemaju prava na greĹĄku, jer su izgubili prvo mjesto na

tabeli, a rivali jedva Ä?ekaju novi kiks. Zbog toga je protiv fenjeraĹĄa jedini cilj - povratak na pobjedniÄ?ki kolosijek. “Utakmica dolazi u loĹĄem momentu za nas, nakon nekoliko poraza na gostovanjima. Izuzetno znaÄ?ajna utakmica. Mega, kao i svih godina izuzetno agresivna i rastrÄ?ana ekipa, sa dosta igre u tranziciji i ĹĄuteva za triâ€?, rekao je Mijović u najavi meÄ?a. “Vrtićâ€? Dejana Milojevića je na posljednjem mjestu sa svega tri pobjede u sezoni, ali u posljednje vrijeme izgledaju mnogo bolje. NaroÄ?ito su se podigli nakon ĹĄto su se pridruĹžili Kendrik Peri i Nemanja Nenadić.

PETAR MIJOVIĆ

Podigli su se od dolaska Perija i Nenadića. Postoje stvari na koje ćemo morati da obratimo paŞnju.

Na odreÄ‘ene ćemo morati da se adaptiramo, a opet sa druge strane da pokuĹĄamo da iskoristimo prednosti koje imamo u odnosu na Megu “Podigli su se od dolaska Perija i Nenadića. Postoje stvari na koje ćemo morati da obratimo paĹžnju. Na odreÄ‘ene ćemo morati da se adaptiramo, a opet sa druge strane da pokuĹĄamo da iskoristimo prednosti koje imamo u od-

nosu na Meguâ€?, nema dilemu mladi struÄ?njak.

■MOŽE DA ODREDI

POZICIJE ZA PLEJ-OF

Crnogorski ĹĄampion je trenutno na drugom mjestu sa 11 pobjeda i Ä?etiri poraza, jednom manje od lidera Partizana, a jednu viĹĄe od Cedevite Olimpije.

Da bi ostali na istom mjestu moraju savladati Megu, jer tek ih Ä?ekaju gostovanju “crno-bijelimaâ€? i “zmajÄ?ekimaâ€?. “VaĹžan meÄ? u kojem traĹžimo povratak na pobjedniÄ?ki put, ali i utakmica koja moĹže da odredi pozicije sa kojih će se ući u plej-ofâ€?, jasan je Mijović.

Na sve poraze, nadovezali su se i problemi u rosteru. Pod znakom pitanja za veÄ?eraĹĄnji okrĹĄaj je Nikola Ivanović zbog prehlade. “Ali, bez obzira na sve to, igraÄ?i koji budu u timu i na terenu obavezni su da daju maksimum kako bi dobili utakmicu u kojoj smo objektivno favoritiâ€?, poentirao je Mijović.

Prvi meÄ? koji se igrao poÄ?etkom novembra u Beogradu bio je samo usputna stanica u trijumfalnoj seriji (94:57), meÄ‘utim sada je neĹĄto drugaÄ?ije. Budućnost je u krizi i pod pritiskom je, dok Mega izgleda sve bolje.

Međutim, ne smije biti problema.

A.K.

Lijepe vijesti iz Slovenije: Barović dobio zeleno svijetlo za povratak Serija poraza, turbulencije oko smjene trenera, a onda lijepe vijesti koje su stigle iz Slovenije - Filip Barović dobio je zeleno svijetlo za povratak na teren. Stameni centar je van terena od kraja maja kada je pokidao prednje ukrťtene ligamente i od tada je u procesu oporavka. Trenirao je individualno, odrŞavao formu,

a sada će se prikljuÄ?iti ekipi - odmah u ponedjeljak nakon meÄ?a sa Megom. “Odradili smo sva neophodna testiranja, parametri su daleko iznad oÄ?ekivanja i dobio sam zeleno svjetlo da se konaÄ?no vratim na parketâ€?, rekao je Barović za Sportklub.

Kada će poÄ?eti da igra meÄ?eve zavisiće od struÄ?nog ĹĄtaba, ali i od Filipa i njegove psihe. Moguće je i da se stavi na raspolaganje

selektoru Crne Gore BoĹĄku Radoviću na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo (21. februara). MeÄ‘utim, Barović Ä?vrsto stoji na zemlji. “Iskreno, pomalo sam i sam euforiÄ?an jer su pregledi proĹĄli savrĹĄeno, pa bih u ovom trenutku odgovorio da mogu sve, ali treba biti racionalan. Strah nemam, jer je agonija proĹĄlaâ€?, jasan je Barović.

Duga pauza je ostavi-

la traga, ali znajući karakter NikĹĄićanina za oÄ?ekivati je da se vrati u najkraćem roku. “Uradiću sve ĹĄto je do mene da ĹĄto prije stignem do Ĺželjene forme, da budem pravo pojaÄ?anje i za Budućnost i za reprezentaciju. MeÄ‘utim, joĹĄ jednom ponavljam - sada je najvaĹžnije da idemo korak po korak.

Najgore je proĹĄlo, jedva Ä?ekam da se pojavim na treninguâ€?, zakljuÄ?io je Barović.