Dnevne novine 20. januar 2020.

REGIONALNI VODOVOD, BARSKA OPĹ TINA I EBRD RJEĹ AVAJU VODOSNABDIJEVANJE DIJELA BARA

Raspisan tender za idejno rjeĹĄenje Dobre vode i Veliki pijesak

â– 8 9

PREDRAG BOŠKOVIĆ, MINISTAR ODBRANE ZA DNEVNE NOVINE

U Crnoj Gori imamo i domaće hibridne agresore u ulozi “trojanskog konja� ■4 5

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020. BROJ 2583 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU PREDSJEDNIKA CRNE GORE AGENCIJI TANJUG â– 2 3

Zakon ostaje, dijalog samo o njegovoj primjeni â– 19

ATINA: ÂŞ Ĺ KALJARCIÂş LIKVIDIRANI U RESTORANU

ROŽAJE: PROJEKAT VRIJEDAN 20 MILIONA

Zaobilaznica će biti zavrťena do kraja godine ZA NAJBOLJE PONUDE:

â– 12 Sa mjesta zloÄ?ina u Atini

marketing@dnovine.me

DEDOVIĆ I STAMATOVIĆ UBIJENI PRED SUPRUGAMA I DJECOM

+382 20 252 900

2

politika

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

intervju predsjednika crne gore agenciji tanjug

Zakon nećemo povući, raZgovor da se vodi o njegovoj primjeni

C

rna Gora neće povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, poručuje predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu za Tanjug i ističe da protesti zbog ovog Zakona, koje vidi kao u suštini političke, mada “obučene” u crkveno ruho, sa naglašenim prosrpskim predznakom, ne mogu ugroziti vlast, niti politiku koju vlast vodi.

“Da smo smatrali da taj zakon treba da bude povučen, sigurno ga ne bismo donosili.

Sve argumente koje smo čuli protiv tog zakona, čuli smo u prethodne četiri godine”, kaže Đukanović.

■ Važan period emancipacije

Ovo je važan period emancipacije Crne Gore, napominje, u kome treba stvoriti sve institucionalne pretpostavke za dalji državni i duhovni razvoj crnogorskog društva, pa i obnovu, kako kaže, autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.

“Osporavanje crnogorskog parlamenta i legitimno izabranih predstavnika naroda da donose zakone iz svoje nadležnosti ne vidim drugačije do kao osporavanje funkcionisanja crnogorskih državnih institucija. Ako tome dodamo i poruku mitropolita Amfilohija upućenu crnogorskoj vladi, da treba da povuče antinarodni i anticrkveni zakon ili da se sama povuče ili da bude smijenjena, navodi na zaključak da su protesti u crkvenom ruhu, a istovremeno sa vrlo jasnim političkim porukama”, rekao je Đukanović.

Za dijalog oko samog zakona bilo je, kako kaže, dovoljno vremena, od 2015. godine. Rasprava se vodila na domaćem terenu i sa Venecijanskom komisijom.

“Ne vjerujem da iko ko je politički ozbiljan može očekivati povlačenje zakona koji je donešen nakon tako du-

ge pripreme”, poručio je predsjednik Đukanović.

Na pitanje Tanjuga - ako nema povlačenja zakona, koji je izazvao proteste i veliko nezadovoljstvo vjernika SPC i građana srpske nacionalnosti, koji su taj zakon doživjeli kao nepoštovanje njihove volje, a time i prava - na koju vrstu dijaloga Vlada Crne Gore poziva SPC - Đukanović kaže: “Na razgovor kako implementirati taj zakon”.

Predsjednik Crne Gore, u razgovoru u kojem je nabrojao, kako on to vidi, sve istorijske, pravne i političke razloge koji su opredijelili vlast Crne Gore na ovakav potez, te odbacio argumente protivnika zakona, ističe da je na sceni mnogo manipulacija, a osnovna je, kaže, ta da je ovaj zakon legitimisao namjeru države da otme imovinu SPC u Crnoj Gori.

“Riječ je o brutalnoj izmi-

šljotini i zamjeni teza”, kaže Đukanović i navodi da je imovina SPC zapravo imovina države Crne Gore, a da je uzurpirana u periodu od 1986. do 2000.

Potrudiće se, kaže, da sa ciljevima ovakve svoje politike objektivno upoznaju svakog građanina Crne Gore.

■ Beograd

nije uzdrmao crnu goru

Crnogorski predsjednik navodi da mu je “žao što je dio srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori zaveden upornom, veoma grubom, a u suštini inferiornom političkom manipulacijom lidera prosrpskih partija”, nezadovoljnih, kako kaže, što su 30 godina kontinuirano doživljavali izborne i političke poraze.

Na pitanje kako vidi optužbe jednog dijela crnogorske vlasti na račun Beograda, pa i Aleksandra Vučića, da stoje iza pokušaja da se uzdrma politička scena Crne Gore, Đukanović kaže da Beograd nije uzdrmao Crnu Goru.

“Razumijem, naravno, za-

interesovanost predsjednika Vučića”, dodaje, “da isprati ostvarivanje prava građana srpske nacionalnosti u CG i u drugim susjednim državama i njegovu zainteresovanost za položaj SPC na prostorima drugih država, gdje ona djeluje”.

“Ali, naše upozorenje uvijek je bilo neskriveno i vrlo direktno - da se ta politika mora voditi veoma suptilno”, ističe Đukanović i napominje da je još u svježem sjećanju 1990. godina i tadašnji pokušaj da se uređuju prava građana srpske nacionalnosti u, kako on tvrdi, drugim državama u regionu. “Kako se to završilo, mogli smo da vidimo”, poručuje uz konstataciju: “Neodmjereno, nedovoljno pažljivo bavljenje tim pitanjima, sa pozivom na brigu o pravima Srba gdje god da oni žive može odvesti u neprimjereni paternalizam i opasno ugrožavanje suvereniteta drugih država u našem regionu”.

Upitan na čiju adresu je upućeno to upozorenje, Đukanović odgovara: “Svima koji tako postupaju”.

OtvOren pOziv za vučića, na njega je red Na pitanje da li namjerava da posjeti Srbiju, s obzirom da mu je takav poziv javno uputio Aleksandar Vučić, odnosno može li predsjednik Srbije očekivati sličan poziv.

“Znam da imam otvoren poziv. Isti takav otvoren poziv ima i predsjednik Vučić.

Prema mom sjećanju, predsjednik Crne Gore je posljednji bio u zvaničnoj posjeti Srbiji, što znači da bi sada trebalo da predsjednik Srbije posjeti Crnu Goru”, podsjeća Đukanović.

Dodao je da je u svim razgovorima koje su do sada imali on i Vučić potencirao otvorenost tog poziva.

“Pogledaću, ako taj poziv nije i formalno upućen, on će uslijediti”, poručuje Đukanović.

Kada je riječ o negativnim reakcijama na želju predsjednika Vučića da ode u privatnu posjetu u Crnu Goru na Badnji dan, kaže da nije bilo nijedne negativne reakcije zvaničnika Crne Gore.

Bile su, primjećuje, takve

reakcije “ljudi iz vrha SPC u Crnoj Gori”.

“Nijesam imao najavu od predsjednika Vučića, između ostalog, i zato što sam u tom periodu bio izvan Crne Gore, ali svakako ne bih imao negativan stav prema tome da predsjednik Srbije bude u privatnoj posjeti, kada god on to želi, kao što se to pravo, pretpostavljam, podrazumijeva i za mene i druge zvaničnike Crne Gore kada je u pitanju Srbija”, zaključuje Đukanović.

“Bili smo u prilici ovih dana da pročitamo određene izjave visokih beogradskih zvaničnika, uključujući i predsjednika Vučića. On je govorio o svom legitimnom pravu da vodi računa o položaju građana srpske nacionalnosti, budući da ih ima oko 28 odsto u Crnoj Gori.

Naravno, razumijem njegovu zainteresovanost za položaj srpske manjine u Crnoj Gori. Ali, u elaboraciji takve politike govorio je i o Srbima u Crnoj Gori kao dijelu jedinstvenog srpskog nacionalnog korpusa, koji bi trebao slijediti zajednički nacionalni interes, koji se, opet logično, definiše u Srbiji. A, odmah nakon toga smo mogli da čujemo i nezadovoljstvo zastupljenošću Srba u državnim organima Crne Gore”, primjećuje Đukanović.

■ prioritet -

nacionalni interes

On međutim ističe da građani Crne Gore, bilo koje nacionalnosti da su, treba da slijede i poštuju nacionalne interese Crne Gore, a ne drugih država.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

politika

3

Niko ne otima crkve

Đukanović

Rezerve prema “malom Šengenu” Kada je riječ o projekciji zajedničke evropske budućnosti, Đukanović primjedbu da je rezervom prema ideji “malog Šengena” pokazao nedovoljnu solidarnost kaže da to nije tačno. Ističe da je argumentacija Crne Gore bila da ova inicijativa tretira pitanja slobode protoka ljudi, robe, kapitala i usluga, koja su već od 2011. obuhvaćena raznim drugim regio“Jer, nacionalni interesi drugih država, makar i susjednih, mogu biti vrlo suprostavljeni našim nacionalnim interesima”, ističe Đukanović i podsjeća na, kako kaže, “obnovu nezavisnosti Crne Gore, kao nacionalni interes, koji je bio suprotan nacionalnom interesu države Srbije. Takođe, interes Crne Gore da bude članica NATO bio je suprotan nacionalnom interesu države Srbije”.

Zato nije realno očekivati od Crne Gore da, jasan je Đukanović u definisanju prava, da širi prostor za rad u državnim organima građani-

nalnim inicijativama, u kojima učestvuju i Crna Gora i Srbija i Albanija i Sjeverna Makedonija i druge države regiona.

“Naše je pitanje bilo - čemu sada stvaranje još jedne regionalne inicijative, praćeno podsjećanjem da je svaka inicijativa za regionalnu saradnju, što se nas tiče, kucanje na otvorena vrata”, objašnjava Đukanović. ma koji pristaju da po političkom pozivu djeluju suprotno nacionalnim interesima Crne Gore.

Na direktno pitanje ima li dovoljno Srba u organima Crne Gore, Đukanović odgovara da vlast nema viziju da “uređuje Crnu Goru kao konfederaciju nacionalnih zajednica” i da se pažljivo vodi računa o tome da državni organi budu konstituisani na bazi izborne volje građana i kriterijuma profesionalnosti.

Na pitanje da li zna da predsjednik Vučić u Srbiji trpi kritike da je preblago reagovao na ponašanje Crne Gore po-

vodom usvajanja zakona i kad je riječ o položaju Srba, te da se čuju opaske da on, Đukanović, ratuje sa dijelom srpskog naroda, kao i sa Srbijom, a da za to nije dobio adekvatan odgovor, što se tumači i prijateljskim odnosima sa predsjednikom Vučićem, Đukanović konstatuje da i sam prolazi kroz takve situacije.

Te zamjerke, naime, vidi kao reakciju nacionalista i ljudi retrogradnog mišljenja “sa ove ili one strane”. “Oni su često iskazivali nezadovoljstvo politikom koju vodim, ali nikada nijesam osjećao potrebu da se sa nacionalistima nadmećem u demonstraciji lojalnosti državi.” Preporučuje to, kaže, svakome, uključujući i Vučića.

“A šta misle velikosrpski nacionalisti i kako bi oni željeli da uređuju odnose sa Crnom Gorom, to smo imali priliku da vidimo - pir pokušaja paljenja crnogorske zastave u Beogradu, poziv na linč crnogorskog ambasadora, kao i poziv ministra spoljnih poslova Srbije na prebrojavanje Crnogoraca u Srbiji koji podržavaju politiku Mila Đukanovića”, ocjenjuje predsjednik Crne Gore.

R.P.

Niko neće oteti crkve, tvrdi Milo Đukanović i dodaje da niko vjernicima neće uskratiti pravo da koriste pravoslavne hramove, niti je to, kaže, suština Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Država Crna Gora ne otima imovinu SPC, jer je ta imovina zapravo vlasništvo države Crne Gore, koje je uzurpirano u periodu između 1986. i 2000.”, ključni je argument na koji se poziva crnogorski predsjednik braneći Zakon, koji je u dijelu javnosti Srbije, ali i Crne Gore doživljen kao “otimanje” imovine.

“Za vrijeme nezavisne crnogorske države, do 1918, i takođe trajanja CPC, do 1920, sva imovina kojom je raspolagala ta crkva bila je u državnoj svojini. Tako stoji u svakom aktu. Od odluke glavarske Skupštine iz 1868. preko Opšteg imovinskog zakonika od 1888. do Ustava Svetog Sinoda u Knjaževini Crnoj Gori iz 1903. i Ustava pravoslavnih konsistorija u Knjaževini Crnoj Gori iz 1904. godine”, navodi Đukanović.

Prema njegovim riječima, do bespravnog otuđivanja dolazi u periodu između 1986. i 2000. godine.

SPC, “koja se upisala na državnu imovinu”, nema, uvjeren je Đukanović, nikakvih dokaza o pravno valjanom sticanju te imovine, jer ih ne može ni imati. Đukanović je uvjeren i da će obnova autokefalnosti CPC doprinijeti prevazilaženju nesporazuma i raskola unutar pravoslavnog bića Crne Gore. “Nije, međutim, naša ideja da arbitriramo između dvije pravoslavne crkve i da pomažemo jednoj da iz pravoslavnih hramova izgoni vjernike druge crkve samo zato što su, iako pravoslavci, pripadnici druge nacionalne zajednice. Naša ideja je stvaranje institucionalnih pretpostavki da svi vjerujući ljudi, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, mogu slobodno zadovoljavati svoje vjerske potrebe”, navodi predsjednik Crne Gore.

Na pitanje koja bi to bila jedna crkva - CPC, SPC ili Pravoslavna crkva u Crnoj Gori - Đukanović odgovara: “Ne bih se sada bavio kumovskim poslom, da krstim pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, ali sam u jednom in-

tervjuu kazao da je za mene nacionalni predznak pravoslavne crkve u drugom planu”.

Lično, rekao je, misli da je rješenje, možda, u nazivu Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja bi, “integrisala” sve pravoslavne vjernike, bez obzira na nacionalnost.

“Kada pogledate Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama države Srbije, vidjećete u članu 11 šta Srbija misli o kontinuitetu SPC. U članu 11 tog zakona kaže se da se SPC priznaje kontinuitet u odnosu na Načertanije o duhovnoj vlasti iz 1836. i Zakon o SPC iz 1929.

Dakle, država Srbija priznaje 184 godine kontinuiteta i tradicije SPC”, kaže Đukanović i dodaje da se ne može Crna Gora obavezivati navodnom tradicijom SPC od 800 godina, koju država Srbija svojim zakonima ne priznaje SPC. Na opasku da su Srbi u Crnoj Gori slijedili Amfilohija kada je podržao ishod, a sada smatraju da su njihova očekivanja iznevjerena, Đukanović navodi da mitropolit nije imao “nikakve tajne dogovore sa državnim strukturama Crne Gore”, niti je, kaže, pružao podršku nezavisnosti.

Naprotiv, branio je ideju da Crna Gora ostane u državnoj zajednici sa Srbijom, ali je rekao da će poštovati, kao što i jeste, demokratsku volju građana Crne Gore.

Crnogorac sam Na pitanje da li će iz ovih protesta, najvećih od kako je, već tri decenije, na vlasti, izaći kao pobjednik, odgovara da nije riječ o pobjedi, već o odgovornosti da se stvore uslovi za multinacionalni, multikulturni i multivjerski život po mjeri i standardima Evrope 21. vijeka.

Saglasan je sa konstatacijom da evropske vrijednosti i standardi nijesu dio nacionalnog identiteta, a na opasku da i on zapravo govori o zaokruživanju nacionalnih institucija i crnogorskog identiteta, te da li je onda važno da li je on Srbin ili Crnogorac, Đukanović je odgovorio: “Crnogorac sam, naravno”.

4

politika

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

INTERVJU: PREDRAG BOŠKOVIĆ, MINISTAR ODBRANE

Crna Gora ima i domaće hib koji iziGravaju uloGu troja

⌦ Vesna Šofranac

“Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su naročito bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme najvažnijih političkih procesa u zemlji, poput parlamentarnih izbora u oktobru 2016. i pristupanja Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine. Sve ove aktivnosti dominantno su bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen. S obzirom na to da je tekuća godina izborna, već smo svjedoci porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama, kojima se nastoje diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja“, kaže u intervjuu Dnevnim novinama ministar odbrane Predrag Bošković.

Boškovič ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od strane određenog broja medija u zemlji, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja ima za cilj destabilizaciju političke i bezbjednosne situacije u zemlji.

“Ono što Crnu Goru čini specifičnom i osjetljivom na ovakve udare u odnosu na neke druge države jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, naglašava ministar Bošković.

DN: Dezinformacije, lažne vijesti... kao poluge tzv. hibridnog rata su i od naj-

razvijenijih država svijeta označene kao najveći bezbjednosni izazovi. Imamo li tehničkih i kadrovskih potencijala za borbu protiv ovakvih prijetnji?

BOŠKOVIĆ: Crna Gora je prepoznala potrebu za uspostavljanjem nacionalnog mehanizma odgovora na hibridne prijetnje, koji uključuje sve relevantne državne i društvene kapacitete i koji će biti spreman da anticipira i odgovori na buduće izazove.

Pored aktivnosti na nacionalnom planu, intenzivirana je i saradnja sa međunarodnim saveznicima i partnerima. Crna Gora je u maju 2019. postala član Evropskog centra izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju. Riječ je o eminentnom međunarodnom ekspertskom tijelu koje se bavi proučavanjem hibridnih prijetnji, sa kojim za tekuću godinu planiramo realizovanje nekoliko specifično dizajniranih obuka, kojima će dodatno biti osposobljeni kadrovski kapaciteti za borbu protiv hibridnih prijetnji. NATO kontrahibridni tim za podršku, koji je posjetio Crnu Goru krajem novembra 2019. godine, pohvalio je napore i rezultate državnih institucija i dao određene preporuke u ci-

lju podizanja nivoa otpornosti države i društva na hibridne prijetnje.

DN: Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvalo je žestoke, blago je reći neprimjerene reakcije ne samo SPC, nego i države Srbije...

BOŠKOVIĆ: Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima. Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno. Njime je zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama. Novim Zakonom se prije svega utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore: dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica i na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u in-

Samo integriSani u kolektivni SiStem bezbjednoSti možemo obezbijediti mir i StabilnoSt regiona DN: Početak 2020. godine obilježilo je zatezanje odnosa SAD sa Iranom, što je dovelo do ivice sukoba na Bliskom istoku. Da li se ova dešavanja mogu reflektovati na naš region, koji je i dalje potencijalno žarište?

BOŠKOVIĆ: Iran već duži period promoviše politiku kreiranja i sponzorisanja konflikta u regionu Bliskog istoka. Sve članice NATO saveza, uključujući i Crnu Goru, jedinstvene su u osudi iranske potpore nizu različitih terorističkih organizacija, kao i raketnih napa-

da Irana na američke i koalicione snage u Iraku. Nakon svih događaja, politika SAD trenutno je zauzela poziciju primjene odlučnih ekonomskih i političkih sankcija prema Iranu, uz pozivanje na deeskalaciju sukoba i smirivanje situacije, dok se u slučaju ugrožavanja bezbjednosti pripadnika koalicije i međunarodnih snaga u regionu neće suzdržavati od adekvatnog odgovora.

DN: Uticaj na region?

BOŠKOVIĆ: Godinama je region Zapadnog Balkana

percipiran kao turbulentno mjesto, na kojem su se prelamali razni interesi i dešavali konflikti koji su obilježili budućnost cijelog regiona, iako iskreno vjerujem da sve zemlje regiona dijele iste vrijednosti i imaju iste ciljeve, a to je mir i bezbjednost. U kontekstu Vašeg pitanja, Crna Gora se zalaže za uspostavljanje odnosa koji isključuju bilo koji vid neprijateljskih odnosa i tako će i ostati. Naši napori su usmjereni na evropske i evroatlantske integraci-

je, kao osnovu regionalne bezbjednosti, kao i na produbljivanje bezbjednosne saradnje i razvijanje sposobnosti za angažovanje u zajedničkim mirovnim misijama. Bezbjednost svake zemlje u regionu ne može se posmatrati izolovano, zbog toga smo najveći promoteri politike otvorenih vrata NATO, jer samo integrisani u zajednički kolektivni sistem bezbjednosti našim budućim generacijama možemo obezbijediti dugoročniji mir i stabilnost regiona.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

bridne aGresore anskoG konja naca možemo i čuti i vidjeti.

Takođe, prvi put imamo nedvosmisleno miješanje u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori i od strane zvaničnog Beograda, jer su do sada njihove tajne želje uglavnom neformalno saopštavali njihovi tabloidi. Vlada Crne Gore uputila je nedvosmislen odgovor srpskim vlastima i svim ostalim subjektima koji pokušavaju nadvisiti Crnu Goru i njene institucije. A taj odgovor je jasan. Nikada više nećemo dozvoliti da nam drugi određuju prioritete i naše nacionalne interese, a pogotovo ne u svijetlu stvaranja Crne Gore kao građanske, multietničke, evropske i prosperitetne države. Dodajem da je u Crnoj Gori moguć dogovor o svakom pitanju, te da miješanje sa strane šteti svima. Premijer je uputio jasan poziv MCP da je sada vrijeme da se razgovara o temeljnom ugovoru koji će zaštititi prava MCP, na bazi Zakona koji je stupio na snagu.

teresu svih građana Crne Gore. Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo jeste jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje.

DN: Koji su pravi razlozi ovakve kampanje?

BOŠKOVIĆ: Mislim da je prije svega druga igra u pitanju, jer sam Zakon je i demokratski i evropski i obezbjeđuje jednaka prava svima. Ta igra ogleda se u tome da se želi Crna Gora izbrisati sa mape nezavisnih država, što u egzaltiranim komentarima pojedi-

DN: U kojoj mjeri Crnoj Gori, s obzirom na pokušaje destabilizacije, pomaže činjenica da smo članica NATO? BOŠKOVIĆ: U svakoj situaciji i u svim okolnostima članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskoj alijansi je samo i isključivo prednost. Članstvom u najjačem vojno-političkom savezu Crna Gora je zagarantovala teritorijalni integritet i suverenitet i samim tim svojim građanima dugoročno obezbijedila stabilnost kao preduslov društvenog, ekonomskog i svakog drugog prosperiteta.

Od 5. juna 2017. godine Crna Gora je u porodici najsavremenijih država današnjice, gdje se u skladu sa članom 5 Vašingtonskog ugovora napad na jednu saveznicu smatra napadom na cijelu Alijansu. Shodno tome, a u kontekstu bilo kakvih spoljašnjih bezbjednosnih izazova, Crnu Goru treba posmatrati kao sastavni i ravnopravan dio Alijanse.

Ako govorimo o hibridnim aktivnostima, kojima smo izlo-

ženi u posljednje vrijeme, Alijansa je, imajući u vidu kompleksnost prijetnji hibridnog karaktera, formirala timove koji su na raspolaganju saveznicama, a u cilju jačanja nacionalnih kapaciteta za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama. Posvećenost Alijanse Crnoj Gori, kao i činjenica o ugroženosti naše zemlje od ovakvih prijetnji, ogleda se u tome da je takav jedan ekspertski tim upravo u Crnoj Gori bio angažovan prvi put.

DN: Koje sve benefite je država već ostvarila članstvom u Alijansi?

BOŠKOVIĆ: Imajući u vidu kompleksna bezbjednosna dešavanja, priključenjem Sjevernoatlantskoj alijansi Crna Gora je trajno osigurala bezbjednost svojih građana, suverenitet i teritorijalni integritet. Naša zemlja postala je relevantan akter na međunarodnom planu, budući da ravnopravno, sa ostalih 28 saveznika, učestvuje u kreiranju globalnih politika, a daje i aktivan doprinos međunarodnom miru i stabilnosti kroz angažman pripadnika Vojske u misijama i operacijama. Članstvom u Alijansi značajno je unaprijeđena i saradnja sa saveznicama na planu odbrane, dok naša Vojska intenzivno radi na razvoju sposobnosti i kapaciteta u skladu sa NATO standardima. Članstvo u NATO nam je omogućilo i besplatnu zaštitu vazdušnog prostora. Riječ je o misiji neborbenog karaktera, koja ne podrazumijeva stacioniranje vazduhoplova ili izgradnju objekata i baza u Crnoj Gori, i koju za naše potrebe vrše avioni grčkog i italijanskog vazduhoplovstva. Bez obzira na činjenicu da se prednosti članstva u najznačajnijoj mjeri odražavaju na sistem odbrane i Vojsku, biti dio evroatlantske porodice ima mnogo širi uticaj na čitavo društvo, uzmajući u obzir da zagarantovana stabilnost predstavlja polaznu osnovu za dinamičniji privredni, društveni i ekonomski razvoj zemlje. Učlanjenje u

politika

5

VCG je moderna mala armija sposobna da izVrši i najdelikatnije zadatke DN: Modernizaciji Vojske Crne Gore posvećena je bila velika pažnja tokom protekle tri godine. Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?

BOŠKOVIĆ: U prethodnom periodu predano smo radili na definisanju potrebnih vojnih kapaciteta i sposobnosti, kao i određivanju prioriteta u opremanju i modernizaciji. Fokus smo stavili na visoko obučenu i moderno opremljenu Vojsku Crne Gore, interoperabilnu sa snagama saveznika i partnera, koja je prisutna u misijama i operacijama pod vođstvom NATO, UN i EU, ali i spremna da pruži adekvatnu pomoć civilnom stanovništvu u vanrednim okolnostima, prilikom elementarnih nepogoda i sl. Nabavili smo tri srednja višenamjenska helikoptera Bell 412, koji su namijenjeni da se pored vojnih zadataka angažuju i za slučajeve civilne potrebe, kao što su traganje i spašavanje, medicinska evakuacija i gašenje požara. Ove godine planiramo nabavku četiri helikoptera tipa BELL 505, koji će u potpunosti zamijeniti postojeće helikoptere tipa Gazela, a služiće za svakodnevnu upotrebu, obuku pilota i tehničkog sastava, kao i za zadatke lakog transporta i taktičkog izviđanja. Nabavili smo i inžinjerijske mašine, uz pomoć kojih Vojska, pored NATO, osim što je doprinijelo izgradnji imidža Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije, znatno je unaprijedilo percepciju crnogorskog turističkog brenda, što pokazuje i znatno veći broj ostvarenih noćenja, upravo iz zemlja članica NATO. DN: Nakon što je SAD odredila specijalnog izaslanika za Balkan, to će uraditi i EU. Šta to znači za region?

BOŠKOVIĆ: Imenovanje specijalnog izaslanika za Balkan od strane Sjedinjenih Američkih Država potvrda je konstantnog prisustva SAD u rješavanju pitanja Zapadnog Balkana. Imenovanje izaslanika za Zapadni Balkan od strane Evropske unije bi u velikoj mjeri doprinijelo boljem sagledavanju u Briselu aktuelne situacije u regionu. Ovakvi politički potezi idu u prilog svim zemljama koje se zalažu za stabilnost, progres i evrop-

obuke, vrši i pomoć stanovništvu kroz saniranje i izgradnju putne infrastrukture.

DN: Planirana je i nabavka lakooklopnih patrolnih vozila...

BOŠKOVIĆ: Tako je. Nakon skoro 40 godina Vojska Crne Gore nabavlja i 67 novih lakooklopnih patrolnih vozila “Oshkosh”. Vozila će biti opremljena najsavremenijim daljinski upravljivim oružnim stanicama i drugim borbenim sistemima, zahvaljujući čemu će Vojska Crne Gore biti prepoznata ne samo u regionu, nego i šire, kao prva zemlja u Evropi koja će dobiti takvu vrstu borbenih sistema. Značajnu modernizaciju kopnenih snaga predstavlja i nabavka 20 novih “Toyota Hilux” terenskih vozila za potrebe logistike, donacija šest lakooklopnih vozila “Mercedes” iz Njemačke, kao i planiranih 80 transportnih kamiona i drugih specijalnih vozila, iz donacije Turske. Takođe, sa NATO saveznicima ugovoreno je ustupanje na korišćenje Crnoj Gori jednog 3D radara, čime će se dodatno unaprijediti suverenitet i bezbjednost crnogorskog vazdušnog saobraćaja. Sve ovo čini da se VCG danas prepoznaje kao jedna moderna mala armija sposobna da izvrši i najdelikatnije zadatke. ske integracije. Iako se u u prethodnom periodu pokazalo da, nažalost, proces proširenja nije bio glavna tema na agendi Evropske komisije, čvrsto vjerujem da će EU ostati naklonjena politici proširenja.

Ovakvo moje ubjeđenje proizilazi iz činjenice da je Hrvatska preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, a potom će Slovenija, države koje su zagovornici proširenja, što za region samo može značiti nastavak djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao i jačanje regionalne saradnje.

Imajući u vidu činjenicu da je Zapadni Balkan bio i ostao pogodno tlo za prelamanje različitih interesa, nadam se da će koncept partnerstva prevladati kao evropski strateški interes. Takođe, smatram da brzinu napredovanja ka EU u velikoj mjeri određuju same države, a pristupanje Evropskoj uniji ostaje za Crnu Goru glavna aspiracija i prioritet.

6

POLITIKA

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

DEKANICA PRAVNOG FAKULTETA UCG ANETA SPAIĆ

Nesporna ustavnost Zakona o slobodi vjeroispovijesti Zakon o slobodi vjeroispovijesti je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore i njegova ustavnost je nesporna, ocijenila je dekanica podgoričkog Pravnog fakulteta Aneta Spaić.

Spaić smatra da se ovim zakonom ne krši Ustavom garantovano pravo na svojinu.

“Nasuprot fantazmagorijskim tezama kojima se podržavaju ideje o ‘otimačini’ imovine vjerskih zajednica, članovi 62 do 64 su razrade ove ustavne norme kojima se dodatno garantuje da svako onaj ko ima dokaz o svojini kao vlasnik će biti i pravno prepoznat u pravno uređenom režimu”, kazala je Spaić agenciji MINA. Ona je podsjetila da član 14 Ustava propisuje da su vjerske zajednice odvoje-

ne od države, da su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Nijedan član Zakona o slobodi vjeroispovijesti, smatra ona, nije u suprotnosti sa ovom ustavnom normom.

Kako je kazala, nedopustivo, netačno i izvrgnuto je tumačenje koje u podtekstu ima tezu da se zakoni ne odnose na vjerske zajednice.

Upitana da li se ovim zakonom knjižnom vlasniku nameće dokazivanje svojine, Spaić je kazala da je netačno da je teret dokazivanja na vjerskim zajednicama. “Članovi 62 do 64 jasno i izričito propisuju da je Uprava za nekretnine dužna da u postupku utvrdi da li su ispunjeni vrlo decidirani i jasni uslovi”, kazala je Spaić.

Prema njenim riječima, na državnim institucijama

Pavličić: Primjena Zakona pokazaće neopravdanost strahova Primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazaće da je bojazan o mogućim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se iskazuje u određenim krugovima, bila neopravdana, smatra zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Na pitanje da li Srbija ima pravnog osnova da podnese tužbu protiv Crne Gore zbog navodnog kršenja ljudskih prava usvajanjem Zakona, Pavličić je odgovorila da svaka potpisnica Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda „može ukazati Su-

du na svaku povredu odredbi Konvencije“.

Prema njenim riječima, jasno je da su pojedinci u susjednoj državi očigledno nezadovoljni novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, i da je on pokrenuo mnogo, kako laičke, tako i stručne debate u Crnoj Gori i šire.

“Moram naglasiti da država Crna Gora ima suvereno pravo da zakonski uređuje odnose sa vjerskim zajednicama na svojoj teritoriji i međunarodna zajednica, uključujući i susjedne države, mora da poštuje taj suverenitet”, kazala je Pavličić agenciji Mina.

Spaić

je da dokažu da je svojina državna, i to ispunjavanjem dva kumulativna uslova.

“Zakon je jasan - državne institucije, a ne vjerske zajednice, moraju dokazati da je predmetni vjerski objekat sagrađen od javnog novca, ili iz zajedničkih sredstva građana ili da je bio u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, dok se drugi pripisani uslov odnosi na nepostojanje dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica. Tek kumulativnim ispunjavanjem ovih uslova pravo svojine države na vjerskim objektima se može upisati”, kazala je Spaić.

Kako je objasnila, ukoliko vjerska zajednica smatra da neki od uslova nije ispunjen pri upisu, može osporavati njegovu zakonitost u drugostepenom upravnom postupku.

“Nakon toga, vjerska zajednica upravnim sporom takođe može preispitivati zakonitost upravnih akata i tražiti da ih sud poništi ukoliko smatra da nije ispunjen neki od uslova ili da organ uprave nije adekvatno utvrdio da li je ispunjen ili nije”, rekla je Spaić.

Konačno, kako je kazala, ni kada se određeni vjerski objekat upiše kao državna svojina to ne znači da ga vjerske zajednice neće moći upotrebljavati. “Činjenica da Zakon ne definiše način upotrebe otvara mogućnost da se to pitanje uredi temeljnim ugovorom ukoliko strane budu zainteresovane za njegovo zaključivanje, pa i uz eventualno učešće eksperata Savjeta Evrope i Venecijanske komisije”, kazala je Spaić.

R.P.

MITROPOLIT AMFILOHIJE PORUČIO

O temeljnom ugovoru pregovori sa mnom Mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije rekao je da će eventualne pregovore o temeljnom ugovoru vlast u Crnoj Gori voditi sa njim, a ne sa Beogradskom patrijaršijom.

“Kada sa nama pregovaraju, to je isto kao da pregovaraju sa Beogradskom patrijaršijom, tu nema nikakve razlike”, rekao je mitropolit portalu Standard.

On je poručio da u eventualnom ugovoru neće biti riječi o statusu Mitropolije, rekavši da je ona već autonomna i da je bila samostalna kroz vjekove.

Kako je kazao, Mitropolija želi temeljni ugovor po uzoru na one koje je Crna Gora potpisala sa Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom, dodavši da tu neće biti pomena o novom statusu jer je Mitropolija već autonomna.

M i tropolit Amfilohije je rekao da nijesu tačne ocje-

ne predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da su litije politički skupovi.

“Vi ste svjedoci sabranja danas ovog naroda, je li to bio politički skup ili zaista duhovni i crkveni? Sami ste svjedoci šta je ovo. Ako on ovo naziva političkim skupom, onda on ne zna, a nije čudo da ne zna, jer nije ni kršten”, kazao je Amfilohije novinarima, na Skalinama, nakon plivanja za Časni krst.

Mitropolit Amfilohije je kazao da je narod već dao odgovor na poziv vlasti da se razgovara o primjeni Zakona.

“To je bezakonje, to je otimanje svetinja, o tome nema razgovora. Vlast može da izvrši nasilje, ali očigledno da ovaj narod nasilje ne prihvata i ne priziva”, kazao je Amfilohije i dodao da narod poziva na razum, ljubav i razum i jevanje.

R.P.

OPŠTINSKI ODBOR DPS BIJELO POLJE

Osudili manipulacije

Opštinski odbor DPS Bijelo Polje osudio je manipulacije koje “dolaze sa određenih domaćih i inostranih adresa koje žele destabilizovati državu, te ugroziti mir i prosperitet kojim se Crna Gora nezaustavljivo približava porodici evropskih naroda, kojoj prirodno pripada”, saopšteno je iz tog OO. Oni su, kako je saopšteno, na sastanku kome je prisustvovao koordinator za Bijelo Polje i zamjenik predsjednika partije Duško Marković, pokazali puno jedinstvo i iskazali podršku Vladi i ostalim državnim organima u realizaciji programa partije.

Podsjećaju da načela partije podrazumijevaju beskropromisnu borbu za državu Crnu Goru kao multietničko i multikonfesionalno društvo sa jedna-

kim pravima za sve građane bez obzira na religijske i druge razlike, koja su privatna stvar svakog pojedinca.

“Građani Bijelog Polja nastaviće da skladno žive u miru i slozi kao i vjekovima do sada, a manipulatorima ostavljamo da žive srednjovjekovne snove o teokratiji kao nedopustivoj dominaciji religije nad savremenom i demokratski izabranom svjetovnom vlašću.

Samo građani u demokratskom i zakonitom procesu mogu birati vlast koja im nudi prosperitet i garantuje ljudska i svojinska prava.

Jednom riječju, demokratija i država kao zajednička kuća svih njenih građana najveća su svetinja savremene evropske civilizacije, kojoj neotuđivo pripadamo”, navodi se u saopštenju. R.P.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

aktuelnosti

7

cedisov seKToR ZA UPRAvLJANJe MReŽoM vAŽAN dio sisTeMA

Dobrom organizacijom do kvalitetnije isporuke struje

V

ažan zadatak u kompletnom distributivnom sistemu ima Sektor za upravljanje mrežom, koji svakodnevnom, dobro isplaniranom organizacijom rada na mreži čini da krajnji korisnik što manje osjeti posljedice prekida u napajanju električnom energijom, objasnili su Dnevnim novinama u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS).

Posao upravljanja sistemom, kako su kazali predstavnici CEDIS-a, jeste omogućiti da se optimizuju radovi na održavanju mreže uz kvalitetniju isporuku električne energije.

“U okviru Sektora radi Operativni dispečerski centar koji prati i nadzire 35 kilovolti (kV) mrežu u cijeloj državi. Mala, ali odabrana ekipa od deset dispečera u Operativnom dispečerskom centru CEDIS-a, potpomognuta znanjem i iskustvom šefa Službe za operativno upravljanje Dragana Cicmila, nadzire sistem 24 časa”, rekli su u kompaniji.

Cicmil ističe da posao dispečera nije lak, te da zahtijeva konstantnu koncentraciju na trenutni zadatak i sposobnost rada pod velikim

pritiskom.

“I što je najbitnije, sposobnost donošenja odluke u trenutku. Taj posao ne može da radi svako”, poručio je Cicmil, dodajući da Operativni dispečerski centar CEDISa upravlja sa 103 trafostanice od 35/10 kV, 34 trafostanice od 35/0,4 kV, osam trafostanica od 35/0,6 kV i sa više od 3.500 kilometara 35 kV dalekovodne i preko 1.500 kilometara kablovske mreže.

U sistemu je, kako navodi, u pogonu i 15 malih hidroelektrana (mHE).

U kompaniji su ukazali da je zadatak Sektora za upravljanje i koordinacija rada svih ostalih sektora u Operativnoj direkciji.

Cicmil, koji svoj posao radi više od 15 godina, za naš list govori i o situacijama većih poremećaja na mreži.

“Kada se dese ispad ili havarija u mreži, u istom trenutku budu zauzete sve telefonske linije, radio veze, zbog istovremene komunikacije sa ekipama, a još ko zna koliko njih pokušava da nas dobije. I ovdje ne pričamo o građanima jer operativni dispečer u centru nema komunikaciju sa

NelegalNi objekti opterećuju sistem U kompaniji su kazali da povećan broj korisnika sistema i veliki broj nelegalnih objekata za koje mreža nije projektovana dovode sistem, naročito ljeti, do gornjih granica opterećenja.

“Tada na scenu stupa Sektor za upravljanje, koji 24-časovnim nadzorom i praćenjem opterećenja održava sistem stabilnim. Veliki sistemi, da bi kvalitetno zadovoljili potrebe korisnika, zahtijevaju konstantan nadzor i upravljanje. Takav je i distributivni sistem koji svakod-

Zaposleni CEDIS-a

■ Poremećaji

nevno isporučuje električnu energiju za više od 400.000 korisnika u Crnoj Gori”, rekli su u CEDIS-u.

Oni dodaju da, iako je suština u dispečerskom centru uvijek ista, ipak postoje razlike u radu centra danas u odnosu na prije deset godina.

“Elektroenergetska mreža je u veoma dobrom stanju. Preventivno održavanje daje izuzetne rezultate, tako da ima manje prekida na mreži vezanih za probleme u samom sistemu”, rekli su u CEDIS-u.

Kada se dese ispad ili havarija u mreži, u istom trenutKu budu zauzete sve telefonsKe linije, radio veze, zbog istovremene KomuniKacije sa eKipama, a još Ko zna KoliKo njih poKušava da nas dobije, govori cicmil građanima, već govorimo o kolegama čiji rad moramo iskoordinirati i onim kolegama koje slušaju naše instrukcije da bi rad bio bezbjedan. U istom trenutku jednom kolegi daješ nalog za uključenje, drugoga slušaš, trećem daješ zadatak da rastavi neki element”, kazao je Cicmil i naglasio da se informacije moraju upisivati u Knjigu pogonskih događaja i u elektronskoj formi izvještaja, čemu prethodi podsjetnik na papiru i sigurnost da je sve odrađeno u skladu sa propisom.

Prema riječima operativnog dispečera CEDIS-a Andrije Vujovića, posljednjih godina u sistemu je sve više mHE. “Ranije smo imali samo tok energije iz preno-

sne mreže ka nama, koju smo raspoređivali do krajnjih korisnika, a sada imamo tok energije i u drugom smjeru. Recimo, u noćnim satima male elektrane u okolini Andrijevice pokrivaju kompletan distributivni konzum opština Andrijevica, Plav i Gusinje i uz to daju energiju prenosnoj mreži.

Sličan slučaj imamo u Beranama. U sistemu su sve češće i male solarne elektrane koje takođe čine posao složenijim”, rekao je Vujović Dnevnim novinama.

■ Novi softver Operativni dispečer Aleksandar Iković naglasio je da se na mreži preventivno puno radi, te da se neplanirani prekidi u sistemu svode na faktore na koje se ne može uticati, a to su atmosferske prilike.

“Uskoro će biti u funkciji i novi softver, koji će nam omogućiti brži i sigurniji pregled ispada na mreži, kao i njihovu lokaciju. Kada se poveže na nova brojila u trafostanicama, svaki ispad prekidača će se zahvaljujući softveru prikazati na monitoru u dispečerskom centru.

Sistem nam omogućava i da

informacija o ispadu prekidača, mjestu i vremenu te radnje stiže i putem mejla”, istakao je Iković.

On objašnjava da je trenutno dobijanje informacije o prekidu od izuzetne važnosti, naročito u dijelu skraćivanja trajanja beznaponskog stanja.

Njegov kolega, dispečer Sreten Krstajić, naveo je da će novi sistem okvirno pokazati na kojem dijelu mreže je nastao problem, te da ekipe neće morati, kao ranije, obilaziti dalekovode ili trafostanice da bi se utvrdilo mjesto kvara.

“Kada novi sistem bude u funkciji, taj dio posla biće olakšan jer će sistem pokazati, okvirno, na kojem dijelu mreže je nastao problem tako da ćemo znati preciznije gdje usmjeriti ekipu, ali i koji dio energetskog objekta je ispravan kako bismo ga mogli upotrijebiti”, kazao je Krstajić.

U CEDIS-u ističu da je posao u Sektoru za upravljanje mrežom obiman.

“Upravljanje signalizira gdje postoji problem u dijelu mreže, gdje je prekid u napajanju, a ekipe održavanja su tu da bi otklonile kvar”, zaključili su u kompaniji. R.E.

8

EKONOMIJA

REGIONALNI VODOVOD, BARSKA OPŠTINA I EBRD RJEŠAVA

Krivokapić

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

OBNOVLJIVI IZVORI PRIORITET EPCG Tradicionalno dobra pogonska spremnost i pouzdanost energetskih objekata u sastavu Elektroprivrede (EPCG) doprinijeli su da prošlu godinu možemo svrstati u red uspješnih poslovnih godina u našoj kompaniji, kazao je predsjednik Odbora EPCG Đoko Krivokapić.

On je u intervjuu za list Elektroprivreda rekao da takvi rezultati predstavljaju odličnu osnovu za usvajanje i uspješnu realizaciju Plana investicionih ulaganja za period između 2020. i 2024. godine.

“Planom je predviđena, osim rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, i izgradnja novih izvora električne energije. Razvojni prioritet u narednom periodu biće povećanje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije, prije svega, solarnih i vjetro elektrana”, istakao je Krivokapić.

Kako je ukazao, Planom investicija do 2024. godine definisana je i izgradnja hidroelektrane Komarnica, vrijedne oko 300 miliona eura. On je dodao i da je u planu početak izgradnje HE Kruševo. Govoreći o stabilnosti elektroenergetskog sistema, Krivoka-

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

pić je naglasio da značajno zavisi od poslovanja termoenergetskog kompleksa koji čine Termoelektrana i Rudnik uglja Pljevlja.

Prema njegovim riječima, spajanje ta dva objekta u jedan kompleks pokazalo se kao ispravna odluka u relativno kratkom periodu poslovanja. Značajno mjesto u investicionom planu, kako je dodao, predstavlja i ekološka rekonstrukcija Termoelektrane, čija je ugovorena vrijednost 45 miliona eura. On je istakao i da neće izostati ni kapitalna ulaganja u revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektrana.

Predsjednik Odbora direktora EPCG je naveo da ulaganja u narednoj deceniji, veća od 700 miliona eura, predstavljaju dobru osnovu za uspješan i ubrzan razvoj ove privredne grane u Crnoj Gori.

“Namjera je da se obezbijedi visoka pogonska spremnost i pouzdanost u radu tih proizvodnih kapaciteta sa ciljem što sigurnijeg snabdijevanja svih potrošača električne energije u Crnoj Gori. Ulaganja u postojeće kapacitete uveliko su počela, a biće nastavljena i tokom naredne 2020. godine”, zaključio je Krivokapić. D.J.

700

MILIONA EURA BIĆE ULOŽENO U ENERGETSKI SEKTOR TOKOM NAREDNE DECENIJE

RASPISAN TENDE ZA IDEJNO RJEŠE ZA DOBRE VODE VELIKI PIJESAK

S

aradnjom JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Opštine Bar i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), uz podršku Vlade Crne Gore, započete su aktivnosti na rješavanju pitanja vodosnabdijevanja, sakupljanja i tretmana otpadnih voda u naselju Dobra Voda i Veliki Pijesak, saopšteno je iz Regionalnog vodovoda.

Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević kazao je da se tokom ove godine i početkom naredne očekuje uvođenje izvođača radova u posao.

“Projekat je zahtijevao ozbiljnu pripremu i u prethodnom periodu smo dosta toga zajedno i uradili kako bismo došli do ove faze.

Očekujem da završetkom zakonskih i projektnih procedura tokom ove godine, početkom 2021. uvedemo izvođača radova u posao, kako bismo rješavanjem projekata za vodosnabdijevanje, od-

Uradićemo sve da se sa aktivnostima počne što prije, kako bismo nacrte idejnih rješenja dobili do ljeta, istakao je Sprey

vođenje i tretman otpadnih voda za rezultat imali unapređene uslove života građana i bolju valorizaciju turističkih potencijala naselja Dobra Voda i Veliki Pijesak”, rekao Raičević na sastanku sa direktorom i tehničkim direktorom RV Goranom Jevrićem i Ivanom Špadijerom, šefom kancelarije EBRD u Crnoj Gori Jaapom Spreyom i bankarom Radoslavom Ralevićem.

Raičević je dodao da će se to i nastaviti uz stavljanje akcenta i na područja koja gravitiraju Skadarskom jezeru. Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori zahvalio je Jevriću na izuzetnoj kooperativnosti i saradnji. On je rekao i da je EBRD prošle sedmice raspisao tender za odabir konsul-

Sa sastanka

tanta za izradu idejnog rješenja za naselja Dobra Voda i Veliki Pijesak, koji će pružiti neophodnu pomoć u pripremi tenderske dokumentacije za izradu glavnih projekata vodosnabdijevanja, kanalizacije i postrojenja za tretman otpadnih voda.

“Očekujem da će konsultant do kraja februara biti na terenu i početi da radi. Uradićemo sve da se sa aktivnostima počne što prije, kako bismo nacrte idejnih rješenja dobili do ljeta, uporedo sa tim pripremili tendersku dokumentaciju za izradu glavnog projekta i do kraja godine potpisali ugovor i za drugu tranšu dogovorenog kreditnog aranžmana”, istakao je Sprey.

RV je, kako su saopštili njegovi predstavnici, dobio po-

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

AJU VODOSNABDIJEVANJE DIJELA BARA

ER ENJE I

EKONOMIJA

9

GLOBALNI FORUM ª ZELENA NEDJELJAº ODRŽAN U BERLINU

IPARD podstiče razvoj poljoprivrede na Balkanu

Realizacija IPARD programa, kroz koji poljoprivredni proizvođači i prerađivači dobijaju bespovratnu podršku za investicije u unapređenje proizvodnje, predstavlja značajan podsticaj ubrzanom razvoju sektora poljoprivrede zemalja Zapadnog Balkana, ocijenjeno je na globalnom forumu “Zelena nedjelja” u Berlinu.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ru-

ralnog razvoja Đuro Žugić, koji je učestvovao na forumu, ocijenio je da se IPARD II program podrške poljoprivrednicima u Crnoj Gori realizuje uspješno već dvije godine.

“Interesovanje proizvođača u dijelu primarne proizvodnje i prerade je izuzetno veliko, što pokazuje podatak od oko 500 prijava na tri do sada objavljena javna poziva. Slično interesovanje očekuje se i za četvrti javni

poziv koji se planira objaviti u februaru”, kazao je Žugić i dodao da je više od 260 potpisanih ugovora o podršci za crnogorsku poljoprivredu veoma značajno.

Okruglom stolu o efektima IPARD-a, koji se finansira iz pretpristupnih sredstava EU i nacionalnih budžeta, prisustvovali su predstavnici zemalja u kojima se sprovodi IPARD, kao i onih koje tek treba da počnu sa primjenom.

R.E.

Sa okruglog stola

24

Izvorište Regionalnog vodovoda, Bolje sestre

MILIONA EURA IZNOSI DODATNO ODOBRENJE DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KREDITNU SARADNJU SA EBRD-OM

dršku Vlade za realizaciju razvojnih projekata uz dodatno odobrenje državnih garancija u iznosu od 24 miliona eura za kreditnu saradnju sa EBRD. Navedenim ugovorom predviđena su i bespovratna sredstva u iznosu od oko milion eura, od čega je 350.000

odvojeno za izradu Idejnog rješenja ovog veoma značajnog projekta za građane Bara u naseljima Dobra Voda i Veliki Pijesak, kao i za izradu tenderske dokumentacije. Jevrić je istakao da je vodosnabdijevanje bezvodnih područja jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Baru.

“Izražavam zadovoljstvo što smo dobili bespovratna sredstva od EBRD-a od milion eura od kojih smo 350.000 eura usmjerili na finansiranje izrade Studije shodno raspisanom tenderu za Dobre Vode i Veliki Pijesak”, kazao je Jevrić i izrazio zahvalnost Raičeviću, Spreyu i Raleviću što su zajedno postigli važan dogovor koji, kako je naglasio, od avgusta 2018. godine predsjednik opštine Bar rješava bez dilema.

Direktor RV je naglasio da je to preduzeće projekat pokrenulo 2014. godine, te da je podršku za njegovu realizaciju, tačnije kreditno zaduženja kod EBRD u iznosu od 24 miliona eura, dala Vlada.

Na taj način, Opština Herceg Novi će se priključiti na Regionalni vodovod, dok će se izgradnjom drugog cjevovoda od 16 kilometara povećati kapaciteti Tivta, Kotora i Herceg Novog sa 330 na 750 litara u sekundi. Jevrić je naveo i da će se u značajnom dijelu opštine Bar riješiti pitanje vodosnabdijevanja, kanalizacije i tretmana otpadnih voda za naselja Dobra Voda i Veliki Pijesak.

R.E.

BESPRAVNA GRADNJA U TIVTU

Izdato 36 rješenja za legalizaciju objekata Restoran kažnjen 200 € U okviru kampanje “Budi odgovoran” prošle nedjelje je evidentirano 16 primjedbi, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna od 200 eura podgoričkom restoranu “Pod Volat”.

Inspektori su kaznili taj ugostiteljski objekat, jer neki zaposleni nijesu obavili obavezni zdravstveni pregled. Kontrolama je naloženo i uklanjanje nepravilnosti u kolašinskom restoranu “Planinar.

R.E.

Ukupno 36 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata u Tivtu, od njih 1.971, prihvaćeno je do kraja prošle godine.

Od investitora je po tom osnovu, kako navodi portal Boka news, naplaćeno 93.614 eura naknade za uređenje građevinskog zemljišta. U Izvještaju o stanju uređenja prostora za prošlu godinu se navodi da je proces legalizacije u Tivtu zastao zbog toga što je u međuvremenu Ustavni sud Crne Gore donio Odluku kojom se ukida odredba člana 66, stav 3 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. “Po nalaženju Ustavnog suda, zakonodavac njome nije propisao kriterijume na osnovu kojih će se izvršiti oslobađanje

od plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, čime se omogućava neprihvatljivo područje arbitrarnosti u postupanju nadležnog organa jedinice lokalne samouprave prilikom uređivanja tog pitanja”, prenosi Boka news.

U Izvještaju piše i da je problem nedovoljna kadrovska popunjenost Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat koji se bavi tim poslom, kao i neposjedovanje adekvatnog programa – softvera za vođenje dokumentacione osnove u prostoru, koji bi pomogao u praćenju i sumiranju podataka značajnih za procedure koje slijede, poput orto foto snimka i liste bespravnih objekata.

R.E.

10

HRONIKA

DEMANTOVAO ª VIJESTIº O ZLOSTAVLJANJU

Juretić: Zabavljamo se da potrošimo vrijeme Pritvorenik Vladan Juretić, koji se nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu, poslao je preko svog advokata Dragoljuba Đukanovića reagovanje “Vijestima”, u kome tvrdi da ga niko ne zlostavlja u ćeliji Istražnog zatvora.

“Prije svega ističem da ste teško zloupotrijebili vašu djelatnost i sa, ne znam ni sam kojom namjerom, objavili privatnu fotografiju i snimke i napravili na osnovu tih snimaka tekst, koji apsolutno nema veze sa istinom i sa snimcima. Sve što se vidi na snimcima je naš trening i naša zabava, gdje u 20 kvadrata prostora nas osmoro tražimo način da ‘potrošimo’ vrijeme. Nikakvog zlostavljanja i mučenja nije bilo”, piše u Juretićevom reagovanju.

Podsjetimo, prošle sedmice je u javnosti osvanuo snimak navodnog zlostavljana Juretića od cimera koji su ga tjerali da radi vježbe i sve to snimali. Juretić, koji je građevinski inspektor, se nalazi u pritvoru zbog sumnji da je počinio krivično djelo primanja mita.

Kako su saopštili iz UIKSa povodom ovog snimka, Juretić je više puta, i pisanim putem i usmeno, zahtijevao da bude vraćen u prostoriju u koju je ranije bio smješten sa ostalim pritvorenicima, tvrdeći da medijski navodi o njegovom navodnom

zlostavljanju nijesu tačni i da je nepravedno, bez svoje krivice, izmješten i izolovan od ostalih pritvorenika.

“Dosadašnja saznanja do kojih su došli nadležni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija ne ukazuju da je u odnosu na pritvorenika V.J. došlo do bilo kog oblika torture, ali će konačnu ocjenu o navedenom dati nadležno tužilaštvo koje je povodom navedenog događaja formiralo predmet. Pritvorenik V.J. je u razgovoru sa predstavnicima institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda negirao navode o zlostavljanju iz objavljenog teksta, o čemu je institucija Zaštitnika informisala javnost”, saopšteno je iz UIKSa. Takođe, u cilju provjere navoda koji se odnose na postupanje pritvorenih lica prema pritvoreniku V.J., Uprava UIKS-a je ostvarila komunikaciju sa advokatom imenovanog pritvorenika, koji je pisanim putem obavijestio UIKS da je u više navrata razgovarao sa Juretićem o uslovima u kojima je smješten i odnosu drugih pritvorenika prema njemu.

Prilikom tih razgovora, prema zvaničnom obavještenju advokata, pritvorenik nije saopštio da ima bilo kakvih problema sa drugim pritvorenicima, niti ima potrebu da bude premješten u drugu prostoriju.

E.H.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

U 2019.

ODUZETE SKORO DVIJE TONE DROGE NAJČEŠĆI ŠVERC PREMA ALBANIJI

Crnogorska policija je tokom prošle godine zaplijenila oko 1,9 tona opojnih droga i 6.642 komada tableta. Kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Uprave policije, najviše je zaplijenjena marihuana i to 1.829 kilograma.

“Najveća zapljena je bila u Podgorici, kada je oduzeto 413,3 kilograma opojne droge marihuane. Prilikom kontrole vozila policija je pronašla veći broj pakovanja sa navedenom količinom opojne droge”, kazali su iz policije.

Na graničnim prelazima policija je oduzela 17 kilograma heroina, 1.445 kilograma marihuane i određenu količinu hašiša i kokaina, dok je u unutrašnjosti zemlje zaplijenjeno 484,8 kg opojne droge.

“Kada su u pitanju vrste narkotika, u najvećem broju slučajeva krijumčarenja radi

se o marihuani – tipa skank, koja se iz Republike Albaniji krijumčari prema susjednim

Realizovane akcije “CHAT”, “ŠETAČ II”...

Službenici Odsijeka za borbu protiv droge, u periodu od 1. oktobra 2018. do 15. februara 2019. godine, podnijeli su 56 krivičnih prijava protiv 71 lica zbog 65 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.

“Podnijete su 354 prekršajne prijave. Broj zapljena droge u tom periodu je 384. U ovom periodu, na teritoriji Crne Gore je ukupno pronađeno i oduzeto 500,817 kilograma opojnih droga: marihuane (511,929 kr), heroina (17,511 kg), kokaina (500,9 gr), hašiša (osam kg), ekstazija (1,376 kg), ekstazi tableta (3.936 komada), amfetamina ( 1,1 gr), tablete razne (7.900 komada), ostalo (2,142 kg)”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

U istom periodu službenici Odsijeka su sprovodili devet dugoročnih istraga uz primjenu mjera tajnog nadzora.

“Realizovana su dva predmeta, od kojih jedan od međunarodnog značaja. U decembru 2018. službenici Odsijeka za borbu protiv droge su realizovali višemjesečnu akciju naziva ‘ŠETAČ II’ u odnosu na više lica koja su se bavila uličnom prodajom opojnih droga na području Crne Gore i krijumčarenjem prema zemljama regiona. Tokom trajanja predmeta, u više navrata ukupno je oduzeto 32,583 kg opojne droge marihuana, a podnesene su četiri krivične prijave u odnosu na osam lica (tri krivične prijave u odnosu na pet lica u pret-

hodnom periodu)”, navodi se u Izvještaju.

U januaru 2019. službenici Odsijeka realizovali su i policijsku akciju kodnog naziva “CHAT“, koja je bila usmjerena na suzbijanje krijumčarenja opojne droge marihuana iz Albanije i Kosova u Crnu Goru, a zatim prema Srbiji i zemljama zapadne Evrope.

“Tokom višemjesečne akcije obuhvaćeno je osam lica i podnijete su četiri krivične prijave zbog počinjenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl. 300 KZ. U predmetu je ukupno zaplijenjeno 240 kg opojne droge marihuana”, navodi se u Izvještaju.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

hronika

11

Za ubistvo mijuškovića osuđeni na po 15 godina Zatvora

Razmatranje presude Kontiću i Đikanoviću 31. januara

zemljama i dalje prema zapadu. Pored marihuane i heroina, registrovane su manje količine kokaina i hašiša”, pojasnili su iz policije.

U odnosu na granično područje i granične prelaze, najugroženija je državna granica sa Albanijom, gdje je otkriven najveći broj slučajeva krijumčarenja većih količina narkotika - marihuane.

“Konkretno radi se o pojasu zelene i plave granice od Ulcinja, preko rijeke Bojane, Skadarskog jezera i dalje brdskoplaninskim predjelom prema sjeveru, gdje krijumčari koristeći teško prohodne terene i nepristupačne staze pješice prenose narkotike”, kazali su nam iz Uprave policije.

Zbog krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga procesuirana su 323 lica, a povratnika je bilo 60.

Crnogorska policija je u posljednje tri godine zaplijenila

Sudija Tabaš je, obrazlažući odluku, kazao da je tokom postupka nesumnjivo utvrđena krivica okrivljenih, a posebno jer je u Mijuškovića ispaljeno devet projektila od kojih je Đikanović ispalio tri, a Kontić šest. Kako se navodi u obrazloženju presude, činjenično stanje je utvrđeno kako navodima odbrane, tako i ostalim dokazima. Podsjetimo, okrivljeni nijesu sporili da su ispalili projektile, a prema ocjeni suda to je potvrđeno i materijalnim dokazima.

“Okrivljeni su bili svjesni da mogu ubiti Mijuškovića, a što proizilazi i iz njihove odbrane. Postupali su kao saizvršioci sa direktnim umišljajem. Odlučujući o kazni sud je kao otežavaju-

ću okolnost cijenio to što je Đikanović specijalni povratnik jer je ranije osuđivan za pokušaj ubistva i oružje. Za okrivljenog Kontića otežavajuća okolnost je to što je pokazao bezobzirnost, ispalivši šest metaka”, naveo je sudija Tabaš.

Ubistvo Mijuškovića dogodilo se oko 10.30 časova na Trgu slobode u Nikšiću kada su, prema navodima optužnice, iz dva pištolja okrivljeni ispalili više hitaca u pravcu Mijuškovića koji je preminuo na licu mjesta. U pravcu Mijuškovića ispaljeno je najmanje 11 projektila iz pištolja, što mu je nanijelo prostrijelne rane, od kojih je na licu mjesta preminuo. Pored krivičnog djela ubistvo, Đikanović i Kontić terete se i za nedozvoljeno držanje oružja.

Bo.B. Foto: Dejan Lopičić

skoro devet tona različitih vrsta droge, a odavno učestvuju u raznim međunarodnim akcijama suzbijanja narkotika, kao što su zajedničke akcije sa partnerskim službama iz Italije, Španije, Portugala, Njemačke i Australije...

“U svim ovim slučajevima, crnogorska policija je dala izuzetan doprinos, a neke istrage je i pokrenuo Odsijek za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga”, kazali su iz policije.

Jedna od najvećih akcija je bila “Remus”, kada je oduzeto 20 tona hašiša i uhapšeno 11 crnogorskih državljana.

Načelnik Odsijeka za sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe droga Milutin Popović saopštio je ranije da je za prvih deset mjeseci prethodne godine, u 1.240 pojedinačnih zapljena, oduzeto oko 1.880 kg droge.

Istovremeno je podnijeto 220 krivičnih prijava nadležnom tužilaštvu protiv 280 osoba, a otkriveno je 258 krivičnih djela iz ove oblasti.

“Imamo 58 lica koja su povratnici u vršenju krivičnih djela, što je podatak na koji bi trebalo obratiti pažnju”, rekao je Popović.

Komentarišući informaciju o prodaji droge preko društvenih mreža, o čemu su mediji već pisali, Popović je tada rekao da naše područje odolijeva toj vrsti prodaje i kupovine droge.

“Taj trend je odavno poznat u zemljama zapadne Evrope. Mi i dalje nemamo taj trend, ovo je pojedinačni slučaj, u toku su istražne radnje, pa ne bih mogao reći nešto više o tome”, pojasnio je Popović.

E.H.

Apelacioni sud razmatraće 31. januara presudu Višeg suda u Podgorici od 25. septembra kojom su Nikšićani Peko Đikanović i Dragan Kontić oglašeni krivim za ubistvo Dragoljuba Mijuškovića koje se dogodilo 1. oktobra 2016. godine u Nikšiću. Prvostepenom presudom, koju je izrekao sudija Predrag Tabaš, Đikanović je dobio ukupno 15 godina i 11 mjeseci zatvora, a Mijušković 15 godina i pet mjeseci. Nakon pristiglih žalbi prvostepeni sud spise predmeta dostavio je drugostepenom - Apelacionom sudu. Podsjetimo, presudom Višeg suda u Podgorici i Đikanović i Kontić su za ubistvo dobili po 15 godina, s tim što je Đikanović za nedozvoljeno držanje oružja dobio 11 mjeseci, a Kontić pet mjeseci.

Detalji sa privođenja Đikanovića i Kontića

podaci iZ uprave policije crne gore

Tokom prošle godine krivično djelo izvršilo 367 maloljetnika

U Crnoj Gori je prošle godine krivična djela izvršilo 367 maloljetnih osoba, a većinom su počinjena iz oblasti imovinskog kriminaliteta. Iz Uprave policije su kazali da je 367 maloljetnika izvršilo 472 krivična djela.

“Od toga broja 70 odsto krivičnih djela su iz oblasti imovinskog kriminaliteta“, saopštili su iz policije. Prema njihovim riječima, kao izvršioci krivičnih djela registrovano

je 345 maloljetnika i 22 maloljetnice. Iz policije su naveli

da je u prošloj godini bilo 20,9 odsto povratnika.

E.H.

12

hronika

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

ª Škaljarciº likvidirani dok su večerali sa porodicama u restoranu u atini

DeDović i Stamatović ubijeni preD Suprugama i Djecom Kotoranin Igor Dedović se nalazio na crvenoj potjernici Interpola, zbog saučesništva u pokušaju ubistva sugrađana Miloša Radonjića i Vojina Stupara.

Naime, jedan od navodnih vođa “škaljaraca” Jovan Vukotić nalazi se u ekstradicionom pritvoru i čeka izručenje Crnoj Gori, koja ga traži zbog nezakonitog posjedovanja oružja i pokušaja ubistva.

U naredbi za sprovođenje istrage piše da je Dedović bio za upravljačem “BMW-a” kojim su on, Vukotić i Šaković 2016. godine prepriječili put dvojici članova “kavačkog klana” i pucali u njih.

Dedović je u međuvremenu nabavio hrvatska dokumenta, sa imenom Dragan Popović, koja su mu obezbjeđivali članovi dvije kriminalne grupe iz Hrvatske.

Oni su uhapšeni krajem novembra prošle godine u toj državi.

Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore sredinom prošle godine pokrenulo je istragu kako bi se ispitalo porijeklo nekretnina i novca u vlasništvu Igora Vukotića i Igora Dedovića, navodnih vođa “škaljarskog klana”.

Prema pisanju medija, Dedović je bio vlasnik nekretnina u Baru i Budvi.

Podsjetimo, Dedović je ranjen 2008. godine, nakon čega je pet godina proveo u

ObOjica su pOgOđena u vitalne Organe, nakOn čega je stamatOvić OstaO mrtav na mjestu, dOk je dedOvić prebačen u Obližnju bOlnicu, gdje je preminuO

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.

42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) JU OŠ “Marko Miljanov” Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Pružanje usluga putničkih agencija za organizovanje škole u prirodi učenika od I-VI razreda na Crnogorskom primorju (Sutomore/Bečići/ Ulcinj) za period od 02.06. do 06.06.2020.godine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 28 000€. Tenderska dokumentacija br 21 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.01.2020.god. Lice za davanje informacija Katarina Ivanović, telefon: 020 627 584, e-mail: skola@os-mmiljanov-pg.edu.me.

Dedović Trebinju, odakle je kontrolisao djelovanje tadašnjeg “kotorskog klana”, a njegova produžena ruka u Crnoj Gori je bio Jovica Vukotić. Dedović se u Crnu Goru vratio u oktobru 2013. godine, a po-

red preminulog vođe “barskog klana” Luke Đurovića bio je na spisku za likvidacije Nikšićanina Veselina Pantovića, čije je namjere spektakularnim hapšenjem osujetila crnogorska policija.

Stevan Stamatović i njegova petočlana grupa osuđeni su u novembru prošle godine u podgoričkom Višem sudu na ukupno 41 godinu zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i pokušaja likvidicije Nikšićanina Radojice Zekovića postavljanjem bombe ispod njegovog automobila “golf 5“, u maju 2017. godine. Stamatoviću se sudilo u odsustvu, jer je bio u bjekstvu, a osuđen je na 12 godina.

Sudija Višeg suda Ana Vuković izrekla je prvo-

stepenu presudu za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo u pokušaju na štetu Nikšićanina Radojice Zekovića i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Ovom odlukom, osim Stamatovića, kao organizatora, Milan Lješnjak i Dejan Deletić osuđeni su na po devet i po godina robije, Aleksandar Bojović i Đorđije Božović osuđeni su na po tri i po godine, a Stefan Balević na tri godine zatvora.

Podsjećamo, Deletić i Lješnjak su 2017. godine uhapšeni zbog sumnje da su planirali likvidaciju Zekovića a na način što su, kako piše u optužnici, htjeli da njegov automobil marke “golf 5” dignu u vazduh.

E.H. Foto: iefimerida.gr

Jedan od navodnih vođa “škaljarskog klana” Igor Dedović i Stevan Stamatović, koji je bio navodni vođa “škaljarskog” ogranka u Podgorici, ubijeni su sinoć pred suprugama i djecom, u Atini. Kako pišu lokalni mediji u Grčkoj, oko 19 sati u restoran “Voskopoula” upale su četiri osobe sa kapuljačama na glavama i uputile se direktno na drugi sprat restorana, ka stolu za kojim su sjedjeli Dedović i Stamatović sa suprugama i djecom.

Dvojica napadača su izvadila oružje i zapucala prema njima, a zatim istrčala iz restorana u automobil koji ih je čekao ispred.

Obojica su pogođena u vitalne organe, nakon čega je Stamatović ostao mrtav na mjestu, dok je Dedović prebačen u obližnju bolnicu, gdje je preminuo.

U pucnjavi je u nogu ranjena i jedna žena, ali je nakon hospitalizacije njeno stanje stabilno i nije životno ugrožena. Još tri osobe su prebačene u bolnicu, ali nijesu imale povrede. Četvorica napadača su nakon atentata automobilom pobjegla sa mjesta nesreće, a grčka policija intenzivno traga za njima. Na licu mjesta je obavljen uviđaj, odakle je forenzički tim izuzeo sve materijalne tragove, dok su inspektori tražili snimke sa sigurnosnih kamera restorana i obližnjih objekata.

Prema izjavama svjedoka, sve se desilo za manje od trideset sekundi, a napadači su vješto sakrili lica kapuljačama.

Kako pišu lokalni grčki mediji, prve slutnje policije su da se radi o obračunu klanova.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

Marketing

13

14

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

ŠKOLE CRNE GORE: JU OŠ ª BRATSTVO JEDINSTVOª ĐU

ODRŽAVAJU KVALITET N I PORED MALOG BROJA

N

astavu u OŠ “Bratstvo-jedinstvo” u selu Đuravci prošle škoske godine pohađalo je svega 12 učenika. Međutim, u ovoj školi ističu da se malobrojnost učenika koristi kao prednost, te da nastavnici u potpunosti posvećuju pažnju svakom đaku.

Godine 1891. školska zgrada je izgrađena u Donjim Šestanima, u selu Đuravci, na jednom uzvišenju pored kolskog puta Virpazar - Ostros, čime je uspostavljena četvororazredna nastava. Regionalizacijom školske mreže 1962. godine ova škola je postala matična sa pet odjeljenja. Školske 1962/63. godine u njoj je otvoreno odjeljenje petog razreda, a školske 1965/66. prerasta u osmogodišnju školu.

Zvaničan naziv “Bratstvo-jedinstvo” je dobila 1987. godine na prijedlog organa škole i uz saglasnost Skupštine opštine Bar.

■ ŠKOLU POHAĐALO 12 UČENIKA

Škola danas ima dva područna odjeljenja u Livarima i Donjim Murićima. U školskoj 2018/19. OŠ “Bratstvo-jedinstvo” je pohađalo 12 učenika. Pored redovnih aktivnosti

OŠ “Bratstvo-jedinstvo”, matična škola

utvrđenih nastavnim planom i programom, u školi se odvijaju dramsko-recitatorske, horske i sportske sekcije. Učenici koriste kompjutere, internet, dječju štampu, knjige biblioteke i sportske rekvizite.

JU OŠ “Bratstvo-jedinstvo” nalazi se u ruralnom području, gdje se prevoz nastavnog osoblja i učenika/ica obavlja svakodnevno prevoznim sredstvima škole. Kadrovsku strukturu čine 12 nastavnog osoblja i sedmoro vannastavnog osoblja. Školske zgrade zauzimaju površinu od 538 m2, dok ukupna površina sa sportskim poligonima i dvorištima iznosi 1.184 m2.

Osnovna škola nastoji biti sistem obrazovanja i vaspitanja koji je otvoren prema sredini u kojoj obavlja djelatnost, čime se znatno doprinosi realizaciji programskih zadataka. Osnovna škola sarađuje sa lokalnom zajednicom za dobrobit djece i roditelja i predPodručno odjeljenje „Donji Murići“

SMATRAMO DA JE KVALITET NASTAVE PODJEDNAKO VAŽAN BILO U UČIONICI SA TRI ILI TRIDESET UČENIKA. ČAK JE VEĆA MOGUĆNOST DA SE UČITELJ I NASTAVNIK U POTPUNOSTI POSVETE DJECI UPRAVO U MALOBROJNIM ŠKOLAMA I ODJELJENJIMA. MI SMO TOGA SVJESNI I TE PREDNOSTI ZAISTA I KORISTIMO.

stavlja centar za obrazovanje i kulturu.

Obrazovanje je bitan faktor života, tako da su Ministarstvo prosvjete i Opština Bar prepoznali neophodnost ulaganja u obrazovanje mladih ljudi, kao nosilaca društvenog sistema.

“Naša seoska škola ima mali broj učenika, ali uz pomoć naših nastavnika svi postižemo rezultate koji se očekuju od nas”, kaže Janko Perkolić, učenik devetog razreda.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

DRUŠTVO

URAVCI, BAR

Ilustracija

NASTAVE UČENIKA Škola programira svoj rad polazeći od konkretnih uslova i potreba sredine, kao i mogućnosti nastavnog osoblja, s tim da svaki program bude pedagoški svrsishodan da osigura realizaciju zadataka i bogaćenja školskog života

■ VEĆA MOGUĆNOST DA SE UČITELJI POSVETE DJECI

Vršilac dužnosti direktora škole Fikret Sinanović navodi da se u školi svi trude da svaki program bude pedagoški svrsishodan. “Škola programira svoj rad polazeći od konkretnih uslova i potreba sredine, kao i mogućnosti nastavnog osoblja, s tim da svaki program bude pedagoški svrsishodan da osigu-

15

ra realizaciju zadataka i bogaćenja školskog života. Svi akteri su dužni da se pridržavaju svoga programa, koji je sastavni dio Programa rada škole. Samo tako može funkcionisati naša škola. Inovacijama biće obuhvaćene sve oblasti nastavnog rada uz primjenu nastavnih metoda i sredstava poštujući pedagoške principe”, rekao je Sinanović.

Direktor naglašava važnost kvaliteta nastave i pored malog broja učenika.

“Smatramo da je kvalitet nastave podjednako važan, bilo u učionici sa tri ili trideset učenika. Čak je veća mogućnost da se učitelj i nastavnik u potpunosti posvete djeci upravo u malobrojnim školama i odjeljenjima. Mi smo toga svjesni i te prednosti zaista i koristimo. Naša djeca imaju stoga punu posvećenost i punu pažnju. Oni su naš imperativ i sve svoje aktivnosti usmjeravamo tako da budu u skladu sa njihovim potrebama. Ja, kao neko ko je dugo godina u prosvjeti, znam koliko svakom učeniku znači ne samo znanje, koje u našoj školi svakako stiče, već i atmosfera, tzv. školski etos. Škola je druga porodica, mjesto u kome djeca provode čak i više vremena nego sa porodicom i škole takvu činjenicu moraju prihvatiti i raditi u skladu sa njom”, zaključuje direktor.

PODACI PORESKE UPRAVE CRNE GORE

Porodiljsko odsustvo prošle godine koristilo 420 očeva U posljednjih nekoliko godina sve više očeva koristi porodiljsko odsustvo. Prošle godine to pravo ostvarilo je preko 420 očeva, najviše u Podgorici, dok je najmanje bilo prijavljenih u Petnjici i Gusinju, podaci su Poreske uprave.

Riječ je o preraspodjeli tradicionalnih uloga po kojima je žena čuvala djecu, a muškarac zarađivao za život, kaže za Novu M i psihološkinja Adriana Pejaković.

Ona dodaje da bi neophodno bilo da se napravi takva vrsta balansa, jer je djeci potrebna ljubav oba roditelja.

“Nijeste mogli prije tridesetak godina da vidite muškarca koji gura kolica. Čini mi se da su očevi bili manje uključeni u ono što je bio pravi porodični život. Sada nije tako i dosta se toga promijenilo. Djeci je potrebno da oba roditelja budu uključena i to da budu uključena na pravi način, jer djetetu je potrebna ljubav”, navodi onai ističe da je to zapravo jedan novi način na koji oni mogu da zaštite svoju porodicu.

Milica Vuletić iz Poreske uprave kaže da je broj od preko 420 očeva znatno veći nego prethodnih godina, ima-

jući u vidu da smo 2018. imali 199 takvih lica, a da je 2017. ovaj broj takođe bio niži nego u godini koja je za nama.

Da su zakonska prava očevima koji uzimaju porodiljsko odsustvo ista kao i ženama, kažu iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Mi smo u ovom novom zakonu očeve zaštitili na način da sad se ne produžava radni odnos samo zaposlenim ženama koje su trudne, odnosno koje su rodile, već i očevima ako koriste roditeljsko pravo, a imaju radni odnos zasnovan na određeno vrijeme”, kažu iz Ministarstva.

R.D.

UKINUTO PLAĆANJE UTICALO NA POVEĆANJE INTERESOVANJA

SVE VIŠE MUŠKARACA PRISUSTVUJE POROĐAJU

U Crnoj Gori sve više muškaraca se odlučuje da prisustvuje porođaju žene. Ginekolog Emira Kalamperović-Pelinković za Novu M podsjeća da je odlukom Odbora direktora KCCG od 1. jula 2017. godine ukinuto plaćanje prisustva porođaju, kao i obuka.

Stoga smatraju da je upravo ova odluka i uticala na povećanje interesovanja partnera koji žele da budu prisutni tokom porođaja. “Štaviše, bilježimo tendenciju porasta očeva koji žele da prisustvuju porođaju i mogu vam reći da je to lijepo iskustvo i da su povratne

informacije pozitivne”, navodi Kalamperović-Pelinković.

Prisustvo partnera porođaju u Crnoj Gori omogućena je u maju 2014. Oni rijetki, koji su se za ovih skoro šest godina odlučili na taj korak, kako je kazala Kalamperović-Pelinković nijesu se pokajali.

“Iz dosadašnjeg iskustva sa pacijentima, većina muškaraca je zabrinuta, žele da na neki način pomognu i olakšaju svojoj supruzi, ali je vidno prisutan i strah od nepoznatog. Što se same obuke tiče, to bude kratko upoznavanje sa procedurama koje se sprovode u porodilištu, i takođe upo-

znajemo partnera šta može da očekuju od samog porođaja i kakav je kućni red, vezano za same preglede u toku porođaja, tako da budu oni dosta spremni i upoznati sa onim šta ih očekuje”, navodi ona.

Kalamperovic-Pelinkovic nema dilemu da li je očevima mjesto u porođajnoj sali.

“Mogu reći i da sama žena lakše podnosi porođaj, utiče bolje na sam tok porođaja interakcija supružnika, interakcija sa ljekarima, povjerenje bude veće, saradnja na lijepom nivou, tako da ja jesam za to da očevi budu tu”, poručuje ona.

R.D.

16

Društvo

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

MUjović: ŽeliMo da privUčeMo što više privrednih partnera

Na Elektrotehničkom fakultetu početak 2020. godine u znaku renoviranja

Mašinski fakultet slavi 50 godina rada Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore 2020. proslavlja 50 godina rada. Dekan fakulteta Igor Vušanović navodi da će i u ovoj godini nastaviti istom dinamikom razvoja u okviru univerzitetske težnje ka internacionalizaciji.

“Nastavljamo sa radovima na rekonstrukciji laboratorijske radionice i nabav-

kom laboratorijske i naučnoistraživačke opreme. Nastojaćemo i da povećamo obim poslova za potrebe tržišta. U planu je i aktivnije prijavljivanje na konkurse za međunarodne projekte, intenziviranje mobilnosti studenata i zaposlenih na fakultetu, kao i promocija studija mašinstva i Mašinskog fakulteta”, najavio je dekan Vušanović. R.D.

Foto: Dejan Lopičić

Univerzitet Crne Gore

Početak 2020. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) protiče u velikim investicionim aktivnostima renoviranja amfiteatara i računarskih sala, kaže dekan ove obrazovne ustanove Saša Mujović. „Cilj nam je da stvorimo optimalne uslove za rad studenata“, saopštio je Mujović i dodao da je menadžment fakulteta razgovorao sa studentskim predstavnicima kako bi imali jasan plan organizacije zajedničkih aktivnosti tokom 2020. godine. „Nastavni kadar ETF-a priprema projektne prijave za nekoliko projekata iz kategorije HORIZONT i ERASMUS+“, kazao je Mujović.

Prema njegovim riječima, ETF ima plan da privuče što više privrednih partnera iz oblasti energetike, telekomunikacija i računara i da sa njima organizuje niz zajedničkih aktivnosti, a u duhu nedavno usvojene Strate-

Mujović gije razvoja, koja propagira bolju povezanost akademske zajednice i privrede. „Kao rezultat saradnje očekuje se apliciranje za međunarodne projekte, ali i kreiranje ambijenta da studenti ETF-a svoje teme specijalističkih i master radova dobijaju na bazi potreba privrednog sektora“, kazao je Mujović.

U planu je, navodi dekan, pokretanje inicijative za osavremenjavanje studijskih programa. „Težićemo da to bude kroz pripremu novog studijskog programa ili organizovanja nastave na engleskom jeziku. Takođe, u planu je pokretanje programa cjeloživotnog učenja“, najavljuje dekan Mujović.

R.D.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

17

Društvo

PriPadnici Pravoslavne vjeroisPovijesti Proslavili Bogojavljanje

Plivanje za Bogojavljenski krst organizovano je juče u više crnogorskih gradova, u organizaciji crkvenih opština.

Tako je tradicionalno plivanje za Časni krst juče organizovano na ušću Ribnice u Moraču u Podgorici, a do krsta je prvi doplivao Igor Prenkić iz Zete.

Plivanje za Časni krst u Podgorici

Foto: CdM

Za časni krst vjernici plivali u više gradova

■ Drugi put

uhvatio krst

Prenkić je kazao da 10 godina učestvuje u plivanju za Časni krst na Bogojavljanje.

“Ovo mi je drugi put da uhvatim krst. Svi smo pobjednici koji smo učestvovali i svake godine, hvala bogu, nas sve više ima”, poručio je on.

Najmlađa učesnica, desetogodišnja Vasilija Šćekić, i Jovan Pržica iz Kotora prvi su doplivali do Časnog krsta u tradicionalnom Bogojavljenskom plivanju na Miholjskoj Prevlaci. Ipak, Vasilija je kući odnijela Časni krst, koji joj je Jovan prepustio.

Pržica je rekao da su njih dvoje stigli u isto vrijeme i zajedno osvojili krst.

“Voda je bila hladna, ali jak je motiv i ništa nije smetalo”, rekao je Jovan Pržica.

U plivanju za Časni krst u ovom gradu plivalo je oko 150 učesnika, što je do sada najveći broj, među kojima je bilo i desetak djevojaka. Oni su i ove godine prije plivanja u more ušli sa lavarumom Miholjskog zbora, gdje su pjevali narodne srpske pjesme i skandirali “Ne damo svetinje”.

Događaju je prisustvovao veliki broj vjernika iz Tivta i Boke Kotorske. Iguman Manastira Miholjska Prevlaka, arhimandrit Benedikt, blagoslovio je učesnike.

“Svi ste vi vitezovi, svi koji ste plivali. Spremili smo za sve učesnike simbolične skromne poklone i da se uvijek nađemo na ovom mjestu, gdje ćemo se sakupljati i jačati za ono za šta se borimo”, kazao je on.

Prvi do časnog krsta na Krupcu stigao je 25-godišnji Nikšićanin Nikola Radulović

U Kotoru dva pobjednika

Plivanje za Časni krst u Bijelom Polju

■ ko ne zna za strah iDe naprijeD

Na bjelopoljskoj gradskoj plaži “Sinjavac”, u hladne talase Lima, za Časni krst zaplivala su 43 odvažna mladića i jedna djevojka. Najmlađi učesnik bio je dvanaestogodišnji Matija Đurović, a do krsta prvi je doplivao Nenad Milićević.

Vidno zadovoljan, Milićević je izjavio da pet godina pliva za Časni krst i zahvaljujući Bogu, prvi je stigao do njega.

“Ovo me još više približilo pravoslavnoj vjeri i crkvi“, kazao je Milićević Jedina dama koja je plivala za Časni krst bila je devetnaestogodišnja Ana Begović, koja je poručila da ko ne zna za strah, taj ide naprijed. Uoči nadmetanja u plivanju za Časni krst, vode Lima osveštao je protojerej Darko Pejić.

Eparhija budimljanskonikšićka plivanje za Bogojavljenski krst organizovala je drugu godinu zaredom.

Među 400 učesnika prvi do Časnog krsta na Krupcu doplivao je 25-godišnji Nikola Radulović.

“Puno mi znači što sam prvi doplivao. Prvi put plivam za Časni krst. Zahvalio bih svima što su došli u ovolikom broju, čast je plivati pred ovolikim narodom. Nadam se da ću plivati i naredne godine. Ovo je veliki blagoslov za moju porodicu”, istakao je ovaj momak, koji je plivao sa bratom blizancem Nemanjom.

U Danilovgradu prva do krsta je doplivala Kristina Katanić, u Baru Luka Vučković, a u Ulcinju Dalibor Marković.

U plivanju na Škveru u Herceg Novom prvi do Časnog krsta doplivali su Nikola Radonić i Igor Baltić.

Radoniću je ovo druga pobjeda, a Baltić je prvi put učestvovao u plivanju.

Ove godine u Herceg Novom je bio rekordan broj plivača 68. Najmlađi učesnik bio je Đorđe Vasiljević, a najstarija Ruskinja Laura Fedorova. Z.K.-B.Č.-M.R.

18

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

BAR: USVOJEN STATUT I IZABRANO RUKOVODSTVO

Osnovano novo udruženje maslinara “Antivari”

Udruženje maslinara “Antivari” osnovano je u Baru, a na osnivačkoj skupštini kojoj je prisustvovalo 50-ak velikih maslinara usvojen je Statut i izabrano rukovodstvo.

Glavni motiv organizovanja novog udruženja jeste želja da se okupe krupni proizvođači - maslinari i istinski rade na stvaranju boljih uslova za revitalizaciju maslinjaka, modernizaciju proizvodnje i postizanje kvaliteta maslinovog ulja.

“Krupniji maslinari već duže vrijeme ukazuju da koncept sadašnjeg Društva maslinara nije adekvatan tim ciljevima i zbog toga je odlučeno da se krene u formiranje novog druženja”, kazao je Sadetin Sado Peričić, ispred Inicijativnog odbora.

Za predsjednika skup-

štine jednoglasno je izabran Suljo Mustafić, dugogodišnji član maslinarskih organizacija i jedan od utemeljivača manifestacije “Maslinijada”.

On je kazao da se radi o ozbiljnim proizvođačima kojima je maslinarstvo porodično zanimanje i izvor prihoda te stoga imaju i te kako želje i interesa da se ozbiljno bave ovim pozivom.

“Udruženje koje ima ovako ozbiljno članstvo treba da se bavi suštinskim pitanjima kao što su revitalizacija, izgradnja puteva, novi zasadi i bolji kvalitet ulja. Uz dobro međusobno povezivanje, jačanje saradnje sa lokalnom upravom i Ministarstvom poljoprivrede, sigurno je da će biti na dobrom putu afirmacije maslinarstva i interesa maslinara”, kazao je Mustafić.

Skupština je izabrala Upravni odbor u kome su: Jovica Martinović, Sadetin Sado Peričić, David Perčobić, Anes Đulamerović, Dragutin Dado Martinović, Matija Ćetković, Anel Metović, Aleksandar Saša Markolović, Mustafa Bato Šabović, Zlatko Đurović, Samir Perazić, Mirsad Rašketić i Nihad Duraković.

Za predsjednika Upravnog odbora jednoglasno je izabran Jovica Martinović, jedan od najvećih maslinara u Baru.

Martinović je kazao da ga povjerenje koje mu je ukazano obavezuje da Udruženje ostvari rezultate koji će poboljšati razvoj maslinarstva i pomoći maslinarima da se ozbiljno posvete razvoju i unapređenju ove djelatnosti.

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PROMOCIJA TURISTIČKE PONUDE U BEČU

U Tivtu sve više turista iz Austrije

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Na zajedničkom štandu sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, drugim lokalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turističke privrede, Turistička organizacija Tivta je na sajmu turizma “Ferien Messe” u Beču, koji je završen juče, predstavila ponudu grada.

Tokom četiri dana, od 16. januara kada je otvoren, vodeći turistički sajam na austrijskom tržištu okupio je više od 800 izlagača iz preko 70 zemalja i privukao oko 150.000 posjetilaca.

Iz Turističke organizacije su istakli da se u Tivtu iz

godine u godinu bilježi konstantan rast dolazaka turista sa austrijskog tržišta.

“Ponuda aktivnog odmora opštine Tivat, ali i cjelokupne Crne Gore privlači konstantno sve veću pažnju gostiju iz Austrije, koji su se na sajmu mogli upoznati sa ponudama mikroregija i destinacija, nacionalnih parkova, mogućnostima za pješačenje, biciklizam i ostale aktivne sadržaje za sve ljubitelje takvih stilova provođenja odmora”, naveli su iz TOTa i naglasili da je za prvih devet mjeseci 2019. godine zabilježeno 29 odsto vi-

še dolazaka i 39 odsto više noćenja u svim vidovima smještaja u odnosu na 2018. godinu. Prosjek zadržavanja turista na tivatskoj rivijeri kretao se oko pet do šest dana.

Ističe se da će se pozitivan trend dolazaka turista sa tržišta Austrije zadržati i tokom ove godine.

“Tome će značajno doprinijeti i dobra avio-povezanost, s obzirom na direktne letove nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines, kao i Austrian Airlinesa iz Beča ka Podgorici”, navodi se u saopštenju.

Z.K.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

CRNA GORA

19

ROŽAJE: PROJEKAT VRIJEDAN 20 MILIONA EURA

IZGRADNJA ZAOBILAZNICE BIĆE ZAVRŠENA DO KRAJA GODINE

Ministar saobraćaja Osman Nurković obišao je gradilište na izgradnji zaobilaznice u Rožajama, projekta za koji je Vlada opredijelila oko 20 miliona eura.

Nurković je istakao značaj izgradnje ove saobraćajnice, tranzitnog saobraćaja iz pravca Berana put Srbije i Kosova, koji će se usmjeriti zaobilaznicama i na taj način rasteretiti jedan dio saobraćaja i zagušenja koja su se dešavala tokom sezone.

“Proboj tunela je već završen, predstoji rad na mostu na Ibru i radovi između preostala dva tunela. Ukupna dužina je tri kilometra, od čega su 1,900 metara tuneli, oko 200 metara su mostovi, a ostalo je otvorena trasa”, kazao je Nurković.

On navodi da je ova zaobilaznica jako značajna i za posjetioce budućeg ski-centra na Štedimu, koji je u fazi izgradnje.

Kako je naveo, za investi-

Završetak radova se očekuje u predviđenom roku. Imali smo nekih sitnih nepredviđenih zastoja kada je u pitanju tunel i propadanje zemlje, ali njih smo uspješno otklonili. Ukupna vrijednost investicije je 20 miliona eura, a radovi će biti završeni do kraja godine

ciju od devet miliona eura planirana je izgradnja žičare 1.400 metara, zatim izgradnja staza, postavljanje stubova, trafo-stanice i bazena za vodosnabdijevanje, a na proljeće su planirani radovi asfaltiranja, koji su

jako bitni za pomenute turističke komplekse.

“Završetak radova se očekuje u predviđenom roku.

Imali smo nekih sitnih nepredviđenih zastoja kada je u pitanju tunel i propadanje zemlje, ali njih smo uspješ-

no otklonili. Ukupna vrijednost investicije je 20 miliona eura, a radovi će biti završeni do kraja godine”, istakao je Nurković.

Prema riječima predsjednika opštine Rožaje Rahmana Husovića, ovo je ja-

ko značajan korak ka razvoju dobre infrastrukture, posebno putne, koja je mnogo bitna za ovo mjesto.

“Ova zaobilaznica ima svoj određeni značaj, a to je da rastereti dio magistralnog puta koji prolazi kroz Rožaje, posebno što je u planu turistički potencijal na Štedimu”, rekao je Husović.

On se posebno zahvalio Vladi i premijeru, bez čije pomoći, kako navodi, realizacija ovako značajnog projekta ne bi bila moguća.

va u Vladi Crne Gore Rešadu Nuhodžiću. Kontaktirali smo ga putem telefona i objasnili da se problem mora što hitnije riješiti. Direktor je obećao da će postupiti po našem zahtjevu da se putna dionica tamponira i uvalja, kako bi se stvorili uslovi za

normalno odvijanje saobraćaja. To je proteklog vikenda ispoštovano i želimo da zahvalimo gospodinu Nuhodžiću na održanom obećanju.

Postupio je na način kako dolikuje jednom odgovornom službeniku Vlade”, kazao je Čoković.

B.Č.

BIJELO POLJE: BRZA REAKCIJA UPRAVE JAVNIH RADOVA

NASTAVLJENA REKONSTRUKCIJA PUTA U NASELJU RASOVO

Mještani najvećeg bjelopoljskog mjesnog centra Rasovo godinama su upozoravali na loše stanje putne infrastrukture, te rizik kretanja tom dionicom, prvenstveno djece. Radovi su počeli krajem prošle godine, ali su, vjerovatno zbog loših vremenskih uslova, bili obustavljeni, pa su iz NVO Novi put bili prinuđeni da podsjete nadležne na navedeni problem.

“Duži period niko od nadležnih nije reagovao, iako

na toj putnoj dionici postoji veliki broj otvorenih šahti koje predstavljaju potencijalnu opasnost za građane, a prvenstveno učenike koji pohađaju tamošnju osnovnu školu. Osim toga, put je u dosta zapuštenom stanju i prljav, što je dodatno otežavalo normalno kretanje i funkcionisanje saobraćaja”, saopštili su iz te NVO. Izvršni direktor NVO Novi put Vehbo Čoković kazao je za Dnevne novine da su bili prinuđeni da reaguju i

da su poslali protestnu notu sa mjesnog sastanka i najavili organizovanje protesta, na raskrsnici kod semafora u Resniku.

“Na više adresa bezuspješno smo se obraćali. Bili smo prinuđeni da se obratimo direktoru Uprave javnih rado-

20

podgorica

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

preduZeće ª ČistoćAº stvArA i

AkcijA ª ZelenilAº u 2020. godini

Izgradnja ili rekonstrukcija igrališta na 17 lokacija Glavni grad Podgorica, odnosno gradsko preduzeće “Zelenilo”, planira da u ovoj godini na više lokacija izgradi potpuno nova ili rekonstruiše igrališta koja su zbog stepena devastacije van upotrebe.

Iz “Zelenila” navode da će ovom akcijom biti obuhvaćeno 17 lokacija na teritoriji glavnog grada.

“Prošle godine počeli smo ovu lijepu priču u nekoliko podgoričkih naselja i zaključili da je neophodno da što prije omogućimo našim najmlađim sugrađanima da u svakom dijelu grada dobiju adekvatan prostor za igru i razonodu, ali i za socijalnu integraciju i dalji razvoj.

U zavisnosti od vremenskih uslova, te izvođača radova, kao i tenderskih i ostalih neophodnih procedura,

u ovoj godini se planira izgradnja ili rekonstrukcija na ukupno 17 lokacija, pa se novim igralištima mogu radovati mališani i njihovi roditelji na Starom aerodromu (dvije lokacije), u Novoj varoši, Zagoriču, Maslinama, Draču, Staroj Zlatici, Donjoj Gorici, Nikšićkom putu, MZ Ljubović, Ublima, u Piperima, iza Maše, iza zgrade ‘Simpa’, u Momišićima, na Koniku i u Bloku VI”, navode iz preduzeća “Zelenilo”.

Izgradnju i rekonstrukciju igrališta pratiće i adekvatno uređenje lokacija, u smislu oplemenjivanja sadnim materijalom, te postavljanja parkovskog i drugog neohodnog mobilijara.

Iz Glavnog grada podsjećaju da je u prošloj godini za ove namjene utrošeno 140.000 eura.

Pravilna selek odlaganje otP da Postanu na Gradsko preduzeće “Čistoća” u posljednjem periodu poseban fokus stavilo je na primjenu primarne selekcije otpada, pa je stoga u martu prošle godine počelo ugrađivanje polupodzemnih kontejnera namijenjenih za odlaganje “suve” i “mokre” frakcije, kao podrška ovom konceptu.

Direktor preduzeća “Čistoća” Andrija Čađenović naveo je da ovaj koncept podrazumijeva obavljanje primarne selekcije, odnosno razvrstavanje otpada na mjestu njegovog nastanka, u dvije posude, a postavljanje posuda za odlaganje “suve” i “mokre” frakcije sprovodi se, prvenstveno, u Ia i I zoni (centar grada).

Nakon što je okončan postupak javne nabavke, kako kaže, Društvu su u septembru isporučena 22 polupodzemna kontejnera, od kojih je jedan namjenski za “suvu” i “mokru” frakciju, dok su na četiri nove lokacije ugrađena po dva kontejnera sa ciljem odvojenog odlaganja otpada. Na 11 lokacija je, pored postojećih polupodzemnih, ugrađen još po jedan kontejner, sve sa ciljem podrške ovom konceptu.

■ SVE VIŠE ONIH

iZgrAdnjA jugoZApAdne obilAZnice

Asfaltiran veći dio dionice Izgradnja Jugozapadne obilaznice teče planiranom dinamikom, saopšteno je iz Glavnog grada. Oni podsjećaju da Jugozapadna obilaznica predstavlja jedan od najvažnijih i najvrednijih projekta koji se realizuje ne samo u Podgorici, nego i u Crnoj Gori.

“Ona svojim značajem prevazilazi lokalni karakter, jer predstavlja vezu dva važna međunarodna kori-

dora – magistralnog puta ka Petrovcu i magistralnog puta ka Cetinju”, saopšteno je iz Glavnog grada.

Na saobraćajnici je asfaltiran veći dio dionice, a postavljen je i trotoar.

Ova važna regionalna saobraćajnica, čiju izgradnju finansira Glavni grad, vrijedna je preko 15 i po miliona eura, a u okviru nje će biti izgrađen i novi most na Morači.

KOJI PRAVILNO ODLAŽU OTPAD

“Krajem prošle godine je montiran još 31 polupodzemni kontejner zapremine 3m³ i tri polupodzemna kontejnera sa pratećom opremom zapremine 5m³ za odvojeno odlaganje otpada na raznim lokacijama u gradu”, kazao je Čađenović.

Početkom ove godine montirano je još osam polupodzemnih kontejnera, čija je nabavka obezbijeđena iz sredstava koja su Glavnom gradu dodijeljena od Ambasade Republike Bugarske, sa ciljem unapređenja kvaliteta sistema upravlja-

Kontejneri za suvu i mokru frakciju

nja otpadom na teritoriji glavnog grada.

Kao podrška pomenutom konceptu, na lokacijama gdje, zbog nedostatka prostora ili prisustva podzemnih instalacija, nije moguće ugraditi polupodzemne kontejnere, biće postavljani metalni i plastični kontejneri, pa je za ovu namjenu nabavljeno 380 kontejnera zapremine 1,1m³ (180 komada metalnih kontejnera sa plastičnim poklopcem i nožnom pedalom i 200 komada plastičnih kontejnera sa nožnom pedalom).

“S obzirom da se sprovodi već 10 mjeseci, a imajući u vidu komentare građana i iskustva sa pražnjenjem posuda, možemo reći da je projekat selekcije otpada prihvaćen od većine građana, ali naravno ne u potpunosti, jer je prisutno neodgovorno ponašanje pojedinaca, koji i dalje otpad odlažu nenamjenski. Kako većina građana pruža podršku ovakvom načinu odlaganja otpa-

da, planiramo da u narednoj godini nastavimo sa postavljanjem namjenskih posuda, kao i sa informisanjem građana o prednostima ovakvog odlaganja otpada, u nadi da ćemo na ovaj način promijeniti loše navike pojedinaca”, istakao je Čađenović.

■ ZAMJENA METALNIH KONTEJNERA

Postavljanje namjenskih posuda podrazumijevaće zamjenu postojećih metalnih kontejnera, uz napomenu da ugradnja polupodzemnih kontejnera zahtijeva ispunjavanje određenih tehničkih uslova, zbog čega oni ne mogu biti ugrađeni na svim lokacijama na kojima se trenutno nalaze metalni.

Trenutno je na prostoru grada ugrađeno 130 polupodzemnih kontejnera, od kojih je devet namjenskih za odlaganje “suve” i “mokre” frakcije, a ugradnja će biti nastavljena i u narednom periodu.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

PODGORICA

21

INFRASTRUKTURU ZA PRIMARNU SELEKCIJU OTPADA

KCIJA I PADA MORAJU AVIKA

Čađenović

Aplikacijom do čistijeg grada

Takođe, u glavnom gradu je određena 41 lokacija za sakupljanje biljnog i kabastog otpada, pa je od marta prošle godine započeto postavljanje posuda-kontejnera zapremine 10 kubnih metara, koji su obilježeni naljepnicama sa jasno vidljivim nazivom i ilustrovanim prikazom vrste otpada koji se odlaže u njima. Na utvrđene lokacije postavljaju se zeleni (za odlaganje biljnog otpada) i narandžasti kontejneri (za odlaganje kabastog otpada), a pražnjenje posuda vrši

se u terminu od 19 do 23 sata, prema rasporedu koji je dostupan na sajtu “Čistoće”, kao i na Facebook i Instagram stranicama Društva.

U saradnji sa Crnogorskim Telekomom i kompanijom Amplitudo, započeta je i realizacija Pilot projekta za pametno upravljanje odvoza otpada za potrebe “Čistoće”. Projekat se sastoji iz dvije komponente - senzori za očitavanje nivoa otpada u kontejnerima i mobilna aplikacija čiji je fokus na komunikaciji sa klijentima, kako fizičkim licima, tako i kompanijama.

“Do sada su u pet polupod-

zemnih kontejnera postavljeni senzori, koji u realnom vremenu informišu gradske službe o popunjenosti kontejnera.

Implementacija mobilne aplikacije, koja je planirana u narednom periodu, omogućiće povezivanje korisnika sa gradskim službama, sa ciljem bržeg odvoza otpada, razmjene informacija o količini prikupljenog i recikliranog otpada, kao i promociji pozitivnog uticaja na urbanu ekologiju”, kazao je Čađenović.

■ MOBILNO RECI-

KLAŽNO DVORIŠTE

Krajem prošle godine “Čistoća” je nabavila i prvo mobilno reciklažno dvorište, čija vrijednost iznosi 14.435 eura.

“Nabavkom i stavljanjem u funkciju mobilnog reciklažnog dvorišta, prvenstveno je obez-

■ ZA RADNIKE 94 STANA

Mobilno reciklažno dvorište

U postupku skoro 24.000 tužbi protiv građana zbog duga Dug fizičkih lica po osnovu izvršene usluge odvoza komunalnog otpada iznosi 2.309.872 eura. U postupku se nalazi 23.975 tužbi protiv fizičkih lica, u ukupnom iznosu od 1.407.076 eura, čime je obuhvaćeno 61 odsto ukupnih potraživanja od fizičkih lica.

Vrijednost naplaćenih sredstava za period januar - novembar prošle godine iznosi 1.261.832 eura, što u odnosu na vrijednost fakturisane realizacije u istom periodu, koja iznosi 1.359.639 eura, predstavlja procenat naplate od 92 odsto.

bijeđen prostor da i građani iz centralnog gradskog jezgra mogu pravilno da odlažu otpad, imajući u vidu da je ovaj dio grada lišen prostora gdje se može izgraditi klasično reciklažno dvorište”, kazao je Čađenović. On navodi da se implementacijom manjeg mobilnog reciklažnog dvorišta, koje karakteriše praktičnost odlaganja i ekonomičnost prikupljanja, eliminiše i taj hendikep.

Tokom decembra je nabavljen i električni mobilni usisivač, prvi u Crnoj Gori. Vrijednost usisivača je 14.500 eura, čime je nastavljeno ulaganje u savremenu opremu, a nabavkom uređaja na električni pogon, kako kaže Čađenović, dodatno doprinose i zaštiti životne sredine.

Dug pravnih lica po osnovu izvršene usluge odvoza komunalnog otpada iznosi 1.695.105 eura. U postupku se nalazi 3.901 tužba protiv pravnih lica, u ukupnom iznosu od 1.348.260 eura, čime je obuhvaćeno 79 odsto ukupnih potraživanja od fizičkih lica.

Vrijednost naplaćenih sredstava za period januar - novembar prošle godine iznosi 2.334.488 eura, što u odnosu na vrijednost fakturisane realizacije u istom periodu, koja iznosi 2.374.408 eura, predstavlja procenat naplate od 98%.

Privodi se kraju i izgradnja stambene zgrade za zaposlene u Čistoći, još jedan projekat, kaže Čađenović, kojim je pokazana posvećenost aktuelnog rukovodstva i sindikalnog povjereništva “Čistoće”, kao i pozitivan odnos prema zaposlenima, kroz stvaranje mogućnosti za poboljšanje uslova stanovanja. Radovi se odvijaju shodno dostavljenom dinamičkom planu izvođenja radova, a u objektu su za zaposlene planirana ukupno 94 stana, različitih struktura, od garsonjera do dvosobnih.

M.M.

22

svijet

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 06.02.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Bianca“ na adresi Mirka Vešovića bb, Kolašin.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Vlahović Veljka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 222 KO Vlahovići i Bulatovići, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 2597, plan 13, skica 100, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 6. klase površine 20927 m2, - Katastarska parcela broj 2991, plan 14, skica 840, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 283 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 22 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 15 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 2991, u osnovi površine 22 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor površine 15 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 10 m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIV prodaji iznosi 23.712,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Vlahović Veljka na dan 08.11.2018. godine iznosi 18.220,80 €.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 44.620,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 05.02.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 07.02.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Rosaks Trade DOO Nikšić koje su upisane u listu nepokretnosti br. 3363 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja zgrade u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, površine 424 m2, - katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište, površine 206 m2, - katastarska parcela br. 4732, plan 16, skica 53/04, koja po načinu korišćenja predstavlja građevinsku parcelu, povrsine 1284 m2 i - zgrada u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 2996, spratnost P, povrsine 340 m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIX prodaji iznosi 53.424,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Rosak Trade DOO Nikšić na dan 30.10.2017. godine iznosi 45.832,18€.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 179.507,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 06.02.2020. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

U BerlinU počeli mirovni pregovori o građa

Moćnici odlučuju o sudbini libije

Međunarodna konferencija o Libiji počela je juče u Berlinu. Cilj je da se zaustavi miješanje stranih vojnih snaga, dogovori trajan prekid vatre i pomogne obnavljanje političkog procesa o budućnosti te države. U nacrtu završnog dokumenta traži se od svih strana da ne napadaju naftna postrojenja u Libiji. Višemjesečna diplomatska nastojanja Njemačke da pojača napore za zaustavljanje borbi u Libiji u okviru su inicijative generalnog sekretara UN Antonija Guteresa i njegovog izaslanika za Libiju Gasana Salame, prenijela je agencija AP. Za stolom u glavnom gradu Njemačke našli su se predstavnici Vlade sa sjedištem u Tripoliju i ratni vođa Halifa Haftar koji ima uporište na istoku zemlje.

Predsjednici Turske i Rusije Redžep Tajip Erdogan i Vla-

dimir Putin uoči samita takođe su razgovarali o stanju u Libiji. Oni podržavaju različite strane libijskog sukoba i smatraju se ključnim ličnostima u pregovorima za mir u ovoj zemlji.

Rusija podržava ratnog vođu Halifu Haftara, čije snage kontrolišu veći dio istoka Libije i koji je u aprilu pokrenuo ofenzivu s ciljem osvajanja glavnoga grada Tripolija i rušenja međunarodno priznate vlade. Turska, pak, podržava međunarodno priznatu vladu sa sjedištem u Tripoliju.

Ruski predsjednik je uoči berlinske konferencije o Libiji rekao kako se nada da će ona donijeti napredak.

“Ne gubimo nadu da će se dijalog nastaviti i da će sukob biti riješen”, rekao je Putin prije nego što se sastao s turskim predsjednikom Erdoganom.

Erdogan je pak naglasio da bi general Kalifa Haftar koji od aprila 2019. vodi ofanzivu kako bi osvojio Tripoli, morao odustati od svog agresivnog stava kako bi utro put političkom procesu.

“Kako bi se sprovele druge faze političkog procesa i došlo do rješenja, Haftarovo agresivno ponašanje mora prestati”, rekao je Erdogan za tursku televiziju prije sastanka s Putinom.

Na sastanku u Berlinu učestvovali su i francuski predsjednik Emanuel Makron, italijanski i britanski premijeri Đuzepe Konte i Boris Džonson, kao i američki državni sekretar Majk Pompeo.

Pozvani su i predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta, Alžira, Kine i Republike Kongo. Takođe, iz njemačkog ministarstva spoljnih po-

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

anskom ratu u afričkoj zemlji

23

svijet

trampovi advokati odbacili optužbe protiv predsjednika

ImpIčment opasan napad na amerIku

Svjetski lideri postigli su finalni sporazum na međunarodnoj konferenciji o Libiji. Ruska agencija Tas je imala uvid u nacrt dokumenta. Prema tom nacrtu, proces rješenja krize u Libiji biće podeljen na šest djelova: primirje, embargo na oružje, politički proces, reforma sektora bezbjednosti, ekonomska i finansijska reforma, poštovanje međunarodnog humanitarnog

slova su potvrdili da će samitu prisustvovati premijer međunarodno priznate libijske vlade nacionalnog jedinstva Fajez el Saraž i njegov glavni protivnik, komandant Narodne armije Halifa Haftar.

prava i ljudskih prava. U nacrtu se takođe poziva na nemiješanje u oružani sukob u Libiji i traži od Savjeta bezbjednosti UN da uvede sankcije zemljama koje krše embargo na oružje.

Kako navodi ruska agencija, nakon usvajanja teksta, biće uspostavljen specijalni Međunarodni komitet za praćenje, koji će nadgledati primjenu odluka sa samita u Berlinu.

Izaslanik UN za Libiju Gasan Salame ocijenio je da je toj zemlji potrebno da prestane svako strano miješanje, ali je izrazio i baojazan da u Berlinu neće biti postignut dogovor o prekidu sukoba.

Foto: Saul Loeb

Postignut dogovor, ključno šest tačaka sporazuma

Pravni tim američkog predsjednika Donalda Trampa odbacio je u odgovoru na impičment optužbe Predstavničkog doma Kongresa ističući da je Tramp nevin i da te optužbe predstavljaju “opasan napad na Amerikance”. Trampovi advokati su se u dokumentu na šest strana prvi put zvanično pozabavili pravnim dejstvom dvije stavke impičmenta – zloupotrebom moći i opstrukcijom rada Kongresa, prenio je Rojters. Ta dva člana su osnova suđenja koje bi moglo da dovede do Trampovog opoziva u Senatu, koje počinje sjutra.

“Imamo snažnu pravnu osnovu. Predsjednik nije uradio ništa pogrešno i vjerujemo da će to biti dokazano tokom ovog procesa”, rekao je jedan od izvora u pravnom timu, koji je obavijestio novinare o sadržaju dokumenta.

Prema njegovim riječima, u odgovoru Trampovog pravnog tima se ističe da proces protiv predsjednika nije ništa drugo nego opasan napad na američki narod i njihovo pravo da glasaju.

U dokumentu se tvrdi da stavke impičmenta krše američki Ustav i da će na-

nijeti trajnu štetu.

Proces opoziva predsjednika Donalda Trampa nastavlja se sjutra, kada će na suđenju u Senatu biti izneseni uvodni argumenti. Proces je u Gornjem domu američkog Kongresa formalno počeo u četvrtak.

Senat je o nastavku procesa opoziva i o optužbama u četvrtak formalno obavijestio Trampa. Predsjednik može biti razriješen dužnosti ako za to glasa dvije trećine, odnosno 67 od stotinu senato-

ra, što je malo vjerovatno, jer većinu u Senatu imaju republikanci.

Tramp je optužen da je prekršio zakon kada je prošle godine privremeno zaustavio isplatu vojne pomoći Ukrajini, koju je Kongres već odobrio, dok je istovremeno vršio pritisak na Kijev da sprovede istrage protiv političkog rivala Džoa Bajdena i njegovog sina, što je bio i glavni povod za pokretanja procesa opoziva.

zapalio se dom za osobe sa invaliditetom

Osam žrtava u požaru u Češkoj Najmanje osam osoba je stradalo, a 29 je povrijeđeno u požaru u Domu za osobe sa invaliditetom u Češkoj. Požar je izbio juče ujutro oko pet časova u Domu za osobe sa invaliditetom u Homutovu, gradu na sjeverozapadu Češke. Iz vatrogasne službe su potvrdili da je osam osoba izgubilo život, a 29 je povrijeđeno. Zbog loših vremenskih uslova, mjestu požara nije moglo da se priđe helikopterom, ali su vatrogasci uspjeli da ga lokalizuju. Na mjestu nesreće bilo je sedam ekipa hitne pomoći, od kojih

su dvije stigle iz Njemačke. Premijer Andrej Babiš je na Tviteru naveo da je riječ o “strašnoj tragedi-

ji” i da policajci i vatrogasci čine sve što je u njihovoj moći. Uzrok požara još nije utvrđen.

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

KULTURA

25

IZLOŽBA RADOVA ª HORIZONTIº GORANA ĆETKOVIĆA U KOLAŠINU

Pejzaž kao medijum slikarskog istraživačkog karaktera

Novi ciklus Ćetkovićevih slika tematski se odnosi na pejzaž koji je autor pojednostavio

Vječna Houpova tema – Južna Afrika, ovoga puta u posljednjim godinama aparthejda, uz putovanje preko Zimbabvea, Ugande, Mobutuovog Zaira, Liberijskog rata i Somalije do Černobilja, pada Berlinskog zida, Moskve i Rumunije. A putnik, pogrdnog imena Džimfiš je “rijetka zvijer” u Južnoj Africi: crnac bijele puti ili bijelac sa crnačkim korijenima koga rasizam i etničko klasifikovanje svijeta uporno tjera od odgovora na pitanje “Kako ću znati kada sam na pravoj strani istorije? I koga da pitam?”

REPERTOAR DANAS 20.1.2020.

FILM

1917

20.10 / 22.30h

REŽIJA: Sem Mendez

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 20.1.2020.

FILM

AJVAR

20.00 / 22.00h

REŽIJA: Ana Maria Rossi

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Izložba radova “Horizonti” akademskog slikara Gorana Ćetkovića biće otvorena sjutra veče od 19 sati u Zavičajnom muzeju u Kolašinu.

“Novi ciklus Ćetkovićevih slika se tematski odnosi na pejzaž koji je autor pojednostavio i uprostio. Pejzaž je postao medijum slikarske poruke, slikarskog istraživačkog karaktera”, napisala je Draginja Kujović, istoričarka umjetnosti i direktorica Zavičajnog muzeja u katalogu izložbe.

Goran Ćetković je rođen 1975. godine u Kolašinu. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti, Odsijek slikarstvo, na Cetinju u klasi profesora Nikole Gvozdenovića 2000. godine. Član je ULUCG. Izlagao je na brojnim grupnim izložbama, a učesnik je i brojnih kolonija. Dobitnik je godišnje nagrade Galerije “Spinnaker” na izložbi studenata završne godine, kao i nagrade ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” za 2016. godinu.

Ovo je ujedno 27. samostalna izložba ovog umjetnika.

Izložba radova “Hori-

zonti” biće otvorena do 21. februara, u organizaciji Centra za kulturu Kolašin.

M.Rog.

Izložba radova “Horizonti” biće otvorena do 21. februara, u organizaciji Centra za kulturu Kolašin

ZAVRŠENO 13. IZDANJE KUSTENDORFA

Zlatno jaje rumunskom filmu “Božićni poklon”

Ovogodišnji 13. Kustendorf završen je tradicionalnom dodjelom nagrada, Zlatnog, Srebrnog i Bronzanog jajeta.

Za najbolji film proglašen je “Božićni poklon”, pa je Zlatno jaje otišlo u ruke Bogdanu Murešaneu iz Rumunije.

Riječ je o crnohumornoj drami koja donosi priču o porodici nekoliko dana pre pada Čaušeskua u Temišvaru. Drama počinje u trenutku kada otac shvati da je sin u čestitki koju je poslao Deda Mrazu, poželio da Čau-

šesku umre.

Bronzano jaje pripalo je Ingride Santos iz Španije za film “Bif”, a Srebrno Aliakseju Palujanu iz Bjelorusije za “Jezero sreće”.

Priznanje za najpoetičniji film dobio je reditelj Dimitar Kutmanov za ostvarenje iz Bugarske “Daleki dom”, a Specijalno priznanje dodijeljeno je Andreju Huculeaku iz Rumunije za “Havana, Cuba”.

Nagradu “Vinko Filač” za najbolju fotografiju dodijelio je francuski direktor fotografije Mišel Amatje Ha-

medu Bagheianu za iranski film “Drugi”.

O nagradama je odlučivao međunarodni žiri u kojem su bili italijanski reditelj Paolo Virci, francuski pisac i scenarista Tonino Benakvista i šahovski velemajstor Vladislav Tkačijev.

Podsjećanja radi, u takmičarskoj konkurenciji bilo je 21 ostvarenje mladih autora iz Kine, Rumunije, Belorusije, Mađarske, Bugarske, Ukrajine, Švajcarske, Srbije, Izraela, Španije, Poljske, Irana, Hrvatske i Francuske.

R.K.

26

KULTURA

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

POSLIJE 23 GODINE PRONAĐENA UKRADENA KLIMTOVA SLIKA

POTVRĐENA AUTENTIČNOST “PORTRETA JEDNE DAME”

Slika ukradena prije 20 godina i slučajno pronađena prije pet nedjelja u Pjaćenci na sjeverozapadu Italije predstavlja originalno djelo austrijskog slikara Gustava Klimta, saopštili su italijanski pravosudni organi.

“Sa velikim uzbuđenjem mogu da potvrdim da je pronađena slika original”, rekla je pravnica zadužena za istragu Ornela Ćića.

Muzej u Pjaćenci zatvoren je u februaru 1997. godine zbog radova i tada je ukradeno djelo “Portret jedne dame”.

Baštovani su 10. decembra čisteći spoljni zid muzeja slučajno pronašli sliku. Čisteći bršljan na zidu, naišli su na ventilacioni otvor u kojem je bilo nešto zamotano u crnu kesu za smeće. U kesi je bila slika bez rama.

Klimt je naslikao “Portret jedne dame” 1916. i 1917. godine.

Slika je skrenula svjetsku pažnju 1996. godine, kada je studentkinja istorije umjetnosti Klaudija Maga doprinijela otkrivanju još jednog portreta koji se krio ispod prvog.

R.K.

INTERVJU: OPERSKA PJEVAČICA OLIVERA TIČEVIĆ

VELIKO INTERESOVANJE ZA “BOEME” POKAZUJE DA JE PUBLIKA ŽELJNA OPERE Kontinuirani operski repertoar koji bi bio sačinjen i od drugih operskih produkcija na sceni nacionalnog teatra značio bi mogućnost upisivanja Crne Gore na evropsku opersku mapu

⌦ Marija Roganović Mlada operska pjevačica Olivera Tičević prve muzičke korake napravila je u rodnoj Crnoj Gori, a uspjehe nizala širom Evrope i svijeta. U njen talenat i virtuoznost uskoro će imati priliku da se uvjeri i domaća publika, u ulozi Muzete u Pučinijevoj operi “La Boheme” (Boemi) u režiji Andrea Tokija, koja će premijerno biti izvedena sjutra veče od 20 časova u nacionalnom teatru.

Kako ističe naša sopranistkinja u razgovoru za Dnevne novine, uloga u crnogorsko-italijanskoj produkciji “Boema” za nju predstavlja ponovnu radost bavljenja ovim pozivom u svojoj zemlji.

Bez sumnje “Boemi” su opera u kojoj gluma i pjevanje imaju po-

djednak značaj, a to je samo po sebi poseban izazov.

■ ULOGA MUZETE

POSEBNO DRAGA

“Mi kao glumci - pjevači moramo biti u odličnoj vokalnoj i fizičkoj formi, ne bismo li u punom sjaju prenijeli sve ljepote ovog značajnog djela. Muzeta je mlada, koketna djevojka, koja voli lagodniji način života i konstantnu pažnju, pa koristi sve ljepote svog glasa i stasa da to i dobije. Međutim, njena prava ljubav je Marčelo. Oboje su svjesni da su suđeni jedno drugom i da se ljubav između njih ne može zanemariti ili sakriti. Marčelo ne pokazuje želju za nekim ozbiljnijim korakom u njihovom odnosu pa Muzeta koristi svaki trenutak ne bi li ga zbog toga ‘kaznila’ praveći ga lju-

bomornim”, kazala je o svojoj junakinji Tičević.

Uloga Muzete, sa kojom se u više aspekata mogu poistovjetiti i mlade djevojke danas, posebno joj je draga, jer je ovom rolom diplomirala na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, ali i ostvarila debi u Norveškoj, prošle godine, u okviru Oslo opera festivala.

Prema njenim riječima, opera kao najsloženije umjetničko djelo, koje spaja muziku, književnost, pokret i likovnu umjetnost, zahtijeva veliki

Mi kao glumci - pjevači moramo biti u odličnoj vokalnoj i fizičkoj formi, ne bismo li u punom sjaju prenijeli sve ljepote ovog značajnog djela

umjetnički i produkcijski ansambl.

A samo postavljanje “Boema”, koji će se izvoditi kao dio redovnog repertoara nacionalnog teatra, kao i to da su karte odmah rasprodate, potvrđuje želju publike za operom. Ostaje nada da operska produkcija u našoj zemlji na ovome neće stati.

■ NUŽAN KONTI-

NUIRAN OPERSKI REPERTOAR

“Sjajan solistički ansambl, Crnogorski simfonijski orkestar,

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

KULTURA

27

KNJIGA TEORETIČARKE KULTURE ANE M. ZEČEVIĆ PREDSTAVLJENA U TIVTU

Prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve Knjiga “Sve postaje riječ, u riječi da živi: Prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve” dr Ane M. Zečević, teoretičarke kulture i teatrološkinje, predstavljena je u Petrovcu, Budvi i Tivtu.

Knjiga je posvećena primorskoj, odnosno paštrovskoj i budvanskoj tematici, te predstavlja zbirku njenih ranijih tekstova, kao i novonastalih za potrebe ovog izdanja.

U njoj je zastupljeno preko dvadeset naučnih i stručnih radova, prikaza i priloga, na različite teme iz domena muzike, teatra, književnosti,

kulture ovog kraja, kojima se autorka bavi već dvije i po decenije, što je bio i glavni motiv za obilježavanje knjigom ovog svojevrsnog malog jubileja.

Naslov izdanja preuzet je iz istoimene pjesme revolucionara i književnika Stefana Mitrovića (19091985), rodom sa Svetog Stefana, iz Paštrovića.

Knjiga sadrži pet centralnih segmenata, u kojima su objedinjeni autorkini tekstovi na date teme: “O Stefanu Mitrovom Ljubiši”, “O Branku Zenoviću”, “Muzika, književnost,

baština”, “Prikazi knjiga i događaja” i razgovori/intervju koje je autorka vodila s troje istraživača paštrovske kulturne baštine.

Knjiga je objavljena u izdanju Društva za kulturni razvoj “Bauo” iz Petrovca na Moru i Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak”, u okviru biblioteke ,,Kulturno nasljeđe Paštrovića”, Recenzenti knjige su dr Miroslav Luketić, dr Mila Medigović-Stefanović i dr Zlata Marjanović, a urednik izdanja je mr Dušan Medin. R.K.

Foto: Duško Miljanić

Tičević kao Muzeta u “Boemima” hor i dječji hor, vođeni rukom vrhunskog stručnjaka maestra Alberta Veronezija, kao i cijeli tim Crnogorskog narodnog pozorišta, koji su pokazali da uz partnere mogu da se bave ovako komplikovanim produkcijama, znače veliki uspjeh. Kontinuirani operski repertoar koji bi bio sačinjen i od drugih operskih produkcija na sceni nacionalnog teatra značio bi mogućnost upisivanja Crne Gore na evropsku opersku mapu. To bi ujedno značilo i da će naši operski pjevači moći da se bave ovim pozivom u svojoj zemlji, a naša publika da uživa u svim ljepotama opere”, priča ona.

Svaki nastup u Crnoj Gori za nju je jako bitan i emotivan upravo zbog toga što joj se pruža prilika da se predstavi svojoj, domaćoj publici.

“Naši festivali i kulturni događaji su zaista na sjajnom umjetničkom nivou i izuzetna je posjećenost. Prošle godine, na KotorArtu izvedena je premijera kompozicije ‘Pogledi’ za tri soprana i orkestar, naše sjajne kompozitorke Nine Perović, ispred Katedrale Svetog Tripuna. Posebno mjesto u mom srcu imaju nastupi na KotorArtu jer je upravo taj festival utiFoto: Filip Rašović

Radujem se muzičko-scenskom projektu ‘Slavuj’, u režiji Varje Đukić, za koji je muziku radila Nina Perović, a koji će ispričati priču o našoj velikoj i nezaboravnoj Kseniji Cicvarić cao na moj umjetnički razvoj”, ističe sopranistkinja.

■ MUZIČKO-SCENSKI

PROJEKAT “SLAVUJ”

U ovoj godini, na njeno veliko zadovoljstvo, poslovno će biti vezana za Crnu Goru više nego inače.

“Radujem se još jednom muzičko-scenskom projektu u Crnoj Gori, čija je premijera planirana za kraj februara. U pitanju je ‘Slavuj’, u režiji Varje Đukić, za koji je muziku radila Nina Perović, a koji će ispričati priču o našoj velikoj i nezaboravnoj Kseniji Cicvarić. Čeka me i nekoliko solističkih koncerata i nastupa van Crne Gore, kao i gostovanje sa istom ulogom koju tumačim u crnogorskoj produkciji ‘Boema’ na festivalu Kirsten Flagstad u norveškom Hamaru”, zaključuje Tičević.

28

drugi pišu

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 07.02.2020. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Musić Brajana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 236 KO Mokra njiva, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - Katastarska parcela broj 427, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 920 m2, - Katastarska parcela broj 428, plan 2, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 1. klase površine 8483 m2, potok površine 121 m2 i pomoćnu zgradu površine 147 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 428, spratnost P, površine 147m2.

Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XV prodaji iznosi 28.395,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Musić Brajana na dan 12.10.2018. godine iznosi 21.431,60 €.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 94.969,22 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 06.02.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 07.02.2020. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić, Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica.

Predmet prodaje je nepokretnost, u svojini Papović Nevene, upisana u listu nepokretnosti br. 154, KO Podgorica I, Uprave za nekretnine PJ Podgorica označena kao - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br.

865/1, PD 45, spratnosti P4, površine 55 m2.

Početna kupoprodajna cijena na XV iznosi 65.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 31.12.2019. godine iznosi 150.316,89 €.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 75.350,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 06.02.2020. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

kontrolisanim paljenjem iz

AustrAliji

„

Danas imamo previše loše, a premalo dobre vatre“, kaže Stiven Pajn, stručnjak za požare, za nedeljnik Špigel.

On smatra da se treba vratiti tradiciji Aboridžina koji su spaljivali šume ne bi li spriječili veće požare.

Ideja je jednostavna i odavno poznata čovječanstvu – kontrolisani požari mogu da uklone veće površine šuma i rastinja. Kada onda, u vrijeme suše, krenu divlji požari, oni neće imati prostora da se šire. Da li je to rješenje za Australiju?

Jeste, kaže profesor Stiven Pajn, ugledni američki stručnjak za istoriju životne sredine i vatru. Profesor kaže da su Aboridžini redovno spaljivali šume i tako ih čuvali

od većih požara. „U predjelu kojim su dominirali Aboridžini bilo je više ugljenisanih površina, ali su zato požari bili manje žestoki.

■ Praksa

aboridžina

Australiji treba više požara – ali onih prave sorte. Danas imamo previše loše, a premalo dobre vatre.“ „Stari britanski kolonijalni sistem je onda bio riješen

da strogo zabrani svaku vrstu požara. Poslije Drugog svjetskog rata su australijski stručnjaci za šume počeli da kontrolisano spaljuju ogromne površine po ugledu na Aboridžine. Ali onda je namjerno spaljivanje izašlo na loš glas – nažalost“, kaže Pajn za njemački magazin Špigel.

Stiven Pajn, profesor emeritus Državnog univerziteta Arizone i autor više kapitalnih knjiga o požarima, kaže da su ljudi počeli da se više vode emocijama prema prirodi, kengurima i koalama, te da je tako zanemarena bezbjednost. „Tako se Australija opet vratila kolonijalnoj filozofiji suzbijanja svakovrsnih

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

drugi pišu

29

zbjeći katastrofalne divlje vatrene stihije

trebA više požArA požara. Vatrogasci sada koriste avione kao vidljivi simbol modernosti. To je sve politički teatar“, navodi on.

■ Vatra je

prognana

Stručnjak za ekologiju i požare naziva Australiju „vatrenim kontinentom“ gdje su požari tako prirodno stanje kao što je led u Sibiru. „Australija je milionima godina izložena požarima tako da se njen životinjski i biljni svijet prilagodio“, priča Pajn za Špigel. Jedino su na tom kontinentu, dodaje, životinje i biljke naučile da koriste vatru. Recimo ptice grabljivice koje namjerno no-

se zapaljene grane i šire požar kako bi istjerale plijen na čistac. Ili biljke čije sjeme biva učaureno u vosak – on se topi samo jakim plamenom i tada sjeme pada u zemlju, a biljka opstaje. Pajn tvrdi da je otvoreni plamen praktično prognan iz ljudske civilizacije, u gradovima se vatra

Australiji treba više požara – ali onih prave sorte. Danas imamo previše loše, a premalo dobre vatre

rijetko gdje još može vidjeti. Međutim, sveprisutno je ono što profesor naziva „industrijskom vatrom“ koja nikada ne prestaje i nema granice. „Kad sam bio mlad, u Finiksu smo redovno spaljivali travnjake. To traje pet minuta, nije velika stvar, sve komšije su to radile. Danas iznajmljujem mašinu za sakupljanje trave po koju odlazim automobilom koji ide na fosilna goriva, mašinu punim benzinom, onda ona sakupi pokošenu travu koju smo ranije palili. Zatim suvu travu pakujem u plastične džakove i po nju dolazi smetlarski kamion koji takođe ide na fosilna goriva.”

“Dakle, zabranjeno je direktno paljenje trave, ali prihvatamo bez problema sve to spaljivanje goriva? Zar to nije perverzno?“, pita se profesor Stiven Pajn.

30

ZABAVA

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

KIC ª STARE NOTE - NOVI zVuCIº

Audicija za učesnike trećeg Festivala Podgorički kulturno-informativni centar “Budo Tomović” raspisao je audiciju za učesnike III izdanja Festivala crnogorske narodne pjesme “Stare note - novi zvuci” koji će biti održan 26. marta u Velikoj sali KIC-a.

“Pozivamo zainteresovane mlade pjevače da se prijave na audiciju koja će biti održana 29, 30. i 31. januara, od 18 do 20h u KIC-u ‘Budo Tomović’, u kancelariji Festivala u suterenu. Gornja starosna granica za kandi-

date i kandidatkinje je 30 godina. Audiciju će voditi Aleksandar Saša Magovčević, umjetnički direktor festivala”, stoji u saopštenju ove institiucije.

Podsjećamo da su prethodna dva Festivala “Stare note - novi zvuci” održana u organizaciji KIC-a “Budo Tomović” uz podršku Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, brojnih crnogorskih umjetnika i medija, dok je festival snimala Televizija Crne Gore. Fi.J.

DOBRE VIJESTI

NEVJEROVATNA REAKCIJA FANOVA

Eminem iznenada objavio album i uzburkao duhove

Šade objavljuje novi materijal?

Tek smo u trećoj nedjelji godine, a muzička industrija i milioni ljudi širom svijeta su već na nogama. Razlog, kao i mnogo puta do sada - Eminem. Najbolji bijeli reper iz prve decenije dvijehiljaditih godina, iznenada je objavio novi album i sudeći po reakcijama fanova i kritičara, niko nije ostao ravnodušan. U prilog tome najbolje govore rezultati, odnosno 10.903.857 pregleda u toku samo jednog dana, kao i 928.000 lajkova ispod pjesme “Darkness” za koju je urađen i spot.

Da kuriozitet bude još veći, Eminem je novi albuim

Stjuart Metjumen, član pratećeg benda muzičarke Šade, izjavio je u intervjuu sa američke medije da su počeli da rade na novom albumu, odnosno da su spremili “gomilu pjesama”.

Ona je prethodni album “Soldier of Love” objavile još prije sedam godina.

“Ne zanima je slava niti išta slično. Želi da objavljuje umjetnost”, rekao je Metjumen i dodao “kada bude gotov, tada će biti objavljen”.

NAKON DODJELE GREMIJA

Ališa Kiz, Foo Fighters i drugi na koncertu u čast Prinsa Više od desetak zvijezda nastupiće na koncertu u čast muzičke legende Prinsa, dva dana nakon 62. dodjele nagrade Gremi, objavio je CNN. Koncert “Let’s Go Crazy: The Grammy salute to Prince” održaće se 28. januara u Los Anđelesu.

Postavku izvođača u čast Prinsa čine Džon Ledžend, Fu Fajters, Ališa Kiz, Huanes, Kris Martin, Ašer i drugi muzičari.

Pjevač hita “Purple Rain”

osvojio je sedam Gremija, a za nagradu je bio nominovan 38 puta, objavila je američka Akademija za diskografsku umjetnost i nauku.

“Svojim subverzivnim sta-

vom i zapovjednom prirodom kombinovao je muzičke žanrove i stvarao elektrizirajuću muziku snažnog karaktera”, saopštila je predsjednica Akademije Debora Dugan.

“Prins nastavlja da bude nadahnjujuća ikona umjetnicima i obožavateljima širom svijeta”, dodala je Dugan.

Prins (Rodžer Nelson) preminuo je 21. aprila 2016. godine, nekoliko nedjelja nakon što je najavio da će objaviti autobiografsku knjigu.

pod nazivom “Music To Be Murdered By” objavio bez prethodne najave, baš kao i spot za pjesmu “Darkness” koja se na njegovom oficijalnom Jutjub kanalu pojavila u ponoć.

Album sadrži 20 pjesama u trajanju od 64 minuta. Gosti na albumu su Ed Širan (pesma: Those Kinda Nights), Anderson Pak (Lock It Up), Young M.A. (Unaccommodating) i reper Juice WRLD (Godzilla) koji je preminuo 8. decembra prošle godine. Kao što je to slučaj od početka Eminemove karijere, producent albuma je i ovaj put bio Dr.Dre. Fi.J.

32

KUVAR

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 07.02.2020. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul.

Serdara Šćepana S-70, Nikšić.

Predmet prodaje su nepokretnosti upisane: 1) U listu nepokretnosti br. 3794 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, koje se nalaze u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 4831, označene kao: • nestambeni prostor, PD 15, spratnost 1P, površine 46m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 16, spratnost P, površine 38m2, u svojini Tepavčević Dragana; • poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2, u svojini Papović Vojina; 2) u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža, Uprave za nekretnine PJ Nikšić, označene kao parcela br. 1576/3, potes Potkunjica, koja po kulturi predtsavlja njivu 3. klase, površine 305m2, dvorište površine 500m2 i kuću i zgradu površine 170m2, kao i porodična stambena zgrada koja je izgrađena na pomenutoj parceli, u svojini Papović Ksenije.

Početna kupoprodajna cijena na XX prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 3794 KO Nikšić i to: • za nestambeni prostor, PD 15, površine 46m2 i poslovni prostor, PD 16, površine 38m2 iznosi 25.000,00 €; • za poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2 iznosi 9.000,00 €.

Početna kupoprodajna cijena na XX prodaji za nepokretnosti koje su upisane u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža iznosi 69.000,00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gitanes Export DOO Nikšić na dan 31.12.2019. godine iznosi 150.316,89 €.

Procijenjena vrijednost za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 3794 KO Nikšić i to: • za nestambeni prostor, PD 15, površine 46m2 i poslovni prostor, PD 16, površine 38m2 iznosi 50.256,00 €; • za poslovni prostor, PD 18, spratnost P, površine 24 m2 iznosi 18.140,00 €.

Procijenjena vrijednost za nepokretnosti upisane u posjedovnom listu br. 1095, KO Rubeža iznosi 277.440,00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 06.02.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit.

Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice I.br.1200/19 -Ul. 13 Jul br. 18Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima («Službeni list Crne Gore» broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca «ERSTE BANK» AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Petar Minić, advokat iz Podgorice, protiv kreditnog dužnika Bigović Marije iz Podgorice, IX Crnogorske Brigade 462 i hipotekarnog dužnika Rončević Rajka iz Podgorice, ul.

VII Omladinske br. 35, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 61.003,95€, dana 17.01.2020. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Četvrta vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Rončević Rajka iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 13.02.2020.godine, sa početkom u 12.00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.

Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 177, KO Podgorica I, PJ Podgorica, i to objekat na kat. parceli br.1189, br. zgrade 1, trosoban stan, PD 14, treći sprat površine 88 m2, u obimu prava svojina hipotekarnog dužnika 1/1, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Ugovora o hipoteci Ov.br. 27816/10 od 11.08.2010.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Bigović Mariji iz Podgorice, osnovom Ugovora o kreditu br. LD/10221/00018 od 11.08.2010.godine.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 100.200,00€, a na četvrtoj vansudskoj prodaji nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 61.003,95€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 31.05.2019. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 2.941,13€.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od procijenjene cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste Bank” AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste Bank” AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem u navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa svojine na nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.

U Podgorici, dana 17.01.2020. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

Poslastice sa lješnikom

Čokoladna fantazija za hladne večeri Čokoladna fantazija Potrebno je za tijesto: 3 čaše šećera, 3 čaše brašna, 3 jogurta, prašak za pecivo, 1/2 čaše ulja, 3 kašike kakaoa, 150 g mljevenih lješnika, 100 g čokolade za kuvanje Dobro umitite sve sastojke (osim čokolade) dok smjesa ne postane glatka i na kraju dodajte lješnike. Smjesu stavite u podmazani pleh koji ste posuli brašnom i pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni, otprilike pola sata. Kada je kolač ispečen, pripremite glazuru.

Istopite čokoladu sa malo ulja i vode na niskoj temperaturi, a zatim prelijte preko kolača.

Domaća torta Potrebno je za koru: 5 bjelanaca, 5 kašika šećera, 5 kašika mljevenih lješnika, 5 kašika mljevenog keksa. Za fil:, 15 žumanaca, 15 kašika šećera, 2 pudinga od vanile ili kokosa (plus 6 kašika šećera), 1/2 l mlijeka, margarin, 250 ml slatke pavlake U mu t i t e m i k s e r o m bjelanca i šećer, dodajte mljevene orahe i keks i pecite koru u rerni otprilike 15 minuta (ispecite ukupno tri kore). Žu-

manca i 15 kašika šećera skuvajte na pari. Odvojeno skuvajte dva pudinga u 1/2 l mlijeka sa šest kašika šećera. Kada se puding ohladi pomiješajte ga sa filom od žumanaca i dodajte umućen margarin sa malo šećera u prahu. Filom premažite svaku koru, a zatim umutite 250 ml slatke pavlake, pa filujte tortu spolja. Umjesto slatke pavlake može i glazura od čokolade.

Mafini punjeni džemom Potrebno je: 300 g brašna, pola praška za pecivo, 200 g šećera, 100 g mljevenih lješnika, 150 ml ulja, 250 ml kisjele vode, vanilin šećer, 50 g sjeckanih lješnika (za posipanje), džem Pomiješajte u posudi brašno, prašak za pecivo, mljevene lješnike i šećer. Dodajte ulje i umutite lagano mikserom, a zatim stavite kisjelu vodu i nastavite da miješate. Kad se sve dobro sjedini, stavite malo smjese u korpice za pečenje, zatim malo džema, pa ponovo pripremljenu smjesu. Pospite preko mafina sjeckane lješnike i pecite na 180 stepeni, otprilike 20 minuta.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

KUVAR

33

Predahnite od teške hrane

Osvježavajuće kisjele čOrbe Poslije napornog perioda punog teške hrane i velikog broja kalorija, okrijepite se uz kisjele čorbe: od paradajz soka, moćnu juneću čorbu, bijelu sa povrćem i sa paprikom i limunom.

Od paradajz soka Potrebno je: 30 ml ulja, kašika brašna, 1/2 l paradajz soka, 1/2 l vode, list lovora, so, biber, suvi biljni začin, isjeckani peršun, bosiljak, list celera, kašičica sirćeta, krutoni Zagrijte ulje na jačoj temperaturi, pa sipajte brašno i malo ga propržite. Dospite paradajz sok i miješajte sve dok ne počne da ključa.

Ulijte vodu i sirće, stavite lovorov list i začine. Kada provri, kuvajte nekoliko minuta i skinite sa vatre. Krutone dodajte neposredno pred služenje.

Moćna juneća Potrebno je: 300 g junetine (rozbratna, potplećka, rep), veza zeleni, manji korijen celera, list peršuna, 200 ml mlijeka, kašika sirćeta, 2 kašike brašna, ulje, suvi biljni začin Skuvajte meso i zelen, izvadite, pa meso sitno isjeckajte, a zelen ispasirajte vi-

ljuškom. Vratite u bujon, začinite suvim biljnim začinom, a kada čorbica provri ubacite blagu zapršku napravljenu od malo ulja i dvije kašike brašna i kuvajte još 15 minuta. Zatim dodajte 1-2 šolje mlijeka, kuvajte još 10 minuta i na kraju dodajte kašiku sirćeta, tek toliko da čo-

rbica bude blago kisjelkasta.

Začinite je sa malo isjeckanog peršuna.

Bijela sa povrćem Potrebno je: pile (1-1,5 kg), veća glavica crnog luka, 3 šargarepe, 3 bijele zeleni, manji celer, 2 lovorova lista, 125 g pirinča, 2 limuna, 3 žumanceta, 150 ml pavlake, mi-

rođija, peršun, so, biber U dublji lonac stavite pile i nalijte 4,5 l vode, pa posolite i ostavite da provri. Potom smanjite vatru i skidajte pjenu koja se pravi, pa dodajte isjeckanu šargarepu, bijelu zelen, lovor i celer i ostavite da se kuva. Kad se piletina skuva, izvadite je, pa od-

stranite kosti i kožu, usitnite je i vratite u lonac. Kad ubacite meso, dodajte i pirinač.

Poslije 15 minuta kuvanja pirinča, umutite sok od limuna sa žumancima, dodajte mu pavlaku i dobro sjedinite. Polako sipajte tu smjesu u lonac, uz miješanje, pa sklonite sa ringle. Posolite i pobiberite po ukusu, pa dodajte peršun i mirođiju.

S paprikom i limunom Potrebno je: 4 kašike ulja, glavica crnog luka, kašika brašna, 1/2 kašičice mljevene crvene paprike, 50 g suvih crvenih paprika, limun, 4 jajeta, so, masline Luk sitno isjeckajte i pržite na ulju dok ne postane staklast. Dodajte brašno, pržite jedan minut, uz miješanje, pa sipajte mljevenu crvenu papriku i nalijte 8 dl hladne vode. Kad proključa, nacijedite u čorbu sok od limuna i ostavite da vri na tihoj vatri 15 minuta, pa dodajte isjeckane suve paprike. Pojačajte vatru i u čorbu stavljajte jedno po jedno jaje (bez ljuske). Kada se bjelanca skuvaju, skinite sa ringle, posolite i ukrasite maslinama.

Ukusne i sa malo kalorija

34

KUVAR

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

Probajte obrok salate Zamijenite glavni obrok nekom dobrom salatom. Napravite: krompir na drugačiji način, vitaminski miks, sa voćem i povrćem, sa kukuruzom i mirođijom, zalogaje od piletine, bundevu sa mesom i neodoljive makarone.

Krompir na drugačiji način Potrebno je: 5-6 većih krompira, 2 jajeta, rotkvice, veza mladog crnog luka, sirće, maslinovo ulje, so, biber, mirođija ili peršun, sok od limuna Opran i neoljušten krompir skuvajte u posoljenoj vodi, a u odvojenoj posudi i dva jajeta. Isjeckajte luk, posolite ga, pobiberite, sipajte sok od limuna, sirće i maslinovo ulje i ostavite da odstoji. Kada se krompir ohladi, oljuštite ga i isjeckajte na kolutove ili kocke i pomiješajte sa začinjenim lukom, sjeckanim jajima i rotkvicama na kolutove. Po potrebi dodajte još soli, sirćeta i bibera, a preko i malo peršuna.

Vitaminski miks Potrebno je: svež crveni i bijeli kupus, šargarepa, propržen susam, peršun, limun, maslinovo ulje, so, majonez Narendajte kupus i šarga-

Zamijenite glavni obrok nekom dobrom salatom. napravite: krompir na drugačiji način, vitaminski miks, sa voćem i povrćem, sa kukuruZom i mirođijom, Zalogaje od piletine, bundevu sa mesom i neodoljive makarone

repu i stavite u veću činiju.

U to dodajte sitno isjeckani peršun, propržen susam, so, maslinovo ulje i iscijedite malo limuna. Sve sastojke dobro pomiješajte i dekorišite salatu majonezom.

Sa voćem i povrćem Potrebno je: nekoliko listova zelene salate, malo crvenog kupusa, malo oraha, pomorandža, sok od limuna, so, maslinovo ulje Isjeckajte sitno zelenu salatu i kupus, pa preko poređajte isjeckanu pomorandžu i orahe. Odvojeno pomiješajte sok od jednog limuna, maslinovo ulje i soli po potrebi i prelijte preko salate.

Sa kukuruzom i mirođijom Potrebno je: veća konzerva kukuruza šećerca, 2 kisjele pavlake (20 odsto masnoće), mirođija po ukusu Kukuruz dobro ocijedite, pa ga pomiješajte sa kisjelom pavlakom. Dodajte mirođiju i lagano promiješajte.

Najprije stavite malo mirođije, pa ukoliko je potrebno, dodajte još. Ovo je vrlo ukusna i jednostavna salata, idealna za svaku priliku.

Zalogaji od piletine Potrebno je: 300-400 bijelog pilećeg mesa, veći svježi krastavac, manja konzerva kukuruza šećerca, 400 g majoneza, 100-150 g rendanog kačkavalja Meso dobro skuvajte sa malo soli. Kada se ohladi, isjeckajte ga na kockice i stavite u veću činiju. U to dodajte isjeckane krastavce, dobro ocijeđen kukuruz, rendani kačkavalj i majonez. Sve sastojke lagano promiješajte.

Ukoliko je potrebno, dodaj-

Potrebno je: veća konzerva kukuruza šećerca, 2 kisjele pavlake (20 odsto masnoće), mirođija po ukusu Kukuruz dobro ocijedite, pa ga pomiješajte sa kisjelom pavlakom. Dodajte mirođiju i lagano promiješajte.

Najprije stavite malo mirođije, pa ukoliko je potrebno, dodajte još. Ovo je vrlo ukusna i jednostavna salata, idealna za svaku priliku

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

te još malo soli, a salatu možete da dekorišete svježim peršunom.

Neodoljive makarone Potrebno je: 150 g makarona, konzerva tunjevine (ili pržena slanina), zelene i crne maslinke, crvena paprika, maslinovo ulje Makarone skuvajte u slanoj vodi, zatim ih dobro procijedite i ostavite da se ohlade. Ocijedite tunjevinu od ulja, malo je usitnite, isjeckajte masline i crvenu papriku. Sve sjedinite, dodajte još malo maslinovog ulja i dobro promiješajte. Umjesto tunjevine, u salatu možete da stavite prženu slaninu.

KUVAR

35

Bundeva sa mesom Potrebno je: bundeva, meso (po izboru), svježa crvena paprika, crveni luk, so, biber, suvi biljni začin, maslinovo ulje Bundevu isijecite na kocke, začinite, poprskajte maslinovim uljem, dobro promiješajte i pecite u zagrijanoj rerni dok ne omekša. U međuvremenu isijecite meso na kocke, začinite ga i pržite na ulju u tiganju. Kada se ohlade bundeva i meso, stavite ih u dublju činiju, nasjeckajte svježu papriku i crveni luk i sve dobro promiješajte. Dodajte još soli ako je potrebno, malo maslinovog ulja i isjeckani peršun.

Krompir na drugačiji način Potrebno je: 5-6 većih krompira, 2 jajeta, rotkvice, veza mladog crnog luka, sirće, maslinovo ulje, so, biber, mirođija ili peršun, sok od limuna

Zalogaji od piletine Potrebno je: 300400 bijelog pilećeg mesa, veći svježi krastavac, manja konzerva kukuruza šećerca, 400 g majoneza, 100150 g rendanog kačkavalja

Probajte starinske kolače

36

KUVAR

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

Ukusi koji ne padaju u zaborav Koliko smo puta čuli da je nešto spremljno po bakinom receptu? Probajte: keksiće kao cvjetiće, princes krofne, čokoladne bombice u kokosu, nenadmašne kiflice i tulumbe Keksići kao cvjetići Potrebno je: 700 g oštrog brašna, 8 kašika šećera, 250 g putera, 2 jajeta, 1/2 praška za pecivo, vanilin šećer, sok od 1/2 limuna Sipajte u odgovarajuću posudu brašno, pa dodajte sve druge sastojke, a hladan puter isijecite na listiće. Umijesite glatko tijesto i podijelite ga na dva jednaka dijela. Pospite dasku brašnom i tanko razvaljajte jedan dio. Odgovarajućom modlicom vadite keksiće i ređajte u pleh obložen pekpapirom. Pecite kratko u rerni, oko 10 minuta, na 200 stepeni, vodeći računa da ostanu svijetli. Dok se prva tura peče, razvaljajte drugi dio tijesta, va-

dite keksiće istom modlicom, ali na sredini pravite otvor. Na isti način slažite u pleh i pecite u rerni. Kada su svi kolačići pečeni, djelove bez otvora mažite pekmezom koji volite (najukusniji je kisjelkast), pa poklopite keksićima sa rupicom. Gotove kolačiće uvaljajte u šećer u prahu. Čokoladne bombice u kokosu Potrebno je: 1/2 kg mljevenog keksa, šolja toplog mlijeka, 1/2 šolje šećera, 250 g margarina ili putera, 200 g crne čokolade za kuvanje, kokos za posipanje Mljeveni keks stavite u posudu, dodajte mlijeko i šećer (za one koji vole slađe, može i cijela šolja), a margarin izrendajte i sve sjedinite. U masu dodajte prethodno otopljenu čokoladu, pa opet mijesite da se sve ujednači. Potom pravite loptice i po želji ih valjajte u kokos. Ukoliko

želite, u svaku lopticu možete da ubacite po lješnik.

Nenadmašne kiflice Potrebno je: 250 g masti, 2 žumanceta, cijelo jaje, korica limuna ili pomorandže, kašika kvasca, 2 kašičice šećera, 200 ml mlijeka, 600-700 g brašna, 200 g šećera u prahu, 10 g vanilin šećera, džem po želji U mlijeko stavite šećer i kvasac da nadođe. Za to vrijeme pjenasto umutite žumanca, jaje i mast. U umućeno narendajte po želji koricu limuna ili pomorandže. Potom dodajte brašno i zamijesite tijesto, toliko da se ne lijepi za dlanove. Tijesto podijelite na četiri djela, pa svaki razvlačite, isijecite na manje trouglove i mažite džemom. Motajte u kiflice, od šireg ka užem dijelu, i pecite u rerni na 200 stepeni dok ne dobiju lijepu žućkastu boju. Uvaljajte ih u mješavinu vanilin šećera i šećera u prahu.

Tulumbe Potrebno je za tijesto: 400 g brašna, 400 ml vode, 150 ml ulja, 5 jaja, kašika šećera, kašičica soli, ulje za prženje. Za sirup: litar vode, 600 g šećera, 1/2 limuna Vodu, šećer i limun stavite da se kuvaju. Sirup je gotov kada polako klizi sa kašike. Ostavite ga da se dobro ohladi. Vodu, ulje, šećer i so stavite da prokuva, pa isključite ringlu, dodajte brašno i miješajte da dobijete gušću smjesu. Ostavite da se dobro ohladi, pa stavljajte jedno po jedno jaje i mijesite da se smjesa ujednači, tako da ne ostane ni trag od jajeta. Tijesto zatim stavljajte u kalup i istiskajte tulumbe. Pržite ih nekoliko minuta da dobiju lijepu žućkasu boju, ali ne u pretjerano vrelom ulju. Potom ih vruće stavljajte u hladan sirup da odstoje nekoliko minuta, pa ih vadite u odgovarajuću činiju i služite.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

KUVAR

37

Čokoladne bombice u kokosu Potrebno je: 1/2 kg mljevenog keksa, šolja toplog mlijeka, 1/2 šolje šećera, 250 g margarina ili putera, 200 g crne čokolade za kuvanje, kokos za posipanje

Princes krofne Potrebno je za krem: 5 kašika oštrog brašna, 10 kašika šećera, 4 jajeta, 500 ml mlijeka. Za testo: 180 g mekog brašna, 100 ml ulja, 125 ml vode, 3 jajeta. Još: šećer u prahu za posipanje Prvo napravite krem.

Pomiješajte polovinu mlijeka sa šećerom i stavite da se kuva. U međuvremenu umutite bjelanca, a u drugoj posudi umutite žumanca sa preostalom polovinom mlijeka, pa dodajte brašno. Kad mlijeko prokuva, ubacite krem sa žumancima i miješajte dok smjesa ne bude gusta kao palenta. U to na kraju dodajte umućena bjelanca, pa ostavite krem da se ohladi. Za tijesto sastojke morate da izmjerite precizno! Prvo prokuvajte vodu i ulje, smanjite temperaturu i dodajte brašno. Miješajte dok smjesa ne postane kompaktna, odnosno

dok ne počne da se odvaja od zidova šerpe. Gotovo tijesto ostavite da se ohladi, pa onda u njega stavljajte jedno po jedno jaje.

Kada stavite prvo, miješajte snažno najdebljom drvenom varjačom, da tijesto ne bi bilo glatko kao na početku. Isto ponovite sa drugim i trećim jajetom. Sve će biti gotovo za pola sata. Kada je tijesto gotovo, vadite ga kašikom i ređajte po suvom plehu, pa ga nekoliko puta štipnite prstima da dobijete karakteristične izbočine. Rernu zagrijte na 200 do 250 stepeni i pecite krofnice otprilike 20 minuta, da dobro porastu, pa smanjite temperaturu na 150 stepeni i ostavite da se krofne još 10 minuta suše.

Dok su još vruće, isijecite ih napola. Donju polovinu punite kremom, poklopite gornjom polovinom i pospite šećerom u prahu.

Nenadmašne kiflice Potrebno je: 250 g masti, 2 žumanceta, cijelo jaje, korica limuna ili pomorandže, kašika kvasca, 2 kašičice šećera, 200 ml mlijeka, 600-700 g brašna, 200 g šećera u prahu, 10 g vanilin šećera, džem po želji

38 DN

ENIGMATIKA VRSTA MESNE PRERAĐEVINE

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

SLUŽBA DUHOVIT, ZA IZNAJ- MARKA ENGLESKI ZANIM- AMERIČ- JAPANSKA KI FUD- KOPNENA MLJIVA- MOTOR- FIZIČAR LJIV BALER, NJE AUTO- NOG ULJA SA SLIKE (FRANC.) MILJA KORI MOBILA

JEDAN VEZNIK

PRVA ŽENA PO BIBLIJI

RIJEKA U ENGLESKOJ

FOTO UBOD

HILJADU KILOGRAMA

NAPREDAK

Snijeg u Kanadi

UZVIK: ETO, ENO MJESTO U BOSNI

GMIZAVCI

ANTIKVITETI

HAJDUČKA TRAVA

NASELJE U ITALIJI KOD SLOVENAČKE GRANICE

"GRAD" ČAROBNJAKA IZ BAJKE IDEALI

AMPER DOKTORI NAŠ POLITIČAR ŠEHOVIĆ

VRSTA UGLJA AMERIČKI GLUMAC HARIS BOSANSKI FUDBALER HAJROVIĆ

KOŽNO OBOLJENJE LJEKOVI ZA BOLESTI UŠIJU POZADI

HEKTAR

OZNAKA ZA ŠABAC

PSIHIČKO STANJE SLIČNO SNU MATERIJAL ZA IZRADU SVIJEĆA

UGOSTITELJSKA RADNJA

SITUACIJE ZA SIGURNI POGODAK CELZIJUS

SPORTSKI KLUB RSKAVIČAVO

SIMBOL AZOTA ŽIVOTINJA KOJA ŽIVI POD ZEMLJOM

GRAD U SUDANU

OSNIVAČ BUGARSKOG CARSTVA KORPUSNA ARTILJERIJSKA GRUPA NAGLI PROCVAT DRUŠTVO EKONOMISTA (SKR.)

CRNOGORSKA LUKA

Play sudoku online at:

KONTROLA STANJA

www.sudokukingdom.com

FRANCUSKI SLIKAR, KLOD

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KSENOFOBIJA, LEMA, IZABEL, IMITAT, BANK, PIRAMIDA, II, EV, ŠOLJICE, B, ROMARIO, SSI, IKONE, LAKEJ, ARITMETIKA, MLIN, ONOMAD, A, SKIT, SIROVO, KSAVER, OKVIRI, TREĆAK, EAL, KA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3121

8

6

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

2015-04-30

9

6

9 5 2 3 6 4 8 1 2 www.sudokukingdom.com 5 1 8 6 9 2 7 5 4

7

7

3

4

8

5

1

2

9

6

8

4

3

6

9

5

1

7

2

5

1

9

2

7

8

6

3

4

2

6

7

4

1

3

9

5

8

4

2

1

6

9

8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6

4

3

2

4

1

9 5

3

3

1

8

4

2 7

4

4 8

8 5

1

7

4

2

3

8

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3120

3

1

8

2

4

8

5

1

6

3

9

1

6

8

4

3

9

2

7

5

5

9

3

2

7

6

8

4

1

6

7 6

6

3

7

1

9

4

5

2

8

2

8

5

7

6

3

1

9

4

9

4

1

5

2

8

7

6

3

8

1

6

3

4

7

9

5

2

4

7

2

9

1

5

3

8

6

3

5

9

6

8

2

4

1

7

5 6

7

1

5

8 9

3

2

9

6

9

8

2 4

2 1

Medium level

6

5

7

2015-04-29

3

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3353 2015-12-18

9

5 9

9

U pečurkama

1

8

6 3

1 2 7

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

Word Search Puzzle #F797SN

W

A

Z

S

Q

U

A

S

H

R

D

K

Y

K

X

D

D

R

U

D

G

E

U

E

C

H

C

V

S

O

B

B

E

D

H

M

R

A

Z

A

L

P

G

R

U

E

L

S

M

O

L

E

R

V

I

O

G

N

I

K

L

A

H

C

U

T

B

A

C

K

S

A

C

M

G

S

M

A

D

N

B

E

K

E

R

M

N

E

E

C

N

I

V

N

O

C

L

R

S

E

D

A

U

S

V

I

N

E

O

M

R

S

S

N

P

S

G

E

I

S

U

G

T

R

A

E

H

T

I

L

R

R

H

M

V

G

I

A

T

D

T

O

O

S

A

E

A

R

E

G

N

O

L

H

D

M

R

L

A

Y

B

M

S

R

G

E

A

P

I

B

O

R

E

B

I

O

T

A

P

F

P

A

W

S

S

B

A

S

T

E

S

E

S

P

A

L

Adorn Adorn Altar Altar Anagram Anagram Argue Basins Argue Bastes Basins Blaming Booting Bastes Chalking Blaming Clack Click Booting Convince Chalking Cutback Divers Clack Drudge Click

Convince

Emirs Cutback

Gruels Divers Habit Drudge Lapses EmirsLonger Nomad Gruels North HabitOrnament Penguins Lapses Plate Plaza Longer Pokers Nomad Premise NorthRebels Replay Ornament

RummagedSolar Shave Plaza Squash Shears Pokers Shored Stoles Sobbed Premise Togas Sobers Rebels Solar Tombs Replay Squash Track Stoles Rummaged Vests Togas Tombs Shave Widths Track Shears Vests Shored Widths Plate

Sobbed

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Da biste imali uspješan dan, važno je da budete spremni da se bavite poslovnim obavezama. Postoji osoba koja će vam pokazati da je spremna da vam se maksimalno posveti. Hronično ste umorni.

BIK Probleme ćete riješiti uz pomoć saradnika koji će pokazati da žele da budu uz vas. Osoba koja vam se dopada će pokazati da je spremna da napravi prvi korak. Uskoro vas očekuje početak veze. Nemate zdravstvenih problema.

BLIZANCI Moguće su promjene na poslu u narednom periodu. Potrudite se da budete spremni na to. Razmišljate o prekidu veze sa osobom s kojom se viđate već neko vrijeme jer osjećate da je došlo do zahlađenja. Nađite svoj mir.

RAK Na polju posla kod vas neće doći do promjena u narednom periodu. Moguće je da vas statično stanje pomalo i nervira. Moguće je da ćete doživjeti lijepu avanturu koja će vam ostati u sjećanju. Dobro se osjećate.

VAGA Situacija na poslu može da se promijeni ako budete bili dovoljno uporni u svojoj namjeri da tako i uradite. Veza sa osobom do koje vam je stalo je krenula u pogrešnom smjeru i dolazi do razdvajanja. Problemi vezani za krvotok.

ŠKORPIJA Ciljeve koje imate dostići ćete jednog dana, ali je važno da budete strpljivi i spremni da naporno radite. Planirate putovanje sa osobom do koje vam je stalo i radujete se zajedničkim avanturama. Razmišljate o dijeti.

STRIJELAC Vaš posao vam djeluje nestabilno i prilično ste nesigurni u dalji tok situacije na ovom polju.

Moguće je da preispitujete svoj brak i da niste sigurni u partnera, koji pokazuje promjenljivo ponašanje. Problemi sa očima.

JARAC Postoji mogućnost da ostvarite novu poslovnu saradnju koja će vam na duže staze biti prilično značajna. U narednom periodu vas očekuje kriza u odnosu sa osobom do koje vam je stalo. Respiratorne infekcije.

REBUS

Penguins

Sobers

LAV Copyright © Puzzle Baron December 24, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Neće vam biti lako da ostvarite svoje planove na ovom polju. Koče vas i okolnosti u kojima se nalazite, ali i neki ljudi oko vas. Odluka koju budete donijeli danas može da bude veoma važna za vaše polje ljubavi.

Pad imuniteta.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Sumnja komšija na trgovca

Niste opterećeni poslom i dajete sebi priliku da se malo odmorite od svega. Osjećate jaku želju da partneru pokažete svoja iskrena i duboka osjećanja. Vaš odnos bi mogao da napreduje. Zaštitite svoju kožu od hladnoće.

VODOLIJA Po pitanju zarade ćete imati dosta promjena. Očekuje vas period koji može da donese neke oscilacije. Osjećate jaku povezanost sa osobom koja se iznenada pojavila u vašem životu. Prijalo bi vam druženje s prijateljima.

RIBE Da biste se dokazali na ovom polju, potrebno je da mijenjate svoje navike i da budete aktivniji. Ne osjećate se dovoljno opušteno i niste zadovoljni pored trenutnog partnera. Razmišljate o prekidu veze. Prolazna glavobolja.

40

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno!

Donja Brezna, selo Bajovo Polje.

Tel: 067/898-614 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Januarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

43

Mirko Marić odabrao za BiH

?

DA LI STE ZNALI

Erling Haland je prvi fudbaler Borusije Dortmun od Pjer-Emerik Obamejanga koji je na debiju za “milionere” postigao het-trik. Zanimljivo, obojica su to uradila protiv Augzburga.

Vasko Kalezić

Budućnost ima napadača, a ostala Bez još jednog lijevog Beka

Vasko Kalezić i zvanično, Dejan Boljević otišao Rajan Šerki, Lionovo čudo od djeteta Dva gola i dvije asistencije u pobjedi (4:3) Liona nad Nantom u Kupu Francuske - Rajan Šerki, 16-godišnje čudo od fudbalera na najbolji način se predstavio Francuskoj i cijelom svijetu.

Iako se za momka koji vuče korijene iz Tunisa čulo i ranije u Ligi šampiona za mlade, pa i kada je debitvao u eliti za seniore Lione (protiv Zenita) eksplozija protiv “kanarinaca” skrenula je potpuno pažnju na njega.

Iako niko to javno iz Liona neće reći, mnogi mediji u Francuskoj tvrde da je Šerki najveći talenat koji se ikada pojavio u čuvenoj fudbalskoj školi ovog kluba. A poznato je kakvi su sve igrači ponikli u Lionu.

Iako bi mogao da igra za Tunis, Šerki je već odabrao Francusku. Kažu da bi jedini problem na putu ka zvijezdama mogao da mu pravi temperament, jer je već imao ispade sa trenerom Radijem Garsijom.

K.B.

Prethodnih dana je trenirao sa ekipom, a juče je očekivano pao i dogovor - Vasko Kalezić tokom proljeća nosiće dres Budućnosti.

Lider Telekom 1.CFL tako će dobiti dodatno pojačanje u napadu, pošto 25-godišnji Podgoričanin može da pokrije nekoliko pozicija u ofanzivi.

Kalezić je dobro poznato ime na domaćem fudbalskom nebu, pošto je kroz karijeru nosio dresove OFK

Titograda i Zete (gdje se posebno istakao), dok pod Goricu stiže iz mostarskog Veleža. Igrao je i za norveške timove Honefes i Berum, moldavsku Dačiju i kiparski Anagenis.

Ovaj transfer bio je blizu realizacije i prošle zime, ali se Kalezić povrijedio, pa je sve otkazano - ispostaviće se samo na 12 mjeseci.

Istovremeno, Budućnost je ostala bez još jedne opcije na poziciji lijevog beka. Nakon

što je mladi reprezentativac Bojan Roganović prešao u OFK Titograd, član ekipe Mladena Milinkovića više nije ni Dejan Boljević, koji se Upravom nije dogovorio oko nastavka saradnje.

Na njegovoj poziciji Milinković kao opciju sada ima omladinca Petra Vukovića, a može da je pokrije i Dušan Stoiljković, Ipak, očekuje se da će Budućnost brzo reagovati i dovesti još jednog lijevog beka.

K.B.

Selektor ženske seniorske reprezentacije Mirko Marić objavio je spisak igračica koje konkurišu za nastup u prijateljskoj utakmici sa Bosnom i Hercegovinom.

Marić je pozvao 23 igračice - golmani: Ivana Čabarkapa (Breznica), Ines Obradović (Crvena zvezda, Srbija); odbrana: Maja Šaranović, Helena Božić (Partizan Bardejov, Slovačka), Jovana Miladinović (Budućnost), Marija Maraš (Breznica), Tatjana Đurković (Karijatides, Grčka), Aleksandra Popović (Vlaznija, Albanija), Sanja Nedić (SFK, Bosna i Hercegovina), Jovana Nišavić (Obilić); vezni red: Jelena Karličić (Breznica), Slađana Bulatović (Rajo Valjekano, Španija), Jasna Đoković (SFK, Bosna i Hercegovina), Medina Dešić (Vurcburg, Njemačka), Jelena Vujadinović, Milica Šebek (Breznica), Darija Đukić (Partizan Bardejov, Slovačka); napad: Marija Vukčević (Kjeti, Italija), Armisa Kuč (SFK, Bosna i Hercegovina), Ana Knežević (Breznica), Nađa Đurđevac, Anđela Tošković, Svetlana Bečić (Budućnost).

Duel sa Bosnom i Hercegovinom igra se 22. januara na Trening kampu FSCG, sa početkom u 11 časova.

Redsi Bolji od mančesteR junajteda u najvećem BRitanskom deRBiju - 2:0

I najvećI rIval se poklonIo lIverpulu Do juče samo je Mančester junajted u Premijer ligi mogao da se pohvali kako protiv Liverpula teren nije napustio pognute glave (u prvom dijelu sezone bilo 1:1), ali sada se i on poklonio klasi ove sezone nestvarno dobrog najvećeg rivala.

U 23. kolu Premijer lige, u najvećem derbiju Velike Britanije, Liverpul je savladao Junajted sa 2:0. “Enfild” je najprije “eksplodirao” u 14. minutu, kada je Virdžil van Dajk, nakon kornera Trenta Aleksander-Arnolda, glavom zakucao loptu u mrežu Davida de Hee, a tačku na 64. bod “redsa” u ovoj sezoni Premijer lige stavio je Mo-

hamed Salah u 93. minutu. Njegova kontra, nakon majstorske asistencije golmana Alisona Bekera, kod tog pogotka najbolje oslikava koliko je Liverpul moćan ove sezone.

“Ova pobjeda je čista, jasno je da je Liverpul danas bio bolji tim, moji momci igraju senzacionalan fudbal”, nije krio oduševljenje trener Liverpula Jirgen Klop.

I niko mu na takvoj izjavi ne može zamjeriti, iako je i Mančester junajted juče imao opasnih šansi preko Andreasa Pereire i Antoana Marsijala. Prijetio je i u finišu utakmice, ali sve ostalo je proteklo u totalnoj

Asistent Alison i strijelac Salah proslavljaju gol i pobjedu Liverpula

dominaciji Liverpula.

A tek kakva je dominacija “redsa” u Premijer ligi - skor u prethodne 22 utakmice Klopove mašinerije je 211-0, a osvojili su čak 64 boda od mogućih 66. Uz meč manje (odloženi sa Vest He-

mom) imaju 16 bodova više od drugoplasiranog Mančester sitija.

Punih 30 godina čekana titula konačno juri ka dokovima Liverpula i čini se da ne postoji ništa što će je ove sezone zaustaviti.

K.B.

44

SPORT

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

Foto: ABA liga

Vodio Sutjesku do pobjede u derbiju: Nikola Đoković

MIODRAG KADIJA ZA DNEVNE NOVIN

BEOGRAD ODLUČU DOMAĆI TEREN N

⌦ Alen Kasmić

ERSTE LIGA PREGLED 14. RUNDE

Nikšićani su nepobjedivi

Košarkaši Sutjeske se ne zaustavljaju. Nikšićani su nevjerovatnu seriju pobjeda nastavili i u 14. rundi Erste lige u kojoj su na svom terenu savladali Ibar - 75:67, čime su zadržali maksimalni skor. Izabranici Zorana Glomazića su sve dileme oko pobjednika riješili u prvom poluvremenu. Nakon prve četvrtine bilo je 23:13, da bi do odlaska na odmor uvećali prednost na 52:35. U nastavku su rutinski sačuvali prednost za 14. pobjedu.

Najefikasniji u redovima lidera bili su Nikola Đoković sa 14, Miloš Vujović sa 13 poena uz šest skokova, Ismet Sejfić sa 12 i Draško Knežević sa deset poena. Kod Ibra su raspoloženi bili Nemanja Simović sa 18 i Amin Kalić sa 13 koševa.

Prvi pratilac Nikšićana Lovćen je na svom terenu, teže nego što se očekivalo, srušio Primorje (86:80). Potpuno očekivano nedostajalo je energije Cetinjanima zbog napornog rasporeda i mečeva u Drugoj ABA ligi, ali je na kraju isplivao kvalitet u odnosu na goste. Četu Zorana Kašćelana su do trijumfa vodili Emir Hadžibego-

ERSTE LIGA Lovćen - Primorje 86:80 Sutjeska - Ibar 75:67 Danilovgrad - S. centar 68:84 Zeta - Jedinstvo 58:95 Teodo - All Stars (odloženo) 1. Sutjeska 2. Lovćen 3. Ibar 4. S. centar 5. Teodo 6. Jedinstvo 7. All Stars 8. Danilovgrad 9. Primorje 10. Zeta

14 14 14 14 13 14 13 14 14 14

14 11 11 10 6 5 4 3 3 2

0 3 3 4 7 9 9 11 11 12

28 25 25 24 19 19 17 17 17 16

vić sa 17 poena, Mašan Vrbica i Miloš Latković sa 14, dok je Kevon Alen meč završio sa 13.

Studentski centar je deseti trijumf u sezoni upisao na gostovanju Danilovgradu - 84:68. “Studenti” su letjeli na krilima najiskusnijih Nemanja Milošević je ubacio 15, Aleksa Popović 12 uz osam asistencija, a dvocifreni su bili i Ilija Saltikov sa 12, te Feđa Pajović i Vuk Popović sa po 11 koševa.

Utakmica između Teoda i All Starsa je odložena, a termin će biti naknadno određen.

A.K.

Možda ima mnogo nemilih događaja i raznih prepucavanja, možda je kvalitet diskutabilan, ali ono što ima je - luda borba za plej-of. Pred posljednjih šest kola u ABA ligi apsolutno ništa nije poznato. Mornar je u subotu u Ljubljani srušio Cedevitu Olimpiju i napravio pravu pometnju kada je u pitanju plasman u doigravanje. Nakon nepotpunog 16. kola (Crvena zvezda danas dočekuje Cibonu) situacija na tabeli je sljedeća - Partizan 13-3, Budućnost 12-4, Cedevita Olimpija 10-6, FMP 9-7, Mornar 9-7, Crvena zvezda 9-6... A, kada se zna da do kraja ligaškog dijela ima mnogo međusobnih okršaja ekipa iz vrha, onda je jasno da nas čeka - spektakl. Dnevne novine su juče pričale sa čovjekom koji je dobro upućen u regionalnu košarku i koji sa posebnom pažnjom prati sve mečeve - Miodragom Kadijom.

■ DVIJE GRUPE Gospodine Kadija, do kraja ligaškog dijela je ostalo još šest kola, a nikad više ekipa nije konkurisalo za plej-of. Šta očekujete u finišu sezone?

“Bilo je mnogo iznenađujućih rezultata za ekipe iz vrha od onih koji se bore za opstanak. Sigurno da niko nije očekivao te poraze. Mada, donekle su to i logični rezultati, jer se polako ulazi u finiš, a liga je izjednačena i svako svakoga može da dobije. Timovi su podijeljeni u dvije grupe - borba za plej-of i opsta-

DANA FOTO ČUDO NA LEDU Selektor rukometaša Crne Gore Zoran Roganović se nakon avantura na Evropskom prvenstvu vratio u Švedsku, a tamo se oprobao u hokeju na ledu.

Popularni Rogo je sa svojim timom Eskilstuni Guif iskoristio pauzu u nacionalnom prvenstvu da se malo zabave.

O FMP-u

nema dilemu naš sagovornik.

Teško mogu da izdrže. Mlada su ekipa, napravili su sjajne rezultate, uz Primorsku su bili najprijatnije iznenađenje, ali teško će održati ovaj nivo. Ali, ukoliko uspiju pored svih ostalih, to će biti prava senzacija

O Cedeviti Olimpiji Teško je vratiti se nakon onakvih poraza. Da su upisali “planirane” pobjede protiv Igokee i Mornara, borili bi se za prvo mjesto. Međutim, ako uđu, nebitna je pozicija, biće nezgodni, kao i Cedevita svake godine kada je bila u plej-ofu nak, a do samog kraja se ništa neće znati”, rekao nam je Kadija na početku razgovora.

Aktuelni šampion je dugo bio daleko od zone plej-ofa, ali se vratio i među timovima je koji konkurišu za jedno od četiri mjesta. Međutim, postoje šanse da Crvena zvezda ostane bez doigravanja.

“Može da se desi. Nedolazak u Podgoricu im je dodatno zakomplikovao situaciju. Oni imaju sastav da budu među četiri, vidjećemo”, dodao je Kadija.

Osim za plej-of ekipe se često bore i za prednost domaćeg terena, ali...

“Mislim da ta prednost neće biti primarna za ekipe u plej-ofu”,

■ BUDUĆNOST U BG, MORNAR U PG

Pobjedom protiv Mega Bemaxa u subotu veče u “Morači” Budućnost se osamila na drugom mjestu, a ostaje da se vidi hoće li sa te pozicije ući u doigravanje. Koliko mogu “plavi” sa Petrom Mijovićem?

“Drago mi je što Petar vodi Budućnost. Nakon serije pobjeda uslijedio je pad, ali mislim da je stigao u najboljem trenutku, jer imaju vremena da se ponovo dignu. Oni su u drugačijoj situaciji nego prošle sezone. Rasterećeniji su, jer većina vidi Partizan i Zvezdu kao glavne favorite”, priča Kadija.

Do kraja crnogorski šampion igra tri derbija - protiv Partizana i Cedevite Olimpije u gostima, te Mornara na svom terenu.

“O prvom mjestu će odlučivati taj meč u Beogradu. Budućnost će sigurno sve karte baciti na tu utakmicu. Mislim da su prilično sigurni na drugom mjestu nakon poraza Cedevite Olimpije i ne vidim gdje bi mogli da izgube osim od Partizana.”

Da li može da se ponovi sezona 2017/18, kada je Crna Gora imala dva predstavnika u plej-ofu?

“Mornar je ušao u seriju i drago mi je što su se vratili. Ova pobjeda u Ljubljani ih je potpuno uključila u borbu za plej-of. Kao što je meč za Budućnost u Beogradu presudan, za Mornar je derbi u Podgorici koji više nije

NAJVEĆA SPORTS

BORUSIJA D.

Oblast Rur u zapadnom dijelu Nemačke po mnogo čemu je značajna za samu zemlju, njenu istoriju i prije svega ekonomiju, ali kada njeno ime spomenete prosječnom ljubitelju fudbala njegova refleksna reakcija biće – Borusija Dortmund i Šalke. “Milioneri” su stacionirani u Dortmundu, dok je Gelzenkirhen dom popularnih “rudara”. Nakon godina problema oko osnivanja, prvi meč odigrali su

SPORT

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

45

NE O LUDOM FINIŠU ABA LIGE I BORBI ZA PLEJ OF

UJE O 1. MJESTU, NE ZNAČI PUNO U prvom meču između Budućnosti i Partizana “plavi” su slavili 65:60

ABA LIGA, 16. KOLO C. Olimpija - Mornar 90:91 (p.p) FMP - Partizan 57:87 Budućnost - Mega Bemax 90:76 Zadar - Igokea 81:88 Primorska - Krka 67:63 Ponedjeljak 18.00h C. zvezda - Cibona 1. Partizan 2. Budućnost 3. C. Olimpija 4. FMP 5. Mornar 6. Primorska 7. C. zvezda 8. Igokea 9. Krka 10. Zadar 11. Cibona 12. M. Bemax

16 16 16 16 16 16 15 16 16 16 15 16

13 12 10 9 9 9 9 6 6 4 5 3

3 4 6 7 7 7 6 10 10 12 10 13

29 28 26 25 25 25 24 22 22 20 20 19

samo crnogorski, već ABA lige.

Mislim da će on definisati dalji tok borbe.”

■ PARTIZAN PRVI

Foto: Dejan Lopičić

FAVORIT, ALI...

KO SA KIM DO KRAJA PARTIZAN Zadar (D) C. zvezda (G) Budućnost (D) Krka (G) Mega Bemax (D) Cibona (G)

BUDUĆNOST Cibona (G) Igokea (D) Partizan (G) Mornar (D) C. Olimpija (G) FMP (D)

SKA RIVALSTVA

ŠALKE

3. maja 1925. godine kada je Šalke slavio 4:2. Od tada odigrali su ukupno 154 meča, a bolji su “rudari” sa 60 pobjeda, naspram 51 Borusije.

Borusija ima jednu titulu više (osam), ali i dva Kupa manje. Ipak, navijači Borusije mogu da se pohvale da je njihov tim osvajao oba najveća UEFA takmičenja, dok Šalkeu nedostaje Liga šampiona.

C. OLIMPIJA Primorska (D) FMP (G) Zadar (D) C. zvezda (G) Budućnost (D) Krka (G)

MORNAR FMP (D) Zadar (G) C. zvezda (D) Budućnost (G) Krka (D) Mega Bemax (G)

C. ZVEZDA Cibona (D) Igokea (G) Partizan (D) Mornar (G) C. Olimpija (D) FMP (G) Zadar (D)

U dosadašnjem dijelu sezone regionalnog takmičenja najviše je pokazao Partizan, koji je iskoristio poraze Budućnosti i zauzeo lidersko mjesto. Zbog svega prikazanog mnogi ga smatraju za prvog favorita za osvajanje.

“Partizan se hrani pobjedama i dobrim igrama u Evrokupu. Imaju dobar roster, napravili su dobru bazu uz neke promjene tokom sezone. Jeste da imaju većinu stranaca, ali oni su tako vidjeli način da budu konkurentni. S obzirom na igru koju su prikazali, može se reći da su prvi favoriti”, ističe Kadija.

Partizan i Crvena zvezda igraju evropska takmičenja, a vrlo lako može doći do poklapanja mečeva u Evrokupu i Evroligi sa plej-ofom. Koliko to može biti opterećenje?

“Pobjednik Evrokupa sigurno ide u Evroligu, dok pobjednik ABA lige nije siguran. Zbog toga Partizan mora ići jako na oba fronta. Jako je teško igrati u tom ritmu, ali kada se ekipa navikne, te jače utakmice u Evropi pumpaju samopouzdanje za ABA ligu. Međutim, svakako da predstavljaju opterećenje”.

IZJAVA DANA “Probudio sam se ujutro, njega nije bilo u krevetu. Niko nije znao gdje je Diego. I kad smo sjeli da doručkujemo, bila je upaljena televizija, a na njoj su išle vijesti. Maradona je upucao novinara vazdušnom puškom u Buenos Ajresu, 400 kilometara od mjesta gdje smo spavali” Maurisio Poketino o vremenima kada je dijelio sobu sa Dijegom Maradonom

Povratak Mekgregora u velikom stilu U gradu u kojem ga je prije nešto više od godinu dana “udavio” Habib Nurmahomedov, Las Vegasu, legenda se vratila prije dvije noći u velikom stilu. Samo 40 sekundi je bilo potrebno Konoru Mekgregoru da završi posao sa Donaldom Seroneom u borbi večeri na 246. UFCovom događaju.

Nikad veći, sa preko 77 kilograma, Irac je ušao u oktagon i ostvario prvu pobjedu još od 2016. godine za oduševljenje armije navijača. Pokazao je Mekgregor da još nije za staro gvožđe i da tek slijedi pravi spektakl u mješovitim borilačkim vještinama.

A koliko Irac puca od samopouzdanja bilo je jasno nakon meča.

“Sada nema biranja, tući ću se sa bilo kim”, jasan je Mekgregor.

Potom je u dahu nastavio da je ovo njegova istorijska pobjeda, te da će o njoj mnogi pričati, ali i da će se on vrlo brzo vratiti po još.

“Ispisao sam istoriju! Pobjeđivao sam u tri kategorije i mnogo sam ponosan na to.

Navijači su bili fenomenalni.

Znao sam da Serone ne očekuje napad već na početku borbe. Proslaviću pobjedu i vratiti se u dvoranu”, zaključio je Konor Mekgregor, kojem je ovo bila 22. pobjeda u 26. mečeva.

A.K.

46

SPORT

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

VATERPOLISTI CRNE GORE DANAS PROTIV TURSKE U PLEJ OFU EVROPSKOG PRVENSTVA

POTVRDA KARTE ZA ROTERDAM, PA POHOD KA VRHU EVROPE BUDIMPEŠTA 2020.

PLEJ-OF (osmina finala)

Danas 14.30h Crna Gora - Turska 16.00h Njemačka - Španija 17.30h Rusija - Gruzija 19.00h Rumunija - Grčka

ČETVRTFINALE

Srijeda 16.00h Italija - CG/TUR 17.30h Srbija - NJE/ŠPA 19.00h Mađarska - RUS/GRU 20.30h Hrvatska - RUM/GRČ

Uigravanje za prvaka svijeta: Marko Petković

⌦ Kosta Bošković Možda u drugim sportovima totalni autsajderi ponekad i uspiju da naprave čudo protiv najjačih, ali vaterpolo je takav da je nešto slično praktično nemoguće. Zbog toga se pred današnji meč Crne Gore i Turske u plej-ofu (osmina finala) Evropskog prvenstva postavlja samo jedno pitanje - sa koliko golova će “ajkule” ispratiti Turke iz Budimpešte. Ujedno to će biti i zvanična potvrda da su momci Vladimira Gojkovića ostvarili cilj na ovom turniru, a on je bio put u Roterdam na olimpijske kvalifikacije za Tokio.

Nakon toga, počevši od Italije u četvrtfinalu, “ajkule” će rasterećeno krenuti u napad na Evropu, na što bolji plasman na šampionatu - jer karakter, volja i igra (posebno u posljednjoj četvrtini) protiv Hrvatske pokazali su Drašku Brguljanu i drugovima da mogu da igraju i sa najjačima.

“Očekuje nas najlakši rival, ali i selekcija koju moramo da shvatimo ozbiljno”, nema dilemu mladi gol-

man Petar Tešanović. “Idemo utakmicu po utakmicu, u četvrtfinalu nas očekuje okršaj sa Italijom i sigurno da ćemo dati sve od sebe i u tom meču.”

■ LAGAN MEČ, ALI...

Od kada je postao dio reprezentacije Marko Petković u Budimpešti igra svoj najbolji vaterpolo - pred Tursku je svjestan razlike u kvalitetu između dva rivala, ali...

“Da, očekuje nas lagan meč protiv Turske, ali će selektor, baš kao što ćemo i mi, insistirati da ga iskoristimo za uigravanje i podizanje forme pred meč sa Italijom”, jasan je Petković.

Da čak ni protiv Turske ne smije biti opuštanja

MARKO PETKOVIĆ: Očekuje nas lagan meč protiv Turske, ali će selektor, baš kao što ćemo i mi, insistirati da ga iskoristimo za uigravanje i podizanje forme pred meč sa Italijom

smatra jedan od četiri debitanta na velikim takmičenjima Stefan Vidović.

“Da se sada odmorimo i oporavimo od tri utakmice u grupi, pa idemo dan po dan. Prvo Turska, gdje moramo ozbiljno da priđemo, jer je protiv Mađarske odigrala odličnu prvu četvr-

tinu. Bitno je da otvorimo utakmicu kako treba”, potencirao je Vidović.

■ ATMOSFERA Od trenutka kada pred meč kapiten Draško Brguljan pored bazena okupi drugove i održi im motivacioni govor, do posljednje sekunde utakmica na ovom šampionatu kod “ajkula” se vidi neka nova posebna energija, zajedništvo, ogromna želja...

“Iako sam debitant na velikom takmičenju, sa reprezentacijom sam veoma dugo i smatram da odavno atmosfera nije bila ovako dobra. Borbenost je na maksimalnom nivou. To je ono što me raduje i što čini da se osjećam jako do-

Spremite se za paklena četvrtfinala Ukoliko danas u plej-ofu ne bude ogromnih iznenađenja, četvrtfinale Evropskog prvenstva donijeće tri super derbija. Šampion planete Italija čeka Crnu Goru, Hrvat-

ska uvijek nezgodnu Grčku (igra protiv Rumunije), a Srbija reprizu posljednjeg EP protiv Španije, selekcije koja je igrala dva velika finala u posljednje dvije godine (EP i SP). Rival “furiji” u plej-ofu

je Njemačka.

Najlakši put u četvrtfinalu imaće Mađarska, kojoj će rival za polufinale biti bolji iz duela Rusije i Gruzije, za koju nastupa Kotoranin i igrač Primorca Damir Crepulja.

bro u ovoj ekipi”, dodao je Vidović.

Put “ajkula” u Budimpeštu je poznat - uz očekivani trijumf protiv Turske i eventualno veliku pobjedu nad svjetskim šampionom Italijom, Crnu Goru bi u polufinalu najvjerovatnije čekao domaćin Mađarska.

Ali prije svega - najvažnije je da se potvrdi put u Roterdam.

JOŠ ŠEST MJESTA ZA TOKIO Kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u Tokiju održaće se krajem marta u Roterdamu - sa tog turnira četiri najbolje selekcije izboriće olimpijsku vizu. Plasman u Tokio već su obezbijedili domaćin Japan, Srbija, Italija, Španija, SAD i Australija. Dvanaest veličanstvenih, osim četiri selekcije iz Roterdama, kompletiraće šampion Evrope iz Budimpešte i pobjednik azijskih kvalifikacija.

SPORT

PONEDJELJAK, 20. 1. 2020.

● tifo kutak

47

SPORTSKI EKRAN

RTCG 2

14.20h _____________________Crna Gora - Turska, vaterpolo 15.50h ________________________Hrvatska - Češka, rukomet 17.20h _________________________ Rusija - Gruzija, rukomet (uključenje Španija - Bjelorusija) 18.50h _______________________Osmina finala EP, vaterpolo 20.20h _____________________ Austrija - Njemačka, rukomet

SPORTKLUB 1 15.00h ___________________ Sabah - Mladost Lučani, fudbal 20.55h _______________________________VBA - Stouk, fudbal

SPORTKLUB 2 13.00h _________________________ Botosani - Ahmat, fudbal 20.55h _______________________ San Prive - Monako, fudbal

ARENASPORT 1

BANDA IZ BUENOS AJRESA Buenos Ajres, glavni grad Argentine, grad fudbalskog fanatizma i epicentar ultra aktivnosti u svijetu. Naravno, na pomen ovog grada prva asocijacija su Boka juniors i River Plata, međutim, ovo je priča o navijačima koji važe za jedne od „luđih“ u Argentini. “La Plandilla” ili banda kojoj je u srcu Velez. Ovi navijači dijele djelove grada sa “kolegama” iz Rivera, Boke, Indepedijentea i Rasinga, pa su sukobi učestali i kada se ne igraju utakmice.

Ono po čemu su poznati je da nikada prije početnog sudijskog zvižduka ne ulaze na tribine. Čekaju znak sudije i onda trčeći, kao stampedo, ulaze na stadion i tako daju dodatnu snagu svom timu, a protivnike vjerovatno ostavljaju u stanju šoka.

Za sebe kažu da su braća i upozoravaju: “Nije svejedno doći na Amalfitani stadion, jer vam je život u opasnosti.”

DN TIKET VBA STOUK KOĆENCA KROTONE AUSTRIJA NJEMAČKA

1 2

18.00h ____________________________ Zenit - CSKA, košarka 20.45h ___________________________ Atalanta - SPAL, fudbal

ARENASPORT 3 21.00h _________________________ Detroit - Kolorado, hokej

EUROSPORT 09.15h ___________________________ Australijan open, tenis 11.00h ___________________________ Australijan open, tenis

500 MEČEVA U PREMIJER LIGI (ARSENAL - ŠEFILD JUNAJTED POSLJEDNJI U NIZU) SUDIO JE MAJK DIN ČIME JE POSTAO REKORDER U ENGLESKOM FUDBALU. OVAJ HARIZMATIČNI ARBITAR REKORDER JE U JOŠ JEDNOJ DISCIPLINI - POKAZAO JE NAJVIŠE CRVENIH KARTONA - 102

NBA MARATON NA KANALIMA ARENASPORT. PROGRAM KREĆE OD 20 SATI

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

ARENASPORT 2

09.00h ___________________________ Australijan open, tenis 11.00h ___________________________ Australijan open, tenis

UKUPNA KVOTA: 32,25

Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

_______________________ C. zvezda - Cibona, košarka ________________________ NBA multiprenos, košarka ______________________ Boston - LA Lejkers, košarka __________________ Portland - Golden Stejt, košarka

EUROSPORT 2

4+ 1 1 2 H1

ATALANTA SPAL

18.00h 20.00h 01.30h 04.00h

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno Foto: NYEIN CHAN NAING

fejsbuk se izvinio zbog lošeg prevoda sa burmanskog

jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu nazvali “Gospodin vuko..bina” Fejsbuk se izvinio što je pogrešno preveo ime kineskog predsjednika Si Đinpinga s burmanskog na engleski uvredljivom riječi, prenio je Bi-Bi-Si. Greška je otkrivena drugog dana Sijeve službene posjete Mjanmaru. Si se u subotu sastao s mjanmarskom čelnicom Aung San Su Ći s kojom je razgova-

rao o jačanju bilateralnih odnosa. Na objavama na Fejsbuku na burmanskom o tom sastanku Sijevo ime pogrešno je prevedeno na engleski.

Ime je prevedeno kao “Mr. Sh*thole” (Gospodin Vuko..bina), a pojavilo se na službenim profilima Su Ći i njenog kabineta .”Riješili smo tehnički problem

koji je izazvao netačan prevod s burmanskog na engleski na Fejsbuku”, rekao je portparol Fejsbuka Endi Stoun. “To nije smjelo da se dogodi i preduzimamo korake kako se slične stvari više ne bi ponavljale”, dodao je on. Burmanski je službeni jezik u Mjanmaru, gdje ga govori dvije trećine stanovnika.

kineska kompanija ª džiliº kupila 50 odsto udjela

Proizvodnja Smart vozila Seli Se u Kinu

Maisa

Kineska automobilska kompanija „Džili“ preuzela je 50 odsto udjela u „Smartu“ od „Dajmlera“. Zajedno će upravljati kompanijom gradskog automobila, koja teži da postane samo električni brend. „Smart“ automobili će se od sljedeće godine proizvoditi u Kini. Za mnoge koji posjeduju „smart” vozila kod nas dobra je vijest da će moći još bar 15 godina da imaju tehničku podršku za sadašnja vozila preko ovlašćene mreže „Mercedesa”.

Međutim, novi električni „smartovi” imaće izdvojenu prodaju i servis. Novi električni modeli stižu od 2022. godine pa nada-

lje. „Mercedes-Benc” će voditi računa o dizajnu i stilu budućih modela, a „Džili” će voditi sektor za inženjering.

„Neće biti razlike u kvalitetu, idemo na premijum brend koji će i po standardu plastike i standardu

elektrokomponenti biti na visokom svjetskom nivou”, kazala je Olega Kaleus iz „Dajmlera”. Glavna prodaja se očekuje u Kini, koje je inače i najveće tržište na svijetu. „Imamo ambicizne planove za proizvodnju od 100.000 do 350.000 malih gradskih automobila. Godišnje to će biti veliki profit i za “Mercedes”, ali i za “Džili” fabriku”, tvrdi Li Šufu iz kompanije „Gili Kina”.

Do lansiranja novih modela 2022. godine, sadašnji „smart” automobili nastavljaju da se proizvode u „Dajmlerovim” pogonima u Francuskoj i Novom Mestu u Sloveniji.

previše boravio kod komšinice

Sudski spor od više hiljada funti zbog nevjernog mačka Britanska psihoterapeutkinja, vlasnica crno-bijelog mačka sklonog skitnji, potrošila je hiljade funti na sudski spor protiv komšinice koju je posjećivao i kod koje se hranio njen nevjerni kućni ljubimac Ozi. Svaki put kad bi se vratio iz skitnje u svoj dom u četvrti Brekenberi Vildž u Lon-

donu, Ozi nije bio iscrpljen, već naprotiv, vraćao se punog stomaka i svilenaste dlake, pišu britanski dnevnici. Vlasnicima je teško padala mačkova nevjera, pa su kupili ogrlicu GPS u novembru 2015. kako bi pratili njegova kretanja. I prodrli su u tajni život Ozija, koji nije jurio ženke niti se

tukao s mačorima, već mirno boravio kod komšinice, ugledne pejzažne arhitektinje, gdje je imao svoj ležaj i sopstveno posuđe za jelo. U osam navrata Ozijeva vlasnica, psihoterapeutkinja, ulovila ga je kod komšinice. Uzalud je pejzažna arhitektkinja tvrdila da mačku nije činila ništa nažao i

da je kod nje mažen kao u sopstvenom domu, ali psihoterapeutkinja je pokrenula pravnu bitku na koju su dvije strane potrošile više od 20.000 funti. Nakon nekoliko godina sudski spor je zaključen i, prema presudi, pejzažna arhitektkinja je pristala da ograniči svoja druženja s Ozijem.