Dnevne novine 21. januar 2020. by Dnevne Novine

KABINET MILA Ä?UKANOVIÄ&#x2020;A ODGOVORIO NIKOLI SELAKOVIÄ&#x2020;U

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

Iza navodne brige o vjeri, opozicija krije svoje namjere

â&#x2013; 5

Sud u Strazburu joĹĄ 2012. odluÄ?io da je zahtjev SPC za restituciju neosnovan

UTORAK, 21. 1. 2020. BROJ 2584 GODINA VIII

â&#x2013; 3

IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

JUÄ&#x152;E OPĹ TINE I EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ POTPISALI UGOVOR â&#x2013; 18 19

POÄ&#x152;INJE PRIKLJUÄ&#x152;ENJE HERCEG NOVOG NA REGIONALNI VODOVOD I TOKOM RASPUSTA

Izvode se radovi na Ä?ak 24 ĹĄkole vrijedni 850.000 â&#x201A;Ź â&#x2013; 14 15

Omer MehmedoviÄ&#x2021;

MINISTAR VANJSKIH POSLOVA SRÄ?AN DARMANOVIÄ&#x2020; â&#x2013; 2 3

Nema juriĹĄa na imovinu, Mitropolijabila izvan zakona

DEDOVIÄ&#x2020; I STAMATOVIÄ&#x2020; UBIJENI U NEDJELJU VEÄ&#x152;E U ATINIâ&#x2013; 10 11

â&#x2013; 32

Supruge ubijenih â&#x20AC;&#x153;ĹĄkaljaracaâ&#x20AC;? tvrde da se ne sjeÄ&#x2021;aju niÄ?ega

ZA NAJBOLJE PONUDE:

MUZIÄ&#x152;AR I ISTAKNUTI EKOLOĹ KI AKTIVISTA POJAÄ&#x152;AO TIM FESTIVALA

UredniÄ?ka palica EKotorArt-a u rukama Ramba Amadeusa

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

ĐUKANOVIĆ PRIMIO AMBASADORKU UK

Kemp: Pravo Crne Gore je da donosi svoje zakone Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je ambasadorku UK u Crnoj Gori Alison Kemp, na njenu inicijativu u svijetlu izlaska UK iz EU i definisanja okvira budućih odnosa sa Crnom Gorom u tom kontekstu. Predsjednik Đukanović zahvalio je ambasadorki na inicijativi za susret i čestitao na uspješno obavljenim izborima u Velikoj Britaniji koji su stvorili uslove za realizaciju odluke donešene na referendumu. Uz žaljenje zbog napuštanja EU, on je iskazao puno poštovanje za tu odluku koja će, kako je kazao, imati posljedice na Uniju kojoj Crna Gora želi da pripada, ali neće uticati na naše odnose sa UK i želju da sa Ujedinjenim Kraljevstvom gradimo najbolje odnose. Podsjetio je na značajne benefite prisustva Velike Britanije u Crnoj Gori i regionu, uz želju za nastavak saradnje na svim poljima. U tom kontekstu osvrnuo se i na poruke podrške evropskoj perspektivi Crne Gore iz Londona tokom njegove prošlogodišnje posjete, naglašavajući i dalje jednako snažno uvjerenje da je jedina dobra perspektiva za Crnu Goru i Zapadni Balkan puna integracija u EU. Predsjednik je uvjeren i u nastavak partnerstva dvije države u okviru NATO, kao i na bilateralnom planu, ističući oblasti odbrane, bezbjednosti, pravde i carinskih službi u kojima je u prethodnom periodu ostvarena odlična saradnja. Crna Gora ostaje snažno zainteresovana za dalje jačanje bilateralne saradnje i njeno širenje, posebno na planu ekonomije, poručio je predsjednik. Ambasadorka Kemp je uz izraze prijateljstva prema Cr-

Đukanović i Kemp

noj Gori naglasila da iako Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz EU, ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske integracije Crne Gore. “Iako izlazimo iz EU, ne napuštamo Evropu, a sasvim sigurno ne napuštamo Zapadni Balkan”, kazala je Kemp. Na toj liniji najavila je dalju apsolutnu podršku reformama u Crnoj Gori, uključujući odbranu i bezbjednost, vladavini prava i slobodnim i odgovornim medijima. Uz to, UK će, u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja, nastaviti da radi na implementaciji programa škole 21. vijeka u svim osnovnim školama u Crnoj Gori. Ovaj program uključuje obuku iz programiranja, kritičkog razmišljanja, kreativnosti i rješavanja problema. Zajednički je ocijenjeno da će predstojeći samit COP26 koji se krajem ove godine održava u Glazgovu biti dobra prilika za kreiranje ili preoblikovanje snažnijeg globalnog odgovora na izazove u oblasti klimatskih promjena sa kojima se suočavamo, i u kojoj Ujedinjeno Kraljevstvo namjerava da intenzivira saradnju sa Crnom Gorom. Jedna od tema razgovora bile su i aktuelne prilike u Crnoj Gori u kontekstu usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja. Ambasadorka Kemp je ocijenila da Crna Gora ima apsolutno suvereno pravo da donosi zakone kojim reguliše i uređuje bilo koje pitanje. U ovom slučaju, fokus je sada na implementaciji. Iskazala je visoke ocjene za uzdržanost koju je policija kao državni organ pokazala tokom nedavnih protesta. M.P.

UTORAK, 21. 1. 2020.

MINISTAR VANJSKIH POSLOVA SRĐAN DARMANOVIĆ

NEMA JURIŠA NA IMOVINU, MCP BILA IZVAN ZAKONA

inistar vanjskih poslova Srđan Darmanović saopštio je, za TVCG, da nema povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da neće biti “ataka, niti juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje”. Istakao je da je zakon regularno donešen, te da će se kao takav i primjenjivati. Dodao je da su na skrnavljenje državnih simbola Crne Gore, vlasti u Srbiji trebalo preventivno da djeluju i spriječe nemile scene. Crna Gora je samostalna zemlja i nije je moguće povremeno posmatrati kao nezavisnu, a povremeno ne, jasan je Darmanović. “Crna Gora je kao i svaka druga nezavisna zemlja na svijetu. Ima svoje odgovornosti i isključiva i suverena prava da rješava pitanja i jedno od tih pitanja je i ovaj zakon. To ne treba zanemarivati i mnogo zdraviji odnosi će postojati ako to budemo poštovali. Nema potrebe za flagrantnim miješanjem u unutrašnje poslove druge zemlje,” naveo je Darmanović. “Poruke raznih aktera državnih, nedržavnih, opozicionih lidera, nacionalističkih intelektualaca, bilo je naravno i drugačijih reakcija iz Srbije kojih je bilo malo ali su bile otrežnjujuće”, istakao je on. Ovakva nacionalistička retorika vjerovatno se nije čula od perioda Miloševićevih ratova ili od referenduma, kazao je Darmanović. “Retorika nije donijela ništa novo, to su lajtmotivi koji se ponavljaju od devedesetih. Ma-

lo je reći da se negira osnovno ljudsko pravo Crnogoraca. Ima momenata gdje se može čuti da se Crna Gora smatra relativno privremenom državom, ona kao sada postoji, ali kao da će to proći,” naveo je on. On smatra da sve to ostavlja, kako kaže, mučnu sliku. “Sliku koju jedna zemlja koja je nama partner, susjed, po mnogo čemu partner, ne bi trebalo da ostavlja prema svom susjedu koji je do sada iskazivao uvjek namjere za najboljom mogućom saradnjom na svim poljima i susjedu koji je suverena zemlja, članica NATO. Sve je to trebalo izbjeći, do toga nije trebalo doći, jer od toga nema ništa dobro, Srbija je platila visoku cijenu”, naveo je on. Ovakve poruke mogu privre-

meno da zapale javnost, ali ne mogu da donesu ništa dobro, rekao je on. “Dosta toga je izgovoreno, urađeno, moglo bi se reći da je prilično velika energija mobilisana protiv Crne Gore, ali ne treba biti pesimista.” On je istakao da je zakon, kako kaže liberalan, zakon koji počiva na premisi koliko vjernika, toliko i crkava. “Zakon je regulisao pitanje onoga što treba vratiti u državnu svojinu. Proteći će još vremena dok se shvati da niko nikom ništa neće oteti, i onda će vjerovatno čitava retorika splasnuti, shvatiće se da je zakon jednak za sve.” Zakon se neće povući, naprotiv zakon je dobio visoko mišljenje meritornog tijela, to je Venecijanska komisija, rekao je Darmanović. “Stvari će se vratiti u normalne okvire, ne mogu da tvrdim da će to baš tako kratko trajati. Crnu Goru i Srbiju povezuju važni

Amfilohije: Vlast će pregovarati sa mnom, ne sa Patrijaršijom Mitropolit crnogorsko-pri- i samostalna kroz vjekove, pre-

morski Amfilohije poručio je da će eventualne pregovore o, kako je kazao, temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori vlast voditi sa njim, a ne sa beogradskom Patrijaršijom. On je kazao da je Mitropolija na čijem je čelu autonomna

nosi Tanjug. Amfilohije je objasnio da Mitropolija želi temeljni ugovor, po uzoru na one koje je Crna Gora potpisala sa Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom i dodao da tu neće biti pomena o novom statusu, jer je, kako je naveo, Mitropolija već autonomna. R.P.

UTORAK, 21. 1. 2020.

POLITIKA

KABINET MILA ĐUKANOVIĆA ODGOVORIO NIKOLI SELAKOVIĆU

Sud u Strazburu već odlučio da je zahtjev SPC za restituciju neosnovan Darmanović ekonomski interesi i to ne treba zanemariti. Na brojnim poljima postoji saradnja. Obje zemlje su duboko u evropskim integracijama, mi smo daleko ispred ali ni rezultati Srbije nijesu toliko beznačajni”, naveo je Darmanović. Darmanović je istakao da povraćaj državne svojine u njene ruke mora biti praćeno poštovanjem zakona, sve je to obuhvaćeno zakonom. Darmanović je istakao da je Crna Gora demokratska zemlja, u kojoj svako može iskazati svoje mišljenje, ali je podsjetio da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donio parlament, a da ga je zatim potpisao predsjednik. “Da je nešto sporno u zakonu, mi bi već imali reakcije sa evropskih adresa. Zakon je usvojen regularno i kao takav će se primjenjivati”, istakao je on. “Neće biti ataka, da ne kažem juriša na imovinu crkava a pogotovo ne na njihovo korišćenje. Prema tome, zakon neće biti povučen uprkos zahtjevu MCP, ali će itekako biti vođeni ozbiljni razgovori. “Jasno je da je MCP u Crnoj Gori djelovala izvan pravnog poretka. Imali ste jedan entitet koji je odbijao sve što predstavlja ovozemaljski zakon, osim njihovog biznisa. Argument je bio da je crkva stvorila državu a ne obrnuto. Ne može tako. Ovaj akt to reguliše i ništa više od toga,” rekao je Darmanović. Darmanović kaže da se to dešava, ali da to ne govori dobro nikada o onima koji to rade. “Srbija, odnosno vlasti, bile su

Dačić nije trebalo da uđe na taj teren Darmanović smatra da bi ministar vanjskih poslova Ivica Dačić trebalo da izabere drugi način za djelovanje. “Imam jako dobru saradnju sa Dačićem i žao mi je što je do takvih izjava došlo. Naravno svako nosi odgovornost. Dačić je obrazovan, iskusan političar, mislim da je ovim izjavama ušao na teren koji nije bio potreban. Vjerujem da će radije zaboraviti to nego što će se time ponositi. Izazvao je utisak koji nije bio dobar, to ću mu naravno i reći”, naveo je on. dužne da to spriječe, mislim da je moglo biti efikasnije reakcije i da nije smjelo da se dozvoli to jednosatno iživljavanje nad simbolima. Nije bilo fizičkog napada na prostorije, ali je bilo dovoljno za mučne scene, i bilo je prostora za preventivu. Postoje i politički lideri koji je trebalo da ukažu da tako nešto ne treba raditi. To su bile nemile scene, loš je utisak i to što je bilo dosta studenata. Mi smo opravdano na to protestovali. U Crnoj Gori nikada nijesu skrnavljeni simboli Srbije. U srpskoj ambasadi se već godinu nalazi osoba koja je osuđena, mi smo to rješavali na civilizovan način,” podsjetio je Darmanović. M.P.

Tvrdnja generalnog sekretara predsjednika Srbije Nikole Selakovića da su najrelevantnija međunarodna pravna tijela, poput Savjeta Evrope “pozivala na nužnost i potrebu vršenja restitucije crkvene imovine, naročito SPC” nema apsolutno nikakvog utemeljenja u činjenicama, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Reagujući na navode Ðukanovića, iznijete u intervjuu Tanjugu, da država Crna Gora ne otima imovinu Srpskoj pravoslavnoj crkvi, jer je ta imovina, kako tvrdi, zapravo vlasništvo države Crne Gore, uzurpirano u periodu između 1986. i 2000. godine, Selaković je naveo da to nije pravna argumentacija. “Posmatrati sve u uskim vremenskim okvirima, kao što čini Ðukanović, a ne osvrtati se na ono što su bili važeći pravni propisi u vrijeme kada je određena imovina postajala crkvena, nije nešto što može da bude validna i validna pravna argumentacija”, rekao je Selaković Međutim, u Kabinetu Đukanovića ističu, Crna Gora je 2012. godine upravo pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao sudskim tijelom Savjeta Evrope, dobila spor protiv Srpske pravoslavne crkve, koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori. “Evropski sud u Strazburu je ovu tužbu SPC odbacio kao očigledno neosnovanu i neprihvatljivu, utvrdivši da podnosioci tužbe nijesu imali “postojeću imovinu” niti “legitimno očekivanje”

Vijesti objavile lažnu informaciju

Tekst “Milo bi crkvu pod Vatikanom”, senzacionalistički je obrađen na naslovnoj strani “Vijesti”, a baziran na tzv. analizi Instituta IFIMES. Još jedna u nizu lažnih vijesti, navodi se na Tviter nalogu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Zakon o slobodi vjeroispovijesti predmet je brojnih manipulacija i proizvoljnih tumačenja. Srpska pravoslavna crkva traži da Zakon bude povučen. Predsjednik Đukanović je u intervju Tanjugu jasno poručio da povlačenja Zakona neće biti. za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali. Sud u Strazburu je zaključio da su bez pravnog osnova tvrdnje SPC i države Srbije da je SPC u Crnoj Gori žrtva povrede prava na mirno uživanje imovine i na pravično suđenje, kao i da je navodno diskriminisana od strane države Crne Gore. Iz ove odluke Evropskog suda jasno proizilazi da je imovina koju je tada potraživala SPC, u vrijednosti od više stotina miliona eura, zapravo državna imovina”, ističu u Kabinetu Đukanovića. Okolnost da se ovoj tužbi Srpske pravoslavne crkve tada pridružila Republika Srbija nije ni tada nimalo pomogla podnosiocima tužbe i oni su taj spor protiv Crne Gore izgubili. Tom prilikom, Republika Srbija, koja se pridružila tuž-

bi, iznijela je čitav arsenal poznatih tvrdnji o viševjekovnom bivstvovanju SPC u Crnoj Gori i o tome da je SPC isključivi vlasnik pravoslavnih vjerskih objekata u našoj državi, za koje je izričito tvrdila da predstavljaju istorijske spomenike isključivo srpskog naroda. “Međutim, kao ni danas, tako ni tada, za to nijesu ponudili pravno valjane dokaze. SPC i država Srbija su ovaj spor izgubili zato što je i po domaćem i po međunarodnom pravu nesporna pravna činjenica da je Crna Gora, a ne Srpska pravoslavna crkva, uvjek bila i ostala vlasnik vjerske imovine koja je kroz vjekove stvarana od državnog novca ili zajedničkim ulaganjem građana”, navodi se u saopštenju iz Kabineta crnogorskog predsjednika. Napominju da je još u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori, gdje je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva po Ustavu imala status zvanične državne crkve, vjerska imovina pripadala je državi, a Crnogorska pravoslavna crkva je tu imovinu samo koristila i nije njome mogla raspolagati bez izričitog dopuštenja državne vlasti. “Ovo su pravne činjenice, a ideološke i političke tvrdnje kojima se osjećaj pripadnosti srpskoj naciji pokušava poistovjetiti sa pravoslavljem u Crnoj Gori nemaju nikakvu težinu, ni u domaćem, ni u međunarodnom pravu, što jasno potvrđuje i navedena odluka Evropskog suda iz 2012. godine”, zaključuju u Kabinetu Đukanovića.

POLITIKA

UTORAK, 21. 1. 2020.

NA CETINJU SIMBOLIČNO OBILJEŽENO HRVATSKO PREDSJEDAVANJE EU

Neupitna evropska perspektiva Crne Gore Evropska perspektiva Crne Gore neupitna je, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan na ceremoniji vezivanja crvene kravate na spomen-bisti Ivanu Mažuraniću na Cetinju, kojom se simbolično obilježava hrvatsko predsjedavanje Evropskom unijom. “Kao predvodnik procesa EU integracija, Crna Gora čvrsto je na stanovištu da treba da nastavi sa reformama i da podržava susjede u procesu pridruživanja, jer građani našeg regiona zaslužuju perspektivnu budućnost u ujedinjenoj i snažnoj Evropi“, rekao je Kašćelan. On je dodao da je Crna Gora ohrabrena prioritetima hrvatskog predsjedavanja EU, od kojih je proširenje visoko na agendi. “Vjerujemo i da će samit EU i zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti organizovan u maju u Zagrebu, biti najbolja potvrda tog htjenja Hrvatske“, naveo je gradonačelnik. Kašćelan je dodao da mu

Grubišić: Vi ste lideri u regionu Ambasador Grubišić je juče

potvrdio stav da je Crna Gora lider u pregovaračkom procesu, dodajući da vjeruje da ne postoji nikakva mogućnost da Crna Gora ne bude prva sljedeća članica EU. Ambasador Grubišić je kazao da je vezivanje kravate na spomen-bisti Ivana Mažuranića još jedan znak hrvatsko-crnogorskog prijateljstva, te da dvije države imaju puno spona, od kojih je možda jedna od najvrednijih Ivan Mažuranić. je posebno drago što se ceremonija vezivanja kravate dešava u Prijestonici, istorijskom, kulturnom, a nekada i administrativnom centru Crne Gore, gdje je 2009. godine podignut spomenik Ivanu Mažuraniću. “Taj narodni tribun, ban

i pjesnik – pronio je širom Evope i svijeta najljepše riječi o crnogorskoj samobitnosti, naciji i kulturi. Mažuranić je u spjevu Smrt Smail-age Čengića, kako je to zapisao Vojislav P. Nikčević, dao najreljefniju integralnu sliku i najdublju moguću spoznaju o Crnoj Gori i Crnogorcima, uhvaćene u njihovim najsuštinskijim istorijskim, narodnosnim i nacionalnim koordinatama i egzistencijalnim odnosima“, podsjetio je gradonačelnik. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić naveo je da će Hrvatska učiniti sve da samit u Zagrebu bude kruna njenih „nastojanja i vrlo jasan orijentir i prekretnica u pregovaračkim procesima susjeda“. “Ovih šest mjeseci nije dugo, ali budite uvjereni da ćemo se boriti za naše susjedstvo, jer nijesmo ušli u EU samo radi sebe. Ako ne pomognemo našim susjedima, onda neće ni biti dovoljno uspješno naše predsjedavanje“, ocijenio je Grubišić. R.P.

Simboličko vezivanje kravate na Cetinju

ZLATNI TIM ENERGIJA KOJA POKREĆE SAMO ZA DOMAĆINSTVA, ČLANOVE ZLATNOG TIMA -

AUTOMOBIL OPEL ASTRA SEDAM TELEFONA SAMSUNG GALAXY S10 SEDAM TABLETA APPLE iPAD 7 ZA KORISNIKE SERVISA ELEKTRONSKI RAČUN KOJI SU ČLANOVI ZLATNOG TIMA SPECIJALNA NAGRADA - DESET ELEKTRIČNIH TROTINETA XIAOMI MI

PRAVILA NAGRADNE IGRE POGLEDAJTE NA WWW.EPCG.COM, POZOVITE BESPLATNO 19100 ILI NAS POTRAŽITE NA FEJSBUKU.

Javno izvlačenje dobitnika biće organizovano u Upravnoj zgradi EPCG u Nikšiću, u Aneks sali, 20. februara u 11.00h.

politika

UTORAK, 21. 1. 2020.

Demokratska partija socijalista

Iza navodne brige o vjeri, opozicija krije svoje namjere Dio crnogorske opozicije skriva svoje prave namjere iza navodne brige o vjeri, saopšteno je iz kolašinskog DPS-a. Kako su kazali, donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti partijski aktivisti DF-a i Demokrata dočekali su kao raspisivanje parlamentarnih izbora ili, “kako se oni nadaju, raspisivanje referenduma o referendumu od 21. maja 2006. godine”. “Sve partijsko - političke i anticrnogorske ambicije dominantni dio crnogorske opozicije skriva iza navodne brige o vjeri, crkvi i vjerskim objektima, braneći ih od, gle čuda, građana Crne Gore i crnogorske države, a za račun susjedne države i velikosrpskih elemenata u cijelom regionu”, navodi se u saopštenju. Kako kažu iz kolašinskog DPS-a, to je potvrdila i sinoćnja šetnja kolašinskim ulicama gdje je u prvom planu bila trobojka sa četiri ocila. “Iz dana u dan će se smanjivati prostor za manipulacije i vjernici SPC-a koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu će se uvjeriti da im Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne ugrožava ni jedno vjersko i građansko pravo”, navodi se u saopštenju. Iz kolašinskog DPS-a kažu da demokratski, civilizacijski i

Milutin Đukanović i Milan Knežević na protestima u Beogradu kada su demonstranti htjeli da zapale crnogorsku zastavu

evropski zakon je metodom primitivne manipulaciije, iskorišten za otvaranje dva politička fronta za ostvarivanje jednog političkog cilja - popravljanja partijskog rejtinga na velikosrpskoj nacionalističkoj retorici, “sve manje obučenoj u mantiji, a sve više u trobojkama i srpskim ocilima”. “Na prvom frontu opozicija vodi borbu protiv državnosti, stabilnosti i budućnosti Crne Gore i na tom frontu se pokušavaju motivisati građani kojima se manipuliše da su im ugrožene vjerske slobode i vjerski objekti. Ipak, manipulacija pada u vodu kada se nacionalističkoj

koreografiji doda poznata i zapaljiva stihoklepačka krilatica – što je bio Montenegro, biće opet srpsko leglo”, navodi se u saopštenju. Drugi front je trenutno prikriveniji kažu iz DPS-a. “Ali se ispod zavjese navodne ugroženosti i ‘borbe za crkvu’, vodi oštra partijsko- politička borba za rejtinge i članstvo. Posebno je beskompromisna borba između DF i Demokrata. DF istrajava na prepoznatljivoj matrici klerikalnog nacionalizma, koji ‘skupštinski šešelji’ promovišu suzavcima i otkopavanjima oružja. Demokrate su kravate zamijenili mantijom, a sve u pokušaju spašavanja strmogla-

vo padajućeg rejtinga, koji može biti obnovljen, vjeruju kvazidemokrate samo animiranjem anticrnogorskog biračkog tijela”, navodi se u saopštenju. Pominju i SNP. “U prostor koji kontroliše ovaj antidržavni dvojac, pokušava da se pozicionira i SNP kako bi sačuvala članstvo napadnuto od DF i Demokrata, usljed višegodišnje konfuzije SNP-a. Korak iz blata marginalizacije bi da učine i URA, Ujedinjena Crna Gora kao i neki nezavisni poslanici, ali za njih je već odavno kasno”, zaključeno je u saopštenju. R.P.

“Niko neće sprečavati Irineja da dođe u CG” Niko neće sprečavati srpskog patrijarha da dođe u Crnu Goru na bilo koju svetkovinu koju organizuje Srpska pravoslavna crkva, iako još nije zvanično najavljeno da će se to i desiti, kažu iz Vlade za TVCG. “U demokratskoj državi kakva je Crna Gora prava na svetkovine su neprikosnovena, ističu iz Vlade. Navode i da je njihovo pravo i da protestuju uz uslov da se protesti organizu-

ju po zakonu i bez ugrožavanja prava drugih. Ono što nije niti će biti dozvoljeno je spoljno miješanje u naše unutrašnje prilike, odnosno u naše suvereno pravo da sami i slobodno vodimo spoljnu i unutrašnju politiku“, naglašavaju u Vladi. Podsjećamo, ranije je iz Demokratskog fronta najavljeno da će srpski patrijarh doći u Pljevlja, 27. januara na Savin dan.

sastanak preDsjeDavajućih oDborima za evropske poslove parlamenata evropske unije

Radunović: Balkanu je potrebna podrška za reforme

Sastanak predsjedavajućih odborima za evropske poslove parlamenata EU (COSAC) obilježilo je predstavljanje ključnih pitanja kojima će se Hrvatska baviti u okviru šestomjesečnog predsjedavanja Savjetu Evropske unije. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazao je da je hrvatsko predsjedavanje potvrda stroge predanosti u promociji i zagovaranju Evrope koja se bazira na zajedničkim vrijednostima, jednakosti i uvažavanju zajedničkih interesa i razli-

ka, saopšteno je iz Odobra za evropske integracije. U obraćanju prisutnima, predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore Slaven Radunović istakao je da zemlje Zapadnog Balkana traže podršku Evropske unije u sprovođenju reformi neophodnih za konačnu demokratizaciju društva. “Po njegovim riječima, ključni izazovi Crne Gore potiču od najvažnijih pitanja iz poglavlja 23 i 24 – vladavine prava, demokratskog kapaciteta institucija, nezavisnosti medija i slobode izražavanja, a u

skorije vrijeme svjedočimo i posljedicama nedavnog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Stoga je poručio da EU treba da podrži istinsku i trajnu političku transformaciju Crne Gore i zemalja regiona, bez zanemarivanja ključnih problema, te izrazio nadu da će tokom hrvatskog predsjedavanja zemlje članice Unije biti dobro informisane o unutrašnjim izazovima Crne Gore i zemalja regiona”, dodaje se u saopštenju. Član Odbora Momčilo Martinović govorio je o značaju hrvatskog predsjedava-

nja i visokim očekivanjima kada su Crna Gora i region u pitanju. Istakao je nadu da će tokom predsjedavanja Hrvatske Crna Gora otvoriti posljednje preostalo poglavlje 8 – Konkurencija, i da će se zatvoriti niz pregovaračkih poglavlja za koja postoji interna spremnost. Martinović je kazao da je uvjeren da će Evropska unija naći model koji će na pravi način vrednovati napore i reforme koje sprovodi Crna Gora, ujedno ohrabrivši preostale države kandidate za nastavak procesa pregovora sa EU. R.P.

USd: gBp: jpy: chF: RUB: RSd: hRk:

1.10850 0.85275 122.140 1.07370 68.2075 117.553 7.43580

UTORAK, 21. 1. 2020.

au = 1,560.76

mOnTenegRO BeRza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

aG=18.07

Naziv ZICG PLAP JGPK MIMO TECG

Najveći promet cijeNa 0,0066 0,1000 10,7715 1,0000 1,4600

količiNa 2.976.736 30.000 149 883 460

oBim U € 19.726,4600 3.000,0000 1.604,9500 883,0000 671,6000

pRomjeNa -2,94% 0,00% -0,72% 16,28% -1,35%

PROŠLOGODIŠNJI REZULTAT PLJEvALJskE kOmPANIJE

Rudnik pRoizveo 1,56 miliona tona uglja RUP je do kraja decembra prošle godine izmirio 8,73 miliona eura po osnovu reprograma poreskog duga, a preostalo je još 30 rata

Rudnik uglja Pljevlja (RUP) završio je prošlu godinu sa 1,56 miliona tona proizvedenog uglja, saopšteno je Dnevnim novinama u tom preduzeću. RUP je, kako su kazali njegovi predstavnici, prethodne godine stabilno poslovao, a rezultat je i rekordna proizvodnja otkrivke. “To je za nas u površinskoj eksploataciji izuzetno važno, jer nam garantuje stabilnost i sigurnost isporuke uglja strateškim partnerima, prije svega Elektroprivredi i partnerima na tržištu široke potrošnje”, kazali su u RUP-u. Oni su naveli da je od 1,56

miliona tona proizvedenog uglja, njihovom najvećem kupcu Termoelektrani Pljevlja, isporučeno 1,42 miliona tona, dok je prodaja na tržištu široke i industrijske potrošnje ostvarena u količini od 141.650 tona. Plan za ovu godinu, kako su kazali, je proizvodnja 1,6 miliona tona. “Tačnije, za potrebe Termoelektrane Pljevlja 1,46 miliona tona, a za potrebe široke i industrijske potrošnje 142.000 tone uglja. Za ovu godinu planirana je eksploatacija otkrivke u količini od 7,1 miliona kubika čvrste mase otkrivke”, precizirali su u RUP-u.

■ IzvozIlI u SrbIju, na KoSovo

U kompaniji navode da je od ukupno 141.650 tona uglja za tržište široke i industrijske potrošnje, za kupce u Crnoj Gori isporučeno 30.300 tona, a za potrebe kupaca izvan države 111.300 tona. “Ostvareni rezultat je i najveći izvoz u posljednjih 20 godina, uz ostvareni prihod od 4,9 miliona eura. Najviše uglja, 100.500 tona, izvezeno je u Srbiju uz ostvareni prihod od 4,4 miliona eura. Na Kosovu je prodato oko 11.000 tona, a ostvareni prihod je iznosio oko 500.000

eura”, ukazali su u RUP-u. Preduzeće još sabira finansijski rezultat za prošlu godinu, ali, kako navode u kompaniji, očekuju bolji od onog iz 2018. godine kada je dobit iznosila 6,6 miliona eura. U RUP-u ističu i da nemaju novih dugovanja po osnovu poreza i doprinosa, te da uredno izmiruju sve prispjele obaveze. “Kada je u pitanju reprogram poreskog duga, do 31. decembra prošle godine izmirili smo 8,73 miliona eura, a preostalo je da izmirimo još 30 rata iz reprograma u iznosu od 4,7 miliona”, naveli su u RUP-u. Predstavnici kompanije su

Radovi u rudniku

JAvNO NADmETANJE ZA ImOvINU ATLAs BANkE U sTEČAJU

Na prodaju NepokretNosti vrijedNe skoro 850.000 eura

Atlas banka je u stečaju od 5. aprila prošle godine

Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 18. februara uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene

Stečajna uprava Atlas banke objavila je javni poziv za učešće na nadmetanju za prodaju 847.310 eura vrijednih nepokretnosti te finansijske institucije u Baru, Nikšiću i Pljevljima. U Baru se prodaje poslovni prostor u vanprivredi površine 171 metar kvadratni, po početnoj cijeni od 175.850 eura, a u Nikšiću poslovni prostor u privredi površine 158 kvadrata po početnoj cijeni

od 167.450 eura. U Pljevljima je na prodaji poslovna zgrada površine 245 kvadrata sa zemljištem površine 56 kvadrata. Početna cijena te nepokretnosti iznosi 504.000 eura. Prodaja nepokretnosti, kako prenosi Mina biznis, obaviće se javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 19. februara. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedin-

ci koji do 18. februara uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost. Atlas banka, vlasništvo odbjeglog biznismena Duška Kneževića, u stečaju je od 5. aprila prošle godine. Savjet Centralne banke donio je odluku o gašenju zbog niza nepravilnosti i činjenice da je imovina Atlasa bila precijenjena. R.E.

UTORAK, 21. 1. 2020.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

MIMO PLAP JGPK TECG ZICG

1,0000 0,1000 10,7715 1,4600 0,0066

883 30.000 149 460 2.976.736

883,0000 3.000,0000 1.604,9500 671,6000 19.726,4600

16,28 0,00 -0,72 -1,35 -2,94

naglasili da su značajno popravljeni rezultati na otkrivci, pa je 2018. godina završena sa 24 odsto više otkrivke nego 2017, a 2019. godina sa 32 odsto više nego u istom periodu 2018. godine. “Rezultat na kraju prošle godine je iznosio skoro 7,5 miliona kubika čvrste mase otkrivke i bio je za oko 14 odsto bolji od plana, čime je postignuta i rekordna proizvodnja od kada Rudnik postoji”, rekli su u kompaniji.

■ Ekološka

rEkonstrukcija

Predstojeću ekološku rekonstrukciju prvog bloka Termoelektrane, u Rudniku smatraju izazovom. Oni su objasnili da ekološka sanacija znači zastoj u radu Termoelektrane, manje prihoda RUP-u, pa se u tom dijelu mora pažljivo i oprezno planirati. Ipak, kako su istakli, početak tog projekta je od velikog značaja za njihovu kompaniju, EPCG i građane. “Ova rekonstrukcija pomoći će da se smanji nivo sumpora i drugih štetnih materija, da se krene u proces toplifikacije, produžetak životnog vijeka Termoelektrane za najmanje 30 godina. Iz razgovora sa kolegama iz EPCG, znamo

Naziv LUBA ZICG TECG JGPK PLAP

da je Termoelektrana u dobroj kondiciji i da bi sama za sebe mogla nastaviti da radi još ovoliko koliko je radila do sada. Jako nam je važno da ovaj proces uspije da bi i RUP i EPCG mogli da nastave sa korišćenjem Termoelektrane. Sigurni smo, a to pokazuje i dosadašnja saradnja sa EPCG, da ćemo

1,6

miliona tona uglja je plan proizvodnje za ovu godinu

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,1820 0,0066 1,4600 10,7715 0,1000

KoličiNa 650 2.976.736 460 149 30.000

Bez potrebe za uvozom

Prema ovjerenim Elaboratima o klasifikaciji, kategorizaciji i rezervama uglja, kako navode u RUP-u, u pljevaljskoj opštini se nalazi 181 milion tona uglja. “Bez maočkog basena rezerve uglja iznose 71,18 miliona tona. U pljevaljskom ugljenom basenu, ljuće-šumanskom basenu i ležištu Glisnica ukupno se nalazi 58,12 miliona tona uglja za koje Rudnik ima koncesije za eksploataciju. Rezerve uglja u pljevaljskom ugljenom basenu, bez Maoča, dovoljne su za radni vijek rekonstruisanog postojećeg bloka ili eventualno novog bloka, pa je time jasno da potrebe za uvozom ne postoje”, istakli u RUP-u.

Predstojeću ekološku rekonstrukciju prvog bloka Termoelektrane, u Rudniku smatraju izazovom.

obim u € 118,3000 19.726,4600 671,6000 1.604,9500 3.000,0000

PromjeNa -8,54 -2,94 -1,35 -0,72 0,00

zajednički napraviti dobre modele, da će Rudnik ostati jak kao što je trenutno, a da će tako biti i u narednom periodu, bez obzira na sve izazove koji su pred nama”, naglasili su u kompaniji. Oni su istakli i da je kupovina njihovih akcija i prelazak u stopostotno vlasništvo EPCG, bila dobra odluka. “EPCG je poslovno jako zainteresovana za stabilno i održivo poslovanje Rudnika i u tom dijelu imamo punu podršku. Međutim, ta podrška nije bezuslovna i moramo i dalje voditi računa o strateškom planu smanjenja proizvodne cijene, kako bi poslovanje termokompleksa bilo dugoročno održivo. U tom smislu je bilo, a i dalje je neophodno, provesti sve planirane aktivnosti optimizacije, od zamjene neproduktivne mehanizacije i sredstava, preko dalje racionalizacije potrošnje energenata i rezervnih djelova, preko podizanja efektivnosti u korišćenju mehanizacije i opreme, pa sve do optimizacije troškova zaposlenih kroz nove runde reorganizacije”, ukazali su u RUP-u. Prema njihovim riječima, izašli su iz zone akumuliranog gubitka i prvi put isplatili dividendu koja je iznosila miliona eura u bruto iznosu. D.J.

UprAVA ZA šUME OČEKUJE rEKOrDNE rEZULTATE U cJELOKUpNOM SEKTOrU DrVOprErADE

u šumarstvu ostvareno 7,2 miliona eura prihoda Rekordan prihod od 7,2 miliona eura ostvaren je prošle godine u šumarstvu, što je 37 odsto više u poređenju sa prihodima od prije pet godina, saopštili su predstavnici Uprave za šume. Prema njihovim procjenama, u završnim računima će se iskazati prihodi od oko 110 miliona eura. “Realna su očekivanja da će se ostvariti rekordni rezultati i u cjelokupnom sektoru šumarstva i drvoprerade. Ostvareni rezultat je utoliko vrijedni-

ji, što je postignut uz smanjeni obim sječe od 15 odsto u odnosu na 2018. godinu, odnosno za 36 odsto u odnosu na 2015, koja je bila rekordna po ostvarenoj proizvodnji u šumarstvu, ali i po obimu izvoza najkvalitetnije oblovine iz Crne Gore”, naveli su u Upravi. Oni dodaju da su tome doprinijele interne procedure, finansijska disciplina naplate svih potraživanja, kao i insistiranje na dosljednom poštovanju obaveza iz potpisanih ugovora. “Očigledno je da je na os-

tvareni rezultat vrlo podsticajno djelovala i odluka Vlade iz 2017. godine, da se ograniči izvoz oblovine. Ta odluka je u prošloj godini produžena na još dvije godine što u potpunosti podržavaju akteri u ovom reprokompleksu, tako da danas imamo situaciju da je izvoz trupaca u prošloj godini manji 56 puta nego u 2015. godini”, rekli su u Upravi. Kako su dodali, planiraju da ove godine blagovremeno i transparentno sprovedu postupak dodjele šuma na korišćenje. R.E.

ekonomija

UTORAK, 21. 1. 2020.

Tender za zakup Aerodroma u prvoj nedjelji februara

Foto: Dejan Lopičić

MiniStar SaobraĆaja najavio

Nurković

inistar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković saopštio je da će njegov resor do kraja prve nedjelje februara raspisati tender za dostavljanje ponuda za zakup crnogorskih aerodroma.

On je rekao da nakon pretkvalifikacionog tendera, koji su prošle četiri od sedam prijavljenih kompanija, slijedi priprema tenderske dokumentacije i poziv odabranim firmama da dostave ponude. Riječ je o kompaniji Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje, indijskom GMR-u, firmi Corporation America Airports i konzorcijumu Groupe ADP Consorcium-TAV Havanlimanlari Holding i Aeroports de Paris International. “Cijeli prostupak bi trebalo da se završi do kraja prve nedjelje u februaru, odnosno u narednih 15 do 20 dana”, precizirao je Nurković i dodao da će rok za dostavljanje ponuda biti 60 dana, sa mogućnošću produženja.

Cijene goriva bez promjene Predstavnici Ministarstva ekonomije saopštili su da će cijene goriva ostati nepromijenjene i naredne dvije sedmice, tačnije do 4. februara. Građani će za litar eurosupera 95 izdvajati 1,31 euro, dok će litar eurosupera 98 točiti po nepromijenjenoj cijeni od 1,35 eura. “Litar eurodizela koštaće 1,26, a lož ulje za veleprodaju 1,22 eura”, naveli su u Ministarstvu. Cijene goriva posljednji put su se mijenjale 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa. U Ministarstvu navode da će se naredni obračun, prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, obaviti 3. februara, dok će eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiti od 4. februara. R.E.

Ministar je kazao da se potpisivanje ugovora ne očekuje u maju, već odabir najpovoljnije ponude i pregovori o ugovoru. On je istakao i da se davanjem aerodroma na koncesiju od 30 godina ne prodaje imovina, već sve što bude uloženo ostaje u vlasništvu države. Nurković je optimista i da će se posao završiti tokom ove godine. Kada je riječ o Montenegro Airlines (MA), on je kazao da je počela primjena zakona kojom se predviđa 155 miliona za sanaciju i konsolidaciju tog preduzeća, te da se u aktu tačno definišu rokovi i iznosi za isplatu. Ministar je naglasio da je zakon, koji je Skupština usvojila krajem prošle godine, bio neophodan kako bi se kompanija sačuvala.

Rizično pustiti auto-put bez upotRebne dozvole Ministar je rekao da je pitanje da li će se tehnički pregled i upotrebna dozvola za rad auto-puta obezbijediti do 30. septembra, kada ističe rok za završetak prve dionice. On je kazao i da ne može garantovati da će auto-put biti pušten u saobraćaj bez upotrebne dozvole, jer je to veliki rizik. Kada je riječ o izgradnji, Nurković je naveo da je najveći dio fizičkih radova završen, te da

predstoje asfaltiranje i elektro i mašinske instalacije. “Imamo ugovoreni rok do 30. septembra i ja se nadam da će, što se tiče fizičkog obima radova, to sigurno biti završeno”, istakao je Nurković i dodao da njegov resor pregovara o izgradnji druge dionice. Prema njegovim riječima, radi se na idejnom projektu i dobijena su grant sredstva u iznosu od tri miliona”, objasnio je Nurković.

Cijeli prostupak bi trebalo da se završi do kraja prve nedjelje u februaru, odnosno u narednih 15 do 20 dana, preCizirao je Ministar saobraćaja On je rekao i da u MA ima viška zaposlenih, posebno u administraciji. Nurković je rekao da je prošla godina bila uspješna za Ministarstvo, te da je dosta urađeno u oblasti pomorske privrede. Ukazao je da postoji značajno interesovanje za privatizaciju Luke Bar, te da je u narednom periodu planirano 60 miliona eura za tu kompaniju. “Postoji značajno interesovanje stranih partnera za Luku Bar. U ovoj godini nijesmo donijeli odluku o njenoj privatizaciji, ali ako bude postojalo konkretno interesovanje i neki zajednički posao u vidu možda privatnojavnog partnerstva, moguće da će se u tom pravcu voditi razgovori”, rekao je ministar. Govoreći o željeznici, kazao je da su u ovoj i narednim godinama planirana značajna ulaganja. “Obezbjeđujemo oko 70 miliona eura i u tom iznosu sredstava 50 odsto su grant, a 50 odsto kreditna sredstva. Rekonstruisano je 45 odsto željeznice”, naveo je Nurković. D.J.

radnici traže objašnjenje od uprave Litar eurodizela koštaće 1,26 eura

Metalac ponovo odložio proizvodnju

Proizvodnja u nikšićkoj fabrici Metalac, koja posluje u okviru matične češke firme Termochem, nije počela juče, iako je to ranije najavljeno iz uprave, niti je zaposlenima isplaćen preostali dio oktobarske plate. Predstavnici radnika su kazali da im je iz uprave saopšteno da bi proizvodnja u fabrici trebalo da počne u četvrtak. “Ne znamo šta se dešava i zbog toga pozivamo vlasnika i upravu Metalca da nam kažu hoće li ova situacija biti pozitivno riješena. Tražimo da nam se uprava direktno obrati, a ne da o stanju u fabrici saznajemo iz medija. Željeli bismo da Metalac posjeti i predsjednik nikšićke Opštine Veselin Grbović”, poručili su radnici.

Direktor Metalca Termochem Živorad Krsmanović potvrdio je da u fabrici nije počela proizvodnja, kao i da zaposlenima nije isplaćena zarada, kako je bilo najavljeno prošle nedjelje. “Pokušavam da obezbijedim nužna sredstva i nadam se da ću do četvrtka uspjeti”, saopštio je Krsmanović. On je kašnjenje početka proizvodnje i isplate dijela oktobarske zarade, ranije obrazložio problemima u naplati potraživanja i kašnjenju u isporukama. Metalac, koji je bio zatvoren do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata tržišta i uposlila oko 100 radnika. R.E.

UTORAK, 21. 1. 2020.

OBAVJEŠTENJE

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „NLB Banka AD“ Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su:

U LN br.4132 KO Podgorica II, kat. parcela br.2142/2, broj zgrade 1, PD34 stambeni prostor oznake P2, površine 114 m2, i U LN br.1037 KO Podgorica I, kat. parcela br.1237 broj zgrade 1, PD 99, garaža kao dio zgrade oznake 1P povšine 24 m2 Početna prodajna cijena na prvoj prodaji, iznosi: za imovinu evidentiranu u LN br.4132 KO Podgorica II, iznosi, 124.000,00€, za imovinu evidentiranu u LN br.1037 KO Podgorica I, iznosi 7.000,00€. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Balše Raspopović iz Podgorice, na dan 15.01.2020.godine, iznosi 123.982,54 €, po osnovu Ugovora o stambenom kreditu br.UGKR2011/2200 od 10.05.2011.godine, koji iznos će se uvećati za troškove postupka i pripadajuće kamate, pa sve do konačnog namirenja ukupnih troškova. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana, 04.02.2020.godine, sa početkom u 11.00h, u prostorijama Advokatske kancelarije „Velimirović & partneri”.Prijave se dostavljaju Advokatskoj kancelariji „Velimirović & partneri”, Ul. Serdara Jola Piletića 8/6 Podgorica, najkasnije do 31.01.2020.godine u 14:00 časova. LN br.1859 KO Budva, kat. parcela br.1862, br.zgrade 1, stambeni prostor PD 11, P2 površine 93 m2. Početna prodajna cijena na trećoj prodaji iznosi, 65.500,00 €. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Agencija „Menadžer“ Budva na dan 15.01.2020.godine, iznosi 150.796,23€, po osnovu Ugovora o kreditu br.UGKR2007/19086 od 20.12.2007.godine, koji iznos se uvećava za troškove postupka i pripadajuće kamate, do konačnog namirenja troškova. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana, 05.02.2020.godine, sa početkom u 12.00h, u prostorijama Filijale Budva NLB Banke AD Podgorica, na adresi Mediteranska b.b. Budva. Prijave se dostavljaju Advokatskoj kancelariji „Velimirović & partneri”,Ul.Serdara Jola Piletića 8/6 Podgorica, najkasnije do 31.01.2020.godine u 14:00 časova. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za javno nadmetanje po oglasu ...“ (sa preciznom naznakom nepokretnosti na koju se ponuda odnosi – oznaka lista

Marketing

nepokretnosti, kat.parcele i ukoliko se radi o posebnom dijelu ili više posebnih djelova naznaka tih posebnih djelova) i preciznu cijenu koja se nudi. Ponuda mora biti bezuslovna i neopoziva. Pored ponude prijava treba da sadrži i dokaz o uplaćenom depozitu. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja podnesu ponudu u skladu sa ovim oglasom uz dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od cijene iz oglasa. Depozit se uplaćuje na žiro račun NLB Banke AD Podgorica br. 907-53001-03, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate „depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti, pored dokaza o uplati depozita i sledeće lične podatke: za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, ovjerenu fotokopiju lične karte; za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica i ovlašćenje za zastupanje. Lica čije su prijave neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji je blagovremeno podnio ponudu u skladu sa ovim oglasom. Na ročištu za javnu prodaju otvoriće se sve prispjele ponude, objaviti njihov sadržaj kao i sadržaj prateće dokumentacije. Svi prisutni ponuđači, hipotekarni povjerilac kao i dužnici i hipotekarni dužnici imaju pravo da se izjasne o usklađenosti svih ponuda sa oglasom. Lice ovlašćeno za vođenje postupka odlučiće o eventualnim prigovorima odmah a po potrebi može odlučiti da se ročište odloži na kratak rok radi donošenja odluke po prigovoru. Ročište će voditi lice ovlašćeno za vansudsku prodaju u skladu sa pravilima iz Zakona o opštem upravnom postupku. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatara se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. U slučaju da dva ili više podnosilaca ponude istu cijenu prednost će imati onaj koji se obaveže da cijenu plati u kraćem roku. U slučaju da se ni na taj način ne može utvrditi čiju ponudu treba prihvatiti svi učesnici su saglasni da odluku o prihvatanju ponude donosi lice koje vodi javnu prodaju po sopstvenoj procjeni. Ako do roka za predaju ponuda ne stigne nijedna ponuda lice ovlašćeno za vansudsku prodaju nije dužno da održava ročište za prodaju a o činjenici da nije bilo ponuda obavijestiće dužnike, hipotekarne dužnike i hipotekarne povjerioce. Kupac je dužan da sa ovlašćenim licem zaključi Ugovor o kupoprodaji, i isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana zaključenja javnog nadmetanja izuzev u slučaju da su dva ili više ponuđača dala istovjetne ponude u kom slučaju je lice koje je preuzelo obavezu plaćanja kupoprodajne cijene u kraćem roku dužno da u tom roku uplati kupoprodajnu cijenu i prije zaključenja ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u navedenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem-učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponuđene cijene. Depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Kupac snosi troškove sačinjavanja notarskog zapisa, takse za upis prava svojine i troškova poreza na promet nepokretnosti. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana održavanja javnog nadmetanja a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Milan Velimirović, advokat iz Podgorice, pozivanjem broja telefona 020-245-631.

www.nlb.me

Kontakt telefon: (020) 402 010

Na osnovu čl. 4 i 5 Pravilnika o dodjeli Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore (br. 0102-3480/1 od 27. 07. 2011. god, broj 0102-3480/2 od 22. 01. 2013. god. i broj 0102-3881-1/2018 od 26. 04. 2018. god.), Centralna banka Crne Gore raspisuje

KONKURS

za dodjelu Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2020. godinu I U cilju stimulisanja naučne misli i afirmacije mladog i stručnog kadra u Crnoj Gori, povodom obilježavanja 11. aprila – Dana Centralne banke Crne Gore, Centralna banka Crne Gore dodjeljuje Godišnju nagradu za kategorije najboljeg diplomskog, magistarskog i doktorskog rada iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije. II Novčani iznos Godišnje nagrade Centralne banke Crne Gore za 2020. godinu, po kategorijama iznosi: 1. diplomski rad 2.000,00 € 2. magistarski rad 3.000,00 € 3. doktorski rad 4.000,00 € III Pravo učešća na konkursu imaju državljani Crne Gore koji su u prethodnoj kalendarskoj godini odbranili diplomski, magistarski ili doktorski rad na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola. Pravo učešća na Konkurs nemaju zaposleni u Centralnoj banci Crne Gore i članovi Savjeta Centralne banke. IV Radovi se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, neposredno ili putem pošte na adresu: Centralna banka Crne Gore, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 6, Podgorica, sa naznakom: „Za Godišnju nagradu za 2019. godinu», najkasnije do 20. februara 2020. godine. Radovi koji se dostave nakon ovog roka neće se uzimati u razmatranje. Radovi se dostavljaju u papirnoj i elektronskoj formi (mejlom na adresu godisnja.nagrada@cbcg.me) na crnogorskom ili engleskom jeziku, a uz radove, učesnici su dužni da pored prijave (sa tačno navedenom adresom i brojem telefona), dostave ovjerenu kopiju diplome/uvjerenja o stečenom akademskom stepenu i Rješenje o priznanju diplome (za slučaj da je rad odbranjen u inostranstvu), biografiju (CV) i kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu. V Izbor najboljih radova vrši komisija imenovana Rješenjem guvernera Centralne banke Crne Gore. VI Komisija može odlučiti da ne dodijeli Godišnju nagradu za pojedinu kategoriju, ukoliko prijavljeni radovi ne zadovolje kriterijume kvaliteta. VII Svi učesnici će biti pismeno obaviješteni o rezultatu konkursa u roku od 60 dana od dana zaključenja konkursa. Br. 13-208-3/2020 Podgorica, 17.01.2020.g.

Hronika

UTORAK, 21. 1. 2020.

Skala radio piSao Sutkinjama kotorSkog Suda

Prosljeđivaćemo vam tekstove koje namjeravamo da prenesemo

Skala radio obratio se otvorenim pismom sutkinjama kotorskog Osnovnog suda Narcisi Maji Bošković i Mariji Bilafer, koje su izrekle presudu kojom su dužni da isplate vlasnicima koncerna “Vijesti” Željku Ivanoviću i Miodragu Peroviću, po 1.500, odnosno 1.000 za duševne bolove pretpljenje zbog prenošenja tekstova “Voajer i balerina’’ Šekija Radončića. “Najljubaznije vas molimo da pismo Skala radija razumijete kao molbu da nam pomognete kako ne bismo više slične ili iste greške pravili, budući da nemamo dovoljno novca ni za redovno funkcionisanje, a kamoli za plaćanje opravdanih kazni i nameta. Pritom izražavamo zahvalnost gospođo Bošković, što ste imale razumijevanja da traženi iznos od 10.000 eura, zbog povrede prava ličnosti tužioca Željka Ivanovića, jednog od vlasnika koncerna Vijesti, smanjite na 1.500 €, jer ste, vjerujemo procijenili da je to ekvivalent šteti i duševnim bolovima koje je tužilac pretrpio. Iskreno zahvaljujemo i sutkinji Bilafer jer je ona traženi iznos od 10.000 eura svela na samo 1.000 eura cijeneći da je toliko, pretvoreno u eure, boljelo drugog suvlasnika pomenutog koncerna Miodraga Perovića”. Oni ističu da nakon ovakve presude su u dilemi, kako sada nešto objaviti što je u interesu javnosti, ako ta javnost, recimo tuži, da to nije njen

Ivanović ćuti o partnerstvu sa ofšor kompanijama

Tokom jučerašnjeg ročišta u Osnovnom sudu u Podgorici po tužbi Ivanovića protiv Antene M, zbog prenijetih tekstova Šekija Radončića ‘’Voajer i balerina’’, objavljenih u ‘Dnevnim novinama’, odštetni zahtjev za navodne duševne bolove je umanjen sa 10.000 eura na 1.500 eura. Ivanović je juče na ročištu odbio da saopšti – da li je bio u partnerstvu sa ofšor firmama sa Britanskih djevičanskih ostrva: „Mont Tim“, „Western Balkan Capital“, „Botaco“ i „Segundo Financial Management“. „Imajuci u vidu da je Željko Ivanović u tužbi naveo kako su mu duševni bol i uvreda naneseni tvrdnjom da je “vršio špekulisanje na berzi, vodio crne fondove i izbjega-

Najljubaznije vas molimo da pismo Skala radija razumijete kao molbu da nam pomognete kako ne bismo više slične ili iste greške pravili, budući da nemamo dovoljno novca ni za redovno funkcionisanje, a kamoli za plaćanje opravdanih kazni i nameta

interes i zatraži da joj plate finansijske, odnosno duševne bolove.

na bulevaru u podgorici

vao plaćanje poreza”, advokat Nikola Martinović, u izjavi za Antenu M, objašnjava zašto je autor teksta Šeki Radončić imao dovoljno razloga da iznese sumnje u poslovnu principijelnost Ivanovića. Naime od 2007. do 2012. Ivanović i Slavoljub Šćekić suvlasnici su ‘Vestern Balkan kapital d.o.o.’ društva koje upravlja istoimenim investicionim fondom. Partneri u tom društvu i fondu su im četiri of-šor kompanije, registrovane u poreskim rajevima (Britanska djevičanska ostrva, Delaver u SAD i Kipar). Upravo koncern ‘Vijesti’ piše o tim destinacijama kao o mjestima na kojima se pere novac, izbjegava plaćanje poreza i obavljaju druge sumnjive transakcije. “U nadi da nas razumijete i da ćete nam pomoći da opstanemo i budemo i dalje medij sa stavom, bićemo slobodni da vam prosljeđujemo sve tekstove koje namjeravamo da prenesemo. Vaš stav cijenićemo kao pruženu ruku i podršku. Biće to svojevrstan demokratski iskorak, a ne cenzura, kako bi kriva i zla misao pojedinaca željela da prikaže, i uvođenje novih standarda kakve do sada nije poznavalo slobodoumno novinarstvo”, navode iz Skala radija. N.P.

Teže povrijeđen pješak

Na Bulevaru Ivana Crnojevića, u centru Podgorice, sinoć je povrijeđen pješak. Naime, on je u blizini NLB banke prelazio ulicu mimo pješačkog prelaza, kada je na njega naletilo vozilo marke “audi” podgoričkih registarskih oznaka. Prolaznici su odmah pozvali hitnu, koja je zbrinula pješaka i prevezla ga do Urgentnog bloka Kliničkog centra. Pješak je zadobio teže povrede i biće hospitalizovan radi liječenja. Saobraćaj je kratko bio zaustavljen. E.H.

dedović i Stamatović u

Supruge ubij tvrde da Se n

upruge ubijenih vođa “škaljarskog” klana Igora Dedovića i Stevana Stamatovića, tvrdile su juče pred grčkim inspektorima da ne znaju ko stoji iza ubistva njihovih muževa, prenosi CNN Greece.

Takođe, one su navele da ne znaju gdje su njihovi muževi boravili u Grčkoj, ali i da se ne sjećaju ničega što se desilo u nedjelju veče, kada su pred njima i njihovom djecom u prepunom restoranu u Atini ubijeni Dedović i Stamatović. Dvije žene, od kojih je jedna ranjena u nogu u pucnjavi u restoranu, nijesu pružale previše informacija grčkoj policiji. Prema pisanju CNN Greece, kazale su da su u tu zemlju stigle kako bi provele praznike sa porodicom. Jedna od njih je navela da zna da je njen muž bjegunac, ali grčki mediji nijesu objavili o kome je tačno riječ. Međutim, obje su rekle da su im profesionalne aktivnosti muževa, kao i njihovo učešće u kriminalnim poslovima, potpuna nepoznanica.

■ nađene kreditne kartice žrtava

Prema pisanju Free Pressa, očevici su kazali da su Dedovića i Stamatovića najmanje dva puta sedmično gledali kako se hra-

ne u istom restoranu. “To su i počinioci očigledno znali”, piše Free Press. Policajci su, piše isti portal, pronašli kreditne kartice žrtava, kao i nekoliko ključeva i novčanicu od 500 eura. Uprava policije je zvanično obaviještena da su Igor Dedović (43) i Stevan Stamatović (43) u mjestu Vari u Grčkoj lišeni života, te da je tom prilikom M.S. (supruga ubijenog Stamatovića) lakše povrijeđena. “Sprovedenom istragom grčke policije obuhvaćena su četiri osumnjičena lica koja su se nakon izvršenja krivičnog djela dala u bjekstvo i za njima se traga. Crnogorska policija je potraživala I.D. radi vođenja krivičnog postupka za krivična djela teško ubistvo u pokušaju, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i dva mjeseca zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. S.S. se potraživao radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela zločinačko udruživanje”,

UTORAK, 21. 1. 2020.

Hronika

Foto: iefimerida.gr

U NikšićkOM NASELJU kLiČEVO

Vozač kamiona povrijeđen u sudaru sa vozom U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče oko 11 sati u nikšićkom naselju Kličevo, na pružnom prelazu kod Malog mosta, teže je povrijeđen Milan Krušić (63). Kako saznajemo na njega je naletio voz, kojim je upravljao mašinovođa R.Z. (54). Povrjeđeni Krušić je zadobio frakturu vilice, a u nikšićkoj Opštoj bolnici mu je uka-

zana medicinska pomoć. Uviđaj je obavila nikšićka policija. Prema riječima očevidaca, vozač kamiona je ostao živ jer se voz kretao manjom brzinom. Sudar voza i kamiona desio se na jednom od industrijskih kolosijeka koji koriste Rudnici Boksita i Željezara Toščelik, na kojem nema branika iako je to zakonom predviđeno. M.R.

UbiJENi U NEDJELJU VEČE U ATiNi

jenih škaljaraca ne Sjećaju ničega saopšteno je zvanično iz Uprave policije.

■ profesionalne ubice

Dan nakon surove likvidacije dvojice visokokotiranih pripadnika Škaljarskog klana snimci sigurnosnih kamera potvrdili su da su četiri maskirane osobe učestvovale u ubistvu. Dvojica njih su u nedjelju uveče ušetali u restoran gdje su Stamatović i Dedović večerali sa članovima familije. “Ubice su bile profesionalci i prema načinu na koji barataju oružjem, veoma su iskusni. Svoje žrtve nišanili su mirno. Ispalili su oko 20 metaka da

bi ubili dvije osobe, što ukazuje na njihovu riješenost da žrtve ne prežive. Pucali su obojici u glavu i grudi, a u restoran su ušli mirno, tako da su u prvom trenutku svi pomislili da su gosti. Druga dva muškarca su čuvala ostale goste”, navode grčki mediji. Svjedoci pucnjave napadače opisali kao muškarce u dvadesetim godinama, ali da je među njima bio jedan od oko 45 godina. Oni su nakon pucnjave pobjegli crnim džipom. Kiša metaka nije poštedjela ni suprugu Stevana Stamatovića tako da je ona, sa povredom noge, prevezena u istu bolnicu. “Prema nezvaničnim informacijama, u bolnici se nala-

zi i dijete koja je prisustvovalo ubistvima i ranjavanju. Ono je pod nadzorom psihijatrijskog psihologa zbog velikog šoka koja je pretrpjelo”, pišu grčki mediji. Dok policija istražuje zločin koji se dogodio pred više desetina gostiju restorana i uplašenom djecom, grčki mediji konstatuju da je to još jedan znak da se u tu zemlju “uvoze kriminalci”. Free Press piše i da će policija obaviti pretres prostorija koje su koristili Dedović i Stamatović kako bi došli do eventualnih dokaza koji bi im pomogli u istrazi. Free Press navodi da će grčka policija od međunarodnih i crnogorskih kolega tražiti podatke za ubijene. E.H.

Zabranom ulaska kriminalcima iz Srbije Crna Gora dostigla zavidan nivo bezbjednosti Crna Gora je dostigla zavidan nivo sigurnosti i bezbjednosti svih građana, turista i investitora, kazao je direktor Uprave policije Veselin Veljović. Veljović je to rekao nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povodom ubistva dvojice vođa škaljarskog klana u Atini, Stevana Stamato-

vića i Igora Dedovića, izjavio da je riječ o Crnogorcima, a ne Srbima i istakao da je sada jasno koliko je bila važna zabrana brojnim osobama iz kriminalnog miljea, naročito sa teritorije Crne Gore, da ulaze na teritoriju Srbije. “Krvavi pir koji se dogodio sinoć u Atini desio bi se u Beogradu da

takve mjere nismo preduzeli”, istakao je Vučić. Kako piše na zvaničnom Twiter nalogu Uprave policije Crne Gore, nivo sigurnosti je postignut zahvaljujući dobrim rezultatima službi bezbjednosti i zabrani ulaska u našu državu vođama kriminalnih klanova iz Srbije i regiona.

PUTNi PRAVAc SLiJEPAČ MOST - PLJEVLJA

U sudaru dva vozila jedna osoba teže povrijeđena

U saobraćajnom udesu koji se dogodio u mjestu Mahala u blizini Pavinog Polja, na dionici regionalnog puta Slijepač most – Pljevlja, jedna osoba je zadobila teže povrede. U sudaru putničkih vozila firme “Zlatnik“, kojim je upravljao N.D., i “džipa” bjelopoljskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.V., teže je povrijeđen N.D. Kako su saopštili iz bjelopoljskih zdravstvenih ustanova, N.D. je nakon zbrinjavanja i ukazane pomoći, transportovan u Klinički centar u Podgorici. Prema kazivanju jednog od

mještana Mahale, u vrijeme kada se desila saobraćajna nesreća put je bio okovan ledom. “Često smo upozoravali nadležne za održavanje putnog pravca Slijepač most - Pljevlja na neadekvatno održavanje u zimskim uslovima. Posebno je taj problem izražen ovih dana, kada su enormno niske temperature. Stoga kolovoz mora da se redovno posipa materijalom kako bi se saobraćaj nesmetano odvijao, a što je izostalo“, kazao je sagovornik Dnevnih novina. Uviđaj saobraćajnog udesa u Mahali obavili su ovlašćeni službenici. B.Č.

Hronika

UTORAK, 21. 1. 2020.

osumnjičena za ubistvo supruga

Utvrditi stanje svijesti Dajane Šubadajeve

nije uvažena žalba jednog od optuženih za ubistvo bokana

Rufinu Vujoviću potvrđena kazna od 40 godina zatvora Vrhovni sud u Podgorici potvrdio je presudu Apelacionog suda kojom je Rufin Vujović osuđen na 40 godina zatvora zbog teškog ubistva Želimira Bokana u noći između 15. i 16. marta 2015. godine u kući pokojnog oštećenog u Baru. Time je Vrhovni sud odbio žalbe Vujovića i njegovog branioca na drugostepenu presudu. Podsjetimo, Apelacioni sud u oktobru je potvrdio prvostepenu presudu koju je donio sudija Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović, u odnosu na Vujovića i Renata Berišića koji je dobio 20 godina, dok je preinačio u odnosu na Anelu Koljenović, pa je osudio na 15 godina zatvora, a prvobitno je dobila 20 godina. Berišiću i Koljenović izrečena je i mjera bezbjednosti obavezno liječenje narkomana. Nakon odluke Apelacionog suda okrivljeni Vujović i njegov branilac izjavili su žalbe, u kojima se, između ostalog navodi da je

Vujoviću povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer nijesu provedeni dokazi koje je predlagao (vršenje rekonstrukcije), niti cijenjeni dokazi koji mu idu u prilog. “Samim mojim priznanjem ne sporim ubistvo, ali nije učinjeno iz koristoljublja”, naveo je Vuijović u žalbi, u kojoj podsjeća na navode svoje odbrane, kada je kazao da je kritičnom prilikom postupao u nužnoj odbrani, da je njegova uračunljivost bila bitno smanjena, da iz kuće sada pokojnog Bokana nije oduzeo oružje niti bilo šta drugo. Kako stoji u obrazloženju presude Vrhovnog suda, izrekom pobijane presude, žalbe okrivljenog Vujovića i njegovog branioca su odbijene kao neosnovane, i u odnosu na tog okrivljenog potvrđena prvostepena presuda. Kako se dodaje, u izreci prvostepene presude nije navedeno koji od okrivljenih i na koji način je kritičnom prilikom upotrijebio

silu prema sada pokojnom Bokanu. “Međutim, to prvostepenu presudu ne čini nezakonitom. Kritičnom prilikom upotrijebljena su tri sredstva - nož, polomljena flaša i pesnica, koja su na Bokana djelovala najmanje 81 put (nož 70 puta, staklena flaša četiri puta, a pesnica najmanje osam puta). Osnovan je zaključak nižestepenih sudova da su svi okrivljeni napali oštećenog udarajući ga navedenim sredstvima, a pritom bili svjesni zajedničkog djelovanja, da su njihove radnje predstavljale jednu cjelinu i bile usmjerene na lišenje života oštećenog, pa je osnovan zaključak da su djelovali kao saizvršioci”, navodi se u obrazloženju. Ističe se da su nižestepeni sudovi cijenili sve navode odbrane okrivljenog i sve provedene dokaze - kako one koji mu idu u prilog, tako i one koji su u suprotnosti sa navodima njegove odbrane. Bo.B.

nije bilo povrijeđenih, veća materijalna šteta

Dvije bombe bačene na kuću Jakića U dvorište porodične kuće Nikšićanina Željka Jakića nepoznata lica su bacila dvije eksplozivne naprave, u nedjelju veče u 23.57 sati, saznaju Dnevne novine iz

Uprave policije. Tom prilikom, kako su nam kazali, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena veća materijalna šteta na objektu. Tragovi sa mjesta događaja

su izuzeti od policije i upućeni su u Forenzički centar u Danilovgradu na dalju obradu. Porodična kuća Jakića se nalazi u Ulici II dalmatinske u Nikšiću. E.H.

Više državno tužilaštvo u Podgorici naložilo je da se izvrši psihijatrijsko vještačenje državljanke Kazahstana Dajane Šubadajeve (62) koja se tereti da je sredinom septembra prošle godine nakon svađe i prepirke nožem ubila muža Iskendera Šubadajeva. Vještačenje će pokazati stanje svijesti osumnjičene u vrijeme izvršenja djela za koje se tereti. Podsjetimo, Iskender je 15. septembra pronađen mrtav oko 17 sati, u iznajmljenom stanu u barskom naselju Bjeliši. Policiju su pozvali vlasnici kuće nakon što su vidjeli beživotno tijelo masera pored kojeg je u

stanju šoka bila njegova supruga. Kazahstanac je, kako je pokazala obdukcija, ubijen nožem. “Kriminalističkom obradom policijski službenici su došli do sumnje da je D.Š., nakon kraćeg verbalnog i fizičkog sukoba sa I.Š., upotrebom hladnog oružja nanijela više ubodnih rana oštećenom, usljed kojih je preminuo”, navode u Upravi policije. Uhapšena Dajan priznala je ubistvo muža. Bračni par iz Kazahstana poznat je mnogim Baranima, a i žiteljima drugih crnogorskih gradova koji su namjenski dolazili u grad pod Rumijom zbog masaža. Bo.B. Dajana Šubadajev

suđenje odloženo na neodređeno

Sporazum Filmanovića sa SDT do kraja sedmice Marko Filmanović, optuženi za stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja, trebalo bi da do kraja sedmice sklopi sa Specijalnim tužilaštvom sporazum o priznanju krivice. Zbog toga što još nije sklopljen sporazum juče je u Višem sudu u Podgorici pretres odložen na neodređeno. Osim Filmanovića, optužnicom SDT-a obuhvaćeni su Nikola Perović i Saša Bulatović. Prema navodima optužnice, Perović je postao član kriminalne organizacij e koja je formirana od NN lica početkom 2017. godine na području teritorije Crne Gore, a koja je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna u cilju sticanja nezakonite dobiti i moći. Kako je pokazala istraga, Perović je pristao da postu-

pa po nalozima članova kriminalne organizacije, a time i da nelegalno nabavlja oružje sa kojeg su kasnije članovi ove grupe uklanjali identifikacione tragove, te da ga čuva i predaje drugim članovima radi dalje predaje neposrednim izvršiocima teških krivičnih djela protiv života i tijela. Istragom je utvrđeno da je okrivljeni Perović osnovano sumnjiv da je izvršio predmetno krivično djelo, što između ostalog proizilazi i iz njegove odbrane date pred specijalnim tužiocem, a u kojoj je naveo da je krajem marta 2017. godine dobio pištolj marke “glok” od okrivljenog Filmanovića i držao ga kod sebe nekoliko mjeseci. Kako je dalje naveo, pištolj je za iznos od 1.400 eura prodao sada pokojnom B.M., od kojeg je nakon tri mjeseca saznao da je tim pištoljem izvršeno krivično djelo. Bo.B.

Uskoro na kioscima Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

DRUŠTVO

PROJEKAT PRESS TO WORK – KLIKNI I PRO(RADI)

Posao za šest osoba sa invaliditetom

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) potpisalo je ugovor o radu sa šest novih osoba s invaliditetom zapošljenih kroz projekat Press to Work – Klikni i pro(radi). Osobe s invaliditetom će u UMHCG biti angažovane do kraja trajanja projekta, uz mogućnost produžetka radnog angažmana. “Na ovaj način, zaposleni će sticati i razvijati radne navike, upoznavati se s procesom rada u nevladinom sektoru i pravima osoba s invalditetom. Svim zaposlenima su, radi olakšavanja tranzicije s tržišta rada u radni proces, dodijeljeni mentori, koji prate njihov rad i pružaju im potrebnu podršku, obučavaju ih, i prate i nagdledaju u procesu rada”, navode iz UMHCG. Zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ključni je korak kojim se može ostvariti njihova potpuna uključenost u zajednicu, dodaju iz udruženja. “Tamo gdje je zapošljavanje OSI na otvorenom tržištu rada neefikasno i teže izvodljivo neophodno je stvoriti mogućnosti za otvaranje i rad posebnih organizacija za zapošljavanje i to: radnih centara, zaštitnih pogona i zaštitnih radionica, zbog čega pozivamo državu da konačno posle više od 10 godina pristupi ovom važnom zadatku”, piše u Sa priprema za zapošljavanje

Na ovaj način, zaposleni će sticati i razvijati radne navike, upoznavati se s procesom rada u nevladinom sektoru i pravima osoba s invalditetom

saopštenju. Iz UMHCG dodaju da ekonomski razlozi i profit ne smiju biti izgovor da se zapošljavanje OSI izbjegava. “Uostalom, poslodavci zapošljavanjem OSI mogu ostvariti značajne benefite po Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, i time biti oslobođeni plaćanja posebnog doprinosa u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Zato je preporuka poslodavcima da umjesto plaćanja „penala“, daju šanse svima da nađu zaposlenje i na taj način realizuju svoje potencijale. U suprotnom, neprihvatljivo je navoditi da je u nekim sferama i oblastima zapošljavanje OSI nemoguće jer se takve kontatacije apsolutno ne temelje na činjenicama”, zaključuje se. R.D.

UTORAK, 21. 1. 2020.

ZIMSKI RASPUST ISKORISTILI ZA POBOL

RADOVI NA ČAK 24 ŠKOLE VRIJEDNI 850.000 M

inistarstvo prosvjete tokom cijele godine radi na poboljšanju uslova u crnogorskim školama. Samo tokom zimskog raspusta, koji će trajati do 27. januara, u radove na infrastrukturi 24 škole, kazao je Dnevnim novinama sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović, uložili su čak 850.000 eura.

Pored pripreme izgradnje novih škola u Crnoj Gori Ministarstvo prosvjete, kazao je Dnevnim novinama sekretar tog Vladinog resora Omer Mehmedović, intenzivno radi na rekonstrukciji već postojećih kako bi učenici boravili u ugodnom ambijentu. Tokom zimskog raspusta i generalno u prethodnih nekoliko mjeseci, kako je kazao, dosta se radilo na rekonstrukciji školske infrastrukture, a nedavno su završeni ili su u toku radovi na čak 24 škole vrijedni 850.000 eura. “Kako u Crnoj Gori ima blizu 600 obrazovnih objekata to je sasvim jasno kolika su ulaganja potrebna, posebno tokom zime, kako bi se ta infrastruktura održavala. Naravno, uvijek se trudimo da rasporedimo budžet optimalno. To možemo raditi jedino jasnim postavljanjem prioriteta. Svi kapaciteti kolega iz Ministarstva prosvjete koji se bave investicijama usmjereni su upravo u tom pravcu, i vjerujem da, iako

je još puno posla pred nama, rezultati se vide”, kazao je Dnevnim novinama Mehmedović.

■ NAJVIŠE HITNIH INTERVENCIJA ZIMI

Tokom zime, ističe, imaju i najviše potreba za hitnim intervencijama. “Izuzetno je zahtjevno servisirati toliki broj objekata, od kojih su neki veoma udaljeni, a neki prilično stari, tako da u tom smislu moramo djelovati po prioritetima koje postavljamo prilično kvalitetno”, ocijenio je sekretar

70 HILJADA EURA VRIJEDNI SU RADOVI NA GRIJANJU U OSNOVNOJ ŠKOLI “BRAĆA LABUDOVIĆ”

Mehmedović Ministarstva prosvjete. Trenutno su aktuelni, odnosno u toku ili nedavno završeni, kako je istakao, radovi na čak 24 objekta vrijedni više stotina hiljada eura. “Završeni su radovi na: osnovnoj školi “Donja Ržanica” u Beranama vrijedni oko 5.000 eura, a odnosili su se na toalete i enterijer; na jednom od područnih odjeljenja – Trubina - u osnovnoj školi “Rifat Buržović Tršo” u Bijelom Polju vrijedni čak 80.000 eura; potom i u osnovnoj školi “Ilija Ki-

DRUŠTVO

UTORAK, 21. 1. 2020.

LJŠANJE INFRASTRUKTURE Završeni su radovi na: Osnovnoj školi “Donja Ržanica” u Beranama vrijedni oko 5.000 eura, a odnosili su se na toalete i enterijer; na jednom od područnih odjeljenja – Trubina - u osnovnoj školi “Rifat Buržović Tršo” u Bijelom Polju vrijedni čak 80.000 eura; potom i u osnovnoj školi “Ilija Kišić” u Herceg Novom gdje su radovi na enterijeru bili vrijedni oko 30.000 siko” iz Bara vrijedni 23.000 eura na grijanju, ali i radovi na osnovnoj školi “Jakub Kubur” u Pljevljima vrijedni oko 15.000; te rekonstrukcija na školi “Maksim Gorki” vrijedna oko 40.000 na vanjskom stepeništu, rasvjeti i plafonu, te rekonstrukcija na školi “Vlado Milić” vrijedna oko 30.000 koja se odnosi na parking”, kazao je Mehmedović. Završena je, ističe, i investicija na srednjoj školi “Danilo Kiš” iz Budve na rekonstrukciji krova vrijedna čak 180.000, te radovi na uređenju dvorišta i sadnje zelenila u srednjoj školi “Golubovci” vrijedni oko 20.000.

■ U PRIPREMI REKONSTRUKCIJA VIŠE ŠKOLA

šić” u Herceg Novom gdje su radovi na enterijeru bili vrijedni oko 30.000”, kazao je Mehmedović. Završeni su radovi na enterijeru i učionicama vrijedni 30.000 eura na osnovnoj školi “Olga Golović” iz Nikšića, zatim, kako je kazao, na grijanju u osnovnoj školi “Braća Labudović” vrijedni čak 70.000 i na rekonstrukciji dijela sale u osnovnoj školi “Ivan Vušović” iz Nikšića u vrijednosti 10.000 eura. “Zatim, završeni su i radovi na osnovnoj školi “Mek-

“Puno projekata je u toku ili u pripremi, a među njima rekonstrukcije na školama “Vuko Jovović” iz Danilovgrada, “Dašo Pavičić” iz Herceg Novog, “Mihailo Žugić” Pljevlja, “Braća Selić” Kolašin, “25. maj” Rožaje, “Rade Perović” Nikšić, “25. maj” i “Savin Bor” iz Petnjice, “Vlado Milić” iz Podgorice, “Stojan Cerović” iz Nikšića, “Mladost” iz Tivta, “Bećo Bašić” Plav i druge”, najavio je Mehmedović i istakao da su ukupno gledano, radovi u ovih 24 škole, koji su ili završeni, ili su u toku, eventualno u pripremi, vrijedni više od 850.000 eura. Vrijednost investicija se, kako je kazao, razlikuje od škole do škole u zavisnosti od potreba. “Posebno velike investicije koje su u toku su rekonstrukcija krova i enterijera na školi “Vuko Jovović” iz Danilovgrada vrijedna oko 50.000, te rekonstrukcija krova na školi “Dašo Pavičić““ u koju ćemo investirati oko 55.000 eura”, naglasio je Mehmedović. J.V.Đ.

MINISTAR PROSVJETE DAMIR ŠEHOVIĆ PORUČIO

Ičević dokaz da Crna Gora može imati kadar koji uvozi

Ministar Šehović je juče razgovarao sa nagrađenim srednjoškolcem Prvo mjesto u takmičenju iz kulinarstva u Splitu koje je osvojio učenik Škole za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” iz Podgorice Lazar Ičević predstavlja dokaz da je obrazovanje koje pružaju naše stručne škole kvalitetno, te da Crna Gora može imati kadar koji sada uvozi. To je poručio ministar prosvjete Damir Šehović koji je juče razgovarao sa nagrađenim srednjoškolcem. “Izvanrednim rezultatima koje postižete dajete nam zadatak da se još više trudimo i stvaramo još bolje uslove u kojima ćete sticati znanja”, kazao je Šehović Ičeviću. Čestitajući na postignutim rezltatima, tokom sastanka sa Lazarom i njegovom profesoricom i mentorkom Mirjanom Vukčević, ministar je rekao da ovakvim primjerima uka-

zujemo na prave vrijednosti i usmjeravamo pažnju javnosti na one koji bi trebalo da budu uzori u društvu. Šehović je kazao da se nada da će Lazar svoje znanje primjenjivati u Crnoj Gori, a postignut uspjeh ocijenio kao podsticaj i poruku mlađim generacijama - da je školovanje u skladu sa sklonostima najbolji izbor koji se u obrazovanju može napraviti. Lazar je objasnio da je na takmičenju u Splitu u konkurenciji bilo 600 učesnika iz 29 država, a takmičilo se u 10 turističkih i ugostiteljskih disciplina: hotelski menadžment, poslovanje recepcije, barsko posluživanje, posluživanje vina, pripremanje koktela, dehatlon ili kuvarsko takmičenje iz više vještina, restoransko usluživanje, predstavljanje destinacije, poslastičarstvo i kulinarstvo.

“On istakao da je izuzetno ponosan na ostavrene rezltate u ovako jakoj konkureciji i naglasio da se u okviru takmičenja komunikacija odvijala na engleskom jeziku. Ičević je upoznao ministra i sa uspjesima iz prošle godine, poput osvojenog drugog mjesta na državnom takmičenju u Budvi, te šampionata u Sloveniji”, saopšteno je iz Ministarstva. Profesorica Vukčević je kazala da je zadovoljstvo raditi sa vrijednim i talentovanim učenikom poput Lazara, te da Škola pruža svu podršku i obezbjeđuje dobre uslove za učenje i rad, što je ovim rezultatima i dokazano. Ministar je Lazaru uručio simboličan poklon, izrazivši uvjerenje da će i nakon završetka škole nastaviti da postiže vrhunske profesionalne rezltate. J.V.Đ.

FONDACIJA ª BUDI HUMANº

Nemanji i Lazaru potrebna pomoć za liječenje u Turskoj Braći iz Plava, Nemanji i Lazaru Novićeviću, potrebna je finansijska pomoć kako bi nastavili liječenje na klinici u Turskoj, saopšteno je iz Fondacije “Budi human”. Nemanja ima 15 godina, Lazar osam i dijagnostikovan im je hipoplastični vermis, praćen epi napadima. “Dječaci su rođeni kao zdrava djeca, međutim, brzo su se pojavili prvi simptomi bolesti.

Nemanja je imao samo godinu i po, dok je Lazar kao trogodišnjak dobio dijagnozu. Dječaci nijesu samostalni, ne mogu brinuti sami o sebi, ne govore, ali pored toga oni su veoma nasmijana i aktivna djeca. Terapija matičnim ćelijama dovela bi do poboljšanja i napretka u njihovom daljem odrastanju”, saopštili su iz “Budi human”. Nemanji i Lazaru odobreni su tretmani na klinici Liv hos-

pital u Turskoj, ali porodica nije u mogućnosti da sama obezbijedi potreban novac. Za pomoć dječacima: Ukucajte broj 27 i pošaljite SMS na 14543. Svi koji su u mogućnosti, dječacima mogu pomoći uplatom na žiro račun 520-39011-24 ili devizni račun 520042000001502542 I B A N b r o j : ME25520042000001502542 SWIFT: HBBAMEPGXXX . R.D.

DRUŠTVO

UTORAK, 21. 1. 2020.

SŽK, SOS NIKŠIĆ I PRIMA: POOŠTRITI KAZNENU POLITIKU

Seksualno uznemiravanje da bude krivično djelo Sigurna ženska kuća (SŽK), SOS telefon Nikšić i nevladina organizacija Prima, uputili su radnoj grupi za izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika, amandmane za uvođenje novog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, i pooštravanje kaznene politike za krivično djelo nedozvoljene polne radnje. Iz SŽK-a su kazali da njihova praksa pokazuje da žene u Crnoj Gori svakodnevno doživljavaju seksualno uznemiravanje, koje ne prijavljuju. „Najčešći odgovor koje žene dobijaju od nadležnih institucija ukoliko prijave nasilje, jeste da nadležni ne mogu ništa da urade, ako nije došlo do fizičkog kontakta i ako nema povreda“, kaže se u saopštenju. Crna Gora je, podsjetili su iz SŽK-a, ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici preuzela obavezu da, krivično sankcioniše ponašanja seksu-

ilustracija

GRUPA GRAĐANA ZA IZMJENU ZAKONA

TRAŽE UVOĐENJE AUTO-KAMERA Ilustracija alne prirode u svrhu ili uz ishod povrede dostojanstva osobe „Seksualno uznemiravanje iako je najblaži oblik seksualnog nasilja, praksa pokazuje da ono može izazvati iste posljedice“, pojašnjava se u saopštenju. Iz SZK-a smatraju da postojeće zaprijećene kazne za osnovni oblik krivičnog djela nedozvoljene polne radnje sе mogu smatrati neadekvat-

nim, posebno imajući u vidu mogućnost novčanog kažnjavanja, čak i kada su žrtve maloljetna lica. „Država mora da pooštri kaznenu politiku u skladu sa obavezama koje je preuzela na osnovu Konvencije UN o pravima djeteta, Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja“, navodi se u saopštenju. R.D.

Grupa građana zajedno sa porodicama stradalih u saobraćajnim nesrećama pokrenula je inicijativu za izmjenu Zakona o saobraćaju sa ciljem uvođenja auto-kamera koje bi pratile dešavanje tokom vožnje i stanje na crnogorskim putevima. Na Trgu nezavisnosti u Podgorici juče je do 17 sati bilo organizovano okupljanje na kojem su zainteresovani potpisom mogli da podrže ovu inicijativu, a akcija će se održati i narednih dana. Organizatori okupljanja žele da inicijativu upute Skup-

štini kako bi u diskusiji u najvećem zakonodavnom domu našli najbolja rješenja. Predstavnica grupe građana Jelena Mašnić kazala je da inicijativu smatraju najobjektivnijom mjerom da se reguliše kultura ponašanja i ono što u saobraćaju najčešće izaziva tragične ishode. „Želimo da pošaljemo snažnu poruku da treba sve da učinimo što je u našoj moći da puteve učinimo bezbjednima. Moramo svi voditi računa jer sjutra naš najmiliji može stradati“, navela je ona. R.D.

UTORAK, 21. 1. 2020.

Društvo

novi elektronski servis u sviM doMoviMa Zdravlja u Crnoj gori

Počelo eNaručivanje terapije, doznaka i potvrda ljekara

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) omogućio je crnogorskim pacijentima da od juče na portalu eZdravlje i mobilnoj aplikaciji putem novog, šestog, servisa eNaručivanje elektronski naručuju terapije za hronična oboljenja, doznake i potvrde bez posjete izabranom doktoru. Ovaj servis, kazao je ranije Dnevnim novinama direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, osiguranicima, ali i medicinskim radnicima pruža razne benefite. Novi elektronski servis eNaručivanje, kako je objasnio, osiguranicima će omogućiti onlajn naručivanje elektronskih recepata, odnosno terapije za hronične bolesnike, izvještaja za obračun naknade zarade, odnosno doznaka za vrijeme privremene spriječenosti za rad, tj. bolovanja, isključivo za bolovanja koja odobravaju ljekarske komisije Fonda; kao i potvrda koje izdaju izabrani doktori. Trenutno, Čirgić

pojasnio je Čirgić, dvije vrste potvrda koje izdaje izabrani doktor za djecu, a koje se mogu naručiti preko servisa eNaručivanje su Opravdanje izostanka iz vrtića i Dokazivanje sposobnosti za nastavu fizičkog vaspitanja. “Servis se uvodi prije svega u korist i za potrebe osiguranika, ali i da rastereti rad izabranih doktora. Prednosti servisa eNaručivanje odnose se prvenstveno na pružanje zdravstvene usluge bez posjete izabranom doktoru. Dakle,

za one usluge za koje nije potrebno posjetiti ljekara, osiguranik - pacijent može ih realizovati putem ovog elektronskog servisa”, istakao je Čirgić. Sa druge strane, velika prednost ogleda se u oslobađanju termina izabranih doktora u korist onih pacijenata i usluga za koje je, kako je naglasio, potrebna stručno-medicinska obrada i tretman. “Dakle, novim servisom dobijamo benefit i za medicinski kadar kroz smanjenje broja posjeta kod izabranog doktora, kao i smanjenje administracije u programskom dijelu kod rada sestara”, ka-

Prednosti servisa eNaručivanje odnose se prvenstveno na pružanje zdravstvene usluge bez posjete izabranom doktoru. Dakle, za one usluge za koje nije potrebno posjetiti ljekara, osiguranik - pacijent može ih realizovati putem ovog elektronskog servisa

zao je Čirgić. Ipak, kako je objasnio, ljekari su ti koji će odlučivati da li će odobriti zahtjeve osiguranika ili ne. “U svakom trenutku i u svakoj situaciji ljekar će biti u mogućnosti da procijeni opravdanost zahtjeva i u skladu sa tim odabere način realizacije naručene usluge ili u protivnom da jednim klikom ipak pozove pacijenta na pregled”, kazao je Čirgić. J.V.Đ.

Ministarstvo unutrašnjih poslova: proMjena dokuMenata do aprila 2025. godine

Nova lična karta će biti i zamjena za zdravstvenu knjižicu Važeće lične karte mogu se koristiti do isteka roka, odnosno najduže pet godina od početka primjene novog Zakona o ličnoj karti, koji počinje da se primjenjuje 30. marta ove godine, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva unutrašnjih poslova. To znači da građani stare lične karte moraju zamijeniti do aprila 2025. godine. “Lične karte izdate u skladu sa Zakonom o ličnoj karti, odnosno važeće lične karte mogu se upotrebljavati do isteka roka njihovog važenja, a najduže pet godina od početka primjene novog zakona o ličnoj karti, a koji počinje da se primjenjuje 30. marta 2020. godine. To znači da ukoliko posje-

duju važeću ličnu kartu, izdatu po dosadašnjim propisima, građani neće morati da mijenjaju istu do isteka roka njenog važenja, odnosno najduže pet godina od dana početka primjene novog zakona”, kazali su iz MUP-a. Iz MUP-a pojašnjavaju da će nove lične karte imati brojne benefite za građane Crne Gore. “Budući da će sadržati čip – elektronski nosač u kojem će biti ugrađeni certifikat za elektronsku identifikaciju i certifikat za kvalifikovani elektronski potpis, to će umnogome doprinijeti kvalitetnijem životu naših građana i unaprijediti komunikaciju i poslovanje u državi. Zahvaljujući certifika-

tima pohranjenim u čipu lične karte, građani će imati pristup brojnim uslugama, te će moći, preko portala eUprave, da naruče izvod iz registra rođenih, registra crnogorskih državljana, uvjerenje o prebivalištu, da izvrše promjenu adrese, jer je certifikat za kvalifikovani elektronski potpis ekvivalentan svojeručnom potpisu na šalteru”, navode u MUP-u. Osim toga građanima će biti omogućen pristup određenim elektronskim servisima u zdravstvenom sistemu, kao što su: podizanje ljekova u apotekama, pristup zdravstvenom pregledu, jer će lična karta biti zamjena i za zdravstvenu knjižicu. R.D.

Ilustracija

CRNA GORA

UTORAK, 21. 1. 2020.

REGIONALNI VODOVOD, OPŠTINE I E

Počinje priključe Novog na Regiona

BAR: SASTANAK STRUKOVNOG ODBORA VATROGASACA-SPASILACA CRNE GORE

Bezuslovna podrška barskim vatrogascima Protiv trojice barskih vatrogasaca-spasilaca pokrenut je disciplinski postupak zbog odbijanja, po njima, nezakonitog naređenja. Zbog toga je u Baru održan sastanak Izvršnog odbora Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Crne Gore, koji je saopštio da su nakon upoznavanja sa argumentima kolega odlučili da im pruže bezuslovnu podršku, jer su bili izloženi, kako navode, nezakonitim postupcima i pritiskom komandira Službe zaštite i spašavanja Amira Muslića. U saopštenju se navodi da je od vatrogasaca traženo da izvrše intervenciju za koju nijesu obučeni, za koju nijesu adekvatno opremljeni, bezbjednosno zaštićeni i koja takođe ne spada u njihov opis poslova shodno zakonskim propisima koji tretiraju ovu oblast. Takođe, kako se navodi, komandir Muslić zahtjevom za angažovanjem nije primijenio obavezan način procedure prilikom njihovog angažovanja u spornom slučaju. Na sastanku je donijeta odluka da se uputi poziv svim vatrogascima-spasiocima u Crnoj Gori da daju javnu podršku svojim kolegama iz Bara, jer se i njima može desiti ovakva ili slična nepravda, gdje dolazi do izražaja samovolja pretpostavljenog. “Prisutni su konstatovali ispravnost odluke podrške kolegama od strane svih članova Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar, gdje sa-

ma podrška u sebi nije imala bilo kakvu nacionalnu, političku ili vjersku konotaciju. Konstatovano je da će Strukovni odbor vatrogasaca-spasilaca Crne Gore, zatim predsjednik Sindikata i predsjednik Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa Crne Gore u svom punom kapacitetu zastupati interese kolega protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak kao i naravno interese i svih drugih vatrogasaca-spasilaca Crne Gore”, navodi se u saopštenju. Sastanku su prisustvovali predsjednik Izvršnog odbora Strukovnog odbora Ratko Pejović, predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa Nenad Rakočević i predsjednik Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković. Podsjećamo, vatrogasci iz Bara - Bojan Rukavina, Vladimir Đuranović i Nikola Đuranović krajem godine odbili su da asistiraju policiji u suzbijanju protesta pravoslavnih vjernika koji se ne slažu sa Zakonom o vjerskim zajednicama usvojenim u Skupštini Crne Gore.

PRISUTNI SU KONSTATOVALI ISPRAVNOST ODLUKE PODRŠKE KOLEGAMA OD STRANE SVIH ČLANOVA SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OPŠTINE BAR, GDJE SAMA PODRŠKA U SEBI NIJE IMALA BILO KAKVU NACIONALNU, POLITIČKU ILI VJERSKU KONOTACIJU

Predstavnici opština i vodovoda na Crnogorskom primorju i EBRD-a potpisali su juče na izvorištu “Bolje sestre” u Podgorici ugovor za spajanje opštine Herceg Novi na Regionalni vodovod. Radovi će se izvoditi na postavljanju 3,2 kilometra novog cjevovoda na teritoriji opštine Tivat, uključujući i optički kabl, čime će se na sistem RV povezati ranije izgrađenih oko devet kilometara cjevovoda iz ‘80-ih godina prošlog vijeka, kao i rezervoar “Zelenika”, odnosno podvodni cjevovod do hercegnovskog dijela poluostrva Luštica. Time se stvaraju preduslovi za ubrzani razvoj značajnih investicija u turističke projekte na ovom dijelu poluostrva Luštica. Radovi će, kako navode iz Regionalnog vodovoda, obuhvatiti i postavljanje optičkog kabla na podmorskoj dionici u Bokokotorskom zalivu Opatovo – rt Sveta nedjelja, kao i sanaciju klizišta koje ugrožava dionicu postojećeg cjevovoda u Tivtu. Opština Herceg Novi dobijaće 200 litara u sekundi visoko kvalitetne vode za piće i to 130 l/s za područje rivijere od Svete nedjelje do Zelenike i 70 l/s za područje hercegnovskog dijela poluostrva Luštica. Direktor Regionalnog vodovoda (RV) Goran Jevrić je istakao

da na ovaj način nastavljaju sa investicijama i širenjem projekta koji je promijenio Crnu Goru. “U prethodnom periodu smo restrukturirali RV i smanjili troškove poslovanja, povećali stepen iskorišćenosti kapaciteta i ukupne godišnje prihode RV za preko 100%, unaprijedili odnose sa našim partnerima vodovodima na Primorju, smanjili gubitke na mreži na svega četiri odsto, što je primjer i za standarde u zemljama EU”, kazao je Jevrić. On je podsjetio da je 2013. godine zaduženost RV iznosila 34 miliona miliona eura, a godišnje obaveze su bile na nivou od 75% ukupnih godišnjih prihoda preduzeća. “Menadžment i UO su donosili ispravne odluke na jedinstven način. Vratili smo 22 miliona eura kredita za koje je država dala garancije, zahvaljujući čemu sada možemo na održiv način da se uz podršku Vlade investiciono ponovo zadužimo za 24 miliona eura kod EBRD i da pokrenemo novi ciklus investicija i novi razvoj RV. Riješili smo neočekivane i velike izazove, a da nismo mijenjali cijenu svog proizvoda, čime smo potvrdili da je RV stabilna državna kompanija koja je definitivno potvrdila da je još jedan dokaz da Crna Gora može”,

istakao je Jevrić. Prema njegovim riječima, RV trenutno opslužuje više od 70.000 građana u opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi, kojima će biti poboljšani uslovi vodosnabdijevanja. “Možemo li zamisliti kakvu sreću činimo za preko 15.000 porodica u naseljima Dobre Vode i Veliki Pijesak koji će napokon zahvaljujući saradnji Vlade, EBRD, opštine i vodovoda Bar i RV u svojim domovima dobiti vodu za piće iz sistema RV. Realizacijom ovog projekta će se, nakon više decenija, riješiti najveći životni problemi naših građana i stvoriti i na tom području Crnogorskog primorja preduslovi za razvoj turističke privrede i otvaranja značajnog broja održivih i dobro plaćenih novih radnih mjesta”, naveo je Jevrić. Direktor kancelarije EBRD u Crnoj Gori Jap Sprej je istakao da su veoma zadovoljni saradnjom sa RV, koji je tokom posljednjih godina znatno unaprijedio poslovanje i dodatno razvio nove projekte koje je podržala banka, poput rješavanja velikog problema vodosnabdijevanja u Baru i spajanja Herceg Novog na RV. Sprej navodi da je krajem decembra centrala EBRD u Londonu odobrila potpisivanje ugovora sa RV na 12 miliona eura i da je

UTORAK, 21. 1. 2020.

CRNA GORA

EBRD POTPISALI UGOVOR

enje Herceg alni vodovod Zahvaljujući vodovodu u Tivtu stvoreni uslovi za ubrzani razvoj Predsjednik opštine Tivat Siniša Kusovac je istakao da je ova opština doživjela veliki razvojni zamah nakon što je Vlada riješila problem nestašice vode za piće izgradnjom Regionalnog vodovoda, a što je rezultirazadovoljan što se tako brzo potpisuje ugovor za početak radova ka Herceg Novom. Projekat priključenja opštine Herceg Novi počeo da se realizuje još 2013. godine, ali su u tri navrata bili neuspješni tenderi zbog neispravnih ponuda, odnosno blokade računa RV. Ipak, uz obezbjeđenje 24 miliona državnih garancija, odlučeno je da se realizacija ovog projekta po četvrti put inicira uz kreditnu podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Tender je raspisan 29. septembra 2019. godine, i nakon uspješno sprovedene procedure, 25. novembra su primljene dvije ponude. U postupku ocjene i vrednovanja ponuda, kao povoljnija je odabrana ponuda Konzorcijuma “Indel Inženjering-RamelCivil Engineer” iz Podgorice za ukupan iznos od 1.834.096 eura.

lo novim turističkim projektima Porto Montenegro i Luštica Bay. “Očekujem i da će Herceg Novi sada dobiti neophodne uslove za ubrzani razvoj turističkih projekata i otvaranja novih radnih mjesta”, kazao je Kusovac. Početak aktivnosti na realizaciji ugovora je označen samim danom zaključenja ugovora, pri čemu je planirano da radovi budu realizovani u roku od šest mjeseci i to za nabavku materijala dva mjeseca i izvođenje radova do četiri mjeseca. Predstavnik konzorcijuma Aleksandar Čvorović je istakao zadovoljstvo što je konzorcijum pobijedio na tenderu uz obećanje da će se kompleksni radovi izvoditi po najvećim inženjerskim i proceduralnim standardima na zadovolstvo i RV i građana Herceg Novog. “Od danas pokrećemo aktivnosti ka proizvodnji i nabavci specijalnih čeličnih cjevovoda i kao konzorcijum ćemo biti maksimalno posvećeni da predviđene radove završimo u roku i sa zagarantovanim kvalitetom”, kazao je Čvorović.

KOTOR: POČELA IZGRADNJA PROLAZA ISPOD MAGISTRALE

PODZEMNIM PUTEM OD RIVE DO STAROG GRADA

U Kotoru je krajem prošle sedmice počela izgradnja prolaza ispod magistrale, od rive prema Starom gradu. Složeni projekat vrijedan oko 1.400.000 eura smanjiće saobraćajne gužve i biće završen u roku od pet mjeseci. Prolazom ispod magistrale koji je cio ispod nivoa mora trebalo bi da od juna putnici sa kruzera prelaze prema Starom gradu. Dejan Đurović iz kompanije “Briv Construction” kaže da su u toku radovi na za-

štiti temeljne jame, odnosno građevinske jame. Razlog zbog kojeg se opština opredijelila za ovaj složeni zahvat, vrijedan blizu 1.400.000 eura je smanjenje gužve u saobraćaju. Prolaz je dužine 51 metar, a širine šest i po metara u gabaritu. “Imaćemo pet i po metara slobodnoga prostora, sa dva ulaza ili izlaza, sa po dva para pokretnih stepenica i fiksnih stepenica koji dođu između njih, sa dvije pokretne

platforme za osobe sa invaliditetom. Projekat je urađen na vrhunskom nivou. Nema nikakvih nepoznanica”, rekao je Đurović. I dok se postavlja prolaz uronjen u more saobraćaj se iznad gradilišta odvija zasad nesmetano. Tako će, obećavaju izvođači, biti i ubuduće. Posao je planiran u dvije faze, da bi za saobraćaj uvijek bila otvorena neka strana magistrale, kojom će uz proširenja biti omogućen saobraćaj u oba smjera.

PRODUŽENE USLUGE SA KOMPANIJOM WTE

Kolektor Kotor - Tivat u funkciji Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Kotor - Tivat konačno je u funkciji, saopštili su iz opštine Kotor. To je rezultat pregovaračkog sastanka sa kompanijom WTE, koja je angažovana kao izvođač radova na izgradnji postrojenja Kotor - Tivat. Tema sastanka bila je produženje njihovih usluga za upravljanje i održavanje postrojenja Kotor-Tivat. “Nova lokalna vlast, na čelu sa predsjednikom Opštine Kotor Željkom Aprcovićem, uz maksimalnu kooperativnost i spremnost partnera lokalne vlasti u Tivtu, za manje od četiri mjeseca omogućila je da profunkcioniše postrojenje (PPOV)”, saopštili su iz Opštine Kotor.

Oni navode da je pregovarački sastanak uspješno završen i da je potpisan Aneks 4, gdje je definisana mjesečna nadoknada u iznosu od 11.063 eura sa PDV-om. “Obim usluga koji je predviđen ovim Aneksom jeste upravljanje i održavanje postrojenja do 31. maja 2020. godine, obavljanje jednog zimskog ‘testiranja po zavr-

šetku’, kao i obuka osoblja koje je zaposleno za rad na postrojenju od strane preduzeća PPOV Kotor - Tivat. Nakon obuke osoblja doći će do tehničkog prijema postrojenja, kao i preuzimanja postrojenja od strane naručioca posla”, navode iz Opštine. Ovako usaglašen Aneks 4 osnovnog ugovora sa predstavnikom njemačke firme WTE Hubertom Šuterom, potpisali su direktori vodovoda Kotor i Tivat Safet Luković i Alen Krivokapić, a potvrdili predsjednici Opština Kotor i Tivat Željko Aprcović i Siniša Kusovac. Podsjećanja radi, prethodne tri godine postrojenje nije preuzeto zbog čega je ova nemarnost dvije opštine koštala 327.000 eura.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK

UTORAK, 21. 1. 2020.

NASTAVLJENO UREĐENJE IGRALIŠTA U PODGORICI

Teren u Gostilju nakon uređenja dobija i tribine

Agencija za stanovanje Glavnog grada u saradnji sa Putevi d.o.o. Podgorica su krajem prošle i početkom ove godine izgradili tri sportska poligona, dok se na četvrtom privode kraju radovi na rekonstrukciji i opremanju novim sportskim mobilijarom i projektovanim sadržajima. Na Koniku su izrađena dva nova poligona – u Ulici Novaka Ramova i Ulici Branka Radičevića, a novi poligon je dobilo i podgoričko naselje Tološi. Na sve tri navedene lokacije urađena je nova betonska podloga, poligoni su ograđeni,

Budžetom za 2020. godinu, za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih sportskih poligona, kao i izradu i montažu multifunkcionalnih sprava na otvorenom, predviđena su sredstva u iznosu od 100.000 eura.

a na njima je montiran i novi mobilijar. Poligon u Gostilju, koji se nalazi u Opštini u okviru Glavnog

grada Golubovci, u cjelosti je ograđen i izvedeni su potrebni radovi vezani za postavljanje mobilijara, a na ovom poligonu biće postavljene i mini tribine. Na ovaj način su nastavljene intenzivne aktivnosti nadležnih službi Glavnog grada na poboljšanju uslova za rekreativno bavljenje sportom. Budžetom za 2020. godinu, za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih sportskih poligona, kao i izradu i montažu multifunkcionalnih sprava na otvorenom, predviđena su sredstva u iznosu od 100.000 eura.

RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE Igralište u Gostilju

PODGORICA: PRODAVCI ZADOVOLJNI USLOVIMA NA PIJACI

SVI DOSADAŠNJI ZAKUPCI NA PIJACI PRODUŽILI UGOVORE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Podgoričko gradsko preduzeće “Tržnice i pijace” tokom decembra je sa svim dosadašnjim zakupcima zaključilo ugovore o zakupu tezgi, lokacija i prostora za 2020. godinu. Zaključeno je preko 900 ugovora o zakupu na pijačnim objektima kojima upravlja ovo Društvo, a koji se odnose na period od 1. januara do 31. decembra ove godine. Iz Glavnog grada poru-

čuju da “činjenica da su svi zakupci koji su do sada radili na pijacama, produžili zakup, pokazuje da su zadovoljni radom i da naši napori da stvaramo što bolje uslove daju rezultate”. Cijene zakupa su ostale iste, kao i u prethodnom periodu i razlikuju se u zavisnosti u kojem objektu se nalaze, površine prostora i slično. Zainteresovani za zakup tezgi i prostora mogu se informisati putem tele-

fona 020-625-424, lično u upravi Društva u ulici Oktobarske revolucije br. 124, a “Tržnice i pijace” imaju i zvanične profile na društvenim mrežama. Pored zaključenja ugovora i zakupa na mjesečnom nivou, na svim zelenim pijacama postoji mogućnost i dnevnog zakupa tezge, rashladne vitrine u sektorima za prodaju mliječnih proizvoda i jaja i prodajnog mjesta u ribarnici.

UTORAK, 21. 1. 2020.

Crna Gora

Kolašin: Pojačana Kontrola registrovanja i izdavanja Privatnog smještaja

TurisTički inspekTor dovodi u red izdavaoce smješTaja

istematizovanje radnog mjesta turističkog inspektora, kojeg u prethodnom periodu nije bilo, odnosno za mandata prethodne vlasti, rezultiralo je značajnim uvećanjem registrovanog privatnog smještaja.

Do dolaska turističkog inspektora u gradu na Tari bilo je svega 75 registrovanih izdavalaca smještaja, dok je taj broj sada uvećan na 115. Turistička inspektorka Ana Šćepanović objašnjava da nakon njenog stupanja na dužnost nije bilo lako doći do neregistrovanih smještajnih objekata, ali da je veliki broj vikendaša, te da ih je nalazila zahvaljujući reklamiranju na najpopularnijim sajtovima. Problem su, kako kaže, i objekti koji nijesu legalizovani, a vlasnici su voljni da se registruju kao izdavaoci privatnog smještaja. Za one koji ne žele saradnju i koji ne budu prihvatali upozorenja za registraciju, kazne će biti rigorozne. “Krenula sam prvo sa usmenim upozoravanjem, a neregistrovane sam nalazila na bukingu i sličnim sajtovima. Većina tih objekata je u vlasništvu ljudi koji ne žive u Kolašinu, odnosno tzv. vikendaša. Pozive sam obično dostavljala u pismenoj formi i mnogi su se mom pozivu odazvali. Bilo je i takvih koji

su govorili da to oni ne izdaju, a nalazili su se na pomenutim sajtovima, gdje ih ima još, a koji su novi i koje još nijesam obišla, a pojavili su se odjednom oko proteklih praznika. Dosta ljudi je ispoštovalo proceduru za registraciju. Uozbiljili su se i naši domaći registrovani vlasnici i krenuli su sa uplatama boravišnih taksi. Predstoji nam dosta velikog rada i još ka procedura ima dosta nereza legalizacigistrovanih smjeju objekata, a štajnih objekata, do tada moraju čeka me i obilazak da prijavljuju goŠćepanović katuna, ali tek na proljeste i uplaćuju boraće”, kazala je Šćepanović. višnu taksu dok se ne steknu Ističe da je problem što ima uslovi za legalizaciju”, objaljudi koji su voljni da registru- snila je Šćepanović. ju smještaj, ali nijesu legalizoZa one koje budu izbjegavali objekat. vali registracije kazne su ri“Po zakonu o turizmu ne- gorozne - za fizička lica milegalizovani objekat može da nimalna kazna je 200 eura, a uđe u proceduru, ali pod uslo- za pravna 2.000 eura. vom da je ucrtan, a ako objek“Iako smo sada samo na ta nema u listu nepokretno- upozorenjima to ne znači da sti nema osnova da mu se iz- će tako i ostati, ići ćemo i sa da odobrenje. Tako da se če- kaznama i pečatiti objekte.

Zakon će morati da se poštuje i zaista smo do sada veoma korektni prema svima”, upozorila je Šćepanović. Direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović navodi da je rano za poređenje kada je u pitanju boravišna taksa, ali da je nedostatak snijega sigurno uslovio manjak gostiju u gradnu na Tari, te da su brojna otkazivanja rezervacija uticali na prihode TO Kolašin. On je istakao da su tokom 2019. godine imali povećanje naplate za približno 15 odsto u odnosu na 2018. godinu.

“Povećala se naplata, ali je i dalje veliki broj objekata koji ne izmiruju zakonske obaveze. Turistički inspektor je do sada obavio veliki broj kontrola i u posljednjih nekoliko mjeseci imali smo značajno povećanje broja registrovanih smještaja, koji je sada 115, a veliki broj je u proceduri registracije. Prije angažovanja inspektora bilo je svega 75 registrovanih izdavalaca smještaja. Takođe, pokušavamo da radom doprinesemo i motivišemo turističke radnike da poštuju zakonske obaveze”, kazao je Vlahović. Z.B.

Bijelo Polje: radionica za PoljoPrivredne Proizvođače

Plasirati proizvode u turističkim centrima

Radionica o plasmanu proizvoda

Nevladina organizacija Centar kreativnih vještina organizovala je u Bijelom Polju radionicu sa dvadesetak poljoprivrednih proizvođača, sa akcentom podizanja svijesti i znanja o plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Cilj radionice odnosio se na formiranje cijene poljoprivrednih proizvoda kao i promociju direktnih kanala prodaje, sa idejom efikasnog i direktnog predstavljanja poljoprivrednih proizvoda potrošačima. Aktivnost je realizovana u sklopu projekta “Plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda – Izazovi i šanse”, koji je podržan od strane Ministar-

stva poljoprivrede i ruralnog razvoja, sa ciljem da poboljša marketinške mogućnosti i razvoj poljoprivrede na sjeveru Crne Gore, kroz stvaranje uslova za otvaranje novih prodajnih mjesta za poljoprivredne proizvode. “Tokom radionice, čuli su se brojni komentari i sugestije od prisutnih poljoprivrednih proivođača, a najviše u dijelu koji se tiče otkupa poljoprivrednih viškova i formiranju cijena, kao i nelojalne konkurencije i potrebe za većim ulaganjem nadležnih organa za poljoprivrednike na sjeveru Crne Gore”, istakao je saradnik na projektu Zdravko Janjušević.

Uzimajući u obzir brojne probleme i sugestije poljoprivrednih proizvođača, a imajući u vidu da je Crna Gora prepoznata kao turistička destinacija, pored manifestacija potrebno je raditi na organizovanom plasmanu proizvoda u turističkim centrima. “U tom smislu, potrebno je pomoći poljoprivrednim proizvođačima u promociji njihovih proizvoda kroz otvaranje prodajnih mjesta u turističkim destinacijama u kojima bi se isključivo prodavali proizvodi crnogorskih poljoprivrednih proizvođača”, naglasio je izvršni direktor NVO Centar kreativnih vještina Slobodan Tomašević. B.Č.

SVIJET

UTORAK, 21. 1. 2020.

REGISTROVANE STOTINE NOVOOBOLJELIH SLUČAJEVA, STRAH OD ŠIRENJA EPIDEMIJE

U Kini treći smrtni slučaj od novog virusa U Kini je i treća osoba umrla od novog, misterioznog virusa sličnog sarsu, dok je registrovano 140 novooboljelih. Kineski predsjednik Si Đinping kazao je da će Peking suzbiti širenje epidemije upale pluća izazvane novim korona virusom, navodeći da su životi i zdravlje ljudi prioritet.

Do sada su oboljele 224 osobe, a više ih je u kritičnom stanju. Virus se prenosi sa osobe na osobu i zarazio je pojedine pripadnike medicinskog osoblja, potvrdila je kineska zdravstvena komisija. Azijske zemlje i neki američki aerodromi uveli su posebnu kontrolu putnika iz central-

ne Kine. Geng Šuang, portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine, ističe da se Kina na ozbiljan i odgovoran način odnosi prema epidemiji. “Odmah smo obavijestili Svjetsku zdravstvenu organizaciju o novom virusu i pružili smo im sve neophodne informacije. Radićemo sa svima na suzbijanju epidemije, vodeći računa o zdravstvenoj bezbednosti u regionu i svijetu”, rekao je Šuang. Epidemija izaziva strah da će se pojaviti nova kriza kao za SARS (teški akutni respiratorni sindrom) koji je jako zarazan i od koga je umrlo 650 ljudi u kontinentalnoj Kini i u Hongkongu 2002. i 2003. godine. To što se pojavila uoči obeližjavanja kineske Nove godine, perioda tokom koga stotine miliona ljudi putuju da posjete svoje rođake, takođe izaziva strahovanje od većeg širenja.

PRINC HARI U PRVOM OBRAĆANJU NAKON POVLAČENJA

JAKO SAM TUŽAN ŠTO JE DOŠLO DO OVOGA Prvi put od kada je objavljeno da se princ Hari i njegova supruga Megan povlače sa dužnosti viših članova kraljevske porodice, bivši princ sada vojvoda od Saseksa, obratio se javnostu. U međuvremenu, britanski mediji pišu da je mladom paru britanska kraljica ponudila “najtvrđi mogući Megxit”. Par je izgubio pravo da se naziva kraljevskim visočanstvima, a pristali su da vrate 2,4 miliona funti, koliko su poreski obveznici potrošili na obnovu njihove rezidencije. “Jako sam tužan što je došlo do ovoga. Odluka koju sam donio oko odstupanja mene i moje supruge nije donijeta lako. Donijeta je poslije mnogo mjeseci razgovora, toliko godina izazova..”, kazao je on. “Nadali smo se da ćemo nastaviti da služimo kraljici, Komonveltu, mojoj vojnoj asocijaciji, ali bez javnog finansiranja. Na žalost, to nije bilo moguće”, naveo je u prvom obraćanju. On je rekao da će uvijek imati najviše poštovanje za “svoju baku”, kako je naveo, njegovu vrhovnu zapovjednicu. “I uvijek ću biti veoma zahvalan njoj i ostatku moje porodice, za podršku koju su dali Megan i meni posljednjih mjeseci”, zaključio je. Rješenje koje je u subotu objavila Bakingemska palata pokazuje da je

PAKET USTAVNIH AMANDMANA

Kojih 12 amandmana predlaže Vladimir Putin Džonson: Britanija želi sve najbolje Hariju i Megan Britanski premijer Boris Džonson uvjeren je da će cijela Velika Britanija poželeti sve najbolje princu Hariju i njegovoj supruzi Megan, koji više neće obavljati obaveze članova kraljevske porodice .

93-godišnja kraljica preuzela bolnu, ali dobro joj poznatu ulogu upravljanja porodičnom krizom, koja je prijetila da će uzdrmati same temelje monarhije. Nered s “Megxitom” počeo je 8. januara kad je mladi par objavio da se odriče najvažnijih kraljevskih obaveza i kreće u ‘nov, finansijski neza-

„Siguran sam da će kraljevska porodica, koja je već dugo tu, naći način da krene dalje“, rekao je Džonson za Skaj njuz u Berlinu, gdje je prisustvovao konferenciji o Libiji.

visan život’. Učinili su to, očito, bez kraljičinog dopuštenja, ali i bez znanja kako bi to moglo funkcionisati. Britanski mediji pišu kako su Hari i Megan to vjerovatno zamislili kao kombinaciju da su “napola u, napola izvan” kraljevske porodice, ali im je kraljica isporučila, kako je to nazvao Telegraf,

Ruski predsjednik Vladimir Putin podnio je Državnoj dumi zakon o amandmanima na Ustav. Jedna od promjena je da se predsjedniku ograničava mogućnost na dva mandata ukupno, a ne kao dosad na dva uzastopna mandata. Jedna od predloženih 12 izmjena je da predsjednik formira Državni savjet u čijem sastavu će biti guverneri regiona i visoki federalni zvaničnici. Jedan ustavni amandman predviđa da ruska Državna duma dobije pravo da odobri kandidature premijera i zamjenike premijera. Predlažući da se parlamentu daju veća ovlašćenja kada je riječ o imenovanju ministara, Putin naglašava da predsjednik treba da zadrži moć da smjenjuje premijera i ministre i ostaje zadužen za rusku vojsku i policijske agencije. Putino-

vi amandmani uključuju veća ovlašćenja Ustavnog suda, kao i imenovanje i razrješenje generalnog tužioca i njegovih zamjenika na predlog predsjednika. Takođe, jedan od amandmana predviđa da visoki vladini zvaničnici ne mogu da imaju strano državljanstvo ni boravišnu dozvolu, a kandidat za predsjednika mora da bude stariji od 35 godina i da živi u Rusiji najmanje 25 godina. Predlozi obuhvataju i garanciju da minimalna plata ne bude niža od granice siromaštva, kao i da penzije budu redovno indeksirane. Duma je primila nacrt i zakazala prvo od tri čitanja već za četvrtak, prenio je TASS. Pošto parlament usvoji nacrt zakona, i on prođe sve regionalne parlamente, biće održan referendum o amandmanima na ruski ustav.

UTORAK, 21. 1. 2020.

SVIJET

DOGOVOR POSTIGNUT, ALI NE I MIR U LIBIJI

U LIBIJI STANJE ISTO UPRKOS EUFORIČNOJ OBJAVI SPORAZUMA IZ BERLINA

Uprkos tome što su međunarodni mediji pomalo euforično javili da je postignut dogovor na Berlinskoj konferenciji o Libiji, među Libijcima nema previše euforije. Naime, kraj devetogodišnjeg građanskog rata i dalje se ne nazire, a čak je neizvjesno da li će uopšte išta biti primjenjeno od svega dogovorenog u Berlinu. Dogovor se tiče primirja, embarga na oružje, političkog procesa, reforme sektora bezbjednosti, ekonomske i finansijske reforme, kao i poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. Činjenica da su ga prihvatile 16 zemalja i organizacija, među kojima i predstavnici dvije zaraćene strane, trebalo bi da pruži šansu miru. Ali, kako sada stvari stoje, ni to što je usaglašeno da bude uspostavljen specijalni Međunarodni komitet za praćenje primjene dogovorenog ne znači da Libija ide ka miru. Kako je istakao njemački šef diplomatije Hajko Mas, dogovor iz Berlina je “ključ” za rješavanje libijskog sukoba. “Sada moramo ključ da stavimo u bravu i okrenemo ga”, rekao je Mas. Međutim, ključ u primje-

ni prekida vatre nije toliko u rukama Evropljana, iako se njemačka kancelarka Angela Merkel poprilično potrudila da Evropa ipak ne ostane kratkih rukava. Da paradoks bude veći, ključ u primjeni prekida vatre nije toliko ni na dvije zaraćene libijske strane, jednu koju na istoku zemlje predvodi general Kalifa Haftar sa sjedištem u Bengaziju i druga koju predstavlja premijer Fajez el Saradž i od Ujedinjenih nacija priznata libijska vlada sa sjedištem u Tripoliju.

■ SUDBINA LIBIJE U

RUKAMA PUTINA I ERDOGANA

Ključ za primjenu primirja i uopšte puta ka miru u najvećoj meri leži u rukama Turske, Rusije, Egipta i Ujedinjenih Arapaskih Emirata (UAE), čija podrška zaraćenim stranama može da promjeni stanje na terenu. Dvojica libijskih vođa su toliko zavađena da čak ni u Berlinu nisu direktno pregovarali, ali je zato bilo važno da su direktno pregovarali Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan. Saradžova vlada, koja sa-

rađuje sa različitim islamističkim milicijama od kojih su mnoge bliske Muslimanskoj braći, uživa podršku Katara, Turske i uglavnom Italije. S druge strane, generala Haftara, koji je na čelu Libijske nacionalne armije i kontroliše naftom bogat istok i jug Libije, podržavaju Rusija, UAE, Egipat i donekle Saudijska Arabija. I dok su se SAD poprilično povukle iz libijske krize iako su je one započele 2011. bombardovanjem i svrgavanjem Gadafija, Njemačka koja tada nije htjela da učestvuje u bombardovanju sada želi da utiče na to kako će se sve završiti. Zapravo Nemačka je shvatila da to što su se SAD, Francuska i Italija bezmalo povukle iz aktivnog rješavanja građanskog rata u Libiji dovelo do toga da o njemu odlučuju Putin, Erdogan i arapske vođe. A to znači da oni imaju presudnu ulogu, ne samo u tome ko će ubuduće kontrolisati najveće rezerve nafte i gasa u Africi, već i na protok afričkih migranata koji najviše preko Libije žele da dođu do Starog kontinenta. U očiglednoj namjeri da u Libiji stekne geopolitički i geoekonomski adut

u odnosu na EU, Moskva je podržala generala Haftara, ne samo riječima, već mu je poslala svoju paravojnu organizaciju poznatiju kao Vagnerova grupa. Procjenjuje se da je u Libiji oko nekoliko stotina pripadnika ove privatne plaćeničke vojske, nalik na američku “Blekvoter”. Kremlj ove informacije demantuje, ali brojni izvori na terenu tvrde suprotno. Doduše, u Moskvi je vrlo rado priman i libijski premijer, a ruski interes je ne samo energetsko-strateški, već ruske vlasti žele da na međunarodnom planu dokažu kako je Zapad, to jest NATO, razrušio Libiju, a Rusija je obnavlja.

■ GAS, NAFTA I REGIONALNA MOĆ

I Erdoganovi interesi su slični ruskim – gas, nafta, regionalna moć i geostrateška prednost. Ali on podržava vladu u Tripoliju. I to ne samo zbog njegove naklonosti Muslimanskoj braći, već i zbog jasne ekonomske logike. Slanjem turskih trupa da pomognu vladi u Tripoliju i potpisivanjem sporazuma sa njom o pomorskim granicama stvaranju ekskluzivne

ekonomske zone u Sredozemlju, Erdogan nastoji da osigura nekoliko stvari – uticaj na određivanje budućnosti Libije i raspodjeli naftnih i gasnih koncesija, potom da turskim firmama budu vraćene milijarde dolara izgubljene izbijanjem rata, ali i da spriječi da budući gasovodi koji idu od Bliskog istoka ka EU zaobiđu Tursku. Konkretno, tursko-libijska pomorska granica i ekonomska zona preseca rutu kojom bi trebalo da ide Istočnosredozemni gasovod o kojem su sporazum nedavno potpisali Grčka, Kipar i Izrael, a koji bi trebalo da doprema gas u Evropu iz bogatih izraelskih nalazišta u istočnom Sredozemlju. Ako se ostvari ovaj plan, Turska bi ostala bez velikih prihoda, jer gas ka EU ne bi išao preko njene teritorije, što je inače logičnije i čak jeftinije rešenje. Zbog svega toga, narednih nedelja bi trebalo gledati šta rade, pre svega Rusija i Turska i da li će se držati berlinskog dogovora koji poziva na nemešanje u oružani sukob u Libiji i traži od Saveta bezbednosti UN da uvede sankcije zemljama koje krše embargo na oružje.

UTORAK, 21. 1. 2020.

KULTURA

ČETRDESET GODINA OD OSNIVANJA OBRAZOVNE INSTITUCIJE

Godina u znaku proslave velikog jubileja Akademije

Izložba ilustracija u KIC-u

Brojnim programima biće obilježena važna godišnjica, centralna proslava planirana za kraj 2020. godine

Još jedna očaravajuća bajka-roman iz pera Paola Maurensiga – višeslojna priča sa mnogim poukama i porukama. U švajcarsku varošicu koju je nekada posjetio veliki Gete, u času kada počinje da hara lisičije bjesnilo, stiže tajanstveni i neobični književni izdavač iz Lucerna.

REPERTOAR DANAS 21.1.2020.

FILM

1917

20.10 / 22.30h

REŽIJA: Sem Mendez

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 21.1.2020.

FILM AJVAR

20.00 / 22.00h

REŽIJA: Ana Maria Rossi

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Dekan Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore Bojan Martinović kazao je da će 2020. godina biti u znaku proslavljanja velikog jubileja Muzičke akademije – 40 godina od osnivanja. “Najveći broj naših programa će se realizovati u okviru ove incijative. Koncertna sezona studenata i profesora, Međunarodni simpozijum muzičkih pedagoga, Festival umjetničke muzike Espressivo, ali i brojni drugi umjetnički programi prethodiće centralnoj proslavi koja je planirana za kraj godine i na kojoj ćemo na najbolji način predstaviti najveće pedagoške i izvođačke domete studenata i profesora u proteklih 40 godina, najavio je dekan Martinović. On je iskazao posebnu radost što u ovu godinu Muzička akademija ulazi sa obnovljenom opremom u Bojan Martinović

tonskom studiju, koji će biti važno mjesto i centar za naše nove produkcije.”Tonski studio biće mjesto stvaranja nove muzike, interpretacije i snimanja nove i stare muzike, očuvanja i zaštite muzičke baštine, ali i jedinica na kojoj ćemo organizovati stručnu praksu i osposobljavanje za rad u studiju za sve naše studente. U ovoj godini očekuju nas prva CD izdanja koja će biti producirana upravo u našem studiju”, navodi dekan Martinović. On je dodao i da se Muzička akademija sa posebnom pažnjom posvetila pripremi projektne dokumentacije za nekoliko međunarodnih projekata kao što su ERASMUS+, Kreativna Evropa i IPA. “Projekti treba da doprinesu internacionalizaciji, boljoj međunarodnoj vidljivosti, mobilnosti profesora i studenata, obnavljanju po-

stojeće opreme i instrumenata, ali i da kroz umjetničke programe koje organizujemo zajedno sa partnerima iz Evrope naši profesori i studenti dobiju satisfakciju, učešćem na brojnim scenama i festivalima u regionu”, objašnjava Martinović. Realizacija nacionalnog projekta “MusiH”, dodaje on, imaće punu inplementaciju upravo u 2020. godini. “Ovaj projekat obezbjeđuje novo sagledavanje crnogorske muzičke baštine i intenziviranje aktivnosti radi podsticanja naučnih i umjetničkih istraživanja na polju nasljeđa, koji će u saradnji etnomuzikologa, teoretičara muzike i stvaralaca u polju muzičke umjetnosti dati doprinos radi njene dalje prezervacije i afirmacije u novim tumačenjima“, objasnio je Martinović. Kroz projekat, dodaje, planiraju se aktivnosti u sakupljanju i istraživanju građe s područja narodnog i sakralnog umjetničkog stvaralaštva, ta građa će se naučno obraditi i objedinjavati. U 2020. godini očekujemo još jaču saradnju sa svim kulturnim institucijama u zemlji, kako bi zajedničkim snagama na istom putu i dalje radili na unapređenju kulture i obrazovanju građanki i građana, zaključuje Martinović.

U izložbenom holu Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, večeras od 19 sati biće otvorena izložba ilustracija pod nazivom “Blank Brain” autora Veljka Miljanića. Veljko Miljanić rođen je 1. avgusta 2003. Svoje ilustracije do sada je predstavio na Strip festivalu u Herceg Novom i festivalu “Zlatno pero Beograda”, a imao je i samostalnu izložbu radova u rodnom Nikšiću. Između ostalog, sedamnastogodišnji Miljanić je oslikao murale na osnovnim školama u Šavniku, Plužinama i Žabljaku, a izradio je i ilustracije za američki časopis “Climbing magazine” i dječji časopis “Petica”. Izložba se može pogledati do 4. februara. R.K.

Ministarstvo podržalo Bokeljsku noć Ministarstvo kulture je Javnoj ustanovi Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor odobrilo dva projekta, u ukupnom iznosu od 5.900 eura. Riječ je o projektima Bokeljska noć u iznosu od 5.000 i Izložba stare i rijetke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u Kotoru za koju je opredijeljeno 900 eura. “Ministarstvo kulture Crne Gore će sufinansirati organizaciju Bokeljske noći, jedinstvene manifestacije koja predstavlja nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja”, kaže se u sopštenju KC “Nikola Đurković”. R.K.

Kultura

UTORAK, 21. 1. 2020.

JužnokoreJski film Bong Džu-Hoa triJumfovao na DoDJeli sag

“Parazitu” glavna nagrada američkog udruženja glumaca Južnokorejski film “Parazit” osvojio je najprestižniju nagradu američkog udruženja filmskih glumaca (SAG) u Holivudu. Taj film, prošlogodišnji dobitnik Zlatne palme u Kanu, osvojio je nagradu za “najbolji glumački ansambl”, najprestižnije priznanje ovog udruženja. Reditelj Bong Džu-Ho je rekao da uviđa da rastu šanse za uspjeh njegovog filma na prestižnim Oskarima, koji se dodjeljuju početkom idućeg mjeseca. “Parazit” je nominovan za šest Oskara, uključujući za najbolji film. Film je favorit za Oskara za najbolji strani film, ali u kladionicama mu se daju visoke šanse i za pobjedu u kategoriji najboljeg filma. Film “Parazit” je takođe prije deset dana dobio nagradu za najbolji film na stranom jeziku na dodjeli Zlatnog globusa, gdje se dodjeljuju nagrade Udruženja stranih dopisnika u Holivudu. Porodična drama, sa primjesama trilera i socijalnim temama “Parazit” govori o ulasku siromašne porodi-

ce u svakodnevnicu bogate porodice. Od kada je izašao film bilježi veliki uspeh u svijetu od Južne Koreje do SAD, preko Evrope. “Iako je naslov ‘Parazit’ mislim da je priča o suživotu i kako svi možemo da živimo zajedno”, rekao je Song Kang Ho, jedan od glumaca. Pošto glumci čine najveći procenat članova Akademije za filmsku umjetnost i nauku koja odlučuje o Oskarima, njihov izbor se pažljivo prati kao nagovještaj šta bi na Oskarima, koji se održavaju 9. februara moglo da

pobijedi. U drugim kategorijama glumac Hoakin Finiks osvojio je nagradu za najboljeg glumca za film “Džoker”, Rene Zelveger za najbolju glumicu za interpretaciju Džudi Garland na kraju nje-

nog života u filmu “Džudi”. Bred Pit je dobio nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Kventina Tarantina “Bilo jednom u Holivudu”, dok je Lora Dern osvojila nagradu za najbolju pomoćnu žensku ulogu za ulogu advokata u filmu “Marriage Story”. Robert de Niro, zvijezda filma “Irishman” Martina Skorsezea, dobio je nagradu za cjelokupnu karijeru. U dijelu nagrada za televiziju serija novog striming servisa Epl “The Morning Show” je dobila svoju prvu nagradu zahvaljujući Dženifer Aniston, koja je nagrađena za najbolju glumicu u televizijskoj drami. Fibi Voler-Bridž, koja je kreirala i glumi u seriji “Fleabag” osvojila je nagradu za najbolju glumicu u komediji.

Piter Dinklidž je dobio nagradu za najboljeg glumca u seriji za tumačenje lika Tiriona Lanistera u kultnoj seriji “Igra prijestola”. Druga kultna serija “Kruna” (The Crown) osvojila je nagradu za najbolju glumačku postavu za serije.

vanja Sporazuma. Ministar Bogdanović napomenuo je da će na osnovu potpisanog Sporazuma, Međunarodni TV festival nasta-

viti i ubuduće da djeluje kao manifestacija od posebnog značaja za kulturu i kao još jedna od festivalskih cjelina Kulturnog centra Bar. R.K.

“Parazit” je nominovan za šest Oskara, uključujući za najbolji film. Film je favorit za Oskara za najbolji strani film, ali u kladionicama mu se daju visoke šanse i za pobjedu u kategoriji najboljeg filma

PotPisan sPorazum o međunaroDnoJ manifestaciJi

NakoN tri godiNe pauze tV festiVal NastaVlja misiju Sporazum o organizaciji, realizaciji i statusu Međunarodnog TV festivala Bar juče su u Ministarstvu kulture potpisali ministar Aleksandar Bogdanović, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i direktor Kulturnog centra Bar Erol Marunović. Iskustva u dosadašnjoj organizaciji ove manifestacije od posebnog značaja za kulturu pokazala su da postojeći institucionalni okvir

nije uspio da odgovori kompleksnim izazovima daljeg razvoja, pa festival u prethodne tri godine nije realizovan. Imajući u vidu njegov značaj, ulogu i misiju za kulturni i društveni razvoj, novi model organizacije usaglašen je nakon analize opravdanosti njegove revitalizacije. “Aktuelnim sporazumom, Ministarstvo kulture i opština Bar potvrđuju spremnost da nasta-

ve da razvijaju i unapređuju barski TV festival, koji duže od dvije decenije ostvaruje značajnu kulturnu misiju. Saglasni smo da treba da izgradimo novi model organizacije Festivala, i to onaj koji će mu obezbijediti institucionalnu utemeljenost, kontinuirano djelovanje i održivost, jednako koliko i podizanje kvaliteta umjetničke produkcije”, kazao je Bogdanović nakon potpisi-

UTORAK, 21. 1. 2020.

KULTURA

NINOVA NAGRADA ROMANU SAŠE ILIĆA ª PAS I KONTRABASº

PRIČA O SUKOBU POJEDINCA I DRUŠTVA, ŽIVOTA I UMJETNOSTI

IN-ova nagrada za najbolji roman 2019. godine dodijeljena je Saši Iliću za roman “Pas i kontrabas”, u izdanju Orfelina, saopštio je juče žiri.

Za Ilićev roman glasali su članovi žirija Branko Kukić, Marjan Čakarević i Marija Nenezić, dok su Teofil Pančić i Ivan Milenković dali glasove romanu “Po šumama i gorama” Milenka Bodirogića, takođe u izdanju Orfelina. Nagrađeni roman Ilića, kako je istakao žiri, kompleksna je priča o prožimanju prošlosti i sadašnjosti, sukobu pojedinca i društva, života i umjetnosti, ispričana postupkom koji ukršta mnoštvo pripovjednih perspektiva i nudi zaokruženu sliku savremenog razdrobljenog svijeta. To je ujedno, kako je naveo, povratak velikoj naraciji i hrabro suočavanje sa svim nacionalnim i socijalnim traumama koje oblikuju naše društvo. Ilićev roman, prema ocjeni NIN-ovog žirija kritike, sugestivno dočarava različite međusobno suprotstavljene vizije naše epohe. U najužem izboru bili su i romani Steva Grabovca Mulat albino komarac (Imprimatur), ranijeg dobitnika NIN-ove nagrade Slobodana Tišme Grozota ili… (Čarobna knjiga) i Ane Vučković Yugoslav (Partizanska knjiga).

■ MENTALNE

I GEOGRAFSKE MAPE

Protagonista romana “Pas i kontrabas” Saše Ilića, kome je glomazni instrument odavno srastao s leđima, vodi čitaoca kao kakav ukleti grbavac na mjesta razmještena po mentalnim i geografskim mapama. Od bojnog broda Jugoslovenske ratne mornari-

ce, preko kovinske bolnice, smrtonosne dunavske obale, zatrovanih institucija, hipokrizije humanitarizma, sudbina ludo talentovanih pobunjenika, prvih i posljednjih ljubavi, devastirajuće napuštenosti, uz stalne flešbekove… Ovogodišnji dobitnik prestižne na-

BOJKOT GRUPE PISACA

Dan uoči dodjele 66. NINove nagrade, grupa od 18 pisaca, među kojima su dosadašnji dobitnici Vladimir Tabašević i Miro Vuksanović, filmski reditelj Emir Kusturica, kao i neki od autora koji su bili u širem izboru za 2019. godinu, saopštila je

da je odlučila da ubuduće bojkotuje to književno priznanje. Ta grupa pisaca izrazila je nezadovoljstvo članovima žirija, odnosno, kako su naveli, njihovom stručnom i moralnom kompetencijom da ocjenjuju savremenu književnu produkciju.

grade rođen je 1972. u Jagodini, a diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je tri knjige priča (Predosećanje građanskog rata, 2000; Dušanovac. Pošta, 2015; Lov na ježeve, 2015) i dva romana (Berlinsko okno, 2005; Pad Kolumbije, 2010). Bio je jedan od pokretača i urednik književnog podlistka Beton u dnevnom listu Danas od osnivanja 2006. do oktobra 2013. Prema navodima člana žirija Ivana Milenkovića, koji je glasao za Bodirogića, oba romana su kvalitetna djela koja će tra-

jati, a i ukupna ponuda novih djela ukazuje na izlazak srpske književnosti iz duboke krize. Učešće u žiriju NIN-ove nagrade kritike, koji je dobio na čitanje oko 200 romana iz još jedne hiperproduktivne izdavačke godine, Milenković je opisao kao uzbudljivo iskustvo.

■ HIPERPRODUKCIJA ROMANA

Milenković je istakao da je bilo toliko kvalitetnih romana, hrabrih spisateljskih poduhvata i toliko lijepih eksperimenata sa formom, da mu je rad u žiriju bio uzbudljiviji nego prošle godine.

U užem izboru za NINovu nagradu za 2019. godinu bilo je još pet romana - Ništa lakše od umiranja Elvedina Nezirovića (Laguna), Paučina Vidosava Stevanovića (Službeni glasnik), dobitnika NINove nagrade za Testament (1986), Čvor na omči Draška Sikimića (Lom), Biblija Nenada Rackovića (Laguna) i Rudi Nemanje Jovanovića (Partizanska knjiga). Od ukupno 200 romana pristiglih na konkurs, žiri NIN-ove nagrade kritike odabrao je bio u širi izbor 32 naslova. NIN-ova nagrada prvi put je dodijeljena 1954. godine, a do raspada Jugoslavije dodjeljivana je piscima sa cijelog prostora bivše države. Prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za “Korene”, a nagrađen je i 1961. godine za Deobe. Dvostruki dobitnici su Živojin Pavlović (Zid smrti, 1985; Lapot, 1992) i Dragan Velikić (Ruski prozor, 2007; Islednik, 2015), a jedini trostruki laureat je Oskar Davičo (Beton i svici, 1956, Gladi, 1963. i Tajne, 1964). R.K.

DRUGI PIŠU

epovjerenje prema ljekarima i vladi koje potpiruje antivakcinaški pokret možda se doživljava kao savremeni fenomen, ali sjeme današnjeg aktivizma posađeno je prije više od sto godina.

Krajem 19. vijeka, desetine hiljada ljudi izašle su na ulice protestujući zbog obavezne vakcinacije protiv velikih boginja. Bilo je i hapšenja, izricane su novčane kazne, a neki su završili i u zatvoru. Na transparentima su mogli da se pročitaju zahtjevi kao što su: „Ukinite Zakon o vakcinaciji, usud naše nacije” i „Bolje zatvorska ćelija nego otrovana beba”. Primjerci omraženih zakona spaljivani su na ulicama, a paljene su i lutke skromnog seoskog doktora kog su nezadovoljni seljani smatrali odgovornim za program prevencije od velikih boginja. Na vrhuncu borbe protiv vakcinacije, stanovnici engleskog grada Lestera su tvrdili da su pronašli zamjenu za vakcine pristup koji su zastupali, i dandanas navode brojni antivakcinaši. Posljedice ovog bijesa usmjerenog protiv establišmenta, osjetile su se daleko od ulica Lestera i grupe koja je stajala iza njega, oformljene prije 150 godina. Velike boginje, zvane „bubuljičavo čudovište” zbog prepoznatljivog osipa nalik prištevima, ubile su milione ljudi. U jednom trenutku, bio je to ubejdljivo najčešći uzrok smrti u Evropi. Svake godine od velikih boginja je umiralo 400.000 ljudi. U Sjevernoj i Južnoj Americi ove boginje su desetkovale domorodačka plemena i izbrisale čitave kulture. Trećina preživjelih je oslijepela. Gotovo svi koji nisu umrli, imali su prepoznatljive ožiljke. Zašto je onda jeftino i očigledno efikasno rješenje - vakcinacija - toliko podijelilo društvo? Ova priča počinje 1798. godine sa Edvardom Dženerom, ljekarom iz Glosteršira koji je uspješno testirao seosku legendu da doza relativno blage infekcije kravljih boginja pruža zaštitu od velikih boginja. U roku od

pet godina, Dženerovo otkriće počelo je da se upotrebljava širom Evrope, a deceniju kasnije i širom svijeta. Ali otpor je bio brz i žestok. „Uslijedio je iz raznih uglova - higijenskog, vjerskog, naučnog i političkog”, kaže istoričarka medicine doktorka Kristin Hasi. „Neki su smatrali da je metod - upotreba kravljeg materijala - nečist ili nehrišćanski, da je to korišćenje materija nižih bića.” Uslijedila je stogodišnja borba između vlasti i često skeptične, a ponekad i agresivne, javnosti. U Velikoj Britaniji, donijet je niz zakona kako bi vakcinacija bila besplatna, a potom i obavezna - što je bilo praćeno novčanim, pa i zatvorskim kaznama. I dok su u nekim gradovima divljali nemiri, anti-vakcinaška udruženja pružala su nešto suzdržaniji otpor. Za sve pismeniju populaciju, štampani su leci sa naslovima kao što su „Vakcinacija: zablude i šteta”, „Vakcinacija: Prokletstvo” i prigodno gotski „Užasi vakcinacije.”

■ VIKTORIJANSKA MEDICINA

Nikada laž o „dobrim starim vremenima” nije bila očiglednija nego u medicini. Popis stanovništva Velike Britanije iz 1841. godine pokazuje je da je trećina ljekara bila nekvalifikovana. U medicinskom udžbeniku iz 1848. godine, navodi se da su česti uzroci bolesti „oboljeli roditelji”, noćni vazduh, vlažna stopala i nagle promjene temperature. Pisalo je i da koleru, pošast viktorijanskog društva, izaziva pokvarena hrana, „hladno voće” poput krastavaca i lubenice i naglašeni strah ili bijes. Godine 1850, prosječan životni vijek nije prelazio 40 godina, a 15 odsto djece umiralo je prije prvog rođendana. Zakonom o

UTORAK, 21. 1. 2020.

VAKCINE I ANTIVAKCINAŠKI P

BORBA KO TRAJE VIŠE STO GODIN

UTORAK, 21. 1. 2020.

DRUGI PIŠU

To je bilo mnogo manje žrtava nego u nekim gradovima sa visokom stopom vakcinisanih, kao što su Vorington (125) i Šefild (144).

POKRET

OJA E OD NA

■ ISKORJENJIVANJE VELIKIH BOGINJA

medicini iz 1858. godine uvedeni su standardi i registracija, ali to se desilo u vrijeme kad su doktori mislili da većinu bolesti izaziva loš vazduh - tzv. miazma. Teorija o bacilima - da mikroskopski organizmi koji napadaju tijelo mogu da izazovu bolest - nije bila široko prihvaćena sve do 1880-tih. Pored kvalifikovanih ljekara bili su tu još i šarlatani i tradicionalni iscjeljitelji - a bez zdravstvenog osiguranja, svi su naplaćivali usluge, lišavajući tako mnoge svega sem najosnovnije njege. U tom trenutku, imunizacija je bila tek u začetku, a kvalitet prirodno proizvedenog materijala kravljih boginja je varirao. Tek decenijama kasnije se shvatilo da vakcinacija ne pruža doživotni imunitet, a da nespretni postupci mogu da dovedu do sekundarnih infekcija, kao što su sifilis, hepatitis i tuberkuloza.

■ LESTERSKI METOD Lesterska antivakcinaška liga osnovana je 1869. godine, ali je pristup koji hvale protivnici vakcinacije nastao 1877. godine - da ironija bude veća pravo iz medicinskih krugova. Gradski isljednik je proglasio obaveznim prijavljivanje slučajeva velikih boginja. On bi potom izolovao pacijenta, strpao porodicu u karantin i dezinfikovao - a ponekad i spalio - njihovu imovinu. Prvobitno osmišljene kao prateće mjere uz vakcinaciju, Liga ih je promovisala kao alternativu i tako je „Lesterski metod” doveo do još većeg otpora među narodom. Novi-

Hronologija 1796 - Edvard Džener uspješno testira ideju da kravlje boginje štite od velikih boginja 1805 - Prvi pokušaj obavezne vakcinacije u Italiji propada 1820 - Broj smrti od velikih boginja u Londonu u značajnom padu 1840 - Zakonom o vakcinaciji propisano da su vakcine besplatne 1853 - Novim Zakonom o vakcinaciji uvodi se obavezna vakcinacija u prva tri mjeseca djetetovog života 1867 - Vakcinacija obavezna za svu decu mlađu od 14 godina 1869 - Osnovana Lesterska anti-vakcinaška liga 1885 - U Lesteru održani masovni protesti 1898 - Zakon o vakcinaciji uvodi klauzulu „prigovora savjesti” nar zadužen za naučna pitanja Džejson Tetro kaže da se odjeci tog pokreta primjećuju i danas. „Obično slušamo o građanskim pravima kao glavnom argumentu. Oni smatraju da vlada ograničava njihove slobode uvođenjem obavezne vakcinacije”. To je slično onome što je moglo da se čuje u Lesteru. Međutim, onomad je rješenje bilo uklanjanje pojedinačnih prava zarad dobrobiti populacije. „Takav je bio zakon. Nisam siguran baš kako bi to prošlo u današnjem svijetu”, kaže on. U Lesteru je broj krivičnih prijava za nevakcinaciju porastao sa dvije 1869.

godine na 1.154. 1881. godine, i oko 3.000 1884. godine. Brojke za drugu polovinu 1883. pokazuju da je u Lesteru od 2.281 rođenih beba samo 707 bilo vakcinisano. Sudski slučajevi samo su dali dodatni publicitet antivakserskom pokretu. U martu 1884. godine, građanin Džordž Bamford saopštio je sudijama da je troje njegove starije dece vakcinisano. Dvoje je danima bilo vezano za postelju, a treće je umrlo. Zato što je odbio da vakciniše i četvrto dijete, naloženo mu je da plati 10 šilinga - što je bilo pola prosječne nedeljne nadnice - ili da provede sedam dana u zatvoru. Kazne su bile strogo sprovođene. Policija koja je došla da naplati kaznu izvesnom Arturu Vordu, zaprijetila je njegovoj trudnoj ženi zatvorom. Svađa je kod nje izazvala prerani porođaj, a dijete je bilo mrtvorođeno. U oktobru 1884. godine, Lesterski odbor čuvara zatražio je od londonskih vlasti da olabave pravila u svijetlu postojanja Lesterskog metoda. Zahtjev je odbijen i došlo je do masovnih protesta u gradu 1885. godine. Iako su demonstracije bile mirne, njihova masovnost uzdrmala je establišment. Zdravstveni radnici su se plašili nevakcinisanog grada, predviđajući da će ga „zaposjesti jezivi dušmanin u obliku katastrofalne epidemije”. Velike boginje su se uredno vratile između 1892. i 1894. godine. I rezultat je šokirao mnoge. Lester se zapravo izvukao relativno dobro. Oko 370 ljudi je oboljelo - stopa od 20,5 slučajeva na 10.000 stanovnika. Umrla je 21 osoba.

Druga strana medalje bila je da je u Londonu - gdje je vakcinacija bila široko rasprostranjena - došlo do uspjeha u zauzdavanju velikih boginja, sa 5.5 slučajeva na 10.000 ljudi. Neka mjesta sa niskom stopom vakcinacije, kao što su Djusberi (339 slučajeva) i Gloster (501), bila su gadno pogođena. Lester je imao najvišu proporciju slučajeva - više od dvije trećine - djece mlađe od deset godina. Ipak, novinski naslovi i protesti, uz sve većim razumevanjem načina na koji se bolesti šire, doveli su do značajne promjene. Novim zakonom o vakcinaciji iz 1898. godine uvedena je klauzula koja je ljudima omogućavala da odbiju vakcinaciju iz moralnih razloga - bilo je to prvi put da je u britanski zakon uveden „prigovor savjesti”. Naredne godine, prijavljivanje raznih zaraznih bolesti, kao velikih boginja, postalo je obavezno. Iako se bolest vratila u Veliku Britaniju početkom dvadesetog vijeka, velike boginje nikad više nisu predstavljale istu prijetnju. Kako se upotreba vakcina širila zajedno sa poboljšanim higijenskim uslovima - velike boginje su polako bile iskorjenjivane iz Evrope i Severne Amerike. Globalni program iskorjenjivanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokrenut je 1959. godine, a pojačan 1967. godine. Ako se ne računa smrt povezana sa laboratorijom u Birmingemu, posljednji slučaj zabeležen je u Somaliji 1977. godine. Međutim, otpor prema vakcinama - dovođenje u pitanje njihove efikasnosti i bezbednosti - i dalje traje. Neki zagovornici često navode Lesterski metod kao dokaz da društvo može da se izbori s bolestima bez takve intervencije. Nedavno je zazvonilo na uzbunu poslije vijesti da su rutinske vakcinacije za mlađe od pet godina opale prošle godine. Obavezna vakcinacija i dalje se ogorčeno osporava. Neki, poput stručnjaka sa Kraljevskog koledža pedijatrije, smatraju da bi ona bila kontraproduktivna i ljude načinila još sumnjičavijim. Početkom ove godine, SZO je saopštila da se „oklijevanje sa vakcinacijom” nalazi u top 10 prijetnji globalnom zdravlju. (Bi-Bi-Si na srpskom)

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ZABAVA

UTORAK, 21. 1. 2020.

Urednička palica EKotorArt-a u rukama Ramba Amadeusa MUZIČAR I ISTAKNUTI EKOLOŠKI AKTIVISTA POJAČAO TIM FESTIVALA

Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike prije dvije godine pokrenuo je ekološke programe, u želji da spoji umjetnost i ekologiju, kao vanredno važnu globalnu temu današnjice, podsjećaju iz festivalskog tima, uz napomenu da, opterećen svakodnevnim egzistencijalnim, političkim i drugim problemima, lokalni čovjek gotovo da i ne razmišlja o važnosti učinaka i odgovornosti koju imamo kao pojedinci, čak i da nema tog nevjerovatnog i posebno obavezujućeg podatka da smo stanovnici prve ekološke države na svijetu. Upravo na osnovu navedenog, dodaju iz KotorArt-a, Rambo Amadeus novi je član tima. “Čuveni Bokelj, rođeni Kotoranin, upornim djelovanjem i primjerima pravi razliku. Njegov solarni jedrenjak je privukao veliku pažnju javnosti, a problematika ekologije, odnosno zagađenja Boke bila je i tema njegovog djela ‘Pasija po Steli’, koje je napisao za otvaranje KotorArt Don Brankovih dana muzike 2018. O detaljima ovog serijala javnost ćemo upoznati na vrijeme”, navodi se u saopštenju.

Rambo Amadeus na KotorArtu 2018. godine

Foto: KOTOR ART

uzičar Antonije Pušić, širem auditorijumu bliži kao Rambo Amadeus, vlasnik titule World Kilo Tzar, ali i istaknuti ekološki aktivista, uređivaće programe za EKotorArt, koji je planiran od ljeta ove godine, navodi se u saopštenju Međunarodnog festivala KotorArt.

RAMBO: EKOTORART JE NUŽNI CROSSOVER UMJETNOSTI I EKOLOGIJE - UMJETNIČKE PROCEDURE I ALATA STAVLJENIH U SLUŽBU OBAVLJANJA PER EXELENCE ZADATKA DANAŠNJICE - SPAŠAVANJA I OBNOVE EKO SISTEMA PLANETE, KOLIJEVKE LJUDSKE CIVILIZACIJE KOJA PRIJETI DA SE PRETVORI U NAŠU GROBNICU Iz PR službe KotorArt-a, povodom Rambovog angažmana, medijima su dostavili i njegov tekst - kao, kako kažu, srž ideje i potrebe da umjetnost i ekologiju kombinujemo stvarajući nove vrijednosti, istovremeno utičući na svijest pojedinca o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti. “Industrijska revolucija, prljave tehnologije, jurnjava za profitom, besomučna eksploatacija svih resursa - uništavaju krhki eko sistem planete Zemlje. Prelazak na čiste tehnologije je stidljiv, spor i trom - vazduh koji guši ljude po gradovima, ostrva plastike po oke-

anima dave sav živi morski svijet, naftne mrlje, zagađena voda, otopljeni glečeri i katastrofalni požari širom svijeta alarmiraju da moramo da ubrzamo promjenu naših loših navika, stečenih u najbahatijoj fazi ljudskog razvoja - industrijskoj revoluciji. Svaki pojedinac treba da se angažuje - ali je prethodno potrebno da pro-

mijeni svoj senzibilitet, izađe iz zone komfora prije nego ga nužda na to natjera. (...) EKotorArt je nužni crossover umjetnosti i ekologije - umjetničke procedure i alata stavljenih u službu obavljanja per exelence zadatka današnjice - spašavanja i obnove eko sistema planete, kolijevke ljudske civilizacije koja prijeti da

se pretvori u našu grobnicu. Umjetnost koja nije angažovana u ovom nužnom procesu, u budućnosti, ako je za ljudski rod uopšte bude - rizikuje da bude tretirana u školama kao - “l’art pour l’art” ili još preciznije - kič. Zato, živio EKotorArt, izdanak KotorArta - Oca i Majke prirode”, dio je teksta sa Rambovim potpisom.

Foto: Jason Purple Photography

ª USLJED TEHNIČKIH RAZLOGAº

Bez Southern Soula ove godine

Sa Southern Soula 2019.

Hladan tuš za fanove Southern Soula - na zvaničnoj Fejsbuk stranici festivala, koji je već sedam godina simbol ljetnje muzičke ponude Ulcinja, organizatori su poručili da ove godine neće biti popularnog okupljanja. “Dragi izvođači i prijatelji, usljed tehničkih razloga Southern Soula neće biti ove godine. Naša zvijezda je negdje iznad Jadranskog mora. Nadamo se da je možete vi-

djeti, čuti... Hvala na inspiraciji i podršci”, kratka je poruka festivalskog tima. Zanimljivo, prošlogodišnje sedmo izdanje festivala bilo je karakteristično po tome što je, za razliku od ranijih okupljanja, Southern Soul umjesto četiri dana trajao dva dana duže. Takođe, nakon šestogodišnjeg boravka u Dolcinium Kite Clubu, Southern Soul lani se preselio na novu lokaciju na Velikoj plaži - Giovanni’s Be-

ach Copacabana. Popularni butik festival uglavnom je angažovao inostrane muzičke izvođače i upravo su strani posjetioci bili glavna ciljna grupa organizatora. Među učesnicima prošlog izdanja bili su legende brazilske muzike Airto Moreira i Flora Purim, desetočlani bend iz Napulja sa berlinskom adresom - Nu Guinea, Mayer’s Indonesia iz zapadnog Londona i mnogi drugi. D.B.

ZABAVA

UTORAK, 21. 1. 2020.

Foto: Milica Czerny Urban

SPOT ZA PROŠLOGODIŠNJU PJESMU

EKRANIZACIJA DIVA PO UKUSU URBANA&4 ⌦ Danilo Brajković

astav Urban&4 krajem prošle godine lansirao je novu pjesmu “Div”, koja je, kako kaže autor muzike i teksta Damir Urban, dugo sazrijevala, ali je brzo zaslužila naklonost publike, pa je nedavno objavljivanje spota bio logičan potez.

OPROŠTAJNA REVIJA U ČAST 50 GODINA RADA

GOTJEOV POSLJEDNJI ČIN SJUTRA U PARIZU Ljubitelji visoke mode s nestrpljenjem očekuju sjutrašnji spektakl u Parizu, jer će na njemu, u okviru aktuelne Nedjelje mode, planetarno cijenjeni francuski modni kreator Žan Pol Gotje održati posljednju reviju u karijeri. Nakon 50 godina karijere, Gotje je nedavno saopštio da je vrijeme za posljednju smotru mode, a ujedno i otvaranje novog poglavlja u radu modne kuće “Gotje Pariz”. “Velikom revijom visoke mode u pozorištu Šatle proslaviću 50 godina karijere. To će biti moja posljednja revija”, kratko i jasno poručio je Gotje. Podsjetimo, tokom bogate karijere Gotje je imao priliku da posjeti i Crnu Goru. Tačnije, na kotorskoj Smotri mode 2015. predstavio je

ljetnju kolekciju. Nemoguće je nabrojati sve slavne svjetske ličnosti koje su nosile njegove kreacije - ipak, prva asocijacija na pomen njegovog imena za mnoge su Madonini korseti za potrebe turneje “Blond Ambition World Tour” iz 1990. Među njegovim klijentima su i pjevačice Bijonse, Rijana, Keti Peri, Niki Minaž, glumica Nikol Kidman... D.B.

Žan Pol Gotje

ma i atmosferom koja nas odnosi u divovski svijet. Matija Ferlin je reditelj i akter spota, jer u njemu pleše sa Robertom Milevoj, a Urban vjeruje da je takav epilog logičan nastavak druženja sa plesačem, koreografom i režiserom. “S obzirom na to da pratimo njegov rad dugo i da smo bili uvjereni da je on sam sebi postavio vrlo visoke kriterijume, Matiji smo dali potpuno odriješene ruke da ‘Diva’ predstavi onako kako ga on vidi, kako on želi, i da ga slikom oživi. Kada je spot bio gotov, znali smo da nismo pogriješili, bolji spot nismo mogli ni zamisliti”, priznao je Urban u ime sastava.

Foto: Marina Pešić

Detalj iz spota

Prilikom premijere numere, Damir Urban naglasio je da je “Div” ono veliko, značajno biće koje poznajemo iz priča, a koje samo rijetki sretnu u životu. “Takođe je div i simbolom veličine, snage, postojanosti. Div stoji i kao znak skrivene nježnosti, zarobljenosti u veličini, prividne nesalomljivosti, a onda zbog toga - često i usamljenosti. Mislim da je pjesma dovoljno jasna u svojoj poruci i istovremeno dovoljno otvorena da u njoj svako može pronaći svoje značenje”, istakao je Urban. S druge strane, povodom premijere spota iz Croatia recordsa dodaju da je pjesma sada obojana pokreti-

Del Arno bend

PRODAJA KARATA U KIC-U POČINJE 27. JANUARA

Na koncert DAB-a za sedam eura

Kulturno-informativni centar “Budo Tomović” 6. februara (20 časova, Velika sala) biće domaćin koncerta srbijanske rege postave Del Arno bend, a grupa predvođena frontmenom Jovanom Matićem debitovaće u popularnom srcu kulture glavnog grada. Od prije dvije večeri poznato je da će zainteresovani ulaznicu moći da kupe na biletarnici KICa od 27. januara, a cijena je se-

dam eura. “Za informacije i rezervacije pozovite biletarnicu KICa na broj 020 664 237, svakog radnog dana od devet do 20 časova”, navodi se u saopštenju KIC-a, uz podsjetnik na sažetu biografiju gostiju iz Srbije. “Del Arno bend osnovali su 1986. godine braća Vladan i Jovan Matić. Bila je to prva autorska rege grupa na prostorima SFRJ. Dvije godine

nakon osnivanja bilježi prvi uspjeh na subotičkom festivalu ‘Omladina’, a 1989. i prvi album ‘Igraj dok te ne sruše’. Slijede albumi ‘Godina majmuna’, ‘Geneza’, ‘Reggaeneracija’, ‘Retrospective’ i ‘Vreme vode’. Krajem prošle godine objavljen je spot za numeru ‘Izleči me’ sa albuma ‘Ako ne znaš šta da radiš’, koji je definitivno obilježio 2019”, zaključuju domaćini. D.B.

ZDRAVLJE

Otkrijte problem

UTORAK, 21. 1. 2020.

Simptomi otkrivaju od kog poremećaja sna patite Ako ste često umorni ili ošamućeni tokom dana, ili se ne osjećate svježe kada se probudite, to može da znači da imate neki od poremećaja spavanja. Ali, i ono što radite tokom noći može da bude znak poremećaja. “Pod poremećajima u snu se misli na probleme u kvalitetu spavanja, tajmingu i/ili trajanju”, kaže ekspert za san Kris Brantner. “Može da se desi da spavate dovoljno, ali da je riječ o spavanju lošeg kvaliteta. Ili možda spavate odlično, ali ne možete da zaspite na vrijeme, što onda utiče na ukupan broj sati sna. Povremeni problemi se ne smatraju poremećajima spavanja”. Samo kada je riječ o hroničnim problemima, onda se to smatra poremećajem. “Nekoliko noći lošijeg sna povremeno su sasvim normalna stvar”, kaže klinički stručnjak za san Martin Rid. “Ali, ako imate problema sa spavanjem barem tri noći nedjeljno svake nedjelje, i to se dešava duže od tri mjeseca, onda bi trebalo da porazgovarate sa ljekarom”.

Doktor može da utvri o kojem je tačno poremećaju riječ – insomniji, apneiji spavanja, sindromu nemirnih nogu... Ali, i da vam kaže šta da radite da biste se bolje osjećali i konačno se naspavali. Evo nekoliko “noćnih navika” koje mogu da ukažu da bi trebalo da odete kod ljekara, tj. da imate neki od poremećaja spavanja. 1. Ležite budni u krevetu i brinete, previše razmišljate Gotovo svako od nas uveče na trenutak, dva pomisli o danu koji se završava. Ali, ako imate problema da “isključite” mozak, ležite u krevetu satima zabrinuti, to može da bude znak poremećaja sna. “Ukoliko primjećujete da vam srce ubrzano kuca ili da vam mozak pretjerano radi kad legnete u krevet, moguće je da patite od nesanice”, kaže Rid. “Ovakve reakcije su znak da se u tijelu aktivira sistem za uzbuđenost kao rezultat nekoliko noći lošeg sna. Za mnoge ljude koji pate od insomnije, krevet je okidač stresa i budnosti, umjesto opuštanja i spavanja”. Kod ovog poremećaja, samo lijeganje u krevet može da bude

okidač za misli koje ne možete da umirite. I teško ćete se izboriti sami sa ovim poremećajem, zbog čega je veoma važno da potražite pomoć stručnjaka. 2. Često liježete u krevet veoma rano Sasvim je u redu ako ponekad legnete u krevet sat-dva ranije nego inače – posebno ako se ne osjećate dobro ili ste umorni. Ali ako vam to prelazi u naviku, obratite pažnju. “Kao način kompenzacije za probleme u spavanju, mnogi ljudi koji pate od nesanice u krevet liježu dosta ranije ili ostaju u krevetu duže nego inače. Ako vam to zvuči poznato, obratite pažnju na to jer ovakvo maskiranje samo pogoršava nesanicu”, poručuje Rid. 3. Iznenada se razbudite Da li se dešava da ste pospani, a kada legnete u krevet odjednom se osjećate kao da ste popili pet šolja kafe? “Osjećaj pospanosti, odlazak u krevet, pa iznenadan osjećaj budnosti mogu da budu znak problema u spavanju”, kaže stručnjak za san Džindžer Hauston. Tačnije, to može da bude znak

nesanice. “Mnogi od nas provode vrijeme u krevetu čitajući, gledajući TV ili nešto slično, čime mozgu dajemo do znanja da krevet nije mjesto za spavanje. Zatim, kada legnemo da spavamo, naš mozak kaže - ‘ne, to ne bi trebalo ovdje da radim’”, kaže ona. Ono što je karakteristično za nesanicu je i to da nakon nekoliko noći počinjemo da brinemo zbog toga što ne možemo da spavamo, pokušavamo sebe da prisilimo na to i ulazimo u začarani krug insomnije. Haustonova kaže da se ovaj problem može riješiti tako što ćete ponovo naučiti svoj mozak da je krevet mjesto isključivo za spavanje i seks. 4. Ne možete da prestanete da mrdate noge Normalno je da se još nekoliko trenutaka meškoljite kada legnete u krevet, dok se namjestite i nađete udoban položaj. Ali, ako vas noge svrbe, peckaju i jednostavno ne možete da prestanete da ih mrdate, moguće je da je riječ o sindromu nemirnih nogu. Ukoliko imate ove simptome, doktor može da vam pomogne. (Lepota i zdravlje.rs)

UTORAK, 21. 1. 2020.

ZDRAVLJE

Gotovo svako od nas uveče na trenutak, dva pomisli o danu koji se završava. Ali, ako imate problema da “isključite” mozak, ležite u krevetu satima zabrinuti, to može da bude znak poremećaja sna

Hrkanje, buđenje... 5. Partner kaže da hrčete Ukoliko hrčete tokom noći, to može da bude znak poremećaja spavanja – posebno ako hrčete toliko da vas čuju i komšije. “Ako vam je partner ili neko drugi ikada rekao da veoma glasno hrčete ili imate pauze u disanju tokom noći, moguće je da patite od apneje spavača”, kaže Rid. Drugi simptomi koji ukazuju na to su bol u grlu ili suva usta ujutru, jutarnje glavobolje, ošamućenost nakon ustajanja iz kreveta, umor i pospanost tokom dana. 6. Zaspite, pa se probudite Dešava li se da se tokom noći budite po nekoliko puta, nemojte to da prihvatite kao normalan dio života. To je često znak nekog disbalansa u vašem tijelu, koji vas sprečava da se dobro naspavate. “Buđenje po nekoliko puta, buđenje rano ujutru ili to što se ne budite svježi, može da znači da ne spavate dobro. Razlog za to može da bude nivo kortizola, hormona ili stres”, kaže dr Alis Snajder. “Naš normalni ciklus je da se budimo sa suncem, da imamo energije tokom dana, a da se uveče polako opuštamo – taj ciklus je poznat kao cirkadijalni ritam”. 7. Treba vam duže od pola sata da zaspite

Definitivno bi trebalo da razmislite zašto vam se dešava da svake noći u krevetu ležite budni duže od 30 minuta prije nego što napokon zaspite. “Prosječnoj osobi je potrebno oko 15 minuta da zaspi kada legne. Ako vam redovno treba duže od pola sata da utonete u san, najvjerovatnije je da postoji neki problem”, kaže Brantnerova. Naravno, nije ništa strašno ako se to ponekad dešava, ali ako se ponavlja iz noći u noć, sve su šanse da je riječ o nesanici. 8. Zaspite istog trenutka Sa druge strane, i to što vam je potrebno otprilike tri sekunde da zaspite, takođe može da bude znak poremećaja. “Super je to što brzo zaspite, ali većina ljudi ne shvata da što svake večeri zaspi čim dohvati jastuk, takođe može da ukaže na poremećaj spavanja. Vrlo je moguće da ste iscrpljeni jer ne spavate dovoljno kvalitetno. Ukoliko svake noći zaspite za kraće od pet minuta, vjerovatno imate problem”, insistira Brantner. Bez obzira na to da li hrčete, zaspite za sekund ili satima ležite budni, recite to svom ljekaru. On može da utvrdi uzrok i da li zaista imate poremećaj spavanja, i naravno, da vam pomogne da se konačno naspavate.

Osjećaj pospanosti, odlazak u krevet, pa iznenadan osjećaj budnosti mogu da budu znak problema u spavanju

ZDRAVLJE

EFIKASNE METODE

UTORAK, 21. 1. 2020.

Njegujte kožu i kosu prirodnim putem Osim kupovine, pravljenje svojih prirodnih preparata za njegu kože takođe može da bude avantura koja će vas skupo koštati. Mnoga uputstva sadrže sastojke koje ili nemate ili su papreno skupi. Mi vam donosimo nekoliko recepata koji su jeftini, jer sve sastojke vjerovatno već imate kod kuće, a veoma su efikasni. Njega lica Za jednostavno umivanje: 2 kašičice šećera u prahu + 1 kašičica maslinovog ulja Sve promiješajte, nanesite na lice i obrišite toplim peškirom. Dobićete piling i nahraniti kožu. Izbjegavajte osjetljivo područje oko očiju. Hidriranje kože Kokosovo ulje je odlično kao hidratantna krema za lice i za tijelo. Prirodno je puno laurinske kisjeline, koja podržava kolagen i koža ga lako apsorbuje. Čak i onima s masnom kožom i kožom koja je sklona aknama prirodna antibakterijska svojstva kokosovog ulja biće veoma korisna. Malo kokosovog ulja na komadu vate je, takođe, odlično sredstvo za uklanjanje šminke s očiju, čak i vodootporne maskare. Osvježavajući tonik 1 kesica čaja od mente + 1 kesica čaja od kamilice Izmjerite 4 kašičice ključale vode. Dodajte kesice čajeva i ostavite da ključa 10 minuta. Pustite da se ohladi. Nakon što ste očistili lice, nanesite tečnost vatom ili je prelijte u bočicu s raspršivačem i moći ćete da je koristite dvije do tri nedje-

lje. Kamilica se često koristi kod ekcema i drugih stanja kože, jer djeluje umirujuće, a menta daje svježinu, navodi Permaculture. Njega tijela Piling za tijelo Postoji mnogo različitih sastojaka koje možete koristiti za piling tijela, a koji pomažu u uklanjanju mrtve kože i povećavaju cirkulacije. Mi smo izdvojili dva. Piling od kafe: 3 kašičice kafe (zapravo taloga od kafe koju ste popili) + 1 kašičica soli. Pomiješajte ih i istrljajte po cijelom tijelu dok ste pod tušem. Temeljno isperite. Kada se primjenjuje lokalno, smatra se da kafa smanjuje pojavu celulita, jer zateže kožu i hrani je antioksidansima. Piling od soli: 4 kašičice fine morske soli + 2 do 3 kašičice maslinovog ulja. Sve zajedno izmiješajte. Ako 2 do 3 kašičice maslinovog ulja nisu dovoljne, slobodno dodajte još kako biste dobili konzistentnu smjesu. Istrljajte cijelo tijelo dok ste pod tušem. Možda ćete se osjećati pomalo masno, ali kada se budete osušili peškirom, osjetićete kako vam je koža mekana i hidrirana. Krema za tijelo 2 šoljice kokosovog ulja + nekoliko kapi esencijalnog ulja (bilo kojeg). Kokosovo ulje ubacite u mikser, dodajte nekoliko kapi esencijalnog ulja i mutite dok ne postane lagano i pahuljasto. Pripremite čistu teglicu, izlijte sadržaj iz posude u nju i vaša krema je

Mnoga uputstva sadrže sastojke koje ili nemate ili su papreno skupi. Mi vam donosimo nekoliko recepata koji su jeftini, jer sve sastojke vjerovatno već imate kod kuće, a veoma su efikasni

UTORAK, 21. 1. 2020.

spremna. Njega kose Za čišćenje i ispiranje: Da li je vaša kosa suva, bez sjaja ili možda imate problem s pojavom peruti? Onda je ovo pravo rješenje za vas i sasvim je jednostavno napraviti. Šta je potrebno od sastojaka? 2 kašičice jabukovog sirćeta + 2 šoljice vode. Vodu i jabukovo sirće izmiješajte i prelijte po vlažnoj kosi. Isperite (miris sirćeta će vremenom ispariti, a ako ga baš ne želite da ga koristite, možete da upotrebite svježe iscijeđen sok od limuna).

ZDRAVLJE

Sirće za kosu Jabukovo sirće sadrži alfa hidroksilnu kisjelinu, koja pomaže dubinskom čišćenju folikule dlake od mrtvih ćelija i različitih hemijskih preparata. Jabukovo sirće ne samo da uklanja prljavštinu i daje sjaj kosi, već uravnotežuje narušenu pH vrijednost vlasi, čime se sprečava nakupljanje ulja, što čini kosu duže čistom i mekšom.

Kokosovo ulje je odlično kao hidratantna krema za lice i za tijelo

Pravljenje svojih prirodnih preparata za njegu kože takođe može da bude avantura koja će vas skupo koštati

38 DN OKUPLJATI SE NA JEDNOM MJESTU

ENIGMATIKA POPUOSNIVAČ LARNA GRAD I KOMPAAMERILUKA U NIJE ZA ČKA ITALIJI SPORTSKU SERIJA ODJEĆU DASLER

PRIPADNIK AZIJSKOG NARODA, AVAR

TENISKI KLUB (SKR.)

PJEVAČICA JASNA MILENKOVIĆ

UTORAK, 21. 1. 2020.

UBISTVO SO POZNATE VINSKE LIČNOSTI KISELINE

DRUGI, OSTALI

FOTO UBOD

AMERIČKA OZNAKA ZA SJEVER GLUMICA LINDA

VOLUMEN PORCULANSKA ZEMLJA

PODESAN, ODGOVARAJUĆI (LAT.) JEDAN KONTINENT NAPRAVLJENO OD PLATNA

AMERIČKI GLUMAC NOLTI ATLETSKA DISCIPLINA OSLOBOĐENI BLOKADE

REOMIR

VIŠI ČINOVNICI U STAROM RIMU

ANDRIJEVICA INDIJANSKA ŽENA GRČKO OSTRVO FRANC. GLUMICA, SOFI

SUPRUGA ENGLESKOG PRINCA HARIJA

KINESKA TENISERKA LI BIV. RUSKI RUKOMET. NIŽI SVJEŠTENIČKI RED

PREOKRET UZGAJIVAČ LANA

HILJADU KILOGRAMA

ČOVJEK SA KANARSKIH OSTRVA

Rođaci

ZBORNIK PRAVILA NARODNI ODBOR OPŠTINE KOROVSKA BILJKA

DIVLJI PERŠUN

IME GLUMICE KIDMEN

SNAŽNI IVANA JORDAN STARORIMSKA BOGINJA SRDŽBE

ITALIJANSKI BICIKLIST FABIO VRSTA VRBE

Play sudoku online at: ESKIMSKA VJETROVKA

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

NIŠANITI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PROSPERITET, REPTILI, EVO, ANTIKE, RMAN, ŠTIVAN, OZ, A, KAMENI UGALJ, AKANTOZA, ED, ŠA, HA, OTIKA, UR, ONIRIZAM, N, SK, ZICERI, KRTICA, ATIR, ASEN, KAG, BAR, UVID, MONE.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3076

6 8

4 1

9 1

5 9 6

6 1

www.sudokukingdom.com 4 6 2 7 8 1 5 4 3

7 1

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3121 2015-04-30

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-03-16

www.sudokukingdom.com Oklop koji je nosio rimski imperator Ferdinand II

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 3077

2 2

3 3

8 1 5 7

6 3

Medium level

Sudoku puzzle No. 3120 2015-04-29 4

2015-03-17

9 9

5 2

UTORAK, 21. 1. 2020.

Word Search Puzzle #R212YV

Aside Aside Bolts Bolts Bridle Bridle Cutlets Debate Cutlets Deeps Debate Discuss Dress Deeps Files Discuss Fluids Foods Dress Fussy Files Glances Hangs Fluids

Glances Highs

Foods

Oared

Fussy

Observe

Husky Hangs Hutch HighsInspects Liver Husky Lucid HutchMaybe Moron Inspects Oared LiverObserve LucidOpted Padded Maybe Paupers Pause Moron

Rereads Stewed Padded Salad Stumbles Shadowed Paupers Shearing Surged Silliest Pause Swayed Snuggles Rereads Spottier Taverns Spurts Salad Tones Stewed ShadowedStumbles Vermin Shearing Surged Swayed Silliest Taverns Snuggles Tones Opted

Spottier

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ukoliko ste posvećeni svom poslu, možete da očekujete povoljan dan u kojem ćete biti zadovoljni. Ostvarićete dobru komunikaciju sa osobom do koje vam je stalo. Ona će pozitivno reagovati na vas. Pazite na pluća.

BIK Sačekajte da se neke stvari smire. Nije vrijeme za donošenje naglih odluka po pitanju posla. Sigurni ste u vašu ljubav i dobro se osjećate zbog toga. Ukoliko ste slobodni, moguć je nov zanimljiv susret. Osjetljiv stomak.

BLIZANCI Potrudite se da stvari sagledate iz svih uglova pre nego što na polju posla budete donijeli bilo kakvu novu odluku. Komunikacija sa osobom do koje vam je stalo vam donosi radost u život. Prolazan kašalj je moguć.

RAK Možete da se nadate pozitivnim promjenama kad je u pitanju vaš posao. Dolaze vam lijepe vijesti uskoro. Želite da budete u vezi sa osobom koju posmatrate već neko vrijeme. Prija vam unos svježih namirnica.

VAGA Smatrate da zaslužujete novu priliku da napredujete. Nećete odustati dok je ne budete dobili. Želite da budete strpljivi u odnosu sa osobom do koje vam je stalo i da je pustite da vam se do kraja otvori. Tahikardija.

ŠKORPIJA Mogla bi da vam se ukaže prilika za promenu posla. Imaćete mogućnost da ostvarite ono što želite. Moguć je početak veze sa osobom koja vam se dopada. Spremni ste za nova ljubavna dešavanja. Razvijajte zdravije navike.

STRIJELAC Potrudite se da obaveze završite na vrijeme kako bi poslovi neometano funkcionisali. Veoma brzo ćete ostvariti novo poznanstvo sa osobom koja će vam biti zanimljiva. Imate priliku za flert. Manji pad energije je moguć.

JARAC Dajete sve od sebe kako biste na ovom polju ostvarili što bolje rezultate i spremni ste da nastavite da se trudite. Znate da želite da budete samo s vašim partnerom, nemate dileme. Mijenjajte stresan način života.

Spurts REBUS

Moguće je da postoji neiskrenost u vašem odnosu prema saradnicima i da na poslu vlada generalno negativna atmosfera. Možete da očekujete da ćete riješiti probleme u braku. Potrebno vam je više sati sna.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Parti Zamorana

Ukoliko ste spremni da se posvetite novom poslu ili novim projektima, bićete zadovoljni. Možete da očekujete neko novo poznanstvo koje će ostaviti veoma dobar utisak na vas. Povećajte unos magnezijuma.

VODOLIJA Rješavate probleme koji su nastali u vašem poslovnom okruženju. Spremni ste da pokažete odlučnost. Moguće je da imate udvarača koji vam postaje naporan. Ovo je period u kojem biste radije bili sami. Prijala bi vam meditacija.

RIBE Možete da očekujete da ćete tokom današnjeg dana uspjeti da ostvarite neki svoj cilj. S voljenom osobom ćete imati dobar odnos tokom današnjeg dana. Očekuje vas povoljna atmosfera na ljubavnom polju. Odlično se osjećate.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

UTORAK, 21. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Povoljno! Donja Brezna, selo Bajovo Polje. Tel: 067/898-614 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 21. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK, 21. 1. 2020.

BUDUĆNOST OSTAVILA NAPADAČA I ANGAŽOVALA POTREBNOG DEFANZIVCA

DA LI STE ZNALI

Kristijano Ronaldo je postao prvi fudbaler koji je u svakoj od 14 sezona u najjačim evropskim ligama postizao bar 15 golova.

Vratio se Carević Teško je povrijedio koljeno 25. avgusta 2019. na treningu, odmah je hitno operisan, proces rehabilitacije i povratka je bio težak, ali uspješan - Lazar Carević se vratio na teren. Mladi reprezentativac Crne Gore je normalno počeo da trenira sa B timom Barselone, a za vikend je upisao prvi nastup u sezoni. Barsa B je neočekivano izgubila od Himnastika u Taragoni (1:0), a naš biser je bio na golu cijeli meč i potpisao je kapitulaciju. Carević u martu puni 21 godinu, a od kada je stigao iz Grblja ljeta 2017. godine branio je za omladinski tim sa kojim je osvojio omladinsku Ligu šampiona 2018, B tim, a povremeno je trenirao sa prvom ekipom Katalonaca. Povratak Carevića na teren je super vijest za mladu selekciju Crne Gore pred nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2021. u martu.

VUJAČIĆ PRODUŽIO UGOVOR, VUKAJLOVIĆ NOVI LIJEVI BEK

Šef stručnog štaba “plavih” Mladen Milinković radi u miru sa igračima na Starom aerodromu, a sportski direktor Zvezdan Milošević iz dana u dan pregovara sa potencijalnim pojačanjima. I tako su dogovorena dva posla - napadač Aleksandar Vujačić je produžio ugovor do kraja sezone, dok je novo lice u “plavom” lijevi bek Nikola Vukajlović. Dvadesetdevetogodišnji Vujačić je po drugi put prije godinu dana stigao u Budućnost, prethodnog proljeća kada je osvojen Kup je bio jedan od najboljih (13 utakmica, osam golova), dok je jesenas zbog nezgodne povrede trbušnog zida odigrao samo pet utakmica, ali i postigao dva pogotka. Povredu je očigledno zaliječio na pravi način, od početka priprema je trenirao pod Milinkovićevom komandom, pa će bivši fudbaler Mornara, Petrovca, Balzana sa Malte i Dinama iz Bresta i na proljeće igrati pod Goricom. A poziciju lijevog beka -

17 UTAKMICA JE JESENAS ODIGRAO NIKOLA VUKAJLOVIĆ ZA ZEMUN U PRVOJ LIGI SRBIJE - POSTIGAO JE TRI GOLA

Stigao kao pojačanje na poziciji lijevog beka: Nikola Vukajlović u dresu Dinama iz Vranja koja je ostala upražnjena odlaskom Dejana Boljevića - popuniće 23-godišnji Beograđanin. Vukajlović je stigao iz Zemuna, a jesenas je u Prvoj ligi Srbije odigrao 17 utakmica i postigao tri gola. Mjesto iz lijevu aut-liniju je bilo deficitarno, ali je sada sa Vukajlovićem popunjeno, a konkurencija će mu biti omladinac Pet a r Vu Vujačić

ković, kao i Dušan Stoiljković koji je krilo, ali može da odgovori na toj poziciji. Vukajlović je prošao omladinsku

školu BSK Borče i Partizana, a u karijeri je nastupao još za Brodarac, Proleter, Viktoriju Plzen, Dobanovce i Dinamo iz Vranja. B.T.

POGODAKA U TELEKOM 1. CFL JE POTPISAO ALEKSANDAR VUJAČIĆ ZA BUDUĆNOST ZA GODINU U TELEKOM 1. CFL NA 18 UTAKMICA

FOTO PRIČA

Predstavnici Crne Gore u kvalifikacijama za Eeuro2020, artiePG (Vučeta Šćepanović) i ramovicOAK (Demir Ramović) juče su u prostorijama FSCG zadužili reprezentativne dresove. Crna Gora je u kvalifikacionoj grupi H sa Velsom, Ukrajinom, Italijom, Farskim Ostrvima i Andorom, a kvalifikacije počinju u martu.

SPORT

UTORAK, 21. 1. 2020.

U JATU hrabrih sokolova Dnevne novine donose učinak naših reprezentativaca prethodnog vikenda

IFHHS IZABRAO NAJKVALITETNIJE LIGE

Telekom 1. CFL 88, Premijer liga najbolja

Međunarodni institut za fudbalsku istoriju i statistiku (IFHHS) je izašao sa svojom listom 100 najboljih prvenstva za 2019. godinu. I na toj listi Telekom 1. CFL je 88. na planeti sa 177,5 bodova. Od liga u okruženju, naše prvenstvo je bolje kotirano od Kosova (96), Bosne i Hercegovine (95), a slabije je od Makedonije (77), Albanije (69), Srbije (20) i Hrvatske (18. mjesto). A u vrhu je bilo promjena - Premijer liga je najbolja na planeti sa 1.287 bodova, a to je prvi put da su Englezi vladari - po izboru IFHHS-a - poslije 2009 godine. Od 2009. do 2019. najbolja je bila španska Primera, koja je sada pa-

NAJBOLJE LIGE NA PLANETI 1. Engleska 2. Brazil 3. Španija 4. Italija 5. Kolumbija 6. Portugal 7. Francuska 8. Holandija 9. Argentina 10. Njemačka 18. Hrvatska 20. Srbija 69. Albanija 77. Makedonija 88. CRNA GORA 95. BiH 96. Kosovo

1287 bodova 1165 1141 939 849 834 818 790,5 776 765,5 618 605 285 256 177,5 160,5 157,25

la na treće mjesto, pošto se na drugo probila brazilska Serija A. Italijanska Serija A je napravila skok sa petog na četvrto mjesto, dok je svoju poziciju među pet najbolji našla kolumbijska Primera... B.T.

REJNIJER KARVALJO NOVI IGRAČ REALA

Brazilsko čudo je kralj Evropski velikani su se otimali oko njega, Flamengo je zadovoljno trljao ruke i podizao cijenu, a sada je sve gotovo - supertalentovani Brazilac Rejnijer Žezus Karvaljo je novi igrač Real Madrida. Osamnaestogodišnji virtuoz je u redove kraljevskog kluba došao iz Flamenga kao šampion Brazila i osvajač Kopa Libertadoresa. Real je za Rejnijera iskeširao 35 miliona eura koliko je pisalo u klauzuli, a Rejnijer je potpisao ugovor do juna 2026. godine. Daroviti Brazilac je ove sezone odigrao 14 mečeva u prvenstvu, potpisao je šest golova i dvije asistencije, a novim saigračima će se priključiti po završetku predolimpijskog turnira U23 na kojem učestvuje sa “kariokama”. Na leđima je uvijek nosio desetku, a u jednom od inter-

vjua prije tri godine je rekao: “Zbog Zinedina Zidana. Nisam imao priliku da ga gledam, ali otac mi je stalno pokazivao njegove snimke na telefonu. Pokušavam da skinem njegove poteze. Ako budem i 1% Zidana, smatraću da sam uspeo u karijeri”, rekao je tada 15-godišnji Rejnijer u intrevjuu za Globo. Sada će sarađivati sa legendarnim Zizuom...

GOLMANI DANIJEL PETKOVIĆ (Anže) - U Ligi 1 sjedi na klupi, a u Kupu brani - Petković je ostavio odličan utisak u gostujućem trijumfu nad Rouenom (4:1). Anže se plasirao u 1/8 finala Kupa, igraće sa Renom 29. januara. MILAN MIJATOVIĆ (Levski Sofija) - Proljećnji dio prvenstva u Bugarskoj počinje 15. februara, drugoplasirani Levski nakon jesenjih 20 kola zaostaje pet bodova za liderom Ludogorecom. MATIJA ŠARKIĆ (Aston Vila) - Taman kada je krenuo da napreduje u škotskom Livingstonu, Aston Vila ga je povukla sa pozajmice da bude treći golman, pa dovela iskunog Pepea Rejnu, pa je naš Matija sada tek četvrti - peti izbor. Nije bio ni na klupi za vikend na gostovanju Brajtonu (1:1).

ODBRANA MARKO SIMIĆ (Pakhtakor) - Početkom februara bi trebalo da počne novo prvenstvo Uzbekistana, a Simić kao šampion od 10. februara ulazi u avanturu zvanu Azijska Liga šampiona. ADAM MARUŠIĆ (Lacio) - Nije bio u kombinaciji za sastav ni protiv Kremonezea u Kupu (trijumf 4:0 na Olimpiku), ni protiv Sampdorije u domaćoj ubjedljivoj pobjedi od 5:1 u Seriji A. STEFAN SAVIĆ (Atletiko Madrid) - Uklopio se u sivilo kolčonerosa na gostovanju Eibaru - u porazu od 2:0 odigrao cijeli meč i zaradio žuti karton. MARKO VEŠOVIĆ (Legija Varšava) - Fudbalsko proljeće u Poljskoj počinje 9. februara, Legija u drugi dio ulazi kao lider sa dva boda više od Krakovije. BORIS KOPITOVIĆ (BATE Borisov) - Novi šampionat u Bjelorusiji startuje krajem marta. DUŠAN LAGATOR (Soči) - Premijer liga Rusija je na zimskom odmoru do 28. februara. RISTO RADUNOVIĆ (Astra) - Rumunska Liga 1 se

nastavlja 1. februara, Astra proljeće čeka sa drugog mjesta sa četiri boda manje od lidera Kluža. IGOR VUJAČIĆ (Partizan) - Šampionat Srbije se nastavlja 15. februara. MOMČILO RASPOPOVIĆ (Rijeka) - I Hrvati su na pauzi do 1. februara. ALEKSANDAR ŠOFRANAC (Sutjeska) - Telekom 1. CFL se nastavlja 18. februara. DARKO BULATOVIĆ (Sutjeska) - Telekom 1. CFL se nastavlja 18. februara. NEMANJA SEKULIĆ (Zeta) - Telekom 1. CFL se nastavlja 18. februara.

VEZNI RED NIKOLA VUKČEVIĆ (Levante) - Zbog crvenog kartona sa tribina gledao Levanteov poraz od Alavesa kod kuće (1:0). VLADIMIR JOVOVIĆ (Jablonec) - Česi kao uvod u drugi dio šampionata imali Tipsport ligu, igrao u pobjedama nad Bohemiansom (1:0) i Duklom Prag (3:2). ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ (Partizan) - Šampionat Srbije se nastavlja 15. februara, a naš vezista je navodno na izlaznim vratima i zanimljiv je španskom Alavesu. ALEKSANDAR BOLJEVIĆ (Standard Lijež) - Igrao od 87. minuta u gostujućoj pobjedi Standarda nad Mehelenom (3:2). SEAD HAKŠABANOVIĆ (Norčeping) - Prvenstvo Švedske počinje 4. aprila,

Hakšabanović je vezan za Norčeping još šest mjeseci na osnovu pozajmice iz Vest Hema, ali nije isključeno da promijeni sredinu - za sve se pitaju “čekićari”. VUKAN SAVIĆEVIĆ (Visla Krakov) - Šampionat Poljske se nastavlja 9. februara. DENI HOČKO (Muskron) - Nije bio u kombinaciji za sastav u gostujućem porazu od Genta (3:1). MARKO BAKIĆ (Muskron) - Počeo da trenira nakon povrede, ali nije bio u kombinaciji za Gent. BRANISLAV JANKOVIĆ (Sutjeska) - Telekom 1. CFL se nastavlja 18. februara. DAMIR KOJAŠEVIĆ (Sutjeska) - Telekom 1. CFL se nastavlja 18. februara. MARKO JANKOVIĆ (SPAL) - Upisao protiv Milana u srijedu na San Siru u Kupu 72 minuta (poraz 3:0), nalazi se na izlaznim vratima SPAL-a.

NAPAD STEVAN JOVETIĆ (Monako) - Igrao od 79. minuta u srijedu u domaćem porazu od PSŽ (4:1), sinoć igrao od starta protiv San Privea u Kupu Francuske. FATOS BEĆIRAJ (Makabi Netanja) - Postigao gol za 1:1 u gostima protiv Beitar Jerusalima, Makabi Netanja poražena sa 3:1. STEFAN MUGOŠA (Inčon junajted) - Nova sezona u južnokorejskog K1 ligi počinje 1. marta.

Brani u Kupu za Anže: Danijel Petković

SPORT

UTORAK, 21. 1. 2020.

KOŠARKAŠI MORNARA VEČERAS 18H PRO

Nastavak sna i ⌦ Alen Kasmić

AO ĐOKOVIĆ I FEDERER SIGURNI U PRVIM MEČEVIMA U MELBURNU

Dominacija, oscilacija, dominacija

900

Već prvog dana organizatori su imali velikih problema, ali ne zbog vrućina ili gustog dima, nego zbog kiše koja je prvog dana pomjerila 17 mečeva. Međutim, u duelima koji su se igrali nije bilo velikih iznenađenja. Aktuelni šampion u Melburnu je trijumfom krenuo u odbranu trona - na startu Australijan opena Novak Đoković je izgubio set, ali je savladao Jana Lenarda Štrufa (7:6, 6:2, 2:6, 6:1). Nakon dva lagana seta, očekivala se rutina drugog igrača planete, ali je hrabri Njemac dominantno došao do 2:1 u setovima. Međutim, nakon toga se Novak uozbiljio i problema nije bilo. “Drago mi je što sam se

vratio na ovo posebno mjesto za mene. Ovo je moj najuspešniji turnir, a Australija je zemlja tenisa. Hvala svima koji su ostali da nas podržavaju skoro do ponoći”, rekao je Đoković. Novaku je trijumf protiv Štrufa bio 900. u karijeri. “Donio sam odluku da uživam u svakom trenutku, da budem još srećniji na terenu i pored svih pritisaka i emocija. Daću sve od sebe da tako osta-

VAŽNIJI REZULTATI M

VAŽNIJI REZULTATI Ž

Đoković - Štruf 3:1 (7:6, 6:2, 2:6, 6:1) Federer - Džonson 3:0 (6:3, 6:2, 6:2) Kveri - Ćorić 3:0 (6:3, 6:4, 6:4) Šapovalov - Fuksovic 1:3 (3:6, 7:6, 1:6, 6:7) Londero - Dimitrov 1:3 (6:4, 2:6, 0:6, 4:6) Cicipas - Karuzo 3:0 (6:0, 6:2, 6:3) Beretini - Herison 3:0 (6:3, 6:1, 6:3)

POBJEDA UPISAO JE NOVAK ĐOKOVIĆ U KARIJERI

Osaka - Buzkova

2:0 (6:2, 6:4) Kirstea - Štricova 2:0 (6:2, 7:6) Potapova - S. Vilijams 0:2 (0:6, 3:6) An - Voznjacki 0:2 (1:6, 3:6) Sinjakova - Kvitova 0:2 (0:6, 1:6) V. Vilijams - Gof 0:2 (6:7, 3:6) Barti - Curenko 2:1 (5:7, 6:1, 6:1)

ne. Evo, jedva čekam da se ponovo vratim na teren”, poručio je Đoković. Laganu pobjedu na startu upisao je i Rodžer Federer. Švajcarac je bez problema srušio Stiva Džonsona (3:0) koji je nastavio nevjerovatan niz - od 2003. godine kada je osvojio prvi Gren slem nikada nije izgubio u prvom kolu. “Nisam igrao prije ovoga, a većina momaka jeste. Sada imam meč iza sebe, koji sam dobio u tri seta, što je još bolje. Vjerujem da će prve tri runde biti ključne za mene, da se naviknem na pritisak, ostanem miran”, rekao je Federer. Od ostalih mečeva u muškoj konkurenciji treba izdvojiti pobjede Grigora Dimitrova, Stefanosa Cicipasa, ali i poraze Borne Ćorića i Denisa Šapovalova. Aktuelna šampionka u ženskoj konkurenciji Naomi Osaka je sigurnom igrom otvorila prvi Gren slem u godini, a pobjede su upisale i Serena Vilijams, Ešli Barti, Petra Kvitova. Senzacionalna Koko Gof je u novu avanturu krenula trijumfom protiv Venus Vilijams. A.K.

DANA FOTO

TRENERKA O KOJOJ SE PRIČA Slika dana nam stiže iz Melburna. Nekada veliki talenat Grigor Dimitrov voli da privlači pažnju, a to je potvrdio u prvom kolu Australijan opena. Na otvaranju prvog Gren slema u sezoni bugarski teniser se pojavio u trenerci zanimljivog dizajna koja je odmah postala tema na društvenim mrežama.

Iz Ljubljane su se vratili u nedjelju veče, spakovali opremu i već u ponedjeljak u zoru krenuli za Atinu (autobusom do Tirane, pa avionom do prijestonice Grčke) gdje će večeras (18h) igrati možda i odlučujući meč u Ligi šampiona. Košarkaši Mornara u 12. rundi Fibinog takmičenja gostuju ekipi Peristerija. Sjajnim partijama u posljednjih nekoliko mečeva Barani su se vratili u borbu za plasman u Top 16 fazu, a u meču sa ekipom koja drži četvrto mjesto u grupi C cilj je samo jedan - pobjeda. Prvi međusobni duel u Baru pripao je Grcima 65:73.

■ POBJEDA JEDINA OPCIJA

Izabranici Mihaila Pavićevića pucaju od samopouzdanja nakon pet vezanih pobjeda. Posljednja u nizu ostvarena je u Ljubljani protiv Cedevite Olimpije kojom se “ponos Bara” potpuno uključio u trku za plej-of. Međutim, taj meč se mora zaboraviti. “Pobjeda je jedina opcija ako želimo da sačuvamo nadu da možemo do top 16 faze Lige šampiona, posle veoma lošeg starta. Samim tim, cilj se nameće sam po sebi. Atmosfera u timu je na vrhunskom nivou. Ostvarili smo pet uzastopnih pobjeda, podigli nivo igre na željeni nivo, a sve u timu nas raduje činjenica da prostora za napredak ima u oba pravca”, rekao je Nemanja Vranješ pred gostovanje u Atini. Mornar je nakon 11 kola u Ligi šampiona na skoru 4-7, Bamberg ima pobjedu više, a Peristeri dvije pobjede više. Osim pobjede, Vranješ i drugovi će pokušati da upišu ubjedljivu pobjedu kako bi anulira-

li -8 iz prvog meča. “Znamo da nas očekuje jako težak posao. Peristeri ima kvalitetnu ekipu. Grci su podjednako jaki na bekovskim i centarskim pozicijama, prilično su nas zadužili, jer su u prvom dijelu sezone posle velikog preokreta sla-

GRUPA C 18.00h 18.30h 20.00h

Utorak Peristeri - Mornar Nimburk - Nižnji Bamberg - Riga

18.00h

Srijeda Gacijantep - Tenerife

1. Tenerife 2. Nimburk 3. Nižnji 4. Peristeri 5. Bamberg 6. Mornar 7. Gacijantep 8. Riga

11 11 11 11 11 11 11 11

9 2 9 2 7 4 6 5 5 6 4 7 3 8 1 10

20 20 18 17 16 15 14 12

NAJVEĆA SPORTS

NOVI ZELAND Ragbi je izuzetno popularan sport, a epitet nacionalnog sporta ima na Novom Zelandu i u Australiji. I upravo između ove dvije zemlje postoji rivalstvo koje je jedno od najvećih u istoriji sporta uopšte. Sve je krenulo davne 1903. godine kada su “Ol bleksi” savladali Valabise 22:3. Od 1931. godine u igri je trofej, Bledislo kup. Novi Zeland i Australi-

SPORT

UTORAK, 21. 1. 2020.

OTIV PERISTERIJA BEZ PRAVA NA GREŠKU

CEDEVITA OLIMPIJA ZAMIJENILA PLEJMEJKERA

ili kraj plovidbe

Boutrajt OUT, Bratož IN

Raković

Raković srebrna u Samoboru

vili u Baru”, jasan je sjajni crnogorski reprezentativac.

■ ZA ŠESTI U NIZU Za razliku od ekipe iz lučkog grada, Peristeri je u prethodne dvije runde Lige šampiona doživio poraze od Nižnjeg i Tenerifa. U prvom meču Mornar je imao sve u svojim rukama, na pet minuta prije kraja vodio je devet razlike, ali je izgubio. Ali, od tada se mnogo stvari promijenilo. “Na krilima važne pobjede u Ljubljani, na krilima pobjeda koje smo ostvarili u prethodnom periodu, čekamo duel sa Peristerijem odlučni u namjeri da se borimo do posljednjih atoma snage, od prvog do posljednjeg minuta. Verujem da će to biti dovoljno za šesti trijumf u nizu, da ćemo ostati u igri za plasman u top 16, a da ćemo ujedno

NEMANJA VRANJEŠ

Na krilima važne pobjede u Ljubljani, na krilima pobjeda koje smo ostvarili u prethodnom periodu, čekamo duel sa Peristerijem odlučni u namjeri da se borimo do posljednjih atoma snage, od prvog do posljednjeg minuta

napraviti sjajnu uvertiru za okršaj protiv FMP-a koji nas očekuje u narednom kolu ABA lige”, zaključio je Nemanja Vranješ. Barska četa će u ovom meču biti oslabljena - Džejkob Pulen je zbog povrede pod velikim znakom pitanja, dok je Antabija Voler ostao u Baru jer je dobio prinovu.

SKA RIVALSTVA

AUSTRALIJA ja su ukupno odigrali 166 mečeva, a znatno uspješniji su Novozelanđani koji imaju 115 pobjeda, naspram 44 Australije. Pomenuti Bledislo kup Novi Zeland je osvajao 48 puta, a Australija samo 12. “Ol bleksi” su tri puta bili šampioni svijeta (posljednji put 2015), a “valabisi” dva (treću titulu čekaju od 1999. godine).

Takmičari karate kluba Omladinac nastavljaju da osvajaju medalja. Una Raković osvojila je srebrnu medalju, dok su Jusuf Saljiu i Vasilije Perović bili bronzani na Gran priju Kroacija u Samoboru. Raković je do srebra došla u borbama, u konkurenciji djevojčica do 12 godina, u kategoriji do 40 kilograma. Saljiu je bio bronzani kod dječaka do 12 godina, u kategoriji do 35 kilograma, dok je Perović do odličja došao u katama, u konkurenciji kadeta. Na korak od medalje bila je kadetska ekipa u katama, u sastavu Blažo Micevski, Vasilije Perović i Dušan Petrović, ali je izgubila u meču za treće mejsto. Uspješan nastup imao je i kataš Saša Petrić (U12) iz budvanskog Starog grada, koji je zaustavljen u četvrtom kolu. Bronzani su bili karatista Podgorice Mijat Vojvodić u katama i članovi Omladinca, Bojan Bošković i Balša Miličković u borbama, dok je srebro osvojio i kadet Omladinca Andrija Danilović.

Tri vezana poraza (Partizan, Igokea i Mornar) u ABA ligi poremetili su Cedevitu Olimpiju i zakomplikovali joj situaciju oko plej-ofa. I zbog toga neko je morao da “plati”, a čelnici su odlučili raskinut je ugovor sa Rajanom Boutrajtom. Iskusni organizator igre je igrao dobro u posljednje vrijeme, ali je sportski direktor “zmajčeka” Sani Bečirovć istakao da Amerikanac nije ispunio očekivanja. “Rajan se priključio našem timu pred početak nove sezone. S obzirom na to da je svojevremeno bio jedan od

lidera u Cedeviti, očekivali smo da to bude i ove sezone u Ljubljani. Međutim, on nije ispunio naša očekivanja, tako da smo odlučili da raskinemo ugovor sa njim. Želimo mu mnogo sreće u nastavku karijere”, rekao je Bečirović. A svega nekoliko trenutaka kasnije Cedevita Olimpija je objavila - novi plejmejker je Domen Bratož. U prethodne dvije sezone Slovenac je nastupao za Krku, a na 20 mečeva u regionalnom takmičenju prosječno je bilježio sedam poena 2,9 skokova uz 2,7 asistencija. A.K. Foto: ABA liga

Milko Bjelica na prvom meču protiv Peristerija

Slobodan u izboru nove sredine: Boutrajt

LUKA DONČIĆ O PROŠLOGODIŠNJEM DRAFTU

Bio sam uvjeren da će me izabrati Sakramento Dominirao je u Evropi, osvojio sve što se moglo osvojiti, a sada iz utakmice u utakmicu postavlja rekorde i oduševljava cijelu planetu. Luka Dončić počeo je drugu sezonu u Dalasu, igra nevjerovatno, a u jednom intervjuu za američke medije prisjetio se prošlogodišnjeg drafta. Njega je izabrala Atlanta, ali ga je odmah pro-

IZJAVA DANA “Imali smo stadion nalik Enfildu, imali smo dušu. Onda smo sagradili novi i nikada nismo uspjeli da nađemo to nešto. Vjerovatno iz bezbjednosnih razloga. Ali atmosfera nikada nije bila ista” Bivši trener Arsenala Arsen Venger o selidbi “tobdžija” sa Hajberija na Emirejts

slijedila u Dalas. Prije drafta Slovenac je imao veliku želju da se priključi “maveriksima”. Međutim, Luka je priznao da je očekivao da će ga izabrati Sakramento. “Čelnici Sakramenta su došli da me gledaju sa sve vlasnikom franšize, stvarno sam bio uvjeren da će me oni birati”, rekao je Dončić. A.K.

SPORT

BUDIMPEŠTA 2020.

UTORAK, 21. 1. 2020.

Ajkule su imale lakši trening u plej-ofu: Dejan Lazović na meču sa Turskom

PLEJ-OF (osmina finala)

juče Crna Gora - Turska Njemačka - Španija Rusija - Gruzija Rumunija - Grčka

17:6 6:12 14:13 7:14

ČETVRTFINALE 16.00h 17.30h 19.00h 20.30h

Srijeda Italija - Crna Gora Srbija - Španija Mađarska - Rusija Hrvatska - Grčka

POLUFINALE

Petak 17.30h 19.00h

ITA/CG - MAĐ/RUS SRB/ŠPA - HRV/GRČ

CRNA GORA BEZ MNOGO MUKE PREKO TURSKE DO ČETVRTFINALA EP I KARTE ZA OLIMPIJSKE KVALIFIKACIJE

AJKULE LAGANO DO CILJA, SADA SLIJEDI VATERPOLO ZA UŽIVANJE ⌦ Kosta Bošković Karta za Roterdam je u džepu. Vaterpolisti Crne Gore kroz lagani trening sa Turskom (17:6) izborili su četvrtfinale Evropskog prvenstva u Budimpešti i plasman na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre koji će se krajem marta održati u čuvenoj holandskoj luci. Od sjutra i četvrtfinalnog klasika sa Italijom “ajkule” bez previše pritiska mogu da uživaju u vaterpolu i da u gradu na Dunavu pokušaju da ispišu novu lijepu evropsku priču. “Ispunili smo prvi cilj, plasirali se u četvrtfinale i pokušali da kroz svaki meč podižemo nivo igre”, istakao je

3 PETERCA ODBRANIO JE NAŠ GOLMAN DEJAN LAZOVIĆ U PRETHODNA ČETIRI MEČA NA EP

nakon meča sa Turskom selektor Crne Gore Vladimir Gojković.

CRNA GORA - TURSKA 17:6 BUDIMPEŠTA - Bazen “Dunav arena”. Sudije: Stavridis (Grčka), Varkonji (Mađarska). Igrač više: Crna Gora 9 (6), Turska 8 (2). Peterci: Turska 1 (-). Rez. po četvrtinama: 3:1, 5:1, 5:0, 4:4. Lazović (jedna odbrana i peterac), Brguljan, Radović 2, Petković 2, Čučković 2, Obradović, Vidović 1, Đurđić 2, Ivović 3, Spaić 2, Drašković 2, Pješivac 1, Tešanović (sedam odbrana).

Sezer (tri odbrane), Džaner, Jutmaz, Adžar, Bijik, Gurdenli 1, Jenigun 2, Senemoglu, Sonmez 1, Ozbek 2, Karaman, Dilek, Kil (devet odbrana).

■ SETEBELO ODAVNO U MISLIMA

A meč plej-ofa (osmine finala) nema potrebe mnogo opisivati. Turska je nakon nekoliko promašaja Crne Gore (pri rezultatu 0:0) imala peterac, ali je Dejan Lazović “skinuo” penal Nadiru Sonmezu, a onda je krenula “paljba” ajkula... Aleksandar Ivović, Đuro Radović i Bogdan Đurđić odveli su Crnu Goru na 3:0, a do posljednjih osam minuta (kada je došlo do očekivanog opuštanja) prednost je stalno rasla... “Znali smo da pobjeda nije pod znakom pitanja”, dodao je Gojković i podsjetio da je “setebelo” (nadimak Italije u vaterpolu) još od Njemačke u mislima “ajkula”. “Bio je plan da razigramo sve igrače za duel sa Italijom, koji će biti veoma zahtjevan. Neke stvari smo uspjeli da odradimo, nakon što u prvoj četvrtini nije bilo najidealnije”.

■ RASTEREĆENO U NASTAVKU

Rival u četvrtfinalu biće je-

DUŠAN SIMONOVIĆ

predsjednik COK

Čestitam vam na jako dobrom izdanju na EP. Naročito nas raduje što plasman u četvrtfinale obezbjeđuje učešće u olimpijskim kvalifikacijama i nadamo se još jednom sjajnom izdanju na Olimpijskim igrama. Uspjeh je i veći, jer ga je izborio nov, podmlađen i poletan tim koji garantuje svijetlu budućnost crnogorskog vaterpola.

dan od najtežih u ovom trenutku, selekcija koja je prije pola godine u Kvangdžuu postala šampion svijeta. Italija će biti favorit u tom duelu, ali dosta stvari je i na strani Crne Gore - zajedništvo, četvrtina protiv Hrvatske koja je “ajkulama” pokazala koliko mogu i prije svega rasterećenost.

“Da, rasterećeniji smo sada nakon što smo obezbijedili plasman na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre, jer je to bio cilj - sve preko toga bi bio fantastičan uspjeh”, smatra kapiten Draško Brguljan. Italija? “Sada se okrećemo njima - aktuelnom prvaku svijeta, veoma jakom protivniku, koji je u odnosu na Svjetsko prvenstvo jači i za Andreu Fondelija”, dodao je Draško. Debitant Dimtrije Obradović takođe je pohvalio narednog rivala, ali smatra da će “ajkule” imati šta da pokažu u četvrtfinalu. “Italija je jedna od najboljih ekipa na prvenstvu, ali i mi smo dokazali da imamo kvalitet, jer smo u svakoj utakmici do sada pružili dobru partiju”, potencirao je Obradović. Meč sa Italijom u četvrtfinalu na programu je sjutra od 16 sati.

CREPULJA NIJE USPIO, RUSIJA U ČETVRTFINALU Najzanimljiviji meč plej-ofa viđen je u duelu zemalja koje su ne tako davno imale i ratne sukobe - Rusije i Gruzije. Nakon velike borbe dalje je prošla “zbornaja” (14:13), pa tako Kotoranin i igrač Primorca Damir Crepulja (postigao dva gola) nije uspio da “krstaše” odvede do najvećeg uspjeha u istoriji.

SPORT

UTORAK, 21. 1. 2020.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN

RTCG 2

15:50 ___________________ Rukomet EP: Portugal - Slovenija 18:05 ______________________Rukomet EP: Norveška - Island 20:20 ___________________ Rukomet EP: Mađarska - Švedska

NOVA SPORT 18:10 __________________________ Evrokup: Patras - Venecija 20:25 ___________________________Premijer: Šefild J - M. siti

SK 1 CG 12:55 _____________________ Košarka: Ćinjiang - Guangdong 18:10 _____________________ Evrokup: Darušafaka - Partizan 21:10 ____________________________Premijer: Čelsi - Arsenal

VIZUELNA DOMINACIJA SA DALEKOG ISTOKA Japan i fudbal - ljubav na neki poseban način. Jedno je međutim sigurno - u zemlji izlazećeg sunca ovaj sport je posljednjih par decenija postao poput božanstva. A vjernost navijača primjer mnogima - čak i u Evropi. Sjajan primjer sjajnih navijača sa Dalekog istoka su ultrasi čuvenog japanskog tima Urava - i kada ne ide stadion u Saitami je uvijek ispunjen do posljednjeg mjesta. Posebna priča ovih navijača su vizuelne atrakcije, pa mnogi fanove Urave nazivaju “kraljevima koreografija”. Najveći rivali su im lokalni Omija Ardija, kao i Kašiva i Kašima. U prijateljskim, čak i bratskim, odnosima su sa navijačima Šangaj Šenhue. Tako se pamti nevjerovatna podrška tifoza ovog kineskog kluba za Uravu kada je japanski tim igrao u gostima protiv Šangaj SIPG-a. K.B.

SK 2 18:30 ________________________Fudbal: Fenerbahče - Kajzeri 20:30 _______________________Premijer: Aston Vila - Votford

SK 3 17:30 ___________________________________ KHL: CSKA - SKA 20:00 ____________________________ Evrokup: Trento - Virtus

SK 4 20:30 _______________________________ Fudbal: Premijer liga

SK 5 20:30 ___________________________Premijer: Šefild J - M. siti

SK 6 20:30 _______________________________ Fudbal: Premijer liga

SK HD 20:45 __________________________Kopa Italija: Napoli - Lacio

DN TIKET ASTON VILA VOTFORD KRISTAL PALAS SAUTEMTON MAĐARSKA ŠVEDSKA TRENTO VIRTUS

ARENA SPORT 1

1 2

18:00 _________________________ FIBA LŠ: Peristeri - Mornar 21:00 _________________________ Fudbal: Liga kup Francuske 02:30 _____________________________ NBA: Dalas - LA Klipers

1 1.005 GG3+ 1 H2 PASOVA NAPRAVILI SU FUDBALERI BARSELONE PROTIV GRANADE NA DEBIJU NOVOG TRENERA KIKE SETIJENA - TO JE DRUGA NAJVEĆA BROJKA PASOVA JEDNOG KLUBA U ISTORIJI FUDBALA. LIDER JE BAJERN PEPA GVARDIOLE KOJI JE 2014. PROTIV HERTE NAPRAVIO 1.033 DODAVANJA.

UKUPNA KVOTA: 23,49

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ARENA SPORT 2 19:00 _______________________Kup kralja: Sragosa - Majorka 21:00 ________________________ Kup kralja: Sevilja - Levante 23:15 _______________Kopa Libert: Karabobo - Universitario

ARENA SPORT 3 17:00 ____________________ Odbojka: Galatasaraj - Halkbank 20:45 ___________________________ Fudbal: Braga - Sporting

ARENA SPORT 4 20:30 __________________________ FIBA LŠ: Dižon - Saragosa

EUROSPORT 1 09:00 ___________________________________ Australijan open 01:00 ___________________________________ Australijan open

EUROSPORT 2 09:00 ___________________________________ Australijan open 01:00 ___________________________________ Australijan open

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO BRITANSKI JAVNI SERVIS DOBIJA NOVOG ŠEFA

Generalni direktor BiBi-Sija podnio ostavku Toni Hol, generalni direktor Bi-Bi-Sija najavio je da će ovog ljeta otići sa te funkcije koju je obavljao sedam godina. Hol je u mejlu koji je poslao zaposlenima napisao da je mu je bilo izuzetno teško da donese takvu odluku, prenio je Gardijan. “Da sam pratio svoje srce nikada je ne bih pod-

nio”, dodao je Hol. Poručio je da će nastaviti da se bori da “pokaže zašto javno informisanje sa Bi-Bi-Sijem u njegovom srcu predstavlja vječnu ideju”. Kako navodi Gardijan, premijer Velike Britanije Boris Džonson ranije je iznosio “prikrivene prijetnje” da će ukinuti obaveznu pretplatu na Bi-Bi-Si

i dekriminalizovati one koji ne plate godišnju nakandu od 154,50 funti (181,24 eura). Britanska sekretarka za medije, kulturu i sport Niki Morgan takođe je rekla da je “otvorena za mogućnost” da se obavezna naknada za Bi-Bi-Si zamijeni pretplatom sličnoj kao onoj za striming servis “Netfliks”.

AUKCIJA KUĆE BARET-DŽEJKOB

PRVA KORVETA C8 PRODATA ZA VRTOGLAVIH TRI MILIONA $

Na aukciji kuće BaretDžeksob prodat je prvi primerak najnovije generacije Ševroleta Korveta Stingrej. Radi se o prvom proizvedenom automobilu osme generacije legendarnog sportskog modela, a sredstva od prodaje biće donirana u dobrotvorne svrhe, “Dječjem fondu” u Detroitu, neprofitnoj organizaciji koja za cilj ima povećanje broja kvalitetnih škola u ovom gradu. S obzirom da je praktično u pitanju kolekcionarski automobil, prvi izrađeni Stingrej dostigao je na aukciji

gotovo 50 puta veću cijenu od one po kojoj će se Korveta C8 prodavati u Americi. Vlasnik je prvi proizvedeni primjerak modela dobio sa 3LT paketom opreme, odnosno sa svim dostupnim opcijama. Takođe, ukrasni detalji eksterijera, uključujući i zadnji spojler, su u crnoj boji, kao i GT2 sedišta sa crvenim detaljima, a tu su i crveni sigurnosni pojasevi. Ponosni vlasnik ovog automobila je Rik Hendrik, direktor firme Hendrik Kompanis, koji je inače veliki zaljubljenik u model Korveta.

OLUJA ª GLORIJAº

Poginule tri osobe

VIDA

Tri osobe su poginule u oluji “Glorija”, koja je u nedjelju i ponedjeljak širom Španije donijela snažne vjetrove, gust snijeg i niske temperature, saopštili su zvaničnici. Najugroženiji su grad Valensija na mediteranskoj obali i Balearska ostrva, a u više od 30 provincija proglašena je uzbuna. Zbog oluje je zatvoren aerodrom u gradu Alikante, zbog čega je otkazano skoro 200 letova, prenio je Rojters. Nacionalna meteorološka služba javila je da u provinciji Valensija duvao vjetar jačine 115 kilometara na čas, a da su talasi dostigli visinu od osam metara. U više od 120 opština u toj provinciji otkazana je školska nastava, a za saobraćaj su odsječeni kilometri puta.